Wikipedia bswiki https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana MediaWiki 1.46.0-wmf.22 first-letter Mediji Posebno Razgovor Korisnik Razgovor s korisnikom Wikipedia Razgovor o Wikipediji Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki Razgovor o MediaWikiju Šablon Razgovor o šablonu Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Event Event talk Topic Šablon:Vijesti 10 1715 3822132 3821999 2026-04-01T19:05:31Z Srđan 73336 Ne može logotip pod poštenom upotrebom ovdje. Ako ima neka grupna fotografija ekipe, to bi bilo idealno. 3822132 wikitext text/x-wiki {{Slika na početnoj strani/vijesti | slika = South Pars Horizon.jpg | širina = | opis = Iransko gasno polje Južni Pars | naslov = | alt = | link = | okvir = ne | poravnanje_opisa = }} * [[31. mart]] – {{Vijest|[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine]] plasirala se na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetsko prvenstvo]] pobjedom nad [[Nogometna reprezentacija Italije|Italijom]] nakon boljeg izvođenja jedanaesteraca.}} * [[18. mart]] – {{Vijest|Zbog nastavka napada na energetsku infrastrukturu širom [[Perzijski zaliv|Perzijskog zaliva]], globalne cijene [[nafta|nafte]] i [[Prirodni plin|gasa]] skočile su na najviši nivo od 2022. godine.}} * [[16. mart]] – {{Vijest|U [[Afganistansko-pakistanski rat 2026.|pakistanskom zračnom napadu]] na bolnicu u [[Kabul]]u, [[Afganistan]], poginulo je više od stotinu ljudi.}} * [[15. mart]] – {{Vijest|Film ''[[Jedna bitka za drugom]]'' osvojio šest nagrada na [[Oscar|98. dodjeli Oscara]], uključujući nagradu za [[Oscar za najbolji film|najbolji film]].}} * [[15. mart]] – {{Vijest|U italijanskoj [[Cortina d'Ampezzo|Cortini d'Ampezzo]] svečanom ceremonijom zatvorene su [[Zimske paraolimpijske igre 2026|Zimske paraolimpijske igre]].}} * [[28. februar]] – {{Vijest|[[Sjedinjene Američke Države|SAD]] i [[Izrael]] pokrenuli su zajedničke vojne napade na ciljeve u [[Iran]]u, što je izazvalo iranski raketni odgovor širom [[Bliski Istok|Bliskog istoka]].}} {{Vijesti/podnožje | trenutni_događaji = * [[Rat u Iranu (2026)|Rat u Iranu]] * [[Afganistansko-pakistanski rat 2026.|Afganistansko-pakistanski rat]] * [[Invazija Rusije na Ukrajinu]] | nedavne_smrti = * [[Chuck Norris]] * [[Jürgen Habermas]] * [[Robert Duvall]] * [[Halid Bešlić]] * [[Brigitte Bardot]] }}<noinclude> {{Dokumentacija}} </noinclude> 7gxvqcc24sgm5e2gnucpx4bbyjs9s9z 1952. 0 1729 3822101 3821728 2026-04-01T16:01:17Z Astrameri 151645 /* Juni */ 3822101 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{Godina u drugim kalendarima}} '''1952.''' ([[Rimski brojevi|MCMLII]]) bila je prijestupna godina koja je počela u utorak po gregorijanskom kalendaru, 1952. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 952. godina 2. milenija, 52. godina 20. stoljeća i treća godina 1950-ih. == Događaji == * Kraj [[socrealizam|socrealizma]]: referat [[Miroslav Krleža|Miroslava Krleže]] na Trećem kongresu Saveza književnika Jugoslavije u [[Ljubljana|Ljubljani]], teorijski obračun sa dogmatskim shvatanjem književnosti, likovne umjetnosti i muzike. * Jedan [[dolar]] vrijedi 300 [[dinar]]a. * U produkciji Triglav filma snimljen ''[[Kekec (film)|Kekec]]'' Jožeta Galea, prvi jugoslavenski igrani film namijenjen djeci. * Objavljen ''[[Stranac]]'' [[Albert Camus|Alberta Camusa]]. Prevedeni ''[[Spleen Pariza]]'' i ''[[Cvijeće zla]]'' [[Charles Baudelaire|Charlesa Baudelairea]], ''[[U traganju za izgubljenim vremenom]]'' [[Marcel Proust|Marcela Prousta]] i ''[[Smrt u Veneciji]]'' [[Thomas Mann|Thomasa Manna]]. Otvaranje prema Zapadu potvrđuje izložba savremene francuske umjetnosti održana u [[Beograd]]u, [[Zagreb]]u, [[Ljubljana|Ljubljani]] i [[Skoplje|Skoplju]]. * Kampanja protiv [[džez]]a U [[Jugoslavija|Jugoslaviji]]. * Za najbolje domaće filmove proglašeni ''[[Bakonja fra Brne (film)|Bakonja fra Brne]]'', ''[[Na svojoj zemlji]]'', ''[[Kekec (film)|Kekec]]'', ''[[Crveni svet]]'', ''[[Sofka]]'', ''[[Slavica (film)|Slavica]]'', ''[[Živjeće ovaj narod]]'', ''[[Čudotvorni mač]]'', ''[[Posljednji dan]]'' i ''[[Barba Žvane]]''. * Objavljen prvi makedonski [[roman]] ''[[Selo za sedumte jaseni]]'' [[Slavko Janevski|Slavka Janevskog]]. * Britanski premijer [[Winston Churchill]] saopćio da je [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] proizvelo vlastitu [[atomska bomba|atomsku bombu]]. * [[21. februar]] – Održana [[9. dodjela "Zlatnog globusa"]]. * [[9. august]] – U [[Helsinki]]ju započela [[Šahovska olimpijada 1952.|10. šahovska olimpijada]], na kojoj je učestvovalo 25 država. * [[31. august]] – U [[Helsinki]]ju završena [[Šahovska olimpijada 1952.|10. šahovska olimpijada]], na kojoj je pobijedila ekipa SSSR-a. * [[2. novembar]] – Počeo [[Šesti kongres KPJ|Šesti kongres]] Komunističke partije Jugoslavije u [[Zagreb]]u, na kojem [[KPJ]] mijenja ime u [[Savez komunista Jugoslavije]]. * [[20. novembar]] – Prvi zvanični putnički let preko Sjevernog pola iz [[Los Angeles]]a u [[Kopenhagen]]. * [[25. novembar]] – U [[London]]u prvi put izvedena ''[[Mišolovka (predstava)|Mišolovka]]'' [[Agatha Christie|Agathe Christie]], pozorišni komad koji se i danas prikazuje u pozorištima širom svijeta. == Rođeni == === Datum nepoznat === * [[Naim Logić]] – bosanskohercegovački alpinist === Januar=== * [[4. januar]] – [[Horvat Ilie King]], hrvatsko-mađarski političar i mađarski lingvist * [[5. januar]] – [[Nermin Tulić]], bosanskohercegovački filmski i pozorišni glumac * [[12. januar]] – [[Shen Li-Chien]], [[tajvan]]ski [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]] * [[15. januar]] – [[Marjan Burgar]], [[SFRJ|jugoslavenski]] [[biatlon]]ac * [[17. januar]] ** [[Edhem Bičakčić]], bosanskohercegovački političar ** [[Kari Saarela]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]a * [[19. januar]] – [[Irfan Mensur]], bosanskohercegovački režiser i glumac * [[15. februar]] – [[Tomislav Nikolić]], srbijanski političar === Februar === * [[23. februar]] – [[Heinrich Mehringer]], [[Zapadna Njemačka|zapadnonjemački]] [[biatlon]]ac * [[27. februar]] – [[Ekrem Čaušević]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] lingvist === Mart === * [[1. mart]] – [[Hatidža Mehmedović]], aktivistica za ljudska prava, osnivačica i predsjednica udruženja "Majke Srebrenice" * [[7. mart]] – [[Aleksandar Jelizarov]], [[Sovjetski Savez|sovjetski]] [[biatlon]]ac * [[11. mart]] – [[Douglas Adams]], britanski pisac * [[14. mart]] – [[Franz-Josef Weber (biatlonac)|Franz-Josef Weber]], [[Austrija|austrijski]] [[biatlon]]ac * [[16. mart]] – [[Alice Hoffman]], američka književnica * [[22. mart]] – [[Milan Štrljić]], [[Hrvatska|hrvatski]] glumac === April === * [[16. april]] – [[Jernej Zaplotnik]], jugoslavenski i slovenski alpinist * [[22. april]] – [[Nicolae Cristoloveanu]], [[Rumunija|rumunski]] [[biatlon]]ac === Maj === * [[2. maj]] – [[Zdeněk Pavlíček]], [[čehoslovačka|čehoslovački]] [[biatlon]]ac * [[15. maj]] – [[Vahid Halilhodžić]], jugoslavenski i bosanskohercegovački nogometaš i trener * [[24. maj]] – [[Henrik Flöjt]], [[Finska|finski]] [[biatlon]]ac * [[30. maj]] – [[Toni Janković]], jugoslavenski i bosanskohercegovački pjevač ([[Divlje jagode]]) === Juni === * [[7. juni]] – [[Orhan Pamuk]], turski pisac i scenarist; * [[10. juni]] – [[Guzal Sitdikova]], baškirska spisateljica, pjesnikinja, publicistica i prevoditeljica * [[17. juni]] – [[Graeme Ferguson (biatlonac)|Graeme Ferguson]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac * [[22. juni]] – [[Graham Greene (glumac)|Graham Greene]], kanadski glumac === Juli === * [[1. juli]] – [[Ueng Ming-Yih]], [[tajvan]]ski [[biatlon]]ac i [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]] * [[3. juli]] – [[Mirsad Bećirbašić]], bosanskohercegovački književnik * [[21. juli]] – [[Robin Williams]], američki glumac === August === * [[1. august]] – [[Zoran Đinđić]], srbijanski političar * [[13. august]] – [[Gorica Popović]], srbijanska glumica * [[14. august]] – [[Alois Kanamüller]], [[Zapadna Njemačka|zapadnonjemački]] [[biatlon]]ac * [[17. august]] – [[Nelson Piquet]], bivši [[brazil]]ski vozač [[Formula 1|Formule 1]] i biznismen; * [[18. august]] – [[Patrick Swayze]], američki [[glumac]], [[plesač]] i [[kantautor]]; === Septembar === * [[5. septembar]] – [[Gheorghe Voicu]], [[Rumunija|rumunski]] [[biatlon]]ac * [[16. septembar]] ** [[Ivan Čarota]], [[Bjelorusija|bjeloruski]] [[Prevođenje|prevodilac]] i [[Slavistika|slavist]] ** [[Fatos Nano]], albanski političar * [[21. septembar]] – [[Anneliese Michel]], žrtva egzorcizma * [[29. septembar]] – [[Srđan Dizdarević]], bosanskohercegovački novinar === Oktobar === * [[7. oktobar]] ** [[Ivo Gregurević]], [[Hrvatska|hrvatski glumac]] ** [[Vladimir Putin]], ruski političar i državnik * [[30. oktobar]] – [[Jan Szpunar]], [[Poljska|poljski]] [[biatlon]]ac * [[13. oktobar]] – [[Jim Wood (biatlonac)|Jim Wood]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac === Novembar === * [[1. novembar]] – [[Bora Đorđević]], srbijanski muzičar, kantautor i pjesnik * [[3. novembar]] – [[Miodrag Simović]], bosanskohercegovački [[sudija]] i [[akademik]], član [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine|Ustavnog suda Bosne i Hercegovine]] * [[5. novembar]] – [[Bill Walton]], američki košarkaš === Decembar === == Umrli == * [[1. juni]] – [[John Dewey]], američki filozof, psiholog i reformator obrazovanja * [[1. april]] – [[Ferenc Molnár]], mađarski novinar i pisac * [[26. juli]] – [[Eva Perón]], bivša prva dama Argentine * [[9. novembar]] – [[Chaim Weizmann]], izraelski hemičar i državnik * [[20. novembar]] – [[Benedetto Croce]], [[italija]]nski [[Filozofija|filozof]], [[politika|političar]], historičar [[umjetnost]]i i književni kritičar == [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] == * [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]] ** [[Felix Bloch]], [[SAD]] ** [[Edward Mills Purcell]], [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]] ** [[Archer Martin]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] ** [[Richard Synge]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]] ** [[Selman Waksman]], [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] ** [[François Mauriac]], [[Francuska]] * [[Nobelova nagrada za mir|Mir]] ** [[Albert Schweitzer]], [[Francuska]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|1952}} {{Normativna kontrola}} je2dzzlqj0qdbhfcjnl5ktan9paqfdp Gimnastika 0 2513 3822088 3818130 2026-04-01T15:43:55Z ~2026-20290-12 179857 Zamijenjen sadržaj stranice sa "Buna ziua. As putea sa va aduc un numar foarte mare de clienti intr-un timp foarte scurt! Cateva sute, sau poate chiar mii de clienti, de obicei in decurs de 1-2 saptamani. V-ar interesa? Daca da, va spun aici direct cum procedez, iar daca sunteti interesati, am o super oferta pentru dumneavoastra daca dati curs ofertei mele saptamana aceasta. CE FAC MAI EXACT? Asa cum v-am contactat pe dumneavoastra, prin formularul de contact al site-ului dumneavoastra,..." 3822088 wikitext text/x-wiki Buna ziua. As putea sa va aduc un numar foarte mare de clienti intr-un timp foarte scurt! Cateva sute, sau poate chiar mii de clienti, de obicei in decurs de 1-2 saptamani. V-ar interesa? Daca da, va spun aici direct cum procedez, iar daca sunteti interesati, am o super oferta pentru dumneavoastra daca dati curs ofertei mele saptamana aceasta. CE FAC MAI EXACT? Asa cum v-am contactat pe dumneavoastra, prin formularul de contact al site-ului dumneavoastra, asa pot contacta zeci de mii de firme, intre 50.000 si 70.000 de firme. Daca mesajul si produsele/serviciile dumneavoastra se nimeresc sa fie de interest pentru persoanele care citesc acele e-mailuri, sau pentru firmele reprezentate de acele persoane, veti avea un numar mai mare sau mai mic de clienti, intr-un timp relativ scurt. (De obicei devin clienti si persoanele fizice si firmele.) Nu este nimic complicat, eu ma ocup de tot si va trimit la sfarsit si un raport. OFERTA MEA: - Pentru ca vine pastele, vreau sa va ofer acest serviciu de 5 ori mai ieftin decat incasez de obicei - Adica, doar 1000 de lei + TVA. (platibili o singura data) - Puteti beneficia de aceasta oferta, daca dati curs ofertei saptamana aceasta si daca imi platiti inainte de 8 Aprilie. - Serviciile le pot presta oricand. Fie acum inainte de paste, fie dupa paste, in functie de cum va avantajeaza pe dumneavoastra mai mult. SCOPUL OFERTEI - Scopul acestei oferte, este sa va largesc orizonturile, si sa vedeti cat de profitabila poate fi o astfel de campanie, ca sa ne gandim la o colaborare pe termen lung, pentru mai multe tipuri de servicii similare. SUNTETI INTERESATI? Tot ce trebuie sa faceti este sa imi dati reply la acest e-mail si sa imi spuneti cand ati fi interesati de o astfel de campanie. - Pentru toate serviciile se ofera factura cu TVA deductibil. Va multumesc si astept sa va arat cat de profitabil pot fi pentru dumneavoastra 4che8d2bh0fdv5f21h5hxfk2m64p1qe 3822095 3822088 2026-04-01T15:57:50Z Semso98 54573 Odbijena posljednja izmjena teksta korisnika [[Posebno:Doprinosi/~2026-20290-12|~2026-20290-12]] i vraćeno na izmjenu 3818130 korisnika MathXplore 3822095 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} [[Datoteka:Estatua de bronce Handstand einer Turnerin (Martin Mayer, 1972), Olympiapark, Múnich, Alemania 2012-04-28, DD 01.JPG|mini|desno|250px|Skulptura gimnastičarke]] '''Gimnastika''', čije ime potiče od stare [[grčki jezik|grčke riječi]] za disciplinarne vježbe, je kombinacija motoričkih vještina i sposobnosti kao što su: koordinacija, gracioznost, spretnost, snaga, fleksibilnost itd., a to sve zajedno ukomponovano sa akrobatskim vještinama, koje izvode podjednako i muškarci i žene na mnogo nivoa, od lokalnih klubova, škola, fakulteta, univerziteta, kao i na državnim i međunarodnim takmičenjima. Danas ovaj [[sport]] sjedinjuje šest kategorija a to su: sportska gimnastika, [[ritmička gimnastika]], skokovi na [[trampolin]]u, sportski [[aerobik]], sportska [[akrobatika]] i tzv. opća gimnastika. Međunarodno upravljačko tijelo je [[Međunarodna gimnastička federacija]] (FIG - ''Fédération International de Gymnastique''), smještena u Moutieru ([[Švicarska]]). Termin '''gimnastika''' odnosi se i na tjelesne vježbe koje se koriste u preventivne svrhe za liječenje oboljelih kojima se pomaže da se olakša ili ukloni nelagodnost u uspostavljanju normalnih funkcija lokomotorni aparat. == Historija == === Antičko doba === Prvi gimnastičari su bili akrobati koji su to izvodili u starom [[Egipat|Egiptu]]. U [[2. milenij p. n. e.|2. mileniju p. n. e.]] muškarci i žene [[Kreta|Krete]] za vrijeme [[Minojska kultura|minojske kulture]] razvili su [[umjetnost]] skakanja na [[bik]]ovima. U ovom skakanju trkač bi skakao prema biku koji juriša, zgrabio bi njegove [[rog]]ove i kad ga ovaj zbaci u zrak izvodio bi razne akrobacije u zraku prije nego što padne na bikova leđa, a zatim bi sjahao jednim brzim pokretom. U staroj [[Grčka|Grčkoj]], razvila su se tri posebna programa gimnastičkih vježbi: # Za održavanje dobre [[tjelesna kondicija|tjelesne kondicije]]; # Vojnu obuku; # Kao dio uvježbavanja za sportiste. Gimnastika je uvedena u ranoj Grčkoj [[civilizacija|civilizaciji]] da olakša tjelesni razvoj kroz serije vježbi uključujući: [[trčanje]], [[skakanje]], [[plivanje]], [[hrvanje]] i [[dizanje utega]]. Mjesta gdje se ova aktivnost upražnjavala nazivala su se ''Gymnazium'', a većina vježbača su doslovice u to vrijeme vježbali goli bez ikakve odjeće na sebi od čega potječe riječ ''Gymnos'' - go. Tjelesna sposobnost je bila visoko cjenjena aktivnost u Staroj Grčkoj, muškarci i žene su sve više uzimali učešća u energičnim gimnastičkim vježbama. [[Rim]]ljani, poslije osvajanja Grčke, su razvili ove aktivnosti u više formalan sport, a koristili su gimnastičku dvoranu za pripremu svojih [[legij]]a za rat. Padom Rimske imperije, nestao je interes za gimnastiku i ona je više ostala samo kao oblik zabave. === Moderna gimnastika === [[Datoteka:London 1908 Gymnastics women.jpg|mini|desno|300px|Britanske gimnastičarke na Olimpjskim igrama u Londonu 1908.]] Godine 1774. Prus, [[Johann Bernhard Basedow]] je uveo tjelesne vježbe drugim oblikom nastave u njegovoj školi u Dessau, [[Saksonska]]. Ovim činom počela je modernizacija gimnastike a tako i tendencija germanskih zemalja ka stavljanju sporta u prvi plan. Kasnih 1700-ih [[Friedrich Ludwig Jahn]] iz [[Njemačka|Njemačke]] je razvio vratilo, razboj, gredu i skokove i on više od bilo koga drugog se smatra ocem moderne gimnastike. Gimnastika je procvjetala u Njemačkoj 1800, dok u [[Švedska|Švedskoj]] graciozniju formu ovog sporta koja naglašava ritmičke pokrete razvio je Gutz Muth. Švedski sistem, koji je osmislio gimnastičar [[Pehr Henrick Ling]], on naglašava sa druge strane ritam i koordinaciju kroz vježbe koje se izvode sa obručima, čunjevima i malim loptama. Otvaranje Jahnove škole [1881]. godine u [[Berlin]]u, da bi se promovirala njegova verzija sporta je propraćeno osnivanjem mnogih klubova u [[Evropa|Evropi]]. Ovaj sport je uveo u [[Sjedinjene Američke Države]] dr. Dudley Allen Sargent, koji je bio učitelj gimnastike na nekoliko SAD univerziteta i to negdje u periodu pred [[građanski rat]], on je dobio priznanje zato što je izumio više od 30 gimnastičkih sprava. Najveći dio razvoja gimnastike SAD je bio usmjeren na aktivnosti emigranata iz [[Evropa|Evrope]], koji su uveli ovaj sport u njihovim novim gradovima u 1880-im godinama. Klubovi su osnivani kao Turnverein i Sokol grupe, a u čemu su kompletne porodice uzimale učešća. Moderna gimnastika isključuje neke tradicionalne programske tačke kao sto su [[dizanje tegova]] i [[hrvanje]], a ističe formu prije nego lično rivalstvo. Prema nekim podacima prvo takmičenje na spravama je održano 1877. u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]]. Sa stvaranjem Međunarodne gimnastičke federacije 1888. godine, napravljen je presudan korak u osmišljavnju vježbi na spravama, kao sporta, odnosno sportske gimnastike. Za 1881. godinu je moguće označiti kao uključenje ovog sporta u široki spektar sportova. Međunarodna gimnastička federacija označava danas jednu od najstarijih svjetskih sportskih federacija u koju je učlanjeno više od 150 zemalja sa svih kontinenata svijeta. Muška gimnastika je bila na rasporedu na [[Olimpijske igre 1896.|prvim Olipijskim igrama 1896. u Ateni]], a nalazi se u Olimpijskom programu kontinuirano od 1924. godine. Mnoge zemlje, ne one koje su bile tradicionalna glavna potpora u to vrijeme [[SSSR]], [[Japan]], [[Istočna Njemačka|Istočna]] i [[Zapadna Njemačka]] i druge istočno-evropske nacije počele su promovirati gimnastiku, naročito za žene; među ovim zemljama su bile [[Kina]] i [[SAD]]. Na [[Olimpijske igre 1984.|Olimpijskim igrama u Los Angelesu]] 1984, [[Mary Lou Reton]] iz SAD je osvojila pet zlatnih medalja uključujući i zlatnu medalju u generalnom plasmanu. [[Vitaly Scherbo]] iz Objedinjenog Tima (ime pod kojim su se takmičili sportaši bivšeg SSSR [[Olimpijske igre 1992.|1992. godine u Barseloni]]) je osvojio nečuvenih šest zlatnih medalja. SAD je osvojio zlatnu medalju po pvi put na [[Olimpijske igre 1996.|Olimpijskim igrama u Atlanti 1996.]] godine, gdje se isticala hrabra [[Kerri Strug]] koja je iako povrijeđena donijela zlato u ekipnom takmičenju SAD. [[Aleksei Nemov]] iz Rusije je osvojio četiri zlatne medalje na dvije olimpijade, osvajajuci šest medalja na pojedinačnom plasmanu po spravama na natjecanju 1996. godine i još na [[Olimpijske igre 2000.|Olimpijskim igrama u Sidneyju 2000.]] godine. Na [[Olimpijske igre 2004.|Olimpijskim igrama u Ateni 2004.]] dominirale su gimnastičarke iz [[Rumunija|Rumunije]] na čelu sa [[Catalina Ponor]] koja je i osvojila tri zlatne medalje, epitet najbolje reprezentacije u muškoj gimnastici nakon višegodisnje pauze je zasluženo ponio Japan, a u ženskoj konkurenciji Rumunija. Gimnastika danas doživljava izuzetnu ekspanziju po cijelom svijetu tako da se uključuju i one zemlje koje tradicionalno nisu nikad bile prisutne. == Ocjenjivanje == Osnovna namjena i cilj Pravilnika za ocjenjivanje je osiguravanje što objektivnijeg vrednovanja vježbi u muškoj i ženskoj sportskoj gimnastici na regionalnim, nacionalnim i međunarodnim natjecanjima. * Osigurati prepoznavanje najboljeg sportaša na bilo kojem takmičenju. * Usmjeriti trenere i vježbače u kreiranju vježbi. * Dati i druge informacije često potrebne sucima, trenerima i vježbačima na natjecanju. === Sastav sudačkih komisija na spravama: === Na svim službenim natjecanjima FIG ([[Olimpijske igre]], Svjetska prvenstva i završnica Svjetskog kupa) sudačka komisija se sastoji od: * Predsjednika sudačke komisije sprave koji odgovara za rad A i B komisije i član je ili zastupnik MTO i ŽTO. * A komisija, koja se sastoji od dva člana, od kojih bar jednog imenuje FIG MTO i ŽTO, u skladu sa najnovijim Tehničkim pravilnikom FIG. * B komisija, koja se sastoji od šest sudija. * Dodatnih sudija i pomoćnika: ** dva linijska suca na parteru ** mjeritelj vremena izvedbe vježbe na [[parter]]u i/ili vremena zagrijavanja ** raznih pomagača za izračun ocjena, administratora, računalnih operatera itd., ovisno o zahtjevima samog takmičenja. Veličina i sastav sudačkih komisija moraju biti nepromjenjivi tokom cijelog takmičenja (kvalifikacije, ekipno, višeboj ili završnice po spravama). Modifikacije odredbi su moguće i prihvatljive za sva ostala međunarodna takmičenja, prvenstva kontinenata te nacionalna i lokalna takmičenja. U takvim slučajevima, primjenjuje se se pravilo o dozvoljenoj razlici između srednjih oduzimanja. Na takmičenjima sa četiri ili manje B sudija, razlika dviju srednjih ocjena ne smije biti veća od: * >0.00 – 0.40 (0.10) * >0.40 – 0.60 (0.20) * >0.60 – 1.00 (0.30) * >1.00 – 1.50 (0.40) * >1.50 – 2.00 (0.50) * >2.00 (0.60) === Zadaće sudačkih komisija sprava tokom takmičenja === [[Datoteka:Shawn Johnson competes.jpg|mini|desno|300px|Nastup [[Shawn Johnson]] na parteru]] ==== Predsjednik sudačke komisije sprave, između ostalog ima sljedeće zadaće: ==== * Koordinira i nadzire rad svih članova sudačke komisije sprave. * Posreduje između sudačke komisije sprave i predsjednika sudačke komisije takmičenja. * Brine se o efikasnosti odvijanja takmičenja na njegovoj spravi (uključujući i vrijeme zagrijavanja) te još: ** Vježbaču daje znak za početak izvođenja vježbe, koja mora započeti najkasnije 30 sekundi nakon znaka. ** Potvrđuje završetak izvođenja vježbe. * Aktivno i tačno sudi oba aspekta (početnu ocjenu i izvedbu) svake vježbe na takmičenju na spravi za koju je odgovoran i to mora činiti na isti način koji to čine članovi A i B komisije. * Nadzire sve ocjene i konačnu ocjenu za svaku izvedenu vježbu. * Brine se da vježbač dobije ispravnu ocjenu, uz odobrenje predsjednika sudačke komisije takmičenja i u skladu s Tehničkim pravilnikom, može promijeniti krajnje neispravnu ocjenu. Takva radnja može rezultirati kažnjavanjem jednog ili više sudija. * Posreduje između dva člana A komisije te određuje početnu ocjenu, ako se oni ne mogu složiti. * Određuje dodatna oduzimanja i kazne (izlazak iz prostora partera, disciplinski prekršaji itd.) prema Pravilniku za ocjenjivanje. ** Dodatna oduzimanja za loše ponašanje i sl. Od konačne ocjene, prije objave ocjene. ** Dodatna oduzimanja na parteru za prekoračenje vremena i izlazak iz prostora partera računa od konačne ocjene, prije objave ocjene. * Primjenjuje Sudački pravilnik u svrhu nadzora poštivanja konkretnih pravila, poštivanja konzistentnosti sudija. ==== Članovi A-komisije imaju, između ostalih i sljedeće zadaće: ==== * Sudija A1 (tehnički asistent) (imenovan od strane FIG) ** Pomaže predsjedniku sudačke komisije sprave i istovremeno je koordinator i član A-komisije. ** Izvještava predsjednika sudačke komisije sprave o nedostatku posebnih zahtjeva i o ostalim oduzimanjima od početne ocjene. ** Podnosi početnu ocjenu predsjedniku sudačke komisije sprave ili ga izvještava da se članovi A komisije ne mogu saglasiti u određivanju početne ocjene. ** Na kraju takmičenja, podnosi kratki izvještaj predsjedniku sudačke komisije sprave (problemi suđenja, prekršaji ili nejasnoće u vrednovanju vježbi s navadenim imenima dotičnih vježbača). ** U roku od 2 mjeseca od takmičenja i na jednom od službenih FIG jezika, predsjedniku TO i predsjedniku sudačke komisije sprave, podnosi pisani izvještaj o sadržaju svih vježbi koje je sudio. ==== Zadaće A1 i A2 sudija jesu: ==== * Ocjenjivanje sadržaja vježbe. Ova zadaća uključuje sljedeće: ** Utrvrđuju posebne zahtjeve i procjenu da li ispunjava uslove za priznavanje. ** Utvrđuju da li su ispunjeni minimalni težinski zahtjevi. ** Određuju vrijednost bonus elemenata i veza. ** Određuju ispravnu početnu ocjenu. * Vrednuje sve elemente u skladu sa odredbama. * Oba člana A komisije rade nezavisno, ali se smiju međusobno konsultirati. * Da bi pravilno izvršili svoje zadaće, moraju tačno zapisivati sadržaje vježbi. ==== Članovi B-komisije imaju, između ostalih i sljedeće zadaće: ==== * Svaki član B-komisije nezavisno i bez konsultacije s drugim sudijama, ocjenjuje vježbu i određuje broj odbitaka za tehničke i estetske greške u izvedbi elemenata te greške u skladnosti vježbe. * Svaki član B-komisije mora izračunati i podnjeti svoja oduzimanja unutar 10 sekundi nakon završetka vježbe. Prikaz svih ocjena B-komisija mora biti istovremen i do tog trenutka niti jedan član B-komisije ne smije vidjeti ocjenu drugog člana. * Članovi B-komisije ocjenjuju sve izvedbene dijelove vježbe prema važećim odbredbama. * Moraju ispunjavati sve obaveze. ==== Linijske sudije ==== Oni moraju signalizirati predsjedniku sudijske komisije sprave sve uočene prekršaje i o njima podnijeti pisani izvještaj. ==== Mjeritelji vremena ==== Mjeritelj vremena na parteru mora vježbaču, A i B komisiji signalizirati ili dati čujan znak na 60 i 70 sekundi od početka vježbe. U slučaju prekoračenja dozvoljenog vremena, ako nema [[kompjuter]]skog mjerenja, dužan je predsjedniku sudačke komisije sprave podnjeti pisani izvještaj o prekoračenom vremenu većem od 70 sekundi. === Ocjenjivanje takmičarskih vježbi === [[Datoteka:DHypolito-Vault.jpg|mini|desno|300px|Muški preskok]] Na svim spravama nalaze se dvije neovisne sudijske komisije (A i B komisija). ==== A-komisija ==== * Težine * Posebni zahtjevi * Bonus bodovi * Uzima ukupno 9 najboljih elemenata i pridodaje se saskok * Ne više od 4 elementa iz svake grupe * Ocjenjivanje sudije započinju od 10.00 bodova ==== B-komisija ==== * Izvedba vježbe (tehnika izvedbe, položaj tijela i sklad) * Zadatak B komisije je da bilježi samo greške u tehničkoj i estetskoj izvedbi svakog pojedinog elementa * Ocjenjivanje počinje od 10.00 prema dole (odbitci mogu biti u desetinkama boda (npr. 0.70 boda ; 1.00 bod) ili u 5 stotinki boda (npr: 0.35, 0.75 itd) * Najmanji i najveći odbitak se odbijaju i uzima se aritmetička sredina preostale 4 ocjene ==== A + B = konačna ocjena ===== A komisija određuje početnu ocjenu vježbe, a B komisija registrira ivedbene greške obzirom na tehniku izvedbe, položaj tijela i sklad izvedbe vježbe. ==== Vrijednosti specijalnih zahtjeva grupa elemenata ==== Ovim dijelom ocjene sudija, pored vježbačevih osobnih i tehničkih sposobnosti vrednuje raznolikost kretnji u kreiranju vježbi. Svaka sprava ima pet grupa elemenata označenih sa I, II, III, IV i V. U svoju vježbu, vježbač mora ugraditi najmanje po jedan elemenat iz svake grupe koju sudačka A komisija nagrađuje sa dodatnih 0.50 bodova. Svaki nedostajući posebni zahtjev kažnjava se odbitikom od strane A komisije. * 1.-4. grupa 0.5 * Saskok: ** ako je A ili B = 0.0 ** ako je C = 0.3 ** ako je D, E i F = 0.5 ==== Bonus bodovi ==== [[Datoteka:Nationals 2008 All Around.JPG|mini|desno|300px|Pobjednički podijum]] Ovim dijelom ocjene A komisija može nagraditi vježbača sa dodatnim bodovima za izvedbu teških elemenata i veza između njih. Na taj način svrha bonus bodova je da bolje razluči najteže vježbe koje sadrže D, E i F/G elemente i veze među njima. Bonus bodovi mogu biti dodjeljeni samo za tehnički i položajno izvedene elemente i veze. Bonus bodovi se dodjeljuju samo za pojedine “teške” elemente i veze među njima koji su izvedeni bez velikih grešaka. ==== Ponavljanje elemenata u vježbi ==== Elemenat u vježbi ne smije biti ponovljen, osim ako je vježba prekinuta uzrocima van kontrole vježbača. Ako vježbač padne sa ili na spravu, ima pravo izbora nastaviti vježbu elementom nakon pada ili, u svrhu priznavanja težine, ponoviti elemenat iz kojeg je pao. Ni jedan elemenat sa istim indentifikacijskim brojem ne smije se ponoviti za priznavanje težinskog zahtjeva ili u cilju sticanja bonus bodova. To se primjenjuje i na elemente u vezama (osim u situacijama na konju s hvataljkama i krugovima) itd. ==== Određivanje tehničkih i estetskih grešaka ==== Svaki elemenat određen je savršenom izvedbom kretnji ili zadržanim položajem. Sva odstupanja od ispravne izvedbe, određuje se iznos odbitaka za male, srednje ili velike greške i pad sa sprave. Primjenjuju se sljedeći odbici za svako uočeno estetko ili tehničko odstupanje od očekivane isprave izvedbe. Odbitci moraju biti jednaki bez obzira na težinu elementa: * Mala greška 0.10 * Srednja greška 0.30 * Velika greška 0.50 * Pad sa sprave 0.80 == Sportska gimnastika za muškarce i žene == Sportska gimnastika je po svojim karakteristikama polistrukturalni konvencionalni sport. Takmičarske kompozicije sastavljene su iz niza raznovrsnih vježbi, specifičnih za svaku spravu. Osnova svih takmičenja je [[gimnastički višeboj]], koji obuhvata takmičenje u vježbanju na više sprava. Po Olimpijskom rasporedu muškarci se takmiče u sljedećim disciplinama: * [[Parter]], [[Konj s hvataljkama]], [[Karike]], [[Preskok]], [[Razboj]] i [[Vratilo]]. Žene nastupaju u sljedećim disciplinama: * [[Preskok]], [[Dvovisinski razboj]], [[Greda]] i [[Parter]]. == Oprema za muškarce i žene == === Muškarci === Na konju s hvataljkama, krugovima, razboju i vratilu svaki gimnastičar vježba u dugačkim [[hlače|hlačama]], atletskoj [[majica|majici]], [[čarape|čarapama]] i [[patike|patikama]] (ili samo čarape)... U vježbanju na parteru i preskoku koriste kratki [[šorc]], atletsku majicu, čarape, patike (ili nastupaju bosi). Gimnastička oprema jedne ekipe treba biti ista. Nošenje majice na takmičenju je obavezno. === Žene === Gimnastičarke nose vježbaći [[triko]] (obično sa dugim rukavima), gimnastičke patike (a mogu I nastupati i bose). == Muške discipline == === [[Parter]] === Dimenzije partera iznose 12 x 12 metara, sa dodatnom zaštitom od 1 metar sa svake strane. Za izvođenje vježbi na parteru prostor mora imati elastičnu podlogu koja dozvoljava gimnastičarima energične pokrete tokom odskoka i doskoka sa tla. Pokrovni materijal ne smije izazvati povrede vjezbača, poput [[opekotina]] na koži. Vježbe na parteru uključuju pokrete koji moraju da demonstriraju: snagu, fleksibilnost, ravnotežu, gracioznost, skokove itd. Svaka vježba mora se sastojati od pokreta kombinovanih kao što su [[salto|salta]] oko uzdužne i poprečne ose. Tokom izvedbe vježbe gimnastičar treba iskoristiti cijeli parter, a vježbe moraju biti naglašene izrazima i izvršenim radnjama tokom vježbi. Maksimalno trajanje vježbe iznosi 90 sekundi. Tjelesne izvedbe i tehnička izvršenja moraju biti ujedinjene sa maštom i izrazom u jedinstvenoj i ekskluzivnoj stvarnosti. To su karakteristike koje moraju donjeti izražajnost gimnastičareve sposobnosti do perfekcije, kao i suštinu ili moraju biti zapanjujuće kompleksnosti. === [[Konj s hvataljkama]] === [[Datoteka:Gymnastics brokenchopstick.jpg|mini|desno|300px|Konj sa hvataljkama]] Visina iznosi 105 centimetara od vrha strunjače ili od tla 115 centimetara. Dužina na vrhu je 160 centimetara, dok razmak između hvataljki se kreće u zavisnosti od vježbača je 40 do 45 centimetara. Vježbe na konju s hvataljkama moraju se izvoditi dinamično, kontinuirano s jednim lancem cirkularnih i klatnih pokreta, sunožnih kružnih pokreta (kola), [[makaze|makazasti]] pokreta (striževi), a uz korištenje svih ostalih dijelova konja. Kapacitet pokreta koje jedno tijelo može izvesti sa ekstremnom preciznošću sastavljena od cirkularnih elemenata, a ukomponiranih u jednu cjelinu sa svim ostalim elementima, te čine jednu elegantnu kompoziciju. Elementi snage i izdržajnosti na ovoj spravi nisu dozvoljeni. === [[Karike]] === Visina krugova od vrha [[strunjača|strunjače]] iznosi najmanje 260 centimetara. Vježbe na krugovima se moraju sastojati od različitih pokreta demonstrirajući snagu, izdržajnost i zamahe. Ovi se elementi izvode u visu, do ili kroz upor ili do ili kroz stoj na [[ruke|rukama]], a trebaju se izvesti sa pruženim rukama. Gimnastičar mora izvesti seriju okreta i izdržaja sa prednjim i zadnjim elementima a kraj vježbe ili saskok se mora izvesti akrobatskom saskokom. Znati kako da se naprave kombinacije vježbi statike i dinamike a da se pojavljuju, jednostavno i tečno; naročito izražavanje stvarne i umjetničke motorne aktivnosti. === [[Preskok]] === Visina preskoka iznosi 135 centimetara. Dužina preskoka iznosi 120 centimetara, a širina je 95 centimetara. Svaki preskok započinje zaletom sa staze koja maksimalno može biti duga 25 metara. Naskok na dasku se izvodi sunožnim odrazom (sa ili bez rondata), s [[odskočna daska|odskočne daske]] i skupljenim nogama te se izvodi kratkim odgurivanjem objema rukama od konja. Preskok se mora demonstrirati čist i snažan pokret kombiniran sa visinom i dužinom sa jednom ili više rotacija, te završiti sa kontroliranim doskokom. Izvedbe su nagrađene za kontrolu nad tijelom u fazi leta i doskočnim položajem (pozicijom doskoka). Brzina i snaga su ujedinjene sa akrobatikom, naglašenom i okarakteriziranom vezom izmedu fizičke izvedbe i sposobnosti za koordinaciju pokreta. U završnici po spravama, nakon prvog preskoka, vjezbač se bez zadržavanja vraća na polazni polažaj i na znak predsjednika sudačkog odbora sprave, izvodi drugi preskok iz druge grupe preskoka. Od 2001. godine uvedena je izmjena u izgledu sprave. Nakon više od 100 godina stari preskok zamjenjen je novim preskokom tzv. stolom. === [[Razboj]] === Visina sprave od vrha strunjače iznosi 180 centimetara. Razmak između pritki se kreće od 42 do 52 centimetra zavisno od vježbača. Kao i krugovi paralelne šipke razboja zahtjevaju od vježbača da kombinira okrete i momente naglašene snagom, visove, elemente izdržljivosti, upore. Gimnastičar mora izvoditi vježbu cijelom dužinom razboja ispod i iznad pritki. Vježbama moraju dominirati okreti oko uzdužne i poprečne ose. Kontrola tijela i vladanje izvedbi pokreta ujedinjuju sve to u nježne i prirodne pokrete, tako što sve navedene elemente ujedinjuju u skladnu cjelinu koja se mora završiti saskokom sa sprave i kontroliranim doskokom. === [[Vratilo]] === Visina vratila od vrha strunjače iznosi 260 centimetara a dužina pritka vratila je 240 centimetara. Gimnastičar mora izvoditi kontinuirane pokrete i ne smije dodirivati šipku od vratila svojim tijelom. Gimnastičar je zadužen da demonstrira promjenu hvatova, rotirajuće pokrete naprijed i nazad plus puštanje sprave i ponovno hvatanje == Ženske discipline == === [[Preskok]] === Visina preskoka iznosi za žene iznosi 125 centimetara. Dužina preskoka iznosi 120 centimetara a širina je 95 centimetara. Svaki preskok započinje zaletom sa staze koja maksimalno može biti duga 25 metara. Naskok na dasku se izvodi sunožnim odrazom (sa ili bez rondata), s odskočne daske i skupljenim nogama te se izvodi kratkim odgurivanjem objema rukama od konja. Umjesto tradicionalnog konja za preskok, nova sprava za preskok je korištena prvi put na Svjetskom šampionatu u [[Ghent]]-u ([[Belgija]]). Ova sprava za preskok je visoka 125 centimetara, široka je 95 centimetara i duga 120 centimetara. Ne samo da može pružiti bolju sigurnost, već omogučava gimnastičarima/kama da se što bolje odgurnu i na što bolji način izvode tehnički teške i komplicirane elemente koji imaju izuzetno složene vrste rotacija. === [[Dvovisinski razboj]] === [[Datoteka:Gymnastics-Facility-07888-nevit.jpg|mini|desno|300px|Dvovisinski razboj]] Dvovisinski razboj je jedna od najspektakularnijih sprava u ženskoj sportskoj gimnastici. Ova sprava zahtjeva snagu, koordinaciju, hrabrost sa bezbrojnim izmjenama hvatova i rotacija. Optimalna vježba je okarakterizirana sa orginalnim kombinacijama različitih elemenata kao npr. elementi koji imaju fazu puštanja i hvatanja sprave, pokreti iznad, između i ispod pritki. Kao što sam naziv kaže visina obje pritke je različita: niža pritka je 165 centimetara a viša je 245 centimetara, razmak između pritki može da iznosi do 180 centimetara. Vježba takmičarke završa sigurnim doskokom sa sprave. Elementi su imenovani po znanim natjecateljima koji su prvi izveli pojedine elemenate npr.: Delčev, Ginger, Tkačev, Komaneći, Erceg, Kolman, Pegan itd. === [[Greda (gimnastika)|Greda]] === Visina grede od vrha strunjače iznosi 125 centimetara. Greda je duga 5 metara i široka samo 10 centimetara, te je obložena mekanim materijalom. Vježba na gredi mora sadržavati umjetničke kombinacije, raznolike akrobatske elemente, gimnastičke skokove, okrete, korake, elemente ravnoteže tokom stajanja, sjedećeg i ležećeg položaja. Gimnastičarka mora koristiti čitavu dužinu grede demonstrirajući elegantnost, gracioznost, fleksibilnost, ritam, tempo, sampopouzdanje, kontrolu i dr. Izvedba serijskih akrobatskih elemenata može biti veoma spektakularna. Maksimalno vrijeme za izvedbu vježbe iznosi 90 sekundi. Glavna karakteristika vježbi na gredi je odlično razvijeni osjećaj za ravnotežu i velika moć koncentracije prilikom izvedbe akrobatskih elemenata na izuzetno uskoj površini oslonca. Vježba mora posjedovati akrobatsku seriju, ritmičku seriju, akrobatsko-ritmičku seriju, skokove sa velikom amplitudom pokreta, okrete za 360 stepeni i više, ali i na jednoj nozi kao i elemente grede. === Parter === Vježbe na parteru se izvode uz muzičku pratnju (samo za žene), kombinirane sa [[ples]]nim pokretima i dijelovima koji sadrže različite okrete i akrobatske elemente. Individualnost, orginalnost, zrelost, vladanje i umjetnički dojam su ključni ili sastavni dijelovi za dobar rezultat. Vježba mora trajati između 70 i 90 sekundi. == Vanjski linkovi == * [http://www.fig-gymnastics.com Međunarodna gimnastička federacija] {{Commonscat|Gymnastics|Gimnastika}} {{Olimpijski sportovi}} [[Kategorija:Gimnastika]] 6jc50ksn32new9ns9s44uj7nvvftiw2 Visoko 0 2734 3822213 3817395 2026-04-02T00:26:20Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3822213 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje|Visoko (čvor)}} {{Infokutija naselje u BiH | ime = Visoko | službeno_ime = Grad Visoko | naselje_vrsta = Grad | slika = {{multiple image | border = infobox | total_width = 300 | image_style = border:1; | perrow = 1/4/2/1 | image1 = Visok and rivers Fojnička and Bosna.jpg | image2 = Šerefudin's White Mosque.jpg | image3 = Church of St. Procopius in Visoko 2.jpg | image4 = Franjevačka kl. gimnazija i Sjemenište, samostan sv. Bonaventure, Visoko.jpg | image5 = Old town Visoki.jpg | image6 = Čaršijska from Tabhana bridge 2.jpg | image7 = Tourist info Visoko.jpg | image8 = VisokoPolje.jpg }} | slika_opis = Sutok [[Bosna (rijeka)|Bosne]] i [[Fojnička rijeka|Fojničke rijeke]], s brdom [[Visočica (brdo kod Visokog)|Visočica]] u pozadini, [[Šerefudinova Bijela džamija]], [[Crkva svetog Prokopija|Crvka Svetog Prokopija]], [[Samostan sv. Bonaventure|Franjevački samostan sv. Bonaventure]], [[Stari grad Visoki]], Pogled na Čaršijsku ulicu sa Kožarskog mosta, Ulica Jalija, Pogled na Visoko sa Vrela. | slika_veličina = | slika_zastava = | slika_grb = Visokogrb.png | slika_karta = BiH municipality location Visoko.svg | karta_opis = Grad Visoko u Bosni i Hercegovini | koordinate = {{coord|43|59|26.1|N|18|10|56.9|E}} | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | kanton = [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojski]] | osnovan = 1354. | gradonačelnik = Mirza Ganić<ref name="LI_2024">{{Cite web|url=https://www.izbori.ba/Rezultati_izbora/?resId=36&langId=1#/8/116/0|title=Lokalni izbori 2024 - Visoko|date=5. 11. 2024|website=izbori.ba|publisher=[[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine]]|access-date=16. 11. 2024}}</ref> | gradonačelnik_stranka = [[Stranka demokratske akcije|SDA]] | površina_naselja = 4.88 | površina_grada = 233.62 | nadmorska_visina = | stanovništvo_datum = [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|2013]] | stanovništvo_naselje = 11205 | stanovništvo_grad = 39938 | stanovništvo_demonim = Visočanin / Visočak | poštanski_broj = 71 300 | pozivni_broj = (+387) 32 | matični_broj_naselja = 158275<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=19. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 11126 | veb-sajt = {{URL|http://www.visoko.gov.ba/}} }} '''Visoko''' je [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|grad]] i [[naseljeno mjesto]] u središnjem dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] u [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskom]] [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantonu]]. Prirodna sredina grada je određena dolinama rijeka [[Bosna (rijeka)|Bosne]] i [[Fojnička rijeka|Fojnice]]. Po popisu iz 2013. u Visokom živi 39.938 stanovnika. Područje Visokog bilježi stalnu naseljenost više neolitskih kultura iz [[5. milenij p. n. e.|5. milenija]] p. n. e. uz [[Arheološko područje Okolište|Okolište]] kao reprezentativni primjer [[Butmirska kultura|Butmirske kulture]], i jedno od najvećih{{sfn|Kujundžić-Vejzagić, Muller, Rassmann, Schuler|2004|p=13-31}} [[neolit]]skih naselja u jugoistočnoj Evropi. Visočka dolina bila je rani centar [[Visoko u srednjem vijeku|srednjovjekovne države Bosne]],{{sfn|Anđelić|1984|p=105}} a do 15. vijeka razvilo se u jedno od upravnih i političkih središta bosanske feudalne države.<ref>{{Cite book|url=https://books.google.ba/books/about/Gradski_%C5%BEivot_u_Srbiji_i_Bosni_XIV_XV_v.html?id=jNmrDAAAQBAJ&redir_esc=y|title=Gradski život u Srbiji i Bosni (XIV-XV vijek): The Urban Life in Serbia and Bosnia (XIV-XV Century)|last=Kovačević-Kojić|first=Desanka|date=11. 7. 2007|publisher=Istorijski institut|year=|isbn=9788677430597|location=|pages=323|language=sr}}</ref> U [[Mile (Visoko)|Milima]] bilo je jedno od sjedišta bosanskog bana i centar [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|državnog života]], gdje se održavao [[stanak]], te jedno od mjesta za koje se pretpostavlja da se okrunio prvi [[Bosanski kraljevi|bosanski kralj]] [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtko Kotromanić]].{{sfn|Ćošković|2009|p=}} [[Stari grad Visoki|Visoki]] koji se nalazi na [[Visočica (brdo kod Visokog)|brdu Visočica]] bio je politički važna [[tvrđava]],<ref>[[Pavao Anđelić]] (Doba stare bosanske države, Visoko i okolina kroz historiju 1, Visoko 1984, 105)</ref> a njegovo podgrađe [[Podvisoki]] bilo je jedno od najranijih primjera srednjovjekovne urbane sredine na užem području [[Bosna (regija)|Bosne]].<ref name=":7">[[Pavao Anđelić]], Srednji vijek – Doba stare bosanske države, „Visoko i okolina kroz historiju I, Visoko 1984, 160-162<br /></ref> Nakon propasti [[Bosansko Kraljevstvo|Bosanskog Kraljevstva]], područje ulazi u sastav [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlijskog carstva]] kao centar [[Nahija|nahije]]. Od srednjovjekovnog grada izrasta u naselje osmanlijskog tipa. Bitnu ulogu u razvoju grada u ranim godinama odigrao je bosanski namjesnik [[Ajas-beg|Ajas-paša]].<ref>Šabanović, „Dvije najstarije vakufname u Bosni“, 35.<br /></ref> Godine 1878. nakon kratkotrajnih borbi područjem ovladava [[Visoko u sastavu Austro-Ugarske|Austro-Ugarska]], te se u njenom sastavu razvija kao organizirano naselje sa razvijenom trgovinom, uredima i drugim institucijama. Dana 11. novembra 1911 grad je skoro potpuno izgorio u [[požar]]u koji je slučajno započet.<ref>{{Cite web|url=https://avaz.ba/kantoni/zenicko-dobojski-kanton/430394/danas-117-godisnjica-visocke-jangije-pozar-u-kojem-je-izgorjela-cijela-carsija|title=Danas 117. godišnjica visočke jangije: Požar u kojem je izgorjela cijela čaršija|website=Avaz.ba|language=bs-BA|access-date=7. 5. 2019}}</ref> Prije [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] poznat po kožarskoj i tekstilnoj industriji, te je bio najveći izvoznik [[tekstil]]a i [[Koža (materijal)|kože]] u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističkoj Jugoslaviji]].<ref name=":4" /> Od 2006. područje je postalo poznato po [[Bosanske piramide|tvrdnjama o postojanju piramida]] zbog kojeg ga posjećuju desetine hiljada turista godišnje.<ref>{{Cite web|url=https://www.oslobodjenje.ba/o2/rodni-kraj/turizam/turisticka-ponuda-visokog-dostupna-na-internet-platformi|title=Turistička ponuda Visokog dostupna na internet platformi|last=PORTAL|first=Oslobođenje|website=Oslobođenje d.o.o.|language=bs-ba|access-date=6. 5. 2019}}</ref> == Geografija == Grad Visoko se prostire na površini od 233,62&nbsp;km<sup>2</sup><ref name="PUO2023">{{cite web |title=Plan upravljanja otpadom Grada Visoko za period 2023–2028. godine (nacrt) |url=https://www.visoko.gov.ba/wp-content/uploads/2023/10/PUO-Visoko_nacrt.pdf |website=Grad Visoko |access-date=17. 3. 2026}}</ref> i nalazi se u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine.<ref name="PUO2023" /> Graniči sa općinama [[Kiseljak]], [[Busovača]], [[Kakanj]], [[Vareš]], [[Breza (općina)|Breza]], [[Ilijaš]] i [[Ilidža]].<ref name="SECAP2021">{{cite web |title=Akcioni plan održivog upravljanja energijom i prilagođavanja klimatskim promjenama (SECAP) Grada Visoko za period do 2030. godine |url=https://www.visoko.gov.ba/wp-content/uploads/2021/04/SECAP_Visoko_final-1-1.pdf |website=Grad Visoko |access-date=17. 3. 2026}}</ref> Željezničkom prugom [[Bosanski Šamac]]–[[Sarajevo]]–[[Ploče]], Visoko je povezano s gradovima u pravcu sjevera ([[Zenica]]) i u pravcu juga sve do [[Jadransko more|Jadranskog mora]] (Neum, Ploče). Visoko je regionalnim putevima povezan sa susjednim općinama i magistralnim putem sa Sarajevom i Zenicom.<ref name="Invest2021">{{cite web |title=Investicijski vodič – bosanska verzija |url=https://www.visoko.gov.ba/wp-content/uploads/2021/01/INVESTICIJSKI-VODIC-BOSANSKA-VERZIJA-NOVO-1-.pdf |website=Grad Visoko |access-date=17. 3. 2026}}</ref><ref name="ZFBiH2025">{{cite web |title=Red vožnje Željeznica FBiH za 2025/2026. godinu |url=https://www.zfbh.ba/red-voznje-zeljeznica-fbih-za-2025-2026-godinu/ |website=Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine |access-date=17. 3. 2026}}</ref> Izgradnjom [[Evropski put E73|prometnog koridora Vc]], grad je dobio na značaju kao saobraćajno središte.<ref name="AutocesteVc">{{cite web |title=O autocesti |url=https://www.jpautoceste.ba/o-autocesti/ |website=JP Autoceste FBiH |access-date=17. 3. 2026}}</ref> Na području grada se nalazi sportski aerodrom u Moštrima.<ref name="AeroklubVisoko">{{cite web |title=Sportski aerodrom/letilište »Kenan Jusufbašić - Visoko« - LQVI |url=https://www.aeroklub-izet-kurtalic.ba/flying_f_ba.html |website=Aero klub Izet Kurtalić |access-date=17. 3. 2026}}</ref> Prirodni resursi kojima raspolaže grad su poljoprivredno zemljište, šume, vode, te mineralne sirovine kao što su glina, gips, ugalj i različite vrste stijena.<ref name="SECAP2021" /><ref name="Invest2021" /> Prirodna sredina grada je određena dolinama rijeka [[Rijeka Bosna|Bosne]] i [[Fojnica (rijeka)|Fojnice]], morfološkim diferencijacijama dolina sa padinama podbrda i vijencem visokih planina srednje Bosne - [[Ozren (planina u BiH)|Ozren]]a, [[Vranica|Vranice]] i [[Zvijezda (planina)|Zvijezde]].<ref name="SECAP2021" /> Prostor grada doseže relativno niske nadmorske visine i to od 399 do 1050m nadmorske visine, što je veoma povoljno sa stanovišta razvoja [[poljoprivreda|poljoprivredne]] proizvodnje, [[industrija|industrije]], građenja i održavanja [[saobraćaj]]nica i drugih sistema komunalne infrastrukture.<ref name="SECAP2021" /> Područje grada je smješteno na nadmorskoj visini od 422 m.<ref name="PUO2023" /> Brdoviti tereni na području grada čine oko 60% prostora i primorali su gradnju glavnih saobraćajnica u dolinama rijeka Bosne i Fojnice.<ref name="PUO2023" /><ref name="SECAP2021" /> Ovaj faktor je kroz historiju sputavao razvoj intenzivnije poljoprivredne proizvodnje i onemogućavao je upotrebu mehanizacije, izuzev u Visočkom polju čija je dužina 8&nbsp;km a širina 2&nbsp;km.<ref name="SECAP2021" /> === Geografski položaj === {{Susjedne općine | S = [[Kakanj]] | SZ = [[Kakanj]]<br>[[Busovača]] | SI = [[Kakanj]]<br>[[Vareš]] | Z = [[Kiseljak]] | I = [[Breza (općina)|Breza]]<br>[[Ilijaš]] | J = [[Ilidža]] | JZ = [[Kiseljak]]<br>[[Ilidža]] | JI = [[Ilijaš]]<br>[[Ilidža]] }} <br /> === Klima === Grad pripada južnom dijelu umjerenog pojasa.<ref name="SECAP2021" /> Na području grada preovladava umjereno kontinentalna vlažna klima, umjereno topla vlažna klima sa toplim ljetom od 18 – 22&nbsp;C.<ref name="SECAP2021" /> Srednja godišnja temperatura je 9,5&nbsp;C.<ref name="SECAP2021" /> U toku godine dva mjeseca imaju negativne temperature.<ref name="SECAP2021" /> Januar je najhladniji mjesec u godini sa srednjom temperaturom od -2,6&nbsp;C.<ref name="SECAP2021" /> Apsolutna minimalna temperatura je također izmjerena u januaru i iznosila je 14,1&nbsp;C.<ref name="SECAP2021" /> Najtopliji mjesec je august sa srednjom temperaturom od 18,9&nbsp;C.<ref name="SECAP2021" /> Apsolutna maksimalna temperatura izmjerena je u augustu i iznosila je 36,6&nbsp;C.<ref name="SECAP2021" /> Područje grada Visokog u zimskim mjesecima karekteriše pojava temperaturnih inverzija, uslijed čega dolazi do prizemne kondenzacije vodene pare što često uzrokuje pojavu [[Magla|magle]], naročito u dolini rijeke Bosne.<ref name="SECAP2021" /> Količina padavina ima veliki značaj za razvoj poljoprivrede. Maksimum padavina javlja se u novembru i decembru, dok se sporedni maksimum javlja u maju. Minimum padavina je u februaru a sporedni minimum u augustu. Godišnja količina padavina iznosi oko 930&nbsp;mm. Osunčanost iznosi oko 1.742 sata godišnje.<ref name="SECAP2021" /> === Reljef === [[Datoteka:VisokoPolje.jpg|mini|Pogleda sa [[Vrela (Visoko)|Vrela]] na dio grada, i visočko polje u daljini]] Teritorij grada Visokog pripada širem području poznatom u geologiji kao Sarajevsko-Zenički bazen.<ref name="SECAP2021" /> U ovom bazenu pojavljuju se stijene koje sačinjavaju građu mlađih [[miocen]]skih sedimenata, dok se samo na krajnjem zapadnom dijelu pojavljuju najstarije [[Paleozoik|paleozojske]] stijene.<ref name="SECAP2021" /> Jugozapadni okvir se sastoji od karbonskih i [[Perm (period)|permskih]] škriljaca, [[krečnjak]]a i [[dolomit]]a.<ref name="SECAP2021" /> Sjeveroistočni okvir sastavljen je od mlađih stijena, [[Jura|jurskih]] lapora i pješčara, [[trijas]]kih [[krečnjak]]a i škriljaca.<ref name="SECAP2021" /> Ovaj prostor spušten je početkom [[oligocen]]a, za vrijeme [[Alpe|alpskog]] nabiranja i ispunjen je jezerskim oligo miocenskim naslagama.<ref name="SECAP2021" /> == Historija == {{Glavni|Historija Visokog}} [[Datoteka:Okoliste. Neolithic settlement 5200 BC. Bosnia and Herzegovina (cropped).jpg|alt=Neolitsko naselje Okolište|mini|Neolitsko naselje Okolište]] === Prahistorija === {{Glavni|Historija Visokog#Prahistorija|Historija Visokog#Metalno doba|Historija Visokog#Antički period}} Plodna dolina Visokog kroz koju protiču dvije rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosna]] i Fojnica omogućila je nastanak više neolitskih naselja koja su pronađena na obalama rijeka u mjestima kao što su Arnautovići, Donje Moštre, Okolište, Zbilje, Ginje, Dvor. Reprezentativni primjer [[Butmirska kultura|Butmirske kulture]] je [[Arheološko područje Okolište|Okolište]], jedno od najvećih [[neolit]]skih naselja u južnoistočnoj Evropi.<ref>{{Cite journal|last=Visoko|first=Zavičajni muzej|last2=Terzić|first2=Samra|date=2020-01-01|title=Radovi Zavicajnog muzeja - Visoko, Knjiga I, Broj 1, 2020|url=https://www.academia.edu/51029996/Radovi_Zavicajnog_muzeja_Visoko_Knjiga_I_Broj_1_2020|journal=Radovi Zavicajnog muzeja - Visoko, Knjiga I, Broj 1, 2020}}</ref> Prije dolaska [[Rimsko Carstvo|Rimljana]], većinski dio Bosne je naseljavalo [[Iliri|ilirsko]] pleme [[Desidijati|Dezidijata]]. Na području Vratnice je pronađen zajednički grob dezitijatskih ratnika.<ref>O grobnici Vratnica, Gornji Skladovi, Visoko v. Mesihović, 2007 A, 788-791</ref> Grobnica se datira u drugu polovicu [[4. vijek p. n. e.|4 vijeka p.n.e]].<ref>Čović 1984, 37-48; 1987, 512, kontra Perić 1994/95, 125 datirajući grobnicu u kasno III stoljeće pr. Kr</ref><ref>„Dezidijati“: Identitetski konstrukt između antičkih i suvremenih percepcija, Danijel Džino, str. 81</ref> Ostaci rimske kulture pronađeni su na arheološkom lokalitetu u Milama-Arnautovići, Vratnici, i Raskršću blizu Maurovića.<ref name=":0">{{Cite web|url=http://visoko.gov.ba/posjetite-op%C4%87inu/kulturno-historijsko-naslije%C4%91e/historijski-osvrt.aspx|title=Historijski osvrt|website=visoko.gov.ba|language=en|access-date=1. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20180909005535/http://visoko.gov.ba/posjetite-op%C4%87inu/kulturno-historijsko-naslije%C4%91e/historijski-osvrt.aspx|archive-date=9. 9. 2018|url-status=dead}}</ref> === Srednji vijek === {{Glavni|Visoko u srednjem vijeku|Stari grad Visoki|Mile (Visoko)|Podvisoki|Moštre (srednji vijek)}}[[Datoteka:Old town Visoki.jpg|mini|[[Stari grad Visoki]] |alt=]] Srednjovjekovna bosanska država svoj razvoj započinje na visočkom području za koji se vezuje najuži sadržaj teritorijalnog i političkog pojma Bosna u koje se ubrajaju ključne tačke [[Moštre (srednji vijek)|Moštre]], [[Mile (Visoko)|Mili]] (Arnautovići), [[Stari grad Visoki|Visoki]] i [[Biskupići (srednji vijek)|Biskupići]] gdje je izraslo naselje tipa teritorijalne općine,{{sfn|Vego|1982|p=77}} a tu je vremenom organiziran i viši administrativno politički izraz – župa po imenu Bosna. Širenje župe na okolne župe u susjedstvu dovelo je do stvaranja prve državne zajednice na ovom području.<ref>{{Cite journal|last=Kurtović|first=Esad|date=|title=Esad Kurtović, Kratka historija srednjovjekovne Bosne, Sarajevo 2019, 144 str.|url=https://www.academia.edu/40800003/Esad_Kurtovi%C4%87_Kratka_historija_srednjovjekovne_Bosne_Sarajevo_2019_144_str|journal=|language=en|page=11|doi=|access-date=}}</ref> Grad Visoki na [[Visočica (brdo kod Visokog)|brdu Visočica]] prvi put spominje 1. septembra 1355. kada je u njemu ban [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtko I Kotromanić]] izdao [[Dubrovačka Republika|Dubrovčanima]] povelju kojom im potvrđuje prava i povlastice.<ref>{{Cite web|url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2409|title=Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika|website=old.kons.gov.ba|access-date=7. 5. 2019|archive-date=12. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190512184746/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2409|url-status=dead}}</ref> Visoko je bilo pod feudalnom upravom [[Kotromanići|Kotromanića]].<ref>{{Cite web|url=http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=33481|title=Kotromanići {{!}} Hrvatska enciklopedija|website=www.enciklopedija.hr|access-date=12. 5. 2019}}</ref> Grad Visoki, [[Podvisoki]], Mile, Biskupići i Moštre su bili središte nekadašnje [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|srednjovjekovne Bosne]] odakle se dalje razvijala bosanska država. Prvi bosanski kralj [[Tvrtko I, kralj Bosne|Tvrtko I Kotromanić]] je krunisan i pokopan u crkvi u [[Mile (Visoko)|Milama]], gdje se nalazio i [[Franjevci|franjevački]] [[samostan]], a bile su i mjesto održavanja [[Stanak|stanka]] [[Rusag|državnog sabora]]. Tvrđava [[Stari grad Visoki|Visoki]] je štitila podgrađe [[Podvisoki]] koji je bio jedno od najranijih primjera srednjovjekovne urbane sredine na užem području [[Bosna (regija)|Bosne]].<ref name=":7" /> U Moštrima se nalazila kuća krstjana{{sfn|Anđelić|1984|p=125}}, gdje je [[Crkva bosanska]] obavljala svoje javne poslove i imala visoko učilište bosanske [[vjera|vjerske]] organizacije.<ref>Đ. Basler (njegovo nav. dj. p. 273.)</ref><ref>Dr. Pavao Anđelić - Bobovac i Kraljeva Sutjeska : Sarajevo, 1973. 231-258.</ref> U Biskupićima se nalazila crkva koju je sagradio prvi domaći bosanski [[ban]], [[Kulin ban|Kulin]]. === Osmanlijsko carstvo === [[Datoteka:Ilustracija.jpg|mini|Crtež Visokog iz Osmanlijskog perioda|alt=]] {{Glavni|Visoko u sastavu Osmanlijskog carstva}} Postavši dijelom novog carstva prekinut je način dotadašnjeg razvoja Visokog obzirom da Osmanlije donose novi tip gradnje. Od srednjovjekovnog grada, Visoko će izrasti u naselje osmanskog tipa. U okvirima ovog novog tipa grada historijsku ulogu imao je bosanski namjesnik [[Ajas-beg|Ajas-paša]] koji je u Visokom podigao kompleks građevinskih objekata koji su činili novu urbanu jezgru. 1477. Ajas-beg je izgradio hamam, mekteb, vodovod, most na rijeci Bosni i Medresu, te utemeljio [[vakuf]] i [[Tekija|tekiju]] [[Nakšibendijski tarikat|nakšibendijskog]] reda koja i danas postoji. Kao sjedište nahije nalazilo se isprva u sastavu [[kadiluk]]a Bobovac (1463 – prije 1470), a potom u sastavu kadiluka Sarajevo sve do 1851., kada je postalo samostalan kadiluk.<ref name=":6">{{Cite web|url=http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=64842|title=Visoko {{!}} Hrvatska enciklopedija|website=www.enciklopedija.hr|access-date=5. 5. 2019}}</ref> Prilikom upada [[Eugen Savojski|Eugena Savojskog]] [[1697.|1697]]. u Bosnu, prije nego će krenuti za Sarajevo, Visoko je opljačkano i zapaljeno.<ref>Durajlić, Islamski sakralni spomenici iz osmanlijskog perioda na području grada Visokog, 25.</ref> === Austro-Ugarska monarhija === {{Glavni|Visoko u sastavu Austrougarske}} [[Datoteka:Building in NeoMoorish style.jpg|mini|Primjer zgrade građene u pseudo-Maurskom stilu za vrijeme Austrougarske vladavine|alt=]] Nakon Berlinskog kongresa, [[Austro-Ugarska]] je 1878. okupirala čitav [[Bosanski pašaluk|Bosanski ejalet]]. Otpor austrijskoj vojsci je bio kratkotrajan, i trajao nekih 6 sati pod vodstvom [[Muhamed Hadžijamaković|Muhameda Hadžijamakovića]], a pridružili su im se i pravoslavni Visočani.{{sfn|Kreševljaković|1934|p=50}} Konačan otpor je slomljen poslije podne 17. augusta 1878. kada se grupa povlači prema Sarajevu.{{sfn|Kreševljaković|1934|p=50}} U prvim godinama [[Austro-Ugarska|Austrougarske]] vladavine Visoko nije bitno mijenjalo izgled te je zadržalo karakteristike [[orijent]]alnog tipa. Iako se veći broj muslimana tada iselio u [[Turska|Tursku]], i dalje je Visoko ostalo pretežno muslimansko mjesto. Nastavljajući bogatu tradiciju iz osmanlijskog perioda i dalje se razvijao kožarski zanat, tako je izvoz kože rastao iz godine u godinu. Dalji razvoj je zaustavio katastrofalni požar koji je izbio 11. novembra 1911. Tom prilikom je izgorjelo preko 450 kuća, dućana i ostalih objekata, što je bilo više od pola grada.<ref>{{Cite journal|last=Omerović|first=Enes S.|last2=Visoko|first2=Zavičajni muzej|last3=Pulo|first3=Mubera|last4=Younis|first4=Hana|last5=Efendira-Čehić|first5=Habiba|date=2024-01-01|title=Visoko i okolina kroz historiju 3. Austrougarski period i period Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca/Jugoslavije|url=https://www.academia.edu/126839418/Visoko_i_okolina_kroz_historiju_3_Austrougarski_period_i_period_Kraljevine_Srba_Hrvata_i_Slovenaca_Jugoslavije|journal=Visoko i okolina kroz historiju 3. Austrougarski period i period Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca/Jugoslavije}}</ref> === Kraljevina Jugoslavija === {{Glavni|Historija_Visokog#Kraljevina Jugoslavija}} U novoj državi Srba Hrvata i Slovenaca, kasnije [[Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]], struktura stanovništva se nije previše mijenjala. Betonski most, preko rijeke Bosne, napravljen 1929. po projektu inženjera Julija Hahamovića, predstavlja prvi objekat od armiranog betona na ovim prostorima. Zgrada bivšeg Sokolskog doma (danas prostor DTV Partizana) izgrađena 1934.<ref name=":0" /> Bilo je u sastavu [[Sarajevska oblast|Sarajevske oblasti]] (1922–29), zatim [[Drinska banovina|Drinske banovine]] (1929–41).<ref name=":6" /> === Drugi Svjetski rat === {{Glavni|Historija_Visokog#Drugi svjetski rat}} Nakon pada Jugoslavije, Visoko se našlo pod upravom [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]], i bilo je u sastavu župe Lašva–Glaž (1941–45).<ref name=":6" /> Grad su 7. aprila 1945 oslobodili pripadnici 7, 9 i 17. Krajiške brigade iz Desete divizije JNA. Iz Visočke općine 1205 vojnika je učestvovalo u [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|narodno oslobodilačkom ratu]], dok ih je 142 poginulo. Poslije rata ustanove i ulice u Visokom su obično dobile imena po ratnim herojima. Tako je [[Osnovna škola "Kulin ban" Visoko|škola na Kraljevcu]] dobila ime po narodnom heroju [[Ognjen Prica|Ognjenu Prici]], a srednja škola je nosila ime [[Janko Balorda|Janka Balorde]]. Danas se 7. april slavi kao dan oslobođenja kada se svake godine upriličava polaganje cvijeća na Spomen kosturnicu borcima NOAR-a. Jevrejsko groblje, udaljeno je 5–6&nbsp;km od centra grada na putu prema Kiseljaku, u okviru kojeg se nalazi i spomenik palim borcima i jevrejskim žrtvama fašizma u Visokom. Ćeliju [[Savez komunista Jugoslavije|KPJ]] su 1940. formirali Džudžo Mehmed - Meho, Meho Patak, Janko Balorda i Himzo Salihbegović. Oni su imali spomen biste koje je napravio kipar Milanović Ranko.<ref>{{Cite web|url=https://visoko.co.ba/nas-primitivan-odnos-prema-visockoj-proslosti-i-herojima-tog-vremena/|title=Naš primitivan odnos prema visočkoj prošlosti i herojima tog vremena|last=Visoko.co.ba|website=Visoko.co.ba|language=bs-BA|access-date=3. 5. 2019|archive-date=3. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190503182404/https://visoko.co.ba/nas-primitivan-odnos-prema-visockoj-proslosti-i-herojima-tog-vremena/|url-status=dead}}</ref> === SFR Jugoslavija === [[Datoteka:Urban_settlement_Luke_in_Visoko.jpg|mini|Naselje Luke izgrađeno za vrijeme SFRJ, danas najgušće naseljeni dio Visokog.]] {{Glavni|Historija Visokog#Socijalistička Jugoslavija}} Od 1955. Visoko je postalo [[srez]] odnosno središte nekoliko današnjih općina: [[Breza (općina)|Breza]], [[Fojnica]], [[Ilijaš]], [[Kiseljak]], [[Kreševo]] i [[Vareš]]. U isto vrijeme vrši se nagla industrijalizacija gdje se posebno ističe kožarska, te prehrambena, metalna, tekstilna, trgovinska i građevinska industrija koja je bila u mogućnosti opskrbljavati čitav tadašnji srez te izvoziti u susjedne savezne republike i inostranstvo. Tadašnja privreda, prema podacima iz 1991. zapošljavala je 88% stanovništva, koja je u 1991. ostvarila ukupan izvoz od 92,5 miliona [[dolar]]a. Visočka općina je bila najveći izvoznik [[tekstil]]a i [[Koža (materijal)|kože]] u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]],<ref name=":4" /> Vitex u tekstilnoj, KTK u kožnoj industriji. === Visoko u Bosanskom ratu === {{Glavni|Visoko u Bosanskom ratu|Operativna grupa Visoko}} Vanredno stanje na području visočke općine je proglašeno 6. aprila 1992, a istog mjeseca počinje doturanje naoružanja prema [[Sarajevo|Sarajevu]]. Glavne borbe vođene su na području [[Čekrčići|Čekrčića]], dijela općine Visoko koji su bili pod kontrolom VRS-a. Operativna grupa Visoko djelovala je na ratištima u Olovu za vrijeme operacije [[Operacija "Drina 93"#Olovsko bojište|"Drina 93"]], a u [[Bošnjačko-hrvatski sukob|Bošnjačko-hrvatskom sukobu]] na ratištima u Fojnici i Varešu. === Moderna historija === [[Datoteka:Visočica.JPG|mini|Brdo Grad (također poznato kao [[Visočica (brdo kod Visokog)|Visočica]])|alt=]] [[Datoteka:Visoko,_Alija_Izetebegović_street.jpg|mini|Ulica Alije Izetbegovića u Visokom.]] {{Glavni|Visočke piramide|Historija_Visokog#Moderna historija}} '''Visočke piramide''' su tvrdnja istraživača [[Semir Osmanagić|Semira Osmanagića]] koja tvrdi da se nedaleko od grada Visokog nalazi više piramida izgrađenih ljudskom rukom u davnoj prošlosti. Istraživanja na lokalitetu počela su 14. aprila 2006. Do 2021. lokaliteti su privukli desetine hiljada turista. == Stanovništvo == {{Glavni|Demografija Visokog|Spisak naseljenih mjesta u gradu Visokom}} [[Datoteka:Kraljevac, Visoko.jpg|thumb|Naselje Kraljevac i Hadži-Murovetova džamija]] === Nacionalni sastav stanovništva – grad Visoko === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Visoko | vrsta_naseljenog_mjesta = grad | maticni_broj = 11126 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.">{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.(str. 116/7/8) |work=fzs.ba |access-date= 19. 12. 2015}}</ref> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 19. 12. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.">{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 19. 12. 2015}}</ref> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961.">{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 27. 4. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 39938 | g2013_bosnjaci = 36697 | g2013_srbi = 286 | g2013_hrvati = 576 | g2013_bosanci = 566 | g2013_romi = 986 | g2013_muslimani = 228 | g2013_bosanciihercegovci = 134 | g2013_albanci = 45 | g2013_jugosloveni = 4 | g2013_ukrajinci = 4 | g2013_crnogorci = 4 | g2013_turci = 3 | g2013_slovenci = 4 | g2013_makedonci = 7 | g2013_nisu_izjasnili = 266 | g2013_nepoznato = 51 | g1991_ukupno = 46160 | g1991_muslimani = 34373 | g1991_srbi = 7471 | g1991_hrvati = 1872 | g1991_jugosloveni = 1464 | g1981_ukupno = 40901 | g1981_muslimani = 28838 | g1981_srbi = 6831 | g1981_hrvati = 1879 | g1981_jugosloveni = 2969 | g1981_slovenci = 14 | g1981_crnogorci = 50 | g1981_albanci = 88 | g1981_madari = 4 | g1981_romi = 53 | g1981_makedonci = 21 | g1971_ukupno = 35503 | g1971_muslimani = 25683 | g1971_srbi = 7166 | g1971_hrvati = 1914 | g1971_jugosloveni = 392 | g1971_slovenci = 18 | g1971_crnogorci = 52 | g1971_albanci = 61 | g1971_madari = 6 | g1971_romi = 9 | g1971_makedonci = 18 | g1961_ukupno = 29518 | g1961_muslimani = 19723 | g1961_srbi = 7186 | g1961_hrvati = 1747 | g1961_jugosloveni = 685 | g1961_slovenci = 18 | g1961_crnogorci = 56 | g1961_albanci = 35 | g1961_madari = 11 | g1961_romi = 1 | g1961_makedonci = 17 }} === Nacionalni sastav stanovništva – naseljeno mjesto Visoko === {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Visoko | vrsta_naseljenog_mjesta = naseljeno mjesto | maticni_broj = 158275 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013" /> | g1991_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991." /> | g1981_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981." /> | g1971_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971." /> | g1961_izvor = <ref name="Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961." /> | g2013_ukupno = 11205 | g2013_bosnjaci = 9390 | g2013_srbi = 153 | g2013_hrvati = 236 | g2013_bosanci = 389 | g2013_romi = 601 | g2013_muslimani = 39 | g2013_bosanciihercegovci = 97 | g2013_albanci = 35 | g2013_jugosloveni = 3 | g2013_ukrajinci = 2 | g2013_crnogorci = 4 | g2013_turci = 2 | g2013_slovenci = 4 | g2013_makedonci = 7 | g2013_nisu_izjasnili = 192 | g2013_nepoznato = 12 | g1991_ukupno = 13663 | g1991_muslimani = 10056 | g1991_srbi = 1641 | g1991_hrvati = 395 | g1991_jugosloveni = 1115 | g1981_ukupno = 11653 | g1981_muslimani = 7693 | g1981_srbi = 1241 | g1981_hrvati = 392 | g1981_jugosloveni = 2072 | g1981_slovenci = 12 | g1981_crnogorci = 41 | g1981_albanci = 69 | g1981_madari = 4 | g1981_romi = 52 | g1981_makedonci = 17 | g1971_ukupno = 9491 | g1971_muslimani = 7187 | g1971_srbi = 1369 | g1971_hrvati = 442 | g1971_jugosloveni = 294 | g1971_slovenci = 14 | g1971_crnogorci = 39 | g1971_albanci = 46 | g1971_madari = 6 | g1971_makedonci = 13 | g1961_ukupno = 7470 | g1961_muslimani = 5048 | g1961_srbi = 1432 | g1961_hrvati = 527 | g1961_jugosloveni = 359 | g1961_slovenci = 13 | g1961_crnogorci = 43 | g1961_albanci = 16 | g1961_madari = 8 | g1961_makedonci = 8 }} == Administracija == [[Datoteka:Visoko town hall 1.JPG|mini|Zgrada Grada u Visokom]] Predstavničko tijelo Visokog je Gradsko vijeće koje ima ukupno 25 vijećnika. U donošenje odluka od lokalnog značenja uključeni su i građeni putem [[Mjesna zajednica|mjesnih zajednica]]. U Gradu Visoko formirano je ukupno  26 mjesnih zajednica.<ref>{{Cite web|url=http://visoko.gov.ba/op%C4%87ina/lokalna-samouprava/op%C4%87inska-administracija.aspx|title=Općinska administracija|website=visoko.gov.ba|language=en|access-date=4. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190507191439/http://visoko.gov.ba/op%C4%87ina/lokalna-samouprava/op%C4%87inska-administracija.aspx|archive-date=7. 5. 2019|url-status=dead}}</ref> Savjet mjesne zajednice ima od 5 do 9 članova, ovisno o broju stanovnika mjesne zajednice. Savjet mjesne zajednice ima: 5 članova u mjesnoj zajednici koja ima do 1.000 stanovnika, 7 članova u mjesnoj zajednici koja ima od 1.000 do 2.000 stanovnika, 9 članova u mjesnoj zajednici koja ima preko 2.000 stanovnika.<ref name=":5">{{Cite web|url=http://visoko.gov.ba/media/42063/PRECISCENI-TEKST-STATUTA.pdf|title=S T A T U T OPĆINE VISOKO|last=|first=|date=|website=|publisher=|archive-url=https://web.archive.org/web/20160711051258/http://visoko.gov.ba/media/42063/PRECISCENI-TEKST-STATUTA.pdf|archive-date=11. 7. 2016|url-status=dead|access-date=}}</ref> Općina Visoko je 1. aprila 2019 administrativno postala [[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|grad]]. To su omogućili zakoni koje je sjednici usvojio većinom glasova [[Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine|Dom naroda Federalnog parlamenta]].<ref>{{Cite web|url=http://visoko.gov.ba/pregled-novosti/april/op%C4%87ina-visoko-administrativno-postaje-grad-visoko.aspx|title=Općina Visoko administrativno postaje Grad Visoko|website=visoko.gov.ba|language=en|access-date=6. 5. 2019}}{{Mrtav link}}</ref> == Infrastruktura == [[Datoteka:Autobahn Visoko.jpg|mini|Visoko je povezano evropskim [[Evropski put E73|autoputem E73]], koridor V, ogranak C.]] Zdravstvene usluge na području grada pruža Dom zdravlja Visoko. Dom zdravlja u Visokom izgrađen je 1953. U nekim mjesnim zajednicama na području grada postoje ambulante porodične medicine (MZ [[Veliko Čajno|Gračanica]], MZ [[Donje Moštre|Moštre]], MZ [[Poriječani]], MZ [[Buci (Visoko)|Buci]]).<ref>{{Cite web|url=http://visoko.gov.ba/%C5%BEivot-u-op%C4%87ini/zdravstvo-i-socijalna-za%C5%A1tita.aspx|title=Zdravstvo i socijalna zaštita|website=visoko.gov.ba|language=en|access-date=1. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190426053908/http://visoko.gov.ba/%C5%BEivot-u-op%C4%87ini/zdravstvo-i-socijalna-za%C5%A1tita.aspx|archive-date=26. 4. 2019|url-status=dead}}</ref> Nosilac socijalne zaštite je Javna ustanova "Centar za socijalni rad" Visoko.<ref>{{Cite web|url=http://visoko.gov.ba/%C5%BEivot-u-op%C4%87ini/javne-ustanove.aspx#JU1|title=Informacije o javnim ustanovama na području Općine Visoko|last=|first=|date=|website=|publisher=|access-date=|archive-url=https://web.archive.org/web/20190426082936/http://visoko.gov.ba/%C5%BEivot-u-op%C4%87ini/javne-ustanove.aspx#JU1|archive-date=26. 4. 2019|url-status=dead}}</ref> Visoko je smješteno uz [[Evropski put E73]] ([[Autoput A1 (Bosna i Hercegovina)|Autoput A1]]) koji ga direktno veže sa Zenicom i Sarajevom, a čiji je dio i [[magistralni put M17]]. Sa ostalim mjestima povezan je regionalnom cestom R443 (Visoko – [[Kiseljak]] – [[Kreševo]] – [[Tarčin]]). Regionalnom cestom R445 koja prati Autoput A1 moguće je doći do Kaknja i Semizovca, gdje se cesta uključuje na [[magistralni put M18]]. Na M18 moguće se uključiti i sa Autoputa A1. Nalazi se uz željezničku prugu [[Pruga Šamac – Sarajevo|Šamac – Sarajevo]]. U Moštru se nalazi sportski aerodrom. Javno preduzeće "Visokogas" je zaduženo za opskrbu [[Prirodni plin|prirodnog gasa]] koji je proveden ne većini uže gradske jezgre i nekim okolnim mjesnim zajednicama. [[Vodovod]] obuhvata prostor uže urbane zone i pojedinih prigradskih naselja i urbanih područja. == Obrazovanje == {{Glavni|Franjevačka klasična gimnazija u Visokom|Medresa "Osman-ef. Redžović"|Osnovna škola "Kulin ban" Visoko}} [[Datoteka:Franjevačka kl. gimnazija i Sjemenište, samostan sv. Bonaventure, Visoko.jpg|mini|Franjevačka klasična gimnazija i Sjemenište u Visokom]] Razvoj [[obrazovanje|obrazovanja]] u Visokom vezan je za dugu tradiciju vjerskih, konfesionalnih i javnih škola koje su djelovale još u [[Osmansko carstvo|osmanskom]] periodu, a snažniji institucionalni razvoj nastavljen je u vrijeme [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] i tokom [[20. stoljeće|20. stoljeća]].<ref name="DurajlicCobiss">{{cite web |title=Islamski sakralni spomenici iz osmanskog perioda na području Općine Visoko |url=https://plus.cobiss.net/cobiss/bh/bs/data/cobib/19925254/oiunsa?format=isbd |website=COBISS+ |access-date=17. 3. 2026}}</ref><ref name="VisokoObrazovanje">{{cite web |title=Obrazovanje |url=https://www.visoko.gov.ba/zivot-u-gradu/obrazovanje/ |website=Grad Visoko |access-date=17. 3. 2026}}</ref> Zahvaljujući izvorima u kojima su sačuvana imena prepisivača rukopisa koji su prepisivali u Visokom i okolnim mjestima, može se zaključiti da je prva visočka [[medresa]] osnovana prije 1651. godine.<ref name="Durajlic2012">{{cite book |last=Durajlić |first=Esad |title=Islamski sakralni spomenici iz osmanskog perioda na području Općine Visoko |publisher=Medžlis Islamske zajednice Visoko; Zavičajni muzej Visoko; Fondacija ''Visoki'' |location=Visoko |year=2012 |page=201}}</ref> Medresa Ahmed-efendije podignuta je 1838. zahvaljujući dobrovoljnim prilozima visočkih muslimana te je iste godine i otvorena.<ref name="Durajlic209">{{cite book |last=Durajlić |first=Esad |title=Islamski sakralni spomenici iz osmanskog perioda na području Općine Visoko |publisher=Medžlis Islamske zajednice Visoko; Zavičajni muzej Visoko; Fondacija ''Visoki'' |location=Visoko |year=2012 |page=209}}</ref> U medresi je postojala i biblioteka koju je 1840. [[vakuf|uvakufio]] Mustafa-paša Babić.<ref name="Durajlic209" /> Ta ustanova pripadala je tipu niže medrese.<ref name="Durajlic209" /> Tradicija medresanskog obrazovanja u visočkom kraju obnovljena je početkom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], kada je u Velikom Čajnu reaktivirana medresa koja nosi ime po Osman-ef. Redžoviću.<ref name="VisokoObrazovanje" /> [[Pravoslavlje|Pravoslavna]] osnovna škola u Visokom, prema raspoloživim podacima, počela je raditi oko 1840. u privatnoj kući. Zgrada škole počela se graditi oko 1857, kada je završena [[Crkva svetog Prokopija|pravoslavna crkva]]. U toku postojanja nastava se odvijala u dvije zgrade: prva se nalazila u neposrednoj blizini crkve na brdu zvanom Klisa, a druga, veća i uslovnija, na prostoru današnje Fabrike kožne konfekcije. Škola je radila sve do 1914, kada je ukinuta.<ref name="SkolstvoKotara">{{cite web |title=Školstvo i obrazovanje u kotaru/srezu Visoko 1878–1918. godine |url=https://www.ceeol.com/content-files/document-1356953.pdf |website=CEEOL |access-date=17. 3. 2026}}</ref> Osnivanje [[ruždija|ruždija]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] bilo je predviđeno osmanskim Zakonom o školstvu iz 1869, a u Visokom je ruždija otvorena oko 1870. godine. Djelovala je do 1879, odnosno do prvih godina nakon uspostavljanja austrougarske uprave.<ref name="Arnautovic2019">{{cite web |title=Arhitektura i urbanizam Visočke nahije kroz muzejsku fototeku |url=https://zavicajnimuzej.com/izdavackadjelatnost/wp-content/uploads/2020/03/katalog_arhitektura_tursko-doba.pdf |website=Zavičajni muzej Visoko |access-date=17. 3. 2026}}</ref> Godine 1881. počela je s radom ''Općinska škola'' u Visokom, smještena u kući Hasan-bega Zečevića. Općinska pučka škola izgrađena je krajem 1885, a konačna dogradnja završena je 1886. godine. Školu su pohađala djeca svih konfesija, pa je ubrzo postala premala, zbog čega je dio nastave ponovo organiziran i u iznajmljenim objektima.<ref name="SkolstvoKotara" /> Pripreme za izgradnju nove škole na [[Kraljevac|Kraljevcu]] počele su 1907, intenzivna gradnja 1909, a učenici su 1910. ušli u novu „veliku školu”.<ref name="KulinBan">{{cite web |title=Osnovna škola "Kulin ban" Visoko |url=https://bs.wikipedia.org/wiki/Osnovna_%C5%A1kola_%22Kulin_ban%22_Visoko |website=Wikipedia na bosanskom jeziku |access-date=17. 3. 2026}}</ref> Zgrada škole dograđivana je 1961, 1971. i 1975/76. godine, a do 1993. nosila je naziv Osnovna škola ''Ognjen Prica''; odlukom [[Općinsko vijeće|Općinskog vijeća]] od 20. januara 1993. nosi ime Osnovna škola "Kulin Ban" Visoko.<ref name="KulinBan" /> U urbanom dijelu grada od 1965. djeluje i Osnovna škola "Safvet-beg Bašagić", koja je do prve polovine 1990-ih nosila ime ''Ahmet Fetahagić''.<ref name="VisokoObrazovanje" /> Na području grada djeluju i druge osnovne škole i područne škole, među kojima su [[Osnovna škola "Alija Nametak" Buci|Osnovna škola "Alija Nametak" Buci]], [[Osnovna škola "Mula Mustafa Bašeskija" Donje Moštre|Osnovna škola "Mula Mustafa Bašeskija" Donje Moštre]], [[Osnovna škola "Mehmedalija Mak Dizdar" Dobrinje|Osnovna škola "Mehmedalija Mak Dizdar" Dobrinje]] i [[Osnovna škola "Musa Ćazim Ćatić" Veliko Čajno|Osnovna škola "Musa Ćazim Ćatić" Veliko Čajno]].<ref name="InvesticijskiVodic">{{cite web |title=Investicijski vodič – bosanska verzija |url=https://www.visoko.gov.ba/wp-content/uploads/2021/01/Investicijski-vodic-ispravljeno-ponovo.pdf |website=Grad Visoko |access-date=17. 3. 2026}}</ref> U Visokom djeluje i [[Škola za osnovno muzičko obrazovanje ''Avdo Smajlović'']].<ref name="InvesticijskiVodic" /> [[Franjevci|Franjevačka]] gimnazija preseljena je iz [[Guča Gora|Guče Gore]] u Visoko 1900. godine.<ref name="KonsSamostan">{{cite web |title=Zaštita nacionalnog blaga |url=https://www.visoko.gov.ba/zastita-nacionalnog-blaga/ |website=Grad Visoko |access-date=17. 3. 2026}}</ref> Do tada je u Gučoj Gori radila kao petorazredna, a u Visokom kao šestorazredna sve do školske 1913/14, kada je uveden sedmi, a 1914/15. i osmi razred.<ref name="KonsSamostan" /> Poslije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] gimnazija je nastavila s radom, a 1924. priznato joj je pravo javnosti.<ref name="Vuksic2003">{{cite web |title=Pogled na katoličko školstvo u Bosni i Hercegovini do 1945. godine |url=https://hrcak.srce.hr/file/484312 |website=Hrcak |access-date=17. 3. 2026}}</ref> U socijalističkoj Jugoslaviji njen rad bio je ograničen, ali nije potpuno prekinut, a nakon 1990-ih nastavila je djelovati kao Franjevačka klasična gimnazija u Visokom, jedina aktivna klasična gimnazija u Bosni i Hercegovini.<ref name="KonsSamostan" /><ref name="VisokoObrazovanje" /> [[Gimnazija "Visoko"|Gimnazija u Visokom]] osnovana je 1960. godine.<ref name="VisokoObrazovanje" /> Godine 1969. formirana je Škola učenika u privredi, a 1971. izvršena je integracija Gimnazije i te škole u Srednjoškolski centar ''Janko Balorda''.<ref name="MSSHistorijat">{{cite web |title=O nama |url=https://mssvisoko.edu.ba/about-us/ |website=Mješovita srednja škola "Hazim Šabanović" Visoko |access-date=17. 3. 2026}}</ref> U ratnom i poratnom periodu ustanova je preimenovana, prvo u SŠC ''Hazim Šabanović'', a potom u Mješovitu srednju školu "Hazim Šabanović".<ref name="MSSHistorijat" /> Ta škola nastavlja tradiciju ranijih stručnih i zanatskih škola u Visokom, uključujući Stručnu zanatsku školu iz 1922. i Kožarsku stručnu školu iz 1929. godine.<ref name="MSSHistorijat" /> U savremenom sistemu obrazovanja u Visokom djeluju osnovne i srednje škole općeg, stručnog, muzičkog i vjerskog profila. Među najznačajnijim ustanovama su [[Franjevačka klasična gimnazija u Visokom]], [[Gimnazija "Visoko"]], [[Mješovita srednja škola "Hazim Šabanović" Visoko|Mješovita srednja škola "Hazim Šabanović"]], [[Medresa "Osman-ef. Redžović"]], [[Osnovna škola "Kulin ban" Visoko|Osnovna škola "Kulin Ban"]], [[Osnovna škola "Safvet-beg Bašagić" Visoko|Osnovna škola "Safvet-beg Bašagić"]] i [[Škola za osnovno muzičko obrazovanje ''Avdo Smajlović'']].<ref name="VisokoObrazovanje" /><ref name="InvesticijskiVodic" /> ==Mediji== Krajem 1980-ih u Visokom je bio aktivan list "Osvit" koji se kritički odnosio prema tadašnjoj društvenoj i političkoj situaciji na lokalnom, bosanskohercegovačkom i jugoslavenskom nivou. Članovi redakcije su bili Jadranko Fejzić, Behudin Alimanović i Amra Ferzan. S nekoliko saradnika [[Ilhan Dervović]] 1992. pokreće lokalnu Televiziju Visoko. Pored Radija Visoko, koji je radio stanica sa najdužim djelovanjem , bilo je aktivno i više drugih radio stanica, Radio Q, Radio BOR, Radio Naba i druge. == Kultura i arhitektura == === Nacionalni spomenici === [[Datoteka:Reconstruction of church in Mile.JPG|mini|Rekonstrukcija crkve u Milama]]{{Glavni|Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Visokom}} [[Datoteka:Tabhanska_mosque_in_Visoko,_Bosnia.jpg|mini|[[Tabačka džamija u Visokom|Tabačka džamija]] u Visokom, nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]] [[Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika]] je uvrstila ukupno osam nacionalnih spomenika koji se nalaze u Visokom. Dok je većina spomenika, novijeg datuma posebno, očuvana, [[Stari grad Visoki]] i nekadašnja grobna crkva u Milama su u potpuno porušenom stanju. Nemar općinskih i državnih vlasti je rezultirala time da su ostaci bedema nekadašnjeg kraljevskog grada Visoki potpuno pokriveni vegetacijom koja se nalazi na vrhu brda Grad. Tek 2007. je započeto ograničeno otkrivanje i zaštita ovog kulturnog spomenika. [[Mile (Visoko)|Mile]] su bile kraljevsko stolno i saborno mjesto ''Velikog [[rusag]]a bosanskog'', te krunidbeno i grobno mjesto [[Spisak bosanskih kraljeva|bosanskih kraljeva]] za vrijeme [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|srednjovjekovne Bosne]]. Osim toga, u to vrijeme u Milama se nalazio i [[Franjevci|franjevački]] [[samostan]], a od 1340. biva središte vikarije. [[Datoteka:Šerefudin's White Mosque.jpg|mini|[[Šerefudinova Bijela džamija]] |alt=]]Arhitektonski značajna [[Šerefudinova Bijela džamija]], djelo je bosanskohercegovačkog arhitekte [[Zlatko Ugljen|Zlatka Ugljena]]. Džamija je sagrađena 1980. i dobitnica je više nagrada, a najpoznatija je međunarodna [[Aga Khanova nagrada za arhitekturu]], jedna od najprestižnijih nagrada čija je svrha prepoznavanje izvrsnih arhitektonskih građevina i daljnje ohrabrivanje gradnje u [[Islamsko društvo|islamskim društvima]]. [[Samostan svetog Bonaventure|Samostan sv. Bonaventure]], je katolički vjerski objekat u [[Vrhbosanska nadbiskupija|Vrhbosanskoj nadbiskupiji]] i proglašen je za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].<sup>[[Samostan sv. Bonaventure#cite%20note-Crkva-1|[1]]]</sup> Nacionalni spomenik se sastoji od zgrade Samostana sa gimnazijom i sjemeništem, pripadajuće crkve i pokretnog naslijeđa koje čini zbirka slika starih majstora. [[Datoteka:Church of St. Procopius.jpg|mini|Crkva svetog Prokopija]][[Crkva svetog Prokopija]] izgrađena je 1857.<sup>[[Crkva svetog Prokopija#cite%20note-1|[1]]]</sup> ili 1853.<sup>[[Crkva svetog Prokopija#cite%20note-Spomenik-2|[2]]]</sup> je hram [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]], pripada [[Dabrobosanska mitropolija|Dabrobosanskoj mitropoliji]] te je sjedište Visočke parohije === Muzika === Jedna od najdužih organizovanih muzičkih djelatnosti na području Visokog jeste bila djelatnost [[Orkestar limene glazbe Visoko|Orkestra limene glazbe]]. U [[Mulići]]ma je djelovao [[Institut sevdaha|Institut Sevdaha]] [[Omer Pobrić|Omera Pobrića]] koji se bavi očuvanjem [[Bošnjaci|bošnjačke]] muzičke tradicije i [[sevdalinka|sevdalinke]]. Institut nudi kolekcije sevdalinki na raznim nosačima zvuka, kao i knjige vezane za muzičku tradiciju Bošnjaka. Danas najpoznatiji muzičari iz Visokog su [[Bartolomej Stanković]], pianista sa značajnom međunarodnom reputacijom, te [[Suad Pašić Paja]], [[džez]] [[saksofon]]ist. === Kulturne manifestacije === Svake godine između jula i augusta u Visokom se održava tradicionalna manifestacija "Visočko ljeto". Sastoji se od dana trgovine, kulture i sporta, u okviru kojih se organizuje tradicionalni oblik prodaje roba široke potrošnje za vrijeme dana trgovine, a različiti sadržaji: pozorišne predstave, filmske projekcije, likovne izložbe, muzički koncerti, sportske manifestacije, revijalne utakmice sportista i sportskih klubova Općine Visoko za vrijeme dana kulture i sporta.<ref name=":4" /> Udruženje građana Ars Tragovi svake godine u mjesecu novembru organizuje kulturnu manifestaciju "Dani Zaima Muzaferije" u čast filmskom, televizijskom, i teatarskom glumcu [[Zaim Muzaferija|Zaimu Muzaferiji]], koji je živio i radio u Visokom.<ref name=":4" /> === Muzeji === [[Datoteka:Muzej visoko 2.jpg|mini|Zgrada [[Zavičajni muzej u Visokom|Zavičajnog muzeja]] u Visokom|alt=]] U Visokom postoji [[Zavičajni muzej u Visokom|Zavičajni muzej]] u kome se nalazi brojno kulturno historijsko naslijeđe Visokog, ali i Bosne. Muzej je osnovan 1953, a najveće zasluge pripadaju inicijativnom odboru u kome su bili Vaso Radić, Salko Oruč, Hasan Šahinović, Avdo Čakić i drugi. Prvi [[kustos]] muzeja je bio [[Anton Smodič]] koji je pokrenuo neke od prvih projekata koji su uključivali katalogiziranje, uređivanje zbirki, prikupljanje materijala i tehničkih crteža i slično. Vrijednosti koje se nalaze u muzeju su najviše vezane za [[Visoko u srednjem vijeku|srednjovjekovnu državu Bosnu]] gdje se čuvaju mnogi predmeti i dokumenti iz srednjovjekovnog doba, kao i dijelovi ruševina starog grada Visoki. Muzej posjeduje i pomoćni odjel u [[Goduša (Visoko)|Goduši]] – Etno radionicu u kojoj su smješteni primjerci čibučarskog, češljarskog i sviraldžijskog zanata. Fond Zavičajnog muzeja obuhvata muzejsku građu, sastavljenu od oko 2.500 inventarisanih eksponata, dok sama arheološka zbirka broji preko 100.000 fragmenata, prikupljenih sa šireg područja Visokog.<ref>{{Cite web|url=http://visoko.gov.ba/%C5%BEivot-u-op%C4%87ini/javne-ustanove.aspx#JU1|title=Javne ustanove|website=visoko.gov.ba|language=en|access-date=4. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190426082936/http://visoko.gov.ba/%C5%BEivot-u-op%C4%87ini/javne-ustanove.aspx#JU1|archive-date=26. 4. 2019|url-status=dead}}</ref> === Biblioteke=== Od 1946. u Visokom djeluje javna ustanova [[Gradska biblioteka Visoko]]. Godine 1953. rad biblioteke je znatno unaprijeđen dobivanjem odgovarajućeg smještaja, angažiranjem profesionalnog bibliotečkog radnika Nedžiba Mustagrudića. Knjižnica koja od 1887. djeluje pri franjevačkom [[Samostan svetog Bonaventure|samostanu Sv. Bonaventure u Visokom]], posjeduje knjižnični fond, koji broji oko 50.000 svezaka, pretežno s područja [[Filozofija|filozofije]], [[Historija|historije]], [[književnost]]i, [[Teologija|teologije]], itd. Knjižnica posjeduje i izuzetno vrijedna [[Enciklopedija|enciklopedijska]] i [[Leksikografija|leksikografska]] izdanja, te bogatu kolekciju [[Periodičke publikacije|periodike]] od 19. stoljeća do danas.<ref name="Knjižnica samostana sv. Bonaventure">{{cite web|url=https://www.bosnasrebrena.ba/visoko-samostan-sv-bonaventure|access-date=14. 12. 2021|title=Knjižnica samostana sv. Bonaventure}}</ref> Knjižnica je namijenjena nastavnicima [[Franjevačka klasična gimnazija u Visokom|Franjevačke klasične gimnazije]], njezinim učenicima, ako ne mogu naći neku knjigu u svojim knjižnicama, vremenom je ona proširila krug korisnika na članove [[Franjevačka provincija Bosna Srebrena|Franjevačke provincije Bosne Srebrene]], U novije vrijeme otvorena je i za vanjske korisnike, prije svega, naučne radnike, studente, pa i za maturante srednjih škola.<ref name="Samostan sv. Bonaventure">{{cite web|url=https://www.bosnasrebrena.ba/node/603|access-date=14. 12. 2021|title=Samostana sv. Bonaventure}}</ref> === Galerije=== Od 1976. u Visokom djeluje umjetnička galerija [[Likum '76.|Likum '76]] gdje su izlagali brojni umjetnici iz Bosne i Hercegovine i inostranstva, te se pored umjetničkih izložbi održavaju i drugi kulturni događaji. Visočki likovni susreti i izložba umjetnika amatera tradicionalni su događaji u galeriji. Galerija pri franjevačkom [[Samostan svetog Bonaventure|samostanu Sv. Bonaventure]] u Visokom posjeduje izuzetno bogatu i vrijednu zbirku likovne umjetnosti, u prvom redu moderne, no i djela starih majstora. Zastupljeno je preko 50 modernih umjetnika, između ostalih [[Slavko Šohaj|Šohaj]], Seder, [[Nada Pivac|Pivac]], Bifel, [[Ismet Mujezinović]], [[Ismar Mujezinović]], [[Mersad Berber]], Kajinić, Grgić, Labaš, Marinović, [[Franjo Likar|Likar]], [[Ivan Lovrenčić|Lovrenčić]], [[Radenko Mišević|Mišević]], [[Zlatko Keser|Keser]]. U dvorištu samostana nalaze se brončani kip [[Sveti Franjo|Sv. Franje]] od [[Ante Starčević (kipar)|Ante Starčevića]] i poprsje [[Grgo Martić|fra Grge Martića]] od [[Ivan Meštrović|Ivana Meštrović]]a.<ref name="samostan sv. Bonaventure">{{cite web|url=https://www.bosnasrebrena.ba/visoko-samostan-sv-bonaventure|access-date=14. 12. 2021|title=Samostan sv. Bonaventure}}</ref> == Sport == Organizirano bavljenje sportom i fizičkom kulturom u Visokom počinje otvaranjem konfesionalnih i državnih škola u koje se uvodi i nastavni predmet tjelesni odgoj "gombanje". Osim rukometa i nogometa, najuspješniji sport u Visokom je [[aeromodelarstvo]]. [[Aero klub "Izet Kurtalić"]] jedan je od najuspješnijih bosanskohercegovačkih aero klubova,<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/klub-iz-visokog-60-godina-ispunjava-san-o-visinama/140329017|title=Klub iz Visokog 60 godina ispunjava san o visinama|website=Klix.ba|language=bs-BA|access-date=16. 6. 2020}}</ref> a najveće uspjehe ostvario pobjedama na svjetskim prvenstvima u F1B kategoriji 1996. i 1999. Član tog kluba i bivši načelnik Visokog [[Kenan Jusufbašić]] bio je osam puta prvak Jugoslavije i 15 puta prvak s klubom "Izet Kurtalić" u Bosni i Hercegovini. Godine 1996. osvojio je zlatnu medalju na Europskom prvenstvu u Italiji. U sklopu reprezentacije BiH osvojio je 1997. i 1999. Svjetsko prvenstvo u aeromodelarstvu. Na osnovu tih rezultata proglašen je za najboljeg sportistu godine u Bosni i Hercegovini 1999.<ref>{{Cite web|url=https://magazinplus.eu/in-memoriam-kenan-jusufbasic-svjetski-i-evropski-prvak-u-aviomodelarstvu/|title=In memoriam: Kenan Jusufbašić – Svjetski i evropski prvak u aviomodelarstvu|website=Magazin Plus|language=bs-BA|access-date=16. 6. 2020}}</ref> === Rukomet === [[Datoteka:1974 Bosna Visoko.jpg|mini|[[Rukometni klub Bosna Visoko|Rukometni klub Bosna]]: Ekipa koja je osvojila 4. mjesto u Prvoj ligi Jugoslavije|alt=]] {{Glavni|RK Bosna Visoko}} [[File:Handball_Club_Bosna_from_Visoko_playing_at_their_home_Mladost_hall.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Handball_Club_Bosna_from_Visoko_playing_at_their_home_Mladost_hall.jpg|mini|Najpopularniji{{Mrtav link}} i najuspješniji sport u Visokom je rukomet. [[RK Bosna Visoko]] bila je dva puta prvak BiH 1997. i 1999, i tri puta pobjednik Kupa Bosne i Hercegovine 1995, 1998, i 2001.]] Najuspješniji sport u Visokom je rukomet, gdje je rukometni klub Bosna od svog osnivanja imao značajne rezultate. Klub je proveo 7 sezona u prvoj rukometnoj ligi Jugoslavije, pri tome ostvarujući značajne uspjehe u Kupu Savezne Republike BiH, osvojivši ga 1965, 1968, 1971, i 1982, a do finala Jugoslovenskog Kupa su došli 1965. Najbolji plasman u ligi su ostvarili u sezoni 1974/75 kada su osvojili 4. mjesto. Poslije 1992. klub je nastavio sa uspješnim radom, i osvojio ligu Bosne i Hercegovine dva puta, 1997. i 1999, a [[Kup Bosne i Hercegovine u rukometu|Kup Bosne i Hercegovine]] tri puta, 1995, 1998, 2001. Najbolji plasman u evropskim takmičenjima su ostvarili u sezoni 1999/2000 došavši do 1/8 finala EHF Kupa, kada su izgubili od eventualnog prvaka RK Metković ukupnim rezultatom 48-44.<ref>{{Cite web|url=http://www.eurohandball.com/ec/ehfc/men/1999-00/round/2/1/8-finals|title=European Handball Federation - 1999/00 Men's EHF Cup / 1/8-finals|website=www.eurohandball.com|language=en|access-date=1. 5. 2019|archive-date=1. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190501175418/http://www.eurohandball.com/ec/ehfc/men/1999-00/round/2/1/8-finals|url-status=dead}}</ref> === Nogomet === {{Glavni|NK Bosna Visoko}} [[File:Stadium_Luke_in_Visoko_and_it's_training_field.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Stadium_Luke_in_Visoko_and_it's_training_field.jpg|mini|Stadion{{Mrtav link}} Luke gdje [[NK Bosna Visoko|NK Bosna]] igra svoje domaće utakmice. Najveći uspjeh kluba je osvajanje [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kupa Bosne i Hercegovine 1999.]] ]] Prva nogometna utakmica u Visokom odigrana je 1923. kada se formira i prvi nogometni klub Jadran. 1934. formira se i drugi nogometni klub Radnički. 1953. dolazi do spajanja ova dva kluba i tako nastaje nogometni klub Bosna. Nogometni klub Bosna je svoje najveće uspjehe doživio osvojivši nogometni [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup Bosne i Hercegovine]] [[1999.|1999]], kao i [[Superkup Bosne i Hercegovine u nogometu|Superkup]] iste godine, u obje utakmice pobijedivši [[FK Sarajevo]]. Jedan od sportskih klubova s najdužom tradicijom u Visokom bio je i Fudbalski klub "Zanatlija", no ugašen je 2018.<ref name="FK Zanatlija">{{cite web|url=https://visoko.co.ba/zvanicno-ugasen-jedan-od-simbola-grada-fk-zanatlija/|access-date=15. 12. 2021|title=Ugašen FK Zanatlija}}{{Mrtav link}}</ref> == Privreda == Grad Visoko ima na raspolaganju poslovnu bazu od 3 industrijske zone s potrebnom infrastrukturom: slobodnu zonu Visoko ([[Topuzovo Polje|Topuzovo polje]]), jednu od 4 slobodne zone u BiH i jednu od najstarijih osnovanih slobodnih zona u BiH i carinski terminal Visoko. Značajne grane privrede u Visokom su kožarsko-tekstilna, poljoprivredna, prehrambena i metaloprerađivačka, i auto-industrijska.<ref name=":1">{{Cite web|url=http://visoko.gov.ba/media/450850/investicijski-vodic.pdf|title=INVESTICIJSKI SAŽETAK|last=|first=|date=|website=|publisher=Općina VIsoko|access-date=|archive-date=15. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171215023054/http://visoko.gov.ba/media/450850/investicijski-vodic.pdf|url-status=dead}}</ref> [[Bruto domaći proizvod|BDP]] općine Visoko za 1991. po glavi stanovnika je bio za 10% veći od tadašnjeg prosjeka BiH, 88% zaposlenih je radilo u privredi i općina je bila najveći izvoznik tekstila i kože u [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SRBiH]].<ref name=":1" /> Pored intenzivnog razvoja industrije i trgovine, značajan doprinos u razvoju općine Visoko je dala [[poljoprivreda]], građevinarstvo, zatim saobraćaj i zanatstvo. Poslijeratni oporavak privrede, koja je doživjela gubitak od skoro 400 miliona KM štete, bio je spor a postotak nezaposlenih visok, ali se do 2014. vremenom smanjivao. Prema podacima iz 2014. na području grada Visokog posluje 364 privrednih društava i 1.041 samostalni privrednik (fizička lica) koja obavljaju samostalnu privrednu djelatnost. Nosioci privrednog razvoja Općine Visoko su preduzeća iz djelatnosti proizvodnje kože i kožnih proizvoda; proizvodnje, pakovanja i prerade prehrambenih proizvoda; proizvodnje tekstila i tekstilnih proizvoda; proizvodnje građevinskog materijala; te metaloprerađivačke i drvne industrije. Većina preduzeća unutar ovih djelatnosti su izvozna preduzeća. Na području grada Visoko postoje i drugi značajni prerađivački kapaciteti u mesnoj (Industrija mesa Semić, Akova Group - Brovis) i konditorskoj industriji (Rampart, Vispak). === Autoindustrija === Izgrađena je nova fabrika prerade tekstila, gume i kože [[Prevent grupacija|Prevent]] koja je 2004. investirala preko 5 miliona KM za osposobljavanje proizvodnje.<ref>{{Cite web|url=http://www.apf.com.ba/info/saop/1/?cid=350,2,1|title=Arhivirana kopija|archive-url=https://web.archive.org/web/20070218010836/http://www.apf.com.ba/info/saop/1/?cid=350,2,1|archive-date=18. 2. 2007|url-status=dead|access-date=5. 9. 2006}}</ref> Fabrika Preventa smještena na Slobodnoj Zoni u Visokom trenutno upošljava preko 1500 radnika i pravi kožne i tekstilne presvlake za sve glavne proizvođače u automobilskoj industriji u Evropi, uključujući proizvođače automobila kao što su [[Volkswagen]], [[Audi]], [[Škoda]], [[SEAT|Seat]], [[BMW]], [[PSA grupacija]], [[Renault]], [[Opel]].<ref name=":1" /><ref name=":2">{{Cite web|url=https://visoko.co.ba/prevent-grupacija-i-ove-godine-proizvela-autopresvlake-za-milion-vozila-u-evropi/|title=Prevent Grupacija i ove godine proizvela autopresvlake za milion vozila u Evropi|last=Visoko.co.ba|website=Visoko.co.ba|language=bs-BA|access-date=1. 5. 2019|archive-date=1. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190501120221/https://visoko.co.ba/prevent-grupacija-i-ove-godine-proizvela-autopresvlake-za-milion-vozila-u-evropi/|url-status=dead}}</ref> Broj proizvedenih kožnih autopresvlaka je dostigao 20 miliona, zaključno sa oktobrom 2018.<ref name=":2" /> Prevent je kontinuirano najveći izvoznik u čitavoj Bosni i Hercegovini. Prema podacima iz 2014, učešće u ukupnom izvozu [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskog kantona]] iznosi 32,21%.<ref name=":8">{{Cite journal|last=|first=|date=2014|title=Strategija razvoja Općine Visoko|url=http://visoko.gov.ba/media/461866/Strategija-razvoja-Op%C4%87ine-Visoko-2015-2021.pdf|journal=Grad Visoko|pages=33-43|doi=|access-date=|archive-date=13. 7. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180713000802/http://visoko.gov.ba/media/461866/Strategija-razvoja-Op%C4%87ine-Visoko-2015-2021.pdf|url-status=dead}}</ref> === Mesna industrija === {{Glavni|Visočka pečenica}} U BiH je prisutna tradicija proizvodnje suhomesnatih proizvoda među kojima posebno mjesto zauzimaju suho meso i [[sudžuk]] koji dolaze sa područja grada Visokog, a tradicija proizvodnje traje od sredine 1750-tih godina.<ref name=":4">{{Cite web|url=http://visoko.gov.ba/media/461866/Strategija-razvoja-Op%C4%87ine-Visoko-2015-2021.pdf|title=Strategija razvoja Općine Visoko|last=|first=|date=|website=|publisher=|access-date=|archive-date=13. 7. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180713000802/http://visoko.gov.ba/media/461866/Strategija-razvoja-Op%C4%87ine-Visoko-2015-2021.pdf|url-status=dead}}</ref> Visočka pečenica je trajni suhomesnati proizvod za koji je udruženje mesoprerađivača s područja grada Visoko "ViPS" (Visočka pečenica i sudžuka) podnijelo zahtjev prema Agenciji za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine za dodjelu oznake geografskog porijekla za Visočku pečenicu.<ref>{{Cite journal|last=Brenja|first=Dragan|last2=Krvavica|first2=Marina|last3=Čaušević|first3=Amir|last4=Patković|first4=Emir|last5=Begić|first5=Munevera|last6=Ganić|first6=Amir|date=30. 7. 2019|title=Zaštita zemljopisnog podrijetla „Visočke pečenice“ – put do brenda|url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=326471|journal=Meso : prvi hrvatski časopis o mesu|language=hr|volume=XXI|issue=4|pages=386–396|issn=1332-0025}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Begić|first=Munevera|last2=Zorlak|first2=Alma|last3=Ganić|first3=Amir|date=19. 2. 2018|title=Utjecaj različitih količina dodane kuhinjske soli na senzorna svojstva 'Visočke pečenice'|url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=286931|journal=Meso : prvi hrvatski časopis o mesu|language=hr|volume=XX|issue=1|pages=50–57|doi=10.31727/m.20.1.3|issn=1332-0025}}</ref> U Visokom je zaključno sa 2020. bilo 45 registrovanih zanatskih prerađivača mesa.<ref>{{Cite web|url=https://www.agroklub.ba/prehrambena-industrija/visocka-pecenica-prepoznatljiv-bih-proizvod-uskoro-zasticen-oznakom-porijekla/57602/|title=Visočka pečenica - prepoznatljiv BiH proizvod uskoro zaštićen oznakom porijekla|last=Pašalić|first=Adi|date=2020|website=Agroklub.ba|publisher=|language=bs|access-date=22. 5. 2020}}</ref> Postala je geografski zaštićeni proizvod 5. juna 2020.<ref>{{Cite web|url=https://www.biznisinfo.ba/visocka-pecenica-postala-zasticen-nacionalni-proizvod/|title=Visočka pečenica postala zaštićen nacionalni proizvod|date=5. 6. 2020|website=Biznis Info|language=bs-BA|access-date=9. 6. 2020}}</ref> [[Datoteka:VisokoTransport.jpg|mini|Zgrada na desnoj strani slike je bila vlasništvo danas nefunkcionalne firme Velepromet iz vremena socijalističkog samoupravljanja|alt=]] === Poljoprivreda === Najkvalitetnije poljoprivredno zemljište nalazi se uz dolinu rijeke Bosne i Fojnice, te njihovih pritoka ([[Gornje Moštre|gornje]] i [[Donje Moštre|donje]] moštransko, [[Dobrinje (Visoko)|dobrinjsko]] i [[Kondžilo (Visoko)|radovljansko]] podruĉje). Grad Visoko ima oko 0,22 hektara poljoprivrednog zemljišta po glavi stanovnika. U Zeničko-Dobojskom kantonu, grad Visoko se nalazi u samom vrhu kada je riječ o proizvodnji [[krompir]]a, [[Paprika|paprike]], [[Lucerka|lucerke]] i [[grah]]a.<ref name=":8" /> Plodna ravnica u slivu rijeke Bosne na području Moštra poznata je po uzgajanju kvalitetne paprike.<ref>{{Cite web|url=https://www.agroklub.ba/povrcarstvo/mostranska-paprika-brend-ili-mit/30263/|title="Moštranska paprika" brend ili mit?|last=Pašalić|first=Adi|date=2017|website=Agroklub.ba|publisher=|language=bs|access-date=22. 5. 2020}}</ref> === Turizam === Prema tvrdnjama [[Semir Osmanagić|Semira Osmanagića]] na području Visokog nalazi se [[Bosanske piramide|pet piramida]]. U 2006. ti arheološki lokaliteti piramida su privukli preko 200.000 turista. Sve veći broj turista je poboljšao kvalitet turističke infrastrukture, tako da Visoko u svom centru ima Turist info pult, a zahvaljujući saradnji Fondacije sa gradskim, kantonalnim i federalnim vlastima pristupilo se sistematskom rješavanju turističke infrastrukture: asfaltiranju puteva, izgradnji zaobilaznice da bi bila formirana pješačka zona ispred tunela Ravne (koja je otvorena u martu 2019.), pravljenju parking prostora, otpočinjanju rada na novom Regulacionom planu za kompleks Ravne, itd.<ref name=":3">{{Cite web|url=http://piramidasunca.ba/bs/aktuelnosti/item/14212-fondacijin-izvje%C5%A1taj-o-turizmu-na-podru%C4%8Dju-op%C4%87ine-visoko-period-mart-2018-%E2%80%93-maj-2019.html|title=FONDACIJIN IZVJEŠTAJ O TURIZMU NA PODRUČJU OPĆINE VISOKO PERIOD MART 2018. – MAJ 2019 - Fondacija “Arheološki park: Bosanska piramida Sunca, Archaeological Park: Bosnian Pyramid of the Sun Foundation|website=piramidasunca.ba|access-date=1. 5. 2019}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://visoko.gov.ba/pregled-novosti/april/postavljena-vertikalna-signalizacija-na-lokalitetu-ravne.aspx|title=Postavljena vertikalna signalizacija na lokalitetu Ravne|website=visoko.gov.ba|language=en|access-date=6. 5. 2019|archive-date=6. 5. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190506092334/http://visoko.gov.ba/pregled-novosti/april/postavljena-vertikalna-signalizacija-na-lokalitetu-ravne.aspx|url-status=dead}}</ref> Grad je u 2018. uložio 500.000 [[Konvertibilna marka|KM]] u razvoj turizma.<ref>{{Cite web|url=http://visoko.gov.ba/ba/pregled-novosti/mart-2018/op%C4%87ina-visoko-u-2018-godini-ula%C5%BEe-500000-km-u-razvoj-turizma.aspx|title=OPĆINA VISOKO U 2018. GODINI ULAŽE 500.000 KM U RAZVOJ TURIZMA|website=visoko.gov.ba|language=en|access-date=6. 5. 2019}}{{Mrtav link}}</ref> === Prerada kože === [[Datoteka:Visoko traditional Bosnian building.JPG|mini|Stara Kožara u Visokom]]Stari način proizvodnje kože u Visokom trajao je s manjim izmjenama i sticanjem rutine i iskustva tokom cijelog perioda Osmanlijske vladavine. Isti način je zadržan i dolaskom Austrougarske monarhije, da bi tek poslije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] došlo do savremenijeg i modernijeg načina prerade kože u gotove proizvode kao što su odjevni i obučarski. U 1928. pored stare tabhane je podignuta moderna radionica za doradu raznovrsnije gotove kože. U tom periodu počinju se upotrebljavati sredstva za štavu i obradu koža kao i mehanizacija u vidu strojeva. 1929. formirana je "Stručno-zanatsko-kožarska škola Visoko", gdje su se školovali budući kadrovi za kožarsku industriju. Ova škola bila je glavna kožarska sa cijelu tadašnju Jugoslaviju, pa su se u njoj školovali učenici iz svih dijelova države. Nastavljajući bogatu tradiciju iz osmanlijskog perioda i dalje se razvijao tabački zanat, tako je izvoz kože rastao, tako je u zadnjim godinama Austrougarske vlasti bilo obrađivano 20.000 goveđih i 60.000 ovčjih i kozijih koža, a opančari su izrađivali milion pari opanaka.{{sfn|Kreševljaković|1934|p=53}} Visočka općina je bila najveći izvoznik [[Koža (materijal)|kože]] u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslaviji]].<ref name=":4" /> Danas je jedna tabačka stupa historijski eksponat koji se nalazi na mjestu Zavišajnog muzeja. Predstavlja jedinu sačuvanu tabačku stupu na Balkanu.<ref>{{Cite web|url=https://visoko.co.ba/konzervacija-i-ocuvanje-jedine-sacuvane-tabacke-stupe-na-balkanu/|title=Konzervacija i očuvanje jedine sačuvane tabačke stupe na Balkanu|last=Osmanbegović|first=Emina|website=Visoko.co.ba|language=bs-BA|access-date=19. 5. 2019|archive-date=30. 3. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220330053504/https://visoko.co.ba/konzervacija-i-ocuvanje-jedine-sacuvane-tabacke-stupe-na-balkanu/|url-status=dead}}</ref> == Poznate ličnosti == {{Div col|cols=3}} *[[Milaš Radomirić]], trgovac, srednji vijek *[[Nasuh Matrakčija|Matrakçı Nasuh]], osmanlijski polimat *[[Mustafa Cerić]], bivši [[reisul-ulema]] *[[Ajas-beg]], osmanlijski sandžak-beg *[[Gordana Muzaferija]], teatrologinja *[[Zaim Muzaferija]], glumac *[[Enes Begović]], pjevač *[[Armin Muzaferija]], pjevač *[[Ugo Vlaisavljević]], filozof *[[Avdo Smailović]], kompozitor *[[Hazim Šabanović]], historičar *[[Elvedina Muzaferija]], alpska skijašica *[[Haris Mujezinović]], košarkaš *[[Zdenko Antović]], rukometaš *[[Faruk Ihtijarević]], nogometaš *[[Slaviša Vukićević]], nogometaš *[[Janko Balorda]], narodni heroj *[[Ahmet Fetahagić]], narodni heroj *[[Nebojša Pajkić]], scenarista, režiser, dramaturg i filmski kritičar *[[Ilhan Dervović]], režiser, producent i ekološki aktivista *[[Mehmed Klepo]], likovni umjetnik *[[Ibrahim Krzović]], historičar umjetnosti, likovni kritičar *[[Ignacije Gavran]], bosanski franjevac, prevoditelj, historičar, filozof, putopisac *[[Bartolomej Stanković]], pijanist *[[Ibrahim Sakić]], filmski kritičar, publicist, scenarist *[[Salih Hadžialić]], historičar, orijentalist, komparativist religija {{div col end}} == Gradovi pobratimi == * [[Bjelovar]], [[Hrvatska]]<ref>{{Cite web|url=https://www.bjelovar.hr/o-bjelovaru/gradovi-prijatelji/|title=Gradovi prijatelji|website=Grad Bjelovar|language=hr|access-date=6. 5. 2019}}</ref> * Kartal, [[Turska]]<ref>{{cite web|url=http://www.haber34.com/bosnada-kartal-belgeseli-24173-haberi.html|title=Bosna`da Kartal belgeseli|date=|publisher=Haber34.com|access-date=5. 4. 2012|archive-date=5. 3. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120305071029/http://www.haber34.com/bosnada-kartal-belgeseli-24173-haberi.html|url-status=dead}}</ref> == Bibliografija == *Tarik Ahić, Ahmed Handžija, Munib Smajović ([[1998]]). ''Visoko, privredno-kulturni informator'' *[https://web.archive.org/web/20070927141018/http://www.visoko.co.ba/strategija.pdf Strategija razvoja općine Visoko] *{{citation|url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=249#TvrtkoI|title=Kotromanići|last=Ćošković|first=Pejo|date=|year=2009|website=|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|language=Hrvatski|isbn=|access-date=|archive-date=3. 2. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190203143535/http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=249#TvrtkoI|url-status=dead}} *{{citation|url=https://books.google.ba/books/about/Visoko_i_okolina_kroz_istoriju.html?id=oc0qAAAAMAAJ&redir_esc=y|title=Doba stare bosanske države, Visoko i okolina kroz historiju 1, Visoko 1984, 101-309, lat.|last=Anđelić|first=Pavao|date=|year=1984|website=|publisher=Skupština Općine Visoko|language=Srpskohrvatski|isbn=|access-date=}} *{{citation|url=https://books.google.ba/books/about/Viso%C4%8Dka_nahija.html?id=tLnhAAAACAAJ&redir_esc=y|title=Visočka nahija|last=Filipović|first=Milenko S.|date=|year=2002|website=|publisher=Mak|language=Srpski|isbn=|access-date=}} *{{citation|url=https://books.google.ba/books/about/Postanak_srednjovjekovne_bosanske_dr%C5%BEav.html?id=7sFpAAAAMAAJ&redir_esc=y|title=Postanak srednjovjekovne bosanske države|last=Vego|first=Marko|date=|year=1982|website=|publisher=Svjetlost|language=srpskohrvatski|isbn=|access-date=}} *{{citation|url=https://hrcak.srce.hr/146615?lang=en|title=Bobovac i Kraljeva Sutjeska, Sarajevo|last=Anđelić|first=Pavao|date=|year=1973|website=|publisher=|language=srpskohrvatski|isbn=|access-date=}} *{{citation|url=|title=Okolište – iskopavanje i geofizička prospekcija centralnobosanskog tel-naselja iz prve polovine petog milenija prije n.e|last=Kujundžić-Vejzagić, Muller, Rassmann, Schuler|first=|date=|year=2004|website=|publisher=Centar za balkanološka ispitivanja, ANUBiH, Sarajevo,|language=bosanski|isbn=|access-date=}} *{{citation|url=|title=Visoko|last=Kreševljaković|first=Hamdija|date=|year=1934|website=|publisher=|language=bosanski|isbn=|access-date=}} *{{citation|url=|title=Gradska biblioteka Visoko 1946-2016|last=Klepo|first=Lidija|date=|year=2021|website=|publisher=|language=bosanski|isbn=|access-date=|last2=Drugović|first2=Jasminka}} *Visoko: Bosna i Hercegovina. (2003). Turistička zajednica općine Visoko. == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Visoko Municipality}} {{Portal Bosna i Hercegovina}}{{Vanjski medij|video1=[https://www.youtube.com/watch?v=tpy-0s0Az_U Video snimak grada u 4K rezoluciji sredinom juna 2020.]|title=YouTube}} * [http://www.visoko.gov.ba/ Zvanični veb-sajt grada Visokog] * *'''Historija''' **[http://znaci.net/arhiv/odrednica/visoko Visoko za vrijeme Drugog svjetskog rata] **[https://www.academia.edu/3613572/Anti%C4%8Dko_naselje_uz_Zimo%C5%A1nicu_u_Mo%C5%A1trima_kod_Visokog Antičko naselje uz Zimošnicu u Moštrima kod Visokog] *'''Turizam''' **[https://web.archive.org/web/20051207030912/http://www.turizam-zdk.net/ Turistička zajednica Ze-Do kantona] *'''Mediji''' **[https://www.visocka.ba/ Radio i Televizija Visoko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190419150457/https://www.visocka.ba/ |date=19. 4. 2019 }} *'''Kultura i obrazovanje''' **[http://www.medresa.org Medresa ''Osman ef. Redžović'' u Čajangradu, Visoko] **[https://web.archive.org/web/20070927010142/http://www.aneks8komisija.com.ba/main.php?id=&mod=galerija&action=spomenici&do=list&list=privremeni&blok=2&indexGrad=1&lang=1&idGrad=106 Spisak zaštićenih spomenika kulture koji se nalaze u Visokom] *'''Ostalo''' **[https://eteia.home.xs4all.nl/kitabhana/Ctehajich_Raif/Shetajuchi_gradovima/Visoko_Sklad_tradicije_i_modernizma.html Visoko – Čehajić, Raif] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210610182631/http://eteia.home.xs4all.nl/kitabhana/Ctehajich_Raif/Shetajuchi_gradovima/Visoko_Sklad_tradicije_i_modernizma.html |date=10. 6. 2021 }} {{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}} {{Zeničko-dobojski kanton}} {{Visoko}} {{Grad Visoko}} {{Poluzaštita}} {{Istaknuti članak}} [[Kategorija:Visoko|*]] [[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine Federacije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine u Zeničko-dobojskom kantonu]] 83kny5yok976sohrl6bdb5wahjcajdz Vijeće ministara Bosne i Hercegovine 0 2988 3822208 3799780 2026-04-01T23:40:04Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3822208 wikitext text/x-wiki {{Infokutija izvršna vlast | ime = Vijeće ministara Bosne i Hercegovine | izvorno_ime = Савјет министара Босне и Херцеговине | saziv = [[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Borjana Krišto)|XIV saziv]] | slika = Coat of arms of Bosnia and Herzegovina.svg | veličina_slike = 100px | opis_slike = [[Grb Bosne i Hercegovine]] | osnovano = 3. januar 1997. | teritorija = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | titula_vođe = [[Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine|Predsjedavajući Vijeća ministara BiH]] | imenuje = [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo BiH]] | glavni_organ = [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH]] | ministarstva = {{Sakrij | okvir_stil = | naslov = 9 | naslov_stil = font-weight:normal; text-align:left; | podaci_stil = | podaci = {{plainlist| * [[Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine|Ministarstvo vanjskih poslova]] * [[Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine|Ministarstvo trgovine i ekonomskih odnosa]] * [[Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine|Ministarstvo finansija i trezora]] * [[Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine|Ministarstvo komunikacija i prometa]] * [[Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine|Ministarstvo civilnih poslova]] * [[Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine|Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice]] * [[Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine|Ministarstvo pravde]] * [[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine|Ministarstvo sigurnosti]] * [[Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine|Ministarstvo odbrane]]}} }} | responsible = [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarna skupština BiH]] | budžet = 1.355.400.000 KM (2024)<ref>{{Cite web|url=https://n1info.ba/vijesti/usvojen-budzet-bih-za-2024-godinu/|title=Vijeće ministara BiH usvojilo budžet za 2024. godinu|last=BiH|first=N1|date=4. 7. 2024|website=N1|language=bs-BA|access-date=28. 8. 2024}}</ref> | sjedište = [[Zgrada prijateljstva između Grčke i Bosne i Hercegovine|Zgrada prijateljstva između Grčke i BiH]], Trg BiH 1, [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | veb-sajt = [https://vijeceministara.gov.ba/Default.aspx?langTag=bs-BA vijeceministara.gov.ba] }} {{Politika Bosne i Hercegovine}} '''Vijeće ministara Bosne i Hercegovine''' je organ [[izvršna vlast|izvršne vlasti]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], koji vrši svoja prava i dužnosti kao vladine funkcije,<ref>{{Cite web|url=https://www.vijeceministara.gov.ba/pdf_doc/Hrvatski%20Web%2017-12-2022.pdf|title=Zakon o Vijeću ministara BiH|date=17. 12. 2022|website=vijeceministara.gov.ba|publisher=Vijeće ministara BiH|access-date=29. 5. 2024}}</ref> zbog toga je za ovu instituciju ponekad u upotrebi i termin '''Vlada Bosne i Hercegovine'''. Sjedište Vijeća ministara BiH je u [[Sarajevo|Sarajevu]], u [[Zgrada prijateljstva između Grčke i Bosne i Hercegovine|Zgradi prijateljstva između Grčke i Bosne i Hercegovine]]. Trenutna [[Spisak predsjednika vlada Bosne i Hercegovine|Predsjedavajuća Vijeća ministara]] je [[Borjana Krišto]], članica [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ]]-a. == Izbor == [[Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine|Predsjedavajućeg Vijeća ministara]] imenuje [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]]<ref name="zakon">[http://www.vijeceministara.gov.ba/pdf_doc/?id=12235 Zakon o vijeću ministara BiH]</ref>, a odobrava [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine]]. Predsjedavajući zatim predlaže ministre najdalje u roku od 35 dana koje, također, potvrđuje Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH. == Historija == === Nastanak === {{Glavni|Dejtonski sporazum}} Vijeće ministara Bosne i Hercegovine službeno je naslijedilo [[Vlada Republike Bosne i Hercegovine|Vladu Republike Bosne i Hercegovine]] imenovanjem [[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Boro Bosić/Haris Silajdžić)|prvog saziva Vijeća]], 3. januara 1997, nakon [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996.|prvih poslijeratnih općih izbora]] održanih 14. septembra 1996. U svojim prvim godinama postojanja imala je 2 kopredsjedavajuća i samo 3 ministarstva, s obzirom na to da je značajan dio resora prebačen na nivo novouspostaljenih [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantona]] i [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|entiteta]]. Za prve [[Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine|kopredsjedavajuće]] izabrani su [[Boro Bosić]] i [[Haris Silajdžić]].<ref>{{Cite web|url=https://vijeceministara.gov.ba/pdf_doc/sazivi%20bos%20izmjena%20%20zamjenika%20predsjedavajuce%2031-8-2023.pdf|title=Sazivi Vijeća ministara Bosne i Hercegovine|date=31. 8. 2023|website=vijeceministara.gov.ba|publisher=Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|location=[[Sarajevo]]|access-date=26. 5. 2024}}{{Mrtav link}}</ref> === Ocjena ustavnosti === Dana 11. februara 1999. [[Mirko Banjac]], u to vrijeme zamjenik predsjedavajućeg [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavničkog doma]] [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarne skupštine BiH]], podnio je zahtjev [[Ustavni sud Bosne i Hercegovine|Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine]] za, između ostalog, ocjenu ustavnosti Zakona o Vijeću ministara BiH (Službeni glasnik BiH, br. 4/97), koja je predviđala postojanje dva kopredsjedavajuća i jednog potpredsjedavajućeg Vijeća ministara. Sud je u svojoj odluci 14. augusta iste godine, između ostalog, naveo sljedeće:<ref>{{Cite web|url=https://www.ustavnisud.ba/uploads/odluke/_bs/U-1-99-12354.pdf|title=Odluka Ustavnog suda|date=14. 8. 1999|website=ustavnisud.ba|publisher=[[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]]|access-date=26. 5. 2024}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.ustavnisud.ba/public/down/USTAV_BOSNE_I_HERCEGOVINE_bos.pdf|title=Ustav Bosne i Hercegovine|date=14. 12. 1995|website=ustavnisud.ba|publisher=[[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]]|access-date=26. 5. 2024}}</ref> {{Citat|Član V/4. Ustava Bosne i Hercegovine definiše Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, koga čine predsjedavajući Vijeća ministara i određen broj ministara po potrebi, koji su odgovorni za provođenje politike i odluka Bosne i Hercegovine iz nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine; Predsjedništvo Bosne i Hercegovine imenuje predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, koji preuzima dužnosti po odobrenju Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine; predsjedavajući Vijeća ministara imenuje ministra vanjskih poslova, ministra vanjske trgovine i druge ministre po potrebi (najviše dvije trećine ministara mogu biti imenovani sa teritorije Federacije Bosne i Hercegovine), koji će preuzeti dužnost po odobrenju Predstavničkog doma; predsjedavajući, također, imenuje zamjenike ministara (koji neće biti iz istog konstitutivnog naroda kao i njihovi ministri), koji preuzimaju dužnost nakon odobrenja Predstavničkog doma. Iz navedenog slijedi da osporene zakonske odredbe koje definišu kopredsjedavajuće i potpredsjedavajućeg Vijeća ministara nisu u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, jer je Ustav na jasan način uspostavio klasičnu funkciju mandatara koji i imenuje ministre sukladno članu V/4. Ustava. Prema tome, radi se o materijalnoj neustavnosti osporenih zakonskih odredbi.}} Također, Parlamentarnoj skupštini BiH dao se rok od 3 mjeseca od dana objavljivanja odluke u “[[Službeni list Bosne i Hercegovine|Službenom glasniku Bosne i Hercegovine]]” da navedene odredbe Zakona usaglasi sa [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustavom Bosne i Hercegovine]]. Nakon što to nije učinjeno, Ustavni sud je, postupajući po zahtjevu podnosioca, a na osnovu ranije odluke i pravnog stajališta iznesenog u razlozima odluke, utvrdio da određene odredbe Zakona o Vijeću ministara prestaju da važe.<ref>{{Cite web|url=https://www.ustavnisud.ba/uploads/documents/bilten-usbih-2000-ii_1614688858.pdf|title=Odluka Ustavnog suda BiH U 1/99|date=29. 1. 2000|website=ustavnisud.ba|publisher=[[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]]|access-date=29. 5. 2024}}</ref> Na osnovu toga, [[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Spasoje Tuševljak)|naredni (III) saziv]] Vijeća ministara imao je samo jednog predsjedavajućeg, a prvi samostalni bio je [[Spasoje Tuševljak]] ([[Srpska demokratska stranka|SDS]]). Također, formirana su 3 nova ministarstva, koja su prenešena sa entitetskog na državni nivo: [[Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine|ministarstvo trezora institucija]], [[Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine|ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice]] i [[Ministarstvo za evropske integracije Bosne i Hercegovine|ministarstvo za evropske integracije]]. === Zakon Visokog predstavnika === Dana 18. decembra 2002. donesen je Zakon o Vijeću ministara BiH ("Službeni glasnik BiH", broj: 38/02) od strane [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|Visokog predstavnika]] [[Paddy Ashdown|Paddya Ashdowna]].<ref>{{Cite web|url=http://www.sluzbenilist.ba/page/i/mW2PfBjZBn4=|title=Službeni glasnik BiH broj 38/02|date=18. 12. 2002|website=sluzbenilist.ba|access-date=27. 5. 2024}}</ref> Od [[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Adnan Terzić)|narednog (VIII) saziva]], predsjedavajući nije imao više nadležno ministarstvo, kako je to ranije bilo, a njegovi zamjenici su ministri u Vijeću ministara, koji moraju biti druge nacionalnosti od njega. Također su formirana 4 ministarstva, [[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine|ministarstvo sigurnosti]], [[Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine|ministarstvo pravde]], [[Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine|ministarstvo odbrane]] i [[Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine|ministarstvo komunikacija i prometa]] (ministarstvo civilnih poslova i komunikacija izgubilo je nadležnosti komunikacija), ministarstvo trezora institucija postalo je [[Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine|ministarstvo finansija i trezora]], a nadležnosti ministarstva za evropske integracije preuzela je [[Direkcija za evropske integracije Bosne i Hercegovine|Direkcija za evropske integracije]], [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine#Stalna tijela|stalno tijelo]] Vijeća ministara.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.vijeceministara.gov.ba/stalna_tijela/dei/default.aspx?id=1719&langTag=bs-BA|title=Direkcija za europske integracije|website=www.vijeceministara.gov.ba|access-date=27. 5. 2024|archive-date=26. 7. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200726062918/http://vijeceministara.gov.ba/stalna_tijela/dei/default.aspx?id=1719&langTag=bs-BA|url-status=dead}}</ref> == Struktura == Vijeće ministara čini [[Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine|predsjedavajući]] i 9 ministara. Oni rade i odlučuju na sjednicama, pri čemu je potrebno da sjednici prisustvuje više od polovine članova, a najmanje po dva ministra iz svakog [[Konstitutivni narod|konstiutivnog naroda]]. U cilju kvalitetnog i efikasnog djelovanja, u okviru Vijeća djeluju stalni ili privremeni uredi, direkcije, službe, odbori i druga tijela. Za svoj rad Vijeće je odgovorno [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine]]. === Ministarstva === Od 2002. postoje devet ministarstva koji čine Vijeće ministara: * [[Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine]], * [[Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine]], * [[Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine]], * [[Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine]], * [[Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine]], * [[Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine]], * [[Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine]], * [[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine]], * [[Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine]]. === Stalna tijela === Stalna tijela Vijeća ministara su:<ref>{{Cite web|url=https://vijeceministara.gov.ba/stalna_tijela/default.aspx?id=1903&langTag=bs-BA|title=Stalna tijela Vijeća ministara|website=vijeceministara.gov.ba|access-date=29. 5. 2024}}</ref> * [[Odbor za ekonomiju Bosne i Hercegovine|Odbor za ekonomiju]] - koordinirajuće tijelo za oblasti iz djelokruga rada Ministarstva za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose, Ministarstva finansija i trezora i Ministarstva komunikacija i prometa.<ref>{{Cite web|url=https://vijeceministara.gov.ba/stalna_tijela/odbor_za_ekonomiju/default.aspx?id=1723&langTag=hr-HR|title=Odbor za ekonomiju|website=vijeceministara.gov.ba|access-date=29. 5. 2024}}</ref> * [[Odbor za unutrašnju politiku Bosne i Hercegovine|Odbor za unutrašnju politiku]] - koordinirajuće tijelo za oblast iz djelokruga rada Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, Ministarstva civilnih poslova, Ministarstva pravde, Ministarstva sigurnosti i Ministarstva odbrane.<ref>{{Cite web|url=https://vijeceministara.gov.ba/stalna_tijela/unutrasnja_politika/default.aspx?id=1725&langTag=hr-HR|title=Odbor za unutarnju politiku Vijeća ministara Bosne i Hercegovine|website=vijeceministara.gov.ba|access-date=29. 5. 2024}}</ref> * [[Direkcija za evropske integracije Bosne i Hercegovine|Direkcija za evropske integracije]] - tijelo sa zadatkom da koordinira proces integracije Bosne i Hercegovine u [[Evropska unija|Evropsku uniju]]. Direkcija je preuzela nadležnosti bivšeg Ministarstva za evropske integracije.<ref name=":0" /> * [[Generalni sekretarijat Bosne i Hercegovine|Generalni sekretarijat]] - tijelo koje obavlja poslove koji se odnose na: pripremu sjednica i sastanaka, vođenje zapisnika, vođenje evidencije, informiranje javnosti, praćenje provedbe odluka Vijeća ministara, protokola, obavlja materijalno-finansijske, administrativne i tehničke poslove za Vijeće ministara u izvršavanju njegovih zadataka i stara se o objavljivanju odluka Vijeća ministara u službenim glasilima.<ref>{{Cite web|url=https://vijeceministara.gov.ba/stalna_tijela/generalni_sekretarijat/default.aspx?id=1721&langTag=hr-HR&template_id=92&pageIndex=1|title=Generalni sekretarijat|website=vijeceministara.gov.ba|access-date=29. 5. 2024}}</ref> * [[Ured za zakonodavstvo Bosne i Hercegovine|Ured za zakonodavstvo]] - mjerodavno tijelo za davanje pravnog mišljenja o materijalima koji se upućuju Vijeću ministara u pogledu njihovog metodološkog jedinstva u pripremi i u pogledu usaglašenosti sa [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustavom BiH]] i zakonima BiH, za brigu o objavljivanju odluka u službenom listu BiH, entiteta i [[Brčko distrikt]]a.<ref>{{Cite web|url=https://vijeceministara.gov.ba/stalna_tijela/zakonodavstvo/default.aspx?id=1908&langTag=hr-HR&template_id=92&pageIndex=1|title=Ured za zakonodavstvo Vijeća ministara Bosne i Hercegovine|website=vijeceministara.gov.ba|access-date=29. 5. 2024}}</ref> * [[Ured koordinatora za reformu javne uprave Bosne i Hercegovine|Ured koordinatora za reformu javne uprave]] - ured za koordinaciju reformske aktivnosti između Vijeća ministara, entitetskih i [[Vlada Brčko distrikta|Vlade Brčko distrikta]], blisko sarađujući sa Delegacijom Evropske komisije u BiH.<ref>{{Cite web|url=https://vijeceministara.gov.ba/stalna_tijela/javne_reforme/default.aspx?id=9121&langTag=bs-BA|title=Ured koordinatora za reformu javne uprave|website=vijeceministara.gov.ba|access-date=29. 5. 2024}}</ref> * [[Direkcija za ekonomsko planiranje Bosne i Hercegovine|Direkcija za ekonomsko planiranje]] - direkcija nadležna za: koordinisanje pripreme godišnjih, srednjoročnih i dugoročnih makroekonomskih projekcija, koordinisanje pripreme godišnjih, srednjoročnih i dugoročnih strategija razvoja, monitoring implementacije godišnjih, srednjoročnih i dugoročnih strategija razvoja, istraživanja i analizu ekonomskih trendova i istraživanja i analizu uključivanja svih slojeva društva u ekonomske tokove.<ref>{{Cite web|url=https://vijeceministara.gov.ba/stalna_tijela/dep/default.aspx?id=14333&langTag=bs-BA|title=Direkcija za ekonomsko planiranje|website=vijeceministara.gov.ba|access-date=29. 5. 2024}}</ref> * [[Ured koordinatora Brčko distrikta u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine|Ured koordinatora Brčko distrikta BiH u Vijeću ministara]] - ured nadležan za: koordinaciju rada Brčko distrikta i Vijeća ministara, primjenu Konačne arbitražne odluke za Brčko s posebnim naglaskom na stvaranju uvjeta za predstavljanje Brčko distrikta u institucijama BiH, unapređenje Sporazuma o koordinaciji i saradnji između Vijeća ministara i Brčko distrikta i njenih protokola, uspostavljanje saradnje i koordinacija sa institucijama BiH, međunarodnim organizacijama, fondovima, ambasadama, kao i koordinacija sa nadležnim odjelima Vlade Brčko distrikta i drugim institucijama, radnim grupama i tijelima Brčko distrikta, usaglašavanja mehanizama ili procesa za uključenje Brčko distrikta u konsultacije o zakonima koji utiču na Distrikt ili zahtijevaju izmjene zakona Brčko distrikta i/ili imaju budžetske implikacije, uključujući i okvirne zakone.<ref>{{Cite web|url=https://vijeceministara.gov.ba/stalna_tijela/javne_reforme/Default.aspx?id=10301&langTag=bs-BA|title=Ured koordinatora Brčko distrikta BiH u Vijeću ministara|website=vijeceministara.gov.ba|access-date=29. 5. 2024}}</ref> * [[Odbor državne službe za žalbe Bosne i Hercegovine|Odbor državne službe za žalbe]] - odbor odgovoran za razmatranje svih konačnih odluka, preduzetih i propuštenih radnji institucije i/ili [[Agencija za državnu službu|Agencije za državnu službu BiH]].<ref>{{Cite web|url=https://vijeceministara.gov.ba/stalna_tijela/odbor_drzavne_sluzbe_za_zalbe/default.aspx?id=29887&langTag=bs-BA|title=Odbor državne službe za žalbe|website=vijeceministara.gov.ba|access-date=29. 5. 2024}}</ref> == Nadležnosti == Vijeće ministara odgovorno je za sprovođenje politika i odluka u oblastima: * [[Vanjska politika|vanjske politike]]; * [[Međunarodna trgovina|međunarodne trgovinske politike]]; * [[Carinska politika|carinske politike]]; * [[Monetarna politika|monetarne politike]]; * [[Finansije|finansija]] institucija i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine; * politike i regulative o [[Imigracija|imigraciji]], [[izbjeglica]]ma i [[azil]]u; * [[Vanjska politika Bosne i Hercegovine|međunarodno]] i [[Međuentitetska linija razgraničenja|međuentitetsko]] sprovođenje krivičnog zakona, uključujući odnose s [[Interpol]]om; * uspostavljanja i rada zajedničkih i međunarodnih komunikacijskih objekata; * [[Uredba|regulisanje]] međuentitetskog [[saobraćaj]]a; * [[kontrola vazdušnog saobraćaja]]; * olakšavanja međuentitetske koordinacije; * drugih pitanja po dogovoru između entiteta. == Spisak saziva == Od osnivanja Vijeća ministara izabrano je četrnaest saziva. {| class="wikitable" style="text-align:left; font-size: 90%; width:60%" |- ! Saziv ! Predsjedavajući ! Period |- | [[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Boro Bosić/Haris Silajdžić)|I saziv]]|| [[Boro Bosić]]/[[Haris Silajdžić]] || 3. januar 1997 – 3. februar 1999. |- | [[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Svetozar Mihajlović/Haris Silajdžić)|II saziv]]|| [[Svetozar Mihajlović]]/[[Haris Silajdžić]] || 3. februar 1999 – 6. juni 2000. |- | [[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Spasoje Tuševljak)|III saziv]]|| [[Spasoje Tuševljak]]|| 6. juni 2000 – 18. oktobar 2000. |- | [[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Martin Raguž)|IV saziv]]|| [[Martin Raguž]] || 18. oktobar 2000 – 22. februar 2001. |- | [[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Božidar Matić)|V saziv]]|| [[Božidar Matić]]|| 22. februar 2001 – 18. juli 2001. |- | [[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Zlatko Lagumdžija)|VI saziv]]|| [[Zlatko Lagumdžija]] || 18. juli 2001 – 15. mart 2002. |- | [[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Dragan Mikerević)|VII saziv]]|| [[Dragan Mikerević]]|| 15. mart 2002 – 23. decembar 2002. |- | [[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Adnan Terzić)|VIII saziv]]|| [[Adnan Terzić]]|| 23. decembar 2002 – 11. januar 2007. |- | [[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Nikola Špirić)|IX saziv]]|| rowspan="2" | [[Nikola Špirić]] || 11. januar 2007 – 28. decembar 2007. |- |[[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Nikola Špirić II)|X saziv]] |28. decembar 2007 – 12. januar 2012. |- | [[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Vjekoslav Bevanda)|XI saziv]]|| [[Vjekoslav Bevanda]] || 12. januar 2012 – 31. mart 2015. |- | [[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Denis Zvizdić)|XII saziv]] || [[Denis Zvizdić]] || 31. mart 2015 – 23. decembar 2019. |- | [[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Zoran Tegeltija)|XIII saziv]] || [[Zoran Tegeltija]] || 23. decembar 2019 – 25. januar 2023. |- | [[Saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Borjana Krišto)|XIV saziv]]|| [[Borjana Krišto]] || ''od 25. januara 2023.'' |} == Trenutni saziv == Članovi Vijeća ministara izabrani 25. januara 2023. su: {| class="wikitable" !Ured ! colspan="2" |Nositelj dužnosti !Stranka !Zamjenik |- |[[Spisak predsjednika vlada Bosne i Hercegovine|Predsjedavajuća Vijeća ministara]] |[[Datoteka:Borjana Krišto (2025-06-11).jpg|bez okvira|80px]] |[[Borjana Krišto]] |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |[[Staša Košarac]] ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]])<br>[[Zukan Helez]] ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP]]) |- |[[Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine|Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa]] |[[Datoteka:Staša Košarac (1) (cropped).jpg|bez okvira|80px]] |[[Staša Košarac]] |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |[[Ljiljana Lovrić]] ([[Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine|HSS BiH]]) |- |[[Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine|Ministarstvo finansija i trezora]] |[[Datoteka:No_image.png|80x80piksel]] |[[Srđan Amidžić]] |[[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]] |[[Muhamed Hasanović]] ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP]]) |- |[[Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine|Ministarstvo pravde]] |[[Datoteka:Davor Bunoza.jpg|80px]] |[[Davor Bunoza]] |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |[[Elvir Mahmuzić]] ([[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP]]) |- |[[Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine|Ministarstvo vanjskih poslova]] |[[Datoteka:Elmedin Konaković (2023-11-13, cropped).jpg|bez okvira|80px]] |[[Elmedin Konaković]] |[[Narod i pravda|NiP]] |[[Josip Brkić]] ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]) |- |[[Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine|Ministarstvo komunikacija i prometa]] |[[Datoteka:Edin Forto (2023-12-05) (cropped).jpg|bez okvira|80px]] |[[Edin Forto]] |[[Naša stranka|NS]] |[[Ognjen Janjić]] ([[Demokratski savez|DEMOS]]) |- |[[Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine|Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice]] |[[Datoteka:Sevlid Hurtić.jpg|80px]] |[[Sevlid Hurtić]] |[[Bosanskohercegovački zeleni|BH Zeleni]] |[[Duška Jurišić]] ([[Naša stranka|NS]]) |- |[[Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine|Ministarstvo sigurnosti]] |[[Datoteka:Ivica Bošnjak.jpg|bez okvira|80px]] |[[Ivica Bošnjak]] (v. d.) |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |[[Ivica Bošnjak]] ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]) |- |[[Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine|Ministarstvo odbrane]] |[[Datoteka:Zukan Helez 2025 (cropped).jpg|bez okvira|80px]] |[[Zukan Helez]] |[[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|SDP]] |[[Slaven Galić]] ([[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]])<br>[[Aleksandar Goganović]] ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]) |- |[[Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine|Ministarstvo civilnih poslova]] |[[Datoteka:Dubravka Bošnjak.jpg|80px]] |[[Dubravka Bošnjak]] |[[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] |[[Marijana Mojić]] ([[Ujedinjena Srpska|US]]) |} == Također pogledajte == * [[Spisak predsjednika vlada Bosne i Hercegovine]] *[[Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine]] *[[Vlada Republike Bosne i Hercegovine]] == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * {{službeni sajt|1=https://www.vijeceministara.gov.ba/default.aspx?langTag=bs-BA}} {{BiH po temama}} {{Vlade u Evropi}} {{Vijeće ministara Bosne i Hercegovine}} {{Sazivi Vijeća ministara BiH}} [[Kategorija:Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|*]] [[Kategorija:Vlade Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački ministri|*]] [[Kategorija:Institucije Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Vlade po državama|Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Evropske vlade|Bosna i Hercegovina]] qppr7q56vkvykasex0gqh06ojmifusq 7. juni 0 4840 3822102 3762500 2026-04-01T16:05:08Z Astrameri 151645 /* 20. vijek */ 3822102 wikitext text/x-wiki {{JuniKalendar}} '''7. juni / lipanj (7. 6)''' jest 158. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (159. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine ima još 207 dana. == Događaji == * [[1965]] – U snažnoj eksploziji u jami "Orasi" u [[rudnik]]u [[ugalj|mrkog uglja]] u [[Kakanj|Kaknju]] poginulo je 128 rudara, a teže ili lakše je povrijeđeno njih 20. == Rođeni == === 19. vijek === * [[1837]] – [[Alois Hitler]], otac [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] * [[1840]] – [[Charlotte]], meksička carica * [[1848]] – [[Paul Gauguin]], francuski slikar * [[1862]] – [[Philipp Lenard]], njemački fizičar * [[1896]] – [[Imre Nagy]], mađarski političar i agroekonom * [[1900]] – [[Rodoljub Čolaković]], jugoslavenski revolucionar i književnik; === 20. vijek === * [[1907]] – [[Maša Kaleko]], njemačko-ruska pjesnikinja * [[1917]] – [[Dean Martin]], američki pjevač i glumac * [[1917]] – [[Gwendolyn Brooks]], američka pjesnikinja i esejistica * [[1938]] – [[Abulfas Eltschibej]], azerbejdžanski kulturni djelatnik i državnik * [[1940]] – [[Tom Jones]], britanski pop pjevač * [[1944]] – [[Miguel Rios]], španski pjevač * [[1945]] – [[Wolfgang Schüssel]], austrijski političar i državnik * [[1952]] ** [[Liam Neeson]], britanski glumac ** [[Orhan Pamuk]], turski pisac i scenarist * [[1958]] – Prince Rogers Nelson, poznatiji kao "[[Prince (muzičar)|Prince]]", američki muzičar * [[1959]] – [[Mike Pence]] * [[1961]] – [[Davor Sučić]], [[bosanskohercegovački]] [[rokenrol]] muzičar, [[kompozitor]], tekstopisac, muzički producent, [[glumac]] i [[redatelj]] * [[1966]] – [[Ian Woods]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[biatlon]]ac * [[1981]] – [[Anna Kournikova]], ruska teniserka * [[1975]] – [[Allen Iverson]], američki košarkaš == Umrli == * [[1826]] – [[Joseph von Fraunhofer]], njemački fizičar i izumitelj * [[1937]] – [[Jean Harlow]], američka glumica * [[1954]] – [[Alan Turing]], britanski matematičar, logičar i kriptografer * [[1965]] – [[Judy Holliday]], američka glumica, komičarka i pjevačica * [[1966]] – [[Jean Arp]], francuski slikar, vajar i pjesnik * [[1967]] – [[Dorothy Parker]], američka književnica * [[1986]] – [[Sara Sadikova]], tatarska glumica, operna pjevačica i kompozitorica * [[1993]] – [[Dražen Petrović]], hrvatski košarkaš * [[2006]] – [[Abu Musab al-Zarqawi]], lider Al-Kaide u Iraku * [[2015]] – [[Christopher Lee]], britanski glumac == Praznici == {{Proširiti sekciju}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|7 June}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/june/7/ Na današnji dan (7. juni), BBC.co.uk] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220630022730/http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/june/7/ |date=30. 6. 2022 }} {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/june-7/ Na današnji dan (7. juni), nytimes.com] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Dani u godini|juni007]] 64jfzm1u1q3vensqezqpd7itr6yjiol Hoderi 0 5908 3822089 3024187 2026-04-01T15:48:26Z Palapa 383 3822089 wikitext text/x-wiki {{Nihongo|'''Umisachi-hiko'''|海佐知毘古/海幸彦}}, u japanskoj mitologiji i folkloru, bio je božanstvo velikodušnosti mora i začaranih [[Ribar|ribara]]. Zove se {{Nihongo|'''Hoderi no mikoto'''|火照命}} u ''[[Kojiki|Kojikiju]]'', a {{Nihongo|'''Ho-no-susori no mikoto'''|火闌降命}} ili {{Nihongo|'''Ho-no-suseri no mikoto'''|火酢芹命}} u ''[[Nihon Shoki|Nihon Shokiju]]''. '''Hoderi'''<ref>{{Cite web|url=https://www.ebsco.com/|title=In the Palace of the Sea God (Japanese folktale) {{!}} Literature and Writing {{!}} Research Starters {{!}} EBSCO Research|website=EBSCO|language=en|access-date=2026-04-01}}</ref> je bio [[bog]] koji se bavio [[ribolov]]om na [[more|morima]], a njegov brat [[Hoori]] je lovio na [[planina]]ma. Jednog dana oni zametnuše svoja oruđa i Ho-ori ode da [[pecanje|peca]], a Hoderi da [[lov]]i. Međutim, Ho-ori ne uspe ništa da uhvati, a pritom i izgubi bratovljevu udicu, što mu Hoderi ne oprosti. Tada, jedan starac pomogne Ho-oriju da ode u podvodno kraljevstvo i nađe udicu. Tamo on upozna preletu kćerku [[Bog]]a mora, zaboravi na udicu i ostane u kraljevstvu. Poslije 3 godine, najzad se sjeti bratovljeve udice i pronađe je uz pomoć Boga mora. I Hoderi mu oprosti. Misli se da je Ho-ori predak [[car]]eva, a Hoderi predak doseljenika sa juga. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Wikisourcelang-inline|en|The Japanese Fairy Book/The Happy Hunter and the Skilful Fisher|The Happy Hunter and the Skilful Fisher}} * ''Hoderi and Hoori'' from ''Myths and Legends of Japan'' by F. Hadland Davis. Archived January 30, 2005, at the Wayback Machine {{Normativna kontrola}} * https://web.archive.org/web/20050130083531/http://www.personal.psu.edu/users/a/c/acj2/hoori.html * http://books.google.com/books?id=8TlLAAAAYAAJ {{Japanska mitologija}} [[Kategorija:Japanska mitologija]] feli9zm1rd2ru2b1rwuwwe48jl2pt5l Hoori 0 5909 3822092 3814034 2026-04-01T15:56:18Z Palapa 383 3822092 wikitext text/x-wiki {{Infokutija mitsko biće | ime = Hoori | slika = Hoori riding a Bream.jpg | veličina_slike = | opis_slike = Hoori jaše divovskog Taija, [[Tsukioka Yoshitoshi|Yoshitoshi]], 1867. | grupe = | značaj = | podgrupe = | slična_bića = | roditelji = [[Ninigi-no-Mikoto|Ninigi]] i [[Konohanasakuya-hime|Sakuyahime]] | suprug(a) = [[Toyotama-hime|Toyotamahime]] | braća = [[Hoderi]] i [[Hosuseri]] | sestre = | mitologija = [[Japanska mitologija]] | prvi_put_prijavljeno = | ostala_imena = | država = | stanište = }} '''Hoori'''<ref>{{Cite web|url=https://www.godchecker.com/japanese-mythology/HOORI/|title=HOORI - the Shinto God of Hunting (Japanese mythology)|website=Godchecker - Your Guide to the Gods|access-date=2024-02-06}}</ref> ({{Nihongo|火遠理命|Hoori}} ili {{Nihongo|日子穂穂手見命|Hikohohodemi}}) je bog u [[Japanska mitologija|japanskoj mitologiji]], treći i najmlađi sin Ninigija i Sakuyahime. On je jedan od predaka japanskih careva kao djed cara Jimmua. Lovio je na planinama, a njegov brat [[Hoderi]] se bavio ribolovom na morima. Jednog dana oni zametnuše svoja oruđa i Ho-ori ode da peca, a Hoderi da lovi. Međutim, Ho-ori ne uspe ništa da uhvati, a pritom i izgubi bratovljevu udicu, što mu Hoderi ne oprosti. Tada, jedan starac pomogne Ho-oriju da ode u podvodno kraljevstvo i nađe udicu. Tamo on upozna kćerku božanstva mora, zaboravi na udicu i ostane u kraljevstvu. Poslije 3 godine, najzad se sjeti bratovljeve udice i pronađe je uz pomoć Boga mora. I Hoderi mu oprosti. Misli se da je Ho-ori predak [[car]]eva, a Hoderi predak doseljenika sa juga. Hoori se često povezuje i sa roditeljima i sa suprugom. Obožavan je uglavnom kao božanstvo [[Žitarice|žitarica]] ili [[Pšeno|pšena]]. U japanskoj mitologiji rečeno je da dio njegovog imena {{Nihongo||火|ho}} znači vatra, ali etimološki, to je drugačiji znak koji se izgovara {{Nihongo||穂|ho}} , što se odnosi na usjeve, posebno na rižu. {{Nihongo||折り|Ori}} označava usjev koji je toliko bogat da se savija pod vlastitom težinom. Drugo ime za njega, Hohodemi, znači ''mnoge žetve.'' == Reference == {{Refspisak}} {{Japanska mitologija}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Japanska mitologija]] fd7ue78ddxt83wuiw4mtnz5uqzb9ka9 Dušnik 0 5928 3822054 3798430 2026-04-01T14:17:07Z Animalsandpets1 168970 Novi pasus o histološkoj građi dušnika. 3822054 wikitext text/x-wiki {{Infokutija anatomija | Ime = Traheja | Latin = ''Trachea'' | Image = Illu_conducting_passages.svg | Caption = Conducting passages. | Width = | Image2 = | Caption2 = | Precursor = | System = | Artery = [[Trahejska grana donje tiroidne arterije]] | Vein = [[Brahiocefalska vena]], [[azigosna vena]], [[hemiazigosna vena]] | Nerve = | Lymph = }} '''Traheja''', kolokvijalno nazvana '''dušnik''', je [[hrskavica|hrskavična]] cijev koja povezuje [[grkljan]] i [[ždrijelo]] sa [[pluća|plućima]], omogućavajući prolazak [[zrak]]a i tako je prisutan u gotovo cijeloj grupi životinja koje [[disanje|udišu]] zrak, tj [[životinja]] s plućima. Traheja se proteže od grkljana i grana u dva [[primarne bronija|primarne bronhije]]. Na vrhu dušnika je [[krikoidna hrskavica]], koja ga pričvršćuje ga na grkljan. Ovo je jedini kompletni prsten, dok su ostali nepotpuni prstenovi i ojačavajuće hrskavice. [[Trahejski mišić]]i spajaju se na krajevima prstenova i vertikalno spajaju trake vlaknastih [[vezivno tkivo|vezivnog tkiva]] - [[prstenasti ligamenti traheje]]. [[Epiglotis]] zatvara otvor za grkljan tokom gutanja. Traheja se razvija u drugom mjesecu razvoja. Podstavljena je [[epitel]]om koji ima [[prharolika ćelija|peharolike ćelije]] koje proizvode zaštitne [[mucin]]e. Stanje [[upala|upale]], koje takođe uključuje larinks i [[bronh]]e, zvano [[krup]], može rezultirati [[kašalj|kašljanjem]] koji može završiti [[kihanje]]m. [[Traheotomija]] se često izvodi za ventilaciju u hirurškim operacijama, gde je to potrebno. Iz istog razloga [[intubacija]] se također izvodi ubacivanjem [[cijev]]i u traheju. Od 2008. operacije su eksperimentalno [[presađivanje organa|presađene]] putem vjetrovoda koji služi za uzgajanje [[matična ćelija|matičnih ćelija]], i sintetičkim dušnicima. Međutim, uspješan metod za ovu metodu transplantacije trenutno ne postoji i razvoj takve metode teorijski ostaje zastrašujući.<ref name="sciencemag.org">{{cite news| url=http://www.sciencemag.org/news/2016/02/karolinska-institute-has-lost-confidence-paolo-macchiarini-says-it-wont-renew-his | date=4. 2. 2016 | access-date=7. 2. 2016 | work=KI | title=Karolinska Institute has 'lost confidence' in Paolo Macchiarini, says it won't renew his contract}}</ref><ref name="Tracheal replacement">{{cite journal|last1=Delaere|first1=P|last2=Van Raemdonck|first2=D|title=Tracheal replacement.|journal=Journal of Thoracic Disease|date=mart 2016|volume=8|issue=Suppl 2|pages=S186–96|pmid=26981270|pmc=4775267|doi=10.3978/j.issn.2072-1439.2016.01.85}}</ref> Riječ "traheja" koristi se za definiranje vrlo različitih organa u [[beskičmenjak]]a , više nego kod kičmenjaka. Insekti imaju otvoren [[respiratorni sistem]] sastavljen od odušaka plinova iz tkiva. ==Pregled== [[Datoteka:Gray961.png|mini|desno|300px|Dušnik sa bronhijama]] '''Dušnik''' (lat. ''trachea'') je dio disajnog puta kod viših [[hordati|hordata]]. On polazi od [[grkljan]]a i spušta se u [[Grudna šupljina|grudnu šupljinu]]. U zidovima dušnika nalaze se [[hrskavica|hrskavičavi]] prstenovi, koji ga drže stalno otvorenim za prolaz [[zrak]]a. Unutrašnjost je obložena [[sluzokoža|sluzokožom]]. Dušnik se račva u dušnjačke cijevi, koje ulaze u [[pluća]], gdje se granaju u dva glavna bronha (lijevi i desni), a [[bronhi]]je se u plućima dalje granaju u sve sitnije [[bronhiole]]. Zid dušnika čine sljedeći slojevi: 1. Tunica mucosa (sluzokoža) - grade je pseudoslojevit troredan epitel i lamina proprija.<ref name=":0">{{Cite book|last=Anđelković|first=Zlatibor|title=HISTOLOGIJA: tekst i atlas|publisher=Galaksijanis|year=2021|isbn=9788662333834|location=Niš|pages=230, 231}}</ref> Epitel ima nekoliko tipova ćelija. Brojne su  trepljaste ćelije koje imaju kinocilije koje mogu pomjerati sluz sa površine, zatim peharaste ćelije koje luče sluz, bazalne ćelije koje služe kao matične ćelije epitela. Od bazalnih ćelija se obnavljaju ostali ćelijski tipovi. Pored ovih ćelija prisutne su i tzv. klinaste ćelije, ćelije sa mikroresicama i neuroendokrine ćelije. Lamina propria je rastresito vezivno tkivo sa brojnim ćelijama imunskog sistema. <ref name=":0" /> 2. Tunica submucosa (podsluzokoža) - vezivno tkivo sa mješovitim (seromukoznim) trahealnim žlijezdama. <ref name=":0" /> 3. Tunica fibromusculocartilaginea - čine je hrskavični prstenovi, fibrozno vezivno fkivo (uglavnom anularni ligamenti) i glatka mišićna vlakna (trahealni mišić).<ref name=":0" /> 4. Tunica adventitia - spoljašnji sloj građen od vezivnog tkiva.<ref name=":0" /> ==Reference== {{reflist}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|Trachea}} [[Kategorija:Respiratorni sistem]] [[Kategorija:Glava i vrat]] fe96cjujjkpz4i5ste31kpuv5lpngzj Vlašić 0 5975 3822219 3798446 2026-04-02T01:41:22Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3822219 wikitext text/x-wiki {{Infokutija planina | ime = Vlašić | izvorno_ime = | slika = Mountain Vlašić - Bosnia and Herzegovina.jpg | slika_opis = Pogled na Vlašić | država = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | lokacija = [[Travnik]] | lanac = [[Dinaridi]] | visina = 1.933 | visina_ref = | istaknutost = | istaknutost_ref = | koordinate = {{coord|44|17|35|N|17|38|9|E|type:mountain|display=inline,title}} | koordinate_ref = | karta = Bosna i Hercegovina | karta_opis = Lokacija u Bosni i Hercegovini }} [[Slika:Skoro letecky pohled na Travnik (350 m) z Vlaskih Gromila (1.jpg|thumb|280px|Pogled na Travnik sa vlašićkog lokaliteta Vlaške Gromile]] '''Vlašić''' je planina u [[Srednja Bosna|Srednjoj Bosni]], [[Bosna i Hercegovina]]. Većim dijelom se nalazi u [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanskom kantonu]], a manjem u dijelu Republike Srpske. Najviši vrh (1.933 m n/v) je Paljenik (ili Opaljenik). ==Geografija== Glavnina površine Vlašića je u nekoliko općina: [[Travnik]], [[Kotor-Varoš]], [[Skender Vakuf]], [[Dobretići]], [[Vitez]] i [[Zenica]]. Prostire se u pravcu jugoistok – sjeverozapad, između linije Zenica–Travnik (jugoistok) i Kotor-Varoš–Skender Vakuf (sjeverozapad). Na njegove padine prelaze u nekoliko podvlašićkih platoa, od kojih su najprostraniji [[Vitovlje (Travnik)|vitovljanski]], [[Korićani|korićanski]] i [[Imljani|imljanski]] plato, te [[Petrovo polje (Bosna)|Petrovo polje]]. Turističkoj zaravni na [[Babanovac|Babanovcu]] (ispod Paljenika), od okolnih gradova, najbliži je Travnik.<ref>Vojnogeografski institut, Izd. (1955): Vlašić (List karte 1:100.000, Izohipse na 20 m). Vojnogeografski institut, Beograd.</ref><ref>Spahić M. et al. (2000): Bosna i Hercegovina (1:250.000). Izdavačko preduzeće „Sejtarija“, Sarajevo.</ref><ref>kartabih</ref><ref>Mučibabić B., Ur. (1998): Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Geodetski zavod BiH, Sarajevo.</ref> ===Klima=== Klima je planinska na užem području Vlašića, a u na nižim lokacijama riječnih dolina umjereno kontinentalna. Prosječna zimska temperatura je 1&nbsp;°C, dok prosječna ljetna temperatura iznosi 14,2&nbsp;°C. U zimskom periodu, snježne padavine obiluju sa prosječnom pokrivenošću snijega do 5 mjeseci, koji ima visinu 1,5-2,1 metara. Padavinski režim karakteriziraju iznenadne i ekstremne promjene, posebno u proljeće. ==Historija== === Etimologija === Postoje različite [[legenda|legende]] o porijeklu imena Vlašić.<ref>{{Cite web |url=http://static.astronomija.co.rs/teorije/etno/ezvezde.htm |title=Arhivirana kopija |access-date=11. 9. 2014 |archive-date=4. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304140829/http://static.astronomija.co.rs/teorije/etno/ezvezde.htm |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://webograd.tportal.hr/vukovarski-som/hrvatske-zmajske-price/sedam-vlasica |title=Arhivirana kopija |access-date=11. 9. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130713002657/http://webograd.tportal.hr/vukovarski-som/hrvatske-zmajske-price/sedam-vlasica |archive-date=13. 7. 2013 |url-status=dead }}</ref> Međutim, na samom Vlašiću još uvijek živi verzija po kojoj su [[Sunce|Sunčeva]] i [[Mjesec|Mjesečeva]] majka poslale sedmoricu braće da donesu sreću i ljepotu iz dalekog svijeta. Šestorica se sretno vratiše, ali sedmi se zauvijek izgubio. Konačno, Mjesec ga pronađe na prelijepoj planini u koju se pretvorio. Po drugoj varijanti, šestorica braće su se udvarala istoj ljepotici pa ljuto zavadili. Zamolili su Mjesečevu i Sunčevu majku da presudi. Ona odluči da ljepotica svima bude sestra, a njeno sedmo dijete. Legenda kaže da je tada nastalo sazviježđe [[Sedam Vlašića]], koje se (za vedrih noći, od proljeća do jeseni) kristalno vidi sa planine Vlašić. U lokalnom stanovništvu se također stoljećima prenosi prihvatljivo uvjerenje da je planina imenovana po čobanskim [[nomadi]]ma [[Vlasi]]ma (kako se nazivaju u Bosni). Oni su tu živjeli i uzgajali svoja stada od pada [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] i ostali do kraja 19. stoljeća. Akademik [[Marko Vego]] i njegovi istomišljenici pretpostavljaju da su nomadski Vlasi ustvari romanizirani potomci starih Rimljana i drevnih ilirskih plemena.<ref>Vego M. (1983): Postanak srednjovjekovne bosanske države. Svjetlost, Sarajevo,</ref> Oni su recepturu spravljanja [[vlašićki sir|vlašićkog sira]] doveo (jednog od zaštitnih znakova planine Vlašić) donijeli sa jednog od njihovih beskrajnih putovanja, oko 1000-te godine nove ere. Vlašićki sir je jedan od najboljih ovčjih sireva, koji se čuvaju u specijalnoj slanoj salamuri. Izvorno se siri svježe ovčije mlijeko, ali u novije vrijeme i uz primjese kravljeg. U oba slučaja, faza dozrijevanja mu traje oko tri mjeseca. Vlasi prenose tradiciju na stočare s okolnih planina. Danas, Vlašićki sir se proizvodi samo na kontroliranim pašnjacima i rekonstrukcijom recepte dobija svoj izvorno-tradicionalni kvalitet. Pored Vlašićkog sira, postoje još dva vlašićka brenda: bosanskohercegovački pas ovčar (popularni [[Tornjak]]) i ovca [[pramenka]]. Ovog psa su Vlasi selekcionirali više od 1000 godina, braneći ovce tokom ispaše. Vlašić je jedno od mjesta porijekla bosanskog planinskog psa [[Tornjak]]a (''torni''- ''acca'' = 'okrenuti ovdje, u starom neolatinsko-vlaškom jeziku), a selektiran je za čuvanje stoke od vukova i medvjeda. Vlašićka pramenka (divička i dubska) je izdanak bosanskih i hercegovačkih autohtonih pasmina ovaca. == Turizam == Vlašić je jedna od najposjećenijih trističkih destinacija u Bosni i Hercegovini i okolnim zemljama. Vlašićka visoravan je visoka 1300 m, a poznata je po tradiciji spravljanja [[vlašićki sir|vlašićkog sira]], kao i novijem turizmu na [[Babanovac|Babanovcu]] (1260 m [[nadmorska visina|n.v.]]), gdje se vremenom etablirao novi bosanski centar zimskog [[turizam|turizma]], kojeg rado posjećuju i inozemni gosti. Vlašić je i pogodan kraj za uzgoj pčela u ovom dijelu [[Evropa|Evrope]], a razvija se i seoski turizam. == Također pogledajte == *[[Vlašićki sir]] *[[Radiotelevizijski odašiljač Vlašić]] ==Reference== {{reference}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Vlašić}} *http://www.vlasic-online.com/planina-vlasic/geografski-polozaj-planine-vlasic {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131019005110/http://www.vlasic-online.com/planina-vlasic/geografski-polozaj-planine-vlasic |date=19. 10. 2013 }} {{stub-geog}} {{Planine u Bosni i Hercegovini}} [[Kategorija:Turističke atrakcije u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Vlašić]] iapnt73h08jnkf9vjojwkg0s7qbiclo Podgorica 0 6758 3822177 3798538 2026-04-01T20:56:09Z Srđan 73336 3822177 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje}} {{Geokutija naselje u Crnoj Gori <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = Podgorica |drugo_ime = Подгорица | vrsta = glavni grad <!-- *** Ime **** --> | službeni_naziv = Град Подгорица | slogan = | nadimak = <!-- *** Slika *** --> | slika = PG collage.jpg | opis_slike = Podgorica, kolaž | veličina_slike = <!-- *** Simboli *** --> | zastava = Flag_of_Podgorica,_Montenegro.svg | grb = Podgorica_Coat_of_Arms.png <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | kanton = | okrug = | općina = | općina1 = | općina2 = | općina3 = | općina4 = | općina5 = | općina6 = | općina7 = | općina8 = | općina9 = | općina10 = <!-- *** Položaj *** --> | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 42| širina_minuta = 26| širina_sekundi = 28| širina_SJ = N | dužina_stepeni = 19| dužina_minuta = 15| dužina_sekundi = 42| dužina_IZ = E | najveća tačka = | najveća tačka metara = 45 <!-- *** Površina *** --> | površina_grada = | površina_općine = 1205 | površina_jedinica = <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo grad = 150977 | stanovništvo općina = 174515 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2011 | stanovništvo općina godina = | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | gustoća općina = <!-- *** Historija i administracija *** --> | osnovano = | gradonačelnik = Olivera Injac <!-- *** Kod *** --> | poštanski broj = 81000 | pozivni broj = + 382 (020) | autooznaka = <tt>PG</tt> | kod = <!-- *** Karta *** --> | karta = | karta_lokacija = Crna Gora | tačkapoz_x = | tačkapoz_y = | opis_karte = <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = [http://podgorica.me/ Grad Podgorica] <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Podgorica''' ([[Ćirilica|ćirilicom]]: Подгорица) [[Glavni grad|glavni]] je i najveći grad [[Crna Gora|Crne Gore]], naseljeno mjesto te službeni grad s gradskom općinom [[Golubovci]] u svom sastavu. ==Geografija== Smještena je u centralnom dijelu doline [[Morača|Мorače]], odnosno u sjevernom dijelu prostrane [[Zeta (oblast)|Zetske ravnice]]. Prvobitni grad podignut je ''pod Goricom'', po čemu je dobio ime. ==Historija== Antička preteča današnje Podgorice bio je rimski ''Birziminium''.<ref>{{Cite web|url=http://www.vremenskalinija.me/History%20of%20Montenegro%20T%20Line%202.html|title=Crna Gora - istorija - vremenska linija do 476|website=www.vremenskalinija.me|access-date=4. 2. 2022|archive-date=4. 2. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220204131916/http://www.vremenskalinija.me/History%20of%20Montenegro%20T%20Line%202.html|url-status=dead}}</ref> U [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] [[Slaveni]] su ga nazvali ''Ribnica''. Godine 1326. mjesto dobija ime Podgorica. Otad je u sastavu zemalja [[Nemanjići|Nemanjića]], Balšića, despota [[Stefan Lazarević|Stefana Lazarevića]] i [[Đurađ Branković|Đurđa Brankovića]], a od 1478. potpada pod [[Osmanlijsko Carstvo|osmanlijsku]] vlast da bi 1878. odlukama s [[Berlinski kongres|Berlinskog kongresa]] ušao u sastav Crne Gore. U toku [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] od 1916. do 1918. grad je bio pod [[Austro-Ugarska|austro-ugarskom]] okupacijom, kao i ostatak Crne Gore. Godine 1918. ulazi u sastav [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca]] (od 1929. Kraljevine Jugoslavije). Između dva svjetska rata Podgorica je imala približno 15.000 stanovnika, ali je nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] brojka svedena na manje od 5.000 jer je grad stradao kao malo koji u [[Evropa|Evropi]], bombardiran 72 puta i gotovo sravnjen sa zemljom. Poslije Drugog svjetskog rata i uspostavljanja [[Socijalistička Republika Crna Gora|Narodne, a zatim Socijalističke republike Crne Gore]] u okvirima poslijeratne [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]] Podgorica postaje njen glavni grad zamijenivši ranije [[Cetinje]], a 1946. godine mijenja ime u ''Titograd'' i doživljava ubrzani ekonomski razvoj. Savremena Podgorica nastaje na veoma povoljnom raskršću puteva u Zetskoj ravnici (Skadarskoj potolini), kod ušća [[Ribnica (rijeka u Crnoj Gori)|Ribnice]] u [[Morača|Moraču]], pokraj željezničke pruge [[Beograd]]–[[Bar (Crna Gora)|Bar]]. Nedaleko od Podgorice jest [[Skadarsko jezero]], a nakon završetka tunela [[Sozina (tunel)|Sozina]] [[Jadransko more]] udaljeno je samo pola sata vožnje. Savremeno oblikovani grad [[soliter]]a presijecaju široke ulice i bulevari s obje strane Morače, hoteli, sportski stadion i dvorane. U Podgorici su najvažnije nacionalne institucije: Univerzitet Crne Gore, Crnogorska akademija nauka i umjetnosti, Crnogorsko narodno pozorište, Radiotelevizija Crne Gore, aerodrom u [[Golubovci]]ma te brojne druge, koje su mahom nastale tokom godina socijalističke [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]]. Diplomatska predstavništva u gradu imaju [[Sjedinjene Američke Države]], [[Rusija]], [[Kina]], [[Slovenija]], [[Italija]] i druge zemlje. Glavna gradska ulica jest Ulica Slobode, koja je i gradski [[korzo]], dok pješačku zonu čine Njegoševa i Hercegovačka ulica, s buticima i kafićima. Malo je spomenika kulture sačuvano, s obzirom na razaranja iz [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Iz osmanlijskog perioda sačuvana je ''Sahat-kula'' iz 18. stoljeća, dvije od nekadašnjih šest [[džamija]] (Osmanagića i Doganjska), kao i uske ulice oko njih, koje sačinjavaju Staru varoš. Iz perioda [[Kraljevina Crna Gora|Kraljevine Crne Gore]] najvažniji je dvorac kralja [[Nikola|Nikole]] u parku Kruševac, danas Centar za savremenu umjetnost. Glavno obilježje grada dugo su bile socrealističke građevine i blokovi zgrada no dosta se toga promijenilo tokom posljednjih godina kada je sagrađen čitav moderni kompleks zgrada na desnoj obali Morače, a 13. jula 2005. pušten je u promet novi, najveći most na Morači, Milenijum, koji se već smatra novim simbolom Podgorice i koji s 57 metara visokim pilonom dominira panoramom grada. Podgorica je jedan od najtoplijih gradova na [[Balkan]]u i pod znatnim je klimatskim utjecajima s [[Jadransko more|Jadranskog mora]]. Srednja godišnja temperatura iznosi 15,8{{razmak}}°C. Prosječna godišnja količina padavina iznosi 1586&nbsp;mm. ==Stanovništvo== {{Glavni|Popis stanovništva u Crnoj Gori 2011 (Podgorica)}} Na popisu stanovništva 2011. Grad Podgorica imao je 174.515 stanovnika, i to na užem gradskom području 158.284, a u gradskoj općini [[Golubovci]] 16.231. Od toga, u samom naselju Podgorica živjelo je 150.977 stanovnika. === Grad Podgorica === {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="8" | Broj stanovnika po popisima<ref name="Knjiga 9 1948">Knjiga 9, '' Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2003, podaci po naseljima'', Republički zavod za statistiku, Podgorica, septembar 2005, COBISS-ID 8.764.176</ref> |- | 1948. || 1953. || 1961. || 1971. || 1981. || 1991. || 2003. || [[Popis stanovništva u Crnoj Gori 2011 (Podgorica)|2011.]] |- | 40.519 || 46.919 || 62.183 || 86.689 || 119.213 || 138.542 || 159.073 || 174.515 |- |} <small>'''Napomena''': ''Nastao iz stare općine Podgorica. U 2018. smanjen za izdvojeni dio područja od kojeg je nastala općina [[Tuzi]] u kojoj su sadržani podaci od 1948. do 2011.''</small> ===Podgorica (naseljeno mjesto)=== {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="8" | Broj stanovnika po popisima<ref name="Knjiga 9 1948"/> |- | 1948 || 1953 || 1961 || 1971 || 1981 || 1991 || 2003 || 2011 |- | 14.369 || 19.868 || 35.054 || 61.727 || 96.074 || 117.875 || 136.473 || 150.977 |- |} <small>'''Napomena''': ''Od 1946. do 1992. iskazivano pod imenom '''Titograd'''. Ranije povećano za naselja '''Jovan Tomašević''', '''Momišići''' i '''Zagorič''' koja su ukinuta. U 1981. povećano za naselja '''Dajbabe''', '''Doljani''' (ranije povećano za naselja '''Peuta''' i '''Zlatica''' koja su ukinuta), '''Donja Gorica''', '''Gornja Gorica''', '''Masline''', '''Rogami''' i '''Tološi''' koja su ukinuta.''</small> ====Popis 2011.==== {{col-begin|width=75%}} {{col-break}} {| class="wikitable sortable" style="font-size:90%" |- ! ''Narodnost'' ! 2011<ref name="Popis_2011">[http://monstat.org/cg/page.php?id=534&pageid=322 Zvanični rezultati popisa na web stranici Zavoda za statistiku Crne Gore]</ref> |- |[[Crnogorci]] |align="right"|90.970 (60,25%) |- |[[Srbi]] |align="right"|36.207 (23,98%) |- |[[Romi]] |align="right"|3.864 (2,55%) |- |[[Bošnjaci|Muslimani]] |align="right"|3.393 (2,24%) |- |[[Bošnjaci]] |align="right"|2.630 (1,74%) |- |[[Albanci]] |align="right"|1.477 (0,97%) |- |Crnogorci–Srbi |align="right"|703 (0,46%) |- |[[Egipat|Egipćani]] |align="right"|679 (0,44%) |- |[[Hrvati]] |align="right"|614 (0,40%) |- |Srbi–Crnogorci |align="right"|551 (0,36%) |- |[[Makedonci]] |align="right"|312 (0,20%) |- |[[Jugoslaveni]] |align="right"|268 (0,17%) |- |[[Rusi]] |align="right"|121 (0,08%) |- |[[Slovenci]] |align="right"|111 (0,07%) |- |[[Bosanci]] |align="right"|91 (0,06%) |- |[[Goranci]] |align="right"|85 (0,05%) |- |[[Mađari]] |align="right"|72 (0,04%) |- |Crnogorci–Muslimani |align="right"|55 (0,03%) |- |Muslimani–Crnogorci |align="right"|40 (0,02%) |- |Bošnjaci–Muslimani |align="right"|26 (0,01%) |- |[[Italijani]] |align="right"|22 (0,01%) |- |Muslimani–Bošnjaci |align="right"|21 (0,01%) |- |[[Turci]] |align="right"|6 (0,00%) |- |[[Nijemci]] |align="right"|Z |- |Ostalo |align="right"|1.087 (0,71%) |- |Regionalna pripadnost |align="right"|251 (0,16%) |- |Ne želi da se izjasni |align="right"|7.292 (4,82%) |- |''ukupno'' |align="right"|150.977 |} {{col-break}} {| class="wikitable sortable" style="font-size:90%" |- ! ''Jezik'' ! 2011<ref name="Popis_2011"/> |- |[[Crnogorski jezik|Crnogorski]] |align="right"|67.092 (44,43%) |- |[[Srpski jezik|Srpski]] |align="right"|63.837 (42,28%) |- |[[Srpskohrvatski jezik|Srpskohrvatski]] |align="right"|3.718 (2,46%) |- |[[Romski jezik|Romski]] |align="right"|3.324 (2,20%) |- |[[Albanski jezik|Albanski]] |align="right"|2.474 (1,63%) |- |Maternji |align="right"|1.116 (0,73%) |- |[[Bosanski jezik|Bosanski]] |align="right"|861 (0,57%) |- |Bošnjački |align="right"|294 (0,19%) |- |[[Hrvatski jezik|Hrvatski]] |align="right"|240 (0,15%) |- |Srpsko–Crnogorski |align="right"|188 (0,12%) |- |[[Makedonski jezik|Makedonski]] |align="right"|171 (0,11%) |- |[[Ruski jezik|Ruski]] |align="right"|129 (0,08%) |- |Crnogorsko–Srpski |align="right"|107 (0,07%) |- |[[Engleski jezik|Engleski]] |align="right"|50 (0,03%) |- |[[Mađarski jezik|Mađarski]] |align="right"|49 (0,03%) |- |[[Rumunski jezik|Rumunski]] |align="right"|45 (0,02%) |- |Hrvatsko–Srpski |align="right"|42 (0,02%) |- |[[Slovenski jezik|Slovenski]] |align="right"|40 (0,02%) |- |[[Njemački jezik|Njemački]] |align="right"|32 (0,02%) |- |Ostali |align="right"|806 (0,53%) |- |Regionalni jezici |align="right"|93 (0,06%) |- |Ne želi da se izjasni |align="right"|6.269 (4,15%) |- |''ukupno'' |align="right"|150.977 |} {{col-break}} {| class="wikitable sortable" style="font-size:90%" |- ! ''Vjera'' ! 2011<ref name="Popis_2011"/> |- |[[Pravoslavna crkva|Pravoslavna]] |align="right"|122.969 (81,44%) |- |[[Islam]]ska |align="right"|14.962 (9,91%) |- |[[Rimokatolička crkva|Katolička]] |align="right"|2.735 (1,81%) |- |[[Kršćanstvo|Kršćani]] |align="right"|530 (0,35%) |- |Adventist |align="right"|248 (0,16%) |- |Agnostik |align="right"|222 (0,14%) |- |[[Jehovini svjedoci]] |align="right"|83 (0,05%) |- |[[Protestantizam|Protestant]] |align="right"|67 (0,04%) |- |[[Budizam|Budisti]] |align="right"|47 (0,03%) |- |Ostale vjeroispovijesti |align="right"|1.668 (1,10%) |- |Ateista |align="right"|3.554 (2,35%) |- |Ne želi da se izjasni |align="right"|3.892 (2,57%) |- |''ukupno'' |align="right"|150.977 |} {{col-end}} <small>'''Napomena''': ''Oznaka Z predstavlja zaštićen podatak.''</small> ====Raniji popisi==== {| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;" |- ! colspan="2" | Podgorica |- | '''1991'''<ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914020.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1991. |work=stat.gov.rs |access-date= 5. 5. 2020}}</ref> || '''2003'''<ref>Knjiga 1, ''Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima'', Republički zavod za statistiku, Podgorica, septembar 2004, ISBN 86-84433-00-9</ref> |- | {{Tortni grafikon | thumb = center | caption=ukupno: 117,875 | label1 = [[Crnogorci]] 90,406 | value1 = 76.69 | color1 = #C19A6B | label2 = [[Srbi]] 10,699 | value2 = 9.07 | color2 = #FF0000 | label3 = [[Bošnjaci|Muslimani]] 6,242 | value3 = 5.29 | color3 = #228B22 | label4 = [[Jugoslaveni]] 4,721 | value4 = 4.00 | color4 = #8B008B | label5 = [[Romi]] 1,655 | value5 = 1.40 | color5 = #91A3B0 | label6 = [[Albanci]] 1,565 | value6 = 1.32 | color6 = #4B3621 | label7 = [[Hrvati]] 563 | value7 = 0.47 | color7 = #4169E1 | label8 = [[Makedonci]] 446 | value8 = 0.37 | color8 = #FF7E00 | label9 = [[Slovenci]] 95 | value9 = 0.08 | color9 = #FF55A3 | label10 = [[Mađari]] 47 | value10 = 0.03 | color10 = #665D1E | label11 = [[Rusi]] 44 | value11 = 0.03 | color11 = #F400A1 | label12 = [[Nijemci]] 18 | value12 = 0.01 | color12 = #BDB76B | label13 = [[Slovaci]] 17 | value13 = 0.01 | color13 = #9966CC | label14 = [[Česi]] 16 | value14 = 0.01 | color14 = #B94E48 | label15 = [[Poljaci]] 14 | value15 = 0.01 | color15 = #800020 | label16 = [[Grci]] 10 | value16 = 0.00 | color16 = #0087BD | label17 = [[Jevreji]] 7 | value17 = 0.00 | color17 = #F0DC82 | label18 = [[Rumuni]] 6 | value18 = 0.00 | color18 = #08E8DE | label19 = [[Bugari]] 4 | value19 = 0.00 | color19 = #FF9966 | label20 = [[Ukrajinci]] 4 | value20 = 0.00 | color20 = #7FFF00 | label21 = [[Turci]] 3 | value21 = 0.00 | color21 = #006A4E | label22 = [[Rusini]] 2 | value22 = 0.00 | color22 = #00416A | label23 = ostali 96 | value23 = 0.08 | color23 = #FFBF00 | label24 = neopredijeljeni 131 | value24 = 0.11 | color24 = #C154C1 | label25 = region. opr. 135 | value25 = 0.11 | color25 = #66424D | label26 = nepoznato 929 | value26 = 0.78 | color26 = #A2A2D0 }} | {{Tortni grafikon | thumb = center | caption=ukupno: 136,473 | label1 = [[Crnogorci]] 81,672 | value1 = 59.84 | color1 = #C19A6B | label2 = [[Srbi]] 37,037 | value2 = 27.13 | color2 = #FF0000 | label3 = [[Bošnjaci|Muslimani]] 3,726 | value3 = 2.73 | color3 = #228B22 | label4 = [[Bošnjaci]] 1,680 | value4 = 1.23 | color4 = #8DB600 | label5 = [[Albanci]] 1,404 | value5 = 1.02 | color5 = #4B3621 | label6 = [[Romi]] 1,314 | value6 = 0.96 | color6 = #91A3B0 | label7 = [[Hrvati]] 653 | value7 = 0.47 | color7 = #4169E1 | label8 = [[Jugoslaveni]] 417 | value8 = 0.30 | color8 = #8B008B | label9 = [[Makedonci]] 295 | value9 = 0.21 | color9 = #FF7E00 | label10 = [[Slovenci]] 136 | value10 = 0.09 | color10 = #FF55A3 | label11 = [[Mađari]] 78 | value11 = 0.05 | color11 = #665D1E | label12 = [[Rusi]] 54 | value12 = 0.03 | color12 = #F400A1 | label13 = [[Nijemci]] 29 | value13 = 0.02 | color13 = #BDB76B | label14 = [[Egipat|Egipćani]] 22 | value14 = 0.01 | color14 = #6082B6 | label15 = [[Italijani]] 17 | value15 = 0.01 | color15 = #007FFF | label16 = ostali 590 | value16 = 0.43 | color16 = #FFBF00 | label17 = neopredijeljeni 6,156 | value17 = 4.51 | color17 = #C154C1 | label18 = region. opr. 159 | value18 = 0.11 | color18 = #66424D | label19 = nepoznato 1,034 | value19 = 0.75 | color19 = #A2A2D0 | label20 = - | value20 = - | color20 = - | label21 = - | value21 = - | color21 = - | label22 = - | value22 = - | color22 = - | label23 = - | value23 = - | color23 = - | label24 = - | value24 = - | color24 = - | label25 = - | value25 = - | color25 = - | label26 = - | value26 = - | color26 = - }} |- |} {| class="wikitable sortable" style="font-size:90%" |- ! ''Vjera'' ! 1991<ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914007.pdf |title=Vjerski sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1991. |work=stat.gov.rs |access-date= 6. 5. 2020}}</ref> |- |[[Pravoslavna crkva|Pravoslavna]] |align="right"|95.246 (80,80%) |- |[[Islam]]ska |align="right"|8.747 (7,42%) |- |[[Rimokatolička crkva|Katolička]] |align="right"|2.652 (2,24%) |- |[[Protestantizam|Protestantska]] |align="right"|237 (0,20%) |- |[[Judaizam|Judaistička]] |align="right"|24 (0,02%) |- |Proorijentalni kultovi |align="right"|21 (0,01%) |- |Ostale vjeroispovijesti |align="right"|999 (0,84%) |- |Vjernik je ali ne pripada nijednoj vjeroispovijesti |align="right"|58 (0,04%) |- |Nije vjernik |align="right"|3.385 (2,87%) |- |Nepoznato |align="right"|6.506 (5,51%) |- |''ukupno'' |align="right"|117.875 |} ==Sport== * [[OFK Titograd|OFK "Titograd"]], nogometni klub == Galerija == <gallery mode="packed" heights="120px"> Datoteka:Podgorica City Hall, 2019.jpg|gradska Skupština Datoteka:SkupštinaCG.JPG|Skupština Crne Gore Datoteka:Montenegrin National Theatre.jpg|Crnogorsko narodno pozorište Datoteka:Podgorica, museo nazionale, esterno 01.JPG|Narodni muzej Datoteka:University Center, Podgorica, Montenegro - panoramio - ines lukic (4).jpg|Univerzitet Crne Gore Datoteka:Podgorica, palazzo petrovic, 01.JPG|palata kralja Nikole Datoteka:Stara varos - panoramio.jpg|Stara varoš Datoteka:Podgorica, břeh řeky Morača.jpg|hotel "Podgorica" i tvrđava "Ribnica" Datoteka:Gimnazija2.JPG|gimnazija "Slobodan Škerović" Datoteka:Vasa Pavić.JPG|muzička škola Datoteka:Podgorica, città vecchia, torre dell'orologio 02.JPG|Sahat-kula Datoteka:Radosav Ljumović.JPG|gradska biblioteka Datoteka:Podgorica, città vecchia, moschea doganjska 02.JPG|Skender-čauševa (starodoganjska) džamija Datoteka:Srce Isusovo.JPG|rimokatolička crkva "Presveto Srce Isusovo" Datoteka:Podgorica Georgskirche 2.JPG|srpska pravoslavna crkva "Sv. Georgije" Datoteka:Dajbabe.JPG|srpskopravoslavni manastir "Dajbabe" Datoteka:Podgorica Mosque.JPG|džamija u Staroj varoši Datoteka:Moskovska.jpg|Moskovska ulica Datoteka:Bulevar Svetog Petra Cetinjskog, 2019.jpg|bulevar Sv. Petra Cetinjskog Datoteka:TrgRepublikePodgorica.jpg|Trg Republike Datoteka:Podgorica (1).JPG|stambeni blokovi Datoteka:Pdgorica blok Vd.jpg|Blok V Datoteka:Zagoric.JPG|naselja Zagorič, Zlatica i Masline Datoteka:Royal garden Podgorica.jpg|kraljevska bašta Datoteka:Njegosh.JPG|spomenik Njegošu Datoteka:Marko Miljanov - spomenik u Podgorici.jpg|spomenik Marku Miljanovu Datoteka:Karađorđe - Podgorica.jpg|Karađorđev spomenik Datoteka:Spomenik kralju Nikoli u Podgorici.jpg|spomenik kralju Nikoli Datoteka:Old Town, Podgorica, Montenegro - panoramio (1).jpg|most Blaža Jovanovića Datoteka:Old Town, Podgorica, Montenegro - panoramio (3).jpg|stari most na ušću Ribnice u Moraču |gradski stadion Datoteka:Downtown, Podgorica 81000, Montenegro - panoramio (2).jpg|rijeka Ribnica Datoteka:Hotel podgorica backside.jpg|rijeka Morača i brdo Ljubović, desno hotel "Podgorica" Datoteka:Radio_tower_Podgorica.jpg|radiotelevizijski predajnik na Dajbabskoj gori Datoteka:Podgorica train station 04.jpg|željeznička stanica Datoteka:Podgorica airport.jpg|aerodrom </gallery> ==Također pogledajte== * gradska općina [[Golubovci]] * [[Zastava Podgorice]] * [[Spisak općina u Crnoj Gori]] == Reference == <references /> == Vanjski linkovi == {{Crna Gora portal}} {{Wikivoyage}} * {{Commonscat-inline}} {{Stub-grad-Crna Gora}} {{Podgorica}} {{Gradovi u Crnoj Gori}} {{Općine u Crnoj Gori}} {{Glavni gradovi evropskih država}} [[Kategorija:Podgorica|*]] [[Kategorija:Glavni gradovi evropskih država]] [[Kategorija:Gradovi u Crnoj Gori]] 0w2gc28d4r66gzrbqsrunue5mjaq1g7 Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine 0 6986 3822087 3821953 2026-04-01T15:43:21Z Bakir123 110053 3822087 wikitext text/x-wiki {{dobar članak}} {{Infokutija nogometna reprezentacija | Naziv = Nogometna reprezentacija<br>Bosne i Hercegovine | Logo = Logo Nogometnog Saveza BiH 2013.png | Nadimak = ''[[Husein-kapetan Gradaščević|Zmajevi]]''<br>''[[Bosanski ljiljan (simbol)|Zlatni ljiljani]]''<ref>{{Cite web |url=http://www.topendsports.com/sport/soccer/team-nicknames.htm |title=Football Team Nicknames |work=topendsports.com |access-date= 23. 2. 2017}}</ref> | Federacija = [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|N/FSBiH]] | Konfederacija = [[UEFA]] | Selektor = [[Sergej Barbarez]] | Najviše nastupa = [[Edin Džeko]] (148)<ref name="Edin Džeko" /> | Najbolji strijelac = Edin Džeko (73)<ref name="Edin Džeko">{{cite web |url=http://www.rsssf.com/miscellaneous/dzeko-intlg.html |title=Edin Džeko |work=[[RSSSF]].com |access-date= 23. 2. 2017}}</ref> | Trenutni kapiten = Edin Džeko | FIFA trigram = BiH | FIFA rang = {{FIFA-ina svjetska rang lista|65|rast|6|1. april 2026}} | Najveći FIFA rang = 13 {{Malo|(august 2013)}}<ref name="FIFA rang lista za Bosnu i Hercegovinu">{{Cite web |url=https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/BIH |title=FIFA rang lista za Bosnu i Hercegovinu |work=FIFA.com |access-date=13. 1. 2022 |archive-date=13. 11. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161004154434/http://www.fifa.com/associations/association=bih/ranking/gender=m/index.html |url-status=dead }}</ref> | Najniži FIFA rang = 173 {{Malo|(septembar 1996)}}<ref name="FIFA rang lista za Bosnu i Hercegovinu"/> | uzorak_lr1 = _bih23h | uzorak_t1 = _bih23h | uzorak_dr1 = _bih23h | uzorak_š1 = _bih23h | uzorak_č1 = | lijeva ruka1 = 003FBF | tijelo1 = 003FBF | desna ruka1 = 003FBF | šorc1 = 003FBF | čarape1 = 003FBF | uzorak_lr2 = _bih23a | uzorak_t2 = _bih23a | uzorak_dr2 = _bih23a | uzorak_š2 = _bih23a | uzorak_č2 = | lijeva ruka2 = FFFFFF | tijelo2 = FFFFFF | desna ruka2 = FFFFFF | šorc2 = FFFFFF | čarape2 = FFFFFF | Prva utakmica = '''Neslužbena'''<br>'''{{ZD|SR HRV}} [[Nogometna reprezentacija Hrvatske|NR Hrvatska]]''' 6&ndash;1 '''{{ZD|SR BIH}} NR Bosna i Hercegovina'''<br> {{Malo|([[Beograd]], [[Demokratska Federativna Jugoslavija|DFJ]]; 3. septembar 1945)<ref>{{cite web|url=http://www.exyufudbal.in.rs/statistika/prva-liga/17-prva-liga-sfrj/5-1945#detalji-utakmice-hrvatska-bosna-i-hercegovina |archive-url=https://web.archive.org/web/20180605211935/http://www.exyufudbal.in.rs/statistika/prva-liga/17-prva-liga-sfrj/5-1945#detalji-utakmice-hrvatska-bosna-i-hercegovina |url-status=dead |archive-date=5. 6. 2018 |work=exyufudbal.in.rs |title=1945 |access-date=17. 5. 2020}}</ref>}}<br>'''{{NOG|IRN}}''' 1&ndash;3 '''{{NOG-D|BIH|1992}}'''<br> {{Malo|([[Teheran]], [[Iran]]; 6. juni 1993)}}<br>'''Službena'''<br>'''{{NOG|ALB}}''' 2&ndash;0 '''{{NOG-D|BIH|1992}}'''<br> {{Malo|([[Tirana]], [[Albanija]]; 30. novembar 1995)<ref name="Despite its inescapable past, Bosnia-Herzegovina writes new chapter">{{cite web|title=Despite its inescapable past, Bosnia-Herzegovina writes new chapter|work=sportsillustrated.cnn.com|author=Jonathan Wilson|date=1. 5. 2014|url=https://si.com/more-sports/2014/05/01/bosnia-herzegovina-world-cup-dzeko-yugoslavia}}</ref>}} | Najveća pobjeda = '''{{NOG|BIH}}''' 7&ndash;0 '''{{NOG-D|EST}}'''{{Malo|([[Zenica]], [[Bosna i Hercegovina]]; 10. septembar 2008)}}<br> '''{{NOG|LIH}}''' 1&ndash;8 '''{{NOG-D|BIH}}'''<br>{{Malo|([[Vaduz]], [[Lihtenštajn]]; 7. septembar 2012)}} | Najveći poraz = '''{{NOG|NJE}}''' 7&ndash;0 '''{{NOG-D|BIH}}'''<br>{{Malo|([[Freiburg]], [[Njemačka]]; 16. novembar 2024)}} | Broj učestvovanja na SP = 2 | Prvo učestvovanje na SP = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|2014.]] | Najbolji rezultat na SP = Grupna faza (3. mjesto)<br>[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|2014.]] | Broj učestvovanja na EP = | Prvo učestvovanje na EP = | Najbolji rezultat na EP = | Stadion = [[Bilino polje]] | veb-sajt = {{URL|nfsbih.ba}} }} '''Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine''' predstavlja [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] na međunarodnim nogometnim takmičenjima i pod kontrolom je [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|nogometnog saveza Bosne i Hercegovine]]. Reprezentacija je nastala nakon [[Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine|proglašavanja nezavisnosti]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] od [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]]. Od 1996. nastupa u takmičenjima koja organiziraju [[FIFA]] i [[UEFA]]. == Historija == === Historija nogometa u Bosni i Hercegovini === {{Glavni|Historija nogometa u Bosni i Hercegovini}} {{Također pogledajte|Nogometna reprezentacija Jugoslavije}} Nogomet u Bosni i Hercegovini počinje se razvijati dolaskom bosanskih studenata iz [[Beč]]a u [[Mostar]]. Otada se širi po cijeloj Bosni i Hercegovini. Prva nezvanična utakmica odigrala se 1907. između timova iz [[Split]]a i tima iz [[Mostar]]a nazvanog "Osman".–je prva inozemna utakmica jednog bosanskohercegovačkog nogometnog tima. Godinu dana poslije osnovan je nogometni savez. Na međunarodnom turniru 1910. osvajaju prvo mjesto pobjedom protiv [[Nogometna reprezentacija Portugala|Portugala]], [[Nogometna reprezentacija Španije|Španije]] i [[Nogometna reprezentacija Italije|Italije]], te u finalu protiv [[Nogometna reprezentacija Švicarske|reprezentacije Švicarske]] rezultatom 4:3. Najbolji igrač bio je [[Muharem Hasanović]] s 3 gola. Prva nogometna takmičenja započeta su 1908. Za vrijeme [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] broj klubova i igrača rastao je iz dana u dan. Na nivou Drinske i Vrbaške banovine postojali su nogometni savezi. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] formiran je nogometni savez [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]] kroz organe za fizičku kulturu republike. Nogometni savez SR Bosne i Hercegovine bio je u sastavu [[Nogometni savez Jugoslavije|nogometnog saveza Jugoslavije]]. U–vrijeme nogomet je bio organiziran u svim kategorijama i na različitim nivoima (republička, regionalna, međuopćinska i općinska liga). Najbolji klubovi učestvovali su na saveznom nivou u 1, 2. i 3. ligi. Timovi iz bosanskohercegovačke prve lige bili su nekoliko puta šampioni [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]]: [[FK Sarajevo]] (1965/66 i 1984/85), [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] iz Sarajeva (1971/72). [[FK Velež Mostar|FK Velež]] iz Mostara i [[FK Borac Banja Luka|FK Borac]] iz [[Banja Luka|Banje Luke]] osvajači su Kupa maršala Tita: FK Velež 1981. i 1985, a [[FK Borac Banja Luka|FK Borac]] 1987. U strukturi nogometnog saveza učestvovalo je 900 klubova. Na međunarodnoj sceni najdalje je došao [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]], koji je igrao u polufinalu [[UEFA Evropska liga|Kupa UEFA]] 1985. Nogometni savez Bosne i Hercegovine 1992. istupa iz [[Nogometni savez Jugoslavije|nogometnog saveza Jugoslavije]] početkom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. 17. maja konstituiran je Izvršni odbor nogometnog saveza Bosne i Hercegovine koji je imao multinacionalni karakter te je urađen statut nogometnog saveza Bosne i Hercegovine za prijem u [[FIFA]]-u. Također je imenovan stručni štab reprezentacije, direktor i selektor. Na slobodnim teritorijama nastavljene su aktivnosti na organizaciji nogometa. U aprilu 1992 nogometni savez Bosne i Hercegovine je podnio zahtjev za prijem u članstvo u FIFA-i i [[UEFA]]-i.<ref>{{Cite web |url=http://www.uefa.com/memberassociations/association=bih/profile/index.html |title=UEFA info |access-date=8. 10. 2013 |archive-date=9. 6. 2013 |archive-url=https://www.webcitation.org/6HF3q11OE?url=http://www.uefa.com/memberassociations/association=bih/profile/index.html |url-status=dead }}</ref>. Zbog rata, nogometni savez Bosne i Hercegovine je primljen u puno članstvo FIFA-e i pridruženo članstvo [[UEFA]]-e, tek 1996. U [[Dublin]]u 1998. nogometni savez Bosne i Hercegovine postaje punopravni član UEFA-e. Tako su domaći klubovi dobili šansu da učestvuju u UEFA-inim takmičenjima. Predstavnici nogometnog saveza pozvani su na Kongres FIFA-e u [[Chicago|Chicagu]] za vrijeme [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1994.|SP-a 1994]]. Na Kongresu u junu nogometni savez Bosne i Hercegovine primljen je kao pridruženi član FIFA-e s pravom odigravanja prijateljskih i humanitarnih utakmica svih reprezentativnih selekcija i klubova iz Bosne i Hercegovine. [[Datoteka:Bosnia and Herzegovina national football team in 2002.jpg|mini|350px|Reprezentacija Bosne i Hercegovine, mart 2002.]] U Zenici je odigrano prvo državno ligaško prvenstvo po jednostrukom bod-sistemu. Učestvovalo je 8 ekipa. Prvi prvak nezavisne Republike Bosne i Hercegovine postao je [[NK Čelik]] iz [[Zenica|Zenice]]. Odmah nakon završetka prvog dijela prvenstva, u novembru 1995, uslijedio je prvi službeni nastup Bosne i Hercegovine: utakmica protiv [[Nogometna reprezentacija Albanije|Albanije]] u [[Tirana|Tirani]]. Sredinom decembra u [[Pariz]]u nogometni savez Bosne i Hercegovine je dobio veliko priznanje. Na sjednici u Parizu Izvršni komitet [[FIFA]]-e primio je nogometni savez Bosne i Hercegovine kao punopravnog člana FIFA-e, a samo 24 sata kasnije u pariskom [[Louvre]]u izvršeno je žrijebanje za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|SP 1998.]] u [[Francuska|Francuskoj]]. Reprezentacija Bosne i Hercegovine izvučena je u grupu sa [[Nogometna reprezentacija Danske|Danskom]], [[Nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatskom]], [[Nogometna reprezentacija Grčke|Grčkom]] i [[Nogometna reprezentacija Slovenije|Slovenijom]]. Na kongresu [[UEFA]]-e u [[Dublin]]u 1998. [[nogometni savez Bosne i Hercegovine]] primljen je za punopravnog člana Evropske nogometne asocijacije ([[UEFA]]-e). === Prvi nastupi === Prvu zvaničnu utakmicu Bosna i Hercegovina je odigrala protiv [[Nogometna reprezentacija Albanije|Albanije]] 30. novembra 1995. u [[Tirana|Tirani]] na stadionu [[Stadion Qemal Stafa|Qemal Stafa]]. Rezultatom 2-0 Albanija je bila uspješnija. U aprilu 1996. na stadionu [[Stadion "Bilino polje"|Bilino polje]] Bosna i Hercegovina je odigrala prvu zvaničnu utakmicu na domaćem terenu. I ovog puta protivnik je bila Albanija a utakmica je završila bez postignutih golova. U [[Kalamata|Kalamati]], 1. septembra 1996. Bosna i Hercegovina je odigrala prvu utakmicu u [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|kvalifikacijama]] za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|Svjetsko prvenstvo 1998]]. Domaćin [[Nogometna reprezentacija Grčke|Grčka]] je bila uspješnija rezultatom 3-0. U oktobru u [[Bologna|Bologni]] Bosna i Hercegovina je odigrala sljedeću utakmicu u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 1998. [[Nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]] je bila uspješnija rezultatom 4-1 a jedini i prvi gol za Bosnu i Hercegovinu postigao je [[Hasan Salihamidžić]] u 22. minuti utakmice. Prvu pobjedu Bosna i Hercegovina je ostvarila u prijateljskoj utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija Italije|Italije]] koja se odigrala na stadionu Koševo 6. novembra 1996. Već u 6. minuti Bosna i Hercegovina je povela golom Hasana Salihamidžića. Šest minuta kasnije izjednačio je [[Gianfranco Zola]]. Konačan rezultat na utakmici postigao je [[Elvir Bolić]] u 44. minuti. Nekoliko dana kasnije u [[Ljubljana|Ljubljani]] Bosna i Hercegovina je ostvarila i prvu objedu u kvalifikacijama. Rezultatom 2-1 Bosna i Hercegovina je pobijedila [[Nogometna reprezentacija Slovenije|Sloveniju]], a golove za Bosnu i Hercegovinu su postigli Elvir Bolić i [[Meho Kodro]]. U [[Manaus]]u, 18. decembra 1996. Bosna i Hercegovina je odigrala prijateljsku utakmicu protiv domaćina i tadašnjeg akteulnog svjetskog prvaka [[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazila]]. Jedini gol na utakmici postigao je [[Ronaldo]] iz slobodnog udarca u 75. minuti utakmice. Krajem februara 1997. Bosna i Hercegovina je nastupila na [[Dunhill Cup Malezija 1997.|Dunhill kupu]] u [[Malezija|Maleziji]] gdje je osvojila drugo mjesto. U grupnoj fazi takmičenja Bosna i Hercegovina je pobijedila [[Nogometna reprezentacija Vijetnama|Vijetnam]] rezultatom 4-0, te odigrala neriješeno protiv [[Nogometna reprezentacija Zimbabvea|Zimbabvea]] 2-2. U posljednjoj utakmici grupne faze Bosna i Hercegovina je pobijedila [[Nogometna reprezentacija Indonezije|Indoneziju]] rezultatom 2-0. U polufinalu gol [[Asim Hrnjić|Asima Hrnjića]] u 36. minuti utakmice bio je dovoljan za pobjedu protiv domaćina [[Nogometna reprezentacija Malezije|Malezije]] za plasman u finale turnira u kojm se Bosna i Hercegovina susrela sa [[Nogometna reprezentacija Kine|Kinom]]. Međutim, u finalu je Kina bila uspješnija rezultatom 3-0. Za Bosnu i Hercegovinu na ovom turniru su uglavnom nastupili igrači iz domaće lige. U nastavku kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 1998. Bosna i Hercegovina je u [[Sarajevo|Sarajevu]] doživjela poraz od [[Nogometna reprezentacija Grčke|Grčke]] rezultatom 0-1. Bosna i Hercegovina je bila ravnopravan protivnik na utakmici, međutim, [[Kostas Frantzeskos]] je golom u 72. minuti utakmice donio pobjedu Grčkoj. U junu u [[Kopenhagen]]u Bosna i Hercegovina je poražena od [[Nogometna reprezentacija Danske|Danske]] golovima [[Marc Rieper|Riepera]] i [[Miklos Molnar|Molnara]]. I sljedeću utakmicu u kvalifikacijama odigrali su Bosna i Hercegovina i Danska, ovog puta na [[Stadion "Asim Ferhatović Hase"|Koševu]]. Bosna i Hercegovina je ostvarila ubjedljivu pobjedu rezultatom 3-0. Golove na utakmici su postigli [[Edin Mujčin]] u 17. i [[Elvir Bolić]] u 23. i 32. minuti utakmice. U septembru Bosna i Hercegovina je odigrala posljednje utakmice kvalifikacija, prvo je u [[Zagreb]]u Hrvatska bila uspješnija rezultatom 3-2, dok je u Sarajevu Bosna i Hercegovina pobijedila Sloveniju 1-0. Bile su–prve kvalifikacije u kojim je nastupila Bosna i Hercegovina gdje je završila na četvrtom mjestu u grupi sa devet osvojenih bodova. === Doba stagnacije === U [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2000.|kvalifikacijama]] za [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2000.|Evropsko prvenstvo 2000]]. Bosna i Hercegovina je gajila nade da bi se mogla kvalificirati na prvenstvo. Međutim, superiorna [[Nogometna reprezentacija Češke|Češka]] je ostvarila svih deset pobjeda u grupi te ubjedljivo završila na prvom mjestu. [[Nogometna reprezentacija Škotske|Škotska]] je sa dvije pobjede upravo protiv najvećeg konkurenta za drugo mjesto u grupi Bosne i Hercegovine osvojila drugo mjesto u grupi te se kvalificirala u baraž. Bosna i Hercegovina je završila na trećem mjestu u grupi sa istim brojem bodova kao i [[Nogometna reprezentacija Litvanije|Litvanija]] i [[Nogometna reprezentacija Estonije|Estonija]] ali zbog boljih međusobnih rezultata treće mjesto je pripalo Bosni i Hercegovini. Ovo su bile prve kvalifikacije za svjetsko prvenstvo u historiji u kojim je nastupila i Bosna i Hercegovina. [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|Kvalifikacije]] za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002.|Svjetsko prvenstvo 2002]]. za Bosnu i Hercegovinu nisu počele željenim tokom. U prve dvije utakmice Bosna i Hercegovina je doživjela dva poraza i već na startu je bilo poznato da je Svjetsko prvenstvo isuviše daleko. U januaru 2001. Bosna i Hercegovina je nastupila na [[Millennium kup 2001.|Millennium kupu]] u [[Indija|Indiji]] te osvojila drugo mjesto. Nastavak kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2002. Bosna i Hercegovina je odigrala u martu. Neriješenim rezultatom protiv [[Nogometna reprezentacija Austrije|Austrije]] i pobjedom protiv [[Nogometna reprezentacija Lihtenštajna|Lihtenštajna]] Bosna i Hercegovina je osvojila prve bodove. Porazom u [[Oviedo|Oviedu]] od [[Nogometna reprezentacija Španije|Španije]] u junu Bosna i Hercegovina je praktično ostala bez ikakvih šansi za Svjetsko prvenstvo. Na [[Merdeka kup 2001.|Merdeka kupu]] koji se igrao u [[Malezija|Maleziji]] od 20. do 30. juna Bosna i Hercegovina je osvojila drugo mjesto. U finalu turnira [[Nogometna reprezentacija Uzbekistana|Uzbekistan]] je bio uspješniji rezultatom 2-1 nakon produžetaka. Bosna i Hercegovina je u augustu nastupila na [[LG kup 2001.|LG kupu]] koji se odigrao u [[Iran]]u. Kao i na prethodna tri turnira Bosna i Hercegovina je osvojila drugo mjesto. U nastavku kvalifikacija Bosna i Hercegovina je zabilježila neriješeni rezultat protiv [[Nogometna reprezentacija Izraela|Izraela]], poraz od Austrije i pobjedu protiv Lihtenštajna. [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2004.|Kvalifikacije]] za [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2004.|Evropsko prvenstvo 2004]]. Bosna i Hercegovina je poput i prethodnih kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo započela sa dva poraza. Prvo je [[Nogometna reprezentacija Rumunije|Rumunija]] bila superiorna te ostvarila ubjedljivu pobjedu rezultatom 3-0 u [[Sarajevo|Sarajevu]] a zatim u [[Oslo|Oslu]] [[Nogometna reprezentacija Norveške|Norveška]] je bila uspješnija zabilježivši pobjedu rezultatom 2–0. U nastavku kvalifikacija nakon pobjede protiv [[Nogometna reprezentacija Luksemburga|Luksemburga]] Bosna i Hercegovina je zabilježila jedno od najvećih iznenađenja u kvalifikacijama pobijedivši [[Nogometna reprezentacija Danske|Dansku]] rezultatom 2-0 golovima [[Sergej Barbarez|Barbareza]] i [[Elvir Baljić|Baljića]]. U [[Craiova|Craiovi]] Rumunija je i ovog puta bila uspješnija od Bosne i Hercegovine te zabilježila pobjedu rezultatom 2-0. U nastavku kvalifikacija Bosna i Hercegovina je prvo golom [[Zlatan Bajramović|Bajramovića]] pobijedila Norvešku a zatim i Luksemburg u gostima te spletom okolnosti ostalih rezultata u grupi došla u poziciju da sama odlučuje o svojoj sudbini u kvalifikacijama. Pobjedom u zadnjoj utakmici Bosna i Hercegovina bi obezbjedila direktan plasman na Evropsko prvenstvo. Međutim, Danska je u [[Sarajevo|Sarajevu]] odigrala neriješeno protiv domaćina te se kvalificirala na prvenstvo dok je Bosna i Hercegovina zauzela četvrtu poziciju na tabeli. Za razliku od prethodnih kvalifikacija za Svjetsko i Evropsko prvenstvo u kojim je Bosna i Hercegovina zabilježila dva poraza, u [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|kvalifikacijama]] za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006.|Svjetsko prvenstvo 2006]]. Bosna i Hercegovina je zabilježila dva neriješena rezultata protiv [[Nogometna reprezentacija Španije|Španije]] i [[Nogometna reprezentacija Srbije i Crne Gore|Srbije i Crne Gore]]. Porazom od [[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgije]] u nastavku kvalifikacija te neriješenim rezultatom protiv [[Nogometna reprezentacija Litvanije|Litvanije]] Bosna i Hercegovina je umanjila svoje šanse za plasman na Svjetsko prvenstvo. U junu nakon pobjede protiv [[Nogometna reprezentacija San Marina|San Marina]] Bosna i Hercegovina je odigrala jednu od najboljih utakmica u svojoj historiji protiv Španije u [[Valencia|Valenciji]]. Golom [[Zvjezdan Misimović|Misimovića]] u 38. minuti utakmice Bosna i Hercegovina je imala vodstvo sve do 97. minute kada je [[Carlos Marchena]] postigao izjednačujući gol na utakmici. U nastavku kvalifikacija te pobjedama protiv Belgije, Litvanije i San Marina Bosna i Hercegovina je i ovog puta došla u poziciju da sama odlučuje o plasmanu na Svjetsko prvenstvo. Međutim, utakmica koja je odigrana u [[Beograd]]u na rubu regularnosti, Srbija i Crna Gora je golom [[Mateja Kežman|Kežmana]] ostvarila pobjedu te ostavila Bosnu i Hercegovinu bez plasmana na Svjetsko prvenstvo 2006. [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|Kvalifikacije]] za [[Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|Evropsko prvenstvo 2008]]. Bosna i Hercegovina je započela pobjedom protiv [[Nogometna reprezentacija Malte|Malte]] te prvim porazom na Bilinom polju od [[Nogometna reprezentacija Mađarske|Mađarske]]. Nakon neriješenog rezultata u [[Kišinjev]]u protiv [[Nogometna reprezentacija Moldavije|Moldavije]] te poraza u [[Zenica|Zenici]] od [[Nogometna reprezentacija Grčke|Grčke]] Bosna i Hercegovina je bila dosta daleko od pozicija koje vode na prvenstvo Evrope. Ovo je ujedno bila i posljednja utakmica [[Blaž Slišković|Blaža Sliškovića]] na klupi Bosne i Hercegovine. Mnogim tadašnjim reprezentativcima su ovo bili posljednje utakmice u nacionalnom dresu te je krenula era novih igrača u dresu reprezentacije. U [[Oslo|Oslu]] sa novim selektorom na klupi reprezentacije [[Fuad Muzurović|Fuadom Muzurovićem]] Bosna i Hercegovina je priredila iznenađenje te ostvarila pobjedu protiv domaćina Norveške rezultatom 2–1. I sljedeće dvije utakmice Bosna i Hercegovina je pobijedila, [[Nogometna reprezentacija Turske|Tursku]] i Maltu, međutim, loši rezultati u nastavku kvalifikacija bili su dovoljni Bosni i Hercegovini tek za četvrto mjesto u grupi. === Zlatna generacija === ==== Kvalifikacije za SP 2014. ==== {{Glavni|Kvalifikacije za SP u nogometu 2014 (UEFA) - grupa G}} [[Datoteka:Vedad ibisevic.jpg|mini|desno|200px|[[Vedad Ibišević]] je pobjedničkim golom protiv Litvanije poslao Bosnu i Hercegovinu na njeno prvo Svjetsko prvenstvo.]] Nakon prvih utakmica u kvalifikacijama te ubjedljivih pobjeda Bosne i Hercegovine protiv [[Nogometna reprezentacija Lihtenštajna|Lihtenštajna]] i [[Nogometna reprezentacija Latvije|Latvije]] Bosna i Hercegovina se našla na prvom mjestu kvalifikacijske grupe. U trećem kolu kvalifikacija Bosna i Hercegovina je u [[Atina|Atini]] odigrala jednu od ključnih utakmica protiv direktnog konkurenta za plasman na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Svjetsko prvenstvo]]. Utakmica protiv [[Nogometna reprezentacija Grčke|Grčke]] završila je bez golova što je bilo dovoljno da Bosna i Hercegovina zadrži prvo mjesto u grupi. Nekoliko dana kasnije na [[Stadion "Bilino polje"|Bilinom polju]] Bosna i Hercegovina je golovima [[Vedad Ibišević|Ibiševića]], [[Edin Džeko|Džeke]] i [[Miralem Pjanić|Pjanića]] već u prvom poluvremenu osigurala pobjedu protiv [[Nogometna reprezentacija Litvanije|Litvanije]]. Bosna i Hercegovina je svoje kvalifikacije u 2012. zaključila neporažena i nalazila se na vrhu grupe G. U [[Zenica|Zenici]], 22. marta Bosna i Hercegovina je odigrala jednu od svojih najboljih utakmica u cjelokupnim kvalifikacijama ostvarivši pobjedu protiv Grčke rezultatom 3-1. Golovima Ibiševića u 36. i Džeke u 29. i 53. minuti utakmice Bosna i Hercegovina je stekla ubjedljivu prednost. Sve što je Grčka uspjela učiniti u utakmici je postignuti gol u trećoj minuti sudačke nadoknade vremena. U [[Riga|Rigi]] 7. juna 2013. iako na poluvremenu nije bilo golova, Bosna i Hercegovina je ostvarila ubjedljivu pobjedu rezultatom 5-0. Pobjeda [[Nogometna reprezentacija Slovačke|Slovačke]] na Bilinom polju dovelo je Bosnu i Hercegovinu u nezavidan položaj. Grčka se bodovno izjednačila sa Bosnom i Hercegovinom na vrhu grupe a Bosni i Hercegovini je za nekoliko dana slijedila nova utakmica protiv Slovačke. Međutim, u [[Žilina|Žilini]] iako je Slovačka povela u 43. minuti utakmice golom [[Marek Hamšík|Hamšíka]] u drugom poluvremenu Bosna i Hercegovina je sa dva postignuta gola uspjela preokrenuti rezultat i ostvariti ključnu pobjedu u kvalifikacijama. Golove za Bosnu i Hercegovinu su postigli [[Ermin Bičakčić|Bičakčić]] u 70. i [[Izet Hajrović|Hajrović]] u 78. minuti utakmice. Posljednje utakmice u kvalifikacijama Bosna i Hercegovina je odigrala protiv Lihtenštajna u Zenici i Litvanije u [[Kaunas]]u. Pobjeda protiv Lihtenštajna uopće nije dolazila u pitanje, Bosna i Hercegovina je već u prvom poluvremenu riješila pitanje pobjednika, rezultat je glasio 4-0. U drugom poluvremenu Lihtenštajn je preko [[Nicolas Hasler|Haslera]] smanjio rezultat koji je postavio i konačan rezultat utakmice. U Kaunasu 15. oktobra 2013. Bosna i Hercegovina je golom Ibiševića uspjela pobijediti Litvaniju te zbog bolje gol-razlike kvalificirala se na svoje prvo [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetsko prvenstvo]]. ==== Svjetsko prvenstvo 2014. ==== {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014 - grupa F}} Prvu historijsku utakmicu na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetskom prvenstvu]] nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine je odigrala protiv dvostrukog svjetskog prvaka [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentine]] na stadionu [[Stadion "Maracanã"|Maracaná]] u [[Rio de Janeiro]]u. U trećoj minuti utakmice nakon ubačaja [[Lionel Messi|Messija]] u šesnaesterac Bosne i Hercegovine, Argentina je povela zahvaljujući autogolu [[Sead Kolašinac|Seada Kolašinca]]. U 13. minuti utakmice [[Izet Hajrović|Hajroviću]] je nakon sjajne asistencije [[Zvjezdan Misimović|Misimovića]] na pet metara od gola pobjegla lopta, a u 31. minuti je iz daljine šutirao [[Edin Džeko]] ali je [[Sergio Romero]] sjano odbranio. U 40. minuti [[Senad Lulić]] je imao sjajnu šansu nakon kornera [[Miralem Pjanić|Pjanića]], pucao je glavom, ali je i ovog puta Romero sjajno odbranio. U drugom poluvremenu igra je i dalje bila ravnopravna, tek u 55. minuti [[Sergio Agüero]] je imao prvu ozbiljnu priliku za "Gaučose". U 65. minuti utakmice Messi je preciznim šutem sa ruba jedanaesterca zabio svoj drugi gol za nacionalnu momčad na svjetskim prvenstvima. Golu je prethodio odličan dupli pas sa [[Gonzalo Higuaín]]om. Konačan rezultat na utakmici postavio je [[Vedad Ibišević]] u 85. minuti utakmice. U drugoj utakmici na Svjetskom prvenstvu Bosna i Hercegovina je minimalnim rezultatom 0-1 poražena od [[Nogometna reprezentacija Nigerije|Nigerije]]. Jedini gol na utakmici postigao je [[Peter Odemwingie]] u 29. minuti utakmice. Najveću priliku na utakmici Bosna i Hercegovina je imala u 21. minuti utakmice kada je sudija [[Peter O'Leary (nogometni sudac)|Peter O'Leary]] poništio gol koji je postigao [[Edin Džeko]] navodno zbog ofsajda. Posljednju utakmicu u grupnoj fazi takmičenja Bosna i Hercegovina je odigrala protiv [[Nogometna reprezentacija Irana|Irana]]. U 23. minuti utakmice Edin Džeko je preciznim prizemnim udarcem sa nekih 20-ak metara pronašao put do mreže iranskog golmana [[Alireza Haghighi|Alireze Haghighija]]. [[Miralem Pjanić]] je nakon asistencije [[Tino-Sven Sušić|Svena Sušića]] u 59. minuti povećao vodstvo za Bosnu i Hercegovinu. Gol nade za Iran postigao je [[Reza Ghoochannejhad]] u 82. minuti utakmice. Minutu kasnije svojim prvim golom u dresu nacionalnog tima [[Avdija Vršajević]] je postavio konačan rezultat utakmice. {{Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014 - grupa F}} == Slika ekipe == === Nadimak === Popularni nadimak svih bosanskohercegovačkih sportskih reprezentacija je ''Zmajevi'', koji je popularizirao sportski TV komentator [[Mustafa Mijajlović]] tokom kvalifikacijske utakmice za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010.|Svjetsko prvenstvo 2010.]] između [[Nogometna reprezentacija Belgije|Belgije]] i Bosne i Hercegovine (2-4) 28. marta 2009.<ref name=":0">{{cite web|title=BH Zmajevi|url=http://www.bhdragons.com/|publisher=bhdragons.com|access-date=19. 1. 2014|location=USA|format=website}}</ref> Općenito se slažu među sportskim navijačima iz Bosne i Hercegovine da ovaj nadimak ima historijski kontekst, jer se smatra aluzijom na poznatog bosanskohercegovačkog vojskovođe [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] [[Husein-kapetan Gradaščević|Huseina-kapetan Gradaščevića]], koji se borio za [[Pokret za autonomiju Bosne|autonomiju Bosne]] i koji je bio poznat kao "Zmaj od Bosne".<ref name=":0" /> U domaćim i stranim medijima, ponekad se nazivaju ''Zlatni ljiljani'', što je bio originalni nadimak koji su navijači dali svim nacionalnim reprezentacijama zemlje nakon nezavisnosti, a odnosio se na tadašnje [[Simboli Republike Bosne i Hercegovine|službene državne simbole]] (zastavu i grb), koji su se sami odnosili na ''[[Ljiljan (simbol)|Fleur-de-lis]]'', historijski državni simbol koji se nalazio na grbu vladajuće bosanske srednjovjekovne [[Kotromanići|dinastije Kotromanić]].<ref name="Zlatni ljiljani">{{cite web|url=http://www.fifa.com/worldfootball/ranking/news/newsid=1046853.html|title=Golden Lilies blossoming|date=9. 4. 2009|publisher=FIFA.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20140708205510/http://www.fifa.com/worldfootball/ranking/news/newsid=1046853.html|archive-date=8. 7. 2014|url-status=dead|access-date=10. 10. 2009}}</ref> === Stadioni === Trenutno, nogometna repreznetacija koristi [[Stadion "Bilino polje"]] kao svoj domaći teren,<ref>{{cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/na-danasnji-dan-1972-godine-otvoren-je-stadion-bilino-polje/115094|title=Na današnji dan 1972. godine otvoren je stadion Bilino Polje|website=sportsport.ba|date=4. 10. 2013|access-date=5. 10. 2013|language=bs|archive-date=15. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191015215517/https://sportsport.ba/fudbal/na-danasnji-dan-1972-godine-otvoren-je-stadion-bilino-polje/115094|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/zenica-dobiva-moderan-stadion/68457|title=Zenica dobija moderan stadion|website=sportsport.ba|date=18. 11. 2011|access-date=19. 11. 2011|language=bs|archive-date=15. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191015220758/https://sportsport.ba/fudbal/zenica-dobiva-moderan-stadion/68457|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/pocela-ugradnja-grijaca-na-bilinom-polju/84382|title=Počela ugradnja grijača na Bilinom Polju|website=sportsport.ba|date=20. 7. 2012|access-date=23. 7. 2012|language=bs|archive-date=15. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191015221847/https://sportsport.ba/fudbal/pocela-ugradnja-grijaca-na-bilinom-polju/84382|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/postavljena-trava-na-bilinom-polju/85772|title=Postavljena trava na Bilinom Polju|website=sportsport.ba|date=10. 8. 2012|access-date=12. 8. 2012|language=bs|archive-date=7. 12. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181207235033/https://sportsport.ba/fudbal/postavljena-trava-na-bilinom-polju/85772|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|url=https://reprezentacija.ba/12940-foto-rekonstrukcija-bilinog-polja-novi-reflektori-vece-svlacionice|title=Rekonstrukcija Bilinog Polja: Novi reflektori, veće svlačionice...|website=reprezentacija.ba|date=21. 8. 2014|access-date=22. 8. 2014|language=bs|archive-date=25. 6. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160625105511/http://reprezentacija.ba/12940-foto-rekonstrukcija-bilinog-polja-novi-reflektori-vece-svlacionice|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|url=https://nezavisne.com/sport/fudbal/Bilino-polje-dobija-novi-semafor/320542|title=Bilino Polje dobija novi semafor|website=nezavisne.com|date=14. 8. 2015|access-date=16. 8. 2015|language=bs|archive-date=20. 8. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150820055059/http://www.nezavisne.com/sport/fudbal/Bilino-polje-dobija-novi-semafor/320542|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|url=https://scsport.ba/zapoceti-novi-radovi-bilino-polje-prolazi-kroz-jos-jednu-rekonstrukciju|title=Započeti novi radovi: Bilino polje prolazi kroz još jednu rekonstrukciju|website=scsport.ba|date=27. 9. 2019|access-date=29. 9. 2019|language=bs|archive-date=15. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191015215537/https://scsport.ba/zapoceti-novi-radovi-bilino-polje-prolazi-kroz-jos-jednu-rekonstrukciju/|url-status=dead}}</ref> koji je od 2025. službeno postao nacionalni stadion Bosne i Hercegovine.<ref>{{Cite web|url=https://www.nfsbih.ba/vijesti/saopstenja-za-javnost/u-zenici-potpisan-sporazum-o-izgradnji-nacionalnog-stadiona/|title=U Zenici potpisan Sporazum o izgradnji nacionalnog stadiona|date=7. 6. 2025|website=www.nfsbih.ba|language=bs-ba|access-date=20. 11. 2025}}</ref> Ostale stadione koje je reprezentacija koristila su: [[Stadion "Asim Ferhatović Hase"|Asim Ferhatović Hase]], [[Stadion Grbavica|Grbavica]], [[Stadion pod Borićima|pod Borićima]] i [[Gradski stadion Tušanj]].<ref>{{cite news|url=https://klix.ba/sport/nogomet/veceras-historijska-utakmica-na-kosevu/031011002|title=Večeras historijska utakmica na Koševu|website=klix.ba|date=10. 10. 2003|access-date=10. 10. 2003|language=bs|archive-date=15. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191015215544/https://www.klix.ba/sport/nogomet/veceras-historijska-utakmica-na-kosevu/031011002|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/od-rusevine-do-novog-doma-reprezentacije-bih/250710|title=Od ruševine do novog doma reprezentacije BiH|website=sportsport.ba|date=5. 9. 2017|access-date=6. 9. 2017|language=bs|archive-date=15. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191015215738/https://sportsport.ba/fudbal/od-rusevine-do-novog-doma-reprezentacije-bih/250710|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|url=https://oslobodjenje.ba/vijesti/sport/nogomet/bih-docekuje-belgiju-na-grbavici|title=BiH dočekuje Belgiju na Grbavici!|website=oslobodjenje.ba|date=4. 9. 2017|access-date=6. 9. 2017|language=bs|archive-date=9. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171009161238/https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/sport/nogomet/bih-docekuje-belgiju-na-grbavici|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|url=https://klix.ba/sport/nogomet/misimovic-krajem-maja-pocinje-rekonstrukcija-travnjaka-grbavica-ce-biti-u-rangu-wembleyja/180329032|title=Misimović: Krajem maja počinje rekonstrukcija travnjaka, Grbavica će biti u rangu Wembleyja|website=klix.ba|date=29. 3. 2018|access-date=30. 3. 2018|language=bs|archive-date=7. 12. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181207045642/https://www.klix.ba/sport/nogomet/misimovic-krajem-maja-pocinje-rekonstrukcija-travnjaka-grbavica-ce-biti-u-rangu-wembleyja/180329032|url-status=live}}</ref> Reprezentacija također koristi [[Trening centar Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine]] u [[Zenica|Zenici]] za pripreme pred utakmicu. Trening centar otvoren je 2013. u saradnji sa [[UEFA]]-om.<ref>{{cite news|url=https://klix.ba/sport/nogomet/michel-platini-otvorio-trening-centar-nsbih-u-zenici-vrijedan-10-miliona-km/130902053|title=Michel Platini otvorio Trening centar NSBiH u Zenici vrijedan 10 miliona KM!|website=klix.ba|date=2. 9. 2013|access-date=3. 9. 2013|language=bs|archive-date=4. 9. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130904205527/http://www.klix.ba/sport/nogomet/michel-platini-otvorio-trening-centar-nsbih-u-zenici-vrijedan-10-miliona-km/130902053|url-status=live}}</ref> Osim njega, korišten je i [[Trening-centar Butmir]] u [[Sarajevo|Sarajevu]], gdje je čak odigrana i utakmica protiv [[Nogometna reprezentacija Kuvajta|reprezentacije Kuvajta]].<gallery> Datoteka:0101Stadion Bilino polje Zenica.jpg|{{Center|{{Malo|[[Stadion "Bilino polje"|Bilino polje]]}}}} Datoteka:Asim Ferhatović Hase Stadium.jpg|{{Center|{{Malo|[[Stadion "Asim Ferhatović Hase"|Koševo]]}}}} Datoteka:Zeljeznicar Sarajevo stadion.JPG|{{Center|{{Malo|[[Stadion Grbavica|Grbavica]]}}}} Datoteka:TZstadium.png|{{Center|{{Malo|[[Gradski stadion Tušanj|Tušanj]]}}}} Datoteka:Bosnia and Herzegovina FA Training Centre.jpg|{{Center|{{Malo|[[Trening centar Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine|Trening centar N/FSBiH]]}}}} </gallery> === Navijači === {{Također pogledajte|BHFanaticos}} Veliki broj navijača reprezentacije, osim iz Bosne i Hercegovine, dolazi iz [[Sjeverna Evropa|sjeverne]] i [[Zapadna Evropa|zapadne Evrope]], [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]], a neki čak i iz [[Australija|Australije]].<ref>{{cite web|url=http://www.facebook.com/photo.php?fbid=10200860690708653&set=a.10200860689108613.1073741830.1505911272&type=3&theater|title=Bosnian fans from Australia (Bosnia–Greece 3:1)|date=22. 3. 2013|publisher=facebook.com|access-date=22. 3. 2013|author=Albin I.}}</ref> Većina ovih navijača su članovi grupa [[BHFanaticos]], [[BH Hooligans]], [[Belaj Boys]], [[BHLegion]], [[Armija Zmajeva]] i [[Ljuti Krajišnici]].<ref>{{cite web|url=http://sportige.com/bosnia-fans-make-the-most-of-being-stuck-on-a-bridge-03-2013/|title=Bosnia Fans Make the Most of Being Stuck on a Bridge|date=28. 3. 2013|publisher=sportige.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20130331025456/http://sportige.com/bosnia-fans-make-the-most-of-being-stuck-on-a-bridge-03-2013/|archive-date=31. 3. 2013|url-status=live|access-date=28. 3. 2013|author=Vic}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.zenicablog.com/zenica/sport/item/19655-bh-legion-ide-na-bilino.html|title=BHLegion fans go to Bilino|date=22. 3. 2013|publisher=zenicablog.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20130325002840/http://zenicablog.com/zenica/sport/item/19655-bh-legion-ide-na-bilino.html|archive-date=25. 3. 2013|url-status=dead|access-date=22. 3. 2013|author=Emin D|df=dmy-all}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.zenicablog.com/zenica/sport/item/19654-video-bh-fanaticosi-idu-na-bilino.html|title=BHFanaticos fans go to Bilino|date=22. 3. 2013|publisher=zenicablog.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20130325104111/http://www.zenicablog.com/zenica/sport/item/19654-video-bh-fanaticosi-idu-na-bilino.html|archive-date=25. 3. 2013|url-status=dead|access-date=22. 3. 2013|author=Emin D|df=dmy-all}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/formirana-navijacka-grupa-bh-hooligans-pratit-ce-utakmice-reprezentacija-bih/251101122|title=Formirana navijačka grupa BH Hooligans, pratit će utakmice reprezentacija BiH|website=Klix.ba|language=hr|access-date=20. 11. 2025}}</ref> Na utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija Norveške|Norveške]], na [[Stadion "Ullevål"|stadionu Ullevål]] u [[Oslo|Oslu]] 24. marta 2007. bosanskohercegovački navijači izazvali su sat vremena kašnjenja zbog neviđene količine baklji koje su bačene na teren u znak protesta protiv korupcije u (sada bivšem) [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Nogometnom savezu Bosne i Hercegovine]].<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=5G8SZ8Cr0xI|title=Bosnian supporters–protest including pyro (Norway Bosnia)|date=24. 3. 2007|work=YouTube|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211107/5G8SZ8Cr0xI|archive-date=7. 11. 2021|url-status=live|access-date=27. 3. 2006|author=Rosenborg Trondheim}}{{cbignore}}</ref> Dana 1. juna 2008. bivši igrači Bosne i Hercegovine [[Meho Kodro]] i [[Elvir Bolić]] organizovali su prijateljsku humanitarnu utakmicu u Sarajevu pod nazivom "Kodro, Bola i prijatelji" između bivših bosanskohercegovačkih nogometnih legendi, kako bi dobili podršku i stavili do znanja da je vrijeme za promjene u Nogometnom savezu Bosne i Hercegovine.<ref>{{cite news|url=http://sportsport.ba/bh_fudbal/fotogalerija-kodro-bola-i-prijatelji/3121|work=SportSport.ba|author=Brza zmija|title=Fotogalerija: Kodro, Bola i prijatelji|date=1. 6. 2008|access-date=1. 6. 2008|language=bs|archive-date=7. 10. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20111007093648/http://sportsport.ba/bh_fudbal/fotogalerija-kodro-bola-i-prijatelji/3121|url-status=live}}</ref> Utakmica je organizovana da počne u isto vrijeme kada se reprezentacija Bosne i Hercegovine suočila sa [[Azerbejdžan]]<nowiki/>om u prijateljskoj utakmici u Zenici. U Sarajevu je bilo 15.000 gledalaca, dok je u Zenici bilo samo oko 50.<ref>{{cite news|url=http://sportsport.ba/bh_fudbal/bosna-i-hercegovina---azerbejdzan-10/2982|work=SportSport.ba|author=Statler|title=BiH–Azerbejdzan|date=1. 6. 2008|access-date=1. 6. 2008|language=bs|archive-date=7. 10. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20111007093929/http://sportsport.ba/bh_fudbal/bosna-i-hercegovina---azerbejdzan-10/2982|url-status=live}}</ref> Utakmicu u Sarajevu organizirala je [[Federalna televizija|Federalna TV]], koja je humanitarnu utakmicu prenosila uživo. Značajan broj bosanskohercegovačkih reprezentativaca učestvovao je u utakmici,<ref>{{cite web|url=http://sportsport.ba/bh_fudbal/svi-na-kosevo---spasimo-bh-fudbal/2980|title=Svi na Kosevo–Spasimo bh fudbal|date=25. 5. 2008|work=SportSport.ba|language=bs|archive-url=https://web.archive.org/web/20111007093802/http://sportsport.ba/bh_fudbal/svi-na-kosevo---spasimo-bh-fudbal/2980|archive-date=7. 10. 2011|url-status=live|access-date=25. 5. 2008|author=I. Babic}}</ref> koja je završila rezultatom 11-9 u korist Kodrine ekipe.<ref>{{cite news|url=http://sportsport.ba/bh_fudbal/live-spektakl-na-kosevu/3104|work=SportSport.ba|author=Statler|title=Live–Spektakl na Kosevu|date=1. 6. 2008|access-date=1. 6. 2008|language=bs|archive-date=3. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303231210/http://sportsport.ba/bh_fudbal/live-spektakl-na-kosevu/3104|url-status=live}}</ref> === Dresovi === Tradicionalne boje dresa Bosne i Hercegovine su plava i bijela, preuzete sa zastave zemlje. Dok su trenutni domaći dresovi pretežno plavi, a gostujući dresovi pretežno bijeli, ova shema boja je prvobitno korištena obrnutim redoslijedom.–je zbog činjenice da je [[Zastava Republike Bosne i Hercegovine|zastava]] [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]] (RBIH), koja se koristila prije [[Zastava Bosne i Hercegovine|trenutne]], bila pretežno bijela.{{Commons|Bosnia and Herzegovina national football team kits|Dresovi nogometnih reprezentacija Bosne i Hercegovine}} Dresove reprezentacije trenutno proizvodi [[Kelme]], [[Španija|španska]] kompanija sportske odjeće.<ref name="KELME NOVI TEHNIČKI SPONZOR NS/FS BIH">{{cite news|url=https://www.nfsbih.ba/vijesti/kelme-novi-tehnicki-sponzor-ns-fs-bih/|title=KELME NOVI TEHNIČKI SPONZOR NS/FS BIH|website=nfsbih.ba|date=11. 3. 2023|access-date=11. 3. 2023|language=bs|archive-date=11. 3. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230311142807/https://www.nfsbih.ba/vijesti/kelme-novi-tehnicki-sponzor-ns-fs-bih/|url-status=live}}</ref> Generalni sponzor ekipe je [[Mtel (Bosna i Hercegovina)|m:tel]].<ref>{{cite web|url=https://www.nfsbih.ba/reprezentacije/muske-reprezentacije/a-reprezentacija|title="A" Reprezentacija|archive-url=https://web.archive.org/web/20220523204837/https://www.nfsbih.ba/reprezentacije/muske-reprezentacije/a-reprezentacija/|archive-date=23. 5. 2022|url-status=live|access-date=26. 3. 2022}}</ref> Tim također sponzoriraju [[Coca-Cola]], [[ASA Central osiguranje|ASA]] [[ASA Central osiguranje|Central Osiguranje]] i [[Privredna banka Sarajevo]]. Tabla historije proizvođača dresova za reprezentaciju Bosne i Hercegovine: {| class="wikitable" style="text-align: left" |- !Period !Proizvođač !Ref. |- |1996–1999 |{{ZD|Belgija}} [[Patrick]] |<ref name="Historija nacionalnog bosanskohercegovačkog dresa">{{cite web|url=http://bhdragons.com/the-history-of-the-bosnian-national-jersey/|title=Historija nacionalnog bosanskohercegovačkog dresa|date=21. 12. 2013|work=bhdragons.com|access-date=21. 12. 2013|author=bhdragons.com|archive-date=19. 3. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150319171547/http://bhdragons.com/the-history-of-the-bosnian-national-jersey/|url-status=dead}}</ref> |- |1999–2000 |{{ZD|Njemačka}} [[Adidas]] |<ref name="Historija nacionalnog bosanskohercegovačkog dresa" /> |- |2000–2005 |{{ZD|Njemačka}} [[Reusch]] |<ref name="Historija nacionalnog bosanskohercegovačkog dresa" /> |- |2005–2014 |{{ZD|Italija}} [[Legea]] |<ref name="Historija nacionalnog bosanskohercegovačkog dresa" /> |- |2014–2023 |{{ZD|Njemačka}} [[Adidas]] |<ref>{{cite web|url=http://news.adidas.com/Global/Latest-News/ALL/adidas-to-partner-Bosnia-and-Herzegovina-ahead-of-2014-FIFA-World-Cup-Brazil-/s/633cb812-c06a-4919-87e0-594e597247a8|title=adidas postao partner Bosne i Hercegovina pred 2014 FIFA Svjetsko prvenstvo Brazil™|date=21. 3. 2014|work=adidas.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20140322090332/http://news.adidas.com/Global/Latest-News/ALL/adidas-to-partner-Bosnia-and-Herzegovina-ahead-of-2014-FIFA-World-Cup-Brazil-/s/633cb812-c06a-4919-87e0-594e597247a8|archive-date=22. 3. 2014|url-status=dead|access-date=21. 3. 2014|author=adidas.com}}</ref> |- |od 2023. |{{ZD|ŠPA}} [[Kelme]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.nfsbih.ba/vijesti/kelme-novi-tehnicki-sponzor-ns-fs-bih/|title=Kelme novi tehnički sponzor NS/FS BiH|date=11. 3. 2023|website=www.nfsbih.ba|language=bs-ba|access-date=16. 10. 2023}}</ref> |} ==== Domaći ==== {| |{{Football kit|pattern_la=_left|pattern_b=_bos98h|pattern_ra=_right|pattern_sh=_shorts|pattern_so=_socks|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=1998–1999.}} |} {| |{{Football kit|pattern_la=_golden_stripes2|pattern_b=_collarblue|pattern_ra=_golden_stripes2|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=0000FF|socks=FFFFFF|title=2008–2010.}} |{{Football kit|pattern_la=_bosnia11h|pattern_b=_bosnia11h|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2010–2011.}} |{{Football kit|pattern_la=_thinborderonwhite|pattern_b=_bos11h|pattern_ra=_thinborderonwhite|pattern_sh=_colchester0809t|leftarm=0000FF|body=FFFFFF|rightarm=0000FF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2011–2013.}} |{{Football kit|pattern_la=_bosna_legea_2013|pattern_b=_bosna_home_legea_2013|pattern_ra=_bosna_legea_2013|pattern_sh=_bosna_legea_2013|pattern_so=_whitetop|leftarm=1C57A5|body=1C57A5|rightarm=1C57A5|shorts=1C57A5|socks=1C57A5|title=2013.}} |{{Football kit|pattern_la=_bih_aw_legea_2013|pattern_b=_bih_ho_legea_2013|pattern_ra=_bih_aw_legea_2013|pattern_sh=_bih_aw_legea_2013|pattern_so=_whitetop|leftarm=1C57A5|body=1C57A5|rightarm=1C57A5|shorts=1C57A5|socks=1C57A5|title=2013–2014.}} |{{Football kit|pattern_la=_bah1415a|pattern_b=_bah1415a|pattern_ra=_bah1415a|pattern_sh=_bah1415a|pattern_so=_color_3_stripes_white|leftarm=0000BB|body=0000BB|rightarm=0000BB|shorts=0000BB|socks=0000BB|title=2014–2015.}} |{{Football kit|pattern_la=_bosherz16h|pattern_b=_bosherz16home|pattern_ra=_bosherz16h|pattern_sh=_bosherz16h|pattern_so=_bosherz16h|leftarm=002CE7|body=002CE7|rightarm=002CE7|shorts=002CE7|socks=002CE7|title=2015–2018.}} |{{Football kit|pattern_la=_bosnia1819h|pattern_b=_bosnia1819h|pattern_ra=_bosnia1819h|pattern_sh=_bosnia1819h|pattern_so=_bosnia1819h|leftarm=1D2541|body=1D2541|rightarm=1D2541|shorts=1D2541|socks=1D2541|title=2018–2019.}} |- |{{Football kit|pattern_la=_adidascondivo20rbw|pattern_b=_adidascondivo20rbw|pattern_ra=_adidascondivo20rbw|pattern_sh=_adidascondivo20rbw|pattern_so=_color_3_stripes_white|leftarm=0000FF|body=0000FF|rightarm=0000FF|shorts=0000FF|socks=0000FF|title=2020–2022.}} |{{Football kit|pattern_la=_adidascondivo22rbw|pattern_b=_adidascondivo22rbw|pattern_ra=_adidascondivo22rbw|pattern_sh=_adidascondivo22rbw|pattern_so=_3_stripes_white|leftarm=0000FF|body=0000FF|rightarm=0000FF|shorts=0000FF|socks=0000FF|title=2022.}} |{{Football kit|pattern_la=_bos22h|pattern_b=_bos22h|pattern_ra=_bos22h|pattern_sh=_bos22h|pattern_so=_bos22h|leftarm=142A56|body=142A56|rightarm=142A56|shorts=142A56|socks=142A56|title=2022.<br/>(nije nikada korišten)}} |{{Football kit|pattern_la=_kelmewhite|pattern_b=_bih23H|pattern_ra=_kelmewhite|pattern_sh=|pattern_so=|leftarm=0000ff|body=0000ff|rightarm=0000ff|shorts=0000fF|socks=0000fF|title=2023.}} |{{Football kit|pattern_la=_bih23h|pattern_b=_bih23h|pattern_ra=_bih23h|pattern_sh=_bih23h|pattern_so=|leftarm=003FBF|body=003FBF|rightarm=003FBF|shorts=003FBF|socks=003FBF|title=2023–}} |} ==== Gostujući ==== {| |{{Football kit|pattern_la=_whitesmalllower|pattern_b=_manutdh|pattern_ra=_whitesmalllower|leftarm=0000FF|body=0000FF|rightarm=0000FF|shorts=FFD600|socks=0000FF|title=2008–2010.}} |{{Football kit|pattern_la=|pattern_b=_BiH_Away|pattern_ra=|leftarm=1C57A5|body=1C57A5|rightarm=1C57A5|shorts=1C57A5|socks=1C57A5|title=2010–2011.}} |{{Football kit|pattern_la=_thinwhiteborder|pattern_b=_bos11a|pattern_ra=_thinwhiteborder|pattern_sh=_colchester0809h|pattern_so=|leftarm=0000FF|body=0000FF|rightarm=0000FF|shorts=0000FF|socks=0000FF|title=2011–2013.}} |{{Football kit|pattern_la=_bosna_legea3_2013|pattern_b=_bosna_away_legea2_2013|pattern_ra=_bosna_legea3_2013|pattern_sh=_bosna_legea2_2013|pattern_so=_bluetop|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2013.}} |{{Football kit|pattern_la=_bih_ho_legea_2013|pattern_b=_bih_aw_legea_2013|pattern_ra=_bih_ho_legea_2013|pattern_sh=_bih_ho_legea_2013|pattern_so=_bluetop|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2013–2014.}} |{{Football kit|pattern_la=_bah1415h|pattern_b=_bah1415h|pattern_ra=_bah1415h|pattern_sh=_bah1415h|pattern_so=_bah1415a|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=0000FF|socks=FFFFFF|title=2014–2015.}} |{{Football kit|pattern_la=_bosherz16a|pattern_b=_bosherz16away|pattern_ra=_bosherz16a|pattern_sh=_bosherz16a|pattern_so=_bosherz16a|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2015–2018.}} |{{Football kit|pattern_la=|pattern_b=_lcfc1819t|pattern_ra=|pattern_sh=_lcfc1819t|pattern_so=_3 stripes on white|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=0101E8|title=2018–2019.}} |- |{{Football kit|pattern_la=_adidascondivo20wb|pattern_b=_adidascondivo20wb|pattern_ra=_adidascondivo20wb|pattern_sh=_adidascondivo20wb|pattern_so=_color_3_stripes_black|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2020–2022.}} |{{Football kit|pattern_la=_adidascondivo22wb|pattern_b=_adidascondivo22wb|pattern_ra=_adidascondivo22wb|pattern_sh=_adidascondivo22wb|pattern_so=_color_3_stripes_black|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2022.}} |{{Football kit|pattern_la=_bos22a|pattern_b=_bos22a|pattern_ra=_bos22a|pattern_sh=_bos22a|pattern_so=_bos22a|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2022.<br/>(nije nikada korišten)}} |{{Football kit|pattern_la=_kelmeblue|pattern_b=_bih23A|pattern_ra=_kelmeblue|pattern_sh=|pattern_so=|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2023.}} |{{Football kit|pattern_la=_bih23a|pattern_b=_bih23a|pattern_ra=_bih23a|pattern_sh=_bih23a|pattern_so=|leftarm=FFFFFF|body=FFFFFF|rightarm=FFFFFF|shorts=FFFFFF|socks=FFFFFF|title=2023–}} |} ==== Treći ==== {| |{{Football kit|pattern_la=_whiteborder|pattern_b=_bluecollarsimple|pattern_ra=_whiteborder|leftarm=FFD600|body=FFD600|rightarm=FFD600|shorts=FFFFFF|socks=FFD600|title=2008–2009.}} |} == Rezultati == {{Glavni|Utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine|Statistika nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}} === 2024. === {{Sklopiva nogometna kutija |historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Engleska|Bosna i Hercegovina – Engleska]] |runda = Prijateljska |datum = 3. juni |vrijeme = 20:45 |tim1 = {{NOG-D|ENG}} |rezultat = 3–0 |izvještaj = https://int.soccerway.com/matches/2024/06/03/world/friendlies/england/bosnia-herzegovina/4315492/ |tim2 = {{NOG|BIH}} |golovi1 = *[[Cole Palmer|Palmer]] {{gol|60|pen.}} *[[Trent Alexander-Arnold|Alexander-Arnold]] {{gol|85}} *[[Harry Kane|Kane]] {{gol|89}} |golovi2 = |stadion = [[St James' Park]] |lokacija = [[Newcastle na Tyneu]] |gledalaca = 50.061 |sudac = {{ZD|NOR}} Rohit Saggi |ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija |historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Italija|Bosna i Hercegovina – Italija]] |runda = Prijateljska |datum = 9. juni |vrijeme = 20:45 |tim1 = {{NOG-D|ITA}} |rezultat = 1–0 |izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/friendlies/match/2040264/ |tim2 = {{NOG|BIH}} |golovi1 = *[[Davide Frattesi|Frattesi]] {{gol|38}} |golovi2 = |stadion = [[Stadio Carlo Castellani]] |lokacija = [[Empoli]] |gledalaca = 12.000 |sudac = {{ZD|KIP}} [[Chrysovalantis Theouli]] |ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija |historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Nizozemska|Bosna i Hercegovina – Nizozemska]] |runda = [[UEFA Liga nacija 2024/2025.|Liga nacija 2024/25.]] |datum = 7. septembar |vrijeme = 20:45 |tim1 = {{NOG-D|NIZ}} |rezultat = 5–2 |izvještaj = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2040064/ |tim2 = {{NOG|BIH}} |golovi1 = *[[Joshua Zirkzee|Zirkzee]] {{gol|13}} *[[Tijjani Reijnders|Reijnders]] {{gol|45+2}} *[[Cody Gakpo|Gakpo]] {{gol|56}} *[[Wout Weghorst|Weghorst]] {{gol|88}} *[[Xavi Simons|Simons]] {{gol|90+2}} |golovi2 = *[[Ermedin Demirović|Demirović]] {{gol|27}} *[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|73}} |stadion = [[Stadion Philips|Philips]] |lokacija = [[Eindhoven]] |gledalaca = 31.139 |sudac = {{ZD|LIT}} [[Donatas Rumšas]] |ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija |historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Mađarska|Bosna i Hercegovina – Mađarska]] |runda = Liga nacija 2024/25. |datum = 10. septembar |vrijeme = 20:45 |tim1 = {{NOG-D|MAĐ}} |rezultat = 0–0 |izvještaj = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2040093/ |tim2 = {{NOG|BIH}} |golovi1 = |golovi2 = |stadion = [[Puskás Aréna]] |lokacija = [[Budimpešta]] |gledalaca = 46.443 |sudac = {{ZD|ITA}} [[Marco Guida]] |ishod = N }} {{Sklopiva nogometna kutija |historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Njemačka|Bosna i Hercegovina – Njemačka]] |runda = Liga nacija 2024/25. |datum = 11. oktobar |vrijeme = 20:45 |tim1 = {{NOG-D|BIH}} |rezultat = 1–2 |izvještaj = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2040107/ |tim2 = {{NOG|NJE}} |golovi1 = *[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|70}} |golovi2 = *[[Deniz Undav|Undav]] {{gol|30||36}} |stadion = [[Stadion "Bilino polje"|Bilino polje]] |lokacija = [[Zenica]] |gledalaca = 11.000 |sudac = {{ZD|FRA}} [[François Letexier]] |ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija |historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Mađarska|Bosna i Hercegovina – Mađarska]] |runda = Liga nacija 2024/25. |datum = 14. oktobar |vrijeme = 20:45 |tim1 = {{NOG-D|BIH}} |rezultat = 0–2 |izvještaj = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2040137/ |tim2 = {{NOG|MAĐ}} |golovi1 = |golovi2 = *[[Dominik Szoboszlai|Szoboszlai]] {{gol|38||50|pen.}} |stadion = [[Stadion "Bilino polje"|Bilino polje]] |lokacija = [[Zenica]] |gledalaca = 8.329 |sudac = {{ZD|ENG}} [[Anthony Taylor (nogometni sudac)|Anthony Taylor]] |ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija |historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Njemačka|Bosna i Hercegovina – Njemačka]] |runda = Liga nacija 2024/25. |datum = 16. novembar |vrijeme = 20:45 |tim1 = {{NOG-D|NJE}} |rezultat = 7–0 |izvještaj = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2040168/ |tim2 = {{NOG|BIH}} |golovi1 = *[[Jamal Musiala|Musiala]] {{gol|2}} *[[Tim Kleindienst|Kleindienst]] {{gol|23||79}} *[[Kai Havertz|Havertz]] {{gol|37}} *[[Florian Wirtz|Wirtz]] {{gol|50||57}} *[[Leroy Sané|Sané]] {{gol|66}} |golovi2 = |stadion = [[Europa-Park Stadion]] |lokacija = [[Freiburg im Breisgau|Freiburg]] |gledalaca = 28.143 |sudac = {{ZD|GRČ}} [[Vassilis Fotias]] |ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija |historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Nizozemska|Bosna i Hercegovina – Nizozemska]] |runda = Liga nacija 2024/25. |datum = 19. novembar |vrijeme = 20:45 |tim1 = {{NOG-D|BIH}} |rezultat = 1–1 |izvještaj = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2040189/ |tim2 = {{NOG|NIZ}} |golovi1 = *[[Ermedin Demirović|Demirović]] {{gol|67}} |golovi2 = *[[Brian Brobbey|Brobbey]] {{gol|24}} |stadion = [[Stadion "Bilino polje"|Bilino polje]] |lokacija = [[Zenica]] |gledalaca = 4.134 |sudac = {{ZD|AZE}} [[Aliyar Aghayev]] |ishod = N }} ===2025.=== {{Sklopiva nogometna kutija |historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Rumunija|Rumunija – Bosna i Hercegovina]] |runda = [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Kvalifikacije za SP 2026.]] |datum = 21. mart |vrijeme = 20:45 |tim1 = {{NOG-D|RUM}} |rezultat = 0–1 |izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044163/ |tim2 = {{NOG|BIH}} |golovi1 = |golovi2 = *[[Armin Gigović|Gigović]] {{gol|14}} |stadion = [[Arena Națională]] |lokacija = [[Bukurešt]], Rumunija |gledalaca = 49.413 |sudac = [[Danny Makkelie]] ([[Nogometni savez Nizozemske|Nizozemska]]) |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Kipar|Bosna i Hercegovina – Kipar]] |runda = Kvalifikacije za SP 2026. |datum = 24. mart |vrijeme = 20:45 |tim1 = {{NOG-D|BIH}} |rezultat = 2–1 |izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044176/ |tim2 = {{NOG|KIP}} |golovi1 = *[[Ermedin Demirović|Demirović]] {{gol|22}} *[[Haris Hajradinović|Hajradinović]] {{gol|56}} |golovi2 = *[[Ioannis Pittas|Pittas]] {{gol|45+2}} |stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] |lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina |gledalaca = 7.464 |sudac = Rohit Saggi ([[Nogometni savez Norveške|Norveška]]) |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – San Marino|Bosna i Hercegovina – San Marino]] |runda = Kvalifikacije za SP 2026. |datum = 7. juni |vrijeme = 15:00 |tim1 = {{NOG-D|BIH}} |rezultat = 1–0 |izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044196/ |tim2 = {{NOG|SMR}} |golovi1 = *[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|66}} |golovi2 = |stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] |lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina |gledalaca = 11.828 |sudac = {{ZD|POR}} [[Luis Godinho]] |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |historija = [[Nogometne utakmice Slovenija – Bosna i Hercegovina|Slovenija – Bosna i Hercegovina]] |runda = Prijateljska utakmica |datum = 10. juni |vrijeme = 18:00 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+02:00]]) |tim1 = {{NOG-D|SVN}} |rezultat = 2–1 |izvještaj = https://www.uefa.com/uefanationsleague/friendlies/match/2044863--slovenia-vs-bosnia-and-herzegovina/ |tim2 = {{NOG|BIH}} |golovi1 = *[[Benjamin Verbič|Verbič]] {{gol|63}} *[[Andrés Vombergar|Vombergar]] {{gol|88|pen.}} |golovi2 = |stadion = [[Stadion Z'dežele]] |lokacija = [[Celje]], Slovenija |gledalaca = 12.073 |sudac = [[Nikola Dabanović]] ([[Nogometni savez Crne Gore|Crna Gora]]) |ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija |historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – San Marino|San Marino – Bosna i Hercegovina]] |runda = Kvalifikacije za SP 2026. |datum = 6. septembar |vrijeme = 20:45 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+02:00]]) |tim1 = {{NOG-D|SMR}} |rezultat = 0–6 |izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044228/ |tim2 = {{NOG|BIH}} |golovi1 = |golovi2 = *[[Benjamin Tahirović|Tahirović]] {{gol|21}} *[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|70||72}} *[[Samed Baždar|Baždar]] {{gol|81}} *[[Kerim Alajbegović|Alajbegović]] {{gol|85}} *[[Nihad Mujakić|Mujakić]] {{gol|90}} |stadion = [[Stadion San Marino]] |lokacija = [[Serravalle]], San Marino |gledalaca = 2.740 |sudac = [[Enea Jorgji]] ([[Nogometni savez Albanije|Albanija]]) |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |historija = [[Nogometne utakmice Austrija – Bosna i Hercegovina|Austrija – Bosna i Hercegovina]] |runda = Kvalifikacije za SP 2026. |datum = 9. septembar |vrijeme = 20:45 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+02:00]]) |tim1 = {{NOG-D|BIH}} |rezultat = 1–2 |izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044256/ |tim2 = {{NOG|AUT}} |golovi1 = *[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|50}} |golovi2 = *[[Marcel Sabitzer|Sabitzer]] {{gol|49}} *[[Konrad Laimer|Laimer]] {{gol|65}} |stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] |lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina |gledalaca = 11.700 |sudac = [[Jesús Gil Manzano]] ([[Nogometni savez Španije|Španija]]) |ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija |historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Kipar|Kipar – Bosna i Hercegovina]] |runda = Kvalifikacije za SP 2026. |datum = 9. oktobar |vrijeme = 20:45 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+02:00]]) |tim1 = {{NOG-D|KIP}} |rezultat = 2–2 |izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044261/ |tim2 = {{NOG|BIH}} |golovi1 = *[[Konstantinos Laifis|Laifis]] {{gol|45+1}} *[[Ioannis Pittas|Pittas]] {{gol|90+7|pen.}} |golovi2 = *[[Nikola Katić|Katić]] {{gol|10}} *[[Neofytos Michail|Michail]] {{gol|36|a.g.}} |stadion = [[AEK Arena]] |lokacija = [[Larnaka]], Kipar |gledalaca = 2.355 |sudac = [[Lawrence Visser]] ([[Nogometni savez Belgije|Belgija]]) |ishod = N }} {{Sklopiva nogometna kutija |historija = [[Nogometne utakmice Malta – Bosna i Hercegovina|Malta – Bosna i Hercegovina]] |runda = Prijateljska utakmica |datum = 12. oktobar |vrijeme = 19:00 [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] ([[UTC+02:00]]) |tim1 = {{NOG-D|MLT}} |rezultat = 1–4 |izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/friendlies/match/2045902--malta-vs-bosnia-and-herzegovina/ |tim2 = {{NOG|BIH}} |golovi1 = *[[Paul Mbong|P. Mbong]] {{gol|60|pen.}} |golovi2 = *[[Amar Memić|Memić]] {{gol|16}} *[[Haris Tabaković|Tabaković]] {{gol|53}} *[[Benjamin Tahirović|Tahirović]] {{gol|84}} *[[Nail Omerović|Omerović]] {{gol|86}} |stadion = [[Stadion Ta' Qali]] |lokacija = [[Ta' Qali]], Malta |gledalaca = |sudac = [[Vitālijs Spasjoņņikovs]] ([[Nogometni savez Latvije|Latvija]]) |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Rumunija|Bosna i Hercegovina – Rumunija]] |runda = Kvalifikacije za SP 2026. |datum = 15. novembar |vrijeme = 20:45 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] ([[UTC+01:00]]) |tim1 = {{NOG-D|BIH}} |rezultat = 3–1 |izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044326/ |tim2 = {{NOG|RUM}} |golovi1 = *[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|49}} *[[Esmir Bajraktarević|Bajraktarević]] {{gol|79}} *[[Haris Tabaković|Tabaković]] {{gol|90+4}} |golovi2 = *[[Daniel Bîrligea|Bîrligea]] {{gol|17}} |stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] |lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina |gledalaca = 11.459 |sudac = [[Michael Oliver (sudac)|Michael Oliver]] ([[Nogometni savez Engleske|Engleska]]) |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |historija = [[Nogometne utakmice Austrija – Bosna i Hercegovina|Austrija – Bosna i Hercegovina]] |runda = Kvalifikacije za SP 2026. |datum = 18. novembar |vrijeme = 20:45 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] ([[UTC+01:00]]) |tim1 = {{NOG-D|AUT}} |rezultat =1–1 |izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044343/ |tim2 = {{NOG|BIH}} |golovi1 =*[[Michael Gregoritsch|Gregoritsch]] {{gol|77}} |golovi2 =*[[Haris Tabaković|Tabaković]] {{gol|12}} |stadion = [[Stadion "Ernst Happel"]] |lokacija = [[Beč]], Austrija |gledalaca = |sudac = [[João Pinheiro]] ([[Nogometni savez Portugala|Portugal]]) |ishod =N }} === 2026 === {{Sklopiva nogometna kutija |historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Vels|Vels – Bosna i Hercegovina]] |runda = [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 - baraž|Kvalifikacije za SP 2026 – baraž]] |datum = 26. mart |vrijeme = 20:45 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] ([[UTC+01:00]]) |tim1 = {{NOG-D|WAL}} |rezultat = 1–1 |izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2047075--wales-vs-bosnia-and-herzegovina/ |tim2 = {{NOG|BIH}} |golovi1 = *[[Daniel James (nogometaš)|D. James]] {{gol|51}} |golovi2 = *[[Edin Džeko|Džeko]] {{gol|86}} |jedanaesterci1 = *[[Harry Wilson (nogometaš, rođen 1997)|Wilson]] {{pengol}} *[[Mark Harris (velški nogometaš)|Harris]] {{pengol}} *[[Brennan Johnson|Johnson]] {{penpromašaj}} *[[Neco Williams|Williams]] {{penpromašaj}} |jedanaesterci2 = *{{penpromašaj}} [[Ermedin Demirović|Demirović]] *{{pengol}} [[Haris Tabaković|Tabaković]] *{{pengol}} [[Ivan Bašić|Bašić]] *{{pengol}} [[Amir Hadžiahmetović|Hadžiahmetović]] *{{pengol}} [[Kerim Alajbegović|Alajbegović]] |jedanaesterci = 2–4 |stadion = [[Stadion "Cardiff City"]] |lokacija = [[Cardiff]], Vels |gledalaca = 32.487 |sudac = [[István Kovács (sudac)|István Kovács]] ([[Nogometni savez Rumunije|Rumunija]]) |ishod = N }} {{Sklopiva nogometna kutija |historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Italija|Bosna i Hercegovina – Italija]] |runda = [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 - baraž|Kvalifikacije za SP 2026 – baraž]] |datum = 31. mart |vrijeme = 20:45 [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] ([[UTC+01:00]]) |tim1 = {{NOG|BIH}} |rezultat = 1–1 |izvještaj = https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2047082/ |tim2 = {{NOG|ITA}} |golovi1 = *[[Haris Tabaković|Tabaković]] {{gol|79}} |golovi2 = *[[Moise Kean|Kean]] {{gol|15}} |jedanaesterci1 = *[[Benjamin Tahirović|Tahirović]] {{pengol}} *[[Haris Tabaković|Tabaković]] {{pengol}} *[[Kerim Alajbegović|Alajbegović]] {{pengol}} *[[Esmir Bajraktarević|Bajraktarević]] {{pengol}} |jedanaesterci2 = *{{penpromašaj}} [[Pio Esposito|Esposito]] *{{pengol}} [[Sandro Tonali|Tonali]] *{{penpromašaj}} [[Bryan Cristante|Cristante]] |jedanaesterci = 4–1 |stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] |lokacija = [[Zenica]], Bosna i Hercegovina |gledalaca = 9.500 <ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/newsfiles/EURO/2026/2047082_FR.pdf |title=Full Time Report KO Play-offs – Bosnia and Herzegovina v Italy |publisher=UEFA |date=31 March 2026 |access-date=31 March 2026}}</ref> |sudac = [[Clément Turpin]] ([[Nogometni savez Francuske|Francuska]]) |ishod = N }} {{Sklopiva nogometna kutija |historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Kanada|Kanada – Bosna i Hercegovina]] |runda = [[Svjetsko prvensvo u nogometu 2026.#Grupa B|Svjetsko prvenstvo 2026.]] |datum = 12. juni |vrijeme = {{UTZ|15:00|−4}} |tim1 = {{NOG-D|CAN}} |rezultat = |tim2 = {{NOG|BIH}} |report = https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021449 |golovi1 = |golovi2 = |lokacija = [[Toronto]], Kanada |stadion = [[BMO Field]] |gledalaca = |sudac = |ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija |historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Švicarska|Švicarska – Bosna i Hercegovina]] |runda = [[Svjetsko prvensvo u nogometu 2026.#Grupa B|Svjetsko prvenstvo 2026.]] |datum = 18. juni |vrijeme = {{UTZ|12:00|−7}} |tim1 = {{NOG-D|SUI}} |rezultat = |tim2 = {{NOG|BIH}} |report = https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021446 |golovi1 = |golovi2 = |lokacija = [[Inglewood, Kalifornija|Inglewood]], Sjedinjene Američke Države |stadion = [[Stadion "SoFi"]] |gledalaca = |sudac = |ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija |historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Katar|Bosna i Hercegovina – Katar]] |runda = [[Svjetsko prvensvo u nogometu 2026.#Grupa B|Svjetsko prvenstvo 2026.]] |datum = 24. juni |vrijeme = {{UTZ|12:00|−7}} |tim1 = {{NOG-D|BIH}} |rezultat = |tim2 = {{NOG|QAT}} |report = https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021448 |golovi1 = |golovi2 = |lokacija = [[Seattle]], Sjedinjene Američke Države |stadion = [[Lumen Field]] |gledalaca = |sudac = |ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija |historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Poljska|Poljska – Bosna i Hercegovina]] |datum = 25. septembar |vrijeme = {{UTZ|20:45|+2}} |runda = [[UEFA Liga nacija 2026/2027 – liga B|UEFA Liga nacija 2026/2027]] |rezultat = |report = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2048013/ |tim1 = {{NOG-D|POL}} |golovi1 = |tim2 = {{NOG|BIH}} |golovi2 = |stadion = [[Nacionalni stadion (Varšava)|Stadion Narodowy]] |lokacija = [[Varšava]], Poljska |gledalaca = |sudac = |ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija |historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Rumunija|Rumunija – Bosna i Hercegovina]] |datum = 28. septembar |vrijeme = {{UTZ|21:45|+3}} |runda = [[UEFA Liga nacija 2026/2027 – liga B|UEFA Liga nacija 2026/2027]] |rezultat = |report = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2047984/ |tim1 = {{NOG-D|ROU}} |golovi1 = |tim2 = {{NOG|BIH}} |golovi2 = |stadion = [[Arena Națională]] |lokacija = [[Bukurešt]], Rumunija |gledalaca = |sudac = |ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija |historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Švedska|Bosna i Hercegovina – Švedska]] |datum = 2. oktobar |vrijeme = {{UTZ|20:45|+2}} |runda = [[UEFA Liga nacija 2026/2027 – liga B|UEFA Liga nacija 2026/2027]] |rezultat = |report = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2047964/ |tim1 = {{NOG-D|BIH}} |golovi1 = |tim2 = {{NOG|SWE}} |golovi2 = |stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] |lokacija = [[Zenica]], Bosnia and Herzegovina |gledalaca = |sudac = |ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija |historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Poljska|Bosna i Hercegovina – Poljska]] |datum = 5. oktobar |vrijeme = {{UTZ|20:45|+2}} |runda = [[UEFA Liga nacija 2026/2027 – liga B|UEFA Liga nacija 2026/2027]] |rezultat = |report = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2047939/ |tim1 = {{NOG-D|BIH}} |golovi1 = |tim2 = {{NOG|POL}} |golovi2 = |stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] |lokacija = [[Zenica]], Bosnia and Herzegovina |gledalaca = |sudac = |ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija |historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Švedska|Švedska – Bosna i Hercegovina]] |datum = 14. novembar |vrijeme = {{UTZ|20:45|+1}} |runda = [[UEFA Liga nacija 2026/2027 – liga B|UEFA Liga nacija 2026/2027]] |rezultat = |report = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2047890/ |tim1 = {{NOG-D|SWE}} |golovi1 = |tim2 = {{NOG|BIH}} |golovi2 = |stadion = [[Nationalarenan]] |lokacija = [[Solna]], Švedska |gledalaca = |sudac = |ishod = }} {{Sklopiva nogometna kutija |historija = [[Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Rumunija|Bosna i Hercegovina – Rumunija]] |datum = 17. novembar |vrijeme = {{UTZ|20:45|+1}} |runda = [[UEFA Liga nacija 2026/2027 – liga B|UEFA Liga nacija 2026/2027]] |rezultat = |report = https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2047917/ |tim1 = {{NOG-D|BIH}} |golovi1 = |tim2 = {{NOG|ROU}} |golovi2 = |stadion = [[Stadion "Bilino polje"]] |lokacija = [[Zenica]], Bosnia and Herzegovina |gledalaca = |sudac = |ishod = }} == Stručni štab == {{Također pogledajte|Statistika nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine#Selektori}} {| class="wikitable" |- ! width=150| Pozicija ! width=200| Ime i prezime |- | Selektor | {{ZD|BIH}} [[Sergej Barbarez]] |- | rowspan="3" | Pomoćnici | {{ZD|BIH}} [[Zlatan Bajramović]] |- | {{ZD|BIH}} [[Mirko Hrgović]] |- | {{ZD|BIH}} [[Ninoslav Milenković]] |- | Trener golmana | {{ZD|BIH}} [[Kenan Hasagić]] |- | Kondicioni trener | {{ZD|BIH}} Marko Čavka |- | | {{ZD|BIH}} Siniša Mrkobrada |- | Skauti | {{ZD|BIH}} [[Saša Papac]] |- | rowspan="2" | Video analitičari | {{ZD|FIN}} [[Rasmus Jansson]] |- | {{ZD|SRB}} Jasmin Kolašinac |- | rowspan="2" |Doktori | {{ZD|BIH}} Adnan Hadžimuratović |- | {{ZD|BIH}} Reuf Karabeg |- | rowspan="2" |Fizoterapeuti | {{ZD|BIH}} Ismar Hadžibajrić |- | {{ZD|BIH}} Radomir Ćosović |- | rowspan="2" | Menadžment | {{ZD|BIH}} Fuad Kečo |- | {{ZD|BIH}} Adem Đipa |- | Tehnički direktor | {{ZD|BIH}} [[Emir Spahić]] |- | Sekretar | {{ZD|BIH}} [[Darko Ljubojević]] |} == Trenutni sastav == {{Dodatne informacije|Spisak igrača nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}} Igrači pozvani na utakmice [[Kvaifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2026.]] protiv [[Nogometna reprezentacija Rumunije|Rumunije]] i [[Nogometna reprezentacija Austrije|Austrije]].<ref>{{cite web|url=https://www.nfsbih.ba/vijesti/nogomet-m/a-reprezentacija-m/sergej-barbarez-odabrao-igrace-za-utakmice-sa-rumunijom-i-kiprom|title=Sergej Barbarez odabrao igrače za utakmice sa Rumunijom i Kiprom|publisher=[[Nogometni savez Bosne i Hercegovine]]|date=3. 3. 2025}}</ref>{{Nogometna reprezentacija početak (golovi)|background=#070db5|color=white}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=1|poz=G|ime=[[Nikola Vasilj]]|dob={{datum rođenja i godine|1995|12|2}}|nastupi=23|golovi=0|klub=[[FC St. Pauli|St. Pauli]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=12|poz=G|ime=[[Osman Hadžikić]]|dob={{datum rođenja i godine|1996|03|12}}|nastupi=0|golovi=0|klub=[[NK Slaven Belupo|Slaven Belupo]]|klubnac=HRV}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=22|poz=G|ime=[[Martin Zlomislić]]|ostalo=|dob={{datum rođenja i godine|1998|8|16}}|nastupi=2|golovi=0|klub=[[HNK Rijeka|Rijeka]]|klubnac=HRV}} |- ! colspan="7" style="background:#070db5" | |- {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=2|poz=O|ime=[[Nihad Mujakić]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|4|15}}|nastupi=10|golovi=1|klub=[[Eyüpspor]]|klubnac=TUR}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=3|poz=O|ime=[[Dennis Hadžikadunić]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|7|9}}|nastupi=30|golovi=0|klub=[[UC Sampdoria|Sampdoria]]|klubnac=ITA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=4|poz=O|ime=[[Tarik Muharemović]]|dob={{datum rođenja i godine|2003|2|28}}|nastupi=10|golovi=1|klub=[[US Sassuolo Calcio|Sassuolo]]|klubnac=ITA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=5|poz=O|ime=[[Sead Kolašinac]]|dob={{datum rođenja i godine|1993|06|20}}|nastupi=62|golovi=0|klub=[[Atalanta BC|Atalanta]]|klubnac=ITA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=7|poz=O|ime=[[Amar Dedić]]|dob={{datum rođenja i godine|2002|8|18}}|nastupi=24|golovi=1|klub=[[SL Benfica|Benfica]]|klubnac=POR}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=18|poz=O|ime=[[Emir Karić]]|dob={{datum rođenja i godine|1997|6|09}}|nastupi=1|golovi=0|klub=[[SK Sturm Graz|Sturm Graz]]|klubnac=AUT}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=23|poz=O|ime=[[Arjan Malić]]|dob={{datum rođenja i godine|2005|8|28}}|nastupi=6|golovi=0|klub=[[SK Sturm Graz|Sturm Graz]]|klubnac=AUT}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=|poz=O|ime=[[Nikola Katić]]|dob={{datum rođenja i godine|1996|10|10}}|nastupi=13|golovi=1|klub=[[FC Schalke 04|Schalke 04]]|klubnac=NJE}} |- ! colspan="7" style="background:#070db5" | |- {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=6|poz=V|ime=[[Benjamin Tahirović]]|dob={{datum rođenja i godine|2003|3|3}}|nastupi=24|golovi=2|klub=[[Brøndby IF|Brøndby]]|klubnac=DAN}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=8|poz=V|ime=[[Armin Gigović]]|dob={{datum rođenja i godine|2002|4|6}}|nastupi=17|golovi=1|klub=[[BSC Young Boys|Young Boys]]|klubnac=ŠVI}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=13|poz=V|ime=[[Ivan Bašić]]|dob={{datum rođenja i godine|2002|4|30}}|nastupi=13|golovi=0|klub=[[FK Astana|Astana]]|klubnac=AZE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=14|poz=V|ime=[[Ivan Šunjić]]|dob={{datum rođenja i godine|1996|10|9}}|nastupi=9|golovi=0|klub=[[Pafos FC|Pafos]]|klubnac=KIP}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=15|poz=V|ime=[[Amar Memić]]|dob={{datum rođenja i godine|2001|1|20}}|nastupi=9|golovi=1|klub=[[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]]|klubnac=ČEŠ}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=16|poz=V|ime=[[Amir Hadžiahmetović]]|dob={{datum rođenja i godine|1997|3|8}}|nastupi=32|golovi=0|klub=[[Hull City AFC|Hull City]]|klubnac=ENG}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=19|poz=V|ime=[[Dario Šarić (nogometaš)|Dario Šarić]]|dob={{datum rođenja i godine|1997|5|30}}|nastupi=10|golovi=0|klub=[[Antalyaspor]]|klubnac=TUR}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=20|poz=V|ime=[[Esmir Bajraktarević]]|dob={{datum rođenja i godine|2005|3|10}}|nastupi=12|golovi=1|klub=[[PSV Eindhoven|PSV]]|klubnac=NIZ}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=21|poz=V|ime=[[Kerim Alajbegović]]|dob={{datum rođenja i godine|2007|9|21}}|nastupi=6|golovi=1|klubnac=AUT|klub=[[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]]}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=17|poz=V|ime=[[Dženis Burnić]]|dob={{datum rođenja i godine|1998|5|22}}|nastupi=16|golovi=0|klub=[[Karlsruher SC]]|klubnac=NJE}} |- ! colspan="7" style="background:#070db5" | |- {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=9|poz=N|ime=[[Samed Baždar]]|dob={{datum rođenja i godine|2004|1|31}}|nastupi=11|golovi=1|klub=[[Real Zaragoza]]|klubnac=ŠPA}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=10|poz=N|ime=[[Haris Tabaković]]|dob={{datum rođenja i godine|1994|6|20}}|nastupi=8|golovi=3|klub=[[Borussia Mönchengladbach]]|klubnac=NJE}} {{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=11|poz=N|ime=[[Edin Džeko]] {{kapiten}}|dob={{datum rođenja i godine|1986|03|17}}|nastupi=146|golovi=72|klub=[[FC Schalke 04|Schalke 04]]|klubnac=NJE}} |- ! colspan="7" style="background:#070db5" | |- {{Nogometna reprezentacija kraj}} == Statistika igrača == {{Glavni|Statistika nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}}{{Ažurirano|18. novembra 2025.}}<ref name="rsssf">{{cite web|url=https://www.rsssf.org/miscellaneous/bih-recintlp.html|title=Bosnia and Herzegovina - Record International Players|website=[[RSSSF]]|last1=Mamrud|first1=Roberto|access-date=4. 2. 2023|archive-date=27. 11. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221127144621/https://www.rsssf.org/miscellaneous/bih-recintlp.html|url-status=live}}</ref> :''Igrači s '''podebljanim imenima''' idalje su aktivni u reprezentaciji.'' === Najviše nastupa === [[Datoteka:20150331_2026_AUT_BIH_2177_Edin_Džeko.jpg|desno|mini|256x256piksel|[[Edin Džeko]] je igrač s najviše nastupa u reprezentaciji Bosne i Hercegovine i najbolji strijelac svih vremena.]] {| class="wikitable" style="text-align:center" ! width="25" |# ! class="unsortable" style="width:160px;" |Igrač ! width="50" |{{Tooltip|BOU|Broj odigranih utakmica}} ! width="50" |{{Tooltip|BPG|Broj postignutih golova}} ! class="unsortable" style="width:100px;" |Karijera |- !1. | align="left" |'''[[Edin Džeko]]''' |'''146''' |72 |2007–trenutno |- !2. | align="left" |[[Miralem Pjanić]] |'''115''' |18 |2008–2024. |- !3. | align="left" |[[Emir Spahić]] |'''94''' |6 |2003–2018. |- !4. | align="left" |[[Zvjezdan Misimović]] |'''85''' |25 |2004–2018. |- !5. | align="left" |[[Vedad Ibišević]] |'''83''' |28 |2007–2018. |- !6. | align="left" |[[Asmir Begović]] |'''63''' |0 |2009–2020. |- !7. | align="left" |'''[[Sead Kolašinac]]''' |'''62''' |0 |2013–trenutno |- !8. | align="left" |[[Haris Medunjanin]] |'''60''' |9 |2009–2018. |- !9. | align="left" |[[Senad Lulić]] |'''57''' |4 |2008–2017. |- ! rowspan="2" |10. | align="left" |[[Ibrahim Šehić]] |'''55''' |0 |2010–2024. |- | align="left" |[[Edin Višća]] |'''55''' |10 |2010–2020. |} === Najviše golova === {| class="wikitable" style="text-align:center" ! width="25" |# ! class="unsortable" style="width:160px;" |Igrač ! width="50" |{{Tooltip|BOU|Broj odigranih utakmica}} ! width="50" |{{Tooltip|BPG|Broj postignutih golova}} ! width="50" |Omjer ! class="unsortable" style="width:100px;" |Karijera |- !1. | align="left" |'''[[Edin Džeko]]''' {{Malo|([[Spisak međunarodnih golova Edina Džeke|spisak]])}} |'''72''' |146 |{{#expr:72/146 round 2}} |2007–trenutno |- !2. | align="left" |[[Vedad Ibišević]] |'''28''' |83 |{{#expr:28/83 round 2}} |2007–2018. |- !3. | align="left" |[[Zvjezdan Misimović]] |'''25''' |85 |{{#expr:25/85 round 2}} |2004–2018. |- !4. | align="left" |[[Elvir Bolić]] |'''22''' |51 |{{#expr:22/51 round 2}} |1996–2006. |- !5. | align="left" |[[Miralem Pjanić]] |'''18''' |115 |{{#expr:18/115 round 2}} |2008–2024. |- !6. | align="left" |[[Sergej Barbarez]] |'''17''' |47 |{{#expr:17/47 round 2}} |1998–2006. |- !7. | align="left" |[[Elvir Baljić]] |'''14''' |38 |{{#expr:14/38 round 2}} |1996–2005. |- !8. | align="left" |[[Zlatan Muslimović]] |'''12''' |30 |{{#expr:12/30 round 2}} |2006–2011. |- !9. | align="left" |[[Edin Višća]] |'''10''' |55 |{{#expr:10/55 round 2}} |2010–2020. |- !10. | align="left" |[[Haris Medunjanin]] |'''9''' |60 |{{#expr:9/60 round 2}} |2009–2018. |} === Najviše sačuvanih mreža === [[Datoteka:20150331_2026_AUT_BIH_2176.jpg|desno|mini|255x255piksel|[[Asmir Begović]] je rekorder Bosne i Hercegovine po broju sačuvanih mreža.]] {| class="wikitable" style="text-align:center" ! width="25" |# ! class="unsortable" width="160px" |Igrač ! width="50" |{{Tooltip|BSM|Broj sačuvanih mreža}} ! width="50" |{{Tooltip|BOU|Broj odigranih utakmica}} ! width="50" |Omjer ! class="unsortable" width="100px" |Karijera |- !1. | align="left" |[[Asmir Begović]] |'''27''' |63 |{{#expr:27/63 round 2}} |2009–2020. |- !2. | align="left" |[[Ibrahim Šehić]] |'''19''' |55 |{{#expr:19/55 round 2}} |2010–2024. |- !3. | align="left" |[[Kenan Hasagić]] |'''13''' |44 |{{#expr:13/44 round 2}} |2002–2011. |- !4. | align="left" |[[Mirsad Dedić]] |'''8''' |27 |{{#expr:8/27 round 2}} |1996–2000. |- !5. | align="left" |'''[[Nikola Vasilj]]''' |'''7''' |23 |{{#expr:7/23 round 2}} |2021–trenutno |- ! rowspan="2" |6. | align="left" |[[Goran Brašnić]] |'''5''' |8 |{{#expr:5/8 round 2}} |2004–2008. |- | align="left" |[[Adnan Gušo]] |'''5''' |23 |{{#expr:5/23 round 2}} |1999–2007. |- ! rowspan="2" |8. | align="left" |[[Tomislav Piplica]] |'''4''' |8 |{{#expr:4/8 round 2}} |2001–2002. |- | align="left" |[[Almir Tolja]] |'''4''' |15 |{{#expr:4/15 round 2}} |2000–2006. |- ! rowspan="2" |10. | align="left" |[[Jasmin Burić]] |'''3''' |3 |{{#expr:3/3 round 2}} |2008–2020. |- | align="left" |'''[[Kenan Pirić]]''' |'''3''' |8 |{{#expr:3/8 round 2}} |2018–trenutno |} === Kapiteni === [[Emir Spahić]] bio je kapiten reprezentacije na prvom učešću na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|FIFA Svjetskom prvenstvu]]. Ovo je spisak kapitena Bosne i Hercegovine koji su imali deset ili više utakmica- '''Napomena''': Neki od ostalih igrača koji su bili kapiteni uključuju: [[Mehmed Baždarević]] (2 utakmice) 1996, [[Meho Kodro]] (5) 1997–1998, [[Vlatko Glavaš]] (1) 1997, [[Suvad Katana]] (2) 1998, [[Elvir Bolić]] (6) 1999–2000, [[Bruno Akrapović]] (4) 1999–2003, [[Hasan Salihamidžić]] (1) 2004, [[Zlatan Bajramović]] (1) 2006, [[Džemal Berberović]] (1) 2007, [[Asmir Begović]] (6) 2011–2020, [[Haris Medunjanin]] (4) 2016–2018, [[Vedad Ibišević]] (1) 2017, [[Miralem Pjanić]] (6) 2019–2021, [[Ermin Bičakčić]] (2) 2019–2024, [[Sead Kolašinac]] (3) 2021–2025, [[Ibrahim Šehić]] (3) 2021–2023, [[Siniša Saničanin]] (1) 2021, [[Eldar Ćivić]] (1) 2021, [[Adnan Kovačević]] (1) 2021, [[Ajdin Nukić]] (1) 2021, [[Smail Prevljak]] (1) 2022, [[Rade Krunić]] (1) 2023, [[Gojko Cimirot]] (1) 2023, [[Ermedin Demirović]] (3) 2024–2025, [[Amar Dedić]] (2) 2025. {| class="wikitable" !Igrač !Period !{{Tooltip|BUK|Broj utakmica kao kapiten}} !Napomene |- |[[Muhamed Konjić]] |1995–2002. |20 |{{Malo|Prvi službeni kapiten reprezentacije.}} |- |[[Mirsad Hibić]] |2000–2003. |14 | |- |[[Sergej Barbarez]] |2004–2006. |20 | |- |[[Emir Spahić]] |2006–2014. |55 |{{Malo|Prvi službeni kapiten tima na velikom turniru ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Svjetsko prvenstvo 2014]]).}} |- |[[Zvjezdan Misimović]] |2007–2012. |16 | |- |[[Edin Džeko]] |Od 2014. |75 | |- | colspan="4" |Ažurirano: 18. novembra 2025. |} === Stogodišnji golovi === [[Datoteka:Hasan_Salihamidzic_2006.jpg|mini|[[Hasan Salihamidžić]] postigao je prvi gol za Bosnu i Hercegovinu u oktobru 1996.]]Do 18. novembra 2025. Bosna i Hercegovina je postigla 392 gola. {| class="wikitable" style="text-align:center" ! style="width:50px;background:#000FFF;color:#FBFF00" |# ! style="width:150px;background:#000FFF;color:#FBFF00" |Datum ! style="width:150px;background:#000FFF;color:#FBFF00" |Strijelac ! style="width:150px;background:#000FFF;color:#FBFF00" |Protivnik ! style="width:50px;background:#000FFF;color:#FBFF00" |Rezultat |- !1. |8. oktobar 1996. | rowspan="2" |[[Hasan Salihamidžić]] | align="left" |{{NOG|Hrvatska}} | style="text-align:center;background:#fdd" |1–4 |- !100. |4. juni 2005. | align="left" |{{NOG|SMR|1862}} | style="text-align:center;background:#dfd" |3–1 |- !200. |29. februar 2012. |[[Vedad Ibišević]] | align="left" |{{NOG|BRA}} | style="text-align:center;background:#fdd" |1–2 |- !300. |3. septembar 2017. |[[Edin Džeko]] | align="left" |{{NOG|GIB}} | style="text-align:center;background:#dfd" |4–0 |} == Nastupi na turnirima == === Svjetsko prvenstvo === {{Također pogledajte|Rezultati nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo}} {{Rezultati nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo}} === Evropsko prvenstvo === {{Također pogledajte|Rezultati nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo}} {{Rezultati nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo}} === UEFA Liga nacija === {{Također pogledajte|Rezultati nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine u UEFA Ligi nacija}}{{Rezultati nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine u UEFA Ligi nacija}} === Ostala takmičenja === {| class="wikitable" style="text-align: center;" !Takmičenje !Runda !{{Tooltip|Poz.|Pozicija na turniru}} !{{Tooltip|OU|Odigrano utakmica}} !{{Tooltip|P|Pobjede}} !{{Tooltip|N|Neriješeno}} !{{Tooltip|I|Izgubljeno}} !{{Tooltip|DG|Dati golovi}} !{{Tooltip|PG|Primljeni golovi}} |- |style="text-align: left; background:silver;"|{{ZD|MALE}} [[Dunhill Cup Malezija 1997.|Dunhill kup Malezija 1997.]] |style="background:silver;"|Finale |style="background:silver;"|2. |style="background:silver;"|5 |style="background:silver;"|3 |style="background:silver;"|1 |style="background:silver;"|1 |style="background:silver;"|9 |style="background:silver;"|5 |- |style="text-align: left; background:silver;"|{{ZD|IND}} [[Millennium Super Soccer Cup|Millennium Super Cup 2001.]] |style="background:silver;"|Finale |style="background:silver;"|2. |style="background:silver;"|5 |style="background:silver;"|3 |style="background:silver;"|1 |style="background:silver;"|1 |style="background:silver;"|7 |style="background:silver;"|5 |- |style="text-align: left; background:silver;"|{{ZD|MALE}} [[Turnir "Merdeka" 2001.]] |style="background:silver;"|Finale |style="background:silver;"|2. |style="background:silver;"|5 |style="background:silver;"|3 |style="background:silver;"|1 |style="background:silver;"|1 |style="background:silver;"|7 |style="background:silver;"|4 |- |style="text-align: left; background:silver;"|{{ZD|IRN}} [[LG kup 2001 (Iran)|LG kup 2001.]] |style="background:silver;"|Finale |style="background:silver;"|2. |style="background:silver;"|2 |style="background:silver;"|1 |style="background:silver;"|0 |style="background:silver;"|1 |style="background:silver;"|4 |style="background:silver;"|6 |- |style="text-align: left; background:gold;"|'''{{ZD|JAP}} [[Kirin kup 2016.]]''' |style="background:gold;"|'''Finale''' |style="background:gold;"|'''2.''' |style="background:gold;"|'''2''' |style="background:gold;"|'''1''' |style="background:gold;"|'''1''' |style="background:gold;"|'''0''' |style="background:gold;"|'''4''' |style="background:gold;"|'''3''' |- !UKUPNO !FInale !1. !19 !11 !4 !4 !31 !23 |} == Bosna i Hercegovina na FIFA-inoj rang listi == {{Glavni|Statistika nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine#Bosna i Hercegovina na FIFA-inoj rang listi}}{{Bosna i Hercegovina na FIFA-inoj rang listi}} == Međusobni rezultati == {{Glavni|Statistika nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}} {{Međusobni rezultati nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine}} === Značajne pobjede === [http://www.eloratings.net/Bosnia_Herz.htm Izvor: Rezultati] *<small>Neslužbene utakmice nisu uključene.</small> {| class="wikitable toccolours collapsible" border="0" cellpadding="2" cellspacing="0" style="float:left; margin:0.5em;" |- style="background:#cadcfb;" ! Datum ! Utakmica ! Lokacija ! Protivnik ! Rezultat ! Napomena |- | style="text-align:center;"| 6. novembar 1996. | style="text-align:center;" | [[Prijateljska utakmica|Prijateljska]] | style="text-align:center;" | [[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina | style="text-align:left;"| {{NOG|ITA}} | style="text-align:center;"| '''2'''–1 |style="background:#cfecec;"|Pobjeda nad ekipom koja je u to vrijeme bila među top 5 najbolje rangiranih ('''5.''').<ref name="FIFA Men's Ranking 23 October 1996">{{cite web|url=https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/rank=34/index.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20160129043241/http://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/rank=34/index.html|url-status=dead|archive-date=29. 1. 2016|title=FIFA Men's Ranking 23 October 1996|date=1996|publisher=FIFA.com}}</ref> |- | style="text-align:center;"| 10. novembar 1996. | style="text-align:center;"| [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998 (UEFA) - grupa 1|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 1998.]] | style="text-align:center;" | [[Ljubljana]], Slovenija | style="text-align:left;"| {{NOG|SLO}} | style="text-align:center;"| '''2'''–1 |Historijska prva pobjeda u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo. |- | style="text-align:center;"| 22. februar 1997. | style="text-align:center;"| [[Dunhill kup Malezija 1997.]] | style="text-align:center;" | [[Kuala Lumpur]], Malezija | style="text-align:left;"| {{NOG|VIE}} | style="text-align:center;"| '''4'''–0 |Najveća pobjeda ikada protiv protivnika koji nije član UEFA-e. |- | style="text-align:center;"| 20. august 1997. | style="text-align:center;"| [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998 (UEFA) - grupa 1|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 1998.]] | style="text-align:center;" | [[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina | style="text-align:left;"| {{NOG|DEN}} | style="text-align:center;"| '''3'''–0 |style="background:#cfecec;"|Pobjeda nad ekipom koja je u to vrijeme bila među top 5 najbolje rangiranih ('''3.''').<ref name="FIFA Men's Ranking 20 August 1997">{{cite web|url=https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/rank=42/index.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20160129021319/http://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/rank=42/index.html|url-status=dead|archive-date=29. 1. 2016|title=FIFA Men's Ranking 20 August 1997|date=1997|publisher=FIFA.com}}</ref> |- | style="text-align:center;"| 19. august 1998. | style="text-align:center;"| [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2000 - grupa 9|Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2000.]] | style="text-align:center;" | [[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina | style="text-align:left;"| {{NOG|FRO}} | style="text-align:center;"| '''1'''–0 |Historijska prva pobjeda u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo. |- | style="text-align:center;"| 2. april 2003. | rowspan="2" style="text-align:center;" | [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2004 - grupa 2|Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2004.]] | style="text-align:center;" | [[Kopenhagen]], Danska | style="text-align:left;"| {{NOG|DEN}} | style="text-align:center;"| '''2'''–0 | Pobjeda nad ekipom koja je u to vrijeme bila među top 15 najbolje rangiranih ('''11.''').<ref>{{cite web | url=http://fifa-ranking.free-data.net/fifa-ranking/2003-03-fifa_ranking_chart | title=FIFA-ranking table and transition chart of 26 March 2003 &#124; FIFA world ranking – table & charts | access-date=3. 4. 2022 | archive-date=1. 6. 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220601150604/http://fifa-ranking.free-data.net/fifa-ranking/2003-03-fifa_ranking_chart | url-status=live }}</ref> |- | style="text-align:center;"| 6. septembar 2003. | style="text-align:center;" | [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | style="text-align:left;"| {{NOG|NOR}} | style="text-align:center;"| '''1'''–0 | rowspan="3" | |- | style="text-align:center;"| 3. septembar 2005. | style="text-align:center;"| [[Kvalifikacija za SP u nogometu 2006 (UEFA) - grupa 7|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2006.]] | style="text-align:center;" | [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | style="text-align:left;"| {{NOG|BEL}} | style="text-align:center;"| '''1'''–0 |- | style="text-align:center;"| 24. mart 2007. | rowspan="2" style="text-align:center;" | [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2008 - grupa C|Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2008.]] | style="text-align:center;" | [[Oslo]], Norveška | style="text-align:left;"| {{NOG|NOR}} | style="text-align:center;"| '''2'''–1 |- | style="text-align:center;"| 2. juni 2007. | style="text-align:center;" | [[Sarajevo]], Bosna i Hercegovina | style="text-align:left;"| {{NOG|TUR}} | style="text-align:center;"| '''3'''–2 | Debitantska utakmica za seniorsku reprezentaciju i prvi međunarodni gol [[Edin Džeko|Edina Džeke]]. |- | style="text-align:center;"| 10. septembar 2008. | rowspan="4" style="text-align:center;" | [[Kvalifikacija za SP u nogometu 2010 (UEFA) - grupa 5|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2010.]] | style="text-align:center;" | [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | style="text-align:left;"| {{NOG|EST}} | style="text-align:center;"| '''7'''–0 || Najveća pobjeda ikada (bez primljenog gola) |- | style="text-align:center;"| 28. mart 2009. | style="text-align:center;" | [[Genk]], Belgija | style="text-align:left;"| {{NOG|BEL}} | style="text-align:center;"| '''4'''–2 | rowspan="2" | |- | style="text-align:center;"| 1. april 2009. | style="text-align:center;" | [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | style="text-align:left;"| {{NOG|BEL}} | style="text-align:center;"| '''2'''–1 |- | style="text-align:center;"| 10. oktobar 2009. | style="text-align:center;" | [[Tallinn]], Estonija | style="text-align:left;"| {{NOG|EST}} | style="text-align:center;"| '''2'''–0 | Kvalifikacija u prvi baraž ([[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2010 - baraž|Svjetsko prvenstvo 2010]]) |- | style="text-align:center;"| 7. septembar 2012. | rowspan="4" style="text-align:center;" | [[Kvalifikacije za SP u nogometu 2014 (UEFA) - grupa G|Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2014.]] | style="text-align:center;" | [[Vaduz]], Lihtenštajn | style="text-align:left;"| {{NOG|LIE}} | style="text-align:center;"| '''8'''–1 | Najveća pobjeda ikada. |- | style="text-align:center;"| 22. mart 2013. | style="text-align:center;" | [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | style="text-align:left;"| {{NOG|GRČ}} | style="text-align:center;"| '''3'''–1 | Pobjeda nad ekipom koja je u to vrijeme bila među top 15 najbolje rangiranih ('''12.''')<ref name="FIFA Men's Ranking 14 March 2013">{{cite web|url=https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/rank=224/index.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20141118072341/http://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/rank=224/index.html|url-status=dead|archive-date=18. 11. 2014|title=FIFA Men's Ranking 14 March 2013|date=2013|publisher=FIFA.com}}</ref> |- | style="text-align:center;"| 10. septembar 2013. | style="text-align:center;" | [[Žilina]], Slovačka | style="text-align:left;"| {{NOG|SVK}} | style="text-align:center;"| '''2'''–1 | |- | style="text-align:center;"| 15. oktobar 2013. | style="text-align:center;" | [[Kaunas]], Litvanija | style="text-align:left;"| {{NOG|LTU}} | style="text-align:center;"| '''1'''–0 | Kvalifikacija za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.]] |- | style="text-align:center;"| 25. juni 2014. | style="text-align:center;"| [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014 - grupa F|Grupna faza na Svjetskom prvenstvu 2014.]] | style="text-align:center;"| [[Salvador, Bahia|Salvador]], Brazil | style="text-align:left;"| {{NOG|IRN}} | style="text-align:center;"| '''3'''–1 |Historijska prva pobjeda na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetskom prvenstvu u nogometu]]. |- | style="text-align:center;"| 10. oktobar 2015. | style="text-align:center;"| [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2016 - grupa B|Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2016.]] | style="text-align:center;" | [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | style="text-align:left;"| {{NOG|WAL}} | style="text-align:center;"| '''2'''–0 | Pobjeda nad ekipom koja je u to vrijeme bila među top 15 najbolje rangiranih ('''8.''')<ref name="FIFA Men's Ranking 1 October 2015">{{cite web|url=https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/rank=255/index.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20150906043839/http://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/rank=255/index.html|url-status=dead|archive-date=6. 9. 2015|title=FIFA Men's Ranking 1 October 2015|date=2015|publisher=FIFA.com}}</ref> |- | style="text-align:center;"| 29. mart 2016. | style="text-align:center;" | [[Prijateljska utakmica|Prijateljska]] | style="text-align:center;" | [[Zürich]], Švicarska | style="text-align:left;"| {{NOG|SUI}} | style="text-align:center;"| '''2'''–0 | Pobjeda nad ekipom koja je u to vrijeme bila među top 15 najbolje rangiranih ('''12.''')<ref name="FIFA Men's Ranking 3 March 2016">{{cite web|url=https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/index.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20141101115838/http://www.fifa.com/fifa-world-ranking/ranking-table/men/index.html|url-status=dead|archive-date=1. 11. 2014|title=FIFA Men's Ranking 3 March 2016|date=2016|publisher=FIFA.com}}</ref> |- | style="text-align:center;"| 7. juni 2016. | style="text-align:center;"| [[Kirin kup 2016.]] | style="text-align:center;"| [[Osaka]], Japan | style="text-align:left;"| {{NOG|JPN}} | style="text-align:center;"| '''2'''–1 | Pobjeda u finalu [[Kirin kup 2016.|Kirin kupa 2016]]. |} {{clear}} == Postignuća == === Prijateljska === * [[Dunhill Cup|'''Dunhill kup''']] ** Viceprvaci (1): [[Dunhill Cup Malezija 1997.|1997.]] * '''[[Millennium Super Soccer Cup|Millennium Super Cup]]''' ** Viceprvaci (1): 2001.<ref>{{Cite web|url=https://www.telegraphindia.com/1010126/sports.htm#head1|archive-url=https://web.archive.org/web/20180715040316/https://www.telegraphindia.com/1010126/sports.htm#head1|url-status=dead|archive-date=15. 7. 2018|title=Yugoslavia romp to glory|website=telegraphindia.com|publisher=[[The Telegraph (India)|The Telegraph]]|date=25. 1. 2001|access-date=15. 7. 2018}}</ref> * '''[[Turnir "Merdeka"]]''' ** Viceprvaci (1): [[Turnir Merdeka 2001.|2001.]] * [[LG kup (nogomet)|'''LG kup''']] ** Viceprvaci (1): [[LG kup 2001 (Iran)|2001.]] * '''[[Kirin kup]]''' ** '''Prvaci (1)''': [[Kirin kup#2016.|2016.]] == Također pogledajte == * [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21]] * [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-19]] * [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-17]] * [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-15]] * [[Ženska nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine]] * [[Ženska nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-19]] * [[Ženska nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-17]] * [[Idol nacije (nagrada)|Idol nacije]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Bosnia and Herzegovina national football team}} * [http://www.nfsbih.ba Zvanična stranica nogometnog saveza Bosne i Hercegovine] * [https://www.uefa.com/european-qualifiers/teams/60094--bosnia-and-herzegovina/ Bosna i Hercegovina] na zvaničnoj stranici UEFA-e * [https://inside.fifa.com/fifa-world-ranking/BIH?gender=men Bosna i Hercegovina] na zvaničnoj stranici FIFA-e {{Evropske nogometne reprezentacije}} {{Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine}} {{Reprezentacije Bosne i Hercegovine}} {{Nogomet u BiH}} {{Sastavi nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine na turnirima}} {{Sportista godine Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Nogomet u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|*]] [[Kategorija:Evropske nogometne reprezentacije|Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]] [[Kategorija:Sportski kolektiv godine Bosne i Hercegovine]] rnjocv80mx5jbue3xavd0ckzpstwkek FK Radnik Bijeljina 0 10100 3822288 3711839 2026-04-02T11:45:16Z ~2026-20354-87 179890 Veb adresu kluba 3822288 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalski klub | Boja1 = #FFFFFF | Boja2 = #0063B0 | Ime kluba = '''FK Radnik Bijeljina''' | Puno ime = Fudbalski klub<br>Radnik Bijeljina | Grb = FK Radnik Bijeljina.png | veličina_grba = 160px | Nadimak = | Osnovan = [[14. juni]] [[1945.]]<ref>{{cite web|title=Osnivanje kluba - FK Radnik|url=http://www.fkradnik.ba/istorija/|website=fkradnik.ba|access-date=7. 8. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20180904024046/http://www.fkradnik.ba/istorija/|archive-date=4. 9. 2018|url-status=dead}}</ref> | Raspušten = | Lokacija = [[Bijeljina]]<br>[[Bosna i Hercegovina]] | Boje = {{colorbox|#0063B0}} {{colorbox|#FFFFFF}} | Federacija = [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|N/FS BIH]] | Konfederacija = | Liga = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga BiH]] | Stadion = [[Gradski stadion Bijeljina|GS Bijeljina]] | Kapacitet = 6.000<ref>{{cite web|title=Kapacitet Gradskog stadion Bijeljina|url=http://int.soccerway.com/teams/bosnia-herzegovina/fk-radnik-bijeljina/3188/venue/|website=soccerway.com|access-date=7. 8. 2015}}</ref> | Vlasnik kluba = | Predsjednik kluba = [[Nedeljko Ćorić]] | Trener = [[Duško Vranešević]] | Uspjesi = | Evropski kupovi = | Adresa = | Plasman u prethodnoj sezoni = 8. mjesto | Prethodna sezona = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2024/2025.|2024/25.]] | Webstranica = [https://fkradnikbijeljina.com/] | Trenutna sezona = | uzorak_lr1 = | uzorak_t1 = | uzorak_dr1 = | uzorak_š1 = | uzorak_č1 = | lijeva ruka1 = 0063B0 | tijelo1 = 0063B0 | desna ruka1 = 0063B0 | šorc1 = 0063B0 | čarape1 = 0063B0 | uzorak_lr2 = | uzorak_t2 = | uzorak_dr2 = | uzorak_š2 = | uzorak_č12 = | lijeva ruka2 = FFFFFF | tijelo2 = FFFFFF | desna ruka2 = FFFFFF | šorc2 = FFFFFF | čarape2 = FFFFFF }} '''Fudbalski klub Radnik Bijeljina''' je fudbalski klub iz [[Bijeljina|Bijeljine]], [[Bosna i Hercegovina]]. Takmiči se u [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer ligi Bosne i Hercegovine]]. Osnovan je 14. juna 1945. Svoju prvu promociju u Premijer ligu je izborio u sezoni 2004–05, nakon osvajanja šampionske titule u [[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prvoj ligi Republike Srpske]]. Prvu sezonu u najvišem rangu je završio na 13. mjestu, da bi naredne sezone ispao u niži rang. U sezoni 2011–12, osvaja svoju treću titulu u Prvoj ligi Republike Srpske, čime ponovo ostvaruje plasman u Premijer ligu. Najveći uspjeh kluba je osvajanje [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kupa Bosne i Hercegovine]] u sezoni [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2015/2016.|2015–16.]] ==Historija== Ubrzo nakon nastanka Radnik Bijeljina ostvaruje prve uspjehe. Već 1948. godine klub postaje šampion [[tuzla]]nske oblasti pobjedivši u finalu ekipu [[FK Sloboda Tuzla|Slobode]] iz [[Tuzla|Tuzle]]. Uspjesi se nastavljaju tako da samo godinu dana kasnije Radnik ostvaruje jedan od najvećih uspjeha u historiji kluba - ulazak u 1/16 finala kupa Jugoslavije. 1957. godine klub se počinje takmičiti u okviru Novosadsko-srijemske zone. Radnik je u dva navrata nastupao u Drugoj ligi SFRJ. Jedan od ulazaka u taj rang takmičenja vezuje se za sezonu 1971-72 kada je osvojio titulu šampiona Republičke lige BiH. Slijedilo je razigravanje za ulazak u Drugu ligu SFRJ u kojem ga je čekala ''Sloga'' iz [[Vukovar]]a. Sa dvije ubjedljive pobjede rezultatima 4-0 u Bijeljini i 8-0 u Vukovaru Radnik se plasirao u Drugu ligu SFRJ. ===Prvaci Republike Srpske=== Nakon završetka [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]] klub je kratko, tokom perioda 1995-97, nosio ime ''Panteri Bijeljina''. Posebno će biti upamćena sezona 1998–99. kada je FK "Radnik" osvojio prvu titulu šampiona [[Prva liga RS|Republike Srpske]]. Ovaj uspjeh je ponovljen u sezoni 2004–05. kada je po drugi put osvojena titula najboljeg u Republici Srpskoj i tako ostvaren plasman u [[Premijer liga BiH|Premijer ligu Bosne i Hercegovine]]. Prva sezona u elitnom razredu je za Radnik završena povoljno jer je izboren opstanak. '''Fudbaleri koji su osvojili titulu i plasman u Premijer ligu BiH u sezoni 2004-05:''' {| |valign="top"| *Goran Maksimović *Zoran Sofrenić *Jovica Lukić *Perica Trifković *Saša Vidić *Velibor Vasilić *Vladimir Rankić |width="33"|&nbsp; |valign="top"| *Darko Mijailović *Gojko Pivač *Srđan Savić *Rašid Avdić *Žiko Kojić *Delimir Bajić *Svetozar Vukašinović |width="33"|&nbsp; |valign="top"| *Ivan Spajić *Darko Aleksić *Dragan Anđelić *Marko Jevtić *Dražen Vasiljević |} ==Uspjesi== *'''[[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prva liga RS]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (4)''': 1998/99, 2004/05, 2011/12, 2023/24. *'''[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup BiH]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2015/2016.|2015/16.]] *'''[[Kup Republike Srpske|Kup RS]]''' **'''[[Datoteka:Cup Winner.png]] (1)''': 2009/10, 2012/13, 2013/14, 2015/16, 2016/17, 2017/18, 2018/19. **'''[[Datoteka:Cup Finalist.png]] (2)''': 2006/07, 2008/09, 2010/11. ==Evropski nastupi== {| class="wikitable" style="text-align:left" |- ! Sezona ! Takmičenje ! Runda ! Protivnik ! Domaćin ! Gost ! Ukupno |- | [[UEFA Evropska liga 2016/2017.|2016/17.]] | [[UEFA Evropska liga]] | 1Q | {{flagicon|BUG}} [[PFK Beroe Stara Zagora|Beroe Stara Zagora]] | style="text-align:center;"| 0–2 | style="text-align:center;"| 0–0 | style="text-align:center;"| '''0–2''' | [[File:Symbol delete vote.svg|17px]] |- | [[UEFA Evropska liga 2019/2020.|2019/20.]] | [[UEFA Evropska liga]] | 1Q | {{flagicon|SLK}} [[FC Spartak Trnava|Spartak Trnava]] | style="text-align:center;"| 2–0 | style="text-align:center;"| 0–2 | style="text-align:center;"| '''2–2 (2–3 p.)''' | [[File:Symbol delete vote.svg|17px]] |- |} ==Navijači== Najvjernije pristalice fudbalskog kluba Radnik Bijeljina nose naziv "[[Incident Bijeljina]]" . ==Igrači== ''Posljednja izmjena: 25. oktobar 2021.'' {{Nogometna ekipa početak|sakrijnapomenu=1}} {{Nogometna ekipa igrač|br=4|nac=BIH|ime=Stefan Josipović|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=7|nac=BIH|ime=Dragan Došlo|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=8|nac=BIH|ime=Dragan Matković|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=9|nac=BIH|ime=Aleksandar Vasić|poz=O}}([[Kapiten (nogomet)|C]]) {{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=SRB|ime=Dušan Ristić|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=BIH|ime=Aleksandar Maksimović|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=BIH|ime=Savo Veljkić|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=17|nac=BIH|ime=Pavle Maletic|poz=V|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=18|nac=BIH|ime=Marko Despotović|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=20|nac=BIH|ime=Milorad Albijanić|poz=N}} {{Nogometna ekipa sredina}} {{Nogometna ekipa igrač|br=21|nac=BIH|ime=Marko Perišić|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=23|nac=BRA|ime=Nathan da Cruz|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=24|nac=BIH|ime=Nikola Lakić|poz=G}} {{Nogometna ekipa igrač|br=25|nac=BIH|ime=Milan Gavrić|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=26|nac=BIH|ime=Mihajlo Amidžić|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=27|nac=BIH|ime=Dalibor Mitrović|poz=G}} {{Nogometna ekipa igrač|br=29|nac=NIG|ime=Adešina Fatai|poz=N}} {{Nogometna ekipa igrač|br=—|nac=SRB|ime=Mihajlo Ilić|poz=O}} {{Nogometna ekipa igrač|br=—|nac=BIH|ime=Faruk Gogić|poz=V}} {{Nogometna ekipa igrač|br=—|nac=BIH|ime=Dino Mujkić|poz=N}} {{Nogometna ekipa kraj}} ==Plasman po sezonama== {| class="wikitable" style="width: 50%;" |- |-style="background-color:#CCF;" ! style="width: 20%; text-align:left;" |Sezona ! style="width: 50%; text-align:left;" |Liga ! style="width: 15%; text-align:center;" |Rang ! style="width: 15%; text-align:center;" |Pozicija ! style="width: 15%; text-align:center;" |Bodovi |- | [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2003/04.|2003/04.]] | [[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prva liga RS]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 4/16. | style="text-align:center;" | 44 |- | [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2004/05.|2004/05.]] | [[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prva liga RS]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center; background:#ccffcc;" | 1/16. | style="text-align:center; background:#ccffcc;" | 66 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2005/06.|2005/06.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 13/16. | style="text-align:center;" | 38 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2006/07.|2006/07.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center; background:#ffcccc;" | 16/16. | style="text-align:center; background:#ffcccc;" | 25 |- | [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2007/08.|2007/08.]] | [[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prva liga RS]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 13/16. | style="text-align:center;" | 37 |- | [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2008/09.|2008/09.]] | [[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prva liga RS]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 3/16. | style="text-align:center;" | 52 |- | [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2009/10.|2009/10.]] | [[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prva liga RS]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 2/14. | style="text-align:center;" | 43 |- | [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2010/11.|2010/11.]] | [[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prva liga RS]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 2/14. | style="text-align:center;" | 43 |- | [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2011/12.|2011/12.]] | [[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prva liga RS]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center; background:#ccffcc;" | 1/14. | style="text-align:center; background:#ccffcc;" | 50 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2012/13.|2012/13.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 12/16. | style="text-align:center;" | 35 |- |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2013/14.|2013/14.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 10/16. | style="text-align:center;" | 36 |- |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2014/15.|2014/15.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 10/16. | style="text-align:center;" | 31 |- |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2015/16.|2015/16.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 7/16. | style="text-align:center;" | 45 |- |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2016/17.|2016/17.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 6/12. | style="text-align:center;" | 40 |- |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2017/18.|2017/18.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 5/12. | style="text-align:center;" | 45 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2018/19.|2018/19.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 5/12. | style="text-align:center;" | 44 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2019/2020.|2019/20.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 6/12. | style="text-align:center;" | 34 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2020/2021.|2020/21.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 11/12. | style="text-align:center;" | 25 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2021/2022.|2021/22.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center; background:#ffcccc;" | 11/12. | style="text-align:center; background:#ffcccc;" | 27 |- | [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2022/2023.|2022/23.]] | [[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prva liga RS]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center;" | 7/18. | style="text-align:center;" | 53 |- | [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2023/2024.|2023/24.]] | [[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prva liga RS]] | style="text-align:center;" | II | style="text-align:center; background:#ccffcc;" | 1/18. | style="text-align:center; background:#ccffcc;" | 74 |- | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2024/2025.|2024/25.]] | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga]] | style="text-align:center;" | I | style="text-align:center;" | 8/12. | style="text-align:center;" | 40 |} ==Poznati igrači== {{Glavni|Bivši nogometaši FK Radnik Bijeljina}} *{{ZD|BIH}} [[Asmir Avdukić]] *{{ZD|BIH}} [[Branimir Bajić]] *{{ZD|BIH}} [[Goran Maksimović]] *{{ZD|BIH}} [[Mladen Žižović]] *{{ZD|BIH}} [[Gojko Pivač]] *{{ZD|BIH}} [[Boško Tonković]] *{{ZD|BIH}} [[Srđan Savić]] *{{ZD|JUG}} [[Husref Musemić]] *{{ZD|JUG}} [[Ratko Radovanović (fudbaler)|Ratko Radovanović]] ==Treneri== *{{ZD|BIH}} [[Ivan Mioč]] *{{ZD|BIH}} [[Radomir Jovičić]] *{{ZD|BIH}} [[Živorad Miražić]] *{{ZD|BIH}} [[Zoran Jagodić]] *{{ZD|SRB}} [[Miroslav Milanović]] *{{ZD|SRB}} [[Dušan Jevrić]] *{{ZD|BIH}} [[Nikola Bala]] *{{ZD|BIH}} [[Dragan Radović]] *{{ZD|BIH}} [[Darko Nestorović]] (2011–2012) *{{ZD|BIH}} [[Srđan Bajić]] (2012–2014) *{{ZD|SRB}} [[Slavko Petrović]] (2014–2016) *{{ZD|SRB}} [[Nebojša Milošević]] (2016–2017) *{{ZD|BIH}} [[Mladen Žižović]] (2017–2019) *{{ZD|BIH}} [[Slobodan Starčević]] (2019–2020) *{{ZD|SRB}} [[Slavko Petrović]] (2020) *{{ZD|BIH}} [[Darko Nestorović]] (2020–2021) *{{ZD|BIH}} [[Vlado Jagodić]] (2021) *{{ZD|BIH}} [[Velibor Đurić]] (2021–2025) *{{ZD|BIH}} [[Duško Vranešević]] (2025–danas) ==Predsjednici kluba== *{{ZD|BIH}} [[Mihajlo Vidić]] (??–2011) *{{ZD|BIH}} [[Predrag Jović]] (2011–2015) *{{ZD|SRB}} [[Mladen Krstajić]] (2015–2020) *{{ZD|BIH}} [[Predrag Perković]] (2020–2022) *{{ZD|BIH}} [[Nedeljko Ćorić]] (2022–danas) ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== *[https://www.fkradnik.ba/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190526193651/https://www.fkradnik.ba/ |date=26. 5. 2019 }} {{Navkutije |ime = |naslov = FK Radnik Bijeljina u takmičenjima |naslovstil = background-color:#FFd700; border: solid 1px #000; color:#000000; |podaci1 = {{Premijer liga Bosne i Hercegovine}} {{Osvajači kupa Bosne i Hercegovine u nogometu}} }} [[Kategorija:FK Radnik Bijeljina|*]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Bosni i Hercegovini|Radnik]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1945.]] [[Kategorija:Sport u Bijeljini|FK]] nsxbv7v4l1p8hgx7y3ymp3tf4l6nanq Via Sacra 0 12538 3822205 3816941 2026-04-01T23:10:50Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3822205 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Ct-viasacra1.jpg|mini|desno|300p|Via Sacra]] '''Sveti put''' ([[latinski]]:''Via Sacra'')<ref>{{Cite web|url=https://www.romecitytour.it/attractions/via-sacra/|title=Via Sacra, Rome|website=Rome Tours|language=en|access-date=6. 2. 2024}}{{Mrtav link}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://visit-colosseum-rome.com/via-sacra/|title=Via Sacra Rome: Key Facts About This Ancient Roman Sacred Street|website=visit-colosseum-rome.com|access-date=6. 2. 2024}}</ref> je put popločan ravnim kamenjem raznolikih oblika koji je prolazio kroz [[Rimski forum]] izgrađen u doba rane rimske republike od 509. godine p. n. e. Put je išao od [[Flavijski amfiteatar|Flavijskog amfiteatra]] do [[Capitolino brdo|brda Kapitol]]. Put je imao blage krivine i pratio je prekriveni potok od jugoistoka prema sjeverozapadu. Sveti put je najstarija ulica u [[Rim]]u. Ogranak puta je dodan za vrijeme imperijalne rimske ere sjeverno od originalnog puta i zapadno od foruma. {{Commonscat|Via Sacra (Rome)}} == Reference == {{Refspisak}}{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Arhitektura]] [[Kategorija:Historija Rima]] [[Kategorija:Rimska Republika]] [[Kategorija:Rimska arhitektura]] cw7fe7gwfuwavzg2hhgbivszudjvtgz Vijetnam 0 13586 3822207 3814817 2026-04-01T23:37:12Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3822207 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija država| izvorno_ime=Socijalistička Republika Vijetnam| zvanično_ime=Cộng hòa xã hội chủ nghĩa Việt Nam| ime_genitiv=Vijetnama| zastava=Flag of Vietnam.svg| grb=Emblem of Vietnam.svg | mapa=Vietnam in its region.svg| službeni_jezik=[[Vijetnamski jezik|vijetnamski]]| državno_uređenje = [[Marksizam-lenjinizam|Marksističko-lenjinistička]], [[Jednopartijska država|jednopartijska]], [[Socijalizam|socijalistička]] [[republika]]| glavni_grad=[[Hanoi]]| vrsta_prve_vlasti=Predsjednik| vladar_prva_vlast=[[Lương Cường]]| vrsta_druge_vlasti=Predsjednik vlade| vladar_druga_vlast=[[Phạm Minh Chính]]| po_površini_na_svijetu=65.| površina=329.560| procenat_vode=1,3%| po_broju_stanovnika_na_svijetu=14.| stanovnika=82.689.518| gustoća=264| nezavisnost=1945| valuta=[[Dong]]| vremenska_zona=+7| himna="[[Tien Quan Ca]]"| internetski_nastavak=[[.vn]]| pozivni_broj=84| |}} '''Vijetnam''' ({{Jez-vi|Việt Nam}}), zvanično '''Socijalistička Republika Vijetnam''' ({{Jez-vi|Cộng hòa Xã hội chủ nghĩa Việt Nam|linkovi=ne}}), jest država koja se nalazi u [[Jugoistočna Azija|jugoistočnoj Aziji]], na najistočnijem dijelu [[Indokina|Indokineskog poluostrva]]. Graniči sa [[Kina|Kinom]] na sjeveru, [[Laos]]om na sjeverozapadu, [[Kambodža|Kambodžom]] na jugozapadu. Na istoku izlazi na [[Južno kinesko more]], kojeg nazivaju Istočno more (Vijetnamski: Biển Đông). Sa procjenjenih skoro 90 miliona stanovnika (2013.), Vijetnam je 13. najmnogoljudnija država u svijetu i 8. u Aziji. [[Glavni grad|Glavni]] i najveći grad je [[Hanoi]]. == Historija == [[Datoteka:Ha Long Bay.jpg|mini|lijevo|Ha Long Bay, Vietnam]] Tokom historije, Vijetnam je bio pod velikim uticajem [[Kina|Kine]]. U [[13. vijek]]u osniva se država Anam. U istom vijeku posjetio je i [[Marco Polo]] a posjećivali su je i Francuzi i Portugalci. U 19. vijeku osvojila ga je [[Francuska]]. U 20. vijeku stvoren je pokret za nezavisnost pod vodstvom [[Komunizam|Komunističke partije]]. Oko Vijetnama tokom [[Drugi svjetski rat|2. svjetskog rata]] borili su se Francuzi i [[Japan]]ci. Nakon rata, nastavljen je rat između vladinih snaga i Francuza. Nakon nekoliko sporazuma datih Sjevernom Vijetnamu (tada slobodnom) Francuzi su ih prekršili, a država je postala priznata 1954. godine. [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] su se angažovale u Južnom Vijetnamu kako bi spriječile širenje komunizma sa sjevera. Nakon pobjede Sjevernog Vijetnam, amerikanci su se povukli a taj sukob je loše uticao na ugled SAD-a. === Vijetnamski rat === {{Glavni|Vijetnamski rat}} == Vlada == Socijalistička Republika Vijetnam je [[jednopartijska država]]. Novi državni ustav je odobren u aprilu 1992., mijenjajući onaj iz 1975. godine. Potvrđena je centralna uloga Komunističke partije Vijetnama u svim organima vlade, politici i društvu. == Geografija == {{Glavni|Geografija Vijetnama}} Smješten je u jugoistočnom dijelu Azije, na [[Indokina|Indokineskom poluostrvu]]. Izlazi na [[Južnokinesko more]]. Glavni grad [[Hanoi]], ostali gradovi: [[Haiphong]], [[Da Nang]], [[Hồ Chí Minh (grad)|Hồ Chí Minh]]. Reljef većinom planinski, najviši vrh 3145 m; veći dio granice s Laosom čine [[Anamske planine]]. Uz obalu i rijeke smještene su nizije. Klima tropska-monsunska na planinama sutropska i umjerena. Obala nije naročito razuđena. == Političke podjele == {{Proširiti sekciju}} == Privreda == Ona se nalazi u razvoju, sve više gubi socijalistički oblik. Sve se više otvaraju svijetu i [[Kapitalizam|kapitalizmu]]. Poljuprivreda; uglavnom pod kolektivima i u državnom vlasništvu; [[riža]], [[šećerna trska]], [[kukuruz]], [[pamuk]], [[kafa]], [[čaj]], [[batata]], [[duhan]]. Rude: kameni [[ugalj]], [[hrom]], fosfati, [[zlato]], [[volfram]], [[bakar]], olovo, [[mangan]], [[nikl]]. Industrija se sve više razvija: mašinska, elektrotehnička, [[tekstil]]na, prehrambena,[[Staklo|stakla]], industrija [[sapun]]a i drvna. === Transport === {{Div col|cols=3}} * [[Aerodrom Ca Mau]] * [[Aerodrom Con Dao]] * [[Aerodrom Pleiku]] * [[Međunarodni aerodrom Phu Quoc]] * [[Šablon:Aerodromi u Vijetnamu|Aerodromi u Vijetnamu]] {{Div col end}} == Stanovništvo == Prema popisu stanovništva od 1. aprila 2009. godine, u Vijetnamu je živjelo oko 85,8 miliona stanovnika i taj se broj znatno povećao u odnosu na popis stanovništva iz 1979. godine, kada je ukupno bilo se 52,7 miliona.<ref>[http://countrystudies.us/vietnam/34.htm Vietnam – population]. Countrystudies.us. Pristupljeno 11. aprila 2011.</ref> U 2012. broj stanovnika u zemlji se procjenjuje na oko 88,8 miliona.<ref>[https://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2018/01/weodata/weorept.aspx?sy=2012&ey=2012&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&pr1.x=88&pr1.y=15&c=582&s=LP&grp=0&a=World Economic Outlook: Vietnam]. International Monetary Fund. 2018. Pristupljeno 24. septembar 2018.</ref> == Kultura == Imala su sličnu kulturu kao u Indoneziji. Najveći mah dobila je pod uticajem budističke-kineske umjetnosti. Umjetnost se ogleda u narodu. Poznavali su davno bojenje lakom. Imala je malen uticaj Francuska umjetnost. == Također pogledajte == * [[Thanh Hoa]] * [[Vung Tau]] == Reference == {{Refspisak}} == Literatura == === Štampa === {{Refbegin|30em}} * {{Cite book |last=Dror |first=Olga |title=Making Two Vietnams: War and Youth Identities, 1965–1975 |date=2018 |publisher=Cambridge University Press |isbn=9781108470124}} * {{Cite book |last=Goscha |first=Christopher |date=2016 |title=Vietnam: A New History |url=https://archive.org/details/vietnamnewhistor0000gosc |publisher=Basic Books |isbn=9780465094363}} * {{Cite book |last1=Holcombe |first1=Alec |title=Mass Mobilization in the Democratic Republic of Vietnam, 1945–1960 |url=https://archive.org/details/9780824884451 |date=2020 |publisher=University of Hawaiʻi Press |isbn= 9780824884475}} * {{Cite book |last=Nguyen |first=Lien-Hang T. |title=Hanoi's War: An International History of the War for Peace in Vietnam |url=https://archive.org/details/hanoiswarinterna0000nguy |date=2012 |publisher=University of North Carolina Press |isbn=9780807835517}} * {{Cite book |editor-last=Vu |editor-first=Tuong |editor-last2=Fear |editor-first2=Sean |title=The Republic of Vietnam, 1955–1975: Vietnamese Perspectives on Nation Building |date=2020 |publisher=Cornell University Press |isbn=9781501745133}} * {{Cite book |last=Richardson |first=John |year=1876 |title=A school manual of modern geography. Physical and political |url=https://books.google.com/books?id=GHYDAAAAQAAJ&q=french+settled+saigon+cochinchina&pg=PA269 |publisher=Publisher not identified}} * {{Cite book |last1=Thái Nguyên |first1= Văn |last2=Mừng Nguyẽ̂n |first2=Văn |year=1958 |title=A Short History of Viet-Nam |url=https://books.google.com/books?id=nQ1wAAAAMAAJ&q=early+ly+dynasty+van+xuan+independent+china+544 |publisher=Vietnamese-American Association}} * {{Cite book |last=Chesneaux |first=Jean |year=1966 |title=The Vietnamese Nations: Contribution to a History |url=https://books.google.com/books?id=rVpuAAAAMAAJ&q=early+ly+dynasty+van+xuan+independent+china+544 |publisher=Current Book Distributors}} * {{Cite book |last=Heneghan |first=George Martin |year=1969 |title=Nationalism, Communism and the National Liberation Front of Vietnam: Dilemma for American Foreign Policy |url=https://books.google.com/books?id=tuVCAAAAIAAJ&q=diem+detain+communist+reeducation |publisher=Department of Political Science, Stanford University}} * {{Cite book |last=Gravel |first=Mike |year=1971 |title=The Pentagon Papers: The Defense Department History of United States Decision-making on Vietnam |url=https://books.google.com/books?id=7yMQtQEACAAJ&q=the+pentagon+papers+beacon+press+volume+3 |publisher=Beacon Press |isbn=978-0-8070-0526-2}} * {{Cite book |author=<!--anon.--> |year=1972 |title=Peasant and Labour |url=https://books.google.com/books?id=g0wNAQAAIAAJ&q=early+ly+dynasty+van+xuan+independent+china+544 |publisher=<!--Publisher not identified-->}} * {{Cite book |last=Yue Hashimoto |first=Oi-kan |year=1972 |title=Phonology of Cantonese |url=https://archive.org/details/phonologyofcanto0000hash |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-08442-0}} * {{Cite book |last=Jukes |first=Geoffrey |year=1973 |title=The Soviet Union in Asia |url=https://archive.org/details/sovietunioninasi00geof |publisher=University of California Press |isbn=978-0-520-02393-2}} * {{Cite book |last=Turner |first=Robert F. |year=1975 |title=Vietnamese communism, its origins and development |url=https://books.google.com/books?id=RclmAAAAMAAJ&q=100,000+execution+north+vietnam+land+reform |publisher=Hoover Institution Press, Stanford University |isbn=978-0-8179-6431-3}} * {{Cite book |last=Phan |first=Khoang |year=1976 |title=Việt sử: xứ đàng trong, 1558–1777. Cuộc nam-tié̂n của dân-tộc Việt-Nam |url=https://books.google.com/books?id=5BsaAAAAMAAJ&q=vietnam+1558+bao+lam |language=vi |work=Nhà Sách Khai Trí |publisher=University of Michigan}} * {{Cite book |last=Vu |first=Tu Lap |year=1979 |title=Vietnam: Geographical Data |url=https://books.google.com/books?id=-oWGAAAAIAAJ&q=vietnam+climate |publisher=Foreign Languages Publishing House}} * {{Cite book |last=Lewy |first=Guenter |year=1980 |title=America in Vietnam |url=https://archive.org/details/americainvietnam00lewy |url-access=registration |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-991352-7}} * {{Cite book |last=Holmgren |first=Jennifer |year=1980 |title=Chinese colonisation of northern Vietnam: administrative geography and political development in the Tongking Delta, first to sixth centuries A.D. |publisher=Australian National University, Faculty of Asian Studies: distributed by Australian University Press |isbn=978-0-909879-12-9}} * {{Cite book |last=Taylor |first=Keith Weller |year=1983 |title=The Birth of Vietnam |url=https://archive.org/details/birthofvietnam0000tayl |publisher=University of California Press |isbn=978-0-520-04428-9}} * {{Cite book |last=Leonard |first=Jane Kate |year=1984 |title=Wei Yuan and China's Rediscovery of the Maritime World |url=https://archive.org/details/weiyuanchinasred0000leon |publisher=Harvard Univ Asia Center |isbn=978-0-674-94855-6}} * {{Cite book |last= Tran |first= Tu Binh |editor= David G. Marr |editor-link= David G. Marr |year= 1985 |title= The Red Earth: A Vietnamese Memoir of Life on a Colonial Rubber Plantation |url= https://archive.org/details/redearthvietname0000tran |series= Southeast Asia Series|translator= John Spragens, Jr |location= Athens, OH |publisher= Ohio University Press |isbn= 978-0-896-80119-6 }} * {{Cite book |last=Khánh Huỳnh |first=Kim |year=1986 |title=Vietnamese Communism, 1925–1945 |publisher=Cornell University Press |isbn=978-0-8014-9397-3}} * {{Cite book |last=Miller |first=Robert Hopkins |year=1990 |title=United States and Vietnam 1787–1941 |publisher=DIANE Publishing |isbn = 978-0-7881-0810-5}} * {{Cite book |last=McLeod |first=Mark W. |year=1991 |title=The Vietnamese Response to French Intervention, 1862–1874 |publisher=Greenwood Publishing Group |isbn=978-0-275-93562-7}} * {{Cite book |last=Joes |first=Anthony James |year=1992 |title=Modern Guerrilla Insurgency |url=https://archive.org/details/modernguerrillai0000joes |publisher=ABC-CLIO |isbn=978-0-275-94263-2}} * {{Cite book |last=Miettinen |first=Jukka O. |year=1992 |title=Classical Dance and Theatre in South-East Asia |url=https://archive.org/details/classicaldanceth0000miet |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-588595-8}} * {{Cite book |last1=Adhikari |first1=Ramesh |last2=Kirkpatrick |first2=Colin H. |last3=Weiss |first3=John |year=1992 |title=Industrial and Trade Policy Reform in Developing Countries |url=https://archive.org/details/industrialtradep0000unse |publisher=Manchester University Press |isbn=978-0-7190-3553-1}} * {{Cite book |last1=Akazawa |first1=Takeru |last2=Aoki |first2=Kenichi |last3=Kimura |first3=Tasuku |year=1992 |title=The evolution and dispersal of modern humans in Asia |publisher=Hokusen-sha |isbn=978-4-938424-41-1}} * {{Cite book |last=Cortada |first=James W. |year=1994 |title=Spain in the Nineteenth-century World: Essays on Spanish Diplomacy, 1789–1898 |publisher=Greenwood Press |isbn=978-0-313-27655-2}} * {{Cite book |last=Keyes |first=Charles F. |year=1995 |title=The Golden Peninsula: Culture and Adaptation in Mainland Southeast Asia |publisher=University of Hawaii Press |isbn=978-0-8248-1696-4}} * {{Cite book |last1=Gettleman |first1=Marvin E. |last2=Franklin |first2=Jane |last3=Young |first3=Marilyn B. |last4=Franklin |first4=H. Bruce |year=1995 |title=Vietnam and America: A Documented History |url=https://archive.org/details/vietnamamericado0000unse_p3n6 |publisher=Grove Press |isbn=978-0-8021-3362-5}} * {{Cite book |author=<!--Staff writer(s); no by-line.--> |year=1995 |title=Proceedings of the Regional Dialogue on Biodiversity and Natural Resources Management in Mainland Southeast Asian Economies, Kunming Institute of Botany, Yunnan, China, 21–24 February 1995 |url=https://books.google.com/books?id=yfaOAAAAIAAJ&q=vietnam+tropical+forest+25%25 |publisher=Natural Resources and Environment Program, Thailand Development Research Institute Foundation}} * {{Cite book |last=Hampson |first=Fen Osler |year=1996 |title=Nurturing Peace: Why Peace Settlements Succeed Or Fail |url=https://archive.org/details/nurturingpeacewh0000hamp |url-access=registration |publisher=US Institute of Peace Press |isbn=978-1-878379-55-9}} * {{Cite book |last1=de Laet |first1=Sigfried J. |last2=Herrmann |first2=Joachim |year=1996 |title=History of Humanity: From the seventh century B.C. to the seventh century A.D. |publisher=Routledge |isbn=978-92-3-102812-0}} * {{Cite book |last1=Tonnesson |first1=Stein |last2=Antlov |first2=Hans |year=1996 |title = Asian Forms of the Nation |url=https://archive.org/details/asianformsofnati0000unse |url-access=registration |publisher=Routledge |isbn=978-0-7007-0442-2}} * {{Cite book |last=Murray |first=Geoffrey |year=1997 |title=Vietnam Dawn of a New Market |url=https://archive.org/details/vietnamdawnofnew00murr |publisher=St. Martin's Press |isbn=978-0-312-17392-0}} * {{Cite book |last=Jones |first=John R. |year=1998 |title=Guide to Vietnam |publisher=Bradt Publications |isbn=978-1-898323-67-9}} * {{Cite book |last=Brigham |first=Robert Kendall |year=1998 |title=Guerrilla Diplomacy: The NLF's Foreign Relations and the Viet Nam War |url=https://archive.org/details/guerrilladiploma00brig |publisher=Cornell University Press |isbn=978-0-8014-3317-7}} * {{Cite book |last=Li |first=Tana |year=1998 |title=Nguyễn Cochinchina: Southern Vietnam in the Seventeenth and Eighteenth Centuries |url=https://archive.org/details/nguyencochinchin0000lita |publisher=SEAP Publications |isbn=978-0-87727-722-4}} * {{Cite book |author=<!--Staff writer(s); no by-line.--> |year=1999 |title=Vietnam: Selected Issues |publisher=International Monetary Fund |isbn=978-1-4519-8721-8}} * {{Cite book |last1=Litvack |first1=Jennie |last2=Litvack |first2=Jennie Ilene |last3=Rondinelli |first3=Dennis A. |year=1999 |title=Market Reform in Vietnam: Building Institutions for Development |url=https://archive.org/details/marketreforminvi0000unse |publisher=Greenwood Publishing Group |isbn=978-1-56720-288-5}} * {{Cite book |last1=Đức Trần |first1=Hồng |last2=Thư Hà |first2=Anh |year=2000 |title=A Brief Chronology of Vietnam's History |url=https://books.google.com/books?id=TYZuAAAAMAAJ&q=Th%E1%BB%A5c+Ph%C3%A1n+257+bc |publisher=Thế Giới Publishers}} * {{Cite book |last=Cook |first=Bernard A. |year=2001 |title=Europe Since 1945: An Encyclopedia |publisher=Taylor & Francis |isbn=978-0-8153-4057-7}} * {{Cite book|last1=Knoblock|first1=John|title=The Annals of Lü Buwei|url=https://archive.org/details/annalsoflubuwei00|last2=Riegel|first2=Jeffrey|publisher=Stanford University Press|year=2001|isbn=978-0804733540}} * {{Cite book |author=<!--Staff writer(s); no by-line.--> |year=2001 |title=Selections from Regional Press |url=https://books.google.com/books?id=5sUuAQAAIAAJ&q=pakistan+embassy+hanoi+2000 |publisher=Institute of Regional Studies |volume=20}} * {{Cite book |last=Green |first=Thomas A. |year=2001 |title=Martial Arts of the World: A-Q |publisher=ABC-CLIO |isbn=978-1-57607-150-2}} * {{Cite book |last1=Karlström |first1=Anna |last2=Källén |first2=Anna |year=2002 |title=Southeast Asian Archaeology |url=https://books.google.com/books?id=0nFuAAAAMAAJ&q=lang+gao+tooth+vietnam |work=Östasiatiska Samlingarna (Stockholm, Sweden), European Association of Southeast Asian Archaeologists. International Conference |publisher=Museum of Far Eastern Antiquities, Stockholm |isbn=978-91-970616-0-5}} * {{Cite book |last1=Levinson |first1=David |last2=Christensen |first2=Karen |year=2002 |title=Encyclopedia of Modern Asia |url=https://archive.org/details/encyclopediaofmo00davi |url-access=registration |publisher=Charles Scribner's Sons |isbn=978-0-684-31247-7}} * {{Cite book |last=Pelley |first=Patricia M. |year=2002 |title=Postcolonial Vietnam: New Histories of the National Past |url=https://archive.org/details/postcolonialviet0000pell |publisher=Duke University Press |isbn=978-0-8223-2966-4}} * {{Cite book |last=Woods |first=L. Shelton |year=2002 |title=Vietnam: a global studies handbook |url=https://archive.org/details/vietnamglobalstu0000wood |publisher=ABC-CLIO |isbn=978-1-57607-416-9}} * {{Cite book |last=Largo |first=V. |year=2002 |title=Vietnam: Current Issues and Historical Background |url=https://archive.org/details/vietnamcurrentis0000unse |publisher=Nova Publishers |isbn=978-1-59033-368-6}} * {{Cite book |last1=Page |first1=Melvin Eugene |last2=Sonnenburg |first2=Penny M. |year=2003 |title=Colonialism: An International, Social, Cultural, and Political Encyclopedia |publisher=ABC-CLIO |isbn=978-1-57607-335-3}} * {{cite book | last1 = Dodd | first1 = Jan | last2 = Lewis | first2 = Mark | year = 2003 | title = Vietnam | url = https://archive.org/details/vietnam0000dodd | publisher = Rough Guides | isbn = 978-1-84353-095-4 }} * {{cite book | last = Hiẻ̂n Lê | first = Năng | year = 2003 | url = https://books.google.com/books?id=bXduAAAAMAAJ&q=kh%C3%BAc+autonomy | title = Three victories on the Bach Dang river | publisher = Nhà xuất bản Văn hóa-thông tin }} * {{cite book |last= Lieberman |first= Victor |title=Strange Parallels: Integration of the Mainland Southeast Asia in Global Context, c. 800–1830, Vol 1 |url= https://archive.org/details/strangeparallels0000lieb |year=2003 |publisher=Cambridge University Press }} * {{cite book | author = Protected Areas and Development Partnership | year = 2003 | title = Review of Protected Areas and Development in the Four Countries of the Lower Mekong River Region | publisher = ICEM | isbn = 978-0-9750332-4-1 }} * {{cite book | last = Meggle | first = Georg | year = 2004 | title = Ethics of Humanitarian Interventions | publisher = Walter de Gruyter | isbn = 978-3-11-032773-1 }} * {{cite book | last = Ooi | first = Keat Gin | year = 2004 | title = Southeast Asia: A Historical Encyclopedia, from Angkor Wat to East Timor | url = https://archive.org/details/isbn_9791576077701 | publisher = ABC-CLIO | isbn = 978-1-57607-770-2 }} * {{cite book | last = Smith | first = Anthony L. | year = 2005 | title = Southeast Asia and New Zealand: A History of Regional and Bilateral Relations | publisher = Victoria University Press | isbn = 978-0-86473-519-5 }} * {{cite book | last = Alterman | first = Eric | year = 2005 | title = When Presidents Lie: A History of Official Deception and Its Consequences | publisher = Penguin | isbn = 978-0-14-303604-3 }} * {{cite book | last1 = Anderson | first1 = Wanni Wibulswasdi | last2 = Lee | first2 = Robert G. | year = 2005 | title = Displacements and Diasporas: Asians in the Americas | publisher = Rutgers University Press | isbn = 978-0-8135-3611-8 }} * {{cite book | last = Kissi | first = Edward | year = 2006 | title = Revolution and Genocide in Ethiopia and Cambodia | url = https://archive.org/details/revolutiongenoci0000kiss | publisher = Lexington Books | isbn = 978-0-7391-1263-2 }} * {{cite book | last1 = Oxenham | first1 = Marc | last2 = Tayles | first2 = Nancy | year = 2006 | title = Bioarchaeology of Southeast Asia | publisher = Cambridge University Press | isbn = 978-0-521-82580-1 }} * {{cite book | last = Englar | first = Mary | year = 2006 | title = Vietnam: A Question and Answer Book | url = https://archive.org/details/vietnamquestiona0000engl | publisher = Capstone Publishers | isbn = 978-0-7368-6414-5 }} * {{cite book | editor-last1 =Tran |editor-first1=Nhung Tuyet | editor-last2 =Reid |editor-first2=Anthony | editor-link2 = Anthony Reid (academic) | year = 2006 | title = Viet Nam: Borderless Histories | publisher = University of Wisconsin Press | isbn = 978-0-299-21773-0 }} * {{cite book | last = Hoàng | first = Anh Tuấn | year = 2007 | title = Silk for Silver: Dutch-Vietnamese Relations, 1637–1700 | publisher = Brill Publishers | isbn = 978-90-04-15601-2 }} * {{cite book | last = Jeffries | first = Ian | year = 2007 | title = Vietnam: A Guide to Economic and Political Developments | url = https://archive.org/details/vietnamguidetoec0000jeff | publisher = Routledge | isbn = 978-1-134-16454-7 }} * {{cite book | last = Olsen | first = Mari | year = 2007 | title = Soviet-Vietnam Relations and the Role of China 1949–64: Changing Alliances | publisher = Routledge | isbn = 978-1-134-17413-3 }} * {{cite book | last = Neville | first = Peter | year = 2007 | title = Britain in Vietnam: Prelude to Disaster, 1945–46 | publisher = Routledge | isbn = 978-1-134-24476-8 }} * {{cite book | last = Smith | first = T. | year = 2007 | title = Britain and the Origins of the Vietnam War: UK Policy in Indo-China, 1943–50 | publisher = Palgrave Macmillan UK | isbn = 978-0-230-59166-0 }} * {{cite book | last = Koskoff | first = Ellen | year = 2008 | title = The Concise Garland Encyclopedia of World Music: The Middle East, South Asia, East Asia, Southeast Asia | publisher = Routledge | isbn = 978-0-415-99404-0 }} * {{cite book | last = Ramsay | first = Jacob | year = 2008 | title = Mandarins and Martyrs: The Church and the Nguyen Dynasty in Early Nineteenth-century Vietnam | url = https://archive.org/details/mandarinsmartyrs0000rams | publisher = Stanford University Press | isbn = 978-0-8047-7954-8 }} * {{cite book | last = Calò | first = Ambra | year = 2009 | title = Trails of Bronze Drums Across Early Southeast Asia: Exchange Routes and Connected Cultural Spheres | publisher = Archaeopress | isbn = 978-1-4073-0396-3 }} * {{cite book | last = Sharma | first = Gitesh | year = 2009 | title = Traces of Indian Culture in Vietnam | publisher = Rajkamal Prakashan | isbn = 978-81-905401-4-8 }} * {{cite book | last1 = Isserman | first1 = Maurice | last2 = Bowman | first2 = John Stewart | year = 2009 | title = Vietnam War | publisher = Infobase Publishing | isbn = 978-1-4381-0015-9 }} * {{cite book | last = Koblitz | first = Neal | year = 2009 | title = Random Curves: Journeys of a Mathematician | publisher = Springer Science + Business Media | isbn = 978-3-540-74078-0 }} * {{cite book | last = Cottrell | first = Robert C. | year = 2009 | title = Vietnam | publisher = Infobase Publishing | isbn = 978-1-4381-2147-5 }} * {{cite book | author = Asian Development Bank | year = 2010 | title = Asian Development Outlook 2010 Update | publisher = Asian Development Bank | isbn = 978-92-9092-181-3 }} * {{cite book | last = Lockard | first = Craig A. | year = 2010 | title = Societies, Networks, and Transitions, Volume 2: Since 1450 | publisher = Cengage Learning | isbn = 978-1-4390-8536-3 }} * {{cite book | last = Elliott | first = Mai | year = 2010 | title = RAND in Southeast Asia: A History of the Vietnam War Era | publisher = RAND Corporation | isbn = 978-0-8330-4915-5 }} * {{cite book | last = Gustafsson | first = Mai Lan | year = 2010 | title = War and Shadows: The Haunting of Vietnam | url = https://archive.org/details/warshadowshaunti00gust | publisher = Cornell University Press | isbn = 978-0-8014-5745-6 }} * {{cite book | last = Jones | first = Daniel | year = 2011 | title = Cambridge English Pronouncing Dictionary | url = https://archive.org/details/cambridgeenglish0000jone | publisher = Cambridge University Press | isbn = 978-0-521-76575-6 }} * {{cite book | last = Lewandowski | first = Elizabeth J. | year = 2011 | title = The Complete Costume Dictionary | url = https://archive.org/details/completecostumed0000lewa | publisher = Scarecrow Press | isbn = 978-0-8108-4004-1 }} * {{cite book | last = Pike | first = Francis | year = 2011 | title = Empires at War: A Short History of Modern Asia Since World War II | publisher = I.B.Tauris | isbn = 978-0-85773-029-9 }} * {{cite book | last1 = Vierra | first1 = Kimberly | last2 = Vierra | first2 = Brian | year = 2011 | title = Vietnam Business Guide: Getting Started in Tomorrow's Market Today | url = https://archive.org/details/vietnambusinessg0000vier | publisher = John Wiley & Sons | isbn = 978-1-118-17881-2 }} * {{cite book | last = Vo | first = Nghia M. | year = 2011 | title = Saigon: A History | url = https://archive.org/details/saigonhistory0000vong | publisher = McFarland & Company | isbn = 978-0-7864-8634-2 }} * {{cite book | last = Khoo | first = Nicholas | year = 2011 | title = Collateral Damage: Sino-Soviet Rivalry and the Termination of the Sino-Vietnamese Alliance | publisher = Columbia University Press | isbn = 978-0-231-15078-1 }} * {{cite book | last1 = Cooke | first1 = Nola | last2 = Li | first2 = Tana | last3 = Anderson | first3 = James | year = 2011 | title = The Tongking Gulf Through History | url = https://archive.org/details/tongkinggulfthro0000unse | publisher = University of Pennsylvania Press, Incorporated | isbn = 978-0-8122-4336-9 }} * {{cite book | last = Zwartjes | first = Otto | year = 2011 | title = Portuguese Missionary Grammars in Asia, Africa and Brazil, 1550–1800 | publisher = John Benjamins Publishing Company | isbn = 978-90-272-4608-0 }} * {{cite book | last = Frankum | first = Ronald B. Jr. | year = 2011 | title = Historical Dictionary of the War in Vietnam | url = https://archive.org/details/historicaldictio0000fran | publisher = Scarecrow Press | isbn = 978-0-8108-7956-0 }} * {{cite book | last = Tucker | first = Spencer C. | year = 2011 | title = The Encyclopedia of the Vietnam War: A Political, Social, and Military History, 2nd Edition [4 volumes]: A Political, Social, and Military History | publisher = ABC-CLIO | isbn = 978-1-85109-961-0 }} * {{cite book | last = Tonnesson | first = Stein | year = 2011 | title = Vietnam 1946: How the War Began | url = https://archive.org/details/vietnam1946fromi0000unse | publisher = University of California Press | isbn = 978-0-520-26993-4 }} * {{cite book | last1 = Kỳ Phương | first1 = Trần | last2 = Lockhart | first2 = Bruce M. | year = 2011 | title = The Cham of Vietnam: History, Society and Art | publisher = NUS Press | isbn = 978-9971-69-459-3 }} * {{cite book | last1 = Thaker | first1 = Aruna | last2 = Barton | first2 = Arlene | year = 2012 | title = Multicultural Handbook of Food, Nutrition and Dietetics | publisher = John Wiley & Sons | isbn = 978-1-118-35046-1 }} * {{cite book | last = Keith | first = Charles | year = 2012 | title = Catholic Vietnam: A Church from Empire to Nation | url = https://archive.org/details/catholicvietnamc0000keit | publisher = University of California Press | isbn = 978-0-520-95382-6 }} * {{cite book | last = Olson | first = Gregory A. | year = 2012 | title = Mansfield and Vietnam: A Study in Rhetorical Adaptation | publisher = MSU Press | isbn = 978-0-87013-941-3 }} * {{cite book | last = Waite | first = James | year = 2012 | title = The End of the First Indochina War: A Global History | publisher = Routledge | isbn = 978-1-136-27334-6 }} * {{cite book | last = Vo | first = Nghia M. | year = 2012 | title = Legends of Vietnam: An Analysis and Retelling of 88 Tales | publisher = McFarland & Company | isbn = 978-0-7864-9060-8 }} * {{cite book | last1 = Muehlenbeck | first1 = Philip Emil | last2 = Muehlenbeck | first2 = Philip | year = 2012 | title = Religion and the Cold War: A Global Perspective | publisher = Vanderbilt University Press | isbn = 978-0-8265-1852-1 }} * {{cite book | last = Rabett | first = Ryan J. | year = 2012 | title = Human Adaptation in the Asian Palaeolithic: Hominin Dispersal and Behaviour During the Late Quaternary | publisher = Cambridge University Press | isbn = 978-1-107-01829-7 }} * {{cite book | last = Li | first = Xiaobing | year = 2012 | title = China at War: An Encyclopedia | publisher = ABC-CLIO | isbn = 978-1-59884-415-3 }} * {{cite book | last = Gilbert | first = Adrian | year = 2013 | title = Encyclopedia of Warfare: From the Earliest Times to the Present Day | publisher = Taylor & Francis | isbn = 978-1-135-95697-4 }} * {{cite book | last = Chico | first = Beverly | year = 2013 | title = Hats and Headwear around the World: A Cultural Encyclopedia: A Cultural Encyclopedia | url = https://archive.org/details/hatsheadweararou0000chic | publisher = ABC-CLIO | isbn = 978-1-61069-063-8 }} * {{cite book | last1 = Boobbyer | first1 = Claire | last2 = Spooner | first2 = Andrew | year = 2013 | title = Vietnam, Cambodia & Laos Footprint Handbook | publisher = Footprint Travel Guides | isbn = 978-1-907263-64-4 | url-access = registration | url = https://archive.org/details/vietnamcambodial0000boob }} * {{cite book | last1 = Fröhlich | first1 = Holger L. | last2 = Schreinemachers | first2 = Pepijn | last3 = Stahr | first3 = Karl | last4 = Clemens | first4 = Gerhard | year = 2013 | title = Sustainable Land Use and Rural Development in Southeast Asia: Innovations and Policies for Mountainous Areas | publisher = Springer Science + Business Media | isbn = 978-3-642-33377-4 }} * {{cite book | last = Willbanks | first = James H. | year = 2013 | title = Vietnam War Almanac: An In-Depth Guide to the Most Controversial Conflict in American History | publisher = Skyhorse Publishing | isbn = 978-1-62636-528-5 }} * {{cite book | last = Choy | first = Lee Khoon | year = 2013 | title = Golden Dragon And Purple Phoenix: The Chinese And Their Multi-ethnic Descendants In Southeast Asia | publisher = World Scientific | isbn = 978-981-4518-49-9 }} * {{cite book | last1 = van Dijk | first1 = Ruud | last2 = Gray | first2 = William Glenn | last3 = Savranskaya | first3 = Svetlana | last4 = Suri | first4 = Jeremi | last5 = Zhai | first5 = Qiang | display-authors = 4 | year = 2013 | title = Encyclopedia of the Cold War | publisher = Routledge | isbn = 978-1-135-92311-2 }} * {{cite book | last1 = Cosslett | first1 = Tuyet L. | last2 = Cosslett | first2 = Patrick D. | year = 2013 | title = Water Resources and Food Security in the Vietnam Mekong Delta | publisher = Springer Science + Business Media | isbn = 978-3-319-02198-0 }} * {{cite book | last = Lim | first = David | year = 2014 | title = Economic Growth and Employment in Vietnam | publisher = Taylor & Francis | isbn = 978-1-317-81859-5 }} * {{cite book | last = Gunn | first = Geoffrey C. | year = 2014 | title = Rice Wars in Colonial Vietnam: The Great Famine and the Viet Minh Road to Power | publisher = Rowman & Littlefield Publishers | isbn = 978-1-4422-2303-5 }} * {{cite book | last1 = Anderson | first1 = James A. | last2 = Whitmore | first2 = John K. | year = 2014 | title = China's Encounters on the South and Southwest: Reforging the Fiery Frontier Over Two Millennia | publisher = Brill Publishers | isbn = 978-90-04-28248-3 }} * {{cite book | last1 = de Mora | first1 = Javier Calvo | last2 = Wood | first2 = Keith | year = 2014 | title = Practical Knowledge in Teacher Education: Approaches to teacher internship programmes | publisher = Taylor & Francis | isbn = 978-1-317-80333-1 }} * {{cite book | last = Eggleston | first = Michael A. | year = 2014 | title = Exiting Vietnam: The Era of Vietnamization and American Withdrawal Revealed in First-Person Accounts | publisher = McFarland Publishing | isbn = 978-0-7864-7772-2 }} * {{cite book | last1 = Dennell | first1 = Robin | last2 = Porr | first2 = Martin | year = 2014 | title = Southern Asia, Australia, and the Search for Human Origins | publisher = Cambridge University Press | isbn = 978-1-107-72913-1 }} * {{cite book | last1 = Hong Lien | first1 = Vu | last2 = Sharrock | first2 = Peter | year = 2014 | title = Descending Dragon, Rising Tiger: A History of Vietnam | publisher = Reaktion Books | isbn = 978-1-78023-388-8 }} * {{cite book | last = Gibbons | first = William Conrad | year = 2014 | title = The U.S. Government and the Vietnam War: Executive and Legislative Roles and Relationships, Part III: 1965–1966 | publisher = Princeton University Press | isbn = 978-1-4008-6153-8 }} * {{cite book | last1 = Ooi | first1 = Keat Gin | last2 = Anh Tuan | first2 = Hoang | year = 2015 | title = Early Modern Southeast Asia, 1350–1800 | publisher = Routledge | isbn = 978-1-317-55919-1 }} * {{cite book | last1 = Oxenham | first1 = Marc | last2 = Buckley | first2 = Hallie | year = 2015 | title = The Routledge Handbook of Bioarchaeology in Southeast Asia and the Pacific Islands | publisher = Routledge | isbn = 978-1-317-53401-3 }} * {{cite book | last1 = Duy Hinh | first1 = Nguyen | last2 = Dinh Tho | first2 = Tran | year = 2015 | title = The South Vietnamese Society | publisher = Normanby Press | isbn = 978-1-78625-513-6 }} * {{cite book | last = Yao | first = Alice | year = 2016 | title = The Ancient Highlands of Southwest China: From the Bronze Age to the Han Empire | publisher = Oxford University Press | isbn = 978-0-19-936734-4 }} * {{cite book | last = Howe | first = Brendan M. | year = 2016 | title = Post-Conflict Development in East Asia | publisher = Routledge | isbn = 978-1-317-07740-4 }} * {{cite book | last = Thanh Hai | first = Do | year = 2016 | title = Vietnam and the South China Sea: Politics, Security and Legality | publisher = Taylor & Francis | isbn = 978-1-317-39820-2 }} * {{cite book | last = Phuong Linh | first = Huynh Thi | year = 2016 | title = State-Society Interaction in Vietnam | publisher = LIT Verlag Münster | isbn = 978-3-643-90719-6 }} * {{cite book | last = Ozolinš | first = Janis Talivaldis | year = 2016 | title = Religion and Culture in Dialogue: East and West Perspectives | publisher = Springer Publishing | isbn = 978-3-319-25724-2 }} * {{cite book | last = Howard | first = Michael C. | year = 2016 | title = Textiles and Clothing of Việt Nam: A History | publisher = McFarland & Company | isbn = 978-1-4766-2440-2 }} * {{cite book | last = Kiernan | first = Ben | year = 2017 | title = Việt Nam: A History from Earliest Times to the Present | publisher = Oxford University Press | isbn = 978-0-19-516076-5 }} * {{cite book | author = DK | year = 2017 | title = The Vietnam War: The Definitive Illustrated History | publisher = Dorling Kindersley Limited | isbn = 978-0-241-30868-4 }} * {{cite book | last = Travel | first = DK | year = 2017 | title = DK Eyewitness Travel Guide Vietnam and Angkor Wat | publisher = Dorling Kindersley Limited | isbn = 978-0-241-30136-4 }} * {{cite book | last = Moïse | first = Edwin E. | year = 2017 | title = Land Reform in China and North Vietnam: Consolidating the Revolution at the Village Level | publisher = University of North Carolina Press | isbn = 978-0-8078-7445-5 }} * {{cite book | last = Hinchey | first = Jane | year = 2017 | title = Vietnam: Discover the Country, Culture and People | publisher = Redback Publishing | isbn = 978-1-925630-02-2 }} * {{cite book | last = Kort | first = Michael | year = 2017 | title = The Vietnam War Re-Examined | publisher = Cambridge University Press | isbn = 978-1-107-04640-5 }} * {{cite book | last = Trieu Dan | first = Nguyen | year = 2017 | title = A Vietnamese Family Chronicle: Twelve Generations on the Banks of the Hat River | publisher = McFarland Publishing | isbn = 978-0-7864-8779-0 }} * {{cite book | last1 = Tran | first1 = Tri C. | last2 = Le | first2 = Tram | year = 2017 | title = Vietnamese Stories for Language Learners: Traditional Folktales in Vietnamese and English Text (MP3 Downloadable Audio Included) | url = https://archive.org/details/vietnamesestorie0000tran | publisher = Tuttle Publishing | isbn = 978-1-4629-1956-7 }} * {{cite book |last=Tran |first=Anh Q. |title=Gods, Heroes, and Ancestors: An Interreligious Encounter in Eighteenth-Century Vietnam |year=2017 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-067760-2 |url=https://www.oxfordscholarship.com/view/10.1093/oso/9780190677602.001.0001/oso-9780190677602 }} * {{cite book | last1 = Cosslett | first1 = Tuyet L. | last2 = Cosslett | first2 = Patrick D. | year = 2017 | title = Sustainable Development of Rice and Water Resources in Mainland Southeast Asia and Mekong River Basin | publisher = Springer Publishing | isbn = 978-981-10-5613-0 }} * {{cite book | last1 = Zhu | first1 = Ying | last2 = Ren | first2 = Shuang | last3 = Collins | first3 = Ngan | last4 = Warner | first4 = Malcolm | year = 2017 | title = Business Leaders and Leadership in Asia | publisher = Taylor & Francis | isbn = 978-1-317-56749-3 }} * {{cite book | last1 = Dohrenwend | first1 = Bruce P. | last2 = Turse | first2 = Nick | last3 = Wall | first3 = Melanie M. | author3-link = Melanie Wall | last4 = Yager | first4 = Thomas J. | year = 2018 | title = Surviving Vietnam: Psychological Consequences of the War for US Veterans | publisher = Oxford University Press | isbn = 978-0-19-090444-9 }} * {{cite book | last = Lamport | first = Mark A. | year = 2018 | title = Encyclopedia of Christianity in the Global South | publisher = Rowman & Littlefield Publishers | isbn = 978-1-4422-7157-9 }} * {{cite book | last = Dinh Tham | first = Nguyen | year = 2018 | title = Studies on Vietnamese Language and Literature: A Preliminary Bibliography | publisher = Cornell University Press | isbn = 978-1-5017-1882-3 }} * {{cite book | last = Dayley | first = Robert | year = 2018 | title = Southeast Asia in the New International Era | publisher = Taylor & Francis | isbn = 978-0-429-97424-3 }} * {{cite book | last = Chen | first = Steven | year = 2018 | title = The Design Imperative: The Art and Science of Design Management | publisher = Springer Publishing | isbn = 978-3-319-78568-4 }} * {{cite book |editor-last=Wilcox |editor-first=Wynn |title=Vietnam and the West: New Approaches |date=2010 |publisher=SEAP Publications, Cornell University Press |location=Ithaca, NY |isbn=978-0-87727-782-8 }} {{refend}} === Akademska literatura === {{refbegin|30em}} * {{cite journal | last = Crozier | first = Brian | year = 1955 | title = The Diem Regime in Southern Vietnam | url = https://archive.org/details/sim_far-eastern-survey_1955-04_24_4/page/49 | journal = Far Eastern Survey | volume = 24 | issue = 4 | pages = 49–56 | jstor = 3023970 | doi = 10.2307/3023970 }} * {{cite journal | last = Gittinger | first = J. Price | year = 1959 | title = Communist Land Policy in North Viet Nam | url = https://archive.org/details/sim_far-eastern-survey_1959-08_28_8/page/113 | journal = Far Eastern Survey | volume = 28 | issue = 8 | pages = 113–126 | jstor = 3024603 | doi = 10.2307/3024603 }} * {{cite journal | last = Trần | first = Văn Khê | year = 1972 | title = Means of Preservation and Diffusion of Traditional Music in Vietnam | journal = Asian Music | volume = 3 | issue = 1 | pages = 40–44 | jstor = 834104 | doi = 10.2307/834104 }} * {{cite journal | last1 = Riehl | first1 = Herbert | last2 = Augstein | first2 = Ernst | year = 1973 | title = Surface interaction calculations over the Gulf of Tonkin | journal = Tellus | volume = 25 | doi = 10.3402/tellusa.v25i5.9694 | issue = 5 | pages = 424–434 | bibcode = 1973Tell...25..424R }} * {{cite journal | title = The Austroasiatics in Ancient South China: Some Lexical Evidence | first1 = Jerry | last1 = Norman | first2 = Tsu-lin | last2 = Mei | journal = Monumenta Serica | year = 1976 | volume = 32 |pages = 274–301 | doi = 10.1080/02549948.1976.11731121 }} * {{cite web | last = Fraser | first = SE | year = 1980 | url = https://www.popline.org/node/448682 | title = Vietnam's first census | publisher = Intercom | website = POPLINE | volume = 8 | issue = 8 | access-date = 16. 10. 2018 | archive-date = 16. 10. 2018 | archive-url = https://web.archive.org/web/20181016125947/https://www.popline.org/node/448682 | url-status = dead }} * {{cite journal | last = Higham | first = C.F.W. | year = 1984 | title = Prehistoric Rice Cultivation in Southeast Asia | url = https://archive.org/details/sim_scientific-american_1984-04_250_4/page/138 | journal = Scientific American | volume = 250 | issue = 4 | pages = 138–149 | jstor = 24969352 | bibcode = 1984SciAm.250d.138H | doi = 10.1038/scientificamerican0484-138 }} * {{cite journal | last = Nguyen | first = Lan Cuong | year = 1985 | title = Two early Hoabinhian crania from Thanh Hoa Province, Vietnam | journal = Zeitschrift für Morphologie und Anthropologie | volume = 77 | issue = 1 | pages = 11–17 | doi = 10.1127/zma/77/1987/11 | jstor = 25757211 | pmid = 3564631 }} * {{cite journal | last = Trần | first = Văn Khê | year = 1985 | title = Chinese Music and Musical Traditions of Eastern Asia | journal = The World of Music, Verlag für Wissenschaft und Bildung | volume = 27 | issue = 1 | pages = 78–90 | jstor = 43562680 }} * {{cite journal | last = Gough | first = Kathleen | year = 1986 | title = The Hoa in Vietnam | journal = Contemporary Marxism, Social Justice/Global Options | issue = 12/13 | pages = 81–91 | jstor = 29765847 }} * {{cite journal | last = Kimura | first = Tetsusaburo | year = 1986 | title = Vietnam—Ten Years of Economic Struggle | url = https://archive.org/details/sim_asian-survey_1986-10_26_10/page/n4 | journal = Asian Survey | volume = 26 | issue = 10 | pages = 1039–1055 | jstor = 2644255 | doi = 10.2307/2644255 }} * {{cite journal | last = Quach Langlet | first = Tâm | year = 1991 | url = https://www.persee.fr/doc/befeo_0336-1519_1991_num_78_1_1802 | title = Charles Fourniau : Annam-Tonkin 1885–1896. Lettrés et paysans vietnamiens face à la conquête coloniale. Travaux du Centre d'Histoire et Civilisations de la péninsule Indochinoise | language = fr | journal = Bulletin de l'École Française d'Extrême-Orient | via = Persée | volume = 78 }} * {{cite journal | last = Huu Chiem | first = Nguyen | year = 1993 | url = https://kyoto-seas.org/pdf/31/2/310205.pdf | title = Geo-Pedological Study of the Mekong Delta | journal = Southeast Asian Studies | via = Kyoto University | volume = 31 | issue = 2 | archive-url = https://web.archive.org/web/20181002080004/https://kyoto-seas.org/pdf/31/2/310205.pdf | archive-date = 2. 10. 2018 | url-status = dead | access-date = 16. 10. 2018 }} * {{cite journal | last = Thayer | first = Carlyle A. | year = 1994 | title = Sino-Vietnamese Relations: The Interplay of Ideology and National Interest | url = https://archive.org/details/sim_asian-survey_1994-06_34_6/page/n22 | journal = Asian Survey | volume = 34 | issue = 6 | pages = 513–528 | jstor = 2645338 | doi = 10.2307/2645338 }} * {{cite journal | last = Greenfield | first = Gerard | year = 1994 | url = https://socialistregister.com/index.php/srv/article/download/5642/2540/&ved=2ahUKEwit8der4-HdAhVEFHIKHWamD8UQFjAJegQIBRAB&usg=AOvVaw1B9CcAzbmJbShbixe5lpWI | title = The Development of Capitalism in Vietnam | journal = Socialist Register | archive-url = https://web.archive.org/web/20180930040508/https://socialistregister.com/index.php/srv/article/download/5642/2540/%26ved%3D2ahUKEwit8der4-HdAhVEFHIKHWamD8UQFjAJegQIBRAB%26usg%3DAOvVaw1B9CcAzbmJbShbixe5lpWI | archive-date = 30. 9. 2018 | url-status = dead | access-date = 8. 11. 2018 }} * {{cite journal | last1 = Hirschman | first1 = Charles | last2 = Preston | first2 = Samuel | last3 = Manh Loi | first3 = Vu | year = 1995 | title = Vietnamese Casualties During the American War: A New Estimate | url = https://archive.org/details/sim_population-and-development-review_1995-12_21_4/page/n78 | journal = Population and Development Review | volume = 21 | issue = 4 | pages = 783–812 | jstor = 2137774 | doi = 10.2307/2137774 }} * {{cite journal | last = Goodkind | first = Daniel | year = 1995 | title = Rising Gender Inequality in Vietnam Since Reunification | url = https://archive.org/details/sim_pacific-affairs_fall-1995_68_3/page/n35 | journal = Pacific Affairs | volume = 68 | issue = 3 | pages = 342–359 | jstor = 2761129 | doi = 10.2307/2761129 }} * {{cite journal | last = Amer | first = Ramses | year = 1996 | title = Vietnam's Policies and the Ethnic Chinese since 1975 | journal = Sojourn: Journal of Social Issues in Southeast Asia | volume = 11 | issue = 1 | pages = 76–104 | doi = 10.1355/SJ11-1D | jstor = 41056928 }} * {{cite journal | last = Momoki | first = Shiro | year = 1996 | url = https://core.ac.uk/download/pdf/39312548.pdf | title = A Short Introduction to Champa Studies | journal = Kyoto University Research Information Repository, Kyoto University | via = CORE | archive-url = https://web.archive.org/web/20181018045312/https://core.ac.uk/download/pdf/39312548.pdf | archive-date = 18. 10. 2018 | url-status = dead }} * {{cite journal | title = Defining the Hundred Yue | first = William | last = Meacham | journal = Bulletin of the Indo-Pacific Prehistory Association | volume = 15 | year = 1996 | pages = 93–100 | doi = 10.7152/bippa.v15i0.11537 }} * {{cite journal | last = Jacques | first = Roland | year = 1998 | url = https://www.persee.fr/doc/outre_0300-9513_1998_num_85_318_3600 | title = Le Portugal et la romanisation de la langue vietnamienne. Faut- il réécrire l'histoire ? | language = fr | journal = Outre-Mers. Revue d'Histoire | via = Persée | volume = 318 }} * {{cite journal | last = Zinoman | first = Peter | year = 2000 | title = Colonial Prisons and Anti-Colonial Resistance in French Indochina: The Thai Nguyen Rebellion, 1917 | journal = Modern Asian Studies | volume = 34 | issue = 1 | pages = 57–98 | jstor = 313112 | doi = 10.1017/S0026749X00003590 | s2cid = 145191678 }} * {{cite journal | last = Xuan Dinh | first = Quan | year = 2000 | title = The Political Economy of Vietnam's Transformation Process | url = https://archive.org/details/sim_contemporary-southeast-asia_2000-08_22_2/page/360 | journal = Contemporary Southeast Asia | volume = 22 | issue = 2 | pages = 360–388 | jstor = 25798497 | doi = 10.1355/CS22-2G }} * {{cite journal |year=1988 |title=Nationalism and Communism in Vietnam |first=Edwin E. |last=Moise |volume=5 |issue=2 |journal=Journal of Third World Studies |pages=6–22 |publisher=University Press of Florida |jstor=45193059 }} * {{cite journal | last1 = Matsumura | first1 = Hirofumi | last2 = Lan Cuong | first2 = Nguyen | last3 = Kim Thuy | first3 = Nguyen | last4 = Anezaki | first4 = Tomoko | year = 2001 | title = Dental Morphology of the Early Hoabinian, the Neolithic Da But and the Metal Age Dong Son Civilized Peoples in Vietnam | journal = Zeitschrift für Morphologie und Anthropologie | volume = 83 | issue = 1 | pages = 59–73 | doi = 10.1127/zma/83/2001/59 | jstor = 25757578 | pmid = 11372468 }} * {{Cite journal |last=Emmers |first=Ralf |date=2005 |title=Regional Hegemonies and the Exercise of Power in Southeast Asia: A Study of Indonesia and Vietnam |url=https://www.jstor.org/stable/10.1525/as.2005.45.4.645 |journal=Asian Survey |publisher=University of California Press |volume=45 |issue=4 |pages=645–665 |doi=10.1525/as.2005.45.4.645 |jstor=10.1525/as.2005.45.4.645 |via=JSTOR }} * {{cite journal | last = Endres | first = Kirsten W. | year = 2001 | title = Local Dynamics of Renegotiating Ritual Space in Northern Vietnam: The Case of the "Dinh" | journal = Journal of Social Issues in Southeast Asia | volume = 16 | issue = 1 | pages = 70–101 | doi = 10.1355/sj16-1c | jstor = 41057051 | pmid = 19195125 }} * {{cite book | last1 = McLeod | first1 = Mark W. | last2 = Thi Dieu | first2 = Nguyen | year = 2001 | title = Culture and Customs of Vietnam | journal = Culture and Customs of Asia | url = https://archive.org/details/culturecustomsof0000mcle | url-access = registration | publisher = Greenwood Press | isbn = 978-0-313-30485-9 | issn = 1097-0738 }} * {{cite journal | last = Gallup | first = John Luke | year = 2002 | url = https://ideas.repec.org/p/wbk/wbrwps/2896.html | title = The wage labor market and inequality in Viet Nam in the 1990s | journal = Policy Research Working Paper Series, World Bank | via = Research Papers in Economics | doi = 10.1596/1813-9450-2896 | series = Policy Research Working Papers | hdl = 10986/19272 | s2cid = 18598221 }} * {{cite journal | last = Wai-ming | first = Ng | year = 2002 | url = http://www.cuhk.edu.hk/jas/staff/benng/publications/anime1.pdf | title = The Impact of Japanese Comics and Animation in Asia | journal = Journal of Japanese Trade & Industry | via = Chinese University of Hong Kong }} * {{cite journal | last = Freeman | first = Nick J. | year = 2002 | title = United States's economic sanctions against Vietnam: International business and development repercussions | journal = The Columbia Journal of World Business | volume = 28 | doi = 10.1016/0022-5428(93)90038-Q | issue = 2 | pages = 12–22 }} * {{cite journal | last = Wilkey | first = Robert Neil | year = 2002 | url = https://repository.jmls.edu/jitpl/vol20/iss4/4/ | title = Vietnam's Antitrust Legislation and Subscription to E-ASEAN: An End to the Bamboo Firewall Over Internet Regulation | journal = The John Marshall Journal of Information Technology and Privacy Law | volume = 20 | issue = 4 }} * {{cite journal | last1 = Wagstaff | first1 = Adam | last2 = van Doorslaer | first2 = Eddy | last3 = Watanabe | first3 = Naoko | year = 2003 | title = On decomposing the causes of health sector inequalities with an application to malnutrition inequalities in Vietnam | journal = Journal of Econometrics | volume = 112 | doi = 10.1016/S0304-4076(02)00161-6 | issue = 1 | pages = 207–223 | hdl = 10986/19426 | s2cid = 122165846 | url = http://www-wds.worldbank.org/external/default/WDSContentServer/WDSP/IB/2001/12/17/000094946_01120604025228/Rendered/PDF/multi0page.pdf }} * {{cite journal | last = Van Tho | first = Tran | year = 2003 | url = http://www.f.waseda.jp/tvttran/en/recentpapers/E03_Longterm_development_of_Vietnam.pdf | title = Economic development in Vietnam during the second half of the 20th century: How to avoid the danger of lagging behind | journal = The Vietnamese Economy: Awakening the Dorming Dragon | via = Waseda University | issue = 2 | archive-url = https://web.archive.org/web/20181005050943/http://www.f.waseda.jp/tvttran/en/recentpapers/E03_Longterm_development_of_Vietnam.pdf | archive-date = 5. 10. 2018 | url-status = dead }} * {{cite journal | last1 = Miguel | first1 = Edward | last2 = Roland | first2 = Gérard | year = 2005 | url = https://eml.berkeley.edu/~groland/pubs/vietnam-bombs_19oct05.pdf | title = The Long Run Impact of Bombing Vietnam | journal = University of California, Berkeley | archive-url = https://web.archive.org/web/20181003230038/https://eml.berkeley.edu/~groland/pubs/vietnam-bombs_19oct05.pdf | archive-date = 3. 10. 2018 | url-status = dead | access-date = 16. 10. 2018 }} * {{cite journal | last = Manyin | first = Mark E. | year = 2005 | url = https://fas.org/sgp/crs/row/RL32636.pdf | title = U.S. Assistance to Vietnam | journal = CRS Report for Congress | via = Federation of American Scientists | archive-url = https://web.archive.org/web/20181009075632/https://fas.org/sgp/crs/row/RL32636.pdf | archive-date = 9. 10. 2018 | url-status = dead }} * {{cite journal | last1 = Van Nam | first1 = Nguyen | last2 = de Vries | first2 = Peter J. | last3 = Van Toi | first3 = Le | last4 = Nagelkerke | first4 = Nico | year = 2005 | title = Malaria control in Vietnam: the Binh Thuan experience | url = https://archive.org/details/sim_tropical-medicine-and-international-health_2005-04_10_4/page/n66 | journal = Tropical Medicine & International Health | volume = 10 | doi = 10.1111/j.1365-3156.2005.01387.x | pmid = 15807800 | issue = 4 | pages = 357–365 | s2cid = 22083432 }} * {{cite journal | last1 = Berg | first1 = M | last2 = Stengel | first2 = C | last3 = Pham | first3 = TK | last4 = Pham | first4 = HV | last5 = Sampson | first5 = ML | last6 = Leng | first6 = M | last7 = Samreth | first7 = S | last8 = Fredericks | first8 = D | display-authors = 4 | year = 2007 | title = Magnitude of arsenic pollution in the Mekong and Red River Deltas—Cambodia and Vietnam | journal = Science of the Total Environment | volume = 372 | issue = 2–3 | pages = 413–25 | doi = 10.1016/j.scitotenv.2006.09.010 | pmid = 17081593 | bibcode = 2007ScTEn.372..413B }} * {{cite book | last = Zuckerman | first = Phil | year = 2007 | chapter-url = http://www.pitzer.edu/academics/faculty/zuckerman/Ath-Chap-under-7000.pdf | chapter = Atheism: Contemporary Rates and Patterns | title = Cambridge Companion to Atheism | via = Pitzer College | archive-url = https://web.archive.org/web/20090612114443/http://www.pitzer.edu/academics/faculty/zuckerman/Ath-Chap-under-7000.pdf | archive-date = 12. 6. 2009 | url-status = dead }} * {{cite journal | last1 = Odell | first1 = Andrew L. | last2 = Castillo | first2 = Marlene F. | year = 2008 | url = https://www.duanemorris.com/articles/static/odell_inpr_aut08.pdf | title = Vietnam in a Nutshell: An Historical, Political and Commercial Overview | journal = NYBSA International Law Practicum | via = Duane Morris | volume = 21 | issue = 2 | archive-url = https://web.archive.org/web/20181012072232/https://www.duanemorris.com/articles/static/odell_inpr_aut08.pdf | archive-date = 12. 10. 2018 | url-status = dead }} * {{cite journal | last1 = Matsumura | first1 = Hirofumi | last2 = Yoneda | first2 = Minoru | last3 = Yukio | first3 = Dodo | last4 = Oxenham | first4 = Marc | last5 = Lan Cuong | first5 = Nguyen | last6 = Kim Thuy | first6 = Nguyen | last7 = My Dung | first7 = Lam | last8 = The Long | first8 = Vu | last9 = Yamagata | first9 = Mariko | last10 = Sawada | first10 = Junmei | last11 = Shinoda | first11 = Kenichi | last12 = Takigawa | first12 = Wataru | display-authors = 4 | year = 2008 | url = https://www.jstage.jst.go.jp/article/ase/advpub/0/advpub_070416/_pdf | title = Terminal Pleistocene human skeleton from Hang Cho Cave, northern Vietnam: implications for the biological affinities of Hoabinhian people | journal = Anthropological Science | volume = 116 | issue = 3 | pages = 201–217 | via = J-STAGE | format = PDF | archive-url = https://web.archive.org/web/20180924121301/https://www.jstage.jst.go.jp/article/ase/advpub/0/advpub_070416/_pdf | archive-date = 24. 9. 2018 | url-status = dead | access-date = 16. 10. 2018 | doi = 10.1537/ase.070416 }} * {{cite journal | last1 = Van De | first1 = Nguyen | last2 = Douglas | first2 = Ian | last3 = McMorrow | first3 = Julia | last4 = Lindley | first4 = Sarah | last5 = Thuy Binh | first5 = Dao Kim Nguyen | last6 = Thi Van | first6 = Tranh | last7 = Huu Thanh | first7 = Le | last8 = Tho | first8 = Nguyen | display-authors = 4 | year = 2008 | title = Erosion and Nutrient Loss on Sloping Land under Intense Cultivation in Southern Vietnam | journal = Geographical Research | volume = 46 | doi = 10.1111/j.1745-5871.2007.00487.x | issue = 1 | pages = 4–16 | s2cid = 128887874 | url = https://www.research.manchester.ac.uk/portal/en/publications/erosion-and-nutrient-loss-on-sloping-land-under-intense-cultivation-in-southern-vietnam(511fb80d-fa5b-4ce9-b09e-194b12bda7f7).html }} * {{cite journal | last = Nasuchon | first = Nopparat | year = 2008 | url = http://www.un.org/depts/los/nippon/unnff_programme_home/fellows_pages/fellows_papers/nasuchon_0809_thailand_ppt.pdf | title = Coastal Management and Community Management in Malaysia, Vietnam, Cambodia and Thailand, with a case study of Thai Fisheries Management | journal = United Nations-Nippon Foundation Fellow Research Presentation | via = United Nations | archive-url = https://web.archive.org/web/20181002033819/http://www.un.org/depts/los/nippon/unnff_programme_home/fellows_pages/fellows_papers/nasuchon_0809_thailand_ppt.pdf | archive-date = 2. 10. 2018 | url-status = dead | access-date = 16. 10. 2018 }} * {{cite journal | last1 = Obermeyer | first1 = Ziad | last2 = Murray | first2 = Christopher J L | last3 = Gakidou | first3 = Emmanuela | year = 2008 | title = Fifty years of violent war deaths from Vietnam to Bosnia: analysis of data from the world health survey programme [Table 3] | journal = BMJ | volume = 336 | doi = 10.1136/bmj.a137 | issue = 7659 | pages = 1482–6 | pmc = 2440905 | pmid = 18566045 }} * {{cite journal | last1 = Hoang Vuong | first1 = Quan | last2 = Dung Tran | first2 = Tri | year = 2009 | title = The Cultural Dimensions of the Vietnamese Private Entrepreneurship | journal = The IUP Journal of Entrepreneurship Development | via = Social Science Research Network | ssrn = 1442384 }} * {{cite book | last1 = Lieberman | first1 = Samuel S. | last2 = Wagstaff | first2 = Adam | year = 2009 | title = Health financing and delivery in Vietnam | url = https://archive.org/details/healthfinancingd0000lieb | publisher = World Bank | doi = 10.1596/978-0-8213-7782-6 | isbn = 978-0-8213-7782-6 }} * {{cite journal | last1 = Cuong Le | first1 = Duc | last2 = Kubo | first2 = Tatsuhiko | last3 = Fujino | first3 = Yoshihisa | last4 = Minh Pham | first4 = Truong | last5 = Matsuda | first5 = Shinya | display-authors = 4 | year = 2010 | url = https://www.jstage.jst.go.jp/article/apjdm/4/2/4_23/_pdf | title = Health Care System in Vietnam: Current Situation and Challenges | journal = Asian Pacific Journal of Disease Management | via = J-STAGE | volume = 4 | issue = 2 | archive-url = https://web.archive.org/web/20181005063017/https://www.jstage.jst.go.jp/article/apjdm/4/2/4_23/_pdf | archive-date = 5. 10. 2018 | url-status = dead }} * {{cite report | last1 = Cira | first1 = Dean | last2 = Dastur | first2 = Arish | last3 = Kilroy | first3 = Austin | last4 = Lozano | first4 = Nancy | last5 = Gun-wang | first5 = Hyoung | display-authors = 4 | year = 2011 | title = Vietnam Urbanization Review | publisher= World Bank | via = ResearchGate | doi = 10.13140/2.1.5100.6249 }} * {{cite journal | last1 = Buiter | first1 = Willem | last2 = Rahbari | first2 = Ebrahim | year = 2011 | url = https://voxeu.org/article/global-growth-generators-moving-beyond-emerging-markets-and-brics | title = Global growth generators: Moving beyond emerging markets and BRICs | journal = Centre for Economic Policy Research | archive-url = https://web.archive.org/web/20181017023329/https://voxeu.org/article/global-growth-generators-moving-beyond-emerging-markets-and-brics | archive-date = 17. 10. 2018 | url-status = dead }} * {{cite journal | last = Pincus | first = Jonathan | year = 2015 | url = https://www.flandersinvestmentandtrade.com/export/sites/trade/files/news/223150605130929/223150605130929_1.pdf | title = Why Doesn't Vietnam Grow Faster?: State Fragmentation and the Limits of Vent for Surplus Growth | journal = Southeast Asian Economies | via = Flanders Investment and Trade | doi = 10.1355/ae32-1c | volume = 32 | issue = 1 | pages = 26 | s2cid = 154680467 | archive-url = https://web.archive.org/web/20181017031232/https://www.flandersinvestmentandtrade.com/export/sites/trade/files/news/223150605130929/223150605130929_1.pdf | archive-date = 17. 10. 2018 | url-status = dead }} * {{cite book | last = Thomas | first = Martin | year = 2012 | title = Rubber, coolies and communists: In Violence and Colonial Order: Police, Workers and Protest in the European Colonial Empires, 1918–1940 (Critical Perspectives on Empire from Part II – Colonial case studies: French, British and Belgian) | pages = 141–176 | doi = 10.1017/CBO9781139045643.009 | isbn = 978-1-139-04564-3 }} * {{cite journal | last = Hong Phuong | first = Nguyen | year = 2012 | url = http://tec.earth.sinica.edu.tw/TEM/meeting/20120606_pdf/771_18_GEM_Taipei_June12_VietnamHazard.pdf | title = Seismic Hazard Studies in Vietnam | journal = GEM Semi-Annual Meeting – Academia Sinica | via = Taiwan Earthquake Research Center | archive-url = https://web.archive.org/web/20181010113105/http://tec.earth.sinica.edu.tw/TEM/meeting/20120606_pdf/771_18_GEM_Taipei_June12_VietnamHazard.pdf | archive-date = 10. 10. 2018 | url-status = dead }} * {{cite journal | last1 = McCaig | first1 = Brian | last2 = Pavcnik | first2 = Nina | year = 2013 | url = https://www.dartmouth.edu/~npavcnik/docs/Vietnam_structural_change_October_2013.pdf | title = Moving out of agriculture: structural change in Vietnam | journal = Dartmouth College | archive-url = https://web.archive.org/web/20181009053832/https://www.dartmouth.edu/~npavcnik/docs/Vietnam_structural_change_October_2013.pdf | archive-date = 9. 10. 2018 | url-status = dead | access-date = 16. 10. 2018 }} * {{cite journal | last1 = Chapman | first1 = Bruce | last2 = Liu | first2 = Amy Y.C. | year = 2013 | title = Repayment Burdens of Student Loans for Vietnamese Higher Education | journal = Crawford School Research Paper | via = Social Science Research Network | ssrn = 2213076 }} * {{cite journal | last1 = Huu Duc | first1 = Nguyen | last2 = Mai Hoa | first2 = Duong Thi | last3 = Thien Huong | first3 = Nguyen | last4 = Ngoc Bao | first4 = Nguyen | year = 2013 | url = https://www.jstage.jst.go.jp/article/easts/10/0/10_2080/_pdf | title = On Various Essential Data Related to Status Quo of Motorcycles in Vietnam | journal = Journal of the Eastern Asia Society for Transportation Studies | via = J-STAGE | volume = 10 | archive-url = https://web.archive.org/web/20181006081630/https://www.jstage.jst.go.jp/article/easts/10/0/10_2080/_pdf | archive-date = 6. 10. 2018 | url-status = dead }} * {{cite journal | last1 = Cox | first1 = Anne | last2 = Le | first2 = Viet | year = 2014 | title = Governmental influences on the evolution of agricultural cooperatives in Vietnam: an institutional perspective with case studies | journal = Asia Pacific Business Review | via = University of Wollongong Research Online | volume = 20 | issue = 3 | pages = 401–418 | doi = 10.1080/13602381.2014.931045 | s2cid = 44972080 | url = https://ro.uow.edu.au/buspapers/477/ | access-date = 18. 4. 2023 }} * {{cite journal | last1 = Banout | first1 = Jan | last2 = Urban | first2 = Ondrej | last3 = Musil | first3 = Vojtech | last4 = Szakova | first4 = Jirina | last5 = Balik | first5 = Jiri | display-authors = 4 | year = 2014 | title = Agent Orange Footprint Still Visible in Rural Areas of Central Vietnam | journal = Journal of Environmental and Public Health | volume = 2014 | pages = 1–10 | doi = 10.1155/2014/528965 | pmc = 3930020 | pmid = 24639878 | doi-access = free }} * {{cite journal | last1 = Różycka-Tran | first1 = Joanna | last2 = Anh Tran | first2 = Quan | year = 2014 | url = https://terebess.hu/zen/mesterek/Self-regulation.pdf | title = Self-regulation techniques in Vietnamese Zen Truc Lam Monastery | journal = Terebess Online | archive-url = https://web.archive.org/web/20181008135502/https://terebess.hu/zen/mesterek/Self-regulation.pdf | archive-date = 8. 10. 2018 | url-status = dead }} * {{cite journal | last = Crook | first = Joe | year = 2014 | url = http://digitalcollections.sit.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=2852&context=isp_collection | title = Traveling Through Space: A Look at the Evolution of Transportation in Vietnam and its Implications | journal = Independent Study Project (ISP) Collection | via = SIT Digital Collections | archive-url = https://web.archive.org/web/20181006073817/https://digitalcollections.sit.edu/cgi/viewcontent.cgi?referer=&httpsredir=1&article=2852&context=isp_collection | archive-date = 6. 10. 2018 | url-status = dead }} * {{cite journal | last = Grigoreva | first = Nina V. | year = 2014 | url = https://www.hse.ru/data/2014/09/22/1315713592/62HUM2014.pdf | title = Legendary Ancestors, National Identity, and the Socialization of Children in Contemporary Vietnam | journal = Centre for Asian and African Studies | archive-url = https://web.archive.org/web/20181015053635/https://www.hse.ru/data/2014/09/22/1315713592/62HUM2014.pdf | archive-date = 15. 10. 2018 | url-status = dead }} * {{cite journal | last1 = Merola | first1 = R. B. | last2 = Hien | first2 = T. T. | last3 = Quyen | first3 = D. T. T. | last4 = Vengosh | first4 = A. | year = 2014 | title = Arsenic exposure to drinking water in the Mekong Delta | journal = Science of the Total Environment | volume = 511 | pages = 544–552 | doi = 10.1016/j.scitotenv.2014.12.091 | pmid = 25585157 | bibcode = 2015ScTEn.511..544M }} * {{cite journal | last = Ha Trân | first = Thi Thai | year = 2014 | url = https://journals.openedition.org/ries/3895 | title = Education financing in Vietnam | journal = Revue Internationale d'Éducation de Sèvres | doi = 10.4000/ries.3895 | s2cid = 129299111 | via = OpenEdition Journals }} * {{cite journal | last = Kim Phuong | first = Tran | year = 2014 | url = https://www.metalbulletin.com/events/download.ashx/document/speaker/7373/a0ID000000X0k5EMAR/Presentation | title = Vietnam: Highland bauxite Projects and initial economic effects | journal = Vietnam Institute of Geosciences and Mineral Resources | via = Metal Bulletin | archive-url = https://web.archive.org/web/20181004074521/https://www.metalbulletin.com/events/download.ashx/document/speaker/7373/a0ID000000X0k5EMAR/Presentation | archive-date = 4. 10. 2018 | url-status = dead }} * {{cite journal | last = Pham | first = Alice | year = 2015 | url = http://www.cuts-geneva.org/pdf/TAF087_good-practice-telecom-regulations_Vietnam.pdf | title = The Vietnam Telecommunications Sector: Good Practices in Regulatory Reform in Relation to Competition Policy & Law Issues | location = Toronto, Ženeva i Brighton | journal = CUTS International | archive-url = https://web.archive.org/web/20190225033214/http://www.cuts-geneva.org/pdf/TAF087_good-practice-telecom-regulations_Vietnam.pdf | archive-date = 25. 2. 2019 | url-status = dead }} * {{cite journal | last = Tung Hieu | first = Ly | year = 2015 | url = http://www.vjol.info/index.php/VSS/article/viewFile/22956/19604 | title = Confucian Influences on Vietnamese Culture | journal = Vietnam Social Sciences | via = Vietnam Journals Online | volume = 5 | issue = 169 | archive-url = https://web.archive.org/web/20181015044859/http://www.vjol.info/index.php/VSS/article/viewFile/22956/19604 | archive-date = 15. 10. 2018 | url-status = dead }} * {{cite journal | last1 = Sohr | first1 = Alexander | last2 = Brockfeld | first2 = Elmar | last3 = Sauerländer | first3 = Anke | last4 = Melde | first4 = Eric | year = 2016 | title = Traffic Information System for Hanoi | journal = Procedia Engineering | doi = 10.1016/j.proeng.2016.02.035 | volume = 142 | pages = 221–228 }} * {{cite journal | author = BirdLife International | year = 2016 | title = Lophura edwardsi | journal = The IUCN Red List of Threatened Species | doi = 10.2305/IUCN.UK.2016-3.RLTS.T45354985A95145107.en }} * {{cite thesis | last = Ngo | first = Lan A. | year = 2016 | url = https://repository.library.georgetown.edu/handle/10822/1040724 | hdl = 10822/1040724 | title = Nguyễn–Catholic History (1770s–1890s) and the Gestation of Vietnamese Catholic National Identity | type = PhD dissertation | publisher = Georgetown University | via = DigitalGeorgetown | format = PDF | access-date = 14. 3. 2023 }} <!-- Ngô Anh Lân --> * {{cite journal | last1 = Viet Trung | first1 = Le | last2 = Quoc Viet | first2 = Tran | last3 = Van Chat | first3 = Pham | year = 2016 | url = https://www.vpi.pvn.vn/upload/file/TCDK/2016/Thang%2011/Le%20Viet%20Trung.pdf | title = An Overview of Vietnam's Oil and Gas Industry | journal = Petroleum Economics & Management | via = Vietnam Petroleum Institute | volume = 10 | archive-url = https://web.archive.org/web/20181010050015/https://www.vpi.pvn.vn/upload/file/TCDK/2016/Thang%2011/Le%20Viet%20Trung.pdf | archive-date = 10. 10. 2018 | url-status = dead }} * {{cite journal | last1 = Trinh | first1 = Q. M. | last2 = Nguyen | first2 = H. L. | last3 = Do | first3 = T. N. | last4 = Nguyen | first4 = V. N. | last5 = Nguyen | first5 = B. H. | last6 = Nguyen | first6 = T. V. A. | last7 = Sintchenko | first7 = V. | last8 = Marais | first8 = B. J. | display-authors = 4 | year = 2016 | title = Tuberculosis and HIV co-infection in Vietnam | journal = International Journal of Infectious Diseases | volume = 46 | issue = 2 | pages = 12–22 | doi = 10.1016/0022-5428(93)90038-Q | pmid = 27044521 }} * {{cite journal | last = Nhu Nguyen | first = Quynh Thi | year = 2016 | url = https://files.eric.ed.gov/fulltext/EJ1121509.pdf | title = The Vietnamese Values System: A Blend of Oriental, Western and Socialist Values | journal = International Education Studies | via = Institute of Education Sciences | volume = 9 | issue = 12 | archive-url = https://web.archive.org/web/20181015045249/https://files.eric.ed.gov/fulltext/EJ1121509.pdf | archive-date = 15. 10. 2018 | url-status = dead }} * {{cite journal | last = Feinberg | first = Richard E. | year = 2016 | title = Principles and Power | journal = Problems of Post-Communism | volume = 63 | issue = 2 | pages = 75–83 | via = Taylor & Francis | doi = 10.1080/10758216.2015.1083377 | s2cid = 156148830 }} * {{cite journal | last1 = Linh Le | first1 = Thi Phuong | last2 = Anh Trinh | first2 = Tu | year = 2016 | title = Encouraging Public Transport Use to Reduce Traffic Congestion and Air Pollutant: A Case Study of Ho Chi Minh City, Vietnam | journal = Procedia Engineering | volume = 142 | pages = 236–243 | doi = 10.1016/j.proeng.2016.02.037 }} * {{cite thesis | last = Anh Dinh | first = Thuy | year = 2016 | url = https://tiara-tu.ac.th/uploadFiles/145820_3248776dfc4e589b1e3c3095999f3984.pdf | title = The Causes and Effects of Korean Pop Culture on Vietnamese Consumer Behavior | type = MA thesis | publisher = Thammasat University | access-date = 14. 3. 2023 }} * {{cite journal | last1 = Minh Hoang | first1 = Truong | last2 = van Lap | first2 = Nguyen | last3 = Kim Oanh | first3 = Ta Thi | last4 = Jiro | first4 = Takemura | year = 2016 | title = The influence of delta formation mechanism on geotechnical property sequence of the late Pleistocene–Holocene sediments in the Mekong River Delta | journal = Heliyon | volume = 2 | issue = 11 | pages = e00165 | doi = 10.1016/j.heliyon.2016.e00165 | pmc = 5114594 | pmid = 27882357 }} * {{cite journal | last1 = Shaofei | first1 = YE | last2 = Guoqing | first2 = Zhang | year = 2016 | url = http://jtp.cnki.net/bilingual/detail/html/ZGBJ201603017 | title = The relationship between Nanyue and Annam in the ancient historical records of China and Vietnam | journal = Honghe Prefecture Center for Vietnamese Studies, Honghe University | via = CNKI Journal Translation Project | access-date = 11. 6. 2023 | archive-date = 16. 10. 2018 | archive-url = https://web.archive.org/web/20181016125913/http://jtp.cnki.net/bilingual/detail/html/ZGBJ201603017 | url-status = dead }} * {{cite journal | last = Van Hoang | first = Chung | year = 2017 | url = https://www.iseas.edu.sg/images/pdf/ISEAS_Perspective_2017_34.pdf | title = Evangelizing Post-Đổi Mới Vietnam: The Rise of Protestantism and the State's Response | journal = Perspective | publisher = ISEAS–Yusof Ishak Institute | issue = 34 | issn = 2335-6677 | archive-url = https://web.archive.org/web/20181014021910/https://www.iseas.edu.sg/images/pdf/ISEAS_Perspective_2017_34.pdf | archive-date = 14. 10. 2018 | url-status = dead }} * {{cite journal | last1 = H. Dang | first1 = Hai-Anh | last2 = Glewwe | first2 = Paul W. | year = 2017 | url = https://www.riseprogramme.org/sites/www.riseprogramme.org/files/publications/RISE_WP-017_Dang%20%26%20Glewwe.pdf | title = Well Begun, but Aiming Higher: A Review of Vietnam's Education Trends in the Past 20 Years and Emerging Challenges | journal = The Journal of Development Studies | volume = 54 | issue = 7 | pages = 1171–1195 | doi = 10.1080/00220388.2017.1380797 | pmid = 29937575 | pmc = 6010051 | via = Research on Improving Systems of Education | archive-url = https://web.archive.org/web/20181005063352/https://www.riseprogramme.org/sites/www.riseprogramme.org/files/publications/RISE_WP-017_Dang%20%26%20Glewwe.pdf | archive-date = 5. 10. 2018 | url-status = dead }} * {{cite journal | last = Overland | first = Indra | year = 2017 | title = Impact of Climate Change on ASEAN International Affairs: Risk and Opportunity Multiplier | journal = Norwegian Institute of International Affairs (NUPI) and Myanmar Institute of International and Strategic Studies (MISIS) | via = ResearchGate | issn = 1894-650X }} * {{cite journal | last1 = Baccini | first1 = Leonardo | last2 = Impullitti | first2 = Giammario | last3 = Malesky | first3 = Edmund J. | year = 2017 | title = Globalization and State Capitalism: Assessing Vietnam's Accession to the WTO | journal = CESifo Working Paper Series | via = Social Science Research Network | ssrn = 3036319 }} * {{cite journal | last1 = Hong Truong | first1 = Son | last2 = Ye | first2 = Qinghua | last3 = Stive | first3 = Marcel J. F. | year = 2017 | title = Estuarine Mangrove Squeeze in the Mekong Delta, Vietnam | journal = Journal of Coastal Research | via = BioOne | volume = 33 | doi = 10.2112/JCOASTRES-D-16-00087.1 | issue = 4 | pages = 747–763 | s2cid = 131892649 }} * {{cite journal | last1 = Nang Chung | first1 = Trinh | last2 = Giang Hai | first2 = Nguyen | year = 2017 | url = http://www.vjol.info/index.php/VSS/article/viewFile/30440/25877 | title = Dong Son Culture in First Ten Centuries AD | journal = Institute of Archaeology, Vietnam Academy of Social Sciences | archive-url = https://web.archive.org/web/20181018032546/http://www.vjol.info/index.php/VSS/article/viewFile/30440/25877 | archive-date = 18. 10. 2018 | url-status = dead }} * {{cite journal | last1 = Dang Vu | first1 = Hoai Nam | last2 = Nielsen | first2 = Martin Reinhardt | year = 2018 | title = Understanding utilitarian and hedonic values determining the demand for rhino horn in Vietnam | journal = Human Dimensions of Wildlife | volume = 23 | issue = 5 | pages = 417–432 | via = Taylor & Francis | doi = 10.1080/10871209.2018.1449038 | s2cid = 46933047 }} * {{cite journal | last = Trương | first = Ngân | year = 2018 | url = http://www.theseus.fi/bitstream/handle/10024/147214/Truong_Ngan.pdf | title = Solid Waste Management in Vietnam | journal = Degree Programme in Environmental Engineering | archive-url = https://web.archive.org/web/20190108081019/http://www.theseus.fi/bitstream/handle/10024/147214/Truong_Ngan.pdf | archive-date = 8. 1. 2019 | url-status = dead }} * {{cite journal | last1 = Truong | first1 = Nhu | last2 = Vo | first2 = Dang H. | last3 = Nguyen | first3 = Dzung | year = 2018 | url = https://mrlg.org/wp-content/uploads/2018/05/Mekong-State-of-Land-DISCUSSION-DRAFT-single-layout.pdf | title = Mekong State of Land | journal = Mekong Region Land Governance | archive-url = https://web.archive.org/web/20181006021518/https://mrlg.org/wp-content/uploads/2018/05/Mekong-State-of-Land-DISCUSSION-DRAFT-single-layout.pdf | archive-date = 6. 10. 2018 | url-status = dead | access-date = 16. 10. 2018 }} * {{cite journal | last = Quang Vinh | first = Bui | url = https://www2.gwu.edu/~iiep/assets/docs/Bai%20trinh%20bay%20VN2035%20tai%20DC-ENG.pdf | title = Vietnam 2035: Toward Prosperity, Creativity, Equity, and Democracy | journal = George Washington University | archive-url = https://web.archive.org/web/20181017030816/https://www2.gwu.edu/~iiep/assets/docs/Bai%20trinh%20bay%20VN2035%20tai%20DC-ENG.pdf | archive-date = 17. 10. 2018 | url-status = dead }} * {{cite journal | author = Cornell University | url = https://seap.einaudi.cornell.edu/rice-vietnamese-culture-and-economy | title = Rice in Vietnamese Culture and Economy | journal = Mario Einaudi Center for International Studies – Southeast Asia Program }} * {{cite journal | last = Van Van | first = Hoang | url = http://r-cube.ritsumei.ac.jp/repo/repository/rcube/4129/LCS_22_1pp7-18_HOANG.pdf | title = The Current Situation and Issues of the Teaching of English in Vietnam | journal = Ritsumeikan Asia Pacific University | volume = 22 | issue = 1 | archive-url = https://web.archive.org/web/20181012055826/http://r-cube.ritsumei.ac.jp/repo/repository/rcube/4129/LCS_22_1pp7-18_HOANG.pdf | archive-date = 12. 10. 2018 | url-status = dead }} {{refend}} === Vijesti i časopisi === {{refbegin|30em}} * {{cite news | author = The Harvard Crimson | year = 1972 | url = https://www.thecrimson.com/article/1972/12/13/med-school-professor-praises-north-vietnams/ | title = Med School Professor Praises North Vietnam's Medical Care | newspaper = The Harvard Crimson }} * {{cite web | author = The New York Times | date = 3. 7. 1976 | url = https://www.nytimes.com/1976/07/03/archives/2-parts-of-vietnam-officially-reunited-leadership-chosen-north-and.html | title = 2 Parts of Vietnam Officially Reunited; Leadership Chosen | work = The New York Times }} * {{cite news | author = Spokesman-Review | year = 1977 | url = https://news.google.com/newspapers?nid=1314&dat=19770628&id=XjxOAAAAIBAJ&pg=6918,5104561 | title = Vietnam outlines collectivization goals | newspaper = The Spokesman-Review }} * {{cite news | last = Swanson | first = Susan | year = 1978 | url = https://www.washingtonpost.com/archive/local/1978/03/16/vietnamese-celebrate-womens-day-in-old-and-new-ways/d3502136-2573-4dc0-8ddf-22485acc6765/ | title = Vietnamese Celebrate 'Women's Day' in Old and New Ways | newspaper = The Washington Post }} * {{cite news | last = Cockburn | first = Patrick | year = 1994 | url = https://www.independent.co.uk/news/world/us-finally-ends-vietnam-embargo-1391770.html | title = US finally ends Vietnam embargo | newspaper = The Independent }} * {{cite web | last = Shenon | first = Philip | date = 23. 4. 1995 | url = https://www.nytimes.com/1995/04/23/world/20-years-after-victory-vietnamese-communists-ponder-how-to-celebrate.html | title = 20 Years After Victory, Vietnamese Communists Ponder How to Celebrate | work = The New York Times }} * {{cite web | last = Mitchell | first = Alison | date = 12. 7. 1995 | url = https://www.nytimes.com/1995/07/12/world/opening-vietnam-overview-us-grants-vietnam-full-ties-time-for-healing-clinton.html | title = Opening to Vietnam: The Overview; U.S. Grants Vietnam Full Ties; Time for Healing, Clinton Says | work = The New York Times }} * {{cite news | author = BBC News | year = 1997 | url = http://news.bbc.co.uk/2/hi/world/analysis/42854.stm | title = Vietnam: changing of the guard | work = BBC News }} * {{cite news | author = BBC News | year = 2004 | url = http://news.bbc.co.uk/2/hi/asia-pacific/3752682.stm | title = Vietnam's new-look economy | work = BBC News }} * {{cite news | author = BBC News | year = 2005 | url = http://news.bbc.co.uk/2/hi/asia-pacific/4494347.stm | title = The legacy of Agent Orange | work = BBC News }} * {{cite web | author = DigInfo | year = 2007 | url = http://www.diginfo.tv/2007/12/05/07-0601-d.php | title = TOSY TOPIO – Table Tennis Playing Robot | publisher = DigInfo | archive-url = https://web.archive.org/web/20090521023057/http://www.diginfo.tv/2007/12/05/07-0601-d.php | archive-date = 21. 5. 2009 | url-status = dead }} * {{cite web | author = China Daily | year = 2008 | url = http://english.sina.com/sports/p/2008/1229/208116.html | title = Vietnam win first int'l title | work = China Daily | publisher = Sina English }} * {{cite news | author = The Economist | year = 2008 | url = http://www.economist.com/node/11041548?story_id=E1_TTDQTVQR | title = A bit of everything [Vietnam's quest for role models] | newspaper = The Economist | archive-url = https://web.archive.org/web/20121021084608/http://www.economist.com/node/11041548?story_id=E1_TTDQTVQR | archive-date = 21. 10. 2012 | url-status = dead | access-date = 16. 10. 2018 }} * {{cite web | author = Vietnam+ | year = 2008 | url = https://en.vietnamplus.vn/high-speed-railway-engineers-to-be-trained-in-japan/10244.vnp | title = High speed railway engineers to be trained in Japan | publisher = Vietnam+ }} * {{cite web | last = Khanh | first = Vu | year = 2008 | url = http://sggpnews.org.vn/lifestyle/cultural-values-of-traditional-vietnamese-wedding-3422.html | title = Cultural values of traditional Vietnamese wedding | publisher = Sài Gòn Giải Phóng }} * {{cite news | author = BBC News | year = 2009 | url = http://news.bbc.co.uk/2/hi/asia-pacific/8429351.stm | title = Vietnam lawyer charged with subversion | work = BBC News }} * {{cite web | last = Mydans | first = Seth | date = 24. 12. 2009 | url = https://www.nytimes.com/2009/12/24/world/asia/24vietnam.html | title = Vietnam Charges Lawyer With Capital Crime | work = The New York Times }} * {{cite news | author = The Japan Times | year = 2009 | url = https://www.japantimes.co.jp/news/2009/12/12/national/vietnam-opts-for-japanese-bullet-trains/ | title = Vietnam opts for Japanese bullet trains | publisher = The Japan Times | newspaper = The Japan Times Online | access-date = 11. 6. 2023 | archive-date = 16. 10. 2018 | archive-url = https://web.archive.org/web/20181016164935/https://www.japantimes.co.jp/news/2009/12/12/national/vietnam-opts-for-japanese-bullet-trains/ | url-status = dead }} * {{cite web | last = Corapi | first = Annie | year = 2010 | url = http://edition.cnn.com/2010/HEALTH/08/25/healthiest.ethnic.cuisines/index.html | title = The 10 healthiest ethnic cuisines | publisher = CNN Health | access-date = 11. 6. 2023 | archive-date = 1. 10. 2018 | archive-url = https://web.archive.org/web/20181001160049/http://edition.cnn.com/2010/HEALTH/08/25/healthiest.ethnic.cuisines/index.html | url-status = dead }} * {{cite magazine | last = Borel | first = Brooke | year = 2010 | url = https://www.popsci.com/technology/article/2010-02/ping-pong-playing-terminator | title = A Ping-Pong-Playing Terminator | magazine = Popular Science }} * {{cite news | last = Huong | first = Minh | year = 2010 | url = https://vietnamnews.vn/Sunday/Features/201033/Folk-poetry-preservation-a-labour-of-love.html | title = Folk poetry preservation a labour of love | newspaper = Việt Nam News | access-date = 16. 10. 2018 | archive-date = 16. 10. 2018 | archive-url = https://web.archive.org/web/20181016103825/https://vietnamnews.vn/Sunday/Features/201033/Folk-poetry-preservation-a-labour-of-love.html | url-status = dead }} * {{cite news | author = Thanh Niên | year = 2010 | url = http://www.thanhniennews.com/business/vietnams-2010-growth-fastest-in-three-years-13750.html | title = Vietnam's 2010 growth fastest in three years | newspaper = Thanh Niên | access-date = 11. 6. 2023 | archive-date = 5. 10. 2018 | archive-url = https://web.archive.org/web/20181005044057/http://www.thanhniennews.com/business/vietnams-2010-growth-fastest-in-three-years-13750.html | url-status = dead }} * {{cite news | author = Việt Nam News | year = 2010 | url = https://vietnamnews.vn/Economy/206910/tech-science-spending-too-low.html | title = Tech, science spending too low | newspaper = Việt Nam News | access-date = 16. 10. 2018 | archive-date = 9. 10. 2018 | archive-url = https://web.archive.org/web/20181009054714/https://vietnamnews.vn/Economy/206910/tech-science-spending-too-low.html | url-status = dead }} * {{cite magazine | last = Nguyen | first = Andrea | year = 2011 | url = https://www.saveur.com/article/Travels/Heaven-in-a-Bowl | title = Heaven in a Bowl: The Original *Pho* | magazine = Saveur }} * {{cite news | last = Gillet | first = Kit | year = 2011 | url = https://www.theguardian.com/travel/2011/jul/28/ho-chi-minh-trail-motorbike | title = Riding Vietnam's Ho Chi Minh trail | newspaper = The Guardian }} * {{cite news | last = Kinver | first = Mark | year = 2011 | url = https://www.bbc.com/news/science-environment-15430787 | title = Javan rhino 'now extinct in Vietnam' | work = BBC News }} * {{cite news | author = Nhân Dân | year = 2011 | url = http://en.nhandan.org.vn/culture/item/1426202-.html | title = Pink lotus leads vote for Vietnam's national flower | newspaper = Nhân Dân }} * {{cite web | last1 = Ha | first1 = K. Oanh | last2 = Giang | first2 = Nguyen Kieu | last3 = Denslow | first3 = Neil | year = 2012 | url = https://www.bloomberg.com/news/2012-03-12/vietnam-air-aims-to-be-southeast-asia-s-no-2-carrier-by-2020.html | title = Vietnam Air Aims to Win Southeast Asia's No. 2 Title by 2020 | publisher = Bloomberg L.P. | archive-url = https://web.archive.org/web/20131029184008/http://www.bloomberg.com/news/2012-03-12/vietnam-air-aims-to-be-southeast-asia-s-no-2-carrier-by-2020.html | archive-date = 29. 10. 2013 | url-status = dead }} * {{cite news | last = MacLeod | first = Calum | year = 2012 | url = https://www.usatoday.com/story/news/world/2012/11/07/agent-orange/1660871/ | title = Fifty years later, U.S., Vietnam deal with Agent Orange | newspaper = USA Today }} * {{cite web | last = Pham | first = Hiep | year = 2012 | url = http://www.universityworldnews.com/article.php?story=20121011111248502 | title = Government's student loan scheme inadequate to ensure access | publisher = University World News }} * {{cite web | last = Phuong | first = Le | year = 2012 | url = http://vovworld.vn/en-US/culture/vietnams-cultural-integration-seen-by-researchers-123534.vov | title = Vietnam's cultural integration seen by researchers | publisher = Voice of Vietnam }} * {{cite news | author = The Telegraph | year = 2012 | url = https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/asia/vietnam/9220224/Vietnam-begins-naval-exercises-with-the-US.html | title = Vietnam begins naval exercises with the US | newspaper = The Daily Telegraph }} * {{cite web | last = Cham | first = Tran | year = 2012 | url = https://english.vietnamnet.vn/fms/government/54432/china-continues-its-plot-in-the-east-sea.html | title = China continues its plot in the East Sea | work = VNE | publisher = Vietnam Net | access-date = 11. 6. 2023 | archive-date = 17. 10. 2018 | archive-url = https://web.archive.org/web/20181017123536/https://english.vietnamnet.vn/fms/government/54432/china-continues-its-plot-in-the-east-sea.html | url-status = dead }} * {{cite news | author = Tuổi Trẻ News | year = 2012 | url = http://www.tuoitrenews.vn/cmlink/tuoitrenews/business/vietnam-to-be-listed-top-economies-by-2050-hsbc-1.58480 | title = Vietnam to be listed top economies by 2050: HSBC | newspaper = Tuổi Trẻ | archive-url = https://web.archive.org/web/20120116170035/http://www.tuoitrenews.vn/cmlink/tuoitrenews/business/vietnam-to-be-listed-top-economies-by-2050-hsbc-1.58480 | archive-date = 16. 1. 2012 | url-status = dead }} * {{cite news | author = Việt Nam News | year = 2012 | url = https://vietnamnews.vn/economy/220657/top-three-telecoms-control-95-per-cent-of-market-share.html | title = Top three telecoms control 95 per cent of market share | newspaper = Việt Nam News | access-date = 25. 2. 2019 | archive-date = 25. 2. 2019 | archive-url = https://web.archive.org/web/20190225033818/https://vietnamnews.vn/economy/220657/top-three-telecoms-control-95-per-cent-of-market-share.html | url-status = dead }} * {{cite web | author = UPI.com | year = 2013 | url = https://www.upi.com/Oil-production-starts-offshore-Vietnam/79191369130468/ | title = Oil production starts offshore Vietnam | publisher = United Press International }} * {{cite news | last = Summers | first = Chris | year = 2014 | url = https://www.bbc.com/news/magazine-25811724 | title = How Vietnam became a coffee giant | work = BBC News }} * {{cite web | last = Haberman | first = Clyde | date = 12. 5. 2014 | url = https://www.nytimes.com/2014/05/12/us/agent-oranges-long-legacy-for-vietnam-and-veterans.html | title = Agent Orange's Long Legacy, for Vietnam and Veterans | work = The New York Times }} * {{cite web | author = Constitution of Vietnam | year = 2014 | url = https://vietnamnews.vn/politics-laws/250222/the-constitution-of-the-socialist-republic-of-viet-nam.html | title = The constitution of the socialist republic of Viet Nam | work = XIIIth National Assembly of the Socialist Republic of Vietnam | publisher = Việt Nam News | access-date = 17. 10. 2018 | archive-date = 1. 5. 2019 | archive-url = https://web.archive.org/web/20190501011011/https://vietnamnews.vn/politics-laws/250222/the-constitution-of-the-socialist-republic-of-viet-nam.html | url-status = dead }} * {{cite web | last = Batruny | first = Joe | year = 2014 | url = https://matadornetwork.com/nights/20-vietnamese-dishes-drinks-need-try/ | title = 20 Vietnamese dishes and drinks you need to try | publisher = Matador Network }} * {{cite web | last = Le | first = Pha | year = 2014 | url = https://english.vietnamnet.vn/fms/travel/108933/marble-mounts---the--rockery--masterpiece-in-the-heart-of-da-nang.html | title = Marble Mounts – The 'rockery' masterpiece in the heart of Da Nang | publisher = Vietnam Net | access-date = 30. 11. 2018 | archive-date = 30. 11. 2018 | archive-url = https://web.archive.org/web/20181130120125/https://english.vietnamnet.vn/fms/travel/108933/marble-mounts---the--rockery--masterpiece-in-the-heart-of-da-nang.html | url-status = dead }} * {{cite web | author = Yan News | year = 2014 | url = http://www.yan.vn/nhom-nhac-han-quoc-tiet-lo-ly-do-hop-tac-cung-thanh-bui-41609.html | title = Nhóm nhạc Hàn Quốc tiết lộ lý do hợp tác cùng Thanh Bùi | trans-title = Korean music group revealed the reason for co-operation with Thanh Bùi | language = vi | publisher = Yan.vn | access-date = 11. 6. 2023 | archive-date = 8. 1. 2019 | archive-url = https://web.archive.org/web/20190108202353/http://www.yan.vn/nhom-nhac-han-quoc-tiet-lo-ly-do-hop-tac-cung-thanh-bui-41609.html | url-status = dead }} * {{cite web | last = Norton | first = Barley | year = 2015 | url = https://folkways.si.edu/magazine-winter-spring-2015-ca-tru-singing-in-vietnam-revival-and-innovation/article/smithsonian | title = Ca Trù Singing in Vietnam | publisher = Smithsonian Folkways Magazine }} * {{cite web | last = Minh Do | first = Anh | year = 2015 | url = https://www.techinasia.com/zalo-30-million-registered-users-vietnam | title = Vietnam's chat app Zalo challenges Facebook with 30 million registered users | publisher = Tech in Asia }} * {{cite web | author = Thanh Niên | year = 2015 | url = http://www.thanhniennews.com/arts-culture/horrific-photos-recall-vietnamese-famine-of-1945-37591.html | title = Horrific photos recall Vietnamese Famine of 1945 | work = Vo An Ninh | publisher = Thanh Niên | access-date = 11. 6. 2023 | archive-date = 31. 10. 2018 | archive-url = https://web.archive.org/web/20181031143909/http://www.thanhniennews.com/arts-culture/horrific-photos-recall-vietnamese-famine-of-1945-37591.html | url-status = dead }} * {{cite news | author = The Japan Times | year = 2015 | url = https://www.japantimes.co.jp/news/2015/11/06/national/japan-defense-vessel-stop-vietnam-naval-base-s-china-sea/ | title = Japan defense vessel to stop at Vietnam naval base in South China Sea | publisher = The Japan Times | newspaper = The Japan Times Online | access-date = 11. 6. 2023 | archive-date = 16. 10. 2018 | archive-url = https://web.archive.org/web/20181016125936/https://www.japantimes.co.jp/news/2015/11/06/national/japan-defense-vessel-stop-vietnam-naval-base-s-china-sea/ | url-status = dead }} * {{cite web | author = Vietnam Net | year = 2015 | url = https://english.vietnamnet.vn/fms/society/138833/rare-photos-of-vietnam-s-famine-in-1945.html | title = Rare photos of Vietnam's famine in 1945 | work = Vo An Ninh | publisher = Vietnam Net | access-date = 16. 10. 2018 | archive-date = 16. 10. 2018 | archive-url = https://web.archive.org/web/20181016125854/https://english.vietnamnet.vn/fms/society/138833/rare-photos-of-vietnam-s-famine-in-1945.html | url-status = dead }} * {{cite web | author = Agence France-Presse | year = 2016 | url = http://www.thejournal.ie/vietnam-agent-orange-3038652-Oct2016/ | title = The US is helping to clean up Agent Orange residue, 50 years since the Vietnam War | work = Agence France-Presse | publisher = TheJournal.ie }} * {{cite news | last = Sims | first = Alexandra | year = 2016 | url = https://www.independent.co.uk/sport/olympics/rio-2016-vietnam-wins-first-ever-olympic-gold-medal-a7177771.html | title = Rio 2016: Vietnam wins first ever Olympic gold medal | newspaper = The Independent }} * {{cite magazine | last = Duy | first = Dinh | year = 2016 | url = https://thediplomat.com/2016/10/the-revival-of-bolero-in-vietnam/ | title = The Revival of Boléro in Vietnam | magazine = The Diplomat | url-access = subscription | archive-url = https://web.archive.org/web/20181015173022/https://thediplomat.com/2016/10/the-revival-of-bolero-in-vietnam/ | archive-date = 15. 10. 2018 | url-status = dead }} * {{cite web | last = McNeil | first = Donald G. Jr. | year = 2016 | url = https://www.nytimes.com/2016/03/29/health/vietnam-tuberculosis.html | title = Vietnam's Battle With Tuberculosis | work = The New York Times }} * {{cite news | last = Lyimo | first = Henry | year = 2016 | url = https://allafrica.com/stories/201603080295.html | title = Africa: Lessons From Vietnam's March to Progress | work = AllAfrica.com | archive-url = https://web.archive.org/web/20160308152036/https://allafrica.com/stories/201603080295.html | archive-date = 8. 3. 2016 | url-status = dead | access-date = 16. 10. 2018 }} * {{cite news | last = Hirano | first = Ko | year = 2016 | url = https://www.japantimes.co.jp/news/2016/05/08/national/japanese-language-studies-taking-root-vietnam-elementary-schools/ | title = Japanese language studies taking root in Vietnam elementary schools | publisher = The Japan Times | newspaper = The Japan Times Online | access-date = 11. 6. 2023 | archive-date = 16. 10. 2018 | archive-url = https://web.archive.org/web/20181016164855/https://www.japantimes.co.jp/news/2016/05/08/national/japanese-language-studies-taking-root-vietnam-elementary-schools/ | url-status = dead }} * {{cite web | last = Anh | first = Lan | year = 2016a | url = http://vovworld.vn/en-US/discovery-vietnam/ba-be-the-biggest-mountain-lake-in-vietnam-490525.vov | title = Ba Be, the biggest mountain lake in Vietnam | publisher = Voice of Vietnam }} * {{cite web | last = Anh | first = Lan | year = 2016b | url = http://vovworld.vn/en-US/discovery-vietnam/vietnamese-family-reunion-during-tet-407156.vov | title = Vietnamese family reunion during Tet | publisher = Voice of Vietnam }} * {{cite news | last1 = Nguyen | first1 = Mai | last2 = Binh Minh | first2 = Ho | last3 = Pham | first3 = My | last4 = Burmistrova | first4 = Svetlana | last5 = Chalmers | first5 = John | last6 = Fenton | first6 = Susan | display-authors = 4 | year = 2016 | url = https://www.reuters.com/article/us-vietnam-politics-nuclearpower/vietnam-abandons-plan-for-first-nuclear-power-plants-idUSKBN13H0VO | title = Vietnam abandons plan for first nuclear power plants | newspaper = Reuters }} * {{cite web | last = Cerre | first = Mike | year = 2016 | url = https://abc7news.com/news/agent-oranges-legacy-continues-to-haunt-vietnam-and-veterans/1348950/ | title = Agent Orange's legacy continues to haunt Vietnam and Veterans | publisher = KABC-TV }} * {{cite web | last = Le | first = Pha | year = 2016 | url = https://english.vietnamnet.vn/fms/travel/165244/top-national-parks-in-vietnam.html | title = Top national parks in Vietnam | publisher = Vietnam Net | access-date = 28. 11. 2018 | archive-date = 28. 11. 2018 | archive-url = https://web.archive.org/web/20181128170032/https://english.vietnamnet.vn/fms/travel/165244/top-national-parks-in-vietnam.html | url-status = dead }} * {{cite magazine | last = Tiezzi | first = Shannon | year = 2016 | url = https://thediplomat.com/2016/07/its-official-formosa-subsidiary-caused-mass-fish-deaths-in-vietnam/ | title = It's Official: Formosa Subsidiary Caused Mass Fish Deaths in Vietnam | magazine = The Diplomat | url-access = subscription | archive-url = https://web.archive.org/web/20190108083602/https://thediplomat.com/2016/07/its-official-formosa-subsidiary-caused-mass-fish-deaths-in-vietnam/ | archive-date = 8. 1. 2019 | url-status = dead }} * {{cite web | last = Yan | first = Sophia | year = 2016 | url = https://money.cnn.com/2016/05/23/news/vietnam-military-spending/index.html | title = Vietnam's defense spending is $5&nbsp;billion and rising fast | publisher = CNNMoney }} * {{cite web | author = Vietnam Net | year = 2016a | url = https://english.vietnamnet.vn/fms/business/161915/tourism-contributes-significantly-to-vietnam-s-economy.html | title = Tourism contributes significantly to Vietnam's economy | work = Vietnam News Agency | publisher = Vietnam Net | access-date = 16. 10. 2018 | archive-date = 16. 10. 2018 | archive-url = https://web.archive.org/web/20181016131417/https://english.vietnamnet.vn/fms/business/161915/tourism-contributes-significantly-to-vietnam-s-economy.html | url-status = dead }} * {{cite web | author = Vietnam Net | year = 2016b | url = https://english.vietnamnet.vn/fms/education/157914/decree-on-university-autonomy-in-final-stages.html | title = Decree on university autonomy in final stages | work = VN Economic Times | publisher = Vietnam Net | access-date = 16. 10. 2018 | archive-date = 16. 10. 2018 | archive-url = https://web.archive.org/web/20181016132911/https://english.vietnamnet.vn/fms/education/157914/decree-on-university-autonomy-in-final-stages.html | url-status = dead }} * {{cite news | last = Van Thanh | first = Vo | year = 2016 | url = https://e.vnexpress.net/news/news/vietnam-draws-up-danger-zone-map-of-unexploded-bombs-3420151.html | title = Vietnam draws up danger-zone map of unexploded bombs | newspaper = VnExpress }} * {{cite news | author = Việt Nam News | year = 2016 | url = https://vietnamnews.vn/environment/281576/seismologists-predict-potential-earthquakes.html | title = Seismologists predict potential earthquakes | newspaper = Việt Nam News | access-date = 16. 10. 2018 | archive-date = 10. 10. 2018 | archive-url = https://web.archive.org/web/20181010113655/https://vietnamnews.vn/environment/281576/seismologists-predict-potential-earthquakes.html | url-status = dead }} * {{cite web | author = Voice of Vietnam | year = 2016 | url = https://english.vov.vn/society/vietnam-joins-intl-naval-exercise-in-brunei-and-singapore-318445.vov | title = Vietnam joins int'l naval exercise in Brunei and Singapore | publisher = Voice of Vietnam | access-date = 11. 6. 2023 | archive-date = 3. 3. 2019 | archive-url = https://web.archive.org/web/20190303182241/https://english.vov.vn/society/vietnam-joins-intl-naval-exercise-in-brunei-and-singapore-318445.vov | url-status = dead }} * {{cite news | last = Buleen | first = Chad | year = 2017 | url = https://traveltips.usatoday.com/average-temperature-vietnam-13542.html | title = Average Temperature in Vietnam | newspaper = USA Today | access-date = 11. 6. 2023 | archive-date = 16. 10. 2018 | archive-url = https://web.archive.org/web/20181016125948/https://traveltips.usatoday.com/average-temperature-vietnam-13542.html | url-status = dead }} * {{cite magazine | author = FourFourTwo | year = 2017 | url = https://www.fourfourtwo.com/my/features/time-has-come-vietnam-turn-beautiful-football-real-success | title = The time has come for Vietnam to turn beautiful football into real success | magazine = FourFourTwo | access-date = 16. 10. 2018 | archive-date = 16. 10. 2018 | archive-url = https://web.archive.org/web/20181016164902/https://www.fourfourtwo.com/my/features/time-has-come-vietnam-turn-beautiful-football-real-success | url-status = dead }} * {{cite web | last1 = Clark | first1 = Helen | last2 = Miller | first2 = Karryn | year = 2017 | url = https://edition.cnn.com/travel/article/vietnam-food-dishes/index.html | title = Vietnamese food: 40 delicious dishes you'll love | publisher = CNN Travel }} * {{cite news | last = Raslan | first = Karim | year = 2017 | url = https://www.scmp.com/week-asia/business/article/2124113/how-vietnams-answer-whatsapp-zalo-began-hack | title = How Vietnam's answer to Whatsapp, Zalo, began with a hack | newspaper = South China Morning Post }} * {{cite web | last = Chi | first = Kim | year = 2017 | url = https://english.vietnamnet.vn/fms/business/189858/vietnam-builds-north-south-highway--but-not-a-railway.html | title = Vietnam builds north-south highway, but not a railway | publisher = Vietnam Net | access-date = 16. 10. 2018 | archive-date = 16. 10. 2018 | archive-url = https://web.archive.org/web/20181016132924/https://english.vietnamnet.vn/fms/business/189858/vietnam-builds-north-south-highway--but-not-a-railway.html | url-status = dead }} * {{cite news | last = Tatarski | first = Michael | year = 2017 | url = https://scmp.com/week-asia/business/article/2104149/vietnams-tale-two-metros-one-built-japanese-and-other-chinese | title = Vietnam's tale of two metros, one built by the Japanese and the other by the Chinese | newspaper = South China Morning Post }} * {{cite web | last = Dall | first = Nick | year = 2017 | url = https://www.ozy.com/fast-forward/how-vietnam-learned-to-stop-poaching-and-love-its-beasts/79150 | title = How Vietnam learned to stop poaching and love its beasts | publisher = Ozy | access-date = 11. 6. 2023 | archive-date = 16. 10. 2018 | archive-url = https://web.archive.org/web/20181016164908/https://www.ozy.com/fast-forward/how-vietnam-learned-to-stop-poaching-and-love-its-beasts/79150 | url-status = dead }} * {{cite web | last1 = Nghia | first1 = Son | last2 = Luan | first2 = Nguyen | year = 2017 | url = https://vietnam.vnanet.vn/english/unique-fighting-cock-martial-arts/273242.html | title = Unique Fighting-Cock Martial Arts | publisher = Báo Ảnh Việt Nam }} * {{cite web | last = Mai | first = Thanh | year = 2017 | url = https://english.vietnamnet.vn/fms/business/187522/vietnam-remains-world-s-no-1-exporter-of-cashews.html | title = Vietnam remains world's No 1 exporter of cashews | publisher = Vietnam Net | access-date = 16. 10. 2018 | archive-date = 16. 10. 2018 | archive-url = https://web.archive.org/web/20181016131415/https://english.vietnamnet.vn/fms/business/187522/vietnam-remains-world-s-no-1-exporter-of-cashews.html | url-status = dead }} * {{cite news | last = Giap | first = Trong | year = 2017 | url = https://e.vnexpress.net/news/news/vietnam-signs-global-treaty-to-ban-nuclear-weapons-3645628.html | title = Vietnam signs global treaty to ban nuclear weapons | newspaper = VnExpress }} * {{cite news | last = Williams | first = Vicki | year = 2017 | url = https://www.scmp.com/magazines/style/topics/go-asia-vietnam/article/2120790/vietnamese-food-journey-sure | title = Why a Vietnamese food journey is sure to tantalise diners from north to south | newspaper = South China Morning Post }} * {{cite web | author = Vietnam Net | year = 2017a | url = https://english.vietnamnet.vn/fms/travel/174526/top-15-tourist-attractions-in-vietnam.html | title = Top 15 tourist attractions in Vietnam | work = Zing/Voice of Vietnam | publisher = Vietnam Net | access-date = 30. 11. 2018 | archive-date = 30. 11. 2018 | archive-url = https://web.archive.org/web/20181130114620/https://english.vietnamnet.vn/fms/travel/174526/top-15-tourist-attractions-in-vietnam.html | url-status = dead }} * {{cite web | author = Vietnam Net | year = 2017b | url = https://english.vietnamnet.vn/fms/vietnam-in-photos/187494/bird-watching-in-thung-nham-bird-sanctuary.html | title = Bird watching in Thung Nham bird sanctuary | work = Hanoi Tour/VNN | publisher = Vietnam Net | access-date = 16. 10. 2018 | archive-date = 16. 10. 2018 | archive-url = https://web.archive.org/web/20181016131420/https://english.vietnamnet.vn/fms/vietnam-in-photos/187494/bird-watching-in-thung-nham-bird-sanctuary.html | url-status = dead }} * {{cite web | last = Tao | first = Zhang | year = 2017 | url = http://english.chinamil.com.cn/view/2017-12/13/content_7866924.htm | title = Deadly relics: "Mine village" on China-Vietnam border | publisher = China Military Online | access-date = 20. 10. 2018 | archive-date = 19. 11. 2018 | archive-url = https://web.archive.org/web/20181119104124/http://english.chinamil.com.cn/view/2017-12/13/content_7866924.htm | url-status = dead }} * {{cite web | last = Rick | first = August | year = 2018 | url = https://www.forbes.com/sites/augustrick/2018/01/29/how-vietnamese-soccer-upset-the-odds-that-china-is-banking-on/ | title = How Vietnamese Soccer Upset The Odds That China Is Banking On | work = Forbes }} * {{cite news | author = BBC News | year = 2018 | url = https://www.bbc.com/news/world-asia-45492907 | title = Vietnamese capital Hanoi asks people not to eat dog meat | work = BBC News }} * {{cite news | last = Loan | first = Doan | year = 2018 | url = https://e.vnexpress.net/news/travel-life/vietnam-s-2019-holiday-plan-includes-9-day-tet-break-3777252.html | title = Vietnam's 2019 holiday plan includes 9-day Tet break | newspaper = VnExpress }} * {{cite web | last = Quốc Hoàng | first = Giang | year = 2018 | url = https://news.zing.vn/ji-yeon-va-soobin-lan-dau-song-ca-trong-dem-nhac-viet-han-tai-tphcm-post904310.html | title = Ji Yeon và Soobin lần đầu song ca trong đêm nhạc Việt – Hàn tại TP.HCM | trans-title = Ji Yeon and Soobin first duet in the night of Vietnamese-Korean music in Ho Chi Minh City | language = vi | publisher = Zing.vn | access-date = 11. 6. 2023 | archive-date = 8. 1. 2019 | archive-url = https://web.archive.org/web/20190108045839/https://news.zing.vn/ji-yeon-va-soobin-lan-dau-song-ca-trong-dem-nhac-viet-han-tai-tphcm-post904310.html | url-status = dead }} * {{cite web | last = Dam-young | first = Hong | year = 2018 | url = https://www.thejakartapost.com/life/2018/01/04/sm-entertainment-to-hold-auditions-in-10-countries.html | title = S.M. Entertainment to hold K-pop auditions in 10 countries | work = The Korea Herald/Asia News Network | publisher = The Jakarta Post | archive-url = https://web.archive.org/web/20190108051255/https://www.thejakartapost.com/life/2018/01/04/sm-entertainment-to-hold-auditions-in-10-countries.html | archive-date = 8. 1. 2019 | url-status = dead }} * {{cite web | last = Phương | first = Lan | year = 2018 | url = https://news.zing.vn/jiyeon-t-ara-chu-dong-dien-canh-tinh-cam-voi-soobin-hoang-son-post863913.html | title = Jiyeon (T-ara) chủ động diễn cảnh tình cảm với Soobin Hoàng Sơn | trans-title = Jiyeon (T-ara) took the initiative to act out a love scene with Soobin Hoàng Sơn | language = vi | publisher = Zing.vn | access-date = 11. 6. 2023 | archive-date = 9. 1. 2019 | archive-url = https://web.archive.org/web/20190109062653/https://news.zing.vn/jiyeon-t-ara-chu-dong-dien-canh-tinh-cam-voi-soobin-hoang-son-post863913.html | url-status = dead }} * {{cite web | last = Pike | first = Matthew | year = 2018 | url = https://theculturetrip.com/asia/vietnam/articles/11-traditional-vietnamese-tet-dishes/ | title = 11 Traditional Vietnamese Tết Dishes | publisher = Culture Trip | access-date = 11. 6. 2023 | archive-date = 16. 10. 2018 | archive-url = https://web.archive.org/web/20181016075223/https://theculturetrip.com/asia/vietnam/articles/11-traditional-vietnamese-tet-dishes/ | url-status = dead }} * {{cite news | last = Quy | first = Nguyen | year = 2018 | url = https://e.vnexpress.net/news/travel-life/travel/three-vietnam-hotspots-among-100-most-visited-cities-3852113.html | title = Three Vietnam hotspots among 100 most visited cities | newspaper = VnExpress }} * {{cite web | author = NHK World-Japan | year = 2018 | url = https://www3.nhk.or.jp/nhkworld/en/news/20180905_08/ | title = Japan, Vietnam to launch dioxin cleanup project | publisher = NHK World-Japan | access-date = 16. 10. 2018 | archive-url = https://web.archive.org/web/20181003161040/https://www3.nhk.or.jp/nhkworld/en/news/20180905_08/ | archive-date = 3. 10. 2018 | url-status = dead }} * {{cite news | author = Nikkei Asian Review | year = 2018 | url = https://asia.nikkei.com/Business/Companies/Vietnam-s-Agent-Orange-cleanup-enlists-Japanese-tech | title = Vietnam's Agent Orange cleanup enlists Japanese tech | newspaper = Nikkei Asian Review }} * {{cite magazine | last = Terzian | first = Peter | year = 2018 | url = https://www.travelandleisure.com/worlds-best/cities | title = The World's Top 15 Cities | magazine = Travel + Leisure }} * {{cite web | last = Chin | first = Stephen | year = 2018 | url = https://theaseanpost.com/article/vietnam-plays-catch-high-speed-rail | title = Vietnam plays catch up with high speed rail | publisher = The ASEAN Post }} * {{cite news | last = Stewart | first = Phil | year = 2018 | url = https://www.reuters.com/article/us-vietnam-usa-mattis/u-s-prepares-for-biggest-ever-agent-orange-cleanup-in-vietnam-idUSKCN1MR1U4 | title = U.S. prepares for biggest-ever Agent Orange cleanup in Vietnam | newspaper = Reuters }} * {{cite news | author = The Economic Times | year = 2018 | url = https://economictimes.indiatimes.com/news/defence/indian-vietnamese-armies-hold-first-military-exercise/articleshow/62699234.cms | title = Indian, Vietnamese armies hold first military exercise | newspaper = The Economic Times }} * {{cite web | author = The Nation | year = 2018 | url = https://www.nytimes.com/2007/02/06/business/worldbusiness/06iht-vietrail.4489612.html | title = Major Vietnam high speed railway to be elevated, tunnelled: draft report | work = Việt Nam News/Asia News Network | publisher = The Nation (Thailand) }} * {{cite web | author = The Saigon Times Daily | year = 2018 | url = https://en.thesaigontimes.vn/tinbaichitiet/64904/ | title = Wild celebrations in Hanoi as Vietnam win regional title | publisher = The Saigon Times Daily | access-date = 7. 1. 2019 | archive-date = 7. 1. 2019 | archive-url = https://web.archive.org/web/20190107104153/https://en.thesaigontimes.vn/tinbaichitiet/64904/ | url-status = dead }} * {{cite news | last = Brown | first = Vanessa | year = 2018 | url = https://www.news.com.au/lifestyle/real-life/true-stories/dark-side-of-vietnam-reveals-cost-of-war/news-story/3448ad53dc083a3f761f113199f89c99 | title = Dark side of Vietnam reveals cost of war | work = news.com.au }} * {{cite news | author = Việt Nam News | year = 2018a | url = https://vietnamnews.vn/society/464566/monsanto-court-ruling-bolsters-the-hope-for-millions-of-vietnamese-agent-orange-victims.html | title = Monsanto court ruling bolsters the hope for millions of Vietnamese Agent Orange victims | newspaper = Việt Nam News }} * {{cite news | author = Việt Nam News | year = 2018b | url = https://vietnamnews.vn/economy/462600/us-continues-to-be-key-export-market-for-viet-nam.html | title = US continues to be key export market for Việt Nam | newspaper = Việt Nam News }} * {{cite news | author = Việt Nam News | year = 2018c | url = https://vietnamnews.vn/economy/469484/water-industry-needs-smart-tech.html | title = Water industry needs smart tech | newspaper = Việt Nam News }} * {{cite news | author = Việt Nam News | year = 2018d | url = https://vietnamnews.vn/environment/482987/water-quality-inspections-to-be-held-nationwide.html | title = Water quality inspections to be held nationwide | newspaper = Việt Nam News }} * {{cite web | author = Vietnam Net | year = 2018a | url = https://english.vietnamnet.vn/fms/society/193728/northern-mountain-frozen-as-temperatures-drop.html | title = Northern mountain frozen as temperatures drop | work = Dân Trí News | publisher = Vietnam Net | access-date = 16. 10. 2018 | archive-date = 16. 10. 2018 | archive-url = https://web.archive.org/web/20181016131407/https://english.vietnamnet.vn/fms/society/193728/northern-mountain-frozen-as-temperatures-drop.html | url-status = dead }} * {{cite web | author = Vietnam Net | year = 2018b | url = https://english.vietnamnet.vn/fms/society/207750/-58b-for-north-south-high-speed-train--consultants.html | title = $58b for North-South high speed train: consultants | work = VNS | publisher = Vietnam Net | access-date = 16. 10. 2018 | archive-date = 16. 10. 2018 | archive-url = https://web.archive.org/web/20181016125852/https://english.vietnamnet.vn/fms/society/207750/-58b-for-north-south-high-speed-train--consultants.html | url-status = dead }} * {{cite web | author = Voice of Vietnam | year = 2018a | url = https://english.vov.vn/society/vietnam-celebrates-international-womens-day-369998.vov | title = Vietnam celebrates International Women's Day | publisher = Voice of Vietnam | access-date = 11. 6. 2023 | archive-date = 3. 3. 2019 | archive-url = https://web.archive.org/web/20190303182225/https://english.vov.vn/society/vietnam-celebrates-international-womens-day-369998.vov | url-status = dead }} * {{cite web | author = Voice of Vietnam | year = 2018b | url = https://english.vov.vn/diplomacy/chief-of-general-staff-of-lao-peoples-army-visits-vietnam-374620.vov | title = Chief of General Staff of Lao People's Army visits Vietnam | publisher = Voice of Vietnam | access-date = 16. 10. 2018 | archive-date = 3. 3. 2019 | archive-url = https://web.archive.org/web/20190303182224/https://english.vov.vn/diplomacy/chief-of-general-staff-of-lao-peoples-army-visits-vietnam-374620.vov | url-status = dead }} * {{cite web | author = Voice of Vietnam | year = 2018c | url = https://english.vov.vn/economy/vietnams-pepper-industry-about-to-burst-368980.vov | title = Vietnam's pepper industry about to burst | publisher = Voice of Vietnam | access-date = 11. 6. 2023 | archive-date = 5. 10. 2018 | archive-url = https://web.archive.org/web/20181005075208/https://english.vov.vn/economy/vietnams-pepper-industry-about-to-burst-368980.vov | url-status = dead }} * {{cite web | author = Voice of Vietnam | year = 2018d | url = https://english.vov.vn/your-vietnam/vietnams-folk-music-treasure-promoted-366657.vov | title = Vietnam's folk music treasure promoted | publisher = Voice of Vietnam | access-date = 9. 1. 2019 | archive-date = 9. 1. 2019 | archive-url = https://web.archive.org/web/20190109074452/https://english.vov.vn/your-vietnam/vietnams-folk-music-treasure-promoted-366657.vov | url-status = dead }} * {{cite web | last1 = Yan | last2 = Jun | first2 = Tao | last3 = Long | first3 = Bui | year = 2018 | url = http://www.xinhuanet.com/english/2018-08/30/c_137431651.htm | archive-url = https://web.archive.org/web/20180830180751/http://www.xinhuanet.com/english/2018-08/30/c_137431651.htm | url-status = dead | archive-date = 30. 8. 2018 | title = Feature: Football mania spreads after Vietnam makes history at Asiad | publisher = Xinhua News Agency }} * {{cite news | last = Gomes | first = Alaric | year = 2019 | url = https://gulfnews.com/sport/uae-sport/asian-cup-vietnam-continue-to-chase-their-dream-with-quarters-berth-1.61560526 | title = Asian Cup: Vietnam continue to chase their dream with quarters berth | newspaper = Gulf News }} * {{cite news | author = Nikkei Asian Review | url = https://asia.nikkei.com/Companies/Petrovietnam-Gas-JSC | title = Petrovietnam Gas JSC | newspaper = Nikkei Asian Review | access-date = 11. 6. 2023 | archive-date = 16. 10. 2018 | archive-url = https://web.archive.org/web/20181016072338/https://asia.nikkei.com/Companies/Petrovietnam-Gas-JSC | url-status = dead }} * {{cite news | author = The Telegraph | url = https://www.telegraph.co.uk/news/picturegalleries/earth/10914205/In-pictures-Inside-Hang-Son-Doong-the-worlds-largest-caves-in-Vietnam.html | title = In pictures: Inside Hang Son Doong, the world's largest caves in Vietnam | newspaper = The Daily Telegraph }} * {{Cite web |author1=Le Dinh Tinh |author2=Hoang Long |url=https://thediplomat.com/2019/08/middle-powers-joining-together-the-case-of-vietnam-and-australia/ |title=Middle Powers, Joining Together: The Case of Vietnam and Australia |publisher=The Diplomat |date=31. 8. 2019 }} * {{cite web |first=David |last=Hutt |publisher=Asia Times |title=US, Vietnam ties have never been better |date=13. 7. 2020 |access-date=24. 3. 2021 |url=https://asiatimes.com/2020/07/us-vietnam-ties-have-never-been-better/ }} * {{cite web |first=Anders |last=Corr |work=The National Interest |title=Can Vietnam Be America's New Ally Against China? |date=7. 11. 2019 |access-date=24. 3. 2021 |url=https://nationalinterest.org/feature/can-vietnam-be-america%E2%80%99s-new-ally-against-china-94901 }} * {{cite web |first=Bich T. |last=Tran |work=The Diplomat |date=15. 7. 2020 |access-date=24. 3. 2021 |url=https://thediplomat.com/2020/07/will-we-see-a-us-vietnam-strategic-partnership/ |title=Will We See a US-Vietnam Strategic Partnership? }} {{refend}} === Sajtovi === {{refbegin|30em}} * {{cite web |last1=Tran |first1=Anh Q. |title=The Historiography of the Jesuits in Vietnam: 1615–1773 and 1957–2007 |url=https://referenceworks.brillonline.com/entries/jesuit-historiography-online/the-historiography-of-the-jesuits-in-vietnam-16151773-and-19572007-COM_210470 |publisher=Brill |year=2018 }} * {{cite web | last1 = Sagan | first1 = Ginetta | last2 = Denny | first2 = Stephen | year = 1982 | url = https://www.ocf.berkeley.edu/~sdenney/Vietnam-Reeducation-Camps-1982 | title = Re-education in unliberated Vietnam: Loneliness, Suffering and Death | work = The Indochina Newsletter | publisher = University of California, Berkeley }} * {{cite web | last1 = Nam Dang | first1 = Vu Hoai | last2 = Nielsen | first2 = Martin | year = 2019 | url = https://www.pri.org/stories/2019-05-02/we-asked-people-vietnam-why-they-use-rhino-horn-here-s-what-they-said | title = We asked people in Vietnam why they use rhino horn. Here's what they said. | work = Public Radio International | publisher = Public Radio International }} * {{cite web | author = UNESCO World Heritage Convention | year = 1994 | url = https://whc.unesco.org/en/list/672 | title = Ha Long Bay | work = World Heritage Convention | publisher = UNESCO | archive-url = https://web.archive.org/web/20181128073810/https://whc.unesco.org/en/list/672 | archive-date = 28. 11. 2018 | url-status = dead }} * {{cite web | author = LM Report | year = 2000 | url = http://archives.the-monitor.org/index.php/publications/display?url=lm/2000/denmark.html | title = Denmark Mine Removal Action Funding [Table 1. Governmental donations to mine action in calendar year 1999] | publisher = International Campaign to Ban Landmines }} * {{cite web | author = World Bank | year = 2002 | url = http://siteresources.worldbank.org/INTEAPREGTOPURBDEV/Resources/vietnam-Urbanisation.pdf | title = Issues and Dynamics: Urban Systems in Developing East Asia | work = Urbanization Dynamics and Policy Frameworks in Developing East Asia, East Asia Infrastructure Department | publisher = World Bank | archive-url = https://web.archive.org/web/20190108083012/http://siteresources.worldbank.org/INTEAPREGTOPURBDEV/Resources/vietnam-Urbanisation.pdf | archive-date = 8. 1. 2019 | url-status = dead }} * {{cite web | author = UNESCO World Heritage Convention | year = 2003 | url = https://whc.unesco.org/en/list/951 | title = Phong Nha-Ke Bang National Park | work = World Heritage Convention | publisher = UNESCO | archive-url = https://web.archive.org/web/20181128073942/https://whc.unesco.org/en/list/951 | archive-date = 28. 11. 2018 | url-status = dead }} * {{cite web | author = Communist Party of Vietnam | year = 2004 | url = http://cpv.org.vn/cpv/Modules/News/NewsDetail.aspx?co_id=30474&cn_id=190032 | title = Dân tộc Kinh | language = vi | publisher = Communist Party of Vietnam | archive-url = https://web.archive.org/web/20160105025124/http://cpv.org.vn/cpv/Modules/News/NewsDetail.aspx?co_id=30474&cn_id=190032 | archive-date = 5. 1. 2016 | url-status = dead }} * {{cite web | author = Vietnam Women's Union | year = 2005 | url = http://www.hoilhpn.org.vn/NewsDetail.asp?Catid=122&NewsId=1836&lang=EN | title = Vietnam set priorities for HIV/AIDS prevention in 2006 | publisher = Vietnam Women's Union | archive-url = https://web.archive.org/web/20181009134555/http://www.hoilhpn.org.vn/NewsDetail.asp?Catid=122&NewsId=1836&lang=EN | archive-date = 9. 10. 2018 | url-status = dead }} * {{cite web | author = Berkman Klein Center | year = 2006 | url = https://cyber.harvard.edu/newsroom/opennet_vietnam | title = OpenNet Initiative Vietnam Report: University Research Team Finds an Increase in Internet Censorship in Vietnam | publisher = Berkman Klein Center for Internet & Society }} * {{cite web | last = Bich Loan | first = Hoang Thi | year = 2007 | url = http://www.tapchicongsan.org.vn/details_e.asp?Object=29152838&News_ID=18459436 | title = Consistently pursuing the socialist orientation in developing the market economy in Vietnam | work = Ministry of Culture and Information (Vietnam) | publisher = Communist Review | archive-url = https://web.archive.org/web/20110510005305/http://www.tapchicongsan.org.vn/details_e.asp?Object=29152838&News_ID=18459436 | archive-date = 10. 5. 2011 | url-status = dead }} * {{cite web | last = Vu | first = Tuong | year = 2007 | url = http://www.lib.washington.edu/southeastasia/vsg/elist_2007/Newly%20released%20documents%20on%20the%20land%20reform%20.html | title = Newly released documents on the land reform | work = Naval Postgraduate School | publisher = University of Washington Libraries | archive-url = https://web.archive.org/web/20110420044800/http://www.lib.washington.edu/southeastasia/vsg/elist_2007/Newly%20released%20documents%20on%20the%20land%20reform%20.html | archive-date = 20. 4. 2011 | url-status = dead }} * {{cite web | author = PWC | year = 2008 | url = http://www.pwc.com/vn/en/releases2008/vietnam-may-be-fastest-growing-emerging-economy.jhtml | title = Vietnam may be fastest growing emerging economy | publisher = PricewaterhouseCoopers | archive-url = https://web.archive.org/web/20120111162358/http://www.pwc.com/vn/en/releases2008/vietnam-may-be-fastest-growing-emerging-economy.jhtml | archive-date = 11. 1. 2012 | url-status = dead | access-date = 20. 10. 2011 }} * {{cite web | last = Le | first = Thomas D. | year = 2008 | url = http://thehuuvandan.org/vietpoet.html | title = Vietnamese Poetry | publisher = Le World | archive-url = https://web.archive.org/web/20090915001201/http://thehuuvandan.org/vietpoet.html | archive-date = 15. 9. 2009 | url-status = dead }} * {{cite web | last = McKinney | first = Brennan | year = 2009 | url = http://voices.yahoo.com/the-human-migration-homo-erectus-ice-age-3357450.html | title = The Human Migration: Homo Erectus and the Ice Age | publisher = Yahoo! Voices | archive-url = https://web.archive.org/web/20121112203432/http://voices.yahoo.com/the-human-migration-homo-erectus-ice-age-3357450.html | archive-date = 12. 11. 2012 | url-status = dead | access-date = 22. 1. 2013 }} * {{cite web | author = South East Asia Iron and Steel Institute | year = 2009 | url = http://www.seaisi.org/News/1341/Japan-Vietnam+alliance+to+advise+high-speed+railway+project | title = Japan-Vietnam alliance to advise high-speed railway project | work = Thanh Niên | publisher = South East Asia Iron and Steel Institute | access-date = 16. 10. 2018 | archive-date = 16. 10. 2018 | archive-url = https://web.archive.org/web/20181016125915/http://www.seaisi.org/News/1341/Japan-Vietnam+alliance+to+advise+high-speed+railway+project | url-status = dead }} * {{cite web | author = Vietnam General Statistics Office | year = 2009b | url = https://vietnam.unfpa.org/sites/default/files/pub-pdf/7_Monograph-Migration-Urbanization.pdf | title = Migration and Urbanization in Vietnam: Patterns, Trends and Differentials | work = Vietnam Population and Housing Census 2009 | publisher = United Nations Population Fund Vietnam | archive-url = https://web.archive.org/web/20190108075651/https://vietnam.unfpa.org/sites/default/files/pub-pdf/7_Monograph-Migration-Urbanization.pdf | archive-date = 8. 1. 2019 | url-status = dead }} * {{cite web | author = CNRS | year = 2010 | url = http://www2.cnrs.fr/en/1780.htm | title = 2010 Fields Medal awarded to mathematician Ngô Bao Châu | publisher = Centre national de la recherche scientifique | archive-url = https://web.archive.org/web/20181009044409/http://www2.cnrs.fr/en/1780.htm | archive-date = 9. 10. 2018 | url-status = dead }} * {{cite web | author = Intellasia | year = 2010 | url = http://www.intellasia.net/news/articles/infra_resources/111311863.shtml | title = Huge hydro plant starts operation in Vietnam, says official | publisher = Intellasia | archive-url = https://web.archive.org/web/20110723160004/http://www.intellasia.net/news/articles/infra_resources/111311863.shtml | archive-date = 23. 7. 2011 | url-status = dead }} * {{cite web | last1 = Vandemoortele | first1 = Milo | last2 = Bird | first2 = Kate | year = 2010 | url = http://www.odi.org.uk/resources/details.asp?id=5057&title=viet-nams-progress-economic-growth-poverty-reduction-impressive-improvements | title = Viet Nam's Progress on Economic Growth and Poverty Reduction: Impressive improvements | publisher = Development Progress Stories | via = Overseas Development Institute | archive-url = https://web.archive.org/web/20110514200140/http://www.odi.org.uk/resources/details.asp?id=5057&title=viet-nams-progress-economic-growth-poverty-reduction-impressive-improvements | archive-date = 14. 5. 2011 | url-status = dead }} * {{cite web | last = Vandemoortele | first = Milo | year = 2010 | url = http://www.odi.org.uk/resources/details.asp?id=4751&title=millennium-development-goals-equity-development | title = The MDG fundamentals: improving equity for development | publisher = ODI Briefing Papers | via = Overseas Development Institute | archive-url = https://web.archive.org/web/20100515181557/http://www.odi.org.uk/resources/details.asp?id=4751&title=millennium-development-goals-equity-development | archive-date = 15. 5. 2010 | url-status = dead }} * {{cite web | last = Karmel | first = Roberta S. | year = 2010 | url = http://www.fwa.org/pdf/Vietnam_posttrip_article.pdf | title = The Vietnamese Stock Market | publisher = Financial Women's Association | archive-url = https://web.archive.org/web/20181005111807/https://www.fwa.org/pdf/Vietnam_posttrip_article.pdf | archive-date = 5. 10. 2018 | url-status = dead | access-date = 7. 5. 2010 }} * {{cite web | last = Koppes | first = Steve | year = 2010 | url = https://news.uchicago.edu/story/ngo-bao-chau-receives-fields-medal-highest-honor-mathematics | title = Ngô Bao Châu receives Fields Medal, highest honor in mathematics | publisher = University of Chicago | archive-url = https://web.archive.org/web/20181009044101/https://news.uchicago.edu/story/ngo-bao-chau-receives-fields-medal-highest-honor-mathematics | archive-date = 9. 10. 2018 | url-status = dead }} * {{cite web | author = OpenNet Initiative | year = 2012 | url = https://opennet.net/research/profiles/vietnam | title = Country Profiles [Vietnam] | publisher = OpenNet Initiative }} * {{cite web | author = UNESCO Intangible Cultural Heritage | year = 2012 | url = https://ich.unesco.org/en/RL/worship-of-hung-kings-in-phu-tho-00735 | title = Worship of Hùng kings in Phú Thọ | work = Intangible cultural heritage | publisher = UNESCO | archive-url = https://web.archive.org/web/20181015060847/https://ich.unesco.org/en/RL/worship-of-hung-kings-in-phu-tho-00735 | archive-date = 15. 10. 2018 | url-status = dead }} * {{cite web | author = World Bank | year = 2013 | url = https://data.worldbank.org/indicator/SE.PRM.NENR?locations=VN | title = School enrollment, primary (% net) | publisher = World Bank }} * {{cite web | last = Bielefeldt | first = Heiner | year = 2014 | url = https://www.ohchr.org/EN/NewsEvents/Pages/DisplayNews.aspx?NewsID=14914&LangID=E | title = Press Statement on the visit to the Socialist Republic of Viet Nam by the Special Rapporteur on freedom of religion or belief | work = United Nations Special Rapporteur on Freedom of Religion or Belief | publisher = Office of the United Nations High Commissioner for Human Rights | archive-url = https://web.archive.org/web/20181013073837/https://www.ohchr.org/EN/NewsEvents/Pages/DisplayNews.aspx?NewsID=14914&LangID=E | archive-date = 13. 10. 2018 | url-status = dead }} * {{cite web | last = Hoang Vuong | first = Quan | year = 2014 | url = https://worldview.stratfor.com/article/vietnams-political-economy-transition-1986-2016 | title = Vietnam's Political Economy in Transition (1986–2016) | publisher = Stratfor }} * {{cite web | last = Văn Phúc | first = Vũ | year = 2014 | url = http://english.tapchicongsan.org.vn/Home/Politics/2014/765/Reform-policy-of-the-Communist-Party-of-Vietnam-after-nearly-30-years.aspx | title = Reform policy of the Communist Party of Vietnam after nearly 30 years of renewal | work = Ministry of Culture and Information (Vietnam) | publisher = Communist Review | archive-url = https://web.archive.org/web/20180929120213/http://english.tapchicongsan.org.vn/Home/Politics/2014/765/Reform-policy-of-the-Communist-Party-of-Vietnam-after-nearly-30-years.aspx | archive-date = 29. 9. 2018 | url-status = dead | access-date = 16. 10. 2018 }} * {{cite web | author = UNICEF | year = 2015 | url = https://washdata.org/data/household#!/vnm | title = Viet Nam [Sanitation] | publisher = UNICEF }} * {{cite web | author = Waitemata District Health Board | year = 2015 | url = https://www.ecald.com/assets/Resources/C2-S4-Vietnamese.pdf | title = Vietnamese Culture | publisher = Waitemata District Health Board, New Zealand | archive-url = https://web.archive.org/web/20190109054519/https://www.ecald.com/assets/Resources/C2-S4-Vietnamese.pdf | archive-date = 9. 1. 2019 | url-status = dead }} * {{cite web | author = World Bank | year = 2015 | url = https://data.worldbank.org/indicator/SE.SEC.PROG.ZS?locations=VN | title = Progression to secondary school (%) | publisher = World Bank }} * {{cite web | last = Chonchirdsin | first = Sud | year = 2016 | url = http://blogs.bl.uk/asian-and-african/2016/04/mythical-creatures-in-vietnamese-culture.html | title = Mythical creatures in Vietnamese culture | publisher = British Library | access-date = 11. 6. 2023 | archive-date = 15. 10. 2018 | archive-url = https://web.archive.org/web/20181015065629/http://blogs.bl.uk/asian-and-african/2016/04/mythical-creatures-in-vietnamese-culture.html | url-status = dead }} * {{cite web | last = Hoang | first = Hai | year = 2016 | url = https://www.vcsc.com.vn/userfiles/others/ACV/ACV-20161118-ListingNote.pdf | title = [Listing Note] Riding the boom of passenger traffic growth | work = Airports Corporation of Vietnam (ACV) | publisher = Viet Capital Securities | archive-url = https://web.archive.org/web/20181007040516/https://www.vcsc.com.vn/userfiles/others/ACV/ACV-20161118-ListingNote.pdf | archive-date = 7. 10. 2018 | url-status = dead }} * {{cite web | author = Index Mundi | year = 2016 | url = https://www.indexmundi.com/facts/vietnam/indicator/SH.H2O.SAFE.ZS | title = Vietnam – Improved water source (% of population with access) | publisher = Index Mundi | access-date = 16. 10. 2018 | archive-date = 16. 10. 2018 | archive-url = https://web.archive.org/web/20181016164915/https://www.indexmundi.com/facts/vietnam/indicator/SH.H2O.SAFE.ZS | url-status = dead }} * {{cite web | author = UNESCO Media Services | year = 2016 | url = http://www.unesco.org/new/en/media-services/single-view/news/asean_economic_community_likely_to_spur_scientific_co_operat/ | title = ASEAN Economic Community likely to spur scientific co-operation, says report | publisher = UNESCO | archive-url = https://web.archive.org/web/20181008095742/http://www.unesco.org/new/en/media-services/single-view/news/asean_economic_community_likely_to_spur_scientific_co_operat/ | archive-date = 8. 10. 2018 | url-status = dead }} * {{cite web | author = Vietnam National Space Centre | year = 2016 | url = https://vnsc.org.vn/en/about/history/ | title = History of Establishment and Development [The period of 2016–2020] | publisher = Vietnam National Space Center | archive-url = https://web.archive.org/web/20181008102509/https://vnsc.org.vn/en/about/history/ | archive-date = 8. 10. 2018 | url-status = dead }} * {{cite web | author = World Bank | year = 2016b | url = https://data.worldbank.org/indicator/SP.DYN.LE00.MA.IN?locations=VN&year_high_desc=true | title = Life expectancy at birth, male (years) | publisher = World Bank | access-date = 11. 6. 2023 | archive-date = 26. 8. 2018 | archive-url = https://web.archive.org/web/20180826120437/https://data.worldbank.org/indicator/SP.DYN.LE00.MA.IN?locations=VN&year_high_desc=true | url-status = dead }} * {{cite web | author = World Bank | year = 2016c | url = https://data.worldbank.org/indicator/SP.DYN.LE00.FE.IN?locations=VN&year_high_desc=true | title = Life expectancy at birth, female (years) | publisher = World Bank | access-date = 11. 6. 2023 | archive-date = 16. 10. 2018 | archive-url = https://web.archive.org/web/20181016164850/https://data.worldbank.org/indicator/SP.DYN.LE00.FE.IN?locations=VN&year_high_desc=true | url-status = dead }} * {{cite web | last = Gallop | first = Annabel | year = 2017 | url = http://blogs.bl.uk/asian-and-african/2017/03/vietnam-and-dragonsin-vietnamese-culture-as-in-many-east-and-south-east-asian-cultures-the-dragon-plays-a-very-prominent-ro.html | title = Vietnam and Dragons | publisher = British Library | access-date = 11. 6. 2023 | archive-date = 15. 10. 2018 | archive-url = https://web.archive.org/web/20181015060217/http://blogs.bl.uk/asian-and-african/2017/03/vietnam-and-dragonsin-vietnamese-culture-as-in-many-east-and-south-east-asian-cultures-the-dragon-plays-a-very-prominent-ro.html | url-status = dead }} * {{cite web | author = Electricity of Vietnam | year = 2017 | url = https://www.evn.com.vn/userfile/files/2017/EVNAnnualReport2017-web.pdf | title = Vietnam Electricity [Annual Report] | publisher = Electricity of Vietnam | archive-url = https://web.archive.org/web/20181007082319/https://www.evn.com.vn/userfile/files/2017/EVNAnnualReport2017-web.pdf | archive-date = 7. 10. 2018 | url-status = dead }} * {{cite web | author = Oxford Business Group | year = 2017 | url = https://oxfordbusinessgroup.com/overview/wired-digital-content-gains-popularity-operators-are-bolstering-infrastructure-and-introducing-new | title = Operators in Vietnam bolster infrastructure and introduce new products and services in telecoms sector | publisher = Oxford Business Group | archive-url = https://web.archive.org/web/20190225034037/https://oxfordbusinessgroup.com/overview/wired-digital-content-gains-popularity-operators-are-bolstering-infrastructure-and-introducing-new | archive-date = 25. 2. 2019 | url-status = dead }} * {{cite web | author = United Kingdom Department for International Trade | year = 2017 | url = http://bbgv.org/wp-content/uploads/2017/09/DIT-BBGV-Water-Sector-Briefing-2017.pdf | title = Vietnam Water Sector Briefing | work = United Kingdom Department for International Trade | publisher = British Business Group Vietnam | archive-url = https://web.archive.org/web/20190111034221/http://bbgv.org/wp-content/uploads/2017/09/DIT-BBGV-Water-Sector-Briefing-2017.pdf | archive-date = 11. 1. 2019 | url-status = dead }} * {{cite web | author = Vietnam Academy of Science and Technology | year = 2017 | url = http://www.unesco.org/new/en/media-services/single-view/news/asean_economic_community_likely_to_spur_scientific_co_operat/ | title = Recent development and implementation plan 2017–2022 of Vietnam Space Center Project | publisher = Vietnam Academy of Science and Technology | archive-url = https://web.archive.org/web/20181008101506/http://www.vast.ac.vn/en/news/activities/1755-recent-development-and-implementation-plan-2017-2022-of-vietnam-space-center-project | archive-date = 8. 10. 2018 | url-status = dead }} * {{cite web | author = World Bank | year = 2017 | url = https://data.worldbank.org/indicator/SP.DYN.IMRT.IN?locations=VN | title = Mortality rate, infant (per 1,000 live births) | publisher = World Bank }} * {{cite web | last1 = Datta | first1 = Ajoy | last2 = Mendizabal | first2 = Enrique | year = 2018 | url = https://medium.com/@info_92670/political-and-economic-transition-in-vietnam-and-its-impact-on-think-tank-traditions-381ffd8ef303 | title = Political and economic transition in Vietnam and its impact on think tank traditions | publisher = Medium }} * {{cite web | author = Communist Party of Vietnam Online Newspaper | year = 2018 | url = http://en.dangcongsan.vn/overseas-vietnamese/vietnamese-women-in-romania-mark-international-women-s-day-476761.html | title = Vietnamese women in Romania mark International Women's Day | publisher = Communist Party of Vietnam Online Newspaper | access-date = 11. 6. 2023 | archive-date = 16. 10. 2018 | archive-url = https://web.archive.org/web/20181016130000/http://en.dangcongsan.vn/overseas-vietnamese/vietnamese-women-in-romania-mark-international-women-s-day-476761.html | url-status = dead }} * {{cite web | author = Formula One | year = 2018 | url = https://www.formula1.com/en/latest/article.vietnam-to-host-formula-1-grand-prix-from-2020.5GwYlGbr56A0GCycMuUM0G.html | title = Vietnam to host Formula 1 Grand Prix from 2020 | publisher = Formula One }} * {{cite web | author = History | year = 2018 | url = https://www.history.com/this-day-in-history/u-s-withdraws-from-vietnam | title = U.S. withdraws from Vietnam [1973] | publisher = History }} * {{cite web | author = Human Development Report | year = 2018 | url = http://hdr.undp.org/sites/default/files/2018_human_development_statistical_update.pdf | title = Human Development Indices and Indicators | work = Human Development Report | publisher = United Nations Development Programme | archive-url = https://web.archive.org/web/20181017040238/http://hdr.undp.org/sites/default/files/2018_human_development_statistical_update.pdf | archive-date = 17. 10. 2018 | url-status = dead }} * {{cite web | author = Index Mundi | year = 2018 | url = https://www.indexmundi.com/g/g.aspx?c=vm&v=116 | title = Waterways [km] | publisher = Index Mundi }} * {{cite web | last = Dallek | first = Matthew | year = 2018 | url = https://www.history.com/news/tet-offensive-1968-vietnam-war-surprise-attack-changed-american-public-opinion | title = How the Tet Offensive Shocked Americans into Questioning if the Vietnam War Could be Won | publisher = History }} * {{cite web | author = SM Entertainment Group | year = 2018 | url = http://www.smentertainment.com/PressCenter/Details/1480 | title = SM Entertainment Signs MOU for Strategic Alliance and Collaboration with IPP Group, Vietnam's Largest Retail & Lifestyle Company | publisher = SM Entertainment Group | archive-url = https://web.archive.org/web/20190108050950/http://www.smentertainment.com/PressCenter/Details/1480 | archive-date = 8. 1. 2019 | url-status = dead }} * {{cite web | author = United Nations Development Programme | year = 2018 | url = http://www.vn.undp.org/content/vietnam/en/home/presscenter/pressreleases/2018/03/08/viet-nam-mine-action-project-launched-with-support-from-korea.html | title = Viet Nam: Mine Action Project launched with support from Korea | publisher = United Nations Development Programme | access-date = 16. 10. 2018 | archive-date = 16. 10. 2018 | archive-url = https://web.archive.org/web/20181016130211/http://www.vn.undp.org/content/vietnam/en/home/presscenter/pressreleases/2018/03/08/viet-nam-mine-action-project-launched-with-support-from-korea.html | url-status = dead }} * {{cite web | author = University of Technology Sydney | year = 2018 | url = https://www.uts.edu.au/about/faculty-engineering-and-information-technology/news/hundreds-vietnamese-children-access-safe | title = Hundreds of Vietnamese children access safe water | publisher = University of Technology Sydney | archive-url = https://web.archive.org/web/20190111040214/https://www.uts.edu.au/about/faculty-engineering-and-information-technology/news/hundreds-vietnamese-children-access-safe | archive-date = 11. 1. 2019 | url-status = dead }} * {{cite web | author = Vietnam News Agency | year = 2018 | url = http://ven.vn/china-tops-vietnams-list-of-importers-31333.html | title = China tops Vietnam's list of importers | publisher = VEN.vn | access-date = 11. 6. 2023 | archive-date = 16. 10. 2018 | archive-url = https://web.archive.org/web/20181016164903/http://ven.vn/china-tops-vietnams-list-of-importers-31333.html | url-status = dead }} * {{cite web | author = World Bank | year = 2018a | url = https://data.worldbank.org/indicator/SH.DYN.AIDS.ZS?locations=VN | title = Prevalence of HIV, total (% of population ages 15–49) | publisher = World Bank }} * {{cite web | author = World Bank | year = 2018b | url = https://data.worldbank.org/indicator/SP.URB.TOTL.IN.ZS?locations=VN | title = Urban population (% of total) | publisher = World Bank }} * {{cite web | author = World Bank | year = 2018c | url = https://data.worldbank.org/indicator/SI.POV.GINI?locations=VN | title = GINI index (World Bank estimate) | publisher = World Bank }} * {{cite web | author = Agent Orange Record | url = http://www.agentorangerecord.com/impact_on_vietnam/environment/defoliation/P1/ | title = Dealing With the Damage | publisher = Agent Orange Record | archive-url = https://web.archive.org/web/20181011112526/http://www.agentorangerecord.com/impact_on_vietnam/environment/defoliation/P1/ | archive-date = 11. 10. 2018 | url-status = dead }} * {{cite web | author = Cultural Orientation Resource Centre | url = http://www.culturalorientation.net/content/download/2142/12331/version/1/file/Montagnards+CP.pdf | title = The Montagnards – Culture Profile [Language and Literacy] | publisher = Cultural Orientation Resource Center | archive-url = https://web.archive.org/web/20181012040902/http://www.culturalorientation.net/content/download/2142/12331/version/1/file/Montagnards+CP.pdf | archive-date = 12. 10. 2018 | url-status = dead }} * {{cite web | author = Embassy of Vietnam in USA | url = http://vietnamembassy-usa.org/vietnam/politics/government-structure | title = Government Structure | publisher = Embassy of the Socialist Republic of Vietnam in the United States of America }} * {{cite web | author = International Monetary Fund | url = https://www.imf.org/en/Publications/WEO/weo-database/2023/April | title = World Economic Outlook Database, April 2023 | publisher = International Monetary Fund }} * {{cite web | author = International Olympic Committee | year = 2018 | url = https://www.olympic.org/vietnam | title = Vietnam | publisher = International Olympic Committee }} * {{cite web | author = Montagnard Human Rights Organisation | url = http://www.mhro.org/montangards-history/under-south-vietnam-rule | title = Under South Vietnam Rule (1955–1975) | publisher = Montagnard Human Rights Organization | archive-url = https://web.archive.org/web/20121006164804/http://www.mhro.org/montangards-history/under-south-vietnam-rule | archive-date = 6. 10. 2012 | url-status = dead }} * {{cite web | author = Reporters Without Borders | url = http://en.rsf.org/internet-enemie-vietnam,39763.html | title = Internet Enemies [Vietnam] | publisher = Reporters Without Borders | archive-url = https://web.archive.org/web/20110317075418/http://en.rsf.org/internet-enemie-vietnam,39763.html | archive-date = 17. 3. 2011 | url-status = dead }} * {{cite web | last = Thi Anh | first = Do | url = https://www.adpc.net/igo/contents/iPrepare/iprepare-news_id.asp?ipid=223 | title = Flood in Vietnam | publisher = Asian Disaster Preparedness Center | archive-url = https://web.archive.org/web/20181010120818/https://www.adpc.net/igo/contents/iPrepare/iprepare-news_id.asp?ipid=223 | archive-date = 10. 10. 2018 | url-status = dead }} * {{cite web | author = UNESCO Publishing | url = http://unesdoc.unesco.org/images/0023/002354/235406e.pdf | title = UNESCO Science Report: towards 2030 | publisher = UNESCO }} * {{cite web | author = UNICEF | url = https://www.unicef.org/infobycountry/vietnam_statistics.html | title = At a glance: Viet Nam [Statistics] | publisher = UNICEF | archive-url = https://web.archive.org/web/20080111021133/https://www.unicef.org/infobycountry/vietnam_statistics.html | archive-date = 11. 1. 2008 | url-status = dead }} * {{cite web | author = United Nations Department of Economic and Social Affairs | url = https://population.un.org/wpp/DataQuery/ | title = Data Query | publisher = United Nations Department of Economic and Social Affairs | access-date = 11. 6. 2023 | archive-date = 15. 6. 2020 | archive-url = https://web.archive.org/web/20200615001511/https://population.un.org/wpp/DataQuery/ | url-status = dead }} * {{cite web | author = United Nations Treaty Collection | url = https://treaties.un.org/Pages/ViewDetails.aspx?src=TREATY&mtdsg_no=XXVI-9&chapter=26&clang=_en | title = Treaty on the Prohibition of Nuclear Weapons [Vietnam] | publisher = United Nations Treaty Collection }} * {{cite web | author = Vietnamese-American Association | url = http://vietraleigh.org/views/images/heritage/LacLongQuan.pdf | title = Lạc Long Quân & Âu Cơ | publisher = Vietnamese-American Association of Raleigh, North Carolina | archive-url = https://web.archive.org/web/20181015054226/http://vietraleigh.org/views/images/heritage/LacLongQuan.pdf | archive-date = 15. 10. 2018 | url-status = dead }} * {{cite web | author = Vietnamese Waters Zone | url = http://www.seaaroundus.org/data/#/eez/704?chart=catch-chart&dimension=taxon&measure=tonnage&limit=10 | title = Catches by Taxon in the waters of Viet Nam | publisher = Sea Around Us }} * {{Cite web |author=Lowy Institute |title=Asia Power Index 2020 Edition {{!}} Vietnam |url=https://power.lowyinstitute.org/countries/vietnam/ |date=2020 |publisher=Lowy Institute }} {{refend}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Vietnam}} {{wikiatlas|Vietnam|Vijetnama}} {{Države Azije}} {{Jugoistočna Azija}} {{ASEAN}} {{APEC}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Vijetnam|*]] [[Kategorija:Države svijeta]] [[Kategorija:Države Jugoistočne Azije]] [[Kategorija:Države ASEAN-a]] [[Kategorija:Komunističke države]] r5p6ayzgr9qc3x211swvf7n3lrj3bx9 Automobil 0 19572 3822094 3765394 2026-04-01T15:57:35Z Palapa 383 3822094 wikitext text/x-wiki '''Automobil''' (također '''auto''' ili '''kola'''; od [[Grčki jezik|grčke]] riječi ''άυτο''~, ''áuto''~ - samo, samostalno~ i [[Latinski jezik|latinske]] riječi ''mobilis'' - pokretan) je motorno vozilo, s karoserijom raznih oblika postavljenom na dvije osovine sa četiri [[Točak|točka]], koje služi za prevoz robe i putnika.<ref>{{Cite web|url=https://www.oed.com/dictionary/motor-car_n#35698343|title=motor car NOUN}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://kids.britannica.com/kids/article/car/352807|title=car|website=Britannica Kids|language=en-US|access-date=29. 5. 2024}}</ref> Najvažniji dio jednog automobila je [[motor]]. Motori koji se nalaze u automobilima su motori sa unutrašnjim sagorjevanjem i koriste kao pogonsko gorivo [[benzin]] ili [[dizel]] gorivo. Kao alternativna vrsta goriva koristi se i [[plin]], dok za ostale vrste alternativnih goriva još nije usavršen proces proizvodnje. ==Historija== [[Datoteka:Benz_auto.jpg|mini|lijevo|Replika Benz Auto, 1886]] [[Datoteka:Marot-Gardon 1898-1900 schräg.JPG|mini|desno|Francuski Marot-Gardon trotočkaš sa De Dion Bouton motorom 1898-1900. Jedan od najstarijih sačuvanih automobila na [[Balkan]]u danas se čuva u Muzeju automobila.]] [[Karl Benz]] je Patent-Motorwagen napravio i patentirao 1885. godine.<ref>{{Cite web|url=https://group.mercedes-benz.com/company/tradition/company-history/1885-1886.html|title=Benz Patent Motor Car: The first automobile (1885–1886)|last=Group|first=Mercedes-Benz|website=Mercedes-Benz Group|language=en|access-date=29. 5. 2024}}</ref> Nakon uspješne demonstracije vožnje triciklona u [[Mannheim]]u prodaja je počela 3. jula 1886. i to za tadašnjih 600 njemačkih maraka, što je ekvivalent današnjih 4 hiljade eura. Pokretao ga je motor zapremine 954&nbsp;cm sa jednim cilindrom i četiri takta. Sa svojom jednom konjskom snagom na 400 obrtaja u minuti predstavljao je pravu revoluciju u to vrijeme. Kasnije verzije su imale snažnije motore sa dve konjske snage, koje su mogle da razviju brzinu od oko 16&nbsp;km/h. Tokom sledećih šest godina, proizvedeno ih je oko 25 primeraka. Kratko nakon toga su i [[Gottlieb Daimler]] i [[Wilhelm Maybach]] u blizini [[Stuttgart]]a kao i [[Siegfried Marcus]] u [[Beč]]u proizveli svoje verzije automobila. Poslije prvih rezultata u Njemačkoj, počinje nagli razvoj automobilskih manufaktura u [[Francuska|Francuskoj]] (Panhard, Levassor, Peugeot, Bollee, Renault i dr.). Tadašnja vozila su imala najveću brzinu 20–40&nbsp;km/sat, snagu motora oko 21 kilovata pri oko 2000 obrtaja u minuti. Početkom 20-og vijeka počinje razvoj automobilskih manufaktura u Britaniji (Lancaster, Napier, Rolls i dr.). U [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] su u 19. vijeku postignuti zanemarljivi rezultati u razvoju vozila, a što se objašnjava lošim stanjem puteva. [[Datoteka:Late model Ford Model T.jpg|desno|mini|[[Ford Model T]] iz 1927.]] [[Datoteka:Ford, model pilot, 1903, USA, 01.JPG|mini|lijevo|Ford model Pilot iz 1903. godine u Muzeju automobila u Beogradu. Motor: dva cilindra. Zapremina:2000 cm kubnih. Snaga:12KS. Pri 1600 o/min. Maks. brzina: 40 km/sat. Menjač: dvostepeni/hod unazad.]] Značajnije rezultate je imao [[Henry Ford]]<ref>{{Cite web|url=https://corporate.ford.com/articles/history/the-model-t.html|title=The Model T|website=Ford Corporate|language=en-US|access-date=29. 5. 2024}}</ref> kada 1892. godine izrađuje svoje prvo vozilo i 1903. kada osniva fabriku Ford Motors Co u [[Detroit]]u. Ford model T sedan iz 1908. godine je ključni model za nastanak, odnosno prelaz iz manufakturne proizvodnje na masovnu serijsku proizvodnju. Ovaj model pristupačan za šire narodne mase se prvi proizvodio u svijetu na montažnim trakama što je značajno skratilo vrijeme izrade automobila. Masovna serijska proizvodnja se obavljala u fordovim fabrikama u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj]] i [[Južna Amerika|Južnoj Americi]], [[Evropa|Evropi]] i [[Azija|Aziji]]. Ukupno je prozveden u 15 miliona primjerka od 1908. do 1927. a tokom tog perioda motorizovao je srednju klasu u [[SAD|SAD-u]] i [[Kanada|Kanadi]]. Godine 1999. proglašen je za automobil stoljeća. Već prvih decenija 20. vijeka SAD postaju vodeći proizvođač motornih vozila u svijetu, a za ovu dominaciju značajna je bila i saveznička pobeda u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]]. Ford raspolaže fabrikama sa autonomnim konstrukcionim kapacitetima u SAD, [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] (osnovana još 1911.), Njemackoj (osnovana 1925.), [[Australija|Australiji]] (1925.) i Brazilu (montažna fabrika od 1925, proizvodi sopsvene modele od 1967.). Fabrika u Brazilu proizvodila je i druge fabrikate, kao što su Vilis i Reno. U Francuskoj je Ford imao montažnu fabriku od 1916. koja se u 1934. fuzionisala sa firmom Matis i tako je osnovana fabrika Matford. Kompanija Matford montirala je fordove i proizvodila sopstvene verzije. [[Datoteka:BMW, model 327-328, 1938, Germany, 01.JPG|lijevo|mini|[[:en:BMW 327|BMW 327-328]] iz 1938. godine u Muzeju automobila u Beogradu. Proizveden samo u 2,5 hiljada primjerka. Od 1930-ih automobili imaju aerodinamičnu liniju.]] [[Datoteka:1965 Ford Mustang (Gornji Milanovac, Serbia) 06.jpg|desno|mini|Ford Mustang iz 1965.]] Paralelno sa razvojem motora za pogon vozila, čine se pokušaji korišćenja pneumatika koji su od velikog značaja za razvoj motornih vozila. Godine 1891. je uveden pneumatik sa unutrašnjom gumom, a prvo motorno vozilo sa pneumaticima je uradjeno 1895. godine, od strane braće E. i A. Misshlena i to za potrebe auto trka Paris – Borde – Aux. Izmedju dva svjetska rata posebno se ističu u proizvodnji motornih vozila: Chrysler, Cadilac, Ford, Buick, Shevrolet i dr. (SAD), Leyland, Dodge, Moris, Rover i dr. (Engleska), Renault, Citroen, Berlinet, Peugeot i dr. (Francuska), a Njemacka automobilska industrija je zastupljena (BMW, Daimler – Benz, Opel, Porsche, Volkswagen – Werk, MAN i dr.). [[Datoteka:1985-03-29 46m.JPG|mini|desno|TAS Golf 1985. godine u [[Mostar]]u.]] [[Datoteka:Parking Prvog maja.jpg |mini|lijevo|Parking ispred industrije odeće "Prvi maj" u [[Pirot]]u 1983. godine. [[Zastava 750]], poznat kao "Fićo", imala je ključnu ulogu u "motorizaciji" Jugoslavije.]] Prve registarske tablice za motorna vozila počele su da se koriste 14. augusta 1893. godine u Francuskoj, dok su se u Njemačkoj pojavile 1896. godine. U SAD, prve registarske tablice uvedene su u saveznoj državi Njujork, 1901. godine. U početku, vlasnici su bili dužni da se sami pobrinu za izradu tablica, da bi tek kasnije taj posao prešao u nadležnost državnih vlasti. Prva država u svijetu koja je organizovala proizvodnju i izdavanje "nacionalnih" automobilskih registarskih tablica, bila je [[Holandija]], 1898. godine, dok je u Americi prva država bio Masačusets, 1903. godine. Tablice su se u početku izrađivale od kože, gume, gvožđa, pa čak i od porcelana. Danas u svijetu postoji razvijeno kolekcinarsko tržište starih registarskih tablica. == Proizvođači == {| style="border: 1px solid #a2a9b1; border-spacing: 3px; background-color: #f8f9fa; float: left; clear: left; padding: 0.2em; font-size: 88%;" ! colspan="4" style="background:#FDF5E6;" | 5 najvećih proizvođača automobila u zapadnoj [[Evropa|Evropi]] |- ! Proizvođač ! 2003 ! 2004 ! 2005 |- |[[Renault]] |1.505.000 |1.483.000 |1.455.000 |- |[[Volkswagen|VW]] |1.415.000 |1.391.000 |1.411.000 |- |[[Ford Motor Company|Ford]] |1.228.000 |1.254.000 |1.203.000 |- |[[Peugeot]] |1.197.000 |1.150.000 |1.172.000 |- |[[Opel]] |989.000 |981.000 |968.000 |- | colspan="3" | <small>procjenjeni broj prodanih automobila (februar 2005)</small> |} {{clear}} == Nove automobilske tehnologije == Iako se intenzivan razvoj konvencionalnih [[Akumulatorsko električno vozilo|električnih vozila na baterije]] nastavlja i u 2020-im,<ref>{{Cite web|url=https://airqualitynews.com/2019/09/05/ev-battery-research-projects-get-55m-funding-boost/|title=EV battery research projects get £55m funding boost|date=5. 9. 2019|website=Air Quality News|archive-url=https://web.archive.org/web/20190905182327/https://airqualitynews.com/2019/09/05/ev-battery-research-projects-get-55m-funding-boost/|archive-date=5. 9. 2019|url-status=live|access-date=5. 9. 2019}}</ref> druge tehnologije [[pogon]]a automobila koje su u razvoju uključuju [[Induktivno punjenje|bežično punjenje]],<ref>{{Cite news|url=https://www.bbc.com/news/business-48913028|title=Wireless electric car charging gets cash boost|date=9. 7. 2019|access-date=3. 1. 2020|language=en-GB|archive-date=9. 12. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191209032356/https://www.bbc.com/news/business-48913028}}</ref> [[Auto na vodik|automobile na vodik]],<ref>{{Cite news|url=https://www.bloomberg.com/news/articles/2019-06-27/china-s-hydrogen-vehicle-dream-chased-by-17-billion-of-funding|title=China's Hydrogen Vehicle Dream Chased With $17 Billion of Funding|date=23. 7. 2019|access-date=23. 7. 2019|language=en|archive-date=21. 7. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190721215217/https://www.bloomberg.com/news/articles/2019-06-27/china-s-hydrogen-vehicle-dream-chased-by-17-billion-of-funding}}</ref> i hidrogen/električne hibride.<ref>{{Cite web|url=https://driving.ca/mazda/features/feature-story/motor-mouth-is-this-the-perfect-electric-vehicle|title=Motor Mouth: Is Mazda's e-TPV the perfect electric vehicle?|date=3. 9. 2019|website=Driving|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20190905182325/https://driving.ca/mazda/features/feature-story/motor-mouth-is-this-the-perfect-electric-vehicle|archive-date=5. 9. 2019|url-status=live|access-date=5. 9. 2019}}</ref> Istraživanje alternativnih oblika energije uključuje korištenje [[amonijak]]a umjesto vodonika u [[Goriva ćelija|gorivnim ćelijama]].<ref>{{Cite web|url=https://phys.org/news/2019-08-ammonia-fuel-cells.html|title=Ammonia for fuel cells|website=phys.org|language=en-us|archive-url=https://web.archive.org/web/20190905183047/https://phys.org/news/2019-08-ammonia-fuel-cells.html|archive-date=5. 9. 2019|url-status=live|access-date=5. 9. 2019}}</ref>[[Datoteka:Lexus LF-A Pic 2.JPG|mini|Lexus LF-A]] == Također pogledajte == * [[Spisak proizvođača automobila]] {{Raščistiti}} == Reference == {{Refspisak}} == Literatura == * {{Cite book |ref= harv|last=Milutinović|first=Miroslav|title=Automobili i dinastija Karađorđević 1908-1941|url=https://www.knjizara.com/Automobili-i-dinastija-Karadjordjevica-1908-1941-Miroslav-Milutinovic-141498|year=2014|publisher=Službeni glasnik|isbn=978-86-519-1507-2|pages=271}} * {{Cite book |ref= harv|last=Milutinović|first=Miroslav|title=Automobili i Josip Broz Tito 1912-1980|url=http://www.slglasnik.com/гласник-препоручује/аутомобили-и-јосип-броз-тито-1912–1980|year=2015|publisher=Službeni glasnik|isbn=978-86-519-1508-9|pages=391}} * {{Cite book |ref= harv|last=Pavlović|first=Aleksandar|title=Beogradski Auto-klub (1922-1941): pogled u društveni i kulturološki okvir postojanja|url=https://www.knjizara.com/Beogradski-Auto-klub-1922-1941-Aleksandar-Pavlovic-113952|year=2006|publisher=SGC|isbn=86-83679-21-7|pages=204}} == Vanjski linkovi == {{Commons|Automobile}} * [http://www.fia.com/ Međunarodna organizacija automobila] * [https://www.youtube.com/watch?v=7GcZhOqaLRk Muzej automobila], RTS Kulturno - umetnički program - Zanični kanal * [https://www.youtube.com/watch?v=AySWlKNb_RQ Titovi automobili (Al Jazeera Balkans - Zvanični kanal)] * [https://www.youtube.com/watch?v=DL_mJeb6O04 Benc tricikl u vožnji] * [https://www.youtube.com/watch?v=MLMS_QtKamg Ford T u vožnji (Bloomberg - Zvanični kanal)] * [https://www.youtube.com/watch?v=i0IdgOl3AqQ Salon automobila u Ženevi (2018)], RTS SAT - Zvanični kanal * [https://www.youtube.com/watch?v=NO7Eqqc8Dos Salon automobila u Ženevi (2019)], RTS SAT - Zvanični kanal {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Automobili| ]] [[Kategorija:Vozila]] [[Kategorija:Njemački izumi]] [[Kategorija:Lični prijevoz]] [[Kategorija:Vozila s točkovima|Automobil]] eqfq5vgpn8xxb9ase3nvghpqw30es2q Zapadna obala 0 19736 3822264 3784968 2026-04-02T07:37:16Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3822264 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} [[Datoteka:We-map.png|200p|desno|Zapadna obala]] '''Zapadna obala''' ({{jez-ar|الضفة الغربية}} ad-Diffa al-Gharbiyya; {{jez-he|יהודה ושומרון}}) jest naziv za kopneni teritorij u [[Jugozapadna Azija|Jugozapadnoj Aziji]] koji trenutno nije ''de jure'' priznat kao dio nijedne suverene zemlje. Prema mišljenju [[UN]] i većine država u svijetu, Zapadna obala je pod nominalnom kontrolom [[Izrael]]a, iako ga sami Izraelci pa i mnoge druge skupine u svijetu nazivaju "spornim područjem". Ime joj dolazi od desne, odnosno zapadne obale rijeke [[Jordan (rijeka)|Jordan]] koju su zaposjele [[jordan]]ske snage za vrijeme [[Prvi arapsko-izraelski rat|prvog arapsko-izraelskog rata]] godine 1948. Nad tim područjem je [[Jordan]] imao međunarodno priznati suverenitet od godine 1948. do 1967, da bi ga se formalno odrekao godine 1988. Izrael ju je okupirao godine godine 1967. za vrijeme [[Šestodnevni rat|Šestodnevnog rata]], ali, za razliku od [[Istočni Jerusalem|Istočnog Jeruzalema]], nije formalno anektirana. Prije svih tih događaja Zapadna obala nije postojala kao posebni entitet, odnosno predstavljala je integralni dio [[Mandatna Palestina|britanskog mandata u Palestini]], stvorenog nakon nestanka [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlijskog Carstva]]. Zapadna obala se nalazi zapadno i jugozapadno od rijeke Jordan te graniči s Izraelom na zapadnu, sjeveru i jugu, odnosno Jordanom na istoku. Trenutno se 40 % područja (i većina stanovništva) nalazi pod ograničenom civilnom nadležnošću [[Palestinska samouprava|Palestinske samouprave]], dok Izrael održava vojnu kontrolu (uključujući židovska naselja, ruralna područja i granice). Većinu stanovništva Zapadne obale čine Palestinci (84 %) dok ostatak uglavnom čine [[Jevreji|jevrejski]] doseljenici. U [[Hebrejski jezik|hebrejskom jeziku]] se za Zapadnu obalu koristi naziv Yehuda i Shomron, pa je ponekad, pogotovo među izvorima sklonim Izraelu, koristi izraz [[Judeja]] i [[Samarija]]. U nekim starijim izvorima se koristi izraz '''Cisjordanija'''. Uz pitanje Zapadne obale je vezan status Istočnog Jeruzalema, iako ga Izrael, s obzirom na aneksiju, ne smatra dijelom Zapadne obale. Ta aneksija nije priznata od [[Ujedinjene nacije|UN]] niti od jedne druge države u svijetu. Ipak, s obzirom na njegovu važnost, tretira ga se odvojeno, uključujući i [[Sporazumi iz Osla|Sporazume iz Osla]]. == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} * [https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/west-bank/ Zapadna obala] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210722231029/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/west-bank/ |date=22. 7. 2021 }} na ''The World Factbooku'' {{Palestina po temama}} {{Države Azije}} [[Kategorija:Izrael]] [[Kategorija:Bliski istok]] [[Kategorija:Sporna područja]] lk0v2ni5m0659jcz5exnsc01ez28qkn Aleksandar, kralj Jugoslavije 0 21978 3822100 3658998 2026-04-01T16:00:48Z Palapa 383 3822100 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Veličanstvo | Ime =Aleksandar I | Titula =Kralj Srba, Hrvata i Slovenaca<br />Kralj Jugoslavije | Slika =Kralj aleksandar1.jpg | Opis slike = | Vladavina =[[16. august]] [[1921]] - [[9. oktobar]] [[1934]] | Krunidba = | Prethodnik =[[Petar I Karađorđević|Petar I]] | Nasljednik =[[Petar II Karađorđević|Petar II]] | Supružnik =[[Marija Rumunska]] | Djeca =[[Petar II Karađorđević|Petar II]]<br />[[Tomislav Karađorđević]]<br />[[Andrej Karađorđević]] | Dinastija =[[Karađorđević]] | Otac =[[Petar I Karađorđević|Petar I]] | Majka =[[Ljubica Petrović-Njegoš]] | Datum rođenja =[[16. decembar]] [[1888]] | Mjesto rođenja =[[Cetinje]], [[Crna Gora]] | Datum smrti =[[9. oktobar]] [[1934]] | Mjesto smrti =[[Marseille]], [[Francuska]] |}} '''Aleksandar I Karađorđević''',<ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/biography/Alexander-I-king-of-Yugoslavia|title=Alexander I {{!}} King of Yugoslavia & WW2 Unifier {{!}} Britannica|date=11. 9. 2023|website=www.britannica.com|language=en|access-date=27. 9. 2023}}</ref> poznat u Srbiji i Jugoslaviji i kao '''Ujedinitelj''' i '''Viteški kralj''' nakon [[Atentat u Marseilleu|atentata]] (16. decembar 1888 – 9. oktobar 1934), bio je kralj [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]] (od 1929. zvala se [[Kraljevina Jugoslavija]]) od 1921. do 1934. Ubijen je u atentatu za vrijeme službene posjete Francuskoj. == Mladost == Aleksandar I Karađorđević je rođen na [[Cetinje|Cetinju]] 16. decembra 1888. godine kao četvrto dijete (drugi sin) [[Petar I Karađorđević|Petra I Karađorđevića]] i princeze Crne Gore Ljubice Petrović, najstarije kćerke crnogorskog kralja [[Nikola I Petrović|Nikole I Petrovića]]. Kum na krštenju mu je bio, preko izaslanika, ruski car [[Nikolaj II Romanov]]. Aleksandar je imao dvije godine kada je njegova majka princeza Ljubica umrla od komplikacija usljed poroda prilikom rođenja njegovog mlađeg brata Andrije, koji je također umro dvadeset tri dana kasnije. Djetinjstvo je proveo u Crnoj Gori, a osnovnu školu završio u [[Ženeva|Ženevi]]. Dalje školovanje je nastavio na vojnoj akademiji u [[Sankt Peterburg]]u. Dok su Aleksandar i njegov stariji brat Đorđe bili na vojnoj akademiji, njihov otac Petar je zajedno sa zavjerenicima uspio da izvede državni udar u Kraljevini Srbiji poznat kao [[Majski prevrat]] u kojem je kralj [[Aleksandar Obrenović]] i njegova supruga Draga ubijeni. Dinastija Karađorđevića je na taj način ponovo zauzela srpski tron nakon četrdeset pet godina. Aleksandrov 58-godišnji otac je postao kralj Srbije [[Petar I, kralj Srbije|Petar I Karađorđević]], zbog čega su se Đorđe i Aleksandar vratili u Srbiju kako bi nastavili studije. Sudbinski preokret u životu princa Aleksandra nastupio je 27. marta 1909, godine kada se njegov stariji brat, princ Đorđe odrekao prava na prijestolje nakon snažnog pritiska političkih krugova u Srbiji. Kao prijestolonasljednik, princ Aleksandar je pristupio reorganizaciji vojske, pripremajući je za konačan obračun sa Osmanlijskim carstvom. == Balkanski ratovi i Prvi svjetski rat == Glavni članci: [[Balkanski ratovi]] i [[Srbija u Prvom svjetskom ratu]] [[Datoteka:154 4 Alexandre dur les terres serbes reconquises.jpg|mini|lijevo|Regent Aleksandar na Solunskom frontu 1916. godine.]] U [[Prvi balkanski rat|Prvom Balkanskom ratu]] princ Aleksandar je kao zapovjednik Prve armije vodio pobjedonosne bitke na Kumanovu i Bitolju, a zatim 1913. godine, za vrijeme [[Drugi balkanski rat|Drugog Balkanskog rata]], i bitke na Bregalnici. Nakon povlačenja Osmanlija iz [[Skoplje|Skoplja]] zauzeo je Makedoniju zajedno sa pukovnikom [[Dragutin Dimitrijević|Dragutinom Dimitrijevićem]]. [[Datoteka:186 12Alexandre et médecin chef devant un amputé russe.jpg|mini|desno|Regent Aleksandar obilazi ranjenike na [[Solunski front|Solunskom frontu]] 1917. godine.]] Tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] bio je vrhovni zapovjednik srpske vojske u bitkama na Ceru i Kolubari 1914. godine, kad je srpska vojska potpuno razbila vojsku Austro-Ugarske monarhije. Tokom 1915. godine srpska vojska je pretrpjela mnoge gubitke od strane austro-ugarskih, njemačkih i bugarskih armija. Iste godine srpska vojska je bila prisiljena povuci se kroz klisure Crne Gore i sjeverne Albanije na grčko ostrvo [[Krf]], gdje je reorganizovana. Nakon što se vojska pregrupisala i ojačala, izvršila je završnu operaciju proboja Solunskog  fronta u jesen 1918. godine, pod vrhovnom komandom princa Aleksandra i sa odličnim komandnim kadrom u koji spadaju vojvode [[Živojin Mišić]], [[Stepa Stepanović]] i [[Petar Bojović]]. == Ujedinjenje == [[Datoteka:1920 Alexander I of Yugoslavia.png|mini|desno|Regent Aleksandar I u prvoj posjeti [[Sarajevo|Sarajevu]] 1920.|235x235piksel]] [[Datoteka:1919 Alexander I.jpg|alt=Aleksandar Karađorđević kao regent.|lijevo|mini|Aleksandar Karađorđević kao regent.|247x247piksel]] Poslije vojničkih došli su i državnički uspjesi. Nakon odluka srpske Narodne skupštine i Narodnog Vijeća u Zagrebu, regent Aleksandar je proglasio ujedinjenje Srba, Hrvata i Slovenaca u jednu državu 1. decembra 1918. godine. Ovim činom ostvareni su ideali o ujedinjenju južnih Slovena, za koje su se zalagali njegov otac i djed. Poslije smrti kralja [[Petar I, kralj Srbije|Petra I]] (16. augusta 1921.), princ Aleksandar je postao kralj [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]]. Dana 8. juna 1922. godine oženio se princezom [[Marija Rumunska|Marijom Rumunskom]], kćerkom rumunskog kralja [[Ferdinand I, kralj Rumunije|Ferdinanda]]. U tom braku su rođena tri sina - Petar, Tomislav i Andrej. == Diktatura == [[Datoteka:Ivan Vavpotič - Kralj Aleksander I. v admiralski uniformi.jpg|mini|lijevo|Kralj Aleksandar u admiralskoj uniformi na [[Jadran]]u 1930. godine, ulje na platnu, rad [[Ivan Vavpotič|Ivana Vavpotiča]], Narodni muzej Slovenije.|316x316piksel]] [[Datoteka:Alexander I of Yugoslavia and Mustafa Kemal in 1933.jpg|mini|desno|Kralj Aleksandar od Jugoslavije i [[Mustafa Kemal Atatürk]], prvi predsjednik [[Republika Turska|Republike Turske]], 1933. godine.|225x225piksel]] [[6. januar]]a 1929., usljed političke krize nastale nakon što je ubijen poslanik [[Stjepan Radić]] kralj Aleksandar ukida [[Vidovdanski ustav]] i raspušta Narodnu skupštinu. Ovaj akt je u historiji ostao zabilježen kao [[Šestojanuarska diktatura]]. Ime države je promijenjeno u [[Kraljevina Jugoslavija]], a država je organizovana u formi devet [[banovina]] umjesto dotadašnjih 33 oblasti, [[3. oktobar|3. oktobra]]. Godine [[1931]]. kralj Aleksandar donosi novi ustav, poznat kao Oktroisani ustav, s kojim se izvršna vlast prenosi na kralja. Izbori su bili univerzalni za muške glasače. Uvođenje tajnog glasanja je odbačeno, i pritisci na zaposlene u javnim službama da glasaju za vladajuću partiju su bili osobina svih izbora održanih pod Aleksandrovim ustavom. Pored ovoga, kralj je mogao direktno da proglasi polovinu gornjeg doma, a zakon se mogao potvrditi s odlukom jednog doma ako ga potvrdi i kralj. == Atentat == [[Datoteka:Alexandre Ier-Louis Barthou-masques funéraires..jpg|mini|desno|Posmrtne maske kralja Aleksandra i Louis Barthou.|209x209piksel]] [[Datoteka:Monument de la Paix rue de Rome Marseille.jpg|mini|lijevo|Spomenik kralju Aleksandru i Louis Barthou u Marseille.|281x281piksel]] Dana [[9. oktobar|9. oktobra]] [[1934]]. kralj je stigao u [[Marseille]] u zvaničnu posjetu [[Francuska|Francuskoj]] kako bi ojačao savez dvije zemlje. Prilikom vožnje ulicama zajedno sa francuskim ministrom vanjskih poslova Louisom Barthouom, pripadnik makedonske organizacije [[VMRO]] [[Vlado Černozemski]] je izašao na ulicu i pucao u kralja<ref>{{Cite web|url=https://europeanroyalhistory.wordpress.com/2021/10/09/october-9-1934-assassination-of-king-alexander-of-yugoslavia/|title=October 9, 1934: Assassination of King Alexander of Yugoslavia|last=liamfoley63|date=9. 10. 2021|website=European Royal History|language=en|access-date=27. 9. 2023}}</ref> i vozača, a greškom policajca ubijen je i francuski ministar vanjskih poslova [[Louis Barthou]]. To je bio jedan od prvih atentata zabilježen filmskom kamerom. [[Datoteka:Muette, paris FR - panoramio.jpg|mini|desno|Spomenik kralju Aleksandru u [[Pariz]]u. Najveći broj spomenika i spomen-bisti kralja Aleksandra u Jugoslaviji porušen je tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].|295x295piksel]] Atentator je bio član interne makedonske revolucionarne organizacije ([[VMRO]]) i iskusni strijelac. Odmah nakon atentata na kralja Aleksandra, Černozemski je ubijen od strane francuskog policajca, a zatim ga je tukla publika. Do trenutka kad je uklonjen sa scene kralj je već bio mrtav. VMRO je politička organizacija koja se borila za otcjepljenje Makedonije od Jugoslavije. Vođa organizacije u to vrijeme je bio [[Ivan Mihailov]]. VMRO je radio u savezu sa hrvatskom ustaškom grupom koju je predvodio [[Ante Pavelić]]. Černozemski i tri hrvatska saučesnika su putovali u Francusku iz Mađarske preko Švicarske. Nakon atentata, njih je uhapsila francuska policija. Iako ne postoje konačni dokazi da su italijanski diktator [[Benito Mussolini|Benito Musolini]] ili mađarska vlada umiješani u atentat, javno mijenje u Jugoslaviji je bilo takvo da je Italija bila ključna u planiranju atentata. Ovaj incident je kasnije koristila Jugoslavija kao argument u suprostavljanju hrvatskog pokušaja secesije i italijanskog i mađarskog revizionizma. Nakon smrti Aleksandra Karađorđevića, krunu nasljeđuje Aleksandrov sin, [[Petar II Karađorđević|Petar II]], ali vlast dolazi u ruke Aleksandrovog rođaka, kneza [[Pavle Karađorđević|Pavla Karađorđevića]], zbog Petrove maloljetnosti. == Reference == {{Refspisak}} ==Literatura== * {{Cite book |ref= harv|last=Gligorijević|first=Branislav|title=Kralj Aleksandar I Karađorđević (1-3)|url=https://www.knjizara.com/Kralj-Aleksandar-I-Karadjordjevic-Branislav-Gligorijevic-151595|year=2010|publisher=Zavod za udžbenike i nastavna sredstva|isbn=|pages=1186}} ==Vanjski linkovi== *[https://www.youtube.com/watch?v=uzp58ccsDMI Kralj Aleksandar u vrtlogu evropske politike (Centar za društvenu stabilnost - Zvanični kanal)] * [http://www.politika.rs/sr/clanak/426693/Defile-dobrovoljaca-Male-Antante Defile dobrovoljaca Male Antante (Politika, Branko Bogdanović, 6.04.2019.)] * [https://www.youtube.com/playlist?list=PLxbMnBfiy6iFzn1yGJIEJtlGN9VjZsIuM Politički sukobi u Jugoslaviji između dva rata (RTS Kulturno-umetnički program - Zvanični kanal)] * [https://www.youtube.com/watch?v=FOlMhOvXVVA Venčanje kralja Aleksandra i princeze Marije (1922)], Britanski kino arhiv na [[YouTube]]u - Zvanični kanal * [https://www.youtube.com/watch?v=yvyYKRo0JU8 Tonski snimak kralja Aleksanar (1933)], Jugoslovenska kinoteka - Zvanični kanal * {{YouTube|B0pyyt_G0U8|title=Američke filmske vesti o atenatu na kralja Aleksandra I iz 1934.}} * [https://www.youtube.com/watch?v=6R3dVZdFxxo Britanske filmske vesti o atentatu na kralja Aleksandra (1934)], Britanski kino arhiv na YouTubeu - Zvanični kanal * [https://www.youtube.com/watch?v=NtYQhzm6ddE Sahrana kralja Aleksandra od Jugoslavije (1934)], Britanski kino arhiv na [[YouTube]]u - Zvanični kanal {{Commonscat|Alexander I of Yugoslavia}} [[Kategorija:Jugoslavenski vladari]] [[Kategorija:Karađorđevići]] [[Kategorija:Regenti]] [[Kategorija:Kraljevina Srbija]] [[Kategorija:Biografije, Cetinje]] 1kua6v3gjaiyyfvwkitej7uly1d2l1v Wisława Szymborska 0 24176 3822240 3636277 2026-04-02T05:44:27Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3822240 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Wisława Szymborska | slika = Wisława Szymborska 2009.10.23 (1).jpg | opis_slike = Wisława Szymborska (2009) | puno_ime = Maria Wisława Anna Szymborska-Włodek | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1923|07|02}} | mjesto_rođenja = [[Prowent]] ([[Poljska]]) | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2012|02|01|1923|07|02}} | mjesto_smrti = [[Kraków]] Poljska | zanimanje = pjesnikinja, esejist, prevodilac | jezik = Poljski | nacionalnost = Poljakinja | obrazovanje = [[Jagelonski univerzitet]] | period = | žanr = | poznata_djela = | supružnik = [[Adam Włodek]] (1948–1954; razvod) | djeca = | nagrade = [[Geteova nagrada]] (1991)<br>[[Herderova nagrada]] (1995)<br>[[Nobelova nagrada za književnost]] (1996) <br> Poljski ''Orden bijelog orla'' (2011) | potpis = | web_stranica = [https://www.szymborska.org.pl/ szymborska.org.pl] }} [[Datoteka:Tenement house, 29 Radziwiłłowska street, Wesoła, Kraków, Poland.jpg|mini|Kuća u ulici Radziwiłłowska 29 u Krakovu (2021)]] [[Datoteka:2011-01-17Komorowski+szymborska.jpg|mini|[[Bronisław Komorowski]] uručuje Orden bijelog orla (2011)]] [[Datoteka:Szymborska zagajewski.jpg|mini|[[Adam Zagajewski]] i Wisława Szymborska (2005)]] '''Maria Wisława Anna Szymborska''' (fonetski: Marja Vislava Anna Šimborska) (2. juli 1923. – 1. februar 2012), [[poljska]] pjesnikinja, [[esej]]ist, prevodilac, književna kritičarka i dobitnica [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelove nagrade za književnost]] za 1996. godinu. Opisuju je kao "[[Wolfgang Amadeus Mozart|Mozarta]] poezije". Od 1929. Wisława Szymborska je živjela u [[Krakov]]u, gdje je debitirala 1945. u “''Dziennik Polski''” (Poljski dnevnik) sa pjesmom “''Szukam słowa''” (“Tražim riječ”). Godine 1952. objavila je svoj prvi tom poezije “''Dlatego żyjemy''” (“Zato živimo”), a iste godine postala je članica Saveza poljskih pisaca. U godinama 1953–1966 bila je šefica pjesničke sekcije nedjeljnika “Życie Literackie” (Književni život), a zatim, u godinama 1967–1981 objavljivala je kolumne “''Lektury nieobowiązkowe''” (“Neobavezno štivo”). Godine 1983. započela je saradnju sa “Tygodnik Powszechny” (Univerzalni nedeljnik). Od 1988. bila je članica PEN kluba, a od 2001. počasni član Američke akademije umjetnosti i književnosti.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://nowynapis.eu/autor/wislawa-szymborska|title=Wisława Szymborska {{!}} Nowy Napis|website=nowynapis.eu|language=pl|access-date=29. 3. 2022}}</ref> == Biografija == Rođena u Prowentu, koji je poslije postao dio grada [[Kórnik]]a ([[Velikopoljsko vojvodstvo]]). Wisława Szymborska je bila druga kćerka Wincentyja Szymborskog, desničarskog političara, bivšeg potpredsjednika Republike Zakopane i upravitelja imovine grofa Władysława Zamoyskog i Anne Marie rođene Rottermund. Szymborskini roditelji su se u januaru 1923. preselili iz [[Zakopane|Zakopana]] u Kórnik, gdje je prof. Zamoyski poslao Szymborskog da organizira finansijske poslove svog lokalnog posjeda. Nakon grofove smrti 1924. godine, porodica Szymborski se nastanila u [[Toruń|Torunju]], a od 1929. u Krakovu, u kući u ulici Radziwiłłowska 29. Wisława Szymborska je tamo pohađala osnovnu školu, a potom od 1935. godine Gimnaziju Sestara Uršulanek.<ref>{{Cite web|url=https://culture.pl/pl/tworca/wislawa-szymborska|title=Wisława Szymborska {{!}} Życie i twórczość {{!}} Artysta|website=Culture.pl|language=pl|access-date=29. 3. 2022}}</ref> Nakon izbijanja [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] nastavila je školovanje pohađajući tajne časove, a od 1943. počela je raditi kao željeznički službenik kako bi izbjegla deportaciju na rad u [[Treći rajh|Rajh]]. Tada je prvi put napravila ilustracije za knjigu (udžbenik engleskog jezika “''First steps in English''” – “Prvi koraci” Jana Stanisławskog) i počela pisati kratke priče i, rijetko, pjesme. Marta [[1945]]. objavljuje svoju prvu pjesmu "Szukam słowa" (''Tražim riječ'') u dnevnim novinama "[[Dziennik Polski]]". Od 1945. učestvovala je u književnom životu Krakova, do 1946. pripadala je književnoj grupi „''Inaczej''” (Drugačije).<ref>{{Cite book|last=Gazda|first=Grzegorz|title=Słownik europejskich kierunków i grup literackich XX wieku|publisher=Wydawnictwo Naukowe PWN|year=2000|isbn=83-01-13181-0|location=Warszawa|pages=202|language=pl}}</ref> Prema njenim memoarima, [[Czesław Miłosz]] je na nju ostavio najveći utisak. Iste godine je započela studije polonistike na [[Jagelonski univerzitet|Jagjelonskom univerzitetu]], a zatim je prešla na [[sociologija|sociologiju]]. Međutim, nije završila studije zbog teške materijalne situacije. Nakon studija radila je u redakciji dvonedjeljnika "Književni život" ("Życie Literackie"). Svoju prvu zbirku pjesama ''Zato živimo'' (Dlatego żyjemy) objavljuje [[1952]]. godine, a potom slijede zbirke ''Pitanja sebi'' (Pytania zadawane sobie, 1954), ''Dozivanje Jetija'' (Wołanie do Yeti, 1957), ''So'' (Sol,1962), ''Stotinu radosti'' (Sto pociech, 1967) i dr. 1957. Szymborska je uspostavila kontakte sa pariskom “''Kulturom''” i [[Jerzy Giedroyc|Jerzyjem Giedroycem]]. U godinama 1945–1966 bila je članica Poljske ujedinjene radničke partije (PZPR).<ref>{{Cite web|url=http://biografix.pl/profil/wislawa-szymborska|title=Wisława Szymborska|website=biografix.pl|language=pl|archive-url=https://web.archive.org/web/20121207025039/http://biografix.pl/profil/wislawa-szymborska|archive-date=7. 12. 2012|access-date=29. 3. 2022}}</ref> Godine 1975. potpisala je protestno pismo 59, u kojem su vodeći poljski intelektualci protestirali protiv promjena ustava kojim se uvodi odredba o vodećoj ulozi Poljske ujedinjene radničke partije i vječnom savezu sa [[Sovjetski Savez|SSSR-om]]. Vodila je pjesničke radionice u prvim godinama postojanja književno-umjetničkih studija Jagielonskog univerziteta. Postala je članica odbora podrške [[Bronisław Komorowski|Bronisławu Komorowskom]] prije prijevremenih predsjedničkih izbora 2010.<ref>{{Cite web|url=https://wiadomosci.onet.pl/wybory|title=Komitet poparcia Bronisława Komorowskiego|date=16. 5. 2010|website=Onet Wiadomości|language=pl|archive-url=https://web.archive.org/web/20140420024622/http://wybory.onet.pl/prezydenckie-2010/aktualnosci/komitet-poparcia-bronislawa-komorowskiego,7,3225747,aktualnosc.html|archive-date=20. 4. 2014|access-date=29. 3. 2022}}</ref> U novembru 2011. Szymborska je podvrgnuta velikoj operaciji. Umrla je 1. februara 2012. dok je spavala u svom stanu u Krakovu. Sahrana pjesnikinje održana je 9. februara 2012.<ref>{{Cite web|url=https://www.tokfm.pl/Tokfm/7,103085,11073670,wislawa-szymborska-nie-zyje-zmarla-w-domu-we-snie.html|title=Wisława Szymborska nie żyje. Zmarła w domu we śnie|date=1. 2. 2012|website=TOK FM|language=pl|access-date=29. 3. 2022}}{{Mrtav link}}</ref> Prema njenoj oporuci, urna sa pepelom je položena u porodičnu grobnicu na Rakovičkom groblju.<ref>{{Cite web|url=http://wiadomosci.gazeta.pl/wiadomosci/1,114883,11664612,_To_grob_noblistki__Wstyd___Rusinek_uspokaja_oburzonych.html?lokale=warszawa|title="To grób noblistki? Wstyd!". Rusinek uspokaja oburzonych|last=Szpunar|first=Olga|date=5. 5. 2012|website=wiadomosci.gazeta.pl|language=pl|archive-url=https://web.archive.org/web/20120508174820/http://wiadomosci.gazeta.pl/wiadomosci/1,114883,11664612,_To_grob_noblistki__Wstyd___Rusinek_uspokaja_oburzonych.html?lokale=warszawa|archive-date=8. 5. 2012|access-date=29. 3. 2022}}</ref> Sahrana je bila svjetovna.<ref>{{Cite web|url=https://www.rmf24.pl/tylko-w-rmf24/wywiady/kontrwywiad/news-majchrowski-swiecki-pogrzeb-zamiast-kwiatow-datki-na-hospicj,nId,433324|title=Majchrowski: Świecki pogrzeb, zamiast kwiatów datki na hospicjum - ostatnia wola noblistki|last=Piasecki|first=Konrad|date=9. 2. 2012|website=rmf24.pl|language=pl|access-date=29. 3. 2022}}</ref> == Književno stvaralaštvo == Prve pjesme objavila je u krakovskom “''Dzienniku Polski''” (Poljskom dnevniku), zatim u “''Walki''” (Borba) i “''Pokoleniu''” (Generacija). U to vrijeme, Wisława Szymborska je bila povezana sa sredinom koja je prihvatila socijalističku stvarnost. U godinama 1947–1948 bila je sekretarica edukativnog dvotjednika "''Świetlica Krakowska''" (Krakovska dnevna soba) i – između ostalog – bavila se ilustracijama knjiga. Godine 1949. izašao je prvi tom Szymborskinih pjesama pod naslovom “''Wiersze''” (“Pjesme”; prema drugim izvorima “''Szycie sztandarów''” – “Šivanje barjaka”) koje nije bilo dozvoljeno štampati. Cenzura Narodne Republike Poljske navela je da "ne ispunjava socijalističke zahtjeve". Njen književni debu bila je knjiga pjesama objavljena 1952. godine pod naslovom “''Dlatego żyjemy''” (“Zato živimo”). Szymborska je primljena u Savez književnika Poljske. Bila je i članica Udruženja poljskih pisaca.<ref>{{Cite web|url=http://sppwarszawa.pl/czlonkowie/wislawa-szymborska/|title=Wisława SZYMBORSKA|website=Stowarzyszenie Pisarzy Polskich|access-date=29. 3. 2022}}</ref> Od 1953. do 1981. bila je član uredničkog tima nedjeljnika “''Życie Literackie”'' (Književni život), gdje je od 1968. vodila stalnu rubriku “''Lektury nieobowiązkowe''” (“Neobavezno štivo”), koja je kasnije objavljena i u obliku knjige. U godinama 1981–1983 bila je članica uredničkog odbora krakovskog mjesečnika “''Na Głos''” (Naglas).<ref name=":0" /> Kada je 1980-ih raspušteno krakovsko "Pismo", objavila je svoje "Neobavezno štivo" u vroclavskom mjesečniku "Odra", u kojem je, između ostalog, 1991. objavila pjesmu “''Kot w pustym mieszkaniu''” ("Mačka u praznom stanu"), napisanu nakon smrti njenog partnera [[Kornel Filipowicz|Kornela Filipowicza]]. Szymborska je bila neraskidivo povezana sa Krakovom i više puta je isticala svoju privrženost ovom gradu. Limerici također zauzimaju važno mjesto u radu Wisławe Szymborske. Takođe se smatra kreatorom i promotorom humorističkih književnih žanrova. Jedan je od najčešće prevođenih poljskih autora. Njene knjige su prevedene na 42 jezika.<ref>{{Cite web|url=https://www.polityka.pl/tygodnikpolityka/kultura/1518984,1,polscy-pisarze-i-ich-sukcesy-za-granica.read|title=Polscy pisarze i ich sukcesy za granicą|last=Sobolewska|first=Justyna|date=6. 9. 2011|website=polityka.pl|language=pl|access-date=29. 3. 2022}}</ref> == Kritika == Tokom staljinističkog perioda, smatrana je članicom grupe mladih pisaca “''Pryszczaty''” (Bubuljičavi) na prijelazu iz 1940-ih u 1950-te, koji su bili entuzijastični promotori [[Socijalizam|socijalističkog]] realizma. Smatrali su da je podrška aparatu moći u uvođenju socijalističkog sistema u poljskom društvu glavni zadatak književnosti.<ref>{{Cite web|url=http://niniwa22.cba.pl/towarzysze_nieudanej_podrozy_01.htm|title=ANNA BIKONT, JOANNA SZCZĘSNA - TOWARZYSZE NIEUDANEJ PODRÓŻY (PRL, intelektualiści)|website=niniwa22.cba.pl|language=pl|access-date=29. 3. 2022}}</ref> Godine 1953. njen potpis, zajedno s potpisima 52 druga člana krakovskog kruga Saveza poljskih pisaca, uključen je u rezoluciju o suđenju u Krakovu koja podržava smrtnu kaznu u lažnom suđenju Edwardu Chachlici, Michału Kowaliku i svešteniku Józefu Leliti.<ref>{{Cite book|last=Czuchnowski|first=Wojciech|title=Blizna. Proces Kurii krakowskiej 1953|publisher=Znak|year=2003|isbn=83-240-0271-5|location=Kraków|language=pl}}</ref> == Privatni život == U aprilu 1948. udala se za pjesnika Adama Włodka i živjeli su u Domu književnika. Klima životne sredine je inspirativno uticala na pjesnikinjino stvaralaštvo. Od svog muža se razvela 1954. Od oktobra 1967. bila je povezana sa piscem Kornelom Filipowiczem do njegove smrti 1990. (međutim, nikada nisu bili u braku niti su živeli zajedno). == Nagrade == * Nagrada za literaturu grada Krakova, 1954. * Siegmund-Kallenbach nagrada, 1990. * [[Geteova nagrada]], 1991. * [[Herderova nagrada]], 1995. * Počasni doktor Adam Mickiewicz Univerziteta u [[Poznań]]u, 1995. * Nagrada poljskog PEN-kluba, 1996. * [[Nobelova nagrada za književnost]], [[1996]].<ref>{{Cite web|url=https://www.nobelprize.org/prizes/literature/1996/szymborska/facts/|title=The Nobel Prize in Literature 1996|website=NobelPrize.org|language=en-US|access-date=29. 3. 2022}}</ref> * Diploma počasnog člana Američke književne akademije, 2001. * Poljski ''Orden bijelog orla'', 2011.<ref>{{Cite web|url=https://www.prezydent.pl/kancelaria/archiwum/archiwum-bronislawa-komorowskiego/aktualnosci/ordery-i-odznaczenia/prezydent-odznaczyl-ludzi-kultury,18447|title=Prezydent odznaczył ludzi kultury|date=17. 1. 2011|website=Oficjalna strona Prezydenta Rzeczypospolitej Polskiej|language=pl|access-date=29. 3. 2022}}{{Mrtav link}}</ref> == Djela == * "Zato živimo" ("Dlatego żyjemy", 1952) * "Pitanja koja sebi postavljamo" ("Pytania zadawane sobie", 1954) * "Dozivanje Yetyja" ("Wołanie do Yeti", 1957) * "Sto veselja" ("Sto pociech", 1967) * "Ljudi na mostu" ("Ludzie na moście", 1986) * "Početak i kraj" ("Początek i koniec", 1993) * "Vidik sa zrnom pijeska" ("Widok z ziarnkiem piasku", 1996) * "Sto pjesama, sto veselja" ("Sto wierszy, sto pociech", 1997) * "Neobavezno štivo" ("Lektury nadobowiązkowe", 1992). == Također pogledajte == * [[Spisak žena dobitnica Nobelovih nagrada]] == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} * [https://www.szymborska.org.pl/ Fundacja Wisławy Szymborskiej] * [http://nobelprize.org/nobel_prizes/literature/laureates/1996/szymborska-bibl.html nobelprize.org] {{Nobelova nagrada za književnost laureati 1976-2000}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Szymborska, Wisława}} [[Kategorija:Poljski pisci]] [[Kategorija:Poljski pjesnici]] [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za književnost]] [[Kategorija:Biografije, Kórnik]] [[Kategorija:Rođeni 1923.]] [[Kategorija:Umrli 2012.]] [[Kategorija:Dobitnici Goetheove nagrade]] am4tzvdeyvm28n70gg7lxcxfyqfuujw Pluća 0 24398 3822057 3820837 2026-04-01T14:32:02Z Animalsandpets1 168970 Ispravka riječi i strukture teksta. 3822057 wikitext text/x-wiki {{Infokutija anatomija | Ime = Pluća | Latinski = ''Pulmo'' | Grčki = πνεύμων (''pneumon'') | Image = Lungs diagram detailed.svg | Caption = Dijagram ljudskih pluća sa vidljivom dišnim traktom i različito obojenim režnjevima | Width =280px | Image2 = heart-and-lungs.jpg | Caption2 = Ljudska pluća okružuju srce i velike sudove u grudnoj šupljini | Precursor = | System = [[Respiratorni sistem]] | Artery = | Vein = | Nerve = | Lymph = }} '''Pluća''' su primarni [[Organ (anatomija)|organi]] [[respiratorni sistem|respiratornog sistema]] u [[ljudi]] i mnogih drugih [[životinja]], uključujući nekoliko [[riba]] i neke [[puž (životinja)|puževe]]. Kod [[sisari|sisara]] i većine drugih [[kičmenjaci|kičmenjaka]], dva plućna krila nalaze se u blizini [[kičma|kičmenog stuba]] s obje strane [[srce|srca]]. Njihova funkcija u respiratornom sistemu je da izdvajaju [[kisik]] iz [[zemljina atmosfera|atmosfere]] i prebacuju ga u [[krvotok]], a oslobađaju [[ugljik-dioksid]] iz krvotoka u atmosferu, u procesu [[razmjena plina|razmjene plinova]]. [[Disanje (fiziologija)|Disanje]] pokreću različiti [[mišić | mišićni sistemi]] kod različitih vrsta. Sisari, [[gmizavci]] i [[ptice]] koriste različite [[mišić]]e za podršku i podsticanje [[disanje|disanja]]. Početkom evolucije [[tetrapoda]], [[ždrijelo|ždrijelni mišići]] su, uz [[usno pumpanje]], stvarali mehanizam za podsticanje dotoka zraka u pluća, koji je još uvijek pisutan kod [[vodozemci|vodozemaca]]. Kod ljudi, glavni [[mišić]] koji pokreće disanje je [[dijafragma]]. Pluća također pružaju protok zraka, koji omogućava vokalne zvukove, uključujući ljudski [[govor]].<ref name=GRAYS>{{cite book|last1=Drake |first1=Richard L.|last2=Vogl|first2=Wayne|last3=Mitchell|first3=Adam W.M.|title=Gray's anatomy for students|date=2014|publisher=Churchill Livingstone/Elsevier|location=Edinburgh|isbn=978-0-7020-5131-9|pages=167–174|edition=3rd}}</ref><ref name="Betts">{{cite book|last1=Betts|first1=J. Gordon|title=Anatomy & physiology|date=2013|isbn=978-1-938168-13-0|url=http://cnx.org/content/m46676/latest/?collection=col11496/latest|access-date=11. 8. 2014|pages=787–846}}</ref> Ljudi imaju dva plućna krila, desno i lijevo. Smještena su unutar [[grudna šupljina|grudne šupljine]] [[grudni koš|grudnog koša]]. Desno plućno krilo je veće od lijevog, koje u grudima dijeli prostor sa [[srce]]m. Pluća zajedno teže približno 1,3&nbsp;kg, a desno je teže. Pluća su dio [[donji respiratorni trakt|donjeg respiratornog trakta]] koji počinje na [[dušnik]]u i grana se u [[bronhija|bronhije]] i [[bronhiole]], a koji primaju [[zrak]] [[udisanje]]m kroz [[Respiratorni trakt|provodnu zonu]]. Provodna zona završava na [[Bronhiola|terminalnim bronhiolama]]. One se dijele na [[Bronhiole|respiratorne bronhiole]] [[Respiratorni trakt|respiratorne zone]], koji se dijele na [[alveola|alveolske kanaliće]] koji stvaraju [[alveolna kesica|alveolne kesice]] koje sadrže [[Plućna alveola|alveole]], gdje se odvija razmjena plinova. Alveole su također rijetko prisutne na zidovima respiratornih bronhiola i alveolskih kanala. Zajedno, pluća sadrže približno 2.400&nbsp;km disajnih puteva i 300 do 500 miliona alveola. Sva pluća su zatvorena unutar [[pleurska vrećica|pleurske vrećice]] koja sadrži pleursku tečnost, da omogući da [[plućne pleure|unutrašnji i vanjski zidovi]] klize jedno preko drugog dok traje [[disanje]], bez većeg trenja. Ova vrećica takođe dijeli svako pluće na dijelove koji se nazivaju [[režanj (anatomija)|režnjevi]]. Desno pluće ima tri režnja, a lijevo dva. Režnjevi su dalje podijeljeni na [[bronhoplućni segment|bronhoplućne segmente]] i plućne režnjiće (lobule). Pluća imaju jedinstvenu opskrbu krvlju, koja prima deoksigeniranu krv iz srca u [[plućna cirkulacija|plućnu cirkulaciju]] u cilju primanja kisika i oslobađanja ugljik-dioksida, te odvojenu opskrbu kisikom krvi u plućnom tkivu, u [[bronhijska cirkulacija|bronhijskoj cirkulaciji]]. Na [[parenhim|plućno tkivo]] može uticati niz [[respiratorne bolesti|respiratornih bolesti]], uključujući takve kao što su u rasponu [[upala pluća]] i [[rak pluća]]. [[Hronična opstruktivna plućna bolest]] uključuje [[Bronhitis|hronični bronhitis]] i [[Pneumatoza|emfizem]], a mogu se povezati sa [[pušenje]]m ili izloženošću [[Toksičnost|štetnim supstancama]]. Niz [[profesionalna bolest|profesionalnih bolesti pluća]] mogu izazvati supstance kao što su [[ugljena prašina]], [[azbest | azbestna vlakna]] i [[kristal]]i linije [[silicij-dioksid silicijska]] prašina. Bolesti poput [[bronhitis]]a mogu također uticati na [[respiratorni trakt]]. Medicinski izrazi povezani s plućima često počinju sa ''pulmo-'', od [[latinski]] ''pulmonarius'' (=pluća) kao u [[pulmonologija]], ili sa ''pneumo-'' (iz [[starogrčki|grčki]] πνεύμων – ''pneuman'' = pluća) kao u [[upala pluća]]. U [[embriogeneza|embrionskom razvoju]], pluća se počinju razvijati kao evaginacije (izbočenja) [[prednje crijevo|prednjeg crijeva]], cijevi koja nastavlja da čini gornji dio [[probavni sistem|probavnog sistema]]. Kada se formiraju pluća, [[fetus]] se drži u [[amnionska tečnost|tečnošću napunjenoj]] [[amnionska vrećica|amnionskoj vrećici]] i tako ne funkcioniraju za disanje. Krv se takođe preusmjerava iz pluća kroz [[ductus arteriosus]]. [[Porođaj|Rođenjem]], međutim, vazduh počinje da prolazi kroz pluća, a diverzijski kanal se zatvara, tako da pluća mogu početi da se odmaraju. Pluća se u potpunosti razvijaju tek u ranom djetinjstvu == Anatomija == [[Datoteka:Meet the lungs.webm|thumb|right|"Upoznajte pluća", Khan Academy]] [[File:MP1 Pulmonology.webm|thumb||right|Pulmonološki video]] Lijevo pluće dijeli prostor sa srcem i na rubu ima udubljenje nazvano '''srčani zarez lijevog pluća''' da to međusobno prilagodi.<ref name="Betts"/> Prednja i vanjska strana pluća okrenuta su prema rebrima koja na njihovim površinama čine lagana udubljenja. Medijalne površine pluća okrenute su prema centru grudnog koša i leže uz srce, [[veliki sudovi|velike krvne sudove]] i [[dušnika|raskršće dušnika]], gdje se dušnik dijeli na dvije glavne bronhije. [[Datoteka:Illu bronchi lungs.jpg|upright=1.5|thumb|right]] Vrh pluća proteže se u korijenu vrata, dosežući malo iznad nivoa kraja [[grudna kost|grudne kosti]] i [[rebro|prvog rebra]]. Pluća se protežu od blizu [[kičma|kičme]] u grudnom košu do prednjeg dijela grudnogkoša i prema dolje od donjeg dijela dušnika do dijafragme.<ref name="GRAYS"/><ref name="Betts"/>'''Srčani otisak''' je udubljenje nastalo na površinama pluća gdje se oslanjaju na srce. Oba pluća imaju centralnu recesiju koja se naziva [[korijen pluća|hilum]] na [[plućni korijen|korijenu pluća]], gdje [[krvni sud]]ovi [[Bronhija|dišni putevi]] prelaze u pluća. Na hilumu postoje i [[traheobronhni limfni čvor|bronhopulmoni limfni čvorovi]]. Pluća su okružena [[plućna pleura|plućnim pleurama]]. Pleure su dvije [[serozna opna|serozne opne]]; vanjska parijetalna pleura postavlja unutarnji zid [[rebro|rebara]], a unutrašnja utrobna pleura direktno postavlja površinu pluća. Između pleura nalazi se [[potencijalni prostor]] nazvan [[pleurna šupljina]] koja sadrži tanak sloj maziva zvanog [[pleurska tečnost]]. ===Režnjevi i segmenti=== {| class="wikitable" style="float:right;margin-left:10px" |+ Režnjevi I bronhoplućni segmenti |- ! Desno krilo !! Lijevo krilo |- | '''Gornji''' * Apikalni * Prednji * Stražnji ;Srednji * Medjialni * Bočni ;Donji * Apikalni * Prednji bazni * Stražnji bazni * Medijalni bazni * Bočni bazni || '''Gornji''' * Prednji * Apikalni * Stražnji '''Donji''' * Apikalni * Prednji bazni * Stražnji bazni * Medijalni bazni * Bočni bazni '''Lingula''' * Gornji * Stražnji |} Svako pluće/krilo je podijeljeno na režnjeve pomoću pletiva u obliku pukotina. Pukotine su dvostruki nabori pleure koji presijecaju pluća i pomažu u njihovom širenju.<ref name="Lung fissures">{{cite web|last1=Hacking|first1=Craig|last2=Knipe|first2=Henry|title=Lung fissures|url=http://radiopaedia.org/articles/lung-fissures|website=Radiopaedia|access-date=8. 2. 2016}}</ref> Glavne ili primarne bronhije ulaze u pluća na hilumu i u početku se granaju u [[Bronhija|sekundarne bronhije]] također poznate kao režanjske bronhije, koje dovode zrak u svaki režanj pluća. Režanjske bronhije granaju se u [[Bronhija|tercijarne bronhije]] poznate i kao segmentne bronhije i dovode zrak u dalje dijelove režnja poznatog kao [[bronhoplućni segment]]. Svaki bronhoplućni segment ima svoju sopstvenu (segmentnu) bronhiju i [[arterija|opskrbnu arteriju]].<ref>{{cite web|last1=Jones|first1=Jeremy|title=Bronchopulmonary segmental anatomy {{!}} Radiology Reference Article {{!}} Radiopaedia.org|url=https://radiopaedia.org/articles/bronchopulmonary-segmental-anatomy-1|website=radiopaedia.org|language=en}}</ref> Segmenti lijevog i desnog plućnog krila prikazani su u tabeli.<ref name="pmid1">{{cite journal|last1=Arakawa|first1=H|last2=Niimi|first2=H|last3=Kurihara|first3=Y|last4=Nakajima|first4=Y|last5=Webb|first5=WR|title=Expiratory high-resolution CT: diagnostic value in diffuse lung diseases|url=https://archive.org/details/sim_ajr-american-journal-of-roentgenology_2000-12_175_6/page/1537|journal=American Journal of Roentgenology|date=decembar 2000|volume=175|issue=6|pages=1537–1543|pmid=11090370|doi=10.2214/ajr.175.6.1751537}}</ref> Segmentna anatomija je klinički korisna za lokalizaciju procesa bolesti pluća. Segment je diskretna jedinica koja se može hirurški ukloniti. bez ozbiljnog uticaja na okolno tkivo.<ref name="Harper">{{cite book|last1=Tortora |first1=Gerard |title=Principles of anatomy and physiology |url=https://archive.org/details/principlesofanat05tort |date=1987 |publisher=Harper and Row| location=New York |isbn=978-0-06-350729-6 |page=[https://archive.org/details/principlesofanat05tort/page/564 564] |edition=5th}}</ref> [[Datoteka:Lobes of the Lung ogg.mov (1).ogg|thumb|Trodimenzijska anatomija plućnih režnjeva i procjepa/pukotina.]] Pluća su paran organ za disanje. Prava pluća se pojavljuju gotovo kod svih kopnenih kičemnjaka. Najjednostavnija pluća su kod vodozemaca. Njihova pluća su u obliku vreće i slabo diferencirana. Kod gmizavaca sreću se više diferencirana pluća. Kod ptica su pluća dosta manja, ali i zbog dodatnih zračnih kesa, znatno složenije građena. Pluća kičmenjaka su slična onim kod gmizavaca. Kod čovjeka se sastoje iz lijevog i desnog plućnog krila, koji je na lijevoj strani podijeljen u dva, a na desnoj u tri režnja. Pluća nemaju nikakvu muskulaturu. Zrak se usisava pomoću aktivnosti [[mišić]]a grudnog koša i dijafragme. == Pluća kičmenjaka == Oba pluća kičmenjaka, nazvana još i plućnim krilima, su smještena u grudnom košu ([[Thorax]]). Manje ili više duboki rezovi dijele pluća na plućne režnjeve. Površina pluća je prekrivena glatkom opnom tzv. plućna maramica. Između dvije plućne maramice, od kojih je jedna srasla s plućima a druga sa zidom grudnog koša, nalazi se međuprostor, koji je presudan u aktu disanja, jer uzrokuje razliku u pritiscima. Pri povredi pluća, može doći do probijanja plućne maramice, razlika u pritiscima nestaje i pluća prestaju sa radom. === Građa ljudskih pluća === Ljudska pluća se sastoje od desnog pluća, desno plućno krilo, i lijevog pluća, lijevo plućno krilo. Oba plućna krila su podijeljena na više dijelova pomoću plućnih režnjeva. Desno plućno krilo je tako podijeljeno na tri dijela, a lijevo na dva. Lijevo plućno krilo je nešto manje od desnog jer nešto prostora zauzima i srce. === Anatomija pluća čovjeka === [[Datoteka:Illu bronchi lungs numerical labels.jpg|mini|300px|1. dušnik; 2. plućne vene; 3. plućne arterija;4. alveolarni vodovi; 5. alveole; 7. bronhioli; 8. tercijarni bronhi; 9. sekundarni bronhi; 10. primarni bronhi; 11. grkljan]] Pluća se nalaze unutar prsne šupljine zauzimajući njen najveći dio, zaštićena [[rebro|rebrima]]. Sastoje se od lijevog (lat. ''plumo sinister'') i desnog (lat. ''plumo dexter'') plućnog krila. Lijevo plućno krilo ima dva, a desno tri režnja (lat. ''lobus'') koji se dalje dijele u režnjiće (lat. ''lobulus''), izvana su obavijeni opnom koja se naziva pleura ([[porebrica]]). Unutrašnji dio te opne koji prekriva plućna krila zove se visceralna pleura ([[poplućnica]]), a vanjski dio koji oblaže stijenku prsnog koša (rebra) parijetalna pleura (stjenčana porebrica). Pluća su donjim dijelom naslonjena na [[ošit]], [[mišići|mišićnu]] pregradu koja se nalazi između prsne i [[trbuh|trbušne]] šupljine. Dušnice ([[latinski|lat]]. ''bronchus'') nastaju na donjem kraju [[dušnik]]a (lat. ''trachea'') koji se dijeli na lijevi glavni bronh koji vodi u lijevo plućno krilo i desni glavni bronh koji vodi u desno plućno krilo. Svaki glavni bronh ulazi u plućno krilo, gdje se dalje grana u lobarne bronhe (bronhi 2. reda). Glavni lijevi bronh se dijeli u dva lobarna bronha, a desni glavni bronh u tri lobarna bronha, svaki za jedan režanj. Dalje se svaki lobarni bronh unutar svog režnja se dijeli u segmentalne bronhe (bronhi 2. režnja), koji se dalje dijele u bronhe 3. reda, od kojih nastaju bronhiole (lat. ''bronchioli''), te dalje terminalne bronhiole (lat. ''bronchiole termianles''). Bronhi se razlikuju od bronhiola po tome što bronhiole ne sadrže hrskavica i žlijezda u svojim stijenkama. Daljnjim grananjem bronhiola dolazi se do duktalnih vodova (lat. ''ductuli alveolares'') čije stijenke se sastoje od [[alveola]]. Osnovna građevna jedinica pluća je [[acinus]], u koji ulazi po jedan terminalni bronhiol koji se dalje grana u manje segmente koji sadrže alveole u kojima se odvija izmjena plinova. Svaki plućni režnjić (lat. ''lobulus'') sastoji se od 15-ak acinusa. === Histologija === Dušnice, bronhi i bronhioli, iznutra su obloženim cilindričnim epitelom koji sadrže trepetljike i vrčastim ćelijama koje izlučuju sekret. U većim bronhima cilindrični je višeredan, te se postupno smanjuje do jednoslojnog cilindričnog, i na kraju postaje jednoredan kubičan epitel, a smanjuje se i broj vrčastih ćelija. Trepetljike epitela u dišnim putevima svojim kretanjem djeluju tako da pomiču sekret vrčastih ćelija prema gore do grkljana gdje ga osoba proguta ili iskašlje. Stijenka u alveolarnim vodovima i alveolama je građena od pločastih ćelija ([[pneumocit]]a tip 1 i tip 2) kroz koje se odvija izmjena plinova. Uz same alveole nalaze se i kapilare plućnog krvotoka u koje dovode [[ugljik dioksid]] koji se otpušta i preuzimaju i odvode kisik ostalim organima. Stijenka bronha sadrži i glatke mišićne ćelije i elastične niti. Mišićne ćelije svojom kontrakcijom mijenjaju promjer bronha, te tako utječu na protok zraka prilikom faza disanja. Bronhi sadrže i hrskavicu koja kao prsten obavija bronh, dok je bronhioli ne sadrže. == Također pogledajte == * [[Bronhijalna astma]] * [[Bronhi]] * [[Škrge]] * [[Rak pluća]] * [[Upala pluća]] * [[Tuberkuloza]] ==Reference== {{reflist}} == Vanjski linkovi == * [http://www.auuuu.org/respiratory/lungs/ Pluća] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070214115333/http://www.auuuu.org/respiratory/lungs/ |date=14. 2. 2007 }} {{Simboli jezika|en|Engleski}} * [http://www.auuuu.org/respiratory/lungs/cancer/ Rak pluća] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070323034238/http://www.auuuu.org/respiratory/lungs/cancer/ |date=23. 3. 2007 }} {{Simboli jezika|en|Engleski}} * [http://www.auuuu.org/respiratory/lungs/transplantation/ Transplatacija pluća] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927020632/http://www.auuuu.org/respiratory/lungs/transplantation/ |date=27. 9. 2007 }} {{Simboli jezika|en|Engleski}} {{Commons|Lungs|Pluća}} [[Kategorija:Respiratorni sistem]] [[Kategorija:Pulmologija]] [[Kategorija:Anatomija čovjeka]] [[Kategorija:Anatomija životinja]] [[Kategorija:Pluća]] nqqm4jejd59pc7mqtk3jfsply1q69ke Vlado Šegrt 0 28318 3822217 3773975 2026-04-02T01:30:15Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3822217 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojna osoba |ime = Vlado Šegrt |slika = Vlado Segrt EPLJ.JPG |opis = |veličina = |datum rođenja = {{Datum rođenja|1907|12|18}} |mjesto rođenja = Aranđelovo, [[Trebinje]], [[Austro-Ugarska]] |datum smrti = {{Datum smrti i godine|1991|08|01|1907|12|18}} |mjesto smrti = [[Trebinje]], [[SFR Jugoslavija]] |nacionalnost = [[Srbi]]n |puno ime = |nadimak = |supruga = |suprug = |titule = |knjige = |služba = 1941. |čin = |ratovi = [[Drugi svjetski rat]] |bitke = |vojska = [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije]] |rod = |jedinice = komandant 1. hercegovačko-crnogorskog udarnog partizanskog bataljona; komandant Sjeverno-hercegovačkog NOP odreda; komandant Hercegovačkog NOP odreda; komandant [[Deseta hercegovačka proleterska udarna brigada|10. hercegovačke brigade]]; zamjenik komandanta 3. udarne divizije NOV i komandant 29. hercegovačke udarne divizije |zapovijedao = |odlikovanja= {{{!}} style="background:transparent" {{!}} ''[[Ordeni i medalje SFRJ|jugoslovenska odlikovanja]]:'' {{!}}} {{{!}} style="background:transparent" {{!}} {{!}}{{!}} {{Orden narodnog heroja}} {{!}}- {{!}} {{Orden narodnog oslobođenja}} {{!}}{{!}} {{Orden jugoslavenske zastave(SFRJ)1}} {{!}}{{!}} {{Orden partizanske zvijezde1}} {{!}}- {{!}} {{Orden zasluga za narod1}} {{!}}{{!}} {{Orden za hrabrost}} {{!}}{{!}} {{Partizanska spomenica 1941.}} {{!}}} {{{!}} style="background:transparent" {{!}} ''Inostrana odlikovanja:'' {{!}}} {{{!}} style="background:transparent" {{!}} {{Orden Kutuzova2}} {{!}}} }} '''Vlado Šegrt''' ([[18. decembar]] [[1907]], [[Aranđelovo]], [[Trebinje]], - [[1991]]. Aranđelovo, Trebinje, SR Bosna i Hercegovina), bosanskohercegovački [[Partizani|partizan]] i narodni heroj. Osnovnu školu završio je u Lastvi, i do 1941. bavio se zemljoradnjom, a često je radio i kao sezonski radnik gdje se upoznao sa revolucionarnim radničkim pokretom. Član [[SKOJ]]-a postao je 1928, a [[KPJ]] 1931, nakon čega učestvovuje u raznim akcijama. Kao stari komunista, postao je poslije aprilske ratne okupacije zemlje jedan od glavnih organizatora oružanog ustanka. U svom selu organizovao je prvu partizansku četu i s njom izveo prve akcije protiv neprijatelja. Bio je neobično hrabar i postao čuven zbog svog junaštva. Sa [[Sava Kovačević|Savom Kovačevićem]] izvodio je napade na italijanske kolone na granici Hercegovine i [[Crna Gora|Crne Gore]]. Ostale su upamćene pobjede partizana koje je Šegrt predvodio na Italijane i [[četnici|četnike]] u [[Gacko|Gacku]] i [[Nevesinje|Nevesinju]]. U teškoj i slavnoj borbi za [[Prozor]] izveo je niz podviga. Šegrtova [[Deseta hercegovačka brigada]] i njen mostarski bataljon prvi su prodrli u grad. Prošao je gotovo sve veće bitke [[NOB]]-a, od rodnog Trebinja, do Bosne, [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Slovenija|Slovenije]]. O hrabrosti i vojničkoj umješnosti ovog slavnog Hercegovca, jedne od najlegendarnijih ličnosti u BiH iz [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], pisali su, između ostalih, [[Vladimir Dedijer]] i [[Koča Popović]].<ref name="Dnevnik">{{Cite web |url=http://www.znaci.net/00003/745.php?pripadnost=knjiga+III |title=Bitka na Sutjesci |work=Vladimir Dedijer: DNEVNIK 1941-1944, knjiga II |access-date=9. 2. 2019 |archive-date=27. 1. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190127202347/http://znaci.net/00003/745.php?pripadnost=knjiga+III |url-status=dead }}</ref> Šegrt je za vrijeme rata bio komandir čete, komandant bataljona "Luka Vukasović", komandant odreda, kasnije komandant 10.hercegovačke brigade i komandant [[Dvadeset i deveta hercegovačka divizija|Dvadeset i devete hercegovačke divizije]]. Iz rata je izašao kao general, a za narodnog heroja proglašen je [[20. decembar|20. decembra]] [[1951]]. godine. Poslije oslobođenja, obavljao je niz funkcija: ministar poljoprivrede u prvoj vladi Bosne i Hercegovine (1945—1948), predsjednik Prezidijuma Narodne skupštine Bosne i Hercegovine (1948-1953), član [[Izvršno vijeće Bosne i Hercegovine|Izvršnog vijeća Bosne i Hercegovine]] (od 1953) i potpredsjednik [[Narodna skupština Bosne i Hercegovine|Narodne skupštine Bosne i Hercegovine]] (od 1953). Biran je za poslanika Savezne i Republičke skupštine Bosne i Hercegovine. == Literatura == * {{cite encyclopedia |year= 1975|title = Narodni heroji Jugoslavije|encyclopedia= |publisher= Mladost|location= Beograd|id= }} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://znaci.net/arhiv/odrednica/narodni-heroji-jugoslavije Narodni heroji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190720043041/http://znaci.net/arhiv/odrednica/narodni-heroji-jugoslavije |date=20. 7. 2019 }} * [http://www.titomanija.com.ba/e-knjige/Narodni%20heroji%20Jugoslavije.pdf HEROJI JUGOSLAVENSKE NARODNOOSLOBODILAČKE BORBE 1941. – 1945.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180715011643/http://www.titomanija.com.ba/e-knjige/Narodni%20heroji%20Jugoslavije.pdf |date=15. 7. 2018 }} * [http://www.vuksfrj.se/istorija/heroji/nob_narodni_heroji.html Narodni heroji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190715053307/http://www.vuksfrj.se/istorija/heroji/nob_narodni_heroji.html |date=15. 7. 2019 }} {{Predsjednici SR Bosne i Hercegovine}} {{Narodni heroji iz Bosne i Hercegovine}} {{DEFAULTSORT:Šegrt, Vlado}} [[Kategorija:Rođeni 1907.]] [[Kategorija:Umrli 1991.]] [[Kategorija:Biografije, Trebinje]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački komunisti]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački partizani]] [[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]] [[Kategorija:Jugoslavenski partizani]] [[Kategorija:Borci 10. hercegovačke brigade Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] [[Kategorija:Članovi Savjeta federacije SFRJ]] [[Kategorija:Društveno-politički radnici SR Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Društveno-politički radnici SFRJ]] [[Kategorija:Generali Jugoslavenske narodne armije u rezervi]] [[Kategorija:Nosioci Ordena jugoslavenske zastave]] [[Kategorija:Nosioci Ordena Kutuzova]] [[Kategorija:Nosioci Ordena narodnog oslobođenja]] [[Kategorija:Nosioci Ordena partizanske zvijezde]] [[Kategorija:Nosioci Ordena za hrabrost]] [[Kategorija:Nosioci Ordena zasluga za narod]] [[Kategorija:Nosioci Partizanske spomenice 1941.]] [[Kategorija:Zastupnici u Skupštini SFRJ]] [[Kategorija:Zastupnici u Skupštini SR Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Predsjednici Narodne skupštine Bosne i Hercegovine]] h7u6kw4hylhuoada3623yoaynvae8tj Orhan Pamuk 0 28506 3822098 3501905 2026-04-01T15:58:56Z Astrameri 151645 proširena biografija 3822098 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Orhan Pamuk | slika = Orhan Pamuk 2009 Shankbone.jpg | opis_slike = Pamuk 2009. | puno_ime = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1952|06|07}} | mjesto_rođenja = [[Istanbul]], [[Turska]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | zanimanje = pisac, scenarist, profesor na [[Univerzitet Columbia|Univerzitetu Columbia]] | jezik = turski | nacionalnost = Turčin | obrazovanje = | period = 1974– | žanr = | poznata_djela ="[[Dževdet-beg i sinovi]]" (1982)<br>"[[Kuća tišine]]" (1983)<br>"[[Bijeli zamak]]" (1985)<br>"[[Crna knjiga]]" (1990)<br>"[[Novi život]]" (1994)<br>"[[Zovem se Crvena]]" (1998)<br>"[[Snijeg (Orhan Pamuk)|Snijeg]]" (2004)<br>"[[Istanbul: grad, sjećanja]]"<br>"[[Muzej nevinosti]]" (2008)<br> | supružnik = | djeca = | nagrade = [[Nobelova nagrada za književnost]] (2006) | potpis = [[Datoteka:Signature Orhan Pamuk.svg|200px|bez_okvira]] | web_stranica = www.orhanpamuk.net }} '''Ferit Orhan Pamuk''' ([[Istanbul]], [[Turska]], [[7. juni]] [[1952.]]) je [[Turska|turski]] pisac i scenarist. Dobitnik je [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelove nagrade za književnost]] [[2006]]. godine.<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.fu-berlin.de/en/sites/dahlemerimpulse/2007/kurzbiografie/index.html|title=Short Biography|date=2007-05-03|website=www.fu-berlin.de|language=en|access-date=2026-04-01}}</ref> Jedan je od najistaknutijih turskih romanopisaca.<ref>[http://www.nytimes.com/1998/12/15/books/arts-abroad-a-novelist-sees-dishonor-in-an-honor-from-the-state.html Kinzer, Stephen (1998-12-15). "A Novelist Sees Dishonor in an Honor From the State". The New York Times]</ref> Djela su mu prodana u više od 13 miliona primjeraka i prevedena na 63 svjetska jezika,<ref>[http://www.hurriyet.com.tr/muzemi-bitirdim-mutluyum-artik-18672862]</ref> što ga čini najprodavanijim piscem u Turskoj.<ref>{{Cite web |url=http://arsiv.sabah.com.tr/2008/09/01//haber,C462F3CF81E14986B64C5BE92C0111BB.html |title=Arhivirana kopija |access-date=4. 3. 2016 |archive-date=3. 3. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303225150/http://arsiv.sabah.com.tr/2008/09/01//haber,C462F3CF81E14986B64C5BE92C0111BB.html |url-status=dead }}</ref> ==Biografija== Orhan Pamuk je rođen u [[Istanbul]]u, u dobrostojećoj, kako on sam kaže, ''zapadno-evropski orijentisanoj'' porodici (za razliku od tradicionalno [[Osmanlije|osmanlijske]]). Studira [[arhitektura|arhitekturu]] i bavi se [[slikarstvo]]m, mada napušta arhitekturu nakon tri godine i prelazi na [[žurnalistika|žurnalistiku]] gdje diplomira [[1976]]. Svoje odrastanje i razmišljanje detaljno opisuje u svom autobiografskom djelu ''Istanbul: grad, sjećanja''. Sa 23 godine, Pamuk je odlučio postati romanopisac, te se napustivši sve oko sebe, povlači u sopstveni stan kako bi se potpuno posvetio pisanju. Njegov prvi roman, "Cevdet Bey i njegovi sinovi", objavljen je sedam godina kasnije, 1982. godine. Roman priča priču o tri generacije bogate istanbulske porodice koja živi u Nisantasiju, njegovom rodnom kraju. Roman je nagrađen književnim nagradama Orhan Kemal i Milliyet. Naredne godine Pamuk je objavio svoj roman "Tiha kuća"<ref name=":1">{{Cite web|url=https://www.orhanpamuk.net/biography.aspx|title=Orhan Pamuk Official Web Site|website=www.orhanpamuk.net|access-date=2026-04-01}}</ref><ref name=":0" /> Roman "Bijeli dvorac" (1985), knjiga koja govori o prijateljstvu između venecijanskog roba i osmanskog naučnika objavljena je na engleskom i mnogim drugim jezicima od 1990. godine pa nadalje, donoseći Pamuku prvu međunarodnu slavu. Godine 1985, Pamuk je otišao u [[Sjedinjene Američke Države|Ameriku]], gdje je bio privremeni naučnik i profesor na [[Univerzitet Columbia|Univerzitetu Columbia]] u [[New York|New Yorku]] od 1985. do 1988. godine. Tamo je napisao veći dio svog romana "Crna knjiga", u kojem su ulice, prošlost, energija i tekstura Istanbula opisani kroz priču o advokatu koji je u potrazi za svojom nestalom suprugom. Ovaj roman je objavljen u Turskoj 1990. godine, a francuski prijevod osvojio je nagradu Prix France Culture. Crna knjiga je povećala Pamukovu slavu, kako u Turskoj, tako i širom svijeta. Pamuk je autor koji je istovremeno popularan i eksperimentalan, a pisao je o prošlosti i sadašnjosti s istim intenzitetom. Godine 1991. rođena je Pamukova kćerka Rüya. Te godine je snimljen film Skriveno lice, čiji je Pamukov scenario zasnovan na priči od tri stranice iz već spomenute Crne knjige.<ref name=":1" /> ==Djela== Pamukove knjige su prevedene na ukupno 63 jezika, uključujući [[Gruzijski jezik|gruzijski]], [[Malajski jezik|malajski]], [[Češki jezik|češki]], [[Danski jezik|danski]], [[Japanski jezik|japanski]], [[Katalonski jezik|katalonski]], kao i [[Engleski jezik|engleski]], [[Njemački jezik|njemački]], i [[Francuski jezik|francuski]]. Pamuk je 2005. godine dobio Nagradu za Mir, koja se smatra najprestižnijom nagradom u oblasti kulture u [[Njemačka|Njemačkoj]]. *"[[Dževdet-beg i sinovi]]" (1982) *"[[Kuća tišine]]" (1983) *"[[Bijeli zamak]]" (1985) *"[[Crna knjiga]]" (1990) *"[[Novi život]]" (1994) *"[[Zovem se Crvena]]" (1998) *"[[Snijeg (Orhan Pamuk)|Snijeg]]" (2004) *"[[Istanbul: grad, sjećanja]]" (2005) *"[[Muzej nevinosti]]" (2008) ==Nagrade== *Nagrada Milliyet Press za roman "Dževdet-beg i sinovi" *Independentova nagrada za stranu književnost 1990. (''Independent Award for Foreign Fiction'') za roman "Bijeli zamak" *Međunarodna književna nagrada IMPAC Dublin 2000. za roman "Zovem se Crvena" *Peace Prize of the German Book Trade 2005, njemačka književna nagrada, kao priznanje za svoje književno stvaralaštvo *[[Nobelova nagrada za književnost]] 2006. ==Reference== {{Refspisak}}{{Commonscat}} {{Wikicitat}} {{Nobelova nagrada za književnost laureati 2001-2025}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Pamuk, Orhan}} [[Kategorija:Rođeni 1952.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Istanbul]] [[Kategorija:Turski pisci]] [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za književnost]] 6zk3w9drs074blildba67ae4kc8uz4d Arterija 0 28798 3822061 3814336 2026-04-01T14:40:23Z Animalsandpets1 168970 Ispravka strukture teksta. 3822061 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Anatomy artery.png|mini|desno|200px|Presjek kroz zid areterije]] '''Arterija''', u [[biologija|biologiji]], je [[krvni sud]] kojim putuje [[krv]] iz [[srce|srca]] ka [[Mikrocirkulacija|mikrovaskulaturi]]. Arterije sačinjavaju dio [[Krvotok|cirkulatornog sistema]]. Sudovi koji dovode krv u srce se zovu [[Vena|vene]].<ref>{{Citation|title=Physiology, Cardiovascular|url=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK493197/|publisher=StatPearls Publishing|date=2025|accessdate=2026-03-05|first=Raheel|last=Chaudhry|first2=Julia H.|last2=Miao|first3=Afzal|last3=Rehman}}</ref> [[Aorta]] je najveća arterija. Dijeli se na manje ogranke: * početni uzlazni dio (''aorta ascendens''), * luk kojim aorta zavija prema dole, a zove se [[Aortni luk|aortin luk]] (''arcus aortae'') * silazni dio aorte (''aorta descendens'') Prema smještaju silaznu aortu dijelimo u: * [[Silazna grudna aorta|grudnu aortu]] (''aorta thoracica'') i * [[Trbušna aorta|trbušnu aortu]] (''aorta abdominalis''). Iz luka aorte izlaze: truncus brachiocephalicus, lijeva zajednička karotidna arterija (arteria carotis communis sinistra) i lijeva potključna arterija (arteria subclavia sinistra). Lijeva zajednička karotidna arterija vodi krv u veći dio lijeve polovine glave i vrata, a lijeva potključna arterija vodi krv u lijevu ruku i manji dio lijeve polovine glave i vrata. Truncus brachiocephalicus se dijeli u dvije grane: * desna zajednička karotidna arterija (arteria carotis communis dextra) * desna potključna arterija (arteria subclavia dextra) Desna zajednička karotidna arterija vodi krv u veći dio desne polovine glave i vrata, a desna potključna arterija vodi krv u desnu ruku i manji dio desne polovine glave i vrata. Lijeva i desna zajednička karotidna arterija dijele se na vanjsku karotidnu arteriju (arteria carotis externa) i unutrašnju karotidnu arteriju (arteria carotis interna). Potključna arterija nastavlja se u pazušnu arteriju (arteria axillaris), pazušna u nadlaktičnu arteriju (arteria brachialis). Nadlaktična arterija se konačno dijeli u palčanu arteriju (arteria radialis) , lakatnu arteriju (arteria ulnaris). Prsna aorta daje ogranke za organe prsne šupljine, i to: visceralne ogranke (za organe) i tzv. parijetalne ogranke (za stijenku prsnog koša). Od [[Trbušna aorta|trbušne aorte]] također odlaze parijetalni i visceralni ogranci ali za organe trbušne šupljine. Aorta descendens se na kraju dijeli u lijevu i desnu [[Zajednička ilijačna arterija|zajedničku ilijačnu arteriju]] (arteria iliaca communis). Zajednička ilijačna arterija dijeli se u dvije grane: vanjsku ilijačnu arteriju (arteria iliaca externa unutrašnju ilijačnu arteriju (arteria iliaca interna) koje napaja krvlju zdjelicu i noge. Vanjska ilijačna arterija nastavlja se u bedrenu arteriju (arteria femoralis), a bedrena u zakoljensku arteriju (arteria poplitea). Zakoljenska arterija se dijeli u prednju arteriju potkoljenice (arteria tibialis anterior) i stražnju arteriju potkoljenice (arteria tibialis posterior). Svi ogranci aorte napokon završavaju kapilarama preko kojih se izmjenjuju , materije i [[plin]]ovi između [[ćelija]] i [[krv]]i. == Također pogledajte == * [[Krv]] * [[Vena]] == Reference == {{Reference}} == Vanjski linkovi == * https://www.sciencedirect.com/topics/neuroscience/circulatory-system {{kardiovaskularni_sistem}}{{Normativna kontrola}}{{Commonscat|Arteries}} [[Kategorija:Kardiovaskularni sistem]] [[Kategorija:Kardiovaskularna fiziologija]] 2d46nbncgi0vy03umfirlsjmvfelh20 Oružane snage Republike Hrvatske 0 32420 3822196 3745272 2026-04-01T22:09:44Z Ziv 117934 ([[c:GR|GR]]) [[c:COM:FR|File renamed]]: [[File:Armed Forces Croatia.png]] → [[File:Croatian Armed Forces - Organization 2026.png]] [[c:COM:FR#FR1|Criterion 1]] (original uploader’s request) · better name and up to date as of today 3822196 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nacionalna vojska | naziv = Oružane snage Republike Hrvatske | slika = Seal of the Armed Forces of Croatia.png | veličina_slike = 150 px | opis_slike = | država = | utemeljena = [[1991]]. | grane = [[Hrvatska kopnena vojska]]<br>[[Hrvatska ratna mornarica]]<br>[[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protivzračna odbrana]] | štab = Glavni štab OS RH | vrhovni komadant = [[Zoran Milanović]] | načelnik štaba = general-pukovnik [[Tihomir Kundid]] | ministar odbrane = [[Ivan Anušić]] | vojno sposobni = Obavezni vojni rok od 18. god | broj raspoloživih za vojnu službu = 835.712, dobi 15-49 (2008). | broj sposobnih za vojnu službu = 671.323, dobi 15-49 (2008). | broj godišnje stasalih za vojnu službu = 48.500 (2008). | aktivan sastav = 18.000 | rezervni sastav = 90.000 | vojni budžet = 980 miliona $ | procent BDP-a = 5.0% (2025>). | domaći proizvođači = | strani dobavljači = }} '''Oružane snage Republike Hrvatske''' (skraćeno '''OSRH''') je službeni naziv za '''''Hrvatsku vojsku''''' (HV). Oružane snage štite suverenitet i nezavisnost [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] te brane njenu teritorijalnu cjelovitost, što im je glavna zadaća. Pored toga, OSRH mogu učestvovati u međunarodnim mirovnim, humanitarnim i drugim operacijama i misijama, obavljati određene zadatke u stanju neposredne ugroženosti, te pružati pomoć institucijama civilne vlasti i stanovništvu u slučaju prirodnih, tehničko-tehnoloških i ekoloških nesreća. Oružane snage RH razvile su se iz [[Zbor narodne garde|Zbora narodne garde]] [[3. novembar|3. novembra]] [[1991]]. godine. [[Datoteka:Hrvatska vojska odlučnim korakom stupa.jpg|desno|mini|200px|Pripadnici hrvatske kopnene vojske]] Oružane snage organizirane su u Glavni stožer, zapovjedništva, jedinice i ustanove Oružanih snaga. Oružane snage sastoje se od grana, rodova, služba i struka. Grane OSRH su: * [[Hrvatska kopnena vojska]] (HKoV) * [[Hrvatska ratna mornarica]] (HRM) * [[Hrvatska ratna mornarica]]<br>[[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protivzračna odbrana]] (hrv. ''Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana'') (HRZ i PZO). Oružane snage imaju mirnodopski i ratni sastav. Mirnodopski sastav Oružanih snaga čine aktivne vojne osobe, državni službenici i namještenici raspoređeni u Oružane snage, kadeti, regruti te rezervisti kada se nalaze na vojnoj vježbi u Oružanim snagama. Ratni sastav Oružanih snaga, pored prethodno navedenih osoba, čine i ostali rezervisti. Vrhovni zapovjednik OSRH je [[predsjednik Republike Hrvatske]]. == Ustroj == [[Datoteka:Mimohod pripadnika OSRH (Dan državnosti).jpg|mini|desno|200px|Mimohod pripadnika OSRH za Dana državnosti]] Sadašnji ustroj Oružanih snaga na snazi je od [[1. januar]]a [[2003]]. godine, a obuhvata Glavni štab s prištabskim jedinicama, granske komande Hrvatske kopnene vojske, Hrvatske ratne mornarice i Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protivzračne odbrane, te Komanda za združenu izobrazbu i obuku i Komandu za logistiku. Vojne lica su: * aktivna vojna osoba – osoba primljena u službu na osnovu ugovora ili rješenja o prijemu. Aktivne vojne osobe su: ** aktivni vojnik, mornar, ** aktivni podoficir (hrv. ''dočasnik'') ** djelatni oficir (hrv. ''časnik'') (niži i viši oficiri te generali i admirali). * regrut (hrv. ''ročnik'') - osoba na odsluženju 6-mjesečnog vojnog roka * rezervista (hrv. ''pričuvnik'') – osoba iz rezervnog sastava na izvršavanju vojne obveze * kadet – osoba na školovanju na vojnoj školi na osnovu ugovora o školovanju Podoficiri i oficiri su osobe koje uz odgovarajuću civilno obrazovanje imaju potreban stepen vojnih znanja i vještina i ovlašteni su za zapovijedanje jedinicama, zapovjedništvima i ustanovama Oružanih snaga. == Organizacijska struktura == [[Datoteka:Croatian Armed Forces - Organization 2026.png|mini|desno|400px|<center>Struktura OS RH (2009.)</center>]] Sadašnja organizacijska struktura Oružanih snaga od 2008. godine temelji se na Dugoročnom planu razvoja OS RH<ref name="DPR">[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/127679.html Dugoročni plan razvoja OS RH 2006. - 2015.]</ref> i obuhvata Glavni štab s prištabskim jedinicama, granske komande Hrvatske kopnene vojske, Hrvatske ratne mornarice i Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protivzračne odbrane, [[Komanda za poršku]] te [[Hrvatska vojna akademija]]. Dotadašnji ustroj OS RH bio je utemeljen prvenstveno na konceptu individualne obrane i bio je usmjeren na izgradnju i održavanje sposobnosti za obranu nacionalnog teritorija, a bio je razvijan na iskustvima [[Domovinski rat|Domovinskog rata]]. Sadašnja struktura prilagođena je novim zadaćama koje su pred Oružane snage postavljene u strateškim dokumentima obrane.<ref name="SPO">{{Cite web |url=http://www.morh.hr/katalog/documents/spo_hrv.pdf |title=Strateški pregled obrane, MORH, Zagreb, 2005. |access-date=27. 4. 2014 |archive-date=16. 2. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080216014600/http://www.morh.hr/katalog/documents/spo_hrv.pdf |url-status=dead }}</ref> === Glavni štab OS RH === Glavni štab je združeno tijelo ustrojeno u okviru [[Ministarstvo obrane Republike Hrvatske|Ministarstva obrane]]. Nadležno je za razvoj, ustrojavanje, opremanje, uvježbavanje i funkcioniranje prvog strateškog postroja (stalno spremne snage) i drugog strateškog postroja (pričuva). Na čelu Glavnog štaba je načelnik Glavnog štaba koji je nadređen komandama, jedinicama i ustanovama OS RH, a u miru odgovora vrhovnom zapovjedniku za Plan upotrebe OS i vojne elemente borbene spremnosti. Načelnik Glavnog štaba odgovara ministru obrane za provedbu zapovjedi i izvještava ga o provedbi. Načelnik Glavnog štaba OS RH je [[general zbora]] [[Drago Lovrić]], koji je na toj dužnosti od [[2011.]] godine. === Hrvatska kopnena vojska === [[Datoteka:Degman 041.jpg|mini|Tenk [[M-95 Degman]]]] Hrvatska kopnena vojska najznačajnija je i brojčano najveća sastavnica Oružanih snaga Republike Hrvatske, čija je uloga i namjena promicanje i zaštita vitalnih nacionalnih interesa Republike Hrvatske, obrana suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti države. Temeljna zadaća je spriječiti prodor agresora u dubinu [[teritorij]]a, sačuvati vitalne strategijske objekte, osigurati mobilizaciju ratnog sastava i pobjediti agresora. Komanda HKoV-a smješteno je u [[Karlovac|Karlovcu]]. === Hrvatsko ratno zrakoplovstvo === [[Datoteka:MiG-21bis-Croatia-2002-1.jpg|mini|Zrakoplov [[MiG-21]]]] Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protivzračna odbrana grana je Oružanih snaga Republike Hrvatske čija osnovna zadaća je osiguranje suverenosti [[zračni prostor|zračnog prostora]] Republike Hrvatske te pružanje [[zrakoplov]]ne podrške drugim granama u provedbi njihovih zadaća u zdruđenim operacijama. Nositelj je i organizator integriranog sistema [[PVO|protivvadušne odbrane]] Republike Hrvatske. Komanda HRZ-a smješteno je u [[Zagreb]]u. === Hrvatska ratna mornarica === [[Datoteka:RTOP-41 Vukovar-1.jpg|mini|Raketna topovnjača [[RTOP-41 Vukovar]]]] Hrvatska ratna mornarica grana je Oružanih snaga Republike Hrvatske čija je uloga i namjena štititi integritet i suverenitet Republike Hrvatske na [[more|moru]] i s mora. Nositeljica je i organizatorica pomorske obrane Republike Hrvatske. Komanda HRM smještena je u [[Split]]u. Osim zadaća odbrane integriteta i suvereniteta Republike Hrvatske na moru, HRM je uključena u [[traganje i spašavanje]], nadzor pomorskog prometa, spriječavanje [[brod]]ova u kriminalnim i drugim nedopuštenim aktivnostima, zaštiti prirodnih bogatstava, zaštiti okoliša, pomoć brodovima u plovidbi, pružanju pomoći u gašenju velikih požara, kao i kod drugih elementarnih i tehnoloških katastrofa. Tijekom 2008. godine u okvriu HRM ustrojena je [[Obalna straža Republike Hrvatske]]. === Komanda za potporu === Komanda za potporu je najznačajniji dio [[logistika|logističkog sistema]] OS RH i nositelj je provedbe logističke, sanitetske i dijela personalne potpore za OS RH. Osim Komande za potporu, logistički sistem OS RH sačinjavaju i ostali logistički elementi u granama, komandama, jedinicamaa i ustanovama OS RH. === Hrvatska vojna akademija === Hrvatska vojna akademija je [[Visoka škola|visoko obrazovna]] vojna ustanova OS RH čija je primarna uloga školovanjem pripremati i osposobljavati časnike/ce, dočasnike/ce i državne službenike u OS RH za provedbu zadaća određenih strateškim dokumentima i misijama i zadaćama OS RH. == Međunarodna vojna kooperacija == {| class="prettytable" width=100% |- align="center" bgcolor="lightsteelblue" |colspan=4 |'''Sudjelovanje u mirovnim misijama''' <small>(stanje: februar 2009.)<ref>{{Cite web |url=http://www.morh.hr/smos/un_number.asp |title=Broj pripadnika OS RH u mirovnim misijama UN-a, MORH |access-date=27. 4. 2014 |archive-date=22. 3. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090322141036/http://www.morh.hr/smos/un_number.asp |url-status=dead }}</ref><small> |- ! Mirovna misija ! Organizacija ! Država ! Broj pripadnika OS RH |- | '''[[UNMOGIP]]''' | [[Ujedinjeni narodi]] | [[Indija]] i [[Pakistan]] | 8 vojnih posmatrača |- | '''[[EUFOR Tchad/RCA]]''' | [[Evropska unija]] | [[Čad]] | 15 pripadnika |- | '''[[ISAF]]''' | [[NATO]] | [[Afganistan]] | 300 pripadnika |- | '''[[MINURSO]]''' | [[Ujedinjeni narodi]] | [[Zapadna Sahara]] | 7 vojnih posmatrača |- | '''[[UNMIL]]''' | [[Ujedinjeni narodi]] | [[Liberija]] | 4 štabna oficira |- | '''[[MINUSTAH]]''' | [[Ujedinjeni narodi]] | [[Haiti]] | 3 štabna oficira |- | '''[[UNOCI]]''' | [[Ujedinjeni narodi]] | [[Côte d'Ivoire]] | 2 vojna posmatrača |- | '''[[UNFICYP]]''' | [[Ujedinjeni narodi]] | [[Kipar]] | 4 vojna posmatrača |- | '''[[UNOMIG]]''' | [[Ujedinjeni narodi]] | [[Gruzija]] | 3 vojna posmatrača |- | '''[[UNMIS]]''' | [[Ujedinjeni narodi]] | [[Sudan]] | 5 štabnih oficira |- | '''[[UNIFIL]]''' | [[Ujedinjeni narodi]] | [[Liban]] | 1 štabni oficir |- | '''[[BINUB]]''' | [[Ujedinjeni narodi]] | [[Burundi]] | 1 štabni oficir |- | '''[[UNDOF]] ''' | [[Ujedinjeni narodi]] | [[Golanska visoravan]] - [[Sirija]] i [[Izrael]] (prekinuto) | 1 štabni oficir, <br>94 pripadnika 2. CROCON |- | '''[[MINURCAT]] ''' | [[Ujedinjeni narodi]] | [[Centralnoafrička Republika]] i [[Čad]] | 2 štabna oficira |} <!-- {| style="border:1px solid black; background-color:#efe8ff; font-size:95%;" align=center |- ! [[Military operation|Former Mission]] ! [[Military operation|Operation]] ! [[Country]] ! Organization ! Nr. of personnel ! Time |- | United Nations Mission of Support in East Timor[[UNMISET]] | [[United Nations]] | [[East Timor]] | 3 |} --> ==Galerija== <center> <gallery> Slika:M-84 DanOSRH2011.JPG| M-84 Slika:Samovozni_top_BOV-3_HKoV.JPG| BOV-3 Slika:Mi-171Sh Karlovac 2009.jpg| Mi-171Sh Slika:Patria AMV Karlovac 2009 5.jpg| Patria AMV Slika:RTOP-12 Kralj Dmitar Zvonimir 001-1.JPG| Raketni brod ''Kralj Dmitar Zvonimir'' Slika:Mig21 kockasti.jpg| MiG-21 </gallery> </center> == Također pogledajte == * [[Mladen Kruljac]] * [[Prvi hrvatski gardijski zdrug]] == Vanjski linkovi == {{commons|Military of Croatia}} * [http://www.morh.hr/ Ministarstvo Obrane Republike Hrvatske] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101208063145/http://www.morh.hr/ |date=8. 12. 2010 }} * [http://www.morh.hr/osrh/index_hr.asp Oružane snage Republike Hrvatske] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070409181753/http://www.morh.hr/osrh/index_hr.asp |date=9. 4. 2007 }} ==Reference== {{reference}} [[Kategorija:Hrvatska vojska]] [[Kategorija:Vojska po državama]] ghbpirldejpezn5l70t6mlgnyh53cvm Zlatna lopta 0 32903 3822084 3626390 2026-04-01T15:31:24Z Palapa 383 3822084 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga | naziv = Zlatna lopta | naziv_originala = The Golden Ball and Other Stories | prijevod = | slika = | opis_slike = | autor = [[Agatha Christie]] | ilustrator = | dizajn korica = | država = [[Engleska]] | jezik = [[engleski jezik]] | žanr = [[kriminalistički]] | vrsta_djela = Zbirka [[kratka priča|kratkih priča]] | izdavač = | datum_izdanja = [[1971]]. | vrsta_korica = | broj_stranica = | pripovjedač = | gledište = | vrijeme_radnje = | mjesto_radnje = [[UK]] | glavni_lik = | vrhunac = | teme = | isbn = }} '''''Zlatna lopta i druge priče''''' (izdata [[1971]].) je zbirka od 15 kratkih priča [[Agatha Christie|Agathe Christie]].<ref>{{Cite web|url=https://www.agathachristie.com/stories/the-golden-ball-and-other-stories|title=The Golden Ball and Other Stories by Agatha Christie|website=www.agathachristie.com|language=en-US|access-date=2026-04-01}}</ref> Priče: *''[[Listerdaleova tajna (priča)|Listerdaleova tajna]]'' *''[[Djevojka u vozu]]'' *''[[Zrela dob Edwarda Robinsona]]'' *''[[Jene u potrazi za poslom]]'' *''[[Plodna nedjelja]]'' *''[[Zlatna lopta (priča)|Zlatna lopta]]'' *''[[Radžin smaragd]]'' *''[[Labuđi pjev]]'' *''[[Gonič smrti (priča)|Gonič smrti]]'' *''[[Cigan (priča)|Cigan]]'' *''[[Svjetiljka (priča)|Svjetiljka]]'' *''[[Čudni slučaj Sir Andrewa Carmichaela]]'' *''[[Zov krila]]'' *''[[Cvijet magnolije]]'' *''[[Pas na prvom mjestu]]'' == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Agatha Christie}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Kratke priče Agathe Christie]] a8xzrgv0b9uakypdtn5nk5nee47gi4j Šablon:Gradovi i općine u Vukovarsko-srijemskoj županiji 10 33018 3822195 2667481 2026-04-01T22:04:33Z Srđan 73336 3822195 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Gradovi i općine u Vukovarsko-srijemskoj županiji | naslov = Gradovi i općine u [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemskoj županiji]] | slika = [[Datoteka:Croatia - Vukovar-Srijem County.svg|90px]] | tijeloklasa = hlist | grupa1 = Gradovi | podaci1 = * [[Ilok]] * [[Otok (Vukovarsko-srijemska županija)|Otok]] * [[Vinkovci]] * [[Vukovar]] * [[Županja]] | grupa2 = Općine | podaci2 = * [[Andrijaševci]] * [[Babina Greda]] * [[Bogdanovci]] * [[Borovo (Hrvatska)|Borovo]] * [[Bošnjaci (Hrvatska)|Bošnjaci]] * [[Cerna]] * [[Drenovci (Hrvatska)|Drenovci]] * [[Gradište (Hrvatska)|Gradište]] * [[Gunja]] * [[Ivankovo]] * [[Jarmina]] * [[Lovas]] * [[Markušica]] * [[Negoslavci]] * [[Nijemci (Hrvatska)|Nijemci]] * [[Nuštar]] * [[Privlaka (Vukovarsko-srijemska županija)|Privlaka]] * [[Stari Jankovci]] * [[Stari Mikanovci]] * [[Štitar (Hrvatska)|Štitar]] * [[Tompojevci]] * [[Tordinci]] * [[Tovarnik]] * [[Trpinja]] * [[Vođinci]] * [[Vrbanja (Hrvatska)|Vrbanja]] }}<noinclude> [[Kategorija:Šablon:Politička podjela Hrvatske|V]] </noinclude> fd2sauya50rrzotw1o14at4l8fr80l8 Laž 0 37863 3822096 3692125 2026-04-01T15:58:15Z Palapa 383 3822096 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Standardi}} '''Laž''' je svjesno izrečena neistina ili obmana. Svaka osoba slaže barem jednom u životu, tako tvrde [[psihologija|psiholozi]]. Ponekad ljudi lažu bez određene namjere, pokušavajući da se zaštite od emocionalne boli. Općenito pravilo glasi: gdje je laž, tu je i [[strah]], i to od prijekora, kazne; strah da smo učinili nešto loše i neprimjereno, da ćemo nekome učiniti nešto loše ili da će se nešto okrenuti protiv nas. Laž je povezana i s iluzijom, prevarom i nesposobnošću podnošenja onoga što nam se događa u životu. Na pitanje može li se laž od saveznika u društvenom životu pretvoriti u [[bolest]], odgovor je potvrdan. Dva su elementa koja, posebno jave li se istovremeno, ukazuju na to da je igra lažima vrlo opasna. Prvi je učestalost kojom se njima koristi, koristeći laž kao stalnu tehniku u odnosima s drugima, nerijetko kao strategiju za postizanje ciljeva. Drugi elemenat je potpuni izostanak osjećaja krivice. Kad se pređe granica, stručnjaci govore o "perverznim osobnostima" – to su one koje neprestano prekoračuju granicu između dopuštenog i nedopuštenog, dobrog i lošeg. Ovisno o razlozima i cilju razlikuje se više vrsta laži: [[Narcizam|narcisoidna]], sklonost preuveličavanju vlastitih zasluga kako bi se pridobilo odobravanje drugih; histrionska, to je pretjerivanje koje služi da bi se zbog nekog emocionalnog manjka privuklo tuđu pažnju; bolesna, glumljenje bolesti ili čak samoranjavanje kako bi se potakla briga drugih. Opazi li se da se prelazi granica i da se nije moguće vratiti, najbolje je što prije se obratiti stručnoj osobi, psihologu ili psihijatru. Isto vrijedi i za djecu. Ako mnogo lažu u trećoj, četvrtoj ili petoj godini, to nije razlog za zabrinutost, no rade li to sa 10, 11 ili 12 godina i na donekle čudan način, to je već znatno opasnije. Nije nužan poligraf da bi se otkrio lažljivac. U mnogim slučajevima dovoljno je pažljivo posmatrati osobu s kojom se razgovara te potražiti neke od sljedećih znakova: *'''Lice''': crveni ili jako problijedi, smije se samo usnama, ali ne i očima, čelo se znoji. *'''Ponavlja pokrete''': dodiruje nos, pokriva usta, često povlači i ovratnik bluze. *'''Nemirno''' pokreće noge ili ruke *'''Pogled i oči''': ima raširene zjenice, suze mu oči, podiže obrve, ne zadržava pogled dugo vremena na očima sagovornika, češće trepće. *'''Kontradiktoran je''', naljuti se kad ga se mnogo ispituje ili zamoli da nešto ponovi; može čak optužiti drugog da mu ne vjeruje. *'''Ton glasa''': govori višim ili oštrijim tonom nego inače, zbog nervoze, priča brže nego inače. *'''Neprirodno ponašanje'''; njegovi pokreti djeluju neiskreno, kontrolira ili pretjerano naglašava iz straha da će ga nervoza odati. *'''Govor je prepun prekida''': treba više vremena da smisli laž nego da se nečega prisjeti. U primjeru elektronske komunikacije također su simptomi laži vidni ako se pažljivo posmatra lažljivac/lažljivka. Ipak dosta je teže predvidjeti neistinu ako se lažljivac ne može vidjeti u lice, pa se zato elektronske komunikacije ne savjetuju za poslije važnog značaja. U eksperimentu Fakulteta za psihologiju u Ljubljani se tokom eksperimenta pokazalo sljedeće: ako se otkrije laž, odgovorna osoba će najčešće pokušati pokazati svoju neistinu kao tzv. bijelo laž ili kad imamo posla sa dominantnom osobom (muški pol) okrenut stvar na humor. Također će pokušati što brže promijeniti tematiku razgovora na nešto tobože važnije i često dramatički, kako bi se naizgled smanjila težina grijeha. Ne savjetuje se bilo kakav intiman ili poslovan odnos sa lažljivom osobom pošto je u prirodi lažljivca, da svoju manu ponavlja kad god stiže u situaciju u kojoj se može na lak način izvući pomoću laži. == Također pogledajte == * [[Dezinformacija]] * [[Etika]] * [[Istina]] {{Commonscat|Lies}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Psihologija]] mtrh3kyycttxgmlwwt80fkvy6jybqb4 Razgovor s korisnikom:AnToni 3 38243 3822169 3818003 2026-04-01T20:30:36Z Vogoje2 170692 /* Pitanje u vezi sa člankom Aleksa Đukanović */ novi odlomak 3822169 wikitext text/x-wiki {{ambox|mala_kutija=desno|tekst={{nowrap|BS: '''Odgovaram na poruku tamo gdje se i postavi!''' }}|vrsta=sitnica}} {{Korisnik:EdinBot/Arhivirati |brojač = 9 |min_tema_arhivirati = 2 |indeks = Razgovor sa korisnikom:AnToni/Arhive |maks_veličina_arhive = 200K |zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}} |min_tema_ostaviti = 2 |maks_starost_teme = staro(30d) |arhiva = Razgovor sa korisnikom:AnToni/Arhiva %(brojač)d }} == Sitenotice == Bi li mogao [[Wikipedia:Projekti/Međuprojektno sređivanje neutralnosti članaka|ovaj projekt]] staviti na [[MediaWiki:Sitenotice]]? Hvala unaprijed, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13:17, 8 juni 2025 (CEST) :Odlično je ovo! Dodaj samo [[:Datoteka:Scale icon green.svg|ovu sliku]] u parametar {{para|image}} i ukloni onaj atribut border (da ne bude narandžasto). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16:26, 8 juni 2025 (CEST) == You're invited: Feminism and Folklore Advocacy Session – June 20! == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;> Hello {{PAGENAME}} [[File:Feminism and Folklore logo.svg | right | frameless]] We are pleased to invite you to an inspiring session in the Feminism and Folklore International Campaign Advocacy Series titled: 🎙️ Documenting Indigenous Women’s Wisdom: The Role of Grandmothers and Elders<br> 🗓 Friday, June 20, 2025<br> ⏰ 4:00 PM UTC<br> 🌍 Online – [https://us06web.zoom.us/j/86470824823?pwd=s7ruwuxrradtJNcZLVT9EyClb8g7ho.1 Zoom link]<br> 👤 Facilitator: Obiageli Ezeilo (Wiki for Senior Citizens Network)<br> Join us as we explore how the oral teachings of grandmothers and elders preserve cultural heritage and influence today’s feminist movements. Learn how to document these narratives using Wikimedia platforms! 🔗 Event Page & Details: https://meta.wikimedia.org/wiki/Event:Documenting_Indigenous_Women%E2%80%99s_Wisdom:_The_Role_of_Grandmothers_and_Elders This session includes:<br> ✔️ A keynote presentation<br> ✔️ Story-sharing interactive segment<br> ✔️ Q&A + tools for documenting women’s wisdom on Wikimedia<br> We hope to see you there! Warm regards,<br> Stella<br> On behalf of Feminism and Folklore Team<br> [[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[User talk:MediaWiki message delivery|<span class="signature-talk">{{int:Talkpagelinktext}}</span>]]) 23:49, 17 June 2025 (UTC) </div> <!-- Message sent by User:Joris Darlington Quarshie@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joris_Darlington_Quarshie/FnF1&oldid=28399508 --> == Feminism and Folklore 2025 - Local prize winners == [[File:Feminism and Folklore 2025 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> ''{{int:please-translate}}'' Dear Wikimedian, Congratulations on your outstanding achievement in winning a local prize in the '''Feminism and Folklore 2025''' writing competition! We truly appreciate your dedication and the valuable contribution you’ve made in documenting local folk culture and highlighting women’s representation on your local Wikipedia. To claim your prize, please complete the [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdONlpmv1iTrvXnXbHPlfFzUcuF71obJKtPGkycgjGObQ4ShA/viewform?usp=dialog prize form] by July 5th, 2025. Kindly note that after this date, the form will be closed and submissions will no longer be accepted. Please also note that all prizes will be awarded in the form of [https://www.tremendous.com/ Tremendous Vouchers] only. If you have any questions or need assistance, feel free to contact us via your talk page or email. We're happy to help. Warm regards, [[:m:Feminism and Folklore 2025|FNF 2025 International Team]] ::::Stay connected [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 12:20, 21 juni 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf25&oldid=28891702 --> == IČ == Trebamo imati i nazive po starom sistemu zbog crvenih linkova [[Wikipedia:Istaknuti_članci/Arhiva_1#2025.|ovdje]]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:33, 25 juni 2025 (CEST) :Da vidimo šta [[Korisnik:Srđan|Srđan]] kaže? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:36, 25 juni 2025 (CEST) == Biatlon == Ja sam biatlon kategorizirao u "streljačke sportove" jer mislim da je prikladnije nego u "streljaštvo". Postoje ostali sportovi kao streličarstvo, gađanje glinenih golubova...pa sam mislio da s biatlonom i streljaštvom spadaju u tu grupu. Biatlonski savezi su autonomni i nemaju veze s navedenima, tako da taj parametar nema uticaja. Ako KWiki smatra da je to lingvistički problem ili pogreška možemo promijeniti. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:01, 2 juli 2025 (CEST) :Streljaštvo može imati i uže i šire značenje; ja sam ga upotrijebio u širem u pitanju. E sad, da li za uže ostaviti "Streljaštvo" ili, pak, "Sportsko streljaštvo"? Ili bi potonje odgovaralo širem značenju? Kako god, to ne odgovara na pitanje svrstavaju li svjetske organizacije zvanično biatlon i pod streljaštvo ili ne. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:14, 2 juli 2025 (CEST) ::Kako god ti misliš, jezik je tvoja strana. To je ostalo od ranih vremena u biatlonu, kad su većina biatlonaca bili višestruki sportisti, pa i u streljaštvu. Osnivanjem IBU-a i modernizacijom biatlona, biatlon više nije bio marginalni sport. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:54, 2 juli 2025 (CEST) :::Svjetske organizacije smatraju biatlon skijaškim takmičenjem, jer osim ljetnog i biatlona s lukom i strijelom, koji su marginalni, preostaje samo svrstavanje u skijanje. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:56, 2 juli 2025 (CEST) ::::Kategoriju sam preuzeo s en.wiki, jer su najbolji u kategorizaciji. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:00, 2 juli 2025 (CEST) == Mehmed Begić == Hey, stranica [https://bs.wikipedia.org/wiki/Mehmed_Begić] je zaključana. Da li je mogućih nastaviti update na njoj? Hvala! Tanja. [[Posebno:Doprinosi/83.253.0.122|83.253.0.122]] 20:47, 2 juli 2025 (CEST) :Stranica je izbrisana, vjerojatno zbog nerelevantnosti. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:50, 2 juli 2025 (CEST) ::Kako ja da napravim novu stranicu sa istim imenom, Mehmed Begić (pjesnik)? [[Korisnik:Tanja0615|Tanja0615]] ([[Razgovor s korisnikom:Tanja0615|razgovor]]) 20:55, 2 juli 2025 (CEST) :::Upišete "Mehmed Begić" i slijedite dalje upute. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:56, 2 juli 2025 (CEST) ::::Pokušala sam ali nije moguće. Ako samo napišem Mehmed begić, u stanju sam pratiti upute. ::::Postoji link odavde, može li to biti problem: ::::[[Marko Tomaš]] [[Korisnik:Tanja0615|Tanja0615]] ([[Razgovor s korisnikom:Tanja0615|razgovor]]) 21:00, 2 juli 2025 (CEST) :::::Stranica je davno zaštićena od novih pravljenja stranice, treba se skinuti zaštita [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:02, 2 juli 2025 (CEST) ::::::Probajte sad! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 21:02, 2 juli 2025 (CEST) :::::::Yes! Thanks! [[Korisnik:Tanja0615|Tanja0615]] ([[Razgovor s korisnikom:Tanja0615|razgovor]]) 21:07, 2 juli 2025 (CEST) == Growth features - Mentorship and Community updates == ​Hi everyone, Wikimedia Foundation worked on evolving some of the growth features, primarily dedicated to the newcomers in our movement and communities. If you do not know, everyone can access them, activating them from Preferences (in the below of the page). You can learn about these features '''[[mw:Growth|here]]'''. CEE Hub is contacting you (patrollers/admins) directly as we would like to bring to your attention two of these features that we think can be useful for your community: '''[[mw:Growth/Mentor dashboard|Mentorship]]''' and '''[[mw:Growth/Community Updates|Community Updates]]'''. We noticed that the majority of the CEE language editions of Wikipedia does not have active one of these features, so we are encouraging you to check whether your wiki has these features and if not to begin community discussion if you want to introduce them to your editors. If you want to check it, you need to go to the Special:CommunityConfiguration page on your wiki, where all of the growth features are listed. If you need more support with this, please contact Growth team [[mw:Growth/Team|here]]. --[[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 14:28, 16 juli 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == Vraćena izmena na stranici Isus == Izvinjavam se , videh da si mi odmah poništio izmenu na [[Isus]]. -Mislim da se izraz Vitalejem koristi u bosanskom jeziku .Ipak je vikipedija na bosanskom jeziku. To je i današnji grad u Palestini, pod tim nazivom. Stime je postignuta veća jasnost za čitaoce u BH. Betlehem je izraz koji se koristi u hrvatskom prevodu Biblije, verovatno se koristi stoga u savremenom hrvatskom jeziku... -Takođe, dopisao sam neke izraze koji su karakteristični sa pravoslavno hrišćanstvo Hrist- sam primenovao u '''Hristos.''' Metanoja- dopisao '''pokajanje''' ( što se koristi u pravoslavnoj terminologiji) . Ne znam u čemu je problem, pritom nisam nijedan termin iz katoličke terminologije izbacio. Možemo li na bs.wiki po hrišćanskim člancima, stajati terminološki jedno pored drugog, da ne ispadne da neko ima monopol ? :) srdačan pozdrav, [[Korisnik:Pisanija|Pisanija]] ([[Razgovor s korisnikom:Pisanija|razgovor]]) 12:39, 26 juli 2025 (CEST) :Nema potrebe za navođenjem imena ili pojmova u zagradama. Na osnovu internog linka se może otići na taj članak i tamo pročitati razne verzije naziva, ukoliko su udomaćeni u tom jeziku. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 13:00, 26 juli 2025 (CEST) ::Da, ali nemate na projektu stranicu o [[Betlehem|Betlehemu]]. Koliko vidim u bosanskoj štampi se koristi naziv grada Vitlejem ( u kontekstu današnjih događaja na Zapadnoj Obali). Srbi iz Bosne takođe koriste izraz Vitlejem. ::Autor navodi obraćenje kroz "metanoju" ?! Možda je izraz prisutan u katoličkom vjeronauku, ne znam , ali izađi po Sarajevu pa intervjuiši narod " Znate li šta znači izraz ''metanoja ?"'' Baš me zanima šta bi narod rekao , naspram jednostavnog pitanje " šta označava izraz '''''pokajanje''''' ? " ::Ja pišem na sr.wiki, između ostalog i verske teme. Koncept mi je da članak pre svega bude čitljiv i jasan čitalačkoj publici, ne da dodatno mistifikujemo neke pojmove. Kako hoćete , hteo sam samo da pomognem, ne zanima me da se petljam u bs.wiki. Kad te odmah dočekaju sa ovakvim gardom i to od strane admina ...vidim u kakvu sam sredinu došao. ::Ajd vozdra i uspešan dalji rad ! [[Korisnik:Pisanija|Pisanija]] ([[Razgovor s korisnikom:Pisanija|razgovor]]) 19:38, 26 juli 2025 (CEST) == AWB == <nowiki>[[Aleksandar Zverev (teniser, 1997)|Aleksandar Zverev]]</nowiki> u <nowiki>[[Aleksandar Zverev]]</nowiki> (davno je nadrastao oca). Ili možda "Alexander"? (Mislim, jasno je da je Rus, ali je i Nijemac. Uvijek sam u dilemi s ovim "istočno-zapadnim" osobama.) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 07:10, 19 august 2025 (CEST) : Ako je Njemac onda je morao germanizirati i transkribirati ime. Dakle:Alexander. No postoje i izuzeci. Npr. "ć" se kod naših prezimena prenosi, ali ćirilićna i druga prezimena se transkribiraju.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:01, 19 august 2025 (CEST) ::Jesu u njemačkom, ali kako ćemo mi slavensko ime pisati po njemački? :) Jer mi imamo naša pravila za ta imena. Uzmi i primjer Alekseja Popirina (australski Rus); Alexei Popyrin jednostavno nije prirodno kod nas jer je to slavensko ime. Baš mi je teško odvagati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:01, 19 august 2025 (CEST) :::Ako Zvereva napišemo fonetski (po njemačkom) bio bi kod nas "Cverev". Kako njemački jezik ima transkripciju, tako imaju i drugi jezici. I kod nas du tema korejska imena. U Austriji npr. se prezime žena koje u odnosu na muževo prezime zavšava sa 'a", a muževo na "i' nije moglo prenijeti ukoliko bi osoba uzela drźavljanstvo. Sad može, ali meni zvuči neobično kad se bivša Makedonka Georgijevska, odjednom zove Georgijevski. Onima koji to ne znaju nije čudno ništa. Kod naroda koji nemaju prezime je u nekim evropskim državama još kompleksnije. Moj je prijedlog ime prenijetii iz njemačkog, ali odluku zbog kompetencije ostavljam tebi. Inače na de.wiki oca mu transkribišu na de.wiki kao "Swerew". Očito da se junior sam odlučio na transkripciju "Zverev" što je u Njemačkoj katkad moguće. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 06:16, 20 august 2025 (CEST) ::::Neka zasad bude "Aleksandar", na moju dušu i odgovornost (mislim, i otac mu se isto zove; ima li smisla pisati različito oca i sina?). A ako se budem posipao pepelom, znat će AWB. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:06, 30 august 2025 (CEST) Izbrisati iz [https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:%C5%A0ta_vodi_ovamo/%C5%A0ablon:G-protein_spregnuti_receptori članaka] <nowiki>{{G-protein spregnuti receptori}}</nowiki>. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:25, 17 septembar 2025 (CEST) == Jeri == U ruskom je jeri (ы) tvrdi glas i ispred njega oni suglasnici koji u našoj transkripciji inače podliježu palatalizaciji (L i N) ostaju nepromijenjeni u izgovoru. Većina slavenskih jezika izgubila je jeri tokom razvoja, odnosno stopio se s I (Poljaci imaju Y, koji je malo bliži E nego I, kod Čeha i Slovaka postoji Y, i kratko i dugo, s istom funkcijom kao jeri u ruskom, jer i oni inače umekšavaju glasove ispred E i I, samo to ne prenose i u pismo). Zato kod ovih ruskih biatlonaca/-ki uvijek provjeri kako se pišu njihova imena na ruskom, pa neće biti potrebe za trošenje vremena na naknadne popravke, makar bile i mašinske. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:01, 30 august 2025 (CEST) == Ergänzung zum Peršmanhof == Hallo AnToni, ich habe gesehen, dass du bei eurem Artikel über den [[Peršmanhof]] eine kurze Ergänzung zu dem Polizeieinsatz gemacht hast. Nur zu deiner Information: Vielleicht ist der Artikel im ÖsterreichWiki [[oewiki:Polizeieinsatz am Peršmanhof 2025]] interessant. Auch einen Wikidata-Eintrag habe ich dazu unter [[:d:Q135726616]] --lg aus Österreich [[Korisnik:Karl Gruber|Karl Gruber]] ([[Razgovor s korisnikom:Karl Gruber|razgovor]]) 19:24, 26 oktobar 2025 (CET) == Šabloni projekata == Kako ne bi svake godine redali šablone Wiki projekata, napravio sam template gdje se unosi samo godina. Za sada sam uradio za [[Šablon:Azijski mjesec]], ali planiram još CEE, Feminizam i folklor, Wiki voli ramazan itd. Ako može da mi pomognete sa automatizacijom, ako se može automatizovati, zamjene šablona, npr. <nowiki>{{Azijski mjesec 2025.}}</nowiki> šablon sa <nowiki>{{Azijski mjesec|2025}}</nowiki>, te izbrisati stari. To bi trebalo uraditi za sve godine koje imaju i sve projekte za koje uradim šablon. U suštini, šablon je isti s tim da ovako imamo 1 šablon umjesto 1 za svaku godinu svakog projekta. [[Korisnik:Z1KA|<span style="border:1px solid #002366;border-radius:20px;background:#1E90FF;padding:2px;color:#efe6e6;text-shadow:black 0.2em 0.2em 0.3em; font-family: Comic Sans;">&nbsp;'''✪ Z1KA ✪'''&nbsp;</span>]] 19:32, 16 novembar 2025 (CET) :Evo ih upravo brisem! Dobra ideja! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:33, 16 novembar 2025 (CET) ::Svaka čast momci na ovom unificiranju. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:10, 16 novembar 2025 (CET) :::Mozda da jos razlicito "obojimo" pozadinu? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:21, 16 novembar 2025 (CET) ::::Možda usput srediti i oznake članaka koji su označeni kao dio CEE proljeće a da nisu dio projekta, te napraviti kategorije i vidjeti da ih spojimo sa WikiData [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 20:34, 16 novembar 2025 (CET) {{Azijski mjesec 2025.}}<br>Izgled prije i poslije<br>{{Azijski mjesec|2025}} == Invitation for a session "Tools and features for Users with Extended Rights" == Hi, you are receiving this invitation as you are either patroller and/or admin in your community and [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is preparing a session called '''Tools and features for Users with Extended Rights''', which we think that it will be interesting for you. The session is organised by the CEE Hub along with Wikimedia Foundation’s Movement Communications regional specialist Natalia Szafran-Kozakowska. Speakers in the session are Product Managers and Software Engineers from Wikimedia Foundation, so you will hear recent updates, new developments, and they will answer questions. So, please think what you want to ask them and come to the session. The session will be held on '''Tuesday, December 2nd, 2025 at 17:00 CET'''. Please register yourself '''[[:m:Event:CEE Catch Up: Tools for Users with Extended Rights|here]]'''. If you have any questions, please contact me. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:44, 19 novembar 2025 (CET) (on behalf of the CEE Hub) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=29165186 --> == Invitation to Organise Feminism and Folklore 2026 == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|center|550px|frameless]] <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center;"><em>{{int:please-translate}}</em></div> Dear {{PAGENAME}}, Hope you’re doing well. I’m reaching out with some exciting updates about '''[[m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026]]'''. Thanks to the amazing support from organizers like you, the campaign has grown into one of the biggest and most collaborative initiatives in the entire Wikimedia movement. Your efforts have played a huge part in that, and we’re truly grateful. We’re hoping to make the 2026 edition even larger and even more community-driven. We’d be very happy to have you join again as an organizer. The sign-up process is simple this year: #Create your local event page (you can copy from the [[:m:Feminism_and_Folklore/Sample|sample]]) #Set up your Fountain or [https://tools.wikilovesfolklore.org/campwiz/ CampWiz] campaign. #Add your campaign link to the 2026 '''[[:m:Feminism_and_Folklore_2026/Project_Page|registration list]]''' The focus of the campaign remains the same - creating or expanding Wikipedia content on feminism, women’s issues, gender topics, and diverse folk traditions from around the world. International and local prizes will continue as before. '''Special Prize for 2026:''' Every participant will receive a Wikipedia 25 digital postcard as a token of appreciation for contributing to the global movement during Wikipedia’s 25th anniversary year. This will be sent to all contributors who take part in the campaign. We’re also adding an optional one-time internet and childcare support for organizers who may need extra assistance to carry out their local campaign. This is entirely optional and meant to help those who might otherwise face challenges in organizing. More details will be shared soon. If you’re unable to organize this year, no worries at all - please feel free to share the invitation with others in your community who might be interested. If you have any questions or would like to discuss plans, you can reach us on the [[:m:Talk:Feminism and Folklore 2026|talk page]] or by email. Looking forward to collaborating again, '''Wiki Loves Folklore International Team''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:18, 12 decembar 2025 (CET) </div></div> <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf25&oldid=29792058 --> == Feminism and Folklore 2026 starts soon == <div style="border:8px maroon ridge;padding:6px;"> [[File:Feminism and Folklore 2026 logo.svg|centre|550px|frameless]] ::<div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> ;Invitation to Organize Feminism and Folklore 2026 Dear Wikimedian, We thank you for taking an initiative to organize the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026]]''' writing competition on your local Wikipedia. The international campaign will run from '''1 February to 31 March 2026''' and aims to improve coverage of feminism, women’s histories, gender-related topics, and folk culture across Wikipedia projects. ;About the Campaign '''Feminism and Folklore''' is a global writing initiative that complements the '''[[:c:Commons:Wiki Loves Folklore 2026|Wiki Loves Folklore]]''' photography competition. While Wiki Loves Folklore focuses on visual documentation, this writing campaign addresses the '''gender gap on Wikipedia''' by improving encyclopedic content related to folk culture and marginalized voices. ;What Can Participants Write About? Communities can contribute by creating, expanding, or translating articles related to: * Folk festivals, rituals, and celebrations * Folk dances, music, and traditional performances * Women and queer figures in folklore * Women in mythology and oral traditions * Women warriors, witches, and witch-hunting narratives * Fairy tales, folk stories, and legends * Folk games, sports, and cultural practices Participants may work from curated article lists or generate new article suggestions using campaign tools. ;Checklist for Organizers Organizers are requested to complete the following steps to register their community: # Create a local project page on your wiki [[:m:Feminism and Folklore/Sample|(see sample)]] # Set up the campaign using the '''CampWiz''' tool # Prepare a local article list and clearly mention: #* Campaign timeline #* Local and international prizes # Request a site notice from local administrators [[:mr:Template:SN-FNF|(see sample)]] # Add your local project page and CampWiz link to the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta project page]]''' ;Campaign Tools The Wiki Loves Folklore Tech Team has introduced tools to support organizers and participants: * '''Article List Generator by Topic''' – Helps identify articles available on English Wikipedia but missing in your local language Wikipedia. The tool allows customized filters and provides downloadable article lists in CSV and wikitable formats. * '''CampWiz''' – Enables communities to manage writing campaigns effectively, including jury-based evaluation. This will be the third year CampWiz is officially used for Feminism and Folklore. Both tools are now available for use in the campaign. '''[https://tools.wikilovesfolklore.org/ Click here to access the tools]''' ;Learn More & Get Support For detailed information about rules, timelines, and prizes, please visit the '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 project page]]'''. If you have any questions or need assistance, feel free to reach out via: * '''[[:m:Talk:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Meta talk page]]''' * Email us using details on the contact page. ;Join Us in upcoming office hours We look forward to your presence in the upcoming office hours where the community and the international Team can interact with each other and know more about the contest. resister yourself for the [[:m:Event:Wiki Loves Folklore 2026 Office Hours|office hours event]]. Thank you and all the best, '''[[:m:Feminism and Folklore 2026|Feminism and Folklore 2026 International Team]]''' ---- ''Stay connected:'' [[File:B&W Facebook icon.png|link=https://www.facebook.com/feminismandfolklore/|30x30px]]&nbsp; [[File:B&W Twitter icon.png|link=https://twitter.com/wikifolklore|30x30px]] </div></div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:30, 18 januar 2026 (CET) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26&oldid=29948401 --> == Feminism and Folklore 2026 – Community Organisers & Jury == Hello {{PAGENAME}}!, Thank you for taking the lead in organising '''Feminism and Folklore 2026''' in your community. We truly appreciate your efforts! To ensure a smooth and successful campaign, please make sure you have: * Fully completed all details on the [[:m:Feminism and Folklore 2026/Project Page|Feminism and Folklore 2026 Project Page]]: * Started promoting the campaign within your community. * Requested a local administrator to place a '''sitenotice''' about the campaign so users are notified. * Used the '''[https://tools.wikilovesfolklore.org/fnf/ Article List Generator Tool]''' and shared the generated article lists with your community. === Internet & Childcare Support === Community organisers and jury members who require '''internet and childcare support''' (non-mandatory, opt-in, request-only support) should fill the support request form '''by 22 February 2026'''. '''[https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeutXEF1yTnJfExWUYPIf6SkhcnTgul07BeI-biqT4RE_vsrA/viewform Link to the form]''' Requests submitted after this date will not be entertained. === Important Participation Guidelines === * Minimum article size: '''3000 bytes and 300 words''' (final decision may be set by local organisers). * If your country is not listed on the Article list generator tool, please contact us. === Community Engagement === * Keep your community active and motivated throughout the campaign. * Share your achievements and notable articles with us so we can highlight them globally. * In the support form, please indicate if you would like a '''quick coordination call after the campaign'''. Let’s make '''Feminism and Folklore''', under the banner of '''#WeTogether''', help bridge the '''gender gap''' and '''folklore gap''' on Wikipedia worldwide. 🌍✊ Thank you for your collaboration! ''If someone from your community organisers or jury has missed this message feel free to share this message with them.'' Feminism and Folklore International Team. –[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 06:17, 16 februar 2026 (CET) <!-- Message sent by User:Tiven2240@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Tiven2240/fnf26&oldid=30083330 --> == Šablon na SZR == Pozdrav Antoni, primetio sam da si u stranicu za razgovor članka koji sam napravio, [[Goca Božinovska]], dodao šablon za projekat Feminizam i folklor, a ne sećam se da sam se prijavljivao za isti već jednostavno dođem na bswiki da pomognem oko nekih tema koje mi deluju zanimljivo. Je l' to neka globalna kampanja? – [[Korisnik:SimplyFreddie|SimplyFreddie]] ([[Razgovor s korisnikom:SimplyFreddie|razgovor]]) 18:20, 21 februar 2026 (CET) : Kampanja je [https://meta.wikimedia.org/wiki/Feminism_and_Folklore_2026 globalna], a "prijava" nije potrebna. Svaki članak koji se tematski odnosi na Feminizam i folklor, može se dodati. --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:27, 21 februar 2026 (CET) ::Aha, to znači da ga mogu i ja sam dodati ako se setim? – [[Korisnik:SimplyFreddie|SimplyFreddie]] ([[Razgovor s korisnikom:SimplyFreddie|razgovor]]) 18:30, 21 februar 2026 (CET) :::U svakom slucaju! Hvala unaprijed [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:41, 21 februar 2026 (CET) == Upit u vezi s kreiranjem nove infokutije: Koncentracijski logor == Pozdrav AnToni, Primijetila sam da na našoj Wikipediji trenutno ne postoji infokutija namijenjena koncentracijskim logorima. S obzirom na to da prevodim i uređujem neke članke iz te oblasti, smatram da bi postojanje unificiranog šablona doprinijelo preglednosti i standardizaciji ovakvih članaka, slično onome što postoji na engleskoj ili hrvatskoj Wikipediji. Moje pitanje je: da li je dozvoljeno kreirati novi šablon <code><nowiki>{{Infokutija koncentracijski logor}}</nowiki></code> i da li postoji neki tehnički protokol koji trebam ispoštovati? Hvala unaprijed na savjetu i pomoći! Lijep pozdrav [[Korisnik:Bosancica by MK|Bosancica by MK]] ([[Razgovor s korisnikom:Bosancica by MK|razgovor]]) 21:07, 20 mart 2026 (CET) : Ukoliko poznajete kodove za infokutije, slobodno možete napraviti željenu infokutiju.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 22:02, 20 mart 2026 (CET) == Pitanje u vezi sa člankom Aleksa Đukanović == pozdrav @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] Možeš li kategorizirati članak sa poveznicama, nprm "pisci Srbije" ili "pisci Hrvatske" itd? Takođe, možeš li mi reći zašto ne vidim vezu sa ovim člankom na ostalim vikipedijama, srp, je, njem, itd? Hvala [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 22:30, 1 april 2026 (CEST) in539vmillc4l3ug8nx2546p2p29ccu Vojnik 0 38473 3822222 3212874 2026-04-02T02:02:10Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3822222 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje}} [[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Private Insignia.svg|thumb|150p|Oznaka čina vojnika u OS BIH]] [[Datoteka:Brasilian soldiers.jpg|mini|Moderni vojnici]] Riječ '''vojnik''' se odnosi na članove [[vojska|vojske]] koji su bez činova ali i označava najniži čin u vojsci. U [[Oružane snage Bosne i Hercegovine|Oružanim snagama BiH]] poslije čina vojnika dolazi čin [[vojnik 1. klase]]. [[NATO]] oznaka čina je '''OR-1'''. U [[Oružane snage Sjedinjenih Američkih Država|Američkoj vojsci]] mu odgovara čin "''Private''", u francuskoj "''Soldat de première classe''". Vojnik kojem istekne služba u vojsci se naziva [[veteran]], termin koji se također može upotrijebiti i za iskusnog člana vojske koji je određeni, duži, period u vojnoj službi. Prema "rodovima i vidovima" kopnene vojske, pomorskih i vazdušnih snaga, postoje vojnici [[pješadija|pješadije]], [[artiljerija|artiljerci]] [[inženjerija|inženjerci]] i sl., te [[avijacija|avijatičari]], [[more|mornarice]], [[telekomunikacije|vezisti]], [[medicina|sanitetlije]] itd.<ref>Čišić A. (1974): Vojna enciklopedija. Redakcija vojne enciklopedije, Beograd.</ref><ref>http://znaci.net/00003/591.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150401010304/http://znaci.net/00003/591.htm |date=1. 4. 2015 }} Kleut P.: Partizanska taktika.</ref><ref>http://www.britishmilitaryhistory.co.uk/documents.php?aid=166&nid=23&start=5 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140102192416/http://www.britishmilitaryhistory.co.uk/documents.php?aid=166&nid=23&start=5 |date=2 Januar 2014 }}.</ref> ==Reference== {{reference}} == Također pogledajte == * [[Vojska]] * [[Ratnik]] {{Commonscat|Soldiers}} [[Kategorija:Vojska]] [[Kategorija:Činovi u vojsci]] 5zwb5hbppfdbealu2buta1yprf2xeky Zastava Antigve i Barbude 0 56984 3822268 3748862 2026-04-02T07:54:14Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3822268 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Flag of Antigua and Barbuda.svg|mini|desno|200px|[[Datoteka:FIAV 111100.svg|20px]] Državna zastava. Omjer: 2:3]] '''[[Zastava]] [[Antigva i Barbuda|Antigve i Barbude]]''' prihvaćena je 27. februara 1967.u znak obilježavanja stjecanja samouprave. Održan je konkurs za dizajn zastave na kojem se prijavilo više od 600 lokalnih stanovnika. Pobjednički dizajn predložio je nacionalno poznati umjetnik i kipar Sir Reginald Samuel.<ref name=":0">{{Cite web |title=flag of Antigua and Barbuda {{!}} Britannica |url=https://www.britannica.com/topic/flag-of-Antigua-and-Barbuda |access-date=19. 8. 2022 |website=www.britannica.com |language=en}}</ref> == Dizajn i simbolizam == Dizajn je [[Crvena|crveno]] polje s dva obrnuta jednakokraka trougla zasnovanim na lijevom i desnom rubu, usmjerenih prema donjem rubu polja, s horizontalnom trobojnicom [[Crna|crne]], svijetloplave (pola širine) i [[Bijela|bijele]] boje s izlazećim suncem centriranim na vrhu crne trake. Izlazeće [[sunce]] simbolizira zoru novog doba.<ref name="CIA-Factbook">{{cite web |url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/antigua-and-barbuda/ |title=CIA World Factbook- Antigua and Barbuda |access-date=8. 7. 2019 |archive-date=27. 8. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210827032000/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/antigua-and-barbuda/ |url-status=dead }}</ref> Boje imaju različita značenja: crna predstavlja [[Afrika|afričko]] porijeklo naroda; [[plava]] nadu; a crvena energiju ili život naroda. Uzastopno bojenje crne, [[Žuta|žute]], plave i bijele (od sunca prema dolje) također predstavlja tlo, sunce, more i pijesak.[1] Plava također predstavlja [[Karipsko more]], a oblik slova V simbol je pobjede.[2] Sedam krakova na zastavi predstavlja svaku od šest župa i ostrvo Barbuda. Pomorska zastava, koji koristi samo obalna straža, sastoji se od bijelog polja, crvenog [[križ]]a i državne zastave u gornjem lijevom uglu.<ref name=":1">{{Cite web |title=Antigua & Barbuda: Antigua and Barbuda Flag. |url=https://www.antiguanice.com/v2/client.php?id=461&cat=38 |access-date=26. 2. 2022 |website=www.antiguanice.com}}</ref> == Galerija == <gallery> Datoteka:Coastguard Ensign of Antigua and Barbuda.svg|[[Datoteka:FIAV 000010.svg|20px]] Pomorska zastava, koju koristi obalna straža. Omjer: 2:3 Datoteka:Flag of Antigua and Barbuda (1956–1962).svg|mini|desno|200px|Kolonijalna zastava </gallery> == Reference == {{Refspisak}} {{Zastave Sjeverne Amerike}} {{Commonscat|Flags of Antigua and Barbuda}} [[Kategorija:Zastave država|Antigva i Barbuda]] [[Kategorija:Antigva i Barbuda]] 9ndt1gpnpicfa6edk0y8tqt7jyzh1v3 Zastava Dominikanske Republike 0 57177 3822270 3760569 2026-04-02T07:59:19Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3822270 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Flag of the Dominican Republic.svg|mini|200px|Državna i ratna zastava Dominikanske republike]] [[Datoteka:Civil Ensign of the Dominican Republic.svg|mini|200px|Civilna zastava Dominikanske republike]] '''[[Zastava]] [[Dominikanska Republika|Dominikanske Republike]]''' [[Heraldika|heraldički]] je simbol ove [[Karipsko more|karipske]] ostrvske države. Sastoji se od [[Bijela|bijelog]] [[krst]]a u sredini koji se proteže do rubova zastave i dijeli ja na četiri [[pravougaonik]]a [[Crvena|crvene]] i [[Plava|plave]] boje raspoređene unakrsno. Na državnoj zastavi na središtu krsta nalazi se [[grb Dominikanske republike]] koji se sastoji od štita, lovorove grančice sa lijeve strane, i [[Palma|palminog]] lista sa desne. Iznad grba u plavoj vrpci se nalazi na [[Španski jezik|španskom jeziku]] ispisan državni moto: Dios, Patria, Libertad ([[Bog]], Domovina, [[Sloboda]]). Ispod štita na crvenoj vrpci je ispisano República Dominicana. Na centru štita podržana sa tri koplja sa očnih strana nalazi se otvorena [[Biblija]] iznad koje je mali krst. Smatra se da je Biblija otvorena na Evanđelje Jovana 8:32 koje glasi "Istina će te osloboditi". Dizajn za zastavu uradio je Juan Pablo Duarte.<ref name="CIA World Factbook - DR">{{cite web |url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/dominican-republic/ |title=CIA World Factbook - Dominican Republic |access-date=23. 8. 2019 |archive-date=30. 7. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210730042746/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/dominican-republic/ |url-status=dead }}</ref><ref name=worldatlas-com>{{cite web|title=Dominican Flag |url= https://www.worldatlas.com/webimage/countrys/namerica/caribb/dominicanrepublic/doflags.htm|website=Worldatlas|access-date=18. 3. 2018|language=en}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Zastave Sjeverne Amerike}} {{Commonscat|Flags of the Dominican Republic}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Zastave država|Dominikanska Republika]] [[Kategorija:Dominikanska Republika]] sddzvnyez8cup58p2vem4ge7lz5jq06 Zastava Grenade 0 57669 3822271 3767264 2026-04-02T08:01:41Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3822271 wikitext text/x-wiki '''[[Zastava]] [[Grenada|Grenade]]''' [[Heraldika|heraldički]] je simbol ove [[Karipsko more|karipske]] ostrvske države. Usvojena je 7. februara 1974. istog dana po stjecanju nezavisnosti od [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]]. Zastava Grenade sastoji se od dva žuta trougla na vrhu i dnu, koji se dijagonalno graniče s dva [[zelena]] trougla na lijevoj i desnoj strani zastave. Uokvireni su crvenom trakom na čijem vrhu i dnu se nalazi po tri [[Žuta|žute]] [[Petokraka zvijezda|petokrake zvijezde]]. U središtu zastave, gdje se spajaju trouglovi, nalazi se veća žuta zvijezda unutar [[Crvena|crvenog]] kruga, koja predstavlja simbol pokrajine [[Saint George]], u kojoj se nalazi istoimeni glavni grad. Sedam [[zvijezda]] simboliziraju sedam pokrajina Grenade. Na lijevoj strani se nalazi [[Muskatni oraščić]], jedan od glavnih usjeva ove zemlje inače poznate po svojim [[začin]]ima. Na zastavi se nalaze [[Pan-Afričke boje]], crvena, zlatna i zelena, kao simbol afričkog identiteta. Boje i simboli zastave nose kulturna, politička i regionalna značenja. Zelena boja utjelovljuje vegetaciju i [[Poljoprivreda|poljoprivredu]] na ostrvu, dok žuta evocira sunce, kao i toplinu i mudrost stanovnika Grenade. Crvena predstavlja harmoniju, jedinstvo, hrabrost, i vitalnost.<ref name=DK>{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=Y8gcL2PBOVIC&pg=PA39|title=Complete Flags of the World|publisher=Penguin|date=6. 1. 2009|last=Kindersley Ltd.|first=Dorling|page=39|isbn=9780756654863}}</ref><ref name=CIA>{{cite web|title=Grenada|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/grenada/|date=8. 6. 2020|access-date=3. 7. 2020|work=The World Factbook|publisher=CIA|archive-date=11. 8. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220811231159/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/grenada/|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite encyclopedia|first=Eric V.B.|last=Britter|encyclopedia=Encyclopedia Britannica|title=Grenada|url=https://www.britannica.com/place/Grenada|date=27. 3. 2020|access-date=3. 7. 2020|publisher=Encyclopedia Britannica, Inc.}}</ref> == Galerija == <gallery> Datoteka:Flag of Grenada.svg|Zastava Grenade Datoteka:Civil Ensign of Grenada.svg|Civilna zastava Grenade Datoteka:Naval Ensign of Grenada.svg|Mornarska zastava Grenade </gallery> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Zastave Sjeverne Amerike}} {{Commonscat|Flags of Grenada}}{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Zastave država|Grenada]] [[Kategorija:Grenada]] 5enr3i53ox6w55bxfw9m5gptfljpmjd Prvo doba sunca 0 59789 3822091 3812041 2026-04-01T15:54:25Z Palapa 383 3822091 wikitext text/x-wiki '''Prvo doba sunca'''<ref>{{Cite web|url=https://tolkiengateway.net/wiki/Ages|title=tolkiengateway Ages}}</ref> je imaginarno doba iz Gospodara prstenova. Prvo doba sunca počelo je uzdizanjem Sunca i Mjeseca. Tada su se probudili Ljudi. Vilenjaci [[Noldori]], predvođeni [[Feanor]]om su porazili [[Melkor]]a u Bici pod zvijezdama. I, iako je Feanor poginuo u toj borbi, Noldori su osnovali mnoga kraljevstva u [[Beleriand]]u kao [[Nangotrond]], [[Gondolin]] i druga. U međuvremenu, Noldori su dobili saveznike u ljudima [[Edaini]]ma. Noldori su uspjeli da drže pod opsadom Melkora oko 200 godina, ali u Bici iznenadnog plamena su poraženi. Poslije Bitke nebrojenih suza, u kojoj su Vilenjaci opet poraženi, Melkor je uništio sva Vilenjačka i Ljudska kraljevstva Belerianda. Na kraju su [[Valari]] pobijedili tamu u Ratu bijesnih, ali se od siline borbe Beleriand raspao. == Godine == 1. Dolazak Noldora, njihova pobjeda u Bici pod zvijezdama, buđenje Ljudi, smrrt [[Feanor]]a. 60. Dagor Aglareb, Slavna bitka, u kojoj je Melkor bio poražen. 100. Izgrađen [[Nangotrond]]. 116. Izgrađen [[Gondolin]]. 265. [[Glaurung]], Zmaj, napada Beleriand, ali biva poražen. 305. Tri kuće Edaina stižu u Beleriand i grade kraljevstva. 306. Rođenje [[Maiglin]]a. 443. Rođenje [[Beren]]a Ehramiona. 445. Rođenje [[Gil-galad]]a. 455. Bitka iznenadnog plamena i slom Vilenjaka i Edaina. Opsada [[Angband]]a prekinuta. 466. [[Beren]] uzima jedan [[Silmarili|Silmarila]] od [[Melkor]]a. 502. [[Dorijat]] uništen. 510. Pad Gondolina. 583. [[Valari]] uništili Melkora, Beleriand se raspao, kraj Prvog Doba. == Također pogledajte == * [[Karharot]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Silmarilion}}{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Srednja zemlja]] [[fr:Chronologie de la Terre du Milieu#Le Premier Âge]] pmcplroulpk92v65f1g03qpbnx2ux23 Zastava Britanskih Djevičanskih ostrva 0 65494 3822269 3673165 2026-04-02T07:57:24Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3822269 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Flag of the British Virgin Islands.svg|mini|desno|300px|Zastava Britanskih Djevičanskih ostrva]] '''[[Zastava]] [[Britanska Djevičanska ostrva|Britanskih Djevičanskih ostrva]]''' zvanični je simbol ove britanke prekomorske teritorije. Usvojena je kraljevskim nalogom 15. novembra 1960. nakon što su ostrva pretvorena u zasebnu britansku koloniju. Sastoji se od [[Grb Britanskih Djevičanskih ostrva|grba Britanskih Djevičanskih ostrva]] na tamno plavoj podlozi i [[Zastava Ujedinjenog Kraljevstva|zastavom Ujedinjenog Kraljevstva]] u gornjem lijevom uglu. Na grbu se nalazi sv. Ursula koja drži lampu djevičanskih sljedbenika. <ref>{{cite web |url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/british-virgin-islands/ |title=CIA World Factbook- British Virgin Islands |access-date=13 July 2019 |archive-date=9. 1. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210109103648/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/british-virgin-islands |url-status=dead }}</ref> Zastava je izmijenjena 1999. kada je štit uvećan i ocrtan [[Bijela|bijelom]] bojom. <ref>{{cite web|title=Flag of British Virgin Islands|url=https://www.britannica.com/topic/flag-of-British-Virgin-Islands |access-date=15 January 2017|publisher=Encyclopedia Britannica}}</ref> == Također pogledajte == * [[Grb Britanskih Djevičanskih ostrva]] == Reference == {{Refspisak}} {{Commonscat|Flags of the British Virgin Islands}} {{Zastave Sjeverne Amerike}} [[Kategorija:Zastave teritorija|Britanska Djevičanska ostrva]] [[Kategorija:Britanska Djevičanska ostrva]] t7roaph4exxxex0veb2gya2hp9x4t30 Balar 0 71508 3822060 3629264 2026-04-01T14:37:57Z Palapa 383 3822060 wikitext text/x-wiki '''Balar''' je imaginarno ostrvo iz trilogije [[Gospodar prstenova]].<ref>{{Cite web|url=https://lotr.fandom.com/wiki/Isle_of_Balar|title=Isle of Balar|website=The One Wiki to Rule Them All|language=en|access-date=2026-04-01}}</ref> Balar je nastao na sledeći način: [[Valari|Valar]] [[Ulmo]] je upotrijebio ostrvo [[Tol Eseja|Tol Eseju]] kao veliki brod na koji je ukrcao vilin-rod [[Teleri|Telere]]. U plićacima [[Beleriand]]a se ovo ostrvo nasukalo i iz od njega se odlomilo parče zemlje pod imenom Balar. Ovo ostrvo je postalo veoma lijepo, sa plažama punim bisera. Posle pada i uništenja [[Falas]]a, [[Cirdan]] i njegov narod su našli utočište na ovom ostrvu. Ostrvo Balar je potopljeno pod morem, zajedno sa čitavim Beleriandom, nakon Rata Bijesnih i Velike Bitke. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * https://middle-earth.xenite.org/what-happened-to-the-island-of-balar/ {{Silmarilion}}{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Lokacije Srednje zemlje]] [[fr:Liste de lieux du Beleriand#B]] [[pl:Arda (Śródziemie)#Balar]] sl47t3lw4w7kz1x2w2fizctta1mi7oy 3822080 3822060 2026-04-01T15:24:18Z Palapa 383 3822080 wikitext text/x-wiki '''Balar''' je imaginarno ostrvo iz trilogije [[Gospodar prstenova]].<ref>{{Cite web|url=https://lotr.fandom.com/wiki/Isle_of_Balar|title=Isle of Balar|website=The One Wiki to Rule Them All|language=en|access-date=2026-04-01}}</ref> Balar je nastao na sledeći način: [[Valari|Valar]] [[Ulmo]] je upotrijebio ostrvo [[Tol Eseja|Tol Eseju]] kao veliki brod na koji je ukrcao vilin-rod [[Teleri|Telere]]. U plićacima [[Beleriand]]a se ovo ostrvo nasukalo i iz od njega se odlomilo parče zemlje pod imenom Balar. Ovo ostrvo je postalo veoma lijepo, sa plažama punim bisera. Poslije pada i uništenja [[Falas]]a, [[Cirdan]] i njegov narod su našli utočište na ovom ostrvu. Ostrvo Balar je potopljeno pod morem, zajedno sa čitavim Beleriandom, nakon Rata Bijesnih i Velike Bitke. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * https://middle-earth.xenite.org/what-happened-to-the-island-of-balar/ {{Silmarilion}}{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Lokacije Srednje zemlje]] [[fr:Liste de lieux du Beleriand#B]] [[pl:Arda (Śródziemie)#Balar]] bw18bnwlrzu60szxhoxxiouhklm6l72 Rand al'Tor 0 72430 3822081 3385263 2026-04-01T15:26:36Z Palapa 383 3822081 wikitext text/x-wiki '''Rand al'Tor''' je imaginarni glavni lik iz knjiga [[Točak vremena]].<ref>{{Cite web|url=https://wot.fandom.com/wiki/Rand_al%27Thor|title=Rand al'Thor|website=A Wheel of Time Wiki|language=en|access-date=2026-04-01}}</ref> == Fizički izgled == Rand ima sive oči i riđu kosu. Visok je otprilike 196-197 cm. U 11. knjizi serijala, Rand gubi lijevu šaku, i sada sa samo jednom rukom barata mačem. == Porijeklo== Randovo rođenje je predskazala [[Aes Sedai]] [[Gitara Moroso]], koja je tom prilikom umrla od šoka. Njene riječu su bile: ''Ponovorođen je! Osjećam ga! Zmaj je udahnuo prvi put na padinama Zmajeve planine! On dolazi! Svijetlost nek nam pomogne! Svijetlost nek' pomogne svijetu! Leži u snijegu i plač mu je glasan kao grom! Svijetli kao sunce!'' Rand je rođen 978. godine, na padinama Zmajeve planine, u zadnjoj bici [[Aijelki rat|Aijelskog rata]]. Njegova majka je bila [[Tigrejna]], princeza [[Andor|Andora]]. Nekih deset godina prije Aijelskog rata, Gitara je upozorila Tigrejnu da treba u tajnosti da ode iz Andora, ode u [[Aijelska pustara|Aijelsku pustaru]], i da postane jedna od Aijela. Ako ovo ne uradi, svijet je unaprijed izgubljen. Tigrejna je poslušala Gitarin savjet. Nažalost, umrla je pri porođaju. Randa je us snijegu našao [[Tam al'Tor]], oficir u [[Ilijan|ilijanskoj]] vojci. Pošto on i njegova žena Kara al'Tor nisu imali djece, uzeli su malog Randa i preselili su se u Tamov rodni kraj, [[Dvije rijeke]]. Mali Rand je odrasta u selu Emondovom polju. Njegovi najbolji prijatelji su [[Matrim Kauton]], veseo i uvijek spreman na smicalice, i [[Perin Ajbara]], kovačev šegrt. Njihove sudbine su bile tijesno povezane, iako oni tada nisu to znali. == Titule == Rand al'Tor je sa svojom čuvenosti stekao mnoga zvanja u različitim zemljama i narodima ka što su: * U zapadnim zemljama: Ponovorođeni zmaj, Lord jutra, Princ zore * Među [[Aijeli|Aijelima]]: ''Kar'ar'Karn'',Onaj Koji Dolazi Sa Zorom * [[Morski narod]] ga naziva ''Koramurom''. == Uloga u knjigama == ===[[Zjenica svijeta]]=== U Emondovo polje 998. godine je došla [[Moraina Sedai]], predstavši se kao istoričarka. Ona je tragala za Ponovorođenim zmajem i znala je da je neko od tri dječakla Zmaj. [[Troloci]] su napali Dvije rijeke, spalivši mnogo kuća i umalo ubivši Randa. Moraina je ubijedila Randa, Meta i Perina da trebaju da pođu sa njom u grad [[Tar Valon]]. Također im je otkrila da su ''ta'vereni'', osbe koje oblikuju događaje oko sebe i povećavaju vjerovatnoću. Sa Morainom su pošle djevojke [[Ninaeva al'Mera|Ninaeva]] i [[Egvena al'Vera|Egvena]], kao i stari zabavljač [[Tom Merilin]]. Obe djevojke su kasnije postale Aes Sedai, a Egvena je u 6. knjizi postala [[Amirilin Tron]], vođa svih Aes Sedai. Družina je stigla do grada [[Baerlon|Baerlona]] bez problema. Međutim, kada su izašli iz Baerlona u divljinu, velike horde Troloka su počele da ih progone. Bili su primoranii da se sakriju u drevni, mrtvi grad [[Šadar Logot]]. U Šadar Logotu je prebivalo zla magla Mašada, kao i zli Mordret koje je krao tijela i duše. Met je u Šadar Logotu uzeo ukleti bodež koji ga kasnije nije umalo ubio. Troloci su potjerani [[Midraali|Midraalima]], ipak ušli u grad, a družina se raštrkala i razdvojila. Met, Rand i Tom su uspijeli da pobjegnu i da se ukrcaju na trgovački brod. Iskrcali su se gradu Bijeli most. Tamo ih je napao jedan Midraal. Tom je krenuo u borbu sa Midraalom, dajući momcima vremena da pobjegnu. Met i Rand su putovali do Kaemlina, glavnog grada Andora. Tamo su srelii Moirainu, Egvenu , Perina i Ninaevu. Odlučili su da odu do mističnog izvora energije, Zjenice svijeta, jer su čuli niz glasina da [[Mračni]] namjerava da ''oslijepi svijet''. Putovali su Putevima, drevnim magičnim rutama između gradova, načinjenim uz pomoć saidna. Uz pomoć Puteva, stigli su do zemlje [[Šijenar]] za nedelju dana. Tamo su čuli da [[Lord Agelmar]] kreće u beznadežnu bitu protiv snaga Sijenke. Uspijeli su da stignu do Zjenice svijeta. Ispostavilo se da je to bazen saidina, kako im je rekao zadnji [[Nimovi|Nim]], čuvar zjenice. Pojavljuju se dva [[Izgubljeni|Izgubljena]], [[Aginor]] i [[Baltamel]]. Nim napada Baltamla, ubijajući i sebe i njega. Aginor iz Zjenice povuče više moći nego što može da izdrži i umire. Tada Rand otkriva da može da usmjerava, upotrebljujući moć Zjenice da uništi vojsku Troloka. U Zjenici Moraina nalaziii Zmajev barjak iz [[Doba legendi]], kao i [[Rog Valera]] koji može da dozove mrtve heroje iz groba. === [[Lov na rog]]=== U napadu Prijatelja Mraka na tvrđavu Fal Daru Rog Valera i bodež iz Šadar Logota bivaju ukradeni. Mladić Met će bez bodeža umrijeti, jer Aes Sedai moraju imati bodež da bi prekinule Metovu vezu sa zlom Šadar Logota. Rand, Met i Perin kreću u potragu za Rogom, zajedno sa četom Šijenaraca. Nakon mnogih avantura, prolaska kroz [[Kairhijen]], ubistva kralja Galdrijana, upda u gildu vatrometa, mladići stižu u grad Falme, koji je pod [[Seanšan|Seanšanskom]] okupacijom. Rog i bodež su u vlasništvu seanšanskog lorda. Rand uspijeva da ukrade Rog i bodež, ali počinje napad [[Djeca svijetla|Djece svijetla]] na grad. Met zasvira u Rog i priziva mrtve heroje koji satjeraju Seanšane u more. Rand se bori sa Išamaelom na nebu, uspijevajući da ga ozbiljno rani. Na kraju bitke proglašava se Ponovorođenim zmajem. === [[Ponovorođeni Zmaj|Ponovorođeni zmaj]] === U ovoj knjizi Rand odlučuje da mu treba konačan dokaz da je pravi Ponovorođeni zmaj, a ne lutka Aes Sedai. Kreće na putovanje do tvrđave Kamen Tira, jer se tu nalazi legendarni mač [[Kalandor]] koji može da uzme samo pravi Ponovorođeni zmaj. Putovanje do Kamena je bilo dugo, a progonili su ga Prijatelji Mraka i [[Psomraci]]. Na kraju knjige se sukobio sa Izgubljenima [[Be'lal|Be'lalom]] i [[Išamael|Išamaelom]], upijevši da ih ubije pomoću Kalandora. Kamen Tira je pao pod hordama Aijela i Rand je proglašem gospodarem države Tir. === Dolazak sijenke === U ovoj knjizi Izgubljena [[Lanfear]] dolazi Randu i nudi mu zajedničku vladavinu nad svijetom. Rand se sprema da odbije, ali Lanfear bježi kada Troloci napadaju Kamen Tira. Rand odlučuje da ode u drevni Aijelski grad [[Ruidean]], i u [[Ter'angreali|ter'angrealu]] proživi istoriju Aijela. Uspijeva da prođe Ruidean i i svi Aijeli ga priznaju za vrhovnog poglavara (osim odmetnutog klana Šaido). U Ruideanu Rand se sukobljava sa Izgubljenim [[Asmodean|Asmodeanom]] i uspijeva da ga savlada uz pomoć Lanfear. Rand ostavlja Asmodeana u životu da bi mogao da ga uči o [[Istinski izvor|Istinskom izvoru]] i upotrebi saidina. === [[Nebeski oganj]] === [[Datoteka:Dragon Banner.svg|200px|desno|mini|Zmaj Baner.]] [[Datoteka:Banner of Light.svg|200px|desno|mini|Baner od Svjetlost.]] Odmetnuti Aijelski klan Šaido, predvođen poglavarom Kuladinom, prelazi [[Kičma svijeta|Kičmu svijeta]] i napada državu Kairhijen. Rand vodi njemu vjerne Aijele u Kairhijen, kako bi spasao zemlju u uništio Šaidoe. Kuladin pali čitav Kairhijen i na kraju opsjeda glavni grad. Ogromni broj ljudskih žrtava u pohodu Šaidoa podstiču Randa u odluci da će koristiti Istinski izvor protiv njih. U velikoj bici kod glavnog grada Kairhijena Šaidoi su skršeni, ali Rand umalo izgubi život od munja, koje je poslao Izgubljeni [[Samael]]. Kairhijen prizna Randovu vrhovnu vlast. Na dokovima Kairhijena, Randa napada Lanfear, histerična zato što je saznala da je Rand zaljubljen u mladu Aijelku [[Avijenda|Avijendu]]. Rand nije želio da ubije nijednu ženu, čak ni Lanfear, pa bi ga Lanfear sigurno nadvladala da nijie bilo Moraine. Moraina je gurnula Lanfear u veliki prstenasti ter'angreal, koji se istopio kada su Lanfear i Moraina upale. Kada je Rand saznao da Izgubljeni [[Rafhvin]] vlada Andorom, on ga napada i ubija, iako uz pomoć Ninaeve Sedai. [[Elejna Trakand]] stupa na presto Andora. === Osnivanje Crne kule=== U 6. knjizi, [[Mazrim Taim]], bivši Lažni Zmaj, dolazii do Randa i nudi mu svoje usluge. Rand daje Taimu važan zadatak: obučavanje muških usmjerivača. Taim dolazi na malu farmu, na jedan dan hoda od Kaemlina, i počinje da regrutuje prve [[Aša'mani|Aša'mane]]. Farma je dobila ime Crna kula, u suprotnosti sa Bijelom kulom Aes Sedai. Do 11.knjige Taim je skupio 800 Aša'mana. Također je sebe proglasio M'hejlom (vođom) Crne kule, iako je vrhovni gospodar Aša'mana Rand. === Randova otmica i osvajanje Ilijana === U 6.knjizi Randa otima 39 Aes Sedai, predvođene [[Galina Kazban|Galinom Kazban]] od Crvenog Ađaha. Galina pravi dogovor sa Šaidoima da štite Aes Sedai od vojski Randovih podanika. Galina je Randa zatvarala u kavez (zbog čega je Rand dobio [[Klaustrofobija|klaustrofobiju]]) i okrutno ga prebijala. Randa je spasila velika vojska Aijela i Aša'mana, koje su vodili Perin i Mazrim Taim. Posle bitke, 9 [[Salidar|salidarskih]] pobunjeničkih Aes Sedai se zaklinje Randu na vjernost. Ipak, od njegove otmice Rand ne vjeruje nijednoj Aes Sedai. Zajedno sa [[Davram Bašer|Davramom Bašerom]] i Legijom Zmaja, Rand izvodi napad na Ilijan, ubijajući Izgubljenog Samela (posle teške borbe). Posle bitke, Ilijanski Savjet Desetorice proglašava Randa za kralja Ilijana. === Zaustavljanje seanšanske izvazije i čišćenje saidina === Rand saznaje da su Seanšani ponovo došli na njegov kontinent. Štaviše, zauzeli su države [[Tarabon]], [[Amadicija|Amadiciju]] i [[Altara|Altaru]]. Posle velike bitke, sa puno gubitaka na obje strane, Seanšani i Randova vojska sklapaju primirje. Seanšanska osvajanja su zaustavljena. Rand izvodi čišćenje saidina od kletve, uz pomoć dva velika sa'angreala. Zlo koje je ukaljalo saidin se neutralisalo sa zlom Šadar Logota. Tokom čišćenja saidina, svi preživjeli Izgubljeni napadaju Randa, ali su poraženi od koalicje Aes Sedai i Aša'mana. [[Arad Doman]] pada u Randove ruke. U 11. knjizi Izgubljena [[Semirejdž]], prije nego što je Rand zarobi, odsijeca njegovu lijevu šaku. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == *[https://web.archive.org/web/20080924105601/http://www.tolkien.co.yu/ Forum o Točku vremena] * http://encyclopaedia-wot.org/characters/r/rand.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120503142141/http://encyclopaedia-wot.org/characters/r/rand.html |date=3. 5. 2012 }} *[https://web.archive.org/web/20120312174522/http://www.dragonmount.com/ Sajt o Točku vremena na engleskom] {{Točak vremena}}{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Likovi iz Točka vremena]] [[Kategorija:Fiktivni likovi]] 8ao9i0w2oyjn3vst7fkw13otj3obqhv 3822082 3822081 2026-04-01T15:27:20Z Palapa 383 3822082 wikitext text/x-wiki '''Rand al'Tor''' je imaginarni glavni lik iz knjiga [[Točak vremena]].<ref>{{Cite web|url=https://wot.fandom.com/wiki/Rand_al%27Thor|title=Rand al'Thor|website=A Wheel of Time Wiki|language=en|access-date=2026-04-01}}</ref> == Fizički izgled == Rand ima sive oči i riđu kosu. Visok je otprilike 196-197 cm. U 11. knjizi serijala, Rand gubi lijevu šaku, i sada sa samo jednom rukom barata mačem. == Porijeklo== Randovo rođenje je predskazala [[Aes Sedai]] [[Gitara Moroso]], koja je tom prilikom umrla od šoka. Njene riječu su bile: ''Ponovorođen je! Osjećam ga! Zmaj je udahnuo prvi put na padinama Zmajeve planine! On dolazi! Svijetlost nek nam pomogne! Svijetlost nek' pomogne svijetu! Leži u snijegu i plač mu je glasan kao grom! Svijetli kao sunce!'' Rand je rođen 978. godine, na padinama Zmajeve planine, u zadnjoj bici [[Aijelki rat|Aijelskog rata]]. Njegova majka je bila [[Tigrejna]], princeza [[Andor|Andora]]. Nekih deset godina prije Aijelskog rata, Gitara je upozorila Tigrejnu da treba u tajnosti da ode iz Andora, ode u [[Aijelska pustara|Aijelsku pustaru]], i da postane jedna od Aijela. Ako ovo ne uradi, svijet je unaprijed izgubljen. Tigrejna je poslušala Gitarin savjet. Nažalost, umrla je pri porođaju. Randa je us snijegu našao [[Tam al'Tor]], oficir u [[Ilijan|ilijanskoj]] vojci. Pošto on i njegova žena Kara al'Tor nisu imali djece, uzeli su malog Randa i preselili su se u Tamov rodni kraj, [[Dvije rijeke]]. Mali Rand je odrasta u selu Emondovom polju. Njegovi najbolji prijatelji su [[Matrim Kauton]], veseo i uvijek spreman na smicalice, i [[Perin Ajbara]], kovačev šegrt. Njihove sudbine su bile tijesno povezane, iako oni tada nisu to znali. == Titule == Rand al'Tor je sa svojom čuvenosti stekao mnoga zvanja u različitim zemljama i narodima ka što su: * U zapadnim zemljama: Ponovorođeni zmaj, Lord jutra, Princ zore * Među [[Aijeli|Aijelima]]: ''Kar'ar'Karn'',Onaj Koji Dolazi Sa Zorom * [[Morski narod]] ga naziva ''Koramurom''. == Uloga u knjigama == ===[[Zjenica svijeta]]=== U Emondovo polje 998. godine je došla [[Moraina Sedai]], predstavši se kao istoričarka. Ona je tragala za Ponovorođenim zmajem i znala je da je neko od tri dječakla Zmaj. [[Troloci]] su napali Dvije rijeke, spalivši mnogo kuća i umalo ubivši Randa. Moraina je ubijedila Randa, Meta i Perina da trebaju da pođu sa njom u grad [[Tar Valon]]. Također im je otkrila da su ''ta'vereni'', osbe koje oblikuju događaje oko sebe i povećavaju vjerovatnoću. Sa Morainom su pošle djevojke [[Ninaeva al'Mera|Ninaeva]] i [[Egvena al'Vera|Egvena]], kao i stari zabavljač [[Tom Merilin]]. Obe djevojke su kasnije postale Aes Sedai, a Egvena je u 6. knjizi postala [[Amirilin Tron]], vođa svih Aes Sedai. Družina je stigla do grada [[Baerlon|Baerlona]] bez problema. Međutim, kada su izašli iz Baerlona u divljinu, velike horde Troloka su počele da ih progone. Bili su primoranii da se sakriju u drevni, mrtvi grad [[Šadar Logot]]. U Šadar Logotu je prebivalo zla magla Mašada, kao i zli Mordret koje je krao tijela i duše. Met je u Šadar Logotu uzeo ukleti bodež koji ga kasnije nije umalo ubio. Troloci su potjerani [[Midraali|Midraalima]], ipak ušli u grad, a družina se raštrkala i razdvojila. Met, Rand i Tom su uspijeli da pobjegnu i da se ukrcaju na trgovački brod. Iskrcali su se gradu Bijeli most. Tamo ih je napao jedan Midraal. Tom je krenuo u borbu sa Midraalom, dajući momcima vremena da pobjegnu. Met i Rand su putovali do Kaemlina, glavnog grada Andora. Tamo su srelii Moirainu, Egvenu , Perina i Ninaevu. Odlučili su da odu do mističnog izvora energije, Zjenice svijeta, jer su čuli niz glasina da [[Mračni]] namjerava da ''oslijepi svijet''. Putovali su Putevima, drevnim magičnim rutama između gradova, načinjenim uz pomoć saidna. Uz pomoć Puteva, stigli su do zemlje [[Šijenar]] za nedelju dana. Tamo su čuli da [[Lord Agelmar]] kreće u beznadežnu bitu protiv snaga Sijenke. Uspijeli su da stignu do Zjenice svijeta. Ispostavilo se da je to bazen saidina, kako im je rekao zadnji [[Nimovi|Nim]], čuvar zjenice. Pojavljuju se dva [[Izgubljeni|Izgubljena]], [[Aginor]] i [[Baltamel]]. Nim napada Baltamla, ubijajući i sebe i njega. Aginor iz Zjenice povuče više moći nego što može da izdrži i umire. Tada Rand otkriva da može da usmjerava, upotrebljujući moć Zjenice da uništi vojsku Troloka. U Zjenici Moraina nalaziii Zmajev barjak iz [[Doba legendi]], kao i [[Rog Valera]] koji može da dozove mrtve heroje iz groba. === [[Lov na rog]]=== U napadu Prijatelja Mraka na tvrđavu Fal Daru Rog Valera i bodež iz Šadar Logota bivaju ukradeni. Mladić Met će bez bodeža umrijeti, jer Aes Sedai moraju imati bodež da bi prekinule Metovu vezu sa zlom Šadar Logota. Rand, Met i Perin kreću u potragu za Rogom, zajedno sa četom Šijenaraca. Nakon mnogih avantura, prolaska kroz [[Kairhijen]], ubistva kralja Galdrijana, upda u gildu vatrometa, mladići stižu u grad Falme, koji je pod [[Seanšan|Seanšanskom]] okupacijom. Rog i bodež su u vlasništvu seanšanskog lorda. Rand uspijeva da ukrade Rog i bodež, ali počinje napad [[Djeca svijetla|Djece svijetla]] na grad. Met zasvira u Rog i priziva mrtve heroje koji satjeraju Seanšane u more. Rand se bori sa Išamaelom na nebu, uspijevajući da ga ozbiljno rani. Na kraju bitke proglašava se Ponovorođenim zmajem. === [[Ponovorođeni Zmaj|Ponovorođeni zmaj]] === U ovoj knjizi Rand odlučuje da mu treba konačan dokaz da je pravi Ponovorođeni zmaj, a ne lutka Aes Sedai. Kreće na putovanje do tvrđave Kamen Tira, jer se tu nalazi legendarni mač [[Kalandor]] koji može da uzme samo pravi Ponovorođeni zmaj. Putovanje do Kamena je bilo dugo, a progonili su ga Prijatelji Mraka i [[Psomraci]]. Na kraju knjige se sukobio sa Izgubljenima [[Be'lal|Be'lalom]] i [[Išamael|Išamaelom]], upijevši da ih ubije pomoću Kalandora. Kamen Tira je pao pod hordama Aijela i Rand je proglašem gospodarem države Tir. === Dolazak sijenke === U ovoj knjizi Izgubljena [[Lanfear]] dolazi Randu i nudi mu zajedničku vladavinu nad svijetom. Rand se sprema da odbije, ali Lanfear bježi kada Troloci napadaju Kamen Tira. Rand odlučuje da ode u drevni Aijelski grad [[Ruidean]], i u [[Ter'angreali|ter'angrealu]] proživi istoriju Aijela. Uspijeva da prođe Ruidean i i svi Aijeli ga priznaju za vrhovnog poglavara (osim odmetnutog klana Šaido). U Ruideanu Rand se sukobljava sa Izgubljenim [[Asmodean|Asmodeanom]] i uspijeva da ga savlada uz pomoć Lanfear. Rand ostavlja Asmodeana u životu da bi mogao da ga uči o [[Istinski izvor|Istinskom izvoru]] i upotrebi saidina. === [[Nebeski oganj]] === [[Datoteka:Dragon Banner.svg|200px|desno|mini|Zmaj Baner.]] [[Datoteka:Banner of Light.svg|200px|desno|mini|Baner od Svjetlost.]] Odmetnuti Aijelski klan Šaido, predvođen poglavarom Kuladinom, prelazi [[Kičma svijeta|Kičmu svijeta]] i napada državu Kairhijen. Rand vodi njemu vjerne Aijele u Kairhijen, kako bi spasao zemlju u uništio Šaidoe. Kuladin pali čitav Kairhijen i na kraju opsjeda glavni grad. Ogromni broj ljudskih žrtava u pohodu Šaidoa podstiču Randa u odluci da će koristiti Istinski izvor protiv njih. U velikoj bici kod glavnog grada Kairhijena Šaidoi su skršeni, ali Rand umalo izgubi život od munja, koje je poslao Izgubljeni [[Samael]]. Kairhijen prizna Randovu vrhovnu vlast. Na dokovima Kairhijena, Randa napada Lanfear, histerična zato što je saznala da je Rand zaljubljen u mladu Aijelku [[Avijenda|Avijendu]]. Rand nije želio da ubije nijednu ženu, čak ni Lanfear, pa bi ga Lanfear sigurno nadvladala da nijie bilo Moraine. Moraina je gurnula Lanfear u veliki prstenasti ter'angreal, koji se istopio kada su Lanfear i Moraina upale. Kada je Rand saznao da Izgubljeni [[Rafhvin]] vlada Andorom, on ga napada i ubija, iako uz pomoć Ninaeve Sedai. [[Elejna Trakand]] stupa na presto Andora. === Osnivanje Crne kule=== U 6. knjizi, [[Mazrim Taim]], bivši Lažni Zmaj, dolazii do Randa i nudi mu svoje usluge. Rand daje Taimu važan zadatak: obučavanje muških usmjerivača. Taim dolazi na malu farmu, na jedan dan hoda od Kaemlina, i počinje da regrutuje prve [[Aša'mani|Aša'mane]]. Farma je dobila ime Crna kula, u suprotnosti sa Bijelom kulom Aes Sedai. Do 11.knjige Taim je skupio 800 Aša'mana. Također je sebe proglasio M'hejlom (vođom) Crne kule, iako je vrhovni gospodar Aša'mana Rand. === Randova otmica i osvajanje Ilijana === U 6.knjizi Randa otima 39 Aes Sedai, predvođene [[Galina Kazban|Galinom Kazban]] od Crvenog Ađaha. Galina pravi dogovor sa Šaidoima da štite Aes Sedai od vojski Randovih podanika. Galina je Randa zatvarala u kavez (zbog čega je Rand dobio [[Klaustrofobija|klaustrofobiju]]) i okrutno ga prebijala. Randa je spasila velika vojska Aijela i Aša'mana, koje su vodili Perin i Mazrim Taim. Poslije bitke, 9 [[Salidar|salidarskih]] pobunjeničkih Aes Sedai se zaklinje Randu na vjernost. Ipak, od njegove otmice Rand ne vjeruje nijednoj Aes Sedai. Zajedno sa [[Davram Bašer|Davramom Bašerom]] i Legijom Zmaja, Rand izvodi napad na Ilijan, ubijajući Izgubljenog Samela (poslije teške borbe). Poslije bitke, Ilijanski Savjet Desetorice proglašava Randa za kralja Ilijana. === Zaustavljanje seanšanske izvazije i čišćenje saidina === Rand saznaje da su Seanšani ponovo došli na njegov kontinent. Štaviše, zauzeli su države [[Tarabon]], [[Amadicija|Amadiciju]] i [[Altara|Altaru]]. Poslije velike bitke, sa puno gubitaka na obje strane, Seanšani i Randova vojska sklapaju primirje. Seanšanska osvajanja su zaustavljena. Rand izvodi čišćenje saidina od kletve, uz pomoć dva velika sa'angreala. Zlo koje je ukaljalo saidin se neutralisalo sa zlom Šadar Logota. Tokom čišćenja saidina, svi preživjeli Izgubljeni napadaju Randa, ali su poraženi od koalicje Aes Sedai i Aša'mana. [[Arad Doman]] pada u Randove ruke. U 11. knjizi Izgubljena [[Semirejdž]], prije nego što je Rand zarobi, odsijeca njegovu lijevu šaku. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == *[https://web.archive.org/web/20080924105601/http://www.tolkien.co.yu/ Forum o Točku vremena] * http://encyclopaedia-wot.org/characters/r/rand.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120503142141/http://encyclopaedia-wot.org/characters/r/rand.html |date=3. 5. 2012 }} *[https://web.archive.org/web/20120312174522/http://www.dragonmount.com/ Sajt o Točku vremena na engleskom] {{Točak vremena}}{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Likovi iz Točka vremena]] [[Kategorija:Fiktivni likovi]] 47wpfkj47n2fh5yzpk131t1cdingwsr Bronhi 0 80338 3822059 3437109 2026-04-01T14:36:19Z Animalsandpets1 168970 Ispravka nepravilno napisanih riječi. 3822059 wikitext text/x-wiki {{Infokutija anatomija |Ime =Bronhija <br/>(Bronchus) |Latinski = ''Bronchus'' |Slika = Respiratory system complete en.svg |Caption = Vezni prolaz |Image2 = Gray961.png |Caption2 = Prednja strana [[hrskavica|hrskavice]] [[grkljan]]a, [[traheja]] i bronhija. | Sistem = [[Respiratorni sistem]] | Arterija = [[Bronhijalna arterija]] | Vein = [[Bronhijalna vena]] | Nerve = [[vagus|Plućna grana vagusa]] | Lymph = }} '''Bronh''' ili '''bronhija''' je prolaz ili dišni put u [[respiratorni sistem|respiratornom sistemu]] koji vodi [[zrak]] u [[pluća]]. Prvi bronhi koji se granaju od [[traheje]] su desni glavni i lijevi glavni bronh, također poznati kao primarni bronhi ili primarne bronhije. Oni su najširi i ulaze u [[pluća]] u svaki [[pluća|hilum]], gdje se granaju na uže sekundarne ili režanjske bronhije, a ovi se granaju u uže tercijarne bronhije ili segmentarne bronhe. Daljnje podjele segmentarnih bronha poznate su kao segmentarni bronhi 4., 5. i 6. reda ili segmenta ili grupirani kao subsegmentarne bronhije.<ref name="Netter">{{cite book|last1=Netter|first1=Frank H.|title=Atlas of Human Anatomy Including Student Consult Interactive Ancillaries and Guides.|date=2014|publisher=W B Saunders Co|location=Philadelphia, Penn.|isbn=978-1-4557-0418-7|page=200|edition=6th}}</ref><ref>{{Cite book|last=Maton|first=Anthea|authorlink=|author2=Jean Hopkins|author3=Charles William McLaughlin|author4=Susan Johnson|author5=Maryanna Quon Warner|author6=David LaHart|author7=Jill D. Wright|title=Human Biology and Health|publisher=Prentice Hall|year=1993|location=wood Cliffs, New Jersey, USA|pages=|url=https://archive.org/details/humanbiologyheal00scho|doi=|id=|isbn=0-13-981176-1}}</ref> Bronhi koji su preuski da bi bili podržani hrskavicom poznati su pod nazivom [[bronhiola|bronhiole]]. U bronhijama se ne odvija [[razmjena plinova]]. ==Struktura== [[Traheja]] (dušnik) se kod raskršća dijeli na dva glavna ili '''primarna bronha''', lijevi i desni bronh. Carina traheje nalazi se na nivou [[sternum|sternalnog ugla]] i petog [[toraks]]nog pršljena. '''Desni glavni bronh''' je širi, kraći i vertikalniji od lijevog glavnog bronha,<ref name=Brodsky2003>{{cite journal|last=Brodsky|first=JB|last2=Lemmens|first2=JM|title=Left Double-Lumen Tubes: Clinical Experience With 1,170 Patients|journal=Journal of Cardiothoracic and Vascular Anesthesia|volume=17|issue=3|pages=289–98|year=2003|pmid=12827573|pmc=|doi=10.1016/S1053-0770(03)00046-6|url=http://ether.stanford.edu/library/thoracic_anesthesia/One-Lung%20Ventilation/DLT%20Placement.pdf|archiveurl=https://web.archive.org/web/20170312234953/http://ether.stanford.edu/library/thoracic_anesthesia/One-Lung%20Ventilation/DLT%20Placement.pdf|archive-date=12. 3. 2017|access-date=21. 12. 2019|url-status=bot: unknown}}</ref> prosječna dužina je 1.09&nbsp;cm.<ref name="Robinson">{{cite journal |last1=Robinson |first1=CL |last2=Müller |first2=NL |last3=Essery |first3=C |title=Clinical significance and measurement of the length of the right main bronchus. |url=https://archive.org/details/sim_canadian-journal-of-surgery_1989-01_32_1/page/27 |journal=Canadian Journal of Surgery |date=januar 1989 |volume=32 |issue=1 |pages=27–8 |pmid=2642720}}</ref> Ulazi u [[korijen pluća|korijen desnog pluća]] otprilike u petom [[kičmeni pršljen|torakalnom pršljenu]]. Desni glavni bronh dijeli se na tri '''sekundarne bronhije''' (poznate i kao '''lobarni''' ili '''režanjski bronhi''') koji dostavljaju kisik do tri [[pluća|režnja]] desnog plućnog krila - gornji, srednji i donji režanj. Iznad, otraga, su luci [[Azygova vena|Azygove vene]], a desna plućna arterija nalazi se isprva ispod, a potom ispred nje. Otprilike 2&nbsp;cm od svog početka daje granu u gornji režanj desnog pluća, koji se također naziva [[eparterijski bronh]]. „Eparterijski“ se odnosi na njegov položaj iznad desne [[plućna arterija|plućne arterije]]. Desni bronh tu prolazi ispod arterije i poznat je kao "hiparterijska" grana koja se dijeli na dva režanjska bronha na srednji i donji režanj.   Sekundarni bronhi se dalje dijeli na '''tercijarne bronhe''' (poznate i kao '''segmentni bronhi'''), od kojih svaki ima [[bronhopulmonalni segment]]. Bronhopulmonalni segment je dio pluća odvojen od ostatka [[septum]]om od [[vezivno tkivo|vezivnog tkiva]]. Ovo svojstvo omogućava bronhopulmonalni segment da se hirurški ukloni bez utjecaja na druge segmente. U početku postoji deset segmenata u svakom plućnom krilu, ali tokom razvoja s lijevim plućem koje ima samo dva režnja, dva para segmenata spajaju se dajući osam, četiri za svaki režanj. Tercijarni bronhi se dalje dijeli u još tri grane poznate kao segmentalni bronhi četvrtog i petog reda i šestog reda koji se nazivaju i podsegmentalni bronhi. Oni se razgranavaju u mnogo manjih [[bronhiola]] koji se dijele na [[terminalna bronhiola|vršne bronhiole]], od kojih svaki tada stvara nekoliko [[respiratorna bronhiola|respiratornih bronhiola]], koje se dijele na dva do jedanaest [[alveolski kanal|alveolskih kanala]]. Svaki ovaj kanal ima po pet ili šest [[alveolska vrećica|alveolskih vrećica]]. [[Plućna alveolua|Alveola]] je osnovna anatomska jedinica izmjene plinova u plućima. [[slika:Bronchial wall thickness (T) and diameter (D).svg|thumb|150px|Debljina (T) i dijameter (D) bronhije]] Glavne bronhije imaju relativno velike [[lumen (anatomija)|lumene]] obložene [[epitel|respiratornim epitelom]]. Ova ćelijska obloga ima cilije koja odlaze prema ustima i uklanja prašinu i druge sitne čestice. Ispod epitela nalazi se sloj [[glatki mišić|glatkih mišića]], raspoređen kao dvije mišićne vrpce koje se spiralno uvijaju u suprotnim smjerovima. Ovaj sloj glatkih mišića sadrži u svom zidu serozne žlijezde, koje luče [[sluz]]. U bronhijama je [[hrskavica|Hialine hrskavice]], koja okružuje sloj glatkih mišića. U glavnim bronhijama hrskavica formira prstenove u obliku slova C poput onih u [[traheja|traheji]], dok je u manjim bronhijama hijalinska hrskavica prisutna u nepravilno raspoređenim pločama i otocima u obliku polumjeseca. Ove ploče daju strukturalnu potporu bronhijama i drže dišne ​​puteve otvorenima.<ref name="Saladin2">{{cite book |last1=Saladin |first1=K |title=Anatomy & physiology : the unity of form and function |url=https://archive.org/details/isbn_9780077638924 |date=2012 |publisher=McGraw-Hill |isbn=9780073378251 |page=[https://archive.org/details/isbn_9780077638924/page/862 862] |edition=6th}}</ref> Zid bronhija obično ima debljinu od 10% do 20% ukupnog bronhijalnog promjera.<ref>[https://books.google.se/books?id=OlhuhvvR7z4C&pg=SA6-PA4 Section SA6-PA4 ("Airway Inflammation with Wall Thickening"]) in: {{cite book|title=Fundamentals of High-Resolution Lung CT: Common Findings, Common Patterns, Common Diseases, and Differential Diagnosis|author=Brett M. Elicker, W. Richard Webb|publisher=Lippincott Williams & Wilkins|year=2012|isbn=9781469824796}}</ref> ==Histologija== [[slika:Bronchiolar epithelium 1 - SEM.jpg|thumb|[Treplja|Treplje]] i mnogo manji mikrovili na netrepljastoj bronhiji]] [[Hrskavica]] i [[sluznica]] primarnih bronhija su slične onima u dušniku. Obloženi su s [[epitel|respiratornimom epitel]], koji je klasifikovan kao [[pseudostratificirani stubac epitela|trepljasti pseudostratificirani pločasti epitel]], čije su [[žlijezde]] modificirane, jednostavnih stubastih epitelnih ćelija koje proizvode [[mucin]]e, glavnu komponentu [[sluz]]i]. Sluz ima važnu ulogu u održavanju čistoće dišnih puteva u mukocilijarnom ocjetku. Dok se grananje nastavlja kroz bronhijalno stablo, količina hijaline hrskavice u zidovima smanjuje se sve dok ne izostane u bronhiolama. Kako se hrskavica smanjuje, povećava se i količina glatkih mišića. Sluznica također prolazi prijelaz iz cilijanog pseudostratificiranog stubastog epitela u jednostavan [[kuboidni epitel]] u jednostavan [[skvamozni epitel]].<ref name="marieb"> {{cite book | last1 = Marieb| first1 = Elaine N. | first2 = Katja| last2 = Hoehn | title =Human Anatomy & Physiology | publisher =Pearson | edition =9th | date =2012 | pages = | isbn = 978-0321852120 }}</ref> in the alveolar ducts and alveoli.<ref name=NIH>{{Cite web|url=https://www.nih.gov|title=Bronchi, Bronchial Tree & Lungs|last=|first=|date=|website=nih.gov|archive-url=|archive-date=|access-date=18. 9. 2019}}</ref> == Anatomija == Dušnik se dijeli na dva glavna bronha, lijevi i desni u visini prvog [[sternum|sternalnog]] zgloba. Desni bronh je širi i kraći u odnosu na lijevi. Dalje se bronhi dijele na primarne i tercijarne bronhe, i dalje na bronhiole. Svaki bronh snabdjeva [[zrak]]om jedan bronhopulmonarni segment. To je naziv za dio pluća koji je odijeljen od ostalog dijela [[vezivno tkivo|vezivnotkivnom]] pregradom. U prosjeku u desnom plućnom krilu se nalazi deset segmenata, a u lijevom osam. U bronhima se nalaze nepravilni prstenovi (za razliku od dušnika gdje su pravilni) od hijaline [[hrskavica|hrskavice]]. Također oko bronha se nalazi [[glatka muskulatura]]. ==Galerija== <gallery> Bronchi.JPG|thumb|right|200px|Poprečni presjek sekundarnne bronhije slika:Gray503.png|Transverzalni presjek grudnog koša sa arterijama slika:Blausen 0770 RespiratorySystem 02.png|Ilustracija disajnog sistema slika:Relations of the aorta, trachea, esophagus and other heart structures.png|Glavno stablo bronhija se grana na [[traheja|traheje]] (označene na vrhu), s tim da je lijevi mrežni bronh prošao ispod [[aorta|aortnog luka]] prije nego što se razgrana u manje bronhije. </gallery> == Također pogledajte == * [[Bronhitis]] ==Reference == {{Reflist|2}} ==Bibliografija== * Moore, Keith L. and Arthur F. Dalley. ''Clinically Oriented Anatomy, 4th ed.'' (1999). {{ISBN|0-7817-5936-6}}. ==Vanjski linkovi== * [http://www.lungusa.org American Lung Association] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100506111228/http://www.lungusa.org/ |date=6. 5. 2010 }} {{Commonscat|Bronchi}} [[Kategorija:Respiratorni sistem]] s27vvx78n3w27zoy9vohxg2o4rkjz09 Zemljotres u Kašmiru 2005. 0 82078 3822244 3805528 2026-04-02T06:29:23Z Tulum387 155909 3822244 wikitext text/x-wiki {{Infokutija potres| |naslov = Potres u Kašmiru 2005. |datum = 8. oktobar 2005. |karta = 2005 Pakistan earthquake.png |jačina = 7,6 [[skala momentne jačine|M<sub>w</sub>]] |dubina = 10 km |lokacija = [[Muzaferabad]], AJK |pogođene države = {{ZD|PAK}} [[Pakistan]]<br />{{ZD|IND}} [[Indija]]<br />{{ZD|AFG}} [[Afganistan]] |žrtve = 74.500+ mrtvih ([[Spisak prirodnih katastrofa po stopi smrtnosti#Potresi|14. potres po smrtnosti svih vrmena]])<br />106.000+ povrijeđenih |}} '''Potres u Kašmiru 2005. godine''' (poznat i kao '''Južnoazijski potres''' ili '''Veliki pakistanski potres''') bio je potres velikih razmjera sa [[epicentar|centrom]] u [[Azad Kašmir]]u (Pakistanski Kašmir) i [[Sjeverozapadna pogranična provincija|Sjeverozapadnoj pograničnoj proviniciji]]. Dogodio se u 08:50:38 po [[Pakistansko standardno vrijeme|pakistanskom standardnom vremenu]] (03:50:37 [[UTC]]) dana [[8. oktobar|8. oktobra]] [[2005]]. godine.<ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/event/Kashmir-earthquake-of-2005|title=Kashmir earthquake of 2005 {{!}} Impact, Response, & Facts {{!}} Britannica|website=www.britannica.com|language=en|access-date=25. 8. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.history.com/topics/natural-disasters-and-environment/kashmir-earthquake|title=2005 Kashmir earthquake|date=21. 8. 2018|website=HISTORY|language=en|access-date=25. 8. 2023}}</ref> Registrovan je kao potres jačine ili 7,6 ili 7,7 po [[Richterova skala|Richteru]], što ga čini sličnim onome koji je pogodio [[Potres u San Franciscu 1906.|San Francisco 1906. godine]], [[Potres u Kueti 1935.|Kuetu 1935. godine]], te [[Potres u Gudžaratu 2001.|Gudžarat 2001. godine]]. Od 8. novembra, službeni izvještaj Vlade [[Pakistan]]a o smrtnosti glasio je 79.000 mrtvih, dok službe govore o dodatnih 1.400 žrtava na indijskom dijelu [[Džamu i Kašmir|Džamua i Kašmira]], te četiri osobe koje su poginule u [[Afganistan]]u. == Žrtve == <div> * 86,000–87,351 mrtvih<ref>{{Cite web|url=https://earthquake.usgs.gov/static/lfs/data/pager/catalogs/|title=Index of /static/lfs/data/pager/catalogs|website=earthquake.usgs.gov|access-date=25. 8. 2023}}</ref> * 69,000–75,266 povrijeđenih * 2.8 miliona raseljenih {|class="toccolours" border="1" cellpadding="4" style="float: right; margin: 0 0 1em 1em; width: 30%; border-collapse: collapse; font-size: 95%; clear: right" | colspan="4" align="center" cellspacing="0" | '''Žrtve potresa u Kašmiru 2005. godine''' |- | align=center style="background: #E9E9E9;" | '''Lokacija''' | align=center style="background: #E9E9E9;" | '''Mrtvih''' | align=center style="background: #E9E9E9;" | '''Povrijeđenih''' |- | [[Sjeverozapadna pogranična provincija]]&nbsp;i&nbsp;[[Azad Kašmir]],&nbsp;[[Pakistan]] |73.338&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;|| [https://web.archive.org/web/20071012074152/http://jang-group.com/thenews/oct2005-weekly/nos-16-10-2005/she.htm#2 100.000]&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; |- | [[Džamu i Kašmir]], [[Indija]] | 1.360 &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;|| 6.266 |- | [[Afganistan]] | 4 &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;|| 14 |- | style="background: #E9E9E9;" | '''Ukupno''' | style="background: #E9E9E9;" | '''74.500+''' | style="background: #E9E9E9;" | '''106.000+''' |} <div> == Također pogledajte == * [[Barijera indijskog Kašmira]] * [[Transport u Indiji#autoputevi|Prijevoz autobusom duž barijere]] * [[Historija kašmirskog sukoba]] * [[DEMIRA Deutsche Minenraeumer]] - njemački demineri pružaju hitnu medicinsku pomoć nakon potresa == Reference == {{refspisak}} * "A crisis of neglect". ([[6. novembar]] [[2005]]) ''[[New Straits Times|New Sunday Times]]'', str. 18. * "Pneumonia hits Pakistan quake zone". ([[8. novembar]] [[2005]]) ''New Straits Times'', str. 6. * "Quake death toll now 87,350". ([[29. novembar]] [[2005]]) ''New Straits Times'', str. 6. == Vanjski linkovi == === Informacije === * [https://web.archive.org/web/20081110183311/http://www.kct-uk.org/ Kashmir charitable trust UK] * [http://www.krdf.net Kashmir Relief & Development Foundation (KRDF)] * [http://www.reliefweb.int/library/documents/2005/eeri-pak-07nov.pdf Summary report on Muzaffrabad Earthquake] * [https://web.archive.org/web/20170606080846/http://asc-india.org/lib/20051008-kashkoh.htm Special Event Page, Amateur Seismic Centre, India] * [https://web.archive.org/web/20081029083023/http://www.nationalvolunteermovement.org/ national volunteer movement] * [http://www.gsp.gov.pk/ Geological Survey of Pakistan] * [[wikia:pakistan:Earthquake 10-05|WikiPakistan Earthquake]] - Vijesti i informacije o potresu * [http://www.thepakistanquake.com/index.html PakistanQuake.Com] * [https://web.archive.org/web/20080919161748/http://www.oxfamamerica.org/whatwedo/emergencies/earthquake_southasia/index_html Oxfam America's South Asia Earthquake page] * [https://web.archive.org/web/20100216160959/http://www.muzaffarabadonline.com/ MuzaffarabadOnline.Com] * [https://web.archive.org/web/20070706093227/http://www.uwt.org/Report_2006_SAsiaUpdateRpt_Jan.asp?Pg=Emergency%20Appeal... Islamic Charity Ummah Welfare Trust Helps Those Affected] === Multimedija === * [https://web.archive.org/web/20080118110823/http://www.kct-uk.org/kashmir/earthquake/index.htm Earthquake Picture Gallery] * [https://web.archive.org/web/20080605015818/http://www.krdf.net/videos.html Kashmir Earthquake Appeal (KRDF Videos)] * [https://web.archive.org/web/20060427010817/http://geo.tv/important_events/earthquake05/index_vidz.html Severe Earthquake Jolts Pakistan GEO TV (Videos)] * [http://www.communitywalk.com/map/293 Annotated google map of the earthquake area, with photos (Map)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080905033704/http://www.communitywalk.com/map/293 |date=5. 9. 2008 }} * [http://www.youtube.com/watch?v=bgDqflsFvjY Why did the news interest fade so quickly on the 2005 Kashmir quake? - Produced by Yuli Yang (News Documentary)] * [http://www.youtube.com/watch?v=4WszSvfIXE4 Life in Kashmir Half a Year after the Quake (Part I) - Produced by Yuli Yang (News Documentary)] * [http://www.youtube.com/watch?v=VOWRMCmt3Jw Life in Kashmir Half a Year after the Quake (Part II) - Produced by Yuli Yang (News Documentary)] * [http://caseyconnor.org/pakistan Journal of relief work in Pakistan (pictures, text, audio)] === Novinski članci === * {{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/1/shared/spl/hi/picture_gallery/05/south_asia_earthquake_in_uri_village/html/1.stm|title=Photo journal: Earthquake in Uri Village|publisher=BBC News|date=10. 10. 2005}} * {{cite news|url=http://www.kashmirnewz.com/n00042.html|title=Quake prone constructions coming up|publisher=Kashmir Newz|date=7. 10. 2006|access-date=29. 10. 2008|archive-date=9. 7. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080709050035/http://www.kashmirnewz.com/n00042.html|url-status=dead}} * {{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/1/shared/spl/hi/picture_gallery/05/south_asia_return_to_uri_village/html/1.stm|title=Photo journal: Return to Uri Village|publisher=BBC News|date=31. 10. 2005}} * {{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/south_asia/4377220.stm|title=Rich world 'failing' on quake aid|publisher=BBC News|date=26. 10. 2005}} * {{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/south_asia/4358902.stm|title=Quake 'is UN's worst nightmare'|publisher=BBC|date=20. 10. 2005}} * {{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/in_depth/south_asia/2005/south_asia_quake/|title=In Depth: South Asia Quake|publisher=BBC News|date=9. 10. 2005}} * {{cite news|url=http://dchammer.blogcollective.com/blog/_archives/2005/10/16|title=Line of Control|publisher=D.C. Hammer|date=16. 10. 2005|access-date=29. 10. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20071012121318/http://dchammer.blogcollective.com/blog/_archives/2005/10/16|archive-date=12. 10. 2007|url-status=dead}} * {{cite news|url=http://www.ifex.org/en/content/view/full/69856/|title=Pakistani journalists send mission to assess damage to local media|publisher=IFEX|date=18. 10. 2005|access-date=29. 10. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20061002140005/http://www.ifex.org/en/content/view/full/69856/|archive-date=2. 10. 2006|url-status=dead}} * {{cite news|url=http://www.delawareonline.com/apps/pbcs.dll/article?AID=/20051120/OPINION09/511200339/1110/OPINION|title=A tale of two disasters -- and two responses|publisher=DelwareOnline|date=20. 10. 2005|access-date=31. 12. 2020|archive-date=30. 9. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20070930182356/http://www.delawareonline.com/apps/pbcs.dll/article?AID=%2F20051120%2FOPINION09%2F511200339%2F1110%2FOPINION|url-status=dead}} * {{cite news|url=http://www.mtv.com/news/topics/a/aftershock_pakistan/|title=Aftershock: Gideon Yago's Diary In Pakistan|publisher=MTV News|date=2005|access-date=29. 10. 2008|archive-date=16. 5. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090516004823/http://www.mtv.com/news/topics/a/aftershock_pakistan/|url-status=dead}} === Komentari === * [https://web.archive.org/web/20080501084957/http://www.krdf.net/art1.html One year on Kashmir Earthquake haunts survivors by Zafar Sharif] * [http://www.csmonitor.com/2005/1014/p01s02-wosc.html Christian Science Monitor October 14, 2005] * {{cite news|url=http://www.slate.com/id/2128066/fr/rss/|title=Getting Things Done|publisher=Slate (magazine)|date=14. 10. 2005|access-date=29. 10. 2008|archive-date=6. 10. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20081006000922/http://www.slate.com/id/2128066/fr/rss/|url-status=dead}} * {{cite news|url=http://service.spiegel.de/cache/international/spiegel/0,1518,380183,00.html|title=Pakistan: Death and Distrust in Kashmir|publisher=Der Spiegel|date=17. 10. 2005}} * {{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/south_asia/4546922.stm|title=Quake highlights Kashmir dispute|publisher=BBC News|date=21. 12. 2005}} * [http://www.youtube.com/watch?v=bgDqflsFvjY "Why did the news interest fade so quickly on the 2005 Kashmir quake?"] - Autor Yuli Yang, maj 2006. (dokumentarac) * [https://web.archive.org/web/20081005172507/http://www.opendemocracy.net/conflict-india_pakistan/jihadi_2941.jsp "Kashmir: politics of an Earthquake" by Jan McGirk] 19. 10. 2005 === Općenito === * [[Univerzitet Kalifornije (Berkeley)]] – [http://www.lib.berkeley.edu/SSEAL/SouthAsia/kashmir.html '''Conflict in Kashmir: Selected Internet Resources by the Library, University of California, Berkeley, USA'''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171110214218/http://www.lib.berkeley.edu/SSEAL/SouthAsia/kashmir.html |date=10. 11. 2017 }} {{Commonscat|2005 Kashmir earthquake}} [[Kategorija:Zemljotresi u Afganistanu|*]] [[Kategorija:Zemljotresi u Pakistanu|Kašmir 2005]] [[Kategorija:Zemljotresi u 2005.]] [[Kategorija:2005. u Pakistanu]] [[Kategorija:2005. u Afganistanu]] 4e0jish5c61czli70762z5hl8b0n7ld Vegeta 0 82197 3822048 3654899 2026-04-01T12:26:16Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3822048 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Podravka Vegeta.jpg|mini|desno|300px|Pakovanje Vegete]] '''Vegeta''' je univerzalni dodatak slanim jelima kojeg proizvodi firma [[Podravka]] iz [[Koprivnica|Koprivnice]]. Sadrži jedinstvenu kombinaciju nekoliko vrsta [[začin]]a i sedam vrsta sušenog [[povrće|povrća]]. Vegeta je jedan od najpoznatijih izvornih [[Hrvatska|hrvatskih]] proizvoda, a izumila ju je 1959. [[Zlata Bartl]] sa saradnicima. U više od četiri decenije svoga postojanja Vegeta je ušla u kuhinje potrošača u više od 40 zemalja širom svijeta<ref>{{Cite web |url=http://www.podravka.hr/brandovi/opisi-brandova/vegeta |title=Arhivirana kopija |access-date=29. 10. 2008 |archive-date=2. 11. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081102165622/http://www.podravka.hr/brandovi/opisi-brandova/vegeta |url-status=dead }}</ref>, a najpopularnija je u zemljama bivše [[SFRJ]]. Osim u Hrvatskoj proizvodi se i u [[Poljska|Poljskoj]], kao i licencirano u [[Austrija|Austriji]] i [[Mađarska|Mađarskoj]]. Sastojci Vegete navedeni na pakovanju (proizvodnja [[2008]].): * [[kuhinjska so]] do 56% * sušeno povrće 15,5% ([[mrkva]], [[paškanat]], [[luk]], [[celer]], [[peršun]]ov list) * pojačivači ukusa ([[mononatrijum glutaminat]] do 15%, [[dinatrijum inozinat]]) * [[šećer]] * začini * kukuruzni [[škrob]] * bojilo ([[riboflavin]]) == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == * [http://www.vegeta.com/ Službena stranica] {{Začini}}{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Začini]] 4i0ovxwe7lmb5ghl6oyw44mv62qimue Razgovor s korisnikom:KWiki 3 83074 3822051 3799842 2026-04-01T13:48:59Z Vogoje2 170692 /* Članak Aleksa Đukanović */ novi odlomak 3822051 wikitext text/x-wiki <div style="float: left;">{{ombox|small=yes|text={{nowrap|BS: '''Odgovaram na poruku tamo gdje se i postavi!''' <br><br>EN: '''I respond to messages at the same place where they have been written.'''}}|type=content}}</div>{{-}} <!-- <big>{{citat|BS: '''Korisnik će uglavnom biti odsutan sljedećih mjeseci zbog poslovnih obaveza i (privremenog) preseljenja.''' <br><br>EN: '''This user will be mostly absent in the next months due to work obligations and (temporary) relocation.'''}}</big> --> <big>'''<br> Napomena: Politička pitanja zabranjena (ex-Yu politika), tj. neću se obazirati na njih. <br> Za novu temu koristite opciju "Dodaj temu". Hvala na razumijevanju.'''</big> {{Korisnik:EdinBot/Arhivirati |brojač = 4 |indeks = Razgovor s korisnikom:KWiki/Arhive |maks_starost_teme = staro(30d) |arhiva = Razgovor s korisnikom:KWiki/Arhiva %(brojač)d |zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}} }} == Nekropola stećaka == Šta misliš da uskladimo nazive članaka:<br> na primjer:<br> [[Nekropola stećaka Radimlja]] --> Nekropola stećaka "Radimlja"<br> [[Nekropola Dugo Polje]] --> Nekropola stećaka "Dugo Polje"... ili imaš neku drugu ideju!? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 09:51, 5 april 2017 (CEST) : Navodnici nisu potrebni. A nazivi bi mogli biti ujednačeni na, npr., "Radimlja (nekropola)", "Dugo polje (nekropola)" (malo P ako je baš polje, veliko P ako je naselje), u skladu s praksom (da prvo ide pojam, pa dodatna odrednica), a ovo ostaviti preusmjerenja (samo prijedlog, nije nikakvo naređenje :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:17, 5 april 2017 (CEST) ==Napravljen čvor== ...gotova stvar...--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 13:48, 10 april 2017 (CEST) Ako si u prilici tamo gdje pronađeš promijeni u samo Logarska dolina , sa malim slovom, bez Ljubno u zagradi. Pozdrav.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 13:48, 10 april 2017 (CEST) U odnosu na površinu naselja i nadmorsku visinu pretpostavljam da se ski-staza nalazi u naselju Planina, ali nisam siguran.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 14:01, 10 april 2017 (CEST) == Pregled izmjena == [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=San_Marino&type=revision&diff=2759526&oldid=2588696 Ova izmjena] ne bi trebala biti odobrena tek tako. Razlog: [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=San_Marino&oldid=2759526]. Selam --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 08:50, 15 april 2017 (CEST) Uradio sam više izmjena na stranici https://bs.wikipedia.org/wiki/Kopnena_vojska_Bosne_i_Hercegovine . Najvećim dijelom se odnose na novoformiranu tabelu, i podatak o donaciji Tenkova iz Turske za sta se na nekim stranim portalima tvrdilo da je donacija Egipta pa je nastala zabuna. LP --[[Korisnik:Knockknock2|Knockknock2]] ([[Razgovor s korisnikom:Knockknock2|razgovor]]) 19:23, 25 mart 2018 (CEST) == Zvono kao spas == Stvarno se tako zvala serija? Ja se ne sjećam nikako, ničega (a pogledao sam na YT neke kadrove).--سلام - <font style="white-space:nowrap;text-shadow:#05df78 0.1em 0.1em 1.0em,#01796F -0.1em -0.1em 1.5em;">[[Korisnik:C3r4|C3r4]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>r2d2</sup>]]</font> 07:51, 25 april 2017 (CEST) : Bila davno na OBN-u, ako me pamćenje ne vara. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 08:00, 25 april 2017 (CEST) ==Smijem li da pitam== šta je korisnik-bot ?--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 13:28, 9 maj 2017 (CEST) : A zašto ne bi smio? :-) Ovo sam ti privremeno dodijelio jer si mašallah vrijedan, :-) pa da Nedavne ne bi bile zatrpane, tj. da je lakše pratiti šta rade ostali korisnici. Rok je 24 sata, ali slobodno možeš reći kad završiš sve što imaš, pa ću vratiti na staro. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:50, 9 maj 2017 (CEST) O.K., nego mi nešto to "bot" izgledalo nesimpatično :)--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 15:16, 9 maj 2017 (CEST) == Date Translation == I'm sorry... I'm updating this tables on 20+ languages, and tried to use automatic update for dates using online translation service. Date it's not a big deal for an advanced translation system, I thought, but it looks like it is... I would try to change this behavior later. Thanks for remark. https://translate.google.com/?source=osdd#auto/bs/12%20may%202017 - Oktobar :P [[Korisnik:5-hydroxytryptamine|5-hydroxytryptamine]] ([[Razgovor s korisnikom:5-hydroxytryptamine|razgovor]]) 19:03, 16 maj 2017 (CEST) : Hahaha :-) Google Translate for Bosnian is not a good choice, obviously. :-) You '''may''' (pun intended :-)) get better results with Croatian or Serbian (Note: the latter uses Cyrillic letters, but the words are pretty much the same). Specifically, regarding the translation of the names of months, only "May" can be a problem because, in English, it has same letters as the verb "may" (who cares about capitalization? :-)). Here are the Bosnian (and Serbian) names (they are not capitalized in any of our languages): januar, februar, mart, april, maj, juni (SR: jun), juli (SR: jul), august (SR: avgust), septembar, oktobar, novembar, decembar. Croats use Slavic-origin names: siječanj, veljača, ožujak, travanj, svibanj, lipanj, srpanj, kolovoz, rujan, listopad, studeni, prosinac; also, in dates they use genitive case of the name of the month (Bosnians and Serbian use nominative case; btw, we all have seven cases). But you can always use number from 1 to 12. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:59, 16 maj 2017 (CEST) == Ostrva == Ćao, KWiki. Znam da si zauzet, ali evo da ipak napišem, pa odgovori kad stigneš. :-) Pogledaj spisak članaka [[:Kategorija:Ostrva|u ovoj kategoriji]]. Poprilično su šareni nazivi, tj. nisu ujednačeni. Recimo, imamo [[Kajmanska Ostrva]] i [[Kokosova ostrva]] (a obje su teritorije koliko mi se čini), [[Britanska Djevičanska Ostrva]] i [[Folklandska ostrva]] (obje su britanske prekomorske teritorije), [[Farska ostrva]] itd (da ne nabrajam pojedinačno). Zato mi nije baš najjasnije kad treba veliko, a kad malo ili bi trebalo sve velikim, odnosno malim, pa bih volio da pojasniš, pa ćemo srediti po uputstvima :-) (nisam našao da si ranije objašnjavao negdje). – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 15:27, 28 juni 2017 (CEST) : I ja sam bio u dilemi i čak premjestio pojedine nazive, a da nisam bio siguran radim li kako treba (a nije bilo kako treba). Da riješimo ovo: 1) ako je riječ o nezavisnoj državi, sve riječi idu velikim (osim veznika) – npr., Zelenortska Ostrva (uz "Z. Republika"); 2) u svim ostalim slučajevima prva riječ velikim, druga (ili ostale) malim, osim ako je vlastita imenica (npr., [[Američka Samoa]]), naravno (dakle, ide Kajmanska ostrva, Folklandska ostrva, Britanska / Američka Djevičanska ostrva /ovdje je D veliko jer se ostrva svakako zovu Djevičanska/, Kokosova ostrva, Farska ostrva itd. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:38, 2 juli 2017 (CEST) == Padežni oblici == Pogledaj padežne oblike za Wikipediju i Wikipodatke [[Korisnik:Srdjan m/Test1|ovdje]]. Treba li iz instrumentala i/ili lokativa izbaciti prefikse "s" i "o"? – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:09, 29 juli 2017 (CEST) :Da odgovorim umjesto {{FlowMention|KWiki}}-ja (a danas sam ga sreo face-to-face): izbaci to "s" i "o" iz "šablona" ako će to čudo stalno ubacivati prefikse kad god se upotrijebi, iz praktičnog razloga jer bi npr. neko napisao "razgovor o"... a šablon bi dodao opet jedno "o...wikipediji" (npr.) (ako sam dobro skontao KWikija) ;) --- <font style="white-space:nowrap">[[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]]</font> 22:22, 29 juli 2017 (CEST) :: Pokušat ću sâm promijeniti, mada se ne bih čudio da ovi s Phabricatora zatraže da se opet budemo morali izjašnjavati o svakoj sitnici... :/ – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 23:44, 29 juli 2017 (CEST) == Selam == Selam Iskrajne ;) - [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 09:00, 23 septembar 2017 (CEST) : Ve alejkumu selam. A vraćaj se više... :-)) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:02, 23 septembar 2017 (CEST) == Infokutija teniser == Već odavno imam u planu proširiti infokutiju za tenisere i riješiti nekoliko problemčića koji se javljaju u trenutnoj (naprimjer, oznaka za dolare je na početku reda pod "Novčane nagrade" i nazivi parametara nisu baš u skladu s ostalim infokutijama). Možeš li pregledati nazive parametara [[Šablon:Infokutija teniser/igralište/dok|ovdje]] (naprimjer, <code>WHCC</code>, nazive kupova /<code>davis_cup</code>, <code>fed_cup</code>, i tako dalje/ i ovo [[Šablon:Infokutija_teniser/igralište/dok#Dodaci|pod "Dodaci"]])? Samo otvori i izmijeni kako misliš da treba u toj dokumentaciji, a ja ću ostalo uskladiti. :-) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 14:05, 23 septembar 2017 (CEST) : Što se mene tiče, slobodno može bez svega navedenog. :-) Čak sad ovako i ne znam šta je uopće WHCC i WCCC. :-) Zna se šta je najvažnije u tenisu i to neka stoji (seniorska karijera), a o ostalome se može naknadno ako se ukaže potreba. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:49, 23 septembar 2017 (CEST) :: Koliko sam skontao, WHCC je [[:en:World Hard Court Championships|World Hard Court Championships]], a WCCC [[:en:World Covered Court Championships|World Covered Court Championships]]. Možeš u dokumentaciji prebaciti šta misliš da nije najvažnije pod ovo "Dodatno" na dnu, da znam koji kôd da stavljam u članke kad budem ažurirao. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 15:03, 23 septembar 2017 (CEST) ::: Dobro si skontao. Hm... Onda neka kod ipak ostane kakav jest, zbog ovih tenisera i turnira od prije 50 do 100 godina (ako ikad iko napiše članak o nekom). Ionako se ne prikazuje dok se ne popuni. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:57, 23 septembar 2017 (CEST) == Univerziteti == Ako možeš pogledaj [[Šablon:Univerziteti u Austriji|ovaj]] šablon i uredi imena barem nekoliko univerziteta da napravimo neki standard za nazive članaka o univerzitetima. Nisam siguran da li je Univerzitet Beč, Univerzitet u Beču ili Bečki univerzitet i pored toga da li je Tehnološki univerzitet (u) Graz(u) ili Tehnički univerzitet u Graz(u). --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 23:52, 26 septembar 2017 (CEST) == [[:en:FC Zorya Luhansk|FC Zorya Luhansk]] == '''FK Zorja Luhansk''' ili '''FK Zorja Lugansk'''? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 11:36, 29 septembar 2017 (CEST) : Sad-zasad drži(te) se ruskih verzija naziva, a za dalje ćemo vidjeti. Morat ćemo sačekati novu verziju ''Pravopisa'' jer je trenutna stara za ovo pitanje, tj. ni ne spominje ga jer su se tada još svuda koristile ruske verzije ukrajinskih i bjeloruskih imena, naziva, toponima itd. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:13, 29 septembar 2017 (CEST) == [[Transkripcija]] == Ako može usluga u člancima: * {{ok}} [[Autorizovani neutralni atletičari na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]] * {{ok}} [[Bjelorusija na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]] * {{ok}} [[Kazahstan na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]] * {{ok}} [[Kirgistan na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]] * {{ok}} [[Ukrajina na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]], a ja ću nakon toga prepraviti u člancima. Unaprijed danke sch(preglašeno o)n. :) – [[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 07:51, 26 oktobar 2017 (CEST) : Bit će. A evo ti [http://pravopis.hr/uploads/5-o7.pdf nešto] korisno u vezi s ovim. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 08:47, 26 oktobar 2017 (CEST) :: Kad smo kod SP-a, treba li "autorizirani" umjesto "autorizovanih"? Negdje sam bio ispravio u "autorizirani", pa da znam šta u šta da ispravim. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 10:06, 26 oktobar 2017 (CEST) ::: ''Pravopis'' preferira ''-ir-'', a u svakodnevnoj govornoj praksi u bosanskom češće je ''-ov-'', pa sad šta je tu jače? :-) A valjda ''Pravopis''. :) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:33, 26 oktobar 2017 (CEST) Baci pogled u '''[[:Kategorija:Sport u Okeaniji|ovu kategoriju]]''' i obavjesti me ako bude kakva gramatička greška. --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 19:22, 31 oktobar 2017 (CET) : {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: Treba "''u'' F. Polineziji", na "Nauruu" / "Palauu" / "Tuvaluu" / "Vanuatuu", "u SDM" (ne može se staviti "na" kad su u nazivu "Države" iako je riječ o ostrvima). Dakle, bit će posla. Zato i ti i ostali prvo pitajte, pa onda radite, pa makar nekad ja i ne odgovorio "odmah", uvjetno rečeno (mislim, kad je neki veći broj izmjena u pitanju). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:09, 31 oktobar 2017 (CET) ::Kategorije su napravljene po uzoru na kategorije: [[:Kategorija:Sport na Malti|Kategorija:Sport na Malti]], [[:Kategorija:Sport na Islandu|Kategorija:Sport na Islandu]], [[:Kategorija:Sport na Kipru|Kategorija:Sport na Kipru]], [[:Kategorija:Sport na Farskim ostrvima|Kategorija:Sport na Farskim ostrvima]], [[:Kategorija:Sport na Kosovu|Kategorija:Sport na Kosovu]]... Prepravi glavne kategorije (Kategorija:Sport u/na) a ja ću sporedne ako želiš. Ovih dana sam u gužvi sa vremenom. --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 05:56, 3 novembar 2017 (CET) :::{{urađeno}}: Popravio sam ove što je KWiki naveo (i glavne i potkategorije). – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 12:42, 3 novembar 2017 (CET) ::::"Sport u Portoriku" ili "[https://bs.wikipedia.org/wiki/Kategorija:Sport_na_Portoriku Sport na Portoriku]". [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Saobra%C4%87aj_u_Portoriku&action=history hmm]. :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 08:59, 9 novembar 2017 (CET) ::::: {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: Prije bih rekao da je "na". Provjerit ću svakako u toku dana. A Haiti jest na ostrvu, ali ga dijeli s drugom državom i zato ide "u" (da ne ostanem dužan objašnjenje). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:14, 9 novembar 2017 (CET) ::::::Hvala, KWiki, skontao sam za Haiti kad sam pogledao kartu :) Uglavnom, u kategorijama '''[[:Kategorija:Sport po državama|Sport u (ili na) ...]]''' ako primijetiš grešku javi (ili popravi). :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 12:30, 9 novembar 2017 (CET) ::::::: {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: "...u Togu", ne "...u Togou" (završno "o" je nenaglašeno). I ipak "prevezi" ove iznad NA Portoriko :-) (kad stigneš, naravno; ustvari, ko prvi stigne već; trenutno imam vremena samo da javim). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:53, 20 novembar 2017 (CET) {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: Za Mecklenburg-Zapadno Pomorje: po pravopisu bi trebalo kao što si i bio stavio, samo što, barem meni, to nema toliko logike – npr., kako bismo deklinirali pokrajinu pod nekim nazivom tipa "Bosanska krajina–Podgrmečje"? Bilo bi malo ''off'' pisati, a naročito govoriti "u Bosanska krajina-Podgrmečju". :-) Zato sam dodao ''-u'' na "Mecklenburg" na svoju ruku, po nekoj prirodnoj jezičkoj logici, pa makar i ne bilo po ''ćitabima'' (nisam provjeravao konkretno ovakve slučajeve, ali opće je pravilo da prvi dio polusloženica uvijek ostaje nepromijenjen /npr., džuma-namaz, džuma-namaza, džuma-namazu.../; e sad, ovo nije klasična polusloženica u punom smislu nego samo formalna, pa možda za njih postoji izuzetak; mislim, bilo bi logike). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:56, 14 novembar 2017 (CET) ::Vaše pitanje (''kako bismo deklinirali pokrajinu pod nekim nazivom tipa "Bosanska krajina–Podgrmečje"?'') A odgovor je: jednostavno! Isto kao i "Južna Bosna-Primorje" ;) --- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 11:59, 14 novembar 2017 (CET) ::: Ma htio sam smisliti nešto što je bliže GBL-u, da ne bude da protežiram širi zavičaj po Wiki. :-D – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:06, 14 novembar 2017 (CET) ::::{{like}} :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 17:24, 14 novembar 2017 (CET) {{izvuci}} Šta pravopis kaže: * [[:Kategorija:Jezici u Burundiju]] * [[:Kategorija:Burundiska kultura]] * [[:Kategorija:Burundisko društvo]] * [[:Kategorija:Geografija Burundija]]... Ili ima '''j''' ili nema!? Po meni bi trebalo biti zbog (lakšeg) izgovora. --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 07:40, 15 novembar 2017 (CET) :Ne da treba nego je obavezno, ali nema veze s izgovorom nego s morfologijom: nastavci se dodaju na genitivnu osnovu, a ona je u ovom i sličnim slučajevima na '''j''' (''Burundij-'', ''Malij-'', ''Tokij-'',...). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:36, 15 novembar 2017 (CET) ::Postoji šablon: {{tl|Historija nogometnih trenera}} :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 12:24, 15 novembar 2017 (CET) ::: A vidjeh kad sam već sve uradio i sačuvao. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:26, 15 novembar 2017 (CET) :::: Hoćemo li "članak" [[São Tomé]] premjestiti (na Sveti Toma) po uzoru na [[Sveti Toma i Princip]]? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 19:08, 21 novembar 2017 (CET) ::::: {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: Ne. Imena gradova ostaju u originalu osim onih koja su malo davnije ušla u naš jezik, pa imaju ustaljeni oblik. A taj članak bilo bi bolje prije proširiti (li obrisati) nego preimenovati. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:11, 21 novembar 2017 (CET) == Odg. na pit. == KWiki napisao: ''Zašto oznaka za referencu u kutiji uskače između broja i jedinice?''. Zato što je šablon tako napravljen...Broj je definiran parametrom, tj. kad napišeš u infokutiji dužina = 11, on umjesto parametra "dužina" piše 11, ono ''km'' nije definirano parametrom nego je bukvalno dodano u šablon nakon parametra npr. <nowiki>{{{dužina}}} '''km'''</nowiki>. Zato kad uneseš referencu iza ''11'', on će napisati ''11'' pa referencu (jer "misli" da je referenca vrijednost parametra) pa tek onda ''km'', tako da ti ispadne tako da ''uskače''. Rješenje jedino da se u infokutiju ubaci još jedan parametar npr. dužina_ref =, gdje ćeš staviti referencu za taj podatak. Primjer možeš vidjeti [https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Santa_Clara_River_(California)&action=edit ovdje]. (Amerikanci su stavili parametar ''nešto_footnote'' ili ''nešto_note'' i tu navode referencu.--- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 07:57, 2 novembar 2017 (CET) : Već imamo te parametre (tipa <kbd>dužina_ref</kbd>), i navedeni su [[Šablon:Infokutija vodena površina/dok|u dokumentaciji]]... <s>Preradit ću tu infokutiju kad budem imao vremena da ne dodaje automatski jedinice i da se mogu u istom redu dodavati reference (da se olakša unos).</s> – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 18:10, 2 novembar 2017 (CET) == Brisanje datoteke == [[:Datoteka:Raith Rovers FC (grb).png]], trebalo je samo sakriti staru verziju, ne brisati datoteku. Datoteka se koristi u [[Raith Rovers FC]]. -- [[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 11:05, 9 novembar 2017 (CET) : Bila označena šablonom. :-) Zamolit ću [[Korisnik:C3r4|hemičara]] da to vrati, tačnije, sakrije kad već mogne (nemam nekog iskustva sa slikama osim postavljanja i brisanja :-)). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:55, 9 novembar 2017 (CET) :: Označio šablonom koji mi je [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] rekao ([[Razgovor sa korisnikom:Semso98#Poštena upotreba slika|ovdje]]) da stavim kada treba sakriti staru verziju. --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 12:16, 9 novembar 2017 (CET) ::: Šablon ima jasna uputstva vidljiva administratorima na dnu. Namjerno sam napisao šta se podrazumijeva pod "brisanjem" da bi se izbjeglo da neko od administratora obriše cijelu datoteku, ali eto.... Možda je KWikiju promaklo. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 12:54, 9 novembar 2017 (CET) :::: Nisam ni gledao ispod slike. :-) Do mene je. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:02, 9 novembar 2017 (CET) == Pozdrav velikom vođi == Mogao si usput i mene izbrisat. Niste mi javili da je izvršena privatizacija vikipedije. – [[Korisnik:Kensxy|Kensxy]] ([[Razgovor s korisnikom:Kensxy|razgovor]]) 14:41, 17 novembar 2017 (CET) : {{Spomeni|Kensxy}}: He-he... :) Pogrešan si utisak stekao. Zašto je zajednica (a ne pojedinac) pokrenula [[Wikipedia:Projekti/Projekt čišćenja članaka|ovaj projekt]] ako ćemo raditi kontra njega? O tome je riječ. Pokušavamo se riješiti kratkih članaka, pa ne znam koliko ima smisla dodavati nove takve. A, kao što rekoh, svaki obrisani može se začas vratiti ako neko ima volje raditi na njemu. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:52, 17 novembar 2017 (CET) :: Da nisam imao volju i namjeru da proširim izbrisane stranice i da ih dovedem u stanje koje će izazvati tvoje zadovoljstvo ne bih ni počinjao. Međutim, zbog tvog nepromišljenog poteza volja nestade, a želja za daljim uređivanjem u potpunosti prestade. Jer stvarno nije uredu sa tvoje strane da brišeš friške stranice bez prethodne konsultacije sa njenim urednikom.--[[Korisnik:Kensxy|Kensxy]] ([[Razgovor s korisnikom:Kensxy|razgovor]]) 15:27, 17 novembar 2017 (CET) ::: {{Spomeni|Kensxy}}: Slažem se da sam tu pogriješio i nikakav mi nije problem priznati. A razlog je što smo imali ko zna koliko slučajeva da neko tako počne članak i nikad mu se više ne vrati (odatle se i bio nakupio onoliki broj kratkih članaka, zbog kojih je i pokrenut projekt), pa sam se pobojao da i ovo neće biti ti slučajevi (ne zato što ti ne bi imao volje nego što je previše liga i klubova, pa jednostavno ne bi stigao). Izvinjavam se i odmah vraćam obrisano. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:49, 17 novembar 2017 (CET) == Copley == Naletih na [[Copleyeva medalja|ovaj članak]] i na [[Special:Diff/1914245|ovu izmjenu]]. Budući da se izgovara ˈkɑpli / ˈkɒpli (zavisno od AmE/BE; poenta je da je "i" na kraju), je li ovo opet ustaljeni pogrešni izgovor kao u slučaju za Sydney ("sidnej" umjesto ispravnog "sidni")? Ako jest, ima li još ovakvih slučajeva na ipsilon? – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 20:30, 17 novembar 2017 (CET) : Bit će da sam ja ovdje pogriješio vodeći se pisanjem, a ne izgovorom. Bilo mi je na umu da se baš ovih dana vratim na ovo, ali neka si i ti naletio. :-) Pa eto, lahko je uspostaviti pravilo: gdje se ''-(E)Y'' izgovara "i" pisati J iza njega u nastavku za prisvojni pridjev, u suprotnom ne. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:50, 17 novembar 2017 (CET) :: Ma znam za pravilo (logično je ;-)), samo me zanimalo ovo za odstupanje/ustaljenost. Znači, ostaje li "Sydney" "Sidnej" zbog ustaljenosti (tipa "[[Sidnejska "Opera"|Sidnejska opera]]" umjesto "Sidnijska opera")? Ako ostaje, šta s riječima koje imaju isti izgovor (npr., imena/prezimena), a malo se drukčije pišu (tipa [[:en:Sidney Paget|Sidney Paget]] [ˈsɪdni ˈpædʒit] ... trebalo bi po pravilu "Sidneyja Pageta" [[Majstorov palac|ovdje]], recimo.) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 22:12, 17 novembar 2017 (CET) ::: Kod pridjeva od "Sydney" zasad bih ostavio ustaljeni oblik ("sidnejsk-"), a u pravu si za Pageta. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:50, 18 novembar 2017 (CET) == Datum rođenja i smrti u uvodu == Ćao, KWiki. Da te pitam u vezi [[Special:Diff/2876551|s ovom izmjenom]] i sličnim... Ima li nekakav problem u vezi s trenutnim oblikom datuma rođenja i smrti (recimo, taj što je bio u toj izmjeni) pa zato uklanjaš ili je nešto drugo? Lično ih dodajem u nove članke jer mislim da je bitno za uvod (po meni bi dodavanje mjesta rođenja i smrti ''uz datum'' bilo pretrpavanje /kao što je, naprimjer, [[John Frederick William Herschel|ovdje]]/, odnosno da je sâm datum "sweet spot" između pretrpanosti i korisnosti/relevantnosti tog podatka). Znam da se može vidjeti u infokutiji (kad je ima), ali opet kontam da je dovoljno važno da se uvrsti, a i nekako mi "bolje" izgleda kad ima nešto u zagradama nakon kojih ide "bio je", nego kad odmah stoji "bio je" nakon imena (naprimjer, [[Alessandro Volta|ovdje]]). Zanima me šta ti misliš. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:43, 5 decembar 2017 (CET) : Ja ih uklonim ako u članku ima infokutija (ne diram ako je nema) baš zato što mi to djeluje kao ponavljanje suhih podataka (kutija je odmah tu, nije negdje "zavučena" i sve se lijepo vidi :)). Ne kažem da sam sad u pravu, samo opisujem kako to shvatam. Ako je pogrešno, neću to više dirati, nikakav problem. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:23, 5 decembar 2017 (CET) == Mala napomena... == ... za zastave:<br> šablone kao npr: <code><nowiki>{{ZD-B|BIH}} [[Bosna i Hercegovina]]</nowiki></code>, <code><nowiki>{{ZD|BIH}} [[Bosna i Hercegovina]]</nowiki></code>, <code><nowiki>{{ZID|Bosna i Hercegovina}}</nowiki></code>... pišemo u ovakvom obliku '''<nowiki>{{ZID|Bosna i Hercegovina}}</nowiki>'''. Postoje napomene kao na primjer [[Wikipedia:Čaršija/Tehnika#Posao za bota|ovdje]], [[Šablon:Sjedinjene Američke Države|ovdje]], [[Šablon:Indija|ovdje]]... :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 17:14, 14 decembar 2017 (CET) : Navika jedna muka, a odvika sto i jedna. :-) Upotrijebim ponekad i te novije, ali morat ću se i naviknuti na njih. :) P. S: Na EN (a vjerovatno ne samo kod njih) imaju i šabloni tipa <nowiki>{{AUS}}</nowiki> (samo s troslovnom oznakom za državu, a prikaže i zastavu i ime), pa sad trebamo li ih i mi napraviti ili ne – dalo bi se razmisliti. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:25, 14 decembar 2017 (CET) == Bez tačke -> s tačkom == Zar ne bi bilo bolje kategorije kao, npr., [[:Kategorija:1864 u Sjedinjenim Američkim Državama]] pisati gramatički dok ih je manje nego kasnije (kad ih bude hiljade) prepravljati? Nedavno smo imali primjer s kategorijama o nogometu ([[:Kategorija:1980 u nogometu|Kategorija:1980 u nogometu]]) itd. – [[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 15:03, 15 decembar 2017 (CET) : Misliš da mi nije prošlo kroz glavu? :-) Samo nisam htio odstupiti od dosadašnje prakse, jer, iako jest greška, ona je svuda ista. Jedino ako se to ne može ispraviti botom (ono nekad što se nadamo)... E onda smo gotovi. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:09, 15 decembar 2017 (CET) ::Ako nemamo bota za ovu akciju, može se napraviti plan: svaki admin po jedan kontinent i to je to :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 15:12, 15 decembar 2017 (CET) :::Pik moja Antarktika! --- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 15:20, 15 decembar 2017 (CET) == Odmaknuto ili primaknuto == Šta ono [[Special:Diff/2864927|rekosmo]] za naslove [[Nogometne utakmice Brazil - Andora|ovakvih članaka]]? "Brazil–Andora" ili "Brazil – Andora"? Pretpostavljam da je primaknuto, ali [[:Kategorija:Utakmice nogometnih reprezentacija|budući da ih je mnogo]], rekoh bolje da pitam. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 15:08, 30 decembar 2017 (CET) : Provjerio. Odmaknuto. Da se i to skine s dnevnog reda. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:08, 30 decembar 2017 (CET) == Jasmin Mrkonja == Možeš li ovde da uradiš članak o rukometašu [https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%88%D0%B0%D1%81%D0%BC%D0%B8%D0%BD_%D0%9C%D1%80%D0%BA%D0%BE%D1%9A%D0%B0 Mrkonji] koji je iz Zavidovića, igrao je za šabačku Metaloplastiku. Pozdrav. -- [[Korisnik:Soundwaweserb|Soundwaweserb]] ([[Razgovor s korisnikom:Soundwaweserb|razgovor]]) 11:28, 20 januar 2018 (CET) : Znam ko je. ;-) Hvala na prijedlogu. {{like}} Sad će morati čekati kao što čeka i većina drugih stvari jer sam u priličnoj gužvi s poslom, ali kad se oslobodim, moj je (ako me ko ne pretekne dotad :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:52, 20 januar 2018 (CET) == Šablon za arapski (i slične jezike) == Kad budeš imao vremena, pogledaj [[Šablon:Jez-ar/igralište|ovaj šablon u igralištu]]. Želim pružiti mogućnost da se napiše i latinizirana verzija takvih pisama, ali ne znam treba li ubaciti parametar za transkripciju ili za preslovljavanje (transliteraciju). – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:11, 28 januar 2018 (CET) : ''Pravopis'' daje primjere samo za imena iz malo davnije prošlosti, koja se kod nas pišu fonetski. Uopće se ne spominje važi li to i za savremena imena ili se za njih primjenjuje međunarodna (što će reći: engleska) transkripcija (mada vidim da se mi na Wiki uglavnom koristimo engleskom), tako da ne znam sad ni ja šta je bolje odabrati. A "obične" riječi... Valjda bi njih trebalo fonetski, s tim da se zadržavaju apostrof i udvojeni suglasnici po potrebi). Ne znam je li ti ovo i od kakve pomoći. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:49, 28 januar 2018 (CET) :: Eh, samo me više zbuni. ;-) Mislim da ću staviti onako kako je na en.wiki. Parametar je ionako "trans", tako da će biti lako kasnije promijeniti tekst koji se ispisuje s "transliteracije" na "transkripciju" (ako bude potrebno) jer počinju isto, a vrijednosti prilagoditi. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:54, 28 januar 2018 (CET) == Pozdrav za staru raju :) == Zar si to preuzeo [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_s_korisnikom:Baskethoop&action=history botovske poslove]? ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<font style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></font>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<font color="green"><b>r</b></font>]])</sup> 19:54, 8 mart 2018 (CET) : Pa kad pravi botovi spavaju. :-P Ooj, pa gdje si, bolan, Sunce te (o)grijalo? Šta ima, kakav si itd., itd.? – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:58, 8 mart 2018 (CET) :: Neka, vidim na koga mogu računati kad mene i bota nema. :) Ma super sam, uglavnom sve pod kontrolom. Ali kako vidiš skroz sam zaboravio za wiki pa mi nešto naumpalo da malo navratim. Šta se ovdje dešava i šta sam propustio? Kako si ti? Jeli te slušaju? -- [[Korisnik:Edinwiki|<font style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></font>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<font color="green"><b>r</b></font>]])</sup> 20:05, 8 mart 2018 (CET) ::: Imam i ja povremenih pauza u radu na Wiki zbog pravog posla, ali držim se tu uglavnom (ono, radim i dalje svoje oblasti, ažuriram koliko stignem /a nikad ne stignem sve/, pišem manje novih). Slušaju li me? Pa, većinom. :) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:21, 8 mart 2018 (CET) Evo nakon Cere i AnTonija i ti si došao na red. Poslao sam ti ranije moj odgovor na tvoju poruku sa pitanjem dobro/zdravo za burazere. To je lijepo. Ima jedna sitnica koju sam zaboravio da s tobom raspravim. Prošle godine si mi nešto popravljao po Ranoj bizantijskoj umjetnosti. Ma gramatičke stvari nisu sporne, jer kad se radi i griješi se. Naročito kad se uzima materijal iz više knjiga, od kojih je svaka imala više od 500 stranica. Nego, ona tvoja "zahvalnica" u stilu "hemičar jezikoslovac" nekako je bila onako tvoj pogolemi promašaj, a pomalo i uvreda. Ti i ja smo jako lijepo sarađivali ovih zadnjih 4-5 godina, a ne znam šta ti bi pa tako nešto provali. Iskreno se nadam da si pokušao da se našališ, ali eto ispade neslana šala. Ako nije bila šala, e onda meni ne preostaje ništa drugo nego da dođem do nekih zaključaka koji nisu nimalo prijatni za tebe, a i nije ih lijepo iznositi na ovako jednom javnom mjestu. Naravno da sam napravio grešku i to je sve u redu ako je i ispraviš. Nema nikakvih problema, ali ja lično vjerujem da se mogu koristiti obje varijante (zapadna i istočna) u slučaju riječi "hrišċanski/kršċanski." I jedna i druga su pravilne, a to je jedna od mnogih stvari po kojima je BiH posebna. Nisam htio ništa da pjenim ni da diram, jer meni je bitno znanje, a ne neko sad naduravanje i nabijanje mog ega nekom drugom. Najbolji primjer za ovo ti je i kad je naš Munja blaženi na stranici [[Cyril Genik]] obrisao infokutiju zajedno sa slikom koja je tu bila odranije. Po meni je to čisti vandalizam, ali pošto dotični lebdi tamo negdje u dalekim i hladnim prostranstvima asteroidnog pojasa između Marsa i Jupitera, najbolje ga je ostaviti da tovi svoj ego. Nego da se sad vratimo opet tebi. Sjeti se kad te je onaj Ukrajinac zamolio da gramatički popraviš stranicu [[Limena katedrala]]. Tvoj odgovor njemu je bio u stilu: nemam vremena, ali eto mene interesuje samo Islam. Da popravim utisak o nama kao wiki - zajednici ja sam je donekle gramatički popravio. Povrh toga sam te zamolio da vratiš ukrajinske oblasti koje si ti obrisao, a zatim sam uzeo da ih radim. Prekinuo sam svoj rad na Vizantijskoj umjetnosti i uzeo da radim ukrajinske oblasti. Ja nisam tebi ništa prebacio po ovom pitanju, jer to se ne radi jaranima. Onaj Ukrajinac se kasnije zahvaljivao, a svojim primjerom sam ti pokazao da smo mi ipak jači kad smo složni i da se bolje uklapamo sa vanjskim svijetom kojeg smo i dio. Ne treba da se zatvaramo, nego da sarađujemo sa svijetom. Nadam se da je ovo bilo ljekovito za tvoj hercegovački ego i da mala drugarska kritika i ukazivanje na neke stvari neċe uticati na naše dobre drugarske odnose. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 03:17, 14 mart 2018 (CET) : {{Spomeni|Nerko65}}: Nisi baš sve povezao kako treba. Idemo redom:<br/> :Zahvala "hemičaru pravopiscu" nije bila upućena tebi nego našem dežurnom "hemičaru" jer me prethodno nešto pitao u vezi s nečim u tom članku ili mi napomenuo da bi trebalo popraviti (malo je davno bilo, pa se ne mogu svakog detalja sjetiti), a ja i on znamo se i "licem u lice", pa u sažecima ponekad bude obosmjernih poruka i pošalica. :-)<br/> :"Kršćanski / hrišćanski" – u ''Pravopisu'' iz 1996. oba su naporedna; u priručniku istog autora iz 1999. ima samo "kršćanin". ''Pravopis'' inače daje blagu prednost zapadnim oblicima u odnosu na istočne u primjerima ovog tipa.<br/> :Zanimanje (samo) za islam = u smislu rada na Wikipediji kad su religije u pitanju (najčešće nemam vremena ni za islam, kamoli za ostale religije i općenito sam malo uradio u toj oblasti, kad sve saberem).<br/> :Brisanje – nekad je to brisanje s namjerom da se malo "pogura" rad na njima (članci podložni brisanju često znaju dugo stajati da ih niko ne dira, a kad se neki obrišu, to upadne u oko ponekome /ne mislim sad na tebe i ukrajinske oblasti nego općenito/, pa upita da budu vraćeni; dakle, mali psihološki trik ;-)).<br/> :No sikiriki, sve u redu. I bolje je što si me pitao, da ne bi štogod ostalo nejasno. P. S: Dobro došao nazad. :) Koliko god ti život dozvoli biti tu vrijedno je. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 04:25, 15 mart 2018 (CET) == Kečeri u Saudijskoj Arabiji == Možda bi vas ovo moglo zanimati: [https://en.m.wikipedia.org/wiki/WWE_Greatest_Royal_Rumble WWE Greatest Royal Rumble]. Lijep pozdrav. [[Korisnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]] ([[Razgovor s korisnikom:Uspjeh je ključ života|razgovor]]) 12:34, 26 mart 2018 (CEST) I zahvaljujem na Dobrodošlici. [[Korisnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]] ([[Razgovor s korisnikom:Uspjeh je ključ života|razgovor]]) 12:34, 26 mart 2018 (CEST) == 74:30 == [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Oganeson&diff=2922147&oldid=2922146 عَلَيۡهَا تِسۡعَةَ عَشَرَؕ] :) slučajnost.--- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 19:23, 30 mart 2018 (CEST) == Novi pravopis == Dolazi nam u aprilu sad. 😉 —[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 21:04, 4 april 2018 (CEST) : Gdje si čuo, gdje si čuo? :-) Za muštuluka si. :-) Čekam(o) ga k'o Penelopa Odiseja, ihahaj... – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:19, 4 april 2018 (CEST) :: Posjeti ''pravopis.ba'' ⚜️👍 —[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 08:54, 5 april 2018 (CEST) ::: U međuvremenu sam vidio (dobio) neke riječi i mogu samo reći da mi Kulinova povelja djeluje prirodnije / bosanskije od njih. No, vidjet ću još. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:29, 5 april 2018 (CEST) == Portal 365 == Pogledaj ovaj [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Kamil_Stoch&type=revision&diff=2925957&oldid=2921293 portal]! Napravio sam šablon 365-1 za skokove, a koristim ga kao 365 za biatlon. Pregledni rezultati i za skijaške skokove! --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:30, 9 april 2018 (CEST) == Novi highlight == Sve sam vidio ali olx.ba kao referencu još nikad ([https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Avdo_Sofrad%C5%BEija&curid=87342&diff=2932076&oldid=2932075 do maloprije]).--- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 22:07, 5 maj 2018 (CEST) == Galerija Novi hram == Pozdrav, KWiki, trebala bih malu pomoć. Je li na Wikipediji bio članak [[Galerija Novi hram]] u Sarajevu? Tražila sam da nije izbrisan i ne mogu da nađem. --[[Korisnik:Sophie&#39;sWorld|.sophie ]] ([[Razgovor s korisnikom:Sophie&#39;sWorld|razgovor]]) 23:23, 24 maj 2018 (CEST) : Pa gdje si ti? :-) Vidim da opet navraćaš. I drago mi je to vidjeti. Kako si? A što se galerije tiče, zaista ne znam, da ne pričam napamet (a nije ni iz nekog od područja koja pokrivam). Pretražio sam i ja nabrzinu u zapisniku brisanja, ali nije ništa izbacilo, pa ili sam loše pretražio ili članka nikad nije ni bilo. Uglavnom, krajnji je ishod isti: nema ga. :-) Ako imaš (dovoljno) materijala (i vremena), samo piši. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:32, 25 maj 2018 (CEST) :: Hvala, nasla sam malo vremena da radim :) Napisat cu clanak uskoro. Jos nesto sam htjela da vidim: postoji li mogucnost da se clanak [[Grafika]] malo izmjeni u smislu kako su druge wiki radile, da je clanak direktno vezan za likovnu umjetnost (kao kod hr. wiki https://hr.wikipedia.org/wiki/Grafika) ili da se doda Graphic (disambiguation) (kao na en wiki https://en.wikipedia.org/wiki/Graphics) -- [[Korisnik:Sophie&#39;sWorld|.sophie ]] ([[Razgovor s korisnikom:Sophie&#39;sWorld|razgovor]]) 12:50, 25 maj 2018 (CEST) ::: Ne znam (na) šta tačno misliš. Grafika je opći (i širok) pojam pod koji se podvode pojedinačne vrste i tehnike, pa bi se i članak trebao ukratko dotaći svake od njih, a tamo gdje ima dovoljno materijala nije nikakav problem (tačnije: poželjno je) napraviti poseban članak o datoj vrsti ili tehnici (koliko vidim, tako je i na EN Wiki, a mi uglavnom prevodimo s nje). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:27, 25 maj 2018 (CEST) ::: Možeš li izbrisati [https://bs.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Georges_Braque.jpg ovu sliku]? Kad stignem, sredit ću i članak o grafici; sad sam bolje razumjela da je rađena po EN Wiki. -- [[Korisnik:Sophie&#39;sWorld|.sophie ]] ([[Razgovor s korisnikom:Sophie&#39;sWorld|razgovor]]) 00:53, 29 maj 2018 (CEST) :::: Izbrisano i sređeno ono što ima o Braquesu. Inače, nedavno sam uradio [[Tri muzičara|članak]] o jednoj Velázquezovoj slici s namjerom da nastavim tu i tamo raditi na [[Šablon:Diego Velázquez|tome]] jer ima dosta članaka koji su kratki, a opet zadovoljavaju neki minimum da mogu stajati na Wiki. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 03:27, 29 maj 2018 (CEST) Hvala za sliku. Planiram i ja srediti svoje kratke clanke, imam ih par :) --[[Korisnik:Sophie&#39;sWorld|.sophie ]] ([[Razgovor s korisnikom:Sophie&#39;sWorld|razgovor]]) 00:47, 31 maj 2018 (CEST) ==Majdanpekp== Prijema ovom tekstu to je u Austrijskom carstvu [http://scindeks.ceon.rs/article.aspx?artid=0367-598X1002157H] ali navodi na Austriju, Cesku i Bohemiju.--[[Korisnik:Свифт|Свифт]] ([[Razgovor s korisnikom:Свифт|razgovor]]) 22:14, 9 juni 2018 (CEST) :To je [[Chemnitz]], samo što je na sr.wiki pravilno transkribiran u ''K'' a ne u ''Š'' (nije Sch nego Ch) :) --- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 22:22, 9 juni 2018 (CEST) :: I ja sam to prvo pomislio, ali bit će da su Šemnice i Jáchymov u Češkoj, prema ovom linku. Uostalom, lahko je ispraviti uvijek ako se ispostavi drugačije. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:26, 9 juni 2018 (CEST) Božić je prvi započeo sa probnim otkopima a prvi koji je otkrio Majdanpek u novije doba je bio baron Herder Saksonac 1835 [https://www.knjizara.com/Rudarsko-putovanje-po-Srbiji-1835-godine-Sigmund-August-Volfgang-fon-Herder-141755]--[[Korisnik:Свифт|Свифт]] ([[Razgovor s korisnikom:Свифт|razgovor]]) 23:08, 9 juni 2018 (CEST) == Mobilni prikaz == Nikad se nije ni prikazivalo pojedine sablone na mobilnoj verziji. Vazi za svaku Wikipediju, osim za infokutije. Jedino da prebacis na desktop verziju (ima na dnu), pa da prikaze. Selam 🤠 —[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 23:46, 14 juli 2018 (CEST) == Wikimedia CEE Meeting 2018 == Hi KWiki, I have opened a discussion about selection of Bosnian representatives to [[:m:Wikimedia CEE Meeting 2018|Wikimedia CEE Meeting 2018]], a meeting of Wikipedians from our region, Central and Eastern Europe, here: [[Wikipedia:Čaršija#Wikimedia CEE Meeting 2018]]. Fellow Wikipedians suggested you as a possible candidate. Can you please confirm if you are interested in participation? We would need to know who are the Bosnian representatives tomorrow (15 August) by the end of the day. Thank you, on behalf of Wikimedia CEE Meeting team – [[Korisnik:NickK|NickK]] ([[Razgovor s korisnikom:NickK|razgovor]]) 16:25, 14 august 2018 (CEST) == Pasiv == Hvala na sugestijama. Navikao sam se na ovaj jezik koji koristim ovdje preko bare, pa mi to postalo sasvim normalno. Napravi tabele i drugih slikara pa da radim "u pauzi" između golemih stranica. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 13:13, 28 oktobar 2018 (CET) == Caravaggio == Zamolio bih te da kad budeš radio novu tabelu, obavezno mi pripremi Caravaggia. To bih volio da zaplavim, naravno poslije ona 2 što si mi veċ savjetovao da uradim. Nevezano za ovu temu, juče sam gledao stranicu o Pachelbelu što si mi davno savjetovao da je uradim. Sad kad sam završio Josepha Haydna, sad je i to došlo na red. Ovih dana dolazi i moj burazer filmadžija kao pojačanje našem timu, pa idemo po starom. Pozdrav. – [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 17:32, 31 oktobar 2018 (CET) : To se traži. :-) {{like}} A za Caravaggia (ili bilo kojeg slikara) jednostavno ne smijem ništa obećati, ali držat ću ga na umu, pa... – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:50, 31 oktobar 2018 (CET) == Nazivi pojedinih naselja u Ukrajini i Bjelorusiji == Prelistavao sam neki dan nedavne izmjene i naletio na [[Razgovor:Černobil|ovu poruku]]. To me navelo da vidim s tobom oko pojedinih imena ukrajinskih i bjeloruskih naselja. Budući da je dosta toga ušlo posredstvom ruskog, opet se pitam koji bi to bili ukorijenjeni nazivi, a koji ne. Uzmimo [[Kijev]] – to je sigurno ukorijenjeno, odnosno nema šanse da će biti Kijiv po ukrajinskom. Onda sam vidio da si premjestio Harkov na [[Harkiv]], pa sam se zapitao šta s gradovima kao što su [[Lavov]] (ukr. Львів, rus. Львов), Vitepsk (bje. Віцебск, rus. Витебск), Polock (bje. По́лацк, rus. По́лоцк) itd. A i Чернобыль (odnosno ukr. Чорнобиль) svakako bi trebalo premjestiti da ima lj na kraju. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 12:16, 8 decembar 2018 (CET) : Nažalost, i novi pravopis potpuno je zaobišao ukrajinski i bjeloruski, kao da ne postoje, tako da ne mogu ništa reći. A za Harkiv sam bio i zaboravio da sam ga premjestio. Kod nas u literaturi ustaljene su ruske verzije imena [lično smatram da je ruski "najnormalniji" od ova tri jezika, tj. najviše je očuvao vezu s korijenom; ukrajinski ima nekoliko fonetskih specifičnosti (npr., ikavizam, kao kod Dalmatinaca), ali je većinom sličan ruskom (iako ima i elemenata sličnih poljskom), a Bjelorusi su reformisali pravopis i uveli tzv. "akanje" (izgovaranje svakog nenaglašenog O kao A) i u pisanje (u ruskom je to samo u izgovoru, za ukrajinski ne znam) tako da su najviše "zastranili", uvjetno rečeno, i njihova je imena po novom pravopisu dosta teško skontati i povezati s ruskim oblikom]. Nisam institucija i ne mogu na svoju ruku odlučiti šta uraditi ovdje. Mogu samo preporučiti da se do daljnjeg držimo ruskih verzija, zbog ukorijenjenosti (što znači da se Harkiv može vratiti na Harkov /iako znam da bi još Ukrajinaca moglo prigovoriti ako ih "put" nanese ovdje, ali možemo im lijepo objasniti stvar/). P. S: Pogledaj [http://pravopis.hr/pravilo/pisanje-imena/47/ ovo] i [http://pravopis.hr/uploads/5-o7.pdf ovo], ako već nisi. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:27, 9 decembar 2018 (CET) == dždž == Treba li da AWB-om popravim to u tekstovima?--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:25, 27 decembar 2018 (CET) : Možeš, a i ne moraš. Ovo je sitnija stvar, tj. oboje je prihvatljivo, samo sam pojednostavio jer je odavno udomaćeno. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:30, 27 decembar 2018 (CET) ::Samo reci, nemoj Gubiti vrijeme!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:33, 27 decembar 2018 (CET) == Arapski --> bosanski == Mislim da je '''hadž''' u odnosu na '''hadždž''' neispravno! U pitanju je '''tešdid''' na slovu dž. Takve primjere imamo i u riječima [[Allah]], [[Muhammed]]... ("donekle" i u riječima: [[Mekka]]...) Znamo da promjenom jednog fethe, kesre, damme, tešdida riječ apsolutno mijenja i prijevod. -- [[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 20:10, 4 januar 2019 (CET) : Onda se žali Haliloviću. :-) A znam vrlo dobro to što kažeš. U ''Pravopisu'' je ''hadž'', ali je ''zul-hidždže'' (uz ''zul-hidže''). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:31, 4 januar 2019 (CET) == [[Vijek]] -> [[stoljeće]] == Zašto? Neko pravilo? [[Wikipedia:Pravopis bosanskog jezika|Pravopis]]? [[Konsenzus]]? Onako... "ofrlje"!? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 12:28, 10 januar 2019 (CET) :Zašto se mijenjaju sinonimi? --- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 12:33, 10 januar 2019 (CET) :: "Vijek" i "stoljeće" nisu sinonimi ''per se'' (vijek trajanja, životni vijek, srednji vijek, radni vijek - probajte tu staviti "stoljeće"). Stvar je u preciznosti. Stoljeće je uvijek upravo to – 100 ljeta / godina, a vijek je to samo uvjetno, u kontekstu. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:00, 10 januar 2019 (CET) ::: Nisam dobio zadovoljavajući odgovor! Ili sam ga dobio, a da ga nisam shvatio! A budući da ga nisam shvatio, vjerovatno će se onda buduće prepravka s ''stoljeća'' na ''vijek'' smatrati vandalizmom (jer već imamo prijetnje pojedinih "administratorčića" da se "Švajcarska" ne smije prepraviti u "Švicarska" te da ću biti sankcionisan). Jednostavno, bojim se da kakav "admin ne iskoči iz grmlja" (citat mog prijatelja) i pojede Crvenkapicu. -- [[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 13:25, 10 januar 2019 (CET) ::::U ovom [https://pravopis.ba/ novom pravopisu] (tačnije mobilna aplikacija) kaže sljedeće: '''vijek''', ''nom. mn.'' vijekovi / vjekovi. Dakle riječ nije neispravna niti je pogrešna, prema tome nema smisla mijenjati je s nekom drugom riječi. --- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 13:45, 10 januar 2019 (CET) ::::: @GBL: Moguće je da samo nisi shvatio. (Iako je precizno navedeno, tako da ne može ostati nejasnoća, ali dobro.) Ne znam kako se "vijek" i "tisuća" mogu dovesti u vezu; može samo "milenij". Po novom pravopisu može i "Švicarska" i "Švajcarska" i tu je sloboda izbora, u ličnoj upotrebi; za nazive članaka postoji konsenzus. P. S: "Pošto" je vremenski veznik (= "nakon što"). U značenju koje si namjeravao upotrijebiti može stajati samo "budući da" na početku rečenice, odnosno "s obzirom na to da" u sredini rečenice. Ne postoji riječ "ubuduća"; postoji prilog "ubuduće" ili pridjev "budući/-a/-e". Dalje, načelno treba "smatrati nečim", ne "smatrati kao nešto". Prije pisanja / raspravljanja o jeziku trebalo bi prvo vladati njime, tj. značenjima i konstrukcijama kako treba. Ako neko počne smatrati da radim na štetu bosanskog jezika, onda nemam šta više reći. <br/> @C3r4: Niko nije ni rekao da je '''riječ''' neispravna (naprotiv, savršeno je ispravna) nego da je '''značenjski''' manje precizna od riječi "stoljeće" za stogodišnji period. Naučite čitati šta piše(m). Nije ovo strani jezik da bude toliko nejasno. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:59, 10 januar 2019 (CET) :::::: Mislim da je GBL mislio na ''stoljeće'' a ne ''tisuću''. Btw. vijek znači 100 godina isto kao i stoljeće. Kako neka riječ može biti značenjski preciznija od druge koja isto znači? Kako može npr. kruh biti značenjski precizniji od hljeba i obrnuto? Stoljeće je vjerovatno nastalo od ''sto'' + ''ljeto'' (ti to bolje znaš :) :) kao što je NaCl nastalo od Na + Cl (što ja bolje znam hehehe), poenta je ako i jedna i druga riječ savršeno dobro zamjenjuju jedna drugu a istovremeno po pravopisu su dopuštene i ispravne obje, uz to da smo nekad davno napravili konsenzus i kazali: ok, vijek i stoljeće, otok i ostrvo su sinonimi, međutim u naslovima članaka koristit ćemo ostrvo i vijek, dok u tekstu članka je dozvoljeno korištenje obje varijante, uz opasku ako je neko već započeo članak korištenjem jedne varijante nećemo mijenjati u drugu.--- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 14:06, 10 januar 2019 (CET) ::::::: Upravo sam gore u zagradi naveo primjere koji jasno potvrđuju da "vijek" i "stoljeće" nisu sinonimi, odnosno međusobno zamjenjivi, za razliku od "otoka" i "ostrva". A s ostalim se slažem. P. S: Može se promijeniti izbor između varijanti i u napisanom članku; bitno je samo da je u istom članku svuda ista, zbog dosljednosti, a do autora je koju će već odabrati. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:00, 10 januar 2019 (CET) {{izvuci}} Ostajem pri svojoj tezi da je vijek ispravnije od stoljeća, Švicarska od Švajcarske... a razloge ću zadržati za sebe. Naravno, da sam lično pisao rječnik umjesto Halilovića dodao bih u rječnik sve te riječi, ali bih naveo i prednost 2:1 u korist već prvonavedenih riječi. Razlozi su očiti ako prođemo Bosnom kroz gradoveeeee... --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 14:48, 10 januar 2019 (CET) : Svako ima pravo na mišljenje. (Usput, nisam nigdje spomenuo "hiljadu".) -- [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:00, 10 januar 2019 (CET) == [[Prva nogometna liga Litvanije]] == Hello. I looked at [[Prva nogometna liga Litvanije]] and was suprised, that BS_wiki Prva liga is profesional and called A lyga. In Lithuania profesionalna liga '''A lyga'''. And '''Pirma lyga''' is a second tier, semi-profesional league. I think bosnians a little bit confused about LT lyga`s and their levels. [[:en:A Lyga]] (lt. A lyga) and [[:en:I Lyga]] (lt. Pirma lyga) -- [[Korisnik:Makenzis|Makenzis]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:00, 10 januar 2019 (CET) == Aljazeera Balkans - Certifikat == [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Zuko_D%C5%BEumhur&curid=2811&diff=2981721&oldid=2978715 Vidim] da imaju problem sa certifikatom. Inače je uvijek poželjna zaštićena konekcija preko HTTPS-a, ali dobro, važnije je da link uopšte funkcioniše. :) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 15:02, 16 februar 2019 (CET) : To ti je za mene špansko selo. :-) No, samo neka radi. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:00, 16 februar 2019 (CET) == Hatnote == Koja bi bila najbolja riječ za [[:en:Wikipedia:Hatnote|Hatnote]] na našem? :) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 20:59, 17 februar 2019 (CET) : Ukratko: nemam pojma. :-) Nemamo riječ, jedino da smislimo neku, tipa "Vršna napomena". :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:06, 17 februar 2019 (CET) :: Neradi se o napomenama, nego o tzv. "notama na vrhu" (i.e. {{tl|Drugo značenje}}, {{tl|Preusmjerenje}}). Izmislit ćeš ti nešto, siguran sam u tvoju kreativnost. :) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 22:27, 17 februar 2019 (CET) :::Opaska :D --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 22:30, 17 februar 2019 (CET) ==Vjetrenjača i druge priče== * YouTube nije pouzdan izvor?! Zavisi koje video klipove linkuješ! Usmeravam na dokumentarne i edukativne priloge. Čak i B92 je u svom tekstu koji sam postavio u članku stavio link za youtube kanal Nacionalne geografije.--[[Korisnik:Свифт|Свифт]] ([[Razgovor s korisnikom:Свифт|razgovor]]) 15:51, 18 februar 2019 (CET) Ok :)--[[Korisnik:Свифт|Свифт]] ([[Razgovor s korisnikom:Свифт|razgovor]]) 17:41, 18 februar 2019 (CET) == [[Posebno:Doprinos/BRPever]] == Hello can I ask why did you block one of our [[m:swmt]] members? He was reverting vandalism and blanking on this wiki as part of his job.[[Korisnik:Aldnonymous|Aldnonymous]] ([[Razgovor s korisnikom:Aldnonymous|razgovor]]) 13:47, 2 mart 2019 (CET) : {{Spomeni|Aldnonymous}}: Hah... I did not even realize it. A mistake in hurry – I wanted to block the other guy, whose action was reverted. I am very sorry. I unblocked BRPever right away. Thank you very much. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:53, 2 mart 2019 (CET) ::Oh it's fine for me, I see no harm done as long the block log didn't incriminate BRPever, thanks for unblocking BRPever.-[[Korisnik:Aldnonymous|Aldnonymous]] ([[Razgovor s korisnikom:Aldnonymous|razgovor]]) 13:55, 2 mart 2019 (CET) ::Thanks! everyone makes mistake once in a while so no problem.:) --[[Korisnik:BRPever|BRPever]] ([[Razgovor s korisnikom:BRPever|razgovor]]) 14:01, 2 mart 2019 (CET) == O linkovima == Preuzeli smo {{tl|Datum rođenja i godine}} i {{tl|Datum smrti i godine}} sa EN wiki koji koriste [[Modul:Age]]. Standard na EN wiki je da nema linka u datumu, jer je nepotrebno (ima neka smjernica tamo, zna Edinwiki). {{tl|Datum rođenja}} je ostao po starom jer ne poziva Modul:Age u sebe. --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 20:15, 3 mart 2019 (CET) == Moj doprinos == zašto brišete moje uređivanje? šta nije uredu dapopravim? Mihajlo == Gradovi i države == Šta misliš da automatski generišemo stub članke i zatim ručno krenemo da dopunjajemo materijal? Mogao bih se napraviti fin projekat. :) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 15:26, 26 mart 2019 (CET) == Makedonija vs. Sjeverna Makedonija == [[Šablon:Podaci o zastavi Makedonija]] trebao bi ostati za sva dešavanja u Makedoniji prije promjene imena. Za novo linkovanje i prikazivanje zastave i imena Sj. Makedonije treba koristiti [[Šablon:Podaci o zastavi Sjeverna Makedonija]] (trenutno skraćenica SMK - a po potrebi možda uvesti i neku drugu. Pozdrav! -- [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 16:06, 12 april 2019 (CEST) : Hvala na ispravci, živ i zdrav bio! – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:17, 12 april 2019 (CEST) == Urednik == Hvala puno. :) --[[Korisnik:Mateo K 01|Mateo K 01]] ([[Razgovor s korisnikom:Mateo K 01|razgovor]]) 22:35, 12 april 2019 (CEST) : Nema na čemu. Sve po zasluzi. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:48, 12 april 2019 (CEST) == Predator == Hvala za izmjene, nisam bio sinoć gotov. Nemam pojma šta su italik i pasus, ali nazirem pomalo :-). Dok šablon za izmjene stoji dovršiti ću ja to.--[[Korisnik:Zagor Te Nej 2013|Zagor Te Nej 2013]] ([[Razgovor s korisnikom:Zagor Te Nej 2013|razgovor]]) 21:30, 18 april 2019 (CEST) : {{Spomeni|Zagor Te Nej 2013}}: Znam, znam, nego samo onako napomenuh. Italik (ili kurziv) jest ''ovo'' (ukošen tekst), a pasus je odlomak teksta. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:32, 18 april 2019 (CEST) == Čestitke == Čestitke na prvih 50k :) :)--- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 11:26, 11 maj 2019 (CEST) :Šefe [[Beşiktaş|jel' dovoljno]]? --- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 12:38, 15 maj 2019 (CEST) == Anatolij Borisovič Solovjanenko == Ako može da vratiš stranicu o Anatoliju Borisoviču Solovjanenku. Ja ċu malo da je sredim. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 15:00, 17 maj 2019 (CEST) == Infokutije == Hvala na informaciji; ima infokutija, hvala bogu, u zavidnom broju i neka su područja odlično pokrivena infokutijama, ali historijske ličnosti baš i ne. Npr., ako sam dobro vidio, nema infokutije tipa plemić, vlastelin, sudija, vojno lice ili slično koja bi najbliže odgovarala Nikoli Draškoviću. Postoji Infokutija: osoba, ali je ona preopćenita. Budući da nisam previše spretan u izradi infokutija, molim Te da, kad stigneš, izradiš odgovarajuću infokutiju. Pozdrav, --[[Korisnik:Silverije|Silverije]] ([[Razgovor s korisnikom:Silverije|razgovor]]) 22:08, 17 maj 2019 (CEST) == Pitanje i zamolba == Poštovani admin, dragi KWiki! Imam jednu zamolbicu. Jel' možeš ''baciti oko'' na moje [[Posebno:Doprinos/Koreanovsky|nedavne izmjene]]? Nadam se da se nećeš naljutiti ako te zamolim da mi odobriš status autopatrolera ili možda čak urednika. Kako vidiš, moji doprinosi su uredni i definitivno mi ne pada na pamet da ''izvodim gluposti'' na bs.wiki. Bio sam dugogodišnji suradnik Wikipedije na hrvatskome jeziku na kojoj imam status ophoditelja, sad većinom doprinosim na njemačkoj Wikipediji na kojoj sam urednik. U zadnje vrijeme sve češće navratim na bs.wiki. Mislim da ću i vama na taj način oduzeti dosta posla, jer ponekad uklanjam i zlonamjerne izmjene štetočina. Bio bih jako zahvalan! Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Koreanovsky|Koreanovsky]] ([[Razgovor s korisnikom:Koreanovsky|razgovor]]) 19:21, 25 maj 2019 (CEST) : I da nisi zamolio, bilo bi pitanje vremena kad bi ti neko dodijelio status. :-) Nije teško vidjeti ko šta radi ;-) Hvala na svakoj pomoći, i unazad i unaprijed. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:24, 25 maj 2019 (CEST) :: Hvala tebi! Želim ti još ugodan vikend! :) --[[Korisnik:Koreanovsky|Koreanovsky]] ([[Razgovor s korisnikom:Koreanovsky|razgovor]]) 19:35, 25 maj 2019 (CEST) == Prigodni znak povodom 80.000 čl. == Zdravo, KWiki! Šta misliš [[Wikipedia:Čaršija#80.000|'''o tome''']]? :) Pozz. --[[Korisnik:Koreanovsky|Koreanovsky]] ([[Razgovor s korisnikom:Koreanovsky|razgovor]]) 16:59, 3 juni 2019 (CEST) : Nemam neko mišljenje, tj. i može i ne mora. :) To su samo brojevi ionako. :) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:02, 8 juni 2019 (CEST) ==Ma== nema problema...kad završim ovu Sloveniju, poslije ću da češljam sve te urađene članke. Pozdrav.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 16:23, 9 juli 2019 (CEST) == Međuslavenski == Nešto što će tebi biti vjerovatno interesantno https://www.youtube.com/watch?v=NztgXMLwv4A --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 14:24, 18 august 2019 (CEST) : Zanimljivo, naravno. Mada su brojke i dalje male. Ali bilo bi ljepše pričati međuslavenski putujući slavenskim zemljama nego engleski. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:40, 18 august 2019 (CEST) == Prijedlog == Dobar je prijedložiċ, a to ċu svakako imati u vidu. Biċe i to urađeno. Lijep pozdrav. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 01:28, 6 septembar 2019 (CEST) == Hvala == Al ne mislim da je potrebno jahati po tipografskim greskama. Al ako se bolje osjecas, slobodno onda mijenjaj nekih 5000 poruka po wiki koje sam pisao. -- [[User:WizardOfOz|<font face="Monotype corsiva" size="4" style="color:#000000;color:blue"><i>WizardOfOz</i></font>]] <sup><span style="font-family:Italic;color:blue">[[user_talk:WizardOfOz|talk]]</span></sup> 12:52, 7 septembar 2019 (CEST) : Nisu sve bile tipografske ("has" je treće lice jednine, a subjekat je u množini + nisam siguran treba li Present Perfect ili pluskvamperfekt). :) Ali glupo mi je nešto ispraviti, a nešto ostaviti ako već ispravljam (o čemu se može razmisliti, doduše :-)). Svako dobro i hvala ti što nisi zaboravio na Wiki. :) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:07, 7 septembar 2019 (CEST) ::Ok. Do sad me niko nije ispravljao na stranicama za razgovor. A kako se i to izgleda za mog odsustva izmijenilo, onda cu se maniti pisanja po stranicama za razgovor. --[[User:WizardOfOz|<font face="Monotype corsiva" size="4" style="color:#000000;color:blue"><i>WizardOfOz</i></font>]] <sup><span style="font-family:Italic;color:blue">[[user_talk:WizardOfOz|talk]]</span></sup> 13:10, 7 septembar 2019 (CEST) ::: Ne, nego ću se ja okaniti ispravljanja. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:01, 7 septembar 2019 (CEST) == Zlatni ljiljani == {{Urađeno}}. – [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 17:42, 15 septembar 2019 (CEST) == Jedan mali pozdrav == Za raju. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 23:14, 23 septembar 2019 (CEST) == Hvala == Hvala! [[Korisnik:Niegodzisie|Niegodzisie]] ([[Razgovor s korisnikom:Niegodzisie|razgovor]]) 15:54, 13 oktobar 2019 (CEST) == Spisak i autorska prava == Kako [[AFI-jevi najveći mjuzikli|ovakav spisak]] može uopšte kršiti autorska prava? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 12:23, 8 novembar 2019 (CET) : To pitaj autora na EN. :-) Ni ja ne kontam. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:13, 8 novembar 2019 (CET) == Mars 3 == Dobro, znači, šabloni se ne brišu. Ali mislim da bi ih trebalo urediti. – [[Korisnik:Franjo Josip|Franjo Josip]] ([[Razgovor s korisnikom:Franjo Josip|razgovor]]) 12:17, 11 novembar 2019 (CEST) : {{Spomeni|Franjo Josip}}: Naravno da bi. Bila je greška u samom šablonu. Ode se i u njemu se popravi. ;-) Hvala na ukazivanju (ne pokrivam to područje inače, pa ko zna bih li ikad vidio). Inače je taj šablon nepreveden / nedorađen s imenima, pa ako budeš imao vremena i volje, tvoj je. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:24, 11 novembar 2019 (CET) == Gravitational microlensing == Gravitational microlensing na en kod nas bi bilo Gravitacijsko ..., microlens je mikroleća, a naš glagol od mikrolećasti – [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 18:07, 21 novembar 2019 (CET) : Ne može se tvoriti glagol, a ni radna imenica. Jednostavno: "Gravitacijska mikroleća" (tako je i na ostalim jezicima, osim na engleskom). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:57, 22 novembar 2019 (CET) :: pogrešno sam napisao da je mikrolećasti glagol [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 21:03, 22 novembar 2019 (CET) ==Zamolio bih vas== ako ste u mogućnosti da vratite datoteku Grb općine Moravske Toplice. Osoba koja je mijenjala grbove izgled aje obrisala sliku grba unaprijed pa poslije shvatila da nema na commonsu. -- [[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 14:57, 14 decembar 2019 (CET) : Evo Srđan ju je vratio. Nisam bio uz računar kad je stigla poruka. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:48, 14 decembar 2019 (CET) == Holandija == Ćao, KWiki. Vidio sam još prošlog mjeseca da holandska vlada radi na nekakvoj vrsti ''rebrandinga'' i da ne želi da se upotrebljava ''Holland'' nego ''Nederland''. Izgleda da se sprovodi ili da je već sprovedeno na snagu ako je vjerovati [https://www.aljazeera.com/news/2020/01/holland-renamed-the-netherlands-government-200102063649386.html ovome] i [https://thehill.com/policy/international/476036-netherlands-to-drop-holland-nickname-as-part-of-rebranding ovome], a prenijeli su i [http://rs.n1info.com/Svet/a557437/Holandija-vise-ne-postoji-od-danas-je-sluzbeni-naziv-Nizozemska.html neki domaći mediji]. Rekoh da pitam hoće li to išta uticati na imenovanje na bs.wikiju ili je to više za englesko govorno područje? Usput, sretna Nova, s malim zakašnjenjem. :-) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 01:03, 3 januar 2020 (CET) : Vidio sam i ja. Ne znam šta će biti s time s obzirom na to da nam je ''Pravopis'' frišak. U ovoj godini trebalo bi se početi s radom na još jednom pravopisu, pa vidjet ćemo. A za lijepe želje nikad nije kasno. :-) Hvala, također. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:50, 3 januar 2020 (CET) == Poslovi za bota == Ako ti padnu na pamet nekakave česte pravopisne greške koje bi se mogle ispraviti botom, [[Korisnik:WumpusBot|slobodno dodaj pod "Poslovi"]] pa ću pogledati. Već sam prošao kroz gotovo 20.000 članaka i popravio razne varijacije datuma na oblik "5. 1. 2020" u referencama, a sprema se i zamjena raznih engleskih i ISO-oblika ([[Special:Diff/3126385|evo primjera]]). :-) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:32, 23 januar 2020 (CET) : {{Spomeni|Srdjan m}} Što se tiče popravki datuma sigurno nisi zaboravio na [[Wikipedia:Čaršija/Botovi#Format_datuma|ovu]] temu. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 14:02, 26 januar 2020 (CET) :: {{Spomeni|Edinwiki}}: Ako znaš promijeniti [[Modul:Citation/CS1/Date validation|modul za reference]] da odbija ISO (2020-01-26) i engleske datume (January 26, 2020 i 26 January 2020), mogao bih odmah krenuti na posao. ;-) Ako ne, vidjeću da ja skontam kako, pa ću krenuti u zamjenu. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 14:10, 26 januar 2020 (CET) ::: Baš smo u istoj temi toj pisali o tome da se razmisli o različitim unosima. Bilo bi dobro podržati engleske varijante unosa, što olakšava kopiranje s en.wiki. Mislio sam da se razlikuje ovo sa dva različita šablona. Bot bi mogao da konvertira automatski jedan format na drugi na osnovu ovoga. To je što se tiče unosa, a prikaz bi naravno trebao da bude isti. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 22:54, 26 januar 2020 (CET) :::: To mi je obećao sam autor tog modula podesiti kad bude imao vremena (da se podržavaju i engleski, a da se ispisuju ovi domaći). Valjda hoće. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 23:02, 26 januar 2020 (CET) ::::: Mogu ja napraviti, samo se treba odrediti šta ćemo podržavati, a šta ne. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 10:48, 27 januar 2020 (CET) :::::: E pazi, mislio sam ovako. U inputu moramo dozvoliti ISO-oblik – GGGG-MM-DD – jer ga automatski dodaje alat za reference u vizualnom uređivaču i odbijaju to promijeniti za pojedine jezike (pitao sam već), s tim da tu ne treba dozvoliti početne nule. Trebalo bi dozvoliti i engleske DMY (27 January 2020) i MDY (January 27, 2020). Od domaćih trebalo bi dozvoliti D. M. GGGG (27. 1. 2020), tj. s bjelinama i bez tačke na kraju kao nekakav primarni i poželjni format, te D. MMMM GGGG (27. januar 2020) kao sekundarni, a ostale (bez razmaka, s početnom nulom i sl.), koje sam ionako već zamijenio, označiti nepravilnim. Samo treba paziti da se ne dozvole kombinacije tipa 27. January 2020 i sl. Još bi valjalo kad bi modul mogao stripovati, tj. ukloniti sâm tačku iza godine ako postoji. Što se outputa tiče, trebalo bi omogućiti da se svi ti dozvoljeni oblici (sem drugog domaćeg) pretvore u "27. 1. 2020". Eto ti plana, pa sad vidi ko će prvi – ti ili onaj drugi lik ;-). –[[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 11:43, 27 januar 2020 (CET) == Izbrisati / obrisati == Đes, KWiki. Nisam te odavno smarao, red bi bio vala. ;-) Nego, gledao sam na TranslateWikiju naše prevode, pa ima mješovitih oblika za "delete": negdje "izbrisati / izbrisano", a negdje "obrisati / obrisano". Šta smatraš da bi bio bolji oblik u softverskom kontekstu brisanja stranica, pa da na to uskladim da bude dosljedno? – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 17:59, 7 februar 2020 (CET) : Ooo, a tu sam negdje. :-) Kakav si? A stavi "izbrisati". "Obrisati" je za nešto konkretno (npr., mokru površinu, lice i na taj fazon). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:16, 9 februar 2020 (CET) == Učenje iz primjera == Nadam se da ću se popraviti... [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 13:00, 5 mart 2020 (CET) : Ko ne (po)griješi znači da ništa i ne radi. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:11, 5 mart 2020 (CET) == Datumi == Nemoj popravljati datume, Srđan ima bota za to. Preleti sedmično, i sredi sve. :) [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 23:49, 23 mart 2020 (CET) : Nisam samo datume (barem sada), ali hvala ti na napomeni. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:52, 23 mart 2020 (CET) :: Žao mi da se patiš s tim, to je već praktično riješeno tim botom. Mislim da se Srđan raspitivao i za ispravljanje automatskog generiranja referenci, tj. datuma u njima, ali ne znam šta bi od toga. A ovo ostalo pratim, pravim mentalne zabilješke, i mislim da ću uskoro imati manje grešaka. I hvala na pomaganju :) [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 23:56, 23 mart 2020 (CET) == Nazivi singlova, pjesama i albuma == Pozdrav, imam par pitanja i odnose se na davanje imena pjesmama i albumima. Kako se vrši postavka imena za albume i singlove određenih pjevača? Da li ime ide samo bez imena pjevača ili ide i ime pjevača? Kad se zapravo ime pjevača stavlja u zagradu i kako napraviti razliku između istoimene pjesme i istoimenog albuma? Npr. Pjesma Dino Merlin - Ljubav i album Dine Merlina - Ljubav Hvala [[Korisnik:Markonixbg|Markonixbg]] ([[Razgovor s korisnikom:Markonixbg|razgovor]]) 21:37, 8 april 2020 (CEST) : Jednostavno: kad nema albuma (ili pjesama, ako je pjesma) drugih izvođača pod istim naslovom, onda ne treba dodatna odrednica u zagradi. A za ovo drugo dodaje se "(album)" i "(pjesma)". Mada će ovdje biti malo članaka o domaćim pjesmama jer jednostavno malo ko ima znanja o nastanku da bi napisao dovoljno teksta (a onih koji znaju nema na Wiki). Zato članke tog tipa uglavnom prevodimo s EN Wiki mada i kod njih ima prekratkih. A kad je riječ o albumima, imali smo članaka koji su imali samo infokutiju, jednu rečenicu i suhi spisak pjesama, a to nije članak, pa smo ih izbrisali. P. S: Vidi [[Djevojka s bisernom naušnicom|i ovo]], npr. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:09, 8 april 2020 (CEST) Ok, skontao sam. Uglavnom, što se tiče albuma i singlova, mislio sam se s tim malo detaljnije baviti pa ću praviti te stranice o kojima mogu naći bar 2 reference i gdje mogu napisati 2-3 reda teksta. Što se tiče nazivanja pjesama i albuma, postavljaću ih na način kako si i objasnio. Hvala [[Korisnik:Markonixbg|Markonixbg]] ([[Razgovor s korisnikom:Markonixbg|razgovor]]) 18:15, 9 april 2020 (CEST) Izvini za brisanje, mislio sam da se diskusije brišu nakon završetka. [[Korisnik:Markonixbg|Markonixbg]] ([[Razgovor s korisnikom:Markonixbg|razgovor]]) 14:18, 11 april 2020 (CEST) == Nyabarongo == Pozdrav, KWiki. Zanima me tvoje mišljenje o nazivu članka [[Nyabarongo]]. Razmišljao sam da prebacim stranicu na naziv "Njabarongo" jer slova "y" nema u abecedi bosanskog jezika, ali ne želim praviti greške bez potrebe. [[Korisnik:Arnel6-2|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel6-2|razgovor]]) 20:50, 21 april 2020 (CEST) : Nyabarongo. A detaljnije pogledaj [[Razgovor s korisnikom:KWiki/Arhiva 1#Naše i strane riječi za imena|ovdje]]. Hvala što pitaš i samo nastavi s radom. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:51, 23 april 2020 (CEST) == [[Stefanija Turkevič]] and [[Irena Turkevič-Martinec]] == Hello KWiki, If you have the time, and these two articles are not yet reviewed when you get a chance to look at them, could you review them? [[Korisnik:Nicola Mitchell|Nicola Mitchell]] ([[Razgovor s korisnikom:Nicola Mitchell|razgovor]]) 17:33, 10 maj 2020 (CEST) : ''Maybe baby'' :-) (don't take this wrong – it's a movie title :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:22, 11 maj 2020 (CEST) ::Hello KWiki, Could you go through the [[Stefanija Turkevič]] article the same great way you did with her sister's article [[Irena Turkevič-Martinec]] when you can find the time? [[Korisnik:Nicola Mitchell|Nicola Mitchell]] ([[Razgovor s korisnikom:Nicola Mitchell|razgovor]]) 22:42, 19 juni 2020 (CEST) ::: I will, until the end of month. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:55, 20 juni 2020 (CEST) ::::Thanks [[Korisnik:Nicola Mitchell|Nicola Mitchell]] ([[Razgovor s korisnikom:Nicola Mitchell|razgovor]]) 12:39, 20 juni 2020 (CEST) ::::: Done (albeit a little later than I said). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:32, 4 juli 2020 (CEST) ::::::When you get a chance, do you want to review my most recent change to [[Stefanija Turkevič]]? Thank you. [[Korisnik:Nicola Mitchell|Nicola Mitchell]] ([[Razgovor s korisnikom:Nicola Mitchell|razgovor]]) 12:47, 24 januar 2021 (CET) == Pitanje == Pozdrav, kolega! Imam jedno pitanje koje nije toliko vezano uz Wikipediju, ali čini mi se kao da bi mogao znati odgovor. Naime, riječ je o vezničkoj skupini "s obzirom na to". Ide li i ona poput "budući da" samo na početak rečenice jer uvodi zavisnu rečenicu koju se od glavne odvaja zarezom ili postoji kakvo drugo pravilo? Pitam podjednako za bosanski i hrvatski jezik, dobro će mi doći u prilagodbi članaka. Hvala ti unaprijed na odgovoru! --[[Korisnik:PajoPajimir|<b style="color:Red; font-family:Old English Text MT;">Pajo</b>]] [[Razgovor s korisnikom:PajoPajimir|<b style="color:Green; font-family:Old English Text MT;">Pajimir</b>]] 16:28, 11 maj 2020 (CEST) : Odzdrav / otpozdrav. :-) I hvala na pitanju. Negdje sam pročitao da kaže da "budući da" ide samo na početku, a "s obzirom na to da" samo u sredini rečenice. Meni je dovoljno do daljnjeg. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:09, 13 maj 2020 (CEST) == 7 novih svjetskih čuda == Pozdrav. Tek sada vidim da imamo dva šablona, ovaj stariji [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:7_novih_svjetskih_%C4%8Duda] i [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:Novih_sedam_svjetskih_%C4%8Duda] prema kojem sam imenovao i članak. Pa eto ako si u mogućnosti da provjeriš koji je prikladniji naziv a višak se može ukloniti. Hvala. --[[Korisnik:BosnianWikiS|BosnianWikiS]] ([[Razgovor s korisnikom:BosnianWikiS|razgovor]]) 12:51, 9 juni 2020 (CEST) == Web ili veb? == Je li [[web-stranica]] / [[web-sajt]] ili veb-stranica / veb-sajt? Znam da ste Srđan, Munja i ti već [[Razgovor s korisnikom:KWiki/Arhiva 5#Šablon:Infokutija država na takmičenju|o tome diskutovali]], ali nije donesena konačna odluka. – [[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 19:10, 13 juni 2020 (CEST) : A trebalo bi "veb-sajt" (za ''website'') i "veb-stranica" (za ''web page'') ako već nećemo prevoditi. Upravo vidjeh "veb-portal" u ovoj aplikaciji ''Pravopis.ba''. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:50, 13 juni 2020 (CEST) == Zahvala == Pozdrav, kolega KWiki! Srdačno Vam se zahvaljujem na toploj dobrodošlici. Veselim se našoj budućoj suradnji. Ako trebate bilo što slobodno ostavite poruku na mojoj stranici za razgovor. Još jednom, hvala i ugodan dan! [[Korisnik:Bonzg|Bonzg]] ([[Razgovor s korisnikom:Bonzg|razgovor]]) 13:09, 16 juni 2020 (CEST) ==Samo me interesuje== razlika između "Do teritorijalne reorganizacije u Sloveniji bila je u sastavu stare općine Radovljica" i "Do teritorijalne reorganizacije u Sloveniji nalazila se u sastavu stare općine Radovljica"? odn. šta je ispravno, a šta neispravno. Hvala.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 14:36, 16 juni 2020 (CEST) : Pravilno je "bila je" (izraz glasi "biti u sastavu"; a nalazi se nešto što je izgubljeno ili neotkriveno). Doduše, ima nekih situacija s enklitičkim oblicima "jesam" u kojima "nalaziti se" bolje paše zbog tečnosti rečenice. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 04:02, 19 juni 2020 (CEST) == Zahvala i pitanje == Pozdrav, hvala vam na poruci i dobrodošlici. Sredjujem članak o Šejli Kamerić i prihvatila sam da se promjene ne vide; vlasnik članka treba da prihvati promjene - da li mi možete pomoći oko toga - sad čekam tu osobu da potvrdi ili ne potvrdi promjene? Hvala vam na odgovoru i izvinite ako su pitanja previse basic, učim još. :) [[Korisnik:Zivazava|Zivazava]] ([[Razgovor s korisnikom:Zivazava|razgovor]]) 15:16, 25 juni 2020 (CEST)Zivazava[[Korisnik:Zivazava|Zivazava]] ([[Razgovor s korisnikom:Zivazava|razgovor]]) 15:16, 25 juni 2020 (CEST) : He-he :) Ma nema problema. Ne postoji nikakav "vlasnik članka", samo iskusniji korisnici s dodatnim opcijama (birokrati, administratori, urednici) koji pregledavaju i odobravaju izmjene (novih ili neregistriranih korisnika). Wikipedija je '''slobodna''' za sve (ali ima određena pravila i smjernice, kao i svaki projekt, naravno; linkovi na osnovne stvari upravo su u dobrodošlici – zato se i postavlja). Izmjene će već neko pregledati (možda i ja ako me neko ne preduhitri – trenutno radim drugu stvar). Pozdrav i svako dobro. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:22, 25 juni 2020 (CEST) Hvala za objašnjenje! Sve jasno :) Pozdrav i svako dobro i vam! Javim se ako bude još nešto, ako vam nije problem! --[[Korisnik:Zivazava|Zivazava]] ([[Razgovor s korisnikom:Zivazava|razgovor]]) 21:17, 29 juni 2020 (CEST)Zivazava == Pozivnica == {{DiscordD}} Obavezno dođi :) --[[Korisnik:Arnel6-2|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel6-2|razgovor]]) 18:21, 3 juli 2020 (CEST) ==Ne izmišljaj== života ti. Stavi ti sad tačke iznad 12.000 naselja...:)--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 16:28, 6 juli 2020 (CEST) : Ne izmišljam. :) Rekao bih daleko prije da sam vidio. A postoje botovi i AWB, valjda se mogu donekle "upregnuti" za to. Ti samo nastavi svoj posao (bez kojeg bi ovaj projekt bio prilično siromašniji). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:12, 6 juli 2020 (CEST) ::Hajde, hajde...valjda niko neće crći bez tačkica, kukica, crtica...Lijep pozdrav.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 18:18, 6 juli 2020 (CEST) ::: Ubacit ću ja AWB-om tačke i interne linkove, samo treba buduće članke tako formatirati!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:00, 6 juli 2020 (CEST) == Gradovi == Pitanje vezano za deklinaciju gradova, npr. "Grad Bihać", "Grad Cazin" i "Grad Živinice". Da li je * "Spisak naseljenih mjesta u gradu Bihać" ili "...u gradu Bihaću" * "Spisak naseljenih mjesta u gradu Cazin" ili "...u gradu Cazinu" * "Spisak naseljenih mjesta u gradu Živinice" ili "...u gradu Živinicama"? --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 23:29, 26 juli 2020 (CEST) : Već sam kod tebe nešto odgovorio, ali ono je kad je odrednica "općina". Kod odrednice "grad" ide "...u gradu Bihaću / Srebrenici / Livnu", tj. mijenjaju se obje riječi kojeg god roda (i broja) grad bio. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:48, 27 juli 2020 (CEST) == Hinokitiol == Izgleda, Čiča, grdno sam te rasrdio sa "jedinjenjem", ha-ha! Ovo je, stari moj, bilo onako "leteċi" pošto na sh i sr-wiki piše da je hinokitilol organsko jedinjenje, a na en-wiki "compounds". Ma nije ni bitno, stavljaj šta hoćeš. Pozdrav! – [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 02:28, 10 august 2020 (CEST) : {{Spomeni|Nerko65}}: Ma kakvo rasrđivanje... :-) Nego ''jedinjenje'' je u srpskom; u bosanskom je ''spoj''. ;-) Inače, kakav si? Kakva je situacija? P. S: Ne daj se '''godinama''', druže! :-) ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:42, 10 august 2020 (CEST) : {{Spomeni|KWiki}}: Super sam, hvala na pitanju. Život ide u laganom ritmu, što je nekad pjevao Zvonko Bogdan. Situacija je dobra ovdje gdje sam ja, a ti mi se Čiča čuvaj tamo i pazi to malo posla što je još ostalo. Lijep pozdrav.:-) [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 20:12, 11 august 2020 (CEST) == Padež == Pozdrav, zar nije prirodnije reći Diskografije grupe Coldplay umesto Coldplaya kako si ti stavio? Vodim se logikom kako piše u kategoriji npr. [[Diskografija grupe Queen]]. – [[Korisnik:SimplyFreddie|SimplyFreddie]] ([[Razgovor s korisnikom:SimplyFreddie|razgovor]]) 15:20, 24 septembar 2020 (CEST) : Odzdrav. :-) Nema potrebe za dodatnom odrednicom u slučajevima kad se naziv može normalno deklinirati, poput ovog, i kad je značenje nedvosmisleno. I kod Queena može bez nje (sama riječ "Diskografija" dovoljna je odrednica), samo što je to davno napravljeno, a muzika inače nije jedno od područja kojima se bavim ovdje, osim sporadičnih manjih izmjena, pa nisam zalazio "tamo". – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:34, 24 septembar 2020 (CEST) ==Preusmjerenje== Poništeno preusmjerenje u članku [[bubreg]] bespotrebno je i brzopleto. Isto imaju i ostale wiki. Ako poništavate, obrišite link, a što je jazuk! [[Korisnik:Crazy&#38;confused|Crazy&#38;confused]] ([[Razgovor s korisnikom:Crazy&#38;confused|razgovor]]) 16:36, 28 septembar 2020 (CEST) : Čemu kilometarska preusmjerenja ako se naziv članka sastoji od jedne riječi? Linkuje se samo ta riječ. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:49, 28 septembar 2020 (CEST) ;Malo smo pre[[nerv]]ozni ?! Našto to i čemu?! [[Korisnik:Crazy&#38;confused|Crazy&#38;confused]] ([[Razgovor s korisnikom:Crazy&#38;confused|razgovor]]) 23:30, 30 septembar 2020 (CEST) :: Malo smo pregluhi i nedokazni. Krhko je znanje. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:14, 1 oktobar 2020 (CEST) == Kreiranje kategorija == Dobar dan, KWiki, samo sam usput želio pitati, pošto sam još uvijek nov na wikipediji, možete li mi objasniti kako se prave nove kategorije. Ja želim trenutno da napravim kategoriju ''Twitch-streameri'' (jedna od kategorija u članku [[Tyler1]], nisam siguran da li mogu postavljati reference ovdje), ali ne znam kako da je ubacim kao aktivnu ili postojeću kategoriju. Volio bih da mi pojasnite. Lijep pozdrav! [[Korisnik:Zonaga|Zonaga]] ([[Razgovor s korisnikom:Zonaga|razgovor]]) 20:56, 30 septembar 2020 (CEST) : Isto kao i sve drugo. :-) Ukucaš <nowiki>[[Kategorija:(Naziv kategorije)]]</nowiki> na dnu članka (a ne moraš ni ukucavati – samo klikni na komandu u donjoj alatnoj traci) i sačuvaš. Ako je plava, znači da postoji. Ako je crvena, klikneš na nju i napraviš je i povežeš je na Wikipodacima s istom kategorijom na drugim Wikipedijama kao što se povezuju i članci. Bitno je samo pravilno imenovati i kategorizirati (i kategorije se kategoriziraju). Ako postoji kategorija na Commonsu povezana s datom kategorijom na Wikipediji, onda se ubaci i <nowiki>{{Commonscat|(Naziv kategorije na Commonsu)}}</nowiki>. Isto važi i za portal. Klikni na bilo koju postojeću, pa onda na "Uredi izvor" da vidiš kako to izgleda "iza zavjese". Evo, npr., [[:Kategorija:Granice Bosne i Hercegovine|ova]]. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:07, 30 septembar 2020 (CEST) : {{Spomeni|Zonke}}: Zaboravih ti reći da i u Postavkama, na kartici Dodaci, staviš kvačicu pokraj HotCata. Tada ćeš u člancima pored kategorija vidjeti plus-minus, minus i dvije strelice; klikom na plus dodaješ ili mijenjaš kategoriju/-e (otvori se polje da ukucaš), klikom na minus direktno uklanjaš. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:47, 1 oktobar 2020 (CEST) ::[[Korisnik:KWiki]] imam jedan "zadatak" za tebe, naime kategorije Nogometaši xy kluba su nam prilično "zapuštene", pa ja pokušavam malo srediti na način da dodajem one kategorije koje su napravljene pomoću ovih alata "Category suggester" i "Catcheck", međutim tu mi se javlja problem što jako puno klubova nema kategoriju Nogometaš xxx kluba. Obzirom da ja tu mogu napraviti jako puno grešeka u nazivu, možeš li ti malo poraditi na tome kada stigneš, nema veze što za sada ima samo jedan igrač u kategoriji, napuniti će se vremenom. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:47, 15 oktobar 2025 (CEST) :::Samo daj primjere, pa ću malo-pomalo. Mada tu ima i kategorija u kojima će teško ikad biti više od jednog članka. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:56, 15 oktobar 2025 (CEST) ::::Primjera je more, otiđi na Posebne stranice/Kategorije i u pretraživač upiši Nogometaši pa će ti izlistati sve kategorije koje su kreirane i koje su tražene (crvene) koje počinju sa tom riječi pa opleti :), nema veze što će neke kategorije biti sam opo jedan članak, ko zna možda za 10, 20, 50 godina neko odluči da napravi članke za svakog igrača iz tog kluba. U dosta članaka nogometaša nisu dodane kategorije kluba, pa i nije skroz realna situacija da li imamo jednog ili više u toj kategoriji. Evo na primjer u [[Kategorija:Nogometaši Neretve|Nogometaši Neretve]] bio je jedan igrač, sada su tri. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:00, 15 oktobar 2025 (CEST) == Obrisana stranica (pomoć) == Poštovani, skoro sam počela kačiti tekstove na Vikipediji i jako bih vam bila zahvalna na pomoći. Stranica koju sam okačila o Meridian Sportu je obrisana, a kao razlog je naveden "reklama" (https://bs.wikipedia.org/wiki/Meridian_Sport). Možete li mi reći koji deo je tačno reklamni? Želela bih da okačim stranicu i da ona bude u skladu sa svim pravilima Vikipedije, te bi mi dobrodošla Vaša pomoć. Ako možete, uputite me, molim Vas, na reklamni deo kako bih ga ispravila i prilagodila. Hvala unapred! : Nemam vremena ovih dana, a nisam ga ni stigao pogledati prije nego što je izbrisan. Ne znam koliko su kladionice i relevantne za enciklopediju ovog tipa (možda jesu, nisam se nikad bavio njima). Stil pisanja treba biti objektivan, opisati kompaniju "udaljeno", "iz trećeg lica", uz navođenje provjerljivih referenci (nepovezanih s Meridian Sportom, tj. vanjskih izvora). Pozivam i [[Korisnik:AnToni|AnTonija]] da dadne još smjernica po potrebi. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:12, 27 oktobar 2020 (CET) == Site notice == Ja sam rekao Harisu da onako napiše site notice, da ne ispadne da je on nepismen haha. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 22:40, 5 novembar 2020 (CET) : Hahaha :-) Imaš nagradu za poštenje (makar verbalnu). :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:56, 5 novembar 2020 (CET) == Vojna historija Mađarske == Poštovani KWiki, postoji kategorija na WCommonsu. U nastavku je link [https://commons.wikimedia.org/wiki/Category:Military_history_of_Hungary]. Pozdrav, [[Korisnik:Silverije|Silverije]] ([[Razgovor s korisnikom:Silverije|razgovor]]) 19:39, 12 novembar 2020 (CET) : Znam. :-) Nego treba u kategorije dodavati šablon <nowiki>{{Commonscat|Naziv kategorije (na engleskom)}}</nowiki> kad ta kategorija postoji i na Commonsu. Ma sitnica zapravo. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:22, 12 novembar 2020 (CET) == Vulkani na Kamčatki == Ja sam siguran da može ići za Azijski mjesec ;) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 10:54, 18 novembar 2020 (CET) == Muke s deklinacijom == Bok, KWiki! Imam jedno pitanje... Nedavno je jedan kolega na hr.wiki pitao kako treba deklinirati imena različitih sportskih klubova ako se sastoje od više riječi (npr. Šahtar Donjeck)... Budući da sam vidio da si ti napravio [[:Kategorija:Nogometaši Dinamo Kijeva|ovo čudo]], pretpostavljam da mi možeš objasniti zašto se deklinira samo posljednja riječ u imenu? Znam da sam na fakultetu učio da se u npr. višerječnim imenima djela na latinskom deklinira samo posljednja riječ (npr. Carmina Burana, Carmina Burane itd.), ali vrijedi li to i za ostale jezike? Unaprijed ti hvala na odgovoru! [[File:Face-smile.svg|20px]] -- [[Korisnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune,'''</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 19:59, 23 decembar 2020 (CET) : Zdravo, zdravo! Koliko se sjećam, u bosanskom to pravilo važi i za ovakve slučajeve. Što ne znači da nekad neću provjeriti. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:23, 24 decembar 2020 (CET) == Kad ste već tu == <s>Imamo li mi ovdje HotCat alat? Zašto se kategorije moraju "ručno" postavljati?</s>--[[Korisnik:Santasa99|Santasa99]] ([[Razgovor s korisnikom:Santasa99|razgovor]]) 15:19, 4 februar 2021 (CET) Problem rješen!--[[User:Santasa99|<span style="color:maroon; text-shadow:#666362 0.2em 0.2em 0.4em;">'''ⓢⓐⓝⓣⓐ'''</span>]] &nbsp;<sup>[[File:Saturn - The Noun Project.svg|24px]] &nbsp;<sup>[[Razgovor s korisnikom:Santasa99|pit]]</sup></sup> 21:46, 4 februar 2021 (CET) == Sob/irvas == Kaže li se kod vas sob ili irvas? Pitam jer se sob spominje 9 puta [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno%3AStaJeLinkovanoOvdje&target=sob&namespace=], a irvas 7 [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno%3AStaJeLinkovanoOvdje&target=Irvas&namespace=] [[Korisnik:Croxyz|Croxyz]] ([[Razgovor s korisnikom:Croxyz|razgovor]]) 21:02, 19 februar 2021 (CET) : U rječniku unutar novog ''Pravopisa'' stoji "sob" (barem na aplikaciji "Pravopis.ba"), ali ni "irvas" nije nepoznat u svakodnevnoj praksi. Dakle, dati prednost "sobu", a "irvas" ostaje stvar ličnog izbora (ne može se označiti kao nepravilan jer nema razloga za to). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:36, 19 februar 2021 (CET) == Magistralne ceste / putOvi == E, šta da radim s [[:Kategorija:Magistralne ceste u Bosni i Hercegovini|ovakvim kategorijama]] i riječima u člancima? Važe li kao dubleti ili mijenjam po uzoru na [[Special:Diff/2825320|ovo]]? – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 20:01, 26 februar 2021 (CET) : Trebalo bi "put(evi)" u naslovima članaka i kategorija radi ujednačenosti, a u tekstu je stvar izbora jer je i "cesta" u redu. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:45, 26 februar 2021 (CET) == Muzička terminologija == Evo mene opet. :-) Radim na infokutiji za albume da automatski ispisuje boje i vrste albuma, pa se nadam da ćeš mi moći pomoći kako napraviti razliku između određenih termina. Pazi sad ovo: navode različito [[:en:soundtrack|soundtrack]], [[:en:television theme music|television theme]], [[:en:film score|film score]] i [[:en:cast recording|cast recording]]. Imaš li ikakve prijedloge kako bih ih mogao razlikovati? Zasad sam samo preveo ''film score'' kao [[filmska muzika]], što je logično, a iskreno ne znam kako ovo ostalo. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 18:39, 1 mart 2021 (CET) : Siguran sam samo da je "film score" filmska muzika. :-) "Soundtrack" bi mogao biti "zvučna podloga" (i širi je pojam od filmske muzike), a "Theme music" muzička tema (eventualno muzički motiv). "Cast album" možda je najbolje ne prevoditi do daljnjeg :-) ("album glumačke postave"). Naravno, sve je ovo podložno reviziji / promjeni. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:17, 1 mart 2021 (CET) == Nazivi filmova / specijala / serija == Imam pitanje, ako ne postoji ni bosanski ni hrvatski naziv nekog filma / specijala ili serije, smijemo li koristiti srpske nazive (prilagođene bosanskom pravopisu)? '''''[[User:ImJustThere|<span style="color: #d40606">Kori</span><span style="color: #ee9c00">snik</span><span style="color:#e3ff00">ca:I</span><span style="color:#001a98">mjust</span><span style="color:#86007D">there</span>]]''''' 12:45, 10 mart 2021 (CET) : Ako postoji naziv rasprostranjen na tržištu Srbije, onda ne vidim problem u tome. No, čim se pojavi bosanski naziv (ili hrvatski, jer većina filmova i serija u Bosnu i Hercegovinu stiže preko Hrvatske), trebalo bi ga promijeniti. A uvijek je korisno i napraviti preusmjerenje s izvornog naziva. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:32, 10 mart 2021 (CET) ::OK, thx. BTW, nezz jesi li primijetio, ali nedavno sam dovršila ''[[Snježno kraljevstvo]]'', da znaš :). '''''[[User:ImJustThere|<span style="color: #d40606">Kori</span><span style="color: #ee9c00">snik</span><span style="color:#e3ff00">ca:I</span><span style="color:#001a98">mjust</span><span style="color:#86007D">there</span>]]''''' 16:28, 10 mart 2021 (CET) ::: A dama je prekoputa... Pa što ne šutiš? :-) Primijetio sam, naravno (tj. Srđan mi je rekao :)), ali baš sam danas ostavio poruku na Čaršiji da se ipak neću moći posvetiti tome kao što sam bio planirao jer život trenutno ima "jače" planove". :) Neću biti ovdje sljedeće 3-4 sedmice. A ti samo radi i pitaj "starije" ako šta zapne. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:28, 10 mart 2021 (CET) == Pitanje == Pozdrav, KWiki! Zanima me piše li se "božiji" ili "božji" ili je moguće oboje? U pravopisu iz 2018. je "božiji", mada mu ja i nešto ne vjerujem jer ima već ''podosta'' grešaka :) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 16:45, 17 mart 2021 (CET) : {{Spomeni|Arnel}}: U bosanskom su pridjevi ovog tipa na ''-iji''. A ovaj može biti ili "'''B'''ožiji" (< '''B'''og) ili "'''b'''ožiji" (< '''b'''og u općem značenju). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:28, 27 mart 2021 (CET) ::Hvala na odgovoru! I brzo nam se vrati ;) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 12:08, 27 mart 2021 (CET) == Spužva Bob Skockani == Pozdrav, nedavno sam dovršio članak ''[[Spužva Bob Skockani]]''. Ako nije problem, bi li ga možda mogao pregledati? Hvala, lp. :) '''''[[User:ImJustThere|<span style="color: #d40606">Kori</span><span style="color: #ee9c00">snik</span><span style="color:#e3ff00">ca:I</span><span style="color:#001a98">mjust</span><span style="color:#86007D">there</span>]]''''' 20:21, 26 april 2021 (CEST) : Ako-ako. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:50, 26 april 2021 (CEST) == Grad / grad == Pitah te [[Special:Diff/3305385|ovdje]], ali možda se nismo dobro razumjeli pa rekoh da provjerim prije nego što masivno idem mijenjati botom. Ima podosta opština koje su zvanično postale gradovi relativno nedavno ([[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|imaš ovdje spisak zvaničnih gradova]]). E sad, nisam siguran treba li, ako uzmemo primjer Dervente, tretirati "grad" kad dio naziva ili odvojeno kao običnu imenicu? Npr. "X je naseljeno mjesto u ''gradu Derventi''" ili "X je naseljeno mjesto u ''Gradu Derventi''". – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:32, 30 april 2021 (CEST) : A rekao bih da je ovo kao i s riječju "općina": kad se misli na instituciju, veliko O, a kad se misli na teritorijalnu jedinicu, malo O. Vidi šta kažu i [https://pravopis.hr/pravilo/ostala-imena/100/ ovdje], pod F. Doduše, "Grad" može biti i dio zvaničnog imena teritorijalne jedinice (npr., Grad Zagreb), pa je u tom slučaju G veliko. Kod službenih gradova u Bosni i Hercegovini najprije bih rekao da se "grad" odnosi samo na status naselja, tj. da nije dio službenog naziva. (Drugo je kad je riječ o nazivu /pod/institucije, npr., "Porezna služba Grada X".) Valjda te nisam dodatno zbunio. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:23, 30 april 2021 (CEST) :: Ništa onda, stavio sam malim slovom. Ako bude kasnije trebalo mijenjati tu je sada bot pa neće biti (toliki) problem. :-) – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 10:19, 1 maj 2021 (CEST ==Zar malko ne pregonite?!== Zar je teško ispraviti slovnu grešku u jednoj rečenici?! Lakše obrisati cio šablon et al. Zar i ja ne učestvujen u konsenzuisu i zašto me ne obvavijestite kadobrišete cio članak?!!! Bio je to doslovbno preveden en.wikipedijski članak. Sve mi se čini da vježbate strogoću na (u genetici) boljem od sebe. Ne cijenite sav prijepodnevni trud!!! [[Korisnik:21775198.138-dopisnik|21775198.138-dopisnik]] ([[Razgovor s korisnikom:21775198.138-dopisnik|razgovor]]) 00:02, 3 maj 2021 (CEST) : Piše zašto je obrisan (jedna rečenica nije i ne može biti članak; greška nije utjecala na brisanje, inače bi bila gomila obrisanih; to je bila samo usputna primjedba). Ako ima još materijala za članak, pa ništa lakše nego vratiti ga. P. S: Ne vježbam strogoću. Cijenim trud. Zato Vas i opominjem, jer znam da možete raditi bolje / pažljivije, ali kao da ste non-stop u nekom sprintu. Wikipedija je dugoprugaška utrka. Nikad neće biti urađeno sve što bi trebalo biti urađeno, ni na EN, kamoli na ovima poput naše. Kvalitet bi trebao biti ispred kvantiteta (ne potcjenjujući ni kvantitet). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:48, 3 maj 2021 (CEST) :: Bilo bi fer da mi se javi kad se članak obriše i zašto. Bilo bi fer da se poštuje obim kao i u en.wiki. Imam i ja pametnijeg posla. [[Korisnik:21775198.138-dopisnik|21775198.138-dopisnik]] ([[Razgovor s korisnikom:21775198.138-dopisnik|razgovor]]) 02:09, 5 maj 2021 (CEST) ::: Još jednom: '''ne postoji obaveza ni pravilo za obavještavanje o brisanju ni na jednoj Wikipediji''' (koliko mi je poznato). A zar ne bi bilo lijepo bolje vladati svojim jezikom i ne upotrebljavati konstrukcije koje on ne poznaje? Neke konstrukcije ili oblici koji su u engleskom sasvim normalni u našem jednostavno ne postoje niti mogu postojati zbog razlike u prirodi jezikâ i nemamo niti ikad možemo imati njihove ekvivalente. (Digresija: Nekad smo imali neke od njih, prije 800-900 i više godina, ali su s vremenom i razvojem jezika nestali. Ruski je sačuvao najviše iz tih starih vremena.) A Vi uporno po njima. I opet svako drugi kriv, samo Vi uvijek i u svemu u pravu, uvijek zavjera protiv Vas, neko ometanje, sprečavanje... A ne vidite da neke stvari radite pogrešno. U redu je i pogriješiti, niko od nas nije mašina, ali ustrajavanje u greškama (raznih vrsta) već je zabrinjavajuća stvar. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:51, 5 maj 2021 (CEST) == Osmansko Carstvo == Ako misliš [[Special:Diff/3316267|da bi ovo trebalo biti primarni naziv]] u naslovima, kategorijama i slično, javi, pa ću uskladiti. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 21:02, 19 maj 2021 (CEST) : Bit će javljeno ako bude potrebe. A dotad ostaje dublet (jer šta ćemo s onda s riječju "Osmanlije" – ne možemo reći "Osmani" :-)). Usputni info: država se službeno zvala "Osman(lij)ska Država", ali je kod nas ustaljeno "Carstvo", po analogiji prema ostalim državama sličnog sistema vlasti. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:11, 20 maj 2021 (CEST) == Čaršija == Pozdrav. Ima jedna stvar što treba promijeniti, a to je kada uđeš na "Čaršija" stranicu, i ispod kada kliknes na link " Međunarodna statistika, broj članaka, korisnika, administratora...", taj link je mrtav tj. ne postoji više, našao sam statistku međunarodnu od wikipedije, pa ako možeš kako da promijeniš, ja bi to uradio, ali ne znam gdje se nalazi taj tekst što napisan na čaršiji. [https://wikistats.wmcloud.org/display.php?t=wp Evo] statistike, mi smo na 74. mjestu. [[Korisnik:SanelPandzic|SanelPandzic]] ([[Razgovor s korisnikom:SanelPandzic|razgovor]]) 18:02, 13 juni 2021 (CEST) : Evo Šemso je [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%A0ablon:%C4%8Car%C5%A1ija&curid=373625&diff=3324292&oldid=3208397 vidio] poruku prije mene. Hvala na napomeni. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:55, 13 juni 2021 (CEST) == Prevođenje serija na naš jezik kod glumaca == {{Spomeni|KWiki}} Pozdrav, zanima me kada radim članke o glumcim, i kada pišem filmove i serije u kojima su glumili, da li se moraju ti filmovi i serije prevest na nas jezik? Ja sam radio nekoliko članaka oko glumaca, i svi filmovi i seriji u kojima su glumili, sam stavio u tabelu i na naš jezik, a možda ne treba prevodit, pa da pitam :) [[Korisnik:SanelPandzic|SanelPandzic]] ([[Razgovor s korisnikom:SanelPandzic|razgovor]]) 11:32, 18 juni 2021 (CEST) : Treba prevesti sve za što postoji prihvaćen naziv na našem govornom području, pogotovo hrvatskom (jer dobar dio filmova i serija kod nas stiže preko hrvatskih distributera), a kad ga nema, ostavlja se originalni naziv. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:04, 18 juni 2021 (CEST) == Strana vs stranica == Zdravo, KWiki! Negdje sam pročitao, mislim da je bilo u hrvatskom Jezičnom savjetniku, da postoji vrlo sitna značenjska razlika između riječi "strana" i njenog deminutiva "stranica". Naime, "strana" primarno znači "jedna od površina koja omeđuje kakvo tijelo", a stranica "jedna od dviju površina lista papira". Šta ti misliš o tome? Bi li trebalo premjestiti Početna strana ⇒ Početna stranica? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20:38, 19 juni 2021 (CEST) : Ne znam kako mi to nikad nije došlo na um sve ove godine, ali ovo je tačno; trebalo bi "stranica". – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:01, 19 juni 2021 (CEST) == Nemamo nikoga odavde. == znam da nema, nego nešto testirah [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:59, 20 august 2021 (CEST) == Ukrajinski naziv „Полісся” == Kako valja postupiti sa prenosom ovog područja u Ukrajini? Kod Ukrajinaca se naš nastavak -nje/-je piše kao -ння/-я, što se transkribira kao -ja, ali onda u prenosu više liči na ženski rod. Vidim da je neko u [[Ukrajina|članku o Ukrajini]] ovom problemu pristupio tako što je naziv u nominativu ostavio kao ''Polisja'', a sve ostale padeže tvorio kao da su uzeti od nominativa srednjeg roda (dakle, nom. ''Polisja'', gen. ''Polisja'', lok. ''Polisju''). Volio bih čuti mišljenje administratora. [[Korisnik:Kostović|Kostović]] ([[Razgovor s korisnikom:Kostović|razgovor]]) 11:19, 14 oktobar 2021 (CEST) : U nominativu treba "Polesje", u duhu našeg/-ih jezika. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:54, 14 oktobar 2021 (CEST) == Kamčatka == 90% sam siguran da može za Azijski mjesec, ipak je na azijskoj strani Rusije. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 20:43, 3 novembar 2021 (CET) : Sigurno! 102%. Willkommen in Asia Club!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:47, 3 novembar 2021 (CET) :: Viel danke. :-) Lani sam namjeravao štošta uraditi za Azijski mjesec i bio sam počeo, ali me splet okolnosti udaljio od kuće na mjesec dana. Ni ove godine neću moći previše doprinijeti jer imam i drugih obaveza, ali Bože moj, može koliko može već. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:53, 3 novembar 2021 (CET) == Revertiranje == Sve OK. Tu promenu sam napravio samo kao primer za studente balkanistike ovde u Pragu tokom objašnjavanja kako Wikipedija radi. ;-) Pozdrav. [[User:Aktron|Aktron]] ([[User talk:Aktron|r]]|[[Special:Contributions/Aktron|d]]) 22:28, 9 novembar 2021 (CET) : Ah... To je skroz druga stvar. :-) Svako dobro. Ide pozdrav pješke sve do Češke. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:34, 9 novembar 2021 (CET) == kompozicije == bio sam u dilemi [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 15:00, 10 novembar 2021 (CET) ==Članak Admir Husić== Lijep pozdrav, postavio sam članak "Admir Husić" ali je predložen za brisanje. Priznajem da je članak neuredan jer nisam imao mnogo vremena da ga uredim, pa bi to popravio... Što se tiče relevantnosti, čovjek je Kurra Hafiz, pogledajte u članku "Hafiz" šta to znači. On je jedan od dvojice u BiH i regionu. Pa bi vas zamolio da ne brišemo članak a ja bi ga uredio i kategorisao, tad će imat smisla. Hvala : {{Spomeni|Bosniarasta}}: Znam ko je, a dvojicu kurra hafiza znam lično. :-) No, ovdje članci trebaju biti u skladu sa smjernicama Wikipedije. Nije me nikako bilo na Wiki gotovo četiri sedmice (sad će me biti dosta rjeđe nego prije), pa, ako je ovo što spominješ bilo u tom periodu. nemam pojma šta je bilo sa člankom niti znam kakav je bio. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:21, 31 decembar 2021 (CET) == Partije SP u šahu 2021 == Šta misliš šta je bolje: da su dijagrami s partijama koji prikazuju automatski sve poteze [[Partije Svjetskog prvenstva u šahu 2021.|ovdje]] kod svake partije, ili u [https://bs.wikipedia.org/wiki/Svjetsko_prvenstvo_u_%C5%A1ahu_2021.#Partije glavnom članku]? --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:03, 4 januar 2022 (CET) : Kad već postoji poseban članak za partije, onda neka ih tu. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:46, 18 januar 2022 (CET) == How we will see unregistered users == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin=content/> Hi! You get this message because you are an admin on a Wikimedia wiki. When someone edits a Wikimedia wiki without being logged in today, we show their IP address. As you may already know, we will not be able to do this in the future. This is a decision by the Wikimedia Foundation Legal department, because norms and regulations for privacy online have changed. Instead of the IP we will show a masked identity. You as an admin '''will still be able to access the IP'''. There will also be a new user right for those who need to see the full IPs of unregistered users to fight vandalism, harassment and spam without being admins. Patrollers will also see part of the IP even without this user right. We are also working on [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation/Improving tools|better tools]] to help. If you have not seen it before, you can [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation|read more on Meta]]. If you want to make sure you don’t miss technical changes on the Wikimedia wikis, you can [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|subscribe]] to [[m:Tech/News|the weekly technical newsletter]]. We have [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation#IP Masking Implementation Approaches (FAQ)|two suggested ways]] this identity could work. '''We would appreciate your feedback''' on which way you think would work best for you and your wiki, now and in the future. You can [[m:Talk:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation|let us know on the talk page]]. You can write in your language. The suggestions were posted in October and we will decide after 17 January. Thank you. /[[m:User:Johan (WMF)|Johan (WMF)]]<section end=content/> </div> 19:10, 4 januar 2022 (CET) <!-- Message sent by User:Johan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johan_(WMF)/Target_lists/Admins2022(1)&oldid=22532492 --> == Jedno pitanje == Pozdrav, KWIki. Muči me uvijek da li da pišem "rok-muzika" ili "rock". Isti problem i sa "punk" ili "pank". Šta je pravilno? [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 08:13, 2 mart 2022 (CET) : Nisi jedini. :-) Trebalo bi fonetski: "rok-muzika", "rok" (jest da postoji i slavensko "rok", ali zato je tu kontekst), "pank", "pank-muzika". Mada znam da ima i pravaca koje je bolje ostaviti u originalu; mislim, kako drugačije pisati, npr., ''death metal''? :-) No, ove već odomaćene, koji su prvi nastali i ušli u jezik i već imaju izvedenice treba pisati prilagođeno našem jeziku. A ako autor iz nekog razloga želi koristiti izvorni oblik, onda to ide pod italik. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:25, 2 mart 2022 (CET) ::Hvala na odgovoru. Sad imam par stvari za izmijeniti :) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 19:00, 6 mart 2022 (CET) == MassDelete == Hello, thanks for the deletions! By the way, if you load <syntaxhighlight lang="js"> mw.loader.load('//en.wikipedia.org/w/index.php?title=User:Animum/massdelete.js&action=raw&ctype=text/javascript'); </syntaxhighlight> through your common.js, you can delete a given list of pages through an interface at [[Special:MassDelete]]. [[Korisnik:1234qwer1234qwer4|1234qwer1234qwer4]] ([[Razgovor s korisnikom:1234qwer1234qwer4|razgovor]]) 22:43, 23 mart 2022 (CET) :Thank you too. I am pretty unfamiliar with these kinds of things on Wiki. Greetings. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:19, 23 mart 2022 (CET) == Joni i ioni == Brzo pitanje. :) Jon ili ion? Senahid u onoj aplikaciji navodi samo „jon”. — [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12:02, 26 mart 2022 (CET) :Koliko znam, "ion" bi bilo preciznije, ali riječi se ipak prilagođavaju jeziku primaocu, tako da ću još provjeriti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:51, 26 mart 2022 (CET) :Dakle, "jon" (do daljnjeg). Da se mene pita, ostavio bih "ion(ski)" (zbog opozicije prema "jon(ski)" < Jonjani), ali nisam u pravopisnoj komisiji. :-) A možda im je etimologija ista, pa ne znam koliko bi u tom slučaju imalo smisla pravljenje opozicije. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:53, 11 april 2022 (CEST) == Pitanje u vezi Nedžad Ibrišimović članka == Poštovanje, hvala Vam na ispravci! Obzirom da je bio dogovor da se stavlja etnička grupa umjesto nacionalnost, zbog toga stavila. Interesuje me kako je to moguće ubaciti u infobox? Hvala unaprijed. [[Korisnik:Selma373|Selma373]] ([[Razgovor s korisnikom:Selma373|razgovor]]) 13:29, 11 april 2022 (CEST) :Promijeni se naziv parametra u kodu [[Šablon:Infokutija pisac|samog šablona]]. No, to je bolje prepustiti "tehničarima". A ne znam za spomenuti dogovor (doduše, znao sam biti odsutan s Wiki, pa sam možda propustio nešto). Inače, kad je riječ o "osjetljivijim" detaljima, to ne ide bez konsenzusa Wiki-zajednice. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:49, 11 april 2022 (CEST) ::{{Ping|Selma373}}: O kakvom se dogovoru radi? Da se narodi preimenuju u etničke grupe? Takvi dogovori mi nisu poznati niti su mogući, jer bi se radilo o samovoljnom preimenovanju određenih pojmova.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:37, 11 april 2022 (CEST) :::Hvala vam na odgovoru. [[Korisnik:Selma373|Selma373]] ([[Razgovor s korisnikom:Selma373|razgovor]]) 21:36, 11 april 2022 (CEST) == Muke s Uneskom == Bok, KWiki! Samo sam u prolazu, ali imam jedno pitanje za tebe. Naime, trenutačno na hr.wiki botom popravljam posvojne oblike za akronim "UNESCO" u skladu s našim pravopisom iz 2013., koji preporučuje da pišemo "UNESCO-ov". Dakle, sufiks koji označava posvojnost ostaje nam u punom obliku. Međutim, želio bih se tim ispravljanjem pozabaviti i ovdje, pa me zanima kakva je situacija u bosanskom. Zavirio sam na brzinu u Senahidov pravopis, ali ondje nisam naišao na posvojni oblik. Jedino što mi je upalo u oko jest to da spominje leksikaliziran oblik "Unesko". Drugim riječima, kakav bi posvojni oblik preporučio? Uneskov, UNESCO-v ili UNESCO-ov? Ili možda nešto drugo? Hvala ti unaprijed na odgovoru! [[File:Face-smile.svg|20px]] --[[Korisnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor s korisnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 13:41, 18 april 2022 (CEST) :Ma UNESCO-ov, nema tu neke dileme. :-) Eventualno Uneskov, ali i to je nategnuto. Akronimi su akronimi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:43, 18 april 2022 (CEST) ==Idem sad redom== pa polako ispravljam...Pozz ...--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 12:50, 14 maj 2022 (CEST) :{{Spomeni|Rethymno}}: Naravno. Neće nikud pobjeći. :-) Svako naselje koje u zvaničnom nazivu ima "...na Moru" piše se tako (s velikim M). P. S: Usput, možeš li nekad baciti oko na [https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/Grginovi%C4%87_%C5%A0ime članke ovog novog korisnika] (barem one o naseljima) jer se svakako preklapa s tvojim područjem rada? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:04, 14 maj 2022 (CEST) ::Kad budem imao vremena pogledaću. Pozdrav. [[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 14:06, 14 maj 2022 (CEST) : I meni je bilo čudno ovo Sv. Martin Pod Okićem sa velikim P na "pod", očigledno štamparska greška. Hvala i pozdrav.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 13:16, 15 maj 2022 (CEST) == KWiki briše == ::Kwiki je pobrisao tri prve verzije mojih najnovijih članka o genima na [[hromosom X|hromosomu X]], iako su bili korektan prevod sa engleskog! [[Korisnik:21775198.138-dopisnik|21775198.138-dopisnik]] ([[Razgovor s korisnikom:21775198.138-dopisnik|razgovor]]) 22:54, 25 maj 2022 (CEST) :::Jesu li [[hronozona]] i [[geološki hron]] slične ili različite stvari? Pogledati kako je šta povezano na Wikipodacima [https://www.wikidata.org/wiki/Q1121366#sitelinks-wikipedia ovdje] i [https://www.wikidata.org/wiki/Q56355812#sitelinks-wikipedia ovdje]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:47, 31 maj 2022 (CEST) == Akuzativ množine == E, treba mi mala pomoć. Radim članke o svim iPhoneima, pa sam naletio na problem akuzativa množine za riječ "iPhone". Zasad imam: N iPhone / iPhonei<br /> G iPhonea / iPhonea<br /> D iPhoneu / iPhoneima<br /> A iPhone / ??<br /> I iPhoneom / iPhoneima<br /> L iPhoneu / iPhoneima<br /> i problem je u tome što ne znam mora li se duplati E ili ide samo jedno u akuzativu množine. Imaš li kakvih ideja šta bi trebalo tu ako nije moguće preformulirati rečenicu? – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 20:48, 1 juni 2022 (CEST) : Odlično pitanje. :-) Trebalo bi ''iPhone'', a ako kontekst nije dovoljan da se razazna da je množina, onda upotrijebiti još neku riječ koja otklanja dilemu (npr., ''Vidio sam one iPhone''). Znam, pada na um i ''iPhoneove'', ali onda bi ''-ov-'' trebalo i u ostalim padežima. Ne mislim da bi dva E zaživjela jer bismo ih onda morali oba čitati. A ovo je baš fino pitanje da nekad malo protabirim s kolegama. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:30, 1 juni 2022 (CEST) == Brisanje [[Korisnik:Dušan Kreheľ]] == I hoću nešto [https://de.wikipedia.org/wiki/Benutzer:Du%C5%A1an_Krehe%C4%BE?uselang=sh tako]. Zašto brisanje. [[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] ([[Razgovor s korisnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]]) 01:04, 26 juni 2022 (CEST) :I deleted it a minute ago, but it seems that it has no effect because I am not a bureaucrat. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:06, 26 juni 2022 (CEST) == O spiskovima dobitnika Zlatnog ljiljana == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]]: Da ne dužim previše, zamolio bih Vas da izbrišete sve spiskove o dobitnicima Zlatnog ljiljana. Konstantno sabotiranje mog rada na Wikipediji od strane određenog administratora po principu "kadija te tuži, kadija ti sudi" čini svaki pokušaj doprinošenja uzaludnim. Teško je očekivati da će se pronaći iko ko bi glavni spisak dovršio s obzirom da bi to bio prilično dugotrajan posao pa mislim da je bolje da ga nema nikako nego da čami godinama u sadašnjoj formi. – [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 20:17, 28 juni 2022 (CEST) :Tek vidim poruku (bio na poslu), ali vidim da je Mhare na SZR napisao vrlo slično kako bih i ja. Članak bi trebao ostati, samo ne koristiti izvore koji nisu poznati po neutralnosti. P. S: I dalje mislim da je za mjesta gdje ima dosta dobitnika bolje napraviti posebne članke, a ostali da stoje u glavnom (uz linkove na ove posebne, naravno). Može i ovako stajati, ali kažem čisto iz razloga ako bi spisak bio glomazan. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:37, 29 juni 2022 (CEST) ::Kao što sam rekao, ne planiram više raditi na ovom spisku pa je meni svejedno hoće li on stajati u sadašnjem obliku ili ne, mada mislim da je bolje da bude izbrisan nego sa imenima i podacima otprilike 500 boraca (oko 1/3 ukupnih dobitnika). Opširnije sam odgovorio na SZR, ali moram reći da su sporni portali korišteni kao izvor samo u slučaju opće poznatih događaja ili u slučaju da je neki od dobitnika preminuo. – [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 09:10, 29 juni 2022 (CEST) == Semiz Ali-paša == Mozes li mi molim te popraviti samo naslov članka o Semiz Ali-paši. Kad sam ga pisao prošle godine greškom sam napisao "Semiz ali-paša" umjesto Semiz Ali-paša. Hvala unaprijed :) [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 18:42, 29 juni 2022 (CEST) == ''[[Butch Cassidy i Sundance Kid]]'' == Zdravo. Ja sam korisnik na srpskoj Vikipediji i zanima me da li bih mogao da prevedem svoju stranicu ''Буч Касиди и Санденс Кид'' sa srpske Vikipedije na bosansku vikipediju. Hvala unapred na odgovoru, i u slučaju da sam pogrešio lokaciju pitanja, zamolio bih te da me uputiš osobi koja može da mi da konkretan odgovor. Hvala! ~ [[Korisnik:Uroš Veličković Zmaj]] 01:06, 1. 7. 2022. (CET) : {{Spomeni|Uroš Veličković Zmaj}}: Naravno da možeš (mislim, ovo je Wikipedia :-)), s tim da strana imena (iz jezika koji se služe latinicom) [[Wikipedia:Pravilno-nepravilno u bosanskom jeziku#Pisanje stranih imena|treba pisati izvorno]], ne po izgovoru. I da članak bude na [[Wikipedia:Stilski priručnik|bosanskom jezičkom standardu]]. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:22, 1 juli 2022 (CEST) :: Da, naravno, imao bih na umu korišćenje bosanskog jezika, ali se nadam da će u slučaju da nešto izostavim neko biti tu da ispravi moje jezičke greške. ~ [[Korisnik:Uroš Veličković Zmaj]] 14:29, 7.1.2022. (CET) ::: {{Spomeni|Uroš Veličković Zmaj}}: Ako si zainteresovan za [[Šablon:AFI-jevih 10 top 10|ovaj šablon]]... :-) A u vezi s (ij)ekavicom: gdje je u ekavici dugo E, u ijekavici je IJE, a kratko E = JE. Postoji manji broj izuzetaka, ali ovo pomaže u 95% slučajeva. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:10, 1 juli 2022 (CEST) == Basshunter == I thought so but I wasn't 100% sure. Thanks for instant fix. [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 16:29, 2 august 2022 (CEST) == Mehmed Spaho == Zdravo, KWiki! Možeš li mi, molim te, pregledati moje [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Mehmed_Spaho&oldid=3432821 nedavne izmjene] na članku o [[Mehmed Spaho|Mehmedi Spahi]]. Imamo spor o sadržaju koji bi se trebao riješiti. Da ne idem u detalje, sve sam objavio na [[Razgovor:Mehmed Spaho|stranici za razgovor]]. Hvala unaprijed. :-) [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 17:33, 21 septembar 2022 (CEST) : Zdravo, zdravo. Nažalost, nemam dovoljno znanja o temi (knjige da ni ne spominjem), zato se nisam uključivao, a vidim da traje spor. Drugo "nažalost": historičari s diplomama neće da se uključe u rad na Wikipediji i onda po člancima iz tog područja bude raznih nejasnoća, sporova, nedorečenosti, netačnosti, pristranosti... – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:59, 21 septembar 2022 (CEST) Razumijem. Odlučili smo da nikako ne spominjemo uzroke njegove smrti jer su ti podaci samo po sebi kontradiktorni. Znaš li nekog administratora/urednika koji je zadužen za uređivanje historijskih članaka da mogu ubuduće upitati za pomoć u ovakvim situacijama. Svakako hvala na javljanju. Lp [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 23:34, 21 septembar 2022 (CEST) :Nemamo "specijalca" za historiju. Mhare se bavi(o) historijom Visokog (tu je štošta uradio) i donekle srednjovjekovne Bosne, ali historija je preširoko područje. Meni je najbliži Drugi svjetski rat (ali izvan granica Balkana) mada odavno ni tu nisam ništa uradio. U mojim prvim godinama imali smo korisnika koji je radio samo historiju i uradio gomilu toga (dinastije, kraljevi, kraljice, spiskovi vladara...), ali je "nestao" prije osam i po godina. I tako... – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:25, 22 septembar 2022 (CEST) Šteta, treba nam jedan diplomirani historičar za poziciju administratora/urednika da se prošire i poprave članci o historiji BiH koji su nepotpuni i netačni. Doći će neko vremenom. Htio sam još pitati da li moguće da promijenim svoj username u MrJazz1894 [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 14:24, 22 septembar 2022 (CEST) :Zahtjev za promjenu imena podnosi se [https://meta.wikimedia.org/wiki/Steward_requests/Username_changes na Meti] (pročitaj upute). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:42, 22 septembar 2022 (CEST) ::ok, hvala [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 15:56, 22 septembar 2022 (CEST) == Modeling our languages with Lexeme == Pogledaj [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_CEE_Meeting_2022/Programme/Submissions/Modeling_our_languages_with_Lexeme ovu prezentaciju], prezentiranu u Ohridu na [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_CEE_Meeting_2022 CEE 2022]. o novom projektu "Lexeme"! Pri dnu je .pdf datoteka. Kao stvoreno za tebe! Šteta što nisi bio u Ohridu!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 13:58, 26 oktobar 2022 (CEST) : Hvala ti. Bit će pogledano čim bude zgodna prilika. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:10, 26 oktobar 2022 (CEST) :: https://www.wikidata.org/wiki/Lexeme:L721313 [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 15:21, 26 oktobar 2022 (CEST) :::Dobro bi bilo, popuniti sve informacije o nekoj riječi. Samo postavljanje bez tumačenja, nema efikasnu svrhu. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:47, 26 oktobar 2022 (CEST) ::::Pogledao. I nije mi trenutno baš najjasnija svrha ovoga kad postoji Wikirječnik, tj. kako bi funkcionisalo. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:17, 27 oktobar 2022 (CEST) :::::Između ostalog je svrha za poboljšanje mašinskog prevoda, time da se za svaku riječ opiše smisao, sinonimi, primjer, te deklinacije i druge promjene, da se razgraniče sinonimi, razriješe homonimi (kako prevesti: "...gore gore, gore gore...") [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 12:50, 27 oktobar 2022 (CEST) ::::::To djeluje kao pisanje još jednog Wikirječnika pored već postojećeg umjesto da se povuče iz te baze ono što ima od domaćih riječi (mada je na našem Wikirječniku taj fond skroman). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:12, 27 oktobar 2022 (CEST) :::::::Razlika je! Lexema je viši stupanj Wikidata, dok Wikirječnik nema taj opseg niti svrhu. U Lexemi se riječi mogu definirati, toliko da se raspoznaje da li je dijalekat, arhaizam i sl, a sve u cilju da se poboljša mašinski prevod, koji prevodi statističkim parametrima, a za male jezike znamo na šta takav prevod liči. Dakle imenice u množini i jednini, svim padežima, izvedenice ili pridjevi od imenica...a kod glagola, su potrebne sve glagolske forme i vremena, a kako je sve preko Wikidata povezano svaki novi pojam u Lexemi (označen s početnim L) smanjuje grešku u prevodu. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 13:32, 27 oktobar 2022 (CEST) ::::::::Ne kažem da je isto nego me samo zanima može li se upotrijebiti ono što već ima (jer i na Wikirječniku su dati padežni i konjugacijski oblici). Ono, kopiraš s WR na WD. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:39, 27 oktobar 2022 (CEST) :::::::::Može [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 13:48, 27 oktobar 2022 (CEST) == Deklaracije == Zdravo, KWiki! Deklaracija nezavisnosti ili Deklaracija o nezavisnosti? Primijetio sam da si nazive pojedinih članaka menjao iz potonje varijante u pređašnju. To se, međutim, kosi s mojim jezičkim osjećajem. Meni je logično da se prijedlog „o” piše kad je riječ o službenom dokumentu (Deklaracija o pravima čovjeka i građanina), dok bi se navedeni prijedlog mogao izostaviti kad je riječ o činu (deklaracija rata, deklaracija vjeridbe; značenje: objava, proglašenje). Naravno, za tu argumentaciju nemam neposrednu potvrdu u obliku izvora. Šta ti misliš? Jesi li se vodio nekim izvorom pri premještanju? — [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:26, 12 novembar 2022 (CET) :I proglašenje nezavisnosti je prvenstveno čin kao što je i proglašenje rata, tj. objava nezavisnosti; sam si naveo primjere koji potvrđuju da tu ne treba "o". Nezavisnost se objavljuje direktno: "Proglašavamo / Objavljujemo / Deklarišemo nezavisnost..." (sva tri glagola traže besprijedložni akuzativ, tj. direktni objekat). Fizički oblik toga na papiru ne mijenja ništa u značenju / činu. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:45, 12 novembar 2022 (CET) == Deklaracija nezavisnosti Kosova == Pročitaj šta je Sud rekao. [[Korisnik:Savasampion|Savasampion]] ([[Razgovor s korisnikom:Savasampion|razgovor]]) 23:13, 8 januar 2023 (CET) :''No reference in original Albanian text to the declaration being the work of the Assembly of Kosovo. The language used in the declaration differs from that employed in acts of the Assembly of Kosovo in that the first paragraph commences with the phrase "We, the democratically-elected leaders of our people . . .", whereas acts of the Assembly of Kosovo employ the third person singular. Moreover, the procedure employed in relation to the declaration differed from that employed by the Assembly of Kosovo for the adoption of legislation. It was not transmitted to the Special Representative of the Secretary General and was not published in the Official Gazette of the Provisional Institutions of Self-Government of Kosovo. As the practice shows, he would have been under a duty to take action with regard to acts of the Assembly of Kosovo which he considered to be ultra vires. Taking all factors together, the authors of the declaration of independence of 17 February 2008 did not act as one of the Provisional Institutions of Self-Government within the Constitutional Framework, but rather as persons who acted together in their capacity as representatives of the people of Kosovo outside the framework of the interim administration.'' [[Korisnik:Savasampion|Savasampion]] ([[Razgovor s korisnikom:Savasampion|razgovor]]) 23:14, 8 januar 2023 (CET) :Nije u tome poenta nego u rečenici kakvu si je ostavio (zbog onog "NE /krši/" ispada protivrječna samoj sebi: ako je donesena vaninstitucionalno, onda bi valjda trebalo stajati bez negacije, iz perspektive Srbije). To je napomena čisto jezičko-logičke prirode. A u političko-pravni karakter dalje neću ulaziti jer ex-Yu politiku zaobilazim (ne pratim politiku više nego što moram, pa tu imam rupa u znanju), osim vraćanja ovog tipa. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:25, 8 januar 2023 (CET) == Pozdrav == Kada neće bot, onda će [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Korisnik:Edinwiki/Spisak/Najstarijih_1000_%C4%8Dlanaka&curid=175093&diff=3477672&oldid=3417727 KWiki]. ;) Šta ima kakvo je stanje? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 11:02, 13 januar 2023 (CET) :E nek' si se i ti izvuk'o iz skrovišta. :-) A standardno: radno, kao što možeš vidjeti. Kod tebe? I aktiviraj bota, molim te; osevabit ćeš se za vijeke vjekova. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:09, 13 januar 2023 (CET) :: Haha vjerujem ti. :) Gdje trenutno najviše gori? Možda jedan od vikenda da uhvatim malo vremena pa nešto opet napravim (jer stari kod je poprilično "zahrđao"). :: A kod mene ima svašta, i privatno i poslovno. Mada, život teče opet po nekom standardu svom. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 11:30, 13 januar 2023 (CET) :::Pitaj [[Korisnik:Srđan|Srđana]] ili [[Korisnik:AnToni|AnTonija]], bolje će znati objasniti. :) I navrati češće, nećemo ti ništa. :-)) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:36, 13 januar 2023 (CET) Sta mislite da izbrišete ove članke sa liste najstarijih 1000 koji su u međuvremenu izbrisani? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:13, 13 januar 2023 (CET) :{{Urađeno}}. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:21, 13 januar 2023 (CET) == Pitanjce i pitanjce == Zdravo, KWiki! Kako si? Kako stojiš sa slobodnim vremenom? Primijetio sam da si u pojedinim nazivima članaka dodavao navodnike, npr. [[Svemirski teleskop "James Webb"]]. Nisu li oni neobavezni? Šta misliš o upotrebi kurziva umjesto navodnika? Postoje li neke preporuke o tome kada moramo upotrijebiti navodnike? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:35, 23 januar 2023 (CET) : Nije mnogo loše, :-) hvala na pitanj(c)u. Ne bi trebali biti neobavezni u nazivima koji u sebi imaju ime osobe, ali pravopis je stvar konvencije, pa sad, kako koji već odredi. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:15, 24 januar 2023 (CET) == Zahtjev za obrazloženje == Pozdrav, KWiki. U svojoj misiji da proširim broj članaka na Wikipediji, počevši od historije, primijetio sam da je jedan od mojih članaka izbrisan. Osim naše zajedničke ljubavi prema šahu, primijetio sam da imaš "nultu toleranciju prema kratkim člancima". Slagao se ja ili ne slagao, razumijem. Došao sam da zatražim kopiju izbrisanog članka kako bih ga produžio ili da ga vratiš u potpunosti da ga izmijenim. Hvala. – [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 20:13, 26 februar 2023 (CET) :Nije bila riječ o kratkoći ovog puta nego je izgledalo kao da je potpuno mašinski preveden, što se također ne toleriše ovdje (konsenzus zajednice). A nije nikakav problem vratiti ako će rad na članku biti nastavljen, samo što smo bezbroj puta imali situaciju da neko ubaci na Google Translate 6-7 rečenica, zalijepi ovdje bez ikakve dorade i misli da je sve urađeno i nikad više to ni ne pogleda. P. S: Pozdrav svim šaholjupcima. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:44, 27 februar 2023 (CET) ::Razumijem. Također sam se trudio da to izbjegnem mada je to bilo malo teže u tim prvim rečenicama, gdje se i radi o definicijama. Definitivno planiram da ga proširujem, tako da ću te zamoliti da ga vratiš kad stigneš. Hvala. – [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 15:59, 27 februar 2023 (CET) :::Vratio čim sam napisao prethodnu poruku. :-) P. S: Obrati pažnju na veliko početno slovo te strukturu sintagmi i rečenica; naš jezik nije engleski. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:19, 27 februar 2023 (CET) ::::Primijetio sam poslije nego što sam poslao poruku. Hvala. :) – [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 16:24, 27 februar 2023 (CET) ::::Hahahah, trudim se. Hvala na opomeni. – [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 16:25, 27 februar 2023 (CET) :::::Pozdrav, dobro nam došao. Imam jedan savjet, kada radiš na nekom članku dobro bi bilo da staviš oznaku Izmjena u toku između (po dvije zagrade) { i }, tako će urednici znati da radiš na njemu i da ne diraju članak. Dobra praksa, meni lično, je da uvijek da prilikom pravljenja nove stranice stavim uvodni dio, te pri dnu šablone za reference, možeš pogledati kod koji sam dodao na tvoj članak, te prilikom prevođenja odmah i dodavati reference na prevedeni dio. :::::Ako gdje zapneš piši, urednici a i ostali članovi su spremni uvijek da priskoče u pomoć. Ako ti ovo oko zagrada nije najjasnije,javi pa ću ti ubaciti u članak. :::::Pozdrav, :::::Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:49, 27 februar 2023 (CET) ::::::Hvala na toploj dobrodošlici. Hvala na savjetu, ne znam kako mi je promaklo to da postavim separator izmedju teksta i referenca.. Definitivno ću koristiti oznaku za nastavljanje članaka, mada ću sačekati sa ovim jer nisam siguran kad ću opet navratiti. ::::::Hvala [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 19:12, 27 februar 2023 (CET) :::::::Nema problema, samo lagano, kad budes imao vremena/volje navrati, uvijek ima sta za dopuniti. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:32, 27 februar 2023 (CET) == broken redirects == Please delete #[[Imperij]] #[[Suverenstvo]] #[[Urfa]] #[[Campus_Martius]] #[[Fransoa_Babef]] #[[Slupsk]] #[[Hawai'i]] #[[Fluminense_Football_Club]] #[[Stanislaw_Wielgus]] #[[Suncostaj]] #[[MTM]] #[[Izengard]] #[[Behind_Enemy_Lines_(film)]] #[[HINA]] #[[Wielun]] #[[Euskadi_Ta_Askatasuna]] #[[Motorna_vozila]] #[[205_GTI]] #[[E150d]] #[[Javna_cesta]] #[[Tanganjika]] #[[Cyberspace]] #[[Teolog]] #[[Stalaktiti]] #[[Karlo_I_Anžuvinski]] #[[Sekosteroidi]] #[[Plamište]] #[[Konskowola]] #[[Robert_Guerin]] #[[Champs-Élysées]] #[[Champs_Elysees]] #[[Svijeće]] #[[Orator]] #[[Karlo_I_Napuljski]] #[[Ferenc_Temlin]] #[[Luj_XVII_Francuski]] #[[Stadio_Olimpico_(Torino)]] #[[Karlo_I,_kralj_Sicilije]] #[[Hipokrizija]] #[[Fluminense]] #[[Sanliurfa]] #[[ZOI_1924.]] #[[ZOI_1928.]] #[[ZOI_1932.]] #[[ZOI_1936.]] #[[ZOI_1948.]] #[[ZOI_1952.]] #[[ZOI_1964.]] #[[ZOI_1968.]] #[[ZOI_1972.]] #[[ZOI_1976.]] #[[ZOI_2002.]] #[[OI_1900.]] #[[OI_1920.]] #[[OI_1940.]] #[[OI_1944.]] #[[OI_1948.]] #[[OI_1952.]] #[[OI_1960.]] #[[OI_1984.]] #[[OI_1988.]] #[[Ocala,_Florida]] #[[Omaha,_Nebraska]] #[[Pichelsteiner]] #[[Vilajet_Anadolija]] #[[Vilajet_Egipat]] #[[Vilajet_Kurdistan]] #[[Poznanj]] #[[Televizija_Beograd]] #[[TV_Beograd]] #[[RTV_Beograd]] #[[Salt_Lake_City_2002.]] #[[Nagano_1998.]] #[[Lillehammer_1994.]] #[[Albertville_1992.]] #[[Lake_Placid_1980.]] #[[Innsbruck_1976.]] #[[Sapporo_1972.]] #[[Grenoble_1968.]] #[[Innsbruck_1964.]] #[[Squaw_Valley_1960.]] #[[Oslo_1952.]] #[[St._Moritz_1948.]] #[[Garmisch-Partenkirchen_1936.]] #[[Lake_Placid_1932.]] #[[St._Moritz_1928.]] #[[Chamonix_1924.]] #[[Pariz_1900.]] #[[Antwerpen_1920.]] #[[Pariz_1924.]] #[[Berlin_1936.]] #[[London_1948.]] #[[Helsinki_1952.]] #[[Tokio_1940.]] #[[London_1944.]] #[[Rim_1960.]] #[[Los_Angeles_1984.]] #[[Seoul_1988.]] #[[Natal,_Rio_Grande_do_Norte]] #[[E218]] #[[Lijevanje]] #[[Tu-155]] #[[Avenue_des_Champs-Élysées]] #[[E383]] #[[São_Paulo_Futebol_Clube]] #[[Košarka_na_OI_2008.]] #[[Košarka_na_OI_2012.]] #[[Košarka_na_OI_2020.]] #[[Košarkaška_reprezentacija_SR_Jugoslavije]] #[[E150a]] #[[Induktivitet]] #[[Pteridium_aquilinum]] #[[Sarcoptes_scabiei]] #[[Knautia_sarajevensis]] #[[Leucanthemum_illyricum]] #[[Chamaedrys_ecytisus_tommasinii]] #[[Tomazinijeva_žučica]] #[[Sečuan]] #[[Velikotrnasti_čičak]] #[[Alpski_čičak]] #[[Cirsium_spinosissimum]] #[[Zec]] [[Korisnik:WikiBayer|WikiBayer]] ([[Razgovor s korisnikom:WikiBayer|razgovor]]) 11:19, 19 mart 2023 (CET) :We have that list [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Pokvarena_preusmjerenja&limit=250&offset=0 here] also. I am keeping an eye on it, don't worry. Some of these will serve as an incentive to write some of the articles (I asked for it on [[Wikipedia:Čaršija#Pokvarena_preusmjerenja|Village Pump]]). There were a lot more than these. I deliberately left these to stand for a period. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:44, 19 mart 2023 (CET) == Uputa za pisanje članka. == Pozdrav KWiki. Naime pokušao sam par puta kreirati članka za poznanika koji je profesionalni bokser, a nema o sebi wikipedia stranicu. Nisam baš stručan u vezi ovih stvari pa mi je vrlo teško razumjeti, gdje se šta nalazi, a da ne pričam o kršenju pravila i sl. Da li bi mi mogao dati upute i smjernice na koji način da kreiram članak, a da to ne podilazi pod samohvaljenje i druge prekršaje? Hvala unaprijed. [[Korisnik:Softa123|Softa123]] ([[Razgovor s korisnikom:Softa123|razgovor]]) 15:15, 20 mart 2023 (CET) :Bojim se da on (još) nije [[Wikipedia:Relevantnost|relevantan]] za Wikipediju, tj. da nije međunarodno poznat i priznat (vidjeti i [[Razgovor o Wikipediji:Relevantnost|ovo]]). A članak nije bio ni tehnički sređen, tj. formatiran po pravilima Wikipedije, mada to ima manju težinu od kriterija relevantnosti (iako nipošto nije nebitno). Inače, relevantnost je kriterij oko kojeg se možda i najviše lome koplja, ali valjda bi za članke o osobama trebao biti jasan neki minimalni prag relevantnosti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:22, 21 mart 2023 (CET) ::Takođe se ova tema može pogledati i u [[Wikipedia:Relevantnost/Igralište|prednacrtu smjernica]].--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:10, 21 mart 2023 (CET) 1[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:33, 3 april 2023 (CEST) == Linkovi u naslovu == Samo brzinska provjera, mogu ukidati linkove u naslovima iki podnaslovima članka? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:29, 10 april 2023 (CEST) :Možeš. A i ne moraš. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:48, 10 april 2023 (CEST) ::iskreno ružno mi izgleda, skidao sam kada vec nesto mijenjam u članku ali rekoh da budem siguran. Danas sam ih se nasmijao u datumima kada sam dodavao rođeni/umrli [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 22:12, 10 april 2023 (CEST) ::: Interne linkove iz godina (19-21. vijek) i dana sam [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=1899.&diff=3498961&oldid=3496090&diffmode=source uklonio]!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 16:15, 14 april 2023 (CEST) == Podjela na vijekove u člancima Datum == Zašto brišeš podjele po vijekovima o člancima "Datum"? Preglednije je i kada se članak poveća, lakše ga je čitati i dorađivati. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:28, 15 april 2023 (CEST) : Kontam: ako neko ne zna koja godina pripada kojem stoljeću... :-) U redu, slažem se za one popunjenije članke, ali tamo gdje je samo nekoliko imena zaista nije potrebno. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:33, 15 april 2023 (CEST) ::Radi se o tome, da kad ubacim nekoga, upišem i vijekove, odnosno mjesece u člancima o godinama. To bi se moglo botom, ali to mi nije jača strana, a ovom metodom će članci kad-tad se povećati i biti pripremljeni za povećanje broja stavki. A i preglednije je i manja je mogućnost da se neka stavka upiše na pogrešno mjesto. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:38, 15 april 2023 (CEST) == Pećina == [https://de.wiktionary.org/wiki/terrisch WikiRiječnik ] kaže ''terrisch'', a u Štajerskoj se često piše ''derrisch'' ili ''därrisch'' ili čak ''dårrisch''. Rijetko se koristi za nagluhu osobu. Stariji znaju, ali je nepravilno u njemačkom jeziku. (dt:umgangssprachlich:) --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 07:44, 21 april 2023 (CEST) : a i pećina se kaže '''Ofen''' (ali i stijene) - a Ofen je '''peć''', dolazi iz slavenskih jezika, pa je i kod nas peć i pećina (špilja).--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 07:47, 21 april 2023 (CEST) == Sporazumi u člancima o datumima == Poz @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] pošto ti ne mogu odgovoriti u sažetku u članku [[Baltalimanski sporazum]], pišem ti ovdje, ja to dopunjujem na način da objavim 3-4 sporazuma pa onda ih ubacim u članke o datumu i o godini. Što se tiće konkretno ovog članka, još nisam završio zadnji dio, trebam prevesti dio o efekima sporazuma. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:09, 17 maj 2023 (CEST) :Može kako god, samo da se ne smetne. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:16, 17 maj 2023 (CEST) ::Samo ti napominji, nije zgoreg :) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:12, 17 maj 2023 (CEST) == Nisam zaboravio. == Hvala na podsjetniku o pjesmama ABBA-e. Nisam zaboravio, nego mi je prioritet da sredim sarajevsku pop rok scenu. Istovremeno, pokušavam makar malo da pomognem Panassku, AnToniju, Ziki i tebi oko ovih mirovnih sporazuma. Vidim da je potrebna pomoć. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 19:51, 26 maj 2023 (CEST) :🦾🦾🦾 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:54, 26 maj 2023 (CEST) == Request == Hello. Thank you very much for creating the article [[Laach (jezero)]] in Bosnian Wikipedia. Can you enlarge the article by translating and uploading the sections from the article [[:sh:Laacher See]] in Serbo-Croatian Wikipedia? Yours sincerely, [[Korisnik:Multituberculata|Multituberculata]] ([[Razgovor s korisnikom:Multituberculata|razgovor]]) 08:56, 20 juni 2023 (CEST) :please be patient and don't rush anyone. thank you [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:47, 20 juni 2023 (CEST) :Do you see the label "Work in progress"? And, again, what's the hurry for? I just don't get it. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:41, 20 juni 2023 (CEST) ::Sorry, I overlooked that. I am certainly not in a hurry. [[Korisnik:Multituberculata|Multituberculata]] ([[Razgovor s korisnikom:Multituberculata|razgovor]]) 13:48, 20 juni 2023 (CEST) :::Thank you very much again for the new article. [[Korisnik:Multituberculata|Multituberculata]] ([[Razgovor s korisnikom:Multituberculata|razgovor]]) 13:09, 1 juli 2023 (CEST) == Need your input on a policy impacting gadgets and UserJS == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Dear interface administrator, This is Samuel from the Security team and I hope my message finds you well. There is an [[m:Talk:Third-party resources policy|ongoing discussion]] on a proposed policy governing the use of external resources in gadgets and UserJS. The proposed [[m:Special:MyLanguage/Third-party resources policy|Third-party resources policy]] aims at making the UserJS and Gadgets landscape a bit safer by encouraging best practices around external resources. After an initial non-public conversation with a small number of interface admins and staff, we've launched a much larger, public consultation to get a wider pool of feedback for improving the policy proposal. Based on the ideas received so far, the proposed policy now includes some of the risks related to user scripts and gadgets loading third-party resources, best practices for gadgets and UserJS developers, and exemptions requirements such as code transparency and inspectability. As an interface administrator, your feedback and suggestions are warmly welcome until July 17, 2023 on the [[m:Talk:Third-party resources policy|policy talk page]]. Have a great day!</div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[m:User:Samuel (WMF)|Samuel (WMF)]], on behalf of the Foundation's Security team</bdi> 01:02, 8 juli 2023 (CEST) <!-- Message sent by User:Samuel (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Samuel_(WMF)/IAdmins_MassMessage_list_1&oldid=25272788 --> == Invitation to Rejoin the [https://mdwiki.org/wiki/WikiProjectMed:Translation_task_force Healthcare Translation Task Force] == [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|right|frameless|125px]] You have been a [https://mdwiki.toolforge.org/prior/index.php?lang=ar medical translators within Wikipedia]. We have recently relaunched our efforts and invite you to [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php join the new process]. Let me know if you have questions. Best [[User:Doc James|<span style="color:#0000f1">'''Doc James'''</span>]] ([[User talk:Doc James|talk]] · [[Special:Contributions/Doc James|contribs]] · [[Special:EmailUser/Doc James|email]]) 12:34, 2 August 2023 (UTC) <!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_translatiors/bs&oldid=25416228 --> == Bosanski jezik! == Zašto u opisu ispod na .bs wikipediji stoji "standardna varijanta srpsko-hrvatskog jezika" za bosanski jezik. Ne razumijem ovaj opis ispod. Da li se to može promijeniti i napisati kako treba. [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 23:53, 29 august 2023 (CEST) :Gdje to tačno stoji? Link, po mogućnosti? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:51, 30 august 2023 (CEST) ::Bio je u opisu na Wikidata da je "standardized variety of serbocroatian languages", promijenio sam opis u "standardized variety of south slavic languages". [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 08:32, 30 august 2023 (CEST) ::[[Bosanski jezik|https://bs.m.wikipedia.org/wiki/Bosanski_jezik]] ::Evo ovdje je stajalo, ali izgleda da je kolega Panassko ovo brzo promijenio. Svaka cast. [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 15:43, 30 august 2023 (CEST) :::@[[Korisnik:YitKl|YitKl]], [[Korisnik:Panassko|Panassko]]: Zdravo! Kratka napomena. Bosanski jezik nije „standardizirana varijanta južnoslovenskog jezika”, kako je preinačeno na Wikipodacima, s obizrom na to da taj jezik ne postoji. Južnoslovenski jezici podgrupa su slovenske grupe jezika, a bosanski jezik standardizirana je varijanta srpskohrvatskog jezika, policentričnog jezika koji uključuje četiri standardizirane varijante, s lingvističkog i naučnog aspekta. Članak na en.WP pruža detaljnije informacije o tome. Srdačan pozdrav! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:28, 30 august 2023 (CEST) ::::Ćao @[[Korisnik:Aca|Aca]] ja sam se vodio člankom i definicijom na bs.wiki gdje se to ne spominje. Nisam stručnjak ali mi je rezon da se vodim našim člankom jer smatram da je to tu iskristalizovano.na bosanskom jeziku opis je bio takav te sam to preveo na engleski. ::::Ako ne pogrešno trebalo bi onda izmjeniti i u članku u jeziku na bs pa i na wikipodacima, mada bih volio i da @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] da mišljenje, obzirom je srručniji po pitanju jezika od mene. ::::Pozdrav, ::::Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 18:37, 30 august 2023 (CEST) :::::@[[Korisnik:Panassko|Panassko]]: Pretpostavio sam tako nešto, opušteno. Ima argumenata da na bosanskom stoji i „južnoslavenski jezik”, ali i ovo što sam prethodno spomenuo. Zavisi samo od toga šta želimo prikazati ili čemu pridajemo značaj. Engleski opis bih ostavio onakav kakav jest, upravo iz razloga koji si spomenuo – dosljednost s člankom na tom jeziku. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 02:12, 31 august 2023 (CEST) ::::Pozdrav @[[Korisnik:Aca|Aca]] Bosanski jezik ima riječnik koji je stariji od srpskohrvatskog jezik, pa samim tim ne može biti nikakva varijanta drugog jezika. [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 15:43, 1 septembar 2023 (CEST) :::::SZR ne služe za iznošenje vlastitih teorija! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:23, 1 septembar 2023 (CEST) ::::::Kakvih teorija! ::::::To su jasne činjenice. [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 16:20, 10 septembar 2023 (CEST) :::::@[[Korisnik:YitKl|YitKl]]: Razumijem Vaše stajalište, ali postojanje rječnika (ne „riječnika”, s obzirom na to da ta riječ ne postoji) ne može služiti kao valjan argument protiv teze da jezici pripadaju istom makrojeziku ili policentričnom jeziku. Tako je i ''Srpski rječnik'' izdat 1818, ali to nije validan lingvistički i naučni argument. U svakom slučaju, hvala Vam na doprinosu temi i podizanju svijesti. Ako Vam je potrebna bilo kakva pomoć pri uređivanju ove teme ili drugih, slobodno mi se obratite. Lijep pozdrav! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19:10, 1 septembar 2023 (CEST) ::::::Upravu si za rjecnik, a i napravio sam gramatičku grešku. ::::::Uglavnom, nisam ekspert za ovu temu, ali dovoljno znanja imam da bosanski jezik nije nikakva izvedenica iz jezika hrvatskog i srpskog. ::::::Drago mi je da je napravljena izmjena, a svakako bih volio da se uključe ljudi koji su dobri u ovoj temi. ::::::Lp [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 16:19, 10 septembar 2023 (CEST) :: Korisnik je mislio na [[:wikidata:Special:Diff/1964385689|ovaj lokalni opis]], koji sam izmijenio tako da je u skladu s ostalim unosima o slavenskim jezicima na Wikipodacima. Nije naročito produktivno mijenjati opise na engleskom jeziku na Wikipodacima budući da je konsenzus takav da se navode podaci s en.wiki, odnosno da stoji "standardized variety of Serbo-Croatian" za srpski / hrvatski / bosanski / crnogorski itd, tako da bi mijenjanje samo moglo dovestido neproduktivnih ratova izmjena s tamošnjim urednicima. Ako se promijeni tamošnji konsenzus, uskladit ćemo i na Wikipodacima. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 11:54, 31 august 2023 (CEST) :::Srđane, :::hvala ti na pojašnjenju, vidim da si ti to promijenio na Wikipodacima tako da ja nemam šta korigovati. :::Pozdrav, :::Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:20, 31 august 2023 (CEST) == Bosanske poznate ličnosti == Ćao @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] ima li gdje spisak bosanaca i hercegovaca kojima nedostaje članak? Mislim da bismo trebali napraviti, pa da imamo okvir i da vremenom obogatiko WikiPediju s tim člancima. Ja bih počeo ali ne znam odakle da krenem. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:39, 24 septembar 2023 (CEST) :@[[Korisnik:Panassko|Panassko]] odeš na web stranice fakulteta i u njihovoj historiji nađeš važne ličnosti [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:33, 25 septembar 2023 (CEST) ::Više sam mislio da li imamo neki spisak sa bosanskohercegovačkim bitnim ličnostima koji bi mogli napraviti kao projekat, koje ličnosti želimo da imamo predstavljena na bs.wiki bili oni političari, umjetnici, pisci i td... [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 10:54, 25 septembar 2023 (CEST) ::: Možda [[:en:List of Bosnia and Herzegovina people|ovo]] kao polazna tačka? – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:02, 25 septembar 2023 (CEST) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] odlično [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:28, 26 septembar 2023 (CEST) == Anaplastični oligodendrogliom == Why we can translate on Wikipedia? [[Korisnik:Wname1|Wname1]] ([[Razgovor s korisnikom:Wname1|razgovor]]) 14:15, 14 oktobar 2023 (CEST) :I wrote in the summary: Google Translate. Although it has significantly improved last few years, the texts still need a fair amount of human correction, especially in terms of Slavic languages. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:17, 14 oktobar 2023 (CEST) == Projekat Nacionalne biblioteke Evrope == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] zadao projekat i nigdje ga na projektu... <nowiki>:</nowiki>-) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:22, 19 oktobar 2023 (CEST) :A [[Nacionalna biblioteka Malte|Maltešku]] zaboravljaš. Dobro, dobro... :-) Nažalost, ne mogu. Danas se stvari promijene u kratkom roku. Imat ću dodatnih obaveza u sljedećih mjesec dana i rjeđe će me biti ovdje. A i da nije tako, vidiš i sam koliko je posla samo na održavanju i ažuriranju postojećeg. Projekat je za one koji su u mogućnosti i koliko su u mogućnosti. Kao i bilo šta na Wikipediji zapravo. Tebi svaka čast na trudu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:38, 19 oktobar 2023 (CEST) ::ah da Malteška, izvukao si se. Šalu na stranu ideja je odlična, zato sam i prionuo a radiš sjajan posao, ipak moram te malo cimnuti s vremena na vrijeme. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 18:08, 19 oktobar 2023 (CEST) == Arapska imena == Kako se na našem jeziku pišu arapska imena poput Ebu'l-Feth, Ebu'l-Hamza itd? Ebu'l-Feth, Ebul-Feth ili Ebu-l-Feth? [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 04:48, 25 oktobar 2023 (CEST) :Ako je "reisul-ulema" ili "Omer ibnul-Hattab", onda bi trebalo "Ebul-Feth". Ali sklon sam mišljenju da ovo pitanje još nije definitivno riješeno u pravopisima. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 06:10, 25 oktobar 2023 (CEST) ::Hvala na odgovoru. Nisam uspio pronaći odgovor u dosadašnjim pravopisima. Mediji IZ uglavnom koriste npr. reisu-l-ulema, a knjige teološkog karaktera, raznorazne "hagiografije" (u nedostatku boljeg izraza), pogotovo one koje dolaze iz selefijskih krugova, najčešće su pune pravopisnih grešaka i nisam ih htio koristiti kao uzor. [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 06:19, 25 oktobar 2023 (CEST) == Nepregledane stranice == Pozdrav, Evo već par mjeseci periodično se zaletim pa napravim nekoliko novih stranica. Međutim, to sve nekako pada u vodu kad neke stranice čekaju dva mjeseca i još nisu odobrene za čitaoce. Razumijem da to iziskuje mnogo vremena, pa me zanima postoji li nešto što ja mogu uraditi da bi ovaj proces malo ubrzao? [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 22:42, 25 oktobar 2023 (CEST) :Prije svega, hvala na trudu i doprinosima. Nemoj misliti da to ne bude primijećeno. Članci su tu i vidljivi su za sve (ukucaj na Google, npr., "Oproštajni hadž, Wikipedia na bosanskom"), samo ih još nije ''pregledao'' niko od administratora, pa stoji ona oznaka. A ja imam svoj krug područja koja pokrivam i gdje se osjećam kompetentnim (mada ni njih ne mogu ni blizu koliko bih htio), a ostala prepuštam drugima jer nismo svi za sve niti sam jedini administrator niti možemo svi stići sve pohvatati (nas je na prste ruke, a članaka više od 92.500; dobro, nepregledanih je znatno manje od toga :-)). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:17, 26 oktobar 2023 (CEST) ::Hvala na pohvalama. Najviše što me ustvari 'brine' je to što članci nisu dostupni ne-urednicima. To jeste, kada bih na Google ukucao neki nepregledani članak njega čitaocu ne bi prikazalo osim ako ne potraži Bosansku verziju članka preko istog na drugom jeziku. ::Kako god, hvala na informaciji i primjećivanju :). [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 16:17, 26 oktobar 2023 (CEST) == Zapadna obala == Ja sam promijenio Zapadana Obala u Zapadna obala gdje sam uspio naći na mob, nadam se da sam ih sve pronašao, ako nisam... [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:57, 4 novembar 2023 (CET) == Hebrejski i arapski izrazi == E, KWiki. Mislio sam dopuniti / srediti par članaka o aktualnom sukobu na Bliskom istoku, pogotovo ove članke koji imaju dosta pregleda. E sad, kako pisati izraze na hebrejskom i arapskom? Ako ćemo fonetski, tj. transkripcijom, hebrejski mi neće biti problem (npr. "{{jezik|he|קִבּוּץ גָּלֻיּוֹת}}" kao "kibuc galujot"), ali bi mi arapski teže išao (mogao bih pomoću [[:en:DIN 31635|sistema DMG]], [[:sr:Википедија:Транскрипција са арапског и персијског језика|pa onda ovako]]). Pitam jer vidim da si Šarona prebacio neki dan, a ima dosta imena lidera i izraza kroz razne sukobe. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 18:47, 5 novembar 2023 (CET) :Hebrejski je u bosanskim pravopisima (uključujući i ovaj svježi Bulićev) potpuno zaobiđen, da ne spominjem gruzijski, armenski, jezike Indijskog potkontinenta i Indokine, a za arapski sam ranije pisao na onoj pomoćnoj stranici. Historijska imena sigurno idu fonetski, a pod utjecajem (zapadnih) medija postoji tendencija da se ova savremena pišu po engleskoj ili francuskoj transkripciji (kao da je, bubam, ime Enver iz 11. stoljeća različito od današnjeg Anvar). U novom Halilovićevom piše ovo: {{citat3|Opće načelo kojeg se valja držati u pisanju imena iz jezika koji se ne služe ni latinicom ni ćirilicom glasi: takva se imena pišu onako kako se pišu u službenoj latiničkoj transkripciji u narodu iz kojeg potječu. Ovo načelo vrijedi u međunarodnom dopisivanju, diplomatiji, na geografskim kartama te u naučnoj literaturi i slično.}} :Na SR Wiki je gotovo sve dobro urađeno (osim ovog da se inicijalno A piše A, jer ''Asad'' je zapravo ''Esed'' i da je ''aw'' = ''au''; ime je ''Tevfik'', tj. ''Teufik'', da ''f'' i ''v'' ne bi bili u dodiru jer su slični po mjestu tvorbe). Ne znam šta bih rekao kao konačni zaključak. Bosanski naginje fonetskom pisanju ovih imena, ali ne može niko poreći ovu savremenu praksu u medijima koju spomenuh. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:51, 6 novembar 2023 (CET) :Neka ide fonetski, a napraviti preusmjerenja s engleskih (i francuskih) imena. Mora se nešto odlučiti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:30, 6 novembar 2023 (CET) == Pojedine riječi za izmjenu == Možemo li povremeno napraviti kraći spisak riječi koje treba izmijeniti. Možda i da se lokaliziraju po šablonima, da smanjimo mogućnost greške [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:02, 7 novembar 2023 (CET) :Nemam ni ja to u glavi nego kako naiđem na nešto. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:26, 7 novembar 2023 (CET) ::da se botiraju [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 18:29, 7 novembar 2023 (CET) :::Kontam, ali teško je mozgu pohvatati sve te detalje. Zato, vidio si, nekad nabacim nešto Srđanovom botu, mada urijetko. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:10, 7 novembar 2023 (CET) ::::to je ok [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 20:44, 7 novembar 2023 (CET) == Jermuk == Može i ovo: [[:en:Yarmouk Camp#During the Syrian Civil War]]. [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 20:06, 10 novembar 2023 (CET) :Pozdrav, ako možeš da provjeriš transkripciju arapskih naziva za nove stavke u [[Šablon:Masakri nad Palestincima|ovom šablonu]]. [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 11:47, 3 mart 2024 (CET) ::Historijska arapska imena pišemo fonetski, a ova savremena po engleskoj transkripciji (ne znam tačan razlog). Hvala na dopuni (vidim da na EN nisu to uradili, barem zasad). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:52, 3 mart 2024 (CET) :::Fala ti! Prva nova stavka je neka ulica nazvana po jednom od imena Boga u islamu, a druga – Arapkinja iz Palestine. [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 12:08, 3 mart 2024 (CET) == Meridijani crtica == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] i @[[Korisnik:Srđan|Srđan]] moramo se dogovoriti da li ćemo koristiti - ili — kada razdvajamo mjesta/ostrva i sl, u tabeli za meridijane. Jedan od vas mijenja u — a drugi u -pa ne znam šta od navedenog da koristim da ne morate mijenjati. Mislim nije velika stvar ali eto... Poz Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:49, 13 novembar 2023 (CET) :Ni jednu ni drugu nego – :-) (ima na kraju donje alatne trake). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:55, 13 novembar 2023 (CET) :{{Spomeni|Panassko}} Za crte se koristi – ili {{Plain link|https://www.compart.com/en/unicode/U+2013|"en-dash" po Unicodeu}}. E sad, s obzirom na to da često uređuješ s telefona, u zavisnosti od fonta koji je proizvođač postavio za predodređeni ili koji je naknadno postavljen, moguće je da ti ova duža (— ili {{Plain link|https://www.compart.com/en/unicode/U+2014|"em-dash" po Unicodeu}}) izgleda isto, ali drugi su znakovi ipak. Inače, i ovo mi je neki dugotrajni projekt (srediti te znakove u postojećim člancima), ali kao što i sam kažeš, nije velika stvar pa nije neki prioritet, tako da inače sredim kadgod na neki članak naletim. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 16:59, 13 novembar 2023 (CET) ::Meridijane ne radim s telefone zbog tabela i zato sto mi trebaju dodatni tabovi da vidim naziv nekog mjesta na našem jeziku, pa sam koristio crticu s tastature. Sad kad je KWiki odgovorio u zadnja 2 cini ki se sam kopirao en-dash u članke, pa cete imati manje posla :-). Moze li ti to sto namjeravas srediti uraditi bot ili ce trebati ručno ispravljati? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:46, 13 novembar 2023 (CET) :::Mislio sam botski, ali ima puno izuzetaka da bi se moglo (unutar citata, referenci i sl.). Bit će po mic ko i neki drugi projekti. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 21:07, 13 novembar 2023 (CET) == Datumi u referencama == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] što se tiće datuma u referencama iste sam prestao mijenjati jer ima WumpusBot koji 2x mjesečno radi na izmjenama ovih datuma. Poz, [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 12:36, 6 decembar 2023 (CET) : Da se nadovežem: da, napravio sam da [[Korisnik:WumpusBot|Wumpus]] mijenja formate "January 1, 1996", "1 January 1996" i "1996-01-01" u naše dvaput mjesečno pa ih generalno nije potrebno ručno prepravljati. Moguće je da dođe do toga da se ne pokrene (najčešće bude problem s "daljinskim" pokretanjem virtualne mašine koju koristim za bota), ali ako se to desi, tj. ako primijetite da nije popravljeno u nekom razumnom roku, slobodno me [[Šablon:Ping|pingajte]] pa ću popraviti. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:33, 6 decembar 2023 (CET) == Geografija, zarezi i nominativ == Hej, hej, KWiki! Kako si? Trenutno radim na standardizaciji geografskih članaka o naseljima u Meksiku na sh.wikiju. Uvodi tih članaka obično su ovakvi: * El Potrillo je naselje u Meksiku, u saveznoj državi Chiapas, u opštini San Fernando. Međutim, uobičajena je praksa da se navode niže jedinice pa više. Stoga bi to trebalo promijeniti ovako: * El Potrillo je naselje u opštini San Fernando, u saveznoj državi Chiapas, u Meksiku. Jesu li tu potrebni zarezi između odrednica? Je li možda bolje koristiti se nominativom, kao što to upotrebljavaju papirne enciklopedije: * El Potrillo je naselje u opštini San Fernando, savezna država Chiapas, Meksiko. Koliko je to rješenje gramatički pravilno? Unaprijed zahvalan, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22:14, 28 decembar 2023 (CET) : Nije loše. Kod tebe? Zarezi u ovim slučajevima nisu obavezni, ali nekako je praktičnije s njima nego bez njih, čisto radi razdvajanja jedinica različitog nivoa. A može i "El Potrillo je naselje u opštini San Fernando u meksičkoj saveznoj državi Chiapas." Nisam simpatizer ove "papirne" verzije (nije pogrešno samo po sebi nego više stilsko-konstrukcijski odudara jer se rečenica "obezrečeničava"). == Ime albuma == Pozdrav KWiki, vidim da si ispravljao nešto na šablonu Ekatarine Velike (hvala za to, šablon je bio "na brzaka" napravljen :)). Nego, zanima me da li je pametno stavljati apostrof iza slova "S" kod albuma ''S vetrom uz lice''. Naime, i na vinilnim izdanjima tako stoji kao i na ostalim wiki. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 16:03, 17 januar 2024 (CET) : To je prije svega greška jer je tu A fakultativno (osim kad sljedeća riječ počinje na S, Š, Z, Ž, Dž, Đ). Apostrof se stavlja u slučajevima kad je ispušteno slovo koje inače tu '''mora''' biti, tako da ''S' vetrom'' ukazuje ili na nepoznavanje pravopisnih pravila među članovima EKV-a i ostalih uključenih u to izdanje ili na namjernu pogrešnu upotrebu (a ne mislim da je ovo drugo jer nema nikakve promjene u značenju ili neke skrivene poruke ili aluzije na nešto drugo, što obično bude razlog za odstupanje od pravila). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:05, 18 januar 2024 (CET) ::Hah, zanimljivo, vjerovatno je greška nekog u izdavačkoj kući. Hvala za odgovor :) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 19:09, 18 januar 2024 (CET) == Pitanje == Poštovanje, koliko glasova za mora imati predloženi članak da bi postao potvrđen kao dobar članak? Hvala na odgovoru. Prijatno [[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 22:53, 20 januar 2024 (CET) :Glavno je da nema glasova "protiv". :-) Ili da je (znatno) više glasova "za". Ako postoji neka fiksna vrijednost, nije mi poznato. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:02, 20 januar 2024 (CET) ::Hvala. A tko onda odredi odnosno označi članak kao dobar? Ja ili administrator? I koliko vremena mora trajati glasanje? [[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 23:04, 20 januar 2024 (CET) :::Dvije sedmice, ako me pamćenje ne vara. Ali zapustili smo dobre članke već duže vrijeme; može biti i promjena tu, nije ništa u kamenu zapisano. A kad glasanje završi, bilo ko od administratora stavi oznaku <nowiki>{{dobar članak}}</nowiki> ako prođe. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:10, 20 januar 2024 (CET) ::::Hvala puno. Laku noć [[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 23:14, 20 januar 2024 (CET) == Recenzije albuma == Ima ovaj od prije par godina: [[Šablon:Recenzije albuma]] [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 10:49, 18 februar 2024 (CET) :Toliko o meni... :-) Hvala ti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:06, 18 februar 2024 (CET) == The Wikipedia Asian Month 2023 Barnstar == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="border: 3px solid #32AFAF; background-color: #EEEEEE; margin:0 auto; padding:20px 20px; width:70%;{{border-radius|1em}} {{box-shadow|0.1em|0.1em|0.5em|rgba(0,0,0,0.75)}}" class="plainlinks">[[File:2023_Wikipedia_Asian_Month_Barnstar.png|left|180px]] {{Center|{{resize|150%|'''''Wikipedia Asian Month 2023 Barnstar'''''}}}} <div style="color: #333333; margin-left:220px; font-size:110%; "> Dear {{ROOTPAGENAME}} : :Congratulations! Thank you so much for participating in the Wikipedia Asian Month 2023. We are very grateful for your dedication to the Wikimedia movement and effort in promoting Asian content. Hope to see you again this year and celebrate the 10th year of Wikipedia Asian Month together. :Sincerely, </div> <div style="color: #333333; text-align:right; font-size:120%; ">Wikipedia Asian Month International Team</div> </div> {{clear}} </div> <!-- Message sent by User:Joycewikiwiki@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joycewikiwiki/WAM2023_Barnstar_MassMessage_Receiver_2&oldid=26272593 --> == Nazivi filmova == F Gdje si našao da se ovaj film prevodi Ljetnikovac na zlatnom jezeru? Ja sam se vodio nazivima na ovoj enciklopediji filma, pa ako ima još neka referentna stranica javi da mogu i nju koristiti? [[https://filmska.lzmk.hr/clanak/rydell-mark Filmska enciklopedija] [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:53, 7 mart 2024 (CET) :[https://www.google.com/search?q=ljetnikovac+na+zlatnom+jezeru+1981.&sca_esv=65cf4aff65164a10&sca_upv=1&ei=ce_oZYytH7-C9u8PlPWlsAk&udm=&ved=0ahUKEwjMqff82OCEAxU_gf0HHZR6CZYQ4dUDCA8&uact=5&oq=ljetnikovac+na+zlatnom+jezeru+1981.&gs_lp=Egxnd3Mtd2l6LXNlcnAiI2xqZXRuaWtvdmFjIG5hIHpsYXRub20gamV6ZXJ1IDE5ODEuMgUQIRigATIFECEYoAEyBRAhGKABMgUQIRigAUipY1CQBFj8W3ABeACQAQCYAcgBoAGLIaoBBjEuMzMuMbgBA8gBAPgBAZgCJKACgCPCAggQABiABBiwA8ICCRAAGAcYHhiwA8ICCxAAGIAEGLEDGIMBwgIIEAAYgAQYsQPCAgUQABiABMICDhAAGIAEGIoFGLEDGIMBwgIEEAAYA8ICBhAAGBYYHsICCBAAGBYYHhgKwgIIEAAYFhgeGA_CAgcQABiABBgTwgIIEAAYFhgeGBPCAggQABiABBiiBJgDAIgGAZAGCpIHBjEuMzQuMaAHiHs&sclient=gws-wiz-serp Na Googleu]. :-) Izbacuje oba, ali znam da sam ranije viđao ovaj duži. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:57, 7 mart 2024 (CET) ::Hočemo li se onda držati filmske enciklopedije, mislim da nam je relevantnija? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:03, 7 mart 2024 (CET) :::Kako gdje. I ove filmske i TV-sajtove treba uzimati u obzir jer su na njima često naslovi pod kojima su prikazivani u kinima i na TV-u. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:48, 7 mart 2024 (CET) == Translation request == Hello, KWiki. Can you translate and upload the articles [[:sh:Potres u Tangšanu 1976.]] (the deadliest earthquake in the 20th century and the second deadliest earthquake in China) and [[:sh:Potres u Shaanxiju 1556.]] (the deadliest earthquake in history) in Bosnian Wikipedia? There are also Croatian and Serbian Wikipedia articles about both earthquakes, as basis for translation. Kindest regards, [[Korisnik:Lavassa|Lavassa]] ([[Razgovor s korisnikom:Lavassa|razgovor]]) 17:09, 28 mart 2024 (CET) == Znam da imamo == samo što je postojeći šablon malehan [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 14:11, 2 april 2024 (CEST) == Skraćenice == Vjerujem da ste upravu, što se tiče akronima koji završavaju na BiH i slično. Međutim, imam problem u vezi toga, jer ako uzmemo primjer za [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIK]], ispravno je CIKBiH, ali apsolutno svi (pa čak i sam CIK na [https://www.izbori.ba/?Lang=3 službenoj stranici]) piše CIK BiH. Isto tako i za ostale termine, kao SR BiH, [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom PS BiH]], itd. Šta je sada ispravno: onako kako službeno napiše institucija svoju skraćenicu ili onako kako "gramatika nalaže". Jer, ako je pravilno CIKBiH, zašto onda nije HDZBiH, nego [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] (i slične stranke i generalno stvari koje imaju akronim BiH). Nastaje nepotrebna zabuna, pa ako može objašnjenje za buduće članke, bio bih zahvalan. [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] ([[Razgovor s korisnikom:Z1KA|R]]) 01:32, 15 april 2024 (CEST) :A ko kaže da se svi navedeni drže pravopisa ili da ga znaju? ;-) Mogu razumjeti umetanje razmaka radi vizualnog dojma i "prozračnosti", ali s "BiH" to je nepravilno; samo umjesto nje stavi bilo koju "jednorječnu" republiku i stvar je jasna sama po sebi ("'''SR H'''/rvatska/", "'''SR M'''/akedonija/",...). Ono što označava '''jedan pojam''' ne razbija se razmakom, koliko god riječi bilo u punom nazivu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:48, 15 april 2024 (CEST) ::Hvala na pojašnjenju. Ja bi na ovakve stvari samo rekao "Absurdistan", jer skoro sve što se dešava u i o BiH ispadne naopako. [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] ([[Razgovor s korisnikom:Z1KA|R]]) 18:28, 15 april 2024 (CEST) == Poslanici i zastupnici == Pozdrav, tako je to tu već bilo preuzeto sa drugih Wikipedija. [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 02:49, 17 maj 2024 (CEST) :Nije bilo upućeno nikome pojedinačno nego je napomena opće prirode. ;-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:51, 17 maj 2024 (CEST) == AWB == Pozzz, mogu li dobiti dozvolu za AWB ovdje? [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 17:49, 20 maj 2024 (CEST) :Zdravo, zdravo! Pitaj [[Korisnik:AnToni|AnTonija]]; i on ga koristi po potrebi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:53, 20 maj 2024 (CEST) ::Fala ti za upute! [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 18:01, 20 maj 2024 (CEST) == Stranice koje nisu povezane sa stavkama == Baci malo pogled na [[Posebno:UnconnectedPages|ovo]] imamo preko 8.000 stranica koje nisu povezane sa Wikipodacima. Vecinom su šabloni, kategorije i moduli, vrlo malo je članaka (manje od 100) jer sam to rasčistio. Ovdje ima brdo posla [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:00, 21 maj 2024 (CEST) :Hvala ti što paziš. ;-) Tu je najviše članaka kojih nema na drugim Wikipedijama, ali ima i onih koje autor nije znao spojiti ili je to jednostavno zaboravio uraditi. Eh, šta je tu je - nikad kraja održavanju, kao što rekoh ranije. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:12, 21 maj 2024 (CEST) :: {{Spomeni|Panasko|KWiki}} Ukoliko je stranica tu globalno "unikat" koja samo postoji na bs.wiki, onda se na Wikipodacim može napraviti nova stavka, ukoliko se zadovoljavaju [https://www.wikidata.org/wiki/Wikidata:Notability ova pravila] o značajnosti. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 13:15, 3 septembar 2024 (CEST) :::Pravim ja te stranice povremeno, posebno vodim računa o stanicama na "glavnom" tu nema puno stranica koje ja s vremena na vrijeme povežem sa WikiData, ovi drugi aspekti su malo veći zahvat. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:18, 3 septembar 2024 (CEST) == Vandalizam == Promjene koje sam napravio u tri članka vraća neko drugi, iako su tačne ([[Pravedni halifat]], [[Kordopski Emirat]], [[Vizigotsko Kraljevstvo]]). Napisao sam zašto sam napravio promjenu u razlozima promjene članka. Želim da se moje izmjene objave. Hvala ti. [[Korisnik:Aybeg|Aybeg]] ([[Razgovor s korisnikom:Aybeg|razgovor]]) 23:52, 5 juni 2024 (CEST) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] Ne razumijem zašto niste promijenili ove članke uprkos mojoj ispravnoj poruci. Je li ta zastava zaista bila zastava Omajada? Ili ste otkrili takvu zastavu? Ima li istorijskih dokaza da je ta zastava postojala? Pročitajte naziv tog fajla: [https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Fictitious_Flag_of_Umayyad.svg '''Fictitious''' Flag of Umayyad.svg]. @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] [[Korisnik:Aybeg|Aybeg]] ([[Razgovor s korisnikom:Aybeg|razgovor]]) 16:20, 11 juni 2024 (CEST) ::Nije još došlo na red. Doći će ovih dana. Nisam baš stalno za računarom. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:25, 11 juni 2024 (CEST) == Kategorija == Pozdrav, mislim da si obrisao pogrešnu kategoriju: [[:Kategorija:Knjaževina Srbija]] umjesto [[:Kategorija:Kneževina Srbija]]. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 00:08, 11 juni 2024 (CEST) :Prije ovakvih promjena treba provjeriti historijske izvore na bosanskom jeziku. Ako se u njima pretežno koriste "knez" i "kneževina", onda ni ovo nije trebalo dirati. A jesam greškom obrisao. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:16, 11 juni 2024 (CEST) :: {{spomeni|نوفاك اتشمان}} Na osnovu čega si uradio [[Special:Diff/3624763|"standardizaciju"]]? Koliko vidim, naslovi članaka o tome na sva tri srodna projekta glase "Kneževina Srbija" ([[:sr:Кнежевина Србија|sr]], [[:hr:Kneževina Srbija|hr]], [[:sh:Kneževina Srbija|sh]]). – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 07:40, 11 juni 2024 (CEST) :::Dobro jutro (x2, u množini), to sam isto paralelno učinio sa Crnom Gorom. Obe države su imale svoje nazive. Ne koristimo kolokvijalne nazive. Nećemo valjda da preimenujemo članak o SFRJ u ''Druga Jugoslavija'', ''Titova Jugoslavija'' ili ''Komunistička Jugoslavija'' da bismo pomogli internetom zaglupljene generacije (iako iste imaju ''Google Search'' i slična pomagala) i vremenom isprane mozgove. :-) [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 08:16, 11 juni 2024 (CEST) ::::Ne mogu se ovakve izmjene raditi na svoju ruku. Nisam uvjeren argumentacijom da su "obe države imale svoje nazive" (sve ima svoj naziv?) i da "ne koristimo kolokvijalne nazive" (koristimo prepoznatljive nazive; tako je naslov naziva države "Sjeverna Koreja" a ne zvanični naziv "Demokratska Narodna Republika Koreja"). Arhaična imena također se izbjegavaju. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:37, 11 juni 2024 (CEST) :::::Da li u nekoj knjizi renomiranog istoričara postoji referenca za "Knjaževina"? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 08:49, 11 juni 2024 (CEST) ::::::Rekao bih da će sve ove promjene trebati vratiti na "Kneževinu". [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:55, 11 juni 2024 (CEST) :::::::Knjaževina je arhaizam. I ne vjerujem da je moderna historiografija (ni u Srbiji) koristi! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:41, 11 juni 2024 (CEST) ::::::::Teško je danas pronaći (makar ovde kod mene u Srbiji, ali svaka čast svima onima u Crnoj Gori) nekog savremenog istoričara, koji koristi ''neiskvarene'' nazive tih bivših država, "zahvaljujući" sistematskom skrnavljenju nasleđa dinastija Obrenovića i Petrović-Njegoša od strane dinastije Karađorđevića (skrnavljenje koje su slepački "prepisali" jugoslovenski komunisti i zatim drugi od istih), a to po principu ''damnatio memoriae'' iliti primenama primera istorijskog negacionizma i revizionizma. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 04:26, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::: Nismo mi ovdje da [[:en:WP:RIGHTGREATWRONGS|ispravljamo krive Drine]]. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:06, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::::<nowiki>*</nowiki>''krive Morave'', a toga eseja nema ovdje na bs.wiki, tako da ne zna svaki Bosanac ili Hercegovac engleski, persijski, hindi, portugalski, ukrajinski i/ili kineski han jezik. :-) [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 12:23, 13 juni 2024 (CEST) :::::::::::Ne znam zašto si fiksiran idejom da je ovo Wikipedia samo Bosanaca i Hercegovaca; mogu je svi uređivati. Ne znaju sve osobe za to, ali bi [[Posebno:SredisnjaAutent/نوفاك اتشمان|petnaestogodišnji korisnik koji je ujedno i administrator na šest projekata]] to morao (ne trebao, već ''morao'') znati. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:45, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::::::Bosanac ili Hercegovac u kontekstu korisnika ili čitaoca bs.wiki. Ma hoću da tu kažem da bi valjalo da se ima taj deo eseja preveden za ovdašnje lokalne upotrebe (ko je voljan da to prevodi, to jest). [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 13:26, 13 juni 2024 (CEST) ::::::: Vraćeno. Ovakve se izmjene ''ne smiju'' raditi bez ikakve konsultacije, pogotovo u kasnim noćnim satima kad je slabo ko za računarom. [[Razgovor:Osmansko Carstvo#Osmanlijsko Carstvo 2|Ovako to treba raditi]]. Ispita se šta je tačno pa se kasnije postepno ide u zamjenu. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:20, 12 juni 2024 (CEST) ::::::::Valjda sam ja ekspert na ovom wikisajtu za istoriju Srbije; dakle, konsultacije se vrše sa ekspertima iz određenih, relevantnih oblasti. :-) Te moje noćne izmene su izvršene u noćnim wikisahatima zbog mog tadašnjeg/trenutnog bioritma; sve moje izmene su javne prirode, javnog karaktera, javna stvar, javno dobro, javna svojina; jedino osim onih mojih ''jednostruko i dvostruko obrisanih i s(a)krivenih'' izmena, što nezavisi od moje wikimalenkosti; tj. nema tu nikakve ''nečasne vampirske rabote''. Dobro si uklonio/poništio moje izmene na članku o ''[[Srpske novine|Srpskim novinama]]'', odnosno hirurški si tu precizno ostavio dodani stari naziv tog službenog lista. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 05:12, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::: Jesi li historičar? Ako nisi, onda nisi ekspert. A i da jesi, mišljenje se zasniva na naučnom konsenzusu, ne na mišljenju jedne osobe. Na Wikipediji si od 2009, dobro ti trebao znati kako se ovakve stvari mijenjaju. ''Glede i u svezi sa'' Srpskim novinarima, vratio sam sve izmjene od noćnih sati, a ta je, koliko sam sad vidio, urađena [[Special:Diff/3624597|nekad poslije podne]], ali drago mi je da misliš da je to neka hirurška teorija zavjere. :-) – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:03, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::::Naučni konsenzus u Crnoj Gori jeste da se tadašnja CG naziva ''Knjaževina''. Hoću da kažem da tu nisi upotrebio ''rollback''. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 12:29, 13 juni 2024 (CEST) :::::::::::Nisam? A šta je ovo? [[Special:Diff/3625019|1]], [[Special:Diff/3625020|2]], [[Special:Diff/3625023|3]]. Ako sam nešto propustio, to je slučajno, a ne namjerno. Za izmjenu naziva, počni raspravu na odgovarajućoj stranici za razgovor, kao što to drugi urednici rade. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:45, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::::::Moj komentar predstavlja pohvalu da si na dobrom mestu izbegao upotrebu rollback-a, a ne zamerku to što nisi. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 13:33, 13 juni 2024 (CEST) ::[[Korisnik:KWiki|KWiki]] pogledaj ove šablone Nagrada "David di Donatello" pa ubaci kategorije Dobitnik nagrade xxx ako ti nije mrsko. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:28, 9 august 2025 (CEST) :::{{Spomeni|KWiki}} možeš li pogledati nazive ovih kategorija [[:Kategorija:Filmovi Silver Picturesa|Filmovi Silver Picturesa]] bez navodnika, dok su neke sa navodnicima npr. [[:Kategorija:Filmovi "20th Century Foxa"]]. Ja sam neke već prebacio sa navodnicima, pa rekoh da te pitam prije nego nastavim je li to ok? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:47, 27 novembar 2025 (CET) ::::To nisam bio siguran trebaju li ili ne trebaju. A većinu sam napravio s njima, znam. A može komotno i bez njih. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:31, 29 novembar 2025 (CET) :::::Ja ću ih staviti pod navodnike, čisto da imamo standardizovano, ljepše izgleda ako je to ispravno. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:19, 29 novembar 2025 (CET) :::::: Baš rekoh neki dan Panasku da bi bilo bolje da stavimo bez navodnika jer ih ne stavljamo za proizvode drugih kompanija pa bi bilo dosljedno, tako da ću to sad jedan dan srediti sve. Ali, kad je riječ o dosljednosti, zapali su mi za oko sporedni članci o serijama i filmovima. Npr. znaš da koristimo ukošena slova za serije i filmove, ali u naslovima trenutno koristimo navodnike (primjer [[Spisak likova u "Bostonskom pravu"|1]], [[Spisak epizoda "South Parka"|2]]). E sad, šta misliš da to prebacimo na ukošeno – npr. da stavim šablon da ispisuje naslov članka: Spisak epizoda ''South Parka'' – ili ipak ne bi moglo? – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 13:06, 1 decembar 2025 (CET) :::::::Bilo bi bolje, samo nisam znao da je moguće, pa sam stavljao navodnike. :) I dalje sam prilično neupućen u tehničke stvari. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:11, 2 decembar 2025 (CET) == Ali[ja] na bs Wiki == Pozdrav, opet ja. Vezano za arapska imena i njihovu transliteraciju na bosanski jezik, zanima me šta ti smatraš da se treba uraditi za ime "Ali[ja]". Na našim prostorima, a i našoj wikipediji, koristi se transliteracija "Alija" samo za [[Alija ibn Ebu-Talib|ibn Ebu-Taliba]], dok se za sve ostale koristi samo "Ali". Identičan slučaj imamo na srpskoj wikipediji. Međutim, na hrvatskoj i srpskohrvatskoj je za sve samo "Ali". Održati standard da je "Alija" samo taj jedan? Sve prevesti na "Alija"? Preuzeti primjer [srpsko]hrvatske wikipedije? [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 23:33, 13 juni 2024 (CEST) :Ako se navodi puno ime, onda ide "Ali ibn Ebu-Talib", a "Alija" se češće koristi kad se spominje samo ime, kao i konstrukcija "hazreti Alija". Za enciklopediju bi bilo pravilnije "Ali ibn Ebu-Talib". [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:52, 13 juni 2024 (CEST) ::Naziv njegovog članka već nosi ime "Alija ibn Ebu-Talib". Isto tako, svaki tekst gdje se navodi njegovo ime pisano je sa "Alija". Sve prevesti na "Ali"? [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 23:58, 13 juni 2024 (CEST) == Preusmjerenje == Mogu li svi korisnici kreirati preusmjerenje na članak ili je to samo mogućnost admina? Na susjednim projektima sam pronašao alate za to, ali i ne na bs.wiki [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 18:57, 13 juli 2024 (CEST) :Klikneš na "Više" i u padajućem meniju trebalo bi stajati "Premjesti". Samo, treba biti pažljiv s preusmjeravanjima da se ne pomiješa s nečim što postoji ili paziti na slova ako postoji nešto slično, ali sa slovom razlike. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:12, 13 juli 2024 (CEST) ::Nisam razumio ili sam se ja pogrešno izrazio. Želim da od nepostojećeg članka napravim preusmjerenje na postojeći članak. Nisam pronašao nikakav padajući meni sa opcijom za preusmjerenje ni premještanje. [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 01:27, 15 juli 2024 (CEST) ::: [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] šta hoćeš da preusmjeriš? [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 13:51, 15 juli 2024 (CEST) ::::Primjer termine "dvanaestorice" i "dvanaestinci" preusmjeriti na "dvanaestoimamci" ([[dvanaestoimamizam]]). Možda ne bih odmah sad to počeo standardizovati ali u svakom slučaj želim znati kako to uraditi. Vidim samo opciju za premještanje. [[Korisnik:6akisa|6akisa]] ([[Razgovor s korisnikom:6akisa|razgovor]]) 17:30, 15 juli 2024 (CEST) :::::to je vrlo jednostavno, napraviš stranicu pojma s kojeg hoćeš preusmjerenje i ubaciš kod. Vidi [[Dvanaestinci|ovdje]]. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:25, 15 juli 2024 (CEST) ::::::Hvala ti mnogo, cijenjeni kolega. [[Korisnik:6akisa|6akisa]] ([[Razgovor s korisnikom:6akisa|razgovor]]) 21:31, 15 juli 2024 (CEST) == Research about the tools on Wikimedia projects by the CEE Hub == Hi everyone, We would like to invite you to submit your responses to the survey dedicated to the tools that are used currently across the Wikimedia projects and the tools that you want to have. This survey was made by the working group of the [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]], and your responses will be reviewed afterwards, as we want to continue supporting the communities. That support can be documentation for certain most used tools by other communities across the region per specific topics, finding solutions for new tools to be created in the future, creating most needed tools in the region (so called "regional wishlist list"), and many other options. ''Deadline to fill in the survey is '''20th of August, 2024'''.'' Submit your answers [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeIwzCDKs6jXPG7EpZe-JH2Mm1odU0_MAv1bO-z-nLOq9dlug/viewform?usp=sf_link '''here'''] Thank you in advance for your time that you will dedicate in filling in this survey --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 15:07, 26 juli 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tools&oldid=27177596 --> == Pravopis kategorije == @KWiki Ne moraš popravljati pravopisne greške u kategorijama koje sam napravio, to ću ja u ponedeljak kad budem pri računaru jer sam vidio gdje sam ih pravio. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:59, 3 august 2024 (CEST) :OK. Izvini zbog blokad(ic)e, ali nisam znao koliko je još članaka, pa da ne ode daleko. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:04, 3 august 2024 (CEST) ::Nema frke, nije da nije zasluženo hahaha. Nemam nekog iskustva u kategoriziranju pa sam jučer skontao da puno fali kategorija za razne nagrade pa sam se toga uhvatio. Vjerujem da imam nekih 50ak grešaka ali to ću ja popraviti u ponedeljak jer ki je na računaru lakša pretraga. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 16:08, 3 august 2024 (CEST) :::mislim da sam sve popravio. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:06, 3 august 2024 (CEST) ::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] kada naiđem na kategoriju Dobitnici Nagrade xy bez navodnika, hoću li to mijenjati? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:39, 7 august 2024 (CEST) :::Ako je nazvana po osobi, doslovnom datumu (za razliku od pridjeva izvedenog od datuma; npr. Nagrada "25. novembar", ali Šestoaprilska nagrada) i tome slično, onda idu navodnici. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:29, 7 august 2024 (CEST) ::::još jedno pitanje oko kategorija, da li muzičarima stavljati kategoriju grupe u kojoj su bili, vidim da imaju posebne kategorije tipa Indexi, Bijelo dugme i sl, ali nemaju recimo Plavi orkestar, Vatreni poljubac i td? Je li ima neki razlog ili i da dodamo ostale grupe kao kategorije? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 00:20, 11 august 2024 (CEST) :::::Ako su vezani za neku grupu i prepoznatljivi po njoj (ili ona po njima), onda ne vidim problem. A ima i onih što promijene više grupa, pa je kod njih možda bolje to izostaviti. Ima tu prostora za razmišljanje. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:26, 11 august 2024 (CEST) ::::::Možeš li izbrisati preusmjerenja obih nagrada što sam danas prebacio (zbog standardizacije naziva). Ja nemam prava za brisanje. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 23:22, 12 august 2024 (CEST) :::::::Je li to to? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:04, 13 august 2024 (CEST) ::::::::To je to, ako budem još nešto našao da treba izbrisati zbog standardizacije, javim ti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:03, 13 august 2024 (CEST) :::::::::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] naišao sam na dosta kategorija koje su preusmjeeene na druge kategorije, a ne sadrže ni jedan članak. Šta ću s njima, hocu li u njih ubacivati šablon za brisanje? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:43, 26 august 2024 (CEST) ::::::::::Slobodno. One su višak. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:45, 26 august 2024 (CEST) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] provjeri molim te ove kategorije imaju li smisla Kategorija:1392. nestanci koje se generišu šablonom za Države koje su prestale postojati. Ako ima potrebe, možda nekako promijeniti naziv kategorije jer ovaj baš nema smisla. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:23, 30 august 2024 (CEST) ::isto tako i ove kategorije koji kreiraju ove kategorije npr. 1720 osnivanja, možda da bude 1720. osnivanje država ili nešto slično. Neko je očigledno bukvalno prevodio s engleskog [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:30, 30 august 2024 (CEST) :::To je rađeno u počecima BS Wiki. Svaka čast pionirima na trudu da se projekt postavi na noge, ali s jezikom su bili kriminalni (ne mislim da je najviše do neznanja nego do srljanja i automatizma). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:28, 30 august 2024 (CEST) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] dodatno pitanje da li sve kategorije Naselja u prebacuje o u Naseljena mjesta u? Vidim da je dio odrađen, ali ima još jako puno toga što stoji u kategoriji Naselja u. Ako treba, uzet ću ja to na sebe pa polako [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:25, 2 septembar 2024 (CEST) ::Nisam bio uključen u to. Možda [[Korisnik:AnToni|AnToni]] zna više. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:01, 2 septembar 2024 (CEST) :::@[[Korisnik:Srđan|Srđan]] mi kaže da je Naseljeno mjesto za mjesta u BiH, a Naselje za ostalo. Ima li smisla ovo unificirati? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:23, 2 septembar 2024 (CEST) ::::Ne znam zaista. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:51, 2 septembar 2024 (CEST) :@KWiki kada uhvatiš vremena provjeri kategorije godina bez tačke, npr. [[:Kategorija:2008]], ovakvih primjera ima jako puno, pa ne znam da li je ostalo ili treba da postoje kao takvi. Ja nemam prava za brisanje stranica, a glupo mi označavati za brisanje jer ima jako puno takvih stranica. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:52, 17 septembar 2024 (CEST) ::Sve treba obrisati. Ja ću se time baviti malo-pomalo, trebat će vremena. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:59, 17 septembar 2024 (CEST) :@KWiki molim te da pogledaš imamo varijante Kategorija:Kultura Slovenije i Kategorija:Kultura u Sloveniji pa šta misliš da ovo unificiramo i koja bi varijanta bila prikladnija? Uzmi u obzir i kategorije kulture po gradovima Kategorija:Kultura u Sarajevu i američkim državama? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:33, 5 januar 2025 (CET) ::"Kultura + genitiv" možda čak ima šire značenje od "Kultura u + lokativ"; prvo bi se odnosilo na kulturne specifikume Slovenije i Slovenaca, a drugo na konkretne stvari u Sloveniji (institucije, festivali i drugi događaji itd.). (Neko moje razmišljanje, koje je podložno sugestijama i promjenama.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:16, 6 januar 2025 (CET) :[[Korisnik:KWiki|KWiki]] kada budeš u mogućnosti pogledaj da napraviš po jedan primjer sljedećih kategorija: :* xxxx. u streljaškim sportovima ([[:Kategorija:2025. u biatlonu]]) :* xxxx. u književnosti ([[:Kategorija:Romani iz 2018.]]) {{urađeno}} :* xxxx. u filmu ([[:Kategorija:Filmske nagrade u 2018.]]) {{urađeno}} :* xxxx. u okolišu ([[:Kategorija:Prirodne katastrofe u 2019.]]) {{urađeno}} :* xxxx. u obrazovanju ([[:Kategorija:Obrazovne institucije osnovane 2012.]]) {{urađeno}} :* xxxx. u džudu ([[:Kategorija:Džudo na Ljetnim olimpijskim igrama 2020.]]) {{urađeno}} :* Romani iz xxxx-ih ([[:Kategorija:Romani iz 2018.]]) {{urađeno}} :* Romani iz xx. vijeka ([[:Kategorija:Romani iz 2001.]]) {{urađeno}} :* Albumi iz xxxx-ih ([[:Kategorija:Albumi iz 1980.]]) {{urađeno}} :* Avijacija u xxxx-ima ([[:Kategorija:Avijacija u 1924.]]) {{urađeno}} :* Debitantski albumi iz 1960-ih ([[:Kategorija:Debitantski albumi iz 1963.]]) {{urađeno}} :* Djela iz xxxx. ([[:Kategorija:Građevine i strukture osnovane 2021.]]) {{urađeno}} :* Države i teritorije prestale sa postojanjem xxxx-ih ([[:Kategorija:Države i teritorije prestale sa postojanjem 1261.]]) {{urađeno}} :* Ekonomija u xxxx-ima ([[:Kategorija:1990. u ekonomiji]]) {{urađeno}} :* Filmovi iz xxxx-tih ([[:Kategorija:Filmovi iz 1900.]]) {{urađeno}} :* Filmske nagrade u xxxx-im ([[:Kategorija:Filmske nagrade u 2020.]]) {{urađeno}} :Imamo napraviti mnogo ovih kategorija, pa da ne krenem polovično ili pogrešno, a da onda ispravljamo. Ja ću ostale srediti, a ti samo po jedan primjer. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:46, 21 maj 2025 (CEST) ::Viđeno. ;-) Bit će sve, samo bez žurbe. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:53, 21 maj 2025 (CEST) :::Tvoj zadatak je jednostavan, ali ključan: ti primjere, a ja ostalo. :) [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:55, 21 maj 2025 (CEST) ::::Znaš li možda neke članke gdje se crvene ove kategorije? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:59, 22 maj 2025 (CEST) :::::Sutra ću prelistati kategorije pa dam primjere koji još trebaju. Ti slobodno dodaj još ako treba, samo me pingaj. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:21, 30 juni 2025 (CEST) == Pisanje datuma == Ćao, ćao, KWiki! Na sh.wikiju razmišljamo o standardizaciji formata datuma u potpisima i historiji izmjena. Stoga sam te htio pitati da li se u bosanskom standardu imena mjeseci pišu u genitivu. Na hrvatskom se dosljedno upotrebljava genitiv. Međutim, nisam siguran jesu li se bosanski i srpski normativisti bavili ovim pitanjem. Dakle, 10. august 2024. ili 10. augusta 2024? :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:24, 10 august 2024 (CEST) :U bosanskom je tu nominativ: 10. august. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:23, 11 august 2024 (CEST) == Nazivi na bosanskom jeziku vs službeni naziv == Kolega, tražim od vas da se odlučite više hoćete li koristiti nazive prema pravopisu bosanskog jezika ili službene nazive. Ako je "Predstavnički dom" službeni naziv institucije na bosanskom jeziku, a ispravno je "Zastupnički", red bi bio da se odluči šta će se koristiti. Ne možete ostavljati nazive članaka kako Vam se ćefne. Dakle, ako smo prihvatili naziv "Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine" službeno da je takav na bosanskom jeziku, a pravopisno treba biti "Zastupnički", zašto se uporno ostale stvari ispravljaju. Prihvatili smo da je to "politička nepismenost", međutim zašto je onda skraćenica Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine službeno CIK BiH, a ispravlja se u CIKBiH. CIK se nigdje ne potpisuje tako, te nema smisla da pravilo važi za jednu, a ne važi za drugo. Slično i za nedavno brisanje za [[SPU BiH]]. Stranka se tako izjasnila u statutu, upisana u CIK-ovu bazu podataka, a čak i u sudski registar. Odlučite se da li da se pišu službeni nazivi, skraćenice i sl. ili pravopisno ispravni, kako ne bi dolazilo do dodatnog posla, lijep pozdrav. [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] ([[Razgovor s korisnikom:Z1KA|R]]) 15:19, 8 septembar 2024 (CEST) :Budući da je ovo projekt na bosanskom jeziku, onda bi jezik trebao imati prednost nad politikom jer ga se u politici ne drže koliko bi trebali (politika nema obrazovnu ulogu, za razliku od enciklopedije). A ja često nešto uradim kao primjer, s pretpostavkom da će zajednica dalje preuzeti jer se ne bavim svim područjima niti to mogu. Svi registrovani korisnici mogu preimenovati članke. Ali nije da ne stoje i tvoje riječi. Hvala ti na napomeni. :A ovo za akronime: kako bi, npr., izgledalo "DO RH"? Akronimi predstavljaju '''jedan pojam''' koliko god riječi bilo u njegovom punom nazivu i zato je razmak greška. Ali ko bi to objasnio zvaničnicima? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:16, 9 septembar 2024 (CEST) ::Nigdje ne piše da se mora biti pismen kada se piše pravilnik, zakon ili statut. 😂 [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] ([[Razgovor s korisnikom:Z1KA|R]]) 18:02, 9 septembar 2024 (CEST) == Results from the survey about the tools on Wikimedia projects by the CEE Hub == Hi everyone, During August 2024, we sent you a survey about the tools, so now we would like to bring to your attention the conclusions and results from the survey, which you can explore on this '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Tools|Meta page]]'''. I hope you will enjoy exploring the mentioned tools on the page, along with other conclusions from the survey. Thanks for your time, and we will continue working on this important topic. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:09, 7 oktobar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tools&oldid=27177596 --> == Aljikin i Co. == Popravim ja s AWB-om. Pozdrav [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 12:43, 23 oktobar 2024 (CEST) == Razlog brisanja članka Željka Prša? == Ako mogu dobiti detaljan opis razlog(a) zašto je postavljeni članak obrisan? Hvala [[Korisnik:Cocco Loco|Cocco Loco]] ([[Razgovor s korisnikom:Cocco Loco|razgovor]]) 09:18, 5 novembar 2024 (CET) :Bio je urađen kao korisnička stranica, ne kao članak. Prije rada na Wikipediji treba se upoznati s njegovim osnovama. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:11, 5 novembar 2024 (CET) == Šablon:Izraelsko-palestinski konflikt == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] dobro bi bilo kada bismo imali šablon kao što je [[en:Template:Israeli–Palestinian conflict|ovaj]]. Pomoglo bi u jezičkoj standardizaciji naziva, imena i sl, pa kada i ako stigneš. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:37, 28 novembar 2024 (CET) :Morat će malo sačekati, ali doći će na red. Dodatak: {{Spomeni|Srđan}} Vidim sad da ovaj ima "invoke" u kodu, pa ću te morati pozvati u pomoć za taj dio. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:42, 28 novembar 2024 (CET) ::{{Spomeni|KWiki|Panasko}} urađena je osnova ([[Šablon:Izraelsko-palestinski sukob]]), sad još treba prevesti nazive. --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 13:20, 28 novembar 2024 (CET) == Zahvale == Hvala kolega na medalji. Priznanja uvijek znače :) [[Korisnik:AdnanSa|AdnanSa]] ([[Razgovor s korisnikom:AdnanSa|razgovor]]) 15:06, 18 decembar 2024 (CET) == Thank you for being a medical contributors! == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> {| style="background-color: #fdffe7; border: 1px solid #fceb92;" |rowspan="2" style="vertical-align: middle; padding: 5px;" | [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|130px]] |style="font-size: x-large; padding: 3px 3px 0 3px; height: 1.5em;" |'''The 2024 Cure Award''' |- | style="vertical-align: middle; padding: 3px;" |In 2024 you '''[[mdwiki:WikiProjectMed:WikiProject_Medicine/Stats/Top_medical_editors_2024_(all)|were one of the top medical editors in your language]]'''. Thank you from [[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med]] for helping bring free, complete, accurate, up-to-date health information to the public. We really appreciate you and the vital work you do! Wiki Project Med Foundation is a [[meta:Wikimedia_thematic_organizations|thematic organization]] whose mission is to improve our health content. '''[[meta:Wiki_Project_Med#People_interested|Consider joining for 2025]]''', there are no associated costs. Additionally one of our primary efforts revolves around translating health content. We invite you to '''[https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php try our new workflow]''' if you have not already. Our dashboard automatically [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/leaderboard.php collects statistics] of your efforts and we are working on [https://mdwiki.toolforge.org/fixwikirefs.php tools to automatically improve formating]. |} Thanks again :-) -- [[mdwiki:User:Doc_James|<span style="color:#0000f1">'''Doc James'''</span>]] along with the rest of the team at '''[[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med Foundation]]''' 07:24, 26 januar 2025 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_Other_Language_Editors_2024&oldid=28172893 --> == Blokada - Vandalizam == Postovani KWiki Molio bih za pomoc i podrsku(eduaciju). Član sam Wikipedie na bosanskom jeziku skoro pola godine, sa namjerom da dam doprinos. Imao sam aktivnosti koje su prihvaćene i podržane. 1.feb.25 sam objavio članak Porodica Kulenović, sa namjerom doprinosa i povezivanja više članaka na temu pojedinih članova porodice Kulenović. Referirao sam se na slićne članke na wikipediji drugh jezika. Odmah po objavi je članak izbrisan i moja IP adresa blokirana bez objasnjenja. To je ucinio administrator AnToni. Pisao sam mu elektronsku poruku i uopce nije odgovorio. Proslijedjujem tekst kojim sam mu se obratio: "Predmet: Žalba na neopravdanu blokadu računa Poštovani, Obraćam vam se povodom blokade mog računa Samo22pedia na Wikipediji, koja je izvršena bez prethodnog upozorenja. Aktivno doprinosim Wikipediji već šest mjeseci, pri čemu sam se striktno pridržavao svih pravila zajednice i smjernica za uređivanje. Razlog naveden u obavijesti o blokadi je “vandalizam”, što kategorički odbacujem kao neutemeljenu optužbu. Moji nedavni doprinosi uključivali su objavu informacija o porijeklu jedne poznate bosanske porodice na dvije stranice, referirajuci se na slicne objave na Wikipediji, pri čemu sam koristio pouzdane izvore i slijedio enciklopedijski stil pisanja. Molim da preispitate odluku o blokadi mog računa, kao i konkretne razloge koji su doveli do nje. Također bih cijenio detaljno obrazloženje o eventualnim spornim izmjenama, kako bih mogao dodatno pojasniti svoj rad i, ako je potrebno, izvršiti korekcije u skladu s pravilima Wikipedije. Zahvaljujem na vašem vremenu i nadam se pravednom rješenju ovog nesporazuma. Srdačno, Samo22Pedia" Molio bih Vas za pomoc, podrsku i objasnjenje. Hvala unaprijed [[Korisnik:Samo22pedia|Samo22pedia]] ([[Razgovor s korisnikom:Samo22pedia|razgovor]]) 11:47, 8 februar 2025 (CET) :Možda je mislio, ali još nije stigao (svako ima obaveze i van Wikipedije). {{Spomeni|AnToni}}, možeš li odgovoriti? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:30, 8 februar 2025 (CET) == Feminism and Folklore 2025: Important Updates for Organizers & Jury == Hello Community Organizers and Jury, Thank you for organising Feminism and Folklore writing competition on your wiki. Feminism and Folklore is the largest Wikipedia contest organized by community members. We congratulate you in joining and celebrating our cultural heritage and promoting gender equality on Wikipedia. To encourage boost for the contributions of the participants, we're offering prizes for Feminism and Folklore local prizes. Each Wikipedia will have three local winners: # First Prize: $25 USD # Second Prize: $20 USD # Best Jury Article: $15 USD All this will be in '''gift voucher format only'''. Prizes will only be given to users who have more than 5 accepted articles. No prizes will be given for users winning below 5 accepted articles. Kindly inform your local community regarding these prizes and post them on the local project page The Best Jury Article will be chosen by the jury based on how unique the article is aligned with the theme. The jury will review all submissions and decide the winner together, making sure it's fair. These articles will also be featured on our social media handles. We're also providing internet and childcare support to the first 75 organizers and Jury members for those who request for it. Remember, only 75 organizers will get this support, and it's given on a first-come, first-served basis. The registration form will close after 75 registrations, and the deadline is <nowiki>'''</nowiki>March 5, 2025<nowiki>'''</nowiki>. This support is optional and not compulsory, so if you're interested, fill out the [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeum8md6FqHY1ISWRLW5bqOAv_lcd1tpVtMMZfWKRDU_IffLQ/viewform?usp=dialog Form] Each organizer/jury who gets support will receive $40 USD in gift voucher format, even if they're involved in more than one wiki. No dual support will be provided if you have signed up in more than one language. This support is meant to appreciate your volunteer support for the contest. We also invite all organizers and jury members to join us for Advocacy session on '''Saturday, Feb 28, 2025'''. This session will help you understand the jury process for both contests and give you a chance to ask questions. More details are on [[Event:Telling untold stories: How to document gendered narratives in Folklore on Wikipedia|Event:Telling untold stories: How to document gendered narratives in Folklore on Wikipedia - Meta]] Let's celebrate our different cultures and work towards gender equality on Wikipedia! Best regards, Stella and Tiven Wiki loves folklore international team [[User:SAgbley|SAgbley]] ([[User talk:SAgbley|talk]]) 04:39, 25 February 2025 (UTC) <!-- Message sent by User:Joris Darlington Quarshie@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joris_Darlington_Quarshie/Community_Prizes&oldid=28309519 --> == Infokutija == Zdravo, možeš li u infokutiji [[Šablon:Infokutija etnička grupa]] ispred parametara regija1, regija 2... unijeti opciju ''regioni sa značajnom populacijom'' jer to fali šablonu. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 15:48, 15 mart 2025 (CET) :Zamolit ću [[Korisnik:Semso98|Šemsu]] ili [[Korisnik:Srđan|Srđana]]; bit će urađeno kad uhvate. P. S.: "Znatnom", ne "značajnom". [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:33, 15 mart 2025 (CET) :: {{odgovor|Marco Mitrovich}} Već postoji parametar za to: <code>popmjesta</code>, samo što nije dokumentirano jer se preporučuje upotreba pojedinačnih parametara (regija1, pop1, ref1, regija2, pop2, ref2, itd.). – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 18:11, 15 mart 2025 (CET) Korisnik Antoni je obrisao stranice o Turcima i Srbima na Kosovu koje sam napravio. Nije uopće objasnio šta ne valja? [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 18:32, 15 mart 2025 (CET) == Čaršija == Zamolio bih te da reagiraš jer AnToni radi što želi bez validnog objašnjenja, uopće ne komunicira sa mnom samo briše i uklanja. Ne dozvoljava mi radit. [https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:%C4%8Car%C5%A1ija Pogledaj čaršiju]. == [[Protij]] == Hej, hej, KWiki! Radimo na usklađivanju terminologije o hemijskim elementima na sh.WP. Slučajno sam naišao na članak [[Protij]] ovdje. Ako je ''tritium'' [[tricij]], onda bi i ''protuim'' trebao biti [[procij]]. Struna također navodi [http://struna.ihjj.hr/naziv/procij/34447/ procij]. Propuštam li nešto? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 02:15, 29 mart 2025 (CET) :Logika je jasna, ali radi sigurnosti treba provjeriti i sa hemičarima (jer možda se ''protij'' ustalio u praksi). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:23, 29 mart 2025 (CET) ::Sad sam provjerio u literaturi. U knjizi ''Hemija koja nas okružuje'' Omera Mahmutovića u izdanju Pedagoškog fakulteta Univerziteta u Sarajevu (2017) stoji sljedeće: "Vodik ima tri izotopa: protijum (procij), deuterijum i tritijum (tricij)." Prvo su navedeni oblici nastali na temelju grčke, a potom oblici nastali na temelju latinske tradicije. U knjizi ''Hemija za prvi razred gimnazije'' Milana Sikirice u izdanju kuće Sarajevo Publishing (1998) stoji: "Običan vodik ima jezgru koja se sastoji od jednog protona. Atomski broj vodika jest jedan. Maseni broj takvog atoma vodika jest također jedan [...]." Tu dakle izbjedavaju imenovanje, ali se, s druge strane, kasnije imenuje "[t]eški vodik ili deuterij" i "tricij". Druge mrežne izvore nisam našao. Google Scholar ne daje rezultate za sajtove s domenom <code>ba</code>, dok se oblik "procij" velikom većinom javlja na sajtovima s domenom <code>hr</code>. Oblik "protij" na sajtovima s domenom <code>hr</code> javlja se gotovo marginalno. To je što sam iskopao. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21:14, 29 mart 2025 (CET) == Deleting photos == Hi! I noticed you deleted one of the files uploaded by Haka-Taka. I wonder if more of the files on [[Posebno:Spisak_datoteka/Haka-Taka]] should be deleted too? If you have time to have a look it would be great! [[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 16:36, 8 april 2025 (CEST) :I am pinging our [[Korisnik:Semso98|pic-guy]]; :) he will know more. I delete pictures when they are already marked for the deletion. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:02, 8 april 2025 (CEST) :: I love it! You have a pic-guy! All wikis should have one... Or two... :-) --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 22:08, 8 april 2025 (CEST) :::It's unofficial, of course. :-) But for a period in the past he really did a lot regarding the pictures. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:31, 8 april 2025 (CEST) ::::As long as it works :-D I created [[Korisnik:MGA73/Status]] and will try to locate files without a license. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 07:13, 9 april 2025 (CEST) Hello again! Just as info I have now updated [[Korisnik:MGA73/NoLicense]] and I think many of the 103 files are missing a license. If you know any of the users on the list is still active you are very welcome to tell them to check and fix the files. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 19:34, 10 april 2025 (CEST) :I have put it on the [[Wikipedia:Čaršija#Slike_bez_licence|Village pump]], to include all administrators (and other users). The more – the merrier. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:32, 11 april 2025 (CEST) ::Very good! Yes it is much easier when more people help. For example the files in [[:Kategorija:Svi slobodni mediji]] should be moved to Commons if they really are free (I'm not sure about the stamps). --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 16:04, 11 april 2025 (CEST) Hi! Can you perhaps fix [[Šablon:Sporna autorska prava]] and [[Šablon:Izvor slike]] so they do not suggest GFDL? They should suggest Creative Commons instead. Wikipedia have used Creative Commons since 2009 :-) And if you spot any other pages on [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?search=GFDL&title=Posebno%3APretraga&profile=advanced&fulltext=1&ns4=1&ns8=1&ns10=1 this search] you are ofcourse welcome to fix. I fixed some but the two above are protected. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 15:02, 17 april 2025 (CEST) :{{Spomeni|Srđan}}, {{Spomeni|Semso98}}: Koji prvi vidi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:03, 17 april 2025 (CEST) {{Spomeni|MGA73}}: I’ve cleaned up [[Korisnik:MGA73/NoLicense]] significantly. There are still a few files left that I’m unsure how to handle (some pictures taken from flickr), plus those uploaded by Yahadzija ([[:meta:Requests for comment/Global ban for Yahadzija|global ban]]) and his sock puppet accounts (21775198.138-dopisnik, Confused&Creasy, Crazy&confused, Haka-Taka, Pustahyja, Neosamuray, Procuratorac, Кон-Диос). Tbh, I’m not sure what to do with the files from those accounts, especially since one of the main reasons for the global ban was the user’s repeated failure to understand copyright laws.--[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 18:40, 17 april 2025 (CEST) :Take the safe route and delete them. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:08, 17 april 2025 (CEST) :: {{Spomeni|Semso98}} Thank you. I updated the list (down to 26 files). Maybe some of the files on [[Korisnik:MGA73/GFDL]] should be deleted too then if uploader did not understand about copyright. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 20:10, 17 april 2025 (CEST) == Premještanje stranica i WikiPodaci == Pozdrav KWiki, kada premjestiš stranicu tako da se ispravi ili prevede raniji naziv s engleskog, dobra praksa bi bila da se ispravi i naziv (label) na WikiPodacima da nam to priča jedno s drugim. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:34, 17 maj 2025 (CEST) :Znam, ali teško je mozgu da sve pohvata u svakom pojedinom slučaju. (Imam više od 20.000 izmjena samo tamo.) Hvala ti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:06, 17 maj 2025 (CEST) ::Sve znam, nije ovo kritika niti pravilo nego mali podsjetnik [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:14, 17 maj 2025 (CEST) == Share Your Feedback – Wiki Loves Ramadan 2025 == Dear KWiki Thank you for being a part of '''[[m:Special:MyLanguage/Wiki Loves Ramadan 2025|Wiki Loves Ramadan 2025]]''' — whether as a contributor, jury member, or local organizer. Your efforts helped make this campaign a meaningful celebration of culture, heritage, and community on Wikimedia platforms. To help us improve and grow this initiative in future years, we kindly ask you to complete a short '''feedback form'''. Your responses are valuable in shaping how we support contributors like you. * '''Feedback Form:''' [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdXEtaqszxcwmTJa8pGT60E7GDtpbssNadR9vZFVFbLicGFBg/viewform Submit your feedback here] * '''Deadline to submit:''' 31 May 2025 It will only take a few minutes to complete, and your input will directly impact how we plan, communicate, and collaborate in the future. Thank you again for your support. We look forward to having you with us in future campaigns! Warm regards,<br/> ''Wiki Loves Ramadan International Team'' 10:51, 19 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/Participants&oldid=28751574 --> == Join us at the Next CEE Catch up! Learn about Temporary accounts! == Hi everyone, We want to announce the tenth '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Catch up|CEE Catch Up]]''' session, which will be dedicated to the '''Temporary accounts''', as this important change is going to affect every Wikipedia soon, so it is important for patrollers and functionaries like you to understand this change. On wikis where temporary accounts are enabled, IP addresses of unregistered editors are not visible publicly. Only those who fight spam, vandalism, harassment and disinformation have access to IP addresses there. The session will take place on '''10th of June 2025, 18:00-19:00 CEST''' (check your ''[https://zonestamp.toolforge.org/1749571200 local time]''). If you are interested in this topic, then '''[[:m:Event:CEE Catch up Nr. 10 (June 2025)|sign-up for the session here]]'''. [[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 13:17, 29 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == Južna Srbija == Pozdrav, KWiki. Da li ja mogu ovdje na miru uređivat teme vezane za moj kraj, Južna Srbija, a da ih drugi admin ne uklanja i briše, pošto je tako preporučeno sa mete? [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 06:10, 13 juni 2025 (CEST) : Vjerovatno ti treba kontekst za ovo. Mitrović je Odboru za Univerzalni kodeks ponašanja na Meti [[:m:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Cases/Sysop abuse on Bosnian Wikipedia|prvo prijavio Tonija]], pa onda [[:m:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Cases/2025/Sysop abuse on Croatian Wikipedia|novog admina Hijerovita sa hr.wiki]]. U oba slučaja, zahtjevi su mu jednoglasno odbijeni. Inače, Mitroviću, preporučeno ti je da se obratiš drugim administratorima da pogledaju šta se dešava, a ne da tražiš ''carte blanche'' da ti niko tvoje izmjene ne smije dirati, što je svakako nemoguće garantirati jer bilo koji drugi korisnik (koji nije admin) može izmjene vratiti ako smatra da nisu dobre. Ako zaista misliš produktivno doprinositi projektima, bit će ključno demonstrirati napredak u pristupu uređivanju. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 10:01, 13 juni 2025 (CEST) :Dok god radi u skladu s pravilima i smjernicama Wikipedije i drži se neutralne tačke gledišta, bilo ko može doprinositi. Svako ima pravo na lične stavove, ali njima nije mjesto u člancima. Koliko vidim, i sam to kažeš, pa, eto, nastavi pisati članke. Korisnije je od raspravljanja u svakom slučaju. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:47, 14 juni 2025 (CEST) Prvo, zamoliću Srđana da ne ide za mnom, smešno je. Drugo, ''carte blanche'' je tvoj mišljenje, a šta da očekujem od osobe koja je izmislila da sam sve admine na bs.viki nazvao "korisnim budalama". Tako, lepo ću te zamoliti da mi se samo kad je neophodno obraćaš. Treće, pravo da izrazim svoje misljenje na svojoj stranici imam (naravno bez vulgarnossti i slično) to što smatram da Južna Srbija može biti nezavisna je moj lični stav, tebi ako se ne sviđa okreni glavu. Bitno je da to ne unosim u članke da Južna Srbija treba biti nezavisna, članci se samo gledaju. Uostalom, neću samo uvijek uređivat članke vezane za jug. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 15:31, 13 juni 2025 (CEST) :upravo i jeste problem iznošenje vlastitog mišljenja na enciklopediji. Imamo pravo i obavezu ići za svakim, koliko nam vrijeme dopušta. Sve se gleda, ne samo glavni prostor, i nema okretanja glave. [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 08:09, 14 juni 2025 (CEST) Toliko ima šablona o stavovima za autonomije i nezavisbosti raznih teritorija u svijetu, tako da ni nije jasno zašto AnToni diže toliku frku oko Južne Srbije, kad je to samo na mojoj stranici. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 16:14, 13 juni 2025 (CEST) Antoni opet tera po starom, uklanja briše, radi šta hoće, sve je referencirano i neutralno. Ovo stvarno nema smila. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 14:50, 18 juni 2025 (CEST) :Nadam se da ćeš ti ili neko od drugih admina reagirati, uklanja i briše ono što su pisali naučnici, ovo žalosno. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 15:31, 18 juni 2025 (CEST) ::Naučnici i intelektualci (i to eminentni) sastavili su i [[Memorandum SANU]], (p)a do čega je to dovelo? Dakle, i naučnike treba provjeravati, pogotovo historičare i pogotovo na našim prostorima jer svako ima svoje viđenje nečega iz historije. Ako neko u radovima tvrdi jedno o nekoj temi, a neko drugi drugačije, onda treba navesti oba stava (s referencom). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:31, 18 juni 2025 (CEST) Kakav Memorandum SANU, samo skreces sa teme. Kakve to ima veze sa pojmom Juznjaci i torlackim dijalektom? Cime je on "proverio" bilo sta? Samo piše "neenciklopedijski" jer argumente nema. Očito je da ga branis sa nekakvim Memorandumom koji nema veze sa Južnom Srbijom. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 18:08, 18 juni 2025 (CEST) :Ne branim; precizno sam se izrazio. Pozvao si se na akademike, naučnike, historičare kao da je njihova riječ nedodirljiva, pa sam naveo primjer šta ideologija može uraditi od takvih umova. U prijevodu: ni oni nisu uvijek neutralni u svojim knjigama i radovima (iako bi trebali biti). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:23, 18 juni 2025 (CEST) == Sarajevo Film Festival stranica == Kako i kome da pošaljem odobrenje za korištenje teksta sa oficijalne stranice Sarajevo Film Festivala? Ja sam zaposlena u Press Officeu Festivala i trebam unaprijediti Wikipedija stranicu [[Korisnik:Adnasaida|Adnasaida]] ([[Razgovor s korisnikom:Adnasaida|razgovor]]) 15:36, 7 juli 2025 (CEST) :Nisam ni ja siguran kako to tačno ide jer je dosad bivalo vrlo rijetko, a i poodavno (i uglavnom se slalo s Wikipedije prema nekome). [[Korisnik:AnToni|Toni]], sjećaš li se ti? [[Wikipedia:Dozvole|Ovdje]] su primjeri, ali ne znam jesu li od neke pomoći. A tekst se ne smije doslovno kopirati bez dozvole, ali se zato smije prerađivati / prepričavati / preformulisati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:23, 7 juli 2025 (CEST) == Growth features - Mentorship and Community updates == ​Hi everyone, Wikimedia Foundation worked on evolving some of the growth features, primarily dedicated to the newcomers in our movement and communities. If you do not know, everyone can access them, activating them from Preferences (in the below of the page). You can learn about these features '''[[mw:Growth|here]]'''. CEE Hub is contacting you (patrollers/admins) directly as we would like to bring to your attention two of these features that we think can be useful for your community: '''[[mw:Growth/Mentor dashboard|Mentorship]]''' and '''[[mw:Growth/Community Updates|Community Updates]]'''. We noticed that the majority of the CEE language editions of Wikipedia does not have active one of these features, so we are encouraging you to check whether your wiki has these features and if not to begin community discussion if you want to introduce them to your editors. If you want to check it, you need to go to the Special:CommunityConfiguration page on your wiki, where all of the growth features are listed. If you need more support with this, please contact Growth team [[mw:Growth/Team|here]]. --[[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 14:28, 16 juli 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == Slika == U čemu je problem sa slikom Munevere Zulfikarpašić? Zar niste previše KWiki? : Napisao sam razlog brisanja, ali ne pratite. Dakle, nije naveden izvor, a to je obavezna stavka. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:20, 21 juli 2025 (CEST) == Promjena prava == Da bi promjena prava djelovala kolega se mora odjaviti i ponovo prijaviti. Onda radi! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 16:16, 28 juli 2025 (CEST) == ''Sitenotice'' == Hej, hej, KWiki! Bi li mogao ukloniti ''sitenotice''? Projekt je gotov. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16:27, 3 august 2025 (CEST) :A koji je sad link za Wikirječnik? Treba i njega korigovati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:32, 3 august 2025 (CEST) ::Hvala! Što se tiče Wikirječnika, pričekao bih još malo, da LangCom zatvori raspravu na Meti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16:34, 3 august 2025 (CEST) == Australijski->Australski == [[Korisnik:KWiki|Kwiki]] treba li ispraviti australijski u australski? Pretraživanjem vidim da se australijski koristi u 500+ članaka pa možda je kandidat za bota? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:36, 6 august 2025 (CEST) :"Australski" ima prednost za naslove članaka, ali oboje je dozvoljeno, tako da nema potrebe za takvim izmjenama u cijelom tekstu. Gdje naletiš, promijeni ručno (a i ne moraš). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:31, 6 august 2025 (CEST) ::australski ima prednost i u nazivima kategorija? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:39, 6 august 2025 (CEST) :::Ako ima u člancima, onda ima i u kategorijama. (Izvini na kašnjenju - bio sam odsutan nekoliko sati.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:48, 6 august 2025 (CEST) ::::ja volim da potvrdimda ne bih vraćao puno stranica. Mislim da sam sve prebacio [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:08, 6 august 2025 (CEST) == Prevod tehničkih termina == E, pišem prevode nekih, takoreći, "tehničkih" članaka (nešto za mobilne mreže i neke članke o bežičnim tehnologijama; valja se malo ponovo aktivirati), ali ne znam šta raditi s određenim izrazima. Npr. kako bi preveo "5G NR frequency band"? Riječ je naravno o frekvencijskom pojasu koji se koristi za mreže vrste 5G NR, ali kako bi se to moglo uklopiti u, tipa, "list of 5G NR frequency bands" ili generalno u neku sintagmu? Isti slučaj za "Wi-Fi network", "IPS LCD screen", "LTE network" itd. Nadam se da razumiješ šta pitam. :-) [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:24, 12 oktobar 2025 (CEST) :Uh... Tu baš dolazi do izražaja razlika u strukturi jezika. Zato ovakvi nazivi obično budu kilometarski kad se cijeli prevedu. Vidim da su na SR "band" preveli "opseg". Možda "Spisak frekvencijskih opsega mreže 5G NR" (ako je to mreža)? A ovo ostalo: prevesti dijelove koji se mogu normalno prevesti: "Wi-Fi mreža", IPS LCD-ekran/zaslon", "LTE-mreža". Ne znam šta bi čovjek drugo. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:38, 12 oktobar 2025 (CEST) :Nije žurba, ali, kad mogneš, prevedi [[:commons:File:Schema communication generale jakobson.png|ovu sliku]]: :* ''Destinateur (expressive)'' = ''Pošiljalac (emotivna)'' :* ''Message (poétique)'' = ''Poruka (poetička)'' :* ''Destinataire (conative)'' = ''Primalac (konativna)'' :* ''Contexte (référentielle)'' = ''Kontekst (referencijalna)'' :* ''Contact (phatique)'' = ''Kanal (fatička)'' :* ''Code (méta-linguistique)'' = ''Kod (metajezička)'' :[[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:15, 14 oktobar 2025 (CEST) == Petrosjanov citat == Pozdrav! Pišem ti u vezi Petrosjanova citata koji si naveo načinivši stranicu o [[Wilhelm Steinitz|Wilhelmu Steinitzu]]. Navodim citat: ''Značaj Steinitzovog učenja je u tome što je on pokazao da šah u principu ima jasno definiranu logičku strukturu.'' Zanima me sjećaš li se izvora, knjige iz koje je izdvojen? Petrosjan nije mnogo pisao, čini mi se da mu je jedina ukoričena knjiga ona koju je spremio pripremajući se za radijske lekcije pri kraju svojega života (zapravo, umro je prije samog izdavanja iste), a ne znam je li njegov diplomski rad, u kojem diskutira vezu između filozofije i šaha, dostupan online. Svakako bih ga volio pročitati. Možda je citat izdvojen upravo iz njega? Pohvaljujem tvoj članak o Steinitzu jer je, iako kratak, napisan srdačno i s očitim respektom prema velikom Austrijancu. Nisam provjeravao, ali vjerujem da si na ovoj inačici Wikipedije doprinio i mnogim drugim člancima o velikim šahistima iz bogate šahovske povijesti. I sâm sam uložio dosta truda i ljubavi u članke o Laskeru i Capablanci na hrvatskoj Wikipediji (članak o Laskeru neskromno smatram ponajboljom njegovom monografijom dostupnom online), ali neopravdano sam zapustio Steinitza i Aljehina. Morphyja i ostale velikane da i ne spominjem. Svaka pomoć ili sugestija u pisanju tih članaka bila bi mi dobrodošla. — [[Korisnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] ([[Razgovor s korisnikom:Šaholjubac|razgovor]]) 13:43, 24 oktobar 2025 (CEST) :Zapravo su već bili napisani prije mene (većinom kopirani od komšiluka). :) Koliko se sjećam, moje izmjene bile su manjeg obima. Samo sam Aljehina uradio (tj. bosnizirao sa SR Wiki jer su oni prevodili s EN, pa nije bilo smisla ponovo prevoditi). A već godinama ne "posjećujem" šahiste, više sam radio otvaranja, neke partije, trun se dotakao problemskog šaha... Inače, velika hvala na javljanju; i ja sam šaholjubac, ali i administrator, pa nemam vremena posvetiti se šahu koliko bi srce htjelo. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:27, 24 oktobar 2025 (CEST) == Invitation for a session "Tools and features for Users with Extended Rights" == Hi, you are receiving this invitation as you are either patroller and/or admin in your community and [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is preparing a session called '''Tools and features for Users with Extended Rights''', which we think that it will be interesting for you. The session is organised by the CEE Hub along with Wikimedia Foundation’s Movement Communications regional specialist Natalia Szafran-Kozakowska. Speakers in the session are Product Managers and Software Engineers from Wikimedia Foundation, so you will hear recent updates, new developments, and they will answer questions. So, please think what you want to ask them and come to the session. The session will be held on '''Tuesday, December 2nd, 2025 at 17:00 CET'''. Please register yourself '''[[:m:Event:CEE Catch Up: Tools for Users with Extended Rights|here]]'''. If you have any questions, please contact me. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:44, 19 novembar 2025 (CET) (on behalf of the CEE Hub) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=29165186 --> == Jubilarni clanci == {{Spomeni|KWiki}} znaš li ti koji je link na stranicu gdje nam se nalaze jubilarni clanci, nor 90.000-ti, 91.000-i sl? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:06, 22 novembar 2025 (CET) :[[Wikipedia:Novosti|Znam]]. :-) Eto ga u Nedavnim, u "Drugim alatima za pregled" (pod "Wikipedia"). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:20, 22 novembar 2025 (CET) == Automatski pregledani prijedlog == {{Spomeni|KWiki}} sta mislis da Astrameri dodijelimo Automatski pregledan, pregledao sam njene doprinose slučajnim uzorkom i nisam vidio ništa sporno. Riječ je o osobi koja je duže vremena tu, i pokriva značajne teme. Ima prostora za napredak u smislu korištenih šablona, ali sve u svemu mislim da mozemo dodijeliti ovu rolu. Pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:47, 7 januar 2026 (CET) :Uvaženo. Mogao si i sam, ali znam osjećaj kad si "svjež". :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:37, 7 januar 2026 (CET) == Članak Aleksa Đukanović == zdravo @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] Možeš li pregledati ovaj članak i objaviti ga? [[Aleksa Đukanović#]] Eventualno reci ako treba još nešto da dopunim? članka je relevantan, ima ga i na srpskoj, Hrvatskoj, ruskoj, engleskoj, njemačkoj Vikipediji . Hvala unaprijed. [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 15:48, 1 april 2026 (CEST) n0tatvgc3zblv069b0k3j7u2yzi1asf 3822052 3822051 2026-04-01T13:55:17Z Panasko 146730 /* Članak Aleksa Đukanović */ odgovor 3822052 wikitext text/x-wiki <div style="float: left;">{{ombox|small=yes|text={{nowrap|BS: '''Odgovaram na poruku tamo gdje se i postavi!''' <br><br>EN: '''I respond to messages at the same place where they have been written.'''}}|type=content}}</div>{{-}} <!-- <big>{{citat|BS: '''Korisnik će uglavnom biti odsutan sljedećih mjeseci zbog poslovnih obaveza i (privremenog) preseljenja.''' <br><br>EN: '''This user will be mostly absent in the next months due to work obligations and (temporary) relocation.'''}}</big> --> <big>'''<br> Napomena: Politička pitanja zabranjena (ex-Yu politika), tj. neću se obazirati na njih. <br> Za novu temu koristite opciju "Dodaj temu". Hvala na razumijevanju.'''</big> {{Korisnik:EdinBot/Arhivirati |brojač = 4 |indeks = Razgovor s korisnikom:KWiki/Arhive |maks_starost_teme = staro(30d) |arhiva = Razgovor s korisnikom:KWiki/Arhiva %(brojač)d |zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}} }} == Nekropola stećaka == Šta misliš da uskladimo nazive članaka:<br> na primjer:<br> [[Nekropola stećaka Radimlja]] --> Nekropola stećaka "Radimlja"<br> [[Nekropola Dugo Polje]] --> Nekropola stećaka "Dugo Polje"... ili imaš neku drugu ideju!? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 09:51, 5 april 2017 (CEST) : Navodnici nisu potrebni. A nazivi bi mogli biti ujednačeni na, npr., "Radimlja (nekropola)", "Dugo polje (nekropola)" (malo P ako je baš polje, veliko P ako je naselje), u skladu s praksom (da prvo ide pojam, pa dodatna odrednica), a ovo ostaviti preusmjerenja (samo prijedlog, nije nikakvo naređenje :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:17, 5 april 2017 (CEST) ==Napravljen čvor== ...gotova stvar...--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 13:48, 10 april 2017 (CEST) Ako si u prilici tamo gdje pronađeš promijeni u samo Logarska dolina , sa malim slovom, bez Ljubno u zagradi. Pozdrav.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 13:48, 10 april 2017 (CEST) U odnosu na površinu naselja i nadmorsku visinu pretpostavljam da se ski-staza nalazi u naselju Planina, ali nisam siguran.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 14:01, 10 april 2017 (CEST) == Pregled izmjena == [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=San_Marino&type=revision&diff=2759526&oldid=2588696 Ova izmjena] ne bi trebala biti odobrena tek tako. Razlog: [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=San_Marino&oldid=2759526]. Selam --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 08:50, 15 april 2017 (CEST) Uradio sam više izmjena na stranici https://bs.wikipedia.org/wiki/Kopnena_vojska_Bosne_i_Hercegovine . Najvećim dijelom se odnose na novoformiranu tabelu, i podatak o donaciji Tenkova iz Turske za sta se na nekim stranim portalima tvrdilo da je donacija Egipta pa je nastala zabuna. LP --[[Korisnik:Knockknock2|Knockknock2]] ([[Razgovor s korisnikom:Knockknock2|razgovor]]) 19:23, 25 mart 2018 (CEST) == Zvono kao spas == Stvarno se tako zvala serija? Ja se ne sjećam nikako, ničega (a pogledao sam na YT neke kadrove).--سلام - <font style="white-space:nowrap;text-shadow:#05df78 0.1em 0.1em 1.0em,#01796F -0.1em -0.1em 1.5em;">[[Korisnik:C3r4|C3r4]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>r2d2</sup>]]</font> 07:51, 25 april 2017 (CEST) : Bila davno na OBN-u, ako me pamćenje ne vara. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 08:00, 25 april 2017 (CEST) ==Smijem li da pitam== šta je korisnik-bot ?--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 13:28, 9 maj 2017 (CEST) : A zašto ne bi smio? :-) Ovo sam ti privremeno dodijelio jer si mašallah vrijedan, :-) pa da Nedavne ne bi bile zatrpane, tj. da je lakše pratiti šta rade ostali korisnici. Rok je 24 sata, ali slobodno možeš reći kad završiš sve što imaš, pa ću vratiti na staro. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:50, 9 maj 2017 (CEST) O.K., nego mi nešto to "bot" izgledalo nesimpatično :)--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 15:16, 9 maj 2017 (CEST) == Date Translation == I'm sorry... I'm updating this tables on 20+ languages, and tried to use automatic update for dates using online translation service. Date it's not a big deal for an advanced translation system, I thought, but it looks like it is... I would try to change this behavior later. Thanks for remark. https://translate.google.com/?source=osdd#auto/bs/12%20may%202017 - Oktobar :P [[Korisnik:5-hydroxytryptamine|5-hydroxytryptamine]] ([[Razgovor s korisnikom:5-hydroxytryptamine|razgovor]]) 19:03, 16 maj 2017 (CEST) : Hahaha :-) Google Translate for Bosnian is not a good choice, obviously. :-) You '''may''' (pun intended :-)) get better results with Croatian or Serbian (Note: the latter uses Cyrillic letters, but the words are pretty much the same). Specifically, regarding the translation of the names of months, only "May" can be a problem because, in English, it has same letters as the verb "may" (who cares about capitalization? :-)). Here are the Bosnian (and Serbian) names (they are not capitalized in any of our languages): januar, februar, mart, april, maj, juni (SR: jun), juli (SR: jul), august (SR: avgust), septembar, oktobar, novembar, decembar. Croats use Slavic-origin names: siječanj, veljača, ožujak, travanj, svibanj, lipanj, srpanj, kolovoz, rujan, listopad, studeni, prosinac; also, in dates they use genitive case of the name of the month (Bosnians and Serbian use nominative case; btw, we all have seven cases). But you can always use number from 1 to 12. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:59, 16 maj 2017 (CEST) == Ostrva == Ćao, KWiki. Znam da si zauzet, ali evo da ipak napišem, pa odgovori kad stigneš. :-) Pogledaj spisak članaka [[:Kategorija:Ostrva|u ovoj kategoriji]]. Poprilično su šareni nazivi, tj. nisu ujednačeni. Recimo, imamo [[Kajmanska Ostrva]] i [[Kokosova ostrva]] (a obje su teritorije koliko mi se čini), [[Britanska Djevičanska Ostrva]] i [[Folklandska ostrva]] (obje su britanske prekomorske teritorije), [[Farska ostrva]] itd (da ne nabrajam pojedinačno). Zato mi nije baš najjasnije kad treba veliko, a kad malo ili bi trebalo sve velikim, odnosno malim, pa bih volio da pojasniš, pa ćemo srediti po uputstvima :-) (nisam našao da si ranije objašnjavao negdje). – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 15:27, 28 juni 2017 (CEST) : I ja sam bio u dilemi i čak premjestio pojedine nazive, a da nisam bio siguran radim li kako treba (a nije bilo kako treba). Da riješimo ovo: 1) ako je riječ o nezavisnoj državi, sve riječi idu velikim (osim veznika) – npr., Zelenortska Ostrva (uz "Z. Republika"); 2) u svim ostalim slučajevima prva riječ velikim, druga (ili ostale) malim, osim ako je vlastita imenica (npr., [[Američka Samoa]]), naravno (dakle, ide Kajmanska ostrva, Folklandska ostrva, Britanska / Američka Djevičanska ostrva /ovdje je D veliko jer se ostrva svakako zovu Djevičanska/, Kokosova ostrva, Farska ostrva itd. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:38, 2 juli 2017 (CEST) == Padežni oblici == Pogledaj padežne oblike za Wikipediju i Wikipodatke [[Korisnik:Srdjan m/Test1|ovdje]]. Treba li iz instrumentala i/ili lokativa izbaciti prefikse "s" i "o"? – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:09, 29 juli 2017 (CEST) :Da odgovorim umjesto {{FlowMention|KWiki}}-ja (a danas sam ga sreo face-to-face): izbaci to "s" i "o" iz "šablona" ako će to čudo stalno ubacivati prefikse kad god se upotrijebi, iz praktičnog razloga jer bi npr. neko napisao "razgovor o"... a šablon bi dodao opet jedno "o...wikipediji" (npr.) (ako sam dobro skontao KWikija) ;) --- <font style="white-space:nowrap">[[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]]</font> 22:22, 29 juli 2017 (CEST) :: Pokušat ću sâm promijeniti, mada se ne bih čudio da ovi s Phabricatora zatraže da se opet budemo morali izjašnjavati o svakoj sitnici... :/ – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 23:44, 29 juli 2017 (CEST) == Selam == Selam Iskrajne ;) - [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 09:00, 23 septembar 2017 (CEST) : Ve alejkumu selam. A vraćaj se više... :-)) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:02, 23 septembar 2017 (CEST) == Infokutija teniser == Već odavno imam u planu proširiti infokutiju za tenisere i riješiti nekoliko problemčića koji se javljaju u trenutnoj (naprimjer, oznaka za dolare je na početku reda pod "Novčane nagrade" i nazivi parametara nisu baš u skladu s ostalim infokutijama). Možeš li pregledati nazive parametara [[Šablon:Infokutija teniser/igralište/dok|ovdje]] (naprimjer, <code>WHCC</code>, nazive kupova /<code>davis_cup</code>, <code>fed_cup</code>, i tako dalje/ i ovo [[Šablon:Infokutija_teniser/igralište/dok#Dodaci|pod "Dodaci"]])? Samo otvori i izmijeni kako misliš da treba u toj dokumentaciji, a ja ću ostalo uskladiti. :-) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 14:05, 23 septembar 2017 (CEST) : Što se mene tiče, slobodno može bez svega navedenog. :-) Čak sad ovako i ne znam šta je uopće WHCC i WCCC. :-) Zna se šta je najvažnije u tenisu i to neka stoji (seniorska karijera), a o ostalome se može naknadno ako se ukaže potreba. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:49, 23 septembar 2017 (CEST) :: Koliko sam skontao, WHCC je [[:en:World Hard Court Championships|World Hard Court Championships]], a WCCC [[:en:World Covered Court Championships|World Covered Court Championships]]. Možeš u dokumentaciji prebaciti šta misliš da nije najvažnije pod ovo "Dodatno" na dnu, da znam koji kôd da stavljam u članke kad budem ažurirao. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 15:03, 23 septembar 2017 (CEST) ::: Dobro si skontao. Hm... Onda neka kod ipak ostane kakav jest, zbog ovih tenisera i turnira od prije 50 do 100 godina (ako ikad iko napiše članak o nekom). Ionako se ne prikazuje dok se ne popuni. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:57, 23 septembar 2017 (CEST) == Univerziteti == Ako možeš pogledaj [[Šablon:Univerziteti u Austriji|ovaj]] šablon i uredi imena barem nekoliko univerziteta da napravimo neki standard za nazive članaka o univerzitetima. Nisam siguran da li je Univerzitet Beč, Univerzitet u Beču ili Bečki univerzitet i pored toga da li je Tehnološki univerzitet (u) Graz(u) ili Tehnički univerzitet u Graz(u). --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 23:52, 26 septembar 2017 (CEST) == [[:en:FC Zorya Luhansk|FC Zorya Luhansk]] == '''FK Zorja Luhansk''' ili '''FK Zorja Lugansk'''? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 11:36, 29 septembar 2017 (CEST) : Sad-zasad drži(te) se ruskih verzija naziva, a za dalje ćemo vidjeti. Morat ćemo sačekati novu verziju ''Pravopisa'' jer je trenutna stara za ovo pitanje, tj. ni ne spominje ga jer su se tada još svuda koristile ruske verzije ukrajinskih i bjeloruskih imena, naziva, toponima itd. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:13, 29 septembar 2017 (CEST) == [[Transkripcija]] == Ako može usluga u člancima: * {{ok}} [[Autorizovani neutralni atletičari na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]] * {{ok}} [[Bjelorusija na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]] * {{ok}} [[Kazahstan na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]] * {{ok}} [[Kirgistan na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]] * {{ok}} [[Ukrajina na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]], a ja ću nakon toga prepraviti u člancima. Unaprijed danke sch(preglašeno o)n. :) – [[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 07:51, 26 oktobar 2017 (CEST) : Bit će. A evo ti [http://pravopis.hr/uploads/5-o7.pdf nešto] korisno u vezi s ovim. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 08:47, 26 oktobar 2017 (CEST) :: Kad smo kod SP-a, treba li "autorizirani" umjesto "autorizovanih"? Negdje sam bio ispravio u "autorizirani", pa da znam šta u šta da ispravim. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 10:06, 26 oktobar 2017 (CEST) ::: ''Pravopis'' preferira ''-ir-'', a u svakodnevnoj govornoj praksi u bosanskom češće je ''-ov-'', pa sad šta je tu jače? :-) A valjda ''Pravopis''. :) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:33, 26 oktobar 2017 (CEST) Baci pogled u '''[[:Kategorija:Sport u Okeaniji|ovu kategoriju]]''' i obavjesti me ako bude kakva gramatička greška. --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 19:22, 31 oktobar 2017 (CET) : {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: Treba "''u'' F. Polineziji", na "Nauruu" / "Palauu" / "Tuvaluu" / "Vanuatuu", "u SDM" (ne može se staviti "na" kad su u nazivu "Države" iako je riječ o ostrvima). Dakle, bit će posla. Zato i ti i ostali prvo pitajte, pa onda radite, pa makar nekad ja i ne odgovorio "odmah", uvjetno rečeno (mislim, kad je neki veći broj izmjena u pitanju). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:09, 31 oktobar 2017 (CET) ::Kategorije su napravljene po uzoru na kategorije: [[:Kategorija:Sport na Malti|Kategorija:Sport na Malti]], [[:Kategorija:Sport na Islandu|Kategorija:Sport na Islandu]], [[:Kategorija:Sport na Kipru|Kategorija:Sport na Kipru]], [[:Kategorija:Sport na Farskim ostrvima|Kategorija:Sport na Farskim ostrvima]], [[:Kategorija:Sport na Kosovu|Kategorija:Sport na Kosovu]]... Prepravi glavne kategorije (Kategorija:Sport u/na) a ja ću sporedne ako želiš. Ovih dana sam u gužvi sa vremenom. --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 05:56, 3 novembar 2017 (CET) :::{{urađeno}}: Popravio sam ove što je KWiki naveo (i glavne i potkategorije). – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 12:42, 3 novembar 2017 (CET) ::::"Sport u Portoriku" ili "[https://bs.wikipedia.org/wiki/Kategorija:Sport_na_Portoriku Sport na Portoriku]". [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Saobra%C4%87aj_u_Portoriku&action=history hmm]. :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 08:59, 9 novembar 2017 (CET) ::::: {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: Prije bih rekao da je "na". Provjerit ću svakako u toku dana. A Haiti jest na ostrvu, ali ga dijeli s drugom državom i zato ide "u" (da ne ostanem dužan objašnjenje). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:14, 9 novembar 2017 (CET) ::::::Hvala, KWiki, skontao sam za Haiti kad sam pogledao kartu :) Uglavnom, u kategorijama '''[[:Kategorija:Sport po državama|Sport u (ili na) ...]]''' ako primijetiš grešku javi (ili popravi). :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 12:30, 9 novembar 2017 (CET) ::::::: {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: "...u Togu", ne "...u Togou" (završno "o" je nenaglašeno). I ipak "prevezi" ove iznad NA Portoriko :-) (kad stigneš, naravno; ustvari, ko prvi stigne već; trenutno imam vremena samo da javim). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:53, 20 novembar 2017 (CET) {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: Za Mecklenburg-Zapadno Pomorje: po pravopisu bi trebalo kao što si i bio stavio, samo što, barem meni, to nema toliko logike – npr., kako bismo deklinirali pokrajinu pod nekim nazivom tipa "Bosanska krajina–Podgrmečje"? Bilo bi malo ''off'' pisati, a naročito govoriti "u Bosanska krajina-Podgrmečju". :-) Zato sam dodao ''-u'' na "Mecklenburg" na svoju ruku, po nekoj prirodnoj jezičkoj logici, pa makar i ne bilo po ''ćitabima'' (nisam provjeravao konkretno ovakve slučajeve, ali opće je pravilo da prvi dio polusloženica uvijek ostaje nepromijenjen /npr., džuma-namaz, džuma-namaza, džuma-namazu.../; e sad, ovo nije klasična polusloženica u punom smislu nego samo formalna, pa možda za njih postoji izuzetak; mislim, bilo bi logike). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:56, 14 novembar 2017 (CET) ::Vaše pitanje (''kako bismo deklinirali pokrajinu pod nekim nazivom tipa "Bosanska krajina–Podgrmečje"?'') A odgovor je: jednostavno! Isto kao i "Južna Bosna-Primorje" ;) --- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 11:59, 14 novembar 2017 (CET) ::: Ma htio sam smisliti nešto što je bliže GBL-u, da ne bude da protežiram širi zavičaj po Wiki. :-D – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:06, 14 novembar 2017 (CET) ::::{{like}} :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 17:24, 14 novembar 2017 (CET) {{izvuci}} Šta pravopis kaže: * [[:Kategorija:Jezici u Burundiju]] * [[:Kategorija:Burundiska kultura]] * [[:Kategorija:Burundisko društvo]] * [[:Kategorija:Geografija Burundija]]... Ili ima '''j''' ili nema!? Po meni bi trebalo biti zbog (lakšeg) izgovora. --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 07:40, 15 novembar 2017 (CET) :Ne da treba nego je obavezno, ali nema veze s izgovorom nego s morfologijom: nastavci se dodaju na genitivnu osnovu, a ona je u ovom i sličnim slučajevima na '''j''' (''Burundij-'', ''Malij-'', ''Tokij-'',...). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:36, 15 novembar 2017 (CET) ::Postoji šablon: {{tl|Historija nogometnih trenera}} :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 12:24, 15 novembar 2017 (CET) ::: A vidjeh kad sam već sve uradio i sačuvao. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:26, 15 novembar 2017 (CET) :::: Hoćemo li "članak" [[São Tomé]] premjestiti (na Sveti Toma) po uzoru na [[Sveti Toma i Princip]]? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 19:08, 21 novembar 2017 (CET) ::::: {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: Ne. Imena gradova ostaju u originalu osim onih koja su malo davnije ušla u naš jezik, pa imaju ustaljeni oblik. A taj članak bilo bi bolje prije proširiti (li obrisati) nego preimenovati. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:11, 21 novembar 2017 (CET) == Odg. na pit. == KWiki napisao: ''Zašto oznaka za referencu u kutiji uskače između broja i jedinice?''. Zato što je šablon tako napravljen...Broj je definiran parametrom, tj. kad napišeš u infokutiji dužina = 11, on umjesto parametra "dužina" piše 11, ono ''km'' nije definirano parametrom nego je bukvalno dodano u šablon nakon parametra npr. <nowiki>{{{dužina}}} '''km'''</nowiki>. Zato kad uneseš referencu iza ''11'', on će napisati ''11'' pa referencu (jer "misli" da je referenca vrijednost parametra) pa tek onda ''km'', tako da ti ispadne tako da ''uskače''. Rješenje jedino da se u infokutiju ubaci još jedan parametar npr. dužina_ref =, gdje ćeš staviti referencu za taj podatak. Primjer možeš vidjeti [https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Santa_Clara_River_(California)&action=edit ovdje]. (Amerikanci su stavili parametar ''nešto_footnote'' ili ''nešto_note'' i tu navode referencu.--- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 07:57, 2 novembar 2017 (CET) : Već imamo te parametre (tipa <kbd>dužina_ref</kbd>), i navedeni su [[Šablon:Infokutija vodena površina/dok|u dokumentaciji]]... <s>Preradit ću tu infokutiju kad budem imao vremena da ne dodaje automatski jedinice i da se mogu u istom redu dodavati reference (da se olakša unos).</s> – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 18:10, 2 novembar 2017 (CET) == Brisanje datoteke == [[:Datoteka:Raith Rovers FC (grb).png]], trebalo je samo sakriti staru verziju, ne brisati datoteku. Datoteka se koristi u [[Raith Rovers FC]]. -- [[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 11:05, 9 novembar 2017 (CET) : Bila označena šablonom. :-) Zamolit ću [[Korisnik:C3r4|hemičara]] da to vrati, tačnije, sakrije kad već mogne (nemam nekog iskustva sa slikama osim postavljanja i brisanja :-)). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:55, 9 novembar 2017 (CET) :: Označio šablonom koji mi je [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] rekao ([[Razgovor sa korisnikom:Semso98#Poštena upotreba slika|ovdje]]) da stavim kada treba sakriti staru verziju. --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 12:16, 9 novembar 2017 (CET) ::: Šablon ima jasna uputstva vidljiva administratorima na dnu. Namjerno sam napisao šta se podrazumijeva pod "brisanjem" da bi se izbjeglo da neko od administratora obriše cijelu datoteku, ali eto.... Možda je KWikiju promaklo. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 12:54, 9 novembar 2017 (CET) :::: Nisam ni gledao ispod slike. :-) Do mene je. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:02, 9 novembar 2017 (CET) == Pozdrav velikom vođi == Mogao si usput i mene izbrisat. Niste mi javili da je izvršena privatizacija vikipedije. – [[Korisnik:Kensxy|Kensxy]] ([[Razgovor s korisnikom:Kensxy|razgovor]]) 14:41, 17 novembar 2017 (CET) : {{Spomeni|Kensxy}}: He-he... :) Pogrešan si utisak stekao. Zašto je zajednica (a ne pojedinac) pokrenula [[Wikipedia:Projekti/Projekt čišćenja članaka|ovaj projekt]] ako ćemo raditi kontra njega? O tome je riječ. Pokušavamo se riješiti kratkih članaka, pa ne znam koliko ima smisla dodavati nove takve. A, kao što rekoh, svaki obrisani može se začas vratiti ako neko ima volje raditi na njemu. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:52, 17 novembar 2017 (CET) :: Da nisam imao volju i namjeru da proširim izbrisane stranice i da ih dovedem u stanje koje će izazvati tvoje zadovoljstvo ne bih ni počinjao. Međutim, zbog tvog nepromišljenog poteza volja nestade, a želja za daljim uređivanjem u potpunosti prestade. Jer stvarno nije uredu sa tvoje strane da brišeš friške stranice bez prethodne konsultacije sa njenim urednikom.--[[Korisnik:Kensxy|Kensxy]] ([[Razgovor s korisnikom:Kensxy|razgovor]]) 15:27, 17 novembar 2017 (CET) ::: {{Spomeni|Kensxy}}: Slažem se da sam tu pogriješio i nikakav mi nije problem priznati. A razlog je što smo imali ko zna koliko slučajeva da neko tako počne članak i nikad mu se više ne vrati (odatle se i bio nakupio onoliki broj kratkih članaka, zbog kojih je i pokrenut projekt), pa sam se pobojao da i ovo neće biti ti slučajevi (ne zato što ti ne bi imao volje nego što je previše liga i klubova, pa jednostavno ne bi stigao). Izvinjavam se i odmah vraćam obrisano. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:49, 17 novembar 2017 (CET) == Copley == Naletih na [[Copleyeva medalja|ovaj članak]] i na [[Special:Diff/1914245|ovu izmjenu]]. Budući da se izgovara ˈkɑpli / ˈkɒpli (zavisno od AmE/BE; poenta je da je "i" na kraju), je li ovo opet ustaljeni pogrešni izgovor kao u slučaju za Sydney ("sidnej" umjesto ispravnog "sidni")? Ako jest, ima li još ovakvih slučajeva na ipsilon? – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 20:30, 17 novembar 2017 (CET) : Bit će da sam ja ovdje pogriješio vodeći se pisanjem, a ne izgovorom. Bilo mi je na umu da se baš ovih dana vratim na ovo, ali neka si i ti naletio. :-) Pa eto, lahko je uspostaviti pravilo: gdje se ''-(E)Y'' izgovara "i" pisati J iza njega u nastavku za prisvojni pridjev, u suprotnom ne. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:50, 17 novembar 2017 (CET) :: Ma znam za pravilo (logično je ;-)), samo me zanimalo ovo za odstupanje/ustaljenost. Znači, ostaje li "Sydney" "Sidnej" zbog ustaljenosti (tipa "[[Sidnejska "Opera"|Sidnejska opera]]" umjesto "Sidnijska opera")? Ako ostaje, šta s riječima koje imaju isti izgovor (npr., imena/prezimena), a malo se drukčije pišu (tipa [[:en:Sidney Paget|Sidney Paget]] [ˈsɪdni ˈpædʒit] ... trebalo bi po pravilu "Sidneyja Pageta" [[Majstorov palac|ovdje]], recimo.) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 22:12, 17 novembar 2017 (CET) ::: Kod pridjeva od "Sydney" zasad bih ostavio ustaljeni oblik ("sidnejsk-"), a u pravu si za Pageta. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:50, 18 novembar 2017 (CET) == Datum rođenja i smrti u uvodu == Ćao, KWiki. Da te pitam u vezi [[Special:Diff/2876551|s ovom izmjenom]] i sličnim... Ima li nekakav problem u vezi s trenutnim oblikom datuma rođenja i smrti (recimo, taj što je bio u toj izmjeni) pa zato uklanjaš ili je nešto drugo? Lično ih dodajem u nove članke jer mislim da je bitno za uvod (po meni bi dodavanje mjesta rođenja i smrti ''uz datum'' bilo pretrpavanje /kao što je, naprimjer, [[John Frederick William Herschel|ovdje]]/, odnosno da je sâm datum "sweet spot" između pretrpanosti i korisnosti/relevantnosti tog podatka). Znam da se može vidjeti u infokutiji (kad je ima), ali opet kontam da je dovoljno važno da se uvrsti, a i nekako mi "bolje" izgleda kad ima nešto u zagradama nakon kojih ide "bio je", nego kad odmah stoji "bio je" nakon imena (naprimjer, [[Alessandro Volta|ovdje]]). Zanima me šta ti misliš. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:43, 5 decembar 2017 (CET) : Ja ih uklonim ako u članku ima infokutija (ne diram ako je nema) baš zato što mi to djeluje kao ponavljanje suhih podataka (kutija je odmah tu, nije negdje "zavučena" i sve se lijepo vidi :)). Ne kažem da sam sad u pravu, samo opisujem kako to shvatam. Ako je pogrešno, neću to više dirati, nikakav problem. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:23, 5 decembar 2017 (CET) == Mala napomena... == ... za zastave:<br> šablone kao npr: <code><nowiki>{{ZD-B|BIH}} [[Bosna i Hercegovina]]</nowiki></code>, <code><nowiki>{{ZD|BIH}} [[Bosna i Hercegovina]]</nowiki></code>, <code><nowiki>{{ZID|Bosna i Hercegovina}}</nowiki></code>... pišemo u ovakvom obliku '''<nowiki>{{ZID|Bosna i Hercegovina}}</nowiki>'''. Postoje napomene kao na primjer [[Wikipedia:Čaršija/Tehnika#Posao za bota|ovdje]], [[Šablon:Sjedinjene Američke Države|ovdje]], [[Šablon:Indija|ovdje]]... :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 17:14, 14 decembar 2017 (CET) : Navika jedna muka, a odvika sto i jedna. :-) Upotrijebim ponekad i te novije, ali morat ću se i naviknuti na njih. :) P. S: Na EN (a vjerovatno ne samo kod njih) imaju i šabloni tipa <nowiki>{{AUS}}</nowiki> (samo s troslovnom oznakom za državu, a prikaže i zastavu i ime), pa sad trebamo li ih i mi napraviti ili ne – dalo bi se razmisliti. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:25, 14 decembar 2017 (CET) == Bez tačke -> s tačkom == Zar ne bi bilo bolje kategorije kao, npr., [[:Kategorija:1864 u Sjedinjenim Američkim Državama]] pisati gramatički dok ih je manje nego kasnije (kad ih bude hiljade) prepravljati? Nedavno smo imali primjer s kategorijama o nogometu ([[:Kategorija:1980 u nogometu|Kategorija:1980 u nogometu]]) itd. – [[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 15:03, 15 decembar 2017 (CET) : Misliš da mi nije prošlo kroz glavu? :-) Samo nisam htio odstupiti od dosadašnje prakse, jer, iako jest greška, ona je svuda ista. Jedino ako se to ne može ispraviti botom (ono nekad što se nadamo)... E onda smo gotovi. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:09, 15 decembar 2017 (CET) ::Ako nemamo bota za ovu akciju, može se napraviti plan: svaki admin po jedan kontinent i to je to :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 15:12, 15 decembar 2017 (CET) :::Pik moja Antarktika! --- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 15:20, 15 decembar 2017 (CET) == Odmaknuto ili primaknuto == Šta ono [[Special:Diff/2864927|rekosmo]] za naslove [[Nogometne utakmice Brazil - Andora|ovakvih članaka]]? "Brazil–Andora" ili "Brazil – Andora"? Pretpostavljam da je primaknuto, ali [[:Kategorija:Utakmice nogometnih reprezentacija|budući da ih je mnogo]], rekoh bolje da pitam. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 15:08, 30 decembar 2017 (CET) : Provjerio. Odmaknuto. Da se i to skine s dnevnog reda. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:08, 30 decembar 2017 (CET) == Jasmin Mrkonja == Možeš li ovde da uradiš članak o rukometašu [https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%88%D0%B0%D1%81%D0%BC%D0%B8%D0%BD_%D0%9C%D1%80%D0%BA%D0%BE%D1%9A%D0%B0 Mrkonji] koji je iz Zavidovića, igrao je za šabačku Metaloplastiku. Pozdrav. -- [[Korisnik:Soundwaweserb|Soundwaweserb]] ([[Razgovor s korisnikom:Soundwaweserb|razgovor]]) 11:28, 20 januar 2018 (CET) : Znam ko je. ;-) Hvala na prijedlogu. {{like}} Sad će morati čekati kao što čeka i većina drugih stvari jer sam u priličnoj gužvi s poslom, ali kad se oslobodim, moj je (ako me ko ne pretekne dotad :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:52, 20 januar 2018 (CET) == Šablon za arapski (i slične jezike) == Kad budeš imao vremena, pogledaj [[Šablon:Jez-ar/igralište|ovaj šablon u igralištu]]. Želim pružiti mogućnost da se napiše i latinizirana verzija takvih pisama, ali ne znam treba li ubaciti parametar za transkripciju ili za preslovljavanje (transliteraciju). – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:11, 28 januar 2018 (CET) : ''Pravopis'' daje primjere samo za imena iz malo davnije prošlosti, koja se kod nas pišu fonetski. Uopće se ne spominje važi li to i za savremena imena ili se za njih primjenjuje međunarodna (što će reći: engleska) transkripcija (mada vidim da se mi na Wiki uglavnom koristimo engleskom), tako da ne znam sad ni ja šta je bolje odabrati. A "obične" riječi... Valjda bi njih trebalo fonetski, s tim da se zadržavaju apostrof i udvojeni suglasnici po potrebi). Ne znam je li ti ovo i od kakve pomoći. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:49, 28 januar 2018 (CET) :: Eh, samo me više zbuni. ;-) Mislim da ću staviti onako kako je na en.wiki. Parametar je ionako "trans", tako da će biti lako kasnije promijeniti tekst koji se ispisuje s "transliteracije" na "transkripciju" (ako bude potrebno) jer počinju isto, a vrijednosti prilagoditi. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:54, 28 januar 2018 (CET) == Pozdrav za staru raju :) == Zar si to preuzeo [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_s_korisnikom:Baskethoop&action=history botovske poslove]? ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<font style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></font>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<font color="green"><b>r</b></font>]])</sup> 19:54, 8 mart 2018 (CET) : Pa kad pravi botovi spavaju. :-P Ooj, pa gdje si, bolan, Sunce te (o)grijalo? Šta ima, kakav si itd., itd.? – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:58, 8 mart 2018 (CET) :: Neka, vidim na koga mogu računati kad mene i bota nema. :) Ma super sam, uglavnom sve pod kontrolom. Ali kako vidiš skroz sam zaboravio za wiki pa mi nešto naumpalo da malo navratim. Šta se ovdje dešava i šta sam propustio? Kako si ti? Jeli te slušaju? -- [[Korisnik:Edinwiki|<font style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></font>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<font color="green"><b>r</b></font>]])</sup> 20:05, 8 mart 2018 (CET) ::: Imam i ja povremenih pauza u radu na Wiki zbog pravog posla, ali držim se tu uglavnom (ono, radim i dalje svoje oblasti, ažuriram koliko stignem /a nikad ne stignem sve/, pišem manje novih). Slušaju li me? Pa, većinom. :) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:21, 8 mart 2018 (CET) Evo nakon Cere i AnTonija i ti si došao na red. Poslao sam ti ranije moj odgovor na tvoju poruku sa pitanjem dobro/zdravo za burazere. To je lijepo. Ima jedna sitnica koju sam zaboravio da s tobom raspravim. Prošle godine si mi nešto popravljao po Ranoj bizantijskoj umjetnosti. Ma gramatičke stvari nisu sporne, jer kad se radi i griješi se. Naročito kad se uzima materijal iz više knjiga, od kojih je svaka imala više od 500 stranica. Nego, ona tvoja "zahvalnica" u stilu "hemičar jezikoslovac" nekako je bila onako tvoj pogolemi promašaj, a pomalo i uvreda. Ti i ja smo jako lijepo sarađivali ovih zadnjih 4-5 godina, a ne znam šta ti bi pa tako nešto provali. Iskreno se nadam da si pokušao da se našališ, ali eto ispade neslana šala. Ako nije bila šala, e onda meni ne preostaje ništa drugo nego da dođem do nekih zaključaka koji nisu nimalo prijatni za tebe, a i nije ih lijepo iznositi na ovako jednom javnom mjestu. Naravno da sam napravio grešku i to je sve u redu ako je i ispraviš. Nema nikakvih problema, ali ja lično vjerujem da se mogu koristiti obje varijante (zapadna i istočna) u slučaju riječi "hrišċanski/kršċanski." I jedna i druga su pravilne, a to je jedna od mnogih stvari po kojima je BiH posebna. Nisam htio ništa da pjenim ni da diram, jer meni je bitno znanje, a ne neko sad naduravanje i nabijanje mog ega nekom drugom. Najbolji primjer za ovo ti je i kad je naš Munja blaženi na stranici [[Cyril Genik]] obrisao infokutiju zajedno sa slikom koja je tu bila odranije. Po meni je to čisti vandalizam, ali pošto dotični lebdi tamo negdje u dalekim i hladnim prostranstvima asteroidnog pojasa između Marsa i Jupitera, najbolje ga je ostaviti da tovi svoj ego. Nego da se sad vratimo opet tebi. Sjeti se kad te je onaj Ukrajinac zamolio da gramatički popraviš stranicu [[Limena katedrala]]. Tvoj odgovor njemu je bio u stilu: nemam vremena, ali eto mene interesuje samo Islam. Da popravim utisak o nama kao wiki - zajednici ja sam je donekle gramatički popravio. Povrh toga sam te zamolio da vratiš ukrajinske oblasti koje si ti obrisao, a zatim sam uzeo da ih radim. Prekinuo sam svoj rad na Vizantijskoj umjetnosti i uzeo da radim ukrajinske oblasti. Ja nisam tebi ništa prebacio po ovom pitanju, jer to se ne radi jaranima. Onaj Ukrajinac se kasnije zahvaljivao, a svojim primjerom sam ti pokazao da smo mi ipak jači kad smo složni i da se bolje uklapamo sa vanjskim svijetom kojeg smo i dio. Ne treba da se zatvaramo, nego da sarađujemo sa svijetom. Nadam se da je ovo bilo ljekovito za tvoj hercegovački ego i da mala drugarska kritika i ukazivanje na neke stvari neċe uticati na naše dobre drugarske odnose. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 03:17, 14 mart 2018 (CET) : {{Spomeni|Nerko65}}: Nisi baš sve povezao kako treba. Idemo redom:<br/> :Zahvala "hemičaru pravopiscu" nije bila upućena tebi nego našem dežurnom "hemičaru" jer me prethodno nešto pitao u vezi s nečim u tom članku ili mi napomenuo da bi trebalo popraviti (malo je davno bilo, pa se ne mogu svakog detalja sjetiti), a ja i on znamo se i "licem u lice", pa u sažecima ponekad bude obosmjernih poruka i pošalica. :-)<br/> :"Kršćanski / hrišćanski" – u ''Pravopisu'' iz 1996. oba su naporedna; u priručniku istog autora iz 1999. ima samo "kršćanin". ''Pravopis'' inače daje blagu prednost zapadnim oblicima u odnosu na istočne u primjerima ovog tipa.<br/> :Zanimanje (samo) za islam = u smislu rada na Wikipediji kad su religije u pitanju (najčešće nemam vremena ni za islam, kamoli za ostale religije i općenito sam malo uradio u toj oblasti, kad sve saberem).<br/> :Brisanje – nekad je to brisanje s namjerom da se malo "pogura" rad na njima (članci podložni brisanju često znaju dugo stajati da ih niko ne dira, a kad se neki obrišu, to upadne u oko ponekome /ne mislim sad na tebe i ukrajinske oblasti nego općenito/, pa upita da budu vraćeni; dakle, mali psihološki trik ;-)).<br/> :No sikiriki, sve u redu. I bolje je što si me pitao, da ne bi štogod ostalo nejasno. P. S: Dobro došao nazad. :) Koliko god ti život dozvoli biti tu vrijedno je. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 04:25, 15 mart 2018 (CET) == Kečeri u Saudijskoj Arabiji == Možda bi vas ovo moglo zanimati: [https://en.m.wikipedia.org/wiki/WWE_Greatest_Royal_Rumble WWE Greatest Royal Rumble]. Lijep pozdrav. [[Korisnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]] ([[Razgovor s korisnikom:Uspjeh je ključ života|razgovor]]) 12:34, 26 mart 2018 (CEST) I zahvaljujem na Dobrodošlici. [[Korisnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]] ([[Razgovor s korisnikom:Uspjeh je ključ života|razgovor]]) 12:34, 26 mart 2018 (CEST) == 74:30 == [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Oganeson&diff=2922147&oldid=2922146 عَلَيۡهَا تِسۡعَةَ عَشَرَؕ] :) slučajnost.--- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 19:23, 30 mart 2018 (CEST) == Novi pravopis == Dolazi nam u aprilu sad. 😉 —[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 21:04, 4 april 2018 (CEST) : Gdje si čuo, gdje si čuo? :-) Za muštuluka si. :-) Čekam(o) ga k'o Penelopa Odiseja, ihahaj... – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:19, 4 april 2018 (CEST) :: Posjeti ''pravopis.ba'' ⚜️👍 —[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 08:54, 5 april 2018 (CEST) ::: U međuvremenu sam vidio (dobio) neke riječi i mogu samo reći da mi Kulinova povelja djeluje prirodnije / bosanskije od njih. No, vidjet ću još. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:29, 5 april 2018 (CEST) == Portal 365 == Pogledaj ovaj [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Kamil_Stoch&type=revision&diff=2925957&oldid=2921293 portal]! Napravio sam šablon 365-1 za skokove, a koristim ga kao 365 za biatlon. Pregledni rezultati i za skijaške skokove! --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:30, 9 april 2018 (CEST) == Novi highlight == Sve sam vidio ali olx.ba kao referencu još nikad ([https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Avdo_Sofrad%C5%BEija&curid=87342&diff=2932076&oldid=2932075 do maloprije]).--- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 22:07, 5 maj 2018 (CEST) == Galerija Novi hram == Pozdrav, KWiki, trebala bih malu pomoć. Je li na Wikipediji bio članak [[Galerija Novi hram]] u Sarajevu? Tražila sam da nije izbrisan i ne mogu da nađem. --[[Korisnik:Sophie&#39;sWorld|.sophie ]] ([[Razgovor s korisnikom:Sophie&#39;sWorld|razgovor]]) 23:23, 24 maj 2018 (CEST) : Pa gdje si ti? :-) Vidim da opet navraćaš. I drago mi je to vidjeti. Kako si? A što se galerije tiče, zaista ne znam, da ne pričam napamet (a nije ni iz nekog od područja koja pokrivam). Pretražio sam i ja nabrzinu u zapisniku brisanja, ali nije ništa izbacilo, pa ili sam loše pretražio ili članka nikad nije ni bilo. Uglavnom, krajnji je ishod isti: nema ga. :-) Ako imaš (dovoljno) materijala (i vremena), samo piši. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:32, 25 maj 2018 (CEST) :: Hvala, nasla sam malo vremena da radim :) Napisat cu clanak uskoro. Jos nesto sam htjela da vidim: postoji li mogucnost da se clanak [[Grafika]] malo izmjeni u smislu kako su druge wiki radile, da je clanak direktno vezan za likovnu umjetnost (kao kod hr. wiki https://hr.wikipedia.org/wiki/Grafika) ili da se doda Graphic (disambiguation) (kao na en wiki https://en.wikipedia.org/wiki/Graphics) -- [[Korisnik:Sophie&#39;sWorld|.sophie ]] ([[Razgovor s korisnikom:Sophie&#39;sWorld|razgovor]]) 12:50, 25 maj 2018 (CEST) ::: Ne znam (na) šta tačno misliš. Grafika je opći (i širok) pojam pod koji se podvode pojedinačne vrste i tehnike, pa bi se i članak trebao ukratko dotaći svake od njih, a tamo gdje ima dovoljno materijala nije nikakav problem (tačnije: poželjno je) napraviti poseban članak o datoj vrsti ili tehnici (koliko vidim, tako je i na EN Wiki, a mi uglavnom prevodimo s nje). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:27, 25 maj 2018 (CEST) ::: Možeš li izbrisati [https://bs.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Georges_Braque.jpg ovu sliku]? Kad stignem, sredit ću i članak o grafici; sad sam bolje razumjela da je rađena po EN Wiki. -- [[Korisnik:Sophie&#39;sWorld|.sophie ]] ([[Razgovor s korisnikom:Sophie&#39;sWorld|razgovor]]) 00:53, 29 maj 2018 (CEST) :::: Izbrisano i sređeno ono što ima o Braquesu. Inače, nedavno sam uradio [[Tri muzičara|članak]] o jednoj Velázquezovoj slici s namjerom da nastavim tu i tamo raditi na [[Šablon:Diego Velázquez|tome]] jer ima dosta članaka koji su kratki, a opet zadovoljavaju neki minimum da mogu stajati na Wiki. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 03:27, 29 maj 2018 (CEST) Hvala za sliku. Planiram i ja srediti svoje kratke clanke, imam ih par :) --[[Korisnik:Sophie&#39;sWorld|.sophie ]] ([[Razgovor s korisnikom:Sophie&#39;sWorld|razgovor]]) 00:47, 31 maj 2018 (CEST) ==Majdanpekp== Prijema ovom tekstu to je u Austrijskom carstvu [http://scindeks.ceon.rs/article.aspx?artid=0367-598X1002157H] ali navodi na Austriju, Cesku i Bohemiju.--[[Korisnik:Свифт|Свифт]] ([[Razgovor s korisnikom:Свифт|razgovor]]) 22:14, 9 juni 2018 (CEST) :To je [[Chemnitz]], samo što je na sr.wiki pravilno transkribiran u ''K'' a ne u ''Š'' (nije Sch nego Ch) :) --- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 22:22, 9 juni 2018 (CEST) :: I ja sam to prvo pomislio, ali bit će da su Šemnice i Jáchymov u Češkoj, prema ovom linku. Uostalom, lahko je ispraviti uvijek ako se ispostavi drugačije. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:26, 9 juni 2018 (CEST) Božić je prvi započeo sa probnim otkopima a prvi koji je otkrio Majdanpek u novije doba je bio baron Herder Saksonac 1835 [https://www.knjizara.com/Rudarsko-putovanje-po-Srbiji-1835-godine-Sigmund-August-Volfgang-fon-Herder-141755]--[[Korisnik:Свифт|Свифт]] ([[Razgovor s korisnikom:Свифт|razgovor]]) 23:08, 9 juni 2018 (CEST) == Mobilni prikaz == Nikad se nije ni prikazivalo pojedine sablone na mobilnoj verziji. Vazi za svaku Wikipediju, osim za infokutije. Jedino da prebacis na desktop verziju (ima na dnu), pa da prikaze. Selam 🤠 —[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 23:46, 14 juli 2018 (CEST) == Wikimedia CEE Meeting 2018 == Hi KWiki, I have opened a discussion about selection of Bosnian representatives to [[:m:Wikimedia CEE Meeting 2018|Wikimedia CEE Meeting 2018]], a meeting of Wikipedians from our region, Central and Eastern Europe, here: [[Wikipedia:Čaršija#Wikimedia CEE Meeting 2018]]. Fellow Wikipedians suggested you as a possible candidate. Can you please confirm if you are interested in participation? We would need to know who are the Bosnian representatives tomorrow (15 August) by the end of the day. Thank you, on behalf of Wikimedia CEE Meeting team – [[Korisnik:NickK|NickK]] ([[Razgovor s korisnikom:NickK|razgovor]]) 16:25, 14 august 2018 (CEST) == Pasiv == Hvala na sugestijama. Navikao sam se na ovaj jezik koji koristim ovdje preko bare, pa mi to postalo sasvim normalno. Napravi tabele i drugih slikara pa da radim "u pauzi" između golemih stranica. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 13:13, 28 oktobar 2018 (CET) == Caravaggio == Zamolio bih te da kad budeš radio novu tabelu, obavezno mi pripremi Caravaggia. To bih volio da zaplavim, naravno poslije ona 2 što si mi veċ savjetovao da uradim. Nevezano za ovu temu, juče sam gledao stranicu o Pachelbelu što si mi davno savjetovao da je uradim. Sad kad sam završio Josepha Haydna, sad je i to došlo na red. Ovih dana dolazi i moj burazer filmadžija kao pojačanje našem timu, pa idemo po starom. Pozdrav. – [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 17:32, 31 oktobar 2018 (CET) : To se traži. :-) {{like}} A za Caravaggia (ili bilo kojeg slikara) jednostavno ne smijem ništa obećati, ali držat ću ga na umu, pa... – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:50, 31 oktobar 2018 (CET) == Nazivi pojedinih naselja u Ukrajini i Bjelorusiji == Prelistavao sam neki dan nedavne izmjene i naletio na [[Razgovor:Černobil|ovu poruku]]. To me navelo da vidim s tobom oko pojedinih imena ukrajinskih i bjeloruskih naselja. Budući da je dosta toga ušlo posredstvom ruskog, opet se pitam koji bi to bili ukorijenjeni nazivi, a koji ne. Uzmimo [[Kijev]] – to je sigurno ukorijenjeno, odnosno nema šanse da će biti Kijiv po ukrajinskom. Onda sam vidio da si premjestio Harkov na [[Harkiv]], pa sam se zapitao šta s gradovima kao što su [[Lavov]] (ukr. Львів, rus. Львов), Vitepsk (bje. Віцебск, rus. Витебск), Polock (bje. По́лацк, rus. По́лоцк) itd. A i Чернобыль (odnosno ukr. Чорнобиль) svakako bi trebalo premjestiti da ima lj na kraju. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 12:16, 8 decembar 2018 (CET) : Nažalost, i novi pravopis potpuno je zaobišao ukrajinski i bjeloruski, kao da ne postoje, tako da ne mogu ništa reći. A za Harkiv sam bio i zaboravio da sam ga premjestio. Kod nas u literaturi ustaljene su ruske verzije imena [lično smatram da je ruski "najnormalniji" od ova tri jezika, tj. najviše je očuvao vezu s korijenom; ukrajinski ima nekoliko fonetskih specifičnosti (npr., ikavizam, kao kod Dalmatinaca), ali je većinom sličan ruskom (iako ima i elemenata sličnih poljskom), a Bjelorusi su reformisali pravopis i uveli tzv. "akanje" (izgovaranje svakog nenaglašenog O kao A) i u pisanje (u ruskom je to samo u izgovoru, za ukrajinski ne znam) tako da su najviše "zastranili", uvjetno rečeno, i njihova je imena po novom pravopisu dosta teško skontati i povezati s ruskim oblikom]. Nisam institucija i ne mogu na svoju ruku odlučiti šta uraditi ovdje. Mogu samo preporučiti da se do daljnjeg držimo ruskih verzija, zbog ukorijenjenosti (što znači da se Harkiv može vratiti na Harkov /iako znam da bi još Ukrajinaca moglo prigovoriti ako ih "put" nanese ovdje, ali možemo im lijepo objasniti stvar/). P. S: Pogledaj [http://pravopis.hr/pravilo/pisanje-imena/47/ ovo] i [http://pravopis.hr/uploads/5-o7.pdf ovo], ako već nisi. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:27, 9 decembar 2018 (CET) == dždž == Treba li da AWB-om popravim to u tekstovima?--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:25, 27 decembar 2018 (CET) : Možeš, a i ne moraš. Ovo je sitnija stvar, tj. oboje je prihvatljivo, samo sam pojednostavio jer je odavno udomaćeno. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:30, 27 decembar 2018 (CET) ::Samo reci, nemoj Gubiti vrijeme!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:33, 27 decembar 2018 (CET) == Arapski --> bosanski == Mislim da je '''hadž''' u odnosu na '''hadždž''' neispravno! U pitanju je '''tešdid''' na slovu dž. Takve primjere imamo i u riječima [[Allah]], [[Muhammed]]... ("donekle" i u riječima: [[Mekka]]...) Znamo da promjenom jednog fethe, kesre, damme, tešdida riječ apsolutno mijenja i prijevod. -- [[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 20:10, 4 januar 2019 (CET) : Onda se žali Haliloviću. :-) A znam vrlo dobro to što kažeš. U ''Pravopisu'' je ''hadž'', ali je ''zul-hidždže'' (uz ''zul-hidže''). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:31, 4 januar 2019 (CET) == [[Vijek]] -> [[stoljeće]] == Zašto? Neko pravilo? [[Wikipedia:Pravopis bosanskog jezika|Pravopis]]? [[Konsenzus]]? Onako... "ofrlje"!? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 12:28, 10 januar 2019 (CET) :Zašto se mijenjaju sinonimi? --- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 12:33, 10 januar 2019 (CET) :: "Vijek" i "stoljeće" nisu sinonimi ''per se'' (vijek trajanja, životni vijek, srednji vijek, radni vijek - probajte tu staviti "stoljeće"). Stvar je u preciznosti. Stoljeće je uvijek upravo to – 100 ljeta / godina, a vijek je to samo uvjetno, u kontekstu. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:00, 10 januar 2019 (CET) ::: Nisam dobio zadovoljavajući odgovor! Ili sam ga dobio, a da ga nisam shvatio! A budući da ga nisam shvatio, vjerovatno će se onda buduće prepravka s ''stoljeća'' na ''vijek'' smatrati vandalizmom (jer već imamo prijetnje pojedinih "administratorčića" da se "Švajcarska" ne smije prepraviti u "Švicarska" te da ću biti sankcionisan). Jednostavno, bojim se da kakav "admin ne iskoči iz grmlja" (citat mog prijatelja) i pojede Crvenkapicu. -- [[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 13:25, 10 januar 2019 (CET) ::::U ovom [https://pravopis.ba/ novom pravopisu] (tačnije mobilna aplikacija) kaže sljedeće: '''vijek''', ''nom. mn.'' vijekovi / vjekovi. Dakle riječ nije neispravna niti je pogrešna, prema tome nema smisla mijenjati je s nekom drugom riječi. --- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 13:45, 10 januar 2019 (CET) ::::: @GBL: Moguće je da samo nisi shvatio. (Iako je precizno navedeno, tako da ne može ostati nejasnoća, ali dobro.) Ne znam kako se "vijek" i "tisuća" mogu dovesti u vezu; može samo "milenij". Po novom pravopisu može i "Švicarska" i "Švajcarska" i tu je sloboda izbora, u ličnoj upotrebi; za nazive članaka postoji konsenzus. P. S: "Pošto" je vremenski veznik (= "nakon što"). U značenju koje si namjeravao upotrijebiti može stajati samo "budući da" na početku rečenice, odnosno "s obzirom na to da" u sredini rečenice. Ne postoji riječ "ubuduća"; postoji prilog "ubuduće" ili pridjev "budući/-a/-e". Dalje, načelno treba "smatrati nečim", ne "smatrati kao nešto". Prije pisanja / raspravljanja o jeziku trebalo bi prvo vladati njime, tj. značenjima i konstrukcijama kako treba. Ako neko počne smatrati da radim na štetu bosanskog jezika, onda nemam šta više reći. <br/> @C3r4: Niko nije ni rekao da je '''riječ''' neispravna (naprotiv, savršeno je ispravna) nego da je '''značenjski''' manje precizna od riječi "stoljeće" za stogodišnji period. Naučite čitati šta piše(m). Nije ovo strani jezik da bude toliko nejasno. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:59, 10 januar 2019 (CET) :::::: Mislim da je GBL mislio na ''stoljeće'' a ne ''tisuću''. Btw. vijek znači 100 godina isto kao i stoljeće. Kako neka riječ može biti značenjski preciznija od druge koja isto znači? Kako može npr. kruh biti značenjski precizniji od hljeba i obrnuto? Stoljeće je vjerovatno nastalo od ''sto'' + ''ljeto'' (ti to bolje znaš :) :) kao što je NaCl nastalo od Na + Cl (što ja bolje znam hehehe), poenta je ako i jedna i druga riječ savršeno dobro zamjenjuju jedna drugu a istovremeno po pravopisu su dopuštene i ispravne obje, uz to da smo nekad davno napravili konsenzus i kazali: ok, vijek i stoljeće, otok i ostrvo su sinonimi, međutim u naslovima članaka koristit ćemo ostrvo i vijek, dok u tekstu članka je dozvoljeno korištenje obje varijante, uz opasku ako je neko već započeo članak korištenjem jedne varijante nećemo mijenjati u drugu.--- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 14:06, 10 januar 2019 (CET) ::::::: Upravo sam gore u zagradi naveo primjere koji jasno potvrđuju da "vijek" i "stoljeće" nisu sinonimi, odnosno međusobno zamjenjivi, za razliku od "otoka" i "ostrva". A s ostalim se slažem. P. S: Može se promijeniti izbor između varijanti i u napisanom članku; bitno je samo da je u istom članku svuda ista, zbog dosljednosti, a do autora je koju će već odabrati. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:00, 10 januar 2019 (CET) {{izvuci}} Ostajem pri svojoj tezi da je vijek ispravnije od stoljeća, Švicarska od Švajcarske... a razloge ću zadržati za sebe. Naravno, da sam lično pisao rječnik umjesto Halilovića dodao bih u rječnik sve te riječi, ali bih naveo i prednost 2:1 u korist već prvonavedenih riječi. Razlozi su očiti ako prođemo Bosnom kroz gradoveeeee... --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 14:48, 10 januar 2019 (CET) : Svako ima pravo na mišljenje. (Usput, nisam nigdje spomenuo "hiljadu".) -- [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:00, 10 januar 2019 (CET) == [[Prva nogometna liga Litvanije]] == Hello. I looked at [[Prva nogometna liga Litvanije]] and was suprised, that BS_wiki Prva liga is profesional and called A lyga. In Lithuania profesionalna liga '''A lyga'''. And '''Pirma lyga''' is a second tier, semi-profesional league. I think bosnians a little bit confused about LT lyga`s and their levels. [[:en:A Lyga]] (lt. A lyga) and [[:en:I Lyga]] (lt. Pirma lyga) -- [[Korisnik:Makenzis|Makenzis]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:00, 10 januar 2019 (CET) == Aljazeera Balkans - Certifikat == [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Zuko_D%C5%BEumhur&curid=2811&diff=2981721&oldid=2978715 Vidim] da imaju problem sa certifikatom. Inače je uvijek poželjna zaštićena konekcija preko HTTPS-a, ali dobro, važnije je da link uopšte funkcioniše. :) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 15:02, 16 februar 2019 (CET) : To ti je za mene špansko selo. :-) No, samo neka radi. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:00, 16 februar 2019 (CET) == Hatnote == Koja bi bila najbolja riječ za [[:en:Wikipedia:Hatnote|Hatnote]] na našem? :) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 20:59, 17 februar 2019 (CET) : Ukratko: nemam pojma. :-) Nemamo riječ, jedino da smislimo neku, tipa "Vršna napomena". :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:06, 17 februar 2019 (CET) :: Neradi se o napomenama, nego o tzv. "notama na vrhu" (i.e. {{tl|Drugo značenje}}, {{tl|Preusmjerenje}}). Izmislit ćeš ti nešto, siguran sam u tvoju kreativnost. :) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 22:27, 17 februar 2019 (CET) :::Opaska :D --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 22:30, 17 februar 2019 (CET) ==Vjetrenjača i druge priče== * YouTube nije pouzdan izvor?! Zavisi koje video klipove linkuješ! Usmeravam na dokumentarne i edukativne priloge. Čak i B92 je u svom tekstu koji sam postavio u članku stavio link za youtube kanal Nacionalne geografije.--[[Korisnik:Свифт|Свифт]] ([[Razgovor s korisnikom:Свифт|razgovor]]) 15:51, 18 februar 2019 (CET) Ok :)--[[Korisnik:Свифт|Свифт]] ([[Razgovor s korisnikom:Свифт|razgovor]]) 17:41, 18 februar 2019 (CET) == [[Posebno:Doprinos/BRPever]] == Hello can I ask why did you block one of our [[m:swmt]] members? He was reverting vandalism and blanking on this wiki as part of his job.[[Korisnik:Aldnonymous|Aldnonymous]] ([[Razgovor s korisnikom:Aldnonymous|razgovor]]) 13:47, 2 mart 2019 (CET) : {{Spomeni|Aldnonymous}}: Hah... I did not even realize it. A mistake in hurry – I wanted to block the other guy, whose action was reverted. I am very sorry. I unblocked BRPever right away. Thank you very much. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:53, 2 mart 2019 (CET) ::Oh it's fine for me, I see no harm done as long the block log didn't incriminate BRPever, thanks for unblocking BRPever.-[[Korisnik:Aldnonymous|Aldnonymous]] ([[Razgovor s korisnikom:Aldnonymous|razgovor]]) 13:55, 2 mart 2019 (CET) ::Thanks! everyone makes mistake once in a while so no problem.:) --[[Korisnik:BRPever|BRPever]] ([[Razgovor s korisnikom:BRPever|razgovor]]) 14:01, 2 mart 2019 (CET) == O linkovima == Preuzeli smo {{tl|Datum rođenja i godine}} i {{tl|Datum smrti i godine}} sa EN wiki koji koriste [[Modul:Age]]. Standard na EN wiki je da nema linka u datumu, jer je nepotrebno (ima neka smjernica tamo, zna Edinwiki). {{tl|Datum rođenja}} je ostao po starom jer ne poziva Modul:Age u sebe. --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 20:15, 3 mart 2019 (CET) == Moj doprinos == zašto brišete moje uređivanje? šta nije uredu dapopravim? Mihajlo == Gradovi i države == Šta misliš da automatski generišemo stub članke i zatim ručno krenemo da dopunjajemo materijal? Mogao bih se napraviti fin projekat. :) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 15:26, 26 mart 2019 (CET) == Makedonija vs. Sjeverna Makedonija == [[Šablon:Podaci o zastavi Makedonija]] trebao bi ostati za sva dešavanja u Makedoniji prije promjene imena. Za novo linkovanje i prikazivanje zastave i imena Sj. Makedonije treba koristiti [[Šablon:Podaci o zastavi Sjeverna Makedonija]] (trenutno skraćenica SMK - a po potrebi možda uvesti i neku drugu. Pozdrav! -- [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 16:06, 12 april 2019 (CEST) : Hvala na ispravci, živ i zdrav bio! – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:17, 12 april 2019 (CEST) == Urednik == Hvala puno. :) --[[Korisnik:Mateo K 01|Mateo K 01]] ([[Razgovor s korisnikom:Mateo K 01|razgovor]]) 22:35, 12 april 2019 (CEST) : Nema na čemu. Sve po zasluzi. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:48, 12 april 2019 (CEST) == Predator == Hvala za izmjene, nisam bio sinoć gotov. Nemam pojma šta su italik i pasus, ali nazirem pomalo :-). Dok šablon za izmjene stoji dovršiti ću ja to.--[[Korisnik:Zagor Te Nej 2013|Zagor Te Nej 2013]] ([[Razgovor s korisnikom:Zagor Te Nej 2013|razgovor]]) 21:30, 18 april 2019 (CEST) : {{Spomeni|Zagor Te Nej 2013}}: Znam, znam, nego samo onako napomenuh. Italik (ili kurziv) jest ''ovo'' (ukošen tekst), a pasus je odlomak teksta. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:32, 18 april 2019 (CEST) == Čestitke == Čestitke na prvih 50k :) :)--- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 11:26, 11 maj 2019 (CEST) :Šefe [[Beşiktaş|jel' dovoljno]]? --- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 12:38, 15 maj 2019 (CEST) == Anatolij Borisovič Solovjanenko == Ako može da vratiš stranicu o Anatoliju Borisoviču Solovjanenku. Ja ċu malo da je sredim. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 15:00, 17 maj 2019 (CEST) == Infokutije == Hvala na informaciji; ima infokutija, hvala bogu, u zavidnom broju i neka su područja odlično pokrivena infokutijama, ali historijske ličnosti baš i ne. Npr., ako sam dobro vidio, nema infokutije tipa plemić, vlastelin, sudija, vojno lice ili slično koja bi najbliže odgovarala Nikoli Draškoviću. Postoji Infokutija: osoba, ali je ona preopćenita. Budući da nisam previše spretan u izradi infokutija, molim Te da, kad stigneš, izradiš odgovarajuću infokutiju. Pozdrav, --[[Korisnik:Silverije|Silverije]] ([[Razgovor s korisnikom:Silverije|razgovor]]) 22:08, 17 maj 2019 (CEST) == Pitanje i zamolba == Poštovani admin, dragi KWiki! Imam jednu zamolbicu. Jel' možeš ''baciti oko'' na moje [[Posebno:Doprinos/Koreanovsky|nedavne izmjene]]? Nadam se da se nećeš naljutiti ako te zamolim da mi odobriš status autopatrolera ili možda čak urednika. Kako vidiš, moji doprinosi su uredni i definitivno mi ne pada na pamet da ''izvodim gluposti'' na bs.wiki. Bio sam dugogodišnji suradnik Wikipedije na hrvatskome jeziku na kojoj imam status ophoditelja, sad većinom doprinosim na njemačkoj Wikipediji na kojoj sam urednik. U zadnje vrijeme sve češće navratim na bs.wiki. Mislim da ću i vama na taj način oduzeti dosta posla, jer ponekad uklanjam i zlonamjerne izmjene štetočina. Bio bih jako zahvalan! Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Koreanovsky|Koreanovsky]] ([[Razgovor s korisnikom:Koreanovsky|razgovor]]) 19:21, 25 maj 2019 (CEST) : I da nisi zamolio, bilo bi pitanje vremena kad bi ti neko dodijelio status. :-) Nije teško vidjeti ko šta radi ;-) Hvala na svakoj pomoći, i unazad i unaprijed. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:24, 25 maj 2019 (CEST) :: Hvala tebi! Želim ti još ugodan vikend! :) --[[Korisnik:Koreanovsky|Koreanovsky]] ([[Razgovor s korisnikom:Koreanovsky|razgovor]]) 19:35, 25 maj 2019 (CEST) == Prigodni znak povodom 80.000 čl. == Zdravo, KWiki! Šta misliš [[Wikipedia:Čaršija#80.000|'''o tome''']]? :) Pozz. --[[Korisnik:Koreanovsky|Koreanovsky]] ([[Razgovor s korisnikom:Koreanovsky|razgovor]]) 16:59, 3 juni 2019 (CEST) : Nemam neko mišljenje, tj. i može i ne mora. :) To su samo brojevi ionako. :) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:02, 8 juni 2019 (CEST) ==Ma== nema problema...kad završim ovu Sloveniju, poslije ću da češljam sve te urađene članke. Pozdrav.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 16:23, 9 juli 2019 (CEST) == Međuslavenski == Nešto što će tebi biti vjerovatno interesantno https://www.youtube.com/watch?v=NztgXMLwv4A --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 14:24, 18 august 2019 (CEST) : Zanimljivo, naravno. Mada su brojke i dalje male. Ali bilo bi ljepše pričati međuslavenski putujući slavenskim zemljama nego engleski. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:40, 18 august 2019 (CEST) == Prijedlog == Dobar je prijedložiċ, a to ċu svakako imati u vidu. Biċe i to urađeno. Lijep pozdrav. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 01:28, 6 septembar 2019 (CEST) == Hvala == Al ne mislim da je potrebno jahati po tipografskim greskama. Al ako se bolje osjecas, slobodno onda mijenjaj nekih 5000 poruka po wiki koje sam pisao. -- [[User:WizardOfOz|<font face="Monotype corsiva" size="4" style="color:#000000;color:blue"><i>WizardOfOz</i></font>]] <sup><span style="font-family:Italic;color:blue">[[user_talk:WizardOfOz|talk]]</span></sup> 12:52, 7 septembar 2019 (CEST) : Nisu sve bile tipografske ("has" je treće lice jednine, a subjekat je u množini + nisam siguran treba li Present Perfect ili pluskvamperfekt). :) Ali glupo mi je nešto ispraviti, a nešto ostaviti ako već ispravljam (o čemu se može razmisliti, doduše :-)). Svako dobro i hvala ti što nisi zaboravio na Wiki. :) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:07, 7 septembar 2019 (CEST) ::Ok. Do sad me niko nije ispravljao na stranicama za razgovor. A kako se i to izgleda za mog odsustva izmijenilo, onda cu se maniti pisanja po stranicama za razgovor. --[[User:WizardOfOz|<font face="Monotype corsiva" size="4" style="color:#000000;color:blue"><i>WizardOfOz</i></font>]] <sup><span style="font-family:Italic;color:blue">[[user_talk:WizardOfOz|talk]]</span></sup> 13:10, 7 septembar 2019 (CEST) ::: Ne, nego ću se ja okaniti ispravljanja. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:01, 7 septembar 2019 (CEST) == Zlatni ljiljani == {{Urađeno}}. – [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 17:42, 15 septembar 2019 (CEST) == Jedan mali pozdrav == Za raju. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 23:14, 23 septembar 2019 (CEST) == Hvala == Hvala! [[Korisnik:Niegodzisie|Niegodzisie]] ([[Razgovor s korisnikom:Niegodzisie|razgovor]]) 15:54, 13 oktobar 2019 (CEST) == Spisak i autorska prava == Kako [[AFI-jevi najveći mjuzikli|ovakav spisak]] može uopšte kršiti autorska prava? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 12:23, 8 novembar 2019 (CET) : To pitaj autora na EN. :-) Ni ja ne kontam. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:13, 8 novembar 2019 (CET) == Mars 3 == Dobro, znači, šabloni se ne brišu. Ali mislim da bi ih trebalo urediti. – [[Korisnik:Franjo Josip|Franjo Josip]] ([[Razgovor s korisnikom:Franjo Josip|razgovor]]) 12:17, 11 novembar 2019 (CEST) : {{Spomeni|Franjo Josip}}: Naravno da bi. Bila je greška u samom šablonu. Ode se i u njemu se popravi. ;-) Hvala na ukazivanju (ne pokrivam to područje inače, pa ko zna bih li ikad vidio). Inače je taj šablon nepreveden / nedorađen s imenima, pa ako budeš imao vremena i volje, tvoj je. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:24, 11 novembar 2019 (CET) == Gravitational microlensing == Gravitational microlensing na en kod nas bi bilo Gravitacijsko ..., microlens je mikroleća, a naš glagol od mikrolećasti – [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 18:07, 21 novembar 2019 (CET) : Ne može se tvoriti glagol, a ni radna imenica. Jednostavno: "Gravitacijska mikroleća" (tako je i na ostalim jezicima, osim na engleskom). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:57, 22 novembar 2019 (CET) :: pogrešno sam napisao da je mikrolećasti glagol [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 21:03, 22 novembar 2019 (CET) ==Zamolio bih vas== ako ste u mogućnosti da vratite datoteku Grb općine Moravske Toplice. Osoba koja je mijenjala grbove izgled aje obrisala sliku grba unaprijed pa poslije shvatila da nema na commonsu. -- [[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 14:57, 14 decembar 2019 (CET) : Evo Srđan ju je vratio. Nisam bio uz računar kad je stigla poruka. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:48, 14 decembar 2019 (CET) == Holandija == Ćao, KWiki. Vidio sam još prošlog mjeseca da holandska vlada radi na nekakvoj vrsti ''rebrandinga'' i da ne želi da se upotrebljava ''Holland'' nego ''Nederland''. Izgleda da se sprovodi ili da je već sprovedeno na snagu ako je vjerovati [https://www.aljazeera.com/news/2020/01/holland-renamed-the-netherlands-government-200102063649386.html ovome] i [https://thehill.com/policy/international/476036-netherlands-to-drop-holland-nickname-as-part-of-rebranding ovome], a prenijeli su i [http://rs.n1info.com/Svet/a557437/Holandija-vise-ne-postoji-od-danas-je-sluzbeni-naziv-Nizozemska.html neki domaći mediji]. Rekoh da pitam hoće li to išta uticati na imenovanje na bs.wikiju ili je to više za englesko govorno područje? Usput, sretna Nova, s malim zakašnjenjem. :-) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 01:03, 3 januar 2020 (CET) : Vidio sam i ja. Ne znam šta će biti s time s obzirom na to da nam je ''Pravopis'' frišak. U ovoj godini trebalo bi se početi s radom na još jednom pravopisu, pa vidjet ćemo. A za lijepe želje nikad nije kasno. :-) Hvala, također. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:50, 3 januar 2020 (CET) == Poslovi za bota == Ako ti padnu na pamet nekakave česte pravopisne greške koje bi se mogle ispraviti botom, [[Korisnik:WumpusBot|slobodno dodaj pod "Poslovi"]] pa ću pogledati. Već sam prošao kroz gotovo 20.000 članaka i popravio razne varijacije datuma na oblik "5. 1. 2020" u referencama, a sprema se i zamjena raznih engleskih i ISO-oblika ([[Special:Diff/3126385|evo primjera]]). :-) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:32, 23 januar 2020 (CET) : {{Spomeni|Srdjan m}} Što se tiče popravki datuma sigurno nisi zaboravio na [[Wikipedia:Čaršija/Botovi#Format_datuma|ovu]] temu. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 14:02, 26 januar 2020 (CET) :: {{Spomeni|Edinwiki}}: Ako znaš promijeniti [[Modul:Citation/CS1/Date validation|modul za reference]] da odbija ISO (2020-01-26) i engleske datume (January 26, 2020 i 26 January 2020), mogao bih odmah krenuti na posao. ;-) Ako ne, vidjeću da ja skontam kako, pa ću krenuti u zamjenu. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 14:10, 26 januar 2020 (CET) ::: Baš smo u istoj temi toj pisali o tome da se razmisli o različitim unosima. Bilo bi dobro podržati engleske varijante unosa, što olakšava kopiranje s en.wiki. Mislio sam da se razlikuje ovo sa dva različita šablona. Bot bi mogao da konvertira automatski jedan format na drugi na osnovu ovoga. To je što se tiče unosa, a prikaz bi naravno trebao da bude isti. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 22:54, 26 januar 2020 (CET) :::: To mi je obećao sam autor tog modula podesiti kad bude imao vremena (da se podržavaju i engleski, a da se ispisuju ovi domaći). Valjda hoće. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 23:02, 26 januar 2020 (CET) ::::: Mogu ja napraviti, samo se treba odrediti šta ćemo podržavati, a šta ne. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 10:48, 27 januar 2020 (CET) :::::: E pazi, mislio sam ovako. U inputu moramo dozvoliti ISO-oblik – GGGG-MM-DD – jer ga automatski dodaje alat za reference u vizualnom uređivaču i odbijaju to promijeniti za pojedine jezike (pitao sam već), s tim da tu ne treba dozvoliti početne nule. Trebalo bi dozvoliti i engleske DMY (27 January 2020) i MDY (January 27, 2020). Od domaćih trebalo bi dozvoliti D. M. GGGG (27. 1. 2020), tj. s bjelinama i bez tačke na kraju kao nekakav primarni i poželjni format, te D. MMMM GGGG (27. januar 2020) kao sekundarni, a ostale (bez razmaka, s početnom nulom i sl.), koje sam ionako već zamijenio, označiti nepravilnim. Samo treba paziti da se ne dozvole kombinacije tipa 27. January 2020 i sl. Još bi valjalo kad bi modul mogao stripovati, tj. ukloniti sâm tačku iza godine ako postoji. Što se outputa tiče, trebalo bi omogućiti da se svi ti dozvoljeni oblici (sem drugog domaćeg) pretvore u "27. 1. 2020". Eto ti plana, pa sad vidi ko će prvi – ti ili onaj drugi lik ;-). –[[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 11:43, 27 januar 2020 (CET) == Izbrisati / obrisati == Đes, KWiki. Nisam te odavno smarao, red bi bio vala. ;-) Nego, gledao sam na TranslateWikiju naše prevode, pa ima mješovitih oblika za "delete": negdje "izbrisati / izbrisano", a negdje "obrisati / obrisano". Šta smatraš da bi bio bolji oblik u softverskom kontekstu brisanja stranica, pa da na to uskladim da bude dosljedno? – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 17:59, 7 februar 2020 (CET) : Ooo, a tu sam negdje. :-) Kakav si? A stavi "izbrisati". "Obrisati" je za nešto konkretno (npr., mokru površinu, lice i na taj fazon). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:16, 9 februar 2020 (CET) == Učenje iz primjera == Nadam se da ću se popraviti... [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 13:00, 5 mart 2020 (CET) : Ko ne (po)griješi znači da ništa i ne radi. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:11, 5 mart 2020 (CET) == Datumi == Nemoj popravljati datume, Srđan ima bota za to. Preleti sedmično, i sredi sve. :) [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 23:49, 23 mart 2020 (CET) : Nisam samo datume (barem sada), ali hvala ti na napomeni. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:52, 23 mart 2020 (CET) :: Žao mi da se patiš s tim, to je već praktično riješeno tim botom. Mislim da se Srđan raspitivao i za ispravljanje automatskog generiranja referenci, tj. datuma u njima, ali ne znam šta bi od toga. A ovo ostalo pratim, pravim mentalne zabilješke, i mislim da ću uskoro imati manje grešaka. I hvala na pomaganju :) [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 23:56, 23 mart 2020 (CET) == Nazivi singlova, pjesama i albuma == Pozdrav, imam par pitanja i odnose se na davanje imena pjesmama i albumima. Kako se vrši postavka imena za albume i singlove određenih pjevača? Da li ime ide samo bez imena pjevača ili ide i ime pjevača? Kad se zapravo ime pjevača stavlja u zagradu i kako napraviti razliku između istoimene pjesme i istoimenog albuma? Npr. Pjesma Dino Merlin - Ljubav i album Dine Merlina - Ljubav Hvala [[Korisnik:Markonixbg|Markonixbg]] ([[Razgovor s korisnikom:Markonixbg|razgovor]]) 21:37, 8 april 2020 (CEST) : Jednostavno: kad nema albuma (ili pjesama, ako je pjesma) drugih izvođača pod istim naslovom, onda ne treba dodatna odrednica u zagradi. A za ovo drugo dodaje se "(album)" i "(pjesma)". Mada će ovdje biti malo članaka o domaćim pjesmama jer jednostavno malo ko ima znanja o nastanku da bi napisao dovoljno teksta (a onih koji znaju nema na Wiki). Zato članke tog tipa uglavnom prevodimo s EN Wiki mada i kod njih ima prekratkih. A kad je riječ o albumima, imali smo članaka koji su imali samo infokutiju, jednu rečenicu i suhi spisak pjesama, a to nije članak, pa smo ih izbrisali. P. S: Vidi [[Djevojka s bisernom naušnicom|i ovo]], npr. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:09, 8 april 2020 (CEST) Ok, skontao sam. Uglavnom, što se tiče albuma i singlova, mislio sam se s tim malo detaljnije baviti pa ću praviti te stranice o kojima mogu naći bar 2 reference i gdje mogu napisati 2-3 reda teksta. Što se tiče nazivanja pjesama i albuma, postavljaću ih na način kako si i objasnio. Hvala [[Korisnik:Markonixbg|Markonixbg]] ([[Razgovor s korisnikom:Markonixbg|razgovor]]) 18:15, 9 april 2020 (CEST) Izvini za brisanje, mislio sam da se diskusije brišu nakon završetka. [[Korisnik:Markonixbg|Markonixbg]] ([[Razgovor s korisnikom:Markonixbg|razgovor]]) 14:18, 11 april 2020 (CEST) == Nyabarongo == Pozdrav, KWiki. Zanima me tvoje mišljenje o nazivu članka [[Nyabarongo]]. Razmišljao sam da prebacim stranicu na naziv "Njabarongo" jer slova "y" nema u abecedi bosanskog jezika, ali ne želim praviti greške bez potrebe. [[Korisnik:Arnel6-2|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel6-2|razgovor]]) 20:50, 21 april 2020 (CEST) : Nyabarongo. A detaljnije pogledaj [[Razgovor s korisnikom:KWiki/Arhiva 1#Naše i strane riječi za imena|ovdje]]. Hvala što pitaš i samo nastavi s radom. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:51, 23 april 2020 (CEST) == [[Stefanija Turkevič]] and [[Irena Turkevič-Martinec]] == Hello KWiki, If you have the time, and these two articles are not yet reviewed when you get a chance to look at them, could you review them? [[Korisnik:Nicola Mitchell|Nicola Mitchell]] ([[Razgovor s korisnikom:Nicola Mitchell|razgovor]]) 17:33, 10 maj 2020 (CEST) : ''Maybe baby'' :-) (don't take this wrong – it's a movie title :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:22, 11 maj 2020 (CEST) ::Hello KWiki, Could you go through the [[Stefanija Turkevič]] article the same great way you did with her sister's article [[Irena Turkevič-Martinec]] when you can find the time? [[Korisnik:Nicola Mitchell|Nicola Mitchell]] ([[Razgovor s korisnikom:Nicola Mitchell|razgovor]]) 22:42, 19 juni 2020 (CEST) ::: I will, until the end of month. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:55, 20 juni 2020 (CEST) ::::Thanks [[Korisnik:Nicola Mitchell|Nicola Mitchell]] ([[Razgovor s korisnikom:Nicola Mitchell|razgovor]]) 12:39, 20 juni 2020 (CEST) ::::: Done (albeit a little later than I said). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:32, 4 juli 2020 (CEST) ::::::When you get a chance, do you want to review my most recent change to [[Stefanija Turkevič]]? Thank you. [[Korisnik:Nicola Mitchell|Nicola Mitchell]] ([[Razgovor s korisnikom:Nicola Mitchell|razgovor]]) 12:47, 24 januar 2021 (CET) == Pitanje == Pozdrav, kolega! Imam jedno pitanje koje nije toliko vezano uz Wikipediju, ali čini mi se kao da bi mogao znati odgovor. Naime, riječ je o vezničkoj skupini "s obzirom na to". Ide li i ona poput "budući da" samo na početak rečenice jer uvodi zavisnu rečenicu koju se od glavne odvaja zarezom ili postoji kakvo drugo pravilo? Pitam podjednako za bosanski i hrvatski jezik, dobro će mi doći u prilagodbi članaka. Hvala ti unaprijed na odgovoru! --[[Korisnik:PajoPajimir|<b style="color:Red; font-family:Old English Text MT;">Pajo</b>]] [[Razgovor s korisnikom:PajoPajimir|<b style="color:Green; font-family:Old English Text MT;">Pajimir</b>]] 16:28, 11 maj 2020 (CEST) : Odzdrav / otpozdrav. :-) I hvala na pitanju. Negdje sam pročitao da kaže da "budući da" ide samo na početku, a "s obzirom na to da" samo u sredini rečenice. Meni je dovoljno do daljnjeg. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:09, 13 maj 2020 (CEST) == 7 novih svjetskih čuda == Pozdrav. Tek sada vidim da imamo dva šablona, ovaj stariji [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:7_novih_svjetskih_%C4%8Duda] i [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:Novih_sedam_svjetskih_%C4%8Duda] prema kojem sam imenovao i članak. Pa eto ako si u mogućnosti da provjeriš koji je prikladniji naziv a višak se može ukloniti. Hvala. --[[Korisnik:BosnianWikiS|BosnianWikiS]] ([[Razgovor s korisnikom:BosnianWikiS|razgovor]]) 12:51, 9 juni 2020 (CEST) == Web ili veb? == Je li [[web-stranica]] / [[web-sajt]] ili veb-stranica / veb-sajt? Znam da ste Srđan, Munja i ti već [[Razgovor s korisnikom:KWiki/Arhiva 5#Šablon:Infokutija država na takmičenju|o tome diskutovali]], ali nije donesena konačna odluka. – [[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 19:10, 13 juni 2020 (CEST) : A trebalo bi "veb-sajt" (za ''website'') i "veb-stranica" (za ''web page'') ako već nećemo prevoditi. Upravo vidjeh "veb-portal" u ovoj aplikaciji ''Pravopis.ba''. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:50, 13 juni 2020 (CEST) == Zahvala == Pozdrav, kolega KWiki! Srdačno Vam se zahvaljujem na toploj dobrodošlici. Veselim se našoj budućoj suradnji. Ako trebate bilo što slobodno ostavite poruku na mojoj stranici za razgovor. Još jednom, hvala i ugodan dan! [[Korisnik:Bonzg|Bonzg]] ([[Razgovor s korisnikom:Bonzg|razgovor]]) 13:09, 16 juni 2020 (CEST) ==Samo me interesuje== razlika između "Do teritorijalne reorganizacije u Sloveniji bila je u sastavu stare općine Radovljica" i "Do teritorijalne reorganizacije u Sloveniji nalazila se u sastavu stare općine Radovljica"? odn. šta je ispravno, a šta neispravno. Hvala.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 14:36, 16 juni 2020 (CEST) : Pravilno je "bila je" (izraz glasi "biti u sastavu"; a nalazi se nešto što je izgubljeno ili neotkriveno). Doduše, ima nekih situacija s enklitičkim oblicima "jesam" u kojima "nalaziti se" bolje paše zbog tečnosti rečenice. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 04:02, 19 juni 2020 (CEST) == Zahvala i pitanje == Pozdrav, hvala vam na poruci i dobrodošlici. Sredjujem članak o Šejli Kamerić i prihvatila sam da se promjene ne vide; vlasnik članka treba da prihvati promjene - da li mi možete pomoći oko toga - sad čekam tu osobu da potvrdi ili ne potvrdi promjene? Hvala vam na odgovoru i izvinite ako su pitanja previse basic, učim još. :) [[Korisnik:Zivazava|Zivazava]] ([[Razgovor s korisnikom:Zivazava|razgovor]]) 15:16, 25 juni 2020 (CEST)Zivazava[[Korisnik:Zivazava|Zivazava]] ([[Razgovor s korisnikom:Zivazava|razgovor]]) 15:16, 25 juni 2020 (CEST) : He-he :) Ma nema problema. Ne postoji nikakav "vlasnik članka", samo iskusniji korisnici s dodatnim opcijama (birokrati, administratori, urednici) koji pregledavaju i odobravaju izmjene (novih ili neregistriranih korisnika). Wikipedija je '''slobodna''' za sve (ali ima određena pravila i smjernice, kao i svaki projekt, naravno; linkovi na osnovne stvari upravo su u dobrodošlici – zato se i postavlja). Izmjene će već neko pregledati (možda i ja ako me neko ne preduhitri – trenutno radim drugu stvar). Pozdrav i svako dobro. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:22, 25 juni 2020 (CEST) Hvala za objašnjenje! Sve jasno :) Pozdrav i svako dobro i vam! Javim se ako bude još nešto, ako vam nije problem! --[[Korisnik:Zivazava|Zivazava]] ([[Razgovor s korisnikom:Zivazava|razgovor]]) 21:17, 29 juni 2020 (CEST)Zivazava == Pozivnica == {{DiscordD}} Obavezno dođi :) --[[Korisnik:Arnel6-2|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel6-2|razgovor]]) 18:21, 3 juli 2020 (CEST) ==Ne izmišljaj== života ti. Stavi ti sad tačke iznad 12.000 naselja...:)--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 16:28, 6 juli 2020 (CEST) : Ne izmišljam. :) Rekao bih daleko prije da sam vidio. A postoje botovi i AWB, valjda se mogu donekle "upregnuti" za to. Ti samo nastavi svoj posao (bez kojeg bi ovaj projekt bio prilično siromašniji). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:12, 6 juli 2020 (CEST) ::Hajde, hajde...valjda niko neće crći bez tačkica, kukica, crtica...Lijep pozdrav.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 18:18, 6 juli 2020 (CEST) ::: Ubacit ću ja AWB-om tačke i interne linkove, samo treba buduće članke tako formatirati!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:00, 6 juli 2020 (CEST) == Gradovi == Pitanje vezano za deklinaciju gradova, npr. "Grad Bihać", "Grad Cazin" i "Grad Živinice". Da li je * "Spisak naseljenih mjesta u gradu Bihać" ili "...u gradu Bihaću" * "Spisak naseljenih mjesta u gradu Cazin" ili "...u gradu Cazinu" * "Spisak naseljenih mjesta u gradu Živinice" ili "...u gradu Živinicama"? --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 23:29, 26 juli 2020 (CEST) : Već sam kod tebe nešto odgovorio, ali ono je kad je odrednica "općina". Kod odrednice "grad" ide "...u gradu Bihaću / Srebrenici / Livnu", tj. mijenjaju se obje riječi kojeg god roda (i broja) grad bio. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:48, 27 juli 2020 (CEST) == Hinokitiol == Izgleda, Čiča, grdno sam te rasrdio sa "jedinjenjem", ha-ha! Ovo je, stari moj, bilo onako "leteċi" pošto na sh i sr-wiki piše da je hinokitilol organsko jedinjenje, a na en-wiki "compounds". Ma nije ni bitno, stavljaj šta hoćeš. Pozdrav! – [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 02:28, 10 august 2020 (CEST) : {{Spomeni|Nerko65}}: Ma kakvo rasrđivanje... :-) Nego ''jedinjenje'' je u srpskom; u bosanskom je ''spoj''. ;-) Inače, kakav si? Kakva je situacija? P. S: Ne daj se '''godinama''', druže! :-) ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:42, 10 august 2020 (CEST) : {{Spomeni|KWiki}}: Super sam, hvala na pitanju. Život ide u laganom ritmu, što je nekad pjevao Zvonko Bogdan. Situacija je dobra ovdje gdje sam ja, a ti mi se Čiča čuvaj tamo i pazi to malo posla što je još ostalo. Lijep pozdrav.:-) [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 20:12, 11 august 2020 (CEST) == Padež == Pozdrav, zar nije prirodnije reći Diskografije grupe Coldplay umesto Coldplaya kako si ti stavio? Vodim se logikom kako piše u kategoriji npr. [[Diskografija grupe Queen]]. – [[Korisnik:SimplyFreddie|SimplyFreddie]] ([[Razgovor s korisnikom:SimplyFreddie|razgovor]]) 15:20, 24 septembar 2020 (CEST) : Odzdrav. :-) Nema potrebe za dodatnom odrednicom u slučajevima kad se naziv može normalno deklinirati, poput ovog, i kad je značenje nedvosmisleno. I kod Queena može bez nje (sama riječ "Diskografija" dovoljna je odrednica), samo što je to davno napravljeno, a muzika inače nije jedno od područja kojima se bavim ovdje, osim sporadičnih manjih izmjena, pa nisam zalazio "tamo". – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:34, 24 septembar 2020 (CEST) ==Preusmjerenje== Poništeno preusmjerenje u članku [[bubreg]] bespotrebno je i brzopleto. Isto imaju i ostale wiki. Ako poništavate, obrišite link, a što je jazuk! [[Korisnik:Crazy&#38;confused|Crazy&#38;confused]] ([[Razgovor s korisnikom:Crazy&#38;confused|razgovor]]) 16:36, 28 septembar 2020 (CEST) : Čemu kilometarska preusmjerenja ako se naziv članka sastoji od jedne riječi? Linkuje se samo ta riječ. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:49, 28 septembar 2020 (CEST) ;Malo smo pre[[nerv]]ozni ?! Našto to i čemu?! [[Korisnik:Crazy&#38;confused|Crazy&#38;confused]] ([[Razgovor s korisnikom:Crazy&#38;confused|razgovor]]) 23:30, 30 septembar 2020 (CEST) :: Malo smo pregluhi i nedokazni. Krhko je znanje. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:14, 1 oktobar 2020 (CEST) == Kreiranje kategorija == Dobar dan, KWiki, samo sam usput želio pitati, pošto sam još uvijek nov na wikipediji, možete li mi objasniti kako se prave nove kategorije. Ja želim trenutno da napravim kategoriju ''Twitch-streameri'' (jedna od kategorija u članku [[Tyler1]], nisam siguran da li mogu postavljati reference ovdje), ali ne znam kako da je ubacim kao aktivnu ili postojeću kategoriju. Volio bih da mi pojasnite. Lijep pozdrav! [[Korisnik:Zonaga|Zonaga]] ([[Razgovor s korisnikom:Zonaga|razgovor]]) 20:56, 30 septembar 2020 (CEST) : Isto kao i sve drugo. :-) Ukucaš <nowiki>[[Kategorija:(Naziv kategorije)]]</nowiki> na dnu članka (a ne moraš ni ukucavati – samo klikni na komandu u donjoj alatnoj traci) i sačuvaš. Ako je plava, znači da postoji. Ako je crvena, klikneš na nju i napraviš je i povežeš je na Wikipodacima s istom kategorijom na drugim Wikipedijama kao što se povezuju i članci. Bitno je samo pravilno imenovati i kategorizirati (i kategorije se kategoriziraju). Ako postoji kategorija na Commonsu povezana s datom kategorijom na Wikipediji, onda se ubaci i <nowiki>{{Commonscat|(Naziv kategorije na Commonsu)}}</nowiki>. Isto važi i za portal. Klikni na bilo koju postojeću, pa onda na "Uredi izvor" da vidiš kako to izgleda "iza zavjese". Evo, npr., [[:Kategorija:Granice Bosne i Hercegovine|ova]]. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:07, 30 septembar 2020 (CEST) : {{Spomeni|Zonke}}: Zaboravih ti reći da i u Postavkama, na kartici Dodaci, staviš kvačicu pokraj HotCata. Tada ćeš u člancima pored kategorija vidjeti plus-minus, minus i dvije strelice; klikom na plus dodaješ ili mijenjaš kategoriju/-e (otvori se polje da ukucaš), klikom na minus direktno uklanjaš. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:47, 1 oktobar 2020 (CEST) ::[[Korisnik:KWiki]] imam jedan "zadatak" za tebe, naime kategorije Nogometaši xy kluba su nam prilično "zapuštene", pa ja pokušavam malo srediti na način da dodajem one kategorije koje su napravljene pomoću ovih alata "Category suggester" i "Catcheck", međutim tu mi se javlja problem što jako puno klubova nema kategoriju Nogometaš xxx kluba. Obzirom da ja tu mogu napraviti jako puno grešeka u nazivu, možeš li ti malo poraditi na tome kada stigneš, nema veze što za sada ima samo jedan igrač u kategoriji, napuniti će se vremenom. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:47, 15 oktobar 2025 (CEST) :::Samo daj primjere, pa ću malo-pomalo. Mada tu ima i kategorija u kojima će teško ikad biti više od jednog članka. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:56, 15 oktobar 2025 (CEST) ::::Primjera je more, otiđi na Posebne stranice/Kategorije i u pretraživač upiši Nogometaši pa će ti izlistati sve kategorije koje su kreirane i koje su tražene (crvene) koje počinju sa tom riječi pa opleti :), nema veze što će neke kategorije biti sam opo jedan članak, ko zna možda za 10, 20, 50 godina neko odluči da napravi članke za svakog igrača iz tog kluba. U dosta članaka nogometaša nisu dodane kategorije kluba, pa i nije skroz realna situacija da li imamo jednog ili više u toj kategoriji. Evo na primjer u [[Kategorija:Nogometaši Neretve|Nogometaši Neretve]] bio je jedan igrač, sada su tri. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:00, 15 oktobar 2025 (CEST) == Obrisana stranica (pomoć) == Poštovani, skoro sam počela kačiti tekstove na Vikipediji i jako bih vam bila zahvalna na pomoći. Stranica koju sam okačila o Meridian Sportu je obrisana, a kao razlog je naveden "reklama" (https://bs.wikipedia.org/wiki/Meridian_Sport). Možete li mi reći koji deo je tačno reklamni? Želela bih da okačim stranicu i da ona bude u skladu sa svim pravilima Vikipedije, te bi mi dobrodošla Vaša pomoć. Ako možete, uputite me, molim Vas, na reklamni deo kako bih ga ispravila i prilagodila. Hvala unapred! : Nemam vremena ovih dana, a nisam ga ni stigao pogledati prije nego što je izbrisan. Ne znam koliko su kladionice i relevantne za enciklopediju ovog tipa (možda jesu, nisam se nikad bavio njima). Stil pisanja treba biti objektivan, opisati kompaniju "udaljeno", "iz trećeg lica", uz navođenje provjerljivih referenci (nepovezanih s Meridian Sportom, tj. vanjskih izvora). Pozivam i [[Korisnik:AnToni|AnTonija]] da dadne još smjernica po potrebi. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:12, 27 oktobar 2020 (CET) == Site notice == Ja sam rekao Harisu da onako napiše site notice, da ne ispadne da je on nepismen haha. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 22:40, 5 novembar 2020 (CET) : Hahaha :-) Imaš nagradu za poštenje (makar verbalnu). :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:56, 5 novembar 2020 (CET) == Vojna historija Mađarske == Poštovani KWiki, postoji kategorija na WCommonsu. U nastavku je link [https://commons.wikimedia.org/wiki/Category:Military_history_of_Hungary]. Pozdrav, [[Korisnik:Silverije|Silverije]] ([[Razgovor s korisnikom:Silverije|razgovor]]) 19:39, 12 novembar 2020 (CET) : Znam. :-) Nego treba u kategorije dodavati šablon <nowiki>{{Commonscat|Naziv kategorije (na engleskom)}}</nowiki> kad ta kategorija postoji i na Commonsu. Ma sitnica zapravo. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:22, 12 novembar 2020 (CET) == Vulkani na Kamčatki == Ja sam siguran da može ići za Azijski mjesec ;) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 10:54, 18 novembar 2020 (CET) == Muke s deklinacijom == Bok, KWiki! Imam jedno pitanje... Nedavno je jedan kolega na hr.wiki pitao kako treba deklinirati imena različitih sportskih klubova ako se sastoje od više riječi (npr. Šahtar Donjeck)... Budući da sam vidio da si ti napravio [[:Kategorija:Nogometaši Dinamo Kijeva|ovo čudo]], pretpostavljam da mi možeš objasniti zašto se deklinira samo posljednja riječ u imenu? Znam da sam na fakultetu učio da se u npr. višerječnim imenima djela na latinskom deklinira samo posljednja riječ (npr. Carmina Burana, Carmina Burane itd.), ali vrijedi li to i za ostale jezike? Unaprijed ti hvala na odgovoru! [[File:Face-smile.svg|20px]] -- [[Korisnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune,'''</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 19:59, 23 decembar 2020 (CET) : Zdravo, zdravo! Koliko se sjećam, u bosanskom to pravilo važi i za ovakve slučajeve. Što ne znači da nekad neću provjeriti. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:23, 24 decembar 2020 (CET) == Kad ste već tu == <s>Imamo li mi ovdje HotCat alat? Zašto se kategorije moraju "ručno" postavljati?</s>--[[Korisnik:Santasa99|Santasa99]] ([[Razgovor s korisnikom:Santasa99|razgovor]]) 15:19, 4 februar 2021 (CET) Problem rješen!--[[User:Santasa99|<span style="color:maroon; text-shadow:#666362 0.2em 0.2em 0.4em;">'''ⓢⓐⓝⓣⓐ'''</span>]] &nbsp;<sup>[[File:Saturn - The Noun Project.svg|24px]] &nbsp;<sup>[[Razgovor s korisnikom:Santasa99|pit]]</sup></sup> 21:46, 4 februar 2021 (CET) == Sob/irvas == Kaže li se kod vas sob ili irvas? Pitam jer se sob spominje 9 puta [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno%3AStaJeLinkovanoOvdje&target=sob&namespace=], a irvas 7 [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno%3AStaJeLinkovanoOvdje&target=Irvas&namespace=] [[Korisnik:Croxyz|Croxyz]] ([[Razgovor s korisnikom:Croxyz|razgovor]]) 21:02, 19 februar 2021 (CET) : U rječniku unutar novog ''Pravopisa'' stoji "sob" (barem na aplikaciji "Pravopis.ba"), ali ni "irvas" nije nepoznat u svakodnevnoj praksi. Dakle, dati prednost "sobu", a "irvas" ostaje stvar ličnog izbora (ne može se označiti kao nepravilan jer nema razloga za to). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:36, 19 februar 2021 (CET) == Magistralne ceste / putOvi == E, šta da radim s [[:Kategorija:Magistralne ceste u Bosni i Hercegovini|ovakvim kategorijama]] i riječima u člancima? Važe li kao dubleti ili mijenjam po uzoru na [[Special:Diff/2825320|ovo]]? – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 20:01, 26 februar 2021 (CET) : Trebalo bi "put(evi)" u naslovima članaka i kategorija radi ujednačenosti, a u tekstu je stvar izbora jer je i "cesta" u redu. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:45, 26 februar 2021 (CET) == Muzička terminologija == Evo mene opet. :-) Radim na infokutiji za albume da automatski ispisuje boje i vrste albuma, pa se nadam da ćeš mi moći pomoći kako napraviti razliku između određenih termina. Pazi sad ovo: navode različito [[:en:soundtrack|soundtrack]], [[:en:television theme music|television theme]], [[:en:film score|film score]] i [[:en:cast recording|cast recording]]. Imaš li ikakve prijedloge kako bih ih mogao razlikovati? Zasad sam samo preveo ''film score'' kao [[filmska muzika]], što je logično, a iskreno ne znam kako ovo ostalo. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 18:39, 1 mart 2021 (CET) : Siguran sam samo da je "film score" filmska muzika. :-) "Soundtrack" bi mogao biti "zvučna podloga" (i širi je pojam od filmske muzike), a "Theme music" muzička tema (eventualno muzički motiv). "Cast album" možda je najbolje ne prevoditi do daljnjeg :-) ("album glumačke postave"). Naravno, sve je ovo podložno reviziji / promjeni. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:17, 1 mart 2021 (CET) == Nazivi filmova / specijala / serija == Imam pitanje, ako ne postoji ni bosanski ni hrvatski naziv nekog filma / specijala ili serije, smijemo li koristiti srpske nazive (prilagođene bosanskom pravopisu)? '''''[[User:ImJustThere|<span style="color: #d40606">Kori</span><span style="color: #ee9c00">snik</span><span style="color:#e3ff00">ca:I</span><span style="color:#001a98">mjust</span><span style="color:#86007D">there</span>]]''''' 12:45, 10 mart 2021 (CET) : Ako postoji naziv rasprostranjen na tržištu Srbije, onda ne vidim problem u tome. No, čim se pojavi bosanski naziv (ili hrvatski, jer većina filmova i serija u Bosnu i Hercegovinu stiže preko Hrvatske), trebalo bi ga promijeniti. A uvijek je korisno i napraviti preusmjerenje s izvornog naziva. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:32, 10 mart 2021 (CET) ::OK, thx. BTW, nezz jesi li primijetio, ali nedavno sam dovršila ''[[Snježno kraljevstvo]]'', da znaš :). '''''[[User:ImJustThere|<span style="color: #d40606">Kori</span><span style="color: #ee9c00">snik</span><span style="color:#e3ff00">ca:I</span><span style="color:#001a98">mjust</span><span style="color:#86007D">there</span>]]''''' 16:28, 10 mart 2021 (CET) ::: A dama je prekoputa... Pa što ne šutiš? :-) Primijetio sam, naravno (tj. Srđan mi je rekao :)), ali baš sam danas ostavio poruku na Čaršiji da se ipak neću moći posvetiti tome kao što sam bio planirao jer život trenutno ima "jače" planove". :) Neću biti ovdje sljedeće 3-4 sedmice. A ti samo radi i pitaj "starije" ako šta zapne. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:28, 10 mart 2021 (CET) == Pitanje == Pozdrav, KWiki! Zanima me piše li se "božiji" ili "božji" ili je moguće oboje? U pravopisu iz 2018. je "božiji", mada mu ja i nešto ne vjerujem jer ima već ''podosta'' grešaka :) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 16:45, 17 mart 2021 (CET) : {{Spomeni|Arnel}}: U bosanskom su pridjevi ovog tipa na ''-iji''. A ovaj može biti ili "'''B'''ožiji" (< '''B'''og) ili "'''b'''ožiji" (< '''b'''og u općem značenju). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:28, 27 mart 2021 (CET) ::Hvala na odgovoru! I brzo nam se vrati ;) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 12:08, 27 mart 2021 (CET) == Spužva Bob Skockani == Pozdrav, nedavno sam dovršio članak ''[[Spužva Bob Skockani]]''. Ako nije problem, bi li ga možda mogao pregledati? Hvala, lp. :) '''''[[User:ImJustThere|<span style="color: #d40606">Kori</span><span style="color: #ee9c00">snik</span><span style="color:#e3ff00">ca:I</span><span style="color:#001a98">mjust</span><span style="color:#86007D">there</span>]]''''' 20:21, 26 april 2021 (CEST) : Ako-ako. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:50, 26 april 2021 (CEST) == Grad / grad == Pitah te [[Special:Diff/3305385|ovdje]], ali možda se nismo dobro razumjeli pa rekoh da provjerim prije nego što masivno idem mijenjati botom. Ima podosta opština koje su zvanično postale gradovi relativno nedavno ([[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|imaš ovdje spisak zvaničnih gradova]]). E sad, nisam siguran treba li, ako uzmemo primjer Dervente, tretirati "grad" kad dio naziva ili odvojeno kao običnu imenicu? Npr. "X je naseljeno mjesto u ''gradu Derventi''" ili "X je naseljeno mjesto u ''Gradu Derventi''". – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:32, 30 april 2021 (CEST) : A rekao bih da je ovo kao i s riječju "općina": kad se misli na instituciju, veliko O, a kad se misli na teritorijalnu jedinicu, malo O. Vidi šta kažu i [https://pravopis.hr/pravilo/ostala-imena/100/ ovdje], pod F. Doduše, "Grad" može biti i dio zvaničnog imena teritorijalne jedinice (npr., Grad Zagreb), pa je u tom slučaju G veliko. Kod službenih gradova u Bosni i Hercegovini najprije bih rekao da se "grad" odnosi samo na status naselja, tj. da nije dio službenog naziva. (Drugo je kad je riječ o nazivu /pod/institucije, npr., "Porezna služba Grada X".) Valjda te nisam dodatno zbunio. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:23, 30 april 2021 (CEST) :: Ništa onda, stavio sam malim slovom. Ako bude kasnije trebalo mijenjati tu je sada bot pa neće biti (toliki) problem. :-) – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 10:19, 1 maj 2021 (CEST ==Zar malko ne pregonite?!== Zar je teško ispraviti slovnu grešku u jednoj rečenici?! Lakše obrisati cio šablon et al. Zar i ja ne učestvujen u konsenzuisu i zašto me ne obvavijestite kadobrišete cio članak?!!! Bio je to doslovbno preveden en.wikipedijski članak. Sve mi se čini da vježbate strogoću na (u genetici) boljem od sebe. Ne cijenite sav prijepodnevni trud!!! [[Korisnik:21775198.138-dopisnik|21775198.138-dopisnik]] ([[Razgovor s korisnikom:21775198.138-dopisnik|razgovor]]) 00:02, 3 maj 2021 (CEST) : Piše zašto je obrisan (jedna rečenica nije i ne može biti članak; greška nije utjecala na brisanje, inače bi bila gomila obrisanih; to je bila samo usputna primjedba). Ako ima još materijala za članak, pa ništa lakše nego vratiti ga. P. S: Ne vježbam strogoću. Cijenim trud. Zato Vas i opominjem, jer znam da možete raditi bolje / pažljivije, ali kao da ste non-stop u nekom sprintu. Wikipedija je dugoprugaška utrka. Nikad neće biti urađeno sve što bi trebalo biti urađeno, ni na EN, kamoli na ovima poput naše. Kvalitet bi trebao biti ispred kvantiteta (ne potcjenjujući ni kvantitet). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:48, 3 maj 2021 (CEST) :: Bilo bi fer da mi se javi kad se članak obriše i zašto. Bilo bi fer da se poštuje obim kao i u en.wiki. Imam i ja pametnijeg posla. [[Korisnik:21775198.138-dopisnik|21775198.138-dopisnik]] ([[Razgovor s korisnikom:21775198.138-dopisnik|razgovor]]) 02:09, 5 maj 2021 (CEST) ::: Još jednom: '''ne postoji obaveza ni pravilo za obavještavanje o brisanju ni na jednoj Wikipediji''' (koliko mi je poznato). A zar ne bi bilo lijepo bolje vladati svojim jezikom i ne upotrebljavati konstrukcije koje on ne poznaje? Neke konstrukcije ili oblici koji su u engleskom sasvim normalni u našem jednostavno ne postoje niti mogu postojati zbog razlike u prirodi jezikâ i nemamo niti ikad možemo imati njihove ekvivalente. (Digresija: Nekad smo imali neke od njih, prije 800-900 i više godina, ali su s vremenom i razvojem jezika nestali. Ruski je sačuvao najviše iz tih starih vremena.) A Vi uporno po njima. I opet svako drugi kriv, samo Vi uvijek i u svemu u pravu, uvijek zavjera protiv Vas, neko ometanje, sprečavanje... A ne vidite da neke stvari radite pogrešno. U redu je i pogriješiti, niko od nas nije mašina, ali ustrajavanje u greškama (raznih vrsta) već je zabrinjavajuća stvar. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:51, 5 maj 2021 (CEST) == Osmansko Carstvo == Ako misliš [[Special:Diff/3316267|da bi ovo trebalo biti primarni naziv]] u naslovima, kategorijama i slično, javi, pa ću uskladiti. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 21:02, 19 maj 2021 (CEST) : Bit će javljeno ako bude potrebe. A dotad ostaje dublet (jer šta ćemo s onda s riječju "Osmanlije" – ne možemo reći "Osmani" :-)). Usputni info: država se službeno zvala "Osman(lij)ska Država", ali je kod nas ustaljeno "Carstvo", po analogiji prema ostalim državama sličnog sistema vlasti. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:11, 20 maj 2021 (CEST) == Čaršija == Pozdrav. Ima jedna stvar što treba promijeniti, a to je kada uđeš na "Čaršija" stranicu, i ispod kada kliknes na link " Međunarodna statistika, broj članaka, korisnika, administratora...", taj link je mrtav tj. ne postoji više, našao sam statistku međunarodnu od wikipedije, pa ako možeš kako da promijeniš, ja bi to uradio, ali ne znam gdje se nalazi taj tekst što napisan na čaršiji. [https://wikistats.wmcloud.org/display.php?t=wp Evo] statistike, mi smo na 74. mjestu. [[Korisnik:SanelPandzic|SanelPandzic]] ([[Razgovor s korisnikom:SanelPandzic|razgovor]]) 18:02, 13 juni 2021 (CEST) : Evo Šemso je [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%A0ablon:%C4%8Car%C5%A1ija&curid=373625&diff=3324292&oldid=3208397 vidio] poruku prije mene. Hvala na napomeni. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:55, 13 juni 2021 (CEST) == Prevođenje serija na naš jezik kod glumaca == {{Spomeni|KWiki}} Pozdrav, zanima me kada radim članke o glumcim, i kada pišem filmove i serije u kojima su glumili, da li se moraju ti filmovi i serije prevest na nas jezik? Ja sam radio nekoliko članaka oko glumaca, i svi filmovi i seriji u kojima su glumili, sam stavio u tabelu i na naš jezik, a možda ne treba prevodit, pa da pitam :) [[Korisnik:SanelPandzic|SanelPandzic]] ([[Razgovor s korisnikom:SanelPandzic|razgovor]]) 11:32, 18 juni 2021 (CEST) : Treba prevesti sve za što postoji prihvaćen naziv na našem govornom području, pogotovo hrvatskom (jer dobar dio filmova i serija kod nas stiže preko hrvatskih distributera), a kad ga nema, ostavlja se originalni naziv. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:04, 18 juni 2021 (CEST) == Strana vs stranica == Zdravo, KWiki! Negdje sam pročitao, mislim da je bilo u hrvatskom Jezičnom savjetniku, da postoji vrlo sitna značenjska razlika između riječi "strana" i njenog deminutiva "stranica". Naime, "strana" primarno znači "jedna od površina koja omeđuje kakvo tijelo", a stranica "jedna od dviju površina lista papira". Šta ti misliš o tome? Bi li trebalo premjestiti Početna strana ⇒ Početna stranica? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20:38, 19 juni 2021 (CEST) : Ne znam kako mi to nikad nije došlo na um sve ove godine, ali ovo je tačno; trebalo bi "stranica". – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:01, 19 juni 2021 (CEST) == Nemamo nikoga odavde. == znam da nema, nego nešto testirah [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:59, 20 august 2021 (CEST) == Ukrajinski naziv „Полісся” == Kako valja postupiti sa prenosom ovog područja u Ukrajini? Kod Ukrajinaca se naš nastavak -nje/-je piše kao -ння/-я, što se transkribira kao -ja, ali onda u prenosu više liči na ženski rod. Vidim da je neko u [[Ukrajina|članku o Ukrajini]] ovom problemu pristupio tako što je naziv u nominativu ostavio kao ''Polisja'', a sve ostale padeže tvorio kao da su uzeti od nominativa srednjeg roda (dakle, nom. ''Polisja'', gen. ''Polisja'', lok. ''Polisju''). Volio bih čuti mišljenje administratora. [[Korisnik:Kostović|Kostović]] ([[Razgovor s korisnikom:Kostović|razgovor]]) 11:19, 14 oktobar 2021 (CEST) : U nominativu treba "Polesje", u duhu našeg/-ih jezika. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:54, 14 oktobar 2021 (CEST) == Kamčatka == 90% sam siguran da može za Azijski mjesec, ipak je na azijskoj strani Rusije. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 20:43, 3 novembar 2021 (CET) : Sigurno! 102%. Willkommen in Asia Club!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:47, 3 novembar 2021 (CET) :: Viel danke. :-) Lani sam namjeravao štošta uraditi za Azijski mjesec i bio sam počeo, ali me splet okolnosti udaljio od kuće na mjesec dana. Ni ove godine neću moći previše doprinijeti jer imam i drugih obaveza, ali Bože moj, može koliko može već. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:53, 3 novembar 2021 (CET) == Revertiranje == Sve OK. Tu promenu sam napravio samo kao primer za studente balkanistike ovde u Pragu tokom objašnjavanja kako Wikipedija radi. ;-) Pozdrav. [[User:Aktron|Aktron]] ([[User talk:Aktron|r]]|[[Special:Contributions/Aktron|d]]) 22:28, 9 novembar 2021 (CET) : Ah... To je skroz druga stvar. :-) Svako dobro. Ide pozdrav pješke sve do Češke. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:34, 9 novembar 2021 (CET) == kompozicije == bio sam u dilemi [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 15:00, 10 novembar 2021 (CET) ==Članak Admir Husić== Lijep pozdrav, postavio sam članak "Admir Husić" ali je predložen za brisanje. Priznajem da je članak neuredan jer nisam imao mnogo vremena da ga uredim, pa bi to popravio... Što se tiče relevantnosti, čovjek je Kurra Hafiz, pogledajte u članku "Hafiz" šta to znači. On je jedan od dvojice u BiH i regionu. Pa bi vas zamolio da ne brišemo članak a ja bi ga uredio i kategorisao, tad će imat smisla. Hvala : {{Spomeni|Bosniarasta}}: Znam ko je, a dvojicu kurra hafiza znam lično. :-) No, ovdje članci trebaju biti u skladu sa smjernicama Wikipedije. Nije me nikako bilo na Wiki gotovo četiri sedmice (sad će me biti dosta rjeđe nego prije), pa, ako je ovo što spominješ bilo u tom periodu. nemam pojma šta je bilo sa člankom niti znam kakav je bio. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:21, 31 decembar 2021 (CET) == Partije SP u šahu 2021 == Šta misliš šta je bolje: da su dijagrami s partijama koji prikazuju automatski sve poteze [[Partije Svjetskog prvenstva u šahu 2021.|ovdje]] kod svake partije, ili u [https://bs.wikipedia.org/wiki/Svjetsko_prvenstvo_u_%C5%A1ahu_2021.#Partije glavnom članku]? --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:03, 4 januar 2022 (CET) : Kad već postoji poseban članak za partije, onda neka ih tu. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:46, 18 januar 2022 (CET) == How we will see unregistered users == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin=content/> Hi! You get this message because you are an admin on a Wikimedia wiki. When someone edits a Wikimedia wiki without being logged in today, we show their IP address. As you may already know, we will not be able to do this in the future. This is a decision by the Wikimedia Foundation Legal department, because norms and regulations for privacy online have changed. Instead of the IP we will show a masked identity. You as an admin '''will still be able to access the IP'''. There will also be a new user right for those who need to see the full IPs of unregistered users to fight vandalism, harassment and spam without being admins. Patrollers will also see part of the IP even without this user right. We are also working on [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation/Improving tools|better tools]] to help. If you have not seen it before, you can [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation|read more on Meta]]. If you want to make sure you don’t miss technical changes on the Wikimedia wikis, you can [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|subscribe]] to [[m:Tech/News|the weekly technical newsletter]]. We have [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation#IP Masking Implementation Approaches (FAQ)|two suggested ways]] this identity could work. '''We would appreciate your feedback''' on which way you think would work best for you and your wiki, now and in the future. You can [[m:Talk:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation|let us know on the talk page]]. You can write in your language. The suggestions were posted in October and we will decide after 17 January. Thank you. /[[m:User:Johan (WMF)|Johan (WMF)]]<section end=content/> </div> 19:10, 4 januar 2022 (CET) <!-- Message sent by User:Johan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johan_(WMF)/Target_lists/Admins2022(1)&oldid=22532492 --> == Jedno pitanje == Pozdrav, KWIki. Muči me uvijek da li da pišem "rok-muzika" ili "rock". Isti problem i sa "punk" ili "pank". Šta je pravilno? [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 08:13, 2 mart 2022 (CET) : Nisi jedini. :-) Trebalo bi fonetski: "rok-muzika", "rok" (jest da postoji i slavensko "rok", ali zato je tu kontekst), "pank", "pank-muzika". Mada znam da ima i pravaca koje je bolje ostaviti u originalu; mislim, kako drugačije pisati, npr., ''death metal''? :-) No, ove već odomaćene, koji su prvi nastali i ušli u jezik i već imaju izvedenice treba pisati prilagođeno našem jeziku. A ako autor iz nekog razloga želi koristiti izvorni oblik, onda to ide pod italik. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:25, 2 mart 2022 (CET) ::Hvala na odgovoru. Sad imam par stvari za izmijeniti :) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 19:00, 6 mart 2022 (CET) == MassDelete == Hello, thanks for the deletions! By the way, if you load <syntaxhighlight lang="js"> mw.loader.load('//en.wikipedia.org/w/index.php?title=User:Animum/massdelete.js&action=raw&ctype=text/javascript'); </syntaxhighlight> through your common.js, you can delete a given list of pages through an interface at [[Special:MassDelete]]. [[Korisnik:1234qwer1234qwer4|1234qwer1234qwer4]] ([[Razgovor s korisnikom:1234qwer1234qwer4|razgovor]]) 22:43, 23 mart 2022 (CET) :Thank you too. I am pretty unfamiliar with these kinds of things on Wiki. Greetings. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:19, 23 mart 2022 (CET) == Joni i ioni == Brzo pitanje. :) Jon ili ion? Senahid u onoj aplikaciji navodi samo „jon”. — [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12:02, 26 mart 2022 (CET) :Koliko znam, "ion" bi bilo preciznije, ali riječi se ipak prilagođavaju jeziku primaocu, tako da ću još provjeriti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:51, 26 mart 2022 (CET) :Dakle, "jon" (do daljnjeg). Da se mene pita, ostavio bih "ion(ski)" (zbog opozicije prema "jon(ski)" < Jonjani), ali nisam u pravopisnoj komisiji. :-) A možda im je etimologija ista, pa ne znam koliko bi u tom slučaju imalo smisla pravljenje opozicije. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:53, 11 april 2022 (CEST) == Pitanje u vezi Nedžad Ibrišimović članka == Poštovanje, hvala Vam na ispravci! Obzirom da je bio dogovor da se stavlja etnička grupa umjesto nacionalnost, zbog toga stavila. Interesuje me kako je to moguće ubaciti u infobox? Hvala unaprijed. [[Korisnik:Selma373|Selma373]] ([[Razgovor s korisnikom:Selma373|razgovor]]) 13:29, 11 april 2022 (CEST) :Promijeni se naziv parametra u kodu [[Šablon:Infokutija pisac|samog šablona]]. No, to je bolje prepustiti "tehničarima". A ne znam za spomenuti dogovor (doduše, znao sam biti odsutan s Wiki, pa sam možda propustio nešto). Inače, kad je riječ o "osjetljivijim" detaljima, to ne ide bez konsenzusa Wiki-zajednice. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:49, 11 april 2022 (CEST) ::{{Ping|Selma373}}: O kakvom se dogovoru radi? Da se narodi preimenuju u etničke grupe? Takvi dogovori mi nisu poznati niti su mogući, jer bi se radilo o samovoljnom preimenovanju određenih pojmova.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:37, 11 april 2022 (CEST) :::Hvala vam na odgovoru. [[Korisnik:Selma373|Selma373]] ([[Razgovor s korisnikom:Selma373|razgovor]]) 21:36, 11 april 2022 (CEST) == Muke s Uneskom == Bok, KWiki! Samo sam u prolazu, ali imam jedno pitanje za tebe. Naime, trenutačno na hr.wiki botom popravljam posvojne oblike za akronim "UNESCO" u skladu s našim pravopisom iz 2013., koji preporučuje da pišemo "UNESCO-ov". Dakle, sufiks koji označava posvojnost ostaje nam u punom obliku. Međutim, želio bih se tim ispravljanjem pozabaviti i ovdje, pa me zanima kakva je situacija u bosanskom. Zavirio sam na brzinu u Senahidov pravopis, ali ondje nisam naišao na posvojni oblik. Jedino što mi je upalo u oko jest to da spominje leksikaliziran oblik "Unesko". Drugim riječima, kakav bi posvojni oblik preporučio? Uneskov, UNESCO-v ili UNESCO-ov? Ili možda nešto drugo? Hvala ti unaprijed na odgovoru! [[File:Face-smile.svg|20px]] --[[Korisnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor s korisnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 13:41, 18 april 2022 (CEST) :Ma UNESCO-ov, nema tu neke dileme. :-) Eventualno Uneskov, ali i to je nategnuto. Akronimi su akronimi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:43, 18 april 2022 (CEST) ==Idem sad redom== pa polako ispravljam...Pozz ...--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 12:50, 14 maj 2022 (CEST) :{{Spomeni|Rethymno}}: Naravno. Neće nikud pobjeći. :-) Svako naselje koje u zvaničnom nazivu ima "...na Moru" piše se tako (s velikim M). P. S: Usput, možeš li nekad baciti oko na [https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/Grginovi%C4%87_%C5%A0ime članke ovog novog korisnika] (barem one o naseljima) jer se svakako preklapa s tvojim područjem rada? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:04, 14 maj 2022 (CEST) ::Kad budem imao vremena pogledaću. Pozdrav. [[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 14:06, 14 maj 2022 (CEST) : I meni je bilo čudno ovo Sv. Martin Pod Okićem sa velikim P na "pod", očigledno štamparska greška. Hvala i pozdrav.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 13:16, 15 maj 2022 (CEST) == KWiki briše == ::Kwiki je pobrisao tri prve verzije mojih najnovijih članka o genima na [[hromosom X|hromosomu X]], iako su bili korektan prevod sa engleskog! [[Korisnik:21775198.138-dopisnik|21775198.138-dopisnik]] ([[Razgovor s korisnikom:21775198.138-dopisnik|razgovor]]) 22:54, 25 maj 2022 (CEST) :::Jesu li [[hronozona]] i [[geološki hron]] slične ili različite stvari? Pogledati kako je šta povezano na Wikipodacima [https://www.wikidata.org/wiki/Q1121366#sitelinks-wikipedia ovdje] i [https://www.wikidata.org/wiki/Q56355812#sitelinks-wikipedia ovdje]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:47, 31 maj 2022 (CEST) == Akuzativ množine == E, treba mi mala pomoć. Radim članke o svim iPhoneima, pa sam naletio na problem akuzativa množine za riječ "iPhone". Zasad imam: N iPhone / iPhonei<br /> G iPhonea / iPhonea<br /> D iPhoneu / iPhoneima<br /> A iPhone / ??<br /> I iPhoneom / iPhoneima<br /> L iPhoneu / iPhoneima<br /> i problem je u tome što ne znam mora li se duplati E ili ide samo jedno u akuzativu množine. Imaš li kakvih ideja šta bi trebalo tu ako nije moguće preformulirati rečenicu? – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 20:48, 1 juni 2022 (CEST) : Odlično pitanje. :-) Trebalo bi ''iPhone'', a ako kontekst nije dovoljan da se razazna da je množina, onda upotrijebiti još neku riječ koja otklanja dilemu (npr., ''Vidio sam one iPhone''). Znam, pada na um i ''iPhoneove'', ali onda bi ''-ov-'' trebalo i u ostalim padežima. Ne mislim da bi dva E zaživjela jer bismo ih onda morali oba čitati. A ovo je baš fino pitanje da nekad malo protabirim s kolegama. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:30, 1 juni 2022 (CEST) == Brisanje [[Korisnik:Dušan Kreheľ]] == I hoću nešto [https://de.wikipedia.org/wiki/Benutzer:Du%C5%A1an_Krehe%C4%BE?uselang=sh tako]. Zašto brisanje. [[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] ([[Razgovor s korisnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]]) 01:04, 26 juni 2022 (CEST) :I deleted it a minute ago, but it seems that it has no effect because I am not a bureaucrat. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:06, 26 juni 2022 (CEST) == O spiskovima dobitnika Zlatnog ljiljana == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]]: Da ne dužim previše, zamolio bih Vas da izbrišete sve spiskove o dobitnicima Zlatnog ljiljana. Konstantno sabotiranje mog rada na Wikipediji od strane određenog administratora po principu "kadija te tuži, kadija ti sudi" čini svaki pokušaj doprinošenja uzaludnim. Teško je očekivati da će se pronaći iko ko bi glavni spisak dovršio s obzirom da bi to bio prilično dugotrajan posao pa mislim da je bolje da ga nema nikako nego da čami godinama u sadašnjoj formi. – [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 20:17, 28 juni 2022 (CEST) :Tek vidim poruku (bio na poslu), ali vidim da je Mhare na SZR napisao vrlo slično kako bih i ja. Članak bi trebao ostati, samo ne koristiti izvore koji nisu poznati po neutralnosti. P. S: I dalje mislim da je za mjesta gdje ima dosta dobitnika bolje napraviti posebne članke, a ostali da stoje u glavnom (uz linkove na ove posebne, naravno). Može i ovako stajati, ali kažem čisto iz razloga ako bi spisak bio glomazan. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:37, 29 juni 2022 (CEST) ::Kao što sam rekao, ne planiram više raditi na ovom spisku pa je meni svejedno hoće li on stajati u sadašnjem obliku ili ne, mada mislim da je bolje da bude izbrisan nego sa imenima i podacima otprilike 500 boraca (oko 1/3 ukupnih dobitnika). Opširnije sam odgovorio na SZR, ali moram reći da su sporni portali korišteni kao izvor samo u slučaju opće poznatih događaja ili u slučaju da je neki od dobitnika preminuo. – [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 09:10, 29 juni 2022 (CEST) == Semiz Ali-paša == Mozes li mi molim te popraviti samo naslov članka o Semiz Ali-paši. Kad sam ga pisao prošle godine greškom sam napisao "Semiz ali-paša" umjesto Semiz Ali-paša. Hvala unaprijed :) [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 18:42, 29 juni 2022 (CEST) == ''[[Butch Cassidy i Sundance Kid]]'' == Zdravo. Ja sam korisnik na srpskoj Vikipediji i zanima me da li bih mogao da prevedem svoju stranicu ''Буч Касиди и Санденс Кид'' sa srpske Vikipedije na bosansku vikipediju. Hvala unapred na odgovoru, i u slučaju da sam pogrešio lokaciju pitanja, zamolio bih te da me uputiš osobi koja može da mi da konkretan odgovor. Hvala! ~ [[Korisnik:Uroš Veličković Zmaj]] 01:06, 1. 7. 2022. (CET) : {{Spomeni|Uroš Veličković Zmaj}}: Naravno da možeš (mislim, ovo je Wikipedia :-)), s tim da strana imena (iz jezika koji se služe latinicom) [[Wikipedia:Pravilno-nepravilno u bosanskom jeziku#Pisanje stranih imena|treba pisati izvorno]], ne po izgovoru. I da članak bude na [[Wikipedia:Stilski priručnik|bosanskom jezičkom standardu]]. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:22, 1 juli 2022 (CEST) :: Da, naravno, imao bih na umu korišćenje bosanskog jezika, ali se nadam da će u slučaju da nešto izostavim neko biti tu da ispravi moje jezičke greške. ~ [[Korisnik:Uroš Veličković Zmaj]] 14:29, 7.1.2022. (CET) ::: {{Spomeni|Uroš Veličković Zmaj}}: Ako si zainteresovan za [[Šablon:AFI-jevih 10 top 10|ovaj šablon]]... :-) A u vezi s (ij)ekavicom: gdje je u ekavici dugo E, u ijekavici je IJE, a kratko E = JE. Postoji manji broj izuzetaka, ali ovo pomaže u 95% slučajeva. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:10, 1 juli 2022 (CEST) == Basshunter == I thought so but I wasn't 100% sure. Thanks for instant fix. [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 16:29, 2 august 2022 (CEST) == Mehmed Spaho == Zdravo, KWiki! Možeš li mi, molim te, pregledati moje [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Mehmed_Spaho&oldid=3432821 nedavne izmjene] na članku o [[Mehmed Spaho|Mehmedi Spahi]]. Imamo spor o sadržaju koji bi se trebao riješiti. Da ne idem u detalje, sve sam objavio na [[Razgovor:Mehmed Spaho|stranici za razgovor]]. Hvala unaprijed. :-) [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 17:33, 21 septembar 2022 (CEST) : Zdravo, zdravo. Nažalost, nemam dovoljno znanja o temi (knjige da ni ne spominjem), zato se nisam uključivao, a vidim da traje spor. Drugo "nažalost": historičari s diplomama neće da se uključe u rad na Wikipediji i onda po člancima iz tog područja bude raznih nejasnoća, sporova, nedorečenosti, netačnosti, pristranosti... – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:59, 21 septembar 2022 (CEST) Razumijem. Odlučili smo da nikako ne spominjemo uzroke njegove smrti jer su ti podaci samo po sebi kontradiktorni. Znaš li nekog administratora/urednika koji je zadužen za uređivanje historijskih članaka da mogu ubuduće upitati za pomoć u ovakvim situacijama. Svakako hvala na javljanju. Lp [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 23:34, 21 septembar 2022 (CEST) :Nemamo "specijalca" za historiju. Mhare se bavi(o) historijom Visokog (tu je štošta uradio) i donekle srednjovjekovne Bosne, ali historija je preširoko područje. Meni je najbliži Drugi svjetski rat (ali izvan granica Balkana) mada odavno ni tu nisam ništa uradio. U mojim prvim godinama imali smo korisnika koji je radio samo historiju i uradio gomilu toga (dinastije, kraljevi, kraljice, spiskovi vladara...), ali je "nestao" prije osam i po godina. I tako... – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:25, 22 septembar 2022 (CEST) Šteta, treba nam jedan diplomirani historičar za poziciju administratora/urednika da se prošire i poprave članci o historiji BiH koji su nepotpuni i netačni. Doći će neko vremenom. Htio sam još pitati da li moguće da promijenim svoj username u MrJazz1894 [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 14:24, 22 septembar 2022 (CEST) :Zahtjev za promjenu imena podnosi se [https://meta.wikimedia.org/wiki/Steward_requests/Username_changes na Meti] (pročitaj upute). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:42, 22 septembar 2022 (CEST) ::ok, hvala [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 15:56, 22 septembar 2022 (CEST) == Modeling our languages with Lexeme == Pogledaj [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_CEE_Meeting_2022/Programme/Submissions/Modeling_our_languages_with_Lexeme ovu prezentaciju], prezentiranu u Ohridu na [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_CEE_Meeting_2022 CEE 2022]. o novom projektu "Lexeme"! Pri dnu je .pdf datoteka. Kao stvoreno za tebe! Šteta što nisi bio u Ohridu!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 13:58, 26 oktobar 2022 (CEST) : Hvala ti. Bit će pogledano čim bude zgodna prilika. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:10, 26 oktobar 2022 (CEST) :: https://www.wikidata.org/wiki/Lexeme:L721313 [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 15:21, 26 oktobar 2022 (CEST) :::Dobro bi bilo, popuniti sve informacije o nekoj riječi. Samo postavljanje bez tumačenja, nema efikasnu svrhu. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:47, 26 oktobar 2022 (CEST) ::::Pogledao. I nije mi trenutno baš najjasnija svrha ovoga kad postoji Wikirječnik, tj. kako bi funkcionisalo. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:17, 27 oktobar 2022 (CEST) :::::Između ostalog je svrha za poboljšanje mašinskog prevoda, time da se za svaku riječ opiše smisao, sinonimi, primjer, te deklinacije i druge promjene, da se razgraniče sinonimi, razriješe homonimi (kako prevesti: "...gore gore, gore gore...") [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 12:50, 27 oktobar 2022 (CEST) ::::::To djeluje kao pisanje još jednog Wikirječnika pored već postojećeg umjesto da se povuče iz te baze ono što ima od domaćih riječi (mada je na našem Wikirječniku taj fond skroman). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:12, 27 oktobar 2022 (CEST) :::::::Razlika je! Lexema je viši stupanj Wikidata, dok Wikirječnik nema taj opseg niti svrhu. U Lexemi se riječi mogu definirati, toliko da se raspoznaje da li je dijalekat, arhaizam i sl, a sve u cilju da se poboljša mašinski prevod, koji prevodi statističkim parametrima, a za male jezike znamo na šta takav prevod liči. Dakle imenice u množini i jednini, svim padežima, izvedenice ili pridjevi od imenica...a kod glagola, su potrebne sve glagolske forme i vremena, a kako je sve preko Wikidata povezano svaki novi pojam u Lexemi (označen s početnim L) smanjuje grešku u prevodu. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 13:32, 27 oktobar 2022 (CEST) ::::::::Ne kažem da je isto nego me samo zanima može li se upotrijebiti ono što već ima (jer i na Wikirječniku su dati padežni i konjugacijski oblici). Ono, kopiraš s WR na WD. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:39, 27 oktobar 2022 (CEST) :::::::::Može [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 13:48, 27 oktobar 2022 (CEST) == Deklaracije == Zdravo, KWiki! Deklaracija nezavisnosti ili Deklaracija o nezavisnosti? Primijetio sam da si nazive pojedinih članaka menjao iz potonje varijante u pređašnju. To se, međutim, kosi s mojim jezičkim osjećajem. Meni je logično da se prijedlog „o” piše kad je riječ o službenom dokumentu (Deklaracija o pravima čovjeka i građanina), dok bi se navedeni prijedlog mogao izostaviti kad je riječ o činu (deklaracija rata, deklaracija vjeridbe; značenje: objava, proglašenje). Naravno, za tu argumentaciju nemam neposrednu potvrdu u obliku izvora. Šta ti misliš? Jesi li se vodio nekim izvorom pri premještanju? — [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:26, 12 novembar 2022 (CET) :I proglašenje nezavisnosti je prvenstveno čin kao što je i proglašenje rata, tj. objava nezavisnosti; sam si naveo primjere koji potvrđuju da tu ne treba "o". Nezavisnost se objavljuje direktno: "Proglašavamo / Objavljujemo / Deklarišemo nezavisnost..." (sva tri glagola traže besprijedložni akuzativ, tj. direktni objekat). Fizički oblik toga na papiru ne mijenja ništa u značenju / činu. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:45, 12 novembar 2022 (CET) == Deklaracija nezavisnosti Kosova == Pročitaj šta je Sud rekao. [[Korisnik:Savasampion|Savasampion]] ([[Razgovor s korisnikom:Savasampion|razgovor]]) 23:13, 8 januar 2023 (CET) :''No reference in original Albanian text to the declaration being the work of the Assembly of Kosovo. The language used in the declaration differs from that employed in acts of the Assembly of Kosovo in that the first paragraph commences with the phrase "We, the democratically-elected leaders of our people . . .", whereas acts of the Assembly of Kosovo employ the third person singular. Moreover, the procedure employed in relation to the declaration differed from that employed by the Assembly of Kosovo for the adoption of legislation. It was not transmitted to the Special Representative of the Secretary General and was not published in the Official Gazette of the Provisional Institutions of Self-Government of Kosovo. As the practice shows, he would have been under a duty to take action with regard to acts of the Assembly of Kosovo which he considered to be ultra vires. Taking all factors together, the authors of the declaration of independence of 17 February 2008 did not act as one of the Provisional Institutions of Self-Government within the Constitutional Framework, but rather as persons who acted together in their capacity as representatives of the people of Kosovo outside the framework of the interim administration.'' [[Korisnik:Savasampion|Savasampion]] ([[Razgovor s korisnikom:Savasampion|razgovor]]) 23:14, 8 januar 2023 (CET) :Nije u tome poenta nego u rečenici kakvu si je ostavio (zbog onog "NE /krši/" ispada protivrječna samoj sebi: ako je donesena vaninstitucionalno, onda bi valjda trebalo stajati bez negacije, iz perspektive Srbije). To je napomena čisto jezičko-logičke prirode. A u političko-pravni karakter dalje neću ulaziti jer ex-Yu politiku zaobilazim (ne pratim politiku više nego što moram, pa tu imam rupa u znanju), osim vraćanja ovog tipa. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:25, 8 januar 2023 (CET) == Pozdrav == Kada neće bot, onda će [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Korisnik:Edinwiki/Spisak/Najstarijih_1000_%C4%8Dlanaka&curid=175093&diff=3477672&oldid=3417727 KWiki]. ;) Šta ima kakvo je stanje? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 11:02, 13 januar 2023 (CET) :E nek' si se i ti izvuk'o iz skrovišta. :-) A standardno: radno, kao što možeš vidjeti. Kod tebe? I aktiviraj bota, molim te; osevabit ćeš se za vijeke vjekova. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:09, 13 januar 2023 (CET) :: Haha vjerujem ti. :) Gdje trenutno najviše gori? Možda jedan od vikenda da uhvatim malo vremena pa nešto opet napravim (jer stari kod je poprilično "zahrđao"). :: A kod mene ima svašta, i privatno i poslovno. Mada, život teče opet po nekom standardu svom. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 11:30, 13 januar 2023 (CET) :::Pitaj [[Korisnik:Srđan|Srđana]] ili [[Korisnik:AnToni|AnTonija]], bolje će znati objasniti. :) I navrati češće, nećemo ti ništa. :-)) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:36, 13 januar 2023 (CET) Sta mislite da izbrišete ove članke sa liste najstarijih 1000 koji su u međuvremenu izbrisani? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:13, 13 januar 2023 (CET) :{{Urađeno}}. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:21, 13 januar 2023 (CET) == Pitanjce i pitanjce == Zdravo, KWiki! Kako si? Kako stojiš sa slobodnim vremenom? Primijetio sam da si u pojedinim nazivima članaka dodavao navodnike, npr. [[Svemirski teleskop "James Webb"]]. Nisu li oni neobavezni? Šta misliš o upotrebi kurziva umjesto navodnika? Postoje li neke preporuke o tome kada moramo upotrijebiti navodnike? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:35, 23 januar 2023 (CET) : Nije mnogo loše, :-) hvala na pitanj(c)u. Ne bi trebali biti neobavezni u nazivima koji u sebi imaju ime osobe, ali pravopis je stvar konvencije, pa sad, kako koji već odredi. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:15, 24 januar 2023 (CET) == Zahtjev za obrazloženje == Pozdrav, KWiki. U svojoj misiji da proširim broj članaka na Wikipediji, počevši od historije, primijetio sam da je jedan od mojih članaka izbrisan. Osim naše zajedničke ljubavi prema šahu, primijetio sam da imaš "nultu toleranciju prema kratkim člancima". Slagao se ja ili ne slagao, razumijem. Došao sam da zatražim kopiju izbrisanog članka kako bih ga produžio ili da ga vratiš u potpunosti da ga izmijenim. Hvala. – [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 20:13, 26 februar 2023 (CET) :Nije bila riječ o kratkoći ovog puta nego je izgledalo kao da je potpuno mašinski preveden, što se također ne toleriše ovdje (konsenzus zajednice). A nije nikakav problem vratiti ako će rad na članku biti nastavljen, samo što smo bezbroj puta imali situaciju da neko ubaci na Google Translate 6-7 rečenica, zalijepi ovdje bez ikakve dorade i misli da je sve urađeno i nikad više to ni ne pogleda. P. S: Pozdrav svim šaholjupcima. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:44, 27 februar 2023 (CET) ::Razumijem. Također sam se trudio da to izbjegnem mada je to bilo malo teže u tim prvim rečenicama, gdje se i radi o definicijama. Definitivno planiram da ga proširujem, tako da ću te zamoliti da ga vratiš kad stigneš. Hvala. – [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 15:59, 27 februar 2023 (CET) :::Vratio čim sam napisao prethodnu poruku. :-) P. S: Obrati pažnju na veliko početno slovo te strukturu sintagmi i rečenica; naš jezik nije engleski. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:19, 27 februar 2023 (CET) ::::Primijetio sam poslije nego što sam poslao poruku. Hvala. :) – [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 16:24, 27 februar 2023 (CET) ::::Hahahah, trudim se. Hvala na opomeni. – [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 16:25, 27 februar 2023 (CET) :::::Pozdrav, dobro nam došao. Imam jedan savjet, kada radiš na nekom članku dobro bi bilo da staviš oznaku Izmjena u toku između (po dvije zagrade) { i }, tako će urednici znati da radiš na njemu i da ne diraju članak. Dobra praksa, meni lično, je da uvijek da prilikom pravljenja nove stranice stavim uvodni dio, te pri dnu šablone za reference, možeš pogledati kod koji sam dodao na tvoj članak, te prilikom prevođenja odmah i dodavati reference na prevedeni dio. :::::Ako gdje zapneš piši, urednici a i ostali članovi su spremni uvijek da priskoče u pomoć. Ako ti ovo oko zagrada nije najjasnije,javi pa ću ti ubaciti u članak. :::::Pozdrav, :::::Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:49, 27 februar 2023 (CET) ::::::Hvala na toploj dobrodošlici. Hvala na savjetu, ne znam kako mi je promaklo to da postavim separator izmedju teksta i referenca.. Definitivno ću koristiti oznaku za nastavljanje članaka, mada ću sačekati sa ovim jer nisam siguran kad ću opet navratiti. ::::::Hvala [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 19:12, 27 februar 2023 (CET) :::::::Nema problema, samo lagano, kad budes imao vremena/volje navrati, uvijek ima sta za dopuniti. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:32, 27 februar 2023 (CET) == broken redirects == Please delete #[[Imperij]] #[[Suverenstvo]] #[[Urfa]] #[[Campus_Martius]] #[[Fransoa_Babef]] #[[Slupsk]] #[[Hawai'i]] #[[Fluminense_Football_Club]] #[[Stanislaw_Wielgus]] #[[Suncostaj]] #[[MTM]] #[[Izengard]] #[[Behind_Enemy_Lines_(film)]] #[[HINA]] #[[Wielun]] #[[Euskadi_Ta_Askatasuna]] #[[Motorna_vozila]] #[[205_GTI]] #[[E150d]] #[[Javna_cesta]] #[[Tanganjika]] #[[Cyberspace]] #[[Teolog]] #[[Stalaktiti]] #[[Karlo_I_Anžuvinski]] #[[Sekosteroidi]] #[[Plamište]] #[[Konskowola]] #[[Robert_Guerin]] #[[Champs-Élysées]] #[[Champs_Elysees]] #[[Svijeće]] #[[Orator]] #[[Karlo_I_Napuljski]] #[[Ferenc_Temlin]] #[[Luj_XVII_Francuski]] #[[Stadio_Olimpico_(Torino)]] #[[Karlo_I,_kralj_Sicilije]] #[[Hipokrizija]] #[[Fluminense]] #[[Sanliurfa]] #[[ZOI_1924.]] #[[ZOI_1928.]] #[[ZOI_1932.]] #[[ZOI_1936.]] #[[ZOI_1948.]] #[[ZOI_1952.]] #[[ZOI_1964.]] #[[ZOI_1968.]] #[[ZOI_1972.]] #[[ZOI_1976.]] #[[ZOI_2002.]] #[[OI_1900.]] #[[OI_1920.]] #[[OI_1940.]] #[[OI_1944.]] #[[OI_1948.]] #[[OI_1952.]] #[[OI_1960.]] #[[OI_1984.]] #[[OI_1988.]] #[[Ocala,_Florida]] #[[Omaha,_Nebraska]] #[[Pichelsteiner]] #[[Vilajet_Anadolija]] #[[Vilajet_Egipat]] #[[Vilajet_Kurdistan]] #[[Poznanj]] #[[Televizija_Beograd]] #[[TV_Beograd]] #[[RTV_Beograd]] #[[Salt_Lake_City_2002.]] #[[Nagano_1998.]] #[[Lillehammer_1994.]] #[[Albertville_1992.]] #[[Lake_Placid_1980.]] #[[Innsbruck_1976.]] #[[Sapporo_1972.]] #[[Grenoble_1968.]] #[[Innsbruck_1964.]] #[[Squaw_Valley_1960.]] #[[Oslo_1952.]] #[[St._Moritz_1948.]] #[[Garmisch-Partenkirchen_1936.]] #[[Lake_Placid_1932.]] #[[St._Moritz_1928.]] #[[Chamonix_1924.]] #[[Pariz_1900.]] #[[Antwerpen_1920.]] #[[Pariz_1924.]] #[[Berlin_1936.]] #[[London_1948.]] #[[Helsinki_1952.]] #[[Tokio_1940.]] #[[London_1944.]] #[[Rim_1960.]] #[[Los_Angeles_1984.]] #[[Seoul_1988.]] #[[Natal,_Rio_Grande_do_Norte]] #[[E218]] #[[Lijevanje]] #[[Tu-155]] #[[Avenue_des_Champs-Élysées]] #[[E383]] #[[São_Paulo_Futebol_Clube]] #[[Košarka_na_OI_2008.]] #[[Košarka_na_OI_2012.]] #[[Košarka_na_OI_2020.]] #[[Košarkaška_reprezentacija_SR_Jugoslavije]] #[[E150a]] #[[Induktivitet]] #[[Pteridium_aquilinum]] #[[Sarcoptes_scabiei]] #[[Knautia_sarajevensis]] #[[Leucanthemum_illyricum]] #[[Chamaedrys_ecytisus_tommasinii]] #[[Tomazinijeva_žučica]] #[[Sečuan]] #[[Velikotrnasti_čičak]] #[[Alpski_čičak]] #[[Cirsium_spinosissimum]] #[[Zec]] [[Korisnik:WikiBayer|WikiBayer]] ([[Razgovor s korisnikom:WikiBayer|razgovor]]) 11:19, 19 mart 2023 (CET) :We have that list [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Pokvarena_preusmjerenja&limit=250&offset=0 here] also. I am keeping an eye on it, don't worry. Some of these will serve as an incentive to write some of the articles (I asked for it on [[Wikipedia:Čaršija#Pokvarena_preusmjerenja|Village Pump]]). There were a lot more than these. I deliberately left these to stand for a period. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:44, 19 mart 2023 (CET) == Uputa za pisanje članka. == Pozdrav KWiki. Naime pokušao sam par puta kreirati članka za poznanika koji je profesionalni bokser, a nema o sebi wikipedia stranicu. Nisam baš stručan u vezi ovih stvari pa mi je vrlo teško razumjeti, gdje se šta nalazi, a da ne pričam o kršenju pravila i sl. Da li bi mi mogao dati upute i smjernice na koji način da kreiram članak, a da to ne podilazi pod samohvaljenje i druge prekršaje? Hvala unaprijed. [[Korisnik:Softa123|Softa123]] ([[Razgovor s korisnikom:Softa123|razgovor]]) 15:15, 20 mart 2023 (CET) :Bojim se da on (još) nije [[Wikipedia:Relevantnost|relevantan]] za Wikipediju, tj. da nije međunarodno poznat i priznat (vidjeti i [[Razgovor o Wikipediji:Relevantnost|ovo]]). A članak nije bio ni tehnički sređen, tj. formatiran po pravilima Wikipedije, mada to ima manju težinu od kriterija relevantnosti (iako nipošto nije nebitno). Inače, relevantnost je kriterij oko kojeg se možda i najviše lome koplja, ali valjda bi za članke o osobama trebao biti jasan neki minimalni prag relevantnosti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:22, 21 mart 2023 (CET) ::Takođe se ova tema može pogledati i u [[Wikipedia:Relevantnost/Igralište|prednacrtu smjernica]].--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:10, 21 mart 2023 (CET) 1[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:33, 3 april 2023 (CEST) == Linkovi u naslovu == Samo brzinska provjera, mogu ukidati linkove u naslovima iki podnaslovima članka? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:29, 10 april 2023 (CEST) :Možeš. A i ne moraš. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:48, 10 april 2023 (CEST) ::iskreno ružno mi izgleda, skidao sam kada vec nesto mijenjam u članku ali rekoh da budem siguran. Danas sam ih se nasmijao u datumima kada sam dodavao rođeni/umrli [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 22:12, 10 april 2023 (CEST) ::: Interne linkove iz godina (19-21. vijek) i dana sam [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=1899.&diff=3498961&oldid=3496090&diffmode=source uklonio]!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 16:15, 14 april 2023 (CEST) == Podjela na vijekove u člancima Datum == Zašto brišeš podjele po vijekovima o člancima "Datum"? Preglednije je i kada se članak poveća, lakše ga je čitati i dorađivati. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:28, 15 april 2023 (CEST) : Kontam: ako neko ne zna koja godina pripada kojem stoljeću... :-) U redu, slažem se za one popunjenije članke, ali tamo gdje je samo nekoliko imena zaista nije potrebno. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:33, 15 april 2023 (CEST) ::Radi se o tome, da kad ubacim nekoga, upišem i vijekove, odnosno mjesece u člancima o godinama. To bi se moglo botom, ali to mi nije jača strana, a ovom metodom će članci kad-tad se povećati i biti pripremljeni za povećanje broja stavki. A i preglednije je i manja je mogućnost da se neka stavka upiše na pogrešno mjesto. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:38, 15 april 2023 (CEST) == Pećina == [https://de.wiktionary.org/wiki/terrisch WikiRiječnik ] kaže ''terrisch'', a u Štajerskoj se često piše ''derrisch'' ili ''därrisch'' ili čak ''dårrisch''. Rijetko se koristi za nagluhu osobu. Stariji znaju, ali je nepravilno u njemačkom jeziku. (dt:umgangssprachlich:) --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 07:44, 21 april 2023 (CEST) : a i pećina se kaže '''Ofen''' (ali i stijene) - a Ofen je '''peć''', dolazi iz slavenskih jezika, pa je i kod nas peć i pećina (špilja).--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 07:47, 21 april 2023 (CEST) == Sporazumi u člancima o datumima == Poz @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] pošto ti ne mogu odgovoriti u sažetku u članku [[Baltalimanski sporazum]], pišem ti ovdje, ja to dopunjujem na način da objavim 3-4 sporazuma pa onda ih ubacim u članke o datumu i o godini. Što se tiće konkretno ovog članka, još nisam završio zadnji dio, trebam prevesti dio o efekima sporazuma. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:09, 17 maj 2023 (CEST) :Može kako god, samo da se ne smetne. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:16, 17 maj 2023 (CEST) ::Samo ti napominji, nije zgoreg :) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:12, 17 maj 2023 (CEST) == Nisam zaboravio. == Hvala na podsjetniku o pjesmama ABBA-e. Nisam zaboravio, nego mi je prioritet da sredim sarajevsku pop rok scenu. Istovremeno, pokušavam makar malo da pomognem Panassku, AnToniju, Ziki i tebi oko ovih mirovnih sporazuma. Vidim da je potrebna pomoć. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 19:51, 26 maj 2023 (CEST) :🦾🦾🦾 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:54, 26 maj 2023 (CEST) == Request == Hello. Thank you very much for creating the article [[Laach (jezero)]] in Bosnian Wikipedia. Can you enlarge the article by translating and uploading the sections from the article [[:sh:Laacher See]] in Serbo-Croatian Wikipedia? Yours sincerely, [[Korisnik:Multituberculata|Multituberculata]] ([[Razgovor s korisnikom:Multituberculata|razgovor]]) 08:56, 20 juni 2023 (CEST) :please be patient and don't rush anyone. thank you [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:47, 20 juni 2023 (CEST) :Do you see the label "Work in progress"? And, again, what's the hurry for? I just don't get it. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:41, 20 juni 2023 (CEST) ::Sorry, I overlooked that. I am certainly not in a hurry. [[Korisnik:Multituberculata|Multituberculata]] ([[Razgovor s korisnikom:Multituberculata|razgovor]]) 13:48, 20 juni 2023 (CEST) :::Thank you very much again for the new article. [[Korisnik:Multituberculata|Multituberculata]] ([[Razgovor s korisnikom:Multituberculata|razgovor]]) 13:09, 1 juli 2023 (CEST) == Need your input on a policy impacting gadgets and UserJS == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Dear interface administrator, This is Samuel from the Security team and I hope my message finds you well. There is an [[m:Talk:Third-party resources policy|ongoing discussion]] on a proposed policy governing the use of external resources in gadgets and UserJS. The proposed [[m:Special:MyLanguage/Third-party resources policy|Third-party resources policy]] aims at making the UserJS and Gadgets landscape a bit safer by encouraging best practices around external resources. After an initial non-public conversation with a small number of interface admins and staff, we've launched a much larger, public consultation to get a wider pool of feedback for improving the policy proposal. Based on the ideas received so far, the proposed policy now includes some of the risks related to user scripts and gadgets loading third-party resources, best practices for gadgets and UserJS developers, and exemptions requirements such as code transparency and inspectability. As an interface administrator, your feedback and suggestions are warmly welcome until July 17, 2023 on the [[m:Talk:Third-party resources policy|policy talk page]]. Have a great day!</div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[m:User:Samuel (WMF)|Samuel (WMF)]], on behalf of the Foundation's Security team</bdi> 01:02, 8 juli 2023 (CEST) <!-- Message sent by User:Samuel (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Samuel_(WMF)/IAdmins_MassMessage_list_1&oldid=25272788 --> == Invitation to Rejoin the [https://mdwiki.org/wiki/WikiProjectMed:Translation_task_force Healthcare Translation Task Force] == [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|right|frameless|125px]] You have been a [https://mdwiki.toolforge.org/prior/index.php?lang=ar medical translators within Wikipedia]. We have recently relaunched our efforts and invite you to [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php join the new process]. Let me know if you have questions. Best [[User:Doc James|<span style="color:#0000f1">'''Doc James'''</span>]] ([[User talk:Doc James|talk]] · [[Special:Contributions/Doc James|contribs]] · [[Special:EmailUser/Doc James|email]]) 12:34, 2 August 2023 (UTC) <!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_translatiors/bs&oldid=25416228 --> == Bosanski jezik! == Zašto u opisu ispod na .bs wikipediji stoji "standardna varijanta srpsko-hrvatskog jezika" za bosanski jezik. Ne razumijem ovaj opis ispod. Da li se to može promijeniti i napisati kako treba. [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 23:53, 29 august 2023 (CEST) :Gdje to tačno stoji? Link, po mogućnosti? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:51, 30 august 2023 (CEST) ::Bio je u opisu na Wikidata da je "standardized variety of serbocroatian languages", promijenio sam opis u "standardized variety of south slavic languages". [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 08:32, 30 august 2023 (CEST) ::[[Bosanski jezik|https://bs.m.wikipedia.org/wiki/Bosanski_jezik]] ::Evo ovdje je stajalo, ali izgleda da je kolega Panassko ovo brzo promijenio. Svaka cast. [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 15:43, 30 august 2023 (CEST) :::@[[Korisnik:YitKl|YitKl]], [[Korisnik:Panassko|Panassko]]: Zdravo! Kratka napomena. Bosanski jezik nije „standardizirana varijanta južnoslovenskog jezika”, kako je preinačeno na Wikipodacima, s obizrom na to da taj jezik ne postoji. Južnoslovenski jezici podgrupa su slovenske grupe jezika, a bosanski jezik standardizirana je varijanta srpskohrvatskog jezika, policentričnog jezika koji uključuje četiri standardizirane varijante, s lingvističkog i naučnog aspekta. Članak na en.WP pruža detaljnije informacije o tome. Srdačan pozdrav! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:28, 30 august 2023 (CEST) ::::Ćao @[[Korisnik:Aca|Aca]] ja sam se vodio člankom i definicijom na bs.wiki gdje se to ne spominje. Nisam stručnjak ali mi je rezon da se vodim našim člankom jer smatram da je to tu iskristalizovano.na bosanskom jeziku opis je bio takav te sam to preveo na engleski. ::::Ako ne pogrešno trebalo bi onda izmjeniti i u članku u jeziku na bs pa i na wikipodacima, mada bih volio i da @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] da mišljenje, obzirom je srručniji po pitanju jezika od mene. ::::Pozdrav, ::::Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 18:37, 30 august 2023 (CEST) :::::@[[Korisnik:Panassko|Panassko]]: Pretpostavio sam tako nešto, opušteno. Ima argumenata da na bosanskom stoji i „južnoslavenski jezik”, ali i ovo što sam prethodno spomenuo. Zavisi samo od toga šta želimo prikazati ili čemu pridajemo značaj. Engleski opis bih ostavio onakav kakav jest, upravo iz razloga koji si spomenuo – dosljednost s člankom na tom jeziku. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 02:12, 31 august 2023 (CEST) ::::Pozdrav @[[Korisnik:Aca|Aca]] Bosanski jezik ima riječnik koji je stariji od srpskohrvatskog jezik, pa samim tim ne može biti nikakva varijanta drugog jezika. [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 15:43, 1 septembar 2023 (CEST) :::::SZR ne služe za iznošenje vlastitih teorija! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:23, 1 septembar 2023 (CEST) ::::::Kakvih teorija! ::::::To su jasne činjenice. [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 16:20, 10 septembar 2023 (CEST) :::::@[[Korisnik:YitKl|YitKl]]: Razumijem Vaše stajalište, ali postojanje rječnika (ne „riječnika”, s obzirom na to da ta riječ ne postoji) ne može služiti kao valjan argument protiv teze da jezici pripadaju istom makrojeziku ili policentričnom jeziku. Tako je i ''Srpski rječnik'' izdat 1818, ali to nije validan lingvistički i naučni argument. U svakom slučaju, hvala Vam na doprinosu temi i podizanju svijesti. Ako Vam je potrebna bilo kakva pomoć pri uređivanju ove teme ili drugih, slobodno mi se obratite. Lijep pozdrav! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19:10, 1 septembar 2023 (CEST) ::::::Upravu si za rjecnik, a i napravio sam gramatičku grešku. ::::::Uglavnom, nisam ekspert za ovu temu, ali dovoljno znanja imam da bosanski jezik nije nikakva izvedenica iz jezika hrvatskog i srpskog. ::::::Drago mi je da je napravljena izmjena, a svakako bih volio da se uključe ljudi koji su dobri u ovoj temi. ::::::Lp [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 16:19, 10 septembar 2023 (CEST) :: Korisnik je mislio na [[:wikidata:Special:Diff/1964385689|ovaj lokalni opis]], koji sam izmijenio tako da je u skladu s ostalim unosima o slavenskim jezicima na Wikipodacima. Nije naročito produktivno mijenjati opise na engleskom jeziku na Wikipodacima budući da je konsenzus takav da se navode podaci s en.wiki, odnosno da stoji "standardized variety of Serbo-Croatian" za srpski / hrvatski / bosanski / crnogorski itd, tako da bi mijenjanje samo moglo dovestido neproduktivnih ratova izmjena s tamošnjim urednicima. Ako se promijeni tamošnji konsenzus, uskladit ćemo i na Wikipodacima. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 11:54, 31 august 2023 (CEST) :::Srđane, :::hvala ti na pojašnjenju, vidim da si ti to promijenio na Wikipodacima tako da ja nemam šta korigovati. :::Pozdrav, :::Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:20, 31 august 2023 (CEST) == Bosanske poznate ličnosti == Ćao @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] ima li gdje spisak bosanaca i hercegovaca kojima nedostaje članak? Mislim da bismo trebali napraviti, pa da imamo okvir i da vremenom obogatiko WikiPediju s tim člancima. Ja bih počeo ali ne znam odakle da krenem. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:39, 24 septembar 2023 (CEST) :@[[Korisnik:Panassko|Panassko]] odeš na web stranice fakulteta i u njihovoj historiji nađeš važne ličnosti [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:33, 25 septembar 2023 (CEST) ::Više sam mislio da li imamo neki spisak sa bosanskohercegovačkim bitnim ličnostima koji bi mogli napraviti kao projekat, koje ličnosti želimo da imamo predstavljena na bs.wiki bili oni političari, umjetnici, pisci i td... [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 10:54, 25 septembar 2023 (CEST) ::: Možda [[:en:List of Bosnia and Herzegovina people|ovo]] kao polazna tačka? – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:02, 25 septembar 2023 (CEST) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] odlično [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:28, 26 septembar 2023 (CEST) == Anaplastični oligodendrogliom == Why we can translate on Wikipedia? [[Korisnik:Wname1|Wname1]] ([[Razgovor s korisnikom:Wname1|razgovor]]) 14:15, 14 oktobar 2023 (CEST) :I wrote in the summary: Google Translate. Although it has significantly improved last few years, the texts still need a fair amount of human correction, especially in terms of Slavic languages. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:17, 14 oktobar 2023 (CEST) == Projekat Nacionalne biblioteke Evrope == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] zadao projekat i nigdje ga na projektu... <nowiki>:</nowiki>-) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:22, 19 oktobar 2023 (CEST) :A [[Nacionalna biblioteka Malte|Maltešku]] zaboravljaš. Dobro, dobro... :-) Nažalost, ne mogu. Danas se stvari promijene u kratkom roku. Imat ću dodatnih obaveza u sljedećih mjesec dana i rjeđe će me biti ovdje. A i da nije tako, vidiš i sam koliko je posla samo na održavanju i ažuriranju postojećeg. Projekat je za one koji su u mogućnosti i koliko su u mogućnosti. Kao i bilo šta na Wikipediji zapravo. Tebi svaka čast na trudu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:38, 19 oktobar 2023 (CEST) ::ah da Malteška, izvukao si se. Šalu na stranu ideja je odlična, zato sam i prionuo a radiš sjajan posao, ipak moram te malo cimnuti s vremena na vrijeme. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 18:08, 19 oktobar 2023 (CEST) == Arapska imena == Kako se na našem jeziku pišu arapska imena poput Ebu'l-Feth, Ebu'l-Hamza itd? Ebu'l-Feth, Ebul-Feth ili Ebu-l-Feth? [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 04:48, 25 oktobar 2023 (CEST) :Ako je "reisul-ulema" ili "Omer ibnul-Hattab", onda bi trebalo "Ebul-Feth". Ali sklon sam mišljenju da ovo pitanje još nije definitivno riješeno u pravopisima. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 06:10, 25 oktobar 2023 (CEST) ::Hvala na odgovoru. Nisam uspio pronaći odgovor u dosadašnjim pravopisima. Mediji IZ uglavnom koriste npr. reisu-l-ulema, a knjige teološkog karaktera, raznorazne "hagiografije" (u nedostatku boljeg izraza), pogotovo one koje dolaze iz selefijskih krugova, najčešće su pune pravopisnih grešaka i nisam ih htio koristiti kao uzor. [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 06:19, 25 oktobar 2023 (CEST) == Nepregledane stranice == Pozdrav, Evo već par mjeseci periodično se zaletim pa napravim nekoliko novih stranica. Međutim, to sve nekako pada u vodu kad neke stranice čekaju dva mjeseca i još nisu odobrene za čitaoce. Razumijem da to iziskuje mnogo vremena, pa me zanima postoji li nešto što ja mogu uraditi da bi ovaj proces malo ubrzao? [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 22:42, 25 oktobar 2023 (CEST) :Prije svega, hvala na trudu i doprinosima. Nemoj misliti da to ne bude primijećeno. Članci su tu i vidljivi su za sve (ukucaj na Google, npr., "Oproštajni hadž, Wikipedia na bosanskom"), samo ih još nije ''pregledao'' niko od administratora, pa stoji ona oznaka. A ja imam svoj krug područja koja pokrivam i gdje se osjećam kompetentnim (mada ni njih ne mogu ni blizu koliko bih htio), a ostala prepuštam drugima jer nismo svi za sve niti sam jedini administrator niti možemo svi stići sve pohvatati (nas je na prste ruke, a članaka više od 92.500; dobro, nepregledanih je znatno manje od toga :-)). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:17, 26 oktobar 2023 (CEST) ::Hvala na pohvalama. Najviše što me ustvari 'brine' je to što članci nisu dostupni ne-urednicima. To jeste, kada bih na Google ukucao neki nepregledani članak njega čitaocu ne bi prikazalo osim ako ne potraži Bosansku verziju članka preko istog na drugom jeziku. ::Kako god, hvala na informaciji i primjećivanju :). [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 16:17, 26 oktobar 2023 (CEST) == Zapadna obala == Ja sam promijenio Zapadana Obala u Zapadna obala gdje sam uspio naći na mob, nadam se da sam ih sve pronašao, ako nisam... [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:57, 4 novembar 2023 (CET) == Hebrejski i arapski izrazi == E, KWiki. Mislio sam dopuniti / srediti par članaka o aktualnom sukobu na Bliskom istoku, pogotovo ove članke koji imaju dosta pregleda. E sad, kako pisati izraze na hebrejskom i arapskom? Ako ćemo fonetski, tj. transkripcijom, hebrejski mi neće biti problem (npr. "{{jezik|he|קִבּוּץ גָּלֻיּוֹת}}" kao "kibuc galujot"), ali bi mi arapski teže išao (mogao bih pomoću [[:en:DIN 31635|sistema DMG]], [[:sr:Википедија:Транскрипција са арапског и персијског језика|pa onda ovako]]). Pitam jer vidim da si Šarona prebacio neki dan, a ima dosta imena lidera i izraza kroz razne sukobe. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 18:47, 5 novembar 2023 (CET) :Hebrejski je u bosanskim pravopisima (uključujući i ovaj svježi Bulićev) potpuno zaobiđen, da ne spominjem gruzijski, armenski, jezike Indijskog potkontinenta i Indokine, a za arapski sam ranije pisao na onoj pomoćnoj stranici. Historijska imena sigurno idu fonetski, a pod utjecajem (zapadnih) medija postoji tendencija da se ova savremena pišu po engleskoj ili francuskoj transkripciji (kao da je, bubam, ime Enver iz 11. stoljeća različito od današnjeg Anvar). U novom Halilovićevom piše ovo: {{citat3|Opće načelo kojeg se valja držati u pisanju imena iz jezika koji se ne služe ni latinicom ni ćirilicom glasi: takva se imena pišu onako kako se pišu u službenoj latiničkoj transkripciji u narodu iz kojeg potječu. Ovo načelo vrijedi u međunarodnom dopisivanju, diplomatiji, na geografskim kartama te u naučnoj literaturi i slično.}} :Na SR Wiki je gotovo sve dobro urađeno (osim ovog da se inicijalno A piše A, jer ''Asad'' je zapravo ''Esed'' i da je ''aw'' = ''au''; ime je ''Tevfik'', tj. ''Teufik'', da ''f'' i ''v'' ne bi bili u dodiru jer su slični po mjestu tvorbe). Ne znam šta bih rekao kao konačni zaključak. Bosanski naginje fonetskom pisanju ovih imena, ali ne može niko poreći ovu savremenu praksu u medijima koju spomenuh. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:51, 6 novembar 2023 (CET) :Neka ide fonetski, a napraviti preusmjerenja s engleskih (i francuskih) imena. Mora se nešto odlučiti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:30, 6 novembar 2023 (CET) == Pojedine riječi za izmjenu == Možemo li povremeno napraviti kraći spisak riječi koje treba izmijeniti. Možda i da se lokaliziraju po šablonima, da smanjimo mogućnost greške [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:02, 7 novembar 2023 (CET) :Nemam ni ja to u glavi nego kako naiđem na nešto. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:26, 7 novembar 2023 (CET) ::da se botiraju [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 18:29, 7 novembar 2023 (CET) :::Kontam, ali teško je mozgu pohvatati sve te detalje. Zato, vidio si, nekad nabacim nešto Srđanovom botu, mada urijetko. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:10, 7 novembar 2023 (CET) ::::to je ok [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 20:44, 7 novembar 2023 (CET) == Jermuk == Može i ovo: [[:en:Yarmouk Camp#During the Syrian Civil War]]. [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 20:06, 10 novembar 2023 (CET) :Pozdrav, ako možeš da provjeriš transkripciju arapskih naziva za nove stavke u [[Šablon:Masakri nad Palestincima|ovom šablonu]]. [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 11:47, 3 mart 2024 (CET) ::Historijska arapska imena pišemo fonetski, a ova savremena po engleskoj transkripciji (ne znam tačan razlog). Hvala na dopuni (vidim da na EN nisu to uradili, barem zasad). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:52, 3 mart 2024 (CET) :::Fala ti! Prva nova stavka je neka ulica nazvana po jednom od imena Boga u islamu, a druga – Arapkinja iz Palestine. [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 12:08, 3 mart 2024 (CET) == Meridijani crtica == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] i @[[Korisnik:Srđan|Srđan]] moramo se dogovoriti da li ćemo koristiti - ili — kada razdvajamo mjesta/ostrva i sl, u tabeli za meridijane. Jedan od vas mijenja u — a drugi u -pa ne znam šta od navedenog da koristim da ne morate mijenjati. Mislim nije velika stvar ali eto... Poz Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:49, 13 novembar 2023 (CET) :Ni jednu ni drugu nego – :-) (ima na kraju donje alatne trake). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:55, 13 novembar 2023 (CET) :{{Spomeni|Panassko}} Za crte se koristi – ili {{Plain link|https://www.compart.com/en/unicode/U+2013|"en-dash" po Unicodeu}}. E sad, s obzirom na to da često uređuješ s telefona, u zavisnosti od fonta koji je proizvođač postavio za predodređeni ili koji je naknadno postavljen, moguće je da ti ova duža (— ili {{Plain link|https://www.compart.com/en/unicode/U+2014|"em-dash" po Unicodeu}}) izgleda isto, ali drugi su znakovi ipak. Inače, i ovo mi je neki dugotrajni projekt (srediti te znakove u postojećim člancima), ali kao što i sam kažeš, nije velika stvar pa nije neki prioritet, tako da inače sredim kadgod na neki članak naletim. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 16:59, 13 novembar 2023 (CET) ::Meridijane ne radim s telefone zbog tabela i zato sto mi trebaju dodatni tabovi da vidim naziv nekog mjesta na našem jeziku, pa sam koristio crticu s tastature. Sad kad je KWiki odgovorio u zadnja 2 cini ki se sam kopirao en-dash u članke, pa cete imati manje posla :-). Moze li ti to sto namjeravas srediti uraditi bot ili ce trebati ručno ispravljati? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:46, 13 novembar 2023 (CET) :::Mislio sam botski, ali ima puno izuzetaka da bi se moglo (unutar citata, referenci i sl.). Bit će po mic ko i neki drugi projekti. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 21:07, 13 novembar 2023 (CET) == Datumi u referencama == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] što se tiće datuma u referencama iste sam prestao mijenjati jer ima WumpusBot koji 2x mjesečno radi na izmjenama ovih datuma. Poz, [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 12:36, 6 decembar 2023 (CET) : Da se nadovežem: da, napravio sam da [[Korisnik:WumpusBot|Wumpus]] mijenja formate "January 1, 1996", "1 January 1996" i "1996-01-01" u naše dvaput mjesečno pa ih generalno nije potrebno ručno prepravljati. Moguće je da dođe do toga da se ne pokrene (najčešće bude problem s "daljinskim" pokretanjem virtualne mašine koju koristim za bota), ali ako se to desi, tj. ako primijetite da nije popravljeno u nekom razumnom roku, slobodno me [[Šablon:Ping|pingajte]] pa ću popraviti. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:33, 6 decembar 2023 (CET) == Geografija, zarezi i nominativ == Hej, hej, KWiki! Kako si? Trenutno radim na standardizaciji geografskih članaka o naseljima u Meksiku na sh.wikiju. Uvodi tih članaka obično su ovakvi: * El Potrillo je naselje u Meksiku, u saveznoj državi Chiapas, u opštini San Fernando. Međutim, uobičajena je praksa da se navode niže jedinice pa više. Stoga bi to trebalo promijeniti ovako: * El Potrillo je naselje u opštini San Fernando, u saveznoj državi Chiapas, u Meksiku. Jesu li tu potrebni zarezi između odrednica? Je li možda bolje koristiti se nominativom, kao što to upotrebljavaju papirne enciklopedije: * El Potrillo je naselje u opštini San Fernando, savezna država Chiapas, Meksiko. Koliko je to rješenje gramatički pravilno? Unaprijed zahvalan, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22:14, 28 decembar 2023 (CET) : Nije loše. Kod tebe? Zarezi u ovim slučajevima nisu obavezni, ali nekako je praktičnije s njima nego bez njih, čisto radi razdvajanja jedinica različitog nivoa. A može i "El Potrillo je naselje u opštini San Fernando u meksičkoj saveznoj državi Chiapas." Nisam simpatizer ove "papirne" verzije (nije pogrešno samo po sebi nego više stilsko-konstrukcijski odudara jer se rečenica "obezrečeničava"). == Ime albuma == Pozdrav KWiki, vidim da si ispravljao nešto na šablonu Ekatarine Velike (hvala za to, šablon je bio "na brzaka" napravljen :)). Nego, zanima me da li je pametno stavljati apostrof iza slova "S" kod albuma ''S vetrom uz lice''. Naime, i na vinilnim izdanjima tako stoji kao i na ostalim wiki. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 16:03, 17 januar 2024 (CET) : To je prije svega greška jer je tu A fakultativno (osim kad sljedeća riječ počinje na S, Š, Z, Ž, Dž, Đ). Apostrof se stavlja u slučajevima kad je ispušteno slovo koje inače tu '''mora''' biti, tako da ''S' vetrom'' ukazuje ili na nepoznavanje pravopisnih pravila među članovima EKV-a i ostalih uključenih u to izdanje ili na namjernu pogrešnu upotrebu (a ne mislim da je ovo drugo jer nema nikakve promjene u značenju ili neke skrivene poruke ili aluzije na nešto drugo, što obično bude razlog za odstupanje od pravila). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:05, 18 januar 2024 (CET) ::Hah, zanimljivo, vjerovatno je greška nekog u izdavačkoj kući. Hvala za odgovor :) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 19:09, 18 januar 2024 (CET) == Pitanje == Poštovanje, koliko glasova za mora imati predloženi članak da bi postao potvrđen kao dobar članak? Hvala na odgovoru. Prijatno [[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 22:53, 20 januar 2024 (CET) :Glavno je da nema glasova "protiv". :-) Ili da je (znatno) više glasova "za". Ako postoji neka fiksna vrijednost, nije mi poznato. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:02, 20 januar 2024 (CET) ::Hvala. A tko onda odredi odnosno označi članak kao dobar? Ja ili administrator? I koliko vremena mora trajati glasanje? [[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 23:04, 20 januar 2024 (CET) :::Dvije sedmice, ako me pamćenje ne vara. Ali zapustili smo dobre članke već duže vrijeme; može biti i promjena tu, nije ništa u kamenu zapisano. A kad glasanje završi, bilo ko od administratora stavi oznaku <nowiki>{{dobar članak}}</nowiki> ako prođe. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:10, 20 januar 2024 (CET) ::::Hvala puno. Laku noć [[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 23:14, 20 januar 2024 (CET) == Recenzije albuma == Ima ovaj od prije par godina: [[Šablon:Recenzije albuma]] [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 10:49, 18 februar 2024 (CET) :Toliko o meni... :-) Hvala ti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:06, 18 februar 2024 (CET) == The Wikipedia Asian Month 2023 Barnstar == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="border: 3px solid #32AFAF; background-color: #EEEEEE; margin:0 auto; padding:20px 20px; width:70%;{{border-radius|1em}} {{box-shadow|0.1em|0.1em|0.5em|rgba(0,0,0,0.75)}}" class="plainlinks">[[File:2023_Wikipedia_Asian_Month_Barnstar.png|left|180px]] {{Center|{{resize|150%|'''''Wikipedia Asian Month 2023 Barnstar'''''}}}} <div style="color: #333333; margin-left:220px; font-size:110%; "> Dear {{ROOTPAGENAME}} : :Congratulations! Thank you so much for participating in the Wikipedia Asian Month 2023. We are very grateful for your dedication to the Wikimedia movement and effort in promoting Asian content. Hope to see you again this year and celebrate the 10th year of Wikipedia Asian Month together. :Sincerely, </div> <div style="color: #333333; text-align:right; font-size:120%; ">Wikipedia Asian Month International Team</div> </div> {{clear}} </div> <!-- Message sent by User:Joycewikiwiki@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joycewikiwiki/WAM2023_Barnstar_MassMessage_Receiver_2&oldid=26272593 --> == Nazivi filmova == F Gdje si našao da se ovaj film prevodi Ljetnikovac na zlatnom jezeru? Ja sam se vodio nazivima na ovoj enciklopediji filma, pa ako ima još neka referentna stranica javi da mogu i nju koristiti? [[https://filmska.lzmk.hr/clanak/rydell-mark Filmska enciklopedija] [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:53, 7 mart 2024 (CET) :[https://www.google.com/search?q=ljetnikovac+na+zlatnom+jezeru+1981.&sca_esv=65cf4aff65164a10&sca_upv=1&ei=ce_oZYytH7-C9u8PlPWlsAk&udm=&ved=0ahUKEwjMqff82OCEAxU_gf0HHZR6CZYQ4dUDCA8&uact=5&oq=ljetnikovac+na+zlatnom+jezeru+1981.&gs_lp=Egxnd3Mtd2l6LXNlcnAiI2xqZXRuaWtvdmFjIG5hIHpsYXRub20gamV6ZXJ1IDE5ODEuMgUQIRigATIFECEYoAEyBRAhGKABMgUQIRigAUipY1CQBFj8W3ABeACQAQCYAcgBoAGLIaoBBjEuMzMuMbgBA8gBAPgBAZgCJKACgCPCAggQABiABBiwA8ICCRAAGAcYHhiwA8ICCxAAGIAEGLEDGIMBwgIIEAAYgAQYsQPCAgUQABiABMICDhAAGIAEGIoFGLEDGIMBwgIEEAAYA8ICBhAAGBYYHsICCBAAGBYYHhgKwgIIEAAYFhgeGA_CAgcQABiABBgTwgIIEAAYFhgeGBPCAggQABiABBiiBJgDAIgGAZAGCpIHBjEuMzQuMaAHiHs&sclient=gws-wiz-serp Na Googleu]. :-) Izbacuje oba, ali znam da sam ranije viđao ovaj duži. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:57, 7 mart 2024 (CET) ::Hočemo li se onda držati filmske enciklopedije, mislim da nam je relevantnija? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:03, 7 mart 2024 (CET) :::Kako gdje. I ove filmske i TV-sajtove treba uzimati u obzir jer su na njima često naslovi pod kojima su prikazivani u kinima i na TV-u. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:48, 7 mart 2024 (CET) == Translation request == Hello, KWiki. Can you translate and upload the articles [[:sh:Potres u Tangšanu 1976.]] (the deadliest earthquake in the 20th century and the second deadliest earthquake in China) and [[:sh:Potres u Shaanxiju 1556.]] (the deadliest earthquake in history) in Bosnian Wikipedia? There are also Croatian and Serbian Wikipedia articles about both earthquakes, as basis for translation. Kindest regards, [[Korisnik:Lavassa|Lavassa]] ([[Razgovor s korisnikom:Lavassa|razgovor]]) 17:09, 28 mart 2024 (CET) == Znam da imamo == samo što je postojeći šablon malehan [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 14:11, 2 april 2024 (CEST) == Skraćenice == Vjerujem da ste upravu, što se tiče akronima koji završavaju na BiH i slično. Međutim, imam problem u vezi toga, jer ako uzmemo primjer za [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIK]], ispravno je CIKBiH, ali apsolutno svi (pa čak i sam CIK na [https://www.izbori.ba/?Lang=3 službenoj stranici]) piše CIK BiH. Isto tako i za ostale termine, kao SR BiH, [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom PS BiH]], itd. Šta je sada ispravno: onako kako službeno napiše institucija svoju skraćenicu ili onako kako "gramatika nalaže". Jer, ako je pravilno CIKBiH, zašto onda nije HDZBiH, nego [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] (i slične stranke i generalno stvari koje imaju akronim BiH). Nastaje nepotrebna zabuna, pa ako može objašnjenje za buduće članke, bio bih zahvalan. [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] ([[Razgovor s korisnikom:Z1KA|R]]) 01:32, 15 april 2024 (CEST) :A ko kaže da se svi navedeni drže pravopisa ili da ga znaju? ;-) Mogu razumjeti umetanje razmaka radi vizualnog dojma i "prozračnosti", ali s "BiH" to je nepravilno; samo umjesto nje stavi bilo koju "jednorječnu" republiku i stvar je jasna sama po sebi ("'''SR H'''/rvatska/", "'''SR M'''/akedonija/",...). Ono što označava '''jedan pojam''' ne razbija se razmakom, koliko god riječi bilo u punom nazivu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:48, 15 april 2024 (CEST) ::Hvala na pojašnjenju. Ja bi na ovakve stvari samo rekao "Absurdistan", jer skoro sve što se dešava u i o BiH ispadne naopako. [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] ([[Razgovor s korisnikom:Z1KA|R]]) 18:28, 15 april 2024 (CEST) == Poslanici i zastupnici == Pozdrav, tako je to tu već bilo preuzeto sa drugih Wikipedija. [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 02:49, 17 maj 2024 (CEST) :Nije bilo upućeno nikome pojedinačno nego je napomena opće prirode. ;-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:51, 17 maj 2024 (CEST) == AWB == Pozzz, mogu li dobiti dozvolu za AWB ovdje? [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 17:49, 20 maj 2024 (CEST) :Zdravo, zdravo! Pitaj [[Korisnik:AnToni|AnTonija]]; i on ga koristi po potrebi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:53, 20 maj 2024 (CEST) ::Fala ti za upute! [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 18:01, 20 maj 2024 (CEST) == Stranice koje nisu povezane sa stavkama == Baci malo pogled na [[Posebno:UnconnectedPages|ovo]] imamo preko 8.000 stranica koje nisu povezane sa Wikipodacima. Vecinom su šabloni, kategorije i moduli, vrlo malo je članaka (manje od 100) jer sam to rasčistio. Ovdje ima brdo posla [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:00, 21 maj 2024 (CEST) :Hvala ti što paziš. ;-) Tu je najviše članaka kojih nema na drugim Wikipedijama, ali ima i onih koje autor nije znao spojiti ili je to jednostavno zaboravio uraditi. Eh, šta je tu je - nikad kraja održavanju, kao što rekoh ranije. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:12, 21 maj 2024 (CEST) :: {{Spomeni|Panasko|KWiki}} Ukoliko je stranica tu globalno "unikat" koja samo postoji na bs.wiki, onda se na Wikipodacim može napraviti nova stavka, ukoliko se zadovoljavaju [https://www.wikidata.org/wiki/Wikidata:Notability ova pravila] o značajnosti. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 13:15, 3 septembar 2024 (CEST) :::Pravim ja te stranice povremeno, posebno vodim računa o stanicama na "glavnom" tu nema puno stranica koje ja s vremena na vrijeme povežem sa WikiData, ovi drugi aspekti su malo veći zahvat. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:18, 3 septembar 2024 (CEST) == Vandalizam == Promjene koje sam napravio u tri članka vraća neko drugi, iako su tačne ([[Pravedni halifat]], [[Kordopski Emirat]], [[Vizigotsko Kraljevstvo]]). Napisao sam zašto sam napravio promjenu u razlozima promjene članka. Želim da se moje izmjene objave. Hvala ti. [[Korisnik:Aybeg|Aybeg]] ([[Razgovor s korisnikom:Aybeg|razgovor]]) 23:52, 5 juni 2024 (CEST) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] Ne razumijem zašto niste promijenili ove članke uprkos mojoj ispravnoj poruci. Je li ta zastava zaista bila zastava Omajada? Ili ste otkrili takvu zastavu? Ima li istorijskih dokaza da je ta zastava postojala? Pročitajte naziv tog fajla: [https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Fictitious_Flag_of_Umayyad.svg '''Fictitious''' Flag of Umayyad.svg]. @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] [[Korisnik:Aybeg|Aybeg]] ([[Razgovor s korisnikom:Aybeg|razgovor]]) 16:20, 11 juni 2024 (CEST) ::Nije još došlo na red. Doći će ovih dana. Nisam baš stalno za računarom. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:25, 11 juni 2024 (CEST) == Kategorija == Pozdrav, mislim da si obrisao pogrešnu kategoriju: [[:Kategorija:Knjaževina Srbija]] umjesto [[:Kategorija:Kneževina Srbija]]. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 00:08, 11 juni 2024 (CEST) :Prije ovakvih promjena treba provjeriti historijske izvore na bosanskom jeziku. Ako se u njima pretežno koriste "knez" i "kneževina", onda ni ovo nije trebalo dirati. A jesam greškom obrisao. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:16, 11 juni 2024 (CEST) :: {{spomeni|نوفاك اتشمان}} Na osnovu čega si uradio [[Special:Diff/3624763|"standardizaciju"]]? Koliko vidim, naslovi članaka o tome na sva tri srodna projekta glase "Kneževina Srbija" ([[:sr:Кнежевина Србија|sr]], [[:hr:Kneževina Srbija|hr]], [[:sh:Kneževina Srbija|sh]]). – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 07:40, 11 juni 2024 (CEST) :::Dobro jutro (x2, u množini), to sam isto paralelno učinio sa Crnom Gorom. Obe države su imale svoje nazive. Ne koristimo kolokvijalne nazive. Nećemo valjda da preimenujemo članak o SFRJ u ''Druga Jugoslavija'', ''Titova Jugoslavija'' ili ''Komunistička Jugoslavija'' da bismo pomogli internetom zaglupljene generacije (iako iste imaju ''Google Search'' i slična pomagala) i vremenom isprane mozgove. :-) [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 08:16, 11 juni 2024 (CEST) ::::Ne mogu se ovakve izmjene raditi na svoju ruku. Nisam uvjeren argumentacijom da su "obe države imale svoje nazive" (sve ima svoj naziv?) i da "ne koristimo kolokvijalne nazive" (koristimo prepoznatljive nazive; tako je naslov naziva države "Sjeverna Koreja" a ne zvanični naziv "Demokratska Narodna Republika Koreja"). Arhaična imena također se izbjegavaju. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:37, 11 juni 2024 (CEST) :::::Da li u nekoj knjizi renomiranog istoričara postoji referenca za "Knjaževina"? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 08:49, 11 juni 2024 (CEST) ::::::Rekao bih da će sve ove promjene trebati vratiti na "Kneževinu". [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:55, 11 juni 2024 (CEST) :::::::Knjaževina je arhaizam. I ne vjerujem da je moderna historiografija (ni u Srbiji) koristi! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:41, 11 juni 2024 (CEST) ::::::::Teško je danas pronaći (makar ovde kod mene u Srbiji, ali svaka čast svima onima u Crnoj Gori) nekog savremenog istoričara, koji koristi ''neiskvarene'' nazive tih bivših država, "zahvaljujući" sistematskom skrnavljenju nasleđa dinastija Obrenovića i Petrović-Njegoša od strane dinastije Karađorđevića (skrnavljenje koje su slepački "prepisali" jugoslovenski komunisti i zatim drugi od istih), a to po principu ''damnatio memoriae'' iliti primenama primera istorijskog negacionizma i revizionizma. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 04:26, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::: Nismo mi ovdje da [[:en:WP:RIGHTGREATWRONGS|ispravljamo krive Drine]]. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:06, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::::<nowiki>*</nowiki>''krive Morave'', a toga eseja nema ovdje na bs.wiki, tako da ne zna svaki Bosanac ili Hercegovac engleski, persijski, hindi, portugalski, ukrajinski i/ili kineski han jezik. :-) [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 12:23, 13 juni 2024 (CEST) :::::::::::Ne znam zašto si fiksiran idejom da je ovo Wikipedia samo Bosanaca i Hercegovaca; mogu je svi uređivati. Ne znaju sve osobe za to, ali bi [[Posebno:SredisnjaAutent/نوفاك اتشمان|petnaestogodišnji korisnik koji je ujedno i administrator na šest projekata]] to morao (ne trebao, već ''morao'') znati. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:45, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::::::Bosanac ili Hercegovac u kontekstu korisnika ili čitaoca bs.wiki. Ma hoću da tu kažem da bi valjalo da se ima taj deo eseja preveden za ovdašnje lokalne upotrebe (ko je voljan da to prevodi, to jest). [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 13:26, 13 juni 2024 (CEST) ::::::: Vraćeno. Ovakve se izmjene ''ne smiju'' raditi bez ikakve konsultacije, pogotovo u kasnim noćnim satima kad je slabo ko za računarom. [[Razgovor:Osmansko Carstvo#Osmanlijsko Carstvo 2|Ovako to treba raditi]]. Ispita se šta je tačno pa se kasnije postepno ide u zamjenu. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:20, 12 juni 2024 (CEST) ::::::::Valjda sam ja ekspert na ovom wikisajtu za istoriju Srbije; dakle, konsultacije se vrše sa ekspertima iz određenih, relevantnih oblasti. :-) Te moje noćne izmene su izvršene u noćnim wikisahatima zbog mog tadašnjeg/trenutnog bioritma; sve moje izmene su javne prirode, javnog karaktera, javna stvar, javno dobro, javna svojina; jedino osim onih mojih ''jednostruko i dvostruko obrisanih i s(a)krivenih'' izmena, što nezavisi od moje wikimalenkosti; tj. nema tu nikakve ''nečasne vampirske rabote''. Dobro si uklonio/poništio moje izmene na članku o ''[[Srpske novine|Srpskim novinama]]'', odnosno hirurški si tu precizno ostavio dodani stari naziv tog službenog lista. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 05:12, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::: Jesi li historičar? Ako nisi, onda nisi ekspert. A i da jesi, mišljenje se zasniva na naučnom konsenzusu, ne na mišljenju jedne osobe. Na Wikipediji si od 2009, dobro ti trebao znati kako se ovakve stvari mijenjaju. ''Glede i u svezi sa'' Srpskim novinarima, vratio sam sve izmjene od noćnih sati, a ta je, koliko sam sad vidio, urađena [[Special:Diff/3624597|nekad poslije podne]], ali drago mi je da misliš da je to neka hirurška teorija zavjere. :-) – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:03, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::::Naučni konsenzus u Crnoj Gori jeste da se tadašnja CG naziva ''Knjaževina''. Hoću da kažem da tu nisi upotrebio ''rollback''. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 12:29, 13 juni 2024 (CEST) :::::::::::Nisam? A šta je ovo? [[Special:Diff/3625019|1]], [[Special:Diff/3625020|2]], [[Special:Diff/3625023|3]]. Ako sam nešto propustio, to je slučajno, a ne namjerno. Za izmjenu naziva, počni raspravu na odgovarajućoj stranici za razgovor, kao što to drugi urednici rade. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:45, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::::::Moj komentar predstavlja pohvalu da si na dobrom mestu izbegao upotrebu rollback-a, a ne zamerku to što nisi. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 13:33, 13 juni 2024 (CEST) ::[[Korisnik:KWiki|KWiki]] pogledaj ove šablone Nagrada "David di Donatello" pa ubaci kategorije Dobitnik nagrade xxx ako ti nije mrsko. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:28, 9 august 2025 (CEST) :::{{Spomeni|KWiki}} možeš li pogledati nazive ovih kategorija [[:Kategorija:Filmovi Silver Picturesa|Filmovi Silver Picturesa]] bez navodnika, dok su neke sa navodnicima npr. [[:Kategorija:Filmovi "20th Century Foxa"]]. Ja sam neke već prebacio sa navodnicima, pa rekoh da te pitam prije nego nastavim je li to ok? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:47, 27 novembar 2025 (CET) ::::To nisam bio siguran trebaju li ili ne trebaju. A većinu sam napravio s njima, znam. A može komotno i bez njih. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:31, 29 novembar 2025 (CET) :::::Ja ću ih staviti pod navodnike, čisto da imamo standardizovano, ljepše izgleda ako je to ispravno. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:19, 29 novembar 2025 (CET) :::::: Baš rekoh neki dan Panasku da bi bilo bolje da stavimo bez navodnika jer ih ne stavljamo za proizvode drugih kompanija pa bi bilo dosljedno, tako da ću to sad jedan dan srediti sve. Ali, kad je riječ o dosljednosti, zapali su mi za oko sporedni članci o serijama i filmovima. Npr. znaš da koristimo ukošena slova za serije i filmove, ali u naslovima trenutno koristimo navodnike (primjer [[Spisak likova u "Bostonskom pravu"|1]], [[Spisak epizoda "South Parka"|2]]). E sad, šta misliš da to prebacimo na ukošeno – npr. da stavim šablon da ispisuje naslov članka: Spisak epizoda ''South Parka'' – ili ipak ne bi moglo? – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 13:06, 1 decembar 2025 (CET) :::::::Bilo bi bolje, samo nisam znao da je moguće, pa sam stavljao navodnike. :) I dalje sam prilično neupućen u tehničke stvari. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:11, 2 decembar 2025 (CET) == Ali[ja] na bs Wiki == Pozdrav, opet ja. Vezano za arapska imena i njihovu transliteraciju na bosanski jezik, zanima me šta ti smatraš da se treba uraditi za ime "Ali[ja]". Na našim prostorima, a i našoj wikipediji, koristi se transliteracija "Alija" samo za [[Alija ibn Ebu-Talib|ibn Ebu-Taliba]], dok se za sve ostale koristi samo "Ali". Identičan slučaj imamo na srpskoj wikipediji. Međutim, na hrvatskoj i srpskohrvatskoj je za sve samo "Ali". Održati standard da je "Alija" samo taj jedan? Sve prevesti na "Alija"? Preuzeti primjer [srpsko]hrvatske wikipedije? [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 23:33, 13 juni 2024 (CEST) :Ako se navodi puno ime, onda ide "Ali ibn Ebu-Talib", a "Alija" se češće koristi kad se spominje samo ime, kao i konstrukcija "hazreti Alija". Za enciklopediju bi bilo pravilnije "Ali ibn Ebu-Talib". [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:52, 13 juni 2024 (CEST) ::Naziv njegovog članka već nosi ime "Alija ibn Ebu-Talib". Isto tako, svaki tekst gdje se navodi njegovo ime pisano je sa "Alija". Sve prevesti na "Ali"? [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 23:58, 13 juni 2024 (CEST) == Preusmjerenje == Mogu li svi korisnici kreirati preusmjerenje na članak ili je to samo mogućnost admina? Na susjednim projektima sam pronašao alate za to, ali i ne na bs.wiki [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 18:57, 13 juli 2024 (CEST) :Klikneš na "Više" i u padajućem meniju trebalo bi stajati "Premjesti". Samo, treba biti pažljiv s preusmjeravanjima da se ne pomiješa s nečim što postoji ili paziti na slova ako postoji nešto slično, ali sa slovom razlike. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:12, 13 juli 2024 (CEST) ::Nisam razumio ili sam se ja pogrešno izrazio. Želim da od nepostojećeg članka napravim preusmjerenje na postojeći članak. Nisam pronašao nikakav padajući meni sa opcijom za preusmjerenje ni premještanje. [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 01:27, 15 juli 2024 (CEST) ::: [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] šta hoćeš da preusmjeriš? [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 13:51, 15 juli 2024 (CEST) ::::Primjer termine "dvanaestorice" i "dvanaestinci" preusmjeriti na "dvanaestoimamci" ([[dvanaestoimamizam]]). Možda ne bih odmah sad to počeo standardizovati ali u svakom slučaj želim znati kako to uraditi. Vidim samo opciju za premještanje. [[Korisnik:6akisa|6akisa]] ([[Razgovor s korisnikom:6akisa|razgovor]]) 17:30, 15 juli 2024 (CEST) :::::to je vrlo jednostavno, napraviš stranicu pojma s kojeg hoćeš preusmjerenje i ubaciš kod. Vidi [[Dvanaestinci|ovdje]]. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:25, 15 juli 2024 (CEST) ::::::Hvala ti mnogo, cijenjeni kolega. [[Korisnik:6akisa|6akisa]] ([[Razgovor s korisnikom:6akisa|razgovor]]) 21:31, 15 juli 2024 (CEST) == Research about the tools on Wikimedia projects by the CEE Hub == Hi everyone, We would like to invite you to submit your responses to the survey dedicated to the tools that are used currently across the Wikimedia projects and the tools that you want to have. This survey was made by the working group of the [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]], and your responses will be reviewed afterwards, as we want to continue supporting the communities. That support can be documentation for certain most used tools by other communities across the region per specific topics, finding solutions for new tools to be created in the future, creating most needed tools in the region (so called "regional wishlist list"), and many other options. ''Deadline to fill in the survey is '''20th of August, 2024'''.'' Submit your answers [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeIwzCDKs6jXPG7EpZe-JH2Mm1odU0_MAv1bO-z-nLOq9dlug/viewform?usp=sf_link '''here'''] Thank you in advance for your time that you will dedicate in filling in this survey --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 15:07, 26 juli 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tools&oldid=27177596 --> == Pravopis kategorije == @KWiki Ne moraš popravljati pravopisne greške u kategorijama koje sam napravio, to ću ja u ponedeljak kad budem pri računaru jer sam vidio gdje sam ih pravio. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:59, 3 august 2024 (CEST) :OK. Izvini zbog blokad(ic)e, ali nisam znao koliko je još članaka, pa da ne ode daleko. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:04, 3 august 2024 (CEST) ::Nema frke, nije da nije zasluženo hahaha. Nemam nekog iskustva u kategoriziranju pa sam jučer skontao da puno fali kategorija za razne nagrade pa sam se toga uhvatio. Vjerujem da imam nekih 50ak grešaka ali to ću ja popraviti u ponedeljak jer ki je na računaru lakša pretraga. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 16:08, 3 august 2024 (CEST) :::mislim da sam sve popravio. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:06, 3 august 2024 (CEST) ::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] kada naiđem na kategoriju Dobitnici Nagrade xy bez navodnika, hoću li to mijenjati? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:39, 7 august 2024 (CEST) :::Ako je nazvana po osobi, doslovnom datumu (za razliku od pridjeva izvedenog od datuma; npr. Nagrada "25. novembar", ali Šestoaprilska nagrada) i tome slično, onda idu navodnici. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:29, 7 august 2024 (CEST) ::::još jedno pitanje oko kategorija, da li muzičarima stavljati kategoriju grupe u kojoj su bili, vidim da imaju posebne kategorije tipa Indexi, Bijelo dugme i sl, ali nemaju recimo Plavi orkestar, Vatreni poljubac i td? Je li ima neki razlog ili i da dodamo ostale grupe kao kategorije? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 00:20, 11 august 2024 (CEST) :::::Ako su vezani za neku grupu i prepoznatljivi po njoj (ili ona po njima), onda ne vidim problem. A ima i onih što promijene više grupa, pa je kod njih možda bolje to izostaviti. Ima tu prostora za razmišljanje. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:26, 11 august 2024 (CEST) ::::::Možeš li izbrisati preusmjerenja obih nagrada što sam danas prebacio (zbog standardizacije naziva). Ja nemam prava za brisanje. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 23:22, 12 august 2024 (CEST) :::::::Je li to to? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:04, 13 august 2024 (CEST) ::::::::To je to, ako budem još nešto našao da treba izbrisati zbog standardizacije, javim ti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:03, 13 august 2024 (CEST) :::::::::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] naišao sam na dosta kategorija koje su preusmjeeene na druge kategorije, a ne sadrže ni jedan članak. Šta ću s njima, hocu li u njih ubacivati šablon za brisanje? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:43, 26 august 2024 (CEST) ::::::::::Slobodno. One su višak. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:45, 26 august 2024 (CEST) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] provjeri molim te ove kategorije imaju li smisla Kategorija:1392. nestanci koje se generišu šablonom za Države koje su prestale postojati. Ako ima potrebe, možda nekako promijeniti naziv kategorije jer ovaj baš nema smisla. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:23, 30 august 2024 (CEST) ::isto tako i ove kategorije koji kreiraju ove kategorije npr. 1720 osnivanja, možda da bude 1720. osnivanje država ili nešto slično. Neko je očigledno bukvalno prevodio s engleskog [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:30, 30 august 2024 (CEST) :::To je rađeno u počecima BS Wiki. Svaka čast pionirima na trudu da se projekt postavi na noge, ali s jezikom su bili kriminalni (ne mislim da je najviše do neznanja nego do srljanja i automatizma). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:28, 30 august 2024 (CEST) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] dodatno pitanje da li sve kategorije Naselja u prebacuje o u Naseljena mjesta u? Vidim da je dio odrađen, ali ima još jako puno toga što stoji u kategoriji Naselja u. Ako treba, uzet ću ja to na sebe pa polako [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:25, 2 septembar 2024 (CEST) ::Nisam bio uključen u to. Možda [[Korisnik:AnToni|AnToni]] zna više. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:01, 2 septembar 2024 (CEST) :::@[[Korisnik:Srđan|Srđan]] mi kaže da je Naseljeno mjesto za mjesta u BiH, a Naselje za ostalo. Ima li smisla ovo unificirati? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:23, 2 septembar 2024 (CEST) ::::Ne znam zaista. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:51, 2 septembar 2024 (CEST) :@KWiki kada uhvatiš vremena provjeri kategorije godina bez tačke, npr. [[:Kategorija:2008]], ovakvih primjera ima jako puno, pa ne znam da li je ostalo ili treba da postoje kao takvi. Ja nemam prava za brisanje stranica, a glupo mi označavati za brisanje jer ima jako puno takvih stranica. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:52, 17 septembar 2024 (CEST) ::Sve treba obrisati. Ja ću se time baviti malo-pomalo, trebat će vremena. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:59, 17 septembar 2024 (CEST) :@KWiki molim te da pogledaš imamo varijante Kategorija:Kultura Slovenije i Kategorija:Kultura u Sloveniji pa šta misliš da ovo unificiramo i koja bi varijanta bila prikladnija? Uzmi u obzir i kategorije kulture po gradovima Kategorija:Kultura u Sarajevu i američkim državama? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:33, 5 januar 2025 (CET) ::"Kultura + genitiv" možda čak ima šire značenje od "Kultura u + lokativ"; prvo bi se odnosilo na kulturne specifikume Slovenije i Slovenaca, a drugo na konkretne stvari u Sloveniji (institucije, festivali i drugi događaji itd.). (Neko moje razmišljanje, koje je podložno sugestijama i promjenama.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:16, 6 januar 2025 (CET) :[[Korisnik:KWiki|KWiki]] kada budeš u mogućnosti pogledaj da napraviš po jedan primjer sljedećih kategorija: :* xxxx. u streljaškim sportovima ([[:Kategorija:2025. u biatlonu]]) :* xxxx. u književnosti ([[:Kategorija:Romani iz 2018.]]) {{urađeno}} :* xxxx. u filmu ([[:Kategorija:Filmske nagrade u 2018.]]) {{urađeno}} :* xxxx. u okolišu ([[:Kategorija:Prirodne katastrofe u 2019.]]) {{urađeno}} :* xxxx. u obrazovanju ([[:Kategorija:Obrazovne institucije osnovane 2012.]]) {{urađeno}} :* xxxx. u džudu ([[:Kategorija:Džudo na Ljetnim olimpijskim igrama 2020.]]) {{urađeno}} :* Romani iz xxxx-ih ([[:Kategorija:Romani iz 2018.]]) {{urađeno}} :* Romani iz xx. vijeka ([[:Kategorija:Romani iz 2001.]]) {{urađeno}} :* Albumi iz xxxx-ih ([[:Kategorija:Albumi iz 1980.]]) {{urađeno}} :* Avijacija u xxxx-ima ([[:Kategorija:Avijacija u 1924.]]) {{urađeno}} :* Debitantski albumi iz 1960-ih ([[:Kategorija:Debitantski albumi iz 1963.]]) {{urađeno}} :* Djela iz xxxx. ([[:Kategorija:Građevine i strukture osnovane 2021.]]) {{urađeno}} :* Države i teritorije prestale sa postojanjem xxxx-ih ([[:Kategorija:Države i teritorije prestale sa postojanjem 1261.]]) {{urađeno}} :* Ekonomija u xxxx-ima ([[:Kategorija:1990. u ekonomiji]]) {{urađeno}} :* Filmovi iz xxxx-tih ([[:Kategorija:Filmovi iz 1900.]]) {{urađeno}} :* Filmske nagrade u xxxx-im ([[:Kategorija:Filmske nagrade u 2020.]]) {{urađeno}} :Imamo napraviti mnogo ovih kategorija, pa da ne krenem polovično ili pogrešno, a da onda ispravljamo. Ja ću ostale srediti, a ti samo po jedan primjer. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:46, 21 maj 2025 (CEST) ::Viđeno. ;-) Bit će sve, samo bez žurbe. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:53, 21 maj 2025 (CEST) :::Tvoj zadatak je jednostavan, ali ključan: ti primjere, a ja ostalo. :) [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:55, 21 maj 2025 (CEST) ::::Znaš li možda neke članke gdje se crvene ove kategorije? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:59, 22 maj 2025 (CEST) :::::Sutra ću prelistati kategorije pa dam primjere koji još trebaju. Ti slobodno dodaj još ako treba, samo me pingaj. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:21, 30 juni 2025 (CEST) == Pisanje datuma == Ćao, ćao, KWiki! Na sh.wikiju razmišljamo o standardizaciji formata datuma u potpisima i historiji izmjena. Stoga sam te htio pitati da li se u bosanskom standardu imena mjeseci pišu u genitivu. Na hrvatskom se dosljedno upotrebljava genitiv. Međutim, nisam siguran jesu li se bosanski i srpski normativisti bavili ovim pitanjem. Dakle, 10. august 2024. ili 10. augusta 2024? :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:24, 10 august 2024 (CEST) :U bosanskom je tu nominativ: 10. august. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:23, 11 august 2024 (CEST) == Nazivi na bosanskom jeziku vs službeni naziv == Kolega, tražim od vas da se odlučite više hoćete li koristiti nazive prema pravopisu bosanskog jezika ili službene nazive. Ako je "Predstavnički dom" službeni naziv institucije na bosanskom jeziku, a ispravno je "Zastupnički", red bi bio da se odluči šta će se koristiti. Ne možete ostavljati nazive članaka kako Vam se ćefne. Dakle, ako smo prihvatili naziv "Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine" službeno da je takav na bosanskom jeziku, a pravopisno treba biti "Zastupnički", zašto se uporno ostale stvari ispravljaju. Prihvatili smo da je to "politička nepismenost", međutim zašto je onda skraćenica Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine službeno CIK BiH, a ispravlja se u CIKBiH. CIK se nigdje ne potpisuje tako, te nema smisla da pravilo važi za jednu, a ne važi za drugo. Slično i za nedavno brisanje za [[SPU BiH]]. Stranka se tako izjasnila u statutu, upisana u CIK-ovu bazu podataka, a čak i u sudski registar. Odlučite se da li da se pišu službeni nazivi, skraćenice i sl. ili pravopisno ispravni, kako ne bi dolazilo do dodatnog posla, lijep pozdrav. [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] ([[Razgovor s korisnikom:Z1KA|R]]) 15:19, 8 septembar 2024 (CEST) :Budući da je ovo projekt na bosanskom jeziku, onda bi jezik trebao imati prednost nad politikom jer ga se u politici ne drže koliko bi trebali (politika nema obrazovnu ulogu, za razliku od enciklopedije). A ja često nešto uradim kao primjer, s pretpostavkom da će zajednica dalje preuzeti jer se ne bavim svim područjima niti to mogu. Svi registrovani korisnici mogu preimenovati članke. Ali nije da ne stoje i tvoje riječi. Hvala ti na napomeni. :A ovo za akronime: kako bi, npr., izgledalo "DO RH"? Akronimi predstavljaju '''jedan pojam''' koliko god riječi bilo u njegovom punom nazivu i zato je razmak greška. Ali ko bi to objasnio zvaničnicima? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:16, 9 septembar 2024 (CEST) ::Nigdje ne piše da se mora biti pismen kada se piše pravilnik, zakon ili statut. 😂 [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] ([[Razgovor s korisnikom:Z1KA|R]]) 18:02, 9 septembar 2024 (CEST) == Results from the survey about the tools on Wikimedia projects by the CEE Hub == Hi everyone, During August 2024, we sent you a survey about the tools, so now we would like to bring to your attention the conclusions and results from the survey, which you can explore on this '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Tools|Meta page]]'''. I hope you will enjoy exploring the mentioned tools on the page, along with other conclusions from the survey. Thanks for your time, and we will continue working on this important topic. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:09, 7 oktobar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tools&oldid=27177596 --> == Aljikin i Co. == Popravim ja s AWB-om. Pozdrav [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 12:43, 23 oktobar 2024 (CEST) == Razlog brisanja članka Željka Prša? == Ako mogu dobiti detaljan opis razlog(a) zašto je postavljeni članak obrisan? Hvala [[Korisnik:Cocco Loco|Cocco Loco]] ([[Razgovor s korisnikom:Cocco Loco|razgovor]]) 09:18, 5 novembar 2024 (CET) :Bio je urađen kao korisnička stranica, ne kao članak. Prije rada na Wikipediji treba se upoznati s njegovim osnovama. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:11, 5 novembar 2024 (CET) == Šablon:Izraelsko-palestinski konflikt == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] dobro bi bilo kada bismo imali šablon kao što je [[en:Template:Israeli–Palestinian conflict|ovaj]]. Pomoglo bi u jezičkoj standardizaciji naziva, imena i sl, pa kada i ako stigneš. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:37, 28 novembar 2024 (CET) :Morat će malo sačekati, ali doći će na red. Dodatak: {{Spomeni|Srđan}} Vidim sad da ovaj ima "invoke" u kodu, pa ću te morati pozvati u pomoć za taj dio. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:42, 28 novembar 2024 (CET) ::{{Spomeni|KWiki|Panasko}} urađena je osnova ([[Šablon:Izraelsko-palestinski sukob]]), sad još treba prevesti nazive. --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 13:20, 28 novembar 2024 (CET) == Zahvale == Hvala kolega na medalji. Priznanja uvijek znače :) [[Korisnik:AdnanSa|AdnanSa]] ([[Razgovor s korisnikom:AdnanSa|razgovor]]) 15:06, 18 decembar 2024 (CET) == Thank you for being a medical contributors! == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> {| style="background-color: #fdffe7; border: 1px solid #fceb92;" |rowspan="2" style="vertical-align: middle; padding: 5px;" | [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|130px]] |style="font-size: x-large; padding: 3px 3px 0 3px; height: 1.5em;" |'''The 2024 Cure Award''' |- | style="vertical-align: middle; padding: 3px;" |In 2024 you '''[[mdwiki:WikiProjectMed:WikiProject_Medicine/Stats/Top_medical_editors_2024_(all)|were one of the top medical editors in your language]]'''. Thank you from [[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med]] for helping bring free, complete, accurate, up-to-date health information to the public. We really appreciate you and the vital work you do! Wiki Project Med Foundation is a [[meta:Wikimedia_thematic_organizations|thematic organization]] whose mission is to improve our health content. '''[[meta:Wiki_Project_Med#People_interested|Consider joining for 2025]]''', there are no associated costs. Additionally one of our primary efforts revolves around translating health content. We invite you to '''[https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php try our new workflow]''' if you have not already. Our dashboard automatically [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/leaderboard.php collects statistics] of your efforts and we are working on [https://mdwiki.toolforge.org/fixwikirefs.php tools to automatically improve formating]. |} Thanks again :-) -- [[mdwiki:User:Doc_James|<span style="color:#0000f1">'''Doc James'''</span>]] along with the rest of the team at '''[[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med Foundation]]''' 07:24, 26 januar 2025 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_Other_Language_Editors_2024&oldid=28172893 --> == Blokada - Vandalizam == Postovani KWiki Molio bih za pomoc i podrsku(eduaciju). Član sam Wikipedie na bosanskom jeziku skoro pola godine, sa namjerom da dam doprinos. Imao sam aktivnosti koje su prihvaćene i podržane. 1.feb.25 sam objavio članak Porodica Kulenović, sa namjerom doprinosa i povezivanja više članaka na temu pojedinih članova porodice Kulenović. Referirao sam se na slićne članke na wikipediji drugh jezika. Odmah po objavi je članak izbrisan i moja IP adresa blokirana bez objasnjenja. To je ucinio administrator AnToni. Pisao sam mu elektronsku poruku i uopce nije odgovorio. Proslijedjujem tekst kojim sam mu se obratio: "Predmet: Žalba na neopravdanu blokadu računa Poštovani, Obraćam vam se povodom blokade mog računa Samo22pedia na Wikipediji, koja je izvršena bez prethodnog upozorenja. Aktivno doprinosim Wikipediji već šest mjeseci, pri čemu sam se striktno pridržavao svih pravila zajednice i smjernica za uređivanje. Razlog naveden u obavijesti o blokadi je “vandalizam”, što kategorički odbacujem kao neutemeljenu optužbu. Moji nedavni doprinosi uključivali su objavu informacija o porijeklu jedne poznate bosanske porodice na dvije stranice, referirajuci se na slicne objave na Wikipediji, pri čemu sam koristio pouzdane izvore i slijedio enciklopedijski stil pisanja. Molim da preispitate odluku o blokadi mog računa, kao i konkretne razloge koji su doveli do nje. Također bih cijenio detaljno obrazloženje o eventualnim spornim izmjenama, kako bih mogao dodatno pojasniti svoj rad i, ako je potrebno, izvršiti korekcije u skladu s pravilima Wikipedije. Zahvaljujem na vašem vremenu i nadam se pravednom rješenju ovog nesporazuma. Srdačno, Samo22Pedia" Molio bih Vas za pomoc, podrsku i objasnjenje. Hvala unaprijed [[Korisnik:Samo22pedia|Samo22pedia]] ([[Razgovor s korisnikom:Samo22pedia|razgovor]]) 11:47, 8 februar 2025 (CET) :Možda je mislio, ali još nije stigao (svako ima obaveze i van Wikipedije). {{Spomeni|AnToni}}, možeš li odgovoriti? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:30, 8 februar 2025 (CET) == Feminism and Folklore 2025: Important Updates for Organizers & Jury == Hello Community Organizers and Jury, Thank you for organising Feminism and Folklore writing competition on your wiki. Feminism and Folklore is the largest Wikipedia contest organized by community members. We congratulate you in joining and celebrating our cultural heritage and promoting gender equality on Wikipedia. To encourage boost for the contributions of the participants, we're offering prizes for Feminism and Folklore local prizes. Each Wikipedia will have three local winners: # First Prize: $25 USD # Second Prize: $20 USD # Best Jury Article: $15 USD All this will be in '''gift voucher format only'''. Prizes will only be given to users who have more than 5 accepted articles. No prizes will be given for users winning below 5 accepted articles. Kindly inform your local community regarding these prizes and post them on the local project page The Best Jury Article will be chosen by the jury based on how unique the article is aligned with the theme. The jury will review all submissions and decide the winner together, making sure it's fair. These articles will also be featured on our social media handles. We're also providing internet and childcare support to the first 75 organizers and Jury members for those who request for it. Remember, only 75 organizers will get this support, and it's given on a first-come, first-served basis. The registration form will close after 75 registrations, and the deadline is <nowiki>'''</nowiki>March 5, 2025<nowiki>'''</nowiki>. This support is optional and not compulsory, so if you're interested, fill out the [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeum8md6FqHY1ISWRLW5bqOAv_lcd1tpVtMMZfWKRDU_IffLQ/viewform?usp=dialog Form] Each organizer/jury who gets support will receive $40 USD in gift voucher format, even if they're involved in more than one wiki. No dual support will be provided if you have signed up in more than one language. This support is meant to appreciate your volunteer support for the contest. We also invite all organizers and jury members to join us for Advocacy session on '''Saturday, Feb 28, 2025'''. This session will help you understand the jury process for both contests and give you a chance to ask questions. More details are on [[Event:Telling untold stories: How to document gendered narratives in Folklore on Wikipedia|Event:Telling untold stories: How to document gendered narratives in Folklore on Wikipedia - Meta]] Let's celebrate our different cultures and work towards gender equality on Wikipedia! Best regards, Stella and Tiven Wiki loves folklore international team [[User:SAgbley|SAgbley]] ([[User talk:SAgbley|talk]]) 04:39, 25 February 2025 (UTC) <!-- Message sent by User:Joris Darlington Quarshie@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joris_Darlington_Quarshie/Community_Prizes&oldid=28309519 --> == Infokutija == Zdravo, možeš li u infokutiji [[Šablon:Infokutija etnička grupa]] ispred parametara regija1, regija 2... unijeti opciju ''regioni sa značajnom populacijom'' jer to fali šablonu. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 15:48, 15 mart 2025 (CET) :Zamolit ću [[Korisnik:Semso98|Šemsu]] ili [[Korisnik:Srđan|Srđana]]; bit će urađeno kad uhvate. P. S.: "Znatnom", ne "značajnom". [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:33, 15 mart 2025 (CET) :: {{odgovor|Marco Mitrovich}} Već postoji parametar za to: <code>popmjesta</code>, samo što nije dokumentirano jer se preporučuje upotreba pojedinačnih parametara (regija1, pop1, ref1, regija2, pop2, ref2, itd.). – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 18:11, 15 mart 2025 (CET) Korisnik Antoni je obrisao stranice o Turcima i Srbima na Kosovu koje sam napravio. Nije uopće objasnio šta ne valja? [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 18:32, 15 mart 2025 (CET) == Čaršija == Zamolio bih te da reagiraš jer AnToni radi što želi bez validnog objašnjenja, uopće ne komunicira sa mnom samo briše i uklanja. Ne dozvoljava mi radit. [https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:%C4%8Car%C5%A1ija Pogledaj čaršiju]. == [[Protij]] == Hej, hej, KWiki! Radimo na usklađivanju terminologije o hemijskim elementima na sh.WP. Slučajno sam naišao na članak [[Protij]] ovdje. Ako je ''tritium'' [[tricij]], onda bi i ''protuim'' trebao biti [[procij]]. Struna također navodi [http://struna.ihjj.hr/naziv/procij/34447/ procij]. Propuštam li nešto? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 02:15, 29 mart 2025 (CET) :Logika je jasna, ali radi sigurnosti treba provjeriti i sa hemičarima (jer možda se ''protij'' ustalio u praksi). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:23, 29 mart 2025 (CET) ::Sad sam provjerio u literaturi. U knjizi ''Hemija koja nas okružuje'' Omera Mahmutovića u izdanju Pedagoškog fakulteta Univerziteta u Sarajevu (2017) stoji sljedeće: "Vodik ima tri izotopa: protijum (procij), deuterijum i tritijum (tricij)." Prvo su navedeni oblici nastali na temelju grčke, a potom oblici nastali na temelju latinske tradicije. U knjizi ''Hemija za prvi razred gimnazije'' Milana Sikirice u izdanju kuće Sarajevo Publishing (1998) stoji: "Običan vodik ima jezgru koja se sastoji od jednog protona. Atomski broj vodika jest jedan. Maseni broj takvog atoma vodika jest također jedan [...]." Tu dakle izbjedavaju imenovanje, ali se, s druge strane, kasnije imenuje "[t]eški vodik ili deuterij" i "tricij". Druge mrežne izvore nisam našao. Google Scholar ne daje rezultate za sajtove s domenom <code>ba</code>, dok se oblik "procij" velikom većinom javlja na sajtovima s domenom <code>hr</code>. Oblik "protij" na sajtovima s domenom <code>hr</code> javlja se gotovo marginalno. To je što sam iskopao. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21:14, 29 mart 2025 (CET) == Deleting photos == Hi! I noticed you deleted one of the files uploaded by Haka-Taka. I wonder if more of the files on [[Posebno:Spisak_datoteka/Haka-Taka]] should be deleted too? If you have time to have a look it would be great! [[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 16:36, 8 april 2025 (CEST) :I am pinging our [[Korisnik:Semso98|pic-guy]]; :) he will know more. I delete pictures when they are already marked for the deletion. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:02, 8 april 2025 (CEST) :: I love it! You have a pic-guy! All wikis should have one... Or two... :-) --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 22:08, 8 april 2025 (CEST) :::It's unofficial, of course. :-) But for a period in the past he really did a lot regarding the pictures. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:31, 8 april 2025 (CEST) ::::As long as it works :-D I created [[Korisnik:MGA73/Status]] and will try to locate files without a license. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 07:13, 9 april 2025 (CEST) Hello again! Just as info I have now updated [[Korisnik:MGA73/NoLicense]] and I think many of the 103 files are missing a license. If you know any of the users on the list is still active you are very welcome to tell them to check and fix the files. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 19:34, 10 april 2025 (CEST) :I have put it on the [[Wikipedia:Čaršija#Slike_bez_licence|Village pump]], to include all administrators (and other users). The more – the merrier. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:32, 11 april 2025 (CEST) ::Very good! Yes it is much easier when more people help. For example the files in [[:Kategorija:Svi slobodni mediji]] should be moved to Commons if they really are free (I'm not sure about the stamps). --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 16:04, 11 april 2025 (CEST) Hi! Can you perhaps fix [[Šablon:Sporna autorska prava]] and [[Šablon:Izvor slike]] so they do not suggest GFDL? They should suggest Creative Commons instead. Wikipedia have used Creative Commons since 2009 :-) And if you spot any other pages on [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?search=GFDL&title=Posebno%3APretraga&profile=advanced&fulltext=1&ns4=1&ns8=1&ns10=1 this search] you are ofcourse welcome to fix. I fixed some but the two above are protected. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 15:02, 17 april 2025 (CEST) :{{Spomeni|Srđan}}, {{Spomeni|Semso98}}: Koji prvi vidi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:03, 17 april 2025 (CEST) {{Spomeni|MGA73}}: I’ve cleaned up [[Korisnik:MGA73/NoLicense]] significantly. There are still a few files left that I’m unsure how to handle (some pictures taken from flickr), plus those uploaded by Yahadzija ([[:meta:Requests for comment/Global ban for Yahadzija|global ban]]) and his sock puppet accounts (21775198.138-dopisnik, Confused&Creasy, Crazy&confused, Haka-Taka, Pustahyja, Neosamuray, Procuratorac, Кон-Диос). Tbh, I’m not sure what to do with the files from those accounts, especially since one of the main reasons for the global ban was the user’s repeated failure to understand copyright laws.--[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 18:40, 17 april 2025 (CEST) :Take the safe route and delete them. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:08, 17 april 2025 (CEST) :: {{Spomeni|Semso98}} Thank you. I updated the list (down to 26 files). Maybe some of the files on [[Korisnik:MGA73/GFDL]] should be deleted too then if uploader did not understand about copyright. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 20:10, 17 april 2025 (CEST) == Premještanje stranica i WikiPodaci == Pozdrav KWiki, kada premjestiš stranicu tako da se ispravi ili prevede raniji naziv s engleskog, dobra praksa bi bila da se ispravi i naziv (label) na WikiPodacima da nam to priča jedno s drugim. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:34, 17 maj 2025 (CEST) :Znam, ali teško je mozgu da sve pohvata u svakom pojedinom slučaju. (Imam više od 20.000 izmjena samo tamo.) Hvala ti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:06, 17 maj 2025 (CEST) ::Sve znam, nije ovo kritika niti pravilo nego mali podsjetnik [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:14, 17 maj 2025 (CEST) == Share Your Feedback – Wiki Loves Ramadan 2025 == Dear KWiki Thank you for being a part of '''[[m:Special:MyLanguage/Wiki Loves Ramadan 2025|Wiki Loves Ramadan 2025]]''' — whether as a contributor, jury member, or local organizer. Your efforts helped make this campaign a meaningful celebration of culture, heritage, and community on Wikimedia platforms. To help us improve and grow this initiative in future years, we kindly ask you to complete a short '''feedback form'''. Your responses are valuable in shaping how we support contributors like you. * '''Feedback Form:''' [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdXEtaqszxcwmTJa8pGT60E7GDtpbssNadR9vZFVFbLicGFBg/viewform Submit your feedback here] * '''Deadline to submit:''' 31 May 2025 It will only take a few minutes to complete, and your input will directly impact how we plan, communicate, and collaborate in the future. Thank you again for your support. We look forward to having you with us in future campaigns! Warm regards,<br/> ''Wiki Loves Ramadan International Team'' 10:51, 19 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/Participants&oldid=28751574 --> == Join us at the Next CEE Catch up! Learn about Temporary accounts! == Hi everyone, We want to announce the tenth '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Catch up|CEE Catch Up]]''' session, which will be dedicated to the '''Temporary accounts''', as this important change is going to affect every Wikipedia soon, so it is important for patrollers and functionaries like you to understand this change. On wikis where temporary accounts are enabled, IP addresses of unregistered editors are not visible publicly. Only those who fight spam, vandalism, harassment and disinformation have access to IP addresses there. The session will take place on '''10th of June 2025, 18:00-19:00 CEST''' (check your ''[https://zonestamp.toolforge.org/1749571200 local time]''). If you are interested in this topic, then '''[[:m:Event:CEE Catch up Nr. 10 (June 2025)|sign-up for the session here]]'''. [[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 13:17, 29 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == Južna Srbija == Pozdrav, KWiki. Da li ja mogu ovdje na miru uređivat teme vezane za moj kraj, Južna Srbija, a da ih drugi admin ne uklanja i briše, pošto je tako preporučeno sa mete? [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 06:10, 13 juni 2025 (CEST) : Vjerovatno ti treba kontekst za ovo. Mitrović je Odboru za Univerzalni kodeks ponašanja na Meti [[:m:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Cases/Sysop abuse on Bosnian Wikipedia|prvo prijavio Tonija]], pa onda [[:m:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Cases/2025/Sysop abuse on Croatian Wikipedia|novog admina Hijerovita sa hr.wiki]]. U oba slučaja, zahtjevi su mu jednoglasno odbijeni. Inače, Mitroviću, preporučeno ti je da se obratiš drugim administratorima da pogledaju šta se dešava, a ne da tražiš ''carte blanche'' da ti niko tvoje izmjene ne smije dirati, što je svakako nemoguće garantirati jer bilo koji drugi korisnik (koji nije admin) može izmjene vratiti ako smatra da nisu dobre. Ako zaista misliš produktivno doprinositi projektima, bit će ključno demonstrirati napredak u pristupu uređivanju. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 10:01, 13 juni 2025 (CEST) :Dok god radi u skladu s pravilima i smjernicama Wikipedije i drži se neutralne tačke gledišta, bilo ko može doprinositi. Svako ima pravo na lične stavove, ali njima nije mjesto u člancima. Koliko vidim, i sam to kažeš, pa, eto, nastavi pisati članke. Korisnije je od raspravljanja u svakom slučaju. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:47, 14 juni 2025 (CEST) Prvo, zamoliću Srđana da ne ide za mnom, smešno je. Drugo, ''carte blanche'' je tvoj mišljenje, a šta da očekujem od osobe koja je izmislila da sam sve admine na bs.viki nazvao "korisnim budalama". Tako, lepo ću te zamoliti da mi se samo kad je neophodno obraćaš. Treće, pravo da izrazim svoje misljenje na svojoj stranici imam (naravno bez vulgarnossti i slično) to što smatram da Južna Srbija može biti nezavisna je moj lični stav, tebi ako se ne sviđa okreni glavu. Bitno je da to ne unosim u članke da Južna Srbija treba biti nezavisna, članci se samo gledaju. Uostalom, neću samo uvijek uređivat članke vezane za jug. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 15:31, 13 juni 2025 (CEST) :upravo i jeste problem iznošenje vlastitog mišljenja na enciklopediji. Imamo pravo i obavezu ići za svakim, koliko nam vrijeme dopušta. Sve se gleda, ne samo glavni prostor, i nema okretanja glave. [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 08:09, 14 juni 2025 (CEST) Toliko ima šablona o stavovima za autonomije i nezavisbosti raznih teritorija u svijetu, tako da ni nije jasno zašto AnToni diže toliku frku oko Južne Srbije, kad je to samo na mojoj stranici. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 16:14, 13 juni 2025 (CEST) Antoni opet tera po starom, uklanja briše, radi šta hoće, sve je referencirano i neutralno. Ovo stvarno nema smila. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 14:50, 18 juni 2025 (CEST) :Nadam se da ćeš ti ili neko od drugih admina reagirati, uklanja i briše ono što su pisali naučnici, ovo žalosno. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 15:31, 18 juni 2025 (CEST) ::Naučnici i intelektualci (i to eminentni) sastavili su i [[Memorandum SANU]], (p)a do čega je to dovelo? Dakle, i naučnike treba provjeravati, pogotovo historičare i pogotovo na našim prostorima jer svako ima svoje viđenje nečega iz historije. Ako neko u radovima tvrdi jedno o nekoj temi, a neko drugi drugačije, onda treba navesti oba stava (s referencom). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:31, 18 juni 2025 (CEST) Kakav Memorandum SANU, samo skreces sa teme. Kakve to ima veze sa pojmom Juznjaci i torlackim dijalektom? Cime je on "proverio" bilo sta? Samo piše "neenciklopedijski" jer argumente nema. Očito je da ga branis sa nekakvim Memorandumom koji nema veze sa Južnom Srbijom. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 18:08, 18 juni 2025 (CEST) :Ne branim; precizno sam se izrazio. Pozvao si se na akademike, naučnike, historičare kao da je njihova riječ nedodirljiva, pa sam naveo primjer šta ideologija može uraditi od takvih umova. U prijevodu: ni oni nisu uvijek neutralni u svojim knjigama i radovima (iako bi trebali biti). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:23, 18 juni 2025 (CEST) == Sarajevo Film Festival stranica == Kako i kome da pošaljem odobrenje za korištenje teksta sa oficijalne stranice Sarajevo Film Festivala? Ja sam zaposlena u Press Officeu Festivala i trebam unaprijediti Wikipedija stranicu [[Korisnik:Adnasaida|Adnasaida]] ([[Razgovor s korisnikom:Adnasaida|razgovor]]) 15:36, 7 juli 2025 (CEST) :Nisam ni ja siguran kako to tačno ide jer je dosad bivalo vrlo rijetko, a i poodavno (i uglavnom se slalo s Wikipedije prema nekome). [[Korisnik:AnToni|Toni]], sjećaš li se ti? [[Wikipedia:Dozvole|Ovdje]] su primjeri, ali ne znam jesu li od neke pomoći. A tekst se ne smije doslovno kopirati bez dozvole, ali se zato smije prerađivati / prepričavati / preformulisati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:23, 7 juli 2025 (CEST) == Growth features - Mentorship and Community updates == ​Hi everyone, Wikimedia Foundation worked on evolving some of the growth features, primarily dedicated to the newcomers in our movement and communities. If you do not know, everyone can access them, activating them from Preferences (in the below of the page). You can learn about these features '''[[mw:Growth|here]]'''. CEE Hub is contacting you (patrollers/admins) directly as we would like to bring to your attention two of these features that we think can be useful for your community: '''[[mw:Growth/Mentor dashboard|Mentorship]]''' and '''[[mw:Growth/Community Updates|Community Updates]]'''. We noticed that the majority of the CEE language editions of Wikipedia does not have active one of these features, so we are encouraging you to check whether your wiki has these features and if not to begin community discussion if you want to introduce them to your editors. If you want to check it, you need to go to the Special:CommunityConfiguration page on your wiki, where all of the growth features are listed. If you need more support with this, please contact Growth team [[mw:Growth/Team|here]]. --[[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 14:28, 16 juli 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == Slika == U čemu je problem sa slikom Munevere Zulfikarpašić? Zar niste previše KWiki? : Napisao sam razlog brisanja, ali ne pratite. Dakle, nije naveden izvor, a to je obavezna stavka. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:20, 21 juli 2025 (CEST) == Promjena prava == Da bi promjena prava djelovala kolega se mora odjaviti i ponovo prijaviti. Onda radi! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 16:16, 28 juli 2025 (CEST) == ''Sitenotice'' == Hej, hej, KWiki! Bi li mogao ukloniti ''sitenotice''? Projekt je gotov. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16:27, 3 august 2025 (CEST) :A koji je sad link za Wikirječnik? Treba i njega korigovati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:32, 3 august 2025 (CEST) ::Hvala! Što se tiče Wikirječnika, pričekao bih još malo, da LangCom zatvori raspravu na Meti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16:34, 3 august 2025 (CEST) == Australijski->Australski == [[Korisnik:KWiki|Kwiki]] treba li ispraviti australijski u australski? Pretraživanjem vidim da se australijski koristi u 500+ članaka pa možda je kandidat za bota? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:36, 6 august 2025 (CEST) :"Australski" ima prednost za naslove članaka, ali oboje je dozvoljeno, tako da nema potrebe za takvim izmjenama u cijelom tekstu. Gdje naletiš, promijeni ručno (a i ne moraš). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:31, 6 august 2025 (CEST) ::australski ima prednost i u nazivima kategorija? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:39, 6 august 2025 (CEST) :::Ako ima u člancima, onda ima i u kategorijama. (Izvini na kašnjenju - bio sam odsutan nekoliko sati.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:48, 6 august 2025 (CEST) ::::ja volim da potvrdimda ne bih vraćao puno stranica. Mislim da sam sve prebacio [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:08, 6 august 2025 (CEST) == Prevod tehničkih termina == E, pišem prevode nekih, takoreći, "tehničkih" članaka (nešto za mobilne mreže i neke članke o bežičnim tehnologijama; valja se malo ponovo aktivirati), ali ne znam šta raditi s određenim izrazima. Npr. kako bi preveo "5G NR frequency band"? Riječ je naravno o frekvencijskom pojasu koji se koristi za mreže vrste 5G NR, ali kako bi se to moglo uklopiti u, tipa, "list of 5G NR frequency bands" ili generalno u neku sintagmu? Isti slučaj za "Wi-Fi network", "IPS LCD screen", "LTE network" itd. Nadam se da razumiješ šta pitam. :-) [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:24, 12 oktobar 2025 (CEST) :Uh... Tu baš dolazi do izražaja razlika u strukturi jezika. Zato ovakvi nazivi obično budu kilometarski kad se cijeli prevedu. Vidim da su na SR "band" preveli "opseg". Možda "Spisak frekvencijskih opsega mreže 5G NR" (ako je to mreža)? A ovo ostalo: prevesti dijelove koji se mogu normalno prevesti: "Wi-Fi mreža", IPS LCD-ekran/zaslon", "LTE-mreža". Ne znam šta bi čovjek drugo. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:38, 12 oktobar 2025 (CEST) :Nije žurba, ali, kad mogneš, prevedi [[:commons:File:Schema communication generale jakobson.png|ovu sliku]]: :* ''Destinateur (expressive)'' = ''Pošiljalac (emotivna)'' :* ''Message (poétique)'' = ''Poruka (poetička)'' :* ''Destinataire (conative)'' = ''Primalac (konativna)'' :* ''Contexte (référentielle)'' = ''Kontekst (referencijalna)'' :* ''Contact (phatique)'' = ''Kanal (fatička)'' :* ''Code (méta-linguistique)'' = ''Kod (metajezička)'' :[[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:15, 14 oktobar 2025 (CEST) == Petrosjanov citat == Pozdrav! Pišem ti u vezi Petrosjanova citata koji si naveo načinivši stranicu o [[Wilhelm Steinitz|Wilhelmu Steinitzu]]. Navodim citat: ''Značaj Steinitzovog učenja je u tome što je on pokazao da šah u principu ima jasno definiranu logičku strukturu.'' Zanima me sjećaš li se izvora, knjige iz koje je izdvojen? Petrosjan nije mnogo pisao, čini mi se da mu je jedina ukoričena knjiga ona koju je spremio pripremajući se za radijske lekcije pri kraju svojega života (zapravo, umro je prije samog izdavanja iste), a ne znam je li njegov diplomski rad, u kojem diskutira vezu između filozofije i šaha, dostupan online. Svakako bih ga volio pročitati. Možda je citat izdvojen upravo iz njega? Pohvaljujem tvoj članak o Steinitzu jer je, iako kratak, napisan srdačno i s očitim respektom prema velikom Austrijancu. Nisam provjeravao, ali vjerujem da si na ovoj inačici Wikipedije doprinio i mnogim drugim člancima o velikim šahistima iz bogate šahovske povijesti. I sâm sam uložio dosta truda i ljubavi u članke o Laskeru i Capablanci na hrvatskoj Wikipediji (članak o Laskeru neskromno smatram ponajboljom njegovom monografijom dostupnom online), ali neopravdano sam zapustio Steinitza i Aljehina. Morphyja i ostale velikane da i ne spominjem. Svaka pomoć ili sugestija u pisanju tih članaka bila bi mi dobrodošla. — [[Korisnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] ([[Razgovor s korisnikom:Šaholjubac|razgovor]]) 13:43, 24 oktobar 2025 (CEST) :Zapravo su već bili napisani prije mene (većinom kopirani od komšiluka). :) Koliko se sjećam, moje izmjene bile su manjeg obima. Samo sam Aljehina uradio (tj. bosnizirao sa SR Wiki jer su oni prevodili s EN, pa nije bilo smisla ponovo prevoditi). A već godinama ne "posjećujem" šahiste, više sam radio otvaranja, neke partije, trun se dotakao problemskog šaha... Inače, velika hvala na javljanju; i ja sam šaholjubac, ali i administrator, pa nemam vremena posvetiti se šahu koliko bi srce htjelo. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:27, 24 oktobar 2025 (CEST) == Invitation for a session "Tools and features for Users with Extended Rights" == Hi, you are receiving this invitation as you are either patroller and/or admin in your community and [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is preparing a session called '''Tools and features for Users with Extended Rights''', which we think that it will be interesting for you. The session is organised by the CEE Hub along with Wikimedia Foundation’s Movement Communications regional specialist Natalia Szafran-Kozakowska. Speakers in the session are Product Managers and Software Engineers from Wikimedia Foundation, so you will hear recent updates, new developments, and they will answer questions. So, please think what you want to ask them and come to the session. The session will be held on '''Tuesday, December 2nd, 2025 at 17:00 CET'''. Please register yourself '''[[:m:Event:CEE Catch Up: Tools for Users with Extended Rights|here]]'''. If you have any questions, please contact me. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:44, 19 novembar 2025 (CET) (on behalf of the CEE Hub) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=29165186 --> == Jubilarni clanci == {{Spomeni|KWiki}} znaš li ti koji je link na stranicu gdje nam se nalaze jubilarni clanci, nor 90.000-ti, 91.000-i sl? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:06, 22 novembar 2025 (CET) :[[Wikipedia:Novosti|Znam]]. :-) Eto ga u Nedavnim, u "Drugim alatima za pregled" (pod "Wikipedia"). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:20, 22 novembar 2025 (CET) == Automatski pregledani prijedlog == {{Spomeni|KWiki}} sta mislis da Astrameri dodijelimo Automatski pregledan, pregledao sam njene doprinose slučajnim uzorkom i nisam vidio ništa sporno. Riječ je o osobi koja je duže vremena tu, i pokriva značajne teme. Ima prostora za napredak u smislu korištenih šablona, ali sve u svemu mislim da mozemo dodijeliti ovu rolu. Pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:47, 7 januar 2026 (CET) :Uvaženo. Mogao si i sam, ali znam osjećaj kad si "svjež". :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:37, 7 januar 2026 (CET) == Članak Aleksa Đukanović == zdravo @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] Možeš li pregledati ovaj članak i objaviti ga? [[Aleksa Đukanović#]] Eventualno reci ako treba još nešto da dopunim? članka je relevantan, ima ga i na srpskoj, Hrvatskoj, ruskoj, engleskoj, njemačkoj Vikipediji . Hvala unaprijed. [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 15:48, 1 april 2026 (CEST) :Pozdrav, :Članak je objavljen, samo je nepregledan. Kada dođe na red neko od administratora će isti pregledati i označiti ga kao takav. :Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:55, 1 april 2026 (CEST) qtd3ei71ey76zxq0jmyx0imimi1qqeq 3822053 3822052 2026-04-01T13:58:31Z Vogoje2 170692 /* Članak Aleksa Đukanović */ odgovor 3822053 wikitext text/x-wiki <div style="float: left;">{{ombox|small=yes|text={{nowrap|BS: '''Odgovaram na poruku tamo gdje se i postavi!''' <br><br>EN: '''I respond to messages at the same place where they have been written.'''}}|type=content}}</div>{{-}} <!-- <big>{{citat|BS: '''Korisnik će uglavnom biti odsutan sljedećih mjeseci zbog poslovnih obaveza i (privremenog) preseljenja.''' <br><br>EN: '''This user will be mostly absent in the next months due to work obligations and (temporary) relocation.'''}}</big> --> <big>'''<br> Napomena: Politička pitanja zabranjena (ex-Yu politika), tj. neću se obazirati na njih. <br> Za novu temu koristite opciju "Dodaj temu". Hvala na razumijevanju.'''</big> {{Korisnik:EdinBot/Arhivirati |brojač = 4 |indeks = Razgovor s korisnikom:KWiki/Arhive |maks_starost_teme = staro(30d) |arhiva = Razgovor s korisnikom:KWiki/Arhiva %(brojač)d |zaglavlje_arhive = {{RazgovorArhiva}} }} == Nekropola stećaka == Šta misliš da uskladimo nazive članaka:<br> na primjer:<br> [[Nekropola stećaka Radimlja]] --> Nekropola stećaka "Radimlja"<br> [[Nekropola Dugo Polje]] --> Nekropola stećaka "Dugo Polje"... ili imaš neku drugu ideju!? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 09:51, 5 april 2017 (CEST) : Navodnici nisu potrebni. A nazivi bi mogli biti ujednačeni na, npr., "Radimlja (nekropola)", "Dugo polje (nekropola)" (malo P ako je baš polje, veliko P ako je naselje), u skladu s praksom (da prvo ide pojam, pa dodatna odrednica), a ovo ostaviti preusmjerenja (samo prijedlog, nije nikakvo naređenje :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:17, 5 april 2017 (CEST) ==Napravljen čvor== ...gotova stvar...--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 13:48, 10 april 2017 (CEST) Ako si u prilici tamo gdje pronađeš promijeni u samo Logarska dolina , sa malim slovom, bez Ljubno u zagradi. Pozdrav.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 13:48, 10 april 2017 (CEST) U odnosu na površinu naselja i nadmorsku visinu pretpostavljam da se ski-staza nalazi u naselju Planina, ali nisam siguran.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 14:01, 10 april 2017 (CEST) == Pregled izmjena == [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=San_Marino&type=revision&diff=2759526&oldid=2588696 Ova izmjena] ne bi trebala biti odobrena tek tako. Razlog: [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=San_Marino&oldid=2759526]. Selam --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 08:50, 15 april 2017 (CEST) Uradio sam više izmjena na stranici https://bs.wikipedia.org/wiki/Kopnena_vojska_Bosne_i_Hercegovine . Najvećim dijelom se odnose na novoformiranu tabelu, i podatak o donaciji Tenkova iz Turske za sta se na nekim stranim portalima tvrdilo da je donacija Egipta pa je nastala zabuna. LP --[[Korisnik:Knockknock2|Knockknock2]] ([[Razgovor s korisnikom:Knockknock2|razgovor]]) 19:23, 25 mart 2018 (CEST) == Zvono kao spas == Stvarno se tako zvala serija? Ja se ne sjećam nikako, ničega (a pogledao sam na YT neke kadrove).--سلام - <font style="white-space:nowrap;text-shadow:#05df78 0.1em 0.1em 1.0em,#01796F -0.1em -0.1em 1.5em;">[[Korisnik:C3r4|C3r4]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>r2d2</sup>]]</font> 07:51, 25 april 2017 (CEST) : Bila davno na OBN-u, ako me pamćenje ne vara. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 08:00, 25 april 2017 (CEST) ==Smijem li da pitam== šta je korisnik-bot ?--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 13:28, 9 maj 2017 (CEST) : A zašto ne bi smio? :-) Ovo sam ti privremeno dodijelio jer si mašallah vrijedan, :-) pa da Nedavne ne bi bile zatrpane, tj. da je lakše pratiti šta rade ostali korisnici. Rok je 24 sata, ali slobodno možeš reći kad završiš sve što imaš, pa ću vratiti na staro. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:50, 9 maj 2017 (CEST) O.K., nego mi nešto to "bot" izgledalo nesimpatično :)--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 15:16, 9 maj 2017 (CEST) == Date Translation == I'm sorry... I'm updating this tables on 20+ languages, and tried to use automatic update for dates using online translation service. Date it's not a big deal for an advanced translation system, I thought, but it looks like it is... I would try to change this behavior later. Thanks for remark. https://translate.google.com/?source=osdd#auto/bs/12%20may%202017 - Oktobar :P [[Korisnik:5-hydroxytryptamine|5-hydroxytryptamine]] ([[Razgovor s korisnikom:5-hydroxytryptamine|razgovor]]) 19:03, 16 maj 2017 (CEST) : Hahaha :-) Google Translate for Bosnian is not a good choice, obviously. :-) You '''may''' (pun intended :-)) get better results with Croatian or Serbian (Note: the latter uses Cyrillic letters, but the words are pretty much the same). Specifically, regarding the translation of the names of months, only "May" can be a problem because, in English, it has same letters as the verb "may" (who cares about capitalization? :-)). Here are the Bosnian (and Serbian) names (they are not capitalized in any of our languages): januar, februar, mart, april, maj, juni (SR: jun), juli (SR: jul), august (SR: avgust), septembar, oktobar, novembar, decembar. Croats use Slavic-origin names: siječanj, veljača, ožujak, travanj, svibanj, lipanj, srpanj, kolovoz, rujan, listopad, studeni, prosinac; also, in dates they use genitive case of the name of the month (Bosnians and Serbian use nominative case; btw, we all have seven cases). But you can always use number from 1 to 12. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:59, 16 maj 2017 (CEST) == Ostrva == Ćao, KWiki. Znam da si zauzet, ali evo da ipak napišem, pa odgovori kad stigneš. :-) Pogledaj spisak članaka [[:Kategorija:Ostrva|u ovoj kategoriji]]. Poprilično su šareni nazivi, tj. nisu ujednačeni. Recimo, imamo [[Kajmanska Ostrva]] i [[Kokosova ostrva]] (a obje su teritorije koliko mi se čini), [[Britanska Djevičanska Ostrva]] i [[Folklandska ostrva]] (obje su britanske prekomorske teritorije), [[Farska ostrva]] itd (da ne nabrajam pojedinačno). Zato mi nije baš najjasnije kad treba veliko, a kad malo ili bi trebalo sve velikim, odnosno malim, pa bih volio da pojasniš, pa ćemo srediti po uputstvima :-) (nisam našao da si ranije objašnjavao negdje). – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 15:27, 28 juni 2017 (CEST) : I ja sam bio u dilemi i čak premjestio pojedine nazive, a da nisam bio siguran radim li kako treba (a nije bilo kako treba). Da riješimo ovo: 1) ako je riječ o nezavisnoj državi, sve riječi idu velikim (osim veznika) – npr., Zelenortska Ostrva (uz "Z. Republika"); 2) u svim ostalim slučajevima prva riječ velikim, druga (ili ostale) malim, osim ako je vlastita imenica (npr., [[Američka Samoa]]), naravno (dakle, ide Kajmanska ostrva, Folklandska ostrva, Britanska / Američka Djevičanska ostrva /ovdje je D veliko jer se ostrva svakako zovu Djevičanska/, Kokosova ostrva, Farska ostrva itd. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:38, 2 juli 2017 (CEST) == Padežni oblici == Pogledaj padežne oblike za Wikipediju i Wikipodatke [[Korisnik:Srdjan m/Test1|ovdje]]. Treba li iz instrumentala i/ili lokativa izbaciti prefikse "s" i "o"? – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:09, 29 juli 2017 (CEST) :Da odgovorim umjesto {{FlowMention|KWiki}}-ja (a danas sam ga sreo face-to-face): izbaci to "s" i "o" iz "šablona" ako će to čudo stalno ubacivati prefikse kad god se upotrijebi, iz praktičnog razloga jer bi npr. neko napisao "razgovor o"... a šablon bi dodao opet jedno "o...wikipediji" (npr.) (ako sam dobro skontao KWikija) ;) --- <font style="white-space:nowrap">[[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]]</font> 22:22, 29 juli 2017 (CEST) :: Pokušat ću sâm promijeniti, mada se ne bih čudio da ovi s Phabricatora zatraže da se opet budemo morali izjašnjavati o svakoj sitnici... :/ – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 23:44, 29 juli 2017 (CEST) == Selam == Selam Iskrajne ;) - [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 09:00, 23 septembar 2017 (CEST) : Ve alejkumu selam. A vraćaj se više... :-)) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:02, 23 septembar 2017 (CEST) == Infokutija teniser == Već odavno imam u planu proširiti infokutiju za tenisere i riješiti nekoliko problemčića koji se javljaju u trenutnoj (naprimjer, oznaka za dolare je na početku reda pod "Novčane nagrade" i nazivi parametara nisu baš u skladu s ostalim infokutijama). Možeš li pregledati nazive parametara [[Šablon:Infokutija teniser/igralište/dok|ovdje]] (naprimjer, <code>WHCC</code>, nazive kupova /<code>davis_cup</code>, <code>fed_cup</code>, i tako dalje/ i ovo [[Šablon:Infokutija_teniser/igralište/dok#Dodaci|pod "Dodaci"]])? Samo otvori i izmijeni kako misliš da treba u toj dokumentaciji, a ja ću ostalo uskladiti. :-) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 14:05, 23 septembar 2017 (CEST) : Što se mene tiče, slobodno može bez svega navedenog. :-) Čak sad ovako i ne znam šta je uopće WHCC i WCCC. :-) Zna se šta je najvažnije u tenisu i to neka stoji (seniorska karijera), a o ostalome se može naknadno ako se ukaže potreba. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:49, 23 septembar 2017 (CEST) :: Koliko sam skontao, WHCC je [[:en:World Hard Court Championships|World Hard Court Championships]], a WCCC [[:en:World Covered Court Championships|World Covered Court Championships]]. Možeš u dokumentaciji prebaciti šta misliš da nije najvažnije pod ovo "Dodatno" na dnu, da znam koji kôd da stavljam u članke kad budem ažurirao. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 15:03, 23 septembar 2017 (CEST) ::: Dobro si skontao. Hm... Onda neka kod ipak ostane kakav jest, zbog ovih tenisera i turnira od prije 50 do 100 godina (ako ikad iko napiše članak o nekom). Ionako se ne prikazuje dok se ne popuni. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:57, 23 septembar 2017 (CEST) == Univerziteti == Ako možeš pogledaj [[Šablon:Univerziteti u Austriji|ovaj]] šablon i uredi imena barem nekoliko univerziteta da napravimo neki standard za nazive članaka o univerzitetima. Nisam siguran da li je Univerzitet Beč, Univerzitet u Beču ili Bečki univerzitet i pored toga da li je Tehnološki univerzitet (u) Graz(u) ili Tehnički univerzitet u Graz(u). --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 23:52, 26 septembar 2017 (CEST) == [[:en:FC Zorya Luhansk|FC Zorya Luhansk]] == '''FK Zorja Luhansk''' ili '''FK Zorja Lugansk'''? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 11:36, 29 septembar 2017 (CEST) : Sad-zasad drži(te) se ruskih verzija naziva, a za dalje ćemo vidjeti. Morat ćemo sačekati novu verziju ''Pravopisa'' jer je trenutna stara za ovo pitanje, tj. ni ne spominje ga jer su se tada još svuda koristile ruske verzije ukrajinskih i bjeloruskih imena, naziva, toponima itd. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:13, 29 septembar 2017 (CEST) == [[Transkripcija]] == Ako može usluga u člancima: * {{ok}} [[Autorizovani neutralni atletičari na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]] * {{ok}} [[Bjelorusija na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]] * {{ok}} [[Kazahstan na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]] * {{ok}} [[Kirgistan na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]] * {{ok}} [[Ukrajina na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.]], a ja ću nakon toga prepraviti u člancima. Unaprijed danke sch(preglašeno o)n. :) – [[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 07:51, 26 oktobar 2017 (CEST) : Bit će. A evo ti [http://pravopis.hr/uploads/5-o7.pdf nešto] korisno u vezi s ovim. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 08:47, 26 oktobar 2017 (CEST) :: Kad smo kod SP-a, treba li "autorizirani" umjesto "autorizovanih"? Negdje sam bio ispravio u "autorizirani", pa da znam šta u šta da ispravim. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 10:06, 26 oktobar 2017 (CEST) ::: ''Pravopis'' preferira ''-ir-'', a u svakodnevnoj govornoj praksi u bosanskom češće je ''-ov-'', pa sad šta je tu jače? :-) A valjda ''Pravopis''. :) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:33, 26 oktobar 2017 (CEST) Baci pogled u '''[[:Kategorija:Sport u Okeaniji|ovu kategoriju]]''' i obavjesti me ako bude kakva gramatička greška. --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 19:22, 31 oktobar 2017 (CET) : {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: Treba "''u'' F. Polineziji", na "Nauruu" / "Palauu" / "Tuvaluu" / "Vanuatuu", "u SDM" (ne može se staviti "na" kad su u nazivu "Države" iako je riječ o ostrvima). Dakle, bit će posla. Zato i ti i ostali prvo pitajte, pa onda radite, pa makar nekad ja i ne odgovorio "odmah", uvjetno rečeno (mislim, kad je neki veći broj izmjena u pitanju). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:09, 31 oktobar 2017 (CET) ::Kategorije su napravljene po uzoru na kategorije: [[:Kategorija:Sport na Malti|Kategorija:Sport na Malti]], [[:Kategorija:Sport na Islandu|Kategorija:Sport na Islandu]], [[:Kategorija:Sport na Kipru|Kategorija:Sport na Kipru]], [[:Kategorija:Sport na Farskim ostrvima|Kategorija:Sport na Farskim ostrvima]], [[:Kategorija:Sport na Kosovu|Kategorija:Sport na Kosovu]]... Prepravi glavne kategorije (Kategorija:Sport u/na) a ja ću sporedne ako želiš. Ovih dana sam u gužvi sa vremenom. --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 05:56, 3 novembar 2017 (CET) :::{{urađeno}}: Popravio sam ove što je KWiki naveo (i glavne i potkategorije). – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 12:42, 3 novembar 2017 (CET) ::::"Sport u Portoriku" ili "[https://bs.wikipedia.org/wiki/Kategorija:Sport_na_Portoriku Sport na Portoriku]". [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Saobra%C4%87aj_u_Portoriku&action=history hmm]. :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 08:59, 9 novembar 2017 (CET) ::::: {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: Prije bih rekao da je "na". Provjerit ću svakako u toku dana. A Haiti jest na ostrvu, ali ga dijeli s drugom državom i zato ide "u" (da ne ostanem dužan objašnjenje). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:14, 9 novembar 2017 (CET) ::::::Hvala, KWiki, skontao sam za Haiti kad sam pogledao kartu :) Uglavnom, u kategorijama '''[[:Kategorija:Sport po državama|Sport u (ili na) ...]]''' ako primijetiš grešku javi (ili popravi). :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 12:30, 9 novembar 2017 (CET) ::::::: {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: "...u Togu", ne "...u Togou" (završno "o" je nenaglašeno). I ipak "prevezi" ove iznad NA Portoriko :-) (kad stigneš, naravno; ustvari, ko prvi stigne već; trenutno imam vremena samo da javim). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:53, 20 novembar 2017 (CET) {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: Za Mecklenburg-Zapadno Pomorje: po pravopisu bi trebalo kao što si i bio stavio, samo što, barem meni, to nema toliko logike – npr., kako bismo deklinirali pokrajinu pod nekim nazivom tipa "Bosanska krajina–Podgrmečje"? Bilo bi malo ''off'' pisati, a naročito govoriti "u Bosanska krajina-Podgrmečju". :-) Zato sam dodao ''-u'' na "Mecklenburg" na svoju ruku, po nekoj prirodnoj jezičkoj logici, pa makar i ne bilo po ''ćitabima'' (nisam provjeravao konkretno ovakve slučajeve, ali opće je pravilo da prvi dio polusloženica uvijek ostaje nepromijenjen /npr., džuma-namaz, džuma-namaza, džuma-namazu.../; e sad, ovo nije klasična polusloženica u punom smislu nego samo formalna, pa možda za njih postoji izuzetak; mislim, bilo bi logike). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:56, 14 novembar 2017 (CET) ::Vaše pitanje (''kako bismo deklinirali pokrajinu pod nekim nazivom tipa "Bosanska krajina–Podgrmečje"?'') A odgovor je: jednostavno! Isto kao i "Južna Bosna-Primorje" ;) --- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 11:59, 14 novembar 2017 (CET) ::: Ma htio sam smisliti nešto što je bliže GBL-u, da ne bude da protežiram širi zavičaj po Wiki. :-D – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:06, 14 novembar 2017 (CET) ::::{{like}} :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 17:24, 14 novembar 2017 (CET) {{izvuci}} Šta pravopis kaže: * [[:Kategorija:Jezici u Burundiju]] * [[:Kategorija:Burundiska kultura]] * [[:Kategorija:Burundisko društvo]] * [[:Kategorija:Geografija Burundija]]... Ili ima '''j''' ili nema!? Po meni bi trebalo biti zbog (lakšeg) izgovora. --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 07:40, 15 novembar 2017 (CET) :Ne da treba nego je obavezno, ali nema veze s izgovorom nego s morfologijom: nastavci se dodaju na genitivnu osnovu, a ona je u ovom i sličnim slučajevima na '''j''' (''Burundij-'', ''Malij-'', ''Tokij-'',...). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:36, 15 novembar 2017 (CET) ::Postoji šablon: {{tl|Historija nogometnih trenera}} :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 12:24, 15 novembar 2017 (CET) ::: A vidjeh kad sam već sve uradio i sačuvao. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:26, 15 novembar 2017 (CET) :::: Hoćemo li "članak" [[São Tomé]] premjestiti (na Sveti Toma) po uzoru na [[Sveti Toma i Princip]]? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 19:08, 21 novembar 2017 (CET) ::::: {{Spomeni|Golden Bosnian Lily}}: Ne. Imena gradova ostaju u originalu osim onih koja su malo davnije ušla u naš jezik, pa imaju ustaljeni oblik. A taj članak bilo bi bolje prije proširiti (li obrisati) nego preimenovati. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:11, 21 novembar 2017 (CET) == Odg. na pit. == KWiki napisao: ''Zašto oznaka za referencu u kutiji uskače između broja i jedinice?''. Zato što je šablon tako napravljen...Broj je definiran parametrom, tj. kad napišeš u infokutiji dužina = 11, on umjesto parametra "dužina" piše 11, ono ''km'' nije definirano parametrom nego je bukvalno dodano u šablon nakon parametra npr. <nowiki>{{{dužina}}} '''km'''</nowiki>. Zato kad uneseš referencu iza ''11'', on će napisati ''11'' pa referencu (jer "misli" da je referenca vrijednost parametra) pa tek onda ''km'', tako da ti ispadne tako da ''uskače''. Rješenje jedino da se u infokutiju ubaci još jedan parametar npr. dužina_ref =, gdje ćeš staviti referencu za taj podatak. Primjer možeš vidjeti [https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Santa_Clara_River_(California)&action=edit ovdje]. (Amerikanci su stavili parametar ''nešto_footnote'' ili ''nešto_note'' i tu navode referencu.--- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 07:57, 2 novembar 2017 (CET) : Već imamo te parametre (tipa <kbd>dužina_ref</kbd>), i navedeni su [[Šablon:Infokutija vodena površina/dok|u dokumentaciji]]... <s>Preradit ću tu infokutiju kad budem imao vremena da ne dodaje automatski jedinice i da se mogu u istom redu dodavati reference (da se olakša unos).</s> – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 18:10, 2 novembar 2017 (CET) == Brisanje datoteke == [[:Datoteka:Raith Rovers FC (grb).png]], trebalo je samo sakriti staru verziju, ne brisati datoteku. Datoteka se koristi u [[Raith Rovers FC]]. -- [[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 11:05, 9 novembar 2017 (CET) : Bila označena šablonom. :-) Zamolit ću [[Korisnik:C3r4|hemičara]] da to vrati, tačnije, sakrije kad već mogne (nemam nekog iskustva sa slikama osim postavljanja i brisanja :-)). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:55, 9 novembar 2017 (CET) :: Označio šablonom koji mi je [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] rekao ([[Razgovor sa korisnikom:Semso98#Poštena upotreba slika|ovdje]]) da stavim kada treba sakriti staru verziju. --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 12:16, 9 novembar 2017 (CET) ::: Šablon ima jasna uputstva vidljiva administratorima na dnu. Namjerno sam napisao šta se podrazumijeva pod "brisanjem" da bi se izbjeglo da neko od administratora obriše cijelu datoteku, ali eto.... Možda je KWikiju promaklo. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 12:54, 9 novembar 2017 (CET) :::: Nisam ni gledao ispod slike. :-) Do mene je. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:02, 9 novembar 2017 (CET) == Pozdrav velikom vođi == Mogao si usput i mene izbrisat. Niste mi javili da je izvršena privatizacija vikipedije. – [[Korisnik:Kensxy|Kensxy]] ([[Razgovor s korisnikom:Kensxy|razgovor]]) 14:41, 17 novembar 2017 (CET) : {{Spomeni|Kensxy}}: He-he... :) Pogrešan si utisak stekao. Zašto je zajednica (a ne pojedinac) pokrenula [[Wikipedia:Projekti/Projekt čišćenja članaka|ovaj projekt]] ako ćemo raditi kontra njega? O tome je riječ. Pokušavamo se riješiti kratkih članaka, pa ne znam koliko ima smisla dodavati nove takve. A, kao što rekoh, svaki obrisani može se začas vratiti ako neko ima volje raditi na njemu. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:52, 17 novembar 2017 (CET) :: Da nisam imao volju i namjeru da proširim izbrisane stranice i da ih dovedem u stanje koje će izazvati tvoje zadovoljstvo ne bih ni počinjao. Međutim, zbog tvog nepromišljenog poteza volja nestade, a želja za daljim uređivanjem u potpunosti prestade. Jer stvarno nije uredu sa tvoje strane da brišeš friške stranice bez prethodne konsultacije sa njenim urednikom.--[[Korisnik:Kensxy|Kensxy]] ([[Razgovor s korisnikom:Kensxy|razgovor]]) 15:27, 17 novembar 2017 (CET) ::: {{Spomeni|Kensxy}}: Slažem se da sam tu pogriješio i nikakav mi nije problem priznati. A razlog je što smo imali ko zna koliko slučajeva da neko tako počne članak i nikad mu se više ne vrati (odatle se i bio nakupio onoliki broj kratkih članaka, zbog kojih je i pokrenut projekt), pa sam se pobojao da i ovo neće biti ti slučajevi (ne zato što ti ne bi imao volje nego što je previše liga i klubova, pa jednostavno ne bi stigao). Izvinjavam se i odmah vraćam obrisano. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:49, 17 novembar 2017 (CET) == Copley == Naletih na [[Copleyeva medalja|ovaj članak]] i na [[Special:Diff/1914245|ovu izmjenu]]. Budući da se izgovara ˈkɑpli / ˈkɒpli (zavisno od AmE/BE; poenta je da je "i" na kraju), je li ovo opet ustaljeni pogrešni izgovor kao u slučaju za Sydney ("sidnej" umjesto ispravnog "sidni")? Ako jest, ima li još ovakvih slučajeva na ipsilon? – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 20:30, 17 novembar 2017 (CET) : Bit će da sam ja ovdje pogriješio vodeći se pisanjem, a ne izgovorom. Bilo mi je na umu da se baš ovih dana vratim na ovo, ali neka si i ti naletio. :-) Pa eto, lahko je uspostaviti pravilo: gdje se ''-(E)Y'' izgovara "i" pisati J iza njega u nastavku za prisvojni pridjev, u suprotnom ne. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:50, 17 novembar 2017 (CET) :: Ma znam za pravilo (logično je ;-)), samo me zanimalo ovo za odstupanje/ustaljenost. Znači, ostaje li "Sydney" "Sidnej" zbog ustaljenosti (tipa "[[Sidnejska "Opera"|Sidnejska opera]]" umjesto "Sidnijska opera")? Ako ostaje, šta s riječima koje imaju isti izgovor (npr., imena/prezimena), a malo se drukčije pišu (tipa [[:en:Sidney Paget|Sidney Paget]] [ˈsɪdni ˈpædʒit] ... trebalo bi po pravilu "Sidneyja Pageta" [[Majstorov palac|ovdje]], recimo.) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 22:12, 17 novembar 2017 (CET) ::: Kod pridjeva od "Sydney" zasad bih ostavio ustaljeni oblik ("sidnejsk-"), a u pravu si za Pageta. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:50, 18 novembar 2017 (CET) == Datum rođenja i smrti u uvodu == Ćao, KWiki. Da te pitam u vezi [[Special:Diff/2876551|s ovom izmjenom]] i sličnim... Ima li nekakav problem u vezi s trenutnim oblikom datuma rođenja i smrti (recimo, taj što je bio u toj izmjeni) pa zato uklanjaš ili je nešto drugo? Lično ih dodajem u nove članke jer mislim da je bitno za uvod (po meni bi dodavanje mjesta rođenja i smrti ''uz datum'' bilo pretrpavanje /kao što je, naprimjer, [[John Frederick William Herschel|ovdje]]/, odnosno da je sâm datum "sweet spot" između pretrpanosti i korisnosti/relevantnosti tog podatka). Znam da se može vidjeti u infokutiji (kad je ima), ali opet kontam da je dovoljno važno da se uvrsti, a i nekako mi "bolje" izgleda kad ima nešto u zagradama nakon kojih ide "bio je", nego kad odmah stoji "bio je" nakon imena (naprimjer, [[Alessandro Volta|ovdje]]). Zanima me šta ti misliš. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:43, 5 decembar 2017 (CET) : Ja ih uklonim ako u članku ima infokutija (ne diram ako je nema) baš zato što mi to djeluje kao ponavljanje suhih podataka (kutija je odmah tu, nije negdje "zavučena" i sve se lijepo vidi :)). Ne kažem da sam sad u pravu, samo opisujem kako to shvatam. Ako je pogrešno, neću to više dirati, nikakav problem. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:23, 5 decembar 2017 (CET) == Mala napomena... == ... za zastave:<br> šablone kao npr: <code><nowiki>{{ZD-B|BIH}} [[Bosna i Hercegovina]]</nowiki></code>, <code><nowiki>{{ZD|BIH}} [[Bosna i Hercegovina]]</nowiki></code>, <code><nowiki>{{ZID|Bosna i Hercegovina}}</nowiki></code>... pišemo u ovakvom obliku '''<nowiki>{{ZID|Bosna i Hercegovina}}</nowiki>'''. Postoje napomene kao na primjer [[Wikipedia:Čaršija/Tehnika#Posao za bota|ovdje]], [[Šablon:Sjedinjene Američke Države|ovdje]], [[Šablon:Indija|ovdje]]... :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 17:14, 14 decembar 2017 (CET) : Navika jedna muka, a odvika sto i jedna. :-) Upotrijebim ponekad i te novije, ali morat ću se i naviknuti na njih. :) P. S: Na EN (a vjerovatno ne samo kod njih) imaju i šabloni tipa <nowiki>{{AUS}}</nowiki> (samo s troslovnom oznakom za državu, a prikaže i zastavu i ime), pa sad trebamo li ih i mi napraviti ili ne – dalo bi se razmisliti. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:25, 14 decembar 2017 (CET) == Bez tačke -> s tačkom == Zar ne bi bilo bolje kategorije kao, npr., [[:Kategorija:1864 u Sjedinjenim Američkim Državama]] pisati gramatički dok ih je manje nego kasnije (kad ih bude hiljade) prepravljati? Nedavno smo imali primjer s kategorijama o nogometu ([[:Kategorija:1980 u nogometu|Kategorija:1980 u nogometu]]) itd. – [[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 15:03, 15 decembar 2017 (CET) : Misliš da mi nije prošlo kroz glavu? :-) Samo nisam htio odstupiti od dosadašnje prakse, jer, iako jest greška, ona je svuda ista. Jedino ako se to ne može ispraviti botom (ono nekad što se nadamo)... E onda smo gotovi. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:09, 15 decembar 2017 (CET) ::Ako nemamo bota za ovu akciju, može se napraviti plan: svaki admin po jedan kontinent i to je to :) --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color:black;">Golden</span> <span style="color:green;">Bosnian</span> <span style="color:blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor sa korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 15:12, 15 decembar 2017 (CET) :::Pik moja Antarktika! --- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 15:20, 15 decembar 2017 (CET) == Odmaknuto ili primaknuto == Šta ono [[Special:Diff/2864927|rekosmo]] za naslove [[Nogometne utakmice Brazil - Andora|ovakvih članaka]]? "Brazil–Andora" ili "Brazil – Andora"? Pretpostavljam da je primaknuto, ali [[:Kategorija:Utakmice nogometnih reprezentacija|budući da ih je mnogo]], rekoh bolje da pitam. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 15:08, 30 decembar 2017 (CET) : Provjerio. Odmaknuto. Da se i to skine s dnevnog reda. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:08, 30 decembar 2017 (CET) == Jasmin Mrkonja == Možeš li ovde da uradiš članak o rukometašu [https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%88%D0%B0%D1%81%D0%BC%D0%B8%D0%BD_%D0%9C%D1%80%D0%BA%D0%BE%D1%9A%D0%B0 Mrkonji] koji je iz Zavidovića, igrao je za šabačku Metaloplastiku. Pozdrav. -- [[Korisnik:Soundwaweserb|Soundwaweserb]] ([[Razgovor s korisnikom:Soundwaweserb|razgovor]]) 11:28, 20 januar 2018 (CET) : Znam ko je. ;-) Hvala na prijedlogu. {{like}} Sad će morati čekati kao što čeka i većina drugih stvari jer sam u priličnoj gužvi s poslom, ali kad se oslobodim, moj je (ako me ko ne pretekne dotad :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:52, 20 januar 2018 (CET) == Šablon za arapski (i slične jezike) == Kad budeš imao vremena, pogledaj [[Šablon:Jez-ar/igralište|ovaj šablon u igralištu]]. Želim pružiti mogućnost da se napiše i latinizirana verzija takvih pisama, ali ne znam treba li ubaciti parametar za transkripciju ili za preslovljavanje (transliteraciju). – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:11, 28 januar 2018 (CET) : ''Pravopis'' daje primjere samo za imena iz malo davnije prošlosti, koja se kod nas pišu fonetski. Uopće se ne spominje važi li to i za savremena imena ili se za njih primjenjuje međunarodna (što će reći: engleska) transkripcija (mada vidim da se mi na Wiki uglavnom koristimo engleskom), tako da ne znam sad ni ja šta je bolje odabrati. A "obične" riječi... Valjda bi njih trebalo fonetski, s tim da se zadržavaju apostrof i udvojeni suglasnici po potrebi). Ne znam je li ti ovo i od kakve pomoći. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:49, 28 januar 2018 (CET) :: Eh, samo me više zbuni. ;-) Mislim da ću staviti onako kako je na en.wiki. Parametar je ionako "trans", tako da će biti lako kasnije promijeniti tekst koji se ispisuje s "transliteracije" na "transkripciju" (ako bude potrebno) jer počinju isto, a vrijednosti prilagoditi. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:54, 28 januar 2018 (CET) == Pozdrav za staru raju :) == Zar si to preuzeo [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_s_korisnikom:Baskethoop&action=history botovske poslove]? ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<font style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></font>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<font color="green"><b>r</b></font>]])</sup> 19:54, 8 mart 2018 (CET) : Pa kad pravi botovi spavaju. :-P Ooj, pa gdje si, bolan, Sunce te (o)grijalo? Šta ima, kakav si itd., itd.? – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:58, 8 mart 2018 (CET) :: Neka, vidim na koga mogu računati kad mene i bota nema. :) Ma super sam, uglavnom sve pod kontrolom. Ali kako vidiš skroz sam zaboravio za wiki pa mi nešto naumpalo da malo navratim. Šta se ovdje dešava i šta sam propustio? Kako si ti? Jeli te slušaju? -- [[Korisnik:Edinwiki|<font style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></font>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<font color="green"><b>r</b></font>]])</sup> 20:05, 8 mart 2018 (CET) ::: Imam i ja povremenih pauza u radu na Wiki zbog pravog posla, ali držim se tu uglavnom (ono, radim i dalje svoje oblasti, ažuriram koliko stignem /a nikad ne stignem sve/, pišem manje novih). Slušaju li me? Pa, većinom. :) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:21, 8 mart 2018 (CET) Evo nakon Cere i AnTonija i ti si došao na red. Poslao sam ti ranije moj odgovor na tvoju poruku sa pitanjem dobro/zdravo za burazere. To je lijepo. Ima jedna sitnica koju sam zaboravio da s tobom raspravim. Prošle godine si mi nešto popravljao po Ranoj bizantijskoj umjetnosti. Ma gramatičke stvari nisu sporne, jer kad se radi i griješi se. Naročito kad se uzima materijal iz više knjiga, od kojih je svaka imala više od 500 stranica. Nego, ona tvoja "zahvalnica" u stilu "hemičar jezikoslovac" nekako je bila onako tvoj pogolemi promašaj, a pomalo i uvreda. Ti i ja smo jako lijepo sarađivali ovih zadnjih 4-5 godina, a ne znam šta ti bi pa tako nešto provali. Iskreno se nadam da si pokušao da se našališ, ali eto ispade neslana šala. Ako nije bila šala, e onda meni ne preostaje ništa drugo nego da dođem do nekih zaključaka koji nisu nimalo prijatni za tebe, a i nije ih lijepo iznositi na ovako jednom javnom mjestu. Naravno da sam napravio grešku i to je sve u redu ako je i ispraviš. Nema nikakvih problema, ali ja lično vjerujem da se mogu koristiti obje varijante (zapadna i istočna) u slučaju riječi "hrišċanski/kršċanski." I jedna i druga su pravilne, a to je jedna od mnogih stvari po kojima je BiH posebna. Nisam htio ništa da pjenim ni da diram, jer meni je bitno znanje, a ne neko sad naduravanje i nabijanje mog ega nekom drugom. Najbolji primjer za ovo ti je i kad je naš Munja blaženi na stranici [[Cyril Genik]] obrisao infokutiju zajedno sa slikom koja je tu bila odranije. Po meni je to čisti vandalizam, ali pošto dotični lebdi tamo negdje u dalekim i hladnim prostranstvima asteroidnog pojasa između Marsa i Jupitera, najbolje ga je ostaviti da tovi svoj ego. Nego da se sad vratimo opet tebi. Sjeti se kad te je onaj Ukrajinac zamolio da gramatički popraviš stranicu [[Limena katedrala]]. Tvoj odgovor njemu je bio u stilu: nemam vremena, ali eto mene interesuje samo Islam. Da popravim utisak o nama kao wiki - zajednici ja sam je donekle gramatički popravio. Povrh toga sam te zamolio da vratiš ukrajinske oblasti koje si ti obrisao, a zatim sam uzeo da ih radim. Prekinuo sam svoj rad na Vizantijskoj umjetnosti i uzeo da radim ukrajinske oblasti. Ja nisam tebi ništa prebacio po ovom pitanju, jer to se ne radi jaranima. Onaj Ukrajinac se kasnije zahvaljivao, a svojim primjerom sam ti pokazao da smo mi ipak jači kad smo složni i da se bolje uklapamo sa vanjskim svijetom kojeg smo i dio. Ne treba da se zatvaramo, nego da sarađujemo sa svijetom. Nadam se da je ovo bilo ljekovito za tvoj hercegovački ego i da mala drugarska kritika i ukazivanje na neke stvari neċe uticati na naše dobre drugarske odnose. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 03:17, 14 mart 2018 (CET) : {{Spomeni|Nerko65}}: Nisi baš sve povezao kako treba. Idemo redom:<br/> :Zahvala "hemičaru pravopiscu" nije bila upućena tebi nego našem dežurnom "hemičaru" jer me prethodno nešto pitao u vezi s nečim u tom članku ili mi napomenuo da bi trebalo popraviti (malo je davno bilo, pa se ne mogu svakog detalja sjetiti), a ja i on znamo se i "licem u lice", pa u sažecima ponekad bude obosmjernih poruka i pošalica. :-)<br/> :"Kršćanski / hrišćanski" – u ''Pravopisu'' iz 1996. oba su naporedna; u priručniku istog autora iz 1999. ima samo "kršćanin". ''Pravopis'' inače daje blagu prednost zapadnim oblicima u odnosu na istočne u primjerima ovog tipa.<br/> :Zanimanje (samo) za islam = u smislu rada na Wikipediji kad su religije u pitanju (najčešće nemam vremena ni za islam, kamoli za ostale religije i općenito sam malo uradio u toj oblasti, kad sve saberem).<br/> :Brisanje – nekad je to brisanje s namjerom da se malo "pogura" rad na njima (članci podložni brisanju često znaju dugo stajati da ih niko ne dira, a kad se neki obrišu, to upadne u oko ponekome /ne mislim sad na tebe i ukrajinske oblasti nego općenito/, pa upita da budu vraćeni; dakle, mali psihološki trik ;-)).<br/> :No sikiriki, sve u redu. I bolje je što si me pitao, da ne bi štogod ostalo nejasno. P. S: Dobro došao nazad. :) Koliko god ti život dozvoli biti tu vrijedno je. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 04:25, 15 mart 2018 (CET) == Kečeri u Saudijskoj Arabiji == Možda bi vas ovo moglo zanimati: [https://en.m.wikipedia.org/wiki/WWE_Greatest_Royal_Rumble WWE Greatest Royal Rumble]. Lijep pozdrav. [[Korisnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]] ([[Razgovor s korisnikom:Uspjeh je ključ života|razgovor]]) 12:34, 26 mart 2018 (CEST) I zahvaljujem na Dobrodošlici. [[Korisnik:Uspjeh je ključ života|Uspjeh je ključ života]] ([[Razgovor s korisnikom:Uspjeh je ključ života|razgovor]]) 12:34, 26 mart 2018 (CEST) == 74:30 == [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Oganeson&diff=2922147&oldid=2922146 عَلَيۡهَا تِسۡعَةَ عَشَرَؕ] :) slučajnost.--- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 19:23, 30 mart 2018 (CEST) == Novi pravopis == Dolazi nam u aprilu sad. 😉 —[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 21:04, 4 april 2018 (CEST) : Gdje si čuo, gdje si čuo? :-) Za muštuluka si. :-) Čekam(o) ga k'o Penelopa Odiseja, ihahaj... – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:19, 4 april 2018 (CEST) :: Posjeti ''pravopis.ba'' ⚜️👍 —[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 08:54, 5 april 2018 (CEST) ::: U međuvremenu sam vidio (dobio) neke riječi i mogu samo reći da mi Kulinova povelja djeluje prirodnije / bosanskije od njih. No, vidjet ću još. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:29, 5 april 2018 (CEST) == Portal 365 == Pogledaj ovaj [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Kamil_Stoch&type=revision&diff=2925957&oldid=2921293 portal]! Napravio sam šablon 365-1 za skokove, a koristim ga kao 365 za biatlon. Pregledni rezultati i za skijaške skokove! --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:30, 9 april 2018 (CEST) == Novi highlight == Sve sam vidio ali olx.ba kao referencu još nikad ([https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Avdo_Sofrad%C5%BEija&curid=87342&diff=2932076&oldid=2932075 do maloprije]).--- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 22:07, 5 maj 2018 (CEST) == Galerija Novi hram == Pozdrav, KWiki, trebala bih malu pomoć. Je li na Wikipediji bio članak [[Galerija Novi hram]] u Sarajevu? Tražila sam da nije izbrisan i ne mogu da nađem. --[[Korisnik:Sophie&#39;sWorld|.sophie ]] ([[Razgovor s korisnikom:Sophie&#39;sWorld|razgovor]]) 23:23, 24 maj 2018 (CEST) : Pa gdje si ti? :-) Vidim da opet navraćaš. I drago mi je to vidjeti. Kako si? A što se galerije tiče, zaista ne znam, da ne pričam napamet (a nije ni iz nekog od područja koja pokrivam). Pretražio sam i ja nabrzinu u zapisniku brisanja, ali nije ništa izbacilo, pa ili sam loše pretražio ili članka nikad nije ni bilo. Uglavnom, krajnji je ishod isti: nema ga. :-) Ako imaš (dovoljno) materijala (i vremena), samo piši. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:32, 25 maj 2018 (CEST) :: Hvala, nasla sam malo vremena da radim :) Napisat cu clanak uskoro. Jos nesto sam htjela da vidim: postoji li mogucnost da se clanak [[Grafika]] malo izmjeni u smislu kako su druge wiki radile, da je clanak direktno vezan za likovnu umjetnost (kao kod hr. wiki https://hr.wikipedia.org/wiki/Grafika) ili da se doda Graphic (disambiguation) (kao na en wiki https://en.wikipedia.org/wiki/Graphics) -- [[Korisnik:Sophie&#39;sWorld|.sophie ]] ([[Razgovor s korisnikom:Sophie&#39;sWorld|razgovor]]) 12:50, 25 maj 2018 (CEST) ::: Ne znam (na) šta tačno misliš. Grafika je opći (i širok) pojam pod koji se podvode pojedinačne vrste i tehnike, pa bi se i članak trebao ukratko dotaći svake od njih, a tamo gdje ima dovoljno materijala nije nikakav problem (tačnije: poželjno je) napraviti poseban članak o datoj vrsti ili tehnici (koliko vidim, tako je i na EN Wiki, a mi uglavnom prevodimo s nje). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:27, 25 maj 2018 (CEST) ::: Možeš li izbrisati [https://bs.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Georges_Braque.jpg ovu sliku]? Kad stignem, sredit ću i članak o grafici; sad sam bolje razumjela da je rađena po EN Wiki. -- [[Korisnik:Sophie&#39;sWorld|.sophie ]] ([[Razgovor s korisnikom:Sophie&#39;sWorld|razgovor]]) 00:53, 29 maj 2018 (CEST) :::: Izbrisano i sređeno ono što ima o Braquesu. Inače, nedavno sam uradio [[Tri muzičara|članak]] o jednoj Velázquezovoj slici s namjerom da nastavim tu i tamo raditi na [[Šablon:Diego Velázquez|tome]] jer ima dosta članaka koji su kratki, a opet zadovoljavaju neki minimum da mogu stajati na Wiki. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 03:27, 29 maj 2018 (CEST) Hvala za sliku. Planiram i ja srediti svoje kratke clanke, imam ih par :) --[[Korisnik:Sophie&#39;sWorld|.sophie ]] ([[Razgovor s korisnikom:Sophie&#39;sWorld|razgovor]]) 00:47, 31 maj 2018 (CEST) ==Majdanpekp== Prijema ovom tekstu to je u Austrijskom carstvu [http://scindeks.ceon.rs/article.aspx?artid=0367-598X1002157H] ali navodi na Austriju, Cesku i Bohemiju.--[[Korisnik:Свифт|Свифт]] ([[Razgovor s korisnikom:Свифт|razgovor]]) 22:14, 9 juni 2018 (CEST) :To je [[Chemnitz]], samo što je na sr.wiki pravilno transkribiran u ''K'' a ne u ''Š'' (nije Sch nego Ch) :) --- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 22:22, 9 juni 2018 (CEST) :: I ja sam to prvo pomislio, ali bit će da su Šemnice i Jáchymov u Češkoj, prema ovom linku. Uostalom, lahko je ispraviti uvijek ako se ispostavi drugačije. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:26, 9 juni 2018 (CEST) Božić je prvi započeo sa probnim otkopima a prvi koji je otkrio Majdanpek u novije doba je bio baron Herder Saksonac 1835 [https://www.knjizara.com/Rudarsko-putovanje-po-Srbiji-1835-godine-Sigmund-August-Volfgang-fon-Herder-141755]--[[Korisnik:Свифт|Свифт]] ([[Razgovor s korisnikom:Свифт|razgovor]]) 23:08, 9 juni 2018 (CEST) == Mobilni prikaz == Nikad se nije ni prikazivalo pojedine sablone na mobilnoj verziji. Vazi za svaku Wikipediju, osim za infokutije. Jedino da prebacis na desktop verziju (ima na dnu), pa da prikaze. Selam 🤠 —[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 23:46, 14 juli 2018 (CEST) == Wikimedia CEE Meeting 2018 == Hi KWiki, I have opened a discussion about selection of Bosnian representatives to [[:m:Wikimedia CEE Meeting 2018|Wikimedia CEE Meeting 2018]], a meeting of Wikipedians from our region, Central and Eastern Europe, here: [[Wikipedia:Čaršija#Wikimedia CEE Meeting 2018]]. Fellow Wikipedians suggested you as a possible candidate. Can you please confirm if you are interested in participation? We would need to know who are the Bosnian representatives tomorrow (15 August) by the end of the day. Thank you, on behalf of Wikimedia CEE Meeting team – [[Korisnik:NickK|NickK]] ([[Razgovor s korisnikom:NickK|razgovor]]) 16:25, 14 august 2018 (CEST) == Pasiv == Hvala na sugestijama. Navikao sam se na ovaj jezik koji koristim ovdje preko bare, pa mi to postalo sasvim normalno. Napravi tabele i drugih slikara pa da radim "u pauzi" između golemih stranica. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 13:13, 28 oktobar 2018 (CET) == Caravaggio == Zamolio bih te da kad budeš radio novu tabelu, obavezno mi pripremi Caravaggia. To bih volio da zaplavim, naravno poslije ona 2 što si mi veċ savjetovao da uradim. Nevezano za ovu temu, juče sam gledao stranicu o Pachelbelu što si mi davno savjetovao da je uradim. Sad kad sam završio Josepha Haydna, sad je i to došlo na red. Ovih dana dolazi i moj burazer filmadžija kao pojačanje našem timu, pa idemo po starom. Pozdrav. – [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 17:32, 31 oktobar 2018 (CET) : To se traži. :-) {{like}} A za Caravaggia (ili bilo kojeg slikara) jednostavno ne smijem ništa obećati, ali držat ću ga na umu, pa... – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:50, 31 oktobar 2018 (CET) == Nazivi pojedinih naselja u Ukrajini i Bjelorusiji == Prelistavao sam neki dan nedavne izmjene i naletio na [[Razgovor:Černobil|ovu poruku]]. To me navelo da vidim s tobom oko pojedinih imena ukrajinskih i bjeloruskih naselja. Budući da je dosta toga ušlo posredstvom ruskog, opet se pitam koji bi to bili ukorijenjeni nazivi, a koji ne. Uzmimo [[Kijev]] – to je sigurno ukorijenjeno, odnosno nema šanse da će biti Kijiv po ukrajinskom. Onda sam vidio da si premjestio Harkov na [[Harkiv]], pa sam se zapitao šta s gradovima kao što su [[Lavov]] (ukr. Львів, rus. Львов), Vitepsk (bje. Віцебск, rus. Витебск), Polock (bje. По́лацк, rus. По́лоцк) itd. A i Чернобыль (odnosno ukr. Чорнобиль) svakako bi trebalo premjestiti da ima lj na kraju. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 12:16, 8 decembar 2018 (CET) : Nažalost, i novi pravopis potpuno je zaobišao ukrajinski i bjeloruski, kao da ne postoje, tako da ne mogu ništa reći. A za Harkiv sam bio i zaboravio da sam ga premjestio. Kod nas u literaturi ustaljene su ruske verzije imena [lično smatram da je ruski "najnormalniji" od ova tri jezika, tj. najviše je očuvao vezu s korijenom; ukrajinski ima nekoliko fonetskih specifičnosti (npr., ikavizam, kao kod Dalmatinaca), ali je većinom sličan ruskom (iako ima i elemenata sličnih poljskom), a Bjelorusi su reformisali pravopis i uveli tzv. "akanje" (izgovaranje svakog nenaglašenog O kao A) i u pisanje (u ruskom je to samo u izgovoru, za ukrajinski ne znam) tako da su najviše "zastranili", uvjetno rečeno, i njihova je imena po novom pravopisu dosta teško skontati i povezati s ruskim oblikom]. Nisam institucija i ne mogu na svoju ruku odlučiti šta uraditi ovdje. Mogu samo preporučiti da se do daljnjeg držimo ruskih verzija, zbog ukorijenjenosti (što znači da se Harkiv može vratiti na Harkov /iako znam da bi još Ukrajinaca moglo prigovoriti ako ih "put" nanese ovdje, ali možemo im lijepo objasniti stvar/). P. S: Pogledaj [http://pravopis.hr/pravilo/pisanje-imena/47/ ovo] i [http://pravopis.hr/uploads/5-o7.pdf ovo], ako već nisi. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:27, 9 decembar 2018 (CET) == dždž == Treba li da AWB-om popravim to u tekstovima?--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:25, 27 decembar 2018 (CET) : Možeš, a i ne moraš. Ovo je sitnija stvar, tj. oboje je prihvatljivo, samo sam pojednostavio jer je odavno udomaćeno. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:30, 27 decembar 2018 (CET) ::Samo reci, nemoj Gubiti vrijeme!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:33, 27 decembar 2018 (CET) == Arapski --> bosanski == Mislim da je '''hadž''' u odnosu na '''hadždž''' neispravno! U pitanju je '''tešdid''' na slovu dž. Takve primjere imamo i u riječima [[Allah]], [[Muhammed]]... ("donekle" i u riječima: [[Mekka]]...) Znamo da promjenom jednog fethe, kesre, damme, tešdida riječ apsolutno mijenja i prijevod. -- [[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 20:10, 4 januar 2019 (CET) : Onda se žali Haliloviću. :-) A znam vrlo dobro to što kažeš. U ''Pravopisu'' je ''hadž'', ali je ''zul-hidždže'' (uz ''zul-hidže''). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:31, 4 januar 2019 (CET) == [[Vijek]] -> [[stoljeće]] == Zašto? Neko pravilo? [[Wikipedia:Pravopis bosanskog jezika|Pravopis]]? [[Konsenzus]]? Onako... "ofrlje"!? --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 12:28, 10 januar 2019 (CET) :Zašto se mijenjaju sinonimi? --- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 12:33, 10 januar 2019 (CET) :: "Vijek" i "stoljeće" nisu sinonimi ''per se'' (vijek trajanja, životni vijek, srednji vijek, radni vijek - probajte tu staviti "stoljeće"). Stvar je u preciznosti. Stoljeće je uvijek upravo to – 100 ljeta / godina, a vijek je to samo uvjetno, u kontekstu. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:00, 10 januar 2019 (CET) ::: Nisam dobio zadovoljavajući odgovor! Ili sam ga dobio, a da ga nisam shvatio! A budući da ga nisam shvatio, vjerovatno će se onda buduće prepravka s ''stoljeća'' na ''vijek'' smatrati vandalizmom (jer već imamo prijetnje pojedinih "administratorčića" da se "Švajcarska" ne smije prepraviti u "Švicarska" te da ću biti sankcionisan). Jednostavno, bojim se da kakav "admin ne iskoči iz grmlja" (citat mog prijatelja) i pojede Crvenkapicu. -- [[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 13:25, 10 januar 2019 (CET) ::::U ovom [https://pravopis.ba/ novom pravopisu] (tačnije mobilna aplikacija) kaže sljedeće: '''vijek''', ''nom. mn.'' vijekovi / vjekovi. Dakle riječ nije neispravna niti je pogrešna, prema tome nema smisla mijenjati je s nekom drugom riječi. --- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 13:45, 10 januar 2019 (CET) ::::: @GBL: Moguće je da samo nisi shvatio. (Iako je precizno navedeno, tako da ne može ostati nejasnoća, ali dobro.) Ne znam kako se "vijek" i "tisuća" mogu dovesti u vezu; može samo "milenij". Po novom pravopisu može i "Švicarska" i "Švajcarska" i tu je sloboda izbora, u ličnoj upotrebi; za nazive članaka postoji konsenzus. P. S: "Pošto" je vremenski veznik (= "nakon što"). U značenju koje si namjeravao upotrijebiti može stajati samo "budući da" na početku rečenice, odnosno "s obzirom na to da" u sredini rečenice. Ne postoji riječ "ubuduća"; postoji prilog "ubuduće" ili pridjev "budući/-a/-e". Dalje, načelno treba "smatrati nečim", ne "smatrati kao nešto". Prije pisanja / raspravljanja o jeziku trebalo bi prvo vladati njime, tj. značenjima i konstrukcijama kako treba. Ako neko počne smatrati da radim na štetu bosanskog jezika, onda nemam šta više reći. <br/> @C3r4: Niko nije ni rekao da je '''riječ''' neispravna (naprotiv, savršeno je ispravna) nego da je '''značenjski''' manje precizna od riječi "stoljeće" za stogodišnji period. Naučite čitati šta piše(m). Nije ovo strani jezik da bude toliko nejasno. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:59, 10 januar 2019 (CET) :::::: Mislim da je GBL mislio na ''stoljeće'' a ne ''tisuću''. Btw. vijek znači 100 godina isto kao i stoljeće. Kako neka riječ može biti značenjski preciznija od druge koja isto znači? Kako može npr. kruh biti značenjski precizniji od hljeba i obrnuto? Stoljeće je vjerovatno nastalo od ''sto'' + ''ljeto'' (ti to bolje znaš :) :) kao što je NaCl nastalo od Na + Cl (što ja bolje znam hehehe), poenta je ako i jedna i druga riječ savršeno dobro zamjenjuju jedna drugu a istovremeno po pravopisu su dopuštene i ispravne obje, uz to da smo nekad davno napravili konsenzus i kazali: ok, vijek i stoljeće, otok i ostrvo su sinonimi, međutim u naslovima članaka koristit ćemo ostrvo i vijek, dok u tekstu članka je dozvoljeno korištenje obje varijante, uz opasku ako je neko već započeo članak korištenjem jedne varijante nećemo mijenjati u drugu.--- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 14:06, 10 januar 2019 (CET) ::::::: Upravo sam gore u zagradi naveo primjere koji jasno potvrđuju da "vijek" i "stoljeće" nisu sinonimi, odnosno međusobno zamjenjivi, za razliku od "otoka" i "ostrva". A s ostalim se slažem. P. S: Može se promijeniti izbor između varijanti i u napisanom članku; bitno je samo da je u istom članku svuda ista, zbog dosljednosti, a do autora je koju će već odabrati. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:00, 10 januar 2019 (CET) {{izvuci}} Ostajem pri svojoj tezi da je vijek ispravnije od stoljeća, Švicarska od Švajcarske... a razloge ću zadržati za sebe. Naravno, da sam lično pisao rječnik umjesto Halilovića dodao bih u rječnik sve te riječi, ali bih naveo i prednost 2:1 u korist već prvonavedenih riječi. Razlozi su očiti ako prođemo Bosnom kroz gradoveeeee... --[[Korisnik:Golden Bosnian Lily|<b><span style="color: black;">Golden</span> <span style="color: green;">Bosnian</span> <span style="color: blue;">Lily</span></b>]] <small>([[Razgovor s korisnikom:Golden Bosnian Lily|r]])</small> 14:48, 10 januar 2019 (CET) : Svako ima pravo na mišljenje. (Usput, nisam nigdje spomenuo "hiljadu".) -- [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:00, 10 januar 2019 (CET) == [[Prva nogometna liga Litvanije]] == Hello. I looked at [[Prva nogometna liga Litvanije]] and was suprised, that BS_wiki Prva liga is profesional and called A lyga. In Lithuania profesionalna liga '''A lyga'''. And '''Pirma lyga''' is a second tier, semi-profesional league. I think bosnians a little bit confused about LT lyga`s and their levels. [[:en:A Lyga]] (lt. A lyga) and [[:en:I Lyga]] (lt. Pirma lyga) -- [[Korisnik:Makenzis|Makenzis]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:00, 10 januar 2019 (CET) == Aljazeera Balkans - Certifikat == [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Zuko_D%C5%BEumhur&curid=2811&diff=2981721&oldid=2978715 Vidim] da imaju problem sa certifikatom. Inače je uvijek poželjna zaštićena konekcija preko HTTPS-a, ali dobro, važnije je da link uopšte funkcioniše. :) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 15:02, 16 februar 2019 (CET) : To ti je za mene špansko selo. :-) No, samo neka radi. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:00, 16 februar 2019 (CET) == Hatnote == Koja bi bila najbolja riječ za [[:en:Wikipedia:Hatnote|Hatnote]] na našem? :) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 20:59, 17 februar 2019 (CET) : Ukratko: nemam pojma. :-) Nemamo riječ, jedino da smislimo neku, tipa "Vršna napomena". :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:06, 17 februar 2019 (CET) :: Neradi se o napomenama, nego o tzv. "notama na vrhu" (i.e. {{tl|Drugo značenje}}, {{tl|Preusmjerenje}}). Izmislit ćeš ti nešto, siguran sam u tvoju kreativnost. :) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 22:27, 17 februar 2019 (CET) :::Opaska :D --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 22:30, 17 februar 2019 (CET) ==Vjetrenjača i druge priče== * YouTube nije pouzdan izvor?! Zavisi koje video klipove linkuješ! Usmeravam na dokumentarne i edukativne priloge. Čak i B92 je u svom tekstu koji sam postavio u članku stavio link za youtube kanal Nacionalne geografije.--[[Korisnik:Свифт|Свифт]] ([[Razgovor s korisnikom:Свифт|razgovor]]) 15:51, 18 februar 2019 (CET) Ok :)--[[Korisnik:Свифт|Свифт]] ([[Razgovor s korisnikom:Свифт|razgovor]]) 17:41, 18 februar 2019 (CET) == [[Posebno:Doprinos/BRPever]] == Hello can I ask why did you block one of our [[m:swmt]] members? He was reverting vandalism and blanking on this wiki as part of his job.[[Korisnik:Aldnonymous|Aldnonymous]] ([[Razgovor s korisnikom:Aldnonymous|razgovor]]) 13:47, 2 mart 2019 (CET) : {{Spomeni|Aldnonymous}}: Hah... I did not even realize it. A mistake in hurry – I wanted to block the other guy, whose action was reverted. I am very sorry. I unblocked BRPever right away. Thank you very much. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:53, 2 mart 2019 (CET) ::Oh it's fine for me, I see no harm done as long the block log didn't incriminate BRPever, thanks for unblocking BRPever.-[[Korisnik:Aldnonymous|Aldnonymous]] ([[Razgovor s korisnikom:Aldnonymous|razgovor]]) 13:55, 2 mart 2019 (CET) ::Thanks! everyone makes mistake once in a while so no problem.:) --[[Korisnik:BRPever|BRPever]] ([[Razgovor s korisnikom:BRPever|razgovor]]) 14:01, 2 mart 2019 (CET) == O linkovima == Preuzeli smo {{tl|Datum rođenja i godine}} i {{tl|Datum smrti i godine}} sa EN wiki koji koriste [[Modul:Age]]. Standard na EN wiki je da nema linka u datumu, jer je nepotrebno (ima neka smjernica tamo, zna Edinwiki). {{tl|Datum rođenja}} je ostao po starom jer ne poziva Modul:Age u sebe. --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 20:15, 3 mart 2019 (CET) == Moj doprinos == zašto brišete moje uređivanje? šta nije uredu dapopravim? Mihajlo == Gradovi i države == Šta misliš da automatski generišemo stub članke i zatim ručno krenemo da dopunjajemo materijal? Mogao bih se napraviti fin projekat. :) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 15:26, 26 mart 2019 (CET) == Makedonija vs. Sjeverna Makedonija == [[Šablon:Podaci o zastavi Makedonija]] trebao bi ostati za sva dešavanja u Makedoniji prije promjene imena. Za novo linkovanje i prikazivanje zastave i imena Sj. Makedonije treba koristiti [[Šablon:Podaci o zastavi Sjeverna Makedonija]] (trenutno skraćenica SMK - a po potrebi možda uvesti i neku drugu. Pozdrav! -- [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 16:06, 12 april 2019 (CEST) : Hvala na ispravci, živ i zdrav bio! – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:17, 12 april 2019 (CEST) == Urednik == Hvala puno. :) --[[Korisnik:Mateo K 01|Mateo K 01]] ([[Razgovor s korisnikom:Mateo K 01|razgovor]]) 22:35, 12 april 2019 (CEST) : Nema na čemu. Sve po zasluzi. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:48, 12 april 2019 (CEST) == Predator == Hvala za izmjene, nisam bio sinoć gotov. Nemam pojma šta su italik i pasus, ali nazirem pomalo :-). Dok šablon za izmjene stoji dovršiti ću ja to.--[[Korisnik:Zagor Te Nej 2013|Zagor Te Nej 2013]] ([[Razgovor s korisnikom:Zagor Te Nej 2013|razgovor]]) 21:30, 18 april 2019 (CEST) : {{Spomeni|Zagor Te Nej 2013}}: Znam, znam, nego samo onako napomenuh. Italik (ili kurziv) jest ''ovo'' (ukošen tekst), a pasus je odlomak teksta. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:32, 18 april 2019 (CEST) == Čestitke == Čestitke na prvih 50k :) :)--- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 11:26, 11 maj 2019 (CEST) :Šefe [[Beşiktaş|jel' dovoljno]]? --- [[Korisnik:C3r4|CH<sub>3</sub>OHCl<sub>3</sub>Ra]][[Razgovor s korisnikom:C3r4|<sup>dodaj H<sub>2</sub>O</sup>]] 12:38, 15 maj 2019 (CEST) == Anatolij Borisovič Solovjanenko == Ako može da vratiš stranicu o Anatoliju Borisoviču Solovjanenku. Ja ċu malo da je sredim. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 15:00, 17 maj 2019 (CEST) == Infokutije == Hvala na informaciji; ima infokutija, hvala bogu, u zavidnom broju i neka su područja odlično pokrivena infokutijama, ali historijske ličnosti baš i ne. Npr., ako sam dobro vidio, nema infokutije tipa plemić, vlastelin, sudija, vojno lice ili slično koja bi najbliže odgovarala Nikoli Draškoviću. Postoji Infokutija: osoba, ali je ona preopćenita. Budući da nisam previše spretan u izradi infokutija, molim Te da, kad stigneš, izradiš odgovarajuću infokutiju. Pozdrav, --[[Korisnik:Silverije|Silverije]] ([[Razgovor s korisnikom:Silverije|razgovor]]) 22:08, 17 maj 2019 (CEST) == Pitanje i zamolba == Poštovani admin, dragi KWiki! Imam jednu zamolbicu. Jel' možeš ''baciti oko'' na moje [[Posebno:Doprinos/Koreanovsky|nedavne izmjene]]? Nadam se da se nećeš naljutiti ako te zamolim da mi odobriš status autopatrolera ili možda čak urednika. Kako vidiš, moji doprinosi su uredni i definitivno mi ne pada na pamet da ''izvodim gluposti'' na bs.wiki. Bio sam dugogodišnji suradnik Wikipedije na hrvatskome jeziku na kojoj imam status ophoditelja, sad većinom doprinosim na njemačkoj Wikipediji na kojoj sam urednik. U zadnje vrijeme sve češće navratim na bs.wiki. Mislim da ću i vama na taj način oduzeti dosta posla, jer ponekad uklanjam i zlonamjerne izmjene štetočina. Bio bih jako zahvalan! Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Koreanovsky|Koreanovsky]] ([[Razgovor s korisnikom:Koreanovsky|razgovor]]) 19:21, 25 maj 2019 (CEST) : I da nisi zamolio, bilo bi pitanje vremena kad bi ti neko dodijelio status. :-) Nije teško vidjeti ko šta radi ;-) Hvala na svakoj pomoći, i unazad i unaprijed. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:24, 25 maj 2019 (CEST) :: Hvala tebi! Želim ti još ugodan vikend! :) --[[Korisnik:Koreanovsky|Koreanovsky]] ([[Razgovor s korisnikom:Koreanovsky|razgovor]]) 19:35, 25 maj 2019 (CEST) == Prigodni znak povodom 80.000 čl. == Zdravo, KWiki! Šta misliš [[Wikipedia:Čaršija#80.000|'''o tome''']]? :) Pozz. --[[Korisnik:Koreanovsky|Koreanovsky]] ([[Razgovor s korisnikom:Koreanovsky|razgovor]]) 16:59, 3 juni 2019 (CEST) : Nemam neko mišljenje, tj. i može i ne mora. :) To su samo brojevi ionako. :) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:02, 8 juni 2019 (CEST) ==Ma== nema problema...kad završim ovu Sloveniju, poslije ću da češljam sve te urađene članke. Pozdrav.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 16:23, 9 juli 2019 (CEST) == Međuslavenski == Nešto što će tebi biti vjerovatno interesantno https://www.youtube.com/watch?v=NztgXMLwv4A --[[Korisnik:Munja|Munja]] ([[Razgovor s korisnikom:Munja|razgovor]]) 14:24, 18 august 2019 (CEST) : Zanimljivo, naravno. Mada su brojke i dalje male. Ali bilo bi ljepše pričati međuslavenski putujući slavenskim zemljama nego engleski. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:40, 18 august 2019 (CEST) == Prijedlog == Dobar je prijedložiċ, a to ċu svakako imati u vidu. Biċe i to urađeno. Lijep pozdrav. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 01:28, 6 septembar 2019 (CEST) == Hvala == Al ne mislim da je potrebno jahati po tipografskim greskama. Al ako se bolje osjecas, slobodno onda mijenjaj nekih 5000 poruka po wiki koje sam pisao. -- [[User:WizardOfOz|<font face="Monotype corsiva" size="4" style="color:#000000;color:blue"><i>WizardOfOz</i></font>]] <sup><span style="font-family:Italic;color:blue">[[user_talk:WizardOfOz|talk]]</span></sup> 12:52, 7 septembar 2019 (CEST) : Nisu sve bile tipografske ("has" je treće lice jednine, a subjekat je u množini + nisam siguran treba li Present Perfect ili pluskvamperfekt). :) Ali glupo mi je nešto ispraviti, a nešto ostaviti ako već ispravljam (o čemu se može razmisliti, doduše :-)). Svako dobro i hvala ti što nisi zaboravio na Wiki. :) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:07, 7 septembar 2019 (CEST) ::Ok. Do sad me niko nije ispravljao na stranicama za razgovor. A kako se i to izgleda za mog odsustva izmijenilo, onda cu se maniti pisanja po stranicama za razgovor. --[[User:WizardOfOz|<font face="Monotype corsiva" size="4" style="color:#000000;color:blue"><i>WizardOfOz</i></font>]] <sup><span style="font-family:Italic;color:blue">[[user_talk:WizardOfOz|talk]]</span></sup> 13:10, 7 septembar 2019 (CEST) ::: Ne, nego ću se ja okaniti ispravljanja. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:01, 7 septembar 2019 (CEST) == Zlatni ljiljani == {{Urađeno}}. – [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 17:42, 15 septembar 2019 (CEST) == Jedan mali pozdrav == Za raju. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 23:14, 23 septembar 2019 (CEST) == Hvala == Hvala! [[Korisnik:Niegodzisie|Niegodzisie]] ([[Razgovor s korisnikom:Niegodzisie|razgovor]]) 15:54, 13 oktobar 2019 (CEST) == Spisak i autorska prava == Kako [[AFI-jevi najveći mjuzikli|ovakav spisak]] može uopšte kršiti autorska prava? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 12:23, 8 novembar 2019 (CET) : To pitaj autora na EN. :-) Ni ja ne kontam. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:13, 8 novembar 2019 (CET) == Mars 3 == Dobro, znači, šabloni se ne brišu. Ali mislim da bi ih trebalo urediti. – [[Korisnik:Franjo Josip|Franjo Josip]] ([[Razgovor s korisnikom:Franjo Josip|razgovor]]) 12:17, 11 novembar 2019 (CEST) : {{Spomeni|Franjo Josip}}: Naravno da bi. Bila je greška u samom šablonu. Ode se i u njemu se popravi. ;-) Hvala na ukazivanju (ne pokrivam to područje inače, pa ko zna bih li ikad vidio). Inače je taj šablon nepreveden / nedorađen s imenima, pa ako budeš imao vremena i volje, tvoj je. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:24, 11 novembar 2019 (CET) == Gravitational microlensing == Gravitational microlensing na en kod nas bi bilo Gravitacijsko ..., microlens je mikroleća, a naš glagol od mikrolećasti – [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 18:07, 21 novembar 2019 (CET) : Ne može se tvoriti glagol, a ni radna imenica. Jednostavno: "Gravitacijska mikroleća" (tako je i na ostalim jezicima, osim na engleskom). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:57, 22 novembar 2019 (CET) :: pogrešno sam napisao da je mikrolećasti glagol [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 21:03, 22 novembar 2019 (CET) ==Zamolio bih vas== ako ste u mogućnosti da vratite datoteku Grb općine Moravske Toplice. Osoba koja je mijenjala grbove izgled aje obrisala sliku grba unaprijed pa poslije shvatila da nema na commonsu. -- [[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 14:57, 14 decembar 2019 (CET) : Evo Srđan ju je vratio. Nisam bio uz računar kad je stigla poruka. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:48, 14 decembar 2019 (CET) == Holandija == Ćao, KWiki. Vidio sam još prošlog mjeseca da holandska vlada radi na nekakvoj vrsti ''rebrandinga'' i da ne želi da se upotrebljava ''Holland'' nego ''Nederland''. Izgleda da se sprovodi ili da je već sprovedeno na snagu ako je vjerovati [https://www.aljazeera.com/news/2020/01/holland-renamed-the-netherlands-government-200102063649386.html ovome] i [https://thehill.com/policy/international/476036-netherlands-to-drop-holland-nickname-as-part-of-rebranding ovome], a prenijeli su i [http://rs.n1info.com/Svet/a557437/Holandija-vise-ne-postoji-od-danas-je-sluzbeni-naziv-Nizozemska.html neki domaći mediji]. Rekoh da pitam hoće li to išta uticati na imenovanje na bs.wikiju ili je to više za englesko govorno područje? Usput, sretna Nova, s malim zakašnjenjem. :-) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 01:03, 3 januar 2020 (CET) : Vidio sam i ja. Ne znam šta će biti s time s obzirom na to da nam je ''Pravopis'' frišak. U ovoj godini trebalo bi se početi s radom na još jednom pravopisu, pa vidjet ćemo. A za lijepe želje nikad nije kasno. :-) Hvala, također. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:50, 3 januar 2020 (CET) == Poslovi za bota == Ako ti padnu na pamet nekakave česte pravopisne greške koje bi se mogle ispraviti botom, [[Korisnik:WumpusBot|slobodno dodaj pod "Poslovi"]] pa ću pogledati. Već sam prošao kroz gotovo 20.000 članaka i popravio razne varijacije datuma na oblik "5. 1. 2020" u referencama, a sprema se i zamjena raznih engleskih i ISO-oblika ([[Special:Diff/3126385|evo primjera]]). :-) – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 16:32, 23 januar 2020 (CET) : {{Spomeni|Srdjan m}} Što se tiče popravki datuma sigurno nisi zaboravio na [[Wikipedia:Čaršija/Botovi#Format_datuma|ovu]] temu. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 14:02, 26 januar 2020 (CET) :: {{Spomeni|Edinwiki}}: Ako znaš promijeniti [[Modul:Citation/CS1/Date validation|modul za reference]] da odbija ISO (2020-01-26) i engleske datume (January 26, 2020 i 26 January 2020), mogao bih odmah krenuti na posao. ;-) Ako ne, vidjeću da ja skontam kako, pa ću krenuti u zamjenu. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 14:10, 26 januar 2020 (CET) ::: Baš smo u istoj temi toj pisali o tome da se razmisli o različitim unosima. Bilo bi dobro podržati engleske varijante unosa, što olakšava kopiranje s en.wiki. Mislio sam da se razlikuje ovo sa dva različita šablona. Bot bi mogao da konvertira automatski jedan format na drugi na osnovu ovoga. To je što se tiče unosa, a prikaz bi naravno trebao da bude isti. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 22:54, 26 januar 2020 (CET) :::: To mi je obećao sam autor tog modula podesiti kad bude imao vremena (da se podržavaju i engleski, a da se ispisuju ovi domaći). Valjda hoće. – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 23:02, 26 januar 2020 (CET) ::::: Mogu ja napraviti, samo se treba odrediti šta ćemo podržavati, a šta ne. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 10:48, 27 januar 2020 (CET) :::::: E pazi, mislio sam ovako. U inputu moramo dozvoliti ISO-oblik – GGGG-MM-DD – jer ga automatski dodaje alat za reference u vizualnom uređivaču i odbijaju to promijeniti za pojedine jezike (pitao sam već), s tim da tu ne treba dozvoliti početne nule. Trebalo bi dozvoliti i engleske DMY (27 January 2020) i MDY (January 27, 2020). Od domaćih trebalo bi dozvoliti D. M. GGGG (27. 1. 2020), tj. s bjelinama i bez tačke na kraju kao nekakav primarni i poželjni format, te D. MMMM GGGG (27. januar 2020) kao sekundarni, a ostale (bez razmaka, s početnom nulom i sl.), koje sam ionako već zamijenio, označiti nepravilnim. Samo treba paziti da se ne dozvole kombinacije tipa 27. January 2020 i sl. Još bi valjalo kad bi modul mogao stripovati, tj. ukloniti sâm tačku iza godine ako postoji. Što se outputa tiče, trebalo bi omogućiti da se svi ti dozvoljeni oblici (sem drugog domaćeg) pretvore u "27. 1. 2020". Eto ti plana, pa sad vidi ko će prvi – ti ili onaj drugi lik ;-). –[[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 11:43, 27 januar 2020 (CET) == Izbrisati / obrisati == Đes, KWiki. Nisam te odavno smarao, red bi bio vala. ;-) Nego, gledao sam na TranslateWikiju naše prevode, pa ima mješovitih oblika za "delete": negdje "izbrisati / izbrisano", a negdje "obrisati / obrisano". Šta smatraš da bi bio bolji oblik u softverskom kontekstu brisanja stranica, pa da na to uskladim da bude dosljedno? – [[Korisnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor s korisnikom:Srdjan m|razgovor]]) 17:59, 7 februar 2020 (CET) : Ooo, a tu sam negdje. :-) Kakav si? A stavi "izbrisati". "Obrisati" je za nešto konkretno (npr., mokru površinu, lice i na taj fazon). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:16, 9 februar 2020 (CET) == Učenje iz primjera == Nadam se da ću se popraviti... [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 13:00, 5 mart 2020 (CET) : Ko ne (po)griješi znači da ništa i ne radi. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:11, 5 mart 2020 (CET) == Datumi == Nemoj popravljati datume, Srđan ima bota za to. Preleti sedmično, i sredi sve. :) [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 23:49, 23 mart 2020 (CET) : Nisam samo datume (barem sada), ali hvala ti na napomeni. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:52, 23 mart 2020 (CET) :: Žao mi da se patiš s tim, to je već praktično riješeno tim botom. Mislim da se Srđan raspitivao i za ispravljanje automatskog generiranja referenci, tj. datuma u njima, ali ne znam šta bi od toga. A ovo ostalo pratim, pravim mentalne zabilješke, i mislim da ću uskoro imati manje grešaka. I hvala na pomaganju :) [[Korisnik:Mhare|Haris]] ([[Razgovor s korisnikom:Mhare|razgovor]]) 23:56, 23 mart 2020 (CET) == Nazivi singlova, pjesama i albuma == Pozdrav, imam par pitanja i odnose se na davanje imena pjesmama i albumima. Kako se vrši postavka imena za albume i singlove određenih pjevača? Da li ime ide samo bez imena pjevača ili ide i ime pjevača? Kad se zapravo ime pjevača stavlja u zagradu i kako napraviti razliku između istoimene pjesme i istoimenog albuma? Npr. Pjesma Dino Merlin - Ljubav i album Dine Merlina - Ljubav Hvala [[Korisnik:Markonixbg|Markonixbg]] ([[Razgovor s korisnikom:Markonixbg|razgovor]]) 21:37, 8 april 2020 (CEST) : Jednostavno: kad nema albuma (ili pjesama, ako je pjesma) drugih izvođača pod istim naslovom, onda ne treba dodatna odrednica u zagradi. A za ovo drugo dodaje se "(album)" i "(pjesma)". Mada će ovdje biti malo članaka o domaćim pjesmama jer jednostavno malo ko ima znanja o nastanku da bi napisao dovoljno teksta (a onih koji znaju nema na Wiki). Zato članke tog tipa uglavnom prevodimo s EN Wiki mada i kod njih ima prekratkih. A kad je riječ o albumima, imali smo članaka koji su imali samo infokutiju, jednu rečenicu i suhi spisak pjesama, a to nije članak, pa smo ih izbrisali. P. S: Vidi [[Djevojka s bisernom naušnicom|i ovo]], npr. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:09, 8 april 2020 (CEST) Ok, skontao sam. Uglavnom, što se tiče albuma i singlova, mislio sam se s tim malo detaljnije baviti pa ću praviti te stranice o kojima mogu naći bar 2 reference i gdje mogu napisati 2-3 reda teksta. Što se tiče nazivanja pjesama i albuma, postavljaću ih na način kako si i objasnio. Hvala [[Korisnik:Markonixbg|Markonixbg]] ([[Razgovor s korisnikom:Markonixbg|razgovor]]) 18:15, 9 april 2020 (CEST) Izvini za brisanje, mislio sam da se diskusije brišu nakon završetka. [[Korisnik:Markonixbg|Markonixbg]] ([[Razgovor s korisnikom:Markonixbg|razgovor]]) 14:18, 11 april 2020 (CEST) == Nyabarongo == Pozdrav, KWiki. Zanima me tvoje mišljenje o nazivu članka [[Nyabarongo]]. Razmišljao sam da prebacim stranicu na naziv "Njabarongo" jer slova "y" nema u abecedi bosanskog jezika, ali ne želim praviti greške bez potrebe. [[Korisnik:Arnel6-2|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel6-2|razgovor]]) 20:50, 21 april 2020 (CEST) : Nyabarongo. A detaljnije pogledaj [[Razgovor s korisnikom:KWiki/Arhiva 1#Naše i strane riječi za imena|ovdje]]. Hvala što pitaš i samo nastavi s radom. ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:51, 23 april 2020 (CEST) == [[Stefanija Turkevič]] and [[Irena Turkevič-Martinec]] == Hello KWiki, If you have the time, and these two articles are not yet reviewed when you get a chance to look at them, could you review them? [[Korisnik:Nicola Mitchell|Nicola Mitchell]] ([[Razgovor s korisnikom:Nicola Mitchell|razgovor]]) 17:33, 10 maj 2020 (CEST) : ''Maybe baby'' :-) (don't take this wrong – it's a movie title :-)). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:22, 11 maj 2020 (CEST) ::Hello KWiki, Could you go through the [[Stefanija Turkevič]] article the same great way you did with her sister's article [[Irena Turkevič-Martinec]] when you can find the time? [[Korisnik:Nicola Mitchell|Nicola Mitchell]] ([[Razgovor s korisnikom:Nicola Mitchell|razgovor]]) 22:42, 19 juni 2020 (CEST) ::: I will, until the end of month. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:55, 20 juni 2020 (CEST) ::::Thanks [[Korisnik:Nicola Mitchell|Nicola Mitchell]] ([[Razgovor s korisnikom:Nicola Mitchell|razgovor]]) 12:39, 20 juni 2020 (CEST) ::::: Done (albeit a little later than I said). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:32, 4 juli 2020 (CEST) ::::::When you get a chance, do you want to review my most recent change to [[Stefanija Turkevič]]? Thank you. [[Korisnik:Nicola Mitchell|Nicola Mitchell]] ([[Razgovor s korisnikom:Nicola Mitchell|razgovor]]) 12:47, 24 januar 2021 (CET) == Pitanje == Pozdrav, kolega! Imam jedno pitanje koje nije toliko vezano uz Wikipediju, ali čini mi se kao da bi mogao znati odgovor. Naime, riječ je o vezničkoj skupini "s obzirom na to". Ide li i ona poput "budući da" samo na početak rečenice jer uvodi zavisnu rečenicu koju se od glavne odvaja zarezom ili postoji kakvo drugo pravilo? Pitam podjednako za bosanski i hrvatski jezik, dobro će mi doći u prilagodbi članaka. Hvala ti unaprijed na odgovoru! --[[Korisnik:PajoPajimir|<b style="color:Red; font-family:Old English Text MT;">Pajo</b>]] [[Razgovor s korisnikom:PajoPajimir|<b style="color:Green; font-family:Old English Text MT;">Pajimir</b>]] 16:28, 11 maj 2020 (CEST) : Odzdrav / otpozdrav. :-) I hvala na pitanju. Negdje sam pročitao da kaže da "budući da" ide samo na početku, a "s obzirom na to da" samo u sredini rečenice. Meni je dovoljno do daljnjeg. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:09, 13 maj 2020 (CEST) == 7 novih svjetskih čuda == Pozdrav. Tek sada vidim da imamo dva šablona, ovaj stariji [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:7_novih_svjetskih_%C4%8Duda] i [https://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ablon:Novih_sedam_svjetskih_%C4%8Duda] prema kojem sam imenovao i članak. Pa eto ako si u mogućnosti da provjeriš koji je prikladniji naziv a višak se može ukloniti. Hvala. --[[Korisnik:BosnianWikiS|BosnianWikiS]] ([[Razgovor s korisnikom:BosnianWikiS|razgovor]]) 12:51, 9 juni 2020 (CEST) == Web ili veb? == Je li [[web-stranica]] / [[web-sajt]] ili veb-stranica / veb-sajt? Znam da ste Srđan, Munja i ti već [[Razgovor s korisnikom:KWiki/Arhiva 5#Šablon:Infokutija država na takmičenju|o tome diskutovali]], ali nije donesena konačna odluka. – [[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 19:10, 13 juni 2020 (CEST) : A trebalo bi "veb-sajt" (za ''website'') i "veb-stranica" (za ''web page'') ako već nećemo prevoditi. Upravo vidjeh "veb-portal" u ovoj aplikaciji ''Pravopis.ba''. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:50, 13 juni 2020 (CEST) == Zahvala == Pozdrav, kolega KWiki! Srdačno Vam se zahvaljujem na toploj dobrodošlici. Veselim se našoj budućoj suradnji. Ako trebate bilo što slobodno ostavite poruku na mojoj stranici za razgovor. Još jednom, hvala i ugodan dan! [[Korisnik:Bonzg|Bonzg]] ([[Razgovor s korisnikom:Bonzg|razgovor]]) 13:09, 16 juni 2020 (CEST) ==Samo me interesuje== razlika između "Do teritorijalne reorganizacije u Sloveniji bila je u sastavu stare općine Radovljica" i "Do teritorijalne reorganizacije u Sloveniji nalazila se u sastavu stare općine Radovljica"? odn. šta je ispravno, a šta neispravno. Hvala.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 14:36, 16 juni 2020 (CEST) : Pravilno je "bila je" (izraz glasi "biti u sastavu"; a nalazi se nešto što je izgubljeno ili neotkriveno). Doduše, ima nekih situacija s enklitičkim oblicima "jesam" u kojima "nalaziti se" bolje paše zbog tečnosti rečenice. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 04:02, 19 juni 2020 (CEST) == Zahvala i pitanje == Pozdrav, hvala vam na poruci i dobrodošlici. Sredjujem članak o Šejli Kamerić i prihvatila sam da se promjene ne vide; vlasnik članka treba da prihvati promjene - da li mi možete pomoći oko toga - sad čekam tu osobu da potvrdi ili ne potvrdi promjene? Hvala vam na odgovoru i izvinite ako su pitanja previse basic, učim još. :) [[Korisnik:Zivazava|Zivazava]] ([[Razgovor s korisnikom:Zivazava|razgovor]]) 15:16, 25 juni 2020 (CEST)Zivazava[[Korisnik:Zivazava|Zivazava]] ([[Razgovor s korisnikom:Zivazava|razgovor]]) 15:16, 25 juni 2020 (CEST) : He-he :) Ma nema problema. Ne postoji nikakav "vlasnik članka", samo iskusniji korisnici s dodatnim opcijama (birokrati, administratori, urednici) koji pregledavaju i odobravaju izmjene (novih ili neregistriranih korisnika). Wikipedija je '''slobodna''' za sve (ali ima određena pravila i smjernice, kao i svaki projekt, naravno; linkovi na osnovne stvari upravo su u dobrodošlici – zato se i postavlja). Izmjene će već neko pregledati (možda i ja ako me neko ne preduhitri – trenutno radim drugu stvar). Pozdrav i svako dobro. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:22, 25 juni 2020 (CEST) Hvala za objašnjenje! Sve jasno :) Pozdrav i svako dobro i vam! Javim se ako bude još nešto, ako vam nije problem! --[[Korisnik:Zivazava|Zivazava]] ([[Razgovor s korisnikom:Zivazava|razgovor]]) 21:17, 29 juni 2020 (CEST)Zivazava == Pozivnica == {{DiscordD}} Obavezno dođi :) --[[Korisnik:Arnel6-2|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel6-2|razgovor]]) 18:21, 3 juli 2020 (CEST) ==Ne izmišljaj== života ti. Stavi ti sad tačke iznad 12.000 naselja...:)--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 16:28, 6 juli 2020 (CEST) : Ne izmišljam. :) Rekao bih daleko prije da sam vidio. A postoje botovi i AWB, valjda se mogu donekle "upregnuti" za to. Ti samo nastavi svoj posao (bez kojeg bi ovaj projekt bio prilično siromašniji). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:12, 6 juli 2020 (CEST) ::Hajde, hajde...valjda niko neće crći bez tačkica, kukica, crtica...Lijep pozdrav.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 18:18, 6 juli 2020 (CEST) ::: Ubacit ću ja AWB-om tačke i interne linkove, samo treba buduće članke tako formatirati!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:00, 6 juli 2020 (CEST) == Gradovi == Pitanje vezano za deklinaciju gradova, npr. "Grad Bihać", "Grad Cazin" i "Grad Živinice". Da li je * "Spisak naseljenih mjesta u gradu Bihać" ili "...u gradu Bihaću" * "Spisak naseljenih mjesta u gradu Cazin" ili "...u gradu Cazinu" * "Spisak naseljenih mjesta u gradu Živinice" ili "...u gradu Živinicama"? --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 23:29, 26 juli 2020 (CEST) : Već sam kod tebe nešto odgovorio, ali ono je kad je odrednica "općina". Kod odrednice "grad" ide "...u gradu Bihaću / Srebrenici / Livnu", tj. mijenjaju se obje riječi kojeg god roda (i broja) grad bio. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:48, 27 juli 2020 (CEST) == Hinokitiol == Izgleda, Čiča, grdno sam te rasrdio sa "jedinjenjem", ha-ha! Ovo je, stari moj, bilo onako "leteċi" pošto na sh i sr-wiki piše da je hinokitilol organsko jedinjenje, a na en-wiki "compounds". Ma nije ni bitno, stavljaj šta hoćeš. Pozdrav! – [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 02:28, 10 august 2020 (CEST) : {{Spomeni|Nerko65}}: Ma kakvo rasrđivanje... :-) Nego ''jedinjenje'' je u srpskom; u bosanskom je ''spoj''. ;-) Inače, kakav si? Kakva je situacija? P. S: Ne daj se '''godinama''', druže! :-) ;-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:42, 10 august 2020 (CEST) : {{Spomeni|KWiki}}: Super sam, hvala na pitanju. Život ide u laganom ritmu, što je nekad pjevao Zvonko Bogdan. Situacija je dobra ovdje gdje sam ja, a ti mi se Čiča čuvaj tamo i pazi to malo posla što je još ostalo. Lijep pozdrav.:-) [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 20:12, 11 august 2020 (CEST) == Padež == Pozdrav, zar nije prirodnije reći Diskografije grupe Coldplay umesto Coldplaya kako si ti stavio? Vodim se logikom kako piše u kategoriji npr. [[Diskografija grupe Queen]]. – [[Korisnik:SimplyFreddie|SimplyFreddie]] ([[Razgovor s korisnikom:SimplyFreddie|razgovor]]) 15:20, 24 septembar 2020 (CEST) : Odzdrav. :-) Nema potrebe za dodatnom odrednicom u slučajevima kad se naziv može normalno deklinirati, poput ovog, i kad je značenje nedvosmisleno. I kod Queena može bez nje (sama riječ "Diskografija" dovoljna je odrednica), samo što je to davno napravljeno, a muzika inače nije jedno od područja kojima se bavim ovdje, osim sporadičnih manjih izmjena, pa nisam zalazio "tamo". – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:34, 24 septembar 2020 (CEST) ==Preusmjerenje== Poništeno preusmjerenje u članku [[bubreg]] bespotrebno je i brzopleto. Isto imaju i ostale wiki. Ako poništavate, obrišite link, a što je jazuk! [[Korisnik:Crazy&#38;confused|Crazy&#38;confused]] ([[Razgovor s korisnikom:Crazy&#38;confused|razgovor]]) 16:36, 28 septembar 2020 (CEST) : Čemu kilometarska preusmjerenja ako se naziv članka sastoji od jedne riječi? Linkuje se samo ta riječ. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:49, 28 septembar 2020 (CEST) ;Malo smo pre[[nerv]]ozni ?! Našto to i čemu?! [[Korisnik:Crazy&#38;confused|Crazy&#38;confused]] ([[Razgovor s korisnikom:Crazy&#38;confused|razgovor]]) 23:30, 30 septembar 2020 (CEST) :: Malo smo pregluhi i nedokazni. Krhko je znanje. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:14, 1 oktobar 2020 (CEST) == Kreiranje kategorija == Dobar dan, KWiki, samo sam usput želio pitati, pošto sam još uvijek nov na wikipediji, možete li mi objasniti kako se prave nove kategorije. Ja želim trenutno da napravim kategoriju ''Twitch-streameri'' (jedna od kategorija u članku [[Tyler1]], nisam siguran da li mogu postavljati reference ovdje), ali ne znam kako da je ubacim kao aktivnu ili postojeću kategoriju. Volio bih da mi pojasnite. Lijep pozdrav! [[Korisnik:Zonaga|Zonaga]] ([[Razgovor s korisnikom:Zonaga|razgovor]]) 20:56, 30 septembar 2020 (CEST) : Isto kao i sve drugo. :-) Ukucaš <nowiki>[[Kategorija:(Naziv kategorije)]]</nowiki> na dnu članka (a ne moraš ni ukucavati – samo klikni na komandu u donjoj alatnoj traci) i sačuvaš. Ako je plava, znači da postoji. Ako je crvena, klikneš na nju i napraviš je i povežeš je na Wikipodacima s istom kategorijom na drugim Wikipedijama kao što se povezuju i članci. Bitno je samo pravilno imenovati i kategorizirati (i kategorije se kategoriziraju). Ako postoji kategorija na Commonsu povezana s datom kategorijom na Wikipediji, onda se ubaci i <nowiki>{{Commonscat|(Naziv kategorije na Commonsu)}}</nowiki>. Isto važi i za portal. Klikni na bilo koju postojeću, pa onda na "Uredi izvor" da vidiš kako to izgleda "iza zavjese". Evo, npr., [[:Kategorija:Granice Bosne i Hercegovine|ova]]. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:07, 30 septembar 2020 (CEST) : {{Spomeni|Zonke}}: Zaboravih ti reći da i u Postavkama, na kartici Dodaci, staviš kvačicu pokraj HotCata. Tada ćeš u člancima pored kategorija vidjeti plus-minus, minus i dvije strelice; klikom na plus dodaješ ili mijenjaš kategoriju/-e (otvori se polje da ukucaš), klikom na minus direktno uklanjaš. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:47, 1 oktobar 2020 (CEST) ::[[Korisnik:KWiki]] imam jedan "zadatak" za tebe, naime kategorije Nogometaši xy kluba su nam prilično "zapuštene", pa ja pokušavam malo srediti na način da dodajem one kategorije koje su napravljene pomoću ovih alata "Category suggester" i "Catcheck", međutim tu mi se javlja problem što jako puno klubova nema kategoriju Nogometaš xxx kluba. Obzirom da ja tu mogu napraviti jako puno grešeka u nazivu, možeš li ti malo poraditi na tome kada stigneš, nema veze što za sada ima samo jedan igrač u kategoriji, napuniti će se vremenom. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:47, 15 oktobar 2025 (CEST) :::Samo daj primjere, pa ću malo-pomalo. Mada tu ima i kategorija u kojima će teško ikad biti više od jednog članka. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:56, 15 oktobar 2025 (CEST) ::::Primjera je more, otiđi na Posebne stranice/Kategorije i u pretraživač upiši Nogometaši pa će ti izlistati sve kategorije koje su kreirane i koje su tražene (crvene) koje počinju sa tom riječi pa opleti :), nema veze što će neke kategorije biti sam opo jedan članak, ko zna možda za 10, 20, 50 godina neko odluči da napravi članke za svakog igrača iz tog kluba. U dosta članaka nogometaša nisu dodane kategorije kluba, pa i nije skroz realna situacija da li imamo jednog ili više u toj kategoriji. Evo na primjer u [[Kategorija:Nogometaši Neretve|Nogometaši Neretve]] bio je jedan igrač, sada su tri. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:00, 15 oktobar 2025 (CEST) == Obrisana stranica (pomoć) == Poštovani, skoro sam počela kačiti tekstove na Vikipediji i jako bih vam bila zahvalna na pomoći. Stranica koju sam okačila o Meridian Sportu je obrisana, a kao razlog je naveden "reklama" (https://bs.wikipedia.org/wiki/Meridian_Sport). Možete li mi reći koji deo je tačno reklamni? Želela bih da okačim stranicu i da ona bude u skladu sa svim pravilima Vikipedije, te bi mi dobrodošla Vaša pomoć. Ako možete, uputite me, molim Vas, na reklamni deo kako bih ga ispravila i prilagodila. Hvala unapred! : Nemam vremena ovih dana, a nisam ga ni stigao pogledati prije nego što je izbrisan. Ne znam koliko su kladionice i relevantne za enciklopediju ovog tipa (možda jesu, nisam se nikad bavio njima). Stil pisanja treba biti objektivan, opisati kompaniju "udaljeno", "iz trećeg lica", uz navođenje provjerljivih referenci (nepovezanih s Meridian Sportom, tj. vanjskih izvora). Pozivam i [[Korisnik:AnToni|AnTonija]] da dadne još smjernica po potrebi. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:12, 27 oktobar 2020 (CET) == Site notice == Ja sam rekao Harisu da onako napiše site notice, da ne ispadne da je on nepismen haha. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 22:40, 5 novembar 2020 (CET) : Hahaha :-) Imaš nagradu za poštenje (makar verbalnu). :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:56, 5 novembar 2020 (CET) == Vojna historija Mađarske == Poštovani KWiki, postoji kategorija na WCommonsu. U nastavku je link [https://commons.wikimedia.org/wiki/Category:Military_history_of_Hungary]. Pozdrav, [[Korisnik:Silverije|Silverije]] ([[Razgovor s korisnikom:Silverije|razgovor]]) 19:39, 12 novembar 2020 (CET) : Znam. :-) Nego treba u kategorije dodavati šablon <nowiki>{{Commonscat|Naziv kategorije (na engleskom)}}</nowiki> kad ta kategorija postoji i na Commonsu. Ma sitnica zapravo. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:22, 12 novembar 2020 (CET) == Vulkani na Kamčatki == Ja sam siguran da može ići za Azijski mjesec ;) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 10:54, 18 novembar 2020 (CET) == Muke s deklinacijom == Bok, KWiki! Imam jedno pitanje... Nedavno je jedan kolega na hr.wiki pitao kako treba deklinirati imena različitih sportskih klubova ako se sastoje od više riječi (npr. Šahtar Donjeck)... Budući da sam vidio da si ti napravio [[:Kategorija:Nogometaši Dinamo Kijeva|ovo čudo]], pretpostavljam da mi možeš objasniti zašto se deklinira samo posljednja riječ u imenu? Znam da sam na fakultetu učio da se u npr. višerječnim imenima djela na latinskom deklinira samo posljednja riječ (npr. Carmina Burana, Carmina Burane itd.), ali vrijedi li to i za ostale jezike? Unaprijed ti hvala na odgovoru! [[File:Face-smile.svg|20px]] -- [[Korisnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune,'''</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 19:59, 23 decembar 2020 (CET) : Zdravo, zdravo! Koliko se sjećam, u bosanskom to pravilo važi i za ovakve slučajeve. Što ne znači da nekad neću provjeriti. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:23, 24 decembar 2020 (CET) == Kad ste već tu == <s>Imamo li mi ovdje HotCat alat? Zašto se kategorije moraju "ručno" postavljati?</s>--[[Korisnik:Santasa99|Santasa99]] ([[Razgovor s korisnikom:Santasa99|razgovor]]) 15:19, 4 februar 2021 (CET) Problem rješen!--[[User:Santasa99|<span style="color:maroon; text-shadow:#666362 0.2em 0.2em 0.4em;">'''ⓢⓐⓝⓣⓐ'''</span>]] &nbsp;<sup>[[File:Saturn - The Noun Project.svg|24px]] &nbsp;<sup>[[Razgovor s korisnikom:Santasa99|pit]]</sup></sup> 21:46, 4 februar 2021 (CET) == Sob/irvas == Kaže li se kod vas sob ili irvas? Pitam jer se sob spominje 9 puta [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno%3AStaJeLinkovanoOvdje&target=sob&namespace=], a irvas 7 [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno%3AStaJeLinkovanoOvdje&target=Irvas&namespace=] [[Korisnik:Croxyz|Croxyz]] ([[Razgovor s korisnikom:Croxyz|razgovor]]) 21:02, 19 februar 2021 (CET) : U rječniku unutar novog ''Pravopisa'' stoji "sob" (barem na aplikaciji "Pravopis.ba"), ali ni "irvas" nije nepoznat u svakodnevnoj praksi. Dakle, dati prednost "sobu", a "irvas" ostaje stvar ličnog izbora (ne može se označiti kao nepravilan jer nema razloga za to). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:36, 19 februar 2021 (CET) == Magistralne ceste / putOvi == E, šta da radim s [[:Kategorija:Magistralne ceste u Bosni i Hercegovini|ovakvim kategorijama]] i riječima u člancima? Važe li kao dubleti ili mijenjam po uzoru na [[Special:Diff/2825320|ovo]]? – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 20:01, 26 februar 2021 (CET) : Trebalo bi "put(evi)" u naslovima članaka i kategorija radi ujednačenosti, a u tekstu je stvar izbora jer je i "cesta" u redu. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:45, 26 februar 2021 (CET) == Muzička terminologija == Evo mene opet. :-) Radim na infokutiji za albume da automatski ispisuje boje i vrste albuma, pa se nadam da ćeš mi moći pomoći kako napraviti razliku između određenih termina. Pazi sad ovo: navode različito [[:en:soundtrack|soundtrack]], [[:en:television theme music|television theme]], [[:en:film score|film score]] i [[:en:cast recording|cast recording]]. Imaš li ikakve prijedloge kako bih ih mogao razlikovati? Zasad sam samo preveo ''film score'' kao [[filmska muzika]], što je logično, a iskreno ne znam kako ovo ostalo. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 18:39, 1 mart 2021 (CET) : Siguran sam samo da je "film score" filmska muzika. :-) "Soundtrack" bi mogao biti "zvučna podloga" (i širi je pojam od filmske muzike), a "Theme music" muzička tema (eventualno muzički motiv). "Cast album" možda je najbolje ne prevoditi do daljnjeg :-) ("album glumačke postave"). Naravno, sve je ovo podložno reviziji / promjeni. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:17, 1 mart 2021 (CET) == Nazivi filmova / specijala / serija == Imam pitanje, ako ne postoji ni bosanski ni hrvatski naziv nekog filma / specijala ili serije, smijemo li koristiti srpske nazive (prilagođene bosanskom pravopisu)? '''''[[User:ImJustThere|<span style="color: #d40606">Kori</span><span style="color: #ee9c00">snik</span><span style="color:#e3ff00">ca:I</span><span style="color:#001a98">mjust</span><span style="color:#86007D">there</span>]]''''' 12:45, 10 mart 2021 (CET) : Ako postoji naziv rasprostranjen na tržištu Srbije, onda ne vidim problem u tome. No, čim se pojavi bosanski naziv (ili hrvatski, jer većina filmova i serija u Bosnu i Hercegovinu stiže preko Hrvatske), trebalo bi ga promijeniti. A uvijek je korisno i napraviti preusmjerenje s izvornog naziva. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:32, 10 mart 2021 (CET) ::OK, thx. BTW, nezz jesi li primijetio, ali nedavno sam dovršila ''[[Snježno kraljevstvo]]'', da znaš :). '''''[[User:ImJustThere|<span style="color: #d40606">Kori</span><span style="color: #ee9c00">snik</span><span style="color:#e3ff00">ca:I</span><span style="color:#001a98">mjust</span><span style="color:#86007D">there</span>]]''''' 16:28, 10 mart 2021 (CET) ::: A dama je prekoputa... Pa što ne šutiš? :-) Primijetio sam, naravno (tj. Srđan mi je rekao :)), ali baš sam danas ostavio poruku na Čaršiji da se ipak neću moći posvetiti tome kao što sam bio planirao jer život trenutno ima "jače" planove". :) Neću biti ovdje sljedeće 3-4 sedmice. A ti samo radi i pitaj "starije" ako šta zapne. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:28, 10 mart 2021 (CET) == Pitanje == Pozdrav, KWiki! Zanima me piše li se "božiji" ili "božji" ili je moguće oboje? U pravopisu iz 2018. je "božiji", mada mu ja i nešto ne vjerujem jer ima već ''podosta'' grešaka :) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 16:45, 17 mart 2021 (CET) : {{Spomeni|Arnel}}: U bosanskom su pridjevi ovog tipa na ''-iji''. A ovaj može biti ili "'''B'''ožiji" (< '''B'''og) ili "'''b'''ožiji" (< '''b'''og u općem značenju). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:28, 27 mart 2021 (CET) ::Hvala na odgovoru! I brzo nam se vrati ;) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 12:08, 27 mart 2021 (CET) == Spužva Bob Skockani == Pozdrav, nedavno sam dovršio članak ''[[Spužva Bob Skockani]]''. Ako nije problem, bi li ga možda mogao pregledati? Hvala, lp. :) '''''[[User:ImJustThere|<span style="color: #d40606">Kori</span><span style="color: #ee9c00">snik</span><span style="color:#e3ff00">ca:I</span><span style="color:#001a98">mjust</span><span style="color:#86007D">there</span>]]''''' 20:21, 26 april 2021 (CEST) : Ako-ako. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:50, 26 april 2021 (CEST) == Grad / grad == Pitah te [[Special:Diff/3305385|ovdje]], ali možda se nismo dobro razumjeli pa rekoh da provjerim prije nego što masivno idem mijenjati botom. Ima podosta opština koje su zvanično postale gradovi relativno nedavno ([[Službeni gradovi Bosne i Hercegovine|imaš ovdje spisak zvaničnih gradova]]). E sad, nisam siguran treba li, ako uzmemo primjer Dervente, tretirati "grad" kad dio naziva ili odvojeno kao običnu imenicu? Npr. "X je naseljeno mjesto u ''gradu Derventi''" ili "X je naseljeno mjesto u ''Gradu Derventi''". – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:32, 30 april 2021 (CEST) : A rekao bih da je ovo kao i s riječju "općina": kad se misli na instituciju, veliko O, a kad se misli na teritorijalnu jedinicu, malo O. Vidi šta kažu i [https://pravopis.hr/pravilo/ostala-imena/100/ ovdje], pod F. Doduše, "Grad" može biti i dio zvaničnog imena teritorijalne jedinice (npr., Grad Zagreb), pa je u tom slučaju G veliko. Kod službenih gradova u Bosni i Hercegovini najprije bih rekao da se "grad" odnosi samo na status naselja, tj. da nije dio službenog naziva. (Drugo je kad je riječ o nazivu /pod/institucije, npr., "Porezna služba Grada X".) Valjda te nisam dodatno zbunio. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:23, 30 april 2021 (CEST) :: Ništa onda, stavio sam malim slovom. Ako bude kasnije trebalo mijenjati tu je sada bot pa neće biti (toliki) problem. :-) – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 10:19, 1 maj 2021 (CEST ==Zar malko ne pregonite?!== Zar je teško ispraviti slovnu grešku u jednoj rečenici?! Lakše obrisati cio šablon et al. Zar i ja ne učestvujen u konsenzuisu i zašto me ne obvavijestite kadobrišete cio članak?!!! Bio je to doslovbno preveden en.wikipedijski članak. Sve mi se čini da vježbate strogoću na (u genetici) boljem od sebe. Ne cijenite sav prijepodnevni trud!!! [[Korisnik:21775198.138-dopisnik|21775198.138-dopisnik]] ([[Razgovor s korisnikom:21775198.138-dopisnik|razgovor]]) 00:02, 3 maj 2021 (CEST) : Piše zašto je obrisan (jedna rečenica nije i ne može biti članak; greška nije utjecala na brisanje, inače bi bila gomila obrisanih; to je bila samo usputna primjedba). Ako ima još materijala za članak, pa ništa lakše nego vratiti ga. P. S: Ne vježbam strogoću. Cijenim trud. Zato Vas i opominjem, jer znam da možete raditi bolje / pažljivije, ali kao da ste non-stop u nekom sprintu. Wikipedija je dugoprugaška utrka. Nikad neće biti urađeno sve što bi trebalo biti urađeno, ni na EN, kamoli na ovima poput naše. Kvalitet bi trebao biti ispred kvantiteta (ne potcjenjujući ni kvantitet). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:48, 3 maj 2021 (CEST) :: Bilo bi fer da mi se javi kad se članak obriše i zašto. Bilo bi fer da se poštuje obim kao i u en.wiki. Imam i ja pametnijeg posla. [[Korisnik:21775198.138-dopisnik|21775198.138-dopisnik]] ([[Razgovor s korisnikom:21775198.138-dopisnik|razgovor]]) 02:09, 5 maj 2021 (CEST) ::: Još jednom: '''ne postoji obaveza ni pravilo za obavještavanje o brisanju ni na jednoj Wikipediji''' (koliko mi je poznato). A zar ne bi bilo lijepo bolje vladati svojim jezikom i ne upotrebljavati konstrukcije koje on ne poznaje? Neke konstrukcije ili oblici koji su u engleskom sasvim normalni u našem jednostavno ne postoje niti mogu postojati zbog razlike u prirodi jezikâ i nemamo niti ikad možemo imati njihove ekvivalente. (Digresija: Nekad smo imali neke od njih, prije 800-900 i više godina, ali su s vremenom i razvojem jezika nestali. Ruski je sačuvao najviše iz tih starih vremena.) A Vi uporno po njima. I opet svako drugi kriv, samo Vi uvijek i u svemu u pravu, uvijek zavjera protiv Vas, neko ometanje, sprečavanje... A ne vidite da neke stvari radite pogrešno. U redu je i pogriješiti, niko od nas nije mašina, ali ustrajavanje u greškama (raznih vrsta) već je zabrinjavajuća stvar. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:51, 5 maj 2021 (CEST) == Osmansko Carstvo == Ako misliš [[Special:Diff/3316267|da bi ovo trebalo biti primarni naziv]] u naslovima, kategorijama i slično, javi, pa ću uskladiti. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 21:02, 19 maj 2021 (CEST) : Bit će javljeno ako bude potrebe. A dotad ostaje dublet (jer šta ćemo s onda s riječju "Osmanlije" – ne možemo reći "Osmani" :-)). Usputni info: država se službeno zvala "Osman(lij)ska Država", ali je kod nas ustaljeno "Carstvo", po analogiji prema ostalim državama sličnog sistema vlasti. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:11, 20 maj 2021 (CEST) == Čaršija == Pozdrav. Ima jedna stvar što treba promijeniti, a to je kada uđeš na "Čaršija" stranicu, i ispod kada kliknes na link " Međunarodna statistika, broj članaka, korisnika, administratora...", taj link je mrtav tj. ne postoji više, našao sam statistku međunarodnu od wikipedije, pa ako možeš kako da promijeniš, ja bi to uradio, ali ne znam gdje se nalazi taj tekst što napisan na čaršiji. [https://wikistats.wmcloud.org/display.php?t=wp Evo] statistike, mi smo na 74. mjestu. [[Korisnik:SanelPandzic|SanelPandzic]] ([[Razgovor s korisnikom:SanelPandzic|razgovor]]) 18:02, 13 juni 2021 (CEST) : Evo Šemso je [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%A0ablon:%C4%8Car%C5%A1ija&curid=373625&diff=3324292&oldid=3208397 vidio] poruku prije mene. Hvala na napomeni. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:55, 13 juni 2021 (CEST) == Prevođenje serija na naš jezik kod glumaca == {{Spomeni|KWiki}} Pozdrav, zanima me kada radim članke o glumcim, i kada pišem filmove i serije u kojima su glumili, da li se moraju ti filmovi i serije prevest na nas jezik? Ja sam radio nekoliko članaka oko glumaca, i svi filmovi i seriji u kojima su glumili, sam stavio u tabelu i na naš jezik, a možda ne treba prevodit, pa da pitam :) [[Korisnik:SanelPandzic|SanelPandzic]] ([[Razgovor s korisnikom:SanelPandzic|razgovor]]) 11:32, 18 juni 2021 (CEST) : Treba prevesti sve za što postoji prihvaćen naziv na našem govornom području, pogotovo hrvatskom (jer dobar dio filmova i serija kod nas stiže preko hrvatskih distributera), a kad ga nema, ostavlja se originalni naziv. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:04, 18 juni 2021 (CEST) == Strana vs stranica == Zdravo, KWiki! Negdje sam pročitao, mislim da je bilo u hrvatskom Jezičnom savjetniku, da postoji vrlo sitna značenjska razlika između riječi "strana" i njenog deminutiva "stranica". Naime, "strana" primarno znači "jedna od površina koja omeđuje kakvo tijelo", a stranica "jedna od dviju površina lista papira". Šta ti misliš o tome? Bi li trebalo premjestiti Početna strana ⇒ Početna stranica? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20:38, 19 juni 2021 (CEST) : Ne znam kako mi to nikad nije došlo na um sve ove godine, ali ovo je tačno; trebalo bi "stranica". – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:01, 19 juni 2021 (CEST) == Nemamo nikoga odavde. == znam da nema, nego nešto testirah [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:59, 20 august 2021 (CEST) == Ukrajinski naziv „Полісся” == Kako valja postupiti sa prenosom ovog područja u Ukrajini? Kod Ukrajinaca se naš nastavak -nje/-je piše kao -ння/-я, što se transkribira kao -ja, ali onda u prenosu više liči na ženski rod. Vidim da je neko u [[Ukrajina|članku o Ukrajini]] ovom problemu pristupio tako što je naziv u nominativu ostavio kao ''Polisja'', a sve ostale padeže tvorio kao da su uzeti od nominativa srednjeg roda (dakle, nom. ''Polisja'', gen. ''Polisja'', lok. ''Polisju''). Volio bih čuti mišljenje administratora. [[Korisnik:Kostović|Kostović]] ([[Razgovor s korisnikom:Kostović|razgovor]]) 11:19, 14 oktobar 2021 (CEST) : U nominativu treba "Polesje", u duhu našeg/-ih jezika. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:54, 14 oktobar 2021 (CEST) == Kamčatka == 90% sam siguran da može za Azijski mjesec, ipak je na azijskoj strani Rusije. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 20:43, 3 novembar 2021 (CET) : Sigurno! 102%. Willkommen in Asia Club!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:47, 3 novembar 2021 (CET) :: Viel danke. :-) Lani sam namjeravao štošta uraditi za Azijski mjesec i bio sam počeo, ali me splet okolnosti udaljio od kuće na mjesec dana. Ni ove godine neću moći previše doprinijeti jer imam i drugih obaveza, ali Bože moj, može koliko može već. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:53, 3 novembar 2021 (CET) == Revertiranje == Sve OK. Tu promenu sam napravio samo kao primer za studente balkanistike ovde u Pragu tokom objašnjavanja kako Wikipedija radi. ;-) Pozdrav. [[User:Aktron|Aktron]] ([[User talk:Aktron|r]]|[[Special:Contributions/Aktron|d]]) 22:28, 9 novembar 2021 (CET) : Ah... To je skroz druga stvar. :-) Svako dobro. Ide pozdrav pješke sve do Češke. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:34, 9 novembar 2021 (CET) == kompozicije == bio sam u dilemi [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 15:00, 10 novembar 2021 (CET) ==Članak Admir Husić== Lijep pozdrav, postavio sam članak "Admir Husić" ali je predložen za brisanje. Priznajem da je članak neuredan jer nisam imao mnogo vremena da ga uredim, pa bi to popravio... Što se tiče relevantnosti, čovjek je Kurra Hafiz, pogledajte u članku "Hafiz" šta to znači. On je jedan od dvojice u BiH i regionu. Pa bi vas zamolio da ne brišemo članak a ja bi ga uredio i kategorisao, tad će imat smisla. Hvala : {{Spomeni|Bosniarasta}}: Znam ko je, a dvojicu kurra hafiza znam lično. :-) No, ovdje članci trebaju biti u skladu sa smjernicama Wikipedije. Nije me nikako bilo na Wiki gotovo četiri sedmice (sad će me biti dosta rjeđe nego prije), pa, ako je ovo što spominješ bilo u tom periodu. nemam pojma šta je bilo sa člankom niti znam kakav je bio. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:21, 31 decembar 2021 (CET) == Partije SP u šahu 2021 == Šta misliš šta je bolje: da su dijagrami s partijama koji prikazuju automatski sve poteze [[Partije Svjetskog prvenstva u šahu 2021.|ovdje]] kod svake partije, ili u [https://bs.wikipedia.org/wiki/Svjetsko_prvenstvo_u_%C5%A1ahu_2021.#Partije glavnom članku]? --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 19:03, 4 januar 2022 (CET) : Kad već postoji poseban članak za partije, onda neka ih tu. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:46, 18 januar 2022 (CET) == How we will see unregistered users == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin=content/> Hi! You get this message because you are an admin on a Wikimedia wiki. When someone edits a Wikimedia wiki without being logged in today, we show their IP address. As you may already know, we will not be able to do this in the future. This is a decision by the Wikimedia Foundation Legal department, because norms and regulations for privacy online have changed. Instead of the IP we will show a masked identity. You as an admin '''will still be able to access the IP'''. There will also be a new user right for those who need to see the full IPs of unregistered users to fight vandalism, harassment and spam without being admins. Patrollers will also see part of the IP even without this user right. We are also working on [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation/Improving tools|better tools]] to help. If you have not seen it before, you can [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation|read more on Meta]]. If you want to make sure you don’t miss technical changes on the Wikimedia wikis, you can [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|subscribe]] to [[m:Tech/News|the weekly technical newsletter]]. We have [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation#IP Masking Implementation Approaches (FAQ)|two suggested ways]] this identity could work. '''We would appreciate your feedback''' on which way you think would work best for you and your wiki, now and in the future. You can [[m:Talk:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation|let us know on the talk page]]. You can write in your language. The suggestions were posted in October and we will decide after 17 January. Thank you. /[[m:User:Johan (WMF)|Johan (WMF)]]<section end=content/> </div> 19:10, 4 januar 2022 (CET) <!-- Message sent by User:Johan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johan_(WMF)/Target_lists/Admins2022(1)&oldid=22532492 --> == Jedno pitanje == Pozdrav, KWIki. Muči me uvijek da li da pišem "rok-muzika" ili "rock". Isti problem i sa "punk" ili "pank". Šta je pravilno? [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 08:13, 2 mart 2022 (CET) : Nisi jedini. :-) Trebalo bi fonetski: "rok-muzika", "rok" (jest da postoji i slavensko "rok", ali zato je tu kontekst), "pank", "pank-muzika". Mada znam da ima i pravaca koje je bolje ostaviti u originalu; mislim, kako drugačije pisati, npr., ''death metal''? :-) No, ove već odomaćene, koji su prvi nastali i ušli u jezik i već imaju izvedenice treba pisati prilagođeno našem jeziku. A ako autor iz nekog razloga želi koristiti izvorni oblik, onda to ide pod italik. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:25, 2 mart 2022 (CET) ::Hvala na odgovoru. Sad imam par stvari za izmijeniti :) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 19:00, 6 mart 2022 (CET) == MassDelete == Hello, thanks for the deletions! By the way, if you load <syntaxhighlight lang="js"> mw.loader.load('//en.wikipedia.org/w/index.php?title=User:Animum/massdelete.js&action=raw&ctype=text/javascript'); </syntaxhighlight> through your common.js, you can delete a given list of pages through an interface at [[Special:MassDelete]]. [[Korisnik:1234qwer1234qwer4|1234qwer1234qwer4]] ([[Razgovor s korisnikom:1234qwer1234qwer4|razgovor]]) 22:43, 23 mart 2022 (CET) :Thank you too. I am pretty unfamiliar with these kinds of things on Wiki. Greetings. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:19, 23 mart 2022 (CET) == Joni i ioni == Brzo pitanje. :) Jon ili ion? Senahid u onoj aplikaciji navodi samo „jon”. — [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12:02, 26 mart 2022 (CET) :Koliko znam, "ion" bi bilo preciznije, ali riječi se ipak prilagođavaju jeziku primaocu, tako da ću još provjeriti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:51, 26 mart 2022 (CET) :Dakle, "jon" (do daljnjeg). Da se mene pita, ostavio bih "ion(ski)" (zbog opozicije prema "jon(ski)" < Jonjani), ali nisam u pravopisnoj komisiji. :-) A možda im je etimologija ista, pa ne znam koliko bi u tom slučaju imalo smisla pravljenje opozicije. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:53, 11 april 2022 (CEST) == Pitanje u vezi Nedžad Ibrišimović članka == Poštovanje, hvala Vam na ispravci! Obzirom da je bio dogovor da se stavlja etnička grupa umjesto nacionalnost, zbog toga stavila. Interesuje me kako je to moguće ubaciti u infobox? Hvala unaprijed. [[Korisnik:Selma373|Selma373]] ([[Razgovor s korisnikom:Selma373|razgovor]]) 13:29, 11 april 2022 (CEST) :Promijeni se naziv parametra u kodu [[Šablon:Infokutija pisac|samog šablona]]. No, to je bolje prepustiti "tehničarima". A ne znam za spomenuti dogovor (doduše, znao sam biti odsutan s Wiki, pa sam možda propustio nešto). Inače, kad je riječ o "osjetljivijim" detaljima, to ne ide bez konsenzusa Wiki-zajednice. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:49, 11 april 2022 (CEST) ::{{Ping|Selma373}}: O kakvom se dogovoru radi? Da se narodi preimenuju u etničke grupe? Takvi dogovori mi nisu poznati niti su mogući, jer bi se radilo o samovoljnom preimenovanju određenih pojmova.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 18:37, 11 april 2022 (CEST) :::Hvala vam na odgovoru. [[Korisnik:Selma373|Selma373]] ([[Razgovor s korisnikom:Selma373|razgovor]]) 21:36, 11 april 2022 (CEST) == Muke s Uneskom == Bok, KWiki! Samo sam u prolazu, ali imam jedno pitanje za tebe. Naime, trenutačno na hr.wiki botom popravljam posvojne oblike za akronim "UNESCO" u skladu s našim pravopisom iz 2013., koji preporučuje da pišemo "UNESCO-ov". Dakle, sufiks koji označava posvojnost ostaje nam u punom obliku. Međutim, želio bih se tim ispravljanjem pozabaviti i ovdje, pa me zanima kakva je situacija u bosanskom. Zavirio sam na brzinu u Senahidov pravopis, ali ondje nisam naišao na posvojni oblik. Jedino što mi je upalo u oko jest to da spominje leksikaliziran oblik "Unesko". Drugim riječima, kakav bi posvojni oblik preporučio? Uneskov, UNESCO-v ili UNESCO-ov? Ili možda nešto drugo? Hvala ti unaprijed na odgovoru! [[File:Face-smile.svg|20px]] --[[Korisnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor s korisnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 13:41, 18 april 2022 (CEST) :Ma UNESCO-ov, nema tu neke dileme. :-) Eventualno Uneskov, ali i to je nategnuto. Akronimi su akronimi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:43, 18 april 2022 (CEST) ==Idem sad redom== pa polako ispravljam...Pozz ...--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 12:50, 14 maj 2022 (CEST) :{{Spomeni|Rethymno}}: Naravno. Neće nikud pobjeći. :-) Svako naselje koje u zvaničnom nazivu ima "...na Moru" piše se tako (s velikim M). P. S: Usput, možeš li nekad baciti oko na [https://bs.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/Grginovi%C4%87_%C5%A0ime članke ovog novog korisnika] (barem one o naseljima) jer se svakako preklapa s tvojim područjem rada? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:04, 14 maj 2022 (CEST) ::Kad budem imao vremena pogledaću. Pozdrav. [[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 14:06, 14 maj 2022 (CEST) : I meni je bilo čudno ovo Sv. Martin Pod Okićem sa velikim P na "pod", očigledno štamparska greška. Hvala i pozdrav.--[[Korisnik:Rethymno|Rethymno]] ([[Razgovor s korisnikom:Rethymno|razgovor]]) 13:16, 15 maj 2022 (CEST) == KWiki briše == ::Kwiki je pobrisao tri prve verzije mojih najnovijih članka o genima na [[hromosom X|hromosomu X]], iako su bili korektan prevod sa engleskog! [[Korisnik:21775198.138-dopisnik|21775198.138-dopisnik]] ([[Razgovor s korisnikom:21775198.138-dopisnik|razgovor]]) 22:54, 25 maj 2022 (CEST) :::Jesu li [[hronozona]] i [[geološki hron]] slične ili različite stvari? Pogledati kako je šta povezano na Wikipodacima [https://www.wikidata.org/wiki/Q1121366#sitelinks-wikipedia ovdje] i [https://www.wikidata.org/wiki/Q56355812#sitelinks-wikipedia ovdje]. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:47, 31 maj 2022 (CEST) == Akuzativ množine == E, treba mi mala pomoć. Radim članke o svim iPhoneima, pa sam naletio na problem akuzativa množine za riječ "iPhone". Zasad imam: N iPhone / iPhonei<br /> G iPhonea / iPhonea<br /> D iPhoneu / iPhoneima<br /> A iPhone / ??<br /> I iPhoneom / iPhoneima<br /> L iPhoneu / iPhoneima<br /> i problem je u tome što ne znam mora li se duplati E ili ide samo jedno u akuzativu množine. Imaš li kakvih ideja šta bi trebalo tu ako nije moguće preformulirati rečenicu? – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 20:48, 1 juni 2022 (CEST) : Odlično pitanje. :-) Trebalo bi ''iPhone'', a ako kontekst nije dovoljan da se razazna da je množina, onda upotrijebiti još neku riječ koja otklanja dilemu (npr., ''Vidio sam one iPhone''). Znam, pada na um i ''iPhoneove'', ali onda bi ''-ov-'' trebalo i u ostalim padežima. Ne mislim da bi dva E zaživjela jer bismo ih onda morali oba čitati. A ovo je baš fino pitanje da nekad malo protabirim s kolegama. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:30, 1 juni 2022 (CEST) == Brisanje [[Korisnik:Dušan Kreheľ]] == I hoću nešto [https://de.wikipedia.org/wiki/Benutzer:Du%C5%A1an_Krehe%C4%BE?uselang=sh tako]. Zašto brisanje. [[Korisnik:Dušan Kreheľ|Dušan Kreheľ]] ([[Razgovor s korisnikom:Dušan Kreheľ|razgovor]]) 01:04, 26 juni 2022 (CEST) :I deleted it a minute ago, but it seems that it has no effect because I am not a bureaucrat. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:06, 26 juni 2022 (CEST) == O spiskovima dobitnika Zlatnog ljiljana == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]]: Da ne dužim previše, zamolio bih Vas da izbrišete sve spiskove o dobitnicima Zlatnog ljiljana. Konstantno sabotiranje mog rada na Wikipediji od strane određenog administratora po principu "kadija te tuži, kadija ti sudi" čini svaki pokušaj doprinošenja uzaludnim. Teško je očekivati da će se pronaći iko ko bi glavni spisak dovršio s obzirom da bi to bio prilično dugotrajan posao pa mislim da je bolje da ga nema nikako nego da čami godinama u sadašnjoj formi. – [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 20:17, 28 juni 2022 (CEST) :Tek vidim poruku (bio na poslu), ali vidim da je Mhare na SZR napisao vrlo slično kako bih i ja. Članak bi trebao ostati, samo ne koristiti izvore koji nisu poznati po neutralnosti. P. S: I dalje mislim da je za mjesta gdje ima dosta dobitnika bolje napraviti posebne članke, a ostali da stoje u glavnom (uz linkove na ove posebne, naravno). Može i ovako stajati, ali kažem čisto iz razloga ako bi spisak bio glomazan. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:37, 29 juni 2022 (CEST) ::Kao što sam rekao, ne planiram više raditi na ovom spisku pa je meni svejedno hoće li on stajati u sadašnjem obliku ili ne, mada mislim da je bolje da bude izbrisan nego sa imenima i podacima otprilike 500 boraca (oko 1/3 ukupnih dobitnika). Opširnije sam odgovorio na SZR, ali moram reći da su sporni portali korišteni kao izvor samo u slučaju opće poznatih događaja ili u slučaju da je neki od dobitnika preminuo. – [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 09:10, 29 juni 2022 (CEST) == Semiz Ali-paša == Mozes li mi molim te popraviti samo naslov članka o Semiz Ali-paši. Kad sam ga pisao prošle godine greškom sam napisao "Semiz ali-paša" umjesto Semiz Ali-paša. Hvala unaprijed :) [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 18:42, 29 juni 2022 (CEST) == ''[[Butch Cassidy i Sundance Kid]]'' == Zdravo. Ja sam korisnik na srpskoj Vikipediji i zanima me da li bih mogao da prevedem svoju stranicu ''Буч Касиди и Санденс Кид'' sa srpske Vikipedije na bosansku vikipediju. Hvala unapred na odgovoru, i u slučaju da sam pogrešio lokaciju pitanja, zamolio bih te da me uputiš osobi koja može da mi da konkretan odgovor. Hvala! ~ [[Korisnik:Uroš Veličković Zmaj]] 01:06, 1. 7. 2022. (CET) : {{Spomeni|Uroš Veličković Zmaj}}: Naravno da možeš (mislim, ovo je Wikipedia :-)), s tim da strana imena (iz jezika koji se služe latinicom) [[Wikipedia:Pravilno-nepravilno u bosanskom jeziku#Pisanje stranih imena|treba pisati izvorno]], ne po izgovoru. I da članak bude na [[Wikipedia:Stilski priručnik|bosanskom jezičkom standardu]]. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:22, 1 juli 2022 (CEST) :: Da, naravno, imao bih na umu korišćenje bosanskog jezika, ali se nadam da će u slučaju da nešto izostavim neko biti tu da ispravi moje jezičke greške. ~ [[Korisnik:Uroš Veličković Zmaj]] 14:29, 7.1.2022. (CET) ::: {{Spomeni|Uroš Veličković Zmaj}}: Ako si zainteresovan za [[Šablon:AFI-jevih 10 top 10|ovaj šablon]]... :-) A u vezi s (ij)ekavicom: gdje je u ekavici dugo E, u ijekavici je IJE, a kratko E = JE. Postoji manji broj izuzetaka, ali ovo pomaže u 95% slučajeva. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:10, 1 juli 2022 (CEST) == Basshunter == I thought so but I wasn't 100% sure. Thanks for instant fix. [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 16:29, 2 august 2022 (CEST) == Mehmed Spaho == Zdravo, KWiki! Možeš li mi, molim te, pregledati moje [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Mehmed_Spaho&oldid=3432821 nedavne izmjene] na članku o [[Mehmed Spaho|Mehmedi Spahi]]. Imamo spor o sadržaju koji bi se trebao riješiti. Da ne idem u detalje, sve sam objavio na [[Razgovor:Mehmed Spaho|stranici za razgovor]]. Hvala unaprijed. :-) [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 17:33, 21 septembar 2022 (CEST) : Zdravo, zdravo. Nažalost, nemam dovoljno znanja o temi (knjige da ni ne spominjem), zato se nisam uključivao, a vidim da traje spor. Drugo "nažalost": historičari s diplomama neće da se uključe u rad na Wikipediji i onda po člancima iz tog područja bude raznih nejasnoća, sporova, nedorečenosti, netačnosti, pristranosti... – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:59, 21 septembar 2022 (CEST) Razumijem. Odlučili smo da nikako ne spominjemo uzroke njegove smrti jer su ti podaci samo po sebi kontradiktorni. Znaš li nekog administratora/urednika koji je zadužen za uređivanje historijskih članaka da mogu ubuduće upitati za pomoć u ovakvim situacijama. Svakako hvala na javljanju. Lp [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 23:34, 21 septembar 2022 (CEST) :Nemamo "specijalca" za historiju. Mhare se bavi(o) historijom Visokog (tu je štošta uradio) i donekle srednjovjekovne Bosne, ali historija je preširoko područje. Meni je najbliži Drugi svjetski rat (ali izvan granica Balkana) mada odavno ni tu nisam ništa uradio. U mojim prvim godinama imali smo korisnika koji je radio samo historiju i uradio gomilu toga (dinastije, kraljevi, kraljice, spiskovi vladara...), ali je "nestao" prije osam i po godina. I tako... – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:25, 22 septembar 2022 (CEST) Šteta, treba nam jedan diplomirani historičar za poziciju administratora/urednika da se prošire i poprave članci o historiji BiH koji su nepotpuni i netačni. Doći će neko vremenom. Htio sam još pitati da li moguće da promijenim svoj username u MrJazz1894 [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 14:24, 22 septembar 2022 (CEST) :Zahtjev za promjenu imena podnosi se [https://meta.wikimedia.org/wiki/Steward_requests/Username_changes na Meti] (pročitaj upute). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:42, 22 septembar 2022 (CEST) ::ok, hvala [[Korisnik:Mrjazz123|Mrjazz123]] ([[Razgovor s korisnikom:Mrjazz123|razgovor]]) 15:56, 22 septembar 2022 (CEST) == Modeling our languages with Lexeme == Pogledaj [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_CEE_Meeting_2022/Programme/Submissions/Modeling_our_languages_with_Lexeme ovu prezentaciju], prezentiranu u Ohridu na [https://meta.wikimedia.org/wiki/Wikimedia_CEE_Meeting_2022 CEE 2022]. o novom projektu "Lexeme"! Pri dnu je .pdf datoteka. Kao stvoreno za tebe! Šteta što nisi bio u Ohridu!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 13:58, 26 oktobar 2022 (CEST) : Hvala ti. Bit će pogledano čim bude zgodna prilika. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:10, 26 oktobar 2022 (CEST) :: https://www.wikidata.org/wiki/Lexeme:L721313 [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 15:21, 26 oktobar 2022 (CEST) :::Dobro bi bilo, popuniti sve informacije o nekoj riječi. Samo postavljanje bez tumačenja, nema efikasnu svrhu. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:47, 26 oktobar 2022 (CEST) ::::Pogledao. I nije mi trenutno baš najjasnija svrha ovoga kad postoji Wikirječnik, tj. kako bi funkcionisalo. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:17, 27 oktobar 2022 (CEST) :::::Između ostalog je svrha za poboljšanje mašinskog prevoda, time da se za svaku riječ opiše smisao, sinonimi, primjer, te deklinacije i druge promjene, da se razgraniče sinonimi, razriješe homonimi (kako prevesti: "...gore gore, gore gore...") [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 12:50, 27 oktobar 2022 (CEST) ::::::To djeluje kao pisanje još jednog Wikirječnika pored već postojećeg umjesto da se povuče iz te baze ono što ima od domaćih riječi (mada je na našem Wikirječniku taj fond skroman). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:12, 27 oktobar 2022 (CEST) :::::::Razlika je! Lexema je viši stupanj Wikidata, dok Wikirječnik nema taj opseg niti svrhu. U Lexemi se riječi mogu definirati, toliko da se raspoznaje da li je dijalekat, arhaizam i sl, a sve u cilju da se poboljša mašinski prevod, koji prevodi statističkim parametrima, a za male jezike znamo na šta takav prevod liči. Dakle imenice u množini i jednini, svim padežima, izvedenice ili pridjevi od imenica...a kod glagola, su potrebne sve glagolske forme i vremena, a kako je sve preko Wikidata povezano svaki novi pojam u Lexemi (označen s početnim L) smanjuje grešku u prevodu. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 13:32, 27 oktobar 2022 (CEST) ::::::::Ne kažem da je isto nego me samo zanima može li se upotrijebiti ono što već ima (jer i na Wikirječniku su dati padežni i konjugacijski oblici). Ono, kopiraš s WR na WD. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:39, 27 oktobar 2022 (CEST) :::::::::Može [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 13:48, 27 oktobar 2022 (CEST) == Deklaracije == Zdravo, KWiki! Deklaracija nezavisnosti ili Deklaracija o nezavisnosti? Primijetio sam da si nazive pojedinih članaka menjao iz potonje varijante u pređašnju. To se, međutim, kosi s mojim jezičkim osjećajem. Meni je logično da se prijedlog „o” piše kad je riječ o službenom dokumentu (Deklaracija o pravima čovjeka i građanina), dok bi se navedeni prijedlog mogao izostaviti kad je riječ o činu (deklaracija rata, deklaracija vjeridbe; značenje: objava, proglašenje). Naravno, za tu argumentaciju nemam neposrednu potvrdu u obliku izvora. Šta ti misliš? Jesi li se vodio nekim izvorom pri premještanju? — [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 00:26, 12 novembar 2022 (CET) :I proglašenje nezavisnosti je prvenstveno čin kao što je i proglašenje rata, tj. objava nezavisnosti; sam si naveo primjere koji potvrđuju da tu ne treba "o". Nezavisnost se objavljuje direktno: "Proglašavamo / Objavljujemo / Deklarišemo nezavisnost..." (sva tri glagola traže besprijedložni akuzativ, tj. direktni objekat). Fizički oblik toga na papiru ne mijenja ništa u značenju / činu. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:45, 12 novembar 2022 (CET) == Deklaracija nezavisnosti Kosova == Pročitaj šta je Sud rekao. [[Korisnik:Savasampion|Savasampion]] ([[Razgovor s korisnikom:Savasampion|razgovor]]) 23:13, 8 januar 2023 (CET) :''No reference in original Albanian text to the declaration being the work of the Assembly of Kosovo. The language used in the declaration differs from that employed in acts of the Assembly of Kosovo in that the first paragraph commences with the phrase "We, the democratically-elected leaders of our people . . .", whereas acts of the Assembly of Kosovo employ the third person singular. Moreover, the procedure employed in relation to the declaration differed from that employed by the Assembly of Kosovo for the adoption of legislation. It was not transmitted to the Special Representative of the Secretary General and was not published in the Official Gazette of the Provisional Institutions of Self-Government of Kosovo. As the practice shows, he would have been under a duty to take action with regard to acts of the Assembly of Kosovo which he considered to be ultra vires. Taking all factors together, the authors of the declaration of independence of 17 February 2008 did not act as one of the Provisional Institutions of Self-Government within the Constitutional Framework, but rather as persons who acted together in their capacity as representatives of the people of Kosovo outside the framework of the interim administration.'' [[Korisnik:Savasampion|Savasampion]] ([[Razgovor s korisnikom:Savasampion|razgovor]]) 23:14, 8 januar 2023 (CET) :Nije u tome poenta nego u rečenici kakvu si je ostavio (zbog onog "NE /krši/" ispada protivrječna samoj sebi: ako je donesena vaninstitucionalno, onda bi valjda trebalo stajati bez negacije, iz perspektive Srbije). To je napomena čisto jezičko-logičke prirode. A u političko-pravni karakter dalje neću ulaziti jer ex-Yu politiku zaobilazim (ne pratim politiku više nego što moram, pa tu imam rupa u znanju), osim vraćanja ovog tipa. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:25, 8 januar 2023 (CET) == Pozdrav == Kada neće bot, onda će [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Korisnik:Edinwiki/Spisak/Najstarijih_1000_%C4%8Dlanaka&curid=175093&diff=3477672&oldid=3417727 KWiki]. ;) Šta ima kakvo je stanje? -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 11:02, 13 januar 2023 (CET) :E nek' si se i ti izvuk'o iz skrovišta. :-) A standardno: radno, kao što možeš vidjeti. Kod tebe? I aktiviraj bota, molim te; osevabit ćeš se za vijeke vjekova. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:09, 13 januar 2023 (CET) :: Haha vjerujem ti. :) Gdje trenutno najviše gori? Možda jedan od vikenda da uhvatim malo vremena pa nešto opet napravim (jer stari kod je poprilično "zahrđao"). :: A kod mene ima svašta, i privatno i poslovno. Mada, život teče opet po nekom standardu svom. ;) -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 11:30, 13 januar 2023 (CET) :::Pitaj [[Korisnik:Srđan|Srđana]] ili [[Korisnik:AnToni|AnTonija]], bolje će znati objasniti. :) I navrati češće, nećemo ti ništa. :-)) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:36, 13 januar 2023 (CET) Sta mislite da izbrišete ove članke sa liste najstarijih 1000 koji su u međuvremenu izbrisani? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 11:13, 13 januar 2023 (CET) :{{Urađeno}}. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:21, 13 januar 2023 (CET) == Pitanjce i pitanjce == Zdravo, KWiki! Kako si? Kako stojiš sa slobodnim vremenom? Primijetio sam da si u pojedinim nazivima članaka dodavao navodnike, npr. [[Svemirski teleskop "James Webb"]]. Nisu li oni neobavezni? Šta misliš o upotrebi kurziva umjesto navodnika? Postoje li neke preporuke o tome kada moramo upotrijebiti navodnike? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14:35, 23 januar 2023 (CET) : Nije mnogo loše, :-) hvala na pitanj(c)u. Ne bi trebali biti neobavezni u nazivima koji u sebi imaju ime osobe, ali pravopis je stvar konvencije, pa sad, kako koji već odredi. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:15, 24 januar 2023 (CET) == Zahtjev za obrazloženje == Pozdrav, KWiki. U svojoj misiji da proširim broj članaka na Wikipediji, počevši od historije, primijetio sam da je jedan od mojih članaka izbrisan. Osim naše zajedničke ljubavi prema šahu, primijetio sam da imaš "nultu toleranciju prema kratkim člancima". Slagao se ja ili ne slagao, razumijem. Došao sam da zatražim kopiju izbrisanog članka kako bih ga produžio ili da ga vratiš u potpunosti da ga izmijenim. Hvala. – [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 20:13, 26 februar 2023 (CET) :Nije bila riječ o kratkoći ovog puta nego je izgledalo kao da je potpuno mašinski preveden, što se također ne toleriše ovdje (konsenzus zajednice). A nije nikakav problem vratiti ako će rad na članku biti nastavljen, samo što smo bezbroj puta imali situaciju da neko ubaci na Google Translate 6-7 rečenica, zalijepi ovdje bez ikakve dorade i misli da je sve urađeno i nikad više to ni ne pogleda. P. S: Pozdrav svim šaholjupcima. :-) – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:44, 27 februar 2023 (CET) ::Razumijem. Također sam se trudio da to izbjegnem mada je to bilo malo teže u tim prvim rečenicama, gdje se i radi o definicijama. Definitivno planiram da ga proširujem, tako da ću te zamoliti da ga vratiš kad stigneš. Hvala. – [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 15:59, 27 februar 2023 (CET) :::Vratio čim sam napisao prethodnu poruku. :-) P. S: Obrati pažnju na veliko početno slovo te strukturu sintagmi i rečenica; naš jezik nije engleski. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:19, 27 februar 2023 (CET) ::::Primijetio sam poslije nego što sam poslao poruku. Hvala. :) – [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 16:24, 27 februar 2023 (CET) ::::Hahahah, trudim se. Hvala na opomeni. – [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 16:25, 27 februar 2023 (CET) :::::Pozdrav, dobro nam došao. Imam jedan savjet, kada radiš na nekom članku dobro bi bilo da staviš oznaku Izmjena u toku između (po dvije zagrade) { i }, tako će urednici znati da radiš na njemu i da ne diraju članak. Dobra praksa, meni lično, je da uvijek da prilikom pravljenja nove stranice stavim uvodni dio, te pri dnu šablone za reference, možeš pogledati kod koji sam dodao na tvoj članak, te prilikom prevođenja odmah i dodavati reference na prevedeni dio. :::::Ako gdje zapneš piši, urednici a i ostali članovi su spremni uvijek da priskoče u pomoć. Ako ti ovo oko zagrada nije najjasnije,javi pa ću ti ubaciti u članak. :::::Pozdrav, :::::Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:49, 27 februar 2023 (CET) ::::::Hvala na toploj dobrodošlici. Hvala na savjetu, ne znam kako mi je promaklo to da postavim separator izmedju teksta i referenca.. Definitivno ću koristiti oznaku za nastavljanje članaka, mada ću sačekati sa ovim jer nisam siguran kad ću opet navratiti. ::::::Hvala [[Korisnik:DeVoery|DeVoery]] ([[Razgovor s korisnikom:DeVoery|razgovor]]) 19:12, 27 februar 2023 (CET) :::::::Nema problema, samo lagano, kad budes imao vremena/volje navrati, uvijek ima sta za dopuniti. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:32, 27 februar 2023 (CET) == broken redirects == Please delete #[[Imperij]] #[[Suverenstvo]] #[[Urfa]] #[[Campus_Martius]] #[[Fransoa_Babef]] #[[Slupsk]] #[[Hawai'i]] #[[Fluminense_Football_Club]] #[[Stanislaw_Wielgus]] #[[Suncostaj]] #[[MTM]] #[[Izengard]] #[[Behind_Enemy_Lines_(film)]] #[[HINA]] #[[Wielun]] #[[Euskadi_Ta_Askatasuna]] #[[Motorna_vozila]] #[[205_GTI]] #[[E150d]] #[[Javna_cesta]] #[[Tanganjika]] #[[Cyberspace]] #[[Teolog]] #[[Stalaktiti]] #[[Karlo_I_Anžuvinski]] #[[Sekosteroidi]] #[[Plamište]] #[[Konskowola]] #[[Robert_Guerin]] #[[Champs-Élysées]] #[[Champs_Elysees]] #[[Svijeće]] #[[Orator]] #[[Karlo_I_Napuljski]] #[[Ferenc_Temlin]] #[[Luj_XVII_Francuski]] #[[Stadio_Olimpico_(Torino)]] #[[Karlo_I,_kralj_Sicilije]] #[[Hipokrizija]] #[[Fluminense]] #[[Sanliurfa]] #[[ZOI_1924.]] #[[ZOI_1928.]] #[[ZOI_1932.]] #[[ZOI_1936.]] #[[ZOI_1948.]] #[[ZOI_1952.]] #[[ZOI_1964.]] #[[ZOI_1968.]] #[[ZOI_1972.]] #[[ZOI_1976.]] #[[ZOI_2002.]] #[[OI_1900.]] #[[OI_1920.]] #[[OI_1940.]] #[[OI_1944.]] #[[OI_1948.]] #[[OI_1952.]] #[[OI_1960.]] #[[OI_1984.]] #[[OI_1988.]] #[[Ocala,_Florida]] #[[Omaha,_Nebraska]] #[[Pichelsteiner]] #[[Vilajet_Anadolija]] #[[Vilajet_Egipat]] #[[Vilajet_Kurdistan]] #[[Poznanj]] #[[Televizija_Beograd]] #[[TV_Beograd]] #[[RTV_Beograd]] #[[Salt_Lake_City_2002.]] #[[Nagano_1998.]] #[[Lillehammer_1994.]] #[[Albertville_1992.]] #[[Lake_Placid_1980.]] #[[Innsbruck_1976.]] #[[Sapporo_1972.]] #[[Grenoble_1968.]] #[[Innsbruck_1964.]] #[[Squaw_Valley_1960.]] #[[Oslo_1952.]] #[[St._Moritz_1948.]] #[[Garmisch-Partenkirchen_1936.]] #[[Lake_Placid_1932.]] #[[St._Moritz_1928.]] #[[Chamonix_1924.]] #[[Pariz_1900.]] #[[Antwerpen_1920.]] #[[Pariz_1924.]] #[[Berlin_1936.]] #[[London_1948.]] #[[Helsinki_1952.]] #[[Tokio_1940.]] #[[London_1944.]] #[[Rim_1960.]] #[[Los_Angeles_1984.]] #[[Seoul_1988.]] #[[Natal,_Rio_Grande_do_Norte]] #[[E218]] #[[Lijevanje]] #[[Tu-155]] #[[Avenue_des_Champs-Élysées]] #[[E383]] #[[São_Paulo_Futebol_Clube]] #[[Košarka_na_OI_2008.]] #[[Košarka_na_OI_2012.]] #[[Košarka_na_OI_2020.]] #[[Košarkaška_reprezentacija_SR_Jugoslavije]] #[[E150a]] #[[Induktivitet]] #[[Pteridium_aquilinum]] #[[Sarcoptes_scabiei]] #[[Knautia_sarajevensis]] #[[Leucanthemum_illyricum]] #[[Chamaedrys_ecytisus_tommasinii]] #[[Tomazinijeva_žučica]] #[[Sečuan]] #[[Velikotrnasti_čičak]] #[[Alpski_čičak]] #[[Cirsium_spinosissimum]] #[[Zec]] [[Korisnik:WikiBayer|WikiBayer]] ([[Razgovor s korisnikom:WikiBayer|razgovor]]) 11:19, 19 mart 2023 (CET) :We have that list [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Pokvarena_preusmjerenja&limit=250&offset=0 here] also. I am keeping an eye on it, don't worry. Some of these will serve as an incentive to write some of the articles (I asked for it on [[Wikipedia:Čaršija#Pokvarena_preusmjerenja|Village Pump]]). There were a lot more than these. I deliberately left these to stand for a period. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:44, 19 mart 2023 (CET) == Uputa za pisanje članka. == Pozdrav KWiki. Naime pokušao sam par puta kreirati članka za poznanika koji je profesionalni bokser, a nema o sebi wikipedia stranicu. Nisam baš stručan u vezi ovih stvari pa mi je vrlo teško razumjeti, gdje se šta nalazi, a da ne pričam o kršenju pravila i sl. Da li bi mi mogao dati upute i smjernice na koji način da kreiram članak, a da to ne podilazi pod samohvaljenje i druge prekršaje? Hvala unaprijed. [[Korisnik:Softa123|Softa123]] ([[Razgovor s korisnikom:Softa123|razgovor]]) 15:15, 20 mart 2023 (CET) :Bojim se da on (još) nije [[Wikipedia:Relevantnost|relevantan]] za Wikipediju, tj. da nije međunarodno poznat i priznat (vidjeti i [[Razgovor o Wikipediji:Relevantnost|ovo]]). A članak nije bio ni tehnički sređen, tj. formatiran po pravilima Wikipedije, mada to ima manju težinu od kriterija relevantnosti (iako nipošto nije nebitno). Inače, relevantnost je kriterij oko kojeg se možda i najviše lome koplja, ali valjda bi za članke o osobama trebao biti jasan neki minimalni prag relevantnosti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:22, 21 mart 2023 (CET) ::Takođe se ova tema može pogledati i u [[Wikipedia:Relevantnost/Igralište|prednacrtu smjernica]].--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:10, 21 mart 2023 (CET) 1[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 20:33, 3 april 2023 (CEST) == Linkovi u naslovu == Samo brzinska provjera, mogu ukidati linkove u naslovima iki podnaslovima članka? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:29, 10 april 2023 (CEST) :Možeš. A i ne moraš. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:48, 10 april 2023 (CEST) ::iskreno ružno mi izgleda, skidao sam kada vec nesto mijenjam u članku ali rekoh da budem siguran. Danas sam ih se nasmijao u datumima kada sam dodavao rođeni/umrli [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 22:12, 10 april 2023 (CEST) ::: Interne linkove iz godina (19-21. vijek) i dana sam [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=1899.&diff=3498961&oldid=3496090&diffmode=source uklonio]!--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 16:15, 14 april 2023 (CEST) == Podjela na vijekove u člancima Datum == Zašto brišeš podjele po vijekovima o člancima "Datum"? Preglednije je i kada se članak poveća, lakše ga je čitati i dorađivati. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:28, 15 april 2023 (CEST) : Kontam: ako neko ne zna koja godina pripada kojem stoljeću... :-) U redu, slažem se za one popunjenije članke, ali tamo gdje je samo nekoliko imena zaista nije potrebno. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:33, 15 april 2023 (CEST) ::Radi se o tome, da kad ubacim nekoga, upišem i vijekove, odnosno mjesece u člancima o godinama. To bi se moglo botom, ali to mi nije jača strana, a ovom metodom će članci kad-tad se povećati i biti pripremljeni za povećanje broja stavki. A i preglednije je i manja je mogućnost da se neka stavka upiše na pogrešno mjesto. [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:38, 15 april 2023 (CEST) == Pećina == [https://de.wiktionary.org/wiki/terrisch WikiRiječnik ] kaže ''terrisch'', a u Štajerskoj se često piše ''derrisch'' ili ''därrisch'' ili čak ''dårrisch''. Rijetko se koristi za nagluhu osobu. Stariji znaju, ali je nepravilno u njemačkom jeziku. (dt:umgangssprachlich:) --[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 07:44, 21 april 2023 (CEST) : a i pećina se kaže '''Ofen''' (ali i stijene) - a Ofen je '''peć''', dolazi iz slavenskih jezika, pa je i kod nas peć i pećina (špilja).--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 07:47, 21 april 2023 (CEST) == Sporazumi u člancima o datumima == Poz @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] pošto ti ne mogu odgovoriti u sažetku u članku [[Baltalimanski sporazum]], pišem ti ovdje, ja to dopunjujem na način da objavim 3-4 sporazuma pa onda ih ubacim u članke o datumu i o godini. Što se tiće konkretno ovog članka, još nisam završio zadnji dio, trebam prevesti dio o efekima sporazuma. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:09, 17 maj 2023 (CEST) :Može kako god, samo da se ne smetne. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:16, 17 maj 2023 (CEST) ::Samo ti napominji, nije zgoreg :) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:12, 17 maj 2023 (CEST) == Nisam zaboravio. == Hvala na podsjetniku o pjesmama ABBA-e. Nisam zaboravio, nego mi je prioritet da sredim sarajevsku pop rok scenu. Istovremeno, pokušavam makar malo da pomognem Panassku, AnToniju, Ziki i tebi oko ovih mirovnih sporazuma. Vidim da je potrebna pomoć. [[Korisnik:Nerko65|Nerko65]] ([[Razgovor s korisnikom:Nerko65|razgovor]]) 19:51, 26 maj 2023 (CEST) :🦾🦾🦾 [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:54, 26 maj 2023 (CEST) == Request == Hello. Thank you very much for creating the article [[Laach (jezero)]] in Bosnian Wikipedia. Can you enlarge the article by translating and uploading the sections from the article [[:sh:Laacher See]] in Serbo-Croatian Wikipedia? Yours sincerely, [[Korisnik:Multituberculata|Multituberculata]] ([[Razgovor s korisnikom:Multituberculata|razgovor]]) 08:56, 20 juni 2023 (CEST) :please be patient and don't rush anyone. thank you [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:47, 20 juni 2023 (CEST) :Do you see the label "Work in progress"? And, again, what's the hurry for? I just don't get it. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:41, 20 juni 2023 (CEST) ::Sorry, I overlooked that. I am certainly not in a hurry. [[Korisnik:Multituberculata|Multituberculata]] ([[Razgovor s korisnikom:Multituberculata|razgovor]]) 13:48, 20 juni 2023 (CEST) :::Thank you very much again for the new article. [[Korisnik:Multituberculata|Multituberculata]] ([[Razgovor s korisnikom:Multituberculata|razgovor]]) 13:09, 1 juli 2023 (CEST) == Need your input on a policy impacting gadgets and UserJS == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Dear interface administrator, This is Samuel from the Security team and I hope my message finds you well. There is an [[m:Talk:Third-party resources policy|ongoing discussion]] on a proposed policy governing the use of external resources in gadgets and UserJS. The proposed [[m:Special:MyLanguage/Third-party resources policy|Third-party resources policy]] aims at making the UserJS and Gadgets landscape a bit safer by encouraging best practices around external resources. After an initial non-public conversation with a small number of interface admins and staff, we've launched a much larger, public consultation to get a wider pool of feedback for improving the policy proposal. Based on the ideas received so far, the proposed policy now includes some of the risks related to user scripts and gadgets loading third-party resources, best practices for gadgets and UserJS developers, and exemptions requirements such as code transparency and inspectability. As an interface administrator, your feedback and suggestions are warmly welcome until July 17, 2023 on the [[m:Talk:Third-party resources policy|policy talk page]]. Have a great day!</div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[m:User:Samuel (WMF)|Samuel (WMF)]], on behalf of the Foundation's Security team</bdi> 01:02, 8 juli 2023 (CEST) <!-- Message sent by User:Samuel (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Samuel_(WMF)/IAdmins_MassMessage_list_1&oldid=25272788 --> == Invitation to Rejoin the [https://mdwiki.org/wiki/WikiProjectMed:Translation_task_force Healthcare Translation Task Force] == [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|right|frameless|125px]] You have been a [https://mdwiki.toolforge.org/prior/index.php?lang=ar medical translators within Wikipedia]. We have recently relaunched our efforts and invite you to [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php join the new process]. Let me know if you have questions. Best [[User:Doc James|<span style="color:#0000f1">'''Doc James'''</span>]] ([[User talk:Doc James|talk]] · [[Special:Contributions/Doc James|contribs]] · [[Special:EmailUser/Doc James|email]]) 12:34, 2 August 2023 (UTC) <!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_translatiors/bs&oldid=25416228 --> == Bosanski jezik! == Zašto u opisu ispod na .bs wikipediji stoji "standardna varijanta srpsko-hrvatskog jezika" za bosanski jezik. Ne razumijem ovaj opis ispod. Da li se to može promijeniti i napisati kako treba. [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 23:53, 29 august 2023 (CEST) :Gdje to tačno stoji? Link, po mogućnosti? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:51, 30 august 2023 (CEST) ::Bio je u opisu na Wikidata da je "standardized variety of serbocroatian languages", promijenio sam opis u "standardized variety of south slavic languages". [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 08:32, 30 august 2023 (CEST) ::[[Bosanski jezik|https://bs.m.wikipedia.org/wiki/Bosanski_jezik]] ::Evo ovdje je stajalo, ali izgleda da je kolega Panassko ovo brzo promijenio. Svaka cast. [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 15:43, 30 august 2023 (CEST) :::@[[Korisnik:YitKl|YitKl]], [[Korisnik:Panassko|Panassko]]: Zdravo! Kratka napomena. Bosanski jezik nije „standardizirana varijanta južnoslovenskog jezika”, kako je preinačeno na Wikipodacima, s obizrom na to da taj jezik ne postoji. Južnoslovenski jezici podgrupa su slovenske grupe jezika, a bosanski jezik standardizirana je varijanta srpskohrvatskog jezika, policentričnog jezika koji uključuje četiri standardizirane varijante, s lingvističkog i naučnog aspekta. Članak na en.WP pruža detaljnije informacije o tome. Srdačan pozdrav! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:28, 30 august 2023 (CEST) ::::Ćao @[[Korisnik:Aca|Aca]] ja sam se vodio člankom i definicijom na bs.wiki gdje se to ne spominje. Nisam stručnjak ali mi je rezon da se vodim našim člankom jer smatram da je to tu iskristalizovano.na bosanskom jeziku opis je bio takav te sam to preveo na engleski. ::::Ako ne pogrešno trebalo bi onda izmjeniti i u članku u jeziku na bs pa i na wikipodacima, mada bih volio i da @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] da mišljenje, obzirom je srručniji po pitanju jezika od mene. ::::Pozdrav, ::::Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 18:37, 30 august 2023 (CEST) :::::@[[Korisnik:Panassko|Panassko]]: Pretpostavio sam tako nešto, opušteno. Ima argumenata da na bosanskom stoji i „južnoslavenski jezik”, ali i ovo što sam prethodno spomenuo. Zavisi samo od toga šta želimo prikazati ili čemu pridajemo značaj. Engleski opis bih ostavio onakav kakav jest, upravo iz razloga koji si spomenuo – dosljednost s člankom na tom jeziku. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 02:12, 31 august 2023 (CEST) ::::Pozdrav @[[Korisnik:Aca|Aca]] Bosanski jezik ima riječnik koji je stariji od srpskohrvatskog jezik, pa samim tim ne može biti nikakva varijanta drugog jezika. [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 15:43, 1 septembar 2023 (CEST) :::::SZR ne služe za iznošenje vlastitih teorija! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 17:23, 1 septembar 2023 (CEST) ::::::Kakvih teorija! ::::::To su jasne činjenice. [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 16:20, 10 septembar 2023 (CEST) :::::@[[Korisnik:YitKl|YitKl]]: Razumijem Vaše stajalište, ali postojanje rječnika (ne „riječnika”, s obzirom na to da ta riječ ne postoji) ne može služiti kao valjan argument protiv teze da jezici pripadaju istom makrojeziku ili policentričnom jeziku. Tako je i ''Srpski rječnik'' izdat 1818, ali to nije validan lingvistički i naučni argument. U svakom slučaju, hvala Vam na doprinosu temi i podizanju svijesti. Ako Vam je potrebna bilo kakva pomoć pri uređivanju ove teme ili drugih, slobodno mi se obratite. Lijep pozdrav! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19:10, 1 septembar 2023 (CEST) ::::::Upravu si za rjecnik, a i napravio sam gramatičku grešku. ::::::Uglavnom, nisam ekspert za ovu temu, ali dovoljno znanja imam da bosanski jezik nije nikakva izvedenica iz jezika hrvatskog i srpskog. ::::::Drago mi je da je napravljena izmjena, a svakako bih volio da se uključe ljudi koji su dobri u ovoj temi. ::::::Lp [[Korisnik:YitKl|YitKl]] ([[Razgovor s korisnikom:YitKl|razgovor]]) 16:19, 10 septembar 2023 (CEST) :: Korisnik je mislio na [[:wikidata:Special:Diff/1964385689|ovaj lokalni opis]], koji sam izmijenio tako da je u skladu s ostalim unosima o slavenskim jezicima na Wikipodacima. Nije naročito produktivno mijenjati opise na engleskom jeziku na Wikipodacima budući da je konsenzus takav da se navode podaci s en.wiki, odnosno da stoji "standardized variety of Serbo-Croatian" za srpski / hrvatski / bosanski / crnogorski itd, tako da bi mijenjanje samo moglo dovestido neproduktivnih ratova izmjena s tamošnjim urednicima. Ako se promijeni tamošnji konsenzus, uskladit ćemo i na Wikipodacima. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 11:54, 31 august 2023 (CEST) :::Srđane, :::hvala ti na pojašnjenju, vidim da si ti to promijenio na Wikipodacima tako da ja nemam šta korigovati. :::Pozdrav, :::Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 14:20, 31 august 2023 (CEST) == Bosanske poznate ličnosti == Ćao @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] ima li gdje spisak bosanaca i hercegovaca kojima nedostaje članak? Mislim da bismo trebali napraviti, pa da imamo okvir i da vremenom obogatiko WikiPediju s tim člancima. Ja bih počeo ali ne znam odakle da krenem. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 21:39, 24 septembar 2023 (CEST) :@[[Korisnik:Panassko|Panassko]] odeš na web stranice fakulteta i u njihovoj historiji nađeš važne ličnosti [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:33, 25 septembar 2023 (CEST) ::Više sam mislio da li imamo neki spisak sa bosanskohercegovačkim bitnim ličnostima koji bi mogli napraviti kao projekat, koje ličnosti želimo da imamo predstavljena na bs.wiki bili oni političari, umjetnici, pisci i td... [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 10:54, 25 septembar 2023 (CEST) ::: Možda [[:en:List of Bosnia and Herzegovina people|ovo]] kao polazna tačka? – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:02, 25 septembar 2023 (CEST) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] odlično [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 10:28, 26 septembar 2023 (CEST) == Anaplastični oligodendrogliom == Why we can translate on Wikipedia? [[Korisnik:Wname1|Wname1]] ([[Razgovor s korisnikom:Wname1|razgovor]]) 14:15, 14 oktobar 2023 (CEST) :I wrote in the summary: Google Translate. Although it has significantly improved last few years, the texts still need a fair amount of human correction, especially in terms of Slavic languages. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:17, 14 oktobar 2023 (CEST) == Projekat Nacionalne biblioteke Evrope == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] zadao projekat i nigdje ga na projektu... <nowiki>:</nowiki>-) [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 16:22, 19 oktobar 2023 (CEST) :A [[Nacionalna biblioteka Malte|Maltešku]] zaboravljaš. Dobro, dobro... :-) Nažalost, ne mogu. Danas se stvari promijene u kratkom roku. Imat ću dodatnih obaveza u sljedećih mjesec dana i rjeđe će me biti ovdje. A i da nije tako, vidiš i sam koliko je posla samo na održavanju i ažuriranju postojećeg. Projekat je za one koji su u mogućnosti i koliko su u mogućnosti. Kao i bilo šta na Wikipediji zapravo. Tebi svaka čast na trudu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:38, 19 oktobar 2023 (CEST) ::ah da Malteška, izvukao si se. Šalu na stranu ideja je odlična, zato sam i prionuo a radiš sjajan posao, ipak moram te malo cimnuti s vremena na vrijeme. [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 18:08, 19 oktobar 2023 (CEST) == Arapska imena == Kako se na našem jeziku pišu arapska imena poput Ebu'l-Feth, Ebu'l-Hamza itd? Ebu'l-Feth, Ebul-Feth ili Ebu-l-Feth? [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 04:48, 25 oktobar 2023 (CEST) :Ako je "reisul-ulema" ili "Omer ibnul-Hattab", onda bi trebalo "Ebul-Feth". Ali sklon sam mišljenju da ovo pitanje još nije definitivno riješeno u pravopisima. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 06:10, 25 oktobar 2023 (CEST) ::Hvala na odgovoru. Nisam uspio pronaći odgovor u dosadašnjim pravopisima. Mediji IZ uglavnom koriste npr. reisu-l-ulema, a knjige teološkog karaktera, raznorazne "hagiografije" (u nedostatku boljeg izraza), pogotovo one koje dolaze iz selefijskih krugova, najčešće su pune pravopisnih grešaka i nisam ih htio koristiti kao uzor. [[Korisnik:THWTMJG|THWTMJG]] ([[Razgovor s korisnikom:THWTMJG|razgovor]]) 06:19, 25 oktobar 2023 (CEST) == Nepregledane stranice == Pozdrav, Evo već par mjeseci periodično se zaletim pa napravim nekoliko novih stranica. Međutim, to sve nekako pada u vodu kad neke stranice čekaju dva mjeseca i još nisu odobrene za čitaoce. Razumijem da to iziskuje mnogo vremena, pa me zanima postoji li nešto što ja mogu uraditi da bi ovaj proces malo ubrzao? [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 22:42, 25 oktobar 2023 (CEST) :Prije svega, hvala na trudu i doprinosima. Nemoj misliti da to ne bude primijećeno. Članci su tu i vidljivi su za sve (ukucaj na Google, npr., "Oproštajni hadž, Wikipedia na bosanskom"), samo ih još nije ''pregledao'' niko od administratora, pa stoji ona oznaka. A ja imam svoj krug područja koja pokrivam i gdje se osjećam kompetentnim (mada ni njih ne mogu ni blizu koliko bih htio), a ostala prepuštam drugima jer nismo svi za sve niti sam jedini administrator niti možemo svi stići sve pohvatati (nas je na prste ruke, a članaka više od 92.500; dobro, nepregledanih je znatno manje od toga :-)). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:17, 26 oktobar 2023 (CEST) ::Hvala na pohvalama. Najviše što me ustvari 'brine' je to što članci nisu dostupni ne-urednicima. To jeste, kada bih na Google ukucao neki nepregledani članak njega čitaocu ne bi prikazalo osim ako ne potraži Bosansku verziju članka preko istog na drugom jeziku. ::Kako god, hvala na informaciji i primjećivanju :). [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 16:17, 26 oktobar 2023 (CEST) == Zapadna obala == Ja sam promijenio Zapadana Obala u Zapadna obala gdje sam uspio naći na mob, nadam se da sam ih sve pronašao, ako nisam... [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:57, 4 novembar 2023 (CET) == Hebrejski i arapski izrazi == E, KWiki. Mislio sam dopuniti / srediti par članaka o aktualnom sukobu na Bliskom istoku, pogotovo ove članke koji imaju dosta pregleda. E sad, kako pisati izraze na hebrejskom i arapskom? Ako ćemo fonetski, tj. transkripcijom, hebrejski mi neće biti problem (npr. "{{jezik|he|קִבּוּץ גָּלֻיּוֹת}}" kao "kibuc galujot"), ali bi mi arapski teže išao (mogao bih pomoću [[:en:DIN 31635|sistema DMG]], [[:sr:Википедија:Транскрипција са арапског и персијског језика|pa onda ovako]]). Pitam jer vidim da si Šarona prebacio neki dan, a ima dosta imena lidera i izraza kroz razne sukobe. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 18:47, 5 novembar 2023 (CET) :Hebrejski je u bosanskim pravopisima (uključujući i ovaj svježi Bulićev) potpuno zaobiđen, da ne spominjem gruzijski, armenski, jezike Indijskog potkontinenta i Indokine, a za arapski sam ranije pisao na onoj pomoćnoj stranici. Historijska imena sigurno idu fonetski, a pod utjecajem (zapadnih) medija postoji tendencija da se ova savremena pišu po engleskoj ili francuskoj transkripciji (kao da je, bubam, ime Enver iz 11. stoljeća različito od današnjeg Anvar). U novom Halilovićevom piše ovo: {{citat3|Opće načelo kojeg se valja držati u pisanju imena iz jezika koji se ne služe ni latinicom ni ćirilicom glasi: takva se imena pišu onako kako se pišu u službenoj latiničkoj transkripciji u narodu iz kojeg potječu. Ovo načelo vrijedi u međunarodnom dopisivanju, diplomatiji, na geografskim kartama te u naučnoj literaturi i slično.}} :Na SR Wiki je gotovo sve dobro urađeno (osim ovog da se inicijalno A piše A, jer ''Asad'' je zapravo ''Esed'' i da je ''aw'' = ''au''; ime je ''Tevfik'', tj. ''Teufik'', da ''f'' i ''v'' ne bi bili u dodiru jer su slični po mjestu tvorbe). Ne znam šta bih rekao kao konačni zaključak. Bosanski naginje fonetskom pisanju ovih imena, ali ne može niko poreći ovu savremenu praksu u medijima koju spomenuh. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:51, 6 novembar 2023 (CET) :Neka ide fonetski, a napraviti preusmjerenja s engleskih (i francuskih) imena. Mora se nešto odlučiti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:30, 6 novembar 2023 (CET) == Pojedine riječi za izmjenu == Možemo li povremeno napraviti kraći spisak riječi koje treba izmijeniti. Možda i da se lokaliziraju po šablonima, da smanjimo mogućnost greške [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 17:02, 7 novembar 2023 (CET) :Nemam ni ja to u glavi nego kako naiđem na nešto. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:26, 7 novembar 2023 (CET) ::da se botiraju [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 18:29, 7 novembar 2023 (CET) :::Kontam, ali teško je mozgu pohvatati sve te detalje. Zato, vidio si, nekad nabacim nešto Srđanovom botu, mada urijetko. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:10, 7 novembar 2023 (CET) ::::to je ok [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 20:44, 7 novembar 2023 (CET) == Jermuk == Može i ovo: [[:en:Yarmouk Camp#During the Syrian Civil War]]. [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 20:06, 10 novembar 2023 (CET) :Pozdrav, ako možeš da provjeriš transkripciju arapskih naziva za nove stavke u [[Šablon:Masakri nad Palestincima|ovom šablonu]]. [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 11:47, 3 mart 2024 (CET) ::Historijska arapska imena pišemo fonetski, a ova savremena po engleskoj transkripciji (ne znam tačan razlog). Hvala na dopuni (vidim da na EN nisu to uradili, barem zasad). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:52, 3 mart 2024 (CET) :::Fala ti! Prva nova stavka je neka ulica nazvana po jednom od imena Boga u islamu, a druga – Arapkinja iz Palestine. [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 12:08, 3 mart 2024 (CET) == Meridijani crtica == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] i @[[Korisnik:Srđan|Srđan]] moramo se dogovoriti da li ćemo koristiti - ili — kada razdvajamo mjesta/ostrva i sl, u tabeli za meridijane. Jedan od vas mijenja u — a drugi u -pa ne znam šta od navedenog da koristim da ne morate mijenjati. Mislim nije velika stvar ali eto... Poz Panassko [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:49, 13 novembar 2023 (CET) :Ni jednu ni drugu nego – :-) (ima na kraju donje alatne trake). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:55, 13 novembar 2023 (CET) :{{Spomeni|Panassko}} Za crte se koristi – ili {{Plain link|https://www.compart.com/en/unicode/U+2013|"en-dash" po Unicodeu}}. E sad, s obzirom na to da često uređuješ s telefona, u zavisnosti od fonta koji je proizvođač postavio za predodređeni ili koji je naknadno postavljen, moguće je da ti ova duža (— ili {{Plain link|https://www.compart.com/en/unicode/U+2014|"em-dash" po Unicodeu}}) izgleda isto, ali drugi su znakovi ipak. Inače, i ovo mi je neki dugotrajni projekt (srediti te znakove u postojećim člancima), ali kao što i sam kažeš, nije velika stvar pa nije neki prioritet, tako da inače sredim kadgod na neki članak naletim. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 16:59, 13 novembar 2023 (CET) ::Meridijane ne radim s telefone zbog tabela i zato sto mi trebaju dodatni tabovi da vidim naziv nekog mjesta na našem jeziku, pa sam koristio crticu s tastature. Sad kad je KWiki odgovorio u zadnja 2 cini ki se sam kopirao en-dash u članke, pa cete imati manje posla :-). Moze li ti to sto namjeravas srediti uraditi bot ili ce trebati ručno ispravljati? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 17:46, 13 novembar 2023 (CET) :::Mislio sam botski, ali ima puno izuzetaka da bi se moglo (unutar citata, referenci i sl.). Bit će po mic ko i neki drugi projekti. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 21:07, 13 novembar 2023 (CET) == Datumi u referencama == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] što se tiće datuma u referencama iste sam prestao mijenjati jer ima WumpusBot koji 2x mjesečno radi na izmjenama ovih datuma. Poz, [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 12:36, 6 decembar 2023 (CET) : Da se nadovežem: da, napravio sam da [[Korisnik:WumpusBot|Wumpus]] mijenja formate "January 1, 1996", "1 January 1996" i "1996-01-01" u naše dvaput mjesečno pa ih generalno nije potrebno ručno prepravljati. Moguće je da dođe do toga da se ne pokrene (najčešće bude problem s "daljinskim" pokretanjem virtualne mašine koju koristim za bota), ali ako se to desi, tj. ako primijetite da nije popravljeno u nekom razumnom roku, slobodno me [[Šablon:Ping|pingajte]] pa ću popraviti. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:33, 6 decembar 2023 (CET) == Geografija, zarezi i nominativ == Hej, hej, KWiki! Kako si? Trenutno radim na standardizaciji geografskih članaka o naseljima u Meksiku na sh.wikiju. Uvodi tih članaka obično su ovakvi: * El Potrillo je naselje u Meksiku, u saveznoj državi Chiapas, u opštini San Fernando. Međutim, uobičajena je praksa da se navode niže jedinice pa više. Stoga bi to trebalo promijeniti ovako: * El Potrillo je naselje u opštini San Fernando, u saveznoj državi Chiapas, u Meksiku. Jesu li tu potrebni zarezi između odrednica? Je li možda bolje koristiti se nominativom, kao što to upotrebljavaju papirne enciklopedije: * El Potrillo je naselje u opštini San Fernando, savezna država Chiapas, Meksiko. Koliko je to rješenje gramatički pravilno? Unaprijed zahvalan, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22:14, 28 decembar 2023 (CET) : Nije loše. Kod tebe? Zarezi u ovim slučajevima nisu obavezni, ali nekako je praktičnije s njima nego bez njih, čisto radi razdvajanja jedinica različitog nivoa. A može i "El Potrillo je naselje u opštini San Fernando u meksičkoj saveznoj državi Chiapas." Nisam simpatizer ove "papirne" verzije (nije pogrešno samo po sebi nego više stilsko-konstrukcijski odudara jer se rečenica "obezrečeničava"). == Ime albuma == Pozdrav KWiki, vidim da si ispravljao nešto na šablonu Ekatarine Velike (hvala za to, šablon je bio "na brzaka" napravljen :)). Nego, zanima me da li je pametno stavljati apostrof iza slova "S" kod albuma ''S vetrom uz lice''. Naime, i na vinilnim izdanjima tako stoji kao i na ostalim wiki. [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 16:03, 17 januar 2024 (CET) : To je prije svega greška jer je tu A fakultativno (osim kad sljedeća riječ počinje na S, Š, Z, Ž, Dž, Đ). Apostrof se stavlja u slučajevima kad je ispušteno slovo koje inače tu '''mora''' biti, tako da ''S' vetrom'' ukazuje ili na nepoznavanje pravopisnih pravila među članovima EKV-a i ostalih uključenih u to izdanje ili na namjernu pogrešnu upotrebu (a ne mislim da je ovo drugo jer nema nikakve promjene u značenju ili neke skrivene poruke ili aluzije na nešto drugo, što obično bude razlog za odstupanje od pravila). – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:05, 18 januar 2024 (CET) ::Hah, zanimljivo, vjerovatno je greška nekog u izdavačkoj kući. Hvala za odgovor :) [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 19:09, 18 januar 2024 (CET) == Pitanje == Poštovanje, koliko glasova za mora imati predloženi članak da bi postao potvrđen kao dobar članak? Hvala na odgovoru. Prijatno [[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 22:53, 20 januar 2024 (CET) :Glavno je da nema glasova "protiv". :-) Ili da je (znatno) više glasova "za". Ako postoji neka fiksna vrijednost, nije mi poznato. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:02, 20 januar 2024 (CET) ::Hvala. A tko onda odredi odnosno označi članak kao dobar? Ja ili administrator? I koliko vremena mora trajati glasanje? [[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 23:04, 20 januar 2024 (CET) :::Dvije sedmice, ako me pamćenje ne vara. Ali zapustili smo dobre članke već duže vrijeme; može biti i promjena tu, nije ništa u kamenu zapisano. A kad glasanje završi, bilo ko od administratora stavi oznaku <nowiki>{{dobar članak}}</nowiki> ako prođe. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:10, 20 januar 2024 (CET) ::::Hvala puno. Laku noć [[Korisnik:AK2468|AK2468]] ([[Razgovor s korisnikom:AK2468|razgovor]]) 23:14, 20 januar 2024 (CET) == Recenzije albuma == Ima ovaj od prije par godina: [[Šablon:Recenzije albuma]] [[Korisnik:Arnel|Arnel ]] ([[Razgovor s korisnikom:Arnel|razgovor]]) 10:49, 18 februar 2024 (CET) :Toliko o meni... :-) Hvala ti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:06, 18 februar 2024 (CET) == The Wikipedia Asian Month 2023 Barnstar == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="border: 3px solid #32AFAF; background-color: #EEEEEE; margin:0 auto; padding:20px 20px; width:70%;{{border-radius|1em}} {{box-shadow|0.1em|0.1em|0.5em|rgba(0,0,0,0.75)}}" class="plainlinks">[[File:2023_Wikipedia_Asian_Month_Barnstar.png|left|180px]] {{Center|{{resize|150%|'''''Wikipedia Asian Month 2023 Barnstar'''''}}}} <div style="color: #333333; margin-left:220px; font-size:110%; "> Dear {{ROOTPAGENAME}} : :Congratulations! Thank you so much for participating in the Wikipedia Asian Month 2023. We are very grateful for your dedication to the Wikimedia movement and effort in promoting Asian content. Hope to see you again this year and celebrate the 10th year of Wikipedia Asian Month together. :Sincerely, </div> <div style="color: #333333; text-align:right; font-size:120%; ">Wikipedia Asian Month International Team</div> </div> {{clear}} </div> <!-- Message sent by User:Joycewikiwiki@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joycewikiwiki/WAM2023_Barnstar_MassMessage_Receiver_2&oldid=26272593 --> == Nazivi filmova == F Gdje si našao da se ovaj film prevodi Ljetnikovac na zlatnom jezeru? Ja sam se vodio nazivima na ovoj enciklopediji filma, pa ako ima još neka referentna stranica javi da mogu i nju koristiti? [[https://filmska.lzmk.hr/clanak/rydell-mark Filmska enciklopedija] [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 13:53, 7 mart 2024 (CET) :[https://www.google.com/search?q=ljetnikovac+na+zlatnom+jezeru+1981.&sca_esv=65cf4aff65164a10&sca_upv=1&ei=ce_oZYytH7-C9u8PlPWlsAk&udm=&ved=0ahUKEwjMqff82OCEAxU_gf0HHZR6CZYQ4dUDCA8&uact=5&oq=ljetnikovac+na+zlatnom+jezeru+1981.&gs_lp=Egxnd3Mtd2l6LXNlcnAiI2xqZXRuaWtvdmFjIG5hIHpsYXRub20gamV6ZXJ1IDE5ODEuMgUQIRigATIFECEYoAEyBRAhGKABMgUQIRigAUipY1CQBFj8W3ABeACQAQCYAcgBoAGLIaoBBjEuMzMuMbgBA8gBAPgBAZgCJKACgCPCAggQABiABBiwA8ICCRAAGAcYHhiwA8ICCxAAGIAEGLEDGIMBwgIIEAAYgAQYsQPCAgUQABiABMICDhAAGIAEGIoFGLEDGIMBwgIEEAAYA8ICBhAAGBYYHsICCBAAGBYYHhgKwgIIEAAYFhgeGA_CAgcQABiABBgTwgIIEAAYFhgeGBPCAggQABiABBiiBJgDAIgGAZAGCpIHBjEuMzQuMaAHiHs&sclient=gws-wiz-serp Na Googleu]. :-) Izbacuje oba, ali znam da sam ranije viđao ovaj duži. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:57, 7 mart 2024 (CET) ::Hočemo li se onda držati filmske enciklopedije, mislim da nam je relevantnija? [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 15:03, 7 mart 2024 (CET) :::Kako gdje. I ove filmske i TV-sajtove treba uzimati u obzir jer su na njima često naslovi pod kojima su prikazivani u kinima i na TV-u. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:48, 7 mart 2024 (CET) == Translation request == Hello, KWiki. Can you translate and upload the articles [[:sh:Potres u Tangšanu 1976.]] (the deadliest earthquake in the 20th century and the second deadliest earthquake in China) and [[:sh:Potres u Shaanxiju 1556.]] (the deadliest earthquake in history) in Bosnian Wikipedia? There are also Croatian and Serbian Wikipedia articles about both earthquakes, as basis for translation. Kindest regards, [[Korisnik:Lavassa|Lavassa]] ([[Razgovor s korisnikom:Lavassa|razgovor]]) 17:09, 28 mart 2024 (CET) == Znam da imamo == samo što je postojeći šablon malehan [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 14:11, 2 april 2024 (CEST) == Skraćenice == Vjerujem da ste upravu, što se tiče akronima koji završavaju na BiH i slično. Međutim, imam problem u vezi toga, jer ako uzmemo primjer za [[Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine|CIK]], ispravno je CIKBiH, ali apsolutno svi (pa čak i sam CIK na [https://www.izbori.ba/?Lang=3 službenoj stranici]) piše CIK BiH. Isto tako i za ostale termine, kao SR BiH, [[Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom PS BiH]], itd. Šta je sada ispravno: onako kako službeno napiše institucija svoju skraćenicu ili onako kako "gramatika nalaže". Jer, ako je pravilno CIKBiH, zašto onda nije HDZBiH, nego [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] (i slične stranke i generalno stvari koje imaju akronim BiH). Nastaje nepotrebna zabuna, pa ako može objašnjenje za buduće članke, bio bih zahvalan. [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] ([[Razgovor s korisnikom:Z1KA|R]]) 01:32, 15 april 2024 (CEST) :A ko kaže da se svi navedeni drže pravopisa ili da ga znaju? ;-) Mogu razumjeti umetanje razmaka radi vizualnog dojma i "prozračnosti", ali s "BiH" to je nepravilno; samo umjesto nje stavi bilo koju "jednorječnu" republiku i stvar je jasna sama po sebi ("'''SR H'''/rvatska/", "'''SR M'''/akedonija/",...). Ono što označava '''jedan pojam''' ne razbija se razmakom, koliko god riječi bilo u punom nazivu. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:48, 15 april 2024 (CEST) ::Hvala na pojašnjenju. Ja bi na ovakve stvari samo rekao "Absurdistan", jer skoro sve što se dešava u i o BiH ispadne naopako. [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] ([[Razgovor s korisnikom:Z1KA|R]]) 18:28, 15 april 2024 (CEST) == Poslanici i zastupnici == Pozdrav, tako je to tu već bilo preuzeto sa drugih Wikipedija. [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 02:49, 17 maj 2024 (CEST) :Nije bilo upućeno nikome pojedinačno nego je napomena opće prirode. ;-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:51, 17 maj 2024 (CEST) == AWB == Pozzz, mogu li dobiti dozvolu za AWB ovdje? [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 17:49, 20 maj 2024 (CEST) :Zdravo, zdravo! Pitaj [[Korisnik:AnToni|AnTonija]]; i on ga koristi po potrebi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:53, 20 maj 2024 (CEST) ::Fala ti za upute! [[Korisnik:FriedrickMILBarbarossa|FriedrickMILBarbarossa]] ([[Razgovor s korisnikom:FriedrickMILBarbarossa|razgovor]]) 18:01, 20 maj 2024 (CEST) == Stranice koje nisu povezane sa stavkama == Baci malo pogled na [[Posebno:UnconnectedPages|ovo]] imamo preko 8.000 stranica koje nisu povezane sa Wikipodacima. Vecinom su šabloni, kategorije i moduli, vrlo malo je članaka (manje od 100) jer sam to rasčistio. Ovdje ima brdo posla [[Korisnik:Panassko|Panassko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panassko|razgovor]]) 19:00, 21 maj 2024 (CEST) :Hvala ti što paziš. ;-) Tu je najviše članaka kojih nema na drugim Wikipedijama, ali ima i onih koje autor nije znao spojiti ili je to jednostavno zaboravio uraditi. Eh, šta je tu je - nikad kraja održavanju, kao što rekoh ranije. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:12, 21 maj 2024 (CEST) :: {{Spomeni|Panasko|KWiki}} Ukoliko je stranica tu globalno "unikat" koja samo postoji na bs.wiki, onda se na Wikipodacim može napraviti nova stavka, ukoliko se zadovoljavaju [https://www.wikidata.org/wiki/Wikidata:Notability ova pravila] o značajnosti. -- [[Korisnik:Edinwiki|<span style="font-family: Tahoma;"><b>Edin</b></span>]]<sup>([[Razgovor sa korisnikom:Edinwiki|<span style="color:green"><b>r</b></span>]])</sup> 13:15, 3 septembar 2024 (CEST) :::Pravim ja te stranice povremeno, posebno vodim računa o stanicama na "glavnom" tu nema puno stranica koje ja s vremena na vrijeme povežem sa WikiData, ovi drugi aspekti su malo veći zahvat. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:18, 3 septembar 2024 (CEST) == Vandalizam == Promjene koje sam napravio u tri članka vraća neko drugi, iako su tačne ([[Pravedni halifat]], [[Kordopski Emirat]], [[Vizigotsko Kraljevstvo]]). Napisao sam zašto sam napravio promjenu u razlozima promjene članka. Želim da se moje izmjene objave. Hvala ti. [[Korisnik:Aybeg|Aybeg]] ([[Razgovor s korisnikom:Aybeg|razgovor]]) 23:52, 5 juni 2024 (CEST) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] Ne razumijem zašto niste promijenili ove članke uprkos mojoj ispravnoj poruci. Je li ta zastava zaista bila zastava Omajada? Ili ste otkrili takvu zastavu? Ima li istorijskih dokaza da je ta zastava postojala? Pročitajte naziv tog fajla: [https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Fictitious_Flag_of_Umayyad.svg '''Fictitious''' Flag of Umayyad.svg]. @[[Korisnik:AnToni|AnToni]] [[Korisnik:Aybeg|Aybeg]] ([[Razgovor s korisnikom:Aybeg|razgovor]]) 16:20, 11 juni 2024 (CEST) ::Nije još došlo na red. Doći će ovih dana. Nisam baš stalno za računarom. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:25, 11 juni 2024 (CEST) == Kategorija == Pozdrav, mislim da si obrisao pogrešnu kategoriju: [[:Kategorija:Knjaževina Srbija]] umjesto [[:Kategorija:Kneževina Srbija]]. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 00:08, 11 juni 2024 (CEST) :Prije ovakvih promjena treba provjeriti historijske izvore na bosanskom jeziku. Ako se u njima pretežno koriste "knez" i "kneževina", onda ni ovo nije trebalo dirati. A jesam greškom obrisao. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:16, 11 juni 2024 (CEST) :: {{spomeni|نوفاك اتشمان}} Na osnovu čega si uradio [[Special:Diff/3624763|"standardizaciju"]]? Koliko vidim, naslovi članaka o tome na sva tri srodna projekta glase "Kneževina Srbija" ([[:sr:Кнежевина Србија|sr]], [[:hr:Kneževina Srbija|hr]], [[:sh:Kneževina Srbija|sh]]). – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 07:40, 11 juni 2024 (CEST) :::Dobro jutro (x2, u množini), to sam isto paralelno učinio sa Crnom Gorom. Obe države su imale svoje nazive. Ne koristimo kolokvijalne nazive. Nećemo valjda da preimenujemo članak o SFRJ u ''Druga Jugoslavija'', ''Titova Jugoslavija'' ili ''Komunistička Jugoslavija'' da bismo pomogli internetom zaglupljene generacije (iako iste imaju ''Google Search'' i slična pomagala) i vremenom isprane mozgove. :-) [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 08:16, 11 juni 2024 (CEST) ::::Ne mogu se ovakve izmjene raditi na svoju ruku. Nisam uvjeren argumentacijom da su "obe države imale svoje nazive" (sve ima svoj naziv?) i da "ne koristimo kolokvijalne nazive" (koristimo prepoznatljive nazive; tako je naslov naziva države "Sjeverna Koreja" a ne zvanični naziv "Demokratska Narodna Republika Koreja"). Arhaična imena također se izbjegavaju. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:37, 11 juni 2024 (CEST) :::::Da li u nekoj knjizi renomiranog istoričara postoji referenca za "Knjaževina"? [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 08:49, 11 juni 2024 (CEST) ::::::Rekao bih da će sve ove promjene trebati vratiti na "Kneževinu". [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:55, 11 juni 2024 (CEST) :::::::Knjaževina je arhaizam. I ne vjerujem da je moderna historiografija (ni u Srbiji) koristi! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 15:41, 11 juni 2024 (CEST) ::::::::Teško je danas pronaći (makar ovde kod mene u Srbiji, ali svaka čast svima onima u Crnoj Gori) nekog savremenog istoričara, koji koristi ''neiskvarene'' nazive tih bivših država, "zahvaljujući" sistematskom skrnavljenju nasleđa dinastija Obrenovića i Petrović-Njegoša od strane dinastije Karađorđevića (skrnavljenje koje su slepački "prepisali" jugoslovenski komunisti i zatim drugi od istih), a to po principu ''damnatio memoriae'' iliti primenama primera istorijskog negacionizma i revizionizma. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 04:26, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::: Nismo mi ovdje da [[:en:WP:RIGHTGREATWRONGS|ispravljamo krive Drine]]. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:06, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::::<nowiki>*</nowiki>''krive Morave'', a toga eseja nema ovdje na bs.wiki, tako da ne zna svaki Bosanac ili Hercegovac engleski, persijski, hindi, portugalski, ukrajinski i/ili kineski han jezik. :-) [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 12:23, 13 juni 2024 (CEST) :::::::::::Ne znam zašto si fiksiran idejom da je ovo Wikipedia samo Bosanaca i Hercegovaca; mogu je svi uređivati. Ne znaju sve osobe za to, ali bi [[Posebno:SredisnjaAutent/نوفاك اتشمان|petnaestogodišnji korisnik koji je ujedno i administrator na šest projekata]] to morao (ne trebao, već ''morao'') znati. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:45, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::::::Bosanac ili Hercegovac u kontekstu korisnika ili čitaoca bs.wiki. Ma hoću da tu kažem da bi valjalo da se ima taj deo eseja preveden za ovdašnje lokalne upotrebe (ko je voljan da to prevodi, to jest). [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 13:26, 13 juni 2024 (CEST) ::::::: Vraćeno. Ovakve se izmjene ''ne smiju'' raditi bez ikakve konsultacije, pogotovo u kasnim noćnim satima kad je slabo ko za računarom. [[Razgovor:Osmansko Carstvo#Osmanlijsko Carstvo 2|Ovako to treba raditi]]. Ispita se šta je tačno pa se kasnije postepno ide u zamjenu. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:20, 12 juni 2024 (CEST) ::::::::Valjda sam ja ekspert na ovom wikisajtu za istoriju Srbije; dakle, konsultacije se vrše sa ekspertima iz određenih, relevantnih oblasti. :-) Te moje noćne izmene su izvršene u noćnim wikisahatima zbog mog tadašnjeg/trenutnog bioritma; sve moje izmene su javne prirode, javnog karaktera, javna stvar, javno dobro, javna svojina; jedino osim onih mojih ''jednostruko i dvostruko obrisanih i s(a)krivenih'' izmena, što nezavisi od moje wikimalenkosti; tj. nema tu nikakve ''nečasne vampirske rabote''. Dobro si uklonio/poništio moje izmene na članku o ''[[Srpske novine|Srpskim novinama]]'', odnosno hirurški si tu precizno ostavio dodani stari naziv tog službenog lista. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 05:12, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::: Jesi li historičar? Ako nisi, onda nisi ekspert. A i da jesi, mišljenje se zasniva na naučnom konsenzusu, ne na mišljenju jedne osobe. Na Wikipediji si od 2009, dobro ti trebao znati kako se ovakve stvari mijenjaju. ''Glede i u svezi sa'' Srpskim novinarima, vratio sam sve izmjene od noćnih sati, a ta je, koliko sam sad vidio, urađena [[Special:Diff/3624597|nekad poslije podne]], ali drago mi je da misliš da je to neka hirurška teorija zavjere. :-) – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 08:03, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::::Naučni konsenzus u Crnoj Gori jeste da se tadašnja CG naziva ''Knjaževina''. Hoću da kažem da tu nisi upotrebio ''rollback''. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 12:29, 13 juni 2024 (CEST) :::::::::::Nisam? A šta je ovo? [[Special:Diff/3625019|1]], [[Special:Diff/3625020|2]], [[Special:Diff/3625023|3]]. Ako sam nešto propustio, to je slučajno, a ne namjerno. Za izmjenu naziva, počni raspravu na odgovarajućoj stranici za razgovor, kao što to drugi urednici rade. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 12:45, 13 juni 2024 (CEST) ::::::::::::Moj komentar predstavlja pohvalu da si na dobrom mestu izbegao upotrebu rollback-a, a ne zamerku to što nisi. [[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 13:33, 13 juni 2024 (CEST) ::[[Korisnik:KWiki|KWiki]] pogledaj ove šablone Nagrada "David di Donatello" pa ubaci kategorije Dobitnik nagrade xxx ako ti nije mrsko. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:28, 9 august 2025 (CEST) :::{{Spomeni|KWiki}} možeš li pogledati nazive ovih kategorija [[:Kategorija:Filmovi Silver Picturesa|Filmovi Silver Picturesa]] bez navodnika, dok su neke sa navodnicima npr. [[:Kategorija:Filmovi "20th Century Foxa"]]. Ja sam neke već prebacio sa navodnicima, pa rekoh da te pitam prije nego nastavim je li to ok? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:47, 27 novembar 2025 (CET) ::::To nisam bio siguran trebaju li ili ne trebaju. A većinu sam napravio s njima, znam. A može komotno i bez njih. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:31, 29 novembar 2025 (CET) :::::Ja ću ih staviti pod navodnike, čisto da imamo standardizovano, ljepše izgleda ako je to ispravno. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:19, 29 novembar 2025 (CET) :::::: Baš rekoh neki dan Panasku da bi bilo bolje da stavimo bez navodnika jer ih ne stavljamo za proizvode drugih kompanija pa bi bilo dosljedno, tako da ću to sad jedan dan srediti sve. Ali, kad je riječ o dosljednosti, zapali su mi za oko sporedni članci o serijama i filmovima. Npr. znaš da koristimo ukošena slova za serije i filmove, ali u naslovima trenutno koristimo navodnike (primjer [[Spisak likova u "Bostonskom pravu"|1]], [[Spisak epizoda "South Parka"|2]]). E sad, šta misliš da to prebacimo na ukošeno – npr. da stavim šablon da ispisuje naslov članka: Spisak epizoda ''South Parka'' – ili ipak ne bi moglo? – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 13:06, 1 decembar 2025 (CET) :::::::Bilo bi bolje, samo nisam znao da je moguće, pa sam stavljao navodnike. :) I dalje sam prilično neupućen u tehničke stvari. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:11, 2 decembar 2025 (CET) == Ali[ja] na bs Wiki == Pozdrav, opet ja. Vezano za arapska imena i njihovu transliteraciju na bosanski jezik, zanima me šta ti smatraš da se treba uraditi za ime "Ali[ja]". Na našim prostorima, a i našoj wikipediji, koristi se transliteracija "Alija" samo za [[Alija ibn Ebu-Talib|ibn Ebu-Taliba]], dok se za sve ostale koristi samo "Ali". Identičan slučaj imamo na srpskoj wikipediji. Međutim, na hrvatskoj i srpskohrvatskoj je za sve samo "Ali". Održati standard da je "Alija" samo taj jedan? Sve prevesti na "Alija"? Preuzeti primjer [srpsko]hrvatske wikipedije? [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 23:33, 13 juni 2024 (CEST) :Ako se navodi puno ime, onda ide "Ali ibn Ebu-Talib", a "Alija" se češće koristi kad se spominje samo ime, kao i konstrukcija "hazreti Alija". Za enciklopediju bi bilo pravilnije "Ali ibn Ebu-Talib". [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 23:52, 13 juni 2024 (CEST) ::Naziv njegovog članka već nosi ime "Alija ibn Ebu-Talib". Isto tako, svaki tekst gdje se navodi njegovo ime pisano je sa "Alija". Sve prevesti na "Ali"? [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 23:58, 13 juni 2024 (CEST) == Preusmjerenje == Mogu li svi korisnici kreirati preusmjerenje na članak ili je to samo mogućnost admina? Na susjednim projektima sam pronašao alate za to, ali i ne na bs.wiki [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 18:57, 13 juli 2024 (CEST) :Klikneš na "Više" i u padajućem meniju trebalo bi stajati "Premjesti". Samo, treba biti pažljiv s preusmjeravanjima da se ne pomiješa s nečim što postoji ili paziti na slova ako postoji nešto slično, ali sa slovom razlike. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:12, 13 juli 2024 (CEST) ::Nisam razumio ili sam se ja pogrešno izrazio. Želim da od nepostojećeg članka napravim preusmjerenje na postojeći članak. Nisam pronašao nikakav padajući meni sa opcijom za preusmjerenje ni premještanje. [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] ([[Razgovor s korisnikom:Bakisa|razgovor]]) 01:27, 15 juli 2024 (CEST) ::: [[Korisnik:Bakisa|Bakisa]] šta hoćeš da preusmjeriš? [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 13:51, 15 juli 2024 (CEST) ::::Primjer termine "dvanaestorice" i "dvanaestinci" preusmjeriti na "dvanaestoimamci" ([[dvanaestoimamizam]]). Možda ne bih odmah sad to počeo standardizovati ali u svakom slučaj želim znati kako to uraditi. Vidim samo opciju za premještanje. [[Korisnik:6akisa|6akisa]] ([[Razgovor s korisnikom:6akisa|razgovor]]) 17:30, 15 juli 2024 (CEST) :::::to je vrlo jednostavno, napraviš stranicu pojma s kojeg hoćeš preusmjerenje i ubaciš kod. Vidi [[Dvanaestinci|ovdje]]. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:25, 15 juli 2024 (CEST) ::::::Hvala ti mnogo, cijenjeni kolega. [[Korisnik:6akisa|6akisa]] ([[Razgovor s korisnikom:6akisa|razgovor]]) 21:31, 15 juli 2024 (CEST) == Research about the tools on Wikimedia projects by the CEE Hub == Hi everyone, We would like to invite you to submit your responses to the survey dedicated to the tools that are used currently across the Wikimedia projects and the tools that you want to have. This survey was made by the working group of the [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]], and your responses will be reviewed afterwards, as we want to continue supporting the communities. That support can be documentation for certain most used tools by other communities across the region per specific topics, finding solutions for new tools to be created in the future, creating most needed tools in the region (so called "regional wishlist list"), and many other options. ''Deadline to fill in the survey is '''20th of August, 2024'''.'' Submit your answers [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeIwzCDKs6jXPG7EpZe-JH2Mm1odU0_MAv1bO-z-nLOq9dlug/viewform?usp=sf_link '''here'''] Thank you in advance for your time that you will dedicate in filling in this survey --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 15:07, 26 juli 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tools&oldid=27177596 --> == Pravopis kategorije == @KWiki Ne moraš popravljati pravopisne greške u kategorijama koje sam napravio, to ću ja u ponedeljak kad budem pri računaru jer sam vidio gdje sam ih pravio. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:59, 3 august 2024 (CEST) :OK. Izvini zbog blokad(ic)e, ali nisam znao koliko je još članaka, pa da ne ode daleko. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:04, 3 august 2024 (CEST) ::Nema frke, nije da nije zasluženo hahaha. Nemam nekog iskustva u kategoriziranju pa sam jučer skontao da puno fali kategorija za razne nagrade pa sam se toga uhvatio. Vjerujem da imam nekih 50ak grešaka ali to ću ja popraviti u ponedeljak jer ki je na računaru lakša pretraga. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 16:08, 3 august 2024 (CEST) :::mislim da sam sve popravio. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:06, 3 august 2024 (CEST) ::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] kada naiđem na kategoriju Dobitnici Nagrade xy bez navodnika, hoću li to mijenjati? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:39, 7 august 2024 (CEST) :::Ako je nazvana po osobi, doslovnom datumu (za razliku od pridjeva izvedenog od datuma; npr. Nagrada "25. novembar", ali Šestoaprilska nagrada) i tome slično, onda idu navodnici. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:29, 7 august 2024 (CEST) ::::još jedno pitanje oko kategorija, da li muzičarima stavljati kategoriju grupe u kojoj su bili, vidim da imaju posebne kategorije tipa Indexi, Bijelo dugme i sl, ali nemaju recimo Plavi orkestar, Vatreni poljubac i td? Je li ima neki razlog ili i da dodamo ostale grupe kao kategorije? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 00:20, 11 august 2024 (CEST) :::::Ako su vezani za neku grupu i prepoznatljivi po njoj (ili ona po njima), onda ne vidim problem. A ima i onih što promijene više grupa, pa je kod njih možda bolje to izostaviti. Ima tu prostora za razmišljanje. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:26, 11 august 2024 (CEST) ::::::Možeš li izbrisati preusmjerenja obih nagrada što sam danas prebacio (zbog standardizacije naziva). Ja nemam prava za brisanje. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 23:22, 12 august 2024 (CEST) :::::::Je li to to? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 00:04, 13 august 2024 (CEST) ::::::::To je to, ako budem još nešto našao da treba izbrisati zbog standardizacije, javim ti. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 08:03, 13 august 2024 (CEST) :::::::::@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] naišao sam na dosta kategorija koje su preusmjeeene na druge kategorije, a ne sadrže ni jedan članak. Šta ću s njima, hocu li u njih ubacivati šablon za brisanje? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 18:43, 26 august 2024 (CEST) ::::::::::Slobodno. One su višak. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:45, 26 august 2024 (CEST) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] provjeri molim te ove kategorije imaju li smisla Kategorija:1392. nestanci koje se generišu šablonom za Države koje su prestale postojati. Ako ima potrebe, možda nekako promijeniti naziv kategorije jer ovaj baš nema smisla. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:23, 30 august 2024 (CEST) ::isto tako i ove kategorije koji kreiraju ove kategorije npr. 1720 osnivanja, možda da bude 1720. osnivanje država ili nešto slično. Neko je očigledno bukvalno prevodio s engleskog [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:30, 30 august 2024 (CEST) :::To je rađeno u počecima BS Wiki. Svaka čast pionirima na trudu da se projekt postavi na noge, ali s jezikom su bili kriminalni (ne mislim da je najviše do neznanja nego do srljanja i automatizma). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:28, 30 august 2024 (CEST) :@[[Korisnik:KWiki|KWiki]] dodatno pitanje da li sve kategorije Naselja u prebacuje o u Naseljena mjesta u? Vidim da je dio odrađen, ali ima još jako puno toga što stoji u kategoriji Naselja u. Ako treba, uzet ću ja to na sebe pa polako [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:25, 2 septembar 2024 (CEST) ::Nisam bio uključen u to. Možda [[Korisnik:AnToni|AnToni]] zna više. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:01, 2 septembar 2024 (CEST) :::@[[Korisnik:Srđan|Srđan]] mi kaže da je Naseljeno mjesto za mjesta u BiH, a Naselje za ostalo. Ima li smisla ovo unificirati? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:23, 2 septembar 2024 (CEST) ::::Ne znam zaista. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 19:51, 2 septembar 2024 (CEST) :@KWiki kada uhvatiš vremena provjeri kategorije godina bez tačke, npr. [[:Kategorija:2008]], ovakvih primjera ima jako puno, pa ne znam da li je ostalo ili treba da postoje kao takvi. Ja nemam prava za brisanje stranica, a glupo mi označavati za brisanje jer ima jako puno takvih stranica. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:52, 17 septembar 2024 (CEST) ::Sve treba obrisati. Ja ću se time baviti malo-pomalo, trebat će vremena. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:59, 17 septembar 2024 (CEST) :@KWiki molim te da pogledaš imamo varijante Kategorija:Kultura Slovenije i Kategorija:Kultura u Sloveniji pa šta misliš da ovo unificiramo i koja bi varijanta bila prikladnija? Uzmi u obzir i kategorije kulture po gradovima Kategorija:Kultura u Sarajevu i američkim državama? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:33, 5 januar 2025 (CET) ::"Kultura + genitiv" možda čak ima šire značenje od "Kultura u + lokativ"; prvo bi se odnosilo na kulturne specifikume Slovenije i Slovenaca, a drugo na konkretne stvari u Sloveniji (institucije, festivali i drugi događaji itd.). (Neko moje razmišljanje, koje je podložno sugestijama i promjenama.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:16, 6 januar 2025 (CET) :[[Korisnik:KWiki|KWiki]] kada budeš u mogućnosti pogledaj da napraviš po jedan primjer sljedećih kategorija: :* xxxx. u streljaškim sportovima ([[:Kategorija:2025. u biatlonu]]) :* xxxx. u književnosti ([[:Kategorija:Romani iz 2018.]]) {{urađeno}} :* xxxx. u filmu ([[:Kategorija:Filmske nagrade u 2018.]]) {{urađeno}} :* xxxx. u okolišu ([[:Kategorija:Prirodne katastrofe u 2019.]]) {{urađeno}} :* xxxx. u obrazovanju ([[:Kategorija:Obrazovne institucije osnovane 2012.]]) {{urađeno}} :* xxxx. u džudu ([[:Kategorija:Džudo na Ljetnim olimpijskim igrama 2020.]]) {{urađeno}} :* Romani iz xxxx-ih ([[:Kategorija:Romani iz 2018.]]) {{urađeno}} :* Romani iz xx. vijeka ([[:Kategorija:Romani iz 2001.]]) {{urađeno}} :* Albumi iz xxxx-ih ([[:Kategorija:Albumi iz 1980.]]) {{urađeno}} :* Avijacija u xxxx-ima ([[:Kategorija:Avijacija u 1924.]]) {{urađeno}} :* Debitantski albumi iz 1960-ih ([[:Kategorija:Debitantski albumi iz 1963.]]) {{urađeno}} :* Djela iz xxxx. ([[:Kategorija:Građevine i strukture osnovane 2021.]]) {{urađeno}} :* Države i teritorije prestale sa postojanjem xxxx-ih ([[:Kategorija:Države i teritorije prestale sa postojanjem 1261.]]) {{urađeno}} :* Ekonomija u xxxx-ima ([[:Kategorija:1990. u ekonomiji]]) {{urađeno}} :* Filmovi iz xxxx-tih ([[:Kategorija:Filmovi iz 1900.]]) {{urađeno}} :* Filmske nagrade u xxxx-im ([[:Kategorija:Filmske nagrade u 2020.]]) {{urađeno}} :Imamo napraviti mnogo ovih kategorija, pa da ne krenem polovično ili pogrešno, a da onda ispravljamo. Ja ću ostale srediti, a ti samo po jedan primjer. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:46, 21 maj 2025 (CEST) ::Viđeno. ;-) Bit će sve, samo bez žurbe. :) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:53, 21 maj 2025 (CEST) :::Tvoj zadatak je jednostavan, ali ključan: ti primjere, a ja ostalo. :) [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:55, 21 maj 2025 (CEST) ::::Znaš li možda neke članke gdje se crvene ove kategorije? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:59, 22 maj 2025 (CEST) :::::Sutra ću prelistati kategorije pa dam primjere koji još trebaju. Ti slobodno dodaj još ako treba, samo me pingaj. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:21, 30 juni 2025 (CEST) == Pisanje datuma == Ćao, ćao, KWiki! Na sh.wikiju razmišljamo o standardizaciji formata datuma u potpisima i historiji izmjena. Stoga sam te htio pitati da li se u bosanskom standardu imena mjeseci pišu u genitivu. Na hrvatskom se dosljedno upotrebljava genitiv. Međutim, nisam siguran jesu li se bosanski i srpski normativisti bavili ovim pitanjem. Dakle, 10. august 2024. ili 10. augusta 2024? :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17:24, 10 august 2024 (CEST) :U bosanskom je tu nominativ: 10. august. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:23, 11 august 2024 (CEST) == Nazivi na bosanskom jeziku vs službeni naziv == Kolega, tražim od vas da se odlučite više hoćete li koristiti nazive prema pravopisu bosanskog jezika ili službene nazive. Ako je "Predstavnički dom" službeni naziv institucije na bosanskom jeziku, a ispravno je "Zastupnički", red bi bio da se odluči šta će se koristiti. Ne možete ostavljati nazive članaka kako Vam se ćefne. Dakle, ako smo prihvatili naziv "Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine" službeno da je takav na bosanskom jeziku, a pravopisno treba biti "Zastupnički", zašto se uporno ostale stvari ispravljaju. Prihvatili smo da je to "politička nepismenost", međutim zašto je onda skraćenica Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine službeno CIK BiH, a ispravlja se u CIKBiH. CIK se nigdje ne potpisuje tako, te nema smisla da pravilo važi za jednu, a ne važi za drugo. Slično i za nedavno brisanje za [[SPU BiH]]. Stranka se tako izjasnila u statutu, upisana u CIK-ovu bazu podataka, a čak i u sudski registar. Odlučite se da li da se pišu službeni nazivi, skraćenice i sl. ili pravopisno ispravni, kako ne bi dolazilo do dodatnog posla, lijep pozdrav. [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] ([[Razgovor s korisnikom:Z1KA|R]]) 15:19, 8 septembar 2024 (CEST) :Budući da je ovo projekt na bosanskom jeziku, onda bi jezik trebao imati prednost nad politikom jer ga se u politici ne drže koliko bi trebali (politika nema obrazovnu ulogu, za razliku od enciklopedije). A ja često nešto uradim kao primjer, s pretpostavkom da će zajednica dalje preuzeti jer se ne bavim svim područjima niti to mogu. Svi registrovani korisnici mogu preimenovati članke. Ali nije da ne stoje i tvoje riječi. Hvala ti na napomeni. :A ovo za akronime: kako bi, npr., izgledalo "DO RH"? Akronimi predstavljaju '''jedan pojam''' koliko god riječi bilo u njegovom punom nazivu i zato je razmak greška. Ali ko bi to objasnio zvaničnicima? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 13:16, 9 septembar 2024 (CEST) ::Nigdje ne piše da se mora biti pismen kada se piše pravilnik, zakon ili statut. 😂 [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]] ([[Razgovor s korisnikom:Z1KA|R]]) 18:02, 9 septembar 2024 (CEST) == Results from the survey about the tools on Wikimedia projects by the CEE Hub == Hi everyone, During August 2024, we sent you a survey about the tools, so now we would like to bring to your attention the conclusions and results from the survey, which you can explore on this '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Tools|Meta page]]'''. I hope you will enjoy exploring the mentioned tools on the page, along with other conclusions from the survey. Thanks for your time, and we will continue working on this important topic. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:09, 7 oktobar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tools&oldid=27177596 --> == Aljikin i Co. == Popravim ja s AWB-om. Pozdrav [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 12:43, 23 oktobar 2024 (CEST) == Razlog brisanja članka Željka Prša? == Ako mogu dobiti detaljan opis razlog(a) zašto je postavljeni članak obrisan? Hvala [[Korisnik:Cocco Loco|Cocco Loco]] ([[Razgovor s korisnikom:Cocco Loco|razgovor]]) 09:18, 5 novembar 2024 (CET) :Bio je urađen kao korisnička stranica, ne kao članak. Prije rada na Wikipediji treba se upoznati s njegovim osnovama. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:11, 5 novembar 2024 (CET) == Šablon:Izraelsko-palestinski konflikt == @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] dobro bi bilo kada bismo imali šablon kao što je [[en:Template:Israeli–Palestinian conflict|ovaj]]. Pomoglo bi u jezičkoj standardizaciji naziva, imena i sl, pa kada i ako stigneš. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 12:37, 28 novembar 2024 (CET) :Morat će malo sačekati, ali doći će na red. Dodatak: {{Spomeni|Srđan}} Vidim sad da ovaj ima "invoke" u kodu, pa ću te morati pozvati u pomoć za taj dio. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:42, 28 novembar 2024 (CET) ::{{Spomeni|KWiki|Panasko}} urađena je osnova ([[Šablon:Izraelsko-palestinski sukob]]), sad još treba prevesti nazive. --[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 13:20, 28 novembar 2024 (CET) == Zahvale == Hvala kolega na medalji. Priznanja uvijek znače :) [[Korisnik:AdnanSa|AdnanSa]] ([[Razgovor s korisnikom:AdnanSa|razgovor]]) 15:06, 18 decembar 2024 (CET) == Thank you for being a medical contributors! == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> {| style="background-color: #fdffe7; border: 1px solid #fceb92;" |rowspan="2" style="vertical-align: middle; padding: 5px;" | [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|130px]] |style="font-size: x-large; padding: 3px 3px 0 3px; height: 1.5em;" |'''The 2024 Cure Award''' |- | style="vertical-align: middle; padding: 3px;" |In 2024 you '''[[mdwiki:WikiProjectMed:WikiProject_Medicine/Stats/Top_medical_editors_2024_(all)|were one of the top medical editors in your language]]'''. Thank you from [[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med]] for helping bring free, complete, accurate, up-to-date health information to the public. We really appreciate you and the vital work you do! Wiki Project Med Foundation is a [[meta:Wikimedia_thematic_organizations|thematic organization]] whose mission is to improve our health content. '''[[meta:Wiki_Project_Med#People_interested|Consider joining for 2025]]''', there are no associated costs. Additionally one of our primary efforts revolves around translating health content. We invite you to '''[https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/index.php try our new workflow]''' if you have not already. Our dashboard automatically [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/leaderboard.php collects statistics] of your efforts and we are working on [https://mdwiki.toolforge.org/fixwikirefs.php tools to automatically improve formating]. |} Thanks again :-) -- [[mdwiki:User:Doc_James|<span style="color:#0000f1">'''Doc James'''</span>]] along with the rest of the team at '''[[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med Foundation]]''' 07:24, 26 januar 2025 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_Other_Language_Editors_2024&oldid=28172893 --> == Blokada - Vandalizam == Postovani KWiki Molio bih za pomoc i podrsku(eduaciju). Član sam Wikipedie na bosanskom jeziku skoro pola godine, sa namjerom da dam doprinos. Imao sam aktivnosti koje su prihvaćene i podržane. 1.feb.25 sam objavio članak Porodica Kulenović, sa namjerom doprinosa i povezivanja više članaka na temu pojedinih članova porodice Kulenović. Referirao sam se na slićne članke na wikipediji drugh jezika. Odmah po objavi je članak izbrisan i moja IP adresa blokirana bez objasnjenja. To je ucinio administrator AnToni. Pisao sam mu elektronsku poruku i uopce nije odgovorio. Proslijedjujem tekst kojim sam mu se obratio: "Predmet: Žalba na neopravdanu blokadu računa Poštovani, Obraćam vam se povodom blokade mog računa Samo22pedia na Wikipediji, koja je izvršena bez prethodnog upozorenja. Aktivno doprinosim Wikipediji već šest mjeseci, pri čemu sam se striktno pridržavao svih pravila zajednice i smjernica za uređivanje. Razlog naveden u obavijesti o blokadi je “vandalizam”, što kategorički odbacujem kao neutemeljenu optužbu. Moji nedavni doprinosi uključivali su objavu informacija o porijeklu jedne poznate bosanske porodice na dvije stranice, referirajuci se na slicne objave na Wikipediji, pri čemu sam koristio pouzdane izvore i slijedio enciklopedijski stil pisanja. Molim da preispitate odluku o blokadi mog računa, kao i konkretne razloge koji su doveli do nje. Također bih cijenio detaljno obrazloženje o eventualnim spornim izmjenama, kako bih mogao dodatno pojasniti svoj rad i, ako je potrebno, izvršiti korekcije u skladu s pravilima Wikipedije. Zahvaljujem na vašem vremenu i nadam se pravednom rješenju ovog nesporazuma. Srdačno, Samo22Pedia" Molio bih Vas za pomoc, podrsku i objasnjenje. Hvala unaprijed [[Korisnik:Samo22pedia|Samo22pedia]] ([[Razgovor s korisnikom:Samo22pedia|razgovor]]) 11:47, 8 februar 2025 (CET) :Možda je mislio, ali još nije stigao (svako ima obaveze i van Wikipedije). {{Spomeni|AnToni}}, možeš li odgovoriti? [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 12:30, 8 februar 2025 (CET) == Feminism and Folklore 2025: Important Updates for Organizers & Jury == Hello Community Organizers and Jury, Thank you for organising Feminism and Folklore writing competition on your wiki. Feminism and Folklore is the largest Wikipedia contest organized by community members. We congratulate you in joining and celebrating our cultural heritage and promoting gender equality on Wikipedia. To encourage boost for the contributions of the participants, we're offering prizes for Feminism and Folklore local prizes. Each Wikipedia will have three local winners: # First Prize: $25 USD # Second Prize: $20 USD # Best Jury Article: $15 USD All this will be in '''gift voucher format only'''. Prizes will only be given to users who have more than 5 accepted articles. No prizes will be given for users winning below 5 accepted articles. Kindly inform your local community regarding these prizes and post them on the local project page The Best Jury Article will be chosen by the jury based on how unique the article is aligned with the theme. The jury will review all submissions and decide the winner together, making sure it's fair. These articles will also be featured on our social media handles. We're also providing internet and childcare support to the first 75 organizers and Jury members for those who request for it. Remember, only 75 organizers will get this support, and it's given on a first-come, first-served basis. The registration form will close after 75 registrations, and the deadline is <nowiki>'''</nowiki>March 5, 2025<nowiki>'''</nowiki>. This support is optional and not compulsory, so if you're interested, fill out the [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeum8md6FqHY1ISWRLW5bqOAv_lcd1tpVtMMZfWKRDU_IffLQ/viewform?usp=dialog Form] Each organizer/jury who gets support will receive $40 USD in gift voucher format, even if they're involved in more than one wiki. No dual support will be provided if you have signed up in more than one language. This support is meant to appreciate your volunteer support for the contest. We also invite all organizers and jury members to join us for Advocacy session on '''Saturday, Feb 28, 2025'''. This session will help you understand the jury process for both contests and give you a chance to ask questions. More details are on [[Event:Telling untold stories: How to document gendered narratives in Folklore on Wikipedia|Event:Telling untold stories: How to document gendered narratives in Folklore on Wikipedia - Meta]] Let's celebrate our different cultures and work towards gender equality on Wikipedia! Best regards, Stella and Tiven Wiki loves folklore international team [[User:SAgbley|SAgbley]] ([[User talk:SAgbley|talk]]) 04:39, 25 February 2025 (UTC) <!-- Message sent by User:Joris Darlington Quarshie@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Joris_Darlington_Quarshie/Community_Prizes&oldid=28309519 --> == Infokutija == Zdravo, možeš li u infokutiji [[Šablon:Infokutija etnička grupa]] ispred parametara regija1, regija 2... unijeti opciju ''regioni sa značajnom populacijom'' jer to fali šablonu. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 15:48, 15 mart 2025 (CET) :Zamolit ću [[Korisnik:Semso98|Šemsu]] ili [[Korisnik:Srđan|Srđana]]; bit će urađeno kad uhvate. P. S.: "Znatnom", ne "značajnom". [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:33, 15 mart 2025 (CET) :: {{odgovor|Marco Mitrovich}} Već postoji parametar za to: <code>popmjesta</code>, samo što nije dokumentirano jer se preporučuje upotreba pojedinačnih parametara (regija1, pop1, ref1, regija2, pop2, ref2, itd.). – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 18:11, 15 mart 2025 (CET) Korisnik Antoni je obrisao stranice o Turcima i Srbima na Kosovu koje sam napravio. Nije uopće objasnio šta ne valja? [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 18:32, 15 mart 2025 (CET) == Čaršija == Zamolio bih te da reagiraš jer AnToni radi što želi bez validnog objašnjenja, uopće ne komunicira sa mnom samo briše i uklanja. Ne dozvoljava mi radit. [https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:%C4%8Car%C5%A1ija Pogledaj čaršiju]. == [[Protij]] == Hej, hej, KWiki! Radimo na usklađivanju terminologije o hemijskim elementima na sh.WP. Slučajno sam naišao na članak [[Protij]] ovdje. Ako je ''tritium'' [[tricij]], onda bi i ''protuim'' trebao biti [[procij]]. Struna također navodi [http://struna.ihjj.hr/naziv/procij/34447/ procij]. Propuštam li nešto? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 02:15, 29 mart 2025 (CET) :Logika je jasna, ali radi sigurnosti treba provjeriti i sa hemičarima (jer možda se ''protij'' ustalio u praksi). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 02:23, 29 mart 2025 (CET) ::Sad sam provjerio u literaturi. U knjizi ''Hemija koja nas okružuje'' Omera Mahmutovića u izdanju Pedagoškog fakulteta Univerziteta u Sarajevu (2017) stoji sljedeće: "Vodik ima tri izotopa: protijum (procij), deuterijum i tritijum (tricij)." Prvo su navedeni oblici nastali na temelju grčke, a potom oblici nastali na temelju latinske tradicije. U knjizi ''Hemija za prvi razred gimnazije'' Milana Sikirice u izdanju kuće Sarajevo Publishing (1998) stoji: "Običan vodik ima jezgru koja se sastoji od jednog protona. Atomski broj vodika jest jedan. Maseni broj takvog atoma vodika jest također jedan [...]." Tu dakle izbjedavaju imenovanje, ali se, s druge strane, kasnije imenuje "[t]eški vodik ili deuterij" i "tricij". Druge mrežne izvore nisam našao. Google Scholar ne daje rezultate za sajtove s domenom <code>ba</code>, dok se oblik "procij" velikom većinom javlja na sajtovima s domenom <code>hr</code>. Oblik "protij" na sajtovima s domenom <code>hr</code> javlja se gotovo marginalno. To je što sam iskopao. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21:14, 29 mart 2025 (CET) == Deleting photos == Hi! I noticed you deleted one of the files uploaded by Haka-Taka. I wonder if more of the files on [[Posebno:Spisak_datoteka/Haka-Taka]] should be deleted too? If you have time to have a look it would be great! [[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 16:36, 8 april 2025 (CEST) :I am pinging our [[Korisnik:Semso98|pic-guy]]; :) he will know more. I delete pictures when they are already marked for the deletion. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:02, 8 april 2025 (CEST) :: I love it! You have a pic-guy! All wikis should have one... Or two... :-) --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 22:08, 8 april 2025 (CEST) :::It's unofficial, of course. :-) But for a period in the past he really did a lot regarding the pictures. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 22:31, 8 april 2025 (CEST) ::::As long as it works :-D I created [[Korisnik:MGA73/Status]] and will try to locate files without a license. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 07:13, 9 april 2025 (CEST) Hello again! Just as info I have now updated [[Korisnik:MGA73/NoLicense]] and I think many of the 103 files are missing a license. If you know any of the users on the list is still active you are very welcome to tell them to check and fix the files. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 19:34, 10 april 2025 (CEST) :I have put it on the [[Wikipedia:Čaršija#Slike_bez_licence|Village pump]], to include all administrators (and other users). The more – the merrier. :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:32, 11 april 2025 (CEST) ::Very good! Yes it is much easier when more people help. For example the files in [[:Kategorija:Svi slobodni mediji]] should be moved to Commons if they really are free (I'm not sure about the stamps). --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 16:04, 11 april 2025 (CEST) Hi! Can you perhaps fix [[Šablon:Sporna autorska prava]] and [[Šablon:Izvor slike]] so they do not suggest GFDL? They should suggest Creative Commons instead. Wikipedia have used Creative Commons since 2009 :-) And if you spot any other pages on [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?search=GFDL&title=Posebno%3APretraga&profile=advanced&fulltext=1&ns4=1&ns8=1&ns10=1 this search] you are ofcourse welcome to fix. I fixed some but the two above are protected. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 15:02, 17 april 2025 (CEST) :{{Spomeni|Srđan}}, {{Spomeni|Semso98}}: Koji prvi vidi. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:03, 17 april 2025 (CEST) {{Spomeni|MGA73}}: I’ve cleaned up [[Korisnik:MGA73/NoLicense]] significantly. There are still a few files left that I’m unsure how to handle (some pictures taken from flickr), plus those uploaded by Yahadzija ([[:meta:Requests for comment/Global ban for Yahadzija|global ban]]) and his sock puppet accounts (21775198.138-dopisnik, Confused&Creasy, Crazy&confused, Haka-Taka, Pustahyja, Neosamuray, Procuratorac, Кон-Диос). Tbh, I’m not sure what to do with the files from those accounts, especially since one of the main reasons for the global ban was the user’s repeated failure to understand copyright laws.--[[Korisnik:Semso98|Semso98]] ([[Razgovor s korisnikom:Semso98|razgovor]]) 18:40, 17 april 2025 (CEST) :Take the safe route and delete them. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:08, 17 april 2025 (CEST) :: {{Spomeni|Semso98}} Thank you. I updated the list (down to 26 files). Maybe some of the files on [[Korisnik:MGA73/GFDL]] should be deleted too then if uploader did not understand about copyright. --[[Korisnik:MGA73|MGA73]] ([[Razgovor s korisnikom:MGA73|razgovor]]) 20:10, 17 april 2025 (CEST) == Premještanje stranica i WikiPodaci == Pozdrav KWiki, kada premjestiš stranicu tako da se ispravi ili prevede raniji naziv s engleskog, dobra praksa bi bila da se ispravi i naziv (label) na WikiPodacima da nam to priča jedno s drugim. [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 13:34, 17 maj 2025 (CEST) :Znam, ali teško je mozgu da sve pohvata u svakom pojedinom slučaju. (Imam više od 20.000 izmjena samo tamo.) Hvala ti. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:06, 17 maj 2025 (CEST) ::Sve znam, nije ovo kritika niti pravilo nego mali podsjetnik [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:14, 17 maj 2025 (CEST) == Share Your Feedback – Wiki Loves Ramadan 2025 == Dear KWiki Thank you for being a part of '''[[m:Special:MyLanguage/Wiki Loves Ramadan 2025|Wiki Loves Ramadan 2025]]''' — whether as a contributor, jury member, or local organizer. Your efforts helped make this campaign a meaningful celebration of culture, heritage, and community on Wikimedia platforms. To help us improve and grow this initiative in future years, we kindly ask you to complete a short '''feedback form'''. Your responses are valuable in shaping how we support contributors like you. * '''Feedback Form:''' [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdXEtaqszxcwmTJa8pGT60E7GDtpbssNadR9vZFVFbLicGFBg/viewform Submit your feedback here] * '''Deadline to submit:''' 31 May 2025 It will only take a few minutes to complete, and your input will directly impact how we plan, communicate, and collaborate in the future. Thank you again for your support. We look forward to having you with us in future campaigns! Warm regards,<br/> ''Wiki Loves Ramadan International Team'' 10:51, 19 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:ZI_Jony/MassMessage/WLR/List/Participants&oldid=28751574 --> == Join us at the Next CEE Catch up! Learn about Temporary accounts! == Hi everyone, We want to announce the tenth '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Catch up|CEE Catch Up]]''' session, which will be dedicated to the '''Temporary accounts''', as this important change is going to affect every Wikipedia soon, so it is important for patrollers and functionaries like you to understand this change. On wikis where temporary accounts are enabled, IP addresses of unregistered editors are not visible publicly. Only those who fight spam, vandalism, harassment and disinformation have access to IP addresses there. The session will take place on '''10th of June 2025, 18:00-19:00 CEST''' (check your ''[https://zonestamp.toolforge.org/1749571200 local time]''). If you are interested in this topic, then '''[[:m:Event:CEE Catch up Nr. 10 (June 2025)|sign-up for the session here]]'''. [[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 13:17, 29 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == Južna Srbija == Pozdrav, KWiki. Da li ja mogu ovdje na miru uređivat teme vezane za moj kraj, Južna Srbija, a da ih drugi admin ne uklanja i briše, pošto je tako preporučeno sa mete? [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 06:10, 13 juni 2025 (CEST) : Vjerovatno ti treba kontekst za ovo. Mitrović je Odboru za Univerzalni kodeks ponašanja na Meti [[:m:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Cases/Sysop abuse on Bosnian Wikipedia|prvo prijavio Tonija]], pa onda [[:m:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Cases/2025/Sysop abuse on Croatian Wikipedia|novog admina Hijerovita sa hr.wiki]]. U oba slučaja, zahtjevi su mu jednoglasno odbijeni. Inače, Mitroviću, preporučeno ti je da se obratiš drugim administratorima da pogledaju šta se dešava, a ne da tražiš ''carte blanche'' da ti niko tvoje izmjene ne smije dirati, što je svakako nemoguće garantirati jer bilo koji drugi korisnik (koji nije admin) može izmjene vratiti ako smatra da nisu dobre. Ako zaista misliš produktivno doprinositi projektima, bit će ključno demonstrirati napredak u pristupu uređivanju. – [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 10:01, 13 juni 2025 (CEST) :Dok god radi u skladu s pravilima i smjernicama Wikipedije i drži se neutralne tačke gledišta, bilo ko može doprinositi. Svako ima pravo na lične stavove, ali njima nije mjesto u člancima. Koliko vidim, i sam to kažeš, pa, eto, nastavi pisati članke. Korisnije je od raspravljanja u svakom slučaju. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 01:47, 14 juni 2025 (CEST) Prvo, zamoliću Srđana da ne ide za mnom, smešno je. Drugo, ''carte blanche'' je tvoj mišljenje, a šta da očekujem od osobe koja je izmislila da sam sve admine na bs.viki nazvao "korisnim budalama". Tako, lepo ću te zamoliti da mi se samo kad je neophodno obraćaš. Treće, pravo da izrazim svoje misljenje na svojoj stranici imam (naravno bez vulgarnossti i slično) to što smatram da Južna Srbija može biti nezavisna je moj lični stav, tebi ako se ne sviđa okreni glavu. Bitno je da to ne unosim u članke da Južna Srbija treba biti nezavisna, članci se samo gledaju. Uostalom, neću samo uvijek uređivat članke vezane za jug. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 15:31, 13 juni 2025 (CEST) :upravo i jeste problem iznošenje vlastitog mišljenja na enciklopediji. Imamo pravo i obavezu ići za svakim, koliko nam vrijeme dopušta. Sve se gleda, ne samo glavni prostor, i nema okretanja glave. [[Korisnik:Palapa|palapabosnia]] ([[Razgovor s korisnikom:Palapa|razgovor]]) 08:09, 14 juni 2025 (CEST) Toliko ima šablona o stavovima za autonomije i nezavisbosti raznih teritorija u svijetu, tako da ni nije jasno zašto AnToni diže toliku frku oko Južne Srbije, kad je to samo na mojoj stranici. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 16:14, 13 juni 2025 (CEST) Antoni opet tera po starom, uklanja briše, radi šta hoće, sve je referencirano i neutralno. Ovo stvarno nema smila. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 14:50, 18 juni 2025 (CEST) :Nadam se da ćeš ti ili neko od drugih admina reagirati, uklanja i briše ono što su pisali naučnici, ovo žalosno. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 15:31, 18 juni 2025 (CEST) ::Naučnici i intelektualci (i to eminentni) sastavili su i [[Memorandum SANU]], (p)a do čega je to dovelo? Dakle, i naučnike treba provjeravati, pogotovo historičare i pogotovo na našim prostorima jer svako ima svoje viđenje nečega iz historije. Ako neko u radovima tvrdi jedno o nekoj temi, a neko drugi drugačije, onda treba navesti oba stava (s referencom). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 17:31, 18 juni 2025 (CEST) Kakav Memorandum SANU, samo skreces sa teme. Kakve to ima veze sa pojmom Juznjaci i torlackim dijalektom? Cime je on "proverio" bilo sta? Samo piše "neenciklopedijski" jer argumente nema. Očito je da ga branis sa nekakvim Memorandumom koji nema veze sa Južnom Srbijom. [[Korisnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] ([[Razgovor s korisnikom:Marco Mitrovich|razgovor]]) 18:08, 18 juni 2025 (CEST) :Ne branim; precizno sam se izrazio. Pozvao si se na akademike, naučnike, historičare kao da je njihova riječ nedodirljiva, pa sam naveo primjer šta ideologija može uraditi od takvih umova. U prijevodu: ni oni nisu uvijek neutralni u svojim knjigama i radovima (iako bi trebali biti). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:23, 18 juni 2025 (CEST) == Sarajevo Film Festival stranica == Kako i kome da pošaljem odobrenje za korištenje teksta sa oficijalne stranice Sarajevo Film Festivala? Ja sam zaposlena u Press Officeu Festivala i trebam unaprijediti Wikipedija stranicu [[Korisnik:Adnasaida|Adnasaida]] ([[Razgovor s korisnikom:Adnasaida|razgovor]]) 15:36, 7 juli 2025 (CEST) :Nisam ni ja siguran kako to tačno ide jer je dosad bivalo vrlo rijetko, a i poodavno (i uglavnom se slalo s Wikipedije prema nekome). [[Korisnik:AnToni|Toni]], sjećaš li se ti? [[Wikipedia:Dozvole|Ovdje]] su primjeri, ali ne znam jesu li od neke pomoći. A tekst se ne smije doslovno kopirati bez dozvole, ali se zato smije prerađivati / prepričavati / preformulisati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 20:23, 7 juli 2025 (CEST) == Growth features - Mentorship and Community updates == ​Hi everyone, Wikimedia Foundation worked on evolving some of the growth features, primarily dedicated to the newcomers in our movement and communities. If you do not know, everyone can access them, activating them from Preferences (in the below of the page). You can learn about these features '''[[mw:Growth|here]]'''. CEE Hub is contacting you (patrollers/admins) directly as we would like to bring to your attention two of these features that we think can be useful for your community: '''[[mw:Growth/Mentor dashboard|Mentorship]]''' and '''[[mw:Growth/Community Updates|Community Updates]]'''. We noticed that the majority of the CEE language editions of Wikipedia does not have active one of these features, so we are encouraging you to check whether your wiki has these features and if not to begin community discussion if you want to introduce them to your editors. If you want to check it, you need to go to the Special:CommunityConfiguration page on your wiki, where all of the growth features are listed. If you need more support with this, please contact Growth team [[mw:Growth/Team|here]]. --[[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 14:28, 16 juli 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == Slika == U čemu je problem sa slikom Munevere Zulfikarpašić? Zar niste previše KWiki? : Napisao sam razlog brisanja, ali ne pratite. Dakle, nije naveden izvor, a to je obavezna stavka. – [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 18:20, 21 juli 2025 (CEST) == Promjena prava == Da bi promjena prava djelovala kolega se mora odjaviti i ponovo prijaviti. Onda radi! [[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]<sub>([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])</sub> 16:16, 28 juli 2025 (CEST) == ''Sitenotice'' == Hej, hej, KWiki! Bi li mogao ukloniti ''sitenotice''? Projekt je gotov. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16:27, 3 august 2025 (CEST) :A koji je sad link za Wikirječnik? Treba i njega korigovati. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 16:32, 3 august 2025 (CEST) ::Hvala! Što se tiče Wikirječnika, pričekao bih još malo, da LangCom zatvori raspravu na Meti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16:34, 3 august 2025 (CEST) == Australijski->Australski == [[Korisnik:KWiki|Kwiki]] treba li ispraviti australijski u australski? Pretraživanjem vidim da se australijski koristi u 500+ članaka pa možda je kandidat za bota? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:36, 6 august 2025 (CEST) :"Australski" ima prednost za naslove članaka, ali oboje je dozvoljeno, tako da nema potrebe za takvim izmjenama u cijelom tekstu. Gdje naletiš, promijeni ručno (a i ne moraš). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:31, 6 august 2025 (CEST) ::australski ima prednost i u nazivima kategorija? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 10:39, 6 august 2025 (CEST) :::Ako ima u člancima, onda ima i u kategorijama. (Izvini na kašnjenju - bio sam odsutan nekoliko sati.) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:48, 6 august 2025 (CEST) ::::ja volim da potvrdimda ne bih vraćao puno stranica. Mislim da sam sve prebacio [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 19:08, 6 august 2025 (CEST) == Prevod tehničkih termina == E, pišem prevode nekih, takoreći, "tehničkih" članaka (nešto za mobilne mreže i neke članke o bežičnim tehnologijama; valja se malo ponovo aktivirati), ali ne znam šta raditi s određenim izrazima. Npr. kako bi preveo "5G NR frequency band"? Riječ je naravno o frekvencijskom pojasu koji se koristi za mreže vrste 5G NR, ali kako bi se to moglo uklopiti u, tipa, "list of 5G NR frequency bands" ili generalno u neku sintagmu? Isti slučaj za "Wi-Fi network", "IPS LCD screen", "LTE network" itd. Nadam se da razumiješ šta pitam. :-) [[Korisnik:Srđan|Srđan]] ([[Razgovor s korisnikom:Srđan|razgovor]]) 14:24, 12 oktobar 2025 (CEST) :Uh... Tu baš dolazi do izražaja razlika u strukturi jezika. Zato ovakvi nazivi obično budu kilometarski kad se cijeli prevedu. Vidim da su na SR "band" preveli "opseg". Možda "Spisak frekvencijskih opsega mreže 5G NR" (ako je to mreža)? A ovo ostalo: prevesti dijelove koji se mogu normalno prevesti: "Wi-Fi mreža", IPS LCD-ekran/zaslon", "LTE-mreža". Ne znam šta bi čovjek drugo. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 14:38, 12 oktobar 2025 (CEST) :Nije žurba, ali, kad mogneš, prevedi [[:commons:File:Schema communication generale jakobson.png|ovu sliku]]: :* ''Destinateur (expressive)'' = ''Pošiljalac (emotivna)'' :* ''Message (poétique)'' = ''Poruka (poetička)'' :* ''Destinataire (conative)'' = ''Primalac (konativna)'' :* ''Contexte (référentielle)'' = ''Kontekst (referencijalna)'' :* ''Contact (phatique)'' = ''Kanal (fatička)'' :* ''Code (méta-linguistique)'' = ''Kod (metajezička)'' :[[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 09:15, 14 oktobar 2025 (CEST) == Petrosjanov citat == Pozdrav! Pišem ti u vezi Petrosjanova citata koji si naveo načinivši stranicu o [[Wilhelm Steinitz|Wilhelmu Steinitzu]]. Navodim citat: ''Značaj Steinitzovog učenja je u tome što je on pokazao da šah u principu ima jasno definiranu logičku strukturu.'' Zanima me sjećaš li se izvora, knjige iz koje je izdvojen? Petrosjan nije mnogo pisao, čini mi se da mu je jedina ukoričena knjiga ona koju je spremio pripremajući se za radijske lekcije pri kraju svojega života (zapravo, umro je prije samog izdavanja iste), a ne znam je li njegov diplomski rad, u kojem diskutira vezu između filozofije i šaha, dostupan online. Svakako bih ga volio pročitati. Možda je citat izdvojen upravo iz njega? Pohvaljujem tvoj članak o Steinitzu jer je, iako kratak, napisan srdačno i s očitim respektom prema velikom Austrijancu. Nisam provjeravao, ali vjerujem da si na ovoj inačici Wikipedije doprinio i mnogim drugim člancima o velikim šahistima iz bogate šahovske povijesti. I sâm sam uložio dosta truda i ljubavi u članke o Laskeru i Capablanci na hrvatskoj Wikipediji (članak o Laskeru neskromno smatram ponajboljom njegovom monografijom dostupnom online), ali neopravdano sam zapustio Steinitza i Aljehina. Morphyja i ostale velikane da i ne spominjem. Svaka pomoć ili sugestija u pisanju tih članaka bila bi mi dobrodošla. — [[Korisnik:Šaholjubac|Šaholjubac]] ([[Razgovor s korisnikom:Šaholjubac|razgovor]]) 13:43, 24 oktobar 2025 (CEST) :Zapravo su već bili napisani prije mene (većinom kopirani od komšiluka). :) Koliko se sjećam, moje izmjene bile su manjeg obima. Samo sam Aljehina uradio (tj. bosnizirao sa SR Wiki jer su oni prevodili s EN, pa nije bilo smisla ponovo prevoditi). A već godinama ne "posjećujem" šahiste, više sam radio otvaranja, neke partije, trun se dotakao problemskog šaha... Inače, velika hvala na javljanju; i ja sam šaholjubac, ali i administrator, pa nemam vremena posvetiti se šahu koliko bi srce htjelo. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:27, 24 oktobar 2025 (CEST) == Invitation for a session "Tools and features for Users with Extended Rights" == Hi, you are receiving this invitation as you are either patroller and/or admin in your community and [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is preparing a session called '''Tools and features for Users with Extended Rights''', which we think that it will be interesting for you. The session is organised by the CEE Hub along with Wikimedia Foundation’s Movement Communications regional specialist Natalia Szafran-Kozakowska. Speakers in the session are Product Managers and Software Engineers from Wikimedia Foundation, so you will hear recent updates, new developments, and they will answer questions. So, please think what you want to ask them and come to the session. The session will be held on '''Tuesday, December 2nd, 2025 at 17:00 CET'''. Please register yourself '''[[:m:Event:CEE Catch Up: Tools for Users with Extended Rights|here]]'''. If you have any questions, please contact me. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:44, 19 novembar 2025 (CET) (on behalf of the CEE Hub) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=29165186 --> == Jubilarni clanci == {{Spomeni|KWiki}} znaš li ti koji je link na stranicu gdje nam se nalaze jubilarni clanci, nor 90.000-ti, 91.000-i sl? [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 21:06, 22 novembar 2025 (CET) :[[Wikipedia:Novosti|Znam]]. :-) Eto ga u Nedavnim, u "Drugim alatima za pregled" (pod "Wikipedia"). [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 21:20, 22 novembar 2025 (CET) == Automatski pregledani prijedlog == {{Spomeni|KWiki}} sta mislis da Astrameri dodijelimo Automatski pregledan, pregledao sam njene doprinose slučajnim uzorkom i nisam vidio ništa sporno. Riječ je o osobi koja je duže vremena tu, i pokriva značajne teme. Ima prostora za napredak u smislu korištenih šablona, ali sve u svemu mislim da mozemo dodijeliti ovu rolu. Pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 09:47, 7 januar 2026 (CET) :Uvaženo. Mogao si i sam, ali znam osjećaj kad si "svjež". :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 11:37, 7 januar 2026 (CET) == Članak Aleksa Đukanović == zdravo @[[Korisnik:KWiki|KWiki]] Možeš li pregledati ovaj članak i objaviti ga? [[Aleksa Đukanović#]] Eventualno reci ako treba još nešto da dopunim? članka je relevantan, ima ga i na srpskoj, Hrvatskoj, ruskoj, engleskoj, njemačkoj Vikipediji . Hvala unaprijed. [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 15:48, 1 april 2026 (CEST) :Pozdrav, :Članak je objavljen, samo je nepregledan. Kada dođe na red neko od administratora će isti pregledati i označiti ga kao takav. :Srdačan pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 15:55, 1 april 2026 (CEST) ::Hvala @[[Korisnik:Panasko|Panasko]] ::Lijep pozdrav [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 15:58, 1 april 2026 (CEST) hcee5v2z3u84nrpzoxhmvk9oo64q0kj Socijalistička Republika Srbija 0 140090 3822086 3772987 2026-04-01T15:34:31Z Palapa 383 3822086 wikitext text/x-wiki {{Infokutija bivša država | zvanično_ime = Federalna Država Srbija<br />{{nobold|{{smaller|Федерална Држава Србија<br />(1944–1946)}}}}<hr>Narodna Republika Srbija<br />{{nobold|{{smaller|Народна Република Србија<br />(1946–1963)}}}}<hr>Socijalistička Republika Srbija<br />{{nobold|{{smaller|Социјалистичка Република Србија<br />(1963–1990)}}}}<hr>Republika Srbija<br />{{nobold|{{smaller|Република Србија<br />(1990–1992)}}}} |izvorno_ime = |zastava = Flag of the Socialist Republic of Serbia.svg |grb = Coat of arms of Serbia (1947–2004).svg |genitiv = SR Srbije |razdoblje = 1944–1992. | država_prije1 = Kraljevina Jugoslavija | država_prije_zastava1 = Flag of the Kingdom of Yugoslavia.svg | država_poslije1 = SR Jugoslavija | država_poslije_zastava1 = Flag of Serbia and Montenegro.svg | službeni_jezik = [[srpsko-hrvatski jezik]] |karta = Locator map Serbia in Yugoslavia.svg |glavni_grad = [[Beograd]] | državno_uređenje = Socijalistička Republika unutar [[SFRJ]] |površina = 88.361 | stanovnika = 9.506.174 | stanovnika_godina = 1991 |himna = [[Hej Slaveni]] | vrsta_vlasti = | godina_prve_vlasti = | vladar_prva_vlast = | godina_druge_vlasti = | vladar_druga_vlast = | godina_treće_vlasti = | vladar_treća_vlast = |broj = |valuta = [[jugoslavenski dinar]] |manji dio valute = para |pozivni broj = }} '''Socijalistička Republika Srbija''' je bila po po broju stanovnika i površini najveća republika od šest u sastavu [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]]. == Historija == SR Srbija nastala je ''de facto'' odmah po oslobođenju Srbije, krajem 1944. godine, kada je u Beogradu novembra 1944. održano [[Prvo zasjedanje ASNOS-a|prvo zasjedanje]] [[Antifašistička skupština narodnog oslobođenja Srbije|Antifašističke skupštine narodnog oslobođenja Srbije]] (ASNOS). Pod nazivom ''Federalna Država Srbija'' zvanično je nastala 9. aprila 1945. godine na zasedanju ASNOS-a. Poslije proglašenja Federativne Narodne Republike Jugoslavije (FNRJ), 19. februara 1946. godine promijenila je naziv u Narodna Republika Srbija. Naziv Socijalistička Republika Srbija dobila je, kad i ostale jugoslovenske republike, [[Ustav SFRJ (1963)|Ustavom]] iz 1963. i nosila ga je do 28. septembra 1990. godine kada je, donošenjem novog Ustava, preimenovana u Republiku Srbiju. === Ustav Srbije iz 1990=== {{Glavni|:s:Ustav Republike Srbije (1990)}} Nakon [[Izbori u Srbiji 1990.|prvih višestranačkih izbora 1990.]] godine ime mijenja u Republika Srbija. Donošenjem [[:s:Ustav Republike Srbije (1990)|Ustava iz 1990. godine]], Srbija se praktički proglašava nezavisnom (čl. 72. Ustava Srbije), {{Citat|Republika Srbija uređuje i obezbeđuje: suverenost, nezavisnost i teritorijalnu celokupnost Republike Srbije i njen međunarodni položaj i odnose s drugim državama i međunarodnim orgnizacijama;|Ustav Republike Srbije iz 1990. godine čl.72.1.}} ali se u čl. 135. dvosmisleno veže za SFRJ.{{Sundhaussen}} {{Citat|Prava i dužnosti koje Republika Srbija, koja je u sastavu Socijalističke federativne fepublike Jugoslavije, ima po ovom Ustavu, a koji se prema saveznom ustavu ostvaruju u federaciji, ostvarivaće se u skladu sa saveznim ustavom. Kad se aktima organa federacije ili aktima organa druge republike, protivno pravima i dužnostima koje ona ima po Ustavu Socijalističke federativne republike Jugoslavije, narušava ravnopravnost Republike Srbije ili se na drugi način ugrožavaju njeni interesi, a pri tome nije obezbeđena kompenzacija, republički organi donose akte radi zaštite interesa Republike Srbije;|Ustav Republike Srbije iz 1990. godine čl.135.}} Ovim se činom Srbija već 1990. godine otcjepljuje od Jugoslavije, te ostavlja mogućnost za potpunu nezavisnost od SFRJ. Ovi se Ustavom Srbije, propisuju odredbe koje su suprotne odredbama [[:s:Ustav Socijalističke federativne fepublike Jugoslavije (1974.)|Ustava SFRJ]] u članu 281. tač. 7 Ustava SFRJ o međunarodnim odnosima, narodnoj odbrani (član 281, tač. 6) i državnoj bezbjednosti (čl. 281, tač. 8). Odredbom člana 135, stav 2 Ustava Republike Srbije, Srbija se doslovno izuzima iz pravnog sistema SFRJ, jer predviđa da će poštovati savezne zakone jedino onda kada joj je to u interesu. U pravu je ovakva klauzula poznata kao klauzula ''[[si volam]]'' (ako hoću) i ima dejstvo da potpuno poništava svaku obavezu preuzetu pod uslovom ove klauzule. Što je potpuno logično – funkcija pravne obaveze je da ograniči volju onoga koji je preuzima. Ako klauzula predviđa da volja obavezanog ima primat nad obavezom, obaveza ne postoji. Ustav Srbije od 28. septembra 1990. predstavlja separatistički ustav, a donesen više od godinu dana pre proglašavanja nezavisnosti Slovenije i Hrvatske, 8. oktobra 1991.<ref name="Srdja">[http://pescanik.net/raspad-jugoslavije-i-2/][[Srđa Popović]], ''Raspad Jugoslavije (I)'' na peščanik.net</ref> === Raspad SFRJ === Nakon otcjepljenja [[Socijalistička Republika Slovenija|SR Slovenije]], [[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatska]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i [[Socijalistička Republika Makedonija|SR Makedonije]], 1991-92. od SFR Jugoslavije, Republika Srbija zajedno sa [[Socijalistička Republika Crna Gora|SR Crnom Gorom]] 1992. godine stvara zajednicu [[Savezna republika Jugoslavija|Saveznu republiku Jugoslaviju]]. == Administrativna podjela == SR Srbija se sastojala se iz tri dijela: uže Srbije i dvije autonomne pokrajine [[SAP Vojvodina|SAP Vojvodine]] i [[SAP Kosovo|SAP Kosova]]. Glavni grad SR Srbije bio je i glavni grad SFR Jugoslavije - [[Beograd]]. Donošenjem Ustava iz 1990. godine ime autonomne pokrajine Kosovo, mijenja se u SAP Kosovo i Metohija. Glavni gradovi pokrajina bili su Novi Sad (SAP Vojvodina) i Priština (SAP Kosovo). === Teritorijalna organizacija === [[Datoteka:Medjuopstinske_regionalne_zajednice_Socijalisticke_Republike_Srbije.png|mini|desno|220p|Međuopštinske regionalne zajednice u Socijalističkoj republici Srbiji (1974-90)]] {{Glavni|Teritorijalna organizacija Srbije (1945-2007)}} Socijalistička Republika Srbija nekoliko puta je mijenjala teritorijalnu organizaciju. Prema zakonu iz septembra 1945. godine uža Srbija se se sastojala iz 16 okruga i područja grada Beograda. Okruzi su bili: beogradski, valjevski, vranjski, kragujevački, kruševački, leskovački, moravski ([[Jagodina]]), novopazarski, niški, pirotski, podrinski ([[Šabac]]), požarevački, timočki ([[Zaječar]]), toplički ([[Prokuplje]]), užički i čačanski.<ref>Živorad Jevtić: Administrativno-teritorijalne promene u valjevskom kraju (1944—1955), pp. 52, u [http://www.istorijskiarhiv.rs/sites/default/files/PODACI/materijali/GLASNIK%2023/Glasnik%20br%2023.pdf „Glasnik“, broj 23] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131104213100/http://www.istorijskiarhiv.rs/sites/default/files/PODACI/materijali/GLASNIK%2023/Glasnik%20br%2023.pdf |date=4. 11. 2013 }}, Međuopštinski istorijski arhiv, Valjevo, 1988. godine.</ref> Godine 1966. se ukidaju srezovi i općine postaju osnovne teritorijalne jedinice. Poslije donošenja novog Ustava, 1975. godine došlo je do formiranja međuopćinskih-regionalnh zajednica (MRZ) koje su formirane slobodnim udruživanjem općina i bilo ih je ukupno osam na teritoriji uže Srbije, bez područja grada Beograda: * Južnomoravska MRZ - sjedište [[Leskovac]], * MRZ Kraljevo - sjedište [[Kraljevo]], * MRZ Niš - sjedište [[Niš]], * Podrinjsko-kolubarska MRZ - sjedište [[Valjevo]], * Podunavska MRZ - sjedište Smederevo, * MRZ Šumadije i Pomoravlja - sjedište [[Kragujevac]], * MRZ Titovo Užice - sjedište [[Titovo Užice]], * MRZ Zaječar - sjedište [[Zaječar]]. == Demografija == == Politika == === Funkcioneri SR Srbije === ==== Predsjednici ==== {{Glavni|Spisak predsjednika Srbije|Predsjedništvo SR Srbije}} * '''Predsjednik [[Antifašistička skupština narodnog oslobođenja Srbije|ASNOS]]-a (1944—1945)''' ** [[Siniša Stanković]] (12. novembar 1944 - 7. april 1945) * '''Predsjednik Prezidijuma Narodne skupštine (1945—1953)''' ** [[Siniša Stanković]] (7. april 1945 - mart 1953) * '''Predsjednici Narodne skupštine (1953—1974)''' ** [[Petar Stambolić]] (decembar 1953 - april 1957) ** [[Jovan Veselinov]] (april 1957 - 26. jun 1963) ** [[Dušan Petrović Šane]] (26. jun 1963 - 6. maj 1967) ** [[Miloš Minić]] (6. maj 1967 - 6. maj 1969) ** [[Dragoslav Marković]] (6. maj 1969 - 19. april 1974) ** [[Živan Vasiljević]] (19. april - 6. maj 1974) * '''Predsjednici Predsjedništva SR Srbije (1974—1990)''' ** [[Dragoslav Marković]] (6. maj 1974 - 5. maj 1978) ** [[Dobrivoje Vidić]] (5. maj 1978 - 5. maj 1982) ** [[Nikola Ljubičić]] (5. maj 1982 - 5. maj 1984) ** [[Dušan Čkrebić]] (5. maj 1984 - 5. maj 1986) ** [[Ivan Stambolić]] (5. maj 1986 - 14. decembar 1987) ** [[Petar Gračanin]] (14 decembar 1987 - 20 mart 1989) ** [[Ljubiša Igić]] (20. mart - 8. maj 1989) ** [[Slobodan Milošević]] (8. maj 1989 - 28. septembar 1990) ====Premijeri ==== * '''Ministar za Srbiju u [[Privremena vlada DFJ|Privremenoj vladi DFJ]] (1945)''' ** [[Jaša Prodanović]] (7. mart 1945 - 9. april 1945) * '''Predsjednici vlade (1945—1953)''' ** [[Blagoje Nešković]] (9. april 1945 - 5. septembar 1948) ** [[Petar Stambolić]] (5. septembar 1948 - 5. februar 1953) * '''Predsjednici Izvršnog vijeća (1953—1990)''' ** [[Petar Stambolić]] (5. februar 1953 - 16. decembar 1953) ** [[Jovan Veselinov]] (16. december 1953 - 6. april 1957) ** [[Miloš Minić]] (6. april 1957 - 9. jun 1962) ** [[Slobodan Penezić Krcun]] (9. jun 1962 - 6. november 1964) ** [[Stevan Doronjski]] (6. novembar 1964 - 17. novembar 1964) ** [[Dragi Stamenković]] (17. novembar 1964 - 6. jun 1967) ** [[Đurica Jojkić]] (6. jun 1967 - 7. maj 1969) ** [[Milenko Bojanić]] (7. maj 1969 - 6. maj 1974) ** [[Dušan Čkrebić]] (6. maj 1974 - 6. maj 1978) ** [[Ivan Stambolić]] (6. maj 1978 - 5. maj 1982) ** [[Branislav Ikonić]] (5. maj 1982 - 6. maj 1986) ** [[Desimir Jevtić]] (6. maj 1986 - 5. decembar 1989) ** [[Stanko Radmilović]] (5. decembar 1989 - 28. septembar 1990) == Također pogledajte == * [[Srbija]] * [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Socialist Republic of Serbia}} {{SFRJ portal}}{{Portal|Srbija}} {{Republike Jugoslavije}} {{Jugoslavenska hronologija}} [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1944.|Srbija]] [[Kategorija:Države i teritorije ukinute 1992.|Srbija]] [[Kategorija:1944. u Jugoslaviji]] [[Kategorija:1992. u Jugoslaviji]] [[Kategorija:Socijalistička Republika Srbija|*]] [[Kategorija:Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija]] [[Kategorija:Historija Srbije]] [[Kategorija:Socijalizam u Srbiji]] [[Kategorija:Bivše socijalističke republike]] azvv3wljyk35rs92jsyxzyui2dmghi5 Amy Winehouse 0 146065 3822083 3748356 2026-04-01T15:27:56Z Palapa 383 3822083 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar |ime_muzičara = Amy Winehouse |žanr = Soul, R&B, džez, pop |bgcolour = solo_izvođač |slika = Amy Winehouse f4962007 crop.jpg |država = |karijera = 1993–2011 |rođenje = 14. septembar 1983,<br />[[London]] |smrt = {{Datum smrti i godine|2011|07|23|1983|09|14}} |instrument = |izdavač = Island<br /> Lioness<br /> Universal Republic (U.S.) |zanimanje = |angažman = |URL = http://www.amywinehouse.com |najnoviji_album = |godina3 = |album2 = |godina2 = |album1 = |godina1 = }} '''Amy Jade Winehouse''' (rođena u [[London]]u, [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], 14. septembra 1983 – London, Ujedinjeno Kraljevstvo, 23. juli 2011.) bila je engleska kantautorka i pjevačica.<ref>{{Cite web|url=https://www.imdb.com/name/nm1561881/bio/|title=Amy Winehouse - Biography|website=IMDb|language=en-US|access-date=28. 7. 2025}}</ref> == Biografija == Rođena je u jevrejskoj porodici. Njen otac Mitchell je bio taksista, a majka Janis apotekarka. Ima starijeg brata Alexa. Pohađala je dodatno pozorišnu školu „Susi Earnshaw“. Kada je imala 10 godina, osnovala je svoju muzičku grupu „Sweet 'n' Sour", ali je grupa kratko postojala. Od svoje 12. godine, pohađala je pozorišnu školu „Sylvia Young“, ali je već u 13. godini izbačena zbog lošeg vladanja i zato što je sama sebi probušila nos, kako bi stavila pirsing. Poslije toga se upisala u londonsku „BRIT“ školu.<ref>{{Cite web|url=https://www.schooltube.com/amy-winehouse-a-short-biography/|title=Amy Winehouse: A Short Biography {{!}} SchoolTube|last=Community|first=SchoolTube|date=28. 6. 2024|language=en-US|access-date=28. 7. 2025}}</ref> Zbog izraženog talenta, postigla je veliki međunarodni uspjeh u godinama od 2003. do 2009. Imala je probleme sa ovisnošću o raznim vrstama droge i alkohola. Pored toga, imala je i psihičke probleme, uključujući samo-povrjeđivanje, [[Depresija (raspoloženje)|depresiju]] i poremećaj jela (ED). Pronađena je mrtva u svom stanu u Londonu, 23. jula 2011. godine. == Diskografija == * Frank (2003) * Back to Black (2006) == Reference == <references /> == Vanjski linkovi == {{commonscat|Amy Winehouse}} * [http://www.amywinehouse.com/ Zvanični sajt] {{Grammy - najbolji vokalni pop-album}} {{Grammy - pjesma godine}} {{Grammy - snimak godine}} {{Grammy - najbolji novi izvođač}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Winehouse, Amy}} [[Kategorija:Rođeni 1983.]] [[Kategorija:Umrli 2011.]] [[Kategorija:Biografije, London]] [[Kategorija:Britanske pjevačice]] [[Kategorija:Britanski muzičari]] n8oci2tk1z64hf9drgs73rs730nvl80 Volkswagen grupa 0 166698 3822224 3521893 2026-04-02T02:23:19Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3822224 wikitext text/x-wiki {{Infokutija kompanija | ime = Volkswagen grupa<br /><small>Volkswagen Aktiengesellschaft {{de simbol}}<small> | slika = Volkswagen Group.svg | veličina_slike = | alt_slike = | tekst = | slika2 = Wolfsburg VWHochhaus und Kraftwerk.JPG | veličina_slike2 = | alt_slike2 = | tekst2 = | poslovno_ime = | izvorno_ime = | prijašnje_ime = | vrsta = javna kompanija, AG | berzni_naziv = {{FWB|VOW}}, {{FWB link|VOW3}}<br>{{OTCQX|VLKAY}} | ISIN = | industrija = | žanr = | sudbina = | prethodnik = | nasljednik = | osnovano = [[Berlin]], 28. 3. 1937. | osnivač = | sjedište = [[Wolfsburg]], [[Njemačka]] | broj_lokacija = 100 proizvodnih postrojenja širom svijeta u 27 zemalja | poslužuje = svijet | ključne_osobe = [[Hans Dieter Pötsch]] (predsjednik)<br>[[Matthias Müller (biznismen)|Matthias Müller]] {{small|(CEO)}}<ref name="volkswagen-media-services.com">{{cite web|url=https://www.volkswagen-media-services.com/en/detailpage/-/detail/Matthias-Mller-appointed-CEO-of-the-Volkswagen-Group/view/2726856/7a5bbec13158edd433c6630f5ac445da?p_p_auth=rd5HndKL|title=Matthias Müller appointed CEO of the Volkswagen Group - volkswagen-media-services.com|author=|date=|work=volkswagen-media-services.com|access-date=25. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150926034026/https://www.volkswagen-media-services.com/en/detailpage/-/detail/Matthias-Mller-appointed-CEO-of-the-Volkswagen-Group/view/2726856/7a5bbec13158edd433c6630f5ac445da?p_p_auth=rd5HndKL|archive-date=26. 9. 2015|url-status=dead}}</ref> | proizvodi = Automobili, komercijalna vozila, [[SUS motor|motori]], motocikli, turbomašinerija | zaštitni_znak = | produkcija = {{gubitak}} 10,02&nbsp; miliona (2015)<ref name="AR15">{{cite web|url=http://annualreport2015.volkswagenag.com/additional-information/key-figures.html |title=Volkswagen Aktiengesellschaft Annual Report 2015|publisher=Volkswagen|date=28. 4. 2016|access-date=3. 5. 2016}}</ref> | servisi = | prihod = {{povećanje}} [[Euro|€]]213,292&nbsp;milijardi (2015)<ref name="AR15" /> | operativni_prihod = {{gubitak}} €-4,069&nbsp;milijardi (2015)<ref name="AR15" /> | neto_dobit = {{gubitak}} €-1,582&nbsp;milijardi (2015)<ref name="AR15" /> | APM = | ukupne_aktive = | kapital = | vlasnik = | članovi = | zaposleni = 610.076 (2015)<ref name="AR15"/> | matična = | divizije = | podružnice = | slogan = | omjer_kapitala = | rejting = | veb-sajt = {{URL|volkswagenag.com}} | dodatak = }} '''Volkswagen grupa''' ({{jez-de|Volkswagen Aktiengesellschaft}}; {{IPA-de|ˈfɔlksˌvaːgən ˈʔakt͡si̯əngəˌzɛlʃaft}}), skraćeno '''VW AG''', i njene podružnice, jeste [[njemačka]] [[multinacionalna korporacija|multinacionalna]] [[Auomobilska industrija|automobilska]] proizvođačka kompanija sa sjedištem u [[Wolfsburg]]u, [[Donja Saksonija]], [[Njemačka]]. Dizajnira, proizvodi i distribuira putnička komercijalna vozila, motocikle, motore i turbomašineriju i nudi povezane usluge uključujući finansiranje, leasing i upravljanje voznim parkom. U 2012. godini, proizvodila je drugi najveći broj motornih vozila od svih kompanija u svijetu, iza [[Toyota|Toyote]] i ispred [[General Motors]]a.<ref name="OICA2012">{{cite web | url=http://www.oica.net/wp-content/uploads/2013/03/ranking-2012.pdf | title=World Ranking of Manufacturers: Year 2012 | publisher=[[Organisation Internationale des Constructeurs d'Automobiles]] | work=World Motor Vehicle Production: OICA Correspondents Survey | year=2012 | format=PDF | access-date=7. 5. 2016 | archive-date=24. 9. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20150924055508/http://www.oica.net/wp-content/uploads/2013/03/ranking-2012.pdf | url-status=dead }}</ref> Kompanija je ostala drugo najveće tržište u Evropi za preko dvije decenije.<ref name="ACEA2012">{{cite web|title=NEW PASSENGER CAR REGISTRATIONS BY MANUFACTURER EUROPEAN UNION (EU)|url=http://www.acea.be/images/uploads/files/20130116_PRPC-FINAL-1212.xls|format=XLS|publisher=ACEA|date=16. 1. 2013|access-date=15. 3. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130203181621/http://www.acea.be/images/uploads/files/20130116_PRPC-FINAL-1212.xls|archive-date=3. 2. 2013|url-status=dead}}</ref> Od 2013, rangirana je devetom na [[Fortune Global 500]] spisku najvećih svjetskih kompanija.<ref>{{cite web | title = Volkswagen | work = [[Fortune Global 500]] | url = http://money.cnn.com/magazines/fortune/global500/2013/snapshots/6729.html | year = 2013 }}</ref> U 2014. godini, dosegla je proizvodni izlaz od 10,14 miliona vozila.<ref name="FY14">{{cite web|url=http://www.volkswagenag.com/content/vwcorp/info_center/en/news/2015/01/Konzern_AaK.html|title=First goal of Strategy 2018 achieved: Volkswagen Group delivers over ten million vehicles for first time|publisher=Volkswagen|date=12. 1. 2015|access-date=12. 1. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150112181517/http://www.volkswagenag.com/content/vwcorp/info_center/en/news/2015/01/Konzern_AaK.html|archive-date=12. 1. 2015|url-status=dead}}</ref> Volkswagen grupa prodaje putnička vozila marki [[Audi]], [[Bentley]], [[Bugatti Automobiles|Bugatti]], [[Lamborghini]], [[Porsche]], [[SEAT]], [[Škoda Auto|Škoda]] i [[Volkswagen]]; motocikle brenda [[Ducati]]; i komercijalna vozila marki [[MAN SE|MAN]], [[Scania AB|Scania]], [[Neoplan]] i [[Volkswagen Commercial Vehicles]]. Dijeli se na dvije primarne divizije, Autombilska divizija i Divizija finansijskih usluga, i ima približno 340 podružnih kompanija.{{Sfn|Volkswagen AG|2009}} VW također ima dva veća udružena poduhvata u Kini ([[FAW-Volkswagen]] i [[Shanghai Volkswagen]]). Kompanija ima djelovanje u približno 150 država i upravlja 100 proizvodnih kapaciteta u 27 zemalja. Volkswagen je imao 19,9% nekontrolirajućih dionica u [[Suzuki]]ju između 2009. i 2015. Međunarodni arbitražni sud naredio je Volkswagenu da proda dionice nazad Suzukiju.<ref>{{cite news|title=VW and Suzuki settle four-year dispute|url=http://www.bbc.com/news/business-34103944|publisher=BBC|date=30. 8. 2015}}</ref> Suzuki je platio $3,8 milijardi da završi vraćanje udjela samo nekoliko sati prije Volkswagenovog kršenja emisije.<ref name="bbc.com">{{cite news|title=Suzuki buys back Volkswagen's stake for $3.8bn|url=http://www.bbc.com/news/business-34275917|publisher=BBC|date=17. 9. 2015}}</ref> Volkswagen Aktiengesellschaft je javna kompanija i ima primarni popis na Frankfurtovoj berzi, gdje je sastavni dio od [[Euro Stoxx 50]] [[indeks berze|indeksa berze]], i sekundarni popis na [[Londonska berza|Londonskoj berzi]], [[Luksemburška berza|Luksemburškoj berzi]], [[Njujorška berza|Njujorškoj berzi]] i [[SIX Švicarska berza|Švicarskoj berzi]]. Od septembra 2012, država [[Donja Saksonija]] drži 12,7% udjela u kompaniji, dobivajući 20% prava glasanja.<ref name=interim2011>{{cite web|title=Volkswagen Aktiengesellschaft Interim Report January&nbsp;– September 2011|url=http://www.volkswagenag.com/content/vwcorp/content/en/misc/ir/ir-webcasting.bin.html/downloadfilelist/downloadfile/downloadfile/file/Q3_2011_e.pdf|date=27. 10. 2011|work=volkswagenag.com|publisher=Volkswagen AG|access-date=5. 11. 2011|page=39|archive-url=https://web.archive.org/web/20120507080017/http://www.volkswagenag.com/content/vwcorp/content/en/misc/ir/ir-webcasting.bin.html/downloadfilelist/downloadfile/downloadfile/file/Q3_2011_e.pdf|archive-date=7. 5. 2012|url-status=dead}}</ref> == Historija == {{sekcija}} == Pripadnost Volkswagenu raznih auto marki == Pod vlasništvom Volkswagen grupacije djeluju i drugi proizvođači automobila: [[Audi]], [[Bentley]], [[Bugatti]], [[Ducati]], [[Lamborghini]], [[MAN]], [[Porsche]], [[Scania]], [[SEAT]] i [[Škoda auto|Škoda]].<ref>{{cite web|url=http://www.volkswagenag.com/vwag/vwcorp/content/de/brands_and_products.html|title=Die Modellpalette des Volkswagen Konzerns – Pregled Volkswagenovih marki|access-date=13. 1. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20110702051532/http://www.volkswagenag.com/vwag/vwcorp/content/de/brands_and_products.html|archive-date=2. 7. 2011|url-status=dead}}</ref> {| class="wikitable" bgcolor="#DDDDFF" |- bgcolor="#D3D3D3" ! Marka auta ! Pripadnost Volkswagenu<ref name=gb2009>{{Cite web |url=http://www.volkswagenag.com/vwag/vwcorp/info_center/de/publications/2010/03/Annual_Report_2009.-bin.acq/qual-BinaryStorageItem.Single.File/Y_2009_d.pdf |title=PDF bei www.volkswagenag.com |access-date=6. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101215071415/http://www.volkswagenag.com/vwag/vwcorp/info_center/de/publications/2010/03/Annual_Report_2009.-bin.acq/qual-BinaryStorageItem.Single.File/Y_2009_d.pdf |archive-date=15. 12. 2010 |url-status=dead }}</ref> ! Prodate jedinice 2011 (2010) |- bgcolor="#F8F8FF" align="center" | Volkswagen (Pkw) | 100 % | 5,09 Mio. (4,50 mil.) |- bgcolor="#F8F8FF" align="center" | [[Audi]] | 99,55 % | 1,30 Mio. (1,09 mil.) |- bgcolor="#F8F8FF" align="center" | [[Škoda Auto]] | 100 % | 879.200 (762.600) |- bgcolor="#F8F8FF" align="center" | [[SEAT|Seat]] | 100 % | 350.000 (339.500) |- bgcolor="#F8F8FF" align="center" | [[Bentley]] | 100 % | 7.000 (4.150) |- bgcolor="#F8F8FF" align="center" | [[Lamborghini]] | 100 % (kroz Audi AG) | ca. 1.500 |- bgcolor="#F8F8FF" align="center" | [[Bugatti]] | 100 % | ca. 50 |- bgcolor="#F8F8FF" align="center" | [[Volkswagen Nutzfahrzeuge]] | 100 % | 528.800 (435.700) |- bgcolor="#F8F8FF" align="center" | [[Scania]] (kamioni i autobusi) | 49,29 % u kapitalu / 71,81 % pravnih glasova | ca. 50.000 |- bgcolor="#F8F8FF" align="center" | [[MAN]] (kamioni i autobusi) | 75,03 % | <small>(od jula 2011.)</small> |- bgcolor="#F8F8FF" align="center" | [[Ducati]] (motocikli) | 100 % (kroz Audi AG) | 42.000<ref>{{cite web |url=http://www.audi.de/de/brand/de/unternehmen/aktuelles.detail.2012~04~audi_ag_uebernimmt.html |title=AUDI AG übernimmt Sportmotorradhersteller Ducati Motor Holding S.p.A |publisher=audi.de |access-date=18. 4. 2012 |date=18. 4. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120420232348/http://www.audi.de/de/brand/de/unternehmen/aktuelles.detail.2012~04~audi_ag_uebernimmt.html |archive-date=20. 4. 2012 |url-status=dead }}</ref><ref>[http://www.spiegel.de/wirtschaft/unternehmen/0,1518,828400,00.html spiegel.de:''Audi kauft Ducati'']</ref> |- bgcolor="#F8F8FF" align="center" | [[Porsche]] | 100 % | <small>(od augusta 2012.)</small> |} === Broj zaposlenih=== [[Datoteka:World locations of Volkswagen Group factories updated.svg|mini|Volkswagenove fabrike u svijetu]] {| class="prettytable" bgcolor="#DDDDFF" |- bgcolor="#D3D3D3" ! width="150" | ! width="250" |Tvrtka ! width="200" |Mjesto ! width="200" |Broj zaposlenih <br />''(31. decembra 2004.)'' |- bgcolor="#F8F8FF" align="center" | style="background:#DCDCDC;" colspan="4" | '''[[Evropa]]''' |- bgcolor="#F8F8FF" align="center" |rowspan="7" |[[Datoteka:Flag of Germany.svg|20px]] [[Njemačka]] |Audi AG |[[Neckarsulm]]<br />[[Ingolstadt]] |oko 44.700 zaposlenih |- bgcolor="#F8F8FF" align="center" |Volkswagen AG |[[Wolfsburg]]<br />[[Hannover]]<br />[[Kassel]]<br />[[Braunschweig]]<br />[[Emden]]<br />[[Salzgitter]] |oko 102.500 zaposlenih |- bgcolor="#F8F8FF" align="center" |Volkswagen Sachsen GmbH |[[Chemnitz]]<br />[[Zwickau]] |oko 7.300 zaposlenih |- bgcolor="#F8F8FF" align="center" |Auto 5000 GmbH |[[Wolfsburg]] |oko 3.700 zaposlenih |- bgcolor="#F8F8FF" align="center" |Automobilmanufaktur Dresden GmbH |[[Dresden]] |oko 400 zaposlenih |- bgcolor="#F8F8FF" align="center" |Volkswagen Financial Services AG |[[Braunschweig]] |oko 3.600 zaposlenih |- bgcolor="#F8F8FF" align="center" |Sitech GmbH |[[Wolfsburg]]<br>[[Emden]]<br>[[Hannover]] |oko 2.100 zaposlenih |- bgcolor="#F8F8FF" align="center" |[[Datoteka:Flag of Belgium.svg|20px]] [[Belgija]] |Audi Bruxelles S.A.<br>(prije tvornica VW-a) |[[Bruxelles]] |oko 2.200 zaposlenih |- bgcolor="#F8F8FF" align="center" |[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|20px]] [[Bosna i Hercegovina]] |[[Volkswagen Sarajevo]] d.o.o. |[[Sarajevo]] |oko 300 zaposlenih |- bgcolor="#F8F8FF" align="center" |[[Datoteka:Flag of the United Kingdom.svg|20px]] [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velika Britanija]] |Bentley Motors Ltd. |[[Crewe]] |oko 3.700 zaposlenih |- bgcolor="#F8F8FF" align="center" |rowspan="3" |[[Datoteka:Flag of Italy.svg|20px]] [[Italija]] |Automobili Lamborghini Holding S.p.A. |[[Sant'Agata-Bolognese]] |oko 58 zaposlenih |- bgcolor="#F8F8FF" align="center" |Automobili Lamborghini S.p.A. |Sant'Agata-Bolognese |oko 657 zaposlenih |- bgcolor="#F8F8FF" align="center" |Lamborghini Artimarca S.p.A. |Sant'Agata-Bolognese |5 zaposlenih |- bgcolor="#F8F8FF" align="center" |rowspan="3" |[[Datoteka:Flag of Poland.svg|20px]] [[Poljska]] |Volkswagen-Poznań Sp. zo.o. |[[Poznań]] |oko 4.700 zaposlenih |- bgcolor="#F8F8FF" align="center" |Volkswagen MOTOR POLSKA Sp. zo.o. |[[Polkowice]] |oko 1.000 zaposlenih |- bgcolor="#F8F8FF" align="center" |Sitech z o.o |[[Polkowice]] |oko 1.250 zaposlenih |- bgcolor="#F8F8FF" align="center" |[[Datoteka:Flag of Portugal.svg|20px]] [[Portugal]] |Volkswagen AutoEuropa-Automóveis Lda. |[[Palmela]] |oko 3.000 zaposlenih |- bgcolor="#F8F8FF" align="center" |rowspan="3" |[[Datoteka:Flag of Spain.svg|20px]] [[Španija]] |Seat, S.A. |[[Barcelona]]<br />[[Martorell]] |oko 16.300 zaposlenih |- bgcolor="#F8F8FF" align="center" |Gearbox del Prat, S.A. |[[El Prat de Llobregat]] |oko 1.250 zaposlenih |- bgcolor="#F8F8FF" align="center" |Volkswagen Navarra, S.A. |[[Pamplona]] |oko 4.400 zaposlenih |- bgcolor="#F8F8FF" align="center" |[[Datoteka:Flag of Slovakia.svg|20px]] [[Slovačka]] |Volkswagen Slovakia, a.s. |[[Bratislava]]<br />Martin |oko 8.300 zaposlenih |- bgcolor="#F8F8FF" align="center" |[[Datoteka:Flag of the Czech Republic.svg|20px]] [[Češka]] |Škoda Auto a.s. |[[Kvasiny]]<br />[[Mladá Boleslav]]<br />[[Vrchlabí]] |oko 21.800 zaposlenih |- bgcolor="#F8F8FF" align="center" |[[Datoteka:Flag of Hungary.svg|20px]] [[Mađarska]] |Audi Hungária Motor Kft. |[[Jura (Mađarska)|Győr]] |oko 5.100 zaposlenih |- bgcolor="#F8F8FF" align="center" |[[Datoteka:Flag of Russia.svg|20px]] [[Rusija]] |VOLKSWAGEN Group Rus OOO |[[Kaluga]] |oko 300 zaposlenih |} {| class="prettytable" |- bgcolor="#F8F8FF" align="center" | style="background:#DCDCDC;" colspan="4" | '''[[Sjeverna Amerika]]''' |- bgcolor="#F8F8FF" align="center" | width="150" |[[Datoteka:Flag of Mexico.svg|20px]] [[Meksiko]] | width="250" |Volkswagen de México S.A. de C.V. | width="200" |[[Puebla (Stadt)|Puebla]] | width="200" |oko 13.500 zaposlenih |- bgcolor="#F8F8FF" align="center" | width="150" |[[Datoteka:Flag_of_the_United_States.svg|20px]] [[SAD]] | width="250" |tvornica se gradi od 2009. godine | width="200" |[[Chattanooga, Tennessee]] | width="200" |oko 2.000 zaposlenih |} {| class="prettytable" |- bgcolor="#F8F8FF" align="center" | style="background:#DCDCDC;" colspan="4" | '''[[Južna Amerika]]''' |- bgcolor="#F8F8FF" align="center" | width="150" |[[Datoteka:Flag of Argentina.svg|20px]] [[Argentina]] | width="250" |Volkswagen Argentina S.A. | width="200" |[[Córdoba (Argentina)|Córdoba]]<br />[[Pacheco]] | width="200" |oko 2.700 zaposlenih |- bgcolor="#F8F8FF" align="center" |[[Datoteka:Flag of Brazil.svg|20px]] [[Brazil]] |Volkswagen do Brasil Ltda. |[[Curitiba]]<br />[[Resende]]<br />[[São Bernardo do Campo]] (Anchieta)<br />[[São Carlos]]<br />[[Taubaté]] |oko 22.300 zaposlenih |} {| class="prettytable" |- bgcolor="#F8F8FF" align="center" | style="background:#DCDCDC;" colspan="4" | '''[[Afrika]]''' |- bgcolor="#F8F8FF" align="center" | width="150" |[[Datoteka:Flag of South Africa.svg|20px]] [[Južnoafrička Republika|Južna Afrika]] | width="250" |Volkswagen of South Africa Ltd. | width="200" |[[Uitenhage]] | width="200" |oko 6.200 zaposlenih |} {| class="prettytable" |- bgcolor="#F8F8FF" align="center" | style="background:#DCDCDC;" colspan="4" | '''[[Azija]]''' |- bgcolor="#F8F8FF" align="center" | width="150" |[[Datoteka:Flag of India.svg|20px]] [[Indija]] | width="250" |Škoda Auto India Private Ltd. | width="200" |[[Aurangabad (Maharashtra)|Aurangabad]] | width="200" |oko 300 zaposlenih |- bgcolor="#F8F8FF" align="center" |[[Datoteka:Flag of Israel.svg|20px]] [[Izrael]] |Dead Sea Magnesium Ltd. |[[S´dom]] |oko 300 zaposlenih |- bgcolor="#F8F8FF" align="center" |rowspan="3" |[[Datoteka:Flag of the People's Republic of China.svg|20px]] [[Kina]] |Shanghai-Volkswagen Automotive Company Ltd. |[[Shanghai]] |oko 13.400 zaposlenih |- bgcolor="#F8F8FF" align="center" |FAW-Volkswagen Automotive Company Ltd. |[[Changchun]] |oko 8.300 zaposlenih |- bgcolor="#F8F8FF" align="center" |Volkswagen Transmission Company Ltd. |[[Shanghai]] |oko 300 zaposlenih |} ==Omjer vlasništva== {| class="prettytable" |- bgcolor="#D3D3D3" !Udio (samo redovne dionice/pravo glasa) !Vlasnik udjela |- |50,76&#8239;% <small>stanje: 30. januara 2009</small> || [[Porsche Automobil Holding]] |- |2,37&#8239;% <small>stanje: 30. jaunara 2009</small> || [[Porsche Holding]] GmbH |- |20,26&#8239;% <small>stanje: 16. februara 2008</small> || [[Donja Saska]] preko [[Hannoversche Beteiligungsgesellschaft mbH]] |- |17&#8239;% <small>stanje: 18. decembra 2009</small> || Emirat [[Katar]] |- |9,61&#8239;% || raspršeno vlasništvo |-|0&#8239;% || Vlastite dionice |} == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Volkswagen}} * [http://www.volkswagen-ag.com Zvanična stranica] {{DAX kompanije}} {{Volkswagen grupa}} [[Kategorija:Volkswagen grupa|!]] 2n5zba294qfb6kd3m00ztdfkkmqy5hy Spisak MOK-ovih skraćenica za države 0 169162 3822209 3789833 2026-04-01T23:40:15Z Ziv 117934 ([[c:GR|GR]]) [[File:South African Olympic Flag.svg]] → [[File:Flag of South Africa (1992 Summer Olympics).svg]] → The file was renamed on Commons, but the filename was not changed in the language versions because Delinker did not perform the task. ([[c:c:GR]]) 3822209 wikitext text/x-wiki {{Nije na bosanskom|njemačkog}} [[Datoteka:Olympic rings.svg|mini|Olimpijski krugovi]] '''Spisak skraćenica olimpijskih timova''' sadrži 241 stavku, od kojih se 204 trenutno koristi. [[Međunarodni olimpijski komitet]] (MOK) za svaki [[Nacionalni olimpijski komitet]] (NOK) koristi po jednu skraćenicu od tri slova. Neke MOK-ove skraćenice se ne slažu sa ISO3166-1 alpha-3 (kodovi država) od [[Međunarodna organizacija za standardizaciju|ISO-a]]. MOK-ove skraćenice za međunarodne sportske saveze nisu obavezujuće. Tako da su skraćenice timova na [[Igre Komonvelta|Igrama Komonvelta]] ili na svjetskim prvenstvima [[FIFA]]-e, [[Fédération Internationale de Natation|FINA-e]] i/ili [[IAAF]]-a drugačije nego one koje se koriste na Olimpijskim igrama. == Historija == Na ZOI 1956. i LJOI 1960. su se po prvi put u službenim izvještajima koristile troslovne skraćenice za ekipe koje su učestvovale i za svaki NOK. U početku su ove skraćenice bile zasnovane na nacionalnom jeziku domaćina (npr. GIA za Japan dolazi od italijanskog imena za Japan: ''Giappone'', jer su ZOI 1956. i LJOI 1960. održani u Italiji) ili su izvedene iz francuskog naziva (npr. COR za Južnu Koreju, francuski: ''Corée''). Za ZOI 1972, većina skraćenica je standradizirana. Ali u godinama koje su predstojale uvijek je dolazilo do promjena. Političke promjene tokom godina su dovodile i do promjene skraćenica, kao npr. nakon raspada Sovjetskog saveza, nakon raspada Jugoslavije, nakon ujedinjenja Njemačke ili Malavija, Libije, Mjanmara i Sudana. == Skraćenice ekipa == U nastavku su navedene sve olimpijske skraćenice zemalja koje su ikada korištene od strane Međunarodnog olimpijskog komiteta ili su navedeni u službenim olimpijskim izvještajima. ; Legenda: * '''Bold''' označava da je stavka skraćenica koja se trenutno koristi u bazi podataka Međunarodnog olimpijskig komiteta. * {{boja podloge|#DDDDDD|Tamno siva}} označava sačuvane skraćenice od historijskih nacionalnih olimpijskih komiteta ili timova. * ''Italic'' označava stavke koje predstavljaju historijske skraćenice, koje sada više nemaju upotrebu. <center><div> {| border="0" class="wikitable" style="border-style: solid; padding:5px;" align=center | align=center | '''Sadržaj''' [[#A|A]] [[#B|B]] [[#C|C]] [[#D|D]] [[#E|E]] [[#F|F]] [[#G|G]] [[#H|H]] [[#I|I]] [[#J|J]] [[#K|K]] [[#L|L]] [[#M|M]] [[#N|N]] [[#O|O]] [[#P|P]] [[#Q|Q]] [[#R|R]] [[#S|S]] [[#T|T]] [[#U|U]] [[#V|V]] [[#X|X]] [[#Y|Y]] [[#Z|Z]] |} </div></center> __NOTOC__ {| class="wikitable" style="font-size:100%;" ! width="5%" | {{tooltip|Skr|Skraćenica}} || width="25%" | Država || width="6%" | Od || width="6%" | Do || width="20%" | Skraćenice korištene u službenim izvještajima OI || width="*" | Napomena |- |colspan="6" style="text-align:center" bgcolor=ffebad| == A == |- | '''AFG''' || {{Flagcountry|AFG|1931|ime=Kraljevina Afganistan}} <br /> {{Flagcountry|AFG|1980|ime=DR Afganistan}} <br /> {{Flagcountry|AFG|1987|ime=Republika Afganistan}} <br /> {{Flagcountry|AFG|1992|ime=Islamska država Afganistan}} <br /> {{Flagcountry|AFG|ime=Islamska republika Afganistan}} || align="center" | 1936 <br /> 1980 <br /> 1988 <br /> 1996 <br /> 2004 || align="center" | 1972 <br /> 1980 <br /> 1988 <br /> 1996 <br /> &nbsp; || || |- bgcolor="#DDDDDD" | '''AHO''' || {{Flagcountry|HOL ANT}} || align="center" | 1952 || align="center" | 2008 || ATO (1960) <br /> NAN (1964) || Država je raspuštena 10. oktobra 2010. godine i više nije član MOK-a. |- | '''ALB''' || {{Flagcountry|ALB|1946|ime=Narodna republika Albanija}} <br /> {{Flagcountry|ALB|ime=Republika Albanija}} || align="center" | 1972 <br /> 1992 || align="center" | 1972 <br /> &nbsp; || || |- | '''ALG''' || {{Flagcountry|ALŽ}} || align="center" | 1964 || align="center" | || AGR (1964) <br /> AGL (1968) || |- | '''AND''' || {{Flagcountry|AND}} <br /> {{Flagcountry|MOK|ime=Andora}} – ''LJOI 1980'' || align="center" | 1976 || align="center" | || || |- | '''ANG''' || {{Flagcountry|ANG}} || align="center" | 1980 || align="center" | || || |- | '''ANT''' || {{Flagcountry|ATG}} || align="center" | 1964 || align="center" | || || |- bgcolor="#DDDDDD" | '''ANZ''' || {{Flagcountry|Australazija}} || align="center" | 1908 || align="center" | 1912 || || Zajednički tim [[#A|AUS]] i [[#N|NZL]] |- | '''ARG''' || {{Flagcountry|ARG}} || align="center" | 1920 || align="center" | || || |- | '''ARM''' || {{Flagcountry|ARM}} || align="center" | 1994 || align="center" | || || 1900-1912 – Dio [[#R|RUS]] <br /> 1924-1988 – Dio [[#U|URS]] <br /> 1992 {{0}}{{0}}{{0}}{{0}} – Dio [[#E|EUN]] |- | '''ARU''' || {{Flagcountry|ARU}} || align="center" | 1988 || align="center" | || || |- | '''ASA''' || {{Flagcountry|AMS}} || align="center" | 1988 || align="center" | || || |- | '''AUS''' || [[Datoteka:Australian Federation Flag.svg|23px]] [[Australija|Australija (britanska kolonija)]] <br /> {{Flagcountry|AUS}} <br /> {{Flagcountry|MOK|ime=Australija}} – ''LJOI 1980'' || align="center" | 1896 <br /> 1920 <br /> &nbsp; || align="center" | 1906 <br /> &nbsp; <br /> &nbsp; || || 1908-1912 – Dio [[#A|ANZ]] <br /> &nbsp; <br /> &nbsp; |- | '''AUT''' || {{Flagcountry|AUT|carstvo|ime=Austrijsko carstvo}} <br /> {{Flagcountry|AUT|ime=Republika Austrija}} <br /> {{Flagcountry|AUT|ime=Republika Austrija}} || align="center" | 1896 <br /> 1924 <br /> 1948 || align="center" | 1912 <br /> 1936 <br /> &nbsp; || || |- | '''AZE''' || {{Flagcountry|AZE}} || align="center" | 1994 || align="center" | || || 1900-1912 – Dio [[#R|RUS]] <br /> 1924-1988 – Dio [[#U|URS]] <br /> 1992 {{0}}{{0}}{{0}}{{0}} – Dio [[#E|EUN]] |- |colspan="6" style="text-align:center" bgcolor=ffebad| == B == |- | '''BAH''' || {{Flagcountry|BAH|1923|ime=Bahami (britanska kolonija)}} <br /> {{Flagcountry|BAH}} || align="center" | 1952 <br /> 1976 || align="center" | 1972 <br /> &nbsp; || || |- | '''BAN''' || {{Flagcountry|BAN}} || align="center" | 1984 || align="center" | || || |- | '''BAR''' || {{Flagcountry|BAR}} || align="center" | 1968 || align="center" | || BAD (1964) || 1960 {{0}}{{0}}{{0}}{{0}} – Dio [[#B|BWI]] |- | '''BDI''' || {{Flagcountry|BUR}} || align="center" | 1996 || align="center" | || || |- | '''BEL''' || {{Flagcountry|BEL}} <br /> {{Flagcountry|MOK|ime=Belgija}} – ''LJOI 1980'' || align="center" | 1900 || align="center" | || || |- | '''BEN''' || {{Flagcountry|BEN|1975|ime=Narodna republika Benin}} <br /> {{Flagcountry|BEN|ime=Republika Benin}} || align="center" | 1980 <br /> 1992 || align="center" | 1988 <br /> &nbsp; || || 1972 {{0}}{{0}}{{0}}{{0}} – Učestvuje kao [[#D|DAH]] |- | '''BER''' || {{Flagcountry|BER|1910}} <br /> {{Flagcountry|BER}} || align="center" | 1936 <br /> 2000 || align="center" | 1998 <br /> &nbsp; || || |- | '''BHU''' || {{Flagcountry|BUT}} || align="center" | 1984 || align="center" | || || |- | '''BIH''' || {{Flagcountry|BIH|1992}} <br /> {{Flagcountry|BIH}} || align="center" | 1992 <br /> 2000 || align="center" | 1998 <br /> &nbsp; || BSH (1992 S) <br /> &nbsp; || 1920-1988 – Dio [[#Y|YUG]] |- bgcolor="#DDDDDD" | ''BIR'' || ''{{Flagcountry|MIA|1948|ime=Burma}} <br /> {{Flagcountry|MIA|1974|ime=Burma}}'' || align="center" | ''1948'' <br /> ''1980'' || align="center" | ''1972'' <br /> ''1988'' || ''BUR (1964)'' || ''Sada kao [[#M|MYA]]'' |- | '''BIZ''' || {{Flagcountry|BLZ}} || align="center" | 1976 || align="center" | || || 1968-1972 - Učestvuje kao [[#H|HBR]] |- | '''BLR''' || {{Flagcountry|BJE|1991}} <br /> {{Flagcountry|BJE}} || align="center" | 1994 <br /> 1996 || align="center" | 1994 <br /> &nbsp; || || 1900-1912 – Dio [[#R|RUS]] <br /> 1924-1988 – Dio [[#U|URS]] <br /> 1992 {{0}}{{0}}{{0}}{{0}} – Dio [[#E|EUN]] |- bgcolor="#DDDDDD" | '''BOH''' || {{Flagcountry|BOH}} || align="center" | 1900 || align="center" | 1912 || || Pripadala [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]], ali je slala svoju vlastitu ekipu na Olimpijske igre. Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], Bohemija je, zajedno sa drugim područjima, učestvovala kao Čehoslovačka pod skraćenicom [[#T|TCH]]. Sada kao [[#C|CZE]]. |- | '''BOL''' || {{Flagcountry|BOL}} || align="center" | 1936 || align="center" | || || |- bgcolor="#DDDDDD" | ''BOR'' || [[Datoteka:Flag of Sabah.svg|23px]] ''[[Sabah]]'' || align="center" | ''1956'' || align="center" | ''1960'' || || ''Do 1963. godine dio Malezije a sada kao [[#M|MAS]]'' |- | '''BOT''' || {{Flagcountry|BOC}} || align="center" | 1980 || align="center" | || || |- | '''BRA''' || {{Flagcountry|BRA|1889}} <br /> {{Flagcountry|BRA|1960}} <br /> {{Flagcountry|BRA|1968}} <br /> {{Flagcountry|BRA}} || align="center" | 1920 <br /> 1960 <br /> 1968 <br /> 1992 (S)|| align="center" | 1956 <br /> 1964 <br /> 1992 (W) <br /> &nbsp; || || |- | '''BRN''' || {{Flagcountry|BHR|1972}} <br /> {{Flagcountry|BHR}} || align="center" | 1984 <br /> 2002 || align="center" | 2000 <br /> &nbsp; || || |- | '''BRU''' || {{Flagcountry|BRU}} || align="center" | 1988 || align="center" | || || |- | '''BUL''' || {{Flagcountry|BUG|ime=Kneževina Bugarska}} <br /> {{Flagcountry|BUG|ime=Kraljevina Bugarska}} <br /> {{Flagcountry|BUG|1946|ime=Narodna republika Bugarska}} <br /> {{Flagcountry|BUG|1967|ime=Narodna republika Bugarska}} <br /> {{Flagcountry|BUG|1971|ime=Narodna republika Bugarska}} <br /> {{Flagcountry|BUG|ime=Republika Bugarska}} || align="center" | 1896 <br /> 1924 <br /> 1948 <br /> 1968 <br /> 1972 <br /> 1992 || align="center" | 1896 <br /> 1936 <br /> 1964 <br /> 1968 <br /> 1988 <br /> &nbsp;|| || |- | '''BUR''' || {{Flagcountry|BUF}} || align="center" | 1988 || align="center" | || || 1972-1984 – Učestvuje kao [[#V|VOL]] |- bgcolor="#DDDDDD" | '''BWI''' || [[Datoteka:Flag of the West Indies Federation.svg|23px]] [[Federacija Zapadne Indije]] || align="center" | 1960 || align="center" | 1960 || ANT (1960) || Nastalo spajanjem [[#B|BAR]], [[#J|JAM]] i [[#T|TRI]] |- |colspan="6" style="text-align:center" bgcolor=ffebad| == C == |- | '''CAF''' || {{Flagcountry|CAR}} || align="center" | 1968 || align="center" | || AFC (1968) || |- | '''CAM''' || {{Flagcountry|KAM}} || align="center" | 1956 (R) || align="center" | || CAB (1964) || 1972-1976 – Učestvuje kao [[#K|KHM]] |- | '''CAN''' || {{Flagcountry|KAN|1868|ime=Kanada (pod britanskim vlastima)}} <br /> {{Flagcountry|KAN|1921}} <br /> {{Flagcountry|KAN|1957}} <br /> {{Flagcountry|KAN}} || align="center" | 1900 <br /> 1924 <br /> 1960 <br /> 1968 || align="center" | 1920 <br /> 1956 <br /> 1968 <br /> &nbsp; || || |- | '''CAY''' || [[Datoteka:Flag of the Cayman Islands (pre-1999).svg|23px]] [[Kajmanska ostrva]] <br /> {{Flagcountry|KAJ}} || align="center" | 1976 <br /> 2000 || align="center" | 1998 <br /> &nbsp; || || |- bgcolor="#DDDDDD" | ''CEY'' || ''{{Flagcountry|Cejlon}}''<br />''{{Flagcountry|Cejlon|1951}}'' || align="center" | ''1948'' <br /> ''1952'' || align="center" | ''1948'' <br /> ''1972'' || || ''Sada kao [[#S|SRI]]'' |- | '''CGO''' || {{Flagcountry|KON|1970|ime=Narodna republika Kongo}} <br /> {{Flagcountry|KON|ime=Republika Kongo}} || align="center" | 1972 <br /> 1992 || align="center" | 1988 <br /> &nbsp; || || 1968{{0}}{{0}}{{0}}{{0}} – Učestvuje kao [[#C|COB]] |- | '''CHA''' || {{Flagcountry|ČAD}} || align="center" | 1964 || align="center" | || CHD (1964) || |- | '''CHI''' || {{Flagcountry|ČIL}} || align="center" | 1896 || align="center" | || CIL (1956 W, 1960 S) || |- | '''CHN''' || {{Flagcountry|KIN|1929|ime=Republika Kina}} <br /> {{Flagcountry|KIN|Narodna Republika Kina}} || align="center" | 1932 <br /> 1984 || align="center" | 1956 <br /> &nbsp; || || 1932-1956 – Verwendung des Kürzels für die [[Republik China]] <br /> seit 1984{{0}} – Verwendung des Kürzels für die [[Volksrepublik China]] |- | '''CIV''' || {{Flagcountry|OBS}} <br /> {{Flagcountry|OBS|ime=Côte d’Ivoire}} || align="center" | 1964 <br /> 1988 || align="center" | 1984 <br /> &nbsp; || IVC (1964), CML (1968) <br /> &nbsp; || |- | '''CMR''' || {{Flagcountry|KAM|1961}} <br /> {{Flagcountry|KAM}} || align="center" | 1964 <br /> 1980 || align="center" | 1972 <br /> &nbsp; || || |- bgcolor="#DDDDDD" | ''COB'' || ''{{Flagcountry|KON|ime=Kongo-Brazzaville}}'' || align="center" | ''1964'' || align="center" | ''1964'' || || ''Sada kao [[#C|CGO]]'' |- | '''COD''' || {{Flagcountry|DR KONGO|1997|ime=Demokratska Republika Kongo}} <br /> {{Flagcountry|DR KONGO|2003|ime=Demokratska Republika Kongo}} <br /> {{Flagcountry|DR KONGO|ime=Demokratska Republika Kongo}} || align="center" | 2000 <br /> 2004 <br /> 2008 || align="center" | 2000 <br /> 2004 <br /> &nbsp; || || 1968-1980 – Učestvuje kao [[#C|COK]] <br /> 1984-1996 – Učestvuje kao [[#Z|ZAI]] |- | '''COK''' || {{Flagcountry|KUK}} || align="center" | 1988 || align="center" | || || 1968-1980 – Verwendung des Kürzels für die [[Kongo-Kinshasa]] <br /> seit 1988{{0}} – Verwendung des Kürzels für die [[Cookinseln]] |- bgcolor="#DDDDDD" | ''COK'' || ''{{Flagcountry|DR KONGO|1966|ime=Kongo-Kinshasa}}'' || align="center" | ''1968'' || align="center" | ''1980'' || || ''Sada kao [[#C|COD]]'' |- | '''COL''' || {{Flagcountry|KOL}} || align="center" | 1932 || align="center" | || || |- | '''COM''' || {{Flagcountry|KOM|1992|ime=Savezna islamska rep. Komori}} <br /> {{Flagcountry|KOM|1996|ime=Savezna islamska rep. Komori}} <br /> {{Flagcountry|KOM|ime=Savez Komora}} || align="center" | 1996 <br /> 2000 <br /> 2004 || align="center" | 1996 <br /> 2000 <br /> &nbsp; || || |- | '''CPV''' || {{Flagcountry|ZEL}} || align="center" | 1996 || align="center" | || || |- | '''CRC''' || {{Flagcountry|KOS}} || align="center" | 1936 || align="center" | || COS (1964), CTC (1984 W) || |- | '''CRO''' || {{Flagcountry|HRV}} || align="center" | 1992 || align="center" | || || 1920-1988 – Dio [[#Y|YUG]] |- | '''CUB''' || {{Flagcountry|KUB}} || align="center" | 1900 || align="center" | || || |- | '''CYP''' || {{Flagcountry|KIP}} || align="center" | 1980 || align="center" | || || |- | '''CZE''' || {{Flagcountry|ČEŠ}} || align="center" | 1994 || align="center" | || || 1900-1912 – Učestvuje kao [[#B|BOH]] <br /> 1920-1992 – Dio [[#T|TCH]] |- |colspan="6" style="text-align:center" bgcolor=ffebad| == D == |- bgcolor="#DDDDDD" | ''DAH'' || ''{{Flagcountry|BEN|ime=Dahomej}} || align="center" | ''1972'' || align="center" | ''1972'' || DAY (1964) || ''Sada kao [[#B|BEN]]'' |- | '''DEN''' || {{Flagcountry|DAN}} <br /> {{Flagcountry|MOK|ime=Danska}} – ''LJOI 1980'' || align="center" | 1896 || align="center" | || DAN (1960 S, 1968 W), DIN (1968 S) || |- | '''DJI''' || {{Flagcountry|DŽI}} || align="center" | 1984 || align="center" | || || |- | '''DMA''' || {{Flagcountry|DMN}} || align="center" | 1996 || align="center" | || || |- | '''DOM''' || {{Flagcountry|DOM}} || align="center" | 1964 || align="center" | || || |- |colspan="6" style="text-align:center" bgcolor=ffebad| == E == |- | '''ECU''' || {{Flagcountry|EKV}} || align="center" | 1924 || align="center" | || || |- | '''EGY''' || {{Flagcountry|EGI|1882}} <br /> {{Flagcountry|EGI|1922|ime=Kraljevina Egipat}} <br /> {{Flagcountry|EGI|1972}} <br /> {{Flagcountry|EGI}} || align="center" | 1912 <br /> 1924 <br /> 1972 <br /> 1988 || align="center" | 1920 <br /> 1956 (R) <br /> 1984 <br /> &nbsp;|| || 1960-1968 – Učestvuje kao [[#U|UAR]] |- | '''ERI''' || {{Flagcountry|ERI}} || align="center" | 2000 || align="center" | || || |- | '''ESA''' || {{Flagcountry|SAL}} || align="center" | 1964 || align="center" | || SAL (1964–1976) || |- | '''ESP''' || {{Flagcountry|ŠPA|1875|ime=Kraljevina Španija}} <br /> {{Flagcountry|ŠPA|1931|ime=Republika Španija}} <br /> {{Flagcountry|ŠPA|1945}} <br /> {{Flagcountry|MOK|ime=Španija}} – ''LJOI 1980'' <br /> {{Flagcountry|ŠPA}} || align="center" | 1900 <br /> 1932 <br /> 1948 <br /> 1980 <br /> 1984 || align="center" | 1928 <br /> 1932 <br /> 1976 <br /> 1980 <br /> &nbsp;|| SPA (1956–1964, 1968 W) || |- | '''EST''' || {{Flagcountry|EST}} <br /> {{Flagcountry|EST}} || align="center" | 1920 <br /> 1992 || align="center" | || 1936 <br /> &nbsp; || 1900-1912 – Dio [[#R|RUS]] <br /> 1948-1988 – Dio [[#U|URS]] |- | '''ETH''' || {{Flagcountry|ETI|1941|ime=Etiopsko carstvo}} <br /> {{Flagcountry|ETI|1975}} <br /> {{Flagcountry|ETI|1991|ime=DNR Etiopija}} <br /> {{Flagcountry|ETI|1996}} <br /> {{Flagcountry|ETI}} || align="center" | 1956 <br /> 1980 <br /> 1992 <br /> 1996 <br /> 2010 || align="center" | 1972 <br /> 1980 <br /> 1996 <br /> 2008 <br /> &nbsp; || ETI (1960, 1968) || |- | '''EOR''' || {{Flagcountry|IOA|ime=Izbjeglički tim MOK}} || |- bgcolor="#DDDDDD" | '''EUA''' || {{Flagcountry|NJE}}<br />{{Flagcountry|NJE|EUA}} || align="center" | 1956<br />1960 || align="center" | 1956<br />1964 || GER (1956–1964) || Das IOC führte dieses Kürzel erst nach der Wiedervereinigung Deutschlands ein, um der besonderen politische Situation Rechnung zu tragen. Die Teilnehmer der [[Gesamtdeutsche Mannschaft|gesamtdeutschen Mannschaft]] wurde in Entscheidungskämpfen zwischen den Sportlern aus der Bundesrepublik Deutschland und der Deutschen Demokratischen Republik gebildet.<br /> Nachdem die Deutsche Demokratische Republik vom IOC am 6. Okt. 1965 anerkannt wurde, starteten die Sportler aus den beiden deutschen Staaten in den Teams: [[#F|FRG]] und [[#G|GDR]] |- bgcolor="#DDDDDD" | '''EUN''' || {{Flagcountry|MOK|ime=Ujedinjeni tim}} država [[Zajednica nezavisnih država|SND]]-a || align="center" | 1992 || align="center" | 1992 || || Timovi članovi: [[#A|ARM]], [[#A|AZE]], [[#B|BLR]], [[#G|GEO]], [[#K|KAZ]], [[#K|KGZ]], [[#M|MDA]], [[#R|RUS]], [[#T|TJK]], [[#T|TKM]], [[#U|UKR]] i [[#U|UZB]] |- |colspan="6" style="text-align:center" bgcolor=ffebad| == F == |- | '''FIJ''' || [[Datoteka:Flag of Fiji (1924–1970).svg|23px]] [[Fidži|Fidži (britanska kolonija)]] <br /> {{Flagcountry|FIDŽ}} || align="center" | 1956 <br /> 1972 || align="center" | 1968 <br /> &nbsp; || FIG (1960) || |- | '''FIN''' || {{Flagcountry|RUS|ime=Veliko vojvodstvo Finske}}<br /> {{Flagcountry|FIN}} || align="center" | 1908 <br /> 1920 || align="center" | 1912 <br /> &nbsp; || || Finnlands erste Teilnahme an Olympischen Spielen war 1908 bei den Olympischen Sommerspiele 1908 in London. Damals und auch bei den darauffolgenden Sommerspielen 1912 gehörte Finnland als Autonomes Großfürstentum noch zu Russland, die Ergebnisse wurden jedoch von denen Russlands getrennt. Seit 1920 nahm Finnland als eigenständiges Land teil. |- | '''FRA''' || {{Flagcountry|FRA}} <br>{{Flagcountry|MOK|ime=Francuska}} – ''LJOI 1980'' || align="center" | 1896 || align="center" | || || |- bgcolor="#DDDDDD" | '''FRG''' || {{Flagcountry|NJE|EUN|ime=SR Njemačka}} <br /> {{Flagcountry|Z NJE|ime=SR Njemačka}} || align="center" | 1968<br />1972 || align="center" | 1968<br />1988 || ALL (1968 W), ALE (1968 S), GER (1972–1976) ||Aufgegangen in [[#G|GER]] |- | '''FSM''' || {{Flagcountry|SDM|ime=Mikronezija}} || align="center" | 2000 || align="center" | || || |- |colspan="6" style="text-align:center" bgcolor=ffebad| == G == |- | '''GAB''' || {{Flagcountry|GAB}} || align="center" | 1972 || align="center" | || || |- | '''GAM''' || {{Flagcountry|GAM}} || align="center" | 1984 || align="center" | || || |- | '''GBR''' || {{Flagcountry|UK}}<br>{{Flagcountry|MOK|ime=Ujedinjeno Kraljevstvo}} – ''LJOI 1980'' || align="center" | 1896 || align="center" | || GRB (1956 W–1960), GBI (1964) || |- | '''GBS''' || {{Flagcountry|GVB}} || align="center" | 1996 || align="center" | || || |- bgcolor="#DDDDDD" | ''GCO'' || [[Datoteka:Flag of the Gold Coast (1877–1957).svg|23px]] [[Zlatna obala (britanska kolonija)|Zlatna obala]] || align="center" | 1952 (S) || align="center" | 1952 (S) || || seit 1960 als [[#G|GHA]] |- bgcolor="#DDDDDD" | '''GDR''' || {{Flagcountry|NJE|EUN|ime=DDR}}<br />{{Flagcountry|NJDR|ime=DDR}} || align="center" | 1968<br />1972 || align="center" | 1968<br />1988 || ADE (1968) || Aufgegangen in [[#G|GER]] |- | '''GEO''' || {{Flagcountry|GRU|1990}} <br /> {{Flagcountry|GRU}} || align="center" | 1996 <br /> 2004 || align="center" | 2002 <br /> &nbsp; || || 1900-1912 – Dio [[#R|RUS]] <br /> 1924-1988 – Dio [[#U|URS]] <br /> 1992 {{0}}{{0}}{{0}}{{0}} – Dio [[#E|EUN]] |- | '''GEQ''' || {{Flagcountry|EKG}} || align="center" | 1984 || align="center" | || || |- | '''GER''' || {{Flagcountry|NJE|carstvo|ime=Njemačko carstvo}}<br />{{Flagcountry|NJE|Weimar|ime=Vajmarska republika}}<br />{{Flagcountry|NJE|Nazi|ime=Treći rajh}}<br />{{Flagcountry|NJE|ime=SR Njemačka}}<br />{{Flagcountry|NJE}} || align="center" | 1896<br />1928<br />1936<br />1952<br />1992 || align="center" | 1912<br />1932<br />1936<br />1952<br />&nbsp; || ALL (1968 W), ALE (1968 S), FRG (1980–1988) || 1956-1964 – Učestvuje kao [[#G|GER]], wird aber heute vom IOC als [[#E|EUA]] geführt<br /> 1968-1988 – Teilnahme separat als [[#F|FRG]] und [[#G|GDR]] |- | '''GHA''' || {{Flagcountry|GAN}} <br /> {{Flagcountry|GAN|1964}} <br /> {{Flagcountry|GAN}} || align="center" | 1960 <br /> 1964 <br /> 1968 || align="center" | 1960 <br /> 1964 <br /> &nbsp; || || |- | '''GRE''' || {{Flagcountry|GRE|stara}} <br /> {{Flagcountry|GRE}} <br /> {{Flagcountry|GRE|stara}} <br /> {{Flagcountry|GRE}} || align="center" | 1896 <br /> 1972 <br /> 1976 <br /> 1980 || align="center" | 1968 <br /> 1972 <br /> 1976 <br /> &nbsp; || || |- | '''GRN''' || {{Flagcountry|GRN}} || align="center" | 1984 || align="center" | || || |- | '''GUA''' || {{Flagcountry|GUA}} || align="center" | 1952 || align="center" | || GUT (1964) || |- | '''GUI''' || {{Flagcountry|GVI}} || align="center" | 1968 || align="center" | || || |- bgcolor="#DDDDDD" | ''GUI'' || [[Datoteka:Flag of British Guiana (1919-1955).svg|23px]] ''[[Britanska Gvajana]]'' || align="center" | 1948 || align="center" | 1964 || GUA (1960) || seit 1968 als [[#G|Guyana]] |- | '''GUM''' || {{Flagcountry|GUAM}} || align="center" | 1988 || align="center" | || || |- | '''GUY''' || {{Flagcountry|GVA}} || align="center" | 1968 || align="center" | || || 1948-1964 – Učestvuje kao [[#G|GUI]] |- |colspan="6" style="text-align:center" bgcolor=ffebad| == H == |- | '''HAI''' || {{Flagcountry|HAI|civilna}} <br /> {{Flagcountry|HAI|1964}} <br /> {{Flagcountry|HAI}} || align="center" | 1924 <br /> 1972 <br /> 1988 || align="center" | 1960 <br /> 1984 <br /> &nbsp; || || |- bgcolor="#DDDDDD" | ''HBR'' || ''{{Flagcountry|Britanski Honduras}}'' || align="center" | ''1968'' || align="center" | ''1972'' || || ''Sada kao [[#B|BIZ]]'' |- | '''HKG''' || {{Flagcountry|HK|1910|ime=Hong Kong (britanska kolonija)}} <br /> {{Flagcountry|HK|1959|ime=Hong Kong (britanska kolonija)}} <br /> {{Flagcountry|HK|ime=Hong Kong, Kina}} || align="center" | 1952 <br /> 1960 <br /> 2000 || align="center" | 1956 <br /> 1996 <br /> &nbsp;1988 || HOK (1960–1968) || |- bgcolor="#DDDDDD" | ''HOL'' || {{Flagcountry|HOL}} <br>{{Flagcountry|MOK|ime=Holandija}} – ''LJOI 1980'' || align="center" | 1900 || align="center" | || OLA (1956 W), NET (1960 W), PBA (1960 S), NLD (1964 S) || startet seit 1992 als [[#N|NED]] |- | '''HON''' || {{Flagcountry|HON}} || align="center" | 1968 || align="center" | || || |- | '''HUN''' || {{Flagcountry|MAĐ|1867}} <br /> {{Flagcountry|MAĐ}} <br /> {{Flagcountry|MAĐ|1946|ime=Narodna republika Mađarska}} <br /> {{Flagcountry|MAĐ|1949|ime=Narodna republika Mađarska}} <br /> {{Flagcountry|MAĐ|ime=Narodna republika Mađarska}} <br /> {{Flagcountry|MAĐ}} || align="center" | 1896 <br /> 1924 <br /> 1948 <br /> 1952 <br /> 1960 <br /> 1992 || align="center" | 1912 <br /> 1936 <br /> 1948 <br /> 1956 <br /> 1988 <br /> &nbsp; || UNG (1956 W, 1960 S) || 1896-1920 – Dio Austro-Ugarske |- |colspan="6" style="text-align:center" bgcolor=ffebad| == I == |- bgcolor="#DDDDDD" | ''IHO'' || ''{{Flagcountry|HII}}'' || align="center" | ''1952'' || align="center" | ''1952'' || ||''Sada kao [[#I|INA]]'' |- | '''INA''' || {{Flagcountry|INDN}} || align="center" | 1952 || align="center" | || INS (1960) || 1952 {{0}}{{0}}{{0}}{{0}} – Učestvuje kao [[#I|IHO]] |- | '''IND''' || {{Flagcountry|IND|British|ime=Indija (britanska kolonija)}} <br /> {{Flagcountry|IND}} || align="center" | 1900 <br /> 1948 || align="center" | 1936 <br /> &nbsp; || || |- bgcolor="#DDDDDD" | ''IOA'' || ''{{ZastavaMOK|IOP|ime=Pojedinačni olimpijski učesnici}}'' <br /> ''{{ZastavaMOK|IOP}}'' <br /> ''{{ZastavaMOK|IOP}}'' || align="center" | ''2000'' <br /> ''2012'' <br /> ''2012'' || align="center" | ''2000'' <br /> ''2012'' <br /> ''2012'' || ||''2000 {{0}}{{0}}{{0}}{{0}} – verwendet für die Sportler aus [[Osttimor]], als es unter der Verwaltung der [[United Nations Transitional Administration in East Timor|UNTAET]] stand.'' <br /> ''2012 {{0}}{{0}}{{0}}{{0}} – zum einen für die Sportler aus dem [[Südsudan]] verwendet, als es noch kein eigenständiges NOK hatte.'' <br /> ''2012 {{0}}{{0}}{{0}}{{0}} – zum anderen für die bereits qualifizierten Sportler aus [[Curaçao]], die nach der Auflösung des NOK der niederländischen Antillen, noch nicht ins NOK des Mutterlandes eingegliedert waren, um nicht die Qualifikation zu verlieren.'' |- bgcolor="#DDDDDD" | ''IOP'' || ''{{ZastavaMOK|IOP}}'' <br /> ''{{ZastavaMOK|IOP}}'' || align="center" | ''1992'' <br /> ''2014'' || align="center" | ''1992'' <br /> ''2014'' || ||''1992 {{0}}{{0}}{{0}}{{0}} – verwendet für die Sportler aus [[Serbien und Montenegro]], als es noch nicht als Nachfolgestaat von Jugoslawien anerkannt war.'' <br /> ''2014 {{0}}{{0}}{{0}}{{0}} – verwendet für die Sportler aus [[Indien]] bis das IOC die Suspendierung des indische NOK wieder aufhob.'' |- | '''IRI''' || {{Flagcountry|IRN|ime=Islamska Republika Iran}} || align="center" | 1988 || align="center" | || || 1948-1976 - Učestvuje kao [[#I|IRN]] |- | '''IRL''' || {{Flagcountry|IRS}} <br> {{Flagcountry|MOK|ime=Irska}} – ''LJOI 1980'' || align="center" | 1924 || align="center" | || || 1896-1920 – Dio [[#G|GBR]] |- bgcolor="#DDDDDD" | ''IRN'' || {{Flagcountry|IRN|1925}} <br /> {{Flagcountry|IRN|1964}} || align="center" | 1948 <br /> 1964 || align="center" | 1960 <br /> 1976 || IRA (1968 W) || startet seit 1988 als [[#I|IRI]] |- | '''IRQ''' || {{Flagcountry|IRK|1924}} <br> {{Flagcountry|IRK|1959}} <br> {{Flagcountry|IRK|1963}} <br> {{Flagcountry|IRK|1991}} <br> {{Flagcountry|IRK|2004}} <br> {{Flagcountry|IRK}} || align="center" | 1948 <br> 1960 <br> 1964 <br> 1992 <br> 2004 <br> 2008 || align="center" | 1948 <br> 1960 <br> 1988 <br> 2000 <br> 2004 <br> &nbsp;|| IRK (1960, 1968) || |- | '''ISL''' || {{Flagcountry|ISL}} || align="center" | 1908 || align="center" | || ICE (1960 W, 1964 S) || |- | '''ISR''' || {{Flagcountry|IZR}} || align="center" | 1952 || align="center" | || || |- | '''ISV''' || {{Flagcountry|ADO}} || align="center" | 1968 || align="center" | || || |- | '''ITA''' || {{Flagcountry|ITA|1861}} <br> {{Flagcountry|ITA}} <br> {{Flagcountry|MOK|ime=Italija}} – ''LJOI 1980'' || align="center" | 1900 <br> 1948 || align="center" | 1936 <br> &nbsp; || || |- | '''IVB''' || {{Flagcountry|BRIT DJEV}} || align="center" | 1984 || align="center" | || || |- |colspan="6" style="text-align:center" bgcolor=ffebad| == J == |- | '''JAM''' || {{Flagcountry|JAM|1906}} <br> {{Flagcountry|JAM}} || align="center" | 1948 <br> 1964 || align="center" | 1956 <br> &nbsp; || || 1960 {{0}}{{0}}{{0}}{{0}} – Dio [[#B|BWI]] |- | '''JOR''' || {{Flagcountry|JOR}} || align="center" | 1968 || align="center" | || || |- | '''JPN''' || {{Flagcountry|JAP}} || align="center" | 1912 || align="center" | || GIA (1956 W, 1960 S), JAP (1960 W) || |- |colspan="6" style="text-align:center" bgcolor=ffebad| == K == |- | '''KAZ''' || {{Flagcountry|KAZ}} || align="center" | 1994 || align="center" | || || 1900-1912 – Dio [[#R|RUS]] <br /> 1924-1988 – Dio [[#U|URS]] <br /> 1992 {{0}}{{0}}{{0}}{{0}} – Dio [[#E|EUN]] |- | '''KEN''' || {{Flagcountry|KEN}} || align="center" | 1956 || align="center" | || || |- | '''KGZ''' || {{Flagcountry|KIR}} || align="center" | 1994 || align="center" | || || 1900-1912 – Dio [[#R|RUS]] <br /> 1924-1988 – Dio [[#U|URS]] <br /> 1992 {{0}}{{0}}{{0}}{{0}} – Dio [[#E|EUN]] |- bgcolor="#DDDDDD" | ''KHM'' || ''{{Flagcountry|KMB|1970}}'' || align="center" | ''1972'' || align="center" | ''1972'' || || ''Sada kao [[#C|CAM]]'' |- | '''KIR''' || {{Flagcountry|KIRI}} || align="center" | 2004 || align="center" | || || |- | '''KOR''' || {{Flagcountry|JKO|ime=Korea, Republik}} <br /> [[Datoteka:Unification flag of Korea (pre 2006).svg|23px]] – ''zajednički nastup [[#K|KOR]] i [[#P|PRK]] na LJOI 2000 i 2004'' || align="center" | 1948 || align="center" | || COR (1956 W, 1960 S, 1968 S, 1972 S) || |- | '''KSA''' || {{Flagcountry|SAU}} || align="center" | 1972 || align="center" | || ARS (1968|1976), SAU (1980|1984) || |- | '''KUW''' || {{Flagcountry|KUV}} || align="center" | 1968 || align="center" | || || |- |colspan="6" style="text-align:center" bgcolor=ffebad| == L == |- | '''LAO''' || {{Flagcountry|LAO}} || align="center" | 1980 || align="center" | || || |- | '''LAT''' || {{Flagcountry|LAT}} <br /> {{Flagcountry|LAT}} || align="center" | 1924 <br /> 1992 || align="center" | 1936 <br /> &nbsp; || || 1900-1912 – Dio [[#R|RUS]] <br /> 1948-1988 – Dio [[#U|URS]] |- | '''LBA''' || {{Flagcountry|LIB|1951}} <br /> {{Flagcountry|LIB|1969}} <br /> {{Flagcountry|LIB|1977}} <br /> {{Flagcountry|LIB}} || align="center" | 1964 <br /> 1972 <br /> 1980 <br /> 2012 || align="center" | 1968 <br /> 1972 <br /> 2008 <br /> &nbsp; || LYA (1964), LBY (1968 W) || |- | '''LBR''' || {{Flagcountry|LBR}} || align="center" | 1956 || align="center" | || || |- | '''LCA''' || {{Flagcountry|SV LUC|1979}} <br /> {{Flagcountry|SV LUC}} || align="center" | 1996 <br /> 2004 || align="center" | 2000 <br /> &nbsp; || || |- | '''LES''' || {{Flagcountry|LES|1966}} <br /> {{Flagcountry|LES|1987}} <br /> {{Flagcountry|LES}} || align="center" | 1972 <br /> 1988 <br /> 2008 || align="center" | 1984 <br /> 2004 <br /> &nbsp; || || |- | '''LIB''' || {{Flagcountry|LBN}} || align="center" | 1948 || align="center" | || LEB (1960 W, 1964 S) || |- | '''LIE''' || {{Flagcountry|LIH|1921}} <br /> {{Flagcountry|LIH}} || align="center" | 1936 <br /> 1948 || align="center" | 1936 <br /> &nbsp; || LIC (1956 W, 1964 S, 1968 W) || |- | '''LTU''' || {{Flagcountry|LIT|1918}} <br /> {{Flagcountry|LIT|1989}} <br /> {{Flagcountry|LIT}} || align="center" | 1924 <br /> 1992 <br /> 2006|| align="center" | 1928 <br /> 2004 <br /> &nbsp; || LIT (1992 W) || 1900-1912 – Dio [[#R|RUS]] <br /> 1948-1988 – Dio [[#U|URS]] |- | '''LUX''' || {{Flagcountry|LUX}} <br>{{Flagcountry|MOK|ime=Luksemburg}} – ''LJOI 1980'' || align="center" | 1908 || align="center" | || || |- |colspan="6" style="text-align:center" bgcolor=ffebad| == M == |- | '''MAD''' || {{Flagcountry|MAD}} || align="center" | 1964 || align="center" | || MAG (1964) || |- bgcolor="#DDDDDD" | ''MAL'' || ''{{Flagcountry|MALE|1948|ime=Federacija Malaja}}'' || align="center" | ''1956'' || align="center" | ''1960'' || || ''Sada kao [[#M|MAS]] |- | '''MAR''' || {{Flagcountry|MAR}} || align="center" | 1960 || align="center" | || MRC (1964) || |- | '''MAS''' || {{Flagcountry|MALE}} || align="center" | 1964 || align="center" | || || 1956-1960 - Učestvuje kao [[#M|MAL]] |- | '''MAW''' || {{Flagcountry|MLV|1964}} <br /> {{Flagcountry|MLV}} || align="center" | 1972 <br /> 2012 || align="center" | 2008 <br /> &nbsp; || || |- | '''MDA''' || {{Flagcountry|MDA}} || align="center" | 1994 || align="center" | || MLD (1994) || 1900-1912 – Dio [[#R|RUS]] <br /> 1920-1936 – Dio [[#R|ROM]] <br /> 1952-1988 – Dio [[#U|URS]] <br /> 1992 {{0}}{{0}}{{0}}{{0}} – Dio [[#E|EUN]] |- | '''MDV''' || {{Flagcountry|MALD}} || align="center" | 1988 || align="center" | || || |- | '''MEX''' || {{Flagcountry|MEKS|1916}} <br /> {{Flagcountry|MEKS|1934}} <br /> {{Flagcountry|MEKS}} || align="center" | 1924 <br /> 1936 <br /> 1972 || align="center" | 1932 <br /> 1968 <br /> &nbsp; || || |- | '''MGL''' || {{Flagcountry|MNG|1949|ime=Narodna republika Mongolija}} <br /> {{Flagcountry|MNG}} || align="center" | 1964 <br /> 1992 || align="center" | 1988 <br /> &nbsp; || MON (1968 W) || |- | '''MHL''' || {{Flagcountry|MARŠ}} || align="center" | 2008 || align="center" | || || |- | '''MKD''' || {{Flagcountry|MAK}} || align="center" | 1996 || align="center" | || || 1920-1988 – Dio [[#Y|YUG]] <br /> 1992 {{0}}{{0}}{{0}}{{0}} – Učestvuje kao [[#I|IOP]] |- | '''MLI''' || {{Flagcountry|MALI}} || align="center" | 1964 || align="center" | || || |- | '''MLT''' || {{Flagcountry|MLT|1923|ime=Malta (britanska kolonija)}} <br /> {{Flagcountry|MLT|1943|ime=Malta (britinska kolonija)}} <br /> {{Flagcountry|MLT}} || align="center" | 1928 <br /> 1948 <br /> 1968 || align="center" | 1936 <br /> 1964 <br /> &nbsp;|| MAT (1960–1964) || |- | '''MNE''' || {{Flagcountry|CG}} || align="center" | 2008 || align="center" | || || 1920-1988 – Dio [[#Y|YUG]] <br /> 1992 {{0}}{{0}}{{0}}{{0}} – Učestvuje kao [[#I|IOP]] <br /> 1996-2002 – Dio [[#Y|YUG]] <br /> 2004-2006 – Dio [[#S|SCG]] <br /> 2008 {{0}}{{0}}{{0}}{{0}} – Učestvuje kao MNE |- | '''MON''' || {{Flagcountry|MNK}} || align="center" | 1920 || align="center" | || || |- | '''MOZ''' || {{Flagcountry|MOZ|1975|ime=Narodna republika Mozambik}} <br /> {{Flagcountry|MOZ}} || align="center" | 1980 <br /> 1984 || align="center" | 1980 <br /> &nbsp; || || |- | '''MRI''' || {{Flagcountry|MAUS}} || align="center" | 1984 || align="center" | || || |- | '''MTN''' || {{Flagcountry|MAU}} || align="center" | 1984 || align="center" | || || |- | '''MYA''' || {{Flagcountry|MIA|1974}} <br /> {{Flagcountry|MIA}} || align="center" | 1992 <br /> 2012 || align="center" | 2008 <br /> &nbsp; || || 1948-1988 – Učestvuje kao [[#B|BIR]] |- |colspan="6" style="text-align:center" bgcolor=ffebad| == N == |- | '''NAM''' || {{Flagcountry|NAM}} || align="center" | 1992 || align="center" | || || |- | '''NCA''' || [[Datoteka:Flag of Nicaragua (1896-1908).svg|23px]] [[Nikaragva]] <br /> {{Flagcountry|NIK}} || align="center" | 1968 <br /> 1972 || align="center" | 1968 <br /> &nbsp; || NCG (1964), NIC (1968) || |- | '''NED''' || {{Flagcountry|HOL}} || align="center" | 1992 || align="center" | || || 1900-1988 – Učestvuje kao [[#H|HOL]] |- | '''NEP''' || {{Flagcountry|NEP}} || align="center" | 1964 || align="center" | || || |- | '''NGR''' || {{Flagcountry|NIG|kolonijalna}} <br /> {{Flagcountry|NIG}} || align="center" | 1952 <br /> 1964 || align="center" | 1960 <br /> &nbsp; || NGA (1964) || |- | '''NIG''' || {{Flagcountry|NGR}} || align="center" | 1964 || align="center" | || NGR (1964) || |- | '''NOR''' || {{Flagcountry|NOR}} || align="center" | 1900 || align="center" | || || |- | '''NRU''' || {{Flagcountry|NAU}} || align="center" | 1996 || align="center" | || || |- | '''NZL''' || {{Flagcountry|NZL}} <br> [[Datoteka:Flag of New Zealand Olympic Committee (1979-1994).svg|23px]] [[Novi Zeland]] – ''LJOI 1980'' || align="center" | 1920 || align="center" | || NZE (1960, 1968 W) || 1908-1912 – Dio [[#A|ANZ]] |- |colspan="6" style="text-align:center" bgcolor=ffebad| == O == |- | '''OMA''' || {{Flagcountry|OMA}} || align="center" | 1984 || align="center" | || || |- |colspan="6" style="text-align:center" bgcolor=ffebad| == P == |- | '''PAK''' || {{Flagcountry|PAK}} || align="center" | 1948 || align="center" | || || |- | '''PAN''' || {{Flagcountry|PAN}} || align="center" | 1928 || align="center" | || || |- | '''PAR''' || {{Flagcountry|PAR}} || align="center" | 1964 || align="center" | || || |- | '''PER''' || {{Flagcountry|PER}} || align="center" | 1936 || align="center" | || || |- | '''PHI''' || {{Flagcountry|FIL}} || align="center" | 1924 || align="center" | || FIL (1960, 1968) || |- | '''PLE''' || {{Flagcountry|PAL}} || align="center" | 1996 || align="center" | || || |- | '''PLW''' || {{Flagcountry|PALA}} || align="center" | 2000 || align="center" | || || |- | '''PNG''' || {{Flagcountry|PNG}} || align="center" | 1976 || align="center" | || NGY (1976–1980), NGU (1984–1988) || |- | '''POL''' || {{Flagcountry|POLJ}} || align="center" | 1924 || align="center" | || || |- | '''POR''' || {{Flagcountry|POR}} <br>{{Flagcountry|MOK|ime=Portugal}} – ''LJOI 1980'' || align="center" | 1912 || align="center" | || || |- | '''PRK''' || {{Flagcountry|SJKOR|ime=DNR Koreja}} <br /> [[Datoteka:Unification flag of Korea (pre 2006).svg|23px]] – ''zajednički nastup [[#K|KOR]] i [[#P|PRK]] na LJOI 2000 i 2004'' || align="center" | 1972 || align="center" | || NKO (1964 S, 1968 W), CDN (1968) || |- | '''PUR''' || [[Datoteka:Puerto rico national sport flag.svg|23px]] {{Flagcountry|PUR|1912}} <br /> {{Flagcountry|PUR}} <br /> {{Flagcountry|MOK|ime=Portoriko}} – ''LJOI 1980'' || align="center" | 1948 <br /> 1956 <br /> &nbsp;|| align="center" | 1952 <br /> &nbsp; <br /> &nbsp;|| PRI (1960), PRO (1968) || |- |colspan="6" style="text-align:center" bgcolor=ffebad| == Q == |- | '''QAT''' || {{Flagcountry|KAT}} || align="center" | 1984 || align="center" | || || |- |colspan="6" style="text-align:center" bgcolor=ffebad| == R == |- bgcolor="#DDDDDD" | ''RHN'' || [[Datoteka:Flag of Northern Rhodesia (1939–1964).svg|23px]] ''[[Sjeverna Rodezija]]'' || align="center" | ''1964'' || align="center" | ''1964'' || || ''Sada kao [[#Z|ZAM]]'' |- bgcolor="#DDDDDD" | ''RHO'' || [[Datoteka:Flag of the Federation of Rhodesia and Nyasaland (1953–1963).svg|23px]] ''[[Federacija Rodezije i Njasalenda]]'' || align="center" | ''1928'' || align="center" | ''1960'' || || ''Die britische Kolonie wurde 1963 in Nord- und Südrhodesien aufgeteilt. Nach der Umbenennung von Nordrhodesien in Sambia wurde das Kürzel wieder für Südrhodesien verwendet. Sada kao [[#Z|ZIM]].' |- bgcolor="#DDDDDD" | ''RHS'' || [[Datoteka:Flag of Southern Rhodesia (1924–1964).svg|23px]] ''[[Južna Rodezija]]'' || align="center" | ''1964'' || align="center" | ''1964'' || || ''Nach der Umbenennung von Nordrhodesien in Sambia wurde das Kürzel [[#R|RHO]] für Südrhodesien verwendet. Sada kao [[#Z|ZIM]].'' <!--|- bgcolor="#DDDDDD" | ''ROC'' || ''{{Flagcountry|KIN|1929|ime=Republika Kina}}'' || align="center" | ''1972'' || align="center" | ''1976'' || || ''Sada kao [[#T|TPE]]''--> |- bgcolor="#DDDDDD" | ''ROC'' || [[Datoteka:Olympic flag.svg|20px|Ruski olimpijski komitet]] [[Ruski olimpijski komitet]] || align="center" | ''2022'' || align="center" | || || |- | '''ROU''' || ''{{Flagcountry|RUM|ime=Kraljevina Rumunija}}'' <br /> [[Datoteka:Flag of Romania (January-March 1948).svg|23px]] [[Rumunija|Narodna republika Rumunija]] <br /> {{Flagcountry|RUM|1948|ime=Narodna republika Rumunija}} <br /> {{Flagcountry|RUM|1952|ime=Narodna republika Rumunija}} <br /> {{Flagcountry|RUM|1965|ime=Narodna republika Rumunija}} <br /> {{Flagcountry|RUM}}|| align="center" | 1900 <br /> 1948 (W) <br /> 1948 (S) <br /> 1956 <br /> 1968 <br /> 1992 || align="center" | 1936 <br /> 1948 (W) <br /> 1952 <br /> 1964 <br /> 1988 <br /> &nbsp; || RUM (1964–1968), ROM (1972-2006) || |- | '''RSA''' || {{Flagcountry|UK|ime=Južna Afrika (britanska kolonija)}} <br /> {{Flagcountry|JAR|1912|ime=Južna Afrika (britanska kolonija)}} <br /> {{Flagcountry|JAR|1928}} <br /> [[Datoteka:Flag of South Africa (1992 Summer Olympics).svg|23px]] [[Južnoafrička Republika]] <br /> [[Datoteka:South African Olympic Flag 1994.gif|23px]] [[Južnoafrička Republika]] <br /> {{Flagcountry|JAR}} || align="center" | 1904 <br /> 1912 <br /> 1928 <br /> 1992 (S) <br /> 1994 (W) <br /> 1996 || align="center" | 1908 <br /> 1924 <br /> 1960 <br /> 1992 (S) <br /> 1994 (W)<br /> &nbsp; || SAF (1960) || |- | '''RUS''' || {{Flagcountry|RUC}}<br />{{Flagcountry|RUS}} || align="center" | 1900<br />1994 || align="center" | 1912<br />&nbsp; || || 1952-1988 – Učestvuje kao [[#U|URS]] <br /> 1992 {{0}}{{0}}{{0}}{{0}} – Dio [[#E|EUN]] |- | '''RWA''' || {{Flagcountry|RUA|1962}} <br /> {{Flagcountry|RUA}} || align="center" | 1984 <br /> 2004 || align="center" | 2000 <br /> &nbsp; || || |- |colspan="6" style="text-align:center" bgcolor=ffebad| == S == |- bgcolor="#DDDDDD" | ''SAA'' || [[Datoteka:Flag of Saar (1947–1956).svg|23px]] ''[[Protektorat Saar|Saar]]'' || align="center" | ''1952'' || align="center" | ''1952'' || || ''Nach dem [[Zweiter Weltkrieg|Zweiten Weltkrieg]] war das Saarland bis 1957 ein französisches Protektorat.'' |- | '''SAM''' || {{Flagcountry|SAM|ime=Zapadna Samoa}} <br /> {{Flagcountry|SAM}} || align="center" | 1984 <br /> 2000 || align="center" | 1996 <br /> &nbsp;|| || |- bgcolor="#DDDDDD" | '''SCG''' || {{Flagcountry|SCG}} || align="center" | 2004 || align="center" | 2006 || || 1920-1988 – Dio [[#Y|YUG]] <br /> 1992 {{0}}{{0}}{{0}}{{0}} – Učestvuje kao [[#I|IOP]] <br /> 1996-2002 – Učestvuje kao [[#Y|YUG]] <br /> 2008 {{0}}{{0}}{{0}}{{0}} – Sada kao [[#S|SRB]] i [[#M|MNE]] |- | '''SEN''' || {{Flagcountry|SEN}} || align="center" | 1964 || align="center" | || SGL (1964) || |- | '''SEY''' || {{Flagcountry|SEJ|1977}} <br /> {{Flagcountry|SEJ}} || align="center" | 1980 <br /> 1996 || align="center" | 1992 <br /> &nbsp;|| || |- bgcolor="#DDDDDD" | ''SER'' || ''{{Flagcountry|Kraljevina Srbija}}'' || align="center" | ''1912'' || align="center" | ''1912'' || || ''1920-1988 – Dio [[#Y|YUG]] <br /> 1992 {{0}}{{0}}{{0}}{{0}} – Učestvuje kao [[#I|IOP]] <br /> 1996-2002 – Učestvuje kao [[#Y|YUG]] <br /> 2008 {{0}}{{0}}{{0}}{{0}} – Sada kao [[#S|SRB]] |- | '''SIN''' || {{Flagcountry|SIN|kolonijalna|ime=Singapur (britanska kolonija)}} <br /> {{Flagcountry|SIN}} || align="center" | 1948 <br /> 1960 <br /> 1968 || align="center" | 1956 <br /> 1960 <br /> &nbsp; || || 1964 {{0}}{{0}}{{0}}{{0}} – Dio [[#M|MAS]] |- | '''SKN''' || {{Flagcountry|SKN}} || align="center" | 1996 || align="center" | || || |- | '''SLE''' || {{Flagcountry|S LEO}} || align="center" | 1968 || align="center" | || SLA (1968) || |- | '''SLO''' || {{Flagcountry|SLO}} || align="center" | 1992 || align="center" | || || 1920-1988 – Dio [[#Y|YUG]] |- | '''SMR''' || {{Flagcountry|SMR}} <br /> {{Flagcountry|MOK|ime=San Marino}} – ''LJOI 1980'' || align="center" | 1960 || align="center" | || SMA (1960–1964) || |- | '''SOL''' || {{Flagcountry|SOL}} || align="center" | 1984 || align="center" | || || |- | '''SOM''' || {{Flagcountry|SOM}} || align="center" | 1972 || align="center" | || || |- | '''SRB''' || {{Flagcountry|SRB}} || align="center" | 2008 || align="center" | || || 1912 {{0}}{{0}}{{0}}{{0}} – Učestvuje kao [[#S|SER]] <br /> 1920-1988 – Dio [[#Y|YUG]] <br /> 1992 {{0}}{{0}}{{0}}{{0}} – Učestvuje kao [[#I|IOP]] <br /> 1996-2002 – Dio [[#Y|YUG]] <br /> 2004-2006 – Dio [[#S|SCG]] |- | '''SRI''' || {{Flagcountry|ŠRI}} || align="center" | 1980 || align="center" | || || 1948-1972 - Učestvuje kao [[#C|CEY]] |- | '''STP''' || {{Flagcountry|SV TIP}} || align="center" | 1996 || align="center" | || || |- | '''SUD''' || {{Flagcountry|SUD|1956}} <br /> {{Flagcountry|SUD}} || align="center" | 1960 <br /> 1972 || align="center" | 1968 <br /> &nbsp;|| || |- | '''SUI''' || {{Flagcountry|ŠVI}} <br /> {{Flagcountry|MOK|ime=Švicarska}} – ''LJOI 1980'' || align="center" | 1900 || align="center" | || SVI (1956 W, 1960 S), SWI (1960 W, 1964 S) || |- | '''SUR''' || [[Datoteka:Flag of Dutch Guyana.svg|23px]] [[Surinam|Surinam (holandska kolonija)]] <br /> {{Flagcountry|SUR}} || align="center" | 1968 <br /> 1976 || align="center" | 1972 <br /> &nbsp; || || |- | '''SVK''' || {{Flagcountry|SLK}} || align="center" | 1994 || align="center" | || || 1920-1992 – Dio [[#T|TCH]] |- | '''SWE''' || {{Flagcountry|ŠVE|1844}} <br /> {{Flagcountry|ŠVE}} || align="center" | 1896 <br /> 1906 || align="center" | 1900 <br /> &nbsp; || SVE (1956 W, 1960 S), SUE (1968 S) || |- | '''SWZ''' || {{Flagcountry|SVA}} || align="center" | 1972 || align="center" | || || |- | '''SYR''' || {{Flagcountry|SIR|1932}} <br /> {{Flagcountry|SIR|1963}} <br /> {{Flagcountry|SIR|1972}} <br /> {{Flagcountry|SIR}} || align="center" | 1948 <br /> 1968 <br /> 1972 <br /> 1980 || align="center" | 1948 <br /> 1968 <br /> 1972 <br /> &nbsp;|| || 1960 – Teil der [[#U|UAR]] |- |colspan="6" style="text-align:center" bgcolor=ffebad| == T == |- bgcolor="#DDDDDD" | ''TAG'' || [[Datoteka:Flag of Tanganyika (1961–1964).svg|23px]] ''[[Tanganjika]]'' || align="center" | ''1964'' || align="center" | ''1964'' || || ''Sada kao [[#T|TAN]]'' |- | '''TAN''' || {{Flagcountry|TAN}} || align="center" | 1964 || align="center" | || || |- bgcolor="#DDDDDD" | '''TCH''' || {{Flagcountry|ČEH}} <br /> {{Flagcountry|ČEH|ime=Narodna republika Čehoslovačka}} <br /> {{Flagcountry|ČEH}} || align="center" | 1920 <br /> 1948 <br /> 1992 || align="center" | 1936 <br /> 1988 <br /> 1992 || CSL (1956 W), CZE (1960 W), CSV (1960 S), CZS (1964 S), CHE (1968 S) || Nachfolgemannschaften: [[#C|CZE]] und [[#S|SVK]] |- | '''TGA''' || {{Flagcountry|TON}} || align="center" | 1984 || align="center" | || TON (1984) || |- | '''THA''' || {{Flagcountry|TAJ}} || align="center" | 1952 || align="center" | || TAI (1960, 1968) || |- | '''TJK''' || {{Flagcountry|TADŽ}} || align="center" | 1994 || align="center" | || || 1900-1912 – Dio [[#R|RUS]] <br /> 1924-1988 – Dio [[#U|URS]] <br /> 1992 {{0}}{{0}}{{0}}{{0}} – Dio [[#E|EUN]] |- | '''TKM''' || {{Flagcountry|TKM|1992}} <br /> {{Flagcountry|TKM|1997}} <br />{{Flagcountry|TKM}} || align="center" | 1996 <br /> 2000 <br /> 2004 || align="center" | 1996 <br /> 2000 <br /> &nbsp; || || 1900-1912 – Dio [[#R|RUS]] <br /> 1924-1988 – Dio [[#U|URS]] <br /> 1992 {{0}}{{0}}{{0}}{{0}} – Dio [[#E|EUN]] |- | '''TLS''' || {{Flagcountry|IST}} || align="center" | 2004 || align="center" | || || 2000 {{0}}{{0}}{{0}}{{0}} – Učestvuje kao [[#I|IOA]] |- | '''TOG''' || {{Flagcountry|TOG}} || align="center" | 1972 || align="center" | || || |- | '''TPE''' || {{Flagcountry|TAJ|olimpijska|Republika Kina}} ''(Tajvan)'' || align="center" | 1984 || align="center" | || || 1932-1956 – Učestvuje kao [[#C|CHN]] <br /> 1960-1968 – Učestvuje kao [[#T|TWN]] <br /> 1972-1976 – Učestvuje kao [[#R|ROC]] |- | '''TRI''' || {{Flagcountry|TRI|civilna|ime=Trinidad i Tobago (britanska kolonija)}} <br /> {{Flagcountry|TRI}} || align="center" | 1948 <br /> 1964 || align="center" | 1956 <br /> &nbsp; || TRT (1964–1968) || 1960 {{0}}{{0}}{{0}}{{0}} – Dio [[#B|BWI]] |- | '''TUN''' || {{Flagcountry|TUN}} || align="center" | 1960 || align="center" | || || |- | '''TUR''' || {{Flagcountry|Osmanlijsko Carstvo|1844}} <br /> {{Flagcountry|TUR}} || align="center" | 1908<br /> 1924 || align="center" | 1920 <br /> &nbsp;|| || |- | '''TUV''' || {{Flagcountry|TUV}} || align="center" | 2007 || align="center" | || || |- bgcolor="#DDDDDD" | ''TWN'' || ''{{Flagcountry|TAJ|Republika Kina}}'' || align="center" | ''1960'' || align="center" | ''1968'' || RCF (1960) oder TAI (1960) || ''Sada kao [[#T|TPE]]'' |- |colspan="6" style="text-align:center" bgcolor=ffebad| == U == |- | '''UAE''' || {{Flagcountry|UAE}} || align="center" | 1984 || align="center" | || || |- bgcolor="#DDDDDD" | ''UAR'' || ''{{Flagcountry|Ujedinjena Arapska Republika}}'' || align="center" | ''1960'' || align="center" | ''1968'' || ''RAU (1960, 1968)'' || ''Sada kao [[#E|EGY]]'' |- | '''UGA''' || {{Flagcountry|UGA|kolonijalna}} <br /> {{Flagcountry|UGA}} || align="center" | 1956 <br /> 1964 || align="center" | 1960 <br /> &nbsp;|| || |- | '''UKR''' || {{Flagcountry|UKR}} || align="center" | 1994 || align="center" | || || 1900-1912 – Dio [[#R|RUS]] <br /> 1924-1988 – Dio [[#U|URS]] <br /> 1992 {{0}}{{0}}{{0}}{{0}} – Dio [[#E|EUN]] |- | '''URU''' || {{Flagcountry|URU}} || align="center" | 1924 || align="center" | || URG (1968) || |- bgcolor="#DDDDDD" | '''URS''' || {{Flagcountry|SSSR|1923}}<br />{{Flagcountry|SSSR|1955}}<br />{{Flagcountry|SSSR}} || align="center" | 1952<br />1956<br />1984 || align="center" | 1952<br />1980<br />1988 || || Države nasljedice: [[#A|ARM]], [[#A|AZE]], [[#B|BLR]], [[#E|EST]], [[#E|EUN]], [[#G|GEO]], [[#K|KAZ]], [[#K|KGZ]], [[#L|LAT]], [[#L|LTU]], [[#M|MDA]], [[#R|RUS]], [[#T|TJK]], [[#T|TKM]], [[#U|UKR]] und [[#U|UZB]] |- | '''USA''' || {{Flagcountry|SAD|1891}} <br /> {{Flagcountry|SAD|1912}} <br /> {{Flagcountry|SAD}} || align="center" | 1896 <br /> 1912 <br /> 1960 || align="center" | 1908 <br /> 1956 <br /> &nbsp; || SUA (1960 S), EUA (1968 S) || |- | '''UZB''' || {{Flagcountry|UZB}} || align="center" | 1994 || align="center" | || || 1900-1912 – Dio [[#R|RUS]] <br /> 1924-1988 – Dio [[#U|URS]] <br /> 1992 {{0}}{{0}}{{0}}{{0}} – Dio [[#E|EUN]] |- |colspan="6" style="text-align:center" bgcolor=ffebad| == V == |- | '''VAN''' || {{Flagcountry|VAN}} || align="center" | 1988 || align="center" | || || |- | '''VEN''' || {{Flagcountry|VEN}} || align="center" | 1948 || align="center" | || || |- | '''VIE''' || {{Flagcountry|VIJ|1890|ime=Država Vijetnam}} <br /> {{Flagcountry|VIJ|1890|ime=Republika Vijetnam}} <br /> {{Flagcountry|VIJ|ime=Socijalistička Republika Vijetnam}} || align="center" | 1952 <br /> 1956 <br /> 1980 || align="center" | 1952 <br /> 1972 <br /> &nbsp; || VET (1964), VNM (1968–1976) <br /> || 1952-1972 – Verwendung des Kürzels für die [[Südvietnam|Republik Vietnam]] <br /> seit 1980{{0}} – Verwendung des Kürzels für die [[Vietnam|Vietnam, Sozialistische Republik]] |- | '''VIN''' || {{Flagcountry|SV VIG}} || align="center" | 1988 || align="center" | || || |- bgcolor="#DDDDDD" | ''VOL'' || [[Datoteka:Flag of Upper Volta.svg|23px]] ''[[Gornja Volta]]'' || align="center" | ''1972'' || align="center" | ''1972'' || || ''Sada kao [[#B|BUR]]'' |- |colspan="6" style="text-align:center" bgcolor=ffebad| == X == |- bgcolor="#DDDDDD" | XXZ || {{Flagcountry|MOK|ime=Mješoviti tim}} || align="center" | 1896 || align="center" | 1904 || || 1896-1904 – '''Olympische Spiele:''' Bezeichnung für alle Teams, bei denen die Athleten aus unterschiedlichen Ländern kamen. <br /> seit 2010{{0}} – '''Olympische Jugendspiele:''' Bezeichnung für alle Teams, bei denen die Athleten aus unterschiedlichen Ländern kamen. |- |colspan="6" style="text-align:center" bgcolor=ffebad| == Y == |- bgcolor="#DDDDDD" | ''YAR'' || ''{{Flagcountry|JEM|1962|ime=Arapska Republika Jemen}}'' || align="center" | ''1984'' || align="center" | ''1988'' || || ''Nach der Vereinigung der beiden jemenitischen Staaten startete eine Mannschaft unter dem Kürzel [[#Y|YEM]].'' |- | '''YEM''' || {{Flagcountry|JEM}} || align="center" | 1992 || align="center" | || || 1988 {{0}}{{0}}{{0}}{{0}} – Učestvuje kao [[#Y|YAR]] <br /> 1988 {{0}}{{0}}{{0}}{{0}} – Učestvuje kao [[#Y|YMD]] |- bgcolor="#DDDDDD" | ''YMD'' || [[Datoteka:Flag of South Yemen.svg|23px]] ''[[Demokratska Narodna Republika Jemen|DNR Jemen]]'' || align="center" | ''1988'' || align="center" | ''1988'' || || ''Nach der Vereinigung der beiden jemenitischen Staaten startete eine Mannschaft unter dem Kürzel [[#Y|YEM]].'' |- bgcolor="#DDDDDD" | '''YUG''' || {{Flagcountry|KJUG}}<br /> {{Flagcountry|JUG|ime=SFR Jugoslavija}} <br /> {{Flagcountry|SCG|ime=SR Jugoslavija}} || align="center" | 1920 <br /> 1948 <br /> 1996 || align="center" | 1936 <br /> 1992 (W) <br /> 2002 || || <br /> 1992 (S){{0}} – Učestvuje kao [[#I|IOP]] <br /> Nachfolgemannschaft: [[#S|SCG]] |- |colspan="6" style="text-align:center" bgcolor=ffebad| == Z == |- bgcolor="#DDDDDD" | ''ZAI'' || ''{{Flagcountry|ZAI}}'' || align="center" | ''1968'' || align="center" | ''1996'' || || ''Sada kao [[#C|COD]]'' |- | '''ZAM''' || {{Flagcountry|ZAM|1964}} <br /> {{Flagcountry|ZAM}} || align="center" | 1968 <br /> 2000 || align="center" | 1996 <br /> &nbsp; || || 1928-1960 – Dio [[#R|RHO]] <br /> 1964 {{0}}{{0}}{{0}}{{0}} – Učestvuje kao [[#R|RHN]] |- | '''ZIM''' || {{Flagcountry|ZIM}} || align="center" | 1980 || align="center" | || || 1928-1960 – Dio [[#R|RHO]] <br /> 1964 {{0}}{{0}}{{0}}{{0}} – Učestvuje kao [[#R|RHS]] |} [[Kategorija:Olimpijske igre]] [[Kategorija:Sportski spiskovi|Olimpijske skraćenice država]] [[Kategorija:Međunarodni olimpijski komitet|Skraćenice]] [[Kategorija:Spiskovi skraćenica za države|MOK-ovih skraćenica za države]] 8kshp0cb4eirt55vxhveeuuopsnjfsf Versajski dvorac 0 170664 3822058 3575187 2026-04-01T14:35:19Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3822058 wikitext text/x-wiki {{Prijevod}} [[Datoteka:Versailles-Chateau-Jardins.jpg|Dvorac Versailles|desno|mini|300px]] '''Dvorac Versailles''' ({{jez-fr|Château de Versailles, Palais et parc de Versailles}}) bila je rezidencija [[spisak francuskih vladara|francuskih kraljeva]] [[Luj XIV|Luja XIV]], [[Luj XV, kralj Francuske|Luja XV]] i [[Luj XVI, kralj Francuske|Luja XVI]]. Smještena je na 11 hektara kod grada [[Versailles]]a jugozapadno od [[Pariz]]a, i okružena sa 815 hektara parkova. Ovaj dvorac-spomenik je čuven u svijetu po svojoj ljepoti, kao i po značajnim događajima koji su se tu odigrali. Kraljevi su sa svojim dvorjanima bili stanovnici dvorca od [[1682]]. do [[1789]], sa izuzetkom nekoliko godina u periodu regentstva [[Filip Orléanski|Filipa, vojvode Orlenskog]] (1715-23). Versailles je postao simbol vrhunca francuske monarhije. Dvorac Versailles je nastao kao lovački dvorac [[Luj XIII, kralj Francuske|Luja XIII]], koji su od [[1661]]. značajno dogradile arhitekte Luja XIV: [[Louis Le Vau]], [[François Debret]], [[Jules Hardouin-Mansart]] i [[Robert de Cotte]]. Unutrašnju dekoraciju je dizajnirao [[Charles Le Brun]], a parkove [[André Le Nôtre]]. Tako je nastao po mnogima najljepši od svih dvoraca Evrope. Unutar zidina Versaillesa živelo je oko 6.000 ljudi, a dvorac ukrašavaju mnogobrojne fontane i predivno zelenilo. U dvorcu se nalazi i znameniti stoni [[astronomski časovnik|astronomski sat]].<ref>{{Cite web |url=http://www.chateauversailles.fr/en/un_chef_d_oeuvre_32.php |title=Chateau de Versailles: a glimpse of some masterpieces |access-date=10. 8. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090413143650/http://www.chateauversailles.fr/en/un_chef_d_oeuvre_32.php |archive-date=13. 4. 2009 |url-status=dead }}</ref> Važna dvorana je [[Galerija ogledala]] u kojoj je [[1919]]. godine potpisan [[Versajski ugovor]] i tako okončan [[Prvi svjetski rat]]. Versailles prestaje biti kraljevska rezidencija 1789. godine nakon [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]]. === Dvorac i park Versaillesa u brojkama === Površina dvorca je 67.121 m<sup>2</sup>, od kojih je oko 50.000 otvoreno za javnost. U njemu se nalazi 700 soba, 2.512 prozora, 352 dimnjaka (u 18. vijeku 1252), 67 stepeništa i 483 ogledala. Tu su i oko 6000 umjetničkih slika, 2.100 skulptura i 5.000 komada namještaja i drugih umjetničkih predmeta.<ref name="Chiffres">{{Cite web |url=http://www.chateauversailles.fr/fr/331_Quelques_chiffres.php |title=Arhivirana kopija |access-date=10. 8. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090413015103/http://www.chateauversailles.fr/fr/331_Quelques_chiffres.php |archive-date=13. 4. 2009 |url-status=dead }}</ref> Park dvorca Versaillesa prostire se na 815 hektara (8.000 prije revolucije), od čega su 93 hektara vrtovi. Park sadrži 200.000 stabala drveća i 50-ak većih fontana<ref name="Chiffres"/>. On obuhvata više objekata i lokacija kao što su: [[Veliki Trijanon|veliki]] i [[Mali Trijanon]], Kraljičino selo, Veliki i Mali kanal, Menažerija, Oranžerija i Švicarsko jezero. == Zgrada dvorca == === Prvi lovački dvorac === Ime Versaillesa sobom nosi svoj nekadašnji korijen (fr:''versare'' - ''kopati'') i odnosi se na malo selo i njegove njive koja su se ovde nalazile.<ref>Jean M. Pérouse de Montclos, Robert Polidori: ''Versailles'' Könemann, Köln 1996, S. 22</ref> U selu Versaillesu nalazile su se ruševine starog zamka i mlin koji je [[Luj XIII, kralj Francuske|Luj XIII]] koristio kao sklonište kada bi išao u lov. Godine 1623. kralj je na mestu mlina podigao malu lovačku kuću u kojoj je 1624. prvi put prenoćio.<ref>Jean M. Pérouse de Montclos, Robert Polidori: ''Versailles'' S. 8</ref> [[François de Bassompierre]] je opisao ovu kuću kao {{Citat|...ubogi zamak, kome ni siromašni plemić ne bi zavidio...<ref>Simone Hoog / Daniel Meyer ''Versailles - Der große Kunstführer'', Edition Art Lys, 1995, S. 9</ref>}} Kada je kralj ukrupnio svoj posed u Versaillesu, njegov arhitekta [[Philibert Le Roy]] je između 1631. i 1634. proširio zdanje u trokrilni lovački dvorac. Stari zamak je kasnije uklonjen. [[Datoteka:Versailles Palace.jpg|mini|Strana ''Corps de Logis''- okrenuta prema gradu sa Mermernim dvorištem, ostatkom starog lovačkog dvorca Luja XIII]] Dvorac je bio okružen opkopom, sagrađen od cigle i kamena pješčara. Bio je ukrašen u stilu ranog francuskog [[barok]]a. Ova građevina se još uvek može identifikovati kao zgrada koja okružuje „Mermerno dvorište“, najmanje od tri reprezentativna dvorišta dvorca Versailles. Poslije smrti kralja Luja XIII, dvorac je naslijedio njegov nasljednik, [[Luj XIV]]. Mladi kralj je tu često odsjedao poslije preuzimanja vlasti 1661. Odlučujući impuls za izgradnju novog dvorca u Versailles u dao je ministar finansija [[Nicolas Fouquet]]. On je sebi sagradio spektakularan [[Dvorac de Vaux-le-Vicomte]], koji je ostavio trajan uticaj na dvorski barok u Francuskoj, ali i razljutio kralja. Luj XIV je naslutio da Fouquet gradi grandiozan dvorac novcem iz državne kase, pa ga je smjenio i bacio u zatvor. Dvorac de Vaux-le-Vicomte, arhitekte [[Louis Le Vau|Louisa Le Vaua]], arhitekte parkova [[André Le Nôtre]]a i dekoratera [[Charles Le Brun]]a, demonstrirao je umjetničku integraciju [[Arhitektura|arhitekture]] i [[Hortikultura|hortikulture]] koja je bila u skladu sa kraljevom namjerom da sebi sagradi modernu [[Rezidencija|rezidenciju]]. Luj je razgovarao sa Fouquetovim arhitektima i povjerio im dogradnju malog dvorca svoga oca. Od 6. maja 1682, kralj je demonstrativno prebacio svoju vladu u ovaj dvor. [[Datoteka:Zuidgevel Corps de logis rond 1675 Anonieme schilder.jpg|mini|desno|Baštenska fasada -''Corps de Logis''-. Umjesto Galerije ogledala, tu je terasa, dok prozori još nisu zasvođeni lukovima. Slika potiče iz 1675.]] === Radovi na pretvaranju dvorca u rezidenciju === Kralj se usprotivio savjetu svojih arhitekata da izgrade sasvim nov dvorac, tako da je lovački dvorac tokom vremena adaptiran i uklapan u novo zdanje.<ref name="autogenerated1">Jean M. Pérouse de Montclos, Robert Polidori: ''Versailles'' S. 88 ff.</ref> Prvo su popunjeni opkopi i građevina Luja XIII u obliku slova ''U'' (''Corps de Logis'') je u periodu od 1668. do 1671. dobila tzv. „kaput“. Građevina je umjesto kasnije izgrađene Galerije ogledala imala veliku terasu nad baštenskom stranom galerije u prizemlju. U južnom krilu starog dvorca napravljena je kraljičina dvorana, a u sjevernom kraljeva. Od 1678. do 1684, [[Jules Hardouin-Mansart]] je nadgradio terasu i susedne salone Galerijom ogledala i stvorio salone rata i mira. Tako je zatvorena glavna fasada (''Corps des Logis''). Originalno ravni svodovi prozora su prerađeni u lučne, koji odgovaraju obliku ogledala u galeriji. Istovremeno sa proširenjem (''Corps de Logis''), počeo je rad na izgradnji sjevernog i južnog krila dvorca. Oba krila se sastoje od dvije duge paralelne zgrade, jedna na strani prema bašti, a druga prema gradu. Ovo su pravougaone, međusobno povezane zgrade sa nekoliko dvorišta. Izgradnja južnog krila je trajala do 1684, dok je kasnije započeto sjeverno građeno do 1689. Radovi na gradskoj strani sjevernog krila nisu okončani zbog troškova [[Rat Velike alijanse|Rata za palatinsko nasleđe]] i dovršeni su u 19. vijeku. Da bi se izgradilo sjeverno krilo, srušena je pećina [[Tetis]], statuama ukrašena kuća sa statuama i fontanama iz 1664. Statue su prenijete u park dvorca [[mali Trijanon]]. Na mestu pećine Tetis nalazi se dvorska kapela podignuta 1710, do koje se može doći iz sjevernog krila. Posle preseljenja dvorjana u Versailles 1682, radilo je 22.000 ljudi na izgradnji novog dvorca<ref>Bernd-Rüdiger Schwesig ''Ludwig XIV.'', Rowohlt Verlag, 2005, S. 76</ref>, a po podacima savremenika broj radnika je 1685. dostigao 36.000.<ref>Vgl. Philippe de Courcillon, Marquis de Dangeau: ''Journal d'un courtisan à la cour du Roi Soleil"</ref> Krajem 18. vijeka završena je izgradnja Versaillesa u njegovim današnjim dimenzijama. Fasada orijentisana prema vrtovima je duga 670 metara. [[Datoteka:Versailles Plan.PNG|mini|lijevo|Različite faze izgradnje sa planom šire okoline]] Građevine su grupisane oko niza dvorišta u centru, zajedno čine veliki deo grada, i orijentisane su tako da vode ka srcu dvorca. Veliko „Ministarsko dvorište“ se nadovezuje na „Kraljevsko dvorište“ i na kraju na manje „Mermerno dvorište“ ispred prvobitnog lovačkog dvorca. Glavna zgrada starog dvorca je služila kao rezidencija kralja i njegove porodice, dok su prostrana krila i ostale zgrade služile za dvorjane. Baštenska fasada dvorca je dekorisana u stilu francuskog [[Klasicistički barok|klasicističkog baroka]]. U arhitekturi dominiraju horizontale, i samo stubovi i ukrasne skulpture razbijaju strogost fasade od pješčara. Završna [[balustrada]] na drugom spratu je ukrašena kamenim vazama i predstavama trofeja. Fasada okrenuta prema gradu je rađena u starijem prilagođenom stilu mermernog dvorišta. Izgrađena je od cigle sa istaknutim elementima od pješčara. [[Louis de Rouvroy, duc de Saint-Simon|Louis de Rouvroy]] je opisao kontrast arhitektonskih stilova Versaja kao {{Citat|''divan i ružan, pa zašiven''.<ref>[http://www.chateauversailles.fr / fr/110_La_construction_du_Chateau.php www.chateauversailles.fr] istorija dvorca</ref>}} U vrijeme [[Luj XIV, kralj Francuske|Luja XV]] stvorena je nova dekoracija gradske strane dvorca u stilu [[Klasicizam|klasicizma]]. Stare fasade je trebalo ukrasiti obrađenim kamenom tako da podsjećaju na fasade prema vrtu. Planirana je i [[kupola]] iznad glavne zgrade.<ref>Jean M. Pérouse de Montclos, Robert Polidori: ''Versailles'' S. 84, 85.</ref> Iz finansijskih razloga, od 1771. renoviran je samo propali deo fasade koji se od tada zove „Gabrijelovo krilo“. Paviljon nasuprot njemu, takozvano „Dufurovo krilo“, prilagođeno je u 19. vijeku zbog simetrije (radovi su trajali pola vijeka). Danas su na fasadama vidljivi mnogi arhitektonski stilovi. Postojali su oko 1780. planovi da se cjelokupna zgrada preuredi u stilu [[Francuska revolucija|revolucionarne]] arhitekture. Ovaj nerealizovani projekat je zamislio [[Étienne-Louis Boullée]].<ref>Rolf Tomann (Hrsg.) ''Klassizismus und Romantik'', Könemann 2000, S. 84 f.</ref> [[Datoteka:Hallofmirrors.jpg|mini|Galerija ogledala, pogled na lučno zasvođene prozore prema vrtu]] [[Datoteka:Versailles, chambre du roi.jpg|mini|upright|Kraljeva postelja u glavnoj spavaćoj sobi]] === Unutrašnja dekoracija === Državne dvorane dizajnirane u doba Luja XIV služile su za glorifikaciju kralja Sunca. Dekoracija u [[štuko]] tehnici kao i teme slika su veličale političke i ekonomske uspjehe kralja i njegovih prethodnika. Upadljivo je korištenje motiva iz [[Grčka mitologija|grčke mitologije]] koji se alegorijski prenose na kralja i njegova djela. Luj je uvek predstavljan i odjevan kao bog [[Apolon]]. Kao i drevni bog svjetlosti i Sunca, Luj nosi [[aura|auru]] mistične božanske prirode, koja se ne suprostavlja crkvi, jer je Luj ujedno apsolutni kralj katoličke Francuske. Poređenje sa Apolonom doprinosi njegovoj reputaciji kralja Sunca. ==== Galerija ogledala i kraljeva spavaća soba ==== U centru dvorca, na prvom spratu i cijelom njegovom dužinom prostire se 75 metara duga i 10 metara široka „Galerija ogledala“ (također poznata kao „Galerija Luja XIV") koja povezuje salone rata i mira. Saloni su nekad bili hodnici ka apartmanima kraljevskog para, gde je salon rata bio namenjen kralju, a salon mira kraljici. Galerija ogledala povezuje apartmane kraljevskog para. Galerija ukrašena sa 30 slika na tavanici uokvirenih štuko ukrasima koje glorifikuju kralja, 357 ogledala, i mramornim [[pilaster]]ima ostavlja izuzetan utisak na posjetioca. Sedamnaest velikih ogledala odgovara istom broju lučno zasvođenih prozora na baštenskoj fasadi. Ogledala reflektuju sliku parka i svetlost Sunca po danu, dok noću reflektuju svetlost svijeća. Galerija ogledala je korištena i za proslave, ali joj je osnovna funkcija bila funkcija dvorske [[Promenada|promenade]], gdje su se dvorjani okupljali u nadi da će sresti kralja. Pošto nije bilo dozvoljeno direktno se obraćati kralju, nadali su se da im se on obratiti ili da će ih povezati neki uticajni posrednik. Veličina dvorane je bila namjerno odabrana tako da se na distanci može mimoići sa neželjenim sagovornikom.<ref>Hermann Boekhoff (Hrsg.) ''Paläste, Schlösser, Residenzen - Zentren europäischer Geschichte'', Karl Müller Verlag Erlangen, 1993. S. 95 f.</ref> U sredini galerije nalazi se prolaz ka centralnoj spavaćoj sobi. Nekada je tu bio salon koji je povezivao sobe kralja i kraljice. Poslije smrti [[Marija Terezija Španska|Marije Tereze]] soba je izgubila ovu funkciju, pa je korištena kao soba za oblačenje, a od 1701. kao pompezna spavaća soba Luja XIV. To je bilo mjesto gde su se odvijale čuvene ceremonije kraljevog buđenja i počinka, koji je tu u centru svog dvorca i svoje države simbolizovao dnevni ciklus Sunca i svoje kraljevine. U ovoj sobi je i umro 1. septembra 1715.<ref>Daniel Meyer ''Versailles - Wegweiser'' Edition Art Lys, 1995, S. 45</ref> [[Datoteka:Versailles Chapel - July 2006 edit.jpg|mini|desno|upright|Dvorska kapela]] ==== Dvorska kapela ==== Pre nego što je dvorska kapela sagrađena u sjevernom delu palate, njena izgradnja je planirana na više lokacija. [[Jules Hardouin-Mansart]] je prvobitno projektovao kapelu sa kupolom u središnjem delu sjevernog krila, ali su ovi planovi napušteni.<ref>Jean M. Pérouse de Montclos, Robert Polidori: ''Versailles''. S. 101</ref> Današnja kapela ima dva sprata i visoka je 25 metara. Gornji sprat je bio namjenjen kraljevskoj porodici, dok bi na nižoj etaži bili dvorjani. Po svojoj formi kapela integriše srednjevekovnu gotiku sa baroknom crkvenom arhitekturom. Tri [[Freska|freske]] različitih slikara prikazuju Boga oca, sina i Svetog duha. Crkvene orgulje još uvek nose orignalnu pozlatu. U ovoj kapeli je održano vjenčanje kralja [[Luj XVI, kralj Francuske|Luja XVI]] i [[Marija Antoaneta|Marije Antoanete]]. ==== Opera ==== Velika operska dvorana služila je još za [[banket]]e, zabave sa pjevanjem, i za izvođenje pozorišnih komada. Teatar od drveta za 712 gledalaca, sa jako dobrom [[Akustika|akustikom]], izgradio je u severnom krilu 1769—70. [[Ange-Jacques Gabriel]]. Bina je visoka i duboka 21 metar, pri čemu joj je širina 7 metara. Kraljevska loža je u donjem nivou i nema balkon. Ovo rješenje je trebalo da omogući kralju Luju XV da neopaženo dolazi i odlazi. To je odraz veće želje za intimom koju su iskazivali naslednici kralja Sunca. [[Datoteka:Versailles Queen's Chamber.jpg|mini|desno|Kraljičina spavaća soba - u restauriranom stanju, onakvom kakvom ga je ostavila [[Marija Antoaneta]]]] ==== Ostale prostorije ==== Ostale značajne sale dvorca Versailles su: „Salon volovskih očiju“ (''Salon Oeil de boeuf''), nazvana po dva velika okrugla prozora), „Herkulov salon“ i kraljičina spavaća soba. Velike reprezentativne dvorane u teškom stilu [[Luj XIV (stil)|Luja XIV]] praktično nisu mjenjane od svog nastanka, izuzev namještaja. Luj XV i njegova porodica su više cjenili svoju privatnost, što se vidi po intimnijim apartmanima u stilu [[Luj XV (stil)|Luja XV]]. Posljednje promjene u unutrašnjem uređenju dvorca desile su se za vrijeme Luja XVI i Marije Antoanete (stil [[Luj XVI (stil)|Luja XVI]]). Sa odlaskom kraljevske porodice iz dvorca oktobra 1789. završila se epoha Versailles kao omiljene kraljevske rezidencije. Tokom vekova unutrašnjost dvorca je stalno mijenjana i dopunjavana. Nisu samo sale i saloni mijenjali dekoraciju u skladu sa vladajućom modom (zidne obloge u mnogim sobama su bile pokretne, pa bi se u ljeto i zimu za dekoraciju koristili različiti materijali i motivi), već bi bili mijenjani i čitavi apartmani, sve sa promjenom vrata i novim rasporedom. Tako je spavaća soba Luja XVI isprva bila nasuprot kraljičinoj, pa je poslije njene smrti 1683. premeštena južnije, dok nije postavljena iza Galerije ogledala i prema istoku odakle se ujutru pojavljuje sunce. Nekada čuveno „Stepenište ambasadora“ zamjenjeno je sobama za kćeri Luja XV, a postavljanjem muzeja u 19. veku uklonjeno je više plemićkih stanova u južnom krilu. Versailles je imao stotine soba i dvorana u kojima su se smjenjivale sale za reprezentaciju sa stambenim apartmanima, od koji se mali broj sačuvao do danas. Godine 1789. dvorac je imao 288 stanova, 1.252 grijanih soba i 600 soba bez kamina. Kraljevska porodica je na raspolaganju imala svoje 152 sobe.<ref>Jean M. Pérouse de Montclos, Robert Polidori: ''Versailles'' S. 68.</ref> I pored raskoši, Versailles nije bio komforno mjesto za život. Život na dvoru lišavao je kraljevsku porodicu i dvorjane sve privatnosti. Sobe organizovane u nizu i sa visokim tavanicama bile su poznate po promaji i lošem grijanju (u jakoj zimi 1709. flaše sa likerom su pucale od hladnoće).<ref>Dirk Van der Cruysee ''Madame sein ist ein ellendes Handwerck. Lieselotte von der Pfalz - eine deutsche Prinzessin am Hof des Sonnenkönigs'', Piper 1995. S. 496</ref> Nije bilo, kao ni u ostatku Evrope, ni tekuće vode ni stalnih toaleta. Ljudi su u nuždi koristili posebno adaptirane stolice i noćne posude i nisu se pri tome sklanjali od drugih. Luj XVI je imao na raspolaganju prvi toalet u Francuskoj sa ispiranjem kao i više prostorija za kupanje u prizemlju. Posjedovao je i veliku mermernu kadu koja nije sačuvana do danas. [[Datoteka:Chateau-de-versailles-Rotonde.jpg|mini|Latonina fontana. [[Leto (mitologija)|Latona]], mitska majka Apolona, dovodi se u simboličku vezu sa [[Ana Kastiljska|Anom Kastiljskom]], majkom Luja XIV]] [[Datoteka:Plan de Versailles - Gesamtplan von Delagrife 1746.jpg|mini|Plan dvorca i parkova iz 1746. Dvorac je zdesna, a iznad krstastog kanala nalazi se Trijanon]] == Spoljašnjost == === Parkovi === Dvorski park je uređen u tri navrata: 1662–1667, 1668–1677 i 1678–1689. Uređenje parkova započeo je [[Jacques Boyceau de La Barauderie]], dok ih je [[André Le Nôtre]] proširio i učinio jednim od najznačajnijih parkova Evrope. Park je zadržao svoju nepromijenjenu baroknu strukturu do Francuske revolucije. U 18. vijeku bilo je širom Evrope popularno uređenje dvorskih parkova u [[Engleski parkovi|engleskom stilu]]. Ta moda je malo utjecala na parkove Versaillesa. Kao i dvorac, i parkovi su služili glorifikaciji kralja Sunca. Vrtovi su prepuni otvorenih ili sakrivenih aluzija posvećenih kralju. Fontane i skulpture prikazuju teme iz mitologije koje se simbolično odnose na Lujevu vladavinu. Parkovi se terasasto penju prema dvorcu što također sugerira kraljev položaj. Zvjezdasta raskršća postavljena su svuda po parku, ali glavne staze vode ka dominantnoj osi koja se prostire od velikog kanala do dvorca i dalje prema gradu. To je simbol puteva koji svi vode do kralja. Blizu glavne zgrade dvorca nalaze se dva vještačka jezera ukrašena skulpturama koje simboliziraju rijeke Francuske. Od sjevernog i južnog krila dvorca nižu se dekorativne skulpture i vaze. U udaljenoj zoni parka ponavljaju se sale dvorca, ovaj put realizirane na otvorenom. Saloni su simulirani između drveća i živica, ukrašeni skulpturama, fontanama i oblikovanim baštenskim biljkama. Jedna od najpoznatijih atrakcija je [[Jules Hardouin-Mansart|Mansartova]] kružna [[kolonada]] fontana. Sam Luj XIV napisao je prvi vodič po svome parku u kojem je predložio najljepši put obilaska parkova: {{citat|Popet ćemo se do Apolonove fontane i tu ćemo zastati da se divimo skulpturama i vazama Kraljevske aleje, Latoninoj fontani i dvorcu. Odavde se vidi veliki kanal. Ko želi da u istom danu posjeti menažeriju i Trijanon, treba njih prvo posjetiti, a tek onda ostale fontane.<ref>Simone Hoog / Daniel Meyer ''Versailles - Der große Kunstführer'' S. 126</ref>}} {{Preuređivanje}} [[Datoteka:Louis14-I.jpg|mini|lijevo|upright|Luj XIV u vrtu Versajskog dvorca, pogled na Apolonovu fontanu sa velikog kanala]] Na kraju "zelenog tepiha", koji povezuje dvorski vrt sa ostalim parkovima, nalazi se "Apolonova fontana" iz koje se bog Sunca simbolički uzdiže u pravcu kralja. Iza ovog vještačkog jezera počinje veliki kanal u obliku krsta. Kanal dijeli dvorski park, a imao je i funkciju da odvodnjava močvarno zemljište. Tokom gradnje kanala umrlo je na desetine hiljada radnika, što zbog nezgoda, što zbog [[Malarija|malarije]]. U vrijeme kralja Sunca po kanalu su plovile [[Gondola|gondole]] ka malom naselju pod imenom "Mala Venecija". Tu je bila usidrena jedna kopija bojnog broda. Na južnom kraju kanala nalazila se velika [[menažerija]]. Luj XIV ovdje je držao [[Afrički slon|afričkog slona]] (1668–1681) koga je dobio kao diplomatski poklon od Portugalaca. Za dostavu vode u parkove razvijen je sistem [[Akvadukt|akvadukata]] i vodovoda. U blizini mjesta [[Marly-le-Roi]] hiljade radnika je pokretalo [[Mašina iz Marlyja|mašinu iz Marlyja]]. To je bilo veliko pumpno postrojenje koje je pumpalo vodu u parkove dvorca Versailles. Sistem cijevi bio je dugačak više od 160 kilometara. Uprkos ovom divovskom i sofisticiranom sistemu, pumpane količine vode nisu dozvoljavale da sve fontane rade istovremeno. Kada bi kralj Luj XIV išao u šetnju, u rad bi se puštale one fontane pored kojih bi u tom času prolazio. Poslije njegove vladavine fontane su radile samo dva sata dnevno.<ref>Jean M. Pérouse de Montclos, Robert Polidori: ''Versailles'' S. 32, 33</ref> Dvorski park je imao više od 1400 fontana i više od 75.000 orezivanih stabala drveća ili ukrasnih žbunova.<ref>Bernd-Rüdiger Schwesig ''Ludwig XIV.'', S. 77</ref> Za vrijeme Luja XIV preduzeto je pošumljavanje dijelova parka. Zbog toga je drveće uklonjeno iz nekih delova parka i presađeno drugdje. Sličan poduhvat je ostvaren 1990ih. ==== Nekadašnji lavirint ==== Lavirint iz Versaillesa bio je park trapeznog oblika, površine nešto veće od jednog hektara, koji se nalazio u "malom parku". Bio je bogato ukrašen kao dio dvorske palate. Prvi planovi za lavirint su načinjeni 1661, dok je izgradnja počela 1664. U periodu 1672–1681. park je ukrašen s 39 fontana. Sve one su bile oslikane prizorima iz iz [[Ezop]]ovih ([[Jean de La Fontaine|La Fontaineovih]]) basni. Svaka fontana je imala i ispisan [[aforizam]] [[Isaac de Benserade|Isaaca de Benseradea]] koji se odnosio na odgovarajuću basnu. Ovo nije bio uobičajeni [[lavirint]] u koje je potrebno pronaći izlaz ili cilj, već je organiziran tako da se pored svake fontane prođe tačno jednom. Održavanje lavirinta bilo je skupo, pa je kasnije ostavljen propadanju. Konačno je uklonjen 1774. i pretvoren u park pod imenom "kraljičin vrt". [[Datoteka:ChateauVersailles.JPG|mini|Oranžerija ispred južnog krila dvorca]] === Oranžerija === Ispred južnog krila dvorca [[Jules Hardouin-Mansart|Mansart]] je sagradio [[Oranžerija|oranžeriju]] koja je zamijenila jednu manju građevinu Le Voa. Masivna građevina je uklopljena u padinu. Lijevo i desno od nje su stepeništa sa 100 stepenica. Centralna galerija je duga 155 metara. Oranžerija je sa svojim ogromnim lučno zasvođenim prozorima izgrađena od kamena i izvaredan je primjer francuskog kamenorezačkog zanata. Ispred zgrade je prostor koji bi se ljeti ukrasio stotinama malih stabala naranče. Zimi bi se ova stabla čuvala u stakleniku. Na obje strane bašte bila je vodena površina pod nazivom "Švicarsko jezero". === Povrtnjak === Istočno od Švicarskog jezera nalazio se "kraljev povrtnjak" izgrađen 1678. Ovu baštu, pored koje turisti obično samo prođu, dizajnirao je [[Jean-Baptiste de La Quintinie]]. Pored svoje upotrebne vrijednosti povrtnjak je umjetnički ukrašen u stilu francuskih renesansnih vrtova. Ovdje se i danas gaje: jagode, smokve, grožđe i drugo voće i povrće. Godišnje povrtnjak proizvede do 80 tona voća i povrća.<ref>{{cite web|url=http://www.wdr.de/tv/service/kostprobe/inhalt/20050627/b_2.phtml |title=WDR Servicezeit vom 27. Juni 2005 |publisher=Wdr.de |date= |access-date=7. 10. 2011}}</ref> [[Datoteka:Grand Trianon7.JPG|mini|Baštenska fasada velikog Trijanona]] [[Datoteka:Châteautrianon.jpg|mini|Mali Trijanon]] === Manji dvorci u okviru Versaillesa === U parku dvorca Versailles nalazi se više manjih dvoraca: ''[[veliki Trijanon]]'', ''[[mali Trijanon]]'' i ''kraljičino selo''. Prostrani veliki Trijanon (''Grand Trianon'') potječe iz vremena [[Luj XIV|Luja XIV]]. Bio je privatna rezidencija kralja i njegove porodice, ali je tokom vremena otvoren i za ostale dvorjane. Susedni mali Tijanon (''Petit Trianon'') sagradio je [[Luj XV]] za svoju ljubavnicu [[Madame Pompadour|Madame de Pompadour]]. Ona je umrla prije nego što je mali [[Klasicizam u arhitekturi|klasicistički]] dvorac sasvim završen. Kasnije je [[Luj XVI]] poklonio Mali Trijanon [[Marija Antoaneta|Mariji Antoaneti]]. Dvorac je tada izvanredno ukrašen, park je preuređen, a u njemu je postavljen mali teatar. Kraljica je u blizini napravila lažno selo prateći modu svoga vremena. To je "kraljičino selo". Sve ove građevine bile su udaljene do pola sata hoda od glavnog dvorca i nudile su mogućnost odmora za kraljevsku porodicu. Versailles je zapravo bio povezan u malu mrežu kraljevskih rezidencija. U istom mjestu nalazio se [[dvorac Klanji]], a na samo pola sata jahanja nalazio se [[dvorac Marly]] koji je sa svojim baštama i fontanama bio jedan od najčuvenijih dvoraca za odmor u 17. vijeku. Istom krugu su pripadali dvorci [[Dvorac Saint-Germain na Leju|Saint-Germain na Leju]] i [[Dvorac Saint-Cloud|Saint-Cloud]]. == Troškovi == Iako su se troškovi izgradnje i održavanja namirivali iz budžeta, novca je za Versailles uvijek nedostajalo. Mnogi planovi, kao što je uređenje fasade prema gradu, nikada nisu mogli biti realizirani zbog nedostatka sredstava. Nekada se dešavalo da apsolutističkim kraljevima zatreba novca, pa je tako Luj XIV 1689. prodao ili pretopio srebrni namještaj iz Galerije ogledala da bi finansirao [[Rat Velike alijanse|Rat za palatinsko naslijeđe]].<ref>Daniel Meyer ''Versailles - Wegweiser'' S. 28</ref> Vojska je u periodima mira radila na izgradnji dvorca. Ministar finansija [[Jean-Baptiste Colbert]] bio je štedljiv i sve predmete namijenjene Versaillesu (ogledala, goblene, tkanine) dobavljao je iz same Francuske. Čak je i kralj Sunce govorio: {{citat|Najdraže mi je ono što lijepo izgleda i malo košta<ref>Bernd-Rüdiger Schwesig ''Ludwig XIV.''S. 76</ref>.}} Ono što za većinu posmatrača izgleda kao vrhunac luksuza, u biti je izgrađeno krajnje površno i jeftino; dimnjaci često ne vuku dim, a prozori se ne zatvaraju sasvim. Otuda je život u dvorcu zimi bio veoma nekomforan. Između 1661. i 1663. na troškove izgradnje je potrošeno više od 1.500.000 [[Livra|livri]]. Prvobitni dvorac Luja XIII koštao je ukupno 300.000 livri, od čega je 213.000 potrošeno na dvorac, a 82.000 na vrtove. U periodu 1664–1688. godišnje je trošeno oko milion livri na gradnju dvorca. Francuski državni budžet 80-ih godina 17. vijeka iznosio je 110 miliona livri, od čega je Luj, poslije [[Francusko-holandski rat|Francusko-holandskog rata]], izdvajao 15 miliona za gradnju Versaillesa.<ref name="autogenerated2">Jean M. Pérouse de Montclos, Robert Polidori: ''Versailles'' S. 60, 61</ref> Do Lujeve smrti za Versailles (dvorac, parkove, održavanje) potrošeno je 300 miliona livri.<ref name="autogenerated3">Hermann Boekhoff (Hrsg.) ''Paläste, Schlösser, Residenzen - Zentren europäischer Geschichte'' S. 92 f.</ref> Za namještaj je utrošeno 50 do 60 miliona i dva miliona za izgradnju kanala. Za poređenje, odšteta porodici za smrt radnika poginulog nesrećnim slučajem pri izgradnji Versaillesa iznosila je 40 do 100 livri.<ref name="autogenerated2"/> Procjenjuje se da je na izgradnju i održavanje Versaillesa u doba do Francuske revolucije potrošen ekvivalent od današnjih 2 milijarde [[Američki dolar|američkih dolara]]. Troškovi restauracije i održavanja poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] nesumnjivo su premašili ovu svotu. Restauracija Galerije ogledala, završena 2006, koštala je 12 miliona [[evro|evra]]. Francuska vlada je 1999. za projekte restauracije u narednih 7 godina izdvojila 135 miliona evra. == Historijski značaj == === Dvorac u doba Lujeva === ==== Rezidencija kralja Sunca i njegovih nasljednika ==== [[Datoteka:Schloss-Versailles.jpg|mini|Dvorac krajem vladavine Luja XIV, Pogled na ''Corps de Logis''. Autor: Pierre-Denis Martin]] Francuska je u 17. vijeku bila najmoćnija evropska država koja je pod vlašću kralja Sunca postala kulturni, privredni i politički centar kontinenta. Dvorac u Versaillesu bio je slika francuskih dostignuća i simbol njene veličine i snage. Red u uređenju parkova odražavao je red koji je Luj doneo svojoj državi. Kralj je volio mali lovački dvorac svoga oca. Tu je mogao sagraditi reprezentativnu novu palatu, koja bi u uskom Parizu bila nezamisliva. Njegova odluka da dvor 1682. preseli iz [[Louvre]]a i [[Palata Tuileries|palate Tuileries]] u Versailles obilježila je naredne decenije francuske historije. Ovde je zasnovao stil vladavine kasnije poznat kao [[apsolutizam]]. Luj XIV je ovim potezom želio spriječiti pobune poput [[Pobuna frondi|pobune frondi]] i da strogo kontrolira plemstvo koje ima pristup do njega. Spriječio je aristokratiju da se bavi svojim nekadašnjim poslom regionalnih administratora i zamijenio ih birokratama. Samo je dvor dodjeljivao položaje, titule i nadležnosti, a oni koji bi bili daleko od kralja, rizikovali bi da izgube privilegije i prava. Time je smanjena opasnost od sklapanja zavjera daleko od dvora, kakva je postojala u vrijeme [[Luj XIII|njegovog oca]]. Aristokratija je politički oslabljena i ujedno umirena skupim poklonima i raskošnim proslavama. Da bi bili u skladu s najnovijom modom, učestvujući na proslavama i lovovima, plemići su pristajali da primaju [[Apanaža|apanažu]] od kralja. Dobiti stan u Versaillesu bila je posebna privilegija uz koju je išla iluzija da se učestvuje u upravljanju iz centra moći. Nekad moćna francuska aristokratija dobrovoljno se odricala zamaka u provinciji da bi vrijeme provodili u blizini kralja. Tako se dešavalo da bi neki plemići nasljeđivali titule vojvodstava koje nikada ne bi lično posjetili. Ako bi kralj za nekog uzgred spomenuo da bi "mogao provesti neko vrijeme u provinciji", to bi značio njegov siguran pad na društvenoj ljestvici. Zato se aristokratija jako trudila da se dopadne kralju. U dvorcu su stalno stanovale hiljade ljudi.<ref name="autogenerated1"/> Ovo je bio pravi grad pod jednim krovom, sa stanovima, prostorom za rad i zabavu. U hodnicima i dvoranama su radili trgovci.<ref>Vincent Cronin ''Ludwig XVI. und Marie Antoinette'', List Verlag, 2005. S. 17</ref> Među hiljadama aristokrata stanovnika Versaillesa mnogi su bili siromašni. Oni bi stanovali u tavanskim prostorijama. [[Victor Hugo]] je kasnije opisao zgradu dvorca kao "dvorsku kasarnu".<ref name="autogenerated3"/> [[Datoteka:Représentation d'Alceste de Lully-Quinault, Versailles, fête de 1674, Le Pautre - Gallica.jpg|mini|Izvođenje pozorišne predstave ''Alsest'' od [[Molière]]a u Mermernom dvorištu. Slika [[Jean Le Pautre|Jeana Le Pautrea]] iz 1676.]] Francusko društvo bilo je veoma opterećeno transformacijom zemljoposjedničkog u dvorsko plemstvo. Plemstvo se oslobodilo starih upravljačkih obaveza i počelo život u dekadentnoj dokolici. [[Treći stalež]] je za to vrijeme preuzeo teret poreza i morao da vrijedno radi da bi se približio standardu života povlaštene aristokratije. Ovo stanje je stotinjak godina kasnije bilo jedan od uzroka [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]]. Pod nasljednicima kralja Sunca Versailles izgubio je nekadašnji centralni značaj, pa se otmjeno društvo ponovo počelo okupljati po provincijskim dvorcima ili pariskom salonima. Versailles je i dalje služio kao rezidencija kraljeva [[Luj XV|Luja XV]] i [[Luj XVI|Luja XVI]]. Iako su korišteni i drugi dvorci u okolini Pariza, Versailles je uvek bio sjedište vlade i centar francuskog dvora. Samo je poslije smrti Luja XIV 1715, u doba regentstva [[Filip II, vojvoda Orleanski|Filipa II]] u ime dječaka Luja XV, kraljevska porodica napustila Versailles i boravila u [[Dvorac Saint-Cloud|dvorcu Saint-Cloud]].<ref>Hermann Boekhoff (Hrsg.) ''Paläste, Schlösser, Residenzen - Zentren europäischer Geschichte'' S. 100 f.</ref> ==== Dvorac i javnost ==== Palata nije bila rezervisana samo za plemstvo; ući je mogao svako ko je posjedovao šešir i mač. Običan narod je imao pristup dvoranama Versaja. Kraljevska porodica je tako i obedovala u prisustvu javnosti. Poznato je da je Marija Antoaneta rodila svoje prvo dete u sobi prepunoj posmatrača. Pristup dvorcu nije značio i mogućnost kontakta sa dvorjanima. Kontakt sa službenicima i dvorjanima je bio moguć samo poštovanjem ustaljenih dvorskih pravila i posrednika. ==== Dvorski protokol ==== I prethodnici kralja Sunca su imali razvijen sistem pravila u glorifikovanju francusih vladara. Ipak, [[ceremonijal]] koji je razvijen u doba Luja XIV ih je sve nadmašio. [[Etikecija]] je diktirala svaki postupak, od velikih proslava i prijema, do običnih ručkova. Pravila su postojala i za slučaj bolesti i smrti. Tako se Luj XV 1774. razboleo od [[boginje|velikih boginja]] u Trijanonu, pa su ga brzo preneli u Versaj, gde je umro pod budnim okom celog dvora. Kralj je u ovom sistemu bio centar gotovo božanskog obožavanja. Kraljeva svrha je bila da služi Francuskoj. Biti kralju od pomoći kada bi on ujutru ustajao, dodati mu vodu ili košulju, značilo je vrhovnu počast. Pravo da se bude u prisustvu kralja, pravo da se u njegovom prisustvu govori, čak i pravo da se uće u njegove odaje kroz određena vrata, bilo je odraz nečije moći i reputacije. Luj XIV je napisao u svojim memoarima: {{citat|Uopšte je jedno od najznačajnijih dostignuća Naše moći da je jedna stvar koja po sebi nema vrednosti, dobila neprocenjivu vrednost<ref>Jean M. Pérouse de Montclos, Robert Polidori: ''Versailles'' Könemann, Köln 1996, S. 64</ref>}} Etikecija se nije odnosila samo na odnos prema kralju, već je važila i za vojvode, prinčeve, svakog dvorjanina. Protokol je određivao međusobne odnose i svakome dodeljivao mesto u dvorskom društvenom sistemu. Primer za strog dvorski ceremonijal je sledeća anegdota, koju je prenela jedna od dvorskih dama Marije Antoanete (madam Kampan). [[Datoteka:Marie Antoinette and her Children by Élisabeth Vigée-Lebrun.jpg|mini|upright|Marija Antoaneta sa decom u spavaćoj sobi, slika [[Elizabet Vige-Lebren|madam Lebren]]]] {{citat|Kraljičin ceremonijal je odgovarao kraljevom ceremonijalu. Dvorska dama je imala pravo da kraljici pri oblačenju pruži košulju. Druga dama joj je pružala potsuknju i odeću. Ako bi tu bila princeza iz kraljevske porodice, onda bi na nju prešlo pravo da kraljici doda košulju. Tako je jednom kraljica bila pored svojih dama potpuno razodjevena. Njena sobarica je dodala košulju njenoj dvorskoj dami u trenutku kad je u sobu ušla vojvotkinja od Orleana. Dvorska dama je vratila košulju sobarici koja je namjeravala da košulju da vojvotkinji, kad je u sobu ušla još više rangirana grofica od Provanse. Sad je košulja vraćena sobarici, pa je tek iz ruku grofice stigla najzad do kraljice. Sve ovo vrijeme ona je bila gola, onakva kakvu ju je Bog stvorio, morala je stajati i posmatrati kako se dame njenom košuljom nadmeću u davanju komplimenta<ref>Norbert Elias: ''Die höfische Gesellschaft'', Suhrkamp 2002, S. 148 f.</ref>}} ==== Proslave u Versaju ==== Da bi se zabavili besposleni dvorjani, u Versaju su organizovani balovi, proslave, i turniri. Lično je kralj bio organizator redovnih zabavnih večeri u svojim apartmanima.<ref>Jean M. Pérouse de Montclos, Robert Polidori: ''Versailles'' S. 71 ff.</ref> Pored stalnih banketa, maskenbala i izvođenja opera, povremeno su organizovane višednevne proslave koje su svojom blistavošću i brojem zvanica služile da uveličaju kraljevu slavu. Posebno su dvije proslave proširile reputaciju Versaja: od 7. do 14. maja 1664. održana je velika proslava „Zadovoljstva Čarobnog ostrva“ u proširenom parku, gde je kralj Luj XIV ugostio 600 zvanica.<ref>Bernd-Rüdiger Schwesig ''Ludwig XIV.'', S. 44</ref> [[Lajtmotiv]] proslave, priča o [[Alsina|Alsini]] i Čarobnom ostrvu, bila je omiljena tema u doba baroka. To je bila proslava za koju je [[Žan-Batist Lili]] komponovao nove opere, a [[Molijer]] napisao pozorišne komade. Zbog ogromnog novca uloženog u slavlje ovaj događaj je privukao pažnju i zavist drugih evropskih dvorova. Godine 1668. priređena je proslava „Veliko kraljevo zadovoljstvo“ povodom sklapanja [[Mir iz Ahena (1668)|mira iz Ahena]]. Ova proslava nije organizovana samo zbog kraljeve pobede, već i kao poklon njegovoj ljubavnici [[Markiza Montespan|madam Montespan]]. U okviru proslave izveden je [[balet]] sa više od 1.200 glumaca, igrača i statista. Muziku je napisao dvorski kompozitor Lili, a [[libreto]] dvorski pisac Molijer. Druge značajne proslave odigrale su se u Versaju 23. februara 1745. i 9. februara 1747, kao i kad se venčao [[dofen]] i kasniji kralj Luj XVI maja 1770. [[Datoteka:Louis14-G.jpg|mini|Luj XIV prima papskog ambasadora 1664.]] ==== Znameniti događaji ==== U dvorcu Versaillesodigralo se više bitnih historijskih događaja. Tu su obitavali ambasadori iz više evropskih zemalja, delegacije iz [[Sijam]]a, [[Iran|Persije]], kao i Indijanci iz [[Nova Francuska|francuskih kolonija u Americi]]. Najznačajniji politički događaj bilo je sklapanje [[Versajski sporazum|Versajskog mirovnog ugovora]] 1919. Godine [[1757]]. [[Rober Fransoa Damjen|Damjen]] je ovde pokušao atentat na Luja XV (i zbog toga bio raščerečen), [[1763]]. gostovao je mladi [[Volfgang Amadeus Mocart|Mocart]]. Dana 19. septembra [[1783]]. [[braća Mongolfje]] su poslali na let balonom jednu ovcu, jednog petla i jednu patku pred kraljem, kraljicom i više hiljada posmatrača. === Tokom revolucije === [[Francuska skupština staleža]] se 5. maja 1789. sastala se u ''Grande Salle des Menus Plaisirs''. Time je započela ustavotvorna faza [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]]. Kralj, koji je po ustavu sazivao i raspuštao skupštinu staleža, iz političkih razloga je zatvorio skupštinsku dvoranu. Poslanici [[Treći stalež|trećeg staleža]] su se okupili u zatvorenom teniskom igralištu Versaja. Tu su 20. juna položili [[Teniska zakletva|tenisku zakletvu]]: „''... da se nikada ne raziđemo, dok država ne bude imala Ustav...''“. Luj XVI i Marija Antoaneta su živeli u dvorcu do 5. oktobra 1789. Tog dana su žene iz [[Marš na Versaj|marša na Versaj]] naterale kralja, porodicu i dvorjane da napuste dvorac i presele se u Pariz u [[Palata Tiljerije|palatu Tiljerije]]. Revolucionari su opljačkali dvorac koji je potom ostavljen prazan. [[Datoteka:Versailles - Gabriel Thouin.jpg|mini|lijevo|upright|Pejzažni vrt dvorca Versailles- neostvareni plan Gabrijela Tuina]] === Poslije revolucije === Posle revolucije 1789. dvorac je otvaran samo izuzetno. U doba vladavine kralja [[Luj-Filip I|Luj-Filipa]] sobe dvorca su preuređene u nacionalni muzej ukrašen bistama, portretima i drugim značajnim umetničkim delima. Tada su načinjene velike promene na severnom i južnom krilu, stvoren je muzej u nekadašnjim apartmanima, a središnje dvorište južnog krila je natkriveno i pretvoreno u kongresnu dvoranu. Arhitekt parkova [[Gabrijel Tuin]] je 1820. u svom delu ''Plans raisonnés de toutes le espèces de jardins'' dao predlog delimičnog preuređenja dvorskog parka kojim bi se on uklopio u još veću celinu. Ovaj projekat nije realizovan. === Proglašenje Nemačkog carstva === [[Datoteka:1871 Proclamation of the German Empire.jpg|mini|Proglašenje Namačkog carstva u Galeriji ogledala dvorca u Versaju]] Dvorac Versaillesje imao veliki značaj u istoriji francusko-nemačkih odnosa. Od 5. oktobra 1870. do 13. marta 1871. dvorac Versaillesje bio komandno mesto nemačke armije. Poslije pobede nad Francuskom u [[Francusko-pruski rat|Nemačko-francuskom ratu]] iz 1870/1871, 18. januara 1871. u Galeriji ogledala dvorca Versaj, kralj [[Vilhelm I|Vilhelm I od Pruske]] je krunisan za [[kajzer]]a (cara) Vilhelma I. Ovo mesto je odabrano jer mnoge zidne slike iz doba Luja XIV ilustruju njegove pohode na nemačke zemlje. Time je Viljem simbolično označio ponovno ujedinjenje Nemačke. Pobijeđeni Francuzi vidjeli su u ovom činu samo ponižavanje svoje nekadašnje kraljevine. Francuska nacionalna skupština se 10. marta vratila u Versaillesiz Bordoa. U Pariz je premeštena 1879. Francuzi su organizovali potpisivanje [[Versajski sporazum|Versajskog mira]] u ovom dvorcu kao revanš za proglašenje nemačkog carstva. === Uloga dvorca u modernoj Francuskoj === Od vremena [[Treća francuska republika|treće republike]] sastajala se Francuska skupština u Versaju u posebno izgrađenoj dvorani u južnom krilu. Ovde su poslanici i senatori birali [[Spisak predsjednika Francuske|Predsjednika republike]] od 1879. do 1953. I danas se u dvorcu Versaillesokupljaju poslanici kod donošenja veoma važnih odluka ili promjene ustava. Bretonski separatisti su 26. juna 1978. izazvali podmetnutu eksploziju u dvorcu Versaj, koji je za njih predstavljao simbol francuskog centralizma. Dvorac i park Versaja su stavljeni na UNESKO listu [[Svjetska baština|Svjetske baštine]] 1979. Versajski dvorac sa svojim parkovima, muzejima i sporednim dvorcima je otvoren za javnost i predstavlja najposećeniji dvorac Francuske. Za održavanje dvorca brine se ekipa od 800 ljudi.<ref>{{Cite web |url=http://www.chateauversailles.fr/en/332_Living_and_Working_at_the_Chateau.php |title=Internet prezentacija dvorca, pregled zaposlenog osoblja |access-date=10. 8. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071026031004/http://www.chateauversailles.fr/en/332_Living_and_Working_at_the_Chateau.php |archive-date=26. 10. 2007 |url-status=dead }}</ref> Poseta dvorcu i muzejima se naplaćuje. Godišnje dvorac poseti oko tri miliona ljudi.<ref>{{cite web|author=23.12.2003, 00:00 Uhr 23.12.2003, 00:00 Uhr Henning Lohse |url=http://www.abendblatt.de/daten/2003/12/23/244615.html |title=Hamburger Abendblatt 23. децембар 2003 |publisher=Abendblatt.de |date=23. 12. 2003 |access-date=7. 10. 2011}}</ref> Oko 70% posetilaca su stranci. == Versailles kao uzor == Mnogi dvorci i rezidencije u 17. i 18. veku su građeni po uzoru na Versaj. Među njima su: * [[Dvorac Blenhajm]] - Engleska * [[Peterhof]] - Rusija * [[Palata u Kazerti]] - Italija * [[Palata Šenbrun|Dvorac Šenbrun]] - Austrija * [[Vircburški dvorac|Rezidencija u Vircburgu]] - Njemačka * [[Dvorac Ludvigzburg]] - Njemačka * [[Dvorac Herenkimze]] - Njemačka (Bavarska) * [[Drotingholm]] - Švedska * [[Esterhaza]] - Mađarska == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Palace of Versailles}} * [http://www.chateauversailles.fr/ Dvorac Versailles- internet prezentacija] * [http://www.focus.de/reisen/urlaubstipps/versailles_aid_64214.html Slike poslije renoviranja]{{Mrtav link}} * [http://www.potager-du-roi.fr/ Kraljev povrtnjak] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120120161348/http://www.potager-du-roi.fr/ |date=20. 1. 2012 }} * [http://versailles1687.free.fr Versaillesgodine 1687.] * [http://www.insecula.com/musee/M0037.html Dvorac Versailles- ilustrovani vodič] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090316035401/http://www.insecula.com/musee/M0037.html |date=16. 3. 2009 }} * [http://digi.azz.cz/bookinfo.php?BookID=19&lng=2 Opis i crteži Versajskog dvorca, nepoznat autor iz 1685.] == Reference == {{reflist|2}} [[Kategorija:Dvorci u Francuskoj]] [[Kategorija:Svjetska baština u Francuskoj]] [[Kategorija:Versailles]] 0wt8uoslb834c87knwufce1kgmowmx8 Klif 0 172840 3822079 3334500 2026-04-01T15:20:07Z Palapa 383 3822079 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Pasjača Popovići 01.JPG|mini|297x297px|[[Konavle (Hrvatska)|Konavoski]] klifovi iznad plaže Pasjača u [[Popovići (Konavle)|Popovićima, Konavle]]]] '''Klifovi'''<ref>{{Cite web|url=https://www.sciencedirect.com/topics/agricultural-and-biological-sciences/cliffs|title=Cliffs - an overview {{!}} ScienceDirect Topics|website=www.sciencedirect.com|access-date=2026-04-01}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.trtomsgeoinsights.com/post/cliffed-coastlines-form-stability-and-the-geology-behind-the-world-s-most-dramatic-edges|title=Cliffed Coastlines: Form, Stability and the Geology Behind the World’s Most Dramatic Edges|last=McAndrew|first=Tom|date=2025-11-28|website=TrTom's Geo Insights|language=en|access-date=2026-04-01}}</ref> su poglavito strme obale nastale djelovanjem [[Abrazija|abrazije]]. Klifovi mogu biti i [[Tektonski postanak|tektonskog postanka]]. Procesi [[Abrazija|abrazije]] se ponavljanju, i klif postupno uzmiče, usporedno s tim razrušena stjenovita građa se taloži, stvarajući strmu vanjsku obalu. U geografiji i geologiji, '''litica''' ili '''stijena''' je područje [[Stijena|stijene]] koje ima opći ugao definisan vertikalom, ili gotovo vertikalan. Litice nastaju procesima [[Trošenje tokom vremena|trošenja]] i [[Erozija|erozije]], pod utjecajem [[Gravitacija|gravitacije]] . Litice su uobičajene na obalama, u planinskim područjima, [[Strmine|strminama]] i uz rijeke. Litice su obično sastavljene od stijena koje su otporne na trošenje i eroziju. [[Sedimentne stijene]] koje najvjerovatnije formiraju litice uključuju [[pješčar]], [[krečnjak]], [[Kreda|kredu]] i [[dolomit]]. [[Magmatske stijene]] poput [[Granit|granita]] i [[Bazalt|bazalta]] također često formiraju litice. [[Datoteka:White_Cliffs_of_Dover_02.JPG|mini|216x216piksel|[[Bijele litice Dovera]]]] == Vanjski linkovi == * https://web.archive.org/web/20060521223224/http://www.guinnessworldrecords.com/content_pages/record.asp?recordid=54819 * https://web.archive.org/web/20051127032740/http://www.guinnessworldrecords.com/content_pages/record.asp?recordid=47602 * http://books.google.co.uk/books?id=Yuc2Aro6ukkC&pg=PA177&lpg=PA176 * http://www.planetfear.co.uk/articles/Greenland_New_Route_on_Thumbnail_926.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120326194407/http://www.planetfear.co.uk/articles/Greenland_New_Route_on_Thumbnail_926.html |date=26. 3. 2012 }} * https://web.archive.org/web/20120928053846/http://www.ts2.pl/en/News/1/56 * http://www.bigwall.dk/galleri/klatring/tasermiu/pages-uk/uk05keti.htm * https://web.archive.org/web/20081217084704/http://www.americanalpineclub.org/AAJO/pdfs/1986/175_canada_greenland_aaj1986.pdf * http://www.eoearth.org/article/Abiotic_factor?topic=49461 {{WProjekti |commons = Cliff |commons = Klif |commonscat = Cliffs |commonscathr = Klifovi |wikizvor = |wikizvor_autor = |wječnik = |wikiknjige = |wikicitat = }} {{u začetku}} {{Forme Zemljine površine}} {{Commonscat|Cliffs}} [[Kategorija:Geomorfologija]] [[Kategorija:Fluvijalni oblici reljefa]] f0ty3wfwl384uvx9j3xa8zxpw6el9oj Utočište Yarra Bend 0 173353 3822093 3617169 2026-04-01T15:57:16Z Palapa 383 3822093 wikitext text/x-wiki {{Infokutija bolnica | naziv = Utočište Yarra Bend | slika = KEWdraw.jpg | slika_veličina = 225 | alt = | opis = Kolibe Kew u 1880-im. Zgrada utočišta Yarra Bend je prikazano u prvom planu. | koordinate = {{coord|37.79082|S|145.010637|E|display=inline, title}} | lokacija = [[Yarra Bend]], [[Fairfield (Victoria)|Fairfield]] | savezna_država = [[Victoria (Australija)|Viktorija]] | država = [[Australija]] | vrsta = Specijalizovana | specijalnost = Psihijatrija | kreveti = 1043<ref>Parks Victoria [http://www.parkweb.vic.gov.au/resources/mresources/yarrabend_history.pdf A Brief History of Yarra Bend Park] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080721213036/http://www.parkweb.vic.gov.au/resources/mresources/yarrabend_history.pdf |date=21. 7. 2008 }} Accessed 26/9/08</ref> | otvorena = 1848.<ref>{{cite news |url=http://nla.gov.au/nla.news-article4774475 |title=TO BUILDERS AND OTHERS.:YARRA BEND ASYLUM. |newspaper=[[The Argus (Melbourne)]] |volume=II |issue=242 |location=Victoria, Australia |date=17. 12. 1849 |access-date=22. 4. 2017 |page=4 |via=National Library of Australia}}</ref> | zatvorena = 1925. }} '''Utočište Yarra Bend''' (Yarra Bend Asylum)<ref>{{Cite news|title=Beneath netball courts in Melbourne's inner suburbs lies one of Victoria's most significant archaeological sites|url=https://www.abc.net.au/news/2024-05-20/yarra-bend-asylum-history/103854898|newspaper=ABC News|date=2024-05-19|access-date=2024-05-26|language=en-AU}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://libraries.darebin.vic.gov.au/darebinheritage/buildings/hospitals/yarrabendlunaticasylum|title=Yarra Bend Lunatic Asylum {{!}} Darebin Libraries|website=library|language=en|access-date=2024-05-26}}</ref> je bilo prva permentna institucija osnovana u Viktoriji koja je bila posvećena tretmanu mentalno bolesnih. Otvoreno je 1848. kao odjeljenje utočišta u Tarban Creek-u u [[Novi Južni Wales|Novom južnom Velsu]]. Nije se zvanično zvao Utočište Yarra Bend do jula 1851. kad se distrikt Port Phillip odvojio od kolonije Novi južni Vels. Prije osnivanja Yarra Bend-a ludi pacijenti su držani u zatvorima distrikta. Yarra Bend je proglašen utočištem po odredbama Statuta o ludilu iz 1867. (br. 309) koji je objavljen u službenom glasniku u oktobru 1867. Od osnivanja do 1905. institucija u Yarra Bend-u je bila poznata kao utočište. Naziv ističe njegovu funkciju kao mjesta za zadržavanje radije nego bolnice koja pruža tretman mentalno bolesnim koji mogu biti liječeni. Zakon o ludilu iz 1903. (br. 1873) promijenio je naziv svim „utočištima“ u „bolnice za umobolne“. Ovaj zakon je stupio na snagu u martu 1905. Bez obzira na promjene u oznaci funkcija i struktura agencije su bili nepromijenjeni. Naziv se mijenjao reflektujući promjenljivi stav društva prema mentalnim bolestima i pristup vlasti Viktorije tretmanu mentalno ometenih osoba. Utočište / bolnica za umobolne itd. je bila bilo koja javna zgrada koju proglasi guverner (Governor-in-Council) i koja bude objavljena u službenom glasniku kao mjesto za prijem ludaka. Utočište je također moglo pružiti odjeljenja za privremeni prijem pacijenata kao i za pacijente kojima je trebalo duže liječenje. Pacijenti nisu mogli biti zadržani u utočištu bez naloga kojim se traži njihov prijem. Do 1867. naloge je potpisivao guverner. Poslije je generalni sekretar (Chief Secretary) bio nadležan za ovu funkciju. Po odredbama Zakona o ludilu iz 1914. (br. 2539) pacijenati su mogli biti primljeni u bolnicu za umobolne na dobrovoljnoj osnovi to jest na pacijentov zahtjev na specificirani period. Utočište Yarra Bend je smješteno blizu spajanja Merri Creek-a i rijeke Yarra blizu bivše lokacije ženskog zatvora Fairlea. ==Propadanje i zatvaranje== Vlasti [[Victoria (Australija)|Viktorije]] su prvobitno namjeravale zatvoriti Yarra Bend kad utočišta [[Utočište za ludake Kew|Kew]], [[Mentalna bolnica Aradale|Ararat]] i [[Utočište za ludake Beechworth|Beechworth]] budu osnovana. Ali, zlatna groznica je izazvala naglo povećanje broja stanovnika u koloniji povećavajući opterećenje novih utočišta. Praktikovano je smještanje „alkoholičara“, „idiota“ i „imbecila“ sa „ludacima“ u utočištima za ludake do 1880-ih. Prenatrpanost i primitivni životni uslovi su bili problemi Yarra Bend-a duže vrijeme. Prenatrpanost se smanjila do neke granice kad su otvorena nova utočišta u [[Psihijatrijska bolnica Royal Park|Royal Park-u]] i [[Utočište Mont Park|Mont Park-u]] u metropolitanskoj oblasti i [[Utočište za ludake Sunbury|Sunbury-ja]] van metropolitanske oblasti. Premijer Viktorije sir Thomas Bent odlučio je 1905. da više neće biti novca za Yarra Bend i zgrade su pale u stanje da im je potrebna popravka. Bez obzira na ovo, utočište je nastavilo da radi dok novi prijemi nisu prekinuti 1924. i institucija konačno zatvorena 1925. Svi preostali pacijenti su prebačeni u utočište Mont Park. ===Rušenje i kasnije korištenje=== 1926. je većina drvenih zgrada bila porušena. Ostali su samo ha-ha zidovi, ulazna kapija i zgrada ambulante. Zatvaranje utočišta je oslobodilo mnogo zemlje za javnu upotrebu. Zgrada ambulante je postala dio Klinike za venerične bolesti Fairhaven. Poslije zatvaranja Fairhaven-a zidovi i ambulanta su pripojeni Ženskom zatvoru Fairlea. Zatvor je teško oštećen požarom 1982. i rezultat požara su porušene građevine utočišta. Jedina preostala vidljiva građevina je jedan od stubova kapije iz 1860. koji je premješten na suprotnu stranu puta Yarra Bend, mada neki temelji od bazalta i cigle još postoje pod zemljom. ===Groblje=== Pacijenti koji su umrli u utočištu Yarra Bend su obično sahranjivani u neobilježene, zajedničke grobnice unutar zemljišta utočišta. Porodice koje su željele da njihovi bližnji budu sahranjeni u pojedinačni grob morali su platiti taksu. Tačna lokacija i broj sahranjivanja koja su obavljena je nepoznat mada se pretpostavlja da je 1200 bivših pacijenata sahranjeno u do 400 grobnica. Zahvaljujući Parkovima Viktorije (Parks Victoria), groblje je smješteno duž obala Yarra-e na mjestu dananšnjeg igrališta za golf. == Također pogledajte == * [[Utočište za ludake Kew]] * [[Kolibe Kew]] == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Psihijatrijske bolnice u Australiji]] [[Kategorija:Zatvorene psihijatrijske bolnice u Australiji]] tmssnpseht6jhd187a1j7abdg8suuub Vojska Austrije 0 176380 3822198 3817461 2026-04-01T22:29:39Z Ziv 117934 ([[c:GR|GR]]) [[c:COM:FR|File renamed]]: [[File:Ostwm OR8 Feldanzug AT.gif]] → [[File:OStWm OR8 Feldanzug AT.gif]] [[c:COM:FR#FR3|Criterion 3]] (obvious error) · falsche Abkürzung 3822198 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} [[Datoteka:Roundel of Austria.svg|Grb vojske Austrije|mini|desno]] '''Austrijska vojska''' ({{jez-de|Österreichisches Bundesheer}}) je regularna [[vojska]] [[Austrija|Austrije]], koja po članu&nbsp;79 Par.&nbsp;1 [[Austrijski Ustav|Ustava]] ima zadatak vojne odbrane zemlje. Vojsku čini oko 35.000 regularnih vojnika i oko 30.000 milicionera uključenih u rezervnu [[Austrijska vojna milicija|miliciju]]. Opremljena je sa oko 9000 vozila i 150 aviona i helikoptera. Kao kopnena zemlja bez izlaza na more, Austrijska vojska u svom sastavu nema Vojnu mornaricu. Zapovjednik Austrijske vojske je de facto [[predsjednik Austrije]], dok stvarnu (de iure) komandu ima [[Ministar odbrane i sporta Austrije|Ministar odbrane]]. Trenutni Ministar odbrane je [[Norbert Darabos]], a zapovjednik [[Generalštab austrijske vojske|Generalštaba]] je [[general]] [[Edmund Entacher]]. ==Historija== ===1920-38.=== {{Proširiti sekciju}} ===1945-55.=== Nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], [[Austrija]] je bila okupira od strane saveznika ([[SAD]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], [[Francuska]] i [[SSSR]]) i podijeljena na četiri okupacione zone, te nije imala svoju vojsku. 27. aprila 1945. godine [[Vlada Austrije]], sa kancelarom [[Karl Renner]]om, osniva Ured za vojna pitanja, pod vodstvom socijaldemokratskog sekretara [[Franz Winterer|Franza Winterera]]. Ured je za zadatak imao obaveze demobilzacije vojnika, bivšeg njemačkog [[Wehrmacht]]a, koji su se nalazili na području Austrije, ali također ostvarivanje preduslova za stvaranje Vojske Austrije. Slijedećih mjeseci je ured koji je imao sjedište na bečkom trgu [[Schwarzenbergplatz]] proširen, a Winterer je 19. septembra 1945. godine unaprijeđen u [[general-majora]]. Nakon novembarskih prvih [[Skupštinski izbori u Austriji 1945.|skupštinskih izbora]], 30. novembra Saveznici raspuštaju Ured za vojna pitanja, a 20. decembra Winterer se povlači iz službe, ali sve do 1949. godine ostaje kao predstavnik u [[Skupština Austrije|Skupštini Austrije]]. Sve poslove Ureda, kao i brigu o ratnim zarobljenicima preuzima [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Austrije]]. ===1955-68.=== {{Proširiti sekciju}} ===1968-89.=== {{Proširiti sekciju}} ===Od 1990.=== {{Proširiti sekciju}} ===Inozemne akcije=== {{Proširiti sekciju}} ==Zadaci i strategija== Glavni zadaci Austrijske vojske danas su: * da zaštiti Ustavom uspostavljene institucije i stanovništvu obezbjedi slobodu i demokraciju; * da održava red, mir i sigurnost u zemlji; * da pruži pomoć u slučaju prirodnih katastrofa i nesreća izuzetne veličine; ==Vojna organizacija== {{Proširiti sekciju}} ==Austrijska vojska od 2010.== {{Proširiti sekciju}} ==Sistem== {{Proširiti sekciju}} ==Činovi== === Oficiri === {| style="border:1px solid #8888aa; background-color:#f7f8ff; padding:5px; font-size:95%; margin: 0px 12px 12px 0px;" |- align=center |- bgcolor="#CCCCCC" |- align=center | Oznake ||[[Datoteka:Fhr OF1c Feldanzug AT.gif|100px]] ||[[Datoteka:Lt OF1c Feldanzug AT.gif|100px]] ||[[Datoteka:Olt OF1a Feldanzug AT.gif|100px]] ||[[Datoteka:Hptm OF2 Feldanzug AT.gif|100px]] ||[[Datoteka:Mjr OF3 Feldanzug AT.gif|100px]] ||[[Datoteka:Obstlt OF4 Feldanzug AT.gif|100px]] ||[[Datoteka:Obst OF5 Feldanzug AT.gif|100px]] ||[[Datoteka:Bgdr OF6 Feldanzug AT.png|100px]] ||[[Datoteka:Genmjr OF7 Feldanzug AT.gif|100px]] ||[[Datoteka:Genlt OF8 Feldanzug AT.gif|100px]] ||[[Datoteka:Gen OF9 Feldanzug AT.gif|100px]] |- align=center ||Rang ||[[Oficijalni kadet]] ||[[Potporučnik]] ||[[Poručnik]] ||[[Kapetan]] ||[[Major]] ||[[Potpukovnik]] ||[[Pukovnik]] ||[[Brigadni general]] ||[[General bojnik]] ||[[General-pukovnik]] ||[[General-pukovnik]] |- align=center |} === Podoficiri === {| style="border:1px solid #8888aa; background-color:#f7f8ff; padding:5px; font-size:95%; margin: 0px 12px 12px 0px;" |- align=center |- bgcolor="#CCCCCC" |- align=center | Oznake ||[[Datoteka:Wm OR5 Feldanzug AT.gif|100px]] ||[[Datoteka:Owm OF6 Feldanzug AT.gif|100px]] ||[[Datoteka:Stwm OR7 Feldanzug AT.gif|100px]] ||[[Datoteka:OStWm OR8 Feldanzug AT.gif|100px]] ||[[Datoteka:Ostv OR9b Feldanzug AT.gif|100px]] ||[[Datoteka:Vzlt OR9a Feldanzug AT.gif|100px]] |- align=center ||Rang ||[[Narednik]] ||[[Vodnik]] ||[[Vodnik III klase]] ||[[Vodnik klase II]] ||[[Vodnik I klase]] |- align=center |} ==Podaci== {{Proširiti sekciju}} ==Oprema== {{Proširiti sekciju}} == Također pogledajte == * [[Referendum o ukidanju služenja vojnog roka u Austriji 2013.]] ==Literatura== {{Proširiti sekciju}} == Reference == {{reference}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|Military of Austria}} {{Austrija po temama}} [[Kategorija:Austrija]] [[Kategorija:Vojska po državama|Austrija]] 4iih2gvmsn8f0hwy5ld7x1f0eqol8y2 3822199 3822198 2026-04-01T22:30:29Z Ziv 117934 ([[c:GR|GR]]) [[c:COM:FR|File renamed]]: [[File:Owm OF6 Feldanzug AT.gif]] → [[File:OWm OF6 Feldanzug AT.gif]] [[c:COM:FR#FR3|Criterion 3]] (obvious error) · falsche Abkürzung 3822199 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} [[Datoteka:Roundel of Austria.svg|Grb vojske Austrije|mini|desno]] '''Austrijska vojska''' ({{jez-de|Österreichisches Bundesheer}}) je regularna [[vojska]] [[Austrija|Austrije]], koja po članu&nbsp;79 Par.&nbsp;1 [[Austrijski Ustav|Ustava]] ima zadatak vojne odbrane zemlje. Vojsku čini oko 35.000 regularnih vojnika i oko 30.000 milicionera uključenih u rezervnu [[Austrijska vojna milicija|miliciju]]. Opremljena je sa oko 9000 vozila i 150 aviona i helikoptera. Kao kopnena zemlja bez izlaza na more, Austrijska vojska u svom sastavu nema Vojnu mornaricu. Zapovjednik Austrijske vojske je de facto [[predsjednik Austrije]], dok stvarnu (de iure) komandu ima [[Ministar odbrane i sporta Austrije|Ministar odbrane]]. Trenutni Ministar odbrane je [[Norbert Darabos]], a zapovjednik [[Generalštab austrijske vojske|Generalštaba]] je [[general]] [[Edmund Entacher]]. ==Historija== ===1920-38.=== {{Proširiti sekciju}} ===1945-55.=== Nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], [[Austrija]] je bila okupira od strane saveznika ([[SAD]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], [[Francuska]] i [[SSSR]]) i podijeljena na četiri okupacione zone, te nije imala svoju vojsku. 27. aprila 1945. godine [[Vlada Austrije]], sa kancelarom [[Karl Renner]]om, osniva Ured za vojna pitanja, pod vodstvom socijaldemokratskog sekretara [[Franz Winterer|Franza Winterera]]. Ured je za zadatak imao obaveze demobilzacije vojnika, bivšeg njemačkog [[Wehrmacht]]a, koji su se nalazili na području Austrije, ali također ostvarivanje preduslova za stvaranje Vojske Austrije. Slijedećih mjeseci je ured koji je imao sjedište na bečkom trgu [[Schwarzenbergplatz]] proširen, a Winterer je 19. septembra 1945. godine unaprijeđen u [[general-majora]]. Nakon novembarskih prvih [[Skupštinski izbori u Austriji 1945.|skupštinskih izbora]], 30. novembra Saveznici raspuštaju Ured za vojna pitanja, a 20. decembra Winterer se povlači iz službe, ali sve do 1949. godine ostaje kao predstavnik u [[Skupština Austrije|Skupštini Austrije]]. Sve poslove Ureda, kao i brigu o ratnim zarobljenicima preuzima [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Austrije]]. ===1955-68.=== {{Proširiti sekciju}} ===1968-89.=== {{Proširiti sekciju}} ===Od 1990.=== {{Proširiti sekciju}} ===Inozemne akcije=== {{Proširiti sekciju}} ==Zadaci i strategija== Glavni zadaci Austrijske vojske danas su: * da zaštiti Ustavom uspostavljene institucije i stanovništvu obezbjedi slobodu i demokraciju; * da održava red, mir i sigurnost u zemlji; * da pruži pomoć u slučaju prirodnih katastrofa i nesreća izuzetne veličine; ==Vojna organizacija== {{Proširiti sekciju}} ==Austrijska vojska od 2010.== {{Proširiti sekciju}} ==Sistem== {{Proširiti sekciju}} ==Činovi== === Oficiri === {| style="border:1px solid #8888aa; background-color:#f7f8ff; padding:5px; font-size:95%; margin: 0px 12px 12px 0px;" |- align=center |- bgcolor="#CCCCCC" |- align=center | Oznake ||[[Datoteka:Fhr OF1c Feldanzug AT.gif|100px]] ||[[Datoteka:Lt OF1c Feldanzug AT.gif|100px]] ||[[Datoteka:Olt OF1a Feldanzug AT.gif|100px]] ||[[Datoteka:Hptm OF2 Feldanzug AT.gif|100px]] ||[[Datoteka:Mjr OF3 Feldanzug AT.gif|100px]] ||[[Datoteka:Obstlt OF4 Feldanzug AT.gif|100px]] ||[[Datoteka:Obst OF5 Feldanzug AT.gif|100px]] ||[[Datoteka:Bgdr OF6 Feldanzug AT.png|100px]] ||[[Datoteka:Genmjr OF7 Feldanzug AT.gif|100px]] ||[[Datoteka:Genlt OF8 Feldanzug AT.gif|100px]] ||[[Datoteka:Gen OF9 Feldanzug AT.gif|100px]] |- align=center ||Rang ||[[Oficijalni kadet]] ||[[Potporučnik]] ||[[Poručnik]] ||[[Kapetan]] ||[[Major]] ||[[Potpukovnik]] ||[[Pukovnik]] ||[[Brigadni general]] ||[[General bojnik]] ||[[General-pukovnik]] ||[[General-pukovnik]] |- align=center |} === Podoficiri === {| style="border:1px solid #8888aa; background-color:#f7f8ff; padding:5px; font-size:95%; margin: 0px 12px 12px 0px;" |- align=center |- bgcolor="#CCCCCC" |- align=center | Oznake ||[[Datoteka:Wm OR5 Feldanzug AT.gif|100px]] ||[[Datoteka:OWm OF6 Feldanzug AT.gif|100px]] ||[[Datoteka:Stwm OR7 Feldanzug AT.gif|100px]] ||[[Datoteka:OStWm OR8 Feldanzug AT.gif|100px]] ||[[Datoteka:Ostv OR9b Feldanzug AT.gif|100px]] ||[[Datoteka:Vzlt OR9a Feldanzug AT.gif|100px]] |- align=center ||Rang ||[[Narednik]] ||[[Vodnik]] ||[[Vodnik III klase]] ||[[Vodnik klase II]] ||[[Vodnik I klase]] |- align=center |} ==Podaci== {{Proširiti sekciju}} ==Oprema== {{Proširiti sekciju}} == Također pogledajte == * [[Referendum o ukidanju služenja vojnog roka u Austriji 2013.]] ==Literatura== {{Proširiti sekciju}} == Reference == {{reference}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|Military of Austria}} {{Austrija po temama}} [[Kategorija:Austrija]] [[Kategorija:Vojska po državama|Austrija]] mlglk4c6tla9g5jyf03rjwl5224631m 3822200 3822199 2026-04-01T22:33:38Z Ziv 117934 ([[c:GR|GR]]) [[c:COM:FR|File renamed]]: [[File:Stwm OR7 Feldanzug AT.gif]] → [[File:StWm OR7 Feldanzug AT.gif]] [[c:COM:FR#FR3|Criterion 3]] (obvious error) · falsche Abkürzung 3822200 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} [[Datoteka:Roundel of Austria.svg|Grb vojske Austrije|mini|desno]] '''Austrijska vojska''' ({{jez-de|Österreichisches Bundesheer}}) je regularna [[vojska]] [[Austrija|Austrije]], koja po članu&nbsp;79 Par.&nbsp;1 [[Austrijski Ustav|Ustava]] ima zadatak vojne odbrane zemlje. Vojsku čini oko 35.000 regularnih vojnika i oko 30.000 milicionera uključenih u rezervnu [[Austrijska vojna milicija|miliciju]]. Opremljena je sa oko 9000 vozila i 150 aviona i helikoptera. Kao kopnena zemlja bez izlaza na more, Austrijska vojska u svom sastavu nema Vojnu mornaricu. Zapovjednik Austrijske vojske je de facto [[predsjednik Austrije]], dok stvarnu (de iure) komandu ima [[Ministar odbrane i sporta Austrije|Ministar odbrane]]. Trenutni Ministar odbrane je [[Norbert Darabos]], a zapovjednik [[Generalštab austrijske vojske|Generalštaba]] je [[general]] [[Edmund Entacher]]. ==Historija== ===1920-38.=== {{Proširiti sekciju}} ===1945-55.=== Nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], [[Austrija]] je bila okupira od strane saveznika ([[SAD]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], [[Francuska]] i [[SSSR]]) i podijeljena na četiri okupacione zone, te nije imala svoju vojsku. 27. aprila 1945. godine [[Vlada Austrije]], sa kancelarom [[Karl Renner]]om, osniva Ured za vojna pitanja, pod vodstvom socijaldemokratskog sekretara [[Franz Winterer|Franza Winterera]]. Ured je za zadatak imao obaveze demobilzacije vojnika, bivšeg njemačkog [[Wehrmacht]]a, koji su se nalazili na području Austrije, ali također ostvarivanje preduslova za stvaranje Vojske Austrije. Slijedećih mjeseci je ured koji je imao sjedište na bečkom trgu [[Schwarzenbergplatz]] proširen, a Winterer je 19. septembra 1945. godine unaprijeđen u [[general-majora]]. Nakon novembarskih prvih [[Skupštinski izbori u Austriji 1945.|skupštinskih izbora]], 30. novembra Saveznici raspuštaju Ured za vojna pitanja, a 20. decembra Winterer se povlači iz službe, ali sve do 1949. godine ostaje kao predstavnik u [[Skupština Austrije|Skupštini Austrije]]. Sve poslove Ureda, kao i brigu o ratnim zarobljenicima preuzima [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Austrije]]. ===1955-68.=== {{Proširiti sekciju}} ===1968-89.=== {{Proširiti sekciju}} ===Od 1990.=== {{Proširiti sekciju}} ===Inozemne akcije=== {{Proširiti sekciju}} ==Zadaci i strategija== Glavni zadaci Austrijske vojske danas su: * da zaštiti Ustavom uspostavljene institucije i stanovništvu obezbjedi slobodu i demokraciju; * da održava red, mir i sigurnost u zemlji; * da pruži pomoć u slučaju prirodnih katastrofa i nesreća izuzetne veličine; ==Vojna organizacija== {{Proširiti sekciju}} ==Austrijska vojska od 2010.== {{Proširiti sekciju}} ==Sistem== {{Proširiti sekciju}} ==Činovi== === Oficiri === {| style="border:1px solid #8888aa; background-color:#f7f8ff; padding:5px; font-size:95%; margin: 0px 12px 12px 0px;" |- align=center |- bgcolor="#CCCCCC" |- align=center | Oznake ||[[Datoteka:Fhr OF1c Feldanzug AT.gif|100px]] ||[[Datoteka:Lt OF1c Feldanzug AT.gif|100px]] ||[[Datoteka:Olt OF1a Feldanzug AT.gif|100px]] ||[[Datoteka:Hptm OF2 Feldanzug AT.gif|100px]] ||[[Datoteka:Mjr OF3 Feldanzug AT.gif|100px]] ||[[Datoteka:Obstlt OF4 Feldanzug AT.gif|100px]] ||[[Datoteka:Obst OF5 Feldanzug AT.gif|100px]] ||[[Datoteka:Bgdr OF6 Feldanzug AT.png|100px]] ||[[Datoteka:Genmjr OF7 Feldanzug AT.gif|100px]] ||[[Datoteka:Genlt OF8 Feldanzug AT.gif|100px]] ||[[Datoteka:Gen OF9 Feldanzug AT.gif|100px]] |- align=center ||Rang ||[[Oficijalni kadet]] ||[[Potporučnik]] ||[[Poručnik]] ||[[Kapetan]] ||[[Major]] ||[[Potpukovnik]] ||[[Pukovnik]] ||[[Brigadni general]] ||[[General bojnik]] ||[[General-pukovnik]] ||[[General-pukovnik]] |- align=center |} === Podoficiri === {| style="border:1px solid #8888aa; background-color:#f7f8ff; padding:5px; font-size:95%; margin: 0px 12px 12px 0px;" |- align=center |- bgcolor="#CCCCCC" |- align=center | Oznake ||[[Datoteka:Wm OR5 Feldanzug AT.gif|100px]] ||[[Datoteka:OWm OF6 Feldanzug AT.gif|100px]] ||[[Datoteka:StWm OR7 Feldanzug AT.gif|100px]] ||[[Datoteka:OStWm OR8 Feldanzug AT.gif|100px]] ||[[Datoteka:Ostv OR9b Feldanzug AT.gif|100px]] ||[[Datoteka:Vzlt OR9a Feldanzug AT.gif|100px]] |- align=center ||Rang ||[[Narednik]] ||[[Vodnik]] ||[[Vodnik III klase]] ||[[Vodnik klase II]] ||[[Vodnik I klase]] |- align=center |} ==Podaci== {{Proširiti sekciju}} ==Oprema== {{Proširiti sekciju}} == Također pogledajte == * [[Referendum o ukidanju služenja vojnog roka u Austriji 2013.]] ==Literatura== {{Proširiti sekciju}} == Reference == {{reference}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|Military of Austria}} {{Austrija po temama}} [[Kategorija:Austrija]] [[Kategorija:Vojska po državama|Austrija]] rpt6zl800xy6rj7j4lph7uf20b6mrc7 3822201 3822200 2026-04-01T22:35:56Z Ziv 117934 ([[c:GR|GR]]) [[c:COM:FR|File renamed]]: [[File:Genmjr OF7 Feldanzug AT.gif]] → [[File:GenMjr OF7 Feldanzug AT.gif]] [[c:COM:FR#FR3|Criterion 3]] (obvious error) · Fehler Kurzbezeichnung korrigiert. 3822201 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} [[Datoteka:Roundel of Austria.svg|Grb vojske Austrije|mini|desno]] '''Austrijska vojska''' ({{jez-de|Österreichisches Bundesheer}}) je regularna [[vojska]] [[Austrija|Austrije]], koja po članu&nbsp;79 Par.&nbsp;1 [[Austrijski Ustav|Ustava]] ima zadatak vojne odbrane zemlje. Vojsku čini oko 35.000 regularnih vojnika i oko 30.000 milicionera uključenih u rezervnu [[Austrijska vojna milicija|miliciju]]. Opremljena je sa oko 9000 vozila i 150 aviona i helikoptera. Kao kopnena zemlja bez izlaza na more, Austrijska vojska u svom sastavu nema Vojnu mornaricu. Zapovjednik Austrijske vojske je de facto [[predsjednik Austrije]], dok stvarnu (de iure) komandu ima [[Ministar odbrane i sporta Austrije|Ministar odbrane]]. Trenutni Ministar odbrane je [[Norbert Darabos]], a zapovjednik [[Generalštab austrijske vojske|Generalštaba]] je [[general]] [[Edmund Entacher]]. ==Historija== ===1920-38.=== {{Proširiti sekciju}} ===1945-55.=== Nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], [[Austrija]] je bila okupira od strane saveznika ([[SAD]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], [[Francuska]] i [[SSSR]]) i podijeljena na četiri okupacione zone, te nije imala svoju vojsku. 27. aprila 1945. godine [[Vlada Austrije]], sa kancelarom [[Karl Renner]]om, osniva Ured za vojna pitanja, pod vodstvom socijaldemokratskog sekretara [[Franz Winterer|Franza Winterera]]. Ured je za zadatak imao obaveze demobilzacije vojnika, bivšeg njemačkog [[Wehrmacht]]a, koji su se nalazili na području Austrije, ali također ostvarivanje preduslova za stvaranje Vojske Austrije. Slijedećih mjeseci je ured koji je imao sjedište na bečkom trgu [[Schwarzenbergplatz]] proširen, a Winterer je 19. septembra 1945. godine unaprijeđen u [[general-majora]]. Nakon novembarskih prvih [[Skupštinski izbori u Austriji 1945.|skupštinskih izbora]], 30. novembra Saveznici raspuštaju Ured za vojna pitanja, a 20. decembra Winterer se povlači iz službe, ali sve do 1949. godine ostaje kao predstavnik u [[Skupština Austrije|Skupštini Austrije]]. Sve poslove Ureda, kao i brigu o ratnim zarobljenicima preuzima [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Austrije]]. ===1955-68.=== {{Proširiti sekciju}} ===1968-89.=== {{Proširiti sekciju}} ===Od 1990.=== {{Proširiti sekciju}} ===Inozemne akcije=== {{Proširiti sekciju}} ==Zadaci i strategija== Glavni zadaci Austrijske vojske danas su: * da zaštiti Ustavom uspostavljene institucije i stanovništvu obezbjedi slobodu i demokraciju; * da održava red, mir i sigurnost u zemlji; * da pruži pomoć u slučaju prirodnih katastrofa i nesreća izuzetne veličine; ==Vojna organizacija== {{Proširiti sekciju}} ==Austrijska vojska od 2010.== {{Proširiti sekciju}} ==Sistem== {{Proširiti sekciju}} ==Činovi== === Oficiri === {| style="border:1px solid #8888aa; background-color:#f7f8ff; padding:5px; font-size:95%; margin: 0px 12px 12px 0px;" |- align=center |- bgcolor="#CCCCCC" |- align=center | Oznake ||[[Datoteka:Fhr OF1c Feldanzug AT.gif|100px]] ||[[Datoteka:Lt OF1c Feldanzug AT.gif|100px]] ||[[Datoteka:Olt OF1a Feldanzug AT.gif|100px]] ||[[Datoteka:Hptm OF2 Feldanzug AT.gif|100px]] ||[[Datoteka:Mjr OF3 Feldanzug AT.gif|100px]] ||[[Datoteka:Obstlt OF4 Feldanzug AT.gif|100px]] ||[[Datoteka:Obst OF5 Feldanzug AT.gif|100px]] ||[[Datoteka:Bgdr OF6 Feldanzug AT.png|100px]] ||[[Datoteka:GenMjr OF7 Feldanzug AT.gif|100px]] ||[[Datoteka:Genlt OF8 Feldanzug AT.gif|100px]] ||[[Datoteka:Gen OF9 Feldanzug AT.gif|100px]] |- align=center ||Rang ||[[Oficijalni kadet]] ||[[Potporučnik]] ||[[Poručnik]] ||[[Kapetan]] ||[[Major]] ||[[Potpukovnik]] ||[[Pukovnik]] ||[[Brigadni general]] ||[[General bojnik]] ||[[General-pukovnik]] ||[[General-pukovnik]] |- align=center |} === Podoficiri === {| style="border:1px solid #8888aa; background-color:#f7f8ff; padding:5px; font-size:95%; margin: 0px 12px 12px 0px;" |- align=center |- bgcolor="#CCCCCC" |- align=center | Oznake ||[[Datoteka:Wm OR5 Feldanzug AT.gif|100px]] ||[[Datoteka:OWm OF6 Feldanzug AT.gif|100px]] ||[[Datoteka:StWm OR7 Feldanzug AT.gif|100px]] ||[[Datoteka:OStWm OR8 Feldanzug AT.gif|100px]] ||[[Datoteka:Ostv OR9b Feldanzug AT.gif|100px]] ||[[Datoteka:Vzlt OR9a Feldanzug AT.gif|100px]] |- align=center ||Rang ||[[Narednik]] ||[[Vodnik]] ||[[Vodnik III klase]] ||[[Vodnik klase II]] ||[[Vodnik I klase]] |- align=center |} ==Podaci== {{Proširiti sekciju}} ==Oprema== {{Proširiti sekciju}} == Također pogledajte == * [[Referendum o ukidanju služenja vojnog roka u Austriji 2013.]] ==Literatura== {{Proširiti sekciju}} == Reference == {{reference}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|Military of Austria}} {{Austrija po temama}} [[Kategorija:Austrija]] [[Kategorija:Vojska po državama|Austrija]] epdgfd5aj480ulh707ejazjflxmhihx 3822202 3822201 2026-04-01T22:49:03Z Ziv 117934 ([[c:GR|GR]]) [[c:COM:FR|File renamed]]: [[File:Genlt OF8 Feldanzug AT.gif]] → [[File:GenLt OF8 Feldanzug AT.gif]] [[c:COM:FR#FR3|Criterion 3]] (obvious error) · Fehler Kurzbezeichnung korrigiert. 3822202 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} [[Datoteka:Roundel of Austria.svg|Grb vojske Austrije|mini|desno]] '''Austrijska vojska''' ({{jez-de|Österreichisches Bundesheer}}) je regularna [[vojska]] [[Austrija|Austrije]], koja po članu&nbsp;79 Par.&nbsp;1 [[Austrijski Ustav|Ustava]] ima zadatak vojne odbrane zemlje. Vojsku čini oko 35.000 regularnih vojnika i oko 30.000 milicionera uključenih u rezervnu [[Austrijska vojna milicija|miliciju]]. Opremljena je sa oko 9000 vozila i 150 aviona i helikoptera. Kao kopnena zemlja bez izlaza na more, Austrijska vojska u svom sastavu nema Vojnu mornaricu. Zapovjednik Austrijske vojske je de facto [[predsjednik Austrije]], dok stvarnu (de iure) komandu ima [[Ministar odbrane i sporta Austrije|Ministar odbrane]]. Trenutni Ministar odbrane je [[Norbert Darabos]], a zapovjednik [[Generalštab austrijske vojske|Generalštaba]] je [[general]] [[Edmund Entacher]]. ==Historija== ===1920-38.=== {{Proširiti sekciju}} ===1945-55.=== Nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], [[Austrija]] je bila okupira od strane saveznika ([[SAD]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], [[Francuska]] i [[SSSR]]) i podijeljena na četiri okupacione zone, te nije imala svoju vojsku. 27. aprila 1945. godine [[Vlada Austrije]], sa kancelarom [[Karl Renner]]om, osniva Ured za vojna pitanja, pod vodstvom socijaldemokratskog sekretara [[Franz Winterer|Franza Winterera]]. Ured je za zadatak imao obaveze demobilzacije vojnika, bivšeg njemačkog [[Wehrmacht]]a, koji su se nalazili na području Austrije, ali također ostvarivanje preduslova za stvaranje Vojske Austrije. Slijedećih mjeseci je ured koji je imao sjedište na bečkom trgu [[Schwarzenbergplatz]] proširen, a Winterer je 19. septembra 1945. godine unaprijeđen u [[general-majora]]. Nakon novembarskih prvih [[Skupštinski izbori u Austriji 1945.|skupštinskih izbora]], 30. novembra Saveznici raspuštaju Ured za vojna pitanja, a 20. decembra Winterer se povlači iz službe, ali sve do 1949. godine ostaje kao predstavnik u [[Skupština Austrije|Skupštini Austrije]]. Sve poslove Ureda, kao i brigu o ratnim zarobljenicima preuzima [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Austrije]]. ===1955-68.=== {{Proširiti sekciju}} ===1968-89.=== {{Proširiti sekciju}} ===Od 1990.=== {{Proširiti sekciju}} ===Inozemne akcije=== {{Proširiti sekciju}} ==Zadaci i strategija== Glavni zadaci Austrijske vojske danas su: * da zaštiti Ustavom uspostavljene institucije i stanovništvu obezbjedi slobodu i demokraciju; * da održava red, mir i sigurnost u zemlji; * da pruži pomoć u slučaju prirodnih katastrofa i nesreća izuzetne veličine; ==Vojna organizacija== {{Proširiti sekciju}} ==Austrijska vojska od 2010.== {{Proširiti sekciju}} ==Sistem== {{Proširiti sekciju}} ==Činovi== === Oficiri === {| style="border:1px solid #8888aa; background-color:#f7f8ff; padding:5px; font-size:95%; margin: 0px 12px 12px 0px;" |- align=center |- bgcolor="#CCCCCC" |- align=center | Oznake ||[[Datoteka:Fhr OF1c Feldanzug AT.gif|100px]] ||[[Datoteka:Lt OF1c Feldanzug AT.gif|100px]] ||[[Datoteka:Olt OF1a Feldanzug AT.gif|100px]] ||[[Datoteka:Hptm OF2 Feldanzug AT.gif|100px]] ||[[Datoteka:Mjr OF3 Feldanzug AT.gif|100px]] ||[[Datoteka:Obstlt OF4 Feldanzug AT.gif|100px]] ||[[Datoteka:Obst OF5 Feldanzug AT.gif|100px]] ||[[Datoteka:Bgdr OF6 Feldanzug AT.png|100px]] ||[[Datoteka:GenMjr OF7 Feldanzug AT.gif|100px]] ||[[Datoteka:GenLt OF8 Feldanzug AT.gif|100px]] ||[[Datoteka:Gen OF9 Feldanzug AT.gif|100px]] |- align=center ||Rang ||[[Oficijalni kadet]] ||[[Potporučnik]] ||[[Poručnik]] ||[[Kapetan]] ||[[Major]] ||[[Potpukovnik]] ||[[Pukovnik]] ||[[Brigadni general]] ||[[General bojnik]] ||[[General-pukovnik]] ||[[General-pukovnik]] |- align=center |} === Podoficiri === {| style="border:1px solid #8888aa; background-color:#f7f8ff; padding:5px; font-size:95%; margin: 0px 12px 12px 0px;" |- align=center |- bgcolor="#CCCCCC" |- align=center | Oznake ||[[Datoteka:Wm OR5 Feldanzug AT.gif|100px]] ||[[Datoteka:OWm OF6 Feldanzug AT.gif|100px]] ||[[Datoteka:StWm OR7 Feldanzug AT.gif|100px]] ||[[Datoteka:OStWm OR8 Feldanzug AT.gif|100px]] ||[[Datoteka:Ostv OR9b Feldanzug AT.gif|100px]] ||[[Datoteka:Vzlt OR9a Feldanzug AT.gif|100px]] |- align=center ||Rang ||[[Narednik]] ||[[Vodnik]] ||[[Vodnik III klase]] ||[[Vodnik klase II]] ||[[Vodnik I klase]] |- align=center |} ==Podaci== {{Proširiti sekciju}} ==Oprema== {{Proširiti sekciju}} == Također pogledajte == * [[Referendum o ukidanju služenja vojnog roka u Austriji 2013.]] ==Literatura== {{Proširiti sekciju}} == Reference == {{reference}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|Military of Austria}} {{Austrija po temama}} [[Kategorija:Austrija]] [[Kategorija:Vojska po državama|Austrija]] ms3tx2f5wl4biun02e7n62f6uxn0cbu Vladislav II Nemanjić 0 263053 3822216 3626005 2026-04-02T01:24:08Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3822216 wikitext text/x-wiki [[file:Loza_Nemanjica_Decani_d_3_2.jpg|thumb|Stefan Vladislav]] '''Stefan Vladislav II Nemanjić''' je bio kralj [[Srijem]]a ([[1316.]]—[[1324.]])<ref>[http://fmg.ac/Projects/MedLands/VENICE.htm#ConstanzaMorosiniMVladislavSerbia CONSTANZA Morosini]</ref> koji je bio poražen u bici za vladavinu nad Srbijom od strane srpskog kralja [[Stefan Uroš II|Milutina]] i potom kralja [[Stefan Uroš III|Stefana Dečanskog]].<ref>''Sveznanje''. [[Beograd]], 1937.</ref><ref>Drago Njegovan, ''Prisajedinjenje Vojvodine Srbiji'', Novi Sad, 2004.</ref> ==Biografija== Stefan Vladislav je bio sin kralja [[Stefan Dragutin|Dragutina]]<ref>Cawley, Charles, ''FMG''/''Serbia Kings'', ''Foundation for Medieval Genealogy''</ref> koji je vladao Srbijom 1276.-82. i potom Srijemom od 1282. do svoje prirodne smrti 1316. godine. Njegova majka je bila princeza [[Katarina Arpadović]],<ref>Makk, Ferenc (1994). ''V. István''. ''Korai magyar történeti lexikon'' (9–14. század) [''Encyclopedia of the Early Hungarian History (9th–14th centuries)'']. Akadémiai Kiadó. {{ISBN|963-05-6722-9}}.</ref> a njegova baka je bila rođakinja anžuvinskog kralja Napulja što će odigrati veliku ulogu u Vladislavovom djetinjstvu. ==Ban Slavonije== Godine 1290. hrvatsko-ugarsko kraljevstvo je bilo potreseno građanskim ratom između pristalica anžuvinca Karla Martela i Andrije III. Mlečanina. Tokom ovog rata koji će trajati 5 godina Vladislavov otac [[Stefan Dragutin|Dragutina]] će podržati vojno slabijeg Karla u zamjenu za predaju teritorije. Po tom dogovoru iz [[1292.]] godine tada maloljetni Stefan Vladislav je postao ban Slavonije koju tada kontroliraju Andrijine snage i Andrijin ban Slavonije. Jedini način da Vladislav postane ban je bio da vojska njegovog oca "oslobodi" Slavoniju i da Karlo pobjedi u ratu, a na kraju do ničega od toga ne dolazi. Već sljedeće godine [[Stefan Dragutin|Dragutina]] sklapa mir sa Andrijom koji odbija priznati Vladislavovu bansku titulu. Na kraju u građanskom ratu će ipak 1308. godine definitivno pobjediti frakcija Karla Martela, ali i novi kralj [[Karlo I Robert|Karlo Robert]] će odbiti priznati bansku titulu. ==Početak i kraj vladavine== Poslije smrti kralja Dragutina (1316. godine), Stefan Vladislav II je počeo da vlada državom svog oca, poznatom u to vrijeme kao ''Sremska kraljevina'', ali ga je ubrzo kralj Srbije, [[Stefan Uroš II|Milutin]], pobijedio i zatvorio. Prema [[Deževski sporazum|Deževskom sporazumu]] iz 1282. trebalo je da poslije smrti svog strica Milutina preuzme srpski tron. Poslije Milutinove smrti u Srbiji izbija kratkotrajni [[građanski rat]] između 3 različite frakcije. Prvu frakciju je predstavljao prijestolonasljednik [[Konstantin Nemanjić]], drugu Vladislav, a treću [[Stefan Uroš III|Stefan Dečanski]]. Na kraju Dečanski vrlo brzo ostvaruje potpunu pobjedu pa je Vladislav bio prisiljen pobjeći na teritoriju Ugarske gdje koju godinu kasnije umire.<ref>{{Cite web |url=http://fmg.ac/Projects/MedLands/SERBIA.htm#Vladislavdiedafter1326 |title=VLADISLAV |access-date=29. 9. 2015 |archive-date=4. 9. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110904025736/http://fmg.ac/Projects/MedLands/SERBIA.htm#Vladislavdiedafter1326 |url-status=dead }}</ref> Nakon njegova poraza Sremsko kraljevstvo je podijeljeno tako da je bosanski ban [[Stefan II Kotromanić|Stefan II]] zavladao s Usorom i [[Tuzla|Soli]] dok su južni Srijem (današnja [[Mačva]]) i [[Beograd]] kao nasljedne Ugarske zemlje vraćene Ugarskoj. == Reference == {{reference}} ==Također pogledajte== {{Commonscat|Stefan (Dragutinov) Vladislav}} *[[Srijem]] {{niz| prije=[[Stefan Dragutin]]| spisak=Kralj Srema<br />([[1316]] — [[1325]])| poslije=propast kraljevstva }} {{DEFAULTSORT:Vladislav II}} [[Kategorija:Nemanjići]] [[Kategorija:Srpski vladari]] hk8e7jwqs33y7u2tq9ok0zwqwze1tbb Zabrđe (Kiseljak) 0 267176 3822259 3665125 2026-04-02T06:51:02Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3822259 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = Zabrđe | vrsta = (naselje) <!-- *** Ime **** --> | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = <!-- *** Slika *** --> | slika = | opis_slike = | veličina_slike = <!-- *** Simboli *** --> | zastava = | grb = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | entitet = [[Federacija Bosne i Hercegovine]] | distrikt = | kanton = [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanski]] | općina = [[Kiseljak]] <!-- *** Položaj *** --> | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 43.839248 | dužina_stepeni = 18.114796 | najveća tačka = | najveća tačka metara = <!-- *** Površina *** --> | površina_grada = | površina_općine = <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo grad = 188 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = <!-- *** Kod *** --> | poštanski broj = 71250 | pozivni broj = (+387) 30 | matični broj = 125474<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=1. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 10472 <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Zabrđe u Bosni i Hercegovini <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Zabrđe''' je naseljeno mjesto u općini [[Kiseljak]], [[Bosna i Hercegovina]]. Nalazi se u gornjem toku rijeke [[Lepenica|Lepenice]], na južnom dijelu područja koje se danas naziva Lepenica. Ono obuhvata dio sliva te rijeke od Kiseljaka, na sjeveru, do sastavaka Crne Rijeke i Bioče, koje je formiraju. Samo naselje nalazi se u dolini uz rijeku, a iznad je brdo Brdanjak. Na Brdnjaku, koji se nalazi između sela Zabrđa i [[Toplica (Kiseljak)|Toplice]], na aktivnom katoličkom groblju je nekropola [[stećak]]a. U neposrednoj blizini katoličkog, nalazi se i muslimansko groblje. Na jednom sljemenjaku sa postoljem, dimenzija 2x1,1x1,2 m. je grb i natpis velikog kneza bosanskog [[Pribinići (vlastela)|Radoja Radosalića Pribinića]]. Nekropola je [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].<ref>{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2476 |title=Stećci u Zabrđu |work=Komisija za nacionalne spomenike |access-date=13. 12. 2020 |archive-date=11. 2. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210211002810/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2476 |url-status=dead }}</ref> U ranom srednjem vijeku pa sve do XIV stoljeća postojala je velika [[Lepenica (župa)|župa Lepenica]], koja se prostirala na području današnjih općina [[Fojnica]], [[Kreševo]] i Kiseljak. Bila je jedna od sedam župa u [[Bosna (zemlja)|srednjoj ili gornjoj Bosni]]. Najstariji historijski podatak o župi Lepenici nalazi se u povelji ugarsko-hrvatskog kralja [[Bela IV, kralj Ugarske|Bele IV]] iz 1244. godine, u kojoj se, između ostalog, potvrđuje bosanskom biskupu posjed “Rozil in supa Lepeniza, apud ecclesiam s. Michaelis”. U to vrijeme bila je ova župa u direktnom posjedu bosanskih banova, a do 1463. godine u direktnom posjedu dinastije [[Kotromanići|Kotromanića]]. Kraj je, slomom srednjovjekovne države 1463. godine, potpao pod [[Bosna i Hercegovina u Osmanlijskom Carstvu|osmansku vlast]], koja je ubrzo formirala [[Nahija|nahije]], koje su obuhvatale teritorije kasnosrednjovjekovnih župa. Nahija Lepenica prostirala se na području Lepenice u užem smislu, a to je sliv rijeke Lepenice sa većim naseljima i ekonomskim centrima oko sastavaka Lepenice i [[Fojnička rijeka|Fojničke rijeke]], tj. oko Kiseljaka i [[Podastinje|Podastinja]]. ==Stanovništvo== {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Zabrđe | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 125474 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref>{{cite web |title=Popis 2013 BiH - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=www.popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=28. 4. 2020 |archive-date=20. 6. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180620181203/http://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |url-status=dead }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.|work=fzs.ba |access-date= 25. 11. 2015}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 25. 11. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 25. 11. 2015}}</ref> | g1961_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1961/pdf/G19614001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. |work=stat.gov.rs |access-date= 25. 11. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 188 | g2013_bosnjaci = 163 | g2013_hrvati = 25 | g1991_ukupno = 331 | g1991_muslimani = 153 | g1991_srbi = 1 | g1991_hrvati = 175 | g1991_jugosloveni = 2 | g1981_ukupno = 288 | g1981_hrvati = 161 | g1981_muslimani = 115 | g1981_jugosloveni = 12 | g1971_ukupno = 260 | g1971_hrvati = 163 | g1971_muslimani = 97 | g1961_ukupno = 216 | g1961_hrvati = 150 | g1961_srbi = 2 | g1961_jugosloveni = 64 }} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.opcina-kiseljak.org/ Zvanični sajt općine Kiseljak] {{Općina Kiseljak}} 4itvilzz22wag9kf3t58stwbx9bx1ow Sead Kolašinac 0 267678 3822272 3821965 2026-04-02T08:43:50Z AnesJakup 179886 Stavio sam nadimak “Tenk” jer nije bilo napisano i to Sead zaslužuje, jer je tenk 3822272 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Sead Kolašinac | slika = 1 Sead Kolašinac 2018 (cropped2).jpg | punoime = | nadimak = Tenk | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1993|06|20}} | rodnigrad = [[Karlsruhe]] | rodnadržava = [[Njemačka]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | visina = 183 cm | pozicija = [[Odbrambeni igrač (nogomet)|Lijevi bek]] | trenutniklub = [[Atalanta BC|Atalanta]] | brojnadresu = 23 | omladinskegodine = 2001–2009. <br/> 2009–2010. <br/> 2010. <br/> 2011–2012. | omladinskipogoni = [[Karlsruher SC|Karlsruhe]] <br/> [[TSG 1899 Hoffenheim|Hoffenheim]] <br/> [[VfB Stuttgart|Stuttgart]] <br/> [[FC Schalke 04|Schalke 04]] | godine1 = 2012–2013. <br/> 2013–2017. <br/> 2017–2022. <br/> 2021. <br/> 2022–2023. <br/> 2023– | klubovi1 = [[FC Schalke 04 II|Schalke 04 II]] <br/> [[FC Schalke 04|Schalke 04]] <br/> [[Arsenal FC|Arsenal]] <br/> → [[FC Schalke 04|Schalke 04]] <br/> [[Olympique de Marseille|O. Marseille]] <br/> [[Atalanta BC|Atalanta]] | nastupi(golovi)1 = 8 (2) <br/> 94 (4) <br/> 80 (2) <br/> 17 (1) <br/> 47 (4) <br/> 66 (1) | godine2 = | klubovi2 = | nastupi(golovi)2 = | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | reprezentacija = da | nacionalnegodine1 = 2011. <br/> 2011–2012. <br/> 2012–2013. <br> 2013– | nacionalneekipe1 = Njemačka U-18 <br/> Njemačka U-19 <br/> Njemačka U-20 <br/> {{nowrap|[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]}} | nacionalninastupi(golovi)1 = 1 (0) <br/> 11 (1) <br/> 2 (1) <br/> 64 (0) | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjeuređivanje = 31. marta 2026 }} '''Sead Kolašinac''' (rođen 20. juna 1993) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[nogometaš]] i [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentativac]]. Trenutno nastupa za [[Atalanta BC|Atalantu]] na poziciji [[Odbrambeni igrač (nogomet)|lijevog beka]]. ==Klupska karijera== ===Početak=== Karijeru je počeo u [[Karlsruher SC|Karlsruheu]], gdje je osam godina igrao za juniorsku ekipu.<ref>{{Cite web |url= http://www.fourfourtwo.com/features/meet-bosnian-defender-hoping-stop-messi-and-aguero|title=Meet the Bosnian defender hoping to stop Messi and Aguero|date=9. 6. 2014|access-date=18. 8. 2016}}</ref> Kasnije je bio član [[TSG 1899 Hoffenheim|Hoffenheima]] i [[VfB Stuttgart|Stuttgarta]] te je u januaru 2011. prešao u [[FC Schalke 04|Schalke]].<ref name=":0"/> ===Schalke 04=== Nastupao je jednu sezonu za omladinski tim, a onda je premješten u [[Schalke 04 II|rezervni tim]], koji nastupa u nižoj regionalnoj ligi. Sa Schalkeom je 2012. osvojio Prvenstvo Njemačke za juniore.<ref name=":0">{{Cite web |url=http://www.schalke04.de/aktuell/news/einzelansicht/artikel/titeltraum-perfekt-schalker-u19-ist-deutscher-meister.html |title=Titeltraum perfekt: Schalker U19 ist Deutscher Meister |access-date=19. 11. 2013 |archive-url= https://web.archive.org/web/20120618235511/http://www.schalke04.de/aktuell/news/einzelansicht/artikel/titeltraum-perfekt-schalker-u19-ist-deutscher-meister.html |archive-date=18. 6. 2012 |url-status=dead}}</ref> Nakon samo sedam utakmica za rezervni tim i dva gola seli se u prvi tim Schalkea. U junu 2012. potpisao je profesionalni ugovor, kojim se obavezao na ostanak u klubu do 30. juna 2015.<ref>{{Cite web |url=http://www.schalke04.de/aktuell/news/einzelansicht/artikel/sead-kolasinac-unterschreibt-lizenzspielervertrag-bis-2015.html |title=Sead Kolašinac unterschreibt Lizenzspielervertrag bis 2015 |access-date=19. 11. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120830215727/http://www.schalke04.de/aktuell/news/einzelansicht/artikel/sead-kolasinac-unterschreibt-lizenzspielervertrag-bis-2015.html |archive-date=30. 8. 2012 |url-status=dead}}</ref> Njegov debitantski nastup u [[Fußball-Bundesliga|Bundesligi]] desio se 15. septembra 2012. pobjedom od 2:0 u [[Fürth]]u, kada je neposredno prije kraja utakmice zamijenio [[Christian Fuchs|Christiana Fuchsa]].<ref name=":1">{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/sead-kolasinac/leistungsdaten/spieler/94005|title=Sead Kolasinac – Entire performance data {{!}} Transfermarkt|access-date=18. 8. 2016}}</ref> U decembru 2012. bilježi prvi nastup u UEFA-inim takmičenjima, kada je Schalke remizirao s [[FC Montpellier|Montpellierom]] 1-1 u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]].<ref name=":1" /> U junu 2013. ponovo je produžio ugovor do juna 2017.<ref>{{Cite web |url= http://www.sbnation.com/soccer/2013/6/25/4464054/fc-schalke-04-extend-sead-kolasinacs-contract-through-2017|title=FC Schalke 04 extend Sead Kolasinac's contract through 2017 |last=Quinn |first=Phillip|date=25. 6. 2013|access-date=18. 8. 2016}}</ref> U sezoni 2013/14. doživljava tešku povredu križnih ligamenata i odsustvuje s terena gotovo šest mjeseci.<ref>{{Cite web |url= http://www.goal.com/en-gb/news/3275/bundesliga/2014/08/24/5056924/schalke-defender-kolasinac-out-for-at-least-six-months|title=Schalke defender Sead Kolasinac out for at least six months - Goal.com|date=24. 8. 2014|language=en-GB|access-date=18. 8. 2016}}</ref> Nakon oporavka od ove povrede, veoma teško dolazi do prave forme i mogućnosti da se izbori za mjesto u prvom timu. U sezoni 2015/16. vraća se u prvi sastav tokom cijele sezone, postigavši i jedan pogodak.<ref name=":1"/> ===Arsenal=== Dana 6. juna 2017. Kolašinac je potpisao za londonski [[Arsenal FC|Arsenal]]. ==Reprezentacija== Na početku svoje profesionalne karijere, Kolašinac je nastupao za mlađe selekcije [[Njemačka|Njemačke]]. Godine 2013. dobio je poziv da nastupi za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|seniorsku reprezentaciju Bosne i Hercegovine]]. Njegov otac izjavio je da je Sead oduvijek imao namjeru nastupati samo za seniorski tim Bosne i Hercegovine.<ref>{{Cite web|url=http://www.klix.ba/sport/nogomet/otac-seada-kolasinca-on-je-uvijek-zelio-igrati-za-bih/130704028|title=Otac Seada Kolašinca: On je uvijek želio igrati za BiH|access-date=18. 8. 2016}}</ref> U novembru iste godine tadašnji selektor [[Safet Sušić]] pozvao ga je u sastav za utakmicu protiv [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentine]] 18. novembra u [[St. Louis]]u, koju je Bosna i Hercegovina izgubila 2-0.<ref>{{cite web |work=[[Kicker]] |url= http://www.kicker.de/news/fussball/nationalelf/594703/artikel_kolasinac_nein-zum-dfb-hoffen-auf-brasilien.html |title= Kolasinac: Nein zum DFB, Hoffen auf Brasilien |date= 7. 11. 2013 |language= [[Njemački jezik|njemački]]}}</ref> U junu 2014. Kolašinac putuje s reprezentacijom Bosne i Hercegovine na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Svjetsko prvenstvo]] u [[Brazil]]u.<ref>{{Cite web|url=http://www.telegraph.co.uk/sport/football/teams/bosnia-and-herzegovina/10810419/Bosnia-Herzegovina-World-Cup-2014-squad.html|title=Bosnia-Herzegovina World Cup 2014 squad|access-date=18. 8. 2016}}</ref> Već u trećoj minuti prve utakmice protiv Argentine postigao je [[autogol]], a utakmica završava pobjedom Argentine 2-1.<ref name=":2">{{Cite web |url= http://www.bbc.com/sport/football/25285099|title=World Cup: Argentina 2-1 Bosnia-Hercegovina|access-date=18. 8. 2016}}</ref> To je bio najbrži autogol u historiji [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetskih prvenstava]].<ref name=":2"/> ==Statistika== {{Starost sekcija}} ===Klubovi=== ''Ažurirano: 18. august 2016.''<ref name=":1" /> {|class="wikitable" style="text-align: center;" |- !rowspan="2"|Klub !rowspan="2"|Sezona !colspan="3"|Liga !colspan="2"|Kup !colspan="2"|Ostalo !colspan="2"|UEFA !colspan="2"|Ukupno |- !Divizija!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi |- |rowspan=4|[[Schalke 04 II]] |2011/12. |[[Regionalliga Nord]] |2||0||colspan="2"|–||colspan="2"|–||colspan="2"|–||2||0 |- |2012/13. |Regionalliga Nord |5||2||colspan="2"|–||colspan="2"|–||colspan="2"|–||5||2 |- |2014/15. |Regionalliga Nord |1||0||colspan="2"|–||colspan="2"|–||colspan="2"|–||1||0 |- !colspan=2|Ukupno !8!!2!!colspan="2"|–!!colspan="2"|–!!colspan="2"|–!!8!!2 |- |rowspan=5|[[FC Schalke 04|Schalke 04]] |2012/13. |[[Fußball-Bundesliga|Bundesliga]] |16||0||1||0||colspan="2"|–||3||0||20||0 |- |2013/14. |Bundesliga |24||0||0||0||colspan="2"|–||6||0||30||0 |- |2014/15. |Bundesliga |6||0||1||0||colspan="2"|–||0||0||7||0 |- |2015/16. |Bundesliga |23||1||1||0||colspan="2"|–||6||0||30||1 |- !colspan=2|Ukupno !69!!1!!3!!0!!colspan="2"|–!!15!!0!!87!!1 |- !colspan="3"|Karijera ukupno !77!!3!!3!!0!!colspan="2"|–!!15!!0!!95!!3 |} ===Reprezentacija=== '''Nastupi za reprezentaciju BIH''' ''Ažurirano: 31. marta 2026.''<ref>{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/sead-kolasinac/nationalmannschaft/spieler/94005|title=Sead Kolasinac - National team {{!}} Transfermarkt|access-date=26. 3. 2026}}</ref> {| class="wikitable" style="text-align: center;" |- !Reprezentacija!!Godina!!Nastupi!!Golovi |- | rowspan="15" |[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] |- |2013.||1||0 |- |2014.||5||0 |- |2015.||4||0 |- |2016.||7||0 |- |2017.||5||0 |- |2018.||2||0 |- |2019.||6||0 |- |2020.||5||0 |- |2021.||8||0 |- |2022.||8||0 |- |2023.||6||0 |- |2024.||3||0 |- |2025.||2||0 |- |2026.||2||0 |- ! colspan="2" |Ukupno||64||0 |} ==Lični život== Njegovi su roditelji [[Bošnjaci]] porijeklom iz [[Plav]]a u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] i [[Čapljina|Čapljine]]. Osim [[pasoš Bosne i Hercegovine|pasoša Bosne i Hercegovine]], posjeduje i [[Njemačka|njemačko]] državljanstvo.<ref name=":3">{{Cite web|url=http://sport.ba/clanak/59332/sead-kolasinac-je-bjezao-iz-skole-kako-bi-isao-u-mekteb|title=Sead Kolašinac je bježao iz škole kako bi išao u mekteb |access-date=18. 8. 2016}}</ref> Govori [[Njemački jezik|njemački]] i [[Engleski jezik|engleski]] jezik. Izjašnjava se kao [[musliman]].<ref name=":3"/> ==Uspjesi== '''Arsenal''' *[[FA kup]]: [[FA kup 2019/2020.|2019/20.]] *[[FA Community Shield]]: [[FA Community Shield 2017.|2017]], [[FA Community Shield 2020.|2020.]] '''Atalanta''' *[[UEFA Evropska liga]]: [[UEFA Evropska liga 2023/2024.|2023/24.]] ==Reference== {{Refspisak|2}} ==Vanjski linkovi== {{commonscat|Sead Kolašinac}} *[http://www.schalke04.de/en/team/team/players/defender/sead-kolasinac/page/133-218-133--.html?h=spieler/16157 Sead Kolašinac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170419042314/http://www.schalke04.de/en/team/team/players/defender/sead-kolasinac/page/133-218-133--.html?h=spieler%2F16157 |date=19. 4. 2017 }} na schalke04.de *{{FIFA igrač|376230}} *{{NFT player|pid=54103|Sead Kolašinac}} {{Navkutije |ime = Sastavi Bosne i Hercegovine |naslov = Sastavi Bosne i Hercegovine |naslovstil = background-color:#070db5; color:#ffd700; border: solid 1px #ffff00; |podaci1 = {{Sastav Bosne i Hercegovine na SP 2014. u nogometu}} }} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Kolašinac, Sead}} [[Kategorija:Rođeni 1993.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Karlsruhe]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Njemački nogometaši]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački emigranti u Njemačkoj‎]] [[Kategorija:Nogometaši VfB Stuttgarta]] [[Kategorija:Nogometaši Schalkea]] [[Kategorija:Nogometaši Arsenala]] [[Kategorija:Nogometaši Olympique Marseillea]] [[Kategorija:Nogometaši Atalante]] [[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2014.]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 21. vijeka]] r0xuj6eyb3u66x0674fsqohefyuctob 3822281 3822272 2026-04-02T10:32:34Z AnToni 2325 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/AnesJakup|AnesJakup]] ([[User talk:AnesJakup|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Bakir123|Bakir123]] 3821965 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Sead Kolašinac | slika = 1 Sead Kolašinac 2018 (cropped2).jpg | punoime = | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1993|06|20}} | rodnigrad = [[Karlsruhe]] | rodnadržava = [[Njemačka]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | visina = 183 cm | pozicija = [[Odbrambeni igrač (nogomet)|Lijevi bek]] | trenutniklub = [[Atalanta BC|Atalanta]] | brojnadresu = 23 | omladinskegodine = 2001–2009. <br/> 2009–2010. <br/> 2010. <br/> 2011–2012. | omladinskipogoni = [[Karlsruher SC|Karlsruhe]] <br/> [[TSG 1899 Hoffenheim|Hoffenheim]] <br/> [[VfB Stuttgart|Stuttgart]] <br/> [[FC Schalke 04|Schalke 04]] | godine1 = 2012–2013. <br/> 2013–2017. <br/> 2017–2022. <br/> 2021. <br/> 2022–2023. <br/> 2023– | klubovi1 = [[FC Schalke 04 II|Schalke 04 II]] <br/> [[FC Schalke 04|Schalke 04]] <br/> [[Arsenal FC|Arsenal]] <br/> → [[FC Schalke 04|Schalke 04]] <br/> [[Olympique de Marseille|O. Marseille]] <br/> [[Atalanta BC|Atalanta]] | nastupi(golovi)1 = 8 (2) <br/> 94 (4) <br/> 80 (2) <br/> 17 (1) <br/> 47 (4) <br/> 66 (1) | godine2 = | klubovi2 = | nastupi(golovi)2 = | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | reprezentacija = da | nacionalnegodine1 = 2011. <br/> 2011–2012. <br/> 2012–2013. <br> 2013– | nacionalneekipe1 = Njemačka U-18 <br/> Njemačka U-19 <br/> Njemačka U-20 <br/> {{nowrap|[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]}} | nacionalninastupi(golovi)1 = 1 (0) <br/> 11 (1) <br/> 2 (1) <br/> 64 (0) | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjeuređivanje = 31. marta 2026 }} '''Sead Kolašinac''' (rođen 20. juna 1993) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[nogometaš]] i [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentativac]]. Trenutno nastupa za [[Atalanta BC|Atalantu]] na poziciji [[Odbrambeni igrač (nogomet)|lijevog beka]]. ==Klupska karijera== ===Početak=== Karijeru je počeo u [[Karlsruher SC|Karlsruheu]], gdje je osam godina igrao za juniorsku ekipu.<ref>{{Cite web |url= http://www.fourfourtwo.com/features/meet-bosnian-defender-hoping-stop-messi-and-aguero|title=Meet the Bosnian defender hoping to stop Messi and Aguero|date=9. 6. 2014|access-date=18. 8. 2016}}</ref> Kasnije je bio član [[TSG 1899 Hoffenheim|Hoffenheima]] i [[VfB Stuttgart|Stuttgarta]] te je u januaru 2011. prešao u [[FC Schalke 04|Schalke]].<ref name=":0"/> ===Schalke 04=== Nastupao je jednu sezonu za omladinski tim, a onda je premješten u [[Schalke 04 II|rezervni tim]], koji nastupa u nižoj regionalnoj ligi. Sa Schalkeom je 2012. osvojio Prvenstvo Njemačke za juniore.<ref name=":0">{{Cite web |url=http://www.schalke04.de/aktuell/news/einzelansicht/artikel/titeltraum-perfekt-schalker-u19-ist-deutscher-meister.html |title=Titeltraum perfekt: Schalker U19 ist Deutscher Meister |access-date=19. 11. 2013 |archive-url= https://web.archive.org/web/20120618235511/http://www.schalke04.de/aktuell/news/einzelansicht/artikel/titeltraum-perfekt-schalker-u19-ist-deutscher-meister.html |archive-date=18. 6. 2012 |url-status=dead}}</ref> Nakon samo sedam utakmica za rezervni tim i dva gola seli se u prvi tim Schalkea. U junu 2012. potpisao je profesionalni ugovor, kojim se obavezao na ostanak u klubu do 30. juna 2015.<ref>{{Cite web |url=http://www.schalke04.de/aktuell/news/einzelansicht/artikel/sead-kolasinac-unterschreibt-lizenzspielervertrag-bis-2015.html |title=Sead Kolašinac unterschreibt Lizenzspielervertrag bis 2015 |access-date=19. 11. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120830215727/http://www.schalke04.de/aktuell/news/einzelansicht/artikel/sead-kolasinac-unterschreibt-lizenzspielervertrag-bis-2015.html |archive-date=30. 8. 2012 |url-status=dead}}</ref> Njegov debitantski nastup u [[Fußball-Bundesliga|Bundesligi]] desio se 15. septembra 2012. pobjedom od 2:0 u [[Fürth]]u, kada je neposredno prije kraja utakmice zamijenio [[Christian Fuchs|Christiana Fuchsa]].<ref name=":1">{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/sead-kolasinac/leistungsdaten/spieler/94005|title=Sead Kolasinac – Entire performance data {{!}} Transfermarkt|access-date=18. 8. 2016}}</ref> U decembru 2012. bilježi prvi nastup u UEFA-inim takmičenjima, kada je Schalke remizirao s [[FC Montpellier|Montpellierom]] 1-1 u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]].<ref name=":1" /> U junu 2013. ponovo je produžio ugovor do juna 2017.<ref>{{Cite web |url= http://www.sbnation.com/soccer/2013/6/25/4464054/fc-schalke-04-extend-sead-kolasinacs-contract-through-2017|title=FC Schalke 04 extend Sead Kolasinac's contract through 2017 |last=Quinn |first=Phillip|date=25. 6. 2013|access-date=18. 8. 2016}}</ref> U sezoni 2013/14. doživljava tešku povredu križnih ligamenata i odsustvuje s terena gotovo šest mjeseci.<ref>{{Cite web |url= http://www.goal.com/en-gb/news/3275/bundesliga/2014/08/24/5056924/schalke-defender-kolasinac-out-for-at-least-six-months|title=Schalke defender Sead Kolasinac out for at least six months - Goal.com|date=24. 8. 2014|language=en-GB|access-date=18. 8. 2016}}</ref> Nakon oporavka od ove povrede, veoma teško dolazi do prave forme i mogućnosti da se izbori za mjesto u prvom timu. U sezoni 2015/16. vraća se u prvi sastav tokom cijele sezone, postigavši i jedan pogodak.<ref name=":1"/> ===Arsenal=== Dana 6. juna 2017. Kolašinac je potpisao za londonski [[Arsenal FC|Arsenal]]. ==Reprezentacija== Na početku svoje profesionalne karijere, Kolašinac je nastupao za mlađe selekcije [[Njemačka|Njemačke]]. Godine 2013. dobio je poziv da nastupi za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|seniorsku reprezentaciju Bosne i Hercegovine]]. Njegov otac izjavio je da je Sead oduvijek imao namjeru nastupati samo za seniorski tim Bosne i Hercegovine.<ref>{{Cite web|url=http://www.klix.ba/sport/nogomet/otac-seada-kolasinca-on-je-uvijek-zelio-igrati-za-bih/130704028|title=Otac Seada Kolašinca: On je uvijek želio igrati za BiH|access-date=18. 8. 2016}}</ref> U novembru iste godine tadašnji selektor [[Safet Sušić]] pozvao ga je u sastav za utakmicu protiv [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentine]] 18. novembra u [[St. Louis]]u, koju je Bosna i Hercegovina izgubila 2-0.<ref>{{cite web |work=[[Kicker]] |url= http://www.kicker.de/news/fussball/nationalelf/594703/artikel_kolasinac_nein-zum-dfb-hoffen-auf-brasilien.html |title= Kolasinac: Nein zum DFB, Hoffen auf Brasilien |date= 7. 11. 2013 |language= [[Njemački jezik|njemački]]}}</ref> U junu 2014. Kolašinac putuje s reprezentacijom Bosne i Hercegovine na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Svjetsko prvenstvo]] u [[Brazil]]u.<ref>{{Cite web|url=http://www.telegraph.co.uk/sport/football/teams/bosnia-and-herzegovina/10810419/Bosnia-Herzegovina-World-Cup-2014-squad.html|title=Bosnia-Herzegovina World Cup 2014 squad|access-date=18. 8. 2016}}</ref> Već u trećoj minuti prve utakmice protiv Argentine postigao je [[autogol]], a utakmica završava pobjedom Argentine 2-1.<ref name=":2">{{Cite web |url= http://www.bbc.com/sport/football/25285099|title=World Cup: Argentina 2-1 Bosnia-Hercegovina|access-date=18. 8. 2016}}</ref> To je bio najbrži autogol u historiji [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetskih prvenstava]].<ref name=":2"/> ==Statistika== {{Starost sekcija}} ===Klubovi=== ''Ažurirano: 18. august 2016.''<ref name=":1" /> {|class="wikitable" style="text-align: center;" |- !rowspan="2"|Klub !rowspan="2"|Sezona !colspan="3"|Liga !colspan="2"|Kup !colspan="2"|Ostalo !colspan="2"|UEFA !colspan="2"|Ukupno |- !Divizija!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi |- |rowspan=4|[[Schalke 04 II]] |2011/12. |[[Regionalliga Nord]] |2||0||colspan="2"|–||colspan="2"|–||colspan="2"|–||2||0 |- |2012/13. |Regionalliga Nord |5||2||colspan="2"|–||colspan="2"|–||colspan="2"|–||5||2 |- |2014/15. |Regionalliga Nord |1||0||colspan="2"|–||colspan="2"|–||colspan="2"|–||1||0 |- !colspan=2|Ukupno !8!!2!!colspan="2"|–!!colspan="2"|–!!colspan="2"|–!!8!!2 |- |rowspan=5|[[FC Schalke 04|Schalke 04]] |2012/13. |[[Fußball-Bundesliga|Bundesliga]] |16||0||1||0||colspan="2"|–||3||0||20||0 |- |2013/14. |Bundesliga |24||0||0||0||colspan="2"|–||6||0||30||0 |- |2014/15. |Bundesliga |6||0||1||0||colspan="2"|–||0||0||7||0 |- |2015/16. |Bundesliga |23||1||1||0||colspan="2"|–||6||0||30||1 |- !colspan=2|Ukupno !69!!1!!3!!0!!colspan="2"|–!!15!!0!!87!!1 |- !colspan="3"|Karijera ukupno !77!!3!!3!!0!!colspan="2"|–!!15!!0!!95!!3 |} ===Reprezentacija=== '''Nastupi za reprezentaciju BIH''' ''Ažurirano: 31. marta 2026.''<ref>{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/sead-kolasinac/nationalmannschaft/spieler/94005|title=Sead Kolasinac - National team {{!}} Transfermarkt|access-date=26. 3. 2026}}</ref> {| class="wikitable" style="text-align: center;" |- !Reprezentacija!!Godina!!Nastupi!!Golovi |- | rowspan="15" |[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] |- |2013.||1||0 |- |2014.||5||0 |- |2015.||4||0 |- |2016.||7||0 |- |2017.||5||0 |- |2018.||2||0 |- |2019.||6||0 |- |2020.||5||0 |- |2021.||8||0 |- |2022.||8||0 |- |2023.||6||0 |- |2024.||3||0 |- |2025.||2||0 |- |2026.||2||0 |- ! colspan="2" |Ukupno||64||0 |} ==Lični život== Njegovi su roditelji [[Bošnjaci]] porijeklom iz [[Plav]]a u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] i [[Čapljina|Čapljine]]. Osim [[pasoš Bosne i Hercegovine|pasoša Bosne i Hercegovine]], posjeduje i [[Njemačka|njemačko]] državljanstvo.<ref name=":3">{{Cite web|url=http://sport.ba/clanak/59332/sead-kolasinac-je-bjezao-iz-skole-kako-bi-isao-u-mekteb|title=Sead Kolašinac je bježao iz škole kako bi išao u mekteb |access-date=18. 8. 2016}}</ref> Govori [[Njemački jezik|njemački]] i [[Engleski jezik|engleski]] jezik. Izjašnjava se kao [[musliman]].<ref name=":3"/> ==Uspjesi== '''Arsenal''' *[[FA kup]]: [[FA kup 2019/2020.|2019/20.]] *[[FA Community Shield]]: [[FA Community Shield 2017.|2017]], [[FA Community Shield 2020.|2020.]] '''Atalanta''' *[[UEFA Evropska liga]]: [[UEFA Evropska liga 2023/2024.|2023/24.]] ==Reference== {{Refspisak|2}} ==Vanjski linkovi== {{commonscat|Sead Kolašinac}} *[http://www.schalke04.de/en/team/team/players/defender/sead-kolasinac/page/133-218-133--.html?h=spieler/16157 Sead Kolašinac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170419042314/http://www.schalke04.de/en/team/team/players/defender/sead-kolasinac/page/133-218-133--.html?h=spieler%2F16157 |date=19. 4. 2017 }} na schalke04.de *{{FIFA igrač|376230}} *{{NFT player|pid=54103|Sead Kolašinac}} {{Navkutije |ime = Sastavi Bosne i Hercegovine |naslov = Sastavi Bosne i Hercegovine |naslovstil = background-color:#070db5; color:#ffd700; border: solid 1px #ffff00; |podaci1 = {{Sastav Bosne i Hercegovine na SP 2014. u nogometu}} }} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Kolašinac, Sead}} [[Kategorija:Rođeni 1993.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Karlsruhe]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Njemački nogometaši]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački emigranti u Njemačkoj‎]] [[Kategorija:Nogometaši VfB Stuttgarta]] [[Kategorija:Nogometaši Schalkea]] [[Kategorija:Nogometaši Arsenala]] [[Kategorija:Nogometaši Olympique Marseillea]] [[Kategorija:Nogometaši Atalante]] [[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2014.]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 21. vijeka]] 83cg1mhgd68kw92gn2kioi3a5vz4zml 3822287 3822281 2026-04-02T10:50:40Z AnToni 2325 3822287 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Sead Kolašinac | slika = 1 Sead Kolašinac 2018 (cropped2).jpg | punoime = | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1993|06|20}} | rodnigrad = [[Karlsruhe]] | rodnadržava = [[Njemačka]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | visina = 183 cm | pozicija = [[Odbrambeni igrač (nogomet)|Lijevi bek]] | trenutniklub = [[Atalanta BC|Atalanta]] | brojnadresu = 23 | omladinskegodine = 2001–2009. <br/> 2009–2010. <br/> 2010. <br/> 2011–2012. | omladinskipogoni = [[Karlsruher SC|Karlsruhe]] <br/> [[TSG 1899 Hoffenheim|Hoffenheim]] <br/> [[VfB Stuttgart|Stuttgart]] <br/> [[FC Schalke 04|Schalke 04]] | godine1 = 2012–2013. <br/> 2013–2017. <br/> 2017–2022. <br/> 2021. <br/> 2022–2023. <br/> 2023– | klubovi1 = [[FC Schalke 04 II|Schalke 04 II]] <br/> [[FC Schalke 04|Schalke 04]] <br/> [[Arsenal FC|Arsenal]] <br/> → [[FC Schalke 04|Schalke 04]] <br/> [[Olympique de Marseille|O. Marseille]] <br/> [[Atalanta BC|Atalanta]] | nastupi(golovi)1 = 8 (2) <br/> 94 (4) <br/> 80 (2) <br/> 17 (1) <br/> 47 (4) <br/> 66 (1) | godine2 = | klubovi2 = | nastupi(golovi)2 = | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | reprezentacija = da | nacionalnegodine1 = 2011. <br/> 2011–2012. <br/> 2012–2013. <br> 2013– | nacionalneekipe1 = Njemačka U-18 <br/> Njemačka U-19 <br/> Njemačka U-20 <br/> {{nowrap|[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]]}} | nacionalninastupi(golovi)1 = 1 (0) <br/> 11 (1) <br/> 2 (1) <br/> 64 (0) | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjeuređivanje = 31. marta 2026 }} '''Sead Kolašinac''' (rođen 20. juna 1993) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[nogometaš]] i [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentativac]]. Trenutno nastupa za [[Atalanta BC|Atalantu]] na poziciji [[Odbrambeni igrač (nogomet)|lijevog beka]]. ==Klupska karijera== ===Početak=== Karijeru je počeo u [[Karlsruher SC|Karlsruheu]], gdje je osam godina igrao za juniorsku ekipu.<ref>{{Cite web |url= http://www.fourfourtwo.com/features/meet-bosnian-defender-hoping-stop-messi-and-aguero|title=Meet the Bosnian defender hoping to stop Messi and Aguero|date=9. 6. 2014|access-date=18. 8. 2016}}</ref> Kasnije je bio član [[TSG 1899 Hoffenheim|Hoffenheima]] i [[VfB Stuttgart|Stuttgarta]] te je u januaru 2011. prešao u [[FC Schalke 04|Schalke]].<ref name=":0"/> ===Schalke 04=== Nastupao je jednu sezonu za omladinski tim, a onda je premješten u [[Schalke 04 II|rezervni tim]], koji nastupa u nižoj regionalnoj ligi. Sa Schalkeom je 2012. osvojio Prvenstvo Njemačke za juniore.<ref name=":0">{{Cite web |url=http://www.schalke04.de/aktuell/news/einzelansicht/artikel/titeltraum-perfekt-schalker-u19-ist-deutscher-meister.html |title=Titeltraum perfekt: Schalker U19 ist Deutscher Meister |access-date=19. 11. 2013 |archive-url= https://web.archive.org/web/20120618235511/http://www.schalke04.de/aktuell/news/einzelansicht/artikel/titeltraum-perfekt-schalker-u19-ist-deutscher-meister.html |archive-date=18. 6. 2012 |url-status=dead}}</ref> Nakon sedam utakmica za rezervni tim i dva gola prelazi u prvi tim Schalkea. U junu 2012. potpisao je profesionalni ugovor, kojim se obavezao na ostanak u klubu do 30. juna 2015.<ref>{{Cite web |url=http://www.schalke04.de/aktuell/news/einzelansicht/artikel/sead-kolasinac-unterschreibt-lizenzspielervertrag-bis-2015.html |title=Sead Kolašinac unterschreibt Lizenzspielervertrag bis 2015 |access-date=19. 11. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120830215727/http://www.schalke04.de/aktuell/news/einzelansicht/artikel/sead-kolasinac-unterschreibt-lizenzspielervertrag-bis-2015.html |archive-date=30. 8. 2012 |url-status=dead}}</ref> Njegov debitantski nastup u [[Fußball-Bundesliga|Bundesligi]] bio je 15. septembra 2012. pobjedom od 2:0 u [[Fürth]]u, kada je neposredno prije kraja utakmice zamijenio [[Christian Fuchs|Christiana Fuchsa]].<ref name=":1">{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/sead-kolasinac/leistungsdaten/spieler/94005|title=Sead Kolasinac – Entire performance data {{!}} Transfermarkt|access-date=18. 8. 2016}}</ref> U decembru 2012. bilježi prvi nastup u UEFA-inim takmičenjima, kada je Schalke remizirao s [[FC Montpellier|Montpellierom]] 1-1 u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]].<ref name=":1" /> U junu 2013. ponovo je produžio ugovor do juna 2017.<ref>{{Cite web |url= http://www.sbnation.com/soccer/2013/6/25/4464054/fc-schalke-04-extend-sead-kolasinacs-contract-through-2017|title=FC Schalke 04 extend Sead Kolasinac's contract through 2017 |last=Quinn |first=Phillip|date=25. 6. 2013|access-date=18. 8. 2016}}</ref> U sezoni 2013/14. doživljava povredu križnih ligamenata i odsustvuje s terena šest mjeseci.<ref>{{Cite web |url= http://www.goal.com/en-gb/news/3275/bundesliga/2014/08/24/5056924/schalke-defender-kolasinac-out-for-at-least-six-months|title=Schalke defender Sead Kolasinac out for at least six months - Goal.com|date=24. 8. 2014|language=en-GB|access-date=18. 8. 2016}}</ref> Nakon oporavka od povrede, ne dolazi do prave forme i mogućnosti da se izbori za mjesto u prvom timu. U sezoni 2015/16. vraća se u prvi sastav tokom cijele sezone, postigavši i jedan pogodak.<ref name=":1"/> ===Arsenal=== Dana 6. juna 2017. Kolašinac je potpisao za londonski [[Arsenal FC|Arsenal]]. ==Reprezentacija== Na početku svoje profesionalne karijere, Kolašinac je nastupao za mlađe selekcije [[Njemačka|Njemačke]]. Godine 2013. dobio je poziv da nastupi za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|seniorsku reprezentaciju Bosne i Hercegovine]]. Njegov otac izjavio je da je Sead imao namjeru nastupati samo za seniorski tim Bosne i Hercegovine.<ref>{{Cite web|url=http://www.klix.ba/sport/nogomet/otac-seada-kolasinca-on-je-uvijek-zelio-igrati-za-bih/130704028|title=Otac Seada Kolašinca: On je uvijek želio igrati za BiH|access-date=18. 8. 2016}}</ref> U novembru iste godine tadašnji selektor [[Safet Sušić]] pozvao ga je u sastav za utakmicu protiv [[Nogometna reprezentacija Argentine|Argentine]] 18. novembra u [[St. Louis]]u, koju je Bosna i Hercegovina izgubila 2-0.<ref>{{cite web |work=[[Kicker]] |url= http://www.kicker.de/news/fussball/nationalelf/594703/artikel_kolasinac_nein-zum-dfb-hoffen-auf-brasilien.html |title= Kolasinac: Nein zum DFB, Hoffen auf Brasilien |date= 7. 11. 2013 |language= [[Njemački jezik|njemački]]}}</ref> U junu 2014. Kolašinac nastupa s reprezentacijom Bosne i Hercegovine na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|Svjetsko prvenstvo]] u [[Brazil]]u.<ref>{{Cite web|url=http://www.telegraph.co.uk/sport/football/teams/bosnia-and-herzegovina/10810419/Bosnia-Herzegovina-World-Cup-2014-squad.html|title=Bosnia-Herzegovina World Cup 2014 squad|access-date=18. 8. 2016}}</ref> U trećoj minuti prve utakmice protiv Argentine postigao je [[autogol]], a utakmica završava pobjedom Argentine 2-1.<ref name=":2">{{Cite web |url= http://www.bbc.com/sport/football/25285099|title=World Cup: Argentina 2-1 Bosnia-Hercegovina|access-date=18. 8. 2016}}</ref> To je bio najbrži autogol u historiji [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetskih prvenstava]].<ref name=":2"/> ==Statistika== {{Starost sekcija}} ===Klubovi=== ''Ažurirano: 18. august 2016.''<ref name=":1" /> {|class="wikitable" style="text-align: center;" |- !rowspan="2"|Klub !rowspan="2"|Sezona !colspan="3"|Liga !colspan="2"|Kup !colspan="2"|Ostalo !colspan="2"|UEFA !colspan="2"|Ukupno |- !Divizija!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi |- |rowspan=4|[[Schalke 04 II]] |2011/12. |[[Regionalliga Nord]] |2||0||colspan="2"|–||colspan="2"|–||colspan="2"|–||2||0 |- |2012/13. |Regionalliga Nord |5||2||colspan="2"|–||colspan="2"|–||colspan="2"|–||5||2 |- |2014/15. |Regionalliga Nord |1||0||colspan="2"|–||colspan="2"|–||colspan="2"|–||1||0 |- !colspan=2|Ukupno !8!!2!!colspan="2"|–!!colspan="2"|–!!colspan="2"|–!!8!!2 |- |rowspan=5|[[FC Schalke 04|Schalke 04]] |2012/13. |[[Fußball-Bundesliga|Bundesliga]] |16||0||1||0||colspan="2"|–||3||0||20||0 |- |2013/14. |Bundesliga |24||0||0||0||colspan="2"|–||6||0||30||0 |- |2014/15. |Bundesliga |6||0||1||0||colspan="2"|–||0||0||7||0 |- |2015/16. |Bundesliga |23||1||1||0||colspan="2"|–||6||0||30||1 |- !colspan=2|Ukupno !69!!1!!3!!0!!colspan="2"|–!!15!!0!!87!!1 |- !colspan="3"|Karijera ukupno !77!!3!!3!!0!!colspan="2"|–!!15!!0!!95!!3 |} ===Reprezentacija=== '''Nastupi za reprezentaciju BIH''' ''Ažurirano: 31. marta 2026.''<ref>{{Cite web|url=http://www.transfermarkt.co.uk/sead-kolasinac/nationalmannschaft/spieler/94005|title=Sead Kolasinac - National team {{!}} Transfermarkt|access-date=26. 3. 2026}}</ref> {| class="wikitable" style="text-align: center;" |- !Reprezentacija!!Godina!!Nastupi!!Golovi |- | rowspan="15" |[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] |- |2013.||1||0 |- |2014.||5||0 |- |2015.||4||0 |- |2016.||7||0 |- |2017.||5||0 |- |2018.||2||0 |- |2019.||6||0 |- |2020.||5||0 |- |2021.||8||0 |- |2022.||8||0 |- |2023.||6||0 |- |2024.||3||0 |- |2025.||2||0 |- |2026.||2||0 |- ! colspan="2" |Ukupno||64||0 |} ==Lični život== Njegovi su roditelji [[Bošnjaci]] porijeklom iz [[Plav]]a u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] i [[Čapljina|Čapljine]]. Osim [[pasoš Bosne i Hercegovine|pasoša Bosne i Hercegovine]], posjeduje i [[Njemačka|njemačko]] državljanstvo.<ref name=":3">{{Cite web|url=http://sport.ba/clanak/59332/sead-kolasinac-je-bjezao-iz-skole-kako-bi-isao-u-mekteb|title=Sead Kolašinac je bježao iz škole kako bi išao u mekteb |access-date=18. 8. 2016}}</ref> Govori [[Njemački jezik|njemački]] i [[Engleski jezik|engleski]] jezik. Izjašnjava se kao [[musliman]].<ref name=":3"/> ==Uspjesi== '''Arsenal''' *[[FA kup]]: [[FA kup 2019/2020.|2019/20.]] *[[FA Community Shield]]: [[FA Community Shield 2017.|2017]], [[FA Community Shield 2020.|2020.]] '''Atalanta''' *[[UEFA Evropska liga]]: [[UEFA Evropska liga 2023/2024.|2023/24.]] ==Reference== {{Refspisak|2}} ==Vanjski linkovi== {{commonscat|Sead Kolašinac}} *[http://www.schalke04.de/en/team/team/players/defender/sead-kolasinac/page/133-218-133--.html?h=spieler/16157 Sead Kolašinac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170419042314/http://www.schalke04.de/en/team/team/players/defender/sead-kolasinac/page/133-218-133--.html?h=spieler%2F16157 |date=19. 4. 2017 }} na schalke04.de *{{FIFA igrač|376230}} *{{NFT player|pid=54103|Sead Kolašinac}} {{Navkutije |ime = Sastavi Bosne i Hercegovine |naslov = Sastavi Bosne i Hercegovine |naslovstil = background-color:#070db5; color:#ffd700; border: solid 1px #ffff00; |podaci1 = {{Sastav Bosne i Hercegovine na SP 2014. u nogometu}} }} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Kolašinac, Sead}} [[Kategorija:Rođeni 1993.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Karlsruhe]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Njemački nogometaši]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački emigranti u Njemačkoj‎]] [[Kategorija:Nogometaši VfB Stuttgarta]] [[Kategorija:Nogometaši Schalkea]] [[Kategorija:Nogometaši Arsenala]] [[Kategorija:Nogometaši Olympique Marseillea]] [[Kategorija:Nogometaši Atalante]] [[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2014.]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 21. vijeka]] pi85ivw4hb1077bnfksqt297gja6uau Večići 0 359303 3822069 3681606 2026-04-01T15:00:35Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3822069 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = Večići | vrsta = (naselje) <!-- *** Ime **** --> | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = <!-- *** Slika *** --> | slika = | opis_slike = | veličina_slike = <!-- *** Simboli *** --> | zastava = | grb = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | općina = [[Kotor-Varoš]] <!-- *** Položaj *** --> | nadmorska_visina = 316 | širina_stepeni = 44| širina_minuta = 35| širina_sekundi = | širina_SJ = N | dužina_stepeni = 17| dužina_minuta = 26| dužina_sekundi = | dužina_IZ = E | najveća tačka = | najveća tačka metara = <!-- *** Površina *** --> | površina_grada = | površina_općine = | površina_jedinica = <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo grad = 687 | stanovništvo općina = | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo općina godina = | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | gustoća općina = <!-- *** Historija i administracija *** --> | osnovano = | gradonačelnik = | gradonačelnik stranka = <!-- *** Kod *** --> | poštanski broj = 78 220 | pozivni broj = (+387) 51 | matični broj = 211907<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=16. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 20281 <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Večići u Bosni i Hercegovini <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Večići''' su naseljeno mjesto u općini [[Kotor-Varoš]], [[Bosna i Hercegovina]]. Nalaze se na [[Večićko polje|Večićkom polju]], pri ušći [[Cvrcka|Cvrcke]] u [[Vrbanja|Vrbanju]]. Nakon duge opće stagnacije, razvoj počinje šezdesetih godina prošlog stoljeća, nakon iseljavanja stanovništva u [[Njemačka|Njemačku]] i druge zapadne zemlje. == Geografski položaj == Večići su na [[Večićko polje|Večićkom polju]], tj. na lijevoj obali Vrbanje, a lokalitet „Mlâve“ (od davnina „gaz“ za stoku, zaprege i ljude) ih razdvaja od [[Vrbanjci|Vrbanjaca]], koji su na njenoj desnoj obali. Kroz Vrbanjce prolazi [[Magistralna cesta M4|magistralna cesta M-4]] ([[Banjaluka]] – [[Matuzići]]), koja se uključuje na [[Magistralna cesta M17|M-17]]. Središte mjesne zajednice je u Vrbanjcima. Naselje je smješteno između istočne uzvisine zvane Brižine (373 m n/v, u vijencu Klinića brda, 650 m n/v) i Bajrića brda (460 m n/v) na padini Doca. Večićko polje se, preko Vrbanjaca širi u relativno prostrano polje, sve do južnih planinsskih obronaka [[Uzlomac|Uzlomca]]<ref>Spahić M. et al. (2000): Bosna i Hercegovina (1:250.000). Izdavačko preduzeće „Sejtarija“, Sarajevo.</ref><ref>Mučibabić B., Ur. (1998): Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Geodetski zavod BiH, Sarajevo, {{ISBN|9958-766-00-0}}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.gosur.com/map/?gclid=COWkrtjjpL4CFSEcwwod9BcArQ |title=Arhivirana kopija |access-date=31. 5. 2014 |archive-date=2. 1. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230102195531/https://www.gosur.com/map/?gclid=COWkrtjjpL4CFSEcwwod9BcArQ |url-status=dead }}</ref><ref>Vojnogeografski institut, Izd. (1955): Prnjavor (List karte 1:100.000, Izohipse na 20 m). Vojnogeografski institut, Beograd.</ref>. Posebna turistička atrakcija regije su redovni [[Aliđun]]ski ([[Ilindan]]ski, [[Sveti Ilija]]) vašari na Većićkom polju svakog 2. augusta. Vjerojatno je to bilo tradicionalno zborište starobosanskih obreda, a potom i dovište u znak sjećanja na davnu bitku i njene [[šehid]]e. Drevno [[turbe]] u središnjici zborišta ima status nacionalnog spomenika kulture u BiH <ref name="archive.today">{{Cite web |url=http://kons.gov.ba/main.php?mod=vijesti&extra=sjednice&action=view&id_vijesti=124&lang=1 |title=Arhivirana kopija |access-date=18. 7. 2012 |archive-date=18. 7. 2012 |archive-url=https://archive.today/20120718032248/http://kons.gov.ba/main.php?mod=vijesti&extra=sjednice&action=view&id_vijesti=124&lang=1 |url-status=dead }}</ref>. U poratnom periodu pažnju u ljetnom periodu privlače Vilen(j)ske vode i kanjon Cvrcke. == Priroda i ekologija == Na riječnim nanosima Vrbanje i Cvrcke, na večićko–vrbanjskoj zaravni je formirano plodno tlo, na kojem su poljodjelci vijekovima umješno proizvodili hranu za sopstvene i tržišne porebe. Na padinama okolnih uzvisina formirale su se životne zajednice listopadnih (hrastovo-grabovih) šuma, livada i pašnjaka. Na višim pozicijama, posebno uz kanjon Cvrcke javljaju se i čiste hrastove (uzvisina Hrastik) listopadno-četinarske sastojine. Osobito je atraktivan kanjonski tijek rijeke, u kojem se nakon prekrasnih „Vilen(j)skih vrela“ susreću kaskade bukova, brzaca i mnogih „kotlâcâ“. Povećan interes za ljepote ovog krajolika, već ozbiljno narušava prirodne ekološke prilike. [[Potočna pastrmka|Potočne pastrmke]] je sve manje, a povremena poribljavanja (upitnog uspjeha), između ostalog, dovode u pitanje autohtonost lokalne pastrmske populacije. Klima ovog područja je predplaninska umjerenokontinentalna. == Historija == Prema kontekstualnim izvorima, prvih naselja u dolini Vrbanje bilo je još u [[neolit]]u. Ovo područje su tada naseljavali [[Iliri]], a u 4. stoljeću pne. tu su po prvi put prodrli [[Kelti]]. Oni su se u više najezda zadržavali u [[Bosna|Bosni]]. Koncem [[Stari vijek|Starog vijeka]] doline [[Vrbas (rijeka)|Vrbasa]], [[Vrbanja (rijeka)|Vrbanje]] i [[Sana|Sane]] naseljavali su ilirsko pleme [[Mezeji]] (Maezaei, Maizaioi, Mazaioi).<ref>Malcolm N. (1996): Bosnia: A Short History. New, Updating Edition, New York University Press, {{ISBN|0814755615}}.</ref> Nakon gotovo jednog stoljeća otpora domorodaca, u 1. stoljeću ovu dolinu osvajaju [[Rimljani]] koji postepeno potiskuju Ilire i asimiliraju Mezeje.<ref>Idrizović M., Ur. (1987): Umjetničko blago Bosne i Hercegovine. Svjetlost, Sarajevo, {{ISBN|86-01-01121-7}}.</ref> Regrutiraju ih i u svoju vojsku, uključujući i mornaricu. Gotovo cijelo jedno stoljeće domoroci i Iliri su pružali otpor nadirućoj [[Rimska Imperija|Rimskoj Imperiji]]. Iz tog perioda postoji više lokaliteta koji ukazuju na rimske građevine. [[Južni Slaveni]] u dolinu Vrbanje doseljavaju tek u [[7. vijek|7. stoljeću nove ere]], gdje većinu čine domoroci („Dobri Bošnjani“). Miješajući se sa starosjediocima zadržili su se do suvremene epohe. Slavenizacijom [[Balkan]]a formiraju se prve južnoslavenske državice, među kojima je i prva [[Bosna|bosanska]] – u 10. stoljeću.<ref>Klaić N. (1994): Srednjevjekovna Bosna - Politički položaj bosanskih vladara do Tvrtkove krunidbe. Eminex, Zagreb, {{ISBN|953-6112-05-1}}.</ref> Sedreni [[Stećak|stećci]] u Šipragama svjedoče o [[Bogumili|starobosanskoj]] naseobini (najkasnije) iz 12. stoljeća<ref name="a1892">Radimsky V. (1892): Ostanci rimskih naseobina u Šipragi i Podbrgju, za tim starobosanski stećci u Šipragi i uz Vrbanju u Bosni. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, Godina IV, Knjiga I: 75-80.</ref>. Stećci su bili pri ušću pritoke [[Crkvenica|Crkvenice]] u Vrbanju (uz sāme obale rijeka)<ref name="a1892" />. Pedesetih i šezdestih godina XX vijeka, izrezani su i ugrađeni (moguće je - zbog vjerovanja u legendu o njihovoj "čudotvornosti")<ref name="a1892" /> u zidove okolnih kuća ili drugih objekata. Jedan od najbolje sačuvanih stećaka danas je potopljen u koritu Vrbanje, neposredno uz primarnu lokaciju. Vjera starobosanska (bogumilska) u [[Bosna|Bosni]] se dugo opirala, unatoč povremenim upadima krstaša, čiji je cilj bio uvođenje katoličanstva, a zatim i pravoslavlja.<ref>Petrović R. (2010): Bogumili. Rubikon & Mak, Novi Sad – Visiko, {{ISBN|978-9958-9777}}, {{ISBN|978-86-84989-26-2}}.</ref><ref>Naziv Crkva bosanska uveli su katolički misionari (u XIII stoljeću), po kojima nije bilo drugih bogomolja osim crkve, niti prave vjere osim katoličanstva.</ref> Prema [[Ljetopis Popa Dukljanina|Ljetopisu popa Dukljanina]], polovinom 12. stoljeća, u Bosni su, između ostalih, bile i župe Uskoplje, Pljeva i Luka. Prvi pisani dokumenti o naseljima u dolini Vrbanje datiraju iz [[1322.]], [[1323.]] i [[1412.]]. Poveljom [[Stjepan II Kotromanić|Stjepana II. Kotromanića]] (bosanskog bana: [[1322.]] – [[1353.]]) župe Danica i Vrbanja, s gradovima [[Ključ]] i [[Kotor (Bosna)|Kotor]], darovane su u osobni posjed [[Vukosav Hrvatinić|Vukosavu Hrvatiniću]], [[1322.]], nakon što mu je ovaj pomogao u preuzimanju vlasti u sukobu sa Babunićima. Kasnije ([[1404.]], ovaj feudalni posjed je proširio [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić]], koji se titulirao kao gospodar [[Donji Kraji|Donjih Kraja]] (od Vrbasa do preko Sane, a kasnije još i dalje), uključujući i dolinu Vrbanje. Iako su ugarski kraljevi pokušavali osvojiti Bosnu (kao [[Ludovik I, kralj Ugarske]]), nisu to uspjeli, zbog njenog snažnog otpora. Konačno je kralj [[Sigismund, car Svetog rimskog carstva|Sigismund I]] ([[1411.]] godine) [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoju Vukčiću Hrvatiniću]] (koji je stolovao u Kotoru) zvanično priznao pravo posjeda[[Donji Kraji|Donjih Kraja]]. U to vrijeme gradovi Kotor i [[Zvečaj]] (pri Tijesnom kod Banja Luke) su imali strateški značaj za odbranu Bosanske države. Sigismund je, međutim, u tim vojnim pohodima osvojio [[Hrvatska|Hrvatsku]], [[Češka|Češku]] i [[Njemačka|Njemačku]].<ref>Enciklopedija Jugoslavije, Izd. (1983): Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina – Separat iz II izdanja Enciklopedije Jugoslavije. Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb.</ref> U starijoj historiji ovog kraja zbio se veliki [[boj na Večićkom polju]], u kojem su se sukobile [[Osmanlije]] i probosanske snage koje su se tu pregrupirale u povlačenju pred nadmoćnijim neprijateljem. U [[Boj na Večićkom polju|Boju na Večićkom polju]] bilo ih je iz cijele srednjovjekovne [[Bosna|Bosne]]. Prilikom aneksije [[BiH|Bosne i Hercegovine]] ([[1878.]]), Većićani su također pružili otpor okupatoru. Početkom [[17. vijek]]a naselje ispod tvrđave Kotor bilo je manje od sela Večići. U Drugom svjetskom ratu, šire područje Vrbanjaca, u više navrata su naizmjenično zauzimali i gubili partizani (Treća i Četvrta proleterska brigada) i njemački okupatori, u saradnji sa ([[četnici]]ma i [[ustaše|ustašama]]). Godine 1942., zbog ubistva dvojice njemačkih vojnika u selu Staza, svo stanovnistvo Večića i okoline bilo zarobljeno i odvedeno u koncentracioni logor [[Jasenovac]]. Na intervenciju jednog katoličkog poglavara iz Banjaluke, većina zarobljenika je vraćena. Prema vjerodostojnim izvorima, pred kraj tog rata, Vrbanjci su bili mjesto odakle je pripremano oslobađanje Kotor-Varoši, jednog od posljednjih uporišta pridošlih ustaško-domobranskih snaga, koje su se povlačile prema zapadu<ref>Petrić N., Ur. (1985): Opštine Kotor-Varoš i Skender-Vakuf u NOB-u 1941-1945. Radnički univerzitet "Đuro Pucar Stari", Kotor Varoš.</ref><ref>Samardžija S. (1983): Četrnaesta srednjobosanska NOU brigada. Skupština opštine Prnjavor, Banja Luka.</ref>. U proljeće [[1992]]. snage Bosanskih Srba su započele etničko čišćenje u cijeloj [[Bosanska krajina|Bosanskoj krajini]]. [[Bošnjaci]] i [[Hrvati]] su masovno ubijani, a preostali su prognani. Njihova naselja su ''do temelja'' devastirana, a tako je bilo i u ostalim dijelovima vrbanjske doline, od Kruševa Brda do ušća rijeke u [[Vrbas]]. Zahvaljujući zaštićenosti nepristupačnog klanca Cvrcke, Većići su, na sjeverozapadu srednje Bosne, najduže odolijevali neravnopravnim napadima srpskih snaga, a zatim su se, uz ogromne žrtve, povukli prema travničkoj teritoriji. Iako u potpunom okruženju, Većićani i pridošli prognanici iz okolnih sela, organizuju snažan otpor suprotstavljajući se višestruko nadmoćnijem neprijatelju. Avioni Ratnog zrakoplovstva bivše [[JNA]] su višekratno nadlijetali i bombardirali područje sela bombama velike razorne moći i projektile sa bojnim otrovima.<ref>http://www.icty.org/x/cases/zupljanin_stanisicm/trans/bcs/090915IT_BCS.pdf</ref> Nakon pola godine teških borbi, opterećeni velikim brojem ranjenika, u hroničnoj nestašici hrane i municije, oko 500 boraca kreće u proboj. Uz njih je bio i veliki broj civila. Na dugom putu (oko 80&nbsp;km) prema (slobodnoj) [[Travnik|travničkoj]] teritoriji upadali su zasjede i minska polja. Jedna od grupa (oko 200 ljudi), u proboju je zarobljena i odvedena u zgradu Osnovne škole u [[Grabovica|Grabovici]], gdje joj se gubi svaki trag. Prema do sada dostupnim podacima (sa svjedočenja u [[ICTY]] sudu u [[Hag]]u), većina njih brutalno je pogubljena.<ref>Gutman R. (1993): A witness to genocide: The 1993 Pulitzer Prize-Winning Dispatches on the "Ethnic Cleansing" of Bosnia. Macmillan Publishing Company, Inc., New York, {{ISBN|9780020329954}}</ref><ref name="lijepanasadomovinahrvatska.com">{{Cite web |url=http://www.lijepanasadomovinahrvatska.com/dokumenti-mainmenu-70/79-iskazi/2065-kotor-varos-bogr001 |title=Arhivirana kopija |access-date=31. 5. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151226110024/http://www.lijepanasadomovinahrvatska.com/dokumenti-mainmenu-70/79-iskazi/2065-kotor-varos-bogr001 |archive-date=26. 12. 2015 |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.lijepanasadomovinahrvatska.com/dokumenti-mainmenu-70/79-iskazi/535-kotor-varo-kv018KV |title=Arhivirana kopija |access-date=31. 5. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140512223324/http://www.lijepanasadomovinahrvatska.com/dokumenti-mainmenu-70/79-iskazi/535-kotor-varo-kv018KV |archive-date=12. 5. 2014 |url-status=dead }}</ref><ref name="sense-agency.com">{{Cite web |url=http://www.sense-agency.com/tribunal_%28mksj%29/odiseja-i-stradanja-muslimana-iz-sela-hrvacani.25.html?cat_id=1&news_id=14020 |title=Arhivirana kopija |access-date=31. 5. 2014 |archive-date=28. 10. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141028130603/http://www.sense-agency.com/tribunal_%28mksj%29/odiseja-i-stradanja-muslimana-iz-sela-hrvacani.25.html?cat_id=1&news_id=14020 |url-status=dead }}</ref><ref name="sense-agency.com"/><ref name="sense-agency.com"/><ref>{{Cite web |url=http://www.sense-agency.com/tribunal_%28mksj%29/mladiceva-optuznica-ostala-netaknuta.25.html?news_id=15838 |title=Arhivirana kopija |access-date=31. 5. 2014 |archive-date=4. 11. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141104184016/http://www.sense-agency.com/tribunal_%28mksj%29/mladiceva-optuznica-ostala-netaknuta.25.html?news_id=15838 |url-status=dead }}</ref><ref name="sim.law.uu.nl">{{Cite web |url=http://sim.law.uu.nl/sim/caselaw/tribunalen.nsf/916e42fab31a4183c125720a007df8fe/2de339a9a7611841c12571fe004be20a?OpenDocument |title=Arhivirana kopija |access-date=31. 5. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140512220202/http://sim.law.uu.nl/sim/caselaw/tribunalen.nsf/916e42fab31a4183c125720a007df8fe/2de339a9a7611841c12571fe004be20a?OpenDocument |archive-date=12. 5. 2014 |url-status=dead }}</ref><ref name="ictytranscripts.org">{{Cite web |url=http://www.ictytranscripts.org/trials/brdanin/030527IT.htm |title=Arhivirana kopija |access-date=31. 5. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140512231221/http://www.ictytranscripts.org/trials/brdanin/030527IT.htm |archive-date=12. 5. 2014 |url-status=dead }}</ref><ref>[http://vesti.krstarica.com/hronika/svedok-protiv-mladica-pogubljeno-oko-150-muslimana-u-grabovici/ ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304001951/http://vesti.krstarica.com/hronika/svedok-protiv-mladica-pogubljeno-oko-150-muslimana-u-grabovici/ |date=4. 3. 2016 }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.federalna.ba/bhs/vijest/79378/nepoznata-sudbina-vise-od-160-bosnjaka-grabovice |title=Arhivirana kopija |access-date=31. 5. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140512213239/http://www.federalna.ba/bhs/vijest/79378/nepoznata-sudbina-vise-od-160-bosnjaka-grabovice |archive-date=12. 5. 2014 |url-status=dead }}</ref><ref>http://www.reuters.com/article/us-warcrimes-mladic-trial-idUSBRE8680YG20120709.</ref> Tokom [[rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] ([[1992]]. - [[1995]].), pripadnici vojske Republike Srpske su počinili zločine nad civilnim stanovništvom [[Vrbanjci|Vrbanjaca]] i okolnih naselja.<ref name="archive.today"/><ref name="lijepanasadomovinahrvatska.com"/><ref name="sense-agency.com"/><ref name="sense-agency.com"/><ref name="sense-agency.com"/><ref name="sim.law.uu.nl"/><ref name="ictytranscripts.org"/><ref>Beč J. (1997): Pucanje duše. Samizdat B92, Beograd, {{ISBN|86-7208-010-6}}.</ref><ref>[http://www.youtube.com/watch?v=pKA3XKamMws]</ref><ref>Fena, Agencija (2013): Obilježavanje 21. godišnjice stradanja Bošnjaka u Kotor-Varoši–Još se traži 277 osoba, Avaz, 03. 11. 3013.</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.icty.org/x/cases/brdanin/trans/en/030527IT.htm. |title=Arhivirana kopija |access-date=31. 5. 2014 |archive-date=17. 7. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100717233759/http://www.icty.org/x/cases/brdanin/trans/en/030527IT.htm |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.lijepanasadomovinahrvatska.com/dokumenti-mainmenu-70/79-iskazi/535-kotor-varo-kv018 |title=Arhivirana kopija |access-date=31. 5. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151226110027/http://www.lijepanasadomovinahrvatska.com/dokumenti-mainmenu-70/79-iskazi/535-kotor-varo-kv018 |archive-date=26. 12. 2015 |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.geetha.mil.gr/media/EIRINEYTIKES_DRASTIRIOTITES/english/12_Bosnia_Herzegovina_IFOR_SFOR.doc |title=Arhivirana kopija |access-date=17. 10. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150403215914/http://www.geetha.mil.gr/media/EIRINEYTIKES_DRASTIRIOTITES/english/12_Bosnia_Herzegovina_IFOR_SFOR.doc |archive-date=3. 4. 2015 |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.sense-agency.com/tribunal_%28mksj%29/ratko-mladic-prebacuje-odgovornost-na-srpske-civile.25.html?cat_id=1&news_id=14014 |title=Arhivirana kopija |access-date=31. 5. 2014 |archive-date=4. 11. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141104184108/http://www.sense-agency.com/tribunal_%28mksj%29/ratko-mladic-prebacuje-odgovornost-na-srpske-civile.25.html?cat_id=1&news_id=14014 |url-status=dead }}</ref><ref>[http://vesti.krstarica.com/hronika/svedok-protiv-mladica-pogubljeno-oko-150-muslimana-u-grabovici/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304001951/http://vesti.krstarica.com/hronika/svedok-protiv-mladica-pogubljeno-oko-150-muslimana-u-grabovici/ |date=4. 3. 2016 }}</ref>. To se posebno odnosi na Večiće, [[Hrvaćani (Kotor Varoš)|Hrvaćane]], Hanifiće, Gariće, [[Orahova (Kotor-Varoš)|Orahovu]], Rujevicu.<ref>Iris M.(2009) NAPA Bulletin, Passages: The Ethnographic Field School and First Fieldwork. John Wiley & Sons, {{ISBN|9781444306965}}.</ref><ref>"Families remember dead from 1992 Grabovica massacre ahead of Mladic trial". ITNSource. Reuters. 9 July 2012. Retrieved 2014-08-12.</ref><ref>Waterfield B (2012). "Ratko Mladic trial: with a clap and a cut-throat gesture, the 'Butcher of Bosnia' faces justice". The Daily Telegraph (London), Retrieved 2014-08-12.</ref><ref>Rachel I. (2012): "Mladic Trial Witness Describes Escaping Mass Killing". Institute for War and Peace Reporting, Retrieved 2014-08-12.</ref><ref>ICTY Prosecution (2012): „General Mladic had a hand in crimes'". Sense. 16 May 2012, Retrieved 2014-08-12.</ref> Sva okolna hrvatska i bošnjačka sela također su devastirana, a lokalno stanovništvo ubijano ili protjerano. Za zločine nad stanovnicima spomenutih naselja još niko nije osuđen, usprokos brojnim dokazima.<ref name="lijepanasadomovinahrvatska.com"/><ref>[http://www.nezavisne.com/novosti/hronika/Tepic-Tukli-su-nas-svim-i-svacim-38368.html]</ref><ref>[http://www.slobodnaevropa.org/content/vojni-vjestak-lideri-bosanskih-srba-bili-svjesni-zlocina/25173186.html]</ref><ref name="kotorvaros.org">{{Cite web |url=http://www.kotorvaros.org/kvcom/index.php?option=com_content&view=article&id=643:potresno-svjedoenje-prezivjelog-masakra-iz-grabovice&catid=119:rat-i-zlocini&Itemid=617 |title=Arhivirana kopija |access-date=31. 5. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140524055800/http://www.kotorvaros.org/kvcom/index.php?option=com_content&view=article&id=643:potresno-svjedoenje-prezivjelog-masakra-iz-grabovice&catid=119:rat-i-zlocini&Itemid=617 |archive-date=24. 5. 2014 |url-status=dead }}</ref><ref name="kotorvaros.org"/><ref>[http://www.lijepanasadomovinahrvatska.com/dokumenti-mainmenu-70/79-iskazi/2065-kotor-varos-bogr001] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151226110024/http://www.lijepanasadomovinahrvatska.com/dokumenti-mainmenu-70/79-iskazi/2065-kotor-varos-bogr001 |date=26. 12. 2015 }}</ref><ref>[http://www.nezavisne.com/novosti/hronika/Tepic-Tukli-su-nas-svim-i-svacim-38368.html][http://www.slobodnaevropa.org/content/vojni-vjestak-lideri-bosanskih-srba-bili-svjesni-zlocina/25173186.html]</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/niko-jos-nije-odgovarao |title=Arhivirana kopija |access-date=31. 5. 2014 |archive-date=24. 5. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140524043908/http://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/niko-jos-nije-odgovarao |url-status=dead }}</ref> Bošnjačka djeca, u Osnovnoj školi „Sveti Sava“ u Vrbanjcima, zbog opstrukcije lokalne vlasti, još uvijek ([[2017]].) ne ostvaruju svoja osnovna ljudska prava po međunarodnim i ustavnim odredbama i nemaju nastavu na maternjem [[bosanski jezik|bosanskom jeziku]].<ref>EU: Evropska konvencija o ljudskim pravima (prijevod na bosanski)</ref><ref>Council of Europe, European Commission, F-67o75, Strasbourg</ref><ref>[http://www.echr.int]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>Office of the High Representative (1995): Ustav Bosne i Hercegovine (prijevod na bosanski). OHR, Sarajevo.</ref><ref>[http://www.ohr.int/?lang=bs][http://www.dw.de/bo%C5%A1nja%C4%8Dki-u%C4%8Denici-iz-vrbanjaca-ne%C4%87e-ni-u-drugo-polugodi%C5%A1te/a-17360255].</ref>. Malobrojniji hrvatski povratnici nisu imali sličnih zahtijeva. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Večići | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 211907 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref name="popis2013">{{cite web |title=Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=7. 4. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210407103505/https://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |archive-date=7. 4. 2021 |url-status=live }}</ref> | g1991_izvor = | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 16. 9. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 16. 9. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 687 | g2013_bosnjaci = 652 | g2013_srbi = 7 | g2013_hrvati = 25 | g2013_pravoslavci = 3 | g1991_ukupno = 1744 | g1991_muslimani = 1110 | g1991_srbi = 409 | g1991_hrvati = 221 | g1991_jugosloveni = 1 | g1981_ukupno = 1036 | g1981_muslimani = 989 | g1981_srbi = 1 | g1981_hrvati = 46 | g1971_ukupno = 810 | g1971_muslimani = 771 | g1971_hrvati = 37 | g1971_jugosloveni = 1 }} == Zaseoci == Zaseoci u Večićima su: [[Draguljići]], [[Marjanovići]], [[Rastik]], [[Staza]], Večići i [[Vukovice]]. ==Izvor== * Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo. * [https://web.archive.org/web/20131005002409/http://www.fzs.ba/Podaci/nacion%20po%20mjesnim.pdf "Popis po mjesnim zajednicama", Federalni zavod za statistiku] == Također pogledajte == *[[Cvrcka]] *[[Vrbanjci]] *[[Kotor-Varoš]] *[[Bosanska Krajina]] *[[Mezeji]] *[[Donji Kraji]] *[[Kotor (tvrđava)|Kotor]] *[[14. srednjobosanska udarna brigada]] *[[Bitka za Obodnički vis 1944.]] *[[Borbe oko Kotor-Varoši i Šipraga 1944]]. == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == * [http://opstinakotorvaros.com/ Zvanični sajt općine Kotor-Varoš] {{Općina Kotor-Varoš}} kbk305nrt8n7mczirl8aakspo5w9vu4 Windows Update 0 377654 3822238 3604441 2026-04-02T05:24:48Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3822238 wikitext text/x-wiki {{Infokutija softver | naziv = Windows Update | logo = <!-- Dovoljno je upisati naziv datoteke. --> | alt_logoa = | tekst_logoa = | snimak_ekrana = Servis Windows Update na Windowsu 11.png | alt_snimka_ekrana = | tekst = Servis Windows Update na operativnom sistemu Windows 11 | sklopivo = <!-- Šta god upišete u ovo polje učinit će kutiju sklopivom. --> | autor = | programer = [[Microsoft]] | prvo_izdanje = | obustavljeno = <!-- Ako se softver više ne proizvodi/održava, navedite "da". U suprotnom, izostavite. --> | izgled_verzija = <!-- Pojednostavljeno (predodređeno) ili naslagano. --> | najnovija_stabilna_verzija = | datum_najnovije_stabilne_verzije = | najnovija_probna_verzija = | datum_najnovije_probne_verzije = | centralna_arhiva = <!-- {{URL|primjer.org}} --> | razvojno_stanje = | programski_jezik = [[Windows 98]] i noviji | operativni_sistem = | platforma = | veličina = | standard = | jezici = | broj_jezika = | fusnota_o_jezicima = | vrsta = Pružanje ažuriranja | licenca = | alexa = | veb-sajt = {{URL|windows.microsoft.com/en-us/windows/windows-update}} | ažurirano = }} '''Windows Update''' (još poznat pod skraćenicom '''WU'''<ref>{{cite web|url=http://books.google.com/books?id=8MkwSmOYi6QC|title=Microsoft Windows Security Fundamentals|work=google.com|access-date=2. 6. 2015}}</ref>) jest servis koji pruža [[Microsoft]] i koristi se za ažuriranje dijelova sistema [[Windows]]. Također se upotrebljava izraz '''Microsoft Update''' koji pruža ažuriranja za ostale Microsoftove proizvode kao što su [[Microsoft Office]], Windows Live Essentials i Microsoft Expression Studio. Klijent Windows Update nabavlja ažuriranja preko interneta, ali Microsoft pruža mogućnost instaliranja ažuriranja na računare koji nemaju internetsku vezu i postoje razne alternativne metode za instaliranje ažuriranja. Servis pruža različite vrste ažuriranja. Sigurnosna ažuriranja ili kritična ažuriranja štite sistem protiv ranjivosti od zlonamjernog softvera ({{jez-en|malware}} i sigurnosnih rupa ({{jez-en|exploit}}). Ostala ažuriranja popravljaju greške nevezane za sigurnost ili poboljšavaju funkcionalnost.<ref>{{cite web|url=http://windows.microsoft.com/en-us/windows-8/windows-update-faq|title=Windows Update: Frequently asked questions - Windows Help|publisher=Microsoft|work=windows.microsoft.com|access-date=2. 6. 2015}}</ref> Microsoft redovno objavljuje sigurnosna ažuriranja svakog drugog utorka u mjesecu (poznat kao ''Patch Tuesday''<ref>{{cite web|url=http://pcsupport.about.com/od/termsp/g/patch-tuesday.htm|title=Patch Tuesday|first=Tim|last=Fisher|work=About.com Tech|access-date=2. 6. 2015|archive-date=4. 4. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150404181519/http://pcsupport.about.com/od/termsp/g/patch-tuesday.htm|url-status=dead}}</ref>) ali može obezbijediti ažuriranja vanredno da bi popravili sigurnosne rupe koje bi mogle utjecati na korisnike Windowsa. Administratori sistema mogu namjestiti Windows Update da instalira kritična ažuriranja automatski pod pretpostavkom da je računar povezan na internet bez da ih korisnik mora instalirati ručno, a u nekim slučajevima korisnik neće ni biti svjestan da je ažuriranje potrebno. [[Windows Vista]] i noviji operativni sistemi pružaju opcije u kontrolnoj tabli sistema u kojoj korisnici mogu namjestiti podešavanja ažuriranja ili ručno provjeriti ima li novih.<ref>{{cite web|url=http://windows.microsoft.com/en-us/windows/change-windows-update-installation-notification#1TC=windows-7|title=Change how Windows installs or notifies you about updates|publisher=Microsoft|work=windows.microsoft.com|access-date=2. 6. 2015}}</ref> Za ranije verzije sistema (npr. [[Windows XP]]), korisnici su mogli instalirati ažuriranja putem sajta Windows Updatea koristeći preglednik [[Internet Explorer]].<ref>{{cite web|url=http://www.dummies.com/how-to/content/how-to-run-windows-update-in-windows-xp.html|title=How to Run Windows Update in Windows XP|work=dummies.com|access-date=2. 6. 2015}}{{Mrtav link}}</ref> ==Reference== {{reflist|2}}{{Microsoft Windows kompontente}} [[Kategorija:Microsoft]] [[Kategorija:Windows]] eq2cyxi79iybr8errasv3ski1lbe95j Šablon:Andrijaševci 10 390236 3822194 3524618 2026-04-01T22:04:25Z Srđan 73336 3822194 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Andrijaševci | naslov = Općina [[Andrijaševci]] | podaciklasa = hlist | slika = [[Datoteka:Andrijaševci (grb).gif|30px]] | grupa1 = Naselja: | podaci1 = * [[Andrijaševci]] * [[Rokovci]] | ispod = }}<includeonly>[[Kategorija:Naselja u Andrijaševcima]][[Kategorija:Naselja u Hrvatskoj]][[Kategorija:Naselja u Vukovarsko-srijemskoj županiji]]</includeonly><noinclude> [[Kategorija:Navigacijski šabloni]] [[Kategorija:Šablon:Politička podjela Hrvatske|A]] </noinclude> b1ypfnxcanwvat2uwyypvzf3ee9exbd Vod 0 391515 3822220 3155132 2026-04-02T01:44:40Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3822220 wikitext text/x-wiki {{otheruses}} [[Image:Platoon Nato.svg|thumb|right|200px|Standardni [[NATO]]-v APP-6A simbol na vojnoj karti za prikaz prijateljskog pješadijskog voda]] '''Vod''' je mala taktička [[vojska|vojna jedinica]] u kojoj je najčešće oko 30, a ponekad i do 50 vojnika i starješina. To je najniža jedinica u kojoj je [[komandir]] u činu [[oficir]]a, a najčešće je [[poručnik]].<ref>http://orbat.com/site/toe/toe/usa/platoontoe.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070826233341/http://orbat.com/site/toe/toe/usa/platoontoe.html |date=26. 8. 2007 }} US Army Table of Organization.</ref><ref>Čišić A. (1974): Vojna enciklopedija. Redakcija vojne enciklopedije, Beograd.</ref> Vod se sastoji od 2 do 4 [[desetina|desetine]], a tri do pet vodova čini [[četa|četu]].<ref>http://znaci.net/00003/591.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150401010304/http://znaci.net/00003/591.htm |date=1. 4. 2015 }} Kleut P.: Partizanska taktika.</ref><ref>http://www.britishmilitaryhistory.co.uk/documents.php?aid=166&nid=23&start=5 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140102192416/http://www.britishmilitaryhistory.co.uk/documents.php?aid=166&nid=23&start=5 |date=2 Januar 2014 }}.</ref> == Reference == {{reference}} ==Također pogledajte== *[[Vojska]] *[[Četa]] *[[Baterija (vojska)|Baterija]] [[Kategorija:Vojne jedinice po veličini]] de933gw9qjj6ykl5x3tqf610gwid0fr Muzeologija 0 392992 3822203 3144424 2026-04-01T22:49:31Z Tulum387 155909 Proširen članak. 3822203 wikitext text/x-wiki '''Muzeologija''' je [[nauka]] koja se bavi [[Muzej|muzejima]], njihovom [[Historija|historijom]], ulogom u društvu i načinom funkcionisanja. Obuhvata prikupljanje, obradu, konzervaciju, uslove čuvanja i izlaganja, kao i evidentiranje i interpretaciju muzejskih predmeta i dokumenata. Muzeologija istražuje teorijske i praktične aspekte muzejskog rada, uključujući [[Kustos|kustoske]] aktivnosti, zaštitu [[Kulturna baština|kulturne baštine]], obrazovanje publike i razvoj muzejskih programa.<ref>International Council of Museums (2010). ''Key Concepts of Museology''. ICOM, Paris.</ref> == Terminologija == Nazivi za ovu disciplinu razlikuju se zavisno od [[Jezik|jezika]] i geografskog područja. Dok se u većini evropskih jezika koristi izraz "muzeologija" ((fr. ''muséologie'', njem. ''Museologie''), u engleskom jeziku češće se koristi termin ''museum studies''. Za praktični rad u muzeju koriste se pojmovi poput "muzeografija" ili "operativna muzeologija", koji označavaju svakodnevne aktivnosti i organizaciju muzeja. == Podjela == Prema obuhvatnosti, muzeologija se djeli na dvije grane: * '''opšta muzeologija''' (bavi se historijom i razvojem muzeja, njihovom drušvenom ulogom i namjenom, tipologijom, organizacijom rada stručnih i tehnički službi, dokumentacijo muzejskih zbirki, principima izlganja, zaštite i konzervacije eksponata i muzejskom pedagogijom.) Također proučava i preporučuje arhitekturu muzeja, način održavanja muzejskih prostora, osvjetljenje i klimatizaciju i uređenje pratećih prostora poput [[Botanički vrt|botaničkih vrtova]].<ref>Peter van Mensch, Towards a methodology of museology, Zagreb, 1992.</ref> * '''specijalna muzeologija''' obuhvata sve navedene oblasti, ali u okviru specifičnih vrsta muzeja i zbirki (npr. arheološki, umjetnički, prirodnjački muzej), te se fokusira na posebnosti pojedinih eksponata i disciplina. == Razvoj == Razvoj muzeologije u [[Evropa|Evropi]] povezan je s pojavom privatnih zbirki i "[[Kabinet čuda|kabineta čuda]]" u 16, 17. i 18. stoljeću. Tokom prosvjetiteljstva dolazi do osnivanja prvih javnih muzeja, koji su imali obrazovnu funkciju. U 18. i 19. vijeku razvoj muzeja bio je povezan s [[Kolonijalizam|kolonijalizmom]] i prikupljanjem predmeta iz različitih dijelova svijeta. Muzeji su često služili kao institucije koje predstavljaju nacionalni [[identitet]] i moć države. Muzeologija je doživjela značajan razvoj između dva svjetska rata, posebice nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog]], kada dolazi do profesionalizacije muzejske djelatnosti i osnivanja međunarodnih organizacija. == Savremeni pristupi == Od druge polovine 20. stoljeća razvijaju se novi pravci u muzeologiji: '''nova muzeologija''' (naglašava društvenu ulogu muzeja i kritičko preispitivanje njihove funkcije), '''kritička muzeologija''' (analizira pitanja moći, reprezentacije, kolonijalizma i identiteta), '''dekolonizacija muzeja''' (usmjerena na vraćanje predmeta i uključivanje autohtonih zajednica) i '''feministička muzeologija''' (istražuje rodne i društvene odnose u muzejskih praksama).<ref>Critical Museology: A Manifesto. Shelton, Anthony.  Museum Worlds; Oxford Vol. 1, Iss. 1, (2013).</ref> Savremeni muzeji sve više djeluju kao interaktivni prostori koji podstiču [[dijalog]], [[učenje]] i [[kritičko razmišljanje]]. == Operativna muzeologija == Operativna muzeologija odnosi se na praktično funkcionisanje muzeja i uključuje: upravljanje institucijom, razvoj politika i procedura, upravljanje zbirkama (konzervacija i restauracija) i organizaciju izložbi i javnih programa. == Uloga muzeja u društvu == U savremenom društvu muzeji imaju važnu ulogu kao: * čuvari kulturne i historijske baštine * obrazovne institucije * mjesta javnog dijaloga i kritičkog razmišljanja Oni danas nastoje biti dostupni široj publici, uključivati različite [[Perspektiva|perspektive]] i razvijati nove načine komunikacije s posjetiocima. == Međunarodne organizacije == U međunarodnim okvirima postoji muzeološka organizacija koju djeluje pod imenom [[ICOM]] (''International Council of Musems''; Međunarodno vijeće muzeja), osnovana 1945. godine, koja okuplja muzejske stručnjake iz cijelog svijeta, razvija standarde i etičke smjernice za rad muzeja i izdaje časopis ''[[Museum]]'' i bilten ''ICOM News''.<ref>Mathias E. (2007): Museumsmanagement. 2 Bände (Band 1: Aufgabenreflexion. Öffentlichkeitsorientierung, Zielentwicklung. Band 2: Ergebnisreflexion, Dienstleistungsorientierung, Organisationsentwicklung.) Böhlau Verlag, Köln u. a.,{{ISBN|978-3-412-16706-6}}.</ref><ref>Flügel K. (2005): Einführung in die Museologie.Wissenschaftliche Buchgesellschaft, Darmstadt, {{ISBN|3-534-09232-5}}.</ref> ==Također pogledajte== *[[Muzej]] ==Reference== {{reference}} {{commonscat|Museology}} [[Kategorija:Informatika]] [[Kategorija:Muzeologija]] 1jlk0rj2dbd3foe5814gbggmh0dkmca 3822204 3822203 2026-04-01T22:52:43Z Tulum387 155909 Typo greškice. 3822204 wikitext text/x-wiki '''Muzeologija''' je [[nauka]] koja se bavi [[Muzej|muzejima]], njihovom [[Historija|historijom]], ulogom u društvu i načinom funkcionisanja. Obuhvata prikupljanje, obradu, konzervaciju, uslove čuvanja i izlaganja, kao i evidentiranje i interpretaciju muzejskih predmeta i dokumenata. Muzeologija istražuje teorijske i praktične aspekte muzejskog rada, uključujući [[Kustos|kustoske]] aktivnosti, zaštitu [[Kulturna baština|kulturne baštine]], obrazovanje publike i razvoj muzejskih programa.<ref>International Council of Museums (2010). ''Key Concepts of Museology''. ICOM, Paris.</ref> == Terminologija == Nazivi za ovu disciplinu razlikuju se zavisno od [[Jezik|jezika]] i geografskog područja. Dok se u većini evropskih jezika koristi izraz "muzeologija" ((fr. ''muséologie'', njem. ''Museologie''), u engleskom jeziku češće se koristi termin ''museum studies''. Za praktični rad u muzeju koriste se pojmovi poput "muzeografija" ili "operativna muzeologija", koji označavaju svakodnevne aktivnosti i organizaciju muzeja. == Podjela == Prema obuhvatnosti, muzeologija se dijeli na dvije grane: * '''opšta muzeologija''' (bavi se historijom i razvojem muzeja, njihovom društvenom ulogom i namjenom, tipologijom, organizacijom rada stručnih i tehničkih službi, dokumentaciju muzejskih zbirki, principima izlaganja, zaštite i konzervacije eksponata i muzejskom pedagogijom.) Također proučava i preporučuje arhitekturu muzeja, način održavanja muzejskih prostora, osvjetljenje i klimatizaciju i uređenje pratećih prostora poput [[Botanički vrt|botaničkih vrtova]].<ref>Peter van Mensch, Towards a methodology of museology, Zagreb, 1992.</ref> * '''specijalna muzeologija''' obuhvata sve navedene oblasti, ali u okviru specifičnih vrsta muzeja i zbirki (npr. arheološki, umjetnički, prirodnjački muzeji), te se fokusira na posebnosti pojedinih eksponata i disciplina. == Razvoj == Razvoj muzeologije u [[Evropa|Evropi]] povezan je s pojavom privatnih zbirki i "[[Kabinet čuda|kabineta čuda]]" u 16, 17. i 18. stoljeću. Tokom prosvjetiteljstva dolazi do osnivanja prvih javnih muzeja, koji su imali obrazovnu funkciju. U 18. i 19. vijeku razvoj muzeja bio je povezan s [[Kolonijalizam|kolonijalizmom]] i prikupljanjem predmeta iz različitih dijelova svijeta. Muzeji su često služili kao institucije koje predstavljaju nacionalni [[identitet]] i moć države. Muzeologija je doživjela značajan razvoj između dva svjetska rata, posebice nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog]], kada dolazi do profesionalizacije muzejske djelatnosti i osnivanja međunarodnih organizacija. == Savremeni pristupi == Od druge polovine 20. stoljeća razvijaju se novi pravci u muzeologiji: '''nova muzeologija''' (naglašava društvenu ulogu muzeja i kritičko preispitivanje njihove funkcije), '''kritička muzeologija''' (analizira pitanja moći, reprezentacije, kolonijalizma i identiteta), '''dekolonizacija muzeja''' (usmjerena na vraćanje predmeta i uključivanje autohtonih zajednica) i '''feministička muzeologija''' (istražuje rodne i društvene odnose u muzejskim praksama).<ref>Critical Museology: A Manifesto. Shelton, Anthony.  Museum Worlds; Oxford Vol. 1, Iss. 1, (2013).</ref> Savremeni muzeji sve više djeluju kao interaktivni prostori koji podstiču [[dijalog]], [[učenje]] i [[kritičko razmišljanje]]. == Operativna muzeologija == Operativna muzeologija odnosi se na praktično funkcionisanje muzeja i uključuje: upravljanje institucijom, razvoj politika i procedura, upravljanje zbirkama (konzervacija i restauracija) i organizaciju izložbi i javnih programa. == Uloga muzeja u društvu == U savremenom društvu muzeji imaju važnu ulogu kao: * čuvari kulturne i historijske baštine * obrazovne institucije * mjesta javnog dijaloga i kritičkog razmišljanja Oni danas nastoje biti dostupni široj publici, uključivati različite [[Perspektiva|perspektive]] i razvijati nove načine komunikacije s posjetiocima. == Međunarodne organizacije == U međunarodnim okvirima postoji muzeološka organizacija koja djeluje pod imenom [[ICOM]] (''International Council of Museums''; Međunarodno vijeće muzeja), osnovana 1946. godine, koja okuplja muzejske stručnjake iz cijelog svijeta, razvija standarde i etičke smjernice za rad muzeja i izdaje časopis ''[[Museum]]'' i bilten ''ICOM News''.<ref>Mathias E. (2007): Museumsmanagement. 2 Bände (Band 1: Aufgabenreflexion. Öffentlichkeitsorientierung, Zielentwicklung. Band 2: Ergebnisreflexion, Dienstleistungsorientierung, Organisationsentwicklung.) Böhlau Verlag, Köln u. a.,{{ISBN|978-3-412-16706-6}}.</ref><ref>Flügel K. (2005): Einführung in die Museologie.Wissenschaftliche Buchgesellschaft, Darmstadt, {{ISBN|3-534-09232-5}}.</ref> ==Također pogledajte== *[[Muzej]] ==Reference== {{reference}} {{commonscat|Museology}} [[Kategorija:Informatika]] [[Kategorija:Muzeologija]] 9uovn0kdwtisen5kio3ya68pvld11vj 3822206 3822204 2026-04-01T23:13:37Z Tulum387 155909 Dodana fotografija. 3822206 wikitext text/x-wiki [[File:Museum of Anthropology at UBC 11.JPG|thumb|[[Muzej antropologije Univerziteta British Columbia]]]] '''Muzeologija''' je [[nauka]] koja se bavi [[Muzej|muzejima]], njihovom [[Historija|historijom]], ulogom u društvu i načinom funkcionisanja. Obuhvata prikupljanje, obradu, konzervaciju, uslove čuvanja i izlaganja, kao i evidentiranje i interpretaciju muzejskih predmeta i dokumenata. Muzeologija istražuje teorijske i praktične aspekte muzejskog rada, uključujući [[Kustos|kustoske]] aktivnosti, zaštitu [[Kulturna baština|kulturne baštine]], obrazovanje publike i razvoj muzejskih programa.<ref>International Council of Museums (2010). ''Key Concepts of Museology''. ICOM, Paris.</ref> == Terminologija == Nazivi za ovu disciplinu razlikuju se zavisno od [[Jezik|jezika]] i geografskog područja. Dok se u većini evropskih jezika koristi izraz "muzeologija" ((fr. ''muséologie'', njem. ''Museologie''), u engleskom jeziku češće se koristi termin ''museum studies''. Za praktični rad u muzeju koriste se pojmovi poput "muzeografija" ili "operativna muzeologija", koji označavaju svakodnevne aktivnosti i organizaciju muzeja. == Podjela == Prema obuhvatnosti, muzeologija se dijeli na dvije grane: * '''opšta muzeologija''' (bavi se historijom i razvojem muzeja, njihovom društvenom ulogom i namjenom, tipologijom, organizacijom rada stručnih i tehničkih službi, dokumentaciju muzejskih zbirki, principima izlaganja, zaštite i konzervacije eksponata i muzejskom pedagogijom.) Također proučava i preporučuje arhitekturu muzeja, način održavanja muzejskih prostora, osvjetljenje i klimatizaciju i uređenje pratećih prostora poput [[Botanički vrt|botaničkih vrtova]].<ref>Peter van Mensch, Towards a methodology of museology, Zagreb, 1992.</ref> * '''specijalna muzeologija''' obuhvata sve navedene oblasti, ali u okviru specifičnih vrsta muzeja i zbirki (npr. arheološki, umjetnički, prirodnjački muzeji), te se fokusira na posebnosti pojedinih eksponata i disciplina. == Razvoj == Razvoj muzeologije u [[Evropa|Evropi]] povezan je s pojavom privatnih zbirki i "[[Kabinet čuda|kabineta čuda]]" u 16, 17. i 18. stoljeću. Tokom prosvjetiteljstva dolazi do osnivanja prvih javnih muzeja, koji su imali obrazovnu funkciju. U 18. i 19. vijeku razvoj muzeja bio je povezan s [[Kolonijalizam|kolonijalizmom]] i prikupljanjem predmeta iz različitih dijelova svijeta. Muzeji su često služili kao institucije koje predstavljaju nacionalni [[identitet]] i moć države. Muzeologija je doživjela značajan razvoj između dva svjetska rata, posebice nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog]], kada dolazi do profesionalizacije muzejske djelatnosti i osnivanja međunarodnih organizacija. == Savremeni pristupi == Od druge polovine 20. stoljeća razvijaju se novi pravci u muzeologiji: '''nova muzeologija''' (naglašava društvenu ulogu muzeja i kritičko preispitivanje njihove funkcije), '''kritička muzeologija''' (analizira pitanja moći, reprezentacije, kolonijalizma i identiteta), '''dekolonizacija muzeja''' (usmjerena na vraćanje predmeta i uključivanje autohtonih zajednica) i '''feministička muzeologija''' (istražuje rodne i društvene odnose u muzejskim praksama).<ref>Critical Museology: A Manifesto. Shelton, Anthony.  Museum Worlds; Oxford Vol. 1, Iss. 1, (2013).</ref> Savremeni muzeji sve više djeluju kao interaktivni prostori koji podstiču [[dijalog]], [[učenje]] i [[kritičko razmišljanje]]. == Operativna muzeologija == Operativna muzeologija odnosi se na praktično funkcionisanje muzeja i uključuje: upravljanje institucijom, razvoj politika i procedura, upravljanje zbirkama (konzervacija i restauracija) i organizaciju izložbi i javnih programa. == Uloga muzeja u društvu == U savremenom društvu muzeji imaju važnu ulogu kao: * čuvari kulturne i historijske baštine * obrazovne institucije * mjesta javnog dijaloga i kritičkog razmišljanja Oni danas nastoje biti dostupni široj publici, uključivati različite [[Perspektiva|perspektive]] i razvijati nove načine komunikacije s posjetiocima. == Međunarodne organizacije == U međunarodnim okvirima postoji muzeološka organizacija koja djeluje pod imenom [[ICOM]] (''International Council of Museums''; Međunarodno vijeće muzeja), osnovana 1946. godine, koja okuplja muzejske stručnjake iz cijelog svijeta, razvija standarde i etičke smjernice za rad muzeja i izdaje časopis ''[[Museum]]'' i bilten ''ICOM News''.<ref>Mathias E. (2007): Museumsmanagement. 2 Bände (Band 1: Aufgabenreflexion. Öffentlichkeitsorientierung, Zielentwicklung. Band 2: Ergebnisreflexion, Dienstleistungsorientierung, Organisationsentwicklung.) Böhlau Verlag, Köln u. a.,{{ISBN|978-3-412-16706-6}}.</ref><ref>Flügel K. (2005): Einführung in die Museologie.Wissenschaftliche Buchgesellschaft, Darmstadt, {{ISBN|3-534-09232-5}}.</ref> ==Također pogledajte== *[[Muzej]] ==Reference== {{reference}} {{commonscat|Museology}} [[Kategorija:Informatika]] [[Kategorija:Muzeologija]] s3b98fnx9jfkapmhgyqlrbkayt9uiuu Zalin 0 393715 3822262 3539916 2026-04-02T07:19:47Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3822262 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = Zalin | vrsta = Naselje <!-- *** Ime **** --> | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = <!-- *** Slika *** --> | slika = | opis_slike = | veličina_slike = <!-- *** Simboli *** --> | zastava = | grb = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | općina = [[Bosanska Krupa]] <!-- *** Položaj *** --> | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 44.8406 | dužina_stepeni = 16.2319 | najveća tačka = | najveća tačka metara = <!-- *** Površina *** --> | površina_grada = | površina_općine = <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo grad = 125 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = <!-- *** Kod *** --> | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 37 | matični broj = 104612<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=28. 8. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 11428 <!-- *** Karta *** --> | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Zalin u Bosni i Hercegovini <!-- *** Web stranice *** --> | web stranice = <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Zalin''' je naseljeno mjestu u sastavu općine [[Bosanska Krupa]], [[Bosna i Hercegovina]]. Sastoji se od zaseoka Potkrš - Alijagići, Zalin, Polje i Muslimanska Jasenica. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Zalin | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 104612 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref>{{cite web |title=Popis 2013 BiH - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=www.popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=28. 4. 2020 |archive-date=20. 6. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180620181203/http://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |url-status=dead }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 18) |work=fzs.ba |access-date= 17. 1. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 28. 8. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 28. 8. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 125 | g2013_bosnjaci = 125 | g1991_ukupno = 444 | g1991_muslimani = 219 | g1991_srbi = 221 | g1991_hrvati = 1 | g1981_ukupno = 557 | g1981_muslimani = 229 | g1981_srbi = 268 | g1981_jugosloveni = 59 | g1971_ukupno = 549 | g1971_muslimani = 182 | g1971_srbi = 366 }} == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == * [http://www.opcinabosanskakrupa.ba/ Zvanični sajt općine Bos. Krupa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210125191755/http://www.opcinabosanskakrupa.ba/ |date=25. 1. 2021 }} {{Naselja u Bosanskoj Krupi}} 2kpex9danslnkf5qo65ace2sbdht3em Zasada 0 398262 3822266 3502270 2026-04-02T07:49:26Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3822266 wikitext text/x-wiki {{Geokutija naselje u BiH | ime = Zasada | vrsta = (naselje) | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | općina = [[Bileća]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 43.0547 | dužina_stepeni = 18.2306 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 51 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 59 | matični broj = 202134<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naselja |work=fzs.ba |access-date=30. 10. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160509001936/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaFBiH.pdf |archive-date=9. 5. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični broj općine = 20044 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Zasada u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Zasada''' je naseljeno mjesto u općini [[Bileća]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Zasada | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 202134 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref>{{cite web |title=Popis 2013 BiH - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=www.popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=28. 4. 2020 |archive-date=20. 6. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180620181203/http://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |url-status=dead }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 18) |work=fzs.ba |access-date= 17. 1. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 30. 10. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 30. 10. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 51 | g2013_srbi = 51 | g1991_ukupno = 96 | g1991_srbi = 96 | g1981_ukupno = 154 | g1981_srbi = 154 | g1971_ukupno = 256 | g1971_srbi = 256 }} == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20181011214851/http://www.opstinabileca.ba/ Zvanični sajt općine Bileća] {{Općina Bileća}} rgcwuhbdrs21rlza5k13ob3dqz3qq9j Zalužani 0 400820 3822263 3307323 2026-04-02T07:23:46Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3822263 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Zalužani | naselje_vrsta = Naselje | službeno_ime = | moto = | nadimak = | slika = | slika_opis = | slika_veličina = | slika_zastava = | slika_grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | općina = [[Banja Luka]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 44.8406 | dužina_stepeni = 17.2235 | najveća_visina_vrh = | najveća_visina = | površina_naselja = 3.25 | stanovništvo_naselje = 637 | stanovništvo_procjena = | stanovništvo_datum = 2013 | stanovništvo_procjena_datum = | gustoća = | poštanski_broj = | pozivni_broj = (+387) 51 | matični_broj_naselja = 200581<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=26. 11. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_općine = 20010 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | karta_opis = Zalužani u Bosni i Hercegovini | veb-sajt = | fusnote = }} '''Zalužani''' su [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Banja Luka|Banjoj Luci]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Zalužani | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 200581 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref>{{cite web |title=Popis 2013 BiH - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=www.popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=28. 4. 2020 |archive-date=20. 6. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180620181203/http://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |url-status=dead }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 14/15) |work=fzs.ba |access-date= 26. 11. 2015}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 26. 11. 2015}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web| url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 26. 11. 2015}}</ref> | g2013_ukupno = 637 | g2013_srbi = 598 | g2013_hrvati = 21 | g2013_jugosloveni = 1 | g2013_makedonci = 1 | g2013_nisu_izjasnili = 15 | g2013_nepoznato = 1 | g1991_ukupno = 561 | g1991_muslimani = 1 | g1991_srbi = 17 | g1991_hrvati = 518 | g1991_jugosloveni = 10 | g1981_ukupno = 622 | g1981_muslimani = 1 | g1981_srbi = 13 | g1981_hrvati = 581 | g1981_jugosloveni = 18 | g1971_ukupno = 396 | g1971_srbi = 5 | g1971_hrvati = 389 }} == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == * [http://www.banjaluka.rs.ba/ ''Zvanična stranica grada Banja Luke''] {{Općina Banja Luka}} ctdh9xppzqg7pmkvagr3x71hzcnvj1t Zagoni (Bijeljina) 0 406221 3822260 3307207 2026-04-02T06:57:48Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3822260 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje u BiH | ime = Zagoni | vrsta = Naseljeno mjesto | službeni_naziv = | slogan = | nadimak = | slika = | opis_slike = | veličina_slike = | zastava = | grb = | entitet = [[Republika Srpska]] | kanton = | grad = [[Bijeljina]] | nadmorska_visina = | širina_stepeni = 44.7219 | dužina_stepeni = 19.101 | najveća tačka = | najveća tačka metara = | površina_grada = | površina_općine = | stanovništvo grad = 642 | stanovništvo procjena = | stanovništvo godina = 2013 | stanovništvo procjena godina = | gustoća = | poštanski broj = | pozivni broj = (+387) 55 | matični broj = 230316<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |access-date=17. 1. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305101405/http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |archive-date=5. 3. 2016 |url-status=dead }}</ref> | matični_broj_grada = 20036 | karta_lokacija = Bosna i Hercegovina | opis_karte = Zagoni u Bosni i Hercegovini | web stranice = | bilješka = }} '''Zagoni''' su [[naseljeno mjesto]] u [[grad]]u [[Bijeljina|Bijeljini]], [[Bosna i Hercegovina]]. == Stanovništvo == {{Stanovništvo BiH | naslov_tabele = Sastav stanovništva | ime_naseljenog_mjesta = Zagoni | vrsta_naseljenog_mjesta = naselje | maticni_broj = 230316 | admin_godina = 2013 | g2013_izvor = <ref>{{cite web |title=Popis 2013 BiH - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik |url=http://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |website=www.popis.gov.ba |publisher=Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine |access-date=28. 4. 2020 |archive-date=20. 6. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180620181203/http://www.popis.gov.ba/popis2013/knjige.php?id=2 |url-status=dead }}</ref> | g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacionalni-sastav-stanovnistva-po-naseljenim-mjestima-bilten-234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 18) |work=fzs.ba |access-date= 17. 1. 2016}}</ref> | g1981_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |access-date= 17. 1. 2016}}</ref> | g1971_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |access-date= 17. 1. 2016}}</ref> | g2013_ukupno = 642 | g2013_srbi = 641 | g2013_hrvati = 1 | g1991_ukupno = 1766 | g1991_muslimani = 1 | g1991_srbi = 1734 | g1991_hrvati = 7 | g1991_jugosloveni = 8 | g1981_ukupno = 1948 | g1981_muslimani = 1 | g1981_srbi = 1874 | g1981_hrvati = 1 | g1981_jugosloveni = 64 | g1971_ukupno = 2067 | g1971_srbi = 2061 | g1971_hrvati = 4 }} == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{Portal Bosna i Hercegovina}} * [http://www.sobijeljina.org/ Zvanični sajt grada Bijeljine] {{Općina Bijeljina}} 55bg9c7v0djddi6mt9h4vl6s0fxzhzs WTA Bukurešt 0 411134 3822233 3421456 2026-04-02T04:03:51Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3822233 wikitext text/x-wiki {{Infokutija teniski turnir | naziv = WTA Bukurešt | vrsta = | turnir_u_toku = | logo = | veličina_loga = | službeni_naziv = ''BRD Bucharest Open'' | turneja = | sponzor = | osnovan = 2014. | obustavljen = 2020. | lokacija = {{ZD|RUM}} [[Bukurešt]] | stadion = [[BNR arene]] | kategorija = [[WTA International]] | podloga = Zemlja | žrijeb = 32S / 32K / 16D | nagradni_fond = 226.750 $ {{smaller|(2019)}} | najviše_pojedinačnih_titula = {{ZD|RUM}} [[Simona Halep]] (2) | trenutni_prvak = | veb-sajt = {{URL|brdbucharestopen.ro/en/}} | napomene = | posljednji_završeni_turnir = | pojedinačno = | parovi = | muškarci_pojedinačno = | žene_pojedinačno = | muški_parovi = | ženski_parovi = }} '''WTA Bukurešt''' ili '''BRD Bucharest Open''' bio je profesionalni ženski [[tenis]]ki turnir koji se igrao na zemljanoj podlozi u [[glavni grad|glavnom gradu]] [[Rumunija|Rumunije]].<ref>{{cite web|url=http://www.wtatennis.com/SEWTATour-Archive/Archive/AboutTheTour/TourCalendar_2014.pdf|title=2014 WTA Calendar|publisher=[[WTA]]|date=5. 2. 2014}}</ref> Osnovan je 2014, a održavao se sedmicu nakon [[Wimbledon (tenis)|Wimbledona]].<ref name="bucharest">{{cite web|url=http://www.wtatennis.com/news/article/3654078/title/wta-announces-bucharest-open-for-2014|title=WTA Announces Bucharest Open for 2014 |publisher= WTA |date= 4. 2. 2014}}</ref> == Pobjednice == === Pojedinačno === {| class="wikitable" |- !width=60|Godina !width=230|Pobjednica !width=230|Finalistica !width=160|Rezultat |- | [[WTA Bukurešt 2014.|2014.]] || {{ZD|RUM}} '''[[Simona Halep]]''' ||{{ZD|ITA}} [[Roberta Vinci]] || 6–1, 6–3 |- | [[WTA Bukurešt 2015.|2015.]] || {{nowrap|{{ZD|SLK}} '''[[Anna Karolina Schmiedlova]]}}''' ||{{ZD|ITA}} [[Sara Errani]] || 7–6<sup>3</sup>, 6–3 |- | [[WTA Bukurešt 2016 - singl|2016.]] || {{ZD|RUM}} '''[[Simona Halep]]''' <small> (2) </small> ||{{ZD|LAT}} [[Anastasija Sevastova]] || 6–0, 6–0 |- | [[WTA Bukurešt 2017 - singl|2017.]] || {{ZD|RUM}} '''[[Irina-Camelia Begu]]''' || {{ZD|NJE}} [[Julia Görges]] || 6–3, 7–5 |- | [[WTA Bukurešt 2018 - singl|2018.]] || {{ZD|LAT}} '''[[Anastasija Sevastova]]''' || {{ZD|HRV}} [[Petra Martić]] || 7–6<sup>4</sup>, 6–2 |- | [[WTA Bukurešt 2019 - singl|2019.]] || {{ZD|KAZ}} '''[[Jelena Ribakina]]''' || {{ZD|RUM}} [[Patricia Maria Țig]] || 6–2, 6–0 |} === Parovi === {|class="wikitable" |- !width=60|Godina !width=260|Pobjednice !width=250|Finalistice !width=160|Rezultat |- |[[WTA Bukurešt 2014.|2014.]] || {{ZD|RUM}} '''[[Elena Bogdan]]''' <br> {{ZD|RUM}} '''[[Alexandra Cadanțu]]''' || {{ZD|TUR}} [[Çağla Büyükakçay]] <br> {{ZD|ITA}} [[Karin Knapp]] || 6–4, 3–6, [10–5] |- |[[WTA Bukurešt 2015.|2015.]] || {{ZD|GRU}} '''[[Oksana Kalašnjikova]]''' <br> {{ZD|HOL}} '''[[Demi Schuurs]]''' || {{ZD|RUM}} [[Andreea Mitu]] <br> {{ZD|RUM}} [[Patricia Maria Țig]] || 6–2, 6–2 |- |[[WTA Bukurešt 2016 - parovi|2016.]] || {{ZD|AUS}} '''[[Jessica Moore (teniserka)|Jessica Moore]]''' <br> {{ZD|TAJ}} '''[[Varatchaya Wongteanchai]]''' || {{ZD|RUM}} [[Alexandra Cadanțu]] <br> {{ZD|POLJ}} [[Katarzyna Piter]] || 6–3, 7–6<sup>5</sup> |- |[[WTA Bukurešt 2017 - parovi|2017.]] || {{ZD|RUM}} '''[[Irina-Camelia Begu]]''' <br/>{{ZD|RUM}} '''[[Raluca Olaru]]''' || {{ZD|BEL}} [[Elise Mertens]]<br/>{{ZD|HOL}} [[Demi Schuurs]] || 6–3, 6–3 |- |[[WTA Bukurešt 2018 - parovi|2018.]] || {{ZD|RUM}} '''[[Irina-Camelia Begu]]''' (2) <br/> {{ZD|RUM}} '''[[Andreea Mitu]]''' || {{ZD|CG}} [[Danka Kovinić]] <br/> {{ZD|BEL}} [[Marina Zanevska]] || 6–3, 6–4 |- |[[WTA Bukurešt 2019 - parovi|2019]] || {{ZD|SLK}} '''[[Viktória Kužmová]]''' <br/> {{ZD|ČEŠ}} '''[[Kristýna Plíšková]]''' || {{ZD|RUM}} [[Jaqueline Cristian]] <br/> {{ZD|RUM}} [[Elena-Gabriela Ruse]] || 6–4, 7–6<sup>3</sup> |} == Također pogledajte == * [[ATP Bukurešt]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.brdbucharestopen.ro/?lang=english Službeni sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140606235600/http://www.brdbucharestopen.ro/?lang=english |date=6. 6. 2014 }} {{WTA International}} [[Kategorija:WTA Bukurešt| ]] [[Kategorija:Teniski turniri u Rumuniji|WTA Bukurešt]] [[Kategorija:Teniski turniri na zemlji|WTA Bukurešt]] [[Kategorija:Sport u Bukureštu|WTA Bukurešt]] g2ev0kqk1ydz6ya7hlqybosfujf7lgc Willa Provansalska 0 419041 3822234 3148105 2026-04-02T04:44:54Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3822234 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vladar | Ime = Willa | Slika = | Nasljeđivanje = Kraljica [[Burgundija|Burgundije]] | Otac = [[Boso Provansalski|Boso, kralj Provanse]] | Djeca = [[Rudolf II, kralj Burgundije]]?<br/>Willa? }} '''Willa Provansalska''' ([[Francuski jezik|francuski]] ''Willa de Provence''; umrla prije 924.), poznata i kao '''Willa Burgundska''', bila je kraljica [[Burgundija|Burgundije]] u ranom [[Srednji vijek|srednjem vijeku]]. == Biografija == Kraljica Willa je imala dvojicu supruga. Njen prvi suprug bio je [[Rudolf I, kralj Burgundije]] (859. – 912).<ref>Riché, Pierre (1993). ''The Carolingians: A Family Who Forged Europe''. {{ISBN|978-0-8122-1342-3}}.</ref><ref>Reuter, Timothy (1991). ''Germany in the early middle ages, c. 800-1056''. Addison-Wesley Longman Ltd. {{ISBN|0-582-49034-0}}.</ref> Drugi suprug joj je bio [[Hugo, kralj Italije]]; vjenčali su se [[912.]] godine.<ref>Constance Brittain Bouchard. ''Burgundy and Provence, 879–1032''.</ref> Willa je umrla prije 924. godine. == Teorije == O kraljici Willi postoji nekoliko teorija, koje se tiču njenog porijekla i moguće djece. Moderni historičari i stručnjaci za genealogije došli su do zaključka da je Willa vrlo vjerovatno bila kći [[Boso Provansalski|kralja Bosa od Provanse]].<ref>{{Cite web |url=http://fmg.ac/Projects/MedLands/PROVENCE.htm#WillaM1RudolfIUpperBurgundyM2HugoIArles |title=''WILLA'' |access-date=13. 10. 2016 |archive-date=14. 3. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200314030209/http://fmg.ac/Projects/MedLands/PROVENCE.htm#WillaM1RudolfIUpperBurgundyM2HugoIArles |url-status=dead }}</ref> Drugi zaključak jeste taj da je bila majka [[Rudolf II, kralj Burgundije|Rudolfa II, kralja Burgundije]], sa svojim prvim mužem. Ako je Willa doista bila kći Bosa, tada bi njena majka mogla biti njegova supruga, [[Ermengarda od Italije]]. Neki historičari smatraju da je to malo vjerovatno. Moguće je da su Rudolf I i Willa imali kćerku Willu.<ref>''Liudprandi Antapodosis''</ref> Willa je morala umrijeti nakon 912., a prije 924. jer je u povelji iz te godine spomenuta kao mrtva. == Reference == {{Reference}} [[Kategorija:Bosonidi]] [[Kategorija:Supružnici burgundskih vladara]] dzbe2chcwgdudtcduxnskcw72z6z315 Vazokonstrikcija 0 421548 3822047 3503876 2026-04-01T12:19:01Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3822047 wikitext text/x-wiki {{Infokutija anatomija |ime = Vazokonstrikcija |Slika = Microvessel.jpg | Slika_naziv = [[Transmisijska elektronska mikroskopija|Transmisijski]] [[mikrograf|elektronski mikrograf]] koji pokazuje vazokonstrikciju krvnih mikrosudova putem [[perict]]a i [[endotel]]nih ćelija što je rezultiralo deformacijama u [[eritrociti]]ma (E). }} '''Vazokonstrikcija''' je pojava i proces sužavanje krvnih sudova pod uticajem kontrakcije mišića zida datog krvnog suda, a posebno velikih [[arterija]] i malih [[arteriola]]. Proces je suprotan od [[vazodilatacija|vazodilatacije]], (pro)širenja krvnih sudova. Posebno je važna pri upornom [[krvarenje|krvarenju]] i akutnom gubitku krvi. Kada se krvni sudovi sužavaju, protok krvi je ograničen ili smanjen, čime se zadržava tijelesna toplina ili povećava [[cirkulacijski otpor]]. To čini da [[koža]] postaje bljeđa jer manje krvi dolazi do površine, čime se smanjuje zračenje topline. Na višoj razini, vazokonstrikcija je jedan od mehanizama kojim tijelo regulira i održava [[srednji arterijski pritisak]].<ref name= <“Campbell“>{{cite book|author=Campbell N. A. et al.|year=2008|title=Biology. 8th Ed. |publisher=Person International Edition, San Francisco|isbn=978-0-321-53616-7}}</ref><ref name=<“Korene“>{{cite book|authors=Korene Z., Hadžiselimović R., Maslić E. |year=2001|title=Biologija 8|publisher=Svjetlost|place=Sarajevo|isbn=9958-10-396-6}}</ref><ref name="Hadži-Maslić">{{cite book|author=Hadžiselimović R., Maslić E. |year= 1996|title=Biologija ponašanja životinja i ljudi|publisher= Sarajevo Publishing, Sarajevo|isbn= 9958-21-091-6}}</ref><ref name="Sofradzija">{{cite book|author=Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. |year= 2004|title= Biologija 1.|publisher= Svjetlost, Sarajevo|isbn=9958-10-686-8}}</ref><ref name="Međedović">{{cite book|author=Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R.|year=2002|title=Biologija 2. |publisher=Svjetlost, Sarajevo|isbn=9958-10-222-6}}</ref> Lijekovi koji uzrokuju vazokonstrikciju – poznati kao vazokonstriktori – su jedna vrsta [[Antihipotenzijski agens|lijekova koji se koriste za podizanje krvnog pritiska]]. Generalizirane vazokonstrikcija obično rezultira povećanjem krvnog pritiska, ali se može javiti u određenim tkivima, uzrokujući lokalizirano smanjenje protoka krvi. Obim vazokonstrikcije može biti blag ili težak, ovisno o sadržaju ili okolnost. Mnogi vazokonstriktori izazvaju [[odgovor zjenice|širenje zjenica]]. Lijekovi koji uzrokuju vazokonstrikciju uključuju: [[antihistamink]]e, [[dekongestiv]]e i [[stimulans]]e. Teška vazokonstrikcija može dovesti do simptoma [[intermitentna klaudikacija|isprekidane klaudikacije]].<ref>{{cite web|url=http://www.drugs.com/pro/medihaler-ergotamine.html|title=Medihaler Ergotamine|website=drugs.com|access-date=20. 5. 2016|archive-date=28. 4. 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210428052634/https://www.drugs.com/pro/medihaler-ergotamine.html|url-status=dead}}</ref> ==Opći mehanizam== Mehanizam koji dovodi do vazokonstrikcije putem povećanja koncentracije iona [[kalcij]]a (Ca<sup>2+</sup> unutar ćelija vaskularnih [[glatki mišić|glatkih mišića]].<ref>{{cite journal|title=Thromboxane A2-induced contraction of rat caudal arterial smooth muscle involves activation of Ca2+ entry and Ca2+sensitization: Rho-associated kinase-mediated phosphorylation of MYPT1 at Thr-855 but not Thr-697|author1=Michael P. Walsh|author2=et all|url=http://biosupport.licor.com/docs/2005/BJ20050237.pdf|doi=10.1042/BJ20050237|pmid=15823093|pmc=1180727|volume=389|issue=Pt 3|date=august 2005|journal=Biochem. J.|pages=763–74|access-date=30. 11. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20110713204304/http://biosupport.licor.com/docs/2005/BJ20050237.pdf|archive-date=13. 7. 2011|url-status=dead}}</ref> Međutim, specifični mehanizmi za stvaranje povećane unutarćelijske koncentracije kalcija ovisi o vazokonstriktorima. Ćelije glatkih mišića su sposobne za generiranje [[akcijski potencijal|akcijskog potencijala]], ali ovaj mehanizam se rijetko koristi za kontrakciju krvnih sudova. [[Hormon]]ske ili farmokinetičke komponente su fiziološki relevantnije. Dva opća stimulansa za postizanje kontrakcije glatkih mišića koji cirkuliraju su [[epinefrin]] i aktiviranje [[SNS|simpatičkog nervnog sistema]] (putem oslobađanja [[norepinefrin]]a) za direktnu inerviranje mišića. Ovi faktori su u interakciji s površinom ćelijskih [[adrenergični receptor|adrenergičnih receptora]]. Takvi podražaji dovode do kaskadne [[transdukcija signala|transdukcije signala]], koja vodi do povećanja unutarćelijskog kalcija iz [[sarkoplazmatski retikulum|sarkoplazmatskog retikuluma]] do [[inozitol trifosfat|IP3]] - posredovanog otpuštanjea kalcija, kao i poboljšanog unosa kalcija preko [[sarkolema|sarkoleme]] do [[kalcijev kanal|kalcijevih kanala]]. Porast unutarćelijskog kompleksa kalcija sa [[kalmodulin]]om, sa zauzvratnim aktiviranjem [[miozin|kinaze lahkog lanca miozina]]. Ovaj enzim je odgovoran za [[fosforilacijea|fosforilaciju]] lahkog lanca [[miozin]]a za stimulaciju poprečnog mosta kruženja. Kada je povišena, unutarćelijska koncentracija kalcija se vraća na svoj bazni nivo putem različitih proteinskih pumpi i izmjenjivača kalcija koji se nalaze na plazma membrani i sarkoplazmatskom retikulumu. Ovo smanjenje kalcija uklanja podsticaj koji je neophodan za kontrakciju, omogućavajući povratak na osnovnu liniju. ==Uzroci== Faktori koji pokreću vazokonstrikciju mogu biti egzogenog ili endogenog porijekla. Temperatura okoline je primjer prvih. Kožna vazokonstrikcija nastaje zbog izloženosti organizma velikoj hladnoći. Primjeri endogenih faktora uključuju [[ANS|autonomni nervni sistem]], cirkulacijske hormone i unutrašnje mehanizme svojstvene samom krvotoku (poznate i kao [[miogeni odgovor]]). ===Primjeri=== Primjeri uključuju [[amfetamin]]e, [[antihistaminik]]e i [[kokain]]. Mnogi se koriste u medicini za liječenje [[hipotenzija|sniženog krvnog pritiska]] i kao [[tematski dekongestiv]]i. Vazokonstriktori se koriste klinički za povećanje [[krvni pritisak|krvnog pritiska]] ili za smanjenje lokalnog protoka krvi. [[Lokalni anestetici i vazokonstriktori|Vazokonstriktori miješani sa lokalnim anesteticima]] koriste se za povećanje trajanja lokalne anestezije stežućih krvnih sudova, čime sigurnosno koncentrirajući anestetik duže traje i smanjenjuje [[krvarenje]].<ref>{{cite journal |author=Yagiela JA |title=Vasoconstrictor agents for local anesthesia |journal=Anesth Prog |volume=42 |issue=3–4 |pages=116–20 |year=1995 |pmid=8934977 |doi= |pmc=2148913}}</ref> [[Putevi administracije]] variraju. Oni mogu biti i sistemski i tematski. Naprimjer, [[pseudoefedrin]] se uzima oralno a [[fenilefrin]] se tematski primjenjuje zaa nosnice i oči. ;Primjeri uključuju: {| class="wikitable" |-style= text-align:center; | style="background:#f3fff3; " |'''Vazokonstriktor''' |- |[[25I-NBOMe]] |- |[[Amfetamin]]i |- |[[Alfa-metultriptamin|AMT]] |- |[[Antihistamin]]i |- |[[Kofein]] |- |[[Kokain]] |- |[[2,5-dimetoksi-4-metilamfetamin|DOM]] |- |[[Ergin|LSA]] |- |[[Metilfenidat]] |- |[[Mefedron]] |- |[[Oksimetazolin]] |- |[[Fenilefrin]] |- |[[Propilheksedrin]] |- |[[Pseudoefedrin]] |- |[[Stimulans]]i |- |[[Tetrahidrozolin|Tetrahidrozolin-hidrohlorid]] (kapi za oči) |- |} ===Endogeni vazokonstriktori=== Vazokonstrikcija je proces u tijelu koji otklanja [[ortostatska hipotenzija|ortosttasku hipertenziju]]. To je dio tijelesne negativne povratne petlje u kojoj se tijelo pokušava vratiti u [[homeostaza|homeostazu]] (stalnost izbalansiranog unutrašnjeg okruženja). Naprimjer, vazokonstrikcija je preventiva za hipotermiju u kojoj se krvnih sudovi sužavaju i krv se mora kretati pod većim pritiskom da se aktivno spriječiti hipoksična reakcija. Kao izvor energije koristi se [[adenozin-trifosfat]] (ATP), što poveća taj pritisak za zagrijavanje tijela. Kada se homeostaza obnovi, reguliraju se krvni pritisak i proizvodnje ATP. Vazokonstrikcija se također javlja u površnskim krvnim sudovima [[toplokrvnost|toplokrvnih]] životinja kada im je hladno; ovaj proces skreće tok grijanja krvi u centar (unutrašnje organe) životinje, sprečavajući gubitak topline.. {| class="wikitable"- |- style= text-align:center; | style="background:#f3fff3; " |'''Vazokonstriktor'''<ref name=boron/> | style="background:#dfd; "|'''Receptor''' <br> (↑ = otvara ↓ = zatvara ) <ref name=boron/> <br> <span style="font-size:87%;"> Na ćelijama glatkih mišića krvnih udova, ako nije drugačije specificirano | style="background:#f3fff3; "|'''Transdukcija''' <br> (↑ = porast ↓ = opadanje) <ref name=boron>Ako nije drugačije naznačeno u datoj rubrici tada je: {{cite book |author=Walter F. Boron |title=Medical Physiology: A Cellular And Molecular Approaoch |year=2005 |url=https://archive.org/details/medicalphysiolog0000boro |publisher=Elsevier/Saunders |location= |pages= |isbn=1-4160-2328-3 |oclc= |doi=}} Page 479</ref> |- | Širenje || ↑[[Ionski kanal]]i koji se aktiviraju [[dilatacija|širenjem]] |rowspan=2| [[Depolarizacija]] --> *Otvaranje [[naponki zavisni kalcijev kanall|VDCC]]s (primarno) --> ↑Unutarćelijski Ca<sup>2+</sup> *↑Naponki zavisni [[natrijev kanal|Na<sup>+</sup> channel]]s --> **Više depolarizacije --> otvara [[naponski zavisni kalcijev kanal|VDCC]]s --> ↑ Unutarćelijski Ca<sup>2+</sup> **↓Aktivnost [[Natrij-kalcij izmjenjivač|Na<sup>+</sup>-Ca<sup>2+</sup> izmjenjivača]] --> ↑ Unutarćelijski Ca<sup>2+</sup> |- | [[ATP]] (unutarćelijski) || ↓[[Kaijev kanal osjetljiv na ATP|K<sup>+</sup> kanal koji je osjetljiv na ATP]] |- | [[ATP]] (vanćelijski) || ↑[[Receptor P2X]] || ↑Ca<sup>2+</sup> |- | [[Muskarinski agonist]]i <br> npr. [[acetilholin]] || ↑[[Muskarinski acetilholinski receptor M2|Muskarinski receptor M<sub>2</sub>]] |rowspan=2| Aktivacija [[gi alfa podjedinica|G<sub>i</sub>]] --> ↓[[cAMP]] --> ↓Aktivnost [[Protein-kinaza A|PKA]] --> ↓[[Fosforilacija]] [[kinaza miozinskog lahkog lanca|MLCK]] --> ↑Aktivnost MLCK --> ↑fosforilacija miozinskog lahkog lanca|MLC]] (kalcijski nezavisan) |- |[[Neuropeptid Y|NPY]] || [[Receptor NPY]] |- | [[Adrenergični agonist]]i <br>npr. [[epinefrin]], [[norepinefrin]] i [[dopamin]]|| ↑[[alfa-1 adrenergični receptor|α<sub>1</sub> adrenergični receptor]] |rowspan=3| Aktivacija [[gq alfa podjedinica|G<sub>q</sub>]] --> ↑Aktivnost [[fosfolipaza C|PLC]]--> ↑[[Inozitol trifosfat|IP<sub>3</sub>]] i [[diacilglicerol|DAG]] --> Aktivacija [[receptora inozitol trifosfata|IP<sub>3</sub> receptor]] u[[sarkoplazmatski retikulum|SR]] --> ↑Unutarćelijski Ca<sup>2+</sup> |- | [[Tromboksan]] || ↑[[Receptor tromboksana]] |- | [[Endotelin]] || ↑[[Receptor endotelina]] ET<sub>A</sub> |- |rowspan=2| [[Angiotenzin II]] || ↑[[Angiotenzinski receptor#AT1|Angiotenzinski receptor 1]] | *Na ćelijama glatkih mišića: Aktiviranje [[GQ alfa podjedinica|G<sub>q</sub>]]->↑ Aktivnost [[fosfolipaza C|PLC]] -> ↑ [[inozitol trifosfat|IP<sub>3</sub>]] i [[diacilglicerol|DAG]] -> Aktiviranje [[recepror inozitol trifosfata|IP<sub>3</ sub> receptor]] u [[sarkoplazmatski retikulum|SR]] -> ↑ Unutarćelijski Ca<sup>2+</sup> * Na [[endotel]]u sinteza [[endotelin]]a.<ref name=lange6th/> |- | || Otvaranje [[Naponsi zavisni kalcijev kanal|VDCC]]s --> ↑ Unutarćelijski Ca<sup>2+</sup><ref name=boron2>{{cite book |author=Walter F. Boron |title=Medical Physiology: A Cellular And Molecular Approach |year=2005 |url=https://archive.org/details/medicalphysiolog0000boro |publisher=Elsevier/Saunders |location= |pages= |isbn=1-4160-2328-3 |oclc= |doi=}} Page 771</ref> |- | [[Asimetrični dimetilarginin]] ||||Reducirana proizvodnja [[dušik-oksid]]a |- |rowspan=2| [[Vazopresin|Antidiuretski hormon (ADH ili vazopresin)]] || [[Arginin-vazopresinski receptor 1]] (V1) na ćelijama glatkih mišića | Aktivacija [[gq alfa podjedinica|G<sub>q</sub>]] --> ↑Aktivnost [[fosfolipaza C|PLC]]--> ↑[[Inozitol trifosfat|IP<sub>3</sub>]] i [[diacilglicerol|DAG]] --> Activacija [[receptor Inozitol trifosfata|IP<sub>3</sub> receptor]] u [[sarkoplazmatski retikulum|SR]] --> ↑Unutarćelijski Ca<sup>2+</sup> |- | [[Argininski receptor vazopresina]] na endotelu ||Proizvodnja [[endotelin]]a<ref name=lange6th/> |- | *Proizvodi [[aktivacija trombocita|aktivacije trombocita]] <ref name=lange6th>{{cite book |author1=Rod Flower |author2=Humphrey P. Rang |author3=Maureen M. Dale |author4=Ritter, James M. |title=Rang & Dale's pharmacology |url=https://archive.org/details/rangdalespharmac0006dale |publisher=Churchill Livingstone |location=Edinburgh |year=2007 |pages= |isbn=0-443-06911-5 |oclc= |doi= }}</ref> * [[Endotoksin]]<ref name=lange6th/> * [[Trombin]]<ref name=lange6th/> * [[insulin]]<ref name=lange6th/> * [[Hipoksija]] <ref name=lange6th/> * Nizak [[napon smicanja]]<ref name=lange6th/> | Razni receptori na [[endotel]]u<ref name=lange6th/> || Proizvodnja [[endotelin]]a<ref name=lange6th/> |- |} ==Patologija== Vazokonstrikcija može biti faktor [[disfunkcija erekcije|erektilne disfunkcije]].<ref>Richard Milsten and Julian Slowinski, ''The sexual male'',bc,main point W.W. Norton Company, New York, London (1999) {{ISBN|0-393-04740-7}}</ref> Povećanje dotoka krvi u penis uzrokuje erekciju. Nepravilna vazokonstrikcija može imati ulogu u sekundarnoj [[hipertenzija|hipertenziji]]. ==Također pogledajte== *[[Hipertenzija]] *[[Dušik-oksid]] *[[Feohromocitom]] *[[Vazodilacija]] *[[Hemostaza]] == Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|Vasoconstriction}} * [https://web.archive.org/web/20071228233918/http://www.healthscout.com/ency/1/002338.html Definition of Vasoconstriction on HealthScout] * [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/entrez/query.fcgi?cmd=Retrieve&db=PubMed&list_uids=11205926&dopt=Abstract Cannabis arteritis revisited--ten new case reports] * [https://web.archive.org/web/20071209115724/http://www.aegis.com/conferences/Lipo/2003/34.html Are coronary heart disease and peripheral arterial disease associated with tobacco or cannabis consumption] * [http://www.druglibrary.org/schaffer/hemp/medical/cannabin1.htm Vasoconstrictor effects of Cannabis appear to inhibit Migraine (headache) attacks] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210415203352/http://www.druglibrary.org/schaffer/hemp/medical/cannabin1.htm |date=15. 4. 2021 }} {{Fiziologija srca i krvnih sudova}} [[Kategorija:Kardiovaskularna fiziologija]] [[Kategorija:Fiziologija životinja]] qbbwtoc3i5rs7q860ux1c8jg58v2t0k Dženis Burnić 0 426823 3822149 3772196 2026-04-01T19:36:53Z Mhare 481 3822149 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Dženis Burnić | slika = Dženis Burnić.jpg | punoime = | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1998|05|22}} | rodnigrad = [[Hamm]] | rodnadržava = [[Njemačka]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | visina = 1.85 m. | pozicija = [[Vezni igrač]] | trenutniklub = [[VfB Stuttgart]] | brojnadresu = 24 | datumimjestodebija = | omladinskegodine = 2006–2016 | omladinskipogoni = [[Borussia Dortmund]] | godine1 = 2016– | klubovi1 = [[Borussia Dortmund]] | nastupi(golovi)1 = 1 (0) | godine2 = 2017– | klubovi2 = →[[VfB Stuttgart]] | nastupi(golovi)2 = 0 (0) | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 2012–2013 | nacionalneekipe1 = Njemačka U-15 | nacionalninastupi(golovi)1 = 3 (0) | nacionalnegodine2 = 2013–2014 | nacionalneekipe2 = Njemačka U-16 | nacionalninastupi(golovi)2 = 9 (1) | nacionalnegodine3 = 2014–2016 | nacionalneekipe3 = Njemačka U-17 | nacionalninastupi(golovi)3 = 15 (0) | nacionalnegodine4 = 2016 | nacionalneekipe4 = Njemačka U-18 | nacionalninastupi(golovi)4 = 1 (0) | nacionalnegodine5 = 2016– | nacionalneekipe5 = Njemačka U-19 | nacionalninastupi(golovi)5 = 5 (0) | zadnjeuređivanje = 12. 2. 2017 }} '''Dženis Burnić''' (rođen 22. maja 1998) [[nogometaš]] je koji trenutno nastupa za [[Borussia Dortmund|Borussiju Dortmund]]. == Karijera == Od 2006. do januara 2015. godine Dženis Burnić je bio u omladinskim pogonima Borussije Dortmund.<ref>{{cite web |url=http://sportbild.bild.de/fussball/scout/fussball/sport-bild-scout-burnic-das-naechste-top-talent-des-bvb-47264206.sport.html |title=Dzenis Burnic: Das nächste Top-Talent des BVB |work=Sportbild |date=18. 10. 2016 |access-date=12. 2. 2017}}</ref> U januaru 2015. Dženis Burnić je pozvan od strane tadašnjeg trenera Borussije Dortmund [[Jürgen Klopp|Jürgena Kloppa]] za prelazak u seniorski tim Borussije.<ref>{{cite news |url=http://www.tyw.bundesligalounge.com/future-dortmund-secured/ |title=The Future of Dortmund is Secured |last=Gierl |first=Luca |website=Bundesliga Lounge |date=26. 4. 2015 |access-date=12. 2. 2017 |archive-date=5. 3. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170305143546/http://www.tyw.bundesligalounge.com/future-dortmund-secured/ |url-status=dead }}</ref> Od 1. jula 2016. zvanično je postao igrač prvog tima Borussije Dortmund.<ref>{{cite news |url=http://www.bvb.de/eng/News/Overview/BVB-extend-contracts-of-youth-national-team-players |title=BVB extend contracts of youth national team players |website=Borussia Dortmund |date=22. 4. 2015 |access-date=12. 2. 2017 |archive-date=20. 10. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161020103930/http://www.bvb.de/eng/News/Overview/BVB-extend-contracts-of-youth-national-team-players |url-status=dead }}</ref> U utakmici 7. kola Bundeslige 14. oktobra 2016. protiv [[Hertha BSC|Herthe]] Dženis Burnić je konkurisao za utakmicu ali nije ušao u igru. Prvi zvanični meč za Borussiju Dortmund Dženis Burnić odigrao je 18. oktobra 2016. u utakmici trećeg kola [[UEFA Liga prvaka 2016/17 - grupna faza|grupne faze]] [[UEFA Liga prvaka 2016/2017.|Lige prvaka 2016/17]]. u [[Lisabon]]u protiv [[Sporting Lisabon]]a ušavši u igru u sudijskoj nadoknadi vremena.<ref>{{cite news |url=http://www.espnfc.com/club/borussia-dortmund/124/blog/post/2975734/julian-weigl-gets-a-perfect-10-as-dortmund-beat-sporting-lisbon |last=Buczko |first=Stefan |website=ESPN |title=Julian Weigl gets a perfect 10 as Dortmund beat Sporting Lisbon |date=18. 10. 2016 |access-date=12. 2. 2017}}</ref> Prvi zvanični nastup u [[Bundesliga|Bundesligi]] Dženis Burnić odigrao je 11. februara 2017. u utakmici 20. kola protiv [[SV Darmstadt 98|SV Darmstadta]]. == Reprezentacija == Dženis Burnić je prvu utakmicu za neku od njemačkih omladinskih reprezentacija odigrao protiv [[Južna Koreja|Južne Koreje]] 7. novembra 2012. odigravši za Njemačku U-15. Za Njemačku U-15 Dženis Burnić je odigrao tri utakmice. Debi u dresu Njemačke U-16 Dženis Burnić odigrao je 13. septembra 2013. protiv Belgije. Odigrao je devet utakmica za Njemačku U-16 te postigao i jedan gol u utakmici protiv Rusije koja se odigrala 10. oktobra 2013. Za Njemačku U-17 Dženis Burnić odigrao je ukupno 15 utakmica gdje je bio jedan od standardnih reprezentativaca u svim utakmicama. 20. aprila 2016. Dženis Burnić je u utakmici protiv [[Švicarska|Švicarske]] debitirao za Njemačku U-18, dok je za Njemačku U-19 debitirao u septembru 2016, te nastupio i u kvalifikacijama za [[Evropsko prvenstvo u nogometu|Evropsko prvenstvo]]. Dženis Burnić je izjavio kako u budućnosti želi igrati za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosnu i Hercegovinu]].<ref>{{cite web |url=http://www.goal.com/ba/news/7082/bih/2015/06/17/12821082/goal-doznaje-prvak-njema%C4%8Dke-s-dortmundom-dolazi-igrati-za |title=Prvak Njemačke s Dortmundom dolazi igrati za BiH! |work=goal.com |access-date=12. 2. 2016 |archive-date=19. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150619083050/http://www.goal.com/ba/news/7082/bih/2015/06/17/12821082/goal-doznaje-prvak-njema%C4%8Dke-s-dortmundom-dolazi-igrati-za |url-status=dead }}</ref> === Nastupi za reprezentacije === ''Ažurirano: 12. 2. 2017.''<ref>{{Cite web|url=http://datencenter.dfb.de/profil/313328 |title=Dženis Burnić |work=dfb.de |access-date=12. 2. 2017}}</ref> {| class="wikitable" style="text-align: center;" |- !Reprezentacija!!Godina!!Nastupi!!Golovi |- ! rowspan=3| Njemačka U-15 |- |2012.||2||0 |- |2013.||1||0 |- ! colspan="2" |Ukupno||3||0 |- ! rowspan=3| Njemačka U-16 |- |2013.||4||1 |- |2014.||5||0 |- ! colspan="2" |Ukupno||9||1 |- ! rowspan=3| Njemačka U-17 |- |2014.||5||0 |- |2015.||10||0 |- ! colspan="2" |Ukupno||15||0 |- ! rowspan=2| Njemačka U-18 |- |2016.||1||0 |- ! colspan="2" |Ukupno||1||0 |- ! rowspan=2| Njemačka U-19 |- |2016.||5||0 |- |-style="border-bottom:2px solid green;" ! colspan="2" |Ukupno||5||0 |- ! colspan="2" |Ukupno||33||1 |} == Privatni život == Otac mu je iz [[Sanski Most|Sanskog Mosta]], a majka iz [[Cazin|Cazina]].<ref>{{Cite web|url=https://www.inmedia.ba/jedan-od-najtalentovanijih-fudbalera-na-svijetu-porijeklom-iz-sanskog-mosta/|title=Jedan od najtalentovanijih fudbalera na svijetu porijeklom iz Sanskog Mosta|website=Inmedia.ba|access-date=2026-04-01}}</ref> == Reference == {{Refspisak|2}} == Vanjski linkovi == * {{UEFA igrač|250076262}} * {{soccerway|dzenis-burnic/376415}} * {{ESPN FC|225571}} * [http://www.kicker.de/news/fussball/chleague/vereine/champions-league/2016-17/borussia-dortmund-17/75612/spieler_burnic.html Dženis Burnić] na kicker.de * [http://www.worldfootball.net/player_summary/dzenis-burnic/ Dženis Burnić] na worldfootball.net * [http://www.transfermarkt.de/dzenis-burnic/profil/spieler/251295 Dženis Burnić] na transfermarkt.de {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Burnić, Dženis}} [[Kategorija:Rođeni 1998.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Njemački nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Borussije Dortmund]] [[Kategorija:Nogometaši VfB Stuttgarta]] [[Kategorija:Nogometaši Karlsruhera]] [[Kategorija:Nogometaši Dynamo Dresdena]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 21. vijeka]] [[Kategorija:Njemački sportisti 21. vijeka]] kxykauj6cl0vjbf8x0w71i5zwvlght6 Volkswagen Tiguan II 0 441733 3822223 3508783 2026-04-02T02:22:24Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3822223 wikitext text/x-wiki {{Standardi}} {{Infokutija automobil | ime = Volkswagen Tiguan II | slika = 2017 Volkswagen Tiguan 110TSI Trendline 2WD wagon (2017-11-18) 01.jpg | proizvođač = [[Volkswagen]] | kompanija_proizvodnje = | poznat_kao = | produkcija = | sastavljanje = | prethodnik = [[Volkswagen Tiguan|Volkswagen Tiguan I]] | nasljednik = | klasa = | stil_karoserije = | hauba = | platforma = MQB | motor = Benzinski motori 1,4–2 litra<br />Dizel motori 2 litra | transmisija = | međuosovinski_razmak = 2,68 m | dužina = 4,49 m | širina = 1,82 m (bez ogledala) | visina = 1,66 m | težina = | kapacitet_goriva = | electric_range = | ostalo = | dizajner = }} '''Volkswagen Tiguan II''' je druga proizvodna serija luksuznog [[Terenac (automobil)|terenca]] [[Volkswagen Tiguan]]. Proizvodi ga njemački proizvođač automobila [[Volkswagen]] i predstavlja nasljednika [[Volkswagen Tiguan|Volkswagen Tiguana I]], kojeg je zamijenio u januaru 2016. godine. == Historija == Druga generacija Tiguana prvi put je predstavljena na Međunarodnom sajmu automobila u [[Frankfurt na Majni|Frankfurtu na Majni]] u septembru 2015. godine. Novi model baziran je na MQB-platformi. VW Tiguan II je šest centimetara duži od svog prethodnika (ukupna dužina 4,49 m), dok je međuosovinski razmak povećan za osam centimetara na 2,68 m. Serijska proizvodnja je počela 4. januara 2016. u Volkswagenovoj fabrici u [[Wolfsburg]]u. U [[Euro-NCAP-Crashtest]]u Tiguan II osvojio je pet od mogućih pet zvjezdica.<ref>{{Cite news|url=http://www.autobild.de/artikel/vw-tiguan-ii-2016-vorstellung-und-preis-5121704.html|title=VW Tiguan II (2016): Vorstellung und Preis - Alle Infos zum VW Tiguan|newspaper=autobild.de|access-date=3. 1. 2018}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.volkswagen-media-services.com/detailpage/-/detail/Serienproduktion-des-neuen-Tiguan-gestartet/view/3032921/7a5bbec13158edd433c6630f5ac445da?p_p_auth=Xq9xczBJ|title=Serienproduktion des neuen Tiguan gestartet - volkswagen-media-services.com|website=www.volkswagen-media-services.com|language=de-DE|access-date=3. 1. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20161020200248/https://www.volkswagen-media-services.com/detailpage/-/detail/Serienproduktion-des-neuen-Tiguan-gestartet/view/3032921/7a5bbec13158edd433c6630f5ac445da?p_p_auth=Xq9xczBJ|archive-date=20. 10. 2016|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.euroncap.com/en/results/vw/tiguan/24845|title=Official Volkswagen Tiguan 2016 safety rating|website=www.euroncap.com|language=en|access-date=3. 1. 2018}}</ref> == Tiguan Allspace == Dok je za prethodni model Tiguan I produžena verzija isključivo bila dostupna na [[Kina|kineskom]] tržištu, produženu verziju Tiguana II pod nazivom '''Tiguan Allspace''' moguće je dobiti i u [[Evropa|Evropi]] i [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]]. Dužina produžene verzije iznosi 4,70 m, a uz nadoplatu moguće je i dobivanje modela sa sedam sjedišta. Tiguan Allspace prvi put je predstavljen na [[Sjevernoamerički sajam automobila|Sjevernoameričkom sajmu automobila]] u [[Detroit]]u u januaru 2017, dok je evropska verzija predstavljena na 87. izdanju [[Ženevski auto salon|Ženevskog auto salona]] u martu iste godine. Produžena verzija Tiguana za kinesko tržište (pod nazivom '''Tiguan L''') dostupna je na tržištu od 18. januara 2017. Prodaja u Sjevernoj Americi počela je na ljeto 2017, a na evropskom tržištu u septembru.<ref>{{Cite web|url=https://carnewschina.com/2016/12/19/volkswagen-tiguan-l-is-ready-for-the-chinese-car-market/|title=Volkswagen Tiguan L is ready for the chinese car market|last=|first=|date=|website=carnewschina.com|publisher=CarNewsChina.com|access-date=3. 1. 2018}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.auto-motor-und-sport.de/fahrberichte/vw-tiguan-allspace-2018-fahrbericht-7-sitzer-kompakt-suv-11628866.html|title=VW Tiguan Allspace (2018): Tiguan 7-Sitzer im ersten Fahrbericht|last=Seibt|first=Jörn Thomas,Torsten|newspaper=auto motor und sport|language=de|access-date=3. 1. 2018}}{{Mrtav link}}</ref> VW Tiguan Allspace prodaje se sa [[Benzinski motor|benzinskim]] ili [[Dizelski motor|dizelskim motorima]] s minimalnom jačinom od 110&nbsp;kW (150 PS). <gallery> Datoteka:VW Tiguan Allspace IMG 0651.jpg|VW Tiguan Allspace Datoteka:Volkswagen Tiguan L 01 China 2017-04-06.jpg|Volkswagen Tiguan L </gallery> == Tehnički podaci == [[Datoteka:2017 Volkswagen Tiguan 110TSI Trendline 2WD wagon (2017-11-18) 02.jpg|mini|Zadnja strana]] === Benzinski motori === {| class="wikitable" ! ! colspan="3" |1.4 TSI [[BlueMotion|BlueMotion Technology]] ! colspan="2" |2.0 TSI BlueMotion Technology [[Syncro|4Motion]] |- align="center" ! Vrijeme proizvodnje | colspan="3" | Od juna 2016. | Od januara 2016. | Od oktobra 2016. |- align="center" ! Kode motora | CZCA | colspan="2" | CZDA (bez ACT-a) / CZEA (s [[Active Cylinder Management Technology|ACT]]-om) | CZPA | CHHB |- align="center" ! Proizvodna serija motora | colspan="3" |[[VW EA211]] | colspan="2" |VW EA888 |- align="center" ! Tip motora | colspan="5" | [[Benzinski motor|Benzinski motor sa direktnim ubrizgavanjem]] |- align="center" ! Punjenje motora | colspan="5" | Turbo |- align="center" ! Volumen motora | colspan="3" |1395&nbsp;cm<sup>3</sup> | colspan="2" |1984&nbsp;cm<sup>3</sup> |- align="center" ! Maks. snaga<br />na min<sup>−1</sup> | 92&nbsp;kW (125&nbsp;PS)/5000–6000 | colspan="2" | 110&nbsp;kW (150&nbsp;PS)/5000–6000 | 132&nbsp;kW (180&nbsp;PS)/3940–6000 | 162&nbsp;kW (220&nbsp;PS)/4500–6200 |- align="center" ! Maks. broj okretanja<br />na min<sup>−1</sup> | 200 Nm/1400–4000 | colspan="2" | 250 Nm/1500–3500 | 320 Nm/1500–3940 | 350 Nm/1700–5600 |- align="center" ! Vuča,&nbsp;serijska | colspan="2" | [[Pogon na prednju vuču|Prednja vuča]] | colspan="3" | [[Pogon na četiri vuče|4 vuče (4Motion)]] |- align="center" ! Mjenjač, serijski | colspan="3" |6-Gang-[[Mjenjač automobila|ručni mjenjač]] | colspan="2" | [[DSG|7-brzina-DSG]] |- align="center" ! Prazna težina | 1490–1711&nbsp;kg | 1490–1724&nbsp;kg<br />[1570&nbsp;kg] | 1570–1803&nbsp;kg | 1645–1862&nbsp;kg<br />[1735&nbsp;kg] | 1669–1876&nbsp;kg<br />[1755&nbsp;kg] |- align="center" ! Maks. dodatna nosivost | 435–613&nbsp;kg | 435–621&nbsp;kg<br />[509–605&nbsp;kg] | 452–619&nbsp;kg | 473–625&nbsp;kg<br />[506–640&nbsp;kg] | 459–610&nbsp;kg<br />[501–630&nbsp;kg] |- align="center" ! Brzina<br />(0–100&nbsp;km/h) | 10,5 s | 9,2 s<br />[9,5 s] | 9,2 s | 7,7 s<br />[8,2 s] | 6,5 s<br />[6,8 s] |- align="center" ! Maks. brzina | 190&nbsp;km/h | 200–202&nbsp;km/h<br />[200&nbsp;km/h] | 200&nbsp;km/h | 208&nbsp;km/h<br />[208&nbsp;km/h] | 225&nbsp;km/h<br />[223&nbsp;km/h] |- align="center" ! Potrošnja goriva<br />na 100&nbsp;km (kombinirano, prema propisima [[Evropska ekonomska zajednica|EEZ]]-a) | 6,1 l Super | 5,8–6,1 l Super<br />[6,1 l Super] | 6,9–7,1 l Super | 7,3–7,4 l Super<br />[7,6–7,7 l Super] | 7,8 l Super<br />[8,1 l Super] |- align="center" ! CO<sub>2</sub>-emisije,<br />kombinirano: | 139 g/km | 132–140 g/km<br />[137 g/km] | 155–163 g/km | 168–170 g/km<br />[172–175 g/km] | 180 g/km<br />[185 g/km] |- align="center" ! Emisioni standard prema<br />EU-klasifikaciji | colspan="5" |Euro&nbsp;6 |} [[Datoteka:VW Tiguan Allspace IMG 0651.jpg|mini|VW Tiguan Allspace]] * Podaci u uglastim zagradama stoje za Tiguan Allspace === Diizel motori === {| class="wikitable" ! ! colspan="2" |2.0 [[Motor TDI|TDI]] SCR [[BlueMotion Technology]] ! colspan="4" |2.0 TDI SCR BlueMotion Technology 4Motion |- align="center" ! Vrijeme proizvodnje | Od juna 2016. | colspan="3" | Od januara 2016. | Od oktobra 2016. |- align="center" ! Kode motora | DFGC | colspan="2" | DFGA | DFHA | CUAA |- align="center" ! Proizvodna serija motora | colspan="5" |[[VW EA288]] |- align="center" ! Tip motora | colspan="5" | Dizelski motor s [[Common rail|ubrizgavanjem Common rail]],<br />Dizel-filterom za čestice, SCR-katalizatorom |- align="center" ! Punjenje motra | colspan="4" | Turbo | Biturbo |- align="center" ! Volumen motora | colspan="5" |1968&nbsp;cm<sup>3</sup> |- align="center" ! Maks. snaga<br />na min<sup>−1</sup> | 85&nbsp;kW (115&nbsp;PS)/2750–4500 | colspan="2" | 110&nbsp;kW (150&nbsp;PS)/3500–4000 | 140&nbsp;kW (190&nbsp;PS)/3500–4000 | 176&nbsp;kW (240&nbsp;PS)/4000 |- align="center" ! Maks. broj okretanja<br />na min<sup>−1</sup> | 320 Nm/1700–2500 | colspan="2" | 340 Nm/1750–3000 | 400 Nm/1900–3300 | 500 Nm/1750–2500 |- align="center" ! Vuča,&nbsp;serijska | colspan="2" | Prednja vuča | colspan="3" | 4 Vuče (4Motion) |- align="center" ! Mjenjač, serijski | colspan="2" | 6-brzina-ručni mjenjač | colspan="3" | 7-brzina-DSG |- align="center" ! Prazna težina | 1568–1785&nbsp;kg | 1568–1830&nbsp;kg<br />[1660–1695&nbsp;kg] | 1641–1927&nbsp;kg<br />[1735–1775&nbsp;kg] | 1723–1939&nbsp;kg<br />[1805&nbsp;kg] | 1795–1980&nbsp;kg<br />[1880&nbsp;kg] |- align="center" ! Maks. dodatna nosivost | 441–614&nbsp;kg | 437–622&nbsp;kg<br />[502–595&nbsp;kg] | 472–623&nbsp;kg<br />[503–640&nbsp;kg] | 470–608&nbsp;kg<br />[503–610&nbsp;kg] | 455–615&nbsp;kg<br />[481–605&nbsp;kg] |- align="center" ! Brzina<br />(0–100&nbsp;km/h) | 10,9 s | 9,3 s<br />[9,8 s] | 9,3 s<br />[9,9 s] | 7,9 s<br />[8,6 s] | 6,5 s<br />[6,7 s] |- align="center" ! Maks. brzina | 185&nbsp;km/h | 202–204&nbsp;km/h<br />[200–202&nbsp;km/h] | 200–201&nbsp;km/h<br />[198–199&nbsp;km/h] | 212&nbsp;km/h<br />[210&nbsp;km/h] | 228&nbsp;km/h<br />[228&nbsp;km/h] |- align="center" ! Potrošnja goriva<br />na 100&nbsp;km (kombinirano, prema propisima [[Evropska ekonomska zajednica|EEZ]]-a) | 4,7–4,8 l dizel | 4,7–4,9 l dizel<br />[5,0–5,1 l dizel] | 5,4–5,7 l dizel<br />[5,6–5,9 l dizel] | 5,7 l dizel<br />[5,9 l dizel] | 6,4 l dizel<br />[6,5 l dizel] |- align="center" ! CO<sub>2</sub>-emisije,<br />kombinirano | 123–125 g/km | 123–129 g/km<br />[131–132 g/km] | 141–149 g/km<br />[147–153 g/km] | 149 g/km<br />[153 g/km] | 167 g/km<br />[170 g/km] |- align="center" ! Emisioni standard prema<br />EU-klasifikaciji | colspan="5" |Euro&nbsp;6 |} * Podaci u uglastim zagradama stoje za Tiguan Allspace == Reference == {{refspisak}} {{Volkswagenova vozila}} [[Kategorija:Volkswagenovi automobili]] fhzaupw6riuj8ole5oz0wplvmk83lrv Šumadija i zapadna Srbija 0 445104 3822085 3743162 2026-04-01T15:33:09Z Palapa 383 3822085 wikitext text/x-wiki {{Nije na bosanskom|srpskog}} {{Geokutija|Regija <!-- *** Gornji dio *** --> | ime = Šumadija i zapadna Srbija | izvorno_ime = | drugo_ime = {{jezik|sr-Cyrl|Шумадија и западна Србија}} {{Simboli jezika|sr|srpski}} | kategorija = [[Statistički regioni Srbije|Statistički region]] <!-- *** Ime **** --> | etimologija = | službeni_naziv = Statistički region Šumadija i zapadna Srbija | moto = | nadimak = <!-- *** Slika *** --> | slika = | opis_slike = <!-- *** Simboli *** --> | zastava = | simbol = <!-- *** Države, regije i.t.d *** --> | država = Srbija | zastava_države = Flag of Serbia.svg | pokrajina = | pokrajina_vrsta = | regija = | regija_vrsta = | distrikt = | distrikt_vrsta = <!-- *** Granice, objekti što pripadaju u ovaj dio i.t.d *** --> | graniči_sa = [[Vojvodina|AP Vojvodinom]], [[Južna i istočna Srbija|Južnom i istočnom Srbijom]], [[Beograd|Gradom Beogradom]], [[Kosovo|Republikom Kosovo]], [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]] i [[Crna Gora|Crnom Gorom]] | dio = | grad = | znamenitost = | rijeka = <!-- *** Položaj *** --> | glavni_grad = | položaj_glavnog_grada = | regija_glavnog_grada = | država_glavnog_grada = | visina_glavnog_grada = | širina_stepeni_glavnog_grada = | širina_minuta_glavnog_grada = | širina_sekundi_glavnog_grada = | širina_SJ_glavnog_grada = | dužina_stepeni_glavnog_grada = | dužina_minuta_glavnog_grada = | dužina_sekundi_glavnog_grada = | dužina_IZ_glavnog_grada = | najviši = | najviša_lokacija = | najviša_regija = | najviša_država = | najviša_visina = | highest_lat_d = | highest_lat_m = | highest_lat_s = | highest_lat_NS = | highest_long_d = | highest_long_m = | highest_long_s = | highest_long_EW = | najniža = | najniža_lokacija = | najniža_regija = | najniža_država = | najniža_visina = | lowest_lat_d = | lowest_lat_m = | lowest_lat_s = | lowest_lat_NS = | lowest_long_d = | lowest_long_m = | lowest_long_s = | lowest_long_EW = <!-- *** Dimenzije *** --> | dužina = | dužina_orijentacija = | širina = | širina_orijentacija = | površina = <!-- *** Stanovništvo *** --> | stanovništvo = 2031697| stanovništvo_datum = 2011 | stanovništvo_gustoća = 76,72 <!-- *** Historija i administracija *** --> | osnovan = 2010 | datum = | vlada_položaj = | vlada_regija = | vlada_država = | government_elevation = | government_lat_d = | government_lat_m = | government_lat_s = | government_lat_NS = | government_long_d = | government_long_m = | government_long_s = | government_long_EW = | lider = | lider_partija = <!-- *** Kod *** --> | vremenska_zona = | utc_odstupanje = | vremenska_zona_DST = | utc_offset_DST = | poštanski_broj = | pozivni broj = | kod = <!-- *** Slobodna polja *** --> | prazno = | prazno_vrsta = | prazno1 = | prazno1_vrsta = <!-- *** Karta *** --> | karta = | opis_karte = | razmjer_karte = | karta_lokacija_x = | karta_lokacija_y = <!-- *** Webb stranice *** --> | web_stranica = <!-- *** Bilješka *** --> | bilješka = }} '''Šumadija i zapadna Srbija''' je jedan od četiri statističkih regiona Srbije. Najveći je po broju stanovnika (2.031.697 prema popisu stanovništva iz 2011. godine), površini (26.483&nbsp;km<sup>2</sup>) i broju naseljenih mjesta (2.111). Na sjeverozapadu graniči sa [[Vojvodina|Vojvodinom]], koja ima status autonomne pokrajine, na sjeveru sa [[Beograd|Beogradskom regijom]], na sjeveroistoku i istoku sa [[Južna i istočna Srbija|Južnom i istočnom Srbijom]], dok na jugozapadu graniči sa [[Kosovo|Republikom Kosovo]] te na zapadu sa [[Crna Gora|Crnom Gorom]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]]. Najveći grad u regionu je [[Kragujevac]]. Region je u rangu s evropskim nivoom NUTS-2. == Formiranje == U julu 2009. godine, skupština Srbije usvojila je zakon kojim je Srbija podeljena na sedam statističkih regiona. Prvobitno je bilo predviđeno da područje statističkog regiona Šumadija i zapadna Srbija čine dva statistička regiona - Zapadni region i Centralni region. Početkom 2010. godine preovladala je ideja o smanjenju broja statističkih regiona, a razlog za to je neravnomjernost u broju stanovnika u regionima na osnovu prvog prijedloga. Prema novom prijedlogu, Srbija se djeli na pet statističkih regiona, a ujednačavanje regiona vrši se spajanjem Zapadnog i Centralnog regiona i Istočnog i Južnog regiona.<ref>{{Cite web|url=http://www.srbija.gov.rs/vesti/vest.php?id=125924|title=Смањење броја статистичких региона кроз измене закона о регионалном развоју|last=|first=|date=|website=srbija.gov.rs|publisher=Vlada Republike Srbije|access-date=29. 3. 2018}}</ref> == Historija == U rimsko doba, ovo područje je prvobitno bilo u sastavu provincija [[Mezija|Mezije]], [[Dalmacija (rimska provincija)|Dalmacije]] i [[Panonija|Panonije]]. Usitnjavanjem provincija i promenom njihovih granica, cjelokupno područje regiona ulazi u sastav provincije [[Gornja Mezija (rimska provincija)|Gornja Mezija]]. Stanovništvo ove provincije su uglavnom činila [[Kelti|keltska]] i [[Iliri|ilirska]] plemena. Kasnije, podjelom [[Rimsko carstvo|Rimskog carstva]], cijela oblast je uključena u [[Bizantijsko carstvo|Vizantiju]]. Krajem 5. i početkom 6. vijeka, na ove prostore se masovno doseljavaju [[Slaveni|slavenska]] plemena. Tokom ranog srednjeg vijeka, sjeveroistočnim djelovima ove oblasti su uglavnom dominirale [[Bugarska]] i Vizantija, dok su se jugozapadni dijelovi oblasti nalazili u sastavu [[Raška|Raške]]. Na sjeveru regije, u [[Mačva|Mačvi]], širi se [[Ugarska (čvor)|srednjovjekovna ugarska država]], koja na ovom području formira pokrajinu [[Mačvanska banovina]]. 1282. godine, nakon sabora u [[Deževo|Deževu,]] sjeverni djelovi oblasti ulaze u sastav Srijemske kraljevine, pod vlašću [[Stefan Dragutin|kralja Dragutina]], a sredinom 14. veka, cijela oblast je u sastavu [[Stefan Dušan|Dušanovog]] srpskog carstva. Poslije propasti [[Srpsko carstvo|Srpskog carstva]], regija postaje središte države [[Nikola Altomanović|Nikole Altomanovića]], a zatim i središte [[Moravska Srbija|Moravske Srbije]] (u 14. vijeku) i [[Srpska despotovina|Srpske despotovine]] (u 15. vijeku). Padom Srpske despotovine (1459. godine) cjelokupno područje regiona dolazi pod [[Osmanlijsko carstvo|tursku]] vlast. U kratkom periodu, između 1718. i 1739. godine, sjeverni deo oblasti ulazi u sastav [[Austro-Ugarska|Austrijske]] [[Kraljevina Srbija|Kraljevine Srbije]]. 1804. godine region postaje središte [[Srpska revolucija|Srpske revolucije]] i [[Pijemont]] moderne Srbije. Prvi srpski ustanak podigao je [[Karađorđe Petrović]] u mjestu [[Orašac (Aranđelovac)|Orašac]] 15. februara 1804. godine, a [[Drugi srpski ustanak]] pod vođstvom [[Miloš Obrenović|Miloša Obrenovića]] podignut je u mjestu [[Takovo]] 24. aprila 1815. godine. Poslije Drugog srpskog ustanka, veći dio regiona je u sastavu Srbije. Proširenjem granica Srbije 1833. godine, u sastav Srbije ulaze još neki južni i zapadni dijelovi regiona, dok pod turskom vlašću ostaje samo područje [[Sandžak]]a, koje će takođe ući u sastav Srbije 1912. godine. Posle formiranja [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca]] 1918. godine, područje regiona je bilo podeljeno na nekoliko okruga (1918-1922) i oblasti (1922-1929). Sa formiranjem banovina 1929. godine, područje regiona je podeljeno između [[Drinska banovina|Drinske]], [[Dunavska banovina|Dunavske]], [[Moravska banovina|Moravske]] i [[Zetska banovina|Zetske]] banovine. Tokom okupacije [[Jugoslavija|Jugoslavije]] od strane [[Sile Osovine|sila Osovine]] u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]], ovo područje je uglavnom bilo u sastavu [[Nedićeva Srbije|Nedićeve Srbije]], dok se dio Sandžaka nalazio u sastavu Crne Gore. U toku narodnooslobodilačke borbe protiv okupatora, na zapadu regiona je 1941. godine formirana [[Užička republika]]. Nakon oslobođenja, region ulazi u sastav [[Socijalistička republika Srbija|SR Srbije]] u okviru nove [[Socijalistička federativna republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]]. Na sjeveru i jugu SR Srbije nalazile su se autonomne pokrajine [[Vojvodina]] i [[Autonomna pokrajina Kosvo|Kosovo]], dok je centralno područje republike koje se nije nalazilo u sastavu autonomnih pokrajina bilo poznato pod imenom Uža Srbija (kasnije [[Centralna Srbija]]) i funkcionisalo je kao neka vrsta statističkog regiona, koji, za razliku od drugih djelova Jugoslavije, nije imao sopstvene organe vlasti, ali su statistički podaci iskazivani u okviru njegovih granica. Tokom 2009. godine, područje Centralne Srbije podijeljeno je na 5 statističkih regiona (Beograd, Zapadni region, Centralni region, Istočni Region, Južni region), da bi 2010. godine, spajanjem regiona, ovaj broj bio smanjen na 3 (Beograd, Šumadija i zapadna Srbija, Južna i istočna Srbija). == Geografija == Na području regiona nalazi se nekoliko prostorno-geografskih cjelina, od kojih su značajnije: [[Šumadija]], [[Sandžak]], [[Stari Vlah]], [[Mačva]], [[Podrinje]], [[Pešter]], [[Posavina]], [[Pomoravlje]], [[Zlatibor]], itd. == Okruzi == Statistički region Šumadija i zapadna Srbija obuhvata ukupno osam upravnih okruga. {| class="wikitable" !Ime !Položaj !Broj stanovnika (2011) !Glavni grad |- |[[Kolubarski upravni okrug|Kolubarski okrug]] |[[Datoteka:Kolubara in Serbia (Kosovo independent).svg|bez okvira|103x103piksel]] |174.228 |[[Valjevo]] |- |[[Mačvanski upravni okrug|Mačvanski okrug]] |[[Datoteka:Macva in Serbia (Kosovo independent).svg|bez okvira|103x103piksel]] |298.931 |[[Šabac]] |- |[[Moravički upravni okrug|Moravički okrug]] |[[Datoteka:Moravica in Serbia (Kosovo independent).svg|bez okvira|103x103piksel]] |212.603 |[[Čačak]] |- |[[Pomoravski upravni okrug|Pomoravski okrug]] |[[Datoteka:Pomoravlje in Serbia (Kosovo independent).svg|bez okvira|103x103piksel]] |214.536 |[[Jagodina]] |- |[[Rasinski upravni okrug|Rasinski okrug]] |[[Datoteka:Rasina in Serbia (Kosovo independent).svg|bez okvira|103x103piksel]] |240.463 |[[Kruševac]] |- |[[Raški upravni okrug|Raški okrug]] |[[Datoteka:Raska in Serbia (Kosovo independent).svg|bez okvira|103x103piksel]] |309.258 |[[Kraljevo]] |- |[[Šumadijski upravni okrug|Šumadijski okrug]] |[[Datoteka:Sumadija in Serbia (Kosovo independent).svg|bez okvira|103x103piksel]] |293.308 |[[Kragujevac]] |- |[[Zlatiborski upravni okrug|Zlatiborski okrug]] |[[Datoteka:Zlatibor in Serbia (Kosovo independent).svg|bez okvira|103x103piksel]] |286.549 |[[Užice]] |} == Gradovi == Veći gradovi regiona su (sa okvirnim brojem stanovnika 2011. godine): * Kragujevac (179.000) * Čačak (73.000) * Kruševac (73.000) * [[Novi Pazar]] (66.000) * Kraljevo (64.000) * Valjevo (59.000) * Šabac (54.000) * Užice (52.000) * Jagodina (37.000) * [[Paraćin]] (25.000) * [[Aranđelovac]] (25.000) * [[Gornji Milanovac]] (24.000) * [[Loznica (Mačva)|Loznica]] (19.000) * [[Ćuprija]] (19.000) == Demografija == Prema popisu iz 2011. godine Statistički region Zapadna Srbija i Šumadija ima 2.031.697 stanovnika, dok gustoća naseljenosti iznosi 76,72 stanovnika/km<sup>2</sup>. Prosječna starost iznosi 42,27 godina. Majmlađu populaciju ima Raški okrug (38,54), dok najstariju ima Pomoravski okrug (44,05 godina).<ref>{{Cite web|url=http://media.popis2011.stat.rs/2014/11/DBR-41662-RZZS-Dashboard-v16.swf|title=Попис станова, домаћинстава и станова 2011. у Републици Србији|last=|first=|date=|website=popis2011.stat.rs|publisher=Republički zavod za statistiku|access-date=29. 3. 2018|archive-date=10. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160310034235/http://media.popis2011.stat.rs/2014/11/DBR-41662-RZZS-Dashboard-v16.swf|url-status=dead}}</ref> === Etničke grupe === Najbrojne etničke grupe u regionu čine [[Srbi]] (1.799.394 ili 88,57% ukupnog stanovništva), [[Bošnjaci]] (142.767 ili 7,03%) i [[Romi]] (20.649 ili 1,02%). Bošnjaci u [[Sandžak]]u čine etničku većinu.<ref>{{Cite web|url=http://pop-stat.mashke.org/serbia-ethnic2011.htm|title=Ethnic composition of Serbia|last=|first=|date=|website=pop-stat.mashke.org|publisher=|access-date=29. 3. 2018}}</ref> == Pravni status i politika == Podjela Srbije na statističke regione izvršena je u cilju usaglašavanja sa zemljama Evropske unije koje koriste NUTS standarde. Za razliku od tri statistička regiona koji imaju i sopstvene organe uprave (Vojvodina i Beograd), statistički region Šumadija i zapadna Srbija je formiran za statističke potrebe i nema svoje organe vlasti. Pošto se u vladi Srbije razmatra i opcija administrativne regionalizacije, nije isključeno da će ovaj statistički region postati i administrativni. Zahtjevi za administrativnom regionalizacijom ovog područja prisutni su u programima nekih političkih partija u Šumadiji i Sandžaku. == Reference == {{refspisak}} == Također pogledajte == * [[Regioni u Srbiji]] {{Portal Srbija}} {{Okruzi u Srbiji}} [[Kategorija:Statistički regioni Srbije]] [[Kategorija:Šumadija i zapadna Srbija| ]] bgoo84xl295rj33066t4uh08yh3068n Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026. 0 447130 3822078 3571387 2026-04-01T15:09:20Z Palapa 383 3822078 wikitext text/x-wiki {{Budući sport}} {{Infokutija međunarodno nogometno takmičenje | naziv_turnira = Svjetsko prvenstvo u nogometu | godina = 2026. | ostali_nazivi = FIFA World Cup United 2026 {{Simboli jezika|en|engleski}}<br>Copa Mundial de la FIFA Unidos 2026{{Simboli jezika|sp|španski}} <br>Coupe du Monde de la FIFA - Unis 2026 {{Simboli jezika|fr|francuski}} | slika =2026 FIFA World Cup emblem.svg | veličina = 180px | tekst = | država = Kanada | država2 = Meksiko | država3 = Sjedinjene Američke Države | datumi = | br_ekipa = 48 | konfederacije = 6 | stadioni = 16 | gradovi = 16 | šampion_drugo = | broj = | drugi_drugo = | treći_drugo = | četvrti_drugo = | utakmice = | golovi = | posjećenost = | najbolji_strijelac = | najbolji_igrač = | najbolji_mladi_nogometaš = | najbolji_golman = | prethodnasezona = ''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022]].'' | sljedećasezona = ''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2030.|2030]].'' | ažurirano = 9. 7. 2018. }} '''Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.''' biće 23. izdanje [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetskog prvenstva]] u [[nogomet]]u, koje će se odigrati [[2026.]] godine u [[Kanada|Kanadi]], [[Meksiko|Meksiku]] i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].<ref>{{cite news |title=World Cup 2026: Canada, US & Mexico joint bid wins right to host tournament |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/44464913 |access-date=9. 7. 2018 |publisher=BBC|date=13. 6. 2018 |language=engleski}}</ref><ref name="ESPN 2017">{{cite web |url=http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup|first=Jeff|last=Carlise |date=10. 4. 2017 |publisher=ESPN|title=U.S., neighbors launch 2026 World Cup bid |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170411140749/http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup |archive-date=11. 4. 2017 |access-date=9. 7. 2018 |language=engleski}}</ref><ref name="48teams">{{cite news|url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html|title=Unanimous decision expands FIFA World Cup™ to 48 teams from 2026|publisher=FIFA|date=10. 1. 2017|access-date=9. 7. 2018|language=engleski|archive-date=10. 1. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170110231324/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html|url-status=dead}}</ref> Turnir će zajednički ugostiti 16 gradova u tri sjevernoameričke zemlje: Kanadi, Meksiku i Sjedinjenim Državama. Za 60 utakmica, uključujući svaki meč od četvrtfinala nadalje, bit će domaćin Sjedinjene Države, dok će susjedni Kanada i Meksiko ugostiti po 10 utakmica.<ref name="ESPN 20172">{{Cite web|url=http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup|title=U.S., neighbors launch 2026 World Cup bid|last=Carlise|first=Jeff|date=10. 4. 2017|website=ESPN|archive-url=https://web.archive.org/web/20170411140749/http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup|archive-date=11. 4. 2017|url-status=live}}</ref> Ovaj turnir će biti prvi koji će uključivati 48 timova, proširen sa 32.<ref name="48teams2">{{Cite news|date=10. 1. 2017|title=Unanimous decision expands FIFA World Cup to 48 teams from 2026|publisher=FIFA|url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20170110231324/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html|archive-date=10. 1. 2017|access-date=10. 1. 2017}}</ref> Počevši od ovog izdanja, Svjetsko prvenstvo u fudbalu (FIFA) prošireno je na 48 timova, što je povećanje od 16 timova u odnosu na prethodnih sedam turnira.<ref name="48teams3">{{Cite news|date=January 10, 2017|title=Unanimous decision expands FIFA World Cup to 48 teams from 2026|url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20170110231324/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html|archive-date=January 10, 2017|access-date=January 10, 2017|publisher=FIFA}}</ref> Timovi će biti podijeljeni u dvanaest grupa od po četiri tima, pri čemu će dva najbolja tima iz svake grupe i osam najboljih trećeplasiranih timova proći u novu rundu od 32 tima, kako je odobrilo [[Vijeće FIFA|Vijeće FIFA-e]] 14. marta 2023. <ref name="IMC">{{Cite web|url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-approves-international-match-calendars|title=FIFA Council approves international match calendars|date=March 14, 2023|publisher=[[FIFA]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20230314155521/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-approves-international-match-calendars|archive-date=March 14, 2023|url-status=live|access-date=March 14, 2023}}</ref> Ovo će biti prvo proširenje i promjena formata od [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|1998. godine]]. === Group B === {{Main|2026 FIFA World Cup Group B}}{{2026 FIFA World Cup group tables|Group B|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} {{#lst:2026 FIFA World Cup Group B|B1}} {{#lst:2026 FIFA World Cup Group B|B2}} ----{{#lst:2026 FIFA World Cup Group B|B3}} {{#lst:2026 FIFA World Cup Group B|B4}} ----{{#lst:2026 FIFA World Cup Group B|B5}} {{#lst:2026 FIFA World Cup Group B|B6}} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|FIFA World Cup 2026}} * {{Službeni sajt|http://www.fifa.com/worldcup/index.html}} {{Simboli jezika|de|njemački}} {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Simboli jezika|fr|francuski}} {{Simboli jezika|sp|španski}} {{Simboli jezika|ar|arapski}} {{Simboli jezika|ru|ruski}} {{Svjetsko prvenstvo u nogometu}} {{FIFA SP 2026.}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|*]] [[Kategorija:Svjetska prvenstva u nogometu|2026]] [[Kategorija:2026. u nogometu]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Kanadi]] [[Kategorija:2026. u Kanadi]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Meksiku]] [[Kategorija:2026. u Meksiku]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Sjedinjenim Američkim Državama]] [[Kategorija:2026. u Sjedinjenim Američkim Državama]] 7bh7iqygpkb7eo7rg130wvavx0impvt Predrag Bobić 0 449225 3822090 3755042 2026-04-01T15:50:07Z Palapa 383 3822090 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | počasni_prefiks = | ime = Predrag Bobić | počasni_sufiks = | slika = | slika_veličina = | široka_slika = <!-- 'da' ako je široka slika, inače ostaviti prazno --> | alt = | opis = | pozadina = instrumentalist | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | ime_po_rođenju = | alias = Dragan, Bleka | datum_rođenja = {{datum rođenja i godine|1960|5|18}} | mjesto_rođenja = [[Slavonski Brod]], [[SFRJ]] | porijeklo = | datum_smrti = <!-- {{datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | mjesto_smrti = | žanr = [[Rock muzika|Rock]] | zanimanje = [[Muzičar]], muzički pedagog | instrument = [[Bas-gitara]] | karijera = 1976–1991; 1995–2009 | izdavač = | povezani_umjetnici = [[Zabranjeno pušenje]], [[Shaderwan Code]] | veb-sajt = <!-- {{URL|primjer.com}} --> | značajni_instrumenti = | modul = | modul2 = | modul3 = }} '''Predrag Bobić''' (rođen [[18. maj]]a [[1960]].), ponekad naveden kao '''Dragan Bobić''' a poznat i po nadimku '''Bleka''', hrvatski je muzičar, gitarista i muzički pedagog. Najpoznatiji je kao bivši basista bosanskohercegovačke rock grupe [[Zabranjeno pušenje]]. == Muzička karijera == Bobić je započeo svoju muzičku karijeru krajem [[1970-e|1970-ih]] godina. Njegov prvi bend je bio Epitaf. Tokom [[1980-e|osamdesetih]] godina nastupao je sa nekoliko lokalnih grupa, kao što su: Jesen, Band, No. 1, Brod i Animatori.<ref name="sbrock">{{cite web |title=Predrag Bobić Bleka - Životopis |url=http://www.sbrock.net/wiki/Predrag_Bobi%C4%87 |website=sbrock.net |access-date=13. 10. 2018 |archive-date=19. 5. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190519054608/http://www.sbrock.net/wiki/Predrag_Bobi%C4%87 |url-status=dead }}</ref> Krajem osamdesetih godina sarađivao je i sa sarajevskom rock grupom [[Zabranjeno pušenje]] i pojavio se kao gostujući basista na albumu ''[[Pozdrav iz zemlje Safari]]'', koji je objavljen 1987. godine.<ref>{{cite web |title=Zabranjeno Pušenje: Pozdrav Iz Zemlje Safari |url=https://www.discogs.com/release/771500 |website=discogs.com |access-date=13. 10. 2018}}</ref> Poslije kraćeg angažmana sa grupom Animatori, ostavio je muziku na neko vrijeme. Godine 1996. Bobić se pridružuje [[Davor Sučić|Davoru Sučiću]] i [[Elvis J. Kurtović|Elvisu J. Kurtoviću]] s kojima ponovo pokreće grupu Zabranjeno pušenje, raspuštenu početkom [[1990-e|devedesetih]].<ref>{{cite web |title=Kako je nastalo Zabranjeno Pušenje? |url=https://www.jabuka.tv/kako-je-i-kad-nastalo-zabranjeno-pusenje/ |website=jabuka.tv |access-date=13. 10. 2018}}</ref> Sa njima je svirao na četiri studijska albuma, i to: ''[[Fildžan viška]]'' (1997), ''[[Agent tajne sile]]'' (1999), ''[[Bog vozi Mercedes]]'' (2001) i ''[[Hodi da ti čiko nešto da]]'' (2006); i dva uživo albuma: ''[[Hapsi sve!]]'' (1998) i ''[[Live in St. Louis (Zabranjeno pušenje)|Live in St. Louis]]'' (2004). U septembru 2008. godine Bobić napuša Zabranjeno pušenje nakon oproštajnog koncerta na zagrebačkom jezeru Bundek.<ref name="sbrock"/><ref>{{cite web |title=Sejo Sexon: Mi smo svačiji i ničiji |url=https://slobodnadalmacija.hr/scena/showbizz/clanak/id/23542/sejo-sexon-mi-smo-svaciji-i-niciji |website=slobodnadalmacija.hr |access-date=13. 10. 2018}}</ref> == Privatan život == Bobić je rođen i odrastao u [[Slavonski Brod|Slavonskom Brodu]] a 1987. godine preselio se u [[Zagreb]]. Bobić ima dva sina, Bojana (rođen 1988.) i Matka. Bobić je 1984. godine završio fakultet.<ref name="sbrock"/> Danas radi u Zagrebu u Osnovnoj školi "Tituš Brezovački". == Diskografija == '''Zabranjeno pušenje''' * ''[[Pozdrav iz zemlje Safari]]'' (1987) <small>(gost)</small> * ''[[Fildžan viška]]'' (1997) * ''[[Hapsi sve!]]'' (1998) * ''[[Agent tajne sile]]'' (1999) * ''[[Bog vozi Mercedes]]'' (2001) * ''[[Live in St. Louis (Zabranjeno pušenje)|Live in St. Louis]]'' (2004) * ''[[Hodi da ti čiko nešto da]]'' (2006) == Reference == {{reference}} ==Vanjski linkovi== * [https://www.discogs.com/artist/703125-Dragan-Bobi%C4%87 Dragan Bobić] i [https://www.discogs.com/artist/1291725-Predrag-Bobi%C4%87 Predrag Bobić] na Discogsu {{Zabranjeno pušenje}} {{DEFAULTSORT:Bobić, Predrag}} [[Kategorija:Rođeni 1960.]] [[Kategorija:Biografije, Slavonski Brod]] [[Kategorija:Članovi Zabranjenog pušenja]] [[Kategorija:Hrvatski rok-muzičari]] [[Kategorija:Hrvatski gitaristi]] [[Kategorija:Hrvatski basisti]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 5h31fbkxfp9kwikojpukfdm3siitrff 11. dalmatinska udarna brigada 0 451547 3822099 3557916 2026-04-01T15:59:01Z Palapa 383 3822099 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojna jedinica/igralište | ime = Jedanaesta dalmatinska udarna brigada | slika = | veličina_slike = | opis_slike = | aktivan = | osnovana = [[2. oktobar]] [[1943.]]<ref name="11. dalmatinska udarna brigada">{{Cite web|url=http://www.vojska.net/hrv/drugi-svjetski-rat/jugoslavija/brigada/hrvatska/dalmatinska/11/|title=11. dalmatinska udarna brigada|website=www.vojska.net|access-date=14. 7. 2023}}</ref> | država = {{ZID|Demokratska federativna Jugoslavija}} | grana = | vrsta = | dio = [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije]] | glavno_sjedište = | nadimak = | moto = | boje = | oprema = | bitke = {{plainlist| * [[Operacija "Herbstgewitter"]] * [[Desant 26. divizije na Korčulu]] * [[Bitka kod Vukovog klanca oktobra 1944.]] * [[Kninska operacija 1944.]] * [[Mostarska operacija 1945.]] * [[Ličko-primorska operacija.]] * [[Tršćanska operacija]] }} | web_stranica = | ordeni = {{plainlist| * [[Datoteka:Order of merits for the people with golden star Rib.png|36px]] [[Orden zasluga za narod]] sa zlatnom zvijezdom * [[Datoteka:Order of the brotherhood and unity with golden wreath Rib.png|36px]] [[Orden bratstva i jedinstva]] sa zlatnim vijencem. }} | komandir1_oznaka = | komandir1 = | komandir2_oznaka = | komandir2 = | komandir3_oznaka = | komandir3 = | komandir4_oznaka = | komandir4 = }} '''Jedanaesta dalmatinska udarna brigada'''<ref name="11. dalmatinska udarna brigada">{{Cite web|url=http://www.vojska.net/hrv/drugi-svjetski-rat/jugoslavija/brigada/hrvatska/dalmatinska/11/|title=11. dalmatinska udarna brigada|website=www.vojska.net|access-date=14. 7. 2023}}</ref> bila je brigada [[26. dalmatinska divizija NOVJ|26. divizije]] [[Četvrta jugoslovenska armija|Četvrte Jugoslavenske armije]]. == Osnivanje == Brigada je formirana od po jednog [[bataljon]]a Makarskog, Imotskog i Neretvanskog NOP odreda, u selu [[Kozica (Vrgorac)|Kozici]] na [[Biokovo (planina)|Biokovu]] (danas u općini [[Vrgorac]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]) [[2. oktobar|2.oktobra]] [[1943]]. kao Biokovska brigada. Pri osnivanju imala je tri bataljona sa oko 800 boraca. 10. oktobra ušla je u sastav [[26. dalmatinska divizija NOVJ|26. divizije NOVJ]] kao 11. brigada. == Borbeni put == Poslije žestokih odbrambenih borbi sa nadmoćnim njemačkim i ustaškim jedinicama, koje su prodirale u Makarsko primorje povukla se noću 15/16. novembra 1943. na [[Hvar (ostrvo)|Hvar]]. Imotski i Neretvanski NOP odred prebacili su se zajedno s brigadom i ušli u njen sastav kao 4. i 5. bataljon, čime je brigada povećala brojno stanje na oko 1500 boraca. U januaru se prebacila na [[Vis (ostrvo)|Vis]], gdje je dobila sektor odbrane koji je fortifikacijski uredila. U aprilu 1944. sa Visa učestvovala je u desantu na [[Mljet (ostrvo)|Mljet]] i [[Korčula (ostrvo)|Korčulu]], a početkom juna u desantu na Brač i nanijela je osjetne gubitke dijelovima njemačke [[117. lovačka divizija (Wehrmacht)|118. divizije]] u rejonu [[Sumartin]]a. Jedanaesta dalmatinska brigada 26. juna 1944. stekla je zvanje udarne brigade. U septembru 1944. učestvovala je u oslobađanju [[Pelješac|Pelješca]], gdje je razbila 1. bataljon 369. puka [[369. legionarska divizija|369. legionarske divizije]]. Sredinom oktobra zauzela je utvrđeni [[Ston]] gde je potpuno uništila 19/999 bataljon 369. legionarske divizije, zarobila cjelokupnu opremu i oko 250 njemačkih vojnika, a nekoliko dana kasnije presjekla je komunikaciju [[Dubrovnik]] — [[Metković]] i sa [[prva dalmatinska proleterska udarna brigada|1. dalmatinskom brigadom]] u žestokim višednevnim borbama [[Bitka kod Vukovog klanca oktobra 1944.|razbila borbenu grupu Becker]] [[369. legionarska divizija|369. divizije]] kod Vukovog klanca. Početkom novembra učestvovala je u uništenju jednog puka njemačke [[264. pješadijska divizija (Wehrmacht)|264. pješadijske divizije]] na komunikaciji Šibenik— Drniš, razbila njemačku grupaciju Allermann u rejonu Konjevrata, a 4. novembra oslobodila [[Drniš]]. Tokom [[kninska operacija 1944.|kninske operacije]] vodila je višednevne žestoke borbe od 25. novembra do 3. decembra uništavajući uzastopne nemačke utvrđene položaje na središnjem napadnom pravcu. U [[Mostarska operacija 1945.|mostarskoj operaciji]] februara 1945. Jedanaesta dalmatinska brigada učestvovala je u borbi za likvidaciju njemačkog i ustaškog uporišta u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]]. Tokom [[Ličko-primorska operacija|Ličko-primorske operacije]] sudelovala je krajem marta u oslobađanju [[Bihać]]a, a početkom aprila u oslobođenju [[Gospić]]a. Istakla se u proboju neprijateljeve odbrane na prilazu gradu. Polovinom aprila učestvovala je u desantu na [[Krk]]. Vodila je ulične borbe prilikom [[Tršćanska operacija|oslobađanja Trsta]]. Od Brigade, ojačane artiljerijom i tenkovima, obrazovan je 3. maja u Bazovici motorizovani odred koji je poslije oslobođenja [[Trst]]a, od 4-15. maja marširajući pravcem [[Ajdovščina]] — [[Nova Gorica|Gorica]] — [[Tolmin]] — [[Kobarid]] izvršio prodor u [[Koruška|Korušku]]. Na tom pohodu odred čije je jezgro bila ova brigada, oslobodio je 8. maja, poslije dvočasovne borbe, [[Kranjska Gora|Kranjsku Goru]], a 9. maja 3. i 4. bataljon brigade prebacili su se u [[Klagenfurt]], učestvujući u likvidaciji njemačko-kvislinške grupacije koja se izvlačila u [[Austrija|Austriju]]. == Brojno stanje == Brojno stanje: 31. decembra 1944. ukupno je 2.459 boraca, 3. maja 1945. ukupno je 3.500 boraca. Kroz brigadu je prošlo oko 5.000 boraca. Prema prikupljenim podacima, tokom borbi poginula su 533 borca ove brigade. == Odlikovanja == Brigada je odlikovana [[Orden zasluga za narod|Ordenom zasluga za narod]] sa zlatnom zvijezdom i [[Orden bratstva i jedinstva|Ordenom bratstva i jedinstva]] sa zlatnim vijencem. == Također pogledajte == * [[Masakr na Kočevskom Rogu]] == Literatura == * Milan Rako: Jedanaesta dalmatinska (Biokovska) brigada - Institut za historiju radničkog pokreta Dalmacije, Split 1987 * '''[[Vojna enciklopedija]]''', Beograd 1975. godina == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Portal|SFRJ}} * http://www.vojska.net/hrv/drugi-svjetski-rat/jugoslavija/brigada/hrvatska/dalmatinska/11/ * https://znaci.org/00003/547.pdf {{Dalmatinske brigade NOVJ}} [[Kategorija:Brigade Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] [[Kategorija:Dalmatinske brigade Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije|*11]] feccq4kujhdpqf6q1jrjox57w9zj889 Vulkan (API) 0 457464 3822232 3749084 2026-04-02T03:47:52Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3822232 wikitext text/x-wiki {{Infokutija softver | naziv = Vulkan | logo = Vulkan API logo.svg | programer = [[Khronos Group]] | prvo_izdanje = {{Start date and age|2016|02|16}}<ref name=vulkan1.0>{{cite web|url=https://www.khronos.org/news/press/khronos-releases-vulkan-1-0-specification|title=Khronos Releases Vulkan 1.0 Specification|publisher=Khronos Group Press Release}}</ref> | programski_jezik = [[C (programski jezik)|C]]<ref>https://github.com/KhronosGroup/Vulkan-Docs/blob/1.0/src/vulkan/vulkan.h</ref> | operativni_sistem = [[Android (operativni sistem)|Android]], [[Linux]], [[Microsoft Windows|Windows]], [[Nintendo Switch]], [[Google Stadia]], [[Tizen]], [[macOS]] | platforma = [[Više platformski]] | žanr = [[Application programming interface|API]] za 3D grafiku | veb-sajt = {{URL|https://www.khronos.org/vulkan}} }} '''Vulkan''' je višeplatformski [[Aplikativni programski interfejs|API]] za [[3D računarska grafika|3D grafiku]] i [[Računski kernel|računanje]]. Vulkan je namijenjen za visoko performansne 3D aplikacije u realnom vremenu, kao što su [[Videoigra|videoigre]] i [[interaktivni mediji]]. U odnosu na [[OpenGL]] i [[Direct3D 11]], kao i [[Direct3D 12]] i [[Metal (API)|Metal]], Vulkan je namijenjen pružanju većih performansi i uravnoteženoj [[Procesor|CPU]]/[[Grafički procesor|GPU]] upotrebi. Vulkan je API niskog nivoa, tj. ima efikasniju komunikaciju sa hardverom i nudi paralelno obavljanje zadataka. Vulkan također ima mogućnost [[Render (računarska grafika)|renderiranja]] 2D grafičkih aplikacija.<ref>{{Cite web|url=https://lunarg.com/faqs/vulkan-2d-graphics/|title=Does Vulkan support 2D graphics?|publisher=[[LunarG]]|access-date=24. 9. 2016}}</ref> Osim manje upotrebe CPU-a, Vulkan je efikasan kod raspoređivanja posla preko više CPU jezgri.<ref name="ET-Vulkan2">{{Cite web|url=http://www.extremetech.com/gaming/200836-next-generation-vulkan-api-could-be-valves-killer-advantage-in-battling-microsoft|title=Next-generation Vulkan API could be Valve’s killer advantage in battling Microsoft|last=Hruska|first=Joel|publisher=ExtremeTech|access-date=26. 6. 2015}}</ref> Vulkan je prvi put najavila neprofitna [[Khronos Group]] na [[Konferencija programera igara|GDC]]-u 2015.<ref name="khronos-vulkan-overview-pdf">{{Cite web|url=https://www.khronos.org/assets/uploads/developers/library/overview/2015_vulkan_v1_Overview.pdf|title=Vulkan: Graphics and compute Belong Together|date=mart 2015|publisher=Khronos Group|format=PDF|access-date=5. 3. 2015}}</ref><ref name="khronos-vulkan">{{Cite web|url=https://www.khronos.org/vulkan|title=Vulkan – Graphics and compute belong together|date=|publisher=Khronos Group|access-date=5. 3. 2015}}</ref> Vulkan API je prvobitno nazvan "[[OpenGL]] nove generacije" ili "OpenGL next",<ref>{{Cite web|url=http://www.anandtech.com/show/8363/khronos-announces-next-generation-opengl-initiative|title=Khronos Announces Next Generation OpenGL Initiative|last=Smith|first=Ryan|access-date=24. 9. 2016|archive-date=19. 8. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140819004522/http://anandtech.com/show/8363/khronos-announces-next-generation-opengl-initiative|url-status=dead}}</ref> međutim nakon što je izdat, veza sa OpenGL-om više nije spominjana.<ref>{{Cite web|url=http://www.develop-online.net/news/glnext-revealed-as-vulkan-graphics-api/0203867|title=glNext revealed as Vulkan graphics API|last=Batchelor|first=James|date=3. 3. 2015|website=[[Develop (magazine)|Develop]]}}</ref> Vulkan je baziran i izgrađen na komponentama [[AMD]]-ovog [[Mantle (API)|Mantle]] API-a, koji je AMD donirao Khronosu s namjerom da Khronosu pruži temelj na kojem će započeti sa razvojem API-ja niskog nivoa.<ref name="KG-Vulkan">{{Cite web|url=http://www.kitguru.net/components/graphic-cards/anton-shilov/amd-vulkan-absorbed-best-and-brightest-parts-of-mantle/|title=AMD: Vulkan absorbed ‘best and brightest’ parts of Mantle|last=Shilov|first=Anton|publisher=KitGuru|access-date=26. 6. 2015}}</ref><ref name="More on Vulkan">{{Cite web|url=https://www.khronos.org/assets/uploads/developers/library/2015-gdc/Khronos-Vulkan-GDC_Mar15.pdf|title=More on Vulkan and SPIR - V: The future of high-performance graphics|publisher=Khronos Group|page=10|access-date=27. 6. 2015|quote=Thanks AMD!}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.pcworld.com/article/2894036/mantle-is-a-vulkan-amds-dead-graphics-api-rises-from-the-ashes-as-opengls-successor.html|title=Mantle is a Vulkan: AMD's dead graphics API rises from the ashes in OpenGL's successor|last=Mah Ung|first=Gordon|date=6. 3. 2015|publisher=PC World}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://community.amd.com/community/amd-blogs/amd-gaming/blog/2015/03/03/one-of-mantles-futures-vulkan|title=AMD Gaming: One of Mantle's Futures: Vulkan &#124; AMD Blogs|date=|publisher=AMD|access-date=5. 3. 2015|archive-date=6. 3. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150306190250/http://community.amd.com/community/amd-blogs/amd-gaming/blog/2015/03/03/one-of-mantles-futures-vulkan|url-status=dead}}</ref><ref name="not-dead-yet">{{Cite web|url=http://www.extremetech.com/extreme/200286-not-dead-yet-amds-mantle-powers-new-vulkan-api-vr-efforts|title=Not dead yet: AMD’s Mantle powers new Vulkan API, VR efforts|last=Hruska|first=Joel|date=4. 3. 2015|publisher=ExtremeTech|access-date=5. 3. 2015}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://wccftech.com/mantle-lives-vulkan-wip/|title=AMD's Mantle Lives On In Vulkan - Lays The Foundation For The Next OpenGL|date=20. 6. 2014|publisher=Wccftech|access-date=5. 3. 2015}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.legitreviews.com/amd-mantle-dead-known-vulcan-api-uses-mantle-technology-opengl_159339|title=Is AMD Mantle Dead As We Have Known It? Vulcan API Uses Mantle Technology for OpenGL|last=Kirsch|first=Nathan|date=|publisher=Legit Reviews|access-date=5. 3. 2015}}</ref> Khronos Group je 7. marta 2018. objavio novi Vulkan 1.1.<ref name="Khronos Group Releases Vulkan 1.1">{{cite press|url=https://www.khronos.org/news/press/khronos-group-releases-vulkan-1-1|title=Khronos Group Releases Vulkan 1.1|date=7. 3. 2018|work=The Khronos Group|access-date=21. 3. 2018|language=en}}</ref> == Mogućnosti == [[Datoteka:Division_of_labor_cpu_and_gpu.svg|mini|500x500piksel| OpenGL i Vulkan su slični API-jevi, u oba slučaja GPU izvršava [[shader]]e dok CPU izvršava sve ostalo. ]] Vulkan nudi direktniju kontrolu nad GPU-om i nižu upotrebu CPU-a.<ref name="khronos-vulkan"/> Ukupni koncept i skup mogućnosti Vulkana sličan je drugim API-evima: Direct3D 12, Metal i Mantle. Također, neke od drugih prednosti su: * Dostupnost na više operativnih sistema za razliku od Direct3D 12; poput OpenGL-a, Vulkan API nije namijenjen samo za jedan OS. Vulkan se može pokrenuti na operativnim sistemima [[Android (operativni sistem)|Android]], [[Linux]], Tizen, [[Windows 7]], [[Windows 8]] i [[Windows 10]], dok postoji i slobodno licencirana<ref>{{Cite news|url=https://www.neowin.net/news/moltenvk-popular-vulkan-development-tool-for-macos-goes-open-source|title=MoltenVK, popular Vulkan development tool for macOS, goes open-source|work=Neowin|language=en|access-date=28. 2. 2018}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://venturebeat.com/2018/02/26/vulkan-will-enable-faster-games-and-apps-on-apple-platforms/|title=Vulkan graphics will enable faster games and apps on Apple platforms|date=26. 2. 2018|work=VentureBeat|language=en-US|access-date=28. 2. 2018}}{{Mrtav link}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.phoronix.com/scan.php?page=article&item=vulkan-on-mac&num=1|title=Vulkan Is Now Available On macOS/iOS By MoltenVK Being Open-Sourced, Vulkan SDK for Mac - Phoronix|website=www.phoronix.com|language=en|access-date=28. 2. 2018}}</ref> podrška za [[iOS]] i [[macOS]].<ref name="MoltenVK">{{Cite web|url=https://moltengl.com/moltenvk/|title=MoltenVK|publisher=Molten|access-date=5. 4. 2016}}</ref> * Efikasnija komunikacija sa upravljačkim programima i smanjenje radnog opterećenja CPU-a.<ref>{{Cite web|url=http://www.tomshardware.com/news/khronos-group-vulkan-graphics-api,28678.html|title=Khronos Group Announces The Next-Generation 'Vulkan' Graphics And Compute API|date=3. 3. 2015|publisher=[[Tom's Hardware]]}}</ref> * Bolje skaliranje na višejezgrenim procesorima.<ref>{{Cite web|url=http://blog.imgtec.com/powervr/vulkan-scaling-to-multiple-threads|title=Vulkan: Scaling to multiple threads|date=24. 11. 2015|publisher=Imagination Technologies|access-date=21. 11. 2019|archive-date=26. 11. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20151126065107/http://blog.imgtec.com/powervr/vulkan-scaling-to-multiple-threads|url-status=dead}}</ref> * OpenGL koristi jezik visokog nivoa [[OpenGL jezik zasenčenja|GLSL]] za pisanje [[shader]]a što prisiljava svaki OpenGL engine da implementira vlastiti [[kompajler]] za GLSL kako bi preveo shadere u mašinski kod GPU-a. Vulkanovi upravljački programi predkompajliraju shadere u format koji se zove SPIR-V što ubrzava proces i olakšava korištenje različitih shadera u jednoj sceni.<ref>{{Cite web|url=https://www.khronos.org/registry/spir-v/papers/WhitePaper.pdf|title=An Introduction to SPIR-V|last=Kessenich|first=John|publisher=[[Khronos Group]]|access-date=5. 3. 2015}}</ref> * Jedinstveno upravljanje [[Računarski kernel|računarskim kernelima]] i grafičkim shaderima, eliminirajući potrebu za korištenjem zasebnog API-ja za računanje u kombinaciji s grafičkim API-jem. NVIDIA napominje da je OpenGL još uvek odlična opcija za dosta slučajeva, jer je dosta jednostavan i nema veliku potrebu za održavanjem kao Vulkan, a u isto vrijeme još uvijek daje odlične sveukupne performanse.<ref>{{Cite web|url=https://developer.nvidia.com/transitioning-opengl-vulkan|title=Transitioning from OpenGL to Vulkan|publisher=Nvidia|access-date=21. 11. 2019|archive-date=25. 4. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200425183554/https://developer.nvidia.com/transitioning-opengl-vulkan|url-status=dead}}</ref> == Također pogledajte == * [[Direct3D 12]] – glavni konkurent Vulkanu * [[OpenGL]] – prethodnik, izdavač je također Khronos * [[OpenCL]] – heterogeni računski okvir, izdavač je također Khronos * [[Mantle (API)|Mantle]] – grafički i računski API niskog nivoa, osnova Vulkana * [[Metal (API)|Metal]] – grafički i računski API niskog nivoa za iOS i macOS * [[AMDGPU]] – AMD-ov potpuno otvoreni objedinjeni grafički pogon za [[Linux]] == Reference == {{refspisak}} == Dalje čitanje == * Vulkanski programski vodič: Službeni vodič za učenje Vulkana (OpenGL), 10. novembra 2016., Graham Sellers i John Kessenich {{ISBN|978-0-1344-64541}} * Uvod u računarsku grafiku i Vulkan API, 1. jula 2017., autor Kenwright {{ISBN|978-1-5486-16175}} * Vulkan Cookbook, 28. aprila 2017., autor Pawel Lapinski {{ISBN|978-1-7864-68154}} [[Kategorija:3D grafički API]] [[Kategorija:Grafički standardi]] 5qw2ceroic6klz4eesm7cdld6tsuzhd Vatroglavi kraljić 0 459456 3822046 3804674 2026-04-01T12:16:58Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3822046 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Vatroglavi kraljić | status = Najmanje ugrožen (IUCN 3.1)<ref name=IUCN2012>BirdLife International (2016). "[https://www.iucnredlist.org/species/22735002/87781502 Regulus ignicapilla]". ''Crvena lista IUCN''. ''Verzija 2019.2''. ''[[Međunarodna unija za očuvanje prirode i prirodnih resursa]]''. Pristupljeno 25. 1. 2020.</ref> | slika = Regulus ignicapilla Arundel.jpg | slika_širina = 258px | slika_opis = Mužjak [[Podvrste#Nomenklatura|nominalne podvrste]] u [[Engleska|Engleskoj]] | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Hordati|Chordata]] | classis = [[Ptice|Aves]] | ordo = [[Ptice pjevačice|Passeriformes]] | familia = [[Kraljići|Regulidae]] | genus = ''[[Kraljići|Regulus]]'' | species = '''''R. ignicapilla''''' | karta_raspon = Regulus ignicapilla -approx range map.png | karta_raspon_širina = 258px | karta_raspon_opis = Približni areal rasprostranjenja; žutom bojom obilježen je ljetni posjetilac, plavom zimski, a zelenom onaj koji je tu tokom čitave godine. | sinonimi = ''Regulus ignicapillus'' }} '''Vatroglavi kraljić''' ({{jez-la|Regulus ignicapilla}}) vrlo je mala [[ptica pjevačica]] iz porodice [[Kraljići|kraljića]].<ref>{{cite web |title=Regulidae – kraljići |url=http://bioras.petnica.rs/takson.php?id=37383 |website=BioRaS |access-date=25. 1. 2020 |archive-date=25. 1. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220125200447/http://www.bioras.petnica.rs/takson.php?id=37383 |url-status=dead }}</ref> Gnijezdi se na područjima Evrope i sjeverozapadne Afrike na kojima vlada umjerena klima, te je djelimično [[ptica selica]] jer se seli s pticama središnje Evrope koje zimu provode južno i zapadno od područja na kom se razmnožavaju. Vatroglavi kraljić na Balearima i u sjevernoj Africi priznat je kao zasebna [[podvrsta]] ''Regulus ignicapilla balearicus'', ali populacija na [[Madeira|Madeiri]], koja je prije bila klasificirana kao podvrsta, danas se smatra zasebnom vrstom, madeirskim vatroglavim kraljićem (''Regulus madeirensis''). Fosilski predak identificiran je na temelju samo jedne kosti krila. Ovaj kraljić ima zelenkastu boju gornjeg dijela tijela s bijelim šarama. Ima bijela pera oko krila, crnu prugu oko oka, iznad i ispod koje su pruge bijele boje. Ćuba na glavi, narandžasta kod mužjaka i žuta kod ženke, pokazuje se tokom parenja, zbog čega je i dobio svoj engleski naziv, ''vatrena ćuba'' ({{jez-en|firecrest}}). Ptica površno liči na [[kraljić]]a (''Regulus regulus''),<ref>{{cite web |title=''Regulus regulus'' – kraljić |url=http://bioras.petnica.rs/vrsta.php?id=37385 |website=BioRaS |access-date=25. 1. 2020 |archive-date=29. 11. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211129120129/http://www.bioras.petnica.rs/vrsta.php?id=37385 |url-status=dead }}</ref> s kojim dijeli areal rasprostranjenja u Evropi, ali vatroglavi kraljić ima bronzana ramena i izražajne šare po glavi. Pjesma se sastoji od visokih tankih nota, koje su manje visine od one njegovog rođaka. Vatroglavi kraljić se gnijezdi u [[Širokolisne i mješovite šume umjerenih predjela|širokolisnim]] ili [[Četinarske šume umjerenih predjela|četinarskim]] šumama umjerenih predjela i vrtovima, gdje gradi kompaktna gnijezda od tri sloja na granama. Ženka sama leži na sedam do dvanaest jaja, a oba roditelja hrane izlegle ptiće, koji sazre 22–24 dana nakon što su se izlegli. Vatroglavi kraljić neprestano je u pokretu i često lebdi dok traži insekte kojima se hrani, a zimi se često pridružuju skupinama [[Sjenice (porodica)|sjenica]]. Iako je bilo slučajeva lokalnog opadanja njegovog broja, ova vrsta nije na popisu briga organizacija za zaštitu vrsta zbog svoje velike evropske populacije i širenja svojeg opsega staništa u prošlom stoljeću. Katkad je meta [[ptica grabljivica]] ili parazita. Moguće je da je ova vrsta bila izvorno "kralj ptica" u evropskom folkloru. == Opis == Vatroglavi kraljić malena je ptica, dugačka približno 9{{razmak}}cm s rasponom krila od 13 do 16{{razmak}}cm,<ref name=BWP/> a težine 4–7 grama. Ima svjetlozelenkaste gornje dijelove tijela s bronzanom mrljom na svakom ramenu, kao i bijelim donjim dijelovima sa smeđe-sivim bojama na prsima i boku. Ima dvije bijele pruge ispod krila, crno perje na vrhu krila i smeđe-crne noge. Šare na glavi su upečatljive: ćuba na glavi je narandžasta kod mužjaka i žuta kod ženke. Ženka se razlikuje od mužjaka i po skromnijim bojama perja, kao i po manjoj veličini. Mladi imaju sivkaste boje i nemaju šarenu ćubu; ostala obilježja na glavi su prisutna, ali slabijih boja od odraslih. Do prve zime, jedino im se ne mijenjaju perja za let i na repu tokom [[Mitarenje|mitarenja]], a mlade ptice su tada već gotovo identične odraslim. Ova ptica skače tako što tijelo drži u horizontalnom položaju, a njen let je slab i popraćen zujanjem, s ponekad brzim i okretnim manevrima.<ref name= Baker/> Odrasli vatroglavi kraljić rijetko kada se može zamijeniti s drugim vrstama; [[Palasov zviždak]] ima sličnu glavu i šare, ali mu ćuba ima blijedo žutu boju, a ne izražajno bronzanu. Mladi vatroglavi kraljić katkad se zamijeni s kraljićem, ali često ima dovoljno šara na glavi pa se mogu razlikovati.<ref name= Baker/> Vatroglavi kraljić također se razlikuje od Palasovog zviždaka po tome što zviždak ima blijedu prugu na ćubi i žuto tijelo. Često se mladi vatroglavi kraljić miješa i sa [[šarenokrili zviždak|šarenokrilim zviždakom]], koji ima slične šare na glavi, ali mu je resa bljeđa, trbuh bijel, a noge tamnije, smeđe.<ref name= Barthel>{{cite journal|last=Barthel | first= Peter H |year=2003 | title= Juvenile firecrests ''Regulus ignicapilla'' as a confusion risk with yellow-browed ''Phylloscopus inornatus'' and Pallas's warblers ''P. proregulus'' | journal= Limicola | volume= 17 | issue = 3 |language = de |pages=139-151}}</ref> == Taksonomija i klasifikacija == [[Datoteka:Regulus ignicapillus Roitelet triple-bandeau.jpg|mini|Mužjak u ruci ([[Lille]]).]] Kraljići se katkad uključuju u [[grmuše]], ali im se često daje status [[Porodica (taksonomija)|porodice]],<ref name = BB852 >{{cite journal|last=Monroe |first= Burt L. |year=1992 |title= The new DNA-DNA avian classification: What's it all about? |journal= British Birds |volume=85 |issue= 2|pages=53-61}}</ref> pogotovo nakon što su nedavna istraživanja pokazala da su, uprkos površnim sličnostima, kraljići filogenetski udaljeni od grmuša.<ref name= Barker>{{cite journal |last=Barker |first=F Keith |last2=Barrowclough |first2=George F |last3=Groth |first3=Jeff G |year=2002 |title=A phylogenetic hypothesis for passerine birds: taxonomic and biogeographic implications of an analysis of nuclear DNA sequence data |journal=Proceedings of the Royal Society of London B |volume=269 |pages=295-308 |url=http://rspb.royalsocietypublishing.org/content/269/1488/295.full.pdf |doi=10.1098/rspb.2001.1883 |pmid=11839199 |pmc=1690884 |issue=1488 }}{{Mrtav link}}</ref><ref name= Spicer>{{cite journal |last=Spicer |first=Greg S |last2=Dunipace |first2=Leslie |year=2004 |title=Molecular phylogeny of songbirds (Passeriformes) inferred from mitochondrial 16S ribosomal RNA gene sequences |journal=Molecular Phylogenetics and Evolution |volume=30 |pages=325-335 |url=http://online.sfsu.edu/~gs/spicer/pages/spicerpdf/spicerdunipace04.pdf |doi=10.1016/S1055-7903(03)00193-3 |pmid=14715224 |access-date=25. 1. 2020 |archive-date=4. 3. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120304150636/http://online.sfsu.edu/~gs/spicer/pages/spicerpdf/spicerdunipace04.pdf |url-status=dead }}</ref><ref name= alstrom>{{cite journal | last= Alström | first= Per | last2= Ericson | first2= Per G P | last3= Olsson | first3= Urban | last4= Sundberg | first4= Per | year= 2006 | title= Phylogeny and classiccation of the avian superfamily Sylvioidea | journal= Molecular Phylogenetics and Evolution | volume= 38 | pages= 381-397 | url= http://www.nrm.se/download/18.4e1d3ca810c24ddc70380001143/Alstr%C3%B6m+et+al+Sylvioidea+MPEV+2006.pdf | doi= 10.1016/j.ympev.2005.05.015 | pmid= 16054402 | access-date= 25. 1. 2020 | archive-date= 27. 6. 2021 | archive-url= https://web.archive.org/web/20210627134311/https://www.nrm.se/download/18.4e1d3ca810c24ddc70380001143/Alstr%C3%B6m+et+al+Sylvioidea+MPEV+2006.pdf | url-status= dead }}</ref> Imena porodice, [[Regulidae]], i njenog jedinog roda, ''[[Kraljić (rod)|Regulus]]'', potiču od [[latinski jezik|latinskog]] ''regulus'', umanjenice riječi ''rex'', odnosno "kralj",<ref name = Chambers>{{Cite book|last=Brookes| first = Ian (gl. ur.) | title = The Chambers Dictionary |edition=9. |year=2006 | publisher = Chambers | location = Edinburgh |isbn=978-0-550-10185-3|pages=223, 735, 1277 }}</ref> te se odnose na karakteristične narandžaste ili žute ćube odrasle ptice. Vatroglavog kraljića prvi put je formalno opisao holandski zoolog [[Coenraad Jacob Temminck]] 1820. kao ''Sylvia ignicapilla'';<ref name= Temminck >{{Cite book|last=Temminck | first = Coenraad Jacob | title = Manuel d'ornithologie, ou Tableau systematique des oiseaux qui se trouvent en Europe | edition= 2. |year=1820–1840 | publisher = H Cousin & E d'Ocagne | location = Paris|url=http://books.google.ca/books?id=BN4TAAAAYAAJ&dq=Manuel%20d'ornithologie%2C%20ou%20Tableau%20systematique%20des%20oiseaux%20qui%20se%20trouvent%20en%20Europe&pg=PA231#v=onepage&q&f=false | language = fr|pages=231}}</ref> relativno kasna identifikacija ove česte evropske ptice objašnjava se time da je bilo rasprostranjeno mišljenje da se radi o nekom varijetetu kraljića.<ref name= Wood>{{cite book|last=Wood | first = Neville |year=1836 | title = British song birds: being popular descriptions and anecdotes of the choristers of the groves | location = London| publisher = John W Parker |pages=143-145 | url = http://books.google.ca/books?id=OW4FAAAAQAAJ&dq=British%20song%20birds%3A%20being%20popular%20descriptions%20and%20anecdotes%20of%20the%20choristers%20of%20the%20groves&pg=PA143#v=onepage&q&f=false}}</ref> Ime vrste potiče od latinske riječi ''ignis'' – "vatra" i ''capillus'' – "kosa".<ref name = Chambers/> Pored toga, često se pogrešno naziva ''R. ignicapillus'' zbog nerazumijevanja gramatike latinskog jezika.<ref name= aerc2010>{{cite book|last=Crochet | first = P-A | last2=Raty|first2= L|last3=De Smet|first3= G|last4=Anderson|first4= B|last5=Barthel|first5= P H|last6=Collinson|first6= J M|last7=Dubois|first7= P J|last8=Helbig|first8= A J|last9=Jiguet|first9= F|last10=Jirle|first10= E|last11=Knox|first11= A G|last12=Le Maréchal|first12= P|last13=Parkin|first13= D T|last14=Pons|first14= J-M|last15=Roselaar|first15= C S|last16=Svensson|first16= L|last17=van Loon|first17= A J|last18=Yésou|first18= P | title = AERC TAC's Taxonomic Recommendations July 2010 | url = http://www.aerc.eu/DOCS/AERC%20TAC%20recommendations%20July%202010%20version%202.0.pdf |year=2010 | publisher = Association of European Rarity Committees (AERC) |pages=14}}</ref> Postoje dvije široko priznate podvrste vatroglavog kraljića, ''R. i. ignicapilla'' i mediteranski ''R. i. balearicus'' (von Jordans, 1923). Ova druga podvrsta naseljava [[Baleari|Baleare]] i sjever Afrike, te je neznatno bljeđa ispod i sivkastija na vrhu od prve podvrste.<ref name= Baker/> Neki su predlagali druge podvrste, uključujući jugoistočni ''R. i. caucasicus'', sjevernoafrički ''R. i. laeneni'',<ref name="Packert"/> i [[krim]]ski ''R. i. tauricus''.<ref name= Redkin>{{cite journal|last=Redkin | first= Y A|year=2001| title= A new subspecies of Firecrest ''Regulus ignicapillus'' (Temminck, 1820) (Regulidae, Passeriformes) from the mountains of the Crimea | journal= Ornitologia | volume= 29 | issue = |pages=98-102 | doi = }}</ref> Vatroglavi kraljić s Madeire, ''R. madeirensis'', također je formalno smatran podvrstom, ali [[filogenija|filogenetske]] analize na temelju [[citohrom b|citohroma ''b'']] pokazale su da se madeirski kraljić razlikuje na nivou vrste. Razlika gena citohroma ''b'' između madeirskog i evropskog vatroglavog kraljića je 8,5%, što se može uporediti s nivoom raznolikosti između ostalih vrsta roda ''Regulus'', kao što je 9% između kraljića (''Regulus regulus'') i američkog žutoglavog kraljića (''Regulus satrapa'').<ref name = hbw>{{cite book|last=Del Hoyo|first =Josep|last2=Elliott|first2= Andrew|last3=Christie|first3=David A|last4=Martens|first4=Jochen|last5=Päckert|first5=Martin|title=Handbook of the Birds of the World: Old World Flycatchers to Old World Warblers v. 11 {{!}} Family Regulidae (Kinglets & Firecrests)|year=2006|publisher=Lynx Edicions|location=Barcelona|isbn=978-84-96553-06-4|pages=330–349}}</ref> Ta ostrvska vrsta također se razlikuje u [[Morfologija (biologija)|morfologiji]] i vokalizaciji.<ref name= Sangster>{{cite journal|last= Sangster|first= George|last2= Collinson|first2= J Martin|last3= Helbig|first3= Andreas J|last4= Knox|first4= Alan G|last5= Parkin|first5= David T.|year= 2005|title= Taxonomic recommendations for British birds: third report|journal= Ibis|volume= 147|pages= 821-826|url= http://www3.interscience.wiley.com/cgi-bin/fulltext/118644713/PDFSTART|doi= 10.1111/j.1474-919X.2005.00483.x}}{{Mrtav link}}</ref> Sugeriranu podjelu prihvatilo je i Udruženje komiteta evropskih rijetkosti (AERC) 2003,<ref name= aerc >{{cite book|last=AERC Taxonomy Committee | title = AERC TAC's Taxonomic Recommendations | url = http://www.aerc.eu/DOCS/AERCTACAccepted.pdf |year=2003| publisher = Association of European Rarities Committees |pages=22}}</ref> iako neki autoriteti, kao što je ''[[The Clements Checklist of Birds of the World]]'', nisu priznali ovu novu vrstu.<ref name = Clements >{{cite web|last=James|first=Clements|last2=Schulenberg|first2=T S|last3=Iliff|first3=M J|last4=Sullivan|first4=B L|last5=Wood|first5=C L | title = The Clements checklist of birds of the world: Version 6.4. |year=2009 | url= http://www.birds.cornell.edu/clementschecklist/downloadable-clements-checklist | publisher= Cornell University Laboratory of Ornithology| access-date=30. 7. 2010}}</ref> [[Tajvan]]skog kraljića (''Regulus goodfellowi'') neki smatraju rasom vatroglavog kraljića; ipak, pjesma ove tajvanske ptice, koja je slična [[Himalaji|himalajskim]] rasama kraljića (''Regulus regulus'') i genetičke informacije ukazuju da je povezan s ''himalajskim'' kraljićem, kao i samo udaljeno s vrstom vatroglavog kraljića.<ref name= flamecrest>{{cite journal |last=Päckert |first=Martin |last2=Martens |first2=Jochen |last3=Severinghaus |first3=Lucia Liu |year=2008 |title=The Taiwan Firecrest (''Regulus goodfellowi'') belongs to the Goldcrest assemblage (''Regulus regulus'' s. l.): evidence from mitochondrial DNA and the territorial song of the Regulidae |journal=Journal of Ornithology |volume=150 |issue=1 |pages=205-220 |url=http://www.springerlink.com/content/vk47812401430l68/fulltext.pdf |format=PDF |doi=10.1007/s10336-008-0335-5 }}{{Mrtav link}}</ref> Kraljići na [[Kanari]]ma, koji su se također smatrali bliskima vatroglavim kraljićima, danas se smatraju dvjema podvrstama kraljića (''Regulus regulus'').<ref name= pack2006>{{cite journal|last=Päckert | first= Martin |year=2006 | title= Song dialects as diagnostic characters—acoustic differentiation of the Canary Island Goldcrest subspecies ''Regulus regulus teneriffae'' Seebohm 1883 and ''R. r. ellenthalerae'' Päckert ''et al''. 2006 (Aves: Passeriformes: Regulidae) | journal= Zootaxa | volume= 1325 |pages=99-115}}</ref> === Fosili === Postoji jako malo fosila iz [[pleistocen]]a (prije 2,6 miliona do 12.000 godina) iz Evrope i Izraela koji se odnose na postojeće vrste roda ''Regulus'', većinom kraljića ili neidentificiranih vrsta, ali i španskog primjerka vatroglavog kraljića. [[Lakatna kost]] iz Bugarske identificirana je da pripada fosilnoj vrsti, ''[[Regulus bulgaricus]]'', od prije 2,6 miliona godina. Čini se da se radi o pretku današnjeg vatroglavog kraljića, dok se žutoglavi kraljić odvojio od ove linije sredinom pleistocena.<ref name = Boev>{{cite journal |last= Boev |first= Zlatozar |year= 1999 |title= ''Regulus bulgaricus'' sp. n. – the first fossil Kinglet. Aves: Sylviidae from the Late Pliocene of Varshets, Western Bulgaria |journal= Historia Naturalis Bulgarica |volume= 10 |url= http://haltakov.com/8group/zb/sci/131_boev_1999_regulus_bulgaricus.pdf |format= PDF |pages= 109-115 |access-date= 25. 1. 2020 |archive-date= 30. 8. 2021 |archive-url= https://web.archive.org/web/20210830215512/http://www.haltakov.com/8group/zb/sci/131_boev_1999_regulus_bulgaricus.pdf |url-status= dead }}</ref> == Rasprostranjenost i stanište == [[Datoteka:KorkeichePortugal1994.jpg|mini|[[Hrast plutnjak]] predstavlja jedno od drveta na kome ova ptica provodi najviše vremena.]] Vatroglavi kraljić gnijezdi se i obitava u [[Širokolisne i mješovite šume umjerenih predjela|širokolisnim i mješovitim šumama umjerene klime]], a voli [[hrast plutnjak]] i [[jova|jovu]] gdje je moguće, ali i [[bukva|bukvu]] i [[božićno drvo]]. Nastanjuje i mješovite širokolisne i [[četinari|četinarske]] šume, posebno neke vrste drveća kao što su [[smreka]], [[jela]], [[kedar]] i [[bor (biljka)|bor]], često one uz koje rastu [[kleka]], [[bršljan]] ili divlja [[ruža]]. U suhim [[mediteran]]skim područjima nastanjuje četinare, hrastove i mješovite šume na nadmorskoj visini do 2.800{{razmak}}m.<ref name= Baker/> Za razliku od specijaliziranih ptica, kao što je [[šumski brgljez]] i [[kratkokljuni puzavac]], koji se hrane na deblu, kraljiću nisu potrebne velike šume, a njihova gustina populacije nezavisna je od veličine šume.<ref name= Tellería>{{cite journal |last=Telleria |first=J L |last2=Santos |first2=T |year=1995 |title=Effects of forest fragmentation on a guild of wintering passerines: the role of habitat selection |journal=Biological Conservation |volume=71 |pages=61-67 |url=http://www.ucm.es/info/zoo/bcv/pdf/1995_BiolCons_71_61.pdf |format=PDF |doi=10.1016/0006-3207(94)00021-H |access-date=25. 1. 2020 |archive-date=12. 10. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121012051031/http://www.ucm.es/info/zoo/bcv/pdf/1995_BiolCons_71_61.pdf |url-status=dead }}</ref> Zimi se manje oslanja na zimzeleno drveće nego kraljić, pa se premješta prema granici šume i prema šikari. Putuje sam ili u parovima, pa često odlazi u grmlje i nižu vegetaciju.<ref name= Baker/> Ova vrsta opstaje i po urbanim područjima, ako postoji prikladno područje po parkovima ili velikim vrtovima; gustina populacije po vrtovima može se uporediti i s najvećim nivoima u prirodnim staništima.<ref name= Palomino>{{cite journal|last=Palomino | first= David | last2=Carrascal | first2= Luis M |year=2006 | title= Urban influence on birds at a regional scale: A case study with the avifauna of northern Madrid province | journal= Landscape and Urban Planning | volume= 77 |pages=276-290 | url= http://www.vertebradosibericos.org/lmcarrascal/pdf/leup2004.pdf | format= PDF | access-date=9. 6. 2019 | archive-url= https://web.archive.org/web/20080907081825/http://www.vertebradosibericos.org/lmcarrascal/pdf/leup2004.pdf | archive-date=7. 9. 2008 |url-status=dead }}</ref><ref name= witt>{{cite journal|last=Witt | first= Klaus | last2=Mitschke|first2= Alexander|last3=Luniak|first3= Maciej |year=2005| title= A comparison of common breeding bird populations in Hamburg, Berlin and Warsaw | journal = Acta Ornithologica | volume= 40 | issue = 2 |pages=139-146 | doi = 10.3161/000164505775247737}}</ref> Ova se ptica gnijezdi po gotovo cijeloj Evropi, od južne Engleske, Francuske, Španije i Portugala na zapadu pa sve do Bjelorusije, Ukrajine, Grčke i [[Baltik]]a na istoku i sjeveru. Postoje i izolirane populacije istočno od glavnih staništa, u zapadnoj [[Gruzija|Gruziji]], Krimu i Turskoj. Njen areal je između 16 i 24° izolinija.<ref name=BWP>{{cite book|last=Snow|first=David|last2=Perrins|first2=Christopher M|title=The Birds of the Western Palearctic concise edition (2 volumes)|publisher=Oxford University Press|year=1998|location=Oxford|isbn=978-0-19-850188-6|pages=1346-1348}}</ref> Južne ptice uglavnom su stanarice, za razliku od sjevernih i istočnih populacija koje [[ptice selice|migriraju]] tokom zime prema mediteranskim područjima. ''R. i. balearicus'' obitava na Balearima i u sjevernim dijelovima Maroka, Alžira i Tunisa.<ref name= Baker>{{cite book|last=Baker | first = Kevin |title = Warblers of Europe, Asia and North Africa (Helm Identification Guides) |url=https://archive.org/details/warblersofeurope0000bake |year=1997 | publisher = Helm|isbn=978-0-7136-3971-1 |pages=[https://archive.org/details/warblersofeurope0000bake/page/383 383]-384 | location = London}}</ref> Ova vrsta primijećena je i na udaljenim mjestima po Norveškoj, Finskoj, Estoniji, Kipru, Egiptu i Libanu.<ref name =hbw/><ref name="BirdLife">{{cite web|title=BirdLife International Species factsheet: ''Regulus ignicapilla '' |author= | publisher = BirdLife International | url = http://www.birdlife.org/datazone/speciesfactsheet.php?id=112556 | access-date=4. 7. 2010}}</ref> == Ishrana == [[Datoteka:Orchesella cincta.jpg|mini|Vatroglavi kraljić u početku svoje mlade hrani [[skokuni]]ma (prosječna veličina 4{{razmak}}mm), nakon čega zahtijevaju veću hranu kako rastu.]] Sve vrste kraljića gotovo isključivo su [[insektojedi]] i hrane se [[zglavkari]]ma s mekanom kutikulom, kao što su [[skokuni]], [[lisna uš]] i pauci. Hrane se i ličinkama i jajima pauka i insekata, a povremeno uzimaju i pelud. Sve vrste lebde prije nego što nađu i uhvate insekta. Vatroglavi kraljić voli veliki plijen, za razliku od žutoglavog. I jedna i druga vrsta često se hrane insektima zarobljenim u paučini, a vatroglavi kraljić često pojede i samog pauka.<ref name = hbw/> Vatroglavi kraljić hrani se po drveću i iskorištava gornju površinu grana kod četinara i lišća istih. To je u suprotnosti s kraljićem koji se često hrani na unutarnjim stranama grana i lišća. Tokom zime, jata vatroglavog kraljića pokrivaju površine tla tri puta brže od kraljića, pa ignoriraju najmanji plijen u poređenju sa svojim rođakom; veći se beskičmenjaci ubijaju tako što ih lupaju o granu.<ref name = hbw/> Vatroglavi kraljić bolje se hrani dok stoji jer ima noge koje su bolje prilagođene za grabljenje.<ref name= Leisler >{{cite journal | last= Leisler | first= Bernd | last2= Thaler | first2= Ellen | year= 1982 | title= Differences in morphology and foraging behaviour in the goldcrest ''Regulus regulus'' and firecrest ''R. ignicapillus'' | journal= Annales Zoologici Fennici | volume= 19 | pages= 277-284 | url= http://www.sekj.org/PDF/anzf19/anz19-277-284.pdf | format= PDF | access-date= 25. 1. 2020 | archive-date= 2. 11. 2024 | archive-url= https://web.archive.org/web/20241102103126/https://www.sekj.org/PDF/anzf19/anz19-277-284.pdf | url-status= dead }}</ref> Mladi se hrane gotovo isključivo skokunima; jedini izuzeci su povremeno pauci. Od petog dana pa nadalje, hrana za ptiće u gnijezdu uključuje i biljne uši i veliku količinu [[puževi]]h kućica koje su potrebne za rast kostiju. Nakon druge sedmice, hrana uključuje i velike moljce i gusjenice, kao i razne vrste zglavkara koje odrasli uglavnom izbjegavaju, kao što su kosci, [[uholaže]] i [[stonoge]].<ref name="hbw"/> Tokom zime, vatroglavi kraljić udruži se s drugim pticama, kao što su [[Sjenice (porodica)|sjenice]] i druge [[Ptice pjevačice|vrapčarke]].<ref name= Baker/> Tada lovi na većem rasponu visina i tipova vegetacije nego kada se hrani sam. Vrste koje se hrane u jatu imaju dva puta više uspjeha od solitarnih ptica.<ref name= Herrera>{{cite journal|last=Herrera | first= Carlos M |year=1979 | title= Ecological aspects of heterospecific flocks formation in a Mediterranean passerine bird community | journal= Oikos | volume= 33 | issue= 1 |pages=85-96 | url= http://www.plant-animal.es/pdfs/Herrera.1979.Oikos.pdf | format= PDF | doi= 10.2307/3544516 | access-date=9. 6. 2019 | archive-url= https://web.archive.org/web/20110720143131/http://www.plant-animal.es/pdfs/Herrera.1979.Oikos.pdf | archive-date=20. 7. 2011 |url-status=dead }}</ref> U nekim područjima, zimske ptice razvile su naviku da se približe stanicama za hranjenje životinja radi masne hrane, katkad s kraljićem i drugim pticama, kao što je obični zviždak i [[crnokapa grmuša]].<ref name= Simms/> Probavni sistem vatroglavog kraljića prilagođen je insektima, dok druge vrapčarke uključuju i voće u jesenju prehranu. Španska studija uporedila je rod ''Sylvia'' s vatroglavim kraljićem i [[gorski zviždak|gorskim zviždakom]]. Rezultati su ukazali da, zavisno od tjelesne težine, insektojedi su imali kraća crijeva, ali duži ciklus prolaza hrane kroz crijeva nego vrsta zviždaka. Insektojedi su često i manji od [[svaštojed]]a.<ref name= Jordano >{{cite journal |last=Jordano |first=Pedro |year=1987 |title=Frugivory, external morphology and digestive system in Mediterranean sylviid warblers ''Sylvia'' spp. |journal=Ibis |volume=129 |pages=175-189 |url=http://ebd10.ebd.csic.es/pdfs/Jordano_1987_Ibis_Sylvia%20morphology%20and%20frugivory.pdf |format=PDF |access-date=25. 1. 2020 |archive-date=20. 6. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130620203613/http://ebd10.ebd.csic.es/pdfs/Jordano_1987_Ibis_Sylvia%20morphology%20and%20frugivory.pdf |url-status=dead }}</ref> == Razmnožavanje == [[Datoteka:Regulus ignicapilla -Galicia, Spain -singing in a conifer tree-8 (1).jpg|mini|Vatroglavi kraljić pjeva u [[Galicija (Španija)|Galiciji]] (Španija).]] [[Datoteka:Regulus ignicapilla MHNT.ZOO.2010.11.207.jpg|mini|Jaja vatroglavog kraljića – [[Muzej Toulousea]].]] Vatroglavi kraljić je [[monogamija|monogaman]]. Mužjak pjeva tokom razdoblja parenja, često s uzdignutom ćubom i šepuri se tako što vrh perja uperi prema ženki, pokaže ćubu i šare na glavi. Po tome se također razlikuje od kraljića koji se pokloni kako bi naglasio ćubu na glavi. Velik je teritorij u vrijeme parenja – otprilike 0,5 hektara – i poklapa se sa susjednim teritorijima kraljića. Te dvije vrste ptice katkad se mogu i sukobiti dok brane teritorij,<ref name= Simms/> ali količina stvarnog suparništva između njih vjerovatno nije velika. Španska studija sugerira da su ti teritorijalni sukobi, i drugi fenomeni poput mužjaka koji pjevaju miješanom ili alternativnom pjesmom, vjerovatno najčešći kada jedna vrsta lokalno nadmašuje drugu po brojnosti;<ref name= Becker>{{cite journal|last=Becker | first= Peter H |year=1977 | title= Verhalten auf Lautäußerungen der Zwillingsart, interspezifische Territorialität und Habitatansprüche von Winter- und Sommergoldhähnchen (''Regulus regulus'', ''R. ignicapillus'') |language = de| journal= Journal fũr Ornithologie | volume= 118 | issue = 3 |pages=233-260 | doi = 10.1007/BF01643534}}</ref> kod drugih slučajeva, dva kraljića su naučila da ignoriraju pjesmu jedno drugog. Tokom šepurenja, mužjak vatroglavog kraljića usmjeri ćubu prema ženki i lebdi iznad nje prije parenja.<ref name= Simms/> Gnijezdo je često dobro utvrđeno na grani, uglavnom ne na prevelikoj visini, iako [[Eric Simms]] zapaža da su gnijezda znala biti i na visini od 20{{razmak}}m.<ref name= Simms/> Vatroglavi kraljići katkad se gnijezde blizu gnijezda [[Jastrebovi|jastreba]]. To im omogućava da izbjegnu opasnost od glavnih neprijatelja i predatora, kao što je [[obični kobac]], ili kradljivaca gnijezda – [[šojka]] i [[pjegavi djetlić]].<ref name= BB103>{{cite journal|last=Mawson | first= Geoff|year=2010| title= Apparent nesting association of Northern Goshawks and Firecrests | journal= British Birds | volume= 103 |pages=243-244}}</ref> Gnijezdo je zatvoreno i sagrađeno od tri sloja s malenim ulazom na vrhu. Gornji sloj čine mahovina, grančice, paučina i lišaj. Paučina se koristi da bi katkad učvrstila grančice oko gnijezda. Srednji sloj čine mahovina, popraćena perjem (katkad i do 3.000).<ref name=BWP/> Gnijezdo je manje, dublje i kompaktnije od onog koje pravi kraljić, duboko oko 5–7{{razmak}}cm i široko oko 8{{razmak}}cm.<ref name= Simms/> Ženka sama pravi gnijezdo, iako je mužjak prati dok ona pravi gnijezdo tokom razdoblja od približno tri sedmice.<ref name =hbw/> Kraljići u zapadnoj Evropi liježu jaja već u aprilu, a na istoku krajem maja; druga generacija jaja, koja je česta, odvija se između juna i jula.<ref name=BWP/> Jaja su ružičasta sa slabo primjetnim crvenim šarama,<ref name= Seebohm >{{cite book|last=Seebohm | first = Henry | title = Coloured Figures of the Eggs of British Birds |url=https://archive.org/details/colouredfigureso00seeb |year=1896| publisher = Sheffield: Pawson and Brailsford |pages=[https://archive.org/details/colouredfigureso00seeb/page/209 209], plate 53 }}</ref> dok su jaja madeirskog vatroglavog kraljića bijele boje sa smeđim pjegama.<ref name= Simms>{{cite book|last=Simms | first = Eric |title = British Warblers (New Naturalist Series) |year=1985| location = London| publisher = Collins |isbn=978-0-00-219810-3 |pages=370}}</ref> Veličina jaja je oko {{bezpreloma|14 × 10 mm}} i teže oko 0,7 grama, od čega 5% otpada na ljusku.<ref name = BTO>{{cite web|title=Firecrest '' Regulus ignicapilla '' [Temminck, 1820]|work= BTOWeb BirdFacts | url= http://blx1.bto.org/birdfacts/results/bob13150.htm |publisher=British Trust for Ornithology |access-date=17. 10. 2010}}</ref> U jednom gnijezdu ima približno 7–12 jaja. Ženka leži na jajima 14,5 do 16,5 dana, sve dok se mladi ne izlegu, a sazru osam do deset dana nakon toga. Oba roditelja hrane mlade.<ref name=BWP/> Ova vrsta postaje spolno zrela nakon jedne godine, a prosječni životni vijek joj je manje od dvije godine.<ref name = BTO/> Uprkos poklapanju teritorija za parenje, hibridizaciju vatroglavog kraljića i kraljića vjerovatno sprečavaju razlike u šepurenju i izgledu glave. Čak i u studijama ptica u kojima je ženka kraljića dobila umjetnu prugu oko očiju kako bi došlo do parenja s mužjakom vatroglavog kraljića, mlade nikada nije odgojio miješani par i činili su se loše adaptirani u poređenju s vrstom roditelja.<ref name =hbw/> == Vokalizacija == Pjesma se sastoji od tri ili četiri tanke visoke note, slično kao i kod žutoglavog kraljića (''Regulus regulus''), ali s nižom visinom glasa,<ref name= Mullarney>{{cite book|last=Mullarney | first = Killian | last2=Svensson |first2= Lars|last3=Zetterstrom|first3= Dan |last4=Grant |first4= Peter J. |title = Collins Bird Guide |year=1999 | publisher = London: Collins |isbn=978-0-00-219728-1|pages=336}}</ref> ''zit-zit-zit'' češće nego ''see-see-see''.<ref name= Simms/> Pjesma je spoj pozivnih nota u dugoj sekvenci. Najčešće se sastoji od 11 do 14 nota po pjevu, koji postaje glasniji i brži, a zadnje tri note različite su od prethodnih: ''zit-zit-zit-zit-zit-zit-zit-zit-zit-zit-zirt.zirt.zirt''. Pjev obično traje 0,5–2,5 sekundi, kraćih od 3,5 do 4,0 sekundi koliko traje pjev žutoglavog kraljića i ponavlja se osam puta po minuti. U maju i junu, pjev je najčešći nakon svitanja, ali traje i tokom dana. Tokom parenja, pjev se uglavnom čuje ujutro.<ref name= Simms/> Pjesma mediteranske podvrste, ''R. i. balearicus'', vrlo je slična pjesmi glavne podvrste ''R. i. ignicapilla''. Jedna značajna razlika odvaja madeiranskog kraljića (''Regulus madeirensis'') od vatroglavog kraljića: ostrvska ptica pjeva u tri faze, dvije od poziva, a jedna od ljutog pjeva. Pozivni pjev ima i jaču frekvenciju i harmoniju od kopnene podvrste.<ref name= Packert>{{cite journal|last=Päckert | first= Martin | last2=Martens |first2= Jochen |last3=Hofmeister |first3= Tanja |year=2001 | title= Lautäußerungen der Sommergoldhähnchen von den Inseln Madeira und Mallorca (''Regulus ignicapillus madeirensis, R. i. balearicus'') | journal= Journal für Ornithologie |language = de| volume= 142| issue = 1 |pages=16-29 | doi = }}</ref><ref name= Constantine>{{cite book|last=Constantine | first = Mark |author2= The Sound Approach| title = The Sound Approach to Birding: A Guide to Understanding Bird Sound |year=2006 | location = Poole | publisher = The Sound Approach |isbn =90-810933-1-2 |pages=137}}</ref> == Predatori i paraziti == [[Datoteka:Accipiter nisus Meneer Zjeroen.jpg|mini|[[Obični kobac]] glavni je predator malih ptica.]] Glavni predator malih šumskih ptica je [[obični kobac]], čijih se 98% ishrane sastoji od ptica.<ref name= gensbol>{{cite book|last=Génsbøl| first = Benny | title = Birds of Prey |url=https://archive.org/details/collinsguidetobi0000gens|year=1987 |location = London | publisher = Collins |isbn=978-0-00-219176-0 |pages=[https://archive.org/details/collinsguidetobi0000gens/page/154 154]-156}}</ref> [[Šumska sova]] oslanja se na ulov sisara, ali trećinu njene hrane također sačinjavaju šumske ptice.<ref name=Voous >{{cite book|last=Voous | first = Karel H | | last2=Cameron |first2= Ad |title = Owls of the Northern Hemisphere|year=1988 |location = London | publisher = Collins |isbn=978-0-00-219493-8 |pages=209-219}}</ref> Jaja u gnijezdu mogu pojesti vjeverice, šojke i pjegavi djetlići.<ref name= BB103/> Vatroglavi kraljić naizgled je nepoznat kao domaćin [[Kukavica (ptica)|kukavici]], rasprostranjenom evropskom parazitu legla.<ref name=soler1>{{cite journal|last=Soler | first= Juan Josė | last2=Møller |first2= Anders Pape |year=1995 | title= A comparative analysis of the evolution of variation in appearance of eggs of European passerines in relation to brood parasitism | journal= Behavioral Ecology | volume= 7 | issue = 1 |pages=89-94 | url =http://beheco.oxfordjournals.org/content/7/1/89.full.pdf |format = PDF | doi=10.1093/beheco/7.1.89}}</ref><ref name= soler2>{{cite journal|last=Soler | first= Juan Josė | last2=Møller | first2= Anders Pape | last3=Soler | first3= Manuel |year=1999 | title= A comparative study of host selection in the European cuckoo ''Cuculus canorus'' | journal= Oecologia | volume= 118 |pages=265-276 | url= http://www.eeza.csic.es/eeza/documentos/soler_cuckoo%20host%20selection.pdf | format= PDF | doi= 10.1007/s004420050727 | access-date=9. 6. 2019 | archive-url= https://web.archive.org/web/20100921063630/http://www.eeza.csic.es/eeza/documentos/soler_cuckoo%20host%20selection.pdf | archive-date=21. 9. 2010 |url-status=dead }}</ref> Invazivni [[argentinski mrav]] (''Linepithema humile'') čest je u mediteranskim područjima, pa smanjuje brojnost zglavkara, tako što potiskuje domaće vrste mrava, što utiče i na vatroglavog kraljića koji na raspolaganju ima manje insekata kojima hrani mlade.<ref name= Argentine >{{cite journal |last=Estany-Tigerström |first=David |last2=Bas |first2=Josep Maria |last3=Pons |first3=Pere |year=2010 |title=Does Argentine ant invasion affect prey availability for foliage-gleaning birds? |journal=Biological Invasions |volume=12 |pages=827-839 |url=http://www.springerlink.com/content/r10315356g7841m5/fulltext.pdf |format=PDF |doi=10.1007/s10530-009-9504-6 }}{{Mrtav link}}</ref> Postoji manjak informacija o parazitima vatroglavog kraljića, ali rasprostranjena [[tetrebova buha]] (''Dasypsyllus gallinulae''), primijećena je u redovima roda ''Regulus''.<ref name = Rothschild >{{cite book|title=Fleas, Flukes and Cuckoos. A study of bird parasites |last= Miriam|first=Rothschild|last2=Clay|first2=Theresa |year=1953 |publisher= Collins |location= London |url= http://ia331318.us.archive.org/1/items/fleasflukescucko017900mbp/fleasflukescucko017900mbp.pdf |format = PDF|pages=113}}</ref> [[Pernate grinje]] uočene su kod tih ptica, među njima i ''Proctophyllodes glandarinus''. Te grinje žive na gljivicama koje rastu na perju.<ref name = mites>{{cite web|last=Schöne|first=Richard|last2=Schmäschke|first2=Ronald|last3=Sachse|first3=Margit|title=interesting facts|work=federmilben|url=http://www.federmilben.de/en/interestingfacts.html|publisher=Star-Media GmbH|access-date=25. 1. 2020|archive-date=3. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303180009/http://www.federmilben.de/en/interestingfacts.html|url-status=dead}}</ref><ref name= Krivolutsky>{{cite journal|last=Krivolutsky | first= Dmitri A | last2=Lebedeva |first2= Natalia V |year=2004 | title= Oribatid mites (Oribatei) in bird feathers: Passeriformes | journal= Acta Zoologica Lituanica | volume= 14 | issue = 2 |pages=19-38 | url =http://ssc-ras.ru/ras/files/pdf/prlcm_kryvolutskylebedevaazl2004-1.pdf |format = PDF}}</ref> Gljivice na perju izgleda se hrane [[keratin]]om vanjskog perja ili uljem od perja.<ref name= fungi>{{cite journal|last=Pugh | first= G J F |year=1972| title= the contamination of birds' feathers by fungi | journal= Ibis | volume= 114 | issue = 2 |pages=172-177 | url = | doi = }}</ref> == Status == Vatroglavi kraljić proširio je svoj areal rasprostranjenja u 19. i 20. stoljeću,<ref name = Boev/> kada je kolonizirao sjevernu Francusku, izgradio prva gnijezda u Holandiji 1928. i Danskoj 1961.<ref name=BWP/> U Britaniji je zabilježen tek u nekoliko slučajeva do 1839,<ref name= Macgillivray >{{cite book|last=Macgillivray | first = William | title = A History of British Birds, Indigenous and Migratory: Volume 2. Cantatores, songsters |year=1839| location = London |publisher = Scott, Webster, and Geary |pages=417}}</ref> ali je zabilježeno da se prvi put gnijezdio tek 1962,<ref name=BWP/> a danas je rasprostranjen i može se naći na jugu Engleske.<ref name = BTO/> Blaže zime znače da ptice mogu prezimiti dalje prema sjeveru, pa se areal rasprostranjenja može proširiti u budućnosti.<ref name= fielder>Fiedler, Wolfgang (2003) "Recent changes in migratory behaviour of birds: a compilation of field observations and ringing data" str. 21–29 u{{cite book|last=Berthold | first = Peter | last2=Gwinner |first2= Eberhard |last3=Sonnenschein |first3=Edith | title = Avian migration |url=https://archive.org/details/avianmigration0003hmgw |year=2003 | location = Heidelberg | publisher = Springer-Verlag |isbn=978-3-540-43408-5}}</ref> Godine 1986. zabilježena je i populacija na sjeveru Maroka.<ref name=BWP/> Rast populacije ograničavaju prikladna staništa, pa mogu nastati lokalna opadanja brojnosti zbog gubitka četinara usred oluje ili sađenja plantaža novih vrsta drveća, kojima se potiskuju domaće listopadne vrste.<ref name= Hustings>{{cite journal|last=Hustings | first= Fred |year=2002 | title= Broedende Vuurgoudhanen ''Regulus ignicapillus'' in Nederland: hoe het verder ging | journal= Limosa | volume= 75 |pages=85-90 | url= http://www.sovon.nl/pdf/LIM-75_3-02-hustings.pdf | language= nl | format= PDF | access-date=9. 6. 2019 | archive-url= https://web.archive.org/web/20110718073357/http://www.sovon.nl/pdf/LIM-75_3-02-hustings.pdf | archive-date=18. 7. 2011 |url-status=dead }}</ref> Lokalno opadanje populacije može nastati zbog zagađenja [[teški metal|teškim metalom]] koji utiče na ptice koje se hrane na tlu ili provode vrijeme po lišću drveća.<ref>{{cite journal | last= Eeva | first= Tapio | last2= Koivunen | first2= Vesa | last3= Hakkarainen | first3= Harri | year= 2002 | title= Population densities of forest birds in a heavy metal pollution gradient | journal= Avian Science | volume= 2 | pages= 1-10 | url= http://www.sci.utu.fi/biologia/tutkimus/projektit/malliprojekti/AS_density_2002.PDF | format= PDF | access-date= 25. 1. 2020 | archive-date= 14. 3. 2012 | archive-url= https://web.archive.org/web/20120314093118/http://www.sci.utu.fi/biologia/tutkimus/projektit/malliprojekti/AS_density_2002.PDF | url-status= dead }}</ref> Vatroglavi kraljić ima široki raspon staništa pa se procjenjuje da mu je populacija između 10 i 30 miliona jedinki, većinom u Evropi. Procjenjuje se da je populacija stabilna zbog nedostatka dokaza o opadanju ili ozbiljnoj prijetnji. [[Crvena lista IUCN|IUCN-ova crvena lista]] ga na svojoj listi stavlja kao vrstu koja nije ugrožena.<ref>{{cite web |id=160032428 |title=''Regulus ignicapilla'' |work=BirdLife International |version=2012.1 |year=2012 |access-date=16. 12. 2013 |url=http://www.iucnredlist.org/details/160032428/0 }}{{Mrtav link}}</ref> == U kulturi == [[Aristotel]] i [[Plinije Stariji]] navode legendu o takmičenju između ptica kako bi vidjele koja će biti kralj, a titulu osvaja ona ptica koja može poletjeti do najveće visine. Isprva se činilo da će jastreb pobijediti s lakoćom, ali se umorio i jedna mala ptica, koja se skrivala iza njegovog repa, pojavila se i poletjela na još većoj visini, pa je osvojila titulu.<ref>Aristotel, ''Povijest životinja'', 9.11.</ref><ref>Plinije, ''Prirodna povijest'', 10.74</ref> Na temelju te legende, u većini evropskog folklora, [[carić]] (''Troglodytes troglodytes'') opisan je kao "kralj ptica" ili nosilac plamena. Ipak, ovi su se termini koristili i za vrste roda ''Regulus'', pa se pretpostavlja da porijeklo naziva potiče od vatrene ćube na glavi.<ref name= zeus>{{cite book|last=Cook | first = Arthur Bernard | title = Zeus: A Study in Ancient Religion |url=https://archive.org/details/zeusstudyinancie02pt1cook |year=1914 | publisher =Cambridge: Cambridge University Press |pages=[https://archive.org/details/zeusstudyinancie02pt1cook/page/52 52]}}</ref><ref name = Suolahti>{{cite book|last=Suolahti | first = Viktor Hugo | title = Die deutschen Vogelnamen: eine wortgeschichtliche Untersuchung |year=1909 | publisher = Karl J Trbner| language = de | location = Strassbourg | url = http://www.archive.org/stream/diedeutschenvoge00suol#page/80/mode/2up |pages=80-85}}</ref><ref name= Cocker>{{cite book|last=Cocker | first = Mark | last2=Mabey |first2= Richard | title= Birds Britannica |url=https://archive.org/details/birdsbritannica0000cock |year=2005 |location = London | publisher = Chatto & Windus |isbn=978-0-7011-6907-7|pages=[https://archive.org/details/birdsbritannica0000cock/page/232 232]}}</ref> Nastala je i manja konfuzija zbog sličnosti [[Starogrčki jezik|starogrčke]] riječi za carića (βασιλεύς ''basileus'', "car") i ćube (βασιλισκος ''basiliskos'', "carić").<ref name= arnott>{{cite book|last=Arnott | first =William Geoffrey | title = Birds in the ancient world from A to Z |year=2007 | location = Abingdon | publisher = Routledge |isbn=978-0-415-23851-9 |pages=35}}</ref> == Galerija == <gallery mode="packed" heights="170" widths="170"> Datoteka:Estrelinha de Cabeça Listada (Regulus Ignicapilla).jpg|Vatroglavi kraljić na [[čempres]]u Datoteka:Firecrest93.JPG|Ilustracija Datoteka:Regulus ignicapillus nest.jpg|Primjer gnijezda Datoteka:Regulus ignicapillus 3.jpg|Vatroglavi kraljić u prirodi Datoteka:Regulus ignicapilla.jpg|Ptica u letu </gallery> == Reference== {{refspisak}} == Literatura == * {{Cite book| ref=harv|last=Temminck | first = Coenraad Jacob | title = Manuel d'ornithologie, ou Tableau systematique des oiseaux qui se trouvent en Europe | edition= 2. |year=1820–1840 | publisher = H Cousin & E d'Ocagne | location = Paris|url=http://books.google.ca/books?id=BN4TAAAAYAAJ&dq=Manuel%20d'ornithologie%2C%20ou%20Tableau%20systematique%20des%20oiseaux%20qui%20se%20trouvent%20en%20Europe&pg=PA231#v=onepage&q&f=false | language = fr|pages=231}} * {{Cite book| ref=harv|last=Brookes| first = Ian (gl. ur.) | title = The Chambers Dictionary | edition = 9. |year=2006 | publisher = Chambers | location = Edinburgh |isbn=978-0-550-10185-3|pages=223, 735, 1277 }} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Regulus ignicapilla}} * [http://ibc.lynxeds.com/species/common-firecrest-regulus-ignicapilla Videi, fotografije i zvučni snimci vatroglavog kraljića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160608013113/http://ibc.lynxeds.com/species/common-firecrest-regulus-ignicapilla |date=8. 6. 2016 }} na sajtu Internet Bird Collection * [https://web.archive.org/web/20141111102503/http://aulaenred.ibercaja.es/wp-content/uploads/383_FirecrestRignicapilla.pdf ''Ageing and sexing''] (PDF; 2,7{{razmak}}MB), Javier Blasco-Zumeta i Gerd-Michael Heinze {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Regulus]] [[Kategorija:Ptice Evrope]] cvh45q0w1v6vntw6uwkhu2szvqbej4q Vaskularne biljke Bosne i Hercegovine 0 462572 3822045 3711319 2026-04-01T12:08:44Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3822045 wikitext text/x-wiki Ovaj spisak '''[[vaskularna biljka|vaskularnih biljaka]] [[BiH|Bosne i Hercegovine]]''', skupa sa [[unesena vrsta|unesenim vrstama]] (70-ak) i [[bosanskohercegovački endemi|bosanskohercegovačkim endemima]] (53 taksona), nepotpuni je pregled predstavnika [[red (biologija)|reda]] [[Lycopodiales]], [[papratnjače|papratnjača]] i [[Spermatophyta|spermatofitnih]] biljnih vrsta ([[četinari|četinara]] i [[cvjetnica]]) koje se navode u raspoloživoj literaturi na [[bosanski|bosanskom]] [[hrvatski|hrvatskom]], [[srpski|srpskom]] i [[srpskohrvatski|srpskohrvatskom]] jeziku. Nisu uključene kulturne i povremeno unošene.<ref name=<"Beck-1">{{cite journal|author=Günther Ritter Beck von Mannagetta|year=1887|title=Flora von Südbosnien und der angrenzenden Hercegovina,Theil III.|journal=Annalen des K. K. Naturhistorischen Hofmuseums|volume= 2|pages=1-47|place=Wien}}</ref><ref>https://www.yumpu.com/de/document/read/5654157/flora-von-sudbosnien-und-der-angrenzenden-hercegovina{{Mrtav link}}</ref><ref name=<"Beck-a">{{cite journal|author=Günther Ritter Beck von Mannagetta |year=1888|title=Alpine Vegetation der südbosnischen und hercegovinischen Hochgebirge|journal=Verbandl. d. k. k. zool. -botan. Gesellschaft|place=Wien}}</ref><ref name=<“sulek“>{{cite book|author=Bogoslav Šulek|year=1879|title= Jugoslavenski imenik bilja.|publisher=Troškom Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, tiskom Dioničke tiskare|place=Zagreb}}</ref><ref name=<"Vandas-1">{{cite book|author=Karel Vandas|year=1890|title=Neue Beiträge zur Kenntniss der Flora Bosniens und der Hercegovina|publisher=Sitzungsber. d. k. böhm. Gesellsch. d. Wissenscli|place=Prag}}</ref><ref name="vandas-2">{{cite book|author=Karel Vandas|year=1892|title=Dalsi pfispevky ku poznam' kveteny Bosenske a Hercegovske|place= Prag}}</ref><ref name=<“Svante“>{{cite book|author=Svante Murbeck|year= 1891|title=Beiträge zur Kenntnis der Flora von Südbosnien und der Hercegovina|publisher=Lunds Universitets Årsskrift|volume=27|pages=1-192|place=Lund}}</ref><ref>Günther Ritter Beck von Mannagetta (1903): Flora Bosne, Hercegovine i Novopazarskog Sandžaka. Gymnospermae i Monocotyledones. GZM, Sarajevo, 1: 70.</ref><ref name=<“Beck“>{{cite journal|author=Günther Ritter Beck von Mannagetta|year=1904|title=Flora von Bosnien, der Herzegowina und des Sandžaks Novipazar|volume=9|pages=1-124|place=Wien}}</ref><ref name =<“vojska“>{{cite book|authors=Borivoj Vračar, Josip Bakić, Dušan Čolić, Vojteh Lintner, Miodrag Micković, Radomir Rajšić, Dragoš Stevanović, Milenko Uvalin|year=1977 |title=Ishrana u prirodi – 2. dopunjeno i izmenjeno izdanje|publisher=Vojnoizdavački i novinski centar i Narodna knjiga|place=Beograd}}</ref><ref name=<“domac“>{{cite book|author=Radovan Domac|year=1984|title=Mala flora Hrvatske i susjednih područja – 3. izdanje|publisher=Školska knjiga|place=Zagreb}}</ref><ref name=<“mlaci“>{{cite book|authors=Ljubomir Mišić, Radomir Lakušić|year=1990|title=Livadske biljke|publisher=Svjetlost|place= Sarajevo}}</ref><ref name=<“sadik“>{{cite book|author=Sadik Sadiković|year=2002|title=Narodno zdravlje|publisher=IP “Svjetlost“|place=Sarajevo|isbn=9958-10-447-4}}</ref><ref name=<“tucak“>{{cite book|author=Jovan Tucakov|year=2010|title=Lečenje biljem – Fitoterapija |publisher=Zapis|place=Beograd|isbn=978-86-6071-004-0}}</ref><ref name=<“silic-2“>{{cite book|author=Čedomil Šilić|year=1983|title=Atlas drveća i grmlja – 2. izdanje |publisher=“Svjetlost“ – OOUR Zavod za izdavanje udžbenika i nastavna sredstva|place=Sarajevo}}</ref><ref name=<“silic-3“>{{cite book|author=Čedomil Šilić|year=1988|title=Šumske zeljaste biljke – 3. izdanje |publisher=“Svjetlost“ – OOUR Zavod za izdavanje udžbenika i nastavna sredstva|place=Sarajevo|isbn=86-01-00638-8}}</ref><ref name=<“laci“>{{cite book |author=Radomir Lakušić|year=1988|title=Planinske biljke – 2. izdanje | publisher=“Svjetlost“ – OOUR Zavod za izdavanje udžbenika i nastavna sredstva|place=Sarajevo|isbn=86-01-00641-8}}</ref><ref name=<“SAM“>{{cite book|authors=Dubravka Šoljan, Sabaheta Abadžić, Edina Muratović|year=2003|title= Privlačne biljke (jednog sarajevskog izletišta/botanički vodič)|publisher=Turistička zajednica Općine Centar|place=Sarajevo}}</ref><ref name =<“KMS“>{{cite book|authors=Lijerka Kutleša, Edina Muratović, Dubravka Šoljan|year=2003|title=Biosistematika kormofita, praktikum i radna bilježnica|publisher=Prirodno-matematički fakultet UNSA|place=Sarajevo}}</ref><ref name <“SMA“>{{cite book|authors=Dubravka Šoljan, Edina Muratović, Sabaheta Abadžić|year=2009|title=Biljke planina Bosne i Hercegovine|publisher=TKD Šahinpašić i Fondeko|place= Sarajevo|isbn=978-953-282-027-0}}</ref><ref name=<“saric“>{{ cite book|author=Taib Šarić|year=1989|title= Atlas korova, 3. izd.|publisher=“Svjetlost“|place= Sarajevo}}</ref><ref name =<“silic-1“>{{cite book|author=Čedomil Šilić|year=1990|title=Endemične biljke – 3. izdanje|publisher=Svjetlost|place=Sarajevo|isbn=86-01-02557-9}}</ref><ref name=<“silic-5“>{{cite book|author=Čedomil Šilić|year=2005|title= Atlas dendroflore (drveće i grmlje) Bosne i Hercegovine|publisher=Matica hrvatska Čitluk, Franjevačka kuća Masna Luka|place=Čitluk}}</ref><ref name=<“soljan“>{{cite book|author= Šoljan D., Muratović E., Abadžić S. |year=2014|title=Orhideje planina oko Sarajeva|publisher= Dobra knjiga|place=Sarajevo| isbn= 978-9958-27-210-3}}</ref><ref>Federalno ministarstvo okoliša i turizma (2013): Crvena lista flore FBiH [https://www.fmoit.gov.ba/upload/file/okolis/Crvena%20lista%20Flore%20FBiH.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210116075222/https://www.fmoit.gov.ba/upload/file/okolis/Crvena%20lista%20Flore%20FBiH.pdf |date=16. 1. 2021 }} Pristupljeno 20 februara 2020.</ref><ref>Црвенa листa заштићених врста флоре и фауне Пепублике Српске: 1. Листа васкуларне флоре[ http://www.nasljedje.org/docs/crvenalista/Lista_vaskularne_flore.pdf] Републички завод за заштиту културно-историјског и природног наcљеђа Републике Српске|Pristupljeno 21. marta 2020.</ref> '''Napomene''': *Zbog višekratnih promjena u [[biološka klasifikacija|biološkoj klasifikaciji]] i/ili [[taksonomski rang|taksonomskih rangova]] i naziva obuhvaćenih taksona, neki od njih se u priloženom spisku pojavljuju i po dva puta. To se posebno odnosi na one nazive [[binomna nomenklatura|binomne nomenklature]] koji su i danas u širokoj upotrebi. *Najčešće je promijenjeno ime [[rod (biologija)|roda]] i [[porodica (biologija)|porodice]], a ponekad i pripadajućih [[vrsta]]. *Ponavljanje slika infraspecijskih taksona i u navodu vrste, prikazano je samo u sličajevima kada data [[podvrsta]] ili [[varijetet]] najprikladnije predstavljaju pripadajuću [[vrsta|vrstu]]. *U periodu uspostavljanja ovog spiska (april 2020.) bilo je obuhvaćeno preko 3.220 [[takson]]a, pretežno (blzu 3.000) [[vrsta]] i daleko manje (oko 250) [[podvrsta]], što je vjerovatno najobuhvatniji pokušaj ove vrste u modernoj [[BiH|Bosni i Hercegovini]]. =Lycopodiales= {| class="wikitable sortable" |- ! style="background:lightgreen|Vrsta ! style="background:lightgreen|Porodica ! style="background:lightgreen|Slika |- |''[[Catalpa bignonioides]]'' <small>Walter</small>||[[Bignoniaceae]]<br>[[Uvedena vrsta]]||[[datoteka:Catalpa bignonioides inflorescence.jpg|150px]] |- |''[[Diphasiastrum complanatum]]'' <small> (L.) Holub</small> ||[[Lycopodiaceae]]||[[Datoteka: Diphasiastrum_complanatum_(3121381112).jpg|150px]] |- |''[[Diphasiastrum complanatum]]'' <small>(L.) Holub</small> ssp. ''complanatum'' ||[[Lycopodiaceae]]||[[Datoteka: Diphasiastrum_complanatum_151207c.jpg|150px]] |- |''[[Huperzia selago]] <small>(L.) Schrank et Mart. </small>||[[Lycopodiaceae]]|| [[Datoteka:Huperzia_selago_240906.jpg|150px]] |- |''[[Lycopodiella inundata]]'' <small>(L.) Holub</small> ||[[Lycopodiaceae]]||[[Datoteka:Lycopodiella_inundata_001.jpg|150px]] |- |''[[Lycopodium annotinum]]'' <small>L.</small> ||[[Lycopodiaceae]]||[[Datoteka:Lycopodium_annotinum_04.jpg|150px]] |- |''[[Lycopodium clavatum]]'' <small>L.</small> ||[[Lycopodiaceae]]||[[Datoteka:Lycopodium_clavatum.jpg|150px]] |- |''[[Selaginella denticulata]] <small> (L.) Spring </small>||[[Selaginellaceae]]||[[Datoteka: Selaginella_denticulata_La_Palma01.jpg|150px]] |- |''[[Selaginella helvetica]]'' <small>(L.) Spring</small> ||[[Selaginellaceae]]||[[Datoteka:Selaginella_helvetica_sl10.jpg|150px]] |- |''[[Selaginella selaginoides]] <small>(L.) Schrank et Mart.</small>||[[Selaginellaceae]]|| [[Datoteka: Selaginella_selaginoides02.jpg|150px]] |} = Polypodiophyta – Papratnjače= {{Glavni|Papratnjače Bosne i Hercegovine}} = Gymospermae – Golosjemenjače = {{Glavni|Četinari Bosne i Hercegovine}} =Cvjetnice= {{Glavni|Cvjetnice Bosne i Hercegovine}} ==Također pogledajte== *[[Pteridophyta]] *[[Četinari]] *[[Angiospermae]] *[[Plantae]] ==Reference== {{reflist}} ==Vanjski linovi== {{commonscat|Plantae}} * {{cite journal |author1=Jones, T.M. |author2=Reid, C.S. |author3=Urbatsch, L.E. |title=Visual study of divisional Plantae |url=http://www.herbarium.lsu.edu/keys/aca/ |date= |access-date=19. 4. 2020 |archive-date=13. 4. 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200413093738/http://www.herbarium.lsu.edu/keys/aca/ |url-status=dead }} (requires Microsoft Silverlight) * {{cite journal|author=Chaw, S.-M.|url=http://mbe.library.arizona.edu/data/1997/1401/7chaw.pdf|title=Molecular Phylogeny of Extant Gymnosperms and Seed Plant Evolution: Analysis of Nuclear 18s rRNA Sequences|journal=Mol. Biol. Evol.|volume=14|issue=1|pages=56–68|year=1997|pmid=9000754|doi=10.1093/oxfordjournals.molbev.a025702|display-authors=etal|archive-url=https://web.archive.org/web/20050124004310/http://mbe.library.arizona.edu/data/1997/1401/7chaw.pdf|archive-date=24. 1. 2005|df=dmy-all}} * [https://web.archive.org/web/20060210225113/http://florabase.calm.wa.gov.au/phylogeny/cronq88.html Interactive Cronquist classification] * [https://web.archive.org/web/20100611054707/http://www.prota.org/uk/about+prota/ Plant Resources ] * [http://rbg-web2.rbge.org.uk/FE/fe.html Flora Europaea] * [http://www.floraweb.de/ Flora of Central Europe] * [http://www.alpine-plants-jp.com/botanical_name/list_of_japanese_wild_plants_abelia_buxus.htm List of Japanese Wild Plants Online] * [https://web.archive.org/web/20070616151737/http://ntbg.org/plants/choose_a_plant.php Meet the Plants-National Tropical Botanical Garden] * [http://www.wildflower.org/ Lady Bird Johnson Wildflower Center – Native Plant Information Network at University of Texas, Austin] * [http://www.theplantlist.org/ The Plant List] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190523171514/http://www.theplantlist.org/ |date=23. 5. 2019 }} * [http://plants.usda.gov/ United States Department of Agriculture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131005020210/http://plants.usda.gov/ |date=5. 10. 2013 }} not limited to continental US species * [http://hbc.bas-net.by/plantae/ Рlants] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181102050741/http://hbc.bas-net.by/plantae/ |date=2. 11. 2018 }} * [http://www.theplantlist.org/ The Plant List] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190523171514/http://www.theplantlist.org/ |date=23. 5. 2019 }} * [http://ww2.bgbm.org/EuroPlusMed/query.asp The Euro+Med PlantBase] * [https://npgsweb.ars-grin.gov/gringlobal/taxon/taxonomysimple.aspx Germplasm Resources Information Network (GRIN)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191017184348/https://npgsweb.ars-grin.gov/gringlobal/taxon/taxonomysimple.aspx |date=17. 10. 2019 }} * [http://www.iucnredlist.org/ International Union for Conservation of Nature and Natural Resources] * [http://www.plantsoftheworldonline.org/ Plants of the World Online — Kew Science] [[Kategorija:Biljke]] [[Kategorija:Pteridophyta]] [[Kategorija:Gymnospermae]] [[Kategorija:Magnoliophyta]] [[Kategorija:Flora Evrope]] [[Kategorija:Flora Bosne i Hercegovine]] p2uw0delql60hw8gnjxmjv4h2ya3aj6 Vlatko Stefanovski 0 464588 3822218 3761403 2026-04-02T01:40:26Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3822218 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar |ime = Vlatko Stefanovski |žanr = [[Ethno jazz|ethno-pop]], [[instrumentalni rock]], [[džez fuzija]] |background     = |slika = Vlatko_Stefanovski_@_Dombos_Fest_2011.jpg |ime_po_rođenju = |porijeklo       = [[Prilep]] |karijera = 1974–danas |datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1957|01|24}} |mjesto_rođenja = Prilep, [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]] |smrt = |instrument = gitara |izdavač         = Third Ear |povezani_umjetnici = [[Leb i sol]]<br>[[Miroslav Tadić]] |URL ={{URL|http://vlatkostefanovski.com.mk/}} }} '''Vladimir "Vlatko" Stefanovski''' (rođen [[24. januar]]a 1957, [[Prilep]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]]) [[Sjeverna Makedonija|makedonski]] je [[folk-rok]] muzičar i virtouz na [[Gitara|gitarist]]. == Biografija == Vlatko je rođen u porodici glumaca a sa sviranjem gitare počeo je sa 13 godina. Jedan je od osnivača grupe [[Leb i sol]] s kojom je snimio 13 albuma tokom perioda između 1978. i 1991. Trenutno je dio sastava VS Trio, a u partnerstvu s Miroslavom Tadićem komponuje muziku za film i pozorište. Stefanovski je svirao široku paletu gitara, uključujući Gibson SG, Fender Stratocaster - u velikoj mjeri modificiran s dijelovima Schectera i Radulovića, Fender Telecaster, Radulovićev super-strat i Pensa-Suhr super-strat. Uticaj etničke i narodne muzike jugoistočne Evrope, tačnije muzike Republike Sjeverne Makedonije, prepoznatljiv je po njegovom povremenom korištenju neparnih (5/4, 7/8) i netradicionalnih skala. Svirao je gitarski solo u pjesmi ''Za milion godina'' u sklopu [[YU Rock misija|YU Rock Misija]], jugoslovenskom doprinosu [[Bob Geldof|Geldofovom]] [[Band Aid]]u. == Diskografija i radovi == === Albumi === * Zodijak (sa Bobanom Arsovskim - Third ear music - 1990) * Cowboys & Indians (Third ear music - 1994) * Sarajevo (Third ear music - 1996) * Gipsy Magic (Third ear music - 1997) * Kruševo (sa Miroslavom Tadićem - MA recordings - 1998) * Vlatko Stefanovski Trio (Third ear music - 1998) * Live in Belgrade (sa Miroslavom Tadićem - Third ear music - 2000) * Put na Sunce (IFR - Kalan - 2000) * Kino kultura (Third ear music - 2001) * Kula od karti (Avalon Production - 2003) * Treta majka (sa Miroslavom Tadićem - Avalon Production - 2004) * Thunder From The Blue Sky (sa Janom Akkermanom) === Filmska muzika === * Šmeker (Zoran Amar, 1985) * Za sreću je potrebno troje (Rajko Grlić, 1986) * Zaboravljeni (Darko Bajić, 1989) * Klopka (Suada Kapić, 1990) * Početni udarac (Darko Bajić, 1991) * Suicide guide (Erbil Altanaj, 1996) * Nebo gori modro (Jure Pervanje, 1996) * Gipsy magic (Stole Popov, 1997) * 3 Summer Days (Mirjana Vukmanović, 1997) * Journey to the Sun (Yesim Ustaoglu, 1998) * Nebeska udica ([[Ljubiša Samardžić]], 2000) * Serafim, svetioničarev sin (Vicko Ruić, 2002) === Balet === * Zodijak (sa Bodanom Arsovskim 1989) * Vakuum (1996.) * Dabova šuma (1998.) === Edukativne emisije === * Bušava azbuka (1986) === Animirani filmovi === * Cirkus (Darko Marković, 1979) sa grupom Leb i sol * Vjetar (Goce Vaskov, 1990) === Kratkometražni filmovi === * Volim vodu (Goranka Greif Soro, 2002) === Albumi sa grupom Leb i sol === * [[Leb i sol (album)|Leb i sol]] ([[Produkcija gramofonskih ploča Radio-televizije Beograd|PGP-RTB]] - 1978) * [[Leb i sol 2]] (PGP-RTB - 1978) * Ručni rad (PGP-RTB - 1979) * Beskonačno (PGP-RTB - 1980) * Sledovanje (PGP-RTB - 1981) * Akustična trauma (PGP-RTB - double live - 1982) * Kalabalak ([[Jugoton]] - 1983) * Tangenta (Jugoton - 1984) * Zvučni zid (Jugoton - 1985) * Kao kakao (Jugoton - 1987) * Putujemo (Jugoton - 1989) * Live in New York (Third ear music - 1991) * Anthology (Third ear music - 1995) == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Vlatko_Stefanovski}} * [http://www.vlatkostefanovski.com.mk/ Službeni sajt] * [http://www.allaboutjazz.com/php/article.php?id=17773 Vlatko Stefanovski: Until I Satisfy My Artistic Appetite - A short biography and an interview] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120716190915/http://www.allaboutjazz.com/php/article.php?id=17773 |date=16. 7. 2012 }} {{Leb i sol}} [[Kategorija:Rođeni 1957.]] [[Kategorija:Biografije, Prilep]] [[Kategorija:Makedonski gitaristi]] [[Kategorija:Živi ljudi]] djp9z2i85dra8ukuoqzn3u79alcyl2j Dennis Hadžikadunić 0 469099 3822152 3768019 2026-04-01T19:40:19Z Mhare 481 3822152 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Dennis Hadžikadunić | slika = Dennis Hadžikadunić 2021.jpg | punoime = | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1998|7|9}} | rodnigrad = [[Malmö]] | rodnadržava = [[Švedska]] | datumsmrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | gradsmrti = | državasmrti = | visina = 190&nbsp;cm | pozicija = [[Odbrambeni igrač (nogomet)|Odbrana]] | trenutniklub = [[UC Sampdoria|Sampdoria]] | brojnadresu = 17 | datumimjestodebija = | omladinskegodine = 2005–2012.<br/>2012–2016. | omladinskipogoni = [[BK Olympic]]<br/>[[Malmö FF|Malmö]] | godine1 = 2016–2018. | klubovi1 = [[Malmö FF|Malmö]] | nastupi(golovi)1 = 5 (0) | godine2 = 2018. | klubovi2 = →[[Trelleborgs]] (posudba) | nastupi(golovi)2 = 10 (0) | godine3 = 2018– | klubovi3 = [[FK Rostov|Rostov]] | nastupi(golovi)3 = 60 (2) | godine4 = 2022. | klubovi4 = →[[Malmö FF]] | nastupi(golovi)4 = 25 (1) | godine5 = 2023. | klubovi5 = →[[RCD Mallorca|Mallorca]] | nastupi(golovi)5 = 8 (0) | godine6 = 2023–2025. | klubovi6 = →[[Hamburger SV|Hamburger]] | nastupi(golovi)6 = 49 (2) | godine7 = 2025– | klubovi7 = →[[UC Sampdoria|Sampdoria]] | nastupi(golovi)7 = 4 (0) | reprezentacija = Da | nacionalnegodine1 = 2014–2015. | nacionalneekipe1 = [[Nogometna reprezentacija Švedske U-17|Švedska U17]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 15 (0) | nacionalnegodine2 = 2015–2017. | nacionalneekipe2 = [[Nogometna reprezentacija Švedske U-19|Švedska U19]] | nacionalninastupi(golovi)2 = 15 (1) | nacionalnegodine3 = 2018–2019. | nacionalneekipe3 = [[Nogometna reprezentacija Švedske U-21|Švedska U21]] | nacionalninastupi(golovi)3 = 7 (0) | nacionalnegodine4 = 2020- | nacionalneekipe4 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|BiH]] | nacionalninastupi(golovi)4 = 28 (0) | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjeuređivanje = 10. 10. 2025 }} '''Dennis Hadžikadunić''' (rođen 9. jula 1998. u [[Malmö|Malmeu]], [[Švedska]]) jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[nogometaš]] koji nastupa za ruski [[FK Rostov|Rostov]] i [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|nogometnu reprezentaciju Bosne i Hercegovine]]. == Klupska karijera == === Početak karijere === Hadžikadunićem je nogometnu karijeru započeo u rodnom [[BK Olympic|Olympicu]],<ref>{{Cite web|url=https://skanesport.se/2016/09/30/u19-spelarna-beredda-mff/|title=U19-spelarna beredda i MFF|date=30. 9. 2016|website=Skånesport|language=sv-SE|access-date=18. 10. 2020}}</ref> te se 2012. priključio akademiji [[Malmö|Malmea]]. U septembru 2016. potpisao je prvi profesionalni ugovor sa tim klubom. Iste godine je osvojio prvi trofej sa Malmeom. Četiri dana kasnije je debitovao u utakmici protiv [[Gefle IF|Geflea]] sa 18 godina. U januaru 2018. je otišao na pozajmicu u [[Trelleborgs FF]] i tamo je ostao do kraja sezone.<ref>{{Cite web|url=https://www.mff.se/nyhetsarkiv/|title=Nyhetsarkiv|website=Malmö FF|language=sv-SE|access-date=18. 10. 2020}}</ref> === Transfer u Rostov === 12. jula 2018. je potpisao petogodišnji ugovor sa ruskim [[FK Rostov|Rostovom]].<ref>{{Cite web|url=http://fotbolltransfers.com/site/news/95590|title=Officiellt: Dennis Hadzikadunic klar för Rostov|website=Fotbolltransfers.com|language=se|access-date=18. 10. 2020}}</ref> Za ruski klub debitovao je 10. novembra u utakmici protiv [[FK Dinamo Moskva|Dinama iz Moskve]]. Dana 9. jula 2020. je u porazu protiv [[FK Ufa|Ufe]] postigao svoj prvi profesionalni gol. == Reprezentativna karijera == Odigrao je po 15 utakmica za [[Nogometna reprezentacija Švedske U-17|švedsku U-17]] i [[Nogometna reprezentacija Švedske U-19|U-19]] reprezentaciju. Prvi nastup za [[Nogometna reprezentacija Švedske U-21|švedsku U-21]] reprezentaciju upisao je u pobjedi protiv [[Nogometna reprezentacija Turske|Turske]] u kvalifikacijama za evropsko prvenstvo u [[Alanja|Alanji]]. Hadžikadunić je prošao sve omladinske selekcije švedske nogometne reprezentacije, ali uprkos tome odlučio je u budućnosti nastupati za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačku nogometnu selekciju]]. U septembru 2020. [[FIFA]] je odobrila njegov zahtjev za promjenu sportskog državljanstva. Istog mjeseca je dobio poziv [[Dušan Bajević|Dušana Bajevića]] za utakmice protiv [[Nogometna reprezentacija Sjeverne Irske|Sjeverne Irske]], [[Nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemske]] i [[Nogometna reprezentacija Poljske|Poljske]].<ref>{{Cite web|url=https://sport.avaz.ba/nogomet/598220/bajevic-objavio-spisak-za-baraz-nekoliko-novih-imena|title=Bajević objavio spisak za baraž, nekoliko novih imena|website=Avaz.ba|language=bs-BA|access-date=18. 10. 2020}}</ref> Prvi meč u dresu bosanskohercegovačke reprezentacije odigrao je 11. oktobra u remiju protiv reprezentacije Nizozemske. == Privatni život == Otac mu je iz [[Doboj|Doboja]], a majka iz [[Sarajevo|Sarajeva]].<ref>{{Cite web|url=https://sportske.ba/clanak/idealan-video-da-upoznate-novog-zmaja-i-njegove-ponosne-roditelje-fudbalski-savez-bosne-i-hercegovine-prije-nekoliko-dana-je-i-definitivno-dobio-bitku-za-dennisa-hadzikadunica-mladi-fudbaler-koji/|title=Idealan video da upoznate novog Zmaja i njegove ponosne roditelje|website=Sportske.ba|access-date=2026-04-01}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Commonscat|Dennis Hadžikadunić}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Hadžikadunić, Dennis}} [[Kategorija:Rođeni 1998.]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Biografije, Malmö]] [[Kategorija:Švedski nogometaši]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 21. vijeka]] [[Kategorija:Švedski sportisti 21. vijeka]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Nogometaši Rostova]] [[Kategorija:Nogometaši Malmöa FF]] [[Kategorija:Nogometaši RCD Mallorke]] [[Kategorija:Nogometaši HSV-a]] [[Kategorija:Nogometaši Sampdorije]] ppx26eukf18dtj687p940j4ddb5fjwd Ruždija Adžović 0 475225 3822109 3593935 2026-04-01T17:57:37Z Rilejs 132504 Dodano novo djelo, monografija o obnovi sarajevske tramvajske pruge 3822109 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Ruždija Adžović | slika = Ruzdija adzovic 2022.jpg|mini | opis_slike = | puno_ime = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1962|1|23}} | mjesto_rođenja = [[Podgorica]], [[SR Crna Gora]], [[SFR Jugoslavija]] | porijeklo = [[Tuzi]], Crna Gora | zanimanje = Novinar, publicista, književnik | obrazovanje = [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu]] }} '''Ruždija Adžović''' ([[Podgorica]], 23. januar 1962.) je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[Crna Gora|crnogorski]] novinar, publicista i književnik. == Biografija == Novinar, publicista i književnik Ruždija Adžović rođen je 23. januara 1962. godine u Podgorici. U Sarajevu je završio [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu|Fakultet političkih nauka]] - Odsjek žurnalistika.<ref name="biografija">[https://www.face.ba/magazin/kultura/adzovic-citalacka-publika-u-turskoj-kroz-roman-saznaje-o-desavanjima-u-bih/92437 Adžović : Čitalačka publika u Turskoj kroz roman saznaje o dešavanjima u BiH] ''face.ba'', pristupljeno: 11.4.2021.</ref> Od 1986. godine je profesionalni novinar. Trinaest godina je radio na Radiju Crne Gore. Pisao je za mnoge časopise i dnevne listove širom bivše [[Jugoslavija|Jugoslavije]].<ref name="biografija" /> Radio je "Večernjim novinama", "Jutarnjim novinama", "Nezavisnim novinama", bio je zamjenik glavnog urednika dnevnih listova "BH Dnevnik" i "AS", urednik u "[[Dnevni avaz|Dnevnom avazu]]" te urednik biznis magazina "Banke".<ref name="biografija" /> Ruždija Adžović je zastupljen u biografskom leksikonu "Ko je ko u Bosni i Hercegovini" te u leksikonu "[[Bošnjaci/Muslimani Crne Gore]]". Dobio je Nagradu opštine [[Tuzi]] za 2019. godinu za doprinos afirmaciji temeljnih stvaralačkih vrijednosti značajnih za opštinu Tuzi i šire, u književnoj, novinarskoj i publicističkoj djelatnosti.<ref name="tuzi">[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/ruzdija-adzovic-dobio-nagradu-crnogorske-opstine-tuzi-za-2019-godinu-514677 Ruždija Adžović dobio nagradu crnogorske opštine Tuzi za 2019. godinu]''oslobodjenje.ba'', pristupljeno: 11.4.2021.</ref> Član je Društva pisaca Bosne i Hercegovine<ref>{{Cite web|url=https://bosnainfo.ba/ruzdija-adzovic-novi-clan-drustva-pisaca-bih-za-bosnainfo-ogrlica-iz-sanliurfe-je-moja-licna-karta-ali-ce-knjiga-o-sidranu-biti-bestseller/|title=Ruždija Adžović, novi član Društva pisaca BiH, za Bosnainfo: "Ogrlica iz Šanliurfe" je moja lična karta, ali će knjiga o Sidranu biti bestseler|date=20. 4. 2023|website=BosnaInfo|language=sr|access-date=1. 4. 2024}}</ref> i Udruženja pisaca i prevodilaca Crne Gore<ref name=":0">{{Cite web|url=https://raport.ba/ruzdija-adzovic-postao-clan-udruzenja-pisaca-crne-gore/|title=Ruždija Adžović postao član Udruženja pisaca Crne Gore|last=Edina|date=1. 4. 2024|website=Raport.ba - Najnovije vijesti|language=bs-BA|access-date=1. 4. 2024}}</ref>. Ruždija Adžović je i muzičar i muzički stvaralac, a bavi se i slikarstvom. Od 2000. godine, sa suprugom Dudom, sinom Mirzom i kćerkom Aidom živi u [[Sarajevo|Sarajevu]].<ref name="biografija" /><ref name="tuzi" /> == Djela == * „Merhamet - 100 godina“ (Monografija), Amos Graf, Sarajevo, 2013.<ref>[https://www.aa.com.tr/ba/kultura-i-umjetnost/sarajevo-odr%C5%BEana-promocija-monografije-merhamet-100-godina-/260403 Sarajevo: Održana promocija monografije „Merhamet - 100 godina“]''aa.com.tr/ba'', pristupljeno: 11.4.2021.</ref> * "Merhamet - Yüz Yillik Yardimseverlik", na turskom jeziku: Ankara, Turska, 2013.<ref name="biografija" /> * „Ogrlica iz Šanliurfe“ (Roman), Amos Graf, Sarajevo, 2014.<ref>[https://www.klix.ba/vijesti/bih/promoviran-roman-ogrlica-iz-sanliurfe-patnja-i-ljubav-su-sudbina-ljudi-u-bih/140611143 Promoviran roman "Ogrlica iz Šanliurfe": Patnja i ljubav su sudbina ljudi u BiH] ''klix.ba'', pristupljeno: 11.4.2021.</ref> * "Kilibarda - Sarajevski dani", Centar za kulturu - Bihor, Podgorica, 2014.<ref>[https://novakkilibarda.wordpress.com/ Posvećeno književnome i naučnome stvaralaštvu Novaka Kilibarde] ''novakkilibarda.wordpress.com'', pristupljeno: 11.4.2021.</ref> * "Sebijini snovi" (Pripovijetke), Amos Graf, Sarajevo, 2017.<ref>[https://www.klix.ba/magazin/kultura/sebijini-snovi-knjiga-koja-nikoga-ne-ostavlja-ravnodusnim-i-oslikava-realnost-zivota/171109138 "Sebijini snovi": Knjiga koja nikoga ne ostavlja ravnodušnim i oslikava realnost života] ''klix.ba'', pristupljeno: 11.4.2021.</ref> *"Tunjo - Razgovori s Muhamedom Filipovićem", Buybook, Sarajevo, 2021.<ref>[https://radiosarajevo.ba/metromahala/kultura/predstavljena-knjiga-ruzdije-adzovica-tunjo-razgovori-s-muhamedom-filipovicem/423253 Predstavljena knjiga Ruždije Adžovića "Tunjo - Razgovori s Muhamedom Filipovićem] ''radiosarajevo.ba'', pristupljeno: 8.7.2021.</ref> *"Merhamet – 110 godina“ (Monografija), HO "Merhamet" MDD, Sarajevo, 2023.<ref>[https://avaz.ba/vijesti/bih/803957/film-povodom-110-godina-merhameta-bit-ce-prikazan-u-februaru Film povodom 110 godina "Merhameta" bit će prikazan u februaru] ''avaz.ba'', pristupljeno: 11.4.2023.</ref> *"Merhamet Švedske“ (Monografija), MDD Merhamet Švedske, Sarajevo, 2023.<ref>[https://avaz.ba/vijesti/kultura/818066/objavljena-monografija-merhamet-svedske-30-godina-za-ponos-autora-ruzdije-adzovica Objavljena monografija "Merhamet Švedske - 30 godina za ponos", autora Ruždije Adžovića] ''avaz.ba'', pristupljeno: 11.4.2023.</ref> *"Sidran: živjeti, svjedočiti epohu", Connectum, Sarajevo, 2023.<ref>[https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/318632/detaljni_opisi_i_brojne_pikanterije_objavljena_knjiga_ruzdije_adzovica_o_abdulahu_sidranu.html DETALJNI OPISI I BROJNE PIKANTERIJE: Objavljena knjiga Ruždije Adžovića o Abdulahu Sidranu] ''slobodna-bosna.ba'', pristupljeno: 24.9.2023.</ref> *"Centrotrans - 75 godina na tronu (Monografija)", Amos Graf, Sarajevo, 2023.<ref>{{Cite web|url=https://centrotrans.com/vijesti/45/centrotrans-sumirao-izuzetno-dobre-poslovne-rezultate-promovirao-monografiju-i-dodijelio-zahvalnice-bh-medijima|title=Centrotrans sumirao izuzetno dobre poslovne rezultate, promovirao monografiju i dodijelio zahvalnice bh. medijima|date=26. 10. 2023|website=Centrotrans|language=bs|access-date=18. 12. 2023}}</ref> *"Nakon 60 godina nova pruga za sarajevske tramvaje", Ministarstvo saobraćaja Kantona Sarajevo, 2024. <ref name=":0" /> == Prevedena djela == * Şanlıurfa Kolyesi, prevod na turski: Hece Yayınları, Ankara, Turska, 2021.<ref name="knjiga">[https://www.urfapusula.com/haber/6352418/sanliurfa-kolyesi-romanini-urfada-sahiplenen-olmamis ‘Şanlıurfa Kolyesi’ romanını Urfa’da sahiplenen olmamış!]''urfapusula.com'', pristupljeno: 11.4.2021.</ref> * Gjerdani nga Shanleurfa, prevod na albanski: CEKUM, Podgorica, Crna Gora 2022.<ref>[https://www.aa.com.tr/ba/kultura-i-umjetnost/roman-ru%C5%BEdije-ad%C5%BEovi%C4%87a-ogrlica-iz-%C5%A1anliurfe-objavljen-na-albanskom-jeziku/2669308 Roman Ruždije Adžovića “Ogrlica iz Šanliurfe” objavljen na albanskom jeziku“]''aa.com.tr/ba'', pristupljeno: 12.4.2023.</ref> * Necklace from Shanliurfa, prevod na engleski: ‎Savvy Book, New York, Sjedinjene Američke Države 2023.<ref>[https://startbih.ba/clanak/roman-ruzdije-adzovica-ogrlica-iz-sanliurfe-objavljen-u-americi-na-engleskom-jeziku/204498 BiH: Roman Ruždije Adžovića “Ogrlica iz Šanliurfe“ i u audio izdanju, uskoro i na albanskom jeziku]''startbih.ba'', pristupljeno: 12.4.2023.</ref> == Djela u audio formatu == * „Ogrlica iz Šanliurfe“ (Roman), Sarajevo, 2022.<ref>[https://www.aa.com.tr/ba/balkan/bih-roman-ru%C5%BEdije-ad%C5%BEovi%C4%87a-ogrlica-iz-%C5%A1anliurfe-i-u-audio-izdanju-uskoro-i-na-albanskom-jeziku/2617966 Promoviran roman "Ogrlica iz Šanliurfe": Patnja i ljubav su sudbina ljudi u BiH] ''aa.com.tr/ba'', pristupljeno: 13.4.2023.</ref> * "Tunjo - Razgovori s Muhamedom Filipovićem", Biblioteka za slijepa i slabovidna lica u BiH, Sarajevo, 2022.<ref>[https://bibsis.org.ba/2022/11/18/u-oktobru-2022-procitane-su-knjige/ PU oktobru 2022. pročitane su knjige] ''bibsis.org.ba'', pristupljeno: 13.4.2023.</ref> == Reference == <references /> {{DEFAULTSORT:Adžović, Ruždija}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] [[Kategorija:Crnogorski pisci]] [[Kategorija:Biografije, Podgorica]] [[Kategorija:Rođeni 1962.]] 451o1vadj9yx369r7ft9ozcmhykyjl0 3822113 3822109 2026-04-01T18:00:27Z Rilejs 132504 3822113 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Ruždija Adžović | slika = Ruzdija adzovic 2022.jpg|mini | opis_slike = | puno_ime = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1962|1|23}} | mjesto_rođenja = [[Podgorica]], [[SR Crna Gora]], [[SFR Jugoslavija]] | porijeklo = [[Tuzi]], Crna Gora | zanimanje = Novinar, publicista, književnik | obrazovanje = [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu]] }} '''Ruždija Adžović''' ([[Podgorica]], 23. januar 1962.) je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[Crna Gora|crnogorski]] novinar, publicista i književnik. == Biografija == Novinar, publicista i književnik Ruždija Adžović rođen je 23. januara 1962. godine u Podgorici. U Sarajevu je završio [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu|Fakultet političkih nauka]] - Odsjek žurnalistika.<ref name="biografija">[https://www.face.ba/magazin/kultura/adzovic-citalacka-publika-u-turskoj-kroz-roman-saznaje-o-desavanjima-u-bih/92437 Adžović : Čitalačka publika u Turskoj kroz roman saznaje o dešavanjima u BiH] ''face.ba'', pristupljeno: 11.4.2021.</ref> Od 1986. godine je profesionalni novinar. Trinaest godina je radio na Radiju Crne Gore. Pisao je za mnoge časopise i dnevne listove širom bivše [[Jugoslavija|Jugoslavije]].<ref name="biografija" /> Radio je "Večernjim novinama", "Jutarnjim novinama", "Nezavisnim novinama", bio je zamjenik glavnog urednika dnevnih listova "BH Dnevnik" i "AS", urednik u "[[Dnevni avaz|Dnevnom avazu]]" te urednik biznis magazina "Banke".<ref name="biografija" /> Ruždija Adžović je zastupljen u biografskom leksikonu "Ko je ko u Bosni i Hercegovini" te u leksikonu "[[Bošnjaci/Muslimani Crne Gore]]". Dobio je Nagradu opštine [[Tuzi]] za 2019. godinu za doprinos afirmaciji temeljnih stvaralačkih vrijednosti značajnih za opštinu Tuzi i šire, u književnoj, novinarskoj i publicističkoj djelatnosti.<ref name="tuzi">[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/ruzdija-adzovic-dobio-nagradu-crnogorske-opstine-tuzi-za-2019-godinu-514677 Ruždija Adžović dobio nagradu crnogorske opštine Tuzi za 2019. godinu]''oslobodjenje.ba'', pristupljeno: 11.4.2021.</ref> Član je Društva pisaca Bosne i Hercegovine<ref>{{Cite web|url=https://bosnainfo.ba/ruzdija-adzovic-novi-clan-drustva-pisaca-bih-za-bosnainfo-ogrlica-iz-sanliurfe-je-moja-licna-karta-ali-ce-knjiga-o-sidranu-biti-bestseller/|title=Ruždija Adžović, novi član Društva pisaca BiH, za Bosnainfo: "Ogrlica iz Šanliurfe" je moja lična karta, ali će knjiga o Sidranu biti bestseler|date=20. 4. 2023|website=BosnaInfo|language=sr|access-date=1. 4. 2024}}</ref> i Udruženja pisaca i prevodilaca Crne Gore<ref name=":0">{{Cite web|url=https://raport.ba/ruzdija-adzovic-postao-clan-udruzenja-pisaca-crne-gore/|title=Ruždija Adžović postao član Udruženja pisaca Crne Gore|last=Edina|date=1. 4. 2024|website=Raport.ba - Najnovije vijesti|language=bs-BA|access-date=1. 4. 2024}}</ref>. Ruždija Adžović je i muzičar i muzički stvaralac, a bavi se i slikarstvom. Od 2000. godine, sa suprugom Dudom, sinom Mirzom i kćerkom Aidom živi u [[Sarajevo|Sarajevu]].<ref name="biografija" /><ref name="tuzi" /> == Djela == * „Merhamet - 100 godina“ (Monografija), Amos Graf, Sarajevo, 2013.<ref>[https://www.aa.com.tr/ba/kultura-i-umjetnost/sarajevo-odr%C5%BEana-promocija-monografije-merhamet-100-godina-/260403 Sarajevo: Održana promocija monografije „Merhamet - 100 godina“]''aa.com.tr/ba'', pristupljeno: 11.4.2021.</ref> * "Merhamet - Yüz Yillik Yardimseverlik", na turskom jeziku: Ankara, Turska, 2013.<ref name="biografija" /> * „Ogrlica iz Šanliurfe“ (Roman), Amos Graf, Sarajevo, 2014.<ref>[https://www.klix.ba/vijesti/bih/promoviran-roman-ogrlica-iz-sanliurfe-patnja-i-ljubav-su-sudbina-ljudi-u-bih/140611143 Promoviran roman "Ogrlica iz Šanliurfe": Patnja i ljubav su sudbina ljudi u BiH] ''klix.ba'', pristupljeno: 11.4.2021.</ref> * "Kilibarda - Sarajevski dani", Centar za kulturu - Bihor, Podgorica, 2014.<ref>[https://novakkilibarda.wordpress.com/ Posvećeno književnome i naučnome stvaralaštvu Novaka Kilibarde] ''novakkilibarda.wordpress.com'', pristupljeno: 11.4.2021.</ref> * "Sebijini snovi" (Pripovijetke), Amos Graf, Sarajevo, 2017.<ref>[https://www.klix.ba/magazin/kultura/sebijini-snovi-knjiga-koja-nikoga-ne-ostavlja-ravnodusnim-i-oslikava-realnost-zivota/171109138 "Sebijini snovi": Knjiga koja nikoga ne ostavlja ravnodušnim i oslikava realnost života] ''klix.ba'', pristupljeno: 11.4.2021.</ref> *"Tunjo - Razgovori s Muhamedom Filipovićem", Buybook, Sarajevo, 2021.<ref>[https://radiosarajevo.ba/metromahala/kultura/predstavljena-knjiga-ruzdije-adzovica-tunjo-razgovori-s-muhamedom-filipovicem/423253 Predstavljena knjiga Ruždije Adžovića "Tunjo - Razgovori s Muhamedom Filipovićem] ''radiosarajevo.ba'', pristupljeno: 8.7.2021.</ref> *"Merhamet – 110 godina“ (Monografija), HO "Merhamet" MDD, Sarajevo, 2023.<ref>[https://avaz.ba/vijesti/bih/803957/film-povodom-110-godina-merhameta-bit-ce-prikazan-u-februaru Film povodom 110 godina "Merhameta" bit će prikazan u februaru] ''avaz.ba'', pristupljeno: 11.4.2023.</ref> *"Merhamet Švedske“ (Monografija), MDD Merhamet Švedske, Sarajevo, 2023.<ref>[https://avaz.ba/vijesti/kultura/818066/objavljena-monografija-merhamet-svedske-30-godina-za-ponos-autora-ruzdije-adzovica Objavljena monografija "Merhamet Švedske - 30 godina za ponos", autora Ruždije Adžovića] ''avaz.ba'', pristupljeno: 11.4.2023.</ref> *"Sidran: živjeti, svjedočiti epohu", Connectum, Sarajevo, 2023.<ref>[https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/318632/detaljni_opisi_i_brojne_pikanterije_objavljena_knjiga_ruzdije_adzovica_o_abdulahu_sidranu.html DETALJNI OPISI I BROJNE PIKANTERIJE: Objavljena knjiga Ruždije Adžovića o Abdulahu Sidranu] ''slobodna-bosna.ba'', pristupljeno: 24.9.2023.</ref> *"Centrotrans - 75 godina na tronu (Monografija)", Amos Graf, Sarajevo, 2023.<ref>{{Cite web|url=https://centrotrans.com/vijesti/45/centrotrans-sumirao-izuzetno-dobre-poslovne-rezultate-promovirao-monografiju-i-dodijelio-zahvalnice-bh-medijima|title=Centrotrans sumirao izuzetno dobre poslovne rezultate, promovirao monografiju i dodijelio zahvalnice bh. medijima|date=26. 10. 2023|website=Centrotrans|language=bs|access-date=18. 12. 2023}}</ref> *"Nakon 60 godina nova pruga za sarajevske tramvaje", Ministarstvo saobraćaja Kantona Sarajevo, 2024. <ref>[https://books.google.ba/books/about/Nakon_60_godina_nova_pruga_za_sarajevske.html?id=M5h80QEACAAJ&redir_esc=yNakon 60 godina nova pruga za sarajevske tramvaje] ''books.google.ba'', pristupljeno: 1.4.2026.</ref> == Prevedena djela == * Şanlıurfa Kolyesi, prevod na turski: Hece Yayınları, Ankara, Turska, 2021.<ref name="knjiga">[https://www.urfapusula.com/haber/6352418/sanliurfa-kolyesi-romanini-urfada-sahiplenen-olmamis ‘Şanlıurfa Kolyesi’ romanını Urfa’da sahiplenen olmamış!]''urfapusula.com'', pristupljeno: 11.4.2021.</ref> * Gjerdani nga Shanleurfa, prevod na albanski: CEKUM, Podgorica, Crna Gora 2022.<ref>[https://www.aa.com.tr/ba/kultura-i-umjetnost/roman-ru%C5%BEdije-ad%C5%BEovi%C4%87a-ogrlica-iz-%C5%A1anliurfe-objavljen-na-albanskom-jeziku/2669308 Roman Ruždije Adžovića “Ogrlica iz Šanliurfe” objavljen na albanskom jeziku“]''aa.com.tr/ba'', pristupljeno: 12.4.2023.</ref> * Necklace from Shanliurfa, prevod na engleski: ‎Savvy Book, New York, Sjedinjene Američke Države 2023.<ref>[https://startbih.ba/clanak/roman-ruzdije-adzovica-ogrlica-iz-sanliurfe-objavljen-u-americi-na-engleskom-jeziku/204498 BiH: Roman Ruždije Adžovića “Ogrlica iz Šanliurfe“ i u audio izdanju, uskoro i na albanskom jeziku]''startbih.ba'', pristupljeno: 12.4.2023.</ref> == Djela u audio formatu == * „Ogrlica iz Šanliurfe“ (Roman), Sarajevo, 2022.<ref>[https://www.aa.com.tr/ba/balkan/bih-roman-ru%C5%BEdije-ad%C5%BEovi%C4%87a-ogrlica-iz-%C5%A1anliurfe-i-u-audio-izdanju-uskoro-i-na-albanskom-jeziku/2617966 Promoviran roman "Ogrlica iz Šanliurfe": Patnja i ljubav su sudbina ljudi u BiH] ''aa.com.tr/ba'', pristupljeno: 13.4.2023.</ref> * "Tunjo - Razgovori s Muhamedom Filipovićem", Biblioteka za slijepa i slabovidna lica u BiH, Sarajevo, 2022.<ref>[https://bibsis.org.ba/2022/11/18/u-oktobru-2022-procitane-su-knjige/ PU oktobru 2022. pročitane su knjige] ''bibsis.org.ba'', pristupljeno: 13.4.2023.</ref> == Reference == <references /> {{DEFAULTSORT:Adžović, Ruždija}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] [[Kategorija:Crnogorski pisci]] [[Kategorija:Biografije, Podgorica]] [[Kategorija:Rođeni 1962.]] nlmt7u6tklfemxcphb3x1995ebgw27e 3822146 3822113 2026-04-01T19:34:03Z Srđan 73336 3822146 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Ruždija Adžović | slika = Ruzdija adzovic 2022.jpg|mini | opis_slike = | puno_ime = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1962|1|23}} | mjesto_rođenja = [[Titograd]], [[NR Crna Gora]], [[FNR Jugoslavija]] | porijeklo = [[Tuzi]], Crna Gora | zanimanje = Novinar, publicista, književnik | obrazovanje = [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu]] }} '''Ruždija Adžović''' (rođen, 23. januara 1962) jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[Crna Gora|crnogorski]] novinar, publicista i književnik. == Biografija == Rođen je 23. januara 1962. u [[Titograd|Titogradu]] ([[NR Crna Gora]], [[FNRJ]]). U Sarajevu je završio [[Fakultet političkih nauka u Sarajevu|Fakultet političkih nauka]] - Odsjek žurnalistika.<ref name="biografija">[https://www.face.ba/magazin/kultura/adzovic-citalacka-publika-u-turskoj-kroz-roman-saznaje-o-desavanjima-u-bih/92437 Adžović : Čitalačka publika u Turskoj kroz roman saznaje o dešavanjima u BiH] ''face.ba'', pristupljeno: 11.4.2021.</ref> Od 1986. je profesionalni novinar. Trinaest godina je radio na Radiju Crne Gore. Pisao je za mnoge časopise i dnevne listove širom bivše [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]].<ref name="biografija" /> Radio je ''Večernjim novinama'', ''Jutarnjim novinama'', ''Nezavisnim novinama'', bio je zamjenik glavnog urednika dnevnih listova ''BH Dnevnik'' i ''AS'', urednik u ''[[Dnevni avaz|Dnevnom avazu]]'' te urednik biznis magazina ''Banke''.<ref name="biografija" /> Ruždija Adžović zastupljen je u biografskom leksikonu ''Ko je ko u Bosni i Hercegovini'' te u leksikonu ''[[Bošnjaci/Muslimani Crne Gore]]''. Dobio je Nagradu opštine [[Tuzi]] za 2019. za doprinos afirmaciji temeljnih stvaralačkih vrijednosti značajnih za opštinu Tuzi i šire, u književnoj, novinarskoj i publicističkoj djelatnosti.<ref name="tuzi">[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/ruzdija-adzovic-dobio-nagradu-crnogorske-opstine-tuzi-za-2019-godinu-514677 Ruždija Adžović dobio nagradu crnogorske opštine Tuzi za 2019. godinu]''oslobodjenje.ba'', pristupljeno: 11.4.2021.</ref> Član je Društva pisaca Bosne i Hercegovine<ref>{{Cite web|url=https://bosnainfo.ba/ruzdija-adzovic-novi-clan-drustva-pisaca-bih-za-bosnainfo-ogrlica-iz-sanliurfe-je-moja-licna-karta-ali-ce-knjiga-o-sidranu-biti-bestseller/|title=Ruždija Adžović, novi član Društva pisaca BiH, za Bosnainfo: "Ogrlica iz Šanliurfe" je moja lična karta, ali će knjiga o Sidranu biti bestseler|date=20. 4. 2023|website=BosnaInfo|language=sr|access-date=1. 4. 2024}}</ref> i Udruženja pisaca i prevodilaca Crne Gore<ref name=":0">{{Cite web|url=https://raport.ba/ruzdija-adzovic-postao-clan-udruzenja-pisaca-crne-gore/|title=Ruždija Adžović postao član Udruženja pisaca Crne Gore|last=Edina|date=1. 4. 2024|website=Raport.ba - Najnovije vijesti|language=bs-BA|access-date=1. 4. 2024}}</ref>. Ruždija Adžović je i muzičar i muzički stvaralac, a bavi se i slikarstvom. Od 2000. godine, sa suprugom Dudom, sinom Mirzom i kćerkom Aidom živi u [[Sarajevo|Sarajevu]].<ref name="biografija" /><ref name="tuzi" /> == Djela == * „Merhamet - 100 godina“ (Monografija), Amos Graf, Sarajevo, 2013.<ref>[https://www.aa.com.tr/ba/kultura-i-umjetnost/sarajevo-odr%C5%BEana-promocija-monografije-merhamet-100-godina-/260403 Sarajevo: Održana promocija monografije „Merhamet - 100 godina“]''aa.com.tr/ba'', pristupljeno: 11.4.2021.</ref> * "Merhamet - Yüz Yillik Yardimseverlik", na turskom jeziku: Ankara, Turska, 2013.<ref name="biografija" /> * „Ogrlica iz Šanliurfe“ (Roman), Amos Graf, Sarajevo, 2014.<ref>[https://www.klix.ba/vijesti/bih/promoviran-roman-ogrlica-iz-sanliurfe-patnja-i-ljubav-su-sudbina-ljudi-u-bih/140611143 Promoviran roman "Ogrlica iz Šanliurfe": Patnja i ljubav su sudbina ljudi u BiH] ''klix.ba'', pristupljeno: 11.4.2021.</ref> * "Kilibarda - Sarajevski dani", Centar za kulturu - Bihor, Podgorica, 2014.<ref>[https://novakkilibarda.wordpress.com/ Posvećeno književnome i naučnome stvaralaštvu Novaka Kilibarde] ''novakkilibarda.wordpress.com'', pristupljeno: 11.4.2021.</ref> * "Sebijini snovi" (Pripovijetke), Amos Graf, Sarajevo, 2017.<ref>[https://www.klix.ba/magazin/kultura/sebijini-snovi-knjiga-koja-nikoga-ne-ostavlja-ravnodusnim-i-oslikava-realnost-zivota/171109138 "Sebijini snovi": Knjiga koja nikoga ne ostavlja ravnodušnim i oslikava realnost života] ''klix.ba'', pristupljeno: 11.4.2021.</ref> *"Tunjo - Razgovori s Muhamedom Filipovićem", Buybook, Sarajevo, 2021.<ref>[https://radiosarajevo.ba/metromahala/kultura/predstavljena-knjiga-ruzdije-adzovica-tunjo-razgovori-s-muhamedom-filipovicem/423253 Predstavljena knjiga Ruždije Adžovića "Tunjo - Razgovori s Muhamedom Filipovićem] ''radiosarajevo.ba'', pristupljeno: 8.7.2021.</ref> *"Merhamet – 110 godina“ (Monografija), HO "Merhamet" MDD, Sarajevo, 2023.<ref>[https://avaz.ba/vijesti/bih/803957/film-povodom-110-godina-merhameta-bit-ce-prikazan-u-februaru Film povodom 110 godina "Merhameta" bit će prikazan u februaru] ''avaz.ba'', pristupljeno: 11.4.2023.</ref> *"Merhamet Švedske“ (Monografija), MDD Merhamet Švedske, Sarajevo, 2023.<ref>[https://avaz.ba/vijesti/kultura/818066/objavljena-monografija-merhamet-svedske-30-godina-za-ponos-autora-ruzdije-adzovica Objavljena monografija "Merhamet Švedske - 30 godina za ponos", autora Ruždije Adžovića] ''avaz.ba'', pristupljeno: 11.4.2023.</ref> *"Sidran: živjeti, svjedočiti epohu", Connectum, Sarajevo, 2023.<ref>[https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/318632/detaljni_opisi_i_brojne_pikanterije_objavljena_knjiga_ruzdije_adzovica_o_abdulahu_sidranu.html DETALJNI OPISI I BROJNE PIKANTERIJE: Objavljena knjiga Ruždije Adžovića o Abdulahu Sidranu] ''slobodna-bosna.ba'', pristupljeno: 24.9.2023.</ref> *"Centrotrans - 75 godina na tronu (Monografija)", Amos Graf, Sarajevo, 2023.<ref>{{Cite web|url=https://centrotrans.com/vijesti/45/centrotrans-sumirao-izuzetno-dobre-poslovne-rezultate-promovirao-monografiju-i-dodijelio-zahvalnice-bh-medijima|title=Centrotrans sumirao izuzetno dobre poslovne rezultate, promovirao monografiju i dodijelio zahvalnice bh. medijima|date=26. 10. 2023|website=Centrotrans|language=bs|access-date=18. 12. 2023}}</ref> *"Nakon 60 godina nova pruga za sarajevske tramvaje", Ministarstvo saobraćaja Kantona Sarajevo, 2024. <ref>[https://books.google.ba/books/about/Nakon_60_godina_nova_pruga_za_sarajevske.html?id=M5h80QEACAAJ&redir_esc=yNakon 60 godina nova pruga za sarajevske tramvaje] ''books.google.ba'', pristupljeno: 1.4.2026.</ref> == Prevedena djela == * Şanlıurfa Kolyesi, prevod na turski: Hece Yayınları, Ankara, Turska, 2021.<ref name="knjiga">[https://www.urfapusula.com/haber/6352418/sanliurfa-kolyesi-romanini-urfada-sahiplenen-olmamis ‘Şanlıurfa Kolyesi’ romanını Urfa’da sahiplenen olmamış!]''urfapusula.com'', pristupljeno: 11.4.2021.</ref> * Gjerdani nga Shanleurfa, prevod na albanski: CEKUM, Podgorica, Crna Gora 2022.<ref>[https://www.aa.com.tr/ba/kultura-i-umjetnost/roman-ru%C5%BEdije-ad%C5%BEovi%C4%87a-ogrlica-iz-%C5%A1anliurfe-objavljen-na-albanskom-jeziku/2669308 Roman Ruždije Adžovića “Ogrlica iz Šanliurfe” objavljen na albanskom jeziku“]''aa.com.tr/ba'', pristupljeno: 12.4.2023.</ref> * Necklace from Shanliurfa, prevod na engleski: ‎Savvy Book, New York, Sjedinjene Američke Države 2023.<ref>[https://startbih.ba/clanak/roman-ruzdije-adzovica-ogrlica-iz-sanliurfe-objavljen-u-americi-na-engleskom-jeziku/204498 BiH: Roman Ruždije Adžovića “Ogrlica iz Šanliurfe“ i u audio izdanju, uskoro i na albanskom jeziku]''startbih.ba'', pristupljeno: 12.4.2023.</ref> == Djela u audio formatu == * „Ogrlica iz Šanliurfe“ (Roman), Sarajevo, 2022.<ref>[https://www.aa.com.tr/ba/balkan/bih-roman-ru%C5%BEdije-ad%C5%BEovi%C4%87a-ogrlica-iz-%C5%A1anliurfe-i-u-audio-izdanju-uskoro-i-na-albanskom-jeziku/2617966 Promoviran roman "Ogrlica iz Šanliurfe": Patnja i ljubav su sudbina ljudi u BiH] ''aa.com.tr/ba'', pristupljeno: 13.4.2023.</ref> * "Tunjo - Razgovori s Muhamedom Filipovićem", Biblioteka za slijepa i slabovidna lica u BiH, Sarajevo, 2022.<ref>[https://bibsis.org.ba/2022/11/18/u-oktobru-2022-procitane-su-knjige/ PU oktobru 2022. pročitane su knjige] ''bibsis.org.ba'', pristupljeno: 13.4.2023.</ref> == Reference == {{refspisak}} {{DEFAULTSORT:Adžović, Ruždija}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] [[Kategorija:Crnogorski pisci]] [[Kategorija:Biografije, Podgorica]] [[Kategorija:Rođeni 1962.]] 7192i4cdinka96p9lzxjda2w7fzamto Arsenal FC – sezona 2022/2023. 0 493704 3822225 3678131 2026-04-02T02:32:50Z ~2026-20314-23 179880 https://youtube.com/@deephousemusic781?si=5gdboTrfHM3yzeQW 3822225 wikitext text/x-wiki https://youtube.com/@deephousemusic781?si=qU9eq8ysiygb3DIG | ime_kluba = [[Arsenal FC|Arsenal]] | sezona = 2022/23 | slika = | veličina_slike = | tekst = | titula_vlasnika = | vlasnik = <!-- ili | vlasnici = --> | titula_predsjednika = | predsjednik = | titula_menadžera = | menadžer = [[Mikel Arteta]] | titula4 = | osoba4 = | titula_stadiona = | stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] | liga1 = [[Premijer liga Engleske]] | liga1_rezultat = [[Premier League 2022/2023.|2.]] | liga2 = | liga2_rezultat = | liga3 = | liga3_rezultat = | kup1 = [[FA kup]] | kup1_rezultat = [[FA kup 2022/2023.|Četvrto kolo]] | kup2 = [[Engleski Liga-kup]] | kup2_rezultat = [[Engleski Liga-kup 2022/2023.|Treće kolo]] | kup3 = [[UEFA Evropska liga]] | kup3_rezultat = [[UEFA Evropska liga 2022/2023.|1/8 finala]] | kup4 = | kup4_rezultat = | kup5 = | kup5_rezultat = | kup6 = | kup6_rezultat = | kup7 = | kup7_rezultat = | najbolji_strijelac_sezone = <br>Gabriel Martinelli<br>Martin Ødegaard<br>[[Bukayo Saka]] <br> (15 golova svaki) | najbolji_strijelac_lige = <br>[[Gabriel Martinelli]]<br>[[Martin Ødegaard]] <br> (15 golova svaki) | najveća_posjećenost = '''60.325'''<br>vs [[Manchester United FC|Manchester United]]<br>(22. januar 2023)<br>Premier League | najmanja_posjećenost = '''48.500'''<br>vs [[FC Zürich|Zürich]]<br>(3. novembar 2022)<br>Evropska Liga | prosječna_posjećenost = | najveća_pobjeda = '''5–0''' <br>vs [[Nottingham Forest FC|Nottingham Forest]] (H)<br>(30. oktobar 2022)<br>Premier League<br>'''0–5'''<br>vs [[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton Wanderers]] (A)<br>(28. Maj 2023)<br>Premier League | najveći_poraz = '''1–4'''<br>vs [[Manchester City FC|Manchester City]] (A)<br>(26. april 2023)<br>Premier League <br> '''0–3'''<br>vs [[Brighton & Hove Albion FC|Brighton & Hove Albion]] (H)<br>(14. maj 2023)<br>Premier League | uzorak_lr1 = _arsenal2223h | uzorak_t1 = _arsenal2223h | uzorak_dr1 = _arsenal2223h | uzorak_š1 = _arsenal2223h | uzorak_č1 = _arsenal2223hl | lijeva ruka1 = FFFFFF | tijelo1 = EF0000 | desna ruka1 = FFFFFF | šorc1 = FFFFFF | čarape1 = EF0000 | opis1 = Domaći | uzorak_lr2 = _arsenal2223A | uzorak_t2 = _arsenal2223A | uzorak_dr2 = _arsenal2223A | uzorak_š2 = _arsenal2223A | uzorak_č2 = _arsenal2223A | lijeva ruka2 = 181818 | tijelo2 = 181818 | desna ruka2 = 181818 | šorc2 = 000000 | čarape2 = 000000 | opis2 = Gostujući | uzorak_lr3 = _arsenal2223T | uzorak_t3 = _arsenal2223T | uzorak_dr3 = _arsenal2223T | uzorak_š3 = _arsenal2223T | uzorak_č3 = _arsenal2223T | lijeva ruka3 = FFD2E7 | tijelo3 = FFD2E7 | desna ruka3 = FFD2E7 | šorc3 = 00003E | čarape3 = FFD2E7 | opis3 = Treći | prethodna_sezona = [[Arsenal FC - sezona 2021/2022.|2021–22]] | naredna_sezona = [[Arsenal FC - sezona 2023/2024.|2023–24]] | ažurirano = }} '''Sezona 2022-23''' je bila 137. sezona u historiji [[Arsenal FC|Arsenala]] te 104. uzastopna sezona u najjačoj engleskoj ligi. Arsenal je sezonu završio kao drugoplasirana ekipa u Premijer ligi zaostavši 5 bodova za [[Manchester City FC|Manchester Cityjem]] koji je osvojio naslov prvaka sa 89 osvojenih bodova. Arsenalovi rezultati u drugim takmičenjima: * U FA kupu je ispao u četvrtom kolu nakon poraza 1-0 od Manchester Cityja * U Engleskom liga kupu je ispao u trećem kolu nakon poraza od [[Brighton & Hove Albion FC|Brightona]] 1-3. * U Evropskoj ligi Arsenal je ispao u 1/8 finala nakon izvođenja penala (3-5) od [[Sporting Clube de Portugal|Sportinga]]. == Igrači == {{Nogometna ekipa početak|sakrijnapomenu=1}} {{Nogometna ekipa igrač|br=1|nac=ENG|ime=[[Aaron Ramsdale]]|poz=GK}} {{Nogometna ekipa igrač|br=3|nac=ŠKO|ime=[[Kieran Tierney]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=4|nac=ENG|ime=[[Ben White (nogometaš)|Ben White]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=5|nac=GAN|ime=[[Thomas Partey]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=6|nac=BRA|ime=[[Gabriel Magalhães]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=7|nac=ENG|ime=[[Bukayo Saka]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=8|nac=NOR|ime=[[Martin Ødegaard]]|poz=MF}} {{kapiten}} {{Nogometna ekipa igrač|br=9|nac=BRA|ime=[[Gabriel Jesus]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=ENG|ime=[[Emile Smith Rowe]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=BRA|ime=[[Gabriel Martinelli]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=12|nac=FRA|ime=[[William Saliba]]|poz=DF|}} {{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=ENG|ime=[[Eddie Nketiah]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa sredina}} {{Nogometna ekipa igrač|br=15|nac=POL|ime=[[Jakub Kiwior]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=ENG|ime=[[Rob Holding]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=18|nac=JAP|ime=[[Takehiro Tomiyasu]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=19|nac=BEL|ime=[[Leandro Trossard]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=20|nac=ITA|ime=[[Jorginho (nogometaš, rođen 1991)|Jorginho]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=21|nac=POR|ime=[[Fábio Vieira (nogometaš, rođen 2000)|Fábio Vieira]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=24|nac=ENG|ime=[[Reiss Nelson]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=25|nac=EGI|ime=[[Mohamed Elneny]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=30|nac=SAD|ime=[[Matt Turner (nogometaš)|Matt Turner]]|poz=GK}} {{Nogometna ekipa igrač|br=31|nac=EST|ime=[[Karl Hein (nogometaš)|Karl Hein]]|poz=GK}} {{Nogometna ekipa igrač|br=34|nac=ŠVI|ime=[[Granit Xhaka]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=35|nac=UKR|ime=[[Oleksandr Zinchenko (nogometaš)|Oleksandr Zinchenko]]|poz=DF|}} {{Nogometna ekipa kraj}} == Transferi == === Dolazeći igrači === {| class="wikitable" |+ !Datum !Igrač !Došao iz !Obeštećenje !Ref. |- | rowspan="3" |1. juli 2022 |{{ZD|POR}} [[Fábio Vieira (nogometaš, rođen 2000.)|Fábio Vieira]] |{{ZD|POR}} [[FC Porto|Porto]] |£30m |<ref>{{Cite news|title=Porto agree to sell Vieira to Arsenal in £34m deal|url=https://www.bbc.com/sport/football/61840804|newspaper=BBC Sport|access-date=15. 10. 2022|language=en-GB}}</ref> |- |{{ZD|BRA}} [[Marquinhos (nogometaš, rođen 2003.)|Marquinhos]] |{{ZD|BRA}} [[São Paulo FC|São Paulo]] |£3m |<ref>{{Cite news|title=Arsenal sign teenager Marquinhos from Sao Paulo|url=https://www.bbc.com/sport/football/61788100|newspaper=BBC Sport|access-date=15. 10. 2022|language=en-GB}}</ref> |- |{{ZD|SAD}} [[Matt Turner (nogometaš)|Matt Turner]] |{{ZD|SAD}} [[New England Revolution]] |£7m |<ref>{{Cite news|title=US goalkeeper Turner completes Arsenal move|url=https://www.bbc.com/sport/football/61950300|newspaper=BBC Sport|access-date=15. 10. 2022|language=en-GB}}</ref> |- |4.juli 2022 |{{ZD|BRA}} [[Gabriel Jesus]] | rowspan="2" |{{ZD|ENG}} [[Manchester City FC|Manchester City]] |£45m |<ref>{{Cite news|title=Jesus joins Arsenal from Man City in £45m deal|url=https://www.bbc.com/sport/football/61983873|newspaper=BBC Sport|access-date=15. 10. 2022|language=en-GB}}</ref> |- |22. juli 2022 |{{ZD|UKR}} [[Oleksandr Zinchenko]] |£30m |<ref>{{Cite news|title=Arsenal sign versatile Zinchenko from Man City|url=https://www.bbc.com/sport/football/62188094|newspaper=BBC Sport|access-date=15. 10. 2022|language=en-GB}}</ref> |- |20. januar 2023 |{{ZD|BEL}} [[Leandro Trossard]] |{{ZD|ENG}} [[Brighton & Hove Albion FC|Brighton]] |£21m |<ref>{{Cite news|title=Arsenal sign Trossard from Brighton for £21m|url=https://www.bbc.com/sport/football/64342770|newspaper=BBC Sport|access-date=22. 1. 2023|language=en-GB}}</ref> |- |23. januar 2023 |{{ZD|POL}} [[Jakub Kiwior]] |{{ZD|ITA}} [[Spezia Calcio|Spezia]] |£17.6m |<ref>{{Cite news|title=Arsenal sign Poland defender Kiwior from Spezia|url=https://www.bbc.com/sport/football/64365376|newspaper=BBC Sport|access-date=24. 1. 2023|language=en-GB}}</ref> |- |31. januar 2023 |{{ZD|ITA}} [[Jorginho (nogometaš, rođen 1991.)|Jorginho]] |{{ZD|ENG}} [[Chelsea FC|Chelsea]] |£12m |<ref>{{Cite news|title=Arsenal sign Jorginho from Chelsea in £12m deal|url=https://www.bbc.com/sport/football/64477147|newspaper=BBC Sport|access-date=23. 3. 2023|language=en-GB}}</ref> |} === Odlazeći igrači === {| class="wikitable" |+ !Datum !Igrač !Prešao u !Obeštećenje !Ref. |- | rowspan="3" |1. juli 2022 |{{ZD|FRA}} [[Alexandre Lacazette]] |{{ZD|FRA}} [[Olympique Lyonnais|Lyon]] |Istek ugovora |<ref>{{Cite news|title=Arsenal forward Lacazette rejoins Lyon|url=https://www.bbc.com/sport/football/61675302|newspaper=BBC Sport|access-date=15. 10. 2022|language=en-GB}}</ref> |- |{{ZD|FRA}} [[Matteo Guendouzi]] |{{ZD|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] |£9m |<ref>{{Cite news|title=Arsenal midfielder Guendouzi joins Marseille|url=https://www.bbc.com/sport/football/62013643|newspaper=BBC Sport|access-date=15. 10. 2022|language=en-GB}}</ref> |- |{{ZD|NJE}} [[Bernd Leno]] |{{ZD|ENG}} [[Fulham FC|Fulham]] |£8m |<ref>{{Cite news|title=Fulham sign German goalkeeper Leno from Arsenal|url=https://www.bbc.com/sport/football/62402085|newspaper=BBC Sport|access-date=15. 10. 2022|language=en-GB}}</ref> |- |1. septembar 2022 |{{ZD|ŠPA}} [[Héctor Bellerín]] |{{ZD|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |Besplatno |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/hector-bellerin-joins-barcelona|title=Hector Bellerin joins Barcelona|website=Hector Bellerin joins Barcelona|language=en|access-date=15. 10. 2022}}</ref> |} === Posudbe === {| class="wikitable" |+ !Datum !Igrač !Posuđen u !Trajanje posudbe !Ref. |- |29. juli 2022 |{{ZD|ENG}} [[Arthur Okonkwo]] |{{ZD|ENG}} [[Crewe Alexandra FC|Crewe Alexandra]] | rowspan="11" |Kraj sezone |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/arthur-okonkwo-joins-crewe-alexandra-loan|title=Arthur Okonkwo joins Crewe Alexandra on loan|website=Arthur Okonkwo joins Crewe Alexandra on loan|language=en|access-date=15. 10. 2022}}</ref> |- |30. juli 2022 |{{ZD|POR}} [[Nuno Tavares]] |{{ZD|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/nuno-tavares-joins-marseille-loan|title=Nuno Tavares joins Marseille on loan|website=Nuno Tavares joins Marseille on loan|language=en|access-date=15. 10. 2022}}</ref> |- |3. august 2022 |{{ZD|ENG}} [[Folarin Balogun]] |{{ZD|FRA}} [[Stade de Reims|Reims]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/folarin-balogun-joins-stade-de-reims-loan|title=Folarin Balogun joins Stade de Reims on loan|website=Folarin Balogun joins Stade de Reims on loan|language=en|access-date=15. 10. 2022}}</ref> |- |11. august 2022 |{{ZD|ŠPA}} [[Pablo Marí]] |{{ZD|ITA}} [[AC Monza]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/pablo-mari-joins-ac-monza-loan|title=Pablo Mari joins AC Monza on loan|website=Pablo Mari joins AC Monza on loan|language=en|access-date=15. 10. 2022}}</ref> |- |15. august 2022 |{{ZD|Island}} [[Rúnar Alex Rúnarsson]] |{{ZD|TUR}} [[Alanyaspor]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/alex-runarsson-joins-alanyaspor-loan|title=Alex Runarsson joins Alanyaspor on loan|website=Alex Runarsson joins Alanyaspor on loan|language=en|access-date=15. 10. 2022}}</ref> |- |25. august 2022 |{{ZD|Obala Slonovače}} [[Nicolas Pépé]] |{{ZD|FRA}} [[OGC Nice|Nice]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/nicolas-pepe-joins-nice-loan|title=Nicolas Pepe joins Nice on loan|website=Nicolas Pepe joins Nice on loan|language=en|access-date=15. 10. 2022}}</ref> |- |1. septembar 2022 |{{ZD|ENG}} [[Ainsley Maitland-Niles]] |{{ZD|ENG}} [[Southampton FC|Southampton]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/ainsley-maitland-niles-joins-southampton-loan|title=Ainsley Maitland-Niles joins Southampton on loan|website=Ainsley Maitland-Niles joins Southampton on loan|language=en|access-date=15. 10. 2022}}</ref> |- |16. januar 2023 |{{ZD|ENG}} [[Arthur Okonkwo]] |{{ZD|AUT}} [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/arthur-okonkwo-joins-sk-sturm-graz-loan|title=Arthur Okonkwo joins SK Sturm Graz on loan|website=Arthur Okonkwo joins SK Sturm Graz on loan|language=en|access-date=23. 3. 2023}}</ref> |- | rowspan="2" |31. januar 2023 |{{ZD|BRA}} [[Marquinhos (nogometaš, rođen 2003.)|Marquinhos]] |{{ZD|ENG}} [[Norwich City FC|Norwich City]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/marquinhos-joins-norwich-city-loan|title=Marquinhos joins Norwich City on loan|website=Marquinhos joins Norwich City on loan|language=en|access-date=23. 3. 2023}}</ref> |- |{{ZD|BEL}} [[Albert Sambi Lokonga]] |{{ZD|ENG}} [[Crystal Palace FC|Crystal Palace]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/sambi-lokonga-joins-crystal-palace-loan|title=Sambi Lokonga joins Crystal Palace on loan|website=Sambi Lokonga joins Crystal Palace on loan|language=en|access-date=23. 3. 2023}}</ref> |- |1. februar 2023 |{{ZD|POR}} [[Cédric Soares]] |{{ZD|ENG}} [[Fulham FC|Fulham]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/cedric-soares-joins-fulham-loan|title=Cedric Soares joins Fulham on loan|website=Cedric Soares joins Fulham on loan|language=en|access-date=23. 3. 2023}}</ref> |} == Pred-sezona i prijateljske utakmice == === Prijateljske === {{legend2|#CCFFCC|Pobjeda|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#FFFFBB|Neriješeno|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#FFCCCC|Izgubljeno|border=1px solid #AAAAAA}} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 2. juli 2022 |vrijeme = 13:30 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 5–1 |izvještaj = https://www.arsenal.com/news/nketiah-scores-hat-trick-friendly-win |tim2 = [[Ipswich Town FC|Ipswich Town]] |golovi1 = *[[Eddie Nketiah|Nketiah]] {{gol|1||30||36}} *[[Albert Sambi Lokonga|Sambi Lokonga]] {{gol|24}} *[[Folarin Balogun|Balogun]] {{gol|74}} |golovi2 = |stadion = [[Arsenal Training Centre]] |runda = Prijateljska |lokacija = [[London Colney]] |gledalaca = 0 ([[Iza zatvorenih vrata (sport)|Iza zatvorenih vrata]]) |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 8. juli 2022 |vrijeme = 17:30 |historija = |tim1 = [[1. FC Nürnberg]] {{ZD|NJE}} |rezultat = 3–5 |izvještaj = https://www.arsenal.com/gabriel-jesus-pre-season-friendly-fc-nurnberg-match-report |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Johannes Geis|Geis]] {{gol|24}} *[[Kwadwo Duah|Duah]] {{gol|29}} *[[Lukas Schleimer|Schleimer]] {{gol|73}} |golovi2 = *[[Gabriel Jesus]] {{gol|47||75}} *[[Mohamed Elneny|Elneny]] {{gol|54}} *[[Christopher Schindler|Schindler]] {{gol|57|o.g.}} *[[Tim Handwerker|Handwerker]] {{gol|63|o.g.}} |stadion = [[Max-Morlock-Stadion]] |runda = Prijateljska |lokacija = [[Nürnberg]] |gledalaca = 21.616 |sudac = Michael Bacher |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 16. juli 2022 |vrijeme = 01:00 |historija = |tim1 = [[Everton FC|Everton]] |rezultat = 0–2 |izvještaj = https://www.arsenal.com/fixture/arsenal/2022-Jul-16/arsenal-2-0-everton-match-report |tim2 = Arsenal |golovi1 = |golovi2 = *[[Gabriel Jesus]] {{gol|33}} *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|36}} |stadion = [[M&T Bank Stadium]] |runda = The Charm City Match |lokacija = [[Baltimore]] |gledalaca = 39.245 |sudac = |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 27. juli 2022 |vrijeme = 13:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 1–2 |izvještaj = https://www.arsenal.com/news/report-arsenal-1-2-brentford |tim2 = [[Brentford FC|Brentford]] |golovi1 = *[[Eddie Nketiah|Nketiah]] {{gol|27}} |golovi2 = *[[Bryan Mbeumo|Mbeumo]] {{gol|10}} *{{Abbr|Trevitt|Ryan Trevitt}} {{gol|44}} |stadion = [[Arsenal Training Centre]] |runda = Prijateljska |lokacija = [[London Colney]] |gledalaca = 0 ([[Iza zatvorenih vrata (sport)|Iza zatvorenih vrata]]) |sudac = |ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 17. Decembar 2022 |vrijeme = 19:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 0–2 |izvještaj = https://www.arsenal.com/fixture/arsenal/2022-Dec-17/juventus#!match-news |tim2 = {{ZD|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] |golovi1 = |golovi2 = *[[Granit Xhaka|Xhaka]] {{gol|45+1|o.g.}} *[[Samuel Iling-Junior|Iling-Junior]] {{gol|90+1}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = Prijateljska |lokacija = [[London]] |gledalaca = 25.000 |sudac = David Coote |ishod = POR }} ===Florida Cup=== {{legend2|#CCFFCC|Pobjeda|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#FFFFBB|Neriješeno|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#FFCCCC|Izgubljeno|border=1px solid #AAAAAA}} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 20. juli 2022 |vrijeme = 02:30 |historija = |tim1 = [[Orlando City SC|Orlando City]] {{ZD|SAD}} |rezultat = 1–3 |izvještaj = https://www.arsenal.com/fixture/arsenal/2022-Jul-20/orlando-city-arsenal-match-report |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Facundo Torres|Torres]] {{gol|29}} |golovi2 = *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|5}} *[[Eddie Nketiah|Nketiah]] {{gol|66}} *[[Reiss Nelson|Nelson]] {{gol|80}} |stadion = [[Exploria Stadium]] |runda = |lokacija = [[Orlando, Florida|Orlando]] |gledalaca = 19.738 |sudac = Kevin Broadley |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 23. juli 2022 |vrijeme = 02:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 4–0 |izvještaj = https://www.arsenal.com/chelsea-match-report-pre-season-friendly-america-jesus-odegaard |tim2 = [[Chelsea FC|Chelsea]] |golovi1 = *[[Gabriel Jesus]] {{gol|15}} *[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{gol|36}} *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|66}} *[[Albert Sambi Lokonga|Sambi Lokonga]] {{gol|90+2}} |golovi2 = |stadion = [[Camping World Stadium]] |runda = |lokacija = [[Orlando, Florida|Orlando]] |gledalaca = 63.811 |sudac = Kevin Broadley |ishod = POB }} ===Emirates Cup=== {{legend2|#CCFFCC|Pobjeda|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#FFFFBB|Neriješeno|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#FFCCCC|Izgubljeno|border=1px solid #AAAAAA}} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 30. juli 2022 |vrijeme = 13:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 6–0 |izvještaj = https://www.arsenal.com/fixture/arsenal/2022-Jul-30/arsenal-6-0-sevilla-fc-match-report |tim2 = {{ZD|ŠPA}} [[Sevilla FC|Sevilla]] |golovi1 = *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|10|pen.|19}} *[[Gabriel Jesus]] {{gol|13||15||76}} *[[Eddie Nketiah|Nketiah]] {{gol|89}} |golovi2 = |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = |lokacija = [[London]] |gledalaca = 60.000 |sudac = [[Andrew Madley]] |ishod = POB }} === Dubai Super Cup === {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 8. decembar 2022 |vrijeme = 15:30 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 3–0 |izvještaj = https://www.arsenal.com/fixture/arsenal/2022-Dec-08/arsenal-3-0-lyon-match-report |tim2 = {{ZD|FRA}} [[Olympique Lyonnais|Lyon]] |golovi1 = *[[Gabriel Magalhães|Gabriel]] {{gol|19}} *[[Eddie Nketiah|Nketiah]] {{gol|33}} *[[Fábio Vieira (nogometaš, rođen 2000)|Vieira]] {{gol|39}} |golovi2 = |stadion = [[Al Maktoum Stadium]] |runda = 1 |lokacija = [[Dubai]] |gledalaca = 7.451 |sudac = Adel Al Naqbi |ishod = POB |jedanaesterci1 = *[[Marquinhos (nogometaš, rođen 2003)|Marquinhos]] {{pengol}} *[[Matt Smith (nogometaš, rođen 2000)|Smith]] {{pengol}} *[[Cătălin Cîrjan|Cîrjan]] {{penpromašaj}} *[[Amario Cozier-Duberry|Cozier-Duberry]] {{penpromašaj}} *{{abbr|Walters|Reuell Walters}} {{penpromašaj}} |jedanaesterci = 2-1 |jedanaesterci2 = *{{penpromašaj}} [[Jeff Reine-Adélaïde|Reine-Adélaïde]] *{{pengol}} [[Thiago Mendes|Mendes]] *{{penpromašaj}} [[Tetê]] *{{penpromašaj}} [[Bradley Barcola|Barcola]] *{{penpromašaj}} [[Rayan Cherki|Cherki]] }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 13. decembar 2022 |vrijeme = 14:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 2–1 |izvještaj = https://www.arsenal.com/fixture/arsenal/2022-Dec-13/arsenal-2-1-ac-milan-match-report |tim2 = {{ZD|ITA}} [[AC Milan|Milan]] |golovi1 = *[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{gol|21}} *[[Reiss Nelson|Nelson]] {{gol|41}} |golovi2 = *[[Fikayo Tomori|Tomori]] {{gol|78}} |stadion = [[Al Maktoum Stadium]] |runda = 2 |lokacija = [[Dubai]] |gledalaca = 11.965 |sudac = Sultan Mohamed Saleh |ishod = POB |jedanaesterci1 = *[[Cédric Soares|Cédric]] {{pengol}} *[[Gabriel Magalhães|Gabriel]] {{pengol}} *[[Marquinhos (nogometaš, rođen 2003)|Marquinhos]] {{pengol}} *[[Mohamed Elneny|Elneny]] {{pengol}} *[[Matt Smith (nogometaš, rođen 2000)|Smith]] {{penpromašaj}} |jedanaesterci = 4-3 |jedanaesterci2 = *{{pengol}} [[Ismaël Bennacer|Bennacer]] *{{penpromašaj}} [[Brahim Díaz|Díaz]] *{{pengol}} [[Sandro Tonali|Tonali]] *{{pengol}} [[Marko Lazetić|Lazetić]] *{{penpromašaj}} [[Rade Krunic|Krunic]] }} == Takmičenje == === Pregled === {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !rowspan=2|Takmičenje !colspan=8|Statistika |- !{{Tooltip|OU|Odigrano utakmica}} !{{Tooltip|P|Pobjede}} !{{Tooltip|N|Neriješeno}} !{{Tooltip|I|Izgubljeno}} !{{Tooltip|DG|Dati golovi}} !{{Tooltip|PG|Primljeni golovi}} !{{Tooltip|GR|Gol-razlika}} !{{Tooltip|% pobjeda|Postotak pobjeda}} |- | [[Premier League 2022/2023.|Premier League]] {{WDL|38|26|6|6|for=88|against=43|diff=yes}} |- | [[FA kup 2022/2023.|FA Cup]] {{WDL|2|1|0|1|for=3|against=1|diff=yes}} |- | [[Engleski Liga-kup 2022/2023.|EFL Cup]] {{WDL|1|0|0|1|for=1|against=3|diff=yes}} |- | [[UEFA Evropska liga 2022/2023.|UEFA Evropska liga]] {{WDL|8|5|2|1|for=11|against=6|diff=yes}} |- ! Ukupno {{WDLtot|49|32|8|9|for=103|against=53|diff=yes}} {{fb overall competition footer |u= }} ==== Statistika u Premijer ligi ==== {{Fb_rs |dp=14 |dn=3 |di=2 |ddg=53 |dpg=25 |gp=12 |gn=3 |gi=4 |gdg=35 |gpg=18 }} ===Premier League=== ====Tabela==== {{:Premier League 2022/2023.|showteam=ARS}} ====Rezultati po kolima==== {{#invoke:sports rbr table|table|legendpos=b | updated=20 May 2023 | rnd6=[[Derbi Arsenal–Manchester United|6]]| rnd7=8| rnd8=[[Sjevernolondonski derbi|9]]| rnd9=10| rnd10=11| rnd11=13| rnd12=14| rnd13=[[Rivalstvo Arsenal–Chelsea|15]]| rnd14=16| rnd15=17| rnd16=18| rnd17=19| rnd18=[[Sjevernolondonski derbi|20]]| rnd19=[[Derbi Arsenal–Manchester United|21]]| rnd20=22| rnd21=23| rnd22=12<sup>2</sup>| rnd23=24| rnd24=25| rnd25=7<sup>1</sup>| rnd34=[[Rivalstvo Arsenal–Chelsea|34]] | header=Kolo | label1='''Stadion''' | res1=[[Selhurst Park|A]]/[[Stadion Emirates|H]]/[[Dean Court|A]]/H/H/[[Old Trafford|A]]/[[Brentford Community Stadium|A]]/H/H/[[Elland Road|A]]/[[Stadion St Mary's|A]]/H/[[Stamford Bridge (stadion)|A]]/[[Stadion Molineux|A]]/H/[[Stadion Falmer|A]]/H/[[Stadion Tottenham Hotspur|A]]/H/[[Goodison Park|A]]/H/H/[[Villa Park|A]]/[[Stadion King Power|A]]/H/H/[[Craven Cottage|A]]/H/H/[[Anfield|A]]/[[Stadion London|A]]/H/[[Gradski stadion u Manchesteru|A]]/H/[[St James' Park|A]]/H/[[City Ground|A]]/H | label2='''Rezultat''' | res2=W/W/W/W/W/L/W/W/W/W/D/W/W/W/W/W/D/W/W/L/D/L/W/W/W/W/W/W/W/D/D/D/L/W/W/L/L/W | label3='''Pozicija''' | pos3=2/2/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/2/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/2/2/2/2/2 | label4='''Bodovi''' | pos4=3p/6p/9p/12p/15p/15p/18p/21p/24p/27p/28p/31p/34p/37p/40p/43p/44p/47p/50p/50p/51p/51p/54p/57p/60p/63p/66p/69p/72p/73p/74p/75p/75p/78p/81p/81p/81p/84p | color_W=green2|text_W=Pobjeda | color_D=yellow2|text_D=Nerješeno | color_L=red2|text_L=Poraz | color_P=lightgrey|text_P=Odgođeno | text_H=Domaćin|text_A=Gost | color_1=gold|color_2–4=green1|color_5=blue1|color_6=yellow1|color_18–20=red1<!--|color_X=gold where X is the number of points required to win the league, if the League is won by Arsenal--> | source=[https://www.premierleague.com/tables Premier League] | notes= {{plainlist| * <sup>'''1'''</sup> 7.kolo (vs. [[Everton FC|Everton]]) je bilo odgođeno, kao i sve druge utakmice Premier Lige, zbog smrti kraljice Elizabeth II.<ref name="matches postponed PL">{{cite web |url=https://www.premierleague.com/news/2786560 |title=Premier League statement |date=9 Sep 2022 |website=Premier League |access-date=9 Sep 2022 |archive-date=19 Sep 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220919235015/https://www.premierleague.com/news/2786560 |url-status=live}}</ref><ref name="matches postponed AFC">{{cite web |url=https://www.arsenal.com/news/weekends-matches-postponed- |title=This weekend's matches postponed |date=9 Sep 2022 |website=Arsenal FC |access-date=9 Sep 2022 |archive-date=9 Sep 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220909124534/https://www.arsenal.com/news/weekends-matches-postponed- |url-status=live}}</ref><ref name="matches postponed BBC">{{cite web |url=https://www.bbc.com/sport/62846756 |title=Home nations postpone football following Queen's death |date=9 Sep 2022 |website=BBC Sport |access-date=9 Sep 2022 |archive-date=9 Sep 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220909172037/https://www.bbc.com/sport/62846756 |url-status=live}}</ref> * <sup>'''2'''</sup> 12.kolo (vs. [[Manchester City FC|Manchester City]]) je bilo odgođeno zbog Arsenalove utakmice u [[UEFA Evropska liga|Evropskoj ligi]] protiv [[PSV Eindhoven]].<ref name="ARS v MCI postponed PL">{{cite web |url=https://www.premierleague.com/news/2790082 |title=Premier League statement – Arsenal v Man City |date=14 Sep 2022 |website=Premier League |access-date=15 Sep 2022 |archive-date=15 Sep 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220915040158/https://www.premierleague.com/news/2790082 |url-status=live}}</ref><ref name="new date for ARS v PSV AFC">{{cite web |url=https://www.arsenal.com/news/new-date-psv-fixture-man-city-postponed |title=New date for PSV fixture; Man City postponed |date=14 Sep 2022 |website=Arsenal FC |access-date=15 Sep 2022 |archive-date=14 Sep 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220914115147/https://www.arsenal.com/news/new-date-psv-fixture-man-city-postponed |url-status=live}}</ref> }}}} ====Utakmice==== {{legend2|#CCFFCC|Pobjeda|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#FFFFBB|Neriješeno|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#FFCCCC|Izgubljeno|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#FFFFFF|Buduća utakmica|border=1px solid #AAAAAA}} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 5. august 2022 |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = [[Crystal Palace FC|Crystal Palace]] |rezultat = 0–2 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/74911 |tim2 = Arsenal |golovi1 = |golovi2 = *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|20}} *[[Marc Guéhi|Guéhi]] {{gol|85|o.g.}} |stadion = [[Selhurst Park]] |runda = 1 |lokacija = [[Selhurst]] |gledalaca = 25.286 |sudac = [[Anthony Taylor]] |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 13. august 2022 |vrijeme = 16:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 4–2 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/74921 |tim2 = [[Leicester City FC|Leicester City]] |golovi1 = *[[Gabriel Jesus]] {{gol|23||35}} *[[Granit Xhaka|Xhaka]] {{gol|55}} *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|75}} |golovi2 = *[[William Saliba|Saliba]] {{gol|53|o.g.}} *[[James Maddison|Maddison]] {{gol|74}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 2 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 60.033 |sudac = [[Darren England]] |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 20. august 2022 |vrijeme = 18:30 |historija = |tim1 = [[AFC Bournemouth|Bournemouth]] |rezultat = 0–3 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/74931 |tim2 = Arsenal |golovi1 = |golovi2 = *[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{gol|5||11}} *[[William Saliba|Saliba]] {{gol|54}} |stadion = [[Vitality Stadium]] |runda = 3 |lokacija = [[Dorset]] |gledalaca = 10.423 |sudac = [[Craig Pawson]] |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 27. august 2022 |vrijeme = 18:30 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 2–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/74941 |tim2 = [[Fulham FC|Fulham]] |golovi1 = *[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{gol|64}} *[[Gabriel Magalhães|Gabriel]] {{gol|86}} |golovi2 = *[[Aleksandar Mitrović|Mitrović]] {{gol|56}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 4 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 60.164 |sudac = [[Jarred Gillett]] |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 31. august 2022 |vrijeme = 20:30 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 2–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/74951 |tim2 = [[Aston Villa FC|Aston Villa]] |golovi1 = *[[Gabriel Jesus]] {{gol|30}} *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|77}} |golovi2 = *[[Douglas Luiz]] {{gol|74}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 5 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 60.012 |sudac = [[Robert Jones]] |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 4. septembar 2022 |vrijeme = 17:30 |historija = |tim1 = [[Manchester United FC|Manchester United]] |rezultat = 3–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/74966 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Antony (nogometaš, rođen 2000)|Antony]] {{gol|35}} *[[Marcus Rashford|Rashford]] {{gol|66||75}} |golovi2 = *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|60}} |stadion = [[Old Trafford]] |runda = 6 |lokacija = [[Manchester]] |gledalaca = 74.310 |sudac = [[Paul Tierney]] |ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 18. septembar 2022 |vrijeme = 13:00 |historija = |tim1 = [[Brentford FC|Brentford]] |rezultat = 0–3 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/74982 |tim2 = Arsenal |golovi1 = |golovi2 = *[[William Saliba|Saliba]] {{gol|17}} *[[Gabriel Jesus]] {{goal|28}} *[[Fábio Vieira (nogometaš, rođen 2000)|Vieira]] {{gol|49}} |stadion = [[Brentford Community Stadium|Gtech Community Stadium]] |runda = 8 |lokacija = [[Brentford]] |gledalaca = 17.122 |sudac = David Coote |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 1. oktobar 2022 |vrijeme = 13:30 |historija = [[Sjevernolondonski derbi]] |tim1 = Arsenal |rezultat = 3–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/74991 |tim2 = [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]] |golovi1 = *[[Thomas Partey|Partey]] {{gol|20}} *[[Gabriel Jesus]] {{gol|49}} *[[Granit Xhaka|Xhaka]] {{gol|67}} |golovi2 = *[[Harry Kane|Kane]] {{gol|31|pen.}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 9 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 60.278 |sudac = [[Anthony Taylor]] |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 9. oktobar 2022 |vrijeme = 17:30 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 3–2 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75001 |tim2 = [[Liverpool FC|Liverpool]] |golovi1 = *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|1}} *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|45+5||76|pen.}} |golovi2 = *[[Darwin Núñez|Núñez]] {{gol|34}} *[[Roberto Firmino|Firmino]] {{gol|53}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 10 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 60.059 |sudac = [[Michael Oliver]] |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 16. oktobar 2022 |vrijeme = 15:00 |historija = |tim1 = [[Leeds United FC|Leeds United]] |rezultat = 0–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75014 |tim2 = Arsenal |golovi1 = |golovi2 = *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|35}} |stadion = [[Elland Road]] |runda = 11 |lokacija = [[Leeds]] |gledalaca = 36.700 |sudac = Chris Kavanagh |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 23. oktobar 2022 |vrijeme = 15:00 |historija = |tim1 = [[Southampton FC|Southampton]] |rezultat = 1–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75037 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Stuart Armstrong|S. Armstrong]] {{gol|65}} |golovi2 = *[[Granit Xhaka|Xhaka]] {{gol|11}} |stadion = [[St. Mary's Stadium]] |runda = 13 |lokacija = [[Southampton]] |gledalaca = |sudac = Robert Jones |ishod = N }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 30. oktobar 2022 |vrijeme = 15:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 5–0 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75041 |tim2 = [[Nottingham Forest FC|Nottingham Forest]] |golovi1 = *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|5}} *[[Reiss Nelson|Nelson]] {{gol|49||52}} *[[Thomas Partey|Partey]] {{gol|57}} *[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{gol|78}} |golovi2 = |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 14 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 60.263 |sudac = [[Simon Hooper]] |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 5. novembar 2022 |vrijeme = 16:00 |historija = [[Rivalstvo Arsenal–Chelsea]] |tim1 = [[Chelsea FC|Chelsea]] |rezultat = 0–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75052 |tim2 = Arsenal |golovi1 = |golovi2 = *[[Gabriel Magalhães|Gabriel]] {{gol|63}} |stadion = [[Stamford Bridge (stadion)|Stamford Bridge]] |runda = 15 |lokacija = [[Fulham]] |gledalaca = 40.142 |sudac = Michael Oliver |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 12. novembar 2022 |vrijeme = 16:00 |historija = |tim1 = [[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton Wanderers]] |rezultat = 0–2 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75070 |tim2 = Arsenal |golovi1 = |golovi2 = *[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{gol|54||75}} |stadion = [[Molineux Stadium]] |runda = 16 |lokacija = [[Wolverhampton]] |gledalaca = 34.624 |sudac = [[Stuart Attwell]] |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 26. decembar 2022 |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 3–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75071 |tim2 = [[West Ham United FC|West Ham United]] |golovi1 = *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|53}} *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|58}} *[[Eddie Nketiah|Nketiah]] {{gol|69}} |golovi2 = *[[Saïd Benrahma|Benrahma]] {{gol|27|pen.}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 17 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 60.125 |sudac = Michael Oliver |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 31. decembar 2022 |vrijeme = 18:30 |historija = |tim1 = [[Brighton & Hove Albion FC|Brighton & Hove Albion]] |rezultat = 2–4 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75082 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Kaoru Mitoma|Mitoma]] {{gol|65}} *[[Evan Ferguson|Ferguson]] {{gol|77}} |golovi2 = *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|2}} *[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{gol|39}} *[[Eddie Nketiah|Nketiah]] {{gol|47}} *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|71}} |stadion = [[Falmer Stadion]] |runda = 18 |lokacija = [[Brighton]] |gledalaca = 31.647 |sudac = Anthony Taylor |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 3. januar 2023 |vrijeme = 20:45 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 0–0 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75091 |tim2 = [[Newcastle United FC|Newcastle United]] |golovi1 = |golovi2 = |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 19 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 60.319 |sudac = [[Andrew Madley]] |ishod = N }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 15. januar 2023 |vrijeme = 17:30 |historija = [[Sjevernolondonski derbi]] |tim1 = [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]] |rezultat = 0–2 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75109 |tim2 = Arsenal |golovi1 = |golovi2 = *[[Hugo Lloris|Lloris]] {{gol|14|o.g.}} *[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{gol|36}} |stadion = [[Stadion Tottenham Hotspur|Tottenham Hotspur]] |runda = 20 |lokacija = [[Tottenham]],[[London]] |gledalaca = |sudac = [[Craig Pawson]] |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 22. januar 2023 |vrijeme = 17:30 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 3–2 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75111 |tim2 = [[Manchester United FC|Manchester United]] |golovi1 = *[[Eddie Nketiah|Nketiah]] {{gol|24||90}} *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|53}} |golovi2 = *[[Marcus Rashford|Rashford]] {{gol|17}} *[[Lisandro Martínez|Martínez]] {{gol|59}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 21 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 60.325 |sudac = Anthony Taylor |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 4. februar 2023 |vrijeme = 13:30 |historija = |tim1 = [[Everton FC|Everton]] |rezultat = 1–0 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75125 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[James Tarkowski|Tarkowski]] {{gol|60}} |golovi2 = |stadion = [[Goodison Park]] |runda = 22 |lokacija = [[Liverpool]] |gledalaca = 39.314 |sudac = David Coote |ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 11. februar 2023 |vrijeme = 16:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 1–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75131 |tim2 = [[Brentford FC|Brentford]] |golovi1 = *[[Leandro Trossard|Trossard]] {{gol|66}} |golovi2 = *[[Ivan Toney|Toney]] {{gol|74}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 23 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 60.254 |sudac = [[Peter Bankes]] |ishod = N }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 15. februar 2023 |vrijeme = 20:30 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 1–3 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75021 |tim2 = [[Manchester City FC|Manchester City]] |golovi1 = *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|42|pen.}} |golovi2 = *[[Kevin De Bruyne|De Bruyne]] {{gol|24}} *[[Jack Grealish|Grealish]] {{gol|72}} *[[Erling Haaland|Haaland]] {{gol|82}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 12 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 60.276 |sudac = Anthony Taylor |ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 18. februar 2023 |vrijeme = 13:30 |historija = |tim1 = [[Aston Villa FC|Aston Villa]] |rezultat = 2–4 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75141 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Ollie Watkins|Watkins]] {{gol|5}} *[[Philippe Coutinho|Coutinho]] {{gol|31}} |golovi2 = *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|16}} *[[Oleksandr Zinchenko (nogometaš)|Zinchenko]] {{gol|61}} *[[Emiliano Martínez|Martínez]] {{gol|90+3|o.g.}} *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|90+8}} |stadion = [[Villa Park]] |runda = 24 |lokacija = [[Birmingham]] |gledalaca = 42.066 |sudac = [[Simon Hooper]] |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 25. februar 2023 |vrijeme = 16:00 |historija = |tim1 = [[Leicester City FC|Leicester City]] |rezultat = 0–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75156 |tim2 = Arsenal |golovi1 = |golovi2 = *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|46}} |stadion = [[King Power Stadion]] |runda = 25 |lokacija = [[Leicester]] |gledalaca = 32.227 |sudac = [[Craig Pawson]] |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 1. mart 2023 |vrijeme = 20:45 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 4–0 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/74971 |tim2 = [[Everton FC|Everton]] |golovi1 = *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|40}} *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|45+1||80}} *[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{gol|71}} |golovi2 = |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 7 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 60.213 |sudac = Michael Oliver |ishod = POB | note = Originally scheduled for 11 September 2022, this match, alongside all others in the Premier League, was postponed due to the [[Death and state funeral of Elizabeth II|passing]] of [[Elizabeth II|Queen Elizabeth II]].<ref name="matches postponed PL"/><ref name="matches postponed AFC"/><ref name="matches postponed BBC"/> }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 4. mart 2023 |vrijeme = 16:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 3–2 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75161 |tim2 = [[AFC Bournemouth|Bournemouth]] |golovi1 = *[[Thomas Partey|Partey]] {{gol|62}} *[[Ben White (nogometaš)|White]] {{gol|70}} *[[Reiss Nelson|Nelson]] {{gol|90+7}} |golovi2 = *[[Philip Billing|Billing]] {{gol|1}} *[[Marcos Senesi|Senesi]] {{gol|57}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 26 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 60.222 |sudac = Chris Kavanagh |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 12. mart 2023 |vrijeme = 15:00 |historija = |tim1 = [[Fulham FC|Fulham]] |rezultat = 0–3 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75174 |tim2 = Arsenal |golovi1 = |golovi2 = *[[Gabriel Magalhães|Gabriel]] {{gol|21}} *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|26}} *[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{gol|45+2}} |stadion = [[Craven Cottage]] |runda = 27 |lokacija = [[Fulham]] |gledalaca = 24.426 |sudac = David Coote |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 19. mart 2023 |vrijeme = 15:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 4–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75181 |tim2 = [[Crystal Palace FC|Crystal Palace]] |golovi1 = *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|28}} *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|43||74}} *[[Granit Xhaka|Xhaka]] {{gol|55}} |golovi2 = *[[Jeffrey Schlupp|Schlupp]] {{gol|63}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 28 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 60.247 |sudac = [[Stuart Attwell]] |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 1. april 2023 |vrijeme = 16:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 4–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75191 |tim2 = [[Leeds United FC|Leeds United]] |golovi1 = *[[Gabriel Jesus|Jesus]] {{gol|35|pen.}}, {{gol|55}} *[[Ben White (nogometaš)|White]] {{gol|47}} *[[Granit Xhaka|Xhaka]] {{gol|84}} |golovi2 = |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 29 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 60.283 |sudac = [[Darren England]] |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 9. april 2023 |vrijeme = 17:30 |historija = |tim1 = [[Liverpool FC|Liverpool]] |rezultat = 2–2 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75206 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Mohamed Salah|Salah]] {{gol|42}}, {{penpromašaj}} <small>54'</small> *[[Roberto Firmino|Firmino]] {{gol|87}} |golovi2 = *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|8}} *[[Gabriel Jesus|Jesus]] {{gol|28}} |stadion = [[Anfield]] |runda = 30 |lokacija = [[Liverpool]] |gledalaca = |sudac = Paul Tierney |ishod = N }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 16. april 2023 |vrijeme = 15:00 |historija = |tim1 = [[West Ham United FC|West Ham United]] |rezultat = 2–2 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75219 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Saïd Benrahma|Benrahma]] {{gol|33|pen.}} *[[Jarrod Bowen|Bowen]] {{gol|54}} |golovi2 = *[[Gabriel Jesus]] {{gol|7}} *[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{gol|10}} *[[Bukayo Saka|Saka]] {{penpromašaj}} {{small|52'}} |stadion = [[London Stadion]] |runda = 31 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 62.475 |sudac = David Coote |ishod = N }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 21. april 2023 |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 3–3 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75221 |tim2 = [[Southampton FC|Southampton]] |golovi1 = *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|20}} *[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{gol|88}} *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|90}} |golovi2 = *[[Carlos Alcaraz (nogometaš)|Alcaraz]] {{gol|1}} *[[Theo Walcott|Walcott]] {{gol|14}} *[[Duje Ćaleta-Car|Ćaleta-Car]] {{gol|66}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 32 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 60.175 |sudac = [[Simon Hooper]] |ishod = N }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 26. april 2023 |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = [[Manchester City FC|Manchester City]] |rezultat = 4–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75239 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Kevin De Bruyne|De Bruyne]] {{gol|7||54}} *[[John Stones|Stones]] {{gol|45+1}} *[[Erling Haaland|Haaland]] {{gol|90+5}} |golovi2 = *[[Rob Holding|Holding]] {{gol|86}} |stadion = [[Gradski stadion u Manchesteru|Etihad]] |runda = 33 |lokacija = [[Manchester]] |gledalaca = 53.482 |sudac = Michael Oliver |ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 2. maj 2023 |vrijeme = 21:00 |historija = [[Rivalstvo Arsenal–Chelsea]] |tim1 = Arsenal |rezultat = 3–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75241 |tim2 = [[Chelsea FC|Chelsea]] |golovi1 = *[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{gol|18||31}} *[[Gabriel Jesus]] {{gol|34}} |golovi2 = *[[Noni Madueke|Madueke]] {{gol|65}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 34 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 60.144 |sudac = Robert Jones |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 7. maj 2023 |vrijeme = 17:30 |historija = |tim1 = [[Newcastle United FC|Newcastle United]] |rezultat = 0–2 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75256 |tim2 = Arsenal |golovi1 = |golovi2 = *[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{gol|14}} *[[Fabian Schär|Schär]] {{gol|71|a.g.}} |stadion = [[St. James' Park]] |runda = 35 |lokacija = [[Newcastle na Tyneu]] |gledalaca = 50.267 |sudac = Chris Kavanagh |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 14. maj 2023 |vrijeme = 17:30 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 0–3 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75261 |tim2 = [[Brighton & Hove Albion FC|Brighton & Hove Albion]] |golovi1 = |golovi2 = *[[Julio Enciso|Enciso]] {{gol|51}} *[[Deniz Undav|Undav]] {{gol|86}} *[[Pervis Estupiñán|Estupiñán]] {{gol|90+6}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 36 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 60.139 |sudac = [[Andrew Madley]] |ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 20. maj 2023 |vrijeme = 18:30 |historija = |tim1 = [[Nottingham Forest FC|Nottingham Forest]] |rezultat = 1–0 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75277 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Taiwo Awoniyi|Awoniyi]] {{gol|19}} |golovi2 = |stadion = [[City Ground]] |runda = 37 |lokacija = [[West Bridgford]] |gledalaca = 29.514 |sudac = Anthony Taylor |ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 28. maj 2023 |vrijeme = 17:30 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 5–0 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75281 |tim2 = [[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton Wanderers]] |golovi1 = *[[Granit Xhaka|Xhaka]] {{gol|11||14}} *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|27}} *[[Gabriel Jesus]] {{gol|58}} *[[Jakub Kiwior|Kiwior]] {{gol|78}} |golovi2 = |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 38 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 60.095 |sudac = [[Andre Marriner]] |ishod = POB }} === FA Kup === {{legend2|#CCFFCC|Pobjeda|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#FFFFBB|Neriješeno|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#FFCCCC|Izgubljeno|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#FFFFFF|Buduća utakmica|border=1px solid #AAAAAA}} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 9. januar 2023 |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = [[Oxford United FC|Oxford United]] |rezultat = 0–3 |izvještaj = https://www.bbc.co.uk/sport/football/64203475 |tim2 = Arsenal |golovi1 = |golovi2 = *[[Mohamed Elneny|Elneny]] {{gol|63}} *[[Eddie Nketiah|Nketiah]] {{gol|70||76}} |stadion = [[Kassam Stadium]] |runda = Treće kolo |lokacija = [[Oxford]] |gledalaca = 11.538 |sudac = David Coote |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 27. januar 2023. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = [[Manchester City FC|Manchester City]] |rezultat = 1–0 |izvještaj = https://www.bbc.co.uk/sport/football/64417476 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Nathan Aké|Aké]] {{gol|64}} |golovi2 = |stadion = [[Gradski stadion u Manchesteru|Etihad]] |runda = Četvrto kolo |lokacija = [[Manchester]] |gledalaca = 51.694 |sudac = Paul Tierney |ishod = POR }} === EFL Kup === {{legend2|#CCFFCC|Pobjeda|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#FFFFBB|Neriješeno|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#FFCCCC|Izgubljeno|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#FFFFFF|Buduća utakmica|border=1px solid #AAAAAA}} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 9. novembar 2022 |vrijeme = 20:45 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 1–3 |izvještaj = https://www.bbc.com/sport/football/63481003 |tim2 = [[Brighton & Hove Albion FC|Brighton & Hove Albion]] |golovi1 = *[[Eddie Nketiah|Nketiah]] {{gol|20}} |golovi2 = *[[Danny Welbeck|Welbeck]] {{gol|27|pen.}} *[[Kaoru Mitoma|Mitoma]] {{gol|58}} *[[Tariq Lamptey|Lamptey]] {{gol|71}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = Treće kolo |lokacija = [[London]] |gledalaca = 59.233 |sudac = [[Jarred Gillett]] |ishod = POR }} === UEFA Evropska liga === {{Glavni|UEFA Evropska liga 2022/2023.}} ==== Grupna faza ==== {{#invoke:Sports table|main|style=WDL |class_rules= |short_style=noflag |source=[https://www.uefa.com/uefaeuropaleague/standings/ UEFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=ARS, PSV, BOD, ZUR |status_text_W=Ide u 1/8 finala direktno |status_text_X=Osigurano mjesto u nokaut fazi Evropske lige |status_text_Y=Osigurano mjesto u nokaut fazi Evropske konferencijske lige |status_text_Z=Nije moguć plasman u nokaut fazu Evropske lige, ali je moguć plasman u nokaut fazi Evropske konferencijske lige <!--Update team results below (including date)--> |update=3. 11. 2022 |win_ARS=5 |draw_ARS=0 |loss_ARS=1 |gf_ARS=8 |ga_ARS=3 |win_PSV=4 |draw_PSV=1 |loss_PSV=1 |gf_PSV=15|ga_PSV=4 |win_BOD=1 |draw_BOD=1 |loss_BOD=4 |gf_BOD=5 |ga_BOD=10 |win_ZUR=1 |draw_ZUR=0 |loss_ZUR=5 |gf_ZUR=5 |ga_ZUR=16 <!--Update results below--> |match_ARS_PSV= 1–0 |match_ARS_BOD= 3–0 |match_ARS_ZUR= 1–0 |match_PSV_ARS= 2–0 |match_PSV_BOD= 1–1 |match_PSV_ZUR= 5–0 |match_BOD_ARS= 0–1 |match_BOD_PSV= 1–2 |match_BOD_ZUR= 2–1 |match_ZUR_ARS= 1–2 |match_ZUR_PSV= 1–5 |match_ZUR_BOD= 2–1 <!--Team definitions--> |name_ARS='''{{ZD|ENG}} [[Arsenal FC|Arsenal]]''' |name_PSV={{ZD|HOL}} [[PSV Eindhoven]] |name_BOD={{ZD|NOR}} [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] |name_ZUR={{ZD|ŠVI}} [[FC Zürich|Zürich]] <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=PO |result3=ECL |col_KO=green1 |text_KO=Prolazak u 1/8 finala |col_PO=blue1 |text_PO=Prolazak u 1/16 finala |col_ECL=yellow1 |text_ECL={{nowrap|Takmičenje nastavlja u UEFA Evropskoj konferencijskoj ligi}} }} {{legend2|#CCFFCC|Pobjeda|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#FFFFBB|Neriješeno|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#FFCCCC|Izgubljeno|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#FFFFFF|Buduća utakmica|border=1px solid #AAAAAA}} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 8. septembar 2022. |vrijeme = 18:45 |historija = |tim1 = [[FC Zürich|Zürich]] {{ZD|ŠVI}} |rezultat = 1–2 |izvještaj = https://www.uefa.com/uefaeuropaleague/match/2035953--zurich-vs-arsenal/ |tim2 = {{ZD|ENG}} Arsenal |golovi1 = *[[Mirlind Kryeziu|Kryeziu]] {{gol|44|pen.}} |golovi2 = *[[Marquinhos (nogometaš, rođen 2003)|Marquinhos]] {{gol|16}} *[[Eddie Nketiah|Nketiah]] {{gol|62}} |stadion = [[Kybunpark]] |runda = 1 |lokacija = [[St. Gallen]] |gledalaca = 17.070 |sudac = [[Mohammed Al-Hakim]] |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 6. oktobar 2022. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = Arsenal {{ZD|ENG}} |rezultat = 3–0 |izvještaj = https://www.uefa.com/uefaeuropaleague/match/2035958--arsenal-vs-bodo-glimt/ |tim2 = {{ZD|NOR}} [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] |golovi1 = *[[Eddie Nketiah|Nketiah]] {{gol|23}} *[[Rob Holding|Holding]] {{gol|27}} *[[Fábio Vieira (nogometaš, rođen 2000)|Vieira]] {{gol|84}} |golovi2 = |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 3 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 59.724 |sudac = [[Harm Osmers]] |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 13. oktobar 2022. |vrijeme = 18:45 |historija = |tim1 = [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] {{ZD|NOR}} |rezultat = 0–1 |izvještaj = https://www.uefa.com/uefaeuropaleague/match/2035959--bodo-glimt-vs-arsenal/ |tim2 = {{ZD|ENG}} Arsenal |golovi1 = |golovi2 = *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|24}} |stadion = [[Aspmyra Stadion]] |runda = 4 |lokacija = [[Bodø (grad)|Bodø]] |gledalaca = 7.922 |sudac = [[Irfan Peljto]] |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 20. oktobar 2022. |vrijeme = 19:00 |historija = |tim1 = Arsenal {{ZD|ENG}} |rezultat = 1–0 |izvještaj = https://www.uefa.com/uefaeuropaleague/match/2035955--arsenal-vs-psv/ |tim2 = {{ZD|HOL}} [[PSV Eindhoven]] |golovi1 = [[Granit Xhaka|Xhaka]] {{gol|70}} |golovi2 = |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 2 |lokacija = [[London]] |gledalaca = |sudac = [[Alejandro Hernández Hernández]] |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 27. oktobar 2022. |vrijeme = 18:45 |historija = |tim1 = [[PSV Eindhoven]] {{ZD|HOL}} |rezultat = 2–0 |izvještaj = https://www.uefa.com/uefaeuropaleague/match/2035962--psv-vs-arsenal/ |tim2 = {{ZD|ENG}} Arsenal |golovi1 = *[[Joey Veerman|Veerman]] {{gol|55}} *[[Luuk de Jong|de Jong]] {{gol|63}} |golovi2 = |stadion = [[Philips Stadion]] |runda = 5 |lokacija = [[Eindhoven]] |gledalaca = |sudac = [[Marco Di Bello]] |ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 3. novembar 2022. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = Arsenal {{ZD|ENG}} |rezultat = 1–0 |izvještaj = https://www.uefa.com/uefaeuropaleague/match/2035963--arsenal-vs-zurich/ |tim2 = {{ZD|ŠVI}} [[FC Zürich|Zürich]] |golovi1 = *[[Kieran Tierney|Tierney]] {{gol|17}} |golovi2 = |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 6 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 48.500 |sudac = Erik Lambrechts |ishod = POB }} ====Nokaut faza==== {{Glavni|UEFA Evropska liga 2022/23 - Nokaut faza}} =====1/8 Finala===== {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 9. mart 2023. |vrijeme = 18:45 |historija = |tim1 = [[Sporting CP]] {{ZD|POR}} |rezultat = 2–2 |izvještaj = https://www.uefa.com/uefaeuropaleague/match/2037610--sporting-cp-vs-arsenal/ |tim2 = {{ZD|ENG}} Arsenal |golovi1 = *[[Gonçalo Inácio|Inácio]] {{gol|34}} *[[Paulinho (nogometaš, rođen 1992)|Paulinho]] {{gol|55}} |golovi2 = *[[William Saliba|Saliba]] {{gol|22}} *[[Hidemasa Morita|Morita]] {{gol|62|o.g.}} |stadion = |runda = 1. utakmica |lokacija = [[Lisbon]], Portugal |gledalaca = 36.006 |sudac = [[Tobias Stieler]] {{ZD|NJE}} |ishod = N }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 16. mart 2023. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = Arsenal {{ZD|ENG}} |rezultat = 1–1 |izvještaj = https://www.uefa.com/uefaeuropaleague/match/2037618--arsenal-vs-sporting-cp/ |tim2 = {{ZD|POR}} [[Sporting CP]] |golovi1 = *[[Granit Xhaka|Xhaka]] {{gol|19}} |golovi2 = *[[Pedro Gonçalves|Gonçalves]] {{gol|62}} |jedanaesterci1 = *[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{pengol}} *[[Bukayo Saka|Saka]] {{pengol}} *[[Leandro Trossard|Trossard]] {{pengol}} *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{penpromašaj}} |jedanaesterci = 3–5 |jedanaesterci2 = *{{pengol}} [[Jerry St. Juste|St. Juste]] *{{pengol}} [[Ricardo Esgaio|Esgaio]] *{{pengol}} [[Gonçalo Inácio|Inácio]] *{{pengol}} [[Arthur Gomes (nogometaš)|Arthur]] *{{pengol}} [[Nuno Santos (nogometaš, rođen 1995)|Santos]] |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = Uzvratna utakmica |lokacija = [[London]] |gledalaca = 59.929 |sudac = [[Antonio Mateu Lahoz]] {{ZD|ŠPA}} |ishod = N }} == Statistika == === Golovi === {| class="wikitable sortable" style="text-align:center;" |- ! Rank ! {{abbr|No.|Broj na dresu}} ! {{abbr|Pos.|Pozicija}} ! {{abbr|Nat.|Nacionalnost}} ! Igrač ! [[Premier League 2022/2023.|Premier League]] ! [[FA kup 2022/2023.|FA Kup]] ! [[Engleski-Liga kup 2022/2023.|EFL Kup]] ! [[UEFA Evropska liga 2022/2023.|Evropska liga]] ! Ukupno |- ! rowspan="3" |1 | 11 | FW | {{ZD|BRA}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Martinelli" | [[Gabriel Martinelli]] | 15 || 0 || 0 || 0 ! 15 |- | 8 | MF | {{ZD|NOR}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Odegaard" | [[Martin Ødegaard]] | 15 || 0 || 0 || 0 ! 15 |- | 7 | FW | {{ZD|ENG}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Saka" | [[Bukayo Saka]] | 14 || 0 || 0 || 1 ! 15 |- !4 | 9 | FW | {{ZD|BRA}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Jesus" | [[Gabriel Jesus]] | 11 || 0 || 0 || 0 ! 11 |- ! rowspan="2" | 5 | 14 | FW | {{ZD|ENG}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Nketiah" | [[Eddie Nketiah]] | 4 || 2 || 1 || 2 ! 9 |- | 34 | MF | {{ZD|ŠVI}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Xhaka" | [[Granit Xhaka]] | 7 || 0 || 0 || 2 ! 9 |- ! rowspan="4" | 7 | 5 | MF | {{ZD|GAN}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Partey" | [[Thomas Partey]] | 3 || 0 || 0 || 0 ! 3 |- | 6 | DF | {{ZD|BRA}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Magalhaes" | [[Gabriel Magalhães]] | 3 || 0 || 0 || 0 ! 3 |- | 12 | DF | {{ZD|FRA}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Saliba" | [[William Saliba]] | 2 || 0 || 0 || 1 ! 3 |- | 24 | FW | {{ZD|ENG}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Nelson" | [[Reiss Nelson]] | 3 || 0 || 0 || 0 ! 3 |- ! rowspan="3" | 11 | 4 | DF | {{ZD|ENG}} | style="text-align:left;" data-sort-value="White" | [[Ben White (nogometaš)|Ben White]] | 2 || 0 || 0 || 0 ! 2 |- | 21 | MF | {{ZD|POR}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Vieira" | [[Fábio Vieira (nogometaš, rođen 2000)|Fábio Vieira]] | 1 || 0 || 0 || 1 ! 2 |- | 16 | DF | {{ZD|ENG}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Holding" | [[Rob Holding]] | 1 || 0 || 0 || 1 ! 2 |- ! rowspan="6" | 14 | 3 | DF | {{ZD|ŠKO}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Tierney" | [[Kieran Tierney]] | 0 || 0 || 0 || 1 ! 1 |- |15 |DF |{{ZD|POL}} |[[Jakub Kiwior]] |1 |0 |0 |0 !1 |- | 19 | FW | {{ZD|BEL}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Trossard" | [[Leandro Trossard]] | 1 || 0 || 0 || 0 ! 1 |- | 25 | MF | {{ZD|EGI}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Elneny" | [[Mohamed Elneny]] | 0 || 1 || 0 || 0 ! 1 |- | 27 | FW | {{ZD|BRA}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Marquinhos" | [[Marquinhos (nogometaš, rođen 2003)|Marquinhos]] | 0 || 0 || 0 || 1 ! 1 |- | 35 | DF | {{ZD|UKR}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Zinchenko" | [[Oleksandr Zinchenko (nogometaš)|Oleksandr Zinchenko]] | 1 || 0 || 0 || 0 ! 1 |- | colspan="5" | auto-golovi | 4 || 0 || 0 || 1 ! 5 |- ! colspan="5" | Ukupno !! 88 !! 3 !! 1 !! 11 !! 103 |} === Asistencije === {| class="wikitable sortable" style="text-align:center;" |- ! Rank ! {{abbr|No.|Broj na dresu}} ! {{abbr|Pos.|Pozicija}} ! {{abbr|Nat.|Nacionalnost}} ! Igrač ! [[Premier League 2022/2023.|Premier League]] ! [[FA kup 2022/2023.|FA Kup]] ! [[Engleski-Liga kup 2022/2023.|EFL Kup]] ! [[UEFA Evropska liga 2022/2023.|Evropska liga]] ! Ukupno |- ! 1 | 7 | FW | {{ZD|ENG}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Saka" | [[Bukayo Saka]] | 11 || 0 || 0 || 0 ! 11 |- !2 | 19 | FW | {{ZD|BEL}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Trossard" | [[Leandro Trossard]] | 10 || 0 || 0 || 0 ! 10 |- ! rowspan="4" | 3 | 8 | MF | {{ZD|NOR}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Odegaard" | [[Martin Ødegaard]] | 7 || 0 || 0 || 0 ! 7 |- | 11 | FW | {{ZD|BRA}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Martinelli" | [[Gabriel Martinelli]] | 5 || 1 || 0 || 1 ! 7 |- | 9 | FW | {{ZD|BRA}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Jesus" | [[Gabriel Jesus]] | 6 || 0 || 0 || 1 ! 7 |- | 34 | MF | {{ZD|ŠVI}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Xhaka" | [[Granit Xhaka]] | 7 || 0 || 0 || 0 ! 7 |- !7 | 21 | MF | {{ZD|POR}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Vieira" | [[Fábio Vieira (nogometaš, rođen 2000)|Fábio Vieira]] | 2 || 2 || 0 || 2 ! 6 |- !8 | 4 | DF | {{ZD|ENG}} | style="text-align:left;" data-sort-value="White" | [[Ben White (nogometaš)|Ben White]] | 5 || 0 || 0 || 0 ! 5 |- !9 | 24 | FW | {{ZD|ENG}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Nelson" | [[Reiss Nelson]] | 2 || 0 || 1 || 0 ! 3 |- ! rowspan="5" | 10 | 3 | DF | {{ZD|ŠKO}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Tierney" | [[Kieran Tierney]] | 1 || 0 || 0 || 1 ! 2 |- | 14 | FW | {{ZD|ENG}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Nketiah" | [[Eddie Nketiah]] | 1 || 0 || 0 || 1 ! 2 |- | 18 | DF | {{ZD|JAP}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Tomiyasu" | [[Takehiro Tomiyasu]] | 1 || 0 || 0 || 1 ! 2 |- | 35 | DF | {{ZD|UKR}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Zinchenko" | [[Oleksandr Zinchenko (nogometaš)|Oleksandr Zinchenko]] | 2 || 0 || 0 || 0 ! 2 |- | 10 | MF | {{ZD|ENG}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Smith Rowe" | [[Emile Smith Rowe]] | 2 || 0 || 0 || 0 ! 2 |- ! rowspan="2" |15 | 12 | DF | {{ZD|FRA}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Saliba" | [[William Saliba]] | 1 || 0 || 0 || 0 ! 1 |- | 27 | FW | {{ZD|BRA}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Marquinhos" | [[Marquinhos (nogometaš, rođen 2003)|Marquinhos]] | 0 || 0 || 0 || 1 ! 1 |- ! colspan="5" | Ukupno !! 64 !! 3 !! 1 !! 8 !! 76 |} == Nagrade i nominacije == === Arsenalov igrač mjeseca === {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- ! style="background:#FF0000; color:white;" | Mjesec ! style="background:#FF0000; color:white;" | Igrač ! style="background:#FF0000; color:white;" | Glasovi ! style="background:#FF0000; color:white;" | Izvor |- | style="width:130px;" | August | style="width:200px;" | {{flagathlete|{{Sortname|Gabriel|Jesus}}|BRA}} | style="width:130px;" | Nepoznato | style="width:25px;" | <ref>{{cite web|url=https://www.arsenal.com/news/gabriel-jesus-your-august-player-month|title=Gabriel Jesus is your August Player of the Month!|publisher=Arsenal F.C.|date=15. 9. 2022|access-date=12. 11. 2022}}</ref> |- | style="width:130px;" | Septembar | style="width:200px;" | {{flagathlete|{{Sortname|Granit|Xhaka}}|ŠVI}} | style="width:130px;" | 83% | style="width:25px;" | <ref>{{cite web|url=https://www.arsenal.com/news/xhaka-scoops-septembers-player-month|title=Xhaka scoops September's Player of the Month|publisher=Arsenal F.C.|date=3. 10. 2021|access-date=12. 11. 2022}}</ref> |- | style="width:130px;" | Oktobar | style="width:200px;" | {{flagathlete|{{Sortname|Granit|Xhaka}}|ŠVI}} | style="width:130px;" | 42% | style="width:25px;" | <ref>{{cite web|url=https://www.arsenal.com/news/xhaka-scoops-successive-player-month-awards|title=Xhaka scoops successive Player of the Month awards|publisher=Arsenal F.C.|date=15. 11. 2022|access-date=15. 11. 2022}}</ref> |- |Novembar |{{flagathlete|{{Sortname|Ben|White}}|ENG}} |47% |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/white-named-novembers-player-month|title=White named November's Player of the Month|website=White named November's Player of the Month|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref> |- |Decembar |{{flagathlete|{{Sortname|Bukayo|Saka}}|ENG}} |50% |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/saka-named-player-month-december|title=Saka named Player of the Month for December|website=Saka named Player of the Month for December|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref> |- |Januar |{{flagathlete|{{Sortname|Oleksandr|Zinchenko}}|UKR}} |48% |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/zinchenko-named-januarys-player-month|title=Zinchenko named January's Player of the Month|website=Zinchenko named January's Player of the Month|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref> |- |Februar |{{flagathlete|{{Sortname|Oleksandr|Zinchenko}}|UKR}} |49% |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/zinchenko-voted-februarys-player-month|title=Zinchenko voted February's Player of the Month|website=Zinchenko voted February's Player of the Month|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref> |- |Mart |{{flagathlete|{{Sortname|Leandro|Trossard}}|BEL}} |39% |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/trossard-voted-marchs-player-month|title=Trossard voted as March's Player of the Month|website=Trossard voted as March's Player of the Month|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref> |- |April |{{Flagathlete|{{Sortname|Martin|Ødegaard}}|NOR}} |68% |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/odegaard-named-aprils-mens-player-month|title=Odegaard named April's men's Player of the Month|date=|website=Odegaard named April's men's Player of the Month|language=en|access-date=28. 5. 2023}}</ref> |} === Arsenalov gol mjeseca === {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- ! style="background:#FF0000; color:white;" | Mjesec ! style="background:#FF0000; color:white;" | Igrač ! style="background:#FF0000; color:white;" | Takmičenje ! style="background:#FF0000; color:white;" | Protivnik ! style="background:#FF0000; color:white;" | Glasovi ! style="background:#FF0000; color:white;" | Izvor |- | style="width:130px;" | August | style="width:200px;" | {{Flagathlete|{{Sortname|William|Saliba}}|FRA}} | style="width:200px;" | [[Premier League 2022/2023.|Premier League]] | style="width:200px;" | [[AFC Bournemouth|Bournemouth]] | style="width:130px;" | >50% | style="width:25px;" | <ref>{{cite web|url=https://www.arsenal.com/news/salibas-stunner-tops-our-goal-month-poll|title=Saliba's stunner tops our Goal of the Month poll!|publisher=Arsenal F.C.|date=15. 9. 2022|access-date=12. 11. 2022}}</ref> |- | style="width:130px;" | Septembar | style="width:200px;" | {{Flagathlete|{{Sortname|Fabio|Vieira|Fábio Vieira (footballer, born 2000)}}|POR}} | style="width:200px;" | Premier League | style="width:200px;" | [[Brentford F.C.|Brentford]] | style="width:130px;" | 61% | style="width:25px;" | <ref>{{cite web|url=https://www.arsenal.com/news/fabios-fabulous-strike-voted-goal-month|title=Fabio's fabulous strike voted Goal of the Month|publisher=Arsenal F.C.|date=7. 10. 2022|access-date=12. 11. 2022}}</ref> |- | style="width:130px;" | Oktobar | style="width:200px;" | {{Flagathlete|{{Sortname|Thomas|Partey}}|GAN}} | style="width:200px;" | Premier League | style="width:200px;" | [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]] | style="width:130px;" | 51% | style="width:25px;" | <ref>{{cite web|url=https://www.arsenal.com/news/parteys-nld-strike-wins-october-goal-month|title=Partey's NLD strike wins October Goal of the Month|publisher=Arsenal F.C.|date=14. 11. 2022|access-date=14. 11. 2022}}</ref> |- |Novembar |{{Flagathlete|{{Sortname|Vivianne|Miedema}}|NIZ}} |[[UEFA Women's Champions League 2022/2023.|UEFA Champions League]] |{{ZD|ITA}} [[Juventus FC (žene)|Juventus]] |27% |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/miedema-wins-novembers-goal-month|title=Miedema wins November's Goal of the Month|website=Miedema wins November's Goal of the Month|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref> |- |Decembar |{{Flagathlete|{{Sortname|Eddie|Nketiah}}|ENG}} |Premier League |[[West Ham United FC|West Ham United]] |34% |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/nketiahs-west-ham-strike-wins-goal-month|title=Nketiah's West Ham strike wins Goal of the Month|website=Nketiah's West Ham strike wins Goal of the Month|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref> |- |Januar |{{Flagathlete|{{Sortname|Bukayo|Saka}}|ENG}} |Premier League |[[Manchester United FC|Manchester United]] |53% |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/saka-wins-januarys-goal-month-vote|title=Saka wins January's Goal of the Month vote|website=Saka wins January's Goal of the Month vote|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref> |- |Februar |{{Flagathlete|{{Sortname|Oleksandr|Zinchenko}}|UKR}} |Premier League |[[Aston Villa FC|Aston Villa]] |40% |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/february-goal-month-premier-league-winner|title=Zinchenko wins February's Goal of the Month|website=Zinchenko wins February's Goal of the Month|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref> |- |Mart |{{Flagathlete|{{Sortname|Reiss|Nelson}}|ENG}} |Premier League |[[AFC Bournemouth|Bournemouth]] |52% |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/nelsons-bournemouth-strike-wins-goal-month|title=Nelson's Bournemouth strike wins Goal of the Month|date=|website=Nelson's Bournemouth strike wins Goal of the Month|language=en|access-date=28. 5. 2023}}</ref> |- |April |{{Flagathlete|{{Sortname|Katie|McCabe}}|IRS}} |[[Women's Super League 2022/2023.|Women's Super League]] |[[Manchester City WFC|Manchester City]] |63% |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/mccabes-city-strike-aprils-goal-month|title=McCabe's City strike is April's Goal of the Month|date=|website=McCabe's City strike is April's Goal of the Month|language=en|access-date=28. 5. 2023}}</ref> |} === Premier League Menadžer mjeseca === {| class="wikitable sortable" style="text-align:center;" |- ! Mjesec ! {{abbr|Nac.|Nacionalnost}} ! Menadžer ! {{abbr|U|Utakmice}} ! {{abbr|P|Pobjeda}} ! {{abbr|N|Nerješeno}} ! {{abbr|I|Izubljeno}} ! {{abbr|DG|Datih golova}} ! {{abbr|PG|Primljenih golova}} ! {{abbr|+/-|Gol razlika}} ! {{abbr|Bod|Bodovi}} ! {{abbr|Poz|Pozicija na tabel na kraju mjeseca}} ! Rezultat ! class="unsortable" | {{abbr|Ref.|Reference(s)}} |- | August | rowspan="5" | {{flagicon|ESP}} | rowspan="5" style="text-align:left;" data-sort-value="Arteta, Mikel" | [[Mikel Arteta]] | 5 | style="background:#ccffcc;" | 5 | style="background:#ffffcc;" | 0 | style="background:#ffcccc;" | 0 | 13 | 4 | +9 | 15 | style="background:gold;" | 1. | {{Dobitnik}} | <ref name="Arteta named August's PL MOTM">{{cite web |url=https://www.premierleague.com/news/2787351 |title=Arteta named August's Barclays Manager of the Month |date=16 Sep 2022 |website=Premier League |access-date=17 Sep 2022}}</ref> |- |Oktobar | 5 | style="background:#ccffcc;" | 4 | style="background:#ffffcc;" | 1 | style="background:#ffcccc;" | 0 |13 |4 | +9 |13 | style="background:gold;" | 1. | {{Nominiran}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/arteta-shortlisted-pl-manager-month|title=Arteta shortlisted for PL Manager of the Month|website=Arteta shortlisted for PL Manager of the Month|language=en|access-date=4. 11. 2022}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.premierleague.com/news/2886520|title=Select October's Barclays Manager of the Month|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=4. 11. 2022}}</ref> |- |Novembar/Decembar |4 | style="background:#ccffcc;" |4 | style="background:#ffffcc;" |0 | style="background:#ffcccc;" |0 |10 |3 | +7 |12 | style="background:gold;" |1. | {{Dobitnik}} |<ref>{{Cite web|url=http://www.premierleague.com/news/3016896|title=Arteta named November/December 2022 Barclays Manager of the Month|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/arteta-wins-premier-league-manager-month|title=Arteta wins Premier League Manager for the Month|website=Arteta wins Premier League Manager for the Month|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref> |- |Januar |3 | style="background:#ccffcc;" |2 | style="background:#ffffcc;" |1 | style="background:#ffcccc;" |0 |5 |2 | +3 |7 | style="background:gold;" |1. | {{Dobitnik}} |<ref>{{Cite web|url=http://www.premierleague.com/news/3043094|title=Arteta named January 2023 Barclays Manager of the Month|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/arteta-named-januarys-pl-manager-month|title=Arteta named January's PL Manager of the Month|website=Arteta named January's PL Manager of the Month|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref> |- |Mart |4 | style="background:#ccffcc;" |4 | style="background:#ffffcc;" |0 | style="background:#ffcccc;" |0 |14 |3 | +11 |12 | style="background:gold;" |1. | {{Dobitnik}} |<ref>{{Cite web|url=http://www.premierleague.com/news/3124539|title=Arteta named Barclays Manager of the Month|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/arteta-wins-fourth-manager-month-202223|title=Arteta wins fourth Manager of the Month of 2022/23|website=Arteta wins fourth Manager of the Month of 2022/23|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref> |} === Premier League Igrač mjeseca === {| class="wikitable sortable" style="text-align:center;" |- ! Mjesec ! {{abbr|Poz.|Pozicija}} ! {{abbr|Nac.|Nacionalnost}} ! Igrač ! Rezultat ! class="unsortable" | {{abbr|Ref.|Reference(s)}} |- | rowspan="2" | August | FW | {{flagicon|BRA}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Jesus, Gabriel" | [[Gabriel Jesus]] | {{Nominiran}} | rowspan="2" | <ref>{{cite web |url=https://www.premierleague.com/news/2774592 |title=Pick your August 2022 EA SPORTS Player of the Month |date=8 Sep 2022 |website=Premier League |access-date=8 Sep 2022}}</ref> |- | MF | {{flagicon|NOR}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Odegaard, Martin" | [[Martin Ødegaard]] | {{Nominiran}} |- |Oktobar |MF |{{ZD|ŠVI}} | [[Granit Xhaka]] | {{Nominiran}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/xhaka-nominated-pl-player-month-award|title=Xhaka nominated for PL Player of the Month award|website=Xhaka nominated for PL Player of the Month award|language=en|access-date=4. 11. 2022}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.premierleague.com/news/2886519|title=Pick your October EA SPORTS Player of the Month|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=4. 11. 2022}}</ref> |- | rowspan="2" |Novembar/Decembar |MF |{{ZD|NOR}} |[[Martin Ødegaard]] | {{Dobitnik}} |<ref>{{Cite web|url=http://www.premierleague.com/news/3016906|title=Odegaard voted November/December 2022 EA SPORTS Player of the Month|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/odegaard-named-premier-league-player-month|title=Odegaard named Premier League Player of the Month|website=Odegaard named Premier League Player of the Month|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref> |- | rowspan="3" |FW | rowspan="3" |{{ZD|ENG}} | rowspan="3" |[[Bukayo Saka]] | {{Nominiran}} |<ref>{{Cite web|url=http://www.premierleague.com/news/3005650|title=November and December's EA SPORTS Player of the Month shortlist|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/odegaard-and-saka-pl-player-month|title=Odegaard and Saka up for PL Player of the Month|website=Odegaard and Saka up for PL Player of the Month|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref> |- |Januar |{{Nominiran}} |<ref>{{Cite web|url=http://www.premierleague.com/news/3036608|title=January's EA SPORTS Player of the Month shortlist|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/premier-league-player-month-nod-saka|title=Premier League Player of the Month nod for Saka|website=Premier League Player of the Month nod for Saka|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref> |- | rowspan="2" |Mart |{{Dobitnik}} |<ref>{{Cite web|url=http://www.premierleague.com/news/3124438|title=Saka wins first EA SPORTS Player of the Month award|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/saka-named-pl-player-month-march|title=Saka named PL Player of the Month for March|website=Saka named PL Player of the Month for March|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref> |- |FW |{{ZD|BEL}} |[[Leandro Trossard]] | {{Nominiran}} |<ref>{{Cite web|url=http://www.premierleague.com/news/3118067|title=March EA SPORTS Player of the Month shortlist|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/saka-and-trossard-pl-player-month|title=Saka and Trossard up for PL Player of the Month|website=Saka and Trossard up for PL Player of the Month|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref> |} === Premier League Gol mjeseca === {| class="wikitable sortable" style="text-align:center;" |- ! Mjesec ! {{abbr|Poz.|Pozicija}} ! {{abbr|Nac.|Nacionalnost}} ! Igrač ! Pogodak ! Protivnik ! Datum ! Rezultat ! class="unsortable" | {{abbr|Ref.|Reference(s)}} |- | rowspan="2" | August | FW | {{flagicon|BRA}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Jesus, Gabriel" | [[Gabriel Jesus]] | '''1'''–0 ('''[[Emirates Stadium|H]]''') | style="text-align:left;" | [[Leicester City FC|Leicester City]] | style="text-align:right;" | 13. august | {{Nominiran}} | rowspan="2" | <ref>{{cite web |url=https://www.premierleague.com/news/2774605 |title=Select your August 2022 Budweiser Goal of the Month |date=8 Sep 2022 |website=Premier League |access-date=8 Sep 2022}}</ref> |- | DF | {{flagicon|FRA}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Saliba, William" | [[William Saliba]] | '''3'''–0 ('''[[Dean Court|A]]''') | style="text-align:left;" | [[AFC Bournemouth|Bournemouth]] | style="text-align:right;" | 20. august | {{Nominiran}} |- |Oktobar |MF |{{flagicon|GAN}} | style="text-align:left;"| [[Thomas Partey]] |'''1'''–0 ([[Emirates Stadium|'''H''']]) | style="text-align:left;" | [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham]] | style="text-align:right;" | 1. oktobar | {{Nominiran}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/parteys-spurs-stunner-pl-goal-month|title=Partey's Spurs stunner up for PL Goal of the Month|website=Partey's Spurs stunner up for PL Goal of the Month|language=en|access-date=4. 11. 2022}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.premierleague.com/news/2885882|title=Choose your Budweiser Goal of the Month for October|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=4. 11. 2022}}</ref> |- |Novembar/Decembar |FW |{{ZD|ENG}} | style="text-align:left;"|[[Eddie Nketiah]] |'''3'''–1 ('''H''') | style="text-align:left;" |[[West Ham United FC|West Ham United]] | style="text-align:right;" |26. decembar | {{Nominiran}} |<ref>{{Cite web|url=http://www.premierleague.com/news/3005652|title=November and December's Budweiser Goal of the Month contenders|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=28. 5. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/nketiahs-hammers-strike-goal-month|title=Nketiah's Hammers strike up for Goal of the Month|date=|website=Nketiah's Hammers strike up for Goal of the Month|language=en|access-date=28. 5. 2023}}</ref> |- |Januar |FW |{{ZD|ENG}} | style="text-align:left;"|[[Bukayo Saka]] |'''2'''–1 ('''H''') | style="text-align:left;" |[[Manchester United FC|Manchester United]] | style="text-align:right;" |22. januar | {{Nominiran}} |<ref>{{Cite web|url=http://www.premierleague.com/news/3036610|title=January's Budweiser Goal of the Month contenders|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=28. 5. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/sakas-man-utd-strike-shortlisted-pl-gotm|title=Saka's Man Utd strike shortlisted for PL GOTM|date=|website=Saka's Man Utd strike shortlisted for PL GOTM|language=en|access-date=28. 5. 2023}}</ref> |- |Mart |FW |{{ZD|ENG}} | style="text-align:left;"|[[Reiss Nelson]] |'''3'''–2 ('''H''') | style="text-align:left;" |[[AFC Bournemouth|Bournemouth]] | style="text-align:right;" |4. mart | {{Nominiran}} |<ref>{{Cite web|url=http://www.premierleague.com/news/3118070|title=March's Budweiser Goal of the Month contenders|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=28. 5. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/nelsons-bournemouth-blast-nominated-pl-gotm|title=Nelson's Bournemouth blast nominated for PL GOTM|date=20. 7. 2023|website=Nelson's Bournemouth blast nominated for PL GOTM|language=en|access-date=28. 5. 2023}}</ref> |} === Godišnje nagrade === ==== Arsenal ==== {| class="wikitable" |+ !Nagrada !Igrač !Glasovi !Ref. |- |'''Igrač sezone''' |{{ZD|NOR}} [[Martin Ødegaard]] |55% |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/martin-odegaard-named-202223-player-season|title=Martin Odegaard named 2022/23 Player of the Season|date=13. 7. 2023|website=Martin Odegaard named 2022/23 Player of the Season|language=en|access-date=11. 6. 2023}}</ref> |} ==== London Football Awards ==== {| class="wikitable" |+ !Nagrada !Menadžer ili Igrač !Ref. |- |'''Igrač godine Premijer lige''' |{{ZD|NOR}} [[Martin Ødegaard]] | rowspan="4" |<ref>{{Cite web|url=https://londonfootballawards.org/the-winners/|title=London Football Awards - The Winners|language=en-GB|access-date=11. 6. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.90min.com/posts/arsenal-big-winners-london-football-awards-2023|title=Arsenal the big winners at London Football Awards 2023|date=14. 3. 2023|website=90min.com|language=en-GB|access-date=11. 6. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/quartet-honoured-london-football-awards|title=Quartet honoured at London Football Awards|date=13. 7. 2023|website=Quartet honoured at London Football Awards|language=en|access-date=11. 6. 2023}}</ref> |- |'''Mladi igrač godine''' |{{ZD|ENG}} [[Bukayo Saka]] |- |'''Golman godine''' |{{ZD|ENG}} [[Aaron Ramsdale]] |- |'''Menadžer godine''' |{{ZD|ŠPA}} [[Mikel Arteta]] |} ==== Premier League ==== {| class="wikitable" |+ !Nagrada !Igrač !Bilješke !Ref. |- |'''Game Changer of the Season''' |{{ZD|ENG}} [[Reiss Nelson]] |vs. [[AFC Bournemouth|Bournemouth]] (4. marta 2023) |<ref>{{Cite web|url=http://www.premierleague.com/news/3527784|title=Nelson claims Castrol Game Changer of the Season award|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=11. 6. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/nelson-wins-gamechanger-season-award|title=Nelson wins Gamechanger of the Season award|date=13. 7. 2023|website=Nelson wins Gamechanger of the Season award|language=en|access-date=11. 6. 2023}}</ref> |} == Reference == {{Refspisak}} {{Arsenal FC sezone}} {{Arsenal FC}} [[Kategorija:Sezone Arsenala FC]] nkt0yln79wvkrtzrldtpdqaz23563xl 3822226 3822225 2026-04-02T02:33:57Z ~2026-20314-23 179880 /* https://youtube.com/@deephousemusic781?si=AbNtHsIevuZyJo0i */https://youtube.com/@deephousemusic781?si=9vxDP3tGX-3m4r2N 3822226 wikitext text/x-wiki https://youtube.com/@deephousemusic781?si=qU9eq8ysiygb3DIG | ime_kluba = [[Arsenal FC|Arsenal]] | sezona = 2022/23 | slika = | veličina_slike = | tekst = | titula_vlasnika = | vlasnik = <!-- ili | vlasnici = --> | titula_predsjednika = | predsjednik = | titula_menadžera = | menadžer = [[Mikel Arteta]] | titula4 = | osoba4 = | titula_stadiona = | stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] | liga1 = [[Premijer liga Engleske]] | liga1_rezultat = [[Premier League 2022/2023.|2.]] | liga2 = | liga2_rezultat = | liga3 = | liga3_rezultat = | kup1 = [[FA kup]] | kup1_rezultat = [[FA kup 2022/2023.|Četvrto kolo]] | kup2 = [[Engleski Liga-kup]] | kup2_rezultat = [[Engleski Liga-kup 2022/2023.|Treće kolo]] | kup3 = [[UEFA Evropska liga]] | kup3_rezultat = [[UEFA Evropska liga 2022/2023.|1/8 finala]] | kup4 = | kup4_rezultat = | kup5 = | kup5_rezultat = | kup6 = | kup6_rezultat = | kup7 = | kup7_rezultat = | najbolji_strijelac_sezone = <br>Gabriel Martinelli<br>Martin Ødegaard<br>[[Bukayo Saka]] <br> (15 golova svaki) | najbolji_strijelac_lige = <br>[[Gabriel Martinelli]]<br>[[Martin Ødegaard]] <br> (15 golova svaki) | najveća_posjećenost = '''60.325'''<br>vs [[Manchester United FC|Manchester United]]<br>(22. januar 2023)<br>Premier League | najmanja_posjećenost = '''48.500'''<br>vs [[FC Zürich|Zürich]]<br>(3. novembar 2022)<br>Evropska Liga | prosječna_posjećenost = | najveća_pobjeda = '''5–0''' <br>vs [[Nottingham Forest FC|Nottingham Forest]] (H)<br>(30. oktobar 2022)<br>Premier League<br>'''0–5'''<br>vs [[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton Wanderers]] (A)<br>(28. Maj 2023)<br>Premier League | najveći_poraz = '''1–4'''<br>vs [[Manchester City FC|Manchester City]] (A)<br>(26. april 2023)<br>Premier League <br> '''0–3'''<br>vs [[Brighton & Hove Albion FC|Brighton & Hove Albion]] (H)<br>(14. maj 2023)<br>Premier League | uzorak_lr1 = _arsenal2223h | uzorak_t1 = _arsenal2223h | uzorak_dr1 = _arsenal2223h | uzorak_š1 = _arsenal2223h | uzorak_č1 = _arsenal2223hl | lijeva ruka1 = FFFFFF | tijelo1 = EF0000 | desna ruka1 = FFFFFF | šorc1 = FFFFFF | čarape1 = EF0000 | opis1 = Domaći | uzorak_lr2 = _arsenal2223A | uzorak_t2 = _arsenal2223A | uzorak_dr2 = _arsenal2223A | uzorak_š2 = _arsenal2223A | uzorak_č2 = _arsenal2223A | lijeva ruka2 = 181818 | tijelo2 = 181818 | desna ruka2 = 181818 | šorc2 = 000000 | čarape2 = 000000 | opis2 = Gostujući | uzorak_lr3 = _arsenal2223T | uzorak_t3 = _arsenal2223T | uzorak_dr3 = _arsenal2223T | uzorak_š3 = _arsenal2223T | uzorak_č3 = _arsenal2223T | lijeva ruka3 = FFD2E7 | tijelo3 = FFD2E7 | desna ruka3 = FFD2E7 | šorc3 = 00003E | čarape3 = FFD2E7 | opis3 = Treći | prethodna_sezona = [[Arsenal FC - sezona 2021/2022.|2021–22]] | naredna_sezona = [[Arsenal FC - sezona 2023/2024.|2023–24]] | ažurirano = }} '''Sezona 2022-23''' je bila 137. sezona u historiji [[Arsenal FC|Arsenala]] te 104. uzastopna sezona u najjačoj engleskoj ligi. Arsenal je sezonu završio kao drugoplasirana ekipa u Premijer ligi zaostavši 5 bodova za [[Manchester City FC|Manchester Cityjem]] koji je osvojio naslov prvaka sa 89 osvojenih bodova. Arsenalovi rezultati u drugim takmičenjima: * U FA kupu je ispao u četvrtom kolu nakon poraza 1-0 od Manchester Cityja * U Engleskom liga kupu je ispao u trećem kolu nakon poraza od [[Brighton & Hove Albion FC|Brightona]] 1-3. * U Evropskoj ligi Arsenal je ispao u 1/8 finala nakon izvođenja penala (3-5) od [[Sporting Clube de Portugal|Sportinga]]. == https://youtube.com/@deephousemusic781?si=AbNtHsIevuZyJo0i == {{Nogometna ekipa početak|sakrijnapomenu=1}} {{Nogometna ekipa igrač|br=1|nac=ENG|ime=[[Aaron Ramsdale]]|poz=GK}} {{Nogometna ekipa igrač|br=3|nac=ŠKO|ime=[[Kieran Tierney]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=4|nac=ENG|ime=[[Ben White (nogometaš)|Ben White]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=5|nac=GAN|ime=[[Thomas Partey]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=6|nac=BRA|ime=[[Gabriel Magalhães]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=7|nac=ENG|ime=[[Bukayo Saka]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=8|nac=NOR|ime=[[Martin Ødegaard]]|poz=MF}} {{kapiten}} {{Nogometna ekipa igrač|br=9|nac=BRA|ime=[[Gabriel Jesus]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=ENG|ime=[[Emile Smith Rowe]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=BRA|ime=[[Gabriel Martinelli]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=12|nac=FRA|ime=[[William Saliba]]|poz=DF|}} {{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=ENG|ime=[[Eddie Nketiah]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa sredina}} {{Nogometna ekipa igrač|br=15|nac=POL|ime=[[Jakub Kiwior]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=ENG|ime=[[Rob Holding]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=18|nac=JAP|ime=[[Takehiro Tomiyasu]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=19|nac=BEL|ime=[[Leandro Trossard]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=20|nac=ITA|ime=[[Jorginho (nogometaš, rođen 1991)|Jorginho]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=21|nac=POR|ime=[[Fábio Vieira (nogometaš, rođen 2000)|Fábio Vieira]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=24|nac=ENG|ime=[[Reiss Nelson]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=25|nac=EGI|ime=[[Mohamed Elneny]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=30|nac=SAD|ime=[[Matt Turner (nogometaš)|Matt Turner]]|poz=GK}} {{Nogometna ekipa igrač|br=31|nac=EST|ime=[[Karl Hein (nogometaš)|Karl Hein]]|poz=GK}} {{Nogometna ekipa igrač|br=34|nac=ŠVI|ime=[[Granit Xhaka]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=35|nac=UKR|ime=[[Oleksandr Zinchenko (nogometaš)|Oleksandr Zinchenko]]|poz=DF|}} {{Nogometna ekipa kraj}} == Transferi == === Dolazeći igrači === {| class="wikitable" |+ !Datum !Igrač !Došao iz !Obeštećenje !Ref. |- | rowspan="3" |1. juli 2022 |{{ZD|POR}} [[Fábio Vieira (nogometaš, rođen 2000.)|Fábio Vieira]] |{{ZD|POR}} [[FC Porto|Porto]] |£30m |<ref>{{Cite news|title=Porto agree to sell Vieira to Arsenal in £34m deal|url=https://www.bbc.com/sport/football/61840804|newspaper=BBC Sport|access-date=15. 10. 2022|language=en-GB}}</ref> |- |{{ZD|BRA}} [[Marquinhos (nogometaš, rođen 2003.)|Marquinhos]] |{{ZD|BRA}} [[São Paulo FC|São Paulo]] |£3m |<ref>{{Cite news|title=Arsenal sign teenager Marquinhos from Sao Paulo|url=https://www.bbc.com/sport/football/61788100|newspaper=BBC Sport|access-date=15. 10. 2022|language=en-GB}}</ref> |- |{{ZD|SAD}} [[Matt Turner (nogometaš)|Matt Turner]] |{{ZD|SAD}} [[New England Revolution]] |£7m |<ref>{{Cite news|title=US goalkeeper Turner completes Arsenal move|url=https://www.bbc.com/sport/football/61950300|newspaper=BBC Sport|access-date=15. 10. 2022|language=en-GB}}</ref> |- |4.juli 2022 |{{ZD|BRA}} [[Gabriel Jesus]] | rowspan="2" |{{ZD|ENG}} [[Manchester City FC|Manchester City]] |£45m |<ref>{{Cite news|title=Jesus joins Arsenal from Man City in £45m deal|url=https://www.bbc.com/sport/football/61983873|newspaper=BBC Sport|access-date=15. 10. 2022|language=en-GB}}</ref> |- |22. juli 2022 |{{ZD|UKR}} [[Oleksandr Zinchenko]] |£30m |<ref>{{Cite news|title=Arsenal sign versatile Zinchenko from Man City|url=https://www.bbc.com/sport/football/62188094|newspaper=BBC Sport|access-date=15. 10. 2022|language=en-GB}}</ref> |- |20. januar 2023 |{{ZD|BEL}} [[Leandro Trossard]] |{{ZD|ENG}} [[Brighton & Hove Albion FC|Brighton]] |£21m |<ref>{{Cite news|title=Arsenal sign Trossard from Brighton for £21m|url=https://www.bbc.com/sport/football/64342770|newspaper=BBC Sport|access-date=22. 1. 2023|language=en-GB}}</ref> |- |23. januar 2023 |{{ZD|POL}} [[Jakub Kiwior]] |{{ZD|ITA}} [[Spezia Calcio|Spezia]] |£17.6m |<ref>{{Cite news|title=Arsenal sign Poland defender Kiwior from Spezia|url=https://www.bbc.com/sport/football/64365376|newspaper=BBC Sport|access-date=24. 1. 2023|language=en-GB}}</ref> |- |31. januar 2023 |{{ZD|ITA}} [[Jorginho (nogometaš, rođen 1991.)|Jorginho]] |{{ZD|ENG}} [[Chelsea FC|Chelsea]] |£12m |<ref>{{Cite news|title=Arsenal sign Jorginho from Chelsea in £12m deal|url=https://www.bbc.com/sport/football/64477147|newspaper=BBC Sport|access-date=23. 3. 2023|language=en-GB}}</ref> |} === Odlazeći igrači === {| class="wikitable" |+ !Datum !Igrač !Prešao u !Obeštećenje !Ref. |- | rowspan="3" |1. juli 2022 |{{ZD|FRA}} [[Alexandre Lacazette]] |{{ZD|FRA}} [[Olympique Lyonnais|Lyon]] |Istek ugovora |<ref>{{Cite news|title=Arsenal forward Lacazette rejoins Lyon|url=https://www.bbc.com/sport/football/61675302|newspaper=BBC Sport|access-date=15. 10. 2022|language=en-GB}}</ref> |- |{{ZD|FRA}} [[Matteo Guendouzi]] |{{ZD|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] |£9m |<ref>{{Cite news|title=Arsenal midfielder Guendouzi joins Marseille|url=https://www.bbc.com/sport/football/62013643|newspaper=BBC Sport|access-date=15. 10. 2022|language=en-GB}}</ref> |- |{{ZD|NJE}} [[Bernd Leno]] |{{ZD|ENG}} [[Fulham FC|Fulham]] |£8m |<ref>{{Cite news|title=Fulham sign German goalkeeper Leno from Arsenal|url=https://www.bbc.com/sport/football/62402085|newspaper=BBC Sport|access-date=15. 10. 2022|language=en-GB}}</ref> |- |1. septembar 2022 |{{ZD|ŠPA}} [[Héctor Bellerín]] |{{ZD|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |Besplatno |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/hector-bellerin-joins-barcelona|title=Hector Bellerin joins Barcelona|website=Hector Bellerin joins Barcelona|language=en|access-date=15. 10. 2022}}</ref> |} === Posudbe === {| class="wikitable" |+ !Datum !Igrač !Posuđen u !Trajanje posudbe !Ref. |- |29. juli 2022 |{{ZD|ENG}} [[Arthur Okonkwo]] |{{ZD|ENG}} [[Crewe Alexandra FC|Crewe Alexandra]] | rowspan="11" |Kraj sezone |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/arthur-okonkwo-joins-crewe-alexandra-loan|title=Arthur Okonkwo joins Crewe Alexandra on loan|website=Arthur Okonkwo joins Crewe Alexandra on loan|language=en|access-date=15. 10. 2022}}</ref> |- |30. juli 2022 |{{ZD|POR}} [[Nuno Tavares]] |{{ZD|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/nuno-tavares-joins-marseille-loan|title=Nuno Tavares joins Marseille on loan|website=Nuno Tavares joins Marseille on loan|language=en|access-date=15. 10. 2022}}</ref> |- |3. august 2022 |{{ZD|ENG}} [[Folarin Balogun]] |{{ZD|FRA}} [[Stade de Reims|Reims]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/folarin-balogun-joins-stade-de-reims-loan|title=Folarin Balogun joins Stade de Reims on loan|website=Folarin Balogun joins Stade de Reims on loan|language=en|access-date=15. 10. 2022}}</ref> |- |11. august 2022 |{{ZD|ŠPA}} [[Pablo Marí]] |{{ZD|ITA}} [[AC Monza]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/pablo-mari-joins-ac-monza-loan|title=Pablo Mari joins AC Monza on loan|website=Pablo Mari joins AC Monza on loan|language=en|access-date=15. 10. 2022}}</ref> |- |15. august 2022 |{{ZD|Island}} [[Rúnar Alex Rúnarsson]] |{{ZD|TUR}} [[Alanyaspor]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/alex-runarsson-joins-alanyaspor-loan|title=Alex Runarsson joins Alanyaspor on loan|website=Alex Runarsson joins Alanyaspor on loan|language=en|access-date=15. 10. 2022}}</ref> |- |25. august 2022 |{{ZD|Obala Slonovače}} [[Nicolas Pépé]] |{{ZD|FRA}} [[OGC Nice|Nice]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/nicolas-pepe-joins-nice-loan|title=Nicolas Pepe joins Nice on loan|website=Nicolas Pepe joins Nice on loan|language=en|access-date=15. 10. 2022}}</ref> |- |1. septembar 2022 |{{ZD|ENG}} [[Ainsley Maitland-Niles]] |{{ZD|ENG}} [[Southampton FC|Southampton]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/ainsley-maitland-niles-joins-southampton-loan|title=Ainsley Maitland-Niles joins Southampton on loan|website=Ainsley Maitland-Niles joins Southampton on loan|language=en|access-date=15. 10. 2022}}</ref> |- |16. januar 2023 |{{ZD|ENG}} [[Arthur Okonkwo]] |{{ZD|AUT}} [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/arthur-okonkwo-joins-sk-sturm-graz-loan|title=Arthur Okonkwo joins SK Sturm Graz on loan|website=Arthur Okonkwo joins SK Sturm Graz on loan|language=en|access-date=23. 3. 2023}}</ref> |- | rowspan="2" |31. januar 2023 |{{ZD|BRA}} [[Marquinhos (nogometaš, rođen 2003.)|Marquinhos]] |{{ZD|ENG}} [[Norwich City FC|Norwich City]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/marquinhos-joins-norwich-city-loan|title=Marquinhos joins Norwich City on loan|website=Marquinhos joins Norwich City on loan|language=en|access-date=23. 3. 2023}}</ref> |- |{{ZD|BEL}} [[Albert Sambi Lokonga]] |{{ZD|ENG}} [[Crystal Palace FC|Crystal Palace]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/sambi-lokonga-joins-crystal-palace-loan|title=Sambi Lokonga joins Crystal Palace on loan|website=Sambi Lokonga joins Crystal Palace on loan|language=en|access-date=23. 3. 2023}}</ref> |- |1. februar 2023 |{{ZD|POR}} [[Cédric Soares]] |{{ZD|ENG}} [[Fulham FC|Fulham]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/cedric-soares-joins-fulham-loan|title=Cedric Soares joins Fulham on loan|website=Cedric Soares joins Fulham on loan|language=en|access-date=23. 3. 2023}}</ref> |} == Pred-sezona i prijateljske utakmice == === Prijateljske === {{legend2|#CCFFCC|Pobjeda|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#FFFFBB|Neriješeno|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#FFCCCC|Izgubljeno|border=1px solid #AAAAAA}} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 2. juli 2022 |vrijeme = 13:30 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 5–1 |izvještaj = https://www.arsenal.com/news/nketiah-scores-hat-trick-friendly-win |tim2 = [[Ipswich Town FC|Ipswich Town]] |golovi1 = *[[Eddie Nketiah|Nketiah]] {{gol|1||30||36}} *[[Albert Sambi Lokonga|Sambi Lokonga]] {{gol|24}} *[[Folarin Balogun|Balogun]] {{gol|74}} |golovi2 = |stadion = [[Arsenal Training Centre]] |runda = Prijateljska |lokacija = [[London Colney]] |gledalaca = 0 ([[Iza zatvorenih vrata (sport)|Iza zatvorenih vrata]]) |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 8. juli 2022 |vrijeme = 17:30 |historija = |tim1 = [[1. FC Nürnberg]] {{ZD|NJE}} |rezultat = 3–5 |izvještaj = https://www.arsenal.com/gabriel-jesus-pre-season-friendly-fc-nurnberg-match-report |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Johannes Geis|Geis]] {{gol|24}} *[[Kwadwo Duah|Duah]] {{gol|29}} *[[Lukas Schleimer|Schleimer]] {{gol|73}} |golovi2 = *[[Gabriel Jesus]] {{gol|47||75}} *[[Mohamed Elneny|Elneny]] {{gol|54}} *[[Christopher Schindler|Schindler]] {{gol|57|o.g.}} *[[Tim Handwerker|Handwerker]] {{gol|63|o.g.}} |stadion = [[Max-Morlock-Stadion]] |runda = Prijateljska |lokacija = [[Nürnberg]] |gledalaca = 21.616 |sudac = Michael Bacher |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 16. juli 2022 |vrijeme = 01:00 |historija = |tim1 = [[Everton FC|Everton]] |rezultat = 0–2 |izvještaj = https://www.arsenal.com/fixture/arsenal/2022-Jul-16/arsenal-2-0-everton-match-report |tim2 = Arsenal |golovi1 = |golovi2 = *[[Gabriel Jesus]] {{gol|33}} *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|36}} |stadion = [[M&T Bank Stadium]] |runda = The Charm City Match |lokacija = [[Baltimore]] |gledalaca = 39.245 |sudac = |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 27. juli 2022 |vrijeme = 13:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 1–2 |izvještaj = https://www.arsenal.com/news/report-arsenal-1-2-brentford |tim2 = [[Brentford FC|Brentford]] |golovi1 = *[[Eddie Nketiah|Nketiah]] {{gol|27}} |golovi2 = *[[Bryan Mbeumo|Mbeumo]] {{gol|10}} *{{Abbr|Trevitt|Ryan Trevitt}} {{gol|44}} |stadion = [[Arsenal Training Centre]] |runda = Prijateljska |lokacija = [[London Colney]] |gledalaca = 0 ([[Iza zatvorenih vrata (sport)|Iza zatvorenih vrata]]) |sudac = |ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 17. Decembar 2022 |vrijeme = 19:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 0–2 |izvještaj = https://www.arsenal.com/fixture/arsenal/2022-Dec-17/juventus#!match-news |tim2 = {{ZD|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] |golovi1 = |golovi2 = *[[Granit Xhaka|Xhaka]] {{gol|45+1|o.g.}} *[[Samuel Iling-Junior|Iling-Junior]] {{gol|90+1}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = Prijateljska |lokacija = [[London]] |gledalaca = 25.000 |sudac = David Coote |ishod = POR }} ===Florida Cup=== {{legend2|#CCFFCC|Pobjeda|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#FFFFBB|Neriješeno|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#FFCCCC|Izgubljeno|border=1px solid #AAAAAA}} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 20. juli 2022 |vrijeme = 02:30 |historija = |tim1 = [[Orlando City SC|Orlando City]] {{ZD|SAD}} |rezultat = 1–3 |izvještaj = https://www.arsenal.com/fixture/arsenal/2022-Jul-20/orlando-city-arsenal-match-report |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Facundo Torres|Torres]] {{gol|29}} |golovi2 = *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|5}} *[[Eddie Nketiah|Nketiah]] {{gol|66}} *[[Reiss Nelson|Nelson]] {{gol|80}} |stadion = [[Exploria Stadium]] |runda = |lokacija = [[Orlando, Florida|Orlando]] |gledalaca = 19.738 |sudac = Kevin Broadley |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 23. juli 2022 |vrijeme = 02:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 4–0 |izvještaj = https://www.arsenal.com/chelsea-match-report-pre-season-friendly-america-jesus-odegaard |tim2 = [[Chelsea FC|Chelsea]] |golovi1 = *[[Gabriel Jesus]] {{gol|15}} *[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{gol|36}} *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|66}} *[[Albert Sambi Lokonga|Sambi Lokonga]] {{gol|90+2}} |golovi2 = |stadion = [[Camping World Stadium]] |runda = |lokacija = [[Orlando, Florida|Orlando]] |gledalaca = 63.811 |sudac = Kevin Broadley |ishod = POB }} ===Emirates Cup=== {{legend2|#CCFFCC|Pobjeda|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#FFFFBB|Neriješeno|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#FFCCCC|Izgubljeno|border=1px solid #AAAAAA}} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 30. juli 2022 |vrijeme = 13:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 6–0 |izvještaj = https://www.arsenal.com/fixture/arsenal/2022-Jul-30/arsenal-6-0-sevilla-fc-match-report |tim2 = {{ZD|ŠPA}} [[Sevilla FC|Sevilla]] |golovi1 = *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|10|pen.|19}} *[[Gabriel Jesus]] {{gol|13||15||76}} *[[Eddie Nketiah|Nketiah]] {{gol|89}} |golovi2 = |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = |lokacija = [[London]] |gledalaca = 60.000 |sudac = [[Andrew Madley]] |ishod = POB }} === Dubai Super Cup === {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 8. decembar 2022 |vrijeme = 15:30 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 3–0 |izvještaj = https://www.arsenal.com/fixture/arsenal/2022-Dec-08/arsenal-3-0-lyon-match-report |tim2 = {{ZD|FRA}} [[Olympique Lyonnais|Lyon]] |golovi1 = *[[Gabriel Magalhães|Gabriel]] {{gol|19}} *[[Eddie Nketiah|Nketiah]] {{gol|33}} *[[Fábio Vieira (nogometaš, rođen 2000)|Vieira]] {{gol|39}} |golovi2 = |stadion = [[Al Maktoum Stadium]] |runda = 1 |lokacija = [[Dubai]] |gledalaca = 7.451 |sudac = Adel Al Naqbi |ishod = POB |jedanaesterci1 = *[[Marquinhos (nogometaš, rođen 2003)|Marquinhos]] {{pengol}} *[[Matt Smith (nogometaš, rođen 2000)|Smith]] {{pengol}} *[[Cătălin Cîrjan|Cîrjan]] {{penpromašaj}} *[[Amario Cozier-Duberry|Cozier-Duberry]] {{penpromašaj}} *{{abbr|Walters|Reuell Walters}} {{penpromašaj}} |jedanaesterci = 2-1 |jedanaesterci2 = *{{penpromašaj}} [[Jeff Reine-Adélaïde|Reine-Adélaïde]] *{{pengol}} [[Thiago Mendes|Mendes]] *{{penpromašaj}} [[Tetê]] *{{penpromašaj}} [[Bradley Barcola|Barcola]] *{{penpromašaj}} [[Rayan Cherki|Cherki]] }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 13. decembar 2022 |vrijeme = 14:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 2–1 |izvještaj = https://www.arsenal.com/fixture/arsenal/2022-Dec-13/arsenal-2-1-ac-milan-match-report |tim2 = {{ZD|ITA}} [[AC Milan|Milan]] |golovi1 = *[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{gol|21}} *[[Reiss Nelson|Nelson]] {{gol|41}} |golovi2 = *[[Fikayo Tomori|Tomori]] {{gol|78}} |stadion = [[Al Maktoum Stadium]] |runda = 2 |lokacija = [[Dubai]] |gledalaca = 11.965 |sudac = Sultan Mohamed Saleh |ishod = POB |jedanaesterci1 = *[[Cédric Soares|Cédric]] {{pengol}} *[[Gabriel Magalhães|Gabriel]] {{pengol}} *[[Marquinhos (nogometaš, rođen 2003)|Marquinhos]] {{pengol}} *[[Mohamed Elneny|Elneny]] {{pengol}} *[[Matt Smith (nogometaš, rođen 2000)|Smith]] {{penpromašaj}} |jedanaesterci = 4-3 |jedanaesterci2 = *{{pengol}} [[Ismaël Bennacer|Bennacer]] *{{penpromašaj}} [[Brahim Díaz|Díaz]] *{{pengol}} [[Sandro Tonali|Tonali]] *{{pengol}} [[Marko Lazetić|Lazetić]] *{{penpromašaj}} [[Rade Krunic|Krunic]] }} == Takmičenje == === Pregled === {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !rowspan=2|Takmičenje !colspan=8|Statistika |- !{{Tooltip|OU|Odigrano utakmica}} !{{Tooltip|P|Pobjede}} !{{Tooltip|N|Neriješeno}} !{{Tooltip|I|Izgubljeno}} !{{Tooltip|DG|Dati golovi}} !{{Tooltip|PG|Primljeni golovi}} !{{Tooltip|GR|Gol-razlika}} !{{Tooltip|% pobjeda|Postotak pobjeda}} |- | [[Premier League 2022/2023.|Premier League]] {{WDL|38|26|6|6|for=88|against=43|diff=yes}} |- | [[FA kup 2022/2023.|FA Cup]] {{WDL|2|1|0|1|for=3|against=1|diff=yes}} |- | [[Engleski Liga-kup 2022/2023.|EFL Cup]] {{WDL|1|0|0|1|for=1|against=3|diff=yes}} |- | [[UEFA Evropska liga 2022/2023.|UEFA Evropska liga]] {{WDL|8|5|2|1|for=11|against=6|diff=yes}} |- ! Ukupno {{WDLtot|49|32|8|9|for=103|against=53|diff=yes}} {{fb overall competition footer |u= }} ==== Statistika u Premijer ligi ==== {{Fb_rs |dp=14 |dn=3 |di=2 |ddg=53 |dpg=25 |gp=12 |gn=3 |gi=4 |gdg=35 |gpg=18 }} ===Premier League=== ====Tabela==== {{:Premier League 2022/2023.|showteam=ARS}} ====Rezultati po kolima==== {{#invoke:sports rbr table|table|legendpos=b | updated=20 May 2023 | rnd6=[[Derbi Arsenal–Manchester United|6]]| rnd7=8| rnd8=[[Sjevernolondonski derbi|9]]| rnd9=10| rnd10=11| rnd11=13| rnd12=14| rnd13=[[Rivalstvo Arsenal–Chelsea|15]]| rnd14=16| rnd15=17| rnd16=18| rnd17=19| rnd18=[[Sjevernolondonski derbi|20]]| rnd19=[[Derbi Arsenal–Manchester United|21]]| rnd20=22| rnd21=23| rnd22=12<sup>2</sup>| rnd23=24| rnd24=25| rnd25=7<sup>1</sup>| rnd34=[[Rivalstvo Arsenal–Chelsea|34]] | header=Kolo | label1='''Stadion''' | res1=[[Selhurst Park|A]]/[[Stadion Emirates|H]]/[[Dean Court|A]]/H/H/[[Old Trafford|A]]/[[Brentford Community Stadium|A]]/H/H/[[Elland Road|A]]/[[Stadion St Mary's|A]]/H/[[Stamford Bridge (stadion)|A]]/[[Stadion Molineux|A]]/H/[[Stadion Falmer|A]]/H/[[Stadion Tottenham Hotspur|A]]/H/[[Goodison Park|A]]/H/H/[[Villa Park|A]]/[[Stadion King Power|A]]/H/H/[[Craven Cottage|A]]/H/H/[[Anfield|A]]/[[Stadion London|A]]/H/[[Gradski stadion u Manchesteru|A]]/H/[[St James' Park|A]]/H/[[City Ground|A]]/H | label2='''Rezultat''' | res2=W/W/W/W/W/L/W/W/W/W/D/W/W/W/W/W/D/W/W/L/D/L/W/W/W/W/W/W/W/D/D/D/L/W/W/L/L/W | label3='''Pozicija''' | pos3=2/2/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/2/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/2/2/2/2/2 | label4='''Bodovi''' | pos4=3p/6p/9p/12p/15p/15p/18p/21p/24p/27p/28p/31p/34p/37p/40p/43p/44p/47p/50p/50p/51p/51p/54p/57p/60p/63p/66p/69p/72p/73p/74p/75p/75p/78p/81p/81p/81p/84p | color_W=green2|text_W=Pobjeda | color_D=yellow2|text_D=Nerješeno | color_L=red2|text_L=Poraz | color_P=lightgrey|text_P=Odgođeno | text_H=Domaćin|text_A=Gost | color_1=gold|color_2–4=green1|color_5=blue1|color_6=yellow1|color_18–20=red1<!--|color_X=gold where X is the number of points required to win the league, if the League is won by Arsenal--> | source=[https://www.premierleague.com/tables Premier League] | notes= {{plainlist| * <sup>'''1'''</sup> 7.kolo (vs. [[Everton FC|Everton]]) je bilo odgođeno, kao i sve druge utakmice Premier Lige, zbog smrti kraljice Elizabeth II.<ref name="matches postponed PL">{{cite web |url=https://www.premierleague.com/news/2786560 |title=Premier League statement |date=9 Sep 2022 |website=Premier League |access-date=9 Sep 2022 |archive-date=19 Sep 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220919235015/https://www.premierleague.com/news/2786560 |url-status=live}}</ref><ref name="matches postponed AFC">{{cite web |url=https://www.arsenal.com/news/weekends-matches-postponed- |title=This weekend's matches postponed |date=9 Sep 2022 |website=Arsenal FC |access-date=9 Sep 2022 |archive-date=9 Sep 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220909124534/https://www.arsenal.com/news/weekends-matches-postponed- |url-status=live}}</ref><ref name="matches postponed BBC">{{cite web |url=https://www.bbc.com/sport/62846756 |title=Home nations postpone football following Queen's death |date=9 Sep 2022 |website=BBC Sport |access-date=9 Sep 2022 |archive-date=9 Sep 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220909172037/https://www.bbc.com/sport/62846756 |url-status=live}}</ref> * <sup>'''2'''</sup> 12.kolo (vs. [[Manchester City FC|Manchester City]]) je bilo odgođeno zbog Arsenalove utakmice u [[UEFA Evropska liga|Evropskoj ligi]] protiv [[PSV Eindhoven]].<ref name="ARS v MCI postponed PL">{{cite web |url=https://www.premierleague.com/news/2790082 |title=Premier League statement – Arsenal v Man City |date=14 Sep 2022 |website=Premier League |access-date=15 Sep 2022 |archive-date=15 Sep 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220915040158/https://www.premierleague.com/news/2790082 |url-status=live}}</ref><ref name="new date for ARS v PSV AFC">{{cite web |url=https://www.arsenal.com/news/new-date-psv-fixture-man-city-postponed |title=New date for PSV fixture; Man City postponed |date=14 Sep 2022 |website=Arsenal FC |access-date=15 Sep 2022 |archive-date=14 Sep 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220914115147/https://www.arsenal.com/news/new-date-psv-fixture-man-city-postponed |url-status=live}}</ref> }}}} ====Utakmice==== {{legend2|#CCFFCC|Pobjeda|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#FFFFBB|Neriješeno|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#FFCCCC|Izgubljeno|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#FFFFFF|Buduća utakmica|border=1px solid #AAAAAA}} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 5. august 2022 |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = [[Crystal Palace FC|Crystal Palace]] |rezultat = 0–2 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/74911 |tim2 = Arsenal |golovi1 = |golovi2 = *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|20}} *[[Marc Guéhi|Guéhi]] {{gol|85|o.g.}} |stadion = [[Selhurst Park]] |runda = 1 |lokacija = [[Selhurst]] |gledalaca = 25.286 |sudac = [[Anthony Taylor]] |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 13. august 2022 |vrijeme = 16:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 4–2 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/74921 |tim2 = [[Leicester City FC|Leicester City]] |golovi1 = *[[Gabriel Jesus]] {{gol|23||35}} *[[Granit Xhaka|Xhaka]] {{gol|55}} *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|75}} |golovi2 = *[[William Saliba|Saliba]] {{gol|53|o.g.}} *[[James Maddison|Maddison]] {{gol|74}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 2 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 60.033 |sudac = [[Darren England]] |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 20. august 2022 |vrijeme = 18:30 |historija = |tim1 = [[AFC Bournemouth|Bournemouth]] |rezultat = 0–3 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/74931 |tim2 = Arsenal |golovi1 = |golovi2 = *[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{gol|5||11}} *[[William Saliba|Saliba]] {{gol|54}} |stadion = [[Vitality Stadium]] |runda = 3 |lokacija = [[Dorset]] |gledalaca = 10.423 |sudac = [[Craig Pawson]] |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 27. august 2022 |vrijeme = 18:30 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 2–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/74941 |tim2 = [[Fulham FC|Fulham]] |golovi1 = *[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{gol|64}} *[[Gabriel Magalhães|Gabriel]] {{gol|86}} |golovi2 = *[[Aleksandar Mitrović|Mitrović]] {{gol|56}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 4 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 60.164 |sudac = [[Jarred Gillett]] |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 31. august 2022 |vrijeme = 20:30 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 2–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/74951 |tim2 = [[Aston Villa FC|Aston Villa]] |golovi1 = *[[Gabriel Jesus]] {{gol|30}} *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|77}} |golovi2 = *[[Douglas Luiz]] {{gol|74}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 5 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 60.012 |sudac = [[Robert Jones]] |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 4. septembar 2022 |vrijeme = 17:30 |historija = |tim1 = [[Manchester United FC|Manchester United]] |rezultat = 3–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/74966 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Antony (nogometaš, rođen 2000)|Antony]] {{gol|35}} *[[Marcus Rashford|Rashford]] {{gol|66||75}} |golovi2 = *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|60}} |stadion = [[Old Trafford]] |runda = 6 |lokacija = [[Manchester]] |gledalaca = 74.310 |sudac = [[Paul Tierney]] |ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 18. septembar 2022 |vrijeme = 13:00 |historija = |tim1 = [[Brentford FC|Brentford]] |rezultat = 0–3 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/74982 |tim2 = Arsenal |golovi1 = |golovi2 = *[[William Saliba|Saliba]] {{gol|17}} *[[Gabriel Jesus]] {{goal|28}} *[[Fábio Vieira (nogometaš, rođen 2000)|Vieira]] {{gol|49}} |stadion = [[Brentford Community Stadium|Gtech Community Stadium]] |runda = 8 |lokacija = [[Brentford]] |gledalaca = 17.122 |sudac = David Coote |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 1. oktobar 2022 |vrijeme = 13:30 |historija = [[Sjevernolondonski derbi]] |tim1 = Arsenal |rezultat = 3–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/74991 |tim2 = [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]] |golovi1 = *[[Thomas Partey|Partey]] {{gol|20}} *[[Gabriel Jesus]] {{gol|49}} *[[Granit Xhaka|Xhaka]] {{gol|67}} |golovi2 = *[[Harry Kane|Kane]] {{gol|31|pen.}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 9 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 60.278 |sudac = [[Anthony Taylor]] |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 9. oktobar 2022 |vrijeme = 17:30 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 3–2 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75001 |tim2 = [[Liverpool FC|Liverpool]] |golovi1 = *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|1}} *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|45+5||76|pen.}} |golovi2 = *[[Darwin Núñez|Núñez]] {{gol|34}} *[[Roberto Firmino|Firmino]] {{gol|53}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 10 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 60.059 |sudac = [[Michael Oliver]] |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 16. oktobar 2022 |vrijeme = 15:00 |historija = |tim1 = [[Leeds United FC|Leeds United]] |rezultat = 0–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75014 |tim2 = Arsenal |golovi1 = |golovi2 = *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|35}} |stadion = [[Elland Road]] |runda = 11 |lokacija = [[Leeds]] |gledalaca = 36.700 |sudac = Chris Kavanagh |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 23. oktobar 2022 |vrijeme = 15:00 |historija = |tim1 = [[Southampton FC|Southampton]] |rezultat = 1–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75037 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Stuart Armstrong|S. Armstrong]] {{gol|65}} |golovi2 = *[[Granit Xhaka|Xhaka]] {{gol|11}} |stadion = [[St. Mary's Stadium]] |runda = 13 |lokacija = [[Southampton]] |gledalaca = |sudac = Robert Jones |ishod = N }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 30. oktobar 2022 |vrijeme = 15:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 5–0 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75041 |tim2 = [[Nottingham Forest FC|Nottingham Forest]] |golovi1 = *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|5}} *[[Reiss Nelson|Nelson]] {{gol|49||52}} *[[Thomas Partey|Partey]] {{gol|57}} *[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{gol|78}} |golovi2 = |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 14 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 60.263 |sudac = [[Simon Hooper]] |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 5. novembar 2022 |vrijeme = 16:00 |historija = [[Rivalstvo Arsenal–Chelsea]] |tim1 = [[Chelsea FC|Chelsea]] |rezultat = 0–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75052 |tim2 = Arsenal |golovi1 = |golovi2 = *[[Gabriel Magalhães|Gabriel]] {{gol|63}} |stadion = [[Stamford Bridge (stadion)|Stamford Bridge]] |runda = 15 |lokacija = [[Fulham]] |gledalaca = 40.142 |sudac = Michael Oliver |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 12. novembar 2022 |vrijeme = 16:00 |historija = |tim1 = [[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton Wanderers]] |rezultat = 0–2 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75070 |tim2 = Arsenal |golovi1 = |golovi2 = *[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{gol|54||75}} |stadion = [[Molineux Stadium]] |runda = 16 |lokacija = [[Wolverhampton]] |gledalaca = 34.624 |sudac = [[Stuart Attwell]] |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 26. decembar 2022 |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 3–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75071 |tim2 = [[West Ham United FC|West Ham United]] |golovi1 = *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|53}} *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|58}} *[[Eddie Nketiah|Nketiah]] {{gol|69}} |golovi2 = *[[Saïd Benrahma|Benrahma]] {{gol|27|pen.}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 17 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 60.125 |sudac = Michael Oliver |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 31. decembar 2022 |vrijeme = 18:30 |historija = |tim1 = [[Brighton & Hove Albion FC|Brighton & Hove Albion]] |rezultat = 2–4 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75082 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Kaoru Mitoma|Mitoma]] {{gol|65}} *[[Evan Ferguson|Ferguson]] {{gol|77}} |golovi2 = *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|2}} *[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{gol|39}} *[[Eddie Nketiah|Nketiah]] {{gol|47}} *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|71}} |stadion = [[Falmer Stadion]] |runda = 18 |lokacija = [[Brighton]] |gledalaca = 31.647 |sudac = Anthony Taylor |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 3. januar 2023 |vrijeme = 20:45 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 0–0 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75091 |tim2 = [[Newcastle United FC|Newcastle United]] |golovi1 = |golovi2 = |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 19 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 60.319 |sudac = [[Andrew Madley]] |ishod = N }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 15. januar 2023 |vrijeme = 17:30 |historija = [[Sjevernolondonski derbi]] |tim1 = [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]] |rezultat = 0–2 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75109 |tim2 = Arsenal |golovi1 = |golovi2 = *[[Hugo Lloris|Lloris]] {{gol|14|o.g.}} *[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{gol|36}} |stadion = [[Stadion Tottenham Hotspur|Tottenham Hotspur]] |runda = 20 |lokacija = [[Tottenham]],[[London]] |gledalaca = |sudac = [[Craig Pawson]] |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 22. januar 2023 |vrijeme = 17:30 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 3–2 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75111 |tim2 = [[Manchester United FC|Manchester United]] |golovi1 = *[[Eddie Nketiah|Nketiah]] {{gol|24||90}} *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|53}} |golovi2 = *[[Marcus Rashford|Rashford]] {{gol|17}} *[[Lisandro Martínez|Martínez]] {{gol|59}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 21 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 60.325 |sudac = Anthony Taylor |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 4. februar 2023 |vrijeme = 13:30 |historija = |tim1 = [[Everton FC|Everton]] |rezultat = 1–0 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75125 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[James Tarkowski|Tarkowski]] {{gol|60}} |golovi2 = |stadion = [[Goodison Park]] |runda = 22 |lokacija = [[Liverpool]] |gledalaca = 39.314 |sudac = David Coote |ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 11. februar 2023 |vrijeme = 16:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 1–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75131 |tim2 = [[Brentford FC|Brentford]] |golovi1 = *[[Leandro Trossard|Trossard]] {{gol|66}} |golovi2 = *[[Ivan Toney|Toney]] {{gol|74}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 23 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 60.254 |sudac = [[Peter Bankes]] |ishod = N }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 15. februar 2023 |vrijeme = 20:30 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 1–3 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75021 |tim2 = [[Manchester City FC|Manchester City]] |golovi1 = *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|42|pen.}} |golovi2 = *[[Kevin De Bruyne|De Bruyne]] {{gol|24}} *[[Jack Grealish|Grealish]] {{gol|72}} *[[Erling Haaland|Haaland]] {{gol|82}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 12 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 60.276 |sudac = Anthony Taylor |ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 18. februar 2023 |vrijeme = 13:30 |historija = |tim1 = [[Aston Villa FC|Aston Villa]] |rezultat = 2–4 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75141 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Ollie Watkins|Watkins]] {{gol|5}} *[[Philippe Coutinho|Coutinho]] {{gol|31}} |golovi2 = *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|16}} *[[Oleksandr Zinchenko (nogometaš)|Zinchenko]] {{gol|61}} *[[Emiliano Martínez|Martínez]] {{gol|90+3|o.g.}} *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|90+8}} |stadion = [[Villa Park]] |runda = 24 |lokacija = [[Birmingham]] |gledalaca = 42.066 |sudac = [[Simon Hooper]] |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 25. februar 2023 |vrijeme = 16:00 |historija = |tim1 = [[Leicester City FC|Leicester City]] |rezultat = 0–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75156 |tim2 = Arsenal |golovi1 = |golovi2 = *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|46}} |stadion = [[King Power Stadion]] |runda = 25 |lokacija = [[Leicester]] |gledalaca = 32.227 |sudac = [[Craig Pawson]] |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 1. mart 2023 |vrijeme = 20:45 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 4–0 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/74971 |tim2 = [[Everton FC|Everton]] |golovi1 = *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|40}} *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|45+1||80}} *[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{gol|71}} |golovi2 = |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 7 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 60.213 |sudac = Michael Oliver |ishod = POB | note = Originally scheduled for 11 September 2022, this match, alongside all others in the Premier League, was postponed due to the [[Death and state funeral of Elizabeth II|passing]] of [[Elizabeth II|Queen Elizabeth II]].<ref name="matches postponed PL"/><ref name="matches postponed AFC"/><ref name="matches postponed BBC"/> }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 4. mart 2023 |vrijeme = 16:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 3–2 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75161 |tim2 = [[AFC Bournemouth|Bournemouth]] |golovi1 = *[[Thomas Partey|Partey]] {{gol|62}} *[[Ben White (nogometaš)|White]] {{gol|70}} *[[Reiss Nelson|Nelson]] {{gol|90+7}} |golovi2 = *[[Philip Billing|Billing]] {{gol|1}} *[[Marcos Senesi|Senesi]] {{gol|57}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 26 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 60.222 |sudac = Chris Kavanagh |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 12. mart 2023 |vrijeme = 15:00 |historija = |tim1 = [[Fulham FC|Fulham]] |rezultat = 0–3 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75174 |tim2 = Arsenal |golovi1 = |golovi2 = *[[Gabriel Magalhães|Gabriel]] {{gol|21}} *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|26}} *[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{gol|45+2}} |stadion = [[Craven Cottage]] |runda = 27 |lokacija = [[Fulham]] |gledalaca = 24.426 |sudac = David Coote |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 19. mart 2023 |vrijeme = 15:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 4–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75181 |tim2 = [[Crystal Palace FC|Crystal Palace]] |golovi1 = *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|28}} *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|43||74}} *[[Granit Xhaka|Xhaka]] {{gol|55}} |golovi2 = *[[Jeffrey Schlupp|Schlupp]] {{gol|63}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 28 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 60.247 |sudac = [[Stuart Attwell]] |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 1. april 2023 |vrijeme = 16:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 4–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75191 |tim2 = [[Leeds United FC|Leeds United]] |golovi1 = *[[Gabriel Jesus|Jesus]] {{gol|35|pen.}}, {{gol|55}} *[[Ben White (nogometaš)|White]] {{gol|47}} *[[Granit Xhaka|Xhaka]] {{gol|84}} |golovi2 = |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 29 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 60.283 |sudac = [[Darren England]] |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 9. april 2023 |vrijeme = 17:30 |historija = |tim1 = [[Liverpool FC|Liverpool]] |rezultat = 2–2 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75206 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Mohamed Salah|Salah]] {{gol|42}}, {{penpromašaj}} <small>54'</small> *[[Roberto Firmino|Firmino]] {{gol|87}} |golovi2 = *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|8}} *[[Gabriel Jesus|Jesus]] {{gol|28}} |stadion = [[Anfield]] |runda = 30 |lokacija = [[Liverpool]] |gledalaca = |sudac = Paul Tierney |ishod = N }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 16. april 2023 |vrijeme = 15:00 |historija = |tim1 = [[West Ham United FC|West Ham United]] |rezultat = 2–2 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75219 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Saïd Benrahma|Benrahma]] {{gol|33|pen.}} *[[Jarrod Bowen|Bowen]] {{gol|54}} |golovi2 = *[[Gabriel Jesus]] {{gol|7}} *[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{gol|10}} *[[Bukayo Saka|Saka]] {{penpromašaj}} {{small|52'}} |stadion = [[London Stadion]] |runda = 31 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 62.475 |sudac = David Coote |ishod = N }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 21. april 2023 |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 3–3 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75221 |tim2 = [[Southampton FC|Southampton]] |golovi1 = *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|20}} *[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{gol|88}} *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|90}} |golovi2 = *[[Carlos Alcaraz (nogometaš)|Alcaraz]] {{gol|1}} *[[Theo Walcott|Walcott]] {{gol|14}} *[[Duje Ćaleta-Car|Ćaleta-Car]] {{gol|66}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 32 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 60.175 |sudac = [[Simon Hooper]] |ishod = N }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 26. april 2023 |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = [[Manchester City FC|Manchester City]] |rezultat = 4–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75239 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Kevin De Bruyne|De Bruyne]] {{gol|7||54}} *[[John Stones|Stones]] {{gol|45+1}} *[[Erling Haaland|Haaland]] {{gol|90+5}} |golovi2 = *[[Rob Holding|Holding]] {{gol|86}} |stadion = [[Gradski stadion u Manchesteru|Etihad]] |runda = 33 |lokacija = [[Manchester]] |gledalaca = 53.482 |sudac = Michael Oliver |ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 2. maj 2023 |vrijeme = 21:00 |historija = [[Rivalstvo Arsenal–Chelsea]] |tim1 = Arsenal |rezultat = 3–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75241 |tim2 = [[Chelsea FC|Chelsea]] |golovi1 = *[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{gol|18||31}} *[[Gabriel Jesus]] {{gol|34}} |golovi2 = *[[Noni Madueke|Madueke]] {{gol|65}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 34 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 60.144 |sudac = Robert Jones |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 7. maj 2023 |vrijeme = 17:30 |historija = |tim1 = [[Newcastle United FC|Newcastle United]] |rezultat = 0–2 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75256 |tim2 = Arsenal |golovi1 = |golovi2 = *[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{gol|14}} *[[Fabian Schär|Schär]] {{gol|71|a.g.}} |stadion = [[St. James' Park]] |runda = 35 |lokacija = [[Newcastle na Tyneu]] |gledalaca = 50.267 |sudac = Chris Kavanagh |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 14. maj 2023 |vrijeme = 17:30 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 0–3 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75261 |tim2 = [[Brighton & Hove Albion FC|Brighton & Hove Albion]] |golovi1 = |golovi2 = *[[Julio Enciso|Enciso]] {{gol|51}} *[[Deniz Undav|Undav]] {{gol|86}} *[[Pervis Estupiñán|Estupiñán]] {{gol|90+6}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 36 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 60.139 |sudac = [[Andrew Madley]] |ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 20. maj 2023 |vrijeme = 18:30 |historija = |tim1 = [[Nottingham Forest FC|Nottingham Forest]] |rezultat = 1–0 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75277 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Taiwo Awoniyi|Awoniyi]] {{gol|19}} |golovi2 = |stadion = [[City Ground]] |runda = 37 |lokacija = [[West Bridgford]] |gledalaca = 29.514 |sudac = Anthony Taylor |ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 28. maj 2023 |vrijeme = 17:30 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 5–0 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75281 |tim2 = [[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton Wanderers]] |golovi1 = *[[Granit Xhaka|Xhaka]] {{gol|11||14}} *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|27}} *[[Gabriel Jesus]] {{gol|58}} *[[Jakub Kiwior|Kiwior]] {{gol|78}} |golovi2 = |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 38 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 60.095 |sudac = [[Andre Marriner]] |ishod = POB }} === FA Kup === {{legend2|#CCFFCC|Pobjeda|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#FFFFBB|Neriješeno|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#FFCCCC|Izgubljeno|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#FFFFFF|Buduća utakmica|border=1px solid #AAAAAA}} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 9. januar 2023 |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = [[Oxford United FC|Oxford United]] |rezultat = 0–3 |izvještaj = https://www.bbc.co.uk/sport/football/64203475 |tim2 = Arsenal |golovi1 = |golovi2 = *[[Mohamed Elneny|Elneny]] {{gol|63}} *[[Eddie Nketiah|Nketiah]] {{gol|70||76}} |stadion = [[Kassam Stadium]] |runda = Treće kolo |lokacija = [[Oxford]] |gledalaca = 11.538 |sudac = David Coote |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 27. januar 2023. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = [[Manchester City FC|Manchester City]] |rezultat = 1–0 |izvještaj = https://www.bbc.co.uk/sport/football/64417476 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Nathan Aké|Aké]] {{gol|64}} |golovi2 = |stadion = [[Gradski stadion u Manchesteru|Etihad]] |runda = Četvrto kolo |lokacija = [[Manchester]] |gledalaca = 51.694 |sudac = Paul Tierney |ishod = POR }} === EFL Kup === {{legend2|#CCFFCC|Pobjeda|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#FFFFBB|Neriješeno|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#FFCCCC|Izgubljeno|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#FFFFFF|Buduća utakmica|border=1px solid #AAAAAA}} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 9. novembar 2022 |vrijeme = 20:45 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 1–3 |izvještaj = https://www.bbc.com/sport/football/63481003 |tim2 = [[Brighton & Hove Albion FC|Brighton & Hove Albion]] |golovi1 = *[[Eddie Nketiah|Nketiah]] {{gol|20}} |golovi2 = *[[Danny Welbeck|Welbeck]] {{gol|27|pen.}} *[[Kaoru Mitoma|Mitoma]] {{gol|58}} *[[Tariq Lamptey|Lamptey]] {{gol|71}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = Treće kolo |lokacija = [[London]] |gledalaca = 59.233 |sudac = [[Jarred Gillett]] |ishod = POR }} === UEFA Evropska liga === {{Glavni|UEFA Evropska liga 2022/2023.}} ==== Grupna faza ==== {{#invoke:Sports table|main|style=WDL |class_rules= |short_style=noflag |source=[https://www.uefa.com/uefaeuropaleague/standings/ UEFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=ARS, PSV, BOD, ZUR |status_text_W=Ide u 1/8 finala direktno |status_text_X=Osigurano mjesto u nokaut fazi Evropske lige |status_text_Y=Osigurano mjesto u nokaut fazi Evropske konferencijske lige |status_text_Z=Nije moguć plasman u nokaut fazu Evropske lige, ali je moguć plasman u nokaut fazi Evropske konferencijske lige <!--Update team results below (including date)--> |update=3. 11. 2022 |win_ARS=5 |draw_ARS=0 |loss_ARS=1 |gf_ARS=8 |ga_ARS=3 |win_PSV=4 |draw_PSV=1 |loss_PSV=1 |gf_PSV=15|ga_PSV=4 |win_BOD=1 |draw_BOD=1 |loss_BOD=4 |gf_BOD=5 |ga_BOD=10 |win_ZUR=1 |draw_ZUR=0 |loss_ZUR=5 |gf_ZUR=5 |ga_ZUR=16 <!--Update results below--> |match_ARS_PSV= 1–0 |match_ARS_BOD= 3–0 |match_ARS_ZUR= 1–0 |match_PSV_ARS= 2–0 |match_PSV_BOD= 1–1 |match_PSV_ZUR= 5–0 |match_BOD_ARS= 0–1 |match_BOD_PSV= 1–2 |match_BOD_ZUR= 2–1 |match_ZUR_ARS= 1–2 |match_ZUR_PSV= 1–5 |match_ZUR_BOD= 2–1 <!--Team definitions--> |name_ARS='''{{ZD|ENG}} [[Arsenal FC|Arsenal]]''' |name_PSV={{ZD|HOL}} [[PSV Eindhoven]] |name_BOD={{ZD|NOR}} [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] |name_ZUR={{ZD|ŠVI}} [[FC Zürich|Zürich]] <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=PO |result3=ECL |col_KO=green1 |text_KO=Prolazak u 1/8 finala |col_PO=blue1 |text_PO=Prolazak u 1/16 finala |col_ECL=yellow1 |text_ECL={{nowrap|Takmičenje nastavlja u UEFA Evropskoj konferencijskoj ligi}} }} {{legend2|#CCFFCC|Pobjeda|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#FFFFBB|Neriješeno|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#FFCCCC|Izgubljeno|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#FFFFFF|Buduća utakmica|border=1px solid #AAAAAA}} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 8. septembar 2022. |vrijeme = 18:45 |historija = |tim1 = [[FC Zürich|Zürich]] {{ZD|ŠVI}} |rezultat = 1–2 |izvještaj = https://www.uefa.com/uefaeuropaleague/match/2035953--zurich-vs-arsenal/ |tim2 = {{ZD|ENG}} Arsenal |golovi1 = *[[Mirlind Kryeziu|Kryeziu]] {{gol|44|pen.}} |golovi2 = *[[Marquinhos (nogometaš, rođen 2003)|Marquinhos]] {{gol|16}} *[[Eddie Nketiah|Nketiah]] {{gol|62}} |stadion = [[Kybunpark]] |runda = 1 |lokacija = [[St. Gallen]] |gledalaca = 17.070 |sudac = [[Mohammed Al-Hakim]] |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 6. oktobar 2022. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = Arsenal {{ZD|ENG}} |rezultat = 3–0 |izvještaj = https://www.uefa.com/uefaeuropaleague/match/2035958--arsenal-vs-bodo-glimt/ |tim2 = {{ZD|NOR}} [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] |golovi1 = *[[Eddie Nketiah|Nketiah]] {{gol|23}} *[[Rob Holding|Holding]] {{gol|27}} *[[Fábio Vieira (nogometaš, rođen 2000)|Vieira]] {{gol|84}} |golovi2 = |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 3 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 59.724 |sudac = [[Harm Osmers]] |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 13. oktobar 2022. |vrijeme = 18:45 |historija = |tim1 = [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] {{ZD|NOR}} |rezultat = 0–1 |izvještaj = https://www.uefa.com/uefaeuropaleague/match/2035959--bodo-glimt-vs-arsenal/ |tim2 = {{ZD|ENG}} Arsenal |golovi1 = |golovi2 = *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|24}} |stadion = [[Aspmyra Stadion]] |runda = 4 |lokacija = [[Bodø (grad)|Bodø]] |gledalaca = 7.922 |sudac = [[Irfan Peljto]] |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 20. oktobar 2022. |vrijeme = 19:00 |historija = |tim1 = Arsenal {{ZD|ENG}} |rezultat = 1–0 |izvještaj = https://www.uefa.com/uefaeuropaleague/match/2035955--arsenal-vs-psv/ |tim2 = {{ZD|HOL}} [[PSV Eindhoven]] |golovi1 = [[Granit Xhaka|Xhaka]] {{gol|70}} |golovi2 = |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 2 |lokacija = [[London]] |gledalaca = |sudac = [[Alejandro Hernández Hernández]] |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 27. oktobar 2022. |vrijeme = 18:45 |historija = |tim1 = [[PSV Eindhoven]] {{ZD|HOL}} |rezultat = 2–0 |izvještaj = https://www.uefa.com/uefaeuropaleague/match/2035962--psv-vs-arsenal/ |tim2 = {{ZD|ENG}} Arsenal |golovi1 = *[[Joey Veerman|Veerman]] {{gol|55}} *[[Luuk de Jong|de Jong]] {{gol|63}} |golovi2 = |stadion = [[Philips Stadion]] |runda = 5 |lokacija = [[Eindhoven]] |gledalaca = |sudac = [[Marco Di Bello]] |ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 3. novembar 2022. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = Arsenal {{ZD|ENG}} |rezultat = 1–0 |izvještaj = https://www.uefa.com/uefaeuropaleague/match/2035963--arsenal-vs-zurich/ |tim2 = {{ZD|ŠVI}} [[FC Zürich|Zürich]] |golovi1 = *[[Kieran Tierney|Tierney]] {{gol|17}} |golovi2 = |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 6 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 48.500 |sudac = Erik Lambrechts |ishod = POB }} ====Nokaut faza==== {{Glavni|UEFA Evropska liga 2022/23 - Nokaut faza}} =====1/8 Finala===== {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 9. mart 2023. |vrijeme = 18:45 |historija = |tim1 = [[Sporting CP]] {{ZD|POR}} |rezultat = 2–2 |izvještaj = https://www.uefa.com/uefaeuropaleague/match/2037610--sporting-cp-vs-arsenal/ |tim2 = {{ZD|ENG}} Arsenal |golovi1 = *[[Gonçalo Inácio|Inácio]] {{gol|34}} *[[Paulinho (nogometaš, rođen 1992)|Paulinho]] {{gol|55}} |golovi2 = *[[William Saliba|Saliba]] {{gol|22}} *[[Hidemasa Morita|Morita]] {{gol|62|o.g.}} |stadion = |runda = 1. utakmica |lokacija = [[Lisbon]], Portugal |gledalaca = 36.006 |sudac = [[Tobias Stieler]] {{ZD|NJE}} |ishod = N }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 16. mart 2023. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = Arsenal {{ZD|ENG}} |rezultat = 1–1 |izvještaj = https://www.uefa.com/uefaeuropaleague/match/2037618--arsenal-vs-sporting-cp/ |tim2 = {{ZD|POR}} [[Sporting CP]] |golovi1 = *[[Granit Xhaka|Xhaka]] {{gol|19}} |golovi2 = *[[Pedro Gonçalves|Gonçalves]] {{gol|62}} |jedanaesterci1 = *[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{pengol}} *[[Bukayo Saka|Saka]] {{pengol}} *[[Leandro Trossard|Trossard]] {{pengol}} *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{penpromašaj}} |jedanaesterci = 3–5 |jedanaesterci2 = *{{pengol}} [[Jerry St. Juste|St. Juste]] *{{pengol}} [[Ricardo Esgaio|Esgaio]] *{{pengol}} [[Gonçalo Inácio|Inácio]] *{{pengol}} [[Arthur Gomes (nogometaš)|Arthur]] *{{pengol}} [[Nuno Santos (nogometaš, rođen 1995)|Santos]] |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = Uzvratna utakmica |lokacija = [[London]] |gledalaca = 59.929 |sudac = [[Antonio Mateu Lahoz]] {{ZD|ŠPA}} |ishod = N }} == Statistika == === Golovi === {| class="wikitable sortable" style="text-align:center;" |- ! Rank ! {{abbr|No.|Broj na dresu}} ! {{abbr|Pos.|Pozicija}} ! {{abbr|Nat.|Nacionalnost}} ! Igrač ! [[Premier League 2022/2023.|Premier League]] ! [[FA kup 2022/2023.|FA Kup]] ! [[Engleski-Liga kup 2022/2023.|EFL Kup]] ! [[UEFA Evropska liga 2022/2023.|Evropska liga]] ! Ukupno |- ! rowspan="3" |1 | 11 | FW | {{ZD|BRA}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Martinelli" | [[Gabriel Martinelli]] | 15 || 0 || 0 || 0 ! 15 |- | 8 | MF | {{ZD|NOR}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Odegaard" | [[Martin Ødegaard]] | 15 || 0 || 0 || 0 ! 15 |- | 7 | FW | {{ZD|ENG}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Saka" | [[Bukayo Saka]] | 14 || 0 || 0 || 1 ! 15 |- !4 | 9 | FW | {{ZD|BRA}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Jesus" | [[Gabriel Jesus]] | 11 || 0 || 0 || 0 ! 11 |- ! rowspan="2" | 5 | 14 | FW | {{ZD|ENG}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Nketiah" | [[Eddie Nketiah]] | 4 || 2 || 1 || 2 ! 9 |- | 34 | MF | {{ZD|ŠVI}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Xhaka" | [[Granit Xhaka]] | 7 || 0 || 0 || 2 ! 9 |- ! rowspan="4" | 7 | 5 | MF | {{ZD|GAN}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Partey" | [[Thomas Partey]] | 3 || 0 || 0 || 0 ! 3 |- | 6 | DF | {{ZD|BRA}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Magalhaes" | [[Gabriel Magalhães]] | 3 || 0 || 0 || 0 ! 3 |- | 12 | DF | {{ZD|FRA}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Saliba" | [[William Saliba]] | 2 || 0 || 0 || 1 ! 3 |- | 24 | FW | {{ZD|ENG}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Nelson" | [[Reiss Nelson]] | 3 || 0 || 0 || 0 ! 3 |- ! rowspan="3" | 11 | 4 | DF | {{ZD|ENG}} | style="text-align:left;" data-sort-value="White" | [[Ben White (nogometaš)|Ben White]] | 2 || 0 || 0 || 0 ! 2 |- | 21 | MF | {{ZD|POR}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Vieira" | [[Fábio Vieira (nogometaš, rođen 2000)|Fábio Vieira]] | 1 || 0 || 0 || 1 ! 2 |- | 16 | DF | {{ZD|ENG}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Holding" | [[Rob Holding]] | 1 || 0 || 0 || 1 ! 2 |- ! rowspan="6" | 14 | 3 | DF | {{ZD|ŠKO}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Tierney" | [[Kieran Tierney]] | 0 || 0 || 0 || 1 ! 1 |- |15 |DF |{{ZD|POL}} |[[Jakub Kiwior]] |1 |0 |0 |0 !1 |- | 19 | FW | {{ZD|BEL}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Trossard" | [[Leandro Trossard]] | 1 || 0 || 0 || 0 ! 1 |- | 25 | MF | {{ZD|EGI}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Elneny" | [[Mohamed Elneny]] | 0 || 1 || 0 || 0 ! 1 |- | 27 | FW | {{ZD|BRA}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Marquinhos" | [[Marquinhos (nogometaš, rođen 2003)|Marquinhos]] | 0 || 0 || 0 || 1 ! 1 |- | 35 | DF | {{ZD|UKR}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Zinchenko" | [[Oleksandr Zinchenko (nogometaš)|Oleksandr Zinchenko]] | 1 || 0 || 0 || 0 ! 1 |- | colspan="5" | auto-golovi | 4 || 0 || 0 || 1 ! 5 |- ! colspan="5" | Ukupno !! 88 !! 3 !! 1 !! 11 !! 103 |} === Asistencije === {| class="wikitable sortable" style="text-align:center;" |- ! Rank ! {{abbr|No.|Broj na dresu}} ! {{abbr|Pos.|Pozicija}} ! {{abbr|Nat.|Nacionalnost}} ! Igrač ! [[Premier League 2022/2023.|Premier League]] ! [[FA kup 2022/2023.|FA Kup]] ! [[Engleski-Liga kup 2022/2023.|EFL Kup]] ! [[UEFA Evropska liga 2022/2023.|Evropska liga]] ! Ukupno |- ! 1 | 7 | FW | {{ZD|ENG}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Saka" | [[Bukayo Saka]] | 11 || 0 || 0 || 0 ! 11 |- !2 | 19 | FW | {{ZD|BEL}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Trossard" | [[Leandro Trossard]] | 10 || 0 || 0 || 0 ! 10 |- ! rowspan="4" | 3 | 8 | MF | {{ZD|NOR}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Odegaard" | [[Martin Ødegaard]] | 7 || 0 || 0 || 0 ! 7 |- | 11 | FW | {{ZD|BRA}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Martinelli" | [[Gabriel Martinelli]] | 5 || 1 || 0 || 1 ! 7 |- | 9 | FW | {{ZD|BRA}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Jesus" | [[Gabriel Jesus]] | 6 || 0 || 0 || 1 ! 7 |- | 34 | MF | {{ZD|ŠVI}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Xhaka" | [[Granit Xhaka]] | 7 || 0 || 0 || 0 ! 7 |- !7 | 21 | MF | {{ZD|POR}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Vieira" | [[Fábio Vieira (nogometaš, rođen 2000)|Fábio Vieira]] | 2 || 2 || 0 || 2 ! 6 |- !8 | 4 | DF | {{ZD|ENG}} | style="text-align:left;" data-sort-value="White" | [[Ben White (nogometaš)|Ben White]] | 5 || 0 || 0 || 0 ! 5 |- !9 | 24 | FW | {{ZD|ENG}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Nelson" | [[Reiss Nelson]] | 2 || 0 || 1 || 0 ! 3 |- ! rowspan="5" | 10 | 3 | DF | {{ZD|ŠKO}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Tierney" | [[Kieran Tierney]] | 1 || 0 || 0 || 1 ! 2 |- | 14 | FW | {{ZD|ENG}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Nketiah" | [[Eddie Nketiah]] | 1 || 0 || 0 || 1 ! 2 |- | 18 | DF | {{ZD|JAP}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Tomiyasu" | [[Takehiro Tomiyasu]] | 1 || 0 || 0 || 1 ! 2 |- | 35 | DF | {{ZD|UKR}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Zinchenko" | [[Oleksandr Zinchenko (nogometaš)|Oleksandr Zinchenko]] | 2 || 0 || 0 || 0 ! 2 |- | 10 | MF | {{ZD|ENG}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Smith Rowe" | [[Emile Smith Rowe]] | 2 || 0 || 0 || 0 ! 2 |- ! rowspan="2" |15 | 12 | DF | {{ZD|FRA}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Saliba" | [[William Saliba]] | 1 || 0 || 0 || 0 ! 1 |- | 27 | FW | {{ZD|BRA}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Marquinhos" | [[Marquinhos (nogometaš, rođen 2003)|Marquinhos]] | 0 || 0 || 0 || 1 ! 1 |- ! colspan="5" | Ukupno !! 64 !! 3 !! 1 !! 8 !! 76 |} == Nagrade i nominacije == === Arsenalov igrač mjeseca === {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- ! style="background:#FF0000; color:white;" | Mjesec ! style="background:#FF0000; color:white;" | Igrač ! style="background:#FF0000; color:white;" | Glasovi ! style="background:#FF0000; color:white;" | Izvor |- | style="width:130px;" | August | style="width:200px;" | {{flagathlete|{{Sortname|Gabriel|Jesus}}|BRA}} | style="width:130px;" | Nepoznato | style="width:25px;" | <ref>{{cite web|url=https://www.arsenal.com/news/gabriel-jesus-your-august-player-month|title=Gabriel Jesus is your August Player of the Month!|publisher=Arsenal F.C.|date=15. 9. 2022|access-date=12. 11. 2022}}</ref> |- | style="width:130px;" | Septembar | style="width:200px;" | {{flagathlete|{{Sortname|Granit|Xhaka}}|ŠVI}} | style="width:130px;" | 83% | style="width:25px;" | <ref>{{cite web|url=https://www.arsenal.com/news/xhaka-scoops-septembers-player-month|title=Xhaka scoops September's Player of the Month|publisher=Arsenal F.C.|date=3. 10. 2021|access-date=12. 11. 2022}}</ref> |- | style="width:130px;" | Oktobar | style="width:200px;" | {{flagathlete|{{Sortname|Granit|Xhaka}}|ŠVI}} | style="width:130px;" | 42% | style="width:25px;" | <ref>{{cite web|url=https://www.arsenal.com/news/xhaka-scoops-successive-player-month-awards|title=Xhaka scoops successive Player of the Month awards|publisher=Arsenal F.C.|date=15. 11. 2022|access-date=15. 11. 2022}}</ref> |- |Novembar |{{flagathlete|{{Sortname|Ben|White}}|ENG}} |47% |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/white-named-novembers-player-month|title=White named November's Player of the Month|website=White named November's Player of the Month|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref> |- |Decembar |{{flagathlete|{{Sortname|Bukayo|Saka}}|ENG}} |50% |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/saka-named-player-month-december|title=Saka named Player of the Month for December|website=Saka named Player of the Month for December|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref> |- |Januar |{{flagathlete|{{Sortname|Oleksandr|Zinchenko}}|UKR}} |48% |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/zinchenko-named-januarys-player-month|title=Zinchenko named January's Player of the Month|website=Zinchenko named January's Player of the Month|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref> |- |Februar |{{flagathlete|{{Sortname|Oleksandr|Zinchenko}}|UKR}} |49% |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/zinchenko-voted-februarys-player-month|title=Zinchenko voted February's Player of the Month|website=Zinchenko voted February's Player of the Month|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref> |- |Mart |{{flagathlete|{{Sortname|Leandro|Trossard}}|BEL}} |39% |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/trossard-voted-marchs-player-month|title=Trossard voted as March's Player of the Month|website=Trossard voted as March's Player of the Month|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref> |- |April |{{Flagathlete|{{Sortname|Martin|Ødegaard}}|NOR}} |68% |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/odegaard-named-aprils-mens-player-month|title=Odegaard named April's men's Player of the Month|date=|website=Odegaard named April's men's Player of the Month|language=en|access-date=28. 5. 2023}}</ref> |} === Arsenalov gol mjeseca === {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- ! style="background:#FF0000; color:white;" | Mjesec ! style="background:#FF0000; color:white;" | Igrač ! style="background:#FF0000; color:white;" | Takmičenje ! style="background:#FF0000; color:white;" | Protivnik ! style="background:#FF0000; color:white;" | Glasovi ! style="background:#FF0000; color:white;" | Izvor |- | style="width:130px;" | August | style="width:200px;" | {{Flagathlete|{{Sortname|William|Saliba}}|FRA}} | style="width:200px;" | [[Premier League 2022/2023.|Premier League]] | style="width:200px;" | [[AFC Bournemouth|Bournemouth]] | style="width:130px;" | >50% | style="width:25px;" | <ref>{{cite web|url=https://www.arsenal.com/news/salibas-stunner-tops-our-goal-month-poll|title=Saliba's stunner tops our Goal of the Month poll!|publisher=Arsenal F.C.|date=15. 9. 2022|access-date=12. 11. 2022}}</ref> |- | style="width:130px;" | Septembar | style="width:200px;" | {{Flagathlete|{{Sortname|Fabio|Vieira|Fábio Vieira (footballer, born 2000)}}|POR}} | style="width:200px;" | Premier League | style="width:200px;" | [[Brentford F.C.|Brentford]] | style="width:130px;" | 61% | style="width:25px;" | <ref>{{cite web|url=https://www.arsenal.com/news/fabios-fabulous-strike-voted-goal-month|title=Fabio's fabulous strike voted Goal of the Month|publisher=Arsenal F.C.|date=7. 10. 2022|access-date=12. 11. 2022}}</ref> |- | style="width:130px;" | Oktobar | style="width:200px;" | {{Flagathlete|{{Sortname|Thomas|Partey}}|GAN}} | style="width:200px;" | Premier League | style="width:200px;" | [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]] | style="width:130px;" | 51% | style="width:25px;" | <ref>{{cite web|url=https://www.arsenal.com/news/parteys-nld-strike-wins-october-goal-month|title=Partey's NLD strike wins October Goal of the Month|publisher=Arsenal F.C.|date=14. 11. 2022|access-date=14. 11. 2022}}</ref> |- |Novembar |{{Flagathlete|{{Sortname|Vivianne|Miedema}}|NIZ}} |[[UEFA Women's Champions League 2022/2023.|UEFA Champions League]] |{{ZD|ITA}} [[Juventus FC (žene)|Juventus]] |27% |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/miedema-wins-novembers-goal-month|title=Miedema wins November's Goal of the Month|website=Miedema wins November's Goal of the Month|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref> |- |Decembar |{{Flagathlete|{{Sortname|Eddie|Nketiah}}|ENG}} |Premier League |[[West Ham United FC|West Ham United]] |34% |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/nketiahs-west-ham-strike-wins-goal-month|title=Nketiah's West Ham strike wins Goal of the Month|website=Nketiah's West Ham strike wins Goal of the Month|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref> |- |Januar |{{Flagathlete|{{Sortname|Bukayo|Saka}}|ENG}} |Premier League |[[Manchester United FC|Manchester United]] |53% |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/saka-wins-januarys-goal-month-vote|title=Saka wins January's Goal of the Month vote|website=Saka wins January's Goal of the Month vote|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref> |- |Februar |{{Flagathlete|{{Sortname|Oleksandr|Zinchenko}}|UKR}} |Premier League |[[Aston Villa FC|Aston Villa]] |40% |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/february-goal-month-premier-league-winner|title=Zinchenko wins February's Goal of the Month|website=Zinchenko wins February's Goal of the Month|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref> |- |Mart |{{Flagathlete|{{Sortname|Reiss|Nelson}}|ENG}} |Premier League |[[AFC Bournemouth|Bournemouth]] |52% |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/nelsons-bournemouth-strike-wins-goal-month|title=Nelson's Bournemouth strike wins Goal of the Month|date=|website=Nelson's Bournemouth strike wins Goal of the Month|language=en|access-date=28. 5. 2023}}</ref> |- |April |{{Flagathlete|{{Sortname|Katie|McCabe}}|IRS}} |[[Women's Super League 2022/2023.|Women's Super League]] |[[Manchester City WFC|Manchester City]] |63% |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/mccabes-city-strike-aprils-goal-month|title=McCabe's City strike is April's Goal of the Month|date=|website=McCabe's City strike is April's Goal of the Month|language=en|access-date=28. 5. 2023}}</ref> |} === Premier League Menadžer mjeseca === {| class="wikitable sortable" style="text-align:center;" |- ! Mjesec ! {{abbr|Nac.|Nacionalnost}} ! Menadžer ! {{abbr|U|Utakmice}} ! {{abbr|P|Pobjeda}} ! {{abbr|N|Nerješeno}} ! {{abbr|I|Izubljeno}} ! {{abbr|DG|Datih golova}} ! {{abbr|PG|Primljenih golova}} ! {{abbr|+/-|Gol razlika}} ! {{abbr|Bod|Bodovi}} ! {{abbr|Poz|Pozicija na tabel na kraju mjeseca}} ! Rezultat ! class="unsortable" | {{abbr|Ref.|Reference(s)}} |- | August | rowspan="5" | {{flagicon|ESP}} | rowspan="5" style="text-align:left;" data-sort-value="Arteta, Mikel" | [[Mikel Arteta]] | 5 | style="background:#ccffcc;" | 5 | style="background:#ffffcc;" | 0 | style="background:#ffcccc;" | 0 | 13 | 4 | +9 | 15 | style="background:gold;" | 1. | {{Dobitnik}} | <ref name="Arteta named August's PL MOTM">{{cite web |url=https://www.premierleague.com/news/2787351 |title=Arteta named August's Barclays Manager of the Month |date=16 Sep 2022 |website=Premier League |access-date=17 Sep 2022}}</ref> |- |Oktobar | 5 | style="background:#ccffcc;" | 4 | style="background:#ffffcc;" | 1 | style="background:#ffcccc;" | 0 |13 |4 | +9 |13 | style="background:gold;" | 1. | {{Nominiran}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/arteta-shortlisted-pl-manager-month|title=Arteta shortlisted for PL Manager of the Month|website=Arteta shortlisted for PL Manager of the Month|language=en|access-date=4. 11. 2022}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.premierleague.com/news/2886520|title=Select October's Barclays Manager of the Month|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=4. 11. 2022}}</ref> |- |Novembar/Decembar |4 | style="background:#ccffcc;" |4 | style="background:#ffffcc;" |0 | style="background:#ffcccc;" |0 |10 |3 | +7 |12 | style="background:gold;" |1. | {{Dobitnik}} |<ref>{{Cite web|url=http://www.premierleague.com/news/3016896|title=Arteta named November/December 2022 Barclays Manager of the Month|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/arteta-wins-premier-league-manager-month|title=Arteta wins Premier League Manager for the Month|website=Arteta wins Premier League Manager for the Month|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref> |- |Januar |3 | style="background:#ccffcc;" |2 | style="background:#ffffcc;" |1 | style="background:#ffcccc;" |0 |5 |2 | +3 |7 | style="background:gold;" |1. | {{Dobitnik}} |<ref>{{Cite web|url=http://www.premierleague.com/news/3043094|title=Arteta named January 2023 Barclays Manager of the Month|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/arteta-named-januarys-pl-manager-month|title=Arteta named January's PL Manager of the Month|website=Arteta named January's PL Manager of the Month|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref> |- |Mart |4 | style="background:#ccffcc;" |4 | style="background:#ffffcc;" |0 | style="background:#ffcccc;" |0 |14 |3 | +11 |12 | style="background:gold;" |1. | {{Dobitnik}} |<ref>{{Cite web|url=http://www.premierleague.com/news/3124539|title=Arteta named Barclays Manager of the Month|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/arteta-wins-fourth-manager-month-202223|title=Arteta wins fourth Manager of the Month of 2022/23|website=Arteta wins fourth Manager of the Month of 2022/23|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref> |} === Premier League Igrač mjeseca === {| class="wikitable sortable" style="text-align:center;" |- ! Mjesec ! {{abbr|Poz.|Pozicija}} ! {{abbr|Nac.|Nacionalnost}} ! Igrač ! Rezultat ! class="unsortable" | {{abbr|Ref.|Reference(s)}} |- | rowspan="2" | August | FW | {{flagicon|BRA}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Jesus, Gabriel" | [[Gabriel Jesus]] | {{Nominiran}} | rowspan="2" | <ref>{{cite web |url=https://www.premierleague.com/news/2774592 |title=Pick your August 2022 EA SPORTS Player of the Month |date=8 Sep 2022 |website=Premier League |access-date=8 Sep 2022}}</ref> |- | MF | {{flagicon|NOR}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Odegaard, Martin" | [[Martin Ødegaard]] | {{Nominiran}} |- |Oktobar |MF |{{ZD|ŠVI}} | [[Granit Xhaka]] | {{Nominiran}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/xhaka-nominated-pl-player-month-award|title=Xhaka nominated for PL Player of the Month award|website=Xhaka nominated for PL Player of the Month award|language=en|access-date=4. 11. 2022}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.premierleague.com/news/2886519|title=Pick your October EA SPORTS Player of the Month|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=4. 11. 2022}}</ref> |- | rowspan="2" |Novembar/Decembar |MF |{{ZD|NOR}} |[[Martin Ødegaard]] | {{Dobitnik}} |<ref>{{Cite web|url=http://www.premierleague.com/news/3016906|title=Odegaard voted November/December 2022 EA SPORTS Player of the Month|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/odegaard-named-premier-league-player-month|title=Odegaard named Premier League Player of the Month|website=Odegaard named Premier League Player of the Month|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref> |- | rowspan="3" |FW | rowspan="3" |{{ZD|ENG}} | rowspan="3" |[[Bukayo Saka]] | {{Nominiran}} |<ref>{{Cite web|url=http://www.premierleague.com/news/3005650|title=November and December's EA SPORTS Player of the Month shortlist|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/odegaard-and-saka-pl-player-month|title=Odegaard and Saka up for PL Player of the Month|website=Odegaard and Saka up for PL Player of the Month|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref> |- |Januar |{{Nominiran}} |<ref>{{Cite web|url=http://www.premierleague.com/news/3036608|title=January's EA SPORTS Player of the Month shortlist|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/premier-league-player-month-nod-saka|title=Premier League Player of the Month nod for Saka|website=Premier League Player of the Month nod for Saka|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref> |- | rowspan="2" |Mart |{{Dobitnik}} |<ref>{{Cite web|url=http://www.premierleague.com/news/3124438|title=Saka wins first EA SPORTS Player of the Month award|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/saka-named-pl-player-month-march|title=Saka named PL Player of the Month for March|website=Saka named PL Player of the Month for March|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref> |- |FW |{{ZD|BEL}} |[[Leandro Trossard]] | {{Nominiran}} |<ref>{{Cite web|url=http://www.premierleague.com/news/3118067|title=March EA SPORTS Player of the Month shortlist|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/saka-and-trossard-pl-player-month|title=Saka and Trossard up for PL Player of the Month|website=Saka and Trossard up for PL Player of the Month|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref> |} === Premier League Gol mjeseca === {| class="wikitable sortable" style="text-align:center;" |- ! Mjesec ! {{abbr|Poz.|Pozicija}} ! {{abbr|Nac.|Nacionalnost}} ! Igrač ! Pogodak ! Protivnik ! Datum ! Rezultat ! class="unsortable" | {{abbr|Ref.|Reference(s)}} |- | rowspan="2" | August | FW | {{flagicon|BRA}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Jesus, Gabriel" | [[Gabriel Jesus]] | '''1'''–0 ('''[[Emirates Stadium|H]]''') | style="text-align:left;" | [[Leicester City FC|Leicester City]] | style="text-align:right;" | 13. august | {{Nominiran}} | rowspan="2" | <ref>{{cite web |url=https://www.premierleague.com/news/2774605 |title=Select your August 2022 Budweiser Goal of the Month |date=8 Sep 2022 |website=Premier League |access-date=8 Sep 2022}}</ref> |- | DF | {{flagicon|FRA}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Saliba, William" | [[William Saliba]] | '''3'''–0 ('''[[Dean Court|A]]''') | style="text-align:left;" | [[AFC Bournemouth|Bournemouth]] | style="text-align:right;" | 20. august | {{Nominiran}} |- |Oktobar |MF |{{flagicon|GAN}} | style="text-align:left;"| [[Thomas Partey]] |'''1'''–0 ([[Emirates Stadium|'''H''']]) | style="text-align:left;" | [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham]] | style="text-align:right;" | 1. oktobar | {{Nominiran}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/parteys-spurs-stunner-pl-goal-month|title=Partey's Spurs stunner up for PL Goal of the Month|website=Partey's Spurs stunner up for PL Goal of the Month|language=en|access-date=4. 11. 2022}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.premierleague.com/news/2885882|title=Choose your Budweiser Goal of the Month for October|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=4. 11. 2022}}</ref> |- |Novembar/Decembar |FW |{{ZD|ENG}} | style="text-align:left;"|[[Eddie Nketiah]] |'''3'''–1 ('''H''') | style="text-align:left;" |[[West Ham United FC|West Ham United]] | style="text-align:right;" |26. decembar | {{Nominiran}} |<ref>{{Cite web|url=http://www.premierleague.com/news/3005652|title=November and December's Budweiser Goal of the Month contenders|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=28. 5. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/nketiahs-hammers-strike-goal-month|title=Nketiah's Hammers strike up for Goal of the Month|date=|website=Nketiah's Hammers strike up for Goal of the Month|language=en|access-date=28. 5. 2023}}</ref> |- |Januar |FW |{{ZD|ENG}} | style="text-align:left;"|[[Bukayo Saka]] |'''2'''–1 ('''H''') | style="text-align:left;" |[[Manchester United FC|Manchester United]] | style="text-align:right;" |22. januar | {{Nominiran}} |<ref>{{Cite web|url=http://www.premierleague.com/news/3036610|title=January's Budweiser Goal of the Month contenders|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=28. 5. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/sakas-man-utd-strike-shortlisted-pl-gotm|title=Saka's Man Utd strike shortlisted for PL GOTM|date=|website=Saka's Man Utd strike shortlisted for PL GOTM|language=en|access-date=28. 5. 2023}}</ref> |- |Mart |FW |{{ZD|ENG}} | style="text-align:left;"|[[Reiss Nelson]] |'''3'''–2 ('''H''') | style="text-align:left;" |[[AFC Bournemouth|Bournemouth]] | style="text-align:right;" |4. mart | {{Nominiran}} |<ref>{{Cite web|url=http://www.premierleague.com/news/3118070|title=March's Budweiser Goal of the Month contenders|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=28. 5. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/nelsons-bournemouth-blast-nominated-pl-gotm|title=Nelson's Bournemouth blast nominated for PL GOTM|date=20. 7. 2023|website=Nelson's Bournemouth blast nominated for PL GOTM|language=en|access-date=28. 5. 2023}}</ref> |} === Godišnje nagrade === ==== Arsenal ==== {| class="wikitable" |+ !Nagrada !Igrač !Glasovi !Ref. |- |'''Igrač sezone''' |{{ZD|NOR}} [[Martin Ødegaard]] |55% |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/martin-odegaard-named-202223-player-season|title=Martin Odegaard named 2022/23 Player of the Season|date=13. 7. 2023|website=Martin Odegaard named 2022/23 Player of the Season|language=en|access-date=11. 6. 2023}}</ref> |} ==== London Football Awards ==== {| class="wikitable" |+ !Nagrada !Menadžer ili Igrač !Ref. |- |'''Igrač godine Premijer lige''' |{{ZD|NOR}} [[Martin Ødegaard]] | rowspan="4" |<ref>{{Cite web|url=https://londonfootballawards.org/the-winners/|title=London Football Awards - The Winners|language=en-GB|access-date=11. 6. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.90min.com/posts/arsenal-big-winners-london-football-awards-2023|title=Arsenal the big winners at London Football Awards 2023|date=14. 3. 2023|website=90min.com|language=en-GB|access-date=11. 6. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/quartet-honoured-london-football-awards|title=Quartet honoured at London Football Awards|date=13. 7. 2023|website=Quartet honoured at London Football Awards|language=en|access-date=11. 6. 2023}}</ref> |- |'''Mladi igrač godine''' |{{ZD|ENG}} [[Bukayo Saka]] |- |'''Golman godine''' |{{ZD|ENG}} [[Aaron Ramsdale]] |- |'''Menadžer godine''' |{{ZD|ŠPA}} [[Mikel Arteta]] |} ==== Premier League ==== {| class="wikitable" |+ !Nagrada !Igrač !Bilješke !Ref. |- |'''Game Changer of the Season''' |{{ZD|ENG}} [[Reiss Nelson]] |vs. [[AFC Bournemouth|Bournemouth]] (4. marta 2023) |<ref>{{Cite web|url=http://www.premierleague.com/news/3527784|title=Nelson claims Castrol Game Changer of the Season award|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=11. 6. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/nelson-wins-gamechanger-season-award|title=Nelson wins Gamechanger of the Season award|date=13. 7. 2023|website=Nelson wins Gamechanger of the Season award|language=en|access-date=11. 6. 2023}}</ref> |} == Reference == {{Refspisak}} {{Arsenal FC sezone}} {{Arsenal FC}} [[Kategorija:Sezone Arsenala FC]] q8usfhc124u936u6iizr8plfunuex5o 3822228 3822226 2026-04-02T02:36:53Z ~2026-20314-23 179880 /* https://youtube.com/@deephousemusic781?si=R-vKUOKEkX12IWAf== */https://youtube.com/@deephousemusic781?si=awKm0vYsdhUSKWQd 3822228 wikitext text/x-wiki https://youtube.com/@deephousemusic781?si=qU9eq8ysiygb3DIG | ime_kluba = [[Arsenal FC|Arsenal]] | sezona = 2022/23 | slika = | veličina_slike = | tekst = | titula_vlasnika = | vlasnik = <!-- ili | vlasnici = --> | titula_predsjednika = | predsjednik = | titula_menadžera = | menadžer = [[Mikel Arteta]] | titula4 = | osoba4 = | titula_stadiona = | stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] | liga1 = [[Premijer liga Engleske]] | liga1_rezultat = [[Premier League 2022/2023.|2.]] | liga2 = | liga2_rezultat = | liga3 = | liga3_rezultat = | kup1 = [[FA kup]] | kup1_rezultat = [[FA kup 2022/2023.|Četvrto kolo]] | kup2 = [[Engleski Liga-kup]] | kup2_rezultat = [[Engleski Liga-kup 2022/2023.|Treće kolo]] | kup3 = [[UEFA Evropska liga]] | kup3_rezultat = [[UEFA Evropska liga 2022/2023.|1/8 finala]] | kup4 = | kup4_rezultat = | kup5 = | kup5_rezultat = | kup6 = | kup6_rezultat = | kup7 = | kup7_rezultat = | najbolji_strijelac_sezone = <br>Gabriel Martinelli<br>Martin Ødegaard<br>[[Bukayo Saka]] <br> (15 golova svaki) | najbolji_strijelac_lige = <br>[[Gabriel Martinelli]]<br>[[Martin Ødegaard]] <br> (15 golova svaki) | najveća_posjećenost = '''60.325'''<br>vs [[Manchester United FC|Manchester United]]<br>(22. januar 2023)<br>Premier League | najmanja_posjećenost = '''48.500'''<br>vs [[FC Zürich|Zürich]]<br>(3. novembar 2022)<br>Evropska Liga | prosječna_posjećenost = | najveća_pobjeda = '''5–0''' <br>vs [[Nottingham Forest FC|Nottingham Forest]] (H)<br>(30. oktobar 2022)<br>Premier League<br>'''0–5'''<br>vs [[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton Wanderers]] (A)<br>(28. Maj 2023)<br>Premier League | najveći_poraz = '''1–4'''<br>vs [[Manchester City FC|Manchester City]] (A)<br>(26. april 2023)<br>Premier League <br> '''0–3'''<br>vs [[Brighton & Hove Albion FC|Brighton & Hove Albion]] (H)<br>(14. maj 2023)<br>Premier League | uzorak_lr1 = _arsenal2223h | uzorak_t1 = _arsenal2223h | uzorak_dr1 = _arsenal2223h | uzorak_š1 = _arsenal2223h | uzorak_č1 = _arsenal2223hl | lijeva ruka1 = FFFFFF | tijelo1 = EF0000 | desna ruka1 = FFFFFF | šorc1 = FFFFFF | čarape1 = EF0000 | opis1 = Domaći | uzorak_lr2 = _arsenal2223A | uzorak_t2 = _arsenal2223A | uzorak_dr2 = _arsenal2223A | uzorak_š2 = _arsenal2223A | uzorak_č2 = _arsenal2223A | lijeva ruka2 = 181818 | tijelo2 = 181818 | desna ruka2 = 181818 | šorc2 = 000000 | čarape2 = 000000 | opis2 = Gostujući | uzorak_lr3 = _arsenal2223T | uzorak_t3 = _arsenal2223T | uzorak_dr3 = _arsenal2223T | uzorak_š3 = _arsenal2223T | uzorak_č3 = _arsenal2223T | lijeva ruka3 = FFD2E7 | tijelo3 = FFD2E7 | desna ruka3 = FFD2E7 | šorc3 = 00003E | čarape3 = FFD2E7 | opis3 = Treći | prethodna_sezona = [[Arsenal FC - sezona 2021/2022.|2021–22]] | naredna_sezona = [[Arsenal FC - sezona 2023/2024.|2023–24]] | ažurirano = }} '''Sezona 2022-23''' je bila 137. sezona u historiji [[Arsenal FC|Arsenala]] te 104. uzastopna sezona u najjačoj engleskoj ligi. Arsenal je sezonu završio kao drugoplasirana ekipa u Premijer ligi zaostavši 5 bodova za [[Manchester City FC|Manchester Cityjem]] koji je osvojio naslov prvaka sa 89 osvojenih bodova. Arsenalovi rezultati u drugim takmičenjima: * U FA kupu je ispao u četvrtom kolu nakon poraza 1-0 od Manchester Cityja * U Engleskom liga kupu je ispao u trećem kolu nakon poraza od [[Brighton & Hove Albion FC|Brightona]] 1-3. * U Evropskoj ligi Arsenal je ispao u 1/8 finala nakon izvođenja penala (3-5) od [[Sporting Clube de Portugal|Sportinga]]. == https://youtube.com/@deephousemusic781?si=AbNtHsIevuZyJo0i == {{Nogometna ekipa početak|sakrijnapomenu=1}} {{Nogometna ekipa igrač|br=1|nac=ENG|ime=[[Aaron Ramsdale]]|poz=GK}} {{Nogometna ekipa igrač|br=3|nac=ŠKO|ime=[[Kieran Tierney]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=4|nac=ENG|ime=[[Ben White (nogometaš)|Ben White]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=5|nac=GAN|ime=[[Thomas Partey]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=6|nac=BRA|ime=[[Gabriel Magalhães]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=7|nac=ENG|ime=[[Bukayo Saka]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=8|nac=NOR|ime=[[Martin Ødegaard]]|poz=MF}} {{kapiten}} {{Nogometna ekipa igrač|br=9|nac=BRA|ime=[[Gabriel Jesus]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=ENG|ime=[[Emile Smith Rowe]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=BRA|ime=[[Gabriel Martinelli]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=12|nac=FRA|ime=[[William Saliba]]|poz=DF|}} {{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=ENG|ime=[[Eddie Nketiah]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa sredina}} {{Nogometna ekipa igrač|br=15|nac=POL|ime=[[Jakub Kiwior]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=ENG|ime=[[Rob Holding]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=18|nac=JAP|ime=[[Takehiro Tomiyasu]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=19|nac=BEL|ime=[[Leandro Trossard]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=20|nac=ITA|ime=[[Jorginho (nogometaš, rođen 1991)|Jorginho]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=21|nac=POR|ime=[[Fábio Vieira (nogometaš, rođen 2000)|Fábio Vieira]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=24|nac=ENG|ime=[[Reiss Nelson]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=25|nac=EGI|ime=[[Mohamed Elneny]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=30|nac=SAD|ime=[[Matt Turner (nogometaš)|Matt Turner]]|poz=GK}} {{Nogometna ekipa igrač|br=31|nac=EST|ime=[[Karl Hein (nogometaš)|Karl Hein]]|poz=GK}} {{Nogometna ekipa igrač|br=34|nac=ŠVI|ime=[[Granit Xhaka]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=35|nac=UKR|ime=[[Oleksandr Zinchenko (nogometaš)|Oleksandr Zinchenko]]|poz=DF|}} {{Nogometna ekipa kraj}} == Transferi == === Dolazeći igrači === {| class="wikitable" |+ !Datum !Igrač !Došao iz !Obeštećenje !Ref. |- | rowspan="3" |1. juli 2022 |{{ZD|POR}} [[Fábio Vieira (nogometaš, rođen 2000.)|Fábio Vieira]] |{{ZD|POR}} [[FC Porto|Porto]] |£30m |<ref>{{Cite news|title=Porto agree to sell Vieira to Arsenal in £34m deal|url=https://www.bbc.com/sport/football/61840804|newspaper=BBC Sport|access-date=15. 10. 2022|language=en-GB}}</ref> |- |{{ZD|BRA}} [[Marquinhos (nogometaš, rođen 2003.)|Marquinhos]] |{{ZD|BRA}} [[São Paulo FC|São Paulo]] |£3m |<ref>{{Cite news|title=Arsenal sign teenager Marquinhos from Sao Paulo|url=https://www.bbc.com/sport/football/61788100|newspaper=BBC Sport|access-date=15. 10. 2022|language=en-GB}}</ref> |- |{{ZD|SAD}} [[Matt Turner (nogometaš)|Matt Turner]] |{{ZD|SAD}} [[New England Revolution]] |£7m |<ref>{{Cite news|title=US goalkeeper Turner completes Arsenal move|url=https://www.bbc.com/sport/football/61950300|newspaper=BBC Sport|access-date=15. 10. 2022|language=en-GB}}</ref> |- |4.juli 2022 |{{ZD|BRA}} [[Gabriel Jesus]] | rowspan="2" |{{ZD|ENG}} [[Manchester City FC|Manchester City]] |£45m |<ref>{{Cite news|title=Jesus joins Arsenal from Man City in £45m deal|url=https://www.bbc.com/sport/football/61983873|newspaper=BBC Sport|access-date=15. 10. 2022|language=en-GB}}</ref> |- |22. juli 2022 |{{ZD|UKR}} [[Oleksandr Zinchenko]] |£30m |<ref>{{Cite news|title=Arsenal sign versatile Zinchenko from Man City|url=https://www.bbc.com/sport/football/62188094|newspaper=BBC Sport|access-date=15. 10. 2022|language=en-GB}}</ref> |- |20. januar 2023 |{{ZD|BEL}} [[Leandro Trossard]] |{{ZD|ENG}} [[Brighton & Hove Albion FC|Brighton]] |£21m |<ref>{{Cite news|title=Arsenal sign Trossard from Brighton for £21m|url=https://www.bbc.com/sport/football/64342770|newspaper=BBC Sport|access-date=22. 1. 2023|language=en-GB}}</ref> |- |23. januar 2023 |{{ZD|POL}} [[Jakub Kiwior]] |{{ZD|ITA}} [[Spezia Calcio|Spezia]] |£17.6m |<ref>{{Cite news|title=Arsenal sign Poland defender Kiwior from Spezia|url=https://www.bbc.com/sport/football/64365376|newspaper=BBC Sport|access-date=24. 1. 2023|language=en-GB}}</ref> |- |31. januar 2023 |{{ZD|ITA}} [[Jorginho (nogometaš, rođen 1991.)|Jorginho]] |{{ZD|ENG}} [[Chelsea FC|Chelsea]] |£12m |<ref>{{Cite news|title=Arsenal sign Jorginho from Chelsea in £12m deal|url=https://www.bbc.com/sport/football/64477147|newspaper=BBC Sport|access-date=23. 3. 2023|language=en-GB}}</ref> |} === Odlazeći igrači === {| class="wikitable" |+ !Datum !Igrač !Prešao u !Obeštećenje !Ref. |- | rowspan="3" |1. juli 2022 |{{ZD|FRA}} [[Alexandre Lacazette]] |{{ZD|FRA}} [[Olympique Lyonnais|Lyon]] |Istek ugovora |<ref>{{Cite news|title=Arsenal forward Lacazette rejoins Lyon|url=https://www.bbc.com/sport/football/61675302|newspaper=BBC Sport|access-date=15. 10. 2022|language=en-GB}}</ref> |- |{{ZD|FRA}} [[Matteo Guendouzi]] |{{ZD|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] |£9m |<ref>{{Cite news|title=Arsenal midfielder Guendouzi joins Marseille|url=https://www.bbc.com/sport/football/62013643|newspaper=BBC Sport|access-date=15. 10. 2022|language=en-GB}}</ref> |- |{{ZD|NJE}} [[Bernd Leno]] |{{ZD|ENG}} [[Fulham FC|Fulham]] |£8m |<ref>{{Cite news|title=Fulham sign German goalkeeper Leno from Arsenal|url=https://www.bbc.com/sport/football/62402085|newspaper=BBC Sport|access-date=15. 10. 2022|language=en-GB}}</ref> |- |1. septembar 2022 |{{ZD|ŠPA}} [[Héctor Bellerín]] |{{ZD|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |Besplatno |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/hector-bellerin-joins-barcelona|title=Hector Bellerin joins Barcelona|website=Hector Bellerin joins Barcelona|language=en|access-date=15. 10. 2022}}</ref> |} === Posudbe === {| class="wikitable" |+ !Datum !Igrač !Posuđen u !Trajanje posudbe !Ref. |- |29. juli 2022 |{{ZD|ENG}} [[Arthur Okonkwo]] |{{ZD|ENG}} [[Crewe Alexandra FC|Crewe Alexandra]] | rowspan="11" |Kraj sezone |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/arthur-okonkwo-joins-crewe-alexandra-loan|title=Arthur Okonkwo joins Crewe Alexandra on loan|website=Arthur Okonkwo joins Crewe Alexandra on loan|language=en|access-date=15. 10. 2022}}</ref> |- |30. juli 2022 |{{ZD|POR}} [[Nuno Tavares]] |{{ZD|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/nuno-tavares-joins-marseille-loan|title=Nuno Tavares joins Marseille on loan|website=Nuno Tavares joins Marseille on loan|language=en|access-date=15. 10. 2022}}</ref> |- |3. august 2022 |{{ZD|ENG}} [[Folarin Balogun]] |{{ZD|FRA}} [[Stade de Reims|Reims]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/folarin-balogun-joins-stade-de-reims-loan|title=Folarin Balogun joins Stade de Reims on loan|website=Folarin Balogun joins Stade de Reims on loan|language=en|access-date=15. 10. 2022}}</ref> |- |11. august 2022 |{{ZD|ŠPA}} [[Pablo Marí]] |{{ZD|ITA}} [[AC Monza]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/pablo-mari-joins-ac-monza-loan|title=Pablo Mari joins AC Monza on loan|website=Pablo Mari joins AC Monza on loan|language=en|access-date=15. 10. 2022}}</ref> |- |15. august 2022 |{{ZD|Island}} [[Rúnar Alex Rúnarsson]] |{{ZD|TUR}} [[Alanyaspor]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/alex-runarsson-joins-alanyaspor-loan|title=Alex Runarsson joins Alanyaspor on loan|website=Alex Runarsson joins Alanyaspor on loan|language=en|access-date=15. 10. 2022}}</ref> |- |25. august 2022 |{{ZD|Obala Slonovače}} [[Nicolas Pépé]] |{{ZD|FRA}} [[OGC Nice|Nice]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/nicolas-pepe-joins-nice-loan|title=Nicolas Pepe joins Nice on loan|website=Nicolas Pepe joins Nice on loan|language=en|access-date=15. 10. 2022}}</ref> |- |1. septembar 2022 |{{ZD|ENG}} [[Ainsley Maitland-Niles]] |{{ZD|ENG}} [[Southampton FC|Southampton]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/ainsley-maitland-niles-joins-southampton-loan|title=Ainsley Maitland-Niles joins Southampton on loan|website=Ainsley Maitland-Niles joins Southampton on loan|language=en|access-date=15. 10. 2022}}</ref> |- |16. januar 2023 |{{ZD|ENG}} [[Arthur Okonkwo]] |{{ZD|AUT}} [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/arthur-okonkwo-joins-sk-sturm-graz-loan|title=Arthur Okonkwo joins SK Sturm Graz on loan|website=Arthur Okonkwo joins SK Sturm Graz on loan|language=en|access-date=23. 3. 2023}}</ref> |- | rowspan="2" |31. januar 2023 |{{ZD|BRA}} [[Marquinhos (nogometaš, rođen 2003.)|Marquinhos]] |{{ZD|ENG}} [[Norwich City FC|Norwich City]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/marquinhos-joins-norwich-city-loan|title=Marquinhos joins Norwich City on loan|website=Marquinhos joins Norwich City on loan|language=en|access-date=23. 3. 2023}}</ref> |- |{{ZD|BEL}} [[Albert Sambi Lokonga]] |{{ZD|ENG}} [[Crystal Palace FC|Crystal Palace]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/sambi-lokonga-joins-crystal-palace-loan|title=Sambi Lokonga joins Crystal Palace on loan|website=Sambi Lokonga joins Crystal Palace on loan|language=en|access-date=23. 3. 2023}}</ref> |- |1. februar 2023 |{{ZD|POR}} [[Cédric Soares]] |{{ZD|ENG}} [[Fulham FC|Fulham]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/cedric-soares-joins-fulham-loan|title=Cedric Soares joins Fulham on loan|website=Cedric Soares joins Fulham on loan|language=en|access-date=23. 3. 2023}}</ref> |} == Pred-sezona i prijateljske utakmice == === Prijateljske === {{legend2|#CCFFCC|Pobjeda|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#FFFFBB|Neriješeno|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#FFCCCC|Izgubljeno|border=1px solid #AAAAAA}} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 2. juli 2022 |vrijeme = 13:30 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 5–1 |izvještaj = https://www.arsenal.com/news/nketiah-scores-hat-trick-friendly-win |tim2 = [[Ipswich Town FC|Ipswich Town]] |golovi1 = *[[Eddie Nketiah|Nketiah]] {{gol|1||30||36}} *[[Albert Sambi Lokonga|Sambi Lokonga]] {{gol|24}} *[[Folarin Balogun|Balogun]] {{gol|74}} |golovi2 = |stadion = [[Arsenal Training Centre]] |runda = Prijateljska |lokacija = [[London Colney]] |gledalaca = 0 ([[Iza zatvorenih vrata (sport)|Iza zatvorenih vrata]]) |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 8. juli 2022 |vrijeme = 17:30 |historija = |tim1 = [[1. FC Nürnberg]] {{ZD|NJE}} |rezultat = 3–5 |izvještaj = https://www.arsenal.com/gabriel-jesus-pre-season-friendly-fc-nurnberg-match-report |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Johannes Geis|Geis]] {{gol|24}} *[[Kwadwo Duah|Duah]] {{gol|29}} *[[Lukas Schleimer|Schleimer]] {{gol|73}} |golovi2 = *[[Gabriel Jesus]] {{gol|47||75}} *[[Mohamed Elneny|Elneny]] {{gol|54}} *[[Christopher Schindler|Schindler]] {{gol|57|o.g.}} *[[Tim Handwerker|Handwerker]] {{gol|63|o.g.}} |stadion = [[Max-Morlock-Stadion]] |runda = Prijateljska |lokacija = [[Nürnberg]] |gledalaca = 21.616 |sudac = Michael Bacher |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 16. juli 2022 |vrijeme = 01:00 |historija = |tim1 = [[Everton FC|Everton]] |rezultat = 0–2 |izvještaj = https://www.arsenal.com/fixture/arsenal/2022-Jul-16/arsenal-2-0-everton-match-report |tim2 = Arsenal |golovi1 = |golovi2 = *[[Gabriel Jesus]] {{gol|33}} *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|36}} |stadion = [[M&T Bank Stadium]] |runda = The Charm City Match |lokacija = [[Baltimore]] |gledalaca = 39.245 |sudac = |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 27. juli 2022 |vrijeme = 13:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 1–2 |izvještaj = https://www.arsenal.com/news/report-arsenal-1-2-brentford |tim2 = [[Brentford FC|Brentford]] |golovi1 = *[[Eddie Nketiah|Nketiah]] {{gol|27}} |golovi2 = *[[Bryan Mbeumo|Mbeumo]] {{gol|10}} *{{Abbr|Trevitt|Ryan Trevitt}} {{gol|44}} |stadion = [[Arsenal Training Centre]] |runda = Prijateljska |lokacija = [[London Colney]] |gledalaca = 0 ([[Iza zatvorenih vrata (sport)|Iza zatvorenih vrata]]) |sudac = |ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 17. Decembar 2022 |vrijeme = 19:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 0–2 |izvještaj = https://www.arsenal.com/fixture/arsenal/2022-Dec-17/juventus#!match-news |tim2 = {{ZD|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] |golovi1 = |golovi2 = *[[Granit Xhaka|Xhaka]] {{gol|45+1|o.g.}} *[[Samuel Iling-Junior|Iling-Junior]] {{gol|90+1}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = Prijateljska |lokacija = [[London]] |gledalaca = 25.000 |sudac = David Coote |ishod = POR }} ===Florida Cup=== {{legend2|#CCFFCC|Pobjeda|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#FFFFBB|Neriješeno|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#FFCCCC|Izgubljeno|border=1px solid #AAAAAA}} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 20. juli 2022 |vrijeme = 02:30 |historija = |tim1 = [[Orlando City SC|Orlando City]] {{ZD|SAD}} |rezultat = 1–3 |izvještaj = https://www.arsenal.com/fixture/arsenal/2022-Jul-20/orlando-city-arsenal-match-report |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Facundo Torres|Torres]] {{gol|29}} |golovi2 = *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|5}} *[[Eddie Nketiah|Nketiah]] {{gol|66}} *[[Reiss Nelson|Nelson]] {{gol|80}} |stadion = [[Exploria Stadium]] |runda = |lokacija = [[Orlando, Florida|Orlando]] |gledalaca = 19.738 |sudac = Kevin Broadley |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 23. juli 2022 |vrijeme = 02:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 4–0 |izvještaj = https://www.arsenal.com/chelsea-match-report-pre-season-friendly-america-jesus-odegaard |tim2 = [[Chelsea FC|Chelsea]] |golovi1 = *[[Gabriel Jesus]] {{gol|15}} *[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{gol|36}} *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|66}} *[[Albert Sambi Lokonga|Sambi Lokonga]] {{gol|90+2}} |golovi2 = |stadion = [[Camping World Stadium]] |runda = |lokacija = [[Orlando, Florida|Orlando]] |gledalaca = 63.811 |sudac = Kevin Broadley |ishod = POB }} ===Emirates Cup=== {{legend2|#CCFFCC|Pobjeda|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#FFFFBB|Neriješeno|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#FFCCCC|Izgubljeno|border=1px solid #AAAAAA}} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 30. juli 2022 |vrijeme = 13:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 6–0 |izvještaj = https://www.arsenal.com/fixture/arsenal/2022-Jul-30/arsenal-6-0-sevilla-fc-match-report |tim2 = {{ZD|ŠPA}} [[Sevilla FC|Sevilla]] |golovi1 = *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|10|pen.|19}} *[[Gabriel Jesus]] {{gol|13||15||76}} *[[Eddie Nketiah|Nketiah]] {{gol|89}} |golovi2 = |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = |lokacija = [[London]] |gledalaca = 60.000 |sudac = [[Andrew Madley]] |ishod = POB }} === Dubai Super Cup === {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 8. decembar 2022 |vrijeme = 15:30 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 3–0 |izvještaj = https://www.arsenal.com/fixture/arsenal/2022-Dec-08/arsenal-3-0-lyon-match-report |tim2 = {{ZD|FRA}} [[Olympique Lyonnais|Lyon]] |golovi1 = *[[Gabriel Magalhães|Gabriel]] {{gol|19}} *[[Eddie Nketiah|Nketiah]] {{gol|33}} *[[Fábio Vieira (nogometaš, rođen 2000)|Vieira]] {{gol|39}} |golovi2 = |stadion = [[Al Maktoum Stadium]] |runda = 1 |lokacija = [[Dubai]] |gledalaca = 7.451 |sudac = Adel Al Naqbi |ishod = POB |jedanaesterci1 = *[[Marquinhos (nogometaš, rođen 2003)|Marquinhos]] {{pengol}} *[[Matt Smith (nogometaš, rođen 2000)|Smith]] {{pengol}} *[[Cătălin Cîrjan|Cîrjan]] {{penpromašaj}} *[[Amario Cozier-Duberry|Cozier-Duberry]] {{penpromašaj}} *{{abbr|Walters|Reuell Walters}} {{penpromašaj}} |jedanaesterci = 2-1 |jedanaesterci2 = *{{penpromašaj}} [[Jeff Reine-Adélaïde|Reine-Adélaïde]] *{{pengol}} [[Thiago Mendes|Mendes]] *{{penpromašaj}} [[Tetê]] *{{penpromašaj}} [[Bradley Barcola|Barcola]] *{{penpromašaj}} [[Rayan Cherki|Cherki]] }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 13. decembar 2022 |vrijeme = 14:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 2–1 |izvještaj = https://www.arsenal.com/fixture/arsenal/2022-Dec-13/arsenal-2-1-ac-milan-match-report |tim2 = {{ZD|ITA}} [[AC Milan|Milan]] |golovi1 = *[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{gol|21}} *[[Reiss Nelson|Nelson]] {{gol|41}} |golovi2 = *[[Fikayo Tomori|Tomori]] {{gol|78}} |stadion = [[Al Maktoum Stadium]] |runda = 2 |lokacija = [[Dubai]] |gledalaca = 11.965 |sudac = Sultan Mohamed Saleh |ishod = POB |jedanaesterci1 = *[[Cédric Soares|Cédric]] {{pengol}} *[[Gabriel Magalhães|Gabriel]] {{pengol}} *[[Marquinhos (nogometaš, rođen 2003)|Marquinhos]] {{pengol}} *[[Mohamed Elneny|Elneny]] {{pengol}} *[[Matt Smith (nogometaš, rođen 2000)|Smith]] {{penpromašaj}} |jedanaesterci = 4-3 |jedanaesterci2 = *{{pengol}} [[Ismaël Bennacer|Bennacer]] *{{penpromašaj}} [[Brahim Díaz|Díaz]] *{{pengol}} [[Sandro Tonali|Tonali]] *{{pengol}} [[Marko Lazetić|Lazetić]] *{{penpromašaj}} [[Rade Krunic|Krunic]] }} == Takmičenje == === Pregled === {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !rowspan=2|Takmičenje !colspan=8|Statistika |- !{{Tooltip|OU|Odigrano utakmica}} !{{Tooltip|P|Pobjede}} !{{Tooltip|N|Neriješeno}} !{{Tooltip|I|Izgubljeno}} !{{Tooltip|DG|Dati golovi}} !{{Tooltip|PG|Primljeni golovi}} !{{Tooltip|GR|Gol-razlika}} !{{Tooltip|% pobjeda|Postotak pobjeda}} |- | [[Premier League 2022/2023.|Premier League]] {{WDL|38|26|6|6|for=88|against=43|diff=yes}} |- | [[FA kup 2022/2023.|FA Cup]] {{WDL|2|1|0|1|for=3|against=1|diff=yes}} |- | [[Engleski Liga-kup 2022/2023.|EFL Cup]] {{WDL|1|0|0|1|for=1|against=3|diff=yes}} |- | [[UEFA Evropska liga 2022/2023.|UEFA Evropska liga]] {{WDL|8|5|2|1|for=11|against=6|diff=yes}} |- ! Ukupno {{WDLtot|49|32|8|9|for=103|against=53|diff=yes}} {{fb overall competition footer |u= }} ==== Statistika u Premijer ligi ==== {{Fb_rs |dp=14 |dn=3 |di=2 |ddg=53 |dpg=25 |gp=12 |gn=3 |gi=4 |gdg=35 |gpg=18 }} ===Premier League=== ====Tabela==== {{:Premier League 2022/2023.|showteam=ARS}} ===https://youtube.com/@deephousemusic781?si=R-vKUOKEkX12IWAf===== {{#invoke:sports rbr table|table|legendpos=b | updated=20 May 2023 | rnd6=[[Derbi Arsenal–Manchester United|6]]| rnd7=8| rnd8=[[Sjevernolondonski derbi|9]]| rnd9=10| rnd10=11| rnd11=13| rnd12=14| rnd13=[[Rivalstvo Arsenal–Chelsea|15]]| rnd14=16| rnd15=17| rnd16=18| rnd17=19| rnd18=[[Sjevernolondonski derbi|20]]| rnd19=[[Derbi Arsenal–Manchester United|21]]| rnd20=22| rnd21=23| rnd22=12<sup>2</sup>| rnd23=24| rnd24=25| rnd25=7<sup>1</sup>| rnd34=[[Rivalstvo Arsenal–Chelsea|34]] | header=Kolo | label1='''Stadion''' | res1=[[Selhurst Park|A]]/[[Stadion Emirates|H]]/[[Dean Court|A]]/H/H/[[Old Trafford|A]]/[[Brentford Community Stadium|A]]/H/H/[[Elland Road|A]]/[[Stadion St Mary's|A]]/H/[[Stamford Bridge (stadion)|A]]/[[Stadion Molineux|A]]/H/[[Stadion Falmer|A]]/H/[[Stadion Tottenham Hotspur|A]]/H/[[Goodison Park|A]]/H/H/[[Villa Park|A]]/[[Stadion King Power|A]]/H/H/[[Craven Cottage|A]]/H/H/[[Anfield|A]]/[[Stadion London|A]]/H/[[Gradski stadion u Manchesteru|A]]/H/[[St James' Park|A]]/H/[[City Ground|A]]/H | label2='''Rezultat''' | res2=W/W/W/W/W/L/W/W/W/W/D/W/W/W/W/W/D/W/W/L/D/L/W/W/W/W/W/W/W/D/D/D/L/W/W/L/L/W | label3='''Pozicija''' | pos3=2/2/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/2/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/2/2/2/2/2 | label4='''Bodovi''' | pos4=3p/6p/9p/12p/15p/15p/18p/21p/24p/27p/28p/31p/34p/37p/40p/43p/44p/47p/50p/50p/51p/51p/54p/57p/60p/63p/66p/69p/72p/73p/74p/75p/75p/78p/81p/81p/81p/84p | color_W=green2|text_W=Pobjeda | color_D=yellow2|text_D=Nerješeno | color_L=red2|text_L=Poraz | color_P=lightgrey|text_P=Odgođeno | text_H=Domaćin|text_A=Gost | color_1=gold|color_2–4=green1|color_5=blue1|color_6=yellow1|color_18–20=red1<!--|color_X=gold where X is the number of points required to win the league, if the League is won by Arsenal--> | source=https://youtube.com/@deephousemusic781?si=QMeqt80Z1NG8sDQ4/[https://www.premierleague.com/tables Premier League] | notes= {{plainlist| * <sup>'''1'''</sup> 7.kolo (vs. [[Everton FC|Everton]]) je bilo odgođeno, kao i sve druge utakmice Premier Lige, zbog smrti kraljice Elizabeth II.<ref name="matches postponed PL">{{cite web |url=https://www.premierleague.com/news/2786560 |title=Premier League statement |date=9 Sep 2022 |website=Premier League |access-date=9 Sep 2022 |archive-date=19 Sep 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220919235015/https://www.premierleague.com/news/2786560 |url-status=live}}</ref><ref name="matches postponed AFC">{{cite web |url=https://www.arsenal.com/news/weekends-matches-postponed- |title=This weekend's matches postponed |date=9 Sep 2022 |website=Arsenal FC |access-date=9 Sep 2022 |archive-date=9 Sep 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220909124534/https://www.arsenal.com/news/weekends-matches-postponed- |url-status=live}}</ref><ref name="matches postponed BBC">{{cite web |url=https://youtube.com/@deephousemusic781?si=xSwBx-_P_g7jxjQm/62846756 |title=Home nations postpone football following Queen's death |date=9 Sep 2022 |website=BBC Sport |access-date=9 Sep 2022 |archive-date=9 Sep 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220909172037/https://www.bbc.com/sport/62846756 |url-status=live}}</ref> * <sup>'''2'''</sup> 12.kolo (vs. [[Manchester City FC|Manchester City]]) je bilo odgođeno zbog Arsenalove utakmice u [[UEFA Evropska liga|Evropskoj ligi]] protiv [[PSV Eindhoven]].<ref name="ARS v MCI postponed PL">{{cite web/https://youtube.com/@deephousemusic781?si=udt3oj_inrUc-ZfU|url=https://www.premierleague.com/news/2790082 |title=Premier League statement – Arsenal v Man City |date=14 Sep 2022 |website=Premier League |access-date=15 Sep 2022 |archive-date=15 Sep 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220915040158/https://www.premierleague.com/news/2790082 |url-status=live}}</ref><ref name="new date for ARS v PSV AFC">{{cite web |url=https://www.arsenal.com/news/new-date-psv-fixture-man-city-postponed |title=New date for PSV fixture; Man City postponed |date=14 Sep 2022 |website=Arsenal FC |access-date=15 Sep 2022 |archive-date=14 Sep 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220914115147/https://www.arsenal.com/news/new-date-psv-fixture-man-city-postponed |url-status=live}}</ref> }}}} ====Utakmice==== {{legend2|#CCFFCC|Pobjeda|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#FFFFBB|Neriješeno|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#FFCCCC|Izgubljeno|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#FFFFFF|Buduća utakmica|border=1px solid #AAAAAA}} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 5. august 2022 |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = [[Crystal Palace FC|Crystal Palace]] |rezultat = 0–2 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/74911 |tim2 = Arsenal |golovi1 = |golovi2 = *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|20}} *[[Marc Guéhi|Guéhi]] {{gol|85|o.g.}} |stadion = [[Selhurst Park]] |runda = 1 |lokacija = [[Selhurst]] |gledalaca = 25.286 |sudac = [[Anthony Taylor]] |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 13. august 2022 |vrijeme = 16:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 4–2 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/74921 |tim2 = [[Leicester City FC|Leicester City]] |golovi1 = *[[Gabriel Jesus]] {{gol|23||35}} *[[Granit Xhaka|Xhaka]] {{gol|55}} *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|75}} |golovi2 = *[[William Saliba|Saliba]] {{gol|53|o.g.}} *[[James Maddison|Maddison]] {{gol|74}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 2 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 60.033 |sudac = [[Darren England]] |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 20. august 2022 |vrijeme = 18:30 |historija = |tim1 = [[AFC Bournemouth|Bournemouth]] |rezultat = 0–3 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/74931 |tim2 = Arsenal |golovi1 = |golovi2 = *[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{gol|5||11}} *[[William Saliba|Saliba]] {{gol|54}} |stadion = [[Vitality Stadium]] |runda = 3 |lokacija = [[Dorset]] |gledalaca = 10.423 |sudac = [[Craig Pawson]] |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 27. august 2022 |vrijeme = 18:30 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 2–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/74941 |tim2 = [[Fulham FC|Fulham]] |golovi1 = *[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{gol|64}} *[[Gabriel Magalhães|Gabriel]] {{gol|86}} |golovi2 = *[[Aleksandar Mitrović|Mitrović]] {{gol|56}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 4 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 60.164 |sudac = [[Jarred Gillett]] |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 31. august 2022 |vrijeme = 20:30 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 2–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/74951 |tim2 = [[Aston Villa FC|Aston Villa]] |golovi1 = *[[Gabriel Jesus]] {{gol|30}} *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|77}} |golovi2 = *[[Douglas Luiz]] {{gol|74}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 5 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 60.012 |sudac = [[Robert Jones]] |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 4. septembar 2022 |vrijeme = 17:30 |historija = |tim1 = [[Manchester United FC|Manchester United]] |rezultat = 3–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/74966 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Antony (nogometaš, rođen 2000)|Antony]] {{gol|35}} *[[Marcus Rashford|Rashford]] {{gol|66||75}} |golovi2 = *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|60}} |stadion = [[Old Trafford]] |runda = 6 |lokacija = [[Manchester]] |gledalaca = 74.310 |sudac = [[Paul Tierney]] |ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 18. septembar 2022 |vrijeme = 13:00 |historija = |tim1 = [[Brentford FC|Brentford]] |rezultat = 0–3 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/74982 |tim2 = Arsenal |golovi1 = |golovi2 = *[[William Saliba|Saliba]] {{gol|17}} *[[Gabriel Jesus]] {{goal|28}} *[[Fábio Vieira (nogometaš, rođen 2000)|Vieira]] {{gol|49}} |stadion = [[Brentford Community Stadium|Gtech Community Stadium]] |runda = 8 |lokacija = [[Brentford]] |gledalaca = 17.122 |sudac = David Coote |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 1. oktobar 2022 |vrijeme = 13:30 |historija = [[Sjevernolondonski derbi]] |tim1 = Arsenal |rezultat = 3–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/74991 |tim2 = [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]] |golovi1 = *[[Thomas Partey|Partey]] {{gol|20}} *[[Gabriel Jesus]] {{gol|49}} *[[Granit Xhaka|Xhaka]] {{gol|67}} |golovi2 = *[[Harry Kane|Kane]] {{gol|31|pen.}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 9 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 60.278 |sudac = [[Anthony Taylor]] |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 9. oktobar 2022 |vrijeme = 17:30 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 3–2 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75001 |tim2 = [[Liverpool FC|Liverpool]] |golovi1 = *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|1}} *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|45+5||76|pen.}} |golovi2 = *[[Darwin Núñez|Núñez]] {{gol|34}} *[[Roberto Firmino|Firmino]] {{gol|53}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 10 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 60.059 |sudac = [[Michael Oliver]] |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 16. oktobar 2022 |vrijeme = 15:00 |historija = |tim1 = [[Leeds United FC|Leeds United]] |rezultat = 0–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75014 |tim2 = Arsenal |golovi1 = |golovi2 = *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|35}} |stadion = [[Elland Road]] |runda = 11 |lokacija = [[Leeds]] |gledalaca = 36.700 |sudac = Chris Kavanagh |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 23. oktobar 2022 |vrijeme = 15:00 |historija = |tim1 = [[Southampton FC|Southampton]] |rezultat = 1–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75037 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Stuart Armstrong|S. Armstrong]] {{gol|65}} |golovi2 = *[[Granit Xhaka|Xhaka]] {{gol|11}} |stadion = [[St. Mary's Stadium]] |runda = 13 |lokacija = [[Southampton]] |gledalaca = |sudac = Robert Jones |ishod = N }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 30. oktobar 2022 |vrijeme = 15:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 5–0 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75041 |tim2 = [[Nottingham Forest FC|Nottingham Forest]] |golovi1 = *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|5}} *[[Reiss Nelson|Nelson]] {{gol|49||52}} *[[Thomas Partey|Partey]] {{gol|57}} *[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{gol|78}} |golovi2 = |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 14 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 60.263 |sudac = [[Simon Hooper]] |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 5. novembar 2022 |vrijeme = 16:00 |historija = [[Rivalstvo Arsenal–Chelsea]] |tim1 = [[Chelsea FC|Chelsea]] |rezultat = 0–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75052 |tim2 = Arsenal |golovi1 = |golovi2 = *[[Gabriel Magalhães|Gabriel]] {{gol|63}} |stadion = [[Stamford Bridge (stadion)|Stamford Bridge]] |runda = 15 |lokacija = [[Fulham]] |gledalaca = 40.142 |sudac = Michael Oliver |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 12. novembar 2022 |vrijeme = 16:00 |historija = |tim1 = [[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton Wanderers]] |rezultat = 0–2 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75070 |tim2 = Arsenal |golovi1 = |golovi2 = *[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{gol|54||75}} |stadion = [[Molineux Stadium]] |runda = 16 |lokacija = [[Wolverhampton]] |gledalaca = 34.624 |sudac = [[Stuart Attwell]] |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 26. decembar 2022 |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 3–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75071 |tim2 = [[West Ham United FC|West Ham United]] |golovi1 = *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|53}} *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|58}} *[[Eddie Nketiah|Nketiah]] {{gol|69}} |golovi2 = *[[Saïd Benrahma|Benrahma]] {{gol|27|pen.}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 17 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 60.125 |sudac = Michael Oliver |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 31. decembar 2022 |vrijeme = 18:30 |historija = |tim1 = [[Brighton & Hove Albion FC|Brighton & Hove Albion]] |rezultat = 2–4 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75082 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Kaoru Mitoma|Mitoma]] {{gol|65}} *[[Evan Ferguson|Ferguson]] {{gol|77}} |golovi2 = *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|2}} *[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{gol|39}} *[[Eddie Nketiah|Nketiah]] {{gol|47}} *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|71}} |stadion = [[Falmer Stadion]] |runda = 18 |lokacija = [[Brighton]] |gledalaca = 31.647 |sudac = Anthony Taylor |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 3. januar 2023 |vrijeme = 20:45 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 0–0 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75091 |tim2 = [[Newcastle United FC|Newcastle United]] |golovi1 = |golovi2 = |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 19 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 60.319 |sudac = [[Andrew Madley]] |ishod = N }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 15. januar 2023 |vrijeme = 17:30 |historija = [[Sjevernolondonski derbi]] |tim1 = [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]] |rezultat = 0–2 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75109 |tim2 = Arsenal |golovi1 = |golovi2 = *[[Hugo Lloris|Lloris]] {{gol|14|o.g.}} *[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{gol|36}} |stadion = [[Stadion Tottenham Hotspur|Tottenham Hotspur]] |runda = 20 |lokacija = [[Tottenham]],[[London]] |gledalaca = |sudac = [[Craig Pawson]] |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 22. januar 2023 |vrijeme = 17:30 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 3–2 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75111 |tim2 = [[Manchester United FC|Manchester United]] |golovi1 = *[[Eddie Nketiah|Nketiah]] {{gol|24||90}} *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|53}} |golovi2 = *[[Marcus Rashford|Rashford]] {{gol|17}} *[[Lisandro Martínez|Martínez]] {{gol|59}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 21 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 60.325 |sudac = Anthony Taylor |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 4. februar 2023 |vrijeme = 13:30 |historija = |tim1 = [[Everton FC|Everton]] |rezultat = 1–0 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75125 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[James Tarkowski|Tarkowski]] {{gol|60}} |golovi2 = |stadion = [[Goodison Park]] |runda = 22 |lokacija = [[Liverpool]] |gledalaca = 39.314 |sudac = David Coote |ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 11. februar 2023 |vrijeme = 16:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 1–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75131 |tim2 = [[Brentford FC|Brentford]] |golovi1 = *[[Leandro Trossard|Trossard]] {{gol|66}} |golovi2 = *[[Ivan Toney|Toney]] {{gol|74}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 23 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 60.254 |sudac = [[Peter Bankes]] |ishod = N }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 15. februar 2023 |vrijeme = 20:30 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 1–3 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75021 |tim2 = [[Manchester City FC|Manchester City]] |golovi1 = *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|42|pen.}} |golovi2 = *[[Kevin De Bruyne|De Bruyne]] {{gol|24}} *[[Jack Grealish|Grealish]] {{gol|72}} *[[Erling Haaland|Haaland]] {{gol|82}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 12 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 60.276 |sudac = Anthony Taylor |ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 18. februar 2023 |vrijeme = 13:30 |historija = |tim1 = [[Aston Villa FC|Aston Villa]] |rezultat = 2–4 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75141 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Ollie Watkins|Watkins]] {{gol|5}} *[[Philippe Coutinho|Coutinho]] {{gol|31}} |golovi2 = *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|16}} *[[Oleksandr Zinchenko (nogometaš)|Zinchenko]] {{gol|61}} *[[Emiliano Martínez|Martínez]] {{gol|90+3|o.g.}} *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|90+8}} |stadion = [[Villa Park]] |runda = 24 |lokacija = [[Birmingham]] |gledalaca = 42.066 |sudac = [[Simon Hooper]] |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 25. februar 2023 |vrijeme = 16:00 |historija = |tim1 = [[Leicester City FC|Leicester City]] |rezultat = 0–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75156 |tim2 = Arsenal |golovi1 = |golovi2 = *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|46}} |stadion = [[King Power Stadion]] |runda = 25 |lokacija = [[Leicester]] |gledalaca = 32.227 |sudac = [[Craig Pawson]] |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 1. mart 2023 |vrijeme = 20:45 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 4–0 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/74971 |tim2 = [[Everton FC|Everton]] |golovi1 = *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|40}} *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|45+1||80}} *[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{gol|71}} |golovi2 = |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 7 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 60.213 |sudac = Michael Oliver |ishod = POB | note = Originally scheduled for 11 September 2022, this match, alongside all others in the Premier League, was postponed due to the [[Death and state funeral of Elizabeth II|passing]] of [[Elizabeth II|Queen Elizabeth II]].<ref name="matches postponed PL"/><ref name="matches postponed AFC"/><ref name="matches postponed BBC"/> }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 4. mart 2023 |vrijeme = 16:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 3–2 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75161 |tim2 = [[AFC Bournemouth|Bournemouth]] |golovi1 = *[[Thomas Partey|Partey]] {{gol|62}} *[[Ben White (nogometaš)|White]] {{gol|70}} *[[Reiss Nelson|Nelson]] {{gol|90+7}} |golovi2 = *[[Philip Billing|Billing]] {{gol|1}} *[[Marcos Senesi|Senesi]] {{gol|57}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 26 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 60.222 |sudac = Chris Kavanagh |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 12. mart 2023 |vrijeme = 15:00 |historija = |tim1 = [[Fulham FC|Fulham]] |rezultat = 0–3 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75174 |tim2 = Arsenal |golovi1 = |golovi2 = *[[Gabriel Magalhães|Gabriel]] {{gol|21}} *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|26}} *[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{gol|45+2}} |stadion = [[Craven Cottage]] |runda = 27 |lokacija = [[Fulham]] |gledalaca = 24.426 |sudac = David Coote |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 19. mart 2023 |vrijeme = 15:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 4–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75181 |tim2 = [[Crystal Palace FC|Crystal Palace]] |golovi1 = *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|28}} *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|43||74}} *[[Granit Xhaka|Xhaka]] {{gol|55}} |golovi2 = *[[Jeffrey Schlupp|Schlupp]] {{gol|63}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 28 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 60.247 |sudac = [[Stuart Attwell]] |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 1. april 2023 |vrijeme = 16:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 4–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75191 |tim2 = [[Leeds United FC|Leeds United]] |golovi1 = *[[Gabriel Jesus|Jesus]] {{gol|35|pen.}}, {{gol|55}} *[[Ben White (nogometaš)|White]] {{gol|47}} *[[Granit Xhaka|Xhaka]] {{gol|84}} |golovi2 = |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 29 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 60.283 |sudac = [[Darren England]] |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 9. april 2023 |vrijeme = 17:30 |historija = |tim1 = [[Liverpool FC|Liverpool]] |rezultat = 2–2 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75206 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Mohamed Salah|Salah]] {{gol|42}}, {{penpromašaj}} <small>54'</small> *[[Roberto Firmino|Firmino]] {{gol|87}} |golovi2 = *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|8}} *[[Gabriel Jesus|Jesus]] {{gol|28}} |stadion = [[Anfield]] |runda = 30 |lokacija = [[Liverpool]] |gledalaca = |sudac = Paul Tierney |ishod = N }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 16. april 2023 |vrijeme = 15:00 |historija = |tim1 = [[West Ham United FC|West Ham United]] |rezultat = 2–2 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75219 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Saïd Benrahma|Benrahma]] {{gol|33|pen.}} *[[Jarrod Bowen|Bowen]] {{gol|54}} |golovi2 = *[[Gabriel Jesus]] {{gol|7}} *[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{gol|10}} *[[Bukayo Saka|Saka]] {{penpromašaj}} {{small|52'}} |stadion = [[London Stadion]] |runda = 31 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 62.475 |sudac = David Coote |ishod = N }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 21. april 2023 |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 3–3 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75221 |tim2 = [[Southampton FC|Southampton]] |golovi1 = *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|20}} *[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{gol|88}} *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|90}} |golovi2 = *[[Carlos Alcaraz (nogometaš)|Alcaraz]] {{gol|1}} *[[Theo Walcott|Walcott]] {{gol|14}} *[[Duje Ćaleta-Car|Ćaleta-Car]] {{gol|66}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 32 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 60.175 |sudac = [[Simon Hooper]] |ishod = N }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 26. april 2023 |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = [[Manchester City FC|Manchester City]] |rezultat = 4–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75239 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Kevin De Bruyne|De Bruyne]] {{gol|7||54}} *[[John Stones|Stones]] {{gol|45+1}} *[[Erling Haaland|Haaland]] {{gol|90+5}} |golovi2 = *[[Rob Holding|Holding]] {{gol|86}} |stadion = [[Gradski stadion u Manchesteru|Etihad]] |runda = 33 |lokacija = [[Manchester]] |gledalaca = 53.482 |sudac = Michael Oliver |ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 2. maj 2023 |vrijeme = 21:00 |historija = [[Rivalstvo Arsenal–Chelsea]] |tim1 = Arsenal |rezultat = 3–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75241 |tim2 = [[Chelsea FC|Chelsea]] |golovi1 = *[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{gol|18||31}} *[[Gabriel Jesus]] {{gol|34}} |golovi2 = *[[Noni Madueke|Madueke]] {{gol|65}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 34 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 60.144 |sudac = Robert Jones |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 7. maj 2023 |vrijeme = 17:30 |historija = |tim1 = [[Newcastle United FC|Newcastle United]] |rezultat = 0–2 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75256 |tim2 = Arsenal |golovi1 = |golovi2 = *[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{gol|14}} *[[Fabian Schär|Schär]] {{gol|71|a.g.}} |stadion = [[St. James' Park]] |runda = 35 |lokacija = [[Newcastle na Tyneu]] |gledalaca = 50.267 |sudac = Chris Kavanagh |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 14. maj 2023 |vrijeme = 17:30 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 0–3 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75261 |tim2 = [[Brighton & Hove Albion FC|Brighton & Hove Albion]] |golovi1 = |golovi2 = *[[Julio Enciso|Enciso]] {{gol|51}} *[[Deniz Undav|Undav]] {{gol|86}} *[[Pervis Estupiñán|Estupiñán]] {{gol|90+6}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 36 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 60.139 |sudac = [[Andrew Madley]] |ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 20. maj 2023 |vrijeme = 18:30 |historija = |tim1 = [[Nottingham Forest FC|Nottingham Forest]] |rezultat = 1–0 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75277 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Taiwo Awoniyi|Awoniyi]] {{gol|19}} |golovi2 = |stadion = [[City Ground]] |runda = 37 |lokacija = [[West Bridgford]] |gledalaca = 29.514 |sudac = Anthony Taylor |ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 28. maj 2023 |vrijeme = 17:30 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 5–0 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75281 |tim2 = [[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton Wanderers]] |golovi1 = *[[Granit Xhaka|Xhaka]] {{gol|11||14}} *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|27}} *[[Gabriel Jesus]] {{gol|58}} *[[Jakub Kiwior|Kiwior]] {{gol|78}} |golovi2 = |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 38 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 60.095 |sudac = [[Andre Marriner]] |ishod = POB }} === FA Kup === {{legend2|#CCFFCC|Pobjeda|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#FFFFBB|Neriješeno|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#FFCCCC|Izgubljeno|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#FFFFFF|Buduća utakmica|border=1px solid #AAAAAA}} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 9. januar 2023 |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = [[Oxford United FC|Oxford United]] |rezultat = 0–3 |izvještaj = https://www.bbc.co.uk/sport/football/64203475 |tim2 = Arsenal |golovi1 = |golovi2 = *[[Mohamed Elneny|Elneny]] {{gol|63}} *[[Eddie Nketiah|Nketiah]] {{gol|70||76}} |stadion = [[Kassam Stadium]] |runda = Treće kolo |lokacija = [[Oxford]] |gledalaca = 11.538 |sudac = David Coote |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 27. januar 2023. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = [[Manchester City FC|Manchester City]] |rezultat = 1–0 |izvještaj = https://www.bbc.co.uk/sport/football/64417476 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Nathan Aké|Aké]] {{gol|64}} |golovi2 = |stadion = [[Gradski stadion u Manchesteru|Etihad]] |runda = Četvrto kolo |lokacija = [[Manchester]] |gledalaca = 51.694 |sudac = Paul Tierney |ishod = POR }} === EFL Kup === {{legend2|#CCFFCC|Pobjeda|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#FFFFBB|Neriješeno|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#FFCCCC|Izgubljeno|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#FFFFFF|Buduća utakmica|border=1px solid #AAAAAA}} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 9. novembar 2022 |vrijeme = 20:45 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 1–3 |izvještaj = https://www.bbc.com/sport/football/63481003 |tim2 = [[Brighton & Hove Albion FC|Brighton & Hove Albion]] |golovi1 = *[[Eddie Nketiah|Nketiah]] {{gol|20}} |golovi2 = *[[Danny Welbeck|Welbeck]] {{gol|27|pen.}} *[[Kaoru Mitoma|Mitoma]] {{gol|58}} *[[Tariq Lamptey|Lamptey]] {{gol|71}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = Treće kolo |lokacija = [[London]] |gledalaca = 59.233 |sudac = [[Jarred Gillett]] |ishod = POR }} === UEFA Evropska liga === {{Glavni|UEFA Evropska liga 2022/2023.}} ==== Grupna faza ==== {{#invoke:Sports table|main|style=WDL |class_rules= |short_style=noflag |source=[https://www.uefa.com/uefaeuropaleague/standings/ UEFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=ARS, PSV, BOD, ZUR |status_text_W=Ide u 1/8 finala direktno |status_text_X=Osigurano mjesto u nokaut fazi Evropske lige |status_text_Y=Osigurano mjesto u nokaut fazi Evropske konferencijske lige |status_text_Z=Nije moguć plasman u nokaut fazu Evropske lige, ali je moguć plasman u nokaut fazi Evropske konferencijske lige <!--Update team results below (including date)--> |update=3. 11. 2022 |win_ARS=5 |draw_ARS=0 |loss_ARS=1 |gf_ARS=8 |ga_ARS=3 |win_PSV=4 |draw_PSV=1 |loss_PSV=1 |gf_PSV=15|ga_PSV=4 |win_BOD=1 |draw_BOD=1 |loss_BOD=4 |gf_BOD=5 |ga_BOD=10 |win_ZUR=1 |draw_ZUR=0 |loss_ZUR=5 |gf_ZUR=5 |ga_ZUR=16 <!--Update results below--> |match_ARS_PSV= 1–0 |match_ARS_BOD= 3–0 |match_ARS_ZUR= 1–0 |match_PSV_ARS= 2–0 |match_PSV_BOD= 1–1 |match_PSV_ZUR= 5–0 |match_BOD_ARS= 0–1 |match_BOD_PSV= 1–2 |match_BOD_ZUR= 2–1 |match_ZUR_ARS= 1–2 |match_ZUR_PSV= 1–5 |match_ZUR_BOD= 2–1 <!--Team definitions--> |name_ARS='''{{ZD|ENG}} [[Arsenal FC|Arsenal]]''' |name_PSV={{ZD|HOL}} [[PSV Eindhoven]] |name_BOD={{ZD|NOR}} [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] |name_ZUR={{ZD|ŠVI}} [[FC Zürich|Zürich]] <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=PO |result3=ECL |col_KO=green1 |text_KO=Prolazak u 1/8 finala |col_PO=blue1 |text_PO=Prolazak u 1/16 finala |col_ECL=yellow1 |text_ECL={{nowrap|Takmičenje nastavlja u UEFA Evropskoj konferencijskoj ligi}} }} {{legend2|#CCFFCC|Pobjeda|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#FFFFBB|Neriješeno|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#FFCCCC|Izgubljeno|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#FFFFFF|Buduća utakmica|border=1px solid #AAAAAA}} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 8. septembar 2022. |vrijeme = 18:45 |historija = |tim1 = [[FC Zürich|Zürich]] {{ZD|ŠVI}} |rezultat = 1–2 |izvještaj = https://www.uefa.com/uefaeuropaleague/match/2035953--zurich-vs-arsenal/ |tim2 = {{ZD|ENG}} Arsenal |golovi1 = *[[Mirlind Kryeziu|Kryeziu]] {{gol|44|pen.}} |golovi2 = *[[Marquinhos (nogometaš, rođen 2003)|Marquinhos]] {{gol|16}} *[[Eddie Nketiah|Nketiah]] {{gol|62}} |stadion = [[Kybunpark]] |runda = 1 |lokacija = [[St. Gallen]] |gledalaca = 17.070 |sudac = [[Mohammed Al-Hakim]] |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 6. oktobar 2022. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = Arsenal {{ZD|ENG}} |rezultat = 3–0 |izvještaj = https://www.uefa.com/uefaeuropaleague/match/2035958--arsenal-vs-bodo-glimt/ |tim2 = {{ZD|NOR}} [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] |golovi1 = *[[Eddie Nketiah|Nketiah]] {{gol|23}} *[[Rob Holding|Holding]] {{gol|27}} *[[Fábio Vieira (nogometaš, rođen 2000)|Vieira]] {{gol|84}} |golovi2 = |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 3 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 59.724 |sudac = [[Harm Osmers]] |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 13. oktobar 2022. |vrijeme = 18:45 |historija = |tim1 = [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] {{ZD|NOR}} |rezultat = 0–1 |izvještaj = https://www.uefa.com/uefaeuropaleague/match/2035959--bodo-glimt-vs-arsenal/ |tim2 = {{ZD|ENG}} Arsenal |golovi1 = |golovi2 = *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|24}} |stadion = [[Aspmyra Stadion]] |runda = 4 |lokacija = [[Bodø (grad)|Bodø]] |gledalaca = 7.922 |sudac = [[Irfan Peljto]] |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 20. oktobar 2022. |vrijeme = 19:00 |historija = |tim1 = Arsenal {{ZD|ENG}} |rezultat = 1–0 |izvještaj = https://www.uefa.com/uefaeuropaleague/match/2035955--arsenal-vs-psv/ |tim2 = {{ZD|HOL}} [[PSV Eindhoven]] |golovi1 = [[Granit Xhaka|Xhaka]] {{gol|70}} |golovi2 = |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 2 |lokacija = [[London]] |gledalaca = |sudac = [[Alejandro Hernández Hernández]] |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 27. oktobar 2022. |vrijeme = 18:45 |historija = |tim1 = [[PSV Eindhoven]] {{ZD|HOL}} |rezultat = 2–0 |izvještaj = https://www.uefa.com/uefaeuropaleague/match/2035962--psv-vs-arsenal/ |tim2 = {{ZD|ENG}} Arsenal |golovi1 = *[[Joey Veerman|Veerman]] {{gol|55}} *[[Luuk de Jong|de Jong]] {{gol|63}} |golovi2 = |stadion = [[Philips Stadion]] |runda = 5 |lokacija = [[Eindhoven]] |gledalaca = |sudac = [[Marco Di Bello]] |ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 3. novembar 2022. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = Arsenal {{ZD|ENG}} |rezultat = 1–0 |izvještaj = https://www.uefa.com/uefaeuropaleague/match/2035963--arsenal-vs-zurich/ |tim2 = {{ZD|ŠVI}} [[FC Zürich|Zürich]] |golovi1 = *[[Kieran Tierney|Tierney]] {{gol|17}} |golovi2 = |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 6 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 48.500 |sudac = Erik Lambrechts |ishod = POB }} ====Nokaut faza==== {{Glavni|UEFA Evropska liga 2022/23 - Nokaut faza}} =====1/8 Finala===== {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 9. mart 2023. |vrijeme = 18:45 |historija = |tim1 = [[Sporting CP]] {{ZD|POR}} |rezultat = 2–2 |izvještaj = https://www.uefa.com/uefaeuropaleague/match/2037610--sporting-cp-vs-arsenal/ |tim2 = {{ZD|ENG}} Arsenal |golovi1 = *[[Gonçalo Inácio|Inácio]] {{gol|34}} *[[Paulinho (nogometaš, rođen 1992)|Paulinho]] {{gol|55}} |golovi2 = *[[William Saliba|Saliba]] {{gol|22}} *[[Hidemasa Morita|Morita]] {{gol|62|o.g.}} |stadion = |runda = 1. utakmica |lokacija = [[Lisbon]], Portugal |gledalaca = 36.006 |sudac = [[Tobias Stieler]] {{ZD|NJE}} |ishod = N }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 16. mart 2023. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = Arsenal {{ZD|ENG}} |rezultat = 1–1 |izvještaj = https://www.uefa.com/uefaeuropaleague/match/2037618--arsenal-vs-sporting-cp/ |tim2 = {{ZD|POR}} [[Sporting CP]] |golovi1 = *[[Granit Xhaka|Xhaka]] {{gol|19}} |golovi2 = *[[Pedro Gonçalves|Gonçalves]] {{gol|62}} |jedanaesterci1 = *[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{pengol}} *[[Bukayo Saka|Saka]] {{pengol}} *[[Leandro Trossard|Trossard]] {{pengol}} *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{penpromašaj}} |jedanaesterci = 3–5 |jedanaesterci2 = *{{pengol}} [[Jerry St. Juste|St. Juste]] *{{pengol}} [[Ricardo Esgaio|Esgaio]] *{{pengol}} [[Gonçalo Inácio|Inácio]] *{{pengol}} [[Arthur Gomes (nogometaš)|Arthur]] *{{pengol}} [[Nuno Santos (nogometaš, rođen 1995)|Santos]] |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = Uzvratna utakmica |lokacija = [[London]] |gledalaca = 59.929 |sudac = [[Antonio Mateu Lahoz]] {{ZD|ŠPA}} |ishod = N }} == Statistika == === Golovi === {| class="wikitable sortable" style="text-align:center;" |- ! Rank ! {{abbr|No.|Broj na dresu}} ! {{abbr|Pos.|Pozicija}} ! {{abbr|Nat.|Nacionalnost}} ! Igrač ! [[Premier League 2022/2023.|Premier League]] ! [[FA kup 2022/2023.|FA Kup]] ! [[Engleski-Liga kup 2022/2023.|EFL Kup]] ! [[UEFA Evropska liga 2022/2023.|Evropska liga]] ! Ukupno |- ! rowspan="3" |1 | 11 | FW | {{ZD|BRA}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Martinelli" | [[Gabriel Martinelli]] | 15 || 0 || 0 || 0 ! 15 |- | 8 | MF | {{ZD|NOR}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Odegaard" | [[Martin Ødegaard]] | 15 || 0 || 0 || 0 ! 15 |- | 7 | FW | {{ZD|ENG}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Saka" | [[Bukayo Saka]] | 14 || 0 || 0 || 1 ! 15 |- !4 | 9 | FW | {{ZD|BRA}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Jesus" | [[Gabriel Jesus]] | 11 || 0 || 0 || 0 ! 11 |- ! rowspan="2" | 5 | 14 | FW | {{ZD|ENG}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Nketiah" | [[Eddie Nketiah]] | 4 || 2 || 1 || 2 ! 9 |- | 34 | MF | {{ZD|ŠVI}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Xhaka" | [[Granit Xhaka]] | 7 || 0 || 0 || 2 ! 9 |- ! rowspan="4" | 7 | 5 | MF | {{ZD|GAN}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Partey" | [[Thomas Partey]] | 3 || 0 || 0 || 0 ! 3 |- | 6 | DF | {{ZD|BRA}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Magalhaes" | [[Gabriel Magalhães]] | 3 || 0 || 0 || 0 ! 3 |- | 12 | DF | {{ZD|FRA}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Saliba" | [[William Saliba]] | 2 || 0 || 0 || 1 ! 3 |- | 24 | FW | {{ZD|ENG}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Nelson" | [[Reiss Nelson]] | 3 || 0 || 0 || 0 ! 3 |- ! rowspan="3" | 11 | 4 | DF | {{ZD|ENG}} | style="text-align:left;" data-sort-value="White" | [[Ben White (nogometaš)|Ben White]] | 2 || 0 || 0 || 0 ! 2 |- | 21 | MF | {{ZD|POR}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Vieira" | [[Fábio Vieira (nogometaš, rođen 2000)|Fábio Vieira]] | 1 || 0 || 0 || 1 ! 2 |- | 16 | DF | {{ZD|ENG}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Holding" | [[Rob Holding]] | 1 || 0 || 0 || 1 ! 2 |- ! rowspan="6" | 14 | 3 | DF | {{ZD|ŠKO}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Tierney" | [[Kieran Tierney]] | 0 || 0 || 0 || 1 ! 1 |- |15 |DF |{{ZD|POL}} |[[Jakub Kiwior]] |1 |0 |0 |0 !1 |- | 19 | FW | {{ZD|BEL}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Trossard" | [[Leandro Trossard]] | 1 || 0 || 0 || 0 ! 1 |- | 25 | MF | {{ZD|EGI}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Elneny" | [[Mohamed Elneny]] | 0 || 1 || 0 || 0 ! 1 |- | 27 | FW | {{ZD|BRA}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Marquinhos" | [[Marquinhos (nogometaš, rođen 2003)|Marquinhos]] | 0 || 0 || 0 || 1 ! 1 |- | 35 | DF | {{ZD|UKR}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Zinchenko" | [[Oleksandr Zinchenko (nogometaš)|Oleksandr Zinchenko]] | 1 || 0 || 0 || 0 ! 1 |- | colspan="5" | auto-golovi | 4 || 0 || 0 || 1 ! 5 |- ! colspan="5" | Ukupno !! 88 !! 3 !! 1 !! 11 !! 103 |} === Asistencije === {| class="wikitable sortable" style="text-align:center;" |- ! Rank ! {{abbr|No.|Broj na dresu}} ! {{abbr|Pos.|Pozicija}} ! {{abbr|Nat.|Nacionalnost}} ! Igrač ! [[Premier League 2022/2023.|Premier League]] ! [[FA kup 2022/2023.|FA Kup]] ! [[Engleski-Liga kup 2022/2023.|EFL Kup]] ! [[UEFA Evropska liga 2022/2023.|Evropska liga]] ! Ukupno |- ! 1 | 7 | FW | {{ZD|ENG}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Saka" | [[Bukayo Saka]] | 11 || 0 || 0 || 0 ! 11 |- !2 | 19 | FW | {{ZD|BEL}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Trossard" | [[Leandro Trossard]] | 10 || 0 || 0 || 0 ! 10 |- ! rowspan="4" | 3 | 8 | MF | {{ZD|NOR}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Odegaard" | [[Martin Ødegaard]] | 7 || 0 || 0 || 0 ! 7 |- | 11 | FW | {{ZD|BRA}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Martinelli" | [[Gabriel Martinelli]] | 5 || 1 || 0 || 1 ! 7 |- | 9 | FW | {{ZD|BRA}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Jesus" | [[Gabriel Jesus]] | 6 || 0 || 0 || 1 ! 7 |- | 34 | MF | {{ZD|ŠVI}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Xhaka" | [[Granit Xhaka]] | 7 || 0 || 0 || 0 ! 7 |- !7 | 21 | MF | {{ZD|POR}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Vieira" | [[Fábio Vieira (nogometaš, rođen 2000)|Fábio Vieira]] | 2 || 2 || 0 || 2 ! 6 |- !8 | 4 | DF | {{ZD|ENG}} | style="text-align:left;" data-sort-value="White" | [[Ben White (nogometaš)|Ben White]] | 5 || 0 || 0 || 0 ! 5 |- !9 | 24 | FW | {{ZD|ENG}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Nelson" | [[Reiss Nelson]] | 2 || 0 || 1 || 0 ! 3 |- ! rowspan="5" | 10 | 3 | DF | {{ZD|ŠKO}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Tierney" | [[Kieran Tierney]] | 1 || 0 || 0 || 1 ! 2 |- | 14 | FW | {{ZD|ENG}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Nketiah" | [[Eddie Nketiah]] | 1 || 0 || 0 || 1 ! 2 |- | 18 | DF | {{ZD|JAP}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Tomiyasu" | [[Takehiro Tomiyasu]] | 1 || 0 || 0 || 1 ! 2 |- | 35 | DF | {{ZD|UKR}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Zinchenko" | [[Oleksandr Zinchenko (nogometaš)|Oleksandr Zinchenko]] | 2 || 0 || 0 || 0 ! 2 |- | 10 | MF | {{ZD|ENG}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Smith Rowe" | [[Emile Smith Rowe]] | 2 || 0 || 0 || 0 ! 2 |- ! rowspan="2" |15 | 12 | DF | {{ZD|FRA}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Saliba" | [[William Saliba]] | 1 || 0 || 0 || 0 ! 1 |- | 27 | FW | {{ZD|BRA}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Marquinhos" | [[Marquinhos (nogometaš, rođen 2003)|Marquinhos]] | 0 || 0 || 0 || 1 ! 1 |- ! colspan="5" | Ukupno !! 64 !! 3 !! 1 !! 8 !! 76 |} == Nagrade i nominacije == === Arsenalov igrač mjeseca === {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- ! style="background:#FF0000; color:white;" | Mjesec ! style="background:#FF0000; color:white;" | Igrač ! style="background:#FF0000; color:white;" | Glasovi ! style="background:#FF0000; color:white;" | Izvor |- | style="width:130px;" | August | style="width:200px;" | {{flagathlete|{{Sortname|Gabriel|Jesus}}|BRA}} | style="width:130px;" | Nepoznato | style="width:25px;" | <ref>{{cite web|url=https://www.arsenal.com/news/gabriel-jesus-your-august-player-month|title=Gabriel Jesus is your August Player of the Month!|publisher=Arsenal F.C.|date=15. 9. 2022|access-date=12. 11. 2022}}</ref> |- | style="width:130px;" | Septembar | style="width:200px;" | {{flagathlete|{{Sortname|Granit|Xhaka}}|ŠVI}} | style="width:130px;" | 83% | style="width:25px;" | <ref>{{cite web|url=https://www.arsenal.com/news/xhaka-scoops-septembers-player-month|title=Xhaka scoops September's Player of the Month|publisher=Arsenal F.C.|date=3. 10. 2021|access-date=12. 11. 2022}}</ref> |- | style="width:130px;" | Oktobar | style="width:200px;" | {{flagathlete|{{Sortname|Granit|Xhaka}}|ŠVI}} | style="width:130px;" | 42% | style="width:25px;" | <ref>{{cite web|url=https://www.arsenal.com/news/xhaka-scoops-successive-player-month-awards|title=Xhaka scoops successive Player of the Month awards|publisher=Arsenal F.C.|date=15. 11. 2022|access-date=15. 11. 2022}}</ref> |- |Novembar |{{flagathlete|{{Sortname|Ben|White}}|ENG}} |47% |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/white-named-novembers-player-month|title=White named November's Player of the Month|website=White named November's Player of the Month|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref> |- |Decembar |{{flagathlete|{{Sortname|Bukayo|Saka}}|ENG}} |50% |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/saka-named-player-month-december|title=Saka named Player of the Month for December|website=Saka named Player of the Month for December|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref> |- |Januar |{{flagathlete|{{Sortname|Oleksandr|Zinchenko}}|UKR}} |48% |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/zinchenko-named-januarys-player-month|title=Zinchenko named January's Player of the Month|website=Zinchenko named January's Player of the Month|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref> |- |Februar |{{flagathlete|{{Sortname|Oleksandr|Zinchenko}}|UKR}} |49% |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/zinchenko-voted-februarys-player-month|title=Zinchenko voted February's Player of the Month|website=Zinchenko voted February's Player of the Month|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref> |- |Mart |{{flagathlete|{{Sortname|Leandro|Trossard}}|BEL}} |39% |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/trossard-voted-marchs-player-month|title=Trossard voted as March's Player of the Month|website=Trossard voted as March's Player of the Month|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref> |- |April |{{Flagathlete|{{Sortname|Martin|Ødegaard}}|NOR}} |68% |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/odegaard-named-aprils-mens-player-month|title=Odegaard named April's men's Player of the Month|date=|website=Odegaard named April's men's Player of the Month|language=en|access-date=28. 5. 2023}}</ref> |} === Arsenalov gol mjeseca === {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- ! style="background:#FF0000; color:white;" | Mjesec ! style="background:#FF0000; color:white;" | Igrač ! style="background:#FF0000; color:white;" | Takmičenje ! style="background:#FF0000; color:white;" | Protivnik ! style="background:#FF0000; color:white;" | Glasovi ! style="background:#FF0000; color:white;" | Izvor |- | style="width:130px;" | August | style="width:200px;" | {{Flagathlete|{{Sortname|William|Saliba}}|FRA}} | style="width:200px;" | [[Premier League 2022/2023.|Premier League]] | style="width:200px;" | [[AFC Bournemouth|Bournemouth]] | style="width:130px;" | >50% | style="width:25px;" | <ref>{{cite web|url=https://www.arsenal.com/news/salibas-stunner-tops-our-goal-month-poll|title=Saliba's stunner tops our Goal of the Month poll!|publisher=Arsenal F.C.|date=15. 9. 2022|access-date=12. 11. 2022}}</ref> |- | style="width:130px;" | Septembar | style="width:200px;" | {{Flagathlete|{{Sortname|Fabio|Vieira|Fábio Vieira (footballer, born 2000)}}|POR}} | style="width:200px;" | Premier League | style="width:200px;" | [[Brentford F.C.|Brentford]] | style="width:130px;" | 61% | style="width:25px;" | <ref>{{cite web|url=https://www.arsenal.com/news/fabios-fabulous-strike-voted-goal-month|title=Fabio's fabulous strike voted Goal of the Month|publisher=Arsenal F.C.|date=7. 10. 2022|access-date=12. 11. 2022}}</ref> |- | style="width:130px;" | Oktobar | style="width:200px;" | {{Flagathlete|{{Sortname|Thomas|Partey}}|GAN}} | style="width:200px;" | Premier League | style="width:200px;" | [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]] | style="width:130px;" | 51% | style="width:25px;" | <ref>{{cite web|url=https://www.arsenal.com/news/parteys-nld-strike-wins-october-goal-month|title=Partey's NLD strike wins October Goal of the Month|publisher=Arsenal F.C.|date=14. 11. 2022|access-date=14. 11. 2022}}</ref> |- |Novembar |{{Flagathlete|{{Sortname|Vivianne|Miedema}}|NIZ}} |[[UEFA Women's Champions League 2022/2023.|UEFA Champions League]] |{{ZD|ITA}} [[Juventus FC (žene)|Juventus]] |27% |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/miedema-wins-novembers-goal-month|title=Miedema wins November's Goal of the Month|website=Miedema wins November's Goal of the Month|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref> |- |Decembar |{{Flagathlete|{{Sortname|Eddie|Nketiah}}|ENG}} |Premier League |[[West Ham United FC|West Ham United]] |34% |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/nketiahs-west-ham-strike-wins-goal-month|title=Nketiah's West Ham strike wins Goal of the Month|website=Nketiah's West Ham strike wins Goal of the Month|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref> |- |Januar |{{Flagathlete|{{Sortname|Bukayo|Saka}}|ENG}} |Premier League |[[Manchester United FC|Manchester United]] |53% |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/saka-wins-januarys-goal-month-vote|title=Saka wins January's Goal of the Month vote|website=Saka wins January's Goal of the Month vote|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref> |- |Februar |{{Flagathlete|{{Sortname|Oleksandr|Zinchenko}}|UKR}} |Premier League |[[Aston Villa FC|Aston Villa]] |40% |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/february-goal-month-premier-league-winner|title=Zinchenko wins February's Goal of the Month|website=Zinchenko wins February's Goal of the Month|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref> |- |Mart |{{Flagathlete|{{Sortname|Reiss|Nelson}}|ENG}} |Premier League |[[AFC Bournemouth|Bournemouth]] |52% |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/nelsons-bournemouth-strike-wins-goal-month|title=Nelson's Bournemouth strike wins Goal of the Month|date=|website=Nelson's Bournemouth strike wins Goal of the Month|language=en|access-date=28. 5. 2023}}</ref> |- |April |{{Flagathlete|{{Sortname|Katie|McCabe}}|IRS}} |[[Women's Super League 2022/2023.|Women's Super League]] |[[Manchester City WFC|Manchester City]] |63% |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/mccabes-city-strike-aprils-goal-month|title=McCabe's City strike is April's Goal of the Month|date=|website=McCabe's City strike is April's Goal of the Month|language=en|access-date=28. 5. 2023}}</ref> |} === Premier League Menadžer mjeseca === {| class="wikitable sortable" style="text-align:center;" |- ! Mjesec ! {{abbr|Nac.|Nacionalnost}} ! Menadžer ! {{abbr|U|Utakmice}} ! {{abbr|P|Pobjeda}} ! {{abbr|N|Nerješeno}} ! {{abbr|I|Izubljeno}} ! {{abbr|DG|Datih golova}} ! {{abbr|PG|Primljenih golova}} ! {{abbr|+/-|Gol razlika}} ! {{abbr|Bod|Bodovi}} ! {{abbr|Poz|Pozicija na tabel na kraju mjeseca}} ! Rezultat ! class="unsortable" | {{abbr|Ref.|Reference(s)}} |- | August | rowspan="5" | {{flagicon|ESP}} | rowspan="5" style="text-align:left;" data-sort-value="Arteta, Mikel" | [[Mikel Arteta]] | 5 | style="background:#ccffcc;" | 5 | style="background:#ffffcc;" | 0 | style="background:#ffcccc;" | 0 | 13 | 4 | +9 | 15 | style="background:gold;" | 1. | {{Dobitnik}} | <ref name="Arteta named August's PL MOTM">{{cite web |url=https://www.premierleague.com/news/2787351 |title=Arteta named August's Barclays Manager of the Month |date=16 Sep 2022 |website=Premier League |access-date=17 Sep 2022}}</ref> |- |Oktobar | 5 | style="background:#ccffcc;" | 4 | style="background:#ffffcc;" | 1 | style="background:#ffcccc;" | 0 |13 |4 | +9 |13 | style="background:gold;" | 1. | {{Nominiran}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/arteta-shortlisted-pl-manager-month|title=Arteta shortlisted for PL Manager of the Month|website=Arteta shortlisted for PL Manager of the Month|language=en|access-date=4. 11. 2022}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.premierleague.com/news/2886520|title=Select October's Barclays Manager of the Month|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=4. 11. 2022}}</ref> |- |Novembar/Decembar |4 | style="background:#ccffcc;" |4 | style="background:#ffffcc;" |0 | style="background:#ffcccc;" |0 |10 |3 | +7 |12 | style="background:gold;" |1. | {{Dobitnik}} |<ref>{{Cite web|url=http://www.premierleague.com/news/3016896|title=Arteta named November/December 2022 Barclays Manager of the Month|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/arteta-wins-premier-league-manager-month|title=Arteta wins Premier League Manager for the Month|website=Arteta wins Premier League Manager for the Month|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref> |- |Januar |3 | style="background:#ccffcc;" |2 | style="background:#ffffcc;" |1 | style="background:#ffcccc;" |0 |5 |2 | +3 |7 | style="background:gold;" |1. | {{Dobitnik}} |<ref>{{Cite web|url=http://www.premierleague.com/news/3043094|title=Arteta named January 2023 Barclays Manager of the Month|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/arteta-named-januarys-pl-manager-month|title=Arteta named January's PL Manager of the Month|website=Arteta named January's PL Manager of the Month|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref> |- |Mart |4 | style="background:#ccffcc;" |4 | style="background:#ffffcc;" |0 | style="background:#ffcccc;" |0 |14 |3 | +11 |12 | style="background:gold;" |1. | {{Dobitnik}} |<ref>{{Cite web|url=http://www.premierleague.com/news/3124539|title=Arteta named Barclays Manager of the Month|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/arteta-wins-fourth-manager-month-202223|title=Arteta wins fourth Manager of the Month of 2022/23|website=Arteta wins fourth Manager of the Month of 2022/23|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref> |} === Premier League Igrač mjeseca === {| class="wikitable sortable" style="text-align:center;" |- ! Mjesec ! {{abbr|Poz.|Pozicija}} ! {{abbr|Nac.|Nacionalnost}} ! Igrač ! Rezultat ! class="unsortable" | {{abbr|Ref.|Reference(s)}} |- | rowspan="2" | August | FW | {{flagicon|BRA}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Jesus, Gabriel" | [[Gabriel Jesus]] | {{Nominiran}} | rowspan="2" | <ref>{{cite web |url=https://www.premierleague.com/news/2774592 |title=Pick your August 2022 EA SPORTS Player of the Month |date=8 Sep 2022 |website=Premier League |access-date=8 Sep 2022}}</ref> |- | MF | {{flagicon|NOR}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Odegaard, Martin" | [[Martin Ødegaard]] | {{Nominiran}} |- |Oktobar |MF |{{ZD|ŠVI}} | [[Granit Xhaka]] | {{Nominiran}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/xhaka-nominated-pl-player-month-award|title=Xhaka nominated for PL Player of the Month award|website=Xhaka nominated for PL Player of the Month award|language=en|access-date=4. 11. 2022}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.premierleague.com/news/2886519|title=Pick your October EA SPORTS Player of the Month|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=4. 11. 2022}}</ref> |- | rowspan="2" |Novembar/Decembar |MF |{{ZD|NOR}} |[[Martin Ødegaard]] | {{Dobitnik}} |<ref>{{Cite web|url=http://www.premierleague.com/news/3016906|title=Odegaard voted November/December 2022 EA SPORTS Player of the Month|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/odegaard-named-premier-league-player-month|title=Odegaard named Premier League Player of the Month|website=Odegaard named Premier League Player of the Month|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref> |- | rowspan="3" |FW | rowspan="3" |{{ZD|ENG}} | rowspan="3" |[[Bukayo Saka]] | {{Nominiran}} |<ref>{{Cite web|url=http://www.premierleague.com/news/3005650|title=November and December's EA SPORTS Player of the Month shortlist|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/odegaard-and-saka-pl-player-month|title=Odegaard and Saka up for PL Player of the Month|website=Odegaard and Saka up for PL Player of the Month|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref> |- |Januar |{{Nominiran}} |<ref>{{Cite web|url=http://www.premierleague.com/news/3036608|title=January's EA SPORTS Player of the Month shortlist|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/premier-league-player-month-nod-saka|title=Premier League Player of the Month nod for Saka|website=Premier League Player of the Month nod for Saka|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref> |- | rowspan="2" |Mart |{{Dobitnik}} |<ref>{{Cite web|url=http://www.premierleague.com/news/3124438|title=Saka wins first EA SPORTS Player of the Month award|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/saka-named-pl-player-month-march|title=Saka named PL Player of the Month for March|website=Saka named PL Player of the Month for March|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref> |- |FW |{{ZD|BEL}} |[[Leandro Trossard]] | {{Nominiran}} |<ref>{{Cite web|url=http://www.premierleague.com/news/3118067|title=March EA SPORTS Player of the Month shortlist|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/saka-and-trossard-pl-player-month|title=Saka and Trossard up for PL Player of the Month|website=Saka and Trossard up for PL Player of the Month|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref> |} === Premier League Gol mjeseca === {| class="wikitable sortable" style="text-align:center;" |- ! Mjesec ! {{abbr|Poz.|Pozicija}} ! {{abbr|Nac.|Nacionalnost}} ! Igrač ! Pogodak ! Protivnik ! Datum ! Rezultat ! class="unsortable" | {{abbr|Ref.|Reference(s)}} |- | rowspan="2" | August | FW | {{flagicon|BRA}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Jesus, Gabriel" | [[Gabriel Jesus]] | '''1'''–0 ('''[[Emirates Stadium|H]]''') | style="text-align:left;" | [[Leicester City FC|Leicester City]] | style="text-align:right;" | 13. august | {{Nominiran}} | rowspan="2" | <ref>{{cite web |url=https://www.premierleague.com/news/2774605 |title=Select your August 2022 Budweiser Goal of the Month |date=8 Sep 2022 |website=Premier League |access-date=8 Sep 2022}}</ref> |- | DF | {{flagicon|FRA}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Saliba, William" | [[William Saliba]] | '''3'''–0 ('''[[Dean Court|A]]''') | style="text-align:left;" | [[AFC Bournemouth|Bournemouth]] | style="text-align:right;" | 20. august | {{Nominiran}} |- |Oktobar |MF |{{flagicon|GAN}} | style="text-align:left;"| [[Thomas Partey]] |'''1'''–0 ([[Emirates Stadium|'''H''']]) | style="text-align:left;" | [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham]] | style="text-align:right;" | 1. oktobar | {{Nominiran}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/parteys-spurs-stunner-pl-goal-month|title=Partey's Spurs stunner up for PL Goal of the Month|website=Partey's Spurs stunner up for PL Goal of the Month|language=en|access-date=4. 11. 2022}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.premierleague.com/news/2885882|title=Choose your Budweiser Goal of the Month for October|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=4. 11. 2022}}</ref> |- |Novembar/Decembar |FW |{{ZD|ENG}} | style="text-align:left;"|[[Eddie Nketiah]] |'''3'''–1 ('''H''') | style="text-align:left;" |[[West Ham United FC|West Ham United]] | style="text-align:right;" |26. decembar | {{Nominiran}} |<ref>{{Cite web|url=http://www.premierleague.com/news/3005652|title=November and December's Budweiser Goal of the Month contenders|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=28. 5. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/nketiahs-hammers-strike-goal-month|title=Nketiah's Hammers strike up for Goal of the Month|date=|website=Nketiah's Hammers strike up for Goal of the Month|language=en|access-date=28. 5. 2023}}</ref> |- |Januar |FW |{{ZD|ENG}} | style="text-align:left;"|[[Bukayo Saka]] |'''2'''–1 ('''H''') | style="text-align:left;" |[[Manchester United FC|Manchester United]] | style="text-align:right;" |22. januar | {{Nominiran}} |<ref>{{Cite web|url=http://www.premierleague.com/news/3036610|title=January's Budweiser Goal of the Month contenders|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=28. 5. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/sakas-man-utd-strike-shortlisted-pl-gotm|title=Saka's Man Utd strike shortlisted for PL GOTM|date=|website=Saka's Man Utd strike shortlisted for PL GOTM|language=en|access-date=28. 5. 2023}}</ref> |- |Mart |FW |{{ZD|ENG}} | style="text-align:left;"|[[Reiss Nelson]] |'''3'''–2 ('''H''') | style="text-align:left;" |[[AFC Bournemouth|Bournemouth]] | style="text-align:right;" |4. mart | {{Nominiran}} |<ref>{{Cite web|url=http://www.premierleague.com/news/3118070|title=March's Budweiser Goal of the Month contenders|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=28. 5. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/nelsons-bournemouth-blast-nominated-pl-gotm|title=Nelson's Bournemouth blast nominated for PL GOTM|date=20. 7. 2023|website=Nelson's Bournemouth blast nominated for PL GOTM|language=en|access-date=28. 5. 2023}}</ref> |} === Godišnje nagrade === ==== Arsenal ==== {| class="wikitable" |+ !Nagrada !Igrač !Glasovi !Ref. |- |'''Igrač sezone''' |{{ZD|NOR}} [[Martin Ødegaard]] |55% |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/martin-odegaard-named-202223-player-season|title=Martin Odegaard named 2022/23 Player of the Season|date=13. 7. 2023|website=Martin Odegaard named 2022/23 Player of the Season|language=en|access-date=11. 6. 2023}}</ref> |} ==== London Football Awards ==== {| class="wikitable" |+ !Nagrada !Menadžer ili Igrač !Ref. |- |'''Igrač godine Premijer lige''' |{{ZD|NOR}} [[Martin Ødegaard]] | rowspan="4" |<ref>{{Cite web|url=https://londonfootballawards.org/the-winners/|title=London Football Awards - The Winners|language=en-GB|access-date=11. 6. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.90min.com/posts/arsenal-big-winners-london-football-awards-2023|title=Arsenal the big winners at London Football Awards 2023|date=14. 3. 2023|website=90min.com|language=en-GB|access-date=11. 6. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/quartet-honoured-london-football-awards|title=Quartet honoured at London Football Awards|date=13. 7. 2023|website=Quartet honoured at London Football Awards|language=en|access-date=11. 6. 2023}}</ref> |- |'''Mladi igrač godine''' |{{ZD|ENG}} [[Bukayo Saka]] |- |'''Golman godine''' |{{ZD|ENG}} [[Aaron Ramsdale]] |- |'''Menadžer godine''' |{{ZD|ŠPA}} [[Mikel Arteta]] |} ==== Premier League ==== {| class="wikitable" |+ !Nagrada !Igrač !Bilješke !Ref. |- |'''Game Changer of the Season''' |{{ZD|ENG}} [[Reiss Nelson]] |vs. [[AFC Bournemouth|Bournemouth]] (4. marta 2023) |<ref>{{Cite web|url=http://www.premierleague.com/news/3527784|title=Nelson claims Castrol Game Changer of the Season award|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=11. 6. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/nelson-wins-gamechanger-season-award|title=Nelson wins Gamechanger of the Season award|date=13. 7. 2023|website=Nelson wins Gamechanger of the Season award|language=en|access-date=11. 6. 2023}}</ref> |} == Reference == {{Refspisak}} {{Arsenal FC sezone}} {{Arsenal FC}} [[Kategorija:Sezone Arsenala FC]] 749f8hnvuzgytd0lvazhnfing32c4gg 3822229 3822228 2026-04-02T02:40:34Z ~2026-20314-23 179880 /* Utakmice */https://youtube.com/@deephousemusic781?si=z1poSIHspZPVSti5 3822229 wikitext text/x-wiki https://youtube.com/@deephousemusic781?si=qU9eq8ysiygb3DIG | ime_kluba = [[Arsenal FC|Arsenal]] | sezona = 2022/23 | slika = | veličina_slike = | tekst = | titula_vlasnika = | vlasnik = <!-- ili | vlasnici = --> | titula_predsjednika = | predsjednik = | titula_menadžera = | menadžer = [[Mikel Arteta]] | titula4 = | osoba4 = | titula_stadiona = | stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] | liga1 = [[Premijer liga Engleske]] | liga1_rezultat = [[Premier League 2022/2023.|2.]] | liga2 = | liga2_rezultat = | liga3 = | liga3_rezultat = | kup1 = [[FA kup]] | kup1_rezultat = [[FA kup 2022/2023.|Četvrto kolo]] | kup2 = [[Engleski Liga-kup]] | kup2_rezultat = [[Engleski Liga-kup 2022/2023.|Treće kolo]] | kup3 = [[UEFA Evropska liga]] | kup3_rezultat = [[UEFA Evropska liga 2022/2023.|1/8 finala]] | kup4 = | kup4_rezultat = | kup5 = | kup5_rezultat = | kup6 = | kup6_rezultat = | kup7 = | kup7_rezultat = | najbolji_strijelac_sezone = <br>Gabriel Martinelli<br>Martin Ødegaard<br>[[Bukayo Saka]] <br> (15 golova svaki) | najbolji_strijelac_lige = <br>[[Gabriel Martinelli]]<br>[[Martin Ødegaard]] <br> (15 golova svaki) | najveća_posjećenost = '''60.325'''<br>vs [[Manchester United FC|Manchester United]]<br>(22. januar 2023)<br>Premier League | najmanja_posjećenost = '''48.500'''<br>vs [[FC Zürich|Zürich]]<br>(3. novembar 2022)<br>Evropska Liga | prosječna_posjećenost = | najveća_pobjeda = '''5–0''' <br>vs [[Nottingham Forest FC|Nottingham Forest]] (H)<br>(30. oktobar 2022)<br>Premier League<br>'''0–5'''<br>vs [[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton Wanderers]] (A)<br>(28. Maj 2023)<br>Premier League | najveći_poraz = '''1–4'''<br>vs [[Manchester City FC|Manchester City]] (A)<br>(26. april 2023)<br>Premier League <br> '''0–3'''<br>vs [[Brighton & Hove Albion FC|Brighton & Hove Albion]] (H)<br>(14. maj 2023)<br>Premier League | uzorak_lr1 = _arsenal2223h | uzorak_t1 = _arsenal2223h | uzorak_dr1 = _arsenal2223h | uzorak_š1 = _arsenal2223h | uzorak_č1 = _arsenal2223hl | lijeva ruka1 = FFFFFF | tijelo1 = EF0000 | desna ruka1 = FFFFFF | šorc1 = FFFFFF | čarape1 = EF0000 | opis1 = Domaći | uzorak_lr2 = _arsenal2223A | uzorak_t2 = _arsenal2223A | uzorak_dr2 = _arsenal2223A | uzorak_š2 = _arsenal2223A | uzorak_č2 = _arsenal2223A | lijeva ruka2 = 181818 | tijelo2 = 181818 | desna ruka2 = 181818 | šorc2 = 000000 | čarape2 = 000000 | opis2 = Gostujući | uzorak_lr3 = _arsenal2223T | uzorak_t3 = _arsenal2223T | uzorak_dr3 = _arsenal2223T | uzorak_š3 = _arsenal2223T | uzorak_č3 = _arsenal2223T | lijeva ruka3 = FFD2E7 | tijelo3 = FFD2E7 | desna ruka3 = FFD2E7 | šorc3 = 00003E | čarape3 = FFD2E7 | opis3 = Treći | prethodna_sezona = [[Arsenal FC - sezona 2021/2022.|2021–22]] | naredna_sezona = [[Arsenal FC - sezona 2023/2024.|2023–24]] | ažurirano = }} '''Sezona 2022-23''' je bila 137. sezona u historiji [[Arsenal FC|Arsenala]] te 104. uzastopna sezona u najjačoj engleskoj ligi. Arsenal je sezonu završio kao drugoplasirana ekipa u Premijer ligi zaostavši 5 bodova za [[Manchester City FC|Manchester Cityjem]] koji je osvojio naslov prvaka sa 89 osvojenih bodova. Arsenalovi rezultati u drugim takmičenjima: * U FA kupu je ispao u četvrtom kolu nakon poraza 1-0 od Manchester Cityja * U Engleskom liga kupu je ispao u trećem kolu nakon poraza od [[Brighton & Hove Albion FC|Brightona]] 1-3. * U Evropskoj ligi Arsenal je ispao u 1/8 finala nakon izvođenja penala (3-5) od [[Sporting Clube de Portugal|Sportinga]]. == https://youtube.com/@deephousemusic781?si=AbNtHsIevuZyJo0i == {{Nogometna ekipa početak|sakrijnapomenu=1}} {{Nogometna ekipa igrač|br=1|nac=ENG|ime=[[Aaron Ramsdale]]|poz=GK}} {{Nogometna ekipa igrač|br=3|nac=ŠKO|ime=[[Kieran Tierney]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=4|nac=ENG|ime=[[Ben White (nogometaš)|Ben White]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=5|nac=GAN|ime=[[Thomas Partey]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=6|nac=BRA|ime=[[Gabriel Magalhães]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=7|nac=ENG|ime=[[Bukayo Saka]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=8|nac=NOR|ime=[[Martin Ødegaard]]|poz=MF}} {{kapiten}} {{Nogometna ekipa igrač|br=9|nac=BRA|ime=[[Gabriel Jesus]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=ENG|ime=[[Emile Smith Rowe]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=BRA|ime=[[Gabriel Martinelli]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=12|nac=FRA|ime=[[William Saliba]]|poz=DF|}} {{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=ENG|ime=[[Eddie Nketiah]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa sredina}} {{Nogometna ekipa igrač|br=15|nac=POL|ime=[[Jakub Kiwior]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=ENG|ime=[[Rob Holding]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=18|nac=JAP|ime=[[Takehiro Tomiyasu]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=19|nac=BEL|ime=[[Leandro Trossard]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=20|nac=ITA|ime=[[Jorginho (nogometaš, rođen 1991)|Jorginho]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=21|nac=POR|ime=[[Fábio Vieira (nogometaš, rođen 2000)|Fábio Vieira]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=24|nac=ENG|ime=[[Reiss Nelson]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=25|nac=EGI|ime=[[Mohamed Elneny]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=30|nac=SAD|ime=[[Matt Turner (nogometaš)|Matt Turner]]|poz=GK}} {{Nogometna ekipa igrač|br=31|nac=EST|ime=[[Karl Hein (nogometaš)|Karl Hein]]|poz=GK}} {{Nogometna ekipa igrač|br=34|nac=ŠVI|ime=[[Granit Xhaka]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=35|nac=UKR|ime=[[Oleksandr Zinchenko (nogometaš)|Oleksandr Zinchenko]]|poz=DF|}} {{Nogometna ekipa kraj}} == Transferi == === Dolazeći igrači === {| class="wikitable" |+ !Datum !Igrač !Došao iz !Obeštećenje !Ref. |- | rowspan="3" |1. juli 2022 |{{ZD|POR}} [[Fábio Vieira (nogometaš, rođen 2000.)|Fábio Vieira]] |{{ZD|POR}} [[FC Porto|Porto]] |£30m |<ref>{{Cite news|title=Porto agree to sell Vieira to Arsenal in £34m deal|url=https://www.bbc.com/sport/football/61840804|newspaper=BBC Sport|access-date=15. 10. 2022|language=en-GB}}</ref> |- |{{ZD|BRA}} [[Marquinhos (nogometaš, rođen 2003.)|Marquinhos]] |{{ZD|BRA}} [[São Paulo FC|São Paulo]] |£3m |<ref>{{Cite news|title=Arsenal sign teenager Marquinhos from Sao Paulo|url=https://www.bbc.com/sport/football/61788100|newspaper=BBC Sport|access-date=15. 10. 2022|language=en-GB}}</ref> |- |{{ZD|SAD}} [[Matt Turner (nogometaš)|Matt Turner]] |{{ZD|SAD}} [[New England Revolution]] |£7m |<ref>{{Cite news|title=US goalkeeper Turner completes Arsenal move|url=https://www.bbc.com/sport/football/61950300|newspaper=BBC Sport|access-date=15. 10. 2022|language=en-GB}}</ref> |- |4.juli 2022 |{{ZD|BRA}} [[Gabriel Jesus]] | rowspan="2" |{{ZD|ENG}} [[Manchester City FC|Manchester City]] |£45m |<ref>{{Cite news|title=Jesus joins Arsenal from Man City in £45m deal|url=https://www.bbc.com/sport/football/61983873|newspaper=BBC Sport|access-date=15. 10. 2022|language=en-GB}}</ref> |- |22. juli 2022 |{{ZD|UKR}} [[Oleksandr Zinchenko]] |£30m |<ref>{{Cite news|title=Arsenal sign versatile Zinchenko from Man City|url=https://www.bbc.com/sport/football/62188094|newspaper=BBC Sport|access-date=15. 10. 2022|language=en-GB}}</ref> |- |20. januar 2023 |{{ZD|BEL}} [[Leandro Trossard]] |{{ZD|ENG}} [[Brighton & Hove Albion FC|Brighton]] |£21m |<ref>{{Cite news|title=Arsenal sign Trossard from Brighton for £21m|url=https://www.bbc.com/sport/football/64342770|newspaper=BBC Sport|access-date=22. 1. 2023|language=en-GB}}</ref> |- |23. januar 2023 |{{ZD|POL}} [[Jakub Kiwior]] |{{ZD|ITA}} [[Spezia Calcio|Spezia]] |£17.6m |<ref>{{Cite news|title=Arsenal sign Poland defender Kiwior from Spezia|url=https://www.bbc.com/sport/football/64365376|newspaper=BBC Sport|access-date=24. 1. 2023|language=en-GB}}</ref> |- |31. januar 2023 |{{ZD|ITA}} [[Jorginho (nogometaš, rođen 1991.)|Jorginho]] |{{ZD|ENG}} [[Chelsea FC|Chelsea]] |£12m |<ref>{{Cite news|title=Arsenal sign Jorginho from Chelsea in £12m deal|url=https://www.bbc.com/sport/football/64477147|newspaper=BBC Sport|access-date=23. 3. 2023|language=en-GB}}</ref> |} === Odlazeći igrači === {| class="wikitable" |+ !Datum !Igrač !Prešao u !Obeštećenje !Ref. |- | rowspan="3" |1. juli 2022 |{{ZD|FRA}} [[Alexandre Lacazette]] |{{ZD|FRA}} [[Olympique Lyonnais|Lyon]] |Istek ugovora |<ref>{{Cite news|title=Arsenal forward Lacazette rejoins Lyon|url=https://www.bbc.com/sport/football/61675302|newspaper=BBC Sport|access-date=15. 10. 2022|language=en-GB}}</ref> |- |{{ZD|FRA}} [[Matteo Guendouzi]] |{{ZD|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] |£9m |<ref>{{Cite news|title=Arsenal midfielder Guendouzi joins Marseille|url=https://www.bbc.com/sport/football/62013643|newspaper=BBC Sport|access-date=15. 10. 2022|language=en-GB}}</ref> |- |{{ZD|NJE}} [[Bernd Leno]] |{{ZD|ENG}} [[Fulham FC|Fulham]] |£8m |<ref>{{Cite news|title=Fulham sign German goalkeeper Leno from Arsenal|url=https://www.bbc.com/sport/football/62402085|newspaper=BBC Sport|access-date=15. 10. 2022|language=en-GB}}</ref> |- |1. septembar 2022 |{{ZD|ŠPA}} [[Héctor Bellerín]] |{{ZD|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |Besplatno |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/hector-bellerin-joins-barcelona|title=Hector Bellerin joins Barcelona|website=Hector Bellerin joins Barcelona|language=en|access-date=15. 10. 2022}}</ref> |} === Posudbe === {| class="wikitable" |+ !Datum !Igrač !Posuđen u !Trajanje posudbe !Ref. |- |29. juli 2022 |{{ZD|ENG}} [[Arthur Okonkwo]] |{{ZD|ENG}} [[Crewe Alexandra FC|Crewe Alexandra]] | rowspan="11" |Kraj sezone |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/arthur-okonkwo-joins-crewe-alexandra-loan|title=Arthur Okonkwo joins Crewe Alexandra on loan|website=Arthur Okonkwo joins Crewe Alexandra on loan|language=en|access-date=15. 10. 2022}}</ref> |- |30. juli 2022 |{{ZD|POR}} [[Nuno Tavares]] |{{ZD|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/nuno-tavares-joins-marseille-loan|title=Nuno Tavares joins Marseille on loan|website=Nuno Tavares joins Marseille on loan|language=en|access-date=15. 10. 2022}}</ref> |- |3. august 2022 |{{ZD|ENG}} [[Folarin Balogun]] |{{ZD|FRA}} [[Stade de Reims|Reims]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/folarin-balogun-joins-stade-de-reims-loan|title=Folarin Balogun joins Stade de Reims on loan|website=Folarin Balogun joins Stade de Reims on loan|language=en|access-date=15. 10. 2022}}</ref> |- |11. august 2022 |{{ZD|ŠPA}} [[Pablo Marí]] |{{ZD|ITA}} [[AC Monza]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/pablo-mari-joins-ac-monza-loan|title=Pablo Mari joins AC Monza on loan|website=Pablo Mari joins AC Monza on loan|language=en|access-date=15. 10. 2022}}</ref> |- |15. august 2022 |{{ZD|Island}} [[Rúnar Alex Rúnarsson]] |{{ZD|TUR}} [[Alanyaspor]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/alex-runarsson-joins-alanyaspor-loan|title=Alex Runarsson joins Alanyaspor on loan|website=Alex Runarsson joins Alanyaspor on loan|language=en|access-date=15. 10. 2022}}</ref> |- |25. august 2022 |{{ZD|Obala Slonovače}} [[Nicolas Pépé]] |{{ZD|FRA}} [[OGC Nice|Nice]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/nicolas-pepe-joins-nice-loan|title=Nicolas Pepe joins Nice on loan|website=Nicolas Pepe joins Nice on loan|language=en|access-date=15. 10. 2022}}</ref> |- |1. septembar 2022 |{{ZD|ENG}} [[Ainsley Maitland-Niles]] |{{ZD|ENG}} [[Southampton FC|Southampton]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/ainsley-maitland-niles-joins-southampton-loan|title=Ainsley Maitland-Niles joins Southampton on loan|website=Ainsley Maitland-Niles joins Southampton on loan|language=en|access-date=15. 10. 2022}}</ref> |- |16. januar 2023 |{{ZD|ENG}} [[Arthur Okonkwo]] |{{ZD|AUT}} [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/arthur-okonkwo-joins-sk-sturm-graz-loan|title=Arthur Okonkwo joins SK Sturm Graz on loan|website=Arthur Okonkwo joins SK Sturm Graz on loan|language=en|access-date=23. 3. 2023}}</ref> |- | rowspan="2" |31. januar 2023 |{{ZD|BRA}} [[Marquinhos (nogometaš, rođen 2003.)|Marquinhos]] |{{ZD|ENG}} [[Norwich City FC|Norwich City]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/marquinhos-joins-norwich-city-loan|title=Marquinhos joins Norwich City on loan|website=Marquinhos joins Norwich City on loan|language=en|access-date=23. 3. 2023}}</ref> |- |{{ZD|BEL}} [[Albert Sambi Lokonga]] |{{ZD|ENG}} [[Crystal Palace FC|Crystal Palace]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/sambi-lokonga-joins-crystal-palace-loan|title=Sambi Lokonga joins Crystal Palace on loan|website=Sambi Lokonga joins Crystal Palace on loan|language=en|access-date=23. 3. 2023}}</ref> |- |1. februar 2023 |{{ZD|POR}} [[Cédric Soares]] |{{ZD|ENG}} [[Fulham FC|Fulham]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/cedric-soares-joins-fulham-loan|title=Cedric Soares joins Fulham on loan|website=Cedric Soares joins Fulham on loan|language=en|access-date=23. 3. 2023}}</ref> |} == Pred-sezona i prijateljske utakmice == === Prijateljske === {{legend2|#CCFFCC|Pobjeda|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#FFFFBB|Neriješeno|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#FFCCCC|Izgubljeno|border=1px solid #AAAAAA}} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 2. juli 2022 |vrijeme = 13:30 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 5–1 |izvještaj = https://www.arsenal.com/news/nketiah-scores-hat-trick-friendly-win |tim2 = [[Ipswich Town FC|Ipswich Town]] |golovi1 = *[[Eddie Nketiah|Nketiah]] {{gol|1||30||36}} *[[Albert Sambi Lokonga|Sambi Lokonga]] {{gol|24}} *[[Folarin Balogun|Balogun]] {{gol|74}} |golovi2 = |stadion = [[Arsenal Training Centre]] |runda = Prijateljska |lokacija = [[London Colney]] |gledalaca = 0 ([[Iza zatvorenih vrata (sport)|Iza zatvorenih vrata]]) |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 8. juli 2022 |vrijeme = 17:30 |historija = |tim1 = [[1. FC Nürnberg]] {{ZD|NJE}} |rezultat = 3–5 |izvještaj = https://www.arsenal.com/gabriel-jesus-pre-season-friendly-fc-nurnberg-match-report |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Johannes Geis|Geis]] {{gol|24}} *[[Kwadwo Duah|Duah]] {{gol|29}} *[[Lukas Schleimer|Schleimer]] {{gol|73}} |golovi2 = *[[Gabriel Jesus]] {{gol|47||75}} *[[Mohamed Elneny|Elneny]] {{gol|54}} *[[Christopher Schindler|Schindler]] {{gol|57|o.g.}} *[[Tim Handwerker|Handwerker]] {{gol|63|o.g.}} |stadion = [[Max-Morlock-Stadion]] |runda = Prijateljska |lokacija = [[Nürnberg]] |gledalaca = 21.616 |sudac = Michael Bacher |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 16. juli 2022 |vrijeme = 01:00 |historija = |tim1 = [[Everton FC|Everton]] |rezultat = 0–2 |izvještaj = https://www.arsenal.com/fixture/arsenal/2022-Jul-16/arsenal-2-0-everton-match-report |tim2 = Arsenal |golovi1 = |golovi2 = *[[Gabriel Jesus]] {{gol|33}} *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|36}} |stadion = [[M&T Bank Stadium]] |runda = The Charm City Match |lokacija = [[Baltimore]] |gledalaca = 39.245 |sudac = |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 27. juli 2022 |vrijeme = 13:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 1–2 |izvještaj = https://www.arsenal.com/news/report-arsenal-1-2-brentford |tim2 = [[Brentford FC|Brentford]] |golovi1 = *[[Eddie Nketiah|Nketiah]] {{gol|27}} |golovi2 = *[[Bryan Mbeumo|Mbeumo]] {{gol|10}} *{{Abbr|Trevitt|Ryan Trevitt}} {{gol|44}} |stadion = [[Arsenal Training Centre]] |runda = Prijateljska |lokacija = [[London Colney]] |gledalaca = 0 ([[Iza zatvorenih vrata (sport)|Iza zatvorenih vrata]]) |sudac = |ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 17. Decembar 2022 |vrijeme = 19:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 0–2 |izvještaj = https://www.arsenal.com/fixture/arsenal/2022-Dec-17/juventus#!match-news |tim2 = {{ZD|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] |golovi1 = |golovi2 = *[[Granit Xhaka|Xhaka]] {{gol|45+1|o.g.}} *[[Samuel Iling-Junior|Iling-Junior]] {{gol|90+1}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = Prijateljska |lokacija = [[London]] |gledalaca = 25.000 |sudac = David Coote |ishod = POR }} ===Florida Cup=== {{legend2|#CCFFCC|Pobjeda|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#FFFFBB|Neriješeno|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#FFCCCC|Izgubljeno|border=1px solid #AAAAAA}} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 20. juli 2022 |vrijeme = 02:30 |historija = |tim1 = [[Orlando City SC|Orlando City]] {{ZD|SAD}} |rezultat = 1–3 |izvještaj = https://www.arsenal.com/fixture/arsenal/2022-Jul-20/orlando-city-arsenal-match-report |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Facundo Torres|Torres]] {{gol|29}} |golovi2 = *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|5}} *[[Eddie Nketiah|Nketiah]] {{gol|66}} *[[Reiss Nelson|Nelson]] {{gol|80}} |stadion = [[Exploria Stadium]] |runda = |lokacija = [[Orlando, Florida|Orlando]] |gledalaca = 19.738 |sudac = Kevin Broadley |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 23. juli 2022 |vrijeme = 02:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 4–0 |izvještaj = https://www.arsenal.com/chelsea-match-report-pre-season-friendly-america-jesus-odegaard |tim2 = [[Chelsea FC|Chelsea]] |golovi1 = *[[Gabriel Jesus]] {{gol|15}} *[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{gol|36}} *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|66}} *[[Albert Sambi Lokonga|Sambi Lokonga]] {{gol|90+2}} |golovi2 = |stadion = [[Camping World Stadium]] |runda = |lokacija = [[Orlando, Florida|Orlando]] |gledalaca = 63.811 |sudac = Kevin Broadley |ishod = POB }} ===Emirates Cup=== {{legend2|#CCFFCC|Pobjeda|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#FFFFBB|Neriješeno|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#FFCCCC|Izgubljeno|border=1px solid #AAAAAA}} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 30. juli 2022 |vrijeme = 13:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 6–0 |izvještaj = https://www.arsenal.com/fixture/arsenal/2022-Jul-30/arsenal-6-0-sevilla-fc-match-report |tim2 = {{ZD|ŠPA}} [[Sevilla FC|Sevilla]] |golovi1 = *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|10|pen.|19}} *[[Gabriel Jesus]] {{gol|13||15||76}} *[[Eddie Nketiah|Nketiah]] {{gol|89}} |golovi2 = |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = |lokacija = [[London]] |gledalaca = 60.000 |sudac = [[Andrew Madley]] |ishod = POB }} === Dubai Super Cup === {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 8. decembar 2022 |vrijeme = 15:30 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 3–0 |izvještaj = https://www.arsenal.com/fixture/arsenal/2022-Dec-08/arsenal-3-0-lyon-match-report |tim2 = {{ZD|FRA}} [[Olympique Lyonnais|Lyon]] |golovi1 = *[[Gabriel Magalhães|Gabriel]] {{gol|19}} *[[Eddie Nketiah|Nketiah]] {{gol|33}} *[[Fábio Vieira (nogometaš, rođen 2000)|Vieira]] {{gol|39}} |golovi2 = |stadion = [[Al Maktoum Stadium]] |runda = 1 |lokacija = [[Dubai]] |gledalaca = 7.451 |sudac = Adel Al Naqbi |ishod = POB |jedanaesterci1 = *[[Marquinhos (nogometaš, rođen 2003)|Marquinhos]] {{pengol}} *[[Matt Smith (nogometaš, rođen 2000)|Smith]] {{pengol}} *[[Cătălin Cîrjan|Cîrjan]] {{penpromašaj}} *[[Amario Cozier-Duberry|Cozier-Duberry]] {{penpromašaj}} *{{abbr|Walters|Reuell Walters}} {{penpromašaj}} |jedanaesterci = 2-1 |jedanaesterci2 = *{{penpromašaj}} [[Jeff Reine-Adélaïde|Reine-Adélaïde]] *{{pengol}} [[Thiago Mendes|Mendes]] *{{penpromašaj}} [[Tetê]] *{{penpromašaj}} [[Bradley Barcola|Barcola]] *{{penpromašaj}} [[Rayan Cherki|Cherki]] }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 13. decembar 2022 |vrijeme = 14:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 2–1 |izvještaj = https://www.arsenal.com/fixture/arsenal/2022-Dec-13/arsenal-2-1-ac-milan-match-report |tim2 = {{ZD|ITA}} [[AC Milan|Milan]] |golovi1 = *[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{gol|21}} *[[Reiss Nelson|Nelson]] {{gol|41}} |golovi2 = *[[Fikayo Tomori|Tomori]] {{gol|78}} |stadion = [[Al Maktoum Stadium]] |runda = 2 |lokacija = [[Dubai]] |gledalaca = 11.965 |sudac = Sultan Mohamed Saleh |ishod = POB |jedanaesterci1 = *[[Cédric Soares|Cédric]] {{pengol}} *[[Gabriel Magalhães|Gabriel]] {{pengol}} *[[Marquinhos (nogometaš, rođen 2003)|Marquinhos]] {{pengol}} *[[Mohamed Elneny|Elneny]] {{pengol}} *[[Matt Smith (nogometaš, rođen 2000)|Smith]] {{penpromašaj}} |jedanaesterci = 4-3 |jedanaesterci2 = *{{pengol}} [[Ismaël Bennacer|Bennacer]] *{{penpromašaj}} [[Brahim Díaz|Díaz]] *{{pengol}} [[Sandro Tonali|Tonali]] *{{pengol}} [[Marko Lazetić|Lazetić]] *{{penpromašaj}} [[Rade Krunic|Krunic]] }} == Takmičenje == === Pregled === {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !rowspan=2|Takmičenje !colspan=8|Statistika |- !{{Tooltip|OU|Odigrano utakmica}} !{{Tooltip|P|Pobjede}} !{{Tooltip|N|Neriješeno}} !{{Tooltip|I|Izgubljeno}} !{{Tooltip|DG|Dati golovi}} !{{Tooltip|PG|Primljeni golovi}} !{{Tooltip|GR|Gol-razlika}} !{{Tooltip|% pobjeda|Postotak pobjeda}} |- | [[Premier League 2022/2023.|Premier League]] {{WDL|38|26|6|6|for=88|against=43|diff=yes}} |- | [[FA kup 2022/2023.|FA Cup]] {{WDL|2|1|0|1|for=3|against=1|diff=yes}} |- | [[Engleski Liga-kup 2022/2023.|EFL Cup]] {{WDL|1|0|0|1|for=1|against=3|diff=yes}} |- | [[UEFA Evropska liga 2022/2023.|UEFA Evropska liga]] {{WDL|8|5|2|1|for=11|against=6|diff=yes}} |- ! Ukupno {{WDLtot|49|32|8|9|for=103|against=53|diff=yes}} {{fb overall competition footer |u= }} ==== Statistika u Premijer ligi ==== {{Fb_rs |dp=14 |dn=3 |di=2 |ddg=53 |dpg=25 |gp=12 |gn=3 |gi=4 |gdg=35 |gpg=18 }} ===Premier League=== ====Tabela==== {{:Premier League 2022/2023.|showteam=ARS}} ===https://youtube.com/@deephousemusic781?si=R-vKUOKEkX12IWAf===== {{#invoke:sports rbr table|table|legendpos=b | updated=20 May 2023 | rnd6=[[Derbi Arsenal–Manchester United|6]]| rnd7=8| rnd8=[[Sjevernolondonski derbi|9]]| rnd9=10| rnd10=11| rnd11=13| rnd12=14| rnd13=[[Rivalstvo Arsenal–Chelsea|15]]| rnd14=16| rnd15=17| rnd16=18| rnd17=19| rnd18=[[Sjevernolondonski derbi|20]]| rnd19=[[Derbi Arsenal–Manchester United|21]]| rnd20=22| rnd21=23| rnd22=12<sup>2</sup>| rnd23=24| rnd24=25| rnd25=7<sup>1</sup>| rnd34=[[Rivalstvo Arsenal–Chelsea|34]] | header=Kolo | label1='''Stadion''' | res1=[[Selhurst Park|A]]/[[Stadion Emirates|H]]/[[Dean Court|A]]/H/H/[[Old Trafford|A]]/[[Brentford Community Stadium|A]]/H/H/[[Elland Road|A]]/[[Stadion St Mary's|A]]/H/[[Stamford Bridge (stadion)|A]]/[[Stadion Molineux|A]]/H/[[Stadion Falmer|A]]/H/[[Stadion Tottenham Hotspur|A]]/H/[[Goodison Park|A]]/H/H/[[Villa Park|A]]/[[Stadion King Power|A]]/H/H/[[Craven Cottage|A]]/H/H/[[Anfield|A]]/[[Stadion London|A]]/H/[[Gradski stadion u Manchesteru|A]]/H/[[St James' Park|A]]/H/[[City Ground|A]]/H | label2='''Rezultat''' | res2=W/W/W/W/W/L/W/W/W/W/D/W/W/W/W/W/D/W/W/L/D/L/W/W/W/W/W/W/W/D/D/D/L/W/W/L/L/W | label3='''Pozicija''' | pos3=2/2/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/2/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/2/2/2/2/2 | label4='''Bodovi''' | pos4=3p/6p/9p/12p/15p/15p/18p/21p/24p/27p/28p/31p/34p/37p/40p/43p/44p/47p/50p/50p/51p/51p/54p/57p/60p/63p/66p/69p/72p/73p/74p/75p/75p/78p/81p/81p/81p/84p | color_W=green2|text_W=Pobjeda | color_D=yellow2|text_D=Nerješeno | color_L=red2|text_L=Poraz | color_P=lightgrey|text_P=Odgođeno | text_H=Domaćin|text_A=Gost | color_1=gold|color_2–4=green1|color_5=blue1|color_6=yellow1|color_18–20=red1<!--|color_X=gold where X is the number of points required to win the league, if the League is won by Arsenal--> | source=https://youtube.com/@deephousemusic781?si=QMeqt80Z1NG8sDQ4/[https://www.premierleague.com/tables Premier League] | notes= {{plainlist| * <sup>'''1'''</sup> 7.kolo (vs. [[Everton FC|Everton]]) je bilo odgođeno, kao i sve druge utakmice Premier Lige, zbog smrti kraljice Elizabeth II.<ref name="matches postponed PL">{{cite web |url=https://www.premierleague.com/news/2786560 |title=Premier League statement |date=9 Sep 2022 |website=Premier League |access-date=9 Sep 2022 |archive-date=19 Sep 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220919235015/https://www.premierleague.com/news/2786560 |url-status=live}}</ref><ref name="matches postponed AFC">{{cite web |url=https://www.arsenal.com/news/weekends-matches-postponed- |title=This weekend's matches postponed |date=9 Sep 2022 |website=Arsenal FC |access-date=9 Sep 2022 |archive-date=9 Sep 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220909124534/https://www.arsenal.com/news/weekends-matches-postponed- |url-status=live}}</ref><ref name="matches postponed BBC">{{cite web |url=https://youtube.com/@deephousemusic781?si=xSwBx-_P_g7jxjQm/62846756 |title=Home nations postpone football following Queen's death |date=9 Sep 2022 |website=BBC Sport |access-date=9 Sep 2022 |archive-date=9 Sep 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220909172037/https://www.bbc.com/sport/62846756 |url-status=live}}</ref> * <sup>'''2'''</sup> 12.kolo (vs. [[Manchester City FC|Manchester City]]) je bilo odgođeno zbog Arsenalove utakmice u [[UEFA Evropska liga|Evropskoj ligi]] protiv [[PSV Eindhoven]].<ref name="ARS v MCI postponed PL">{{cite web/https://youtube.com/@deephousemusic781?si=udt3oj_inrUc-ZfU|url=https://www.premierleague.com/news/2790082 |title=Premier League statement – Arsenal v Man City |date=14 Sep 2022 |website=Premier League |access-date=15 Sep 2022 |archive-date=15 Sep 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220915040158/https://www.premierleague.com/news/2790082 |url-status=live}}</ref><ref name="new date for ARS v PSV AFC">{{cite web |url=https://www.arsenal.com/news/new-date-psv-fixture-man-city-postponed |title=New date for PSV fixture; Man City postponed |date=14 Sep 2022 |website=Arsenal FC |access-date=15 Sep 2022 |archive-date=14 Sep 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220914115147/https://www.arsenal.com/news/new-date-psv-fixture-man-city-postponed |url-status=live}}</ref> }}}} ====Utakmice==== {{legend2|#CCFFCC|Pobjeda|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#FFFFBB|Neriješeno|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#FFCCCC|Izgubljeno|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#FFFFFF|Buduća utakmica|border=1px solid #AAAAAA}} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 5. august 2022 |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = [[Crystal Palace FC|Crystal Palace]] |rezultat = 0–2 |izvještaj = https://youtube.com/@deephousemusic781?si=znMni8szFi9Xpdf2/74911 |tim2 = Arsenal |golovi1 = |golovi2 = *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|20}} *[[Marc Guéhi|Guéhi]] {{gol|85|o.g.}} |stadion = [[Selhurst Park]] |runda = 1 |lokacija = [[Selhurst]] |gledalaca = 25.286 |sudac = [[Anthony Taylor]] |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 13. august 2022 |vrijeme = 16:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 4–2 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/74921 |tim2 = [[Leicester City FC|Leicester City]] |golovi1 = *[[Gabriel Jesus]] {{gol|23||35}} *[[Granit Xhaka|Xhaka]] {{gol|55}} *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|75}} |golovi2 = *[[William Saliba|Saliba]] {{gol|53|o.g.}} *[[James Maddison|Maddison]] {{gol|74}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 2 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 60.033 |sudac = [[Darren England]] |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 20. august 2022 |vrijeme = 18:30 |historija = |tim1 = [[AFC Bournemouth|Bournemouth]] |rezultat = 0–3 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/74931 |tim2 = Arsenal |golovi1 = |golovi2 = *[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{gol|5||11}} *[[William Saliba|Saliba]] {{gol|54}} |stadion = [[Vitality Stadium]] |runda = 3 |lokacija = [[Dorset]] |gledalaca = 10.423 |sudac = [[Craig Pawson]] |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 27. august 2022 |vrijeme = 18:30 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 2–1 |izvještaj = https://youtube.com/@deephousemusic781?si=EpP_-OkwC80hTHo7/74941 |tim2 = [[Fulham FC|Fulham]] |golovi1 = *[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{gol|64}} *[[Gabriel Magalhães|Gabriel]] {{gol|86}} |golovi2 = *[[Aleksandar Mitrović|Mitrović]] {{gol|56}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 4 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 60.164 |sudac = [[Jarred Gillett]] |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 31. august 2022 |vrijeme = 20:30 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 2–1 |izvještaj =https://youtube.com/@deephousemusic781?si=VBdSHAQVbrbXk1ta /match/74951 |tim2 = [[Aston Villa FC|Aston Villa]] |golovi1 = *[[Gabriel Jesus]] {{gol|30}} *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|77}} |golovi2 = *[[Douglas Luiz]] {{gol|74}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 5 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 60.012 |sudac = [[Robert Jones]] |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 4. septembar 2022 |vrijeme = 17:30 |historija = |tim1 = [[Manchester United FC|Manchester United]] |rezultat = 3–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/74966 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Antony (nogometaš, rođen 2000)|Antony]] {{gol|35}} *[[Marcus Rashford|Rashford]] {{gol|66||75}} |golovi2 = *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|60}} |stadion = [[Old Trafford]] |runda = 6 |lokacija = [[Manchester]] |gledalaca = 74.310 |sudac = [[Paul Tierney]] |ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 18. septembar 2022 |vrijeme = 13:00 |historija = |tim1 = [[Brentford FC|Brentford]] |rezultat = 0–3 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/74982 |tim2 = Arsenal |golovi1 = |golovi2 = *[[William Saliba|Saliba]] {{gol|17}} *[[Gabriel Jesus]] {{goal|28}} *[[Fábio Vieira (nogometaš, rođen 2000)|Vieira]] {{gol|49}} |stadion = [[Brentford Community Stadium|Gtech Community Stadium]] |runda = 8 |lokacija = [[Brentford]] |gledalaca = 17.122 |sudac = David Coote |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 1. oktobar 2022 |vrijeme = 13:30 |historija = [[Sjevernolondonski derbi]] |tim1 = Arsenal |rezultat = 3–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/74991 |tim2 = [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]] |golovi1 = *[[Thomas Partey|Partey]] {{gol|20}} *[[Gabriel Jesus]] {{gol|49}} *[[Granit Xhaka|Xhaka]] {{gol|67}} |golovi2 = *[[Harry Kane|Kane]] {{gol|31|pen.}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 9 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 60.278 |sudac = [[Anthony Taylor]] |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 9. oktobar 2022 |vrijeme = 17:30 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 3–2 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75001 |tim2 = [[Liverpool FC|Liverpool]] |golovi1 = *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|1}} *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|45+5||76|pen.}} |golovi2 = *[[Darwin Núñez|Núñez]] {{gol|34}} *[[Roberto Firmino|Firmino]] {{gol|53}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 10 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 60.059 |sudac = [[Michael Oliver]] |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 16. oktobar 2022 |vrijeme = 15:00 |historija = |tim1 = [[Leeds United FC|Leeds United]] |rezultat = 0–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75014 |tim2 = Arsenal |golovi1 = |golovi2 = *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|35}} |stadion = [[Elland Road]] |runda = 11 |lokacija = [[Leeds]] |gledalaca = 36.700 |sudac = Chris Kavanagh |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 23. oktobar 2022 |vrijeme = 15:00 |historija = |tim1 = [[Southampton FC|Southampton]] |rezultat = 1–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75037 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Stuart Armstrong|S. Armstrong]] {{gol|65}} |golovi2 = *[[Granit Xhaka|Xhaka]] {{gol|11}} |stadion = [[St. Mary's Stadium]] |runda = 13 |lokacija = [[Southampton]] |gledalaca = |sudac = Robert Jones |ishod = N }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 30. oktobar 2022 |vrijeme = 15:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 5–0 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75041 |tim2 = [[Nottingham Forest FC|Nottingham Forest]] |golovi1 = *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|5}} *[[Reiss Nelson|Nelson]] {{gol|49||52}} *[[Thomas Partey|Partey]] {{gol|57}} *[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{gol|78}} |golovi2 = |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 14 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 60.263 |sudac = [[Simon Hooper]] |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 5. novembar 2022 |vrijeme = 16:00 |historija = [[Rivalstvo Arsenal–Chelsea]] |tim1 = [[Chelsea FC|Chelsea]] |rezultat = 0–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75052 |tim2 = Arsenal |golovi1 = |golovi2 = *[[Gabriel Magalhães|Gabriel]] {{gol|63}} |stadion = [[Stamford Bridge (stadion)|Stamford Bridge]] |runda = 15 |lokacija = [[Fulham]] |gledalaca = 40.142 |sudac = Michael Oliver |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 12. novembar 2022 |vrijeme = 16:00 |historija = |tim1 = [[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton Wanderers]] |rezultat = 0–2 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75070 |tim2 = Arsenal |golovi1 = |golovi2 = *[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{gol|54||75}} |stadion = [[Molineux Stadium]] |runda = 16 |lokacija = [[Wolverhampton]] |gledalaca = 34.624 |sudac = [[Stuart Attwell]] |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 26. decembar 2022 |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 3–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75071 |tim2 = [[West Ham United FC|West Ham United]] |golovi1 = *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|53}} *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|58}} *[[Eddie Nketiah|Nketiah]] {{gol|69}} |golovi2 = *[[Saïd Benrahma|Benrahma]] {{gol|27|pen.}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 17 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 60.125 |sudac = Michael Oliver |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 31. decembar 2022 |vrijeme = 18:30 |historija = |tim1 = [[Brighton & Hove Albion FC|Brighton & Hove Albion]] |rezultat = 2–4 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75082 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Kaoru Mitoma|Mitoma]] {{gol|65}} *[[Evan Ferguson|Ferguson]] {{gol|77}} |golovi2 = *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|2}} *[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{gol|39}} *[[Eddie Nketiah|Nketiah]] {{gol|47}} *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|71}} |stadion = [[Falmer Stadion]] |runda = 18 |lokacija = [[Brighton]] |gledalaca = 31.647 |sudac = Anthony Taylor |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 3. januar 2023 |vrijeme = 20:45 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 0–0 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75091 |tim2 = [[Newcastle United FC|Newcastle United]] |golovi1 = |golovi2 = |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 19 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 60.319 |sudac = [[Andrew Madley]] |ishod = N }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 15. januar 2023 |vrijeme = 17:30 |historija = [[Sjevernolondonski derbi]] |tim1 = [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]] |rezultat = 0–2 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75109 |tim2 = Arsenal |golovi1 = |golovi2 = *[[Hugo Lloris|Lloris]] {{gol|14|o.g.}} *[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{gol|36}} |stadion = [[Stadion Tottenham Hotspur|Tottenham Hotspur]] |runda = 20 |lokacija = [[Tottenham]],[[London]] |gledalaca = |sudac = [[Craig Pawson]] |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 22. januar 2023 |vrijeme = 17:30 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 3–2 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75111 |tim2 = [[Manchester United FC|Manchester United]] |golovi1 = *[[Eddie Nketiah|Nketiah]] {{gol|24||90}} *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|53}} |golovi2 = *[[Marcus Rashford|Rashford]] {{gol|17}} *[[Lisandro Martínez|Martínez]] {{gol|59}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 21 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 60.325 |sudac = Anthony Taylor |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 4. februar 2023 |vrijeme = 13:30 |historija = |tim1 = [[Everton FC|Everton]] |rezultat = 1–0 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75125 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[James Tarkowski|Tarkowski]] {{gol|60}} |golovi2 = |stadion = [[Goodison Park]] |runda = 22 |lokacija = [[Liverpool]] |gledalaca = 39.314 |sudac = David Coote |ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 11. februar 2023 |vrijeme = 16:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 1–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75131 |tim2 = [[Brentford FC|Brentford]] |golovi1 = *[[Leandro Trossard|Trossard]] {{gol|66}} |golovi2 = *[[Ivan Toney|Toney]] {{gol|74}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 23 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 60.254 |sudac = [[Peter Bankes]] |ishod = N }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 15. februar 2023 |vrijeme = 20:30 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 1–3 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75021 |tim2 = [[Manchester City FC|Manchester City]] |golovi1 = *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|42|pen.}} |golovi2 = *[[Kevin De Bruyne|De Bruyne]] {{gol|24}} *[[Jack Grealish|Grealish]] {{gol|72}} *[[Erling Haaland|Haaland]] {{gol|82}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 12 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 60.276 |sudac = Anthony Taylor |ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 18. februar 2023 |vrijeme = 13:30 |historija = |tim1 = [[Aston Villa FC|Aston Villa]] |rezultat = 2–4 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75141 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Ollie Watkins|Watkins]] {{gol|5}} *[[Philippe Coutinho|Coutinho]] {{gol|31}} |golovi2 = *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|16}} *[[Oleksandr Zinchenko (nogometaš)|Zinchenko]] {{gol|61}} *[[Emiliano Martínez|Martínez]] {{gol|90+3|o.g.}} *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|90+8}} |stadion = [[Villa Park]] |runda = 24 |lokacija = [[Birmingham]] |gledalaca = 42.066 |sudac = [[Simon Hooper]] |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 25. februar 2023 |vrijeme = 16:00 |historija = |tim1 = [[Leicester City FC|Leicester City]] |rezultat = 0–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75156 |tim2 = Arsenal |golovi1 = |golovi2 = *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|46}} |stadion = [[King Power Stadion]] |runda = 25 |lokacija = [[Leicester]] |gledalaca = 32.227 |sudac = [[Craig Pawson]] |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 1. mart 2023 |vrijeme = 20:45 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 4–0 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/74971 |tim2 = [[Everton FC|Everton]] |golovi1 = *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|40}} *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|45+1||80}} *[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{gol|71}} |golovi2 = |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 7 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 60.213 |sudac = Michael Oliver |ishod = POB | note = Originally scheduled for 11 September 2022, this match, alongside all others in the Premier League, was postponed due to the [[Death and state funeral of Elizabeth II|passing]] of [[Elizabeth II|Queen Elizabeth II]].<ref name="matches postponed PL"/><ref name="matches postponed AFC"/><ref name="matches postponed BBC"/> }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 4. mart 2023 |vrijeme = 16:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 3–2 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75161 |tim2 = [[AFC Bournemouth|Bournemouth]] |golovi1 = *[[Thomas Partey|Partey]] {{gol|62}} *[[Ben White (nogometaš)|White]] {{gol|70}} *[[Reiss Nelson|Nelson]] {{gol|90+7}} |golovi2 = *[[Philip Billing|Billing]] {{gol|1}} *[[Marcos Senesi|Senesi]] {{gol|57}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 26 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 60.222 |sudac = Chris Kavanagh |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 12. mart 2023 |vrijeme = 15:00 |historija = |tim1 = [[Fulham FC|Fulham]] |rezultat = 0–3 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75174 |tim2 = Arsenal |golovi1 = |golovi2 = *[[Gabriel Magalhães|Gabriel]] {{gol|21}} *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|26}} *[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{gol|45+2}} |stadion = [[Craven Cottage]] |runda = 27 |lokacija = [[Fulham]] |gledalaca = 24.426 |sudac = David Coote |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 19. mart 2023 |vrijeme = 15:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 4–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75181 |tim2 = [[Crystal Palace FC|Crystal Palace]] |golovi1 = *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|28}} *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|43||74}} *[[Granit Xhaka|Xhaka]] {{gol|55}} |golovi2 = *[[Jeffrey Schlupp|Schlupp]] {{gol|63}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 28 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 60.247 |sudac = [[Stuart Attwell]] |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 1. april 2023 |vrijeme = 16:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 4–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75191 |tim2 = [[Leeds United FC|Leeds United]] |golovi1 = *[[Gabriel Jesus|Jesus]] {{gol|35|pen.}}, {{gol|55}} *[[Ben White (nogometaš)|White]] {{gol|47}} *[[Granit Xhaka|Xhaka]] {{gol|84}} |golovi2 = |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 29 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 60.283 |sudac = [[Darren England]] |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 9. april 2023 |vrijeme = 17:30 |historija = |tim1 = [[Liverpool FC|Liverpool]] |rezultat = 2–2 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75206 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Mohamed Salah|Salah]] {{gol|42}}, {{penpromašaj}} <small>54'</small> *[[Roberto Firmino|Firmino]] {{gol|87}} |golovi2 = *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|8}} *[[Gabriel Jesus|Jesus]] {{gol|28}} |stadion = [[Anfield]] |runda = 30 |lokacija = [[Liverpool]] |gledalaca = |sudac = Paul Tierney |ishod = N }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 16. april 2023 |vrijeme = 15:00 |historija = |tim1 = [[West Ham United FC|West Ham United]] |rezultat = 2–2 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75219 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Saïd Benrahma|Benrahma]] {{gol|33|pen.}} *[[Jarrod Bowen|Bowen]] {{gol|54}} |golovi2 = *[[Gabriel Jesus]] {{gol|7}} *[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{gol|10}} *[[Bukayo Saka|Saka]] {{penpromašaj}} {{small|52'}} |stadion = [[London Stadion]] |runda = 31 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 62.475 |sudac = David Coote |ishod = N }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 21. april 2023 |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 3–3 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75221 |tim2 = [[Southampton FC|Southampton]] |golovi1 = *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|20}} *[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{gol|88}} *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|90}} |golovi2 = *[[Carlos Alcaraz (nogometaš)|Alcaraz]] {{gol|1}} *[[Theo Walcott|Walcott]] {{gol|14}} *[[Duje Ćaleta-Car|Ćaleta-Car]] {{gol|66}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 32 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 60.175 |sudac = [[Simon Hooper]] |ishod = N }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 26. april 2023 |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = [[Manchester City FC|Manchester City]] |rezultat = 4–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75239 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Kevin De Bruyne|De Bruyne]] {{gol|7||54}} *[[John Stones|Stones]] {{gol|45+1}} *[[Erling Haaland|Haaland]] {{gol|90+5}} |golovi2 = *[[Rob Holding|Holding]] {{gol|86}} |stadion = [[Gradski stadion u Manchesteru|Etihad]] |runda = 33 |lokacija = [[Manchester]] |gledalaca = 53.482 |sudac = Michael Oliver |ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 2. maj 2023 |vrijeme = 21:00 |historija = [[Rivalstvo Arsenal–Chelsea]] |tim1 = Arsenal |rezultat = 3–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75241 |tim2 = [[Chelsea FC|Chelsea]] |golovi1 = *[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{gol|18||31}} *[[Gabriel Jesus]] {{gol|34}} |golovi2 = *[[Noni Madueke|Madueke]] {{gol|65}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 34 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 60.144 |sudac = Robert Jones |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 7. maj 2023 |vrijeme = 17:30 |historija = |tim1 = [[Newcastle United FC|Newcastle United]] |rezultat = 0–2 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75256 |tim2 = Arsenal |golovi1 = |golovi2 = *[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{gol|14}} *[[Fabian Schär|Schär]] {{gol|71|a.g.}} |stadion = [[St. James' Park]] |runda = 35 |lokacija = [[Newcastle na Tyneu]] |gledalaca = 50.267 |sudac = Chris Kavanagh |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 14. maj 2023 |vrijeme = 17:30 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 0–3 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75261 |tim2 = [[Brighton & Hove Albion FC|Brighton & Hove Albion]] |golovi1 = |golovi2 = *[[Julio Enciso|Enciso]] {{gol|51}} *[[Deniz Undav|Undav]] {{gol|86}} *[[Pervis Estupiñán|Estupiñán]] {{gol|90+6}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 36 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 60.139 |sudac = [[Andrew Madley]] |ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 20. maj 2023 |vrijeme = 18:30 |historija = |tim1 = [[Nottingham Forest FC|Nottingham Forest]] |rezultat = 1–0 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75277 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Taiwo Awoniyi|Awoniyi]] {{gol|19}} |golovi2 = |stadion = [[City Ground]] |runda = 37 |lokacija = [[West Bridgford]] |gledalaca = 29.514 |sudac = Anthony Taylor |ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 28. maj 2023 |vrijeme = 17:30 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 5–0 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75281 |tim2 = [[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton Wanderers]] |golovi1 = *[[Granit Xhaka|Xhaka]] {{gol|11||14}} *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|27}} *[[Gabriel Jesus]] {{gol|58}} *[[Jakub Kiwior|Kiwior]] {{gol|78}} |golovi2 = |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 38 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 60.095 |sudac = [[Andre Marriner]] |ishod = POB }} === FA Kup === {{legend2|#CCFFCC|Pobjeda|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#FFFFBB|Neriješeno|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#FFCCCC|Izgubljeno|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#FFFFFF|Buduća utakmica|border=1px solid #AAAAAA}} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 9. januar 2023 |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = [[Oxford United FC|Oxford United]] |rezultat = 0–3 |izvještaj = https://www.bbc.co.uk/sport/football/64203475 |tim2 = Arsenal |golovi1 = |golovi2 = *[[Mohamed Elneny|Elneny]] {{gol|63}} *[[Eddie Nketiah|Nketiah]] {{gol|70||76}} |stadion = [[Kassam Stadium]] |runda = Treće kolo |lokacija = [[Oxford]] |gledalaca = 11.538 |sudac = David Coote |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 27. januar 2023. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = [[Manchester City FC|Manchester City]] |rezultat = 1–0 |izvještaj = https://www.bbc.co.uk/sport/football/64417476 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Nathan Aké|Aké]] {{gol|64}} |golovi2 = |stadion = [[Gradski stadion u Manchesteru|Etihad]] |runda = Četvrto kolo |lokacija = [[Manchester]] |gledalaca = 51.694 |sudac = Paul Tierney |ishod = POR }} === EFL Kup === {{legend2|#CCFFCC|Pobjeda|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#FFFFBB|Neriješeno|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#FFCCCC|Izgubljeno|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#FFFFFF|Buduća utakmica|border=1px solid #AAAAAA}} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 9. novembar 2022 |vrijeme = 20:45 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 1–3 |izvještaj = https://www.bbc.com/sport/football/63481003 |tim2 = [[Brighton & Hove Albion FC|Brighton & Hove Albion]] |golovi1 = *[[Eddie Nketiah|Nketiah]] {{gol|20}} |golovi2 = *[[Danny Welbeck|Welbeck]] {{gol|27|pen.}} *[[Kaoru Mitoma|Mitoma]] {{gol|58}} *[[Tariq Lamptey|Lamptey]] {{gol|71}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = Treće kolo |lokacija = [[London]] |gledalaca = 59.233 |sudac = [[Jarred Gillett]] |ishod = POR }} === UEFA Evropska liga === {{Glavni|UEFA Evropska liga 2022/2023.}} ==== Grupna faza ==== {{#invoke:Sports table|main|style=WDL |class_rules= |short_style=noflag |source=[https://www.uefa.com/uefaeuropaleague/standings/ UEFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=ARS, PSV, BOD, ZUR |status_text_W=Ide u 1/8 finala direktno |status_text_X=Osigurano mjesto u nokaut fazi Evropske lige |status_text_Y=Osigurano mjesto u nokaut fazi Evropske konferencijske lige |status_text_Z=Nije moguć plasman u nokaut fazu Evropske lige, ali je moguć plasman u nokaut fazi Evropske konferencijske lige <!--Update team results below (including date)--> |update=3. 11. 2022 |win_ARS=5 |draw_ARS=0 |loss_ARS=1 |gf_ARS=8 |ga_ARS=3 |win_PSV=4 |draw_PSV=1 |loss_PSV=1 |gf_PSV=15|ga_PSV=4 |win_BOD=1 |draw_BOD=1 |loss_BOD=4 |gf_BOD=5 |ga_BOD=10 |win_ZUR=1 |draw_ZUR=0 |loss_ZUR=5 |gf_ZUR=5 |ga_ZUR=16 <!--Update results below--> |match_ARS_PSV= 1–0 |match_ARS_BOD= 3–0 |match_ARS_ZUR= 1–0 |match_PSV_ARS= 2–0 |match_PSV_BOD= 1–1 |match_PSV_ZUR= 5–0 |match_BOD_ARS= 0–1 |match_BOD_PSV= 1–2 |match_BOD_ZUR= 2–1 |match_ZUR_ARS= 1–2 |match_ZUR_PSV= 1–5 |match_ZUR_BOD= 2–1 <!--Team definitions--> |name_ARS='''{{ZD|ENG}} [[Arsenal FC|Arsenal]]''' |name_PSV={{ZD|HOL}} [[PSV Eindhoven]] |name_BOD={{ZD|NOR}} [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] |name_ZUR={{ZD|ŠVI}} [[FC Zürich|Zürich]] <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=PO |result3=ECL |col_KO=green1 |text_KO=Prolazak u 1/8 finala |col_PO=blue1 |text_PO=Prolazak u 1/16 finala |col_ECL=yellow1 |text_ECL={{nowrap|Takmičenje nastavlja u UEFA Evropskoj konferencijskoj ligi}} }} {{legend2|#CCFFCC|Pobjeda|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#FFFFBB|Neriješeno|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#FFCCCC|Izgubljeno|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#FFFFFF|Buduća utakmica|border=1px solid #AAAAAA}} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 8. septembar 2022. |vrijeme = 18:45 |historija = |tim1 = [[FC Zürich|Zürich]] {{ZD|ŠVI}} |rezultat = 1–2 |izvještaj = https://www.uefa.com/uefaeuropaleague/match/2035953--zurich-vs-arsenal/ |tim2 = {{ZD|ENG}} Arsenal |golovi1 = *[[Mirlind Kryeziu|Kryeziu]] {{gol|44|pen.}} |golovi2 = *[[Marquinhos (nogometaš, rođen 2003)|Marquinhos]] {{gol|16}} *[[Eddie Nketiah|Nketiah]] {{gol|62}} |stadion = [[Kybunpark]] |runda = 1 |lokacija = [[St. Gallen]] |gledalaca = 17.070 |sudac = [[Mohammed Al-Hakim]] |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 6. oktobar 2022. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = Arsenal {{ZD|ENG}} |rezultat = 3–0 |izvještaj = https://www.uefa.com/uefaeuropaleague/match/2035958--arsenal-vs-bodo-glimt/ |tim2 = {{ZD|NOR}} [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] |golovi1 = *[[Eddie Nketiah|Nketiah]] {{gol|23}} *[[Rob Holding|Holding]] {{gol|27}} *[[Fábio Vieira (nogometaš, rođen 2000)|Vieira]] {{gol|84}} |golovi2 = |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 3 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 59.724 |sudac = [[Harm Osmers]] |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 13. oktobar 2022. |vrijeme = 18:45 |historija = |tim1 = [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] {{ZD|NOR}} |rezultat = 0–1 |izvještaj = https://www.uefa.com/uefaeuropaleague/match/2035959--bodo-glimt-vs-arsenal/ |tim2 = {{ZD|ENG}} Arsenal |golovi1 = |golovi2 = *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|24}} |stadion = [[Aspmyra Stadion]] |runda = 4 |lokacija = [[Bodø (grad)|Bodø]] |gledalaca = 7.922 |sudac = [[Irfan Peljto]] |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 20. oktobar 2022. |vrijeme = 19:00 |historija = |tim1 = Arsenal {{ZD|ENG}} |rezultat = 1–0 |izvještaj = https://www.uefa.com/uefaeuropaleague/match/2035955--arsenal-vs-psv/ |tim2 = {{ZD|HOL}} [[PSV Eindhoven]] |golovi1 = [[Granit Xhaka|Xhaka]] {{gol|70}} |golovi2 = |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 2 |lokacija = [[London]] |gledalaca = |sudac = [[Alejandro Hernández Hernández]] |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 27. oktobar 2022. |vrijeme = 18:45 |historija = |tim1 = [[PSV Eindhoven]] {{ZD|HOL}} |rezultat = 2–0 |izvještaj = https://www.uefa.com/uefaeuropaleague/match/2035962--psv-vs-arsenal/ |tim2 = {{ZD|ENG}} Arsenal |golovi1 = *[[Joey Veerman|Veerman]] {{gol|55}} *[[Luuk de Jong|de Jong]] {{gol|63}} |golovi2 = |stadion = [[Philips Stadion]] |runda = 5 |lokacija = [[Eindhoven]] |gledalaca = |sudac = [[Marco Di Bello]] |ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 3. novembar 2022. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = Arsenal {{ZD|ENG}} |rezultat = 1–0 |izvještaj = https://www.uefa.com/uefaeuropaleague/match/2035963--arsenal-vs-zurich/ |tim2 = {{ZD|ŠVI}} [[FC Zürich|Zürich]] |golovi1 = *[[Kieran Tierney|Tierney]] {{gol|17}} |golovi2 = |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 6 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 48.500 |sudac = Erik Lambrechts |ishod = POB }} ====Nokaut faza==== {{Glavni|UEFA Evropska liga 2022/23 - Nokaut faza}} =====1/8 Finala===== {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 9. mart 2023. |vrijeme = 18:45 |historija = |tim1 = [[Sporting CP]] {{ZD|POR}} |rezultat = 2–2 |izvještaj = https://www.uefa.com/uefaeuropaleague/match/2037610--sporting-cp-vs-arsenal/ |tim2 = {{ZD|ENG}} Arsenal |golovi1 = *[[Gonçalo Inácio|Inácio]] {{gol|34}} *[[Paulinho (nogometaš, rođen 1992)|Paulinho]] {{gol|55}} |golovi2 = *[[William Saliba|Saliba]] {{gol|22}} *[[Hidemasa Morita|Morita]] {{gol|62|o.g.}} |stadion = |runda = 1. utakmica |lokacija = [[Lisbon]], Portugal |gledalaca = 36.006 |sudac = [[Tobias Stieler]] {{ZD|NJE}} |ishod = N }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 16. mart 2023. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = Arsenal {{ZD|ENG}} |rezultat = 1–1 |izvještaj = https://www.uefa.com/uefaeuropaleague/match/2037618--arsenal-vs-sporting-cp/ |tim2 = {{ZD|POR}} [[Sporting CP]] |golovi1 = *[[Granit Xhaka|Xhaka]] {{gol|19}} |golovi2 = *[[Pedro Gonçalves|Gonçalves]] {{gol|62}} |jedanaesterci1 = *[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{pengol}} *[[Bukayo Saka|Saka]] {{pengol}} *[[Leandro Trossard|Trossard]] {{pengol}} *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{penpromašaj}} |jedanaesterci = 3–5 |jedanaesterci2 = *{{pengol}} [[Jerry St. Juste|St. Juste]] *{{pengol}} [[Ricardo Esgaio|Esgaio]] *{{pengol}} [[Gonçalo Inácio|Inácio]] *{{pengol}} [[Arthur Gomes (nogometaš)|Arthur]] *{{pengol}} [[Nuno Santos (nogometaš, rođen 1995)|Santos]] |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = Uzvratna utakmica |lokacija = [[London]] |gledalaca = 59.929 |sudac = [[Antonio Mateu Lahoz]] {{ZD|ŠPA}} |ishod = N }} == Statistika == === Golovi === {| class="wikitable sortable" style="text-align:center;" |- ! Rank ! {{abbr|No.|Broj na dresu}} ! {{abbr|Pos.|Pozicija}} ! {{abbr|Nat.|Nacionalnost}} ! Igrač ! [[Premier League 2022/2023.|Premier League]] ! [[FA kup 2022/2023.|FA Kup]] ! [[Engleski-Liga kup 2022/2023.|EFL Kup]] ! [[UEFA Evropska liga 2022/2023.|Evropska liga]] ! Ukupno |- ! rowspan="3" |1 | 11 | FW | {{ZD|BRA}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Martinelli" | [[Gabriel Martinelli]] | 15 || 0 || 0 || 0 ! 15 |- | 8 | MF | {{ZD|NOR}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Odegaard" | [[Martin Ødegaard]] | 15 || 0 || 0 || 0 ! 15 |- | 7 | FW | {{ZD|ENG}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Saka" | [[Bukayo Saka]] | 14 || 0 || 0 || 1 ! 15 |- !4 | 9 | FW | {{ZD|BRA}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Jesus" | [[Gabriel Jesus]] | 11 || 0 || 0 || 0 ! 11 |- ! rowspan="2" | 5 | 14 | FW | {{ZD|ENG}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Nketiah" | [[Eddie Nketiah]] | 4 || 2 || 1 || 2 ! 9 |- | 34 | MF | {{ZD|ŠVI}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Xhaka" | [[Granit Xhaka]] | 7 || 0 || 0 || 2 ! 9 |- ! rowspan="4" | 7 | 5 | MF | {{ZD|GAN}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Partey" | [[Thomas Partey]] | 3 || 0 || 0 || 0 ! 3 |- | 6 | DF | {{ZD|BRA}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Magalhaes" | [[Gabriel Magalhães]] | 3 || 0 || 0 || 0 ! 3 |- | 12 | DF | {{ZD|FRA}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Saliba" | [[William Saliba]] | 2 || 0 || 0 || 1 ! 3 |- | 24 | FW | {{ZD|ENG}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Nelson" | [[Reiss Nelson]] | 3 || 0 || 0 || 0 ! 3 |- ! rowspan="3" | 11 | 4 | DF | {{ZD|ENG}} | style="text-align:left;" data-sort-value="White" | [[Ben White (nogometaš)|Ben White]] | 2 || 0 || 0 || 0 ! 2 |- | 21 | MF | {{ZD|POR}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Vieira" | [[Fábio Vieira (nogometaš, rođen 2000)|Fábio Vieira]] | 1 || 0 || 0 || 1 ! 2 |- | 16 | DF | {{ZD|ENG}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Holding" | [[Rob Holding]] | 1 || 0 || 0 || 1 ! 2 |- ! rowspan="6" | 14 | 3 | DF | {{ZD|ŠKO}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Tierney" | [[Kieran Tierney]] | 0 || 0 || 0 || 1 ! 1 |- |15 |DF |{{ZD|POL}} |[[Jakub Kiwior]] |1 |0 |0 |0 !1 |- | 19 | FW | {{ZD|BEL}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Trossard" | [[Leandro Trossard]] | 1 || 0 || 0 || 0 ! 1 |- | 25 | MF | {{ZD|EGI}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Elneny" | [[Mohamed Elneny]] | 0 || 1 || 0 || 0 ! 1 |- | 27 | FW | {{ZD|BRA}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Marquinhos" | [[Marquinhos (nogometaš, rođen 2003)|Marquinhos]] | 0 || 0 || 0 || 1 ! 1 |- | 35 | DF | {{ZD|UKR}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Zinchenko" | [[Oleksandr Zinchenko (nogometaš)|Oleksandr Zinchenko]] | 1 || 0 || 0 || 0 ! 1 |- | colspan="5" | auto-golovi | 4 || 0 || 0 || 1 ! 5 |- ! colspan="5" | Ukupno !! 88 !! 3 !! 1 !! 11 !! 103 |} === Asistencije === {| class="wikitable sortable" style="text-align:center;" |- ! Rank ! {{abbr|No.|Broj na dresu}} ! {{abbr|Pos.|Pozicija}} ! {{abbr|Nat.|Nacionalnost}} ! Igrač ! [[Premier League 2022/2023.|Premier League]] ! [[FA kup 2022/2023.|FA Kup]] ! [[Engleski-Liga kup 2022/2023.|EFL Kup]] ! [[UEFA Evropska liga 2022/2023.|Evropska liga]] ! Ukupno |- ! 1 | 7 | FW | {{ZD|ENG}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Saka" | [[Bukayo Saka]] | 11 || 0 || 0 || 0 ! 11 |- !2 | 19 | FW | {{ZD|BEL}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Trossard" | [[Leandro Trossard]] | 10 || 0 || 0 || 0 ! 10 |- ! rowspan="4" | 3 | 8 | MF | {{ZD|NOR}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Odegaard" | [[Martin Ødegaard]] | 7 || 0 || 0 || 0 ! 7 |- | 11 | FW | {{ZD|BRA}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Martinelli" | [[Gabriel Martinelli]] | 5 || 1 || 0 || 1 ! 7 |- | 9 | FW | {{ZD|BRA}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Jesus" | [[Gabriel Jesus]] | 6 || 0 || 0 || 1 ! 7 |- | 34 | MF | {{ZD|ŠVI}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Xhaka" | [[Granit Xhaka]] | 7 || 0 || 0 || 0 ! 7 |- !7 | 21 | MF | {{ZD|POR}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Vieira" | [[Fábio Vieira (nogometaš, rođen 2000)|Fábio Vieira]] | 2 || 2 || 0 || 2 ! 6 |- !8 | 4 | DF | {{ZD|ENG}} | style="text-align:left;" data-sort-value="White" | [[Ben White (nogometaš)|Ben White]] | 5 || 0 || 0 || 0 ! 5 |- !9 | 24 | FW | {{ZD|ENG}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Nelson" | [[Reiss Nelson]] | 2 || 0 || 1 || 0 ! 3 |- ! rowspan="5" | 10 | 3 | DF | {{ZD|ŠKO}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Tierney" | [[Kieran Tierney]] | 1 || 0 || 0 || 1 ! 2 |- | 14 | FW | {{ZD|ENG}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Nketiah" | [[Eddie Nketiah]] | 1 || 0 || 0 || 1 ! 2 |- | 18 | DF | {{ZD|JAP}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Tomiyasu" | [[Takehiro Tomiyasu]] | 1 || 0 || 0 || 1 ! 2 |- | 35 | DF | {{ZD|UKR}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Zinchenko" | [[Oleksandr Zinchenko (nogometaš)|Oleksandr Zinchenko]] | 2 || 0 || 0 || 0 ! 2 |- | 10 | MF | {{ZD|ENG}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Smith Rowe" | [[Emile Smith Rowe]] | 2 || 0 || 0 || 0 ! 2 |- ! rowspan="2" |15 | 12 | DF | {{ZD|FRA}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Saliba" | [[William Saliba]] | 1 || 0 || 0 || 0 ! 1 |- | 27 | FW | {{ZD|BRA}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Marquinhos" | [[Marquinhos (nogometaš, rođen 2003)|Marquinhos]] | 0 || 0 || 0 || 1 ! 1 |- ! colspan="5" | Ukupno !! 64 !! 3 !! 1 !! 8 !! 76 |} == Nagrade i nominacije == === Arsenalov igrač mjeseca === {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- ! style="background:#FF0000; color:white;" | Mjesec ! style="background:#FF0000; color:white;" | Igrač ! style="background:#FF0000; color:white;" | Glasovi ! style="background:#FF0000; color:white;" | Izvor |- | style="width:130px;" | August | style="width:200px;" | {{flagathlete|{{Sortname|Gabriel|Jesus}}|BRA}} | style="width:130px;" | Nepoznato | style="width:25px;" | <ref>{{cite web|url=https://www.arsenal.com/news/gabriel-jesus-your-august-player-month|title=Gabriel Jesus is your August Player of the Month!|publisher=Arsenal F.C.|date=15. 9. 2022|access-date=12. 11. 2022}}</ref> |- | style="width:130px;" | Septembar | style="width:200px;" | {{flagathlete|{{Sortname|Granit|Xhaka}}|ŠVI}} | style="width:130px;" | 83% | style="width:25px;" | <ref>{{cite web|url=https://www.arsenal.com/news/xhaka-scoops-septembers-player-month|title=Xhaka scoops September's Player of the Month|publisher=Arsenal F.C.|date=3. 10. 2021|access-date=12. 11. 2022}}</ref> |- | style="width:130px;" | Oktobar | style="width:200px;" | {{flagathlete|{{Sortname|Granit|Xhaka}}|ŠVI}} | style="width:130px;" | 42% | style="width:25px;" | <ref>{{cite web|url=https://www.arsenal.com/news/xhaka-scoops-successive-player-month-awards|title=Xhaka scoops successive Player of the Month awards|publisher=Arsenal F.C.|date=15. 11. 2022|access-date=15. 11. 2022}}</ref> |- |Novembar |{{flagathlete|{{Sortname|Ben|White}}|ENG}} |47% |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/white-named-novembers-player-month|title=White named November's Player of the Month|website=White named November's Player of the Month|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref> |- |Decembar |{{flagathlete|{{Sortname|Bukayo|Saka}}|ENG}} |50% |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/saka-named-player-month-december|title=Saka named Player of the Month for December|website=Saka named Player of the Month for December|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref> |- |Januar |{{flagathlete|{{Sortname|Oleksandr|Zinchenko}}|UKR}} |48% |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/zinchenko-named-januarys-player-month|title=Zinchenko named January's Player of the Month|website=Zinchenko named January's Player of the Month|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref> |- |Februar |{{flagathlete|{{Sortname|Oleksandr|Zinchenko}}|UKR}} |49% |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/zinchenko-voted-februarys-player-month|title=Zinchenko voted February's Player of the Month|website=Zinchenko voted February's Player of the Month|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref> |- |Mart |{{flagathlete|{{Sortname|Leandro|Trossard}}|BEL}} |39% |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/trossard-voted-marchs-player-month|title=Trossard voted as March's Player of the Month|website=Trossard voted as March's Player of the Month|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref> |- |April |{{Flagathlete|{{Sortname|Martin|Ødegaard}}|NOR}} |68% |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/odegaard-named-aprils-mens-player-month|title=Odegaard named April's men's Player of the Month|date=|website=Odegaard named April's men's Player of the Month|language=en|access-date=28. 5. 2023}}</ref> |} === Arsenalov gol mjeseca === {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- ! style="background:#FF0000; color:white;" | Mjesec ! style="background:#FF0000; color:white;" | Igrač ! style="background:#FF0000; color:white;" | Takmičenje ! style="background:#FF0000; color:white;" | Protivnik ! style="background:#FF0000; color:white;" | Glasovi ! style="background:#FF0000; color:white;" | Izvor |- | style="width:130px;" | August | style="width:200px;" | {{Flagathlete|{{Sortname|William|Saliba}}|FRA}} | style="width:200px;" | [[Premier League 2022/2023.|Premier League]] | style="width:200px;" | [[AFC Bournemouth|Bournemouth]] | style="width:130px;" | >50% | style="width:25px;" | <ref>{{cite web|url=https://www.arsenal.com/news/salibas-stunner-tops-our-goal-month-poll|title=Saliba's stunner tops our Goal of the Month poll!|publisher=Arsenal F.C.|date=15. 9. 2022|access-date=12. 11. 2022}}</ref> |- | style="width:130px;" | Septembar | style="width:200px;" | {{Flagathlete|{{Sortname|Fabio|Vieira|Fábio Vieira (footballer, born 2000)}}|POR}} | style="width:200px;" | Premier League | style="width:200px;" | [[Brentford F.C.|Brentford]] | style="width:130px;" | 61% | style="width:25px;" | <ref>{{cite web|url=https://www.arsenal.com/news/fabios-fabulous-strike-voted-goal-month|title=Fabio's fabulous strike voted Goal of the Month|publisher=Arsenal F.C.|date=7. 10. 2022|access-date=12. 11. 2022}}</ref> |- | style="width:130px;" | Oktobar | style="width:200px;" | {{Flagathlete|{{Sortname|Thomas|Partey}}|GAN}} | style="width:200px;" | Premier League | style="width:200px;" | [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]] | style="width:130px;" | 51% | style="width:25px;" | <ref>{{cite web|url=https://www.arsenal.com/news/parteys-nld-strike-wins-october-goal-month|title=Partey's NLD strike wins October Goal of the Month|publisher=Arsenal F.C.|date=14. 11. 2022|access-date=14. 11. 2022}}</ref> |- |Novembar |{{Flagathlete|{{Sortname|Vivianne|Miedema}}|NIZ}} |[[UEFA Women's Champions League 2022/2023.|UEFA Champions League]] |{{ZD|ITA}} [[Juventus FC (žene)|Juventus]] |27% |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/miedema-wins-novembers-goal-month|title=Miedema wins November's Goal of the Month|website=Miedema wins November's Goal of the Month|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref> |- |Decembar |{{Flagathlete|{{Sortname|Eddie|Nketiah}}|ENG}} |Premier League |[[West Ham United FC|West Ham United]] |34% |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/nketiahs-west-ham-strike-wins-goal-month|title=Nketiah's West Ham strike wins Goal of the Month|website=Nketiah's West Ham strike wins Goal of the Month|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref> |- |Januar |{{Flagathlete|{{Sortname|Bukayo|Saka}}|ENG}} |Premier League |[[Manchester United FC|Manchester United]] |53% |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/saka-wins-januarys-goal-month-vote|title=Saka wins January's Goal of the Month vote|website=Saka wins January's Goal of the Month vote|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref> |- |Februar |{{Flagathlete|{{Sortname|Oleksandr|Zinchenko}}|UKR}} |Premier League |[[Aston Villa FC|Aston Villa]] |40% |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/february-goal-month-premier-league-winner|title=Zinchenko wins February's Goal of the Month|website=Zinchenko wins February's Goal of the Month|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref> |- |Mart |{{Flagathlete|{{Sortname|Reiss|Nelson}}|ENG}} |Premier League |[[AFC Bournemouth|Bournemouth]] |52% |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/nelsons-bournemouth-strike-wins-goal-month|title=Nelson's Bournemouth strike wins Goal of the Month|date=|website=Nelson's Bournemouth strike wins Goal of the Month|language=en|access-date=28. 5. 2023}}</ref> |- |April |{{Flagathlete|{{Sortname|Katie|McCabe}}|IRS}} |[[Women's Super League 2022/2023.|Women's Super League]] |[[Manchester City WFC|Manchester City]] |63% |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/mccabes-city-strike-aprils-goal-month|title=McCabe's City strike is April's Goal of the Month|date=|website=McCabe's City strike is April's Goal of the Month|language=en|access-date=28. 5. 2023}}</ref> |} === Premier League Menadžer mjeseca === {| class="wikitable sortable" style="text-align:center;" |- ! Mjesec ! {{abbr|Nac.|Nacionalnost}} ! Menadžer ! {{abbr|U|Utakmice}} ! {{abbr|P|Pobjeda}} ! {{abbr|N|Nerješeno}} ! {{abbr|I|Izubljeno}} ! {{abbr|DG|Datih golova}} ! {{abbr|PG|Primljenih golova}} ! {{abbr|+/-|Gol razlika}} ! {{abbr|Bod|Bodovi}} ! {{abbr|Poz|Pozicija na tabel na kraju mjeseca}} ! Rezultat ! class="unsortable" | {{abbr|Ref.|Reference(s)}} |- | August | rowspan="5" | {{flagicon|ESP}} | rowspan="5" style="text-align:left;" data-sort-value="Arteta, Mikel" | [[Mikel Arteta]] | 5 | style="background:#ccffcc;" | 5 | style="background:#ffffcc;" | 0 | style="background:#ffcccc;" | 0 | 13 | 4 | +9 | 15 | style="background:gold;" | 1. | {{Dobitnik}} | <ref name="Arteta named August's PL MOTM">{{cite web |url=https://www.premierleague.com/news/2787351 |title=Arteta named August's Barclays Manager of the Month |date=16 Sep 2022 |website=Premier League |access-date=17 Sep 2022}}</ref> |- |Oktobar | 5 | style="background:#ccffcc;" | 4 | style="background:#ffffcc;" | 1 | style="background:#ffcccc;" | 0 |13 |4 | +9 |13 | style="background:gold;" | 1. | {{Nominiran}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/arteta-shortlisted-pl-manager-month|title=Arteta shortlisted for PL Manager of the Month|website=Arteta shortlisted for PL Manager of the Month|language=en|access-date=4. 11. 2022}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.premierleague.com/news/2886520|title=Select October's Barclays Manager of the Month|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=4. 11. 2022}}</ref> |- |Novembar/Decembar |4 | style="background:#ccffcc;" |4 | style="background:#ffffcc;" |0 | style="background:#ffcccc;" |0 |10 |3 | +7 |12 | style="background:gold;" |1. | {{Dobitnik}} |<ref>{{Cite web|url=http://www.premierleague.com/news/3016896|title=Arteta named November/December 2022 Barclays Manager of the Month|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/arteta-wins-premier-league-manager-month|title=Arteta wins Premier League Manager for the Month|website=Arteta wins Premier League Manager for the Month|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref> |- |Januar |3 | style="background:#ccffcc;" |2 | style="background:#ffffcc;" |1 | style="background:#ffcccc;" |0 |5 |2 | +3 |7 | style="background:gold;" |1. | {{Dobitnik}} |<ref>{{Cite web|url=http://www.premierleague.com/news/3043094|title=Arteta named January 2023 Barclays Manager of the Month|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/arteta-named-januarys-pl-manager-month|title=Arteta named January's PL Manager of the Month|website=Arteta named January's PL Manager of the Month|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref> |- |Mart |4 | style="background:#ccffcc;" |4 | style="background:#ffffcc;" |0 | style="background:#ffcccc;" |0 |14 |3 | +11 |12 | style="background:gold;" |1. | {{Dobitnik}} |<ref>{{Cite web|url=http://www.premierleague.com/news/3124539|title=Arteta named Barclays Manager of the Month|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/arteta-wins-fourth-manager-month-202223|title=Arteta wins fourth Manager of the Month of 2022/23|website=Arteta wins fourth Manager of the Month of 2022/23|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref> |} === Premier League Igrač mjeseca === {| class="wikitable sortable" style="text-align:center;" |- ! Mjesec ! {{abbr|Poz.|Pozicija}} ! {{abbr|Nac.|Nacionalnost}} ! Igrač ! Rezultat ! class="unsortable" | {{abbr|Ref.|Reference(s)}} |- | rowspan="2" | August | FW | {{flagicon|BRA}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Jesus, Gabriel" | [[Gabriel Jesus]] | {{Nominiran}} | rowspan="2" | <ref>{{cite web |url=https://www.premierleague.com/news/2774592 |title=Pick your August 2022 EA SPORTS Player of the Month |date=8 Sep 2022 |website=Premier League |access-date=8 Sep 2022}}</ref> |- | MF | {{flagicon|NOR}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Odegaard, Martin" | [[Martin Ødegaard]] | {{Nominiran}} |- |Oktobar |MF |{{ZD|ŠVI}} | [[Granit Xhaka]] | {{Nominiran}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/xhaka-nominated-pl-player-month-award|title=Xhaka nominated for PL Player of the Month award|website=Xhaka nominated for PL Player of the Month award|language=en|access-date=4. 11. 2022}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.premierleague.com/news/2886519|title=Pick your October EA SPORTS Player of the Month|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=4. 11. 2022}}</ref> |- | rowspan="2" |Novembar/Decembar |MF |{{ZD|NOR}} |[[Martin Ødegaard]] | {{Dobitnik}} |<ref>{{Cite web|url=http://www.premierleague.com/news/3016906|title=Odegaard voted November/December 2022 EA SPORTS Player of the Month|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/odegaard-named-premier-league-player-month|title=Odegaard named Premier League Player of the Month|website=Odegaard named Premier League Player of the Month|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref> |- | rowspan="3" |FW | rowspan="3" |{{ZD|ENG}} | rowspan="3" |[[Bukayo Saka]] | {{Nominiran}} |<ref>{{Cite web|url=http://www.premierleague.com/news/3005650|title=November and December's EA SPORTS Player of the Month shortlist|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/odegaard-and-saka-pl-player-month|title=Odegaard and Saka up for PL Player of the Month|website=Odegaard and Saka up for PL Player of the Month|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref> |- |Januar |{{Nominiran}} |<ref>{{Cite web|url=http://www.premierleague.com/news/3036608|title=January's EA SPORTS Player of the Month shortlist|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/premier-league-player-month-nod-saka|title=Premier League Player of the Month nod for Saka|website=Premier League Player of the Month nod for Saka|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref> |- | rowspan="2" |Mart |{{Dobitnik}} |<ref>{{Cite web|url=http://www.premierleague.com/news/3124438|title=Saka wins first EA SPORTS Player of the Month award|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/saka-named-pl-player-month-march|title=Saka named PL Player of the Month for March|website=Saka named PL Player of the Month for March|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref> |- |FW |{{ZD|BEL}} |[[Leandro Trossard]] | {{Nominiran}} |<ref>{{Cite web|url=http://www.premierleague.com/news/3118067|title=March EA SPORTS Player of the Month shortlist|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/saka-and-trossard-pl-player-month|title=Saka and Trossard up for PL Player of the Month|website=Saka and Trossard up for PL Player of the Month|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref> |} === Premier League Gol mjeseca === {| class="wikitable sortable" style="text-align:center;" |- ! Mjesec ! {{abbr|Poz.|Pozicija}} ! {{abbr|Nac.|Nacionalnost}} ! Igrač ! Pogodak ! Protivnik ! Datum ! Rezultat ! class="unsortable" | {{abbr|Ref.|Reference(s)}} |- | rowspan="2" | August | FW | {{flagicon|BRA}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Jesus, Gabriel" | [[Gabriel Jesus]] | '''1'''–0 ('''[[Emirates Stadium|H]]''') | style="text-align:left;" | [[Leicester City FC|Leicester City]] | style="text-align:right;" | 13. august | {{Nominiran}} | rowspan="2" | <ref>{{cite web |url=https://www.premierleague.com/news/2774605 |title=Select your August 2022 Budweiser Goal of the Month |date=8 Sep 2022 |website=Premier League |access-date=8 Sep 2022}}</ref> |- | DF | {{flagicon|FRA}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Saliba, William" | [[William Saliba]] | '''3'''–0 ('''[[Dean Court|A]]''') | style="text-align:left;" | [[AFC Bournemouth|Bournemouth]] | style="text-align:right;" | 20. august | {{Nominiran}} |- |Oktobar |MF |{{flagicon|GAN}} | style="text-align:left;"| [[Thomas Partey]] |'''1'''–0 ([[Emirates Stadium|'''H''']]) | style="text-align:left;" | [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham]] | style="text-align:right;" | 1. oktobar | {{Nominiran}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/parteys-spurs-stunner-pl-goal-month|title=Partey's Spurs stunner up for PL Goal of the Month|website=Partey's Spurs stunner up for PL Goal of the Month|language=en|access-date=4. 11. 2022}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.premierleague.com/news/2885882|title=Choose your Budweiser Goal of the Month for October|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=4. 11. 2022}}</ref> |- |Novembar/Decembar |FW |{{ZD|ENG}} | style="text-align:left;"|[[Eddie Nketiah]] |'''3'''–1 ('''H''') | style="text-align:left;" |[[West Ham United FC|West Ham United]] | style="text-align:right;" |26. decembar | {{Nominiran}} |<ref>{{Cite web|url=http://www.premierleague.com/news/3005652|title=November and December's Budweiser Goal of the Month contenders|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=28. 5. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/nketiahs-hammers-strike-goal-month|title=Nketiah's Hammers strike up for Goal of the Month|date=|website=Nketiah's Hammers strike up for Goal of the Month|language=en|access-date=28. 5. 2023}}</ref> |- |Januar |FW |{{ZD|ENG}} | style="text-align:left;"|[[Bukayo Saka]] |'''2'''–1 ('''H''') | style="text-align:left;" |[[Manchester United FC|Manchester United]] | style="text-align:right;" |22. januar | {{Nominiran}} |<ref>{{Cite web|url=http://www.premierleague.com/news/3036610|title=January's Budweiser Goal of the Month contenders|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=28. 5. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/sakas-man-utd-strike-shortlisted-pl-gotm|title=Saka's Man Utd strike shortlisted for PL GOTM|date=|website=Saka's Man Utd strike shortlisted for PL GOTM|language=en|access-date=28. 5. 2023}}</ref> |- |Mart |FW |{{ZD|ENG}} | style="text-align:left;"|[[Reiss Nelson]] |'''3'''–2 ('''H''') | style="text-align:left;" |[[AFC Bournemouth|Bournemouth]] | style="text-align:right;" |4. mart | {{Nominiran}} |<ref>{{Cite web|url=http://www.premierleague.com/news/3118070|title=March's Budweiser Goal of the Month contenders|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=28. 5. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/nelsons-bournemouth-blast-nominated-pl-gotm|title=Nelson's Bournemouth blast nominated for PL GOTM|date=20. 7. 2023|website=Nelson's Bournemouth blast nominated for PL GOTM|language=en|access-date=28. 5. 2023}}</ref> |} === Godišnje nagrade === ==== Arsenal ==== {| class="wikitable" |+ !Nagrada !Igrač !Glasovi !Ref. |- |'''Igrač sezone''' |{{ZD|NOR}} [[Martin Ødegaard]] |55% |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/martin-odegaard-named-202223-player-season|title=Martin Odegaard named 2022/23 Player of the Season|date=13. 7. 2023|website=Martin Odegaard named 2022/23 Player of the Season|language=en|access-date=11. 6. 2023}}</ref> |} ==== London Football Awards ==== {| class="wikitable" |+ !Nagrada !Menadžer ili Igrač !Ref. |- |'''Igrač godine Premijer lige''' |{{ZD|NOR}} [[Martin Ødegaard]] | rowspan="4" |<ref>{{Cite web|url=https://londonfootballawards.org/the-winners/|title=London Football Awards - The Winners|language=en-GB|access-date=11. 6. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.90min.com/posts/arsenal-big-winners-london-football-awards-2023|title=Arsenal the big winners at London Football Awards 2023|date=14. 3. 2023|website=90min.com|language=en-GB|access-date=11. 6. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/quartet-honoured-london-football-awards|title=Quartet honoured at London Football Awards|date=13. 7. 2023|website=Quartet honoured at London Football Awards|language=en|access-date=11. 6. 2023}}</ref> |- |'''Mladi igrač godine''' |{{ZD|ENG}} [[Bukayo Saka]] |- |'''Golman godine''' |{{ZD|ENG}} [[Aaron Ramsdale]] |- |'''Menadžer godine''' |{{ZD|ŠPA}} [[Mikel Arteta]] |} ==== Premier League ==== {| class="wikitable" |+ !Nagrada !Igrač !Bilješke !Ref. |- |'''Game Changer of the Season''' |{{ZD|ENG}} [[Reiss Nelson]] |vs. [[AFC Bournemouth|Bournemouth]] (4. marta 2023) |<ref>{{Cite web|url=http://www.premierleague.com/news/3527784|title=Nelson claims Castrol Game Changer of the Season award|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=11. 6. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/nelson-wins-gamechanger-season-award|title=Nelson wins Gamechanger of the Season award|date=13. 7. 2023|website=Nelson wins Gamechanger of the Season award|language=en|access-date=11. 6. 2023}}</ref> |} == Reference == {{Refspisak}} {{Arsenal FC sezone}} {{Arsenal FC}} [[Kategorija:Sezone Arsenala FC]] ceq5h0jgw6q5sv24fxp64ewocn3bq6q 3822231 3822229 2026-04-02T03:45:54Z AnToni 2325 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/~2026-20314-23|~2026-20314-23]] ([[User talk:~2026-20314-23|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Panasko|Panasko]] 3678131 wikitext text/x-wiki {{Infokutija trenutna sezona fudbalskog kluba | ime_kluba = [[Arsenal FC|Arsenal]] | sezona = 2022/23 | slika = | veličina_slike = | tekst = | titula_vlasnika = | vlasnik = <!-- ili | vlasnici = --> | titula_predsjednika = | predsjednik = | titula_menadžera = | menadžer = [[Mikel Arteta]] | titula4 = | osoba4 = | titula_stadiona = | stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] | liga1 = [[Premijer liga Engleske]] | liga1_rezultat = [[Premier League 2022/2023.|2.]] | liga2 = | liga2_rezultat = | liga3 = | liga3_rezultat = | kup1 = [[FA kup]] | kup1_rezultat = [[FA kup 2022/2023.|Četvrto kolo]] | kup2 = [[Engleski Liga-kup]] | kup2_rezultat = [[Engleski Liga-kup 2022/2023.|Treće kolo]] | kup3 = [[UEFA Evropska liga]] | kup3_rezultat = [[UEFA Evropska liga 2022/2023.|1/8 finala]] | kup4 = | kup4_rezultat = | kup5 = | kup5_rezultat = | kup6 = | kup6_rezultat = | kup7 = | kup7_rezultat = | najbolji_strijelac_sezone = <br>Gabriel Martinelli<br>Martin Ødegaard<br>[[Bukayo Saka]] <br> (15 golova svaki) | najbolji_strijelac_lige = <br>[[Gabriel Martinelli]]<br>[[Martin Ødegaard]] <br> (15 golova svaki) | najveća_posjećenost = '''60.325'''<br>vs [[Manchester United FC|Manchester United]]<br>(22. januar 2023)<br>Premier League | najmanja_posjećenost = '''48.500'''<br>vs [[FC Zürich|Zürich]]<br>(3. novembar 2022)<br>Evropska Liga | prosječna_posjećenost = | najveća_pobjeda = '''5–0''' <br>vs [[Nottingham Forest FC|Nottingham Forest]] (H)<br>(30. oktobar 2022)<br>Premier League<br>'''0–5'''<br>vs [[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton Wanderers]] (A)<br>(28. Maj 2023)<br>Premier League | najveći_poraz = '''1–4'''<br>vs [[Manchester City FC|Manchester City]] (A)<br>(26. april 2023)<br>Premier League <br> '''0–3'''<br>vs [[Brighton & Hove Albion FC|Brighton & Hove Albion]] (H)<br>(14. maj 2023)<br>Premier League | uzorak_lr1 = _arsenal2223h | uzorak_t1 = _arsenal2223h | uzorak_dr1 = _arsenal2223h | uzorak_š1 = _arsenal2223h | uzorak_č1 = _arsenal2223hl | lijeva ruka1 = FFFFFF | tijelo1 = EF0000 | desna ruka1 = FFFFFF | šorc1 = FFFFFF | čarape1 = EF0000 | opis1 = Domaći | uzorak_lr2 = _arsenal2223A | uzorak_t2 = _arsenal2223A | uzorak_dr2 = _arsenal2223A | uzorak_š2 = _arsenal2223A | uzorak_č2 = _arsenal2223A | lijeva ruka2 = 181818 | tijelo2 = 181818 | desna ruka2 = 181818 | šorc2 = 000000 | čarape2 = 000000 | opis2 = Gostujući | uzorak_lr3 = _arsenal2223T | uzorak_t3 = _arsenal2223T | uzorak_dr3 = _arsenal2223T | uzorak_š3 = _arsenal2223T | uzorak_č3 = _arsenal2223T | lijeva ruka3 = FFD2E7 | tijelo3 = FFD2E7 | desna ruka3 = FFD2E7 | šorc3 = 00003E | čarape3 = FFD2E7 | opis3 = Treći | prethodna_sezona = [[Arsenal FC - sezona 2021/2022.|2021–22]] | naredna_sezona = [[Arsenal FC - sezona 2023/2024.|2023–24]] | ažurirano = }} '''Sezona 2022-23''' je bila 137. sezona u historiji [[Arsenal FC|Arsenala]] te 104. uzastopna sezona u najjačoj engleskoj ligi. Arsenal je sezonu završio kao drugoplasirana ekipa u Premijer ligi zaostavši 5 bodova za [[Manchester City FC|Manchester Cityjem]] koji je osvojio naslov prvaka sa 89 osvojenih bodova. Arsenalovi rezultati u drugim takmičenjima: * U FA kupu je ispao u četvrtom kolu nakon poraza 1-0 od Manchester Cityja * U Engleskom liga kupu je ispao u trećem kolu nakon poraza od [[Brighton & Hove Albion FC|Brightona]] 1-3. * U Evropskoj ligi Arsenal je ispao u 1/8 finala nakon izvođenja penala (3-5) od [[Sporting Clube de Portugal|Sportinga]]. == Igrači == {{Nogometna ekipa početak|sakrijnapomenu=1}} {{Nogometna ekipa igrač|br=1|nac=ENG|ime=[[Aaron Ramsdale]]|poz=GK}} {{Nogometna ekipa igrač|br=3|nac=ŠKO|ime=[[Kieran Tierney]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=4|nac=ENG|ime=[[Ben White (nogometaš)|Ben White]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=5|nac=GAN|ime=[[Thomas Partey]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=6|nac=BRA|ime=[[Gabriel Magalhães]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=7|nac=ENG|ime=[[Bukayo Saka]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=8|nac=NOR|ime=[[Martin Ødegaard]]|poz=MF}} {{kapiten}} {{Nogometna ekipa igrač|br=9|nac=BRA|ime=[[Gabriel Jesus]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=10|nac=ENG|ime=[[Emile Smith Rowe]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=11|nac=BRA|ime=[[Gabriel Martinelli]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=12|nac=FRA|ime=[[William Saliba]]|poz=DF|}} {{Nogometna ekipa igrač|br=14|nac=ENG|ime=[[Eddie Nketiah]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa sredina}} {{Nogometna ekipa igrač|br=15|nac=POL|ime=[[Jakub Kiwior]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=16|nac=ENG|ime=[[Rob Holding]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=18|nac=JAP|ime=[[Takehiro Tomiyasu]]|poz=DF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=19|nac=BEL|ime=[[Leandro Trossard]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=20|nac=ITA|ime=[[Jorginho (nogometaš, rođen 1991)|Jorginho]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=21|nac=POR|ime=[[Fábio Vieira (nogometaš, rođen 2000)|Fábio Vieira]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=24|nac=ENG|ime=[[Reiss Nelson]]|poz=FW}} {{Nogometna ekipa igrač|br=25|nac=EGI|ime=[[Mohamed Elneny]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=30|nac=SAD|ime=[[Matt Turner (nogometaš)|Matt Turner]]|poz=GK}} {{Nogometna ekipa igrač|br=31|nac=EST|ime=[[Karl Hein (nogometaš)|Karl Hein]]|poz=GK}} {{Nogometna ekipa igrač|br=34|nac=ŠVI|ime=[[Granit Xhaka]]|poz=MF}} {{Nogometna ekipa igrač|br=35|nac=UKR|ime=[[Oleksandr Zinchenko (nogometaš)|Oleksandr Zinchenko]]|poz=DF|}} {{Nogometna ekipa kraj}} == Transferi == === Dolazeći igrači === {| class="wikitable" |+ !Datum !Igrač !Došao iz !Obeštećenje !Ref. |- | rowspan="3" |1. juli 2022 |{{ZD|POR}} [[Fábio Vieira (nogometaš, rođen 2000.)|Fábio Vieira]] |{{ZD|POR}} [[FC Porto|Porto]] |£30m |<ref>{{Cite news|title=Porto agree to sell Vieira to Arsenal in £34m deal|url=https://www.bbc.com/sport/football/61840804|newspaper=BBC Sport|access-date=15. 10. 2022|language=en-GB}}</ref> |- |{{ZD|BRA}} [[Marquinhos (nogometaš, rođen 2003.)|Marquinhos]] |{{ZD|BRA}} [[São Paulo FC|São Paulo]] |£3m |<ref>{{Cite news|title=Arsenal sign teenager Marquinhos from Sao Paulo|url=https://www.bbc.com/sport/football/61788100|newspaper=BBC Sport|access-date=15. 10. 2022|language=en-GB}}</ref> |- |{{ZD|SAD}} [[Matt Turner (nogometaš)|Matt Turner]] |{{ZD|SAD}} [[New England Revolution]] |£7m |<ref>{{Cite news|title=US goalkeeper Turner completes Arsenal move|url=https://www.bbc.com/sport/football/61950300|newspaper=BBC Sport|access-date=15. 10. 2022|language=en-GB}}</ref> |- |4.juli 2022 |{{ZD|BRA}} [[Gabriel Jesus]] | rowspan="2" |{{ZD|ENG}} [[Manchester City FC|Manchester City]] |£45m |<ref>{{Cite news|title=Jesus joins Arsenal from Man City in £45m deal|url=https://www.bbc.com/sport/football/61983873|newspaper=BBC Sport|access-date=15. 10. 2022|language=en-GB}}</ref> |- |22. juli 2022 |{{ZD|UKR}} [[Oleksandr Zinchenko]] |£30m |<ref>{{Cite news|title=Arsenal sign versatile Zinchenko from Man City|url=https://www.bbc.com/sport/football/62188094|newspaper=BBC Sport|access-date=15. 10. 2022|language=en-GB}}</ref> |- |20. januar 2023 |{{ZD|BEL}} [[Leandro Trossard]] |{{ZD|ENG}} [[Brighton & Hove Albion FC|Brighton]] |£21m |<ref>{{Cite news|title=Arsenal sign Trossard from Brighton for £21m|url=https://www.bbc.com/sport/football/64342770|newspaper=BBC Sport|access-date=22. 1. 2023|language=en-GB}}</ref> |- |23. januar 2023 |{{ZD|POL}} [[Jakub Kiwior]] |{{ZD|ITA}} [[Spezia Calcio|Spezia]] |£17.6m |<ref>{{Cite news|title=Arsenal sign Poland defender Kiwior from Spezia|url=https://www.bbc.com/sport/football/64365376|newspaper=BBC Sport|access-date=24. 1. 2023|language=en-GB}}</ref> |- |31. januar 2023 |{{ZD|ITA}} [[Jorginho (nogometaš, rođen 1991.)|Jorginho]] |{{ZD|ENG}} [[Chelsea FC|Chelsea]] |£12m |<ref>{{Cite news|title=Arsenal sign Jorginho from Chelsea in £12m deal|url=https://www.bbc.com/sport/football/64477147|newspaper=BBC Sport|access-date=23. 3. 2023|language=en-GB}}</ref> |} === Odlazeći igrači === {| class="wikitable" |+ !Datum !Igrač !Prešao u !Obeštećenje !Ref. |- | rowspan="3" |1. juli 2022 |{{ZD|FRA}} [[Alexandre Lacazette]] |{{ZD|FRA}} [[Olympique Lyonnais|Lyon]] |Istek ugovora |<ref>{{Cite news|title=Arsenal forward Lacazette rejoins Lyon|url=https://www.bbc.com/sport/football/61675302|newspaper=BBC Sport|access-date=15. 10. 2022|language=en-GB}}</ref> |- |{{ZD|FRA}} [[Matteo Guendouzi]] |{{ZD|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] |£9m |<ref>{{Cite news|title=Arsenal midfielder Guendouzi joins Marseille|url=https://www.bbc.com/sport/football/62013643|newspaper=BBC Sport|access-date=15. 10. 2022|language=en-GB}}</ref> |- |{{ZD|NJE}} [[Bernd Leno]] |{{ZD|ENG}} [[Fulham FC|Fulham]] |£8m |<ref>{{Cite news|title=Fulham sign German goalkeeper Leno from Arsenal|url=https://www.bbc.com/sport/football/62402085|newspaper=BBC Sport|access-date=15. 10. 2022|language=en-GB}}</ref> |- |1. septembar 2022 |{{ZD|ŠPA}} [[Héctor Bellerín]] |{{ZD|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] |Besplatno |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/hector-bellerin-joins-barcelona|title=Hector Bellerin joins Barcelona|website=Hector Bellerin joins Barcelona|language=en|access-date=15. 10. 2022}}</ref> |} === Posudbe === {| class="wikitable" |+ !Datum !Igrač !Posuđen u !Trajanje posudbe !Ref. |- |29. juli 2022 |{{ZD|ENG}} [[Arthur Okonkwo]] |{{ZD|ENG}} [[Crewe Alexandra FC|Crewe Alexandra]] | rowspan="11" |Kraj sezone |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/arthur-okonkwo-joins-crewe-alexandra-loan|title=Arthur Okonkwo joins Crewe Alexandra on loan|website=Arthur Okonkwo joins Crewe Alexandra on loan|language=en|access-date=15. 10. 2022}}</ref> |- |30. juli 2022 |{{ZD|POR}} [[Nuno Tavares]] |{{ZD|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/nuno-tavares-joins-marseille-loan|title=Nuno Tavares joins Marseille on loan|website=Nuno Tavares joins Marseille on loan|language=en|access-date=15. 10. 2022}}</ref> |- |3. august 2022 |{{ZD|ENG}} [[Folarin Balogun]] |{{ZD|FRA}} [[Stade de Reims|Reims]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/folarin-balogun-joins-stade-de-reims-loan|title=Folarin Balogun joins Stade de Reims on loan|website=Folarin Balogun joins Stade de Reims on loan|language=en|access-date=15. 10. 2022}}</ref> |- |11. august 2022 |{{ZD|ŠPA}} [[Pablo Marí]] |{{ZD|ITA}} [[AC Monza]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/pablo-mari-joins-ac-monza-loan|title=Pablo Mari joins AC Monza on loan|website=Pablo Mari joins AC Monza on loan|language=en|access-date=15. 10. 2022}}</ref> |- |15. august 2022 |{{ZD|Island}} [[Rúnar Alex Rúnarsson]] |{{ZD|TUR}} [[Alanyaspor]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/alex-runarsson-joins-alanyaspor-loan|title=Alex Runarsson joins Alanyaspor on loan|website=Alex Runarsson joins Alanyaspor on loan|language=en|access-date=15. 10. 2022}}</ref> |- |25. august 2022 |{{ZD|Obala Slonovače}} [[Nicolas Pépé]] |{{ZD|FRA}} [[OGC Nice|Nice]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/nicolas-pepe-joins-nice-loan|title=Nicolas Pepe joins Nice on loan|website=Nicolas Pepe joins Nice on loan|language=en|access-date=15. 10. 2022}}</ref> |- |1. septembar 2022 |{{ZD|ENG}} [[Ainsley Maitland-Niles]] |{{ZD|ENG}} [[Southampton FC|Southampton]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/ainsley-maitland-niles-joins-southampton-loan|title=Ainsley Maitland-Niles joins Southampton on loan|website=Ainsley Maitland-Niles joins Southampton on loan|language=en|access-date=15. 10. 2022}}</ref> |- |16. januar 2023 |{{ZD|ENG}} [[Arthur Okonkwo]] |{{ZD|AUT}} [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/arthur-okonkwo-joins-sk-sturm-graz-loan|title=Arthur Okonkwo joins SK Sturm Graz on loan|website=Arthur Okonkwo joins SK Sturm Graz on loan|language=en|access-date=23. 3. 2023}}</ref> |- | rowspan="2" |31. januar 2023 |{{ZD|BRA}} [[Marquinhos (nogometaš, rođen 2003.)|Marquinhos]] |{{ZD|ENG}} [[Norwich City FC|Norwich City]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/marquinhos-joins-norwich-city-loan|title=Marquinhos joins Norwich City on loan|website=Marquinhos joins Norwich City on loan|language=en|access-date=23. 3. 2023}}</ref> |- |{{ZD|BEL}} [[Albert Sambi Lokonga]] |{{ZD|ENG}} [[Crystal Palace FC|Crystal Palace]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/sambi-lokonga-joins-crystal-palace-loan|title=Sambi Lokonga joins Crystal Palace on loan|website=Sambi Lokonga joins Crystal Palace on loan|language=en|access-date=23. 3. 2023}}</ref> |- |1. februar 2023 |{{ZD|POR}} [[Cédric Soares]] |{{ZD|ENG}} [[Fulham FC|Fulham]] |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/cedric-soares-joins-fulham-loan|title=Cedric Soares joins Fulham on loan|website=Cedric Soares joins Fulham on loan|language=en|access-date=23. 3. 2023}}</ref> |} == Pred-sezona i prijateljske utakmice == === Prijateljske === {{legend2|#CCFFCC|Pobjeda|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#FFFFBB|Neriješeno|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#FFCCCC|Izgubljeno|border=1px solid #AAAAAA}} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 2. juli 2022 |vrijeme = 13:30 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 5–1 |izvještaj = https://www.arsenal.com/news/nketiah-scores-hat-trick-friendly-win |tim2 = [[Ipswich Town FC|Ipswich Town]] |golovi1 = *[[Eddie Nketiah|Nketiah]] {{gol|1||30||36}} *[[Albert Sambi Lokonga|Sambi Lokonga]] {{gol|24}} *[[Folarin Balogun|Balogun]] {{gol|74}} |golovi2 = |stadion = [[Arsenal Training Centre]] |runda = Prijateljska |lokacija = [[London Colney]] |gledalaca = 0 ([[Iza zatvorenih vrata (sport)|Iza zatvorenih vrata]]) |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 8. juli 2022 |vrijeme = 17:30 |historija = |tim1 = [[1. FC Nürnberg]] {{ZD|NJE}} |rezultat = 3–5 |izvještaj = https://www.arsenal.com/gabriel-jesus-pre-season-friendly-fc-nurnberg-match-report |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Johannes Geis|Geis]] {{gol|24}} *[[Kwadwo Duah|Duah]] {{gol|29}} *[[Lukas Schleimer|Schleimer]] {{gol|73}} |golovi2 = *[[Gabriel Jesus]] {{gol|47||75}} *[[Mohamed Elneny|Elneny]] {{gol|54}} *[[Christopher Schindler|Schindler]] {{gol|57|o.g.}} *[[Tim Handwerker|Handwerker]] {{gol|63|o.g.}} |stadion = [[Max-Morlock-Stadion]] |runda = Prijateljska |lokacija = [[Nürnberg]] |gledalaca = 21.616 |sudac = Michael Bacher |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 16. juli 2022 |vrijeme = 01:00 |historija = |tim1 = [[Everton FC|Everton]] |rezultat = 0–2 |izvještaj = https://www.arsenal.com/fixture/arsenal/2022-Jul-16/arsenal-2-0-everton-match-report |tim2 = Arsenal |golovi1 = |golovi2 = *[[Gabriel Jesus]] {{gol|33}} *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|36}} |stadion = [[M&T Bank Stadium]] |runda = The Charm City Match |lokacija = [[Baltimore]] |gledalaca = 39.245 |sudac = |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 27. juli 2022 |vrijeme = 13:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 1–2 |izvještaj = https://www.arsenal.com/news/report-arsenal-1-2-brentford |tim2 = [[Brentford FC|Brentford]] |golovi1 = *[[Eddie Nketiah|Nketiah]] {{gol|27}} |golovi2 = *[[Bryan Mbeumo|Mbeumo]] {{gol|10}} *{{Abbr|Trevitt|Ryan Trevitt}} {{gol|44}} |stadion = [[Arsenal Training Centre]] |runda = Prijateljska |lokacija = [[London Colney]] |gledalaca = 0 ([[Iza zatvorenih vrata (sport)|Iza zatvorenih vrata]]) |sudac = |ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 17. Decembar 2022 |vrijeme = 19:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 0–2 |izvještaj = https://www.arsenal.com/fixture/arsenal/2022-Dec-17/juventus#!match-news |tim2 = {{ZD|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] |golovi1 = |golovi2 = *[[Granit Xhaka|Xhaka]] {{gol|45+1|o.g.}} *[[Samuel Iling-Junior|Iling-Junior]] {{gol|90+1}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = Prijateljska |lokacija = [[London]] |gledalaca = 25.000 |sudac = David Coote |ishod = POR }} ===Florida Cup=== {{legend2|#CCFFCC|Pobjeda|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#FFFFBB|Neriješeno|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#FFCCCC|Izgubljeno|border=1px solid #AAAAAA}} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 20. juli 2022 |vrijeme = 02:30 |historija = |tim1 = [[Orlando City SC|Orlando City]] {{ZD|SAD}} |rezultat = 1–3 |izvještaj = https://www.arsenal.com/fixture/arsenal/2022-Jul-20/orlando-city-arsenal-match-report |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Facundo Torres|Torres]] {{gol|29}} |golovi2 = *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|5}} *[[Eddie Nketiah|Nketiah]] {{gol|66}} *[[Reiss Nelson|Nelson]] {{gol|80}} |stadion = [[Exploria Stadium]] |runda = |lokacija = [[Orlando, Florida|Orlando]] |gledalaca = 19.738 |sudac = Kevin Broadley |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 23. juli 2022 |vrijeme = 02:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 4–0 |izvještaj = https://www.arsenal.com/chelsea-match-report-pre-season-friendly-america-jesus-odegaard |tim2 = [[Chelsea FC|Chelsea]] |golovi1 = *[[Gabriel Jesus]] {{gol|15}} *[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{gol|36}} *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|66}} *[[Albert Sambi Lokonga|Sambi Lokonga]] {{gol|90+2}} |golovi2 = |stadion = [[Camping World Stadium]] |runda = |lokacija = [[Orlando, Florida|Orlando]] |gledalaca = 63.811 |sudac = Kevin Broadley |ishod = POB }} ===Emirates Cup=== {{legend2|#CCFFCC|Pobjeda|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#FFFFBB|Neriješeno|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#FFCCCC|Izgubljeno|border=1px solid #AAAAAA}} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 30. juli 2022 |vrijeme = 13:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 6–0 |izvještaj = https://www.arsenal.com/fixture/arsenal/2022-Jul-30/arsenal-6-0-sevilla-fc-match-report |tim2 = {{ZD|ŠPA}} [[Sevilla FC|Sevilla]] |golovi1 = *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|10|pen.|19}} *[[Gabriel Jesus]] {{gol|13||15||76}} *[[Eddie Nketiah|Nketiah]] {{gol|89}} |golovi2 = |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = |lokacija = [[London]] |gledalaca = 60.000 |sudac = [[Andrew Madley]] |ishod = POB }} === Dubai Super Cup === {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 8. decembar 2022 |vrijeme = 15:30 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 3–0 |izvještaj = https://www.arsenal.com/fixture/arsenal/2022-Dec-08/arsenal-3-0-lyon-match-report |tim2 = {{ZD|FRA}} [[Olympique Lyonnais|Lyon]] |golovi1 = *[[Gabriel Magalhães|Gabriel]] {{gol|19}} *[[Eddie Nketiah|Nketiah]] {{gol|33}} *[[Fábio Vieira (nogometaš, rođen 2000)|Vieira]] {{gol|39}} |golovi2 = |stadion = [[Al Maktoum Stadium]] |runda = 1 |lokacija = [[Dubai]] |gledalaca = 7.451 |sudac = Adel Al Naqbi |ishod = POB |jedanaesterci1 = *[[Marquinhos (nogometaš, rođen 2003)|Marquinhos]] {{pengol}} *[[Matt Smith (nogometaš, rođen 2000)|Smith]] {{pengol}} *[[Cătălin Cîrjan|Cîrjan]] {{penpromašaj}} *[[Amario Cozier-Duberry|Cozier-Duberry]] {{penpromašaj}} *{{abbr|Walters|Reuell Walters}} {{penpromašaj}} |jedanaesterci = 2-1 |jedanaesterci2 = *{{penpromašaj}} [[Jeff Reine-Adélaïde|Reine-Adélaïde]] *{{pengol}} [[Thiago Mendes|Mendes]] *{{penpromašaj}} [[Tetê]] *{{penpromašaj}} [[Bradley Barcola|Barcola]] *{{penpromašaj}} [[Rayan Cherki|Cherki]] }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 13. decembar 2022 |vrijeme = 14:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 2–1 |izvještaj = https://www.arsenal.com/fixture/arsenal/2022-Dec-13/arsenal-2-1-ac-milan-match-report |tim2 = {{ZD|ITA}} [[AC Milan|Milan]] |golovi1 = *[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{gol|21}} *[[Reiss Nelson|Nelson]] {{gol|41}} |golovi2 = *[[Fikayo Tomori|Tomori]] {{gol|78}} |stadion = [[Al Maktoum Stadium]] |runda = 2 |lokacija = [[Dubai]] |gledalaca = 11.965 |sudac = Sultan Mohamed Saleh |ishod = POB |jedanaesterci1 = *[[Cédric Soares|Cédric]] {{pengol}} *[[Gabriel Magalhães|Gabriel]] {{pengol}} *[[Marquinhos (nogometaš, rođen 2003)|Marquinhos]] {{pengol}} *[[Mohamed Elneny|Elneny]] {{pengol}} *[[Matt Smith (nogometaš, rođen 2000)|Smith]] {{penpromašaj}} |jedanaesterci = 4-3 |jedanaesterci2 = *{{pengol}} [[Ismaël Bennacer|Bennacer]] *{{penpromašaj}} [[Brahim Díaz|Díaz]] *{{pengol}} [[Sandro Tonali|Tonali]] *{{pengol}} [[Marko Lazetić|Lazetić]] *{{penpromašaj}} [[Rade Krunic|Krunic]] }} == Takmičenje == === Pregled === {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !rowspan=2|Takmičenje !colspan=8|Statistika |- !{{Tooltip|OU|Odigrano utakmica}} !{{Tooltip|P|Pobjede}} !{{Tooltip|N|Neriješeno}} !{{Tooltip|I|Izgubljeno}} !{{Tooltip|DG|Dati golovi}} !{{Tooltip|PG|Primljeni golovi}} !{{Tooltip|GR|Gol-razlika}} !{{Tooltip|% pobjeda|Postotak pobjeda}} |- | [[Premier League 2022/2023.|Premier League]] {{WDL|38|26|6|6|for=88|against=43|diff=yes}} |- | [[FA kup 2022/2023.|FA Cup]] {{WDL|2|1|0|1|for=3|against=1|diff=yes}} |- | [[Engleski Liga-kup 2022/2023.|EFL Cup]] {{WDL|1|0|0|1|for=1|against=3|diff=yes}} |- | [[UEFA Evropska liga 2022/2023.|UEFA Evropska liga]] {{WDL|8|5|2|1|for=11|against=6|diff=yes}} |- ! Ukupno {{WDLtot|49|32|8|9|for=103|against=53|diff=yes}} {{fb overall competition footer |u= }} ==== Statistika u Premijer ligi ==== {{Fb_rs |dp=14 |dn=3 |di=2 |ddg=53 |dpg=25 |gp=12 |gn=3 |gi=4 |gdg=35 |gpg=18 }} ===Premier League=== ====Tabela==== {{:Premier League 2022/2023.|showteam=ARS}} ====Rezultati po kolima==== {{#invoke:sports rbr table|table|legendpos=b | updated=20 May 2023 | rnd6=[[Derbi Arsenal–Manchester United|6]]| rnd7=8| rnd8=[[Sjevernolondonski derbi|9]]| rnd9=10| rnd10=11| rnd11=13| rnd12=14| rnd13=[[Rivalstvo Arsenal–Chelsea|15]]| rnd14=16| rnd15=17| rnd16=18| rnd17=19| rnd18=[[Sjevernolondonski derbi|20]]| rnd19=[[Derbi Arsenal–Manchester United|21]]| rnd20=22| rnd21=23| rnd22=12<sup>2</sup>| rnd23=24| rnd24=25| rnd25=7<sup>1</sup>| rnd34=[[Rivalstvo Arsenal–Chelsea|34]] | header=Kolo | label1='''Stadion''' | res1=[[Selhurst Park|A]]/[[Stadion Emirates|H]]/[[Dean Court|A]]/H/H/[[Old Trafford|A]]/[[Brentford Community Stadium|A]]/H/H/[[Elland Road|A]]/[[Stadion St Mary's|A]]/H/[[Stamford Bridge (stadion)|A]]/[[Stadion Molineux|A]]/H/[[Stadion Falmer|A]]/H/[[Stadion Tottenham Hotspur|A]]/H/[[Goodison Park|A]]/H/H/[[Villa Park|A]]/[[Stadion King Power|A]]/H/H/[[Craven Cottage|A]]/H/H/[[Anfield|A]]/[[Stadion London|A]]/H/[[Gradski stadion u Manchesteru|A]]/H/[[St James' Park|A]]/H/[[City Ground|A]]/H | label2='''Rezultat''' | res2=W/W/W/W/W/L/W/W/W/W/D/W/W/W/W/W/D/W/W/L/D/L/W/W/W/W/W/W/W/D/D/D/L/W/W/L/L/W | label3='''Pozicija''' | pos3=2/2/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/2/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/1/2/2/2/2/2 | label4='''Bodovi''' | pos4=3p/6p/9p/12p/15p/15p/18p/21p/24p/27p/28p/31p/34p/37p/40p/43p/44p/47p/50p/50p/51p/51p/54p/57p/60p/63p/66p/69p/72p/73p/74p/75p/75p/78p/81p/81p/81p/84p | color_W=green2|text_W=Pobjeda | color_D=yellow2|text_D=Nerješeno | color_L=red2|text_L=Poraz | color_P=lightgrey|text_P=Odgođeno | text_H=Domaćin|text_A=Gost | color_1=gold|color_2–4=green1|color_5=blue1|color_6=yellow1|color_18–20=red1<!--|color_X=gold where X is the number of points required to win the league, if the League is won by Arsenal--> | source=[https://www.premierleague.com/tables Premier League] | notes= {{plainlist| * <sup>'''1'''</sup> 7.kolo (vs. [[Everton FC|Everton]]) je bilo odgođeno, kao i sve druge utakmice Premier Lige, zbog smrti kraljice Elizabeth II.<ref name="matches postponed PL">{{cite web |url=https://www.premierleague.com/news/2786560 |title=Premier League statement |date=9 Sep 2022 |website=Premier League |access-date=9 Sep 2022 |archive-date=19 Sep 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220919235015/https://www.premierleague.com/news/2786560 |url-status=live}}</ref><ref name="matches postponed AFC">{{cite web |url=https://www.arsenal.com/news/weekends-matches-postponed- |title=This weekend's matches postponed |date=9 Sep 2022 |website=Arsenal FC |access-date=9 Sep 2022 |archive-date=9 Sep 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220909124534/https://www.arsenal.com/news/weekends-matches-postponed- |url-status=live}}</ref><ref name="matches postponed BBC">{{cite web |url=https://www.bbc.com/sport/62846756 |title=Home nations postpone football following Queen's death |date=9 Sep 2022 |website=BBC Sport |access-date=9 Sep 2022 |archive-date=9 Sep 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220909172037/https://www.bbc.com/sport/62846756 |url-status=live}}</ref> * <sup>'''2'''</sup> 12.kolo (vs. [[Manchester City FC|Manchester City]]) je bilo odgođeno zbog Arsenalove utakmice u [[UEFA Evropska liga|Evropskoj ligi]] protiv [[PSV Eindhoven]].<ref name="ARS v MCI postponed PL">{{cite web |url=https://www.premierleague.com/news/2790082 |title=Premier League statement – Arsenal v Man City |date=14 Sep 2022 |website=Premier League |access-date=15 Sep 2022 |archive-date=15 Sep 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220915040158/https://www.premierleague.com/news/2790082 |url-status=live}}</ref><ref name="new date for ARS v PSV AFC">{{cite web |url=https://www.arsenal.com/news/new-date-psv-fixture-man-city-postponed |title=New date for PSV fixture; Man City postponed |date=14 Sep 2022 |website=Arsenal FC |access-date=15 Sep 2022 |archive-date=14 Sep 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220914115147/https://www.arsenal.com/news/new-date-psv-fixture-man-city-postponed |url-status=live}}</ref> }}}} ====Utakmice==== {{legend2|#CCFFCC|Pobjeda|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#FFFFBB|Neriješeno|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#FFCCCC|Izgubljeno|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#FFFFFF|Buduća utakmica|border=1px solid #AAAAAA}} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 5. august 2022 |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = [[Crystal Palace FC|Crystal Palace]] |rezultat = 0–2 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/74911 |tim2 = Arsenal |golovi1 = |golovi2 = *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|20}} *[[Marc Guéhi|Guéhi]] {{gol|85|o.g.}} |stadion = [[Selhurst Park]] |runda = 1 |lokacija = [[Selhurst]] |gledalaca = 25.286 |sudac = [[Anthony Taylor]] |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 13. august 2022 |vrijeme = 16:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 4–2 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/74921 |tim2 = [[Leicester City FC|Leicester City]] |golovi1 = *[[Gabriel Jesus]] {{gol|23||35}} *[[Granit Xhaka|Xhaka]] {{gol|55}} *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|75}} |golovi2 = *[[William Saliba|Saliba]] {{gol|53|o.g.}} *[[James Maddison|Maddison]] {{gol|74}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 2 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 60.033 |sudac = [[Darren England]] |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 20. august 2022 |vrijeme = 18:30 |historija = |tim1 = [[AFC Bournemouth|Bournemouth]] |rezultat = 0–3 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/74931 |tim2 = Arsenal |golovi1 = |golovi2 = *[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{gol|5||11}} *[[William Saliba|Saliba]] {{gol|54}} |stadion = [[Vitality Stadium]] |runda = 3 |lokacija = [[Dorset]] |gledalaca = 10.423 |sudac = [[Craig Pawson]] |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 27. august 2022 |vrijeme = 18:30 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 2–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/74941 |tim2 = [[Fulham FC|Fulham]] |golovi1 = *[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{gol|64}} *[[Gabriel Magalhães|Gabriel]] {{gol|86}} |golovi2 = *[[Aleksandar Mitrović|Mitrović]] {{gol|56}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 4 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 60.164 |sudac = [[Jarred Gillett]] |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 31. august 2022 |vrijeme = 20:30 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 2–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/74951 |tim2 = [[Aston Villa FC|Aston Villa]] |golovi1 = *[[Gabriel Jesus]] {{gol|30}} *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|77}} |golovi2 = *[[Douglas Luiz]] {{gol|74}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 5 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 60.012 |sudac = [[Robert Jones]] |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 4. septembar 2022 |vrijeme = 17:30 |historija = |tim1 = [[Manchester United FC|Manchester United]] |rezultat = 3–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/74966 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Antony (nogometaš, rođen 2000)|Antony]] {{gol|35}} *[[Marcus Rashford|Rashford]] {{gol|66||75}} |golovi2 = *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|60}} |stadion = [[Old Trafford]] |runda = 6 |lokacija = [[Manchester]] |gledalaca = 74.310 |sudac = [[Paul Tierney]] |ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 18. septembar 2022 |vrijeme = 13:00 |historija = |tim1 = [[Brentford FC|Brentford]] |rezultat = 0–3 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/74982 |tim2 = Arsenal |golovi1 = |golovi2 = *[[William Saliba|Saliba]] {{gol|17}} *[[Gabriel Jesus]] {{goal|28}} *[[Fábio Vieira (nogometaš, rođen 2000)|Vieira]] {{gol|49}} |stadion = [[Brentford Community Stadium|Gtech Community Stadium]] |runda = 8 |lokacija = [[Brentford]] |gledalaca = 17.122 |sudac = David Coote |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 1. oktobar 2022 |vrijeme = 13:30 |historija = [[Sjevernolondonski derbi]] |tim1 = Arsenal |rezultat = 3–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/74991 |tim2 = [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]] |golovi1 = *[[Thomas Partey|Partey]] {{gol|20}} *[[Gabriel Jesus]] {{gol|49}} *[[Granit Xhaka|Xhaka]] {{gol|67}} |golovi2 = *[[Harry Kane|Kane]] {{gol|31|pen.}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 9 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 60.278 |sudac = [[Anthony Taylor]] |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 9. oktobar 2022 |vrijeme = 17:30 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 3–2 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75001 |tim2 = [[Liverpool FC|Liverpool]] |golovi1 = *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|1}} *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|45+5||76|pen.}} |golovi2 = *[[Darwin Núñez|Núñez]] {{gol|34}} *[[Roberto Firmino|Firmino]] {{gol|53}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 10 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 60.059 |sudac = [[Michael Oliver]] |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 16. oktobar 2022 |vrijeme = 15:00 |historija = |tim1 = [[Leeds United FC|Leeds United]] |rezultat = 0–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75014 |tim2 = Arsenal |golovi1 = |golovi2 = *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|35}} |stadion = [[Elland Road]] |runda = 11 |lokacija = [[Leeds]] |gledalaca = 36.700 |sudac = Chris Kavanagh |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 23. oktobar 2022 |vrijeme = 15:00 |historija = |tim1 = [[Southampton FC|Southampton]] |rezultat = 1–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75037 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Stuart Armstrong|S. Armstrong]] {{gol|65}} |golovi2 = *[[Granit Xhaka|Xhaka]] {{gol|11}} |stadion = [[St. Mary's Stadium]] |runda = 13 |lokacija = [[Southampton]] |gledalaca = |sudac = Robert Jones |ishod = N }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 30. oktobar 2022 |vrijeme = 15:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 5–0 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75041 |tim2 = [[Nottingham Forest FC|Nottingham Forest]] |golovi1 = *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|5}} *[[Reiss Nelson|Nelson]] {{gol|49||52}} *[[Thomas Partey|Partey]] {{gol|57}} *[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{gol|78}} |golovi2 = |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 14 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 60.263 |sudac = [[Simon Hooper]] |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 5. novembar 2022 |vrijeme = 16:00 |historija = [[Rivalstvo Arsenal–Chelsea]] |tim1 = [[Chelsea FC|Chelsea]] |rezultat = 0–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75052 |tim2 = Arsenal |golovi1 = |golovi2 = *[[Gabriel Magalhães|Gabriel]] {{gol|63}} |stadion = [[Stamford Bridge (stadion)|Stamford Bridge]] |runda = 15 |lokacija = [[Fulham]] |gledalaca = 40.142 |sudac = Michael Oliver |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 12. novembar 2022 |vrijeme = 16:00 |historija = |tim1 = [[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton Wanderers]] |rezultat = 0–2 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75070 |tim2 = Arsenal |golovi1 = |golovi2 = *[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{gol|54||75}} |stadion = [[Molineux Stadium]] |runda = 16 |lokacija = [[Wolverhampton]] |gledalaca = 34.624 |sudac = [[Stuart Attwell]] |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 26. decembar 2022 |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 3–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75071 |tim2 = [[West Ham United FC|West Ham United]] |golovi1 = *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|53}} *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|58}} *[[Eddie Nketiah|Nketiah]] {{gol|69}} |golovi2 = *[[Saïd Benrahma|Benrahma]] {{gol|27|pen.}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 17 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 60.125 |sudac = Michael Oliver |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 31. decembar 2022 |vrijeme = 18:30 |historija = |tim1 = [[Brighton & Hove Albion FC|Brighton & Hove Albion]] |rezultat = 2–4 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75082 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Kaoru Mitoma|Mitoma]] {{gol|65}} *[[Evan Ferguson|Ferguson]] {{gol|77}} |golovi2 = *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|2}} *[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{gol|39}} *[[Eddie Nketiah|Nketiah]] {{gol|47}} *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|71}} |stadion = [[Falmer Stadion]] |runda = 18 |lokacija = [[Brighton]] |gledalaca = 31.647 |sudac = Anthony Taylor |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 3. januar 2023 |vrijeme = 20:45 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 0–0 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75091 |tim2 = [[Newcastle United FC|Newcastle United]] |golovi1 = |golovi2 = |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 19 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 60.319 |sudac = [[Andrew Madley]] |ishod = N }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 15. januar 2023 |vrijeme = 17:30 |historija = [[Sjevernolondonski derbi]] |tim1 = [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]] |rezultat = 0–2 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75109 |tim2 = Arsenal |golovi1 = |golovi2 = *[[Hugo Lloris|Lloris]] {{gol|14|o.g.}} *[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{gol|36}} |stadion = [[Stadion Tottenham Hotspur|Tottenham Hotspur]] |runda = 20 |lokacija = [[Tottenham]],[[London]] |gledalaca = |sudac = [[Craig Pawson]] |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 22. januar 2023 |vrijeme = 17:30 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 3–2 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75111 |tim2 = [[Manchester United FC|Manchester United]] |golovi1 = *[[Eddie Nketiah|Nketiah]] {{gol|24||90}} *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|53}} |golovi2 = *[[Marcus Rashford|Rashford]] {{gol|17}} *[[Lisandro Martínez|Martínez]] {{gol|59}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 21 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 60.325 |sudac = Anthony Taylor |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 4. februar 2023 |vrijeme = 13:30 |historija = |tim1 = [[Everton FC|Everton]] |rezultat = 1–0 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75125 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[James Tarkowski|Tarkowski]] {{gol|60}} |golovi2 = |stadion = [[Goodison Park]] |runda = 22 |lokacija = [[Liverpool]] |gledalaca = 39.314 |sudac = David Coote |ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 11. februar 2023 |vrijeme = 16:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 1–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75131 |tim2 = [[Brentford FC|Brentford]] |golovi1 = *[[Leandro Trossard|Trossard]] {{gol|66}} |golovi2 = *[[Ivan Toney|Toney]] {{gol|74}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 23 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 60.254 |sudac = [[Peter Bankes]] |ishod = N }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 15. februar 2023 |vrijeme = 20:30 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 1–3 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75021 |tim2 = [[Manchester City FC|Manchester City]] |golovi1 = *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|42|pen.}} |golovi2 = *[[Kevin De Bruyne|De Bruyne]] {{gol|24}} *[[Jack Grealish|Grealish]] {{gol|72}} *[[Erling Haaland|Haaland]] {{gol|82}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 12 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 60.276 |sudac = Anthony Taylor |ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 18. februar 2023 |vrijeme = 13:30 |historija = |tim1 = [[Aston Villa FC|Aston Villa]] |rezultat = 2–4 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75141 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Ollie Watkins|Watkins]] {{gol|5}} *[[Philippe Coutinho|Coutinho]] {{gol|31}} |golovi2 = *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|16}} *[[Oleksandr Zinchenko (nogometaš)|Zinchenko]] {{gol|61}} *[[Emiliano Martínez|Martínez]] {{gol|90+3|o.g.}} *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|90+8}} |stadion = [[Villa Park]] |runda = 24 |lokacija = [[Birmingham]] |gledalaca = 42.066 |sudac = [[Simon Hooper]] |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 25. februar 2023 |vrijeme = 16:00 |historija = |tim1 = [[Leicester City FC|Leicester City]] |rezultat = 0–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75156 |tim2 = Arsenal |golovi1 = |golovi2 = *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|46}} |stadion = [[King Power Stadion]] |runda = 25 |lokacija = [[Leicester]] |gledalaca = 32.227 |sudac = [[Craig Pawson]] |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 1. mart 2023 |vrijeme = 20:45 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 4–0 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/74971 |tim2 = [[Everton FC|Everton]] |golovi1 = *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|40}} *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|45+1||80}} *[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{gol|71}} |golovi2 = |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 7 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 60.213 |sudac = Michael Oliver |ishod = POB | note = Originally scheduled for 11 September 2022, this match, alongside all others in the Premier League, was postponed due to the [[Death and state funeral of Elizabeth II|passing]] of [[Elizabeth II|Queen Elizabeth II]].<ref name="matches postponed PL"/><ref name="matches postponed AFC"/><ref name="matches postponed BBC"/> }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 4. mart 2023 |vrijeme = 16:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 3–2 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75161 |tim2 = [[AFC Bournemouth|Bournemouth]] |golovi1 = *[[Thomas Partey|Partey]] {{gol|62}} *[[Ben White (nogometaš)|White]] {{gol|70}} *[[Reiss Nelson|Nelson]] {{gol|90+7}} |golovi2 = *[[Philip Billing|Billing]] {{gol|1}} *[[Marcos Senesi|Senesi]] {{gol|57}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 26 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 60.222 |sudac = Chris Kavanagh |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 12. mart 2023 |vrijeme = 15:00 |historija = |tim1 = [[Fulham FC|Fulham]] |rezultat = 0–3 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75174 |tim2 = Arsenal |golovi1 = |golovi2 = *[[Gabriel Magalhães|Gabriel]] {{gol|21}} *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|26}} *[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{gol|45+2}} |stadion = [[Craven Cottage]] |runda = 27 |lokacija = [[Fulham]] |gledalaca = 24.426 |sudac = David Coote |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 19. mart 2023 |vrijeme = 15:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 4–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75181 |tim2 = [[Crystal Palace FC|Crystal Palace]] |golovi1 = *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|28}} *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|43||74}} *[[Granit Xhaka|Xhaka]] {{gol|55}} |golovi2 = *[[Jeffrey Schlupp|Schlupp]] {{gol|63}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 28 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 60.247 |sudac = [[Stuart Attwell]] |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 1. april 2023 |vrijeme = 16:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 4–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75191 |tim2 = [[Leeds United FC|Leeds United]] |golovi1 = *[[Gabriel Jesus|Jesus]] {{gol|35|pen.}}, {{gol|55}} *[[Ben White (nogometaš)|White]] {{gol|47}} *[[Granit Xhaka|Xhaka]] {{gol|84}} |golovi2 = |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 29 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 60.283 |sudac = [[Darren England]] |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 9. april 2023 |vrijeme = 17:30 |historija = |tim1 = [[Liverpool FC|Liverpool]] |rezultat = 2–2 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75206 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Mohamed Salah|Salah]] {{gol|42}}, {{penpromašaj}} <small>54'</small> *[[Roberto Firmino|Firmino]] {{gol|87}} |golovi2 = *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|8}} *[[Gabriel Jesus|Jesus]] {{gol|28}} |stadion = [[Anfield]] |runda = 30 |lokacija = [[Liverpool]] |gledalaca = |sudac = Paul Tierney |ishod = N }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 16. april 2023 |vrijeme = 15:00 |historija = |tim1 = [[West Ham United FC|West Ham United]] |rezultat = 2–2 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75219 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Saïd Benrahma|Benrahma]] {{gol|33|pen.}} *[[Jarrod Bowen|Bowen]] {{gol|54}} |golovi2 = *[[Gabriel Jesus]] {{gol|7}} *[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{gol|10}} *[[Bukayo Saka|Saka]] {{penpromašaj}} {{small|52'}} |stadion = [[London Stadion]] |runda = 31 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 62.475 |sudac = David Coote |ishod = N }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 21. april 2023 |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 3–3 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75221 |tim2 = [[Southampton FC|Southampton]] |golovi1 = *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{gol|20}} *[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{gol|88}} *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|90}} |golovi2 = *[[Carlos Alcaraz (nogometaš)|Alcaraz]] {{gol|1}} *[[Theo Walcott|Walcott]] {{gol|14}} *[[Duje Ćaleta-Car|Ćaleta-Car]] {{gol|66}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 32 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 60.175 |sudac = [[Simon Hooper]] |ishod = N }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 26. april 2023 |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = [[Manchester City FC|Manchester City]] |rezultat = 4–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75239 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Kevin De Bruyne|De Bruyne]] {{gol|7||54}} *[[John Stones|Stones]] {{gol|45+1}} *[[Erling Haaland|Haaland]] {{gol|90+5}} |golovi2 = *[[Rob Holding|Holding]] {{gol|86}} |stadion = [[Gradski stadion u Manchesteru|Etihad]] |runda = 33 |lokacija = [[Manchester]] |gledalaca = 53.482 |sudac = Michael Oliver |ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 2. maj 2023 |vrijeme = 21:00 |historija = [[Rivalstvo Arsenal–Chelsea]] |tim1 = Arsenal |rezultat = 3–1 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75241 |tim2 = [[Chelsea FC|Chelsea]] |golovi1 = *[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{gol|18||31}} *[[Gabriel Jesus]] {{gol|34}} |golovi2 = *[[Noni Madueke|Madueke]] {{gol|65}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 34 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 60.144 |sudac = Robert Jones |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 7. maj 2023 |vrijeme = 17:30 |historija = |tim1 = [[Newcastle United FC|Newcastle United]] |rezultat = 0–2 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75256 |tim2 = Arsenal |golovi1 = |golovi2 = *[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{gol|14}} *[[Fabian Schär|Schär]] {{gol|71|a.g.}} |stadion = [[St. James' Park]] |runda = 35 |lokacija = [[Newcastle na Tyneu]] |gledalaca = 50.267 |sudac = Chris Kavanagh |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 14. maj 2023 |vrijeme = 17:30 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 0–3 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75261 |tim2 = [[Brighton & Hove Albion FC|Brighton & Hove Albion]] |golovi1 = |golovi2 = *[[Julio Enciso|Enciso]] {{gol|51}} *[[Deniz Undav|Undav]] {{gol|86}} *[[Pervis Estupiñán|Estupiñán]] {{gol|90+6}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 36 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 60.139 |sudac = [[Andrew Madley]] |ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 20. maj 2023 |vrijeme = 18:30 |historija = |tim1 = [[Nottingham Forest FC|Nottingham Forest]] |rezultat = 1–0 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75277 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Taiwo Awoniyi|Awoniyi]] {{gol|19}} |golovi2 = |stadion = [[City Ground]] |runda = 37 |lokacija = [[West Bridgford]] |gledalaca = 29.514 |sudac = Anthony Taylor |ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 28. maj 2023 |vrijeme = 17:30 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 5–0 |izvještaj = https://www.premierleague.com/match/75281 |tim2 = [[Wolverhampton Wanderers FC|Wolverhampton Wanderers]] |golovi1 = *[[Granit Xhaka|Xhaka]] {{gol|11||14}} *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|27}} *[[Gabriel Jesus]] {{gol|58}} *[[Jakub Kiwior|Kiwior]] {{gol|78}} |golovi2 = |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 38 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 60.095 |sudac = [[Andre Marriner]] |ishod = POB }} === FA Kup === {{legend2|#CCFFCC|Pobjeda|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#FFFFBB|Neriješeno|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#FFCCCC|Izgubljeno|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#FFFFFF|Buduća utakmica|border=1px solid #AAAAAA}} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 9. januar 2023 |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = [[Oxford United FC|Oxford United]] |rezultat = 0–3 |izvještaj = https://www.bbc.co.uk/sport/football/64203475 |tim2 = Arsenal |golovi1 = |golovi2 = *[[Mohamed Elneny|Elneny]] {{gol|63}} *[[Eddie Nketiah|Nketiah]] {{gol|70||76}} |stadion = [[Kassam Stadium]] |runda = Treće kolo |lokacija = [[Oxford]] |gledalaca = 11.538 |sudac = David Coote |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 27. januar 2023. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = [[Manchester City FC|Manchester City]] |rezultat = 1–0 |izvještaj = https://www.bbc.co.uk/sport/football/64417476 |tim2 = Arsenal |golovi1 = *[[Nathan Aké|Aké]] {{gol|64}} |golovi2 = |stadion = [[Gradski stadion u Manchesteru|Etihad]] |runda = Četvrto kolo |lokacija = [[Manchester]] |gledalaca = 51.694 |sudac = Paul Tierney |ishod = POR }} === EFL Kup === {{legend2|#CCFFCC|Pobjeda|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#FFFFBB|Neriješeno|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#FFCCCC|Izgubljeno|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#FFFFFF|Buduća utakmica|border=1px solid #AAAAAA}} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 9. novembar 2022 |vrijeme = 20:45 |historija = |tim1 = Arsenal |rezultat = 1–3 |izvještaj = https://www.bbc.com/sport/football/63481003 |tim2 = [[Brighton & Hove Albion FC|Brighton & Hove Albion]] |golovi1 = *[[Eddie Nketiah|Nketiah]] {{gol|20}} |golovi2 = *[[Danny Welbeck|Welbeck]] {{gol|27|pen.}} *[[Kaoru Mitoma|Mitoma]] {{gol|58}} *[[Tariq Lamptey|Lamptey]] {{gol|71}} |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = Treće kolo |lokacija = [[London]] |gledalaca = 59.233 |sudac = [[Jarred Gillett]] |ishod = POR }} === UEFA Evropska liga === {{Glavni|UEFA Evropska liga 2022/2023.}} ==== Grupna faza ==== {{#invoke:Sports table|main|style=WDL |class_rules= |short_style=noflag |source=[https://www.uefa.com/uefaeuropaleague/standings/ UEFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=ARS, PSV, BOD, ZUR |status_text_W=Ide u 1/8 finala direktno |status_text_X=Osigurano mjesto u nokaut fazi Evropske lige |status_text_Y=Osigurano mjesto u nokaut fazi Evropske konferencijske lige |status_text_Z=Nije moguć plasman u nokaut fazu Evropske lige, ali je moguć plasman u nokaut fazi Evropske konferencijske lige <!--Update team results below (including date)--> |update=3. 11. 2022 |win_ARS=5 |draw_ARS=0 |loss_ARS=1 |gf_ARS=8 |ga_ARS=3 |win_PSV=4 |draw_PSV=1 |loss_PSV=1 |gf_PSV=15|ga_PSV=4 |win_BOD=1 |draw_BOD=1 |loss_BOD=4 |gf_BOD=5 |ga_BOD=10 |win_ZUR=1 |draw_ZUR=0 |loss_ZUR=5 |gf_ZUR=5 |ga_ZUR=16 <!--Update results below--> |match_ARS_PSV= 1–0 |match_ARS_BOD= 3–0 |match_ARS_ZUR= 1–0 |match_PSV_ARS= 2–0 |match_PSV_BOD= 1–1 |match_PSV_ZUR= 5–0 |match_BOD_ARS= 0–1 |match_BOD_PSV= 1–2 |match_BOD_ZUR= 2–1 |match_ZUR_ARS= 1–2 |match_ZUR_PSV= 1–5 |match_ZUR_BOD= 2–1 <!--Team definitions--> |name_ARS='''{{ZD|ENG}} [[Arsenal FC|Arsenal]]''' |name_PSV={{ZD|HOL}} [[PSV Eindhoven]] |name_BOD={{ZD|NOR}} [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] |name_ZUR={{ZD|ŠVI}} [[FC Zürich|Zürich]] <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=PO |result3=ECL |col_KO=green1 |text_KO=Prolazak u 1/8 finala |col_PO=blue1 |text_PO=Prolazak u 1/16 finala |col_ECL=yellow1 |text_ECL={{nowrap|Takmičenje nastavlja u UEFA Evropskoj konferencijskoj ligi}} }} {{legend2|#CCFFCC|Pobjeda|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#FFFFBB|Neriješeno|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#FFCCCC|Izgubljeno|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#FFFFFF|Buduća utakmica|border=1px solid #AAAAAA}} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 8. septembar 2022. |vrijeme = 18:45 |historija = |tim1 = [[FC Zürich|Zürich]] {{ZD|ŠVI}} |rezultat = 1–2 |izvještaj = https://www.uefa.com/uefaeuropaleague/match/2035953--zurich-vs-arsenal/ |tim2 = {{ZD|ENG}} Arsenal |golovi1 = *[[Mirlind Kryeziu|Kryeziu]] {{gol|44|pen.}} |golovi2 = *[[Marquinhos (nogometaš, rođen 2003)|Marquinhos]] {{gol|16}} *[[Eddie Nketiah|Nketiah]] {{gol|62}} |stadion = [[Kybunpark]] |runda = 1 |lokacija = [[St. Gallen]] |gledalaca = 17.070 |sudac = [[Mohammed Al-Hakim]] |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 6. oktobar 2022. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = Arsenal {{ZD|ENG}} |rezultat = 3–0 |izvještaj = https://www.uefa.com/uefaeuropaleague/match/2035958--arsenal-vs-bodo-glimt/ |tim2 = {{ZD|NOR}} [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] |golovi1 = *[[Eddie Nketiah|Nketiah]] {{gol|23}} *[[Rob Holding|Holding]] {{gol|27}} *[[Fábio Vieira (nogometaš, rođen 2000)|Vieira]] {{gol|84}} |golovi2 = |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 3 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 59.724 |sudac = [[Harm Osmers]] |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 13. oktobar 2022. |vrijeme = 18:45 |historija = |tim1 = [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] {{ZD|NOR}} |rezultat = 0–1 |izvještaj = https://www.uefa.com/uefaeuropaleague/match/2035959--bodo-glimt-vs-arsenal/ |tim2 = {{ZD|ENG}} Arsenal |golovi1 = |golovi2 = *[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|24}} |stadion = [[Aspmyra Stadion]] |runda = 4 |lokacija = [[Bodø (grad)|Bodø]] |gledalaca = 7.922 |sudac = [[Irfan Peljto]] |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 20. oktobar 2022. |vrijeme = 19:00 |historija = |tim1 = Arsenal {{ZD|ENG}} |rezultat = 1–0 |izvještaj = https://www.uefa.com/uefaeuropaleague/match/2035955--arsenal-vs-psv/ |tim2 = {{ZD|HOL}} [[PSV Eindhoven]] |golovi1 = [[Granit Xhaka|Xhaka]] {{gol|70}} |golovi2 = |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 2 |lokacija = [[London]] |gledalaca = |sudac = [[Alejandro Hernández Hernández]] |ishod = POB }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 27. oktobar 2022. |vrijeme = 18:45 |historija = |tim1 = [[PSV Eindhoven]] {{ZD|HOL}} |rezultat = 2–0 |izvještaj = https://www.uefa.com/uefaeuropaleague/match/2035962--psv-vs-arsenal/ |tim2 = {{ZD|ENG}} Arsenal |golovi1 = *[[Joey Veerman|Veerman]] {{gol|55}} *[[Luuk de Jong|de Jong]] {{gol|63}} |golovi2 = |stadion = [[Philips Stadion]] |runda = 5 |lokacija = [[Eindhoven]] |gledalaca = |sudac = [[Marco Di Bello]] |ishod = POR }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 3. novembar 2022. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = Arsenal {{ZD|ENG}} |rezultat = 1–0 |izvještaj = https://www.uefa.com/uefaeuropaleague/match/2035963--arsenal-vs-zurich/ |tim2 = {{ZD|ŠVI}} [[FC Zürich|Zürich]] |golovi1 = *[[Kieran Tierney|Tierney]] {{gol|17}} |golovi2 = |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = 6 |lokacija = [[London]] |gledalaca = 48.500 |sudac = Erik Lambrechts |ishod = POB }} ====Nokaut faza==== {{Glavni|UEFA Evropska liga 2022/23 - Nokaut faza}} =====1/8 Finala===== {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 9. mart 2023. |vrijeme = 18:45 |historija = |tim1 = [[Sporting CP]] {{ZD|POR}} |rezultat = 2–2 |izvještaj = https://www.uefa.com/uefaeuropaleague/match/2037610--sporting-cp-vs-arsenal/ |tim2 = {{ZD|ENG}} Arsenal |golovi1 = *[[Gonçalo Inácio|Inácio]] {{gol|34}} *[[Paulinho (nogometaš, rođen 1992)|Paulinho]] {{gol|55}} |golovi2 = *[[William Saliba|Saliba]] {{gol|22}} *[[Hidemasa Morita|Morita]] {{gol|62|o.g.}} |stadion = |runda = 1. utakmica |lokacija = [[Lisbon]], Portugal |gledalaca = 36.006 |sudac = [[Tobias Stieler]] {{ZD|NJE}} |ishod = N }} {{Sklopiva nogometna kutija |id = |datum = 16. mart 2023. |vrijeme = 21:00 |historija = |tim1 = Arsenal {{ZD|ENG}} |rezultat = 1–1 |izvještaj = https://www.uefa.com/uefaeuropaleague/match/2037618--arsenal-vs-sporting-cp/ |tim2 = {{ZD|POR}} [[Sporting CP]] |golovi1 = *[[Granit Xhaka|Xhaka]] {{gol|19}} |golovi2 = *[[Pedro Gonçalves|Gonçalves]] {{gol|62}} |jedanaesterci1 = *[[Martin Ødegaard|Ødegaard]] {{pengol}} *[[Bukayo Saka|Saka]] {{pengol}} *[[Leandro Trossard|Trossard]] {{pengol}} *[[Gabriel Martinelli|Martinelli]] {{penpromašaj}} |jedanaesterci = 3–5 |jedanaesterci2 = *{{pengol}} [[Jerry St. Juste|St. Juste]] *{{pengol}} [[Ricardo Esgaio|Esgaio]] *{{pengol}} [[Gonçalo Inácio|Inácio]] *{{pengol}} [[Arthur Gomes (nogometaš)|Arthur]] *{{pengol}} [[Nuno Santos (nogometaš, rođen 1995)|Santos]] |stadion = [[Stadion Emirates|Emirates]] |runda = Uzvratna utakmica |lokacija = [[London]] |gledalaca = 59.929 |sudac = [[Antonio Mateu Lahoz]] {{ZD|ŠPA}} |ishod = N }} == Statistika == === Golovi === {| class="wikitable sortable" style="text-align:center;" |- ! Rank ! {{abbr|No.|Broj na dresu}} ! {{abbr|Pos.|Pozicija}} ! {{abbr|Nat.|Nacionalnost}} ! Igrač ! [[Premier League 2022/2023.|Premier League]] ! [[FA kup 2022/2023.|FA Kup]] ! [[Engleski-Liga kup 2022/2023.|EFL Kup]] ! [[UEFA Evropska liga 2022/2023.|Evropska liga]] ! Ukupno |- ! rowspan="3" |1 | 11 | FW | {{ZD|BRA}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Martinelli" | [[Gabriel Martinelli]] | 15 || 0 || 0 || 0 ! 15 |- | 8 | MF | {{ZD|NOR}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Odegaard" | [[Martin Ødegaard]] | 15 || 0 || 0 || 0 ! 15 |- | 7 | FW | {{ZD|ENG}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Saka" | [[Bukayo Saka]] | 14 || 0 || 0 || 1 ! 15 |- !4 | 9 | FW | {{ZD|BRA}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Jesus" | [[Gabriel Jesus]] | 11 || 0 || 0 || 0 ! 11 |- ! rowspan="2" | 5 | 14 | FW | {{ZD|ENG}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Nketiah" | [[Eddie Nketiah]] | 4 || 2 || 1 || 2 ! 9 |- | 34 | MF | {{ZD|ŠVI}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Xhaka" | [[Granit Xhaka]] | 7 || 0 || 0 || 2 ! 9 |- ! rowspan="4" | 7 | 5 | MF | {{ZD|GAN}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Partey" | [[Thomas Partey]] | 3 || 0 || 0 || 0 ! 3 |- | 6 | DF | {{ZD|BRA}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Magalhaes" | [[Gabriel Magalhães]] | 3 || 0 || 0 || 0 ! 3 |- | 12 | DF | {{ZD|FRA}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Saliba" | [[William Saliba]] | 2 || 0 || 0 || 1 ! 3 |- | 24 | FW | {{ZD|ENG}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Nelson" | [[Reiss Nelson]] | 3 || 0 || 0 || 0 ! 3 |- ! rowspan="3" | 11 | 4 | DF | {{ZD|ENG}} | style="text-align:left;" data-sort-value="White" | [[Ben White (nogometaš)|Ben White]] | 2 || 0 || 0 || 0 ! 2 |- | 21 | MF | {{ZD|POR}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Vieira" | [[Fábio Vieira (nogometaš, rođen 2000)|Fábio Vieira]] | 1 || 0 || 0 || 1 ! 2 |- | 16 | DF | {{ZD|ENG}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Holding" | [[Rob Holding]] | 1 || 0 || 0 || 1 ! 2 |- ! rowspan="6" | 14 | 3 | DF | {{ZD|ŠKO}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Tierney" | [[Kieran Tierney]] | 0 || 0 || 0 || 1 ! 1 |- |15 |DF |{{ZD|POL}} |[[Jakub Kiwior]] |1 |0 |0 |0 !1 |- | 19 | FW | {{ZD|BEL}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Trossard" | [[Leandro Trossard]] | 1 || 0 || 0 || 0 ! 1 |- | 25 | MF | {{ZD|EGI}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Elneny" | [[Mohamed Elneny]] | 0 || 1 || 0 || 0 ! 1 |- | 27 | FW | {{ZD|BRA}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Marquinhos" | [[Marquinhos (nogometaš, rođen 2003)|Marquinhos]] | 0 || 0 || 0 || 1 ! 1 |- | 35 | DF | {{ZD|UKR}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Zinchenko" | [[Oleksandr Zinchenko (nogometaš)|Oleksandr Zinchenko]] | 1 || 0 || 0 || 0 ! 1 |- | colspan="5" | auto-golovi | 4 || 0 || 0 || 1 ! 5 |- ! colspan="5" | Ukupno !! 88 !! 3 !! 1 !! 11 !! 103 |} === Asistencije === {| class="wikitable sortable" style="text-align:center;" |- ! Rank ! {{abbr|No.|Broj na dresu}} ! {{abbr|Pos.|Pozicija}} ! {{abbr|Nat.|Nacionalnost}} ! Igrač ! [[Premier League 2022/2023.|Premier League]] ! [[FA kup 2022/2023.|FA Kup]] ! [[Engleski-Liga kup 2022/2023.|EFL Kup]] ! [[UEFA Evropska liga 2022/2023.|Evropska liga]] ! Ukupno |- ! 1 | 7 | FW | {{ZD|ENG}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Saka" | [[Bukayo Saka]] | 11 || 0 || 0 || 0 ! 11 |- !2 | 19 | FW | {{ZD|BEL}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Trossard" | [[Leandro Trossard]] | 10 || 0 || 0 || 0 ! 10 |- ! rowspan="4" | 3 | 8 | MF | {{ZD|NOR}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Odegaard" | [[Martin Ødegaard]] | 7 || 0 || 0 || 0 ! 7 |- | 11 | FW | {{ZD|BRA}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Martinelli" | [[Gabriel Martinelli]] | 5 || 1 || 0 || 1 ! 7 |- | 9 | FW | {{ZD|BRA}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Jesus" | [[Gabriel Jesus]] | 6 || 0 || 0 || 1 ! 7 |- | 34 | MF | {{ZD|ŠVI}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Xhaka" | [[Granit Xhaka]] | 7 || 0 || 0 || 0 ! 7 |- !7 | 21 | MF | {{ZD|POR}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Vieira" | [[Fábio Vieira (nogometaš, rođen 2000)|Fábio Vieira]] | 2 || 2 || 0 || 2 ! 6 |- !8 | 4 | DF | {{ZD|ENG}} | style="text-align:left;" data-sort-value="White" | [[Ben White (nogometaš)|Ben White]] | 5 || 0 || 0 || 0 ! 5 |- !9 | 24 | FW | {{ZD|ENG}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Nelson" | [[Reiss Nelson]] | 2 || 0 || 1 || 0 ! 3 |- ! rowspan="5" | 10 | 3 | DF | {{ZD|ŠKO}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Tierney" | [[Kieran Tierney]] | 1 || 0 || 0 || 1 ! 2 |- | 14 | FW | {{ZD|ENG}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Nketiah" | [[Eddie Nketiah]] | 1 || 0 || 0 || 1 ! 2 |- | 18 | DF | {{ZD|JAP}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Tomiyasu" | [[Takehiro Tomiyasu]] | 1 || 0 || 0 || 1 ! 2 |- | 35 | DF | {{ZD|UKR}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Zinchenko" | [[Oleksandr Zinchenko (nogometaš)|Oleksandr Zinchenko]] | 2 || 0 || 0 || 0 ! 2 |- | 10 | MF | {{ZD|ENG}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Smith Rowe" | [[Emile Smith Rowe]] | 2 || 0 || 0 || 0 ! 2 |- ! rowspan="2" |15 | 12 | DF | {{ZD|FRA}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Saliba" | [[William Saliba]] | 1 || 0 || 0 || 0 ! 1 |- | 27 | FW | {{ZD|BRA}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Marquinhos" | [[Marquinhos (nogometaš, rođen 2003)|Marquinhos]] | 0 || 0 || 0 || 1 ! 1 |- ! colspan="5" | Ukupno !! 64 !! 3 !! 1 !! 8 !! 76 |} == Nagrade i nominacije == === Arsenalov igrač mjeseca === {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- ! style="background:#FF0000; color:white;" | Mjesec ! style="background:#FF0000; color:white;" | Igrač ! style="background:#FF0000; color:white;" | Glasovi ! style="background:#FF0000; color:white;" | Izvor |- | style="width:130px;" | August | style="width:200px;" | {{flagathlete|{{Sortname|Gabriel|Jesus}}|BRA}} | style="width:130px;" | Nepoznato | style="width:25px;" | <ref>{{cite web|url=https://www.arsenal.com/news/gabriel-jesus-your-august-player-month|title=Gabriel Jesus is your August Player of the Month!|publisher=Arsenal F.C.|date=15. 9. 2022|access-date=12. 11. 2022}}</ref> |- | style="width:130px;" | Septembar | style="width:200px;" | {{flagathlete|{{Sortname|Granit|Xhaka}}|ŠVI}} | style="width:130px;" | 83% | style="width:25px;" | <ref>{{cite web|url=https://www.arsenal.com/news/xhaka-scoops-septembers-player-month|title=Xhaka scoops September's Player of the Month|publisher=Arsenal F.C.|date=3. 10. 2021|access-date=12. 11. 2022}}</ref> |- | style="width:130px;" | Oktobar | style="width:200px;" | {{flagathlete|{{Sortname|Granit|Xhaka}}|ŠVI}} | style="width:130px;" | 42% | style="width:25px;" | <ref>{{cite web|url=https://www.arsenal.com/news/xhaka-scoops-successive-player-month-awards|title=Xhaka scoops successive Player of the Month awards|publisher=Arsenal F.C.|date=15. 11. 2022|access-date=15. 11. 2022}}</ref> |- |Novembar |{{flagathlete|{{Sortname|Ben|White}}|ENG}} |47% |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/white-named-novembers-player-month|title=White named November's Player of the Month|website=White named November's Player of the Month|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref> |- |Decembar |{{flagathlete|{{Sortname|Bukayo|Saka}}|ENG}} |50% |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/saka-named-player-month-december|title=Saka named Player of the Month for December|website=Saka named Player of the Month for December|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref> |- |Januar |{{flagathlete|{{Sortname|Oleksandr|Zinchenko}}|UKR}} |48% |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/zinchenko-named-januarys-player-month|title=Zinchenko named January's Player of the Month|website=Zinchenko named January's Player of the Month|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref> |- |Februar |{{flagathlete|{{Sortname|Oleksandr|Zinchenko}}|UKR}} |49% |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/zinchenko-voted-februarys-player-month|title=Zinchenko voted February's Player of the Month|website=Zinchenko voted February's Player of the Month|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref> |- |Mart |{{flagathlete|{{Sortname|Leandro|Trossard}}|BEL}} |39% |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/trossard-voted-marchs-player-month|title=Trossard voted as March's Player of the Month|website=Trossard voted as March's Player of the Month|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref> |- |April |{{Flagathlete|{{Sortname|Martin|Ødegaard}}|NOR}} |68% |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/odegaard-named-aprils-mens-player-month|title=Odegaard named April's men's Player of the Month|date=|website=Odegaard named April's men's Player of the Month|language=en|access-date=28. 5. 2023}}</ref> |} === Arsenalov gol mjeseca === {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- ! style="background:#FF0000; color:white;" | Mjesec ! style="background:#FF0000; color:white;" | Igrač ! style="background:#FF0000; color:white;" | Takmičenje ! style="background:#FF0000; color:white;" | Protivnik ! style="background:#FF0000; color:white;" | Glasovi ! style="background:#FF0000; color:white;" | Izvor |- | style="width:130px;" | August | style="width:200px;" | {{Flagathlete|{{Sortname|William|Saliba}}|FRA}} | style="width:200px;" | [[Premier League 2022/2023.|Premier League]] | style="width:200px;" | [[AFC Bournemouth|Bournemouth]] | style="width:130px;" | >50% | style="width:25px;" | <ref>{{cite web|url=https://www.arsenal.com/news/salibas-stunner-tops-our-goal-month-poll|title=Saliba's stunner tops our Goal of the Month poll!|publisher=Arsenal F.C.|date=15. 9. 2022|access-date=12. 11. 2022}}</ref> |- | style="width:130px;" | Septembar | style="width:200px;" | {{Flagathlete|{{Sortname|Fabio|Vieira|Fábio Vieira (footballer, born 2000)}}|POR}} | style="width:200px;" | Premier League | style="width:200px;" | [[Brentford F.C.|Brentford]] | style="width:130px;" | 61% | style="width:25px;" | <ref>{{cite web|url=https://www.arsenal.com/news/fabios-fabulous-strike-voted-goal-month|title=Fabio's fabulous strike voted Goal of the Month|publisher=Arsenal F.C.|date=7. 10. 2022|access-date=12. 11. 2022}}</ref> |- | style="width:130px;" | Oktobar | style="width:200px;" | {{Flagathlete|{{Sortname|Thomas|Partey}}|GAN}} | style="width:200px;" | Premier League | style="width:200px;" | [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]] | style="width:130px;" | 51% | style="width:25px;" | <ref>{{cite web|url=https://www.arsenal.com/news/parteys-nld-strike-wins-october-goal-month|title=Partey's NLD strike wins October Goal of the Month|publisher=Arsenal F.C.|date=14. 11. 2022|access-date=14. 11. 2022}}</ref> |- |Novembar |{{Flagathlete|{{Sortname|Vivianne|Miedema}}|NIZ}} |[[UEFA Women's Champions League 2022/2023.|UEFA Champions League]] |{{ZD|ITA}} [[Juventus FC (žene)|Juventus]] |27% |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/miedema-wins-novembers-goal-month|title=Miedema wins November's Goal of the Month|website=Miedema wins November's Goal of the Month|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref> |- |Decembar |{{Flagathlete|{{Sortname|Eddie|Nketiah}}|ENG}} |Premier League |[[West Ham United FC|West Ham United]] |34% |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/nketiahs-west-ham-strike-wins-goal-month|title=Nketiah's West Ham strike wins Goal of the Month|website=Nketiah's West Ham strike wins Goal of the Month|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref> |- |Januar |{{Flagathlete|{{Sortname|Bukayo|Saka}}|ENG}} |Premier League |[[Manchester United FC|Manchester United]] |53% |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/saka-wins-januarys-goal-month-vote|title=Saka wins January's Goal of the Month vote|website=Saka wins January's Goal of the Month vote|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref> |- |Februar |{{Flagathlete|{{Sortname|Oleksandr|Zinchenko}}|UKR}} |Premier League |[[Aston Villa FC|Aston Villa]] |40% |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/february-goal-month-premier-league-winner|title=Zinchenko wins February's Goal of the Month|website=Zinchenko wins February's Goal of the Month|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref> |- |Mart |{{Flagathlete|{{Sortname|Reiss|Nelson}}|ENG}} |Premier League |[[AFC Bournemouth|Bournemouth]] |52% |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/nelsons-bournemouth-strike-wins-goal-month|title=Nelson's Bournemouth strike wins Goal of the Month|date=|website=Nelson's Bournemouth strike wins Goal of the Month|language=en|access-date=28. 5. 2023}}</ref> |- |April |{{Flagathlete|{{Sortname|Katie|McCabe}}|IRS}} |[[Women's Super League 2022/2023.|Women's Super League]] |[[Manchester City WFC|Manchester City]] |63% |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/mccabes-city-strike-aprils-goal-month|title=McCabe's City strike is April's Goal of the Month|date=|website=McCabe's City strike is April's Goal of the Month|language=en|access-date=28. 5. 2023}}</ref> |} === Premier League Menadžer mjeseca === {| class="wikitable sortable" style="text-align:center;" |- ! Mjesec ! {{abbr|Nac.|Nacionalnost}} ! Menadžer ! {{abbr|U|Utakmice}} ! {{abbr|P|Pobjeda}} ! {{abbr|N|Nerješeno}} ! {{abbr|I|Izubljeno}} ! {{abbr|DG|Datih golova}} ! {{abbr|PG|Primljenih golova}} ! {{abbr|+/-|Gol razlika}} ! {{abbr|Bod|Bodovi}} ! {{abbr|Poz|Pozicija na tabel na kraju mjeseca}} ! Rezultat ! class="unsortable" | {{abbr|Ref.|Reference(s)}} |- | August | rowspan="5" | {{flagicon|ESP}} | rowspan="5" style="text-align:left;" data-sort-value="Arteta, Mikel" | [[Mikel Arteta]] | 5 | style="background:#ccffcc;" | 5 | style="background:#ffffcc;" | 0 | style="background:#ffcccc;" | 0 | 13 | 4 | +9 | 15 | style="background:gold;" | 1. | {{Dobitnik}} | <ref name="Arteta named August's PL MOTM">{{cite web |url=https://www.premierleague.com/news/2787351 |title=Arteta named August's Barclays Manager of the Month |date=16 Sep 2022 |website=Premier League |access-date=17 Sep 2022}}</ref> |- |Oktobar | 5 | style="background:#ccffcc;" | 4 | style="background:#ffffcc;" | 1 | style="background:#ffcccc;" | 0 |13 |4 | +9 |13 | style="background:gold;" | 1. | {{Nominiran}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/arteta-shortlisted-pl-manager-month|title=Arteta shortlisted for PL Manager of the Month|website=Arteta shortlisted for PL Manager of the Month|language=en|access-date=4. 11. 2022}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.premierleague.com/news/2886520|title=Select October's Barclays Manager of the Month|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=4. 11. 2022}}</ref> |- |Novembar/Decembar |4 | style="background:#ccffcc;" |4 | style="background:#ffffcc;" |0 | style="background:#ffcccc;" |0 |10 |3 | +7 |12 | style="background:gold;" |1. | {{Dobitnik}} |<ref>{{Cite web|url=http://www.premierleague.com/news/3016896|title=Arteta named November/December 2022 Barclays Manager of the Month|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/arteta-wins-premier-league-manager-month|title=Arteta wins Premier League Manager for the Month|website=Arteta wins Premier League Manager for the Month|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref> |- |Januar |3 | style="background:#ccffcc;" |2 | style="background:#ffffcc;" |1 | style="background:#ffcccc;" |0 |5 |2 | +3 |7 | style="background:gold;" |1. | {{Dobitnik}} |<ref>{{Cite web|url=http://www.premierleague.com/news/3043094|title=Arteta named January 2023 Barclays Manager of the Month|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/arteta-named-januarys-pl-manager-month|title=Arteta named January's PL Manager of the Month|website=Arteta named January's PL Manager of the Month|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref> |- |Mart |4 | style="background:#ccffcc;" |4 | style="background:#ffffcc;" |0 | style="background:#ffcccc;" |0 |14 |3 | +11 |12 | style="background:gold;" |1. | {{Dobitnik}} |<ref>{{Cite web|url=http://www.premierleague.com/news/3124539|title=Arteta named Barclays Manager of the Month|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/arteta-wins-fourth-manager-month-202223|title=Arteta wins fourth Manager of the Month of 2022/23|website=Arteta wins fourth Manager of the Month of 2022/23|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref> |} === Premier League Igrač mjeseca === {| class="wikitable sortable" style="text-align:center;" |- ! Mjesec ! {{abbr|Poz.|Pozicija}} ! {{abbr|Nac.|Nacionalnost}} ! Igrač ! Rezultat ! class="unsortable" | {{abbr|Ref.|Reference(s)}} |- | rowspan="2" | August | FW | {{flagicon|BRA}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Jesus, Gabriel" | [[Gabriel Jesus]] | {{Nominiran}} | rowspan="2" | <ref>{{cite web |url=https://www.premierleague.com/news/2774592 |title=Pick your August 2022 EA SPORTS Player of the Month |date=8 Sep 2022 |website=Premier League |access-date=8 Sep 2022}}</ref> |- | MF | {{flagicon|NOR}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Odegaard, Martin" | [[Martin Ødegaard]] | {{Nominiran}} |- |Oktobar |MF |{{ZD|ŠVI}} | [[Granit Xhaka]] | {{Nominiran}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/xhaka-nominated-pl-player-month-award|title=Xhaka nominated for PL Player of the Month award|website=Xhaka nominated for PL Player of the Month award|language=en|access-date=4. 11. 2022}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.premierleague.com/news/2886519|title=Pick your October EA SPORTS Player of the Month|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=4. 11. 2022}}</ref> |- | rowspan="2" |Novembar/Decembar |MF |{{ZD|NOR}} |[[Martin Ødegaard]] | {{Dobitnik}} |<ref>{{Cite web|url=http://www.premierleague.com/news/3016906|title=Odegaard voted November/December 2022 EA SPORTS Player of the Month|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/odegaard-named-premier-league-player-month|title=Odegaard named Premier League Player of the Month|website=Odegaard named Premier League Player of the Month|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref> |- | rowspan="3" |FW | rowspan="3" |{{ZD|ENG}} | rowspan="3" |[[Bukayo Saka]] | {{Nominiran}} |<ref>{{Cite web|url=http://www.premierleague.com/news/3005650|title=November and December's EA SPORTS Player of the Month shortlist|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/odegaard-and-saka-pl-player-month|title=Odegaard and Saka up for PL Player of the Month|website=Odegaard and Saka up for PL Player of the Month|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref> |- |Januar |{{Nominiran}} |<ref>{{Cite web|url=http://www.premierleague.com/news/3036608|title=January's EA SPORTS Player of the Month shortlist|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/premier-league-player-month-nod-saka|title=Premier League Player of the Month nod for Saka|website=Premier League Player of the Month nod for Saka|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref> |- | rowspan="2" |Mart |{{Dobitnik}} |<ref>{{Cite web|url=http://www.premierleague.com/news/3124438|title=Saka wins first EA SPORTS Player of the Month award|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/saka-named-pl-player-month-march|title=Saka named PL Player of the Month for March|website=Saka named PL Player of the Month for March|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref> |- |FW |{{ZD|BEL}} |[[Leandro Trossard]] | {{Nominiran}} |<ref>{{Cite web|url=http://www.premierleague.com/news/3118067|title=March EA SPORTS Player of the Month shortlist|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/saka-and-trossard-pl-player-month|title=Saka and Trossard up for PL Player of the Month|website=Saka and Trossard up for PL Player of the Month|language=en|access-date=9. 4. 2023}}</ref> |} === Premier League Gol mjeseca === {| class="wikitable sortable" style="text-align:center;" |- ! Mjesec ! {{abbr|Poz.|Pozicija}} ! {{abbr|Nac.|Nacionalnost}} ! Igrač ! Pogodak ! Protivnik ! Datum ! Rezultat ! class="unsortable" | {{abbr|Ref.|Reference(s)}} |- | rowspan="2" | August | FW | {{flagicon|BRA}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Jesus, Gabriel" | [[Gabriel Jesus]] | '''1'''–0 ('''[[Emirates Stadium|H]]''') | style="text-align:left;" | [[Leicester City FC|Leicester City]] | style="text-align:right;" | 13. august | {{Nominiran}} | rowspan="2" | <ref>{{cite web |url=https://www.premierleague.com/news/2774605 |title=Select your August 2022 Budweiser Goal of the Month |date=8 Sep 2022 |website=Premier League |access-date=8 Sep 2022}}</ref> |- | DF | {{flagicon|FRA}} | style="text-align:left;" data-sort-value="Saliba, William" | [[William Saliba]] | '''3'''–0 ('''[[Dean Court|A]]''') | style="text-align:left;" | [[AFC Bournemouth|Bournemouth]] | style="text-align:right;" | 20. august | {{Nominiran}} |- |Oktobar |MF |{{flagicon|GAN}} | style="text-align:left;"| [[Thomas Partey]] |'''1'''–0 ([[Emirates Stadium|'''H''']]) | style="text-align:left;" | [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham]] | style="text-align:right;" | 1. oktobar | {{Nominiran}} |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/parteys-spurs-stunner-pl-goal-month|title=Partey's Spurs stunner up for PL Goal of the Month|website=Partey's Spurs stunner up for PL Goal of the Month|language=en|access-date=4. 11. 2022}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.premierleague.com/news/2885882|title=Choose your Budweiser Goal of the Month for October|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=4. 11. 2022}}</ref> |- |Novembar/Decembar |FW |{{ZD|ENG}} | style="text-align:left;"|[[Eddie Nketiah]] |'''3'''–1 ('''H''') | style="text-align:left;" |[[West Ham United FC|West Ham United]] | style="text-align:right;" |26. decembar | {{Nominiran}} |<ref>{{Cite web|url=http://www.premierleague.com/news/3005652|title=November and December's Budweiser Goal of the Month contenders|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=28. 5. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/nketiahs-hammers-strike-goal-month|title=Nketiah's Hammers strike up for Goal of the Month|date=|website=Nketiah's Hammers strike up for Goal of the Month|language=en|access-date=28. 5. 2023}}</ref> |- |Januar |FW |{{ZD|ENG}} | style="text-align:left;"|[[Bukayo Saka]] |'''2'''–1 ('''H''') | style="text-align:left;" |[[Manchester United FC|Manchester United]] | style="text-align:right;" |22. januar | {{Nominiran}} |<ref>{{Cite web|url=http://www.premierleague.com/news/3036610|title=January's Budweiser Goal of the Month contenders|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=28. 5. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/sakas-man-utd-strike-shortlisted-pl-gotm|title=Saka's Man Utd strike shortlisted for PL GOTM|date=|website=Saka's Man Utd strike shortlisted for PL GOTM|language=en|access-date=28. 5. 2023}}</ref> |- |Mart |FW |{{ZD|ENG}} | style="text-align:left;"|[[Reiss Nelson]] |'''3'''–2 ('''H''') | style="text-align:left;" |[[AFC Bournemouth|Bournemouth]] | style="text-align:right;" |4. mart | {{Nominiran}} |<ref>{{Cite web|url=http://www.premierleague.com/news/3118070|title=March's Budweiser Goal of the Month contenders|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=28. 5. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/nelsons-bournemouth-blast-nominated-pl-gotm|title=Nelson's Bournemouth blast nominated for PL GOTM|date=20. 7. 2023|website=Nelson's Bournemouth blast nominated for PL GOTM|language=en|access-date=28. 5. 2023}}</ref> |} === Godišnje nagrade === ==== Arsenal ==== {| class="wikitable" |+ !Nagrada !Igrač !Glasovi !Ref. |- |'''Igrač sezone''' |{{ZD|NOR}} [[Martin Ødegaard]] |55% |<ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/martin-odegaard-named-202223-player-season|title=Martin Odegaard named 2022/23 Player of the Season|date=13. 7. 2023|website=Martin Odegaard named 2022/23 Player of the Season|language=en|access-date=11. 6. 2023}}</ref> |} ==== London Football Awards ==== {| class="wikitable" |+ !Nagrada !Menadžer ili Igrač !Ref. |- |'''Igrač godine Premijer lige''' |{{ZD|NOR}} [[Martin Ødegaard]] | rowspan="4" |<ref>{{Cite web|url=https://londonfootballawards.org/the-winners/|title=London Football Awards - The Winners|language=en-GB|access-date=11. 6. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.90min.com/posts/arsenal-big-winners-london-football-awards-2023|title=Arsenal the big winners at London Football Awards 2023|date=14. 3. 2023|website=90min.com|language=en-GB|access-date=11. 6. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/quartet-honoured-london-football-awards|title=Quartet honoured at London Football Awards|date=13. 7. 2023|website=Quartet honoured at London Football Awards|language=en|access-date=11. 6. 2023}}</ref> |- |'''Mladi igrač godine''' |{{ZD|ENG}} [[Bukayo Saka]] |- |'''Golman godine''' |{{ZD|ENG}} [[Aaron Ramsdale]] |- |'''Menadžer godine''' |{{ZD|ŠPA}} [[Mikel Arteta]] |} ==== Premier League ==== {| class="wikitable" |+ !Nagrada !Igrač !Bilješke !Ref. |- |'''Game Changer of the Season''' |{{ZD|ENG}} [[Reiss Nelson]] |vs. [[AFC Bournemouth|Bournemouth]] (4. marta 2023) |<ref>{{Cite web|url=http://www.premierleague.com/news/3527784|title=Nelson claims Castrol Game Changer of the Season award|website=www.premierleague.com|language=en|access-date=11. 6. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.arsenal.com/news/nelson-wins-gamechanger-season-award|title=Nelson wins Gamechanger of the Season award|date=13. 7. 2023|website=Nelson wins Gamechanger of the Season award|language=en|access-date=11. 6. 2023}}</ref> |} == Reference == {{Refspisak}} {{Arsenal FC sezone}} {{Arsenal FC}} [[Kategorija:Sezone Arsenala FC]] 2cll1wm9s0beonx0ivv51raqep3bnne Vera Aceva 0 494784 3822056 3557847 2026-04-01T14:31:33Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3822056 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | slika = Vera_Aceva.jpg | veličina_slike = | opis = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1919|11|24}} | mjesto_rođenja = [[Oreovac]], kod [[Prilep]]a, [[Kraljevina SHS]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2006|11|10|1919|11|24}} | mjesto_smrti = [[Skoplje]], [[Makedonija]] | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = | godine_aktivnosti = | poznat_po = [[Narodni heroj Jugoslavije]] | značajna_djela = | nagrade = {{{!}} style="background:transparent" {{!}}- {{!}} {{Orden narodnog heroja}} {{!}}{{!}} {{Orden zasluga za narod1}} {{!}}{{!}} {{Orden bratstva i jedinstva1}} {{!}}- {{!}}{{!}} {{Orden rada2}} {{!}}{{!}} {{Orden za hrabrost}} {{!}}{{!}} {{Partizanska spomenica 1941.}} {{!}}} }} '''Vera Aceva - Dosta''' (24. novembar 1919. Oreovec ([[Prilep]]), 10. novembar 2006. [[Skoplje]]) bila je [[Makedonci|makedonski]] [[Komunizam|komunista]], učesnica [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] u Jugoslaviji i [[Narodni heroj Jugoslavije|narodni heroj]] [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]-a. Njezin brat [[Mirče Acev]], također je proglašen za narodnog heroja. [[Datoteka:Ovlasuvanje_za_Vera_Aceva.pdf|mini|Ovlašćenje i uputstva Veri Acevoj od strane Prezidijuma ASNOM-a.]] == Između dva svjetska rata == Suočena sa teškom finansijskom situacijom, Aceva je morala da prekine školovanje nakon druge godine [[Gimnazija|gimnazije]] i da nađe posao, na kraju se zaposlila u duvanskoj industriji.<ref>Darko Stuparić “Revolucionari i bez funkcija”, “Otokar Keršovani”, Rijeka, 1975, 405 str.</ref> Aceva se pridružila radničkom pokretu kada je imala 16 godina, a početkom 1940. postala je članica [[Savez komunista Jugoslavije|Saveza komuniste Jugoslavije]]. U septembru iste godine, na pokrajinskoj konferenciji izabrana je za člana Oblasnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije u Makedoniji. Od septembra 1940. do novembra 1941. bila je sekretar mjesnog komiteta u [[Prilep]]u. == Drugi svetski rat u Jugoslaviji == Aceva je bila jedan od prvih organizatora Prilepskog partizanskog odreda. Početkom 1942. godine radila je u Savezu komunista Jugoslavije u [[Skoplje|Skoplju]], zatim kao partijski instruktor u [[Strumica|Strumici]], [[Bitolj]]u i [[Štip]]u. U augustu 1943. godine postaje komesar Šarskog odreda, zatim na 11. novembar 1943. formirana je Prva makedonsko-kosovska brigada NOVJ, Aceva je izabrana za zamjenika političkog komesara. Na toj funkciji je bila do januara 1944. godine kada je postala politički sekretar Trećeg i Četvrtog okružnog komiteta [[Savez komunista Makedonije|Saveza komunista Makedonije]]. U augustu 1944. godine učestvovala je na prvoj sjednici [[ASNOM|Antifašističkog sabora narodnog oslobođenja Makedonije]], na kojem je izabrana u predsjedništvo.<ref>{{Cite web |url=http://www.slvesnik.com.mk/Issues/0B06AFA2DCBB4B42B443C52DC94D844E.pdf |title=Службен весник на федералната единица Македонија во Демократска и Федеративна Југославија, 1/1945, 47-48 стр. |access-date=7. 12. 2022 |archive-date=24. 9. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924102748/http://www.slvesnik.com.mk/Issues/0B06AFA2DCBB4B42B443C52DC94D844E.pdf |url-status=dead }}</ref> == Nakon oslobođenja == Nakon oslobođenja Aceva je obavljala više rukovodećih pozicija, godine 1948. bila je izabrana za gradonačelnicu grada Skoplja. Na [[Peti kongres KPJ|Petom kongresu Komunističke partije Jugoslavije]] u julu 1948. godine izabrana je u Centralni komitet [[Savez komunista Jugoslavije|Saveza komunista Jugoslavije]]. U martu 1949. godine, prilikom rekonstrukcije Vlade [[Socijalistička Republika Makedonija|NR Makedonije,]] izabrana je za ministra poljoprivrede.<ref>[http://www.slvesnik.com.mk/Issues/23870D7572054070987909740AF10413.pdf Службен весник на Народна Република Македонија, 8/48, 1 стр.]</ref> Godine 1960. Aceva dolazi u sukob sa tadašnjim sekretarom Komunističke partije Makedonije [[Lazar Koliševski|Lazarom Koliševskim]], optužujući ga da je zajedno sa Vidoeom Smilevski-Baton donosio odluke van izvršnog komiteta Saveza komunista Makedonije. Na sastanak 18. oktobra 1960. iz [[Beograd]]a je došao [[Aleksandar Ranković]], koji je stao na stranu Koliševskog. Aceva je bila primorana da se povuče sa pozicije, nakon toga prešala je da radi u Beograd.<ref>Крсте Црвенковски, Мирче Томовски „Заробена вистина“, „Култура“, Скопје, 2003, 149-151 стр.</ref> Godine 1991. objavila je knjigu pod imenom ''Pismo Svetozaru Vukmanoviću - Tempu''. == Reference == {{Refspisak}} {{Narodni heroji iz Makedonije}} {{DEFAULTSORT:Aceva, Vera}} [[Kategorija:Umrli 2006.]] [[Kategorija:Rođeni 1919.]] [[Kategorija:Biografije, Prilep]] [[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]] [[Kategorija:Makedonski komunisti]] [[Kategorija:Nosioci Ordena zasluga za narod]] [[Kategorija:Nosioci Ordena bratstva i jedinstva]] [[Kategorija:Nosioci Ordena za hrabrost]] [[Kategorija:Nosioci Ordena rada]] [[Kategorija:Nosioci Partizanske spomenice 1941.]] [[Kategorija:Borci 1. makedonsko-kosovske brigade Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] [[Kategorija:Politički komesari NOVJ]] [[Kategorija:Gradonačelnici Skoplja]] [[Kategorija:Društveno-politički radnici SR Makedonije]] [[Kategorija:Društveno-politički radnici SFRJ]] [[Kategorija:Poslanici Sobranja SR Makedonije]] [[Kategorija:Članovi Savjeta federacije SFRJ]] 8u902kw8zqt3ucgmf29yc39ayg67ksy Benjamin Tahirović 0 495174 3822123 3801007 2026-04-01T18:23:16Z Tulum387 155909 Proširen članak, dodane nove informacije. 3822123 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Benjamin Tahirović | slika = Benjamin Tahirovic for Brøndby.jpg | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|2003|03|03}} | rodnigrad = [[Spånga]] | rodnadržava = Švedska | visina = 191 cm | pozicija = centralni vezni | trenutniklub = [[AS Roma|Roma]] | brojnadresu = 68 | omladinskegodine = 2012–2017<br />2017–2019<br />2020 | omladinskipogoni = [[AIK Footboll|AIK]]<br />[[FC Djursholm|Djursholm]]<br />[[Vasalunds IF|Vasalunds]] | godine1 = 2020 | klubovi1 = [[Vasalund]] | nastupi(golovi)1 = 27 (0) | godine2 = 2021– | klubovi2 = [[AS Roma|Roma]] | nastupi(golovi)2 = 11 (0) | reprezentacija = da | nacionalnegodine1 = 2023– | nacionalneekipe1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 3 (0) | zadnjeuređivanje = 17. juni 2023 }} '''Benjamin Tahirović''' (rođen 3. marta 2003) bosanskohercegovački je profesionalni nogometaš koji igra kao [[vezni igrač]] za danski klub [[Brøndby IF|Brøndby]] i [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentaciju Bosne i Hercegovine]]. == Karijera == === Rana karijera === Tahirović je karijeru započeo u švedskom klubu [[FC Djursholm]]. Godine 2020. potpisao je za [[Vasalunds IF]] i odigrao 26 utakmica u sezoni 2020, dok je Vasalund završio na prvom mjestu u trećoj ligi i osigurao napredak.<ref>{{Cite web|url=https://www.svenskfotboll.se/spelarfakta/benjamin-tahirovic/3ebdcb47-7c9b-45df-891f-102a56224fbf/|title=Benjamin Tahirovic - Spelarstatistik - Svensk fotboll|website=www.svenskfotboll.se.|language=sv|access-date=23. 12. 2022|archive-date=28. 11. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221128154326/https://www.svenskfotboll.se/spelarfakta/benjamin-tahirovic/3ebdcb47-7c9b-45df-891f-102a56224fbf/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.corrieredellosport.it/news/calcio/serie-a/roma/2022/10/17-98592172/roma_gioiello_tahirovic_la_fuga_in_svezia_e_il_perdono_di_mourinho|title=gioiello Tahirovic: la fuga in Svezia e il perdono di Mourinho|publisher=corrieredellosport.it}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.numero-diez.com/chi-e-benjamin-tahirovic/|title=Chi è Benjamin Tahirovic, il giovane svedese convocato da Mourinho|publisher=numero-diez.com|access-date=23. 12. 2022|archive-date=29. 10. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221029112554/https://www.numero-diez.com/chi-e-benjamin-tahirovic/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.minutidirecupero.it/benjamin-tahirovic-roma-chi-e.html|title=Chi è Benjamin Tahirovic, stellina svedese su cui punta la Roma|publisher=minutidirecupero.it}}</ref> === Roma === Godine 2021. potpisao je za italijanski klub [[AS Roma|Romu]].<ref>{{Cite web|url=https://www.expressen.se/sport/fotboll/superettan/benjamin-har-ett-rykte-ute-i-europa/|title=”Benjamin har ett rykte ute i Europa”|publisher=expressen.se}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://fotbollslivet.se/mixkollen-benjamin-tahirovic-till-italienska-roma/|title=Interview with Benjamin Tahirovic|publisher=fotbollslivet.se|access-date=23. 12. 2022|archive-date=10. 12. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221210085524/https://fotbollslivet.se/mixkollen-benjamin-tahirovic-till-italienska-roma/|url-status=dead}}</ref> Svoju prvu utakmicu odigrao je protiv [[Torino FC|Torina]] 13. novembra 2022.<ref>{{Cite web|url=https://reprezentacija.ba/375075-benjamin-tahirovic-sa-19-godina-debitovao-za-romu|title=Benjamin Tahirović sa 19 godina debitovao za Romu}}</ref> === Ajax === U junu 2023. Tahirović je potpisao petogodišnji ugovor s nizozemskim Ajaxom.<ref>{{Cite web|url=https://raport.ba/benjamin-tahirovic-novi-igrac-ajaxa-potpisao-ugovor-do-2028-godine|title=Benjamin Tahirović novi igrač Ajaxa, potpisao ugovor do 2028. godine|website=Raport.ba|language=|access-date=1. 4. 2026}}</ref> Svoj debi za tim imao je 12. avgusta protiv Heraclesa. Dana 12. novembra postigao je svoj prvi gol protiv Almere Cityja.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/tahirovic-od-junaka-do-tragicara-postigao-prvijenac-za-ajax-pa-u-94-minuti-kostao-svoj-tim-pobjede/231112068|title=Tahirović od junaka do tragičara: Postigao prvijenac za Ajax pa u 94. minuti koštao svoj tim pobjede|website=Klix.ba|language=|access-date=1. 4. 2026}}</ref> === Brøndby === U februaru 2025. Tahirović je prešao u danski Brøndby, sa ugovorom do juna 2028. Zvanični debi za klub imao je protiv Viborg FF-a 14. februara.<ref>{{Cite web|url=https://n1info.ba/sport/nogomet/tahirovic-upisao-zvanicni-debi-za-brondby/|title=Tahirović upisao zvanični debi za Brondby|date=12. 4. 2025|website=N1 info|language=|access-date=1. 4. 2026}}</ref> Krajem okobra postigao je svoj prvi gol za Brøndby u pobjedi nad Odenseom.<ref>"[https://sportske.ba/clanak/majstorija-benjamina-tahirovic-za-prvi-gol-u-dresu-brondbya Majstorija Benjamina Tahirović za prvi gol u dresu Brøndbya]". ''sportske.ba''. 27. oktobar 2025. Pristupljeno 1. 4. 2026.</ref> == Reprezentacija == U martu 2023. Tahirović je primio svoj prvi poziv u seniorski tim [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosne i Hercegovine]], za utakmice kvalifikacije za [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 – grupa J|UEFA Evropsko prvenstvo 2024]] protiv [[Nogometna reprezentacija Islanda|Islanda]] i [[Nogometna reprezentacija Slovačke|Slovačke]].<ref>{{cite news|url=https://reprezentacija.ba/384065-faruk-hadzibegic-objavio-spisak-za-island-i-slovacku|title=Faruk Hadžibegić objavio spisak za Island i Slovačku|website=reprezentacija.ba|date=8. 3. 2023|access-date=10. 3. 2023}}</ref> Debitovao je u pobjedi BiH nad Islandom 23. marta iste godine. Dana 6. septembra 2025, u utakmici kvalifikacija za SP 2026 protiv San Marina, Tahirović je postigao svoj prvi pogodak za seniorsku reprezentaciju BiH.<ref>{{Cite web|url=https://reprezentacija.ba/481613-zmajevi-razbili-san-marino-u-gostima|title=FOTO/ Zmajevi razbili San Marino u gostima|website=Reprezentacija.ba|language=|access-date=1. 4. 2026}}</ref> == Uspjesi == === Vasalunds IF === * [[Ettan Norra]]: 2020 == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Tahirović, Benjamin}} [[Kategorija:Rođeni 2003.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Spånga]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Brøndbyja]] [[Kategorija:Nogometaši Rome]] [[Kategorija:Nogometaši Ajaxa]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 21. vijeka]] 4lw0y4hprsxht0k2zie5szvfuvd0v2n 3822128 3822123 2026-04-01T18:29:35Z Tulum387 155909 Infokutija ažurirana, dodani aktuelni podaci. 3822128 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Benjamin Tahirović | slika = Benjamin Tahirovic for Brøndby.jpg | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|2003|03|03}} | rodnigrad = [[Spånga]] | rodnadržava = Švedska | visina = 191 cm | pozicija = centralni vezni | trenutniklub = [[AS Roma|Roma]] | brojnadresu = 68 | omladinskegodine = 2012–2017<br />2017–2019<br />2020 | omladinskipogoni = [[AIK Footboll|AIK]]<br />[[FC Djursholm|Djursholm]]<br />[[Vasalunds IF|Vasalunds]] | godine1 = 2020 | klubovi1 = [[Vasalund]] | nastupi(golovi)1 = 27 (0) | godine2 = 2021–2023 | klubovi2 = [[AS Roma|Roma]] | nastupi(golovi)2 = 11 (0) | godine3 = 2023–2025 | klubovi3 = [[AFC Ajax|Ajax]] | nastupi(golovi)3 = 27 (2) | godine4 = 2025 | klubovi4 = [[Brøndby]] | nastupi(golovi)4 = 35 (1) | reprezentacija = da | nacionalnegodine1 = 2023– | nacionalneekipe1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 3 (0) | zadnjeuređivanje = 17. juni 2023 }} '''Benjamin Tahirović''' (rođen 3. marta 2003) bosanskohercegovački je profesionalni nogometaš koji igra kao [[vezni igrač]] za danski klub [[Brøndby IF|Brøndby]] i [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentaciju Bosne i Hercegovine]]. == Karijera == === Rana karijera === Tahirović je karijeru započeo u švedskom klubu [[FC Djursholm]]. Godine 2020. potpisao je za [[Vasalunds IF]] i odigrao 26 utakmica u sezoni 2020, dok je Vasalund završio na prvom mjestu u trećoj ligi i osigurao napredak.<ref>{{Cite web|url=https://www.svenskfotboll.se/spelarfakta/benjamin-tahirovic/3ebdcb47-7c9b-45df-891f-102a56224fbf/|title=Benjamin Tahirovic - Spelarstatistik - Svensk fotboll|website=www.svenskfotboll.se.|language=sv|access-date=23. 12. 2022|archive-date=28. 11. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221128154326/https://www.svenskfotboll.se/spelarfakta/benjamin-tahirovic/3ebdcb47-7c9b-45df-891f-102a56224fbf/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.corrieredellosport.it/news/calcio/serie-a/roma/2022/10/17-98592172/roma_gioiello_tahirovic_la_fuga_in_svezia_e_il_perdono_di_mourinho|title=gioiello Tahirovic: la fuga in Svezia e il perdono di Mourinho|publisher=corrieredellosport.it}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.numero-diez.com/chi-e-benjamin-tahirovic/|title=Chi è Benjamin Tahirovic, il giovane svedese convocato da Mourinho|publisher=numero-diez.com|access-date=23. 12. 2022|archive-date=29. 10. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221029112554/https://www.numero-diez.com/chi-e-benjamin-tahirovic/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.minutidirecupero.it/benjamin-tahirovic-roma-chi-e.html|title=Chi è Benjamin Tahirovic, stellina svedese su cui punta la Roma|publisher=minutidirecupero.it}}</ref> === Roma === Godine 2021. potpisao je za italijanski klub [[AS Roma|Romu]].<ref>{{Cite web|url=https://www.expressen.se/sport/fotboll/superettan/benjamin-har-ett-rykte-ute-i-europa/|title=”Benjamin har ett rykte ute i Europa”|publisher=expressen.se}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://fotbollslivet.se/mixkollen-benjamin-tahirovic-till-italienska-roma/|title=Interview with Benjamin Tahirovic|publisher=fotbollslivet.se|access-date=23. 12. 2022|archive-date=10. 12. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221210085524/https://fotbollslivet.se/mixkollen-benjamin-tahirovic-till-italienska-roma/|url-status=dead}}</ref> Svoju prvu utakmicu odigrao je protiv [[Torino FC|Torina]] 13. novembra 2022.<ref>{{Cite web|url=https://reprezentacija.ba/375075-benjamin-tahirovic-sa-19-godina-debitovao-za-romu|title=Benjamin Tahirović sa 19 godina debitovao za Romu}}</ref> === Ajax === U junu 2023. Tahirović je potpisao petogodišnji ugovor s nizozemskim Ajaxom.<ref>{{Cite web|url=https://raport.ba/benjamin-tahirovic-novi-igrac-ajaxa-potpisao-ugovor-do-2028-godine|title=Benjamin Tahirović novi igrač Ajaxa, potpisao ugovor do 2028. godine|website=Raport.ba|language=|access-date=1. 4. 2026}}</ref> Svoj debi za tim imao je 12. avgusta protiv Heraclesa. Dana 12. novembra postigao je svoj prvi gol protiv Almere Cityja.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/tahirovic-od-junaka-do-tragicara-postigao-prvijenac-za-ajax-pa-u-94-minuti-kostao-svoj-tim-pobjede/231112068|title=Tahirović od junaka do tragičara: Postigao prvijenac za Ajax pa u 94. minuti koštao svoj tim pobjede|website=Klix.ba|language=|access-date=1. 4. 2026}}</ref> === Brøndby === U februaru 2025. Tahirović je prešao u danski Brøndby, sa ugovorom do juna 2028. Zvanični debi za klub imao je protiv Viborg FF-a 14. februara.<ref>{{Cite web|url=https://n1info.ba/sport/nogomet/tahirovic-upisao-zvanicni-debi-za-brondby/|title=Tahirović upisao zvanični debi za Brondby|date=12. 4. 2025|website=N1 info|language=|access-date=1. 4. 2026}}</ref> Krajem okobra postigao je svoj prvi gol za Brøndby u pobjedi nad Odenseom.<ref>"[https://sportske.ba/clanak/majstorija-benjamina-tahirovic-za-prvi-gol-u-dresu-brondbya Majstorija Benjamina Tahirović za prvi gol u dresu Brøndbya]". ''sportske.ba''. 27. oktobar 2025. Pristupljeno 1. 4. 2026.</ref> == Reprezentacija == U martu 2023. Tahirović je primio svoj prvi poziv u seniorski tim [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosne i Hercegovine]], za utakmice kvalifikacije za [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 – grupa J|UEFA Evropsko prvenstvo 2024]] protiv [[Nogometna reprezentacija Islanda|Islanda]] i [[Nogometna reprezentacija Slovačke|Slovačke]].<ref>{{cite news|url=https://reprezentacija.ba/384065-faruk-hadzibegic-objavio-spisak-za-island-i-slovacku|title=Faruk Hadžibegić objavio spisak za Island i Slovačku|website=reprezentacija.ba|date=8. 3. 2023|access-date=10. 3. 2023}}</ref> Debitovao je u pobjedi BiH nad Islandom 23. marta iste godine. Dana 6. septembra 2025, u utakmici kvalifikacija za SP 2026 protiv San Marina, Tahirović je postigao svoj prvi pogodak za seniorsku reprezentaciju BiH.<ref>{{Cite web|url=https://reprezentacija.ba/481613-zmajevi-razbili-san-marino-u-gostima|title=FOTO/ Zmajevi razbili San Marino u gostima|website=Reprezentacija.ba|language=|access-date=1. 4. 2026}}</ref> == Uspjesi == === Vasalunds IF === * [[Ettan Norra]]: 2020 == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Tahirović, Benjamin}} [[Kategorija:Rođeni 2003.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Spånga]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Brøndbyja]] [[Kategorija:Nogometaši Rome]] [[Kategorija:Nogometaši Ajaxa]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 21. vijeka]] sjir1g6r5f9au4twrp7cm7wa6gp1rov 3822161 3822128 2026-04-01T19:58:39Z Mhare 481 3822161 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Benjamin Tahirović | slika = Benjamin Tahirovic for Brøndby.jpg | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|2003|03|03}} | rodnigrad = [[Spånga]] | rodnadržava = Švedska | visina = 191 cm | pozicija = centralni vezni | trenutniklub = [[AS Roma|Roma]] | brojnadresu = 68 | omladinskegodine = 2012–2017<br />2017–2019<br />2020 | omladinskipogoni = [[AIK Footboll|AIK]]<br />[[FC Djursholm|Djursholm]]<br />[[Vasalunds IF|Vasalunds]] | godine1 = 2020 | klubovi1 = [[Vasalund]] | nastupi(golovi)1 = 27 (0) | godine2 = 2021–2023 | klubovi2 = [[AS Roma|Roma]] | nastupi(golovi)2 = 11 (0) | godine3 = 2023–2025 | klubovi3 = [[AFC Ajax|Ajax]] | nastupi(golovi)3 = 27 (2) | godine4 = 2025 | klubovi4 = [[Brøndby]] | nastupi(golovi)4 = 35 (1) | reprezentacija = da | nacionalnegodine1 = 2023– | nacionalneekipe1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 3 (0) | zadnjeuređivanje = 17. juni 2023 }} '''Benjamin Tahirović''' (rođen 3. marta 2003) bosanskohercegovački je profesionalni nogometaš koji igra kao [[vezni igrač]] za danski klub [[Brøndby IF|Brøndby]] i [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentaciju Bosne i Hercegovine]]. Roditelji su mu iz [[Sarajevo|Sarajeva]].<ref>{{Cite web|url=https://radiosarajevo.ba/sport/nogomet/veliki-jose-mourinho-nahvalio-igraca-ciji-su-roditelji-iz-sarajeva-decko-ima-ogroman-kvalitet/474442|title=Veliki Jose Mourinho nahvalio igrača čiji su roditelji iz Sarajeva|website=Radiosarajevo.ba|access-date=2026-04-01}}</ref> == Karijera == === Rana karijera === Tahirović je karijeru započeo u švedskom klubu [[FC Djursholm]]. Godine 2020. potpisao je za [[Vasalunds IF]] i odigrao 26 utakmica u sezoni 2020, dok je Vasalund završio na prvom mjestu u trećoj ligi i osigurao napredak.<ref>{{Cite web|url=https://www.svenskfotboll.se/spelarfakta/benjamin-tahirovic/3ebdcb47-7c9b-45df-891f-102a56224fbf/|title=Benjamin Tahirovic - Spelarstatistik - Svensk fotboll|website=www.svenskfotboll.se.|language=sv|access-date=23. 12. 2022|archive-date=28. 11. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221128154326/https://www.svenskfotboll.se/spelarfakta/benjamin-tahirovic/3ebdcb47-7c9b-45df-891f-102a56224fbf/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.corrieredellosport.it/news/calcio/serie-a/roma/2022/10/17-98592172/roma_gioiello_tahirovic_la_fuga_in_svezia_e_il_perdono_di_mourinho|title=gioiello Tahirovic: la fuga in Svezia e il perdono di Mourinho|publisher=corrieredellosport.it}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.numero-diez.com/chi-e-benjamin-tahirovic/|title=Chi è Benjamin Tahirovic, il giovane svedese convocato da Mourinho|publisher=numero-diez.com|access-date=23. 12. 2022|archive-date=29. 10. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221029112554/https://www.numero-diez.com/chi-e-benjamin-tahirovic/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.minutidirecupero.it/benjamin-tahirovic-roma-chi-e.html|title=Chi è Benjamin Tahirovic, stellina svedese su cui punta la Roma|publisher=minutidirecupero.it}}</ref> === Roma === Godine 2021. potpisao je za italijanski klub [[AS Roma|Romu]].<ref>{{Cite web|url=https://www.expressen.se/sport/fotboll/superettan/benjamin-har-ett-rykte-ute-i-europa/|title=”Benjamin har ett rykte ute i Europa”|publisher=expressen.se}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://fotbollslivet.se/mixkollen-benjamin-tahirovic-till-italienska-roma/|title=Interview with Benjamin Tahirovic|publisher=fotbollslivet.se|access-date=23. 12. 2022|archive-date=10. 12. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221210085524/https://fotbollslivet.se/mixkollen-benjamin-tahirovic-till-italienska-roma/|url-status=dead}}</ref> Svoju prvu utakmicu odigrao je protiv [[Torino FC|Torina]] 13. novembra 2022.<ref>{{Cite web|url=https://reprezentacija.ba/375075-benjamin-tahirovic-sa-19-godina-debitovao-za-romu|title=Benjamin Tahirović sa 19 godina debitovao za Romu}}</ref> === Ajax === U junu 2023. Tahirović je potpisao petogodišnji ugovor s nizozemskim Ajaxom.<ref>{{Cite web|url=https://raport.ba/benjamin-tahirovic-novi-igrac-ajaxa-potpisao-ugovor-do-2028-godine|title=Benjamin Tahirović novi igrač Ajaxa, potpisao ugovor do 2028. godine|website=Raport.ba|language=|access-date=1. 4. 2026}}</ref> Svoj debi za tim imao je 12. avgusta protiv Heraclesa. Dana 12. novembra postigao je svoj prvi gol protiv Almere Cityja.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/tahirovic-od-junaka-do-tragicara-postigao-prvijenac-za-ajax-pa-u-94-minuti-kostao-svoj-tim-pobjede/231112068|title=Tahirović od junaka do tragičara: Postigao prvijenac za Ajax pa u 94. minuti koštao svoj tim pobjede|website=Klix.ba|language=|access-date=1. 4. 2026}}</ref> === Brøndby === U februaru 2025. Tahirović je prešao u danski Brøndby, sa ugovorom do juna 2028. Zvanični debi za klub imao je protiv Viborg FF-a 14. februara.<ref>{{Cite web|url=https://n1info.ba/sport/nogomet/tahirovic-upisao-zvanicni-debi-za-brondby/|title=Tahirović upisao zvanični debi za Brondby|date=12. 4. 2025|website=N1 info|language=|access-date=1. 4. 2026}}</ref> Krajem okobra postigao je svoj prvi gol za Brøndby u pobjedi nad Odenseom.<ref>"[https://sportske.ba/clanak/majstorija-benjamina-tahirovic-za-prvi-gol-u-dresu-brondbya Majstorija Benjamina Tahirović za prvi gol u dresu Brøndbya]". ''sportske.ba''. 27. oktobar 2025. Pristupljeno 1. 4. 2026.</ref> == Reprezentacija == U martu 2023. Tahirović je primio svoj prvi poziv u seniorski tim [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosne i Hercegovine]], za utakmice kvalifikacije za [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 – grupa J|UEFA Evropsko prvenstvo 2024]] protiv [[Nogometna reprezentacija Islanda|Islanda]] i [[Nogometna reprezentacija Slovačke|Slovačke]].<ref>{{cite news|url=https://reprezentacija.ba/384065-faruk-hadzibegic-objavio-spisak-za-island-i-slovacku|title=Faruk Hadžibegić objavio spisak za Island i Slovačku|website=reprezentacija.ba|date=8. 3. 2023|access-date=10. 3. 2023}}</ref> Debitovao je u pobjedi BiH nad Islandom 23. marta iste godine. Dana 6. septembra 2025, u utakmici kvalifikacija za SP 2026 protiv San Marina, Tahirović je postigao svoj prvi pogodak za seniorsku reprezentaciju BiH.<ref>{{Cite web|url=https://reprezentacija.ba/481613-zmajevi-razbili-san-marino-u-gostima|title=FOTO/ Zmajevi razbili San Marino u gostima|website=Reprezentacija.ba|language=|access-date=1. 4. 2026}}</ref> == Uspjesi == === Vasalunds IF === * [[Ettan Norra]]: 2020 == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Tahirović, Benjamin}} [[Kategorija:Rođeni 2003.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Spånga]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Brøndbyja]] [[Kategorija:Nogometaši Rome]] [[Kategorija:Nogometaši Ajaxa]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 21. vijeka]] hm480h438ra5d6hj2wj4mufq0i8s792 Ljupčo Arsov 0 495204 3822097 3609317 2026-04-01T15:58:45Z Palapa 383 3822097 wikitext text/x-wiki {{Infokutija politički vođa | ime = Ljupčo Arsov | slika = Ljupčo_Arsov.jpg | tekst = | redoslijed = 2. [[Predsjednik Izvršnog vijeća Skupštine Socijalističke Republike Makedonije|Predsjednik]] [[Izvršno vijeće Skupštine Socijalističke Republike Makedonije|izvršnog vijeća]] [[Narodna skupština Socijalističke Republike Makedonije|Narodne skupštine]] [[Socijalistička Republika Makedonija|Socijalističke Republike Makedonije]] | vrijeme_na_vlasti = 1953-61. | prethodnik = [[Lazar Koliševski]] | nasljednik = [[Aleksandar Grličkov]] | redoslijed2 = 6. [[Predsjednik Narodna skupština Socijalističke Republike Makedonije|predsjednik]] [[Narodna skupština Socijalističke Republike Makedonije|Narodne skupštine]] [[Socijalistička Republika Makedonija|Socijalističke Republike Makedonije]] | vrijeme_na_vlasti2 = 1962-63. | prethodnik2 = [[Lazar Koliševski]] | nasljednik2 = [[Vidoje Smilevski]] | redoslijed3 = 7. [[Predsjednik Socijalističke Republike Makedonije|predsjednik]] [[Socijalistička Republika Makedonija|Socijalističke Republike Makedonije]] | vrijeme_na_vlasti3 = 1962-63. | prethodnik3 = [[Lazar Koliševski]] | nasljednik3 = [[Vidoje Smilevski]] | redoslijed4 = 12. [[Predsjednik Socijalističke Republike Makedonije|predsjednik]] [[Socijalistička Republika Makedonija|Socijalističke Republike Makedonije]] | vrijeme_na_vlasti4 = 1979-82. | prethodnik4 = [[Vidoje Smilevski]] | nasljednik4 = [[Angel Čemerski]] | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1910|5|19}} | mjesto_rođenja = [[Štip]], [[Osmansko carstvo]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1986|11|18|1910|5|19}} | mjesto_smrti = [[Skoplje]], [[Socijalistička Republika Makedonija|SR Makedonija]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | puno_ime = | nacionalnost = Makedonac | etnicitet = | politička_stranka = | supruga = <!-- --> | supružnik = <!-- --> | djeca = | obrazovanje = ekonomista | vjera = | potpis = | veb-sajt = | nagrade = | ordeni = {{{!}} style="background:transparent" {{!}}- {{!}}{{!}}{{!}}{{Orden narodnog heroja}} {{!}}- {{!}}{{Orden junaka socijalističkog rada}} {{!}}{{!}} {{Orden narodnog oslobođenja}} {{!}}{{!}} {{Orden zasluga za narod1}} {{!}}- {{!}}{{Orden republike1}} {{!}}{{!}} {{Orden bratstva i jedinstva1}} {{!}}{{!}} {{Orden za hrabrost}} {{!}}- {{!}} {{!}}{{!}} {{Partizanska spomenica 1941.}} {{!}}} }} '''Ljupčo Arsov — Goce''' ([[Štip]], 19. maj 1910 — Skoplje, 18. novembra 1986) bio je učesnik [[Narodnooslobodilačka borba naroda Jugoslavije|Narodnooslobodilačke borbe]], društveno-politički radnik [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] i [[Socijalistička Republika Makedonija|SR Makedonije]], [[Orden junaka socijalističkog rada|junak socijalističkog rada]] i [[narodni heroj Jugoslavije]]. Od 1979. do 1982. godine obavljao je funkciju predsjednika Predsjedništva [[Socijalistička Republika Makedonija|Socijalističke Republike Makedonije]]. == Biografija == Rođen je 19. maja 1910. godine u [[Štip]]u. Godine 1932. završio je Višu ekonomsku školu u [[Zagreb]]u i potom se zaposlio, kao službenik u Hipotekarnoj banci u [[Beograd]]u. Još za vrijeme studija u Zagrebu pristupio je omladinskom revolucionarnom pokretu, a 1940. godine je postao član [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]]. Kada je službeno premešten u [[Valjevo]], tamo postaje instruktor KPJ u Mjesnom komitetu, a 1941. godine član Rejonskog komiteta KPJ u Beogradu. === Drugi svjetski rat === Poslije [[Aprilski rat|okupacije Kraljevine Jugoslavije]], vratio se u Štip i odmah se uključio u rad partijske organizacije i radio na pripremama oružane borbe. Krajem 1941. godine bio je član Mjesnog komiteta KPJ za [[Bitolj]] i radio je na pripremama za formiranje partizanskog odreda. Početkom 1942. godine bugarska policija ga je uhvatila, ali je zbog nedostatka dokaza ubrzo pušten iz zatvora. U aprilu 1942. godine izabran je za člana Pokrajinskog komiteta KPJ za Makedoniju. Kada je u junu, otišao na sastanak u [[Prilep]], policija je 23. juna opkolila kuću u kojoj se održavao sastanak i prilikom bjekstva, Ljupčo je slomio nogu i bio uhvaćen. Poslije četiri mjeseca ispitivanja i mučenja, bio je interniran. Poslije povratka iz internacije marta 1943. godine postao je sekretar Oblasnog komiteta KPJ u Štipu. Postao je član Petog oblasnog komiteta i komesar Pete operativne zone. Zatim odlazi na [[Skopska Crna Gora|Skopsku Crnu Goru]] i u okolini [[Vranje|Vranja]] 1. decembra 1943. godine formira Kumanovski partizanski bataljon Orce Nikolov. Na terenu je rukovodio partizanskim akcijama, dok nije pozvan u Skoplje, gdje je kasnije postao sekretar Oblasnog komiteta. Bio je vijećnik na [[Drugo zasjedanje AVNOJ-a|Drugom zasjedanju AVNOJ-a]] i član [[Glavni štab NOV i PO Makedonije|Glavnog štaba NOV i PO Makedonije]]. Na Prvom zasjedanju [[Antifašističko sobranje narodnog oslobođenja Makedonije|Antifašističke skupštine narodnog oslobođenja Makedonije]], 2. augusta 1944. godine u [[manastir Prohor Pčinjski|manastiru sv. Prohor Pčinjski]], izabran je za potpredsjednika Predsjedništva ASNOM-a. === Poslijeratni period === Poslije oslobođenja [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]] obavljao je razne odgovorne dužnosti: * član [[Centralni komitet|CK]] [[Savez komunista Makedonije|KP Makedonije]], od 1944. * u prvoj vladi [[Socijalistička Republika Makedonija|NR Makedonije]] izabran je za potpredsjednika i za ministra finansija * ministar rada u Vladi [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]], od 1948. do 1952. * Predsjednik Izvršnog veća NR Makedonije, od 1953. do 1961. * predsjednik Narodne skupštine NR Makedonije, od 1962. do 1963. * predsjednik Vijeća naroda Savezne skupštine SFRJ * republički i savezni narodni poslanik, u svim skupštinskim sazivima do 1967. * predsjednik SSRN Makedonije, od 1967. do 1971. * predsjednik Predsjedništva SR Makedonije, od 1979. do 1982. * član [[Savjet federacije SFRJ|Savjeta federacije]] Nosilac je [[Partizanska spomenica 1941.|Partizanske spomenice 1941.]] i drugih [[Odlikovanja Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|jugoslovenskih odlikovanja]], među kojima je [[Orden junaka socijalističkog rada]]. [[Orden narodnog heroja|Ordenom narodnog heroja]] odlikovan je 29. novembra 1953. godine.{{sfn|Narodni heroji|1982|p=33}} == Reference == {{reflist}} == Literatura == * {{Cite book| ref={{harvid|Enciklopedija Jugoslavije|1990}} |title = [[Enciklopedija Jugoslavije]] tom I|year=1990|publisher= Jugoslavenski leksikografski zavod|location=Beograd |id=}} * {{Cite book| ref={{harvid|Narodni heroji|1982}} |title = [[Narodni heroji Jugoslavije (knjiga)|Narodni heroji Jugoslavije]] tom I|year=1982|publisher=Narodna knjiga |location=Beograd |id=}} {{Predsjednici Vlada SR Makedonije}} {{Predsjednici SR Makedonije}} {{Predsjednici Skupštine SR Makedonije}} {{Narodni heroji iz Makedonije}} {{DEFAULTSORT:Arsov, Ljupčo}} [[Kategorija:Rođeni 1919.]] [[Kategorija:Umrli 1986.]] [[Kategorija:Biografije, Štip]] [[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]] [[Kategorija:Makedonski komunisti]] [[Kategorija:Jugoslavenski partizani]] [[Kategorija:Makedonski partizani]] [[Kategorija:Nosioci Partizanske spomenice 1941.]] [[Kategorija:Nosioci Ordena narodnog oslobođenja]] [[Kategorija:Nosioci Ordena junaka socijalističkog rada]] [[Kategorija:Društveno-politički radnici SR Makedonije]] [[Kategorija:Društveno-politički radnici SFRJ]] [[Kategorija:Članovi Savjeta federacije SFRJ]] n7m8r91pz74o1iu0svjo4gxvectbpth Acinus 0 497570 3822055 3494720 2026-04-01T14:25:27Z Animalsandpets1 168970 Ispravka nepravilno napisanih riječi i strukture teksta. 3822055 wikitext text/x-wiki {{distinguish|Acinos}} {{Infokutija anatomija | Ime = Acinus | Latinski =''Acinus'' | Image = Normal breast histology.png | Caption = Normalna [[histologija]] [[dojke]], uključujući acinus na donjoj slici. Terminalni kanal povezan sa uvećanim acinusom nije unutar ove [[disekcija|mikrosekcije]]. | Image2 = Centroacinar cells.jpg | Caption2 = Centroacinusne ćelije | System =[[Egzokrina žlijezda|Egzokrini]] }} '''Acinus''', množina '''acini'''; pridjev '''acinusni''', odnosi se na bilo koju grupu [[ćelija (biologija)|ćelija]] koja podsjeća na višestruku [[Bobica (plod)|bobicu]], kao što je [[malina]] (''[[wikt:acinus#Latin|acinus]]'' je [[Latinski jezik|latinska odrednica]] za "bobicu"). Završetak [[egzokrine žlijezde]] u obliku bobice, gdje se proizvodi sekret, je acinusnog oblika, kao i alveolska vreća koja sadrži više [[Plućna alveola|alveola]] u [[pluća|plućima]]. ==Egzokrine žlijezde== Acinusne egzokrine žlijezde nalaze se u mnogim organima, uključujući: * [[želudac]]<ref>{{OklahomaHistology|51_07}} - [[pyloric stomach]]</ref> *[[lojna žlijezda|lojne žlijezde]] [[vlasište|vlasišta]] * [[pljuvačna žlijezda|pljuvačne žlijezde]] [[jezik]]a<ref>{{OklahomaHistology|46_03}}</ref> * [[Sublingvalna|podjezičnu žlijezdu]] * [[jetra|jetru]] * [[suzna žlijezda|suzne žlijezde]] * [[mliječna žlijezda|mliječne žlijezde]] * [[gušterača|pankreas]]<ref>{{BUHistology|10405loa|inline=1}}</ref> * [[bulboureterska žlijezda|bulboureterska (Cowperova) žlijezda]] *[[štitna žlijezda|folikuli]] [[štitna žlijezda|štitnjače]] se također mogu smatrati formiranjem acinusa, ali u ovom slučaju folikuli, kao dio „endokrine“ žlijezde, djeluju kao [[hormon]]ski depozit, a ne da olakšavaju lučenje . [[Sluz]]ni acinusi obično su blijedi, dok su serozni obično tamni. ==Pluća== Kraj terminalnih [[bronhiola]] u [[pluća|plućima]] označava početak [[plućni acinus|plućnog acinusa]] koji uključuje [[bronhiola|respiratorne bronhiole]], alveolske kanale, alveolske vrećice i [[alveola|alveole]].<ref>{{Cite book|title=Principles of Pulmonary Medicine| vauthors = Weinberger S |publisher=Elsevier |year=2019 |isbn=978-0-323-52371-4 |page=2}}</ref> ==Također pogledajte== * [[Alveolska žlijezda]] * [[Interkalarani kanal]] ==Reference== {{reflist}} ==Vanjski linkovi== {{Wiktionary|acinus}} {{Žlijezde}} {{Authority control}} [[Kategorija:Ćelije]] [[Kategorija:Citologija]] e7zfo59f4uj2w9d5lw11pke7iqn4n42 Violeta Urmana 0 497924 3822210 3752856 2026-04-02T00:06:49Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3822210 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Violeta Urmana | slika = | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = Violeta Urmanavičiūtė-Urmana | datum_rođenja = {{Datum rođenja |1961|8|19}} | mjesto_rođenja = Kazlų Rūda, [[Litvanija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = Operska pjevačica | godine_aktivnosti = 1993 - danas | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Violeta Urmana''' jest [[Litvanija|litvanska]] [[Opera|operska]] pjevačica koja je pjevala glavne [[mezzosopran]]ske i [[sopran]]ske uloge u operama u [[Evropa|Evropi]] i [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]].<ref name="GSL">[[Karl-Josef Kutsch|Kutsch, Karl-Josef]] and [[Leo Riemens|Riemens, Leo]] (2004). [https://books.google.com/books?id=dsfq_5dFeL0C&pg=PA4821 "Urmana, Violeta"]. ''[[Großes Sängerlexikon]]'', Vol. 4, {{str.|4821}}. Walter de Gruyter. {{ISBN|359844088X}} {{in lang|de}}</ref> == Život i karijera == Urmana je rođena u Kazlų Rūdi, malom gradu u [[Litvanija|litvanskom]] [[Okrug Marijampolė|Okrugu Marijampolė]]. Studirala je [[klavir]] i [[pjevanje]] na Litvanskoj akademiji za muziku i pozorište u [[Vilnius]]u i nastavila studije vokala u [[München|Minhenu]] na ''Hochschule für Musik und Theatre München'' kod [[Josef Loibl|Josefa Loibla]]. Između 1991. i 1993. bila je članica Operskog studija [[Bavarska državna opera|Bavarske državne opere]] za mlade pjevače gdje je studirala kod [[Astrid Varnay]] i započela je svoju scensku karijeru u Operi.<ref name="GSL" /><ref>Varnay, Astrid and Arthur, Donald (2000). [https://books.google.com/books?id=Wi-NmX1Z-AIC&pg=PA330 ''Fifty-five Years in Five Acts: My Life in Opera''], str. 329–330. University Press of New England. {{ISBN|1555534554}}</ref> Urmana je prvobitno pjevala uloge mezzosoprana, ali je od 2001. počela pjevati dramske sopranske uloge.<ref name="Ashley">Ashley, Tim (14 February 2006). [https://www.theguardian.com/music/2006/feb/14/classicalmusicandopera1 'My voice decides what's good for me']. [[The Guardian]]. Pristupljeno 8. 6. 2018</ref> Pjevala je Madeleine di Coigny u ''[[Andrea Chénier]]u'' u [[Bečka državna opera|Bečkoj državnoj operi]] 2003, Izoldu u ''[[Tristan i Izolda (opera)|Tristanu i Izoldi]]'' u [[Rim]]u 2004. i Leonoru u ''[[La forza del destino]]'' u [[London]]u iste godine. Udata je za [[italija]]nskog operskog pjevača [[Alfredo Nigro|Alfreda Nigra]], kojeg je upoznala kada je pjevala glavnu ulogu u [[Christoph Willibald Gluck|Gluckovoj]] ''[[Iphigénie en Aulide (opera)|Iphigénie en Aulide]]'' u milanskoj [[La Scala|La Scali]] 2002.<ref name="Ashley" /> == Nagrade == * Žena godine 2001. (Litvanija) * 2001. pjevačica godine (Litvanija) * 2001. Nacionalna nagrada Republike Litvanije za umjetnost (Litvanija) * 2002 Nagrada Franco Abbiati Premio Franco Abbiati della Critica Musicale Italiana, Italija * 2002 L'Opera nagrada Italija * 2002 Muzička nagrada Kraljevskog filharmonijskog društva (Velika Britanija) * 2007. Počasno državljanstvo rodnog grada Violete Urmane Marijampole (Litvanija) * 2007. Nagrada LT-Tapatybe u kategoriji umjetnosti za reputaciju Litvanije u inostranstvu (Litvanija) * Nagrada za kreativnost Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo 2007 * 2009 austrijska titula Kammersängerin<ref>''[[Vorarlberger Nachrichten]]'' (16 December 2012). [http://www.vol.at/violeta-urmana-zur-kammersaengerin-ernannt/news-20091216-03191157 "Violeta Urmana zur Kammersängerin ernannt"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200919165951/https://www.vol.at/violeta-urmana-zur-kammersaengerin-ernannt/news-20091216-03191157 |date=19. 9. 2020 }}. Pristupljeno 8. 6. 2018</ref> * 2011. Najviša čast koju dodjeljuje litvansko Ministarstvo kulture * 2011. "Shine Your Light and Hope Award" od strane Carson J. Spencer Foundation (Denver, SAD) * 2012. Dodjela titule počasnog doktora na Litvanskoj akademiji za muziku i pozorište<ref>''[[15 min]]'' (15. 3. 2012.)[http://www.15min.lt/naujiena/kultura/renginiai/zbignevas-ibelgauptas-ir-violeta-urmana-vainikuoja-akademines-meno-bendruomenes-svente-29-203814 "Violetai Urmanai suteiktas Garbės daktaro vardas"]. Pristupljeno 8. 6. 2018 {{in lang|lt}}.</ref> * 2014 Commendatore dell'Ordine della Stella d'Italia<ref>Presidenza della Repubblica Italiana (20. 2. 2014)[http://www.quirinale.it/elementi/DettaglioOnorificenze.aspx?decorato=330639 "Urmana Dott.ssa Violeta"]. Pristupljeno 8. 6. 2018 {{in lang|it}}.</ref> * 2016. Proglašen za UNESCO-vog umjetnika za mir<ref>UNESCO septembar 2016 [http://www.unesco.org/new/en/unesco/events/unesco-house/?tx_browser_pi1%5BshowUid%5D=33033&cHash=e9065b3045 "Designation ceremony of Ms Violeta Urmana as a UNESCO Artist for Peace"]. Pristupljeno 8. 6. 2018</ref> == Diskografija (izbor) == * Das Lied von der Erde, Rückert-Lieder (Gustav Mahler): Deutsche Grammophon * Best of Wiener Philharmoniker Vol. VII: Deutsche Grammophon * Andrea Chénier: Decca * Messa da Requiem Soprano: Naxos * Messa da Requiem Mezzosoprano : EMI * Violeta Urmana pjeva Lieder von List, Strauss, Berg: FARAO * La Gioconda: EMI * Oberto: Philips * Tristan i Izolda: EMI * Puccini ritrovato (poznate Puccinijeve arije i ansambli): Deutsche Grammophon == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Urmana, Violeta}} [[Kategorija:Rođeni 1961.]] [[Kategorija:Litvanijske operne pjevačice]] [[Kategorija:Biografije, Kazlų Rūda]] thqa65pa949513y8ddzl01ots5zhimk Korisnik:Tulum387/Igralište 2 500884 3822103 3820778 2026-04-01T16:15:10Z Tulum387 155909 3822103 wikitext text/x-wiki {| class="wikitable" style="text-align:center;" !Godina !Faza !Mjesto !OU !P !N !I !POG !PRG !Sastav |- |{{ZD|URU}} 1930 – {{ZD|ITA}} 1990 | colspan="9" |Dio Jugoslavije |- |{{ZD|SAD}} 1994 | colspan="9" |Nisu učestvovali |- |{{ZD|FRA}} 1998 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|JKO}} {{ZD|JAP}} 2002 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|NJE}} 2006 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|JAR}} 2010 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|BRA}} 2014 |Grupna faza |20 |3 |1 |0 |2 |4 |4 |Sastav |- |{{ZD|RUS}} 2018 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|KAT}} 2022 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|KAN}} {{ZD|MEX}} {{ZD|SAD}} 2026 |Grupna faza |TBD |– |– |– |– |– |– | |} {| class="wikitable" style="text-align:center;" ! Godina !! OU !! P !! N !! I !! POG !! PRG !! Mjesto |- | 1998 || 8 || 3 || 0 || 5 || 9 || 14 || 4 |- | 2002 || 8 || 2 || 2 || 4 || 12 || 12 || 4 |- | 2006 || 10 || 4 || 4 || 2 || 12 || 9 || 3 |- | 2010 || 12 || 6 || 1 || 5 || 25 || 15 || 2 (baraž) |- | 2014 || 10 || 8 || 1 || 1 || 30 || 6 || 1 |- | 2018 || 10 || 5 || 2 || 3 || 24 || 13 || 3 |- | 2022 || 8 || 1 || 4 || 3 || 9 || 12 || 4 |- | 2026 || 8 || 5 || 2 || 1 || 17 || 7 || 2 |} {{Nogometaš | imenogometaša = Aleksandar Stanković | slika = | punoime = | nadimak = | datumrođenja = {{datum rođenja i godine|2005|8|3|}} | rodnigrad = [[Milan]] | rodnadržava = [[Italija]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | visina = 1,85 m | pozicija = [[Vezni igrač (nogomet)#Defanzivni vezni|Defanzivni vezni]] | trenutniklub = [[Club Brugge]] | brojnadresu = 25 }} '''Aleksandar Stanković''' (rođen 3. avgusta 2005) srbijanski je profesionalni fudbaler koji igra na pozicijama defanzivnog veznog ili centralnog beka. Trenutno nastupa za Club Brugge, koji se takmiči u prvog belgijskoj ligi i srbijansku fudbalsku reprezentaciju. Sin je nekadašnjeg reprezentativca Srbije i bivšeg fudbalera milanskog Intera, Dejana Stankovića. == Klupska karijera == === Inter Milan === Stanković je prvi put uvršten na spisak prve ekipe Intera 1. oktobra 2022, kada je bio na klupi za rezervne igrače u utakmici Serije A protiv AS Rome na stadionu San Siro. Iako nije ulazio u igru, bio je dio ekipe koja je osvojila Kup Italije 2022-23, pri čemu je njegova ekipa u finalu savladala Fiorentinu rezultatom 2:1. === Posudba u Luzern === U FC Luzern Stanković je prešao 3. jula 2024, na jednogodišnju posudbu uz opciju trajnog otkupa, kao i klauzulu o povratnom otkupu u korist matičnog Intera. Prvi pogodak za klub postigao je 26. oktobra iste godine, na utakmici u kojoj je Yverdon-Sport slavio rezultatom 3:2. === Club Brugge === Krajem jula 2025, Stanković je zvanično prešao u Club Brugge, potpisavši sa tim belgijskim prvoligašem ugovor do 2029. godine. Inter Milan je zadržao klauzulu o povratnom otkupu koja im omogućava da Stankovića vrate za 22 miliona eura 2026, odnosno za 25 miliona eura 2027. godine. Mjesec dana kasnije, 27. avgusta, postigao je svoj prvi pogodak za klub u pobjedi od 6:0 protiv Rangers FC u drugoj utakmici kvalifikacija za Ligu prvaka. == Reprezentativna karijera == Poziv srbijanske U15 reprezentacije dobio je u februaru 2020. Nastupao je za U16 i U17 selekcije, a prvi put kapitensku traku za omladinsku selekciju nosio je u maju 2021. Stanković je bio kapiten generacije koja je došla do polufinala Evropskog U17 prvenstva 2022. godine. Prvi poziv za U18 srbijansku reprezentaciju dobio je u septembru 2022, kada je kao kapiten nastupio u minimalnom porazu protiv italijanske selekcije. Četiri dana kasnije, protiv iste ekipe, postigao je prvi pogodak u pobjedi Srbije od 2:1. == Stil igre == Dok je predvodio U17 selekciju Srbije do polufinala Evropskog prvenstva za igrače do 17 godina, UEFA je na svojoj stranici opisala Stankovića kao igrača čiji su prekidi "prijetnja svakom protivniku", te kao kombinaciju "finoće i borbenosti u veznom redu, što jasno pokazuje zašto nosi kapitensku traku". == Privatni život == Njegov brat Filip je golman koji nastupa za ekipu Venecije. Braća su sinovi bivšeg veznog igrača milanskog Intera i reprezentacije Srbije, Dejana Stankovića. Njegova majka Ana je Slovenka, a porodica provodi vrijeme u Ljubljani. Njegov amidža po majci bivši je slovenački profesionalni fudbaler Milenko Ačimovič. Dana 11. oktobra 2025, Stanković je debitovao za seniorsku reprezentaciju Srbije u porazu kod kuće (0:1) od reprezentacije Albanije u utakmici kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2026. == Nagrade i postignuća == * Kup Italije: 2022-2023. * Superkup Italije 2023. == Reference == Okruzi u Rusiji, Sedmi kongres SKJ, Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a i ostale Rezolucije, hemijski spojevi, aviokompanije, Spisak muzeja u gradovima sa više od 100.000 stanovnika, [en:List of freeware], List of free PC games, Platonski ugljikovodik, Prank call, Meralgia paraesthetica, Myokymia, Hemifacial spasm, Miloš Krasić, Nogometne pozicije, Nogometne formacije '''Doživotni predsjednik''' je titula koja se dodjeljuje ili koju sami predsjednici preuzimaju kako bi sebi obezbijedili neograničen mandat i produžili mandat do smrti ili penzionisanja. Ovaj položaj im omogućava formalnu zaštitu od mogućeg poraza na izborima, uključujući i od progona zbog službenih ili drugih zločina (zbog kojih bi mogli odgovarati gubitkom vlasti), putem formalnog predsjedničkog imuniteta. Ponekad titula nosiocu daje pravo da imenuje ili predloži nasljednika. Termin se često koristi za političke lidere koji nastoje legitimizovati svoju apsolutnu vlast, a koji u praksi vladaju kao monarsi. Doživotni predsjednik de facto se može smatrati autokratom i često je sinonim za diktatora. Korištenje titule „doživotni predsjednik“ umjesto tradicionalno autokratskog naslova, poput monarha, podrazumijeva subverziju liberalne demokratije od strane nosioca vlasti. U nekim slučajevima, doživotni predsjednik može uspostaviti samoproklamovanu monarhiju, kao što je učinio Henri Christophe na Haitiju. Među značajnim historijskim ličnostima koje su koristile strategiju doživotnog ili neograničenog mandata izdvajaju se Julije Cezar, rimski vojni vođa i državnik koji je 45. godine p. n. e. proglasio sebe "dictator perpetuusom" (doživotnim diktatorom) u Rimskoj Republici i Napoleon Bonaparte, francuski vojni lider i državnik, koji je 1802. godine proglašen prvim doživotnim konzulom , prije nego što je 1804. godine postao car Francuske. Mnogi lideri koji su se proglasili doživotnim predsjednicima zapravo nisu uspjeli da služe do kraja života. Većina je smijenjena prije smrti, dok su neki ubijeni dok su vršili dužnost. Međutim, neki su uspjeli da vladaju do svoje prirodne smrti, poput José Gaspara Rodrígueza de Francia (Paragvaj), Alexandra Pétiona i Françoisa Duvaliera (Haiti), Rafaela Carrere (Gvatemala), Saparmurrata Niyazova (Turkmenistan) i Josipa Broza Tita (Jugoslavija). Neki lideri nisu uspjeli da dobiju status doživotnog predsjednika; primjer za to je Mobutu Sese Seko iz Zaira, koji je 1972. godine pokušao da osigura takav mandat. Neki dugogodišnji autokratski predsjednici pogrešno se smatraju doživotnim predsjednicima. Oni nikada zvanično nisu dobili doživotni mandat i povremeno su učestvovali na izborima na kojima su ponovno birani. U većini slučajeva, to su bili fiktivni izbori koji su im garantovali nastavak vlasti. Doživotni predsjednici se mogu smatrati monarskim vladarima de facto. U prošlosti su neka državna uređenja imala karakter monarhija (npr. Vatikan), gdje je vladar biran od strane skupštine. Politolozi često imaju teškoće da razlikuju državu koju vodi doživotni predsjednik od monarhije, posebno kada se radi o nasljednoj ili porodičnoj diktaturi. {| class="wikitable" |+Doživotni predsjednici po državama !Država !Predsjednik !Zvanična titula !Titula na bosanskom jeziku !Bilješke |- |{{ZID|Njemačka|Nazi}} |Adolf Hitler |''Führer und Reichskanzler'' |Vođa i kancelar |Referendum o šefu države Trećeg Rajha održan je 19. avgusta 1934, nakon smrti predsjednika Paula von Hindenburga, kako bi se formalno spojile funkcije predsjednika i kancelara, a koje je nakon referenduma preuzeo Adolf Hitler. Glasanje koje je proteklo pod represivnim uslovima bez slobodne opozicije, rezultovalo je time da je 89,93% glasova podržalo Hitlerovu vlast. Referendumi u nacističkoj Njemačkoj služili su više kao propagandni instrument za demonstraciju jedinstva između režima i narodne zajednice nego kao stvarno demokratsko odlučivanje. |- |{{ZID|Argentina}} |Juan Carlos Onganía |''Presidente de facto de la Nación Argentina'' |de facto predsjednik Argentine |Doživotni predsjednik tokom prve faze civilno-vojne diktature poznate kao "Argentinska revolucija", od 29. juna 1966. do 8. juna 1970. |- |{{ZID|Bolivija}} |Simón Bolívar |''El Libertador'' |Oslobodilac |Prvi predsjednik Kolumbije. Zvanično titulu "El Libertador de Venezuela" dobio od vlasti u Caracasu 14. oktobra 1813. kao priznanje za njegovo vođstvo u oslobađanju teritorije od španske vlasti. Ova titula mu nije dodijeljena samoinicijativno, već kao formalno priznanje od lokalnih vlasti. Kasnije je titula potvrđena i od strane Kongresa Velike Kolumbije 1819, čime je postala zvanično priznati epitet za njegove zasluge u oslobađanju više južnoameričkih zemalja. Danas se "El Libertador" smatra historijski i državno priznatim nazivom koji simbolizuje njegovu ulogu u borbi za nezavisnost. |- | |José María Linares Lizarazu |''Presidente de la República de Bolivia'' |13. predsjednik Bolivije |Zvanično nosio titulu predsjednika Bolivije, obavljajući je od 9. septembra 1857. do 14. januara 1861. Tokom vlasti prvo je bio privremeni predsjednik (pro tempore), a od 31. marta 1858. sebe je proglasio diktatorom, ostavši na vlasti sve do svog svrgavanja 1861. godine. |- | |Manuel Isidoro Belzu Humérez |''Presidente de la República de Bolivia'' |11. predsjednik Bolivije |Bolivijski vojni oficir i 11. predsednik Bolivije od 1848. do 1855. Tokom njegove vlasti usvojeni su aktuelna nacionalna himna i zastava, a vlada je imala populistički karakter, podržavajući siromašno i domorodačko stanovništvo. Došao je na vlast vojnom silom, porazivši José Miguela de Velasca, a kasnije je legitimizirao položaj na izborima. Nakon penzionisanja njegov zet Jorge Córdova preuzeo je funkciju predsjednika, dok je Belzu kasnije ubijen 1865. u pokušaju da se vrati na vlast. |- | | | | | |- | | | | | |- | | | | | |} '''Primjeri doživotnih predsjednika po državama:''' * * '''Argentina:''' Juan Carlos Onganía * '''Bolivija:''' Simón Bolívar, Antonio José de Sucre, Andrés de Santa Cruz, Manuel Isidoro Belzu, José María Linares, Mariano Melgarejo, Germán Busch * '''Brazil:''' Getúlio Vargas * '''Centralnoafrička Republika:''' Jean-Bedel Bokassa, André Kolingba * '''Ciskei:''' Lennox Sebe * '''Sjeverna Koreja:''' Kim Il-sung („Večni predsjednik“), Kim Jong-il, Kim Jong-un * '''Španija:''' Francisco Franco („Caudillo“) * '''Ekvador:''' Diego Noboa * '''Francuska:''' Napoleon Bonaparte („Prvi konzul doživotno“), Philippe Pétain * '''Gana:''' Kwame Nkrumah * '''Gvatemala:''' Rafael Carrera * '''Ekvatorijalna Gvineja:''' Francisco Macías Nguema * '''Haiti:''' Toussaint Louverture, Jean-Jacques Dessalines, Henri Christophe, André Rigaud, Alexandre Pétion, Jean-Pierre Boyer, Jean-Baptiste Riché, Faustin Soulouque, Fabre Geffrard, Sylvain Salnave, François Duvalier, Jean-Claude Duvalier * '''Indonezija:''' Soekarno, Soeharto * '''Italija:''' Benito Mussolini * '''Iran:''' Rouhollah Khomeini, Ali Khamenei, Mojtaba Khamenei * '''Irak:''' Saddam Hussein * '''Libija:''' Mouammar Kadhafi * '''Malawi:''' Hastings Banda * '''Meksiko:''' Antonio López de Santa Anna * '''Uganda:''' Idi Amin Dada * '''Paragvaj:''' José Gaspar Rodríguez de Francia, Carlos Antonio López, Francisco Solano López * '''Peru:''' Simón Bolívar, Andrés de Santa Cruz, Felipe Santiago Salaverry, Manuel Ignacio de Vivanco * '''Samoa:''' Tupua Tamasese Mea’ole, Malietoa Tanumafili II * '''Tunis:''' Habib Bourguiba * '''Turkmenistan:''' Saparmurrat Niyazov * '''Jugoslavija:''' Josip Broz Tito * '''Zair:''' Mobutu Sese Seko '''Najduže vladavine doživotnih predsjednika:''' * Kim Il-sung – 45 godina, 9 mjeseci, 29 dana * Malietoa Tanumafili II – 45 godina, 4 mjeseca, 10 dana * Mouammar Kadhafi – 41 godina, 11 mjeseci, 22 dana * Francisco Franco – 39 godina, 1 mjesec, 19 dana * Ali Khamenei – 36 godina, 8 mjeseci, 24 dana * Soeharto – 30 godina, 1 mjesec, 15 dana * Mobutu Sese Seko – 25 godina, 6 mjeseci, 19 dana * Jean-Pierre Boyer – 24 godine, 11 mjeseci, 12 dana * Saddam Hussein – 23 godine, 8 mjeseci, 24 dana * Hastings Banda – 23 godine, 1 mjesec, 2 dana Ol Doinyo Lengai '''Transliteracija''' (grč. ''trans'' – "preko"; ''lit(t)era'' – "slovo") je proces prevođenja teksta iz jednog pisma u drugo, pri čemu se zadržava fonetska ili grafička ekvivalencija slova, a ne njihov značenjski sadržaj. Transliteracija se razlikuje od prevoda, jer se radi samo o prilagođavanju pisma, a ne jezika, zbog čega se u terminologiji često koristi i izraz ''preslovljavanje''. Ovaj postupak pretvaranja slova iz jednog sistema pisma u odgovarajuća slova drugog sistema pisma ne predstavlja direktno izvorne glasove, već zamjenjuje znakove njihovim ekvivalentom u drugom pismu. Zbog čestih dijakritičkih znakova koji su nerijetko potrebni, transliteracija se uglavnom primjenjuje u naučnim i stručno-tehničkim kontekstima. U bosanskom jeziku koriste se i latinica i ćirilica, pri čemu je latinica dominantna u javnoj upotrebi i svakodnevnom životu. Transliteracija se u domaćoj upotrebi koristi za prevođenje tekstova sa ćirilice na latinicu (i vice versa), prilagođavanje imena, geografskih pojmova i stručnih termina iz stranih jezika, kao i računarske i tipografske potrebe, gdje se različita pisma moraju prikazati konzistentno.<ref>Primjer: Ako baza podataka sadrži imena u oba pisma, pretraživanje po latinici bez transliteracije možda neće pronaći rezultate napisane ćirilicom. Transliteracija standardizuje prikaz i omogućava preciznije pretraživanje.</ref> '''Transliteracija''' (grč. ''trans'' – "preko"; ''lit(t)era'' – "slovo") je proces prevođenja teksta iz jednog pisma u drugo tako da se svako slovo ili znak zamjenjuje odgovarajućim znakom drugog pisma, bez mijenjanja značenja riječi. Cilj transliteracije je grafička ekvivalencija znakova, a ne reprodukcija izgovora. Zbog toga se transliteracija razlikuje od prevoda, jer se radi isključivo o prilagođavanju pisma, a ne jezika. U terminologiji se često koristi i izraz ''preslovljavanje''. Zbog čestih dijakritičkih znakova koji su nerijetko potrebni, transliteracija se uglavnom primjenjuje u naučnim, lingvističkim i stručno-tehničkim kontekstima. == Upotreba u bosanskom jeziku i primjeri == === Upotreba === U bosanskom jeziku koriste se i latinica i ćirilica, pri čemu je latinica dominantna u javnoj upotrebi i svakodnevnom životu. Transliteracija se primjenjuje u nekoliko svrha: # Prevođenje tekstova između pisama – npr. sa ćirilice na latinicu i obratno. # Prilagođavanje imena, geografskih pojmova i stručnih termina iz stranih jezika. # Računarske i tipografske potrebe, gdje se različita pisma moraju prikazati dosljedno radi čitljivosti, pretraživanja i obrade podataka. === Primjeri === {| class="wikitable" !Latinica !Ćirilica |- |Bosna i Hercegovina |Босна и Херцеговина |- |Sarajevo |Сарајево |- |Banja Luka |Бања Лука |- |Mostar |Мостар |- |Ćilim |Ћилим |} Islamic marital practices, Marriage in Islam, Islamsko bračno pravo Štuko dekoracija u islamskoj arhitekturi odnosi se na rezbareni ili oblikovani štuk i gipsani malter. Pojmovi štuko i malter u ovom kontekstu koriste se gotovo naizmjenično kako bi označili većinu vrsta ovakvih dekoracija s nešto različitim sastavima. Ova dekoracija se uglavnom koristila za prekrivanje zidova i površina, a glavni motivi bili su oni koji prevladavaju u islamskoj umjetnosti: geometrijski, arabeska, biljni, kaligrafski, kao i trodimenzionalni muqarnas. Gipsani malter bio je iznimno važan u islamskoj arhitektonskoj dekoraciji jer je relativno suha klima u velikom dijelu islamskog svijeta olakšavala korištenje ovog jeftinog i svestranog materijala u raznim prostorima. Štuko dekoracija već se koristila u drevna vremena u regiji Irana i u grčko-rimskom mediteranskom području. U islamskoj arhitekturi, štuko dekoracija pojavila se tokom omejadske dinastije (kasni 7-8. vijek) i doživjela daljnje inovacije i širenje tokom 9. vijeka pod Abasidima u Iraku, nakon čega se dalje širila islamskim svijetom i uključivala u regionalne arhitektonske stilove. Primjeri historijske rezbarene štuko dekracije nalaze se u Egiptu, Iranu, Afganistanu i Indiji, među ostalim područjima. Često se koristila u "maurskoj" ili zapadnoj islamskoj arhitekturi na Pirinejskom poluotoku (Al-Andalus) i dijelovima Sjeverne Afrike (Magrib), barem od razdoblja Taifa i lmoravida (11-12. vijek). Na Pirinejskom poluotoku dosegnula je kreativni vrhuna u maurskoj arhitekturi tokom dinastije Nasrid, koja je izgradila Alhambru. Mudejar arhitetura također je u širokoj mjeri koristila takav dekorativni stil. Španjolski izraz yesería ponekad se koristi u kontekstu islamske i mudejar arhitekture u Španiji. Italijanska saveznička vojska, odnosno Vojska Juga, nazivi su koji se primjenjuju na različite jedinice bivše Kraljevske italijanske vojske u razdoblju kada su se borile uz Saveznike tokom Drugog svjetskog rata od oktobra 1943. pa nadalje. U ovom razdoblju, prosaveznička Kraljevska italijanska mornarica i Kraljevsko italijansko ratno zrakoplovstvo bili su poznati pod nazivom Italijanska saveznička mornarica i Italijansko savezničko zrakoplovstvo. Od septembra 1943. italijanske snage naklonjene Silama Osovine postale su Nacionalna republikanska vojska novoosnovane Italijanske Socijalne Republike. Italijanska saveznička vojska nastala je kao rezultat savezničkog primirja s Italijom 8. septembra 1943; kralj Victor Emmanuel III smijenio je Benita Mussolinija s mjesta predsjednika vlade u julu 1943, nakon savezničke italije na južnu Italiju, te je umjesto njega imenovao maršala Italije, Pietra Badoglia, koji je potom stao na stranu Saveznika u borbi protiv snaga Socijalne Republike i njihovih njemačkih saveznika u sjevernoj Italiji. Italijanska saveznička vojska brojala je zmeđu 266.000 i 326.000 vojnika u Italijanskoj kampanji, od čega je 20.000 (kasnije broj povećan na 50.000, iako neki izvori navode broj i do 99.000) bilo u svojstvu borbenih jedinica, a između 150.000 i 190.000 činilo je pomoćne i logističke jedinice, uz 66.000 pripadnika zaduženih za kontrolu prometa i odbranu infrastrukture. Općenito gledano, Italijanska saveznička vojska činila je osminu borbenih snaga i četvrtinu ukupne sile 15. armijske skupine savezničkih snaga. == I motorizovana grupa == Prva formacija Savezničke vojske bila je I motorizovana grupa, formirana 27. novembra 1943. u San Pietro Vernoticu kod Brindisija. Jedinice I motorizovane grupe činili su bivši članovi 58. pješačke divizije Legnano i 18. pješačke divizije Messina. Dio vojnika koji su se pridružili jedinici uspio je izbjeći zarobljavanje i borbu na strani njemačkih snaga. Jedinica se sastojala od 295 oficira i 5387 vojnika, te je osnovana kako bi sa Saveznicima učestvovala u borbama protiv Njemačke i Italijanske Socijalne Republike. Komandant jedinice bio je oficir Vincenzno Dapino, koji je grupu vodio u njenom prvom vojnom zadatku u bici kod San Pietro Infine u decembru 1943. Ova akcija uveliko je doprinijela da Saveznici vrate povjerenje prema italijanskim vojnicima koji su se borili na njihovoj strani. Jedinica je pretrpila velike gubitke, te je ocijenjeno da je zadovoljila u izvršavanju njoj povjerenih zadataka. Nakon službe u sastavu američke Pete armije i reorganizacije, komandu nad I motorizovanom grupom preuzeo je general Umberto Utili, a jedinica je premještena u sastav Poljskog II korpusa na krajnjem lijevom krilu britanske Osme armije. Početkom 1944. jedinica je reorganizovana i proširena u Italijanski oslobodilački korpus. == Italijanski oslobodilački korpus == Dana 18. aprila 1944, I motorizovana grupa (koja je tada brojala 16.000 ljudi) preuzela je naziv Italijanski oslobodilački korpus, te biva podijeljena u dvije brigade. Oslobodilački korpus ojačan je 184. pješačkom divizijom Nembo, koja je brojala 6000 vojnika, a njom je komandovao general Umberto Utili. Početkom 1944, jedinica od 5000 italijanskih vojnika borila se na Gustavovoj liniji kod Monte Casina i pokazala se uspješnom u borbi. Italijani su ponovo pretrpili velike gubitke. == Italijanska saveznička vojska od kraja 1944. do 1945. == Nakon bitke kod Filottrana u julu 1944, italijanska vlada predložila je proširenje svojih vojnih kontingenata u okviru savezničkih snaga. Prijedlog je prihvaćen, te je u septembru 1944. oslobodilački korpus povučen sa fronta i prve linije radi opremanja britanskom opremom, uključujući britanske uniforme ''Battledress'' i kacige tipa ''Brodie''. Dana 24. septembra 1944, Korpus je raspušten, a njegovo osoblje i jedinice iskorištene su za formiranje prvih borbenih grupa. "Legnano" i "Folgore". Ubrzo su osnovane još četiri borbene grupe: "Cremona", "Friuli", "Mantova" i "Piceno". Te su grupe bile veličinom jednake slabijim divizijama. Predviđeni sastav svake iznosio je 432 oficira, 8578 podoficira i vojnika, 116 poljskih topova, 170 minobacača, 502 laka mitaljeza i 1277 motornih vozila. Borbene grupe dobile su nazive prema starim divizijama Kraljevske vojske, te su djelimično slijedile sistem numeriranja starih pukovnija. Ove su grupe funkcionisale u okviru američkih i britanskih jedinica na Gotskoj liniji. Borbeni raspored Italijanske savezničke vojske u aprilu 1945. bio je sljedeći: Načelnik stožera Vrhovne komande oružanih snaga bio je maršal Giovanni Messe, dok je načelnik stožera Kopnene vojske bio general-pukovnik Paolo Berardi. Svaki pješački puk imao je tri pješačka bataljona, četu minobacača naoružanu britanskim ML 3-inčnim minobacačima i protivtenkovsku četu naoružanu britanskim topovima QF 6pdr. Artiljerijski pukovi sastojali su se od četiri artiljerijska odreda s britanskim topovima QF 25pdr, jednog protivtenkovskog odreda s britanskim topovima QF 17pdr, te jednog protivzračnog odreda naoružanog britanskim verzijama topova Bofors 40 mm. Borbena grupa "Cremona", s vojnicima iz 44. pješadijske divizije "Cremona", pridodana Britanskom V korpusu – general-major Clemente Primieri. * 21. pješadijski puk "Cremona" * 22. pješadijski puk "Cremona" * 7. artiljerijski puk * CXLIV inženjerijski bataljon == Inhibitori enzima == Inhibicija enzimske reakcije, ili jednostavno inhibicija enzima, predstavlja sprečavanje aktivnosti enzima djelovanjem molekula nazvanih inhibitori enzima. Inhibitor enzima je molekula koja se veže za enzim i smanjuje njegovu aktivnost. Spoznaja da blokiranje aktivnosti određenih enzima može uništiti patogene organizme ili ispraviti metaboličke poremećaje dovela je do razvoja brojnih lijekova koji djeluju upravo kao inhibitori enzima. Osim u medicini, koriste se i kao pesticidi. Važno je naglasiti da nisu sve molekule koje se vežu za enzim inhibitori: aktivatori enzima povećavaju enzimsku aktivnost, dok se supstrati vežu za enzim i u okviru normalnog katalitičkog ciklusa pretvaraju u proizvode. === Način djelovanja === Inhibitor može spriječiti vezivanje supstrata za aktivno mjesto enzima ili ometati katalitički proces. Prema načinu vezivanja, inhibitori se dijele na: * '''Reverzibilne''' * '''Ireverzibilne''' Ireverzibilni inhibitori obično reagiraju s enzimom i hemijski ga mijenjaju, često stvaranjem kovalentne veze. Na taj način trajno mijenjaju ključne aminokiselinske ostatke potrebne za enzimsku aktivnost. Reverzibilni inhibitori se, nasuprot tome, vežu nekovalentnim interakcijama i njihovo djelovanje zavisi od toga da li se vežu za slobodan enzim, kompleks enzim–supstrat ili za oba oblika. Mnogi lijekovi su upravo inhibitori enzima, zbog čega je njihovo otkrivanje i optimizacija jedno od najvažnijih područja istraživanja u biohemiji i farmakologiji. Medicinski inhibitori procjenjuju se prema svojoj specifičnosti (minimalno vezivanje za druge proteine) i potentnosti, koja se izražava konstantom disocijacije. Visoka specifičnost i potentnost obično znače manje neželjenih efekata i nižu toksičnost. === Prirodni inhibitori === Inhibitori enzima postoje i u prirodi te imaju važnu ulogu u regulaciji metabolizma. U metaboličkim putevima često dolazi do negativne povratne sprege, gdje krajnji proizvod inhibira enzim ranije u lancu reakcija, čime se održava ćelijska homeostaza. Neki ćelijski proteini specifično se vežu za enzime (npr. proteaze ili nukleaze) i blokiraju njihovu aktivnost kako bi zaštitili ćeliju. Prirodni inhibitori mogu biti i otrovi koji služe za odbranu od predatora ili za savladavanje plijena. ---- == Vrste reverzibilne inhibicije == === 1. Konkurentna inhibicija === Kod konkurentne inhibicije inhibitor se veže za aktivno mjesto enzima i takmiči se sa supstratom. Budući da je često slične građe kao supstrat, zauzima njegovo mjesto i sprječava normalno vezivanje. * Povećava vrijednost '''Km''' * Ne utiče na '''Vmax''' === 2. Nekonkurentna inhibicija === Inhibitor se veže za drugo mjesto na enzimu (ne na aktivno mjesto), pa se može vezati istovremeno sa supstratom. * Smanjuje '''Vmax''' * Ne mijenja '''Km''' === 3. Parcijalna (djelimična) inhibicija === Slična je nekonkurentnoj, ali kompleks enzim–inhibitor–supstrat zadržava određeni stepen katalitičke aktivnosti. * Smanjuje '''Vmax''' * '''Km''' ostaje nepromijenjen === 4. Mješovita inhibicija === Ima osobine konkurentne i nekonkurentne inhibicije. Inhibitor se može vezati i za slobodan enzim i za kompleks enzim–supstrat. * Smanjuje '''Vmax''' * Mijenja '''Km''' ---- == Inhibitori samoubice == Inhibitori samoubice (suicidalni inhibitori) su molekule koje se tokom reakcije ugrađuju u enzim i trajno ga deaktiviraju. Primjer je acetilsalicilna kiselina (aspirin), koja inhibira enzim ciklooksigenazu i time smanjuje sintezu prostaglandina odgovornih za bol i upalu. Također, cijanid inhibira enzim citohrom c oksidazu, blokirajući ćelijsko disanje. Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u košarci 2027. godine odredit će 31 reprezentaciju koja će učestvovati na FIBA Svjetskom košarkaškom prvenstvu 2027, dok domaćin, Katar, automatski ostvaruje plasman na prvenstvo. == Raspored kvalifikacijskih prozora == Slično kao i tokom kvalifikacija za FIBA Svjetsko prvenstvo 2019. i SP 2023, utakmice će se igrati u šest kvalifikacijskih prozora tokom perioda od 15 mjeseci u svim regijama FIBA-e. U kvalifikacijskom procesu učestvovat će 80 nacionalnih reprezentacija. Raspored šest kvalifikacijskih prozora je sljedeći: {| class="wikitable" !Prozor !Datum |- align="center" |1 |24. novembar – 2. decembar 2025. |- align="center" |2 |23. februar – 3. mart 2026. |- align="center" |3 |29. juni – 7. juli 2026. |- align="center" |4 |24. avgust – 1 septembar 2026. |- align="center" |5 |23. novembar – 1 decembar 2026. |- align="center" |6 |22. februar – 2. mart 2027. |} == Kvalifikovane reprezentacije == {| class="wikitable sortable" ! rowspan="2" |Reprezentacija ! rowspan="2" |Način kvalifikacije ! rowspan="2" |Datum kvalifikacije ! colspan="4" data-sort-type="number" |Nastup(i) ! rowspan="2" |Prethodni najbolji rezultat{{efn|'''Bold''' text indicates they hosted that edition.}} ! rowspan="2" |FIBA rank{{efn|World ranking at start of tournament.}} |- !{{Tooltip|Ukupno|Uključujući ovo izdanje}} !{{abbr|Prvi|Prvi nastup}} !{{abbr|Zadnji|Zadnji nastup}} !{{abbr|Niz|Aktuelni niz uzastopnih nastupa}} |- |{{ZD|Katar}} [[Košarkaška reprezentacija Katara|Katar]] | align="center" |Domaćin | align="center" |28. april 2023. | align="center" |{{abbr|2|Katar zadnji put nastupao 2006.}} | colspan="2" align="center" |[[Svjetsko prvenstvo u košarci 2006.|2006]] | align="center" |1 |{{sort|21|21. mjesto}} ([[Svjetsko prvenstvo u košarci 2006.|2006]]) | align="center" |– |} == Format == Format kvalifikacija za FIBA SP 2027 ostao je nepromijenjen, sa šest kvalifikacionih prozora tokom period od 15 mjeseci u 4 regije: Afrika, Amerika, Azija (uključujući Okeaniju) i Evropa. Kvalifikacije će se održavati od novembra 2025. do marta 2027, a 80 reprezentacija takmičiće se za mjesto na SP. Put ka SP 2027. počeo je u februaru 2024. početkom evropskih pretkvalifikacija koje su trajale do avgusta 2024. Žrijeb za kvalifikacije održan je 13. maja 2025. u Dohi. {| class="wikitable" style="text-align:center;" ! rowspan="2" |FIBA zona ! colspan="2" |Turnir kvalifikacija ! colspan="3" |SP automatski plasman |- !Divizija A <small>najbolje rangirani timovi</small> !Divizija B <small>maksimalan mogući broj učesnika</small> ! !Plasman domaćinima ! |- | align="left" |[[:en:FIBA_Africa|FIBA Afrika]] |16 |2 |5 |0 |'''5''' |- | align="left" |[[:en:FIBA_Americas|FIBA Amerika]] |16 |2 |7 |0 |'''7''' |- | align="left" |[[:en:FIBA_Asia|FIBA Azija]] [[:en:FIBA_Oceania|FIBA Okeanija]] |16 |17 |7 |1 |'''8''' |- | align="left" |[[:en:FIBA_Europe|FIBA Evropa]] |32 |13 |12 |0 |'''12''' |- !Ukupno !80 !114 !31 !1 !32 |} Dana 28. februara 2026. godine, vrhovni vođa Islamske Republike Iran, Ali Khamenei, ubijen je tokom izraelsko-američkih zračnih napada na Iran u području Teherana. Iranska vlada smrt je službeno potvrdila 1. marta 2026. Operacija je izvedena tokom intenzivnih vojnih sukoba između Izraela i Irana. Napad je proveden uz saradnju sa CIA-om, koja je prikupljala obavještajne podatke o lokacijama gdje se nalaze iranski visokorangirani dužnosnici. Prema dostupim satelitskim snimcima, Khameneijeva rezidencija u Teheranu teško je oštećena tokom napada. Nakon inicijalnih izraelskih izvješća da je Khamenei ubijen u operaciji, američki predsjednik Donald Trump i izraelski premijer Benjain Netanyahu ponovili su da je Khamenei mrtav. Poslije potvrde iranskih državnih medija o njegovoj smrti, vlada je proglasila 40 dana žalosti i 7 dana državnih praznika. Novinska agencija Fars New Agency objavila je da su u napadima također poginuli Khameneijeva kćerka, zet, unuka i snaha. Smrt vođe Irana bila je razlog slavlja za mnoge iranske civile. U brojnim državama organizovani su protestni skupovi, a na pojedinim mjestima došlo je i do izbijanja nereda povodom njegove smrti. Prema neimenovanim izvorima iz američke administracije, sličan plan za atentat tokom Dvanaestodnevnog rata bio je odbijen od strane predsjednika Trumpa 15. juna 2025. godine. == Pripreme == Prema izvještajima ''The Telegrapha'' i ''The Washington Posta'', saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman obavio je više telefonskih poziva s američkim predsjednikom Trumpom, pozivajući ga da napadne Iran, navodeći da bi "Iran postao jači i opasniji ako Washington ne izvrši udar odmah". Princ Khalid bin Salman, brat prijestolonasljednika Mohammeda i saudijski ministar odbrane, navodno je na sastanku s američkim zvaničnicima upozorio na rizike od neizvršavanja napada na Iran. Nakon Dvanaestodnevnog rata u junu 2025. godine, Khamenei se sve više povlačio u osamu, a bunker u njegovom kompleksu bio je toliko dubok da je liftu trebalo više od pet minuta da stigne do njega, zbog čega su prilike za udar bile veoma rijetke. Mjesecima prije napada, CIA je pratila lokacije i obrasce kretanja Khameneija, te je saznala da će se održati sastanak visokih zvaničnika kojem će on prisustvovati. Prema pisanju ''Reutersa'', Sjedinjene Države i Izrael pripremili su pokretanje napada u trenutku kada se Khamenei sastao sa svojim višim savjetnicima, od kojih je najmanje pet poginulo zajedno s njim. Izraelski zvaničnici izjavili su da je Khamenei viđen iznad zemlje u svojoj upadljivoj službenoj rezidenciji neposredno prije atentata. Istovremeno, napadi su izvedeni na još najmanje dvije lokacije u gradu kako bi se osigurao uspjeh operacije. == Zračni napadi == Dana 28. februara 2026, više mjesta u Iranu pogođeno je raketama SAD-a i Izraela u sklopu vone operacije s ciljem sprječavanja nuklearnih i raketnih programa u toj zemlji, kao i pokretanju smjene režima. Napad je izvršen u 8:10 po lokalnom vremenu i opisan je kao "masivni, izuzetni smion dnevni napad" koji je "odmah pogodio visoke dužnosnike". Udar na Khameneijevu rezidenciju bio je jedinstven jer je izvršen tokom dana, s time da su izraelski avioni bacili 30 bombi na to mjesto. Udari su bili usmjereni na strateške objekte i važne iranske dužnosnike, uključujući Khameneijevu rezidenciju, koja je bila među onim najteže pogođenim izraelskim udarima u Teheranu; satelitski snimci sugerišu da je zgrada teško oštećena. Dana 28. februara 2026. godine, Izrael i Sjedinjene Američke Države pokrenuli su zajednički napad na nekoliko lokacija u Iranu. Operacija, kojoj je Izrael dao kodno ime Lavlja rika, a Ministarstvo odbrane SAD-a Operacija Epski bijes, ciljala je ključne zvaničnike, vojne zapovjednike i objekte. Napad je uključivao i atentat na vrhovnog vođu Alija Khameneija. Tokom 2024, vojna eskalacija između Izraela i Irana kulminirala je u dva navrata razmjenom vatre, a 2025. godine vodili su dvanaestodnevni rat koji je također uključivao američke napade s ciljem uništavanja iranskih nuklearnih postrojenja. U sedmicama prije napada 2026. godine, Iran i SAD bili su uključeni u indirektne nuklearne pregovore uz posredovanje Omana, a druga runda pregovora bila je zakazana u Ženevi. Napadu je prethodilo najveće gomilanje američke vojske na Bliskom istoku još od invazije na Irak 2003. godine. Napad je započeo udarima u gradovima Teheranu, Isfahanu, Komu, Karadži i Kermanšahu. Ubijeno je nekoliko zvaničnika iranske vlade, uključujući sekretara Vrhovnog savjeta nacionalne bezbjednosti Alija Shamkhanija, kao i Khameneija; preneseno je da su neki iranski civili slavili smrt dotičnog, čije je sjedište uništeno. Dok su primijećene eksplozije, izraelski ministar odbrane Israel Katz potvrdio je napad IDF-a. Trump je u videu postavljenom na Truth Socialu objavio da su Sjedinjene Države pokrenule udare na Iran zajedno s Izraelom. U znak odmazde, Iran je lansirao desetine svojih dronova i balističkih projektila širom Perzijskog zaliva, pored ciljanja Izraela kao i američkih vojnih baza u Jordanu, Kuvajtu, Bahreinu, Kataru, Iraku, Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Iran je navodno pokrenuo i napade na objekte civilne avijacije, uključujući međunarodne aerodrome u Kuvajtu i UAE. Uzvratni udari usmrtili su jednog civila u Izraelu i četvoro u Siriji. Nadalje, Huti sa sjedištem u Jemenu objavili su da će nastaviti svoje napade u Crvenom moru. Eskalacija u Perzijskom zalivu rezultovala je zastojem u globalnoj isporuci nafte. Trump je izjavio da je cilj operacije uništiti iranske raketne i vojnu infrastrukturu, spriječiti Iran u nabavci nuklearnog oružja i, u konačnici, srušiti režim. Ujedinjene nacije i nekoliko neuključenih zemalja osudili su početne udare zbog narušavanja stabilnosti Bliskog istoka, dok su drugi osudili iranske uzvratne udare na druge nacije u regionu. Kritičari operacije su je također nazvali nezakonitom prema domaćem i međunarodnom pravu. == Pozadina == Povlačenje Sjedinjenih Država iz Zajedničkog sveobuhvatnog akcionog plana 2018. godine dovelo je do ponovnog uvođenja sankcija Iranu i zaokreta ka upotrebi sile umjesto diplomatije u odnosima između SAD-a i njihovih saveznika sa Iranom. Trumpova administracija usvojila je strategiju "maksimalnog pritiska". Ponovno uvođenje američkih sankcija ozbiljno je uticalo na iransku ekonomiju. Iranski rijal pao je za 20%. Međunarodne banke koje su trgovale sa Iranom platile su visoke kazne. Sve velike evropske kompanije odustale su od poslovanja sa Iranom iz straha od američke kazne. Sankcije su gurnule milione Iranaca u siromaštvo i smanjile njihovu kupovnu moć u pogledu uvoznih osnovnih dobara, kao što su hrana i lijekovi, istovremeno podstičući inflaciju, nezaposlenost i propadanje infrastrukture. Tenzije između Irana, Sjedinjenih Država i Izraela porasle su od napada na Izrael 7. oktobra i početka rata u Gazi 2023. godine, u kojem je Izrael oslabio milicije koje podržava Iran širom Bliskog istoka, uključujući Hamas u Gazi, Hezbolah u Libanu i druge. Izrael i Iran razmijenili su udare u aprilu i oktobru 2024. godine, te su bili uključeni u kratki rat 2025. godine koji je također obuhvatio američki zračni napad s ciljem uništavanja iranskih nuklearnih postrojenja. === Antivladini protesti u Iranu i prvobitno raspoređivanje američkih snaga === Počevši od kraja decembra 2025. godine, u Iranu su izbili masovni antivladini protesti širom zemlje, prvenstveno podstaknuti ekonomskom krizom, kolapsom rijala i rastom cijena. Protesti, koji su uključivali pozive na promjenu režima, postali su najveći po razmjerama od revolucije 1979. godine, proširivši se na više od 100 gradova širom zemlje. Iranska vlada je odgovorila nasilnom represijom, uključujući masakre nad demonstrantima, pri čemu su se najsmrtonosniji incidenti dogodili 8. i 10. januara 2026. Novinska agencija aktivista za ljudska prava sa sjedištem u SAD-u procijenila je broj poginulih na 7.000, iranska vlada je saopštila da je broj mrtvih 3.117, dok su Donald Trump i drugi naveli da broj poginulih odgovara brojci od 32.000 ljudi. AP News je izvijestio da je vladina prekomjerna upotreba nasilja izazvala očaj u iranskoj javnosti i pobudila nadu kod nekih građana u američki napad. Nekoliko naučnika je tvrdilo da se iranska vlada sada suočava sa krhkim stanjem koje bi moglo dovesti do njenog pada. Dana 13. januara 2026. godine, američki predsjednik Donald Trump izrazio je podršku demonstrantima, a kasnije, 23. januara, Trump je najavio da američka "armada" kreće ka Bliskom istoku, uključujući nosače aviona USS Abraham Lincoln i USS Gerald R. Ford, te nekoliko razarača sa vođenim projektilima. Američki i evropski zvaničnici izjavili su da je Washington postavio Iranu tri ključna zahtjeva: trajni prekid svakog obogaćivanja uranijumom, stroga ograničenja iranskog programa balističkih raketa i potpunu obustavu podrške regionalnim proxy grupama kao što su Hamas, Hezbolah i Huti. Planiranje predložene serije napada također je započelo u koordinaciji sa izraelskim obavještajnim agencijama. === Nuklearni pregovori i jačanje američkog vojnog prisustva === Dana 6. februara 2026. godine, Iran i SAD su održali indirektne nuklearne pregovore u glavnom gradu Omana, Muskatu. Iran je naglasio da napredak zavisi od konsultacija u matičnim prijestonicama. Druga runda razgovora zakazana je u Ženevi. Između 15. i 20. februara, Iran je povećao izvoz nafte na trostruko veći nivo od uobičajenog i smanjio zalihe nafte. Neposredno prije početka udara, 27. februara 2026. godine, ministar vanjskih poslova Omana Badr Al-Busaidi izjavio je da je postignut "iskorak" i da je Iran pristao na to da uslov koji se tiče obogaćivanja uranijumom, kao i na potpunu verifikaciju od strane Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA); nadalje, Iran je pristao da nepovratno spusti nivo trenutno obogaćenog uranijuma na "najniži mogući nivo". Al-Busaidi je rekao da je mir "nadohvat ruke". Početkom februara 2026. godine, SAD su također rasporedile drugi nosač aviona, USS Gerald R. Ford, na Bliski istok kako bi pojačale pritisak na Iran. Dana 11. februara 2026. godine, 47. godišnjica revolucije iz 1979. obilježena je provladinim skupovima i snažnom antiameričkom retorikom. Trump je 13. februara 2026. izjavio da bi promjena režima u Iranu bila "najbolja stvar koja bi se mogla desiti". Dan kasnije, 14. februara, američki zvaničnici su rekli Reutersu da se američka vojska priprema za opsežnu kampanju koja uključuje višesedmične, kontinuirane operacije protiv Irana koje bi mogle ciljati državnu i sigurnosnu infrastrukturu. Do 19. februara, američko vojno gomilanje opisano je kao najveće na Bliskom istoku još od invazije na Irak 2003. godine. Tokom govora o stanju nacije 24. februara 2026. godine, Trump je optužio Iran za obnavljanje napora u izradi nuklearnog oružja, osuđujući te navodne ambicije kao "zlokobne" i tvrdeći da je Iran također razvio sve naprednije raketne sposobnosti koje bi mogle ugroziti SAD, Evropu i američke baze u inostranstvu. Upozorio je da su SAD spremne djelovati ako bude potrebno. Grupa osam (Gang of Eight), koju čini osam lidera u Kongresu SAD-a koji se obično obavještavaju o povjerljivim obavještajnim pitanjima, bila je upoznata s napadom prije njegovog početka. Također, u to vrijeme, Bloomberg News je tvrdio da NATO letjelice za rano upozoravanje i kontrolu (AWACS) nadziru Iran s aerodroma Konya. Do kraja februara, zvaničnici Trumpove administracije iznijeli su brojne nedokazane tvrdnje da je Iran ponovo pokrenuo svoj nuklearni program, da ima dovoljno materijala za izradu bombe u roku od nekoliko dana i da razvija rakete dugog dometa koje bi uskoro mogle pogoditi Sjedinjene Države. Ove izjave osporili su američki i evropski vladini zvaničnici, međunarodne grupe za praćenje naoružanja i američke obavještajne agencije. Odbrambena obavještajna agencija (DIA) ranije je zaključila da će proći najmanje decenija prije nego što Iran stekne tehničke vještine za proizvodnju raketa koje mogu dosegnuti Sjedinjene Države; Ministarstvo odbrane Sjedinjenih Država procijenilo je da je iranski nuklearni program unazađen za dvije godine nakon ranijih udara na iranska nuklearna postrojenja u junu 2025. godine. Međutim, 27. februara je objavljeno da je IAEA otkrila da je Iran sakrio visoko obogaćeni uranijum u podzemnom objektu koji nije oštećen u prethodnoj rundi napada, a IAEA je saopštila da ne može biti sigurna da je iranski nuklearni program "isključivo mirnodopski". Prije napada, JD Vance, potpredsjednik Sjedinjenih Država, branio je udar na Iran. Na pitanje da li bi podržao promjenu režima u Iranu, uprkos ranijim kritikama rata u Iraku, rekao je da život "ima svakakve lude obrte". ''The Washington Post'' je izvijestio da je odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa da napadne Iran uslijedila nakon što su saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman i izraelska vlada više puta lobirali kod njega da povuče taj potez. ''The Guardian'' je nekoliko dana prije napada izvijestio da će odluka zavisiti od rezultata sastanka u Ženevi, na kojem će SAD predvoditi Steve Witkoff i Jared Kushner. Charles Wald, penzionisani general vazduhoplovstva i zamjenik komandanta Evropske komande SAD-a koji sada radi u Jevrejskom institutu za nacionalnu sigurnost Amerike (JINSA), izjavio je da bi dovođenje nosača aviona klase ''Gerald R. Ford'' na Bliski istok pomoglo u odbrani Izraela od Irana. Također je naveo da, ako pregovori SAD-a i Irana ne završe dobro, "biće duplo gore nego kada Obama nije uradio ništa u Siriji povodom hemijskog oružja". Prema jednom američkom izvoru, Trump je odobrio udar nakon što su SAD primile obavještajne podatke da Iran planira preventivno lansiranje raketa. Prije napada, Khamenei je u svom govoru upućenom sljedbenicima početkom februara, koji je objavila web stranica vrhovnog vođe Irana, upozorio Sjedinjene Države da će, "ako ovaj put započnu rat, to biti regionalni rat". == Sukob == Evo tačnog prijevoda navedenog teksta na ijekavicu: '''Početni izraelski i američki udari''' '''Udari lansirani sa američkih brodova''' U udarima je korištena kombinacija američkih projektila, dronova i izraelskih borbenih aviona. Po prvi put su u borbi upotrijebljeni jeftini jurišni dronovi za jednokratnu upotrebu jedinice ''Task Force Scorpion Strike''. Američki ratni brodovi lansirali su projektile ''Tomahawk'', dok je vojska SAD-a koristila lansere ''HIMARS''. Takođe je korišteno neobjavljeno dalekometno oružje koje se ispaljuje izvan dometa neprijateljske odbrane (''standoff weapons''). Izviješteno je o eksplozijama dok je ministar odbrane Israel Katz potvrdio izraelski napad. ''The Times of Israel'' je prenio da je Katz udare nazvao "preventivnim napadom" s namjerom da se "uklone prijetnje državi Izrael". Među ciljevima je bio i okrug u Teheranu u kojem inače boravi iranski vrhovni vođa Ali Khamenei; tu se nalaze i predsjednička palata i Vijeće nacionalne bezbjednosti. Potvrđeno je da je sedam projektila pogodilo ovo područje. Američki zvaničnici potvrdili su da su udari koordinisani sa SAD-om. Izraelsko vazduhoplovstvo (IAF) saopštilo je da je pogodilo 500 vojnih ciljeva u zapadnom i centralnom Iranu, uključujući protivzračnu odbranu i raketne lansere, koristeći približno 200 borbenih aviona, što je najveći borbeni nalet u njegovoj istoriji. Izrael je početne udare nazvao kodnim imenom "Operacija Postanak" (hebrejski: ''מטס בראשית''). Izrael je potom proglasio vanredno stanje, navodeći da očekuje iranski napad. Sirene su se oglasile u Izraelu dok je vlada upozoravala građane da ostanu u zaštićenim zonama. Američki ambasador u Izraelu Mike Huckabee podstakao je američke državljane u Izraelu da odmah preduzmu mjere nakon što čuju sirenu, a američki predsjednik Donald Trump upozorio je da bi moglo biti gubitaka američkih života. Izraelsko ministarstvo zdravlja premjestilo je svoje bolnice pod zemlju. Prema izvještaju ''Iran Internationala'', portparol izraelske vojske na perzijskom jeziku, potpukovnik Kamal Penhasi, uputio je hitno upozorenje iranskim civilima koji žive u blizini vojne industrije i infrastrukture da se odmah evakuišu, navodeći: "Vaše prisustvo u ovim područjima dovodi vaš život u opasnost." Prema riječima jednog američkog zvaničnika, desetine američkih udara izveli su avioni stacionirani širom Bliskog istoka sa jednog ili više nosača aviona. ''Reuters'' je izvijestio da su udari izvedeni iz vazduha i sa mora. Izraelski vojni zvaničnici izjavili su da je njihovim udarima prethodilo višemjesečno planiranje, što im je omogućilo da precizno odrede ciljeve, postignu "taktičko iznenađenje" i dobiju podršku SAD-a. Izrael je kasnije saopštio da je u početnim udarima korišteno preko 1.200 bombi u roku od 24 sata. Prema izvještajima, ciljana su i iranska mornarička plovila. Agencija ''Fars'' i ''CNN'' izvijestili su o novim eksplozijama u drugim gradovima u Iranu, uključujući Kom, Kermanšah, Isfahan i Karadž. U Teheranu je javljeno da su se raketni udari dogodili u Univerzitetskoj ulici, u oblasti Džomhuri i u sjevernoj oblasti Sejed Handan. Komunikacijske usluge širom Teherana ometene su nakon napada, a ''Netblocks'' je izvijestio o gotovo potpunom mraku na internetu. Prema ''BBC''-ju, tokom udara pogođeni su ured vrhovnog vođe Alija Khameneija i predsjednički ured Masouda Pezeshkiana u Teheranu. ''Channel 12'', pozivajući se na neimenovane izraelske izvore, naveo je da Izrael procjenjuje kako postoje "sve veće indicije" da je Khamenei vjerovatno ubijen u izraelskom udaru ili da je "u najmanju ruku povrijeđen". ''Reuters'' je citirao neimenovanog izraelskog zvaničnika koji je izjavio da je Khameneijevo tijelo pronađeno, čime je potvrđena smrt. Portparol iračkih Snaga narodne mobilizacije rekao je da su dvojica njihovih boraca ubijena, dok su još trojica ranjena tokom udara u Džurf al-Sakharu, južno od Bagdada. Prema ''Iran Internationalu'', koji citira Iransku studentsku novinsku agenciju, hiljade pripadnika IRGC-a, uključujući nekoliko visokih zvaničnika, ubijeno je ili ranjeno prilikom napada na nekoliko vojnih baza. Izviješteno je da je pogođen i lučki grad Bušehr; međutim, nije jasno da li je nuklearni reaktor pretrpio bilo kakvu štetu. ''CNN'' je izvijestio da je vrijeme napada simbolički značajno u judaizmu jer je izveden uoči predstojećeg praznika Purima 2. marta. ==== Initial Israeli and American strikes ==== [[/wiki/File:U.S._Forces_Launch_Operation_Epic_Fury.webm|lijevo|mini|250x250piksel|Napadi s američkih brodova]] Zračni napadi na Iran počeli su oko 9:45 ujutro po iranskom vremenu (1:15 ujutro po istočnoameričkom vremenu) u subotu, 28. februara; subota je prvi dan sedmice u Iranu i redovan radni dan. U udarima je korištena kombinacija američkih projektila, dronova i izraelskih borbenih aviona. Po prvi put su u borbi upotrijebljeni jeftini jurišni dronovi za jednokratnu upotrebu jedinice ''Task Force Scorpion Strike''. Američki ratni brodovi lansirali su projektile ''Tomahawk'', dok je vojska SAD-a koristila lansere ''HIMARS''. Također je korišteno neobjavljeno dalekometno oružje koje se ispaljuje izvan dometa neprijateljske odbrane (engl: ''standoff'' ''oružje''). Eksplozije su prijavljene kada je ministar odbrane Israel Katz potvrdio izraelski napad. ''The Times of Israel'' je prenio da je Katz udare nazvao "preventivnim napadom" s namjerom da se "uklone prijetnje državi Izrael". Među ciljevima je bio i okrug u Teheranu u kojem inače boravi iranski vrhovni vođa Ali Khamenei; tu se nalaze i predsjednička palata i Vijeće nacionalne bezbjednosti. Potvrđeno je da je sedam projektila pogodilo ovo područje. Američki zvaničnici potvrdili su da su udari koordinisani sa SAD-om. Izraelsko vazduhoplovstvo (IAF) saopštilo je da je pogodilo 500 vojnih ciljeva u zapadnom i centralnom Iranu, uključujući protivzračnu odbranu i raketne lansere, koristeći približno 200 borbenih aviona, što je najveći borbeni nalet u njegovoj historiji. Izrael je početne udare nazvao kodnim imenom "Operacija Postanak" . Izrael je potom proglasio vanredno stanje, navodeći da očekuje iranski napad. Sirene su se oglasile u Izraelu dok je vlada upozoravala građane da ostanu u zaštićenim zonama. Američki ambasador u Izraelu Mike Huckabee podstakao je američke državljane u Izraelu da odmah preduzmu mjere nakon što čuju sirene, a američki predsjednik Donald Trump upozorio je da bi moglo biti "gubitaka američkih života". Izraelsko ministarstvo zdravlja premjestilo je svoje bolnice pod zemlju. Prema izvještaju ''Iran Internationala'', portparol izraelske vojske na perzijskom jeziku, potpukovnik Kamal Penhasi, uputio je hitno upozorenje iranskim civilima koji žive u blizini vojne industrije i infrastrukture da se odmah evakuišu, navodeći: "Vaše prisustvo u ovim područjima dovodi vaš život u opasnost." Prema riječima jednog američkog zvaničnika, desetine američkih udara izveli su avioni stacionirani širom Bliskog istoka sa jednog ili više nosača aviona. ''Reuters'' je izvijestio da su udari izvedeni iz vazduha i sa mora. Izraelski vojni zvaničnici izjavili su da je njihovim udarima prethodilo višemjesečno planiranje, što im je omogućilo da precizno odrede ciljeve, postignu "taktičko iznenađenje" i dobiju podršku SAD-a. Izrael je kasnije saopštio da je u početnim udarima korišteno preko 1.200 bombi u razmaku od 24 sata. Prema izvještajima, ciljana su i iranska mornarička plovila. Agencija ''Fars'' i ''CNN'' izvijestili su o novim eksplozijama u drugim gradovima u Iranu, uključujući Kom, Kermanšah, Isfahan i Karadž. U Teheranu je javljeno da su se raketni udari dogodili u Univerzitetskoj ulici, u oblasti Džomhuri i u sjevernoj oblasti Sejed Handan. Komunikacijske usluge širom Teherana ometene su nakon napada, a ''Netblocks'' je izvijestio o gotovo potpunom mraku na internetu. Prema ''BBC''-ju, tokom udara pogođeni su ured vrhovnog vođe Alija Khameneija i predsjednički ured Masouda Pezeshkiana u Teheranu. ''Channel 12'', pozivajući se na neimenovane izraelske izvore, naveo je da Izrael procjenjuje kako postoje "sve veće indicije" da je Khamenei vjerovatno ubijen u izraelskom udaru ili da je "u najmanju ruku povrijeđen". ''Reuters'' je citirao neimenovanog izraelskog zvaničnika koji je izjavio da je Khameneijevo tijelo pronađeno, čime je potvrđena smrt. Portparol iračkih Snaga narodne mobilizacije rekao je da su dvojica njihovih boraca ubijena, dok su još trojica ranjena tokom udara u Džurf al-Sakharu, južno od Bagdada. Prema ''Iran Internationalu'', koji citira Iransku studentsku novinsku agenciju, hiljade pripadnika IRGC-a, uključujući nekoliko visokih zvaničnika, ubijeno je ili ranjeno prilikom napada na nekoliko vojnih baza. Izviješteno je da je pogođen i lučki grad Bušehr; međutim, nije jasno da li je nuklearni reaktor pretrpio bilo kakvu štetu. ''CNN'' je izvijestio da je vrijeme napada simbolički značajno u judaizmu jer je izveden uoči predstojećeg praznika Purima 2. marta. === Izjave američkih i izraelskih lidera o njihovim ciljevima === Dana 28. februara u 2:30 ujutro po istočnoameričkom vremenu, američki predsjednik Donald Trump objavio je osmominutnu video izjavu, rekavši da je svrha američkih udara u Iranu efektivna promjena režima. Trump je izjavio da iranske "prijeteće aktivnosti" ugrožavaju SAD i njihove saveznike. Naveo je iransku talačku krizu, podršku proxy grupama kao što su Hamas i Hezbolah, ubijanje demonstranata i navodnu težnju za nuklearnim oružjem. Naveo je da u sukobu "životi hrabrih američkih heroja mogu biti izgubljeni i da možemo imati žrtve. To se često dešava u ratu". Pozvao je pripadnike IRGC-a da "polože oružje i dobiju potpuni imunitet ili se, u suprotnom, suoče sa sigurnom smrću". Obraćajući se iranskoj javnosti, rekao je: "Kada završimo, preuzmite svoju vladu. Biće vaša da je uzmete. Ovo će vjerovatno biti vaša jedina prilika generacijama." Dodao je: "Dugi niz godina tražili ste pomoć Amerike, ali je nikada niste dobili... Pa da vidimo kako ćete odgovoriti. Amerika vas podržava nadmoćnom snagom i razornom silom", zaključivši: "Sada je vrijeme da preuzmete kontrolu nad svojom sudbinom... Ovo je trenutak za akciju. Ne dozvolite da prođe." Ubrzo nakon toga, Benjamin Netanyahu objavio je video izjavu u kojoj je rekao da su Izrael i Sjedinjene Države pokrenuli udare protiv Irana "kako bi uklonili egzistencijalnu prijetnju" koju predstavlja ono što je nazvao "terorističkim režimom u Iranu". Netanyahu je optužio iransko rukovodstvo za decenije neprijateljstva, rekavši da "već 47 godina ajatolahov režim uzvikuje 'Smrt Izraelu' i 'Smrt Americi'", te ga je opisao kao "ubilački teroristički režim" kojem se "ne smije dozvoliti da se naoruža nuklearnim oružjem". Rekao je da će zajednička američko-izraelska akcija "stvoriti uslove da hrabri iranski narod uzme sudbinu u svoje ruke" i pozvao je narod Irana da "zbaci jaram tiranije". Evo tačnog prijevoda na ijekavicu: === Iranski odgovor i raketni napadi na ratištu u Perzijskom zalivu === Iran je ciljao više američkih vojnih baza širom regije Perzijskog zaliva. Bahrein je aktivirao sirene za zračnu opasnost kako bi upozorio na iranski napad na američke vojne baze unutar države, dok su arapski mediji javili da su u glavnom gradu Manami uočeni dim i eksplozije. Bahrein je kasnije potvrdio udare i naveo da je meta bilo sjedište Pete flote SAD-a. Eksplozije su također prijavljene na Međunarodnom aerodromu u Kuvajtu i u Abu Dhabiju u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Nakon napada projektilima i dronovima na Kuvajt, tamošnje Ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je na raport Mohammada Toutounchija, ambasadora Irana u Kuvajtu. Prema izvještaju CNN-a, IRGC je saopštio da je Iran ciljao četiri američke baze na Bliskom istoku: zračnu bazu Al Udeid u Kataru, zračnu bazu Ali Al Salem u Kuvajtu (u kojoj su bili italijanski vojnici), zračnu bazu Al Dhafra u UAE i sjedište Pete flote američke mornarice u Bahreinu, a objavljen je i video snimak na kojem se vidi kako se uzdiže dim iz pravca baze u Bahreinu. Saudijska Arabija je potvrdila da je bilo iranskih napada na Rijad i njenu Istočnu provinciju. Tvrdila je da je uspješno presrela iranske napade usmjerene na ta područja i navela da će Kraljevina "preduzeti sve neophodne mjere" da se odbrani, "uključujući opciju odgovora na agresiju". Dodatni izvještaji navode da su UAE, nakon uspješnog presretanja određenog broja iranskih projektila, izjavili da je jedan civil azijske nacionalnosti poginuo od krhotina presretača koje su pale na stambeno područje. Katar je saopštio da je presreo najmanje dva talasa raketnih napada, navodeći da nije bilo prijavljenih žrtava niti materijalne štete. Devetospratnica je pogođena projektilima u sjevernom Izraelu, pri čemu je povrijeđena jedna osoba. Udari su također prijavljeni u Haifi i Tel Avivu. Izvještaji tvrde da su projektili iz Irana pogodili jordanske teritorije i glavni grad Aman. Jordan je saopštio da su njegove oružane snage oborile dva iranska balistička projektila koji su ciljali njegovu teritoriju i da je obradio 54 prijave o padu krhotina koje su izazvale materijalnu štetu, ali bez žrtava. U Siriji su krhotine iranskog balističkog projektila pale na stambenu zgradu u gradu Suwayda, usmrtivši najmanje četiri civila. Stambene četvrti Dubaija u blizini Dubai Marine i Dubai Palme pogođene su udarima, što je uzrokovalo požar u hotelu ''Fairmont The Palm'' i četiri povrede, kao i u stambenoj zgradi na periferiji Dohe. Lokalni izvori kažu da je Iran koristio dronove ''Shahed'', koji su jedno od najsmrtonosnijih oružja koje koristi režim, kao i njegove proxy grupe poput Hamasa i Hezbolaha. UAE su saopštili da su presreli "novi talas" iranskih projektila i da su "fragmenti od presretanja" pali u Abu Dhabiju i Dubaiju, uzrokujući štetu na hotelu ''Burj Al Arab''. Udari na Međunarodni aerodrom Kuvajt izazvali su nekoliko nedefinisanih povreda. U Bahreinu je tokom večeri prijavljeno da je toranj u stambenoj četvrti pogođen iranskim dronom. U regiji Kurdistan u Iraku, iranski zračni napadi ciljali su infrastrukturu koja ugošćuje američko vojno i civilno osoblje, uključujući Međunarodni aerodrom Erbil i Generalni konzulat SAD-a u Erbilu. Međutim, prema izvještajima lokalnih medija, većina projektila i dronova je presretnuta. Kasnije tokom dana, Izrael je saopštio da je započeo novi talas napada na iransku zračnu odbranu i raketne lansere u centralnom Iranu. === 1. mart === ==== Američki napadi ==== Dana 1. marta, Izrael je izvršio još jedan talas udara na iranske ciljeve u sklopu svoje tekuće kampanje, ciljajući sami centar prijestonice. Iranski mediji izvijestili su o snažnim eksplozijama. Trump je u objavi na mreži ''Truth Social'' naveo: "Iran je upravo izjavio da će danas udariti veoma jako, jače nego što su ikada ranije. Bolje im je da to ne čine, jer ako to urade, udarićemo ih snagom kakva nikada ranije nije viđena!" Najviši iranski zvaničnik za bezbjednost, Ali Larijani, najavio je formiranje privremenog rukovodećeg vijeća i optužio SAD i Izrael za pokušaj rasparčavanja Irana. Upozorio je "secesionističke grupe" na teške posljedice ako preduzmu bilo kakve akcije. Predsjednik iranskog parlamenta, Mohammad Baqer Qalibaf, zaprijetio je Trumpu i Netanyahuu, rekavši da su prešli crvenu liniju i da će "platiti za to". Revolucionarni sud u Teheranu je bombardovan, a njegova zgrada je uništena. ==== Iranska odmazda ==== Ujutro 1. marta, izvještaji su potvrdili da je Iran lansirao projektile i dronove na Izrael, UAE, Katar, Kuvajt, Bahrein, Jordan i Saudijsku Arabiju. Kasniji izvještaji zabilježili su da su iz Irana ispaljeni projektili na sjedište Pete flote u Bahreinu. Svjedoci su vidjeli dim od presretanja projektila iznad Dubaija i tamne oblake koji se uzdižu iz luke Jebel Ali. == Žrtve == === Ubistvo Alija Khameneija === Neposredno prije ponoći u Iranu 28. februara, neimenovani izraelski zvaničnik izjavio je da je Khamenei ubijen u zračnim udarima, te da su obavještajni izvori pronašli i identifikovali njegovo tijelo. Netanyahu je takođe naveo da postoje naznake o njegovoj pogibiji, iako je iransko ministarstvo vanjskih poslova to osporilo. Izraelski zvaničnici tvrde da je tijelo pronađeno u ruševinama. Nekoliko sati ranije, iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi tvrdio je da su Khamenei i predsjednik Pezeshkian "koliko ona zna" živi. Donald Trump je na mreži ''Truth Social'' napisao: "Khamenei, jedan od najzlijih ljudi u istoriji, je mrtav [...] Nije uspio izbjeći našu obavještajnu službu i visoko sofisticirane sisteme praćenja." Agencija ''Fars'' javila je da su u udarima poginuli i Khameneijeva kćerka, zet, unuka i snaha. Rano ujutro 1. marta, iranski državni mediji potvrdili su smrt i proglasili 40 dana žalosti. === Vojska i zvaničnici === Izraelski i regionalni izvori navode da su vjerovatno ubijeni ministar odbrane Aziz Nasirzadeh i komandant IRGC-a Mohammad Pakpour. IDF je kasnije potvrdio smrt sedam bezbjednosnih lidera, uključujući Alija Shamkhanija. Potvrđeno je i da je 1. marta ubijen načelnik generalštaba Abdolrahim Mousavi. CENTCOM je saopštio da SAD nemaju gubitaka i da su neutralisale stotine iranskih napada. U Iraku su dva člana Snaga narodne mobilizacije poginula, dok su tri povrijeđena u izraelskom napadu. Kasniji izvještaj ''The New York Timesa'' naveo je brojku od troje mrtvih. Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država (CENTCOM) saopštila je da nije pretrpjela gubitke, uz napomenu da lakša oštećenja na njihovim objektima nisu omela operacije, te da su neutralisali nekoliko stotina iranskih napada dronovima i projektilima. ''CBS News'' je izvijestio da su "obavještajni i vojni izvori rekli za ''CBS News'' u subotu naveče [28. februara 2026.]“ da je 40 iranskih zvaničnika ubijeno u udarima, ali da "nije jasno da li su se ti zvaničnici nalazili na jednoj ili na više lokacija". === Civili === Oko 17:30 po srednjoevropskom vremenu prvog dana udara, Crveni polumjesec je izvijestio da je u Iranu poginuo 201 civil, dok je 747 povrijeđeno. Dodatne žrtve su zabilježene nakon iranskih uzvratnih napada. Prvi povezani iranski vazdušni udar ciljao je zgradu u Izraelu, pri čemu je povrijeđen jedan izraelski civil. Magen David Adom (izraelska hitna pomoć) izvijestila je da je u početnim iranskim napadima povrijeđeno 89 osoba, od kojih troje direktno, a ostali indirektno. Kasniji direktan pogodak u Tel Avivu usmrtio je jednu ženu i povrijedio još 20 osoba, od kojih jednu teško. Četiri osobe su poginule u Siriji od iranskog projektila. Jedan muškarac u UAE poginuo je u iranskom uzvratnom napadu, a prijavljene su i četiri povrede tokom udara na stambena područja u Dubaiju. Dva studenta su poginula u napadu u Teheranu. === Vazdušni udar na školu u Minabu === Prema izvorima u iranskoj vladi, osnovna škola za djevojčice pogođena je u izraelskim i američkim napadima na Minab. Izvještaji navode da je u udaru poginulo 108 učenica, dok ih je 92 ranjeno. ''The Washington Post'' je izvijestio da nema nezavisne potvrde o broju poginulih, dok su profili iranske opozicije na internetu naveli da je udar bio posljedica neuspješnog lansiranja rakete IRGC-a (Iranske revolucionarne garde). Portparol iranskog ministarstva vanjskih poslova nazvao je ovaj napad zločinom. == Uticaj == '''Vanredno stanje u Izraelu''' Izrael je proglasio vanredno stanje na teritoriji cijele države, navodeći da su napadi na Iran bili najveći koje je do sada izveo. Israel Katz je u saopćenju naveo: "Na osnovu ovlaštenja iz člana 9C(b)(1) Zakona o civilnoj odbrani iz 5711–1951. godine, i nakon što sam se uvjerio da postoji velika vjerovatnoća napada na civilno stanovništvo, proglašavam posebno stanje na unutrašnjem frontu na cijeloj teritoriji države.“ ''The New York Times'' je izvijestio da su škole i radna mjesta u Izraelu zatvoreni, a javna okupljanja otkazana. '''Ponovni prekid interneta u Iranu''' Usred obnovljenog "gotovo potpunog" prekida interneta u Iranu, NetBlocks je saopćio da je internet povezanost pala na 4% uobičajenog nivoa. '''Zatvaranje zračnog prostora''' Zračni prostor Irana bio je uglavnom bez civilnih letjelica nakon napada, dok su države regije zatvorile svoje zračne prostore. Bahrein, Irak, Izrael, Kuvajt, Katar, Sirija i Ujedinjeni Arapski Emirati zatvorili su svoje zračne prostore nakon napada, a više putničkih aviona preusmjereno je na druge destinacije. Međunarodne aviokompanije, među kojima su Air India, Biman Bangladesh Airlines, British Airways, Cathay Pacific Airways, IndiGo, Lufthansa, Virgin Atlantic i Wizz Air obustavile su letove prema Bliskom istoku na različite vremenske periode zbog sukoba, kao i regionalne kompanije, uključujući Kuwait Airways i Qatar Airways. '''Zatvaranje Hormuškog moreuza''' Prema izvještaju agencije ''Reuters'', pozivajući se na zvaničnika ''Operacije'' ''Aspides'', Islamska revolucionarna garda zatvorila je Hormuški moreuz za pomorski saobraćaj, prema obavještenjima emitovanim putem pomorskog VHF radija. Zvaničnik Evropske unije naveo je da brodovi primaju poruke u kojima se ističe da "nijednom brodu nije dozvoljen prolaz kroz Hormuški moreuz". == Reakcije == === Iran === Ministarstvo vanjskih poslova Irana obećalo je odgovor nakon što su iranske snage izvele napade na američke baze širom Perzijski zaljev. Vrhovno vijeće za nacionalnu sigurnost Irana saopćilo je da je zemlja bila meta "brutalne zračne operacije" koju su izvele Sjedinjene Američke Države i Izrael, navodeći da se "ovo ponovo dogodilo tokom pregovora, a neprijatelj zamišlja da će se otporni iranski narod predati njihovim sitnim zahtjevima kroz ove kukavičke poteze." Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi napade je nazvao "potpuno ničim izazvanim, nezakonitim i nelegitimnim" === Civili === Reakcije na napade unutar Irana bile su uglavnom pozitivne, iako mjestimično podijeljene. The Daily Telegraph i Iran International objavili su snimke na kojima se vidi dio građana kako slavi napade, izražavajući nadu da će oni dovesti do kraja vladajućeg režima. Na snimcima su se mogli vidjeti građani kako se smiju i slave, dok su pojedini uzvikivali "Smrt Khameneiju" i "Smrt vilajetu". Prema izvještajima, u više iranskih gradova zabilježeni su vatrometi u znak slavlja, dok su studenti uzvikivali "Volim Trumpa". Istovremeno su The New York Times, Reuters, Al Jazeera i Radio Free Europe/Radio Liberty objavili fotografije provladinih skupova na kojima su demonstranti nosili zastave Islamske Republike i portrete Alija Khameneija, protestvujući protiv američkog i izraelskog napada. Dio građana krivio je režim za izbijanje rata, dok su drugi izražavali zabrinutost da bi mogao opstati. U područjima pogođenim napadima zabilježena je i određena panika. Nakon što su se pojavile vijesti o smrti Alija Khameneija, brojni građani izašli su na ulice slaveći u atmosferi "radosti, šoka i nevjerice", iako su sigurnosne snage raspoređene kako bi spriječile moguće nemire, uz obnovljeni prekid interneta. Uprkos tome, društvenim mrežama kružili su snimci slavlja iz gradova Karadž, Kazvin, Širaz, Kermanšah, Isfahan i Sanandadž. Pojavili su se i snimci na kojima se vidi kako sigurnosne snage pucaju na okupljene građane. === Dijaspora i opozicija === Poslije američko-izraelskih zračnih udara na Iran, Iranci u dijaspori širom svijeta izrazili su podršku promjeni režima. Održani su skupovi podrške na kojima su učesnici mahali antirežimskim simbolima. Iranski opozicioni lider u egzilu Reza Pahlavi, koji živi u Sjedinjenim Američkim Državama, usklađen je s Izraelom i SAD-om, te je pripremio prijelaznu vladu spremnu da preuzme vlast u slučaju pada Islamske Republike. Pozvao je građane unutar Irana da se pripreme za nastavak protesta dok se Islamska Republika "urušava", te apelirao na vojsku i sigurnosne snage da stanu uz narod. Američku akciju opisao je kao "humanitarnu intervenciju", pozivajući predsjednika Donald Trump da izbjegne civilne žrtve. Pahlavi je predstavio inicijativu "Iran Prosperity Project", povezanu s organizacijom National Union for Democracy in Iran, koja predviđa plan upravljanja tokom prvih 180 dana nakon mogućeg kolapsa Islamske Republike, uključujući mjere ekonomske stabilizacije i institucionalne obnove. Maryam Rajavi, liderica Nacionalnog vijeća otpora Irana sa sjedištem u Francuskoj i Albaniji, političkog krila organizacije People's Mojahedin Organization of Iran, najavila je formiranje paralelne prijelazne vlade, te odbacila i Islamsku Republiku i projekat Iran Prosperity Project. === Sjedinjene Američke Države === Predsjednik Donald Trump potvrdio je da je američka vojska započela "velike borbene operacije" u Iranu, opisujući ih kao "opsežnu i kontinuiranu operaciju s ciljem sprječavanja da ova radikalna diktatura prijeti Americi". U videu objavljenom na platformi Truth Social naveo je da je cilj "zaštititi američki narod eliminacijom neposrednih prijetnji iranskog režima". Dodao je da će pregovori s Iranom biti lakši nakon atentata na Alija Khameneija. Reakcije američkih zakonodavaca bile su podijeljene. Republikanski senator Lindsey Graham podržao je akciju, kao i senator John Thune, te demokratski senator John Fetterman. Protiv su se izjasnili, između ostalih, republikanka Marjorie Taylor Greene i demokratski zastupnik Jim Himes. Senator Tim Kaine pozvao je na ograničavanje predsjedničkih ovlasti za pokretanje rata bez saglasnosti Kongresa, uz podršku senatora Randa Paula, Chucka Schumera, te vođe manjine u Predstavničkom domu Hakeema Jeffriesa i senatora Andyja Kima. === Izrael === Premijer Benjamin Netanyahu izjavio je da je cilj napada "uklanjanje egzistencijalne prijetnje koju predstavlja teroristički režim u Iranu", dodajući da će "zajednička akcija stvoriti uslove da hrabri iranski narod preuzme svoju sudbinu u svoje ruke". Ministar vanjskih poslova Gideon Sa'ar izjavio je da je vojna akcija protiv Irana bila hitno potrebna "uprkos značajnim rizicima", navodeći da bi odgađanje "omogućilo iranskom režimu da dostigne nivo imuniteta za svoj nuklearni program i započne masovnu proizvodnju balističkih projektila dugog dometa". === Međunarodne reakcije === ==== Međunarodne organizacije ==== * Ujedinjene nacije: Generalni sekretar António Guterres osudio je napade, navodeći da "upotreba sile od strane Sjedinjenih Država i Izraela protiv Irana, te naknadna iranska odmazda širom regije, podrivaju međunarodni mir i sigurnost." * Evropska unija: Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Vijeća Antonio Costa nazvali su sukob "veoma zabrinjavajućim" i pozvali na suzdržanost. * NATO: Portparol alijanse izjavio je da pomno prate situaciju, dok je visoki zvaničnik za ''Stars and Stripes'' rekao da je budnost protivraketne odbrane povećana kako bi se zaštitile države članice u slučaju širenja iranskih napada. '''Locardov princip''' u forenzici kaže da će počinilac krivičnog djela nešto donijeti na mjesto zločina i nešto odnijeti sa njega, te da se oba elementa mogu koristiti kao forenzički dokaz. Dr. Edmond Locard (1877–1966) bio je pionir forenzičke nauke, poznat i kao "Sherlock Holmes iz Lyona". Osnovni princip forenzike formulisao je riječima: "Svaki kontakt ostavlja trag". To se općenito tumači na način da pri kontaktu između dva predmeta dolazi do razmjene materijala. Paul L. Kirk princip je izrazio ovako:<blockquote>Gdje god da kroči, šta god da dotakne, šta god da ostavi, čak i nesvjesno, služit će kao nijemi svjedok protiv njega. Ne samo njegovi otisci prstiju ili stopala, već i njegova kosa, vlakna s njegove odjeće, staklo koje razbije, trag alata koji ostavi, boja koju ogrebe, krv ili sperma koju ostavi ili pokupi. Sve to i još mnogo toga nijemo svjedoči protiv njega. To je dokaz koji ne zaboravlja. Ne zbunjuje ga uzbuđenje trenutka. Ne izostaje kao što izostaju ljudski svjedoci. To je činjenični dokaz. Materijalni dokaz ne može pogriješiti, ne može lagati, ne može izostati u potpunosti. Samo ljudski propust da ga pronađe, prouči i razumije može umanjiti njegovu vrijednost.</blockquote> Ustavni sud Bosne i Hercegovine je najviša institucija za tumačenje i zaštitu Ustava Bosne i Hercegovine. Kao nezavisan i samostalan organ, Sud ima ključnu ulogu u očuvanju ustavnog poretka, rješavanju ustavnih sporova između različitih nivoa vlasti, kao i u zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda zagarantovanih Ustavom i međunarodnim pravnim instrumentima. Odluke Ustavnog suda su konačne, obavezujuće i neposredno izvršive na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Pored osnovne funkcije zaštite ustavnosti, Ustavni sud u određenim vrstama postupaka ostvaruje neposrednu vezu sa sudskom i zakonodavnom vlašću. U okviru svoje apelacione nadležnosti odlučuje o žalbama protiv odluka vrhovnih sudova entiteta, čime u tim predmetima djeluje kao posljednja sudska instanca u državi. Istovremeno, Sud ima isključivu nadležnost za odlučivanje o svim sporovima koji proizlaze iz Ustava Bosne i Hercegovine, uključujući sporove između entiteta, između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, kao i sporove između institucija Bosne i Hercegovine. Ustavno sudstvo u Bosni i Hercegovini ima dugu tradiciju koja potiče iz perioda bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Ustavom iz 1963. godine uspostavljen je sistem ustavnih sudova, što je tada predstavljalo izuzetak među socijalističkim državama. Pored saveznog ustavnog suda, ustavni sudovi postojali su i na nivou republika, kao i u autonomnim pokrajinama Kosovu i Vojvodini. Ustavni sud Bosne i Hercegovine prvi put je konstituiran 15. februara 1964. godine, a njegov kontinuitet je potvrđen i Ustavom iz 1974. godine. U tom periodu Sud je prvenstveno bio nadležan za apstraktnu kontrolu ustavnosti i zakonitosti, rješavanje sporova između društveno-političkih zajednica, te sukoba nadležnosti između sudova i drugih organa vlasti. Savremeni Ustavni sud Bosne i Hercegovine uspostavljen je Ustavom Bosne i Hercegovine, koji je stupio na snagu 14. decembra 1995. godine kao Aneks IV Općeg okvirnog sporazuma za mir. Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda proglašena je direktno primjenjivom i ima pravnu snagu iznad svih domaćih zakona. Sud je započeo s radom nakon izbora i imenovanja sudija, održavanjem prve sjednice u maju 1997. godine. == Nadležnosti == Nadležnosti Ustavnog suda Bosne i Hercegovine propisane su Ustavom Bosne i Hercegovine i obuhvataju više oblasti ustavnosudske zaštite. Sud odlučuje o ustavnim sporovima između entiteta, između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, kao i između institucija Bosne i Hercegovine. Također, Ustavni sud vrši apstraktnu kontrolu ustavnosti, ocjenjujući da li su zakoni i drugi propisi entiteta u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine. U okviru apelacione nadležnosti, Sud razmatra ustavne žalbe protiv odluka redovnih sudova, uključujući i presude vrhovnih sudova entiteta, čime osigurava zaštitu prava i sloboda zagarantovanih Ustavom i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Ustavni sud je nadležan i za odlučivanje po prethodnim pitanjima koja mu upute drugi sudovi, kada je potrebno ocijeniti ustavnost ili zakonitost propisa od čije primjene zavisi ishod konkretnog sudskog postupka. Također, Sud odlučuje u postupcima zaštite vitalnog nacionalnog interesa, kada su u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine iscrpljeni svi ustavni mehanizmi odlučivanja. == Sastav i izbor sudija == Ustavni sud Bosne i Hercegovine čini devet sudija. Četvero sudija bira Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, a dvoje Narodna skupština Republike Srpske, dok troje sudija imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, uz konsultacije s Predsjedništvom Bosne i Hercegovine. Sudije koje imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava ne mogu biti državljani Bosne i Hercegovine niti državljani susjednih država. Za sudije Ustavnog suda mogu biti imenovani istaknuti pravnici visokog profesionalnog i moralnog ugleda. Sudije prvog saziva imenovane su na mandat od pet godina, dok sudije kasnijih saziva obavljaju dužnost do navršene 70. godine života, osim u slučaju ostavke ili razrješenja. == Organizacija i rad Suda == Sudije Ustavnog suda između sebe tajnim glasanjem biraju predsjednika i tri potpredsjednika. Rukovodstvo Suda bira se po principu rotacije, a mandat predsjednika traje tri godine. Rad Suda uređen je posebnim pravilima koja regulišu unutrašnju organizaciju, postupke odlučivanja i druga pitanja od značaja za funkcionisanje Suda. Ustavni sud odlučuje u plenarnoj sjednici i vijećima, u skladu sa pravilima Suda. Većina svih sudija čini kvorum za rad i odlučivanje. Odluke se donose većinom glasova svih sudija, osim u slučajevima kada je pravilima propisan drugačiji način odlučivanja. == Imunitet i razrješenje sudija == Sudije Ustavnog suda uživaju imunitet u obavljanju svoje funkcije, u skladu s aktima koje donosi Sud. Funkcija sudije nespojiva je s članstvom u političkim strankama, obavljanjem zakonodavne, izvršne ili druge sudske funkcije, kao i s drugim djelatnostima koje mogu ugroziti nezavisnost i nepristranost sudije. Sudija može biti razriješen dužnosti prije isteka mandata u slučaju ostavke, krivične osude na zatvorsku kaznu, trajnog gubitka sposobnosti za obavljanje funkcije ili obavljanja nespojivih javnih ili profesionalnih dužnosti. Odluku o razrješenju donose ostale sudije konsenzusom. == Odlučivanje i objavljivanje odluka == Odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine su konačne i obavezujuće. Objavljuju se u ''Službenom glasniku Bosne i Hercegovine'', kao i u službenim glasilima entiteta i Brčko distrikta Bosne i Hercegovine. == Sjedište == Sjedište Ustavnog suda Bosne i Hercegovine nalazi se u Sarajevu. Sjednice se u pravilu održavaju u sjedištu Suda, ali Sud može odlučiti da se sjednica održi i na drugom mjestu. '''Intratekalno''' (lat. ''intra'' – "unutar nečega", grč. ''theka'' ''–'' "kapsula" ili "ovojnica"; skraćeno ''i.'' ''th'') medicinski je termin koji označava lokalizaciju unutar prostora ispunjenog [[Likvor|likvorom]] između arahnoidee i pie mater, tzv. subarahnoidalnog prostora. Intratekalna injekcija predstavlja poseban oblik parenteralne primjene lijekova. Na taj način se, putem lumbalne punkcije, naprimjer u sklopu hemoterapije, mogu primjenjivati lijekovu poput antibiotika (kod moždanog apscesa), anestezioloških postupaka (spinalna anestezija) ili analgetske terapije. Također je moguće kontinuirano davanje lijekova u likvorski prostor pomoću pumpe za doziranje lijekova. == Dijagnostički značaj == Intratekalna proizvodnja antitijela označava stvaranje antitijela u likvoru i ima dijagnostički značaj kod nekih bolesti centralnog nervnog sistema, poput multiple skleroze i nekih infekcija ili upalnih stanja mozga i kičmene moždine. == Intratekalna primjena lijekova == Intratekalna primjena lijekova predstavlja poseban oblik parenteralne terapije kod kojeg se lijek direktno ubrizgava u likvorski prostor, najčešće putem lumbalne punkcije ili pomoću intratekalnog katetera povezanog s vanjskom ili implantabilnom pumpom. Ova metoda omogućava direktno djelovanje lijeka na CNS i zaobilazi krvno-moždanu barijeru, koja često onemogućava prolazak lijekova primijenjenih oralno ili intravenski. Lijekovi koji se daju intratekalno moraju biti posebno pripremljeni, bez konzervansa i potencijalno štetnih pomoćnih supstanci, zbog osjetljivosti nervnog tkiva. == Primjena intratekalne terapije == === Anestezija i terapija bola === Intratekalna primjena anestetika i analgetika koristi se u obliku: * jednokratne doze (npr. spinalna anestezija) * kontinuirane infuzije pomoću katetera i pumpe Najčešće se koristi kombinacija lokalnog anestetika i dodatnih lijekova radi produženja i pojačavanja analgezije. ==== Alfa-adrenergički agonisti ==== Lijekovi poput '''klonidina''' i '''deksmedetomidina''' mogu produžiti trajanje anestezije i analgezije, ali nose povećan rizik od hipotenzije. ==== Opioidi ==== * '''Lipofilni opioidi''' (fentanil, sufentanil) – kratkotrajna analgezija * '''Hidrofilni opioidi''' (morfij, diamorfin, hidromorfon) – dugotrajna analgezija (do 24 sata) Potrebna je pažnja zbog rizika od hipoventilacije, naročito kod viših doza. Ostale moguće nuspojave uključuju mučninu, povraćanje, svrab i zadržavanje mokraće. ==== Atipični analgetici ==== * '''Zikonotid''', neopioidni analgetik za teške hronične bolove. ---- === Liječenje infekcija === Intratekalna primjena se koristi kod teških infekcija centralnog nervnog sistema, posebno nakon neurohirurških zahvata. * '''Antibiotici''' – npr. kod moždanog apscesa * '''Antifungalni lijekovi''' – '''amfotericin B''' za gljivične infekcije CNS-a ---- === Hemoterapija === Intratekalna hemoterapija koristi se za liječenje malignih oboljenja CNS-a. Trenutno su odobrena četiri lijeka: * metotreksat * citarabin * hidrokortizon * tiotepa '''Primjena vinka-alkaloida (npr. vinkristina) intratekalno gotovo je uvijek smrtonosna i strogo je zabranjena.''' ---- === Baklofen === '''Intratekalni baklofen''' koristi se kod teške spastičnosti, naročito kod cerebralne paralize. Lijek se primjenjuje pomoću implantabilne pumpe. Iako efikasan, ovaj način terapije nosi rizik od infekcija i potencijalno opasnih kvarova pumpe. ---- === Antisens terapija === Intratekalna primjena '''antisens oligonukleotida''' koristi se u liječenju neurodegenerativnih bolesti uzrokovanih mutacijom jednog proteina. Primjer je liječenje '''spinalne mišićne atrofije''' lijekom ''nusinersen''. ---- === Terapija mezenhimalnim matičnim ćelijama === Eksperimentalna terapija hroničnih povreda kičmene moždine uključuje intratekalnu primjenu mezenhimalnih matičnih ćelija, najčešće iz masnog tkiva ili koštane srži. Cilj je smanjenje upale, sprječavanje glijalnog ožiljka i poticanje regeneracije aksona. Istraživanja na životinjama i kliničke studije pokazale su poboljšanje motoričke kontrole i osjeta ispod mjesta povrede. ---- == Intratekalna pseudodostava == Intratekalna pseudodostava je tehnika u kojoj je lijek zatvoren u poroznoj kapsuli koja je u kontaktu s likvorom. Lijek se ne oslobađa direktno u likvor, već djeluje unutar kapsule, čime se postiže lokalni efekat uz smanjenje sistemskih nuspojava. ---- == Vidi također == * Intratekalna pumpa * Lumbalna punkcija * Spinalna anestezija * Theca * Thekalna vreća * Historija neuraksijalne anestezije Peterhof (gradsko naselje), Moždane ovojnice == Ivan Raos == '''Ivan Raos''' (Medov Dolac kraj Imotskoga, 1. siječnja 1921. – Split, 7. srpnja 1987.) bio je hrvatski književnik – pjesnik, prozaik i dramatičar – jedan od najplodnijih modernih hrvatskih pisaca. Njegovo stvaralaštvo obilježavaju zavičajnost, autobiografizam, oslonjenost na usmenu književnost te izražena društvena i nacionalna angažiranost. ---- == Djetinjstvo == Ivan Raos rođen je 1921. godine u Medovu Dolcu kraj Imotskoga. Djetinjstvo provedeno u ruralnoj sredini Imotske krajine snažno je obilježilo njegovo književno stvaralaštvo. Svijet zavičaja, seoski običaji, usmena književnost, pučka mudrost i svakodnevni život ruralne zajednice trajno su prisutni u njegovim djelima, osobito u autobiografskom romanu ''Vječno nasmijano nebo'' (1957), prvom dijelu trilogije ''Vječno žalosni smijeh''. ---- == Školovanje i mladost == Nakon osnovnog obrazovanja Raos odlazi u Split, gdje završava klasičnu gimnaziju. Školovanje u splitskom sjemeništu i proces intelektualnog, umjetničkog i osobnog sazrijevanja tematizira u romanu ''Žalosni Gospin vrt'' (1962). Mladenačko razdoblje, provedeno u socijalno obilježenom ambijentu splitskog geta, prikazano je u romanu ''Smijeh izgubljenih djevojaka'' (1965), trećem dijelu autobiografske trilogije, s naglašenom socijalnom dimenzijom. ---- == Početci književnog rada == Književno djelovanje započeo je početkom 1940-ih godina. Prvu pjesničku zbirku ''Utjeha noći'' objavio je 1942. godine zajedno s Petrom Meštrovićem. Slijedile su zbirke pjesama u prozi ''Grold Taquart'' i ''Pjesan Nikodemova'' (1943). U tom se razdoblju okušava u različitim pjesničkim i proznim formama, uključujući pjesme u prozi i prozne pjesme. ---- == Radni vijek i profesionalni put == Do 1948. obavljao je različite poslove, među ostalim kao pipničar, perač posuđa, učitelj i novinar. Te se godine zaposlio u Nakladnom zavodu Hrvatske, gdje je radio kao akviziter, lektor, korektor i tehnički urednik. U toj je ustanovi ostao do 1967., kada postaje slobodni književnik. ---- == Zrelo književno stvaralaštvo == Najveći dio Raosova opusa čini proza, u kojoj realističke postupke nadopunjuje modernističkim elementima, monološkom ispovijesti, pripovijedanjem u prvom licu i iskoracima prema fantastici. Zbirka novela ''Guadamada i druge neobične priče'' (1956) smatra se pretečom hrvatske fantastične proze. U kasnijim novelama i pripovijetkama, poput zbirki ''Izabrat ćeš gore'' (1964) i ''60 pripovijedaka'' (1980), prevladava usmeno kazivanje i monološki oblik pripovijedanja. Roman ''Volio sam kiše i konjanike'' (1956) oblikovan je kao ispovijest svećenika na samrti, dok je ''Korak u stranu'' povjeravanje pripovjedača nepoznatom sugovorniku. Ta su djela, zajedno s romanom ''Tamo negdje neke oči'', objedinjena u knjizi ''Na početku kraj'' (1969). ---- == Autobiografska trilogija ''Vječno žalosni smijeh'' == Autobiografska trilogija ''Vječno žalosni smijeh'' jedno je od središnjih mjesta Raosova opusa. Prvi dio, ''Vječno nasmijano nebo'' (1957), donosi kronološki poredane epizode djetinjstva u Medovu Dolcu, ispripovijedane iz perspektive infantilnog pripovjedača te predstavlja bogatu riznicu usmenih oblika, običaja i svakodnevice ruralne zajednice. Drugi dio, ''Žalosni Gospin vrt'' (1962), tematizira školovanje u splitskom sjemeništu i proces sazrijevanja, dok treći dio, ''Smijeh izgubljenih djevojaka'' (1965), prikazuje mladenaštvo provedeno u Splitu s naglašenim socijalnim aspektima. ---- == Prosjaci i sinovi == Roman ''Prosjaci i sinovi'' (1971) Raosovo je najpoznatije djelo. Riječ je o pikarskom romanu koji kroz nizanje doživljaja prosjaka, skitnica i narodnih lukavaca donosi socijalno-povijesni prikaz Imotske krajine, Dalmatinske zagore i južne Hrvatske. U romanu su prisutni usmeni žanrovi, pučka mudrost, poganska mitološka tradicija i kršćanski duhovni motivi. Djelo je izazvalo burne reakcije tadašnje javnosti, a poslužilo je i kao predložak za istoimenu televizijsku seriju u režiji Antuna Vrdoljaka. ---- == Kasniji rad i posljednja djela == U kasnijem razdoblju Raos piše roman ''Zloduh vlasti'', u kojem se bavi temom moći i njezina utjecaja na pojedinca i društvo. Roman je dovršio 1986., a objavljen je posmrtno 1997. Također se okušao u popularnim književnim žanrovima, uključujući kriminalističke romane ''Crna limuzina 58526'' (1960) i ''Mrtvaci ne poziraju'' (1961), objavljene pod pseudonimima, kao i pučki roman ''Župnik na kamenu'' (1975) te povijesnu fikciju ''Kraljičin vitez'' (1976). ---- == Dramski rad == Raos je autor niza dramskih tekstova. Među najznačajnijima su drama s tezom ''Dvije kristalne čaše'' (1953) i herojska tragedija u tri dijela ''Autodafe moga oca'' (1957), kao i drame ''I plovi bijeli oblak'' (1954) i ''Navik on živi ki zgine pošteno'' (1971). ---- == Svjetonazor i značaj == Ivan Raos bio je izrazito neovisan pisac, kritičan prema društvenim i političkim poredcima. U svojim je djelima otvoreno i bez uljepšavanja pisao o socijalnoj bijedi, povijesnim traumama i sudbini hrvatskoga naroda. Njegovo stvaralaštvo snažno je obilježeno kršćanskom etikom i duhovnošću, zbog čega su njegova djela često bila osporavana, a ponekad i zabranjivana. '''Mark Andreas Sheppard''' (rođen 30. maja 1964) je engleski glumac i muzičar. Poznat je po ulozi demona (kralja pakla) Crowleya u seriji Supernatural, kao i po ulogama; advokata Roma Lampkin u rebootu Battlestar Galactice, Interpolovom detektivu Jamesu Sterlingu u seriji Leverag, te sitnog kriminalca lorda Bagera u seriji Firely. Takođe glumi Whilloughbyja Kiplinga u Doom Patrolu. {{Infokutija osoba | ime = Mark Sheppard | slika = Mark Sheppard (54103647172).jpg | opis = Sheppard 2024. godine | ime_pri_rođenju = Mark Andreas Sheppard | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1964|05|30}} | mjesto_rođenja = London, [[Engleska]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | zanimanje = {{Flatlist| * Glumac * muzičar }} | godine_aktivnosti = 1976–sada | supružnik = {{Plainlist| * {{Brak|Sarah Louise Fudge|2015}} * {{Brak|Jessica Sheppard|2004|2014|razlog=razvod}} }} | partner = | djeca = 3 | potpis = }} == Djetinjstvo == Rođen je u Londonu, Engleska. Otac mu je glumac W. Morgan Sheppard, a majka Regina Lisa (djevojačko Scherer) Sheppard. Irskog je i njemačkog porijekla. Fredrik Bajer (21. april 1837, Vester Egede kod Næstveda – 22. januar 1922, Kopenhagen) bio je danski oficir, političar, parlamentarac, pisac, nastavnik i jedan od najznačajnijih skandinavskih pacifista. Za svoj izuzetan doprinos međunarodnom mirovnom pokretu i zalaganje za mirno rješavanje međunarodnih sukoba, naročito kroz rad u Bureau International Permanent de la Paix (Stalni međunarodni mirovni biro), čiji je bio prvi predsjednik, dobio je Nobelovu nagradu za mir 1908. godine, zajedno sa švedskim mirovnim aktivistom Klasom Pontusom Arnoldsonom. == Rani život i obrazovanje == Fredrik Bajer rođen je u porodici evangelističkog sveštenika Alfreda Bajera (1807–1880) i Cecilije Luiz Krone (1815–1900). Bio je najstariji od četvoro djece. U crkvenim knjigama njegovo ime je prvobitno bilo zabilježeno kao ''Fredrik Beÿer''. Od 1848. do 1854. pohađao je Akademiju u Sorøu, ali je neposredno prije mature napustio školovanje kako bi započeo vojnu karijeru. Upisao je Vojnu akademiju u Kopenhagenu, koju je završio 1856. godine. Nakon toga je raspoređen u konjicu sa činom potporučnika. == Vojna služba i preokret ka pacifizmu == Bajer je učestvovao u Prusko-austrijskom, odnosno Njemačko-danskom ratu 1864. godine kao poručnik, u kojem je stekao čin natporučnika. Iskustvo rata snažno je uticalo na njegovo političko i moralno opredjeljenje, te je 1865. godine napustio vojnu službu i odlučio da se posveti mirovnom radu. Nastanio se u Kopenhagenu, gdje je radio kao učitelj, prevodilac, pisac i publicista, izdržavajući sebe i porodicu. == Politička karijera i društveni angažman == Godine 1867. Bajer se pridružio Međunarodnoj ligi za mir Frédérica Passyja i aktivno radio na širenju mirovnih ideja u Skandinaviji. Od 1872. do 1895. bio je poslanik u danskom parlamentu (Folketingu) kao predstavnik ljevičarskih liberala (''Det forenede Venstre''). U parlamentarnom radu posebno se zalagao za: * ravnopravnost žena i politička prava žena * socijalne reforme * uvođenje proporcionalnog izbornog sistema * slobodnu trgovinu i smanjenje carinskih barijera * zamjenu stalne vojske narodnim milicijama * neutralnost Danske i jaču saradnju skandinavskih zemalja Zajedno sa suprugom Matildom Bajer, istaknutom feministkinjom i pacifistkinjom, 1871. godine suosnovao je Dansko žensko udruženje, dok je Matilda bila njegova prva predsjednica. == Mirovni pokret i međunarodni rad == Godine 1882. Bajer je osnovao Savez za neutralnost Danske, koji je 1885. prerastao u Dansko mirovno udruženje, čiji je predsjednik bio od 1884. do 1892. Bio je učesnik prvog skandinavskog mirovnog kongresa 1885. godine, kao i gotovo svih svjetskih mirovnih kongresa od 1889. godine nadalje. Na Mirovnom kongresu u Rimu, 13. novembra 1891, bio je jedan od osnivača Bureau International Permanent de la Paix, sa sjedištem u Bernu. Izabran je za prvog predsjednika ove organizacije i tu funkciju obavljao je do 1907. godine, nakon čega je postao njen počasni predsjednik. Autor je obimnog publicističkog i književnog opusa posvećenog arbitraži, međunarodnom pravu i liberalnom pacifizmu. Bio je i osnivač Nordijskog društva slobodnih država i urednik njegovog lista ''Folkevennen''. == Nobelova nagrada i posljednje godine == Za napore u mirovnom rješavanju pitanja norveško-švedske unije i dugogodišnji međunarodni mirovni angažman, Bajer je 1908. godine dobio Nobelovu nagradu za mir, koju je podijelio sa Klasom Pontusom Arnoldsonom. U govoru prilikom dodjele nagrade kritički se osvrnuo na slabu organizovanost mirovnih pokreta. Izbijanje Prvog svjetskog rata 1914. godine duboko ga je razočaralo i navelo da se povuče iz aktivnog mirovnog rada. Preminuo je 1922. godine u Kopenhagenu. == Naslijeđe == Fredrik Bajer sahranjen je na groblju Bispebjerg u Kopenhagenu. Njegova lična arhiva i rukopisi čuvaju se u Kraljevskoj biblioteci u Kopenhagenu, dok se dio njegove prepiske nalazi u Kraljevskoj biblioteci u Stokholmu. Danske mirovne i ženske organizacije podigle su mu 1923. godine spomenik (rad vajara Einara Utzon-Franka), koji se danas nalazi u Amorparku, u blizini Trga Fredrika Bajera, nazvanog po njemu 1935. godine. Njegovi portreti i skulpture nalaze se u više muzeja i zbirki. Bajerove Životne uspomene objavljene su 1909. godine. '''Kontroverza''' je stanje dugotrajne javne rasprave ili polemike, obično u vezi s pitanjem oko kojem postoje suprotstavljena mišljenja ili gledišta. Riječ potiče iz latinskog jezika (''controversia''), nastale od ''controversus'', što znači okrenut u suprotnom smjeru, a označavala je i retoričku vježbu koja se praktikovala u starom Rimu. == Pravni aspekt == U teoriji prava, kontroverza se razlikuje od sudskog predmeta. Dok sudski predmeti obuhvataju sve vrste postupaka, uključujući krivične i građanske, kontroverza predstavlja isključivo građanskopravni postupak. Naprimjer, Klauzula o slučaju ili kontroverzi iz 3. člana Ustava Sjedinjenih Američkih Država (Odjeljak 2, Stav 1) propisuje da se "sudska vlast proteže... na kontroverze u kojima su SAD stranka". Ova klauzula tumači se kao zahtjev da savezni sudovi SAD-a ne mogu razmatrati predmete koji ne predstavljaju stvarnu kontroverzu, odnosno stvarni spor između suprotstavljenih strana koje su podobne za sudsko rješavanje. Osim što se definiše obim nadležnosti saveznog sudstva, ova odredba također zabranjuje sudovima izdavanje savjetodavnh mišljenja, kao i razmatranje predmeta koji su preuranjeni (kada kontroverza još nije nastala) ili bespredmetni (kada je kontroverza već riješena). == Benfordov zakon == <blockquote>''Glavni članak: Benfordov zakon o kontroverzi''</blockquote>Benfordov zakon o kontroverzi, kako ga je 1980. godine formulisao astrofizičar i autor naučne fantastike Gregory Bentford, glasi: strast je obrnuto proporcionalna količini dostupnih stvarnih informacija. Drugim riječima, ovaj zakon tvrdi da što je manje činjeničnih informacija dostupno o nekoj temi, to se oko te teme može razviti veći stepen kontroverze, dok s povećanjem količine dostupnih činjenica nivo kontroverze opada. Tako su, naprimjer, kontroverze u fizici uglavnom ograničene na oblasti u kojima eksperimenti još uvijek nisu mogući, dok su kontroverze u politici gotovo neizbježne, jer zajednice često moraju donositi odluke o smjerovima djelovanja na osnovu nedovoljnih informacija. == Psihološke osnove == Kontroverze se često smatraju posljedicom nedostatka povjerenja među stranama u sporu, što implicira i Benfordov zakon kontroverze, koji govori isključivo o nedostatku informacija (strast je obrnuto proporcionalna količini dostupnih stvarnih informacija). Naprimjer, u analizama političke kontroverze oko antropogenih klimatskih promjena, koja je naročito izražena u Sjedinjenim Američkim Državama, predloženo je da se protivljenje naučnom konsenzusu javlja zbog nedovoljne informisanosti o toj temi. Međutim, istraživanje provedeno na uzorku od 1.540 odraslih osoba u SAD-u pokazalo je da nivo naučne pismenosti korelira sa jačinom stava o klimatskim promjenama, ali ne i s tim na kojoj se strani debate ispitanici nalaze. Zagonetna pojava da dvije osobe, izložene istim činjenicama, mogu doći do potpuno različitih zaključaka često se objašnjava pojmom ograničene racionalnosti, naročito u radovima Daniela Kahnemana. Prema ovom pristupu, većina prosudbi donosi se pomoću brzodjelujućih heuristika koje su učinkovite u svakodnevnim situacijama, ali nisu pogodne za donošenje odluka o složenim pitanjima poput klimatskih promjena. Posebno je istaknuto da je usidravanje (''anchoring'') relevantno u kontroverzama o klimatskim promjenama, jer je utvrđeno da su pojedinci skloniji vjerovanju u klimatske promjene ako je vanjska temperatura viša, ako su prethodno podstaknuti da razmišljaju o toplini ili ako im se prilikom razmatranja budućih porasta temperature predoče više temperaturne vrijednosti. U drugim kontroverzama, poput one vezane za HPV vakcinu, ista evidencija dovodila je do donošenja radikalno različitih zaključaka. Kahan i saradnici objasnili su ovaj fenomen pomoću kognitivnih pristrasnosti, naročito pristrasne asimilacije i heuristike vjerodostojnosti. Slični efekti u rezonovanju uočeni su i u nenaučnim kontroverzama, kao što je rasprava o kontroli oružja u Sjedinjenim Američkim Državama. Kao i kod drugih kontroverzi, često se pretpostavlja da bi izlaganje empirijskim činjenicama bilo dovoljno da se rasprava konačno razriješi. Međutim, računarske simulacije kulturnih zajednica pokazale su da se uvjerenja unutar izolovanih podgrupa polariziraju, zasnovano na pogrešnom uvjerenju zajednice da ima nesmetan pristup "temeljnoj istini". Takvo povjerenje u sposobnost grupe da dođe do istine može se objasniti uspjehom zaključivanja zasnovanog na mudrosti mase, ali u odsustvu stvarnog pristupa temeljnoj istini, kao što je bio slučaj u ovom modelu, ovaj metod ne uspijeva. Bayesova teorija odlučivanja omogućava da se ovi neuspjesi racionalnosti opišu kao dio statistički optimizovanog sistema donošenja odluka. Eksperimenti i računarski modeli u oblasti multisenzorne integracije pokazali su da se senzorne informacije iz različitih čula integrišu na statistički optimalan način. Pored toga, čini se da vrste zaključivanja kojima se različiti senzorski ulazi pripisuju jednom izvoru podrazumijevaju Bayesovo zaključivanje o uzročnom porijeklu senzornih podražaja. Stoga se čini neurobiološki vjerovatnim da mozak implementira postupke donošenja odluka koji su bliski optimalnim u smislu Bayesovog zaključivanja. Brocas i Carrillo predložili su model donošenja odluka zasnovan na bučnim (nesigurnim) senzornim ulazima, u kojem se uvjerenja o stanju svijeta ažuriraju pomoću Bayesovog ažuriranja, a odluke se donose kada uvjerenja pređu određeni prag. Oni pokazuju da ovaj model, kada je opimizovan za jednokoračno donošenje odluka, dovodi do usidravanja uvjerenja i polarizacije stavova, upravo onako kako je opisano u kontekstu kontroverzi o globalnom zagrijavanju. Uprkos identičnim dokazima koji se predočavaju, prethodna uvjerenja (ili informacije koje su prve predstavljene) imaju presudan utjecaj na formirana uvjerenja. Dodatno, preferencije aktera (odnosno nagrade koje smatraju vrijednim) također utiču na promjenu uvjerenja, što objašnjava pristrasnu asimilaciju (poznatu i kao potvrdnu pristrasnost – ''confirmation bias''). Ovaj model omogućava da se nastanak kontroverzi posmatra kao posljedica sistema donošenja odluka optimizovanog za jednokoračne odluke, a ne kao rezultat ograničenog rasuđivanja u okviru Kahnemanove ograničene racionalnosti. '''Suverenitet''' se generalno definiše kao vrhovni i nezavisni kontrolni i zakonodavni autoritet nad određenom teritorijom, uključujući i pravo na donošenje zakona. On se izražava kroz sposobnost vršenja vlasti i regulisanja pravnog poretka. Suverenitet obuhvata unutrašnju hijerarhiju unutar države, kao i vanjsku autonomiju, koja označava sposobnost države da djeluje samostalno u međunarodnim odnosima. U okviru svake države, suverenitet pripada osobi, tijelu ili instituciji koja posjeduje konačnu vlast nad građanima i ovlaštenje da mijenja postojeće zakone. U političkoj teoriji, pojam suvereniteta označava vrhovnu legitimnu vlast nad određenom političkom cjelinom. Prema međunarodnom pravu, sve suverene države smatraju se jednakima, a nijedna država nema pravo da se miješa u unutrašnje poslove druge suverene države. Dok Član 2(7) Povelje Ujedinjenih nacija eksplicitno priznaje suverenitet država i uspostavlja princip nemiješanja u unutrašnje poslove suverenih država, ovlasti Vijeća sigurnosti UN-a prema Poglavlju VII predviđaju upotrebu sile protiv države kada je to neophodno za očuvanje ili uspostavu međunarodnog mira. Osim toga, nedavno usvojena Deklaracija o odgovornosti za zaštitu (R2P) ovlašćuje Ujedinjene nacije da intervenišu kako bi "spriječile humanitarnu katastrofu" u državi čija vlada ne može ili ne želi djelovati. Općenito se smatra da država ima suverenitet nad teritorijom kada je dosljedno vršila državnu vlast na toj teritoriji bez prigovora drugih država. De jure suverenitet odnosi se na zakonsko pravo države da to čini, dok de facto suverenitet označava stvarnu sposobnost države da provodi vlast. Pitanje de jure i de facto suvereniteta postaje posebno značajno kada se očekivanje da oba oblika suvereniteta koegzistiraju na istom mjestu i u isto vrijeme ne ispuni, ili kada se nadležnosti nalaze u različitim organizacijama. == Etimologija == Naziv potiče od nepotvrđene latinske riječi superanus (izvedenica od latinskog super - nad), što znači vladar ili poglavar. == Koncepti == Pojam suvereniteta imao je kroz historiju višestruke kontradiktorne komponente, različite definicije i raznovrsne, nekonzistentne primjene. Trenutni koncept državnog suvereniteta obuhvata četiri osnovna aspekta: teritoriju, stanovništvo, vlast i priznanje. Prema Stephenu D. Krasneru, pojam suvereniteta može se razumjeti i na četiri različita načina: * '''Domaći suverenitet''' – stvarna kontrola nad državom koju vrši vlast organizovana unutar ove države. * '''Suverenitet''' '''međuzavisnosti''' – stvarna kontrola kretanja preko granica države. * '''Međunarodni pravni suverenitet''' – formalno priznanje od strane drugih suverenih država. * '''Vestfalski suverenitet''' – u državi ne postoji druga vlast osim domaće suverene (takve druge vlasti mogu biti, npr. političke organizacije ili bilo koji drugi vanjski agent). Često se ova četiri aspekta pojavljuju zajedno, ali to nije nužno – oni ne utiču jedan na drugog, a postoje i historijski primjeri država koje nisu bile suverene u jednom aspektu, dok su istovremeno imale suverenitet u nekom drugom aspektu. Prema Immanuelu Wallersteinu, još jedna fundamentalna osobina suvereniteta je da predstavlja zahtjev koji mora biti priznat da bi imao smisla:<blockquote>Suverenitet je hipotetska razmjena u kojoj dvije potencijalne (ili stvarne) sukobljene strane, poštujući de facto stvarnost moći, razmjenjuju takva priznanja kao svoju najmanje skupu strategiju.</blockquote>Postoje još dva dodatna aspekta suvereniteta koja zaslužuju razmatranje: empirijski i pravni suverenitet. Empirijski suverenitet odnosi se na legitimnost onoga ko upravlja državom i legitimnost načina na koji vrši svoju vlast. Primjeri uključuju situacije u Evropi gdje su plemići imali pravo na privatna ovlaštenja, dok je ustav Katalonije priznao takva prava, što predstavlja empirijski suverenitet. Prema Davidu Samuelu, ovo je važan aspekt države jer mora postojati određena osoba ili grupa pojedinaca koja djeluje u ime naroda države. Pravni suverenitet naglašava važnost priznavanja prava države od strane drugih država da slobodno vrši svoju vlast uz minimalno miješanje. Naprimjer, Jackson, Rosberg i Jones objašnjavaju kako su suverenitet i opstanak afričkih država više zavisili od pravnog priznanja nego od materijalne pomoći. Douglass North ističe da institucije traže strukturu, a ova dva oblika suvereniteta mogu biti metoda za uspostavljanje takve strukture. U određenom periodu, Ujedinjene nacije su pridavale veliki značaj pravnom suverenitetu i često su nastojale da ojačaju njegov princip. U novije vrijeme, UN se okreće uspostavljanju empirijskog suvereniteta. Michael Barnett navodi da je to uglavnom posljedica perioda posle Hladnog ata, jer su UN smatrale da države treba da uspostave mir unutar svojih teritorija kako bi osigurale mirne međudržavne odnose. Teoretičari su primijetili da je u tom periodu pažnja često bila usmjerena na to kako jače unutrašnje strukture doprinose miru među državama. Naprimjer, Zaum tvrdi da je mnogim slabim i siromašnim državama koje su pogođene Hladnim ratom pružena pomoć kako bi razvile nedostatne kapacitete suvereniteta kroz ovaj pod-aspekt tzv. "empirijske državnosti". == Historija == === Klasični period === Rimski pravnik Ulpijan je primijetio sljedeće: * "Narod je prenio sav svoj imperium i moć na cara." (''Cum lege regia, quae de imperio eius lata est, populus ei et in eum omne suum imperium et potestatem conferat'' – Digest I.4.1) * "Zakoni ne obavezuju cara." (''Princeps legibus solutus est'' – Digest I.3.31) * "Odluka cara ima pravnu snagu." (''Quod principi placuit legis habet vigorem'' – Digest I.4.1) Ulpijan je ovom izjavom izrazio ideju da car vrši relativno apsolutnu formu suvereniteta koja proizilazi iz volje naroda, iako sam pojam suverenitet nije izričito koristio. === Srednji vijek === Ulpijanove izjave bile su poznate u srednjovjekovnoj Evropi; suverenitet je u to vrijeme bio važan koncept. Srednjovjekovni monarsi nisu bili suvereni, ili barem ne u punom smislu te riječi, jer su bili ograničeni i dijelili su vlast sa feudalnom aristokratijom. Osim toga, obje strane bile su snažno ograničene običajima. Suverenitet je u srednjem vijeku postojao kao de jure pravo plemstva i kraljevskih porodica. === Reformacija === Suverenitet se ponovo pojavio kao pojam pred kraj 16. stoljeća, u vrijeme kada su graanski ratovi stvorili potrebu za snažnijom centralnom vlasti, dok su monarsi počeli koncentrisati moć u svoje ruke na štetu plemstva, a moderna nacionalna država počela je da se oblikuje. Jean Bodin, djelimično kao reakciju na haos francuskih vjerskih ratova, razvio je teorije suvereniteta koje su zagovarale snažnu centralnu vlast u oblku apsolutne monarhije. U svom djelu iz 1576. godine, ''Les Six Livres de la République'' (''Šest knjiga o Republici''), Bodin tvrdi da je suverenitet svojstven prirodi države i mora biti: * Apsolutan: po ovom pitanju, naveo je da suverena vlast mora biti ograničena obavezama i uslovima, ali da mora moći donositi zakone bez pristanka svojih podanika, ne smije biti vezana zakonima svojih prethodnika i, što je o njemu logično, ne može biti obavezana vlastitim zakonima. * Vječan: suverenitet se ne može privremeno delegirati, npr. snažnom vođi u vanrednim okolnostima ili državnom službeniku. Bodin je smatrao da suverenitet mora biti vječan, jer svako ko ima moć da postavi vremensko ograničenje vlasti mora biti iznad same vlasti, što bi bilo nemoguće ako je vlast apsolurna. Ovo djelo često se smatra prvim evropskim tekstom koji teorijski razrađuje pojam državnog suvereniteta. ---- --------- ---- ------ '''Cezarov građanski rat''' (49–45. p.n.e.) vodio se u kasnoj fazi Rimske Republike između dviju suprotstavljenih strana predvođenih Julijem Cezarom i Pompejem. Glavni povod sukoba bile su političke napetosti oko Cezarove uloge u Republici nakon što je trebao završiti svoje guvernersko razdoblje u Galiji i vratiti se u Rim. Prije izbijanja građanskog rata, Julije Cezar proveo je gotovo deset godina vodeći vojne pohode i osvajanja u Galiji, čime je stekao ogromnu moć i slavu, ali i izazvao zabrinutost među rimskim političarima. Krajem 50. godine prije nove ere, političke napetosti između njega i njegovog bivšeg saveznika Pompeja počele su se nagomilavati, jer ni Cezar ni Pompej nisu bili spremni na kompromis. Ova sve veća napetost kulminirala je kada je Pompej, uz podršku svojih političkih saveznika, uspio uvjeriti Senat da izda naredbu prema kojoj se Cezar mora odreći svojih vojnih zapovjedništava i povući iz svojih provincija. Umjesto da posluša ovu odluku, Cezar je odlučio da se ne povuče i prešao je granicu prema Italiji, čime je praktično otvorio put prema Rimu i označio početak građanskog rata. Građanski rat proširio se na različite dijelove Rimskog svijeta, uključujući Italiju, Iliriju, Grčku, Egipat, sjevernu Afriku i Hispaniju. Ključni događaji odigrali su se u Grčkoj 48. godine prije nove ere. Tamo je Pompej inicijalno pobijedio Cezara u bici kod Dyrrhachiuma, no kasnije je Cezar nadjačao Pompejeve snage u odlučujućoj bici kod Farsala, nakon koje se Pompejeva vojska raspala. Nakon poraza, mnogi istaknuti Pompejevi sljedbenici, poznati kao Pompejci, predali su se, među njima i Marka Junija Bruta te Cicerona. Međutim, neki od njih nastavili su borbu, među kojima su bili Katon Mlađi i Metel Scipion. Sam Pompej pobjegao je u Egipat, gdje je ubrzo nakon dolaska ubijen. Nakon što je konsolidirao vlast u Grčkoj i Egiptu, Julije Cezar vodio je vojnu ekspediciju u Malu Aziju prije nego što se okrenuo prema Sjevernoj Africi. Tamo je 46. godine prije nove ere u bici kod Tapsa porazio Metela Scipiona, jednog od preostalih vođa Pompejevih snaga. Nakon Cezarove pobjede, Katon Mlađi i Metel Scipion odlučili su okončati vlastite živote, odbivši predati se. Sljedeće godine, 45. prije nove ere, Cezar je prešao u Španiju, gdje se u bici kod Munde suočio s posljednjim preostalim Pompejcevima pod vodstvom njegovog bivšeg poručnika Tita Labijena. Njegova pobjeda u ovoj bici praktično je eliminirala svaku organiziranu vojnu opoziciju. Nakon tih uspjeha, Senat je 44. godine prije nove ere proglasio Cezara diktatorom perpetuo, što je značilo da ima neograničenu vlast „za uvijek“. Njegova koncentracija moći izazvala je snažno nezadovoljstvo u senatskim redovima, te je ubrzo ubijen u atentatu koji su izveli grupa senatora, među kojima je bio i Markus Junije Brutus. Građanski rat koji je prethodio ovim događajima smatra se jednom od ključnih prekretnica u povijesti Rima. Mnogi povjesničari ga vide kao neposredni uzrok kraja Rimske Republike, jer je doveo do polarizacije političkih snaga i prekida u normalnom funkcioniranju republikanske vlade. Cezarova sveobuhvatna vojna i politička pobjeda stvorila je vakuum moći koji je trajao nakon njegove smrti. Tijekom sljedećih godina njegov nasljednik Oktavijan postupno je preuzeo potpunu kontrolu nad Rimom, što je na kraju rezultiralo uspostavom Rimskog Carstva, a Oktavijan je postao prvi rimski car pod imenom August. == Pozadina == Dodatne informacije: Prvi trijumvirat i Galski ratovi Glavno pitanje koje se postavljalo u periodu prije rata bilo je kako Cezar, koji je bio u Galiji gotovo deset godina prije 49. godine prije nove ere, ponovo biti integriran u političko tkivo Rima nakon što je akumulirao ogromnu moć i bogatstvo u Galiji. Počevši od 58. godine prije nove ere, godinu dana nakon svog konzulstva 59. godine, Cezar je obavljao prokonzulstvo Cisalpinske Galije zajedno s Ilirikom prema odredbama ''lex Vatinia'' i Transalpske Galije, po nalogu Senata.  Cezar se udružio s Krasom i Pompejem u takozvanom Prvom trijumviratu tokom svog konzulstva.  Savez trojice muškaraca "izazvao je oštro restrukturiranje saveza i poravnanja" s privremenom koristi za njih, ali dugoročnom štetom, jer su se aristokratske grupe ujedinile u opoziciji.  Kratkoročne koristi za njih trojicu proizašle su iz njihovih vlastitih ciljeva: ratifikacije Pompejevog istočnog naselja i agrarnih mjera koje su uključivale Pompeja i Krasa. Politički savez između njih trojice počeo se raspadati sredinom 50-ih godina prije nove ere, ali je stavljen na čekanje ponovnim pregovorima i zajedničkim konzulstvom Pompeja i Krasa 55. godine prije nove ere.  Njihovo zajedničko konzulstvo dodijelilo je konzulima nove provincijske komande, pri čemu je Pompej dobio Hispaniju dok je Kras otišao u Siriju da se bori protiv Parta; Cezar je, sa svoje strane, obnovio svoj prokonzulski mandat u Galiji. Nakon Krasovog odlaska iz Rima krajem 55. godine prije nove ere i nakon njegove smrti u bitci 53. godine prije nove ere, savez se počeo jasnije raspadati. Smrću Krasa i Julije (Cezarove kćeri i Pompejeve supruge) 54. godine prije nove ere, ravnoteža moći između Pompeja i Cezara se urušila i "sukob između [njih dvojice] se stoga mogao činiti neizbježnim".  Od 61. godine prije nove ere, glavna politička linija razdora u Rimu uravnotežila je utjecaj Pompeja, što je dovelo do njegovog traženja saveznika izvan jezgre senatorske aristokracije, tj. Krasa i Cezara; ali porast anarhičnog političkog nasilja od 55. do 52. godine prije nove ere konačno je prisilio Senat da se udruži s Pompejem kako bi uspostavio red.  Slom reda 53. i 52. godine prije nove ere bio je izuzetno uznemirujući: ljudi poput Publija Klodija Pulhera i Tita Anija Mila bili su "u suštini nezavisni agenti" koji su vodili velike nasilne ulične bande u vrlo nestabilnom političkom okruženju.  To je dovelo do Pompejevog isključivog konzulstva 52. godine prije nove ere, kada je preuzeo isključivu kontrolu nad gradom bez sazivanja izborne skupštine. Politička agitacija za oduzimanje Cezarove komande i oduzimanje legija već je započela u proljeće 51. pne.: M. Klaudije Marcel je te godine tvrdio da osvajanje Alezije i pobjeda nad Vercingetoriksom znače da je Cezarova ''provincija'' (tj. zadatak) u Galiji završena i da je stoga njegova komanda istekla.  Također je tvrdio da Cezarova očekivana želja da se kandiduje za drugi konzulat ''u odsustvu'' više nije opravdana nakon njegove pobjede.  Bez obzira na to, Senat je odbacio Marcelov prijedlog, kao i njegov kasniji prijedlog da se Cezarov mandat u Galiji proglasi završenim 1. marta 50. pne.  U to vrijeme, Pompej je također odigrao ključnu ulogu u odbacivanju predloženih prijedloga. Nakon ljeta 50. godine, "pozicije su se učvrstile i događaji su nepovratno napredovali prema kataklizmi", a Pompej je sada odbijao Cezarovu kandidaturu za drugo konzulstvo sve dok se nije odrekao svoje vojske i provincija.  Senat je u cjelini bio relativno miran, snažno podržavajući prijedlog Cezarovog saveznika C. Scribonija Curia , koji je tada bio tribun plebsa , da i Pompej i Cezar predaju svoje vojske i komande.  Prijedlog je usvojen u Senatu sa 370 glasova za i 22 protiv 1. decembra 50. godine prije nove ere,  Pompej i konzul su ga odbacili. Konzul, C. Claudije Marcello, tada je iskoristio glasine da se Cezar sprema napasti Italiju i zadužio Pompeja da brani grad i Republiku. Jedan od razloga zašto je Cezar odlučio krenuti u rat bio je taj što bi bio procesuiran zbog pravnih nepravilnosti tokom svog konzulstva 59. godine prije nove ere i kršenja raznih zakona koje je Pompej donio krajem 50-ih, što bi imalo za posljedicu sramotno progonstvo.  Međutim, teorija o krivičnom gonjenju koja proizlazi iz djela Svetonija i Polija nalazi se na "vrlo sumnjivoj teritoriji"  i "krajnje sumnjiva".  Ne postoje dokazi iz perioda 50-49. godine prije nove ere da je iko ozbiljno planirao suditi Cezaru.  Cezarov izbor da se bori u građanskom ratu bio je motiviran uglavnom njegovim spoticanjem u nastojanjima da postigne drugo konzulstvo i trijumf, u kojem bi neuspjeh u tome ugrozio njegovu političku budućnost.  Štaviše, rat 49. godine prije nove ere bio je povoljan za Cezara, koji je nastavio vojne pripreme dok su Pompej i republikanci jedva počeli s pripremama. Čak i u davna vremena, uzroci rata bili su zagonetni i zbunjujući, a specifični motivi "nigdje se nisu mogli pronaći".  Postojali su razni izgovori, poput Cezarove tvrdnje da brani prava tribuna nakon što su pobjegli iz grada, što je bila "previše očigledna prevara".  Cezarovo vlastito objašnjenje bilo je da će zaštititi svoja lična ''dostojanstva'' ; i Cezara i Pompeja je pokretao ponos, pri čemu je Cezar odbijao da se "pokorno pokori hvalisanju konzervativaca, a kamoli maltretiranju Pompeja", kako Gruen kaže, a Pompej je slično odbijao da prihvati Cezarove prijedloge, iznesene kao da su direktive.  Postojala je mala svjesna želja za ratom do posljednjih sedmica 50. godine prije nove ere, ali " ''boni'' su se zarobili... u politički škripac iz kojeg nisu mogli izaći dostojanstveno osim agresivnim samopotvrđivanjem", dok Cezar nije mogao "dopustiti da se [njegov status i ugled] sruše kroz pokornost". == Građanski rat == U mjesecima koji su prethodili januaru 49. godine prije nove ere, i Cezar i anticezarijevci, sastavljeni od Pompeja, Katona i drugih, izgledali su kao da vjeruju da će druga strana popustiti ili, ako to ne uspije, ponuditi prihvatljive uslove.  Povjerenje između njih dvojice je narušeno u posljednjih nekoliko godina, a ponovljeni ciklusi prepirki na ivici sukoba umanjili su šanse za kompromis. Dana 1. januara 49. godine prije nove ere, Cezar je izjavio da bi bio spreman dati ostavku ako bi to učinili i drugi komandanti, ali, Gruenovim riječima, "ne bi tolerisao nikakvu nejednakost u svojim [Cezarovim i Pompejevim] snagama",  izgledajući kao da prijeti ratom ako se njegovi uslovi ne ispune.  Cezarovi predstavnici u gradu sastali su se sa senatskim vođama sa pomirljivijom porukom, pri čemu je Cezar bio spreman odreći se Transalpske Galije ako bi mu se dozvolilo da zadrži dvije legije i pravo da se kandiduje za konzula bez odricanja od svog ''imperijuma'' (i, time, prava na trijumf), ali Katon je odbacio ove uslove, izjavivši da neće pristati ni na šta osim ako se to javno ne predstavi Senatu. Senat je bio uvjeren uoči rata (7. januara 49. p.n.e.) - dok su Pompej i Cezar nastavili okupljati trupe - da zahtijeva od Cezara da se odrekne svog položaja ili da bude proglašen neprijateljem države.  Nekoliko dana kasnije, Senat je također oduzeo Cezaru dozvolu da se kandiduje na izborima u odsustvu i imenovao nasljednika Cezarovog prokonzula u Galiji; dok su procezarijanski tribuni stavili veto na ove prijedloge, Senat ih je ignorisao i pokrenuo senatus ''consultum ultimum'' , ovlastivši magistrate da poduzmu sve mjere potrebne za osiguranje sigurnosti države.  Kao odgovor, nekoliko tih procezarijanskih tribuna, dramatizirajući svoju tešku situaciju, pobjeglo je iz grada u Cezarov logor. === Početak rata === ==== Prelazak Rubikona ==== Vidi također: Prelazak Rubikona Desetog ili 11. januara, Cezar je prešao Rubikon ,  malu rijeku koja označava granicu između provincije Cisalpinske Galije na sjeveru i same Italije na jugu. Svetonije tvrdi da je , prelazeći Rubikon , Cezar uzviknuo ''alea iacta est'' ("kocka je bačena"), iako Plutarh tvrdi da je Cezar govorio na grčkom citirajući pjesnika Menandra sa ''anerriphtho kubos'' ("ἀνερρίφθω κύβος", "neka se kocka baci");  Cezarovi komentari uopće ne spominju Rubikon.  Ovo je označilo formalni početak neprijateljstava, a Cezar je "nesumnjivo bio pobunjenik". S obje strane, obični vojnici slijedili su svoje vođe: "galske legije su slušale svog zaštitnika i dobročinitelja [koji] je zaslužio res ''publica'' ... drugi su slijedili Pompeja i konzule [koji] su predstavljali ''res publica'' ".  Cezar se pobrinuo da se obrati svojim ljudima: prema vlastitom iskazu, govorio je o nepravdama koje su mu nanijeli njegovi politički neprijatelji, kako ga je Pompej izdao, i uglavnom se fokusirao na to kako su prava tribuna zgažena ignoriranjem tribunskih veta Senata, paradirajući tribune koji su pobjegli iz grada pred trupama prerušeni u svoje prerušavanja. U ''senatus consultum ultimum'' , Cezar je tvrdio da je to nepotrebno i da bi trebalo biti ograničeno samo na okolnosti u kojima je Rim bio pod direktnom prijetnjom. Za većinu Rimljana, izbor strane bio je težak. Samo mali broj ljudi bio je posvećen jednoj ili drugoj strani na početku neprijateljstava. Na primjer, Gaj Klaudije Marcel, koji je kao konzul 50. godine prije nove ere zadužio Pompeja za odbranu grada, izabrao je neutralnost.  Tada mladi Marko Junije Brut , čijeg je oca Pompej podmuklo ubio tokom Brutovog djetinjstva, čija je majka bila Cezarova ljubavnica i koji je odrastao u kući Katona Mlađeg , odlučio je napustiti grad,  postavivši položaj u Kilikiji, a odatle u Pompejev logor.  Cezarov najpouzdaniji poručnik u Galiji, Tit Labijen, također je prebjegao od Cezara Pompeju, moguće zbog Cezarovog gomilanja vojnih slava ili ranije odanosti Pompeju. ==== Marš na Rim ==== Cezarov tajming je bio dalekovid: Italija je bila potpuno nespremna za invaziju.  Cezar je osvojio Ariminum (današnji Rimini ) bez otpora, budući da su se njegovi ljudi već infiltrirali u grad; u brzom slijedu je osvojio još tri grada.  Vijest o Cezarovom upadu u Italiju stigla je do Rima oko 17. januara.  Kao odgovor, Pompej je "izdao edikt u kojem je proglasio stanje građanskog rata, naredio svim senatorima da ga slijede, [i] izjavio da će svakoga ko ostane smatrati Cezarovim pristalicom".  Pompej i njegovi saveznici napustili su grad zajedno s mnogim neopredijeljenim senatorima, bojeći se krvavih odmazdi prethodnih građanskih ratova; drugi senatori su jednostavno napustili Rim i otišli u svoje seoske vile, nadajući se da će ostati neprimjetni. Krajem januara, Cezar i Pompej su pregovarali, a Cezar je predložio da se njih dvojica vrate u svoje provincije (što bi od Pompeja zahtijevalo da otputuje u Španiju) i zatim raspuste svoje snage. Pompej je prihvatio te uslove pod uslovom da se odmah povuku iz Italije i podnesu spor na arbitražu Senata, što je Cezar odbio jer bi ga to stavilo na milost i nemilost neprijateljski raspoloženih senatora, a istovremeno bi se odreklo svih prednosti svoje iznenadne invazije.  Cezar je nastavio napredovati. Nakon susreta s pet kohorti pod komandom Kvinta Minucija Terma kod Iguvija, Termove snage su dezertirale. Cezar je brzo zauzeo Picenum, područje iz kojeg je Pompejeva porodica porijeklom. Iako su se Cezarove trupe jednom sukobile s lokalnim snagama, srećom po njega, stanovništvo nije bilo neprijateljski raspoloženo: njegove trupe su se suzdržavale od pljačke, a njegovi protivnici su imali "malo popularnosti u narodu".  U februaru 49. godine prije nove ere, Cezar je primio pojačanje i zauzeo Askulum kada je lokalni garnizon dezertirao. Tek kada je stigao u Korfinijum, naišao je na ozbiljan otpor predvođen Lucijem Domicijem Ahenobarbom , kojeg je Senat nedavno imenovao za guvernera Galije.  Pompej je pozvao Ahenobarba da se povuče na jug i pridruži mu se, ali Ahenobarb je odgovorio zahtjevima za podršku; bez obzira na to, Cezar se pripremio za opsadu.  Nakon što je Ahenobarb primio pismo od Pompeja u kojem mu je odbijena podrška, tvrdio je da pomoć stiže, ali je uhvaćen u planiranju ličnog bijega; kao odgovor, njegovi ljudi su ga uhapsili i poslali izaslanike da se predaju Cezaru nakon kratke sedmodnevne opsade.  Među predatima bilo je pedesetak senatora i konjanika, a svima im je Cezar dozvolio da odu. Kada su korfinijumski lokalni magistrati predali oko šest miliona sestercija koje je Ahenobarb donio da plati svojim ljudima, Cezar ih je vratio ljudima i zatražio od njih da polože zakletvu vjernosti, što su oni i učinili. Cezarovo napredovanje niz jadransku obalu bilo je iznenađujuće blago i disciplinovano: njegovi vojnici nisu pljačkali sela kao što su to činili tokom Društvenog rata nekoliko decenija ranije. Niti se Cezar osvetio svojim političkim neprijateljima kao što su to učinili Sula i Marius. Politika milosti bila je također vrlo praktična: Cezarova mirnoća spriječila je stanovništvo Italije da se okrene protiv njega.  U isto vrijeme, Pompej je planirao pobjeći na istok u Grčku gdje bi mogao okupiti ogromnu vojsku iz istočnih provincija. Stoga je pobjegao u Brundisium (današnji Brindisi ), rekvirirajući trgovačke brodove za putovanje Jadranom. Cezar je progonio Pompeja do Brundizija, stigavši ​​9. marta sa šest legija. Do tada je većina Pompejevih snaga otišla, a zaštitnica od dvije legije čekala je transport. Dok je Cezar pokušavao blokirati luku zemljanim radovima i ponovo otvoriti pregovore, zemljani radovi nisu bili uspješni i Pompej je odbio pregovarati, pobjegavši ​​na istok sa gotovo svim svojim ljudima i svim brodovima u regiji. === Španija i Afrika === Dodatne informacije: Opsada Masilije , bitka kod Ilerde , bitka kod Utike (49. pne) i bitka kod rijeke Bagradas (49. pne) Nakon ovog neuspjeha i iskoristivši Pompejev bijeg na istok, Cezar je marširao na zapad prema Hispaniji . Dok je bio u Italiji, sazvao je sastanak preostalog Senata 1. aprila; odaziv je bio slab. Tamo je Cezar ponovio svoje pritužbe i zatražio da se pošalju senatorski izaslanici da pregovaraju s Pompejem; iako je prijedlog usvojen, niko se nije dobrovoljno javio. Sazvan je i sastanak concilium ''plebis'' ; iako je Cezar svakom građaninu obećao poklon od 300 sestercija i garanciju opskrbe žitom, prijem je bio prigušen.  Kada je jedan od tribuna, Lucije Cecilije Metel, uložio veto protiv Cezarovog pokušaja opljačkanja državne blagajne , Cezar je prijetio Metelovom životu sve dok nije popustio.  Neki naučnici smatraju da ovaj događaj pokazuje neiskrenost Cezarovog zagovaranja prava tribuna na početku građanskog rata.  U napadu je zaplijenjeno oko 15 hiljada zlatnih poluga, 30 hiljada srebrnih poluga i 30 miliona sestercija.  Taj događaj je bio dovoljno neugodan da je izostavljen iz Cezarovih ''Komentara'' o građanskom ratu. Ostavivši Marka Antonija na čelu Italije, a pretora Lepida u Rimu, Cezar se uputio na zapad prema Španiji, ogorčen zbog neugodnih epizoda pred Senatom i Metelom.  Usput je započeo opsadu Masilije kada mu je grad zabranio ulazak i došao je pod komandu spomenutog Domicija Ahenobarba. Ostavivši opsadu, Cezar je nastavio prema Španiji s malom tjelohraniteljicom i 900 njemačkih pomoćnih konjanika.  Stigao je u junu 49. i kod Ilerde porazio je pompejevu vojsku pod komandom legata Lucija Afranija i Marka Petreja . Pompejev preostali legat u Španiji, Marko Terencije Varon, predao se ubrzo nakon toga, stavljajući cijelu Španiju pod Cezarovu kontrolu. Istovremeno s Cezarovom invazijom na Španiju, poslao je svog poručnika Curia da napadne Siciliju i Afriku uz pomoć Gaja Kaninija Rebilusa , gdje su njegove snage odlučno poražene u bici na rijeci Bagradas u augustu 49. godine prije nove ere. Curion je poginuo u bici. Vrativši se u Rim u decembru 49. godine prije nove ere, Cezar je ostavio Kvinta Kasija Longina da komanduje Španijom  i dao ga je pretoru Marku Emiliju Lepidu da ga imenuje diktatorom .  Kao diktator, proveo je izbore za konzulstvo 48. godine prije nove ere prije nego što je iskoristio diktatorske ovlasti za donošenje zakona kojima se iz progonstva povlače oni koje su Pompejevi sudovi osudili 52. godine prije nove ere, izuzev Tita Anija Mila , i vraćaju politička prava djeci žrtava Sulanovih proskripcija.  Održavanje diktature bio bi jedini način da izbjegne odustajanje od svog ''imperijuma'' , legija, ''provincija'' i prava na trijumf dok je unutar ''pomerijuma'' .  Kandidujući se na istim izborima koje je proveo, osvojio je drugi mandat kao konzul, a Publije Servilije Vatija Isaurikus mu je bio kolega. Dao je ostavku na diktaturu nakon jedanaest dana.  Cezar je zatim nastavio progon Pompeja preko Jadrana === Makedonska kampanja === Glavni članak: Cezarova invazija na Makedoniju Dodatne informacije: Bitka kod Dyrrhachiuma (48. p.n.e.) , Opsada Gomphija i Bitka kod Farsala Po dolasku u Brundizij, Cezar nije imao dovoljno transportnih brodova da preveze cijelu svoju snagu, što je značilo da bi bila potrebna višestruka putovanja preko Jadrana; to je zakomplicirala pompejska flota stacionirana na istočnoj strani Jadrana pod komandom Marka Kalpurnija Bibula .  Isplovljavajući 4. januara 48. godine prije nove ere - u stvarnosti, zbog odstupanja od rimskog kalendara , kasna jesen  - Cezar je iznenadio Pompejce, Pompejeve trupe raspršene po zimovnicima, a Bibulova flota nije bila spremna.  Bibulova flota, međutim, brzo je stupila u akciju i zarobila neke od Cezarovih transportnih brodova dok su se vraćali u Brundizij, ostavljajući Cezara nasukanog sa oko sedam legija i malo hrane.  Cezar je zatim krenuo prema Apoloniji uz malo lokalnog otpora, što mu je omogućilo da osigura bazu i neke zalihe hrane; vidjevši da je glavna pompejska baza za snabdijevanje bila u Draču, Cezar je napredovao prema njoj, ali se povukao kada je Pompej stigao prvi sa nadmoćnijim snagama. Nakon što je 10. aprila primio ostatak svoje vojske iz Italije pod komandom Marka Antonija, Cezar je ponovo krenuo prema Draču, što je dovelo do bitke kod Drača . Nakon pokušaja zaobilaženja pompejskih branilaca, Cezar je pokušao zauzeti vitalno pompejsko logističko središte Drač, ali nije uspio nakon što ga je Pompej okupirao i okolna uzvišenja.  Kao odgovor, Cezar je opsjedao Pompejev logor i izgradio ophodnju oko njega, sve dok, nakon višemjesečnih okršaja, Pompej nije uspio probiti Cezarove utvrđene linije i prisiliti Cezara na strateško povlačenje prema Tesaliji. Nakon pobjede, nastojeći poštedjeti Italiju od invazije, spriječiti Cezara da porazi snage Scipiona Nasike koje su stigle iz Sirije, i pod pritiskom svojih previše samouvjerenih saveznika koji su ga optuživali za produženje rata kako bi proširio svoju komandu,  Pompej je nastojao uvesti Cezara u odlučujuću bitku.  Nakon susreta sa sirijskim pojačanjima Scipiona Nasike, Pompej je početkom augusta poveo svoje snage za Cezarom, tražeći povoljno tlo za bitku.  Nakon nekoliko dana konjičkih okršaja, Cezar je uspio namamiti Pompeja s brda i prisiliti ga na bitku na ravnici Farsala .  Tokom bitke, bočni manevar koji je predvodio Labijen nije uspio protiv rezervne linije Cezarovih trupa, što je dovelo do sloma pompejske pješadije protiv Cezarovih veterana.  Ubrzo nakon bitke i negdje u oktobru, Cezar je po drugi put imenovan diktatorom , na cijelu godinu. Pompej, očajavajući zbog poraza, pobjegao je sa svojim savjetnicima u Mitilinu, a odatle u Kilikiju gdje je održao ratno vijeće; u isto vrijeme, Katonove pristalice su se pregrupirale na Korkiri i odatle otišle u Libiju.  Drugi, uključujući Marka Junija Bruta, tražili su Cezarovo pomilovanje, putujući preko močvara do Larise gdje ga je Cezar potom ljubazno dočekao u svom logoru.  Pompejevo ratno vijeće odlučilo je pobjeći u Egipat,  koji mu je prethodne godine pružio vojnu pomoć. === Egipatska dinastička borba === Dodatne informacije: Aleksandrijski rat i Kleopatra Kada je Pompej stigao u Egipat , dočekala ga je gostoljubiva delegacija sastavljena od nekoliko Egipćana i dva rimska oficira koji su služili s njim godinama ranije. Ubrzo nakon ulaska u njihov brod, ubijen je pred svojom ženom i prijateljima na palubi.  Cezar je energično progonio Pompeja jer su ga njegova vještina i mreža klijenata činili najvećom prijetnjom; putujući prvo u Aziju, a zatim na Kipar i Egipat,  stigao je tri dana nakon Pompejevog ubistva.  Tamo mu je predstavljena Pompejeva glava, zajedno s njegovim pečatnim prstenom; Cezar je zaplakao kada je vidio prsten i odmaknuo se od glave: "njegovo gađenje i tuga su možda bili iskreni, jer se od početka ponosio svojom milosti". Egipat je do tada bio upleten u ponovljene građanske ratove, u kojima je često arbitrirao Rim – dijelom i zahvaljujući ogromnom mitu koje su egipatski monarsi davali rimskim vođama – što je narušilo nezavisnost kraljevstva.  Dok je bio u Egiptu, Cezar se počeo uplitati u dinastički spor između Ptolomeja XIII i Kleopatre , koji su u testamentu (registrovanom u Rimu) posljednjeg egipatskog kralja ( Ptolomeja XII Auleta ) proglašeni suvladarima.  Do 48. godine prije nove ere, odnosi između dva suvladara su se narušili, a njih dvojica su se međusobno pratili vojskama na suprotnim stranama Nila. Cezar je zahtijevao isplatu od deset miliona denara velikog duga koji mu je obećao prethodni kralj; zahtjev gotovo sigurno motiviran "ogromnim finansijskim obavezama" potrebnim za isplatu njegovih trupa; također je izjavio da će arbitrirati u sporu oko nasljeđivanja između Ptolomeja XIII i Kleopatre.  Kao odgovor, Potin (eunuh regent Ptolomeja XIII) je očigledno pozvao vojsku u grad i opsjedao Cezarovu okupaciju kraljevske četvrti; Cezar je pozvao pojačanje iz rimske Azije. Dok je bio pod opsadom Aleksandrije , Cezar je upoznao Kleopatru i postao njen ljubavnik kada se ona krišom sakrila u kraljevsku četvrt. Otprilike u to vrijeme, Cezar je također donio svoju odluku o dinastičkom sporu: uslovi testamenta bili su jasni i oboje bi morali biti suvladari. Ptolomej XIII je bio impresioniran, vjerovatno već svjestan Cezarove i Kleopatrine veze.  Nakon nekoliko mjeseci opsade, Cezarove snage su zamijetile snage pod Mitridatom iz Pergama iz Sirije, dovodeći Egipćane u bitku s Cezarovim snagama gdje su Egipćani bili potpuno poraženi. Ptolomej XIII je pobjegao, ali se utopio kada se njegov brod prevrnuo. Nakon pobjede, Cezar je dao rimsku provinciju Kipar Egiptu, vjerovatno osigurao isplatu svog finansijskog zahtjeva i povjerio Kleopatri (zajedno s novim suvladarom Ptolemejem XIV Filopatorom , Kleopatrinim mlađim bratom) vlast nad Egiptom.  Iako Cezarov ''Aleksandrijski rat'' implicira da je odmah napustio Egipat, on je zapravo ostao oko tri mjeseca krstareći s Kleopatrom duž Nila, uglavnom da se odmori, a možda i djelimično da jasno pokaže podršku Rima Kleopatrinom novom režimu. Vijesti o krizi u Aziji nagovorile su Cezara da napusti Egipat sredinom 47. godine prije nove ere, u koje vrijeme izvori sugeriraju da je Kleopatra već bila trudna. Ostavio je za sobom tri legije pod komandom sina jednog od svojih oslobođenika kako bi osigurao Kleopatrinu vlast.  Kleopatra je vjerovatno rodila dijete, koje je nazvala "Ptolomej Cezar", a koje su Aleksandrijci zvali "Cezarion", krajem juna.  Cezar je vjerovao da je dijete njegovo, jer je dozvolio korištenje imena. === Rat protiv Farnaka === Dodatne informacije: Bitka kod Nikopolja (48. pne) , bitka kod Zele i Farnak II od Ponta Svjestan građanskog rata, Farnak II je želio povratiti očeve zemlje izgubljene tokom Trećeg mitridatovog rata i odmah je napao velike dijelove Kapadokije, Armenije, istočnog Ponta i Male Kolhide.  Rimski izvori ga prikazuju okrutno, naređujući kastraciju svih zarobljenih Rimljana; ovi napadi su bili neosporni nakon što je Pompej ispraznio istok za trupe sve dok se Cezarov legat Gnej Domicije Kalvin nije bezuspješno borio s njim u blizini Nikopolja u decembru 48. godine prije nove ere s neiskusnom vojskom. Cezar se iz Egipta kretao na sjever duž istočne mediteranske obale, krećući se direktno prema Farnakovoj invaziji, nastojeći zaštititi svoj ugled, koji bi znatno pretrpio ako strana invazija ostane nekažnjena.  Farnak je pokušao pregovarati s Cezarom, koji je odbio sve pregovore, podsjećajući ga na njegov tretman rimskih zarobljenika. Cezar je od njega zahtijevao da se odmah povuče sa svih okupiranih teritorija, vrati im plijen i oslobodi sve zarobljenike. Kada su Rimljani stigli blizu grada Zele na vrhu brda, Farnak je pokrenuo sveopći napad dok su se Rimljani ukopavali. Napad je izazvao zbunjenost među Cezarovim snagama, ali su se one brzo oporavile i potisnule Farnakove snage nizbrdo. Nakon proboja na Cezarovoj desnoj strani, Farnakova vojska je poražena. Pobjegao je natrag u svoje kraljevstvo, ali je odmah ubijen.  Cijela kampanja je trajala samo nekoliko sedmica. Cezarova pobjeda bila je toliko brza da je u pismu prijatelju u Rimu, našalio se " ''Veni, vidi, vici'' " ("Dođoh, vidjeh, pobijedih"), oznaka koja se ponavljala na transparentima koji su nošeni tokom njegovog pontskog trijumfa; također je ismijavao Pompeja što je stekao ime boreći se protiv tako slabih neprijatelja. === Kratak povratak u Rim i pobuna === Međutim, u Rimu, tokom ovih egipatskih i pontskih kampanja, politika se nastavila. Publije Kornelije Dolabela služio je kao jedan od tribuna 47. godine prije nove ere.  Tokom svog mandata, predložio je ukidanje svih dugova i odustajanje od plaćanja stanarine. To je navelo Antonija, koji je služio kao Cezarov ''magister equitum'' u diktaturi, da interveniše protiv prijedloga.  Kada je Antonije otišao u Kampaniju da se pozabavi pobunom u Cezarovoj Devetoj i Desetoj legiji, u Rimu se ponovo rasplamsalo nasilje u porodici, što je navelo Senat da pozove na ''senatus consultum ultimum,'' ali nedostatak prisutnih magistrata sa ''imperijumom'' značio je da niko nije mogao da ga sprovede; tek nakon nekog vremena Antonije se vratio, uspostavljajući red uz ozbiljne gubitke života, nanoseći ozbiljan udarac svojoj popularnosti. Istovremeno, Katon je predvodio svoje snage iz Cirenaike preko pustinje do Afrike (današnji Tunis), povezujući se s Metelom Scipionom; oni su, zajedno s Labijenom, naveli jednog od Cezarovih guvernera u Hispaniji Ulterior na prebjeg . Cezar se vratio u Italiju i Rim krajem 47. godine prije nove ere, sastajući se u Brundisijumu s Ciceronom i pomilujući ga, koji je izgubio nadu u Pompejevu pobjedu nakon Pompejeve smrti.  Po povratku, jasno je stavio do znanja da je izgubio povjerenje u Antonija, ali iznenađujuće ne i u Dolabelu. Cezar je izabrao sufektne magistrate za 47. godinu i magistrate za novu godinu (46. godine prije nove ere); svoje ljude je rasporedio u svećeničke kolegije i sufektne magistrate, proširivši broj pretora s osam na deset, kako bi ih nagradio za njihovu odanost.  Što se njega tiče, odbio je nastaviti diktaturu, umjesto toga preuzevši konzulat s Lepidom kao kolegom. Pobunjenici u Kampaniji nisu se smirili Cezarovim povratkom. Cezar je poslao jednog od svojih poručnika, budućeg historičara Gaja Salustija Krispa (također imenovanog za pretora 46. godine prije nove ere), da pregovara s ljudima, ali Salustija je zamalo ubila rulja.  Cezar je zatim lično otišao pred trupe, koje su se tada približavale Rimu pod oružjem; odmah ih je otpustio, obećao da će dobiti svoju zemlju i penzijske bonuse te ih nazvao ''kviritima'' (građanima).  Njegovi ljudi, šokirani njihovim ležernim otpuštanjem, molili su Cezara da ih vrati u službu; glumeći nevoljkost, dozvolio je da ga nagovore i napravio je bilješke kako bi vođe pobune doveo u izložene i opasne položaje u predstojećoj kampanji. Dok je bio u Italiji, konfiskovao je i prodao po tržišnoj cijeni imovinu Pompeja i protivnika koji su sada mrtvi ili još uvijek nepomilovani, prije nego što je posudio još sredstava.  Dolabelline prijedloge za otpis duga rješavao je odbijajući ih prihvatiti, tvrdeći da bi ga njegovi veliki dugovi učinili glavnim korisnikom takvog plana.  Odluka o prodaji konfiskovane imovine po tržišnoj cijeni razočarala je neke od Cezarovih saveznika, ali je također ukazivala na njegove teške finansijske probleme. === Afrička kampanja === Dodatne informacije: Bitka kod Ruspine i Bitka kod Tapsusa Cezar je naredio svojim ljudima da se okupe u Lilibeju na Siciliji krajem decembra. U ovaj štab je postavio maloljetnog člana porodice Scipio - izvjesnog Scipio Salvita ili Salucija - zbog mita da se nijedan Scipio ne može pobijediti u Africi.  Tamo je okupio šest legija i krenuo prema Africi 25. decembra 47. godine prije nove ere.  Tranzit je poremećen olujom i jakim vjetrovima; samo oko 3.500 legionara i 150 konjanika iskrcalo se s njim u blizini neprijateljske luke Hadrumentum .  Apokrifno se zna da je prilikom iskrcavanja Cezar pao na plažu, ali je uspio uspješno nasmijati loš znak kada je zgrabio dvije šake pijeska, uzvikujući "Uhvatio sam te, Afriko!". ==== Ruspina ==== Na početku kampanje, Cezarove snage su bile znatno nadbrojane: Metel Scipion je predvodio deset legija (vjerovatno slabih poput Cezarovih legija) i velike kontingente savezničke konjice pod kraljem Jubom I od Numidije , koji je također predvodio oko 120 ratnih slonova.  Zahvaljujući iznenađenju, Cezar je imao potrebno vrijeme da pronađe i reorganizuje svoje raštrkane snage, a također je poslao naredbe Siciliji da se vrati s pojačanjima.  Pošto su Pompejci već stekli većinu dostupnih zaliha hrane, Cezar je bio prisiljen da se brzo kreće. Zaobišao je Hadrumentum nakon što je odbio da se preda i uspostavio baze u Ruspini, gdje je predvodio veliku grupu za sakupljanje hrane koja se potom upustila u sukob sa snagama pod Labijenom.  Cezarove neiskusne trupe su se veći dio dana kolebale pod napadom numidske konjice prije nego što su se povukle nakon kontranapada, što je rezultiralo strateškim porazom, jer je Cezar bio spriječen da sakuplja hranu. S oskudnim zalihama, Cezar je utvrdio svoj logor u Ruspini dok se Metel Scipion pridružio Labijenovim snagama samo tri milje od Cezarove pozicije. Njihov saveznik, kralj Juba, također se pomaknuo da se poveže s njima, ali je bio prisiljen da se premjesti na zapad kada je njegovo kraljevstvo napao njegov rival, Boko II iz Mauretanije, sa snagama koje je predvodio rimski plaćenik Publije Sittije , koji je pobjegao iz Rima nakon sloma druge Katilinarove zavjere .  Ovo je bila sreća za Cezara, koji to nije organizovao.  Scipionove snage su patile od endemskog dezerterstva; međutim, Cezar je zauzeo defanzivni pristup sve dok mu nisu stigle dvije legije, 800 galskih konjanika i značajne zalihe hrane, nakon čega je ponovo preuzeo ofanzivu. Nakon nekoliko okršaja između Cezara i Metela Scipiona oko nekih brda na periferiji grada i pompejskog izvora vode u Uziti, Metel Scipion je dobio pojačanje od Jubine savezničke konjice i teške pješadije. Nakon još borbi za terenske prednosti oko Uzite, Cezarove snage su pojačale veteranske legije koje su se pobunile u Kampaniji.  S obzirom na to da mu je ponestalo zaliha i da su šanse za zauzimanje Uzite bile male, Cezar je odlučio da se povuče, zauzevši neke zalihe hrane prije nego što je nastavio i opsjedao Taps. ==== Tapsus i povratak ==== Time je Cezar prisilio Pompejce da se formiraju za bitku. S obzirom na to da je dobar teren sužavao front, ograničavajući Metulovu brojčanu prednost, Cezar je krenuo da se obrati svojim ljudima, koji su spontano napali protivničke linije, iznenadili ih i brzo ih porazili.  Plutarh, međutim, izvještava da je Cezar osjetio nadolazeći epileptični napad i da je odveden na odmor, što je dovelo do konfuznog napada.  U svakom slučaju, Metulove Scipionove snage su bile poražene, s izuzetno nejednakim žrtvama: oko 10.000 mrtvih Pompejaca za oko 50 žrtava.  Metel Scipion i ostatak pompejskog vođstva uspjeli su, međutim, pobjeći, iako je većina završila mrtva u roku od nekoliko sedmica, bilo od samoubistva ili pogubljenja nakon zarobljavanja: Metel Scipion pokušao je pobjeći morem, ali je izvršio samoubistvo kada su ga presreli cezarovi brodovi; Juba i pompejski oficir po imenu Marko Petreje dogovorili su pakt o samoubistvu u borbi jedan na jedan.  Labijen je uspio pobjeći i otići u Hispaniju, gdje se pridružio Gneju i Sekstu Pompeju. Tokom kampanje pred Tapsom, Katon Mlađi je držao grad Utiku i nije prisustvovao bitci; kada je obaviješten o porazu, konsultovao se sa svojim vojnicima, kojih je bilo samo tri stotine i bili su beznadežno brojčano nadjačani.  Nakon večere, Katon je uzeo mač i zario se u stomak; na buku je pozvan doktor, ali Katon je rastrgao konce i "počeo čupati vlastitu utrobu", umirući prije nego što ga je iko mogao zaustaviti. Cezar je bio razočaran što neće moći pomilovati Katona, koji je počinio samoubistvo prvenstveno "iz želje da izbjegne milost svog neprijatelja".  Zatim je ostao u Africi kako bi riješio poslove u regiji, podvrgavajući zajednice koje su podržavale Pompeja kaznenim kaznama. Također je imao kratku aferu s Eunojom , suprugom kralja Boguda od Mauretanije.  U junu 46. napustio je Afriku i otišao u Rim, prvo se zaustavivši na Sardiniji,  a zatim se vratio u grad krajem jula. === Druga španska kampanja i njen kraj === Nakon Cezarovog povratka u Rim, proslavio je četiri trijumfa: nad Galijom, Egiptom, Azijom i Afrikom. Pobjeda nad drugim Rimljanima u Africi "taktično je smatrana" pobjedom nad Jubinom Numidijom.  Proslave su počele 21. septembra i trajale su do 2. oktobra, uz raskošne parade zarobljenika i opljačkanog blaga.  Cezar je, kao trijumfator, također proslavio ovu priliku dajući sebi pravo da mu prethode sedamdeset dva liktora - daleko više od uobičajenih dvanaest konzula i uobičajenih dvadeset četiri diktatora - simbolizirajući da je tri puta držao diktaturu.  Održavane su i masovne igre i javni banketi; Cezar je također dao ogromne donacije svojim ljudima, ekvivalentne više od šesnaest godina plate, a još više za centurione i oficire. Glavni izvor za kampanju u Španiji poznat je kao ''Španski rat'' (ili ''Bellum Hispaniense'' ) i vjerovatno ga je napisao jedan od Cezarovih oficira, "ali je daleko najmanje zadovoljavajuća od knjiga dodanih njegovim ''Komentarima'' ".  Elizabeth Rawson, u knjizi ''Cambridge Antique History'' , opisuje "nespretnog pripovjedača".  Druge kritike usmjerene su na pisanje: njegov "poluobrazovani latinski", njegov status "najnepismenije i najrazdražujuće knjige u klasičnoj književnosti", sa "vrlo jadnim stilom" i "lošim imitacijama Cezarove lucidnosti". ==== Rana kampanja ==== Cezar je, međutim, otišao u Španiju u novembru 46. godine prije nove ere, kako bi tamo svladao opoziciju.  Njegovo imenovanje Kvinta Kasija Longina nakon prve kampanje u Španiji dovelo je do pobune: Kasijeva pohlepa i... "neugodan" temperament doveli su do toga da su mnogi provincijalci i trupe otvoreno prešli na stranu Pompeja, dijelom okupljeni od strane Pompejevih sinova Gneja i Seksta .  Pompejcima su se pridružile i druge izbjeglice iz Tapsa, uključujući Labijena. Nakon što je primio loše vijesti s poluotoka, otišao je s jednom iskusnom legijom, jer su mnogi njegovi veterani bili otpušteni, i stavio Italiju u ruke svog novog ''magistra viteštva'' Lepida .  Predvodio je ukupno osam legija, što je izazvalo strahove da bi ga mogla poraziti zastrašujuća snaga Gneja Pompeja od više od trinaest legija i dodatnih pomoćnih trupa.  Španska kampanja bila je prepuna zločina, Cezar je svoje neprijatelje tretirao kao pobunjenike; Cezarovi ljudi su ukrašavali svoja utvrđenja odrubljenim glavama i masakrirali neprijateljske vojnike. Cezar je prvo stigao u Španiju i oslobodio Uliju od opsade. Zatim je marširao protiv Kordube, u kojoj je bio garnizon Seksta Pompeja, koji je zatražio pojačanje od svog brata Gneja.  Gnej je isprva odbio bitku na Labijenov savjet, prisiljavajući Cezara na zimsku opsadu grada, koja je na kraju otkazana nakon malog napretka; Cezar je zatim krenuo u opsadu Ategue, praćen Gnejevom vojskom.  Međutim, značajna dezerterstva su počela uzimati danak pompejskim snagama: Ategua se predala 19. februara 45. godine prije nove ere, čak i nakon što je njen pompejski komandant masakrirao osumnjičene prebjege i njihove porodice na zidinama.  Gnejeve Pompejeve snage su se nakon toga povukle iz Ategue, a Cezar ih je slijedio. ==== Munda ==== Dodatne informacije: Bitka kod Munde i Bitka kod Laura Dezerterstva su prisilila Gneja Pompeja da pruži bitku na grebenu blizu Munde.  Cezar, tražeći odlučujući ishod, dao je bitku, poslavši svoje ljude da marširaju uz greben kako bi se sukobili s Pompejcima u ogorčenoj borbi; Cezarove snage su se pokolebale, a Cezar je požurio u prve linije kako bi lično okupio svoje ljude. Kada je Cezarova Deseta legija (s njegove desne strane) probila pompejansku liniju, Labijen je poveo legiju da popuni prazninu. Međutim, bok je već bio razbijen od strane cezarove konjice, koja je cijelu pompejansku vojsku natjerala u bijeg.  Borbe su bile dovoljno žestoke da Plutarh prenosi da je Cezar rekao svojim prijateljima "često se borio za pobjedu, ali sada prvo za svoj život".  Svetonije tvrdi da je Cezar u očaju razmišljao o samoubistvu.  Cezar je pretrpio oko hiljadu mrtvih, "visok postotak od vojske koja je vjerovatno brojala mnogo više od 25.000-30.000 ljudi". Labijen je ubijen na bojnom polju; Gnej Pompej je pobjegao, ali je ubrzo nakon toga zarobljen i pogubljen.  Dok je Sekst Pompej uspio pobjeći u skrivanje, a s druge strane Mediterana u Siriji došlo je do male pobune pod Kvintom Cecilijem Basom koja je potrajala,  građanski rat je bio završen. ==== Povratak ==== Pobjeda je potaknula Senat u Rimu da proglasi pedeset dana zahvalnosti, da Cezaru titulu "Oslobodilac" i posveti hram Slobodi.  U narednim mjesecima ulizički Senat dodijelio je daljnje počasti, uključujući pravo sjedenja na posebnoj stolici između konzula u Senatu, postavljanje Cezarove statue od slonovače na Kapitolu blizu kraljeva i u hramu Kvirinu.  Mjesec njegovog rođenja, ''Quinctilis'' , preimenovan je u njegovu čast (na kraju je postao moderni juli); osnovan je hram njegovoj milosti, dobio je trajno ime ''Imperator'' i titulu ''parens patriae'' (otac svoje zemlje). Cezar se vratio u Rim preko južne Galije i Narbona Marcija .  Tokom povratka, osnovao je niz kolonija za svoje veterane, nagradio svoje vojnike i pristalice te dodijelio latinska prava raznim galskim gradovima.  Također se sastao i pomirio s Markom Antonijem.  Dok je bio u Cisalpinskoj Galiji, obećao je i Marku Juniju Brutu pretorsko mjesto za 44. godinu prije nove ere i moguće konzulstvo 41. godine. Ušao je u Rim otprilike godinu dana nakon što ga je napustio u oktobru 45. godine prije nove ere, kako bi proslavio trijumf nad sugrađanima, ostavljajući pomalo loš utisak.  Također je dozvolio dvojici svojih legata, Kvintu Pediju i Kvintu Fabiju Maksimu , da također održe trijumfe.  Nijedna od ovih proslava nije bila popularna kod kritičara u Senatu.  Ni Cezarovo obezvređivanje konzulstva i drugih funkcija u ime političkih usluga nije bilo popularno: na primjer, posljednjeg dana u godini, konzul je umro, što je navelo Cezara da sazove izbore kako bi jednog od svojih saveznika, Gaja Kaninija Rebilusa , postavio za konzula na nekoliko sati poslijepodne, što je navelo Ciceron da piše prijatelju "kad bi to mogao vidjeti, plakao bi". Cezar je, sa svoje strane, po povratku počeo planirati ambicioznu kampanju u Dakiju i Partiju . == Posljedice == Vidi također: Atentat na Julija Cezara Cezarovo imenovanje za diktaturu tokom građanskog rata , prvo privremeno - a zatim trajno početkom 44. godine prije nove ere  - zajedno s njegovom de facto i vjerovatno neodređenom polubožanskom monarhijskom vlašću,  dovelo je do zavjere koja je uspješno završila njegovim atentatom na Martovske ide 44. godine prije nove ere, tri dana prije nego što je Cezar otišao na istok u Partiju.  Među zavjerenicima bilo je mnogo cezarskih oficira koji su pružili izvrsnu službu tokom građanskih ratova, kao i ljudi koje je Cezar pomilovao. Neki naučnici, poput Ericha Gruena , smatraju Cezarov građanski rat kao podsticajni događaj za slom republike. Iz ove perspektive, građanski rat – izazvan pogrešnom procjenom, a ne namjerom – uzrokovao je slom republike pokretanjem dugoročnog poremećaja funkcionisanja republikanske političke kulture.  Drugi građanski rat smatraju simptomom sloma republike, bilo u smislu otuđenja republike od različitih interesnih grupa (prema Peteru Bruntu ) ili u smislu produžene političke "krize bez alternative" gdje republikanske institucije nisu bile u stanju da sprovedu potrebne reforme iznutra, a istovremeno su bile takvog statusa da se nijedna alternativa nije ozbiljno razmatrala (prema Christianu Meieru ). '''Antarktička ledena ploča''' kontinentalni je glečer koji pokriva 98% antarktičkog kontinenta, sa površinom od 14 miliona kvadratnih kilometara (5,4 miliona kvadratnih milja) i prosječnom debljinom od preko 2 kilometra (1, 2 milje). To je najveći od dva postojeća ledena pokrivača na Zemlji, sa 26,5 miliona kubnih kilometara (6,4 miliona kubnih milja) leda, što je ekvivalentno 61% ukupne slatke vode na Zemlji. Njegova površina je gotovo neprekidna, a jedine oblasti bez leda na kontinentu su suhe doline, nunataci (vrhovi planina iznad leda) u antarktičkim planinskim lancima i rijetki priobalni stjenski izdanci. Često se, zbog velikih razlika u masi glečera, protoku leda i topografiji između njih, dijeli na Antarktičko poluostrvo, Istočnu antarktičku ledenu ploču i Zapadnu antarktičku ledenu ploču. Pošto je Istočna antarktička ledena ploča više od 10 puta veća od Zapadne i nalazi se na većoj nadmorskoj visini, manje je podložna klimatskim promjenama od Zapadne. U 20. vijeku, Istočna ploča bila je jedna od rijetki mjesta na Zemlji gdje je primjećeno blago hlađenje umjesto zagrijavanja, dok je Zapadna od 1950-ih do 2000. bilježila zagrijevanje od preko 0,1 °C po deceniji, sa prosječnim trendom zagijavanja od >0,05 °C po deceniji od 1957. preko cijelog kontinenta. Početkom 2020-ih i dalje postoji neto dobitak mase u Istočnoj ploči, zbog povećanih padavina koje su se zaledile na ledenoj ploči), dok je gubitak leda iz Zapadne ploče, posebno sa glečera Thwaites i Pine Island, mnogo veći. Do 2100. godine, samo gubitak leda iz Antarktika mogao bi podići globalni nivo mora za oko 11 cm (5 inča). Zapadna antarktička ledena ploča (WAIS) nalazi se duboko ispod nivoa mora, što je čini podložnom nestabilnostima morskih ledenih ploča – ovaj proces je teško precizno predvidjeti u modelima. Ako do nestabilnosti dođe prije 2100. godine, porast nivoa mora izazvan Antarktikom mogao bi se povećati za dodatne desetine centimetara, posebno pri velikom globalnom zatopljenju. Topljenje leda takođe stvara velike količine svježe otopljene vode – oko 1100–1500 milijardi tona godišnje. Ova voda razblažuje slanu antarktičku dubinsku vodu, slabi donju cirkulacionu ćeliju Južnog okeana i može doprinijeti njenom eventualnom kolapsu, iako će se to vjerovatno odvijati postepeno, tokom stoljeća. Paleoklimatska istraživanja i poboljšano modeliranje pokazuju da je vrlo vjerovatno da će Zapadna antarktička ledena ploča nestati čak i ako globalno zagrijavanje više ne bude napredovalo, te da bi nju moglo spasiti jedino smanjenje zagrijavanja za 2 °C ispod nivoa do 2020. godine. Smatra se da bi potpuno nestajanje ploče trajalo između 2 i 13 hiljada godina, iako nekoliko vijekova visokih emisija može skratiti ovaj period na oko 500 godina. Ako se ploča sruši, ali planinski ledeni vrhovi ostanu, nivo mora bi poratao za 3,3 m, a ako se i oni otope – za 4,3 m. Izostatičko podizanje tla moglo bi dodatno povećati niv mora za oko 1 m tokom narednih hiljadu godina. S druge strane, Istočna antarktička ledena ploča je veoma stabilna. Trenutno zagrijavanje može povećati nivo mora samo za oko 0,5–0,9 m, što je mali dio od ukupno 53,3 m leda u cijeloj ploči. Pri zagrijavanju od oko 3 °C, osjetljive oblasti poput Wilkes i Aurora bazena mogle bi se srušiti tokom narednih 2000 godina, što bi podiglo nivo mora za ukupno 6,4 m. Potpuno topljenje i nestanak cjelokupne ploče zahtijevalo bi globalno zagrijavanje između 5 °C i 10 °C. == Geografija == ''Više informacija: [[Geografija Antarktika]]'' Antarktička ledena ploča pokriva površinu od gotovo 14 miliona km² i sadrži 26,5 miliona km³ leda. Kubni kilometar leda teži približno 0,92 gigatona, što znači da pokrivač teži oko 24.380.000 gigatona. To je ekvivalentno oko 61% sve slatke vode na Zemlji. Jedini drugi postojeći ledeni pokrivač je Grenlandski ledeni pokrivač u Arktiku. Antarktička ledena ploča podijeljena je Transantarktičkim planinama na dvije nejednake sekcije: Istočnu antarktičku ledenu ploču (EAIS) i manju Zapadnu antarktičku ledenu ploču (WAIS). Neki glaciolozi smatraju da ploča nad relativno malim Antarktičkim poluostrvom (takođe u Zapadnom Antarktiku) predstavlja treću ledenu ploču zbog vrlo različitih drenažnih bazena od WAIS-a. Prosječna debljina ovih ledenih ploča je oko 2 km. Čak su i Transantarktičke planine uglavnom prekrivene ledom, s izuzetkom nekih vrhova i suhih pustinja McMurdo. Neke priobalne oblasti takođe imaju tijene koje nisu prekrivene ledom. '''Drugo izdanje''' takmičenja u [[Skijaški skokovi|skijaškim skokovima]], [[Turneja 4 skakaonice|Turneje 4 skakaonice]], održano je 31. decembra u [[Oberstdorf|Oberstdorfu]], 1. januara u [[Garmisch-Partenkirchen|Garmisch-Partenkirchenu]], a 3. januara skokovi u [[Innsbruck|Innsbrucku]]. Skokovi u [[Bischofshofen|Bischofshofenu]] održani su 6. januara. Ukupni pobjednik bio je [[Norvežani|Norvežanin]] [[Olaf B. Bjørnstad]], koji je pobijedio u tri od četiri takmičenja. Titulu je branio [[Austrijanci|Austrijanac]] [[Josef Bradl]], koji je važio za glavnog favorita, pobjedivši tek na zadnjim skokovima u Bischofshofenu, zauzevši treće mjesto u ukupnom poretku. Bila je to prva turneja koja je koristila tradicionalni redoslijed takmičenja: Oberstdorf u decembru, novogdišnje takmičenje u Garmisch-Partenkirchenu, zatim Innsbruck, te finale u Bischofshofenu na Bogojavljanje. == Oberstdorf == * '''Datum''': 31. decembar 1953. * '''Država''': {{ZID|Njemačka}} * '''Skakaonica''': [[Schattenberg (skakaonica)|Schattenberg]]<ref>[http://www.fis-ski.com/de/606/612.html?sector=JP&raceid=848 Zvanični FIS rezultati {{Simboli jezika|de|njemački}} {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Simboli jezika|fr|francuski}}]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> {| width="100%" | valign="top" width="50%" | {| class="wikitable" style="text-align:center" width="100%" |- ! width="10%" | Plasman ! width="45%" | Ime ! width="15%" | Bodovi ! width="15%" | 1. serija ! width="15%" | 2. serija |- bgcolor="#F7F6A8" | {{0}}1. | align="left" | {{ZD|FIN}} [[Olaf B. Bjørnstad]] | 222,0 || || |- bgcolor="#DCE5E5" | {{0}}2. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Josef Bradll]] | 220,5 || || |- bgcolor="#FFDAB9" | {{0}}3. | align="left" | {{ZD|FIN}} [[Aulis Kallakorpi]] | 216,0 || || |- | {{0}}4. | align="left" | {{ZD|NOR}} [[Arne Ellingsen]] | 215,5 || || |- | {{0}}5. | align="left" | {{ZD|JUG}} [[Albin Rogelj]] | 207,0 || || |- | {{0}}6. | align="left" | {{ZD|FIN}} [[Eino Kirjonen]] | 206,0 || || |- | {{0}}7. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Franz Dengg]] | 204,0 || || |- | {{0}}8. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Franz Eder]] | 202,0 || || |- | 9. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Arne Nilsson]] | 201,0 || || |- | 9. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Toni Brutscher]] | 201,0 || || |} | valign="top" width="50%" | {| class="wikitable" style="text-align:center" width="100%" |- ! width="10%" | Plasman ! width="45%" | Ime ! ! width="15%" | Bodovi ! width="15%" | 1. serija ! width="15%" | 2. serija |- | 11. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} Toivo Lauren | | 200,0 || || |- | 12. | align="left" | {{ZD|NJE}} Josef "Sepp" Kleisl | | 197,0 || || |- | 13. | align="left" | {{ZD|AUT}} Albin Plank | | 196,0 || || |- | 14. | align="left" | {{ZD|AUT}} Ferdl Kerber | | 194,0 || || |- | 16. | align="left" | {{ZD|NJE}} Max Bolkart | | 190,0 || || |- | 17. | align="left" | {{ZD|NJE}} Josef "Sepp" Weiler | | 189,5 || || |- | 18. | align="left" | {{ZD|AUT}} Lois Leodolter | | 188,5 || || |- | 19. | align="left" | {{ZD|KAN}} Jeremy Baig | | 188,5 || || |- | 20. | align="left" | {{ZD|AUT}} Walter Steinegger | | 188,0 || || |- | 21. | align="left" | {{ZD|NOR}} Arnfin Bergman | | 187,5 || || |- | 24. | align="left" | {{ZD|NJE}} Helmut Böck | | 178,0 || || |} |} == Garmisch-Partenkirchen== * '''Datum''': 1. januar 1953. * '''Država''': {{ZID|Njemačka}} * '''Skakaonica''': [[Velika olimpijska skakaonica (Garmisch-Partenkirchen)|Velika olimpijska]]<ref>[http://www.fis-ski.com/de/606/612.html?sector=JP&raceid=848 Zvanični FIS rezultati {{Simboli jezika|de|njemački}} {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Simboli jezika|fr|francuski}}]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> {| width="100%" | valign="top" width="50%" | {| class="wikitable" style="text-align:center" width="100%" |- ! width="10%" | Plasman ! width="45%" | Ime ! width="15%" | Bodovi ! width="15%" | 1. serija ! width="15%" | 2. serija |- bgcolor="#F7F6A8" | {{0}}1. | align="left" | {{ZD|NOR}} [[Olaf B. Bjørnstad]] | 226 || || |- bgcolor="#DCE5E5" | {{0}}2. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Josef Bradl]] | 220,5 || 77,0&nbsp;m || 81,5&nbsp;m |- bgcolor="#FFDAB9" | {{0}}3. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Toni Brutscher]] | 219,5 || 78,0&nbsp;m || 79,5&nbsp;m |- | {{0}}4. | align="left" | {{ZD|NOR}} [[Halvor Næs]] | 218,5 || 78,5&nbsp;m || 77,0&nbsp;m |- | {{0}}5. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Toivo Lauren]] | 215,0 || 77,0&nbsp;m || 79,5&nbsp;m |- | {{0}}6. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Sepp Weiler]] | 212,5 || 74,0&nbsp;m || 78,0&nbsp;m |- | {{0}}7. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Sepp Hohenleitner]] | 209,5 || 73,0&nbsp;m || 78,5&nbsp;m |- | {{0}}8. | align="left" | {{ZD|NOR}} [[Erling Kroken]] | 209,0 || 73,0&nbsp;m || 78,0&nbsp;m |- | {{0}}9. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Walter Steinegger]] | 204,5 || 72,0&nbsp;m || 77,0&nbsp;m |- | 10. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Franz Dengg]] | 198,0 || 71,0&nbsp;m || 75,0&nbsp;m |- | 11. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Arne Nilsson]] | 197,0 || || |- | 12. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Ferdl Kerber]] | 188,0 || 71,5&nbsp;m || 71,0&nbsp;m |- | 13. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Heini Klopfer]] | 182,0 || || |} | valign="top" width="50%" | {| class="wikitable" style="text-align:center" width="100%" |- ! width="10%" | Plasman ! width="45%" | Ime ! width="15%" | Bodovi ! width="15%" | 1. serija ! width="15%" | 2. serija |- | rowspan="2" | 14. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Harry Bergqvist]] | 180,5 || 74,5&nbsp;m || 78,0&nbsp;m |- | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Albin Plank]] | 180,5 || 62,0&nbsp;m || 69,0&nbsp;m |- | 16. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Rudolf Dietrich|Rudi Dietrich]] | 180,0 || 67,0&nbsp;m || 73,0&nbsp;m |- | 17. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Karl Holmström]] | 178,5 || || |- | 18. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Robert Engel]] | 176,0 || || |- | 19. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Toni Eisgruber]] | 175,5 || || |- | 20. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Willi Fischer (ski-skakač)|Willi Fischer]] | 174,0 || || |- | 21. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Hans Karg]] | 170,0 || || |- | 22. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Friedl Brandner]] | 166,0 || || |- | 23. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Hermann Anwander]] | 161,0 || || |- | 24. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Fritz Ruepp]] | 156,0 || || |- | 25. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Willy Gotthold]] | 148,5 || || |} |} Papinska konklava 2025. Papinska konklava održana je 7. i 8. maja 2025, kako bi se izabrao novi papa, nasljednik Pape Franje, koji je umro 21. aprila 2025. Od 135 podobnih kardinala sa pravom glasa, prisustvovali su svi osim dvojice. Na četvrtom glasanju, konklava je izabrala kardinala Roberta Francisa Prevosta, prefekta Dikasterija za biskupe i predsjednika Papinske komisije za Latinsku Ameriku. Nakon prihvatanja izbora, uzeo je ime Lav XIV. == Izborni proces == Proces izbora pape započeo je 21. aprila 2025, kratko nakon smrti Pape Franje. Kao i na papinskoj konklavi 2013, dekan i prodekan Kardinalskog zbora bili su stariji od 80 godina i nisu mogli sudjelovati. Najstariji kardinal mlađi od 80 godina, Pietro Parolin, predsjedavao je konklavom. === Vrijeme i procedura === Prema Universi Dominici gregis, apostolskoj konstituciji Ivana Pavla II. iz 1996, odnosno modifikovanom motopropriju Normas nonnullas Benedikta XVI. iz 2013, kardinali su imali najmanje 15 dana za sazivanje konklave nakon što je Stolica postala upražnjena. Oni su imali diskreciono pravo da započnu konklavu ranije ili najkasnije 20 dana nakon što mjesto pape postane upražnjeno. Dana 28. aprila 2025, dva dana nakon Franjine sahrane, peta generalna kongregacija kardinala odredila je 7. maj 2025. za početak konklave. === Kardinali elektori === Kardinali stariji od 80 godina nisu mogli sudjelovati u izboru novog pape. Dana 21. aprila 2025. bilo je ukupno 252 kardinala, a 135 njih je bilo mlađe od 80 godina, samim time s pravom glasa. Od tih 135 kardinala s pravom glasa, 80% je imenovao papa Franjo. Od proglašavanja Romano Pontifici eligendo i Universi Dominici gregis 1975. godine, maksimalni broj kardinala elektora je određen na 120. Konklava 2025. bila je prva konklava u kojoj je ovaj broj premašen na dan kada je Stolica postala upražnjena. Prema kanonskom pravu, svaki kardinal mlađi od 80 godina koji se nije odrekao ili izgubio pravo glasa imao je pravo biranja na konklavi. Papa koji je izabrao više od 120 kardinala elektora, kao što je to učinio Papa Franjo, u praksi poništava ograničenje iz 1975. Dana 30. aprila 2025, generalna kongregacija kardinala potvrdila je da svi prisutni kardinali elektori mogu glasati na konklavi koja započinje 7. maja. Nepodobni kardinali su ipak mogli prisustvovati generalnim kongregacijama i učestvovati u raspravama koje su prethodile konklavi. Iako kardinali imaju ovlasi da biraju bilo kog katolika koji je kršten, posljednji put kada je jedan "nekardinal" bio izabran bilo je na papinskoj konklavi 1378. godine. === Neučestvovanje === Nakon što je rekao da će pokušati učestvovati u konklavi, kardinal Giovanni Angelo Becciu iz Italije, koji se odrekao svojih kardinalskih prava zbog finansijskog skandala, izjavio je da će poštovati želju Pape Franje i suzdržati se od učešća. Zdravstveni problemi spriječili su kardinale Antonija Cañizaresa Lloveru iz Španije i Johna Njuea iz Kenije da učestvuju u konklavi, čime je broj učesnika smanjen na 133. Za izbor pape bila su potrebna 89 glasa, odnosno dvotrećinska većina. Ovo je bio najveći broj kardinala koji su ikada učestvovali u jednoj konklavi. == Nagađanja == Franjina hospitalizacija u februaru i martu 2025. potaknula je spekulacije o predstojećoj konklavi. Zbog velikog međunarodnog širenja članstva u Kardinalskom zboru pod Papom Franjom, broj kardinala porastao je na 252, sa preko 140 neevropskih kardinala koji su izabrani za vrijeme njegovog pontifikata, neki posmatrači sugerisali su da je moguć izbor neevropskog pape. Prvobitno je planirano da konklava 2025. ima 135 elektora iz 71 zemlje, dok je konklava 2013. i 2005. imala 115 elektora iz 48, odnosno 52 zemlje. Neki od kardinala učesnika nisu govorili talijanski, radni jezik Rimske kurije. Vodeći se talijanskom izrekom "debeo papa, mršav papa", neki komentatori predviđali su da će Franjin nasljednik biti konzervativniji, zbog zabrinutosti oko uplitanja u proces izbora, koje je zabranio Ivan Pavao II, te neprijateljskog preuzimanja od strane ultrakonzervativnih političara i katolika. Što se tiče 3. i 4. generalne kongregacije, među kardinalima je navodno postojala želja za desetogodišnjim papom, nekim u kasnim sedamdesetim, s iskustvom u Rimskoj kuriji, ko bi bio više fokusiran na unutrašnje poslove. Neki su smatrali da je mlađi papa vjerovatniji izbor, dok su drugi smatrali da su kardinali poput Pierbattista Pizzaballa i Roberta Prevosta premladi. Mnogi kardinali su izrazili nadu za kratkom konklavom kao 2005. i 2013. godine. S obzirom na složenost i heterogenost ove konklave, u poređenju s onom koja je Papu Franju izabrala za dva dana 2013, kardinal Rainer Woelki očekivao je da će konklava 2025 potrajati duže; kardinali Louis Raphaël I Sako i Gregorio Rosa Chávez očekivali su kraću dvodnevnu ili trodnevnu konklavu, za koju je potonji napomenuo da će trajati "maksimalno tri dana". ---- ---- ---- ---- ----'''Starlingov princip''' navodi da kretanje tečnosti kroz polupropusni krvni sud, poput kapilara ili malh venula, zavisi od [[Pritisak|hidrostatskog pritiska]] i koloidnog osmotskog pritiska (onkotskog), s obje strane polupropusne barijere koja propušta filtrat, usporavajući izlazak većih molekula, poput proteina, iz krvotoka. Pošto svi krvni sudovi dopuštaju određeni stepen curenja proteina, pravi balans preko membrane ne može se postići, te dolazi do kontinuiranog protoka vode sa malim rastvorima. Svojstva molekulske filtracije zida kapilara leže u nedavno otkrivenom endokapilarnom sloju, a ne u dimenzijama pora kroz ili između endotelskih ćelija. Ovaj vlaknasti matriksni endokapilarni sloj naziva se endotelni glikokaliks. Starlingova jednačina opisuje ovaj odnos u matematičkom obliku i može se primijeniti na mnoge biološke i nebiološke polupropusne membrane. == Jednačina == Starlingova jednačina primijenjena na zid krvnog suda glasi: : <math>\ J_v = L_\mathrm{p} S ( [P_\mathrm{c} - P_\mathrm{i}] - \sigma[\pi_\mathrm{p} - \pi_\mathrm{g}] )</math> gdje je: * <math> J_v </math> volumen filtracije rastvarača kroz endotel po sekundi. * <math> [P_\mathrm{c} - P_\mathrm{i}] - \sigma[\pi_\mathrm{p} - \pi_\mathrm{g}] </math> ukupna pokretačka sila. ** <math> P_c </math> kapilarni [[hidrostatski pritisak]] ** <math> P_i </math> intersticijski hidrostatski pritisak ** <math> \pi_p </math> onkotski pritisak plazmatskih proteina. ** <math> \pi_g </math> subglikokaliksni onkotski pritisak, koji se mijenja obrnuto proporcionalno sa <math> J_v </math> i tako stabilizuje <math> J_v </math>. ** <math> L_p </math> hidraulička propusnost membrane ** <math> S </math> površina za filtraciju, određena pukotinama u "tight junction" ljepilu koje povezuje endotelske ćelije na njihovim ivicama. ** <math> \sigma </math> Stavermanov refleksni koeficijent, koji zavisi od stanja endotelnog glikokaliksa iznad pukotina između spojeva. Pritisci se uobičajeno mjere u '''milimetrima živinog stuba (mmHg)''', a koeficijent filtracije u '''mililitrima po minuti po milimetru živinog stuba (ml·min⁻¹·mmHg⁻¹)'''. Brzina kojom se tečnost filtrira kroz vaskularni endotel (transendotelna filtracija) određena je zbirom dvije sile koje guraju van, '''kapilarnog pritiska (P_c)''' i '''koloidnog osmotskog pritiska ispod endotelnog glikokaliksa (π_g)''', te dvije sile koje apsorbuju, '''onkotskog pritiska plazmatskih proteina (π_p)''' i '''intersticijskog pritiska (P_i)'''. '''Starlingova jednačina''' je prva od dvije '''Kedem–Katchalski jednačine''', koje primjenjuju termodinamiku van ravnoteže na teoriju osmotskog pritiska kroz membrane koje su barem djelomično propusne za rastvor odgovoran za razliku osmotskog pritiska. Druga Kedem–Katchalski jednačina objašnjava '''transendotelni transport rastvora (J_s)'''. Danas se zna da '''prosječni kolodni osmotski pritisak intersticijske tečnosti nema značajan uticaj na J_v'''. Razlika kolodnog osmotskog pritiska koja se suprotstavlja filtraciji sada se definiše kao '''π' minus subglikokaliksni π_g'''. '''Subglikokaliksni prostor''' je vrlo mala, ali životno važna mikrodomena ukupnog intersticijskog prostora. Koncentracija rastvorljivih proteina u toj mikrodomeni, koja određuje π_g, približno je nula dok postoji adekvatna filtracija koja ih ispira iz interendotelnih pukotina. Iz tog razloga je '''J_v mnogo manji nego što je ranije izračunato i strogo je regulisan'''. Svaki privremeni porast plazmatskog kolodnog osmotskog pritiska ili pad kapilarnog hidrostatskog pritiska dovoljan da izazove obrnuti (negativni) J_v dovodi do neometane difuzije intersticijskih proteina u subglikokaliksni prostor, smanjujući razliku kolodnog osmotskog pritiska koja je pokretala apsorpciju tečnosti u kapilaru. Ovisnost π_g o lokalnom J_v nazvana je '''Model Glikokaliksa''' ili '''Michel-Weinbaum model''', u čast dvojice naučnika koji su nezavisno opisali filtracijsku funkciju glikokaliksa. '''Michel-Weinbaum model''' objašnjava kako većina kontinuiranih kapilara održava stanje stabilne filtracije duž cijele dužine većinu vremena. Privremeni poremećaji Starlingovih sila brzo se vraćaju u stanje stabilne filtracije. '''Koeficijent filtracije''' Glavni članak: Koeficijent filtracije U nekim tekstovima, proizvod '''hidrauličke propusnosti''' i '''površine membrane''' naziva se '''filtracijski koeficijent K_fc'''.[potrebna citacija] '''Refleksni koeficijent''' '''Stavermanov refleksni koeficijent, σ''', je bezdimenzionalna konstanta koja je specifična za propusnost membrane za određeni rastvor.[4] '''Starlingova jednačina''', napisana bez σ, opisuje protok rastvarača kroz membranu koja je nepropusna za rastvore sadržane u otopini.[5] '''σ_n''' koriguje djelomičnu propusnost polupropusne membrane za rastvor n.[5] Gdje je '''σ blizu 1''', plazmatska membrana je manje propusna za označene čestice (npr. veće molekule poput albumina i drugih plazmatskih proteina), koje mogu prolaziti kroz endotelni sloj, iz područja više koncentracije u područje niže koncentracije, sporije, dok voda i manji rastvori prolaze kroz glikokaliksni filter u ekstravaskularni prostor.[5] '''Glomerulski kapilari''' imaju refleksni koeficijent blizu 1, jer normalno nijedan protein ne prelazi u glomerulski filtrat. Suprotno tome, '''hepatijski sinusoidni kapilari''' nemaju refleksni koeficijent jer su potpuno propusni za proteine. Intersticijska tečnost jetre unutar '''Space of Disse''' ima isti kolodni osmotski pritisak kao plazma, pa se sinteza albumina u hepatocitima može regulisati. '''Približne vrijednosti''' Ispod su tipične vrijednosti za varijable u '''Starlingovoj jednačini''', koje regulišu neto '''J_v''' na oko 0,1 ml po sekundi, 5–6 ml po minuti ili oko 8 litara dnevno. {| class="wikitable" !Lokacija !P_c (mmHg)[6] !P_i (mmHg)[6] !σπ_c (mmHg)[6] !σπ_g (mmHg)[6] |- |Arteriolarni kraj kapilara | +35 |−2 | +28 |zavisi od lokalnog J_v |- |Venula | +15 |−2 | +28 |zavisi od lokalnog J_v |} '''Specifični organi''' '''Bubrezi''' Glomerulski kapilari imaju kontinuirani sloj glikokaliksa u zdravlju, a ukupna transendotelna stopa filtracije rastvarača ('''J_v''') prema bubrežnim tubulima je obično oko 125 ml/min (oko 180 litara/dan). Glomerulski kapilarni '''J_v''' je poznatiji kao '''glomerulska filtracija (GFR)'''. '''Pluća''' Starlingova jednačina može opisati kretanje tečnosti iz plućnih kapilara u alveolarni prostor zraka.[7][8] '''Klinički značaj''' Woodcock i Woodcock su 2012. pokazali da revidirana Starlingova jednačina ('''steady-state Starling principle''') pruža naučno objašnjenje kliničkih opažanja u vezi sa intravenskom terapijom tečnošću.[9] Tradicionalno učenje o filtraciji i apsorpciji tečnosti unutar jedne kapilare je zamijenjeno konceptom vitalne cirkulacije '''ekstracelularne intersticijske tečnosti''' koja teče paralelno sa cirkulacijom krvi. Infuzija intravenskih tečnosti koja povećava '''plazmatski kolodni osmotski pritisak''' (kolodna terapija) ima mnogo manji uticaj na plazmatski volumen nego što se prvobitno očekivalo, djelimično zato što početno smanjena stopa filtracije omogućava porast koncentracije proteina u subglikokaliks prostoru, vraćajući razliku kolodnog osmotskog pritiska i transendotelnog protoka rastvarača na nivo stabilne ravnoteže unutar jednog sata. Prevencija i liječenje edema (prekomjerne intersticijske tečnosti) zavisi od '''normalizacije P_c''' i optimizacije protoka limfe. '''Istorija''' Starlingova jednačina je dobila ime po britanskom fiziologu '''Ernestu Starlingu''', koji je također poznat po '''Frank–Starlingovom zakonu srca'''.[10] Starling se može pripisati i zaslugom za identifikaciju da je “apsorpcija izotoničnih rastvora soli (iz ekstravaskularnog prostora) od strane krvnih žila određena osmotskim pritiskom serumskih proteina” još 1896. godine.[10] '''Vidi također''' '''Shéyaa Bin Abraham-Joseph''' (rođen 22. oktobra 1992.), poznatiji kao '''21 Savage''', britanski je reper sa adresom u Atlanti, Georgia. Rođen u Londonu, odrastao je u Sjedinjenim Američkim Državama. Muzičku karijeru započeo je 2013. godine, izbacivši tri mixtapea koji su naišli na regionalno priznanje. Probio se zajednički EP-jm sa producentom Metro Boominom, pod nazivom Savage Mode (2016), koji je zauzeo 23. mjesto na Billboard 200 listi. Glavni singlovi ''"X"'' (sa Futureom) i ''"No Heart"'' našli su se u top 40 na Billboard Hot 100 listi. Kasnije iste godine dodatno je zapažen kao gost na Drakeovom singlu ''"Sneakin'"''. U januaru 2017. godine potpisao je ugovor sa Epic Records. Njegov prvi studijski album, Issa Album (2017), dostigao je drugo mjesto na Billboard 200 listi, dok je glavni singl ''"Bank Account"'' dosegao 12. mjesto na Billboard Hot 100. Iste godine objavio je i zajednički album Without Warning (2017.) sa Metro Boominom i reperom Offsetom, te je i gostovao na Post Maloneovom singlu ''"Rockstar"'', koji je zauzeo prvo mjesto na Billboard Hot 100 i dobio dvije nominacije na 61. dodjeli Grammy nagrada za pjesmu godine i najbolju rep pjesmu. Njegov drugi album, I Am > I Was (2018), bio je prvi koji je debitovao na prvom mjestu Billboard 200, a singl ''"A Lot"'' (sa J. Coleom) osvojio je Grammy za najbolju rep pjesmu. Godine 2020. on i Metro Boomin objavili su nastavak EP-a, Savage Mode II, koji je također debitovao na prvom mjestu Billboard 200 i donio top 10 singlove ''"Runnin"'' i ''"Mr. Right Now"'' (sa Drakeom). Godine 2022. gostovao je na Drakeovom singlu "Jimmy Cooks", što je bila njegova prva pjesma koja je debitovala na prvom mjestu Hot 100. Kasnije te godine, sa Drakeom je izdao zajednički album "Her Loss", koji je također zauzeo prvo mjesto Billboard 200, čime je postao njegov treći projekat na vrhu liste. Njegov treći solo album, American Dream iz 2024, bio je njegov četvrti uzaspni album na prvom mjestu i donio top 10 pjesme na Billboard Hot 100: Redrum i Nee-Nah. 21 Savage uhapšen je od strane američke imigracione službe (ICE), 3. februara 2019. Zvaničnici su otkrili da je britanski državljanin koji je u SAD ušao u julu 2005. nezakonio ostao nakon isteka H-4 vize 2006. godine. Dobio je kauciju 12. februara i pušten je narednog dana, dok je čekao ishod ubrzanog deportacionog ročišta, koje je prvobitno bilo zakazano za 9. april, ali je kasnije odgođeno na neodređeno vrijeme. Advokati 21 Savagea tvrdil su da je on legalno boravio u SAD godinama prije isteka H-4 vize 2005. godine. Godine 2023, 21 Savage posteao je legalni stalni stanovnik SAD-a i dobio je zelenu kartu. Godine 2022. 21 Savage je gostovao na Drakeovom singlu ''"Jimmy Cooks"'', što je bila njegova prva pjesma koja je debitovala na prvom mjestu Hot 100. Kasnije iste godine zajedno sa Drakeom izdao je zajednički album '''Her Loss''', koji je također zauzeo prvo mjesto Billboard 200, čime je postao njegov treći projekat na vrhu liste. Njegov treći solo album, '''American Dream''' (2024), bio je njegov četvrti uzastopni album na prvom mjestu i donio top 10 singlove na Billboard Hot 100: ''"Redrum"'' i ''"Née-Nah"''. Što se tiče imigracionog statusa, 21 Savage je uhapšen od strane američke imigracione službe (ICE) 3. februara 2019. Zvaničnici su otkrili da je britanski državljanin koji je u SAD ušao u julu 2005. i nezakonito ostao nakon isteka H-4 vize 2006. Dobio je kauciju 12. februara i pušten je narednog dana, dok je čekao ishod ubrzanog deportacionog ročišta, prvobitno zakazanog za 9. april, ali kasnije odgođenog na neodređeno vrijeme. Njegovi advokati tvrdili su da je legalno boravio u SAD godinama prije isteka H-4 vize. Godine 2023. 21 Savage je postao legalni stalni stanovnik SAD-a i dobio zelenu kartu. <references /> '''Operacija Južno koplje''' predstavlja vojnu i nadzornu kampanju Sjedinjenih Američkih Država, čiji je deklarirani cilj "otkrivanje, ometanje i razgradnja transnacionalnih kriminalnih i nezakonitih pomorskih mreža", prema navodima administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa. Pojedini analitičari smatraju da operacija predstavlja hibrid borbe protiv terorizma i rata protiv droge, dok drugi tvrde da je među implicitnim ciljevima bilo i uklanjanje Nicolása Madura s vlasti u Venecueli. == Početak kampanje == Usred zabrinutosti Trumpove administracije zbog krijumčarenja droge u SAD, kao i pojačanih napetosti između SAD-a i Venecuele tokom venecuelanske krize, Sjedinjene Američke Države su sredinom augusta 2025. započele raspoređivanje vojnih snaga u Karipskom moru. U septembru su počeli zračni napadi na plovila za koja američka administracija tvrdi da su pod kontrolom narkoterorističkih mreža koje krijumčare drogu u SAD. Do kraja novembra, nakon što je Kartel Sunca proglašen stranom terorističkom organizacijom i posebno označenom globalnom terorističkom organizacijom, operacija je ušla u novu fazu. U decembru je administracija SAD-a proglasila vladu Nicolása Madura stranom terorističkom organizacijom i započela ukrcavanje na sankcionirane tankera se sirovom naftom, te njhovu pljenidbu. Krajem decembra izveden je prvi američki napad na kopneni cilj unutar Venecuele. Dana 3. januara 2026. američke snage bombardovale su ciljeve u Caracasu i drugim lokacijama, te su zarobile Nicolása Madura i prebacile ga izvan zemlje. == Formalno imenovanje i flota == Operacija je službeno imenovana 13. novembra 2025. od strane Petea Hegsetha, američkog ministra obrane, kao proširenje operacije istog naziva koju je najavila Ratna mornarica SAD 28. januara 2025. godine. Operacija koristi '''hibridnu flotu plovila''' opremljenih robotskim i autonomnim sistemima radi otkrivanja i borbe protiv navodnih mreža krijumčarenja droge u zapadnoj hemisferi. == Porijeklo i historija == Ratna mornarica SAD-a najavila je operaciju u januaru 2025. koristeći Četvrtu flotu, fokusirajući se na integraciju „robotskih i autonomnih sistema s tradicionalnim pomorskim snagama“.[33][34] Prema ''Miami Heraldu'', Foster Edwards, direktor Hibridne flote, opisao je Southern Spear kao značajan korak u razvoju hibridne flote, s ciljem operacionalizacije kombinacije robotskih i autonomnih sistema radi nadzora ilegalnog krijumčarenja, te razvoja novih tehnika i procedura za integraciju ovih sistema u pomorsko okruženje.[33] Operacija je koristila '''besposadna plovila kompanije Saildrone''' za praćenje ilegalnih aktivnosti u Karipskom i Tihom okeanu,[35][36] dok su besposadni čamci za rizične misije već do juna 2025. korišteni za prikupljanje obavještajnih podataka.[37] U oktobru 2025., '''Zapovjedništvo Južnih snaga SAD-a (USSOUTHCOM)''' formiralo je zajedničku operativnu grupu sa sjedištem u štabu II marinske ekspedicione snage (II MEF), s ciljem suzbijanja djelovanja narkokartela u regiji.[39][40] Jedinica je kasnije poznata kao Zajednička operativna grupa '''Southern Spear''', a njene aktivnosti koordinirane su s Četvrtom flotom.[33][41] U novembru 2025., nakon planiranja raspoređivanja robotskih površinskih plovila, manjih presretačkih čamaca i bespilotnih zračnih letjelica, Pete Hegseth je službeno predstavio Zajedničku operativnu grupu. Operacija je obuhvatala kopnene, zračne i logističke snage radi koordinacije i jačanja protunarkotičkih aktivnosti širom zapadne hemisfere.[38] Sjedište grupe je u '''Pomorskoj bazi Mayport na Floridi''', a operacije su započele kasnije u novembru.[33] ''The New York Times'' opisao je predsjedavajućeg Združenog generalštaba SAD-a, Dana Cainea, kao „glavnog arhitekta“ operacije.[16] == Terorističke i druge oznake == Tri dana nakon predstavljanja operacije, Marco Rubio, američki državni sekretar, najavio je da će SAD proglasiti '''Kartel Sunca''', za koji tvrde da ga vodi Nicolás Maduro, Stranom terorističkom organizacijom.[43][44] Rubio je naveo da su karteli „odgovorni za terorističko nasilje širom hemisfere i za krijumčarenje droge u SAD i Evropu“. Maduro je negirao optužbe.[43] ''Miami Herald'' je naveo da bi ova odluka efektivno označila Madura i visoke zvaničnike, uključujući ministra unutrašnjih poslova Diosdado Cabella i ministra odbrane Vladimira Padrina Lópeza, kao teroriste.[45] SAD su 16. decembra 2025. proglasile '''Gulf Clan (Clan del Golfo)''' stranom terorističkom organizacijom.[46][47] Dana 15. decembra 2025., Trump je potpisao izvršnu naredbu kojom se '''fentanil proglašava oružjem masovnog uništenja'''.[48] Dva dana kasnije, najavio je da će Madurovu administraciju proglasiti Stranom terorističkom organizacijom.[49] == Kampanja i operacije == Sredinom augusta 2025. SAD su počele raspoređivati trupe u Karipskom moru.[50] Do kraja novembra, SAD su imale najveće vojne prisustvo u regiji od Kubanske raketne krize 1962.[51] Američke snage su napadale i potapale plovila navodno korištena za krijumčarenje droge u Karipskom moru i Istočnom Pacifiku.[52] U roku nekoliko dana od predstavljanja operacije, zajedničke operacije SAD-a i Dominikanske Republike rezultirale su zapljenom čamaca za krijumčarenje kokaina.[1][54] # novembra, nekoliko '''B-52 Stratofortress''' bombardera letjelo je u blizini obale Venezuele radi demonstracije bombarderskog napada.[51] # decembra SAD počinju zaplijenu i presretanje tankera sa venezuelanskom naftom, a 17. decembra Trump naredio “blokadu” sankcioniranih tankera.[29][57][58][59] Prvi napad na kopneni cilj u Venecueli izveden je 26. decembra 2025. – pomorski objekt navodno korišten za ukrcaj droga pogođen je dron napadom CIA-e, bez žrtava.[60][61] # januara 2026., eksplozije i nisko leteći avioni prijavljeni su u Caracasu i drugim dijelovima zemlje, a Maduro je zarobljen u '''Operaciji Absolute Resolve'''.[62] == Učešće saveznih država i logistička podrška == === Saveznici SAD-a === Osim Trinidad i Tobaga, CNN je 19. novembra naveo da su '''Dominikanska Republika, El Salvador, Gvajana, Panama i Portoriko''' pružili podršku, dok su '''Argentina, Ekvador i Paragvaj''' iskazali političku podršku.[1] '''Dominikanska Republika''': Zajedničke akcije s američkim agencijama rezultirale su zapljenom velike količine kokaina.[63][64] 26. novembra, predsjednik Luis Abinader odobrio je privremenu upotrebu zračne baze San Isidro i međunarodnog aerodroma Las Americas za američke protunarkotičke operacije.[65][66] Do sredine decembra, SAD su premjestile specijalizovane vojne resurse u Portoriko i Dominikansku Republiku za podršku ciljanim kopnenim napadima, zapljeni tankera i provedbi embarga.[67][68][69][70] '''El Salvador''': Prema izvještaju ''The New York Timesa'', SAD su sredinom oktobra počele operirati iz El Salvadora s tri aviona – AC-130J Ghostrider, P-8A Poseidon i C-40 Clipper – što je vjerovatno prvi put da je strana država omogućila SAD-u korištenje aviona za moguće vojne napade u regiji.[2][71] '''Trinidad i Tobago''': Razarač Gravely stigao je 26. oktobra 2025. za četverodnevnu obuku s američkim marinama.[72][73] Dodatne vježbe najavljene su u novembru.[74][75] U novembru instaliran je radar za zračni nadzor, a u decembru su odobreni američki vojni avioni za logističke operacije i rotacije osoblja.[76][77][78] === Saveznici Venezuele === '''Maduro''' je tražio vojnu podršku od Rusije, Kine i Irana radi obrane protiv SAD-a.[79][80] '''Kuba''' je obezbijedila sigurnosne i kontraobavještajne snage, dok '''Kina''' i '''Iran''' pružaju ograničenu pomoć zbog vlastitih problema.[13][80][82] # oktobra, '''ruski transportni avion Il-76''' s Pantsir-S1 i Buk-M2E sistemima sletio je u Venezuelu za vojnu podršku.[79][80][83] U decembru 2025., Maduro je pozvao kolumbijsko društvo, uključujući vojsku, da brani zemlju od američke agresije. Predsjednik Kolumbije, Gustavo Petro, odbacio je zahtjev i naglasio da Maduro nije narkokartelski lider.[84][85] == Analiza == Neki analitičari smatraju da operacija predstavlja hibrid borbe protiv terorizma i rata protiv droge.[86][87][88] Pino Arlacchi, bivši direktor UN-ove Agencije za droge i kriminal, tvrdi da prikazivanje Venezuele kao “države droge” predstavlja geopolitički motivisanu kampanju SAD-a i ističe da je saradnja venecuelanske vlade u borbi protiv droge među najboljima u Južnoj Americi.[89][90] Članak Savjeta za međunarodne odnose (CFR) iz decembra 2025. tvrdi da opseg i intenzitet operacije ukazuju da su ciljevi Trumpove administracije širi od borbe protiv droge, uključujući i plan za uklanjanje Madura.[91] == Reakcije == Prema ''Foreign Policy'', anketa među Latinoamerikancima širom Amerike (uključujući SAD i Kanadu) iz oktobra 2025. pokazala je „prilično visok nivo podrške“ američkoj vojnoj intervenciji u Venezueli s ciljem uklanjanja Madura i njegove vlade, pri čemu su Latinoamerikanci bili skloniji podržati takav scenario od samih američkih ispitanika.[92][93] Sezona šumskih požara u 2025. obuhvata šumske požare na više kontinenata. U nastavku slijedi spisak šumskih požara iz cijelog svijeta u 2025. godini. == Afrika == * Požar na Stolnoj planini 2025. godine == Azija == * Šumski požar u Ofunatu * Šumski požari u Južnoj Koreji 2025. godine * Požari na Zapadnoj obali u Izraelu 2025. godine * Šumski požari u Siriji 2025. godine * Šumski požari u Turskoj 2025. godine * Šumski požari u Rusiji 2025. godine chcdt2vbptsrzia4o0wfw916oat6gu3 3822104 3822103 2026-04-01T16:23:35Z Tulum387 155909 3822104 wikitext text/x-wiki Bosna i Hercegovina se po prvi put na FIFA Svjetskim prvenstvima pojavila 2014. godine u Brazilu, što j ujedno i prvi put da se ista selekcija našla na nekom velikom međunarodnom takmičenju. Budući da FIFA priznaje Srbiju kao zvaničnog nasljednika Jugoslavije, bosanskohercegovački igrači imali su važne uloge u historiji Svjetskog prvenstva i prije nezavisnosti 1992. godine. == Bosanskohercegovački igrači u jugoslovenskoj fudbalskoj reprezentaciji == Jugoslavija je u periodu između 1930. i 1990. na Svjetskim prvenstvima učestvovala ukupno 8 puta. Dok su u ranim izdanjima prvenstva uglavnom bili zastupljeni srbijanski igrači, sastavi su vremenom postajali sve raznovrsniji. Nekoliko bosanskohercegovačkih igrača bili su dio početnog sastava, ekipe koja je 1974. prošla grupnu fazu neporažena ispred Brazila. Napadač Dušan Bajević postigao je tri pogotka u jednoj od najvećih pobjeda u historiji Svjetskog prvenstva: Jugoslavija je pobijedila Zair sa 9:0. Odbrambeni igrač Josip Katalinski je također bio strijelac. Za reprezentaciju Jugoslavije te godine nastupili su i defanzivac Enver Hadžiabdić i golman Enver Marić. Kreativni vezni igrač Safet Sušić, kojeg mnogi smatraju najboljim bosanskohercegovačkim igračem svih vremena, bio je dio jugoslovenske fudbalske reprezentacije na SP u dva navrata: 1982. i 1990. godine. Tim koji je stigao do četvrtfinala 1990. predvodio je kapiten Zlatko Vujović, igrač bosansko-hrvatskog porijekla. == Nastupi na SP == Nakon što je Bosna i Hercegovina stekla nezavisnost od Jugoslavije 1. marta 1992. godine, ubrzo je formirana nacionalna fudbalska reprezentacija koja nije mogla učestvovati u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 1994. jer svez još uvijek nije bio član FIFA-e. Tokom kvalifikacija za SP 1998, prvu domaću utakmicu BiH je odigrala protiv Hrvatske u Bolonji. Meč se igrao na neutralnom terenu zbog renoviranja stadiona Asim Ferhatović Hase u Sarajevu. BiH je zauzela treće mjesto u kvalifikacijama za SP 2006, pri čemu je ostvarila dva remija protiv Španije. Tokom kvalifikacija za SP 2010, BiH je prvi put stigla do baraža za neko veliko takmičenje, gdje je na kraju izgubila ukupnim rezultatom 2:0 od Portugala. Bosna i Hercegovina se po prvi put kao nezavisna država plasirala na Svjetsko prvenstvo u fudbalu 2014. godine, nakon što je osvojila prvo mjesto u Grupi G. {| class="wikitable" style="text-align:center;" !Godina !Faza !Mjesto !OU !P !N !I !POG !PRG !Sastav |- |{{ZD|URU}} 1930 – {{ZD|ITA}} 1990 | colspan="9" |Dio Jugoslavije |- |{{ZD|SAD}} 1994 | colspan="9" |Nisu učestvovali |- |{{ZD|FRA}} 1998 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|JKO}} {{ZD|JAP}} 2002 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|NJE}} 2006 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|JAR}} 2010 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|BRA}} 2014 |Grupna faza |20 |3 |1 |0 |2 |4 |4 |Sastav |- |{{ZD|RUS}} 2018 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|KAT}} 2022 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|KAN}} {{ZD|MEX}} {{ZD|SAD}} 2026 |Grupna faza |TBD |– |– |– |– |– |– | |} {| class="wikitable" style="text-align:center;" ! Godina !! OU !! P !! N !! I !! POG !! PRG !! Mjesto |- | 1998 || 8 || 3 || 0 || 5 || 9 || 14 || 4 |- | 2002 || 8 || 2 || 2 || 4 || 12 || 12 || 4 |- | 2006 || 10 || 4 || 4 || 2 || 12 || 9 || 3 |- | 2010 || 12 || 6 || 1 || 5 || 25 || 15 || 2 (baraž) |- | 2014 || 10 || 8 || 1 || 1 || 30 || 6 || 1 |- | 2018 || 10 || 5 || 2 || 3 || 24 || 13 || 3 |- | 2022 || 8 || 1 || 4 || 3 || 9 || 12 || 4 |- | 2026 || 8 || 5 || 2 || 1 || 17 || 7 || 2 |} {{Nogometaš | imenogometaša = Aleksandar Stanković | slika = | punoime = | nadimak = | datumrođenja = {{datum rođenja i godine|2005|8|3|}} | rodnigrad = [[Milan]] | rodnadržava = [[Italija]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | visina = 1,85 m | pozicija = [[Vezni igrač (nogomet)#Defanzivni vezni|Defanzivni vezni]] | trenutniklub = [[Club Brugge]] | brojnadresu = 25 }} '''Aleksandar Stanković''' (rođen 3. avgusta 2005) srbijanski je profesionalni fudbaler koji igra na pozicijama defanzivnog veznog ili centralnog beka. Trenutno nastupa za Club Brugge, koji se takmiči u prvog belgijskoj ligi i srbijansku fudbalsku reprezentaciju. Sin je nekadašnjeg reprezentativca Srbije i bivšeg fudbalera milanskog Intera, Dejana Stankovića. == Klupska karijera == === Inter Milan === Stanković je prvi put uvršten na spisak prve ekipe Intera 1. oktobra 2022, kada je bio na klupi za rezervne igrače u utakmici Serije A protiv AS Rome na stadionu San Siro. Iako nije ulazio u igru, bio je dio ekipe koja je osvojila Kup Italije 2022-23, pri čemu je njegova ekipa u finalu savladala Fiorentinu rezultatom 2:1. === Posudba u Luzern === U FC Luzern Stanković je prešao 3. jula 2024, na jednogodišnju posudbu uz opciju trajnog otkupa, kao i klauzulu o povratnom otkupu u korist matičnog Intera. Prvi pogodak za klub postigao je 26. oktobra iste godine, na utakmici u kojoj je Yverdon-Sport slavio rezultatom 3:2. === Club Brugge === Krajem jula 2025, Stanković je zvanično prešao u Club Brugge, potpisavši sa tim belgijskim prvoligašem ugovor do 2029. godine. Inter Milan je zadržao klauzulu o povratnom otkupu koja im omogućava da Stankovića vrate za 22 miliona eura 2026, odnosno za 25 miliona eura 2027. godine. Mjesec dana kasnije, 27. avgusta, postigao je svoj prvi pogodak za klub u pobjedi od 6:0 protiv Rangers FC u drugoj utakmici kvalifikacija za Ligu prvaka. == Reprezentativna karijera == Poziv srbijanske U15 reprezentacije dobio je u februaru 2020. Nastupao je za U16 i U17 selekcije, a prvi put kapitensku traku za omladinsku selekciju nosio je u maju 2021. Stanković je bio kapiten generacije koja je došla do polufinala Evropskog U17 prvenstva 2022. godine. Prvi poziv za U18 srbijansku reprezentaciju dobio je u septembru 2022, kada je kao kapiten nastupio u minimalnom porazu protiv italijanske selekcije. Četiri dana kasnije, protiv iste ekipe, postigao je prvi pogodak u pobjedi Srbije od 2:1. == Stil igre == Dok je predvodio U17 selekciju Srbije do polufinala Evropskog prvenstva za igrače do 17 godina, UEFA je na svojoj stranici opisala Stankovića kao igrača čiji su prekidi "prijetnja svakom protivniku", te kao kombinaciju "finoće i borbenosti u veznom redu, što jasno pokazuje zašto nosi kapitensku traku". == Privatni život == Njegov brat Filip je golman koji nastupa za ekipu Venecije. Braća su sinovi bivšeg veznog igrača milanskog Intera i reprezentacije Srbije, Dejana Stankovića. Njegova majka Ana je Slovenka, a porodica provodi vrijeme u Ljubljani. Njegov amidža po majci bivši je slovenački profesionalni fudbaler Milenko Ačimovič. Dana 11. oktobra 2025, Stanković je debitovao za seniorsku reprezentaciju Srbije u porazu kod kuće (0:1) od reprezentacije Albanije u utakmici kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2026. == Nagrade i postignuća == * Kup Italije: 2022-2023. * Superkup Italije 2023. == Reference == Okruzi u Rusiji, Sedmi kongres SKJ, Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a i ostale Rezolucije, hemijski spojevi, aviokompanije, Spisak muzeja u gradovima sa više od 100.000 stanovnika, [en:List of freeware], List of free PC games, Platonski ugljikovodik, Prank call, Meralgia paraesthetica, Myokymia, Hemifacial spasm, Miloš Krasić, Nogometne pozicije, Nogometne formacije '''Doživotni predsjednik''' je titula koja se dodjeljuje ili koju sami predsjednici preuzimaju kako bi sebi obezbijedili neograničen mandat i produžili mandat do smrti ili penzionisanja. Ovaj položaj im omogućava formalnu zaštitu od mogućeg poraza na izborima, uključujući i od progona zbog službenih ili drugih zločina (zbog kojih bi mogli odgovarati gubitkom vlasti), putem formalnog predsjedničkog imuniteta. Ponekad titula nosiocu daje pravo da imenuje ili predloži nasljednika. Termin se često koristi za političke lidere koji nastoje legitimizovati svoju apsolutnu vlast, a koji u praksi vladaju kao monarsi. Doživotni predsjednik de facto se može smatrati autokratom i često je sinonim za diktatora. Korištenje titule „doživotni predsjednik“ umjesto tradicionalno autokratskog naslova, poput monarha, podrazumijeva subverziju liberalne demokratije od strane nosioca vlasti. U nekim slučajevima, doživotni predsjednik može uspostaviti samoproklamovanu monarhiju, kao što je učinio Henri Christophe na Haitiju. Među značajnim historijskim ličnostima koje su koristile strategiju doživotnog ili neograničenog mandata izdvajaju se Julije Cezar, rimski vojni vođa i državnik koji je 45. godine p. n. e. proglasio sebe "dictator perpetuusom" (doživotnim diktatorom) u Rimskoj Republici i Napoleon Bonaparte, francuski vojni lider i državnik, koji je 1802. godine proglašen prvim doživotnim konzulom , prije nego što je 1804. godine postao car Francuske. Mnogi lideri koji su se proglasili doživotnim predsjednicima zapravo nisu uspjeli da služe do kraja života. Većina je smijenjena prije smrti, dok su neki ubijeni dok su vršili dužnost. Međutim, neki su uspjeli da vladaju do svoje prirodne smrti, poput José Gaspara Rodrígueza de Francia (Paragvaj), Alexandra Pétiona i Françoisa Duvaliera (Haiti), Rafaela Carrere (Gvatemala), Saparmurrata Niyazova (Turkmenistan) i Josipa Broza Tita (Jugoslavija). Neki lideri nisu uspjeli da dobiju status doživotnog predsjednika; primjer za to je Mobutu Sese Seko iz Zaira, koji je 1972. godine pokušao da osigura takav mandat. Neki dugogodišnji autokratski predsjednici pogrešno se smatraju doživotnim predsjednicima. Oni nikada zvanično nisu dobili doživotni mandat i povremeno su učestvovali na izborima na kojima su ponovno birani. U većini slučajeva, to su bili fiktivni izbori koji su im garantovali nastavak vlasti. Doživotni predsjednici se mogu smatrati monarskim vladarima de facto. U prošlosti su neka državna uređenja imala karakter monarhija (npr. Vatikan), gdje je vladar biran od strane skupštine. Politolozi često imaju teškoće da razlikuju državu koju vodi doživotni predsjednik od monarhije, posebno kada se radi o nasljednoj ili porodičnoj diktaturi. {| class="wikitable" |+Doživotni predsjednici po državama !Država !Predsjednik !Zvanična titula !Titula na bosanskom jeziku !Bilješke |- |{{ZID|Njemačka|Nazi}} |Adolf Hitler |''Führer und Reichskanzler'' |Vođa i kancelar |Referendum o šefu države Trećeg Rajha održan je 19. avgusta 1934, nakon smrti predsjednika Paula von Hindenburga, kako bi se formalno spojile funkcije predsjednika i kancelara, a koje je nakon referenduma preuzeo Adolf Hitler. Glasanje koje je proteklo pod represivnim uslovima bez slobodne opozicije, rezultovalo je time da je 89,93% glasova podržalo Hitlerovu vlast. Referendumi u nacističkoj Njemačkoj služili su više kao propagandni instrument za demonstraciju jedinstva između režima i narodne zajednice nego kao stvarno demokratsko odlučivanje. |- |{{ZID|Argentina}} |Juan Carlos Onganía |''Presidente de facto de la Nación Argentina'' |de facto predsjednik Argentine |Doživotni predsjednik tokom prve faze civilno-vojne diktature poznate kao "Argentinska revolucija", od 29. juna 1966. do 8. juna 1970. |- |{{ZID|Bolivija}} |Simón Bolívar |''El Libertador'' |Oslobodilac |Prvi predsjednik Kolumbije. Zvanično titulu "El Libertador de Venezuela" dobio od vlasti u Caracasu 14. oktobra 1813. kao priznanje za njegovo vođstvo u oslobađanju teritorije od španske vlasti. Ova titula mu nije dodijeljena samoinicijativno, već kao formalno priznanje od lokalnih vlasti. Kasnije je titula potvrđena i od strane Kongresa Velike Kolumbije 1819, čime je postala zvanično priznati epitet za njegove zasluge u oslobađanju više južnoameričkih zemalja. Danas se "El Libertador" smatra historijski i državno priznatim nazivom koji simbolizuje njegovu ulogu u borbi za nezavisnost. |- | |José María Linares Lizarazu |''Presidente de la República de Bolivia'' |13. predsjednik Bolivije |Zvanično nosio titulu predsjednika Bolivije, obavljajući je od 9. septembra 1857. do 14. januara 1861. Tokom vlasti prvo je bio privremeni predsjednik (pro tempore), a od 31. marta 1858. sebe je proglasio diktatorom, ostavši na vlasti sve do svog svrgavanja 1861. godine. |- | |Manuel Isidoro Belzu Humérez |''Presidente de la República de Bolivia'' |11. predsjednik Bolivije |Bolivijski vojni oficir i 11. predsednik Bolivije od 1848. do 1855. Tokom njegove vlasti usvojeni su aktuelna nacionalna himna i zastava, a vlada je imala populistički karakter, podržavajući siromašno i domorodačko stanovništvo. Došao je na vlast vojnom silom, porazivši José Miguela de Velasca, a kasnije je legitimizirao položaj na izborima. Nakon penzionisanja njegov zet Jorge Córdova preuzeo je funkciju predsjednika, dok je Belzu kasnije ubijen 1865. u pokušaju da se vrati na vlast. |- | | | | | |- | | | | | |- | | | | | |} '''Primjeri doživotnih predsjednika po državama:''' * * '''Argentina:''' Juan Carlos Onganía * '''Bolivija:''' Simón Bolívar, Antonio José de Sucre, Andrés de Santa Cruz, Manuel Isidoro Belzu, José María Linares, Mariano Melgarejo, Germán Busch * '''Brazil:''' Getúlio Vargas * '''Centralnoafrička Republika:''' Jean-Bedel Bokassa, André Kolingba * '''Ciskei:''' Lennox Sebe * '''Sjeverna Koreja:''' Kim Il-sung („Večni predsjednik“), Kim Jong-il, Kim Jong-un * '''Španija:''' Francisco Franco („Caudillo“) * '''Ekvador:''' Diego Noboa * '''Francuska:''' Napoleon Bonaparte („Prvi konzul doživotno“), Philippe Pétain * '''Gana:''' Kwame Nkrumah * '''Gvatemala:''' Rafael Carrera * '''Ekvatorijalna Gvineja:''' Francisco Macías Nguema * '''Haiti:''' Toussaint Louverture, Jean-Jacques Dessalines, Henri Christophe, André Rigaud, Alexandre Pétion, Jean-Pierre Boyer, Jean-Baptiste Riché, Faustin Soulouque, Fabre Geffrard, Sylvain Salnave, François Duvalier, Jean-Claude Duvalier * '''Indonezija:''' Soekarno, Soeharto * '''Italija:''' Benito Mussolini * '''Iran:''' Rouhollah Khomeini, Ali Khamenei, Mojtaba Khamenei * '''Irak:''' Saddam Hussein * '''Libija:''' Mouammar Kadhafi * '''Malawi:''' Hastings Banda * '''Meksiko:''' Antonio López de Santa Anna * '''Uganda:''' Idi Amin Dada * '''Paragvaj:''' José Gaspar Rodríguez de Francia, Carlos Antonio López, Francisco Solano López * '''Peru:''' Simón Bolívar, Andrés de Santa Cruz, Felipe Santiago Salaverry, Manuel Ignacio de Vivanco * '''Samoa:''' Tupua Tamasese Mea’ole, Malietoa Tanumafili II * '''Tunis:''' Habib Bourguiba * '''Turkmenistan:''' Saparmurrat Niyazov * '''Jugoslavija:''' Josip Broz Tito * '''Zair:''' Mobutu Sese Seko '''Najduže vladavine doživotnih predsjednika:''' * Kim Il-sung – 45 godina, 9 mjeseci, 29 dana * Malietoa Tanumafili II – 45 godina, 4 mjeseca, 10 dana * Mouammar Kadhafi – 41 godina, 11 mjeseci, 22 dana * Francisco Franco – 39 godina, 1 mjesec, 19 dana * Ali Khamenei – 36 godina, 8 mjeseci, 24 dana * Soeharto – 30 godina, 1 mjesec, 15 dana * Mobutu Sese Seko – 25 godina, 6 mjeseci, 19 dana * Jean-Pierre Boyer – 24 godine, 11 mjeseci, 12 dana * Saddam Hussein – 23 godine, 8 mjeseci, 24 dana * Hastings Banda – 23 godine, 1 mjesec, 2 dana Ol Doinyo Lengai '''Transliteracija''' (grč. ''trans'' – "preko"; ''lit(t)era'' – "slovo") je proces prevođenja teksta iz jednog pisma u drugo, pri čemu se zadržava fonetska ili grafička ekvivalencija slova, a ne njihov značenjski sadržaj. Transliteracija se razlikuje od prevoda, jer se radi samo o prilagođavanju pisma, a ne jezika, zbog čega se u terminologiji često koristi i izraz ''preslovljavanje''. Ovaj postupak pretvaranja slova iz jednog sistema pisma u odgovarajuća slova drugog sistema pisma ne predstavlja direktno izvorne glasove, već zamjenjuje znakove njihovim ekvivalentom u drugom pismu. Zbog čestih dijakritičkih znakova koji su nerijetko potrebni, transliteracija se uglavnom primjenjuje u naučnim i stručno-tehničkim kontekstima. U bosanskom jeziku koriste se i latinica i ćirilica, pri čemu je latinica dominantna u javnoj upotrebi i svakodnevnom životu. Transliteracija se u domaćoj upotrebi koristi za prevođenje tekstova sa ćirilice na latinicu (i vice versa), prilagođavanje imena, geografskih pojmova i stručnih termina iz stranih jezika, kao i računarske i tipografske potrebe, gdje se različita pisma moraju prikazati konzistentno.<ref>Primjer: Ako baza podataka sadrži imena u oba pisma, pretraživanje po latinici bez transliteracije možda neće pronaći rezultate napisane ćirilicom. Transliteracija standardizuje prikaz i omogućava preciznije pretraživanje.</ref> '''Transliteracija''' (grč. ''trans'' – "preko"; ''lit(t)era'' – "slovo") je proces prevođenja teksta iz jednog pisma u drugo tako da se svako slovo ili znak zamjenjuje odgovarajućim znakom drugog pisma, bez mijenjanja značenja riječi. Cilj transliteracije je grafička ekvivalencija znakova, a ne reprodukcija izgovora. Zbog toga se transliteracija razlikuje od prevoda, jer se radi isključivo o prilagođavanju pisma, a ne jezika. U terminologiji se često koristi i izraz ''preslovljavanje''. Zbog čestih dijakritičkih znakova koji su nerijetko potrebni, transliteracija se uglavnom primjenjuje u naučnim, lingvističkim i stručno-tehničkim kontekstima. == Upotreba u bosanskom jeziku i primjeri == === Upotreba === U bosanskom jeziku koriste se i latinica i ćirilica, pri čemu je latinica dominantna u javnoj upotrebi i svakodnevnom životu. Transliteracija se primjenjuje u nekoliko svrha: # Prevođenje tekstova između pisama – npr. sa ćirilice na latinicu i obratno. # Prilagođavanje imena, geografskih pojmova i stručnih termina iz stranih jezika. # Računarske i tipografske potrebe, gdje se različita pisma moraju prikazati dosljedno radi čitljivosti, pretraživanja i obrade podataka. === Primjeri === {| class="wikitable" !Latinica !Ćirilica |- |Bosna i Hercegovina |Босна и Херцеговина |- |Sarajevo |Сарајево |- |Banja Luka |Бања Лука |- |Mostar |Мостар |- |Ćilim |Ћилим |} Islamic marital practices, Marriage in Islam, Islamsko bračno pravo Štuko dekoracija u islamskoj arhitekturi odnosi se na rezbareni ili oblikovani štuk i gipsani malter. Pojmovi štuko i malter u ovom kontekstu koriste se gotovo naizmjenično kako bi označili većinu vrsta ovakvih dekoracija s nešto različitim sastavima. Ova dekoracija se uglavnom koristila za prekrivanje zidova i površina, a glavni motivi bili su oni koji prevladavaju u islamskoj umjetnosti: geometrijski, arabeska, biljni, kaligrafski, kao i trodimenzionalni muqarnas. Gipsani malter bio je iznimno važan u islamskoj arhitektonskoj dekoraciji jer je relativno suha klima u velikom dijelu islamskog svijeta olakšavala korištenje ovog jeftinog i svestranog materijala u raznim prostorima. Štuko dekoracija već se koristila u drevna vremena u regiji Irana i u grčko-rimskom mediteranskom području. U islamskoj arhitekturi, štuko dekoracija pojavila se tokom omejadske dinastije (kasni 7-8. vijek) i doživjela daljnje inovacije i širenje tokom 9. vijeka pod Abasidima u Iraku, nakon čega se dalje širila islamskim svijetom i uključivala u regionalne arhitektonske stilove. Primjeri historijske rezbarene štuko dekracije nalaze se u Egiptu, Iranu, Afganistanu i Indiji, među ostalim područjima. Često se koristila u "maurskoj" ili zapadnoj islamskoj arhitekturi na Pirinejskom poluotoku (Al-Andalus) i dijelovima Sjeverne Afrike (Magrib), barem od razdoblja Taifa i lmoravida (11-12. vijek). Na Pirinejskom poluotoku dosegnula je kreativni vrhuna u maurskoj arhitekturi tokom dinastije Nasrid, koja je izgradila Alhambru. Mudejar arhitetura također je u širokoj mjeri koristila takav dekorativni stil. Španjolski izraz yesería ponekad se koristi u kontekstu islamske i mudejar arhitekture u Španiji. Italijanska saveznička vojska, odnosno Vojska Juga, nazivi su koji se primjenjuju na različite jedinice bivše Kraljevske italijanske vojske u razdoblju kada su se borile uz Saveznike tokom Drugog svjetskog rata od oktobra 1943. pa nadalje. U ovom razdoblju, prosaveznička Kraljevska italijanska mornarica i Kraljevsko italijansko ratno zrakoplovstvo bili su poznati pod nazivom Italijanska saveznička mornarica i Italijansko savezničko zrakoplovstvo. Od septembra 1943. italijanske snage naklonjene Silama Osovine postale su Nacionalna republikanska vojska novoosnovane Italijanske Socijalne Republike. Italijanska saveznička vojska nastala je kao rezultat savezničkog primirja s Italijom 8. septembra 1943; kralj Victor Emmanuel III smijenio je Benita Mussolinija s mjesta predsjednika vlade u julu 1943, nakon savezničke italije na južnu Italiju, te je umjesto njega imenovao maršala Italije, Pietra Badoglia, koji je potom stao na stranu Saveznika u borbi protiv snaga Socijalne Republike i njihovih njemačkih saveznika u sjevernoj Italiji. Italijanska saveznička vojska brojala je zmeđu 266.000 i 326.000 vojnika u Italijanskoj kampanji, od čega je 20.000 (kasnije broj povećan na 50.000, iako neki izvori navode broj i do 99.000) bilo u svojstvu borbenih jedinica, a između 150.000 i 190.000 činilo je pomoćne i logističke jedinice, uz 66.000 pripadnika zaduženih za kontrolu prometa i odbranu infrastrukture. Općenito gledano, Italijanska saveznička vojska činila je osminu borbenih snaga i četvrtinu ukupne sile 15. armijske skupine savezničkih snaga. == I motorizovana grupa == Prva formacija Savezničke vojske bila je I motorizovana grupa, formirana 27. novembra 1943. u San Pietro Vernoticu kod Brindisija. Jedinice I motorizovane grupe činili su bivši članovi 58. pješačke divizije Legnano i 18. pješačke divizije Messina. Dio vojnika koji su se pridružili jedinici uspio je izbjeći zarobljavanje i borbu na strani njemačkih snaga. Jedinica se sastojala od 295 oficira i 5387 vojnika, te je osnovana kako bi sa Saveznicima učestvovala u borbama protiv Njemačke i Italijanske Socijalne Republike. Komandant jedinice bio je oficir Vincenzno Dapino, koji je grupu vodio u njenom prvom vojnom zadatku u bici kod San Pietro Infine u decembru 1943. Ova akcija uveliko je doprinijela da Saveznici vrate povjerenje prema italijanskim vojnicima koji su se borili na njihovoj strani. Jedinica je pretrpila velike gubitke, te je ocijenjeno da je zadovoljila u izvršavanju njoj povjerenih zadataka. Nakon službe u sastavu američke Pete armije i reorganizacije, komandu nad I motorizovanom grupom preuzeo je general Umberto Utili, a jedinica je premještena u sastav Poljskog II korpusa na krajnjem lijevom krilu britanske Osme armije. Početkom 1944. jedinica je reorganizovana i proširena u Italijanski oslobodilački korpus. == Italijanski oslobodilački korpus == Dana 18. aprila 1944, I motorizovana grupa (koja je tada brojala 16.000 ljudi) preuzela je naziv Italijanski oslobodilački korpus, te biva podijeljena u dvije brigade. Oslobodilački korpus ojačan je 184. pješačkom divizijom Nembo, koja je brojala 6000 vojnika, a njom je komandovao general Umberto Utili. Početkom 1944, jedinica od 5000 italijanskih vojnika borila se na Gustavovoj liniji kod Monte Casina i pokazala se uspješnom u borbi. Italijani su ponovo pretrpili velike gubitke. == Italijanska saveznička vojska od kraja 1944. do 1945. == Nakon bitke kod Filottrana u julu 1944, italijanska vlada predložila je proširenje svojih vojnih kontingenata u okviru savezničkih snaga. Prijedlog je prihvaćen, te je u septembru 1944. oslobodilački korpus povučen sa fronta i prve linije radi opremanja britanskom opremom, uključujući britanske uniforme ''Battledress'' i kacige tipa ''Brodie''. Dana 24. septembra 1944, Korpus je raspušten, a njegovo osoblje i jedinice iskorištene su za formiranje prvih borbenih grupa. "Legnano" i "Folgore". Ubrzo su osnovane još četiri borbene grupe: "Cremona", "Friuli", "Mantova" i "Piceno". Te su grupe bile veličinom jednake slabijim divizijama. Predviđeni sastav svake iznosio je 432 oficira, 8578 podoficira i vojnika, 116 poljskih topova, 170 minobacača, 502 laka mitaljeza i 1277 motornih vozila. Borbene grupe dobile su nazive prema starim divizijama Kraljevske vojske, te su djelimično slijedile sistem numeriranja starih pukovnija. Ove su grupe funkcionisale u okviru američkih i britanskih jedinica na Gotskoj liniji. Borbeni raspored Italijanske savezničke vojske u aprilu 1945. bio je sljedeći: Načelnik stožera Vrhovne komande oružanih snaga bio je maršal Giovanni Messe, dok je načelnik stožera Kopnene vojske bio general-pukovnik Paolo Berardi. Svaki pješački puk imao je tri pješačka bataljona, četu minobacača naoružanu britanskim ML 3-inčnim minobacačima i protivtenkovsku četu naoružanu britanskim topovima QF 6pdr. Artiljerijski pukovi sastojali su se od četiri artiljerijska odreda s britanskim topovima QF 25pdr, jednog protivtenkovskog odreda s britanskim topovima QF 17pdr, te jednog protivzračnog odreda naoružanog britanskim verzijama topova Bofors 40 mm. Borbena grupa "Cremona", s vojnicima iz 44. pješadijske divizije "Cremona", pridodana Britanskom V korpusu – general-major Clemente Primieri. * 21. pješadijski puk "Cremona" * 22. pješadijski puk "Cremona" * 7. artiljerijski puk * CXLIV inženjerijski bataljon == Inhibitori enzima == Inhibicija enzimske reakcije, ili jednostavno inhibicija enzima, predstavlja sprečavanje aktivnosti enzima djelovanjem molekula nazvanih inhibitori enzima. Inhibitor enzima je molekula koja se veže za enzim i smanjuje njegovu aktivnost. Spoznaja da blokiranje aktivnosti određenih enzima može uništiti patogene organizme ili ispraviti metaboličke poremećaje dovela je do razvoja brojnih lijekova koji djeluju upravo kao inhibitori enzima. Osim u medicini, koriste se i kao pesticidi. Važno je naglasiti da nisu sve molekule koje se vežu za enzim inhibitori: aktivatori enzima povećavaju enzimsku aktivnost, dok se supstrati vežu za enzim i u okviru normalnog katalitičkog ciklusa pretvaraju u proizvode. === Način djelovanja === Inhibitor može spriječiti vezivanje supstrata za aktivno mjesto enzima ili ometati katalitički proces. Prema načinu vezivanja, inhibitori se dijele na: * '''Reverzibilne''' * '''Ireverzibilne''' Ireverzibilni inhibitori obično reagiraju s enzimom i hemijski ga mijenjaju, često stvaranjem kovalentne veze. Na taj način trajno mijenjaju ključne aminokiselinske ostatke potrebne za enzimsku aktivnost. Reverzibilni inhibitori se, nasuprot tome, vežu nekovalentnim interakcijama i njihovo djelovanje zavisi od toga da li se vežu za slobodan enzim, kompleks enzim–supstrat ili za oba oblika. Mnogi lijekovi su upravo inhibitori enzima, zbog čega je njihovo otkrivanje i optimizacija jedno od najvažnijih područja istraživanja u biohemiji i farmakologiji. Medicinski inhibitori procjenjuju se prema svojoj specifičnosti (minimalno vezivanje za druge proteine) i potentnosti, koja se izražava konstantom disocijacije. Visoka specifičnost i potentnost obično znače manje neželjenih efekata i nižu toksičnost. === Prirodni inhibitori === Inhibitori enzima postoje i u prirodi te imaju važnu ulogu u regulaciji metabolizma. U metaboličkim putevima često dolazi do negativne povratne sprege, gdje krajnji proizvod inhibira enzim ranije u lancu reakcija, čime se održava ćelijska homeostaza. Neki ćelijski proteini specifično se vežu za enzime (npr. proteaze ili nukleaze) i blokiraju njihovu aktivnost kako bi zaštitili ćeliju. Prirodni inhibitori mogu biti i otrovi koji služe za odbranu od predatora ili za savladavanje plijena. ---- == Vrste reverzibilne inhibicije == === 1. Konkurentna inhibicija === Kod konkurentne inhibicije inhibitor se veže za aktivno mjesto enzima i takmiči se sa supstratom. Budući da je često slične građe kao supstrat, zauzima njegovo mjesto i sprječava normalno vezivanje. * Povećava vrijednost '''Km''' * Ne utiče na '''Vmax''' === 2. Nekonkurentna inhibicija === Inhibitor se veže za drugo mjesto na enzimu (ne na aktivno mjesto), pa se može vezati istovremeno sa supstratom. * Smanjuje '''Vmax''' * Ne mijenja '''Km''' === 3. Parcijalna (djelimična) inhibicija === Slična je nekonkurentnoj, ali kompleks enzim–inhibitor–supstrat zadržava određeni stepen katalitičke aktivnosti. * Smanjuje '''Vmax''' * '''Km''' ostaje nepromijenjen === 4. Mješovita inhibicija === Ima osobine konkurentne i nekonkurentne inhibicije. Inhibitor se može vezati i za slobodan enzim i za kompleks enzim–supstrat. * Smanjuje '''Vmax''' * Mijenja '''Km''' ---- == Inhibitori samoubice == Inhibitori samoubice (suicidalni inhibitori) su molekule koje se tokom reakcije ugrađuju u enzim i trajno ga deaktiviraju. Primjer je acetilsalicilna kiselina (aspirin), koja inhibira enzim ciklooksigenazu i time smanjuje sintezu prostaglandina odgovornih za bol i upalu. Također, cijanid inhibira enzim citohrom c oksidazu, blokirajući ćelijsko disanje. Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u košarci 2027. godine odredit će 31 reprezentaciju koja će učestvovati na FIBA Svjetskom košarkaškom prvenstvu 2027, dok domaćin, Katar, automatski ostvaruje plasman na prvenstvo. == Raspored kvalifikacijskih prozora == Slično kao i tokom kvalifikacija za FIBA Svjetsko prvenstvo 2019. i SP 2023, utakmice će se igrati u šest kvalifikacijskih prozora tokom perioda od 15 mjeseci u svim regijama FIBA-e. U kvalifikacijskom procesu učestvovat će 80 nacionalnih reprezentacija. Raspored šest kvalifikacijskih prozora je sljedeći: {| class="wikitable" !Prozor !Datum |- align="center" |1 |24. novembar – 2. decembar 2025. |- align="center" |2 |23. februar – 3. mart 2026. |- align="center" |3 |29. juni – 7. juli 2026. |- align="center" |4 |24. avgust – 1 septembar 2026. |- align="center" |5 |23. novembar – 1 decembar 2026. |- align="center" |6 |22. februar – 2. mart 2027. |} == Kvalifikovane reprezentacije == {| class="wikitable sortable" ! rowspan="2" |Reprezentacija ! rowspan="2" |Način kvalifikacije ! rowspan="2" |Datum kvalifikacije ! colspan="4" data-sort-type="number" |Nastup(i) ! rowspan="2" |Prethodni najbolji rezultat{{efn|'''Bold''' text indicates they hosted that edition.}} ! rowspan="2" |FIBA rank{{efn|World ranking at start of tournament.}} |- !{{Tooltip|Ukupno|Uključujući ovo izdanje}} !{{abbr|Prvi|Prvi nastup}} !{{abbr|Zadnji|Zadnji nastup}} !{{abbr|Niz|Aktuelni niz uzastopnih nastupa}} |- |{{ZD|Katar}} [[Košarkaška reprezentacija Katara|Katar]] | align="center" |Domaćin | align="center" |28. april 2023. | align="center" |{{abbr|2|Katar zadnji put nastupao 2006.}} | colspan="2" align="center" |[[Svjetsko prvenstvo u košarci 2006.|2006]] | align="center" |1 |{{sort|21|21. mjesto}} ([[Svjetsko prvenstvo u košarci 2006.|2006]]) | align="center" |– |} == Format == Format kvalifikacija za FIBA SP 2027 ostao je nepromijenjen, sa šest kvalifikacionih prozora tokom period od 15 mjeseci u 4 regije: Afrika, Amerika, Azija (uključujući Okeaniju) i Evropa. Kvalifikacije će se održavati od novembra 2025. do marta 2027, a 80 reprezentacija takmičiće se za mjesto na SP. Put ka SP 2027. počeo je u februaru 2024. početkom evropskih pretkvalifikacija koje su trajale do avgusta 2024. Žrijeb za kvalifikacije održan je 13. maja 2025. u Dohi. {| class="wikitable" style="text-align:center;" ! rowspan="2" |FIBA zona ! colspan="2" |Turnir kvalifikacija ! colspan="3" |SP automatski plasman |- !Divizija A <small>najbolje rangirani timovi</small> !Divizija B <small>maksimalan mogući broj učesnika</small> ! !Plasman domaćinima ! |- | align="left" |[[:en:FIBA_Africa|FIBA Afrika]] |16 |2 |5 |0 |'''5''' |- | align="left" |[[:en:FIBA_Americas|FIBA Amerika]] |16 |2 |7 |0 |'''7''' |- | align="left" |[[:en:FIBA_Asia|FIBA Azija]] [[:en:FIBA_Oceania|FIBA Okeanija]] |16 |17 |7 |1 |'''8''' |- | align="left" |[[:en:FIBA_Europe|FIBA Evropa]] |32 |13 |12 |0 |'''12''' |- !Ukupno !80 !114 !31 !1 !32 |} Dana 28. februara 2026. godine, vrhovni vođa Islamske Republike Iran, Ali Khamenei, ubijen je tokom izraelsko-američkih zračnih napada na Iran u području Teherana. Iranska vlada smrt je službeno potvrdila 1. marta 2026. Operacija je izvedena tokom intenzivnih vojnih sukoba između Izraela i Irana. Napad je proveden uz saradnju sa CIA-om, koja je prikupljala obavještajne podatke o lokacijama gdje se nalaze iranski visokorangirani dužnosnici. Prema dostupim satelitskim snimcima, Khameneijeva rezidencija u Teheranu teško je oštećena tokom napada. Nakon inicijalnih izraelskih izvješća da je Khamenei ubijen u operaciji, američki predsjednik Donald Trump i izraelski premijer Benjain Netanyahu ponovili su da je Khamenei mrtav. Poslije potvrde iranskih državnih medija o njegovoj smrti, vlada je proglasila 40 dana žalosti i 7 dana državnih praznika. Novinska agencija Fars New Agency objavila je da su u napadima također poginuli Khameneijeva kćerka, zet, unuka i snaha. Smrt vođe Irana bila je razlog slavlja za mnoge iranske civile. U brojnim državama organizovani su protestni skupovi, a na pojedinim mjestima došlo je i do izbijanja nereda povodom njegove smrti. Prema neimenovanim izvorima iz američke administracije, sličan plan za atentat tokom Dvanaestodnevnog rata bio je odbijen od strane predsjednika Trumpa 15. juna 2025. godine. == Pripreme == Prema izvještajima ''The Telegrapha'' i ''The Washington Posta'', saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman obavio je više telefonskih poziva s američkim predsjednikom Trumpom, pozivajući ga da napadne Iran, navodeći da bi "Iran postao jači i opasniji ako Washington ne izvrši udar odmah". Princ Khalid bin Salman, brat prijestolonasljednika Mohammeda i saudijski ministar odbrane, navodno je na sastanku s američkim zvaničnicima upozorio na rizike od neizvršavanja napada na Iran. Nakon Dvanaestodnevnog rata u junu 2025. godine, Khamenei se sve više povlačio u osamu, a bunker u njegovom kompleksu bio je toliko dubok da je liftu trebalo više od pet minuta da stigne do njega, zbog čega su prilike za udar bile veoma rijetke. Mjesecima prije napada, CIA je pratila lokacije i obrasce kretanja Khameneija, te je saznala da će se održati sastanak visokih zvaničnika kojem će on prisustvovati. Prema pisanju ''Reutersa'', Sjedinjene Države i Izrael pripremili su pokretanje napada u trenutku kada se Khamenei sastao sa svojim višim savjetnicima, od kojih je najmanje pet poginulo zajedno s njim. Izraelski zvaničnici izjavili su da je Khamenei viđen iznad zemlje u svojoj upadljivoj službenoj rezidenciji neposredno prije atentata. Istovremeno, napadi su izvedeni na još najmanje dvije lokacije u gradu kako bi se osigurao uspjeh operacije. == Zračni napadi == Dana 28. februara 2026, više mjesta u Iranu pogođeno je raketama SAD-a i Izraela u sklopu vone operacije s ciljem sprječavanja nuklearnih i raketnih programa u toj zemlji, kao i pokretanju smjene režima. Napad je izvršen u 8:10 po lokalnom vremenu i opisan je kao "masivni, izuzetni smion dnevni napad" koji je "odmah pogodio visoke dužnosnike". Udar na Khameneijevu rezidenciju bio je jedinstven jer je izvršen tokom dana, s time da su izraelski avioni bacili 30 bombi na to mjesto. Udari su bili usmjereni na strateške objekte i važne iranske dužnosnike, uključujući Khameneijevu rezidenciju, koja je bila među onim najteže pogođenim izraelskim udarima u Teheranu; satelitski snimci sugerišu da je zgrada teško oštećena. Dana 28. februara 2026. godine, Izrael i Sjedinjene Američke Države pokrenuli su zajednički napad na nekoliko lokacija u Iranu. Operacija, kojoj je Izrael dao kodno ime Lavlja rika, a Ministarstvo odbrane SAD-a Operacija Epski bijes, ciljala je ključne zvaničnike, vojne zapovjednike i objekte. Napad je uključivao i atentat na vrhovnog vođu Alija Khameneija. Tokom 2024, vojna eskalacija između Izraela i Irana kulminirala je u dva navrata razmjenom vatre, a 2025. godine vodili su dvanaestodnevni rat koji je također uključivao američke napade s ciljem uništavanja iranskih nuklearnih postrojenja. U sedmicama prije napada 2026. godine, Iran i SAD bili su uključeni u indirektne nuklearne pregovore uz posredovanje Omana, a druga runda pregovora bila je zakazana u Ženevi. Napadu je prethodilo najveće gomilanje američke vojske na Bliskom istoku još od invazije na Irak 2003. godine. Napad je započeo udarima u gradovima Teheranu, Isfahanu, Komu, Karadži i Kermanšahu. Ubijeno je nekoliko zvaničnika iranske vlade, uključujući sekretara Vrhovnog savjeta nacionalne bezbjednosti Alija Shamkhanija, kao i Khameneija; preneseno je da su neki iranski civili slavili smrt dotičnog, čije je sjedište uništeno. Dok su primijećene eksplozije, izraelski ministar odbrane Israel Katz potvrdio je napad IDF-a. Trump je u videu postavljenom na Truth Socialu objavio da su Sjedinjene Države pokrenule udare na Iran zajedno s Izraelom. U znak odmazde, Iran je lansirao desetine svojih dronova i balističkih projektila širom Perzijskog zaliva, pored ciljanja Izraela kao i američkih vojnih baza u Jordanu, Kuvajtu, Bahreinu, Kataru, Iraku, Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Iran je navodno pokrenuo i napade na objekte civilne avijacije, uključujući međunarodne aerodrome u Kuvajtu i UAE. Uzvratni udari usmrtili su jednog civila u Izraelu i četvoro u Siriji. Nadalje, Huti sa sjedištem u Jemenu objavili su da će nastaviti svoje napade u Crvenom moru. Eskalacija u Perzijskom zalivu rezultovala je zastojem u globalnoj isporuci nafte. Trump je izjavio da je cilj operacije uništiti iranske raketne i vojnu infrastrukturu, spriječiti Iran u nabavci nuklearnog oružja i, u konačnici, srušiti režim. Ujedinjene nacije i nekoliko neuključenih zemalja osudili su početne udare zbog narušavanja stabilnosti Bliskog istoka, dok su drugi osudili iranske uzvratne udare na druge nacije u regionu. Kritičari operacije su je također nazvali nezakonitom prema domaćem i međunarodnom pravu. == Pozadina == Povlačenje Sjedinjenih Država iz Zajedničkog sveobuhvatnog akcionog plana 2018. godine dovelo je do ponovnog uvođenja sankcija Iranu i zaokreta ka upotrebi sile umjesto diplomatije u odnosima između SAD-a i njihovih saveznika sa Iranom. Trumpova administracija usvojila je strategiju "maksimalnog pritiska". Ponovno uvođenje američkih sankcija ozbiljno je uticalo na iransku ekonomiju. Iranski rijal pao je za 20%. Međunarodne banke koje su trgovale sa Iranom platile su visoke kazne. Sve velike evropske kompanije odustale su od poslovanja sa Iranom iz straha od američke kazne. Sankcije su gurnule milione Iranaca u siromaštvo i smanjile njihovu kupovnu moć u pogledu uvoznih osnovnih dobara, kao što su hrana i lijekovi, istovremeno podstičući inflaciju, nezaposlenost i propadanje infrastrukture. Tenzije između Irana, Sjedinjenih Država i Izraela porasle su od napada na Izrael 7. oktobra i početka rata u Gazi 2023. godine, u kojem je Izrael oslabio milicije koje podržava Iran širom Bliskog istoka, uključujući Hamas u Gazi, Hezbolah u Libanu i druge. Izrael i Iran razmijenili su udare u aprilu i oktobru 2024. godine, te su bili uključeni u kratki rat 2025. godine koji je također obuhvatio američki zračni napad s ciljem uništavanja iranskih nuklearnih postrojenja. === Antivladini protesti u Iranu i prvobitno raspoređivanje američkih snaga === Počevši od kraja decembra 2025. godine, u Iranu su izbili masovni antivladini protesti širom zemlje, prvenstveno podstaknuti ekonomskom krizom, kolapsom rijala i rastom cijena. Protesti, koji su uključivali pozive na promjenu režima, postali su najveći po razmjerama od revolucije 1979. godine, proširivši se na više od 100 gradova širom zemlje. Iranska vlada je odgovorila nasilnom represijom, uključujući masakre nad demonstrantima, pri čemu su se najsmrtonosniji incidenti dogodili 8. i 10. januara 2026. Novinska agencija aktivista za ljudska prava sa sjedištem u SAD-u procijenila je broj poginulih na 7.000, iranska vlada je saopštila da je broj mrtvih 3.117, dok su Donald Trump i drugi naveli da broj poginulih odgovara brojci od 32.000 ljudi. AP News je izvijestio da je vladina prekomjerna upotreba nasilja izazvala očaj u iranskoj javnosti i pobudila nadu kod nekih građana u američki napad. Nekoliko naučnika je tvrdilo da se iranska vlada sada suočava sa krhkim stanjem koje bi moglo dovesti do njenog pada. Dana 13. januara 2026. godine, američki predsjednik Donald Trump izrazio je podršku demonstrantima, a kasnije, 23. januara, Trump je najavio da američka "armada" kreće ka Bliskom istoku, uključujući nosače aviona USS Abraham Lincoln i USS Gerald R. Ford, te nekoliko razarača sa vođenim projektilima. Američki i evropski zvaničnici izjavili su da je Washington postavio Iranu tri ključna zahtjeva: trajni prekid svakog obogaćivanja uranijumom, stroga ograničenja iranskog programa balističkih raketa i potpunu obustavu podrške regionalnim proxy grupama kao što su Hamas, Hezbolah i Huti. Planiranje predložene serije napada također je započelo u koordinaciji sa izraelskim obavještajnim agencijama. === Nuklearni pregovori i jačanje američkog vojnog prisustva === Dana 6. februara 2026. godine, Iran i SAD su održali indirektne nuklearne pregovore u glavnom gradu Omana, Muskatu. Iran je naglasio da napredak zavisi od konsultacija u matičnim prijestonicama. Druga runda razgovora zakazana je u Ženevi. Između 15. i 20. februara, Iran je povećao izvoz nafte na trostruko veći nivo od uobičajenog i smanjio zalihe nafte. Neposredno prije početka udara, 27. februara 2026. godine, ministar vanjskih poslova Omana Badr Al-Busaidi izjavio je da je postignut "iskorak" i da je Iran pristao na to da uslov koji se tiče obogaćivanja uranijumom, kao i na potpunu verifikaciju od strane Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA); nadalje, Iran je pristao da nepovratno spusti nivo trenutno obogaćenog uranijuma na "najniži mogući nivo". Al-Busaidi je rekao da je mir "nadohvat ruke". Početkom februara 2026. godine, SAD su također rasporedile drugi nosač aviona, USS Gerald R. Ford, na Bliski istok kako bi pojačale pritisak na Iran. Dana 11. februara 2026. godine, 47. godišnjica revolucije iz 1979. obilježena je provladinim skupovima i snažnom antiameričkom retorikom. Trump je 13. februara 2026. izjavio da bi promjena režima u Iranu bila "najbolja stvar koja bi se mogla desiti". Dan kasnije, 14. februara, američki zvaničnici su rekli Reutersu da se američka vojska priprema za opsežnu kampanju koja uključuje višesedmične, kontinuirane operacije protiv Irana koje bi mogle ciljati državnu i sigurnosnu infrastrukturu. Do 19. februara, američko vojno gomilanje opisano je kao najveće na Bliskom istoku još od invazije na Irak 2003. godine. Tokom govora o stanju nacije 24. februara 2026. godine, Trump je optužio Iran za obnavljanje napora u izradi nuklearnog oružja, osuđujući te navodne ambicije kao "zlokobne" i tvrdeći da je Iran također razvio sve naprednije raketne sposobnosti koje bi mogle ugroziti SAD, Evropu i američke baze u inostranstvu. Upozorio je da su SAD spremne djelovati ako bude potrebno. Grupa osam (Gang of Eight), koju čini osam lidera u Kongresu SAD-a koji se obično obavještavaju o povjerljivim obavještajnim pitanjima, bila je upoznata s napadom prije njegovog početka. Također, u to vrijeme, Bloomberg News je tvrdio da NATO letjelice za rano upozoravanje i kontrolu (AWACS) nadziru Iran s aerodroma Konya. Do kraja februara, zvaničnici Trumpove administracije iznijeli su brojne nedokazane tvrdnje da je Iran ponovo pokrenuo svoj nuklearni program, da ima dovoljno materijala za izradu bombe u roku od nekoliko dana i da razvija rakete dugog dometa koje bi uskoro mogle pogoditi Sjedinjene Države. Ove izjave osporili su američki i evropski vladini zvaničnici, međunarodne grupe za praćenje naoružanja i američke obavještajne agencije. Odbrambena obavještajna agencija (DIA) ranije je zaključila da će proći najmanje decenija prije nego što Iran stekne tehničke vještine za proizvodnju raketa koje mogu dosegnuti Sjedinjene Države; Ministarstvo odbrane Sjedinjenih Država procijenilo je da je iranski nuklearni program unazađen za dvije godine nakon ranijih udara na iranska nuklearna postrojenja u junu 2025. godine. Međutim, 27. februara je objavljeno da je IAEA otkrila da je Iran sakrio visoko obogaćeni uranijum u podzemnom objektu koji nije oštećen u prethodnoj rundi napada, a IAEA je saopštila da ne može biti sigurna da je iranski nuklearni program "isključivo mirnodopski". Prije napada, JD Vance, potpredsjednik Sjedinjenih Država, branio je udar na Iran. Na pitanje da li bi podržao promjenu režima u Iranu, uprkos ranijim kritikama rata u Iraku, rekao je da život "ima svakakve lude obrte". ''The Washington Post'' je izvijestio da je odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa da napadne Iran uslijedila nakon što su saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman i izraelska vlada više puta lobirali kod njega da povuče taj potez. ''The Guardian'' je nekoliko dana prije napada izvijestio da će odluka zavisiti od rezultata sastanka u Ženevi, na kojem će SAD predvoditi Steve Witkoff i Jared Kushner. Charles Wald, penzionisani general vazduhoplovstva i zamjenik komandanta Evropske komande SAD-a koji sada radi u Jevrejskom institutu za nacionalnu sigurnost Amerike (JINSA), izjavio je da bi dovođenje nosača aviona klase ''Gerald R. Ford'' na Bliski istok pomoglo u odbrani Izraela od Irana. Također je naveo da, ako pregovori SAD-a i Irana ne završe dobro, "biće duplo gore nego kada Obama nije uradio ništa u Siriji povodom hemijskog oružja". Prema jednom američkom izvoru, Trump je odobrio udar nakon što su SAD primile obavještajne podatke da Iran planira preventivno lansiranje raketa. Prije napada, Khamenei je u svom govoru upućenom sljedbenicima početkom februara, koji je objavila web stranica vrhovnog vođe Irana, upozorio Sjedinjene Države da će, "ako ovaj put započnu rat, to biti regionalni rat". == Sukob == Evo tačnog prijevoda navedenog teksta na ijekavicu: '''Početni izraelski i američki udari''' '''Udari lansirani sa američkih brodova''' U udarima je korištena kombinacija američkih projektila, dronova i izraelskih borbenih aviona. Po prvi put su u borbi upotrijebljeni jeftini jurišni dronovi za jednokratnu upotrebu jedinice ''Task Force Scorpion Strike''. Američki ratni brodovi lansirali su projektile ''Tomahawk'', dok je vojska SAD-a koristila lansere ''HIMARS''. Takođe je korišteno neobjavljeno dalekometno oružje koje se ispaljuje izvan dometa neprijateljske odbrane (''standoff weapons''). Izviješteno je o eksplozijama dok je ministar odbrane Israel Katz potvrdio izraelski napad. ''The Times of Israel'' je prenio da je Katz udare nazvao "preventivnim napadom" s namjerom da se "uklone prijetnje državi Izrael". Među ciljevima je bio i okrug u Teheranu u kojem inače boravi iranski vrhovni vođa Ali Khamenei; tu se nalaze i predsjednička palata i Vijeće nacionalne bezbjednosti. Potvrđeno je da je sedam projektila pogodilo ovo područje. Američki zvaničnici potvrdili su da su udari koordinisani sa SAD-om. Izraelsko vazduhoplovstvo (IAF) saopštilo je da je pogodilo 500 vojnih ciljeva u zapadnom i centralnom Iranu, uključujući protivzračnu odbranu i raketne lansere, koristeći približno 200 borbenih aviona, što je najveći borbeni nalet u njegovoj istoriji. Izrael je početne udare nazvao kodnim imenom "Operacija Postanak" (hebrejski: ''מטס בראשית''). Izrael je potom proglasio vanredno stanje, navodeći da očekuje iranski napad. Sirene su se oglasile u Izraelu dok je vlada upozoravala građane da ostanu u zaštićenim zonama. Američki ambasador u Izraelu Mike Huckabee podstakao je američke državljane u Izraelu da odmah preduzmu mjere nakon što čuju sirenu, a američki predsjednik Donald Trump upozorio je da bi moglo biti gubitaka američkih života. Izraelsko ministarstvo zdravlja premjestilo je svoje bolnice pod zemlju. Prema izvještaju ''Iran Internationala'', portparol izraelske vojske na perzijskom jeziku, potpukovnik Kamal Penhasi, uputio je hitno upozorenje iranskim civilima koji žive u blizini vojne industrije i infrastrukture da se odmah evakuišu, navodeći: "Vaše prisustvo u ovim područjima dovodi vaš život u opasnost." Prema riječima jednog američkog zvaničnika, desetine američkih udara izveli su avioni stacionirani širom Bliskog istoka sa jednog ili više nosača aviona. ''Reuters'' je izvijestio da su udari izvedeni iz vazduha i sa mora. Izraelski vojni zvaničnici izjavili su da je njihovim udarima prethodilo višemjesečno planiranje, što im je omogućilo da precizno odrede ciljeve, postignu "taktičko iznenađenje" i dobiju podršku SAD-a. Izrael je kasnije saopštio da je u početnim udarima korišteno preko 1.200 bombi u roku od 24 sata. Prema izvještajima, ciljana su i iranska mornarička plovila. Agencija ''Fars'' i ''CNN'' izvijestili su o novim eksplozijama u drugim gradovima u Iranu, uključujući Kom, Kermanšah, Isfahan i Karadž. U Teheranu je javljeno da su se raketni udari dogodili u Univerzitetskoj ulici, u oblasti Džomhuri i u sjevernoj oblasti Sejed Handan. Komunikacijske usluge širom Teherana ometene su nakon napada, a ''Netblocks'' je izvijestio o gotovo potpunom mraku na internetu. Prema ''BBC''-ju, tokom udara pogođeni su ured vrhovnog vođe Alija Khameneija i predsjednički ured Masouda Pezeshkiana u Teheranu. ''Channel 12'', pozivajući se na neimenovane izraelske izvore, naveo je da Izrael procjenjuje kako postoje "sve veće indicije" da je Khamenei vjerovatno ubijen u izraelskom udaru ili da je "u najmanju ruku povrijeđen". ''Reuters'' je citirao neimenovanog izraelskog zvaničnika koji je izjavio da je Khameneijevo tijelo pronađeno, čime je potvrđena smrt. Portparol iračkih Snaga narodne mobilizacije rekao je da su dvojica njihovih boraca ubijena, dok su još trojica ranjena tokom udara u Džurf al-Sakharu, južno od Bagdada. Prema ''Iran Internationalu'', koji citira Iransku studentsku novinsku agenciju, hiljade pripadnika IRGC-a, uključujući nekoliko visokih zvaničnika, ubijeno je ili ranjeno prilikom napada na nekoliko vojnih baza. Izviješteno je da je pogođen i lučki grad Bušehr; međutim, nije jasno da li je nuklearni reaktor pretrpio bilo kakvu štetu. ''CNN'' je izvijestio da je vrijeme napada simbolički značajno u judaizmu jer je izveden uoči predstojećeg praznika Purima 2. marta. ==== Initial Israeli and American strikes ==== [[/wiki/File:U.S._Forces_Launch_Operation_Epic_Fury.webm|lijevo|mini|250x250piksel|Napadi s američkih brodova]] Zračni napadi na Iran počeli su oko 9:45 ujutro po iranskom vremenu (1:15 ujutro po istočnoameričkom vremenu) u subotu, 28. februara; subota je prvi dan sedmice u Iranu i redovan radni dan. U udarima je korištena kombinacija američkih projektila, dronova i izraelskih borbenih aviona. Po prvi put su u borbi upotrijebljeni jeftini jurišni dronovi za jednokratnu upotrebu jedinice ''Task Force Scorpion Strike''. Američki ratni brodovi lansirali su projektile ''Tomahawk'', dok je vojska SAD-a koristila lansere ''HIMARS''. Također je korišteno neobjavljeno dalekometno oružje koje se ispaljuje izvan dometa neprijateljske odbrane (engl: ''standoff'' ''oružje''). Eksplozije su prijavljene kada je ministar odbrane Israel Katz potvrdio izraelski napad. ''The Times of Israel'' je prenio da je Katz udare nazvao "preventivnim napadom" s namjerom da se "uklone prijetnje državi Izrael". Među ciljevima je bio i okrug u Teheranu u kojem inače boravi iranski vrhovni vođa Ali Khamenei; tu se nalaze i predsjednička palata i Vijeće nacionalne bezbjednosti. Potvrđeno je da je sedam projektila pogodilo ovo područje. Američki zvaničnici potvrdili su da su udari koordinisani sa SAD-om. Izraelsko vazduhoplovstvo (IAF) saopštilo je da je pogodilo 500 vojnih ciljeva u zapadnom i centralnom Iranu, uključujući protivzračnu odbranu i raketne lansere, koristeći približno 200 borbenih aviona, što je najveći borbeni nalet u njegovoj historiji. Izrael je početne udare nazvao kodnim imenom "Operacija Postanak" . Izrael je potom proglasio vanredno stanje, navodeći da očekuje iranski napad. Sirene su se oglasile u Izraelu dok je vlada upozoravala građane da ostanu u zaštićenim zonama. Američki ambasador u Izraelu Mike Huckabee podstakao je američke državljane u Izraelu da odmah preduzmu mjere nakon što čuju sirene, a američki predsjednik Donald Trump upozorio je da bi moglo biti "gubitaka američkih života". Izraelsko ministarstvo zdravlja premjestilo je svoje bolnice pod zemlju. Prema izvještaju ''Iran Internationala'', portparol izraelske vojske na perzijskom jeziku, potpukovnik Kamal Penhasi, uputio je hitno upozorenje iranskim civilima koji žive u blizini vojne industrije i infrastrukture da se odmah evakuišu, navodeći: "Vaše prisustvo u ovim područjima dovodi vaš život u opasnost." Prema riječima jednog američkog zvaničnika, desetine američkih udara izveli su avioni stacionirani širom Bliskog istoka sa jednog ili više nosača aviona. ''Reuters'' je izvijestio da su udari izvedeni iz vazduha i sa mora. Izraelski vojni zvaničnici izjavili su da je njihovim udarima prethodilo višemjesečno planiranje, što im je omogućilo da precizno odrede ciljeve, postignu "taktičko iznenađenje" i dobiju podršku SAD-a. Izrael je kasnije saopštio da je u početnim udarima korišteno preko 1.200 bombi u razmaku od 24 sata. Prema izvještajima, ciljana su i iranska mornarička plovila. Agencija ''Fars'' i ''CNN'' izvijestili su o novim eksplozijama u drugim gradovima u Iranu, uključujući Kom, Kermanšah, Isfahan i Karadž. U Teheranu je javljeno da su se raketni udari dogodili u Univerzitetskoj ulici, u oblasti Džomhuri i u sjevernoj oblasti Sejed Handan. Komunikacijske usluge širom Teherana ometene su nakon napada, a ''Netblocks'' je izvijestio o gotovo potpunom mraku na internetu. Prema ''BBC''-ju, tokom udara pogođeni su ured vrhovnog vođe Alija Khameneija i predsjednički ured Masouda Pezeshkiana u Teheranu. ''Channel 12'', pozivajući se na neimenovane izraelske izvore, naveo je da Izrael procjenjuje kako postoje "sve veće indicije" da je Khamenei vjerovatno ubijen u izraelskom udaru ili da je "u najmanju ruku povrijeđen". ''Reuters'' je citirao neimenovanog izraelskog zvaničnika koji je izjavio da je Khameneijevo tijelo pronađeno, čime je potvrđena smrt. Portparol iračkih Snaga narodne mobilizacije rekao je da su dvojica njihovih boraca ubijena, dok su još trojica ranjena tokom udara u Džurf al-Sakharu, južno od Bagdada. Prema ''Iran Internationalu'', koji citira Iransku studentsku novinsku agenciju, hiljade pripadnika IRGC-a, uključujući nekoliko visokih zvaničnika, ubijeno je ili ranjeno prilikom napada na nekoliko vojnih baza. Izviješteno je da je pogođen i lučki grad Bušehr; međutim, nije jasno da li je nuklearni reaktor pretrpio bilo kakvu štetu. ''CNN'' je izvijestio da je vrijeme napada simbolički značajno u judaizmu jer je izveden uoči predstojećeg praznika Purima 2. marta. === Izjave američkih i izraelskih lidera o njihovim ciljevima === Dana 28. februara u 2:30 ujutro po istočnoameričkom vremenu, američki predsjednik Donald Trump objavio je osmominutnu video izjavu, rekavši da je svrha američkih udara u Iranu efektivna promjena režima. Trump je izjavio da iranske "prijeteće aktivnosti" ugrožavaju SAD i njihove saveznike. Naveo je iransku talačku krizu, podršku proxy grupama kao što su Hamas i Hezbolah, ubijanje demonstranata i navodnu težnju za nuklearnim oružjem. Naveo je da u sukobu "životi hrabrih američkih heroja mogu biti izgubljeni i da možemo imati žrtve. To se često dešava u ratu". Pozvao je pripadnike IRGC-a da "polože oružje i dobiju potpuni imunitet ili se, u suprotnom, suoče sa sigurnom smrću". Obraćajući se iranskoj javnosti, rekao je: "Kada završimo, preuzmite svoju vladu. Biće vaša da je uzmete. Ovo će vjerovatno biti vaša jedina prilika generacijama." Dodao je: "Dugi niz godina tražili ste pomoć Amerike, ali je nikada niste dobili... Pa da vidimo kako ćete odgovoriti. Amerika vas podržava nadmoćnom snagom i razornom silom", zaključivši: "Sada je vrijeme da preuzmete kontrolu nad svojom sudbinom... Ovo je trenutak za akciju. Ne dozvolite da prođe." Ubrzo nakon toga, Benjamin Netanyahu objavio je video izjavu u kojoj je rekao da su Izrael i Sjedinjene Države pokrenuli udare protiv Irana "kako bi uklonili egzistencijalnu prijetnju" koju predstavlja ono što je nazvao "terorističkim režimom u Iranu". Netanyahu je optužio iransko rukovodstvo za decenije neprijateljstva, rekavši da "već 47 godina ajatolahov režim uzvikuje 'Smrt Izraelu' i 'Smrt Americi'", te ga je opisao kao "ubilački teroristički režim" kojem se "ne smije dozvoliti da se naoruža nuklearnim oružjem". Rekao je da će zajednička američko-izraelska akcija "stvoriti uslove da hrabri iranski narod uzme sudbinu u svoje ruke" i pozvao je narod Irana da "zbaci jaram tiranije". Evo tačnog prijevoda na ijekavicu: === Iranski odgovor i raketni napadi na ratištu u Perzijskom zalivu === Iran je ciljao više američkih vojnih baza širom regije Perzijskog zaliva. Bahrein je aktivirao sirene za zračnu opasnost kako bi upozorio na iranski napad na američke vojne baze unutar države, dok su arapski mediji javili da su u glavnom gradu Manami uočeni dim i eksplozije. Bahrein je kasnije potvrdio udare i naveo da je meta bilo sjedište Pete flote SAD-a. Eksplozije su također prijavljene na Međunarodnom aerodromu u Kuvajtu i u Abu Dhabiju u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Nakon napada projektilima i dronovima na Kuvajt, tamošnje Ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je na raport Mohammada Toutounchija, ambasadora Irana u Kuvajtu. Prema izvještaju CNN-a, IRGC je saopštio da je Iran ciljao četiri američke baze na Bliskom istoku: zračnu bazu Al Udeid u Kataru, zračnu bazu Ali Al Salem u Kuvajtu (u kojoj su bili italijanski vojnici), zračnu bazu Al Dhafra u UAE i sjedište Pete flote američke mornarice u Bahreinu, a objavljen je i video snimak na kojem se vidi kako se uzdiže dim iz pravca baze u Bahreinu. Saudijska Arabija je potvrdila da je bilo iranskih napada na Rijad i njenu Istočnu provinciju. Tvrdila je da je uspješno presrela iranske napade usmjerene na ta područja i navela da će Kraljevina "preduzeti sve neophodne mjere" da se odbrani, "uključujući opciju odgovora na agresiju". Dodatni izvještaji navode da su UAE, nakon uspješnog presretanja određenog broja iranskih projektila, izjavili da je jedan civil azijske nacionalnosti poginuo od krhotina presretača koje su pale na stambeno područje. Katar je saopštio da je presreo najmanje dva talasa raketnih napada, navodeći da nije bilo prijavljenih žrtava niti materijalne štete. Devetospratnica je pogođena projektilima u sjevernom Izraelu, pri čemu je povrijeđena jedna osoba. Udari su također prijavljeni u Haifi i Tel Avivu. Izvještaji tvrde da su projektili iz Irana pogodili jordanske teritorije i glavni grad Aman. Jordan je saopštio da su njegove oružane snage oborile dva iranska balistička projektila koji su ciljali njegovu teritoriju i da je obradio 54 prijave o padu krhotina koje su izazvale materijalnu štetu, ali bez žrtava. U Siriji su krhotine iranskog balističkog projektila pale na stambenu zgradu u gradu Suwayda, usmrtivši najmanje četiri civila. Stambene četvrti Dubaija u blizini Dubai Marine i Dubai Palme pogođene su udarima, što je uzrokovalo požar u hotelu ''Fairmont The Palm'' i četiri povrede, kao i u stambenoj zgradi na periferiji Dohe. Lokalni izvori kažu da je Iran koristio dronove ''Shahed'', koji su jedno od najsmrtonosnijih oružja koje koristi režim, kao i njegove proxy grupe poput Hamasa i Hezbolaha. UAE su saopštili da su presreli "novi talas" iranskih projektila i da su "fragmenti od presretanja" pali u Abu Dhabiju i Dubaiju, uzrokujući štetu na hotelu ''Burj Al Arab''. Udari na Međunarodni aerodrom Kuvajt izazvali su nekoliko nedefinisanih povreda. U Bahreinu je tokom večeri prijavljeno da je toranj u stambenoj četvrti pogođen iranskim dronom. U regiji Kurdistan u Iraku, iranski zračni napadi ciljali su infrastrukturu koja ugošćuje američko vojno i civilno osoblje, uključujući Međunarodni aerodrom Erbil i Generalni konzulat SAD-a u Erbilu. Međutim, prema izvještajima lokalnih medija, većina projektila i dronova je presretnuta. Kasnije tokom dana, Izrael je saopštio da je započeo novi talas napada na iransku zračnu odbranu i raketne lansere u centralnom Iranu. === 1. mart === ==== Američki napadi ==== Dana 1. marta, Izrael je izvršio još jedan talas udara na iranske ciljeve u sklopu svoje tekuće kampanje, ciljajući sami centar prijestonice. Iranski mediji izvijestili su o snažnim eksplozijama. Trump je u objavi na mreži ''Truth Social'' naveo: "Iran je upravo izjavio da će danas udariti veoma jako, jače nego što su ikada ranije. Bolje im je da to ne čine, jer ako to urade, udarićemo ih snagom kakva nikada ranije nije viđena!" Najviši iranski zvaničnik za bezbjednost, Ali Larijani, najavio je formiranje privremenog rukovodećeg vijeća i optužio SAD i Izrael za pokušaj rasparčavanja Irana. Upozorio je "secesionističke grupe" na teške posljedice ako preduzmu bilo kakve akcije. Predsjednik iranskog parlamenta, Mohammad Baqer Qalibaf, zaprijetio je Trumpu i Netanyahuu, rekavši da su prešli crvenu liniju i da će "platiti za to". Revolucionarni sud u Teheranu je bombardovan, a njegova zgrada je uništena. ==== Iranska odmazda ==== Ujutro 1. marta, izvještaji su potvrdili da je Iran lansirao projektile i dronove na Izrael, UAE, Katar, Kuvajt, Bahrein, Jordan i Saudijsku Arabiju. Kasniji izvještaji zabilježili su da su iz Irana ispaljeni projektili na sjedište Pete flote u Bahreinu. Svjedoci su vidjeli dim od presretanja projektila iznad Dubaija i tamne oblake koji se uzdižu iz luke Jebel Ali. == Žrtve == === Ubistvo Alija Khameneija === Neposredno prije ponoći u Iranu 28. februara, neimenovani izraelski zvaničnik izjavio je da je Khamenei ubijen u zračnim udarima, te da su obavještajni izvori pronašli i identifikovali njegovo tijelo. Netanyahu je takođe naveo da postoje naznake o njegovoj pogibiji, iako je iransko ministarstvo vanjskih poslova to osporilo. Izraelski zvaničnici tvrde da je tijelo pronađeno u ruševinama. Nekoliko sati ranije, iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi tvrdio je da su Khamenei i predsjednik Pezeshkian "koliko ona zna" živi. Donald Trump je na mreži ''Truth Social'' napisao: "Khamenei, jedan od najzlijih ljudi u istoriji, je mrtav [...] Nije uspio izbjeći našu obavještajnu službu i visoko sofisticirane sisteme praćenja." Agencija ''Fars'' javila je da su u udarima poginuli i Khameneijeva kćerka, zet, unuka i snaha. Rano ujutro 1. marta, iranski državni mediji potvrdili su smrt i proglasili 40 dana žalosti. === Vojska i zvaničnici === Izraelski i regionalni izvori navode da su vjerovatno ubijeni ministar odbrane Aziz Nasirzadeh i komandant IRGC-a Mohammad Pakpour. IDF je kasnije potvrdio smrt sedam bezbjednosnih lidera, uključujući Alija Shamkhanija. Potvrđeno je i da je 1. marta ubijen načelnik generalštaba Abdolrahim Mousavi. CENTCOM je saopštio da SAD nemaju gubitaka i da su neutralisale stotine iranskih napada. U Iraku su dva člana Snaga narodne mobilizacije poginula, dok su tri povrijeđena u izraelskom napadu. Kasniji izvještaj ''The New York Timesa'' naveo je brojku od troje mrtvih. Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država (CENTCOM) saopštila je da nije pretrpjela gubitke, uz napomenu da lakša oštećenja na njihovim objektima nisu omela operacije, te da su neutralisali nekoliko stotina iranskih napada dronovima i projektilima. ''CBS News'' je izvijestio da su "obavještajni i vojni izvori rekli za ''CBS News'' u subotu naveče [28. februara 2026.]“ da je 40 iranskih zvaničnika ubijeno u udarima, ali da "nije jasno da li su se ti zvaničnici nalazili na jednoj ili na više lokacija". === Civili === Oko 17:30 po srednjoevropskom vremenu prvog dana udara, Crveni polumjesec je izvijestio da je u Iranu poginuo 201 civil, dok je 747 povrijeđeno. Dodatne žrtve su zabilježene nakon iranskih uzvratnih napada. Prvi povezani iranski vazdušni udar ciljao je zgradu u Izraelu, pri čemu je povrijeđen jedan izraelski civil. Magen David Adom (izraelska hitna pomoć) izvijestila je da je u početnim iranskim napadima povrijeđeno 89 osoba, od kojih troje direktno, a ostali indirektno. Kasniji direktan pogodak u Tel Avivu usmrtio je jednu ženu i povrijedio još 20 osoba, od kojih jednu teško. Četiri osobe su poginule u Siriji od iranskog projektila. Jedan muškarac u UAE poginuo je u iranskom uzvratnom napadu, a prijavljene su i četiri povrede tokom udara na stambena područja u Dubaiju. Dva studenta su poginula u napadu u Teheranu. === Vazdušni udar na školu u Minabu === Prema izvorima u iranskoj vladi, osnovna škola za djevojčice pogođena je u izraelskim i američkim napadima na Minab. Izvještaji navode da je u udaru poginulo 108 učenica, dok ih je 92 ranjeno. ''The Washington Post'' je izvijestio da nema nezavisne potvrde o broju poginulih, dok su profili iranske opozicije na internetu naveli da je udar bio posljedica neuspješnog lansiranja rakete IRGC-a (Iranske revolucionarne garde). Portparol iranskog ministarstva vanjskih poslova nazvao je ovaj napad zločinom. == Uticaj == '''Vanredno stanje u Izraelu''' Izrael je proglasio vanredno stanje na teritoriji cijele države, navodeći da su napadi na Iran bili najveći koje je do sada izveo. Israel Katz je u saopćenju naveo: "Na osnovu ovlaštenja iz člana 9C(b)(1) Zakona o civilnoj odbrani iz 5711–1951. godine, i nakon što sam se uvjerio da postoji velika vjerovatnoća napada na civilno stanovništvo, proglašavam posebno stanje na unutrašnjem frontu na cijeloj teritoriji države.“ ''The New York Times'' je izvijestio da su škole i radna mjesta u Izraelu zatvoreni, a javna okupljanja otkazana. '''Ponovni prekid interneta u Iranu''' Usred obnovljenog "gotovo potpunog" prekida interneta u Iranu, NetBlocks je saopćio da je internet povezanost pala na 4% uobičajenog nivoa. '''Zatvaranje zračnog prostora''' Zračni prostor Irana bio je uglavnom bez civilnih letjelica nakon napada, dok su države regije zatvorile svoje zračne prostore. Bahrein, Irak, Izrael, Kuvajt, Katar, Sirija i Ujedinjeni Arapski Emirati zatvorili su svoje zračne prostore nakon napada, a više putničkih aviona preusmjereno je na druge destinacije. Međunarodne aviokompanije, među kojima su Air India, Biman Bangladesh Airlines, British Airways, Cathay Pacific Airways, IndiGo, Lufthansa, Virgin Atlantic i Wizz Air obustavile su letove prema Bliskom istoku na različite vremenske periode zbog sukoba, kao i regionalne kompanije, uključujući Kuwait Airways i Qatar Airways. '''Zatvaranje Hormuškog moreuza''' Prema izvještaju agencije ''Reuters'', pozivajući se na zvaničnika ''Operacije'' ''Aspides'', Islamska revolucionarna garda zatvorila je Hormuški moreuz za pomorski saobraćaj, prema obavještenjima emitovanim putem pomorskog VHF radija. Zvaničnik Evropske unije naveo je da brodovi primaju poruke u kojima se ističe da "nijednom brodu nije dozvoljen prolaz kroz Hormuški moreuz". == Reakcije == === Iran === Ministarstvo vanjskih poslova Irana obećalo je odgovor nakon što su iranske snage izvele napade na američke baze širom Perzijski zaljev. Vrhovno vijeće za nacionalnu sigurnost Irana saopćilo je da je zemlja bila meta "brutalne zračne operacije" koju su izvele Sjedinjene Američke Države i Izrael, navodeći da se "ovo ponovo dogodilo tokom pregovora, a neprijatelj zamišlja da će se otporni iranski narod predati njihovim sitnim zahtjevima kroz ove kukavičke poteze." Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi napade je nazvao "potpuno ničim izazvanim, nezakonitim i nelegitimnim" === Civili === Reakcije na napade unutar Irana bile su uglavnom pozitivne, iako mjestimično podijeljene. The Daily Telegraph i Iran International objavili su snimke na kojima se vidi dio građana kako slavi napade, izražavajući nadu da će oni dovesti do kraja vladajućeg režima. Na snimcima su se mogli vidjeti građani kako se smiju i slave, dok su pojedini uzvikivali "Smrt Khameneiju" i "Smrt vilajetu". Prema izvještajima, u više iranskih gradova zabilježeni su vatrometi u znak slavlja, dok su studenti uzvikivali "Volim Trumpa". Istovremeno su The New York Times, Reuters, Al Jazeera i Radio Free Europe/Radio Liberty objavili fotografije provladinih skupova na kojima su demonstranti nosili zastave Islamske Republike i portrete Alija Khameneija, protestvujući protiv američkog i izraelskog napada. Dio građana krivio je režim za izbijanje rata, dok su drugi izražavali zabrinutost da bi mogao opstati. U područjima pogođenim napadima zabilježena je i određena panika. Nakon što su se pojavile vijesti o smrti Alija Khameneija, brojni građani izašli su na ulice slaveći u atmosferi "radosti, šoka i nevjerice", iako su sigurnosne snage raspoređene kako bi spriječile moguće nemire, uz obnovljeni prekid interneta. Uprkos tome, društvenim mrežama kružili su snimci slavlja iz gradova Karadž, Kazvin, Širaz, Kermanšah, Isfahan i Sanandadž. Pojavili su se i snimci na kojima se vidi kako sigurnosne snage pucaju na okupljene građane. === Dijaspora i opozicija === Poslije američko-izraelskih zračnih udara na Iran, Iranci u dijaspori širom svijeta izrazili su podršku promjeni režima. Održani su skupovi podrške na kojima su učesnici mahali antirežimskim simbolima. Iranski opozicioni lider u egzilu Reza Pahlavi, koji živi u Sjedinjenim Američkim Državama, usklađen je s Izraelom i SAD-om, te je pripremio prijelaznu vladu spremnu da preuzme vlast u slučaju pada Islamske Republike. Pozvao je građane unutar Irana da se pripreme za nastavak protesta dok se Islamska Republika "urušava", te apelirao na vojsku i sigurnosne snage da stanu uz narod. Američku akciju opisao je kao "humanitarnu intervenciju", pozivajući predsjednika Donald Trump da izbjegne civilne žrtve. Pahlavi je predstavio inicijativu "Iran Prosperity Project", povezanu s organizacijom National Union for Democracy in Iran, koja predviđa plan upravljanja tokom prvih 180 dana nakon mogućeg kolapsa Islamske Republike, uključujući mjere ekonomske stabilizacije i institucionalne obnove. Maryam Rajavi, liderica Nacionalnog vijeća otpora Irana sa sjedištem u Francuskoj i Albaniji, političkog krila organizacije People's Mojahedin Organization of Iran, najavila je formiranje paralelne prijelazne vlade, te odbacila i Islamsku Republiku i projekat Iran Prosperity Project. === Sjedinjene Američke Države === Predsjednik Donald Trump potvrdio je da je američka vojska započela "velike borbene operacije" u Iranu, opisujući ih kao "opsežnu i kontinuiranu operaciju s ciljem sprječavanja da ova radikalna diktatura prijeti Americi". U videu objavljenom na platformi Truth Social naveo je da je cilj "zaštititi američki narod eliminacijom neposrednih prijetnji iranskog režima". Dodao je da će pregovori s Iranom biti lakši nakon atentata na Alija Khameneija. Reakcije američkih zakonodavaca bile su podijeljene. Republikanski senator Lindsey Graham podržao je akciju, kao i senator John Thune, te demokratski senator John Fetterman. Protiv su se izjasnili, između ostalih, republikanka Marjorie Taylor Greene i demokratski zastupnik Jim Himes. Senator Tim Kaine pozvao je na ograničavanje predsjedničkih ovlasti za pokretanje rata bez saglasnosti Kongresa, uz podršku senatora Randa Paula, Chucka Schumera, te vođe manjine u Predstavničkom domu Hakeema Jeffriesa i senatora Andyja Kima. === Izrael === Premijer Benjamin Netanyahu izjavio je da je cilj napada "uklanjanje egzistencijalne prijetnje koju predstavlja teroristički režim u Iranu", dodajući da će "zajednička akcija stvoriti uslove da hrabri iranski narod preuzme svoju sudbinu u svoje ruke". Ministar vanjskih poslova Gideon Sa'ar izjavio je da je vojna akcija protiv Irana bila hitno potrebna "uprkos značajnim rizicima", navodeći da bi odgađanje "omogućilo iranskom režimu da dostigne nivo imuniteta za svoj nuklearni program i započne masovnu proizvodnju balističkih projektila dugog dometa". === Međunarodne reakcije === ==== Međunarodne organizacije ==== * Ujedinjene nacije: Generalni sekretar António Guterres osudio je napade, navodeći da "upotreba sile od strane Sjedinjenih Država i Izraela protiv Irana, te naknadna iranska odmazda širom regije, podrivaju međunarodni mir i sigurnost." * Evropska unija: Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Vijeća Antonio Costa nazvali su sukob "veoma zabrinjavajućim" i pozvali na suzdržanost. * NATO: Portparol alijanse izjavio je da pomno prate situaciju, dok je visoki zvaničnik za ''Stars and Stripes'' rekao da je budnost protivraketne odbrane povećana kako bi se zaštitile države članice u slučaju širenja iranskih napada. '''Locardov princip''' u forenzici kaže da će počinilac krivičnog djela nešto donijeti na mjesto zločina i nešto odnijeti sa njega, te da se oba elementa mogu koristiti kao forenzički dokaz. Dr. Edmond Locard (1877–1966) bio je pionir forenzičke nauke, poznat i kao "Sherlock Holmes iz Lyona". Osnovni princip forenzike formulisao je riječima: "Svaki kontakt ostavlja trag". To se općenito tumači na način da pri kontaktu između dva predmeta dolazi do razmjene materijala. Paul L. Kirk princip je izrazio ovako:<blockquote>Gdje god da kroči, šta god da dotakne, šta god da ostavi, čak i nesvjesno, služit će kao nijemi svjedok protiv njega. Ne samo njegovi otisci prstiju ili stopala, već i njegova kosa, vlakna s njegove odjeće, staklo koje razbije, trag alata koji ostavi, boja koju ogrebe, krv ili sperma koju ostavi ili pokupi. Sve to i još mnogo toga nijemo svjedoči protiv njega. To je dokaz koji ne zaboravlja. Ne zbunjuje ga uzbuđenje trenutka. Ne izostaje kao što izostaju ljudski svjedoci. To je činjenični dokaz. Materijalni dokaz ne može pogriješiti, ne može lagati, ne može izostati u potpunosti. Samo ljudski propust da ga pronađe, prouči i razumije može umanjiti njegovu vrijednost.</blockquote> Ustavni sud Bosne i Hercegovine je najviša institucija za tumačenje i zaštitu Ustava Bosne i Hercegovine. Kao nezavisan i samostalan organ, Sud ima ključnu ulogu u očuvanju ustavnog poretka, rješavanju ustavnih sporova između različitih nivoa vlasti, kao i u zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda zagarantovanih Ustavom i međunarodnim pravnim instrumentima. Odluke Ustavnog suda su konačne, obavezujuće i neposredno izvršive na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Pored osnovne funkcije zaštite ustavnosti, Ustavni sud u određenim vrstama postupaka ostvaruje neposrednu vezu sa sudskom i zakonodavnom vlašću. U okviru svoje apelacione nadležnosti odlučuje o žalbama protiv odluka vrhovnih sudova entiteta, čime u tim predmetima djeluje kao posljednja sudska instanca u državi. Istovremeno, Sud ima isključivu nadležnost za odlučivanje o svim sporovima koji proizlaze iz Ustava Bosne i Hercegovine, uključujući sporove između entiteta, između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, kao i sporove između institucija Bosne i Hercegovine. Ustavno sudstvo u Bosni i Hercegovini ima dugu tradiciju koja potiče iz perioda bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Ustavom iz 1963. godine uspostavljen je sistem ustavnih sudova, što je tada predstavljalo izuzetak među socijalističkim državama. Pored saveznog ustavnog suda, ustavni sudovi postojali su i na nivou republika, kao i u autonomnim pokrajinama Kosovu i Vojvodini. Ustavni sud Bosne i Hercegovine prvi put je konstituiran 15. februara 1964. godine, a njegov kontinuitet je potvrđen i Ustavom iz 1974. godine. U tom periodu Sud je prvenstveno bio nadležan za apstraktnu kontrolu ustavnosti i zakonitosti, rješavanje sporova između društveno-političkih zajednica, te sukoba nadležnosti između sudova i drugih organa vlasti. Savremeni Ustavni sud Bosne i Hercegovine uspostavljen je Ustavom Bosne i Hercegovine, koji je stupio na snagu 14. decembra 1995. godine kao Aneks IV Općeg okvirnog sporazuma za mir. Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda proglašena je direktno primjenjivom i ima pravnu snagu iznad svih domaćih zakona. Sud je započeo s radom nakon izbora i imenovanja sudija, održavanjem prve sjednice u maju 1997. godine. == Nadležnosti == Nadležnosti Ustavnog suda Bosne i Hercegovine propisane su Ustavom Bosne i Hercegovine i obuhvataju više oblasti ustavnosudske zaštite. Sud odlučuje o ustavnim sporovima između entiteta, između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, kao i između institucija Bosne i Hercegovine. Također, Ustavni sud vrši apstraktnu kontrolu ustavnosti, ocjenjujući da li su zakoni i drugi propisi entiteta u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine. U okviru apelacione nadležnosti, Sud razmatra ustavne žalbe protiv odluka redovnih sudova, uključujući i presude vrhovnih sudova entiteta, čime osigurava zaštitu prava i sloboda zagarantovanih Ustavom i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Ustavni sud je nadležan i za odlučivanje po prethodnim pitanjima koja mu upute drugi sudovi, kada je potrebno ocijeniti ustavnost ili zakonitost propisa od čije primjene zavisi ishod konkretnog sudskog postupka. Također, Sud odlučuje u postupcima zaštite vitalnog nacionalnog interesa, kada su u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine iscrpljeni svi ustavni mehanizmi odlučivanja. == Sastav i izbor sudija == Ustavni sud Bosne i Hercegovine čini devet sudija. Četvero sudija bira Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, a dvoje Narodna skupština Republike Srpske, dok troje sudija imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, uz konsultacije s Predsjedništvom Bosne i Hercegovine. Sudije koje imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava ne mogu biti državljani Bosne i Hercegovine niti državljani susjednih država. Za sudije Ustavnog suda mogu biti imenovani istaknuti pravnici visokog profesionalnog i moralnog ugleda. Sudije prvog saziva imenovane su na mandat od pet godina, dok sudije kasnijih saziva obavljaju dužnost do navršene 70. godine života, osim u slučaju ostavke ili razrješenja. == Organizacija i rad Suda == Sudije Ustavnog suda između sebe tajnim glasanjem biraju predsjednika i tri potpredsjednika. Rukovodstvo Suda bira se po principu rotacije, a mandat predsjednika traje tri godine. Rad Suda uređen je posebnim pravilima koja regulišu unutrašnju organizaciju, postupke odlučivanja i druga pitanja od značaja za funkcionisanje Suda. Ustavni sud odlučuje u plenarnoj sjednici i vijećima, u skladu sa pravilima Suda. Većina svih sudija čini kvorum za rad i odlučivanje. Odluke se donose većinom glasova svih sudija, osim u slučajevima kada je pravilima propisan drugačiji način odlučivanja. == Imunitet i razrješenje sudija == Sudije Ustavnog suda uživaju imunitet u obavljanju svoje funkcije, u skladu s aktima koje donosi Sud. Funkcija sudije nespojiva je s članstvom u političkim strankama, obavljanjem zakonodavne, izvršne ili druge sudske funkcije, kao i s drugim djelatnostima koje mogu ugroziti nezavisnost i nepristranost sudije. Sudija može biti razriješen dužnosti prije isteka mandata u slučaju ostavke, krivične osude na zatvorsku kaznu, trajnog gubitka sposobnosti za obavljanje funkcije ili obavljanja nespojivih javnih ili profesionalnih dužnosti. Odluku o razrješenju donose ostale sudije konsenzusom. == Odlučivanje i objavljivanje odluka == Odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine su konačne i obavezujuće. Objavljuju se u ''Službenom glasniku Bosne i Hercegovine'', kao i u službenim glasilima entiteta i Brčko distrikta Bosne i Hercegovine. == Sjedište == Sjedište Ustavnog suda Bosne i Hercegovine nalazi se u Sarajevu. Sjednice se u pravilu održavaju u sjedištu Suda, ali Sud može odlučiti da se sjednica održi i na drugom mjestu. '''Intratekalno''' (lat. ''intra'' – "unutar nečega", grč. ''theka'' ''–'' "kapsula" ili "ovojnica"; skraćeno ''i.'' ''th'') medicinski je termin koji označava lokalizaciju unutar prostora ispunjenog [[Likvor|likvorom]] između arahnoidee i pie mater, tzv. subarahnoidalnog prostora. Intratekalna injekcija predstavlja poseban oblik parenteralne primjene lijekova. Na taj način se, putem lumbalne punkcije, naprimjer u sklopu hemoterapije, mogu primjenjivati lijekovu poput antibiotika (kod moždanog apscesa), anestezioloških postupaka (spinalna anestezija) ili analgetske terapije. Također je moguće kontinuirano davanje lijekova u likvorski prostor pomoću pumpe za doziranje lijekova. == Dijagnostički značaj == Intratekalna proizvodnja antitijela označava stvaranje antitijela u likvoru i ima dijagnostički značaj kod nekih bolesti centralnog nervnog sistema, poput multiple skleroze i nekih infekcija ili upalnih stanja mozga i kičmene moždine. == Intratekalna primjena lijekova == Intratekalna primjena lijekova predstavlja poseban oblik parenteralne terapije kod kojeg se lijek direktno ubrizgava u likvorski prostor, najčešće putem lumbalne punkcije ili pomoću intratekalnog katetera povezanog s vanjskom ili implantabilnom pumpom. Ova metoda omogućava direktno djelovanje lijeka na CNS i zaobilazi krvno-moždanu barijeru, koja često onemogućava prolazak lijekova primijenjenih oralno ili intravenski. Lijekovi koji se daju intratekalno moraju biti posebno pripremljeni, bez konzervansa i potencijalno štetnih pomoćnih supstanci, zbog osjetljivosti nervnog tkiva. == Primjena intratekalne terapije == === Anestezija i terapija bola === Intratekalna primjena anestetika i analgetika koristi se u obliku: * jednokratne doze (npr. spinalna anestezija) * kontinuirane infuzije pomoću katetera i pumpe Najčešće se koristi kombinacija lokalnog anestetika i dodatnih lijekova radi produženja i pojačavanja analgezije. ==== Alfa-adrenergički agonisti ==== Lijekovi poput '''klonidina''' i '''deksmedetomidina''' mogu produžiti trajanje anestezije i analgezije, ali nose povećan rizik od hipotenzije. ==== Opioidi ==== * '''Lipofilni opioidi''' (fentanil, sufentanil) – kratkotrajna analgezija * '''Hidrofilni opioidi''' (morfij, diamorfin, hidromorfon) – dugotrajna analgezija (do 24 sata) Potrebna je pažnja zbog rizika od hipoventilacije, naročito kod viših doza. Ostale moguće nuspojave uključuju mučninu, povraćanje, svrab i zadržavanje mokraće. ==== Atipični analgetici ==== * '''Zikonotid''', neopioidni analgetik za teške hronične bolove. ---- === Liječenje infekcija === Intratekalna primjena se koristi kod teških infekcija centralnog nervnog sistema, posebno nakon neurohirurških zahvata. * '''Antibiotici''' – npr. kod moždanog apscesa * '''Antifungalni lijekovi''' – '''amfotericin B''' za gljivične infekcije CNS-a ---- === Hemoterapija === Intratekalna hemoterapija koristi se za liječenje malignih oboljenja CNS-a. Trenutno su odobrena četiri lijeka: * metotreksat * citarabin * hidrokortizon * tiotepa '''Primjena vinka-alkaloida (npr. vinkristina) intratekalno gotovo je uvijek smrtonosna i strogo je zabranjena.''' ---- === Baklofen === '''Intratekalni baklofen''' koristi se kod teške spastičnosti, naročito kod cerebralne paralize. Lijek se primjenjuje pomoću implantabilne pumpe. Iako efikasan, ovaj način terapije nosi rizik od infekcija i potencijalno opasnih kvarova pumpe. ---- === Antisens terapija === Intratekalna primjena '''antisens oligonukleotida''' koristi se u liječenju neurodegenerativnih bolesti uzrokovanih mutacijom jednog proteina. Primjer je liječenje '''spinalne mišićne atrofije''' lijekom ''nusinersen''. ---- === Terapija mezenhimalnim matičnim ćelijama === Eksperimentalna terapija hroničnih povreda kičmene moždine uključuje intratekalnu primjenu mezenhimalnih matičnih ćelija, najčešće iz masnog tkiva ili koštane srži. Cilj je smanjenje upale, sprječavanje glijalnog ožiljka i poticanje regeneracije aksona. Istraživanja na životinjama i kliničke studije pokazale su poboljšanje motoričke kontrole i osjeta ispod mjesta povrede. ---- == Intratekalna pseudodostava == Intratekalna pseudodostava je tehnika u kojoj je lijek zatvoren u poroznoj kapsuli koja je u kontaktu s likvorom. Lijek se ne oslobađa direktno u likvor, već djeluje unutar kapsule, čime se postiže lokalni efekat uz smanjenje sistemskih nuspojava. ---- == Vidi također == * Intratekalna pumpa * Lumbalna punkcija * Spinalna anestezija * Theca * Thekalna vreća * Historija neuraksijalne anestezije Peterhof (gradsko naselje), Moždane ovojnice == Ivan Raos == '''Ivan Raos''' (Medov Dolac kraj Imotskoga, 1. siječnja 1921. – Split, 7. srpnja 1987.) bio je hrvatski književnik – pjesnik, prozaik i dramatičar – jedan od najplodnijih modernih hrvatskih pisaca. Njegovo stvaralaštvo obilježavaju zavičajnost, autobiografizam, oslonjenost na usmenu književnost te izražena društvena i nacionalna angažiranost. ---- == Djetinjstvo == Ivan Raos rođen je 1921. godine u Medovu Dolcu kraj Imotskoga. Djetinjstvo provedeno u ruralnoj sredini Imotske krajine snažno je obilježilo njegovo književno stvaralaštvo. Svijet zavičaja, seoski običaji, usmena književnost, pučka mudrost i svakodnevni život ruralne zajednice trajno su prisutni u njegovim djelima, osobito u autobiografskom romanu ''Vječno nasmijano nebo'' (1957), prvom dijelu trilogije ''Vječno žalosni smijeh''. ---- == Školovanje i mladost == Nakon osnovnog obrazovanja Raos odlazi u Split, gdje završava klasičnu gimnaziju. Školovanje u splitskom sjemeništu i proces intelektualnog, umjetničkog i osobnog sazrijevanja tematizira u romanu ''Žalosni Gospin vrt'' (1962). Mladenačko razdoblje, provedeno u socijalno obilježenom ambijentu splitskog geta, prikazano je u romanu ''Smijeh izgubljenih djevojaka'' (1965), trećem dijelu autobiografske trilogije, s naglašenom socijalnom dimenzijom. ---- == Početci književnog rada == Književno djelovanje započeo je početkom 1940-ih godina. Prvu pjesničku zbirku ''Utjeha noći'' objavio je 1942. godine zajedno s Petrom Meštrovićem. Slijedile su zbirke pjesama u prozi ''Grold Taquart'' i ''Pjesan Nikodemova'' (1943). U tom se razdoblju okušava u različitim pjesničkim i proznim formama, uključujući pjesme u prozi i prozne pjesme. ---- == Radni vijek i profesionalni put == Do 1948. obavljao je različite poslove, među ostalim kao pipničar, perač posuđa, učitelj i novinar. Te se godine zaposlio u Nakladnom zavodu Hrvatske, gdje je radio kao akviziter, lektor, korektor i tehnički urednik. U toj je ustanovi ostao do 1967., kada postaje slobodni književnik. ---- == Zrelo književno stvaralaštvo == Najveći dio Raosova opusa čini proza, u kojoj realističke postupke nadopunjuje modernističkim elementima, monološkom ispovijesti, pripovijedanjem u prvom licu i iskoracima prema fantastici. Zbirka novela ''Guadamada i druge neobične priče'' (1956) smatra se pretečom hrvatske fantastične proze. U kasnijim novelama i pripovijetkama, poput zbirki ''Izabrat ćeš gore'' (1964) i ''60 pripovijedaka'' (1980), prevladava usmeno kazivanje i monološki oblik pripovijedanja. Roman ''Volio sam kiše i konjanike'' (1956) oblikovan je kao ispovijest svećenika na samrti, dok je ''Korak u stranu'' povjeravanje pripovjedača nepoznatom sugovorniku. Ta su djela, zajedno s romanom ''Tamo negdje neke oči'', objedinjena u knjizi ''Na početku kraj'' (1969). ---- == Autobiografska trilogija ''Vječno žalosni smijeh'' == Autobiografska trilogija ''Vječno žalosni smijeh'' jedno je od središnjih mjesta Raosova opusa. Prvi dio, ''Vječno nasmijano nebo'' (1957), donosi kronološki poredane epizode djetinjstva u Medovu Dolcu, ispripovijedane iz perspektive infantilnog pripovjedača te predstavlja bogatu riznicu usmenih oblika, običaja i svakodnevice ruralne zajednice. Drugi dio, ''Žalosni Gospin vrt'' (1962), tematizira školovanje u splitskom sjemeništu i proces sazrijevanja, dok treći dio, ''Smijeh izgubljenih djevojaka'' (1965), prikazuje mladenaštvo provedeno u Splitu s naglašenim socijalnim aspektima. ---- == Prosjaci i sinovi == Roman ''Prosjaci i sinovi'' (1971) Raosovo je najpoznatije djelo. Riječ je o pikarskom romanu koji kroz nizanje doživljaja prosjaka, skitnica i narodnih lukavaca donosi socijalno-povijesni prikaz Imotske krajine, Dalmatinske zagore i južne Hrvatske. U romanu su prisutni usmeni žanrovi, pučka mudrost, poganska mitološka tradicija i kršćanski duhovni motivi. Djelo je izazvalo burne reakcije tadašnje javnosti, a poslužilo je i kao predložak za istoimenu televizijsku seriju u režiji Antuna Vrdoljaka. ---- == Kasniji rad i posljednja djela == U kasnijem razdoblju Raos piše roman ''Zloduh vlasti'', u kojem se bavi temom moći i njezina utjecaja na pojedinca i društvo. Roman je dovršio 1986., a objavljen je posmrtno 1997. Također se okušao u popularnim književnim žanrovima, uključujući kriminalističke romane ''Crna limuzina 58526'' (1960) i ''Mrtvaci ne poziraju'' (1961), objavljene pod pseudonimima, kao i pučki roman ''Župnik na kamenu'' (1975) te povijesnu fikciju ''Kraljičin vitez'' (1976). ---- == Dramski rad == Raos je autor niza dramskih tekstova. Među najznačajnijima su drama s tezom ''Dvije kristalne čaše'' (1953) i herojska tragedija u tri dijela ''Autodafe moga oca'' (1957), kao i drame ''I plovi bijeli oblak'' (1954) i ''Navik on živi ki zgine pošteno'' (1971). ---- == Svjetonazor i značaj == Ivan Raos bio je izrazito neovisan pisac, kritičan prema društvenim i političkim poredcima. U svojim je djelima otvoreno i bez uljepšavanja pisao o socijalnoj bijedi, povijesnim traumama i sudbini hrvatskoga naroda. Njegovo stvaralaštvo snažno je obilježeno kršćanskom etikom i duhovnošću, zbog čega su njegova djela često bila osporavana, a ponekad i zabranjivana. '''Mark Andreas Sheppard''' (rođen 30. maja 1964) je engleski glumac i muzičar. Poznat je po ulozi demona (kralja pakla) Crowleya u seriji Supernatural, kao i po ulogama; advokata Roma Lampkin u rebootu Battlestar Galactice, Interpolovom detektivu Jamesu Sterlingu u seriji Leverag, te sitnog kriminalca lorda Bagera u seriji Firely. Takođe glumi Whilloughbyja Kiplinga u Doom Patrolu. {{Infokutija osoba | ime = Mark Sheppard | slika = Mark Sheppard (54103647172).jpg | opis = Sheppard 2024. godine | ime_pri_rođenju = Mark Andreas Sheppard | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1964|05|30}} | mjesto_rođenja = London, [[Engleska]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | zanimanje = {{Flatlist| * Glumac * muzičar }} | godine_aktivnosti = 1976–sada | supružnik = {{Plainlist| * {{Brak|Sarah Louise Fudge|2015}} * {{Brak|Jessica Sheppard|2004|2014|razlog=razvod}} }} | partner = | djeca = 3 | potpis = }} == Djetinjstvo == Rođen je u Londonu, Engleska. Otac mu je glumac W. Morgan Sheppard, a majka Regina Lisa (djevojačko Scherer) Sheppard. Irskog je i njemačkog porijekla. Fredrik Bajer (21. april 1837, Vester Egede kod Næstveda – 22. januar 1922, Kopenhagen) bio je danski oficir, političar, parlamentarac, pisac, nastavnik i jedan od najznačajnijih skandinavskih pacifista. Za svoj izuzetan doprinos međunarodnom mirovnom pokretu i zalaganje za mirno rješavanje međunarodnih sukoba, naročito kroz rad u Bureau International Permanent de la Paix (Stalni međunarodni mirovni biro), čiji je bio prvi predsjednik, dobio je Nobelovu nagradu za mir 1908. godine, zajedno sa švedskim mirovnim aktivistom Klasom Pontusom Arnoldsonom. == Rani život i obrazovanje == Fredrik Bajer rođen je u porodici evangelističkog sveštenika Alfreda Bajera (1807–1880) i Cecilije Luiz Krone (1815–1900). Bio je najstariji od četvoro djece. U crkvenim knjigama njegovo ime je prvobitno bilo zabilježeno kao ''Fredrik Beÿer''. Od 1848. do 1854. pohađao je Akademiju u Sorøu, ali je neposredno prije mature napustio školovanje kako bi započeo vojnu karijeru. Upisao je Vojnu akademiju u Kopenhagenu, koju je završio 1856. godine. Nakon toga je raspoređen u konjicu sa činom potporučnika. == Vojna služba i preokret ka pacifizmu == Bajer je učestvovao u Prusko-austrijskom, odnosno Njemačko-danskom ratu 1864. godine kao poručnik, u kojem je stekao čin natporučnika. Iskustvo rata snažno je uticalo na njegovo političko i moralno opredjeljenje, te je 1865. godine napustio vojnu službu i odlučio da se posveti mirovnom radu. Nastanio se u Kopenhagenu, gdje je radio kao učitelj, prevodilac, pisac i publicista, izdržavajući sebe i porodicu. == Politička karijera i društveni angažman == Godine 1867. Bajer se pridružio Međunarodnoj ligi za mir Frédérica Passyja i aktivno radio na širenju mirovnih ideja u Skandinaviji. Od 1872. do 1895. bio je poslanik u danskom parlamentu (Folketingu) kao predstavnik ljevičarskih liberala (''Det forenede Venstre''). U parlamentarnom radu posebno se zalagao za: * ravnopravnost žena i politička prava žena * socijalne reforme * uvođenje proporcionalnog izbornog sistema * slobodnu trgovinu i smanjenje carinskih barijera * zamjenu stalne vojske narodnim milicijama * neutralnost Danske i jaču saradnju skandinavskih zemalja Zajedno sa suprugom Matildom Bajer, istaknutom feministkinjom i pacifistkinjom, 1871. godine suosnovao je Dansko žensko udruženje, dok je Matilda bila njegova prva predsjednica. == Mirovni pokret i međunarodni rad == Godine 1882. Bajer je osnovao Savez za neutralnost Danske, koji je 1885. prerastao u Dansko mirovno udruženje, čiji je predsjednik bio od 1884. do 1892. Bio je učesnik prvog skandinavskog mirovnog kongresa 1885. godine, kao i gotovo svih svjetskih mirovnih kongresa od 1889. godine nadalje. Na Mirovnom kongresu u Rimu, 13. novembra 1891, bio je jedan od osnivača Bureau International Permanent de la Paix, sa sjedištem u Bernu. Izabran je za prvog predsjednika ove organizacije i tu funkciju obavljao je do 1907. godine, nakon čega je postao njen počasni predsjednik. Autor je obimnog publicističkog i književnog opusa posvećenog arbitraži, međunarodnom pravu i liberalnom pacifizmu. Bio je i osnivač Nordijskog društva slobodnih država i urednik njegovog lista ''Folkevennen''. == Nobelova nagrada i posljednje godine == Za napore u mirovnom rješavanju pitanja norveško-švedske unije i dugogodišnji međunarodni mirovni angažman, Bajer je 1908. godine dobio Nobelovu nagradu za mir, koju je podijelio sa Klasom Pontusom Arnoldsonom. U govoru prilikom dodjele nagrade kritički se osvrnuo na slabu organizovanost mirovnih pokreta. Izbijanje Prvog svjetskog rata 1914. godine duboko ga je razočaralo i navelo da se povuče iz aktivnog mirovnog rada. Preminuo je 1922. godine u Kopenhagenu. == Naslijeđe == Fredrik Bajer sahranjen je na groblju Bispebjerg u Kopenhagenu. Njegova lična arhiva i rukopisi čuvaju se u Kraljevskoj biblioteci u Kopenhagenu, dok se dio njegove prepiske nalazi u Kraljevskoj biblioteci u Stokholmu. Danske mirovne i ženske organizacije podigle su mu 1923. godine spomenik (rad vajara Einara Utzon-Franka), koji se danas nalazi u Amorparku, u blizini Trga Fredrika Bajera, nazvanog po njemu 1935. godine. Njegovi portreti i skulpture nalaze se u više muzeja i zbirki. Bajerove Životne uspomene objavljene su 1909. godine. '''Kontroverza''' je stanje dugotrajne javne rasprave ili polemike, obično u vezi s pitanjem oko kojem postoje suprotstavljena mišljenja ili gledišta. Riječ potiče iz latinskog jezika (''controversia''), nastale od ''controversus'', što znači okrenut u suprotnom smjeru, a označavala je i retoričku vježbu koja se praktikovala u starom Rimu. == Pravni aspekt == U teoriji prava, kontroverza se razlikuje od sudskog predmeta. Dok sudski predmeti obuhvataju sve vrste postupaka, uključujući krivične i građanske, kontroverza predstavlja isključivo građanskopravni postupak. Naprimjer, Klauzula o slučaju ili kontroverzi iz 3. člana Ustava Sjedinjenih Američkih Država (Odjeljak 2, Stav 1) propisuje da se "sudska vlast proteže... na kontroverze u kojima su SAD stranka". Ova klauzula tumači se kao zahtjev da savezni sudovi SAD-a ne mogu razmatrati predmete koji ne predstavljaju stvarnu kontroverzu, odnosno stvarni spor između suprotstavljenih strana koje su podobne za sudsko rješavanje. Osim što se definiše obim nadležnosti saveznog sudstva, ova odredba također zabranjuje sudovima izdavanje savjetodavnh mišljenja, kao i razmatranje predmeta koji su preuranjeni (kada kontroverza još nije nastala) ili bespredmetni (kada je kontroverza već riješena). == Benfordov zakon == <blockquote>''Glavni članak: Benfordov zakon o kontroverzi''</blockquote>Benfordov zakon o kontroverzi, kako ga je 1980. godine formulisao astrofizičar i autor naučne fantastike Gregory Bentford, glasi: strast je obrnuto proporcionalna količini dostupnih stvarnih informacija. Drugim riječima, ovaj zakon tvrdi da što je manje činjeničnih informacija dostupno o nekoj temi, to se oko te teme može razviti veći stepen kontroverze, dok s povećanjem količine dostupnih činjenica nivo kontroverze opada. Tako su, naprimjer, kontroverze u fizici uglavnom ograničene na oblasti u kojima eksperimenti još uvijek nisu mogući, dok su kontroverze u politici gotovo neizbježne, jer zajednice često moraju donositi odluke o smjerovima djelovanja na osnovu nedovoljnih informacija. == Psihološke osnove == Kontroverze se često smatraju posljedicom nedostatka povjerenja među stranama u sporu, što implicira i Benfordov zakon kontroverze, koji govori isključivo o nedostatku informacija (strast je obrnuto proporcionalna količini dostupnih stvarnih informacija). Naprimjer, u analizama političke kontroverze oko antropogenih klimatskih promjena, koja je naročito izražena u Sjedinjenim Američkim Državama, predloženo je da se protivljenje naučnom konsenzusu javlja zbog nedovoljne informisanosti o toj temi. Međutim, istraživanje provedeno na uzorku od 1.540 odraslih osoba u SAD-u pokazalo je da nivo naučne pismenosti korelira sa jačinom stava o klimatskim promjenama, ali ne i s tim na kojoj se strani debate ispitanici nalaze. Zagonetna pojava da dvije osobe, izložene istim činjenicama, mogu doći do potpuno različitih zaključaka često se objašnjava pojmom ograničene racionalnosti, naročito u radovima Daniela Kahnemana. Prema ovom pristupu, većina prosudbi donosi se pomoću brzodjelujućih heuristika koje su učinkovite u svakodnevnim situacijama, ali nisu pogodne za donošenje odluka o složenim pitanjima poput klimatskih promjena. Posebno je istaknuto da je usidravanje (''anchoring'') relevantno u kontroverzama o klimatskim promjenama, jer je utvrđeno da su pojedinci skloniji vjerovanju u klimatske promjene ako je vanjska temperatura viša, ako su prethodno podstaknuti da razmišljaju o toplini ili ako im se prilikom razmatranja budućih porasta temperature predoče više temperaturne vrijednosti. U drugim kontroverzama, poput one vezane za HPV vakcinu, ista evidencija dovodila je do donošenja radikalno različitih zaključaka. Kahan i saradnici objasnili su ovaj fenomen pomoću kognitivnih pristrasnosti, naročito pristrasne asimilacije i heuristike vjerodostojnosti. Slični efekti u rezonovanju uočeni su i u nenaučnim kontroverzama, kao što je rasprava o kontroli oružja u Sjedinjenim Američkim Državama. Kao i kod drugih kontroverzi, često se pretpostavlja da bi izlaganje empirijskim činjenicama bilo dovoljno da se rasprava konačno razriješi. Međutim, računarske simulacije kulturnih zajednica pokazale su da se uvjerenja unutar izolovanih podgrupa polariziraju, zasnovano na pogrešnom uvjerenju zajednice da ima nesmetan pristup "temeljnoj istini". Takvo povjerenje u sposobnost grupe da dođe do istine može se objasniti uspjehom zaključivanja zasnovanog na mudrosti mase, ali u odsustvu stvarnog pristupa temeljnoj istini, kao što je bio slučaj u ovom modelu, ovaj metod ne uspijeva. Bayesova teorija odlučivanja omogućava da se ovi neuspjesi racionalnosti opišu kao dio statistički optimizovanog sistema donošenja odluka. Eksperimenti i računarski modeli u oblasti multisenzorne integracije pokazali su da se senzorne informacije iz različitih čula integrišu na statistički optimalan način. Pored toga, čini se da vrste zaključivanja kojima se različiti senzorski ulazi pripisuju jednom izvoru podrazumijevaju Bayesovo zaključivanje o uzročnom porijeklu senzornih podražaja. Stoga se čini neurobiološki vjerovatnim da mozak implementira postupke donošenja odluka koji su bliski optimalnim u smislu Bayesovog zaključivanja. Brocas i Carrillo predložili su model donošenja odluka zasnovan na bučnim (nesigurnim) senzornim ulazima, u kojem se uvjerenja o stanju svijeta ažuriraju pomoću Bayesovog ažuriranja, a odluke se donose kada uvjerenja pređu određeni prag. Oni pokazuju da ovaj model, kada je opimizovan za jednokoračno donošenje odluka, dovodi do usidravanja uvjerenja i polarizacije stavova, upravo onako kako je opisano u kontekstu kontroverzi o globalnom zagrijavanju. Uprkos identičnim dokazima koji se predočavaju, prethodna uvjerenja (ili informacije koje su prve predstavljene) imaju presudan utjecaj na formirana uvjerenja. Dodatno, preferencije aktera (odnosno nagrade koje smatraju vrijednim) također utiču na promjenu uvjerenja, što objašnjava pristrasnu asimilaciju (poznatu i kao potvrdnu pristrasnost – ''confirmation bias''). Ovaj model omogućava da se nastanak kontroverzi posmatra kao posljedica sistema donošenja odluka optimizovanog za jednokoračne odluke, a ne kao rezultat ograničenog rasuđivanja u okviru Kahnemanove ograničene racionalnosti. '''Suverenitet''' se generalno definiše kao vrhovni i nezavisni kontrolni i zakonodavni autoritet nad određenom teritorijom, uključujući i pravo na donošenje zakona. On se izražava kroz sposobnost vršenja vlasti i regulisanja pravnog poretka. Suverenitet obuhvata unutrašnju hijerarhiju unutar države, kao i vanjsku autonomiju, koja označava sposobnost države da djeluje samostalno u međunarodnim odnosima. U okviru svake države, suverenitet pripada osobi, tijelu ili instituciji koja posjeduje konačnu vlast nad građanima i ovlaštenje da mijenja postojeće zakone. U političkoj teoriji, pojam suvereniteta označava vrhovnu legitimnu vlast nad određenom političkom cjelinom. Prema međunarodnom pravu, sve suverene države smatraju se jednakima, a nijedna država nema pravo da se miješa u unutrašnje poslove druge suverene države. Dok Član 2(7) Povelje Ujedinjenih nacija eksplicitno priznaje suverenitet država i uspostavlja princip nemiješanja u unutrašnje poslove suverenih država, ovlasti Vijeća sigurnosti UN-a prema Poglavlju VII predviđaju upotrebu sile protiv države kada je to neophodno za očuvanje ili uspostavu međunarodnog mira. Osim toga, nedavno usvojena Deklaracija o odgovornosti za zaštitu (R2P) ovlašćuje Ujedinjene nacije da intervenišu kako bi "spriječile humanitarnu katastrofu" u državi čija vlada ne može ili ne želi djelovati. Općenito se smatra da država ima suverenitet nad teritorijom kada je dosljedno vršila državnu vlast na toj teritoriji bez prigovora drugih država. De jure suverenitet odnosi se na zakonsko pravo države da to čini, dok de facto suverenitet označava stvarnu sposobnost države da provodi vlast. Pitanje de jure i de facto suvereniteta postaje posebno značajno kada se očekivanje da oba oblika suvereniteta koegzistiraju na istom mjestu i u isto vrijeme ne ispuni, ili kada se nadležnosti nalaze u različitim organizacijama. == Etimologija == Naziv potiče od nepotvrđene latinske riječi superanus (izvedenica od latinskog super - nad), što znači vladar ili poglavar. == Koncepti == Pojam suvereniteta imao je kroz historiju višestruke kontradiktorne komponente, različite definicije i raznovrsne, nekonzistentne primjene. Trenutni koncept državnog suvereniteta obuhvata četiri osnovna aspekta: teritoriju, stanovništvo, vlast i priznanje. Prema Stephenu D. Krasneru, pojam suvereniteta može se razumjeti i na četiri različita načina: * '''Domaći suverenitet''' – stvarna kontrola nad državom koju vrši vlast organizovana unutar ove države. * '''Suverenitet''' '''međuzavisnosti''' – stvarna kontrola kretanja preko granica države. * '''Međunarodni pravni suverenitet''' – formalno priznanje od strane drugih suverenih država. * '''Vestfalski suverenitet''' – u državi ne postoji druga vlast osim domaće suverene (takve druge vlasti mogu biti, npr. političke organizacije ili bilo koji drugi vanjski agent). Često se ova četiri aspekta pojavljuju zajedno, ali to nije nužno – oni ne utiču jedan na drugog, a postoje i historijski primjeri država koje nisu bile suverene u jednom aspektu, dok su istovremeno imale suverenitet u nekom drugom aspektu. Prema Immanuelu Wallersteinu, još jedna fundamentalna osobina suvereniteta je da predstavlja zahtjev koji mora biti priznat da bi imao smisla:<blockquote>Suverenitet je hipotetska razmjena u kojoj dvije potencijalne (ili stvarne) sukobljene strane, poštujući de facto stvarnost moći, razmjenjuju takva priznanja kao svoju najmanje skupu strategiju.</blockquote>Postoje još dva dodatna aspekta suvereniteta koja zaslužuju razmatranje: empirijski i pravni suverenitet. Empirijski suverenitet odnosi se na legitimnost onoga ko upravlja državom i legitimnost načina na koji vrši svoju vlast. Primjeri uključuju situacije u Evropi gdje su plemići imali pravo na privatna ovlaštenja, dok je ustav Katalonije priznao takva prava, što predstavlja empirijski suverenitet. Prema Davidu Samuelu, ovo je važan aspekt države jer mora postojati određena osoba ili grupa pojedinaca koja djeluje u ime naroda države. Pravni suverenitet naglašava važnost priznavanja prava države od strane drugih država da slobodno vrši svoju vlast uz minimalno miješanje. Naprimjer, Jackson, Rosberg i Jones objašnjavaju kako su suverenitet i opstanak afričkih država više zavisili od pravnog priznanja nego od materijalne pomoći. Douglass North ističe da institucije traže strukturu, a ova dva oblika suvereniteta mogu biti metoda za uspostavljanje takve strukture. U određenom periodu, Ujedinjene nacije su pridavale veliki značaj pravnom suverenitetu i često su nastojale da ojačaju njegov princip. U novije vrijeme, UN se okreće uspostavljanju empirijskog suvereniteta. Michael Barnett navodi da je to uglavnom posljedica perioda posle Hladnog ata, jer su UN smatrale da države treba da uspostave mir unutar svojih teritorija kako bi osigurale mirne međudržavne odnose. Teoretičari su primijetili da je u tom periodu pažnja često bila usmjerena na to kako jače unutrašnje strukture doprinose miru među državama. Naprimjer, Zaum tvrdi da je mnogim slabim i siromašnim državama koje su pogođene Hladnim ratom pružena pomoć kako bi razvile nedostatne kapacitete suvereniteta kroz ovaj pod-aspekt tzv. "empirijske državnosti". == Historija == === Klasični period === Rimski pravnik Ulpijan je primijetio sljedeće: * "Narod je prenio sav svoj imperium i moć na cara." (''Cum lege regia, quae de imperio eius lata est, populus ei et in eum omne suum imperium et potestatem conferat'' – Digest I.4.1) * "Zakoni ne obavezuju cara." (''Princeps legibus solutus est'' – Digest I.3.31) * "Odluka cara ima pravnu snagu." (''Quod principi placuit legis habet vigorem'' – Digest I.4.1) Ulpijan je ovom izjavom izrazio ideju da car vrši relativno apsolutnu formu suvereniteta koja proizilazi iz volje naroda, iako sam pojam suverenitet nije izričito koristio. === Srednji vijek === Ulpijanove izjave bile su poznate u srednjovjekovnoj Evropi; suverenitet je u to vrijeme bio važan koncept. Srednjovjekovni monarsi nisu bili suvereni, ili barem ne u punom smislu te riječi, jer su bili ograničeni i dijelili su vlast sa feudalnom aristokratijom. Osim toga, obje strane bile su snažno ograničene običajima. Suverenitet je u srednjem vijeku postojao kao de jure pravo plemstva i kraljevskih porodica. === Reformacija === Suverenitet se ponovo pojavio kao pojam pred kraj 16. stoljeća, u vrijeme kada su graanski ratovi stvorili potrebu za snažnijom centralnom vlasti, dok su monarsi počeli koncentrisati moć u svoje ruke na štetu plemstva, a moderna nacionalna država počela je da se oblikuje. Jean Bodin, djelimično kao reakciju na haos francuskih vjerskih ratova, razvio je teorije suvereniteta koje su zagovarale snažnu centralnu vlast u oblku apsolutne monarhije. U svom djelu iz 1576. godine, ''Les Six Livres de la République'' (''Šest knjiga o Republici''), Bodin tvrdi da je suverenitet svojstven prirodi države i mora biti: * Apsolutan: po ovom pitanju, naveo je da suverena vlast mora biti ograničena obavezama i uslovima, ali da mora moći donositi zakone bez pristanka svojih podanika, ne smije biti vezana zakonima svojih prethodnika i, što je o njemu logično, ne može biti obavezana vlastitim zakonima. * Vječan: suverenitet se ne može privremeno delegirati, npr. snažnom vođi u vanrednim okolnostima ili državnom službeniku. Bodin je smatrao da suverenitet mora biti vječan, jer svako ko ima moć da postavi vremensko ograničenje vlasti mora biti iznad same vlasti, što bi bilo nemoguće ako je vlast apsolurna. Ovo djelo često se smatra prvim evropskim tekstom koji teorijski razrađuje pojam državnog suvereniteta. ---- --------- ---- ------ '''Cezarov građanski rat''' (49–45. p.n.e.) vodio se u kasnoj fazi Rimske Republike između dviju suprotstavljenih strana predvođenih Julijem Cezarom i Pompejem. Glavni povod sukoba bile su političke napetosti oko Cezarove uloge u Republici nakon što je trebao završiti svoje guvernersko razdoblje u Galiji i vratiti se u Rim. Prije izbijanja građanskog rata, Julije Cezar proveo je gotovo deset godina vodeći vojne pohode i osvajanja u Galiji, čime je stekao ogromnu moć i slavu, ali i izazvao zabrinutost među rimskim političarima. Krajem 50. godine prije nove ere, političke napetosti između njega i njegovog bivšeg saveznika Pompeja počele su se nagomilavati, jer ni Cezar ni Pompej nisu bili spremni na kompromis. Ova sve veća napetost kulminirala je kada je Pompej, uz podršku svojih političkih saveznika, uspio uvjeriti Senat da izda naredbu prema kojoj se Cezar mora odreći svojih vojnih zapovjedništava i povući iz svojih provincija. Umjesto da posluša ovu odluku, Cezar je odlučio da se ne povuče i prešao je granicu prema Italiji, čime je praktično otvorio put prema Rimu i označio početak građanskog rata. Građanski rat proširio se na različite dijelove Rimskog svijeta, uključujući Italiju, Iliriju, Grčku, Egipat, sjevernu Afriku i Hispaniju. Ključni događaji odigrali su se u Grčkoj 48. godine prije nove ere. Tamo je Pompej inicijalno pobijedio Cezara u bici kod Dyrrhachiuma, no kasnije je Cezar nadjačao Pompejeve snage u odlučujućoj bici kod Farsala, nakon koje se Pompejeva vojska raspala. Nakon poraza, mnogi istaknuti Pompejevi sljedbenici, poznati kao Pompejci, predali su se, među njima i Marka Junija Bruta te Cicerona. Međutim, neki od njih nastavili su borbu, među kojima su bili Katon Mlađi i Metel Scipion. Sam Pompej pobjegao je u Egipat, gdje je ubrzo nakon dolaska ubijen. Nakon što je konsolidirao vlast u Grčkoj i Egiptu, Julije Cezar vodio je vojnu ekspediciju u Malu Aziju prije nego što se okrenuo prema Sjevernoj Africi. Tamo je 46. godine prije nove ere u bici kod Tapsa porazio Metela Scipiona, jednog od preostalih vođa Pompejevih snaga. Nakon Cezarove pobjede, Katon Mlađi i Metel Scipion odlučili su okončati vlastite živote, odbivši predati se. Sljedeće godine, 45. prije nove ere, Cezar je prešao u Španiju, gdje se u bici kod Munde suočio s posljednjim preostalim Pompejcevima pod vodstvom njegovog bivšeg poručnika Tita Labijena. Njegova pobjeda u ovoj bici praktično je eliminirala svaku organiziranu vojnu opoziciju. Nakon tih uspjeha, Senat je 44. godine prije nove ere proglasio Cezara diktatorom perpetuo, što je značilo da ima neograničenu vlast „za uvijek“. Njegova koncentracija moći izazvala je snažno nezadovoljstvo u senatskim redovima, te je ubrzo ubijen u atentatu koji su izveli grupa senatora, među kojima je bio i Markus Junije Brutus. Građanski rat koji je prethodio ovim događajima smatra se jednom od ključnih prekretnica u povijesti Rima. Mnogi povjesničari ga vide kao neposredni uzrok kraja Rimske Republike, jer je doveo do polarizacije političkih snaga i prekida u normalnom funkcioniranju republikanske vlade. Cezarova sveobuhvatna vojna i politička pobjeda stvorila je vakuum moći koji je trajao nakon njegove smrti. Tijekom sljedećih godina njegov nasljednik Oktavijan postupno je preuzeo potpunu kontrolu nad Rimom, što je na kraju rezultiralo uspostavom Rimskog Carstva, a Oktavijan je postao prvi rimski car pod imenom August. == Pozadina == Dodatne informacije: Prvi trijumvirat i Galski ratovi Glavno pitanje koje se postavljalo u periodu prije rata bilo je kako Cezar, koji je bio u Galiji gotovo deset godina prije 49. godine prije nove ere, ponovo biti integriran u političko tkivo Rima nakon što je akumulirao ogromnu moć i bogatstvo u Galiji. Počevši od 58. godine prije nove ere, godinu dana nakon svog konzulstva 59. godine, Cezar je obavljao prokonzulstvo Cisalpinske Galije zajedno s Ilirikom prema odredbama ''lex Vatinia'' i Transalpske Galije, po nalogu Senata.  Cezar se udružio s Krasom i Pompejem u takozvanom Prvom trijumviratu tokom svog konzulstva.  Savez trojice muškaraca "izazvao je oštro restrukturiranje saveza i poravnanja" s privremenom koristi za njih, ali dugoročnom štetom, jer su se aristokratske grupe ujedinile u opoziciji.  Kratkoročne koristi za njih trojicu proizašle su iz njihovih vlastitih ciljeva: ratifikacije Pompejevog istočnog naselja i agrarnih mjera koje su uključivale Pompeja i Krasa. Politički savez između njih trojice počeo se raspadati sredinom 50-ih godina prije nove ere, ali je stavljen na čekanje ponovnim pregovorima i zajedničkim konzulstvom Pompeja i Krasa 55. godine prije nove ere.  Njihovo zajedničko konzulstvo dodijelilo je konzulima nove provincijske komande, pri čemu je Pompej dobio Hispaniju dok je Kras otišao u Siriju da se bori protiv Parta; Cezar je, sa svoje strane, obnovio svoj prokonzulski mandat u Galiji. Nakon Krasovog odlaska iz Rima krajem 55. godine prije nove ere i nakon njegove smrti u bitci 53. godine prije nove ere, savez se počeo jasnije raspadati. Smrću Krasa i Julije (Cezarove kćeri i Pompejeve supruge) 54. godine prije nove ere, ravnoteža moći između Pompeja i Cezara se urušila i "sukob između [njih dvojice] se stoga mogao činiti neizbježnim".  Od 61. godine prije nove ere, glavna politička linija razdora u Rimu uravnotežila je utjecaj Pompeja, što je dovelo do njegovog traženja saveznika izvan jezgre senatorske aristokracije, tj. Krasa i Cezara; ali porast anarhičnog političkog nasilja od 55. do 52. godine prije nove ere konačno je prisilio Senat da se udruži s Pompejem kako bi uspostavio red.  Slom reda 53. i 52. godine prije nove ere bio je izuzetno uznemirujući: ljudi poput Publija Klodija Pulhera i Tita Anija Mila bili su "u suštini nezavisni agenti" koji su vodili velike nasilne ulične bande u vrlo nestabilnom političkom okruženju.  To je dovelo do Pompejevog isključivog konzulstva 52. godine prije nove ere, kada je preuzeo isključivu kontrolu nad gradom bez sazivanja izborne skupštine. Politička agitacija za oduzimanje Cezarove komande i oduzimanje legija već je započela u proljeće 51. pne.: M. Klaudije Marcel je te godine tvrdio da osvajanje Alezije i pobjeda nad Vercingetoriksom znače da je Cezarova ''provincija'' (tj. zadatak) u Galiji završena i da je stoga njegova komanda istekla.  Također je tvrdio da Cezarova očekivana želja da se kandiduje za drugi konzulat ''u odsustvu'' više nije opravdana nakon njegove pobjede.  Bez obzira na to, Senat je odbacio Marcelov prijedlog, kao i njegov kasniji prijedlog da se Cezarov mandat u Galiji proglasi završenim 1. marta 50. pne.  U to vrijeme, Pompej je također odigrao ključnu ulogu u odbacivanju predloženih prijedloga. Nakon ljeta 50. godine, "pozicije su se učvrstile i događaji su nepovratno napredovali prema kataklizmi", a Pompej je sada odbijao Cezarovu kandidaturu za drugo konzulstvo sve dok se nije odrekao svoje vojske i provincija.  Senat je u cjelini bio relativno miran, snažno podržavajući prijedlog Cezarovog saveznika C. Scribonija Curia , koji je tada bio tribun plebsa , da i Pompej i Cezar predaju svoje vojske i komande.  Prijedlog je usvojen u Senatu sa 370 glasova za i 22 protiv 1. decembra 50. godine prije nove ere,  Pompej i konzul su ga odbacili. Konzul, C. Claudije Marcello, tada je iskoristio glasine da se Cezar sprema napasti Italiju i zadužio Pompeja da brani grad i Republiku. Jedan od razloga zašto je Cezar odlučio krenuti u rat bio je taj što bi bio procesuiran zbog pravnih nepravilnosti tokom svog konzulstva 59. godine prije nove ere i kršenja raznih zakona koje je Pompej donio krajem 50-ih, što bi imalo za posljedicu sramotno progonstvo.  Međutim, teorija o krivičnom gonjenju koja proizlazi iz djela Svetonija i Polija nalazi se na "vrlo sumnjivoj teritoriji"  i "krajnje sumnjiva".  Ne postoje dokazi iz perioda 50-49. godine prije nove ere da je iko ozbiljno planirao suditi Cezaru.  Cezarov izbor da se bori u građanskom ratu bio je motiviran uglavnom njegovim spoticanjem u nastojanjima da postigne drugo konzulstvo i trijumf, u kojem bi neuspjeh u tome ugrozio njegovu političku budućnost.  Štaviše, rat 49. godine prije nove ere bio je povoljan za Cezara, koji je nastavio vojne pripreme dok su Pompej i republikanci jedva počeli s pripremama. Čak i u davna vremena, uzroci rata bili su zagonetni i zbunjujući, a specifični motivi "nigdje se nisu mogli pronaći".  Postojali su razni izgovori, poput Cezarove tvrdnje da brani prava tribuna nakon što su pobjegli iz grada, što je bila "previše očigledna prevara".  Cezarovo vlastito objašnjenje bilo je da će zaštititi svoja lična ''dostojanstva'' ; i Cezara i Pompeja je pokretao ponos, pri čemu je Cezar odbijao da se "pokorno pokori hvalisanju konzervativaca, a kamoli maltretiranju Pompeja", kako Gruen kaže, a Pompej je slično odbijao da prihvati Cezarove prijedloge, iznesene kao da su direktive.  Postojala je mala svjesna želja za ratom do posljednjih sedmica 50. godine prije nove ere, ali " ''boni'' su se zarobili... u politički škripac iz kojeg nisu mogli izaći dostojanstveno osim agresivnim samopotvrđivanjem", dok Cezar nije mogao "dopustiti da se [njegov status i ugled] sruše kroz pokornost". == Građanski rat == U mjesecima koji su prethodili januaru 49. godine prije nove ere, i Cezar i anticezarijevci, sastavljeni od Pompeja, Katona i drugih, izgledali su kao da vjeruju da će druga strana popustiti ili, ako to ne uspije, ponuditi prihvatljive uslove.  Povjerenje između njih dvojice je narušeno u posljednjih nekoliko godina, a ponovljeni ciklusi prepirki na ivici sukoba umanjili su šanse za kompromis. Dana 1. januara 49. godine prije nove ere, Cezar je izjavio da bi bio spreman dati ostavku ako bi to učinili i drugi komandanti, ali, Gruenovim riječima, "ne bi tolerisao nikakvu nejednakost u svojim [Cezarovim i Pompejevim] snagama",  izgledajući kao da prijeti ratom ako se njegovi uslovi ne ispune.  Cezarovi predstavnici u gradu sastali su se sa senatskim vođama sa pomirljivijom porukom, pri čemu je Cezar bio spreman odreći se Transalpske Galije ako bi mu se dozvolilo da zadrži dvije legije i pravo da se kandiduje za konzula bez odricanja od svog ''imperijuma'' (i, time, prava na trijumf), ali Katon je odbacio ove uslove, izjavivši da neće pristati ni na šta osim ako se to javno ne predstavi Senatu. Senat je bio uvjeren uoči rata (7. januara 49. p.n.e.) - dok su Pompej i Cezar nastavili okupljati trupe - da zahtijeva od Cezara da se odrekne svog položaja ili da bude proglašen neprijateljem države.  Nekoliko dana kasnije, Senat je također oduzeo Cezaru dozvolu da se kandiduje na izborima u odsustvu i imenovao nasljednika Cezarovog prokonzula u Galiji; dok su procezarijanski tribuni stavili veto na ove prijedloge, Senat ih je ignorisao i pokrenuo senatus ''consultum ultimum'' , ovlastivši magistrate da poduzmu sve mjere potrebne za osiguranje sigurnosti države.  Kao odgovor, nekoliko tih procezarijanskih tribuna, dramatizirajući svoju tešku situaciju, pobjeglo je iz grada u Cezarov logor. === Početak rata === ==== Prelazak Rubikona ==== Vidi također: Prelazak Rubikona Desetog ili 11. januara, Cezar je prešao Rubikon ,  malu rijeku koja označava granicu između provincije Cisalpinske Galije na sjeveru i same Italije na jugu. Svetonije tvrdi da je , prelazeći Rubikon , Cezar uzviknuo ''alea iacta est'' ("kocka je bačena"), iako Plutarh tvrdi da je Cezar govorio na grčkom citirajući pjesnika Menandra sa ''anerriphtho kubos'' ("ἀνερρίφθω κύβος", "neka se kocka baci");  Cezarovi komentari uopće ne spominju Rubikon.  Ovo je označilo formalni početak neprijateljstava, a Cezar je "nesumnjivo bio pobunjenik". S obje strane, obični vojnici slijedili su svoje vođe: "galske legije su slušale svog zaštitnika i dobročinitelja [koji] je zaslužio res ''publica'' ... drugi su slijedili Pompeja i konzule [koji] su predstavljali ''res publica'' ".  Cezar se pobrinuo da se obrati svojim ljudima: prema vlastitom iskazu, govorio je o nepravdama koje su mu nanijeli njegovi politički neprijatelji, kako ga je Pompej izdao, i uglavnom se fokusirao na to kako su prava tribuna zgažena ignoriranjem tribunskih veta Senata, paradirajući tribune koji su pobjegli iz grada pred trupama prerušeni u svoje prerušavanja. U ''senatus consultum ultimum'' , Cezar je tvrdio da je to nepotrebno i da bi trebalo biti ograničeno samo na okolnosti u kojima je Rim bio pod direktnom prijetnjom. Za većinu Rimljana, izbor strane bio je težak. Samo mali broj ljudi bio je posvećen jednoj ili drugoj strani na početku neprijateljstava. Na primjer, Gaj Klaudije Marcel, koji je kao konzul 50. godine prije nove ere zadužio Pompeja za odbranu grada, izabrao je neutralnost.  Tada mladi Marko Junije Brut , čijeg je oca Pompej podmuklo ubio tokom Brutovog djetinjstva, čija je majka bila Cezarova ljubavnica i koji je odrastao u kući Katona Mlađeg , odlučio je napustiti grad,  postavivši položaj u Kilikiji, a odatle u Pompejev logor.  Cezarov najpouzdaniji poručnik u Galiji, Tit Labijen, također je prebjegao od Cezara Pompeju, moguće zbog Cezarovog gomilanja vojnih slava ili ranije odanosti Pompeju. ==== Marš na Rim ==== Cezarov tajming je bio dalekovid: Italija je bila potpuno nespremna za invaziju.  Cezar je osvojio Ariminum (današnji Rimini ) bez otpora, budući da su se njegovi ljudi već infiltrirali u grad; u brzom slijedu je osvojio još tri grada.  Vijest o Cezarovom upadu u Italiju stigla je do Rima oko 17. januara.  Kao odgovor, Pompej je "izdao edikt u kojem je proglasio stanje građanskog rata, naredio svim senatorima da ga slijede, [i] izjavio da će svakoga ko ostane smatrati Cezarovim pristalicom".  Pompej i njegovi saveznici napustili su grad zajedno s mnogim neopredijeljenim senatorima, bojeći se krvavih odmazdi prethodnih građanskih ratova; drugi senatori su jednostavno napustili Rim i otišli u svoje seoske vile, nadajući se da će ostati neprimjetni. Krajem januara, Cezar i Pompej su pregovarali, a Cezar je predložio da se njih dvojica vrate u svoje provincije (što bi od Pompeja zahtijevalo da otputuje u Španiju) i zatim raspuste svoje snage. Pompej je prihvatio te uslove pod uslovom da se odmah povuku iz Italije i podnesu spor na arbitražu Senata, što je Cezar odbio jer bi ga to stavilo na milost i nemilost neprijateljski raspoloženih senatora, a istovremeno bi se odreklo svih prednosti svoje iznenadne invazije.  Cezar je nastavio napredovati. Nakon susreta s pet kohorti pod komandom Kvinta Minucija Terma kod Iguvija, Termove snage su dezertirale. Cezar je brzo zauzeo Picenum, područje iz kojeg je Pompejeva porodica porijeklom. Iako su se Cezarove trupe jednom sukobile s lokalnim snagama, srećom po njega, stanovništvo nije bilo neprijateljski raspoloženo: njegove trupe su se suzdržavale od pljačke, a njegovi protivnici su imali "malo popularnosti u narodu".  U februaru 49. godine prije nove ere, Cezar je primio pojačanje i zauzeo Askulum kada je lokalni garnizon dezertirao. Tek kada je stigao u Korfinijum, naišao je na ozbiljan otpor predvođen Lucijem Domicijem Ahenobarbom , kojeg je Senat nedavno imenovao za guvernera Galije.  Pompej je pozvao Ahenobarba da se povuče na jug i pridruži mu se, ali Ahenobarb je odgovorio zahtjevima za podršku; bez obzira na to, Cezar se pripremio za opsadu.  Nakon što je Ahenobarb primio pismo od Pompeja u kojem mu je odbijena podrška, tvrdio je da pomoć stiže, ali je uhvaćen u planiranju ličnog bijega; kao odgovor, njegovi ljudi su ga uhapsili i poslali izaslanike da se predaju Cezaru nakon kratke sedmodnevne opsade.  Među predatima bilo je pedesetak senatora i konjanika, a svima im je Cezar dozvolio da odu. Kada su korfinijumski lokalni magistrati predali oko šest miliona sestercija koje je Ahenobarb donio da plati svojim ljudima, Cezar ih je vratio ljudima i zatražio od njih da polože zakletvu vjernosti, što su oni i učinili. Cezarovo napredovanje niz jadransku obalu bilo je iznenađujuće blago i disciplinovano: njegovi vojnici nisu pljačkali sela kao što su to činili tokom Društvenog rata nekoliko decenija ranije. Niti se Cezar osvetio svojim političkim neprijateljima kao što su to učinili Sula i Marius. Politika milosti bila je također vrlo praktična: Cezarova mirnoća spriječila je stanovništvo Italije da se okrene protiv njega.  U isto vrijeme, Pompej je planirao pobjeći na istok u Grčku gdje bi mogao okupiti ogromnu vojsku iz istočnih provincija. Stoga je pobjegao u Brundisium (današnji Brindisi ), rekvirirajući trgovačke brodove za putovanje Jadranom. Cezar je progonio Pompeja do Brundizija, stigavši ​​9. marta sa šest legija. Do tada je većina Pompejevih snaga otišla, a zaštitnica od dvije legije čekala je transport. Dok je Cezar pokušavao blokirati luku zemljanim radovima i ponovo otvoriti pregovore, zemljani radovi nisu bili uspješni i Pompej je odbio pregovarati, pobjegavši ​​na istok sa gotovo svim svojim ljudima i svim brodovima u regiji. === Španija i Afrika === Dodatne informacije: Opsada Masilije , bitka kod Ilerde , bitka kod Utike (49. pne) i bitka kod rijeke Bagradas (49. pne) Nakon ovog neuspjeha i iskoristivši Pompejev bijeg na istok, Cezar je marširao na zapad prema Hispaniji . Dok je bio u Italiji, sazvao je sastanak preostalog Senata 1. aprila; odaziv je bio slab. Tamo je Cezar ponovio svoje pritužbe i zatražio da se pošalju senatorski izaslanici da pregovaraju s Pompejem; iako je prijedlog usvojen, niko se nije dobrovoljno javio. Sazvan je i sastanak concilium ''plebis'' ; iako je Cezar svakom građaninu obećao poklon od 300 sestercija i garanciju opskrbe žitom, prijem je bio prigušen.  Kada je jedan od tribuna, Lucije Cecilije Metel, uložio veto protiv Cezarovog pokušaja opljačkanja državne blagajne , Cezar je prijetio Metelovom životu sve dok nije popustio.  Neki naučnici smatraju da ovaj događaj pokazuje neiskrenost Cezarovog zagovaranja prava tribuna na početku građanskog rata.  U napadu je zaplijenjeno oko 15 hiljada zlatnih poluga, 30 hiljada srebrnih poluga i 30 miliona sestercija.  Taj događaj je bio dovoljno neugodan da je izostavljen iz Cezarovih ''Komentara'' o građanskom ratu. Ostavivši Marka Antonija na čelu Italije, a pretora Lepida u Rimu, Cezar se uputio na zapad prema Španiji, ogorčen zbog neugodnih epizoda pred Senatom i Metelom.  Usput je započeo opsadu Masilije kada mu je grad zabranio ulazak i došao je pod komandu spomenutog Domicija Ahenobarba. Ostavivši opsadu, Cezar je nastavio prema Španiji s malom tjelohraniteljicom i 900 njemačkih pomoćnih konjanika.  Stigao je u junu 49. i kod Ilerde porazio je pompejevu vojsku pod komandom legata Lucija Afranija i Marka Petreja . Pompejev preostali legat u Španiji, Marko Terencije Varon, predao se ubrzo nakon toga, stavljajući cijelu Španiju pod Cezarovu kontrolu. Istovremeno s Cezarovom invazijom na Španiju, poslao je svog poručnika Curia da napadne Siciliju i Afriku uz pomoć Gaja Kaninija Rebilusa , gdje su njegove snage odlučno poražene u bici na rijeci Bagradas u augustu 49. godine prije nove ere. Curion je poginuo u bici. Vrativši se u Rim u decembru 49. godine prije nove ere, Cezar je ostavio Kvinta Kasija Longina da komanduje Španijom  i dao ga je pretoru Marku Emiliju Lepidu da ga imenuje diktatorom .  Kao diktator, proveo je izbore za konzulstvo 48. godine prije nove ere prije nego što je iskoristio diktatorske ovlasti za donošenje zakona kojima se iz progonstva povlače oni koje su Pompejevi sudovi osudili 52. godine prije nove ere, izuzev Tita Anija Mila , i vraćaju politička prava djeci žrtava Sulanovih proskripcija.  Održavanje diktature bio bi jedini način da izbjegne odustajanje od svog ''imperijuma'' , legija, ''provincija'' i prava na trijumf dok je unutar ''pomerijuma'' .  Kandidujući se na istim izborima koje je proveo, osvojio je drugi mandat kao konzul, a Publije Servilije Vatija Isaurikus mu je bio kolega. Dao je ostavku na diktaturu nakon jedanaest dana.  Cezar je zatim nastavio progon Pompeja preko Jadrana === Makedonska kampanja === Glavni članak: Cezarova invazija na Makedoniju Dodatne informacije: Bitka kod Dyrrhachiuma (48. p.n.e.) , Opsada Gomphija i Bitka kod Farsala Po dolasku u Brundizij, Cezar nije imao dovoljno transportnih brodova da preveze cijelu svoju snagu, što je značilo da bi bila potrebna višestruka putovanja preko Jadrana; to je zakomplicirala pompejska flota stacionirana na istočnoj strani Jadrana pod komandom Marka Kalpurnija Bibula .  Isplovljavajući 4. januara 48. godine prije nove ere - u stvarnosti, zbog odstupanja od rimskog kalendara , kasna jesen  - Cezar je iznenadio Pompejce, Pompejeve trupe raspršene po zimovnicima, a Bibulova flota nije bila spremna.  Bibulova flota, međutim, brzo je stupila u akciju i zarobila neke od Cezarovih transportnih brodova dok su se vraćali u Brundizij, ostavljajući Cezara nasukanog sa oko sedam legija i malo hrane.  Cezar je zatim krenuo prema Apoloniji uz malo lokalnog otpora, što mu je omogućilo da osigura bazu i neke zalihe hrane; vidjevši da je glavna pompejska baza za snabdijevanje bila u Draču, Cezar je napredovao prema njoj, ali se povukao kada je Pompej stigao prvi sa nadmoćnijim snagama. Nakon što je 10. aprila primio ostatak svoje vojske iz Italije pod komandom Marka Antonija, Cezar je ponovo krenuo prema Draču, što je dovelo do bitke kod Drača . Nakon pokušaja zaobilaženja pompejskih branilaca, Cezar je pokušao zauzeti vitalno pompejsko logističko središte Drač, ali nije uspio nakon što ga je Pompej okupirao i okolna uzvišenja.  Kao odgovor, Cezar je opsjedao Pompejev logor i izgradio ophodnju oko njega, sve dok, nakon višemjesečnih okršaja, Pompej nije uspio probiti Cezarove utvrđene linije i prisiliti Cezara na strateško povlačenje prema Tesaliji. Nakon pobjede, nastojeći poštedjeti Italiju od invazije, spriječiti Cezara da porazi snage Scipiona Nasike koje su stigle iz Sirije, i pod pritiskom svojih previše samouvjerenih saveznika koji su ga optuživali za produženje rata kako bi proširio svoju komandu,  Pompej je nastojao uvesti Cezara u odlučujuću bitku.  Nakon susreta sa sirijskim pojačanjima Scipiona Nasike, Pompej je početkom augusta poveo svoje snage za Cezarom, tražeći povoljno tlo za bitku.  Nakon nekoliko dana konjičkih okršaja, Cezar je uspio namamiti Pompeja s brda i prisiliti ga na bitku na ravnici Farsala .  Tokom bitke, bočni manevar koji je predvodio Labijen nije uspio protiv rezervne linije Cezarovih trupa, što je dovelo do sloma pompejske pješadije protiv Cezarovih veterana.  Ubrzo nakon bitke i negdje u oktobru, Cezar je po drugi put imenovan diktatorom , na cijelu godinu. Pompej, očajavajući zbog poraza, pobjegao je sa svojim savjetnicima u Mitilinu, a odatle u Kilikiju gdje je održao ratno vijeće; u isto vrijeme, Katonove pristalice su se pregrupirale na Korkiri i odatle otišle u Libiju.  Drugi, uključujući Marka Junija Bruta, tražili su Cezarovo pomilovanje, putujući preko močvara do Larise gdje ga je Cezar potom ljubazno dočekao u svom logoru.  Pompejevo ratno vijeće odlučilo je pobjeći u Egipat,  koji mu je prethodne godine pružio vojnu pomoć. === Egipatska dinastička borba === Dodatne informacije: Aleksandrijski rat i Kleopatra Kada je Pompej stigao u Egipat , dočekala ga je gostoljubiva delegacija sastavljena od nekoliko Egipćana i dva rimska oficira koji su služili s njim godinama ranije. Ubrzo nakon ulaska u njihov brod, ubijen je pred svojom ženom i prijateljima na palubi.  Cezar je energično progonio Pompeja jer su ga njegova vještina i mreža klijenata činili najvećom prijetnjom; putujući prvo u Aziju, a zatim na Kipar i Egipat,  stigao je tri dana nakon Pompejevog ubistva.  Tamo mu je predstavljena Pompejeva glava, zajedno s njegovim pečatnim prstenom; Cezar je zaplakao kada je vidio prsten i odmaknuo se od glave: "njegovo gađenje i tuga su možda bili iskreni, jer se od početka ponosio svojom milosti". Egipat je do tada bio upleten u ponovljene građanske ratove, u kojima je često arbitrirao Rim – dijelom i zahvaljujući ogromnom mitu koje su egipatski monarsi davali rimskim vođama – što je narušilo nezavisnost kraljevstva.  Dok je bio u Egiptu, Cezar se počeo uplitati u dinastički spor između Ptolomeja XIII i Kleopatre , koji su u testamentu (registrovanom u Rimu) posljednjeg egipatskog kralja ( Ptolomeja XII Auleta ) proglašeni suvladarima.  Do 48. godine prije nove ere, odnosi između dva suvladara su se narušili, a njih dvojica su se međusobno pratili vojskama na suprotnim stranama Nila. Cezar je zahtijevao isplatu od deset miliona denara velikog duga koji mu je obećao prethodni kralj; zahtjev gotovo sigurno motiviran "ogromnim finansijskim obavezama" potrebnim za isplatu njegovih trupa; također je izjavio da će arbitrirati u sporu oko nasljeđivanja između Ptolomeja XIII i Kleopatre.  Kao odgovor, Potin (eunuh regent Ptolomeja XIII) je očigledno pozvao vojsku u grad i opsjedao Cezarovu okupaciju kraljevske četvrti; Cezar je pozvao pojačanje iz rimske Azije. Dok je bio pod opsadom Aleksandrije , Cezar je upoznao Kleopatru i postao njen ljubavnik kada se ona krišom sakrila u kraljevsku četvrt. Otprilike u to vrijeme, Cezar je također donio svoju odluku o dinastičkom sporu: uslovi testamenta bili su jasni i oboje bi morali biti suvladari. Ptolomej XIII je bio impresioniran, vjerovatno već svjestan Cezarove i Kleopatrine veze.  Nakon nekoliko mjeseci opsade, Cezarove snage su zamijetile snage pod Mitridatom iz Pergama iz Sirije, dovodeći Egipćane u bitku s Cezarovim snagama gdje su Egipćani bili potpuno poraženi. Ptolomej XIII je pobjegao, ali se utopio kada se njegov brod prevrnuo. Nakon pobjede, Cezar je dao rimsku provinciju Kipar Egiptu, vjerovatno osigurao isplatu svog finansijskog zahtjeva i povjerio Kleopatri (zajedno s novim suvladarom Ptolemejem XIV Filopatorom , Kleopatrinim mlađim bratom) vlast nad Egiptom.  Iako Cezarov ''Aleksandrijski rat'' implicira da je odmah napustio Egipat, on je zapravo ostao oko tri mjeseca krstareći s Kleopatrom duž Nila, uglavnom da se odmori, a možda i djelimično da jasno pokaže podršku Rima Kleopatrinom novom režimu. Vijesti o krizi u Aziji nagovorile su Cezara da napusti Egipat sredinom 47. godine prije nove ere, u koje vrijeme izvori sugeriraju da je Kleopatra već bila trudna. Ostavio je za sobom tri legije pod komandom sina jednog od svojih oslobođenika kako bi osigurao Kleopatrinu vlast.  Kleopatra je vjerovatno rodila dijete, koje je nazvala "Ptolomej Cezar", a koje su Aleksandrijci zvali "Cezarion", krajem juna.  Cezar je vjerovao da je dijete njegovo, jer je dozvolio korištenje imena. === Rat protiv Farnaka === Dodatne informacije: Bitka kod Nikopolja (48. pne) , bitka kod Zele i Farnak II od Ponta Svjestan građanskog rata, Farnak II je želio povratiti očeve zemlje izgubljene tokom Trećeg mitridatovog rata i odmah je napao velike dijelove Kapadokije, Armenije, istočnog Ponta i Male Kolhide.  Rimski izvori ga prikazuju okrutno, naređujući kastraciju svih zarobljenih Rimljana; ovi napadi su bili neosporni nakon što je Pompej ispraznio istok za trupe sve dok se Cezarov legat Gnej Domicije Kalvin nije bezuspješno borio s njim u blizini Nikopolja u decembru 48. godine prije nove ere s neiskusnom vojskom. Cezar se iz Egipta kretao na sjever duž istočne mediteranske obale, krećući se direktno prema Farnakovoj invaziji, nastojeći zaštititi svoj ugled, koji bi znatno pretrpio ako strana invazija ostane nekažnjena.  Farnak je pokušao pregovarati s Cezarom, koji je odbio sve pregovore, podsjećajući ga na njegov tretman rimskih zarobljenika. Cezar je od njega zahtijevao da se odmah povuče sa svih okupiranih teritorija, vrati im plijen i oslobodi sve zarobljenike. Kada su Rimljani stigli blizu grada Zele na vrhu brda, Farnak je pokrenuo sveopći napad dok su se Rimljani ukopavali. Napad je izazvao zbunjenost među Cezarovim snagama, ali su se one brzo oporavile i potisnule Farnakove snage nizbrdo. Nakon proboja na Cezarovoj desnoj strani, Farnakova vojska je poražena. Pobjegao je natrag u svoje kraljevstvo, ali je odmah ubijen.  Cijela kampanja je trajala samo nekoliko sedmica. Cezarova pobjeda bila je toliko brza da je u pismu prijatelju u Rimu, našalio se " ''Veni, vidi, vici'' " ("Dođoh, vidjeh, pobijedih"), oznaka koja se ponavljala na transparentima koji su nošeni tokom njegovog pontskog trijumfa; također je ismijavao Pompeja što je stekao ime boreći se protiv tako slabih neprijatelja. === Kratak povratak u Rim i pobuna === Međutim, u Rimu, tokom ovih egipatskih i pontskih kampanja, politika se nastavila. Publije Kornelije Dolabela služio je kao jedan od tribuna 47. godine prije nove ere.  Tokom svog mandata, predložio je ukidanje svih dugova i odustajanje od plaćanja stanarine. To je navelo Antonija, koji je služio kao Cezarov ''magister equitum'' u diktaturi, da interveniše protiv prijedloga.  Kada je Antonije otišao u Kampaniju da se pozabavi pobunom u Cezarovoj Devetoj i Desetoj legiji, u Rimu se ponovo rasplamsalo nasilje u porodici, što je navelo Senat da pozove na ''senatus consultum ultimum,'' ali nedostatak prisutnih magistrata sa ''imperijumom'' značio je da niko nije mogao da ga sprovede; tek nakon nekog vremena Antonije se vratio, uspostavljajući red uz ozbiljne gubitke života, nanoseći ozbiljan udarac svojoj popularnosti. Istovremeno, Katon je predvodio svoje snage iz Cirenaike preko pustinje do Afrike (današnji Tunis), povezujući se s Metelom Scipionom; oni su, zajedno s Labijenom, naveli jednog od Cezarovih guvernera u Hispaniji Ulterior na prebjeg . Cezar se vratio u Italiju i Rim krajem 47. godine prije nove ere, sastajući se u Brundisijumu s Ciceronom i pomilujući ga, koji je izgubio nadu u Pompejevu pobjedu nakon Pompejeve smrti.  Po povratku, jasno je stavio do znanja da je izgubio povjerenje u Antonija, ali iznenađujuće ne i u Dolabelu. Cezar je izabrao sufektne magistrate za 47. godinu i magistrate za novu godinu (46. godine prije nove ere); svoje ljude je rasporedio u svećeničke kolegije i sufektne magistrate, proširivši broj pretora s osam na deset, kako bi ih nagradio za njihovu odanost.  Što se njega tiče, odbio je nastaviti diktaturu, umjesto toga preuzevši konzulat s Lepidom kao kolegom. Pobunjenici u Kampaniji nisu se smirili Cezarovim povratkom. Cezar je poslao jednog od svojih poručnika, budućeg historičara Gaja Salustija Krispa (također imenovanog za pretora 46. godine prije nove ere), da pregovara s ljudima, ali Salustija je zamalo ubila rulja.  Cezar je zatim lično otišao pred trupe, koje su se tada približavale Rimu pod oružjem; odmah ih je otpustio, obećao da će dobiti svoju zemlju i penzijske bonuse te ih nazvao ''kviritima'' (građanima).  Njegovi ljudi, šokirani njihovim ležernim otpuštanjem, molili su Cezara da ih vrati u službu; glumeći nevoljkost, dozvolio je da ga nagovore i napravio je bilješke kako bi vođe pobune doveo u izložene i opasne položaje u predstojećoj kampanji. Dok je bio u Italiji, konfiskovao je i prodao po tržišnoj cijeni imovinu Pompeja i protivnika koji su sada mrtvi ili još uvijek nepomilovani, prije nego što je posudio još sredstava.  Dolabelline prijedloge za otpis duga rješavao je odbijajući ih prihvatiti, tvrdeći da bi ga njegovi veliki dugovi učinili glavnim korisnikom takvog plana.  Odluka o prodaji konfiskovane imovine po tržišnoj cijeni razočarala je neke od Cezarovih saveznika, ali je također ukazivala na njegove teške finansijske probleme. === Afrička kampanja === Dodatne informacije: Bitka kod Ruspine i Bitka kod Tapsusa Cezar je naredio svojim ljudima da se okupe u Lilibeju na Siciliji krajem decembra. U ovaj štab je postavio maloljetnog člana porodice Scipio - izvjesnog Scipio Salvita ili Salucija - zbog mita da se nijedan Scipio ne može pobijediti u Africi.  Tamo je okupio šest legija i krenuo prema Africi 25. decembra 47. godine prije nove ere.  Tranzit je poremećen olujom i jakim vjetrovima; samo oko 3.500 legionara i 150 konjanika iskrcalo se s njim u blizini neprijateljske luke Hadrumentum .  Apokrifno se zna da je prilikom iskrcavanja Cezar pao na plažu, ali je uspio uspješno nasmijati loš znak kada je zgrabio dvije šake pijeska, uzvikujući "Uhvatio sam te, Afriko!". ==== Ruspina ==== Na početku kampanje, Cezarove snage su bile znatno nadbrojane: Metel Scipion je predvodio deset legija (vjerovatno slabih poput Cezarovih legija) i velike kontingente savezničke konjice pod kraljem Jubom I od Numidije , koji je također predvodio oko 120 ratnih slonova.  Zahvaljujući iznenađenju, Cezar je imao potrebno vrijeme da pronađe i reorganizuje svoje raštrkane snage, a također je poslao naredbe Siciliji da se vrati s pojačanjima.  Pošto su Pompejci već stekli većinu dostupnih zaliha hrane, Cezar je bio prisiljen da se brzo kreće. Zaobišao je Hadrumentum nakon što je odbio da se preda i uspostavio baze u Ruspini, gdje je predvodio veliku grupu za sakupljanje hrane koja se potom upustila u sukob sa snagama pod Labijenom.  Cezarove neiskusne trupe su se veći dio dana kolebale pod napadom numidske konjice prije nego što su se povukle nakon kontranapada, što je rezultiralo strateškim porazom, jer je Cezar bio spriječen da sakuplja hranu. S oskudnim zalihama, Cezar je utvrdio svoj logor u Ruspini dok se Metel Scipion pridružio Labijenovim snagama samo tri milje od Cezarove pozicije. Njihov saveznik, kralj Juba, također se pomaknuo da se poveže s njima, ali je bio prisiljen da se premjesti na zapad kada je njegovo kraljevstvo napao njegov rival, Boko II iz Mauretanije, sa snagama koje je predvodio rimski plaćenik Publije Sittije , koji je pobjegao iz Rima nakon sloma druge Katilinarove zavjere .  Ovo je bila sreća za Cezara, koji to nije organizovao.  Scipionove snage su patile od endemskog dezerterstva; međutim, Cezar je zauzeo defanzivni pristup sve dok mu nisu stigle dvije legije, 800 galskih konjanika i značajne zalihe hrane, nakon čega je ponovo preuzeo ofanzivu. Nakon nekoliko okršaja između Cezara i Metela Scipiona oko nekih brda na periferiji grada i pompejskog izvora vode u Uziti, Metel Scipion je dobio pojačanje od Jubine savezničke konjice i teške pješadije. Nakon još borbi za terenske prednosti oko Uzite, Cezarove snage su pojačale veteranske legije koje su se pobunile u Kampaniji.  S obzirom na to da mu je ponestalo zaliha i da su šanse za zauzimanje Uzite bile male, Cezar je odlučio da se povuče, zauzevši neke zalihe hrane prije nego što je nastavio i opsjedao Taps. ==== Tapsus i povratak ==== Time je Cezar prisilio Pompejce da se formiraju za bitku. S obzirom na to da je dobar teren sužavao front, ograničavajući Metulovu brojčanu prednost, Cezar je krenuo da se obrati svojim ljudima, koji su spontano napali protivničke linije, iznenadili ih i brzo ih porazili.  Plutarh, međutim, izvještava da je Cezar osjetio nadolazeći epileptični napad i da je odveden na odmor, što je dovelo do konfuznog napada.  U svakom slučaju, Metulove Scipionove snage su bile poražene, s izuzetno nejednakim žrtvama: oko 10.000 mrtvih Pompejaca za oko 50 žrtava.  Metel Scipion i ostatak pompejskog vođstva uspjeli su, međutim, pobjeći, iako je većina završila mrtva u roku od nekoliko sedmica, bilo od samoubistva ili pogubljenja nakon zarobljavanja: Metel Scipion pokušao je pobjeći morem, ali je izvršio samoubistvo kada su ga presreli cezarovi brodovi; Juba i pompejski oficir po imenu Marko Petreje dogovorili su pakt o samoubistvu u borbi jedan na jedan.  Labijen je uspio pobjeći i otići u Hispaniju, gdje se pridružio Gneju i Sekstu Pompeju. Tokom kampanje pred Tapsom, Katon Mlađi je držao grad Utiku i nije prisustvovao bitci; kada je obaviješten o porazu, konsultovao se sa svojim vojnicima, kojih je bilo samo tri stotine i bili su beznadežno brojčano nadjačani.  Nakon večere, Katon je uzeo mač i zario se u stomak; na buku je pozvan doktor, ali Katon je rastrgao konce i "počeo čupati vlastitu utrobu", umirući prije nego što ga je iko mogao zaustaviti. Cezar je bio razočaran što neće moći pomilovati Katona, koji je počinio samoubistvo prvenstveno "iz želje da izbjegne milost svog neprijatelja".  Zatim je ostao u Africi kako bi riješio poslove u regiji, podvrgavajući zajednice koje su podržavale Pompeja kaznenim kaznama. Također je imao kratku aferu s Eunojom , suprugom kralja Boguda od Mauretanije.  U junu 46. napustio je Afriku i otišao u Rim, prvo se zaustavivši na Sardiniji,  a zatim se vratio u grad krajem jula. === Druga španska kampanja i njen kraj === Nakon Cezarovog povratka u Rim, proslavio je četiri trijumfa: nad Galijom, Egiptom, Azijom i Afrikom. Pobjeda nad drugim Rimljanima u Africi "taktično je smatrana" pobjedom nad Jubinom Numidijom.  Proslave su počele 21. septembra i trajale su do 2. oktobra, uz raskošne parade zarobljenika i opljačkanog blaga.  Cezar je, kao trijumfator, također proslavio ovu priliku dajući sebi pravo da mu prethode sedamdeset dva liktora - daleko više od uobičajenih dvanaest konzula i uobičajenih dvadeset četiri diktatora - simbolizirajući da je tri puta držao diktaturu.  Održavane su i masovne igre i javni banketi; Cezar je također dao ogromne donacije svojim ljudima, ekvivalentne više od šesnaest godina plate, a još više za centurione i oficire. Glavni izvor za kampanju u Španiji poznat je kao ''Španski rat'' (ili ''Bellum Hispaniense'' ) i vjerovatno ga je napisao jedan od Cezarovih oficira, "ali je daleko najmanje zadovoljavajuća od knjiga dodanih njegovim ''Komentarima'' ".  Elizabeth Rawson, u knjizi ''Cambridge Antique History'' , opisuje "nespretnog pripovjedača".  Druge kritike usmjerene su na pisanje: njegov "poluobrazovani latinski", njegov status "najnepismenije i najrazdražujuće knjige u klasičnoj književnosti", sa "vrlo jadnim stilom" i "lošim imitacijama Cezarove lucidnosti". ==== Rana kampanja ==== Cezar je, međutim, otišao u Španiju u novembru 46. godine prije nove ere, kako bi tamo svladao opoziciju.  Njegovo imenovanje Kvinta Kasija Longina nakon prve kampanje u Španiji dovelo je do pobune: Kasijeva pohlepa i... "neugodan" temperament doveli su do toga da su mnogi provincijalci i trupe otvoreno prešli na stranu Pompeja, dijelom okupljeni od strane Pompejevih sinova Gneja i Seksta .  Pompejcima su se pridružile i druge izbjeglice iz Tapsa, uključujući Labijena. Nakon što je primio loše vijesti s poluotoka, otišao je s jednom iskusnom legijom, jer su mnogi njegovi veterani bili otpušteni, i stavio Italiju u ruke svog novog ''magistra viteštva'' Lepida .  Predvodio je ukupno osam legija, što je izazvalo strahove da bi ga mogla poraziti zastrašujuća snaga Gneja Pompeja od više od trinaest legija i dodatnih pomoćnih trupa.  Španska kampanja bila je prepuna zločina, Cezar je svoje neprijatelje tretirao kao pobunjenike; Cezarovi ljudi su ukrašavali svoja utvrđenja odrubljenim glavama i masakrirali neprijateljske vojnike. Cezar je prvo stigao u Španiju i oslobodio Uliju od opsade. Zatim je marširao protiv Kordube, u kojoj je bio garnizon Seksta Pompeja, koji je zatražio pojačanje od svog brata Gneja.  Gnej je isprva odbio bitku na Labijenov savjet, prisiljavajući Cezara na zimsku opsadu grada, koja je na kraju otkazana nakon malog napretka; Cezar je zatim krenuo u opsadu Ategue, praćen Gnejevom vojskom.  Međutim, značajna dezerterstva su počela uzimati danak pompejskim snagama: Ategua se predala 19. februara 45. godine prije nove ere, čak i nakon što je njen pompejski komandant masakrirao osumnjičene prebjege i njihove porodice na zidinama.  Gnejeve Pompejeve snage su se nakon toga povukle iz Ategue, a Cezar ih je slijedio. ==== Munda ==== Dodatne informacije: Bitka kod Munde i Bitka kod Laura Dezerterstva su prisilila Gneja Pompeja da pruži bitku na grebenu blizu Munde.  Cezar, tražeći odlučujući ishod, dao je bitku, poslavši svoje ljude da marširaju uz greben kako bi se sukobili s Pompejcima u ogorčenoj borbi; Cezarove snage su se pokolebale, a Cezar je požurio u prve linije kako bi lično okupio svoje ljude. Kada je Cezarova Deseta legija (s njegove desne strane) probila pompejansku liniju, Labijen je poveo legiju da popuni prazninu. Međutim, bok je već bio razbijen od strane cezarove konjice, koja je cijelu pompejansku vojsku natjerala u bijeg.  Borbe su bile dovoljno žestoke da Plutarh prenosi da je Cezar rekao svojim prijateljima "često se borio za pobjedu, ali sada prvo za svoj život".  Svetonije tvrdi da je Cezar u očaju razmišljao o samoubistvu.  Cezar je pretrpio oko hiljadu mrtvih, "visok postotak od vojske koja je vjerovatno brojala mnogo više od 25.000-30.000 ljudi". Labijen je ubijen na bojnom polju; Gnej Pompej je pobjegao, ali je ubrzo nakon toga zarobljen i pogubljen.  Dok je Sekst Pompej uspio pobjeći u skrivanje, a s druge strane Mediterana u Siriji došlo je do male pobune pod Kvintom Cecilijem Basom koja je potrajala,  građanski rat je bio završen. ==== Povratak ==== Pobjeda je potaknula Senat u Rimu da proglasi pedeset dana zahvalnosti, da Cezaru titulu "Oslobodilac" i posveti hram Slobodi.  U narednim mjesecima ulizički Senat dodijelio je daljnje počasti, uključujući pravo sjedenja na posebnoj stolici između konzula u Senatu, postavljanje Cezarove statue od slonovače na Kapitolu blizu kraljeva i u hramu Kvirinu.  Mjesec njegovog rođenja, ''Quinctilis'' , preimenovan je u njegovu čast (na kraju je postao moderni juli); osnovan je hram njegovoj milosti, dobio je trajno ime ''Imperator'' i titulu ''parens patriae'' (otac svoje zemlje). Cezar se vratio u Rim preko južne Galije i Narbona Marcija .  Tokom povratka, osnovao je niz kolonija za svoje veterane, nagradio svoje vojnike i pristalice te dodijelio latinska prava raznim galskim gradovima.  Također se sastao i pomirio s Markom Antonijem.  Dok je bio u Cisalpinskoj Galiji, obećao je i Marku Juniju Brutu pretorsko mjesto za 44. godinu prije nove ere i moguće konzulstvo 41. godine. Ušao je u Rim otprilike godinu dana nakon što ga je napustio u oktobru 45. godine prije nove ere, kako bi proslavio trijumf nad sugrađanima, ostavljajući pomalo loš utisak.  Također je dozvolio dvojici svojih legata, Kvintu Pediju i Kvintu Fabiju Maksimu , da također održe trijumfe.  Nijedna od ovih proslava nije bila popularna kod kritičara u Senatu.  Ni Cezarovo obezvređivanje konzulstva i drugih funkcija u ime političkih usluga nije bilo popularno: na primjer, posljednjeg dana u godini, konzul je umro, što je navelo Cezara da sazove izbore kako bi jednog od svojih saveznika, Gaja Kaninija Rebilusa , postavio za konzula na nekoliko sati poslijepodne, što je navelo Ciceron da piše prijatelju "kad bi to mogao vidjeti, plakao bi". Cezar je, sa svoje strane, po povratku počeo planirati ambicioznu kampanju u Dakiju i Partiju . == Posljedice == Vidi također: Atentat na Julija Cezara Cezarovo imenovanje za diktaturu tokom građanskog rata , prvo privremeno - a zatim trajno početkom 44. godine prije nove ere  - zajedno s njegovom de facto i vjerovatno neodređenom polubožanskom monarhijskom vlašću,  dovelo je do zavjere koja je uspješno završila njegovim atentatom na Martovske ide 44. godine prije nove ere, tri dana prije nego što je Cezar otišao na istok u Partiju.  Među zavjerenicima bilo je mnogo cezarskih oficira koji su pružili izvrsnu službu tokom građanskih ratova, kao i ljudi koje je Cezar pomilovao. Neki naučnici, poput Ericha Gruena , smatraju Cezarov građanski rat kao podsticajni događaj za slom republike. Iz ove perspektive, građanski rat – izazvan pogrešnom procjenom, a ne namjerom – uzrokovao je slom republike pokretanjem dugoročnog poremećaja funkcionisanja republikanske političke kulture.  Drugi građanski rat smatraju simptomom sloma republike, bilo u smislu otuđenja republike od različitih interesnih grupa (prema Peteru Bruntu ) ili u smislu produžene političke "krize bez alternative" gdje republikanske institucije nisu bile u stanju da sprovedu potrebne reforme iznutra, a istovremeno su bile takvog statusa da se nijedna alternativa nije ozbiljno razmatrala (prema Christianu Meieru ). '''Antarktička ledena ploča''' kontinentalni je glečer koji pokriva 98% antarktičkog kontinenta, sa površinom od 14 miliona kvadratnih kilometara (5,4 miliona kvadratnih milja) i prosječnom debljinom od preko 2 kilometra (1, 2 milje). To je najveći od dva postojeća ledena pokrivača na Zemlji, sa 26,5 miliona kubnih kilometara (6,4 miliona kubnih milja) leda, što je ekvivalentno 61% ukupne slatke vode na Zemlji. Njegova površina je gotovo neprekidna, a jedine oblasti bez leda na kontinentu su suhe doline, nunataci (vrhovi planina iznad leda) u antarktičkim planinskim lancima i rijetki priobalni stjenski izdanci. Često se, zbog velikih razlika u masi glečera, protoku leda i topografiji između njih, dijeli na Antarktičko poluostrvo, Istočnu antarktičku ledenu ploču i Zapadnu antarktičku ledenu ploču. Pošto je Istočna antarktička ledena ploča više od 10 puta veća od Zapadne i nalazi se na većoj nadmorskoj visini, manje je podložna klimatskim promjenama od Zapadne. U 20. vijeku, Istočna ploča bila je jedna od rijetki mjesta na Zemlji gdje je primjećeno blago hlađenje umjesto zagrijavanja, dok je Zapadna od 1950-ih do 2000. bilježila zagrijevanje od preko 0,1 °C po deceniji, sa prosječnim trendom zagijavanja od >0,05 °C po deceniji od 1957. preko cijelog kontinenta. Početkom 2020-ih i dalje postoji neto dobitak mase u Istočnoj ploči, zbog povećanih padavina koje su se zaledile na ledenoj ploči), dok je gubitak leda iz Zapadne ploče, posebno sa glečera Thwaites i Pine Island, mnogo veći. Do 2100. godine, samo gubitak leda iz Antarktika mogao bi podići globalni nivo mora za oko 11 cm (5 inča). Zapadna antarktička ledena ploča (WAIS) nalazi se duboko ispod nivoa mora, što je čini podložnom nestabilnostima morskih ledenih ploča – ovaj proces je teško precizno predvidjeti u modelima. Ako do nestabilnosti dođe prije 2100. godine, porast nivoa mora izazvan Antarktikom mogao bi se povećati za dodatne desetine centimetara, posebno pri velikom globalnom zatopljenju. Topljenje leda takođe stvara velike količine svježe otopljene vode – oko 1100–1500 milijardi tona godišnje. Ova voda razblažuje slanu antarktičku dubinsku vodu, slabi donju cirkulacionu ćeliju Južnog okeana i može doprinijeti njenom eventualnom kolapsu, iako će se to vjerovatno odvijati postepeno, tokom stoljeća. Paleoklimatska istraživanja i poboljšano modeliranje pokazuju da je vrlo vjerovatno da će Zapadna antarktička ledena ploča nestati čak i ako globalno zagrijavanje više ne bude napredovalo, te da bi nju moglo spasiti jedino smanjenje zagrijavanja za 2 °C ispod nivoa do 2020. godine. Smatra se da bi potpuno nestajanje ploče trajalo između 2 i 13 hiljada godina, iako nekoliko vijekova visokih emisija može skratiti ovaj period na oko 500 godina. Ako se ploča sruši, ali planinski ledeni vrhovi ostanu, nivo mora bi poratao za 3,3 m, a ako se i oni otope – za 4,3 m. Izostatičko podizanje tla moglo bi dodatno povećati niv mora za oko 1 m tokom narednih hiljadu godina. S druge strane, Istočna antarktička ledena ploča je veoma stabilna. Trenutno zagrijavanje može povećati nivo mora samo za oko 0,5–0,9 m, što je mali dio od ukupno 53,3 m leda u cijeloj ploči. Pri zagrijavanju od oko 3 °C, osjetljive oblasti poput Wilkes i Aurora bazena mogle bi se srušiti tokom narednih 2000 godina, što bi podiglo nivo mora za ukupno 6,4 m. Potpuno topljenje i nestanak cjelokupne ploče zahtijevalo bi globalno zagrijavanje između 5 °C i 10 °C. == Geografija == ''Više informacija: [[Geografija Antarktika]]'' Antarktička ledena ploča pokriva površinu od gotovo 14 miliona km² i sadrži 26,5 miliona km³ leda. Kubni kilometar leda teži približno 0,92 gigatona, što znači da pokrivač teži oko 24.380.000 gigatona. To je ekvivalentno oko 61% sve slatke vode na Zemlji. Jedini drugi postojeći ledeni pokrivač je Grenlandski ledeni pokrivač u Arktiku. Antarktička ledena ploča podijeljena je Transantarktičkim planinama na dvije nejednake sekcije: Istočnu antarktičku ledenu ploču (EAIS) i manju Zapadnu antarktičku ledenu ploču (WAIS). Neki glaciolozi smatraju da ploča nad relativno malim Antarktičkim poluostrvom (takođe u Zapadnom Antarktiku) predstavlja treću ledenu ploču zbog vrlo različitih drenažnih bazena od WAIS-a. Prosječna debljina ovih ledenih ploča je oko 2 km. Čak su i Transantarktičke planine uglavnom prekrivene ledom, s izuzetkom nekih vrhova i suhih pustinja McMurdo. Neke priobalne oblasti takođe imaju tijene koje nisu prekrivene ledom. '''Drugo izdanje''' takmičenja u [[Skijaški skokovi|skijaškim skokovima]], [[Turneja 4 skakaonice|Turneje 4 skakaonice]], održano je 31. decembra u [[Oberstdorf|Oberstdorfu]], 1. januara u [[Garmisch-Partenkirchen|Garmisch-Partenkirchenu]], a 3. januara skokovi u [[Innsbruck|Innsbrucku]]. Skokovi u [[Bischofshofen|Bischofshofenu]] održani su 6. januara. Ukupni pobjednik bio je [[Norvežani|Norvežanin]] [[Olaf B. Bjørnstad]], koji je pobijedio u tri od četiri takmičenja. Titulu je branio [[Austrijanci|Austrijanac]] [[Josef Bradl]], koji je važio za glavnog favorita, pobjedivši tek na zadnjim skokovima u Bischofshofenu, zauzevši treće mjesto u ukupnom poretku. Bila je to prva turneja koja je koristila tradicionalni redoslijed takmičenja: Oberstdorf u decembru, novogdišnje takmičenje u Garmisch-Partenkirchenu, zatim Innsbruck, te finale u Bischofshofenu na Bogojavljanje. == Oberstdorf == * '''Datum''': 31. decembar 1953. * '''Država''': {{ZID|Njemačka}} * '''Skakaonica''': [[Schattenberg (skakaonica)|Schattenberg]]<ref>[http://www.fis-ski.com/de/606/612.html?sector=JP&raceid=848 Zvanični FIS rezultati {{Simboli jezika|de|njemački}} {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Simboli jezika|fr|francuski}}]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> {| width="100%" | valign="top" width="50%" | {| class="wikitable" style="text-align:center" width="100%" |- ! width="10%" | Plasman ! width="45%" | Ime ! width="15%" | Bodovi ! width="15%" | 1. serija ! width="15%" | 2. serija |- bgcolor="#F7F6A8" | {{0}}1. | align="left" | {{ZD|FIN}} [[Olaf B. Bjørnstad]] | 222,0 || || |- bgcolor="#DCE5E5" | {{0}}2. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Josef Bradll]] | 220,5 || || |- bgcolor="#FFDAB9" | {{0}}3. | align="left" | {{ZD|FIN}} [[Aulis Kallakorpi]] | 216,0 || || |- | {{0}}4. | align="left" | {{ZD|NOR}} [[Arne Ellingsen]] | 215,5 || || |- | {{0}}5. | align="left" | {{ZD|JUG}} [[Albin Rogelj]] | 207,0 || || |- | {{0}}6. | align="left" | {{ZD|FIN}} [[Eino Kirjonen]] | 206,0 || || |- | {{0}}7. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Franz Dengg]] | 204,0 || || |- | {{0}}8. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Franz Eder]] | 202,0 || || |- | 9. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Arne Nilsson]] | 201,0 || || |- | 9. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Toni Brutscher]] | 201,0 || || |} | valign="top" width="50%" | {| class="wikitable" style="text-align:center" width="100%" |- ! width="10%" | Plasman ! width="45%" | Ime ! ! width="15%" | Bodovi ! width="15%" | 1. serija ! width="15%" | 2. serija |- | 11. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} Toivo Lauren | | 200,0 || || |- | 12. | align="left" | {{ZD|NJE}} Josef "Sepp" Kleisl | | 197,0 || || |- | 13. | align="left" | {{ZD|AUT}} Albin Plank | | 196,0 || || |- | 14. | align="left" | {{ZD|AUT}} Ferdl Kerber | | 194,0 || || |- | 16. | align="left" | {{ZD|NJE}} Max Bolkart | | 190,0 || || |- | 17. | align="left" | {{ZD|NJE}} Josef "Sepp" Weiler | | 189,5 || || |- | 18. | align="left" | {{ZD|AUT}} Lois Leodolter | | 188,5 || || |- | 19. | align="left" | {{ZD|KAN}} Jeremy Baig | | 188,5 || || |- | 20. | align="left" | {{ZD|AUT}} Walter Steinegger | | 188,0 || || |- | 21. | align="left" | {{ZD|NOR}} Arnfin Bergman | | 187,5 || || |- | 24. | align="left" | {{ZD|NJE}} Helmut Böck | | 178,0 || || |} |} == Garmisch-Partenkirchen== * '''Datum''': 1. januar 1953. * '''Država''': {{ZID|Njemačka}} * '''Skakaonica''': [[Velika olimpijska skakaonica (Garmisch-Partenkirchen)|Velika olimpijska]]<ref>[http://www.fis-ski.com/de/606/612.html?sector=JP&raceid=848 Zvanični FIS rezultati {{Simboli jezika|de|njemački}} {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Simboli jezika|fr|francuski}}]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> {| width="100%" | valign="top" width="50%" | {| class="wikitable" style="text-align:center" width="100%" |- ! width="10%" | Plasman ! width="45%" | Ime ! width="15%" | Bodovi ! width="15%" | 1. serija ! width="15%" | 2. serija |- bgcolor="#F7F6A8" | {{0}}1. | align="left" | {{ZD|NOR}} [[Olaf B. Bjørnstad]] | 226 || || |- bgcolor="#DCE5E5" | {{0}}2. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Josef Bradl]] | 220,5 || 77,0&nbsp;m || 81,5&nbsp;m |- bgcolor="#FFDAB9" | {{0}}3. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Toni Brutscher]] | 219,5 || 78,0&nbsp;m || 79,5&nbsp;m |- | {{0}}4. | align="left" | {{ZD|NOR}} [[Halvor Næs]] | 218,5 || 78,5&nbsp;m || 77,0&nbsp;m |- | {{0}}5. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Toivo Lauren]] | 215,0 || 77,0&nbsp;m || 79,5&nbsp;m |- | {{0}}6. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Sepp Weiler]] | 212,5 || 74,0&nbsp;m || 78,0&nbsp;m |- | {{0}}7. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Sepp Hohenleitner]] | 209,5 || 73,0&nbsp;m || 78,5&nbsp;m |- | {{0}}8. | align="left" | {{ZD|NOR}} [[Erling Kroken]] | 209,0 || 73,0&nbsp;m || 78,0&nbsp;m |- | {{0}}9. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Walter Steinegger]] | 204,5 || 72,0&nbsp;m || 77,0&nbsp;m |- | 10. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Franz Dengg]] | 198,0 || 71,0&nbsp;m || 75,0&nbsp;m |- | 11. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Arne Nilsson]] | 197,0 || || |- | 12. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Ferdl Kerber]] | 188,0 || 71,5&nbsp;m || 71,0&nbsp;m |- | 13. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Heini Klopfer]] | 182,0 || || |} | valign="top" width="50%" | {| class="wikitable" style="text-align:center" width="100%" |- ! width="10%" | Plasman ! width="45%" | Ime ! width="15%" | Bodovi ! width="15%" | 1. serija ! width="15%" | 2. serija |- | rowspan="2" | 14. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Harry Bergqvist]] | 180,5 || 74,5&nbsp;m || 78,0&nbsp;m |- | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Albin Plank]] | 180,5 || 62,0&nbsp;m || 69,0&nbsp;m |- | 16. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Rudolf Dietrich|Rudi Dietrich]] | 180,0 || 67,0&nbsp;m || 73,0&nbsp;m |- | 17. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Karl Holmström]] | 178,5 || || |- | 18. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Robert Engel]] | 176,0 || || |- | 19. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Toni Eisgruber]] | 175,5 || || |- | 20. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Willi Fischer (ski-skakač)|Willi Fischer]] | 174,0 || || |- | 21. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Hans Karg]] | 170,0 || || |- | 22. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Friedl Brandner]] | 166,0 || || |- | 23. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Hermann Anwander]] | 161,0 || || |- | 24. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Fritz Ruepp]] | 156,0 || || |- | 25. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Willy Gotthold]] | 148,5 || || |} |} Papinska konklava 2025. Papinska konklava održana je 7. i 8. maja 2025, kako bi se izabrao novi papa, nasljednik Pape Franje, koji je umro 21. aprila 2025. Od 135 podobnih kardinala sa pravom glasa, prisustvovali su svi osim dvojice. Na četvrtom glasanju, konklava je izabrala kardinala Roberta Francisa Prevosta, prefekta Dikasterija za biskupe i predsjednika Papinske komisije za Latinsku Ameriku. Nakon prihvatanja izbora, uzeo je ime Lav XIV. == Izborni proces == Proces izbora pape započeo je 21. aprila 2025, kratko nakon smrti Pape Franje. Kao i na papinskoj konklavi 2013, dekan i prodekan Kardinalskog zbora bili su stariji od 80 godina i nisu mogli sudjelovati. Najstariji kardinal mlađi od 80 godina, Pietro Parolin, predsjedavao je konklavom. === Vrijeme i procedura === Prema Universi Dominici gregis, apostolskoj konstituciji Ivana Pavla II. iz 1996, odnosno modifikovanom motopropriju Normas nonnullas Benedikta XVI. iz 2013, kardinali su imali najmanje 15 dana za sazivanje konklave nakon što je Stolica postala upražnjena. Oni su imali diskreciono pravo da započnu konklavu ranije ili najkasnije 20 dana nakon što mjesto pape postane upražnjeno. Dana 28. aprila 2025, dva dana nakon Franjine sahrane, peta generalna kongregacija kardinala odredila je 7. maj 2025. za početak konklave. === Kardinali elektori === Kardinali stariji od 80 godina nisu mogli sudjelovati u izboru novog pape. Dana 21. aprila 2025. bilo je ukupno 252 kardinala, a 135 njih je bilo mlađe od 80 godina, samim time s pravom glasa. Od tih 135 kardinala s pravom glasa, 80% je imenovao papa Franjo. Od proglašavanja Romano Pontifici eligendo i Universi Dominici gregis 1975. godine, maksimalni broj kardinala elektora je određen na 120. Konklava 2025. bila je prva konklava u kojoj je ovaj broj premašen na dan kada je Stolica postala upražnjena. Prema kanonskom pravu, svaki kardinal mlađi od 80 godina koji se nije odrekao ili izgubio pravo glasa imao je pravo biranja na konklavi. Papa koji je izabrao više od 120 kardinala elektora, kao što je to učinio Papa Franjo, u praksi poništava ograničenje iz 1975. Dana 30. aprila 2025, generalna kongregacija kardinala potvrdila je da svi prisutni kardinali elektori mogu glasati na konklavi koja započinje 7. maja. Nepodobni kardinali su ipak mogli prisustvovati generalnim kongregacijama i učestvovati u raspravama koje su prethodile konklavi. Iako kardinali imaju ovlasi da biraju bilo kog katolika koji je kršten, posljednji put kada je jedan "nekardinal" bio izabran bilo je na papinskoj konklavi 1378. godine. === Neučestvovanje === Nakon što je rekao da će pokušati učestvovati u konklavi, kardinal Giovanni Angelo Becciu iz Italije, koji se odrekao svojih kardinalskih prava zbog finansijskog skandala, izjavio je da će poštovati želju Pape Franje i suzdržati se od učešća. Zdravstveni problemi spriječili su kardinale Antonija Cañizaresa Lloveru iz Španije i Johna Njuea iz Kenije da učestvuju u konklavi, čime je broj učesnika smanjen na 133. Za izbor pape bila su potrebna 89 glasa, odnosno dvotrećinska većina. Ovo je bio najveći broj kardinala koji su ikada učestvovali u jednoj konklavi. == Nagađanja == Franjina hospitalizacija u februaru i martu 2025. potaknula je spekulacije o predstojećoj konklavi. Zbog velikog međunarodnog širenja članstva u Kardinalskom zboru pod Papom Franjom, broj kardinala porastao je na 252, sa preko 140 neevropskih kardinala koji su izabrani za vrijeme njegovog pontifikata, neki posmatrači sugerisali su da je moguć izbor neevropskog pape. Prvobitno je planirano da konklava 2025. ima 135 elektora iz 71 zemlje, dok je konklava 2013. i 2005. imala 115 elektora iz 48, odnosno 52 zemlje. Neki od kardinala učesnika nisu govorili talijanski, radni jezik Rimske kurije. Vodeći se talijanskom izrekom "debeo papa, mršav papa", neki komentatori predviđali su da će Franjin nasljednik biti konzervativniji, zbog zabrinutosti oko uplitanja u proces izbora, koje je zabranio Ivan Pavao II, te neprijateljskog preuzimanja od strane ultrakonzervativnih političara i katolika. Što se tiče 3. i 4. generalne kongregacije, među kardinalima je navodno postojala želja za desetogodišnjim papom, nekim u kasnim sedamdesetim, s iskustvom u Rimskoj kuriji, ko bi bio više fokusiran na unutrašnje poslove. Neki su smatrali da je mlađi papa vjerovatniji izbor, dok su drugi smatrali da su kardinali poput Pierbattista Pizzaballa i Roberta Prevosta premladi. Mnogi kardinali su izrazili nadu za kratkom konklavom kao 2005. i 2013. godine. S obzirom na složenost i heterogenost ove konklave, u poređenju s onom koja je Papu Franju izabrala za dva dana 2013, kardinal Rainer Woelki očekivao je da će konklava 2025 potrajati duže; kardinali Louis Raphaël I Sako i Gregorio Rosa Chávez očekivali su kraću dvodnevnu ili trodnevnu konklavu, za koju je potonji napomenuo da će trajati "maksimalno tri dana". ---- ---- ---- ---- ----'''Starlingov princip''' navodi da kretanje tečnosti kroz polupropusni krvni sud, poput kapilara ili malh venula, zavisi od [[Pritisak|hidrostatskog pritiska]] i koloidnog osmotskog pritiska (onkotskog), s obje strane polupropusne barijere koja propušta filtrat, usporavajući izlazak većih molekula, poput proteina, iz krvotoka. Pošto svi krvni sudovi dopuštaju određeni stepen curenja proteina, pravi balans preko membrane ne može se postići, te dolazi do kontinuiranog protoka vode sa malim rastvorima. Svojstva molekulske filtracije zida kapilara leže u nedavno otkrivenom endokapilarnom sloju, a ne u dimenzijama pora kroz ili između endotelskih ćelija. Ovaj vlaknasti matriksni endokapilarni sloj naziva se endotelni glikokaliks. Starlingova jednačina opisuje ovaj odnos u matematičkom obliku i može se primijeniti na mnoge biološke i nebiološke polupropusne membrane. == Jednačina == Starlingova jednačina primijenjena na zid krvnog suda glasi: : <math>\ J_v = L_\mathrm{p} S ( [P_\mathrm{c} - P_\mathrm{i}] - \sigma[\pi_\mathrm{p} - \pi_\mathrm{g}] )</math> gdje je: * <math> J_v </math> volumen filtracije rastvarača kroz endotel po sekundi. * <math> [P_\mathrm{c} - P_\mathrm{i}] - \sigma[\pi_\mathrm{p} - \pi_\mathrm{g}] </math> ukupna pokretačka sila. ** <math> P_c </math> kapilarni [[hidrostatski pritisak]] ** <math> P_i </math> intersticijski hidrostatski pritisak ** <math> \pi_p </math> onkotski pritisak plazmatskih proteina. ** <math> \pi_g </math> subglikokaliksni onkotski pritisak, koji se mijenja obrnuto proporcionalno sa <math> J_v </math> i tako stabilizuje <math> J_v </math>. ** <math> L_p </math> hidraulička propusnost membrane ** <math> S </math> površina za filtraciju, određena pukotinama u "tight junction" ljepilu koje povezuje endotelske ćelije na njihovim ivicama. ** <math> \sigma </math> Stavermanov refleksni koeficijent, koji zavisi od stanja endotelnog glikokaliksa iznad pukotina između spojeva. Pritisci se uobičajeno mjere u '''milimetrima živinog stuba (mmHg)''', a koeficijent filtracije u '''mililitrima po minuti po milimetru živinog stuba (ml·min⁻¹·mmHg⁻¹)'''. Brzina kojom se tečnost filtrira kroz vaskularni endotel (transendotelna filtracija) određena je zbirom dvije sile koje guraju van, '''kapilarnog pritiska (P_c)''' i '''koloidnog osmotskog pritiska ispod endotelnog glikokaliksa (π_g)''', te dvije sile koje apsorbuju, '''onkotskog pritiska plazmatskih proteina (π_p)''' i '''intersticijskog pritiska (P_i)'''. '''Starlingova jednačina''' je prva od dvije '''Kedem–Katchalski jednačine''', koje primjenjuju termodinamiku van ravnoteže na teoriju osmotskog pritiska kroz membrane koje su barem djelomično propusne za rastvor odgovoran za razliku osmotskog pritiska. Druga Kedem–Katchalski jednačina objašnjava '''transendotelni transport rastvora (J_s)'''. Danas se zna da '''prosječni kolodni osmotski pritisak intersticijske tečnosti nema značajan uticaj na J_v'''. Razlika kolodnog osmotskog pritiska koja se suprotstavlja filtraciji sada se definiše kao '''π' minus subglikokaliksni π_g'''. '''Subglikokaliksni prostor''' je vrlo mala, ali životno važna mikrodomena ukupnog intersticijskog prostora. Koncentracija rastvorljivih proteina u toj mikrodomeni, koja određuje π_g, približno je nula dok postoji adekvatna filtracija koja ih ispira iz interendotelnih pukotina. Iz tog razloga je '''J_v mnogo manji nego što je ranije izračunato i strogo je regulisan'''. Svaki privremeni porast plazmatskog kolodnog osmotskog pritiska ili pad kapilarnog hidrostatskog pritiska dovoljan da izazove obrnuti (negativni) J_v dovodi do neometane difuzije intersticijskih proteina u subglikokaliksni prostor, smanjujući razliku kolodnog osmotskog pritiska koja je pokretala apsorpciju tečnosti u kapilaru. Ovisnost π_g o lokalnom J_v nazvana je '''Model Glikokaliksa''' ili '''Michel-Weinbaum model''', u čast dvojice naučnika koji su nezavisno opisali filtracijsku funkciju glikokaliksa. '''Michel-Weinbaum model''' objašnjava kako većina kontinuiranih kapilara održava stanje stabilne filtracije duž cijele dužine većinu vremena. Privremeni poremećaji Starlingovih sila brzo se vraćaju u stanje stabilne filtracije. '''Koeficijent filtracije''' Glavni članak: Koeficijent filtracije U nekim tekstovima, proizvod '''hidrauličke propusnosti''' i '''površine membrane''' naziva se '''filtracijski koeficijent K_fc'''.[potrebna citacija] '''Refleksni koeficijent''' '''Stavermanov refleksni koeficijent, σ''', je bezdimenzionalna konstanta koja je specifična za propusnost membrane za određeni rastvor.[4] '''Starlingova jednačina''', napisana bez σ, opisuje protok rastvarača kroz membranu koja je nepropusna za rastvore sadržane u otopini.[5] '''σ_n''' koriguje djelomičnu propusnost polupropusne membrane za rastvor n.[5] Gdje je '''σ blizu 1''', plazmatska membrana je manje propusna za označene čestice (npr. veće molekule poput albumina i drugih plazmatskih proteina), koje mogu prolaziti kroz endotelni sloj, iz područja više koncentracije u područje niže koncentracije, sporije, dok voda i manji rastvori prolaze kroz glikokaliksni filter u ekstravaskularni prostor.[5] '''Glomerulski kapilari''' imaju refleksni koeficijent blizu 1, jer normalno nijedan protein ne prelazi u glomerulski filtrat. Suprotno tome, '''hepatijski sinusoidni kapilari''' nemaju refleksni koeficijent jer su potpuno propusni za proteine. Intersticijska tečnost jetre unutar '''Space of Disse''' ima isti kolodni osmotski pritisak kao plazma, pa se sinteza albumina u hepatocitima može regulisati. '''Približne vrijednosti''' Ispod su tipične vrijednosti za varijable u '''Starlingovoj jednačini''', koje regulišu neto '''J_v''' na oko 0,1 ml po sekundi, 5–6 ml po minuti ili oko 8 litara dnevno. {| class="wikitable" !Lokacija !P_c (mmHg)[6] !P_i (mmHg)[6] !σπ_c (mmHg)[6] !σπ_g (mmHg)[6] |- |Arteriolarni kraj kapilara | +35 |−2 | +28 |zavisi od lokalnog J_v |- |Venula | +15 |−2 | +28 |zavisi od lokalnog J_v |} '''Specifični organi''' '''Bubrezi''' Glomerulski kapilari imaju kontinuirani sloj glikokaliksa u zdravlju, a ukupna transendotelna stopa filtracije rastvarača ('''J_v''') prema bubrežnim tubulima je obično oko 125 ml/min (oko 180 litara/dan). Glomerulski kapilarni '''J_v''' je poznatiji kao '''glomerulska filtracija (GFR)'''. '''Pluća''' Starlingova jednačina može opisati kretanje tečnosti iz plućnih kapilara u alveolarni prostor zraka.[7][8] '''Klinički značaj''' Woodcock i Woodcock su 2012. pokazali da revidirana Starlingova jednačina ('''steady-state Starling principle''') pruža naučno objašnjenje kliničkih opažanja u vezi sa intravenskom terapijom tečnošću.[9] Tradicionalno učenje o filtraciji i apsorpciji tečnosti unutar jedne kapilare je zamijenjeno konceptom vitalne cirkulacije '''ekstracelularne intersticijske tečnosti''' koja teče paralelno sa cirkulacijom krvi. Infuzija intravenskih tečnosti koja povećava '''plazmatski kolodni osmotski pritisak''' (kolodna terapija) ima mnogo manji uticaj na plazmatski volumen nego što se prvobitno očekivalo, djelimično zato što početno smanjena stopa filtracije omogućava porast koncentracije proteina u subglikokaliks prostoru, vraćajući razliku kolodnog osmotskog pritiska i transendotelnog protoka rastvarača na nivo stabilne ravnoteže unutar jednog sata. Prevencija i liječenje edema (prekomjerne intersticijske tečnosti) zavisi od '''normalizacije P_c''' i optimizacije protoka limfe. '''Istorija''' Starlingova jednačina je dobila ime po britanskom fiziologu '''Ernestu Starlingu''', koji je također poznat po '''Frank–Starlingovom zakonu srca'''.[10] Starling se može pripisati i zaslugom za identifikaciju da je “apsorpcija izotoničnih rastvora soli (iz ekstravaskularnog prostora) od strane krvnih žila određena osmotskim pritiskom serumskih proteina” još 1896. godine.[10] '''Vidi također''' '''Shéyaa Bin Abraham-Joseph''' (rođen 22. oktobra 1992.), poznatiji kao '''21 Savage''', britanski je reper sa adresom u Atlanti, Georgia. Rođen u Londonu, odrastao je u Sjedinjenim Američkim Državama. Muzičku karijeru započeo je 2013. godine, izbacivši tri mixtapea koji su naišli na regionalno priznanje. Probio se zajednički EP-jm sa producentom Metro Boominom, pod nazivom Savage Mode (2016), koji je zauzeo 23. mjesto na Billboard 200 listi. Glavni singlovi ''"X"'' (sa Futureom) i ''"No Heart"'' našli su se u top 40 na Billboard Hot 100 listi. Kasnije iste godine dodatno je zapažen kao gost na Drakeovom singlu ''"Sneakin'"''. U januaru 2017. godine potpisao je ugovor sa Epic Records. Njegov prvi studijski album, Issa Album (2017), dostigao je drugo mjesto na Billboard 200 listi, dok je glavni singl ''"Bank Account"'' dosegao 12. mjesto na Billboard Hot 100. Iste godine objavio je i zajednički album Without Warning (2017.) sa Metro Boominom i reperom Offsetom, te je i gostovao na Post Maloneovom singlu ''"Rockstar"'', koji je zauzeo prvo mjesto na Billboard Hot 100 i dobio dvije nominacije na 61. dodjeli Grammy nagrada za pjesmu godine i najbolju rep pjesmu. Njegov drugi album, I Am > I Was (2018), bio je prvi koji je debitovao na prvom mjestu Billboard 200, a singl ''"A Lot"'' (sa J. Coleom) osvojio je Grammy za najbolju rep pjesmu. Godine 2020. on i Metro Boomin objavili su nastavak EP-a, Savage Mode II, koji je također debitovao na prvom mjestu Billboard 200 i donio top 10 singlove ''"Runnin"'' i ''"Mr. Right Now"'' (sa Drakeom). Godine 2022. gostovao je na Drakeovom singlu "Jimmy Cooks", što je bila njegova prva pjesma koja je debitovala na prvom mjestu Hot 100. Kasnije te godine, sa Drakeom je izdao zajednički album "Her Loss", koji je također zauzeo prvo mjesto Billboard 200, čime je postao njegov treći projekat na vrhu liste. Njegov treći solo album, American Dream iz 2024, bio je njegov četvrti uzaspni album na prvom mjestu i donio top 10 pjesme na Billboard Hot 100: Redrum i Nee-Nah. 21 Savage uhapšen je od strane američke imigracione službe (ICE), 3. februara 2019. Zvaničnici su otkrili da je britanski državljanin koji je u SAD ušao u julu 2005. nezakonio ostao nakon isteka H-4 vize 2006. godine. Dobio je kauciju 12. februara i pušten je narednog dana, dok je čekao ishod ubrzanog deportacionog ročišta, koje je prvobitno bilo zakazano za 9. april, ali je kasnije odgođeno na neodređeno vrijeme. Advokati 21 Savagea tvrdil su da je on legalno boravio u SAD godinama prije isteka H-4 vize 2005. godine. Godine 2023, 21 Savage posteao je legalni stalni stanovnik SAD-a i dobio je zelenu kartu. Godine 2022. 21 Savage je gostovao na Drakeovom singlu ''"Jimmy Cooks"'', što je bila njegova prva pjesma koja je debitovala na prvom mjestu Hot 100. Kasnije iste godine zajedno sa Drakeom izdao je zajednički album '''Her Loss''', koji je također zauzeo prvo mjesto Billboard 200, čime je postao njegov treći projekat na vrhu liste. Njegov treći solo album, '''American Dream''' (2024), bio je njegov četvrti uzastopni album na prvom mjestu i donio top 10 singlove na Billboard Hot 100: ''"Redrum"'' i ''"Née-Nah"''. Što se tiče imigracionog statusa, 21 Savage je uhapšen od strane američke imigracione službe (ICE) 3. februara 2019. Zvaničnici su otkrili da je britanski državljanin koji je u SAD ušao u julu 2005. i nezakonito ostao nakon isteka H-4 vize 2006. Dobio je kauciju 12. februara i pušten je narednog dana, dok je čekao ishod ubrzanog deportacionog ročišta, prvobitno zakazanog za 9. april, ali kasnije odgođenog na neodređeno vrijeme. Njegovi advokati tvrdili su da je legalno boravio u SAD godinama prije isteka H-4 vize. Godine 2023. 21 Savage je postao legalni stalni stanovnik SAD-a i dobio zelenu kartu. <references /> '''Operacija Južno koplje''' predstavlja vojnu i nadzornu kampanju Sjedinjenih Američkih Država, čiji je deklarirani cilj "otkrivanje, ometanje i razgradnja transnacionalnih kriminalnih i nezakonitih pomorskih mreža", prema navodima administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa. Pojedini analitičari smatraju da operacija predstavlja hibrid borbe protiv terorizma i rata protiv droge, dok drugi tvrde da je među implicitnim ciljevima bilo i uklanjanje Nicolása Madura s vlasti u Venecueli. == Početak kampanje == Usred zabrinutosti Trumpove administracije zbog krijumčarenja droge u SAD, kao i pojačanih napetosti između SAD-a i Venecuele tokom venecuelanske krize, Sjedinjene Američke Države su sredinom augusta 2025. započele raspoređivanje vojnih snaga u Karipskom moru. U septembru su počeli zračni napadi na plovila za koja američka administracija tvrdi da su pod kontrolom narkoterorističkih mreža koje krijumčare drogu u SAD. Do kraja novembra, nakon što je Kartel Sunca proglašen stranom terorističkom organizacijom i posebno označenom globalnom terorističkom organizacijom, operacija je ušla u novu fazu. U decembru je administracija SAD-a proglasila vladu Nicolása Madura stranom terorističkom organizacijom i započela ukrcavanje na sankcionirane tankera se sirovom naftom, te njhovu pljenidbu. Krajem decembra izveden je prvi američki napad na kopneni cilj unutar Venecuele. Dana 3. januara 2026. američke snage bombardovale su ciljeve u Caracasu i drugim lokacijama, te su zarobile Nicolása Madura i prebacile ga izvan zemlje. == Formalno imenovanje i flota == Operacija je službeno imenovana 13. novembra 2025. od strane Petea Hegsetha, američkog ministra obrane, kao proširenje operacije istog naziva koju je najavila Ratna mornarica SAD 28. januara 2025. godine. Operacija koristi '''hibridnu flotu plovila''' opremljenih robotskim i autonomnim sistemima radi otkrivanja i borbe protiv navodnih mreža krijumčarenja droge u zapadnoj hemisferi. == Porijeklo i historija == Ratna mornarica SAD-a najavila je operaciju u januaru 2025. koristeći Četvrtu flotu, fokusirajući se na integraciju „robotskih i autonomnih sistema s tradicionalnim pomorskim snagama“.[33][34] Prema ''Miami Heraldu'', Foster Edwards, direktor Hibridne flote, opisao je Southern Spear kao značajan korak u razvoju hibridne flote, s ciljem operacionalizacije kombinacije robotskih i autonomnih sistema radi nadzora ilegalnog krijumčarenja, te razvoja novih tehnika i procedura za integraciju ovih sistema u pomorsko okruženje.[33] Operacija je koristila '''besposadna plovila kompanije Saildrone''' za praćenje ilegalnih aktivnosti u Karipskom i Tihom okeanu,[35][36] dok su besposadni čamci za rizične misije već do juna 2025. korišteni za prikupljanje obavještajnih podataka.[37] U oktobru 2025., '''Zapovjedništvo Južnih snaga SAD-a (USSOUTHCOM)''' formiralo je zajedničku operativnu grupu sa sjedištem u štabu II marinske ekspedicione snage (II MEF), s ciljem suzbijanja djelovanja narkokartela u regiji.[39][40] Jedinica je kasnije poznata kao Zajednička operativna grupa '''Southern Spear''', a njene aktivnosti koordinirane su s Četvrtom flotom.[33][41] U novembru 2025., nakon planiranja raspoređivanja robotskih površinskih plovila, manjih presretačkih čamaca i bespilotnih zračnih letjelica, Pete Hegseth je službeno predstavio Zajedničku operativnu grupu. Operacija je obuhvatala kopnene, zračne i logističke snage radi koordinacije i jačanja protunarkotičkih aktivnosti širom zapadne hemisfere.[38] Sjedište grupe je u '''Pomorskoj bazi Mayport na Floridi''', a operacije su započele kasnije u novembru.[33] ''The New York Times'' opisao je predsjedavajućeg Združenog generalštaba SAD-a, Dana Cainea, kao „glavnog arhitekta“ operacije.[16] == Terorističke i druge oznake == Tri dana nakon predstavljanja operacije, Marco Rubio, američki državni sekretar, najavio je da će SAD proglasiti '''Kartel Sunca''', za koji tvrde da ga vodi Nicolás Maduro, Stranom terorističkom organizacijom.[43][44] Rubio je naveo da su karteli „odgovorni za terorističko nasilje širom hemisfere i za krijumčarenje droge u SAD i Evropu“. Maduro je negirao optužbe.[43] ''Miami Herald'' je naveo da bi ova odluka efektivno označila Madura i visoke zvaničnike, uključujući ministra unutrašnjih poslova Diosdado Cabella i ministra odbrane Vladimira Padrina Lópeza, kao teroriste.[45] SAD su 16. decembra 2025. proglasile '''Gulf Clan (Clan del Golfo)''' stranom terorističkom organizacijom.[46][47] Dana 15. decembra 2025., Trump je potpisao izvršnu naredbu kojom se '''fentanil proglašava oružjem masovnog uništenja'''.[48] Dva dana kasnije, najavio je da će Madurovu administraciju proglasiti Stranom terorističkom organizacijom.[49] == Kampanja i operacije == Sredinom augusta 2025. SAD su počele raspoređivati trupe u Karipskom moru.[50] Do kraja novembra, SAD su imale najveće vojne prisustvo u regiji od Kubanske raketne krize 1962.[51] Američke snage su napadale i potapale plovila navodno korištena za krijumčarenje droge u Karipskom moru i Istočnom Pacifiku.[52] U roku nekoliko dana od predstavljanja operacije, zajedničke operacije SAD-a i Dominikanske Republike rezultirale su zapljenom čamaca za krijumčarenje kokaina.[1][54] # novembra, nekoliko '''B-52 Stratofortress''' bombardera letjelo je u blizini obale Venezuele radi demonstracije bombarderskog napada.[51] # decembra SAD počinju zaplijenu i presretanje tankera sa venezuelanskom naftom, a 17. decembra Trump naredio “blokadu” sankcioniranih tankera.[29][57][58][59] Prvi napad na kopneni cilj u Venecueli izveden je 26. decembra 2025. – pomorski objekt navodno korišten za ukrcaj droga pogođen je dron napadom CIA-e, bez žrtava.[60][61] # januara 2026., eksplozije i nisko leteći avioni prijavljeni su u Caracasu i drugim dijelovima zemlje, a Maduro je zarobljen u '''Operaciji Absolute Resolve'''.[62] == Učešće saveznih država i logistička podrška == === Saveznici SAD-a === Osim Trinidad i Tobaga, CNN je 19. novembra naveo da su '''Dominikanska Republika, El Salvador, Gvajana, Panama i Portoriko''' pružili podršku, dok su '''Argentina, Ekvador i Paragvaj''' iskazali političku podršku.[1] '''Dominikanska Republika''': Zajedničke akcije s američkim agencijama rezultirale su zapljenom velike količine kokaina.[63][64] 26. novembra, predsjednik Luis Abinader odobrio je privremenu upotrebu zračne baze San Isidro i međunarodnog aerodroma Las Americas za američke protunarkotičke operacije.[65][66] Do sredine decembra, SAD su premjestile specijalizovane vojne resurse u Portoriko i Dominikansku Republiku za podršku ciljanim kopnenim napadima, zapljeni tankera i provedbi embarga.[67][68][69][70] '''El Salvador''': Prema izvještaju ''The New York Timesa'', SAD su sredinom oktobra počele operirati iz El Salvadora s tri aviona – AC-130J Ghostrider, P-8A Poseidon i C-40 Clipper – što je vjerovatno prvi put da je strana država omogućila SAD-u korištenje aviona za moguće vojne napade u regiji.[2][71] '''Trinidad i Tobago''': Razarač Gravely stigao je 26. oktobra 2025. za četverodnevnu obuku s američkim marinama.[72][73] Dodatne vježbe najavljene su u novembru.[74][75] U novembru instaliran je radar za zračni nadzor, a u decembru su odobreni američki vojni avioni za logističke operacije i rotacije osoblja.[76][77][78] === Saveznici Venezuele === '''Maduro''' je tražio vojnu podršku od Rusije, Kine i Irana radi obrane protiv SAD-a.[79][80] '''Kuba''' je obezbijedila sigurnosne i kontraobavještajne snage, dok '''Kina''' i '''Iran''' pružaju ograničenu pomoć zbog vlastitih problema.[13][80][82] # oktobra, '''ruski transportni avion Il-76''' s Pantsir-S1 i Buk-M2E sistemima sletio je u Venezuelu za vojnu podršku.[79][80][83] U decembru 2025., Maduro je pozvao kolumbijsko društvo, uključujući vojsku, da brani zemlju od američke agresije. Predsjednik Kolumbije, Gustavo Petro, odbacio je zahtjev i naglasio da Maduro nije narkokartelski lider.[84][85] == Analiza == Neki analitičari smatraju da operacija predstavlja hibrid borbe protiv terorizma i rata protiv droge.[86][87][88] Pino Arlacchi, bivši direktor UN-ove Agencije za droge i kriminal, tvrdi da prikazivanje Venezuele kao “države droge” predstavlja geopolitički motivisanu kampanju SAD-a i ističe da je saradnja venecuelanske vlade u borbi protiv droge među najboljima u Južnoj Americi.[89][90] Članak Savjeta za međunarodne odnose (CFR) iz decembra 2025. tvrdi da opseg i intenzitet operacije ukazuju da su ciljevi Trumpove administracije širi od borbe protiv droge, uključujući i plan za uklanjanje Madura.[91] == Reakcije == Prema ''Foreign Policy'', anketa među Latinoamerikancima širom Amerike (uključujući SAD i Kanadu) iz oktobra 2025. pokazala je „prilično visok nivo podrške“ američkoj vojnoj intervenciji u Venezueli s ciljem uklanjanja Madura i njegove vlade, pri čemu su Latinoamerikanci bili skloniji podržati takav scenario od samih američkih ispitanika.[92][93] Sezona šumskih požara u 2025. obuhvata šumske požare na više kontinenata. U nastavku slijedi spisak šumskih požara iz cijelog svijeta u 2025. godini. == Afrika == * Požar na Stolnoj planini 2025. godine == Azija == * Šumski požar u Ofunatu * Šumski požari u Južnoj Koreji 2025. godine * Požari na Zapadnoj obali u Izraelu 2025. godine * Šumski požari u Siriji 2025. godine * Šumski požari u Turskoj 2025. godine * Šumski požari u Rusiji 2025. godine fpw07e07oe42ivrpa5hds7gdbot48yd 3822193 3822104 2026-04-01T21:56:21Z Tulum387 155909 3822193 wikitext text/x-wiki Stanko Luka Karaman (8. decembar 1889 – 17. maj 1959) bio je jugoslovenski prirodnjak srpskog porijekla, istraživač amfipodnih i izopodnih rakova. Bio je biolog, zoolog, ihtiolog i muzeolog, koji je odigrao ključnu ulogu u razvoju prirodnih nauka i muzejske djelatnosti u Makedoniji. Osnivač je Prirodnjačkog muzeja i Zoološkog vrta u Skoplju i jedan od inicijatora uređenja gradskog parka uz rijeku Vardar. Biografija Stanko Karaman rođen je 8. decembra 1889. godine u Sarajevu, kao sin biologa i direktora srednje škole, Luke Karamana i njegove supruge Anke Miladinov, porijeklom iz Splita. Srednju školu završio je u Sarajevu 1912, nakon čega je započeo studij prirodnih nauka u Zagrebu i Napulju. Nakon prekida tokom Prvog svjetskog rata, studije je nastavio u Zagrebu, gdje je diplomirao 1920. godine, a doktorirao u januaru 1921. disertacijom o filogeniji šarana (Cyprinidae). Naučna aktivnost i dolazak u Makedoniju Nakon doktorata radio je kao asistent u Nacionalnom zoološkom muzeju i Zoološkom institutu u Zagrebu (1919–1924). Dva istraživačka putovanja u Makedoniju usmjerila su njegov daljnji naučni rad na to područje. Godine 1924. dolazi u Makedoniju i objavljuje monumentalnu studiju Pisces Macedoniae, prvi sistematski naučni rad o slatkovodnim ribama u zemlji. Tokom istraživanja identifikovao je i opisao 16 novih vrsta i podvrsta. Tokom karijere objavio je više od 100 naučnih radova (prema nekim izvorima 108), baveći se taksonomijom i ekologijom riba, vodozemaca, gmizavaca, šišmiša, te posebno slatkovodnih rakova iz redova Amphipoda i Isopoda. Opisao je oko 60 novih vrsta riba i oko 150 novih taksona slatkovodnih rakova, uglavnom endemskih. Bio je među prvim istraživačima slatkovodne podzemne faune i pećinskih ekosistema na Balkanu, te se smatra jednim od osnivača ove oblasti. Istraživanja vezana za malariju Godine 1924. imenovan je za parazitologa u Institutu za tropske bolesti u Skoplju. Istraživao je komarce i helmintijaze, te proveo šest mjeseci proučavajući područja pogođena malarijom. U radu Anopheles u Makedoniji i njihovo suzbijanje identifikovao je pet vrsta malarijskih komaraca i predložio mjere suzbijanja, uključujući biološke metode poput korištenja malih riba za uništavanje larvi. Također je proučavao žarišta malarije u Dalmaciji i metode njenog suzbijanja. Institucionalne i muzejske aktivnosti Godine 1926. osnovao je Muzej Južne Srbije (kasnije Makedonski muzej prirodne historije) u Skoplju, a 1928. i Zoološki vrt u Skoplju. Bio je dugogodišnji direktor muzeja, gdje je kao jedini naučni radnik organizirao prikupljanje i obradu materijala, te sarađivao s evropskim naučnicima. U isto vrijeme uređivao je i gradski park uz rijeku Vardar, pretvorivši zapušteno područje u park engleskog stila površine oko 120 hektara (današnji Gradski park). Kasniji život Početkom Drugog svjetskog rata 1941. godine napustio je Skoplje i boravio u Kragujevcu i Smederevu, gdje je do 1945. vodio Biološki institut. Nakon rata radio je u Splitu, a od 1950. do 1952. bio je šef Biološkog instituta Jugoslavenske akademije nauka i umjetnosti u Dubrovniku. Godine 1952. vratio se u Skoplje i nastavio rad u Prirodnjačkom muzeju. Penzionisao se 1957, ali je ostao aktivan u nauci do smrti 17. maja 1959. godine. Časopisi i urednički rad Bio je urednik Biltena Skopskog naučnog društva“ (1937–1941) te inicijator ili saradnik u pokretanju više naučnih publikacija, uključujući: Acta Musei Macedonici scientiarum naturalium Fragmenta Balcanica Izdanija Folia Balcanica Ove publikacije bile su ključne za razvoj nauke u Makedoniji i na Balkanu. Porodica Bio je oženjen biologinjom Zorom Karaman, s kojom je imao dva sina i kćerku. Njegov sin Gordan S. Karaman bio je također poznati biolog i karcinolog, univerzitetski profesor i autor brojnih naučnih radova. Počasti i priznanja Makedonska pošta je 2009. godine izdala je poštansku marku s njegovim likom, u znak priznanja za njegov doprinos nauci i muzejskoj djelatnosti. Nasljeđe u nauci Nekoliko vrsta nazvano je po njemu, kao što su Delamarella karamani (Harpacticoida), Stygophalangium karamani (Arachnida) i Macedonethes stankoi (Isopoda). Naziv karamani u nekim taksonima odnosi se i na njegovog sina Gordana S. Karamana. Stanko Luka Karaman (8. decembar 1889 – 17. maj 1959) bio je jugoslovenski prirodnjak srpskog porijekla, istraživač amfipodnih i izopodnih rakova. Bio je biolog, zoolog, ihtiolog i muzeolog, koji je odigrao važnu ulogu u razvoju prirodnih nauka i muzejske djelatnosti u Makedoniji. Osnivač je Prirodnjačkog muzeja i Zoološkog vrta u Skoplju i jedan od inicijatora uređenja gradskog parka uz rijeku Vardar. Biografija i obrazovanje Stanko Karaman rođen je 8. decembra 1889. godine u Sarajevu, kao sin biologa i direktora srednje škole, Luke Karamana i njegove supruge Anke Miladinov, porijeklom iz Splita. Srednju školu završio je u Sarajevu 1912, nakon čega je započeo studij prirodnih nauka u Zagrebu i Napulju. Nakon prekida tokom Prvog svjetskog rata, studije je nastavio u Zagrebu, gdje je diplomirao 1920. godine, a doktorirao u januaru 1921. disertacijom o filogeniji šarana (Cyprinidae). Naučni rad i istraživanja Nakon doktorata radio je kao asistent u Nacionalnom zoološkom muzeju i Zoološkom institutu u Zagrebu (1919–1924). Dva istraživačka putovanja u Makedoniju usmjerila su njegov daljnji naučni rad na to područje. Godine 1924. dolazi u Makedoniju i objavljuje monumentalnu studiju Pisces Macedoniae, prvi sistematski naučni rad o slatkovodnim ribama u zemlji. Tokom istraživanja identifikovao je i opisao 16 novih vrsta i podvrsta. Tokom karijere objavio je više od 100 naučnih radova (prema nekim izvorima 108), baveći se taksonomijom i ekologijom riba, vodozemaca, gmizavaca, šišmiša, te posebno slatkovodnih rakova iz redova Amphipoda i Isopoda. Opisao je oko 60 novih vrsta riba i oko 150 novih taksona slatkovodnih rakova, uglavnom endemskih. Bio je među prvim istraživačima slatkovodne podzemne faune i pećinskih ekosistema na Balkanu, te se smatra jednim od osnivača ove oblasti. Istraživanja vezana za malariju Godine 1924. imenovan je za parazitologa u Institutu za tropske bolesti u Skoplju. Istraživao je komarce i helmintijaze, te proveo šest mjeseci proučavajući područja pogođena malarijom. U radu Anopheles u Makedoniji i njihovo suzbijanje identifikovao je pet vrsta malarijskih komaraca i predložio mjere suzbijanja, uključujući biološke metode poput korištenja malih riba za uništavanje larvi. Također je proučavao žarišta malarije u Dalmaciji i metode njenog suzbijanja. Institucionalni rad i kasniji život Godine 1926. osnovao je Muzej Južne Srbije (kasnije Makedonski muzej prirodne historije) u Skoplju, a 1928. i Zoološki vrt u Skoplju. Bio je dugogodišnji direktor muzeja, gdje je kao jedini naučni radnik organizirao prikupljanje i obradu materijala, te sarađivao s evropskim naučnicima. U isto vrijeme uređivao je i gradski park uz rijeku Vardar, pretvorivši zapušteno područje u park engleskog stila površine oko 120 hektara (današnji Gradski park). Početkom Drugog svjetskog rata 1941. godine napustio je Skoplje i boravio u Kragujevcu i Smederevu, gdje je do 1945. vodio Biološki institut. Nakon rata radio je u Splitu, a od 1950. do 1952. bio je šef Biološkog instituta Jugoslavenske akademije nauka i umjetnosti u Dubrovniku. Godine 1952. vratio se u Skoplje i nastavio rad u Prirodnjačkom muzeju. Penzionisao se 1957, ali je ostao aktivan u nauci do smrti 17. maja 1959. godine. Publikacije, porodica i nasljeđe Bio je urednik Biltena Skopskog naučnog društva (1937–1941) te inicijator ili saradnik u pokretanju više naučnih publikacija, uključujući: Acta Musei Macedonici scientiarum naturalium Fragmenta Balcanica Izdanija Folia Balcanica Ove publikacije bile su ključne za razvoj nauke u Makedoniji i na Balkanu. Bio je oženjen biologinjom Zorom Karaman, s kojom je imao dva sina i kćerku. Njegov sin Gordan S. Karaman bio je također poznati biolog i karcinolog, univerzitetski profesor i autor brojnih naučnih radova. Makedonska pošta je 2009. godine izdala poštansku marku s njegovim likom, u znak priznanja za njegov doprinos nauci i muzejskoj djelatnosti. Nekoliko vrsta nazvano je po njemu, kao što su Delamarella karamani (Harpacticoida), Stygophalangium karamani (Arachnida) i Macedonethes stankoi (Isopoda). Naziv karamani u nekim taksonima odnosi se i na njegovog sina Gordana S. Karamana. Bosna i Hercegovina se po prvi put na FIFA Svjetskim prvenstvima pojavila 2014. godine u Brazilu, što j ujedno i prvi put da se ista selekcija našla na nekom velikom međunarodnom takmičenju. Budući da FIFA priznaje Srbiju kao zvaničnog nasljednika Jugoslavije, bosanskohercegovački igrači imali su važne uloge u historiji Svjetskog prvenstva i prije nezavisnosti 1992. godine. == Bosanskohercegovački igrači u jugoslovenskoj fudbalskoj reprezentaciji == Jugoslavija je u periodu između 1930. i 1990. na Svjetskim prvenstvima učestvovala ukupno 8 puta. Dok su u ranim izdanjima prvenstva uglavnom bili zastupljeni srbijanski igrači, sastavi su vremenom postajali sve raznovrsniji. Nekoliko bosanskohercegovačkih igrača bili su dio početnog sastava, ekipe koja je 1974. prošla grupnu fazu neporažena ispred Brazila. Napadač Dušan Bajević postigao je tri pogotka u jednoj od najvećih pobjeda u historiji Svjetskog prvenstva: Jugoslavija je pobijedila Zair sa 9:0. Odbrambeni igrač Josip Katalinski je također bio strijelac. Za reprezentaciju Jugoslavije te godine nastupili su i defanzivac Enver Hadžiabdić i golman Enver Marić. Kreativni vezni igrač Safet Sušić, kojeg mnogi smatraju najboljim bosanskohercegovačkim igračem svih vremena, bio je dio jugoslovenske fudbalske reprezentacije na SP u dva navrata: 1982. i 1990. godine. Tim koji je stigao do četvrtfinala 1990. predvodio je kapiten Zlatko Vujović, igrač bosansko-hrvatskog porijekla. == Nastupi na SP == Nakon što je Bosna i Hercegovina stekla nezavisnost od Jugoslavije 1. marta 1992. godine, ubrzo je formirana nacionalna fudbalska reprezentacija koja nije mogla učestvovati u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 1994. jer svez još uvijek nije bio član FIFA-e. Tokom kvalifikacija za SP 1998, prvu domaću utakmicu BiH je odigrala protiv Hrvatske u Bolonji. Meč se igrao na neutralnom terenu zbog renoviranja stadiona Asim Ferhatović Hase u Sarajevu. BiH je zauzela treće mjesto u kvalifikacijama za SP 2006, pri čemu je ostvarila dva remija protiv Španije. Tokom kvalifikacija za SP 2010, BiH je prvi put stigla do baraža za neko veliko takmičenje, gdje je na kraju izgubila ukupnim rezultatom 2:0 od Portugala. Bosna i Hercegovina se po prvi put kao nezavisna država plasirala na Svjetsko prvenstvo u fudbalu 2014. godine, nakon što je osvojila prvo mjesto u Grupi G. {| class="wikitable" style="text-align:center;" !Godina !Faza !Mjesto !OU !P !N !I !POG !PRG !Sastav |- |{{ZD|URU}} 1930 – {{ZD|ITA}} 1990 | colspan="9" |Dio Jugoslavije |- |{{ZD|SAD}} 1994 | colspan="9" |Nisu učestvovali |- |{{ZD|FRA}} 1998 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|JKO}} {{ZD|JAP}} 2002 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|NJE}} 2006 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|JAR}} 2010 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|BRA}} 2014 |Grupna faza |20 |3 |1 |0 |2 |4 |4 |Sastav |- |{{ZD|RUS}} 2018 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|KAT}} 2022 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|KAN}} {{ZD|MEX}} {{ZD|SAD}} 2026 |Grupna faza |TBD |– |– |– |– |– |– | |} {| class="wikitable" style="text-align:center;" ! Godina !! OU !! P !! N !! I !! POG !! PRG !! Mjesto |- | 1998 || 8 || 3 || 0 || 5 || 9 || 14 || 4 |- | 2002 || 8 || 2 || 2 || 4 || 12 || 12 || 4 |- | 2006 || 10 || 4 || 4 || 2 || 12 || 9 || 3 |- | 2010 || 12 || 6 || 1 || 5 || 25 || 15 || 2 (baraž) |- | 2014 || 10 || 8 || 1 || 1 || 30 || 6 || 1 |- | 2018 || 10 || 5 || 2 || 3 || 24 || 13 || 3 |- | 2022 || 8 || 1 || 4 || 3 || 9 || 12 || 4 |- | 2026 || 8 || 5 || 2 || 1 || 17 || 7 || 2 |} {{Nogometaš | imenogometaša = Aleksandar Stanković | slika = | punoime = | nadimak = | datumrođenja = {{datum rođenja i godine|2005|8|3|}} | rodnigrad = [[Milan]] | rodnadržava = [[Italija]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | visina = 1,85 m | pozicija = [[Vezni igrač (nogomet)#Defanzivni vezni|Defanzivni vezni]] | trenutniklub = [[Club Brugge]] | brojnadresu = 25 }} '''Aleksandar Stanković''' (rođen 3. avgusta 2005) srbijanski je profesionalni fudbaler koji igra na pozicijama defanzivnog veznog ili centralnog beka. Trenutno nastupa za Club Brugge, koji se takmiči u prvog belgijskoj ligi i srbijansku fudbalsku reprezentaciju. Sin je nekadašnjeg reprezentativca Srbije i bivšeg fudbalera milanskog Intera, Dejana Stankovića. == Klupska karijera == === Inter Milan === Stanković je prvi put uvršten na spisak prve ekipe Intera 1. oktobra 2022, kada je bio na klupi za rezervne igrače u utakmici Serije A protiv AS Rome na stadionu San Siro. Iako nije ulazio u igru, bio je dio ekipe koja je osvojila Kup Italije 2022-23, pri čemu je njegova ekipa u finalu savladala Fiorentinu rezultatom 2:1. === Posudba u Luzern === U FC Luzern Stanković je prešao 3. jula 2024, na jednogodišnju posudbu uz opciju trajnog otkupa, kao i klauzulu o povratnom otkupu u korist matičnog Intera. Prvi pogodak za klub postigao je 26. oktobra iste godine, na utakmici u kojoj je Yverdon-Sport slavio rezultatom 3:2. === Club Brugge === Krajem jula 2025, Stanković je zvanično prešao u Club Brugge, potpisavši sa tim belgijskim prvoligašem ugovor do 2029. godine. Inter Milan je zadržao klauzulu o povratnom otkupu koja im omogućava da Stankovića vrate za 22 miliona eura 2026, odnosno za 25 miliona eura 2027. godine. Mjesec dana kasnije, 27. avgusta, postigao je svoj prvi pogodak za klub u pobjedi od 6:0 protiv Rangers FC u drugoj utakmici kvalifikacija za Ligu prvaka. == Reprezentativna karijera == Poziv srbijanske U15 reprezentacije dobio je u februaru 2020. Nastupao je za U16 i U17 selekcije, a prvi put kapitensku traku za omladinsku selekciju nosio je u maju 2021. Stanković je bio kapiten generacije koja je došla do polufinala Evropskog U17 prvenstva 2022. godine. Prvi poziv za U18 srbijansku reprezentaciju dobio je u septembru 2022, kada je kao kapiten nastupio u minimalnom porazu protiv italijanske selekcije. Četiri dana kasnije, protiv iste ekipe, postigao je prvi pogodak u pobjedi Srbije od 2:1. == Stil igre == Dok je predvodio U17 selekciju Srbije do polufinala Evropskog prvenstva za igrače do 17 godina, UEFA je na svojoj stranici opisala Stankovića kao igrača čiji su prekidi "prijetnja svakom protivniku", te kao kombinaciju "finoće i borbenosti u veznom redu, što jasno pokazuje zašto nosi kapitensku traku". == Privatni život == Njegov brat Filip je golman koji nastupa za ekipu Venecije. Braća su sinovi bivšeg veznog igrača milanskog Intera i reprezentacije Srbije, Dejana Stankovića. Njegova majka Ana je Slovenka, a porodica provodi vrijeme u Ljubljani. Njegov amidža po majci bivši je slovenački profesionalni fudbaler Milenko Ačimovič. Dana 11. oktobra 2025, Stanković je debitovao za seniorsku reprezentaciju Srbije u porazu kod kuće (0:1) od reprezentacije Albanije u utakmici kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2026. == Nagrade i postignuća == * Kup Italije: 2022-2023. * Superkup Italije 2023. == Reference == Okruzi u Rusiji, Sedmi kongres SKJ, Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a i ostale Rezolucije, hemijski spojevi, aviokompanije, Spisak muzeja u gradovima sa više od 100.000 stanovnika, [en:List of freeware], List of free PC games, Platonski ugljikovodik, Prank call, Meralgia paraesthetica, Myokymia, Hemifacial spasm, Miloš Krasić, Nogometne pozicije, Nogometne formacije '''Doživotni predsjednik''' je titula koja se dodjeljuje ili koju sami predsjednici preuzimaju kako bi sebi obezbijedili neograničen mandat i produžili mandat do smrti ili penzionisanja. Ovaj položaj im omogućava formalnu zaštitu od mogućeg poraza na izborima, uključujući i od progona zbog službenih ili drugih zločina (zbog kojih bi mogli odgovarati gubitkom vlasti), putem formalnog predsjedničkog imuniteta. Ponekad titula nosiocu daje pravo da imenuje ili predloži nasljednika. Termin se često koristi za političke lidere koji nastoje legitimizovati svoju apsolutnu vlast, a koji u praksi vladaju kao monarsi. Doživotni predsjednik de facto se može smatrati autokratom i često je sinonim za diktatora. Korištenje titule „doživotni predsjednik“ umjesto tradicionalno autokratskog naslova, poput monarha, podrazumijeva subverziju liberalne demokratije od strane nosioca vlasti. U nekim slučajevima, doživotni predsjednik može uspostaviti samoproklamovanu monarhiju, kao što je učinio Henri Christophe na Haitiju. Među značajnim historijskim ličnostima koje su koristile strategiju doživotnog ili neograničenog mandata izdvajaju se Julije Cezar, rimski vojni vođa i državnik koji je 45. godine p. n. e. proglasio sebe "dictator perpetuusom" (doživotnim diktatorom) u Rimskoj Republici i Napoleon Bonaparte, francuski vojni lider i državnik, koji je 1802. godine proglašen prvim doživotnim konzulom , prije nego što je 1804. godine postao car Francuske. Mnogi lideri koji su se proglasili doživotnim predsjednicima zapravo nisu uspjeli da služe do kraja života. Većina je smijenjena prije smrti, dok su neki ubijeni dok su vršili dužnost. Međutim, neki su uspjeli da vladaju do svoje prirodne smrti, poput José Gaspara Rodrígueza de Francia (Paragvaj), Alexandra Pétiona i Françoisa Duvaliera (Haiti), Rafaela Carrere (Gvatemala), Saparmurrata Niyazova (Turkmenistan) i Josipa Broza Tita (Jugoslavija). Neki lideri nisu uspjeli da dobiju status doživotnog predsjednika; primjer za to je Mobutu Sese Seko iz Zaira, koji je 1972. godine pokušao da osigura takav mandat. Neki dugogodišnji autokratski predsjednici pogrešno se smatraju doživotnim predsjednicima. Oni nikada zvanično nisu dobili doživotni mandat i povremeno su učestvovali na izborima na kojima su ponovno birani. U većini slučajeva, to su bili fiktivni izbori koji su im garantovali nastavak vlasti. Doživotni predsjednici se mogu smatrati monarskim vladarima de facto. U prošlosti su neka državna uređenja imala karakter monarhija (npr. Vatikan), gdje je vladar biran od strane skupštine. Politolozi često imaju teškoće da razlikuju državu koju vodi doživotni predsjednik od monarhije, posebno kada se radi o nasljednoj ili porodičnoj diktaturi. {| class="wikitable" |+Doživotni predsjednici po državama !Država !Predsjednik !Zvanična titula !Titula na bosanskom jeziku !Bilješke |- |{{ZID|Njemačka|Nazi}} |Adolf Hitler |''Führer und Reichskanzler'' |Vođa i kancelar |Referendum o šefu države Trećeg Rajha održan je 19. avgusta 1934, nakon smrti predsjednika Paula von Hindenburga, kako bi se formalno spojile funkcije predsjednika i kancelara, a koje je nakon referenduma preuzeo Adolf Hitler. Glasanje koje je proteklo pod represivnim uslovima bez slobodne opozicije, rezultovalo je time da je 89,93% glasova podržalo Hitlerovu vlast. Referendumi u nacističkoj Njemačkoj služili su više kao propagandni instrument za demonstraciju jedinstva između režima i narodne zajednice nego kao stvarno demokratsko odlučivanje. |- |{{ZID|Argentina}} |Juan Carlos Onganía |''Presidente de facto de la Nación Argentina'' |de facto predsjednik Argentine |Doživotni predsjednik tokom prve faze civilno-vojne diktature poznate kao "Argentinska revolucija", od 29. juna 1966. do 8. juna 1970. |- |{{ZID|Bolivija}} |Simón Bolívar |''El Libertador'' |Oslobodilac |Prvi predsjednik Kolumbije. Zvanično titulu "El Libertador de Venezuela" dobio od vlasti u Caracasu 14. oktobra 1813. kao priznanje za njegovo vođstvo u oslobađanju teritorije od španske vlasti. Ova titula mu nije dodijeljena samoinicijativno, već kao formalno priznanje od lokalnih vlasti. Kasnije je titula potvrđena i od strane Kongresa Velike Kolumbije 1819, čime je postala zvanično priznati epitet za njegove zasluge u oslobađanju više južnoameričkih zemalja. Danas se "El Libertador" smatra historijski i državno priznatim nazivom koji simbolizuje njegovu ulogu u borbi za nezavisnost. |- | |José María Linares Lizarazu |''Presidente de la República de Bolivia'' |13. predsjednik Bolivije |Zvanično nosio titulu predsjednika Bolivije, obavljajući je od 9. septembra 1857. do 14. januara 1861. Tokom vlasti prvo je bio privremeni predsjednik (pro tempore), a od 31. marta 1858. sebe je proglasio diktatorom, ostavši na vlasti sve do svog svrgavanja 1861. godine. |- | |Manuel Isidoro Belzu Humérez |''Presidente de la República de Bolivia'' |11. predsjednik Bolivije |Bolivijski vojni oficir i 11. predsednik Bolivije od 1848. do 1855. Tokom njegove vlasti usvojeni su aktuelna nacionalna himna i zastava, a vlada je imala populistički karakter, podržavajući siromašno i domorodačko stanovništvo. Došao je na vlast vojnom silom, porazivši José Miguela de Velasca, a kasnije je legitimizirao položaj na izborima. Nakon penzionisanja njegov zet Jorge Córdova preuzeo je funkciju predsjednika, dok je Belzu kasnije ubijen 1865. u pokušaju da se vrati na vlast. |- | | | | | |- | | | | | |- | | | | | |} '''Primjeri doživotnih predsjednika po državama:''' * * '''Argentina:''' Juan Carlos Onganía * '''Bolivija:''' Simón Bolívar, Antonio José de Sucre, Andrés de Santa Cruz, Manuel Isidoro Belzu, José María Linares, Mariano Melgarejo, Germán Busch * '''Brazil:''' Getúlio Vargas * '''Centralnoafrička Republika:''' Jean-Bedel Bokassa, André Kolingba * '''Ciskei:''' Lennox Sebe * '''Sjeverna Koreja:''' Kim Il-sung („Večni predsjednik“), Kim Jong-il, Kim Jong-un * '''Španija:''' Francisco Franco („Caudillo“) * '''Ekvador:''' Diego Noboa * '''Francuska:''' Napoleon Bonaparte („Prvi konzul doživotno“), Philippe Pétain * '''Gana:''' Kwame Nkrumah * '''Gvatemala:''' Rafael Carrera * '''Ekvatorijalna Gvineja:''' Francisco Macías Nguema * '''Haiti:''' Toussaint Louverture, Jean-Jacques Dessalines, Henri Christophe, André Rigaud, Alexandre Pétion, Jean-Pierre Boyer, Jean-Baptiste Riché, Faustin Soulouque, Fabre Geffrard, Sylvain Salnave, François Duvalier, Jean-Claude Duvalier * '''Indonezija:''' Soekarno, Soeharto * '''Italija:''' Benito Mussolini * '''Iran:''' Rouhollah Khomeini, Ali Khamenei, Mojtaba Khamenei * '''Irak:''' Saddam Hussein * '''Libija:''' Mouammar Kadhafi * '''Malawi:''' Hastings Banda * '''Meksiko:''' Antonio López de Santa Anna * '''Uganda:''' Idi Amin Dada * '''Paragvaj:''' José Gaspar Rodríguez de Francia, Carlos Antonio López, Francisco Solano López * '''Peru:''' Simón Bolívar, Andrés de Santa Cruz, Felipe Santiago Salaverry, Manuel Ignacio de Vivanco * '''Samoa:''' Tupua Tamasese Mea’ole, Malietoa Tanumafili II * '''Tunis:''' Habib Bourguiba * '''Turkmenistan:''' Saparmurrat Niyazov * '''Jugoslavija:''' Josip Broz Tito * '''Zair:''' Mobutu Sese Seko '''Najduže vladavine doživotnih predsjednika:''' * Kim Il-sung – 45 godina, 9 mjeseci, 29 dana * Malietoa Tanumafili II – 45 godina, 4 mjeseca, 10 dana * Mouammar Kadhafi – 41 godina, 11 mjeseci, 22 dana * Francisco Franco – 39 godina, 1 mjesec, 19 dana * Ali Khamenei – 36 godina, 8 mjeseci, 24 dana * Soeharto – 30 godina, 1 mjesec, 15 dana * Mobutu Sese Seko – 25 godina, 6 mjeseci, 19 dana * Jean-Pierre Boyer – 24 godine, 11 mjeseci, 12 dana * Saddam Hussein – 23 godine, 8 mjeseci, 24 dana * Hastings Banda – 23 godine, 1 mjesec, 2 dana Ol Doinyo Lengai '''Transliteracija''' (grč. ''trans'' – "preko"; ''lit(t)era'' – "slovo") je proces prevođenja teksta iz jednog pisma u drugo, pri čemu se zadržava fonetska ili grafička ekvivalencija slova, a ne njihov značenjski sadržaj. Transliteracija se razlikuje od prevoda, jer se radi samo o prilagođavanju pisma, a ne jezika, zbog čega se u terminologiji često koristi i izraz ''preslovljavanje''. Ovaj postupak pretvaranja slova iz jednog sistema pisma u odgovarajuća slova drugog sistema pisma ne predstavlja direktno izvorne glasove, već zamjenjuje znakove njihovim ekvivalentom u drugom pismu. Zbog čestih dijakritičkih znakova koji su nerijetko potrebni, transliteracija se uglavnom primjenjuje u naučnim i stručno-tehničkim kontekstima. U bosanskom jeziku koriste se i latinica i ćirilica, pri čemu je latinica dominantna u javnoj upotrebi i svakodnevnom životu. Transliteracija se u domaćoj upotrebi koristi za prevođenje tekstova sa ćirilice na latinicu (i vice versa), prilagođavanje imena, geografskih pojmova i stručnih termina iz stranih jezika, kao i računarske i tipografske potrebe, gdje se različita pisma moraju prikazati konzistentno.<ref>Primjer: Ako baza podataka sadrži imena u oba pisma, pretraživanje po latinici bez transliteracije možda neće pronaći rezultate napisane ćirilicom. Transliteracija standardizuje prikaz i omogućava preciznije pretraživanje.</ref> '''Transliteracija''' (grč. ''trans'' – "preko"; ''lit(t)era'' – "slovo") je proces prevođenja teksta iz jednog pisma u drugo tako da se svako slovo ili znak zamjenjuje odgovarajućim znakom drugog pisma, bez mijenjanja značenja riječi. Cilj transliteracije je grafička ekvivalencija znakova, a ne reprodukcija izgovora. Zbog toga se transliteracija razlikuje od prevoda, jer se radi isključivo o prilagođavanju pisma, a ne jezika. U terminologiji se često koristi i izraz ''preslovljavanje''. Zbog čestih dijakritičkih znakova koji su nerijetko potrebni, transliteracija se uglavnom primjenjuje u naučnim, lingvističkim i stručno-tehničkim kontekstima. == Upotreba u bosanskom jeziku i primjeri == === Upotreba === U bosanskom jeziku koriste se i latinica i ćirilica, pri čemu je latinica dominantna u javnoj upotrebi i svakodnevnom životu. Transliteracija se primjenjuje u nekoliko svrha: # Prevođenje tekstova između pisama – npr. sa ćirilice na latinicu i obratno. # Prilagođavanje imena, geografskih pojmova i stručnih termina iz stranih jezika. # Računarske i tipografske potrebe, gdje se različita pisma moraju prikazati dosljedno radi čitljivosti, pretraživanja i obrade podataka. === Primjeri === {| class="wikitable" !Latinica !Ćirilica |- |Bosna i Hercegovina |Босна и Херцеговина |- |Sarajevo |Сарајево |- |Banja Luka |Бања Лука |- |Mostar |Мостар |- |Ćilim |Ћилим |} Islamic marital practices, Marriage in Islam, Islamsko bračno pravo Štuko dekoracija u islamskoj arhitekturi odnosi se na rezbareni ili oblikovani štuk i gipsani malter. Pojmovi štuko i malter u ovom kontekstu koriste se gotovo naizmjenično kako bi označili većinu vrsta ovakvih dekoracija s nešto različitim sastavima. Ova dekoracija se uglavnom koristila za prekrivanje zidova i površina, a glavni motivi bili su oni koji prevladavaju u islamskoj umjetnosti: geometrijski, arabeska, biljni, kaligrafski, kao i trodimenzionalni muqarnas. Gipsani malter bio je iznimno važan u islamskoj arhitektonskoj dekoraciji jer je relativno suha klima u velikom dijelu islamskog svijeta olakšavala korištenje ovog jeftinog i svestranog materijala u raznim prostorima. Štuko dekoracija već se koristila u drevna vremena u regiji Irana i u grčko-rimskom mediteranskom području. U islamskoj arhitekturi, štuko dekoracija pojavila se tokom omejadske dinastije (kasni 7-8. vijek) i doživjela daljnje inovacije i širenje tokom 9. vijeka pod Abasidima u Iraku, nakon čega se dalje širila islamskim svijetom i uključivala u regionalne arhitektonske stilove. Primjeri historijske rezbarene štuko dekracije nalaze se u Egiptu, Iranu, Afganistanu i Indiji, među ostalim područjima. Često se koristila u "maurskoj" ili zapadnoj islamskoj arhitekturi na Pirinejskom poluotoku (Al-Andalus) i dijelovima Sjeverne Afrike (Magrib), barem od razdoblja Taifa i lmoravida (11-12. vijek). Na Pirinejskom poluotoku dosegnula je kreativni vrhuna u maurskoj arhitekturi tokom dinastije Nasrid, koja je izgradila Alhambru. Mudejar arhitetura također je u širokoj mjeri koristila takav dekorativni stil. Španjolski izraz yesería ponekad se koristi u kontekstu islamske i mudejar arhitekture u Španiji. Italijanska saveznička vojska, odnosno Vojska Juga, nazivi su koji se primjenjuju na različite jedinice bivše Kraljevske italijanske vojske u razdoblju kada su se borile uz Saveznike tokom Drugog svjetskog rata od oktobra 1943. pa nadalje. U ovom razdoblju, prosaveznička Kraljevska italijanska mornarica i Kraljevsko italijansko ratno zrakoplovstvo bili su poznati pod nazivom Italijanska saveznička mornarica i Italijansko savezničko zrakoplovstvo. Od septembra 1943. italijanske snage naklonjene Silama Osovine postale su Nacionalna republikanska vojska novoosnovane Italijanske Socijalne Republike. Italijanska saveznička vojska nastala je kao rezultat savezničkog primirja s Italijom 8. septembra 1943; kralj Victor Emmanuel III smijenio je Benita Mussolinija s mjesta predsjednika vlade u julu 1943, nakon savezničke italije na južnu Italiju, te je umjesto njega imenovao maršala Italije, Pietra Badoglia, koji je potom stao na stranu Saveznika u borbi protiv snaga Socijalne Republike i njihovih njemačkih saveznika u sjevernoj Italiji. Italijanska saveznička vojska brojala je zmeđu 266.000 i 326.000 vojnika u Italijanskoj kampanji, od čega je 20.000 (kasnije broj povećan na 50.000, iako neki izvori navode broj i do 99.000) bilo u svojstvu borbenih jedinica, a između 150.000 i 190.000 činilo je pomoćne i logističke jedinice, uz 66.000 pripadnika zaduženih za kontrolu prometa i odbranu infrastrukture. Općenito gledano, Italijanska saveznička vojska činila je osminu borbenih snaga i četvrtinu ukupne sile 15. armijske skupine savezničkih snaga. == I motorizovana grupa == Prva formacija Savezničke vojske bila je I motorizovana grupa, formirana 27. novembra 1943. u San Pietro Vernoticu kod Brindisija. Jedinice I motorizovane grupe činili su bivši članovi 58. pješačke divizije Legnano i 18. pješačke divizije Messina. Dio vojnika koji su se pridružili jedinici uspio je izbjeći zarobljavanje i borbu na strani njemačkih snaga. Jedinica se sastojala od 295 oficira i 5387 vojnika, te je osnovana kako bi sa Saveznicima učestvovala u borbama protiv Njemačke i Italijanske Socijalne Republike. Komandant jedinice bio je oficir Vincenzno Dapino, koji je grupu vodio u njenom prvom vojnom zadatku u bici kod San Pietro Infine u decembru 1943. Ova akcija uveliko je doprinijela da Saveznici vrate povjerenje prema italijanskim vojnicima koji su se borili na njihovoj strani. Jedinica je pretrpila velike gubitke, te je ocijenjeno da je zadovoljila u izvršavanju njoj povjerenih zadataka. Nakon službe u sastavu američke Pete armije i reorganizacije, komandu nad I motorizovanom grupom preuzeo je general Umberto Utili, a jedinica je premještena u sastav Poljskog II korpusa na krajnjem lijevom krilu britanske Osme armije. Početkom 1944. jedinica je reorganizovana i proširena u Italijanski oslobodilački korpus. == Italijanski oslobodilački korpus == Dana 18. aprila 1944, I motorizovana grupa (koja je tada brojala 16.000 ljudi) preuzela je naziv Italijanski oslobodilački korpus, te biva podijeljena u dvije brigade. Oslobodilački korpus ojačan je 184. pješačkom divizijom Nembo, koja je brojala 6000 vojnika, a njom je komandovao general Umberto Utili. Početkom 1944, jedinica od 5000 italijanskih vojnika borila se na Gustavovoj liniji kod Monte Casina i pokazala se uspješnom u borbi. Italijani su ponovo pretrpili velike gubitke. == Italijanska saveznička vojska od kraja 1944. do 1945. == Nakon bitke kod Filottrana u julu 1944, italijanska vlada predložila je proširenje svojih vojnih kontingenata u okviru savezničkih snaga. Prijedlog je prihvaćen, te je u septembru 1944. oslobodilački korpus povučen sa fronta i prve linije radi opremanja britanskom opremom, uključujući britanske uniforme ''Battledress'' i kacige tipa ''Brodie''. Dana 24. septembra 1944, Korpus je raspušten, a njegovo osoblje i jedinice iskorištene su za formiranje prvih borbenih grupa. "Legnano" i "Folgore". Ubrzo su osnovane još četiri borbene grupe: "Cremona", "Friuli", "Mantova" i "Piceno". Te su grupe bile veličinom jednake slabijim divizijama. Predviđeni sastav svake iznosio je 432 oficira, 8578 podoficira i vojnika, 116 poljskih topova, 170 minobacača, 502 laka mitaljeza i 1277 motornih vozila. Borbene grupe dobile su nazive prema starim divizijama Kraljevske vojske, te su djelimično slijedile sistem numeriranja starih pukovnija. Ove su grupe funkcionisale u okviru američkih i britanskih jedinica na Gotskoj liniji. Borbeni raspored Italijanske savezničke vojske u aprilu 1945. bio je sljedeći: Načelnik stožera Vrhovne komande oružanih snaga bio je maršal Giovanni Messe, dok je načelnik stožera Kopnene vojske bio general-pukovnik Paolo Berardi. Svaki pješački puk imao je tri pješačka bataljona, četu minobacača naoružanu britanskim ML 3-inčnim minobacačima i protivtenkovsku četu naoružanu britanskim topovima QF 6pdr. Artiljerijski pukovi sastojali su se od četiri artiljerijska odreda s britanskim topovima QF 25pdr, jednog protivtenkovskog odreda s britanskim topovima QF 17pdr, te jednog protivzračnog odreda naoružanog britanskim verzijama topova Bofors 40 mm. Borbena grupa "Cremona", s vojnicima iz 44. pješadijske divizije "Cremona", pridodana Britanskom V korpusu – general-major Clemente Primieri. * 21. pješadijski puk "Cremona" * 22. pješadijski puk "Cremona" * 7. artiljerijski puk * CXLIV inženjerijski bataljon == Inhibitori enzima == Inhibicija enzimske reakcije, ili jednostavno inhibicija enzima, predstavlja sprečavanje aktivnosti enzima djelovanjem molekula nazvanih inhibitori enzima. Inhibitor enzima je molekula koja se veže za enzim i smanjuje njegovu aktivnost. Spoznaja da blokiranje aktivnosti određenih enzima može uništiti patogene organizme ili ispraviti metaboličke poremećaje dovela je do razvoja brojnih lijekova koji djeluju upravo kao inhibitori enzima. Osim u medicini, koriste se i kao pesticidi. Važno je naglasiti da nisu sve molekule koje se vežu za enzim inhibitori: aktivatori enzima povećavaju enzimsku aktivnost, dok se supstrati vežu za enzim i u okviru normalnog katalitičkog ciklusa pretvaraju u proizvode. === Način djelovanja === Inhibitor može spriječiti vezivanje supstrata za aktivno mjesto enzima ili ometati katalitički proces. Prema načinu vezivanja, inhibitori se dijele na: * '''Reverzibilne''' * '''Ireverzibilne''' Ireverzibilni inhibitori obično reagiraju s enzimom i hemijski ga mijenjaju, često stvaranjem kovalentne veze. Na taj način trajno mijenjaju ključne aminokiselinske ostatke potrebne za enzimsku aktivnost. Reverzibilni inhibitori se, nasuprot tome, vežu nekovalentnim interakcijama i njihovo djelovanje zavisi od toga da li se vežu za slobodan enzim, kompleks enzim–supstrat ili za oba oblika. Mnogi lijekovi su upravo inhibitori enzima, zbog čega je njihovo otkrivanje i optimizacija jedno od najvažnijih područja istraživanja u biohemiji i farmakologiji. Medicinski inhibitori procjenjuju se prema svojoj specifičnosti (minimalno vezivanje za druge proteine) i potentnosti, koja se izražava konstantom disocijacije. Visoka specifičnost i potentnost obično znače manje neželjenih efekata i nižu toksičnost. === Prirodni inhibitori === Inhibitori enzima postoje i u prirodi te imaju važnu ulogu u regulaciji metabolizma. U metaboličkim putevima često dolazi do negativne povratne sprege, gdje krajnji proizvod inhibira enzim ranije u lancu reakcija, čime se održava ćelijska homeostaza. Neki ćelijski proteini specifično se vežu za enzime (npr. proteaze ili nukleaze) i blokiraju njihovu aktivnost kako bi zaštitili ćeliju. Prirodni inhibitori mogu biti i otrovi koji služe za odbranu od predatora ili za savladavanje plijena. ---- == Vrste reverzibilne inhibicije == === 1. Konkurentna inhibicija === Kod konkurentne inhibicije inhibitor se veže za aktivno mjesto enzima i takmiči se sa supstratom. Budući da je često slične građe kao supstrat, zauzima njegovo mjesto i sprječava normalno vezivanje. * Povećava vrijednost '''Km''' * Ne utiče na '''Vmax''' === 2. Nekonkurentna inhibicija === Inhibitor se veže za drugo mjesto na enzimu (ne na aktivno mjesto), pa se može vezati istovremeno sa supstratom. * Smanjuje '''Vmax''' * Ne mijenja '''Km''' === 3. Parcijalna (djelimična) inhibicija === Slična je nekonkurentnoj, ali kompleks enzim–inhibitor–supstrat zadržava određeni stepen katalitičke aktivnosti. * Smanjuje '''Vmax''' * '''Km''' ostaje nepromijenjen === 4. Mješovita inhibicija === Ima osobine konkurentne i nekonkurentne inhibicije. Inhibitor se može vezati i za slobodan enzim i za kompleks enzim–supstrat. * Smanjuje '''Vmax''' * Mijenja '''Km''' ---- == Inhibitori samoubice == Inhibitori samoubice (suicidalni inhibitori) su molekule koje se tokom reakcije ugrađuju u enzim i trajno ga deaktiviraju. Primjer je acetilsalicilna kiselina (aspirin), koja inhibira enzim ciklooksigenazu i time smanjuje sintezu prostaglandina odgovornih za bol i upalu. Također, cijanid inhibira enzim citohrom c oksidazu, blokirajući ćelijsko disanje. Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u košarci 2027. godine odredit će 31 reprezentaciju koja će učestvovati na FIBA Svjetskom košarkaškom prvenstvu 2027, dok domaćin, Katar, automatski ostvaruje plasman na prvenstvo. == Raspored kvalifikacijskih prozora == Slično kao i tokom kvalifikacija za FIBA Svjetsko prvenstvo 2019. i SP 2023, utakmice će se igrati u šest kvalifikacijskih prozora tokom perioda od 15 mjeseci u svim regijama FIBA-e. U kvalifikacijskom procesu učestvovat će 80 nacionalnih reprezentacija. Raspored šest kvalifikacijskih prozora je sljedeći: {| class="wikitable" !Prozor !Datum |- align="center" |1 |24. novembar – 2. decembar 2025. |- align="center" |2 |23. februar – 3. mart 2026. |- align="center" |3 |29. juni – 7. juli 2026. |- align="center" |4 |24. avgust – 1 septembar 2026. |- align="center" |5 |23. novembar – 1 decembar 2026. |- align="center" |6 |22. februar – 2. mart 2027. |} == Kvalifikovane reprezentacije == {| class="wikitable sortable" ! rowspan="2" |Reprezentacija ! rowspan="2" |Način kvalifikacije ! rowspan="2" |Datum kvalifikacije ! colspan="4" data-sort-type="number" |Nastup(i) ! rowspan="2" |Prethodni najbolji rezultat{{efn|'''Bold''' text indicates they hosted that edition.}} ! rowspan="2" |FIBA rank{{efn|World ranking at start of tournament.}} |- !{{Tooltip|Ukupno|Uključujući ovo izdanje}} !{{abbr|Prvi|Prvi nastup}} !{{abbr|Zadnji|Zadnji nastup}} !{{abbr|Niz|Aktuelni niz uzastopnih nastupa}} |- |{{ZD|Katar}} [[Košarkaška reprezentacija Katara|Katar]] | align="center" |Domaćin | align="center" |28. april 2023. | align="center" |{{abbr|2|Katar zadnji put nastupao 2006.}} | colspan="2" align="center" |[[Svjetsko prvenstvo u košarci 2006.|2006]] | align="center" |1 |{{sort|21|21. mjesto}} ([[Svjetsko prvenstvo u košarci 2006.|2006]]) | align="center" |– |} == Format == Format kvalifikacija za FIBA SP 2027 ostao je nepromijenjen, sa šest kvalifikacionih prozora tokom period od 15 mjeseci u 4 regije: Afrika, Amerika, Azija (uključujući Okeaniju) i Evropa. Kvalifikacije će se održavati od novembra 2025. do marta 2027, a 80 reprezentacija takmičiće se za mjesto na SP. Put ka SP 2027. počeo je u februaru 2024. početkom evropskih pretkvalifikacija koje su trajale do avgusta 2024. Žrijeb za kvalifikacije održan je 13. maja 2025. u Dohi. {| class="wikitable" style="text-align:center;" ! rowspan="2" |FIBA zona ! colspan="2" |Turnir kvalifikacija ! colspan="3" |SP automatski plasman |- !Divizija A <small>najbolje rangirani timovi</small> !Divizija B <small>maksimalan mogući broj učesnika</small> ! !Plasman domaćinima ! |- | align="left" |[[:en:FIBA_Africa|FIBA Afrika]] |16 |2 |5 |0 |'''5''' |- | align="left" |[[:en:FIBA_Americas|FIBA Amerika]] |16 |2 |7 |0 |'''7''' |- | align="left" |[[:en:FIBA_Asia|FIBA Azija]] [[:en:FIBA_Oceania|FIBA Okeanija]] |16 |17 |7 |1 |'''8''' |- | align="left" |[[:en:FIBA_Europe|FIBA Evropa]] |32 |13 |12 |0 |'''12''' |- !Ukupno !80 !114 !31 !1 !32 |} Dana 28. februara 2026. godine, vrhovni vođa Islamske Republike Iran, Ali Khamenei, ubijen je tokom izraelsko-američkih zračnih napada na Iran u području Teherana. Iranska vlada smrt je službeno potvrdila 1. marta 2026. Operacija je izvedena tokom intenzivnih vojnih sukoba između Izraela i Irana. Napad je proveden uz saradnju sa CIA-om, koja je prikupljala obavještajne podatke o lokacijama gdje se nalaze iranski visokorangirani dužnosnici. Prema dostupim satelitskim snimcima, Khameneijeva rezidencija u Teheranu teško je oštećena tokom napada. Nakon inicijalnih izraelskih izvješća da je Khamenei ubijen u operaciji, američki predsjednik Donald Trump i izraelski premijer Benjain Netanyahu ponovili su da je Khamenei mrtav. Poslije potvrde iranskih državnih medija o njegovoj smrti, vlada je proglasila 40 dana žalosti i 7 dana državnih praznika. Novinska agencija Fars New Agency objavila je da su u napadima također poginuli Khameneijeva kćerka, zet, unuka i snaha. Smrt vođe Irana bila je razlog slavlja za mnoge iranske civile. U brojnim državama organizovani su protestni skupovi, a na pojedinim mjestima došlo je i do izbijanja nereda povodom njegove smrti. Prema neimenovanim izvorima iz američke administracije, sličan plan za atentat tokom Dvanaestodnevnog rata bio je odbijen od strane predsjednika Trumpa 15. juna 2025. godine. == Pripreme == Prema izvještajima ''The Telegrapha'' i ''The Washington Posta'', saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman obavio je više telefonskih poziva s američkim predsjednikom Trumpom, pozivajući ga da napadne Iran, navodeći da bi "Iran postao jači i opasniji ako Washington ne izvrši udar odmah". Princ Khalid bin Salman, brat prijestolonasljednika Mohammeda i saudijski ministar odbrane, navodno je na sastanku s američkim zvaničnicima upozorio na rizike od neizvršavanja napada na Iran. Nakon Dvanaestodnevnog rata u junu 2025. godine, Khamenei se sve više povlačio u osamu, a bunker u njegovom kompleksu bio je toliko dubok da je liftu trebalo više od pet minuta da stigne do njega, zbog čega su prilike za udar bile veoma rijetke. Mjesecima prije napada, CIA je pratila lokacije i obrasce kretanja Khameneija, te je saznala da će se održati sastanak visokih zvaničnika kojem će on prisustvovati. Prema pisanju ''Reutersa'', Sjedinjene Države i Izrael pripremili su pokretanje napada u trenutku kada se Khamenei sastao sa svojim višim savjetnicima, od kojih je najmanje pet poginulo zajedno s njim. Izraelski zvaničnici izjavili su da je Khamenei viđen iznad zemlje u svojoj upadljivoj službenoj rezidenciji neposredno prije atentata. Istovremeno, napadi su izvedeni na još najmanje dvije lokacije u gradu kako bi se osigurao uspjeh operacije. == Zračni napadi == Dana 28. februara 2026, više mjesta u Iranu pogođeno je raketama SAD-a i Izraela u sklopu vone operacije s ciljem sprječavanja nuklearnih i raketnih programa u toj zemlji, kao i pokretanju smjene režima. Napad je izvršen u 8:10 po lokalnom vremenu i opisan je kao "masivni, izuzetni smion dnevni napad" koji je "odmah pogodio visoke dužnosnike". Udar na Khameneijevu rezidenciju bio je jedinstven jer je izvršen tokom dana, s time da su izraelski avioni bacili 30 bombi na to mjesto. Udari su bili usmjereni na strateške objekte i važne iranske dužnosnike, uključujući Khameneijevu rezidenciju, koja je bila među onim najteže pogođenim izraelskim udarima u Teheranu; satelitski snimci sugerišu da je zgrada teško oštećena. Dana 28. februara 2026. godine, Izrael i Sjedinjene Američke Države pokrenuli su zajednički napad na nekoliko lokacija u Iranu. Operacija, kojoj je Izrael dao kodno ime Lavlja rika, a Ministarstvo odbrane SAD-a Operacija Epski bijes, ciljala je ključne zvaničnike, vojne zapovjednike i objekte. Napad je uključivao i atentat na vrhovnog vođu Alija Khameneija. Tokom 2024, vojna eskalacija između Izraela i Irana kulminirala je u dva navrata razmjenom vatre, a 2025. godine vodili su dvanaestodnevni rat koji je također uključivao američke napade s ciljem uništavanja iranskih nuklearnih postrojenja. U sedmicama prije napada 2026. godine, Iran i SAD bili su uključeni u indirektne nuklearne pregovore uz posredovanje Omana, a druga runda pregovora bila je zakazana u Ženevi. Napadu je prethodilo najveće gomilanje američke vojske na Bliskom istoku još od invazije na Irak 2003. godine. Napad je započeo udarima u gradovima Teheranu, Isfahanu, Komu, Karadži i Kermanšahu. Ubijeno je nekoliko zvaničnika iranske vlade, uključujući sekretara Vrhovnog savjeta nacionalne bezbjednosti Alija Shamkhanija, kao i Khameneija; preneseno je da su neki iranski civili slavili smrt dotičnog, čije je sjedište uništeno. Dok su primijećene eksplozije, izraelski ministar odbrane Israel Katz potvrdio je napad IDF-a. Trump je u videu postavljenom na Truth Socialu objavio da su Sjedinjene Države pokrenule udare na Iran zajedno s Izraelom. U znak odmazde, Iran je lansirao desetine svojih dronova i balističkih projektila širom Perzijskog zaliva, pored ciljanja Izraela kao i američkih vojnih baza u Jordanu, Kuvajtu, Bahreinu, Kataru, Iraku, Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Iran je navodno pokrenuo i napade na objekte civilne avijacije, uključujući međunarodne aerodrome u Kuvajtu i UAE. Uzvratni udari usmrtili su jednog civila u Izraelu i četvoro u Siriji. Nadalje, Huti sa sjedištem u Jemenu objavili su da će nastaviti svoje napade u Crvenom moru. Eskalacija u Perzijskom zalivu rezultovala je zastojem u globalnoj isporuci nafte. Trump je izjavio da je cilj operacije uništiti iranske raketne i vojnu infrastrukturu, spriječiti Iran u nabavci nuklearnog oružja i, u konačnici, srušiti režim. Ujedinjene nacije i nekoliko neuključenih zemalja osudili su početne udare zbog narušavanja stabilnosti Bliskog istoka, dok su drugi osudili iranske uzvratne udare na druge nacije u regionu. Kritičari operacije su je također nazvali nezakonitom prema domaćem i međunarodnom pravu. == Pozadina == Povlačenje Sjedinjenih Država iz Zajedničkog sveobuhvatnog akcionog plana 2018. godine dovelo je do ponovnog uvođenja sankcija Iranu i zaokreta ka upotrebi sile umjesto diplomatije u odnosima između SAD-a i njihovih saveznika sa Iranom. Trumpova administracija usvojila je strategiju "maksimalnog pritiska". Ponovno uvođenje američkih sankcija ozbiljno je uticalo na iransku ekonomiju. Iranski rijal pao je za 20%. Međunarodne banke koje su trgovale sa Iranom platile su visoke kazne. Sve velike evropske kompanije odustale su od poslovanja sa Iranom iz straha od američke kazne. Sankcije su gurnule milione Iranaca u siromaštvo i smanjile njihovu kupovnu moć u pogledu uvoznih osnovnih dobara, kao što su hrana i lijekovi, istovremeno podstičući inflaciju, nezaposlenost i propadanje infrastrukture. Tenzije između Irana, Sjedinjenih Država i Izraela porasle su od napada na Izrael 7. oktobra i početka rata u Gazi 2023. godine, u kojem je Izrael oslabio milicije koje podržava Iran širom Bliskog istoka, uključujući Hamas u Gazi, Hezbolah u Libanu i druge. Izrael i Iran razmijenili su udare u aprilu i oktobru 2024. godine, te su bili uključeni u kratki rat 2025. godine koji je također obuhvatio američki zračni napad s ciljem uništavanja iranskih nuklearnih postrojenja. === Antivladini protesti u Iranu i prvobitno raspoređivanje američkih snaga === Počevši od kraja decembra 2025. godine, u Iranu su izbili masovni antivladini protesti širom zemlje, prvenstveno podstaknuti ekonomskom krizom, kolapsom rijala i rastom cijena. Protesti, koji su uključivali pozive na promjenu režima, postali su najveći po razmjerama od revolucije 1979. godine, proširivši se na više od 100 gradova širom zemlje. Iranska vlada je odgovorila nasilnom represijom, uključujući masakre nad demonstrantima, pri čemu su se najsmrtonosniji incidenti dogodili 8. i 10. januara 2026. Novinska agencija aktivista za ljudska prava sa sjedištem u SAD-u procijenila je broj poginulih na 7.000, iranska vlada je saopštila da je broj mrtvih 3.117, dok su Donald Trump i drugi naveli da broj poginulih odgovara brojci od 32.000 ljudi. AP News je izvijestio da je vladina prekomjerna upotreba nasilja izazvala očaj u iranskoj javnosti i pobudila nadu kod nekih građana u američki napad. Nekoliko naučnika je tvrdilo da se iranska vlada sada suočava sa krhkim stanjem koje bi moglo dovesti do njenog pada. Dana 13. januara 2026. godine, američki predsjednik Donald Trump izrazio je podršku demonstrantima, a kasnije, 23. januara, Trump je najavio da američka "armada" kreće ka Bliskom istoku, uključujući nosače aviona USS Abraham Lincoln i USS Gerald R. Ford, te nekoliko razarača sa vođenim projektilima. Američki i evropski zvaničnici izjavili su da je Washington postavio Iranu tri ključna zahtjeva: trajni prekid svakog obogaćivanja uranijumom, stroga ograničenja iranskog programa balističkih raketa i potpunu obustavu podrške regionalnim proxy grupama kao što su Hamas, Hezbolah i Huti. Planiranje predložene serije napada također je započelo u koordinaciji sa izraelskim obavještajnim agencijama. === Nuklearni pregovori i jačanje američkog vojnog prisustva === Dana 6. februara 2026. godine, Iran i SAD su održali indirektne nuklearne pregovore u glavnom gradu Omana, Muskatu. Iran je naglasio da napredak zavisi od konsultacija u matičnim prijestonicama. Druga runda razgovora zakazana je u Ženevi. Između 15. i 20. februara, Iran je povećao izvoz nafte na trostruko veći nivo od uobičajenog i smanjio zalihe nafte. Neposredno prije početka udara, 27. februara 2026. godine, ministar vanjskih poslova Omana Badr Al-Busaidi izjavio je da je postignut "iskorak" i da je Iran pristao na to da uslov koji se tiče obogaćivanja uranijumom, kao i na potpunu verifikaciju od strane Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA); nadalje, Iran je pristao da nepovratno spusti nivo trenutno obogaćenog uranijuma na "najniži mogući nivo". Al-Busaidi je rekao da je mir "nadohvat ruke". Početkom februara 2026. godine, SAD su također rasporedile drugi nosač aviona, USS Gerald R. Ford, na Bliski istok kako bi pojačale pritisak na Iran. Dana 11. februara 2026. godine, 47. godišnjica revolucije iz 1979. obilježena je provladinim skupovima i snažnom antiameričkom retorikom. Trump je 13. februara 2026. izjavio da bi promjena režima u Iranu bila "najbolja stvar koja bi se mogla desiti". Dan kasnije, 14. februara, američki zvaničnici su rekli Reutersu da se američka vojska priprema za opsežnu kampanju koja uključuje višesedmične, kontinuirane operacije protiv Irana koje bi mogle ciljati državnu i sigurnosnu infrastrukturu. Do 19. februara, američko vojno gomilanje opisano je kao najveće na Bliskom istoku još od invazije na Irak 2003. godine. Tokom govora o stanju nacije 24. februara 2026. godine, Trump je optužio Iran za obnavljanje napora u izradi nuklearnog oružja, osuđujući te navodne ambicije kao "zlokobne" i tvrdeći da je Iran također razvio sve naprednije raketne sposobnosti koje bi mogle ugroziti SAD, Evropu i američke baze u inostranstvu. Upozorio je da su SAD spremne djelovati ako bude potrebno. Grupa osam (Gang of Eight), koju čini osam lidera u Kongresu SAD-a koji se obično obavještavaju o povjerljivim obavještajnim pitanjima, bila je upoznata s napadom prije njegovog početka. Također, u to vrijeme, Bloomberg News je tvrdio da NATO letjelice za rano upozoravanje i kontrolu (AWACS) nadziru Iran s aerodroma Konya. Do kraja februara, zvaničnici Trumpove administracije iznijeli su brojne nedokazane tvrdnje da je Iran ponovo pokrenuo svoj nuklearni program, da ima dovoljno materijala za izradu bombe u roku od nekoliko dana i da razvija rakete dugog dometa koje bi uskoro mogle pogoditi Sjedinjene Države. Ove izjave osporili su američki i evropski vladini zvaničnici, međunarodne grupe za praćenje naoružanja i američke obavještajne agencije. Odbrambena obavještajna agencija (DIA) ranije je zaključila da će proći najmanje decenija prije nego što Iran stekne tehničke vještine za proizvodnju raketa koje mogu dosegnuti Sjedinjene Države; Ministarstvo odbrane Sjedinjenih Država procijenilo je da je iranski nuklearni program unazađen za dvije godine nakon ranijih udara na iranska nuklearna postrojenja u junu 2025. godine. Međutim, 27. februara je objavljeno da je IAEA otkrila da je Iran sakrio visoko obogaćeni uranijum u podzemnom objektu koji nije oštećen u prethodnoj rundi napada, a IAEA je saopštila da ne može biti sigurna da je iranski nuklearni program "isključivo mirnodopski". Prije napada, JD Vance, potpredsjednik Sjedinjenih Država, branio je udar na Iran. Na pitanje da li bi podržao promjenu režima u Iranu, uprkos ranijim kritikama rata u Iraku, rekao je da život "ima svakakve lude obrte". ''The Washington Post'' je izvijestio da je odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa da napadne Iran uslijedila nakon što su saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman i izraelska vlada više puta lobirali kod njega da povuče taj potez. ''The Guardian'' je nekoliko dana prije napada izvijestio da će odluka zavisiti od rezultata sastanka u Ženevi, na kojem će SAD predvoditi Steve Witkoff i Jared Kushner. Charles Wald, penzionisani general vazduhoplovstva i zamjenik komandanta Evropske komande SAD-a koji sada radi u Jevrejskom institutu za nacionalnu sigurnost Amerike (JINSA), izjavio je da bi dovođenje nosača aviona klase ''Gerald R. Ford'' na Bliski istok pomoglo u odbrani Izraela od Irana. Također je naveo da, ako pregovori SAD-a i Irana ne završe dobro, "biće duplo gore nego kada Obama nije uradio ništa u Siriji povodom hemijskog oružja". Prema jednom američkom izvoru, Trump je odobrio udar nakon što su SAD primile obavještajne podatke da Iran planira preventivno lansiranje raketa. Prije napada, Khamenei je u svom govoru upućenom sljedbenicima početkom februara, koji je objavila web stranica vrhovnog vođe Irana, upozorio Sjedinjene Države da će, "ako ovaj put započnu rat, to biti regionalni rat". == Sukob == Evo tačnog prijevoda navedenog teksta na ijekavicu: '''Početni izraelski i američki udari''' '''Udari lansirani sa američkih brodova''' U udarima je korištena kombinacija američkih projektila, dronova i izraelskih borbenih aviona. Po prvi put su u borbi upotrijebljeni jeftini jurišni dronovi za jednokratnu upotrebu jedinice ''Task Force Scorpion Strike''. Američki ratni brodovi lansirali su projektile ''Tomahawk'', dok je vojska SAD-a koristila lansere ''HIMARS''. Takođe je korišteno neobjavljeno dalekometno oružje koje se ispaljuje izvan dometa neprijateljske odbrane (''standoff weapons''). Izviješteno je o eksplozijama dok je ministar odbrane Israel Katz potvrdio izraelski napad. ''The Times of Israel'' je prenio da je Katz udare nazvao "preventivnim napadom" s namjerom da se "uklone prijetnje državi Izrael". Među ciljevima je bio i okrug u Teheranu u kojem inače boravi iranski vrhovni vođa Ali Khamenei; tu se nalaze i predsjednička palata i Vijeće nacionalne bezbjednosti. Potvrđeno je da je sedam projektila pogodilo ovo područje. Američki zvaničnici potvrdili su da su udari koordinisani sa SAD-om. Izraelsko vazduhoplovstvo (IAF) saopštilo je da je pogodilo 500 vojnih ciljeva u zapadnom i centralnom Iranu, uključujući protivzračnu odbranu i raketne lansere, koristeći približno 200 borbenih aviona, što je najveći borbeni nalet u njegovoj istoriji. Izrael je početne udare nazvao kodnim imenom "Operacija Postanak" (hebrejski: ''מטס בראשית''). Izrael je potom proglasio vanredno stanje, navodeći da očekuje iranski napad. Sirene su se oglasile u Izraelu dok je vlada upozoravala građane da ostanu u zaštićenim zonama. Američki ambasador u Izraelu Mike Huckabee podstakao je američke državljane u Izraelu da odmah preduzmu mjere nakon što čuju sirenu, a američki predsjednik Donald Trump upozorio je da bi moglo biti gubitaka američkih života. Izraelsko ministarstvo zdravlja premjestilo je svoje bolnice pod zemlju. Prema izvještaju ''Iran Internationala'', portparol izraelske vojske na perzijskom jeziku, potpukovnik Kamal Penhasi, uputio je hitno upozorenje iranskim civilima koji žive u blizini vojne industrije i infrastrukture da se odmah evakuišu, navodeći: "Vaše prisustvo u ovim područjima dovodi vaš život u opasnost." Prema riječima jednog američkog zvaničnika, desetine američkih udara izveli su avioni stacionirani širom Bliskog istoka sa jednog ili više nosača aviona. ''Reuters'' je izvijestio da su udari izvedeni iz vazduha i sa mora. Izraelski vojni zvaničnici izjavili su da je njihovim udarima prethodilo višemjesečno planiranje, što im je omogućilo da precizno odrede ciljeve, postignu "taktičko iznenađenje" i dobiju podršku SAD-a. Izrael je kasnije saopštio da je u početnim udarima korišteno preko 1.200 bombi u roku od 24 sata. Prema izvještajima, ciljana su i iranska mornarička plovila. Agencija ''Fars'' i ''CNN'' izvijestili su o novim eksplozijama u drugim gradovima u Iranu, uključujući Kom, Kermanšah, Isfahan i Karadž. U Teheranu je javljeno da su se raketni udari dogodili u Univerzitetskoj ulici, u oblasti Džomhuri i u sjevernoj oblasti Sejed Handan. Komunikacijske usluge širom Teherana ometene su nakon napada, a ''Netblocks'' je izvijestio o gotovo potpunom mraku na internetu. Prema ''BBC''-ju, tokom udara pogođeni su ured vrhovnog vođe Alija Khameneija i predsjednički ured Masouda Pezeshkiana u Teheranu. ''Channel 12'', pozivajući se na neimenovane izraelske izvore, naveo je da Izrael procjenjuje kako postoje "sve veće indicije" da je Khamenei vjerovatno ubijen u izraelskom udaru ili da je "u najmanju ruku povrijeđen". ''Reuters'' je citirao neimenovanog izraelskog zvaničnika koji je izjavio da je Khameneijevo tijelo pronađeno, čime je potvrđena smrt. Portparol iračkih Snaga narodne mobilizacije rekao je da su dvojica njihovih boraca ubijena, dok su još trojica ranjena tokom udara u Džurf al-Sakharu, južno od Bagdada. Prema ''Iran Internationalu'', koji citira Iransku studentsku novinsku agenciju, hiljade pripadnika IRGC-a, uključujući nekoliko visokih zvaničnika, ubijeno je ili ranjeno prilikom napada na nekoliko vojnih baza. Izviješteno je da je pogođen i lučki grad Bušehr; međutim, nije jasno da li je nuklearni reaktor pretrpio bilo kakvu štetu. ''CNN'' je izvijestio da je vrijeme napada simbolički značajno u judaizmu jer je izveden uoči predstojećeg praznika Purima 2. marta. ==== Initial Israeli and American strikes ==== [[/wiki/File:U.S._Forces_Launch_Operation_Epic_Fury.webm|lijevo|mini|250x250piksel|Napadi s američkih brodova]] Zračni napadi na Iran počeli su oko 9:45 ujutro po iranskom vremenu (1:15 ujutro po istočnoameričkom vremenu) u subotu, 28. februara; subota je prvi dan sedmice u Iranu i redovan radni dan. U udarima je korištena kombinacija američkih projektila, dronova i izraelskih borbenih aviona. Po prvi put su u borbi upotrijebljeni jeftini jurišni dronovi za jednokratnu upotrebu jedinice ''Task Force Scorpion Strike''. Američki ratni brodovi lansirali su projektile ''Tomahawk'', dok je vojska SAD-a koristila lansere ''HIMARS''. Također je korišteno neobjavljeno dalekometno oružje koje se ispaljuje izvan dometa neprijateljske odbrane (engl: ''standoff'' ''oružje''). Eksplozije su prijavljene kada je ministar odbrane Israel Katz potvrdio izraelski napad. ''The Times of Israel'' je prenio da je Katz udare nazvao "preventivnim napadom" s namjerom da se "uklone prijetnje državi Izrael". Među ciljevima je bio i okrug u Teheranu u kojem inače boravi iranski vrhovni vođa Ali Khamenei; tu se nalaze i predsjednička palata i Vijeće nacionalne bezbjednosti. Potvrđeno je da je sedam projektila pogodilo ovo područje. Američki zvaničnici potvrdili su da su udari koordinisani sa SAD-om. Izraelsko vazduhoplovstvo (IAF) saopštilo je da je pogodilo 500 vojnih ciljeva u zapadnom i centralnom Iranu, uključujući protivzračnu odbranu i raketne lansere, koristeći približno 200 borbenih aviona, što je najveći borbeni nalet u njegovoj historiji. Izrael je početne udare nazvao kodnim imenom "Operacija Postanak" . Izrael je potom proglasio vanredno stanje, navodeći da očekuje iranski napad. Sirene su se oglasile u Izraelu dok je vlada upozoravala građane da ostanu u zaštićenim zonama. Američki ambasador u Izraelu Mike Huckabee podstakao je američke državljane u Izraelu da odmah preduzmu mjere nakon što čuju sirene, a američki predsjednik Donald Trump upozorio je da bi moglo biti "gubitaka američkih života". Izraelsko ministarstvo zdravlja premjestilo je svoje bolnice pod zemlju. Prema izvještaju ''Iran Internationala'', portparol izraelske vojske na perzijskom jeziku, potpukovnik Kamal Penhasi, uputio je hitno upozorenje iranskim civilima koji žive u blizini vojne industrije i infrastrukture da se odmah evakuišu, navodeći: "Vaše prisustvo u ovim područjima dovodi vaš život u opasnost." Prema riječima jednog američkog zvaničnika, desetine američkih udara izveli su avioni stacionirani širom Bliskog istoka sa jednog ili više nosača aviona. ''Reuters'' je izvijestio da su udari izvedeni iz vazduha i sa mora. Izraelski vojni zvaničnici izjavili su da je njihovim udarima prethodilo višemjesečno planiranje, što im je omogućilo da precizno odrede ciljeve, postignu "taktičko iznenađenje" i dobiju podršku SAD-a. Izrael je kasnije saopštio da je u početnim udarima korišteno preko 1.200 bombi u razmaku od 24 sata. Prema izvještajima, ciljana su i iranska mornarička plovila. Agencija ''Fars'' i ''CNN'' izvijestili su o novim eksplozijama u drugim gradovima u Iranu, uključujući Kom, Kermanšah, Isfahan i Karadž. U Teheranu je javljeno da su se raketni udari dogodili u Univerzitetskoj ulici, u oblasti Džomhuri i u sjevernoj oblasti Sejed Handan. Komunikacijske usluge širom Teherana ometene su nakon napada, a ''Netblocks'' je izvijestio o gotovo potpunom mraku na internetu. Prema ''BBC''-ju, tokom udara pogođeni su ured vrhovnog vođe Alija Khameneija i predsjednički ured Masouda Pezeshkiana u Teheranu. ''Channel 12'', pozivajući se na neimenovane izraelske izvore, naveo je da Izrael procjenjuje kako postoje "sve veće indicije" da je Khamenei vjerovatno ubijen u izraelskom udaru ili da je "u najmanju ruku povrijeđen". ''Reuters'' je citirao neimenovanog izraelskog zvaničnika koji je izjavio da je Khameneijevo tijelo pronađeno, čime je potvrđena smrt. Portparol iračkih Snaga narodne mobilizacije rekao je da su dvojica njihovih boraca ubijena, dok su još trojica ranjena tokom udara u Džurf al-Sakharu, južno od Bagdada. Prema ''Iran Internationalu'', koji citira Iransku studentsku novinsku agenciju, hiljade pripadnika IRGC-a, uključujući nekoliko visokih zvaničnika, ubijeno je ili ranjeno prilikom napada na nekoliko vojnih baza. Izviješteno je da je pogođen i lučki grad Bušehr; međutim, nije jasno da li je nuklearni reaktor pretrpio bilo kakvu štetu. ''CNN'' je izvijestio da je vrijeme napada simbolički značajno u judaizmu jer je izveden uoči predstojećeg praznika Purima 2. marta. === Izjave američkih i izraelskih lidera o njihovim ciljevima === Dana 28. februara u 2:30 ujutro po istočnoameričkom vremenu, američki predsjednik Donald Trump objavio je osmominutnu video izjavu, rekavši da je svrha američkih udara u Iranu efektivna promjena režima. Trump je izjavio da iranske "prijeteće aktivnosti" ugrožavaju SAD i njihove saveznike. Naveo je iransku talačku krizu, podršku proxy grupama kao što su Hamas i Hezbolah, ubijanje demonstranata i navodnu težnju za nuklearnim oružjem. Naveo je da u sukobu "životi hrabrih američkih heroja mogu biti izgubljeni i da možemo imati žrtve. To se često dešava u ratu". Pozvao je pripadnike IRGC-a da "polože oružje i dobiju potpuni imunitet ili se, u suprotnom, suoče sa sigurnom smrću". Obraćajući se iranskoj javnosti, rekao je: "Kada završimo, preuzmite svoju vladu. Biće vaša da je uzmete. Ovo će vjerovatno biti vaša jedina prilika generacijama." Dodao je: "Dugi niz godina tražili ste pomoć Amerike, ali je nikada niste dobili... Pa da vidimo kako ćete odgovoriti. Amerika vas podržava nadmoćnom snagom i razornom silom", zaključivši: "Sada je vrijeme da preuzmete kontrolu nad svojom sudbinom... Ovo je trenutak za akciju. Ne dozvolite da prođe." Ubrzo nakon toga, Benjamin Netanyahu objavio je video izjavu u kojoj je rekao da su Izrael i Sjedinjene Države pokrenuli udare protiv Irana "kako bi uklonili egzistencijalnu prijetnju" koju predstavlja ono što je nazvao "terorističkim režimom u Iranu". Netanyahu je optužio iransko rukovodstvo za decenije neprijateljstva, rekavši da "već 47 godina ajatolahov režim uzvikuje 'Smrt Izraelu' i 'Smrt Americi'", te ga je opisao kao "ubilački teroristički režim" kojem se "ne smije dozvoliti da se naoruža nuklearnim oružjem". Rekao je da će zajednička američko-izraelska akcija "stvoriti uslove da hrabri iranski narod uzme sudbinu u svoje ruke" i pozvao je narod Irana da "zbaci jaram tiranije". Evo tačnog prijevoda na ijekavicu: === Iranski odgovor i raketni napadi na ratištu u Perzijskom zalivu === Iran je ciljao više američkih vojnih baza širom regije Perzijskog zaliva. Bahrein je aktivirao sirene za zračnu opasnost kako bi upozorio na iranski napad na američke vojne baze unutar države, dok su arapski mediji javili da su u glavnom gradu Manami uočeni dim i eksplozije. Bahrein je kasnije potvrdio udare i naveo da je meta bilo sjedište Pete flote SAD-a. Eksplozije su također prijavljene na Međunarodnom aerodromu u Kuvajtu i u Abu Dhabiju u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Nakon napada projektilima i dronovima na Kuvajt, tamošnje Ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je na raport Mohammada Toutounchija, ambasadora Irana u Kuvajtu. Prema izvještaju CNN-a, IRGC je saopštio da je Iran ciljao četiri američke baze na Bliskom istoku: zračnu bazu Al Udeid u Kataru, zračnu bazu Ali Al Salem u Kuvajtu (u kojoj su bili italijanski vojnici), zračnu bazu Al Dhafra u UAE i sjedište Pete flote američke mornarice u Bahreinu, a objavljen je i video snimak na kojem se vidi kako se uzdiže dim iz pravca baze u Bahreinu. Saudijska Arabija je potvrdila da je bilo iranskih napada na Rijad i njenu Istočnu provinciju. Tvrdila je da je uspješno presrela iranske napade usmjerene na ta područja i navela da će Kraljevina "preduzeti sve neophodne mjere" da se odbrani, "uključujući opciju odgovora na agresiju". Dodatni izvještaji navode da su UAE, nakon uspješnog presretanja određenog broja iranskih projektila, izjavili da je jedan civil azijske nacionalnosti poginuo od krhotina presretača koje su pale na stambeno područje. Katar je saopštio da je presreo najmanje dva talasa raketnih napada, navodeći da nije bilo prijavljenih žrtava niti materijalne štete. Devetospratnica je pogođena projektilima u sjevernom Izraelu, pri čemu je povrijeđena jedna osoba. Udari su također prijavljeni u Haifi i Tel Avivu. Izvještaji tvrde da su projektili iz Irana pogodili jordanske teritorije i glavni grad Aman. Jordan je saopštio da su njegove oružane snage oborile dva iranska balistička projektila koji su ciljali njegovu teritoriju i da je obradio 54 prijave o padu krhotina koje su izazvale materijalnu štetu, ali bez žrtava. U Siriji su krhotine iranskog balističkog projektila pale na stambenu zgradu u gradu Suwayda, usmrtivši najmanje četiri civila. Stambene četvrti Dubaija u blizini Dubai Marine i Dubai Palme pogođene su udarima, što je uzrokovalo požar u hotelu ''Fairmont The Palm'' i četiri povrede, kao i u stambenoj zgradi na periferiji Dohe. Lokalni izvori kažu da je Iran koristio dronove ''Shahed'', koji su jedno od najsmrtonosnijih oružja koje koristi režim, kao i njegove proxy grupe poput Hamasa i Hezbolaha. UAE su saopštili da su presreli "novi talas" iranskih projektila i da su "fragmenti od presretanja" pali u Abu Dhabiju i Dubaiju, uzrokujući štetu na hotelu ''Burj Al Arab''. Udari na Međunarodni aerodrom Kuvajt izazvali su nekoliko nedefinisanih povreda. U Bahreinu je tokom večeri prijavljeno da je toranj u stambenoj četvrti pogođen iranskim dronom. U regiji Kurdistan u Iraku, iranski zračni napadi ciljali su infrastrukturu koja ugošćuje američko vojno i civilno osoblje, uključujući Međunarodni aerodrom Erbil i Generalni konzulat SAD-a u Erbilu. Međutim, prema izvještajima lokalnih medija, većina projektila i dronova je presretnuta. Kasnije tokom dana, Izrael je saopštio da je započeo novi talas napada na iransku zračnu odbranu i raketne lansere u centralnom Iranu. === 1. mart === ==== Američki napadi ==== Dana 1. marta, Izrael je izvršio još jedan talas udara na iranske ciljeve u sklopu svoje tekuće kampanje, ciljajući sami centar prijestonice. Iranski mediji izvijestili su o snažnim eksplozijama. Trump je u objavi na mreži ''Truth Social'' naveo: "Iran je upravo izjavio da će danas udariti veoma jako, jače nego što su ikada ranije. Bolje im je da to ne čine, jer ako to urade, udarićemo ih snagom kakva nikada ranije nije viđena!" Najviši iranski zvaničnik za bezbjednost, Ali Larijani, najavio je formiranje privremenog rukovodećeg vijeća i optužio SAD i Izrael za pokušaj rasparčavanja Irana. Upozorio je "secesionističke grupe" na teške posljedice ako preduzmu bilo kakve akcije. Predsjednik iranskog parlamenta, Mohammad Baqer Qalibaf, zaprijetio je Trumpu i Netanyahuu, rekavši da su prešli crvenu liniju i da će "platiti za to". Revolucionarni sud u Teheranu je bombardovan, a njegova zgrada je uništena. ==== Iranska odmazda ==== Ujutro 1. marta, izvještaji su potvrdili da je Iran lansirao projektile i dronove na Izrael, UAE, Katar, Kuvajt, Bahrein, Jordan i Saudijsku Arabiju. Kasniji izvještaji zabilježili su da su iz Irana ispaljeni projektili na sjedište Pete flote u Bahreinu. Svjedoci su vidjeli dim od presretanja projektila iznad Dubaija i tamne oblake koji se uzdižu iz luke Jebel Ali. == Žrtve == === Ubistvo Alija Khameneija === Neposredno prije ponoći u Iranu 28. februara, neimenovani izraelski zvaničnik izjavio je da je Khamenei ubijen u zračnim udarima, te da su obavještajni izvori pronašli i identifikovali njegovo tijelo. Netanyahu je takođe naveo da postoje naznake o njegovoj pogibiji, iako je iransko ministarstvo vanjskih poslova to osporilo. Izraelski zvaničnici tvrde da je tijelo pronađeno u ruševinama. Nekoliko sati ranije, iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi tvrdio je da su Khamenei i predsjednik Pezeshkian "koliko ona zna" živi. Donald Trump je na mreži ''Truth Social'' napisao: "Khamenei, jedan od najzlijih ljudi u istoriji, je mrtav [...] Nije uspio izbjeći našu obavještajnu službu i visoko sofisticirane sisteme praćenja." Agencija ''Fars'' javila je da su u udarima poginuli i Khameneijeva kćerka, zet, unuka i snaha. Rano ujutro 1. marta, iranski državni mediji potvrdili su smrt i proglasili 40 dana žalosti. === Vojska i zvaničnici === Izraelski i regionalni izvori navode da su vjerovatno ubijeni ministar odbrane Aziz Nasirzadeh i komandant IRGC-a Mohammad Pakpour. IDF je kasnije potvrdio smrt sedam bezbjednosnih lidera, uključujući Alija Shamkhanija. Potvrđeno je i da je 1. marta ubijen načelnik generalštaba Abdolrahim Mousavi. CENTCOM je saopštio da SAD nemaju gubitaka i da su neutralisale stotine iranskih napada. U Iraku su dva člana Snaga narodne mobilizacije poginula, dok su tri povrijeđena u izraelskom napadu. Kasniji izvještaj ''The New York Timesa'' naveo je brojku od troje mrtvih. Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država (CENTCOM) saopštila je da nije pretrpjela gubitke, uz napomenu da lakša oštećenja na njihovim objektima nisu omela operacije, te da su neutralisali nekoliko stotina iranskih napada dronovima i projektilima. ''CBS News'' je izvijestio da su "obavještajni i vojni izvori rekli za ''CBS News'' u subotu naveče [28. februara 2026.]“ da je 40 iranskih zvaničnika ubijeno u udarima, ali da "nije jasno da li su se ti zvaničnici nalazili na jednoj ili na više lokacija". === Civili === Oko 17:30 po srednjoevropskom vremenu prvog dana udara, Crveni polumjesec je izvijestio da je u Iranu poginuo 201 civil, dok je 747 povrijeđeno. Dodatne žrtve su zabilježene nakon iranskih uzvratnih napada. Prvi povezani iranski vazdušni udar ciljao je zgradu u Izraelu, pri čemu je povrijeđen jedan izraelski civil. Magen David Adom (izraelska hitna pomoć) izvijestila je da je u početnim iranskim napadima povrijeđeno 89 osoba, od kojih troje direktno, a ostali indirektno. Kasniji direktan pogodak u Tel Avivu usmrtio je jednu ženu i povrijedio još 20 osoba, od kojih jednu teško. Četiri osobe su poginule u Siriji od iranskog projektila. Jedan muškarac u UAE poginuo je u iranskom uzvratnom napadu, a prijavljene su i četiri povrede tokom udara na stambena područja u Dubaiju. Dva studenta su poginula u napadu u Teheranu. === Vazdušni udar na školu u Minabu === Prema izvorima u iranskoj vladi, osnovna škola za djevojčice pogođena je u izraelskim i američkim napadima na Minab. Izvještaji navode da je u udaru poginulo 108 učenica, dok ih je 92 ranjeno. ''The Washington Post'' je izvijestio da nema nezavisne potvrde o broju poginulih, dok su profili iranske opozicije na internetu naveli da je udar bio posljedica neuspješnog lansiranja rakete IRGC-a (Iranske revolucionarne garde). Portparol iranskog ministarstva vanjskih poslova nazvao je ovaj napad zločinom. == Uticaj == '''Vanredno stanje u Izraelu''' Izrael je proglasio vanredno stanje na teritoriji cijele države, navodeći da su napadi na Iran bili najveći koje je do sada izveo. Israel Katz je u saopćenju naveo: "Na osnovu ovlaštenja iz člana 9C(b)(1) Zakona o civilnoj odbrani iz 5711–1951. godine, i nakon što sam se uvjerio da postoji velika vjerovatnoća napada na civilno stanovništvo, proglašavam posebno stanje na unutrašnjem frontu na cijeloj teritoriji države.“ ''The New York Times'' je izvijestio da su škole i radna mjesta u Izraelu zatvoreni, a javna okupljanja otkazana. '''Ponovni prekid interneta u Iranu''' Usred obnovljenog "gotovo potpunog" prekida interneta u Iranu, NetBlocks je saopćio da je internet povezanost pala na 4% uobičajenog nivoa. '''Zatvaranje zračnog prostora''' Zračni prostor Irana bio je uglavnom bez civilnih letjelica nakon napada, dok su države regije zatvorile svoje zračne prostore. Bahrein, Irak, Izrael, Kuvajt, Katar, Sirija i Ujedinjeni Arapski Emirati zatvorili su svoje zračne prostore nakon napada, a više putničkih aviona preusmjereno je na druge destinacije. Međunarodne aviokompanije, među kojima su Air India, Biman Bangladesh Airlines, British Airways, Cathay Pacific Airways, IndiGo, Lufthansa, Virgin Atlantic i Wizz Air obustavile su letove prema Bliskom istoku na različite vremenske periode zbog sukoba, kao i regionalne kompanije, uključujući Kuwait Airways i Qatar Airways. '''Zatvaranje Hormuškog moreuza''' Prema izvještaju agencije ''Reuters'', pozivajući se na zvaničnika ''Operacije'' ''Aspides'', Islamska revolucionarna garda zatvorila je Hormuški moreuz za pomorski saobraćaj, prema obavještenjima emitovanim putem pomorskog VHF radija. Zvaničnik Evropske unije naveo je da brodovi primaju poruke u kojima se ističe da "nijednom brodu nije dozvoljen prolaz kroz Hormuški moreuz". == Reakcije == === Iran === Ministarstvo vanjskih poslova Irana obećalo je odgovor nakon što su iranske snage izvele napade na američke baze širom Perzijski zaljev. Vrhovno vijeće za nacionalnu sigurnost Irana saopćilo je da je zemlja bila meta "brutalne zračne operacije" koju su izvele Sjedinjene Američke Države i Izrael, navodeći da se "ovo ponovo dogodilo tokom pregovora, a neprijatelj zamišlja da će se otporni iranski narod predati njihovim sitnim zahtjevima kroz ove kukavičke poteze." Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi napade je nazvao "potpuno ničim izazvanim, nezakonitim i nelegitimnim" === Civili === Reakcije na napade unutar Irana bile su uglavnom pozitivne, iako mjestimično podijeljene. The Daily Telegraph i Iran International objavili su snimke na kojima se vidi dio građana kako slavi napade, izražavajući nadu da će oni dovesti do kraja vladajućeg režima. Na snimcima su se mogli vidjeti građani kako se smiju i slave, dok su pojedini uzvikivali "Smrt Khameneiju" i "Smrt vilajetu". Prema izvještajima, u više iranskih gradova zabilježeni su vatrometi u znak slavlja, dok su studenti uzvikivali "Volim Trumpa". Istovremeno su The New York Times, Reuters, Al Jazeera i Radio Free Europe/Radio Liberty objavili fotografije provladinih skupova na kojima su demonstranti nosili zastave Islamske Republike i portrete Alija Khameneija, protestvujući protiv američkog i izraelskog napada. Dio građana krivio je režim za izbijanje rata, dok su drugi izražavali zabrinutost da bi mogao opstati. U područjima pogođenim napadima zabilježena je i određena panika. Nakon što su se pojavile vijesti o smrti Alija Khameneija, brojni građani izašli su na ulice slaveći u atmosferi "radosti, šoka i nevjerice", iako su sigurnosne snage raspoređene kako bi spriječile moguće nemire, uz obnovljeni prekid interneta. Uprkos tome, društvenim mrežama kružili su snimci slavlja iz gradova Karadž, Kazvin, Širaz, Kermanšah, Isfahan i Sanandadž. Pojavili su se i snimci na kojima se vidi kako sigurnosne snage pucaju na okupljene građane. === Dijaspora i opozicija === Poslije američko-izraelskih zračnih udara na Iran, Iranci u dijaspori širom svijeta izrazili su podršku promjeni režima. Održani su skupovi podrške na kojima su učesnici mahali antirežimskim simbolima. Iranski opozicioni lider u egzilu Reza Pahlavi, koji živi u Sjedinjenim Američkim Državama, usklađen je s Izraelom i SAD-om, te je pripremio prijelaznu vladu spremnu da preuzme vlast u slučaju pada Islamske Republike. Pozvao je građane unutar Irana da se pripreme za nastavak protesta dok se Islamska Republika "urušava", te apelirao na vojsku i sigurnosne snage da stanu uz narod. Američku akciju opisao je kao "humanitarnu intervenciju", pozivajući predsjednika Donald Trump da izbjegne civilne žrtve. Pahlavi je predstavio inicijativu "Iran Prosperity Project", povezanu s organizacijom National Union for Democracy in Iran, koja predviđa plan upravljanja tokom prvih 180 dana nakon mogućeg kolapsa Islamske Republike, uključujući mjere ekonomske stabilizacije i institucionalne obnove. Maryam Rajavi, liderica Nacionalnog vijeća otpora Irana sa sjedištem u Francuskoj i Albaniji, političkog krila organizacije People's Mojahedin Organization of Iran, najavila je formiranje paralelne prijelazne vlade, te odbacila i Islamsku Republiku i projekat Iran Prosperity Project. === Sjedinjene Američke Države === Predsjednik Donald Trump potvrdio je da je američka vojska započela "velike borbene operacije" u Iranu, opisujući ih kao "opsežnu i kontinuiranu operaciju s ciljem sprječavanja da ova radikalna diktatura prijeti Americi". U videu objavljenom na platformi Truth Social naveo je da je cilj "zaštititi američki narod eliminacijom neposrednih prijetnji iranskog režima". Dodao je da će pregovori s Iranom biti lakši nakon atentata na Alija Khameneija. Reakcije američkih zakonodavaca bile su podijeljene. Republikanski senator Lindsey Graham podržao je akciju, kao i senator John Thune, te demokratski senator John Fetterman. Protiv su se izjasnili, između ostalih, republikanka Marjorie Taylor Greene i demokratski zastupnik Jim Himes. Senator Tim Kaine pozvao je na ograničavanje predsjedničkih ovlasti za pokretanje rata bez saglasnosti Kongresa, uz podršku senatora Randa Paula, Chucka Schumera, te vođe manjine u Predstavničkom domu Hakeema Jeffriesa i senatora Andyja Kima. === Izrael === Premijer Benjamin Netanyahu izjavio je da je cilj napada "uklanjanje egzistencijalne prijetnje koju predstavlja teroristički režim u Iranu", dodajući da će "zajednička akcija stvoriti uslove da hrabri iranski narod preuzme svoju sudbinu u svoje ruke". Ministar vanjskih poslova Gideon Sa'ar izjavio je da je vojna akcija protiv Irana bila hitno potrebna "uprkos značajnim rizicima", navodeći da bi odgađanje "omogućilo iranskom režimu da dostigne nivo imuniteta za svoj nuklearni program i započne masovnu proizvodnju balističkih projektila dugog dometa". === Međunarodne reakcije === ==== Međunarodne organizacije ==== * Ujedinjene nacije: Generalni sekretar António Guterres osudio je napade, navodeći da "upotreba sile od strane Sjedinjenih Država i Izraela protiv Irana, te naknadna iranska odmazda širom regije, podrivaju međunarodni mir i sigurnost." * Evropska unija: Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Vijeća Antonio Costa nazvali su sukob "veoma zabrinjavajućim" i pozvali na suzdržanost. * NATO: Portparol alijanse izjavio je da pomno prate situaciju, dok je visoki zvaničnik za ''Stars and Stripes'' rekao da je budnost protivraketne odbrane povećana kako bi se zaštitile države članice u slučaju širenja iranskih napada. '''Locardov princip''' u forenzici kaže da će počinilac krivičnog djela nešto donijeti na mjesto zločina i nešto odnijeti sa njega, te da se oba elementa mogu koristiti kao forenzički dokaz. Dr. Edmond Locard (1877–1966) bio je pionir forenzičke nauke, poznat i kao "Sherlock Holmes iz Lyona". Osnovni princip forenzike formulisao je riječima: "Svaki kontakt ostavlja trag". To se općenito tumači na način da pri kontaktu između dva predmeta dolazi do razmjene materijala. Paul L. Kirk princip je izrazio ovako:<blockquote>Gdje god da kroči, šta god da dotakne, šta god da ostavi, čak i nesvjesno, služit će kao nijemi svjedok protiv njega. Ne samo njegovi otisci prstiju ili stopala, već i njegova kosa, vlakna s njegove odjeće, staklo koje razbije, trag alata koji ostavi, boja koju ogrebe, krv ili sperma koju ostavi ili pokupi. Sve to i još mnogo toga nijemo svjedoči protiv njega. To je dokaz koji ne zaboravlja. Ne zbunjuje ga uzbuđenje trenutka. Ne izostaje kao što izostaju ljudski svjedoci. To je činjenični dokaz. Materijalni dokaz ne može pogriješiti, ne može lagati, ne može izostati u potpunosti. Samo ljudski propust da ga pronađe, prouči i razumije može umanjiti njegovu vrijednost.</blockquote> Ustavni sud Bosne i Hercegovine je najviša institucija za tumačenje i zaštitu Ustava Bosne i Hercegovine. Kao nezavisan i samostalan organ, Sud ima ključnu ulogu u očuvanju ustavnog poretka, rješavanju ustavnih sporova između različitih nivoa vlasti, kao i u zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda zagarantovanih Ustavom i međunarodnim pravnim instrumentima. Odluke Ustavnog suda su konačne, obavezujuće i neposredno izvršive na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Pored osnovne funkcije zaštite ustavnosti, Ustavni sud u određenim vrstama postupaka ostvaruje neposrednu vezu sa sudskom i zakonodavnom vlašću. U okviru svoje apelacione nadležnosti odlučuje o žalbama protiv odluka vrhovnih sudova entiteta, čime u tim predmetima djeluje kao posljednja sudska instanca u državi. Istovremeno, Sud ima isključivu nadležnost za odlučivanje o svim sporovima koji proizlaze iz Ustava Bosne i Hercegovine, uključujući sporove između entiteta, između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, kao i sporove između institucija Bosne i Hercegovine. Ustavno sudstvo u Bosni i Hercegovini ima dugu tradiciju koja potiče iz perioda bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Ustavom iz 1963. godine uspostavljen je sistem ustavnih sudova, što je tada predstavljalo izuzetak među socijalističkim državama. Pored saveznog ustavnog suda, ustavni sudovi postojali su i na nivou republika, kao i u autonomnim pokrajinama Kosovu i Vojvodini. Ustavni sud Bosne i Hercegovine prvi put je konstituiran 15. februara 1964. godine, a njegov kontinuitet je potvrđen i Ustavom iz 1974. godine. U tom periodu Sud je prvenstveno bio nadležan za apstraktnu kontrolu ustavnosti i zakonitosti, rješavanje sporova između društveno-političkih zajednica, te sukoba nadležnosti između sudova i drugih organa vlasti. Savremeni Ustavni sud Bosne i Hercegovine uspostavljen je Ustavom Bosne i Hercegovine, koji je stupio na snagu 14. decembra 1995. godine kao Aneks IV Općeg okvirnog sporazuma za mir. Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda proglašena je direktno primjenjivom i ima pravnu snagu iznad svih domaćih zakona. Sud je započeo s radom nakon izbora i imenovanja sudija, održavanjem prve sjednice u maju 1997. godine. == Nadležnosti == Nadležnosti Ustavnog suda Bosne i Hercegovine propisane su Ustavom Bosne i Hercegovine i obuhvataju više oblasti ustavnosudske zaštite. Sud odlučuje o ustavnim sporovima između entiteta, između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, kao i između institucija Bosne i Hercegovine. Također, Ustavni sud vrši apstraktnu kontrolu ustavnosti, ocjenjujući da li su zakoni i drugi propisi entiteta u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine. U okviru apelacione nadležnosti, Sud razmatra ustavne žalbe protiv odluka redovnih sudova, uključujući i presude vrhovnih sudova entiteta, čime osigurava zaštitu prava i sloboda zagarantovanih Ustavom i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Ustavni sud je nadležan i za odlučivanje po prethodnim pitanjima koja mu upute drugi sudovi, kada je potrebno ocijeniti ustavnost ili zakonitost propisa od čije primjene zavisi ishod konkretnog sudskog postupka. Također, Sud odlučuje u postupcima zaštite vitalnog nacionalnog interesa, kada su u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine iscrpljeni svi ustavni mehanizmi odlučivanja. == Sastav i izbor sudija == Ustavni sud Bosne i Hercegovine čini devet sudija. Četvero sudija bira Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, a dvoje Narodna skupština Republike Srpske, dok troje sudija imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, uz konsultacije s Predsjedništvom Bosne i Hercegovine. Sudije koje imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava ne mogu biti državljani Bosne i Hercegovine niti državljani susjednih država. Za sudije Ustavnog suda mogu biti imenovani istaknuti pravnici visokog profesionalnog i moralnog ugleda. Sudije prvog saziva imenovane su na mandat od pet godina, dok sudije kasnijih saziva obavljaju dužnost do navršene 70. godine života, osim u slučaju ostavke ili razrješenja. == Organizacija i rad Suda == Sudije Ustavnog suda između sebe tajnim glasanjem biraju predsjednika i tri potpredsjednika. Rukovodstvo Suda bira se po principu rotacije, a mandat predsjednika traje tri godine. Rad Suda uređen je posebnim pravilima koja regulišu unutrašnju organizaciju, postupke odlučivanja i druga pitanja od značaja za funkcionisanje Suda. Ustavni sud odlučuje u plenarnoj sjednici i vijećima, u skladu sa pravilima Suda. Većina svih sudija čini kvorum za rad i odlučivanje. Odluke se donose većinom glasova svih sudija, osim u slučajevima kada je pravilima propisan drugačiji način odlučivanja. == Imunitet i razrješenje sudija == Sudije Ustavnog suda uživaju imunitet u obavljanju svoje funkcije, u skladu s aktima koje donosi Sud. Funkcija sudije nespojiva je s članstvom u političkim strankama, obavljanjem zakonodavne, izvršne ili druge sudske funkcije, kao i s drugim djelatnostima koje mogu ugroziti nezavisnost i nepristranost sudije. Sudija može biti razriješen dužnosti prije isteka mandata u slučaju ostavke, krivične osude na zatvorsku kaznu, trajnog gubitka sposobnosti za obavljanje funkcije ili obavljanja nespojivih javnih ili profesionalnih dužnosti. Odluku o razrješenju donose ostale sudije konsenzusom. == Odlučivanje i objavljivanje odluka == Odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine su konačne i obavezujuće. Objavljuju se u ''Službenom glasniku Bosne i Hercegovine'', kao i u službenim glasilima entiteta i Brčko distrikta Bosne i Hercegovine. == Sjedište == Sjedište Ustavnog suda Bosne i Hercegovine nalazi se u Sarajevu. Sjednice se u pravilu održavaju u sjedištu Suda, ali Sud može odlučiti da se sjednica održi i na drugom mjestu. '''Intratekalno''' (lat. ''intra'' – "unutar nečega", grč. ''theka'' ''–'' "kapsula" ili "ovojnica"; skraćeno ''i.'' ''th'') medicinski je termin koji označava lokalizaciju unutar prostora ispunjenog [[Likvor|likvorom]] između arahnoidee i pie mater, tzv. subarahnoidalnog prostora. Intratekalna injekcija predstavlja poseban oblik parenteralne primjene lijekova. Na taj način se, putem lumbalne punkcije, naprimjer u sklopu hemoterapije, mogu primjenjivati lijekovu poput antibiotika (kod moždanog apscesa), anestezioloških postupaka (spinalna anestezija) ili analgetske terapije. Također je moguće kontinuirano davanje lijekova u likvorski prostor pomoću pumpe za doziranje lijekova. == Dijagnostički značaj == Intratekalna proizvodnja antitijela označava stvaranje antitijela u likvoru i ima dijagnostički značaj kod nekih bolesti centralnog nervnog sistema, poput multiple skleroze i nekih infekcija ili upalnih stanja mozga i kičmene moždine. == Intratekalna primjena lijekova == Intratekalna primjena lijekova predstavlja poseban oblik parenteralne terapije kod kojeg se lijek direktno ubrizgava u likvorski prostor, najčešće putem lumbalne punkcije ili pomoću intratekalnog katetera povezanog s vanjskom ili implantabilnom pumpom. Ova metoda omogućava direktno djelovanje lijeka na CNS i zaobilazi krvno-moždanu barijeru, koja često onemogućava prolazak lijekova primijenjenih oralno ili intravenski. Lijekovi koji se daju intratekalno moraju biti posebno pripremljeni, bez konzervansa i potencijalno štetnih pomoćnih supstanci, zbog osjetljivosti nervnog tkiva. == Primjena intratekalne terapije == === Anestezija i terapija bola === Intratekalna primjena anestetika i analgetika koristi se u obliku: * jednokratne doze (npr. spinalna anestezija) * kontinuirane infuzije pomoću katetera i pumpe Najčešće se koristi kombinacija lokalnog anestetika i dodatnih lijekova radi produženja i pojačavanja analgezije. ==== Alfa-adrenergički agonisti ==== Lijekovi poput '''klonidina''' i '''deksmedetomidina''' mogu produžiti trajanje anestezije i analgezije, ali nose povećan rizik od hipotenzije. ==== Opioidi ==== * '''Lipofilni opioidi''' (fentanil, sufentanil) – kratkotrajna analgezija * '''Hidrofilni opioidi''' (morfij, diamorfin, hidromorfon) – dugotrajna analgezija (do 24 sata) Potrebna je pažnja zbog rizika od hipoventilacije, naročito kod viših doza. Ostale moguće nuspojave uključuju mučninu, povraćanje, svrab i zadržavanje mokraće. ==== Atipični analgetici ==== * '''Zikonotid''', neopioidni analgetik za teške hronične bolove. ---- === Liječenje infekcija === Intratekalna primjena se koristi kod teških infekcija centralnog nervnog sistema, posebno nakon neurohirurških zahvata. * '''Antibiotici''' – npr. kod moždanog apscesa * '''Antifungalni lijekovi''' – '''amfotericin B''' za gljivične infekcije CNS-a ---- === Hemoterapija === Intratekalna hemoterapija koristi se za liječenje malignih oboljenja CNS-a. Trenutno su odobrena četiri lijeka: * metotreksat * citarabin * hidrokortizon * tiotepa '''Primjena vinka-alkaloida (npr. vinkristina) intratekalno gotovo je uvijek smrtonosna i strogo je zabranjena.''' ---- === Baklofen === '''Intratekalni baklofen''' koristi se kod teške spastičnosti, naročito kod cerebralne paralize. Lijek se primjenjuje pomoću implantabilne pumpe. Iako efikasan, ovaj način terapije nosi rizik od infekcija i potencijalno opasnih kvarova pumpe. ---- === Antisens terapija === Intratekalna primjena '''antisens oligonukleotida''' koristi se u liječenju neurodegenerativnih bolesti uzrokovanih mutacijom jednog proteina. Primjer je liječenje '''spinalne mišićne atrofije''' lijekom ''nusinersen''. ---- === Terapija mezenhimalnim matičnim ćelijama === Eksperimentalna terapija hroničnih povreda kičmene moždine uključuje intratekalnu primjenu mezenhimalnih matičnih ćelija, najčešće iz masnog tkiva ili koštane srži. Cilj je smanjenje upale, sprječavanje glijalnog ožiljka i poticanje regeneracije aksona. Istraživanja na životinjama i kliničke studije pokazale su poboljšanje motoričke kontrole i osjeta ispod mjesta povrede. ---- == Intratekalna pseudodostava == Intratekalna pseudodostava je tehnika u kojoj je lijek zatvoren u poroznoj kapsuli koja je u kontaktu s likvorom. Lijek se ne oslobađa direktno u likvor, već djeluje unutar kapsule, čime se postiže lokalni efekat uz smanjenje sistemskih nuspojava. ---- == Vidi također == * Intratekalna pumpa * Lumbalna punkcija * Spinalna anestezija * Theca * Thekalna vreća * Historija neuraksijalne anestezije Peterhof (gradsko naselje), Moždane ovojnice == Ivan Raos == '''Ivan Raos''' (Medov Dolac kraj Imotskoga, 1. siječnja 1921. – Split, 7. srpnja 1987.) bio je hrvatski književnik – pjesnik, prozaik i dramatičar – jedan od najplodnijih modernih hrvatskih pisaca. Njegovo stvaralaštvo obilježavaju zavičajnost, autobiografizam, oslonjenost na usmenu književnost te izražena društvena i nacionalna angažiranost. ---- == Djetinjstvo == Ivan Raos rođen je 1921. godine u Medovu Dolcu kraj Imotskoga. Djetinjstvo provedeno u ruralnoj sredini Imotske krajine snažno je obilježilo njegovo književno stvaralaštvo. Svijet zavičaja, seoski običaji, usmena književnost, pučka mudrost i svakodnevni život ruralne zajednice trajno su prisutni u njegovim djelima, osobito u autobiografskom romanu ''Vječno nasmijano nebo'' (1957), prvom dijelu trilogije ''Vječno žalosni smijeh''. ---- == Školovanje i mladost == Nakon osnovnog obrazovanja Raos odlazi u Split, gdje završava klasičnu gimnaziju. Školovanje u splitskom sjemeništu i proces intelektualnog, umjetničkog i osobnog sazrijevanja tematizira u romanu ''Žalosni Gospin vrt'' (1962). Mladenačko razdoblje, provedeno u socijalno obilježenom ambijentu splitskog geta, prikazano je u romanu ''Smijeh izgubljenih djevojaka'' (1965), trećem dijelu autobiografske trilogije, s naglašenom socijalnom dimenzijom. ---- == Početci književnog rada == Književno djelovanje započeo je početkom 1940-ih godina. Prvu pjesničku zbirku ''Utjeha noći'' objavio je 1942. godine zajedno s Petrom Meštrovićem. Slijedile su zbirke pjesama u prozi ''Grold Taquart'' i ''Pjesan Nikodemova'' (1943). U tom se razdoblju okušava u različitim pjesničkim i proznim formama, uključujući pjesme u prozi i prozne pjesme. ---- == Radni vijek i profesionalni put == Do 1948. obavljao je različite poslove, među ostalim kao pipničar, perač posuđa, učitelj i novinar. Te se godine zaposlio u Nakladnom zavodu Hrvatske, gdje je radio kao akviziter, lektor, korektor i tehnički urednik. U toj je ustanovi ostao do 1967., kada postaje slobodni književnik. ---- == Zrelo književno stvaralaštvo == Najveći dio Raosova opusa čini proza, u kojoj realističke postupke nadopunjuje modernističkim elementima, monološkom ispovijesti, pripovijedanjem u prvom licu i iskoracima prema fantastici. Zbirka novela ''Guadamada i druge neobične priče'' (1956) smatra se pretečom hrvatske fantastične proze. U kasnijim novelama i pripovijetkama, poput zbirki ''Izabrat ćeš gore'' (1964) i ''60 pripovijedaka'' (1980), prevladava usmeno kazivanje i monološki oblik pripovijedanja. Roman ''Volio sam kiše i konjanike'' (1956) oblikovan je kao ispovijest svećenika na samrti, dok je ''Korak u stranu'' povjeravanje pripovjedača nepoznatom sugovorniku. Ta su djela, zajedno s romanom ''Tamo negdje neke oči'', objedinjena u knjizi ''Na početku kraj'' (1969). ---- == Autobiografska trilogija ''Vječno žalosni smijeh'' == Autobiografska trilogija ''Vječno žalosni smijeh'' jedno je od središnjih mjesta Raosova opusa. Prvi dio, ''Vječno nasmijano nebo'' (1957), donosi kronološki poredane epizode djetinjstva u Medovu Dolcu, ispripovijedane iz perspektive infantilnog pripovjedača te predstavlja bogatu riznicu usmenih oblika, običaja i svakodnevice ruralne zajednice. Drugi dio, ''Žalosni Gospin vrt'' (1962), tematizira školovanje u splitskom sjemeništu i proces sazrijevanja, dok treći dio, ''Smijeh izgubljenih djevojaka'' (1965), prikazuje mladenaštvo provedeno u Splitu s naglašenim socijalnim aspektima. ---- == Prosjaci i sinovi == Roman ''Prosjaci i sinovi'' (1971) Raosovo je najpoznatije djelo. Riječ je o pikarskom romanu koji kroz nizanje doživljaja prosjaka, skitnica i narodnih lukavaca donosi socijalno-povijesni prikaz Imotske krajine, Dalmatinske zagore i južne Hrvatske. U romanu su prisutni usmeni žanrovi, pučka mudrost, poganska mitološka tradicija i kršćanski duhovni motivi. Djelo je izazvalo burne reakcije tadašnje javnosti, a poslužilo je i kao predložak za istoimenu televizijsku seriju u režiji Antuna Vrdoljaka. ---- == Kasniji rad i posljednja djela == U kasnijem razdoblju Raos piše roman ''Zloduh vlasti'', u kojem se bavi temom moći i njezina utjecaja na pojedinca i društvo. Roman je dovršio 1986., a objavljen je posmrtno 1997. Također se okušao u popularnim književnim žanrovima, uključujući kriminalističke romane ''Crna limuzina 58526'' (1960) i ''Mrtvaci ne poziraju'' (1961), objavljene pod pseudonimima, kao i pučki roman ''Župnik na kamenu'' (1975) te povijesnu fikciju ''Kraljičin vitez'' (1976). ---- == Dramski rad == Raos je autor niza dramskih tekstova. Među najznačajnijima su drama s tezom ''Dvije kristalne čaše'' (1953) i herojska tragedija u tri dijela ''Autodafe moga oca'' (1957), kao i drame ''I plovi bijeli oblak'' (1954) i ''Navik on živi ki zgine pošteno'' (1971). ---- == Svjetonazor i značaj == Ivan Raos bio je izrazito neovisan pisac, kritičan prema društvenim i političkim poredcima. U svojim je djelima otvoreno i bez uljepšavanja pisao o socijalnoj bijedi, povijesnim traumama i sudbini hrvatskoga naroda. Njegovo stvaralaštvo snažno je obilježeno kršćanskom etikom i duhovnošću, zbog čega su njegova djela često bila osporavana, a ponekad i zabranjivana. '''Mark Andreas Sheppard''' (rođen 30. maja 1964) je engleski glumac i muzičar. Poznat je po ulozi demona (kralja pakla) Crowleya u seriji Supernatural, kao i po ulogama; advokata Roma Lampkin u rebootu Battlestar Galactice, Interpolovom detektivu Jamesu Sterlingu u seriji Leverag, te sitnog kriminalca lorda Bagera u seriji Firely. Takođe glumi Whilloughbyja Kiplinga u Doom Patrolu. {{Infokutija osoba | ime = Mark Sheppard | slika = Mark Sheppard (54103647172).jpg | opis = Sheppard 2024. godine | ime_pri_rođenju = Mark Andreas Sheppard | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1964|05|30}} | mjesto_rođenja = London, [[Engleska]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | zanimanje = {{Flatlist| * Glumac * muzičar }} | godine_aktivnosti = 1976–sada | supružnik = {{Plainlist| * {{Brak|Sarah Louise Fudge|2015}} * {{Brak|Jessica Sheppard|2004|2014|razlog=razvod}} }} | partner = | djeca = 3 | potpis = }} == Djetinjstvo == Rođen je u Londonu, Engleska. Otac mu je glumac W. Morgan Sheppard, a majka Regina Lisa (djevojačko Scherer) Sheppard. Irskog je i njemačkog porijekla. Fredrik Bajer (21. april 1837, Vester Egede kod Næstveda – 22. januar 1922, Kopenhagen) bio je danski oficir, političar, parlamentarac, pisac, nastavnik i jedan od najznačajnijih skandinavskih pacifista. Za svoj izuzetan doprinos međunarodnom mirovnom pokretu i zalaganje za mirno rješavanje međunarodnih sukoba, naročito kroz rad u Bureau International Permanent de la Paix (Stalni međunarodni mirovni biro), čiji je bio prvi predsjednik, dobio je Nobelovu nagradu za mir 1908. godine, zajedno sa švedskim mirovnim aktivistom Klasom Pontusom Arnoldsonom. == Rani život i obrazovanje == Fredrik Bajer rođen je u porodici evangelističkog sveštenika Alfreda Bajera (1807–1880) i Cecilije Luiz Krone (1815–1900). Bio je najstariji od četvoro djece. U crkvenim knjigama njegovo ime je prvobitno bilo zabilježeno kao ''Fredrik Beÿer''. Od 1848. do 1854. pohađao je Akademiju u Sorøu, ali je neposredno prije mature napustio školovanje kako bi započeo vojnu karijeru. Upisao je Vojnu akademiju u Kopenhagenu, koju je završio 1856. godine. Nakon toga je raspoređen u konjicu sa činom potporučnika. == Vojna služba i preokret ka pacifizmu == Bajer je učestvovao u Prusko-austrijskom, odnosno Njemačko-danskom ratu 1864. godine kao poručnik, u kojem je stekao čin natporučnika. Iskustvo rata snažno je uticalo na njegovo političko i moralno opredjeljenje, te je 1865. godine napustio vojnu službu i odlučio da se posveti mirovnom radu. Nastanio se u Kopenhagenu, gdje je radio kao učitelj, prevodilac, pisac i publicista, izdržavajući sebe i porodicu. == Politička karijera i društveni angažman == Godine 1867. Bajer se pridružio Međunarodnoj ligi za mir Frédérica Passyja i aktivno radio na širenju mirovnih ideja u Skandinaviji. Od 1872. do 1895. bio je poslanik u danskom parlamentu (Folketingu) kao predstavnik ljevičarskih liberala (''Det forenede Venstre''). U parlamentarnom radu posebno se zalagao za: * ravnopravnost žena i politička prava žena * socijalne reforme * uvođenje proporcionalnog izbornog sistema * slobodnu trgovinu i smanjenje carinskih barijera * zamjenu stalne vojske narodnim milicijama * neutralnost Danske i jaču saradnju skandinavskih zemalja Zajedno sa suprugom Matildom Bajer, istaknutom feministkinjom i pacifistkinjom, 1871. godine suosnovao je Dansko žensko udruženje, dok je Matilda bila njegova prva predsjednica. == Mirovni pokret i međunarodni rad == Godine 1882. Bajer je osnovao Savez za neutralnost Danske, koji je 1885. prerastao u Dansko mirovno udruženje, čiji je predsjednik bio od 1884. do 1892. Bio je učesnik prvog skandinavskog mirovnog kongresa 1885. godine, kao i gotovo svih svjetskih mirovnih kongresa od 1889. godine nadalje. Na Mirovnom kongresu u Rimu, 13. novembra 1891, bio je jedan od osnivača Bureau International Permanent de la Paix, sa sjedištem u Bernu. Izabran je za prvog predsjednika ove organizacije i tu funkciju obavljao je do 1907. godine, nakon čega je postao njen počasni predsjednik. Autor je obimnog publicističkog i književnog opusa posvećenog arbitraži, međunarodnom pravu i liberalnom pacifizmu. Bio je i osnivač Nordijskog društva slobodnih država i urednik njegovog lista ''Folkevennen''. == Nobelova nagrada i posljednje godine == Za napore u mirovnom rješavanju pitanja norveško-švedske unije i dugogodišnji međunarodni mirovni angažman, Bajer je 1908. godine dobio Nobelovu nagradu za mir, koju je podijelio sa Klasom Pontusom Arnoldsonom. U govoru prilikom dodjele nagrade kritički se osvrnuo na slabu organizovanost mirovnih pokreta. Izbijanje Prvog svjetskog rata 1914. godine duboko ga je razočaralo i navelo da se povuče iz aktivnog mirovnog rada. Preminuo je 1922. godine u Kopenhagenu. == Naslijeđe == Fredrik Bajer sahranjen je na groblju Bispebjerg u Kopenhagenu. Njegova lična arhiva i rukopisi čuvaju se u Kraljevskoj biblioteci u Kopenhagenu, dok se dio njegove prepiske nalazi u Kraljevskoj biblioteci u Stokholmu. Danske mirovne i ženske organizacije podigle su mu 1923. godine spomenik (rad vajara Einara Utzon-Franka), koji se danas nalazi u Amorparku, u blizini Trga Fredrika Bajera, nazvanog po njemu 1935. godine. Njegovi portreti i skulpture nalaze se u više muzeja i zbirki. Bajerove Životne uspomene objavljene su 1909. godine. '''Kontroverza''' je stanje dugotrajne javne rasprave ili polemike, obično u vezi s pitanjem oko kojem postoje suprotstavljena mišljenja ili gledišta. Riječ potiče iz latinskog jezika (''controversia''), nastale od ''controversus'', što znači okrenut u suprotnom smjeru, a označavala je i retoričku vježbu koja se praktikovala u starom Rimu. == Pravni aspekt == U teoriji prava, kontroverza se razlikuje od sudskog predmeta. Dok sudski predmeti obuhvataju sve vrste postupaka, uključujući krivične i građanske, kontroverza predstavlja isključivo građanskopravni postupak. Naprimjer, Klauzula o slučaju ili kontroverzi iz 3. člana Ustava Sjedinjenih Američkih Država (Odjeljak 2, Stav 1) propisuje da se "sudska vlast proteže... na kontroverze u kojima su SAD stranka". Ova klauzula tumači se kao zahtjev da savezni sudovi SAD-a ne mogu razmatrati predmete koji ne predstavljaju stvarnu kontroverzu, odnosno stvarni spor između suprotstavljenih strana koje su podobne za sudsko rješavanje. Osim što se definiše obim nadležnosti saveznog sudstva, ova odredba također zabranjuje sudovima izdavanje savjetodavnh mišljenja, kao i razmatranje predmeta koji su preuranjeni (kada kontroverza još nije nastala) ili bespredmetni (kada je kontroverza već riješena). == Benfordov zakon == <blockquote>''Glavni članak: Benfordov zakon o kontroverzi''</blockquote>Benfordov zakon o kontroverzi, kako ga je 1980. godine formulisao astrofizičar i autor naučne fantastike Gregory Bentford, glasi: strast je obrnuto proporcionalna količini dostupnih stvarnih informacija. Drugim riječima, ovaj zakon tvrdi da što je manje činjeničnih informacija dostupno o nekoj temi, to se oko te teme može razviti veći stepen kontroverze, dok s povećanjem količine dostupnih činjenica nivo kontroverze opada. Tako su, naprimjer, kontroverze u fizici uglavnom ograničene na oblasti u kojima eksperimenti još uvijek nisu mogući, dok su kontroverze u politici gotovo neizbježne, jer zajednice često moraju donositi odluke o smjerovima djelovanja na osnovu nedovoljnih informacija. == Psihološke osnove == Kontroverze se često smatraju posljedicom nedostatka povjerenja među stranama u sporu, što implicira i Benfordov zakon kontroverze, koji govori isključivo o nedostatku informacija (strast je obrnuto proporcionalna količini dostupnih stvarnih informacija). Naprimjer, u analizama političke kontroverze oko antropogenih klimatskih promjena, koja je naročito izražena u Sjedinjenim Američkim Državama, predloženo je da se protivljenje naučnom konsenzusu javlja zbog nedovoljne informisanosti o toj temi. Međutim, istraživanje provedeno na uzorku od 1.540 odraslih osoba u SAD-u pokazalo je da nivo naučne pismenosti korelira sa jačinom stava o klimatskim promjenama, ali ne i s tim na kojoj se strani debate ispitanici nalaze. Zagonetna pojava da dvije osobe, izložene istim činjenicama, mogu doći do potpuno različitih zaključaka često se objašnjava pojmom ograničene racionalnosti, naročito u radovima Daniela Kahnemana. Prema ovom pristupu, većina prosudbi donosi se pomoću brzodjelujućih heuristika koje su učinkovite u svakodnevnim situacijama, ali nisu pogodne za donošenje odluka o složenim pitanjima poput klimatskih promjena. Posebno je istaknuto da je usidravanje (''anchoring'') relevantno u kontroverzama o klimatskim promjenama, jer je utvrđeno da su pojedinci skloniji vjerovanju u klimatske promjene ako je vanjska temperatura viša, ako su prethodno podstaknuti da razmišljaju o toplini ili ako im se prilikom razmatranja budućih porasta temperature predoče više temperaturne vrijednosti. U drugim kontroverzama, poput one vezane za HPV vakcinu, ista evidencija dovodila je do donošenja radikalno različitih zaključaka. Kahan i saradnici objasnili su ovaj fenomen pomoću kognitivnih pristrasnosti, naročito pristrasne asimilacije i heuristike vjerodostojnosti. Slični efekti u rezonovanju uočeni su i u nenaučnim kontroverzama, kao što je rasprava o kontroli oružja u Sjedinjenim Američkim Državama. Kao i kod drugih kontroverzi, često se pretpostavlja da bi izlaganje empirijskim činjenicama bilo dovoljno da se rasprava konačno razriješi. Međutim, računarske simulacije kulturnih zajednica pokazale su da se uvjerenja unutar izolovanih podgrupa polariziraju, zasnovano na pogrešnom uvjerenju zajednice da ima nesmetan pristup "temeljnoj istini". Takvo povjerenje u sposobnost grupe da dođe do istine može se objasniti uspjehom zaključivanja zasnovanog na mudrosti mase, ali u odsustvu stvarnog pristupa temeljnoj istini, kao što je bio slučaj u ovom modelu, ovaj metod ne uspijeva. Bayesova teorija odlučivanja omogućava da se ovi neuspjesi racionalnosti opišu kao dio statistički optimizovanog sistema donošenja odluka. Eksperimenti i računarski modeli u oblasti multisenzorne integracije pokazali su da se senzorne informacije iz različitih čula integrišu na statistički optimalan način. Pored toga, čini se da vrste zaključivanja kojima se različiti senzorski ulazi pripisuju jednom izvoru podrazumijevaju Bayesovo zaključivanje o uzročnom porijeklu senzornih podražaja. Stoga se čini neurobiološki vjerovatnim da mozak implementira postupke donošenja odluka koji su bliski optimalnim u smislu Bayesovog zaključivanja. Brocas i Carrillo predložili su model donošenja odluka zasnovan na bučnim (nesigurnim) senzornim ulazima, u kojem se uvjerenja o stanju svijeta ažuriraju pomoću Bayesovog ažuriranja, a odluke se donose kada uvjerenja pređu određeni prag. Oni pokazuju da ovaj model, kada je opimizovan za jednokoračno donošenje odluka, dovodi do usidravanja uvjerenja i polarizacije stavova, upravo onako kako je opisano u kontekstu kontroverzi o globalnom zagrijavanju. Uprkos identičnim dokazima koji se predočavaju, prethodna uvjerenja (ili informacije koje su prve predstavljene) imaju presudan utjecaj na formirana uvjerenja. Dodatno, preferencije aktera (odnosno nagrade koje smatraju vrijednim) također utiču na promjenu uvjerenja, što objašnjava pristrasnu asimilaciju (poznatu i kao potvrdnu pristrasnost – ''confirmation bias''). Ovaj model omogućava da se nastanak kontroverzi posmatra kao posljedica sistema donošenja odluka optimizovanog za jednokoračne odluke, a ne kao rezultat ograničenog rasuđivanja u okviru Kahnemanove ograničene racionalnosti. '''Suverenitet''' se generalno definiše kao vrhovni i nezavisni kontrolni i zakonodavni autoritet nad određenom teritorijom, uključujući i pravo na donošenje zakona. On se izražava kroz sposobnost vršenja vlasti i regulisanja pravnog poretka. Suverenitet obuhvata unutrašnju hijerarhiju unutar države, kao i vanjsku autonomiju, koja označava sposobnost države da djeluje samostalno u međunarodnim odnosima. U okviru svake države, suverenitet pripada osobi, tijelu ili instituciji koja posjeduje konačnu vlast nad građanima i ovlaštenje da mijenja postojeće zakone. U političkoj teoriji, pojam suvereniteta označava vrhovnu legitimnu vlast nad određenom političkom cjelinom. Prema međunarodnom pravu, sve suverene države smatraju se jednakima, a nijedna država nema pravo da se miješa u unutrašnje poslove druge suverene države. Dok Član 2(7) Povelje Ujedinjenih nacija eksplicitno priznaje suverenitet država i uspostavlja princip nemiješanja u unutrašnje poslove suverenih država, ovlasti Vijeća sigurnosti UN-a prema Poglavlju VII predviđaju upotrebu sile protiv države kada je to neophodno za očuvanje ili uspostavu međunarodnog mira. Osim toga, nedavno usvojena Deklaracija o odgovornosti za zaštitu (R2P) ovlašćuje Ujedinjene nacije da intervenišu kako bi "spriječile humanitarnu katastrofu" u državi čija vlada ne može ili ne želi djelovati. Općenito se smatra da država ima suverenitet nad teritorijom kada je dosljedno vršila državnu vlast na toj teritoriji bez prigovora drugih država. De jure suverenitet odnosi se na zakonsko pravo države da to čini, dok de facto suverenitet označava stvarnu sposobnost države da provodi vlast. Pitanje de jure i de facto suvereniteta postaje posebno značajno kada se očekivanje da oba oblika suvereniteta koegzistiraju na istom mjestu i u isto vrijeme ne ispuni, ili kada se nadležnosti nalaze u različitim organizacijama. == Etimologija == Naziv potiče od nepotvrđene latinske riječi superanus (izvedenica od latinskog super - nad), što znači vladar ili poglavar. == Koncepti == Pojam suvereniteta imao je kroz historiju višestruke kontradiktorne komponente, različite definicije i raznovrsne, nekonzistentne primjene. Trenutni koncept državnog suvereniteta obuhvata četiri osnovna aspekta: teritoriju, stanovništvo, vlast i priznanje. Prema Stephenu D. Krasneru, pojam suvereniteta može se razumjeti i na četiri različita načina: * '''Domaći suverenitet''' – stvarna kontrola nad državom koju vrši vlast organizovana unutar ove države. * '''Suverenitet''' '''međuzavisnosti''' – stvarna kontrola kretanja preko granica države. * '''Međunarodni pravni suverenitet''' – formalno priznanje od strane drugih suverenih država. * '''Vestfalski suverenitet''' – u državi ne postoji druga vlast osim domaće suverene (takve druge vlasti mogu biti, npr. političke organizacije ili bilo koji drugi vanjski agent). Često se ova četiri aspekta pojavljuju zajedno, ali to nije nužno – oni ne utiču jedan na drugog, a postoje i historijski primjeri država koje nisu bile suverene u jednom aspektu, dok su istovremeno imale suverenitet u nekom drugom aspektu. Prema Immanuelu Wallersteinu, još jedna fundamentalna osobina suvereniteta je da predstavlja zahtjev koji mora biti priznat da bi imao smisla:<blockquote>Suverenitet je hipotetska razmjena u kojoj dvije potencijalne (ili stvarne) sukobljene strane, poštujući de facto stvarnost moći, razmjenjuju takva priznanja kao svoju najmanje skupu strategiju.</blockquote>Postoje još dva dodatna aspekta suvereniteta koja zaslužuju razmatranje: empirijski i pravni suverenitet. Empirijski suverenitet odnosi se na legitimnost onoga ko upravlja državom i legitimnost načina na koji vrši svoju vlast. Primjeri uključuju situacije u Evropi gdje su plemići imali pravo na privatna ovlaštenja, dok je ustav Katalonije priznao takva prava, što predstavlja empirijski suverenitet. Prema Davidu Samuelu, ovo je važan aspekt države jer mora postojati određena osoba ili grupa pojedinaca koja djeluje u ime naroda države. Pravni suverenitet naglašava važnost priznavanja prava države od strane drugih država da slobodno vrši svoju vlast uz minimalno miješanje. Naprimjer, Jackson, Rosberg i Jones objašnjavaju kako su suverenitet i opstanak afričkih država više zavisili od pravnog priznanja nego od materijalne pomoći. Douglass North ističe da institucije traže strukturu, a ova dva oblika suvereniteta mogu biti metoda za uspostavljanje takve strukture. U određenom periodu, Ujedinjene nacije su pridavale veliki značaj pravnom suverenitetu i često su nastojale da ojačaju njegov princip. U novije vrijeme, UN se okreće uspostavljanju empirijskog suvereniteta. Michael Barnett navodi da je to uglavnom posljedica perioda posle Hladnog ata, jer su UN smatrale da države treba da uspostave mir unutar svojih teritorija kako bi osigurale mirne međudržavne odnose. Teoretičari su primijetili da je u tom periodu pažnja često bila usmjerena na to kako jače unutrašnje strukture doprinose miru među državama. Naprimjer, Zaum tvrdi da je mnogim slabim i siromašnim državama koje su pogođene Hladnim ratom pružena pomoć kako bi razvile nedostatne kapacitete suvereniteta kroz ovaj pod-aspekt tzv. "empirijske državnosti". == Historija == === Klasični period === Rimski pravnik Ulpijan je primijetio sljedeće: * "Narod je prenio sav svoj imperium i moć na cara." (''Cum lege regia, quae de imperio eius lata est, populus ei et in eum omne suum imperium et potestatem conferat'' – Digest I.4.1) * "Zakoni ne obavezuju cara." (''Princeps legibus solutus est'' – Digest I.3.31) * "Odluka cara ima pravnu snagu." (''Quod principi placuit legis habet vigorem'' – Digest I.4.1) Ulpijan je ovom izjavom izrazio ideju da car vrši relativno apsolutnu formu suvereniteta koja proizilazi iz volje naroda, iako sam pojam suverenitet nije izričito koristio. === Srednji vijek === Ulpijanove izjave bile su poznate u srednjovjekovnoj Evropi; suverenitet je u to vrijeme bio važan koncept. Srednjovjekovni monarsi nisu bili suvereni, ili barem ne u punom smislu te riječi, jer su bili ograničeni i dijelili su vlast sa feudalnom aristokratijom. Osim toga, obje strane bile su snažno ograničene običajima. Suverenitet je u srednjem vijeku postojao kao de jure pravo plemstva i kraljevskih porodica. === Reformacija === Suverenitet se ponovo pojavio kao pojam pred kraj 16. stoljeća, u vrijeme kada su graanski ratovi stvorili potrebu za snažnijom centralnom vlasti, dok su monarsi počeli koncentrisati moć u svoje ruke na štetu plemstva, a moderna nacionalna država počela je da se oblikuje. Jean Bodin, djelimično kao reakciju na haos francuskih vjerskih ratova, razvio je teorije suvereniteta koje su zagovarale snažnu centralnu vlast u oblku apsolutne monarhije. U svom djelu iz 1576. godine, ''Les Six Livres de la République'' (''Šest knjiga o Republici''), Bodin tvrdi da je suverenitet svojstven prirodi države i mora biti: * Apsolutan: po ovom pitanju, naveo je da suverena vlast mora biti ograničena obavezama i uslovima, ali da mora moći donositi zakone bez pristanka svojih podanika, ne smije biti vezana zakonima svojih prethodnika i, što je o njemu logično, ne može biti obavezana vlastitim zakonima. * Vječan: suverenitet se ne može privremeno delegirati, npr. snažnom vođi u vanrednim okolnostima ili državnom službeniku. Bodin je smatrao da suverenitet mora biti vječan, jer svako ko ima moć da postavi vremensko ograničenje vlasti mora biti iznad same vlasti, što bi bilo nemoguće ako je vlast apsolurna. Ovo djelo često se smatra prvim evropskim tekstom koji teorijski razrađuje pojam državnog suvereniteta. ---- --------- ---- ------ '''Cezarov građanski rat''' (49–45. p.n.e.) vodio se u kasnoj fazi Rimske Republike između dviju suprotstavljenih strana predvođenih Julijem Cezarom i Pompejem. Glavni povod sukoba bile su političke napetosti oko Cezarove uloge u Republici nakon što je trebao završiti svoje guvernersko razdoblje u Galiji i vratiti se u Rim. Prije izbijanja građanskog rata, Julije Cezar proveo je gotovo deset godina vodeći vojne pohode i osvajanja u Galiji, čime je stekao ogromnu moć i slavu, ali i izazvao zabrinutost među rimskim političarima. Krajem 50. godine prije nove ere, političke napetosti između njega i njegovog bivšeg saveznika Pompeja počele su se nagomilavati, jer ni Cezar ni Pompej nisu bili spremni na kompromis. Ova sve veća napetost kulminirala je kada je Pompej, uz podršku svojih političkih saveznika, uspio uvjeriti Senat da izda naredbu prema kojoj se Cezar mora odreći svojih vojnih zapovjedništava i povući iz svojih provincija. Umjesto da posluša ovu odluku, Cezar je odlučio da se ne povuče i prešao je granicu prema Italiji, čime je praktično otvorio put prema Rimu i označio početak građanskog rata. Građanski rat proširio se na različite dijelove Rimskog svijeta, uključujući Italiju, Iliriju, Grčku, Egipat, sjevernu Afriku i Hispaniju. Ključni događaji odigrali su se u Grčkoj 48. godine prije nove ere. Tamo je Pompej inicijalno pobijedio Cezara u bici kod Dyrrhachiuma, no kasnije je Cezar nadjačao Pompejeve snage u odlučujućoj bici kod Farsala, nakon koje se Pompejeva vojska raspala. Nakon poraza, mnogi istaknuti Pompejevi sljedbenici, poznati kao Pompejci, predali su se, među njima i Marka Junija Bruta te Cicerona. Međutim, neki od njih nastavili su borbu, među kojima su bili Katon Mlađi i Metel Scipion. Sam Pompej pobjegao je u Egipat, gdje je ubrzo nakon dolaska ubijen. Nakon što je konsolidirao vlast u Grčkoj i Egiptu, Julije Cezar vodio je vojnu ekspediciju u Malu Aziju prije nego što se okrenuo prema Sjevernoj Africi. Tamo je 46. godine prije nove ere u bici kod Tapsa porazio Metela Scipiona, jednog od preostalih vođa Pompejevih snaga. Nakon Cezarove pobjede, Katon Mlađi i Metel Scipion odlučili su okončati vlastite živote, odbivši predati se. Sljedeće godine, 45. prije nove ere, Cezar je prešao u Španiju, gdje se u bici kod Munde suočio s posljednjim preostalim Pompejcevima pod vodstvom njegovog bivšeg poručnika Tita Labijena. Njegova pobjeda u ovoj bici praktično je eliminirala svaku organiziranu vojnu opoziciju. Nakon tih uspjeha, Senat je 44. godine prije nove ere proglasio Cezara diktatorom perpetuo, što je značilo da ima neograničenu vlast „za uvijek“. Njegova koncentracija moći izazvala je snažno nezadovoljstvo u senatskim redovima, te je ubrzo ubijen u atentatu koji su izveli grupa senatora, među kojima je bio i Markus Junije Brutus. Građanski rat koji je prethodio ovim događajima smatra se jednom od ključnih prekretnica u povijesti Rima. Mnogi povjesničari ga vide kao neposredni uzrok kraja Rimske Republike, jer je doveo do polarizacije političkih snaga i prekida u normalnom funkcioniranju republikanske vlade. Cezarova sveobuhvatna vojna i politička pobjeda stvorila je vakuum moći koji je trajao nakon njegove smrti. Tijekom sljedećih godina njegov nasljednik Oktavijan postupno je preuzeo potpunu kontrolu nad Rimom, što je na kraju rezultiralo uspostavom Rimskog Carstva, a Oktavijan je postao prvi rimski car pod imenom August. == Pozadina == Dodatne informacije: Prvi trijumvirat i Galski ratovi Glavno pitanje koje se postavljalo u periodu prije rata bilo je kako Cezar, koji je bio u Galiji gotovo deset godina prije 49. godine prije nove ere, ponovo biti integriran u političko tkivo Rima nakon što je akumulirao ogromnu moć i bogatstvo u Galiji. Počevši od 58. godine prije nove ere, godinu dana nakon svog konzulstva 59. godine, Cezar je obavljao prokonzulstvo Cisalpinske Galije zajedno s Ilirikom prema odredbama ''lex Vatinia'' i Transalpske Galije, po nalogu Senata.  Cezar se udružio s Krasom i Pompejem u takozvanom Prvom trijumviratu tokom svog konzulstva.  Savez trojice muškaraca "izazvao je oštro restrukturiranje saveza i poravnanja" s privremenom koristi za njih, ali dugoročnom štetom, jer su se aristokratske grupe ujedinile u opoziciji.  Kratkoročne koristi za njih trojicu proizašle su iz njihovih vlastitih ciljeva: ratifikacije Pompejevog istočnog naselja i agrarnih mjera koje su uključivale Pompeja i Krasa. Politički savez između njih trojice počeo se raspadati sredinom 50-ih godina prije nove ere, ali je stavljen na čekanje ponovnim pregovorima i zajedničkim konzulstvom Pompeja i Krasa 55. godine prije nove ere.  Njihovo zajedničko konzulstvo dodijelilo je konzulima nove provincijske komande, pri čemu je Pompej dobio Hispaniju dok je Kras otišao u Siriju da se bori protiv Parta; Cezar je, sa svoje strane, obnovio svoj prokonzulski mandat u Galiji. Nakon Krasovog odlaska iz Rima krajem 55. godine prije nove ere i nakon njegove smrti u bitci 53. godine prije nove ere, savez se počeo jasnije raspadati. Smrću Krasa i Julije (Cezarove kćeri i Pompejeve supruge) 54. godine prije nove ere, ravnoteža moći između Pompeja i Cezara se urušila i "sukob između [njih dvojice] se stoga mogao činiti neizbježnim".  Od 61. godine prije nove ere, glavna politička linija razdora u Rimu uravnotežila je utjecaj Pompeja, što je dovelo do njegovog traženja saveznika izvan jezgre senatorske aristokracije, tj. Krasa i Cezara; ali porast anarhičnog političkog nasilja od 55. do 52. godine prije nove ere konačno je prisilio Senat da se udruži s Pompejem kako bi uspostavio red.  Slom reda 53. i 52. godine prije nove ere bio je izuzetno uznemirujući: ljudi poput Publija Klodija Pulhera i Tita Anija Mila bili su "u suštini nezavisni agenti" koji su vodili velike nasilne ulične bande u vrlo nestabilnom političkom okruženju.  To je dovelo do Pompejevog isključivog konzulstva 52. godine prije nove ere, kada je preuzeo isključivu kontrolu nad gradom bez sazivanja izborne skupštine. Politička agitacija za oduzimanje Cezarove komande i oduzimanje legija već je započela u proljeće 51. pne.: M. Klaudije Marcel je te godine tvrdio da osvajanje Alezije i pobjeda nad Vercingetoriksom znače da je Cezarova ''provincija'' (tj. zadatak) u Galiji završena i da je stoga njegova komanda istekla.  Također je tvrdio da Cezarova očekivana želja da se kandiduje za drugi konzulat ''u odsustvu'' više nije opravdana nakon njegove pobjede.  Bez obzira na to, Senat je odbacio Marcelov prijedlog, kao i njegov kasniji prijedlog da se Cezarov mandat u Galiji proglasi završenim 1. marta 50. pne.  U to vrijeme, Pompej je također odigrao ključnu ulogu u odbacivanju predloženih prijedloga. Nakon ljeta 50. godine, "pozicije su se učvrstile i događaji su nepovratno napredovali prema kataklizmi", a Pompej je sada odbijao Cezarovu kandidaturu za drugo konzulstvo sve dok se nije odrekao svoje vojske i provincija.  Senat je u cjelini bio relativno miran, snažno podržavajući prijedlog Cezarovog saveznika C. Scribonija Curia , koji je tada bio tribun plebsa , da i Pompej i Cezar predaju svoje vojske i komande.  Prijedlog je usvojen u Senatu sa 370 glasova za i 22 protiv 1. decembra 50. godine prije nove ere,  Pompej i konzul su ga odbacili. Konzul, C. Claudije Marcello, tada je iskoristio glasine da se Cezar sprema napasti Italiju i zadužio Pompeja da brani grad i Republiku. Jedan od razloga zašto je Cezar odlučio krenuti u rat bio je taj što bi bio procesuiran zbog pravnih nepravilnosti tokom svog konzulstva 59. godine prije nove ere i kršenja raznih zakona koje je Pompej donio krajem 50-ih, što bi imalo za posljedicu sramotno progonstvo.  Međutim, teorija o krivičnom gonjenju koja proizlazi iz djela Svetonija i Polija nalazi se na "vrlo sumnjivoj teritoriji"  i "krajnje sumnjiva".  Ne postoje dokazi iz perioda 50-49. godine prije nove ere da je iko ozbiljno planirao suditi Cezaru.  Cezarov izbor da se bori u građanskom ratu bio je motiviran uglavnom njegovim spoticanjem u nastojanjima da postigne drugo konzulstvo i trijumf, u kojem bi neuspjeh u tome ugrozio njegovu političku budućnost.  Štaviše, rat 49. godine prije nove ere bio je povoljan za Cezara, koji je nastavio vojne pripreme dok su Pompej i republikanci jedva počeli s pripremama. Čak i u davna vremena, uzroci rata bili su zagonetni i zbunjujući, a specifični motivi "nigdje se nisu mogli pronaći".  Postojali su razni izgovori, poput Cezarove tvrdnje da brani prava tribuna nakon što su pobjegli iz grada, što je bila "previše očigledna prevara".  Cezarovo vlastito objašnjenje bilo je da će zaštititi svoja lična ''dostojanstva'' ; i Cezara i Pompeja je pokretao ponos, pri čemu je Cezar odbijao da se "pokorno pokori hvalisanju konzervativaca, a kamoli maltretiranju Pompeja", kako Gruen kaže, a Pompej je slično odbijao da prihvati Cezarove prijedloge, iznesene kao da su direktive.  Postojala je mala svjesna želja za ratom do posljednjih sedmica 50. godine prije nove ere, ali " ''boni'' su se zarobili... u politički škripac iz kojeg nisu mogli izaći dostojanstveno osim agresivnim samopotvrđivanjem", dok Cezar nije mogao "dopustiti da se [njegov status i ugled] sruše kroz pokornost". == Građanski rat == U mjesecima koji su prethodili januaru 49. godine prije nove ere, i Cezar i anticezarijevci, sastavljeni od Pompeja, Katona i drugih, izgledali su kao da vjeruju da će druga strana popustiti ili, ako to ne uspije, ponuditi prihvatljive uslove.  Povjerenje između njih dvojice je narušeno u posljednjih nekoliko godina, a ponovljeni ciklusi prepirki na ivici sukoba umanjili su šanse za kompromis. Dana 1. januara 49. godine prije nove ere, Cezar je izjavio da bi bio spreman dati ostavku ako bi to učinili i drugi komandanti, ali, Gruenovim riječima, "ne bi tolerisao nikakvu nejednakost u svojim [Cezarovim i Pompejevim] snagama",  izgledajući kao da prijeti ratom ako se njegovi uslovi ne ispune.  Cezarovi predstavnici u gradu sastali su se sa senatskim vođama sa pomirljivijom porukom, pri čemu je Cezar bio spreman odreći se Transalpske Galije ako bi mu se dozvolilo da zadrži dvije legije i pravo da se kandiduje za konzula bez odricanja od svog ''imperijuma'' (i, time, prava na trijumf), ali Katon je odbacio ove uslove, izjavivši da neće pristati ni na šta osim ako se to javno ne predstavi Senatu. Senat je bio uvjeren uoči rata (7. januara 49. p.n.e.) - dok su Pompej i Cezar nastavili okupljati trupe - da zahtijeva od Cezara da se odrekne svog položaja ili da bude proglašen neprijateljem države.  Nekoliko dana kasnije, Senat je također oduzeo Cezaru dozvolu da se kandiduje na izborima u odsustvu i imenovao nasljednika Cezarovog prokonzula u Galiji; dok su procezarijanski tribuni stavili veto na ove prijedloge, Senat ih je ignorisao i pokrenuo senatus ''consultum ultimum'' , ovlastivši magistrate da poduzmu sve mjere potrebne za osiguranje sigurnosti države.  Kao odgovor, nekoliko tih procezarijanskih tribuna, dramatizirajući svoju tešku situaciju, pobjeglo je iz grada u Cezarov logor. === Početak rata === ==== Prelazak Rubikona ==== Vidi također: Prelazak Rubikona Desetog ili 11. januara, Cezar je prešao Rubikon ,  malu rijeku koja označava granicu između provincije Cisalpinske Galije na sjeveru i same Italije na jugu. Svetonije tvrdi da je , prelazeći Rubikon , Cezar uzviknuo ''alea iacta est'' ("kocka je bačena"), iako Plutarh tvrdi da je Cezar govorio na grčkom citirajući pjesnika Menandra sa ''anerriphtho kubos'' ("ἀνερρίφθω κύβος", "neka se kocka baci");  Cezarovi komentari uopće ne spominju Rubikon.  Ovo je označilo formalni početak neprijateljstava, a Cezar je "nesumnjivo bio pobunjenik". S obje strane, obični vojnici slijedili su svoje vođe: "galske legije su slušale svog zaštitnika i dobročinitelja [koji] je zaslužio res ''publica'' ... drugi su slijedili Pompeja i konzule [koji] su predstavljali ''res publica'' ".  Cezar se pobrinuo da se obrati svojim ljudima: prema vlastitom iskazu, govorio je o nepravdama koje su mu nanijeli njegovi politički neprijatelji, kako ga je Pompej izdao, i uglavnom se fokusirao na to kako su prava tribuna zgažena ignoriranjem tribunskih veta Senata, paradirajući tribune koji su pobjegli iz grada pred trupama prerušeni u svoje prerušavanja. U ''senatus consultum ultimum'' , Cezar je tvrdio da je to nepotrebno i da bi trebalo biti ograničeno samo na okolnosti u kojima je Rim bio pod direktnom prijetnjom. Za većinu Rimljana, izbor strane bio je težak. Samo mali broj ljudi bio je posvećen jednoj ili drugoj strani na početku neprijateljstava. Na primjer, Gaj Klaudije Marcel, koji je kao konzul 50. godine prije nove ere zadužio Pompeja za odbranu grada, izabrao je neutralnost.  Tada mladi Marko Junije Brut , čijeg je oca Pompej podmuklo ubio tokom Brutovog djetinjstva, čija je majka bila Cezarova ljubavnica i koji je odrastao u kući Katona Mlađeg , odlučio je napustiti grad,  postavivši položaj u Kilikiji, a odatle u Pompejev logor.  Cezarov najpouzdaniji poručnik u Galiji, Tit Labijen, također je prebjegao od Cezara Pompeju, moguće zbog Cezarovog gomilanja vojnih slava ili ranije odanosti Pompeju. ==== Marš na Rim ==== Cezarov tajming je bio dalekovid: Italija je bila potpuno nespremna za invaziju.  Cezar je osvojio Ariminum (današnji Rimini ) bez otpora, budući da su se njegovi ljudi već infiltrirali u grad; u brzom slijedu je osvojio još tri grada.  Vijest o Cezarovom upadu u Italiju stigla je do Rima oko 17. januara.  Kao odgovor, Pompej je "izdao edikt u kojem je proglasio stanje građanskog rata, naredio svim senatorima da ga slijede, [i] izjavio da će svakoga ko ostane smatrati Cezarovim pristalicom".  Pompej i njegovi saveznici napustili su grad zajedno s mnogim neopredijeljenim senatorima, bojeći se krvavih odmazdi prethodnih građanskih ratova; drugi senatori su jednostavno napustili Rim i otišli u svoje seoske vile, nadajući se da će ostati neprimjetni. Krajem januara, Cezar i Pompej su pregovarali, a Cezar je predložio da se njih dvojica vrate u svoje provincije (što bi od Pompeja zahtijevalo da otputuje u Španiju) i zatim raspuste svoje snage. Pompej je prihvatio te uslove pod uslovom da se odmah povuku iz Italije i podnesu spor na arbitražu Senata, što je Cezar odbio jer bi ga to stavilo na milost i nemilost neprijateljski raspoloženih senatora, a istovremeno bi se odreklo svih prednosti svoje iznenadne invazije.  Cezar je nastavio napredovati. Nakon susreta s pet kohorti pod komandom Kvinta Minucija Terma kod Iguvija, Termove snage su dezertirale. Cezar je brzo zauzeo Picenum, područje iz kojeg je Pompejeva porodica porijeklom. Iako su se Cezarove trupe jednom sukobile s lokalnim snagama, srećom po njega, stanovništvo nije bilo neprijateljski raspoloženo: njegove trupe su se suzdržavale od pljačke, a njegovi protivnici su imali "malo popularnosti u narodu".  U februaru 49. godine prije nove ere, Cezar je primio pojačanje i zauzeo Askulum kada je lokalni garnizon dezertirao. Tek kada je stigao u Korfinijum, naišao je na ozbiljan otpor predvođen Lucijem Domicijem Ahenobarbom , kojeg je Senat nedavno imenovao za guvernera Galije.  Pompej je pozvao Ahenobarba da se povuče na jug i pridruži mu se, ali Ahenobarb je odgovorio zahtjevima za podršku; bez obzira na to, Cezar se pripremio za opsadu.  Nakon što je Ahenobarb primio pismo od Pompeja u kojem mu je odbijena podrška, tvrdio je da pomoć stiže, ali je uhvaćen u planiranju ličnog bijega; kao odgovor, njegovi ljudi su ga uhapsili i poslali izaslanike da se predaju Cezaru nakon kratke sedmodnevne opsade.  Među predatima bilo je pedesetak senatora i konjanika, a svima im je Cezar dozvolio da odu. Kada su korfinijumski lokalni magistrati predali oko šest miliona sestercija koje je Ahenobarb donio da plati svojim ljudima, Cezar ih je vratio ljudima i zatražio od njih da polože zakletvu vjernosti, što su oni i učinili. Cezarovo napredovanje niz jadransku obalu bilo je iznenađujuće blago i disciplinovano: njegovi vojnici nisu pljačkali sela kao što su to činili tokom Društvenog rata nekoliko decenija ranije. Niti se Cezar osvetio svojim političkim neprijateljima kao što su to učinili Sula i Marius. Politika milosti bila je također vrlo praktična: Cezarova mirnoća spriječila je stanovništvo Italije da se okrene protiv njega.  U isto vrijeme, Pompej je planirao pobjeći na istok u Grčku gdje bi mogao okupiti ogromnu vojsku iz istočnih provincija. Stoga je pobjegao u Brundisium (današnji Brindisi ), rekvirirajući trgovačke brodove za putovanje Jadranom. Cezar je progonio Pompeja do Brundizija, stigavši ​​9. marta sa šest legija. Do tada je većina Pompejevih snaga otišla, a zaštitnica od dvije legije čekala je transport. Dok je Cezar pokušavao blokirati luku zemljanim radovima i ponovo otvoriti pregovore, zemljani radovi nisu bili uspješni i Pompej je odbio pregovarati, pobjegavši ​​na istok sa gotovo svim svojim ljudima i svim brodovima u regiji. === Španija i Afrika === Dodatne informacije: Opsada Masilije , bitka kod Ilerde , bitka kod Utike (49. pne) i bitka kod rijeke Bagradas (49. pne) Nakon ovog neuspjeha i iskoristivši Pompejev bijeg na istok, Cezar je marširao na zapad prema Hispaniji . Dok je bio u Italiji, sazvao je sastanak preostalog Senata 1. aprila; odaziv je bio slab. Tamo je Cezar ponovio svoje pritužbe i zatražio da se pošalju senatorski izaslanici da pregovaraju s Pompejem; iako je prijedlog usvojen, niko se nije dobrovoljno javio. Sazvan je i sastanak concilium ''plebis'' ; iako je Cezar svakom građaninu obećao poklon od 300 sestercija i garanciju opskrbe žitom, prijem je bio prigušen.  Kada je jedan od tribuna, Lucije Cecilije Metel, uložio veto protiv Cezarovog pokušaja opljačkanja državne blagajne , Cezar je prijetio Metelovom životu sve dok nije popustio.  Neki naučnici smatraju da ovaj događaj pokazuje neiskrenost Cezarovog zagovaranja prava tribuna na početku građanskog rata.  U napadu je zaplijenjeno oko 15 hiljada zlatnih poluga, 30 hiljada srebrnih poluga i 30 miliona sestercija.  Taj događaj je bio dovoljno neugodan da je izostavljen iz Cezarovih ''Komentara'' o građanskom ratu. Ostavivši Marka Antonija na čelu Italije, a pretora Lepida u Rimu, Cezar se uputio na zapad prema Španiji, ogorčen zbog neugodnih epizoda pred Senatom i Metelom.  Usput je započeo opsadu Masilije kada mu je grad zabranio ulazak i došao je pod komandu spomenutog Domicija Ahenobarba. Ostavivši opsadu, Cezar je nastavio prema Španiji s malom tjelohraniteljicom i 900 njemačkih pomoćnih konjanika.  Stigao je u junu 49. i kod Ilerde porazio je pompejevu vojsku pod komandom legata Lucija Afranija i Marka Petreja . Pompejev preostali legat u Španiji, Marko Terencije Varon, predao se ubrzo nakon toga, stavljajući cijelu Španiju pod Cezarovu kontrolu. Istovremeno s Cezarovom invazijom na Španiju, poslao je svog poručnika Curia da napadne Siciliju i Afriku uz pomoć Gaja Kaninija Rebilusa , gdje su njegove snage odlučno poražene u bici na rijeci Bagradas u augustu 49. godine prije nove ere. Curion je poginuo u bici. Vrativši se u Rim u decembru 49. godine prije nove ere, Cezar je ostavio Kvinta Kasija Longina da komanduje Španijom  i dao ga je pretoru Marku Emiliju Lepidu da ga imenuje diktatorom .  Kao diktator, proveo je izbore za konzulstvo 48. godine prije nove ere prije nego što je iskoristio diktatorske ovlasti za donošenje zakona kojima se iz progonstva povlače oni koje su Pompejevi sudovi osudili 52. godine prije nove ere, izuzev Tita Anija Mila , i vraćaju politička prava djeci žrtava Sulanovih proskripcija.  Održavanje diktature bio bi jedini način da izbjegne odustajanje od svog ''imperijuma'' , legija, ''provincija'' i prava na trijumf dok je unutar ''pomerijuma'' .  Kandidujući se na istim izborima koje je proveo, osvojio je drugi mandat kao konzul, a Publije Servilije Vatija Isaurikus mu je bio kolega. Dao je ostavku na diktaturu nakon jedanaest dana.  Cezar je zatim nastavio progon Pompeja preko Jadrana === Makedonska kampanja === Glavni članak: Cezarova invazija na Makedoniju Dodatne informacije: Bitka kod Dyrrhachiuma (48. p.n.e.) , Opsada Gomphija i Bitka kod Farsala Po dolasku u Brundizij, Cezar nije imao dovoljno transportnih brodova da preveze cijelu svoju snagu, što je značilo da bi bila potrebna višestruka putovanja preko Jadrana; to je zakomplicirala pompejska flota stacionirana na istočnoj strani Jadrana pod komandom Marka Kalpurnija Bibula .  Isplovljavajući 4. januara 48. godine prije nove ere - u stvarnosti, zbog odstupanja od rimskog kalendara , kasna jesen  - Cezar je iznenadio Pompejce, Pompejeve trupe raspršene po zimovnicima, a Bibulova flota nije bila spremna.  Bibulova flota, međutim, brzo je stupila u akciju i zarobila neke od Cezarovih transportnih brodova dok su se vraćali u Brundizij, ostavljajući Cezara nasukanog sa oko sedam legija i malo hrane.  Cezar je zatim krenuo prema Apoloniji uz malo lokalnog otpora, što mu je omogućilo da osigura bazu i neke zalihe hrane; vidjevši da je glavna pompejska baza za snabdijevanje bila u Draču, Cezar je napredovao prema njoj, ali se povukao kada je Pompej stigao prvi sa nadmoćnijim snagama. Nakon što je 10. aprila primio ostatak svoje vojske iz Italije pod komandom Marka Antonija, Cezar je ponovo krenuo prema Draču, što je dovelo do bitke kod Drača . Nakon pokušaja zaobilaženja pompejskih branilaca, Cezar je pokušao zauzeti vitalno pompejsko logističko središte Drač, ali nije uspio nakon što ga je Pompej okupirao i okolna uzvišenja.  Kao odgovor, Cezar je opsjedao Pompejev logor i izgradio ophodnju oko njega, sve dok, nakon višemjesečnih okršaja, Pompej nije uspio probiti Cezarove utvrđene linije i prisiliti Cezara na strateško povlačenje prema Tesaliji. Nakon pobjede, nastojeći poštedjeti Italiju od invazije, spriječiti Cezara da porazi snage Scipiona Nasike koje su stigle iz Sirije, i pod pritiskom svojih previše samouvjerenih saveznika koji su ga optuživali za produženje rata kako bi proširio svoju komandu,  Pompej je nastojao uvesti Cezara u odlučujuću bitku.  Nakon susreta sa sirijskim pojačanjima Scipiona Nasike, Pompej je početkom augusta poveo svoje snage za Cezarom, tražeći povoljno tlo za bitku.  Nakon nekoliko dana konjičkih okršaja, Cezar je uspio namamiti Pompeja s brda i prisiliti ga na bitku na ravnici Farsala .  Tokom bitke, bočni manevar koji je predvodio Labijen nije uspio protiv rezervne linije Cezarovih trupa, što je dovelo do sloma pompejske pješadije protiv Cezarovih veterana.  Ubrzo nakon bitke i negdje u oktobru, Cezar je po drugi put imenovan diktatorom , na cijelu godinu. Pompej, očajavajući zbog poraza, pobjegao je sa svojim savjetnicima u Mitilinu, a odatle u Kilikiju gdje je održao ratno vijeće; u isto vrijeme, Katonove pristalice su se pregrupirale na Korkiri i odatle otišle u Libiju.  Drugi, uključujući Marka Junija Bruta, tražili su Cezarovo pomilovanje, putujući preko močvara do Larise gdje ga je Cezar potom ljubazno dočekao u svom logoru.  Pompejevo ratno vijeće odlučilo je pobjeći u Egipat,  koji mu je prethodne godine pružio vojnu pomoć. === Egipatska dinastička borba === Dodatne informacije: Aleksandrijski rat i Kleopatra Kada je Pompej stigao u Egipat , dočekala ga je gostoljubiva delegacija sastavljena od nekoliko Egipćana i dva rimska oficira koji su služili s njim godinama ranije. Ubrzo nakon ulaska u njihov brod, ubijen je pred svojom ženom i prijateljima na palubi.  Cezar je energično progonio Pompeja jer su ga njegova vještina i mreža klijenata činili najvećom prijetnjom; putujući prvo u Aziju, a zatim na Kipar i Egipat,  stigao je tri dana nakon Pompejevog ubistva.  Tamo mu je predstavljena Pompejeva glava, zajedno s njegovim pečatnim prstenom; Cezar je zaplakao kada je vidio prsten i odmaknuo se od glave: "njegovo gađenje i tuga su možda bili iskreni, jer se od početka ponosio svojom milosti". Egipat je do tada bio upleten u ponovljene građanske ratove, u kojima je često arbitrirao Rim – dijelom i zahvaljujući ogromnom mitu koje su egipatski monarsi davali rimskim vođama – što je narušilo nezavisnost kraljevstva.  Dok je bio u Egiptu, Cezar se počeo uplitati u dinastički spor između Ptolomeja XIII i Kleopatre , koji su u testamentu (registrovanom u Rimu) posljednjeg egipatskog kralja ( Ptolomeja XII Auleta ) proglašeni suvladarima.  Do 48. godine prije nove ere, odnosi između dva suvladara su se narušili, a njih dvojica su se međusobno pratili vojskama na suprotnim stranama Nila. Cezar je zahtijevao isplatu od deset miliona denara velikog duga koji mu je obećao prethodni kralj; zahtjev gotovo sigurno motiviran "ogromnim finansijskim obavezama" potrebnim za isplatu njegovih trupa; također je izjavio da će arbitrirati u sporu oko nasljeđivanja između Ptolomeja XIII i Kleopatre.  Kao odgovor, Potin (eunuh regent Ptolomeja XIII) je očigledno pozvao vojsku u grad i opsjedao Cezarovu okupaciju kraljevske četvrti; Cezar je pozvao pojačanje iz rimske Azije. Dok je bio pod opsadom Aleksandrije , Cezar je upoznao Kleopatru i postao njen ljubavnik kada se ona krišom sakrila u kraljevsku četvrt. Otprilike u to vrijeme, Cezar je također donio svoju odluku o dinastičkom sporu: uslovi testamenta bili su jasni i oboje bi morali biti suvladari. Ptolomej XIII je bio impresioniran, vjerovatno već svjestan Cezarove i Kleopatrine veze.  Nakon nekoliko mjeseci opsade, Cezarove snage su zamijetile snage pod Mitridatom iz Pergama iz Sirije, dovodeći Egipćane u bitku s Cezarovim snagama gdje su Egipćani bili potpuno poraženi. Ptolomej XIII je pobjegao, ali se utopio kada se njegov brod prevrnuo. Nakon pobjede, Cezar je dao rimsku provinciju Kipar Egiptu, vjerovatno osigurao isplatu svog finansijskog zahtjeva i povjerio Kleopatri (zajedno s novim suvladarom Ptolemejem XIV Filopatorom , Kleopatrinim mlađim bratom) vlast nad Egiptom.  Iako Cezarov ''Aleksandrijski rat'' implicira da je odmah napustio Egipat, on je zapravo ostao oko tri mjeseca krstareći s Kleopatrom duž Nila, uglavnom da se odmori, a možda i djelimično da jasno pokaže podršku Rima Kleopatrinom novom režimu. Vijesti o krizi u Aziji nagovorile su Cezara da napusti Egipat sredinom 47. godine prije nove ere, u koje vrijeme izvori sugeriraju da je Kleopatra već bila trudna. Ostavio je za sobom tri legije pod komandom sina jednog od svojih oslobođenika kako bi osigurao Kleopatrinu vlast.  Kleopatra je vjerovatno rodila dijete, koje je nazvala "Ptolomej Cezar", a koje su Aleksandrijci zvali "Cezarion", krajem juna.  Cezar je vjerovao da je dijete njegovo, jer je dozvolio korištenje imena. === Rat protiv Farnaka === Dodatne informacije: Bitka kod Nikopolja (48. pne) , bitka kod Zele i Farnak II od Ponta Svjestan građanskog rata, Farnak II je želio povratiti očeve zemlje izgubljene tokom Trećeg mitridatovog rata i odmah je napao velike dijelove Kapadokije, Armenije, istočnog Ponta i Male Kolhide.  Rimski izvori ga prikazuju okrutno, naređujući kastraciju svih zarobljenih Rimljana; ovi napadi su bili neosporni nakon što je Pompej ispraznio istok za trupe sve dok se Cezarov legat Gnej Domicije Kalvin nije bezuspješno borio s njim u blizini Nikopolja u decembru 48. godine prije nove ere s neiskusnom vojskom. Cezar se iz Egipta kretao na sjever duž istočne mediteranske obale, krećući se direktno prema Farnakovoj invaziji, nastojeći zaštititi svoj ugled, koji bi znatno pretrpio ako strana invazija ostane nekažnjena.  Farnak je pokušao pregovarati s Cezarom, koji je odbio sve pregovore, podsjećajući ga na njegov tretman rimskih zarobljenika. Cezar je od njega zahtijevao da se odmah povuče sa svih okupiranih teritorija, vrati im plijen i oslobodi sve zarobljenike. Kada su Rimljani stigli blizu grada Zele na vrhu brda, Farnak je pokrenuo sveopći napad dok su se Rimljani ukopavali. Napad je izazvao zbunjenost među Cezarovim snagama, ali su se one brzo oporavile i potisnule Farnakove snage nizbrdo. Nakon proboja na Cezarovoj desnoj strani, Farnakova vojska je poražena. Pobjegao je natrag u svoje kraljevstvo, ali je odmah ubijen.  Cijela kampanja je trajala samo nekoliko sedmica. Cezarova pobjeda bila je toliko brza da je u pismu prijatelju u Rimu, našalio se " ''Veni, vidi, vici'' " ("Dođoh, vidjeh, pobijedih"), oznaka koja se ponavljala na transparentima koji su nošeni tokom njegovog pontskog trijumfa; također je ismijavao Pompeja što je stekao ime boreći se protiv tako slabih neprijatelja. === Kratak povratak u Rim i pobuna === Međutim, u Rimu, tokom ovih egipatskih i pontskih kampanja, politika se nastavila. Publije Kornelije Dolabela služio je kao jedan od tribuna 47. godine prije nove ere.  Tokom svog mandata, predložio je ukidanje svih dugova i odustajanje od plaćanja stanarine. To je navelo Antonija, koji je služio kao Cezarov ''magister equitum'' u diktaturi, da interveniše protiv prijedloga.  Kada je Antonije otišao u Kampaniju da se pozabavi pobunom u Cezarovoj Devetoj i Desetoj legiji, u Rimu se ponovo rasplamsalo nasilje u porodici, što je navelo Senat da pozove na ''senatus consultum ultimum,'' ali nedostatak prisutnih magistrata sa ''imperijumom'' značio je da niko nije mogao da ga sprovede; tek nakon nekog vremena Antonije se vratio, uspostavljajući red uz ozbiljne gubitke života, nanoseći ozbiljan udarac svojoj popularnosti. Istovremeno, Katon je predvodio svoje snage iz Cirenaike preko pustinje do Afrike (današnji Tunis), povezujući se s Metelom Scipionom; oni su, zajedno s Labijenom, naveli jednog od Cezarovih guvernera u Hispaniji Ulterior na prebjeg . Cezar se vratio u Italiju i Rim krajem 47. godine prije nove ere, sastajući se u Brundisijumu s Ciceronom i pomilujući ga, koji je izgubio nadu u Pompejevu pobjedu nakon Pompejeve smrti.  Po povratku, jasno je stavio do znanja da je izgubio povjerenje u Antonija, ali iznenađujuće ne i u Dolabelu. Cezar je izabrao sufektne magistrate za 47. godinu i magistrate za novu godinu (46. godine prije nove ere); svoje ljude je rasporedio u svećeničke kolegije i sufektne magistrate, proširivši broj pretora s osam na deset, kako bi ih nagradio za njihovu odanost.  Što se njega tiče, odbio je nastaviti diktaturu, umjesto toga preuzevši konzulat s Lepidom kao kolegom. Pobunjenici u Kampaniji nisu se smirili Cezarovim povratkom. Cezar je poslao jednog od svojih poručnika, budućeg historičara Gaja Salustija Krispa (također imenovanog za pretora 46. godine prije nove ere), da pregovara s ljudima, ali Salustija je zamalo ubila rulja.  Cezar je zatim lično otišao pred trupe, koje su se tada približavale Rimu pod oružjem; odmah ih je otpustio, obećao da će dobiti svoju zemlju i penzijske bonuse te ih nazvao ''kviritima'' (građanima).  Njegovi ljudi, šokirani njihovim ležernim otpuštanjem, molili su Cezara da ih vrati u službu; glumeći nevoljkost, dozvolio je da ga nagovore i napravio je bilješke kako bi vođe pobune doveo u izložene i opasne položaje u predstojećoj kampanji. Dok je bio u Italiji, konfiskovao je i prodao po tržišnoj cijeni imovinu Pompeja i protivnika koji su sada mrtvi ili još uvijek nepomilovani, prije nego što je posudio još sredstava.  Dolabelline prijedloge za otpis duga rješavao je odbijajući ih prihvatiti, tvrdeći da bi ga njegovi veliki dugovi učinili glavnim korisnikom takvog plana.  Odluka o prodaji konfiskovane imovine po tržišnoj cijeni razočarala je neke od Cezarovih saveznika, ali je također ukazivala na njegove teške finansijske probleme. === Afrička kampanja === Dodatne informacije: Bitka kod Ruspine i Bitka kod Tapsusa Cezar je naredio svojim ljudima da se okupe u Lilibeju na Siciliji krajem decembra. U ovaj štab je postavio maloljetnog člana porodice Scipio - izvjesnog Scipio Salvita ili Salucija - zbog mita da se nijedan Scipio ne može pobijediti u Africi.  Tamo je okupio šest legija i krenuo prema Africi 25. decembra 47. godine prije nove ere.  Tranzit je poremećen olujom i jakim vjetrovima; samo oko 3.500 legionara i 150 konjanika iskrcalo se s njim u blizini neprijateljske luke Hadrumentum .  Apokrifno se zna da je prilikom iskrcavanja Cezar pao na plažu, ali je uspio uspješno nasmijati loš znak kada je zgrabio dvije šake pijeska, uzvikujući "Uhvatio sam te, Afriko!". ==== Ruspina ==== Na početku kampanje, Cezarove snage su bile znatno nadbrojane: Metel Scipion je predvodio deset legija (vjerovatno slabih poput Cezarovih legija) i velike kontingente savezničke konjice pod kraljem Jubom I od Numidije , koji je također predvodio oko 120 ratnih slonova.  Zahvaljujući iznenađenju, Cezar je imao potrebno vrijeme da pronađe i reorganizuje svoje raštrkane snage, a također je poslao naredbe Siciliji da se vrati s pojačanjima.  Pošto su Pompejci već stekli većinu dostupnih zaliha hrane, Cezar je bio prisiljen da se brzo kreće. Zaobišao je Hadrumentum nakon što je odbio da se preda i uspostavio baze u Ruspini, gdje je predvodio veliku grupu za sakupljanje hrane koja se potom upustila u sukob sa snagama pod Labijenom.  Cezarove neiskusne trupe su se veći dio dana kolebale pod napadom numidske konjice prije nego što su se povukle nakon kontranapada, što je rezultiralo strateškim porazom, jer je Cezar bio spriječen da sakuplja hranu. S oskudnim zalihama, Cezar je utvrdio svoj logor u Ruspini dok se Metel Scipion pridružio Labijenovim snagama samo tri milje od Cezarove pozicije. Njihov saveznik, kralj Juba, također se pomaknuo da se poveže s njima, ali je bio prisiljen da se premjesti na zapad kada je njegovo kraljevstvo napao njegov rival, Boko II iz Mauretanije, sa snagama koje je predvodio rimski plaćenik Publije Sittije , koji je pobjegao iz Rima nakon sloma druge Katilinarove zavjere .  Ovo je bila sreća za Cezara, koji to nije organizovao.  Scipionove snage su patile od endemskog dezerterstva; međutim, Cezar je zauzeo defanzivni pristup sve dok mu nisu stigle dvije legije, 800 galskih konjanika i značajne zalihe hrane, nakon čega je ponovo preuzeo ofanzivu. Nakon nekoliko okršaja između Cezara i Metela Scipiona oko nekih brda na periferiji grada i pompejskog izvora vode u Uziti, Metel Scipion je dobio pojačanje od Jubine savezničke konjice i teške pješadije. Nakon još borbi za terenske prednosti oko Uzite, Cezarove snage su pojačale veteranske legije koje su se pobunile u Kampaniji.  S obzirom na to da mu je ponestalo zaliha i da su šanse za zauzimanje Uzite bile male, Cezar je odlučio da se povuče, zauzevši neke zalihe hrane prije nego što je nastavio i opsjedao Taps. ==== Tapsus i povratak ==== Time je Cezar prisilio Pompejce da se formiraju za bitku. S obzirom na to da je dobar teren sužavao front, ograničavajući Metulovu brojčanu prednost, Cezar je krenuo da se obrati svojim ljudima, koji su spontano napali protivničke linije, iznenadili ih i brzo ih porazili.  Plutarh, međutim, izvještava da je Cezar osjetio nadolazeći epileptični napad i da je odveden na odmor, što je dovelo do konfuznog napada.  U svakom slučaju, Metulove Scipionove snage su bile poražene, s izuzetno nejednakim žrtvama: oko 10.000 mrtvih Pompejaca za oko 50 žrtava.  Metel Scipion i ostatak pompejskog vođstva uspjeli su, međutim, pobjeći, iako je većina završila mrtva u roku od nekoliko sedmica, bilo od samoubistva ili pogubljenja nakon zarobljavanja: Metel Scipion pokušao je pobjeći morem, ali je izvršio samoubistvo kada su ga presreli cezarovi brodovi; Juba i pompejski oficir po imenu Marko Petreje dogovorili su pakt o samoubistvu u borbi jedan na jedan.  Labijen je uspio pobjeći i otići u Hispaniju, gdje se pridružio Gneju i Sekstu Pompeju. Tokom kampanje pred Tapsom, Katon Mlađi je držao grad Utiku i nije prisustvovao bitci; kada je obaviješten o porazu, konsultovao se sa svojim vojnicima, kojih je bilo samo tri stotine i bili su beznadežno brojčano nadjačani.  Nakon večere, Katon je uzeo mač i zario se u stomak; na buku je pozvan doktor, ali Katon je rastrgao konce i "počeo čupati vlastitu utrobu", umirući prije nego što ga je iko mogao zaustaviti. Cezar je bio razočaran što neće moći pomilovati Katona, koji je počinio samoubistvo prvenstveno "iz želje da izbjegne milost svog neprijatelja".  Zatim je ostao u Africi kako bi riješio poslove u regiji, podvrgavajući zajednice koje su podržavale Pompeja kaznenim kaznama. Također je imao kratku aferu s Eunojom , suprugom kralja Boguda od Mauretanije.  U junu 46. napustio je Afriku i otišao u Rim, prvo se zaustavivši na Sardiniji,  a zatim se vratio u grad krajem jula. === Druga španska kampanja i njen kraj === Nakon Cezarovog povratka u Rim, proslavio je četiri trijumfa: nad Galijom, Egiptom, Azijom i Afrikom. Pobjeda nad drugim Rimljanima u Africi "taktično je smatrana" pobjedom nad Jubinom Numidijom.  Proslave su počele 21. septembra i trajale su do 2. oktobra, uz raskošne parade zarobljenika i opljačkanog blaga.  Cezar je, kao trijumfator, također proslavio ovu priliku dajući sebi pravo da mu prethode sedamdeset dva liktora - daleko više od uobičajenih dvanaest konzula i uobičajenih dvadeset četiri diktatora - simbolizirajući da je tri puta držao diktaturu.  Održavane su i masovne igre i javni banketi; Cezar je također dao ogromne donacije svojim ljudima, ekvivalentne više od šesnaest godina plate, a još više za centurione i oficire. Glavni izvor za kampanju u Španiji poznat je kao ''Španski rat'' (ili ''Bellum Hispaniense'' ) i vjerovatno ga je napisao jedan od Cezarovih oficira, "ali je daleko najmanje zadovoljavajuća od knjiga dodanih njegovim ''Komentarima'' ".  Elizabeth Rawson, u knjizi ''Cambridge Antique History'' , opisuje "nespretnog pripovjedača".  Druge kritike usmjerene su na pisanje: njegov "poluobrazovani latinski", njegov status "najnepismenije i najrazdražujuće knjige u klasičnoj književnosti", sa "vrlo jadnim stilom" i "lošim imitacijama Cezarove lucidnosti". ==== Rana kampanja ==== Cezar je, međutim, otišao u Španiju u novembru 46. godine prije nove ere, kako bi tamo svladao opoziciju.  Njegovo imenovanje Kvinta Kasija Longina nakon prve kampanje u Španiji dovelo je do pobune: Kasijeva pohlepa i... "neugodan" temperament doveli su do toga da su mnogi provincijalci i trupe otvoreno prešli na stranu Pompeja, dijelom okupljeni od strane Pompejevih sinova Gneja i Seksta .  Pompejcima su se pridružile i druge izbjeglice iz Tapsa, uključujući Labijena. Nakon što je primio loše vijesti s poluotoka, otišao je s jednom iskusnom legijom, jer su mnogi njegovi veterani bili otpušteni, i stavio Italiju u ruke svog novog ''magistra viteštva'' Lepida .  Predvodio je ukupno osam legija, što je izazvalo strahove da bi ga mogla poraziti zastrašujuća snaga Gneja Pompeja od više od trinaest legija i dodatnih pomoćnih trupa.  Španska kampanja bila je prepuna zločina, Cezar je svoje neprijatelje tretirao kao pobunjenike; Cezarovi ljudi su ukrašavali svoja utvrđenja odrubljenim glavama i masakrirali neprijateljske vojnike. Cezar je prvo stigao u Španiju i oslobodio Uliju od opsade. Zatim je marširao protiv Kordube, u kojoj je bio garnizon Seksta Pompeja, koji je zatražio pojačanje od svog brata Gneja.  Gnej je isprva odbio bitku na Labijenov savjet, prisiljavajući Cezara na zimsku opsadu grada, koja je na kraju otkazana nakon malog napretka; Cezar je zatim krenuo u opsadu Ategue, praćen Gnejevom vojskom.  Međutim, značajna dezerterstva su počela uzimati danak pompejskim snagama: Ategua se predala 19. februara 45. godine prije nove ere, čak i nakon što je njen pompejski komandant masakrirao osumnjičene prebjege i njihove porodice na zidinama.  Gnejeve Pompejeve snage su se nakon toga povukle iz Ategue, a Cezar ih je slijedio. ==== Munda ==== Dodatne informacije: Bitka kod Munde i Bitka kod Laura Dezerterstva su prisilila Gneja Pompeja da pruži bitku na grebenu blizu Munde.  Cezar, tražeći odlučujući ishod, dao je bitku, poslavši svoje ljude da marširaju uz greben kako bi se sukobili s Pompejcima u ogorčenoj borbi; Cezarove snage su se pokolebale, a Cezar je požurio u prve linije kako bi lično okupio svoje ljude. Kada je Cezarova Deseta legija (s njegove desne strane) probila pompejansku liniju, Labijen je poveo legiju da popuni prazninu. Međutim, bok je već bio razbijen od strane cezarove konjice, koja je cijelu pompejansku vojsku natjerala u bijeg.  Borbe su bile dovoljno žestoke da Plutarh prenosi da je Cezar rekao svojim prijateljima "često se borio za pobjedu, ali sada prvo za svoj život".  Svetonije tvrdi da je Cezar u očaju razmišljao o samoubistvu.  Cezar je pretrpio oko hiljadu mrtvih, "visok postotak od vojske koja je vjerovatno brojala mnogo više od 25.000-30.000 ljudi". Labijen je ubijen na bojnom polju; Gnej Pompej je pobjegao, ali je ubrzo nakon toga zarobljen i pogubljen.  Dok je Sekst Pompej uspio pobjeći u skrivanje, a s druge strane Mediterana u Siriji došlo je do male pobune pod Kvintom Cecilijem Basom koja je potrajala,  građanski rat je bio završen. ==== Povratak ==== Pobjeda je potaknula Senat u Rimu da proglasi pedeset dana zahvalnosti, da Cezaru titulu "Oslobodilac" i posveti hram Slobodi.  U narednim mjesecima ulizički Senat dodijelio je daljnje počasti, uključujući pravo sjedenja na posebnoj stolici između konzula u Senatu, postavljanje Cezarove statue od slonovače na Kapitolu blizu kraljeva i u hramu Kvirinu.  Mjesec njegovog rođenja, ''Quinctilis'' , preimenovan je u njegovu čast (na kraju je postao moderni juli); osnovan je hram njegovoj milosti, dobio je trajno ime ''Imperator'' i titulu ''parens patriae'' (otac svoje zemlje). Cezar se vratio u Rim preko južne Galije i Narbona Marcija .  Tokom povratka, osnovao je niz kolonija za svoje veterane, nagradio svoje vojnike i pristalice te dodijelio latinska prava raznim galskim gradovima.  Također se sastao i pomirio s Markom Antonijem.  Dok je bio u Cisalpinskoj Galiji, obećao je i Marku Juniju Brutu pretorsko mjesto za 44. godinu prije nove ere i moguće konzulstvo 41. godine. Ušao je u Rim otprilike godinu dana nakon što ga je napustio u oktobru 45. godine prije nove ere, kako bi proslavio trijumf nad sugrađanima, ostavljajući pomalo loš utisak.  Također je dozvolio dvojici svojih legata, Kvintu Pediju i Kvintu Fabiju Maksimu , da također održe trijumfe.  Nijedna od ovih proslava nije bila popularna kod kritičara u Senatu.  Ni Cezarovo obezvređivanje konzulstva i drugih funkcija u ime političkih usluga nije bilo popularno: na primjer, posljednjeg dana u godini, konzul je umro, što je navelo Cezara da sazove izbore kako bi jednog od svojih saveznika, Gaja Kaninija Rebilusa , postavio za konzula na nekoliko sati poslijepodne, što je navelo Ciceron da piše prijatelju "kad bi to mogao vidjeti, plakao bi". Cezar je, sa svoje strane, po povratku počeo planirati ambicioznu kampanju u Dakiju i Partiju . == Posljedice == Vidi također: Atentat na Julija Cezara Cezarovo imenovanje za diktaturu tokom građanskog rata , prvo privremeno - a zatim trajno početkom 44. godine prije nove ere  - zajedno s njegovom de facto i vjerovatno neodređenom polubožanskom monarhijskom vlašću,  dovelo je do zavjere koja je uspješno završila njegovim atentatom na Martovske ide 44. godine prije nove ere, tri dana prije nego što je Cezar otišao na istok u Partiju.  Među zavjerenicima bilo je mnogo cezarskih oficira koji su pružili izvrsnu službu tokom građanskih ratova, kao i ljudi koje je Cezar pomilovao. Neki naučnici, poput Ericha Gruena , smatraju Cezarov građanski rat kao podsticajni događaj za slom republike. Iz ove perspektive, građanski rat – izazvan pogrešnom procjenom, a ne namjerom – uzrokovao je slom republike pokretanjem dugoročnog poremećaja funkcionisanja republikanske političke kulture.  Drugi građanski rat smatraju simptomom sloma republike, bilo u smislu otuđenja republike od različitih interesnih grupa (prema Peteru Bruntu ) ili u smislu produžene političke "krize bez alternative" gdje republikanske institucije nisu bile u stanju da sprovedu potrebne reforme iznutra, a istovremeno su bile takvog statusa da se nijedna alternativa nije ozbiljno razmatrala (prema Christianu Meieru ). '''Antarktička ledena ploča''' kontinentalni je glečer koji pokriva 98% antarktičkog kontinenta, sa površinom od 14 miliona kvadratnih kilometara (5,4 miliona kvadratnih milja) i prosječnom debljinom od preko 2 kilometra (1, 2 milje). To je najveći od dva postojeća ledena pokrivača na Zemlji, sa 26,5 miliona kubnih kilometara (6,4 miliona kubnih milja) leda, što je ekvivalentno 61% ukupne slatke vode na Zemlji. Njegova površina je gotovo neprekidna, a jedine oblasti bez leda na kontinentu su suhe doline, nunataci (vrhovi planina iznad leda) u antarktičkim planinskim lancima i rijetki priobalni stjenski izdanci. Često se, zbog velikih razlika u masi glečera, protoku leda i topografiji između njih, dijeli na Antarktičko poluostrvo, Istočnu antarktičku ledenu ploču i Zapadnu antarktičku ledenu ploču. Pošto je Istočna antarktička ledena ploča više od 10 puta veća od Zapadne i nalazi se na većoj nadmorskoj visini, manje je podložna klimatskim promjenama od Zapadne. U 20. vijeku, Istočna ploča bila je jedna od rijetki mjesta na Zemlji gdje je primjećeno blago hlađenje umjesto zagrijavanja, dok je Zapadna od 1950-ih do 2000. bilježila zagrijevanje od preko 0,1 °C po deceniji, sa prosječnim trendom zagijavanja od >0,05 °C po deceniji od 1957. preko cijelog kontinenta. Početkom 2020-ih i dalje postoji neto dobitak mase u Istočnoj ploči, zbog povećanih padavina koje su se zaledile na ledenoj ploči), dok je gubitak leda iz Zapadne ploče, posebno sa glečera Thwaites i Pine Island, mnogo veći. Do 2100. godine, samo gubitak leda iz Antarktika mogao bi podići globalni nivo mora za oko 11 cm (5 inča). Zapadna antarktička ledena ploča (WAIS) nalazi se duboko ispod nivoa mora, što je čini podložnom nestabilnostima morskih ledenih ploča – ovaj proces je teško precizno predvidjeti u modelima. Ako do nestabilnosti dođe prije 2100. godine, porast nivoa mora izazvan Antarktikom mogao bi se povećati za dodatne desetine centimetara, posebno pri velikom globalnom zatopljenju. Topljenje leda takođe stvara velike količine svježe otopljene vode – oko 1100–1500 milijardi tona godišnje. Ova voda razblažuje slanu antarktičku dubinsku vodu, slabi donju cirkulacionu ćeliju Južnog okeana i može doprinijeti njenom eventualnom kolapsu, iako će se to vjerovatno odvijati postepeno, tokom stoljeća. Paleoklimatska istraživanja i poboljšano modeliranje pokazuju da je vrlo vjerovatno da će Zapadna antarktička ledena ploča nestati čak i ako globalno zagrijavanje više ne bude napredovalo, te da bi nju moglo spasiti jedino smanjenje zagrijavanja za 2 °C ispod nivoa do 2020. godine. Smatra se da bi potpuno nestajanje ploče trajalo između 2 i 13 hiljada godina, iako nekoliko vijekova visokih emisija može skratiti ovaj period na oko 500 godina. Ako se ploča sruši, ali planinski ledeni vrhovi ostanu, nivo mora bi poratao za 3,3 m, a ako se i oni otope – za 4,3 m. Izostatičko podizanje tla moglo bi dodatno povećati niv mora za oko 1 m tokom narednih hiljadu godina. S druge strane, Istočna antarktička ledena ploča je veoma stabilna. Trenutno zagrijavanje može povećati nivo mora samo za oko 0,5–0,9 m, što je mali dio od ukupno 53,3 m leda u cijeloj ploči. Pri zagrijavanju od oko 3 °C, osjetljive oblasti poput Wilkes i Aurora bazena mogle bi se srušiti tokom narednih 2000 godina, što bi podiglo nivo mora za ukupno 6,4 m. Potpuno topljenje i nestanak cjelokupne ploče zahtijevalo bi globalno zagrijavanje između 5 °C i 10 °C. == Geografija == ''Više informacija: [[Geografija Antarktika]]'' Antarktička ledena ploča pokriva površinu od gotovo 14 miliona km² i sadrži 26,5 miliona km³ leda. Kubni kilometar leda teži približno 0,92 gigatona, što znači da pokrivač teži oko 24.380.000 gigatona. To je ekvivalentno oko 61% sve slatke vode na Zemlji. Jedini drugi postojeći ledeni pokrivač je Grenlandski ledeni pokrivač u Arktiku. Antarktička ledena ploča podijeljena je Transantarktičkim planinama na dvije nejednake sekcije: Istočnu antarktičku ledenu ploču (EAIS) i manju Zapadnu antarktičku ledenu ploču (WAIS). Neki glaciolozi smatraju da ploča nad relativno malim Antarktičkim poluostrvom (takođe u Zapadnom Antarktiku) predstavlja treću ledenu ploču zbog vrlo različitih drenažnih bazena od WAIS-a. Prosječna debljina ovih ledenih ploča je oko 2 km. Čak su i Transantarktičke planine uglavnom prekrivene ledom, s izuzetkom nekih vrhova i suhih pustinja McMurdo. Neke priobalne oblasti takođe imaju tijene koje nisu prekrivene ledom. '''Drugo izdanje''' takmičenja u [[Skijaški skokovi|skijaškim skokovima]], [[Turneja 4 skakaonice|Turneje 4 skakaonice]], održano je 31. decembra u [[Oberstdorf|Oberstdorfu]], 1. januara u [[Garmisch-Partenkirchen|Garmisch-Partenkirchenu]], a 3. januara skokovi u [[Innsbruck|Innsbrucku]]. Skokovi u [[Bischofshofen|Bischofshofenu]] održani su 6. januara. Ukupni pobjednik bio je [[Norvežani|Norvežanin]] [[Olaf B. Bjørnstad]], koji je pobijedio u tri od četiri takmičenja. Titulu je branio [[Austrijanci|Austrijanac]] [[Josef Bradl]], koji je važio za glavnog favorita, pobjedivši tek na zadnjim skokovima u Bischofshofenu, zauzevši treće mjesto u ukupnom poretku. Bila je to prva turneja koja je koristila tradicionalni redoslijed takmičenja: Oberstdorf u decembru, novogdišnje takmičenje u Garmisch-Partenkirchenu, zatim Innsbruck, te finale u Bischofshofenu na Bogojavljanje. == Oberstdorf == * '''Datum''': 31. decembar 1953. * '''Država''': {{ZID|Njemačka}} * '''Skakaonica''': [[Schattenberg (skakaonica)|Schattenberg]]<ref>[http://www.fis-ski.com/de/606/612.html?sector=JP&raceid=848 Zvanični FIS rezultati {{Simboli jezika|de|njemački}} {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Simboli jezika|fr|francuski}}]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> {| width="100%" | valign="top" width="50%" | {| class="wikitable" style="text-align:center" width="100%" |- ! width="10%" | Plasman ! width="45%" | Ime ! width="15%" | Bodovi ! width="15%" | 1. serija ! width="15%" | 2. serija |- bgcolor="#F7F6A8" | {{0}}1. | align="left" | {{ZD|FIN}} [[Olaf B. Bjørnstad]] | 222,0 || || |- bgcolor="#DCE5E5" | {{0}}2. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Josef Bradll]] | 220,5 || || |- bgcolor="#FFDAB9" | {{0}}3. | align="left" | {{ZD|FIN}} [[Aulis Kallakorpi]] | 216,0 || || |- | {{0}}4. | align="left" | {{ZD|NOR}} [[Arne Ellingsen]] | 215,5 || || |- | {{0}}5. | align="left" | {{ZD|JUG}} [[Albin Rogelj]] | 207,0 || || |- | {{0}}6. | align="left" | {{ZD|FIN}} [[Eino Kirjonen]] | 206,0 || || |- | {{0}}7. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Franz Dengg]] | 204,0 || || |- | {{0}}8. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Franz Eder]] | 202,0 || || |- | 9. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Arne Nilsson]] | 201,0 || || |- | 9. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Toni Brutscher]] | 201,0 || || |} | valign="top" width="50%" | {| class="wikitable" style="text-align:center" width="100%" |- ! width="10%" | Plasman ! width="45%" | Ime ! ! width="15%" | Bodovi ! width="15%" | 1. serija ! width="15%" | 2. serija |- | 11. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} Toivo Lauren | | 200,0 || || |- | 12. | align="left" | {{ZD|NJE}} Josef "Sepp" Kleisl | | 197,0 || || |- | 13. | align="left" | {{ZD|AUT}} Albin Plank | | 196,0 || || |- | 14. | align="left" | {{ZD|AUT}} Ferdl Kerber | | 194,0 || || |- | 16. | align="left" | {{ZD|NJE}} Max Bolkart | | 190,0 || || |- | 17. | align="left" | {{ZD|NJE}} Josef "Sepp" Weiler | | 189,5 || || |- | 18. | align="left" | {{ZD|AUT}} Lois Leodolter | | 188,5 || || |- | 19. | align="left" | {{ZD|KAN}} Jeremy Baig | | 188,5 || || |- | 20. | align="left" | {{ZD|AUT}} Walter Steinegger | | 188,0 || || |- | 21. | align="left" | {{ZD|NOR}} Arnfin Bergman | | 187,5 || || |- | 24. | align="left" | {{ZD|NJE}} Helmut Böck | | 178,0 || || |} |} == Garmisch-Partenkirchen== * '''Datum''': 1. januar 1953. * '''Država''': {{ZID|Njemačka}} * '''Skakaonica''': [[Velika olimpijska skakaonica (Garmisch-Partenkirchen)|Velika olimpijska]]<ref>[http://www.fis-ski.com/de/606/612.html?sector=JP&raceid=848 Zvanični FIS rezultati {{Simboli jezika|de|njemački}} {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Simboli jezika|fr|francuski}}]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> {| width="100%" | valign="top" width="50%" | {| class="wikitable" style="text-align:center" width="100%" |- ! width="10%" | Plasman ! width="45%" | Ime ! width="15%" | Bodovi ! width="15%" | 1. serija ! width="15%" | 2. serija |- bgcolor="#F7F6A8" | {{0}}1. | align="left" | {{ZD|NOR}} [[Olaf B. Bjørnstad]] | 226 || || |- bgcolor="#DCE5E5" | {{0}}2. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Josef Bradl]] | 220,5 || 77,0&nbsp;m || 81,5&nbsp;m |- bgcolor="#FFDAB9" | {{0}}3. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Toni Brutscher]] | 219,5 || 78,0&nbsp;m || 79,5&nbsp;m |- | {{0}}4. | align="left" | {{ZD|NOR}} [[Halvor Næs]] | 218,5 || 78,5&nbsp;m || 77,0&nbsp;m |- | {{0}}5. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Toivo Lauren]] | 215,0 || 77,0&nbsp;m || 79,5&nbsp;m |- | {{0}}6. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Sepp Weiler]] | 212,5 || 74,0&nbsp;m || 78,0&nbsp;m |- | {{0}}7. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Sepp Hohenleitner]] | 209,5 || 73,0&nbsp;m || 78,5&nbsp;m |- | {{0}}8. | align="left" | {{ZD|NOR}} [[Erling Kroken]] | 209,0 || 73,0&nbsp;m || 78,0&nbsp;m |- | {{0}}9. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Walter Steinegger]] | 204,5 || 72,0&nbsp;m || 77,0&nbsp;m |- | 10. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Franz Dengg]] | 198,0 || 71,0&nbsp;m || 75,0&nbsp;m |- | 11. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Arne Nilsson]] | 197,0 || || |- | 12. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Ferdl Kerber]] | 188,0 || 71,5&nbsp;m || 71,0&nbsp;m |- | 13. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Heini Klopfer]] | 182,0 || || |} | valign="top" width="50%" | {| class="wikitable" style="text-align:center" width="100%" |- ! width="10%" | Plasman ! width="45%" | Ime ! width="15%" | Bodovi ! width="15%" | 1. serija ! width="15%" | 2. serija |- | rowspan="2" | 14. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Harry Bergqvist]] | 180,5 || 74,5&nbsp;m || 78,0&nbsp;m |- | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Albin Plank]] | 180,5 || 62,0&nbsp;m || 69,0&nbsp;m |- | 16. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Rudolf Dietrich|Rudi Dietrich]] | 180,0 || 67,0&nbsp;m || 73,0&nbsp;m |- | 17. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Karl Holmström]] | 178,5 || || |- | 18. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Robert Engel]] | 176,0 || || |- | 19. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Toni Eisgruber]] | 175,5 || || |- | 20. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Willi Fischer (ski-skakač)|Willi Fischer]] | 174,0 || || |- | 21. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Hans Karg]] | 170,0 || || |- | 22. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Friedl Brandner]] | 166,0 || || |- | 23. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Hermann Anwander]] | 161,0 || || |- | 24. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Fritz Ruepp]] | 156,0 || || |- | 25. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Willy Gotthold]] | 148,5 || || |} |} Papinska konklava 2025. Papinska konklava održana je 7. i 8. maja 2025, kako bi se izabrao novi papa, nasljednik Pape Franje, koji je umro 21. aprila 2025. Od 135 podobnih kardinala sa pravom glasa, prisustvovali su svi osim dvojice. Na četvrtom glasanju, konklava je izabrala kardinala Roberta Francisa Prevosta, prefekta Dikasterija za biskupe i predsjednika Papinske komisije za Latinsku Ameriku. Nakon prihvatanja izbora, uzeo je ime Lav XIV. == Izborni proces == Proces izbora pape započeo je 21. aprila 2025, kratko nakon smrti Pape Franje. Kao i na papinskoj konklavi 2013, dekan i prodekan Kardinalskog zbora bili su stariji od 80 godina i nisu mogli sudjelovati. Najstariji kardinal mlađi od 80 godina, Pietro Parolin, predsjedavao je konklavom. === Vrijeme i procedura === Prema Universi Dominici gregis, apostolskoj konstituciji Ivana Pavla II. iz 1996, odnosno modifikovanom motopropriju Normas nonnullas Benedikta XVI. iz 2013, kardinali su imali najmanje 15 dana za sazivanje konklave nakon što je Stolica postala upražnjena. Oni su imali diskreciono pravo da započnu konklavu ranije ili najkasnije 20 dana nakon što mjesto pape postane upražnjeno. Dana 28. aprila 2025, dva dana nakon Franjine sahrane, peta generalna kongregacija kardinala odredila je 7. maj 2025. za početak konklave. === Kardinali elektori === Kardinali stariji od 80 godina nisu mogli sudjelovati u izboru novog pape. Dana 21. aprila 2025. bilo je ukupno 252 kardinala, a 135 njih je bilo mlađe od 80 godina, samim time s pravom glasa. Od tih 135 kardinala s pravom glasa, 80% je imenovao papa Franjo. Od proglašavanja Romano Pontifici eligendo i Universi Dominici gregis 1975. godine, maksimalni broj kardinala elektora je određen na 120. Konklava 2025. bila je prva konklava u kojoj je ovaj broj premašen na dan kada je Stolica postala upražnjena. Prema kanonskom pravu, svaki kardinal mlađi od 80 godina koji se nije odrekao ili izgubio pravo glasa imao je pravo biranja na konklavi. Papa koji je izabrao više od 120 kardinala elektora, kao što je to učinio Papa Franjo, u praksi poništava ograničenje iz 1975. Dana 30. aprila 2025, generalna kongregacija kardinala potvrdila je da svi prisutni kardinali elektori mogu glasati na konklavi koja započinje 7. maja. Nepodobni kardinali su ipak mogli prisustvovati generalnim kongregacijama i učestvovati u raspravama koje su prethodile konklavi. Iako kardinali imaju ovlasi da biraju bilo kog katolika koji je kršten, posljednji put kada je jedan "nekardinal" bio izabran bilo je na papinskoj konklavi 1378. godine. === Neučestvovanje === Nakon što je rekao da će pokušati učestvovati u konklavi, kardinal Giovanni Angelo Becciu iz Italije, koji se odrekao svojih kardinalskih prava zbog finansijskog skandala, izjavio je da će poštovati želju Pape Franje i suzdržati se od učešća. Zdravstveni problemi spriječili su kardinale Antonija Cañizaresa Lloveru iz Španije i Johna Njuea iz Kenije da učestvuju u konklavi, čime je broj učesnika smanjen na 133. Za izbor pape bila su potrebna 89 glasa, odnosno dvotrećinska većina. Ovo je bio najveći broj kardinala koji su ikada učestvovali u jednoj konklavi. == Nagađanja == Franjina hospitalizacija u februaru i martu 2025. potaknula je spekulacije o predstojećoj konklavi. Zbog velikog međunarodnog širenja članstva u Kardinalskom zboru pod Papom Franjom, broj kardinala porastao je na 252, sa preko 140 neevropskih kardinala koji su izabrani za vrijeme njegovog pontifikata, neki posmatrači sugerisali su da je moguć izbor neevropskog pape. Prvobitno je planirano da konklava 2025. ima 135 elektora iz 71 zemlje, dok je konklava 2013. i 2005. imala 115 elektora iz 48, odnosno 52 zemlje. Neki od kardinala učesnika nisu govorili talijanski, radni jezik Rimske kurije. Vodeći se talijanskom izrekom "debeo papa, mršav papa", neki komentatori predviđali su da će Franjin nasljednik biti konzervativniji, zbog zabrinutosti oko uplitanja u proces izbora, koje je zabranio Ivan Pavao II, te neprijateljskog preuzimanja od strane ultrakonzervativnih političara i katolika. Što se tiče 3. i 4. generalne kongregacije, među kardinalima je navodno postojala želja za desetogodišnjim papom, nekim u kasnim sedamdesetim, s iskustvom u Rimskoj kuriji, ko bi bio više fokusiran na unutrašnje poslove. Neki su smatrali da je mlađi papa vjerovatniji izbor, dok su drugi smatrali da su kardinali poput Pierbattista Pizzaballa i Roberta Prevosta premladi. Mnogi kardinali su izrazili nadu za kratkom konklavom kao 2005. i 2013. godine. S obzirom na složenost i heterogenost ove konklave, u poređenju s onom koja je Papu Franju izabrala za dva dana 2013, kardinal Rainer Woelki očekivao je da će konklava 2025 potrajati duže; kardinali Louis Raphaël I Sako i Gregorio Rosa Chávez očekivali su kraću dvodnevnu ili trodnevnu konklavu, za koju je potonji napomenuo da će trajati "maksimalno tri dana". ---- ---- ---- ---- ----'''Starlingov princip''' navodi da kretanje tečnosti kroz polupropusni krvni sud, poput kapilara ili malh venula, zavisi od [[Pritisak|hidrostatskog pritiska]] i koloidnog osmotskog pritiska (onkotskog), s obje strane polupropusne barijere koja propušta filtrat, usporavajući izlazak većih molekula, poput proteina, iz krvotoka. Pošto svi krvni sudovi dopuštaju određeni stepen curenja proteina, pravi balans preko membrane ne može se postići, te dolazi do kontinuiranog protoka vode sa malim rastvorima. Svojstva molekulske filtracije zida kapilara leže u nedavno otkrivenom endokapilarnom sloju, a ne u dimenzijama pora kroz ili između endotelskih ćelija. Ovaj vlaknasti matriksni endokapilarni sloj naziva se endotelni glikokaliks. Starlingova jednačina opisuje ovaj odnos u matematičkom obliku i može se primijeniti na mnoge biološke i nebiološke polupropusne membrane. == Jednačina == Starlingova jednačina primijenjena na zid krvnog suda glasi: : <math>\ J_v = L_\mathrm{p} S ( [P_\mathrm{c} - P_\mathrm{i}] - \sigma[\pi_\mathrm{p} - \pi_\mathrm{g}] )</math> gdje je: * <math> J_v </math> volumen filtracije rastvarača kroz endotel po sekundi. * <math> [P_\mathrm{c} - P_\mathrm{i}] - \sigma[\pi_\mathrm{p} - \pi_\mathrm{g}] </math> ukupna pokretačka sila. ** <math> P_c </math> kapilarni [[hidrostatski pritisak]] ** <math> P_i </math> intersticijski hidrostatski pritisak ** <math> \pi_p </math> onkotski pritisak plazmatskih proteina. ** <math> \pi_g </math> subglikokaliksni onkotski pritisak, koji se mijenja obrnuto proporcionalno sa <math> J_v </math> i tako stabilizuje <math> J_v </math>. ** <math> L_p </math> hidraulička propusnost membrane ** <math> S </math> površina za filtraciju, određena pukotinama u "tight junction" ljepilu koje povezuje endotelske ćelije na njihovim ivicama. ** <math> \sigma </math> Stavermanov refleksni koeficijent, koji zavisi od stanja endotelnog glikokaliksa iznad pukotina između spojeva. Pritisci se uobičajeno mjere u '''milimetrima živinog stuba (mmHg)''', a koeficijent filtracije u '''mililitrima po minuti po milimetru živinog stuba (ml·min⁻¹·mmHg⁻¹)'''. Brzina kojom se tečnost filtrira kroz vaskularni endotel (transendotelna filtracija) određena je zbirom dvije sile koje guraju van, '''kapilarnog pritiska (P_c)''' i '''koloidnog osmotskog pritiska ispod endotelnog glikokaliksa (π_g)''', te dvije sile koje apsorbuju, '''onkotskog pritiska plazmatskih proteina (π_p)''' i '''intersticijskog pritiska (P_i)'''. '''Starlingova jednačina''' je prva od dvije '''Kedem–Katchalski jednačine''', koje primjenjuju termodinamiku van ravnoteže na teoriju osmotskog pritiska kroz membrane koje su barem djelomično propusne za rastvor odgovoran za razliku osmotskog pritiska. Druga Kedem–Katchalski jednačina objašnjava '''transendotelni transport rastvora (J_s)'''. Danas se zna da '''prosječni kolodni osmotski pritisak intersticijske tečnosti nema značajan uticaj na J_v'''. Razlika kolodnog osmotskog pritiska koja se suprotstavlja filtraciji sada se definiše kao '''π' minus subglikokaliksni π_g'''. '''Subglikokaliksni prostor''' je vrlo mala, ali životno važna mikrodomena ukupnog intersticijskog prostora. Koncentracija rastvorljivih proteina u toj mikrodomeni, koja određuje π_g, približno je nula dok postoji adekvatna filtracija koja ih ispira iz interendotelnih pukotina. Iz tog razloga je '''J_v mnogo manji nego što je ranije izračunato i strogo je regulisan'''. Svaki privremeni porast plazmatskog kolodnog osmotskog pritiska ili pad kapilarnog hidrostatskog pritiska dovoljan da izazove obrnuti (negativni) J_v dovodi do neometane difuzije intersticijskih proteina u subglikokaliksni prostor, smanjujući razliku kolodnog osmotskog pritiska koja je pokretala apsorpciju tečnosti u kapilaru. Ovisnost π_g o lokalnom J_v nazvana je '''Model Glikokaliksa''' ili '''Michel-Weinbaum model''', u čast dvojice naučnika koji su nezavisno opisali filtracijsku funkciju glikokaliksa. '''Michel-Weinbaum model''' objašnjava kako većina kontinuiranih kapilara održava stanje stabilne filtracije duž cijele dužine većinu vremena. Privremeni poremećaji Starlingovih sila brzo se vraćaju u stanje stabilne filtracije. '''Koeficijent filtracije''' Glavni članak: Koeficijent filtracije U nekim tekstovima, proizvod '''hidrauličke propusnosti''' i '''površine membrane''' naziva se '''filtracijski koeficijent K_fc'''.[potrebna citacija] '''Refleksni koeficijent''' '''Stavermanov refleksni koeficijent, σ''', je bezdimenzionalna konstanta koja je specifična za propusnost membrane za određeni rastvor.[4] '''Starlingova jednačina''', napisana bez σ, opisuje protok rastvarača kroz membranu koja je nepropusna za rastvore sadržane u otopini.[5] '''σ_n''' koriguje djelomičnu propusnost polupropusne membrane za rastvor n.[5] Gdje je '''σ blizu 1''', plazmatska membrana je manje propusna za označene čestice (npr. veće molekule poput albumina i drugih plazmatskih proteina), koje mogu prolaziti kroz endotelni sloj, iz područja više koncentracije u područje niže koncentracije, sporije, dok voda i manji rastvori prolaze kroz glikokaliksni filter u ekstravaskularni prostor.[5] '''Glomerulski kapilari''' imaju refleksni koeficijent blizu 1, jer normalno nijedan protein ne prelazi u glomerulski filtrat. Suprotno tome, '''hepatijski sinusoidni kapilari''' nemaju refleksni koeficijent jer su potpuno propusni za proteine. Intersticijska tečnost jetre unutar '''Space of Disse''' ima isti kolodni osmotski pritisak kao plazma, pa se sinteza albumina u hepatocitima može regulisati. '''Približne vrijednosti''' Ispod su tipične vrijednosti za varijable u '''Starlingovoj jednačini''', koje regulišu neto '''J_v''' na oko 0,1 ml po sekundi, 5–6 ml po minuti ili oko 8 litara dnevno. {| class="wikitable" !Lokacija !P_c (mmHg)[6] !P_i (mmHg)[6] !σπ_c (mmHg)[6] !σπ_g (mmHg)[6] |- |Arteriolarni kraj kapilara | +35 |−2 | +28 |zavisi od lokalnog J_v |- |Venula | +15 |−2 | +28 |zavisi od lokalnog J_v |} '''Specifični organi''' '''Bubrezi''' Glomerulski kapilari imaju kontinuirani sloj glikokaliksa u zdravlju, a ukupna transendotelna stopa filtracije rastvarača ('''J_v''') prema bubrežnim tubulima je obično oko 125 ml/min (oko 180 litara/dan). Glomerulski kapilarni '''J_v''' je poznatiji kao '''glomerulska filtracija (GFR)'''. '''Pluća''' Starlingova jednačina može opisati kretanje tečnosti iz plućnih kapilara u alveolarni prostor zraka.[7][8] '''Klinički značaj''' Woodcock i Woodcock su 2012. pokazali da revidirana Starlingova jednačina ('''steady-state Starling principle''') pruža naučno objašnjenje kliničkih opažanja u vezi sa intravenskom terapijom tečnošću.[9] Tradicionalno učenje o filtraciji i apsorpciji tečnosti unutar jedne kapilare je zamijenjeno konceptom vitalne cirkulacije '''ekstracelularne intersticijske tečnosti''' koja teče paralelno sa cirkulacijom krvi. Infuzija intravenskih tečnosti koja povećava '''plazmatski kolodni osmotski pritisak''' (kolodna terapija) ima mnogo manji uticaj na plazmatski volumen nego što se prvobitno očekivalo, djelimično zato što početno smanjena stopa filtracije omogućava porast koncentracije proteina u subglikokaliks prostoru, vraćajući razliku kolodnog osmotskog pritiska i transendotelnog protoka rastvarača na nivo stabilne ravnoteže unutar jednog sata. Prevencija i liječenje edema (prekomjerne intersticijske tečnosti) zavisi od '''normalizacije P_c''' i optimizacije protoka limfe. '''Istorija''' Starlingova jednačina je dobila ime po britanskom fiziologu '''Ernestu Starlingu''', koji je također poznat po '''Frank–Starlingovom zakonu srca'''.[10] Starling se može pripisati i zaslugom za identifikaciju da je “apsorpcija izotoničnih rastvora soli (iz ekstravaskularnog prostora) od strane krvnih žila određena osmotskim pritiskom serumskih proteina” još 1896. godine.[10] '''Vidi također''' '''Shéyaa Bin Abraham-Joseph''' (rođen 22. oktobra 1992.), poznatiji kao '''21 Savage''', britanski je reper sa adresom u Atlanti, Georgia. Rođen u Londonu, odrastao je u Sjedinjenim Američkim Državama. Muzičku karijeru započeo je 2013. godine, izbacivši tri mixtapea koji su naišli na regionalno priznanje. Probio se zajednički EP-jm sa producentom Metro Boominom, pod nazivom Savage Mode (2016), koji je zauzeo 23. mjesto na Billboard 200 listi. Glavni singlovi ''"X"'' (sa Futureom) i ''"No Heart"'' našli su se u top 40 na Billboard Hot 100 listi. Kasnije iste godine dodatno je zapažen kao gost na Drakeovom singlu ''"Sneakin'"''. U januaru 2017. godine potpisao je ugovor sa Epic Records. Njegov prvi studijski album, Issa Album (2017), dostigao je drugo mjesto na Billboard 200 listi, dok je glavni singl ''"Bank Account"'' dosegao 12. mjesto na Billboard Hot 100. Iste godine objavio je i zajednički album Without Warning (2017.) sa Metro Boominom i reperom Offsetom, te je i gostovao na Post Maloneovom singlu ''"Rockstar"'', koji je zauzeo prvo mjesto na Billboard Hot 100 i dobio dvije nominacije na 61. dodjeli Grammy nagrada za pjesmu godine i najbolju rep pjesmu. Njegov drugi album, I Am > I Was (2018), bio je prvi koji je debitovao na prvom mjestu Billboard 200, a singl ''"A Lot"'' (sa J. Coleom) osvojio je Grammy za najbolju rep pjesmu. Godine 2020. on i Metro Boomin objavili su nastavak EP-a, Savage Mode II, koji je također debitovao na prvom mjestu Billboard 200 i donio top 10 singlove ''"Runnin"'' i ''"Mr. Right Now"'' (sa Drakeom). Godine 2022. gostovao je na Drakeovom singlu "Jimmy Cooks", što je bila njegova prva pjesma koja je debitovala na prvom mjestu Hot 100. Kasnije te godine, sa Drakeom je izdao zajednički album "Her Loss", koji je također zauzeo prvo mjesto Billboard 200, čime je postao njegov treći projekat na vrhu liste. Njegov treći solo album, American Dream iz 2024, bio je njegov četvrti uzaspni album na prvom mjestu i donio top 10 pjesme na Billboard Hot 100: Redrum i Nee-Nah. 21 Savage uhapšen je od strane američke imigracione službe (ICE), 3. februara 2019. Zvaničnici su otkrili da je britanski državljanin koji je u SAD ušao u julu 2005. nezakonio ostao nakon isteka H-4 vize 2006. godine. Dobio je kauciju 12. februara i pušten je narednog dana, dok je čekao ishod ubrzanog deportacionog ročišta, koje je prvobitno bilo zakazano za 9. april, ali je kasnije odgođeno na neodređeno vrijeme. Advokati 21 Savagea tvrdil su da je on legalno boravio u SAD godinama prije isteka H-4 vize 2005. godine. Godine 2023, 21 Savage posteao je legalni stalni stanovnik SAD-a i dobio je zelenu kartu. Godine 2022. 21 Savage je gostovao na Drakeovom singlu ''"Jimmy Cooks"'', što je bila njegova prva pjesma koja je debitovala na prvom mjestu Hot 100. Kasnije iste godine zajedno sa Drakeom izdao je zajednički album '''Her Loss''', koji je također zauzeo prvo mjesto Billboard 200, čime je postao njegov treći projekat na vrhu liste. Njegov treći solo album, '''American Dream''' (2024), bio je njegov četvrti uzastopni album na prvom mjestu i donio top 10 singlove na Billboard Hot 100: ''"Redrum"'' i ''"Née-Nah"''. Što se tiče imigracionog statusa, 21 Savage je uhapšen od strane američke imigracione službe (ICE) 3. februara 2019. Zvaničnici su otkrili da je britanski državljanin koji je u SAD ušao u julu 2005. i nezakonito ostao nakon isteka H-4 vize 2006. Dobio je kauciju 12. februara i pušten je narednog dana, dok je čekao ishod ubrzanog deportacionog ročišta, prvobitno zakazanog za 9. april, ali kasnije odgođenog na neodređeno vrijeme. Njegovi advokati tvrdili su da je legalno boravio u SAD godinama prije isteka H-4 vize. Godine 2023. 21 Savage je postao legalni stalni stanovnik SAD-a i dobio zelenu kartu. <references /> '''Operacija Južno koplje''' predstavlja vojnu i nadzornu kampanju Sjedinjenih Američkih Država, čiji je deklarirani cilj "otkrivanje, ometanje i razgradnja transnacionalnih kriminalnih i nezakonitih pomorskih mreža", prema navodima administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa. Pojedini analitičari smatraju da operacija predstavlja hibrid borbe protiv terorizma i rata protiv droge, dok drugi tvrde da je među implicitnim ciljevima bilo i uklanjanje Nicolása Madura s vlasti u Venecueli. == Početak kampanje == Usred zabrinutosti Trumpove administracije zbog krijumčarenja droge u SAD, kao i pojačanih napetosti između SAD-a i Venecuele tokom venecuelanske krize, Sjedinjene Američke Države su sredinom augusta 2025. započele raspoređivanje vojnih snaga u Karipskom moru. U septembru su počeli zračni napadi na plovila za koja američka administracija tvrdi da su pod kontrolom narkoterorističkih mreža koje krijumčare drogu u SAD. Do kraja novembra, nakon što je Kartel Sunca proglašen stranom terorističkom organizacijom i posebno označenom globalnom terorističkom organizacijom, operacija je ušla u novu fazu. U decembru je administracija SAD-a proglasila vladu Nicolása Madura stranom terorističkom organizacijom i započela ukrcavanje na sankcionirane tankera se sirovom naftom, te njhovu pljenidbu. Krajem decembra izveden je prvi američki napad na kopneni cilj unutar Venecuele. Dana 3. januara 2026. američke snage bombardovale su ciljeve u Caracasu i drugim lokacijama, te su zarobile Nicolása Madura i prebacile ga izvan zemlje. == Formalno imenovanje i flota == Operacija je službeno imenovana 13. novembra 2025. od strane Petea Hegsetha, američkog ministra obrane, kao proširenje operacije istog naziva koju je najavila Ratna mornarica SAD 28. januara 2025. godine. Operacija koristi '''hibridnu flotu plovila''' opremljenih robotskim i autonomnim sistemima radi otkrivanja i borbe protiv navodnih mreža krijumčarenja droge u zapadnoj hemisferi. == Porijeklo i historija == Ratna mornarica SAD-a najavila je operaciju u januaru 2025. koristeći Četvrtu flotu, fokusirajući se na integraciju „robotskih i autonomnih sistema s tradicionalnim pomorskim snagama“.[33][34] Prema ''Miami Heraldu'', Foster Edwards, direktor Hibridne flote, opisao je Southern Spear kao značajan korak u razvoju hibridne flote, s ciljem operacionalizacije kombinacije robotskih i autonomnih sistema radi nadzora ilegalnog krijumčarenja, te razvoja novih tehnika i procedura za integraciju ovih sistema u pomorsko okruženje.[33] Operacija je koristila '''besposadna plovila kompanije Saildrone''' za praćenje ilegalnih aktivnosti u Karipskom i Tihom okeanu,[35][36] dok su besposadni čamci za rizične misije već do juna 2025. korišteni za prikupljanje obavještajnih podataka.[37] U oktobru 2025., '''Zapovjedništvo Južnih snaga SAD-a (USSOUTHCOM)''' formiralo je zajedničku operativnu grupu sa sjedištem u štabu II marinske ekspedicione snage (II MEF), s ciljem suzbijanja djelovanja narkokartela u regiji.[39][40] Jedinica je kasnije poznata kao Zajednička operativna grupa '''Southern Spear''', a njene aktivnosti koordinirane su s Četvrtom flotom.[33][41] U novembru 2025., nakon planiranja raspoređivanja robotskih površinskih plovila, manjih presretačkih čamaca i bespilotnih zračnih letjelica, Pete Hegseth je službeno predstavio Zajedničku operativnu grupu. Operacija je obuhvatala kopnene, zračne i logističke snage radi koordinacije i jačanja protunarkotičkih aktivnosti širom zapadne hemisfere.[38] Sjedište grupe je u '''Pomorskoj bazi Mayport na Floridi''', a operacije su započele kasnije u novembru.[33] ''The New York Times'' opisao je predsjedavajućeg Združenog generalštaba SAD-a, Dana Cainea, kao „glavnog arhitekta“ operacije.[16] == Terorističke i druge oznake == Tri dana nakon predstavljanja operacije, Marco Rubio, američki državni sekretar, najavio je da će SAD proglasiti '''Kartel Sunca''', za koji tvrde da ga vodi Nicolás Maduro, Stranom terorističkom organizacijom.[43][44] Rubio je naveo da su karteli „odgovorni za terorističko nasilje širom hemisfere i za krijumčarenje droge u SAD i Evropu“. Maduro je negirao optužbe.[43] ''Miami Herald'' je naveo da bi ova odluka efektivno označila Madura i visoke zvaničnike, uključujući ministra unutrašnjih poslova Diosdado Cabella i ministra odbrane Vladimira Padrina Lópeza, kao teroriste.[45] SAD su 16. decembra 2025. proglasile '''Gulf Clan (Clan del Golfo)''' stranom terorističkom organizacijom.[46][47] Dana 15. decembra 2025., Trump je potpisao izvršnu naredbu kojom se '''fentanil proglašava oružjem masovnog uništenja'''.[48] Dva dana kasnije, najavio je da će Madurovu administraciju proglasiti Stranom terorističkom organizacijom.[49] == Kampanja i operacije == Sredinom augusta 2025. SAD su počele raspoređivati trupe u Karipskom moru.[50] Do kraja novembra, SAD su imale najveće vojne prisustvo u regiji od Kubanske raketne krize 1962.[51] Američke snage su napadale i potapale plovila navodno korištena za krijumčarenje droge u Karipskom moru i Istočnom Pacifiku.[52] U roku nekoliko dana od predstavljanja operacije, zajedničke operacije SAD-a i Dominikanske Republike rezultirale su zapljenom čamaca za krijumčarenje kokaina.[1][54] # novembra, nekoliko '''B-52 Stratofortress''' bombardera letjelo je u blizini obale Venezuele radi demonstracije bombarderskog napada.[51] # decembra SAD počinju zaplijenu i presretanje tankera sa venezuelanskom naftom, a 17. decembra Trump naredio “blokadu” sankcioniranih tankera.[29][57][58][59] Prvi napad na kopneni cilj u Venecueli izveden je 26. decembra 2025. – pomorski objekt navodno korišten za ukrcaj droga pogođen je dron napadom CIA-e, bez žrtava.[60][61] # januara 2026., eksplozije i nisko leteći avioni prijavljeni su u Caracasu i drugim dijelovima zemlje, a Maduro je zarobljen u '''Operaciji Absolute Resolve'''.[62] == Učešće saveznih država i logistička podrška == === Saveznici SAD-a === Osim Trinidad i Tobaga, CNN je 19. novembra naveo da su '''Dominikanska Republika, El Salvador, Gvajana, Panama i Portoriko''' pružili podršku, dok su '''Argentina, Ekvador i Paragvaj''' iskazali političku podršku.[1] '''Dominikanska Republika''': Zajedničke akcije s američkim agencijama rezultirale su zapljenom velike količine kokaina.[63][64] 26. novembra, predsjednik Luis Abinader odobrio je privremenu upotrebu zračne baze San Isidro i međunarodnog aerodroma Las Americas za američke protunarkotičke operacije.[65][66] Do sredine decembra, SAD su premjestile specijalizovane vojne resurse u Portoriko i Dominikansku Republiku za podršku ciljanim kopnenim napadima, zapljeni tankera i provedbi embarga.[67][68][69][70] '''El Salvador''': Prema izvještaju ''The New York Timesa'', SAD su sredinom oktobra počele operirati iz El Salvadora s tri aviona – AC-130J Ghostrider, P-8A Poseidon i C-40 Clipper – što je vjerovatno prvi put da je strana država omogućila SAD-u korištenje aviona za moguće vojne napade u regiji.[2][71] '''Trinidad i Tobago''': Razarač Gravely stigao je 26. oktobra 2025. za četverodnevnu obuku s američkim marinama.[72][73] Dodatne vježbe najavljene su u novembru.[74][75] U novembru instaliran je radar za zračni nadzor, a u decembru su odobreni američki vojni avioni za logističke operacije i rotacije osoblja.[76][77][78] === Saveznici Venezuele === '''Maduro''' je tražio vojnu podršku od Rusije, Kine i Irana radi obrane protiv SAD-a.[79][80] '''Kuba''' je obezbijedila sigurnosne i kontraobavještajne snage, dok '''Kina''' i '''Iran''' pružaju ograničenu pomoć zbog vlastitih problema.[13][80][82] # oktobra, '''ruski transportni avion Il-76''' s Pantsir-S1 i Buk-M2E sistemima sletio je u Venezuelu za vojnu podršku.[79][80][83] U decembru 2025., Maduro je pozvao kolumbijsko društvo, uključujući vojsku, da brani zemlju od američke agresije. Predsjednik Kolumbije, Gustavo Petro, odbacio je zahtjev i naglasio da Maduro nije narkokartelski lider.[84][85] == Analiza == Neki analitičari smatraju da operacija predstavlja hibrid borbe protiv terorizma i rata protiv droge.[86][87][88] Pino Arlacchi, bivši direktor UN-ove Agencije za droge i kriminal, tvrdi da prikazivanje Venezuele kao “države droge” predstavlja geopolitički motivisanu kampanju SAD-a i ističe da je saradnja venecuelanske vlade u borbi protiv droge među najboljima u Južnoj Americi.[89][90] Članak Savjeta za međunarodne odnose (CFR) iz decembra 2025. tvrdi da opseg i intenzitet operacije ukazuju da su ciljevi Trumpove administracije širi od borbe protiv droge, uključujući i plan za uklanjanje Madura.[91] == Reakcije == Prema ''Foreign Policy'', anketa među Latinoamerikancima širom Amerike (uključujući SAD i Kanadu) iz oktobra 2025. pokazala je „prilično visok nivo podrške“ američkoj vojnoj intervenciji u Venezueli s ciljem uklanjanja Madura i njegove vlade, pri čemu su Latinoamerikanci bili skloniji podržati takav scenario od samih američkih ispitanika.[92][93] Sezona šumskih požara u 2025. obuhvata šumske požare na više kontinenata. U nastavku slijedi spisak šumskih požara iz cijelog svijeta u 2025. godini. == Afrika == * Požar na Stolnoj planini 2025. godine == Azija == * Šumski požar u Ofunatu * Šumski požari u Južnoj Koreji 2025. godine * Požari na Zapadnoj obali u Izraelu 2025. godine * Šumski požari u Siriji 2025. godine * Šumski požari u Turskoj 2025. godine * Šumski požari u Rusiji 2025. godine fygijpku33zqy2f8ai2zevrb0t19gyf 3822221 3822193 2026-04-02T02:02:07Z Tulum387 155909 Započet članak Butthole Surfers. 3822221 wikitext text/x-wiki '''Butthole Surfers''' američki je rock band iz San Antonija, Texas, koji su 1981. zajedno formirali pjevač Gibby Haynes i gitarist Paul Leary. Bend je imao brojne promjene u sastavu, ali su okosnicu uvijek činili Haynes, Leary i bubnjar King Coffey. Teresa Nervosa bila je na mjestu drugog bubnjara od 1983. do 1985, zatim od 1986. do 1989, kao i 2009. Bend je također angažovao razne basiste, a među najistaknutijim bio je Jeff Pinkus. Butthole Surfersi su izrasli iz punk scene 1980-ih, te su ubrzo postali poznati po svojim haotičnim live nastupima, crnom humoru i psihodeličnom zvuku sa primjesama noise rocka i punka, te po korištenju zvučnih manipulacija i načina montaže svojih traka. Njihova muzika smatra se uticajnom za grunge scenu koja je nastajala 1990-ih. Iako su uživali poštovanje svojih muzičkih kolega i imali vjernu bazu fanova, Butthole Surfers su ostvarili ograničen komercijalni uspjeh sve do izdavanja albuma ''Electriclarryland'' (1996). Na albumu se nalazio hit singl "Pepper", koji je iste godine dospio na prvo mjesto Billboardove ljestvice Modern Rock Tracks. == Historijat == === Formiranje (1976–1981) === Butthole Surfers je nastao na Univerzitetu Trinity u San Antoniju u Texasu krajem 1970-ih, kada su se studenti Gibson "Gibby" Haynes i Paul Leary Walthall (kasnije poznatiji samo kao Paul Leary) prvi put upoznali. Iako ih je povezivao zajednički ukus za nekomercijalnu muziku, obojica su u to vrijeme bili na putu ka prilično konvencionalnim karijerama. Haynes je bio kapiten košarkaške ekipe Univerziteta Trinity, kao i "računovođa godine" na fakultetu, te je ubrzo nakon diplomiranja dobio posao u uglednoj računovodstvenoj firmi u Texasu, dok je Leary nastavio studirati. Godine 1981. Haynes i Leary su objavili časopis ''Strange V.D.'', u kojem su se nalazile fotografije neobičnih medicinskih stanja, uz izmišljena i humoristična objašnjenja tih bolesti. Nakon što je Haynes na poslu uhvaćen s jednom od tih fotografija, napustio je računovodstvenu firmu i preselio se u Južnu Kaliforniju. Leary, kojem je nedostajao još jedan semestar do diplome, napustio je fakultet i slijedio svog budućeg kolegu. Nakon kratkog perioda tokom kojeg su prodavali ručno rađenu odjeću i posteljinu s likom Lee Harveyja Oswalda, vratili su se u San Antonio i osnovali bend koji će kasnije postati Butthole Surfers. === Rani počeci (1981–1984) === Haynes i Leary su 1981. godine imali prvi nastup u noćnom klubu The Bonham Exchange u San Antoniju, pri čemu tada još nisu imali ime benda. Do 1982. godine pridružila im se ritam sekcija koju su činili basista Quinn Mathews i njegov brat, bubnjar Scott Mathews. Međutim, bend nije uspio privući veću publiku u San Antoniju, pa su kasnije tog ljeta kupili kombi i vratili se u Kaliforniju. Tokom jednog nastupa u klubu Tool and Die u San Francisku, bend je privukao pažnju Jella Biafre, frontmena grupe Dead Kennedys i osnivača izdavačke kuće Alternative Tentacles. Impresioniran njihovim nastupom, Biafra je postao njihov obožavatelj i pozvao ih je da nastupaju kao predgrupa Dead Kennedys i T.S.O.L. u poznatom klubu Whisky a Go Go u Los Angelesu. Ponudio im je i aranžman koji je pokrenuo njihovu snimateljsku karijeru: ukoliko bi pronašli studio koji bi im omogućio snimanje albuma, Alternative Tentacles bi preuzeo troškove snimanja nakon završetka projekta. Bend je prihvatio ponudu i vratio se u San Antonio, gdje su započeli snimanje u BOSS Studios (poznatom i kao Bob O’Neill’s Sound Studios, odnosno "The Boss"). Međutim, braća Matthews nisu ušla u studio sa Haynesom i Learyjm, jer su napustili bend nakon fizičkog sukoba između Scotta Mathewsa i Haynesa. Bas poziciju preuzeo je Bill Jolly, koji je svirao i na sljedeća dva izdanja benda, a kroz bend je prošao i veći broj bubnjara. Posljednji među njima, King Coffey (rođen kao Jeffrey Coffey), ostao je u bendu do danas. EP ''Butthole Surfers'', objavljen u julu 1983. za izdavačku kuću Alternative Tentacles, također poznat pod alternativnim nazivima ''Brown Reason to Live'' i ''Pee Pee the Sailor'' sadržavao je pjesme s namjerno provokativnim i apsurdnim naslovima, poput "The Shah Sleeps in Lee Harvey’s Grave" i "Bar-B-Q Pope", koje su naizmjenično izvodili Haynes i Leary. Haynes je u kasnijem periodu preuzeo ulogu glavnog vokala benda. Omot albuma, kao i kasnije vizuelne materijale za bend, osmislili su sami članovi. EP je, uz izražen humoristički pristup, postavio temelje njihovog kasnijeg stvaralaštva, te je imao uticaj na muzičare poput Kurta Cobaina iz Nirvane, koji ga je nabrojao među svojih deset omiljenih albuma, a kasnije i među pedeset najuticajniih za zvuk Nirvane. Cobain je 1991. također upoznao svoju buduću suprugu Courtney Love (Hole) na zajedničkom koncertu Surfersa i L7. Nakon objave EP-a, bendu se pridružila druga bubnjarka, Teresa Nervosa (rođena kao Teresa Taylor), koja je ranije svirala s Kingom Coffeyjem u školskim bendovima u Fort Worthu i Austina. Oni su istovremeno nastupali na odvojenim, stojećim bubnjarskim setovima, što je postalo važan dio scenskog identiteta benda. Iako su se Nervosa i Coffey, kao i drugi oko njih, često predstavljali kao brat i sestra, kasnije je potvrđeno da zapravo nisu u rodbinskoj vezi. Dolaskom Nervose formirana je tzv. "klasična postava" benda — Haynes, Leary, Coffey i Nervosa, koja će, uz česte promjene basista i privremeni odlazak Nervose između 1985. i 1986. godine, ostati uglavnom stabilna do njenog konačnog odlaska 1989. godine. Nervosa se nakratko vratila u bend 2008. godine, a njeno ime se pojavilo i u najavama turneje 2009. godine. Tokom 1984. godine bend se vratio u BOSS Studios kako bi snimio materijal za dva studijska albuma, koji su prvobitno ponuđeni izdavačkoj kući Alternative Tentacles. Prvi od tih projekata bio je album ''Psychic... Powerless... Another Man’s Sac''. Međutim, prije objave albuma došlo je do zastoja u vezi s pravima nad master snimcima, koje je držao vlasnik studija Bob O’Neill, zahtijevajući naknadu troškova snimanja. Kako izdavačka kuća u tom trenutku nije mogla platiti traženi iznos, bend je u septembru 1984. godine, iz finansijske nužde, objavio live album ''Live PCPPEP''. Album je većinom sadržavao live verzije ranijih pjesama, što je dovelo do komentara dijela kritike i publike da se sadržajno preklapa s njihovim ranijim izdanjima. Istovremeno, O’Neill je planirao izdati ''Psychic... Powerless... Another Man’s Sac'' putem vlastite etikete Ward 9 kako bi nadoknadio troškove snimanja. Stanko Luka Karaman (8. decembar 1889 – 17. maj 1959) bio je jugoslovenski prirodnjak srpskog porijekla, istraživač amfipodnih i izopodnih rakova. Bio je biolog, zoolog, ihtiolog i muzeolog, koji je odigrao ključnu ulogu u razvoju prirodnih nauka i muzejske djelatnosti u Makedoniji. Osnivač je Prirodnjačkog muzeja i Zoološkog vrta u Skoplju i jedan od inicijatora uređenja gradskog parka uz rijeku Vardar. Biografija Stanko Karaman rođen je 8. decembra 1889. godine u Sarajevu, kao sin biologa i direktora srednje škole, Luke Karamana i njegove supruge Anke Miladinov, porijeklom iz Splita. Srednju školu završio je u Sarajevu 1912, nakon čega je započeo studij prirodnih nauka u Zagrebu i Napulju. Nakon prekida tokom Prvog svjetskog rata, studije je nastavio u Zagrebu, gdje je diplomirao 1920. godine, a doktorirao u januaru 1921. disertacijom o filogeniji šarana (Cyprinidae). Naučna aktivnost i dolazak u Makedoniju Nakon doktorata radio je kao asistent u Nacionalnom zoološkom muzeju i Zoološkom institutu u Zagrebu (1919–1924). Dva istraživačka putovanja u Makedoniju usmjerila su njegov daljnji naučni rad na to područje. Godine 1924. dolazi u Makedoniju i objavljuje monumentalnu studiju Pisces Macedoniae, prvi sistematski naučni rad o slatkovodnim ribama u zemlji. Tokom istraživanja identifikovao je i opisao 16 novih vrsta i podvrsta. Tokom karijere objavio je više od 100 naučnih radova (prema nekim izvorima 108), baveći se taksonomijom i ekologijom riba, vodozemaca, gmizavaca, šišmiša, te posebno slatkovodnih rakova iz redova Amphipoda i Isopoda. Opisao je oko 60 novih vrsta riba i oko 150 novih taksona slatkovodnih rakova, uglavnom endemskih. Bio je među prvim istraživačima slatkovodne podzemne faune i pećinskih ekosistema na Balkanu, te se smatra jednim od osnivača ove oblasti. Istraživanja vezana za malariju Godine 1924. imenovan je za parazitologa u Institutu za tropske bolesti u Skoplju. Istraživao je komarce i helmintijaze, te proveo šest mjeseci proučavajući područja pogođena malarijom. U radu Anopheles u Makedoniji i njihovo suzbijanje identifikovao je pet vrsta malarijskih komaraca i predložio mjere suzbijanja, uključujući biološke metode poput korištenja malih riba za uništavanje larvi. Također je proučavao žarišta malarije u Dalmaciji i metode njenog suzbijanja. Institucionalne i muzejske aktivnosti Godine 1926. osnovao je Muzej Južne Srbije (kasnije Makedonski muzej prirodne historije) u Skoplju, a 1928. i Zoološki vrt u Skoplju. Bio je dugogodišnji direktor muzeja, gdje je kao jedini naučni radnik organizirao prikupljanje i obradu materijala, te sarađivao s evropskim naučnicima. U isto vrijeme uređivao je i gradski park uz rijeku Vardar, pretvorivši zapušteno područje u park engleskog stila površine oko 120 hektara (današnji Gradski park). Kasniji život Početkom Drugog svjetskog rata 1941. godine napustio je Skoplje i boravio u Kragujevcu i Smederevu, gdje je do 1945. vodio Biološki institut. Nakon rata radio je u Splitu, a od 1950. do 1952. bio je šef Biološkog instituta Jugoslavenske akademije nauka i umjetnosti u Dubrovniku. Godine 1952. vratio se u Skoplje i nastavio rad u Prirodnjačkom muzeju. Penzionisao se 1957, ali je ostao aktivan u nauci do smrti 17. maja 1959. godine. Časopisi i urednički rad Bio je urednik Biltena Skopskog naučnog društva“ (1937–1941) te inicijator ili saradnik u pokretanju više naučnih publikacija, uključujući: Acta Musei Macedonici scientiarum naturalium Fragmenta Balcanica Izdanija Folia Balcanica Ove publikacije bile su ključne za razvoj nauke u Makedoniji i na Balkanu. Porodica Bio je oženjen biologinjom Zorom Karaman, s kojom je imao dva sina i kćerku. Njegov sin Gordan S. Karaman bio je također poznati biolog i karcinolog, univerzitetski profesor i autor brojnih naučnih radova. Počasti i priznanja Makedonska pošta je 2009. godine izdala je poštansku marku s njegovim likom, u znak priznanja za njegov doprinos nauci i muzejskoj djelatnosti. Nasljeđe u nauci Nekoliko vrsta nazvano je po njemu, kao što su Delamarella karamani (Harpacticoida), Stygophalangium karamani (Arachnida) i Macedonethes stankoi (Isopoda). Naziv karamani u nekim taksonima odnosi se i na njegovog sina Gordana S. Karamana. Stanko Luka Karaman (8. decembar 1889 – 17. maj 1959) bio je jugoslovenski prirodnjak srpskog porijekla, istraživač amfipodnih i izopodnih rakova. Bio je biolog, zoolog, ihtiolog i muzeolog, koji je odigrao važnu ulogu u razvoju prirodnih nauka i muzejske djelatnosti u Makedoniji. Osnivač je Prirodnjačkog muzeja i Zoološkog vrta u Skoplju i jedan od inicijatora uređenja gradskog parka uz rijeku Vardar. Biografija i obrazovanje Stanko Karaman rođen je 8. decembra 1889. godine u Sarajevu, kao sin biologa i direktora srednje škole, Luke Karamana i njegove supruge Anke Miladinov, porijeklom iz Splita. Srednju školu završio je u Sarajevu 1912, nakon čega je započeo studij prirodnih nauka u Zagrebu i Napulju. Nakon prekida tokom Prvog svjetskog rata, studije je nastavio u Zagrebu, gdje je diplomirao 1920. godine, a doktorirao u januaru 1921. disertacijom o filogeniji šarana (Cyprinidae). Naučni rad i istraživanja Nakon doktorata radio je kao asistent u Nacionalnom zoološkom muzeju i Zoološkom institutu u Zagrebu (1919–1924). Dva istraživačka putovanja u Makedoniju usmjerila su njegov daljnji naučni rad na to područje. Godine 1924. dolazi u Makedoniju i objavljuje monumentalnu studiju Pisces Macedoniae, prvi sistematski naučni rad o slatkovodnim ribama u zemlji. Tokom istraživanja identifikovao je i opisao 16 novih vrsta i podvrsta. Tokom karijere objavio je više od 100 naučnih radova (prema nekim izvorima 108), baveći se taksonomijom i ekologijom riba, vodozemaca, gmizavaca, šišmiša, te posebno slatkovodnih rakova iz redova Amphipoda i Isopoda. Opisao je oko 60 novih vrsta riba i oko 150 novih taksona slatkovodnih rakova, uglavnom endemskih. Bio je među prvim istraživačima slatkovodne podzemne faune i pećinskih ekosistema na Balkanu, te se smatra jednim od osnivača ove oblasti. Istraživanja vezana za malariju Godine 1924. imenovan je za parazitologa u Institutu za tropske bolesti u Skoplju. Istraživao je komarce i helmintijaze, te proveo šest mjeseci proučavajući područja pogođena malarijom. U radu Anopheles u Makedoniji i njihovo suzbijanje identifikovao je pet vrsta malarijskih komaraca i predložio mjere suzbijanja, uključujući biološke metode poput korištenja malih riba za uništavanje larvi. Također je proučavao žarišta malarije u Dalmaciji i metode njenog suzbijanja. Institucionalni rad i kasniji život Godine 1926. osnovao je Muzej Južne Srbije (kasnije Makedonski muzej prirodne historije) u Skoplju, a 1928. i Zoološki vrt u Skoplju. Bio je dugogodišnji direktor muzeja, gdje je kao jedini naučni radnik organizirao prikupljanje i obradu materijala, te sarađivao s evropskim naučnicima. U isto vrijeme uređivao je i gradski park uz rijeku Vardar, pretvorivši zapušteno područje u park engleskog stila površine oko 120 hektara (današnji Gradski park). Početkom Drugog svjetskog rata 1941. godine napustio je Skoplje i boravio u Kragujevcu i Smederevu, gdje je do 1945. vodio Biološki institut. Nakon rata radio je u Splitu, a od 1950. do 1952. bio je šef Biološkog instituta Jugoslavenske akademije nauka i umjetnosti u Dubrovniku. Godine 1952. vratio se u Skoplje i nastavio rad u Prirodnjačkom muzeju. Penzionisao se 1957, ali je ostao aktivan u nauci do smrti 17. maja 1959. godine. Publikacije, porodica i nasljeđe Bio je urednik Biltena Skopskog naučnog društva (1937–1941) te inicijator ili saradnik u pokretanju više naučnih publikacija, uključujući: Acta Musei Macedonici scientiarum naturalium Fragmenta Balcanica Izdanija Folia Balcanica Ove publikacije bile su ključne za razvoj nauke u Makedoniji i na Balkanu. Bio je oženjen biologinjom Zorom Karaman, s kojom je imao dva sina i kćerku. Njegov sin Gordan S. Karaman bio je također poznati biolog i karcinolog, univerzitetski profesor i autor brojnih naučnih radova. Makedonska pošta je 2009. godine izdala poštansku marku s njegovim likom, u znak priznanja za njegov doprinos nauci i muzejskoj djelatnosti. Nekoliko vrsta nazvano je po njemu, kao što su Delamarella karamani (Harpacticoida), Stygophalangium karamani (Arachnida) i Macedonethes stankoi (Isopoda). Naziv karamani u nekim taksonima odnosi se i na njegovog sina Gordana S. Karamana. Bosna i Hercegovina se po prvi put na FIFA Svjetskim prvenstvima pojavila 2014. godine u Brazilu, što j ujedno i prvi put da se ista selekcija našla na nekom velikom međunarodnom takmičenju. Budući da FIFA priznaje Srbiju kao zvaničnog nasljednika Jugoslavije, bosanskohercegovački igrači imali su važne uloge u historiji Svjetskog prvenstva i prije nezavisnosti 1992. godine. == Bosanskohercegovački igrači u jugoslovenskoj fudbalskoj reprezentaciji == Jugoslavija je u periodu između 1930. i 1990. na Svjetskim prvenstvima učestvovala ukupno 8 puta. Dok su u ranim izdanjima prvenstva uglavnom bili zastupljeni srbijanski igrači, sastavi su vremenom postajali sve raznovrsniji. Nekoliko bosanskohercegovačkih igrača bili su dio početnog sastava, ekipe koja je 1974. prošla grupnu fazu neporažena ispred Brazila. Napadač Dušan Bajević postigao je tri pogotka u jednoj od najvećih pobjeda u historiji Svjetskog prvenstva: Jugoslavija je pobijedila Zair sa 9:0. Odbrambeni igrač Josip Katalinski je također bio strijelac. Za reprezentaciju Jugoslavije te godine nastupili su i defanzivac Enver Hadžiabdić i golman Enver Marić. Kreativni vezni igrač Safet Sušić, kojeg mnogi smatraju najboljim bosanskohercegovačkim igračem svih vremena, bio je dio jugoslovenske fudbalske reprezentacije na SP u dva navrata: 1982. i 1990. godine. Tim koji je stigao do četvrtfinala 1990. predvodio je kapiten Zlatko Vujović, igrač bosansko-hrvatskog porijekla. == Nastupi na SP == Nakon što je Bosna i Hercegovina stekla nezavisnost od Jugoslavije 1. marta 1992. godine, ubrzo je formirana nacionalna fudbalska reprezentacija koja nije mogla učestvovati u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 1994. jer svez još uvijek nije bio član FIFA-e. Tokom kvalifikacija za SP 1998, prvu domaću utakmicu BiH je odigrala protiv Hrvatske u Bolonji. Meč se igrao na neutralnom terenu zbog renoviranja stadiona Asim Ferhatović Hase u Sarajevu. BiH je zauzela treće mjesto u kvalifikacijama za SP 2006, pri čemu je ostvarila dva remija protiv Španije. Tokom kvalifikacija za SP 2010, BiH je prvi put stigla do baraža za neko veliko takmičenje, gdje je na kraju izgubila ukupnim rezultatom 2:0 od Portugala. Bosna i Hercegovina se po prvi put kao nezavisna država plasirala na Svjetsko prvenstvo u fudbalu 2014. godine, nakon što je osvojila prvo mjesto u Grupi G. {| class="wikitable" style="text-align:center;" !Godina !Faza !Mjesto !OU !P !N !I !POG !PRG !Sastav |- |{{ZD|URU}} 1930 – {{ZD|ITA}} 1990 | colspan="9" |Dio Jugoslavije |- |{{ZD|SAD}} 1994 | colspan="9" |Nisu učestvovali |- |{{ZD|FRA}} 1998 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|JKO}} {{ZD|JAP}} 2002 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|NJE}} 2006 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|JAR}} 2010 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|BRA}} 2014 |Grupna faza |20 |3 |1 |0 |2 |4 |4 |Sastav |- |{{ZD|RUS}} 2018 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|KAT}} 2022 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|KAN}} {{ZD|MEX}} {{ZD|SAD}} 2026 |Grupna faza |TBD |– |– |– |– |– |– | |} {| class="wikitable" style="text-align:center;" ! Godina !! OU !! P !! N !! I !! POG !! PRG !! Mjesto |- | 1998 || 8 || 3 || 0 || 5 || 9 || 14 || 4 |- | 2002 || 8 || 2 || 2 || 4 || 12 || 12 || 4 |- | 2006 || 10 || 4 || 4 || 2 || 12 || 9 || 3 |- | 2010 || 12 || 6 || 1 || 5 || 25 || 15 || 2 (baraž) |- | 2014 || 10 || 8 || 1 || 1 || 30 || 6 || 1 |- | 2018 || 10 || 5 || 2 || 3 || 24 || 13 || 3 |- | 2022 || 8 || 1 || 4 || 3 || 9 || 12 || 4 |- | 2026 || 8 || 5 || 2 || 1 || 17 || 7 || 2 |} {{Nogometaš | imenogometaša = Aleksandar Stanković | slika = | punoime = | nadimak = | datumrođenja = {{datum rođenja i godine|2005|8|3|}} | rodnigrad = [[Milan]] | rodnadržava = [[Italija]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | visina = 1,85 m | pozicija = [[Vezni igrač (nogomet)#Defanzivni vezni|Defanzivni vezni]] | trenutniklub = [[Club Brugge]] | brojnadresu = 25 }} '''Aleksandar Stanković''' (rođen 3. avgusta 2005) srbijanski je profesionalni fudbaler koji igra na pozicijama defanzivnog veznog ili centralnog beka. Trenutno nastupa za Club Brugge, koji se takmiči u prvog belgijskoj ligi i srbijansku fudbalsku reprezentaciju. Sin je nekadašnjeg reprezentativca Srbije i bivšeg fudbalera milanskog Intera, Dejana Stankovića. == Klupska karijera == === Inter Milan === Stanković je prvi put uvršten na spisak prve ekipe Intera 1. oktobra 2022, kada je bio na klupi za rezervne igrače u utakmici Serije A protiv AS Rome na stadionu San Siro. Iako nije ulazio u igru, bio je dio ekipe koja je osvojila Kup Italije 2022-23, pri čemu je njegova ekipa u finalu savladala Fiorentinu rezultatom 2:1. === Posudba u Luzern === U FC Luzern Stanković je prešao 3. jula 2024, na jednogodišnju posudbu uz opciju trajnog otkupa, kao i klauzulu o povratnom otkupu u korist matičnog Intera. Prvi pogodak za klub postigao je 26. oktobra iste godine, na utakmici u kojoj je Yverdon-Sport slavio rezultatom 3:2. === Club Brugge === Krajem jula 2025, Stanković je zvanično prešao u Club Brugge, potpisavši sa tim belgijskim prvoligašem ugovor do 2029. godine. Inter Milan je zadržao klauzulu o povratnom otkupu koja im omogućava da Stankovića vrate za 22 miliona eura 2026, odnosno za 25 miliona eura 2027. godine. Mjesec dana kasnije, 27. avgusta, postigao je svoj prvi pogodak za klub u pobjedi od 6:0 protiv Rangers FC u drugoj utakmici kvalifikacija za Ligu prvaka. == Reprezentativna karijera == Poziv srbijanske U15 reprezentacije dobio je u februaru 2020. Nastupao je za U16 i U17 selekcije, a prvi put kapitensku traku za omladinsku selekciju nosio je u maju 2021. Stanković je bio kapiten generacije koja je došla do polufinala Evropskog U17 prvenstva 2022. godine. Prvi poziv za U18 srbijansku reprezentaciju dobio je u septembru 2022, kada je kao kapiten nastupio u minimalnom porazu protiv italijanske selekcije. Četiri dana kasnije, protiv iste ekipe, postigao je prvi pogodak u pobjedi Srbije od 2:1. == Stil igre == Dok je predvodio U17 selekciju Srbije do polufinala Evropskog prvenstva za igrače do 17 godina, UEFA je na svojoj stranici opisala Stankovića kao igrača čiji su prekidi "prijetnja svakom protivniku", te kao kombinaciju "finoće i borbenosti u veznom redu, što jasno pokazuje zašto nosi kapitensku traku". == Privatni život == Njegov brat Filip je golman koji nastupa za ekipu Venecije. Braća su sinovi bivšeg veznog igrača milanskog Intera i reprezentacije Srbije, Dejana Stankovića. Njegova majka Ana je Slovenka, a porodica provodi vrijeme u Ljubljani. Njegov amidža po majci bivši je slovenački profesionalni fudbaler Milenko Ačimovič. Dana 11. oktobra 2025, Stanković je debitovao za seniorsku reprezentaciju Srbije u porazu kod kuće (0:1) od reprezentacije Albanije u utakmici kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2026. == Nagrade i postignuća == * Kup Italije: 2022-2023. * Superkup Italije 2023. == Reference == Okruzi u Rusiji, Sedmi kongres SKJ, Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a i ostale Rezolucije, hemijski spojevi, aviokompanije, Spisak muzeja u gradovima sa više od 100.000 stanovnika, [en:List of freeware], List of free PC games, Platonski ugljikovodik, Prank call, Meralgia paraesthetica, Myokymia, Hemifacial spasm, Miloš Krasić, Nogometne pozicije, Nogometne formacije '''Doživotni predsjednik''' je titula koja se dodjeljuje ili koju sami predsjednici preuzimaju kako bi sebi obezbijedili neograničen mandat i produžili mandat do smrti ili penzionisanja. Ovaj položaj im omogućava formalnu zaštitu od mogućeg poraza na izborima, uključujući i od progona zbog službenih ili drugih zločina (zbog kojih bi mogli odgovarati gubitkom vlasti), putem formalnog predsjedničkog imuniteta. Ponekad titula nosiocu daje pravo da imenuje ili predloži nasljednika. Termin se često koristi za političke lidere koji nastoje legitimizovati svoju apsolutnu vlast, a koji u praksi vladaju kao monarsi. Doživotni predsjednik de facto se može smatrati autokratom i često je sinonim za diktatora. Korištenje titule „doživotni predsjednik“ umjesto tradicionalno autokratskog naslova, poput monarha, podrazumijeva subverziju liberalne demokratije od strane nosioca vlasti. U nekim slučajevima, doživotni predsjednik može uspostaviti samoproklamovanu monarhiju, kao što je učinio Henri Christophe na Haitiju. Među značajnim historijskim ličnostima koje su koristile strategiju doživotnog ili neograničenog mandata izdvajaju se Julije Cezar, rimski vojni vođa i državnik koji je 45. godine p. n. e. proglasio sebe "dictator perpetuusom" (doživotnim diktatorom) u Rimskoj Republici i Napoleon Bonaparte, francuski vojni lider i državnik, koji je 1802. godine proglašen prvim doživotnim konzulom , prije nego što je 1804. godine postao car Francuske. Mnogi lideri koji su se proglasili doživotnim predsjednicima zapravo nisu uspjeli da služe do kraja života. Većina je smijenjena prije smrti, dok su neki ubijeni dok su vršili dužnost. Međutim, neki su uspjeli da vladaju do svoje prirodne smrti, poput José Gaspara Rodrígueza de Francia (Paragvaj), Alexandra Pétiona i Françoisa Duvaliera (Haiti), Rafaela Carrere (Gvatemala), Saparmurrata Niyazova (Turkmenistan) i Josipa Broza Tita (Jugoslavija). Neki lideri nisu uspjeli da dobiju status doživotnog predsjednika; primjer za to je Mobutu Sese Seko iz Zaira, koji je 1972. godine pokušao da osigura takav mandat. Neki dugogodišnji autokratski predsjednici pogrešno se smatraju doživotnim predsjednicima. Oni nikada zvanično nisu dobili doživotni mandat i povremeno su učestvovali na izborima na kojima su ponovno birani. U većini slučajeva, to su bili fiktivni izbori koji su im garantovali nastavak vlasti. Doživotni predsjednici se mogu smatrati monarskim vladarima de facto. U prošlosti su neka državna uređenja imala karakter monarhija (npr. Vatikan), gdje je vladar biran od strane skupštine. Politolozi često imaju teškoće da razlikuju državu koju vodi doživotni predsjednik od monarhije, posebno kada se radi o nasljednoj ili porodičnoj diktaturi. {| class="wikitable" |+Doživotni predsjednici po državama !Država !Predsjednik !Zvanična titula !Titula na bosanskom jeziku !Bilješke |- |{{ZID|Njemačka|Nazi}} |Adolf Hitler |''Führer und Reichskanzler'' |Vođa i kancelar |Referendum o šefu države Trećeg Rajha održan je 19. avgusta 1934, nakon smrti predsjednika Paula von Hindenburga, kako bi se formalno spojile funkcije predsjednika i kancelara, a koje je nakon referenduma preuzeo Adolf Hitler. Glasanje koje je proteklo pod represivnim uslovima bez slobodne opozicije, rezultovalo je time da je 89,93% glasova podržalo Hitlerovu vlast. Referendumi u nacističkoj Njemačkoj služili su više kao propagandni instrument za demonstraciju jedinstva između režima i narodne zajednice nego kao stvarno demokratsko odlučivanje. |- |{{ZID|Argentina}} |Juan Carlos Onganía |''Presidente de facto de la Nación Argentina'' |de facto predsjednik Argentine |Doživotni predsjednik tokom prve faze civilno-vojne diktature poznate kao "Argentinska revolucija", od 29. juna 1966. do 8. juna 1970. |- |{{ZID|Bolivija}} |Simón Bolívar |''El Libertador'' |Oslobodilac |Prvi predsjednik Kolumbije. Zvanično titulu "El Libertador de Venezuela" dobio od vlasti u Caracasu 14. oktobra 1813. kao priznanje za njegovo vođstvo u oslobađanju teritorije od španske vlasti. Ova titula mu nije dodijeljena samoinicijativno, već kao formalno priznanje od lokalnih vlasti. Kasnije je titula potvrđena i od strane Kongresa Velike Kolumbije 1819, čime je postala zvanično priznati epitet za njegove zasluge u oslobađanju više južnoameričkih zemalja. Danas se "El Libertador" smatra historijski i državno priznatim nazivom koji simbolizuje njegovu ulogu u borbi za nezavisnost. |- | |José María Linares Lizarazu |''Presidente de la República de Bolivia'' |13. predsjednik Bolivije |Zvanično nosio titulu predsjednika Bolivije, obavljajući je od 9. septembra 1857. do 14. januara 1861. Tokom vlasti prvo je bio privremeni predsjednik (pro tempore), a od 31. marta 1858. sebe je proglasio diktatorom, ostavši na vlasti sve do svog svrgavanja 1861. godine. |- | |Manuel Isidoro Belzu Humérez |''Presidente de la República de Bolivia'' |11. predsjednik Bolivije |Bolivijski vojni oficir i 11. predsednik Bolivije od 1848. do 1855. Tokom njegove vlasti usvojeni su aktuelna nacionalna himna i zastava, a vlada je imala populistički karakter, podržavajući siromašno i domorodačko stanovništvo. Došao je na vlast vojnom silom, porazivši José Miguela de Velasca, a kasnije je legitimizirao položaj na izborima. Nakon penzionisanja njegov zet Jorge Córdova preuzeo je funkciju predsjednika, dok je Belzu kasnije ubijen 1865. u pokušaju da se vrati na vlast. |- | | | | | |- | | | | | |- | | | | | |} '''Primjeri doživotnih predsjednika po državama:''' * * '''Argentina:''' Juan Carlos Onganía * '''Bolivija:''' Simón Bolívar, Antonio José de Sucre, Andrés de Santa Cruz, Manuel Isidoro Belzu, José María Linares, Mariano Melgarejo, Germán Busch * '''Brazil:''' Getúlio Vargas * '''Centralnoafrička Republika:''' Jean-Bedel Bokassa, André Kolingba * '''Ciskei:''' Lennox Sebe * '''Sjeverna Koreja:''' Kim Il-sung („Večni predsjednik“), Kim Jong-il, Kim Jong-un * '''Španija:''' Francisco Franco („Caudillo“) * '''Ekvador:''' Diego Noboa * '''Francuska:''' Napoleon Bonaparte („Prvi konzul doživotno“), Philippe Pétain * '''Gana:''' Kwame Nkrumah * '''Gvatemala:''' Rafael Carrera * '''Ekvatorijalna Gvineja:''' Francisco Macías Nguema * '''Haiti:''' Toussaint Louverture, Jean-Jacques Dessalines, Henri Christophe, André Rigaud, Alexandre Pétion, Jean-Pierre Boyer, Jean-Baptiste Riché, Faustin Soulouque, Fabre Geffrard, Sylvain Salnave, François Duvalier, Jean-Claude Duvalier * '''Indonezija:''' Soekarno, Soeharto * '''Italija:''' Benito Mussolini * '''Iran:''' Rouhollah Khomeini, Ali Khamenei, Mojtaba Khamenei * '''Irak:''' Saddam Hussein * '''Libija:''' Mouammar Kadhafi * '''Malawi:''' Hastings Banda * '''Meksiko:''' Antonio López de Santa Anna * '''Uganda:''' Idi Amin Dada * '''Paragvaj:''' José Gaspar Rodríguez de Francia, Carlos Antonio López, Francisco Solano López * '''Peru:''' Simón Bolívar, Andrés de Santa Cruz, Felipe Santiago Salaverry, Manuel Ignacio de Vivanco * '''Samoa:''' Tupua Tamasese Mea’ole, Malietoa Tanumafili II * '''Tunis:''' Habib Bourguiba * '''Turkmenistan:''' Saparmurrat Niyazov * '''Jugoslavija:''' Josip Broz Tito * '''Zair:''' Mobutu Sese Seko '''Najduže vladavine doživotnih predsjednika:''' * Kim Il-sung – 45 godina, 9 mjeseci, 29 dana * Malietoa Tanumafili II – 45 godina, 4 mjeseca, 10 dana * Mouammar Kadhafi – 41 godina, 11 mjeseci, 22 dana * Francisco Franco – 39 godina, 1 mjesec, 19 dana * Ali Khamenei – 36 godina, 8 mjeseci, 24 dana * Soeharto – 30 godina, 1 mjesec, 15 dana * Mobutu Sese Seko – 25 godina, 6 mjeseci, 19 dana * Jean-Pierre Boyer – 24 godine, 11 mjeseci, 12 dana * Saddam Hussein – 23 godine, 8 mjeseci, 24 dana * Hastings Banda – 23 godine, 1 mjesec, 2 dana Ol Doinyo Lengai '''Transliteracija''' (grč. ''trans'' – "preko"; ''lit(t)era'' – "slovo") je proces prevođenja teksta iz jednog pisma u drugo, pri čemu se zadržava fonetska ili grafička ekvivalencija slova, a ne njihov značenjski sadržaj. Transliteracija se razlikuje od prevoda, jer se radi samo o prilagođavanju pisma, a ne jezika, zbog čega se u terminologiji često koristi i izraz ''preslovljavanje''. Ovaj postupak pretvaranja slova iz jednog sistema pisma u odgovarajuća slova drugog sistema pisma ne predstavlja direktno izvorne glasove, već zamjenjuje znakove njihovim ekvivalentom u drugom pismu. Zbog čestih dijakritičkih znakova koji su nerijetko potrebni, transliteracija se uglavnom primjenjuje u naučnim i stručno-tehničkim kontekstima. U bosanskom jeziku koriste se i latinica i ćirilica, pri čemu je latinica dominantna u javnoj upotrebi i svakodnevnom životu. Transliteracija se u domaćoj upotrebi koristi za prevođenje tekstova sa ćirilice na latinicu (i vice versa), prilagođavanje imena, geografskih pojmova i stručnih termina iz stranih jezika, kao i računarske i tipografske potrebe, gdje se različita pisma moraju prikazati konzistentno.<ref>Primjer: Ako baza podataka sadrži imena u oba pisma, pretraživanje po latinici bez transliteracije možda neće pronaći rezultate napisane ćirilicom. Transliteracija standardizuje prikaz i omogućava preciznije pretraživanje.</ref> '''Transliteracija''' (grč. ''trans'' – "preko"; ''lit(t)era'' – "slovo") je proces prevođenja teksta iz jednog pisma u drugo tako da se svako slovo ili znak zamjenjuje odgovarajućim znakom drugog pisma, bez mijenjanja značenja riječi. Cilj transliteracije je grafička ekvivalencija znakova, a ne reprodukcija izgovora. Zbog toga se transliteracija razlikuje od prevoda, jer se radi isključivo o prilagođavanju pisma, a ne jezika. U terminologiji se često koristi i izraz ''preslovljavanje''. Zbog čestih dijakritičkih znakova koji su nerijetko potrebni, transliteracija se uglavnom primjenjuje u naučnim, lingvističkim i stručno-tehničkim kontekstima. == Upotreba u bosanskom jeziku i primjeri == === Upotreba === U bosanskom jeziku koriste se i latinica i ćirilica, pri čemu je latinica dominantna u javnoj upotrebi i svakodnevnom životu. Transliteracija se primjenjuje u nekoliko svrha: # Prevođenje tekstova između pisama – npr. sa ćirilice na latinicu i obratno. # Prilagođavanje imena, geografskih pojmova i stručnih termina iz stranih jezika. # Računarske i tipografske potrebe, gdje se različita pisma moraju prikazati dosljedno radi čitljivosti, pretraživanja i obrade podataka. === Primjeri === {| class="wikitable" !Latinica !Ćirilica |- |Bosna i Hercegovina |Босна и Херцеговина |- |Sarajevo |Сарајево |- |Banja Luka |Бања Лука |- |Mostar |Мостар |- |Ćilim |Ћилим |} Islamic marital practices, Marriage in Islam, Islamsko bračno pravo Štuko dekoracija u islamskoj arhitekturi odnosi se na rezbareni ili oblikovani štuk i gipsani malter. Pojmovi štuko i malter u ovom kontekstu koriste se gotovo naizmjenično kako bi označili većinu vrsta ovakvih dekoracija s nešto različitim sastavima. Ova dekoracija se uglavnom koristila za prekrivanje zidova i površina, a glavni motivi bili su oni koji prevladavaju u islamskoj umjetnosti: geometrijski, arabeska, biljni, kaligrafski, kao i trodimenzionalni muqarnas. Gipsani malter bio je iznimno važan u islamskoj arhitektonskoj dekoraciji jer je relativno suha klima u velikom dijelu islamskog svijeta olakšavala korištenje ovog jeftinog i svestranog materijala u raznim prostorima. Štuko dekoracija već se koristila u drevna vremena u regiji Irana i u grčko-rimskom mediteranskom području. U islamskoj arhitekturi, štuko dekoracija pojavila se tokom omejadske dinastije (kasni 7-8. vijek) i doživjela daljnje inovacije i širenje tokom 9. vijeka pod Abasidima u Iraku, nakon čega se dalje širila islamskim svijetom i uključivala u regionalne arhitektonske stilove. Primjeri historijske rezbarene štuko dekracije nalaze se u Egiptu, Iranu, Afganistanu i Indiji, među ostalim područjima. Često se koristila u "maurskoj" ili zapadnoj islamskoj arhitekturi na Pirinejskom poluotoku (Al-Andalus) i dijelovima Sjeverne Afrike (Magrib), barem od razdoblja Taifa i lmoravida (11-12. vijek). Na Pirinejskom poluotoku dosegnula je kreativni vrhuna u maurskoj arhitekturi tokom dinastije Nasrid, koja je izgradila Alhambru. Mudejar arhitetura također je u širokoj mjeri koristila takav dekorativni stil. Španjolski izraz yesería ponekad se koristi u kontekstu islamske i mudejar arhitekture u Španiji. Italijanska saveznička vojska, odnosno Vojska Juga, nazivi su koji se primjenjuju na različite jedinice bivše Kraljevske italijanske vojske u razdoblju kada su se borile uz Saveznike tokom Drugog svjetskog rata od oktobra 1943. pa nadalje. U ovom razdoblju, prosaveznička Kraljevska italijanska mornarica i Kraljevsko italijansko ratno zrakoplovstvo bili su poznati pod nazivom Italijanska saveznička mornarica i Italijansko savezničko zrakoplovstvo. Od septembra 1943. italijanske snage naklonjene Silama Osovine postale su Nacionalna republikanska vojska novoosnovane Italijanske Socijalne Republike. Italijanska saveznička vojska nastala je kao rezultat savezničkog primirja s Italijom 8. septembra 1943; kralj Victor Emmanuel III smijenio je Benita Mussolinija s mjesta predsjednika vlade u julu 1943, nakon savezničke italije na južnu Italiju, te je umjesto njega imenovao maršala Italije, Pietra Badoglia, koji je potom stao na stranu Saveznika u borbi protiv snaga Socijalne Republike i njihovih njemačkih saveznika u sjevernoj Italiji. Italijanska saveznička vojska brojala je zmeđu 266.000 i 326.000 vojnika u Italijanskoj kampanji, od čega je 20.000 (kasnije broj povećan na 50.000, iako neki izvori navode broj i do 99.000) bilo u svojstvu borbenih jedinica, a između 150.000 i 190.000 činilo je pomoćne i logističke jedinice, uz 66.000 pripadnika zaduženih za kontrolu prometa i odbranu infrastrukture. Općenito gledano, Italijanska saveznička vojska činila je osminu borbenih snaga i četvrtinu ukupne sile 15. armijske skupine savezničkih snaga. == I motorizovana grupa == Prva formacija Savezničke vojske bila je I motorizovana grupa, formirana 27. novembra 1943. u San Pietro Vernoticu kod Brindisija. Jedinice I motorizovane grupe činili su bivši članovi 58. pješačke divizije Legnano i 18. pješačke divizije Messina. Dio vojnika koji su se pridružili jedinici uspio je izbjeći zarobljavanje i borbu na strani njemačkih snaga. Jedinica se sastojala od 295 oficira i 5387 vojnika, te je osnovana kako bi sa Saveznicima učestvovala u borbama protiv Njemačke i Italijanske Socijalne Republike. Komandant jedinice bio je oficir Vincenzno Dapino, koji je grupu vodio u njenom prvom vojnom zadatku u bici kod San Pietro Infine u decembru 1943. Ova akcija uveliko je doprinijela da Saveznici vrate povjerenje prema italijanskim vojnicima koji su se borili na njihovoj strani. Jedinica je pretrpila velike gubitke, te je ocijenjeno da je zadovoljila u izvršavanju njoj povjerenih zadataka. Nakon službe u sastavu američke Pete armije i reorganizacije, komandu nad I motorizovanom grupom preuzeo je general Umberto Utili, a jedinica je premještena u sastav Poljskog II korpusa na krajnjem lijevom krilu britanske Osme armije. Početkom 1944. jedinica je reorganizovana i proširena u Italijanski oslobodilački korpus. == Italijanski oslobodilački korpus == Dana 18. aprila 1944, I motorizovana grupa (koja je tada brojala 16.000 ljudi) preuzela je naziv Italijanski oslobodilački korpus, te biva podijeljena u dvije brigade. Oslobodilački korpus ojačan je 184. pješačkom divizijom Nembo, koja je brojala 6000 vojnika, a njom je komandovao general Umberto Utili. Početkom 1944, jedinica od 5000 italijanskih vojnika borila se na Gustavovoj liniji kod Monte Casina i pokazala se uspješnom u borbi. Italijani su ponovo pretrpili velike gubitke. == Italijanska saveznička vojska od kraja 1944. do 1945. == Nakon bitke kod Filottrana u julu 1944, italijanska vlada predložila je proširenje svojih vojnih kontingenata u okviru savezničkih snaga. Prijedlog je prihvaćen, te je u septembru 1944. oslobodilački korpus povučen sa fronta i prve linije radi opremanja britanskom opremom, uključujući britanske uniforme ''Battledress'' i kacige tipa ''Brodie''. Dana 24. septembra 1944, Korpus je raspušten, a njegovo osoblje i jedinice iskorištene su za formiranje prvih borbenih grupa. "Legnano" i "Folgore". Ubrzo su osnovane još četiri borbene grupe: "Cremona", "Friuli", "Mantova" i "Piceno". Te su grupe bile veličinom jednake slabijim divizijama. Predviđeni sastav svake iznosio je 432 oficira, 8578 podoficira i vojnika, 116 poljskih topova, 170 minobacača, 502 laka mitaljeza i 1277 motornih vozila. Borbene grupe dobile su nazive prema starim divizijama Kraljevske vojske, te su djelimično slijedile sistem numeriranja starih pukovnija. Ove su grupe funkcionisale u okviru američkih i britanskih jedinica na Gotskoj liniji. Borbeni raspored Italijanske savezničke vojske u aprilu 1945. bio je sljedeći: Načelnik stožera Vrhovne komande oružanih snaga bio je maršal Giovanni Messe, dok je načelnik stožera Kopnene vojske bio general-pukovnik Paolo Berardi. Svaki pješački puk imao je tri pješačka bataljona, četu minobacača naoružanu britanskim ML 3-inčnim minobacačima i protivtenkovsku četu naoružanu britanskim topovima QF 6pdr. Artiljerijski pukovi sastojali su se od četiri artiljerijska odreda s britanskim topovima QF 25pdr, jednog protivtenkovskog odreda s britanskim topovima QF 17pdr, te jednog protivzračnog odreda naoružanog britanskim verzijama topova Bofors 40 mm. Borbena grupa "Cremona", s vojnicima iz 44. pješadijske divizije "Cremona", pridodana Britanskom V korpusu – general-major Clemente Primieri. * 21. pješadijski puk "Cremona" * 22. pješadijski puk "Cremona" * 7. artiljerijski puk * CXLIV inženjerijski bataljon == Inhibitori enzima == Inhibicija enzimske reakcije, ili jednostavno inhibicija enzima, predstavlja sprečavanje aktivnosti enzima djelovanjem molekula nazvanih inhibitori enzima. Inhibitor enzima je molekula koja se veže za enzim i smanjuje njegovu aktivnost. Spoznaja da blokiranje aktivnosti određenih enzima može uništiti patogene organizme ili ispraviti metaboličke poremećaje dovela je do razvoja brojnih lijekova koji djeluju upravo kao inhibitori enzima. Osim u medicini, koriste se i kao pesticidi. Važno je naglasiti da nisu sve molekule koje se vežu za enzim inhibitori: aktivatori enzima povećavaju enzimsku aktivnost, dok se supstrati vežu za enzim i u okviru normalnog katalitičkog ciklusa pretvaraju u proizvode. === Način djelovanja === Inhibitor može spriječiti vezivanje supstrata za aktivno mjesto enzima ili ometati katalitički proces. Prema načinu vezivanja, inhibitori se dijele na: * '''Reverzibilne''' * '''Ireverzibilne''' Ireverzibilni inhibitori obično reagiraju s enzimom i hemijski ga mijenjaju, često stvaranjem kovalentne veze. Na taj način trajno mijenjaju ključne aminokiselinske ostatke potrebne za enzimsku aktivnost. Reverzibilni inhibitori se, nasuprot tome, vežu nekovalentnim interakcijama i njihovo djelovanje zavisi od toga da li se vežu za slobodan enzim, kompleks enzim–supstrat ili za oba oblika. Mnogi lijekovi su upravo inhibitori enzima, zbog čega je njihovo otkrivanje i optimizacija jedno od najvažnijih područja istraživanja u biohemiji i farmakologiji. Medicinski inhibitori procjenjuju se prema svojoj specifičnosti (minimalno vezivanje za druge proteine) i potentnosti, koja se izražava konstantom disocijacije. Visoka specifičnost i potentnost obično znače manje neželjenih efekata i nižu toksičnost. === Prirodni inhibitori === Inhibitori enzima postoje i u prirodi te imaju važnu ulogu u regulaciji metabolizma. U metaboličkim putevima često dolazi do negativne povratne sprege, gdje krajnji proizvod inhibira enzim ranije u lancu reakcija, čime se održava ćelijska homeostaza. Neki ćelijski proteini specifično se vežu za enzime (npr. proteaze ili nukleaze) i blokiraju njihovu aktivnost kako bi zaštitili ćeliju. Prirodni inhibitori mogu biti i otrovi koji služe za odbranu od predatora ili za savladavanje plijena. ---- == Vrste reverzibilne inhibicije == === 1. Konkurentna inhibicija === Kod konkurentne inhibicije inhibitor se veže za aktivno mjesto enzima i takmiči se sa supstratom. Budući da je često slične građe kao supstrat, zauzima njegovo mjesto i sprječava normalno vezivanje. * Povećava vrijednost '''Km''' * Ne utiče na '''Vmax''' === 2. Nekonkurentna inhibicija === Inhibitor se veže za drugo mjesto na enzimu (ne na aktivno mjesto), pa se može vezati istovremeno sa supstratom. * Smanjuje '''Vmax''' * Ne mijenja '''Km''' === 3. Parcijalna (djelimična) inhibicija === Slična je nekonkurentnoj, ali kompleks enzim–inhibitor–supstrat zadržava određeni stepen katalitičke aktivnosti. * Smanjuje '''Vmax''' * '''Km''' ostaje nepromijenjen === 4. Mješovita inhibicija === Ima osobine konkurentne i nekonkurentne inhibicije. Inhibitor se može vezati i za slobodan enzim i za kompleks enzim–supstrat. * Smanjuje '''Vmax''' * Mijenja '''Km''' ---- == Inhibitori samoubice == Inhibitori samoubice (suicidalni inhibitori) su molekule koje se tokom reakcije ugrađuju u enzim i trajno ga deaktiviraju. Primjer je acetilsalicilna kiselina (aspirin), koja inhibira enzim ciklooksigenazu i time smanjuje sintezu prostaglandina odgovornih za bol i upalu. Također, cijanid inhibira enzim citohrom c oksidazu, blokirajući ćelijsko disanje. Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u košarci 2027. godine odredit će 31 reprezentaciju koja će učestvovati na FIBA Svjetskom košarkaškom prvenstvu 2027, dok domaćin, Katar, automatski ostvaruje plasman na prvenstvo. == Raspored kvalifikacijskih prozora == Slično kao i tokom kvalifikacija za FIBA Svjetsko prvenstvo 2019. i SP 2023, utakmice će se igrati u šest kvalifikacijskih prozora tokom perioda od 15 mjeseci u svim regijama FIBA-e. U kvalifikacijskom procesu učestvovat će 80 nacionalnih reprezentacija. Raspored šest kvalifikacijskih prozora je sljedeći: {| class="wikitable" !Prozor !Datum |- align="center" |1 |24. novembar – 2. decembar 2025. |- align="center" |2 |23. februar – 3. mart 2026. |- align="center" |3 |29. juni – 7. juli 2026. |- align="center" |4 |24. avgust – 1 septembar 2026. |- align="center" |5 |23. novembar – 1 decembar 2026. |- align="center" |6 |22. februar – 2. mart 2027. |} == Kvalifikovane reprezentacije == {| class="wikitable sortable" ! rowspan="2" |Reprezentacija ! rowspan="2" |Način kvalifikacije ! rowspan="2" |Datum kvalifikacije ! colspan="4" data-sort-type="number" |Nastup(i) ! rowspan="2" |Prethodni najbolji rezultat{{efn|'''Bold''' text indicates they hosted that edition.}} ! rowspan="2" |FIBA rank{{efn|World ranking at start of tournament.}} |- !{{Tooltip|Ukupno|Uključujući ovo izdanje}} !{{abbr|Prvi|Prvi nastup}} !{{abbr|Zadnji|Zadnji nastup}} !{{abbr|Niz|Aktuelni niz uzastopnih nastupa}} |- |{{ZD|Katar}} [[Košarkaška reprezentacija Katara|Katar]] | align="center" |Domaćin | align="center" |28. april 2023. | align="center" |{{abbr|2|Katar zadnji put nastupao 2006.}} | colspan="2" align="center" |[[Svjetsko prvenstvo u košarci 2006.|2006]] | align="center" |1 |{{sort|21|21. mjesto}} ([[Svjetsko prvenstvo u košarci 2006.|2006]]) | align="center" |– |} == Format == Format kvalifikacija za FIBA SP 2027 ostao je nepromijenjen, sa šest kvalifikacionih prozora tokom period od 15 mjeseci u 4 regije: Afrika, Amerika, Azija (uključujući Okeaniju) i Evropa. Kvalifikacije će se održavati od novembra 2025. do marta 2027, a 80 reprezentacija takmičiće se za mjesto na SP. Put ka SP 2027. počeo je u februaru 2024. početkom evropskih pretkvalifikacija koje su trajale do avgusta 2024. Žrijeb za kvalifikacije održan je 13. maja 2025. u Dohi. {| class="wikitable" style="text-align:center;" ! rowspan="2" |FIBA zona ! colspan="2" |Turnir kvalifikacija ! colspan="3" |SP automatski plasman |- !Divizija A <small>najbolje rangirani timovi</small> !Divizija B <small>maksimalan mogući broj učesnika</small> ! !Plasman domaćinima ! |- | align="left" |[[:en:FIBA_Africa|FIBA Afrika]] |16 |2 |5 |0 |'''5''' |- | align="left" |[[:en:FIBA_Americas|FIBA Amerika]] |16 |2 |7 |0 |'''7''' |- | align="left" |[[:en:FIBA_Asia|FIBA Azija]] [[:en:FIBA_Oceania|FIBA Okeanija]] |16 |17 |7 |1 |'''8''' |- | align="left" |[[:en:FIBA_Europe|FIBA Evropa]] |32 |13 |12 |0 |'''12''' |- !Ukupno !80 !114 !31 !1 !32 |} Dana 28. februara 2026. godine, vrhovni vođa Islamske Republike Iran, Ali Khamenei, ubijen je tokom izraelsko-američkih zračnih napada na Iran u području Teherana. Iranska vlada smrt je službeno potvrdila 1. marta 2026. Operacija je izvedena tokom intenzivnih vojnih sukoba između Izraela i Irana. Napad je proveden uz saradnju sa CIA-om, koja je prikupljala obavještajne podatke o lokacijama gdje se nalaze iranski visokorangirani dužnosnici. Prema dostupim satelitskim snimcima, Khameneijeva rezidencija u Teheranu teško je oštećena tokom napada. Nakon inicijalnih izraelskih izvješća da je Khamenei ubijen u operaciji, američki predsjednik Donald Trump i izraelski premijer Benjain Netanyahu ponovili su da je Khamenei mrtav. Poslije potvrde iranskih državnih medija o njegovoj smrti, vlada je proglasila 40 dana žalosti i 7 dana državnih praznika. Novinska agencija Fars New Agency objavila je da su u napadima također poginuli Khameneijeva kćerka, zet, unuka i snaha. Smrt vođe Irana bila je razlog slavlja za mnoge iranske civile. U brojnim državama organizovani su protestni skupovi, a na pojedinim mjestima došlo je i do izbijanja nereda povodom njegove smrti. Prema neimenovanim izvorima iz američke administracije, sličan plan za atentat tokom Dvanaestodnevnog rata bio je odbijen od strane predsjednika Trumpa 15. juna 2025. godine. == Pripreme == Prema izvještajima ''The Telegrapha'' i ''The Washington Posta'', saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman obavio je više telefonskih poziva s američkim predsjednikom Trumpom, pozivajući ga da napadne Iran, navodeći da bi "Iran postao jači i opasniji ako Washington ne izvrši udar odmah". Princ Khalid bin Salman, brat prijestolonasljednika Mohammeda i saudijski ministar odbrane, navodno je na sastanku s američkim zvaničnicima upozorio na rizike od neizvršavanja napada na Iran. Nakon Dvanaestodnevnog rata u junu 2025. godine, Khamenei se sve više povlačio u osamu, a bunker u njegovom kompleksu bio je toliko dubok da je liftu trebalo više od pet minuta da stigne do njega, zbog čega su prilike za udar bile veoma rijetke. Mjesecima prije napada, CIA je pratila lokacije i obrasce kretanja Khameneija, te je saznala da će se održati sastanak visokih zvaničnika kojem će on prisustvovati. Prema pisanju ''Reutersa'', Sjedinjene Države i Izrael pripremili su pokretanje napada u trenutku kada se Khamenei sastao sa svojim višim savjetnicima, od kojih je najmanje pet poginulo zajedno s njim. Izraelski zvaničnici izjavili su da je Khamenei viđen iznad zemlje u svojoj upadljivoj službenoj rezidenciji neposredno prije atentata. Istovremeno, napadi su izvedeni na još najmanje dvije lokacije u gradu kako bi se osigurao uspjeh operacije. == Zračni napadi == Dana 28. februara 2026, više mjesta u Iranu pogođeno je raketama SAD-a i Izraela u sklopu vone operacije s ciljem sprječavanja nuklearnih i raketnih programa u toj zemlji, kao i pokretanju smjene režima. Napad je izvršen u 8:10 po lokalnom vremenu i opisan je kao "masivni, izuzetni smion dnevni napad" koji je "odmah pogodio visoke dužnosnike". Udar na Khameneijevu rezidenciju bio je jedinstven jer je izvršen tokom dana, s time da su izraelski avioni bacili 30 bombi na to mjesto. Udari su bili usmjereni na strateške objekte i važne iranske dužnosnike, uključujući Khameneijevu rezidenciju, koja je bila među onim najteže pogođenim izraelskim udarima u Teheranu; satelitski snimci sugerišu da je zgrada teško oštećena. Dana 28. februara 2026. godine, Izrael i Sjedinjene Američke Države pokrenuli su zajednički napad na nekoliko lokacija u Iranu. Operacija, kojoj je Izrael dao kodno ime Lavlja rika, a Ministarstvo odbrane SAD-a Operacija Epski bijes, ciljala je ključne zvaničnike, vojne zapovjednike i objekte. Napad je uključivao i atentat na vrhovnog vođu Alija Khameneija. Tokom 2024, vojna eskalacija između Izraela i Irana kulminirala je u dva navrata razmjenom vatre, a 2025. godine vodili su dvanaestodnevni rat koji je također uključivao američke napade s ciljem uništavanja iranskih nuklearnih postrojenja. U sedmicama prije napada 2026. godine, Iran i SAD bili su uključeni u indirektne nuklearne pregovore uz posredovanje Omana, a druga runda pregovora bila je zakazana u Ženevi. Napadu je prethodilo najveće gomilanje američke vojske na Bliskom istoku još od invazije na Irak 2003. godine. Napad je započeo udarima u gradovima Teheranu, Isfahanu, Komu, Karadži i Kermanšahu. Ubijeno je nekoliko zvaničnika iranske vlade, uključujući sekretara Vrhovnog savjeta nacionalne bezbjednosti Alija Shamkhanija, kao i Khameneija; preneseno je da su neki iranski civili slavili smrt dotičnog, čije je sjedište uništeno. Dok su primijećene eksplozije, izraelski ministar odbrane Israel Katz potvrdio je napad IDF-a. Trump je u videu postavljenom na Truth Socialu objavio da su Sjedinjene Države pokrenule udare na Iran zajedno s Izraelom. U znak odmazde, Iran je lansirao desetine svojih dronova i balističkih projektila širom Perzijskog zaliva, pored ciljanja Izraela kao i američkih vojnih baza u Jordanu, Kuvajtu, Bahreinu, Kataru, Iraku, Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Iran je navodno pokrenuo i napade na objekte civilne avijacije, uključujući međunarodne aerodrome u Kuvajtu i UAE. Uzvratni udari usmrtili su jednog civila u Izraelu i četvoro u Siriji. Nadalje, Huti sa sjedištem u Jemenu objavili su da će nastaviti svoje napade u Crvenom moru. Eskalacija u Perzijskom zalivu rezultovala je zastojem u globalnoj isporuci nafte. Trump je izjavio da je cilj operacije uništiti iranske raketne i vojnu infrastrukturu, spriječiti Iran u nabavci nuklearnog oružja i, u konačnici, srušiti režim. Ujedinjene nacije i nekoliko neuključenih zemalja osudili su početne udare zbog narušavanja stabilnosti Bliskog istoka, dok su drugi osudili iranske uzvratne udare na druge nacije u regionu. Kritičari operacije su je također nazvali nezakonitom prema domaćem i međunarodnom pravu. == Pozadina == Povlačenje Sjedinjenih Država iz Zajedničkog sveobuhvatnog akcionog plana 2018. godine dovelo je do ponovnog uvođenja sankcija Iranu i zaokreta ka upotrebi sile umjesto diplomatije u odnosima između SAD-a i njihovih saveznika sa Iranom. Trumpova administracija usvojila je strategiju "maksimalnog pritiska". Ponovno uvođenje američkih sankcija ozbiljno je uticalo na iransku ekonomiju. Iranski rijal pao je za 20%. Međunarodne banke koje su trgovale sa Iranom platile su visoke kazne. Sve velike evropske kompanije odustale su od poslovanja sa Iranom iz straha od američke kazne. Sankcije su gurnule milione Iranaca u siromaštvo i smanjile njihovu kupovnu moć u pogledu uvoznih osnovnih dobara, kao što su hrana i lijekovi, istovremeno podstičući inflaciju, nezaposlenost i propadanje infrastrukture. Tenzije između Irana, Sjedinjenih Država i Izraela porasle su od napada na Izrael 7. oktobra i početka rata u Gazi 2023. godine, u kojem je Izrael oslabio milicije koje podržava Iran širom Bliskog istoka, uključujući Hamas u Gazi, Hezbolah u Libanu i druge. Izrael i Iran razmijenili su udare u aprilu i oktobru 2024. godine, te su bili uključeni u kratki rat 2025. godine koji je također obuhvatio američki zračni napad s ciljem uništavanja iranskih nuklearnih postrojenja. === Antivladini protesti u Iranu i prvobitno raspoređivanje američkih snaga === Počevši od kraja decembra 2025. godine, u Iranu su izbili masovni antivladini protesti širom zemlje, prvenstveno podstaknuti ekonomskom krizom, kolapsom rijala i rastom cijena. Protesti, koji su uključivali pozive na promjenu režima, postali su najveći po razmjerama od revolucije 1979. godine, proširivši se na više od 100 gradova širom zemlje. Iranska vlada je odgovorila nasilnom represijom, uključujući masakre nad demonstrantima, pri čemu su se najsmrtonosniji incidenti dogodili 8. i 10. januara 2026. Novinska agencija aktivista za ljudska prava sa sjedištem u SAD-u procijenila je broj poginulih na 7.000, iranska vlada je saopštila da je broj mrtvih 3.117, dok su Donald Trump i drugi naveli da broj poginulih odgovara brojci od 32.000 ljudi. AP News je izvijestio da je vladina prekomjerna upotreba nasilja izazvala očaj u iranskoj javnosti i pobudila nadu kod nekih građana u američki napad. Nekoliko naučnika je tvrdilo da se iranska vlada sada suočava sa krhkim stanjem koje bi moglo dovesti do njenog pada. Dana 13. januara 2026. godine, američki predsjednik Donald Trump izrazio je podršku demonstrantima, a kasnije, 23. januara, Trump je najavio da američka "armada" kreće ka Bliskom istoku, uključujući nosače aviona USS Abraham Lincoln i USS Gerald R. Ford, te nekoliko razarača sa vođenim projektilima. Američki i evropski zvaničnici izjavili su da je Washington postavio Iranu tri ključna zahtjeva: trajni prekid svakog obogaćivanja uranijumom, stroga ograničenja iranskog programa balističkih raketa i potpunu obustavu podrške regionalnim proxy grupama kao što su Hamas, Hezbolah i Huti. Planiranje predložene serije napada također je započelo u koordinaciji sa izraelskim obavještajnim agencijama. === Nuklearni pregovori i jačanje američkog vojnog prisustva === Dana 6. februara 2026. godine, Iran i SAD su održali indirektne nuklearne pregovore u glavnom gradu Omana, Muskatu. Iran je naglasio da napredak zavisi od konsultacija u matičnim prijestonicama. Druga runda razgovora zakazana je u Ženevi. Između 15. i 20. februara, Iran je povećao izvoz nafte na trostruko veći nivo od uobičajenog i smanjio zalihe nafte. Neposredno prije početka udara, 27. februara 2026. godine, ministar vanjskih poslova Omana Badr Al-Busaidi izjavio je da je postignut "iskorak" i da je Iran pristao na to da uslov koji se tiče obogaćivanja uranijumom, kao i na potpunu verifikaciju od strane Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA); nadalje, Iran je pristao da nepovratno spusti nivo trenutno obogaćenog uranijuma na "najniži mogući nivo". Al-Busaidi je rekao da je mir "nadohvat ruke". Početkom februara 2026. godine, SAD su također rasporedile drugi nosač aviona, USS Gerald R. Ford, na Bliski istok kako bi pojačale pritisak na Iran. Dana 11. februara 2026. godine, 47. godišnjica revolucije iz 1979. obilježena je provladinim skupovima i snažnom antiameričkom retorikom. Trump je 13. februara 2026. izjavio da bi promjena režima u Iranu bila "najbolja stvar koja bi se mogla desiti". Dan kasnije, 14. februara, američki zvaničnici su rekli Reutersu da se američka vojska priprema za opsežnu kampanju koja uključuje višesedmične, kontinuirane operacije protiv Irana koje bi mogle ciljati državnu i sigurnosnu infrastrukturu. Do 19. februara, američko vojno gomilanje opisano je kao najveće na Bliskom istoku još od invazije na Irak 2003. godine. Tokom govora o stanju nacije 24. februara 2026. godine, Trump je optužio Iran za obnavljanje napora u izradi nuklearnog oružja, osuđujući te navodne ambicije kao "zlokobne" i tvrdeći da je Iran također razvio sve naprednije raketne sposobnosti koje bi mogle ugroziti SAD, Evropu i američke baze u inostranstvu. Upozorio je da su SAD spremne djelovati ako bude potrebno. Grupa osam (Gang of Eight), koju čini osam lidera u Kongresu SAD-a koji se obično obavještavaju o povjerljivim obavještajnim pitanjima, bila je upoznata s napadom prije njegovog početka. Također, u to vrijeme, Bloomberg News je tvrdio da NATO letjelice za rano upozoravanje i kontrolu (AWACS) nadziru Iran s aerodroma Konya. Do kraja februara, zvaničnici Trumpove administracije iznijeli su brojne nedokazane tvrdnje da je Iran ponovo pokrenuo svoj nuklearni program, da ima dovoljno materijala za izradu bombe u roku od nekoliko dana i da razvija rakete dugog dometa koje bi uskoro mogle pogoditi Sjedinjene Države. Ove izjave osporili su američki i evropski vladini zvaničnici, međunarodne grupe za praćenje naoružanja i američke obavještajne agencije. Odbrambena obavještajna agencija (DIA) ranije je zaključila da će proći najmanje decenija prije nego što Iran stekne tehničke vještine za proizvodnju raketa koje mogu dosegnuti Sjedinjene Države; Ministarstvo odbrane Sjedinjenih Država procijenilo je da je iranski nuklearni program unazađen za dvije godine nakon ranijih udara na iranska nuklearna postrojenja u junu 2025. godine. Međutim, 27. februara je objavljeno da je IAEA otkrila da je Iran sakrio visoko obogaćeni uranijum u podzemnom objektu koji nije oštećen u prethodnoj rundi napada, a IAEA je saopštila da ne može biti sigurna da je iranski nuklearni program "isključivo mirnodopski". Prije napada, JD Vance, potpredsjednik Sjedinjenih Država, branio je udar na Iran. Na pitanje da li bi podržao promjenu režima u Iranu, uprkos ranijim kritikama rata u Iraku, rekao je da život "ima svakakve lude obrte". ''The Washington Post'' je izvijestio da je odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa da napadne Iran uslijedila nakon što su saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman i izraelska vlada više puta lobirali kod njega da povuče taj potez. ''The Guardian'' je nekoliko dana prije napada izvijestio da će odluka zavisiti od rezultata sastanka u Ženevi, na kojem će SAD predvoditi Steve Witkoff i Jared Kushner. Charles Wald, penzionisani general vazduhoplovstva i zamjenik komandanta Evropske komande SAD-a koji sada radi u Jevrejskom institutu za nacionalnu sigurnost Amerike (JINSA), izjavio je da bi dovođenje nosača aviona klase ''Gerald R. Ford'' na Bliski istok pomoglo u odbrani Izraela od Irana. Također je naveo da, ako pregovori SAD-a i Irana ne završe dobro, "biće duplo gore nego kada Obama nije uradio ništa u Siriji povodom hemijskog oružja". Prema jednom američkom izvoru, Trump je odobrio udar nakon što su SAD primile obavještajne podatke da Iran planira preventivno lansiranje raketa. Prije napada, Khamenei je u svom govoru upućenom sljedbenicima početkom februara, koji je objavila web stranica vrhovnog vođe Irana, upozorio Sjedinjene Države da će, "ako ovaj put započnu rat, to biti regionalni rat". == Sukob == Evo tačnog prijevoda navedenog teksta na ijekavicu: '''Početni izraelski i američki udari''' '''Udari lansirani sa američkih brodova''' U udarima je korištena kombinacija američkih projektila, dronova i izraelskih borbenih aviona. Po prvi put su u borbi upotrijebljeni jeftini jurišni dronovi za jednokratnu upotrebu jedinice ''Task Force Scorpion Strike''. Američki ratni brodovi lansirali su projektile ''Tomahawk'', dok je vojska SAD-a koristila lansere ''HIMARS''. Takođe je korišteno neobjavljeno dalekometno oružje koje se ispaljuje izvan dometa neprijateljske odbrane (''standoff weapons''). Izviješteno je o eksplozijama dok je ministar odbrane Israel Katz potvrdio izraelski napad. ''The Times of Israel'' je prenio da je Katz udare nazvao "preventivnim napadom" s namjerom da se "uklone prijetnje državi Izrael". Među ciljevima je bio i okrug u Teheranu u kojem inače boravi iranski vrhovni vođa Ali Khamenei; tu se nalaze i predsjednička palata i Vijeće nacionalne bezbjednosti. Potvrđeno je da je sedam projektila pogodilo ovo područje. Američki zvaničnici potvrdili su da su udari koordinisani sa SAD-om. Izraelsko vazduhoplovstvo (IAF) saopštilo je da je pogodilo 500 vojnih ciljeva u zapadnom i centralnom Iranu, uključujući protivzračnu odbranu i raketne lansere, koristeći približno 200 borbenih aviona, što je najveći borbeni nalet u njegovoj istoriji. Izrael je početne udare nazvao kodnim imenom "Operacija Postanak" (hebrejski: ''מטס בראשית''). Izrael je potom proglasio vanredno stanje, navodeći da očekuje iranski napad. Sirene su se oglasile u Izraelu dok je vlada upozoravala građane da ostanu u zaštićenim zonama. Američki ambasador u Izraelu Mike Huckabee podstakao je američke državljane u Izraelu da odmah preduzmu mjere nakon što čuju sirenu, a američki predsjednik Donald Trump upozorio je da bi moglo biti gubitaka američkih života. Izraelsko ministarstvo zdravlja premjestilo je svoje bolnice pod zemlju. Prema izvještaju ''Iran Internationala'', portparol izraelske vojske na perzijskom jeziku, potpukovnik Kamal Penhasi, uputio je hitno upozorenje iranskim civilima koji žive u blizini vojne industrije i infrastrukture da se odmah evakuišu, navodeći: "Vaše prisustvo u ovim područjima dovodi vaš život u opasnost." Prema riječima jednog američkog zvaničnika, desetine američkih udara izveli su avioni stacionirani širom Bliskog istoka sa jednog ili više nosača aviona. ''Reuters'' je izvijestio da su udari izvedeni iz vazduha i sa mora. Izraelski vojni zvaničnici izjavili su da je njihovim udarima prethodilo višemjesečno planiranje, što im je omogućilo da precizno odrede ciljeve, postignu "taktičko iznenađenje" i dobiju podršku SAD-a. Izrael je kasnije saopštio da je u početnim udarima korišteno preko 1.200 bombi u roku od 24 sata. Prema izvještajima, ciljana su i iranska mornarička plovila. Agencija ''Fars'' i ''CNN'' izvijestili su o novim eksplozijama u drugim gradovima u Iranu, uključujući Kom, Kermanšah, Isfahan i Karadž. U Teheranu je javljeno da su se raketni udari dogodili u Univerzitetskoj ulici, u oblasti Džomhuri i u sjevernoj oblasti Sejed Handan. Komunikacijske usluge širom Teherana ometene su nakon napada, a ''Netblocks'' je izvijestio o gotovo potpunom mraku na internetu. Prema ''BBC''-ju, tokom udara pogođeni su ured vrhovnog vođe Alija Khameneija i predsjednički ured Masouda Pezeshkiana u Teheranu. ''Channel 12'', pozivajući se na neimenovane izraelske izvore, naveo je da Izrael procjenjuje kako postoje "sve veće indicije" da je Khamenei vjerovatno ubijen u izraelskom udaru ili da je "u najmanju ruku povrijeđen". ''Reuters'' je citirao neimenovanog izraelskog zvaničnika koji je izjavio da je Khameneijevo tijelo pronađeno, čime je potvrđena smrt. Portparol iračkih Snaga narodne mobilizacije rekao je da su dvojica njihovih boraca ubijena, dok su još trojica ranjena tokom udara u Džurf al-Sakharu, južno od Bagdada. Prema ''Iran Internationalu'', koji citira Iransku studentsku novinsku agenciju, hiljade pripadnika IRGC-a, uključujući nekoliko visokih zvaničnika, ubijeno je ili ranjeno prilikom napada na nekoliko vojnih baza. Izviješteno je da je pogođen i lučki grad Bušehr; međutim, nije jasno da li je nuklearni reaktor pretrpio bilo kakvu štetu. ''CNN'' je izvijestio da je vrijeme napada simbolički značajno u judaizmu jer je izveden uoči predstojećeg praznika Purima 2. marta. ==== Initial Israeli and American strikes ==== [[/wiki/File:U.S._Forces_Launch_Operation_Epic_Fury.webm|lijevo|mini|250x250piksel|Napadi s američkih brodova]] Zračni napadi na Iran počeli su oko 9:45 ujutro po iranskom vremenu (1:15 ujutro po istočnoameričkom vremenu) u subotu, 28. februara; subota je prvi dan sedmice u Iranu i redovan radni dan. U udarima je korištena kombinacija američkih projektila, dronova i izraelskih borbenih aviona. Po prvi put su u borbi upotrijebljeni jeftini jurišni dronovi za jednokratnu upotrebu jedinice ''Task Force Scorpion Strike''. Američki ratni brodovi lansirali su projektile ''Tomahawk'', dok je vojska SAD-a koristila lansere ''HIMARS''. Također je korišteno neobjavljeno dalekometno oružje koje se ispaljuje izvan dometa neprijateljske odbrane (engl: ''standoff'' ''oružje''). Eksplozije su prijavljene kada je ministar odbrane Israel Katz potvrdio izraelski napad. ''The Times of Israel'' je prenio da je Katz udare nazvao "preventivnim napadom" s namjerom da se "uklone prijetnje državi Izrael". Među ciljevima je bio i okrug u Teheranu u kojem inače boravi iranski vrhovni vođa Ali Khamenei; tu se nalaze i predsjednička palata i Vijeće nacionalne bezbjednosti. Potvrđeno je da je sedam projektila pogodilo ovo područje. Američki zvaničnici potvrdili su da su udari koordinisani sa SAD-om. Izraelsko vazduhoplovstvo (IAF) saopštilo je da je pogodilo 500 vojnih ciljeva u zapadnom i centralnom Iranu, uključujući protivzračnu odbranu i raketne lansere, koristeći približno 200 borbenih aviona, što je najveći borbeni nalet u njegovoj historiji. Izrael je početne udare nazvao kodnim imenom "Operacija Postanak" . Izrael je potom proglasio vanredno stanje, navodeći da očekuje iranski napad. Sirene su se oglasile u Izraelu dok je vlada upozoravala građane da ostanu u zaštićenim zonama. Američki ambasador u Izraelu Mike Huckabee podstakao je američke državljane u Izraelu da odmah preduzmu mjere nakon što čuju sirene, a američki predsjednik Donald Trump upozorio je da bi moglo biti "gubitaka američkih života". Izraelsko ministarstvo zdravlja premjestilo je svoje bolnice pod zemlju. Prema izvještaju ''Iran Internationala'', portparol izraelske vojske na perzijskom jeziku, potpukovnik Kamal Penhasi, uputio je hitno upozorenje iranskim civilima koji žive u blizini vojne industrije i infrastrukture da se odmah evakuišu, navodeći: "Vaše prisustvo u ovim područjima dovodi vaš život u opasnost." Prema riječima jednog američkog zvaničnika, desetine američkih udara izveli su avioni stacionirani širom Bliskog istoka sa jednog ili više nosača aviona. ''Reuters'' je izvijestio da su udari izvedeni iz vazduha i sa mora. Izraelski vojni zvaničnici izjavili su da je njihovim udarima prethodilo višemjesečno planiranje, što im je omogućilo da precizno odrede ciljeve, postignu "taktičko iznenađenje" i dobiju podršku SAD-a. Izrael je kasnije saopštio da je u početnim udarima korišteno preko 1.200 bombi u razmaku od 24 sata. Prema izvještajima, ciljana su i iranska mornarička plovila. Agencija ''Fars'' i ''CNN'' izvijestili su o novim eksplozijama u drugim gradovima u Iranu, uključujući Kom, Kermanšah, Isfahan i Karadž. U Teheranu je javljeno da su se raketni udari dogodili u Univerzitetskoj ulici, u oblasti Džomhuri i u sjevernoj oblasti Sejed Handan. Komunikacijske usluge širom Teherana ometene su nakon napada, a ''Netblocks'' je izvijestio o gotovo potpunom mraku na internetu. Prema ''BBC''-ju, tokom udara pogođeni su ured vrhovnog vođe Alija Khameneija i predsjednički ured Masouda Pezeshkiana u Teheranu. ''Channel 12'', pozivajući se na neimenovane izraelske izvore, naveo je da Izrael procjenjuje kako postoje "sve veće indicije" da je Khamenei vjerovatno ubijen u izraelskom udaru ili da je "u najmanju ruku povrijeđen". ''Reuters'' je citirao neimenovanog izraelskog zvaničnika koji je izjavio da je Khameneijevo tijelo pronađeno, čime je potvrđena smrt. Portparol iračkih Snaga narodne mobilizacije rekao je da su dvojica njihovih boraca ubijena, dok su još trojica ranjena tokom udara u Džurf al-Sakharu, južno od Bagdada. Prema ''Iran Internationalu'', koji citira Iransku studentsku novinsku agenciju, hiljade pripadnika IRGC-a, uključujući nekoliko visokih zvaničnika, ubijeno je ili ranjeno prilikom napada na nekoliko vojnih baza. Izviješteno je da je pogođen i lučki grad Bušehr; međutim, nije jasno da li je nuklearni reaktor pretrpio bilo kakvu štetu. ''CNN'' je izvijestio da je vrijeme napada simbolički značajno u judaizmu jer je izveden uoči predstojećeg praznika Purima 2. marta. === Izjave američkih i izraelskih lidera o njihovim ciljevima === Dana 28. februara u 2:30 ujutro po istočnoameričkom vremenu, američki predsjednik Donald Trump objavio je osmominutnu video izjavu, rekavši da je svrha američkih udara u Iranu efektivna promjena režima. Trump je izjavio da iranske "prijeteće aktivnosti" ugrožavaju SAD i njihove saveznike. Naveo je iransku talačku krizu, podršku proxy grupama kao što su Hamas i Hezbolah, ubijanje demonstranata i navodnu težnju za nuklearnim oružjem. Naveo je da u sukobu "životi hrabrih američkih heroja mogu biti izgubljeni i da možemo imati žrtve. To se često dešava u ratu". Pozvao je pripadnike IRGC-a da "polože oružje i dobiju potpuni imunitet ili se, u suprotnom, suoče sa sigurnom smrću". Obraćajući se iranskoj javnosti, rekao je: "Kada završimo, preuzmite svoju vladu. Biće vaša da je uzmete. Ovo će vjerovatno biti vaša jedina prilika generacijama." Dodao je: "Dugi niz godina tražili ste pomoć Amerike, ali je nikada niste dobili... Pa da vidimo kako ćete odgovoriti. Amerika vas podržava nadmoćnom snagom i razornom silom", zaključivši: "Sada je vrijeme da preuzmete kontrolu nad svojom sudbinom... Ovo je trenutak za akciju. Ne dozvolite da prođe." Ubrzo nakon toga, Benjamin Netanyahu objavio je video izjavu u kojoj je rekao da su Izrael i Sjedinjene Države pokrenuli udare protiv Irana "kako bi uklonili egzistencijalnu prijetnju" koju predstavlja ono što je nazvao "terorističkim režimom u Iranu". Netanyahu je optužio iransko rukovodstvo za decenije neprijateljstva, rekavši da "već 47 godina ajatolahov režim uzvikuje 'Smrt Izraelu' i 'Smrt Americi'", te ga je opisao kao "ubilački teroristički režim" kojem se "ne smije dozvoliti da se naoruža nuklearnim oružjem". Rekao je da će zajednička američko-izraelska akcija "stvoriti uslove da hrabri iranski narod uzme sudbinu u svoje ruke" i pozvao je narod Irana da "zbaci jaram tiranije". Evo tačnog prijevoda na ijekavicu: === Iranski odgovor i raketni napadi na ratištu u Perzijskom zalivu === Iran je ciljao više američkih vojnih baza širom regije Perzijskog zaliva. Bahrein je aktivirao sirene za zračnu opasnost kako bi upozorio na iranski napad na američke vojne baze unutar države, dok su arapski mediji javili da su u glavnom gradu Manami uočeni dim i eksplozije. Bahrein je kasnije potvrdio udare i naveo da je meta bilo sjedište Pete flote SAD-a. Eksplozije su također prijavljene na Međunarodnom aerodromu u Kuvajtu i u Abu Dhabiju u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Nakon napada projektilima i dronovima na Kuvajt, tamošnje Ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je na raport Mohammada Toutounchija, ambasadora Irana u Kuvajtu. Prema izvještaju CNN-a, IRGC je saopštio da je Iran ciljao četiri američke baze na Bliskom istoku: zračnu bazu Al Udeid u Kataru, zračnu bazu Ali Al Salem u Kuvajtu (u kojoj su bili italijanski vojnici), zračnu bazu Al Dhafra u UAE i sjedište Pete flote američke mornarice u Bahreinu, a objavljen je i video snimak na kojem se vidi kako se uzdiže dim iz pravca baze u Bahreinu. Saudijska Arabija je potvrdila da je bilo iranskih napada na Rijad i njenu Istočnu provinciju. Tvrdila je da je uspješno presrela iranske napade usmjerene na ta područja i navela da će Kraljevina "preduzeti sve neophodne mjere" da se odbrani, "uključujući opciju odgovora na agresiju". Dodatni izvještaji navode da su UAE, nakon uspješnog presretanja određenog broja iranskih projektila, izjavili da je jedan civil azijske nacionalnosti poginuo od krhotina presretača koje su pale na stambeno područje. Katar je saopštio da je presreo najmanje dva talasa raketnih napada, navodeći da nije bilo prijavljenih žrtava niti materijalne štete. Devetospratnica je pogođena projektilima u sjevernom Izraelu, pri čemu je povrijeđena jedna osoba. Udari su također prijavljeni u Haifi i Tel Avivu. Izvještaji tvrde da su projektili iz Irana pogodili jordanske teritorije i glavni grad Aman. Jordan je saopštio da su njegove oružane snage oborile dva iranska balistička projektila koji su ciljali njegovu teritoriju i da je obradio 54 prijave o padu krhotina koje su izazvale materijalnu štetu, ali bez žrtava. U Siriji su krhotine iranskog balističkog projektila pale na stambenu zgradu u gradu Suwayda, usmrtivši najmanje četiri civila. Stambene četvrti Dubaija u blizini Dubai Marine i Dubai Palme pogođene su udarima, što je uzrokovalo požar u hotelu ''Fairmont The Palm'' i četiri povrede, kao i u stambenoj zgradi na periferiji Dohe. Lokalni izvori kažu da je Iran koristio dronove ''Shahed'', koji su jedno od najsmrtonosnijih oružja koje koristi režim, kao i njegove proxy grupe poput Hamasa i Hezbolaha. UAE su saopštili da su presreli "novi talas" iranskih projektila i da su "fragmenti od presretanja" pali u Abu Dhabiju i Dubaiju, uzrokujući štetu na hotelu ''Burj Al Arab''. Udari na Međunarodni aerodrom Kuvajt izazvali su nekoliko nedefinisanih povreda. U Bahreinu je tokom večeri prijavljeno da je toranj u stambenoj četvrti pogođen iranskim dronom. U regiji Kurdistan u Iraku, iranski zračni napadi ciljali su infrastrukturu koja ugošćuje američko vojno i civilno osoblje, uključujući Međunarodni aerodrom Erbil i Generalni konzulat SAD-a u Erbilu. Međutim, prema izvještajima lokalnih medija, većina projektila i dronova je presretnuta. Kasnije tokom dana, Izrael je saopštio da je započeo novi talas napada na iransku zračnu odbranu i raketne lansere u centralnom Iranu. === 1. mart === ==== Američki napadi ==== Dana 1. marta, Izrael je izvršio još jedan talas udara na iranske ciljeve u sklopu svoje tekuće kampanje, ciljajući sami centar prijestonice. Iranski mediji izvijestili su o snažnim eksplozijama. Trump je u objavi na mreži ''Truth Social'' naveo: "Iran je upravo izjavio da će danas udariti veoma jako, jače nego što su ikada ranije. Bolje im je da to ne čine, jer ako to urade, udarićemo ih snagom kakva nikada ranije nije viđena!" Najviši iranski zvaničnik za bezbjednost, Ali Larijani, najavio je formiranje privremenog rukovodećeg vijeća i optužio SAD i Izrael za pokušaj rasparčavanja Irana. Upozorio je "secesionističke grupe" na teške posljedice ako preduzmu bilo kakve akcije. Predsjednik iranskog parlamenta, Mohammad Baqer Qalibaf, zaprijetio je Trumpu i Netanyahuu, rekavši da su prešli crvenu liniju i da će "platiti za to". Revolucionarni sud u Teheranu je bombardovan, a njegova zgrada je uništena. ==== Iranska odmazda ==== Ujutro 1. marta, izvještaji su potvrdili da je Iran lansirao projektile i dronove na Izrael, UAE, Katar, Kuvajt, Bahrein, Jordan i Saudijsku Arabiju. Kasniji izvještaji zabilježili su da su iz Irana ispaljeni projektili na sjedište Pete flote u Bahreinu. Svjedoci su vidjeli dim od presretanja projektila iznad Dubaija i tamne oblake koji se uzdižu iz luke Jebel Ali. == Žrtve == === Ubistvo Alija Khameneija === Neposredno prije ponoći u Iranu 28. februara, neimenovani izraelski zvaničnik izjavio je da je Khamenei ubijen u zračnim udarima, te da su obavještajni izvori pronašli i identifikovali njegovo tijelo. Netanyahu je takođe naveo da postoje naznake o njegovoj pogibiji, iako je iransko ministarstvo vanjskih poslova to osporilo. Izraelski zvaničnici tvrde da je tijelo pronađeno u ruševinama. Nekoliko sati ranije, iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi tvrdio je da su Khamenei i predsjednik Pezeshkian "koliko ona zna" živi. Donald Trump je na mreži ''Truth Social'' napisao: "Khamenei, jedan od najzlijih ljudi u istoriji, je mrtav [...] Nije uspio izbjeći našu obavještajnu službu i visoko sofisticirane sisteme praćenja." Agencija ''Fars'' javila je da su u udarima poginuli i Khameneijeva kćerka, zet, unuka i snaha. Rano ujutro 1. marta, iranski državni mediji potvrdili su smrt i proglasili 40 dana žalosti. === Vojska i zvaničnici === Izraelski i regionalni izvori navode da su vjerovatno ubijeni ministar odbrane Aziz Nasirzadeh i komandant IRGC-a Mohammad Pakpour. IDF je kasnije potvrdio smrt sedam bezbjednosnih lidera, uključujući Alija Shamkhanija. Potvrđeno je i da je 1. marta ubijen načelnik generalštaba Abdolrahim Mousavi. CENTCOM je saopštio da SAD nemaju gubitaka i da su neutralisale stotine iranskih napada. U Iraku su dva člana Snaga narodne mobilizacije poginula, dok su tri povrijeđena u izraelskom napadu. Kasniji izvještaj ''The New York Timesa'' naveo je brojku od troje mrtvih. Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država (CENTCOM) saopštila je da nije pretrpjela gubitke, uz napomenu da lakša oštećenja na njihovim objektima nisu omela operacije, te da su neutralisali nekoliko stotina iranskih napada dronovima i projektilima. ''CBS News'' je izvijestio da su "obavještajni i vojni izvori rekli za ''CBS News'' u subotu naveče [28. februara 2026.]“ da je 40 iranskih zvaničnika ubijeno u udarima, ali da "nije jasno da li su se ti zvaničnici nalazili na jednoj ili na više lokacija". === Civili === Oko 17:30 po srednjoevropskom vremenu prvog dana udara, Crveni polumjesec je izvijestio da je u Iranu poginuo 201 civil, dok je 747 povrijeđeno. Dodatne žrtve su zabilježene nakon iranskih uzvratnih napada. Prvi povezani iranski vazdušni udar ciljao je zgradu u Izraelu, pri čemu je povrijeđen jedan izraelski civil. Magen David Adom (izraelska hitna pomoć) izvijestila je da je u početnim iranskim napadima povrijeđeno 89 osoba, od kojih troje direktno, a ostali indirektno. Kasniji direktan pogodak u Tel Avivu usmrtio je jednu ženu i povrijedio još 20 osoba, od kojih jednu teško. Četiri osobe su poginule u Siriji od iranskog projektila. Jedan muškarac u UAE poginuo je u iranskom uzvratnom napadu, a prijavljene su i četiri povrede tokom udara na stambena područja u Dubaiju. Dva studenta su poginula u napadu u Teheranu. === Vazdušni udar na školu u Minabu === Prema izvorima u iranskoj vladi, osnovna škola za djevojčice pogođena je u izraelskim i američkim napadima na Minab. Izvještaji navode da je u udaru poginulo 108 učenica, dok ih je 92 ranjeno. ''The Washington Post'' je izvijestio da nema nezavisne potvrde o broju poginulih, dok su profili iranske opozicije na internetu naveli da je udar bio posljedica neuspješnog lansiranja rakete IRGC-a (Iranske revolucionarne garde). Portparol iranskog ministarstva vanjskih poslova nazvao je ovaj napad zločinom. == Uticaj == '''Vanredno stanje u Izraelu''' Izrael je proglasio vanredno stanje na teritoriji cijele države, navodeći da su napadi na Iran bili najveći koje je do sada izveo. Israel Katz je u saopćenju naveo: "Na osnovu ovlaštenja iz člana 9C(b)(1) Zakona o civilnoj odbrani iz 5711–1951. godine, i nakon što sam se uvjerio da postoji velika vjerovatnoća napada na civilno stanovništvo, proglašavam posebno stanje na unutrašnjem frontu na cijeloj teritoriji države.“ ''The New York Times'' je izvijestio da su škole i radna mjesta u Izraelu zatvoreni, a javna okupljanja otkazana. '''Ponovni prekid interneta u Iranu''' Usred obnovljenog "gotovo potpunog" prekida interneta u Iranu, NetBlocks je saopćio da je internet povezanost pala na 4% uobičajenog nivoa. '''Zatvaranje zračnog prostora''' Zračni prostor Irana bio je uglavnom bez civilnih letjelica nakon napada, dok su države regije zatvorile svoje zračne prostore. Bahrein, Irak, Izrael, Kuvajt, Katar, Sirija i Ujedinjeni Arapski Emirati zatvorili su svoje zračne prostore nakon napada, a više putničkih aviona preusmjereno je na druge destinacije. Međunarodne aviokompanije, među kojima su Air India, Biman Bangladesh Airlines, British Airways, Cathay Pacific Airways, IndiGo, Lufthansa, Virgin Atlantic i Wizz Air obustavile su letove prema Bliskom istoku na različite vremenske periode zbog sukoba, kao i regionalne kompanije, uključujući Kuwait Airways i Qatar Airways. '''Zatvaranje Hormuškog moreuza''' Prema izvještaju agencije ''Reuters'', pozivajući se na zvaničnika ''Operacije'' ''Aspides'', Islamska revolucionarna garda zatvorila je Hormuški moreuz za pomorski saobraćaj, prema obavještenjima emitovanim putem pomorskog VHF radija. Zvaničnik Evropske unije naveo je da brodovi primaju poruke u kojima se ističe da "nijednom brodu nije dozvoljen prolaz kroz Hormuški moreuz". == Reakcije == === Iran === Ministarstvo vanjskih poslova Irana obećalo je odgovor nakon što su iranske snage izvele napade na američke baze širom Perzijski zaljev. Vrhovno vijeće za nacionalnu sigurnost Irana saopćilo je da je zemlja bila meta "brutalne zračne operacije" koju su izvele Sjedinjene Američke Države i Izrael, navodeći da se "ovo ponovo dogodilo tokom pregovora, a neprijatelj zamišlja da će se otporni iranski narod predati njihovim sitnim zahtjevima kroz ove kukavičke poteze." Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi napade je nazvao "potpuno ničim izazvanim, nezakonitim i nelegitimnim" === Civili === Reakcije na napade unutar Irana bile su uglavnom pozitivne, iako mjestimično podijeljene. The Daily Telegraph i Iran International objavili su snimke na kojima se vidi dio građana kako slavi napade, izražavajući nadu da će oni dovesti do kraja vladajućeg režima. Na snimcima su se mogli vidjeti građani kako se smiju i slave, dok su pojedini uzvikivali "Smrt Khameneiju" i "Smrt vilajetu". Prema izvještajima, u više iranskih gradova zabilježeni su vatrometi u znak slavlja, dok su studenti uzvikivali "Volim Trumpa". Istovremeno su The New York Times, Reuters, Al Jazeera i Radio Free Europe/Radio Liberty objavili fotografije provladinih skupova na kojima su demonstranti nosili zastave Islamske Republike i portrete Alija Khameneija, protestvujući protiv američkog i izraelskog napada. Dio građana krivio je režim za izbijanje rata, dok su drugi izražavali zabrinutost da bi mogao opstati. U područjima pogođenim napadima zabilježena je i određena panika. Nakon što su se pojavile vijesti o smrti Alija Khameneija, brojni građani izašli su na ulice slaveći u atmosferi "radosti, šoka i nevjerice", iako su sigurnosne snage raspoređene kako bi spriječile moguće nemire, uz obnovljeni prekid interneta. Uprkos tome, društvenim mrežama kružili su snimci slavlja iz gradova Karadž, Kazvin, Širaz, Kermanšah, Isfahan i Sanandadž. Pojavili su se i snimci na kojima se vidi kako sigurnosne snage pucaju na okupljene građane. === Dijaspora i opozicija === Poslije američko-izraelskih zračnih udara na Iran, Iranci u dijaspori širom svijeta izrazili su podršku promjeni režima. Održani su skupovi podrške na kojima su učesnici mahali antirežimskim simbolima. Iranski opozicioni lider u egzilu Reza Pahlavi, koji živi u Sjedinjenim Američkim Državama, usklađen je s Izraelom i SAD-om, te je pripremio prijelaznu vladu spremnu da preuzme vlast u slučaju pada Islamske Republike. Pozvao je građane unutar Irana da se pripreme za nastavak protesta dok se Islamska Republika "urušava", te apelirao na vojsku i sigurnosne snage da stanu uz narod. Američku akciju opisao je kao "humanitarnu intervenciju", pozivajući predsjednika Donald Trump da izbjegne civilne žrtve. Pahlavi je predstavio inicijativu "Iran Prosperity Project", povezanu s organizacijom National Union for Democracy in Iran, koja predviđa plan upravljanja tokom prvih 180 dana nakon mogućeg kolapsa Islamske Republike, uključujući mjere ekonomske stabilizacije i institucionalne obnove. Maryam Rajavi, liderica Nacionalnog vijeća otpora Irana sa sjedištem u Francuskoj i Albaniji, političkog krila organizacije People's Mojahedin Organization of Iran, najavila je formiranje paralelne prijelazne vlade, te odbacila i Islamsku Republiku i projekat Iran Prosperity Project. === Sjedinjene Američke Države === Predsjednik Donald Trump potvrdio je da je američka vojska započela "velike borbene operacije" u Iranu, opisujući ih kao "opsežnu i kontinuiranu operaciju s ciljem sprječavanja da ova radikalna diktatura prijeti Americi". U videu objavljenom na platformi Truth Social naveo je da je cilj "zaštititi američki narod eliminacijom neposrednih prijetnji iranskog režima". Dodao je da će pregovori s Iranom biti lakši nakon atentata na Alija Khameneija. Reakcije američkih zakonodavaca bile su podijeljene. Republikanski senator Lindsey Graham podržao je akciju, kao i senator John Thune, te demokratski senator John Fetterman. Protiv su se izjasnili, između ostalih, republikanka Marjorie Taylor Greene i demokratski zastupnik Jim Himes. Senator Tim Kaine pozvao je na ograničavanje predsjedničkih ovlasti za pokretanje rata bez saglasnosti Kongresa, uz podršku senatora Randa Paula, Chucka Schumera, te vođe manjine u Predstavničkom domu Hakeema Jeffriesa i senatora Andyja Kima. === Izrael === Premijer Benjamin Netanyahu izjavio je da je cilj napada "uklanjanje egzistencijalne prijetnje koju predstavlja teroristički režim u Iranu", dodajući da će "zajednička akcija stvoriti uslove da hrabri iranski narod preuzme svoju sudbinu u svoje ruke". Ministar vanjskih poslova Gideon Sa'ar izjavio je da je vojna akcija protiv Irana bila hitno potrebna "uprkos značajnim rizicima", navodeći da bi odgađanje "omogućilo iranskom režimu da dostigne nivo imuniteta za svoj nuklearni program i započne masovnu proizvodnju balističkih projektila dugog dometa". === Međunarodne reakcije === ==== Međunarodne organizacije ==== * Ujedinjene nacije: Generalni sekretar António Guterres osudio je napade, navodeći da "upotreba sile od strane Sjedinjenih Država i Izraela protiv Irana, te naknadna iranska odmazda širom regije, podrivaju međunarodni mir i sigurnost." * Evropska unija: Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Vijeća Antonio Costa nazvali su sukob "veoma zabrinjavajućim" i pozvali na suzdržanost. * NATO: Portparol alijanse izjavio je da pomno prate situaciju, dok je visoki zvaničnik za ''Stars and Stripes'' rekao da je budnost protivraketne odbrane povećana kako bi se zaštitile države članice u slučaju širenja iranskih napada. '''Locardov princip''' u forenzici kaže da će počinilac krivičnog djela nešto donijeti na mjesto zločina i nešto odnijeti sa njega, te da se oba elementa mogu koristiti kao forenzički dokaz. Dr. Edmond Locard (1877–1966) bio je pionir forenzičke nauke, poznat i kao "Sherlock Holmes iz Lyona". Osnovni princip forenzike formulisao je riječima: "Svaki kontakt ostavlja trag". To se općenito tumači na način da pri kontaktu između dva predmeta dolazi do razmjene materijala. Paul L. Kirk princip je izrazio ovako:<blockquote>Gdje god da kroči, šta god da dotakne, šta god da ostavi, čak i nesvjesno, služit će kao nijemi svjedok protiv njega. Ne samo njegovi otisci prstiju ili stopala, već i njegova kosa, vlakna s njegove odjeće, staklo koje razbije, trag alata koji ostavi, boja koju ogrebe, krv ili sperma koju ostavi ili pokupi. Sve to i još mnogo toga nijemo svjedoči protiv njega. To je dokaz koji ne zaboravlja. Ne zbunjuje ga uzbuđenje trenutka. Ne izostaje kao što izostaju ljudski svjedoci. To je činjenični dokaz. Materijalni dokaz ne može pogriješiti, ne može lagati, ne može izostati u potpunosti. Samo ljudski propust da ga pronađe, prouči i razumije može umanjiti njegovu vrijednost.</blockquote> Ustavni sud Bosne i Hercegovine je najviša institucija za tumačenje i zaštitu Ustava Bosne i Hercegovine. Kao nezavisan i samostalan organ, Sud ima ključnu ulogu u očuvanju ustavnog poretka, rješavanju ustavnih sporova između različitih nivoa vlasti, kao i u zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda zagarantovanih Ustavom i međunarodnim pravnim instrumentima. Odluke Ustavnog suda su konačne, obavezujuće i neposredno izvršive na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Pored osnovne funkcije zaštite ustavnosti, Ustavni sud u određenim vrstama postupaka ostvaruje neposrednu vezu sa sudskom i zakonodavnom vlašću. U okviru svoje apelacione nadležnosti odlučuje o žalbama protiv odluka vrhovnih sudova entiteta, čime u tim predmetima djeluje kao posljednja sudska instanca u državi. Istovremeno, Sud ima isključivu nadležnost za odlučivanje o svim sporovima koji proizlaze iz Ustava Bosne i Hercegovine, uključujući sporove između entiteta, između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, kao i sporove između institucija Bosne i Hercegovine. Ustavno sudstvo u Bosni i Hercegovini ima dugu tradiciju koja potiče iz perioda bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Ustavom iz 1963. godine uspostavljen je sistem ustavnih sudova, što je tada predstavljalo izuzetak među socijalističkim državama. Pored saveznog ustavnog suda, ustavni sudovi postojali su i na nivou republika, kao i u autonomnim pokrajinama Kosovu i Vojvodini. Ustavni sud Bosne i Hercegovine prvi put je konstituiran 15. februara 1964. godine, a njegov kontinuitet je potvrđen i Ustavom iz 1974. godine. U tom periodu Sud je prvenstveno bio nadležan za apstraktnu kontrolu ustavnosti i zakonitosti, rješavanje sporova između društveno-političkih zajednica, te sukoba nadležnosti između sudova i drugih organa vlasti. Savremeni Ustavni sud Bosne i Hercegovine uspostavljen je Ustavom Bosne i Hercegovine, koji je stupio na snagu 14. decembra 1995. godine kao Aneks IV Općeg okvirnog sporazuma za mir. Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda proglašena je direktno primjenjivom i ima pravnu snagu iznad svih domaćih zakona. Sud je započeo s radom nakon izbora i imenovanja sudija, održavanjem prve sjednice u maju 1997. godine. == Nadležnosti == Nadležnosti Ustavnog suda Bosne i Hercegovine propisane su Ustavom Bosne i Hercegovine i obuhvataju više oblasti ustavnosudske zaštite. Sud odlučuje o ustavnim sporovima između entiteta, između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, kao i između institucija Bosne i Hercegovine. Također, Ustavni sud vrši apstraktnu kontrolu ustavnosti, ocjenjujući da li su zakoni i drugi propisi entiteta u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine. U okviru apelacione nadležnosti, Sud razmatra ustavne žalbe protiv odluka redovnih sudova, uključujući i presude vrhovnih sudova entiteta, čime osigurava zaštitu prava i sloboda zagarantovanih Ustavom i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Ustavni sud je nadležan i za odlučivanje po prethodnim pitanjima koja mu upute drugi sudovi, kada je potrebno ocijeniti ustavnost ili zakonitost propisa od čije primjene zavisi ishod konkretnog sudskog postupka. Također, Sud odlučuje u postupcima zaštite vitalnog nacionalnog interesa, kada su u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine iscrpljeni svi ustavni mehanizmi odlučivanja. == Sastav i izbor sudija == Ustavni sud Bosne i Hercegovine čini devet sudija. Četvero sudija bira Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, a dvoje Narodna skupština Republike Srpske, dok troje sudija imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, uz konsultacije s Predsjedništvom Bosne i Hercegovine. Sudije koje imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava ne mogu biti državljani Bosne i Hercegovine niti državljani susjednih država. Za sudije Ustavnog suda mogu biti imenovani istaknuti pravnici visokog profesionalnog i moralnog ugleda. Sudije prvog saziva imenovane su na mandat od pet godina, dok sudije kasnijih saziva obavljaju dužnost do navršene 70. godine života, osim u slučaju ostavke ili razrješenja. == Organizacija i rad Suda == Sudije Ustavnog suda između sebe tajnim glasanjem biraju predsjednika i tri potpredsjednika. Rukovodstvo Suda bira se po principu rotacije, a mandat predsjednika traje tri godine. Rad Suda uređen je posebnim pravilima koja regulišu unutrašnju organizaciju, postupke odlučivanja i druga pitanja od značaja za funkcionisanje Suda. Ustavni sud odlučuje u plenarnoj sjednici i vijećima, u skladu sa pravilima Suda. Većina svih sudija čini kvorum za rad i odlučivanje. Odluke se donose većinom glasova svih sudija, osim u slučajevima kada je pravilima propisan drugačiji način odlučivanja. == Imunitet i razrješenje sudija == Sudije Ustavnog suda uživaju imunitet u obavljanju svoje funkcije, u skladu s aktima koje donosi Sud. Funkcija sudije nespojiva je s članstvom u političkim strankama, obavljanjem zakonodavne, izvršne ili druge sudske funkcije, kao i s drugim djelatnostima koje mogu ugroziti nezavisnost i nepristranost sudije. Sudija može biti razriješen dužnosti prije isteka mandata u slučaju ostavke, krivične osude na zatvorsku kaznu, trajnog gubitka sposobnosti za obavljanje funkcije ili obavljanja nespojivih javnih ili profesionalnih dužnosti. Odluku o razrješenju donose ostale sudije konsenzusom. == Odlučivanje i objavljivanje odluka == Odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine su konačne i obavezujuće. Objavljuju se u ''Službenom glasniku Bosne i Hercegovine'', kao i u službenim glasilima entiteta i Brčko distrikta Bosne i Hercegovine. == Sjedište == Sjedište Ustavnog suda Bosne i Hercegovine nalazi se u Sarajevu. Sjednice se u pravilu održavaju u sjedištu Suda, ali Sud može odlučiti da se sjednica održi i na drugom mjestu. '''Intratekalno''' (lat. ''intra'' – "unutar nečega", grč. ''theka'' ''–'' "kapsula" ili "ovojnica"; skraćeno ''i.'' ''th'') medicinski je termin koji označava lokalizaciju unutar prostora ispunjenog [[Likvor|likvorom]] između arahnoidee i pie mater, tzv. subarahnoidalnog prostora. Intratekalna injekcija predstavlja poseban oblik parenteralne primjene lijekova. Na taj način se, putem lumbalne punkcije, naprimjer u sklopu hemoterapije, mogu primjenjivati lijekovu poput antibiotika (kod moždanog apscesa), anestezioloških postupaka (spinalna anestezija) ili analgetske terapije. Također je moguće kontinuirano davanje lijekova u likvorski prostor pomoću pumpe za doziranje lijekova. == Dijagnostički značaj == Intratekalna proizvodnja antitijela označava stvaranje antitijela u likvoru i ima dijagnostički značaj kod nekih bolesti centralnog nervnog sistema, poput multiple skleroze i nekih infekcija ili upalnih stanja mozga i kičmene moždine. == Intratekalna primjena lijekova == Intratekalna primjena lijekova predstavlja poseban oblik parenteralne terapije kod kojeg se lijek direktno ubrizgava u likvorski prostor, najčešće putem lumbalne punkcije ili pomoću intratekalnog katetera povezanog s vanjskom ili implantabilnom pumpom. Ova metoda omogućava direktno djelovanje lijeka na CNS i zaobilazi krvno-moždanu barijeru, koja često onemogućava prolazak lijekova primijenjenih oralno ili intravenski. Lijekovi koji se daju intratekalno moraju biti posebno pripremljeni, bez konzervansa i potencijalno štetnih pomoćnih supstanci, zbog osjetljivosti nervnog tkiva. == Primjena intratekalne terapije == === Anestezija i terapija bola === Intratekalna primjena anestetika i analgetika koristi se u obliku: * jednokratne doze (npr. spinalna anestezija) * kontinuirane infuzije pomoću katetera i pumpe Najčešće se koristi kombinacija lokalnog anestetika i dodatnih lijekova radi produženja i pojačavanja analgezije. ==== Alfa-adrenergički agonisti ==== Lijekovi poput '''klonidina''' i '''deksmedetomidina''' mogu produžiti trajanje anestezije i analgezije, ali nose povećan rizik od hipotenzije. ==== Opioidi ==== * '''Lipofilni opioidi''' (fentanil, sufentanil) – kratkotrajna analgezija * '''Hidrofilni opioidi''' (morfij, diamorfin, hidromorfon) – dugotrajna analgezija (do 24 sata) Potrebna je pažnja zbog rizika od hipoventilacije, naročito kod viših doza. Ostale moguće nuspojave uključuju mučninu, povraćanje, svrab i zadržavanje mokraće. ==== Atipični analgetici ==== * '''Zikonotid''', neopioidni analgetik za teške hronične bolove. ---- === Liječenje infekcija === Intratekalna primjena se koristi kod teških infekcija centralnog nervnog sistema, posebno nakon neurohirurških zahvata. * '''Antibiotici''' – npr. kod moždanog apscesa * '''Antifungalni lijekovi''' – '''amfotericin B''' za gljivične infekcije CNS-a ---- === Hemoterapija === Intratekalna hemoterapija koristi se za liječenje malignih oboljenja CNS-a. Trenutno su odobrena četiri lijeka: * metotreksat * citarabin * hidrokortizon * tiotepa '''Primjena vinka-alkaloida (npr. vinkristina) intratekalno gotovo je uvijek smrtonosna i strogo je zabranjena.''' ---- === Baklofen === '''Intratekalni baklofen''' koristi se kod teške spastičnosti, naročito kod cerebralne paralize. Lijek se primjenjuje pomoću implantabilne pumpe. Iako efikasan, ovaj način terapije nosi rizik od infekcija i potencijalno opasnih kvarova pumpe. ---- === Antisens terapija === Intratekalna primjena '''antisens oligonukleotida''' koristi se u liječenju neurodegenerativnih bolesti uzrokovanih mutacijom jednog proteina. Primjer je liječenje '''spinalne mišićne atrofije''' lijekom ''nusinersen''. ---- === Terapija mezenhimalnim matičnim ćelijama === Eksperimentalna terapija hroničnih povreda kičmene moždine uključuje intratekalnu primjenu mezenhimalnih matičnih ćelija, najčešće iz masnog tkiva ili koštane srži. Cilj je smanjenje upale, sprječavanje glijalnog ožiljka i poticanje regeneracije aksona. Istraživanja na životinjama i kliničke studije pokazale su poboljšanje motoričke kontrole i osjeta ispod mjesta povrede. ---- == Intratekalna pseudodostava == Intratekalna pseudodostava je tehnika u kojoj je lijek zatvoren u poroznoj kapsuli koja je u kontaktu s likvorom. Lijek se ne oslobađa direktno u likvor, već djeluje unutar kapsule, čime se postiže lokalni efekat uz smanjenje sistemskih nuspojava. ---- == Vidi također == * Intratekalna pumpa * Lumbalna punkcija * Spinalna anestezija * Theca * Thekalna vreća * Historija neuraksijalne anestezije Peterhof (gradsko naselje), Moždane ovojnice == Ivan Raos == '''Ivan Raos''' (Medov Dolac kraj Imotskoga, 1. siječnja 1921. – Split, 7. srpnja 1987.) bio je hrvatski književnik – pjesnik, prozaik i dramatičar – jedan od najplodnijih modernih hrvatskih pisaca. Njegovo stvaralaštvo obilježavaju zavičajnost, autobiografizam, oslonjenost na usmenu književnost te izražena društvena i nacionalna angažiranost. ---- == Djetinjstvo == Ivan Raos rođen je 1921. godine u Medovu Dolcu kraj Imotskoga. Djetinjstvo provedeno u ruralnoj sredini Imotske krajine snažno je obilježilo njegovo književno stvaralaštvo. Svijet zavičaja, seoski običaji, usmena književnost, pučka mudrost i svakodnevni život ruralne zajednice trajno su prisutni u njegovim djelima, osobito u autobiografskom romanu ''Vječno nasmijano nebo'' (1957), prvom dijelu trilogije ''Vječno žalosni smijeh''. ---- == Školovanje i mladost == Nakon osnovnog obrazovanja Raos odlazi u Split, gdje završava klasičnu gimnaziju. Školovanje u splitskom sjemeništu i proces intelektualnog, umjetničkog i osobnog sazrijevanja tematizira u romanu ''Žalosni Gospin vrt'' (1962). Mladenačko razdoblje, provedeno u socijalno obilježenom ambijentu splitskog geta, prikazano je u romanu ''Smijeh izgubljenih djevojaka'' (1965), trećem dijelu autobiografske trilogije, s naglašenom socijalnom dimenzijom. ---- == Početci književnog rada == Književno djelovanje započeo je početkom 1940-ih godina. Prvu pjesničku zbirku ''Utjeha noći'' objavio je 1942. godine zajedno s Petrom Meštrovićem. Slijedile su zbirke pjesama u prozi ''Grold Taquart'' i ''Pjesan Nikodemova'' (1943). U tom se razdoblju okušava u različitim pjesničkim i proznim formama, uključujući pjesme u prozi i prozne pjesme. ---- == Radni vijek i profesionalni put == Do 1948. obavljao je različite poslove, među ostalim kao pipničar, perač posuđa, učitelj i novinar. Te se godine zaposlio u Nakladnom zavodu Hrvatske, gdje je radio kao akviziter, lektor, korektor i tehnički urednik. U toj je ustanovi ostao do 1967., kada postaje slobodni književnik. ---- == Zrelo književno stvaralaštvo == Najveći dio Raosova opusa čini proza, u kojoj realističke postupke nadopunjuje modernističkim elementima, monološkom ispovijesti, pripovijedanjem u prvom licu i iskoracima prema fantastici. Zbirka novela ''Guadamada i druge neobične priče'' (1956) smatra se pretečom hrvatske fantastične proze. U kasnijim novelama i pripovijetkama, poput zbirki ''Izabrat ćeš gore'' (1964) i ''60 pripovijedaka'' (1980), prevladava usmeno kazivanje i monološki oblik pripovijedanja. Roman ''Volio sam kiše i konjanike'' (1956) oblikovan je kao ispovijest svećenika na samrti, dok je ''Korak u stranu'' povjeravanje pripovjedača nepoznatom sugovorniku. Ta su djela, zajedno s romanom ''Tamo negdje neke oči'', objedinjena u knjizi ''Na početku kraj'' (1969). ---- == Autobiografska trilogija ''Vječno žalosni smijeh'' == Autobiografska trilogija ''Vječno žalosni smijeh'' jedno je od središnjih mjesta Raosova opusa. Prvi dio, ''Vječno nasmijano nebo'' (1957), donosi kronološki poredane epizode djetinjstva u Medovu Dolcu, ispripovijedane iz perspektive infantilnog pripovjedača te predstavlja bogatu riznicu usmenih oblika, običaja i svakodnevice ruralne zajednice. Drugi dio, ''Žalosni Gospin vrt'' (1962), tematizira školovanje u splitskom sjemeništu i proces sazrijevanja, dok treći dio, ''Smijeh izgubljenih djevojaka'' (1965), prikazuje mladenaštvo provedeno u Splitu s naglašenim socijalnim aspektima. ---- == Prosjaci i sinovi == Roman ''Prosjaci i sinovi'' (1971) Raosovo je najpoznatije djelo. Riječ je o pikarskom romanu koji kroz nizanje doživljaja prosjaka, skitnica i narodnih lukavaca donosi socijalno-povijesni prikaz Imotske krajine, Dalmatinske zagore i južne Hrvatske. U romanu su prisutni usmeni žanrovi, pučka mudrost, poganska mitološka tradicija i kršćanski duhovni motivi. Djelo je izazvalo burne reakcije tadašnje javnosti, a poslužilo je i kao predložak za istoimenu televizijsku seriju u režiji Antuna Vrdoljaka. ---- == Kasniji rad i posljednja djela == U kasnijem razdoblju Raos piše roman ''Zloduh vlasti'', u kojem se bavi temom moći i njezina utjecaja na pojedinca i društvo. Roman je dovršio 1986., a objavljen je posmrtno 1997. Također se okušao u popularnim književnim žanrovima, uključujući kriminalističke romane ''Crna limuzina 58526'' (1960) i ''Mrtvaci ne poziraju'' (1961), objavljene pod pseudonimima, kao i pučki roman ''Župnik na kamenu'' (1975) te povijesnu fikciju ''Kraljičin vitez'' (1976). ---- == Dramski rad == Raos je autor niza dramskih tekstova. Među najznačajnijima su drama s tezom ''Dvije kristalne čaše'' (1953) i herojska tragedija u tri dijela ''Autodafe moga oca'' (1957), kao i drame ''I plovi bijeli oblak'' (1954) i ''Navik on živi ki zgine pošteno'' (1971). ---- == Svjetonazor i značaj == Ivan Raos bio je izrazito neovisan pisac, kritičan prema društvenim i političkim poredcima. U svojim je djelima otvoreno i bez uljepšavanja pisao o socijalnoj bijedi, povijesnim traumama i sudbini hrvatskoga naroda. Njegovo stvaralaštvo snažno je obilježeno kršćanskom etikom i duhovnošću, zbog čega su njegova djela često bila osporavana, a ponekad i zabranjivana. '''Mark Andreas Sheppard''' (rođen 30. maja 1964) je engleski glumac i muzičar. Poznat je po ulozi demona (kralja pakla) Crowleya u seriji Supernatural, kao i po ulogama; advokata Roma Lampkin u rebootu Battlestar Galactice, Interpolovom detektivu Jamesu Sterlingu u seriji Leverag, te sitnog kriminalca lorda Bagera u seriji Firely. Takođe glumi Whilloughbyja Kiplinga u Doom Patrolu. {{Infokutija osoba | ime = Mark Sheppard | slika = Mark Sheppard (54103647172).jpg | opis = Sheppard 2024. godine | ime_pri_rođenju = Mark Andreas Sheppard | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1964|05|30}} | mjesto_rođenja = London, [[Engleska]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | zanimanje = {{Flatlist| * Glumac * muzičar }} | godine_aktivnosti = 1976–sada | supružnik = {{Plainlist| * {{Brak|Sarah Louise Fudge|2015}} * {{Brak|Jessica Sheppard|2004|2014|razlog=razvod}} }} | partner = | djeca = 3 | potpis = }} == Djetinjstvo == Rođen je u Londonu, Engleska. Otac mu je glumac W. Morgan Sheppard, a majka Regina Lisa (djevojačko Scherer) Sheppard. Irskog je i njemačkog porijekla. Fredrik Bajer (21. april 1837, Vester Egede kod Næstveda – 22. januar 1922, Kopenhagen) bio je danski oficir, političar, parlamentarac, pisac, nastavnik i jedan od najznačajnijih skandinavskih pacifista. Za svoj izuzetan doprinos međunarodnom mirovnom pokretu i zalaganje za mirno rješavanje međunarodnih sukoba, naročito kroz rad u Bureau International Permanent de la Paix (Stalni međunarodni mirovni biro), čiji je bio prvi predsjednik, dobio je Nobelovu nagradu za mir 1908. godine, zajedno sa švedskim mirovnim aktivistom Klasom Pontusom Arnoldsonom. == Rani život i obrazovanje == Fredrik Bajer rođen je u porodici evangelističkog sveštenika Alfreda Bajera (1807–1880) i Cecilije Luiz Krone (1815–1900). Bio je najstariji od četvoro djece. U crkvenim knjigama njegovo ime je prvobitno bilo zabilježeno kao ''Fredrik Beÿer''. Od 1848. do 1854. pohađao je Akademiju u Sorøu, ali je neposredno prije mature napustio školovanje kako bi započeo vojnu karijeru. Upisao je Vojnu akademiju u Kopenhagenu, koju je završio 1856. godine. Nakon toga je raspoređen u konjicu sa činom potporučnika. == Vojna služba i preokret ka pacifizmu == Bajer je učestvovao u Prusko-austrijskom, odnosno Njemačko-danskom ratu 1864. godine kao poručnik, u kojem je stekao čin natporučnika. Iskustvo rata snažno je uticalo na njegovo političko i moralno opredjeljenje, te je 1865. godine napustio vojnu službu i odlučio da se posveti mirovnom radu. Nastanio se u Kopenhagenu, gdje je radio kao učitelj, prevodilac, pisac i publicista, izdržavajući sebe i porodicu. == Politička karijera i društveni angažman == Godine 1867. Bajer se pridružio Međunarodnoj ligi za mir Frédérica Passyja i aktivno radio na širenju mirovnih ideja u Skandinaviji. Od 1872. do 1895. bio je poslanik u danskom parlamentu (Folketingu) kao predstavnik ljevičarskih liberala (''Det forenede Venstre''). U parlamentarnom radu posebno se zalagao za: * ravnopravnost žena i politička prava žena * socijalne reforme * uvođenje proporcionalnog izbornog sistema * slobodnu trgovinu i smanjenje carinskih barijera * zamjenu stalne vojske narodnim milicijama * neutralnost Danske i jaču saradnju skandinavskih zemalja Zajedno sa suprugom Matildom Bajer, istaknutom feministkinjom i pacifistkinjom, 1871. godine suosnovao je Dansko žensko udruženje, dok je Matilda bila njegova prva predsjednica. == Mirovni pokret i međunarodni rad == Godine 1882. Bajer je osnovao Savez za neutralnost Danske, koji je 1885. prerastao u Dansko mirovno udruženje, čiji je predsjednik bio od 1884. do 1892. Bio je učesnik prvog skandinavskog mirovnog kongresa 1885. godine, kao i gotovo svih svjetskih mirovnih kongresa od 1889. godine nadalje. Na Mirovnom kongresu u Rimu, 13. novembra 1891, bio je jedan od osnivača Bureau International Permanent de la Paix, sa sjedištem u Bernu. Izabran je za prvog predsjednika ove organizacije i tu funkciju obavljao je do 1907. godine, nakon čega je postao njen počasni predsjednik. Autor je obimnog publicističkog i književnog opusa posvećenog arbitraži, međunarodnom pravu i liberalnom pacifizmu. Bio je i osnivač Nordijskog društva slobodnih država i urednik njegovog lista ''Folkevennen''. == Nobelova nagrada i posljednje godine == Za napore u mirovnom rješavanju pitanja norveško-švedske unije i dugogodišnji međunarodni mirovni angažman, Bajer je 1908. godine dobio Nobelovu nagradu za mir, koju je podijelio sa Klasom Pontusom Arnoldsonom. U govoru prilikom dodjele nagrade kritički se osvrnuo na slabu organizovanost mirovnih pokreta. Izbijanje Prvog svjetskog rata 1914. godine duboko ga je razočaralo i navelo da se povuče iz aktivnog mirovnog rada. Preminuo je 1922. godine u Kopenhagenu. == Naslijeđe == Fredrik Bajer sahranjen je na groblju Bispebjerg u Kopenhagenu. Njegova lična arhiva i rukopisi čuvaju se u Kraljevskoj biblioteci u Kopenhagenu, dok se dio njegove prepiske nalazi u Kraljevskoj biblioteci u Stokholmu. Danske mirovne i ženske organizacije podigle su mu 1923. godine spomenik (rad vajara Einara Utzon-Franka), koji se danas nalazi u Amorparku, u blizini Trga Fredrika Bajera, nazvanog po njemu 1935. godine. Njegovi portreti i skulpture nalaze se u više muzeja i zbirki. Bajerove Životne uspomene objavljene su 1909. godine. '''Kontroverza''' je stanje dugotrajne javne rasprave ili polemike, obično u vezi s pitanjem oko kojem postoje suprotstavljena mišljenja ili gledišta. Riječ potiče iz latinskog jezika (''controversia''), nastale od ''controversus'', što znači okrenut u suprotnom smjeru, a označavala je i retoričku vježbu koja se praktikovala u starom Rimu. == Pravni aspekt == U teoriji prava, kontroverza se razlikuje od sudskog predmeta. Dok sudski predmeti obuhvataju sve vrste postupaka, uključujući krivične i građanske, kontroverza predstavlja isključivo građanskopravni postupak. Naprimjer, Klauzula o slučaju ili kontroverzi iz 3. člana Ustava Sjedinjenih Američkih Država (Odjeljak 2, Stav 1) propisuje da se "sudska vlast proteže... na kontroverze u kojima su SAD stranka". Ova klauzula tumači se kao zahtjev da savezni sudovi SAD-a ne mogu razmatrati predmete koji ne predstavljaju stvarnu kontroverzu, odnosno stvarni spor između suprotstavljenih strana koje su podobne za sudsko rješavanje. Osim što se definiše obim nadležnosti saveznog sudstva, ova odredba također zabranjuje sudovima izdavanje savjetodavnh mišljenja, kao i razmatranje predmeta koji su preuranjeni (kada kontroverza još nije nastala) ili bespredmetni (kada je kontroverza već riješena). == Benfordov zakon == <blockquote>''Glavni članak: Benfordov zakon o kontroverzi''</blockquote>Benfordov zakon o kontroverzi, kako ga je 1980. godine formulisao astrofizičar i autor naučne fantastike Gregory Bentford, glasi: strast je obrnuto proporcionalna količini dostupnih stvarnih informacija. Drugim riječima, ovaj zakon tvrdi da što je manje činjeničnih informacija dostupno o nekoj temi, to se oko te teme može razviti veći stepen kontroverze, dok s povećanjem količine dostupnih činjenica nivo kontroverze opada. Tako su, naprimjer, kontroverze u fizici uglavnom ograničene na oblasti u kojima eksperimenti još uvijek nisu mogući, dok su kontroverze u politici gotovo neizbježne, jer zajednice često moraju donositi odluke o smjerovima djelovanja na osnovu nedovoljnih informacija. == Psihološke osnove == Kontroverze se često smatraju posljedicom nedostatka povjerenja među stranama u sporu, što implicira i Benfordov zakon kontroverze, koji govori isključivo o nedostatku informacija (strast je obrnuto proporcionalna količini dostupnih stvarnih informacija). Naprimjer, u analizama političke kontroverze oko antropogenih klimatskih promjena, koja je naročito izražena u Sjedinjenim Američkim Državama, predloženo je da se protivljenje naučnom konsenzusu javlja zbog nedovoljne informisanosti o toj temi. Međutim, istraživanje provedeno na uzorku od 1.540 odraslih osoba u SAD-u pokazalo je da nivo naučne pismenosti korelira sa jačinom stava o klimatskim promjenama, ali ne i s tim na kojoj se strani debate ispitanici nalaze. Zagonetna pojava da dvije osobe, izložene istim činjenicama, mogu doći do potpuno različitih zaključaka često se objašnjava pojmom ograničene racionalnosti, naročito u radovima Daniela Kahnemana. Prema ovom pristupu, većina prosudbi donosi se pomoću brzodjelujućih heuristika koje su učinkovite u svakodnevnim situacijama, ali nisu pogodne za donošenje odluka o složenim pitanjima poput klimatskih promjena. Posebno je istaknuto da je usidravanje (''anchoring'') relevantno u kontroverzama o klimatskim promjenama, jer je utvrđeno da su pojedinci skloniji vjerovanju u klimatske promjene ako je vanjska temperatura viša, ako su prethodno podstaknuti da razmišljaju o toplini ili ako im se prilikom razmatranja budućih porasta temperature predoče više temperaturne vrijednosti. U drugim kontroverzama, poput one vezane za HPV vakcinu, ista evidencija dovodila je do donošenja radikalno različitih zaključaka. Kahan i saradnici objasnili su ovaj fenomen pomoću kognitivnih pristrasnosti, naročito pristrasne asimilacije i heuristike vjerodostojnosti. Slični efekti u rezonovanju uočeni su i u nenaučnim kontroverzama, kao što je rasprava o kontroli oružja u Sjedinjenim Američkim Državama. Kao i kod drugih kontroverzi, često se pretpostavlja da bi izlaganje empirijskim činjenicama bilo dovoljno da se rasprava konačno razriješi. Međutim, računarske simulacije kulturnih zajednica pokazale su da se uvjerenja unutar izolovanih podgrupa polariziraju, zasnovano na pogrešnom uvjerenju zajednice da ima nesmetan pristup "temeljnoj istini". Takvo povjerenje u sposobnost grupe da dođe do istine može se objasniti uspjehom zaključivanja zasnovanog na mudrosti mase, ali u odsustvu stvarnog pristupa temeljnoj istini, kao što je bio slučaj u ovom modelu, ovaj metod ne uspijeva. Bayesova teorija odlučivanja omogućava da se ovi neuspjesi racionalnosti opišu kao dio statistički optimizovanog sistema donošenja odluka. Eksperimenti i računarski modeli u oblasti multisenzorne integracije pokazali su da se senzorne informacije iz različitih čula integrišu na statistički optimalan način. Pored toga, čini se da vrste zaključivanja kojima se različiti senzorski ulazi pripisuju jednom izvoru podrazumijevaju Bayesovo zaključivanje o uzročnom porijeklu senzornih podražaja. Stoga se čini neurobiološki vjerovatnim da mozak implementira postupke donošenja odluka koji su bliski optimalnim u smislu Bayesovog zaključivanja. Brocas i Carrillo predložili su model donošenja odluka zasnovan na bučnim (nesigurnim) senzornim ulazima, u kojem se uvjerenja o stanju svijeta ažuriraju pomoću Bayesovog ažuriranja, a odluke se donose kada uvjerenja pređu određeni prag. Oni pokazuju da ovaj model, kada je opimizovan za jednokoračno donošenje odluka, dovodi do usidravanja uvjerenja i polarizacije stavova, upravo onako kako je opisano u kontekstu kontroverzi o globalnom zagrijavanju. Uprkos identičnim dokazima koji se predočavaju, prethodna uvjerenja (ili informacije koje su prve predstavljene) imaju presudan utjecaj na formirana uvjerenja. Dodatno, preferencije aktera (odnosno nagrade koje smatraju vrijednim) također utiču na promjenu uvjerenja, što objašnjava pristrasnu asimilaciju (poznatu i kao potvrdnu pristrasnost – ''confirmation bias''). Ovaj model omogućava da se nastanak kontroverzi posmatra kao posljedica sistema donošenja odluka optimizovanog za jednokoračne odluke, a ne kao rezultat ograničenog rasuđivanja u okviru Kahnemanove ograničene racionalnosti. '''Suverenitet''' se generalno definiše kao vrhovni i nezavisni kontrolni i zakonodavni autoritet nad određenom teritorijom, uključujući i pravo na donošenje zakona. On se izražava kroz sposobnost vršenja vlasti i regulisanja pravnog poretka. Suverenitet obuhvata unutrašnju hijerarhiju unutar države, kao i vanjsku autonomiju, koja označava sposobnost države da djeluje samostalno u međunarodnim odnosima. U okviru svake države, suverenitet pripada osobi, tijelu ili instituciji koja posjeduje konačnu vlast nad građanima i ovlaštenje da mijenja postojeće zakone. U političkoj teoriji, pojam suvereniteta označava vrhovnu legitimnu vlast nad određenom političkom cjelinom. Prema međunarodnom pravu, sve suverene države smatraju se jednakima, a nijedna država nema pravo da se miješa u unutrašnje poslove druge suverene države. Dok Član 2(7) Povelje Ujedinjenih nacija eksplicitno priznaje suverenitet država i uspostavlja princip nemiješanja u unutrašnje poslove suverenih država, ovlasti Vijeća sigurnosti UN-a prema Poglavlju VII predviđaju upotrebu sile protiv države kada je to neophodno za očuvanje ili uspostavu međunarodnog mira. Osim toga, nedavno usvojena Deklaracija o odgovornosti za zaštitu (R2P) ovlašćuje Ujedinjene nacije da intervenišu kako bi "spriječile humanitarnu katastrofu" u državi čija vlada ne može ili ne želi djelovati. Općenito se smatra da država ima suverenitet nad teritorijom kada je dosljedno vršila državnu vlast na toj teritoriji bez prigovora drugih država. De jure suverenitet odnosi se na zakonsko pravo države da to čini, dok de facto suverenitet označava stvarnu sposobnost države da provodi vlast. Pitanje de jure i de facto suvereniteta postaje posebno značajno kada se očekivanje da oba oblika suvereniteta koegzistiraju na istom mjestu i u isto vrijeme ne ispuni, ili kada se nadležnosti nalaze u različitim organizacijama. == Etimologija == Naziv potiče od nepotvrđene latinske riječi superanus (izvedenica od latinskog super - nad), što znači vladar ili poglavar. == Koncepti == Pojam suvereniteta imao je kroz historiju višestruke kontradiktorne komponente, različite definicije i raznovrsne, nekonzistentne primjene. Trenutni koncept državnog suvereniteta obuhvata četiri osnovna aspekta: teritoriju, stanovništvo, vlast i priznanje. Prema Stephenu D. Krasneru, pojam suvereniteta može se razumjeti i na četiri različita načina: * '''Domaći suverenitet''' – stvarna kontrola nad državom koju vrši vlast organizovana unutar ove države. * '''Suverenitet''' '''međuzavisnosti''' – stvarna kontrola kretanja preko granica države. * '''Međunarodni pravni suverenitet''' – formalno priznanje od strane drugih suverenih država. * '''Vestfalski suverenitet''' – u državi ne postoji druga vlast osim domaće suverene (takve druge vlasti mogu biti, npr. političke organizacije ili bilo koji drugi vanjski agent). Često se ova četiri aspekta pojavljuju zajedno, ali to nije nužno – oni ne utiču jedan na drugog, a postoje i historijski primjeri država koje nisu bile suverene u jednom aspektu, dok su istovremeno imale suverenitet u nekom drugom aspektu. Prema Immanuelu Wallersteinu, još jedna fundamentalna osobina suvereniteta je da predstavlja zahtjev koji mora biti priznat da bi imao smisla:<blockquote>Suverenitet je hipotetska razmjena u kojoj dvije potencijalne (ili stvarne) sukobljene strane, poštujući de facto stvarnost moći, razmjenjuju takva priznanja kao svoju najmanje skupu strategiju.</blockquote>Postoje još dva dodatna aspekta suvereniteta koja zaslužuju razmatranje: empirijski i pravni suverenitet. Empirijski suverenitet odnosi se na legitimnost onoga ko upravlja državom i legitimnost načina na koji vrši svoju vlast. Primjeri uključuju situacije u Evropi gdje su plemići imali pravo na privatna ovlaštenja, dok je ustav Katalonije priznao takva prava, što predstavlja empirijski suverenitet. Prema Davidu Samuelu, ovo je važan aspekt države jer mora postojati određena osoba ili grupa pojedinaca koja djeluje u ime naroda države. Pravni suverenitet naglašava važnost priznavanja prava države od strane drugih država da slobodno vrši svoju vlast uz minimalno miješanje. Naprimjer, Jackson, Rosberg i Jones objašnjavaju kako su suverenitet i opstanak afričkih država više zavisili od pravnog priznanja nego od materijalne pomoći. Douglass North ističe da institucije traže strukturu, a ova dva oblika suvereniteta mogu biti metoda za uspostavljanje takve strukture. U određenom periodu, Ujedinjene nacije su pridavale veliki značaj pravnom suverenitetu i često su nastojale da ojačaju njegov princip. U novije vrijeme, UN se okreće uspostavljanju empirijskog suvereniteta. Michael Barnett navodi da je to uglavnom posljedica perioda posle Hladnog ata, jer su UN smatrale da države treba da uspostave mir unutar svojih teritorija kako bi osigurale mirne međudržavne odnose. Teoretičari su primijetili da je u tom periodu pažnja često bila usmjerena na to kako jače unutrašnje strukture doprinose miru među državama. Naprimjer, Zaum tvrdi da je mnogim slabim i siromašnim državama koje su pogođene Hladnim ratom pružena pomoć kako bi razvile nedostatne kapacitete suvereniteta kroz ovaj pod-aspekt tzv. "empirijske državnosti". == Historija == === Klasični period === Rimski pravnik Ulpijan je primijetio sljedeće: * "Narod je prenio sav svoj imperium i moć na cara." (''Cum lege regia, quae de imperio eius lata est, populus ei et in eum omne suum imperium et potestatem conferat'' – Digest I.4.1) * "Zakoni ne obavezuju cara." (''Princeps legibus solutus est'' – Digest I.3.31) * "Odluka cara ima pravnu snagu." (''Quod principi placuit legis habet vigorem'' – Digest I.4.1) Ulpijan je ovom izjavom izrazio ideju da car vrši relativno apsolutnu formu suvereniteta koja proizilazi iz volje naroda, iako sam pojam suverenitet nije izričito koristio. === Srednji vijek === Ulpijanove izjave bile su poznate u srednjovjekovnoj Evropi; suverenitet je u to vrijeme bio važan koncept. Srednjovjekovni monarsi nisu bili suvereni, ili barem ne u punom smislu te riječi, jer su bili ograničeni i dijelili su vlast sa feudalnom aristokratijom. Osim toga, obje strane bile su snažno ograničene običajima. Suverenitet je u srednjem vijeku postojao kao de jure pravo plemstva i kraljevskih porodica. === Reformacija === Suverenitet se ponovo pojavio kao pojam pred kraj 16. stoljeća, u vrijeme kada su graanski ratovi stvorili potrebu za snažnijom centralnom vlasti, dok su monarsi počeli koncentrisati moć u svoje ruke na štetu plemstva, a moderna nacionalna država počela je da se oblikuje. Jean Bodin, djelimično kao reakciju na haos francuskih vjerskih ratova, razvio je teorije suvereniteta koje su zagovarale snažnu centralnu vlast u oblku apsolutne monarhije. U svom djelu iz 1576. godine, ''Les Six Livres de la République'' (''Šest knjiga o Republici''), Bodin tvrdi da je suverenitet svojstven prirodi države i mora biti: * Apsolutan: po ovom pitanju, naveo je da suverena vlast mora biti ograničena obavezama i uslovima, ali da mora moći donositi zakone bez pristanka svojih podanika, ne smije biti vezana zakonima svojih prethodnika i, što je o njemu logično, ne može biti obavezana vlastitim zakonima. * Vječan: suverenitet se ne može privremeno delegirati, npr. snažnom vođi u vanrednim okolnostima ili državnom službeniku. Bodin je smatrao da suverenitet mora biti vječan, jer svako ko ima moć da postavi vremensko ograničenje vlasti mora biti iznad same vlasti, što bi bilo nemoguće ako je vlast apsolurna. Ovo djelo često se smatra prvim evropskim tekstom koji teorijski razrađuje pojam državnog suvereniteta. ---- --------- ---- ------ '''Cezarov građanski rat''' (49–45. p.n.e.) vodio se u kasnoj fazi Rimske Republike između dviju suprotstavljenih strana predvođenih Julijem Cezarom i Pompejem. Glavni povod sukoba bile su političke napetosti oko Cezarove uloge u Republici nakon što je trebao završiti svoje guvernersko razdoblje u Galiji i vratiti se u Rim. Prije izbijanja građanskog rata, Julije Cezar proveo je gotovo deset godina vodeći vojne pohode i osvajanja u Galiji, čime je stekao ogromnu moć i slavu, ali i izazvao zabrinutost među rimskim političarima. Krajem 50. godine prije nove ere, političke napetosti između njega i njegovog bivšeg saveznika Pompeja počele su se nagomilavati, jer ni Cezar ni Pompej nisu bili spremni na kompromis. Ova sve veća napetost kulminirala je kada je Pompej, uz podršku svojih političkih saveznika, uspio uvjeriti Senat da izda naredbu prema kojoj se Cezar mora odreći svojih vojnih zapovjedništava i povući iz svojih provincija. Umjesto da posluša ovu odluku, Cezar je odlučio da se ne povuče i prešao je granicu prema Italiji, čime je praktično otvorio put prema Rimu i označio početak građanskog rata. Građanski rat proširio se na različite dijelove Rimskog svijeta, uključujući Italiju, Iliriju, Grčku, Egipat, sjevernu Afriku i Hispaniju. Ključni događaji odigrali su se u Grčkoj 48. godine prije nove ere. Tamo je Pompej inicijalno pobijedio Cezara u bici kod Dyrrhachiuma, no kasnije je Cezar nadjačao Pompejeve snage u odlučujućoj bici kod Farsala, nakon koje se Pompejeva vojska raspala. Nakon poraza, mnogi istaknuti Pompejevi sljedbenici, poznati kao Pompejci, predali su se, među njima i Marka Junija Bruta te Cicerona. Međutim, neki od njih nastavili su borbu, među kojima su bili Katon Mlađi i Metel Scipion. Sam Pompej pobjegao je u Egipat, gdje je ubrzo nakon dolaska ubijen. Nakon što je konsolidirao vlast u Grčkoj i Egiptu, Julije Cezar vodio je vojnu ekspediciju u Malu Aziju prije nego što se okrenuo prema Sjevernoj Africi. Tamo je 46. godine prije nove ere u bici kod Tapsa porazio Metela Scipiona, jednog od preostalih vođa Pompejevih snaga. Nakon Cezarove pobjede, Katon Mlađi i Metel Scipion odlučili su okončati vlastite živote, odbivši predati se. Sljedeće godine, 45. prije nove ere, Cezar je prešao u Španiju, gdje se u bici kod Munde suočio s posljednjim preostalim Pompejcevima pod vodstvom njegovog bivšeg poručnika Tita Labijena. Njegova pobjeda u ovoj bici praktično je eliminirala svaku organiziranu vojnu opoziciju. Nakon tih uspjeha, Senat je 44. godine prije nove ere proglasio Cezara diktatorom perpetuo, što je značilo da ima neograničenu vlast „za uvijek“. Njegova koncentracija moći izazvala je snažno nezadovoljstvo u senatskim redovima, te je ubrzo ubijen u atentatu koji su izveli grupa senatora, među kojima je bio i Markus Junije Brutus. Građanski rat koji je prethodio ovim događajima smatra se jednom od ključnih prekretnica u povijesti Rima. Mnogi povjesničari ga vide kao neposredni uzrok kraja Rimske Republike, jer je doveo do polarizacije političkih snaga i prekida u normalnom funkcioniranju republikanske vlade. Cezarova sveobuhvatna vojna i politička pobjeda stvorila je vakuum moći koji je trajao nakon njegove smrti. Tijekom sljedećih godina njegov nasljednik Oktavijan postupno je preuzeo potpunu kontrolu nad Rimom, što je na kraju rezultiralo uspostavom Rimskog Carstva, a Oktavijan je postao prvi rimski car pod imenom August. == Pozadina == Dodatne informacije: Prvi trijumvirat i Galski ratovi Glavno pitanje koje se postavljalo u periodu prije rata bilo je kako Cezar, koji je bio u Galiji gotovo deset godina prije 49. godine prije nove ere, ponovo biti integriran u političko tkivo Rima nakon što je akumulirao ogromnu moć i bogatstvo u Galiji. Počevši od 58. godine prije nove ere, godinu dana nakon svog konzulstva 59. godine, Cezar je obavljao prokonzulstvo Cisalpinske Galije zajedno s Ilirikom prema odredbama ''lex Vatinia'' i Transalpske Galije, po nalogu Senata.  Cezar se udružio s Krasom i Pompejem u takozvanom Prvom trijumviratu tokom svog konzulstva.  Savez trojice muškaraca "izazvao je oštro restrukturiranje saveza i poravnanja" s privremenom koristi za njih, ali dugoročnom štetom, jer su se aristokratske grupe ujedinile u opoziciji.  Kratkoročne koristi za njih trojicu proizašle su iz njihovih vlastitih ciljeva: ratifikacije Pompejevog istočnog naselja i agrarnih mjera koje su uključivale Pompeja i Krasa. Politički savez između njih trojice počeo se raspadati sredinom 50-ih godina prije nove ere, ali je stavljen na čekanje ponovnim pregovorima i zajedničkim konzulstvom Pompeja i Krasa 55. godine prije nove ere.  Njihovo zajedničko konzulstvo dodijelilo je konzulima nove provincijske komande, pri čemu je Pompej dobio Hispaniju dok je Kras otišao u Siriju da se bori protiv Parta; Cezar je, sa svoje strane, obnovio svoj prokonzulski mandat u Galiji. Nakon Krasovog odlaska iz Rima krajem 55. godine prije nove ere i nakon njegove smrti u bitci 53. godine prije nove ere, savez se počeo jasnije raspadati. Smrću Krasa i Julije (Cezarove kćeri i Pompejeve supruge) 54. godine prije nove ere, ravnoteža moći između Pompeja i Cezara se urušila i "sukob između [njih dvojice] se stoga mogao činiti neizbježnim".  Od 61. godine prije nove ere, glavna politička linija razdora u Rimu uravnotežila je utjecaj Pompeja, što je dovelo do njegovog traženja saveznika izvan jezgre senatorske aristokracije, tj. Krasa i Cezara; ali porast anarhičnog političkog nasilja od 55. do 52. godine prije nove ere konačno je prisilio Senat da se udruži s Pompejem kako bi uspostavio red.  Slom reda 53. i 52. godine prije nove ere bio je izuzetno uznemirujući: ljudi poput Publija Klodija Pulhera i Tita Anija Mila bili su "u suštini nezavisni agenti" koji su vodili velike nasilne ulične bande u vrlo nestabilnom političkom okruženju.  To je dovelo do Pompejevog isključivog konzulstva 52. godine prije nove ere, kada je preuzeo isključivu kontrolu nad gradom bez sazivanja izborne skupštine. Politička agitacija za oduzimanje Cezarove komande i oduzimanje legija već je započela u proljeće 51. pne.: M. Klaudije Marcel je te godine tvrdio da osvajanje Alezije i pobjeda nad Vercingetoriksom znače da je Cezarova ''provincija'' (tj. zadatak) u Galiji završena i da je stoga njegova komanda istekla.  Također je tvrdio da Cezarova očekivana želja da se kandiduje za drugi konzulat ''u odsustvu'' više nije opravdana nakon njegove pobjede.  Bez obzira na to, Senat je odbacio Marcelov prijedlog, kao i njegov kasniji prijedlog da se Cezarov mandat u Galiji proglasi završenim 1. marta 50. pne.  U to vrijeme, Pompej je također odigrao ključnu ulogu u odbacivanju predloženih prijedloga. Nakon ljeta 50. godine, "pozicije su se učvrstile i događaji su nepovratno napredovali prema kataklizmi", a Pompej je sada odbijao Cezarovu kandidaturu za drugo konzulstvo sve dok se nije odrekao svoje vojske i provincija.  Senat je u cjelini bio relativno miran, snažno podržavajući prijedlog Cezarovog saveznika C. Scribonija Curia , koji je tada bio tribun plebsa , da i Pompej i Cezar predaju svoje vojske i komande.  Prijedlog je usvojen u Senatu sa 370 glasova za i 22 protiv 1. decembra 50. godine prije nove ere,  Pompej i konzul su ga odbacili. Konzul, C. Claudije Marcello, tada je iskoristio glasine da se Cezar sprema napasti Italiju i zadužio Pompeja da brani grad i Republiku. Jedan od razloga zašto je Cezar odlučio krenuti u rat bio je taj što bi bio procesuiran zbog pravnih nepravilnosti tokom svog konzulstva 59. godine prije nove ere i kršenja raznih zakona koje je Pompej donio krajem 50-ih, što bi imalo za posljedicu sramotno progonstvo.  Međutim, teorija o krivičnom gonjenju koja proizlazi iz djela Svetonija i Polija nalazi se na "vrlo sumnjivoj teritoriji"  i "krajnje sumnjiva".  Ne postoje dokazi iz perioda 50-49. godine prije nove ere da je iko ozbiljno planirao suditi Cezaru.  Cezarov izbor da se bori u građanskom ratu bio je motiviran uglavnom njegovim spoticanjem u nastojanjima da postigne drugo konzulstvo i trijumf, u kojem bi neuspjeh u tome ugrozio njegovu političku budućnost.  Štaviše, rat 49. godine prije nove ere bio je povoljan za Cezara, koji je nastavio vojne pripreme dok su Pompej i republikanci jedva počeli s pripremama. Čak i u davna vremena, uzroci rata bili su zagonetni i zbunjujući, a specifični motivi "nigdje se nisu mogli pronaći".  Postojali su razni izgovori, poput Cezarove tvrdnje da brani prava tribuna nakon što su pobjegli iz grada, što je bila "previše očigledna prevara".  Cezarovo vlastito objašnjenje bilo je da će zaštititi svoja lična ''dostojanstva'' ; i Cezara i Pompeja je pokretao ponos, pri čemu je Cezar odbijao da se "pokorno pokori hvalisanju konzervativaca, a kamoli maltretiranju Pompeja", kako Gruen kaže, a Pompej je slično odbijao da prihvati Cezarove prijedloge, iznesene kao da su direktive.  Postojala je mala svjesna želja za ratom do posljednjih sedmica 50. godine prije nove ere, ali " ''boni'' su se zarobili... u politički škripac iz kojeg nisu mogli izaći dostojanstveno osim agresivnim samopotvrđivanjem", dok Cezar nije mogao "dopustiti da se [njegov status i ugled] sruše kroz pokornost". == Građanski rat == U mjesecima koji su prethodili januaru 49. godine prije nove ere, i Cezar i anticezarijevci, sastavljeni od Pompeja, Katona i drugih, izgledali su kao da vjeruju da će druga strana popustiti ili, ako to ne uspije, ponuditi prihvatljive uslove.  Povjerenje između njih dvojice je narušeno u posljednjih nekoliko godina, a ponovljeni ciklusi prepirki na ivici sukoba umanjili su šanse za kompromis. Dana 1. januara 49. godine prije nove ere, Cezar je izjavio da bi bio spreman dati ostavku ako bi to učinili i drugi komandanti, ali, Gruenovim riječima, "ne bi tolerisao nikakvu nejednakost u svojim [Cezarovim i Pompejevim] snagama",  izgledajući kao da prijeti ratom ako se njegovi uslovi ne ispune.  Cezarovi predstavnici u gradu sastali su se sa senatskim vođama sa pomirljivijom porukom, pri čemu je Cezar bio spreman odreći se Transalpske Galije ako bi mu se dozvolilo da zadrži dvije legije i pravo da se kandiduje za konzula bez odricanja od svog ''imperijuma'' (i, time, prava na trijumf), ali Katon je odbacio ove uslove, izjavivši da neće pristati ni na šta osim ako se to javno ne predstavi Senatu. Senat je bio uvjeren uoči rata (7. januara 49. p.n.e.) - dok su Pompej i Cezar nastavili okupljati trupe - da zahtijeva od Cezara da se odrekne svog položaja ili da bude proglašen neprijateljem države.  Nekoliko dana kasnije, Senat je također oduzeo Cezaru dozvolu da se kandiduje na izborima u odsustvu i imenovao nasljednika Cezarovog prokonzula u Galiji; dok su procezarijanski tribuni stavili veto na ove prijedloge, Senat ih je ignorisao i pokrenuo senatus ''consultum ultimum'' , ovlastivši magistrate da poduzmu sve mjere potrebne za osiguranje sigurnosti države.  Kao odgovor, nekoliko tih procezarijanskih tribuna, dramatizirajući svoju tešku situaciju, pobjeglo je iz grada u Cezarov logor. === Početak rata === ==== Prelazak Rubikona ==== Vidi također: Prelazak Rubikona Desetog ili 11. januara, Cezar je prešao Rubikon ,  malu rijeku koja označava granicu između provincije Cisalpinske Galije na sjeveru i same Italije na jugu. Svetonije tvrdi da je , prelazeći Rubikon , Cezar uzviknuo ''alea iacta est'' ("kocka je bačena"), iako Plutarh tvrdi da je Cezar govorio na grčkom citirajući pjesnika Menandra sa ''anerriphtho kubos'' ("ἀνερρίφθω κύβος", "neka se kocka baci");  Cezarovi komentari uopće ne spominju Rubikon.  Ovo je označilo formalni početak neprijateljstava, a Cezar je "nesumnjivo bio pobunjenik". S obje strane, obični vojnici slijedili su svoje vođe: "galske legije su slušale svog zaštitnika i dobročinitelja [koji] je zaslužio res ''publica'' ... drugi su slijedili Pompeja i konzule [koji] su predstavljali ''res publica'' ".  Cezar se pobrinuo da se obrati svojim ljudima: prema vlastitom iskazu, govorio je o nepravdama koje su mu nanijeli njegovi politički neprijatelji, kako ga je Pompej izdao, i uglavnom se fokusirao na to kako su prava tribuna zgažena ignoriranjem tribunskih veta Senata, paradirajući tribune koji su pobjegli iz grada pred trupama prerušeni u svoje prerušavanja. U ''senatus consultum ultimum'' , Cezar je tvrdio da je to nepotrebno i da bi trebalo biti ograničeno samo na okolnosti u kojima je Rim bio pod direktnom prijetnjom. Za većinu Rimljana, izbor strane bio je težak. Samo mali broj ljudi bio je posvećen jednoj ili drugoj strani na početku neprijateljstava. Na primjer, Gaj Klaudije Marcel, koji je kao konzul 50. godine prije nove ere zadužio Pompeja za odbranu grada, izabrao je neutralnost.  Tada mladi Marko Junije Brut , čijeg je oca Pompej podmuklo ubio tokom Brutovog djetinjstva, čija je majka bila Cezarova ljubavnica i koji je odrastao u kući Katona Mlađeg , odlučio je napustiti grad,  postavivši položaj u Kilikiji, a odatle u Pompejev logor.  Cezarov najpouzdaniji poručnik u Galiji, Tit Labijen, također je prebjegao od Cezara Pompeju, moguće zbog Cezarovog gomilanja vojnih slava ili ranije odanosti Pompeju. ==== Marš na Rim ==== Cezarov tajming je bio dalekovid: Italija je bila potpuno nespremna za invaziju.  Cezar je osvojio Ariminum (današnji Rimini ) bez otpora, budući da su se njegovi ljudi već infiltrirali u grad; u brzom slijedu je osvojio još tri grada.  Vijest o Cezarovom upadu u Italiju stigla je do Rima oko 17. januara.  Kao odgovor, Pompej je "izdao edikt u kojem je proglasio stanje građanskog rata, naredio svim senatorima da ga slijede, [i] izjavio da će svakoga ko ostane smatrati Cezarovim pristalicom".  Pompej i njegovi saveznici napustili su grad zajedno s mnogim neopredijeljenim senatorima, bojeći se krvavih odmazdi prethodnih građanskih ratova; drugi senatori su jednostavno napustili Rim i otišli u svoje seoske vile, nadajući se da će ostati neprimjetni. Krajem januara, Cezar i Pompej su pregovarali, a Cezar je predložio da se njih dvojica vrate u svoje provincije (što bi od Pompeja zahtijevalo da otputuje u Španiju) i zatim raspuste svoje snage. Pompej je prihvatio te uslove pod uslovom da se odmah povuku iz Italije i podnesu spor na arbitražu Senata, što je Cezar odbio jer bi ga to stavilo na milost i nemilost neprijateljski raspoloženih senatora, a istovremeno bi se odreklo svih prednosti svoje iznenadne invazije.  Cezar je nastavio napredovati. Nakon susreta s pet kohorti pod komandom Kvinta Minucija Terma kod Iguvija, Termove snage su dezertirale. Cezar je brzo zauzeo Picenum, područje iz kojeg je Pompejeva porodica porijeklom. Iako su se Cezarove trupe jednom sukobile s lokalnim snagama, srećom po njega, stanovništvo nije bilo neprijateljski raspoloženo: njegove trupe su se suzdržavale od pljačke, a njegovi protivnici su imali "malo popularnosti u narodu".  U februaru 49. godine prije nove ere, Cezar je primio pojačanje i zauzeo Askulum kada je lokalni garnizon dezertirao. Tek kada je stigao u Korfinijum, naišao je na ozbiljan otpor predvođen Lucijem Domicijem Ahenobarbom , kojeg je Senat nedavno imenovao za guvernera Galije.  Pompej je pozvao Ahenobarba da se povuče na jug i pridruži mu se, ali Ahenobarb je odgovorio zahtjevima za podršku; bez obzira na to, Cezar se pripremio za opsadu.  Nakon što je Ahenobarb primio pismo od Pompeja u kojem mu je odbijena podrška, tvrdio je da pomoć stiže, ali je uhvaćen u planiranju ličnog bijega; kao odgovor, njegovi ljudi su ga uhapsili i poslali izaslanike da se predaju Cezaru nakon kratke sedmodnevne opsade.  Među predatima bilo je pedesetak senatora i konjanika, a svima im je Cezar dozvolio da odu. Kada su korfinijumski lokalni magistrati predali oko šest miliona sestercija koje je Ahenobarb donio da plati svojim ljudima, Cezar ih je vratio ljudima i zatražio od njih da polože zakletvu vjernosti, što su oni i učinili. Cezarovo napredovanje niz jadransku obalu bilo je iznenađujuće blago i disciplinovano: njegovi vojnici nisu pljačkali sela kao što su to činili tokom Društvenog rata nekoliko decenija ranije. Niti se Cezar osvetio svojim političkim neprijateljima kao što su to učinili Sula i Marius. Politika milosti bila je također vrlo praktična: Cezarova mirnoća spriječila je stanovništvo Italije da se okrene protiv njega.  U isto vrijeme, Pompej je planirao pobjeći na istok u Grčku gdje bi mogao okupiti ogromnu vojsku iz istočnih provincija. Stoga je pobjegao u Brundisium (današnji Brindisi ), rekvirirajući trgovačke brodove za putovanje Jadranom. Cezar je progonio Pompeja do Brundizija, stigavši ​​9. marta sa šest legija. Do tada je većina Pompejevih snaga otišla, a zaštitnica od dvije legije čekala je transport. Dok je Cezar pokušavao blokirati luku zemljanim radovima i ponovo otvoriti pregovore, zemljani radovi nisu bili uspješni i Pompej je odbio pregovarati, pobjegavši ​​na istok sa gotovo svim svojim ljudima i svim brodovima u regiji. === Španija i Afrika === Dodatne informacije: Opsada Masilije , bitka kod Ilerde , bitka kod Utike (49. pne) i bitka kod rijeke Bagradas (49. pne) Nakon ovog neuspjeha i iskoristivši Pompejev bijeg na istok, Cezar je marširao na zapad prema Hispaniji . Dok je bio u Italiji, sazvao je sastanak preostalog Senata 1. aprila; odaziv je bio slab. Tamo je Cezar ponovio svoje pritužbe i zatražio da se pošalju senatorski izaslanici da pregovaraju s Pompejem; iako je prijedlog usvojen, niko se nije dobrovoljno javio. Sazvan je i sastanak concilium ''plebis'' ; iako je Cezar svakom građaninu obećao poklon od 300 sestercija i garanciju opskrbe žitom, prijem je bio prigušen.  Kada je jedan od tribuna, Lucije Cecilije Metel, uložio veto protiv Cezarovog pokušaja opljačkanja državne blagajne , Cezar je prijetio Metelovom životu sve dok nije popustio.  Neki naučnici smatraju da ovaj događaj pokazuje neiskrenost Cezarovog zagovaranja prava tribuna na početku građanskog rata.  U napadu je zaplijenjeno oko 15 hiljada zlatnih poluga, 30 hiljada srebrnih poluga i 30 miliona sestercija.  Taj događaj je bio dovoljno neugodan da je izostavljen iz Cezarovih ''Komentara'' o građanskom ratu. Ostavivši Marka Antonija na čelu Italije, a pretora Lepida u Rimu, Cezar se uputio na zapad prema Španiji, ogorčen zbog neugodnih epizoda pred Senatom i Metelom.  Usput je započeo opsadu Masilije kada mu je grad zabranio ulazak i došao je pod komandu spomenutog Domicija Ahenobarba. Ostavivši opsadu, Cezar je nastavio prema Španiji s malom tjelohraniteljicom i 900 njemačkih pomoćnih konjanika.  Stigao je u junu 49. i kod Ilerde porazio je pompejevu vojsku pod komandom legata Lucija Afranija i Marka Petreja . Pompejev preostali legat u Španiji, Marko Terencije Varon, predao se ubrzo nakon toga, stavljajući cijelu Španiju pod Cezarovu kontrolu. Istovremeno s Cezarovom invazijom na Španiju, poslao je svog poručnika Curia da napadne Siciliju i Afriku uz pomoć Gaja Kaninija Rebilusa , gdje su njegove snage odlučno poražene u bici na rijeci Bagradas u augustu 49. godine prije nove ere. Curion je poginuo u bici. Vrativši se u Rim u decembru 49. godine prije nove ere, Cezar je ostavio Kvinta Kasija Longina da komanduje Španijom  i dao ga je pretoru Marku Emiliju Lepidu da ga imenuje diktatorom .  Kao diktator, proveo je izbore za konzulstvo 48. godine prije nove ere prije nego što je iskoristio diktatorske ovlasti za donošenje zakona kojima se iz progonstva povlače oni koje su Pompejevi sudovi osudili 52. godine prije nove ere, izuzev Tita Anija Mila , i vraćaju politička prava djeci žrtava Sulanovih proskripcija.  Održavanje diktature bio bi jedini način da izbjegne odustajanje od svog ''imperijuma'' , legija, ''provincija'' i prava na trijumf dok je unutar ''pomerijuma'' .  Kandidujući se na istim izborima koje je proveo, osvojio je drugi mandat kao konzul, a Publije Servilije Vatija Isaurikus mu je bio kolega. Dao je ostavku na diktaturu nakon jedanaest dana.  Cezar je zatim nastavio progon Pompeja preko Jadrana === Makedonska kampanja === Glavni članak: Cezarova invazija na Makedoniju Dodatne informacije: Bitka kod Dyrrhachiuma (48. p.n.e.) , Opsada Gomphija i Bitka kod Farsala Po dolasku u Brundizij, Cezar nije imao dovoljno transportnih brodova da preveze cijelu svoju snagu, što je značilo da bi bila potrebna višestruka putovanja preko Jadrana; to je zakomplicirala pompejska flota stacionirana na istočnoj strani Jadrana pod komandom Marka Kalpurnija Bibula .  Isplovljavajući 4. januara 48. godine prije nove ere - u stvarnosti, zbog odstupanja od rimskog kalendara , kasna jesen  - Cezar je iznenadio Pompejce, Pompejeve trupe raspršene po zimovnicima, a Bibulova flota nije bila spremna.  Bibulova flota, međutim, brzo je stupila u akciju i zarobila neke od Cezarovih transportnih brodova dok su se vraćali u Brundizij, ostavljajući Cezara nasukanog sa oko sedam legija i malo hrane.  Cezar je zatim krenuo prema Apoloniji uz malo lokalnog otpora, što mu je omogućilo da osigura bazu i neke zalihe hrane; vidjevši da je glavna pompejska baza za snabdijevanje bila u Draču, Cezar je napredovao prema njoj, ali se povukao kada je Pompej stigao prvi sa nadmoćnijim snagama. Nakon što je 10. aprila primio ostatak svoje vojske iz Italije pod komandom Marka Antonija, Cezar je ponovo krenuo prema Draču, što je dovelo do bitke kod Drača . Nakon pokušaja zaobilaženja pompejskih branilaca, Cezar je pokušao zauzeti vitalno pompejsko logističko središte Drač, ali nije uspio nakon što ga je Pompej okupirao i okolna uzvišenja.  Kao odgovor, Cezar je opsjedao Pompejev logor i izgradio ophodnju oko njega, sve dok, nakon višemjesečnih okršaja, Pompej nije uspio probiti Cezarove utvrđene linije i prisiliti Cezara na strateško povlačenje prema Tesaliji. Nakon pobjede, nastojeći poštedjeti Italiju od invazije, spriječiti Cezara da porazi snage Scipiona Nasike koje su stigle iz Sirije, i pod pritiskom svojih previše samouvjerenih saveznika koji su ga optuživali za produženje rata kako bi proširio svoju komandu,  Pompej je nastojao uvesti Cezara u odlučujuću bitku.  Nakon susreta sa sirijskim pojačanjima Scipiona Nasike, Pompej je početkom augusta poveo svoje snage za Cezarom, tražeći povoljno tlo za bitku.  Nakon nekoliko dana konjičkih okršaja, Cezar je uspio namamiti Pompeja s brda i prisiliti ga na bitku na ravnici Farsala .  Tokom bitke, bočni manevar koji je predvodio Labijen nije uspio protiv rezervne linije Cezarovih trupa, što je dovelo do sloma pompejske pješadije protiv Cezarovih veterana.  Ubrzo nakon bitke i negdje u oktobru, Cezar je po drugi put imenovan diktatorom , na cijelu godinu. Pompej, očajavajući zbog poraza, pobjegao je sa svojim savjetnicima u Mitilinu, a odatle u Kilikiju gdje je održao ratno vijeće; u isto vrijeme, Katonove pristalice su se pregrupirale na Korkiri i odatle otišle u Libiju.  Drugi, uključujući Marka Junija Bruta, tražili su Cezarovo pomilovanje, putujući preko močvara do Larise gdje ga je Cezar potom ljubazno dočekao u svom logoru.  Pompejevo ratno vijeće odlučilo je pobjeći u Egipat,  koji mu je prethodne godine pružio vojnu pomoć. === Egipatska dinastička borba === Dodatne informacije: Aleksandrijski rat i Kleopatra Kada je Pompej stigao u Egipat , dočekala ga je gostoljubiva delegacija sastavljena od nekoliko Egipćana i dva rimska oficira koji su služili s njim godinama ranije. Ubrzo nakon ulaska u njihov brod, ubijen je pred svojom ženom i prijateljima na palubi.  Cezar je energično progonio Pompeja jer su ga njegova vještina i mreža klijenata činili najvećom prijetnjom; putujući prvo u Aziju, a zatim na Kipar i Egipat,  stigao je tri dana nakon Pompejevog ubistva.  Tamo mu je predstavljena Pompejeva glava, zajedno s njegovim pečatnim prstenom; Cezar je zaplakao kada je vidio prsten i odmaknuo se od glave: "njegovo gađenje i tuga su možda bili iskreni, jer se od početka ponosio svojom milosti". Egipat je do tada bio upleten u ponovljene građanske ratove, u kojima je često arbitrirao Rim – dijelom i zahvaljujući ogromnom mitu koje su egipatski monarsi davali rimskim vođama – što je narušilo nezavisnost kraljevstva.  Dok je bio u Egiptu, Cezar se počeo uplitati u dinastički spor između Ptolomeja XIII i Kleopatre , koji su u testamentu (registrovanom u Rimu) posljednjeg egipatskog kralja ( Ptolomeja XII Auleta ) proglašeni suvladarima.  Do 48. godine prije nove ere, odnosi između dva suvladara su se narušili, a njih dvojica su se međusobno pratili vojskama na suprotnim stranama Nila. Cezar je zahtijevao isplatu od deset miliona denara velikog duga koji mu je obećao prethodni kralj; zahtjev gotovo sigurno motiviran "ogromnim finansijskim obavezama" potrebnim za isplatu njegovih trupa; također je izjavio da će arbitrirati u sporu oko nasljeđivanja između Ptolomeja XIII i Kleopatre.  Kao odgovor, Potin (eunuh regent Ptolomeja XIII) je očigledno pozvao vojsku u grad i opsjedao Cezarovu okupaciju kraljevske četvrti; Cezar je pozvao pojačanje iz rimske Azije. Dok je bio pod opsadom Aleksandrije , Cezar je upoznao Kleopatru i postao njen ljubavnik kada se ona krišom sakrila u kraljevsku četvrt. Otprilike u to vrijeme, Cezar je također donio svoju odluku o dinastičkom sporu: uslovi testamenta bili su jasni i oboje bi morali biti suvladari. Ptolomej XIII je bio impresioniran, vjerovatno već svjestan Cezarove i Kleopatrine veze.  Nakon nekoliko mjeseci opsade, Cezarove snage su zamijetile snage pod Mitridatom iz Pergama iz Sirije, dovodeći Egipćane u bitku s Cezarovim snagama gdje su Egipćani bili potpuno poraženi. Ptolomej XIII je pobjegao, ali se utopio kada se njegov brod prevrnuo. Nakon pobjede, Cezar je dao rimsku provinciju Kipar Egiptu, vjerovatno osigurao isplatu svog finansijskog zahtjeva i povjerio Kleopatri (zajedno s novim suvladarom Ptolemejem XIV Filopatorom , Kleopatrinim mlađim bratom) vlast nad Egiptom.  Iako Cezarov ''Aleksandrijski rat'' implicira da je odmah napustio Egipat, on je zapravo ostao oko tri mjeseca krstareći s Kleopatrom duž Nila, uglavnom da se odmori, a možda i djelimično da jasno pokaže podršku Rima Kleopatrinom novom režimu. Vijesti o krizi u Aziji nagovorile su Cezara da napusti Egipat sredinom 47. godine prije nove ere, u koje vrijeme izvori sugeriraju da je Kleopatra već bila trudna. Ostavio je za sobom tri legije pod komandom sina jednog od svojih oslobođenika kako bi osigurao Kleopatrinu vlast.  Kleopatra je vjerovatno rodila dijete, koje je nazvala "Ptolomej Cezar", a koje su Aleksandrijci zvali "Cezarion", krajem juna.  Cezar je vjerovao da je dijete njegovo, jer je dozvolio korištenje imena. === Rat protiv Farnaka === Dodatne informacije: Bitka kod Nikopolja (48. pne) , bitka kod Zele i Farnak II od Ponta Svjestan građanskog rata, Farnak II je želio povratiti očeve zemlje izgubljene tokom Trećeg mitridatovog rata i odmah je napao velike dijelove Kapadokije, Armenije, istočnog Ponta i Male Kolhide.  Rimski izvori ga prikazuju okrutno, naređujući kastraciju svih zarobljenih Rimljana; ovi napadi su bili neosporni nakon što je Pompej ispraznio istok za trupe sve dok se Cezarov legat Gnej Domicije Kalvin nije bezuspješno borio s njim u blizini Nikopolja u decembru 48. godine prije nove ere s neiskusnom vojskom. Cezar se iz Egipta kretao na sjever duž istočne mediteranske obale, krećući se direktno prema Farnakovoj invaziji, nastojeći zaštititi svoj ugled, koji bi znatno pretrpio ako strana invazija ostane nekažnjena.  Farnak je pokušao pregovarati s Cezarom, koji je odbio sve pregovore, podsjećajući ga na njegov tretman rimskih zarobljenika. Cezar je od njega zahtijevao da se odmah povuče sa svih okupiranih teritorija, vrati im plijen i oslobodi sve zarobljenike. Kada su Rimljani stigli blizu grada Zele na vrhu brda, Farnak je pokrenuo sveopći napad dok su se Rimljani ukopavali. Napad je izazvao zbunjenost među Cezarovim snagama, ali su se one brzo oporavile i potisnule Farnakove snage nizbrdo. Nakon proboja na Cezarovoj desnoj strani, Farnakova vojska je poražena. Pobjegao je natrag u svoje kraljevstvo, ali je odmah ubijen.  Cijela kampanja je trajala samo nekoliko sedmica. Cezarova pobjeda bila je toliko brza da je u pismu prijatelju u Rimu, našalio se " ''Veni, vidi, vici'' " ("Dođoh, vidjeh, pobijedih"), oznaka koja se ponavljala na transparentima koji su nošeni tokom njegovog pontskog trijumfa; također je ismijavao Pompeja što je stekao ime boreći se protiv tako slabih neprijatelja. === Kratak povratak u Rim i pobuna === Međutim, u Rimu, tokom ovih egipatskih i pontskih kampanja, politika se nastavila. Publije Kornelije Dolabela služio je kao jedan od tribuna 47. godine prije nove ere.  Tokom svog mandata, predložio je ukidanje svih dugova i odustajanje od plaćanja stanarine. To je navelo Antonija, koji je služio kao Cezarov ''magister equitum'' u diktaturi, da interveniše protiv prijedloga.  Kada je Antonije otišao u Kampaniju da se pozabavi pobunom u Cezarovoj Devetoj i Desetoj legiji, u Rimu se ponovo rasplamsalo nasilje u porodici, što je navelo Senat da pozove na ''senatus consultum ultimum,'' ali nedostatak prisutnih magistrata sa ''imperijumom'' značio je da niko nije mogao da ga sprovede; tek nakon nekog vremena Antonije se vratio, uspostavljajući red uz ozbiljne gubitke života, nanoseći ozbiljan udarac svojoj popularnosti. Istovremeno, Katon je predvodio svoje snage iz Cirenaike preko pustinje do Afrike (današnji Tunis), povezujući se s Metelom Scipionom; oni su, zajedno s Labijenom, naveli jednog od Cezarovih guvernera u Hispaniji Ulterior na prebjeg . Cezar se vratio u Italiju i Rim krajem 47. godine prije nove ere, sastajući se u Brundisijumu s Ciceronom i pomilujući ga, koji je izgubio nadu u Pompejevu pobjedu nakon Pompejeve smrti.  Po povratku, jasno je stavio do znanja da je izgubio povjerenje u Antonija, ali iznenađujuće ne i u Dolabelu. Cezar je izabrao sufektne magistrate za 47. godinu i magistrate za novu godinu (46. godine prije nove ere); svoje ljude je rasporedio u svećeničke kolegije i sufektne magistrate, proširivši broj pretora s osam na deset, kako bi ih nagradio za njihovu odanost.  Što se njega tiče, odbio je nastaviti diktaturu, umjesto toga preuzevši konzulat s Lepidom kao kolegom. Pobunjenici u Kampaniji nisu se smirili Cezarovim povratkom. Cezar je poslao jednog od svojih poručnika, budućeg historičara Gaja Salustija Krispa (također imenovanog za pretora 46. godine prije nove ere), da pregovara s ljudima, ali Salustija je zamalo ubila rulja.  Cezar je zatim lično otišao pred trupe, koje su se tada približavale Rimu pod oružjem; odmah ih je otpustio, obećao da će dobiti svoju zemlju i penzijske bonuse te ih nazvao ''kviritima'' (građanima).  Njegovi ljudi, šokirani njihovim ležernim otpuštanjem, molili su Cezara da ih vrati u službu; glumeći nevoljkost, dozvolio je da ga nagovore i napravio je bilješke kako bi vođe pobune doveo u izložene i opasne položaje u predstojećoj kampanji. Dok je bio u Italiji, konfiskovao je i prodao po tržišnoj cijeni imovinu Pompeja i protivnika koji su sada mrtvi ili još uvijek nepomilovani, prije nego što je posudio još sredstava.  Dolabelline prijedloge za otpis duga rješavao je odbijajući ih prihvatiti, tvrdeći da bi ga njegovi veliki dugovi učinili glavnim korisnikom takvog plana.  Odluka o prodaji konfiskovane imovine po tržišnoj cijeni razočarala je neke od Cezarovih saveznika, ali je također ukazivala na njegove teške finansijske probleme. === Afrička kampanja === Dodatne informacije: Bitka kod Ruspine i Bitka kod Tapsusa Cezar je naredio svojim ljudima da se okupe u Lilibeju na Siciliji krajem decembra. U ovaj štab je postavio maloljetnog člana porodice Scipio - izvjesnog Scipio Salvita ili Salucija - zbog mita da se nijedan Scipio ne može pobijediti u Africi.  Tamo je okupio šest legija i krenuo prema Africi 25. decembra 47. godine prije nove ere.  Tranzit je poremećen olujom i jakim vjetrovima; samo oko 3.500 legionara i 150 konjanika iskrcalo se s njim u blizini neprijateljske luke Hadrumentum .  Apokrifno se zna da je prilikom iskrcavanja Cezar pao na plažu, ali je uspio uspješno nasmijati loš znak kada je zgrabio dvije šake pijeska, uzvikujući "Uhvatio sam te, Afriko!". ==== Ruspina ==== Na početku kampanje, Cezarove snage su bile znatno nadbrojane: Metel Scipion je predvodio deset legija (vjerovatno slabih poput Cezarovih legija) i velike kontingente savezničke konjice pod kraljem Jubom I od Numidije , koji je također predvodio oko 120 ratnih slonova.  Zahvaljujući iznenađenju, Cezar je imao potrebno vrijeme da pronađe i reorganizuje svoje raštrkane snage, a također je poslao naredbe Siciliji da se vrati s pojačanjima.  Pošto su Pompejci već stekli većinu dostupnih zaliha hrane, Cezar je bio prisiljen da se brzo kreće. Zaobišao je Hadrumentum nakon što je odbio da se preda i uspostavio baze u Ruspini, gdje je predvodio veliku grupu za sakupljanje hrane koja se potom upustila u sukob sa snagama pod Labijenom.  Cezarove neiskusne trupe su se veći dio dana kolebale pod napadom numidske konjice prije nego što su se povukle nakon kontranapada, što je rezultiralo strateškim porazom, jer je Cezar bio spriječen da sakuplja hranu. S oskudnim zalihama, Cezar je utvrdio svoj logor u Ruspini dok se Metel Scipion pridružio Labijenovim snagama samo tri milje od Cezarove pozicije. Njihov saveznik, kralj Juba, također se pomaknuo da se poveže s njima, ali je bio prisiljen da se premjesti na zapad kada je njegovo kraljevstvo napao njegov rival, Boko II iz Mauretanije, sa snagama koje je predvodio rimski plaćenik Publije Sittije , koji je pobjegao iz Rima nakon sloma druge Katilinarove zavjere .  Ovo je bila sreća za Cezara, koji to nije organizovao.  Scipionove snage su patile od endemskog dezerterstva; međutim, Cezar je zauzeo defanzivni pristup sve dok mu nisu stigle dvije legije, 800 galskih konjanika i značajne zalihe hrane, nakon čega je ponovo preuzeo ofanzivu. Nakon nekoliko okršaja između Cezara i Metela Scipiona oko nekih brda na periferiji grada i pompejskog izvora vode u Uziti, Metel Scipion je dobio pojačanje od Jubine savezničke konjice i teške pješadije. Nakon još borbi za terenske prednosti oko Uzite, Cezarove snage su pojačale veteranske legije koje su se pobunile u Kampaniji.  S obzirom na to da mu je ponestalo zaliha i da su šanse za zauzimanje Uzite bile male, Cezar je odlučio da se povuče, zauzevši neke zalihe hrane prije nego što je nastavio i opsjedao Taps. ==== Tapsus i povratak ==== Time je Cezar prisilio Pompejce da se formiraju za bitku. S obzirom na to da je dobar teren sužavao front, ograničavajući Metulovu brojčanu prednost, Cezar je krenuo da se obrati svojim ljudima, koji su spontano napali protivničke linije, iznenadili ih i brzo ih porazili.  Plutarh, međutim, izvještava da je Cezar osjetio nadolazeći epileptični napad i da je odveden na odmor, što je dovelo do konfuznog napada.  U svakom slučaju, Metulove Scipionove snage su bile poražene, s izuzetno nejednakim žrtvama: oko 10.000 mrtvih Pompejaca za oko 50 žrtava.  Metel Scipion i ostatak pompejskog vođstva uspjeli su, međutim, pobjeći, iako je većina završila mrtva u roku od nekoliko sedmica, bilo od samoubistva ili pogubljenja nakon zarobljavanja: Metel Scipion pokušao je pobjeći morem, ali je izvršio samoubistvo kada su ga presreli cezarovi brodovi; Juba i pompejski oficir po imenu Marko Petreje dogovorili su pakt o samoubistvu u borbi jedan na jedan.  Labijen je uspio pobjeći i otići u Hispaniju, gdje se pridružio Gneju i Sekstu Pompeju. Tokom kampanje pred Tapsom, Katon Mlađi je držao grad Utiku i nije prisustvovao bitci; kada je obaviješten o porazu, konsultovao se sa svojim vojnicima, kojih je bilo samo tri stotine i bili su beznadežno brojčano nadjačani.  Nakon večere, Katon je uzeo mač i zario se u stomak; na buku je pozvan doktor, ali Katon je rastrgao konce i "počeo čupati vlastitu utrobu", umirući prije nego što ga je iko mogao zaustaviti. Cezar je bio razočaran što neće moći pomilovati Katona, koji je počinio samoubistvo prvenstveno "iz želje da izbjegne milost svog neprijatelja".  Zatim je ostao u Africi kako bi riješio poslove u regiji, podvrgavajući zajednice koje su podržavale Pompeja kaznenim kaznama. Također je imao kratku aferu s Eunojom , suprugom kralja Boguda od Mauretanije.  U junu 46. napustio je Afriku i otišao u Rim, prvo se zaustavivši na Sardiniji,  a zatim se vratio u grad krajem jula. === Druga španska kampanja i njen kraj === Nakon Cezarovog povratka u Rim, proslavio je četiri trijumfa: nad Galijom, Egiptom, Azijom i Afrikom. Pobjeda nad drugim Rimljanima u Africi "taktično je smatrana" pobjedom nad Jubinom Numidijom.  Proslave su počele 21. septembra i trajale su do 2. oktobra, uz raskošne parade zarobljenika i opljačkanog blaga.  Cezar je, kao trijumfator, također proslavio ovu priliku dajući sebi pravo da mu prethode sedamdeset dva liktora - daleko više od uobičajenih dvanaest konzula i uobičajenih dvadeset četiri diktatora - simbolizirajući da je tri puta držao diktaturu.  Održavane su i masovne igre i javni banketi; Cezar je također dao ogromne donacije svojim ljudima, ekvivalentne više od šesnaest godina plate, a još više za centurione i oficire. Glavni izvor za kampanju u Španiji poznat je kao ''Španski rat'' (ili ''Bellum Hispaniense'' ) i vjerovatno ga je napisao jedan od Cezarovih oficira, "ali je daleko najmanje zadovoljavajuća od knjiga dodanih njegovim ''Komentarima'' ".  Elizabeth Rawson, u knjizi ''Cambridge Antique History'' , opisuje "nespretnog pripovjedača".  Druge kritike usmjerene su na pisanje: njegov "poluobrazovani latinski", njegov status "najnepismenije i najrazdražujuće knjige u klasičnoj književnosti", sa "vrlo jadnim stilom" i "lošim imitacijama Cezarove lucidnosti". ==== Rana kampanja ==== Cezar je, međutim, otišao u Španiju u novembru 46. godine prije nove ere, kako bi tamo svladao opoziciju.  Njegovo imenovanje Kvinta Kasija Longina nakon prve kampanje u Španiji dovelo je do pobune: Kasijeva pohlepa i... "neugodan" temperament doveli su do toga da su mnogi provincijalci i trupe otvoreno prešli na stranu Pompeja, dijelom okupljeni od strane Pompejevih sinova Gneja i Seksta .  Pompejcima su se pridružile i druge izbjeglice iz Tapsa, uključujući Labijena. Nakon što je primio loše vijesti s poluotoka, otišao je s jednom iskusnom legijom, jer su mnogi njegovi veterani bili otpušteni, i stavio Italiju u ruke svog novog ''magistra viteštva'' Lepida .  Predvodio je ukupno osam legija, što je izazvalo strahove da bi ga mogla poraziti zastrašujuća snaga Gneja Pompeja od više od trinaest legija i dodatnih pomoćnih trupa.  Španska kampanja bila je prepuna zločina, Cezar je svoje neprijatelje tretirao kao pobunjenike; Cezarovi ljudi su ukrašavali svoja utvrđenja odrubljenim glavama i masakrirali neprijateljske vojnike. Cezar je prvo stigao u Španiju i oslobodio Uliju od opsade. Zatim je marširao protiv Kordube, u kojoj je bio garnizon Seksta Pompeja, koji je zatražio pojačanje od svog brata Gneja.  Gnej je isprva odbio bitku na Labijenov savjet, prisiljavajući Cezara na zimsku opsadu grada, koja je na kraju otkazana nakon malog napretka; Cezar je zatim krenuo u opsadu Ategue, praćen Gnejevom vojskom.  Međutim, značajna dezerterstva su počela uzimati danak pompejskim snagama: Ategua se predala 19. februara 45. godine prije nove ere, čak i nakon što je njen pompejski komandant masakrirao osumnjičene prebjege i njihove porodice na zidinama.  Gnejeve Pompejeve snage su se nakon toga povukle iz Ategue, a Cezar ih je slijedio. ==== Munda ==== Dodatne informacije: Bitka kod Munde i Bitka kod Laura Dezerterstva su prisilila Gneja Pompeja da pruži bitku na grebenu blizu Munde.  Cezar, tražeći odlučujući ishod, dao je bitku, poslavši svoje ljude da marširaju uz greben kako bi se sukobili s Pompejcima u ogorčenoj borbi; Cezarove snage su se pokolebale, a Cezar je požurio u prve linije kako bi lično okupio svoje ljude. Kada je Cezarova Deseta legija (s njegove desne strane) probila pompejansku liniju, Labijen je poveo legiju da popuni prazninu. Međutim, bok je već bio razbijen od strane cezarove konjice, koja je cijelu pompejansku vojsku natjerala u bijeg.  Borbe su bile dovoljno žestoke da Plutarh prenosi da je Cezar rekao svojim prijateljima "često se borio za pobjedu, ali sada prvo za svoj život".  Svetonije tvrdi da je Cezar u očaju razmišljao o samoubistvu.  Cezar je pretrpio oko hiljadu mrtvih, "visok postotak od vojske koja je vjerovatno brojala mnogo više od 25.000-30.000 ljudi". Labijen je ubijen na bojnom polju; Gnej Pompej je pobjegao, ali je ubrzo nakon toga zarobljen i pogubljen.  Dok je Sekst Pompej uspio pobjeći u skrivanje, a s druge strane Mediterana u Siriji došlo je do male pobune pod Kvintom Cecilijem Basom koja je potrajala,  građanski rat je bio završen. ==== Povratak ==== Pobjeda je potaknula Senat u Rimu da proglasi pedeset dana zahvalnosti, da Cezaru titulu "Oslobodilac" i posveti hram Slobodi.  U narednim mjesecima ulizički Senat dodijelio je daljnje počasti, uključujući pravo sjedenja na posebnoj stolici između konzula u Senatu, postavljanje Cezarove statue od slonovače na Kapitolu blizu kraljeva i u hramu Kvirinu.  Mjesec njegovog rođenja, ''Quinctilis'' , preimenovan je u njegovu čast (na kraju je postao moderni juli); osnovan je hram njegovoj milosti, dobio je trajno ime ''Imperator'' i titulu ''parens patriae'' (otac svoje zemlje). Cezar se vratio u Rim preko južne Galije i Narbona Marcija .  Tokom povratka, osnovao je niz kolonija za svoje veterane, nagradio svoje vojnike i pristalice te dodijelio latinska prava raznim galskim gradovima.  Također se sastao i pomirio s Markom Antonijem.  Dok je bio u Cisalpinskoj Galiji, obećao je i Marku Juniju Brutu pretorsko mjesto za 44. godinu prije nove ere i moguće konzulstvo 41. godine. Ušao je u Rim otprilike godinu dana nakon što ga je napustio u oktobru 45. godine prije nove ere, kako bi proslavio trijumf nad sugrađanima, ostavljajući pomalo loš utisak.  Također je dozvolio dvojici svojih legata, Kvintu Pediju i Kvintu Fabiju Maksimu , da također održe trijumfe.  Nijedna od ovih proslava nije bila popularna kod kritičara u Senatu.  Ni Cezarovo obezvređivanje konzulstva i drugih funkcija u ime političkih usluga nije bilo popularno: na primjer, posljednjeg dana u godini, konzul je umro, što je navelo Cezara da sazove izbore kako bi jednog od svojih saveznika, Gaja Kaninija Rebilusa , postavio za konzula na nekoliko sati poslijepodne, što je navelo Ciceron da piše prijatelju "kad bi to mogao vidjeti, plakao bi". Cezar je, sa svoje strane, po povratku počeo planirati ambicioznu kampanju u Dakiju i Partiju . == Posljedice == Vidi također: Atentat na Julija Cezara Cezarovo imenovanje za diktaturu tokom građanskog rata , prvo privremeno - a zatim trajno početkom 44. godine prije nove ere  - zajedno s njegovom de facto i vjerovatno neodređenom polubožanskom monarhijskom vlašću,  dovelo je do zavjere koja je uspješno završila njegovim atentatom na Martovske ide 44. godine prije nove ere, tri dana prije nego što je Cezar otišao na istok u Partiju.  Među zavjerenicima bilo je mnogo cezarskih oficira koji su pružili izvrsnu službu tokom građanskih ratova, kao i ljudi koje je Cezar pomilovao. Neki naučnici, poput Ericha Gruena , smatraju Cezarov građanski rat kao podsticajni događaj za slom republike. Iz ove perspektive, građanski rat – izazvan pogrešnom procjenom, a ne namjerom – uzrokovao je slom republike pokretanjem dugoročnog poremećaja funkcionisanja republikanske političke kulture.  Drugi građanski rat smatraju simptomom sloma republike, bilo u smislu otuđenja republike od različitih interesnih grupa (prema Peteru Bruntu ) ili u smislu produžene političke "krize bez alternative" gdje republikanske institucije nisu bile u stanju da sprovedu potrebne reforme iznutra, a istovremeno su bile takvog statusa da se nijedna alternativa nije ozbiljno razmatrala (prema Christianu Meieru ). '''Antarktička ledena ploča''' kontinentalni je glečer koji pokriva 98% antarktičkog kontinenta, sa površinom od 14 miliona kvadratnih kilometara (5,4 miliona kvadratnih milja) i prosječnom debljinom od preko 2 kilometra (1, 2 milje). To je najveći od dva postojeća ledena pokrivača na Zemlji, sa 26,5 miliona kubnih kilometara (6,4 miliona kubnih milja) leda, što je ekvivalentno 61% ukupne slatke vode na Zemlji. Njegova površina je gotovo neprekidna, a jedine oblasti bez leda na kontinentu su suhe doline, nunataci (vrhovi planina iznad leda) u antarktičkim planinskim lancima i rijetki priobalni stjenski izdanci. Često se, zbog velikih razlika u masi glečera, protoku leda i topografiji između njih, dijeli na Antarktičko poluostrvo, Istočnu antarktičku ledenu ploču i Zapadnu antarktičku ledenu ploču. Pošto je Istočna antarktička ledena ploča više od 10 puta veća od Zapadne i nalazi se na većoj nadmorskoj visini, manje je podložna klimatskim promjenama od Zapadne. U 20. vijeku, Istočna ploča bila je jedna od rijetki mjesta na Zemlji gdje je primjećeno blago hlađenje umjesto zagrijavanja, dok je Zapadna od 1950-ih do 2000. bilježila zagrijevanje od preko 0,1 °C po deceniji, sa prosječnim trendom zagijavanja od >0,05 °C po deceniji od 1957. preko cijelog kontinenta. Početkom 2020-ih i dalje postoji neto dobitak mase u Istočnoj ploči, zbog povećanih padavina koje su se zaledile na ledenoj ploči), dok je gubitak leda iz Zapadne ploče, posebno sa glečera Thwaites i Pine Island, mnogo veći. Do 2100. godine, samo gubitak leda iz Antarktika mogao bi podići globalni nivo mora za oko 11 cm (5 inča). Zapadna antarktička ledena ploča (WAIS) nalazi se duboko ispod nivoa mora, što je čini podložnom nestabilnostima morskih ledenih ploča – ovaj proces je teško precizno predvidjeti u modelima. Ako do nestabilnosti dođe prije 2100. godine, porast nivoa mora izazvan Antarktikom mogao bi se povećati za dodatne desetine centimetara, posebno pri velikom globalnom zatopljenju. Topljenje leda takođe stvara velike količine svježe otopljene vode – oko 1100–1500 milijardi tona godišnje. Ova voda razblažuje slanu antarktičku dubinsku vodu, slabi donju cirkulacionu ćeliju Južnog okeana i može doprinijeti njenom eventualnom kolapsu, iako će se to vjerovatno odvijati postepeno, tokom stoljeća. Paleoklimatska istraživanja i poboljšano modeliranje pokazuju da je vrlo vjerovatno da će Zapadna antarktička ledena ploča nestati čak i ako globalno zagrijavanje više ne bude napredovalo, te da bi nju moglo spasiti jedino smanjenje zagrijavanja za 2 °C ispod nivoa do 2020. godine. Smatra se da bi potpuno nestajanje ploče trajalo između 2 i 13 hiljada godina, iako nekoliko vijekova visokih emisija može skratiti ovaj period na oko 500 godina. Ako se ploča sruši, ali planinski ledeni vrhovi ostanu, nivo mora bi poratao za 3,3 m, a ako se i oni otope – za 4,3 m. Izostatičko podizanje tla moglo bi dodatno povećati niv mora za oko 1 m tokom narednih hiljadu godina. S druge strane, Istočna antarktička ledena ploča je veoma stabilna. Trenutno zagrijavanje može povećati nivo mora samo za oko 0,5–0,9 m, što je mali dio od ukupno 53,3 m leda u cijeloj ploči. Pri zagrijavanju od oko 3 °C, osjetljive oblasti poput Wilkes i Aurora bazena mogle bi se srušiti tokom narednih 2000 godina, što bi podiglo nivo mora za ukupno 6,4 m. Potpuno topljenje i nestanak cjelokupne ploče zahtijevalo bi globalno zagrijavanje između 5 °C i 10 °C. == Geografija == ''Više informacija: [[Geografija Antarktika]]'' Antarktička ledena ploča pokriva površinu od gotovo 14 miliona km² i sadrži 26,5 miliona km³ leda. Kubni kilometar leda teži približno 0,92 gigatona, što znači da pokrivač teži oko 24.380.000 gigatona. To je ekvivalentno oko 61% sve slatke vode na Zemlji. Jedini drugi postojeći ledeni pokrivač je Grenlandski ledeni pokrivač u Arktiku. Antarktička ledena ploča podijeljena je Transantarktičkim planinama na dvije nejednake sekcije: Istočnu antarktičku ledenu ploču (EAIS) i manju Zapadnu antarktičku ledenu ploču (WAIS). Neki glaciolozi smatraju da ploča nad relativno malim Antarktičkim poluostrvom (takođe u Zapadnom Antarktiku) predstavlja treću ledenu ploču zbog vrlo različitih drenažnih bazena od WAIS-a. Prosječna debljina ovih ledenih ploča je oko 2 km. Čak su i Transantarktičke planine uglavnom prekrivene ledom, s izuzetkom nekih vrhova i suhih pustinja McMurdo. Neke priobalne oblasti takođe imaju tijene koje nisu prekrivene ledom. '''Drugo izdanje''' takmičenja u [[Skijaški skokovi|skijaškim skokovima]], [[Turneja 4 skakaonice|Turneje 4 skakaonice]], održano je 31. decembra u [[Oberstdorf|Oberstdorfu]], 1. januara u [[Garmisch-Partenkirchen|Garmisch-Partenkirchenu]], a 3. januara skokovi u [[Innsbruck|Innsbrucku]]. Skokovi u [[Bischofshofen|Bischofshofenu]] održani su 6. januara. Ukupni pobjednik bio je [[Norvežani|Norvežanin]] [[Olaf B. Bjørnstad]], koji je pobijedio u tri od četiri takmičenja. Titulu je branio [[Austrijanci|Austrijanac]] [[Josef Bradl]], koji je važio za glavnog favorita, pobjedivši tek na zadnjim skokovima u Bischofshofenu, zauzevši treće mjesto u ukupnom poretku. Bila je to prva turneja koja je koristila tradicionalni redoslijed takmičenja: Oberstdorf u decembru, novogdišnje takmičenje u Garmisch-Partenkirchenu, zatim Innsbruck, te finale u Bischofshofenu na Bogojavljanje. == Oberstdorf == * '''Datum''': 31. decembar 1953. * '''Država''': {{ZID|Njemačka}} * '''Skakaonica''': [[Schattenberg (skakaonica)|Schattenberg]]<ref>[http://www.fis-ski.com/de/606/612.html?sector=JP&raceid=848 Zvanični FIS rezultati {{Simboli jezika|de|njemački}} {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Simboli jezika|fr|francuski}}]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> {| width="100%" | valign="top" width="50%" | {| class="wikitable" style="text-align:center" width="100%" |- ! width="10%" | Plasman ! width="45%" | Ime ! width="15%" | Bodovi ! width="15%" | 1. serija ! width="15%" | 2. serija |- bgcolor="#F7F6A8" | {{0}}1. | align="left" | {{ZD|FIN}} [[Olaf B. Bjørnstad]] | 222,0 || || |- bgcolor="#DCE5E5" | {{0}}2. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Josef Bradll]] | 220,5 || || |- bgcolor="#FFDAB9" | {{0}}3. | align="left" | {{ZD|FIN}} [[Aulis Kallakorpi]] | 216,0 || || |- | {{0}}4. | align="left" | {{ZD|NOR}} [[Arne Ellingsen]] | 215,5 || || |- | {{0}}5. | align="left" | {{ZD|JUG}} [[Albin Rogelj]] | 207,0 || || |- | {{0}}6. | align="left" | {{ZD|FIN}} [[Eino Kirjonen]] | 206,0 || || |- | {{0}}7. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Franz Dengg]] | 204,0 || || |- | {{0}}8. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Franz Eder]] | 202,0 || || |- | 9. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Arne Nilsson]] | 201,0 || || |- | 9. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Toni Brutscher]] | 201,0 || || |} | valign="top" width="50%" | {| class="wikitable" style="text-align:center" width="100%" |- ! width="10%" | Plasman ! width="45%" | Ime ! ! width="15%" | Bodovi ! width="15%" | 1. serija ! width="15%" | 2. serija |- | 11. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} Toivo Lauren | | 200,0 || || |- | 12. | align="left" | {{ZD|NJE}} Josef "Sepp" Kleisl | | 197,0 || || |- | 13. | align="left" | {{ZD|AUT}} Albin Plank | | 196,0 || || |- | 14. | align="left" | {{ZD|AUT}} Ferdl Kerber | | 194,0 || || |- | 16. | align="left" | {{ZD|NJE}} Max Bolkart | | 190,0 || || |- | 17. | align="left" | {{ZD|NJE}} Josef "Sepp" Weiler | | 189,5 || || |- | 18. | align="left" | {{ZD|AUT}} Lois Leodolter | | 188,5 || || |- | 19. | align="left" | {{ZD|KAN}} Jeremy Baig | | 188,5 || || |- | 20. | align="left" | {{ZD|AUT}} Walter Steinegger | | 188,0 || || |- | 21. | align="left" | {{ZD|NOR}} Arnfin Bergman | | 187,5 || || |- | 24. | align="left" | {{ZD|NJE}} Helmut Böck | | 178,0 || || |} |} == Garmisch-Partenkirchen== * '''Datum''': 1. januar 1953. * '''Država''': {{ZID|Njemačka}} * '''Skakaonica''': [[Velika olimpijska skakaonica (Garmisch-Partenkirchen)|Velika olimpijska]]<ref>[http://www.fis-ski.com/de/606/612.html?sector=JP&raceid=848 Zvanični FIS rezultati {{Simboli jezika|de|njemački}} {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Simboli jezika|fr|francuski}}]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> {| width="100%" | valign="top" width="50%" | {| class="wikitable" style="text-align:center" width="100%" |- ! width="10%" | Plasman ! width="45%" | Ime ! width="15%" | Bodovi ! width="15%" | 1. serija ! width="15%" | 2. serija |- bgcolor="#F7F6A8" | {{0}}1. | align="left" | {{ZD|NOR}} [[Olaf B. Bjørnstad]] | 226 || || |- bgcolor="#DCE5E5" | {{0}}2. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Josef Bradl]] | 220,5 || 77,0&nbsp;m || 81,5&nbsp;m |- bgcolor="#FFDAB9" | {{0}}3. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Toni Brutscher]] | 219,5 || 78,0&nbsp;m || 79,5&nbsp;m |- | {{0}}4. | align="left" | {{ZD|NOR}} [[Halvor Næs]] | 218,5 || 78,5&nbsp;m || 77,0&nbsp;m |- | {{0}}5. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Toivo Lauren]] | 215,0 || 77,0&nbsp;m || 79,5&nbsp;m |- | {{0}}6. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Sepp Weiler]] | 212,5 || 74,0&nbsp;m || 78,0&nbsp;m |- | {{0}}7. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Sepp Hohenleitner]] | 209,5 || 73,0&nbsp;m || 78,5&nbsp;m |- | {{0}}8. | align="left" | {{ZD|NOR}} [[Erling Kroken]] | 209,0 || 73,0&nbsp;m || 78,0&nbsp;m |- | {{0}}9. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Walter Steinegger]] | 204,5 || 72,0&nbsp;m || 77,0&nbsp;m |- | 10. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Franz Dengg]] | 198,0 || 71,0&nbsp;m || 75,0&nbsp;m |- | 11. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Arne Nilsson]] | 197,0 || || |- | 12. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Ferdl Kerber]] | 188,0 || 71,5&nbsp;m || 71,0&nbsp;m |- | 13. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Heini Klopfer]] | 182,0 || || |} | valign="top" width="50%" | {| class="wikitable" style="text-align:center" width="100%" |- ! width="10%" | Plasman ! width="45%" | Ime ! width="15%" | Bodovi ! width="15%" | 1. serija ! width="15%" | 2. serija |- | rowspan="2" | 14. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Harry Bergqvist]] | 180,5 || 74,5&nbsp;m || 78,0&nbsp;m |- | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Albin Plank]] | 180,5 || 62,0&nbsp;m || 69,0&nbsp;m |- | 16. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Rudolf Dietrich|Rudi Dietrich]] | 180,0 || 67,0&nbsp;m || 73,0&nbsp;m |- | 17. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Karl Holmström]] | 178,5 || || |- | 18. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Robert Engel]] | 176,0 || || |- | 19. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Toni Eisgruber]] | 175,5 || || |- | 20. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Willi Fischer (ski-skakač)|Willi Fischer]] | 174,0 || || |- | 21. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Hans Karg]] | 170,0 || || |- | 22. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Friedl Brandner]] | 166,0 || || |- | 23. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Hermann Anwander]] | 161,0 || || |- | 24. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Fritz Ruepp]] | 156,0 || || |- | 25. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Willy Gotthold]] | 148,5 || || |} |} Papinska konklava 2025. Papinska konklava održana je 7. i 8. maja 2025, kako bi se izabrao novi papa, nasljednik Pape Franje, koji je umro 21. aprila 2025. Od 135 podobnih kardinala sa pravom glasa, prisustvovali su svi osim dvojice. Na četvrtom glasanju, konklava je izabrala kardinala Roberta Francisa Prevosta, prefekta Dikasterija za biskupe i predsjednika Papinske komisije za Latinsku Ameriku. Nakon prihvatanja izbora, uzeo je ime Lav XIV. == Izborni proces == Proces izbora pape započeo je 21. aprila 2025, kratko nakon smrti Pape Franje. Kao i na papinskoj konklavi 2013, dekan i prodekan Kardinalskog zbora bili su stariji od 80 godina i nisu mogli sudjelovati. Najstariji kardinal mlađi od 80 godina, Pietro Parolin, predsjedavao je konklavom. === Vrijeme i procedura === Prema Universi Dominici gregis, apostolskoj konstituciji Ivana Pavla II. iz 1996, odnosno modifikovanom motopropriju Normas nonnullas Benedikta XVI. iz 2013, kardinali su imali najmanje 15 dana za sazivanje konklave nakon što je Stolica postala upražnjena. Oni su imali diskreciono pravo da započnu konklavu ranije ili najkasnije 20 dana nakon što mjesto pape postane upražnjeno. Dana 28. aprila 2025, dva dana nakon Franjine sahrane, peta generalna kongregacija kardinala odredila je 7. maj 2025. za početak konklave. === Kardinali elektori === Kardinali stariji od 80 godina nisu mogli sudjelovati u izboru novog pape. Dana 21. aprila 2025. bilo je ukupno 252 kardinala, a 135 njih je bilo mlađe od 80 godina, samim time s pravom glasa. Od tih 135 kardinala s pravom glasa, 80% je imenovao papa Franjo. Od proglašavanja Romano Pontifici eligendo i Universi Dominici gregis 1975. godine, maksimalni broj kardinala elektora je određen na 120. Konklava 2025. bila je prva konklava u kojoj je ovaj broj premašen na dan kada je Stolica postala upražnjena. Prema kanonskom pravu, svaki kardinal mlađi od 80 godina koji se nije odrekao ili izgubio pravo glasa imao je pravo biranja na konklavi. Papa koji je izabrao više od 120 kardinala elektora, kao što je to učinio Papa Franjo, u praksi poništava ograničenje iz 1975. Dana 30. aprila 2025, generalna kongregacija kardinala potvrdila je da svi prisutni kardinali elektori mogu glasati na konklavi koja započinje 7. maja. Nepodobni kardinali su ipak mogli prisustvovati generalnim kongregacijama i učestvovati u raspravama koje su prethodile konklavi. Iako kardinali imaju ovlasi da biraju bilo kog katolika koji je kršten, posljednji put kada je jedan "nekardinal" bio izabran bilo je na papinskoj konklavi 1378. godine. === Neučestvovanje === Nakon što je rekao da će pokušati učestvovati u konklavi, kardinal Giovanni Angelo Becciu iz Italije, koji se odrekao svojih kardinalskih prava zbog finansijskog skandala, izjavio je da će poštovati želju Pape Franje i suzdržati se od učešća. Zdravstveni problemi spriječili su kardinale Antonija Cañizaresa Lloveru iz Španije i Johna Njuea iz Kenije da učestvuju u konklavi, čime je broj učesnika smanjen na 133. Za izbor pape bila su potrebna 89 glasa, odnosno dvotrećinska većina. Ovo je bio najveći broj kardinala koji su ikada učestvovali u jednoj konklavi. == Nagađanja == Franjina hospitalizacija u februaru i martu 2025. potaknula je spekulacije o predstojećoj konklavi. Zbog velikog međunarodnog širenja članstva u Kardinalskom zboru pod Papom Franjom, broj kardinala porastao je na 252, sa preko 140 neevropskih kardinala koji su izabrani za vrijeme njegovog pontifikata, neki posmatrači sugerisali su da je moguć izbor neevropskog pape. Prvobitno je planirano da konklava 2025. ima 135 elektora iz 71 zemlje, dok je konklava 2013. i 2005. imala 115 elektora iz 48, odnosno 52 zemlje. Neki od kardinala učesnika nisu govorili talijanski, radni jezik Rimske kurije. Vodeći se talijanskom izrekom "debeo papa, mršav papa", neki komentatori predviđali su da će Franjin nasljednik biti konzervativniji, zbog zabrinutosti oko uplitanja u proces izbora, koje je zabranio Ivan Pavao II, te neprijateljskog preuzimanja od strane ultrakonzervativnih političara i katolika. Što se tiče 3. i 4. generalne kongregacije, među kardinalima je navodno postojala želja za desetogodišnjim papom, nekim u kasnim sedamdesetim, s iskustvom u Rimskoj kuriji, ko bi bio više fokusiran na unutrašnje poslove. Neki su smatrali da je mlađi papa vjerovatniji izbor, dok su drugi smatrali da su kardinali poput Pierbattista Pizzaballa i Roberta Prevosta premladi. Mnogi kardinali su izrazili nadu za kratkom konklavom kao 2005. i 2013. godine. S obzirom na složenost i heterogenost ove konklave, u poređenju s onom koja je Papu Franju izabrala za dva dana 2013, kardinal Rainer Woelki očekivao je da će konklava 2025 potrajati duže; kardinali Louis Raphaël I Sako i Gregorio Rosa Chávez očekivali su kraću dvodnevnu ili trodnevnu konklavu, za koju je potonji napomenuo da će trajati "maksimalno tri dana". ---- ---- ---- ---- ----'''Starlingov princip''' navodi da kretanje tečnosti kroz polupropusni krvni sud, poput kapilara ili malh venula, zavisi od [[Pritisak|hidrostatskog pritiska]] i koloidnog osmotskog pritiska (onkotskog), s obje strane polupropusne barijere koja propušta filtrat, usporavajući izlazak većih molekula, poput proteina, iz krvotoka. Pošto svi krvni sudovi dopuštaju određeni stepen curenja proteina, pravi balans preko membrane ne može se postići, te dolazi do kontinuiranog protoka vode sa malim rastvorima. Svojstva molekulske filtracije zida kapilara leže u nedavno otkrivenom endokapilarnom sloju, a ne u dimenzijama pora kroz ili između endotelskih ćelija. Ovaj vlaknasti matriksni endokapilarni sloj naziva se endotelni glikokaliks. Starlingova jednačina opisuje ovaj odnos u matematičkom obliku i može se primijeniti na mnoge biološke i nebiološke polupropusne membrane. == Jednačina == Starlingova jednačina primijenjena na zid krvnog suda glasi: : <math>\ J_v = L_\mathrm{p} S ( [P_\mathrm{c} - P_\mathrm{i}] - \sigma[\pi_\mathrm{p} - \pi_\mathrm{g}] )</math> gdje je: * <math> J_v </math> volumen filtracije rastvarača kroz endotel po sekundi. * <math> [P_\mathrm{c} - P_\mathrm{i}] - \sigma[\pi_\mathrm{p} - \pi_\mathrm{g}] </math> ukupna pokretačka sila. ** <math> P_c </math> kapilarni [[hidrostatski pritisak]] ** <math> P_i </math> intersticijski hidrostatski pritisak ** <math> \pi_p </math> onkotski pritisak plazmatskih proteina. ** <math> \pi_g </math> subglikokaliksni onkotski pritisak, koji se mijenja obrnuto proporcionalno sa <math> J_v </math> i tako stabilizuje <math> J_v </math>. ** <math> L_p </math> hidraulička propusnost membrane ** <math> S </math> površina za filtraciju, određena pukotinama u "tight junction" ljepilu koje povezuje endotelske ćelije na njihovim ivicama. ** <math> \sigma </math> Stavermanov refleksni koeficijent, koji zavisi od stanja endotelnog glikokaliksa iznad pukotina između spojeva. Pritisci se uobičajeno mjere u '''milimetrima živinog stuba (mmHg)''', a koeficijent filtracije u '''mililitrima po minuti po milimetru živinog stuba (ml·min⁻¹·mmHg⁻¹)'''. Brzina kojom se tečnost filtrira kroz vaskularni endotel (transendotelna filtracija) određena je zbirom dvije sile koje guraju van, '''kapilarnog pritiska (P_c)''' i '''koloidnog osmotskog pritiska ispod endotelnog glikokaliksa (π_g)''', te dvije sile koje apsorbuju, '''onkotskog pritiska plazmatskih proteina (π_p)''' i '''intersticijskog pritiska (P_i)'''. '''Starlingova jednačina''' je prva od dvije '''Kedem–Katchalski jednačine''', koje primjenjuju termodinamiku van ravnoteže na teoriju osmotskog pritiska kroz membrane koje su barem djelomično propusne za rastvor odgovoran za razliku osmotskog pritiska. Druga Kedem–Katchalski jednačina objašnjava '''transendotelni transport rastvora (J_s)'''. Danas se zna da '''prosječni kolodni osmotski pritisak intersticijske tečnosti nema značajan uticaj na J_v'''. Razlika kolodnog osmotskog pritiska koja se suprotstavlja filtraciji sada se definiše kao '''π' minus subglikokaliksni π_g'''. '''Subglikokaliksni prostor''' je vrlo mala, ali životno važna mikrodomena ukupnog intersticijskog prostora. Koncentracija rastvorljivih proteina u toj mikrodomeni, koja određuje π_g, približno je nula dok postoji adekvatna filtracija koja ih ispira iz interendotelnih pukotina. Iz tog razloga je '''J_v mnogo manji nego što je ranije izračunato i strogo je regulisan'''. Svaki privremeni porast plazmatskog kolodnog osmotskog pritiska ili pad kapilarnog hidrostatskog pritiska dovoljan da izazove obrnuti (negativni) J_v dovodi do neometane difuzije intersticijskih proteina u subglikokaliksni prostor, smanjujući razliku kolodnog osmotskog pritiska koja je pokretala apsorpciju tečnosti u kapilaru. Ovisnost π_g o lokalnom J_v nazvana je '''Model Glikokaliksa''' ili '''Michel-Weinbaum model''', u čast dvojice naučnika koji su nezavisno opisali filtracijsku funkciju glikokaliksa. '''Michel-Weinbaum model''' objašnjava kako većina kontinuiranih kapilara održava stanje stabilne filtracije duž cijele dužine većinu vremena. Privremeni poremećaji Starlingovih sila brzo se vraćaju u stanje stabilne filtracije. '''Koeficijent filtracije''' Glavni članak: Koeficijent filtracije U nekim tekstovima, proizvod '''hidrauličke propusnosti''' i '''površine membrane''' naziva se '''filtracijski koeficijent K_fc'''.[potrebna citacija] '''Refleksni koeficijent''' '''Stavermanov refleksni koeficijent, σ''', je bezdimenzionalna konstanta koja je specifična za propusnost membrane za određeni rastvor.[4] '''Starlingova jednačina''', napisana bez σ, opisuje protok rastvarača kroz membranu koja je nepropusna za rastvore sadržane u otopini.[5] '''σ_n''' koriguje djelomičnu propusnost polupropusne membrane za rastvor n.[5] Gdje je '''σ blizu 1''', plazmatska membrana je manje propusna za označene čestice (npr. veće molekule poput albumina i drugih plazmatskih proteina), koje mogu prolaziti kroz endotelni sloj, iz područja više koncentracije u područje niže koncentracije, sporije, dok voda i manji rastvori prolaze kroz glikokaliksni filter u ekstravaskularni prostor.[5] '''Glomerulski kapilari''' imaju refleksni koeficijent blizu 1, jer normalno nijedan protein ne prelazi u glomerulski filtrat. Suprotno tome, '''hepatijski sinusoidni kapilari''' nemaju refleksni koeficijent jer su potpuno propusni za proteine. Intersticijska tečnost jetre unutar '''Space of Disse''' ima isti kolodni osmotski pritisak kao plazma, pa se sinteza albumina u hepatocitima može regulisati. '''Približne vrijednosti''' Ispod su tipične vrijednosti za varijable u '''Starlingovoj jednačini''', koje regulišu neto '''J_v''' na oko 0,1 ml po sekundi, 5–6 ml po minuti ili oko 8 litara dnevno. {| class="wikitable" !Lokacija !P_c (mmHg)[6] !P_i (mmHg)[6] !σπ_c (mmHg)[6] !σπ_g (mmHg)[6] |- |Arteriolarni kraj kapilara | +35 |−2 | +28 |zavisi od lokalnog J_v |- |Venula | +15 |−2 | +28 |zavisi od lokalnog J_v |} '''Specifični organi''' '''Bubrezi''' Glomerulski kapilari imaju kontinuirani sloj glikokaliksa u zdravlju, a ukupna transendotelna stopa filtracije rastvarača ('''J_v''') prema bubrežnim tubulima je obično oko 125 ml/min (oko 180 litara/dan). Glomerulski kapilarni '''J_v''' je poznatiji kao '''glomerulska filtracija (GFR)'''. '''Pluća''' Starlingova jednačina može opisati kretanje tečnosti iz plućnih kapilara u alveolarni prostor zraka.[7][8] '''Klinički značaj''' Woodcock i Woodcock su 2012. pokazali da revidirana Starlingova jednačina ('''steady-state Starling principle''') pruža naučno objašnjenje kliničkih opažanja u vezi sa intravenskom terapijom tečnošću.[9] Tradicionalno učenje o filtraciji i apsorpciji tečnosti unutar jedne kapilare je zamijenjeno konceptom vitalne cirkulacije '''ekstracelularne intersticijske tečnosti''' koja teče paralelno sa cirkulacijom krvi. Infuzija intravenskih tečnosti koja povećava '''plazmatski kolodni osmotski pritisak''' (kolodna terapija) ima mnogo manji uticaj na plazmatski volumen nego što se prvobitno očekivalo, djelimično zato što početno smanjena stopa filtracije omogućava porast koncentracije proteina u subglikokaliks prostoru, vraćajući razliku kolodnog osmotskog pritiska i transendotelnog protoka rastvarača na nivo stabilne ravnoteže unutar jednog sata. Prevencija i liječenje edema (prekomjerne intersticijske tečnosti) zavisi od '''normalizacije P_c''' i optimizacije protoka limfe. '''Istorija''' Starlingova jednačina je dobila ime po britanskom fiziologu '''Ernestu Starlingu''', koji je također poznat po '''Frank–Starlingovom zakonu srca'''.[10] Starling se može pripisati i zaslugom za identifikaciju da je “apsorpcija izotoničnih rastvora soli (iz ekstravaskularnog prostora) od strane krvnih žila određena osmotskim pritiskom serumskih proteina” još 1896. godine.[10] '''Vidi također''' '''Shéyaa Bin Abraham-Joseph''' (rođen 22. oktobra 1992.), poznatiji kao '''21 Savage''', britanski je reper sa adresom u Atlanti, Georgia. Rođen u Londonu, odrastao je u Sjedinjenim Američkim Državama. Muzičku karijeru započeo je 2013. godine, izbacivši tri mixtapea koji su naišli na regionalno priznanje. Probio se zajednički EP-jm sa producentom Metro Boominom, pod nazivom Savage Mode (2016), koji je zauzeo 23. mjesto na Billboard 200 listi. Glavni singlovi ''"X"'' (sa Futureom) i ''"No Heart"'' našli su se u top 40 na Billboard Hot 100 listi. Kasnije iste godine dodatno je zapažen kao gost na Drakeovom singlu ''"Sneakin'"''. U januaru 2017. godine potpisao je ugovor sa Epic Records. Njegov prvi studijski album, Issa Album (2017), dostigao je drugo mjesto na Billboard 200 listi, dok je glavni singl ''"Bank Account"'' dosegao 12. mjesto na Billboard Hot 100. Iste godine objavio je i zajednički album Without Warning (2017.) sa Metro Boominom i reperom Offsetom, te je i gostovao na Post Maloneovom singlu ''"Rockstar"'', koji je zauzeo prvo mjesto na Billboard Hot 100 i dobio dvije nominacije na 61. dodjeli Grammy nagrada za pjesmu godine i najbolju rep pjesmu. Njegov drugi album, I Am > I Was (2018), bio je prvi koji je debitovao na prvom mjestu Billboard 200, a singl ''"A Lot"'' (sa J. Coleom) osvojio je Grammy za najbolju rep pjesmu. Godine 2020. on i Metro Boomin objavili su nastavak EP-a, Savage Mode II, koji je također debitovao na prvom mjestu Billboard 200 i donio top 10 singlove ''"Runnin"'' i ''"Mr. Right Now"'' (sa Drakeom). Godine 2022. gostovao je na Drakeovom singlu "Jimmy Cooks", što je bila njegova prva pjesma koja je debitovala na prvom mjestu Hot 100. Kasnije te godine, sa Drakeom je izdao zajednički album "Her Loss", koji je također zauzeo prvo mjesto Billboard 200, čime je postao njegov treći projekat na vrhu liste. Njegov treći solo album, American Dream iz 2024, bio je njegov četvrti uzaspni album na prvom mjestu i donio top 10 pjesme na Billboard Hot 100: Redrum i Nee-Nah. 21 Savage uhapšen je od strane američke imigracione službe (ICE), 3. februara 2019. Zvaničnici su otkrili da je britanski državljanin koji je u SAD ušao u julu 2005. nezakonio ostao nakon isteka H-4 vize 2006. godine. Dobio je kauciju 12. februara i pušten je narednog dana, dok je čekao ishod ubrzanog deportacionog ročišta, koje je prvobitno bilo zakazano za 9. april, ali je kasnije odgođeno na neodređeno vrijeme. Advokati 21 Savagea tvrdil su da je on legalno boravio u SAD godinama prije isteka H-4 vize 2005. godine. Godine 2023, 21 Savage posteao je legalni stalni stanovnik SAD-a i dobio je zelenu kartu. Godine 2022. 21 Savage je gostovao na Drakeovom singlu ''"Jimmy Cooks"'', što je bila njegova prva pjesma koja je debitovala na prvom mjestu Hot 100. Kasnije iste godine zajedno sa Drakeom izdao je zajednički album '''Her Loss''', koji je također zauzeo prvo mjesto Billboard 200, čime je postao njegov treći projekat na vrhu liste. Njegov treći solo album, '''American Dream''' (2024), bio je njegov četvrti uzastopni album na prvom mjestu i donio top 10 singlove na Billboard Hot 100: ''"Redrum"'' i ''"Née-Nah"''. Što se tiče imigracionog statusa, 21 Savage je uhapšen od strane američke imigracione službe (ICE) 3. februara 2019. Zvaničnici su otkrili da je britanski državljanin koji je u SAD ušao u julu 2005. i nezakonito ostao nakon isteka H-4 vize 2006. Dobio je kauciju 12. februara i pušten je narednog dana, dok je čekao ishod ubrzanog deportacionog ročišta, prvobitno zakazanog za 9. april, ali kasnije odgođenog na neodređeno vrijeme. Njegovi advokati tvrdili su da je legalno boravio u SAD godinama prije isteka H-4 vize. Godine 2023. 21 Savage je postao legalni stalni stanovnik SAD-a i dobio zelenu kartu. <references /> '''Operacija Južno koplje''' predstavlja vojnu i nadzornu kampanju Sjedinjenih Američkih Država, čiji je deklarirani cilj "otkrivanje, ometanje i razgradnja transnacionalnih kriminalnih i nezakonitih pomorskih mreža", prema navodima administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa. Pojedini analitičari smatraju da operacija predstavlja hibrid borbe protiv terorizma i rata protiv droge, dok drugi tvrde da je među implicitnim ciljevima bilo i uklanjanje Nicolása Madura s vlasti u Venecueli. == Početak kampanje == Usred zabrinutosti Trumpove administracije zbog krijumčarenja droge u SAD, kao i pojačanih napetosti između SAD-a i Venecuele tokom venecuelanske krize, Sjedinjene Američke Države su sredinom augusta 2025. započele raspoređivanje vojnih snaga u Karipskom moru. U septembru su počeli zračni napadi na plovila za koja američka administracija tvrdi da su pod kontrolom narkoterorističkih mreža koje krijumčare drogu u SAD. Do kraja novembra, nakon što je Kartel Sunca proglašen stranom terorističkom organizacijom i posebno označenom globalnom terorističkom organizacijom, operacija je ušla u novu fazu. U decembru je administracija SAD-a proglasila vladu Nicolása Madura stranom terorističkom organizacijom i započela ukrcavanje na sankcionirane tankera se sirovom naftom, te njhovu pljenidbu. Krajem decembra izveden je prvi američki napad na kopneni cilj unutar Venecuele. Dana 3. januara 2026. američke snage bombardovale su ciljeve u Caracasu i drugim lokacijama, te su zarobile Nicolása Madura i prebacile ga izvan zemlje. == Formalno imenovanje i flota == Operacija je službeno imenovana 13. novembra 2025. od strane Petea Hegsetha, američkog ministra obrane, kao proširenje operacije istog naziva koju je najavila Ratna mornarica SAD 28. januara 2025. godine. Operacija koristi '''hibridnu flotu plovila''' opremljenih robotskim i autonomnim sistemima radi otkrivanja i borbe protiv navodnih mreža krijumčarenja droge u zapadnoj hemisferi. == Porijeklo i historija == Ratna mornarica SAD-a najavila je operaciju u januaru 2025. koristeći Četvrtu flotu, fokusirajući se na integraciju „robotskih i autonomnih sistema s tradicionalnim pomorskim snagama“.[33][34] Prema ''Miami Heraldu'', Foster Edwards, direktor Hibridne flote, opisao je Southern Spear kao značajan korak u razvoju hibridne flote, s ciljem operacionalizacije kombinacije robotskih i autonomnih sistema radi nadzora ilegalnog krijumčarenja, te razvoja novih tehnika i procedura za integraciju ovih sistema u pomorsko okruženje.[33] Operacija je koristila '''besposadna plovila kompanije Saildrone''' za praćenje ilegalnih aktivnosti u Karipskom i Tihom okeanu,[35][36] dok su besposadni čamci za rizične misije već do juna 2025. korišteni za prikupljanje obavještajnih podataka.[37] U oktobru 2025., '''Zapovjedništvo Južnih snaga SAD-a (USSOUTHCOM)''' formiralo je zajedničku operativnu grupu sa sjedištem u štabu II marinske ekspedicione snage (II MEF), s ciljem suzbijanja djelovanja narkokartela u regiji.[39][40] Jedinica je kasnije poznata kao Zajednička operativna grupa '''Southern Spear''', a njene aktivnosti koordinirane su s Četvrtom flotom.[33][41] U novembru 2025., nakon planiranja raspoređivanja robotskih površinskih plovila, manjih presretačkih čamaca i bespilotnih zračnih letjelica, Pete Hegseth je službeno predstavio Zajedničku operativnu grupu. Operacija je obuhvatala kopnene, zračne i logističke snage radi koordinacije i jačanja protunarkotičkih aktivnosti širom zapadne hemisfere.[38] Sjedište grupe je u '''Pomorskoj bazi Mayport na Floridi''', a operacije su započele kasnije u novembru.[33] ''The New York Times'' opisao je predsjedavajućeg Združenog generalštaba SAD-a, Dana Cainea, kao „glavnog arhitekta“ operacije.[16] == Terorističke i druge oznake == Tri dana nakon predstavljanja operacije, Marco Rubio, američki državni sekretar, najavio je da će SAD proglasiti '''Kartel Sunca''', za koji tvrde da ga vodi Nicolás Maduro, Stranom terorističkom organizacijom.[43][44] Rubio je naveo da su karteli „odgovorni za terorističko nasilje širom hemisfere i za krijumčarenje droge u SAD i Evropu“. Maduro je negirao optužbe.[43] ''Miami Herald'' je naveo da bi ova odluka efektivno označila Madura i visoke zvaničnike, uključujući ministra unutrašnjih poslova Diosdado Cabella i ministra odbrane Vladimira Padrina Lópeza, kao teroriste.[45] SAD su 16. decembra 2025. proglasile '''Gulf Clan (Clan del Golfo)''' stranom terorističkom organizacijom.[46][47] Dana 15. decembra 2025., Trump je potpisao izvršnu naredbu kojom se '''fentanil proglašava oružjem masovnog uništenja'''.[48] Dva dana kasnije, najavio je da će Madurovu administraciju proglasiti Stranom terorističkom organizacijom.[49] == Kampanja i operacije == Sredinom augusta 2025. SAD su počele raspoređivati trupe u Karipskom moru.[50] Do kraja novembra, SAD su imale najveće vojne prisustvo u regiji od Kubanske raketne krize 1962.[51] Američke snage su napadale i potapale plovila navodno korištena za krijumčarenje droge u Karipskom moru i Istočnom Pacifiku.[52] U roku nekoliko dana od predstavljanja operacije, zajedničke operacije SAD-a i Dominikanske Republike rezultirale su zapljenom čamaca za krijumčarenje kokaina.[1][54] # novembra, nekoliko '''B-52 Stratofortress''' bombardera letjelo je u blizini obale Venezuele radi demonstracije bombarderskog napada.[51] # decembra SAD počinju zaplijenu i presretanje tankera sa venezuelanskom naftom, a 17. decembra Trump naredio “blokadu” sankcioniranih tankera.[29][57][58][59] Prvi napad na kopneni cilj u Venecueli izveden je 26. decembra 2025. – pomorski objekt navodno korišten za ukrcaj droga pogođen je dron napadom CIA-e, bez žrtava.[60][61] # januara 2026., eksplozije i nisko leteći avioni prijavljeni su u Caracasu i drugim dijelovima zemlje, a Maduro je zarobljen u '''Operaciji Absolute Resolve'''.[62] == Učešće saveznih država i logistička podrška == === Saveznici SAD-a === Osim Trinidad i Tobaga, CNN je 19. novembra naveo da su '''Dominikanska Republika, El Salvador, Gvajana, Panama i Portoriko''' pružili podršku, dok su '''Argentina, Ekvador i Paragvaj''' iskazali političku podršku.[1] '''Dominikanska Republika''': Zajedničke akcije s američkim agencijama rezultirale su zapljenom velike količine kokaina.[63][64] 26. novembra, predsjednik Luis Abinader odobrio je privremenu upotrebu zračne baze San Isidro i međunarodnog aerodroma Las Americas za američke protunarkotičke operacije.[65][66] Do sredine decembra, SAD su premjestile specijalizovane vojne resurse u Portoriko i Dominikansku Republiku za podršku ciljanim kopnenim napadima, zapljeni tankera i provedbi embarga.[67][68][69][70] '''El Salvador''': Prema izvještaju ''The New York Timesa'', SAD su sredinom oktobra počele operirati iz El Salvadora s tri aviona – AC-130J Ghostrider, P-8A Poseidon i C-40 Clipper – što je vjerovatno prvi put da je strana država omogućila SAD-u korištenje aviona za moguće vojne napade u regiji.[2][71] '''Trinidad i Tobago''': Razarač Gravely stigao je 26. oktobra 2025. za četverodnevnu obuku s američkim marinama.[72][73] Dodatne vježbe najavljene su u novembru.[74][75] U novembru instaliran je radar za zračni nadzor, a u decembru su odobreni američki vojni avioni za logističke operacije i rotacije osoblja.[76][77][78] === Saveznici Venezuele === '''Maduro''' je tražio vojnu podršku od Rusije, Kine i Irana radi obrane protiv SAD-a.[79][80] '''Kuba''' je obezbijedila sigurnosne i kontraobavještajne snage, dok '''Kina''' i '''Iran''' pružaju ograničenu pomoć zbog vlastitih problema.[13][80][82] # oktobra, '''ruski transportni avion Il-76''' s Pantsir-S1 i Buk-M2E sistemima sletio je u Venezuelu za vojnu podršku.[79][80][83] U decembru 2025., Maduro je pozvao kolumbijsko društvo, uključujući vojsku, da brani zemlju od američke agresije. Predsjednik Kolumbije, Gustavo Petro, odbacio je zahtjev i naglasio da Maduro nije narkokartelski lider.[84][85] == Analiza == Neki analitičari smatraju da operacija predstavlja hibrid borbe protiv terorizma i rata protiv droge.[86][87][88] Pino Arlacchi, bivši direktor UN-ove Agencije za droge i kriminal, tvrdi da prikazivanje Venezuele kao “države droge” predstavlja geopolitički motivisanu kampanju SAD-a i ističe da je saradnja venecuelanske vlade u borbi protiv droge među najboljima u Južnoj Americi.[89][90] Članak Savjeta za međunarodne odnose (CFR) iz decembra 2025. tvrdi da opseg i intenzitet operacije ukazuju da su ciljevi Trumpove administracije širi od borbe protiv droge, uključujući i plan za uklanjanje Madura.[91] == Reakcije == Prema ''Foreign Policy'', anketa među Latinoamerikancima širom Amerike (uključujući SAD i Kanadu) iz oktobra 2025. pokazala je „prilično visok nivo podrške“ američkoj vojnoj intervenciji u Venezueli s ciljem uklanjanja Madura i njegove vlade, pri čemu su Latinoamerikanci bili skloniji podržati takav scenario od samih američkih ispitanika.[92][93] Sezona šumskih požara u 2025. obuhvata šumske požare na više kontinenata. U nastavku slijedi spisak šumskih požara iz cijelog svijeta u 2025. godini. == Afrika == * Požar na Stolnoj planini 2025. godine == Azija == * Šumski požar u Ofunatu * Šumski požari u Južnoj Koreji 2025. godine * Požari na Zapadnoj obali u Izraelu 2025. godine * Šumski požari u Siriji 2025. godine * Šumski požari u Turskoj 2025. godine * Šumski požari u Rusiji 2025. godine 7lggargy8zlv9nq1n5cbc8lskyowrmu 3822230 3822221 2026-04-02T02:57:41Z Tulum387 155909 Proširen započeti članak. 3822230 wikitext text/x-wiki '''Butthole Surfers''' američki je rock band iz San Antonija, Texas, koji su 1981. zajedno formirali pjevač Gibby Haynes i gitarist Paul Leary. Bend je imao brojne promjene u sastavu, ali su okosnicu uvijek činili Haynes, Leary i bubnjar King Coffey. Teresa Nervosa bila je na mjestu drugog bubnjara od 1983. do 1985, zatim od 1986. do 1989, kao i 2009. Bend je također angažovao razne basiste, a među najistaknutijim bio je Jeff Pinkus. Butthole Surfersi su izrasli iz punk scene 1980-ih, te su ubrzo postali poznati po svojim haotičnim live nastupima, crnom humoru i psihodeličnom zvuku sa primjesama noise rocka i punka, te po korištenju zvučnih manipulacija i načina montaže svojih traka. Njihova muzika smatra se uticajnom za grunge scenu koja je nastajala 1990-ih. Iako su uživali poštovanje svojih muzičkih kolega i imali vjernu bazu fanova, Butthole Surfers su ostvarili ograničen komercijalni uspjeh sve do izdavanja albuma ''Electriclarryland'' (1996). Na albumu se nalazio hit singl "Pepper", koji je iste godine dospio na prvo mjesto Billboardove ljestvice Modern Rock Tracks. == Historijat == === Formiranje (1976–1981) === Butthole Surfers je nastao na Univerzitetu Trinity u San Antoniju u Texasu krajem 1970-ih, kada su se studenti Gibson "Gibby" Haynes i Paul Leary Walthall (kasnije poznatiji samo kao Paul Leary) prvi put upoznali. Iako ih je povezivao zajednički ukus za nekomercijalnu muziku, obojica su u to vrijeme bili na putu ka prilično konvencionalnim karijerama. Haynes je bio kapiten košarkaške ekipe Univerziteta Trinity, kao i "računovođa godine" na fakultetu, te je ubrzo nakon diplomiranja dobio posao u uglednoj računovodstvenoj firmi u Texasu, dok je Leary nastavio studirati. Godine 1981. Haynes i Leary su objavili časopis ''Strange V.D.'', u kojem su se nalazile fotografije neobičnih medicinskih stanja, uz izmišljena i humoristična objašnjenja tih bolesti. Nakon što je Haynes na poslu uhvaćen s jednom od tih fotografija, napustio je računovodstvenu firmu i preselio se u Južnu Kaliforniju. Leary, kojem je nedostajao još jedan semestar do diplome, napustio je fakultet i slijedio svog budućeg kolegu. Nakon kratkog perioda tokom kojeg su prodavali ručno rađenu odjeću i posteljinu s likom Lee Harveyja Oswalda, vratili su se u San Antonio i osnovali bend koji će kasnije postati Butthole Surfers. === Rani počeci (1981–1984) === Haynes i Leary su 1981. godine imali prvi nastup u noćnom klubu The Bonham Exchange u San Antoniju, pri čemu tada još nisu imali ime benda. Do 1982. godine pridružila im se ritam sekcija koju su činili basista Quinn Mathews i njegov brat, bubnjar Scott Mathews. Međutim, bend nije uspio privući veću publiku u San Antoniju, pa su kasnije tog ljeta kupili kombi i vratili se u Kaliforniju. Tokom jednog nastupa u klubu Tool and Die u San Francisku, bend je privukao pažnju Jella Biafre, frontmena grupe Dead Kennedys i osnivača izdavačke kuće Alternative Tentacles. Impresioniran njihovim nastupom, Biafra je postao njihov obožavatelj i pozvao ih je da nastupaju kao predgrupa Dead Kennedys i T.S.O.L. u poznatom klubu Whisky a Go Go u Los Angelesu. Ponudio im je i aranžman koji je pokrenuo njihovu snimateljsku karijeru: ukoliko bi pronašli studio koji bi im omogućio snimanje albuma, Alternative Tentacles bi preuzeo troškove snimanja nakon završetka projekta. Bend je prihvatio ponudu i vratio se u San Antonio, gdje su započeli snimanje u BOSS Studios (poznatom i kao Bob O’Neill’s Sound Studios, odnosno "The Boss"). Međutim, braća Matthews nisu ušla u studio sa Haynesom i Learyjm, jer su napustili bend nakon fizičkog sukoba između Scotta Mathewsa i Haynesa. Bas poziciju preuzeo je Bill Jolly, koji je svirao i na sljedeća dva izdanja benda, a kroz bend je prošao i veći broj bubnjara. Posljednji među njima, King Coffey (rođen kao Jeffrey Coffey), ostao je u bendu do danas. EP ''Butthole Surfers'', objavljen u julu 1983. za izdavačku kuću Alternative Tentacles, također poznat pod alternativnim nazivima ''Brown Reason to Live'' i ''Pee Pee the Sailor'' sadržavao je pjesme s namjerno provokativnim i apsurdnim naslovima, poput "The Shah Sleeps in Lee Harvey’s Grave" i "Bar-B-Q Pope", koje su naizmjenično izvodili Haynes i Leary. Haynes je u kasnijem periodu preuzeo ulogu glavnog vokala benda. Omot albuma, kao i kasnije vizuelne materijale za bend, osmislili su sami članovi. EP je, uz izražen humoristički pristup, postavio temelje njihovog kasnijeg stvaralaštva, te je imao uticaj na muzičare poput Kurta Cobaina iz Nirvane, koji ga je nabrojao među svojih deset omiljenih albuma, a kasnije i među pedeset najuticajniih za zvuk Nirvane. Cobain je 1991. također upoznao svoju buduću suprugu Courtney Love (Hole) na zajedničkom koncertu Surfersa i L7. Nakon objave EP-a, bendu se pridružila druga bubnjarka, Teresa Nervosa (rođena kao Teresa Taylor), koja je ranije svirala s Kingom Coffeyjem u školskim bendovima u Fort Worthu i Austina. Oni su istovremeno nastupali na odvojenim, stojećim bubnjarskim setovima, što je postalo važan dio scenskog identiteta benda. Iako su se Nervosa i Coffey, kao i drugi oko njih, često predstavljali kao brat i sestra, kasnije je potvrđeno da zapravo nisu u rodbinskoj vezi. Dolaskom Nervose formirana je tzv. "klasična postava" benda — Haynes, Leary, Coffey i Nervosa, koja će, uz česte promjene basista i privremeni odlazak Nervose između 1985. i 1986. godine, ostati uglavnom stabilna do njenog konačnog odlaska 1989. godine. Nervosa se nakratko vratila u bend 2008. godine, a njeno ime se pojavilo i u najavama turneje 2009. godine. Tokom 1984. godine bend se vratio u BOSS Studios kako bi snimio materijal za dva studijska albuma, koji su prvobitno ponuđeni izdavačkoj kući Alternative Tentacles. Prvi od tih projekata bio je album ''Psychic... Powerless... Another Man’s Sac''. Međutim, prije objave albuma došlo je do zastoja u vezi s pravima nad master snimcima, koje je držao vlasnik studija Bob O’Neill, zahtijevajući naknadu troškova snimanja. Kako izdavačka kuća u tom trenutku nije mogla platiti traženi iznos, bend je u septembru 1984. godine, iz finansijske nužde, objavio live album ''Live PCPPEP''. Album je većinom sadržavao live verzije ranijih pjesama, što je dovelo do komentara dijela kritike i publike da se sadržajno preklapa s njihovim ranijim izdanjima. Istovremeno, O’Neill je planirao izdati ''Psychic... Powerless... Another Man’s Sac'' putem vlastite etikete Ward 9 kako bi nadoknadio troškove snimanja. === Period između 1984. i 1987. === Dok su pojedini članovi benda radili kao perači suđa, grupa je bila nezadovoljna što su album izbacili preko etikete Ward 9. Zahvaljujući Terryju Tolkinu, prijatelju benda i njihovom agentu za istočnu obalu, bend je potpisao ugovor s novoosnovanom nezavisnom izdavačkom kućom Touch and Go Records u Detroitu, koju je vodio Corey Rusk. ''Psychic...Powerless...Another Man's Sac'' objavljen je 1984. godine. Ovim izdanjem bend je dodatno razvio svoj zvuk, proširujući ga snažnijim utjecajem psihodelične muzike. U produkcijskom smislu koristili su tehnike kao što su montaža magnetofonske trake, upotreba nekonvencionalnih instrumenata, te različite oblike modulacije zvuka, što će kasnije postati jedno od prepoznatljivih obilježja njihovog studijskog rada. Neposredno prije izbacivanja ''Psychic...'' bend je sa novim basistom Terence Smartom krenuo na prvu turneju širom zemlje. Tokom te turneje su izgradili nacionalnu prepoznatljivost, krenuli su iz ranog sjedišta Touch and Go u Detroitu, zatim otišli u New York, gdje su impresionirali članove Sonic Youth, kao i Kramera iz Shockabilly (i budućeg basistu Butthole Surfersa). Nakon toga su mjesecima gostovali širom SAD-a, a koncert u Seattleu privukao je pažnju Kima Thayila, budućeg gitariste Soundgardena, koji je postao njihov obožavatelj. Po završetku turneje, boraveći u San Francisku i bez stalnog mjesta stanovanja, članovi benda zajednički su odlučili preseliti se u Winterville (gradić u blizini Atene, savezna država Georgia). Tokom tog perioda, prema vlastitim navodima, razvili su neobičan hobi: uhodili su članove benda R.E.M. Jednom prilikom planirali su parkirati kombi ispred kuće pjevača Michaela Stipea sa natpisom na bočnoj strani vozila: "Michael Stipe/Despite the Hype/I Still Wanna Suck/Your Big Long Pipe". Basista Terence Smart napustio je bend nakon što je započeo vezu s prijateljicom benda, a na njegovo mjesto došao je Trevor Malcolm, mladi Kanađanin kojeg je preporučila kuća Touch and Go Records. Do trenutka kada su ponovo krenuli na turneju, glas o neobičnim i bizarnim scenskim nastupima benda se širio, što je rezultovalo sve većom posjećenošću njihovih koncerata. Nedugo nakon dolaska Malcolma, bend je snimio svoje scenske nastupe i koncerte u klubu Traxx u Detroitu. Dio tog materijala kasnije je objavljen pod naslovom Blind Eye Sees All, što je jedino video-izdanje koje imaju do danas. U tom periodu nabavili su svoj prvi 8-track snimač, koji su iskoristili za snimanje dvije pjesme, kasnije objavljene na A-strani izdanja Cream Corn from the Socket of Davis. Prema dostupnim izvorima, nezadovoljan životom u bendu, Trevor Malcolm napustio je grupu sredinom 1985. godine. Kao privremena zamjena angažovan je Juan Molina, prijatelj benda iz Atene, koji je s njima odradio kratku turneju po SAD-u, ali nije bio zainteresovan kao stalni član. Bez stalnog basiste i pred nadolazeću prvu evropsku turneju, bend je stupio u kontakt s Kramerom, koji je ubrzo pristao pridružiti se grupi. U međuvremenu, njihov drugi LP, prvobitno predan izdavačkoj kući Alternative Tentacles pod naslovom Rembrandt Pussy Horse, ostao je neobjavljen. Razlozi za odugovlačenje nisu u potpunosti razjašnjeni, no poznato je da je izdavačka kuća odgađala odluku gotovo godinu dana, prije nego što je na kraju odbila njegovo objavljivanje. Tokom tog perioda čekanja, bend je krajem 1985. objavio EP Cream Corn from the Socket of Davis za Touch and Go Records. Na njemu su bile četiri pjesme. Nakon odbijanja Alternative Tentaclesa, grupa se vratila u studio Noise New York, čiji je vlasnik bio Kramer, gdje je snimila dvije nove pjesme kao zamjenu za trake "To Parter" i "Tornadoes", koje su prvobitno bile namijenjene za album Rembrandt Pussy Horse, ali su se ipak pojavile na B-strani EP izdanja Cream Corn from the Socket of Davis. Nakon evropske turneje, bend ''Butthole Surfers'' suočio se s novim promjenama u postavi kada je bubnjarka Teresa Nervosa napustila grupu oko Božića 1985, nezadovoljna načinom života koji je podrazumijevao stalne turneje i želeći više vremena provoditi s porodicom. Zamijenila ju je druga bubnjarka, Kytha Gernatt, koja je ubrzo nakon dolaska u bend u medijima dobila nadimak Cabbage Gomez Jr. Prije toga, Gernatt je nastupala s Kathleen Lynch u sastavu Easturn Stars; kasnije je postala poznata kao kontroverzna plesačica benda tokom nastupa u periodu između 1986. i 1989. U istom razdoblju je i Kramer napustio bend, a zamijenio ga je Jeff Pinkus, koji je na mjestu basiste ostao do 1994. godine i time osigurao najduži kontinuitet u toj ulozi. Drugi LP grupa je objavila u aprilu 1986, pod nazivom Rembrandt Pussyhorse, u izdanju Touch and Go Records. Objavljen gotovo dvije godine nakon prvobitnih snimki, LP se razlikovao po miksu i izboru pjesama u odnosu na raniju, neobjavljenu verziju izdavačke kuće Alternative Tentacles. Posebno je zapažen po minimalističkoj obradi pjesme "American Woman" grupe The Guess Who, te se smatra jednim od najeksperimentalnijih izdanja u ionako eksperimentalnoj karijeri benda. Nakon još jedne izrazito haotične turneje, čak i po vlastitim standardima, bend se tokom ljeta 1986. djelimično nastanio u Wintervilleu. Teresa Nervosa se u međuvremenu vratila u grupu (nakon što je Gernatt ranije otpuštena), a članovi su započeli radove na uređenju vlastitog kućnog studija u iznajmljenoj kući na periferiji Atene. Ubrzo potom započeli su opušteniji proces snimanja svog trećeg studijskog albuma. Objavljen u martu 1987. godine, ''Locust Abortion Technician'' smatra se jednim od najtežih i najznačajnijih albuma benda. Kombinujući elemente punka, heavy-metala i psihodelije, album donosi sporiji i masivniji zvuk, koji se često navodi kao rana preteča grungea. Stanko Luka Karaman (8. decembar 1889 – 17. maj 1959) bio je jugoslovenski prirodnjak srpskog porijekla, istraživač amfipodnih i izopodnih rakova. Bio je biolog, zoolog, ihtiolog i muzeolog, koji je odigrao ključnu ulogu u razvoju prirodnih nauka i muzejske djelatnosti u Makedoniji. Osnivač je Prirodnjačkog muzeja i Zoološkog vrta u Skoplju i jedan od inicijatora uređenja gradskog parka uz rijeku Vardar. Biografija Stanko Karaman rođen je 8. decembra 1889. godine u Sarajevu, kao sin biologa i direktora srednje škole, Luke Karamana i njegove supruge Anke Miladinov, porijeklom iz Splita. Srednju školu završio je u Sarajevu 1912, nakon čega je započeo studij prirodnih nauka u Zagrebu i Napulju. Nakon prekida tokom Prvog svjetskog rata, studije je nastavio u Zagrebu, gdje je diplomirao 1920. godine, a doktorirao u januaru 1921. disertacijom o filogeniji šarana (Cyprinidae). Naučna aktivnost i dolazak u Makedoniju Nakon doktorata radio je kao asistent u Nacionalnom zoološkom muzeju i Zoološkom institutu u Zagrebu (1919–1924). Dva istraživačka putovanja u Makedoniju usmjerila su njegov daljnji naučni rad na to područje. Godine 1924. dolazi u Makedoniju i objavljuje monumentalnu studiju Pisces Macedoniae, prvi sistematski naučni rad o slatkovodnim ribama u zemlji. Tokom istraživanja identifikovao je i opisao 16 novih vrsta i podvrsta. Tokom karijere objavio je više od 100 naučnih radova (prema nekim izvorima 108), baveći se taksonomijom i ekologijom riba, vodozemaca, gmizavaca, šišmiša, te posebno slatkovodnih rakova iz redova Amphipoda i Isopoda. Opisao je oko 60 novih vrsta riba i oko 150 novih taksona slatkovodnih rakova, uglavnom endemskih. Bio je među prvim istraživačima slatkovodne podzemne faune i pećinskih ekosistema na Balkanu, te se smatra jednim od osnivača ove oblasti. Istraživanja vezana za malariju Godine 1924. imenovan je za parazitologa u Institutu za tropske bolesti u Skoplju. Istraživao je komarce i helmintijaze, te proveo šest mjeseci proučavajući područja pogođena malarijom. U radu Anopheles u Makedoniji i njihovo suzbijanje identifikovao je pet vrsta malarijskih komaraca i predložio mjere suzbijanja, uključujući biološke metode poput korištenja malih riba za uništavanje larvi. Također je proučavao žarišta malarije u Dalmaciji i metode njenog suzbijanja. Institucionalne i muzejske aktivnosti Godine 1926. osnovao je Muzej Južne Srbije (kasnije Makedonski muzej prirodne historije) u Skoplju, a 1928. i Zoološki vrt u Skoplju. Bio je dugogodišnji direktor muzeja, gdje je kao jedini naučni radnik organizirao prikupljanje i obradu materijala, te sarađivao s evropskim naučnicima. U isto vrijeme uređivao je i gradski park uz rijeku Vardar, pretvorivši zapušteno područje u park engleskog stila površine oko 120 hektara (današnji Gradski park). Kasniji život Početkom Drugog svjetskog rata 1941. godine napustio je Skoplje i boravio u Kragujevcu i Smederevu, gdje je do 1945. vodio Biološki institut. Nakon rata radio je u Splitu, a od 1950. do 1952. bio je šef Biološkog instituta Jugoslavenske akademije nauka i umjetnosti u Dubrovniku. Godine 1952. vratio se u Skoplje i nastavio rad u Prirodnjačkom muzeju. Penzionisao se 1957, ali je ostao aktivan u nauci do smrti 17. maja 1959. godine. Časopisi i urednički rad Bio je urednik Biltena Skopskog naučnog društva“ (1937–1941) te inicijator ili saradnik u pokretanju više naučnih publikacija, uključujući: Acta Musei Macedonici scientiarum naturalium Fragmenta Balcanica Izdanija Folia Balcanica Ove publikacije bile su ključne za razvoj nauke u Makedoniji i na Balkanu. Porodica Bio je oženjen biologinjom Zorom Karaman, s kojom je imao dva sina i kćerku. Njegov sin Gordan S. Karaman bio je također poznati biolog i karcinolog, univerzitetski profesor i autor brojnih naučnih radova. Počasti i priznanja Makedonska pošta je 2009. godine izdala je poštansku marku s njegovim likom, u znak priznanja za njegov doprinos nauci i muzejskoj djelatnosti. Nasljeđe u nauci Nekoliko vrsta nazvano je po njemu, kao što su Delamarella karamani (Harpacticoida), Stygophalangium karamani (Arachnida) i Macedonethes stankoi (Isopoda). Naziv karamani u nekim taksonima odnosi se i na njegovog sina Gordana S. Karamana. Stanko Luka Karaman (8. decembar 1889 – 17. maj 1959) bio je jugoslovenski prirodnjak srpskog porijekla, istraživač amfipodnih i izopodnih rakova. Bio je biolog, zoolog, ihtiolog i muzeolog, koji je odigrao važnu ulogu u razvoju prirodnih nauka i muzejske djelatnosti u Makedoniji. Osnivač je Prirodnjačkog muzeja i Zoološkog vrta u Skoplju i jedan od inicijatora uređenja gradskog parka uz rijeku Vardar. Biografija i obrazovanje Stanko Karaman rođen je 8. decembra 1889. godine u Sarajevu, kao sin biologa i direktora srednje škole, Luke Karamana i njegove supruge Anke Miladinov, porijeklom iz Splita. Srednju školu završio je u Sarajevu 1912, nakon čega je započeo studij prirodnih nauka u Zagrebu i Napulju. Nakon prekida tokom Prvog svjetskog rata, studije je nastavio u Zagrebu, gdje je diplomirao 1920. godine, a doktorirao u januaru 1921. disertacijom o filogeniji šarana (Cyprinidae). Naučni rad i istraživanja Nakon doktorata radio je kao asistent u Nacionalnom zoološkom muzeju i Zoološkom institutu u Zagrebu (1919–1924). Dva istraživačka putovanja u Makedoniju usmjerila su njegov daljnji naučni rad na to područje. Godine 1924. dolazi u Makedoniju i objavljuje monumentalnu studiju Pisces Macedoniae, prvi sistematski naučni rad o slatkovodnim ribama u zemlji. Tokom istraživanja identifikovao je i opisao 16 novih vrsta i podvrsta. Tokom karijere objavio je više od 100 naučnih radova (prema nekim izvorima 108), baveći se taksonomijom i ekologijom riba, vodozemaca, gmizavaca, šišmiša, te posebno slatkovodnih rakova iz redova Amphipoda i Isopoda. Opisao je oko 60 novih vrsta riba i oko 150 novih taksona slatkovodnih rakova, uglavnom endemskih. Bio je među prvim istraživačima slatkovodne podzemne faune i pećinskih ekosistema na Balkanu, te se smatra jednim od osnivača ove oblasti. Istraživanja vezana za malariju Godine 1924. imenovan je za parazitologa u Institutu za tropske bolesti u Skoplju. Istraživao je komarce i helmintijaze, te proveo šest mjeseci proučavajući područja pogođena malarijom. U radu Anopheles u Makedoniji i njihovo suzbijanje identifikovao je pet vrsta malarijskih komaraca i predložio mjere suzbijanja, uključujući biološke metode poput korištenja malih riba za uništavanje larvi. Također je proučavao žarišta malarije u Dalmaciji i metode njenog suzbijanja. Institucionalni rad i kasniji život Godine 1926. osnovao je Muzej Južne Srbije (kasnije Makedonski muzej prirodne historije) u Skoplju, a 1928. i Zoološki vrt u Skoplju. Bio je dugogodišnji direktor muzeja, gdje je kao jedini naučni radnik organizirao prikupljanje i obradu materijala, te sarađivao s evropskim naučnicima. U isto vrijeme uređivao je i gradski park uz rijeku Vardar, pretvorivši zapušteno područje u park engleskog stila površine oko 120 hektara (današnji Gradski park). Početkom Drugog svjetskog rata 1941. godine napustio je Skoplje i boravio u Kragujevcu i Smederevu, gdje je do 1945. vodio Biološki institut. Nakon rata radio je u Splitu, a od 1950. do 1952. bio je šef Biološkog instituta Jugoslavenske akademije nauka i umjetnosti u Dubrovniku. Godine 1952. vratio se u Skoplje i nastavio rad u Prirodnjačkom muzeju. Penzionisao se 1957, ali je ostao aktivan u nauci do smrti 17. maja 1959. godine. Publikacije, porodica i nasljeđe Bio je urednik Biltena Skopskog naučnog društva (1937–1941) te inicijator ili saradnik u pokretanju više naučnih publikacija, uključujući: Acta Musei Macedonici scientiarum naturalium Fragmenta Balcanica Izdanija Folia Balcanica Ove publikacije bile su ključne za razvoj nauke u Makedoniji i na Balkanu. Bio je oženjen biologinjom Zorom Karaman, s kojom je imao dva sina i kćerku. Njegov sin Gordan S. Karaman bio je također poznati biolog i karcinolog, univerzitetski profesor i autor brojnih naučnih radova. Makedonska pošta je 2009. godine izdala poštansku marku s njegovim likom, u znak priznanja za njegov doprinos nauci i muzejskoj djelatnosti. Nekoliko vrsta nazvano je po njemu, kao što su Delamarella karamani (Harpacticoida), Stygophalangium karamani (Arachnida) i Macedonethes stankoi (Isopoda). Naziv karamani u nekim taksonima odnosi se i na njegovog sina Gordana S. Karamana. Bosna i Hercegovina se po prvi put na FIFA Svjetskim prvenstvima pojavila 2014. godine u Brazilu, što j ujedno i prvi put da se ista selekcija našla na nekom velikom međunarodnom takmičenju. Budući da FIFA priznaje Srbiju kao zvaničnog nasljednika Jugoslavije, bosanskohercegovački igrači imali su važne uloge u historiji Svjetskog prvenstva i prije nezavisnosti 1992. godine. == Bosanskohercegovački igrači u jugoslovenskoj fudbalskoj reprezentaciji == Jugoslavija je u periodu između 1930. i 1990. na Svjetskim prvenstvima učestvovala ukupno 8 puta. Dok su u ranim izdanjima prvenstva uglavnom bili zastupljeni srbijanski igrači, sastavi su vremenom postajali sve raznovrsniji. Nekoliko bosanskohercegovačkih igrača bili su dio početnog sastava, ekipe koja je 1974. prošla grupnu fazu neporažena ispred Brazila. Napadač Dušan Bajević postigao je tri pogotka u jednoj od najvećih pobjeda u historiji Svjetskog prvenstva: Jugoslavija je pobijedila Zair sa 9:0. Odbrambeni igrač Josip Katalinski je također bio strijelac. Za reprezentaciju Jugoslavije te godine nastupili su i defanzivac Enver Hadžiabdić i golman Enver Marić. Kreativni vezni igrač Safet Sušić, kojeg mnogi smatraju najboljim bosanskohercegovačkim igračem svih vremena, bio je dio jugoslovenske fudbalske reprezentacije na SP u dva navrata: 1982. i 1990. godine. Tim koji je stigao do četvrtfinala 1990. predvodio je kapiten Zlatko Vujović, igrač bosansko-hrvatskog porijekla. == Nastupi na SP == Nakon što je Bosna i Hercegovina stekla nezavisnost od Jugoslavije 1. marta 1992. godine, ubrzo je formirana nacionalna fudbalska reprezentacija koja nije mogla učestvovati u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 1994. jer svez još uvijek nije bio član FIFA-e. Tokom kvalifikacija za SP 1998, prvu domaću utakmicu BiH je odigrala protiv Hrvatske u Bolonji. Meč se igrao na neutralnom terenu zbog renoviranja stadiona Asim Ferhatović Hase u Sarajevu. BiH je zauzela treće mjesto u kvalifikacijama za SP 2006, pri čemu je ostvarila dva remija protiv Španije. Tokom kvalifikacija za SP 2010, BiH je prvi put stigla do baraža za neko veliko takmičenje, gdje je na kraju izgubila ukupnim rezultatom 2:0 od Portugala. Bosna i Hercegovina se po prvi put kao nezavisna država plasirala na Svjetsko prvenstvo u fudbalu 2014. godine, nakon što je osvojila prvo mjesto u Grupi G. {| class="wikitable" style="text-align:center;" !Godina !Faza !Mjesto !OU !P !N !I !POG !PRG !Sastav |- |{{ZD|URU}} 1930 – {{ZD|ITA}} 1990 | colspan="9" |Dio Jugoslavije |- |{{ZD|SAD}} 1994 | colspan="9" |Nisu učestvovali |- |{{ZD|FRA}} 1998 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|JKO}} {{ZD|JAP}} 2002 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|NJE}} 2006 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|JAR}} 2010 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|BRA}} 2014 |Grupna faza |20 |3 |1 |0 |2 |4 |4 |Sastav |- |{{ZD|RUS}} 2018 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|KAT}} 2022 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|KAN}} {{ZD|MEX}} {{ZD|SAD}} 2026 |Grupna faza |TBD |– |– |– |– |– |– | |} {| class="wikitable" style="text-align:center;" ! Godina !! OU !! P !! N !! I !! POG !! PRG !! Mjesto |- | 1998 || 8 || 3 || 0 || 5 || 9 || 14 || 4 |- | 2002 || 8 || 2 || 2 || 4 || 12 || 12 || 4 |- | 2006 || 10 || 4 || 4 || 2 || 12 || 9 || 3 |- | 2010 || 12 || 6 || 1 || 5 || 25 || 15 || 2 (baraž) |- | 2014 || 10 || 8 || 1 || 1 || 30 || 6 || 1 |- | 2018 || 10 || 5 || 2 || 3 || 24 || 13 || 3 |- | 2022 || 8 || 1 || 4 || 3 || 9 || 12 || 4 |- | 2026 || 8 || 5 || 2 || 1 || 17 || 7 || 2 |} {{Nogometaš | imenogometaša = Aleksandar Stanković | slika = | punoime = | nadimak = | datumrođenja = {{datum rođenja i godine|2005|8|3|}} | rodnigrad = [[Milan]] | rodnadržava = [[Italija]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | visina = 1,85 m | pozicija = [[Vezni igrač (nogomet)#Defanzivni vezni|Defanzivni vezni]] | trenutniklub = [[Club Brugge]] | brojnadresu = 25 }} '''Aleksandar Stanković''' (rođen 3. avgusta 2005) srbijanski je profesionalni fudbaler koji igra na pozicijama defanzivnog veznog ili centralnog beka. Trenutno nastupa za Club Brugge, koji se takmiči u prvog belgijskoj ligi i srbijansku fudbalsku reprezentaciju. Sin je nekadašnjeg reprezentativca Srbije i bivšeg fudbalera milanskog Intera, Dejana Stankovića. == Klupska karijera == === Inter Milan === Stanković je prvi put uvršten na spisak prve ekipe Intera 1. oktobra 2022, kada je bio na klupi za rezervne igrače u utakmici Serije A protiv AS Rome na stadionu San Siro. Iako nije ulazio u igru, bio je dio ekipe koja je osvojila Kup Italije 2022-23, pri čemu je njegova ekipa u finalu savladala Fiorentinu rezultatom 2:1. === Posudba u Luzern === U FC Luzern Stanković je prešao 3. jula 2024, na jednogodišnju posudbu uz opciju trajnog otkupa, kao i klauzulu o povratnom otkupu u korist matičnog Intera. Prvi pogodak za klub postigao je 26. oktobra iste godine, na utakmici u kojoj je Yverdon-Sport slavio rezultatom 3:2. === Club Brugge === Krajem jula 2025, Stanković je zvanično prešao u Club Brugge, potpisavši sa tim belgijskim prvoligašem ugovor do 2029. godine. Inter Milan je zadržao klauzulu o povratnom otkupu koja im omogućava da Stankovića vrate za 22 miliona eura 2026, odnosno za 25 miliona eura 2027. godine. Mjesec dana kasnije, 27. avgusta, postigao je svoj prvi pogodak za klub u pobjedi od 6:0 protiv Rangers FC u drugoj utakmici kvalifikacija za Ligu prvaka. == Reprezentativna karijera == Poziv srbijanske U15 reprezentacije dobio je u februaru 2020. Nastupao je za U16 i U17 selekcije, a prvi put kapitensku traku za omladinsku selekciju nosio je u maju 2021. Stanković je bio kapiten generacije koja je došla do polufinala Evropskog U17 prvenstva 2022. godine. Prvi poziv za U18 srbijansku reprezentaciju dobio je u septembru 2022, kada je kao kapiten nastupio u minimalnom porazu protiv italijanske selekcije. Četiri dana kasnije, protiv iste ekipe, postigao je prvi pogodak u pobjedi Srbije od 2:1. == Stil igre == Dok je predvodio U17 selekciju Srbije do polufinala Evropskog prvenstva za igrače do 17 godina, UEFA je na svojoj stranici opisala Stankovića kao igrača čiji su prekidi "prijetnja svakom protivniku", te kao kombinaciju "finoće i borbenosti u veznom redu, što jasno pokazuje zašto nosi kapitensku traku". == Privatni život == Njegov brat Filip je golman koji nastupa za ekipu Venecije. Braća su sinovi bivšeg veznog igrača milanskog Intera i reprezentacije Srbije, Dejana Stankovića. Njegova majka Ana je Slovenka, a porodica provodi vrijeme u Ljubljani. Njegov amidža po majci bivši je slovenački profesionalni fudbaler Milenko Ačimovič. Dana 11. oktobra 2025, Stanković je debitovao za seniorsku reprezentaciju Srbije u porazu kod kuće (0:1) od reprezentacije Albanije u utakmici kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2026. == Nagrade i postignuća == * Kup Italije: 2022-2023. * Superkup Italije 2023. == Reference == Okruzi u Rusiji, Sedmi kongres SKJ, Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a i ostale Rezolucije, hemijski spojevi, aviokompanije, Spisak muzeja u gradovima sa više od 100.000 stanovnika, [en:List of freeware], List of free PC games, Platonski ugljikovodik, Prank call, Meralgia paraesthetica, Myokymia, Hemifacial spasm, Miloš Krasić, Nogometne pozicije, Nogometne formacije '''Doživotni predsjednik''' je titula koja se dodjeljuje ili koju sami predsjednici preuzimaju kako bi sebi obezbijedili neograničen mandat i produžili mandat do smrti ili penzionisanja. Ovaj položaj im omogućava formalnu zaštitu od mogućeg poraza na izborima, uključujući i od progona zbog službenih ili drugih zločina (zbog kojih bi mogli odgovarati gubitkom vlasti), putem formalnog predsjedničkog imuniteta. Ponekad titula nosiocu daje pravo da imenuje ili predloži nasljednika. Termin se često koristi za političke lidere koji nastoje legitimizovati svoju apsolutnu vlast, a koji u praksi vladaju kao monarsi. Doživotni predsjednik de facto se može smatrati autokratom i često je sinonim za diktatora. Korištenje titule „doživotni predsjednik“ umjesto tradicionalno autokratskog naslova, poput monarha, podrazumijeva subverziju liberalne demokratije od strane nosioca vlasti. U nekim slučajevima, doživotni predsjednik može uspostaviti samoproklamovanu monarhiju, kao što je učinio Henri Christophe na Haitiju. Među značajnim historijskim ličnostima koje su koristile strategiju doživotnog ili neograničenog mandata izdvajaju se Julije Cezar, rimski vojni vođa i državnik koji je 45. godine p. n. e. proglasio sebe "dictator perpetuusom" (doživotnim diktatorom) u Rimskoj Republici i Napoleon Bonaparte, francuski vojni lider i državnik, koji je 1802. godine proglašen prvim doživotnim konzulom , prije nego što je 1804. godine postao car Francuske. Mnogi lideri koji su se proglasili doživotnim predsjednicima zapravo nisu uspjeli da služe do kraja života. Većina je smijenjena prije smrti, dok su neki ubijeni dok su vršili dužnost. Međutim, neki su uspjeli da vladaju do svoje prirodne smrti, poput José Gaspara Rodrígueza de Francia (Paragvaj), Alexandra Pétiona i Françoisa Duvaliera (Haiti), Rafaela Carrere (Gvatemala), Saparmurrata Niyazova (Turkmenistan) i Josipa Broza Tita (Jugoslavija). Neki lideri nisu uspjeli da dobiju status doživotnog predsjednika; primjer za to je Mobutu Sese Seko iz Zaira, koji je 1972. godine pokušao da osigura takav mandat. Neki dugogodišnji autokratski predsjednici pogrešno se smatraju doživotnim predsjednicima. Oni nikada zvanično nisu dobili doživotni mandat i povremeno su učestvovali na izborima na kojima su ponovno birani. U većini slučajeva, to su bili fiktivni izbori koji su im garantovali nastavak vlasti. Doživotni predsjednici se mogu smatrati monarskim vladarima de facto. U prošlosti su neka državna uređenja imala karakter monarhija (npr. Vatikan), gdje je vladar biran od strane skupštine. Politolozi često imaju teškoće da razlikuju državu koju vodi doživotni predsjednik od monarhije, posebno kada se radi o nasljednoj ili porodičnoj diktaturi. {| class="wikitable" |+Doživotni predsjednici po državama !Država !Predsjednik !Zvanična titula !Titula na bosanskom jeziku !Bilješke |- |{{ZID|Njemačka|Nazi}} |Adolf Hitler |''Führer und Reichskanzler'' |Vođa i kancelar |Referendum o šefu države Trećeg Rajha održan je 19. avgusta 1934, nakon smrti predsjednika Paula von Hindenburga, kako bi se formalno spojile funkcije predsjednika i kancelara, a koje je nakon referenduma preuzeo Adolf Hitler. Glasanje koje je proteklo pod represivnim uslovima bez slobodne opozicije, rezultovalo je time da je 89,93% glasova podržalo Hitlerovu vlast. Referendumi u nacističkoj Njemačkoj služili su više kao propagandni instrument za demonstraciju jedinstva između režima i narodne zajednice nego kao stvarno demokratsko odlučivanje. |- |{{ZID|Argentina}} |Juan Carlos Onganía |''Presidente de facto de la Nación Argentina'' |de facto predsjednik Argentine |Doživotni predsjednik tokom prve faze civilno-vojne diktature poznate kao "Argentinska revolucija", od 29. juna 1966. do 8. juna 1970. |- |{{ZID|Bolivija}} |Simón Bolívar |''El Libertador'' |Oslobodilac |Prvi predsjednik Kolumbije. Zvanično titulu "El Libertador de Venezuela" dobio od vlasti u Caracasu 14. oktobra 1813. kao priznanje za njegovo vođstvo u oslobađanju teritorije od španske vlasti. Ova titula mu nije dodijeljena samoinicijativno, već kao formalno priznanje od lokalnih vlasti. Kasnije je titula potvrđena i od strane Kongresa Velike Kolumbije 1819, čime je postala zvanično priznati epitet za njegove zasluge u oslobađanju više južnoameričkih zemalja. Danas se "El Libertador" smatra historijski i državno priznatim nazivom koji simbolizuje njegovu ulogu u borbi za nezavisnost. |- | |José María Linares Lizarazu |''Presidente de la República de Bolivia'' |13. predsjednik Bolivije |Zvanično nosio titulu predsjednika Bolivije, obavljajući je od 9. septembra 1857. do 14. januara 1861. Tokom vlasti prvo je bio privremeni predsjednik (pro tempore), a od 31. marta 1858. sebe je proglasio diktatorom, ostavši na vlasti sve do svog svrgavanja 1861. godine. |- | |Manuel Isidoro Belzu Humérez |''Presidente de la República de Bolivia'' |11. predsjednik Bolivije |Bolivijski vojni oficir i 11. predsednik Bolivije od 1848. do 1855. Tokom njegove vlasti usvojeni su aktuelna nacionalna himna i zastava, a vlada je imala populistički karakter, podržavajući siromašno i domorodačko stanovništvo. Došao je na vlast vojnom silom, porazivši José Miguela de Velasca, a kasnije je legitimizirao položaj na izborima. Nakon penzionisanja njegov zet Jorge Córdova preuzeo je funkciju predsjednika, dok je Belzu kasnije ubijen 1865. u pokušaju da se vrati na vlast. |- | | | | | |- | | | | | |- | | | | | |} '''Primjeri doživotnih predsjednika po državama:''' * * '''Argentina:''' Juan Carlos Onganía * '''Bolivija:''' Simón Bolívar, Antonio José de Sucre, Andrés de Santa Cruz, Manuel Isidoro Belzu, José María Linares, Mariano Melgarejo, Germán Busch * '''Brazil:''' Getúlio Vargas * '''Centralnoafrička Republika:''' Jean-Bedel Bokassa, André Kolingba * '''Ciskei:''' Lennox Sebe * '''Sjeverna Koreja:''' Kim Il-sung („Večni predsjednik“), Kim Jong-il, Kim Jong-un * '''Španija:''' Francisco Franco („Caudillo“) * '''Ekvador:''' Diego Noboa * '''Francuska:''' Napoleon Bonaparte („Prvi konzul doživotno“), Philippe Pétain * '''Gana:''' Kwame Nkrumah * '''Gvatemala:''' Rafael Carrera * '''Ekvatorijalna Gvineja:''' Francisco Macías Nguema * '''Haiti:''' Toussaint Louverture, Jean-Jacques Dessalines, Henri Christophe, André Rigaud, Alexandre Pétion, Jean-Pierre Boyer, Jean-Baptiste Riché, Faustin Soulouque, Fabre Geffrard, Sylvain Salnave, François Duvalier, Jean-Claude Duvalier * '''Indonezija:''' Soekarno, Soeharto * '''Italija:''' Benito Mussolini * '''Iran:''' Rouhollah Khomeini, Ali Khamenei, Mojtaba Khamenei * '''Irak:''' Saddam Hussein * '''Libija:''' Mouammar Kadhafi * '''Malawi:''' Hastings Banda * '''Meksiko:''' Antonio López de Santa Anna * '''Uganda:''' Idi Amin Dada * '''Paragvaj:''' José Gaspar Rodríguez de Francia, Carlos Antonio López, Francisco Solano López * '''Peru:''' Simón Bolívar, Andrés de Santa Cruz, Felipe Santiago Salaverry, Manuel Ignacio de Vivanco * '''Samoa:''' Tupua Tamasese Mea’ole, Malietoa Tanumafili II * '''Tunis:''' Habib Bourguiba * '''Turkmenistan:''' Saparmurrat Niyazov * '''Jugoslavija:''' Josip Broz Tito * '''Zair:''' Mobutu Sese Seko '''Najduže vladavine doživotnih predsjednika:''' * Kim Il-sung – 45 godina, 9 mjeseci, 29 dana * Malietoa Tanumafili II – 45 godina, 4 mjeseca, 10 dana * Mouammar Kadhafi – 41 godina, 11 mjeseci, 22 dana * Francisco Franco – 39 godina, 1 mjesec, 19 dana * Ali Khamenei – 36 godina, 8 mjeseci, 24 dana * Soeharto – 30 godina, 1 mjesec, 15 dana * Mobutu Sese Seko – 25 godina, 6 mjeseci, 19 dana * Jean-Pierre Boyer – 24 godine, 11 mjeseci, 12 dana * Saddam Hussein – 23 godine, 8 mjeseci, 24 dana * Hastings Banda – 23 godine, 1 mjesec, 2 dana Ol Doinyo Lengai '''Transliteracija''' (grč. ''trans'' – "preko"; ''lit(t)era'' – "slovo") je proces prevođenja teksta iz jednog pisma u drugo, pri čemu se zadržava fonetska ili grafička ekvivalencija slova, a ne njihov značenjski sadržaj. Transliteracija se razlikuje od prevoda, jer se radi samo o prilagođavanju pisma, a ne jezika, zbog čega se u terminologiji često koristi i izraz ''preslovljavanje''. Ovaj postupak pretvaranja slova iz jednog sistema pisma u odgovarajuća slova drugog sistema pisma ne predstavlja direktno izvorne glasove, već zamjenjuje znakove njihovim ekvivalentom u drugom pismu. Zbog čestih dijakritičkih znakova koji su nerijetko potrebni, transliteracija se uglavnom primjenjuje u naučnim i stručno-tehničkim kontekstima. U bosanskom jeziku koriste se i latinica i ćirilica, pri čemu je latinica dominantna u javnoj upotrebi i svakodnevnom životu. Transliteracija se u domaćoj upotrebi koristi za prevođenje tekstova sa ćirilice na latinicu (i vice versa), prilagođavanje imena, geografskih pojmova i stručnih termina iz stranih jezika, kao i računarske i tipografske potrebe, gdje se različita pisma moraju prikazati konzistentno.<ref>Primjer: Ako baza podataka sadrži imena u oba pisma, pretraživanje po latinici bez transliteracije možda neće pronaći rezultate napisane ćirilicom. Transliteracija standardizuje prikaz i omogućava preciznije pretraživanje.</ref> '''Transliteracija''' (grč. ''trans'' – "preko"; ''lit(t)era'' – "slovo") je proces prevođenja teksta iz jednog pisma u drugo tako da se svako slovo ili znak zamjenjuje odgovarajućim znakom drugog pisma, bez mijenjanja značenja riječi. Cilj transliteracije je grafička ekvivalencija znakova, a ne reprodukcija izgovora. Zbog toga se transliteracija razlikuje od prevoda, jer se radi isključivo o prilagođavanju pisma, a ne jezika. U terminologiji se često koristi i izraz ''preslovljavanje''. Zbog čestih dijakritičkih znakova koji su nerijetko potrebni, transliteracija se uglavnom primjenjuje u naučnim, lingvističkim i stručno-tehničkim kontekstima. == Upotreba u bosanskom jeziku i primjeri == === Upotreba === U bosanskom jeziku koriste se i latinica i ćirilica, pri čemu je latinica dominantna u javnoj upotrebi i svakodnevnom životu. Transliteracija se primjenjuje u nekoliko svrha: # Prevođenje tekstova između pisama – npr. sa ćirilice na latinicu i obratno. # Prilagođavanje imena, geografskih pojmova i stručnih termina iz stranih jezika. # Računarske i tipografske potrebe, gdje se različita pisma moraju prikazati dosljedno radi čitljivosti, pretraživanja i obrade podataka. === Primjeri === {| class="wikitable" !Latinica !Ćirilica |- |Bosna i Hercegovina |Босна и Херцеговина |- |Sarajevo |Сарајево |- |Banja Luka |Бања Лука |- |Mostar |Мостар |- |Ćilim |Ћилим |} Islamic marital practices, Marriage in Islam, Islamsko bračno pravo Štuko dekoracija u islamskoj arhitekturi odnosi se na rezbareni ili oblikovani štuk i gipsani malter. Pojmovi štuko i malter u ovom kontekstu koriste se gotovo naizmjenično kako bi označili većinu vrsta ovakvih dekoracija s nešto različitim sastavima. Ova dekoracija se uglavnom koristila za prekrivanje zidova i površina, a glavni motivi bili su oni koji prevladavaju u islamskoj umjetnosti: geometrijski, arabeska, biljni, kaligrafski, kao i trodimenzionalni muqarnas. Gipsani malter bio je iznimno važan u islamskoj arhitektonskoj dekoraciji jer je relativno suha klima u velikom dijelu islamskog svijeta olakšavala korištenje ovog jeftinog i svestranog materijala u raznim prostorima. Štuko dekoracija već se koristila u drevna vremena u regiji Irana i u grčko-rimskom mediteranskom području. U islamskoj arhitekturi, štuko dekoracija pojavila se tokom omejadske dinastije (kasni 7-8. vijek) i doživjela daljnje inovacije i širenje tokom 9. vijeka pod Abasidima u Iraku, nakon čega se dalje širila islamskim svijetom i uključivala u regionalne arhitektonske stilove. Primjeri historijske rezbarene štuko dekracije nalaze se u Egiptu, Iranu, Afganistanu i Indiji, među ostalim područjima. Često se koristila u "maurskoj" ili zapadnoj islamskoj arhitekturi na Pirinejskom poluotoku (Al-Andalus) i dijelovima Sjeverne Afrike (Magrib), barem od razdoblja Taifa i lmoravida (11-12. vijek). Na Pirinejskom poluotoku dosegnula je kreativni vrhuna u maurskoj arhitekturi tokom dinastije Nasrid, koja je izgradila Alhambru. Mudejar arhitetura također je u širokoj mjeri koristila takav dekorativni stil. Španjolski izraz yesería ponekad se koristi u kontekstu islamske i mudejar arhitekture u Španiji. Italijanska saveznička vojska, odnosno Vojska Juga, nazivi su koji se primjenjuju na različite jedinice bivše Kraljevske italijanske vojske u razdoblju kada su se borile uz Saveznike tokom Drugog svjetskog rata od oktobra 1943. pa nadalje. U ovom razdoblju, prosaveznička Kraljevska italijanska mornarica i Kraljevsko italijansko ratno zrakoplovstvo bili su poznati pod nazivom Italijanska saveznička mornarica i Italijansko savezničko zrakoplovstvo. Od septembra 1943. italijanske snage naklonjene Silama Osovine postale su Nacionalna republikanska vojska novoosnovane Italijanske Socijalne Republike. Italijanska saveznička vojska nastala je kao rezultat savezničkog primirja s Italijom 8. septembra 1943; kralj Victor Emmanuel III smijenio je Benita Mussolinija s mjesta predsjednika vlade u julu 1943, nakon savezničke italije na južnu Italiju, te je umjesto njega imenovao maršala Italije, Pietra Badoglia, koji je potom stao na stranu Saveznika u borbi protiv snaga Socijalne Republike i njihovih njemačkih saveznika u sjevernoj Italiji. Italijanska saveznička vojska brojala je zmeđu 266.000 i 326.000 vojnika u Italijanskoj kampanji, od čega je 20.000 (kasnije broj povećan na 50.000, iako neki izvori navode broj i do 99.000) bilo u svojstvu borbenih jedinica, a između 150.000 i 190.000 činilo je pomoćne i logističke jedinice, uz 66.000 pripadnika zaduženih za kontrolu prometa i odbranu infrastrukture. Općenito gledano, Italijanska saveznička vojska činila je osminu borbenih snaga i četvrtinu ukupne sile 15. armijske skupine savezničkih snaga. == I motorizovana grupa == Prva formacija Savezničke vojske bila je I motorizovana grupa, formirana 27. novembra 1943. u San Pietro Vernoticu kod Brindisija. Jedinice I motorizovane grupe činili su bivši članovi 58. pješačke divizije Legnano i 18. pješačke divizije Messina. Dio vojnika koji su se pridružili jedinici uspio je izbjeći zarobljavanje i borbu na strani njemačkih snaga. Jedinica se sastojala od 295 oficira i 5387 vojnika, te je osnovana kako bi sa Saveznicima učestvovala u borbama protiv Njemačke i Italijanske Socijalne Republike. Komandant jedinice bio je oficir Vincenzno Dapino, koji je grupu vodio u njenom prvom vojnom zadatku u bici kod San Pietro Infine u decembru 1943. Ova akcija uveliko je doprinijela da Saveznici vrate povjerenje prema italijanskim vojnicima koji su se borili na njihovoj strani. Jedinica je pretrpila velike gubitke, te je ocijenjeno da je zadovoljila u izvršavanju njoj povjerenih zadataka. Nakon službe u sastavu američke Pete armije i reorganizacije, komandu nad I motorizovanom grupom preuzeo je general Umberto Utili, a jedinica je premještena u sastav Poljskog II korpusa na krajnjem lijevom krilu britanske Osme armije. Početkom 1944. jedinica je reorganizovana i proširena u Italijanski oslobodilački korpus. == Italijanski oslobodilački korpus == Dana 18. aprila 1944, I motorizovana grupa (koja je tada brojala 16.000 ljudi) preuzela je naziv Italijanski oslobodilački korpus, te biva podijeljena u dvije brigade. Oslobodilački korpus ojačan je 184. pješačkom divizijom Nembo, koja je brojala 6000 vojnika, a njom je komandovao general Umberto Utili. Početkom 1944, jedinica od 5000 italijanskih vojnika borila se na Gustavovoj liniji kod Monte Casina i pokazala se uspješnom u borbi. Italijani su ponovo pretrpili velike gubitke. == Italijanska saveznička vojska od kraja 1944. do 1945. == Nakon bitke kod Filottrana u julu 1944, italijanska vlada predložila je proširenje svojih vojnih kontingenata u okviru savezničkih snaga. Prijedlog je prihvaćen, te je u septembru 1944. oslobodilački korpus povučen sa fronta i prve linije radi opremanja britanskom opremom, uključujući britanske uniforme ''Battledress'' i kacige tipa ''Brodie''. Dana 24. septembra 1944, Korpus je raspušten, a njegovo osoblje i jedinice iskorištene su za formiranje prvih borbenih grupa. "Legnano" i "Folgore". Ubrzo su osnovane još četiri borbene grupe: "Cremona", "Friuli", "Mantova" i "Piceno". Te su grupe bile veličinom jednake slabijim divizijama. Predviđeni sastav svake iznosio je 432 oficira, 8578 podoficira i vojnika, 116 poljskih topova, 170 minobacača, 502 laka mitaljeza i 1277 motornih vozila. Borbene grupe dobile su nazive prema starim divizijama Kraljevske vojske, te su djelimično slijedile sistem numeriranja starih pukovnija. Ove su grupe funkcionisale u okviru američkih i britanskih jedinica na Gotskoj liniji. Borbeni raspored Italijanske savezničke vojske u aprilu 1945. bio je sljedeći: Načelnik stožera Vrhovne komande oružanih snaga bio je maršal Giovanni Messe, dok je načelnik stožera Kopnene vojske bio general-pukovnik Paolo Berardi. Svaki pješački puk imao je tri pješačka bataljona, četu minobacača naoružanu britanskim ML 3-inčnim minobacačima i protivtenkovsku četu naoružanu britanskim topovima QF 6pdr. Artiljerijski pukovi sastojali su se od četiri artiljerijska odreda s britanskim topovima QF 25pdr, jednog protivtenkovskog odreda s britanskim topovima QF 17pdr, te jednog protivzračnog odreda naoružanog britanskim verzijama topova Bofors 40 mm. Borbena grupa "Cremona", s vojnicima iz 44. pješadijske divizije "Cremona", pridodana Britanskom V korpusu – general-major Clemente Primieri. * 21. pješadijski puk "Cremona" * 22. pješadijski puk "Cremona" * 7. artiljerijski puk * CXLIV inženjerijski bataljon == Inhibitori enzima == Inhibicija enzimske reakcije, ili jednostavno inhibicija enzima, predstavlja sprečavanje aktivnosti enzima djelovanjem molekula nazvanih inhibitori enzima. Inhibitor enzima je molekula koja se veže za enzim i smanjuje njegovu aktivnost. Spoznaja da blokiranje aktivnosti određenih enzima može uništiti patogene organizme ili ispraviti metaboličke poremećaje dovela je do razvoja brojnih lijekova koji djeluju upravo kao inhibitori enzima. Osim u medicini, koriste se i kao pesticidi. Važno je naglasiti da nisu sve molekule koje se vežu za enzim inhibitori: aktivatori enzima povećavaju enzimsku aktivnost, dok se supstrati vežu za enzim i u okviru normalnog katalitičkog ciklusa pretvaraju u proizvode. === Način djelovanja === Inhibitor može spriječiti vezivanje supstrata za aktivno mjesto enzima ili ometati katalitički proces. Prema načinu vezivanja, inhibitori se dijele na: * '''Reverzibilne''' * '''Ireverzibilne''' Ireverzibilni inhibitori obično reagiraju s enzimom i hemijski ga mijenjaju, često stvaranjem kovalentne veze. Na taj način trajno mijenjaju ključne aminokiselinske ostatke potrebne za enzimsku aktivnost. Reverzibilni inhibitori se, nasuprot tome, vežu nekovalentnim interakcijama i njihovo djelovanje zavisi od toga da li se vežu za slobodan enzim, kompleks enzim–supstrat ili za oba oblika. Mnogi lijekovi su upravo inhibitori enzima, zbog čega je njihovo otkrivanje i optimizacija jedno od najvažnijih područja istraživanja u biohemiji i farmakologiji. Medicinski inhibitori procjenjuju se prema svojoj specifičnosti (minimalno vezivanje za druge proteine) i potentnosti, koja se izražava konstantom disocijacije. Visoka specifičnost i potentnost obično znače manje neželjenih efekata i nižu toksičnost. === Prirodni inhibitori === Inhibitori enzima postoje i u prirodi te imaju važnu ulogu u regulaciji metabolizma. U metaboličkim putevima često dolazi do negativne povratne sprege, gdje krajnji proizvod inhibira enzim ranije u lancu reakcija, čime se održava ćelijska homeostaza. Neki ćelijski proteini specifično se vežu za enzime (npr. proteaze ili nukleaze) i blokiraju njihovu aktivnost kako bi zaštitili ćeliju. Prirodni inhibitori mogu biti i otrovi koji služe za odbranu od predatora ili za savladavanje plijena. ---- == Vrste reverzibilne inhibicije == === 1. Konkurentna inhibicija === Kod konkurentne inhibicije inhibitor se veže za aktivno mjesto enzima i takmiči se sa supstratom. Budući da je često slične građe kao supstrat, zauzima njegovo mjesto i sprječava normalno vezivanje. * Povećava vrijednost '''Km''' * Ne utiče na '''Vmax''' === 2. Nekonkurentna inhibicija === Inhibitor se veže za drugo mjesto na enzimu (ne na aktivno mjesto), pa se može vezati istovremeno sa supstratom. * Smanjuje '''Vmax''' * Ne mijenja '''Km''' === 3. Parcijalna (djelimična) inhibicija === Slična je nekonkurentnoj, ali kompleks enzim–inhibitor–supstrat zadržava određeni stepen katalitičke aktivnosti. * Smanjuje '''Vmax''' * '''Km''' ostaje nepromijenjen === 4. Mješovita inhibicija === Ima osobine konkurentne i nekonkurentne inhibicije. Inhibitor se može vezati i za slobodan enzim i za kompleks enzim–supstrat. * Smanjuje '''Vmax''' * Mijenja '''Km''' ---- == Inhibitori samoubice == Inhibitori samoubice (suicidalni inhibitori) su molekule koje se tokom reakcije ugrađuju u enzim i trajno ga deaktiviraju. Primjer je acetilsalicilna kiselina (aspirin), koja inhibira enzim ciklooksigenazu i time smanjuje sintezu prostaglandina odgovornih za bol i upalu. Također, cijanid inhibira enzim citohrom c oksidazu, blokirajući ćelijsko disanje. Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u košarci 2027. godine odredit će 31 reprezentaciju koja će učestvovati na FIBA Svjetskom košarkaškom prvenstvu 2027, dok domaćin, Katar, automatski ostvaruje plasman na prvenstvo. == Raspored kvalifikacijskih prozora == Slično kao i tokom kvalifikacija za FIBA Svjetsko prvenstvo 2019. i SP 2023, utakmice će se igrati u šest kvalifikacijskih prozora tokom perioda od 15 mjeseci u svim regijama FIBA-e. U kvalifikacijskom procesu učestvovat će 80 nacionalnih reprezentacija. Raspored šest kvalifikacijskih prozora je sljedeći: {| class="wikitable" !Prozor !Datum |- align="center" |1 |24. novembar – 2. decembar 2025. |- align="center" |2 |23. februar – 3. mart 2026. |- align="center" |3 |29. juni – 7. juli 2026. |- align="center" |4 |24. avgust – 1 septembar 2026. |- align="center" |5 |23. novembar – 1 decembar 2026. |- align="center" |6 |22. februar – 2. mart 2027. |} == Kvalifikovane reprezentacije == {| class="wikitable sortable" ! rowspan="2" |Reprezentacija ! rowspan="2" |Način kvalifikacije ! rowspan="2" |Datum kvalifikacije ! colspan="4" data-sort-type="number" |Nastup(i) ! rowspan="2" |Prethodni najbolji rezultat{{efn|'''Bold''' text indicates they hosted that edition.}} ! rowspan="2" |FIBA rank{{efn|World ranking at start of tournament.}} |- !{{Tooltip|Ukupno|Uključujući ovo izdanje}} !{{abbr|Prvi|Prvi nastup}} !{{abbr|Zadnji|Zadnji nastup}} !{{abbr|Niz|Aktuelni niz uzastopnih nastupa}} |- |{{ZD|Katar}} [[Košarkaška reprezentacija Katara|Katar]] | align="center" |Domaćin | align="center" |28. april 2023. | align="center" |{{abbr|2|Katar zadnji put nastupao 2006.}} | colspan="2" align="center" |[[Svjetsko prvenstvo u košarci 2006.|2006]] | align="center" |1 |{{sort|21|21. mjesto}} ([[Svjetsko prvenstvo u košarci 2006.|2006]]) | align="center" |– |} == Format == Format kvalifikacija za FIBA SP 2027 ostao je nepromijenjen, sa šest kvalifikacionih prozora tokom period od 15 mjeseci u 4 regije: Afrika, Amerika, Azija (uključujući Okeaniju) i Evropa. Kvalifikacije će se održavati od novembra 2025. do marta 2027, a 80 reprezentacija takmičiće se za mjesto na SP. Put ka SP 2027. počeo je u februaru 2024. početkom evropskih pretkvalifikacija koje su trajale do avgusta 2024. Žrijeb za kvalifikacije održan je 13. maja 2025. u Dohi. {| class="wikitable" style="text-align:center;" ! rowspan="2" |FIBA zona ! colspan="2" |Turnir kvalifikacija ! colspan="3" |SP automatski plasman |- !Divizija A <small>najbolje rangirani timovi</small> !Divizija B <small>maksimalan mogući broj učesnika</small> ! !Plasman domaćinima ! |- | align="left" |[[:en:FIBA_Africa|FIBA Afrika]] |16 |2 |5 |0 |'''5''' |- | align="left" |[[:en:FIBA_Americas|FIBA Amerika]] |16 |2 |7 |0 |'''7''' |- | align="left" |[[:en:FIBA_Asia|FIBA Azija]] [[:en:FIBA_Oceania|FIBA Okeanija]] |16 |17 |7 |1 |'''8''' |- | align="left" |[[:en:FIBA_Europe|FIBA Evropa]] |32 |13 |12 |0 |'''12''' |- !Ukupno !80 !114 !31 !1 !32 |} Dana 28. februara 2026. godine, vrhovni vođa Islamske Republike Iran, Ali Khamenei, ubijen je tokom izraelsko-američkih zračnih napada na Iran u području Teherana. Iranska vlada smrt je službeno potvrdila 1. marta 2026. Operacija je izvedena tokom intenzivnih vojnih sukoba između Izraela i Irana. Napad je proveden uz saradnju sa CIA-om, koja je prikupljala obavještajne podatke o lokacijama gdje se nalaze iranski visokorangirani dužnosnici. Prema dostupim satelitskim snimcima, Khameneijeva rezidencija u Teheranu teško je oštećena tokom napada. Nakon inicijalnih izraelskih izvješća da je Khamenei ubijen u operaciji, američki predsjednik Donald Trump i izraelski premijer Benjain Netanyahu ponovili su da je Khamenei mrtav. Poslije potvrde iranskih državnih medija o njegovoj smrti, vlada je proglasila 40 dana žalosti i 7 dana državnih praznika. Novinska agencija Fars New Agency objavila je da su u napadima također poginuli Khameneijeva kćerka, zet, unuka i snaha. Smrt vođe Irana bila je razlog slavlja za mnoge iranske civile. U brojnim državama organizovani su protestni skupovi, a na pojedinim mjestima došlo je i do izbijanja nereda povodom njegove smrti. Prema neimenovanim izvorima iz američke administracije, sličan plan za atentat tokom Dvanaestodnevnog rata bio je odbijen od strane predsjednika Trumpa 15. juna 2025. godine. == Pripreme == Prema izvještajima ''The Telegrapha'' i ''The Washington Posta'', saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman obavio je više telefonskih poziva s američkim predsjednikom Trumpom, pozivajući ga da napadne Iran, navodeći da bi "Iran postao jači i opasniji ako Washington ne izvrši udar odmah". Princ Khalid bin Salman, brat prijestolonasljednika Mohammeda i saudijski ministar odbrane, navodno je na sastanku s američkim zvaničnicima upozorio na rizike od neizvršavanja napada na Iran. Nakon Dvanaestodnevnog rata u junu 2025. godine, Khamenei se sve više povlačio u osamu, a bunker u njegovom kompleksu bio je toliko dubok da je liftu trebalo više od pet minuta da stigne do njega, zbog čega su prilike za udar bile veoma rijetke. Mjesecima prije napada, CIA je pratila lokacije i obrasce kretanja Khameneija, te je saznala da će se održati sastanak visokih zvaničnika kojem će on prisustvovati. Prema pisanju ''Reutersa'', Sjedinjene Države i Izrael pripremili su pokretanje napada u trenutku kada se Khamenei sastao sa svojim višim savjetnicima, od kojih je najmanje pet poginulo zajedno s njim. Izraelski zvaničnici izjavili su da je Khamenei viđen iznad zemlje u svojoj upadljivoj službenoj rezidenciji neposredno prije atentata. Istovremeno, napadi su izvedeni na još najmanje dvije lokacije u gradu kako bi se osigurao uspjeh operacije. == Zračni napadi == Dana 28. februara 2026, više mjesta u Iranu pogođeno je raketama SAD-a i Izraela u sklopu vone operacije s ciljem sprječavanja nuklearnih i raketnih programa u toj zemlji, kao i pokretanju smjene režima. Napad je izvršen u 8:10 po lokalnom vremenu i opisan je kao "masivni, izuzetni smion dnevni napad" koji je "odmah pogodio visoke dužnosnike". Udar na Khameneijevu rezidenciju bio je jedinstven jer je izvršen tokom dana, s time da su izraelski avioni bacili 30 bombi na to mjesto. Udari su bili usmjereni na strateške objekte i važne iranske dužnosnike, uključujući Khameneijevu rezidenciju, koja je bila među onim najteže pogođenim izraelskim udarima u Teheranu; satelitski snimci sugerišu da je zgrada teško oštećena. Dana 28. februara 2026. godine, Izrael i Sjedinjene Američke Države pokrenuli su zajednički napad na nekoliko lokacija u Iranu. Operacija, kojoj je Izrael dao kodno ime Lavlja rika, a Ministarstvo odbrane SAD-a Operacija Epski bijes, ciljala je ključne zvaničnike, vojne zapovjednike i objekte. Napad je uključivao i atentat na vrhovnog vođu Alija Khameneija. Tokom 2024, vojna eskalacija između Izraela i Irana kulminirala je u dva navrata razmjenom vatre, a 2025. godine vodili su dvanaestodnevni rat koji je također uključivao američke napade s ciljem uništavanja iranskih nuklearnih postrojenja. U sedmicama prije napada 2026. godine, Iran i SAD bili su uključeni u indirektne nuklearne pregovore uz posredovanje Omana, a druga runda pregovora bila je zakazana u Ženevi. Napadu je prethodilo najveće gomilanje američke vojske na Bliskom istoku još od invazije na Irak 2003. godine. Napad je započeo udarima u gradovima Teheranu, Isfahanu, Komu, Karadži i Kermanšahu. Ubijeno je nekoliko zvaničnika iranske vlade, uključujući sekretara Vrhovnog savjeta nacionalne bezbjednosti Alija Shamkhanija, kao i Khameneija; preneseno je da su neki iranski civili slavili smrt dotičnog, čije je sjedište uništeno. Dok su primijećene eksplozije, izraelski ministar odbrane Israel Katz potvrdio je napad IDF-a. Trump je u videu postavljenom na Truth Socialu objavio da su Sjedinjene Države pokrenule udare na Iran zajedno s Izraelom. U znak odmazde, Iran je lansirao desetine svojih dronova i balističkih projektila širom Perzijskog zaliva, pored ciljanja Izraela kao i američkih vojnih baza u Jordanu, Kuvajtu, Bahreinu, Kataru, Iraku, Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Iran je navodno pokrenuo i napade na objekte civilne avijacije, uključujući međunarodne aerodrome u Kuvajtu i UAE. Uzvratni udari usmrtili su jednog civila u Izraelu i četvoro u Siriji. Nadalje, Huti sa sjedištem u Jemenu objavili su da će nastaviti svoje napade u Crvenom moru. Eskalacija u Perzijskom zalivu rezultovala je zastojem u globalnoj isporuci nafte. Trump je izjavio da je cilj operacije uništiti iranske raketne i vojnu infrastrukturu, spriječiti Iran u nabavci nuklearnog oružja i, u konačnici, srušiti režim. Ujedinjene nacije i nekoliko neuključenih zemalja osudili su početne udare zbog narušavanja stabilnosti Bliskog istoka, dok su drugi osudili iranske uzvratne udare na druge nacije u regionu. Kritičari operacije su je također nazvali nezakonitom prema domaćem i međunarodnom pravu. == Pozadina == Povlačenje Sjedinjenih Država iz Zajedničkog sveobuhvatnog akcionog plana 2018. godine dovelo je do ponovnog uvođenja sankcija Iranu i zaokreta ka upotrebi sile umjesto diplomatije u odnosima između SAD-a i njihovih saveznika sa Iranom. Trumpova administracija usvojila je strategiju "maksimalnog pritiska". Ponovno uvođenje američkih sankcija ozbiljno je uticalo na iransku ekonomiju. Iranski rijal pao je za 20%. Međunarodne banke koje su trgovale sa Iranom platile su visoke kazne. Sve velike evropske kompanije odustale su od poslovanja sa Iranom iz straha od američke kazne. Sankcije su gurnule milione Iranaca u siromaštvo i smanjile njihovu kupovnu moć u pogledu uvoznih osnovnih dobara, kao što su hrana i lijekovi, istovremeno podstičući inflaciju, nezaposlenost i propadanje infrastrukture. Tenzije između Irana, Sjedinjenih Država i Izraela porasle su od napada na Izrael 7. oktobra i početka rata u Gazi 2023. godine, u kojem je Izrael oslabio milicije koje podržava Iran širom Bliskog istoka, uključujući Hamas u Gazi, Hezbolah u Libanu i druge. Izrael i Iran razmijenili su udare u aprilu i oktobru 2024. godine, te su bili uključeni u kratki rat 2025. godine koji je također obuhvatio američki zračni napad s ciljem uništavanja iranskih nuklearnih postrojenja. === Antivladini protesti u Iranu i prvobitno raspoređivanje američkih snaga === Počevši od kraja decembra 2025. godine, u Iranu su izbili masovni antivladini protesti širom zemlje, prvenstveno podstaknuti ekonomskom krizom, kolapsom rijala i rastom cijena. Protesti, koji su uključivali pozive na promjenu režima, postali su najveći po razmjerama od revolucije 1979. godine, proširivši se na više od 100 gradova širom zemlje. Iranska vlada je odgovorila nasilnom represijom, uključujući masakre nad demonstrantima, pri čemu su se najsmrtonosniji incidenti dogodili 8. i 10. januara 2026. Novinska agencija aktivista za ljudska prava sa sjedištem u SAD-u procijenila je broj poginulih na 7.000, iranska vlada je saopštila da je broj mrtvih 3.117, dok su Donald Trump i drugi naveli da broj poginulih odgovara brojci od 32.000 ljudi. AP News je izvijestio da je vladina prekomjerna upotreba nasilja izazvala očaj u iranskoj javnosti i pobudila nadu kod nekih građana u američki napad. Nekoliko naučnika je tvrdilo da se iranska vlada sada suočava sa krhkim stanjem koje bi moglo dovesti do njenog pada. Dana 13. januara 2026. godine, američki predsjednik Donald Trump izrazio je podršku demonstrantima, a kasnije, 23. januara, Trump je najavio da američka "armada" kreće ka Bliskom istoku, uključujući nosače aviona USS Abraham Lincoln i USS Gerald R. Ford, te nekoliko razarača sa vođenim projektilima. Američki i evropski zvaničnici izjavili su da je Washington postavio Iranu tri ključna zahtjeva: trajni prekid svakog obogaćivanja uranijumom, stroga ograničenja iranskog programa balističkih raketa i potpunu obustavu podrške regionalnim proxy grupama kao što su Hamas, Hezbolah i Huti. Planiranje predložene serije napada također je započelo u koordinaciji sa izraelskim obavještajnim agencijama. === Nuklearni pregovori i jačanje američkog vojnog prisustva === Dana 6. februara 2026. godine, Iran i SAD su održali indirektne nuklearne pregovore u glavnom gradu Omana, Muskatu. Iran je naglasio da napredak zavisi od konsultacija u matičnim prijestonicama. Druga runda razgovora zakazana je u Ženevi. Između 15. i 20. februara, Iran je povećao izvoz nafte na trostruko veći nivo od uobičajenog i smanjio zalihe nafte. Neposredno prije početka udara, 27. februara 2026. godine, ministar vanjskih poslova Omana Badr Al-Busaidi izjavio je da je postignut "iskorak" i da je Iran pristao na to da uslov koji se tiče obogaćivanja uranijumom, kao i na potpunu verifikaciju od strane Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA); nadalje, Iran je pristao da nepovratno spusti nivo trenutno obogaćenog uranijuma na "najniži mogući nivo". Al-Busaidi je rekao da je mir "nadohvat ruke". Početkom februara 2026. godine, SAD su također rasporedile drugi nosač aviona, USS Gerald R. Ford, na Bliski istok kako bi pojačale pritisak na Iran. Dana 11. februara 2026. godine, 47. godišnjica revolucije iz 1979. obilježena je provladinim skupovima i snažnom antiameričkom retorikom. Trump je 13. februara 2026. izjavio da bi promjena režima u Iranu bila "najbolja stvar koja bi se mogla desiti". Dan kasnije, 14. februara, američki zvaničnici su rekli Reutersu da se američka vojska priprema za opsežnu kampanju koja uključuje višesedmične, kontinuirane operacije protiv Irana koje bi mogle ciljati državnu i sigurnosnu infrastrukturu. Do 19. februara, američko vojno gomilanje opisano je kao najveće na Bliskom istoku još od invazije na Irak 2003. godine. Tokom govora o stanju nacije 24. februara 2026. godine, Trump je optužio Iran za obnavljanje napora u izradi nuklearnog oružja, osuđujući te navodne ambicije kao "zlokobne" i tvrdeći da je Iran također razvio sve naprednije raketne sposobnosti koje bi mogle ugroziti SAD, Evropu i američke baze u inostranstvu. Upozorio je da su SAD spremne djelovati ako bude potrebno. Grupa osam (Gang of Eight), koju čini osam lidera u Kongresu SAD-a koji se obično obavještavaju o povjerljivim obavještajnim pitanjima, bila je upoznata s napadom prije njegovog početka. Također, u to vrijeme, Bloomberg News je tvrdio da NATO letjelice za rano upozoravanje i kontrolu (AWACS) nadziru Iran s aerodroma Konya. Do kraja februara, zvaničnici Trumpove administracije iznijeli su brojne nedokazane tvrdnje da je Iran ponovo pokrenuo svoj nuklearni program, da ima dovoljno materijala za izradu bombe u roku od nekoliko dana i da razvija rakete dugog dometa koje bi uskoro mogle pogoditi Sjedinjene Države. Ove izjave osporili su američki i evropski vladini zvaničnici, međunarodne grupe za praćenje naoružanja i američke obavještajne agencije. Odbrambena obavještajna agencija (DIA) ranije je zaključila da će proći najmanje decenija prije nego što Iran stekne tehničke vještine za proizvodnju raketa koje mogu dosegnuti Sjedinjene Države; Ministarstvo odbrane Sjedinjenih Država procijenilo je da je iranski nuklearni program unazađen za dvije godine nakon ranijih udara na iranska nuklearna postrojenja u junu 2025. godine. Međutim, 27. februara je objavljeno da je IAEA otkrila da je Iran sakrio visoko obogaćeni uranijum u podzemnom objektu koji nije oštećen u prethodnoj rundi napada, a IAEA je saopštila da ne može biti sigurna da je iranski nuklearni program "isključivo mirnodopski". Prije napada, JD Vance, potpredsjednik Sjedinjenih Država, branio je udar na Iran. Na pitanje da li bi podržao promjenu režima u Iranu, uprkos ranijim kritikama rata u Iraku, rekao je da život "ima svakakve lude obrte". ''The Washington Post'' je izvijestio da je odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa da napadne Iran uslijedila nakon što su saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman i izraelska vlada više puta lobirali kod njega da povuče taj potez. ''The Guardian'' je nekoliko dana prije napada izvijestio da će odluka zavisiti od rezultata sastanka u Ženevi, na kojem će SAD predvoditi Steve Witkoff i Jared Kushner. Charles Wald, penzionisani general vazduhoplovstva i zamjenik komandanta Evropske komande SAD-a koji sada radi u Jevrejskom institutu za nacionalnu sigurnost Amerike (JINSA), izjavio je da bi dovođenje nosača aviona klase ''Gerald R. Ford'' na Bliski istok pomoglo u odbrani Izraela od Irana. Također je naveo da, ako pregovori SAD-a i Irana ne završe dobro, "biće duplo gore nego kada Obama nije uradio ništa u Siriji povodom hemijskog oružja". Prema jednom američkom izvoru, Trump je odobrio udar nakon što su SAD primile obavještajne podatke da Iran planira preventivno lansiranje raketa. Prije napada, Khamenei je u svom govoru upućenom sljedbenicima početkom februara, koji je objavila web stranica vrhovnog vođe Irana, upozorio Sjedinjene Države da će, "ako ovaj put započnu rat, to biti regionalni rat". == Sukob == Evo tačnog prijevoda navedenog teksta na ijekavicu: '''Početni izraelski i američki udari''' '''Udari lansirani sa američkih brodova''' U udarima je korištena kombinacija američkih projektila, dronova i izraelskih borbenih aviona. Po prvi put su u borbi upotrijebljeni jeftini jurišni dronovi za jednokratnu upotrebu jedinice ''Task Force Scorpion Strike''. Američki ratni brodovi lansirali su projektile ''Tomahawk'', dok je vojska SAD-a koristila lansere ''HIMARS''. Takođe je korišteno neobjavljeno dalekometno oružje koje se ispaljuje izvan dometa neprijateljske odbrane (''standoff weapons''). Izviješteno je o eksplozijama dok je ministar odbrane Israel Katz potvrdio izraelski napad. ''The Times of Israel'' je prenio da je Katz udare nazvao "preventivnim napadom" s namjerom da se "uklone prijetnje državi Izrael". Među ciljevima je bio i okrug u Teheranu u kojem inače boravi iranski vrhovni vođa Ali Khamenei; tu se nalaze i predsjednička palata i Vijeće nacionalne bezbjednosti. Potvrđeno je da je sedam projektila pogodilo ovo područje. Američki zvaničnici potvrdili su da su udari koordinisani sa SAD-om. Izraelsko vazduhoplovstvo (IAF) saopštilo je da je pogodilo 500 vojnih ciljeva u zapadnom i centralnom Iranu, uključujući protivzračnu odbranu i raketne lansere, koristeći približno 200 borbenih aviona, što je najveći borbeni nalet u njegovoj istoriji. Izrael je početne udare nazvao kodnim imenom "Operacija Postanak" (hebrejski: ''מטס בראשית''). Izrael je potom proglasio vanredno stanje, navodeći da očekuje iranski napad. Sirene su se oglasile u Izraelu dok je vlada upozoravala građane da ostanu u zaštićenim zonama. Američki ambasador u Izraelu Mike Huckabee podstakao je američke državljane u Izraelu da odmah preduzmu mjere nakon što čuju sirenu, a američki predsjednik Donald Trump upozorio je da bi moglo biti gubitaka američkih života. Izraelsko ministarstvo zdravlja premjestilo je svoje bolnice pod zemlju. Prema izvještaju ''Iran Internationala'', portparol izraelske vojske na perzijskom jeziku, potpukovnik Kamal Penhasi, uputio je hitno upozorenje iranskim civilima koji žive u blizini vojne industrije i infrastrukture da se odmah evakuišu, navodeći: "Vaše prisustvo u ovim područjima dovodi vaš život u opasnost." Prema riječima jednog američkog zvaničnika, desetine američkih udara izveli su avioni stacionirani širom Bliskog istoka sa jednog ili više nosača aviona. ''Reuters'' je izvijestio da su udari izvedeni iz vazduha i sa mora. Izraelski vojni zvaničnici izjavili su da je njihovim udarima prethodilo višemjesečno planiranje, što im je omogućilo da precizno odrede ciljeve, postignu "taktičko iznenađenje" i dobiju podršku SAD-a. Izrael je kasnije saopštio da je u početnim udarima korišteno preko 1.200 bombi u roku od 24 sata. Prema izvještajima, ciljana su i iranska mornarička plovila. Agencija ''Fars'' i ''CNN'' izvijestili su o novim eksplozijama u drugim gradovima u Iranu, uključujući Kom, Kermanšah, Isfahan i Karadž. U Teheranu je javljeno da su se raketni udari dogodili u Univerzitetskoj ulici, u oblasti Džomhuri i u sjevernoj oblasti Sejed Handan. Komunikacijske usluge širom Teherana ometene su nakon napada, a ''Netblocks'' je izvijestio o gotovo potpunom mraku na internetu. Prema ''BBC''-ju, tokom udara pogođeni su ured vrhovnog vođe Alija Khameneija i predsjednički ured Masouda Pezeshkiana u Teheranu. ''Channel 12'', pozivajući se na neimenovane izraelske izvore, naveo je da Izrael procjenjuje kako postoje "sve veće indicije" da je Khamenei vjerovatno ubijen u izraelskom udaru ili da je "u najmanju ruku povrijeđen". ''Reuters'' je citirao neimenovanog izraelskog zvaničnika koji je izjavio da je Khameneijevo tijelo pronađeno, čime je potvrđena smrt. Portparol iračkih Snaga narodne mobilizacije rekao je da su dvojica njihovih boraca ubijena, dok su još trojica ranjena tokom udara u Džurf al-Sakharu, južno od Bagdada. Prema ''Iran Internationalu'', koji citira Iransku studentsku novinsku agenciju, hiljade pripadnika IRGC-a, uključujući nekoliko visokih zvaničnika, ubijeno je ili ranjeno prilikom napada na nekoliko vojnih baza. Izviješteno je da je pogođen i lučki grad Bušehr; međutim, nije jasno da li je nuklearni reaktor pretrpio bilo kakvu štetu. ''CNN'' je izvijestio da je vrijeme napada simbolički značajno u judaizmu jer je izveden uoči predstojećeg praznika Purima 2. marta. ==== Initial Israeli and American strikes ==== [[/wiki/File:U.S._Forces_Launch_Operation_Epic_Fury.webm|lijevo|mini|250x250piksel|Napadi s američkih brodova]] Zračni napadi na Iran počeli su oko 9:45 ujutro po iranskom vremenu (1:15 ujutro po istočnoameričkom vremenu) u subotu, 28. februara; subota je prvi dan sedmice u Iranu i redovan radni dan. U udarima je korištena kombinacija američkih projektila, dronova i izraelskih borbenih aviona. Po prvi put su u borbi upotrijebljeni jeftini jurišni dronovi za jednokratnu upotrebu jedinice ''Task Force Scorpion Strike''. Američki ratni brodovi lansirali su projektile ''Tomahawk'', dok je vojska SAD-a koristila lansere ''HIMARS''. Također je korišteno neobjavljeno dalekometno oružje koje se ispaljuje izvan dometa neprijateljske odbrane (engl: ''standoff'' ''oružje''). Eksplozije su prijavljene kada je ministar odbrane Israel Katz potvrdio izraelski napad. ''The Times of Israel'' je prenio da je Katz udare nazvao "preventivnim napadom" s namjerom da se "uklone prijetnje državi Izrael". Među ciljevima je bio i okrug u Teheranu u kojem inače boravi iranski vrhovni vođa Ali Khamenei; tu se nalaze i predsjednička palata i Vijeće nacionalne bezbjednosti. Potvrđeno je da je sedam projektila pogodilo ovo područje. Američki zvaničnici potvrdili su da su udari koordinisani sa SAD-om. Izraelsko vazduhoplovstvo (IAF) saopštilo je da je pogodilo 500 vojnih ciljeva u zapadnom i centralnom Iranu, uključujući protivzračnu odbranu i raketne lansere, koristeći približno 200 borbenih aviona, što je najveći borbeni nalet u njegovoj historiji. Izrael je početne udare nazvao kodnim imenom "Operacija Postanak" . Izrael je potom proglasio vanredno stanje, navodeći da očekuje iranski napad. Sirene su se oglasile u Izraelu dok je vlada upozoravala građane da ostanu u zaštićenim zonama. Američki ambasador u Izraelu Mike Huckabee podstakao je američke državljane u Izraelu da odmah preduzmu mjere nakon što čuju sirene, a američki predsjednik Donald Trump upozorio je da bi moglo biti "gubitaka američkih života". Izraelsko ministarstvo zdravlja premjestilo je svoje bolnice pod zemlju. Prema izvještaju ''Iran Internationala'', portparol izraelske vojske na perzijskom jeziku, potpukovnik Kamal Penhasi, uputio je hitno upozorenje iranskim civilima koji žive u blizini vojne industrije i infrastrukture da se odmah evakuišu, navodeći: "Vaše prisustvo u ovim područjima dovodi vaš život u opasnost." Prema riječima jednog američkog zvaničnika, desetine američkih udara izveli su avioni stacionirani širom Bliskog istoka sa jednog ili više nosača aviona. ''Reuters'' je izvijestio da su udari izvedeni iz vazduha i sa mora. Izraelski vojni zvaničnici izjavili su da je njihovim udarima prethodilo višemjesečno planiranje, što im je omogućilo da precizno odrede ciljeve, postignu "taktičko iznenađenje" i dobiju podršku SAD-a. Izrael je kasnije saopštio da je u početnim udarima korišteno preko 1.200 bombi u razmaku od 24 sata. Prema izvještajima, ciljana su i iranska mornarička plovila. Agencija ''Fars'' i ''CNN'' izvijestili su o novim eksplozijama u drugim gradovima u Iranu, uključujući Kom, Kermanšah, Isfahan i Karadž. U Teheranu je javljeno da su se raketni udari dogodili u Univerzitetskoj ulici, u oblasti Džomhuri i u sjevernoj oblasti Sejed Handan. Komunikacijske usluge širom Teherana ometene su nakon napada, a ''Netblocks'' je izvijestio o gotovo potpunom mraku na internetu. Prema ''BBC''-ju, tokom udara pogođeni su ured vrhovnog vođe Alija Khameneija i predsjednički ured Masouda Pezeshkiana u Teheranu. ''Channel 12'', pozivajući se na neimenovane izraelske izvore, naveo je da Izrael procjenjuje kako postoje "sve veće indicije" da je Khamenei vjerovatno ubijen u izraelskom udaru ili da je "u najmanju ruku povrijeđen". ''Reuters'' je citirao neimenovanog izraelskog zvaničnika koji je izjavio da je Khameneijevo tijelo pronađeno, čime je potvrđena smrt. Portparol iračkih Snaga narodne mobilizacije rekao je da su dvojica njihovih boraca ubijena, dok su još trojica ranjena tokom udara u Džurf al-Sakharu, južno od Bagdada. Prema ''Iran Internationalu'', koji citira Iransku studentsku novinsku agenciju, hiljade pripadnika IRGC-a, uključujući nekoliko visokih zvaničnika, ubijeno je ili ranjeno prilikom napada na nekoliko vojnih baza. Izviješteno je da je pogođen i lučki grad Bušehr; međutim, nije jasno da li je nuklearni reaktor pretrpio bilo kakvu štetu. ''CNN'' je izvijestio da je vrijeme napada simbolički značajno u judaizmu jer je izveden uoči predstojećeg praznika Purima 2. marta. === Izjave američkih i izraelskih lidera o njihovim ciljevima === Dana 28. februara u 2:30 ujutro po istočnoameričkom vremenu, američki predsjednik Donald Trump objavio je osmominutnu video izjavu, rekavši da je svrha američkih udara u Iranu efektivna promjena režima. Trump je izjavio da iranske "prijeteće aktivnosti" ugrožavaju SAD i njihove saveznike. Naveo je iransku talačku krizu, podršku proxy grupama kao što su Hamas i Hezbolah, ubijanje demonstranata i navodnu težnju za nuklearnim oružjem. Naveo je da u sukobu "životi hrabrih američkih heroja mogu biti izgubljeni i da možemo imati žrtve. To se često dešava u ratu". Pozvao je pripadnike IRGC-a da "polože oružje i dobiju potpuni imunitet ili se, u suprotnom, suoče sa sigurnom smrću". Obraćajući se iranskoj javnosti, rekao je: "Kada završimo, preuzmite svoju vladu. Biće vaša da je uzmete. Ovo će vjerovatno biti vaša jedina prilika generacijama." Dodao je: "Dugi niz godina tražili ste pomoć Amerike, ali je nikada niste dobili... Pa da vidimo kako ćete odgovoriti. Amerika vas podržava nadmoćnom snagom i razornom silom", zaključivši: "Sada je vrijeme da preuzmete kontrolu nad svojom sudbinom... Ovo je trenutak za akciju. Ne dozvolite da prođe." Ubrzo nakon toga, Benjamin Netanyahu objavio je video izjavu u kojoj je rekao da su Izrael i Sjedinjene Države pokrenuli udare protiv Irana "kako bi uklonili egzistencijalnu prijetnju" koju predstavlja ono što je nazvao "terorističkim režimom u Iranu". Netanyahu je optužio iransko rukovodstvo za decenije neprijateljstva, rekavši da "već 47 godina ajatolahov režim uzvikuje 'Smrt Izraelu' i 'Smrt Americi'", te ga je opisao kao "ubilački teroristički režim" kojem se "ne smije dozvoliti da se naoruža nuklearnim oružjem". Rekao je da će zajednička američko-izraelska akcija "stvoriti uslove da hrabri iranski narod uzme sudbinu u svoje ruke" i pozvao je narod Irana da "zbaci jaram tiranije". Evo tačnog prijevoda na ijekavicu: === Iranski odgovor i raketni napadi na ratištu u Perzijskom zalivu === Iran je ciljao više američkih vojnih baza širom regije Perzijskog zaliva. Bahrein je aktivirao sirene za zračnu opasnost kako bi upozorio na iranski napad na američke vojne baze unutar države, dok su arapski mediji javili da su u glavnom gradu Manami uočeni dim i eksplozije. Bahrein je kasnije potvrdio udare i naveo da je meta bilo sjedište Pete flote SAD-a. Eksplozije su također prijavljene na Međunarodnom aerodromu u Kuvajtu i u Abu Dhabiju u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Nakon napada projektilima i dronovima na Kuvajt, tamošnje Ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je na raport Mohammada Toutounchija, ambasadora Irana u Kuvajtu. Prema izvještaju CNN-a, IRGC je saopštio da je Iran ciljao četiri američke baze na Bliskom istoku: zračnu bazu Al Udeid u Kataru, zračnu bazu Ali Al Salem u Kuvajtu (u kojoj su bili italijanski vojnici), zračnu bazu Al Dhafra u UAE i sjedište Pete flote američke mornarice u Bahreinu, a objavljen je i video snimak na kojem se vidi kako se uzdiže dim iz pravca baze u Bahreinu. Saudijska Arabija je potvrdila da je bilo iranskih napada na Rijad i njenu Istočnu provinciju. Tvrdila je da je uspješno presrela iranske napade usmjerene na ta područja i navela da će Kraljevina "preduzeti sve neophodne mjere" da se odbrani, "uključujući opciju odgovora na agresiju". Dodatni izvještaji navode da su UAE, nakon uspješnog presretanja određenog broja iranskih projektila, izjavili da je jedan civil azijske nacionalnosti poginuo od krhotina presretača koje su pale na stambeno područje. Katar je saopštio da je presreo najmanje dva talasa raketnih napada, navodeći da nije bilo prijavljenih žrtava niti materijalne štete. Devetospratnica je pogođena projektilima u sjevernom Izraelu, pri čemu je povrijeđena jedna osoba. Udari su također prijavljeni u Haifi i Tel Avivu. Izvještaji tvrde da su projektili iz Irana pogodili jordanske teritorije i glavni grad Aman. Jordan je saopštio da su njegove oružane snage oborile dva iranska balistička projektila koji su ciljali njegovu teritoriju i da je obradio 54 prijave o padu krhotina koje su izazvale materijalnu štetu, ali bez žrtava. U Siriji su krhotine iranskog balističkog projektila pale na stambenu zgradu u gradu Suwayda, usmrtivši najmanje četiri civila. Stambene četvrti Dubaija u blizini Dubai Marine i Dubai Palme pogođene su udarima, što je uzrokovalo požar u hotelu ''Fairmont The Palm'' i četiri povrede, kao i u stambenoj zgradi na periferiji Dohe. Lokalni izvori kažu da je Iran koristio dronove ''Shahed'', koji su jedno od najsmrtonosnijih oružja koje koristi režim, kao i njegove proxy grupe poput Hamasa i Hezbolaha. UAE su saopštili da su presreli "novi talas" iranskih projektila i da su "fragmenti od presretanja" pali u Abu Dhabiju i Dubaiju, uzrokujući štetu na hotelu ''Burj Al Arab''. Udari na Međunarodni aerodrom Kuvajt izazvali su nekoliko nedefinisanih povreda. U Bahreinu je tokom večeri prijavljeno da je toranj u stambenoj četvrti pogođen iranskim dronom. U regiji Kurdistan u Iraku, iranski zračni napadi ciljali su infrastrukturu koja ugošćuje američko vojno i civilno osoblje, uključujući Međunarodni aerodrom Erbil i Generalni konzulat SAD-a u Erbilu. Međutim, prema izvještajima lokalnih medija, većina projektila i dronova je presretnuta. Kasnije tokom dana, Izrael je saopštio da je započeo novi talas napada na iransku zračnu odbranu i raketne lansere u centralnom Iranu. === 1. mart === ==== Američki napadi ==== Dana 1. marta, Izrael je izvršio još jedan talas udara na iranske ciljeve u sklopu svoje tekuće kampanje, ciljajući sami centar prijestonice. Iranski mediji izvijestili su o snažnim eksplozijama. Trump je u objavi na mreži ''Truth Social'' naveo: "Iran je upravo izjavio da će danas udariti veoma jako, jače nego što su ikada ranije. Bolje im je da to ne čine, jer ako to urade, udarićemo ih snagom kakva nikada ranije nije viđena!" Najviši iranski zvaničnik za bezbjednost, Ali Larijani, najavio je formiranje privremenog rukovodećeg vijeća i optužio SAD i Izrael za pokušaj rasparčavanja Irana. Upozorio je "secesionističke grupe" na teške posljedice ako preduzmu bilo kakve akcije. Predsjednik iranskog parlamenta, Mohammad Baqer Qalibaf, zaprijetio je Trumpu i Netanyahuu, rekavši da su prešli crvenu liniju i da će "platiti za to". Revolucionarni sud u Teheranu je bombardovan, a njegova zgrada je uništena. ==== Iranska odmazda ==== Ujutro 1. marta, izvještaji su potvrdili da je Iran lansirao projektile i dronove na Izrael, UAE, Katar, Kuvajt, Bahrein, Jordan i Saudijsku Arabiju. Kasniji izvještaji zabilježili su da su iz Irana ispaljeni projektili na sjedište Pete flote u Bahreinu. Svjedoci su vidjeli dim od presretanja projektila iznad Dubaija i tamne oblake koji se uzdižu iz luke Jebel Ali. == Žrtve == === Ubistvo Alija Khameneija === Neposredno prije ponoći u Iranu 28. februara, neimenovani izraelski zvaničnik izjavio je da je Khamenei ubijen u zračnim udarima, te da su obavještajni izvori pronašli i identifikovali njegovo tijelo. Netanyahu je takođe naveo da postoje naznake o njegovoj pogibiji, iako je iransko ministarstvo vanjskih poslova to osporilo. Izraelski zvaničnici tvrde da je tijelo pronađeno u ruševinama. Nekoliko sati ranije, iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi tvrdio je da su Khamenei i predsjednik Pezeshkian "koliko ona zna" živi. Donald Trump je na mreži ''Truth Social'' napisao: "Khamenei, jedan od najzlijih ljudi u istoriji, je mrtav [...] Nije uspio izbjeći našu obavještajnu službu i visoko sofisticirane sisteme praćenja." Agencija ''Fars'' javila je da su u udarima poginuli i Khameneijeva kćerka, zet, unuka i snaha. Rano ujutro 1. marta, iranski državni mediji potvrdili su smrt i proglasili 40 dana žalosti. === Vojska i zvaničnici === Izraelski i regionalni izvori navode da su vjerovatno ubijeni ministar odbrane Aziz Nasirzadeh i komandant IRGC-a Mohammad Pakpour. IDF je kasnije potvrdio smrt sedam bezbjednosnih lidera, uključujući Alija Shamkhanija. Potvrđeno je i da je 1. marta ubijen načelnik generalštaba Abdolrahim Mousavi. CENTCOM je saopštio da SAD nemaju gubitaka i da su neutralisale stotine iranskih napada. U Iraku su dva člana Snaga narodne mobilizacije poginula, dok su tri povrijeđena u izraelskom napadu. Kasniji izvještaj ''The New York Timesa'' naveo je brojku od troje mrtvih. Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država (CENTCOM) saopštila je da nije pretrpjela gubitke, uz napomenu da lakša oštećenja na njihovim objektima nisu omela operacije, te da su neutralisali nekoliko stotina iranskih napada dronovima i projektilima. ''CBS News'' je izvijestio da su "obavještajni i vojni izvori rekli za ''CBS News'' u subotu naveče [28. februara 2026.]“ da je 40 iranskih zvaničnika ubijeno u udarima, ali da "nije jasno da li su se ti zvaničnici nalazili na jednoj ili na više lokacija". === Civili === Oko 17:30 po srednjoevropskom vremenu prvog dana udara, Crveni polumjesec je izvijestio da je u Iranu poginuo 201 civil, dok je 747 povrijeđeno. Dodatne žrtve su zabilježene nakon iranskih uzvratnih napada. Prvi povezani iranski vazdušni udar ciljao je zgradu u Izraelu, pri čemu je povrijeđen jedan izraelski civil. Magen David Adom (izraelska hitna pomoć) izvijestila je da je u početnim iranskim napadima povrijeđeno 89 osoba, od kojih troje direktno, a ostali indirektno. Kasniji direktan pogodak u Tel Avivu usmrtio je jednu ženu i povrijedio još 20 osoba, od kojih jednu teško. Četiri osobe su poginule u Siriji od iranskog projektila. Jedan muškarac u UAE poginuo je u iranskom uzvratnom napadu, a prijavljene su i četiri povrede tokom udara na stambena područja u Dubaiju. Dva studenta su poginula u napadu u Teheranu. === Vazdušni udar na školu u Minabu === Prema izvorima u iranskoj vladi, osnovna škola za djevojčice pogođena je u izraelskim i američkim napadima na Minab. Izvještaji navode da je u udaru poginulo 108 učenica, dok ih je 92 ranjeno. ''The Washington Post'' je izvijestio da nema nezavisne potvrde o broju poginulih, dok su profili iranske opozicije na internetu naveli da je udar bio posljedica neuspješnog lansiranja rakete IRGC-a (Iranske revolucionarne garde). Portparol iranskog ministarstva vanjskih poslova nazvao je ovaj napad zločinom. == Uticaj == '''Vanredno stanje u Izraelu''' Izrael je proglasio vanredno stanje na teritoriji cijele države, navodeći da su napadi na Iran bili najveći koje je do sada izveo. Israel Katz je u saopćenju naveo: "Na osnovu ovlaštenja iz člana 9C(b)(1) Zakona o civilnoj odbrani iz 5711–1951. godine, i nakon što sam se uvjerio da postoji velika vjerovatnoća napada na civilno stanovništvo, proglašavam posebno stanje na unutrašnjem frontu na cijeloj teritoriji države.“ ''The New York Times'' je izvijestio da su škole i radna mjesta u Izraelu zatvoreni, a javna okupljanja otkazana. '''Ponovni prekid interneta u Iranu''' Usred obnovljenog "gotovo potpunog" prekida interneta u Iranu, NetBlocks je saopćio da je internet povezanost pala na 4% uobičajenog nivoa. '''Zatvaranje zračnog prostora''' Zračni prostor Irana bio je uglavnom bez civilnih letjelica nakon napada, dok su države regije zatvorile svoje zračne prostore. Bahrein, Irak, Izrael, Kuvajt, Katar, Sirija i Ujedinjeni Arapski Emirati zatvorili su svoje zračne prostore nakon napada, a više putničkih aviona preusmjereno je na druge destinacije. Međunarodne aviokompanije, među kojima su Air India, Biman Bangladesh Airlines, British Airways, Cathay Pacific Airways, IndiGo, Lufthansa, Virgin Atlantic i Wizz Air obustavile su letove prema Bliskom istoku na različite vremenske periode zbog sukoba, kao i regionalne kompanije, uključujući Kuwait Airways i Qatar Airways. '''Zatvaranje Hormuškog moreuza''' Prema izvještaju agencije ''Reuters'', pozivajući se na zvaničnika ''Operacije'' ''Aspides'', Islamska revolucionarna garda zatvorila je Hormuški moreuz za pomorski saobraćaj, prema obavještenjima emitovanim putem pomorskog VHF radija. Zvaničnik Evropske unije naveo je da brodovi primaju poruke u kojima se ističe da "nijednom brodu nije dozvoljen prolaz kroz Hormuški moreuz". == Reakcije == === Iran === Ministarstvo vanjskih poslova Irana obećalo je odgovor nakon što su iranske snage izvele napade na američke baze širom Perzijski zaljev. Vrhovno vijeće za nacionalnu sigurnost Irana saopćilo je da je zemlja bila meta "brutalne zračne operacije" koju su izvele Sjedinjene Američke Države i Izrael, navodeći da se "ovo ponovo dogodilo tokom pregovora, a neprijatelj zamišlja da će se otporni iranski narod predati njihovim sitnim zahtjevima kroz ove kukavičke poteze." Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi napade je nazvao "potpuno ničim izazvanim, nezakonitim i nelegitimnim" === Civili === Reakcije na napade unutar Irana bile su uglavnom pozitivne, iako mjestimično podijeljene. The Daily Telegraph i Iran International objavili su snimke na kojima se vidi dio građana kako slavi napade, izražavajući nadu da će oni dovesti do kraja vladajućeg režima. Na snimcima su se mogli vidjeti građani kako se smiju i slave, dok su pojedini uzvikivali "Smrt Khameneiju" i "Smrt vilajetu". Prema izvještajima, u više iranskih gradova zabilježeni su vatrometi u znak slavlja, dok su studenti uzvikivali "Volim Trumpa". Istovremeno su The New York Times, Reuters, Al Jazeera i Radio Free Europe/Radio Liberty objavili fotografije provladinih skupova na kojima su demonstranti nosili zastave Islamske Republike i portrete Alija Khameneija, protestvujući protiv američkog i izraelskog napada. Dio građana krivio je režim za izbijanje rata, dok su drugi izražavali zabrinutost da bi mogao opstati. U područjima pogođenim napadima zabilježena je i određena panika. Nakon što su se pojavile vijesti o smrti Alija Khameneija, brojni građani izašli su na ulice slaveći u atmosferi "radosti, šoka i nevjerice", iako su sigurnosne snage raspoređene kako bi spriječile moguće nemire, uz obnovljeni prekid interneta. Uprkos tome, društvenim mrežama kružili su snimci slavlja iz gradova Karadž, Kazvin, Širaz, Kermanšah, Isfahan i Sanandadž. Pojavili su se i snimci na kojima se vidi kako sigurnosne snage pucaju na okupljene građane. === Dijaspora i opozicija === Poslije američko-izraelskih zračnih udara na Iran, Iranci u dijaspori širom svijeta izrazili su podršku promjeni režima. Održani su skupovi podrške na kojima su učesnici mahali antirežimskim simbolima. Iranski opozicioni lider u egzilu Reza Pahlavi, koji živi u Sjedinjenim Američkim Državama, usklađen je s Izraelom i SAD-om, te je pripremio prijelaznu vladu spremnu da preuzme vlast u slučaju pada Islamske Republike. Pozvao je građane unutar Irana da se pripreme za nastavak protesta dok se Islamska Republika "urušava", te apelirao na vojsku i sigurnosne snage da stanu uz narod. Američku akciju opisao je kao "humanitarnu intervenciju", pozivajući predsjednika Donald Trump da izbjegne civilne žrtve. Pahlavi je predstavio inicijativu "Iran Prosperity Project", povezanu s organizacijom National Union for Democracy in Iran, koja predviđa plan upravljanja tokom prvih 180 dana nakon mogućeg kolapsa Islamske Republike, uključujući mjere ekonomske stabilizacije i institucionalne obnove. Maryam Rajavi, liderica Nacionalnog vijeća otpora Irana sa sjedištem u Francuskoj i Albaniji, političkog krila organizacije People's Mojahedin Organization of Iran, najavila je formiranje paralelne prijelazne vlade, te odbacila i Islamsku Republiku i projekat Iran Prosperity Project. === Sjedinjene Američke Države === Predsjednik Donald Trump potvrdio je da je američka vojska započela "velike borbene operacije" u Iranu, opisujući ih kao "opsežnu i kontinuiranu operaciju s ciljem sprječavanja da ova radikalna diktatura prijeti Americi". U videu objavljenom na platformi Truth Social naveo je da je cilj "zaštititi američki narod eliminacijom neposrednih prijetnji iranskog režima". Dodao je da će pregovori s Iranom biti lakši nakon atentata na Alija Khameneija. Reakcije američkih zakonodavaca bile su podijeljene. Republikanski senator Lindsey Graham podržao je akciju, kao i senator John Thune, te demokratski senator John Fetterman. Protiv su se izjasnili, između ostalih, republikanka Marjorie Taylor Greene i demokratski zastupnik Jim Himes. Senator Tim Kaine pozvao je na ograničavanje predsjedničkih ovlasti za pokretanje rata bez saglasnosti Kongresa, uz podršku senatora Randa Paula, Chucka Schumera, te vođe manjine u Predstavničkom domu Hakeema Jeffriesa i senatora Andyja Kima. === Izrael === Premijer Benjamin Netanyahu izjavio je da je cilj napada "uklanjanje egzistencijalne prijetnje koju predstavlja teroristički režim u Iranu", dodajući da će "zajednička akcija stvoriti uslove da hrabri iranski narod preuzme svoju sudbinu u svoje ruke". Ministar vanjskih poslova Gideon Sa'ar izjavio je da je vojna akcija protiv Irana bila hitno potrebna "uprkos značajnim rizicima", navodeći da bi odgađanje "omogućilo iranskom režimu da dostigne nivo imuniteta za svoj nuklearni program i započne masovnu proizvodnju balističkih projektila dugog dometa". === Međunarodne reakcije === ==== Međunarodne organizacije ==== * Ujedinjene nacije: Generalni sekretar António Guterres osudio je napade, navodeći da "upotreba sile od strane Sjedinjenih Država i Izraela protiv Irana, te naknadna iranska odmazda širom regije, podrivaju međunarodni mir i sigurnost." * Evropska unija: Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Vijeća Antonio Costa nazvali su sukob "veoma zabrinjavajućim" i pozvali na suzdržanost. * NATO: Portparol alijanse izjavio je da pomno prate situaciju, dok je visoki zvaničnik za ''Stars and Stripes'' rekao da je budnost protivraketne odbrane povećana kako bi se zaštitile države članice u slučaju širenja iranskih napada. '''Locardov princip''' u forenzici kaže da će počinilac krivičnog djela nešto donijeti na mjesto zločina i nešto odnijeti sa njega, te da se oba elementa mogu koristiti kao forenzički dokaz. Dr. Edmond Locard (1877–1966) bio je pionir forenzičke nauke, poznat i kao "Sherlock Holmes iz Lyona". Osnovni princip forenzike formulisao je riječima: "Svaki kontakt ostavlja trag". To se općenito tumači na način da pri kontaktu između dva predmeta dolazi do razmjene materijala. Paul L. Kirk princip je izrazio ovako:<blockquote>Gdje god da kroči, šta god da dotakne, šta god da ostavi, čak i nesvjesno, služit će kao nijemi svjedok protiv njega. Ne samo njegovi otisci prstiju ili stopala, već i njegova kosa, vlakna s njegove odjeće, staklo koje razbije, trag alata koji ostavi, boja koju ogrebe, krv ili sperma koju ostavi ili pokupi. Sve to i još mnogo toga nijemo svjedoči protiv njega. To je dokaz koji ne zaboravlja. Ne zbunjuje ga uzbuđenje trenutka. Ne izostaje kao što izostaju ljudski svjedoci. To je činjenični dokaz. Materijalni dokaz ne može pogriješiti, ne može lagati, ne može izostati u potpunosti. Samo ljudski propust da ga pronađe, prouči i razumije može umanjiti njegovu vrijednost.</blockquote> Ustavni sud Bosne i Hercegovine je najviša institucija za tumačenje i zaštitu Ustava Bosne i Hercegovine. Kao nezavisan i samostalan organ, Sud ima ključnu ulogu u očuvanju ustavnog poretka, rješavanju ustavnih sporova između različitih nivoa vlasti, kao i u zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda zagarantovanih Ustavom i međunarodnim pravnim instrumentima. Odluke Ustavnog suda su konačne, obavezujuće i neposredno izvršive na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Pored osnovne funkcije zaštite ustavnosti, Ustavni sud u određenim vrstama postupaka ostvaruje neposrednu vezu sa sudskom i zakonodavnom vlašću. U okviru svoje apelacione nadležnosti odlučuje o žalbama protiv odluka vrhovnih sudova entiteta, čime u tim predmetima djeluje kao posljednja sudska instanca u državi. Istovremeno, Sud ima isključivu nadležnost za odlučivanje o svim sporovima koji proizlaze iz Ustava Bosne i Hercegovine, uključujući sporove između entiteta, između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, kao i sporove između institucija Bosne i Hercegovine. Ustavno sudstvo u Bosni i Hercegovini ima dugu tradiciju koja potiče iz perioda bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Ustavom iz 1963. godine uspostavljen je sistem ustavnih sudova, što je tada predstavljalo izuzetak među socijalističkim državama. Pored saveznog ustavnog suda, ustavni sudovi postojali su i na nivou republika, kao i u autonomnim pokrajinama Kosovu i Vojvodini. Ustavni sud Bosne i Hercegovine prvi put je konstituiran 15. februara 1964. godine, a njegov kontinuitet je potvrđen i Ustavom iz 1974. godine. U tom periodu Sud je prvenstveno bio nadležan za apstraktnu kontrolu ustavnosti i zakonitosti, rješavanje sporova između društveno-političkih zajednica, te sukoba nadležnosti između sudova i drugih organa vlasti. Savremeni Ustavni sud Bosne i Hercegovine uspostavljen je Ustavom Bosne i Hercegovine, koji je stupio na snagu 14. decembra 1995. godine kao Aneks IV Općeg okvirnog sporazuma za mir. Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda proglašena je direktno primjenjivom i ima pravnu snagu iznad svih domaćih zakona. Sud je započeo s radom nakon izbora i imenovanja sudija, održavanjem prve sjednice u maju 1997. godine. == Nadležnosti == Nadležnosti Ustavnog suda Bosne i Hercegovine propisane su Ustavom Bosne i Hercegovine i obuhvataju više oblasti ustavnosudske zaštite. Sud odlučuje o ustavnim sporovima između entiteta, između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, kao i između institucija Bosne i Hercegovine. Također, Ustavni sud vrši apstraktnu kontrolu ustavnosti, ocjenjujući da li su zakoni i drugi propisi entiteta u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine. U okviru apelacione nadležnosti, Sud razmatra ustavne žalbe protiv odluka redovnih sudova, uključujući i presude vrhovnih sudova entiteta, čime osigurava zaštitu prava i sloboda zagarantovanih Ustavom i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Ustavni sud je nadležan i za odlučivanje po prethodnim pitanjima koja mu upute drugi sudovi, kada je potrebno ocijeniti ustavnost ili zakonitost propisa od čije primjene zavisi ishod konkretnog sudskog postupka. Također, Sud odlučuje u postupcima zaštite vitalnog nacionalnog interesa, kada su u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine iscrpljeni svi ustavni mehanizmi odlučivanja. == Sastav i izbor sudija == Ustavni sud Bosne i Hercegovine čini devet sudija. Četvero sudija bira Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, a dvoje Narodna skupština Republike Srpske, dok troje sudija imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, uz konsultacije s Predsjedništvom Bosne i Hercegovine. Sudije koje imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava ne mogu biti državljani Bosne i Hercegovine niti državljani susjednih država. Za sudije Ustavnog suda mogu biti imenovani istaknuti pravnici visokog profesionalnog i moralnog ugleda. Sudije prvog saziva imenovane su na mandat od pet godina, dok sudije kasnijih saziva obavljaju dužnost do navršene 70. godine života, osim u slučaju ostavke ili razrješenja. == Organizacija i rad Suda == Sudije Ustavnog suda između sebe tajnim glasanjem biraju predsjednika i tri potpredsjednika. Rukovodstvo Suda bira se po principu rotacije, a mandat predsjednika traje tri godine. Rad Suda uređen je posebnim pravilima koja regulišu unutrašnju organizaciju, postupke odlučivanja i druga pitanja od značaja za funkcionisanje Suda. Ustavni sud odlučuje u plenarnoj sjednici i vijećima, u skladu sa pravilima Suda. Većina svih sudija čini kvorum za rad i odlučivanje. Odluke se donose većinom glasova svih sudija, osim u slučajevima kada je pravilima propisan drugačiji način odlučivanja. == Imunitet i razrješenje sudija == Sudije Ustavnog suda uživaju imunitet u obavljanju svoje funkcije, u skladu s aktima koje donosi Sud. Funkcija sudije nespojiva je s članstvom u političkim strankama, obavljanjem zakonodavne, izvršne ili druge sudske funkcije, kao i s drugim djelatnostima koje mogu ugroziti nezavisnost i nepristranost sudije. Sudija može biti razriješen dužnosti prije isteka mandata u slučaju ostavke, krivične osude na zatvorsku kaznu, trajnog gubitka sposobnosti za obavljanje funkcije ili obavljanja nespojivih javnih ili profesionalnih dužnosti. Odluku o razrješenju donose ostale sudije konsenzusom. == Odlučivanje i objavljivanje odluka == Odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine su konačne i obavezujuće. Objavljuju se u ''Službenom glasniku Bosne i Hercegovine'', kao i u službenim glasilima entiteta i Brčko distrikta Bosne i Hercegovine. == Sjedište == Sjedište Ustavnog suda Bosne i Hercegovine nalazi se u Sarajevu. Sjednice se u pravilu održavaju u sjedištu Suda, ali Sud može odlučiti da se sjednica održi i na drugom mjestu. '''Intratekalno''' (lat. ''intra'' – "unutar nečega", grč. ''theka'' ''–'' "kapsula" ili "ovojnica"; skraćeno ''i.'' ''th'') medicinski je termin koji označava lokalizaciju unutar prostora ispunjenog [[Likvor|likvorom]] između arahnoidee i pie mater, tzv. subarahnoidalnog prostora. Intratekalna injekcija predstavlja poseban oblik parenteralne primjene lijekova. Na taj način se, putem lumbalne punkcije, naprimjer u sklopu hemoterapije, mogu primjenjivati lijekovu poput antibiotika (kod moždanog apscesa), anestezioloških postupaka (spinalna anestezija) ili analgetske terapije. Također je moguće kontinuirano davanje lijekova u likvorski prostor pomoću pumpe za doziranje lijekova. == Dijagnostički značaj == Intratekalna proizvodnja antitijela označava stvaranje antitijela u likvoru i ima dijagnostički značaj kod nekih bolesti centralnog nervnog sistema, poput multiple skleroze i nekih infekcija ili upalnih stanja mozga i kičmene moždine. == Intratekalna primjena lijekova == Intratekalna primjena lijekova predstavlja poseban oblik parenteralne terapije kod kojeg se lijek direktno ubrizgava u likvorski prostor, najčešće putem lumbalne punkcije ili pomoću intratekalnog katetera povezanog s vanjskom ili implantabilnom pumpom. Ova metoda omogućava direktno djelovanje lijeka na CNS i zaobilazi krvno-moždanu barijeru, koja često onemogućava prolazak lijekova primijenjenih oralno ili intravenski. Lijekovi koji se daju intratekalno moraju biti posebno pripremljeni, bez konzervansa i potencijalno štetnih pomoćnih supstanci, zbog osjetljivosti nervnog tkiva. == Primjena intratekalne terapije == === Anestezija i terapija bola === Intratekalna primjena anestetika i analgetika koristi se u obliku: * jednokratne doze (npr. spinalna anestezija) * kontinuirane infuzije pomoću katetera i pumpe Najčešće se koristi kombinacija lokalnog anestetika i dodatnih lijekova radi produženja i pojačavanja analgezije. ==== Alfa-adrenergički agonisti ==== Lijekovi poput '''klonidina''' i '''deksmedetomidina''' mogu produžiti trajanje anestezije i analgezije, ali nose povećan rizik od hipotenzije. ==== Opioidi ==== * '''Lipofilni opioidi''' (fentanil, sufentanil) – kratkotrajna analgezija * '''Hidrofilni opioidi''' (morfij, diamorfin, hidromorfon) – dugotrajna analgezija (do 24 sata) Potrebna je pažnja zbog rizika od hipoventilacije, naročito kod viših doza. Ostale moguće nuspojave uključuju mučninu, povraćanje, svrab i zadržavanje mokraće. ==== Atipični analgetici ==== * '''Zikonotid''', neopioidni analgetik za teške hronične bolove. ---- === Liječenje infekcija === Intratekalna primjena se koristi kod teških infekcija centralnog nervnog sistema, posebno nakon neurohirurških zahvata. * '''Antibiotici''' – npr. kod moždanog apscesa * '''Antifungalni lijekovi''' – '''amfotericin B''' za gljivične infekcije CNS-a ---- === Hemoterapija === Intratekalna hemoterapija koristi se za liječenje malignih oboljenja CNS-a. Trenutno su odobrena četiri lijeka: * metotreksat * citarabin * hidrokortizon * tiotepa '''Primjena vinka-alkaloida (npr. vinkristina) intratekalno gotovo je uvijek smrtonosna i strogo je zabranjena.''' ---- === Baklofen === '''Intratekalni baklofen''' koristi se kod teške spastičnosti, naročito kod cerebralne paralize. Lijek se primjenjuje pomoću implantabilne pumpe. Iako efikasan, ovaj način terapije nosi rizik od infekcija i potencijalno opasnih kvarova pumpe. ---- === Antisens terapija === Intratekalna primjena '''antisens oligonukleotida''' koristi se u liječenju neurodegenerativnih bolesti uzrokovanih mutacijom jednog proteina. Primjer je liječenje '''spinalne mišićne atrofije''' lijekom ''nusinersen''. ---- === Terapija mezenhimalnim matičnim ćelijama === Eksperimentalna terapija hroničnih povreda kičmene moždine uključuje intratekalnu primjenu mezenhimalnih matičnih ćelija, najčešće iz masnog tkiva ili koštane srži. Cilj je smanjenje upale, sprječavanje glijalnog ožiljka i poticanje regeneracije aksona. Istraživanja na životinjama i kliničke studije pokazale su poboljšanje motoričke kontrole i osjeta ispod mjesta povrede. ---- == Intratekalna pseudodostava == Intratekalna pseudodostava je tehnika u kojoj je lijek zatvoren u poroznoj kapsuli koja je u kontaktu s likvorom. Lijek se ne oslobađa direktno u likvor, već djeluje unutar kapsule, čime se postiže lokalni efekat uz smanjenje sistemskih nuspojava. ---- == Vidi također == * Intratekalna pumpa * Lumbalna punkcija * Spinalna anestezija * Theca * Thekalna vreća * Historija neuraksijalne anestezije Peterhof (gradsko naselje), Moždane ovojnice == Ivan Raos == '''Ivan Raos''' (Medov Dolac kraj Imotskoga, 1. siječnja 1921. – Split, 7. srpnja 1987.) bio je hrvatski književnik – pjesnik, prozaik i dramatičar – jedan od najplodnijih modernih hrvatskih pisaca. Njegovo stvaralaštvo obilježavaju zavičajnost, autobiografizam, oslonjenost na usmenu književnost te izražena društvena i nacionalna angažiranost. ---- == Djetinjstvo == Ivan Raos rođen je 1921. godine u Medovu Dolcu kraj Imotskoga. Djetinjstvo provedeno u ruralnoj sredini Imotske krajine snažno je obilježilo njegovo književno stvaralaštvo. Svijet zavičaja, seoski običaji, usmena književnost, pučka mudrost i svakodnevni život ruralne zajednice trajno su prisutni u njegovim djelima, osobito u autobiografskom romanu ''Vječno nasmijano nebo'' (1957), prvom dijelu trilogije ''Vječno žalosni smijeh''. ---- == Školovanje i mladost == Nakon osnovnog obrazovanja Raos odlazi u Split, gdje završava klasičnu gimnaziju. Školovanje u splitskom sjemeništu i proces intelektualnog, umjetničkog i osobnog sazrijevanja tematizira u romanu ''Žalosni Gospin vrt'' (1962). Mladenačko razdoblje, provedeno u socijalno obilježenom ambijentu splitskog geta, prikazano je u romanu ''Smijeh izgubljenih djevojaka'' (1965), trećem dijelu autobiografske trilogije, s naglašenom socijalnom dimenzijom. ---- == Početci književnog rada == Književno djelovanje započeo je početkom 1940-ih godina. Prvu pjesničku zbirku ''Utjeha noći'' objavio je 1942. godine zajedno s Petrom Meštrovićem. Slijedile su zbirke pjesama u prozi ''Grold Taquart'' i ''Pjesan Nikodemova'' (1943). U tom se razdoblju okušava u različitim pjesničkim i proznim formama, uključujući pjesme u prozi i prozne pjesme. ---- == Radni vijek i profesionalni put == Do 1948. obavljao je različite poslove, među ostalim kao pipničar, perač posuđa, učitelj i novinar. Te se godine zaposlio u Nakladnom zavodu Hrvatske, gdje je radio kao akviziter, lektor, korektor i tehnički urednik. U toj je ustanovi ostao do 1967., kada postaje slobodni književnik. ---- == Zrelo književno stvaralaštvo == Najveći dio Raosova opusa čini proza, u kojoj realističke postupke nadopunjuje modernističkim elementima, monološkom ispovijesti, pripovijedanjem u prvom licu i iskoracima prema fantastici. Zbirka novela ''Guadamada i druge neobične priče'' (1956) smatra se pretečom hrvatske fantastične proze. U kasnijim novelama i pripovijetkama, poput zbirki ''Izabrat ćeš gore'' (1964) i ''60 pripovijedaka'' (1980), prevladava usmeno kazivanje i monološki oblik pripovijedanja. Roman ''Volio sam kiše i konjanike'' (1956) oblikovan je kao ispovijest svećenika na samrti, dok je ''Korak u stranu'' povjeravanje pripovjedača nepoznatom sugovorniku. Ta su djela, zajedno s romanom ''Tamo negdje neke oči'', objedinjena u knjizi ''Na početku kraj'' (1969). ---- == Autobiografska trilogija ''Vječno žalosni smijeh'' == Autobiografska trilogija ''Vječno žalosni smijeh'' jedno je od središnjih mjesta Raosova opusa. Prvi dio, ''Vječno nasmijano nebo'' (1957), donosi kronološki poredane epizode djetinjstva u Medovu Dolcu, ispripovijedane iz perspektive infantilnog pripovjedača te predstavlja bogatu riznicu usmenih oblika, običaja i svakodnevice ruralne zajednice. Drugi dio, ''Žalosni Gospin vrt'' (1962), tematizira školovanje u splitskom sjemeništu i proces sazrijevanja, dok treći dio, ''Smijeh izgubljenih djevojaka'' (1965), prikazuje mladenaštvo provedeno u Splitu s naglašenim socijalnim aspektima. ---- == Prosjaci i sinovi == Roman ''Prosjaci i sinovi'' (1971) Raosovo je najpoznatije djelo. Riječ je o pikarskom romanu koji kroz nizanje doživljaja prosjaka, skitnica i narodnih lukavaca donosi socijalno-povijesni prikaz Imotske krajine, Dalmatinske zagore i južne Hrvatske. U romanu su prisutni usmeni žanrovi, pučka mudrost, poganska mitološka tradicija i kršćanski duhovni motivi. Djelo je izazvalo burne reakcije tadašnje javnosti, a poslužilo je i kao predložak za istoimenu televizijsku seriju u režiji Antuna Vrdoljaka. ---- == Kasniji rad i posljednja djela == U kasnijem razdoblju Raos piše roman ''Zloduh vlasti'', u kojem se bavi temom moći i njezina utjecaja na pojedinca i društvo. Roman je dovršio 1986., a objavljen je posmrtno 1997. Također se okušao u popularnim književnim žanrovima, uključujući kriminalističke romane ''Crna limuzina 58526'' (1960) i ''Mrtvaci ne poziraju'' (1961), objavljene pod pseudonimima, kao i pučki roman ''Župnik na kamenu'' (1975) te povijesnu fikciju ''Kraljičin vitez'' (1976). ---- == Dramski rad == Raos je autor niza dramskih tekstova. Među najznačajnijima su drama s tezom ''Dvije kristalne čaše'' (1953) i herojska tragedija u tri dijela ''Autodafe moga oca'' (1957), kao i drame ''I plovi bijeli oblak'' (1954) i ''Navik on živi ki zgine pošteno'' (1971). ---- == Svjetonazor i značaj == Ivan Raos bio je izrazito neovisan pisac, kritičan prema društvenim i političkim poredcima. U svojim je djelima otvoreno i bez uljepšavanja pisao o socijalnoj bijedi, povijesnim traumama i sudbini hrvatskoga naroda. Njegovo stvaralaštvo snažno je obilježeno kršćanskom etikom i duhovnošću, zbog čega su njegova djela često bila osporavana, a ponekad i zabranjivana. '''Mark Andreas Sheppard''' (rođen 30. maja 1964) je engleski glumac i muzičar. Poznat je po ulozi demona (kralja pakla) Crowleya u seriji Supernatural, kao i po ulogama; advokata Roma Lampkin u rebootu Battlestar Galactice, Interpolovom detektivu Jamesu Sterlingu u seriji Leverag, te sitnog kriminalca lorda Bagera u seriji Firely. Takođe glumi Whilloughbyja Kiplinga u Doom Patrolu. {{Infokutija osoba | ime = Mark Sheppard | slika = Mark Sheppard (54103647172).jpg | opis = Sheppard 2024. godine | ime_pri_rođenju = Mark Andreas Sheppard | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1964|05|30}} | mjesto_rođenja = London, [[Engleska]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | zanimanje = {{Flatlist| * Glumac * muzičar }} | godine_aktivnosti = 1976–sada | supružnik = {{Plainlist| * {{Brak|Sarah Louise Fudge|2015}} * {{Brak|Jessica Sheppard|2004|2014|razlog=razvod}} }} | partner = | djeca = 3 | potpis = }} == Djetinjstvo == Rođen je u Londonu, Engleska. Otac mu je glumac W. Morgan Sheppard, a majka Regina Lisa (djevojačko Scherer) Sheppard. Irskog je i njemačkog porijekla. Fredrik Bajer (21. april 1837, Vester Egede kod Næstveda – 22. januar 1922, Kopenhagen) bio je danski oficir, političar, parlamentarac, pisac, nastavnik i jedan od najznačajnijih skandinavskih pacifista. Za svoj izuzetan doprinos međunarodnom mirovnom pokretu i zalaganje za mirno rješavanje međunarodnih sukoba, naročito kroz rad u Bureau International Permanent de la Paix (Stalni međunarodni mirovni biro), čiji je bio prvi predsjednik, dobio je Nobelovu nagradu za mir 1908. godine, zajedno sa švedskim mirovnim aktivistom Klasom Pontusom Arnoldsonom. == Rani život i obrazovanje == Fredrik Bajer rođen je u porodici evangelističkog sveštenika Alfreda Bajera (1807–1880) i Cecilije Luiz Krone (1815–1900). Bio je najstariji od četvoro djece. U crkvenim knjigama njegovo ime je prvobitno bilo zabilježeno kao ''Fredrik Beÿer''. Od 1848. do 1854. pohađao je Akademiju u Sorøu, ali je neposredno prije mature napustio školovanje kako bi započeo vojnu karijeru. Upisao je Vojnu akademiju u Kopenhagenu, koju je završio 1856. godine. Nakon toga je raspoređen u konjicu sa činom potporučnika. == Vojna služba i preokret ka pacifizmu == Bajer je učestvovao u Prusko-austrijskom, odnosno Njemačko-danskom ratu 1864. godine kao poručnik, u kojem je stekao čin natporučnika. Iskustvo rata snažno je uticalo na njegovo političko i moralno opredjeljenje, te je 1865. godine napustio vojnu službu i odlučio da se posveti mirovnom radu. Nastanio se u Kopenhagenu, gdje je radio kao učitelj, prevodilac, pisac i publicista, izdržavajući sebe i porodicu. == Politička karijera i društveni angažman == Godine 1867. Bajer se pridružio Međunarodnoj ligi za mir Frédérica Passyja i aktivno radio na širenju mirovnih ideja u Skandinaviji. Od 1872. do 1895. bio je poslanik u danskom parlamentu (Folketingu) kao predstavnik ljevičarskih liberala (''Det forenede Venstre''). U parlamentarnom radu posebno se zalagao za: * ravnopravnost žena i politička prava žena * socijalne reforme * uvođenje proporcionalnog izbornog sistema * slobodnu trgovinu i smanjenje carinskih barijera * zamjenu stalne vojske narodnim milicijama * neutralnost Danske i jaču saradnju skandinavskih zemalja Zajedno sa suprugom Matildom Bajer, istaknutom feministkinjom i pacifistkinjom, 1871. godine suosnovao je Dansko žensko udruženje, dok je Matilda bila njegova prva predsjednica. == Mirovni pokret i međunarodni rad == Godine 1882. Bajer je osnovao Savez za neutralnost Danske, koji je 1885. prerastao u Dansko mirovno udruženje, čiji je predsjednik bio od 1884. do 1892. Bio je učesnik prvog skandinavskog mirovnog kongresa 1885. godine, kao i gotovo svih svjetskih mirovnih kongresa od 1889. godine nadalje. Na Mirovnom kongresu u Rimu, 13. novembra 1891, bio je jedan od osnivača Bureau International Permanent de la Paix, sa sjedištem u Bernu. Izabran je za prvog predsjednika ove organizacije i tu funkciju obavljao je do 1907. godine, nakon čega je postao njen počasni predsjednik. Autor je obimnog publicističkog i književnog opusa posvećenog arbitraži, međunarodnom pravu i liberalnom pacifizmu. Bio je i osnivač Nordijskog društva slobodnih država i urednik njegovog lista ''Folkevennen''. == Nobelova nagrada i posljednje godine == Za napore u mirovnom rješavanju pitanja norveško-švedske unije i dugogodišnji međunarodni mirovni angažman, Bajer je 1908. godine dobio Nobelovu nagradu za mir, koju je podijelio sa Klasom Pontusom Arnoldsonom. U govoru prilikom dodjele nagrade kritički se osvrnuo na slabu organizovanost mirovnih pokreta. Izbijanje Prvog svjetskog rata 1914. godine duboko ga je razočaralo i navelo da se povuče iz aktivnog mirovnog rada. Preminuo je 1922. godine u Kopenhagenu. == Naslijeđe == Fredrik Bajer sahranjen je na groblju Bispebjerg u Kopenhagenu. Njegova lična arhiva i rukopisi čuvaju se u Kraljevskoj biblioteci u Kopenhagenu, dok se dio njegove prepiske nalazi u Kraljevskoj biblioteci u Stokholmu. Danske mirovne i ženske organizacije podigle su mu 1923. godine spomenik (rad vajara Einara Utzon-Franka), koji se danas nalazi u Amorparku, u blizini Trga Fredrika Bajera, nazvanog po njemu 1935. godine. Njegovi portreti i skulpture nalaze se u više muzeja i zbirki. Bajerove Životne uspomene objavljene su 1909. godine. '''Kontroverza''' je stanje dugotrajne javne rasprave ili polemike, obično u vezi s pitanjem oko kojem postoje suprotstavljena mišljenja ili gledišta. Riječ potiče iz latinskog jezika (''controversia''), nastale od ''controversus'', što znači okrenut u suprotnom smjeru, a označavala je i retoričku vježbu koja se praktikovala u starom Rimu. == Pravni aspekt == U teoriji prava, kontroverza se razlikuje od sudskog predmeta. Dok sudski predmeti obuhvataju sve vrste postupaka, uključujući krivične i građanske, kontroverza predstavlja isključivo građanskopravni postupak. Naprimjer, Klauzula o slučaju ili kontroverzi iz 3. člana Ustava Sjedinjenih Američkih Država (Odjeljak 2, Stav 1) propisuje da se "sudska vlast proteže... na kontroverze u kojima su SAD stranka". Ova klauzula tumači se kao zahtjev da savezni sudovi SAD-a ne mogu razmatrati predmete koji ne predstavljaju stvarnu kontroverzu, odnosno stvarni spor između suprotstavljenih strana koje su podobne za sudsko rješavanje. Osim što se definiše obim nadležnosti saveznog sudstva, ova odredba također zabranjuje sudovima izdavanje savjetodavnh mišljenja, kao i razmatranje predmeta koji su preuranjeni (kada kontroverza još nije nastala) ili bespredmetni (kada je kontroverza već riješena). == Benfordov zakon == <blockquote>''Glavni članak: Benfordov zakon o kontroverzi''</blockquote>Benfordov zakon o kontroverzi, kako ga je 1980. godine formulisao astrofizičar i autor naučne fantastike Gregory Bentford, glasi: strast je obrnuto proporcionalna količini dostupnih stvarnih informacija. Drugim riječima, ovaj zakon tvrdi da što je manje činjeničnih informacija dostupno o nekoj temi, to se oko te teme može razviti veći stepen kontroverze, dok s povećanjem količine dostupnih činjenica nivo kontroverze opada. Tako su, naprimjer, kontroverze u fizici uglavnom ograničene na oblasti u kojima eksperimenti još uvijek nisu mogući, dok su kontroverze u politici gotovo neizbježne, jer zajednice često moraju donositi odluke o smjerovima djelovanja na osnovu nedovoljnih informacija. == Psihološke osnove == Kontroverze se često smatraju posljedicom nedostatka povjerenja među stranama u sporu, što implicira i Benfordov zakon kontroverze, koji govori isključivo o nedostatku informacija (strast je obrnuto proporcionalna količini dostupnih stvarnih informacija). Naprimjer, u analizama političke kontroverze oko antropogenih klimatskih promjena, koja je naročito izražena u Sjedinjenim Američkim Državama, predloženo je da se protivljenje naučnom konsenzusu javlja zbog nedovoljne informisanosti o toj temi. Međutim, istraživanje provedeno na uzorku od 1.540 odraslih osoba u SAD-u pokazalo je da nivo naučne pismenosti korelira sa jačinom stava o klimatskim promjenama, ali ne i s tim na kojoj se strani debate ispitanici nalaze. Zagonetna pojava da dvije osobe, izložene istim činjenicama, mogu doći do potpuno različitih zaključaka često se objašnjava pojmom ograničene racionalnosti, naročito u radovima Daniela Kahnemana. Prema ovom pristupu, većina prosudbi donosi se pomoću brzodjelujućih heuristika koje su učinkovite u svakodnevnim situacijama, ali nisu pogodne za donošenje odluka o složenim pitanjima poput klimatskih promjena. Posebno je istaknuto da je usidravanje (''anchoring'') relevantno u kontroverzama o klimatskim promjenama, jer je utvrđeno da su pojedinci skloniji vjerovanju u klimatske promjene ako je vanjska temperatura viša, ako su prethodno podstaknuti da razmišljaju o toplini ili ako im se prilikom razmatranja budućih porasta temperature predoče više temperaturne vrijednosti. U drugim kontroverzama, poput one vezane za HPV vakcinu, ista evidencija dovodila je do donošenja radikalno različitih zaključaka. Kahan i saradnici objasnili su ovaj fenomen pomoću kognitivnih pristrasnosti, naročito pristrasne asimilacije i heuristike vjerodostojnosti. Slični efekti u rezonovanju uočeni su i u nenaučnim kontroverzama, kao što je rasprava o kontroli oružja u Sjedinjenim Američkim Državama. Kao i kod drugih kontroverzi, često se pretpostavlja da bi izlaganje empirijskim činjenicama bilo dovoljno da se rasprava konačno razriješi. Međutim, računarske simulacije kulturnih zajednica pokazale su da se uvjerenja unutar izolovanih podgrupa polariziraju, zasnovano na pogrešnom uvjerenju zajednice da ima nesmetan pristup "temeljnoj istini". Takvo povjerenje u sposobnost grupe da dođe do istine može se objasniti uspjehom zaključivanja zasnovanog na mudrosti mase, ali u odsustvu stvarnog pristupa temeljnoj istini, kao što je bio slučaj u ovom modelu, ovaj metod ne uspijeva. Bayesova teorija odlučivanja omogućava da se ovi neuspjesi racionalnosti opišu kao dio statistički optimizovanog sistema donošenja odluka. Eksperimenti i računarski modeli u oblasti multisenzorne integracije pokazali su da se senzorne informacije iz različitih čula integrišu na statistički optimalan način. Pored toga, čini se da vrste zaključivanja kojima se različiti senzorski ulazi pripisuju jednom izvoru podrazumijevaju Bayesovo zaključivanje o uzročnom porijeklu senzornih podražaja. Stoga se čini neurobiološki vjerovatnim da mozak implementira postupke donošenja odluka koji su bliski optimalnim u smislu Bayesovog zaključivanja. Brocas i Carrillo predložili su model donošenja odluka zasnovan na bučnim (nesigurnim) senzornim ulazima, u kojem se uvjerenja o stanju svijeta ažuriraju pomoću Bayesovog ažuriranja, a odluke se donose kada uvjerenja pređu određeni prag. Oni pokazuju da ovaj model, kada je opimizovan za jednokoračno donošenje odluka, dovodi do usidravanja uvjerenja i polarizacije stavova, upravo onako kako je opisano u kontekstu kontroverzi o globalnom zagrijavanju. Uprkos identičnim dokazima koji se predočavaju, prethodna uvjerenja (ili informacije koje su prve predstavljene) imaju presudan utjecaj na formirana uvjerenja. Dodatno, preferencije aktera (odnosno nagrade koje smatraju vrijednim) također utiču na promjenu uvjerenja, što objašnjava pristrasnu asimilaciju (poznatu i kao potvrdnu pristrasnost – ''confirmation bias''). Ovaj model omogućava da se nastanak kontroverzi posmatra kao posljedica sistema donošenja odluka optimizovanog za jednokoračne odluke, a ne kao rezultat ograničenog rasuđivanja u okviru Kahnemanove ograničene racionalnosti. '''Suverenitet''' se generalno definiše kao vrhovni i nezavisni kontrolni i zakonodavni autoritet nad određenom teritorijom, uključujući i pravo na donošenje zakona. On se izražava kroz sposobnost vršenja vlasti i regulisanja pravnog poretka. Suverenitet obuhvata unutrašnju hijerarhiju unutar države, kao i vanjsku autonomiju, koja označava sposobnost države da djeluje samostalno u međunarodnim odnosima. U okviru svake države, suverenitet pripada osobi, tijelu ili instituciji koja posjeduje konačnu vlast nad građanima i ovlaštenje da mijenja postojeće zakone. U političkoj teoriji, pojam suvereniteta označava vrhovnu legitimnu vlast nad određenom političkom cjelinom. Prema međunarodnom pravu, sve suverene države smatraju se jednakima, a nijedna država nema pravo da se miješa u unutrašnje poslove druge suverene države. Dok Član 2(7) Povelje Ujedinjenih nacija eksplicitno priznaje suverenitet država i uspostavlja princip nemiješanja u unutrašnje poslove suverenih država, ovlasti Vijeća sigurnosti UN-a prema Poglavlju VII predviđaju upotrebu sile protiv države kada je to neophodno za očuvanje ili uspostavu međunarodnog mira. Osim toga, nedavno usvojena Deklaracija o odgovornosti za zaštitu (R2P) ovlašćuje Ujedinjene nacije da intervenišu kako bi "spriječile humanitarnu katastrofu" u državi čija vlada ne može ili ne želi djelovati. Općenito se smatra da država ima suverenitet nad teritorijom kada je dosljedno vršila državnu vlast na toj teritoriji bez prigovora drugih država. De jure suverenitet odnosi se na zakonsko pravo države da to čini, dok de facto suverenitet označava stvarnu sposobnost države da provodi vlast. Pitanje de jure i de facto suvereniteta postaje posebno značajno kada se očekivanje da oba oblika suvereniteta koegzistiraju na istom mjestu i u isto vrijeme ne ispuni, ili kada se nadležnosti nalaze u različitim organizacijama. == Etimologija == Naziv potiče od nepotvrđene latinske riječi superanus (izvedenica od latinskog super - nad), što znači vladar ili poglavar. == Koncepti == Pojam suvereniteta imao je kroz historiju višestruke kontradiktorne komponente, različite definicije i raznovrsne, nekonzistentne primjene. Trenutni koncept državnog suvereniteta obuhvata četiri osnovna aspekta: teritoriju, stanovništvo, vlast i priznanje. Prema Stephenu D. Krasneru, pojam suvereniteta može se razumjeti i na četiri različita načina: * '''Domaći suverenitet''' – stvarna kontrola nad državom koju vrši vlast organizovana unutar ove države. * '''Suverenitet''' '''međuzavisnosti''' – stvarna kontrola kretanja preko granica države. * '''Međunarodni pravni suverenitet''' – formalno priznanje od strane drugih suverenih država. * '''Vestfalski suverenitet''' – u državi ne postoji druga vlast osim domaće suverene (takve druge vlasti mogu biti, npr. političke organizacije ili bilo koji drugi vanjski agent). Često se ova četiri aspekta pojavljuju zajedno, ali to nije nužno – oni ne utiču jedan na drugog, a postoje i historijski primjeri država koje nisu bile suverene u jednom aspektu, dok su istovremeno imale suverenitet u nekom drugom aspektu. Prema Immanuelu Wallersteinu, još jedna fundamentalna osobina suvereniteta je da predstavlja zahtjev koji mora biti priznat da bi imao smisla:<blockquote>Suverenitet je hipotetska razmjena u kojoj dvije potencijalne (ili stvarne) sukobljene strane, poštujući de facto stvarnost moći, razmjenjuju takva priznanja kao svoju najmanje skupu strategiju.</blockquote>Postoje još dva dodatna aspekta suvereniteta koja zaslužuju razmatranje: empirijski i pravni suverenitet. Empirijski suverenitet odnosi se na legitimnost onoga ko upravlja državom i legitimnost načina na koji vrši svoju vlast. Primjeri uključuju situacije u Evropi gdje su plemići imali pravo na privatna ovlaštenja, dok je ustav Katalonije priznao takva prava, što predstavlja empirijski suverenitet. Prema Davidu Samuelu, ovo je važan aspekt države jer mora postojati određena osoba ili grupa pojedinaca koja djeluje u ime naroda države. Pravni suverenitet naglašava važnost priznavanja prava države od strane drugih država da slobodno vrši svoju vlast uz minimalno miješanje. Naprimjer, Jackson, Rosberg i Jones objašnjavaju kako su suverenitet i opstanak afričkih država više zavisili od pravnog priznanja nego od materijalne pomoći. Douglass North ističe da institucije traže strukturu, a ova dva oblika suvereniteta mogu biti metoda za uspostavljanje takve strukture. U određenom periodu, Ujedinjene nacije su pridavale veliki značaj pravnom suverenitetu i često su nastojale da ojačaju njegov princip. U novije vrijeme, UN se okreće uspostavljanju empirijskog suvereniteta. Michael Barnett navodi da je to uglavnom posljedica perioda posle Hladnog ata, jer su UN smatrale da države treba da uspostave mir unutar svojih teritorija kako bi osigurale mirne međudržavne odnose. Teoretičari su primijetili da je u tom periodu pažnja često bila usmjerena na to kako jače unutrašnje strukture doprinose miru među državama. Naprimjer, Zaum tvrdi da je mnogim slabim i siromašnim državama koje su pogođene Hladnim ratom pružena pomoć kako bi razvile nedostatne kapacitete suvereniteta kroz ovaj pod-aspekt tzv. "empirijske državnosti". == Historija == === Klasični period === Rimski pravnik Ulpijan je primijetio sljedeće: * "Narod je prenio sav svoj imperium i moć na cara." (''Cum lege regia, quae de imperio eius lata est, populus ei et in eum omne suum imperium et potestatem conferat'' – Digest I.4.1) * "Zakoni ne obavezuju cara." (''Princeps legibus solutus est'' – Digest I.3.31) * "Odluka cara ima pravnu snagu." (''Quod principi placuit legis habet vigorem'' – Digest I.4.1) Ulpijan je ovom izjavom izrazio ideju da car vrši relativno apsolutnu formu suvereniteta koja proizilazi iz volje naroda, iako sam pojam suverenitet nije izričito koristio. === Srednji vijek === Ulpijanove izjave bile su poznate u srednjovjekovnoj Evropi; suverenitet je u to vrijeme bio važan koncept. Srednjovjekovni monarsi nisu bili suvereni, ili barem ne u punom smislu te riječi, jer su bili ograničeni i dijelili su vlast sa feudalnom aristokratijom. Osim toga, obje strane bile su snažno ograničene običajima. Suverenitet je u srednjem vijeku postojao kao de jure pravo plemstva i kraljevskih porodica. === Reformacija === Suverenitet se ponovo pojavio kao pojam pred kraj 16. stoljeća, u vrijeme kada su graanski ratovi stvorili potrebu za snažnijom centralnom vlasti, dok su monarsi počeli koncentrisati moć u svoje ruke na štetu plemstva, a moderna nacionalna država počela je da se oblikuje. Jean Bodin, djelimično kao reakciju na haos francuskih vjerskih ratova, razvio je teorije suvereniteta koje su zagovarale snažnu centralnu vlast u oblku apsolutne monarhije. U svom djelu iz 1576. godine, ''Les Six Livres de la République'' (''Šest knjiga o Republici''), Bodin tvrdi da je suverenitet svojstven prirodi države i mora biti: * Apsolutan: po ovom pitanju, naveo je da suverena vlast mora biti ograničena obavezama i uslovima, ali da mora moći donositi zakone bez pristanka svojih podanika, ne smije biti vezana zakonima svojih prethodnika i, što je o njemu logično, ne može biti obavezana vlastitim zakonima. * Vječan: suverenitet se ne može privremeno delegirati, npr. snažnom vođi u vanrednim okolnostima ili državnom službeniku. Bodin je smatrao da suverenitet mora biti vječan, jer svako ko ima moć da postavi vremensko ograničenje vlasti mora biti iznad same vlasti, što bi bilo nemoguće ako je vlast apsolurna. Ovo djelo često se smatra prvim evropskim tekstom koji teorijski razrađuje pojam državnog suvereniteta. ---- --------- ---- ------ '''Cezarov građanski rat''' (49–45. p.n.e.) vodio se u kasnoj fazi Rimske Republike između dviju suprotstavljenih strana predvođenih Julijem Cezarom i Pompejem. Glavni povod sukoba bile su političke napetosti oko Cezarove uloge u Republici nakon što je trebao završiti svoje guvernersko razdoblje u Galiji i vratiti se u Rim. Prije izbijanja građanskog rata, Julije Cezar proveo je gotovo deset godina vodeći vojne pohode i osvajanja u Galiji, čime je stekao ogromnu moć i slavu, ali i izazvao zabrinutost među rimskim političarima. Krajem 50. godine prije nove ere, političke napetosti između njega i njegovog bivšeg saveznika Pompeja počele su se nagomilavati, jer ni Cezar ni Pompej nisu bili spremni na kompromis. Ova sve veća napetost kulminirala je kada je Pompej, uz podršku svojih političkih saveznika, uspio uvjeriti Senat da izda naredbu prema kojoj se Cezar mora odreći svojih vojnih zapovjedništava i povući iz svojih provincija. Umjesto da posluša ovu odluku, Cezar je odlučio da se ne povuče i prešao je granicu prema Italiji, čime je praktično otvorio put prema Rimu i označio početak građanskog rata. Građanski rat proširio se na različite dijelove Rimskog svijeta, uključujući Italiju, Iliriju, Grčku, Egipat, sjevernu Afriku i Hispaniju. Ključni događaji odigrali su se u Grčkoj 48. godine prije nove ere. Tamo je Pompej inicijalno pobijedio Cezara u bici kod Dyrrhachiuma, no kasnije je Cezar nadjačao Pompejeve snage u odlučujućoj bici kod Farsala, nakon koje se Pompejeva vojska raspala. Nakon poraza, mnogi istaknuti Pompejevi sljedbenici, poznati kao Pompejci, predali su se, među njima i Marka Junija Bruta te Cicerona. Međutim, neki od njih nastavili su borbu, među kojima su bili Katon Mlađi i Metel Scipion. Sam Pompej pobjegao je u Egipat, gdje je ubrzo nakon dolaska ubijen. Nakon što je konsolidirao vlast u Grčkoj i Egiptu, Julije Cezar vodio je vojnu ekspediciju u Malu Aziju prije nego što se okrenuo prema Sjevernoj Africi. Tamo je 46. godine prije nove ere u bici kod Tapsa porazio Metela Scipiona, jednog od preostalih vođa Pompejevih snaga. Nakon Cezarove pobjede, Katon Mlađi i Metel Scipion odlučili su okončati vlastite živote, odbivši predati se. Sljedeće godine, 45. prije nove ere, Cezar je prešao u Španiju, gdje se u bici kod Munde suočio s posljednjim preostalim Pompejcevima pod vodstvom njegovog bivšeg poručnika Tita Labijena. Njegova pobjeda u ovoj bici praktično je eliminirala svaku organiziranu vojnu opoziciju. Nakon tih uspjeha, Senat je 44. godine prije nove ere proglasio Cezara diktatorom perpetuo, što je značilo da ima neograničenu vlast „za uvijek“. Njegova koncentracija moći izazvala je snažno nezadovoljstvo u senatskim redovima, te je ubrzo ubijen u atentatu koji su izveli grupa senatora, među kojima je bio i Markus Junije Brutus. Građanski rat koji je prethodio ovim događajima smatra se jednom od ključnih prekretnica u povijesti Rima. Mnogi povjesničari ga vide kao neposredni uzrok kraja Rimske Republike, jer je doveo do polarizacije političkih snaga i prekida u normalnom funkcioniranju republikanske vlade. Cezarova sveobuhvatna vojna i politička pobjeda stvorila je vakuum moći koji je trajao nakon njegove smrti. Tijekom sljedećih godina njegov nasljednik Oktavijan postupno je preuzeo potpunu kontrolu nad Rimom, što je na kraju rezultiralo uspostavom Rimskog Carstva, a Oktavijan je postao prvi rimski car pod imenom August. == Pozadina == Dodatne informacije: Prvi trijumvirat i Galski ratovi Glavno pitanje koje se postavljalo u periodu prije rata bilo je kako Cezar, koji je bio u Galiji gotovo deset godina prije 49. godine prije nove ere, ponovo biti integriran u političko tkivo Rima nakon što je akumulirao ogromnu moć i bogatstvo u Galiji. Počevši od 58. godine prije nove ere, godinu dana nakon svog konzulstva 59. godine, Cezar je obavljao prokonzulstvo Cisalpinske Galije zajedno s Ilirikom prema odredbama ''lex Vatinia'' i Transalpske Galije, po nalogu Senata.  Cezar se udružio s Krasom i Pompejem u takozvanom Prvom trijumviratu tokom svog konzulstva.  Savez trojice muškaraca "izazvao je oštro restrukturiranje saveza i poravnanja" s privremenom koristi za njih, ali dugoročnom štetom, jer su se aristokratske grupe ujedinile u opoziciji.  Kratkoročne koristi za njih trojicu proizašle su iz njihovih vlastitih ciljeva: ratifikacije Pompejevog istočnog naselja i agrarnih mjera koje su uključivale Pompeja i Krasa. Politički savez između njih trojice počeo se raspadati sredinom 50-ih godina prije nove ere, ali je stavljen na čekanje ponovnim pregovorima i zajedničkim konzulstvom Pompeja i Krasa 55. godine prije nove ere.  Njihovo zajedničko konzulstvo dodijelilo je konzulima nove provincijske komande, pri čemu je Pompej dobio Hispaniju dok je Kras otišao u Siriju da se bori protiv Parta; Cezar je, sa svoje strane, obnovio svoj prokonzulski mandat u Galiji. Nakon Krasovog odlaska iz Rima krajem 55. godine prije nove ere i nakon njegove smrti u bitci 53. godine prije nove ere, savez se počeo jasnije raspadati. Smrću Krasa i Julije (Cezarove kćeri i Pompejeve supruge) 54. godine prije nove ere, ravnoteža moći između Pompeja i Cezara se urušila i "sukob između [njih dvojice] se stoga mogao činiti neizbježnim".  Od 61. godine prije nove ere, glavna politička linija razdora u Rimu uravnotežila je utjecaj Pompeja, što je dovelo do njegovog traženja saveznika izvan jezgre senatorske aristokracije, tj. Krasa i Cezara; ali porast anarhičnog političkog nasilja od 55. do 52. godine prije nove ere konačno je prisilio Senat da se udruži s Pompejem kako bi uspostavio red.  Slom reda 53. i 52. godine prije nove ere bio je izuzetno uznemirujući: ljudi poput Publija Klodija Pulhera i Tita Anija Mila bili su "u suštini nezavisni agenti" koji su vodili velike nasilne ulične bande u vrlo nestabilnom političkom okruženju.  To je dovelo do Pompejevog isključivog konzulstva 52. godine prije nove ere, kada je preuzeo isključivu kontrolu nad gradom bez sazivanja izborne skupštine. Politička agitacija za oduzimanje Cezarove komande i oduzimanje legija već je započela u proljeće 51. pne.: M. Klaudije Marcel je te godine tvrdio da osvajanje Alezije i pobjeda nad Vercingetoriksom znače da je Cezarova ''provincija'' (tj. zadatak) u Galiji završena i da je stoga njegova komanda istekla.  Također je tvrdio da Cezarova očekivana želja da se kandiduje za drugi konzulat ''u odsustvu'' više nije opravdana nakon njegove pobjede.  Bez obzira na to, Senat je odbacio Marcelov prijedlog, kao i njegov kasniji prijedlog da se Cezarov mandat u Galiji proglasi završenim 1. marta 50. pne.  U to vrijeme, Pompej je također odigrao ključnu ulogu u odbacivanju predloženih prijedloga. Nakon ljeta 50. godine, "pozicije su se učvrstile i događaji su nepovratno napredovali prema kataklizmi", a Pompej je sada odbijao Cezarovu kandidaturu za drugo konzulstvo sve dok se nije odrekao svoje vojske i provincija.  Senat je u cjelini bio relativno miran, snažno podržavajući prijedlog Cezarovog saveznika C. Scribonija Curia , koji je tada bio tribun plebsa , da i Pompej i Cezar predaju svoje vojske i komande.  Prijedlog je usvojen u Senatu sa 370 glasova za i 22 protiv 1. decembra 50. godine prije nove ere,  Pompej i konzul su ga odbacili. Konzul, C. Claudije Marcello, tada je iskoristio glasine da se Cezar sprema napasti Italiju i zadužio Pompeja da brani grad i Republiku. Jedan od razloga zašto je Cezar odlučio krenuti u rat bio je taj što bi bio procesuiran zbog pravnih nepravilnosti tokom svog konzulstva 59. godine prije nove ere i kršenja raznih zakona koje je Pompej donio krajem 50-ih, što bi imalo za posljedicu sramotno progonstvo.  Međutim, teorija o krivičnom gonjenju koja proizlazi iz djela Svetonija i Polija nalazi se na "vrlo sumnjivoj teritoriji"  i "krajnje sumnjiva".  Ne postoje dokazi iz perioda 50-49. godine prije nove ere da je iko ozbiljno planirao suditi Cezaru.  Cezarov izbor da se bori u građanskom ratu bio je motiviran uglavnom njegovim spoticanjem u nastojanjima da postigne drugo konzulstvo i trijumf, u kojem bi neuspjeh u tome ugrozio njegovu političku budućnost.  Štaviše, rat 49. godine prije nove ere bio je povoljan za Cezara, koji je nastavio vojne pripreme dok su Pompej i republikanci jedva počeli s pripremama. Čak i u davna vremena, uzroci rata bili su zagonetni i zbunjujući, a specifični motivi "nigdje se nisu mogli pronaći".  Postojali su razni izgovori, poput Cezarove tvrdnje da brani prava tribuna nakon što su pobjegli iz grada, što je bila "previše očigledna prevara".  Cezarovo vlastito objašnjenje bilo je da će zaštititi svoja lična ''dostojanstva'' ; i Cezara i Pompeja je pokretao ponos, pri čemu je Cezar odbijao da se "pokorno pokori hvalisanju konzervativaca, a kamoli maltretiranju Pompeja", kako Gruen kaže, a Pompej je slično odbijao da prihvati Cezarove prijedloge, iznesene kao da su direktive.  Postojala je mala svjesna želja za ratom do posljednjih sedmica 50. godine prije nove ere, ali " ''boni'' su se zarobili... u politički škripac iz kojeg nisu mogli izaći dostojanstveno osim agresivnim samopotvrđivanjem", dok Cezar nije mogao "dopustiti da se [njegov status i ugled] sruše kroz pokornost". == Građanski rat == U mjesecima koji su prethodili januaru 49. godine prije nove ere, i Cezar i anticezarijevci, sastavljeni od Pompeja, Katona i drugih, izgledali su kao da vjeruju da će druga strana popustiti ili, ako to ne uspije, ponuditi prihvatljive uslove.  Povjerenje između njih dvojice je narušeno u posljednjih nekoliko godina, a ponovljeni ciklusi prepirki na ivici sukoba umanjili su šanse za kompromis. Dana 1. januara 49. godine prije nove ere, Cezar je izjavio da bi bio spreman dati ostavku ako bi to učinili i drugi komandanti, ali, Gruenovim riječima, "ne bi tolerisao nikakvu nejednakost u svojim [Cezarovim i Pompejevim] snagama",  izgledajući kao da prijeti ratom ako se njegovi uslovi ne ispune.  Cezarovi predstavnici u gradu sastali su se sa senatskim vođama sa pomirljivijom porukom, pri čemu je Cezar bio spreman odreći se Transalpske Galije ako bi mu se dozvolilo da zadrži dvije legije i pravo da se kandiduje za konzula bez odricanja od svog ''imperijuma'' (i, time, prava na trijumf), ali Katon je odbacio ove uslove, izjavivši da neće pristati ni na šta osim ako se to javno ne predstavi Senatu. Senat je bio uvjeren uoči rata (7. januara 49. p.n.e.) - dok su Pompej i Cezar nastavili okupljati trupe - da zahtijeva od Cezara da se odrekne svog položaja ili da bude proglašen neprijateljem države.  Nekoliko dana kasnije, Senat je također oduzeo Cezaru dozvolu da se kandiduje na izborima u odsustvu i imenovao nasljednika Cezarovog prokonzula u Galiji; dok su procezarijanski tribuni stavili veto na ove prijedloge, Senat ih je ignorisao i pokrenuo senatus ''consultum ultimum'' , ovlastivši magistrate da poduzmu sve mjere potrebne za osiguranje sigurnosti države.  Kao odgovor, nekoliko tih procezarijanskih tribuna, dramatizirajući svoju tešku situaciju, pobjeglo je iz grada u Cezarov logor. === Početak rata === ==== Prelazak Rubikona ==== Vidi također: Prelazak Rubikona Desetog ili 11. januara, Cezar je prešao Rubikon ,  malu rijeku koja označava granicu između provincije Cisalpinske Galije na sjeveru i same Italije na jugu. Svetonije tvrdi da je , prelazeći Rubikon , Cezar uzviknuo ''alea iacta est'' ("kocka je bačena"), iako Plutarh tvrdi da je Cezar govorio na grčkom citirajući pjesnika Menandra sa ''anerriphtho kubos'' ("ἀνερρίφθω κύβος", "neka se kocka baci");  Cezarovi komentari uopće ne spominju Rubikon.  Ovo je označilo formalni početak neprijateljstava, a Cezar je "nesumnjivo bio pobunjenik". S obje strane, obični vojnici slijedili su svoje vođe: "galske legije su slušale svog zaštitnika i dobročinitelja [koji] je zaslužio res ''publica'' ... drugi su slijedili Pompeja i konzule [koji] su predstavljali ''res publica'' ".  Cezar se pobrinuo da se obrati svojim ljudima: prema vlastitom iskazu, govorio je o nepravdama koje su mu nanijeli njegovi politički neprijatelji, kako ga je Pompej izdao, i uglavnom se fokusirao na to kako su prava tribuna zgažena ignoriranjem tribunskih veta Senata, paradirajući tribune koji su pobjegli iz grada pred trupama prerušeni u svoje prerušavanja. U ''senatus consultum ultimum'' , Cezar je tvrdio da je to nepotrebno i da bi trebalo biti ograničeno samo na okolnosti u kojima je Rim bio pod direktnom prijetnjom. Za većinu Rimljana, izbor strane bio je težak. Samo mali broj ljudi bio je posvećen jednoj ili drugoj strani na početku neprijateljstava. Na primjer, Gaj Klaudije Marcel, koji je kao konzul 50. godine prije nove ere zadužio Pompeja za odbranu grada, izabrao je neutralnost.  Tada mladi Marko Junije Brut , čijeg je oca Pompej podmuklo ubio tokom Brutovog djetinjstva, čija je majka bila Cezarova ljubavnica i koji je odrastao u kući Katona Mlađeg , odlučio je napustiti grad,  postavivši položaj u Kilikiji, a odatle u Pompejev logor.  Cezarov najpouzdaniji poručnik u Galiji, Tit Labijen, također je prebjegao od Cezara Pompeju, moguće zbog Cezarovog gomilanja vojnih slava ili ranije odanosti Pompeju. ==== Marš na Rim ==== Cezarov tajming je bio dalekovid: Italija je bila potpuno nespremna za invaziju.  Cezar je osvojio Ariminum (današnji Rimini ) bez otpora, budući da su se njegovi ljudi već infiltrirali u grad; u brzom slijedu je osvojio još tri grada.  Vijest o Cezarovom upadu u Italiju stigla je do Rima oko 17. januara.  Kao odgovor, Pompej je "izdao edikt u kojem je proglasio stanje građanskog rata, naredio svim senatorima da ga slijede, [i] izjavio da će svakoga ko ostane smatrati Cezarovim pristalicom".  Pompej i njegovi saveznici napustili su grad zajedno s mnogim neopredijeljenim senatorima, bojeći se krvavih odmazdi prethodnih građanskih ratova; drugi senatori su jednostavno napustili Rim i otišli u svoje seoske vile, nadajući se da će ostati neprimjetni. Krajem januara, Cezar i Pompej su pregovarali, a Cezar je predložio da se njih dvojica vrate u svoje provincije (što bi od Pompeja zahtijevalo da otputuje u Španiju) i zatim raspuste svoje snage. Pompej je prihvatio te uslove pod uslovom da se odmah povuku iz Italije i podnesu spor na arbitražu Senata, što je Cezar odbio jer bi ga to stavilo na milost i nemilost neprijateljski raspoloženih senatora, a istovremeno bi se odreklo svih prednosti svoje iznenadne invazije.  Cezar je nastavio napredovati. Nakon susreta s pet kohorti pod komandom Kvinta Minucija Terma kod Iguvija, Termove snage su dezertirale. Cezar je brzo zauzeo Picenum, područje iz kojeg je Pompejeva porodica porijeklom. Iako su se Cezarove trupe jednom sukobile s lokalnim snagama, srećom po njega, stanovništvo nije bilo neprijateljski raspoloženo: njegove trupe su se suzdržavale od pljačke, a njegovi protivnici su imali "malo popularnosti u narodu".  U februaru 49. godine prije nove ere, Cezar je primio pojačanje i zauzeo Askulum kada je lokalni garnizon dezertirao. Tek kada je stigao u Korfinijum, naišao je na ozbiljan otpor predvođen Lucijem Domicijem Ahenobarbom , kojeg je Senat nedavno imenovao za guvernera Galije.  Pompej je pozvao Ahenobarba da se povuče na jug i pridruži mu se, ali Ahenobarb je odgovorio zahtjevima za podršku; bez obzira na to, Cezar se pripremio za opsadu.  Nakon što je Ahenobarb primio pismo od Pompeja u kojem mu je odbijena podrška, tvrdio je da pomoć stiže, ali je uhvaćen u planiranju ličnog bijega; kao odgovor, njegovi ljudi su ga uhapsili i poslali izaslanike da se predaju Cezaru nakon kratke sedmodnevne opsade.  Među predatima bilo je pedesetak senatora i konjanika, a svima im je Cezar dozvolio da odu. Kada su korfinijumski lokalni magistrati predali oko šest miliona sestercija koje je Ahenobarb donio da plati svojim ljudima, Cezar ih je vratio ljudima i zatražio od njih da polože zakletvu vjernosti, što su oni i učinili. Cezarovo napredovanje niz jadransku obalu bilo je iznenađujuće blago i disciplinovano: njegovi vojnici nisu pljačkali sela kao što su to činili tokom Društvenog rata nekoliko decenija ranije. Niti se Cezar osvetio svojim političkim neprijateljima kao što su to učinili Sula i Marius. Politika milosti bila je također vrlo praktična: Cezarova mirnoća spriječila je stanovništvo Italije da se okrene protiv njega.  U isto vrijeme, Pompej je planirao pobjeći na istok u Grčku gdje bi mogao okupiti ogromnu vojsku iz istočnih provincija. Stoga je pobjegao u Brundisium (današnji Brindisi ), rekvirirajući trgovačke brodove za putovanje Jadranom. Cezar je progonio Pompeja do Brundizija, stigavši ​​9. marta sa šest legija. Do tada je većina Pompejevih snaga otišla, a zaštitnica od dvije legije čekala je transport. Dok je Cezar pokušavao blokirati luku zemljanim radovima i ponovo otvoriti pregovore, zemljani radovi nisu bili uspješni i Pompej je odbio pregovarati, pobjegavši ​​na istok sa gotovo svim svojim ljudima i svim brodovima u regiji. === Španija i Afrika === Dodatne informacije: Opsada Masilije , bitka kod Ilerde , bitka kod Utike (49. pne) i bitka kod rijeke Bagradas (49. pne) Nakon ovog neuspjeha i iskoristivši Pompejev bijeg na istok, Cezar je marširao na zapad prema Hispaniji . Dok je bio u Italiji, sazvao je sastanak preostalog Senata 1. aprila; odaziv je bio slab. Tamo je Cezar ponovio svoje pritužbe i zatražio da se pošalju senatorski izaslanici da pregovaraju s Pompejem; iako je prijedlog usvojen, niko se nije dobrovoljno javio. Sazvan je i sastanak concilium ''plebis'' ; iako je Cezar svakom građaninu obećao poklon od 300 sestercija i garanciju opskrbe žitom, prijem je bio prigušen.  Kada je jedan od tribuna, Lucije Cecilije Metel, uložio veto protiv Cezarovog pokušaja opljačkanja državne blagajne , Cezar je prijetio Metelovom životu sve dok nije popustio.  Neki naučnici smatraju da ovaj događaj pokazuje neiskrenost Cezarovog zagovaranja prava tribuna na početku građanskog rata.  U napadu je zaplijenjeno oko 15 hiljada zlatnih poluga, 30 hiljada srebrnih poluga i 30 miliona sestercija.  Taj događaj je bio dovoljno neugodan da je izostavljen iz Cezarovih ''Komentara'' o građanskom ratu. Ostavivši Marka Antonija na čelu Italije, a pretora Lepida u Rimu, Cezar se uputio na zapad prema Španiji, ogorčen zbog neugodnih epizoda pred Senatom i Metelom.  Usput je započeo opsadu Masilije kada mu je grad zabranio ulazak i došao je pod komandu spomenutog Domicija Ahenobarba. Ostavivši opsadu, Cezar je nastavio prema Španiji s malom tjelohraniteljicom i 900 njemačkih pomoćnih konjanika.  Stigao je u junu 49. i kod Ilerde porazio je pompejevu vojsku pod komandom legata Lucija Afranija i Marka Petreja . Pompejev preostali legat u Španiji, Marko Terencije Varon, predao se ubrzo nakon toga, stavljajući cijelu Španiju pod Cezarovu kontrolu. Istovremeno s Cezarovom invazijom na Španiju, poslao je svog poručnika Curia da napadne Siciliju i Afriku uz pomoć Gaja Kaninija Rebilusa , gdje su njegove snage odlučno poražene u bici na rijeci Bagradas u augustu 49. godine prije nove ere. Curion je poginuo u bici. Vrativši se u Rim u decembru 49. godine prije nove ere, Cezar je ostavio Kvinta Kasija Longina da komanduje Španijom  i dao ga je pretoru Marku Emiliju Lepidu da ga imenuje diktatorom .  Kao diktator, proveo je izbore za konzulstvo 48. godine prije nove ere prije nego što je iskoristio diktatorske ovlasti za donošenje zakona kojima se iz progonstva povlače oni koje su Pompejevi sudovi osudili 52. godine prije nove ere, izuzev Tita Anija Mila , i vraćaju politička prava djeci žrtava Sulanovih proskripcija.  Održavanje diktature bio bi jedini način da izbjegne odustajanje od svog ''imperijuma'' , legija, ''provincija'' i prava na trijumf dok je unutar ''pomerijuma'' .  Kandidujući se na istim izborima koje je proveo, osvojio je drugi mandat kao konzul, a Publije Servilije Vatija Isaurikus mu je bio kolega. Dao je ostavku na diktaturu nakon jedanaest dana.  Cezar je zatim nastavio progon Pompeja preko Jadrana === Makedonska kampanja === Glavni članak: Cezarova invazija na Makedoniju Dodatne informacije: Bitka kod Dyrrhachiuma (48. p.n.e.) , Opsada Gomphija i Bitka kod Farsala Po dolasku u Brundizij, Cezar nije imao dovoljno transportnih brodova da preveze cijelu svoju snagu, što je značilo da bi bila potrebna višestruka putovanja preko Jadrana; to je zakomplicirala pompejska flota stacionirana na istočnoj strani Jadrana pod komandom Marka Kalpurnija Bibula .  Isplovljavajući 4. januara 48. godine prije nove ere - u stvarnosti, zbog odstupanja od rimskog kalendara , kasna jesen  - Cezar je iznenadio Pompejce, Pompejeve trupe raspršene po zimovnicima, a Bibulova flota nije bila spremna.  Bibulova flota, međutim, brzo je stupila u akciju i zarobila neke od Cezarovih transportnih brodova dok su se vraćali u Brundizij, ostavljajući Cezara nasukanog sa oko sedam legija i malo hrane.  Cezar je zatim krenuo prema Apoloniji uz malo lokalnog otpora, što mu je omogućilo da osigura bazu i neke zalihe hrane; vidjevši da je glavna pompejska baza za snabdijevanje bila u Draču, Cezar je napredovao prema njoj, ali se povukao kada je Pompej stigao prvi sa nadmoćnijim snagama. Nakon što je 10. aprila primio ostatak svoje vojske iz Italije pod komandom Marka Antonija, Cezar je ponovo krenuo prema Draču, što je dovelo do bitke kod Drača . Nakon pokušaja zaobilaženja pompejskih branilaca, Cezar je pokušao zauzeti vitalno pompejsko logističko središte Drač, ali nije uspio nakon što ga je Pompej okupirao i okolna uzvišenja.  Kao odgovor, Cezar je opsjedao Pompejev logor i izgradio ophodnju oko njega, sve dok, nakon višemjesečnih okršaja, Pompej nije uspio probiti Cezarove utvrđene linije i prisiliti Cezara na strateško povlačenje prema Tesaliji. Nakon pobjede, nastojeći poštedjeti Italiju od invazije, spriječiti Cezara da porazi snage Scipiona Nasike koje su stigle iz Sirije, i pod pritiskom svojih previše samouvjerenih saveznika koji su ga optuživali za produženje rata kako bi proširio svoju komandu,  Pompej je nastojao uvesti Cezara u odlučujuću bitku.  Nakon susreta sa sirijskim pojačanjima Scipiona Nasike, Pompej je početkom augusta poveo svoje snage za Cezarom, tražeći povoljno tlo za bitku.  Nakon nekoliko dana konjičkih okršaja, Cezar je uspio namamiti Pompeja s brda i prisiliti ga na bitku na ravnici Farsala .  Tokom bitke, bočni manevar koji je predvodio Labijen nije uspio protiv rezervne linije Cezarovih trupa, što je dovelo do sloma pompejske pješadije protiv Cezarovih veterana.  Ubrzo nakon bitke i negdje u oktobru, Cezar je po drugi put imenovan diktatorom , na cijelu godinu. Pompej, očajavajući zbog poraza, pobjegao je sa svojim savjetnicima u Mitilinu, a odatle u Kilikiju gdje je održao ratno vijeće; u isto vrijeme, Katonove pristalice su se pregrupirale na Korkiri i odatle otišle u Libiju.  Drugi, uključujući Marka Junija Bruta, tražili su Cezarovo pomilovanje, putujući preko močvara do Larise gdje ga je Cezar potom ljubazno dočekao u svom logoru.  Pompejevo ratno vijeće odlučilo je pobjeći u Egipat,  koji mu je prethodne godine pružio vojnu pomoć. === Egipatska dinastička borba === Dodatne informacije: Aleksandrijski rat i Kleopatra Kada je Pompej stigao u Egipat , dočekala ga je gostoljubiva delegacija sastavljena od nekoliko Egipćana i dva rimska oficira koji su služili s njim godinama ranije. Ubrzo nakon ulaska u njihov brod, ubijen je pred svojom ženom i prijateljima na palubi.  Cezar je energično progonio Pompeja jer su ga njegova vještina i mreža klijenata činili najvećom prijetnjom; putujući prvo u Aziju, a zatim na Kipar i Egipat,  stigao je tri dana nakon Pompejevog ubistva.  Tamo mu je predstavljena Pompejeva glava, zajedno s njegovim pečatnim prstenom; Cezar je zaplakao kada je vidio prsten i odmaknuo se od glave: "njegovo gađenje i tuga su možda bili iskreni, jer se od početka ponosio svojom milosti". Egipat je do tada bio upleten u ponovljene građanske ratove, u kojima je često arbitrirao Rim – dijelom i zahvaljujući ogromnom mitu koje su egipatski monarsi davali rimskim vođama – što je narušilo nezavisnost kraljevstva.  Dok je bio u Egiptu, Cezar se počeo uplitati u dinastički spor između Ptolomeja XIII i Kleopatre , koji su u testamentu (registrovanom u Rimu) posljednjeg egipatskog kralja ( Ptolomeja XII Auleta ) proglašeni suvladarima.  Do 48. godine prije nove ere, odnosi između dva suvladara su se narušili, a njih dvojica su se međusobno pratili vojskama na suprotnim stranama Nila. Cezar je zahtijevao isplatu od deset miliona denara velikog duga koji mu je obećao prethodni kralj; zahtjev gotovo sigurno motiviran "ogromnim finansijskim obavezama" potrebnim za isplatu njegovih trupa; također je izjavio da će arbitrirati u sporu oko nasljeđivanja između Ptolomeja XIII i Kleopatre.  Kao odgovor, Potin (eunuh regent Ptolomeja XIII) je očigledno pozvao vojsku u grad i opsjedao Cezarovu okupaciju kraljevske četvrti; Cezar je pozvao pojačanje iz rimske Azije. Dok je bio pod opsadom Aleksandrije , Cezar je upoznao Kleopatru i postao njen ljubavnik kada se ona krišom sakrila u kraljevsku četvrt. Otprilike u to vrijeme, Cezar je također donio svoju odluku o dinastičkom sporu: uslovi testamenta bili su jasni i oboje bi morali biti suvladari. Ptolomej XIII je bio impresioniran, vjerovatno već svjestan Cezarove i Kleopatrine veze.  Nakon nekoliko mjeseci opsade, Cezarove snage su zamijetile snage pod Mitridatom iz Pergama iz Sirije, dovodeći Egipćane u bitku s Cezarovim snagama gdje su Egipćani bili potpuno poraženi. Ptolomej XIII je pobjegao, ali se utopio kada se njegov brod prevrnuo. Nakon pobjede, Cezar je dao rimsku provinciju Kipar Egiptu, vjerovatno osigurao isplatu svog finansijskog zahtjeva i povjerio Kleopatri (zajedno s novim suvladarom Ptolemejem XIV Filopatorom , Kleopatrinim mlađim bratom) vlast nad Egiptom.  Iako Cezarov ''Aleksandrijski rat'' implicira da je odmah napustio Egipat, on je zapravo ostao oko tri mjeseca krstareći s Kleopatrom duž Nila, uglavnom da se odmori, a možda i djelimično da jasno pokaže podršku Rima Kleopatrinom novom režimu. Vijesti o krizi u Aziji nagovorile su Cezara da napusti Egipat sredinom 47. godine prije nove ere, u koje vrijeme izvori sugeriraju da je Kleopatra već bila trudna. Ostavio je za sobom tri legije pod komandom sina jednog od svojih oslobođenika kako bi osigurao Kleopatrinu vlast.  Kleopatra je vjerovatno rodila dijete, koje je nazvala "Ptolomej Cezar", a koje su Aleksandrijci zvali "Cezarion", krajem juna.  Cezar je vjerovao da je dijete njegovo, jer je dozvolio korištenje imena. === Rat protiv Farnaka === Dodatne informacije: Bitka kod Nikopolja (48. pne) , bitka kod Zele i Farnak II od Ponta Svjestan građanskog rata, Farnak II je želio povratiti očeve zemlje izgubljene tokom Trećeg mitridatovog rata i odmah je napao velike dijelove Kapadokije, Armenije, istočnog Ponta i Male Kolhide.  Rimski izvori ga prikazuju okrutno, naređujući kastraciju svih zarobljenih Rimljana; ovi napadi su bili neosporni nakon što je Pompej ispraznio istok za trupe sve dok se Cezarov legat Gnej Domicije Kalvin nije bezuspješno borio s njim u blizini Nikopolja u decembru 48. godine prije nove ere s neiskusnom vojskom. Cezar se iz Egipta kretao na sjever duž istočne mediteranske obale, krećući se direktno prema Farnakovoj invaziji, nastojeći zaštititi svoj ugled, koji bi znatno pretrpio ako strana invazija ostane nekažnjena.  Farnak je pokušao pregovarati s Cezarom, koji je odbio sve pregovore, podsjećajući ga na njegov tretman rimskih zarobljenika. Cezar je od njega zahtijevao da se odmah povuče sa svih okupiranih teritorija, vrati im plijen i oslobodi sve zarobljenike. Kada su Rimljani stigli blizu grada Zele na vrhu brda, Farnak je pokrenuo sveopći napad dok su se Rimljani ukopavali. Napad je izazvao zbunjenost među Cezarovim snagama, ali su se one brzo oporavile i potisnule Farnakove snage nizbrdo. Nakon proboja na Cezarovoj desnoj strani, Farnakova vojska je poražena. Pobjegao je natrag u svoje kraljevstvo, ali je odmah ubijen.  Cijela kampanja je trajala samo nekoliko sedmica. Cezarova pobjeda bila je toliko brza da je u pismu prijatelju u Rimu, našalio se " ''Veni, vidi, vici'' " ("Dođoh, vidjeh, pobijedih"), oznaka koja se ponavljala na transparentima koji su nošeni tokom njegovog pontskog trijumfa; također je ismijavao Pompeja što je stekao ime boreći se protiv tako slabih neprijatelja. === Kratak povratak u Rim i pobuna === Međutim, u Rimu, tokom ovih egipatskih i pontskih kampanja, politika se nastavila. Publije Kornelije Dolabela služio je kao jedan od tribuna 47. godine prije nove ere.  Tokom svog mandata, predložio je ukidanje svih dugova i odustajanje od plaćanja stanarine. To je navelo Antonija, koji je služio kao Cezarov ''magister equitum'' u diktaturi, da interveniše protiv prijedloga.  Kada je Antonije otišao u Kampaniju da se pozabavi pobunom u Cezarovoj Devetoj i Desetoj legiji, u Rimu se ponovo rasplamsalo nasilje u porodici, što je navelo Senat da pozove na ''senatus consultum ultimum,'' ali nedostatak prisutnih magistrata sa ''imperijumom'' značio je da niko nije mogao da ga sprovede; tek nakon nekog vremena Antonije se vratio, uspostavljajući red uz ozbiljne gubitke života, nanoseći ozbiljan udarac svojoj popularnosti. Istovremeno, Katon je predvodio svoje snage iz Cirenaike preko pustinje do Afrike (današnji Tunis), povezujući se s Metelom Scipionom; oni su, zajedno s Labijenom, naveli jednog od Cezarovih guvernera u Hispaniji Ulterior na prebjeg . Cezar se vratio u Italiju i Rim krajem 47. godine prije nove ere, sastajući se u Brundisijumu s Ciceronom i pomilujući ga, koji je izgubio nadu u Pompejevu pobjedu nakon Pompejeve smrti.  Po povratku, jasno je stavio do znanja da je izgubio povjerenje u Antonija, ali iznenađujuće ne i u Dolabelu. Cezar je izabrao sufektne magistrate za 47. godinu i magistrate za novu godinu (46. godine prije nove ere); svoje ljude je rasporedio u svećeničke kolegije i sufektne magistrate, proširivši broj pretora s osam na deset, kako bi ih nagradio za njihovu odanost.  Što se njega tiče, odbio je nastaviti diktaturu, umjesto toga preuzevši konzulat s Lepidom kao kolegom. Pobunjenici u Kampaniji nisu se smirili Cezarovim povratkom. Cezar je poslao jednog od svojih poručnika, budućeg historičara Gaja Salustija Krispa (također imenovanog za pretora 46. godine prije nove ere), da pregovara s ljudima, ali Salustija je zamalo ubila rulja.  Cezar je zatim lično otišao pred trupe, koje su se tada približavale Rimu pod oružjem; odmah ih je otpustio, obećao da će dobiti svoju zemlju i penzijske bonuse te ih nazvao ''kviritima'' (građanima).  Njegovi ljudi, šokirani njihovim ležernim otpuštanjem, molili su Cezara da ih vrati u službu; glumeći nevoljkost, dozvolio je da ga nagovore i napravio je bilješke kako bi vođe pobune doveo u izložene i opasne položaje u predstojećoj kampanji. Dok je bio u Italiji, konfiskovao je i prodao po tržišnoj cijeni imovinu Pompeja i protivnika koji su sada mrtvi ili još uvijek nepomilovani, prije nego što je posudio još sredstava.  Dolabelline prijedloge za otpis duga rješavao je odbijajući ih prihvatiti, tvrdeći da bi ga njegovi veliki dugovi učinili glavnim korisnikom takvog plana.  Odluka o prodaji konfiskovane imovine po tržišnoj cijeni razočarala je neke od Cezarovih saveznika, ali je također ukazivala na njegove teške finansijske probleme. === Afrička kampanja === Dodatne informacije: Bitka kod Ruspine i Bitka kod Tapsusa Cezar je naredio svojim ljudima da se okupe u Lilibeju na Siciliji krajem decembra. U ovaj štab je postavio maloljetnog člana porodice Scipio - izvjesnog Scipio Salvita ili Salucija - zbog mita da se nijedan Scipio ne može pobijediti u Africi.  Tamo je okupio šest legija i krenuo prema Africi 25. decembra 47. godine prije nove ere.  Tranzit je poremećen olujom i jakim vjetrovima; samo oko 3.500 legionara i 150 konjanika iskrcalo se s njim u blizini neprijateljske luke Hadrumentum .  Apokrifno se zna da je prilikom iskrcavanja Cezar pao na plažu, ali je uspio uspješno nasmijati loš znak kada je zgrabio dvije šake pijeska, uzvikujući "Uhvatio sam te, Afriko!". ==== Ruspina ==== Na početku kampanje, Cezarove snage su bile znatno nadbrojane: Metel Scipion je predvodio deset legija (vjerovatno slabih poput Cezarovih legija) i velike kontingente savezničke konjice pod kraljem Jubom I od Numidije , koji je također predvodio oko 120 ratnih slonova.  Zahvaljujući iznenađenju, Cezar je imao potrebno vrijeme da pronađe i reorganizuje svoje raštrkane snage, a također je poslao naredbe Siciliji da se vrati s pojačanjima.  Pošto su Pompejci već stekli većinu dostupnih zaliha hrane, Cezar je bio prisiljen da se brzo kreće. Zaobišao je Hadrumentum nakon što je odbio da se preda i uspostavio baze u Ruspini, gdje je predvodio veliku grupu za sakupljanje hrane koja se potom upustila u sukob sa snagama pod Labijenom.  Cezarove neiskusne trupe su se veći dio dana kolebale pod napadom numidske konjice prije nego što su se povukle nakon kontranapada, što je rezultiralo strateškim porazom, jer je Cezar bio spriječen da sakuplja hranu. S oskudnim zalihama, Cezar je utvrdio svoj logor u Ruspini dok se Metel Scipion pridružio Labijenovim snagama samo tri milje od Cezarove pozicije. Njihov saveznik, kralj Juba, također se pomaknuo da se poveže s njima, ali je bio prisiljen da se premjesti na zapad kada je njegovo kraljevstvo napao njegov rival, Boko II iz Mauretanije, sa snagama koje je predvodio rimski plaćenik Publije Sittije , koji je pobjegao iz Rima nakon sloma druge Katilinarove zavjere .  Ovo je bila sreća za Cezara, koji to nije organizovao.  Scipionove snage su patile od endemskog dezerterstva; međutim, Cezar je zauzeo defanzivni pristup sve dok mu nisu stigle dvije legije, 800 galskih konjanika i značajne zalihe hrane, nakon čega je ponovo preuzeo ofanzivu. Nakon nekoliko okršaja između Cezara i Metela Scipiona oko nekih brda na periferiji grada i pompejskog izvora vode u Uziti, Metel Scipion je dobio pojačanje od Jubine savezničke konjice i teške pješadije. Nakon još borbi za terenske prednosti oko Uzite, Cezarove snage su pojačale veteranske legije koje su se pobunile u Kampaniji.  S obzirom na to da mu je ponestalo zaliha i da su šanse za zauzimanje Uzite bile male, Cezar je odlučio da se povuče, zauzevši neke zalihe hrane prije nego što je nastavio i opsjedao Taps. ==== Tapsus i povratak ==== Time je Cezar prisilio Pompejce da se formiraju za bitku. S obzirom na to da je dobar teren sužavao front, ograničavajući Metulovu brojčanu prednost, Cezar je krenuo da se obrati svojim ljudima, koji su spontano napali protivničke linije, iznenadili ih i brzo ih porazili.  Plutarh, međutim, izvještava da je Cezar osjetio nadolazeći epileptični napad i da je odveden na odmor, što je dovelo do konfuznog napada.  U svakom slučaju, Metulove Scipionove snage su bile poražene, s izuzetno nejednakim žrtvama: oko 10.000 mrtvih Pompejaca za oko 50 žrtava.  Metel Scipion i ostatak pompejskog vođstva uspjeli su, međutim, pobjeći, iako je većina završila mrtva u roku od nekoliko sedmica, bilo od samoubistva ili pogubljenja nakon zarobljavanja: Metel Scipion pokušao je pobjeći morem, ali je izvršio samoubistvo kada su ga presreli cezarovi brodovi; Juba i pompejski oficir po imenu Marko Petreje dogovorili su pakt o samoubistvu u borbi jedan na jedan.  Labijen je uspio pobjeći i otići u Hispaniju, gdje se pridružio Gneju i Sekstu Pompeju. Tokom kampanje pred Tapsom, Katon Mlađi je držao grad Utiku i nije prisustvovao bitci; kada je obaviješten o porazu, konsultovao se sa svojim vojnicima, kojih je bilo samo tri stotine i bili su beznadežno brojčano nadjačani.  Nakon večere, Katon je uzeo mač i zario se u stomak; na buku je pozvan doktor, ali Katon je rastrgao konce i "počeo čupati vlastitu utrobu", umirući prije nego što ga je iko mogao zaustaviti. Cezar je bio razočaran što neće moći pomilovati Katona, koji je počinio samoubistvo prvenstveno "iz želje da izbjegne milost svog neprijatelja".  Zatim je ostao u Africi kako bi riješio poslove u regiji, podvrgavajući zajednice koje su podržavale Pompeja kaznenim kaznama. Također je imao kratku aferu s Eunojom , suprugom kralja Boguda od Mauretanije.  U junu 46. napustio je Afriku i otišao u Rim, prvo se zaustavivši na Sardiniji,  a zatim se vratio u grad krajem jula. === Druga španska kampanja i njen kraj === Nakon Cezarovog povratka u Rim, proslavio je četiri trijumfa: nad Galijom, Egiptom, Azijom i Afrikom. Pobjeda nad drugim Rimljanima u Africi "taktično je smatrana" pobjedom nad Jubinom Numidijom.  Proslave su počele 21. septembra i trajale su do 2. oktobra, uz raskošne parade zarobljenika i opljačkanog blaga.  Cezar je, kao trijumfator, također proslavio ovu priliku dajući sebi pravo da mu prethode sedamdeset dva liktora - daleko više od uobičajenih dvanaest konzula i uobičajenih dvadeset četiri diktatora - simbolizirajući da je tri puta držao diktaturu.  Održavane su i masovne igre i javni banketi; Cezar je također dao ogromne donacije svojim ljudima, ekvivalentne više od šesnaest godina plate, a još više za centurione i oficire. Glavni izvor za kampanju u Španiji poznat je kao ''Španski rat'' (ili ''Bellum Hispaniense'' ) i vjerovatno ga je napisao jedan od Cezarovih oficira, "ali je daleko najmanje zadovoljavajuća od knjiga dodanih njegovim ''Komentarima'' ".  Elizabeth Rawson, u knjizi ''Cambridge Antique History'' , opisuje "nespretnog pripovjedača".  Druge kritike usmjerene su na pisanje: njegov "poluobrazovani latinski", njegov status "najnepismenije i najrazdražujuće knjige u klasičnoj književnosti", sa "vrlo jadnim stilom" i "lošim imitacijama Cezarove lucidnosti". ==== Rana kampanja ==== Cezar je, međutim, otišao u Španiju u novembru 46. godine prije nove ere, kako bi tamo svladao opoziciju.  Njegovo imenovanje Kvinta Kasija Longina nakon prve kampanje u Španiji dovelo je do pobune: Kasijeva pohlepa i... "neugodan" temperament doveli su do toga da su mnogi provincijalci i trupe otvoreno prešli na stranu Pompeja, dijelom okupljeni od strane Pompejevih sinova Gneja i Seksta .  Pompejcima su se pridružile i druge izbjeglice iz Tapsa, uključujući Labijena. Nakon što je primio loše vijesti s poluotoka, otišao je s jednom iskusnom legijom, jer su mnogi njegovi veterani bili otpušteni, i stavio Italiju u ruke svog novog ''magistra viteštva'' Lepida .  Predvodio je ukupno osam legija, što je izazvalo strahove da bi ga mogla poraziti zastrašujuća snaga Gneja Pompeja od više od trinaest legija i dodatnih pomoćnih trupa.  Španska kampanja bila je prepuna zločina, Cezar je svoje neprijatelje tretirao kao pobunjenike; Cezarovi ljudi su ukrašavali svoja utvrđenja odrubljenim glavama i masakrirali neprijateljske vojnike. Cezar je prvo stigao u Španiju i oslobodio Uliju od opsade. Zatim je marširao protiv Kordube, u kojoj je bio garnizon Seksta Pompeja, koji je zatražio pojačanje od svog brata Gneja.  Gnej je isprva odbio bitku na Labijenov savjet, prisiljavajući Cezara na zimsku opsadu grada, koja je na kraju otkazana nakon malog napretka; Cezar je zatim krenuo u opsadu Ategue, praćen Gnejevom vojskom.  Međutim, značajna dezerterstva su počela uzimati danak pompejskim snagama: Ategua se predala 19. februara 45. godine prije nove ere, čak i nakon što je njen pompejski komandant masakrirao osumnjičene prebjege i njihove porodice na zidinama.  Gnejeve Pompejeve snage su se nakon toga povukle iz Ategue, a Cezar ih je slijedio. ==== Munda ==== Dodatne informacije: Bitka kod Munde i Bitka kod Laura Dezerterstva su prisilila Gneja Pompeja da pruži bitku na grebenu blizu Munde.  Cezar, tražeći odlučujući ishod, dao je bitku, poslavši svoje ljude da marširaju uz greben kako bi se sukobili s Pompejcima u ogorčenoj borbi; Cezarove snage su se pokolebale, a Cezar je požurio u prve linije kako bi lično okupio svoje ljude. Kada je Cezarova Deseta legija (s njegove desne strane) probila pompejansku liniju, Labijen je poveo legiju da popuni prazninu. Međutim, bok je već bio razbijen od strane cezarove konjice, koja je cijelu pompejansku vojsku natjerala u bijeg.  Borbe su bile dovoljno žestoke da Plutarh prenosi da je Cezar rekao svojim prijateljima "često se borio za pobjedu, ali sada prvo za svoj život".  Svetonije tvrdi da je Cezar u očaju razmišljao o samoubistvu.  Cezar je pretrpio oko hiljadu mrtvih, "visok postotak od vojske koja je vjerovatno brojala mnogo više od 25.000-30.000 ljudi". Labijen je ubijen na bojnom polju; Gnej Pompej je pobjegao, ali je ubrzo nakon toga zarobljen i pogubljen.  Dok je Sekst Pompej uspio pobjeći u skrivanje, a s druge strane Mediterana u Siriji došlo je do male pobune pod Kvintom Cecilijem Basom koja je potrajala,  građanski rat je bio završen. ==== Povratak ==== Pobjeda je potaknula Senat u Rimu da proglasi pedeset dana zahvalnosti, da Cezaru titulu "Oslobodilac" i posveti hram Slobodi.  U narednim mjesecima ulizički Senat dodijelio je daljnje počasti, uključujući pravo sjedenja na posebnoj stolici između konzula u Senatu, postavljanje Cezarove statue od slonovače na Kapitolu blizu kraljeva i u hramu Kvirinu.  Mjesec njegovog rođenja, ''Quinctilis'' , preimenovan je u njegovu čast (na kraju je postao moderni juli); osnovan je hram njegovoj milosti, dobio je trajno ime ''Imperator'' i titulu ''parens patriae'' (otac svoje zemlje). Cezar se vratio u Rim preko južne Galije i Narbona Marcija .  Tokom povratka, osnovao je niz kolonija za svoje veterane, nagradio svoje vojnike i pristalice te dodijelio latinska prava raznim galskim gradovima.  Također se sastao i pomirio s Markom Antonijem.  Dok je bio u Cisalpinskoj Galiji, obećao je i Marku Juniju Brutu pretorsko mjesto za 44. godinu prije nove ere i moguće konzulstvo 41. godine. Ušao je u Rim otprilike godinu dana nakon što ga je napustio u oktobru 45. godine prije nove ere, kako bi proslavio trijumf nad sugrađanima, ostavljajući pomalo loš utisak.  Također je dozvolio dvojici svojih legata, Kvintu Pediju i Kvintu Fabiju Maksimu , da također održe trijumfe.  Nijedna od ovih proslava nije bila popularna kod kritičara u Senatu.  Ni Cezarovo obezvređivanje konzulstva i drugih funkcija u ime političkih usluga nije bilo popularno: na primjer, posljednjeg dana u godini, konzul je umro, što je navelo Cezara da sazove izbore kako bi jednog od svojih saveznika, Gaja Kaninija Rebilusa , postavio za konzula na nekoliko sati poslijepodne, što je navelo Ciceron da piše prijatelju "kad bi to mogao vidjeti, plakao bi". Cezar je, sa svoje strane, po povratku počeo planirati ambicioznu kampanju u Dakiju i Partiju . == Posljedice == Vidi također: Atentat na Julija Cezara Cezarovo imenovanje za diktaturu tokom građanskog rata , prvo privremeno - a zatim trajno početkom 44. godine prije nove ere  - zajedno s njegovom de facto i vjerovatno neodređenom polubožanskom monarhijskom vlašću,  dovelo je do zavjere koja je uspješno završila njegovim atentatom na Martovske ide 44. godine prije nove ere, tri dana prije nego što je Cezar otišao na istok u Partiju.  Među zavjerenicima bilo je mnogo cezarskih oficira koji su pružili izvrsnu službu tokom građanskih ratova, kao i ljudi koje je Cezar pomilovao. Neki naučnici, poput Ericha Gruena , smatraju Cezarov građanski rat kao podsticajni događaj za slom republike. Iz ove perspektive, građanski rat – izazvan pogrešnom procjenom, a ne namjerom – uzrokovao je slom republike pokretanjem dugoročnog poremećaja funkcionisanja republikanske političke kulture.  Drugi građanski rat smatraju simptomom sloma republike, bilo u smislu otuđenja republike od različitih interesnih grupa (prema Peteru Bruntu ) ili u smislu produžene političke "krize bez alternative" gdje republikanske institucije nisu bile u stanju da sprovedu potrebne reforme iznutra, a istovremeno su bile takvog statusa da se nijedna alternativa nije ozbiljno razmatrala (prema Christianu Meieru ). '''Antarktička ledena ploča''' kontinentalni je glečer koji pokriva 98% antarktičkog kontinenta, sa površinom od 14 miliona kvadratnih kilometara (5,4 miliona kvadratnih milja) i prosječnom debljinom od preko 2 kilometra (1, 2 milje). To je najveći od dva postojeća ledena pokrivača na Zemlji, sa 26,5 miliona kubnih kilometara (6,4 miliona kubnih milja) leda, što je ekvivalentno 61% ukupne slatke vode na Zemlji. Njegova površina je gotovo neprekidna, a jedine oblasti bez leda na kontinentu su suhe doline, nunataci (vrhovi planina iznad leda) u antarktičkim planinskim lancima i rijetki priobalni stjenski izdanci. Često se, zbog velikih razlika u masi glečera, protoku leda i topografiji između njih, dijeli na Antarktičko poluostrvo, Istočnu antarktičku ledenu ploču i Zapadnu antarktičku ledenu ploču. Pošto je Istočna antarktička ledena ploča više od 10 puta veća od Zapadne i nalazi se na većoj nadmorskoj visini, manje je podložna klimatskim promjenama od Zapadne. U 20. vijeku, Istočna ploča bila je jedna od rijetki mjesta na Zemlji gdje je primjećeno blago hlađenje umjesto zagrijavanja, dok je Zapadna od 1950-ih do 2000. bilježila zagrijevanje od preko 0,1 °C po deceniji, sa prosječnim trendom zagijavanja od >0,05 °C po deceniji od 1957. preko cijelog kontinenta. Početkom 2020-ih i dalje postoji neto dobitak mase u Istočnoj ploči, zbog povećanih padavina koje su se zaledile na ledenoj ploči), dok je gubitak leda iz Zapadne ploče, posebno sa glečera Thwaites i Pine Island, mnogo veći. Do 2100. godine, samo gubitak leda iz Antarktika mogao bi podići globalni nivo mora za oko 11 cm (5 inča). Zapadna antarktička ledena ploča (WAIS) nalazi se duboko ispod nivoa mora, što je čini podložnom nestabilnostima morskih ledenih ploča – ovaj proces je teško precizno predvidjeti u modelima. Ako do nestabilnosti dođe prije 2100. godine, porast nivoa mora izazvan Antarktikom mogao bi se povećati za dodatne desetine centimetara, posebno pri velikom globalnom zatopljenju. Topljenje leda takođe stvara velike količine svježe otopljene vode – oko 1100–1500 milijardi tona godišnje. Ova voda razblažuje slanu antarktičku dubinsku vodu, slabi donju cirkulacionu ćeliju Južnog okeana i može doprinijeti njenom eventualnom kolapsu, iako će se to vjerovatno odvijati postepeno, tokom stoljeća. Paleoklimatska istraživanja i poboljšano modeliranje pokazuju da je vrlo vjerovatno da će Zapadna antarktička ledena ploča nestati čak i ako globalno zagrijavanje više ne bude napredovalo, te da bi nju moglo spasiti jedino smanjenje zagrijavanja za 2 °C ispod nivoa do 2020. godine. Smatra se da bi potpuno nestajanje ploče trajalo između 2 i 13 hiljada godina, iako nekoliko vijekova visokih emisija može skratiti ovaj period na oko 500 godina. Ako se ploča sruši, ali planinski ledeni vrhovi ostanu, nivo mora bi poratao za 3,3 m, a ako se i oni otope – za 4,3 m. Izostatičko podizanje tla moglo bi dodatno povećati niv mora za oko 1 m tokom narednih hiljadu godina. S druge strane, Istočna antarktička ledena ploča je veoma stabilna. Trenutno zagrijavanje može povećati nivo mora samo za oko 0,5–0,9 m, što je mali dio od ukupno 53,3 m leda u cijeloj ploči. Pri zagrijavanju od oko 3 °C, osjetljive oblasti poput Wilkes i Aurora bazena mogle bi se srušiti tokom narednih 2000 godina, što bi podiglo nivo mora za ukupno 6,4 m. Potpuno topljenje i nestanak cjelokupne ploče zahtijevalo bi globalno zagrijavanje između 5 °C i 10 °C. == Geografija == ''Više informacija: [[Geografija Antarktika]]'' Antarktička ledena ploča pokriva površinu od gotovo 14 miliona km² i sadrži 26,5 miliona km³ leda. Kubni kilometar leda teži približno 0,92 gigatona, što znači da pokrivač teži oko 24.380.000 gigatona. To je ekvivalentno oko 61% sve slatke vode na Zemlji. Jedini drugi postojeći ledeni pokrivač je Grenlandski ledeni pokrivač u Arktiku. Antarktička ledena ploča podijeljena je Transantarktičkim planinama na dvije nejednake sekcije: Istočnu antarktičku ledenu ploču (EAIS) i manju Zapadnu antarktičku ledenu ploču (WAIS). Neki glaciolozi smatraju da ploča nad relativno malim Antarktičkim poluostrvom (takođe u Zapadnom Antarktiku) predstavlja treću ledenu ploču zbog vrlo različitih drenažnih bazena od WAIS-a. Prosječna debljina ovih ledenih ploča je oko 2 km. Čak su i Transantarktičke planine uglavnom prekrivene ledom, s izuzetkom nekih vrhova i suhih pustinja McMurdo. Neke priobalne oblasti takođe imaju tijene koje nisu prekrivene ledom. '''Drugo izdanje''' takmičenja u [[Skijaški skokovi|skijaškim skokovima]], [[Turneja 4 skakaonice|Turneje 4 skakaonice]], održano je 31. decembra u [[Oberstdorf|Oberstdorfu]], 1. januara u [[Garmisch-Partenkirchen|Garmisch-Partenkirchenu]], a 3. januara skokovi u [[Innsbruck|Innsbrucku]]. Skokovi u [[Bischofshofen|Bischofshofenu]] održani su 6. januara. Ukupni pobjednik bio je [[Norvežani|Norvežanin]] [[Olaf B. Bjørnstad]], koji je pobijedio u tri od četiri takmičenja. Titulu je branio [[Austrijanci|Austrijanac]] [[Josef Bradl]], koji je važio za glavnog favorita, pobjedivši tek na zadnjim skokovima u Bischofshofenu, zauzevši treće mjesto u ukupnom poretku. Bila je to prva turneja koja je koristila tradicionalni redoslijed takmičenja: Oberstdorf u decembru, novogdišnje takmičenje u Garmisch-Partenkirchenu, zatim Innsbruck, te finale u Bischofshofenu na Bogojavljanje. == Oberstdorf == * '''Datum''': 31. decembar 1953. * '''Država''': {{ZID|Njemačka}} * '''Skakaonica''': [[Schattenberg (skakaonica)|Schattenberg]]<ref>[http://www.fis-ski.com/de/606/612.html?sector=JP&raceid=848 Zvanični FIS rezultati {{Simboli jezika|de|njemački}} {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Simboli jezika|fr|francuski}}]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> {| width="100%" | valign="top" width="50%" | {| class="wikitable" style="text-align:center" width="100%" |- ! width="10%" | Plasman ! width="45%" | Ime ! width="15%" | Bodovi ! width="15%" | 1. serija ! width="15%" | 2. serija |- bgcolor="#F7F6A8" | {{0}}1. | align="left" | {{ZD|FIN}} [[Olaf B. Bjørnstad]] | 222,0 || || |- bgcolor="#DCE5E5" | {{0}}2. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Josef Bradll]] | 220,5 || || |- bgcolor="#FFDAB9" | {{0}}3. | align="left" | {{ZD|FIN}} [[Aulis Kallakorpi]] | 216,0 || || |- | {{0}}4. | align="left" | {{ZD|NOR}} [[Arne Ellingsen]] | 215,5 || || |- | {{0}}5. | align="left" | {{ZD|JUG}} [[Albin Rogelj]] | 207,0 || || |- | {{0}}6. | align="left" | {{ZD|FIN}} [[Eino Kirjonen]] | 206,0 || || |- | {{0}}7. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Franz Dengg]] | 204,0 || || |- | {{0}}8. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Franz Eder]] | 202,0 || || |- | 9. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Arne Nilsson]] | 201,0 || || |- | 9. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Toni Brutscher]] | 201,0 || || |} | valign="top" width="50%" | {| class="wikitable" style="text-align:center" width="100%" |- ! width="10%" | Plasman ! width="45%" | Ime ! ! width="15%" | Bodovi ! width="15%" | 1. serija ! width="15%" | 2. serija |- | 11. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} Toivo Lauren | | 200,0 || || |- | 12. | align="left" | {{ZD|NJE}} Josef "Sepp" Kleisl | | 197,0 || || |- | 13. | align="left" | {{ZD|AUT}} Albin Plank | | 196,0 || || |- | 14. | align="left" | {{ZD|AUT}} Ferdl Kerber | | 194,0 || || |- | 16. | align="left" | {{ZD|NJE}} Max Bolkart | | 190,0 || || |- | 17. | align="left" | {{ZD|NJE}} Josef "Sepp" Weiler | | 189,5 || || |- | 18. | align="left" | {{ZD|AUT}} Lois Leodolter | | 188,5 || || |- | 19. | align="left" | {{ZD|KAN}} Jeremy Baig | | 188,5 || || |- | 20. | align="left" | {{ZD|AUT}} Walter Steinegger | | 188,0 || || |- | 21. | align="left" | {{ZD|NOR}} Arnfin Bergman | | 187,5 || || |- | 24. | align="left" | {{ZD|NJE}} Helmut Böck | | 178,0 || || |} |} == Garmisch-Partenkirchen== * '''Datum''': 1. januar 1953. * '''Država''': {{ZID|Njemačka}} * '''Skakaonica''': [[Velika olimpijska skakaonica (Garmisch-Partenkirchen)|Velika olimpijska]]<ref>[http://www.fis-ski.com/de/606/612.html?sector=JP&raceid=848 Zvanični FIS rezultati {{Simboli jezika|de|njemački}} {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Simboli jezika|fr|francuski}}]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> {| width="100%" | valign="top" width="50%" | {| class="wikitable" style="text-align:center" width="100%" |- ! width="10%" | Plasman ! width="45%" | Ime ! width="15%" | Bodovi ! width="15%" | 1. serija ! width="15%" | 2. serija |- bgcolor="#F7F6A8" | {{0}}1. | align="left" | {{ZD|NOR}} [[Olaf B. Bjørnstad]] | 226 || || |- bgcolor="#DCE5E5" | {{0}}2. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Josef Bradl]] | 220,5 || 77,0&nbsp;m || 81,5&nbsp;m |- bgcolor="#FFDAB9" | {{0}}3. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Toni Brutscher]] | 219,5 || 78,0&nbsp;m || 79,5&nbsp;m |- | {{0}}4. | align="left" | {{ZD|NOR}} [[Halvor Næs]] | 218,5 || 78,5&nbsp;m || 77,0&nbsp;m |- | {{0}}5. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Toivo Lauren]] | 215,0 || 77,0&nbsp;m || 79,5&nbsp;m |- | {{0}}6. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Sepp Weiler]] | 212,5 || 74,0&nbsp;m || 78,0&nbsp;m |- | {{0}}7. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Sepp Hohenleitner]] | 209,5 || 73,0&nbsp;m || 78,5&nbsp;m |- | {{0}}8. | align="left" | {{ZD|NOR}} [[Erling Kroken]] | 209,0 || 73,0&nbsp;m || 78,0&nbsp;m |- | {{0}}9. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Walter Steinegger]] | 204,5 || 72,0&nbsp;m || 77,0&nbsp;m |- | 10. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Franz Dengg]] | 198,0 || 71,0&nbsp;m || 75,0&nbsp;m |- | 11. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Arne Nilsson]] | 197,0 || || |- | 12. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Ferdl Kerber]] | 188,0 || 71,5&nbsp;m || 71,0&nbsp;m |- | 13. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Heini Klopfer]] | 182,0 || || |} | valign="top" width="50%" | {| class="wikitable" style="text-align:center" width="100%" |- ! width="10%" | Plasman ! width="45%" | Ime ! width="15%" | Bodovi ! width="15%" | 1. serija ! width="15%" | 2. serija |- | rowspan="2" | 14. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Harry Bergqvist]] | 180,5 || 74,5&nbsp;m || 78,0&nbsp;m |- | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Albin Plank]] | 180,5 || 62,0&nbsp;m || 69,0&nbsp;m |- | 16. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Rudolf Dietrich|Rudi Dietrich]] | 180,0 || 67,0&nbsp;m || 73,0&nbsp;m |- | 17. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Karl Holmström]] | 178,5 || || |- | 18. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Robert Engel]] | 176,0 || || |- | 19. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Toni Eisgruber]] | 175,5 || || |- | 20. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Willi Fischer (ski-skakač)|Willi Fischer]] | 174,0 || || |- | 21. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Hans Karg]] | 170,0 || || |- | 22. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Friedl Brandner]] | 166,0 || || |- | 23. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Hermann Anwander]] | 161,0 || || |- | 24. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Fritz Ruepp]] | 156,0 || || |- | 25. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Willy Gotthold]] | 148,5 || || |} |} Papinska konklava 2025. Papinska konklava održana je 7. i 8. maja 2025, kako bi se izabrao novi papa, nasljednik Pape Franje, koji je umro 21. aprila 2025. Od 135 podobnih kardinala sa pravom glasa, prisustvovali su svi osim dvojice. Na četvrtom glasanju, konklava je izabrala kardinala Roberta Francisa Prevosta, prefekta Dikasterija za biskupe i predsjednika Papinske komisije za Latinsku Ameriku. Nakon prihvatanja izbora, uzeo je ime Lav XIV. == Izborni proces == Proces izbora pape započeo je 21. aprila 2025, kratko nakon smrti Pape Franje. Kao i na papinskoj konklavi 2013, dekan i prodekan Kardinalskog zbora bili su stariji od 80 godina i nisu mogli sudjelovati. Najstariji kardinal mlađi od 80 godina, Pietro Parolin, predsjedavao je konklavom. === Vrijeme i procedura === Prema Universi Dominici gregis, apostolskoj konstituciji Ivana Pavla II. iz 1996, odnosno modifikovanom motopropriju Normas nonnullas Benedikta XVI. iz 2013, kardinali su imali najmanje 15 dana za sazivanje konklave nakon što je Stolica postala upražnjena. Oni su imali diskreciono pravo da započnu konklavu ranije ili najkasnije 20 dana nakon što mjesto pape postane upražnjeno. Dana 28. aprila 2025, dva dana nakon Franjine sahrane, peta generalna kongregacija kardinala odredila je 7. maj 2025. za početak konklave. === Kardinali elektori === Kardinali stariji od 80 godina nisu mogli sudjelovati u izboru novog pape. Dana 21. aprila 2025. bilo je ukupno 252 kardinala, a 135 njih je bilo mlađe od 80 godina, samim time s pravom glasa. Od tih 135 kardinala s pravom glasa, 80% je imenovao papa Franjo. Od proglašavanja Romano Pontifici eligendo i Universi Dominici gregis 1975. godine, maksimalni broj kardinala elektora je određen na 120. Konklava 2025. bila je prva konklava u kojoj je ovaj broj premašen na dan kada je Stolica postala upražnjena. Prema kanonskom pravu, svaki kardinal mlađi od 80 godina koji se nije odrekao ili izgubio pravo glasa imao je pravo biranja na konklavi. Papa koji je izabrao više od 120 kardinala elektora, kao što je to učinio Papa Franjo, u praksi poništava ograničenje iz 1975. Dana 30. aprila 2025, generalna kongregacija kardinala potvrdila je da svi prisutni kardinali elektori mogu glasati na konklavi koja započinje 7. maja. Nepodobni kardinali su ipak mogli prisustvovati generalnim kongregacijama i učestvovati u raspravama koje su prethodile konklavi. Iako kardinali imaju ovlasi da biraju bilo kog katolika koji je kršten, posljednji put kada je jedan "nekardinal" bio izabran bilo je na papinskoj konklavi 1378. godine. === Neučestvovanje === Nakon što je rekao da će pokušati učestvovati u konklavi, kardinal Giovanni Angelo Becciu iz Italije, koji se odrekao svojih kardinalskih prava zbog finansijskog skandala, izjavio je da će poštovati želju Pape Franje i suzdržati se od učešća. Zdravstveni problemi spriječili su kardinale Antonija Cañizaresa Lloveru iz Španije i Johna Njuea iz Kenije da učestvuju u konklavi, čime je broj učesnika smanjen na 133. Za izbor pape bila su potrebna 89 glasa, odnosno dvotrećinska većina. Ovo je bio najveći broj kardinala koji su ikada učestvovali u jednoj konklavi. == Nagađanja == Franjina hospitalizacija u februaru i martu 2025. potaknula je spekulacije o predstojećoj konklavi. Zbog velikog međunarodnog širenja članstva u Kardinalskom zboru pod Papom Franjom, broj kardinala porastao je na 252, sa preko 140 neevropskih kardinala koji su izabrani za vrijeme njegovog pontifikata, neki posmatrači sugerisali su da je moguć izbor neevropskog pape. Prvobitno je planirano da konklava 2025. ima 135 elektora iz 71 zemlje, dok je konklava 2013. i 2005. imala 115 elektora iz 48, odnosno 52 zemlje. Neki od kardinala učesnika nisu govorili talijanski, radni jezik Rimske kurije. Vodeći se talijanskom izrekom "debeo papa, mršav papa", neki komentatori predviđali su da će Franjin nasljednik biti konzervativniji, zbog zabrinutosti oko uplitanja u proces izbora, koje je zabranio Ivan Pavao II, te neprijateljskog preuzimanja od strane ultrakonzervativnih političara i katolika. Što se tiče 3. i 4. generalne kongregacije, među kardinalima je navodno postojala želja za desetogodišnjim papom, nekim u kasnim sedamdesetim, s iskustvom u Rimskoj kuriji, ko bi bio više fokusiran na unutrašnje poslove. Neki su smatrali da je mlađi papa vjerovatniji izbor, dok su drugi smatrali da su kardinali poput Pierbattista Pizzaballa i Roberta Prevosta premladi. Mnogi kardinali su izrazili nadu za kratkom konklavom kao 2005. i 2013. godine. S obzirom na složenost i heterogenost ove konklave, u poređenju s onom koja je Papu Franju izabrala za dva dana 2013, kardinal Rainer Woelki očekivao je da će konklava 2025 potrajati duže; kardinali Louis Raphaël I Sako i Gregorio Rosa Chávez očekivali su kraću dvodnevnu ili trodnevnu konklavu, za koju je potonji napomenuo da će trajati "maksimalno tri dana". ---- ---- ---- ---- ----'''Starlingov princip''' navodi da kretanje tečnosti kroz polupropusni krvni sud, poput kapilara ili malh venula, zavisi od [[Pritisak|hidrostatskog pritiska]] i koloidnog osmotskog pritiska (onkotskog), s obje strane polupropusne barijere koja propušta filtrat, usporavajući izlazak većih molekula, poput proteina, iz krvotoka. Pošto svi krvni sudovi dopuštaju određeni stepen curenja proteina, pravi balans preko membrane ne može se postići, te dolazi do kontinuiranog protoka vode sa malim rastvorima. Svojstva molekulske filtracije zida kapilara leže u nedavno otkrivenom endokapilarnom sloju, a ne u dimenzijama pora kroz ili između endotelskih ćelija. Ovaj vlaknasti matriksni endokapilarni sloj naziva se endotelni glikokaliks. Starlingova jednačina opisuje ovaj odnos u matematičkom obliku i može se primijeniti na mnoge biološke i nebiološke polupropusne membrane. == Jednačina == Starlingova jednačina primijenjena na zid krvnog suda glasi: : <math>\ J_v = L_\mathrm{p} S ( [P_\mathrm{c} - P_\mathrm{i}] - \sigma[\pi_\mathrm{p} - \pi_\mathrm{g}] )</math> gdje je: * <math> J_v </math> volumen filtracije rastvarača kroz endotel po sekundi. * <math> [P_\mathrm{c} - P_\mathrm{i}] - \sigma[\pi_\mathrm{p} - \pi_\mathrm{g}] </math> ukupna pokretačka sila. ** <math> P_c </math> kapilarni [[hidrostatski pritisak]] ** <math> P_i </math> intersticijski hidrostatski pritisak ** <math> \pi_p </math> onkotski pritisak plazmatskih proteina. ** <math> \pi_g </math> subglikokaliksni onkotski pritisak, koji se mijenja obrnuto proporcionalno sa <math> J_v </math> i tako stabilizuje <math> J_v </math>. ** <math> L_p </math> hidraulička propusnost membrane ** <math> S </math> površina za filtraciju, određena pukotinama u "tight junction" ljepilu koje povezuje endotelske ćelije na njihovim ivicama. ** <math> \sigma </math> Stavermanov refleksni koeficijent, koji zavisi od stanja endotelnog glikokaliksa iznad pukotina između spojeva. Pritisci se uobičajeno mjere u '''milimetrima živinog stuba (mmHg)''', a koeficijent filtracije u '''mililitrima po minuti po milimetru živinog stuba (ml·min⁻¹·mmHg⁻¹)'''. Brzina kojom se tečnost filtrira kroz vaskularni endotel (transendotelna filtracija) određena je zbirom dvije sile koje guraju van, '''kapilarnog pritiska (P_c)''' i '''koloidnog osmotskog pritiska ispod endotelnog glikokaliksa (π_g)''', te dvije sile koje apsorbuju, '''onkotskog pritiska plazmatskih proteina (π_p)''' i '''intersticijskog pritiska (P_i)'''. '''Starlingova jednačina''' je prva od dvije '''Kedem–Katchalski jednačine''', koje primjenjuju termodinamiku van ravnoteže na teoriju osmotskog pritiska kroz membrane koje su barem djelomično propusne za rastvor odgovoran za razliku osmotskog pritiska. Druga Kedem–Katchalski jednačina objašnjava '''transendotelni transport rastvora (J_s)'''. Danas se zna da '''prosječni kolodni osmotski pritisak intersticijske tečnosti nema značajan uticaj na J_v'''. Razlika kolodnog osmotskog pritiska koja se suprotstavlja filtraciji sada se definiše kao '''π' minus subglikokaliksni π_g'''. '''Subglikokaliksni prostor''' je vrlo mala, ali životno važna mikrodomena ukupnog intersticijskog prostora. Koncentracija rastvorljivih proteina u toj mikrodomeni, koja određuje π_g, približno je nula dok postoji adekvatna filtracija koja ih ispira iz interendotelnih pukotina. Iz tog razloga je '''J_v mnogo manji nego što je ranije izračunato i strogo je regulisan'''. Svaki privremeni porast plazmatskog kolodnog osmotskog pritiska ili pad kapilarnog hidrostatskog pritiska dovoljan da izazove obrnuti (negativni) J_v dovodi do neometane difuzije intersticijskih proteina u subglikokaliksni prostor, smanjujući razliku kolodnog osmotskog pritiska koja je pokretala apsorpciju tečnosti u kapilaru. Ovisnost π_g o lokalnom J_v nazvana je '''Model Glikokaliksa''' ili '''Michel-Weinbaum model''', u čast dvojice naučnika koji su nezavisno opisali filtracijsku funkciju glikokaliksa. '''Michel-Weinbaum model''' objašnjava kako većina kontinuiranih kapilara održava stanje stabilne filtracije duž cijele dužine većinu vremena. Privremeni poremećaji Starlingovih sila brzo se vraćaju u stanje stabilne filtracije. '''Koeficijent filtracije''' Glavni članak: Koeficijent filtracije U nekim tekstovima, proizvod '''hidrauličke propusnosti''' i '''površine membrane''' naziva se '''filtracijski koeficijent K_fc'''.[potrebna citacija] '''Refleksni koeficijent''' '''Stavermanov refleksni koeficijent, σ''', je bezdimenzionalna konstanta koja je specifična za propusnost membrane za određeni rastvor.[4] '''Starlingova jednačina''', napisana bez σ, opisuje protok rastvarača kroz membranu koja je nepropusna za rastvore sadržane u otopini.[5] '''σ_n''' koriguje djelomičnu propusnost polupropusne membrane za rastvor n.[5] Gdje je '''σ blizu 1''', plazmatska membrana je manje propusna za označene čestice (npr. veće molekule poput albumina i drugih plazmatskih proteina), koje mogu prolaziti kroz endotelni sloj, iz područja više koncentracije u područje niže koncentracije, sporije, dok voda i manji rastvori prolaze kroz glikokaliksni filter u ekstravaskularni prostor.[5] '''Glomerulski kapilari''' imaju refleksni koeficijent blizu 1, jer normalno nijedan protein ne prelazi u glomerulski filtrat. Suprotno tome, '''hepatijski sinusoidni kapilari''' nemaju refleksni koeficijent jer su potpuno propusni za proteine. Intersticijska tečnost jetre unutar '''Space of Disse''' ima isti kolodni osmotski pritisak kao plazma, pa se sinteza albumina u hepatocitima može regulisati. '''Približne vrijednosti''' Ispod su tipične vrijednosti za varijable u '''Starlingovoj jednačini''', koje regulišu neto '''J_v''' na oko 0,1 ml po sekundi, 5–6 ml po minuti ili oko 8 litara dnevno. {| class="wikitable" !Lokacija !P_c (mmHg)[6] !P_i (mmHg)[6] !σπ_c (mmHg)[6] !σπ_g (mmHg)[6] |- |Arteriolarni kraj kapilara | +35 |−2 | +28 |zavisi od lokalnog J_v |- |Venula | +15 |−2 | +28 |zavisi od lokalnog J_v |} '''Specifični organi''' '''Bubrezi''' Glomerulski kapilari imaju kontinuirani sloj glikokaliksa u zdravlju, a ukupna transendotelna stopa filtracije rastvarača ('''J_v''') prema bubrežnim tubulima je obično oko 125 ml/min (oko 180 litara/dan). Glomerulski kapilarni '''J_v''' je poznatiji kao '''glomerulska filtracija (GFR)'''. '''Pluća''' Starlingova jednačina može opisati kretanje tečnosti iz plućnih kapilara u alveolarni prostor zraka.[7][8] '''Klinički značaj''' Woodcock i Woodcock su 2012. pokazali da revidirana Starlingova jednačina ('''steady-state Starling principle''') pruža naučno objašnjenje kliničkih opažanja u vezi sa intravenskom terapijom tečnošću.[9] Tradicionalno učenje o filtraciji i apsorpciji tečnosti unutar jedne kapilare je zamijenjeno konceptom vitalne cirkulacije '''ekstracelularne intersticijske tečnosti''' koja teče paralelno sa cirkulacijom krvi. Infuzija intravenskih tečnosti koja povećava '''plazmatski kolodni osmotski pritisak''' (kolodna terapija) ima mnogo manji uticaj na plazmatski volumen nego što se prvobitno očekivalo, djelimično zato što početno smanjena stopa filtracije omogućava porast koncentracije proteina u subglikokaliks prostoru, vraćajući razliku kolodnog osmotskog pritiska i transendotelnog protoka rastvarača na nivo stabilne ravnoteže unutar jednog sata. Prevencija i liječenje edema (prekomjerne intersticijske tečnosti) zavisi od '''normalizacije P_c''' i optimizacije protoka limfe. '''Istorija''' Starlingova jednačina je dobila ime po britanskom fiziologu '''Ernestu Starlingu''', koji je također poznat po '''Frank–Starlingovom zakonu srca'''.[10] Starling se može pripisati i zaslugom za identifikaciju da je “apsorpcija izotoničnih rastvora soli (iz ekstravaskularnog prostora) od strane krvnih žila određena osmotskim pritiskom serumskih proteina” još 1896. godine.[10] '''Vidi također''' '''Shéyaa Bin Abraham-Joseph''' (rođen 22. oktobra 1992.), poznatiji kao '''21 Savage''', britanski je reper sa adresom u Atlanti, Georgia. Rođen u Londonu, odrastao je u Sjedinjenim Američkim Državama. Muzičku karijeru započeo je 2013. godine, izbacivši tri mixtapea koji su naišli na regionalno priznanje. Probio se zajednički EP-jm sa producentom Metro Boominom, pod nazivom Savage Mode (2016), koji je zauzeo 23. mjesto na Billboard 200 listi. Glavni singlovi ''"X"'' (sa Futureom) i ''"No Heart"'' našli su se u top 40 na Billboard Hot 100 listi. Kasnije iste godine dodatno je zapažen kao gost na Drakeovom singlu ''"Sneakin'"''. U januaru 2017. godine potpisao je ugovor sa Epic Records. Njegov prvi studijski album, Issa Album (2017), dostigao je drugo mjesto na Billboard 200 listi, dok je glavni singl ''"Bank Account"'' dosegao 12. mjesto na Billboard Hot 100. Iste godine objavio je i zajednički album Without Warning (2017.) sa Metro Boominom i reperom Offsetom, te je i gostovao na Post Maloneovom singlu ''"Rockstar"'', koji je zauzeo prvo mjesto na Billboard Hot 100 i dobio dvije nominacije na 61. dodjeli Grammy nagrada za pjesmu godine i najbolju rep pjesmu. Njegov drugi album, I Am > I Was (2018), bio je prvi koji je debitovao na prvom mjestu Billboard 200, a singl ''"A Lot"'' (sa J. Coleom) osvojio je Grammy za najbolju rep pjesmu. Godine 2020. on i Metro Boomin objavili su nastavak EP-a, Savage Mode II, koji je također debitovao na prvom mjestu Billboard 200 i donio top 10 singlove ''"Runnin"'' i ''"Mr. Right Now"'' (sa Drakeom). Godine 2022. gostovao je na Drakeovom singlu "Jimmy Cooks", što je bila njegova prva pjesma koja je debitovala na prvom mjestu Hot 100. Kasnije te godine, sa Drakeom je izdao zajednički album "Her Loss", koji je također zauzeo prvo mjesto Billboard 200, čime je postao njegov treći projekat na vrhu liste. Njegov treći solo album, American Dream iz 2024, bio je njegov četvrti uzaspni album na prvom mjestu i donio top 10 pjesme na Billboard Hot 100: Redrum i Nee-Nah. 21 Savage uhapšen je od strane američke imigracione službe (ICE), 3. februara 2019. Zvaničnici su otkrili da je britanski državljanin koji je u SAD ušao u julu 2005. nezakonio ostao nakon isteka H-4 vize 2006. godine. Dobio je kauciju 12. februara i pušten je narednog dana, dok je čekao ishod ubrzanog deportacionog ročišta, koje je prvobitno bilo zakazano za 9. april, ali je kasnije odgođeno na neodređeno vrijeme. Advokati 21 Savagea tvrdil su da je on legalno boravio u SAD godinama prije isteka H-4 vize 2005. godine. Godine 2023, 21 Savage posteao je legalni stalni stanovnik SAD-a i dobio je zelenu kartu. Godine 2022. 21 Savage je gostovao na Drakeovom singlu ''"Jimmy Cooks"'', što je bila njegova prva pjesma koja je debitovala na prvom mjestu Hot 100. Kasnije iste godine zajedno sa Drakeom izdao je zajednički album '''Her Loss''', koji je također zauzeo prvo mjesto Billboard 200, čime je postao njegov treći projekat na vrhu liste. Njegov treći solo album, '''American Dream''' (2024), bio je njegov četvrti uzastopni album na prvom mjestu i donio top 10 singlove na Billboard Hot 100: ''"Redrum"'' i ''"Née-Nah"''. Što se tiče imigracionog statusa, 21 Savage je uhapšen od strane američke imigracione službe (ICE) 3. februara 2019. Zvaničnici su otkrili da je britanski državljanin koji je u SAD ušao u julu 2005. i nezakonito ostao nakon isteka H-4 vize 2006. Dobio je kauciju 12. februara i pušten je narednog dana, dok je čekao ishod ubrzanog deportacionog ročišta, prvobitno zakazanog za 9. april, ali kasnije odgođenog na neodređeno vrijeme. Njegovi advokati tvrdili su da je legalno boravio u SAD godinama prije isteka H-4 vize. Godine 2023. 21 Savage je postao legalni stalni stanovnik SAD-a i dobio zelenu kartu. <references /> '''Operacija Južno koplje''' predstavlja vojnu i nadzornu kampanju Sjedinjenih Američkih Država, čiji je deklarirani cilj "otkrivanje, ometanje i razgradnja transnacionalnih kriminalnih i nezakonitih pomorskih mreža", prema navodima administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa. Pojedini analitičari smatraju da operacija predstavlja hibrid borbe protiv terorizma i rata protiv droge, dok drugi tvrde da je među implicitnim ciljevima bilo i uklanjanje Nicolása Madura s vlasti u Venecueli. == Početak kampanje == Usred zabrinutosti Trumpove administracije zbog krijumčarenja droge u SAD, kao i pojačanih napetosti između SAD-a i Venecuele tokom venecuelanske krize, Sjedinjene Američke Države su sredinom augusta 2025. započele raspoređivanje vojnih snaga u Karipskom moru. U septembru su počeli zračni napadi na plovila za koja američka administracija tvrdi da su pod kontrolom narkoterorističkih mreža koje krijumčare drogu u SAD. Do kraja novembra, nakon što je Kartel Sunca proglašen stranom terorističkom organizacijom i posebno označenom globalnom terorističkom organizacijom, operacija je ušla u novu fazu. U decembru je administracija SAD-a proglasila vladu Nicolása Madura stranom terorističkom organizacijom i započela ukrcavanje na sankcionirane tankera se sirovom naftom, te njhovu pljenidbu. Krajem decembra izveden je prvi američki napad na kopneni cilj unutar Venecuele. Dana 3. januara 2026. američke snage bombardovale su ciljeve u Caracasu i drugim lokacijama, te su zarobile Nicolása Madura i prebacile ga izvan zemlje. == Formalno imenovanje i flota == Operacija je službeno imenovana 13. novembra 2025. od strane Petea Hegsetha, američkog ministra obrane, kao proširenje operacije istog naziva koju je najavila Ratna mornarica SAD 28. januara 2025. godine. Operacija koristi '''hibridnu flotu plovila''' opremljenih robotskim i autonomnim sistemima radi otkrivanja i borbe protiv navodnih mreža krijumčarenja droge u zapadnoj hemisferi. == Porijeklo i historija == Ratna mornarica SAD-a najavila je operaciju u januaru 2025. koristeći Četvrtu flotu, fokusirajući se na integraciju „robotskih i autonomnih sistema s tradicionalnim pomorskim snagama“.[33][34] Prema ''Miami Heraldu'', Foster Edwards, direktor Hibridne flote, opisao je Southern Spear kao značajan korak u razvoju hibridne flote, s ciljem operacionalizacije kombinacije robotskih i autonomnih sistema radi nadzora ilegalnog krijumčarenja, te razvoja novih tehnika i procedura za integraciju ovih sistema u pomorsko okruženje.[33] Operacija je koristila '''besposadna plovila kompanije Saildrone''' za praćenje ilegalnih aktivnosti u Karipskom i Tihom okeanu,[35][36] dok su besposadni čamci za rizične misije već do juna 2025. korišteni za prikupljanje obavještajnih podataka.[37] U oktobru 2025., '''Zapovjedništvo Južnih snaga SAD-a (USSOUTHCOM)''' formiralo je zajedničku operativnu grupu sa sjedištem u štabu II marinske ekspedicione snage (II MEF), s ciljem suzbijanja djelovanja narkokartela u regiji.[39][40] Jedinica je kasnije poznata kao Zajednička operativna grupa '''Southern Spear''', a njene aktivnosti koordinirane su s Četvrtom flotom.[33][41] U novembru 2025., nakon planiranja raspoređivanja robotskih površinskih plovila, manjih presretačkih čamaca i bespilotnih zračnih letjelica, Pete Hegseth je službeno predstavio Zajedničku operativnu grupu. Operacija je obuhvatala kopnene, zračne i logističke snage radi koordinacije i jačanja protunarkotičkih aktivnosti širom zapadne hemisfere.[38] Sjedište grupe je u '''Pomorskoj bazi Mayport na Floridi''', a operacije su započele kasnije u novembru.[33] ''The New York Times'' opisao je predsjedavajućeg Združenog generalštaba SAD-a, Dana Cainea, kao „glavnog arhitekta“ operacije.[16] == Terorističke i druge oznake == Tri dana nakon predstavljanja operacije, Marco Rubio, američki državni sekretar, najavio je da će SAD proglasiti '''Kartel Sunca''', za koji tvrde da ga vodi Nicolás Maduro, Stranom terorističkom organizacijom.[43][44] Rubio je naveo da su karteli „odgovorni za terorističko nasilje širom hemisfere i za krijumčarenje droge u SAD i Evropu“. Maduro je negirao optužbe.[43] ''Miami Herald'' je naveo da bi ova odluka efektivno označila Madura i visoke zvaničnike, uključujući ministra unutrašnjih poslova Diosdado Cabella i ministra odbrane Vladimira Padrina Lópeza, kao teroriste.[45] SAD su 16. decembra 2025. proglasile '''Gulf Clan (Clan del Golfo)''' stranom terorističkom organizacijom.[46][47] Dana 15. decembra 2025., Trump je potpisao izvršnu naredbu kojom se '''fentanil proglašava oružjem masovnog uništenja'''.[48] Dva dana kasnije, najavio je da će Madurovu administraciju proglasiti Stranom terorističkom organizacijom.[49] == Kampanja i operacije == Sredinom augusta 2025. SAD su počele raspoređivati trupe u Karipskom moru.[50] Do kraja novembra, SAD su imale najveće vojne prisustvo u regiji od Kubanske raketne krize 1962.[51] Američke snage su napadale i potapale plovila navodno korištena za krijumčarenje droge u Karipskom moru i Istočnom Pacifiku.[52] U roku nekoliko dana od predstavljanja operacije, zajedničke operacije SAD-a i Dominikanske Republike rezultirale su zapljenom čamaca za krijumčarenje kokaina.[1][54] # novembra, nekoliko '''B-52 Stratofortress''' bombardera letjelo je u blizini obale Venezuele radi demonstracije bombarderskog napada.[51] # decembra SAD počinju zaplijenu i presretanje tankera sa venezuelanskom naftom, a 17. decembra Trump naredio “blokadu” sankcioniranih tankera.[29][57][58][59] Prvi napad na kopneni cilj u Venecueli izveden je 26. decembra 2025. – pomorski objekt navodno korišten za ukrcaj droga pogođen je dron napadom CIA-e, bez žrtava.[60][61] # januara 2026., eksplozije i nisko leteći avioni prijavljeni su u Caracasu i drugim dijelovima zemlje, a Maduro je zarobljen u '''Operaciji Absolute Resolve'''.[62] == Učešće saveznih država i logistička podrška == === Saveznici SAD-a === Osim Trinidad i Tobaga, CNN je 19. novembra naveo da su '''Dominikanska Republika, El Salvador, Gvajana, Panama i Portoriko''' pružili podršku, dok su '''Argentina, Ekvador i Paragvaj''' iskazali političku podršku.[1] '''Dominikanska Republika''': Zajedničke akcije s američkim agencijama rezultirale su zapljenom velike količine kokaina.[63][64] 26. novembra, predsjednik Luis Abinader odobrio je privremenu upotrebu zračne baze San Isidro i međunarodnog aerodroma Las Americas za američke protunarkotičke operacije.[65][66] Do sredine decembra, SAD su premjestile specijalizovane vojne resurse u Portoriko i Dominikansku Republiku za podršku ciljanim kopnenim napadima, zapljeni tankera i provedbi embarga.[67][68][69][70] '''El Salvador''': Prema izvještaju ''The New York Timesa'', SAD su sredinom oktobra počele operirati iz El Salvadora s tri aviona – AC-130J Ghostrider, P-8A Poseidon i C-40 Clipper – što je vjerovatno prvi put da je strana država omogućila SAD-u korištenje aviona za moguće vojne napade u regiji.[2][71] '''Trinidad i Tobago''': Razarač Gravely stigao je 26. oktobra 2025. za četverodnevnu obuku s američkim marinama.[72][73] Dodatne vježbe najavljene su u novembru.[74][75] U novembru instaliran je radar za zračni nadzor, a u decembru su odobreni američki vojni avioni za logističke operacije i rotacije osoblja.[76][77][78] === Saveznici Venezuele === '''Maduro''' je tražio vojnu podršku od Rusije, Kine i Irana radi obrane protiv SAD-a.[79][80] '''Kuba''' je obezbijedila sigurnosne i kontraobavještajne snage, dok '''Kina''' i '''Iran''' pružaju ograničenu pomoć zbog vlastitih problema.[13][80][82] # oktobra, '''ruski transportni avion Il-76''' s Pantsir-S1 i Buk-M2E sistemima sletio je u Venezuelu za vojnu podršku.[79][80][83] U decembru 2025., Maduro je pozvao kolumbijsko društvo, uključujući vojsku, da brani zemlju od američke agresije. Predsjednik Kolumbije, Gustavo Petro, odbacio je zahtjev i naglasio da Maduro nije narkokartelski lider.[84][85] == Analiza == Neki analitičari smatraju da operacija predstavlja hibrid borbe protiv terorizma i rata protiv droge.[86][87][88] Pino Arlacchi, bivši direktor UN-ove Agencije za droge i kriminal, tvrdi da prikazivanje Venezuele kao “države droge” predstavlja geopolitički motivisanu kampanju SAD-a i ističe da je saradnja venecuelanske vlade u borbi protiv droge među najboljima u Južnoj Americi.[89][90] Članak Savjeta za međunarodne odnose (CFR) iz decembra 2025. tvrdi da opseg i intenzitet operacije ukazuju da su ciljevi Trumpove administracije širi od borbe protiv droge, uključujući i plan za uklanjanje Madura.[91] == Reakcije == Prema ''Foreign Policy'', anketa među Latinoamerikancima širom Amerike (uključujući SAD i Kanadu) iz oktobra 2025. pokazala je „prilično visok nivo podrške“ američkoj vojnoj intervenciji u Venezueli s ciljem uklanjanja Madura i njegove vlade, pri čemu su Latinoamerikanci bili skloniji podržati takav scenario od samih američkih ispitanika.[92][93] Sezona šumskih požara u 2025. obuhvata šumske požare na više kontinenata. U nastavku slijedi spisak šumskih požara iz cijelog svijeta u 2025. godini. == Afrika == * Požar na Stolnoj planini 2025. godine == Azija == * Šumski požar u Ofunatu * Šumski požari u Južnoj Koreji 2025. godine * Požari na Zapadnoj obali u Izraelu 2025. godine * Šumski požari u Siriji 2025. godine * Šumski požari u Turskoj 2025. godine * Šumski požari u Rusiji 2025. godine ibq6d4yvmgx5m4kmb4a31lv0t0g1wrb 3822235 3822230 2026-04-02T04:55:44Z Tulum387 155909 3822235 wikitext text/x-wiki '''Butthole Surfers''' američki je rock band iz San Antonija, Texas, koji su 1981. zajedno formirali pjevač Gibby Haynes i gitarist Paul Leary. Bend je imao brojne promjene u sastavu, ali su okosnicu uvijek činili Haynes, Leary i bubnjar King Coffey. Teresa Nervosa bila je na mjestu drugog bubnjara od 1983. do 1985, zatim od 1986. do 1989, kao i 2009. Bend je također angažovao razne basiste, a među najistaknutijim bio je Jeff Pinkus. Butthole Surfersi su izrasli iz punk scene 1980-ih, te su ubrzo postali poznati po svojim haotičnim live nastupima, crnom humoru i psihodeličnom zvuku sa primjesama noise rocka i punka, te po korištenju zvučnih manipulacija i načina montaže svojih traka. Njihova muzika smatra se uticajnom za grunge scenu koja je nastajala 1990-ih. Iako su uživali poštovanje svojih muzičkih kolega i imali vjernu bazu fanova, Butthole Surfers su ostvarili ograničen komercijalni uspjeh sve do izdavanja albuma ''Electriclarryland'' (1996). Na albumu se nalazio hit singl "Pepper", koji je iste godine dospio na prvo mjesto Billboardove ljestvice Modern Rock Tracks. == Historijat == === Formiranje (1976–1981) === Butthole Surfers je nastao na Univerzitetu Trinity u San Antoniju u Texasu krajem 1970-ih, kada su se studenti Gibson "Gibby" Haynes i Paul Leary Walthall (kasnije poznatiji samo kao Paul Leary) prvi put upoznali. Iako ih je povezivao zajednički ukus za nekomercijalnu muziku, obojica su u to vrijeme bili na putu ka prilično konvencionalnim karijerama. Haynes je bio kapiten košarkaške ekipe Univerziteta Trinity, kao i "računovođa godine" na fakultetu, te je ubrzo nakon diplomiranja dobio posao u uglednoj računovodstvenoj firmi u Texasu, dok je Leary nastavio studirati. Godine 1981. Haynes i Leary su objavili časopis ''Strange V.D.'', u kojem su se nalazile fotografije neobičnih medicinskih stanja, uz izmišljena i humoristična objašnjenja tih bolesti. Nakon što je Haynes na poslu uhvaćen s jednom od tih fotografija, napustio je računovodstvenu firmu i preselio se u Južnu Kaliforniju. Leary, kojem je nedostajao još jedan semestar do diplome, napustio je fakultet i slijedio svog budućeg kolegu. Nakon kratkog perioda tokom kojeg su prodavali ručno rađenu odjeću i posteljinu s likom Lee Harveyja Oswalda, vratili su se u San Antonio i osnovali bend koji će kasnije postati Butthole Surfers. === Rani počeci (1981–1984) === Haynes i Leary su 1981. godine imali prvi nastup u noćnom klubu The Bonham Exchange u San Antoniju, pri čemu tada još nisu imali ime benda. Do 1982. godine pridružila im se ritam sekcija koju su činili basista Quinn Mathews i njegov brat, bubnjar Scott Mathews. Međutim, bend nije uspio privući veću publiku u San Antoniju, pa su kasnije tog ljeta kupili kombi i vratili se u Kaliforniju. Tokom jednog nastupa u klubu Tool and Die u San Francisku, bend je privukao pažnju Jella Biafre, frontmena grupe Dead Kennedys i osnivača izdavačke kuće Alternative Tentacles. Impresioniran njihovim nastupom, Biafra je postao njihov obožavatelj i pozvao ih je da nastupaju kao predgrupa Dead Kennedys i T.S.O.L. u poznatom klubu Whisky a Go Go u Los Angelesu. Ponudio im je i aranžman koji je pokrenuo njihovu snimateljsku karijeru: ukoliko bi pronašli studio koji bi im omogućio snimanje albuma, Alternative Tentacles bi preuzeo troškove snimanja nakon završetka projekta. Bend je prihvatio ponudu i vratio se u San Antonio, gdje su započeli snimanje u BOSS Studios (poznatom i kao Bob O’Neill’s Sound Studios, odnosno "The Boss"). Međutim, braća Matthews nisu ušla u studio sa Haynesom i Learyjm, jer su napustili bend nakon fizičkog sukoba između Scotta Mathewsa i Haynesa. Bas poziciju preuzeo je Bill Jolly, koji je svirao i na sljedeća dva izdanja benda, a kroz bend je prošao i veći broj bubnjara. Posljednji među njima, King Coffey (rođen kao Jeffrey Coffey), ostao je u bendu do danas. EP ''Butthole Surfers'', objavljen u julu 1983. za izdavačku kuću Alternative Tentacles, također poznat pod alternativnim nazivima ''Brown Reason to Live'' i ''Pee Pee the Sailor'' sadržavao je pjesme s namjerno provokativnim i apsurdnim naslovima, poput "The Shah Sleeps in Lee Harvey’s Grave" i "Bar-B-Q Pope", koje su naizmjenično izvodili Haynes i Leary. Haynes je u kasnijem periodu preuzeo ulogu glavnog vokala benda. Omot albuma, kao i kasnije vizuelne materijale za bend, osmislili su sami članovi. EP je, uz izražen humoristički pristup, postavio temelje njihovog kasnijeg stvaralaštva, te je imao uticaj na muzičare poput Kurta Cobaina iz Nirvane, koji ga je nabrojao među svojih deset omiljenih albuma, a kasnije i među pedeset najuticajniih za zvuk Nirvane. Cobain je 1991. također upoznao svoju buduću suprugu Courtney Love (Hole) na zajedničkom koncertu Surfersa i L7. Nakon objave EP-a, bendu se pridružila druga bubnjarka, Teresa Nervosa (rođena kao Teresa Taylor), koja je ranije svirala s Kingom Coffeyjem u školskim bendovima u Fort Worthu i Austina. Oni su istovremeno nastupali na odvojenim, stojećim bubnjarskim setovima, što je postalo važan dio scenskog identiteta benda. Iako su se Nervosa i Coffey, kao i drugi oko njih, često predstavljali kao brat i sestra, kasnije je potvrđeno da zapravo nisu u rodbinskoj vezi. Dolaskom Nervose formirana je tzv. "klasična postava" benda — Haynes, Leary, Coffey i Nervosa, koja će, uz česte promjene basista i privremeni odlazak Nervose između 1985. i 1986. godine, ostati uglavnom stabilna do njenog konačnog odlaska 1989. godine. Nervosa se nakratko vratila u bend 2008. godine, a njeno ime se pojavilo i u najavama turneje 2009. godine. Tokom 1984. godine bend se vratio u BOSS Studios kako bi snimio materijal za dva studijska albuma, koji su prvobitno ponuđeni izdavačkoj kući Alternative Tentacles. Prvi od tih projekata bio je album ''Psychic... Powerless... Another Man’s Sac''. Međutim, prije objave albuma došlo je do zastoja u vezi s pravima nad master snimcima, koje je držao vlasnik studija Bob O’Neill, zahtijevajući naknadu troškova snimanja. Kako izdavačka kuća u tom trenutku nije mogla platiti traženi iznos, bend je u septembru 1984. godine, iz finansijske nužde, objavio live album ''Live PCPPEP''. Album je većinom sadržavao live verzije ranijih pjesama, što je dovelo do komentara dijela kritike i publike da se sadržajno preklapa s njihovim ranijim izdanjima. Istovremeno, O’Neill je planirao izdati ''Psychic... Powerless... Another Man’s Sac'' putem vlastite etikete Ward 9 kako bi nadoknadio troškove snimanja. === Period između 1984. i 1987. === Dok su pojedini članovi benda radili kao perači suđa, grupa je bila nezadovoljna što su album izbacili preko etikete Ward 9. Zahvaljujući Terryju Tolkinu, prijatelju benda i njihovom agentu za istočnu obalu, bend je potpisao ugovor s novoosnovanom nezavisnom izdavačkom kućom Touch and Go Records u Detroitu, koju je vodio Corey Rusk. ''Psychic...Powerless...Another Man's Sac'' objavljen je 1984. godine. Ovim izdanjem bend je dodatno razvio svoj zvuk, proširujući ga snažnijim utjecajem psihodelične muzike. U produkcijskom smislu koristili su tehnike kao što su montaža magnetofonske trake, upotreba nekonvencionalnih instrumenata, te različite oblike modulacije zvuka, što će kasnije postati jedno od prepoznatljivih obilježja njihovog studijskog rada. Neposredno prije izbacivanja ''Psychic...'' bend je sa novim basistom Terence Smartom krenuo na prvu turneju širom zemlje. Tokom te turneje su izgradili nacionalnu prepoznatljivost, krenuli su iz ranog sjedišta Touch and Go u Detroitu, zatim otišli u New York, gdje su impresionirali članove Sonic Youth, kao i Kramera iz Shockabilly (i budućeg basistu Butthole Surfersa). Nakon toga su mjesecima gostovali širom SAD-a, a koncert u Seattleu privukao je pažnju Kima Thayila, budućeg gitariste Soundgardena, koji je postao njihov obožavatelj. Po završetku turneje, boraveći u San Francisku i bez stalnog mjesta stanovanja, članovi benda zajednički su odlučili preseliti se u Winterville (gradić u blizini Atene, savezna država Georgia). Tokom tog perioda, prema vlastitim navodima, razvili su neobičan hobi: uhodili su članove benda R.E.M. Jednom prilikom planirali su parkirati kombi ispred kuće pjevača Michaela Stipea sa natpisom na bočnoj strani vozila: "Michael Stipe/Despite the Hype/I Still Wanna Suck/Your Big Long Pipe". Basista Terence Smart napustio je bend nakon što je započeo vezu s prijateljicom benda, a na njegovo mjesto došao je Trevor Malcolm, mladi Kanađanin kojeg je preporučila kuća Touch and Go Records. Do trenutka kada su ponovo krenuli na turneju, glas o neobičnim i bizarnim scenskim nastupima benda se širio, što je rezultovalo sve većom posjećenošću njihovih koncerata. Nedugo nakon dolaska Malcolma, bend je snimio svoje scenske nastupe i koncerte u klubu Traxx u Detroitu. Dio tog materijala kasnije je objavljen pod naslovom Blind Eye Sees All, što je jedino video-izdanje koje imaju do danas. U tom periodu nabavili su svoj prvi 8-track snimač, koji su iskoristili za snimanje dvije pjesme, kasnije objavljene na A-strani izdanja Cream Corn from the Socket of Davis. Prema dostupnim izvorima, nezadovoljan životom u bendu, Trevor Malcolm napustio je grupu sredinom 1985. godine. Kao privremena zamjena angažovan je Juan Molina, prijatelj benda iz Atene, koji je s njima odradio kratku turneju po SAD-u, ali nije bio zainteresovan kao stalni član. Bez stalnog basiste i pred nadolazeću prvu evropsku turneju, bend je stupio u kontakt s Kramerom, koji je ubrzo pristao pridružiti se grupi. U međuvremenu, njihov drugi LP, prvobitno predan izdavačkoj kući Alternative Tentacles pod naslovom Rembrandt Pussy Horse, ostao je neobjavljen. Razlozi za odugovlačenje nisu u potpunosti razjašnjeni, no poznato je da je izdavačka kuća odgađala odluku gotovo godinu dana, prije nego što je na kraju odbila njegovo objavljivanje. Tokom tog perioda čekanja, bend je krajem 1985. objavio EP Cream Corn from the Socket of Davis za Touch and Go Records. Na njemu su bile četiri pjesme. Nakon odbijanja Alternative Tentaclesa, grupa se vratila u studio Noise New York, čiji je vlasnik bio Kramer, gdje je snimila dvije nove pjesme kao zamjenu za trake "To Parter" i "Tornadoes", koje su prvobitno bile namijenjene za album Rembrandt Pussy Horse, ali su se ipak pojavile na B-strani EP izdanja Cream Corn from the Socket of Davis. Nakon evropske turneje, bend ''Butthole Surfers'' suočio se s novim promjenama u postavi kada je bubnjarka Teresa Nervosa napustila grupu oko Božića 1985, nezadovoljna načinom života koji je podrazumijevao stalne turneje i želeći više vremena provoditi s porodicom. Zamijenila ju je druga bubnjarka, Kytha Gernatt, koja je ubrzo nakon dolaska u bend u medijima dobila nadimak Cabbage Gomez Jr. Prije toga, Gernatt je nastupala s Kathleen Lynch u sastavu Easturn Stars; kasnije je postala poznata kao kontroverzna plesačica benda tokom nastupa u periodu između 1986. i 1989. U istom razdoblju je i Kramer napustio bend, a zamijenio ga je Jeff Pinkus, koji je na mjestu basiste ostao do 1994. godine i time osigurao najduži kontinuitet u toj ulozi. Drugi LP grupa je objavila u aprilu 1986, pod nazivom Rembrandt Pussyhorse, u izdanju Touch and Go Records. Objavljen gotovo dvije godine nakon prvobitnih snimki, LP se razlikovao po miksu i izboru pjesama u odnosu na raniju, neobjavljenu verziju izdavačke kuće Alternative Tentacles. Posebno je zapažen po minimalističkoj obradi pjesme "American Woman" grupe The Guess Who, te se smatra jednim od najeksperimentalnijih izdanja u ionako eksperimentalnoj karijeri benda. Nakon još jedne izrazito haotične turneje, čak i po vlastitim standardima, bend se tokom ljeta 1986. djelimično nastanio u Wintervilleu. Teresa Nervosa se u međuvremenu vratila u grupu (nakon što je Gernatt ranije otpuštena), a članovi su započeli radove na uređenju vlastitog kućnog studija u iznajmljenoj kući na periferiji Atene. Ubrzo potom započeli su opušteniji proces snimanja svog trećeg studijskog albuma. Objavljen u martu 1987. godine, ''Locust Abortion Technician'' smatra se jednim od najtežih i najznačajnijih albuma benda. Kombinujući elemente punka, heavy-metala i psihodelije, album donosi sporiji i masivniji zvuk, koji se često navodi kao rana preteča grungea. === Evolucija (1987–1991) === Otprilike u vrijeme izlaska albuma ''Locust Abortion Technician'', grupa je kupila kuću u Driftwoodu u Texasu, pedesetak kilometara od grada Austina. Bila je to ranč-kuća ukopana u brdo, sa oko 5 ari (20.000 m²) zemljišta. Kao i prethodna iznajmljena kuća blizu Atine, i ovaj prostor je pretvoren u improvizovani studio za snimanje. Ipak, nisu dugo živeli zajedno — Coffey se prvi odselio, a do 1991. svi su imali odvojene domove. Početkom 1988. bend je bio spreman da snimi novi album i prvi put su željeli da rade u modernom studiju, pa su izabrali kvalitetan studio u Texasu. Snimanje je trajalo samo nedjelju dana, jer su već godinama izvodili većinu materijala uživo. Ovaj pristup koristili su i kasnije. Za razliku od toga, raniji albumi su prolazili kroz mnogo više eksperimentisanja u studiju. Pinkus je kasnije rekao da su ove organizovanije sesije smanjile spontanost koja je krasila ranije radove. Album Hairway to Steven izašao je u aprilu i predstavljao je prijelaz između eksperimentalnih početaka i pristupačnijeg zvuka koji će uslijediti. Polovina pjesama je i dalje veoma ekstremna, dok su ostale konvencionalnije. Ovo je bio prvi album na kojem akustična gitara dolazi do većeg izražaja. Pjesme u početku nisu imale nazive, svaka je bila predstavljena apsurdnim, često koprološkim crtežom. Bend je naredne godine koncerte intenzivirao, sa još jednom uspješnom turnejom po Evropi. Njhovi nastupi su u tom periodu počeli gubiti dio ranijeg haosa. Tokom zimske turneje 1988, grupa je koristila DAT rekorder za snimanje koncerata. Najbolji snimci objavljeni su kao Double Live, ograničeno izdanje dvostrukog albuma (vinil i kaseta 1989, CD izbačen naredne godine). To je bilo prvo izdanje na njihovoj etiketi Latino Buggerveil. Album kasnije nije distribuiran, ali su pjesme dostupne kao besplatni MP3 fajlovi na zvaničnom sajtu benda. Ovo je urađeno kao odgovor na nelegalno snimanje njihovih nastupa. Double Live je bio poslednji album sa Nervosom, koja je napustila bend početkom 1989. Ubrzo nakon toga dijagnostikovana joj je aneurizma i morala je na operaciju mozga, a kasnije je imala i epileptične napade izazvane stroboskopskim svetlima. Godine 1991. pojavila se u filmu Slacker režisera Richarda Linklatera. Do 1995. radila je u školi za slijepe i slabovidne u Texasu. Nisu odmah tražili zamjenu za nju i nastavili su rad kao četvorka. Nakon EP-a Widowermaker (1989), napustili su izdavačku kuću Touch and Go i potpisali za Rough Trade Records. Prije novog albuma objavili su singl The Hurdy Gurdy Man (1990), a iste godine izašao je i novi projekat Digital Dump, projekt koji su sa strane vodili Haynes i Pinkus, pod nazivom The Jackofficers. piouhgd (izgovara se „p.o.-ed“, kao „pissed off“ / „iznerviran“) bio je peti studijski album benda i prvi za izdavačku kuću Rough Trade. Objavljen u aprilu 1991, sadržao je više elektronske instrumentacije, ali je uglavnom dočekan kao razočaranje u poređenju sa ranijim izdanjima. I Haynes i Leary su kasnije izrazili nezadovoljstvo ovim albumom. Uprkos tome, bend je pozvan da učestvuje na prvom Lollapalooza festivalu tog ljeta. Otprilike u to vrijeme, Haynes je sarađivao sa bendom Ministry, posuđujući vokale na njihovom singlu iz 1991. Jesus Built My Hotrod, koji je kasnije uvršten na album iz 1992. Psalm 69: The Way to Succeed and the Way to Suck Eggs. == Uspon, pravne borbe i kultno nasljeđe sastava == Nakon bankrota izdavačke kuće Rough Trade 1991. godine, neposredno nakon objavljivanja Learyjevog solo projekta ''The History of Dogs'', grupa Butthole Surfers iznenadila je javnost potpisivanjem ugovora za Capitol Records. Gitarista Paul Leary se 2017. godine osvrnuo na taj korak, ističući da je, uprkos kritikama zbog prelaska u mainstream vode, bilo nemoguće odbiti ponudu etikete na kojoj su nekada bili The Beatles i Dean Martin. === Saradnja sa Johnom Paulom Jonesom i komercijalni uspjeh === Pod okriljem Capitola, bend je otpočeo saradnju sa renomiranim producentom i basistom grupe Led Zeppelin, Johnom Paulom Jonesom. Rezultat je bio album ''Independent Worm Saloon'' (1993), koji je doneo svedeniji rock zvuk i njihov prvi radijski hit, "Who Was in My Room Last Night?". Album je dosegao 124. mjesto na listi Billboard 200, dok je prisustvo njihovih numera u MTV-jevoj seriji ''Beavis and Butthead'' dodatno učvrstilo njihovu popularnost. === Period previranja i solo projekti === Sredinom devedesetih, nakon odlaska basiste Jeffa Pinkusa, članovi su se posvetili sporednim projektima. Frontmen Gibby Haynes formirao je grupu P, u kojoj su, između ostalih, bili Johnny Depp i Flea. Upravo je nastup ovog sastava u klubu Viper Room obilježio tragičnu noć smrti glumca River Phoenixa 1993. godine. Istovremeno, unutar benda su rasle tenzije zbog Haynesove navodne zavisnosti, što je on kasnije negirao. === Pravni spor sa kućom Touch and Go === Krajem 1995. godine, bend je pokrenuo trogodišnju pravnu bitku protiv nezavisne izdavačke kuće Touch and Go oko vlasničkih prava i profita. Spor je izazvao duboke podjele na alternativnoj sceni; dok su ih kolege poput Iana MacKayea kritikovale, bend je tvrdio da je vlasnik etikete, Corey Rusk, netransparentno i neadekvatno vodio knjige. Sud je 1999. godine presudio u korist benda, omogućivši im ponovno izdavanje ranijih albuma pod sopstvenom etiketom Latino Buggerveil. === "Pepper" i vrhunac mainstream popularnosti === Godina 1996. bila je ključna za bend zahvaljujući albumu ''Electriclarryland''. Singl "Pepper" zauzeo je prvo mjesto na Billboardovoj listi modernog rocka, a njihova muzika postala je nezaobilazan dio holivudskih blockbustera poput filmova ''Romeo + Juliet'' i ''Escape from L.A.'' Ipak, odnos sa Capitolom se pogoršao, što je dovelo do otkazivanja planiranog albuma ''After the Astronaut'' 1998. godine. === Savremena era i povratak korijenima === Nakon eksperimentisanja sa elektronskim i hip-hop zvukom na albumu ''Weird Revolution'' (2001), bend je ušao u period sporadičnih turneja. Tokom 2008. i 2009. godine, "klasična" postava se ponovo okupila za seriju koncerata, uključujući i nastup na festivalu All Tomorrow's Parties. Iako su kružile glasine o trajnom prestanku rada, bend je nastavio sa povremenim nastupima, a kritika je isticala da je njihov scenski spektakl ostao impresivan uprkos nedostatku novog materijala. === Trenutni rad (2025–2026) === U martu 2025. godine, dokumentarni film ''Butthole Surfers: The Hole Truth and Nothing Butt'' premijerno je prikazan na festivalu South by Southwest. Uslijedilo je objavljivanje albuma ''Live at the Leatherfly'' i kratak zajednički nastup u Los Angelesu. Konačno, u martu 2026. godine, bend je zvanično najavio da će dugo očekivani album ''After the Astronaut'' biti objavljen 26. juna, uz prateći singl "Jet Fighter". == Identitet i scenski nastup == === Kontroverza oko imena === Sastav je ime dobio slučajno, nakon što je najavljivač na njihovom prvom koncertu na kojem su plaćeni upotrijebio naslov jedne njihove pjesme kao ime benda. Prije toga su nastupali pod različitim, često provokativnim pseudonimima (npr. ''Ed Asner Is Gay''). Zbog eksplicitnog naziva, mediji su decenijama koristili skraćenice, na šta je Haynes jednom prilikom u svom stilu odgovorio da bi, da može da bira ponovo, izabrao još vulgarnije ime. === Beskompromisni scenski performans === Tokom osamdesetih, Butthole Surfers su postali sinonim za dekadentne i nasilne nastupe. Njihovi koncerti su bili multimedijalni haos.<ref>Haynesov je često koristio kompleksni sistem vokalnih efekata, a osim toga bend je koristio stroboskope, dimne mašina i projektovao uznemirujuće snimke (od medicinskih operacija do nuklearnih eksplozija). Palili su činele, bacali fotokopirane slike bubašvaba u publiku i angažovali obnaženu plesačice Kathleen Lynch kao dio performansa.</ref> Iako su kasniji nastupi postali predvidljiviji, bend je zadržao reputaciju jednog od najekscentričnijih i najuticajnijih sastava američkog undergrounda. Prema riječima Paula Learyja, uprkos tome što mu turneje više ne pričinjavaju zadovoljstvo, trenutna društveno-politička klima je idealan trenutak za povratak Butthole Surfersa. Stanko Luka Karaman (8. decembar 1889 – 17. maj 1959) bio je jugoslovenski prirodnjak srpskog porijekla, istraživač amfipodnih i izopodnih rakova. Bio je biolog, zoolog, ihtiolog i muzeolog, koji je odigrao ključnu ulogu u razvoju prirodnih nauka i muzejske djelatnosti u Makedoniji. Osnivač je Prirodnjačkog muzeja i Zoološkog vrta u Skoplju i jedan od inicijatora uređenja gradskog parka uz rijeku Vardar. Biografija Stanko Karaman rođen je 8. decembra 1889. godine u Sarajevu, kao sin biologa i direktora srednje škole, Luke Karamana i njegove supruge Anke Miladinov, porijeklom iz Splita. Srednju školu završio je u Sarajevu 1912, nakon čega je započeo studij prirodnih nauka u Zagrebu i Napulju. Nakon prekida tokom Prvog svjetskog rata, studije je nastavio u Zagrebu, gdje je diplomirao 1920. godine, a doktorirao u januaru 1921. disertacijom o filogeniji šarana (Cyprinidae). Naučna aktivnost i dolazak u Makedoniju Nakon doktorata radio je kao asistent u Nacionalnom zoološkom muzeju i Zoološkom institutu u Zagrebu (1919–1924). Dva istraživačka putovanja u Makedoniju usmjerila su njegov daljnji naučni rad na to područje. Godine 1924. dolazi u Makedoniju i objavljuje monumentalnu studiju Pisces Macedoniae, prvi sistematski naučni rad o slatkovodnim ribama u zemlji. Tokom istraživanja identifikovao je i opisao 16 novih vrsta i podvrsta. Tokom karijere objavio je više od 100 naučnih radova (prema nekim izvorima 108), baveći se taksonomijom i ekologijom riba, vodozemaca, gmizavaca, šišmiša, te posebno slatkovodnih rakova iz redova Amphipoda i Isopoda. Opisao je oko 60 novih vrsta riba i oko 150 novih taksona slatkovodnih rakova, uglavnom endemskih. Bio je među prvim istraživačima slatkovodne podzemne faune i pećinskih ekosistema na Balkanu, te se smatra jednim od osnivača ove oblasti. Istraživanja vezana za malariju Godine 1924. imenovan je za parazitologa u Institutu za tropske bolesti u Skoplju. Istraživao je komarce i helmintijaze, te proveo šest mjeseci proučavajući područja pogođena malarijom. U radu Anopheles u Makedoniji i njihovo suzbijanje identifikovao je pet vrsta malarijskih komaraca i predložio mjere suzbijanja, uključujući biološke metode poput korištenja malih riba za uništavanje larvi. Također je proučavao žarišta malarije u Dalmaciji i metode njenog suzbijanja. Institucionalne i muzejske aktivnosti Godine 1926. osnovao je Muzej Južne Srbije (kasnije Makedonski muzej prirodne historije) u Skoplju, a 1928. i Zoološki vrt u Skoplju. Bio je dugogodišnji direktor muzeja, gdje je kao jedini naučni radnik organizirao prikupljanje i obradu materijala, te sarađivao s evropskim naučnicima. U isto vrijeme uređivao je i gradski park uz rijeku Vardar, pretvorivši zapušteno područje u park engleskog stila površine oko 120 hektara (današnji Gradski park). Kasniji život Početkom Drugog svjetskog rata 1941. godine napustio je Skoplje i boravio u Kragujevcu i Smederevu, gdje je do 1945. vodio Biološki institut. Nakon rata radio je u Splitu, a od 1950. do 1952. bio je šef Biološkog instituta Jugoslavenske akademije nauka i umjetnosti u Dubrovniku. Godine 1952. vratio se u Skoplje i nastavio rad u Prirodnjačkom muzeju. Penzionisao se 1957, ali je ostao aktivan u nauci do smrti 17. maja 1959. godine. Časopisi i urednički rad Bio je urednik Biltena Skopskog naučnog društva“ (1937–1941) te inicijator ili saradnik u pokretanju više naučnih publikacija, uključujući: Acta Musei Macedonici scientiarum naturalium Fragmenta Balcanica Izdanija Folia Balcanica Ove publikacije bile su ključne za razvoj nauke u Makedoniji i na Balkanu. Porodica Bio je oženjen biologinjom Zorom Karaman, s kojom je imao dva sina i kćerku. Njegov sin Gordan S. Karaman bio je također poznati biolog i karcinolog, univerzitetski profesor i autor brojnih naučnih radova. Počasti i priznanja Makedonska pošta je 2009. godine izdala je poštansku marku s njegovim likom, u znak priznanja za njegov doprinos nauci i muzejskoj djelatnosti. Nasljeđe u nauci Nekoliko vrsta nazvano je po njemu, kao što su Delamarella karamani (Harpacticoida), Stygophalangium karamani (Arachnida) i Macedonethes stankoi (Isopoda). Naziv karamani u nekim taksonima odnosi se i na njegovog sina Gordana S. Karamana. Stanko Luka Karaman (8. decembar 1889 – 17. maj 1959) bio je jugoslovenski prirodnjak srpskog porijekla, istraživač amfipodnih i izopodnih rakova. Bio je biolog, zoolog, ihtiolog i muzeolog, koji je odigrao važnu ulogu u razvoju prirodnih nauka i muzejske djelatnosti u Makedoniji. Osnivač je Prirodnjačkog muzeja i Zoološkog vrta u Skoplju i jedan od inicijatora uređenja gradskog parka uz rijeku Vardar. Biografija i obrazovanje Stanko Karaman rođen je 8. decembra 1889. godine u Sarajevu, kao sin biologa i direktora srednje škole, Luke Karamana i njegove supruge Anke Miladinov, porijeklom iz Splita. Srednju školu završio je u Sarajevu 1912, nakon čega je započeo studij prirodnih nauka u Zagrebu i Napulju. Nakon prekida tokom Prvog svjetskog rata, studije je nastavio u Zagrebu, gdje je diplomirao 1920. godine, a doktorirao u januaru 1921. disertacijom o filogeniji šarana (Cyprinidae). Naučni rad i istraživanja Nakon doktorata radio je kao asistent u Nacionalnom zoološkom muzeju i Zoološkom institutu u Zagrebu (1919–1924). Dva istraživačka putovanja u Makedoniju usmjerila su njegov daljnji naučni rad na to područje. Godine 1924. dolazi u Makedoniju i objavljuje monumentalnu studiju Pisces Macedoniae, prvi sistematski naučni rad o slatkovodnim ribama u zemlji. Tokom istraživanja identifikovao je i opisao 16 novih vrsta i podvrsta. Tokom karijere objavio je više od 100 naučnih radova (prema nekim izvorima 108), baveći se taksonomijom i ekologijom riba, vodozemaca, gmizavaca, šišmiša, te posebno slatkovodnih rakova iz redova Amphipoda i Isopoda. Opisao je oko 60 novih vrsta riba i oko 150 novih taksona slatkovodnih rakova, uglavnom endemskih. Bio je među prvim istraživačima slatkovodne podzemne faune i pećinskih ekosistema na Balkanu, te se smatra jednim od osnivača ove oblasti. Istraživanja vezana za malariju Godine 1924. imenovan je za parazitologa u Institutu za tropske bolesti u Skoplju. Istraživao je komarce i helmintijaze, te proveo šest mjeseci proučavajući područja pogođena malarijom. U radu Anopheles u Makedoniji i njihovo suzbijanje identifikovao je pet vrsta malarijskih komaraca i predložio mjere suzbijanja, uključujući biološke metode poput korištenja malih riba za uništavanje larvi. Također je proučavao žarišta malarije u Dalmaciji i metode njenog suzbijanja. Institucionalni rad i kasniji život Godine 1926. osnovao je Muzej Južne Srbije (kasnije Makedonski muzej prirodne historije) u Skoplju, a 1928. i Zoološki vrt u Skoplju. Bio je dugogodišnji direktor muzeja, gdje je kao jedini naučni radnik organizirao prikupljanje i obradu materijala, te sarađivao s evropskim naučnicima. U isto vrijeme uređivao je i gradski park uz rijeku Vardar, pretvorivši zapušteno područje u park engleskog stila površine oko 120 hektara (današnji Gradski park). Početkom Drugog svjetskog rata 1941. godine napustio je Skoplje i boravio u Kragujevcu i Smederevu, gdje je do 1945. vodio Biološki institut. Nakon rata radio je u Splitu, a od 1950. do 1952. bio je šef Biološkog instituta Jugoslavenske akademije nauka i umjetnosti u Dubrovniku. Godine 1952. vratio se u Skoplje i nastavio rad u Prirodnjačkom muzeju. Penzionisao se 1957, ali je ostao aktivan u nauci do smrti 17. maja 1959. godine. Publikacije, porodica i nasljeđe Bio je urednik Biltena Skopskog naučnog društva (1937–1941) te inicijator ili saradnik u pokretanju više naučnih publikacija, uključujući: Acta Musei Macedonici scientiarum naturalium Fragmenta Balcanica Izdanija Folia Balcanica Ove publikacije bile su ključne za razvoj nauke u Makedoniji i na Balkanu. Bio je oženjen biologinjom Zorom Karaman, s kojom je imao dva sina i kćerku. Njegov sin Gordan S. Karaman bio je također poznati biolog i karcinolog, univerzitetski profesor i autor brojnih naučnih radova. Makedonska pošta je 2009. godine izdala poštansku marku s njegovim likom, u znak priznanja za njegov doprinos nauci i muzejskoj djelatnosti. Nekoliko vrsta nazvano je po njemu, kao što su Delamarella karamani (Harpacticoida), Stygophalangium karamani (Arachnida) i Macedonethes stankoi (Isopoda). Naziv karamani u nekim taksonima odnosi se i na njegovog sina Gordana S. Karamana. Bosna i Hercegovina se po prvi put na FIFA Svjetskim prvenstvima pojavila 2014. godine u Brazilu, što j ujedno i prvi put da se ista selekcija našla na nekom velikom međunarodnom takmičenju. Budući da FIFA priznaje Srbiju kao zvaničnog nasljednika Jugoslavije, bosanskohercegovački igrači imali su važne uloge u historiji Svjetskog prvenstva i prije nezavisnosti 1992. godine. == Bosanskohercegovački igrači u jugoslovenskoj fudbalskoj reprezentaciji == Jugoslavija je u periodu između 1930. i 1990. na Svjetskim prvenstvima učestvovala ukupno 8 puta. Dok su u ranim izdanjima prvenstva uglavnom bili zastupljeni srbijanski igrači, sastavi su vremenom postajali sve raznovrsniji. Nekoliko bosanskohercegovačkih igrača bili su dio početnog sastava, ekipe koja je 1974. prošla grupnu fazu neporažena ispred Brazila. Napadač Dušan Bajević postigao je tri pogotka u jednoj od najvećih pobjeda u historiji Svjetskog prvenstva: Jugoslavija je pobijedila Zair sa 9:0. Odbrambeni igrač Josip Katalinski je također bio strijelac. Za reprezentaciju Jugoslavije te godine nastupili su i defanzivac Enver Hadžiabdić i golman Enver Marić. Kreativni vezni igrač Safet Sušić, kojeg mnogi smatraju najboljim bosanskohercegovačkim igračem svih vremena, bio je dio jugoslovenske fudbalske reprezentacije na SP u dva navrata: 1982. i 1990. godine. Tim koji je stigao do četvrtfinala 1990. predvodio je kapiten Zlatko Vujović, igrač bosansko-hrvatskog porijekla. == Nastupi na SP == Nakon što je Bosna i Hercegovina stekla nezavisnost od Jugoslavije 1. marta 1992. godine, ubrzo je formirana nacionalna fudbalska reprezentacija koja nije mogla učestvovati u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 1994. jer svez još uvijek nije bio član FIFA-e. Tokom kvalifikacija za SP 1998, prvu domaću utakmicu BiH je odigrala protiv Hrvatske u Bolonji. Meč se igrao na neutralnom terenu zbog renoviranja stadiona Asim Ferhatović Hase u Sarajevu. BiH je zauzela treće mjesto u kvalifikacijama za SP 2006, pri čemu je ostvarila dva remija protiv Španije. Tokom kvalifikacija za SP 2010, BiH je prvi put stigla do baraža za neko veliko takmičenje, gdje je na kraju izgubila ukupnim rezultatom 2:0 od Portugala. Bosna i Hercegovina se po prvi put kao nezavisna država plasirala na Svjetsko prvenstvo u fudbalu 2014. godine, nakon što je osvojila prvo mjesto u Grupi G. {| class="wikitable" style="text-align:center;" !Godina !Faza !Mjesto !OU !P !N !I !POG !PRG !Sastav |- |{{ZD|URU}} 1930 – {{ZD|ITA}} 1990 | colspan="9" |Dio Jugoslavije |- |{{ZD|SAD}} 1994 | colspan="9" |Nisu učestvovali |- |{{ZD|FRA}} 1998 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|JKO}} {{ZD|JAP}} 2002 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|NJE}} 2006 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|JAR}} 2010 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|BRA}} 2014 |Grupna faza |20 |3 |1 |0 |2 |4 |4 |Sastav |- |{{ZD|RUS}} 2018 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|KAT}} 2022 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|KAN}} {{ZD|MEX}} {{ZD|SAD}} 2026 |Grupna faza |TBD |– |– |– |– |– |– | |} {| class="wikitable" style="text-align:center;" ! Godina !! OU !! P !! N !! I !! POG !! PRG !! Mjesto |- | 1998 || 8 || 3 || 0 || 5 || 9 || 14 || 4 |- | 2002 || 8 || 2 || 2 || 4 || 12 || 12 || 4 |- | 2006 || 10 || 4 || 4 || 2 || 12 || 9 || 3 |- | 2010 || 12 || 6 || 1 || 5 || 25 || 15 || 2 (baraž) |- | 2014 || 10 || 8 || 1 || 1 || 30 || 6 || 1 |- | 2018 || 10 || 5 || 2 || 3 || 24 || 13 || 3 |- | 2022 || 8 || 1 || 4 || 3 || 9 || 12 || 4 |- | 2026 || 8 || 5 || 2 || 1 || 17 || 7 || 2 |} {{Nogometaš | imenogometaša = Aleksandar Stanković | slika = | punoime = | nadimak = | datumrođenja = {{datum rođenja i godine|2005|8|3|}} | rodnigrad = [[Milan]] | rodnadržava = [[Italija]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | visina = 1,85 m | pozicija = [[Vezni igrač (nogomet)#Defanzivni vezni|Defanzivni vezni]] | trenutniklub = [[Club Brugge]] | brojnadresu = 25 }} '''Aleksandar Stanković''' (rođen 3. avgusta 2005) srbijanski je profesionalni fudbaler koji igra na pozicijama defanzivnog veznog ili centralnog beka. Trenutno nastupa za Club Brugge, koji se takmiči u prvog belgijskoj ligi i srbijansku fudbalsku reprezentaciju. Sin je nekadašnjeg reprezentativca Srbije i bivšeg fudbalera milanskog Intera, Dejana Stankovića. == Klupska karijera == === Inter Milan === Stanković je prvi put uvršten na spisak prve ekipe Intera 1. oktobra 2022, kada je bio na klupi za rezervne igrače u utakmici Serije A protiv AS Rome na stadionu San Siro. Iako nije ulazio u igru, bio je dio ekipe koja je osvojila Kup Italije 2022-23, pri čemu je njegova ekipa u finalu savladala Fiorentinu rezultatom 2:1. === Posudba u Luzern === U FC Luzern Stanković je prešao 3. jula 2024, na jednogodišnju posudbu uz opciju trajnog otkupa, kao i klauzulu o povratnom otkupu u korist matičnog Intera. Prvi pogodak za klub postigao je 26. oktobra iste godine, na utakmici u kojoj je Yverdon-Sport slavio rezultatom 3:2. === Club Brugge === Krajem jula 2025, Stanković je zvanično prešao u Club Brugge, potpisavši sa tim belgijskim prvoligašem ugovor do 2029. godine. Inter Milan je zadržao klauzulu o povratnom otkupu koja im omogućava da Stankovića vrate za 22 miliona eura 2026, odnosno za 25 miliona eura 2027. godine. Mjesec dana kasnije, 27. avgusta, postigao je svoj prvi pogodak za klub u pobjedi od 6:0 protiv Rangers FC u drugoj utakmici kvalifikacija za Ligu prvaka. == Reprezentativna karijera == Poziv srbijanske U15 reprezentacije dobio je u februaru 2020. Nastupao je za U16 i U17 selekcije, a prvi put kapitensku traku za omladinsku selekciju nosio je u maju 2021. Stanković je bio kapiten generacije koja je došla do polufinala Evropskog U17 prvenstva 2022. godine. Prvi poziv za U18 srbijansku reprezentaciju dobio je u septembru 2022, kada je kao kapiten nastupio u minimalnom porazu protiv italijanske selekcije. Četiri dana kasnije, protiv iste ekipe, postigao je prvi pogodak u pobjedi Srbije od 2:1. == Stil igre == Dok je predvodio U17 selekciju Srbije do polufinala Evropskog prvenstva za igrače do 17 godina, UEFA je na svojoj stranici opisala Stankovića kao igrača čiji su prekidi "prijetnja svakom protivniku", te kao kombinaciju "finoće i borbenosti u veznom redu, što jasno pokazuje zašto nosi kapitensku traku". == Privatni život == Njegov brat Filip je golman koji nastupa za ekipu Venecije. Braća su sinovi bivšeg veznog igrača milanskog Intera i reprezentacije Srbije, Dejana Stankovića. Njegova majka Ana je Slovenka, a porodica provodi vrijeme u Ljubljani. Njegov amidža po majci bivši je slovenački profesionalni fudbaler Milenko Ačimovič. Dana 11. oktobra 2025, Stanković je debitovao za seniorsku reprezentaciju Srbije u porazu kod kuće (0:1) od reprezentacije Albanije u utakmici kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2026. == Nagrade i postignuća == * Kup Italije: 2022-2023. * Superkup Italije 2023. == Reference == Okruzi u Rusiji, Sedmi kongres SKJ, Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a i ostale Rezolucije, hemijski spojevi, aviokompanije, Spisak muzeja u gradovima sa više od 100.000 stanovnika, [en:List of freeware], List of free PC games, Platonski ugljikovodik, Prank call, Meralgia paraesthetica, Myokymia, Hemifacial spasm, Miloš Krasić, Nogometne pozicije, Nogometne formacije '''Doživotni predsjednik''' je titula koja se dodjeljuje ili koju sami predsjednici preuzimaju kako bi sebi obezbijedili neograničen mandat i produžili mandat do smrti ili penzionisanja. Ovaj položaj im omogućava formalnu zaštitu od mogućeg poraza na izborima, uključujući i od progona zbog službenih ili drugih zločina (zbog kojih bi mogli odgovarati gubitkom vlasti), putem formalnog predsjedničkog imuniteta. Ponekad titula nosiocu daje pravo da imenuje ili predloži nasljednika. Termin se često koristi za političke lidere koji nastoje legitimizovati svoju apsolutnu vlast, a koji u praksi vladaju kao monarsi. Doživotni predsjednik de facto se može smatrati autokratom i često je sinonim za diktatora. Korištenje titule „doživotni predsjednik“ umjesto tradicionalno autokratskog naslova, poput monarha, podrazumijeva subverziju liberalne demokratije od strane nosioca vlasti. U nekim slučajevima, doživotni predsjednik može uspostaviti samoproklamovanu monarhiju, kao što je učinio Henri Christophe na Haitiju. Među značajnim historijskim ličnostima koje su koristile strategiju doživotnog ili neograničenog mandata izdvajaju se Julije Cezar, rimski vojni vođa i državnik koji je 45. godine p. n. e. proglasio sebe "dictator perpetuusom" (doživotnim diktatorom) u Rimskoj Republici i Napoleon Bonaparte, francuski vojni lider i državnik, koji je 1802. godine proglašen prvim doživotnim konzulom , prije nego što je 1804. godine postao car Francuske. Mnogi lideri koji su se proglasili doživotnim predsjednicima zapravo nisu uspjeli da služe do kraja života. Većina je smijenjena prije smrti, dok su neki ubijeni dok su vršili dužnost. Međutim, neki su uspjeli da vladaju do svoje prirodne smrti, poput José Gaspara Rodrígueza de Francia (Paragvaj), Alexandra Pétiona i Françoisa Duvaliera (Haiti), Rafaela Carrere (Gvatemala), Saparmurrata Niyazova (Turkmenistan) i Josipa Broza Tita (Jugoslavija). Neki lideri nisu uspjeli da dobiju status doživotnog predsjednika; primjer za to je Mobutu Sese Seko iz Zaira, koji je 1972. godine pokušao da osigura takav mandat. Neki dugogodišnji autokratski predsjednici pogrešno se smatraju doživotnim predsjednicima. Oni nikada zvanično nisu dobili doživotni mandat i povremeno su učestvovali na izborima na kojima su ponovno birani. U većini slučajeva, to su bili fiktivni izbori koji su im garantovali nastavak vlasti. Doživotni predsjednici se mogu smatrati monarskim vladarima de facto. U prošlosti su neka državna uređenja imala karakter monarhija (npr. Vatikan), gdje je vladar biran od strane skupštine. Politolozi često imaju teškoće da razlikuju državu koju vodi doživotni predsjednik od monarhije, posebno kada se radi o nasljednoj ili porodičnoj diktaturi. {| class="wikitable" |+Doživotni predsjednici po državama !Država !Predsjednik !Zvanična titula !Titula na bosanskom jeziku !Bilješke |- |{{ZID|Njemačka|Nazi}} |Adolf Hitler |''Führer und Reichskanzler'' |Vođa i kancelar |Referendum o šefu države Trećeg Rajha održan je 19. avgusta 1934, nakon smrti predsjednika Paula von Hindenburga, kako bi se formalno spojile funkcije predsjednika i kancelara, a koje je nakon referenduma preuzeo Adolf Hitler. Glasanje koje je proteklo pod represivnim uslovima bez slobodne opozicije, rezultovalo je time da je 89,93% glasova podržalo Hitlerovu vlast. Referendumi u nacističkoj Njemačkoj služili su više kao propagandni instrument za demonstraciju jedinstva između režima i narodne zajednice nego kao stvarno demokratsko odlučivanje. |- |{{ZID|Argentina}} |Juan Carlos Onganía |''Presidente de facto de la Nación Argentina'' |de facto predsjednik Argentine |Doživotni predsjednik tokom prve faze civilno-vojne diktature poznate kao "Argentinska revolucija", od 29. juna 1966. do 8. juna 1970. |- |{{ZID|Bolivija}} |Simón Bolívar |''El Libertador'' |Oslobodilac |Prvi predsjednik Kolumbije. Zvanično titulu "El Libertador de Venezuela" dobio od vlasti u Caracasu 14. oktobra 1813. kao priznanje za njegovo vođstvo u oslobađanju teritorije od španske vlasti. Ova titula mu nije dodijeljena samoinicijativno, već kao formalno priznanje od lokalnih vlasti. Kasnije je titula potvrđena i od strane Kongresa Velike Kolumbije 1819, čime je postala zvanično priznati epitet za njegove zasluge u oslobađanju više južnoameričkih zemalja. Danas se "El Libertador" smatra historijski i državno priznatim nazivom koji simbolizuje njegovu ulogu u borbi za nezavisnost. |- | |José María Linares Lizarazu |''Presidente de la República de Bolivia'' |13. predsjednik Bolivije |Zvanično nosio titulu predsjednika Bolivije, obavljajući je od 9. septembra 1857. do 14. januara 1861. Tokom vlasti prvo je bio privremeni predsjednik (pro tempore), a od 31. marta 1858. sebe je proglasio diktatorom, ostavši na vlasti sve do svog svrgavanja 1861. godine. |- | |Manuel Isidoro Belzu Humérez |''Presidente de la República de Bolivia'' |11. predsjednik Bolivije |Bolivijski vojni oficir i 11. predsednik Bolivije od 1848. do 1855. Tokom njegove vlasti usvojeni su aktuelna nacionalna himna i zastava, a vlada je imala populistički karakter, podržavajući siromašno i domorodačko stanovništvo. Došao je na vlast vojnom silom, porazivši José Miguela de Velasca, a kasnije je legitimizirao položaj na izborima. Nakon penzionisanja njegov zet Jorge Córdova preuzeo je funkciju predsjednika, dok je Belzu kasnije ubijen 1865. u pokušaju da se vrati na vlast. |- | | | | | |- | | | | | |- | | | | | |} '''Primjeri doživotnih predsjednika po državama:''' * * '''Argentina:''' Juan Carlos Onganía * '''Bolivija:''' Simón Bolívar, Antonio José de Sucre, Andrés de Santa Cruz, Manuel Isidoro Belzu, José María Linares, Mariano Melgarejo, Germán Busch * '''Brazil:''' Getúlio Vargas * '''Centralnoafrička Republika:''' Jean-Bedel Bokassa, André Kolingba * '''Ciskei:''' Lennox Sebe * '''Sjeverna Koreja:''' Kim Il-sung („Večni predsjednik“), Kim Jong-il, Kim Jong-un * '''Španija:''' Francisco Franco („Caudillo“) * '''Ekvador:''' Diego Noboa * '''Francuska:''' Napoleon Bonaparte („Prvi konzul doživotno“), Philippe Pétain * '''Gana:''' Kwame Nkrumah * '''Gvatemala:''' Rafael Carrera * '''Ekvatorijalna Gvineja:''' Francisco Macías Nguema * '''Haiti:''' Toussaint Louverture, Jean-Jacques Dessalines, Henri Christophe, André Rigaud, Alexandre Pétion, Jean-Pierre Boyer, Jean-Baptiste Riché, Faustin Soulouque, Fabre Geffrard, Sylvain Salnave, François Duvalier, Jean-Claude Duvalier * '''Indonezija:''' Soekarno, Soeharto * '''Italija:''' Benito Mussolini * '''Iran:''' Rouhollah Khomeini, Ali Khamenei, Mojtaba Khamenei * '''Irak:''' Saddam Hussein * '''Libija:''' Mouammar Kadhafi * '''Malawi:''' Hastings Banda * '''Meksiko:''' Antonio López de Santa Anna * '''Uganda:''' Idi Amin Dada * '''Paragvaj:''' José Gaspar Rodríguez de Francia, Carlos Antonio López, Francisco Solano López * '''Peru:''' Simón Bolívar, Andrés de Santa Cruz, Felipe Santiago Salaverry, Manuel Ignacio de Vivanco * '''Samoa:''' Tupua Tamasese Mea’ole, Malietoa Tanumafili II * '''Tunis:''' Habib Bourguiba * '''Turkmenistan:''' Saparmurrat Niyazov * '''Jugoslavija:''' Josip Broz Tito * '''Zair:''' Mobutu Sese Seko '''Najduže vladavine doživotnih predsjednika:''' * Kim Il-sung – 45 godina, 9 mjeseci, 29 dana * Malietoa Tanumafili II – 45 godina, 4 mjeseca, 10 dana * Mouammar Kadhafi – 41 godina, 11 mjeseci, 22 dana * Francisco Franco – 39 godina, 1 mjesec, 19 dana * Ali Khamenei – 36 godina, 8 mjeseci, 24 dana * Soeharto – 30 godina, 1 mjesec, 15 dana * Mobutu Sese Seko – 25 godina, 6 mjeseci, 19 dana * Jean-Pierre Boyer – 24 godine, 11 mjeseci, 12 dana * Saddam Hussein – 23 godine, 8 mjeseci, 24 dana * Hastings Banda – 23 godine, 1 mjesec, 2 dana Ol Doinyo Lengai '''Transliteracija''' (grč. ''trans'' – "preko"; ''lit(t)era'' – "slovo") je proces prevođenja teksta iz jednog pisma u drugo, pri čemu se zadržava fonetska ili grafička ekvivalencija slova, a ne njihov značenjski sadržaj. Transliteracija se razlikuje od prevoda, jer se radi samo o prilagođavanju pisma, a ne jezika, zbog čega se u terminologiji često koristi i izraz ''preslovljavanje''. Ovaj postupak pretvaranja slova iz jednog sistema pisma u odgovarajuća slova drugog sistema pisma ne predstavlja direktno izvorne glasove, već zamjenjuje znakove njihovim ekvivalentom u drugom pismu. Zbog čestih dijakritičkih znakova koji su nerijetko potrebni, transliteracija se uglavnom primjenjuje u naučnim i stručno-tehničkim kontekstima. U bosanskom jeziku koriste se i latinica i ćirilica, pri čemu je latinica dominantna u javnoj upotrebi i svakodnevnom životu. Transliteracija se u domaćoj upotrebi koristi za prevođenje tekstova sa ćirilice na latinicu (i vice versa), prilagođavanje imena, geografskih pojmova i stručnih termina iz stranih jezika, kao i računarske i tipografske potrebe, gdje se različita pisma moraju prikazati konzistentno.<ref>Primjer: Ako baza podataka sadrži imena u oba pisma, pretraživanje po latinici bez transliteracije možda neće pronaći rezultate napisane ćirilicom. Transliteracija standardizuje prikaz i omogućava preciznije pretraživanje.</ref> '''Transliteracija''' (grč. ''trans'' – "preko"; ''lit(t)era'' – "slovo") je proces prevođenja teksta iz jednog pisma u drugo tako da se svako slovo ili znak zamjenjuje odgovarajućim znakom drugog pisma, bez mijenjanja značenja riječi. Cilj transliteracije je grafička ekvivalencija znakova, a ne reprodukcija izgovora. Zbog toga se transliteracija razlikuje od prevoda, jer se radi isključivo o prilagođavanju pisma, a ne jezika. U terminologiji se često koristi i izraz ''preslovljavanje''. Zbog čestih dijakritičkih znakova koji su nerijetko potrebni, transliteracija se uglavnom primjenjuje u naučnim, lingvističkim i stručno-tehničkim kontekstima. == Upotreba u bosanskom jeziku i primjeri == === Upotreba === U bosanskom jeziku koriste se i latinica i ćirilica, pri čemu je latinica dominantna u javnoj upotrebi i svakodnevnom životu. Transliteracija se primjenjuje u nekoliko svrha: # Prevođenje tekstova između pisama – npr. sa ćirilice na latinicu i obratno. # Prilagođavanje imena, geografskih pojmova i stručnih termina iz stranih jezika. # Računarske i tipografske potrebe, gdje se različita pisma moraju prikazati dosljedno radi čitljivosti, pretraživanja i obrade podataka. === Primjeri === {| class="wikitable" !Latinica !Ćirilica |- |Bosna i Hercegovina |Босна и Херцеговина |- |Sarajevo |Сарајево |- |Banja Luka |Бања Лука |- |Mostar |Мостар |- |Ćilim |Ћилим |} Islamic marital practices, Marriage in Islam, Islamsko bračno pravo Štuko dekoracija u islamskoj arhitekturi odnosi se na rezbareni ili oblikovani štuk i gipsani malter. Pojmovi štuko i malter u ovom kontekstu koriste se gotovo naizmjenično kako bi označili većinu vrsta ovakvih dekoracija s nešto različitim sastavima. Ova dekoracija se uglavnom koristila za prekrivanje zidova i površina, a glavni motivi bili su oni koji prevladavaju u islamskoj umjetnosti: geometrijski, arabeska, biljni, kaligrafski, kao i trodimenzionalni muqarnas. Gipsani malter bio je iznimno važan u islamskoj arhitektonskoj dekoraciji jer je relativno suha klima u velikom dijelu islamskog svijeta olakšavala korištenje ovog jeftinog i svestranog materijala u raznim prostorima. Štuko dekoracija već se koristila u drevna vremena u regiji Irana i u grčko-rimskom mediteranskom području. U islamskoj arhitekturi, štuko dekoracija pojavila se tokom omejadske dinastije (kasni 7-8. vijek) i doživjela daljnje inovacije i širenje tokom 9. vijeka pod Abasidima u Iraku, nakon čega se dalje širila islamskim svijetom i uključivala u regionalne arhitektonske stilove. Primjeri historijske rezbarene štuko dekracije nalaze se u Egiptu, Iranu, Afganistanu i Indiji, među ostalim područjima. Često se koristila u "maurskoj" ili zapadnoj islamskoj arhitekturi na Pirinejskom poluotoku (Al-Andalus) i dijelovima Sjeverne Afrike (Magrib), barem od razdoblja Taifa i lmoravida (11-12. vijek). Na Pirinejskom poluotoku dosegnula je kreativni vrhuna u maurskoj arhitekturi tokom dinastije Nasrid, koja je izgradila Alhambru. Mudejar arhitetura također je u širokoj mjeri koristila takav dekorativni stil. Španjolski izraz yesería ponekad se koristi u kontekstu islamske i mudejar arhitekture u Španiji. Italijanska saveznička vojska, odnosno Vojska Juga, nazivi su koji se primjenjuju na različite jedinice bivše Kraljevske italijanske vojske u razdoblju kada su se borile uz Saveznike tokom Drugog svjetskog rata od oktobra 1943. pa nadalje. U ovom razdoblju, prosaveznička Kraljevska italijanska mornarica i Kraljevsko italijansko ratno zrakoplovstvo bili su poznati pod nazivom Italijanska saveznička mornarica i Italijansko savezničko zrakoplovstvo. Od septembra 1943. italijanske snage naklonjene Silama Osovine postale su Nacionalna republikanska vojska novoosnovane Italijanske Socijalne Republike. Italijanska saveznička vojska nastala je kao rezultat savezničkog primirja s Italijom 8. septembra 1943; kralj Victor Emmanuel III smijenio je Benita Mussolinija s mjesta predsjednika vlade u julu 1943, nakon savezničke italije na južnu Italiju, te je umjesto njega imenovao maršala Italije, Pietra Badoglia, koji je potom stao na stranu Saveznika u borbi protiv snaga Socijalne Republike i njihovih njemačkih saveznika u sjevernoj Italiji. Italijanska saveznička vojska brojala je zmeđu 266.000 i 326.000 vojnika u Italijanskoj kampanji, od čega je 20.000 (kasnije broj povećan na 50.000, iako neki izvori navode broj i do 99.000) bilo u svojstvu borbenih jedinica, a između 150.000 i 190.000 činilo je pomoćne i logističke jedinice, uz 66.000 pripadnika zaduženih za kontrolu prometa i odbranu infrastrukture. Općenito gledano, Italijanska saveznička vojska činila je osminu borbenih snaga i četvrtinu ukupne sile 15. armijske skupine savezničkih snaga. == I motorizovana grupa == Prva formacija Savezničke vojske bila je I motorizovana grupa, formirana 27. novembra 1943. u San Pietro Vernoticu kod Brindisija. Jedinice I motorizovane grupe činili su bivši članovi 58. pješačke divizije Legnano i 18. pješačke divizije Messina. Dio vojnika koji su se pridružili jedinici uspio je izbjeći zarobljavanje i borbu na strani njemačkih snaga. Jedinica se sastojala od 295 oficira i 5387 vojnika, te je osnovana kako bi sa Saveznicima učestvovala u borbama protiv Njemačke i Italijanske Socijalne Republike. Komandant jedinice bio je oficir Vincenzno Dapino, koji je grupu vodio u njenom prvom vojnom zadatku u bici kod San Pietro Infine u decembru 1943. Ova akcija uveliko je doprinijela da Saveznici vrate povjerenje prema italijanskim vojnicima koji su se borili na njihovoj strani. Jedinica je pretrpila velike gubitke, te je ocijenjeno da je zadovoljila u izvršavanju njoj povjerenih zadataka. Nakon službe u sastavu američke Pete armije i reorganizacije, komandu nad I motorizovanom grupom preuzeo je general Umberto Utili, a jedinica je premještena u sastav Poljskog II korpusa na krajnjem lijevom krilu britanske Osme armije. Početkom 1944. jedinica je reorganizovana i proširena u Italijanski oslobodilački korpus. == Italijanski oslobodilački korpus == Dana 18. aprila 1944, I motorizovana grupa (koja je tada brojala 16.000 ljudi) preuzela je naziv Italijanski oslobodilački korpus, te biva podijeljena u dvije brigade. Oslobodilački korpus ojačan je 184. pješačkom divizijom Nembo, koja je brojala 6000 vojnika, a njom je komandovao general Umberto Utili. Početkom 1944, jedinica od 5000 italijanskih vojnika borila se na Gustavovoj liniji kod Monte Casina i pokazala se uspješnom u borbi. Italijani su ponovo pretrpili velike gubitke. == Italijanska saveznička vojska od kraja 1944. do 1945. == Nakon bitke kod Filottrana u julu 1944, italijanska vlada predložila je proširenje svojih vojnih kontingenata u okviru savezničkih snaga. Prijedlog je prihvaćen, te je u septembru 1944. oslobodilački korpus povučen sa fronta i prve linije radi opremanja britanskom opremom, uključujući britanske uniforme ''Battledress'' i kacige tipa ''Brodie''. Dana 24. septembra 1944, Korpus je raspušten, a njegovo osoblje i jedinice iskorištene su za formiranje prvih borbenih grupa. "Legnano" i "Folgore". Ubrzo su osnovane još četiri borbene grupe: "Cremona", "Friuli", "Mantova" i "Piceno". Te su grupe bile veličinom jednake slabijim divizijama. Predviđeni sastav svake iznosio je 432 oficira, 8578 podoficira i vojnika, 116 poljskih topova, 170 minobacača, 502 laka mitaljeza i 1277 motornih vozila. Borbene grupe dobile su nazive prema starim divizijama Kraljevske vojske, te su djelimično slijedile sistem numeriranja starih pukovnija. Ove su grupe funkcionisale u okviru američkih i britanskih jedinica na Gotskoj liniji. Borbeni raspored Italijanske savezničke vojske u aprilu 1945. bio je sljedeći: Načelnik stožera Vrhovne komande oružanih snaga bio je maršal Giovanni Messe, dok je načelnik stožera Kopnene vojske bio general-pukovnik Paolo Berardi. Svaki pješački puk imao je tri pješačka bataljona, četu minobacača naoružanu britanskim ML 3-inčnim minobacačima i protivtenkovsku četu naoružanu britanskim topovima QF 6pdr. Artiljerijski pukovi sastojali su se od četiri artiljerijska odreda s britanskim topovima QF 25pdr, jednog protivtenkovskog odreda s britanskim topovima QF 17pdr, te jednog protivzračnog odreda naoružanog britanskim verzijama topova Bofors 40 mm. Borbena grupa "Cremona", s vojnicima iz 44. pješadijske divizije "Cremona", pridodana Britanskom V korpusu – general-major Clemente Primieri. * 21. pješadijski puk "Cremona" * 22. pješadijski puk "Cremona" * 7. artiljerijski puk * CXLIV inženjerijski bataljon == Inhibitori enzima == Inhibicija enzimske reakcije, ili jednostavno inhibicija enzima, predstavlja sprečavanje aktivnosti enzima djelovanjem molekula nazvanih inhibitori enzima. Inhibitor enzima je molekula koja se veže za enzim i smanjuje njegovu aktivnost. Spoznaja da blokiranje aktivnosti određenih enzima može uništiti patogene organizme ili ispraviti metaboličke poremećaje dovela je do razvoja brojnih lijekova koji djeluju upravo kao inhibitori enzima. Osim u medicini, koriste se i kao pesticidi. Važno je naglasiti da nisu sve molekule koje se vežu za enzim inhibitori: aktivatori enzima povećavaju enzimsku aktivnost, dok se supstrati vežu za enzim i u okviru normalnog katalitičkog ciklusa pretvaraju u proizvode. === Način djelovanja === Inhibitor može spriječiti vezivanje supstrata za aktivno mjesto enzima ili ometati katalitički proces. Prema načinu vezivanja, inhibitori se dijele na: * '''Reverzibilne''' * '''Ireverzibilne''' Ireverzibilni inhibitori obično reagiraju s enzimom i hemijski ga mijenjaju, često stvaranjem kovalentne veze. Na taj način trajno mijenjaju ključne aminokiselinske ostatke potrebne za enzimsku aktivnost. Reverzibilni inhibitori se, nasuprot tome, vežu nekovalentnim interakcijama i njihovo djelovanje zavisi od toga da li se vežu za slobodan enzim, kompleks enzim–supstrat ili za oba oblika. Mnogi lijekovi su upravo inhibitori enzima, zbog čega je njihovo otkrivanje i optimizacija jedno od najvažnijih područja istraživanja u biohemiji i farmakologiji. Medicinski inhibitori procjenjuju se prema svojoj specifičnosti (minimalno vezivanje za druge proteine) i potentnosti, koja se izražava konstantom disocijacije. Visoka specifičnost i potentnost obično znače manje neželjenih efekata i nižu toksičnost. === Prirodni inhibitori === Inhibitori enzima postoje i u prirodi te imaju važnu ulogu u regulaciji metabolizma. U metaboličkim putevima često dolazi do negativne povratne sprege, gdje krajnji proizvod inhibira enzim ranije u lancu reakcija, čime se održava ćelijska homeostaza. Neki ćelijski proteini specifično se vežu za enzime (npr. proteaze ili nukleaze) i blokiraju njihovu aktivnost kako bi zaštitili ćeliju. Prirodni inhibitori mogu biti i otrovi koji služe za odbranu od predatora ili za savladavanje plijena. ---- == Vrste reverzibilne inhibicije == === 1. Konkurentna inhibicija === Kod konkurentne inhibicije inhibitor se veže za aktivno mjesto enzima i takmiči se sa supstratom. Budući da je često slične građe kao supstrat, zauzima njegovo mjesto i sprječava normalno vezivanje. * Povećava vrijednost '''Km''' * Ne utiče na '''Vmax''' === 2. Nekonkurentna inhibicija === Inhibitor se veže za drugo mjesto na enzimu (ne na aktivno mjesto), pa se može vezati istovremeno sa supstratom. * Smanjuje '''Vmax''' * Ne mijenja '''Km''' === 3. Parcijalna (djelimična) inhibicija === Slična je nekonkurentnoj, ali kompleks enzim–inhibitor–supstrat zadržava određeni stepen katalitičke aktivnosti. * Smanjuje '''Vmax''' * '''Km''' ostaje nepromijenjen === 4. Mješovita inhibicija === Ima osobine konkurentne i nekonkurentne inhibicije. Inhibitor se može vezati i za slobodan enzim i za kompleks enzim–supstrat. * Smanjuje '''Vmax''' * Mijenja '''Km''' ---- == Inhibitori samoubice == Inhibitori samoubice (suicidalni inhibitori) su molekule koje se tokom reakcije ugrađuju u enzim i trajno ga deaktiviraju. Primjer je acetilsalicilna kiselina (aspirin), koja inhibira enzim ciklooksigenazu i time smanjuje sintezu prostaglandina odgovornih za bol i upalu. Također, cijanid inhibira enzim citohrom c oksidazu, blokirajući ćelijsko disanje. Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u košarci 2027. godine odredit će 31 reprezentaciju koja će učestvovati na FIBA Svjetskom košarkaškom prvenstvu 2027, dok domaćin, Katar, automatski ostvaruje plasman na prvenstvo. == Raspored kvalifikacijskih prozora == Slično kao i tokom kvalifikacija za FIBA Svjetsko prvenstvo 2019. i SP 2023, utakmice će se igrati u šest kvalifikacijskih prozora tokom perioda od 15 mjeseci u svim regijama FIBA-e. U kvalifikacijskom procesu učestvovat će 80 nacionalnih reprezentacija. Raspored šest kvalifikacijskih prozora je sljedeći: {| class="wikitable" !Prozor !Datum |- align="center" |1 |24. novembar – 2. decembar 2025. |- align="center" |2 |23. februar – 3. mart 2026. |- align="center" |3 |29. juni – 7. juli 2026. |- align="center" |4 |24. avgust – 1 septembar 2026. |- align="center" |5 |23. novembar – 1 decembar 2026. |- align="center" |6 |22. februar – 2. mart 2027. |} == Kvalifikovane reprezentacije == {| class="wikitable sortable" ! rowspan="2" |Reprezentacija ! rowspan="2" |Način kvalifikacije ! rowspan="2" |Datum kvalifikacije ! colspan="4" data-sort-type="number" |Nastup(i) ! rowspan="2" |Prethodni najbolji rezultat{{efn|'''Bold''' text indicates they hosted that edition.}} ! rowspan="2" |FIBA rank{{efn|World ranking at start of tournament.}} |- !{{Tooltip|Ukupno|Uključujući ovo izdanje}} !{{abbr|Prvi|Prvi nastup}} !{{abbr|Zadnji|Zadnji nastup}} !{{abbr|Niz|Aktuelni niz uzastopnih nastupa}} |- |{{ZD|Katar}} [[Košarkaška reprezentacija Katara|Katar]] | align="center" |Domaćin | align="center" |28. april 2023. | align="center" |{{abbr|2|Katar zadnji put nastupao 2006.}} | colspan="2" align="center" |[[Svjetsko prvenstvo u košarci 2006.|2006]] | align="center" |1 |{{sort|21|21. mjesto}} ([[Svjetsko prvenstvo u košarci 2006.|2006]]) | align="center" |– |} == Format == Format kvalifikacija za FIBA SP 2027 ostao je nepromijenjen, sa šest kvalifikacionih prozora tokom period od 15 mjeseci u 4 regije: Afrika, Amerika, Azija (uključujući Okeaniju) i Evropa. Kvalifikacije će se održavati od novembra 2025. do marta 2027, a 80 reprezentacija takmičiće se za mjesto na SP. Put ka SP 2027. počeo je u februaru 2024. početkom evropskih pretkvalifikacija koje su trajale do avgusta 2024. Žrijeb za kvalifikacije održan je 13. maja 2025. u Dohi. {| class="wikitable" style="text-align:center;" ! rowspan="2" |FIBA zona ! colspan="2" |Turnir kvalifikacija ! colspan="3" |SP automatski plasman |- !Divizija A <small>najbolje rangirani timovi</small> !Divizija B <small>maksimalan mogući broj učesnika</small> ! !Plasman domaćinima ! |- | align="left" |[[:en:FIBA_Africa|FIBA Afrika]] |16 |2 |5 |0 |'''5''' |- | align="left" |[[:en:FIBA_Americas|FIBA Amerika]] |16 |2 |7 |0 |'''7''' |- | align="left" |[[:en:FIBA_Asia|FIBA Azija]] [[:en:FIBA_Oceania|FIBA Okeanija]] |16 |17 |7 |1 |'''8''' |- | align="left" |[[:en:FIBA_Europe|FIBA Evropa]] |32 |13 |12 |0 |'''12''' |- !Ukupno !80 !114 !31 !1 !32 |} Dana 28. februara 2026. godine, vrhovni vođa Islamske Republike Iran, Ali Khamenei, ubijen je tokom izraelsko-američkih zračnih napada na Iran u području Teherana. Iranska vlada smrt je službeno potvrdila 1. marta 2026. Operacija je izvedena tokom intenzivnih vojnih sukoba između Izraela i Irana. Napad je proveden uz saradnju sa CIA-om, koja je prikupljala obavještajne podatke o lokacijama gdje se nalaze iranski visokorangirani dužnosnici. Prema dostupim satelitskim snimcima, Khameneijeva rezidencija u Teheranu teško je oštećena tokom napada. Nakon inicijalnih izraelskih izvješća da je Khamenei ubijen u operaciji, američki predsjednik Donald Trump i izraelski premijer Benjain Netanyahu ponovili su da je Khamenei mrtav. Poslije potvrde iranskih državnih medija o njegovoj smrti, vlada je proglasila 40 dana žalosti i 7 dana državnih praznika. Novinska agencija Fars New Agency objavila je da su u napadima također poginuli Khameneijeva kćerka, zet, unuka i snaha. Smrt vođe Irana bila je razlog slavlja za mnoge iranske civile. U brojnim državama organizovani su protestni skupovi, a na pojedinim mjestima došlo je i do izbijanja nereda povodom njegove smrti. Prema neimenovanim izvorima iz američke administracije, sličan plan za atentat tokom Dvanaestodnevnog rata bio je odbijen od strane predsjednika Trumpa 15. juna 2025. godine. == Pripreme == Prema izvještajima ''The Telegrapha'' i ''The Washington Posta'', saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman obavio je više telefonskih poziva s američkim predsjednikom Trumpom, pozivajući ga da napadne Iran, navodeći da bi "Iran postao jači i opasniji ako Washington ne izvrši udar odmah". Princ Khalid bin Salman, brat prijestolonasljednika Mohammeda i saudijski ministar odbrane, navodno je na sastanku s američkim zvaničnicima upozorio na rizike od neizvršavanja napada na Iran. Nakon Dvanaestodnevnog rata u junu 2025. godine, Khamenei se sve više povlačio u osamu, a bunker u njegovom kompleksu bio je toliko dubok da je liftu trebalo više od pet minuta da stigne do njega, zbog čega su prilike za udar bile veoma rijetke. Mjesecima prije napada, CIA je pratila lokacije i obrasce kretanja Khameneija, te je saznala da će se održati sastanak visokih zvaničnika kojem će on prisustvovati. Prema pisanju ''Reutersa'', Sjedinjene Države i Izrael pripremili su pokretanje napada u trenutku kada se Khamenei sastao sa svojim višim savjetnicima, od kojih je najmanje pet poginulo zajedno s njim. Izraelski zvaničnici izjavili su da je Khamenei viđen iznad zemlje u svojoj upadljivoj službenoj rezidenciji neposredno prije atentata. Istovremeno, napadi su izvedeni na još najmanje dvije lokacije u gradu kako bi se osigurao uspjeh operacije. == Zračni napadi == Dana 28. februara 2026, više mjesta u Iranu pogođeno je raketama SAD-a i Izraela u sklopu vone operacije s ciljem sprječavanja nuklearnih i raketnih programa u toj zemlji, kao i pokretanju smjene režima. Napad je izvršen u 8:10 po lokalnom vremenu i opisan je kao "masivni, izuzetni smion dnevni napad" koji je "odmah pogodio visoke dužnosnike". Udar na Khameneijevu rezidenciju bio je jedinstven jer je izvršen tokom dana, s time da su izraelski avioni bacili 30 bombi na to mjesto. Udari su bili usmjereni na strateške objekte i važne iranske dužnosnike, uključujući Khameneijevu rezidenciju, koja je bila među onim najteže pogođenim izraelskim udarima u Teheranu; satelitski snimci sugerišu da je zgrada teško oštećena. Dana 28. februara 2026. godine, Izrael i Sjedinjene Američke Države pokrenuli su zajednički napad na nekoliko lokacija u Iranu. Operacija, kojoj je Izrael dao kodno ime Lavlja rika, a Ministarstvo odbrane SAD-a Operacija Epski bijes, ciljala je ključne zvaničnike, vojne zapovjednike i objekte. Napad je uključivao i atentat na vrhovnog vođu Alija Khameneija. Tokom 2024, vojna eskalacija između Izraela i Irana kulminirala je u dva navrata razmjenom vatre, a 2025. godine vodili su dvanaestodnevni rat koji je također uključivao američke napade s ciljem uništavanja iranskih nuklearnih postrojenja. U sedmicama prije napada 2026. godine, Iran i SAD bili su uključeni u indirektne nuklearne pregovore uz posredovanje Omana, a druga runda pregovora bila je zakazana u Ženevi. Napadu je prethodilo najveće gomilanje američke vojske na Bliskom istoku još od invazije na Irak 2003. godine. Napad je započeo udarima u gradovima Teheranu, Isfahanu, Komu, Karadži i Kermanšahu. Ubijeno je nekoliko zvaničnika iranske vlade, uključujući sekretara Vrhovnog savjeta nacionalne bezbjednosti Alija Shamkhanija, kao i Khameneija; preneseno je da su neki iranski civili slavili smrt dotičnog, čije je sjedište uništeno. Dok su primijećene eksplozije, izraelski ministar odbrane Israel Katz potvrdio je napad IDF-a. Trump je u videu postavljenom na Truth Socialu objavio da su Sjedinjene Države pokrenule udare na Iran zajedno s Izraelom. U znak odmazde, Iran je lansirao desetine svojih dronova i balističkih projektila širom Perzijskog zaliva, pored ciljanja Izraela kao i američkih vojnih baza u Jordanu, Kuvajtu, Bahreinu, Kataru, Iraku, Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Iran je navodno pokrenuo i napade na objekte civilne avijacije, uključujući međunarodne aerodrome u Kuvajtu i UAE. Uzvratni udari usmrtili su jednog civila u Izraelu i četvoro u Siriji. Nadalje, Huti sa sjedištem u Jemenu objavili su da će nastaviti svoje napade u Crvenom moru. Eskalacija u Perzijskom zalivu rezultovala je zastojem u globalnoj isporuci nafte. Trump je izjavio da je cilj operacije uništiti iranske raketne i vojnu infrastrukturu, spriječiti Iran u nabavci nuklearnog oružja i, u konačnici, srušiti režim. Ujedinjene nacije i nekoliko neuključenih zemalja osudili su početne udare zbog narušavanja stabilnosti Bliskog istoka, dok su drugi osudili iranske uzvratne udare na druge nacije u regionu. Kritičari operacije su je također nazvali nezakonitom prema domaćem i međunarodnom pravu. == Pozadina == Povlačenje Sjedinjenih Država iz Zajedničkog sveobuhvatnog akcionog plana 2018. godine dovelo je do ponovnog uvođenja sankcija Iranu i zaokreta ka upotrebi sile umjesto diplomatije u odnosima između SAD-a i njihovih saveznika sa Iranom. Trumpova administracija usvojila je strategiju "maksimalnog pritiska". Ponovno uvođenje američkih sankcija ozbiljno je uticalo na iransku ekonomiju. Iranski rijal pao je za 20%. Međunarodne banke koje su trgovale sa Iranom platile su visoke kazne. Sve velike evropske kompanije odustale su od poslovanja sa Iranom iz straha od američke kazne. Sankcije su gurnule milione Iranaca u siromaštvo i smanjile njihovu kupovnu moć u pogledu uvoznih osnovnih dobara, kao što su hrana i lijekovi, istovremeno podstičući inflaciju, nezaposlenost i propadanje infrastrukture. Tenzije između Irana, Sjedinjenih Država i Izraela porasle su od napada na Izrael 7. oktobra i početka rata u Gazi 2023. godine, u kojem je Izrael oslabio milicije koje podržava Iran širom Bliskog istoka, uključujući Hamas u Gazi, Hezbolah u Libanu i druge. Izrael i Iran razmijenili su udare u aprilu i oktobru 2024. godine, te su bili uključeni u kratki rat 2025. godine koji je također obuhvatio američki zračni napad s ciljem uništavanja iranskih nuklearnih postrojenja. === Antivladini protesti u Iranu i prvobitno raspoređivanje američkih snaga === Počevši od kraja decembra 2025. godine, u Iranu su izbili masovni antivladini protesti širom zemlje, prvenstveno podstaknuti ekonomskom krizom, kolapsom rijala i rastom cijena. Protesti, koji su uključivali pozive na promjenu režima, postali su najveći po razmjerama od revolucije 1979. godine, proširivši se na više od 100 gradova širom zemlje. Iranska vlada je odgovorila nasilnom represijom, uključujući masakre nad demonstrantima, pri čemu su se najsmrtonosniji incidenti dogodili 8. i 10. januara 2026. Novinska agencija aktivista za ljudska prava sa sjedištem u SAD-u procijenila je broj poginulih na 7.000, iranska vlada je saopštila da je broj mrtvih 3.117, dok su Donald Trump i drugi naveli da broj poginulih odgovara brojci od 32.000 ljudi. AP News je izvijestio da je vladina prekomjerna upotreba nasilja izazvala očaj u iranskoj javnosti i pobudila nadu kod nekih građana u američki napad. Nekoliko naučnika je tvrdilo da se iranska vlada sada suočava sa krhkim stanjem koje bi moglo dovesti do njenog pada. Dana 13. januara 2026. godine, američki predsjednik Donald Trump izrazio je podršku demonstrantima, a kasnije, 23. januara, Trump je najavio da američka "armada" kreće ka Bliskom istoku, uključujući nosače aviona USS Abraham Lincoln i USS Gerald R. Ford, te nekoliko razarača sa vođenim projektilima. Američki i evropski zvaničnici izjavili su da je Washington postavio Iranu tri ključna zahtjeva: trajni prekid svakog obogaćivanja uranijumom, stroga ograničenja iranskog programa balističkih raketa i potpunu obustavu podrške regionalnim proxy grupama kao što su Hamas, Hezbolah i Huti. Planiranje predložene serije napada također je započelo u koordinaciji sa izraelskim obavještajnim agencijama. === Nuklearni pregovori i jačanje američkog vojnog prisustva === Dana 6. februara 2026. godine, Iran i SAD su održali indirektne nuklearne pregovore u glavnom gradu Omana, Muskatu. Iran je naglasio da napredak zavisi od konsultacija u matičnim prijestonicama. Druga runda razgovora zakazana je u Ženevi. Između 15. i 20. februara, Iran je povećao izvoz nafte na trostruko veći nivo od uobičajenog i smanjio zalihe nafte. Neposredno prije početka udara, 27. februara 2026. godine, ministar vanjskih poslova Omana Badr Al-Busaidi izjavio je da je postignut "iskorak" i da je Iran pristao na to da uslov koji se tiče obogaćivanja uranijumom, kao i na potpunu verifikaciju od strane Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA); nadalje, Iran je pristao da nepovratno spusti nivo trenutno obogaćenog uranijuma na "najniži mogući nivo". Al-Busaidi je rekao da je mir "nadohvat ruke". Početkom februara 2026. godine, SAD su također rasporedile drugi nosač aviona, USS Gerald R. Ford, na Bliski istok kako bi pojačale pritisak na Iran. Dana 11. februara 2026. godine, 47. godišnjica revolucije iz 1979. obilježena je provladinim skupovima i snažnom antiameričkom retorikom. Trump je 13. februara 2026. izjavio da bi promjena režima u Iranu bila "najbolja stvar koja bi se mogla desiti". Dan kasnije, 14. februara, američki zvaničnici su rekli Reutersu da se američka vojska priprema za opsežnu kampanju koja uključuje višesedmične, kontinuirane operacije protiv Irana koje bi mogle ciljati državnu i sigurnosnu infrastrukturu. Do 19. februara, američko vojno gomilanje opisano je kao najveće na Bliskom istoku još od invazije na Irak 2003. godine. Tokom govora o stanju nacije 24. februara 2026. godine, Trump je optužio Iran za obnavljanje napora u izradi nuklearnog oružja, osuđujući te navodne ambicije kao "zlokobne" i tvrdeći da je Iran također razvio sve naprednije raketne sposobnosti koje bi mogle ugroziti SAD, Evropu i američke baze u inostranstvu. Upozorio je da su SAD spremne djelovati ako bude potrebno. Grupa osam (Gang of Eight), koju čini osam lidera u Kongresu SAD-a koji se obično obavještavaju o povjerljivim obavještajnim pitanjima, bila je upoznata s napadom prije njegovog početka. Također, u to vrijeme, Bloomberg News je tvrdio da NATO letjelice za rano upozoravanje i kontrolu (AWACS) nadziru Iran s aerodroma Konya. Do kraja februara, zvaničnici Trumpove administracije iznijeli su brojne nedokazane tvrdnje da je Iran ponovo pokrenuo svoj nuklearni program, da ima dovoljno materijala za izradu bombe u roku od nekoliko dana i da razvija rakete dugog dometa koje bi uskoro mogle pogoditi Sjedinjene Države. Ove izjave osporili su američki i evropski vladini zvaničnici, međunarodne grupe za praćenje naoružanja i američke obavještajne agencije. Odbrambena obavještajna agencija (DIA) ranije je zaključila da će proći najmanje decenija prije nego što Iran stekne tehničke vještine za proizvodnju raketa koje mogu dosegnuti Sjedinjene Države; Ministarstvo odbrane Sjedinjenih Država procijenilo je da je iranski nuklearni program unazađen za dvije godine nakon ranijih udara na iranska nuklearna postrojenja u junu 2025. godine. Međutim, 27. februara je objavljeno da je IAEA otkrila da je Iran sakrio visoko obogaćeni uranijum u podzemnom objektu koji nije oštećen u prethodnoj rundi napada, a IAEA je saopštila da ne može biti sigurna da je iranski nuklearni program "isključivo mirnodopski". Prije napada, JD Vance, potpredsjednik Sjedinjenih Država, branio je udar na Iran. Na pitanje da li bi podržao promjenu režima u Iranu, uprkos ranijim kritikama rata u Iraku, rekao je da život "ima svakakve lude obrte". ''The Washington Post'' je izvijestio da je odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa da napadne Iran uslijedila nakon što su saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman i izraelska vlada više puta lobirali kod njega da povuče taj potez. ''The Guardian'' je nekoliko dana prije napada izvijestio da će odluka zavisiti od rezultata sastanka u Ženevi, na kojem će SAD predvoditi Steve Witkoff i Jared Kushner. Charles Wald, penzionisani general vazduhoplovstva i zamjenik komandanta Evropske komande SAD-a koji sada radi u Jevrejskom institutu za nacionalnu sigurnost Amerike (JINSA), izjavio je da bi dovođenje nosača aviona klase ''Gerald R. Ford'' na Bliski istok pomoglo u odbrani Izraela od Irana. Također je naveo da, ako pregovori SAD-a i Irana ne završe dobro, "biće duplo gore nego kada Obama nije uradio ništa u Siriji povodom hemijskog oružja". Prema jednom američkom izvoru, Trump je odobrio udar nakon što su SAD primile obavještajne podatke da Iran planira preventivno lansiranje raketa. Prije napada, Khamenei je u svom govoru upućenom sljedbenicima početkom februara, koji je objavila web stranica vrhovnog vođe Irana, upozorio Sjedinjene Države da će, "ako ovaj put započnu rat, to biti regionalni rat". == Sukob == Evo tačnog prijevoda navedenog teksta na ijekavicu: '''Početni izraelski i američki udari''' '''Udari lansirani sa američkih brodova''' U udarima je korištena kombinacija američkih projektila, dronova i izraelskih borbenih aviona. Po prvi put su u borbi upotrijebljeni jeftini jurišni dronovi za jednokratnu upotrebu jedinice ''Task Force Scorpion Strike''. Američki ratni brodovi lansirali su projektile ''Tomahawk'', dok je vojska SAD-a koristila lansere ''HIMARS''. Takođe je korišteno neobjavljeno dalekometno oružje koje se ispaljuje izvan dometa neprijateljske odbrane (''standoff weapons''). Izviješteno je o eksplozijama dok je ministar odbrane Israel Katz potvrdio izraelski napad. ''The Times of Israel'' je prenio da je Katz udare nazvao "preventivnim napadom" s namjerom da se "uklone prijetnje državi Izrael". Među ciljevima je bio i okrug u Teheranu u kojem inače boravi iranski vrhovni vođa Ali Khamenei; tu se nalaze i predsjednička palata i Vijeće nacionalne bezbjednosti. Potvrđeno je da je sedam projektila pogodilo ovo područje. Američki zvaničnici potvrdili su da su udari koordinisani sa SAD-om. Izraelsko vazduhoplovstvo (IAF) saopštilo je da je pogodilo 500 vojnih ciljeva u zapadnom i centralnom Iranu, uključujući protivzračnu odbranu i raketne lansere, koristeći približno 200 borbenih aviona, što je najveći borbeni nalet u njegovoj istoriji. Izrael je početne udare nazvao kodnim imenom "Operacija Postanak" (hebrejski: ''מטס בראשית''). Izrael je potom proglasio vanredno stanje, navodeći da očekuje iranski napad. Sirene su se oglasile u Izraelu dok je vlada upozoravala građane da ostanu u zaštićenim zonama. Američki ambasador u Izraelu Mike Huckabee podstakao je američke državljane u Izraelu da odmah preduzmu mjere nakon što čuju sirenu, a američki predsjednik Donald Trump upozorio je da bi moglo biti gubitaka američkih života. Izraelsko ministarstvo zdravlja premjestilo je svoje bolnice pod zemlju. Prema izvještaju ''Iran Internationala'', portparol izraelske vojske na perzijskom jeziku, potpukovnik Kamal Penhasi, uputio je hitno upozorenje iranskim civilima koji žive u blizini vojne industrije i infrastrukture da se odmah evakuišu, navodeći: "Vaše prisustvo u ovim područjima dovodi vaš život u opasnost." Prema riječima jednog američkog zvaničnika, desetine američkih udara izveli su avioni stacionirani širom Bliskog istoka sa jednog ili više nosača aviona. ''Reuters'' je izvijestio da su udari izvedeni iz vazduha i sa mora. Izraelski vojni zvaničnici izjavili su da je njihovim udarima prethodilo višemjesečno planiranje, što im je omogućilo da precizno odrede ciljeve, postignu "taktičko iznenađenje" i dobiju podršku SAD-a. Izrael je kasnije saopštio da je u početnim udarima korišteno preko 1.200 bombi u roku od 24 sata. Prema izvještajima, ciljana su i iranska mornarička plovila. Agencija ''Fars'' i ''CNN'' izvijestili su o novim eksplozijama u drugim gradovima u Iranu, uključujući Kom, Kermanšah, Isfahan i Karadž. U Teheranu je javljeno da su se raketni udari dogodili u Univerzitetskoj ulici, u oblasti Džomhuri i u sjevernoj oblasti Sejed Handan. Komunikacijske usluge širom Teherana ometene su nakon napada, a ''Netblocks'' je izvijestio o gotovo potpunom mraku na internetu. Prema ''BBC''-ju, tokom udara pogođeni su ured vrhovnog vođe Alija Khameneija i predsjednički ured Masouda Pezeshkiana u Teheranu. ''Channel 12'', pozivajući se na neimenovane izraelske izvore, naveo je da Izrael procjenjuje kako postoje "sve veće indicije" da je Khamenei vjerovatno ubijen u izraelskom udaru ili da je "u najmanju ruku povrijeđen". ''Reuters'' je citirao neimenovanog izraelskog zvaničnika koji je izjavio da je Khameneijevo tijelo pronađeno, čime je potvrđena smrt. Portparol iračkih Snaga narodne mobilizacije rekao je da su dvojica njihovih boraca ubijena, dok su još trojica ranjena tokom udara u Džurf al-Sakharu, južno od Bagdada. Prema ''Iran Internationalu'', koji citira Iransku studentsku novinsku agenciju, hiljade pripadnika IRGC-a, uključujući nekoliko visokih zvaničnika, ubijeno je ili ranjeno prilikom napada na nekoliko vojnih baza. Izviješteno je da je pogođen i lučki grad Bušehr; međutim, nije jasno da li je nuklearni reaktor pretrpio bilo kakvu štetu. ''CNN'' je izvijestio da je vrijeme napada simbolički značajno u judaizmu jer je izveden uoči predstojećeg praznika Purima 2. marta. ==== Initial Israeli and American strikes ==== [[/wiki/File:U.S._Forces_Launch_Operation_Epic_Fury.webm|lijevo|mini|250x250piksel|Napadi s američkih brodova]] Zračni napadi na Iran počeli su oko 9:45 ujutro po iranskom vremenu (1:15 ujutro po istočnoameričkom vremenu) u subotu, 28. februara; subota je prvi dan sedmice u Iranu i redovan radni dan. U udarima je korištena kombinacija američkih projektila, dronova i izraelskih borbenih aviona. Po prvi put su u borbi upotrijebljeni jeftini jurišni dronovi za jednokratnu upotrebu jedinice ''Task Force Scorpion Strike''. Američki ratni brodovi lansirali su projektile ''Tomahawk'', dok je vojska SAD-a koristila lansere ''HIMARS''. Također je korišteno neobjavljeno dalekometno oružje koje se ispaljuje izvan dometa neprijateljske odbrane (engl: ''standoff'' ''oružje''). Eksplozije su prijavljene kada je ministar odbrane Israel Katz potvrdio izraelski napad. ''The Times of Israel'' je prenio da je Katz udare nazvao "preventivnim napadom" s namjerom da se "uklone prijetnje državi Izrael". Među ciljevima je bio i okrug u Teheranu u kojem inače boravi iranski vrhovni vođa Ali Khamenei; tu se nalaze i predsjednička palata i Vijeće nacionalne bezbjednosti. Potvrđeno je da je sedam projektila pogodilo ovo područje. Američki zvaničnici potvrdili su da su udari koordinisani sa SAD-om. Izraelsko vazduhoplovstvo (IAF) saopštilo je da je pogodilo 500 vojnih ciljeva u zapadnom i centralnom Iranu, uključujući protivzračnu odbranu i raketne lansere, koristeći približno 200 borbenih aviona, što je najveći borbeni nalet u njegovoj historiji. Izrael je početne udare nazvao kodnim imenom "Operacija Postanak" . Izrael je potom proglasio vanredno stanje, navodeći da očekuje iranski napad. Sirene su se oglasile u Izraelu dok je vlada upozoravala građane da ostanu u zaštićenim zonama. Američki ambasador u Izraelu Mike Huckabee podstakao je američke državljane u Izraelu da odmah preduzmu mjere nakon što čuju sirene, a američki predsjednik Donald Trump upozorio je da bi moglo biti "gubitaka američkih života". Izraelsko ministarstvo zdravlja premjestilo je svoje bolnice pod zemlju. Prema izvještaju ''Iran Internationala'', portparol izraelske vojske na perzijskom jeziku, potpukovnik Kamal Penhasi, uputio je hitno upozorenje iranskim civilima koji žive u blizini vojne industrije i infrastrukture da se odmah evakuišu, navodeći: "Vaše prisustvo u ovim područjima dovodi vaš život u opasnost." Prema riječima jednog američkog zvaničnika, desetine američkih udara izveli su avioni stacionirani širom Bliskog istoka sa jednog ili više nosača aviona. ''Reuters'' je izvijestio da su udari izvedeni iz vazduha i sa mora. Izraelski vojni zvaničnici izjavili su da je njihovim udarima prethodilo višemjesečno planiranje, što im je omogućilo da precizno odrede ciljeve, postignu "taktičko iznenađenje" i dobiju podršku SAD-a. Izrael je kasnije saopštio da je u početnim udarima korišteno preko 1.200 bombi u razmaku od 24 sata. Prema izvještajima, ciljana su i iranska mornarička plovila. Agencija ''Fars'' i ''CNN'' izvijestili su o novim eksplozijama u drugim gradovima u Iranu, uključujući Kom, Kermanšah, Isfahan i Karadž. U Teheranu je javljeno da su se raketni udari dogodili u Univerzitetskoj ulici, u oblasti Džomhuri i u sjevernoj oblasti Sejed Handan. Komunikacijske usluge širom Teherana ometene su nakon napada, a ''Netblocks'' je izvijestio o gotovo potpunom mraku na internetu. Prema ''BBC''-ju, tokom udara pogođeni su ured vrhovnog vođe Alija Khameneija i predsjednički ured Masouda Pezeshkiana u Teheranu. ''Channel 12'', pozivajući se na neimenovane izraelske izvore, naveo je da Izrael procjenjuje kako postoje "sve veće indicije" da je Khamenei vjerovatno ubijen u izraelskom udaru ili da je "u najmanju ruku povrijeđen". ''Reuters'' je citirao neimenovanog izraelskog zvaničnika koji je izjavio da je Khameneijevo tijelo pronađeno, čime je potvrđena smrt. Portparol iračkih Snaga narodne mobilizacije rekao je da su dvojica njihovih boraca ubijena, dok su još trojica ranjena tokom udara u Džurf al-Sakharu, južno od Bagdada. Prema ''Iran Internationalu'', koji citira Iransku studentsku novinsku agenciju, hiljade pripadnika IRGC-a, uključujući nekoliko visokih zvaničnika, ubijeno je ili ranjeno prilikom napada na nekoliko vojnih baza. Izviješteno je da je pogođen i lučki grad Bušehr; međutim, nije jasno da li je nuklearni reaktor pretrpio bilo kakvu štetu. ''CNN'' je izvijestio da je vrijeme napada simbolički značajno u judaizmu jer je izveden uoči predstojećeg praznika Purima 2. marta. === Izjave američkih i izraelskih lidera o njihovim ciljevima === Dana 28. februara u 2:30 ujutro po istočnoameričkom vremenu, američki predsjednik Donald Trump objavio je osmominutnu video izjavu, rekavši da je svrha američkih udara u Iranu efektivna promjena režima. Trump je izjavio da iranske "prijeteće aktivnosti" ugrožavaju SAD i njihove saveznike. Naveo je iransku talačku krizu, podršku proxy grupama kao što su Hamas i Hezbolah, ubijanje demonstranata i navodnu težnju za nuklearnim oružjem. Naveo je da u sukobu "životi hrabrih američkih heroja mogu biti izgubljeni i da možemo imati žrtve. To se često dešava u ratu". Pozvao je pripadnike IRGC-a da "polože oružje i dobiju potpuni imunitet ili se, u suprotnom, suoče sa sigurnom smrću". Obraćajući se iranskoj javnosti, rekao je: "Kada završimo, preuzmite svoju vladu. Biće vaša da je uzmete. Ovo će vjerovatno biti vaša jedina prilika generacijama." Dodao je: "Dugi niz godina tražili ste pomoć Amerike, ali je nikada niste dobili... Pa da vidimo kako ćete odgovoriti. Amerika vas podržava nadmoćnom snagom i razornom silom", zaključivši: "Sada je vrijeme da preuzmete kontrolu nad svojom sudbinom... Ovo je trenutak za akciju. Ne dozvolite da prođe." Ubrzo nakon toga, Benjamin Netanyahu objavio je video izjavu u kojoj je rekao da su Izrael i Sjedinjene Države pokrenuli udare protiv Irana "kako bi uklonili egzistencijalnu prijetnju" koju predstavlja ono što je nazvao "terorističkim režimom u Iranu". Netanyahu je optužio iransko rukovodstvo za decenije neprijateljstva, rekavši da "već 47 godina ajatolahov režim uzvikuje 'Smrt Izraelu' i 'Smrt Americi'", te ga je opisao kao "ubilački teroristički režim" kojem se "ne smije dozvoliti da se naoruža nuklearnim oružjem". Rekao je da će zajednička američko-izraelska akcija "stvoriti uslove da hrabri iranski narod uzme sudbinu u svoje ruke" i pozvao je narod Irana da "zbaci jaram tiranije". Evo tačnog prijevoda na ijekavicu: === Iranski odgovor i raketni napadi na ratištu u Perzijskom zalivu === Iran je ciljao više američkih vojnih baza širom regije Perzijskog zaliva. Bahrein je aktivirao sirene za zračnu opasnost kako bi upozorio na iranski napad na američke vojne baze unutar države, dok su arapski mediji javili da su u glavnom gradu Manami uočeni dim i eksplozije. Bahrein je kasnije potvrdio udare i naveo da je meta bilo sjedište Pete flote SAD-a. Eksplozije su također prijavljene na Međunarodnom aerodromu u Kuvajtu i u Abu Dhabiju u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Nakon napada projektilima i dronovima na Kuvajt, tamošnje Ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je na raport Mohammada Toutounchija, ambasadora Irana u Kuvajtu. Prema izvještaju CNN-a, IRGC je saopštio da je Iran ciljao četiri američke baze na Bliskom istoku: zračnu bazu Al Udeid u Kataru, zračnu bazu Ali Al Salem u Kuvajtu (u kojoj su bili italijanski vojnici), zračnu bazu Al Dhafra u UAE i sjedište Pete flote američke mornarice u Bahreinu, a objavljen je i video snimak na kojem se vidi kako se uzdiže dim iz pravca baze u Bahreinu. Saudijska Arabija je potvrdila da je bilo iranskih napada na Rijad i njenu Istočnu provinciju. Tvrdila je da je uspješno presrela iranske napade usmjerene na ta područja i navela da će Kraljevina "preduzeti sve neophodne mjere" da se odbrani, "uključujući opciju odgovora na agresiju". Dodatni izvještaji navode da su UAE, nakon uspješnog presretanja određenog broja iranskih projektila, izjavili da je jedan civil azijske nacionalnosti poginuo od krhotina presretača koje su pale na stambeno područje. Katar je saopštio da je presreo najmanje dva talasa raketnih napada, navodeći da nije bilo prijavljenih žrtava niti materijalne štete. Devetospratnica je pogođena projektilima u sjevernom Izraelu, pri čemu je povrijeđena jedna osoba. Udari su također prijavljeni u Haifi i Tel Avivu. Izvještaji tvrde da su projektili iz Irana pogodili jordanske teritorije i glavni grad Aman. Jordan je saopštio da su njegove oružane snage oborile dva iranska balistička projektila koji su ciljali njegovu teritoriju i da je obradio 54 prijave o padu krhotina koje su izazvale materijalnu štetu, ali bez žrtava. U Siriji su krhotine iranskog balističkog projektila pale na stambenu zgradu u gradu Suwayda, usmrtivši najmanje četiri civila. Stambene četvrti Dubaija u blizini Dubai Marine i Dubai Palme pogođene su udarima, što je uzrokovalo požar u hotelu ''Fairmont The Palm'' i četiri povrede, kao i u stambenoj zgradi na periferiji Dohe. Lokalni izvori kažu da je Iran koristio dronove ''Shahed'', koji su jedno od najsmrtonosnijih oružja koje koristi režim, kao i njegove proxy grupe poput Hamasa i Hezbolaha. UAE su saopštili da su presreli "novi talas" iranskih projektila i da su "fragmenti od presretanja" pali u Abu Dhabiju i Dubaiju, uzrokujući štetu na hotelu ''Burj Al Arab''. Udari na Međunarodni aerodrom Kuvajt izazvali su nekoliko nedefinisanih povreda. U Bahreinu je tokom večeri prijavljeno da je toranj u stambenoj četvrti pogođen iranskim dronom. U regiji Kurdistan u Iraku, iranski zračni napadi ciljali su infrastrukturu koja ugošćuje američko vojno i civilno osoblje, uključujući Međunarodni aerodrom Erbil i Generalni konzulat SAD-a u Erbilu. Međutim, prema izvještajima lokalnih medija, većina projektila i dronova je presretnuta. Kasnije tokom dana, Izrael je saopštio da je započeo novi talas napada na iransku zračnu odbranu i raketne lansere u centralnom Iranu. === 1. mart === ==== Američki napadi ==== Dana 1. marta, Izrael je izvršio još jedan talas udara na iranske ciljeve u sklopu svoje tekuće kampanje, ciljajući sami centar prijestonice. Iranski mediji izvijestili su o snažnim eksplozijama. Trump je u objavi na mreži ''Truth Social'' naveo: "Iran je upravo izjavio da će danas udariti veoma jako, jače nego što su ikada ranije. Bolje im je da to ne čine, jer ako to urade, udarićemo ih snagom kakva nikada ranije nije viđena!" Najviši iranski zvaničnik za bezbjednost, Ali Larijani, najavio je formiranje privremenog rukovodećeg vijeća i optužio SAD i Izrael za pokušaj rasparčavanja Irana. Upozorio je "secesionističke grupe" na teške posljedice ako preduzmu bilo kakve akcije. Predsjednik iranskog parlamenta, Mohammad Baqer Qalibaf, zaprijetio je Trumpu i Netanyahuu, rekavši da su prešli crvenu liniju i da će "platiti za to". Revolucionarni sud u Teheranu je bombardovan, a njegova zgrada je uništena. ==== Iranska odmazda ==== Ujutro 1. marta, izvještaji su potvrdili da je Iran lansirao projektile i dronove na Izrael, UAE, Katar, Kuvajt, Bahrein, Jordan i Saudijsku Arabiju. Kasniji izvještaji zabilježili su da su iz Irana ispaljeni projektili na sjedište Pete flote u Bahreinu. Svjedoci su vidjeli dim od presretanja projektila iznad Dubaija i tamne oblake koji se uzdižu iz luke Jebel Ali. == Žrtve == === Ubistvo Alija Khameneija === Neposredno prije ponoći u Iranu 28. februara, neimenovani izraelski zvaničnik izjavio je da je Khamenei ubijen u zračnim udarima, te da su obavještajni izvori pronašli i identifikovali njegovo tijelo. Netanyahu je takođe naveo da postoje naznake o njegovoj pogibiji, iako je iransko ministarstvo vanjskih poslova to osporilo. Izraelski zvaničnici tvrde da je tijelo pronađeno u ruševinama. Nekoliko sati ranije, iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi tvrdio je da su Khamenei i predsjednik Pezeshkian "koliko ona zna" živi. Donald Trump je na mreži ''Truth Social'' napisao: "Khamenei, jedan od najzlijih ljudi u istoriji, je mrtav [...] Nije uspio izbjeći našu obavještajnu službu i visoko sofisticirane sisteme praćenja." Agencija ''Fars'' javila je da su u udarima poginuli i Khameneijeva kćerka, zet, unuka i snaha. Rano ujutro 1. marta, iranski državni mediji potvrdili su smrt i proglasili 40 dana žalosti. === Vojska i zvaničnici === Izraelski i regionalni izvori navode da su vjerovatno ubijeni ministar odbrane Aziz Nasirzadeh i komandant IRGC-a Mohammad Pakpour. IDF je kasnije potvrdio smrt sedam bezbjednosnih lidera, uključujući Alija Shamkhanija. Potvrđeno je i da je 1. marta ubijen načelnik generalštaba Abdolrahim Mousavi. CENTCOM je saopštio da SAD nemaju gubitaka i da su neutralisale stotine iranskih napada. U Iraku su dva člana Snaga narodne mobilizacije poginula, dok su tri povrijeđena u izraelskom napadu. Kasniji izvještaj ''The New York Timesa'' naveo je brojku od troje mrtvih. Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država (CENTCOM) saopštila je da nije pretrpjela gubitke, uz napomenu da lakša oštećenja na njihovim objektima nisu omela operacije, te da su neutralisali nekoliko stotina iranskih napada dronovima i projektilima. ''CBS News'' je izvijestio da su "obavještajni i vojni izvori rekli za ''CBS News'' u subotu naveče [28. februara 2026.]“ da je 40 iranskih zvaničnika ubijeno u udarima, ali da "nije jasno da li su se ti zvaničnici nalazili na jednoj ili na više lokacija". === Civili === Oko 17:30 po srednjoevropskom vremenu prvog dana udara, Crveni polumjesec je izvijestio da je u Iranu poginuo 201 civil, dok je 747 povrijeđeno. Dodatne žrtve su zabilježene nakon iranskih uzvratnih napada. Prvi povezani iranski vazdušni udar ciljao je zgradu u Izraelu, pri čemu je povrijeđen jedan izraelski civil. Magen David Adom (izraelska hitna pomoć) izvijestila je da je u početnim iranskim napadima povrijeđeno 89 osoba, od kojih troje direktno, a ostali indirektno. Kasniji direktan pogodak u Tel Avivu usmrtio je jednu ženu i povrijedio još 20 osoba, od kojih jednu teško. Četiri osobe su poginule u Siriji od iranskog projektila. Jedan muškarac u UAE poginuo je u iranskom uzvratnom napadu, a prijavljene su i četiri povrede tokom udara na stambena područja u Dubaiju. Dva studenta su poginula u napadu u Teheranu. === Vazdušni udar na školu u Minabu === Prema izvorima u iranskoj vladi, osnovna škola za djevojčice pogođena je u izraelskim i američkim napadima na Minab. Izvještaji navode da je u udaru poginulo 108 učenica, dok ih je 92 ranjeno. ''The Washington Post'' je izvijestio da nema nezavisne potvrde o broju poginulih, dok su profili iranske opozicije na internetu naveli da je udar bio posljedica neuspješnog lansiranja rakete IRGC-a (Iranske revolucionarne garde). Portparol iranskog ministarstva vanjskih poslova nazvao je ovaj napad zločinom. == Uticaj == '''Vanredno stanje u Izraelu''' Izrael je proglasio vanredno stanje na teritoriji cijele države, navodeći da su napadi na Iran bili najveći koje je do sada izveo. Israel Katz je u saopćenju naveo: "Na osnovu ovlaštenja iz člana 9C(b)(1) Zakona o civilnoj odbrani iz 5711–1951. godine, i nakon što sam se uvjerio da postoji velika vjerovatnoća napada na civilno stanovništvo, proglašavam posebno stanje na unutrašnjem frontu na cijeloj teritoriji države.“ ''The New York Times'' je izvijestio da su škole i radna mjesta u Izraelu zatvoreni, a javna okupljanja otkazana. '''Ponovni prekid interneta u Iranu''' Usred obnovljenog "gotovo potpunog" prekida interneta u Iranu, NetBlocks je saopćio da je internet povezanost pala na 4% uobičajenog nivoa. '''Zatvaranje zračnog prostora''' Zračni prostor Irana bio je uglavnom bez civilnih letjelica nakon napada, dok su države regije zatvorile svoje zračne prostore. Bahrein, Irak, Izrael, Kuvajt, Katar, Sirija i Ujedinjeni Arapski Emirati zatvorili su svoje zračne prostore nakon napada, a više putničkih aviona preusmjereno je na druge destinacije. Međunarodne aviokompanije, među kojima su Air India, Biman Bangladesh Airlines, British Airways, Cathay Pacific Airways, IndiGo, Lufthansa, Virgin Atlantic i Wizz Air obustavile su letove prema Bliskom istoku na različite vremenske periode zbog sukoba, kao i regionalne kompanije, uključujući Kuwait Airways i Qatar Airways. '''Zatvaranje Hormuškog moreuza''' Prema izvještaju agencije ''Reuters'', pozivajući se na zvaničnika ''Operacije'' ''Aspides'', Islamska revolucionarna garda zatvorila je Hormuški moreuz za pomorski saobraćaj, prema obavještenjima emitovanim putem pomorskog VHF radija. Zvaničnik Evropske unije naveo je da brodovi primaju poruke u kojima se ističe da "nijednom brodu nije dozvoljen prolaz kroz Hormuški moreuz". == Reakcije == === Iran === Ministarstvo vanjskih poslova Irana obećalo je odgovor nakon što su iranske snage izvele napade na američke baze širom Perzijski zaljev. Vrhovno vijeće za nacionalnu sigurnost Irana saopćilo je da je zemlja bila meta "brutalne zračne operacije" koju su izvele Sjedinjene Američke Države i Izrael, navodeći da se "ovo ponovo dogodilo tokom pregovora, a neprijatelj zamišlja da će se otporni iranski narod predati njihovim sitnim zahtjevima kroz ove kukavičke poteze." Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi napade je nazvao "potpuno ničim izazvanim, nezakonitim i nelegitimnim" === Civili === Reakcije na napade unutar Irana bile su uglavnom pozitivne, iako mjestimično podijeljene. The Daily Telegraph i Iran International objavili su snimke na kojima se vidi dio građana kako slavi napade, izražavajući nadu da će oni dovesti do kraja vladajućeg režima. Na snimcima su se mogli vidjeti građani kako se smiju i slave, dok su pojedini uzvikivali "Smrt Khameneiju" i "Smrt vilajetu". Prema izvještajima, u više iranskih gradova zabilježeni su vatrometi u znak slavlja, dok su studenti uzvikivali "Volim Trumpa". Istovremeno su The New York Times, Reuters, Al Jazeera i Radio Free Europe/Radio Liberty objavili fotografije provladinih skupova na kojima su demonstranti nosili zastave Islamske Republike i portrete Alija Khameneija, protestvujući protiv američkog i izraelskog napada. Dio građana krivio je režim za izbijanje rata, dok su drugi izražavali zabrinutost da bi mogao opstati. U područjima pogođenim napadima zabilježena je i određena panika. Nakon što su se pojavile vijesti o smrti Alija Khameneija, brojni građani izašli su na ulice slaveći u atmosferi "radosti, šoka i nevjerice", iako su sigurnosne snage raspoređene kako bi spriječile moguće nemire, uz obnovljeni prekid interneta. Uprkos tome, društvenim mrežama kružili su snimci slavlja iz gradova Karadž, Kazvin, Širaz, Kermanšah, Isfahan i Sanandadž. Pojavili su se i snimci na kojima se vidi kako sigurnosne snage pucaju na okupljene građane. === Dijaspora i opozicija === Poslije američko-izraelskih zračnih udara na Iran, Iranci u dijaspori širom svijeta izrazili su podršku promjeni režima. Održani su skupovi podrške na kojima su učesnici mahali antirežimskim simbolima. Iranski opozicioni lider u egzilu Reza Pahlavi, koji živi u Sjedinjenim Američkim Državama, usklađen je s Izraelom i SAD-om, te je pripremio prijelaznu vladu spremnu da preuzme vlast u slučaju pada Islamske Republike. Pozvao je građane unutar Irana da se pripreme za nastavak protesta dok se Islamska Republika "urušava", te apelirao na vojsku i sigurnosne snage da stanu uz narod. Američku akciju opisao je kao "humanitarnu intervenciju", pozivajući predsjednika Donald Trump da izbjegne civilne žrtve. Pahlavi je predstavio inicijativu "Iran Prosperity Project", povezanu s organizacijom National Union for Democracy in Iran, koja predviđa plan upravljanja tokom prvih 180 dana nakon mogućeg kolapsa Islamske Republike, uključujući mjere ekonomske stabilizacije i institucionalne obnove. Maryam Rajavi, liderica Nacionalnog vijeća otpora Irana sa sjedištem u Francuskoj i Albaniji, političkog krila organizacije People's Mojahedin Organization of Iran, najavila je formiranje paralelne prijelazne vlade, te odbacila i Islamsku Republiku i projekat Iran Prosperity Project. === Sjedinjene Američke Države === Predsjednik Donald Trump potvrdio je da je američka vojska započela "velike borbene operacije" u Iranu, opisujući ih kao "opsežnu i kontinuiranu operaciju s ciljem sprječavanja da ova radikalna diktatura prijeti Americi". U videu objavljenom na platformi Truth Social naveo je da je cilj "zaštititi američki narod eliminacijom neposrednih prijetnji iranskog režima". Dodao je da će pregovori s Iranom biti lakši nakon atentata na Alija Khameneija. Reakcije američkih zakonodavaca bile su podijeljene. Republikanski senator Lindsey Graham podržao je akciju, kao i senator John Thune, te demokratski senator John Fetterman. Protiv su se izjasnili, između ostalih, republikanka Marjorie Taylor Greene i demokratski zastupnik Jim Himes. Senator Tim Kaine pozvao je na ograničavanje predsjedničkih ovlasti za pokretanje rata bez saglasnosti Kongresa, uz podršku senatora Randa Paula, Chucka Schumera, te vođe manjine u Predstavničkom domu Hakeema Jeffriesa i senatora Andyja Kima. === Izrael === Premijer Benjamin Netanyahu izjavio je da je cilj napada "uklanjanje egzistencijalne prijetnje koju predstavlja teroristički režim u Iranu", dodajući da će "zajednička akcija stvoriti uslove da hrabri iranski narod preuzme svoju sudbinu u svoje ruke". Ministar vanjskih poslova Gideon Sa'ar izjavio je da je vojna akcija protiv Irana bila hitno potrebna "uprkos značajnim rizicima", navodeći da bi odgađanje "omogućilo iranskom režimu da dostigne nivo imuniteta za svoj nuklearni program i započne masovnu proizvodnju balističkih projektila dugog dometa". === Međunarodne reakcije === ==== Međunarodne organizacije ==== * Ujedinjene nacije: Generalni sekretar António Guterres osudio je napade, navodeći da "upotreba sile od strane Sjedinjenih Država i Izraela protiv Irana, te naknadna iranska odmazda širom regije, podrivaju međunarodni mir i sigurnost." * Evropska unija: Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Vijeća Antonio Costa nazvali su sukob "veoma zabrinjavajućim" i pozvali na suzdržanost. * NATO: Portparol alijanse izjavio je da pomno prate situaciju, dok je visoki zvaničnik za ''Stars and Stripes'' rekao da je budnost protivraketne odbrane povećana kako bi se zaštitile države članice u slučaju širenja iranskih napada. '''Locardov princip''' u forenzici kaže da će počinilac krivičnog djela nešto donijeti na mjesto zločina i nešto odnijeti sa njega, te da se oba elementa mogu koristiti kao forenzički dokaz. Dr. Edmond Locard (1877–1966) bio je pionir forenzičke nauke, poznat i kao "Sherlock Holmes iz Lyona". Osnovni princip forenzike formulisao je riječima: "Svaki kontakt ostavlja trag". To se općenito tumači na način da pri kontaktu između dva predmeta dolazi do razmjene materijala. Paul L. Kirk princip je izrazio ovako:<blockquote>Gdje god da kroči, šta god da dotakne, šta god da ostavi, čak i nesvjesno, služit će kao nijemi svjedok protiv njega. Ne samo njegovi otisci prstiju ili stopala, već i njegova kosa, vlakna s njegove odjeće, staklo koje razbije, trag alata koji ostavi, boja koju ogrebe, krv ili sperma koju ostavi ili pokupi. Sve to i još mnogo toga nijemo svjedoči protiv njega. To je dokaz koji ne zaboravlja. Ne zbunjuje ga uzbuđenje trenutka. Ne izostaje kao što izostaju ljudski svjedoci. To je činjenični dokaz. Materijalni dokaz ne može pogriješiti, ne može lagati, ne može izostati u potpunosti. Samo ljudski propust da ga pronađe, prouči i razumije može umanjiti njegovu vrijednost.</blockquote> Ustavni sud Bosne i Hercegovine je najviša institucija za tumačenje i zaštitu Ustava Bosne i Hercegovine. Kao nezavisan i samostalan organ, Sud ima ključnu ulogu u očuvanju ustavnog poretka, rješavanju ustavnih sporova između različitih nivoa vlasti, kao i u zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda zagarantovanih Ustavom i međunarodnim pravnim instrumentima. Odluke Ustavnog suda su konačne, obavezujuće i neposredno izvršive na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Pored osnovne funkcije zaštite ustavnosti, Ustavni sud u određenim vrstama postupaka ostvaruje neposrednu vezu sa sudskom i zakonodavnom vlašću. U okviru svoje apelacione nadležnosti odlučuje o žalbama protiv odluka vrhovnih sudova entiteta, čime u tim predmetima djeluje kao posljednja sudska instanca u državi. Istovremeno, Sud ima isključivu nadležnost za odlučivanje o svim sporovima koji proizlaze iz Ustava Bosne i Hercegovine, uključujući sporove između entiteta, između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, kao i sporove između institucija Bosne i Hercegovine. Ustavno sudstvo u Bosni i Hercegovini ima dugu tradiciju koja potiče iz perioda bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Ustavom iz 1963. godine uspostavljen je sistem ustavnih sudova, što je tada predstavljalo izuzetak među socijalističkim državama. Pored saveznog ustavnog suda, ustavni sudovi postojali su i na nivou republika, kao i u autonomnim pokrajinama Kosovu i Vojvodini. Ustavni sud Bosne i Hercegovine prvi put je konstituiran 15. februara 1964. godine, a njegov kontinuitet je potvrđen i Ustavom iz 1974. godine. U tom periodu Sud je prvenstveno bio nadležan za apstraktnu kontrolu ustavnosti i zakonitosti, rješavanje sporova između društveno-političkih zajednica, te sukoba nadležnosti između sudova i drugih organa vlasti. Savremeni Ustavni sud Bosne i Hercegovine uspostavljen je Ustavom Bosne i Hercegovine, koji je stupio na snagu 14. decembra 1995. godine kao Aneks IV Općeg okvirnog sporazuma za mir. Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda proglašena je direktno primjenjivom i ima pravnu snagu iznad svih domaćih zakona. Sud je započeo s radom nakon izbora i imenovanja sudija, održavanjem prve sjednice u maju 1997. godine. == Nadležnosti == Nadležnosti Ustavnog suda Bosne i Hercegovine propisane su Ustavom Bosne i Hercegovine i obuhvataju više oblasti ustavnosudske zaštite. Sud odlučuje o ustavnim sporovima između entiteta, između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, kao i između institucija Bosne i Hercegovine. Također, Ustavni sud vrši apstraktnu kontrolu ustavnosti, ocjenjujući da li su zakoni i drugi propisi entiteta u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine. U okviru apelacione nadležnosti, Sud razmatra ustavne žalbe protiv odluka redovnih sudova, uključujući i presude vrhovnih sudova entiteta, čime osigurava zaštitu prava i sloboda zagarantovanih Ustavom i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Ustavni sud je nadležan i za odlučivanje po prethodnim pitanjima koja mu upute drugi sudovi, kada je potrebno ocijeniti ustavnost ili zakonitost propisa od čije primjene zavisi ishod konkretnog sudskog postupka. Također, Sud odlučuje u postupcima zaštite vitalnog nacionalnog interesa, kada su u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine iscrpljeni svi ustavni mehanizmi odlučivanja. == Sastav i izbor sudija == Ustavni sud Bosne i Hercegovine čini devet sudija. Četvero sudija bira Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, a dvoje Narodna skupština Republike Srpske, dok troje sudija imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, uz konsultacije s Predsjedništvom Bosne i Hercegovine. Sudije koje imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava ne mogu biti državljani Bosne i Hercegovine niti državljani susjednih država. Za sudije Ustavnog suda mogu biti imenovani istaknuti pravnici visokog profesionalnog i moralnog ugleda. Sudije prvog saziva imenovane su na mandat od pet godina, dok sudije kasnijih saziva obavljaju dužnost do navršene 70. godine života, osim u slučaju ostavke ili razrješenja. == Organizacija i rad Suda == Sudije Ustavnog suda između sebe tajnim glasanjem biraju predsjednika i tri potpredsjednika. Rukovodstvo Suda bira se po principu rotacije, a mandat predsjednika traje tri godine. Rad Suda uređen je posebnim pravilima koja regulišu unutrašnju organizaciju, postupke odlučivanja i druga pitanja od značaja za funkcionisanje Suda. Ustavni sud odlučuje u plenarnoj sjednici i vijećima, u skladu sa pravilima Suda. Većina svih sudija čini kvorum za rad i odlučivanje. Odluke se donose većinom glasova svih sudija, osim u slučajevima kada je pravilima propisan drugačiji način odlučivanja. == Imunitet i razrješenje sudija == Sudije Ustavnog suda uživaju imunitet u obavljanju svoje funkcije, u skladu s aktima koje donosi Sud. Funkcija sudije nespojiva je s članstvom u političkim strankama, obavljanjem zakonodavne, izvršne ili druge sudske funkcije, kao i s drugim djelatnostima koje mogu ugroziti nezavisnost i nepristranost sudije. Sudija može biti razriješen dužnosti prije isteka mandata u slučaju ostavke, krivične osude na zatvorsku kaznu, trajnog gubitka sposobnosti za obavljanje funkcije ili obavljanja nespojivih javnih ili profesionalnih dužnosti. Odluku o razrješenju donose ostale sudije konsenzusom. == Odlučivanje i objavljivanje odluka == Odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine su konačne i obavezujuće. Objavljuju se u ''Službenom glasniku Bosne i Hercegovine'', kao i u službenim glasilima entiteta i Brčko distrikta Bosne i Hercegovine. == Sjedište == Sjedište Ustavnog suda Bosne i Hercegovine nalazi se u Sarajevu. Sjednice se u pravilu održavaju u sjedištu Suda, ali Sud može odlučiti da se sjednica održi i na drugom mjestu. '''Intratekalno''' (lat. ''intra'' – "unutar nečega", grč. ''theka'' ''–'' "kapsula" ili "ovojnica"; skraćeno ''i.'' ''th'') medicinski je termin koji označava lokalizaciju unutar prostora ispunjenog [[Likvor|likvorom]] između arahnoidee i pie mater, tzv. subarahnoidalnog prostora. Intratekalna injekcija predstavlja poseban oblik parenteralne primjene lijekova. Na taj način se, putem lumbalne punkcije, naprimjer u sklopu hemoterapije, mogu primjenjivati lijekovu poput antibiotika (kod moždanog apscesa), anestezioloških postupaka (spinalna anestezija) ili analgetske terapije. Također je moguće kontinuirano davanje lijekova u likvorski prostor pomoću pumpe za doziranje lijekova. == Dijagnostički značaj == Intratekalna proizvodnja antitijela označava stvaranje antitijela u likvoru i ima dijagnostički značaj kod nekih bolesti centralnog nervnog sistema, poput multiple skleroze i nekih infekcija ili upalnih stanja mozga i kičmene moždine. == Intratekalna primjena lijekova == Intratekalna primjena lijekova predstavlja poseban oblik parenteralne terapije kod kojeg se lijek direktno ubrizgava u likvorski prostor, najčešće putem lumbalne punkcije ili pomoću intratekalnog katetera povezanog s vanjskom ili implantabilnom pumpom. Ova metoda omogućava direktno djelovanje lijeka na CNS i zaobilazi krvno-moždanu barijeru, koja često onemogućava prolazak lijekova primijenjenih oralno ili intravenski. Lijekovi koji se daju intratekalno moraju biti posebno pripremljeni, bez konzervansa i potencijalno štetnih pomoćnih supstanci, zbog osjetljivosti nervnog tkiva. == Primjena intratekalne terapije == === Anestezija i terapija bola === Intratekalna primjena anestetika i analgetika koristi se u obliku: * jednokratne doze (npr. spinalna anestezija) * kontinuirane infuzije pomoću katetera i pumpe Najčešće se koristi kombinacija lokalnog anestetika i dodatnih lijekova radi produženja i pojačavanja analgezije. ==== Alfa-adrenergički agonisti ==== Lijekovi poput '''klonidina''' i '''deksmedetomidina''' mogu produžiti trajanje anestezije i analgezije, ali nose povećan rizik od hipotenzije. ==== Opioidi ==== * '''Lipofilni opioidi''' (fentanil, sufentanil) – kratkotrajna analgezija * '''Hidrofilni opioidi''' (morfij, diamorfin, hidromorfon) – dugotrajna analgezija (do 24 sata) Potrebna je pažnja zbog rizika od hipoventilacije, naročito kod viših doza. Ostale moguće nuspojave uključuju mučninu, povraćanje, svrab i zadržavanje mokraće. ==== Atipični analgetici ==== * '''Zikonotid''', neopioidni analgetik za teške hronične bolove. ---- === Liječenje infekcija === Intratekalna primjena se koristi kod teških infekcija centralnog nervnog sistema, posebno nakon neurohirurških zahvata. * '''Antibiotici''' – npr. kod moždanog apscesa * '''Antifungalni lijekovi''' – '''amfotericin B''' za gljivične infekcije CNS-a ---- === Hemoterapija === Intratekalna hemoterapija koristi se za liječenje malignih oboljenja CNS-a. Trenutno su odobrena četiri lijeka: * metotreksat * citarabin * hidrokortizon * tiotepa '''Primjena vinka-alkaloida (npr. vinkristina) intratekalno gotovo je uvijek smrtonosna i strogo je zabranjena.''' ---- === Baklofen === '''Intratekalni baklofen''' koristi se kod teške spastičnosti, naročito kod cerebralne paralize. Lijek se primjenjuje pomoću implantabilne pumpe. Iako efikasan, ovaj način terapije nosi rizik od infekcija i potencijalno opasnih kvarova pumpe. ---- === Antisens terapija === Intratekalna primjena '''antisens oligonukleotida''' koristi se u liječenju neurodegenerativnih bolesti uzrokovanih mutacijom jednog proteina. Primjer je liječenje '''spinalne mišićne atrofije''' lijekom ''nusinersen''. ---- === Terapija mezenhimalnim matičnim ćelijama === Eksperimentalna terapija hroničnih povreda kičmene moždine uključuje intratekalnu primjenu mezenhimalnih matičnih ćelija, najčešće iz masnog tkiva ili koštane srži. Cilj je smanjenje upale, sprječavanje glijalnog ožiljka i poticanje regeneracije aksona. Istraživanja na životinjama i kliničke studije pokazale su poboljšanje motoričke kontrole i osjeta ispod mjesta povrede. ---- == Intratekalna pseudodostava == Intratekalna pseudodostava je tehnika u kojoj je lijek zatvoren u poroznoj kapsuli koja je u kontaktu s likvorom. Lijek se ne oslobađa direktno u likvor, već djeluje unutar kapsule, čime se postiže lokalni efekat uz smanjenje sistemskih nuspojava. ---- == Vidi također == * Intratekalna pumpa * Lumbalna punkcija * Spinalna anestezija * Theca * Thekalna vreća * Historija neuraksijalne anestezije Peterhof (gradsko naselje), Moždane ovojnice == Ivan Raos == '''Ivan Raos''' (Medov Dolac kraj Imotskoga, 1. siječnja 1921. – Split, 7. srpnja 1987.) bio je hrvatski književnik – pjesnik, prozaik i dramatičar – jedan od najplodnijih modernih hrvatskih pisaca. Njegovo stvaralaštvo obilježavaju zavičajnost, autobiografizam, oslonjenost na usmenu književnost te izražena društvena i nacionalna angažiranost. ---- == Djetinjstvo == Ivan Raos rođen je 1921. godine u Medovu Dolcu kraj Imotskoga. Djetinjstvo provedeno u ruralnoj sredini Imotske krajine snažno je obilježilo njegovo književno stvaralaštvo. Svijet zavičaja, seoski običaji, usmena književnost, pučka mudrost i svakodnevni život ruralne zajednice trajno su prisutni u njegovim djelima, osobito u autobiografskom romanu ''Vječno nasmijano nebo'' (1957), prvom dijelu trilogije ''Vječno žalosni smijeh''. ---- == Školovanje i mladost == Nakon osnovnog obrazovanja Raos odlazi u Split, gdje završava klasičnu gimnaziju. Školovanje u splitskom sjemeništu i proces intelektualnog, umjetničkog i osobnog sazrijevanja tematizira u romanu ''Žalosni Gospin vrt'' (1962). Mladenačko razdoblje, provedeno u socijalno obilježenom ambijentu splitskog geta, prikazano je u romanu ''Smijeh izgubljenih djevojaka'' (1965), trećem dijelu autobiografske trilogije, s naglašenom socijalnom dimenzijom. ---- == Početci književnog rada == Književno djelovanje započeo je početkom 1940-ih godina. Prvu pjesničku zbirku ''Utjeha noći'' objavio je 1942. godine zajedno s Petrom Meštrovićem. Slijedile su zbirke pjesama u prozi ''Grold Taquart'' i ''Pjesan Nikodemova'' (1943). U tom se razdoblju okušava u različitim pjesničkim i proznim formama, uključujući pjesme u prozi i prozne pjesme. ---- == Radni vijek i profesionalni put == Do 1948. obavljao je različite poslove, među ostalim kao pipničar, perač posuđa, učitelj i novinar. Te se godine zaposlio u Nakladnom zavodu Hrvatske, gdje je radio kao akviziter, lektor, korektor i tehnički urednik. U toj je ustanovi ostao do 1967., kada postaje slobodni književnik. ---- == Zrelo književno stvaralaštvo == Najveći dio Raosova opusa čini proza, u kojoj realističke postupke nadopunjuje modernističkim elementima, monološkom ispovijesti, pripovijedanjem u prvom licu i iskoracima prema fantastici. Zbirka novela ''Guadamada i druge neobične priče'' (1956) smatra se pretečom hrvatske fantastične proze. U kasnijim novelama i pripovijetkama, poput zbirki ''Izabrat ćeš gore'' (1964) i ''60 pripovijedaka'' (1980), prevladava usmeno kazivanje i monološki oblik pripovijedanja. Roman ''Volio sam kiše i konjanike'' (1956) oblikovan je kao ispovijest svećenika na samrti, dok je ''Korak u stranu'' povjeravanje pripovjedača nepoznatom sugovorniku. Ta su djela, zajedno s romanom ''Tamo negdje neke oči'', objedinjena u knjizi ''Na početku kraj'' (1969). ---- == Autobiografska trilogija ''Vječno žalosni smijeh'' == Autobiografska trilogija ''Vječno žalosni smijeh'' jedno je od središnjih mjesta Raosova opusa. Prvi dio, ''Vječno nasmijano nebo'' (1957), donosi kronološki poredane epizode djetinjstva u Medovu Dolcu, ispripovijedane iz perspektive infantilnog pripovjedača te predstavlja bogatu riznicu usmenih oblika, običaja i svakodnevice ruralne zajednice. Drugi dio, ''Žalosni Gospin vrt'' (1962), tematizira školovanje u splitskom sjemeništu i proces sazrijevanja, dok treći dio, ''Smijeh izgubljenih djevojaka'' (1965), prikazuje mladenaštvo provedeno u Splitu s naglašenim socijalnim aspektima. ---- == Prosjaci i sinovi == Roman ''Prosjaci i sinovi'' (1971) Raosovo je najpoznatije djelo. Riječ je o pikarskom romanu koji kroz nizanje doživljaja prosjaka, skitnica i narodnih lukavaca donosi socijalno-povijesni prikaz Imotske krajine, Dalmatinske zagore i južne Hrvatske. U romanu su prisutni usmeni žanrovi, pučka mudrost, poganska mitološka tradicija i kršćanski duhovni motivi. Djelo je izazvalo burne reakcije tadašnje javnosti, a poslužilo je i kao predložak za istoimenu televizijsku seriju u režiji Antuna Vrdoljaka. ---- == Kasniji rad i posljednja djela == U kasnijem razdoblju Raos piše roman ''Zloduh vlasti'', u kojem se bavi temom moći i njezina utjecaja na pojedinca i društvo. Roman je dovršio 1986., a objavljen je posmrtno 1997. Također se okušao u popularnim književnim žanrovima, uključujući kriminalističke romane ''Crna limuzina 58526'' (1960) i ''Mrtvaci ne poziraju'' (1961), objavljene pod pseudonimima, kao i pučki roman ''Župnik na kamenu'' (1975) te povijesnu fikciju ''Kraljičin vitez'' (1976). ---- == Dramski rad == Raos je autor niza dramskih tekstova. Među najznačajnijima su drama s tezom ''Dvije kristalne čaše'' (1953) i herojska tragedija u tri dijela ''Autodafe moga oca'' (1957), kao i drame ''I plovi bijeli oblak'' (1954) i ''Navik on živi ki zgine pošteno'' (1971). ---- == Svjetonazor i značaj == Ivan Raos bio je izrazito neovisan pisac, kritičan prema društvenim i političkim poredcima. U svojim je djelima otvoreno i bez uljepšavanja pisao o socijalnoj bijedi, povijesnim traumama i sudbini hrvatskoga naroda. Njegovo stvaralaštvo snažno je obilježeno kršćanskom etikom i duhovnošću, zbog čega su njegova djela često bila osporavana, a ponekad i zabranjivana. '''Mark Andreas Sheppard''' (rođen 30. maja 1964) je engleski glumac i muzičar. Poznat je po ulozi demona (kralja pakla) Crowleya u seriji Supernatural, kao i po ulogama; advokata Roma Lampkin u rebootu Battlestar Galactice, Interpolovom detektivu Jamesu Sterlingu u seriji Leverag, te sitnog kriminalca lorda Bagera u seriji Firely. Takođe glumi Whilloughbyja Kiplinga u Doom Patrolu. {{Infokutija osoba | ime = Mark Sheppard | slika = Mark Sheppard (54103647172).jpg | opis = Sheppard 2024. godine | ime_pri_rođenju = Mark Andreas Sheppard | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1964|05|30}} | mjesto_rođenja = London, [[Engleska]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | zanimanje = {{Flatlist| * Glumac * muzičar }} | godine_aktivnosti = 1976–sada | supružnik = {{Plainlist| * {{Brak|Sarah Louise Fudge|2015}} * {{Brak|Jessica Sheppard|2004|2014|razlog=razvod}} }} | partner = | djeca = 3 | potpis = }} == Djetinjstvo == Rođen je u Londonu, Engleska. Otac mu je glumac W. Morgan Sheppard, a majka Regina Lisa (djevojačko Scherer) Sheppard. Irskog je i njemačkog porijekla. Fredrik Bajer (21. april 1837, Vester Egede kod Næstveda – 22. januar 1922, Kopenhagen) bio je danski oficir, političar, parlamentarac, pisac, nastavnik i jedan od najznačajnijih skandinavskih pacifista. Za svoj izuzetan doprinos međunarodnom mirovnom pokretu i zalaganje za mirno rješavanje međunarodnih sukoba, naročito kroz rad u Bureau International Permanent de la Paix (Stalni međunarodni mirovni biro), čiji je bio prvi predsjednik, dobio je Nobelovu nagradu za mir 1908. godine, zajedno sa švedskim mirovnim aktivistom Klasom Pontusom Arnoldsonom. == Rani život i obrazovanje == Fredrik Bajer rođen je u porodici evangelističkog sveštenika Alfreda Bajera (1807–1880) i Cecilije Luiz Krone (1815–1900). Bio je najstariji od četvoro djece. U crkvenim knjigama njegovo ime je prvobitno bilo zabilježeno kao ''Fredrik Beÿer''. Od 1848. do 1854. pohađao je Akademiju u Sorøu, ali je neposredno prije mature napustio školovanje kako bi započeo vojnu karijeru. Upisao je Vojnu akademiju u Kopenhagenu, koju je završio 1856. godine. Nakon toga je raspoređen u konjicu sa činom potporučnika. == Vojna služba i preokret ka pacifizmu == Bajer je učestvovao u Prusko-austrijskom, odnosno Njemačko-danskom ratu 1864. godine kao poručnik, u kojem je stekao čin natporučnika. Iskustvo rata snažno je uticalo na njegovo političko i moralno opredjeljenje, te je 1865. godine napustio vojnu službu i odlučio da se posveti mirovnom radu. Nastanio se u Kopenhagenu, gdje je radio kao učitelj, prevodilac, pisac i publicista, izdržavajući sebe i porodicu. == Politička karijera i društveni angažman == Godine 1867. Bajer se pridružio Međunarodnoj ligi za mir Frédérica Passyja i aktivno radio na širenju mirovnih ideja u Skandinaviji. Od 1872. do 1895. bio je poslanik u danskom parlamentu (Folketingu) kao predstavnik ljevičarskih liberala (''Det forenede Venstre''). U parlamentarnom radu posebno se zalagao za: * ravnopravnost žena i politička prava žena * socijalne reforme * uvođenje proporcionalnog izbornog sistema * slobodnu trgovinu i smanjenje carinskih barijera * zamjenu stalne vojske narodnim milicijama * neutralnost Danske i jaču saradnju skandinavskih zemalja Zajedno sa suprugom Matildom Bajer, istaknutom feministkinjom i pacifistkinjom, 1871. godine suosnovao je Dansko žensko udruženje, dok je Matilda bila njegova prva predsjednica. == Mirovni pokret i međunarodni rad == Godine 1882. Bajer je osnovao Savez za neutralnost Danske, koji je 1885. prerastao u Dansko mirovno udruženje, čiji je predsjednik bio od 1884. do 1892. Bio je učesnik prvog skandinavskog mirovnog kongresa 1885. godine, kao i gotovo svih svjetskih mirovnih kongresa od 1889. godine nadalje. Na Mirovnom kongresu u Rimu, 13. novembra 1891, bio je jedan od osnivača Bureau International Permanent de la Paix, sa sjedištem u Bernu. Izabran je za prvog predsjednika ove organizacije i tu funkciju obavljao je do 1907. godine, nakon čega je postao njen počasni predsjednik. Autor je obimnog publicističkog i književnog opusa posvećenog arbitraži, međunarodnom pravu i liberalnom pacifizmu. Bio je i osnivač Nordijskog društva slobodnih država i urednik njegovog lista ''Folkevennen''. == Nobelova nagrada i posljednje godine == Za napore u mirovnom rješavanju pitanja norveško-švedske unije i dugogodišnji međunarodni mirovni angažman, Bajer je 1908. godine dobio Nobelovu nagradu za mir, koju je podijelio sa Klasom Pontusom Arnoldsonom. U govoru prilikom dodjele nagrade kritički se osvrnuo na slabu organizovanost mirovnih pokreta. Izbijanje Prvog svjetskog rata 1914. godine duboko ga je razočaralo i navelo da se povuče iz aktivnog mirovnog rada. Preminuo je 1922. godine u Kopenhagenu. == Naslijeđe == Fredrik Bajer sahranjen je na groblju Bispebjerg u Kopenhagenu. Njegova lična arhiva i rukopisi čuvaju se u Kraljevskoj biblioteci u Kopenhagenu, dok se dio njegove prepiske nalazi u Kraljevskoj biblioteci u Stokholmu. Danske mirovne i ženske organizacije podigle su mu 1923. godine spomenik (rad vajara Einara Utzon-Franka), koji se danas nalazi u Amorparku, u blizini Trga Fredrika Bajera, nazvanog po njemu 1935. godine. Njegovi portreti i skulpture nalaze se u više muzeja i zbirki. Bajerove Životne uspomene objavljene su 1909. godine. '''Kontroverza''' je stanje dugotrajne javne rasprave ili polemike, obično u vezi s pitanjem oko kojem postoje suprotstavljena mišljenja ili gledišta. Riječ potiče iz latinskog jezika (''controversia''), nastale od ''controversus'', što znači okrenut u suprotnom smjeru, a označavala je i retoričku vježbu koja se praktikovala u starom Rimu. == Pravni aspekt == U teoriji prava, kontroverza se razlikuje od sudskog predmeta. Dok sudski predmeti obuhvataju sve vrste postupaka, uključujući krivične i građanske, kontroverza predstavlja isključivo građanskopravni postupak. Naprimjer, Klauzula o slučaju ili kontroverzi iz 3. člana Ustava Sjedinjenih Američkih Država (Odjeljak 2, Stav 1) propisuje da se "sudska vlast proteže... na kontroverze u kojima su SAD stranka". Ova klauzula tumači se kao zahtjev da savezni sudovi SAD-a ne mogu razmatrati predmete koji ne predstavljaju stvarnu kontroverzu, odnosno stvarni spor između suprotstavljenih strana koje su podobne za sudsko rješavanje. Osim što se definiše obim nadležnosti saveznog sudstva, ova odredba također zabranjuje sudovima izdavanje savjetodavnh mišljenja, kao i razmatranje predmeta koji su preuranjeni (kada kontroverza još nije nastala) ili bespredmetni (kada je kontroverza već riješena). == Benfordov zakon == <blockquote>''Glavni članak: Benfordov zakon o kontroverzi''</blockquote>Benfordov zakon o kontroverzi, kako ga je 1980. godine formulisao astrofizičar i autor naučne fantastike Gregory Bentford, glasi: strast je obrnuto proporcionalna količini dostupnih stvarnih informacija. Drugim riječima, ovaj zakon tvrdi da što je manje činjeničnih informacija dostupno o nekoj temi, to se oko te teme može razviti veći stepen kontroverze, dok s povećanjem količine dostupnih činjenica nivo kontroverze opada. Tako su, naprimjer, kontroverze u fizici uglavnom ograničene na oblasti u kojima eksperimenti još uvijek nisu mogući, dok su kontroverze u politici gotovo neizbježne, jer zajednice često moraju donositi odluke o smjerovima djelovanja na osnovu nedovoljnih informacija. == Psihološke osnove == Kontroverze se često smatraju posljedicom nedostatka povjerenja među stranama u sporu, što implicira i Benfordov zakon kontroverze, koji govori isključivo o nedostatku informacija (strast je obrnuto proporcionalna količini dostupnih stvarnih informacija). Naprimjer, u analizama političke kontroverze oko antropogenih klimatskih promjena, koja je naročito izražena u Sjedinjenim Američkim Državama, predloženo je da se protivljenje naučnom konsenzusu javlja zbog nedovoljne informisanosti o toj temi. Međutim, istraživanje provedeno na uzorku od 1.540 odraslih osoba u SAD-u pokazalo je da nivo naučne pismenosti korelira sa jačinom stava o klimatskim promjenama, ali ne i s tim na kojoj se strani debate ispitanici nalaze. Zagonetna pojava da dvije osobe, izložene istim činjenicama, mogu doći do potpuno različitih zaključaka često se objašnjava pojmom ograničene racionalnosti, naročito u radovima Daniela Kahnemana. Prema ovom pristupu, većina prosudbi donosi se pomoću brzodjelujućih heuristika koje su učinkovite u svakodnevnim situacijama, ali nisu pogodne za donošenje odluka o složenim pitanjima poput klimatskih promjena. Posebno je istaknuto da je usidravanje (''anchoring'') relevantno u kontroverzama o klimatskim promjenama, jer je utvrđeno da su pojedinci skloniji vjerovanju u klimatske promjene ako je vanjska temperatura viša, ako su prethodno podstaknuti da razmišljaju o toplini ili ako im se prilikom razmatranja budućih porasta temperature predoče više temperaturne vrijednosti. U drugim kontroverzama, poput one vezane za HPV vakcinu, ista evidencija dovodila je do donošenja radikalno različitih zaključaka. Kahan i saradnici objasnili su ovaj fenomen pomoću kognitivnih pristrasnosti, naročito pristrasne asimilacije i heuristike vjerodostojnosti. Slični efekti u rezonovanju uočeni su i u nenaučnim kontroverzama, kao što je rasprava o kontroli oružja u Sjedinjenim Američkim Državama. Kao i kod drugih kontroverzi, često se pretpostavlja da bi izlaganje empirijskim činjenicama bilo dovoljno da se rasprava konačno razriješi. Međutim, računarske simulacije kulturnih zajednica pokazale su da se uvjerenja unutar izolovanih podgrupa polariziraju, zasnovano na pogrešnom uvjerenju zajednice da ima nesmetan pristup "temeljnoj istini". Takvo povjerenje u sposobnost grupe da dođe do istine može se objasniti uspjehom zaključivanja zasnovanog na mudrosti mase, ali u odsustvu stvarnog pristupa temeljnoj istini, kao što je bio slučaj u ovom modelu, ovaj metod ne uspijeva. Bayesova teorija odlučivanja omogućava da se ovi neuspjesi racionalnosti opišu kao dio statistički optimizovanog sistema donošenja odluka. Eksperimenti i računarski modeli u oblasti multisenzorne integracije pokazali su da se senzorne informacije iz različitih čula integrišu na statistički optimalan način. Pored toga, čini se da vrste zaključivanja kojima se različiti senzorski ulazi pripisuju jednom izvoru podrazumijevaju Bayesovo zaključivanje o uzročnom porijeklu senzornih podražaja. Stoga se čini neurobiološki vjerovatnim da mozak implementira postupke donošenja odluka koji su bliski optimalnim u smislu Bayesovog zaključivanja. Brocas i Carrillo predložili su model donošenja odluka zasnovan na bučnim (nesigurnim) senzornim ulazima, u kojem se uvjerenja o stanju svijeta ažuriraju pomoću Bayesovog ažuriranja, a odluke se donose kada uvjerenja pređu određeni prag. Oni pokazuju da ovaj model, kada je opimizovan za jednokoračno donošenje odluka, dovodi do usidravanja uvjerenja i polarizacije stavova, upravo onako kako je opisano u kontekstu kontroverzi o globalnom zagrijavanju. Uprkos identičnim dokazima koji se predočavaju, prethodna uvjerenja (ili informacije koje su prve predstavljene) imaju presudan utjecaj na formirana uvjerenja. Dodatno, preferencije aktera (odnosno nagrade koje smatraju vrijednim) također utiču na promjenu uvjerenja, što objašnjava pristrasnu asimilaciju (poznatu i kao potvrdnu pristrasnost – ''confirmation bias''). Ovaj model omogućava da se nastanak kontroverzi posmatra kao posljedica sistema donošenja odluka optimizovanog za jednokoračne odluke, a ne kao rezultat ograničenog rasuđivanja u okviru Kahnemanove ograničene racionalnosti. '''Suverenitet''' se generalno definiše kao vrhovni i nezavisni kontrolni i zakonodavni autoritet nad određenom teritorijom, uključujući i pravo na donošenje zakona. On se izražava kroz sposobnost vršenja vlasti i regulisanja pravnog poretka. Suverenitet obuhvata unutrašnju hijerarhiju unutar države, kao i vanjsku autonomiju, koja označava sposobnost države da djeluje samostalno u međunarodnim odnosima. U okviru svake države, suverenitet pripada osobi, tijelu ili instituciji koja posjeduje konačnu vlast nad građanima i ovlaštenje da mijenja postojeće zakone. U političkoj teoriji, pojam suvereniteta označava vrhovnu legitimnu vlast nad određenom političkom cjelinom. Prema međunarodnom pravu, sve suverene države smatraju se jednakima, a nijedna država nema pravo da se miješa u unutrašnje poslove druge suverene države. Dok Član 2(7) Povelje Ujedinjenih nacija eksplicitno priznaje suverenitet država i uspostavlja princip nemiješanja u unutrašnje poslove suverenih država, ovlasti Vijeća sigurnosti UN-a prema Poglavlju VII predviđaju upotrebu sile protiv države kada je to neophodno za očuvanje ili uspostavu međunarodnog mira. Osim toga, nedavno usvojena Deklaracija o odgovornosti za zaštitu (R2P) ovlašćuje Ujedinjene nacije da intervenišu kako bi "spriječile humanitarnu katastrofu" u državi čija vlada ne može ili ne želi djelovati. Općenito se smatra da država ima suverenitet nad teritorijom kada je dosljedno vršila državnu vlast na toj teritoriji bez prigovora drugih država. De jure suverenitet odnosi se na zakonsko pravo države da to čini, dok de facto suverenitet označava stvarnu sposobnost države da provodi vlast. Pitanje de jure i de facto suvereniteta postaje posebno značajno kada se očekivanje da oba oblika suvereniteta koegzistiraju na istom mjestu i u isto vrijeme ne ispuni, ili kada se nadležnosti nalaze u različitim organizacijama. == Etimologija == Naziv potiče od nepotvrđene latinske riječi superanus (izvedenica od latinskog super - nad), što znači vladar ili poglavar. == Koncepti == Pojam suvereniteta imao je kroz historiju višestruke kontradiktorne komponente, različite definicije i raznovrsne, nekonzistentne primjene. Trenutni koncept državnog suvereniteta obuhvata četiri osnovna aspekta: teritoriju, stanovništvo, vlast i priznanje. Prema Stephenu D. Krasneru, pojam suvereniteta može se razumjeti i na četiri različita načina: * '''Domaći suverenitet''' – stvarna kontrola nad državom koju vrši vlast organizovana unutar ove države. * '''Suverenitet''' '''međuzavisnosti''' – stvarna kontrola kretanja preko granica države. * '''Međunarodni pravni suverenitet''' – formalno priznanje od strane drugih suverenih država. * '''Vestfalski suverenitet''' – u državi ne postoji druga vlast osim domaće suverene (takve druge vlasti mogu biti, npr. političke organizacije ili bilo koji drugi vanjski agent). Često se ova četiri aspekta pojavljuju zajedno, ali to nije nužno – oni ne utiču jedan na drugog, a postoje i historijski primjeri država koje nisu bile suverene u jednom aspektu, dok su istovremeno imale suverenitet u nekom drugom aspektu. Prema Immanuelu Wallersteinu, još jedna fundamentalna osobina suvereniteta je da predstavlja zahtjev koji mora biti priznat da bi imao smisla:<blockquote>Suverenitet je hipotetska razmjena u kojoj dvije potencijalne (ili stvarne) sukobljene strane, poštujući de facto stvarnost moći, razmjenjuju takva priznanja kao svoju najmanje skupu strategiju.</blockquote>Postoje još dva dodatna aspekta suvereniteta koja zaslužuju razmatranje: empirijski i pravni suverenitet. Empirijski suverenitet odnosi se na legitimnost onoga ko upravlja državom i legitimnost načina na koji vrši svoju vlast. Primjeri uključuju situacije u Evropi gdje su plemići imali pravo na privatna ovlaštenja, dok je ustav Katalonije priznao takva prava, što predstavlja empirijski suverenitet. Prema Davidu Samuelu, ovo je važan aspekt države jer mora postojati određena osoba ili grupa pojedinaca koja djeluje u ime naroda države. Pravni suverenitet naglašava važnost priznavanja prava države od strane drugih država da slobodno vrši svoju vlast uz minimalno miješanje. Naprimjer, Jackson, Rosberg i Jones objašnjavaju kako su suverenitet i opstanak afričkih država više zavisili od pravnog priznanja nego od materijalne pomoći. Douglass North ističe da institucije traže strukturu, a ova dva oblika suvereniteta mogu biti metoda za uspostavljanje takve strukture. U određenom periodu, Ujedinjene nacije su pridavale veliki značaj pravnom suverenitetu i često su nastojale da ojačaju njegov princip. U novije vrijeme, UN se okreće uspostavljanju empirijskog suvereniteta. Michael Barnett navodi da je to uglavnom posljedica perioda posle Hladnog ata, jer su UN smatrale da države treba da uspostave mir unutar svojih teritorija kako bi osigurale mirne međudržavne odnose. Teoretičari su primijetili da je u tom periodu pažnja često bila usmjerena na to kako jače unutrašnje strukture doprinose miru među državama. Naprimjer, Zaum tvrdi da je mnogim slabim i siromašnim državama koje su pogođene Hladnim ratom pružena pomoć kako bi razvile nedostatne kapacitete suvereniteta kroz ovaj pod-aspekt tzv. "empirijske državnosti". == Historija == === Klasični period === Rimski pravnik Ulpijan je primijetio sljedeće: * "Narod je prenio sav svoj imperium i moć na cara." (''Cum lege regia, quae de imperio eius lata est, populus ei et in eum omne suum imperium et potestatem conferat'' – Digest I.4.1) * "Zakoni ne obavezuju cara." (''Princeps legibus solutus est'' – Digest I.3.31) * "Odluka cara ima pravnu snagu." (''Quod principi placuit legis habet vigorem'' – Digest I.4.1) Ulpijan je ovom izjavom izrazio ideju da car vrši relativno apsolutnu formu suvereniteta koja proizilazi iz volje naroda, iako sam pojam suverenitet nije izričito koristio. === Srednji vijek === Ulpijanove izjave bile su poznate u srednjovjekovnoj Evropi; suverenitet je u to vrijeme bio važan koncept. Srednjovjekovni monarsi nisu bili suvereni, ili barem ne u punom smislu te riječi, jer su bili ograničeni i dijelili su vlast sa feudalnom aristokratijom. Osim toga, obje strane bile su snažno ograničene običajima. Suverenitet je u srednjem vijeku postojao kao de jure pravo plemstva i kraljevskih porodica. === Reformacija === Suverenitet se ponovo pojavio kao pojam pred kraj 16. stoljeća, u vrijeme kada su graanski ratovi stvorili potrebu za snažnijom centralnom vlasti, dok su monarsi počeli koncentrisati moć u svoje ruke na štetu plemstva, a moderna nacionalna država počela je da se oblikuje. Jean Bodin, djelimično kao reakciju na haos francuskih vjerskih ratova, razvio je teorije suvereniteta koje su zagovarale snažnu centralnu vlast u oblku apsolutne monarhije. U svom djelu iz 1576. godine, ''Les Six Livres de la République'' (''Šest knjiga o Republici''), Bodin tvrdi da je suverenitet svojstven prirodi države i mora biti: * Apsolutan: po ovom pitanju, naveo je da suverena vlast mora biti ograničena obavezama i uslovima, ali da mora moći donositi zakone bez pristanka svojih podanika, ne smije biti vezana zakonima svojih prethodnika i, što je o njemu logično, ne može biti obavezana vlastitim zakonima. * Vječan: suverenitet se ne može privremeno delegirati, npr. snažnom vođi u vanrednim okolnostima ili državnom službeniku. Bodin je smatrao da suverenitet mora biti vječan, jer svako ko ima moć da postavi vremensko ograničenje vlasti mora biti iznad same vlasti, što bi bilo nemoguće ako je vlast apsolurna. Ovo djelo često se smatra prvim evropskim tekstom koji teorijski razrađuje pojam državnog suvereniteta. ---- --------- ---- ------ '''Cezarov građanski rat''' (49–45. p.n.e.) vodio se u kasnoj fazi Rimske Republike između dviju suprotstavljenih strana predvođenih Julijem Cezarom i Pompejem. Glavni povod sukoba bile su političke napetosti oko Cezarove uloge u Republici nakon što je trebao završiti svoje guvernersko razdoblje u Galiji i vratiti se u Rim. Prije izbijanja građanskog rata, Julije Cezar proveo je gotovo deset godina vodeći vojne pohode i osvajanja u Galiji, čime je stekao ogromnu moć i slavu, ali i izazvao zabrinutost među rimskim političarima. Krajem 50. godine prije nove ere, političke napetosti između njega i njegovog bivšeg saveznika Pompeja počele su se nagomilavati, jer ni Cezar ni Pompej nisu bili spremni na kompromis. Ova sve veća napetost kulminirala je kada je Pompej, uz podršku svojih političkih saveznika, uspio uvjeriti Senat da izda naredbu prema kojoj se Cezar mora odreći svojih vojnih zapovjedništava i povući iz svojih provincija. Umjesto da posluša ovu odluku, Cezar je odlučio da se ne povuče i prešao je granicu prema Italiji, čime je praktično otvorio put prema Rimu i označio početak građanskog rata. Građanski rat proširio se na različite dijelove Rimskog svijeta, uključujući Italiju, Iliriju, Grčku, Egipat, sjevernu Afriku i Hispaniju. Ključni događaji odigrali su se u Grčkoj 48. godine prije nove ere. Tamo je Pompej inicijalno pobijedio Cezara u bici kod Dyrrhachiuma, no kasnije je Cezar nadjačao Pompejeve snage u odlučujućoj bici kod Farsala, nakon koje se Pompejeva vojska raspala. Nakon poraza, mnogi istaknuti Pompejevi sljedbenici, poznati kao Pompejci, predali su se, među njima i Marka Junija Bruta te Cicerona. Međutim, neki od njih nastavili su borbu, među kojima su bili Katon Mlađi i Metel Scipion. Sam Pompej pobjegao je u Egipat, gdje je ubrzo nakon dolaska ubijen. Nakon što je konsolidirao vlast u Grčkoj i Egiptu, Julije Cezar vodio je vojnu ekspediciju u Malu Aziju prije nego što se okrenuo prema Sjevernoj Africi. Tamo je 46. godine prije nove ere u bici kod Tapsa porazio Metela Scipiona, jednog od preostalih vođa Pompejevih snaga. Nakon Cezarove pobjede, Katon Mlađi i Metel Scipion odlučili su okončati vlastite živote, odbivši predati se. Sljedeće godine, 45. prije nove ere, Cezar je prešao u Španiju, gdje se u bici kod Munde suočio s posljednjim preostalim Pompejcevima pod vodstvom njegovog bivšeg poručnika Tita Labijena. Njegova pobjeda u ovoj bici praktično je eliminirala svaku organiziranu vojnu opoziciju. Nakon tih uspjeha, Senat je 44. godine prije nove ere proglasio Cezara diktatorom perpetuo, što je značilo da ima neograničenu vlast „za uvijek“. Njegova koncentracija moći izazvala je snažno nezadovoljstvo u senatskim redovima, te je ubrzo ubijen u atentatu koji su izveli grupa senatora, među kojima je bio i Markus Junije Brutus. Građanski rat koji je prethodio ovim događajima smatra se jednom od ključnih prekretnica u povijesti Rima. Mnogi povjesničari ga vide kao neposredni uzrok kraja Rimske Republike, jer je doveo do polarizacije političkih snaga i prekida u normalnom funkcioniranju republikanske vlade. Cezarova sveobuhvatna vojna i politička pobjeda stvorila je vakuum moći koji je trajao nakon njegove smrti. Tijekom sljedećih godina njegov nasljednik Oktavijan postupno je preuzeo potpunu kontrolu nad Rimom, što je na kraju rezultiralo uspostavom Rimskog Carstva, a Oktavijan je postao prvi rimski car pod imenom August. == Pozadina == Dodatne informacije: Prvi trijumvirat i Galski ratovi Glavno pitanje koje se postavljalo u periodu prije rata bilo je kako Cezar, koji je bio u Galiji gotovo deset godina prije 49. godine prije nove ere, ponovo biti integriran u političko tkivo Rima nakon što je akumulirao ogromnu moć i bogatstvo u Galiji. Počevši od 58. godine prije nove ere, godinu dana nakon svog konzulstva 59. godine, Cezar je obavljao prokonzulstvo Cisalpinske Galije zajedno s Ilirikom prema odredbama ''lex Vatinia'' i Transalpske Galije, po nalogu Senata.  Cezar se udružio s Krasom i Pompejem u takozvanom Prvom trijumviratu tokom svog konzulstva.  Savez trojice muškaraca "izazvao je oštro restrukturiranje saveza i poravnanja" s privremenom koristi za njih, ali dugoročnom štetom, jer su se aristokratske grupe ujedinile u opoziciji.  Kratkoročne koristi za njih trojicu proizašle su iz njihovih vlastitih ciljeva: ratifikacije Pompejevog istočnog naselja i agrarnih mjera koje su uključivale Pompeja i Krasa. Politički savez između njih trojice počeo se raspadati sredinom 50-ih godina prije nove ere, ali je stavljen na čekanje ponovnim pregovorima i zajedničkim konzulstvom Pompeja i Krasa 55. godine prije nove ere.  Njihovo zajedničko konzulstvo dodijelilo je konzulima nove provincijske komande, pri čemu je Pompej dobio Hispaniju dok je Kras otišao u Siriju da se bori protiv Parta; Cezar je, sa svoje strane, obnovio svoj prokonzulski mandat u Galiji. Nakon Krasovog odlaska iz Rima krajem 55. godine prije nove ere i nakon njegove smrti u bitci 53. godine prije nove ere, savez se počeo jasnije raspadati. Smrću Krasa i Julije (Cezarove kćeri i Pompejeve supruge) 54. godine prije nove ere, ravnoteža moći između Pompeja i Cezara se urušila i "sukob između [njih dvojice] se stoga mogao činiti neizbježnim".  Od 61. godine prije nove ere, glavna politička linija razdora u Rimu uravnotežila je utjecaj Pompeja, što je dovelo do njegovog traženja saveznika izvan jezgre senatorske aristokracije, tj. Krasa i Cezara; ali porast anarhičnog političkog nasilja od 55. do 52. godine prije nove ere konačno je prisilio Senat da se udruži s Pompejem kako bi uspostavio red.  Slom reda 53. i 52. godine prije nove ere bio je izuzetno uznemirujući: ljudi poput Publija Klodija Pulhera i Tita Anija Mila bili su "u suštini nezavisni agenti" koji su vodili velike nasilne ulične bande u vrlo nestabilnom političkom okruženju.  To je dovelo do Pompejevog isključivog konzulstva 52. godine prije nove ere, kada je preuzeo isključivu kontrolu nad gradom bez sazivanja izborne skupštine. Politička agitacija za oduzimanje Cezarove komande i oduzimanje legija već je započela u proljeće 51. pne.: M. Klaudije Marcel je te godine tvrdio da osvajanje Alezije i pobjeda nad Vercingetoriksom znače da je Cezarova ''provincija'' (tj. zadatak) u Galiji završena i da je stoga njegova komanda istekla.  Također je tvrdio da Cezarova očekivana želja da se kandiduje za drugi konzulat ''u odsustvu'' više nije opravdana nakon njegove pobjede.  Bez obzira na to, Senat je odbacio Marcelov prijedlog, kao i njegov kasniji prijedlog da se Cezarov mandat u Galiji proglasi završenim 1. marta 50. pne.  U to vrijeme, Pompej je također odigrao ključnu ulogu u odbacivanju predloženih prijedloga. Nakon ljeta 50. godine, "pozicije su se učvrstile i događaji su nepovratno napredovali prema kataklizmi", a Pompej je sada odbijao Cezarovu kandidaturu za drugo konzulstvo sve dok se nije odrekao svoje vojske i provincija.  Senat je u cjelini bio relativno miran, snažno podržavajući prijedlog Cezarovog saveznika C. Scribonija Curia , koji je tada bio tribun plebsa , da i Pompej i Cezar predaju svoje vojske i komande.  Prijedlog je usvojen u Senatu sa 370 glasova za i 22 protiv 1. decembra 50. godine prije nove ere,  Pompej i konzul su ga odbacili. Konzul, C. Claudije Marcello, tada je iskoristio glasine da se Cezar sprema napasti Italiju i zadužio Pompeja da brani grad i Republiku. Jedan od razloga zašto je Cezar odlučio krenuti u rat bio je taj što bi bio procesuiran zbog pravnih nepravilnosti tokom svog konzulstva 59. godine prije nove ere i kršenja raznih zakona koje je Pompej donio krajem 50-ih, što bi imalo za posljedicu sramotno progonstvo.  Međutim, teorija o krivičnom gonjenju koja proizlazi iz djela Svetonija i Polija nalazi se na "vrlo sumnjivoj teritoriji"  i "krajnje sumnjiva".  Ne postoje dokazi iz perioda 50-49. godine prije nove ere da je iko ozbiljno planirao suditi Cezaru.  Cezarov izbor da se bori u građanskom ratu bio je motiviran uglavnom njegovim spoticanjem u nastojanjima da postigne drugo konzulstvo i trijumf, u kojem bi neuspjeh u tome ugrozio njegovu političku budućnost.  Štaviše, rat 49. godine prije nove ere bio je povoljan za Cezara, koji je nastavio vojne pripreme dok su Pompej i republikanci jedva počeli s pripremama. Čak i u davna vremena, uzroci rata bili su zagonetni i zbunjujući, a specifični motivi "nigdje se nisu mogli pronaći".  Postojali su razni izgovori, poput Cezarove tvrdnje da brani prava tribuna nakon što su pobjegli iz grada, što je bila "previše očigledna prevara".  Cezarovo vlastito objašnjenje bilo je da će zaštititi svoja lična ''dostojanstva'' ; i Cezara i Pompeja je pokretao ponos, pri čemu je Cezar odbijao da se "pokorno pokori hvalisanju konzervativaca, a kamoli maltretiranju Pompeja", kako Gruen kaže, a Pompej je slično odbijao da prihvati Cezarove prijedloge, iznesene kao da su direktive.  Postojala je mala svjesna želja za ratom do posljednjih sedmica 50. godine prije nove ere, ali " ''boni'' su se zarobili... u politički škripac iz kojeg nisu mogli izaći dostojanstveno osim agresivnim samopotvrđivanjem", dok Cezar nije mogao "dopustiti da se [njegov status i ugled] sruše kroz pokornost". == Građanski rat == U mjesecima koji su prethodili januaru 49. godine prije nove ere, i Cezar i anticezarijevci, sastavljeni od Pompeja, Katona i drugih, izgledali su kao da vjeruju da će druga strana popustiti ili, ako to ne uspije, ponuditi prihvatljive uslove.  Povjerenje između njih dvojice je narušeno u posljednjih nekoliko godina, a ponovljeni ciklusi prepirki na ivici sukoba umanjili su šanse za kompromis. Dana 1. januara 49. godine prije nove ere, Cezar je izjavio da bi bio spreman dati ostavku ako bi to učinili i drugi komandanti, ali, Gruenovim riječima, "ne bi tolerisao nikakvu nejednakost u svojim [Cezarovim i Pompejevim] snagama",  izgledajući kao da prijeti ratom ako se njegovi uslovi ne ispune.  Cezarovi predstavnici u gradu sastali su se sa senatskim vođama sa pomirljivijom porukom, pri čemu je Cezar bio spreman odreći se Transalpske Galije ako bi mu se dozvolilo da zadrži dvije legije i pravo da se kandiduje za konzula bez odricanja od svog ''imperijuma'' (i, time, prava na trijumf), ali Katon je odbacio ove uslove, izjavivši da neće pristati ni na šta osim ako se to javno ne predstavi Senatu. Senat je bio uvjeren uoči rata (7. januara 49. p.n.e.) - dok su Pompej i Cezar nastavili okupljati trupe - da zahtijeva od Cezara da se odrekne svog položaja ili da bude proglašen neprijateljem države.  Nekoliko dana kasnije, Senat je također oduzeo Cezaru dozvolu da se kandiduje na izborima u odsustvu i imenovao nasljednika Cezarovog prokonzula u Galiji; dok su procezarijanski tribuni stavili veto na ove prijedloge, Senat ih je ignorisao i pokrenuo senatus ''consultum ultimum'' , ovlastivši magistrate da poduzmu sve mjere potrebne za osiguranje sigurnosti države.  Kao odgovor, nekoliko tih procezarijanskih tribuna, dramatizirajući svoju tešku situaciju, pobjeglo je iz grada u Cezarov logor. === Početak rata === ==== Prelazak Rubikona ==== Vidi također: Prelazak Rubikona Desetog ili 11. januara, Cezar je prešao Rubikon ,  malu rijeku koja označava granicu između provincije Cisalpinske Galije na sjeveru i same Italije na jugu. Svetonije tvrdi da je , prelazeći Rubikon , Cezar uzviknuo ''alea iacta est'' ("kocka je bačena"), iako Plutarh tvrdi da je Cezar govorio na grčkom citirajući pjesnika Menandra sa ''anerriphtho kubos'' ("ἀνερρίφθω κύβος", "neka se kocka baci");  Cezarovi komentari uopće ne spominju Rubikon.  Ovo je označilo formalni početak neprijateljstava, a Cezar je "nesumnjivo bio pobunjenik". S obje strane, obični vojnici slijedili su svoje vođe: "galske legije su slušale svog zaštitnika i dobročinitelja [koji] je zaslužio res ''publica'' ... drugi su slijedili Pompeja i konzule [koji] su predstavljali ''res publica'' ".  Cezar se pobrinuo da se obrati svojim ljudima: prema vlastitom iskazu, govorio je o nepravdama koje su mu nanijeli njegovi politički neprijatelji, kako ga je Pompej izdao, i uglavnom se fokusirao na to kako su prava tribuna zgažena ignoriranjem tribunskih veta Senata, paradirajući tribune koji su pobjegli iz grada pred trupama prerušeni u svoje prerušavanja. U ''senatus consultum ultimum'' , Cezar je tvrdio da je to nepotrebno i da bi trebalo biti ograničeno samo na okolnosti u kojima je Rim bio pod direktnom prijetnjom. Za većinu Rimljana, izbor strane bio je težak. Samo mali broj ljudi bio je posvećen jednoj ili drugoj strani na početku neprijateljstava. Na primjer, Gaj Klaudije Marcel, koji je kao konzul 50. godine prije nove ere zadužio Pompeja za odbranu grada, izabrao je neutralnost.  Tada mladi Marko Junije Brut , čijeg je oca Pompej podmuklo ubio tokom Brutovog djetinjstva, čija je majka bila Cezarova ljubavnica i koji je odrastao u kući Katona Mlađeg , odlučio je napustiti grad,  postavivši položaj u Kilikiji, a odatle u Pompejev logor.  Cezarov najpouzdaniji poručnik u Galiji, Tit Labijen, također je prebjegao od Cezara Pompeju, moguće zbog Cezarovog gomilanja vojnih slava ili ranije odanosti Pompeju. ==== Marš na Rim ==== Cezarov tajming je bio dalekovid: Italija je bila potpuno nespremna za invaziju.  Cezar je osvojio Ariminum (današnji Rimini ) bez otpora, budući da su se njegovi ljudi već infiltrirali u grad; u brzom slijedu je osvojio još tri grada.  Vijest o Cezarovom upadu u Italiju stigla je do Rima oko 17. januara.  Kao odgovor, Pompej je "izdao edikt u kojem je proglasio stanje građanskog rata, naredio svim senatorima da ga slijede, [i] izjavio da će svakoga ko ostane smatrati Cezarovim pristalicom".  Pompej i njegovi saveznici napustili su grad zajedno s mnogim neopredijeljenim senatorima, bojeći se krvavih odmazdi prethodnih građanskih ratova; drugi senatori su jednostavno napustili Rim i otišli u svoje seoske vile, nadajući se da će ostati neprimjetni. Krajem januara, Cezar i Pompej su pregovarali, a Cezar je predložio da se njih dvojica vrate u svoje provincije (što bi od Pompeja zahtijevalo da otputuje u Španiju) i zatim raspuste svoje snage. Pompej je prihvatio te uslove pod uslovom da se odmah povuku iz Italije i podnesu spor na arbitražu Senata, što je Cezar odbio jer bi ga to stavilo na milost i nemilost neprijateljski raspoloženih senatora, a istovremeno bi se odreklo svih prednosti svoje iznenadne invazije.  Cezar je nastavio napredovati. Nakon susreta s pet kohorti pod komandom Kvinta Minucija Terma kod Iguvija, Termove snage su dezertirale. Cezar je brzo zauzeo Picenum, područje iz kojeg je Pompejeva porodica porijeklom. Iako su se Cezarove trupe jednom sukobile s lokalnim snagama, srećom po njega, stanovništvo nije bilo neprijateljski raspoloženo: njegove trupe su se suzdržavale od pljačke, a njegovi protivnici su imali "malo popularnosti u narodu".  U februaru 49. godine prije nove ere, Cezar je primio pojačanje i zauzeo Askulum kada je lokalni garnizon dezertirao. Tek kada je stigao u Korfinijum, naišao je na ozbiljan otpor predvođen Lucijem Domicijem Ahenobarbom , kojeg je Senat nedavno imenovao za guvernera Galije.  Pompej je pozvao Ahenobarba da se povuče na jug i pridruži mu se, ali Ahenobarb je odgovorio zahtjevima za podršku; bez obzira na to, Cezar se pripremio za opsadu.  Nakon što je Ahenobarb primio pismo od Pompeja u kojem mu je odbijena podrška, tvrdio je da pomoć stiže, ali je uhvaćen u planiranju ličnog bijega; kao odgovor, njegovi ljudi su ga uhapsili i poslali izaslanike da se predaju Cezaru nakon kratke sedmodnevne opsade.  Među predatima bilo je pedesetak senatora i konjanika, a svima im je Cezar dozvolio da odu. Kada su korfinijumski lokalni magistrati predali oko šest miliona sestercija koje je Ahenobarb donio da plati svojim ljudima, Cezar ih je vratio ljudima i zatražio od njih da polože zakletvu vjernosti, što su oni i učinili. Cezarovo napredovanje niz jadransku obalu bilo je iznenađujuće blago i disciplinovano: njegovi vojnici nisu pljačkali sela kao što su to činili tokom Društvenog rata nekoliko decenija ranije. Niti se Cezar osvetio svojim političkim neprijateljima kao što su to učinili Sula i Marius. Politika milosti bila je također vrlo praktična: Cezarova mirnoća spriječila je stanovništvo Italije da se okrene protiv njega.  U isto vrijeme, Pompej je planirao pobjeći na istok u Grčku gdje bi mogao okupiti ogromnu vojsku iz istočnih provincija. Stoga je pobjegao u Brundisium (današnji Brindisi ), rekvirirajući trgovačke brodove za putovanje Jadranom. Cezar je progonio Pompeja do Brundizija, stigavši ​​9. marta sa šest legija. Do tada je većina Pompejevih snaga otišla, a zaštitnica od dvije legije čekala je transport. Dok je Cezar pokušavao blokirati luku zemljanim radovima i ponovo otvoriti pregovore, zemljani radovi nisu bili uspješni i Pompej je odbio pregovarati, pobjegavši ​​na istok sa gotovo svim svojim ljudima i svim brodovima u regiji. === Španija i Afrika === Dodatne informacije: Opsada Masilije , bitka kod Ilerde , bitka kod Utike (49. pne) i bitka kod rijeke Bagradas (49. pne) Nakon ovog neuspjeha i iskoristivši Pompejev bijeg na istok, Cezar je marširao na zapad prema Hispaniji . Dok je bio u Italiji, sazvao je sastanak preostalog Senata 1. aprila; odaziv je bio slab. Tamo je Cezar ponovio svoje pritužbe i zatražio da se pošalju senatorski izaslanici da pregovaraju s Pompejem; iako je prijedlog usvojen, niko se nije dobrovoljno javio. Sazvan je i sastanak concilium ''plebis'' ; iako je Cezar svakom građaninu obećao poklon od 300 sestercija i garanciju opskrbe žitom, prijem je bio prigušen.  Kada je jedan od tribuna, Lucije Cecilije Metel, uložio veto protiv Cezarovog pokušaja opljačkanja državne blagajne , Cezar je prijetio Metelovom životu sve dok nije popustio.  Neki naučnici smatraju da ovaj događaj pokazuje neiskrenost Cezarovog zagovaranja prava tribuna na početku građanskog rata.  U napadu je zaplijenjeno oko 15 hiljada zlatnih poluga, 30 hiljada srebrnih poluga i 30 miliona sestercija.  Taj događaj je bio dovoljno neugodan da je izostavljen iz Cezarovih ''Komentara'' o građanskom ratu. Ostavivši Marka Antonija na čelu Italije, a pretora Lepida u Rimu, Cezar se uputio na zapad prema Španiji, ogorčen zbog neugodnih epizoda pred Senatom i Metelom.  Usput je započeo opsadu Masilije kada mu je grad zabranio ulazak i došao je pod komandu spomenutog Domicija Ahenobarba. Ostavivši opsadu, Cezar je nastavio prema Španiji s malom tjelohraniteljicom i 900 njemačkih pomoćnih konjanika.  Stigao je u junu 49. i kod Ilerde porazio je pompejevu vojsku pod komandom legata Lucija Afranija i Marka Petreja . Pompejev preostali legat u Španiji, Marko Terencije Varon, predao se ubrzo nakon toga, stavljajući cijelu Španiju pod Cezarovu kontrolu. Istovremeno s Cezarovom invazijom na Španiju, poslao je svog poručnika Curia da napadne Siciliju i Afriku uz pomoć Gaja Kaninija Rebilusa , gdje su njegove snage odlučno poražene u bici na rijeci Bagradas u augustu 49. godine prije nove ere. Curion je poginuo u bici. Vrativši se u Rim u decembru 49. godine prije nove ere, Cezar je ostavio Kvinta Kasija Longina da komanduje Španijom  i dao ga je pretoru Marku Emiliju Lepidu da ga imenuje diktatorom .  Kao diktator, proveo je izbore za konzulstvo 48. godine prije nove ere prije nego što je iskoristio diktatorske ovlasti za donošenje zakona kojima se iz progonstva povlače oni koje su Pompejevi sudovi osudili 52. godine prije nove ere, izuzev Tita Anija Mila , i vraćaju politička prava djeci žrtava Sulanovih proskripcija.  Održavanje diktature bio bi jedini način da izbjegne odustajanje od svog ''imperijuma'' , legija, ''provincija'' i prava na trijumf dok je unutar ''pomerijuma'' .  Kandidujući se na istim izborima koje je proveo, osvojio je drugi mandat kao konzul, a Publije Servilije Vatija Isaurikus mu je bio kolega. Dao je ostavku na diktaturu nakon jedanaest dana.  Cezar je zatim nastavio progon Pompeja preko Jadrana === Makedonska kampanja === Glavni članak: Cezarova invazija na Makedoniju Dodatne informacije: Bitka kod Dyrrhachiuma (48. p.n.e.) , Opsada Gomphija i Bitka kod Farsala Po dolasku u Brundizij, Cezar nije imao dovoljno transportnih brodova da preveze cijelu svoju snagu, što je značilo da bi bila potrebna višestruka putovanja preko Jadrana; to je zakomplicirala pompejska flota stacionirana na istočnoj strani Jadrana pod komandom Marka Kalpurnija Bibula .  Isplovljavajući 4. januara 48. godine prije nove ere - u stvarnosti, zbog odstupanja od rimskog kalendara , kasna jesen  - Cezar je iznenadio Pompejce, Pompejeve trupe raspršene po zimovnicima, a Bibulova flota nije bila spremna.  Bibulova flota, međutim, brzo je stupila u akciju i zarobila neke od Cezarovih transportnih brodova dok su se vraćali u Brundizij, ostavljajući Cezara nasukanog sa oko sedam legija i malo hrane.  Cezar je zatim krenuo prema Apoloniji uz malo lokalnog otpora, što mu je omogućilo da osigura bazu i neke zalihe hrane; vidjevši da je glavna pompejska baza za snabdijevanje bila u Draču, Cezar je napredovao prema njoj, ali se povukao kada je Pompej stigao prvi sa nadmoćnijim snagama. Nakon što je 10. aprila primio ostatak svoje vojske iz Italije pod komandom Marka Antonija, Cezar je ponovo krenuo prema Draču, što je dovelo do bitke kod Drača . Nakon pokušaja zaobilaženja pompejskih branilaca, Cezar je pokušao zauzeti vitalno pompejsko logističko središte Drač, ali nije uspio nakon što ga je Pompej okupirao i okolna uzvišenja.  Kao odgovor, Cezar je opsjedao Pompejev logor i izgradio ophodnju oko njega, sve dok, nakon višemjesečnih okršaja, Pompej nije uspio probiti Cezarove utvrđene linije i prisiliti Cezara na strateško povlačenje prema Tesaliji. Nakon pobjede, nastojeći poštedjeti Italiju od invazije, spriječiti Cezara da porazi snage Scipiona Nasike koje su stigle iz Sirije, i pod pritiskom svojih previše samouvjerenih saveznika koji su ga optuživali za produženje rata kako bi proširio svoju komandu,  Pompej je nastojao uvesti Cezara u odlučujuću bitku.  Nakon susreta sa sirijskim pojačanjima Scipiona Nasike, Pompej je početkom augusta poveo svoje snage za Cezarom, tražeći povoljno tlo za bitku.  Nakon nekoliko dana konjičkih okršaja, Cezar je uspio namamiti Pompeja s brda i prisiliti ga na bitku na ravnici Farsala .  Tokom bitke, bočni manevar koji je predvodio Labijen nije uspio protiv rezervne linije Cezarovih trupa, što je dovelo do sloma pompejske pješadije protiv Cezarovih veterana.  Ubrzo nakon bitke i negdje u oktobru, Cezar je po drugi put imenovan diktatorom , na cijelu godinu. Pompej, očajavajući zbog poraza, pobjegao je sa svojim savjetnicima u Mitilinu, a odatle u Kilikiju gdje je održao ratno vijeće; u isto vrijeme, Katonove pristalice su se pregrupirale na Korkiri i odatle otišle u Libiju.  Drugi, uključujući Marka Junija Bruta, tražili su Cezarovo pomilovanje, putujući preko močvara do Larise gdje ga je Cezar potom ljubazno dočekao u svom logoru.  Pompejevo ratno vijeće odlučilo je pobjeći u Egipat,  koji mu je prethodne godine pružio vojnu pomoć. === Egipatska dinastička borba === Dodatne informacije: Aleksandrijski rat i Kleopatra Kada je Pompej stigao u Egipat , dočekala ga je gostoljubiva delegacija sastavljena od nekoliko Egipćana i dva rimska oficira koji su služili s njim godinama ranije. Ubrzo nakon ulaska u njihov brod, ubijen je pred svojom ženom i prijateljima na palubi.  Cezar je energično progonio Pompeja jer su ga njegova vještina i mreža klijenata činili najvećom prijetnjom; putujući prvo u Aziju, a zatim na Kipar i Egipat,  stigao je tri dana nakon Pompejevog ubistva.  Tamo mu je predstavljena Pompejeva glava, zajedno s njegovim pečatnim prstenom; Cezar je zaplakao kada je vidio prsten i odmaknuo se od glave: "njegovo gađenje i tuga su možda bili iskreni, jer se od početka ponosio svojom milosti". Egipat je do tada bio upleten u ponovljene građanske ratove, u kojima je često arbitrirao Rim – dijelom i zahvaljujući ogromnom mitu koje su egipatski monarsi davali rimskim vođama – što je narušilo nezavisnost kraljevstva.  Dok je bio u Egiptu, Cezar se počeo uplitati u dinastički spor između Ptolomeja XIII i Kleopatre , koji su u testamentu (registrovanom u Rimu) posljednjeg egipatskog kralja ( Ptolomeja XII Auleta ) proglašeni suvladarima.  Do 48. godine prije nove ere, odnosi između dva suvladara su se narušili, a njih dvojica su se međusobno pratili vojskama na suprotnim stranama Nila. Cezar je zahtijevao isplatu od deset miliona denara velikog duga koji mu je obećao prethodni kralj; zahtjev gotovo sigurno motiviran "ogromnim finansijskim obavezama" potrebnim za isplatu njegovih trupa; također je izjavio da će arbitrirati u sporu oko nasljeđivanja između Ptolomeja XIII i Kleopatre.  Kao odgovor, Potin (eunuh regent Ptolomeja XIII) je očigledno pozvao vojsku u grad i opsjedao Cezarovu okupaciju kraljevske četvrti; Cezar je pozvao pojačanje iz rimske Azije. Dok je bio pod opsadom Aleksandrije , Cezar je upoznao Kleopatru i postao njen ljubavnik kada se ona krišom sakrila u kraljevsku četvrt. Otprilike u to vrijeme, Cezar je također donio svoju odluku o dinastičkom sporu: uslovi testamenta bili su jasni i oboje bi morali biti suvladari. Ptolomej XIII je bio impresioniran, vjerovatno već svjestan Cezarove i Kleopatrine veze.  Nakon nekoliko mjeseci opsade, Cezarove snage su zamijetile snage pod Mitridatom iz Pergama iz Sirije, dovodeći Egipćane u bitku s Cezarovim snagama gdje su Egipćani bili potpuno poraženi. Ptolomej XIII je pobjegao, ali se utopio kada se njegov brod prevrnuo. Nakon pobjede, Cezar je dao rimsku provinciju Kipar Egiptu, vjerovatno osigurao isplatu svog finansijskog zahtjeva i povjerio Kleopatri (zajedno s novim suvladarom Ptolemejem XIV Filopatorom , Kleopatrinim mlađim bratom) vlast nad Egiptom.  Iako Cezarov ''Aleksandrijski rat'' implicira da je odmah napustio Egipat, on je zapravo ostao oko tri mjeseca krstareći s Kleopatrom duž Nila, uglavnom da se odmori, a možda i djelimično da jasno pokaže podršku Rima Kleopatrinom novom režimu. Vijesti o krizi u Aziji nagovorile su Cezara da napusti Egipat sredinom 47. godine prije nove ere, u koje vrijeme izvori sugeriraju da je Kleopatra već bila trudna. Ostavio je za sobom tri legije pod komandom sina jednog od svojih oslobođenika kako bi osigurao Kleopatrinu vlast.  Kleopatra je vjerovatno rodila dijete, koje je nazvala "Ptolomej Cezar", a koje su Aleksandrijci zvali "Cezarion", krajem juna.  Cezar je vjerovao da je dijete njegovo, jer je dozvolio korištenje imena. === Rat protiv Farnaka === Dodatne informacije: Bitka kod Nikopolja (48. pne) , bitka kod Zele i Farnak II od Ponta Svjestan građanskog rata, Farnak II je želio povratiti očeve zemlje izgubljene tokom Trećeg mitridatovog rata i odmah je napao velike dijelove Kapadokije, Armenije, istočnog Ponta i Male Kolhide.  Rimski izvori ga prikazuju okrutno, naređujući kastraciju svih zarobljenih Rimljana; ovi napadi su bili neosporni nakon što je Pompej ispraznio istok za trupe sve dok se Cezarov legat Gnej Domicije Kalvin nije bezuspješno borio s njim u blizini Nikopolja u decembru 48. godine prije nove ere s neiskusnom vojskom. Cezar se iz Egipta kretao na sjever duž istočne mediteranske obale, krećući se direktno prema Farnakovoj invaziji, nastojeći zaštititi svoj ugled, koji bi znatno pretrpio ako strana invazija ostane nekažnjena.  Farnak je pokušao pregovarati s Cezarom, koji je odbio sve pregovore, podsjećajući ga na njegov tretman rimskih zarobljenika. Cezar je od njega zahtijevao da se odmah povuče sa svih okupiranih teritorija, vrati im plijen i oslobodi sve zarobljenike. Kada su Rimljani stigli blizu grada Zele na vrhu brda, Farnak je pokrenuo sveopći napad dok su se Rimljani ukopavali. Napad je izazvao zbunjenost među Cezarovim snagama, ali su se one brzo oporavile i potisnule Farnakove snage nizbrdo. Nakon proboja na Cezarovoj desnoj strani, Farnakova vojska je poražena. Pobjegao je natrag u svoje kraljevstvo, ali je odmah ubijen.  Cijela kampanja je trajala samo nekoliko sedmica. Cezarova pobjeda bila je toliko brza da je u pismu prijatelju u Rimu, našalio se " ''Veni, vidi, vici'' " ("Dođoh, vidjeh, pobijedih"), oznaka koja se ponavljala na transparentima koji su nošeni tokom njegovog pontskog trijumfa; također je ismijavao Pompeja što je stekao ime boreći se protiv tako slabih neprijatelja. === Kratak povratak u Rim i pobuna === Međutim, u Rimu, tokom ovih egipatskih i pontskih kampanja, politika se nastavila. Publije Kornelije Dolabela služio je kao jedan od tribuna 47. godine prije nove ere.  Tokom svog mandata, predložio je ukidanje svih dugova i odustajanje od plaćanja stanarine. To je navelo Antonija, koji je služio kao Cezarov ''magister equitum'' u diktaturi, da interveniše protiv prijedloga.  Kada je Antonije otišao u Kampaniju da se pozabavi pobunom u Cezarovoj Devetoj i Desetoj legiji, u Rimu se ponovo rasplamsalo nasilje u porodici, što je navelo Senat da pozove na ''senatus consultum ultimum,'' ali nedostatak prisutnih magistrata sa ''imperijumom'' značio je da niko nije mogao da ga sprovede; tek nakon nekog vremena Antonije se vratio, uspostavljajući red uz ozbiljne gubitke života, nanoseći ozbiljan udarac svojoj popularnosti. Istovremeno, Katon je predvodio svoje snage iz Cirenaike preko pustinje do Afrike (današnji Tunis), povezujući se s Metelom Scipionom; oni su, zajedno s Labijenom, naveli jednog od Cezarovih guvernera u Hispaniji Ulterior na prebjeg . Cezar se vratio u Italiju i Rim krajem 47. godine prije nove ere, sastajući se u Brundisijumu s Ciceronom i pomilujući ga, koji je izgubio nadu u Pompejevu pobjedu nakon Pompejeve smrti.  Po povratku, jasno je stavio do znanja da je izgubio povjerenje u Antonija, ali iznenađujuće ne i u Dolabelu. Cezar je izabrao sufektne magistrate za 47. godinu i magistrate za novu godinu (46. godine prije nove ere); svoje ljude je rasporedio u svećeničke kolegije i sufektne magistrate, proširivši broj pretora s osam na deset, kako bi ih nagradio za njihovu odanost.  Što se njega tiče, odbio je nastaviti diktaturu, umjesto toga preuzevši konzulat s Lepidom kao kolegom. Pobunjenici u Kampaniji nisu se smirili Cezarovim povratkom. Cezar je poslao jednog od svojih poručnika, budućeg historičara Gaja Salustija Krispa (također imenovanog za pretora 46. godine prije nove ere), da pregovara s ljudima, ali Salustija je zamalo ubila rulja.  Cezar je zatim lično otišao pred trupe, koje su se tada približavale Rimu pod oružjem; odmah ih je otpustio, obećao da će dobiti svoju zemlju i penzijske bonuse te ih nazvao ''kviritima'' (građanima).  Njegovi ljudi, šokirani njihovim ležernim otpuštanjem, molili su Cezara da ih vrati u službu; glumeći nevoljkost, dozvolio je da ga nagovore i napravio je bilješke kako bi vođe pobune doveo u izložene i opasne položaje u predstojećoj kampanji. Dok je bio u Italiji, konfiskovao je i prodao po tržišnoj cijeni imovinu Pompeja i protivnika koji su sada mrtvi ili još uvijek nepomilovani, prije nego što je posudio još sredstava.  Dolabelline prijedloge za otpis duga rješavao je odbijajući ih prihvatiti, tvrdeći da bi ga njegovi veliki dugovi učinili glavnim korisnikom takvog plana.  Odluka o prodaji konfiskovane imovine po tržišnoj cijeni razočarala je neke od Cezarovih saveznika, ali je također ukazivala na njegove teške finansijske probleme. === Afrička kampanja === Dodatne informacije: Bitka kod Ruspine i Bitka kod Tapsusa Cezar je naredio svojim ljudima da se okupe u Lilibeju na Siciliji krajem decembra. U ovaj štab je postavio maloljetnog člana porodice Scipio - izvjesnog Scipio Salvita ili Salucija - zbog mita da se nijedan Scipio ne može pobijediti u Africi.  Tamo je okupio šest legija i krenuo prema Africi 25. decembra 47. godine prije nove ere.  Tranzit je poremećen olujom i jakim vjetrovima; samo oko 3.500 legionara i 150 konjanika iskrcalo se s njim u blizini neprijateljske luke Hadrumentum .  Apokrifno se zna da je prilikom iskrcavanja Cezar pao na plažu, ali je uspio uspješno nasmijati loš znak kada je zgrabio dvije šake pijeska, uzvikujući "Uhvatio sam te, Afriko!". ==== Ruspina ==== Na početku kampanje, Cezarove snage su bile znatno nadbrojane: Metel Scipion je predvodio deset legija (vjerovatno slabih poput Cezarovih legija) i velike kontingente savezničke konjice pod kraljem Jubom I od Numidije , koji je također predvodio oko 120 ratnih slonova.  Zahvaljujući iznenađenju, Cezar je imao potrebno vrijeme da pronađe i reorganizuje svoje raštrkane snage, a također je poslao naredbe Siciliji da se vrati s pojačanjima.  Pošto su Pompejci već stekli većinu dostupnih zaliha hrane, Cezar je bio prisiljen da se brzo kreće. Zaobišao je Hadrumentum nakon što je odbio da se preda i uspostavio baze u Ruspini, gdje je predvodio veliku grupu za sakupljanje hrane koja se potom upustila u sukob sa snagama pod Labijenom.  Cezarove neiskusne trupe su se veći dio dana kolebale pod napadom numidske konjice prije nego što su se povukle nakon kontranapada, što je rezultiralo strateškim porazom, jer je Cezar bio spriječen da sakuplja hranu. S oskudnim zalihama, Cezar je utvrdio svoj logor u Ruspini dok se Metel Scipion pridružio Labijenovim snagama samo tri milje od Cezarove pozicije. Njihov saveznik, kralj Juba, također se pomaknuo da se poveže s njima, ali je bio prisiljen da se premjesti na zapad kada je njegovo kraljevstvo napao njegov rival, Boko II iz Mauretanije, sa snagama koje je predvodio rimski plaćenik Publije Sittije , koji je pobjegao iz Rima nakon sloma druge Katilinarove zavjere .  Ovo je bila sreća za Cezara, koji to nije organizovao.  Scipionove snage su patile od endemskog dezerterstva; međutim, Cezar je zauzeo defanzivni pristup sve dok mu nisu stigle dvije legije, 800 galskih konjanika i značajne zalihe hrane, nakon čega je ponovo preuzeo ofanzivu. Nakon nekoliko okršaja između Cezara i Metela Scipiona oko nekih brda na periferiji grada i pompejskog izvora vode u Uziti, Metel Scipion je dobio pojačanje od Jubine savezničke konjice i teške pješadije. Nakon još borbi za terenske prednosti oko Uzite, Cezarove snage su pojačale veteranske legije koje su se pobunile u Kampaniji.  S obzirom na to da mu je ponestalo zaliha i da su šanse za zauzimanje Uzite bile male, Cezar je odlučio da se povuče, zauzevši neke zalihe hrane prije nego što je nastavio i opsjedao Taps. ==== Tapsus i povratak ==== Time je Cezar prisilio Pompejce da se formiraju za bitku. S obzirom na to da je dobar teren sužavao front, ograničavajući Metulovu brojčanu prednost, Cezar je krenuo da se obrati svojim ljudima, koji su spontano napali protivničke linije, iznenadili ih i brzo ih porazili.  Plutarh, međutim, izvještava da je Cezar osjetio nadolazeći epileptični napad i da je odveden na odmor, što je dovelo do konfuznog napada.  U svakom slučaju, Metulove Scipionove snage su bile poražene, s izuzetno nejednakim žrtvama: oko 10.000 mrtvih Pompejaca za oko 50 žrtava.  Metel Scipion i ostatak pompejskog vođstva uspjeli su, međutim, pobjeći, iako je većina završila mrtva u roku od nekoliko sedmica, bilo od samoubistva ili pogubljenja nakon zarobljavanja: Metel Scipion pokušao je pobjeći morem, ali je izvršio samoubistvo kada su ga presreli cezarovi brodovi; Juba i pompejski oficir po imenu Marko Petreje dogovorili su pakt o samoubistvu u borbi jedan na jedan.  Labijen je uspio pobjeći i otići u Hispaniju, gdje se pridružio Gneju i Sekstu Pompeju. Tokom kampanje pred Tapsom, Katon Mlađi je držao grad Utiku i nije prisustvovao bitci; kada je obaviješten o porazu, konsultovao se sa svojim vojnicima, kojih je bilo samo tri stotine i bili su beznadežno brojčano nadjačani.  Nakon večere, Katon je uzeo mač i zario se u stomak; na buku je pozvan doktor, ali Katon je rastrgao konce i "počeo čupati vlastitu utrobu", umirući prije nego što ga je iko mogao zaustaviti. Cezar je bio razočaran što neće moći pomilovati Katona, koji je počinio samoubistvo prvenstveno "iz želje da izbjegne milost svog neprijatelja".  Zatim je ostao u Africi kako bi riješio poslove u regiji, podvrgavajući zajednice koje su podržavale Pompeja kaznenim kaznama. Također je imao kratku aferu s Eunojom , suprugom kralja Boguda od Mauretanije.  U junu 46. napustio je Afriku i otišao u Rim, prvo se zaustavivši na Sardiniji,  a zatim se vratio u grad krajem jula. === Druga španska kampanja i njen kraj === Nakon Cezarovog povratka u Rim, proslavio je četiri trijumfa: nad Galijom, Egiptom, Azijom i Afrikom. Pobjeda nad drugim Rimljanima u Africi "taktično je smatrana" pobjedom nad Jubinom Numidijom.  Proslave su počele 21. septembra i trajale su do 2. oktobra, uz raskošne parade zarobljenika i opljačkanog blaga.  Cezar je, kao trijumfator, također proslavio ovu priliku dajući sebi pravo da mu prethode sedamdeset dva liktora - daleko više od uobičajenih dvanaest konzula i uobičajenih dvadeset četiri diktatora - simbolizirajući da je tri puta držao diktaturu.  Održavane su i masovne igre i javni banketi; Cezar je također dao ogromne donacije svojim ljudima, ekvivalentne više od šesnaest godina plate, a još više za centurione i oficire. Glavni izvor za kampanju u Španiji poznat je kao ''Španski rat'' (ili ''Bellum Hispaniense'' ) i vjerovatno ga je napisao jedan od Cezarovih oficira, "ali je daleko najmanje zadovoljavajuća od knjiga dodanih njegovim ''Komentarima'' ".  Elizabeth Rawson, u knjizi ''Cambridge Antique History'' , opisuje "nespretnog pripovjedača".  Druge kritike usmjerene su na pisanje: njegov "poluobrazovani latinski", njegov status "najnepismenije i najrazdražujuće knjige u klasičnoj književnosti", sa "vrlo jadnim stilom" i "lošim imitacijama Cezarove lucidnosti". ==== Rana kampanja ==== Cezar je, međutim, otišao u Španiju u novembru 46. godine prije nove ere, kako bi tamo svladao opoziciju.  Njegovo imenovanje Kvinta Kasija Longina nakon prve kampanje u Španiji dovelo je do pobune: Kasijeva pohlepa i... "neugodan" temperament doveli su do toga da su mnogi provincijalci i trupe otvoreno prešli na stranu Pompeja, dijelom okupljeni od strane Pompejevih sinova Gneja i Seksta .  Pompejcima su se pridružile i druge izbjeglice iz Tapsa, uključujući Labijena. Nakon što je primio loše vijesti s poluotoka, otišao je s jednom iskusnom legijom, jer su mnogi njegovi veterani bili otpušteni, i stavio Italiju u ruke svog novog ''magistra viteštva'' Lepida .  Predvodio je ukupno osam legija, što je izazvalo strahove da bi ga mogla poraziti zastrašujuća snaga Gneja Pompeja od više od trinaest legija i dodatnih pomoćnih trupa.  Španska kampanja bila je prepuna zločina, Cezar je svoje neprijatelje tretirao kao pobunjenike; Cezarovi ljudi su ukrašavali svoja utvrđenja odrubljenim glavama i masakrirali neprijateljske vojnike. Cezar je prvo stigao u Španiju i oslobodio Uliju od opsade. Zatim je marširao protiv Kordube, u kojoj je bio garnizon Seksta Pompeja, koji je zatražio pojačanje od svog brata Gneja.  Gnej je isprva odbio bitku na Labijenov savjet, prisiljavajući Cezara na zimsku opsadu grada, koja je na kraju otkazana nakon malog napretka; Cezar je zatim krenuo u opsadu Ategue, praćen Gnejevom vojskom.  Međutim, značajna dezerterstva su počela uzimati danak pompejskim snagama: Ategua se predala 19. februara 45. godine prije nove ere, čak i nakon što je njen pompejski komandant masakrirao osumnjičene prebjege i njihove porodice na zidinama.  Gnejeve Pompejeve snage su se nakon toga povukle iz Ategue, a Cezar ih je slijedio. ==== Munda ==== Dodatne informacije: Bitka kod Munde i Bitka kod Laura Dezerterstva su prisilila Gneja Pompeja da pruži bitku na grebenu blizu Munde.  Cezar, tražeći odlučujući ishod, dao je bitku, poslavši svoje ljude da marširaju uz greben kako bi se sukobili s Pompejcima u ogorčenoj borbi; Cezarove snage su se pokolebale, a Cezar je požurio u prve linije kako bi lično okupio svoje ljude. Kada je Cezarova Deseta legija (s njegove desne strane) probila pompejansku liniju, Labijen je poveo legiju da popuni prazninu. Međutim, bok je već bio razbijen od strane cezarove konjice, koja je cijelu pompejansku vojsku natjerala u bijeg.  Borbe su bile dovoljno žestoke da Plutarh prenosi da je Cezar rekao svojim prijateljima "često se borio za pobjedu, ali sada prvo za svoj život".  Svetonije tvrdi da je Cezar u očaju razmišljao o samoubistvu.  Cezar je pretrpio oko hiljadu mrtvih, "visok postotak od vojske koja je vjerovatno brojala mnogo više od 25.000-30.000 ljudi". Labijen je ubijen na bojnom polju; Gnej Pompej je pobjegao, ali je ubrzo nakon toga zarobljen i pogubljen.  Dok je Sekst Pompej uspio pobjeći u skrivanje, a s druge strane Mediterana u Siriji došlo je do male pobune pod Kvintom Cecilijem Basom koja je potrajala,  građanski rat je bio završen. ==== Povratak ==== Pobjeda je potaknula Senat u Rimu da proglasi pedeset dana zahvalnosti, da Cezaru titulu "Oslobodilac" i posveti hram Slobodi.  U narednim mjesecima ulizički Senat dodijelio je daljnje počasti, uključujući pravo sjedenja na posebnoj stolici između konzula u Senatu, postavljanje Cezarove statue od slonovače na Kapitolu blizu kraljeva i u hramu Kvirinu.  Mjesec njegovog rođenja, ''Quinctilis'' , preimenovan je u njegovu čast (na kraju je postao moderni juli); osnovan je hram njegovoj milosti, dobio je trajno ime ''Imperator'' i titulu ''parens patriae'' (otac svoje zemlje). Cezar se vratio u Rim preko južne Galije i Narbona Marcija .  Tokom povratka, osnovao je niz kolonija za svoje veterane, nagradio svoje vojnike i pristalice te dodijelio latinska prava raznim galskim gradovima.  Također se sastao i pomirio s Markom Antonijem.  Dok je bio u Cisalpinskoj Galiji, obećao je i Marku Juniju Brutu pretorsko mjesto za 44. godinu prije nove ere i moguće konzulstvo 41. godine. Ušao je u Rim otprilike godinu dana nakon što ga je napustio u oktobru 45. godine prije nove ere, kako bi proslavio trijumf nad sugrađanima, ostavljajući pomalo loš utisak.  Također je dozvolio dvojici svojih legata, Kvintu Pediju i Kvintu Fabiju Maksimu , da također održe trijumfe.  Nijedna od ovih proslava nije bila popularna kod kritičara u Senatu.  Ni Cezarovo obezvređivanje konzulstva i drugih funkcija u ime političkih usluga nije bilo popularno: na primjer, posljednjeg dana u godini, konzul je umro, što je navelo Cezara da sazove izbore kako bi jednog od svojih saveznika, Gaja Kaninija Rebilusa , postavio za konzula na nekoliko sati poslijepodne, što je navelo Ciceron da piše prijatelju "kad bi to mogao vidjeti, plakao bi". Cezar je, sa svoje strane, po povratku počeo planirati ambicioznu kampanju u Dakiju i Partiju . == Posljedice == Vidi također: Atentat na Julija Cezara Cezarovo imenovanje za diktaturu tokom građanskog rata , prvo privremeno - a zatim trajno početkom 44. godine prije nove ere  - zajedno s njegovom de facto i vjerovatno neodređenom polubožanskom monarhijskom vlašću,  dovelo je do zavjere koja je uspješno završila njegovim atentatom na Martovske ide 44. godine prije nove ere, tri dana prije nego što je Cezar otišao na istok u Partiju.  Među zavjerenicima bilo je mnogo cezarskih oficira koji su pružili izvrsnu službu tokom građanskih ratova, kao i ljudi koje je Cezar pomilovao. Neki naučnici, poput Ericha Gruena , smatraju Cezarov građanski rat kao podsticajni događaj za slom republike. Iz ove perspektive, građanski rat – izazvan pogrešnom procjenom, a ne namjerom – uzrokovao je slom republike pokretanjem dugoročnog poremećaja funkcionisanja republikanske političke kulture.  Drugi građanski rat smatraju simptomom sloma republike, bilo u smislu otuđenja republike od različitih interesnih grupa (prema Peteru Bruntu ) ili u smislu produžene političke "krize bez alternative" gdje republikanske institucije nisu bile u stanju da sprovedu potrebne reforme iznutra, a istovremeno su bile takvog statusa da se nijedna alternativa nije ozbiljno razmatrala (prema Christianu Meieru ). '''Antarktička ledena ploča''' kontinentalni je glečer koji pokriva 98% antarktičkog kontinenta, sa površinom od 14 miliona kvadratnih kilometara (5,4 miliona kvadratnih milja) i prosječnom debljinom od preko 2 kilometra (1, 2 milje). To je najveći od dva postojeća ledena pokrivača na Zemlji, sa 26,5 miliona kubnih kilometara (6,4 miliona kubnih milja) leda, što je ekvivalentno 61% ukupne slatke vode na Zemlji. Njegova površina je gotovo neprekidna, a jedine oblasti bez leda na kontinentu su suhe doline, nunataci (vrhovi planina iznad leda) u antarktičkim planinskim lancima i rijetki priobalni stjenski izdanci. Često se, zbog velikih razlika u masi glečera, protoku leda i topografiji između njih, dijeli na Antarktičko poluostrvo, Istočnu antarktičku ledenu ploču i Zapadnu antarktičku ledenu ploču. Pošto je Istočna antarktička ledena ploča više od 10 puta veća od Zapadne i nalazi se na većoj nadmorskoj visini, manje je podložna klimatskim promjenama od Zapadne. U 20. vijeku, Istočna ploča bila je jedna od rijetki mjesta na Zemlji gdje je primjećeno blago hlađenje umjesto zagrijavanja, dok je Zapadna od 1950-ih do 2000. bilježila zagrijevanje od preko 0,1 °C po deceniji, sa prosječnim trendom zagijavanja od >0,05 °C po deceniji od 1957. preko cijelog kontinenta. Početkom 2020-ih i dalje postoji neto dobitak mase u Istočnoj ploči, zbog povećanih padavina koje su se zaledile na ledenoj ploči), dok je gubitak leda iz Zapadne ploče, posebno sa glečera Thwaites i Pine Island, mnogo veći. Do 2100. godine, samo gubitak leda iz Antarktika mogao bi podići globalni nivo mora za oko 11 cm (5 inča). Zapadna antarktička ledena ploča (WAIS) nalazi se duboko ispod nivoa mora, što je čini podložnom nestabilnostima morskih ledenih ploča – ovaj proces je teško precizno predvidjeti u modelima. Ako do nestabilnosti dođe prije 2100. godine, porast nivoa mora izazvan Antarktikom mogao bi se povećati za dodatne desetine centimetara, posebno pri velikom globalnom zatopljenju. Topljenje leda takođe stvara velike količine svježe otopljene vode – oko 1100–1500 milijardi tona godišnje. Ova voda razblažuje slanu antarktičku dubinsku vodu, slabi donju cirkulacionu ćeliju Južnog okeana i može doprinijeti njenom eventualnom kolapsu, iako će se to vjerovatno odvijati postepeno, tokom stoljeća. Paleoklimatska istraživanja i poboljšano modeliranje pokazuju da je vrlo vjerovatno da će Zapadna antarktička ledena ploča nestati čak i ako globalno zagrijavanje više ne bude napredovalo, te da bi nju moglo spasiti jedino smanjenje zagrijavanja za 2 °C ispod nivoa do 2020. godine. Smatra se da bi potpuno nestajanje ploče trajalo između 2 i 13 hiljada godina, iako nekoliko vijekova visokih emisija može skratiti ovaj period na oko 500 godina. Ako se ploča sruši, ali planinski ledeni vrhovi ostanu, nivo mora bi poratao za 3,3 m, a ako se i oni otope – za 4,3 m. Izostatičko podizanje tla moglo bi dodatno povećati niv mora za oko 1 m tokom narednih hiljadu godina. S druge strane, Istočna antarktička ledena ploča je veoma stabilna. Trenutno zagrijavanje može povećati nivo mora samo za oko 0,5–0,9 m, što je mali dio od ukupno 53,3 m leda u cijeloj ploči. Pri zagrijavanju od oko 3 °C, osjetljive oblasti poput Wilkes i Aurora bazena mogle bi se srušiti tokom narednih 2000 godina, što bi podiglo nivo mora za ukupno 6,4 m. Potpuno topljenje i nestanak cjelokupne ploče zahtijevalo bi globalno zagrijavanje između 5 °C i 10 °C. == Geografija == ''Više informacija: [[Geografija Antarktika]]'' Antarktička ledena ploča pokriva površinu od gotovo 14 miliona km² i sadrži 26,5 miliona km³ leda. Kubni kilometar leda teži približno 0,92 gigatona, što znači da pokrivač teži oko 24.380.000 gigatona. To je ekvivalentno oko 61% sve slatke vode na Zemlji. Jedini drugi postojeći ledeni pokrivač je Grenlandski ledeni pokrivač u Arktiku. Antarktička ledena ploča podijeljena je Transantarktičkim planinama na dvije nejednake sekcije: Istočnu antarktičku ledenu ploču (EAIS) i manju Zapadnu antarktičku ledenu ploču (WAIS). Neki glaciolozi smatraju da ploča nad relativno malim Antarktičkim poluostrvom (takođe u Zapadnom Antarktiku) predstavlja treću ledenu ploču zbog vrlo različitih drenažnih bazena od WAIS-a. Prosječna debljina ovih ledenih ploča je oko 2 km. Čak su i Transantarktičke planine uglavnom prekrivene ledom, s izuzetkom nekih vrhova i suhih pustinja McMurdo. Neke priobalne oblasti takođe imaju tijene koje nisu prekrivene ledom. '''Drugo izdanje''' takmičenja u [[Skijaški skokovi|skijaškim skokovima]], [[Turneja 4 skakaonice|Turneje 4 skakaonice]], održano je 31. decembra u [[Oberstdorf|Oberstdorfu]], 1. januara u [[Garmisch-Partenkirchen|Garmisch-Partenkirchenu]], a 3. januara skokovi u [[Innsbruck|Innsbrucku]]. Skokovi u [[Bischofshofen|Bischofshofenu]] održani su 6. januara. Ukupni pobjednik bio je [[Norvežani|Norvežanin]] [[Olaf B. Bjørnstad]], koji je pobijedio u tri od četiri takmičenja. Titulu je branio [[Austrijanci|Austrijanac]] [[Josef Bradl]], koji je važio za glavnog favorita, pobjedivši tek na zadnjim skokovima u Bischofshofenu, zauzevši treće mjesto u ukupnom poretku. Bila je to prva turneja koja je koristila tradicionalni redoslijed takmičenja: Oberstdorf u decembru, novogdišnje takmičenje u Garmisch-Partenkirchenu, zatim Innsbruck, te finale u Bischofshofenu na Bogojavljanje. == Oberstdorf == * '''Datum''': 31. decembar 1953. * '''Država''': {{ZID|Njemačka}} * '''Skakaonica''': [[Schattenberg (skakaonica)|Schattenberg]]<ref>[http://www.fis-ski.com/de/606/612.html?sector=JP&raceid=848 Zvanični FIS rezultati {{Simboli jezika|de|njemački}} {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Simboli jezika|fr|francuski}}]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> {| width="100%" | valign="top" width="50%" | {| class="wikitable" style="text-align:center" width="100%" |- ! width="10%" | Plasman ! width="45%" | Ime ! width="15%" | Bodovi ! width="15%" | 1. serija ! width="15%" | 2. serija |- bgcolor="#F7F6A8" | {{0}}1. | align="left" | {{ZD|FIN}} [[Olaf B. Bjørnstad]] | 222,0 || || |- bgcolor="#DCE5E5" | {{0}}2. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Josef Bradll]] | 220,5 || || |- bgcolor="#FFDAB9" | {{0}}3. | align="left" | {{ZD|FIN}} [[Aulis Kallakorpi]] | 216,0 || || |- | {{0}}4. | align="left" | {{ZD|NOR}} [[Arne Ellingsen]] | 215,5 || || |- | {{0}}5. | align="left" | {{ZD|JUG}} [[Albin Rogelj]] | 207,0 || || |- | {{0}}6. | align="left" | {{ZD|FIN}} [[Eino Kirjonen]] | 206,0 || || |- | {{0}}7. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Franz Dengg]] | 204,0 || || |- | {{0}}8. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Franz Eder]] | 202,0 || || |- | 9. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Arne Nilsson]] | 201,0 || || |- | 9. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Toni Brutscher]] | 201,0 || || |} | valign="top" width="50%" | {| class="wikitable" style="text-align:center" width="100%" |- ! width="10%" | Plasman ! width="45%" | Ime ! ! width="15%" | Bodovi ! width="15%" | 1. serija ! width="15%" | 2. serija |- | 11. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} Toivo Lauren | | 200,0 || || |- | 12. | align="left" | {{ZD|NJE}} Josef "Sepp" Kleisl | | 197,0 || || |- | 13. | align="left" | {{ZD|AUT}} Albin Plank | | 196,0 || || |- | 14. | align="left" | {{ZD|AUT}} Ferdl Kerber | | 194,0 || || |- | 16. | align="left" | {{ZD|NJE}} Max Bolkart | | 190,0 || || |- | 17. | align="left" | {{ZD|NJE}} Josef "Sepp" Weiler | | 189,5 || || |- | 18. | align="left" | {{ZD|AUT}} Lois Leodolter | | 188,5 || || |- | 19. | align="left" | {{ZD|KAN}} Jeremy Baig | | 188,5 || || |- | 20. | align="left" | {{ZD|AUT}} Walter Steinegger | | 188,0 || || |- | 21. | align="left" | {{ZD|NOR}} Arnfin Bergman | | 187,5 || || |- | 24. | align="left" | {{ZD|NJE}} Helmut Böck | | 178,0 || || |} |} == Garmisch-Partenkirchen== * '''Datum''': 1. januar 1953. * '''Država''': {{ZID|Njemačka}} * '''Skakaonica''': [[Velika olimpijska skakaonica (Garmisch-Partenkirchen)|Velika olimpijska]]<ref>[http://www.fis-ski.com/de/606/612.html?sector=JP&raceid=848 Zvanični FIS rezultati {{Simboli jezika|de|njemački}} {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Simboli jezika|fr|francuski}}]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> {| width="100%" | valign="top" width="50%" | {| class="wikitable" style="text-align:center" width="100%" |- ! width="10%" | Plasman ! width="45%" | Ime ! width="15%" | Bodovi ! width="15%" | 1. serija ! width="15%" | 2. serija |- bgcolor="#F7F6A8" | {{0}}1. | align="left" | {{ZD|NOR}} [[Olaf B. Bjørnstad]] | 226 || || |- bgcolor="#DCE5E5" | {{0}}2. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Josef Bradl]] | 220,5 || 77,0&nbsp;m || 81,5&nbsp;m |- bgcolor="#FFDAB9" | {{0}}3. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Toni Brutscher]] | 219,5 || 78,0&nbsp;m || 79,5&nbsp;m |- | {{0}}4. | align="left" | {{ZD|NOR}} [[Halvor Næs]] | 218,5 || 78,5&nbsp;m || 77,0&nbsp;m |- | {{0}}5. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Toivo Lauren]] | 215,0 || 77,0&nbsp;m || 79,5&nbsp;m |- | {{0}}6. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Sepp Weiler]] | 212,5 || 74,0&nbsp;m || 78,0&nbsp;m |- | {{0}}7. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Sepp Hohenleitner]] | 209,5 || 73,0&nbsp;m || 78,5&nbsp;m |- | {{0}}8. | align="left" | {{ZD|NOR}} [[Erling Kroken]] | 209,0 || 73,0&nbsp;m || 78,0&nbsp;m |- | {{0}}9. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Walter Steinegger]] | 204,5 || 72,0&nbsp;m || 77,0&nbsp;m |- | 10. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Franz Dengg]] | 198,0 || 71,0&nbsp;m || 75,0&nbsp;m |- | 11. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Arne Nilsson]] | 197,0 || || |- | 12. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Ferdl Kerber]] | 188,0 || 71,5&nbsp;m || 71,0&nbsp;m |- | 13. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Heini Klopfer]] | 182,0 || || |} | valign="top" width="50%" | {| class="wikitable" style="text-align:center" width="100%" |- ! width="10%" | Plasman ! width="45%" | Ime ! width="15%" | Bodovi ! width="15%" | 1. serija ! width="15%" | 2. serija |- | rowspan="2" | 14. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Harry Bergqvist]] | 180,5 || 74,5&nbsp;m || 78,0&nbsp;m |- | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Albin Plank]] | 180,5 || 62,0&nbsp;m || 69,0&nbsp;m |- | 16. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Rudolf Dietrich|Rudi Dietrich]] | 180,0 || 67,0&nbsp;m || 73,0&nbsp;m |- | 17. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Karl Holmström]] | 178,5 || || |- | 18. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Robert Engel]] | 176,0 || || |- | 19. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Toni Eisgruber]] | 175,5 || || |- | 20. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Willi Fischer (ski-skakač)|Willi Fischer]] | 174,0 || || |- | 21. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Hans Karg]] | 170,0 || || |- | 22. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Friedl Brandner]] | 166,0 || || |- | 23. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Hermann Anwander]] | 161,0 || || |- | 24. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Fritz Ruepp]] | 156,0 || || |- | 25. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Willy Gotthold]] | 148,5 || || |} |} Papinska konklava 2025. Papinska konklava održana je 7. i 8. maja 2025, kako bi se izabrao novi papa, nasljednik Pape Franje, koji je umro 21. aprila 2025. Od 135 podobnih kardinala sa pravom glasa, prisustvovali su svi osim dvojice. Na četvrtom glasanju, konklava je izabrala kardinala Roberta Francisa Prevosta, prefekta Dikasterija za biskupe i predsjednika Papinske komisije za Latinsku Ameriku. Nakon prihvatanja izbora, uzeo je ime Lav XIV. == Izborni proces == Proces izbora pape započeo je 21. aprila 2025, kratko nakon smrti Pape Franje. Kao i na papinskoj konklavi 2013, dekan i prodekan Kardinalskog zbora bili su stariji od 80 godina i nisu mogli sudjelovati. Najstariji kardinal mlađi od 80 godina, Pietro Parolin, predsjedavao je konklavom. === Vrijeme i procedura === Prema Universi Dominici gregis, apostolskoj konstituciji Ivana Pavla II. iz 1996, odnosno modifikovanom motopropriju Normas nonnullas Benedikta XVI. iz 2013, kardinali su imali najmanje 15 dana za sazivanje konklave nakon što je Stolica postala upražnjena. Oni su imali diskreciono pravo da započnu konklavu ranije ili najkasnije 20 dana nakon što mjesto pape postane upražnjeno. Dana 28. aprila 2025, dva dana nakon Franjine sahrane, peta generalna kongregacija kardinala odredila je 7. maj 2025. za početak konklave. === Kardinali elektori === Kardinali stariji od 80 godina nisu mogli sudjelovati u izboru novog pape. Dana 21. aprila 2025. bilo je ukupno 252 kardinala, a 135 njih je bilo mlađe od 80 godina, samim time s pravom glasa. Od tih 135 kardinala s pravom glasa, 80% je imenovao papa Franjo. Od proglašavanja Romano Pontifici eligendo i Universi Dominici gregis 1975. godine, maksimalni broj kardinala elektora je određen na 120. Konklava 2025. bila je prva konklava u kojoj je ovaj broj premašen na dan kada je Stolica postala upražnjena. Prema kanonskom pravu, svaki kardinal mlađi od 80 godina koji se nije odrekao ili izgubio pravo glasa imao je pravo biranja na konklavi. Papa koji je izabrao više od 120 kardinala elektora, kao što je to učinio Papa Franjo, u praksi poništava ograničenje iz 1975. Dana 30. aprila 2025, generalna kongregacija kardinala potvrdila je da svi prisutni kardinali elektori mogu glasati na konklavi koja započinje 7. maja. Nepodobni kardinali su ipak mogli prisustvovati generalnim kongregacijama i učestvovati u raspravama koje su prethodile konklavi. Iako kardinali imaju ovlasi da biraju bilo kog katolika koji je kršten, posljednji put kada je jedan "nekardinal" bio izabran bilo je na papinskoj konklavi 1378. godine. === Neučestvovanje === Nakon što je rekao da će pokušati učestvovati u konklavi, kardinal Giovanni Angelo Becciu iz Italije, koji se odrekao svojih kardinalskih prava zbog finansijskog skandala, izjavio je da će poštovati želju Pape Franje i suzdržati se od učešća. Zdravstveni problemi spriječili su kardinale Antonija Cañizaresa Lloveru iz Španije i Johna Njuea iz Kenije da učestvuju u konklavi, čime je broj učesnika smanjen na 133. Za izbor pape bila su potrebna 89 glasa, odnosno dvotrećinska većina. Ovo je bio najveći broj kardinala koji su ikada učestvovali u jednoj konklavi. == Nagađanja == Franjina hospitalizacija u februaru i martu 2025. potaknula je spekulacije o predstojećoj konklavi. Zbog velikog međunarodnog širenja članstva u Kardinalskom zboru pod Papom Franjom, broj kardinala porastao je na 252, sa preko 140 neevropskih kardinala koji su izabrani za vrijeme njegovog pontifikata, neki posmatrači sugerisali su da je moguć izbor neevropskog pape. Prvobitno je planirano da konklava 2025. ima 135 elektora iz 71 zemlje, dok je konklava 2013. i 2005. imala 115 elektora iz 48, odnosno 52 zemlje. Neki od kardinala učesnika nisu govorili talijanski, radni jezik Rimske kurije. Vodeći se talijanskom izrekom "debeo papa, mršav papa", neki komentatori predviđali su da će Franjin nasljednik biti konzervativniji, zbog zabrinutosti oko uplitanja u proces izbora, koje je zabranio Ivan Pavao II, te neprijateljskog preuzimanja od strane ultrakonzervativnih političara i katolika. Što se tiče 3. i 4. generalne kongregacije, među kardinalima je navodno postojala želja za desetogodišnjim papom, nekim u kasnim sedamdesetim, s iskustvom u Rimskoj kuriji, ko bi bio više fokusiran na unutrašnje poslove. Neki su smatrali da je mlađi papa vjerovatniji izbor, dok su drugi smatrali da su kardinali poput Pierbattista Pizzaballa i Roberta Prevosta premladi. Mnogi kardinali su izrazili nadu za kratkom konklavom kao 2005. i 2013. godine. S obzirom na složenost i heterogenost ove konklave, u poređenju s onom koja je Papu Franju izabrala za dva dana 2013, kardinal Rainer Woelki očekivao je da će konklava 2025 potrajati duže; kardinali Louis Raphaël I Sako i Gregorio Rosa Chávez očekivali su kraću dvodnevnu ili trodnevnu konklavu, za koju je potonji napomenuo da će trajati "maksimalno tri dana". ---- ---- ---- ---- ----'''Starlingov princip''' navodi da kretanje tečnosti kroz polupropusni krvni sud, poput kapilara ili malh venula, zavisi od [[Pritisak|hidrostatskog pritiska]] i koloidnog osmotskog pritiska (onkotskog), s obje strane polupropusne barijere koja propušta filtrat, usporavajući izlazak većih molekula, poput proteina, iz krvotoka. Pošto svi krvni sudovi dopuštaju određeni stepen curenja proteina, pravi balans preko membrane ne može se postići, te dolazi do kontinuiranog protoka vode sa malim rastvorima. Svojstva molekulske filtracije zida kapilara leže u nedavno otkrivenom endokapilarnom sloju, a ne u dimenzijama pora kroz ili između endotelskih ćelija. Ovaj vlaknasti matriksni endokapilarni sloj naziva se endotelni glikokaliks. Starlingova jednačina opisuje ovaj odnos u matematičkom obliku i može se primijeniti na mnoge biološke i nebiološke polupropusne membrane. == Jednačina == Starlingova jednačina primijenjena na zid krvnog suda glasi: : <math>\ J_v = L_\mathrm{p} S ( [P_\mathrm{c} - P_\mathrm{i}] - \sigma[\pi_\mathrm{p} - \pi_\mathrm{g}] )</math> gdje je: * <math> J_v </math> volumen filtracije rastvarača kroz endotel po sekundi. * <math> [P_\mathrm{c} - P_\mathrm{i}] - \sigma[\pi_\mathrm{p} - \pi_\mathrm{g}] </math> ukupna pokretačka sila. ** <math> P_c </math> kapilarni [[hidrostatski pritisak]] ** <math> P_i </math> intersticijski hidrostatski pritisak ** <math> \pi_p </math> onkotski pritisak plazmatskih proteina. ** <math> \pi_g </math> subglikokaliksni onkotski pritisak, koji se mijenja obrnuto proporcionalno sa <math> J_v </math> i tako stabilizuje <math> J_v </math>. ** <math> L_p </math> hidraulička propusnost membrane ** <math> S </math> površina za filtraciju, određena pukotinama u "tight junction" ljepilu koje povezuje endotelske ćelije na njihovim ivicama. ** <math> \sigma </math> Stavermanov refleksni koeficijent, koji zavisi od stanja endotelnog glikokaliksa iznad pukotina između spojeva. Pritisci se uobičajeno mjere u '''milimetrima živinog stuba (mmHg)''', a koeficijent filtracije u '''mililitrima po minuti po milimetru živinog stuba (ml·min⁻¹·mmHg⁻¹)'''. Brzina kojom se tečnost filtrira kroz vaskularni endotel (transendotelna filtracija) određena je zbirom dvije sile koje guraju van, '''kapilarnog pritiska (P_c)''' i '''koloidnog osmotskog pritiska ispod endotelnog glikokaliksa (π_g)''', te dvije sile koje apsorbuju, '''onkotskog pritiska plazmatskih proteina (π_p)''' i '''intersticijskog pritiska (P_i)'''. '''Starlingova jednačina''' je prva od dvije '''Kedem–Katchalski jednačine''', koje primjenjuju termodinamiku van ravnoteže na teoriju osmotskog pritiska kroz membrane koje su barem djelomično propusne za rastvor odgovoran za razliku osmotskog pritiska. Druga Kedem–Katchalski jednačina objašnjava '''transendotelni transport rastvora (J_s)'''. Danas se zna da '''prosječni kolodni osmotski pritisak intersticijske tečnosti nema značajan uticaj na J_v'''. Razlika kolodnog osmotskog pritiska koja se suprotstavlja filtraciji sada se definiše kao '''π' minus subglikokaliksni π_g'''. '''Subglikokaliksni prostor''' je vrlo mala, ali životno važna mikrodomena ukupnog intersticijskog prostora. Koncentracija rastvorljivih proteina u toj mikrodomeni, koja određuje π_g, približno je nula dok postoji adekvatna filtracija koja ih ispira iz interendotelnih pukotina. Iz tog razloga je '''J_v mnogo manji nego što je ranije izračunato i strogo je regulisan'''. Svaki privremeni porast plazmatskog kolodnog osmotskog pritiska ili pad kapilarnog hidrostatskog pritiska dovoljan da izazove obrnuti (negativni) J_v dovodi do neometane difuzije intersticijskih proteina u subglikokaliksni prostor, smanjujući razliku kolodnog osmotskog pritiska koja je pokretala apsorpciju tečnosti u kapilaru. Ovisnost π_g o lokalnom J_v nazvana je '''Model Glikokaliksa''' ili '''Michel-Weinbaum model''', u čast dvojice naučnika koji su nezavisno opisali filtracijsku funkciju glikokaliksa. '''Michel-Weinbaum model''' objašnjava kako većina kontinuiranih kapilara održava stanje stabilne filtracije duž cijele dužine većinu vremena. Privremeni poremećaji Starlingovih sila brzo se vraćaju u stanje stabilne filtracije. '''Koeficijent filtracije''' Glavni članak: Koeficijent filtracije U nekim tekstovima, proizvod '''hidrauličke propusnosti''' i '''površine membrane''' naziva se '''filtracijski koeficijent K_fc'''.[potrebna citacija] '''Refleksni koeficijent''' '''Stavermanov refleksni koeficijent, σ''', je bezdimenzionalna konstanta koja je specifična za propusnost membrane za određeni rastvor.[4] '''Starlingova jednačina''', napisana bez σ, opisuje protok rastvarača kroz membranu koja je nepropusna za rastvore sadržane u otopini.[5] '''σ_n''' koriguje djelomičnu propusnost polupropusne membrane za rastvor n.[5] Gdje je '''σ blizu 1''', plazmatska membrana je manje propusna za označene čestice (npr. veće molekule poput albumina i drugih plazmatskih proteina), koje mogu prolaziti kroz endotelni sloj, iz područja više koncentracije u područje niže koncentracije, sporije, dok voda i manji rastvori prolaze kroz glikokaliksni filter u ekstravaskularni prostor.[5] '''Glomerulski kapilari''' imaju refleksni koeficijent blizu 1, jer normalno nijedan protein ne prelazi u glomerulski filtrat. Suprotno tome, '''hepatijski sinusoidni kapilari''' nemaju refleksni koeficijent jer su potpuno propusni za proteine. Intersticijska tečnost jetre unutar '''Space of Disse''' ima isti kolodni osmotski pritisak kao plazma, pa se sinteza albumina u hepatocitima može regulisati. '''Približne vrijednosti''' Ispod su tipične vrijednosti za varijable u '''Starlingovoj jednačini''', koje regulišu neto '''J_v''' na oko 0,1 ml po sekundi, 5–6 ml po minuti ili oko 8 litara dnevno. {| class="wikitable" !Lokacija !P_c (mmHg)[6] !P_i (mmHg)[6] !σπ_c (mmHg)[6] !σπ_g (mmHg)[6] |- |Arteriolarni kraj kapilara | +35 |−2 | +28 |zavisi od lokalnog J_v |- |Venula | +15 |−2 | +28 |zavisi od lokalnog J_v |} '''Specifični organi''' '''Bubrezi''' Glomerulski kapilari imaju kontinuirani sloj glikokaliksa u zdravlju, a ukupna transendotelna stopa filtracije rastvarača ('''J_v''') prema bubrežnim tubulima je obično oko 125 ml/min (oko 180 litara/dan). Glomerulski kapilarni '''J_v''' je poznatiji kao '''glomerulska filtracija (GFR)'''. '''Pluća''' Starlingova jednačina može opisati kretanje tečnosti iz plućnih kapilara u alveolarni prostor zraka.[7][8] '''Klinički značaj''' Woodcock i Woodcock su 2012. pokazali da revidirana Starlingova jednačina ('''steady-state Starling principle''') pruža naučno objašnjenje kliničkih opažanja u vezi sa intravenskom terapijom tečnošću.[9] Tradicionalno učenje o filtraciji i apsorpciji tečnosti unutar jedne kapilare je zamijenjeno konceptom vitalne cirkulacije '''ekstracelularne intersticijske tečnosti''' koja teče paralelno sa cirkulacijom krvi. Infuzija intravenskih tečnosti koja povećava '''plazmatski kolodni osmotski pritisak''' (kolodna terapija) ima mnogo manji uticaj na plazmatski volumen nego što se prvobitno očekivalo, djelimično zato što početno smanjena stopa filtracije omogućava porast koncentracije proteina u subglikokaliks prostoru, vraćajući razliku kolodnog osmotskog pritiska i transendotelnog protoka rastvarača na nivo stabilne ravnoteže unutar jednog sata. Prevencija i liječenje edema (prekomjerne intersticijske tečnosti) zavisi od '''normalizacije P_c''' i optimizacije protoka limfe. '''Istorija''' Starlingova jednačina je dobila ime po britanskom fiziologu '''Ernestu Starlingu''', koji je također poznat po '''Frank–Starlingovom zakonu srca'''.[10] Starling se može pripisati i zaslugom za identifikaciju da je “apsorpcija izotoničnih rastvora soli (iz ekstravaskularnog prostora) od strane krvnih žila određena osmotskim pritiskom serumskih proteina” još 1896. godine.[10] '''Vidi također''' '''Shéyaa Bin Abraham-Joseph''' (rođen 22. oktobra 1992.), poznatiji kao '''21 Savage''', britanski je reper sa adresom u Atlanti, Georgia. Rođen u Londonu, odrastao je u Sjedinjenim Američkim Državama. Muzičku karijeru započeo je 2013. godine, izbacivši tri mixtapea koji su naišli na regionalno priznanje. Probio se zajednički EP-jm sa producentom Metro Boominom, pod nazivom Savage Mode (2016), koji je zauzeo 23. mjesto na Billboard 200 listi. Glavni singlovi ''"X"'' (sa Futureom) i ''"No Heart"'' našli su se u top 40 na Billboard Hot 100 listi. Kasnije iste godine dodatno je zapažen kao gost na Drakeovom singlu ''"Sneakin'"''. U januaru 2017. godine potpisao je ugovor sa Epic Records. Njegov prvi studijski album, Issa Album (2017), dostigao je drugo mjesto na Billboard 200 listi, dok je glavni singl ''"Bank Account"'' dosegao 12. mjesto na Billboard Hot 100. Iste godine objavio je i zajednički album Without Warning (2017.) sa Metro Boominom i reperom Offsetom, te je i gostovao na Post Maloneovom singlu ''"Rockstar"'', koji je zauzeo prvo mjesto na Billboard Hot 100 i dobio dvije nominacije na 61. dodjeli Grammy nagrada za pjesmu godine i najbolju rep pjesmu. Njegov drugi album, I Am > I Was (2018), bio je prvi koji je debitovao na prvom mjestu Billboard 200, a singl ''"A Lot"'' (sa J. Coleom) osvojio je Grammy za najbolju rep pjesmu. Godine 2020. on i Metro Boomin objavili su nastavak EP-a, Savage Mode II, koji je također debitovao na prvom mjestu Billboard 200 i donio top 10 singlove ''"Runnin"'' i ''"Mr. Right Now"'' (sa Drakeom). Godine 2022. gostovao je na Drakeovom singlu "Jimmy Cooks", što je bila njegova prva pjesma koja je debitovala na prvom mjestu Hot 100. Kasnije te godine, sa Drakeom je izdao zajednički album "Her Loss", koji je također zauzeo prvo mjesto Billboard 200, čime je postao njegov treći projekat na vrhu liste. Njegov treći solo album, American Dream iz 2024, bio je njegov četvrti uzaspni album na prvom mjestu i donio top 10 pjesme na Billboard Hot 100: Redrum i Nee-Nah. 21 Savage uhapšen je od strane američke imigracione službe (ICE), 3. februara 2019. Zvaničnici su otkrili da je britanski državljanin koji je u SAD ušao u julu 2005. nezakonio ostao nakon isteka H-4 vize 2006. godine. Dobio je kauciju 12. februara i pušten je narednog dana, dok je čekao ishod ubrzanog deportacionog ročišta, koje je prvobitno bilo zakazano za 9. april, ali je kasnije odgođeno na neodređeno vrijeme. Advokati 21 Savagea tvrdil su da je on legalno boravio u SAD godinama prije isteka H-4 vize 2005. godine. Godine 2023, 21 Savage posteao je legalni stalni stanovnik SAD-a i dobio je zelenu kartu. Godine 2022. 21 Savage je gostovao na Drakeovom singlu ''"Jimmy Cooks"'', što je bila njegova prva pjesma koja je debitovala na prvom mjestu Hot 100. Kasnije iste godine zajedno sa Drakeom izdao je zajednički album '''Her Loss''', koji je također zauzeo prvo mjesto Billboard 200, čime je postao njegov treći projekat na vrhu liste. Njegov treći solo album, '''American Dream''' (2024), bio je njegov četvrti uzastopni album na prvom mjestu i donio top 10 singlove na Billboard Hot 100: ''"Redrum"'' i ''"Née-Nah"''. Što se tiče imigracionog statusa, 21 Savage je uhapšen od strane američke imigracione službe (ICE) 3. februara 2019. Zvaničnici su otkrili da je britanski državljanin koji je u SAD ušao u julu 2005. i nezakonito ostao nakon isteka H-4 vize 2006. Dobio je kauciju 12. februara i pušten je narednog dana, dok je čekao ishod ubrzanog deportacionog ročišta, prvobitno zakazanog za 9. april, ali kasnije odgođenog na neodređeno vrijeme. Njegovi advokati tvrdili su da je legalno boravio u SAD godinama prije isteka H-4 vize. Godine 2023. 21 Savage je postao legalni stalni stanovnik SAD-a i dobio zelenu kartu. <references /> '''Operacija Južno koplje''' predstavlja vojnu i nadzornu kampanju Sjedinjenih Američkih Država, čiji je deklarirani cilj "otkrivanje, ometanje i razgradnja transnacionalnih kriminalnih i nezakonitih pomorskih mreža", prema navodima administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa. Pojedini analitičari smatraju da operacija predstavlja hibrid borbe protiv terorizma i rata protiv droge, dok drugi tvrde da je među implicitnim ciljevima bilo i uklanjanje Nicolása Madura s vlasti u Venecueli. == Početak kampanje == Usred zabrinutosti Trumpove administracije zbog krijumčarenja droge u SAD, kao i pojačanih napetosti između SAD-a i Venecuele tokom venecuelanske krize, Sjedinjene Američke Države su sredinom augusta 2025. započele raspoređivanje vojnih snaga u Karipskom moru. U septembru su počeli zračni napadi na plovila za koja američka administracija tvrdi da su pod kontrolom narkoterorističkih mreža koje krijumčare drogu u SAD. Do kraja novembra, nakon što je Kartel Sunca proglašen stranom terorističkom organizacijom i posebno označenom globalnom terorističkom organizacijom, operacija je ušla u novu fazu. U decembru je administracija SAD-a proglasila vladu Nicolása Madura stranom terorističkom organizacijom i započela ukrcavanje na sankcionirane tankera se sirovom naftom, te njhovu pljenidbu. Krajem decembra izveden je prvi američki napad na kopneni cilj unutar Venecuele. Dana 3. januara 2026. američke snage bombardovale su ciljeve u Caracasu i drugim lokacijama, te su zarobile Nicolása Madura i prebacile ga izvan zemlje. == Formalno imenovanje i flota == Operacija je službeno imenovana 13. novembra 2025. od strane Petea Hegsetha, američkog ministra obrane, kao proširenje operacije istog naziva koju je najavila Ratna mornarica SAD 28. januara 2025. godine. Operacija koristi '''hibridnu flotu plovila''' opremljenih robotskim i autonomnim sistemima radi otkrivanja i borbe protiv navodnih mreža krijumčarenja droge u zapadnoj hemisferi. == Porijeklo i historija == Ratna mornarica SAD-a najavila je operaciju u januaru 2025. koristeći Četvrtu flotu, fokusirajući se na integraciju „robotskih i autonomnih sistema s tradicionalnim pomorskim snagama“.[33][34] Prema ''Miami Heraldu'', Foster Edwards, direktor Hibridne flote, opisao je Southern Spear kao značajan korak u razvoju hibridne flote, s ciljem operacionalizacije kombinacije robotskih i autonomnih sistema radi nadzora ilegalnog krijumčarenja, te razvoja novih tehnika i procedura za integraciju ovih sistema u pomorsko okruženje.[33] Operacija je koristila '''besposadna plovila kompanije Saildrone''' za praćenje ilegalnih aktivnosti u Karipskom i Tihom okeanu,[35][36] dok su besposadni čamci za rizične misije već do juna 2025. korišteni za prikupljanje obavještajnih podataka.[37] U oktobru 2025., '''Zapovjedništvo Južnih snaga SAD-a (USSOUTHCOM)''' formiralo je zajedničku operativnu grupu sa sjedištem u štabu II marinske ekspedicione snage (II MEF), s ciljem suzbijanja djelovanja narkokartela u regiji.[39][40] Jedinica je kasnije poznata kao Zajednička operativna grupa '''Southern Spear''', a njene aktivnosti koordinirane su s Četvrtom flotom.[33][41] U novembru 2025., nakon planiranja raspoređivanja robotskih površinskih plovila, manjih presretačkih čamaca i bespilotnih zračnih letjelica, Pete Hegseth je službeno predstavio Zajedničku operativnu grupu. Operacija je obuhvatala kopnene, zračne i logističke snage radi koordinacije i jačanja protunarkotičkih aktivnosti širom zapadne hemisfere.[38] Sjedište grupe je u '''Pomorskoj bazi Mayport na Floridi''', a operacije su započele kasnije u novembru.[33] ''The New York Times'' opisao je predsjedavajućeg Združenog generalštaba SAD-a, Dana Cainea, kao „glavnog arhitekta“ operacije.[16] == Terorističke i druge oznake == Tri dana nakon predstavljanja operacije, Marco Rubio, američki državni sekretar, najavio je da će SAD proglasiti '''Kartel Sunca''', za koji tvrde da ga vodi Nicolás Maduro, Stranom terorističkom organizacijom.[43][44] Rubio je naveo da su karteli „odgovorni za terorističko nasilje širom hemisfere i za krijumčarenje droge u SAD i Evropu“. Maduro je negirao optužbe.[43] ''Miami Herald'' je naveo da bi ova odluka efektivno označila Madura i visoke zvaničnike, uključujući ministra unutrašnjih poslova Diosdado Cabella i ministra odbrane Vladimira Padrina Lópeza, kao teroriste.[45] SAD su 16. decembra 2025. proglasile '''Gulf Clan (Clan del Golfo)''' stranom terorističkom organizacijom.[46][47] Dana 15. decembra 2025., Trump je potpisao izvršnu naredbu kojom se '''fentanil proglašava oružjem masovnog uništenja'''.[48] Dva dana kasnije, najavio je da će Madurovu administraciju proglasiti Stranom terorističkom organizacijom.[49] == Kampanja i operacije == Sredinom augusta 2025. SAD su počele raspoređivati trupe u Karipskom moru.[50] Do kraja novembra, SAD su imale najveće vojne prisustvo u regiji od Kubanske raketne krize 1962.[51] Američke snage su napadale i potapale plovila navodno korištena za krijumčarenje droge u Karipskom moru i Istočnom Pacifiku.[52] U roku nekoliko dana od predstavljanja operacije, zajedničke operacije SAD-a i Dominikanske Republike rezultirale su zapljenom čamaca za krijumčarenje kokaina.[1][54] # novembra, nekoliko '''B-52 Stratofortress''' bombardera letjelo je u blizini obale Venezuele radi demonstracije bombarderskog napada.[51] # decembra SAD počinju zaplijenu i presretanje tankera sa venezuelanskom naftom, a 17. decembra Trump naredio “blokadu” sankcioniranih tankera.[29][57][58][59] Prvi napad na kopneni cilj u Venecueli izveden je 26. decembra 2025. – pomorski objekt navodno korišten za ukrcaj droga pogođen je dron napadom CIA-e, bez žrtava.[60][61] # januara 2026., eksplozije i nisko leteći avioni prijavljeni su u Caracasu i drugim dijelovima zemlje, a Maduro je zarobljen u '''Operaciji Absolute Resolve'''.[62] == Učešće saveznih država i logistička podrška == === Saveznici SAD-a === Osim Trinidad i Tobaga, CNN je 19. novembra naveo da su '''Dominikanska Republika, El Salvador, Gvajana, Panama i Portoriko''' pružili podršku, dok su '''Argentina, Ekvador i Paragvaj''' iskazali političku podršku.[1] '''Dominikanska Republika''': Zajedničke akcije s američkim agencijama rezultirale su zapljenom velike količine kokaina.[63][64] 26. novembra, predsjednik Luis Abinader odobrio je privremenu upotrebu zračne baze San Isidro i međunarodnog aerodroma Las Americas za američke protunarkotičke operacije.[65][66] Do sredine decembra, SAD su premjestile specijalizovane vojne resurse u Portoriko i Dominikansku Republiku za podršku ciljanim kopnenim napadima, zapljeni tankera i provedbi embarga.[67][68][69][70] '''El Salvador''': Prema izvještaju ''The New York Timesa'', SAD su sredinom oktobra počele operirati iz El Salvadora s tri aviona – AC-130J Ghostrider, P-8A Poseidon i C-40 Clipper – što je vjerovatno prvi put da je strana država omogućila SAD-u korištenje aviona za moguće vojne napade u regiji.[2][71] '''Trinidad i Tobago''': Razarač Gravely stigao je 26. oktobra 2025. za četverodnevnu obuku s američkim marinama.[72][73] Dodatne vježbe najavljene su u novembru.[74][75] U novembru instaliran je radar za zračni nadzor, a u decembru su odobreni američki vojni avioni za logističke operacije i rotacije osoblja.[76][77][78] === Saveznici Venezuele === '''Maduro''' je tražio vojnu podršku od Rusije, Kine i Irana radi obrane protiv SAD-a.[79][80] '''Kuba''' je obezbijedila sigurnosne i kontraobavještajne snage, dok '''Kina''' i '''Iran''' pružaju ograničenu pomoć zbog vlastitih problema.[13][80][82] # oktobra, '''ruski transportni avion Il-76''' s Pantsir-S1 i Buk-M2E sistemima sletio je u Venezuelu za vojnu podršku.[79][80][83] U decembru 2025., Maduro je pozvao kolumbijsko društvo, uključujući vojsku, da brani zemlju od američke agresije. Predsjednik Kolumbije, Gustavo Petro, odbacio je zahtjev i naglasio da Maduro nije narkokartelski lider.[84][85] == Analiza == Neki analitičari smatraju da operacija predstavlja hibrid borbe protiv terorizma i rata protiv droge.[86][87][88] Pino Arlacchi, bivši direktor UN-ove Agencije za droge i kriminal, tvrdi da prikazivanje Venezuele kao “države droge” predstavlja geopolitički motivisanu kampanju SAD-a i ističe da je saradnja venecuelanske vlade u borbi protiv droge među najboljima u Južnoj Americi.[89][90] Članak Savjeta za međunarodne odnose (CFR) iz decembra 2025. tvrdi da opseg i intenzitet operacije ukazuju da su ciljevi Trumpove administracije širi od borbe protiv droge, uključujući i plan za uklanjanje Madura.[91] == Reakcije == Prema ''Foreign Policy'', anketa među Latinoamerikancima širom Amerike (uključujući SAD i Kanadu) iz oktobra 2025. pokazala je „prilično visok nivo podrške“ američkoj vojnoj intervenciji u Venezueli s ciljem uklanjanja Madura i njegove vlade, pri čemu su Latinoamerikanci bili skloniji podržati takav scenario od samih američkih ispitanika.[92][93] Sezona šumskih požara u 2025. obuhvata šumske požare na više kontinenata. U nastavku slijedi spisak šumskih požara iz cijelog svijeta u 2025. godini. == Afrika == * Požar na Stolnoj planini 2025. godine == Azija == * Šumski požar u Ofunatu * Šumski požari u Južnoj Koreji 2025. godine * Požari na Zapadnoj obali u Izraelu 2025. godine * Šumski požari u Siriji 2025. godine * Šumski požari u Turskoj 2025. godine * Šumski požari u Rusiji 2025. godine 5zi6xqi6dspaaqshuuj6cv97gvslokn 3822236 3822235 2026-04-02T05:04:58Z Tulum387 155909 3822236 wikitext text/x-wiki '''Butthole Surfers''' američki je [[Rok-muzika|rock]] bend iz [[San Antonio|San Antonija]] ([[Teksas]]), kojeg su 1981. zajedno formirali [[Pjevanje|pjevač]] [[Gibby Haynes]] i [[gitarist]] [[Paul Leary]]. Bend je imao brojne promjene u sastavu, ali su okosnicu uvijek činili Haynes, Leary i [[bubnjar]] [[King Coffey]]. [[Teresa Nervosa]] bila je na mjestu drugog bubnjara od 1983. do 1985, zatim od 1986. do 1989, kao i 2009. Bend je također angažovao razne basiste, a među najistaknutijim bio je [[Jeff Pinkus]]. Butthole Surfersi su izrasli iz [[Pank-rok|pank]] scene 1980-ih, te su ubrzo postali poznati po svojim haotičnim live nastupima, [[Crni humor|crnom humoru]] i psihodeličnom zvuku sa primjesama noise rocka i panka, te po korištenju zvučnih manipulacija i načina montaže svojih traka. Njihova [[muzika]] smatra se uticajnom za [[grunge]] scenu koja je nastajala 1990-ih. Iako su uživali poštovanje svojih muzičkih kolega i imali vjernu bazu fanova, Butthole Surfers su ostvarili ograničen komercijalni uspjeh sve do izdavanja albuma ''[[Electriclarryland]]'' (1996). Na albumu se nalazio hit singl "[[Pepper (pjesma)|Pepper]]", koji je iste godine dospio na prvo mjesto [[Billboard|Billboardove]] ljestvice Modern Rock Tracks. == Historijat == === Formiranje (1976–1981) === Butthole Surfers je nastao na Univerzitetu Trinity u San Antoniju u Teksasu krajem 1970-ih, kada su se studenti Gibson "Gibby" Haynes i Paul Leary Walthall (kasnije poznatiji samo kao Paul Leary) prvi put upoznali. Iako ih je povezivao zajednički ukus za nekomercijalnu muziku, obojica su u to vrijeme bili na putu ka prilično konvencionalnim karijerama. Haynes je bio kapiten košarkaške ekipe Univerziteta Trinity, kao i "računovođa godine" na fakultetu, te je ubrzo nakon diplomiranja dobio posao u uglednoj računovodstvenoj firmi u Texasu, dok je Leary nastavio studirati. Godine 1981. Haynes i Leary su objavili časopis ''Strange V.D.'', u kojem su se nalazile fotografije neobičnih medicinskih stanja, uz izmišljena i humoristična objašnjenja tih bolesti. Nakon što je Haynes na poslu uhvaćen s jednom od tih fotografija, napustio je računovodstvenu firmu i preselio se u Južnu Kaliforniju. Leary, kojem je nedostajao još jedan semestar do diplome, napustio je fakultet i slijedio svog budućeg kolegu. Nakon kratkog perioda tokom kojeg su prodavali ručno rađenu odjeću i posteljinu s likom Lee Harveyja Oswalda, vratili su se u San Antonio i osnovali bend koji će kasnije postati Butthole Surfers. === Rani počeci (1981–1984) === Haynes i Leary su 1981. godine imali prvi nastup u noćnom klubu The Bonham Exchange u San Antoniju, pri čemu tada još nisu imali ime benda. Do 1982. godine pridružila im se ritam sekcija koju su činili basista Quinn Mathews i njegov brat, bubnjar Scott Mathews. Međutim, bend nije uspio privući veću publiku u San Antoniju, pa su kasnije tog ljeta kupili kombi i vratili se u Kaliforniju. Tokom jednog nastupa u klubu Tool and Die u San Francisku, bend je privukao pažnju Jella Biafre, frontmena grupe Dead Kennedys i osnivača izdavačke kuće Alternative Tentacles. Impresioniran njihovim nastupom, Biafra je postao njihov obožavatelj i pozvao ih je da nastupaju kao predgrupa Dead Kennedys i T.S.O.L. u poznatom klubu Whisky a Go Go u Los Angelesu. Ponudio im je i aranžman koji je pokrenuo njihovu snimateljsku karijeru: ukoliko bi pronašli studio koji bi im omogućio snimanje albuma, Alternative Tentacles bi preuzeo troškove snimanja nakon završetka projekta. Bend je prihvatio ponudu i vratio se u San Antonio, gdje su započeli snimanje u BOSS Studios (poznatom i kao Bob O’Neill’s Sound Studios, odnosno "The Boss"). Međutim, braća Matthews nisu ušla u studio sa Haynesom i Learyjm, jer su napustili bend nakon fizičkog sukoba između Scotta Mathewsa i Haynesa. Bas poziciju preuzeo je Bill Jolly, koji je svirao i na sljedeća dva izdanja benda, a kroz bend je prošao i veći broj bubnjara. Posljednji među njima, King Coffey (rođen kao Jeffrey Coffey), ostao je u bendu do danas. EP ''Butthole Surfers'', objavljen u julu 1983. za izdavačku kuću Alternative Tentacles, također poznat pod alternativnim nazivima ''Brown Reason to Live'' i ''Pee Pee the Sailor'' sadržavao je pjesme s namjerno provokativnim i apsurdnim naslovima, poput "The Shah Sleeps in Lee Harvey’s Grave" i "Bar-B-Q Pope", koje su naizmjenično izvodili Haynes i Leary. Haynes je u kasnijem periodu preuzeo ulogu glavnog vokala benda. Omot albuma, kao i kasnije vizuelne materijale za bend, osmislili su sami članovi. EP je, uz izražen humoristički pristup, postavio temelje njihovog kasnijeg stvaralaštva, te je imao uticaj na muzičare poput Kurta Cobaina iz Nirvane, koji ga je nabrojao među svojih deset omiljenih albuma, a kasnije i među pedeset najuticajniih za zvuk Nirvane. Cobain je 1991. također upoznao svoju buduću suprugu Courtney Love (Hole) na zajedničkom koncertu Surfersa i L7. Nakon objave EP-a, bendu se pridružila druga bubnjarka, Teresa Nervosa (rođena kao Teresa Taylor), koja je ranije svirala s Kingom Coffeyjem u školskim bendovima u Fort Worthu i Austina. Oni su istovremeno nastupali na odvojenim, stojećim bubnjarskim setovima, što je postalo važan dio scenskog identiteta benda. Iako su se Nervosa i Coffey, kao i drugi oko njih, često predstavljali kao brat i sestra, kasnije je potvrđeno da zapravo nisu u rodbinskoj vezi. Dolaskom Nervose formirana je tzv. "klasična postava" benda — Haynes, Leary, Coffey i Nervosa, koja će, uz česte promjene basista i privremeni odlazak Nervose između 1985. i 1986. godine, ostati uglavnom stabilna do njenog konačnog odlaska 1989. godine. Nervosa se nakratko vratila u bend 2008. godine, a njeno ime se pojavilo i u najavama turneje 2009. godine. Tokom 1984. godine bend se vratio u BOSS Studios kako bi snimio materijal za dva studijska albuma, koji su prvobitno ponuđeni izdavačkoj kući Alternative Tentacles. Prvi od tih projekata bio je album ''Psychic... Powerless... Another Man’s Sac''. Međutim, prije objave albuma došlo je do zastoja u vezi s pravima nad master snimcima, koje je držao vlasnik studija Bob O’Neill, zahtijevajući naknadu troškova snimanja. Kako izdavačka kuća u tom trenutku nije mogla platiti traženi iznos, bend je u septembru 1984. godine, iz finansijske nužde, objavio live album ''Live PCPPEP''. Album je većinom sadržavao live verzije ranijih pjesama, što je dovelo do komentara dijela kritike i publike da se sadržajno preklapa s njihovim ranijim izdanjima. Istovremeno, O’Neill je planirao izdati ''Psychic... Powerless... Another Man’s Sac'' putem vlastite etikete Ward 9 kako bi nadoknadio troškove snimanja. === Period između 1984. i 1987. === Dok su pojedini članovi benda radili kao perači suđa, grupa je bila nezadovoljna što su album izbacili preko etikete Ward 9. Zahvaljujući Terryju Tolkinu, prijatelju benda i njihovom agentu za istočnu obalu, bend je potpisao ugovor s novoosnovanom nezavisnom izdavačkom kućom Touch and Go Records u Detroitu, koju je vodio Corey Rusk. ''Psychic...Powerless...Another Man's Sac'' objavljen je 1984. godine. Ovim izdanjem bend je dodatno razvio svoj zvuk, proširujući ga snažnijim utjecajem psihodelične muzike. U produkcijskom smislu koristili su tehnike kao što su montaža magnetofonske trake, upotreba nekonvencionalnih instrumenata, te različite oblike modulacije zvuka, što će kasnije postati jedno od prepoznatljivih obilježja njihovog studijskog rada. Neposredno prije izbacivanja ''Psychic...'' bend je sa novim basistom Terence Smartom krenuo na prvu turneju širom zemlje. Tokom te turneje su izgradili nacionalnu prepoznatljivost, krenuli su iz ranog sjedišta Touch and Go u Detroitu, zatim otišli u New York, gdje su impresionirali članove Sonic Youth, kao i Kramera iz Shockabilly (i budućeg basistu Butthole Surfersa). Nakon toga su mjesecima gostovali širom SAD-a, a koncert u Seattleu privukao je pažnju Kima Thayila, budućeg gitariste Soundgardena, koji je postao njihov obožavatelj. Po završetku turneje, boraveći u San Francisku i bez stalnog mjesta stanovanja, članovi benda zajednički su odlučili preseliti se u Winterville (gradić u blizini Atene, savezna država Georgia). Tokom tog perioda, prema vlastitim navodima, razvili su neobičan hobi: uhodili su članove benda R.E.M. Jednom prilikom planirali su parkirati kombi ispred kuće pjevača Michaela Stipea sa natpisom na bočnoj strani vozila: "Michael Stipe/Despite the Hype/I Still Wanna Suck/Your Big Long Pipe". Basista Terence Smart napustio je bend nakon što je započeo vezu s prijateljicom benda, a na njegovo mjesto došao je Trevor Malcolm, mladi Kanađanin kojeg je preporučila kuća Touch and Go Records. Do trenutka kada su ponovo krenuli na turneju, glas o neobičnim i bizarnim scenskim nastupima benda se širio, što je rezultovalo sve većom posjećenošću njihovih koncerata. Nedugo nakon dolaska Malcolma, bend je snimio svoje scenske nastupe i koncerte u klubu Traxx u Detroitu. Dio tog materijala kasnije je objavljen pod naslovom Blind Eye Sees All, što je jedino video-izdanje koje imaju do danas. U tom periodu nabavili su svoj prvi 8-track snimač, koji su iskoristili za snimanje dvije pjesme, kasnije objavljene na A-strani izdanja Cream Corn from the Socket of Davis. Prema dostupnim izvorima, nezadovoljan životom u bendu, Trevor Malcolm napustio je grupu sredinom 1985. godine. Kao privremena zamjena angažovan je Juan Molina, prijatelj benda iz Atene, koji je s njima odradio kratku turneju po SAD-u, ali nije bio zainteresovan kao stalni član. Bez stalnog basiste i pred nadolazeću prvu evropsku turneju, bend je stupio u kontakt s Kramerom, koji je ubrzo pristao pridružiti se grupi. U međuvremenu, njihov drugi LP, prvobitno predan izdavačkoj kući Alternative Tentacles pod naslovom Rembrandt Pussy Horse, ostao je neobjavljen. Razlozi za odugovlačenje nisu u potpunosti razjašnjeni, no poznato je da je izdavačka kuća odgađala odluku gotovo godinu dana, prije nego što je na kraju odbila njegovo objavljivanje. Tokom tog perioda čekanja, bend je krajem 1985. objavio EP Cream Corn from the Socket of Davis za Touch and Go Records. Na njemu su bile četiri pjesme. Nakon odbijanja Alternative Tentaclesa, grupa se vratila u studio Noise New York, čiji je vlasnik bio Kramer, gdje je snimila dvije nove pjesme kao zamjenu za trake "To Parter" i "Tornadoes", koje su prvobitno bile namijenjene za album Rembrandt Pussy Horse, ali su se ipak pojavile na B-strani EP izdanja Cream Corn from the Socket of Davis. Nakon evropske turneje, bend ''Butthole Surfers'' suočio se s novim promjenama u postavi kada je bubnjarka Teresa Nervosa napustila grupu oko Božića 1985, nezadovoljna načinom života koji je podrazumijevao stalne turneje i želeći više vremena provoditi s porodicom. Zamijenila ju je druga bubnjarka, Kytha Gernatt, koja je ubrzo nakon dolaska u bend u medijima dobila nadimak Cabbage Gomez Jr. Prije toga, Gernatt je nastupala s Kathleen Lynch u sastavu Easturn Stars; kasnije je postala poznata kao kontroverzna plesačica benda tokom nastupa u periodu između 1986. i 1989. U istom razdoblju je i Kramer napustio bend, a zamijenio ga je Jeff Pinkus, koji je na mjestu basiste ostao do 1994. godine i time osigurao najduži kontinuitet u toj ulozi. Drugi LP grupa je objavila u aprilu 1986, pod nazivom Rembrandt Pussyhorse, u izdanju Touch and Go Records. Objavljen gotovo dvije godine nakon prvobitnih snimki, LP se razlikovao po miksu i izboru pjesama u odnosu na raniju, neobjavljenu verziju izdavačke kuće Alternative Tentacles. Posebno je zapažen po minimalističkoj obradi pjesme "American Woman" grupe The Guess Who, te se smatra jednim od najeksperimentalnijih izdanja u ionako eksperimentalnoj karijeri benda. Nakon još jedne izrazito haotične turneje, čak i po vlastitim standardima, bend se tokom ljeta 1986. djelimično nastanio u Wintervilleu. Teresa Nervosa se u međuvremenu vratila u grupu (nakon što je Gernatt ranije otpuštena), a članovi su započeli radove na uređenju vlastitog kućnog studija u iznajmljenoj kući na periferiji Atene. Ubrzo potom započeli su opušteniji proces snimanja svog trećeg studijskog albuma. Objavljen u martu 1987. godine, ''Locust Abortion Technician'' smatra se jednim od najtežih i najznačajnijih albuma benda. Kombinujući elemente punka, heavy-metala i psihodelije, album donosi sporiji i masivniji zvuk, koji se često navodi kao rana preteča grungea. === Evolucija (1987–1991) === Otprilike u vrijeme izlaska albuma ''Locust Abortion Technician'', grupa je kupila kuću u Driftwoodu u Texasu, pedesetak kilometara od grada Austina. Bila je to ranč-kuća ukopana u brdo, sa oko 5 ari (20.000 m²) zemljišta. Kao i prethodna iznajmljena kuća blizu Atine, i ovaj prostor je pretvoren u improvizovani studio za snimanje. Ipak, nisu dugo živeli zajedno — Coffey se prvi odselio, a do 1991. svi su imali odvojene domove. Početkom 1988. bend je bio spreman da snimi novi album i prvi put su željeli da rade u modernom studiju, pa su izabrali kvalitetan studio u Texasu. Snimanje je trajalo samo nedjelju dana, jer su već godinama izvodili većinu materijala uživo. Ovaj pristup koristili su i kasnije. Za razliku od toga, raniji albumi su prolazili kroz mnogo više eksperimentisanja u studiju. Pinkus je kasnije rekao da su ove organizovanije sesije smanjile spontanost koja je krasila ranije radove. Album Hairway to Steven izašao je u aprilu i predstavljao je prijelaz između eksperimentalnih početaka i pristupačnijeg zvuka koji će uslijediti. Polovina pjesama je i dalje veoma ekstremna, dok su ostale konvencionalnije. Ovo je bio prvi album na kojem akustična gitara dolazi do većeg izražaja. Pjesme u početku nisu imale nazive, svaka je bila predstavljena apsurdnim, često koprološkim crtežom. Bend je naredne godine koncerte intenzivirao, sa još jednom uspješnom turnejom po Evropi. Njhovi nastupi su u tom periodu počeli gubiti dio ranijeg haosa. Tokom zimske turneje 1988, grupa je koristila DAT rekorder za snimanje koncerata. Najbolji snimci objavljeni su kao Double Live, ograničeno izdanje dvostrukog albuma (vinil i kaseta 1989, CD izbačen naredne godine). To je bilo prvo izdanje na njihovoj etiketi Latino Buggerveil. Album kasnije nije distribuiran, ali su pjesme dostupne kao besplatni MP3 fajlovi na zvaničnom sajtu benda. Ovo je urađeno kao odgovor na nelegalno snimanje njihovih nastupa. Double Live je bio poslednji album sa Nervosom, koja je napustila bend početkom 1989. Ubrzo nakon toga dijagnostikovana joj je aneurizma i morala je na operaciju mozga, a kasnije je imala i epileptične napade izazvane stroboskopskim svetlima. Godine 1991. pojavila se u filmu Slacker režisera Richarda Linklatera. Do 1995. radila je u školi za slijepe i slabovidne u Texasu. Nisu odmah tražili zamjenu za nju i nastavili su rad kao četvorka. Nakon EP-a Widowermaker (1989), napustili su izdavačku kuću Touch and Go i potpisali za Rough Trade Records. Prije novog albuma objavili su singl The Hurdy Gurdy Man (1990), a iste godine izašao je i novi projekat Digital Dump, projekt koji su sa strane vodili Haynes i Pinkus, pod nazivom The Jackofficers. piouhgd (izgovara se „p.o.-ed“, kao „pissed off“ / „iznerviran“) bio je peti studijski album benda i prvi za izdavačku kuću Rough Trade. Objavljen u aprilu 1991, sadržao je više elektronske instrumentacije, ali je uglavnom dočekan kao razočaranje u poređenju sa ranijim izdanjima. I Haynes i Leary su kasnije izrazili nezadovoljstvo ovim albumom. Uprkos tome, bend je pozvan da učestvuje na prvom Lollapalooza festivalu tog ljeta. Otprilike u to vrijeme, Haynes je sarađivao sa bendom Ministry, posuđujući vokale na njihovom singlu iz 1991. Jesus Built My Hotrod, koji je kasnije uvršten na album iz 1992. Psalm 69: The Way to Succeed and the Way to Suck Eggs. == Uspon, pravne borbe i nasljeđe == Nakon bankrota izdavačke kuće Rough Trade 1991. godine, neposredno nakon objavljivanja Learyjevog solo projekta ''The History of Dogs'', grupa Butthole Surfers iznenadila je javnost potpisivanjem ugovora za Capitol Records. Gitarista Paul Leary se 2017. godine osvrnuo na taj korak, ističući da je, uprkos kritikama zbog prelaska u mainstream vode, bilo nemoguće odbiti ponudu etikete na kojoj su nekada bili The Beatles i Dean Martin. Pod okriljem Capitola, bend je otpočeo saradnju sa renomiranim producentom i basistom grupe Led Zeppelin, Johnom Paulom Jonesom. Rezultat je bio album ''Independent Worm Saloon'' (1993), koji je doneo svedeniji rock zvuk i njihov prvi radijski hit, "Who Was in My Room Last Night?". Album je dosegao 124. mjesto na listi Billboard 200, dok je prisustvo njihovih numera u MTV-jevoj seriji ''Beavis and Butthead'' dodatno učvrstilo njihovu popularnost. Sredinom devedesetih, nakon odlaska basiste Jeffa Pinkusa, članovi su se posvetili sporednim projektima. Frontmen Gibby Haynes formirao je grupu P, u kojoj su, između ostalih, bili Johnny Depp i Flea. Upravo je nastup ovog sastava u klubu Viper Room obilježio tragičnu noć smrti glumca River Phoenixa 1993. godine. Istovremeno, unutar benda su rasle tenzije zbog Haynesove navodne zavisnosti, što je on kasnije negirao. Krajem 1995. godine, bend je pokrenuo trogodišnju pravnu bitku protiv nezavisne izdavačke kuće Touch and Go oko vlasničkih prava i profita. Spor je izazvao duboke podjele na alternativnoj sceni; dok su ih kolege poput Iana MacKayea kritikovale, bend je tvrdio da je vlasnik etikete, Corey Rusk, netransparentno i neadekvatno vodio knjige. Sud je 1999. godine presudio u korist benda, omogućivši im ponovno izdavanje ranijih albuma pod sopstvenom etiketom Latino Buggerveil. Godina 1996. bila je ključna za bend zahvaljujući albumu ''Electriclarryland''. Singl "Pepper" zauzeo je prvo mjesto na Billboardovoj listi modernog rocka, a njihova muzika postala je nezaobilazan dio holivudskih blockbustera poput filmova ''Romeo + Juliet'' i ''Escape from L.A.'' Ipak, odnos sa Capitolom se pogoršao, što je dovelo do otkazivanja planiranog albuma ''After the Astronaut'' 1998. godine. Nakon eksperimentisanja sa elektronskim i hip-hop zvukom na albumu ''Weird Revolution'' (2001), bend je ušao u period sporadičnih turneja. Tokom 2008. i 2009. godine, "klasična" postava se ponovo okupila za seriju koncerata, uključujući i nastup na festivalu All Tomorrow's Parties. Iako su kružile glasine o trajnom prestanku rada, bend je nastavio sa povremenim nastupima, a kritika je isticala da je njihov scenski spektakl ostao impresivan uprkos nedostatku novog materijala. U martu 2025. godine, dokumentarni film ''Butthole Surfers: The Hole Truth and Nothing Butt'' premijerno je prikazan na festivalu South by Southwest. Uslijedilo je objavljivanje albuma ''Live at the Leatherfly'' i kratak zajednički nastup u Los Angelesu. Konačno, u martu 2026. godine, bend je zvanično najavio da će dugo očekivani album ''After the Astronaut'' biti objavljen 26. juna, uz prateći singl "Jet Fighter". == Identitet i scenski nastup == Sastav je ime dobio slučajno, nakon što je najavljivač na njihovom prvom koncertu na kojem su plaćeni upotrijebio naslov jedne njihove pjesme kao ime benda. Prije toga su nastupali pod različitim, često provokativnim pseudonimima (npr. ''Ed Asner Is Gay''). Zbog eksplicitnog naziva, mediji su decenijama koristili skraćenice, na šta je Haynes jednom prilikom u svom stilu odgovorio da bi, da može da bira ponovo, izabrao još vulgarnije ime. Tokom osamdesetih, Butthole Surfers su postali sinonim za dekadentne i nasilne nastupe. Njihovi koncerti su bili multimedijalni haos.<ref>Haynesov je često koristio kompleksni sistem vokalnih efekata, a osim toga bend je koristio stroboskope, dimne mašina i projektovao uznemirujuće snimke (od medicinskih operacija do nuklearnih eksplozija). Palili su činele, bacali fotokopirane slike bubašvaba u publiku i angažovali obnaženu plesačice Kathleen Lynch kao dio performansa.</ref> Iako su kasniji nastupi postali predvidljiviji, bend je zadržao reputaciju jednog od najekscentričnijih i najuticajnijih sastava američkog undergrounda. Prema riječima Paula Learyja, uprkos tome što mu turneje više ne pričinjavaju zadovoljstvo, trenutna društveno-politička klima je idealan trenutak za povratak Butthole Surfersa. == Reference == Stanko Luka Karaman (8. decembar 1889 – 17. maj 1959) bio je jugoslovenski prirodnjak srpskog porijekla, istraživač amfipodnih i izopodnih rakova. Bio je biolog, zoolog, ihtiolog i muzeolog, koji je odigrao ključnu ulogu u razvoju prirodnih nauka i muzejske djelatnosti u Makedoniji. Osnivač je Prirodnjačkog muzeja i Zoološkog vrta u Skoplju i jedan od inicijatora uređenja gradskog parka uz rijeku Vardar. Biografija Stanko Karaman rođen je 8. decembra 1889. godine u Sarajevu, kao sin biologa i direktora srednje škole, Luke Karamana i njegove supruge Anke Miladinov, porijeklom iz Splita. Srednju školu završio je u Sarajevu 1912, nakon čega je započeo studij prirodnih nauka u Zagrebu i Napulju. Nakon prekida tokom Prvog svjetskog rata, studije je nastavio u Zagrebu, gdje je diplomirao 1920. godine, a doktorirao u januaru 1921. disertacijom o filogeniji šarana (Cyprinidae). Naučna aktivnost i dolazak u Makedoniju Nakon doktorata radio je kao asistent u Nacionalnom zoološkom muzeju i Zoološkom institutu u Zagrebu (1919–1924). Dva istraživačka putovanja u Makedoniju usmjerila su njegov daljnji naučni rad na to područje. Godine 1924. dolazi u Makedoniju i objavljuje monumentalnu studiju Pisces Macedoniae, prvi sistematski naučni rad o slatkovodnim ribama u zemlji. Tokom istraživanja identifikovao je i opisao 16 novih vrsta i podvrsta. Tokom karijere objavio je više od 100 naučnih radova (prema nekim izvorima 108), baveći se taksonomijom i ekologijom riba, vodozemaca, gmizavaca, šišmiša, te posebno slatkovodnih rakova iz redova Amphipoda i Isopoda. Opisao je oko 60 novih vrsta riba i oko 150 novih taksona slatkovodnih rakova, uglavnom endemskih. Bio je među prvim istraživačima slatkovodne podzemne faune i pećinskih ekosistema na Balkanu, te se smatra jednim od osnivača ove oblasti. Istraživanja vezana za malariju Godine 1924. imenovan je za parazitologa u Institutu za tropske bolesti u Skoplju. Istraživao je komarce i helmintijaze, te proveo šest mjeseci proučavajući područja pogođena malarijom. U radu Anopheles u Makedoniji i njihovo suzbijanje identifikovao je pet vrsta malarijskih komaraca i predložio mjere suzbijanja, uključujući biološke metode poput korištenja malih riba za uništavanje larvi. Također je proučavao žarišta malarije u Dalmaciji i metode njenog suzbijanja. Institucionalne i muzejske aktivnosti Godine 1926. osnovao je Muzej Južne Srbije (kasnije Makedonski muzej prirodne historije) u Skoplju, a 1928. i Zoološki vrt u Skoplju. Bio je dugogodišnji direktor muzeja, gdje je kao jedini naučni radnik organizirao prikupljanje i obradu materijala, te sarađivao s evropskim naučnicima. U isto vrijeme uređivao je i gradski park uz rijeku Vardar, pretvorivši zapušteno područje u park engleskog stila površine oko 120 hektara (današnji Gradski park). Kasniji život Početkom Drugog svjetskog rata 1941. godine napustio je Skoplje i boravio u Kragujevcu i Smederevu, gdje je do 1945. vodio Biološki institut. Nakon rata radio je u Splitu, a od 1950. do 1952. bio je šef Biološkog instituta Jugoslavenske akademije nauka i umjetnosti u Dubrovniku. Godine 1952. vratio se u Skoplje i nastavio rad u Prirodnjačkom muzeju. Penzionisao se 1957, ali je ostao aktivan u nauci do smrti 17. maja 1959. godine. Časopisi i urednički rad Bio je urednik Biltena Skopskog naučnog društva“ (1937–1941) te inicijator ili saradnik u pokretanju više naučnih publikacija, uključujući: Acta Musei Macedonici scientiarum naturalium Fragmenta Balcanica Izdanija Folia Balcanica Ove publikacije bile su ključne za razvoj nauke u Makedoniji i na Balkanu. Porodica Bio je oženjen biologinjom Zorom Karaman, s kojom je imao dva sina i kćerku. Njegov sin Gordan S. Karaman bio je također poznati biolog i karcinolog, univerzitetski profesor i autor brojnih naučnih radova. Počasti i priznanja Makedonska pošta je 2009. godine izdala je poštansku marku s njegovim likom, u znak priznanja za njegov doprinos nauci i muzejskoj djelatnosti. Nasljeđe u nauci Nekoliko vrsta nazvano je po njemu, kao što su Delamarella karamani (Harpacticoida), Stygophalangium karamani (Arachnida) i Macedonethes stankoi (Isopoda). Naziv karamani u nekim taksonima odnosi se i na njegovog sina Gordana S. Karamana. Stanko Luka Karaman (8. decembar 1889 – 17. maj 1959) bio je jugoslovenski prirodnjak srpskog porijekla, istraživač amfipodnih i izopodnih rakova. Bio je biolog, zoolog, ihtiolog i muzeolog, koji je odigrao važnu ulogu u razvoju prirodnih nauka i muzejske djelatnosti u Makedoniji. Osnivač je Prirodnjačkog muzeja i Zoološkog vrta u Skoplju i jedan od inicijatora uređenja gradskog parka uz rijeku Vardar. Biografija i obrazovanje Stanko Karaman rođen je 8. decembra 1889. godine u Sarajevu, kao sin biologa i direktora srednje škole, Luke Karamana i njegove supruge Anke Miladinov, porijeklom iz Splita. Srednju školu završio je u Sarajevu 1912, nakon čega je započeo studij prirodnih nauka u Zagrebu i Napulju. Nakon prekida tokom Prvog svjetskog rata, studije je nastavio u Zagrebu, gdje je diplomirao 1920. godine, a doktorirao u januaru 1921. disertacijom o filogeniji šarana (Cyprinidae). Naučni rad i istraživanja Nakon doktorata radio je kao asistent u Nacionalnom zoološkom muzeju i Zoološkom institutu u Zagrebu (1919–1924). Dva istraživačka putovanja u Makedoniju usmjerila su njegov daljnji naučni rad na to područje. Godine 1924. dolazi u Makedoniju i objavljuje monumentalnu studiju Pisces Macedoniae, prvi sistematski naučni rad o slatkovodnim ribama u zemlji. Tokom istraživanja identifikovao je i opisao 16 novih vrsta i podvrsta. Tokom karijere objavio je više od 100 naučnih radova (prema nekim izvorima 108), baveći se taksonomijom i ekologijom riba, vodozemaca, gmizavaca, šišmiša, te posebno slatkovodnih rakova iz redova Amphipoda i Isopoda. Opisao je oko 60 novih vrsta riba i oko 150 novih taksona slatkovodnih rakova, uglavnom endemskih. Bio je među prvim istraživačima slatkovodne podzemne faune i pećinskih ekosistema na Balkanu, te se smatra jednim od osnivača ove oblasti. Istraživanja vezana za malariju Godine 1924. imenovan je za parazitologa u Institutu za tropske bolesti u Skoplju. Istraživao je komarce i helmintijaze, te proveo šest mjeseci proučavajući područja pogođena malarijom. U radu Anopheles u Makedoniji i njihovo suzbijanje identifikovao je pet vrsta malarijskih komaraca i predložio mjere suzbijanja, uključujući biološke metode poput korištenja malih riba za uništavanje larvi. Također je proučavao žarišta malarije u Dalmaciji i metode njenog suzbijanja. Institucionalni rad i kasniji život Godine 1926. osnovao je Muzej Južne Srbije (kasnije Makedonski muzej prirodne historije) u Skoplju, a 1928. i Zoološki vrt u Skoplju. Bio je dugogodišnji direktor muzeja, gdje je kao jedini naučni radnik organizirao prikupljanje i obradu materijala, te sarađivao s evropskim naučnicima. U isto vrijeme uređivao je i gradski park uz rijeku Vardar, pretvorivši zapušteno područje u park engleskog stila površine oko 120 hektara (današnji Gradski park). Početkom Drugog svjetskog rata 1941. godine napustio je Skoplje i boravio u Kragujevcu i Smederevu, gdje je do 1945. vodio Biološki institut. Nakon rata radio je u Splitu, a od 1950. do 1952. bio je šef Biološkog instituta Jugoslavenske akademije nauka i umjetnosti u Dubrovniku. Godine 1952. vratio se u Skoplje i nastavio rad u Prirodnjačkom muzeju. Penzionisao se 1957, ali je ostao aktivan u nauci do smrti 17. maja 1959. godine. Publikacije, porodica i nasljeđe Bio je urednik Biltena Skopskog naučnog društva (1937–1941) te inicijator ili saradnik u pokretanju više naučnih publikacija, uključujući: Acta Musei Macedonici scientiarum naturalium Fragmenta Balcanica Izdanija Folia Balcanica Ove publikacije bile su ključne za razvoj nauke u Makedoniji i na Balkanu. Bio je oženjen biologinjom Zorom Karaman, s kojom je imao dva sina i kćerku. Njegov sin Gordan S. Karaman bio je također poznati biolog i karcinolog, univerzitetski profesor i autor brojnih naučnih radova. Makedonska pošta je 2009. godine izdala poštansku marku s njegovim likom, u znak priznanja za njegov doprinos nauci i muzejskoj djelatnosti. Nekoliko vrsta nazvano je po njemu, kao što su Delamarella karamani (Harpacticoida), Stygophalangium karamani (Arachnida) i Macedonethes stankoi (Isopoda). Naziv karamani u nekim taksonima odnosi se i na njegovog sina Gordana S. Karamana. Bosna i Hercegovina se po prvi put na FIFA Svjetskim prvenstvima pojavila 2014. godine u Brazilu, što j ujedno i prvi put da se ista selekcija našla na nekom velikom međunarodnom takmičenju. Budući da FIFA priznaje Srbiju kao zvaničnog nasljednika Jugoslavije, bosanskohercegovački igrači imali su važne uloge u historiji Svjetskog prvenstva i prije nezavisnosti 1992. godine. == Bosanskohercegovački igrači u jugoslovenskoj fudbalskoj reprezentaciji == Jugoslavija je u periodu između 1930. i 1990. na Svjetskim prvenstvima učestvovala ukupno 8 puta. Dok su u ranim izdanjima prvenstva uglavnom bili zastupljeni srbijanski igrači, sastavi su vremenom postajali sve raznovrsniji. Nekoliko bosanskohercegovačkih igrača bili su dio početnog sastava, ekipe koja je 1974. prošla grupnu fazu neporažena ispred Brazila. Napadač Dušan Bajević postigao je tri pogotka u jednoj od najvećih pobjeda u historiji Svjetskog prvenstva: Jugoslavija je pobijedila Zair sa 9:0. Odbrambeni igrač Josip Katalinski je također bio strijelac. Za reprezentaciju Jugoslavije te godine nastupili su i defanzivac Enver Hadžiabdić i golman Enver Marić. Kreativni vezni igrač Safet Sušić, kojeg mnogi smatraju najboljim bosanskohercegovačkim igračem svih vremena, bio je dio jugoslovenske fudbalske reprezentacije na SP u dva navrata: 1982. i 1990. godine. Tim koji je stigao do četvrtfinala 1990. predvodio je kapiten Zlatko Vujović, igrač bosansko-hrvatskog porijekla. == Nastupi na SP == Nakon što je Bosna i Hercegovina stekla nezavisnost od Jugoslavije 1. marta 1992. godine, ubrzo je formirana nacionalna fudbalska reprezentacija koja nije mogla učestvovati u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 1994. jer svez još uvijek nije bio član FIFA-e. Tokom kvalifikacija za SP 1998, prvu domaću utakmicu BiH je odigrala protiv Hrvatske u Bolonji. Meč se igrao na neutralnom terenu zbog renoviranja stadiona Asim Ferhatović Hase u Sarajevu. BiH je zauzela treće mjesto u kvalifikacijama za SP 2006, pri čemu je ostvarila dva remija protiv Španije. Tokom kvalifikacija za SP 2010, BiH je prvi put stigla do baraža za neko veliko takmičenje, gdje je na kraju izgubila ukupnim rezultatom 2:0 od Portugala. Bosna i Hercegovina se po prvi put kao nezavisna država plasirala na Svjetsko prvenstvo u fudbalu 2014. godine, nakon što je osvojila prvo mjesto u Grupi G. {| class="wikitable" style="text-align:center;" !Godina !Faza !Mjesto !OU !P !N !I !POG !PRG !Sastav |- |{{ZD|URU}} 1930 – {{ZD|ITA}} 1990 | colspan="9" |Dio Jugoslavije |- |{{ZD|SAD}} 1994 | colspan="9" |Nisu učestvovali |- |{{ZD|FRA}} 1998 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|JKO}} {{ZD|JAP}} 2002 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|NJE}} 2006 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|JAR}} 2010 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|BRA}} 2014 |Grupna faza |20 |3 |1 |0 |2 |4 |4 |Sastav |- |{{ZD|RUS}} 2018 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|KAT}} 2022 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|KAN}} {{ZD|MEX}} {{ZD|SAD}} 2026 |Grupna faza |TBD |– |– |– |– |– |– | |} {| class="wikitable" style="text-align:center;" ! Godina !! OU !! P !! N !! I !! POG !! PRG !! Mjesto |- | 1998 || 8 || 3 || 0 || 5 || 9 || 14 || 4 |- | 2002 || 8 || 2 || 2 || 4 || 12 || 12 || 4 |- | 2006 || 10 || 4 || 4 || 2 || 12 || 9 || 3 |- | 2010 || 12 || 6 || 1 || 5 || 25 || 15 || 2 (baraž) |- | 2014 || 10 || 8 || 1 || 1 || 30 || 6 || 1 |- | 2018 || 10 || 5 || 2 || 3 || 24 || 13 || 3 |- | 2022 || 8 || 1 || 4 || 3 || 9 || 12 || 4 |- | 2026 || 8 || 5 || 2 || 1 || 17 || 7 || 2 |} {{Nogometaš | imenogometaša = Aleksandar Stanković | slika = | punoime = | nadimak = | datumrođenja = {{datum rođenja i godine|2005|8|3|}} | rodnigrad = [[Milan]] | rodnadržava = [[Italija]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | visina = 1,85 m | pozicija = [[Vezni igrač (nogomet)#Defanzivni vezni|Defanzivni vezni]] | trenutniklub = [[Club Brugge]] | brojnadresu = 25 }} '''Aleksandar Stanković''' (rođen 3. avgusta 2005) srbijanski je profesionalni fudbaler koji igra na pozicijama defanzivnog veznog ili centralnog beka. Trenutno nastupa za Club Brugge, koji se takmiči u prvog belgijskoj ligi i srbijansku fudbalsku reprezentaciju. Sin je nekadašnjeg reprezentativca Srbije i bivšeg fudbalera milanskog Intera, Dejana Stankovića. == Klupska karijera == === Inter Milan === Stanković je prvi put uvršten na spisak prve ekipe Intera 1. oktobra 2022, kada je bio na klupi za rezervne igrače u utakmici Serije A protiv AS Rome na stadionu San Siro. Iako nije ulazio u igru, bio je dio ekipe koja je osvojila Kup Italije 2022-23, pri čemu je njegova ekipa u finalu savladala Fiorentinu rezultatom 2:1. === Posudba u Luzern === U FC Luzern Stanković je prešao 3. jula 2024, na jednogodišnju posudbu uz opciju trajnog otkupa, kao i klauzulu o povratnom otkupu u korist matičnog Intera. Prvi pogodak za klub postigao je 26. oktobra iste godine, na utakmici u kojoj je Yverdon-Sport slavio rezultatom 3:2. === Club Brugge === Krajem jula 2025, Stanković je zvanično prešao u Club Brugge, potpisavši sa tim belgijskim prvoligašem ugovor do 2029. godine. Inter Milan je zadržao klauzulu o povratnom otkupu koja im omogućava da Stankovića vrate za 22 miliona eura 2026, odnosno za 25 miliona eura 2027. godine. Mjesec dana kasnije, 27. avgusta, postigao je svoj prvi pogodak za klub u pobjedi od 6:0 protiv Rangers FC u drugoj utakmici kvalifikacija za Ligu prvaka. == Reprezentativna karijera == Poziv srbijanske U15 reprezentacije dobio je u februaru 2020. Nastupao je za U16 i U17 selekcije, a prvi put kapitensku traku za omladinsku selekciju nosio je u maju 2021. Stanković je bio kapiten generacije koja je došla do polufinala Evropskog U17 prvenstva 2022. godine. Prvi poziv za U18 srbijansku reprezentaciju dobio je u septembru 2022, kada je kao kapiten nastupio u minimalnom porazu protiv italijanske selekcije. Četiri dana kasnije, protiv iste ekipe, postigao je prvi pogodak u pobjedi Srbije od 2:1. == Stil igre == Dok je predvodio U17 selekciju Srbije do polufinala Evropskog prvenstva za igrače do 17 godina, UEFA je na svojoj stranici opisala Stankovića kao igrača čiji su prekidi "prijetnja svakom protivniku", te kao kombinaciju "finoće i borbenosti u veznom redu, što jasno pokazuje zašto nosi kapitensku traku". == Privatni život == Njegov brat Filip je golman koji nastupa za ekipu Venecije. Braća su sinovi bivšeg veznog igrača milanskog Intera i reprezentacije Srbije, Dejana Stankovića. Njegova majka Ana je Slovenka, a porodica provodi vrijeme u Ljubljani. Njegov amidža po majci bivši je slovenački profesionalni fudbaler Milenko Ačimovič. Dana 11. oktobra 2025, Stanković je debitovao za seniorsku reprezentaciju Srbije u porazu kod kuće (0:1) od reprezentacije Albanije u utakmici kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2026. == Nagrade i postignuća == * Kup Italije: 2022-2023. * Superkup Italije 2023. == Reference == Okruzi u Rusiji, Sedmi kongres SKJ, Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a i ostale Rezolucije, hemijski spojevi, aviokompanije, Spisak muzeja u gradovima sa više od 100.000 stanovnika, [en:List of freeware], List of free PC games, Platonski ugljikovodik, Prank call, Meralgia paraesthetica, Myokymia, Hemifacial spasm, Miloš Krasić, Nogometne pozicije, Nogometne formacije '''Doživotni predsjednik''' je titula koja se dodjeljuje ili koju sami predsjednici preuzimaju kako bi sebi obezbijedili neograničen mandat i produžili mandat do smrti ili penzionisanja. Ovaj položaj im omogućava formalnu zaštitu od mogućeg poraza na izborima, uključujući i od progona zbog službenih ili drugih zločina (zbog kojih bi mogli odgovarati gubitkom vlasti), putem formalnog predsjedničkog imuniteta. Ponekad titula nosiocu daje pravo da imenuje ili predloži nasljednika. Termin se često koristi za političke lidere koji nastoje legitimizovati svoju apsolutnu vlast, a koji u praksi vladaju kao monarsi. Doživotni predsjednik de facto se može smatrati autokratom i često je sinonim za diktatora. Korištenje titule „doživotni predsjednik“ umjesto tradicionalno autokratskog naslova, poput monarha, podrazumijeva subverziju liberalne demokratije od strane nosioca vlasti. U nekim slučajevima, doživotni predsjednik može uspostaviti samoproklamovanu monarhiju, kao što je učinio Henri Christophe na Haitiju. Među značajnim historijskim ličnostima koje su koristile strategiju doživotnog ili neograničenog mandata izdvajaju se Julije Cezar, rimski vojni vođa i državnik koji je 45. godine p. n. e. proglasio sebe "dictator perpetuusom" (doživotnim diktatorom) u Rimskoj Republici i Napoleon Bonaparte, francuski vojni lider i državnik, koji je 1802. godine proglašen prvim doživotnim konzulom , prije nego što je 1804. godine postao car Francuske. Mnogi lideri koji su se proglasili doživotnim predsjednicima zapravo nisu uspjeli da služe do kraja života. Većina je smijenjena prije smrti, dok su neki ubijeni dok su vršili dužnost. Međutim, neki su uspjeli da vladaju do svoje prirodne smrti, poput José Gaspara Rodrígueza de Francia (Paragvaj), Alexandra Pétiona i Françoisa Duvaliera (Haiti), Rafaela Carrere (Gvatemala), Saparmurrata Niyazova (Turkmenistan) i Josipa Broza Tita (Jugoslavija). Neki lideri nisu uspjeli da dobiju status doživotnog predsjednika; primjer za to je Mobutu Sese Seko iz Zaira, koji je 1972. godine pokušao da osigura takav mandat. Neki dugogodišnji autokratski predsjednici pogrešno se smatraju doživotnim predsjednicima. Oni nikada zvanično nisu dobili doživotni mandat i povremeno su učestvovali na izborima na kojima su ponovno birani. U većini slučajeva, to su bili fiktivni izbori koji su im garantovali nastavak vlasti. Doživotni predsjednici se mogu smatrati monarskim vladarima de facto. U prošlosti su neka državna uređenja imala karakter monarhija (npr. Vatikan), gdje je vladar biran od strane skupštine. Politolozi često imaju teškoće da razlikuju državu koju vodi doživotni predsjednik od monarhije, posebno kada se radi o nasljednoj ili porodičnoj diktaturi. {| class="wikitable" |+Doživotni predsjednici po državama !Država !Predsjednik !Zvanična titula !Titula na bosanskom jeziku !Bilješke |- |{{ZID|Njemačka|Nazi}} |Adolf Hitler |''Führer und Reichskanzler'' |Vođa i kancelar |Referendum o šefu države Trećeg Rajha održan je 19. avgusta 1934, nakon smrti predsjednika Paula von Hindenburga, kako bi se formalno spojile funkcije predsjednika i kancelara, a koje je nakon referenduma preuzeo Adolf Hitler. Glasanje koje je proteklo pod represivnim uslovima bez slobodne opozicije, rezultovalo je time da je 89,93% glasova podržalo Hitlerovu vlast. Referendumi u nacističkoj Njemačkoj služili su više kao propagandni instrument za demonstraciju jedinstva između režima i narodne zajednice nego kao stvarno demokratsko odlučivanje. |- |{{ZID|Argentina}} |Juan Carlos Onganía |''Presidente de facto de la Nación Argentina'' |de facto predsjednik Argentine |Doživotni predsjednik tokom prve faze civilno-vojne diktature poznate kao "Argentinska revolucija", od 29. juna 1966. do 8. juna 1970. |- |{{ZID|Bolivija}} |Simón Bolívar |''El Libertador'' |Oslobodilac |Prvi predsjednik Kolumbije. Zvanično titulu "El Libertador de Venezuela" dobio od vlasti u Caracasu 14. oktobra 1813. kao priznanje za njegovo vođstvo u oslobađanju teritorije od španske vlasti. Ova titula mu nije dodijeljena samoinicijativno, već kao formalno priznanje od lokalnih vlasti. Kasnije je titula potvrđena i od strane Kongresa Velike Kolumbije 1819, čime je postala zvanično priznati epitet za njegove zasluge u oslobađanju više južnoameričkih zemalja. Danas se "El Libertador" smatra historijski i državno priznatim nazivom koji simbolizuje njegovu ulogu u borbi za nezavisnost. |- | |José María Linares Lizarazu |''Presidente de la República de Bolivia'' |13. predsjednik Bolivije |Zvanično nosio titulu predsjednika Bolivije, obavljajući je od 9. septembra 1857. do 14. januara 1861. Tokom vlasti prvo je bio privremeni predsjednik (pro tempore), a od 31. marta 1858. sebe je proglasio diktatorom, ostavši na vlasti sve do svog svrgavanja 1861. godine. |- | |Manuel Isidoro Belzu Humérez |''Presidente de la República de Bolivia'' |11. predsjednik Bolivije |Bolivijski vojni oficir i 11. predsednik Bolivije od 1848. do 1855. Tokom njegove vlasti usvojeni su aktuelna nacionalna himna i zastava, a vlada je imala populistički karakter, podržavajući siromašno i domorodačko stanovništvo. Došao je na vlast vojnom silom, porazivši José Miguela de Velasca, a kasnije je legitimizirao položaj na izborima. Nakon penzionisanja njegov zet Jorge Córdova preuzeo je funkciju predsjednika, dok je Belzu kasnije ubijen 1865. u pokušaju da se vrati na vlast. |- | | | | | |- | | | | | |- | | | | | |} '''Primjeri doživotnih predsjednika po državama:''' * * '''Argentina:''' Juan Carlos Onganía * '''Bolivija:''' Simón Bolívar, Antonio José de Sucre, Andrés de Santa Cruz, Manuel Isidoro Belzu, José María Linares, Mariano Melgarejo, Germán Busch * '''Brazil:''' Getúlio Vargas * '''Centralnoafrička Republika:''' Jean-Bedel Bokassa, André Kolingba * '''Ciskei:''' Lennox Sebe * '''Sjeverna Koreja:''' Kim Il-sung („Večni predsjednik“), Kim Jong-il, Kim Jong-un * '''Španija:''' Francisco Franco („Caudillo“) * '''Ekvador:''' Diego Noboa * '''Francuska:''' Napoleon Bonaparte („Prvi konzul doživotno“), Philippe Pétain * '''Gana:''' Kwame Nkrumah * '''Gvatemala:''' Rafael Carrera * '''Ekvatorijalna Gvineja:''' Francisco Macías Nguema * '''Haiti:''' Toussaint Louverture, Jean-Jacques Dessalines, Henri Christophe, André Rigaud, Alexandre Pétion, Jean-Pierre Boyer, Jean-Baptiste Riché, Faustin Soulouque, Fabre Geffrard, Sylvain Salnave, François Duvalier, Jean-Claude Duvalier * '''Indonezija:''' Soekarno, Soeharto * '''Italija:''' Benito Mussolini * '''Iran:''' Rouhollah Khomeini, Ali Khamenei, Mojtaba Khamenei * '''Irak:''' Saddam Hussein * '''Libija:''' Mouammar Kadhafi * '''Malawi:''' Hastings Banda * '''Meksiko:''' Antonio López de Santa Anna * '''Uganda:''' Idi Amin Dada * '''Paragvaj:''' José Gaspar Rodríguez de Francia, Carlos Antonio López, Francisco Solano López * '''Peru:''' Simón Bolívar, Andrés de Santa Cruz, Felipe Santiago Salaverry, Manuel Ignacio de Vivanco * '''Samoa:''' Tupua Tamasese Mea’ole, Malietoa Tanumafili II * '''Tunis:''' Habib Bourguiba * '''Turkmenistan:''' Saparmurrat Niyazov * '''Jugoslavija:''' Josip Broz Tito * '''Zair:''' Mobutu Sese Seko '''Najduže vladavine doživotnih predsjednika:''' * Kim Il-sung – 45 godina, 9 mjeseci, 29 dana * Malietoa Tanumafili II – 45 godina, 4 mjeseca, 10 dana * Mouammar Kadhafi – 41 godina, 11 mjeseci, 22 dana * Francisco Franco – 39 godina, 1 mjesec, 19 dana * Ali Khamenei – 36 godina, 8 mjeseci, 24 dana * Soeharto – 30 godina, 1 mjesec, 15 dana * Mobutu Sese Seko – 25 godina, 6 mjeseci, 19 dana * Jean-Pierre Boyer – 24 godine, 11 mjeseci, 12 dana * Saddam Hussein – 23 godine, 8 mjeseci, 24 dana * Hastings Banda – 23 godine, 1 mjesec, 2 dana Ol Doinyo Lengai '''Transliteracija''' (grč. ''trans'' – "preko"; ''lit(t)era'' – "slovo") je proces prevođenja teksta iz jednog pisma u drugo, pri čemu se zadržava fonetska ili grafička ekvivalencija slova, a ne njihov značenjski sadržaj. Transliteracija se razlikuje od prevoda, jer se radi samo o prilagođavanju pisma, a ne jezika, zbog čega se u terminologiji često koristi i izraz ''preslovljavanje''. Ovaj postupak pretvaranja slova iz jednog sistema pisma u odgovarajuća slova drugog sistema pisma ne predstavlja direktno izvorne glasove, već zamjenjuje znakove njihovim ekvivalentom u drugom pismu. Zbog čestih dijakritičkih znakova koji su nerijetko potrebni, transliteracija se uglavnom primjenjuje u naučnim i stručno-tehničkim kontekstima. U bosanskom jeziku koriste se i latinica i ćirilica, pri čemu je latinica dominantna u javnoj upotrebi i svakodnevnom životu. Transliteracija se u domaćoj upotrebi koristi za prevođenje tekstova sa ćirilice na latinicu (i vice versa), prilagođavanje imena, geografskih pojmova i stručnih termina iz stranih jezika, kao i računarske i tipografske potrebe, gdje se različita pisma moraju prikazati konzistentno.<ref>Primjer: Ako baza podataka sadrži imena u oba pisma, pretraživanje po latinici bez transliteracije možda neće pronaći rezultate napisane ćirilicom. Transliteracija standardizuje prikaz i omogućava preciznije pretraživanje.</ref> '''Transliteracija''' (grč. ''trans'' – "preko"; ''lit(t)era'' – "slovo") je proces prevođenja teksta iz jednog pisma u drugo tako da se svako slovo ili znak zamjenjuje odgovarajućim znakom drugog pisma, bez mijenjanja značenja riječi. Cilj transliteracije je grafička ekvivalencija znakova, a ne reprodukcija izgovora. Zbog toga se transliteracija razlikuje od prevoda, jer se radi isključivo o prilagođavanju pisma, a ne jezika. U terminologiji se često koristi i izraz ''preslovljavanje''. Zbog čestih dijakritičkih znakova koji su nerijetko potrebni, transliteracija se uglavnom primjenjuje u naučnim, lingvističkim i stručno-tehničkim kontekstima. == Upotreba u bosanskom jeziku i primjeri == === Upotreba === U bosanskom jeziku koriste se i latinica i ćirilica, pri čemu je latinica dominantna u javnoj upotrebi i svakodnevnom životu. Transliteracija se primjenjuje u nekoliko svrha: # Prevođenje tekstova između pisama – npr. sa ćirilice na latinicu i obratno. # Prilagođavanje imena, geografskih pojmova i stručnih termina iz stranih jezika. # Računarske i tipografske potrebe, gdje se različita pisma moraju prikazati dosljedno radi čitljivosti, pretraživanja i obrade podataka. === Primjeri === {| class="wikitable" !Latinica !Ćirilica |- |Bosna i Hercegovina |Босна и Херцеговина |- |Sarajevo |Сарајево |- |Banja Luka |Бања Лука |- |Mostar |Мостар |- |Ćilim |Ћилим |} Islamic marital practices, Marriage in Islam, Islamsko bračno pravo Štuko dekoracija u islamskoj arhitekturi odnosi se na rezbareni ili oblikovani štuk i gipsani malter. Pojmovi štuko i malter u ovom kontekstu koriste se gotovo naizmjenično kako bi označili većinu vrsta ovakvih dekoracija s nešto različitim sastavima. Ova dekoracija se uglavnom koristila za prekrivanje zidova i površina, a glavni motivi bili su oni koji prevladavaju u islamskoj umjetnosti: geometrijski, arabeska, biljni, kaligrafski, kao i trodimenzionalni muqarnas. Gipsani malter bio je iznimno važan u islamskoj arhitektonskoj dekoraciji jer je relativno suha klima u velikom dijelu islamskog svijeta olakšavala korištenje ovog jeftinog i svestranog materijala u raznim prostorima. Štuko dekoracija već se koristila u drevna vremena u regiji Irana i u grčko-rimskom mediteranskom području. U islamskoj arhitekturi, štuko dekoracija pojavila se tokom omejadske dinastije (kasni 7-8. vijek) i doživjela daljnje inovacije i širenje tokom 9. vijeka pod Abasidima u Iraku, nakon čega se dalje širila islamskim svijetom i uključivala u regionalne arhitektonske stilove. Primjeri historijske rezbarene štuko dekracije nalaze se u Egiptu, Iranu, Afganistanu i Indiji, među ostalim područjima. Često se koristila u "maurskoj" ili zapadnoj islamskoj arhitekturi na Pirinejskom poluotoku (Al-Andalus) i dijelovima Sjeverne Afrike (Magrib), barem od razdoblja Taifa i lmoravida (11-12. vijek). Na Pirinejskom poluotoku dosegnula je kreativni vrhuna u maurskoj arhitekturi tokom dinastije Nasrid, koja je izgradila Alhambru. Mudejar arhitetura također je u širokoj mjeri koristila takav dekorativni stil. Španjolski izraz yesería ponekad se koristi u kontekstu islamske i mudejar arhitekture u Španiji. Italijanska saveznička vojska, odnosno Vojska Juga, nazivi su koji se primjenjuju na različite jedinice bivše Kraljevske italijanske vojske u razdoblju kada su se borile uz Saveznike tokom Drugog svjetskog rata od oktobra 1943. pa nadalje. U ovom razdoblju, prosaveznička Kraljevska italijanska mornarica i Kraljevsko italijansko ratno zrakoplovstvo bili su poznati pod nazivom Italijanska saveznička mornarica i Italijansko savezničko zrakoplovstvo. Od septembra 1943. italijanske snage naklonjene Silama Osovine postale su Nacionalna republikanska vojska novoosnovane Italijanske Socijalne Republike. Italijanska saveznička vojska nastala je kao rezultat savezničkog primirja s Italijom 8. septembra 1943; kralj Victor Emmanuel III smijenio je Benita Mussolinija s mjesta predsjednika vlade u julu 1943, nakon savezničke italije na južnu Italiju, te je umjesto njega imenovao maršala Italije, Pietra Badoglia, koji je potom stao na stranu Saveznika u borbi protiv snaga Socijalne Republike i njihovih njemačkih saveznika u sjevernoj Italiji. Italijanska saveznička vojska brojala je zmeđu 266.000 i 326.000 vojnika u Italijanskoj kampanji, od čega je 20.000 (kasnije broj povećan na 50.000, iako neki izvori navode broj i do 99.000) bilo u svojstvu borbenih jedinica, a između 150.000 i 190.000 činilo je pomoćne i logističke jedinice, uz 66.000 pripadnika zaduženih za kontrolu prometa i odbranu infrastrukture. Općenito gledano, Italijanska saveznička vojska činila je osminu borbenih snaga i četvrtinu ukupne sile 15. armijske skupine savezničkih snaga. == I motorizovana grupa == Prva formacija Savezničke vojske bila je I motorizovana grupa, formirana 27. novembra 1943. u San Pietro Vernoticu kod Brindisija. Jedinice I motorizovane grupe činili su bivši članovi 58. pješačke divizije Legnano i 18. pješačke divizije Messina. Dio vojnika koji su se pridružili jedinici uspio je izbjeći zarobljavanje i borbu na strani njemačkih snaga. Jedinica se sastojala od 295 oficira i 5387 vojnika, te je osnovana kako bi sa Saveznicima učestvovala u borbama protiv Njemačke i Italijanske Socijalne Republike. Komandant jedinice bio je oficir Vincenzno Dapino, koji je grupu vodio u njenom prvom vojnom zadatku u bici kod San Pietro Infine u decembru 1943. Ova akcija uveliko je doprinijela da Saveznici vrate povjerenje prema italijanskim vojnicima koji su se borili na njihovoj strani. Jedinica je pretrpila velike gubitke, te je ocijenjeno da je zadovoljila u izvršavanju njoj povjerenih zadataka. Nakon službe u sastavu američke Pete armije i reorganizacije, komandu nad I motorizovanom grupom preuzeo je general Umberto Utili, a jedinica je premještena u sastav Poljskog II korpusa na krajnjem lijevom krilu britanske Osme armije. Početkom 1944. jedinica je reorganizovana i proširena u Italijanski oslobodilački korpus. == Italijanski oslobodilački korpus == Dana 18. aprila 1944, I motorizovana grupa (koja je tada brojala 16.000 ljudi) preuzela je naziv Italijanski oslobodilački korpus, te biva podijeljena u dvije brigade. Oslobodilački korpus ojačan je 184. pješačkom divizijom Nembo, koja je brojala 6000 vojnika, a njom je komandovao general Umberto Utili. Početkom 1944, jedinica od 5000 italijanskih vojnika borila se na Gustavovoj liniji kod Monte Casina i pokazala se uspješnom u borbi. Italijani su ponovo pretrpili velike gubitke. == Italijanska saveznička vojska od kraja 1944. do 1945. == Nakon bitke kod Filottrana u julu 1944, italijanska vlada predložila je proširenje svojih vojnih kontingenata u okviru savezničkih snaga. Prijedlog je prihvaćen, te je u septembru 1944. oslobodilački korpus povučen sa fronta i prve linije radi opremanja britanskom opremom, uključujući britanske uniforme ''Battledress'' i kacige tipa ''Brodie''. Dana 24. septembra 1944, Korpus je raspušten, a njegovo osoblje i jedinice iskorištene su za formiranje prvih borbenih grupa. "Legnano" i "Folgore". Ubrzo su osnovane još četiri borbene grupe: "Cremona", "Friuli", "Mantova" i "Piceno". Te su grupe bile veličinom jednake slabijim divizijama. Predviđeni sastav svake iznosio je 432 oficira, 8578 podoficira i vojnika, 116 poljskih topova, 170 minobacača, 502 laka mitaljeza i 1277 motornih vozila. Borbene grupe dobile su nazive prema starim divizijama Kraljevske vojske, te su djelimično slijedile sistem numeriranja starih pukovnija. Ove su grupe funkcionisale u okviru američkih i britanskih jedinica na Gotskoj liniji. Borbeni raspored Italijanske savezničke vojske u aprilu 1945. bio je sljedeći: Načelnik stožera Vrhovne komande oružanih snaga bio je maršal Giovanni Messe, dok je načelnik stožera Kopnene vojske bio general-pukovnik Paolo Berardi. Svaki pješački puk imao je tri pješačka bataljona, četu minobacača naoružanu britanskim ML 3-inčnim minobacačima i protivtenkovsku četu naoružanu britanskim topovima QF 6pdr. Artiljerijski pukovi sastojali su se od četiri artiljerijska odreda s britanskim topovima QF 25pdr, jednog protivtenkovskog odreda s britanskim topovima QF 17pdr, te jednog protivzračnog odreda naoružanog britanskim verzijama topova Bofors 40 mm. Borbena grupa "Cremona", s vojnicima iz 44. pješadijske divizije "Cremona", pridodana Britanskom V korpusu – general-major Clemente Primieri. * 21. pješadijski puk "Cremona" * 22. pješadijski puk "Cremona" * 7. artiljerijski puk * CXLIV inženjerijski bataljon == Inhibitori enzima == Inhibicija enzimske reakcije, ili jednostavno inhibicija enzima, predstavlja sprečavanje aktivnosti enzima djelovanjem molekula nazvanih inhibitori enzima. Inhibitor enzima je molekula koja se veže za enzim i smanjuje njegovu aktivnost. Spoznaja da blokiranje aktivnosti određenih enzima može uništiti patogene organizme ili ispraviti metaboličke poremećaje dovela je do razvoja brojnih lijekova koji djeluju upravo kao inhibitori enzima. Osim u medicini, koriste se i kao pesticidi. Važno je naglasiti da nisu sve molekule koje se vežu za enzim inhibitori: aktivatori enzima povećavaju enzimsku aktivnost, dok se supstrati vežu za enzim i u okviru normalnog katalitičkog ciklusa pretvaraju u proizvode. === Način djelovanja === Inhibitor može spriječiti vezivanje supstrata za aktivno mjesto enzima ili ometati katalitički proces. Prema načinu vezivanja, inhibitori se dijele na: * '''Reverzibilne''' * '''Ireverzibilne''' Ireverzibilni inhibitori obično reagiraju s enzimom i hemijski ga mijenjaju, često stvaranjem kovalentne veze. Na taj način trajno mijenjaju ključne aminokiselinske ostatke potrebne za enzimsku aktivnost. Reverzibilni inhibitori se, nasuprot tome, vežu nekovalentnim interakcijama i njihovo djelovanje zavisi od toga da li se vežu za slobodan enzim, kompleks enzim–supstrat ili za oba oblika. Mnogi lijekovi su upravo inhibitori enzima, zbog čega je njihovo otkrivanje i optimizacija jedno od najvažnijih područja istraživanja u biohemiji i farmakologiji. Medicinski inhibitori procjenjuju se prema svojoj specifičnosti (minimalno vezivanje za druge proteine) i potentnosti, koja se izražava konstantom disocijacije. Visoka specifičnost i potentnost obično znače manje neželjenih efekata i nižu toksičnost. === Prirodni inhibitori === Inhibitori enzima postoje i u prirodi te imaju važnu ulogu u regulaciji metabolizma. U metaboličkim putevima često dolazi do negativne povratne sprege, gdje krajnji proizvod inhibira enzim ranije u lancu reakcija, čime se održava ćelijska homeostaza. Neki ćelijski proteini specifično se vežu za enzime (npr. proteaze ili nukleaze) i blokiraju njihovu aktivnost kako bi zaštitili ćeliju. Prirodni inhibitori mogu biti i otrovi koji služe za odbranu od predatora ili za savladavanje plijena. ---- == Vrste reverzibilne inhibicije == === 1. Konkurentna inhibicija === Kod konkurentne inhibicije inhibitor se veže za aktivno mjesto enzima i takmiči se sa supstratom. Budući da je često slične građe kao supstrat, zauzima njegovo mjesto i sprječava normalno vezivanje. * Povećava vrijednost '''Km''' * Ne utiče na '''Vmax''' === 2. Nekonkurentna inhibicija === Inhibitor se veže za drugo mjesto na enzimu (ne na aktivno mjesto), pa se može vezati istovremeno sa supstratom. * Smanjuje '''Vmax''' * Ne mijenja '''Km''' === 3. Parcijalna (djelimična) inhibicija === Slična je nekonkurentnoj, ali kompleks enzim–inhibitor–supstrat zadržava određeni stepen katalitičke aktivnosti. * Smanjuje '''Vmax''' * '''Km''' ostaje nepromijenjen === 4. Mješovita inhibicija === Ima osobine konkurentne i nekonkurentne inhibicije. Inhibitor se može vezati i za slobodan enzim i za kompleks enzim–supstrat. * Smanjuje '''Vmax''' * Mijenja '''Km''' ---- == Inhibitori samoubice == Inhibitori samoubice (suicidalni inhibitori) su molekule koje se tokom reakcije ugrađuju u enzim i trajno ga deaktiviraju. Primjer je acetilsalicilna kiselina (aspirin), koja inhibira enzim ciklooksigenazu i time smanjuje sintezu prostaglandina odgovornih za bol i upalu. Također, cijanid inhibira enzim citohrom c oksidazu, blokirajući ćelijsko disanje. Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u košarci 2027. godine odredit će 31 reprezentaciju koja će učestvovati na FIBA Svjetskom košarkaškom prvenstvu 2027, dok domaćin, Katar, automatski ostvaruje plasman na prvenstvo. == Raspored kvalifikacijskih prozora == Slično kao i tokom kvalifikacija za FIBA Svjetsko prvenstvo 2019. i SP 2023, utakmice će se igrati u šest kvalifikacijskih prozora tokom perioda od 15 mjeseci u svim regijama FIBA-e. U kvalifikacijskom procesu učestvovat će 80 nacionalnih reprezentacija. Raspored šest kvalifikacijskih prozora je sljedeći: {| class="wikitable" !Prozor !Datum |- align="center" |1 |24. novembar – 2. decembar 2025. |- align="center" |2 |23. februar – 3. mart 2026. |- align="center" |3 |29. juni – 7. juli 2026. |- align="center" |4 |24. avgust – 1 septembar 2026. |- align="center" |5 |23. novembar – 1 decembar 2026. |- align="center" |6 |22. februar – 2. mart 2027. |} == Kvalifikovane reprezentacije == {| class="wikitable sortable" ! rowspan="2" |Reprezentacija ! rowspan="2" |Način kvalifikacije ! rowspan="2" |Datum kvalifikacije ! colspan="4" data-sort-type="number" |Nastup(i) ! rowspan="2" |Prethodni najbolji rezultat{{efn|'''Bold''' text indicates they hosted that edition.}} ! rowspan="2" |FIBA rank{{efn|World ranking at start of tournament.}} |- !{{Tooltip|Ukupno|Uključujući ovo izdanje}} !{{abbr|Prvi|Prvi nastup}} !{{abbr|Zadnji|Zadnji nastup}} !{{abbr|Niz|Aktuelni niz uzastopnih nastupa}} |- |{{ZD|Katar}} [[Košarkaška reprezentacija Katara|Katar]] | align="center" |Domaćin | align="center" |28. april 2023. | align="center" |{{abbr|2|Katar zadnji put nastupao 2006.}} | colspan="2" align="center" |[[Svjetsko prvenstvo u košarci 2006.|2006]] | align="center" |1 |{{sort|21|21. mjesto}} ([[Svjetsko prvenstvo u košarci 2006.|2006]]) | align="center" |– |} == Format == Format kvalifikacija za FIBA SP 2027 ostao je nepromijenjen, sa šest kvalifikacionih prozora tokom period od 15 mjeseci u 4 regije: Afrika, Amerika, Azija (uključujući Okeaniju) i Evropa. Kvalifikacije će se održavati od novembra 2025. do marta 2027, a 80 reprezentacija takmičiće se za mjesto na SP. Put ka SP 2027. počeo je u februaru 2024. početkom evropskih pretkvalifikacija koje su trajale do avgusta 2024. Žrijeb za kvalifikacije održan je 13. maja 2025. u Dohi. {| class="wikitable" style="text-align:center;" ! rowspan="2" |FIBA zona ! colspan="2" |Turnir kvalifikacija ! colspan="3" |SP automatski plasman |- !Divizija A <small>najbolje rangirani timovi</small> !Divizija B <small>maksimalan mogući broj učesnika</small> ! !Plasman domaćinima ! |- | align="left" |[[:en:FIBA_Africa|FIBA Afrika]] |16 |2 |5 |0 |'''5''' |- | align="left" |[[:en:FIBA_Americas|FIBA Amerika]] |16 |2 |7 |0 |'''7''' |- | align="left" |[[:en:FIBA_Asia|FIBA Azija]] [[:en:FIBA_Oceania|FIBA Okeanija]] |16 |17 |7 |1 |'''8''' |- | align="left" |[[:en:FIBA_Europe|FIBA Evropa]] |32 |13 |12 |0 |'''12''' |- !Ukupno !80 !114 !31 !1 !32 |} Dana 28. februara 2026. godine, vrhovni vođa Islamske Republike Iran, Ali Khamenei, ubijen je tokom izraelsko-američkih zračnih napada na Iran u području Teherana. Iranska vlada smrt je službeno potvrdila 1. marta 2026. Operacija je izvedena tokom intenzivnih vojnih sukoba između Izraela i Irana. Napad je proveden uz saradnju sa CIA-om, koja je prikupljala obavještajne podatke o lokacijama gdje se nalaze iranski visokorangirani dužnosnici. Prema dostupim satelitskim snimcima, Khameneijeva rezidencija u Teheranu teško je oštećena tokom napada. Nakon inicijalnih izraelskih izvješća da je Khamenei ubijen u operaciji, američki predsjednik Donald Trump i izraelski premijer Benjain Netanyahu ponovili su da je Khamenei mrtav. Poslije potvrde iranskih državnih medija o njegovoj smrti, vlada je proglasila 40 dana žalosti i 7 dana državnih praznika. Novinska agencija Fars New Agency objavila je da su u napadima također poginuli Khameneijeva kćerka, zet, unuka i snaha. Smrt vođe Irana bila je razlog slavlja za mnoge iranske civile. U brojnim državama organizovani su protestni skupovi, a na pojedinim mjestima došlo je i do izbijanja nereda povodom njegove smrti. Prema neimenovanim izvorima iz američke administracije, sličan plan za atentat tokom Dvanaestodnevnog rata bio je odbijen od strane predsjednika Trumpa 15. juna 2025. godine. == Pripreme == Prema izvještajima ''The Telegrapha'' i ''The Washington Posta'', saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman obavio je više telefonskih poziva s američkim predsjednikom Trumpom, pozivajući ga da napadne Iran, navodeći da bi "Iran postao jači i opasniji ako Washington ne izvrši udar odmah". Princ Khalid bin Salman, brat prijestolonasljednika Mohammeda i saudijski ministar odbrane, navodno je na sastanku s američkim zvaničnicima upozorio na rizike od neizvršavanja napada na Iran. Nakon Dvanaestodnevnog rata u junu 2025. godine, Khamenei se sve više povlačio u osamu, a bunker u njegovom kompleksu bio je toliko dubok da je liftu trebalo više od pet minuta da stigne do njega, zbog čega su prilike za udar bile veoma rijetke. Mjesecima prije napada, CIA je pratila lokacije i obrasce kretanja Khameneija, te je saznala da će se održati sastanak visokih zvaničnika kojem će on prisustvovati. Prema pisanju ''Reutersa'', Sjedinjene Države i Izrael pripremili su pokretanje napada u trenutku kada se Khamenei sastao sa svojim višim savjetnicima, od kojih je najmanje pet poginulo zajedno s njim. Izraelski zvaničnici izjavili su da je Khamenei viđen iznad zemlje u svojoj upadljivoj službenoj rezidenciji neposredno prije atentata. Istovremeno, napadi su izvedeni na još najmanje dvije lokacije u gradu kako bi se osigurao uspjeh operacije. == Zračni napadi == Dana 28. februara 2026, više mjesta u Iranu pogođeno je raketama SAD-a i Izraela u sklopu vone operacije s ciljem sprječavanja nuklearnih i raketnih programa u toj zemlji, kao i pokretanju smjene režima. Napad je izvršen u 8:10 po lokalnom vremenu i opisan je kao "masivni, izuzetni smion dnevni napad" koji je "odmah pogodio visoke dužnosnike". Udar na Khameneijevu rezidenciju bio je jedinstven jer je izvršen tokom dana, s time da su izraelski avioni bacili 30 bombi na to mjesto. Udari su bili usmjereni na strateške objekte i važne iranske dužnosnike, uključujući Khameneijevu rezidenciju, koja je bila među onim najteže pogođenim izraelskim udarima u Teheranu; satelitski snimci sugerišu da je zgrada teško oštećena. Dana 28. februara 2026. godine, Izrael i Sjedinjene Američke Države pokrenuli su zajednički napad na nekoliko lokacija u Iranu. Operacija, kojoj je Izrael dao kodno ime Lavlja rika, a Ministarstvo odbrane SAD-a Operacija Epski bijes, ciljala je ključne zvaničnike, vojne zapovjednike i objekte. Napad je uključivao i atentat na vrhovnog vođu Alija Khameneija. Tokom 2024, vojna eskalacija između Izraela i Irana kulminirala je u dva navrata razmjenom vatre, a 2025. godine vodili su dvanaestodnevni rat koji je također uključivao američke napade s ciljem uništavanja iranskih nuklearnih postrojenja. U sedmicama prije napada 2026. godine, Iran i SAD bili su uključeni u indirektne nuklearne pregovore uz posredovanje Omana, a druga runda pregovora bila je zakazana u Ženevi. Napadu je prethodilo najveće gomilanje američke vojske na Bliskom istoku još od invazije na Irak 2003. godine. Napad je započeo udarima u gradovima Teheranu, Isfahanu, Komu, Karadži i Kermanšahu. Ubijeno je nekoliko zvaničnika iranske vlade, uključujući sekretara Vrhovnog savjeta nacionalne bezbjednosti Alija Shamkhanija, kao i Khameneija; preneseno je da su neki iranski civili slavili smrt dotičnog, čije je sjedište uništeno. Dok su primijećene eksplozije, izraelski ministar odbrane Israel Katz potvrdio je napad IDF-a. Trump je u videu postavljenom na Truth Socialu objavio da su Sjedinjene Države pokrenule udare na Iran zajedno s Izraelom. U znak odmazde, Iran je lansirao desetine svojih dronova i balističkih projektila širom Perzijskog zaliva, pored ciljanja Izraela kao i američkih vojnih baza u Jordanu, Kuvajtu, Bahreinu, Kataru, Iraku, Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Iran je navodno pokrenuo i napade na objekte civilne avijacije, uključujući međunarodne aerodrome u Kuvajtu i UAE. Uzvratni udari usmrtili su jednog civila u Izraelu i četvoro u Siriji. Nadalje, Huti sa sjedištem u Jemenu objavili su da će nastaviti svoje napade u Crvenom moru. Eskalacija u Perzijskom zalivu rezultovala je zastojem u globalnoj isporuci nafte. Trump je izjavio da je cilj operacije uništiti iranske raketne i vojnu infrastrukturu, spriječiti Iran u nabavci nuklearnog oružja i, u konačnici, srušiti režim. Ujedinjene nacije i nekoliko neuključenih zemalja osudili su početne udare zbog narušavanja stabilnosti Bliskog istoka, dok su drugi osudili iranske uzvratne udare na druge nacije u regionu. Kritičari operacije su je također nazvali nezakonitom prema domaćem i međunarodnom pravu. == Pozadina == Povlačenje Sjedinjenih Država iz Zajedničkog sveobuhvatnog akcionog plana 2018. godine dovelo je do ponovnog uvođenja sankcija Iranu i zaokreta ka upotrebi sile umjesto diplomatije u odnosima između SAD-a i njihovih saveznika sa Iranom. Trumpova administracija usvojila je strategiju "maksimalnog pritiska". Ponovno uvođenje američkih sankcija ozbiljno je uticalo na iransku ekonomiju. Iranski rijal pao je za 20%. Međunarodne banke koje su trgovale sa Iranom platile su visoke kazne. Sve velike evropske kompanije odustale su od poslovanja sa Iranom iz straha od američke kazne. Sankcije su gurnule milione Iranaca u siromaštvo i smanjile njihovu kupovnu moć u pogledu uvoznih osnovnih dobara, kao što su hrana i lijekovi, istovremeno podstičući inflaciju, nezaposlenost i propadanje infrastrukture. Tenzije između Irana, Sjedinjenih Država i Izraela porasle su od napada na Izrael 7. oktobra i početka rata u Gazi 2023. godine, u kojem je Izrael oslabio milicije koje podržava Iran širom Bliskog istoka, uključujući Hamas u Gazi, Hezbolah u Libanu i druge. Izrael i Iran razmijenili su udare u aprilu i oktobru 2024. godine, te su bili uključeni u kratki rat 2025. godine koji je također obuhvatio američki zračni napad s ciljem uništavanja iranskih nuklearnih postrojenja. === Antivladini protesti u Iranu i prvobitno raspoređivanje američkih snaga === Počevši od kraja decembra 2025. godine, u Iranu su izbili masovni antivladini protesti širom zemlje, prvenstveno podstaknuti ekonomskom krizom, kolapsom rijala i rastom cijena. Protesti, koji su uključivali pozive na promjenu režima, postali su najveći po razmjerama od revolucije 1979. godine, proširivši se na više od 100 gradova širom zemlje. Iranska vlada je odgovorila nasilnom represijom, uključujući masakre nad demonstrantima, pri čemu su se najsmrtonosniji incidenti dogodili 8. i 10. januara 2026. Novinska agencija aktivista za ljudska prava sa sjedištem u SAD-u procijenila je broj poginulih na 7.000, iranska vlada je saopštila da je broj mrtvih 3.117, dok su Donald Trump i drugi naveli da broj poginulih odgovara brojci od 32.000 ljudi. AP News je izvijestio da je vladina prekomjerna upotreba nasilja izazvala očaj u iranskoj javnosti i pobudila nadu kod nekih građana u američki napad. Nekoliko naučnika je tvrdilo da se iranska vlada sada suočava sa krhkim stanjem koje bi moglo dovesti do njenog pada. Dana 13. januara 2026. godine, američki predsjednik Donald Trump izrazio je podršku demonstrantima, a kasnije, 23. januara, Trump je najavio da američka "armada" kreće ka Bliskom istoku, uključujući nosače aviona USS Abraham Lincoln i USS Gerald R. Ford, te nekoliko razarača sa vođenim projektilima. Američki i evropski zvaničnici izjavili su da je Washington postavio Iranu tri ključna zahtjeva: trajni prekid svakog obogaćivanja uranijumom, stroga ograničenja iranskog programa balističkih raketa i potpunu obustavu podrške regionalnim proxy grupama kao što su Hamas, Hezbolah i Huti. Planiranje predložene serije napada također je započelo u koordinaciji sa izraelskim obavještajnim agencijama. === Nuklearni pregovori i jačanje američkog vojnog prisustva === Dana 6. februara 2026. godine, Iran i SAD su održali indirektne nuklearne pregovore u glavnom gradu Omana, Muskatu. Iran je naglasio da napredak zavisi od konsultacija u matičnim prijestonicama. Druga runda razgovora zakazana je u Ženevi. Između 15. i 20. februara, Iran je povećao izvoz nafte na trostruko veći nivo od uobičajenog i smanjio zalihe nafte. Neposredno prije početka udara, 27. februara 2026. godine, ministar vanjskih poslova Omana Badr Al-Busaidi izjavio je da je postignut "iskorak" i da je Iran pristao na to da uslov koji se tiče obogaćivanja uranijumom, kao i na potpunu verifikaciju od strane Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA); nadalje, Iran je pristao da nepovratno spusti nivo trenutno obogaćenog uranijuma na "najniži mogući nivo". Al-Busaidi je rekao da je mir "nadohvat ruke". Početkom februara 2026. godine, SAD su također rasporedile drugi nosač aviona, USS Gerald R. Ford, na Bliski istok kako bi pojačale pritisak na Iran. Dana 11. februara 2026. godine, 47. godišnjica revolucije iz 1979. obilježena je provladinim skupovima i snažnom antiameričkom retorikom. Trump je 13. februara 2026. izjavio da bi promjena režima u Iranu bila "najbolja stvar koja bi se mogla desiti". Dan kasnije, 14. februara, američki zvaničnici su rekli Reutersu da se američka vojska priprema za opsežnu kampanju koja uključuje višesedmične, kontinuirane operacije protiv Irana koje bi mogle ciljati državnu i sigurnosnu infrastrukturu. Do 19. februara, američko vojno gomilanje opisano je kao najveće na Bliskom istoku još od invazije na Irak 2003. godine. Tokom govora o stanju nacije 24. februara 2026. godine, Trump je optužio Iran za obnavljanje napora u izradi nuklearnog oružja, osuđujući te navodne ambicije kao "zlokobne" i tvrdeći da je Iran također razvio sve naprednije raketne sposobnosti koje bi mogle ugroziti SAD, Evropu i američke baze u inostranstvu. Upozorio je da su SAD spremne djelovati ako bude potrebno. Grupa osam (Gang of Eight), koju čini osam lidera u Kongresu SAD-a koji se obično obavještavaju o povjerljivim obavještajnim pitanjima, bila je upoznata s napadom prije njegovog početka. Također, u to vrijeme, Bloomberg News je tvrdio da NATO letjelice za rano upozoravanje i kontrolu (AWACS) nadziru Iran s aerodroma Konya. Do kraja februara, zvaničnici Trumpove administracije iznijeli su brojne nedokazane tvrdnje da je Iran ponovo pokrenuo svoj nuklearni program, da ima dovoljno materijala za izradu bombe u roku od nekoliko dana i da razvija rakete dugog dometa koje bi uskoro mogle pogoditi Sjedinjene Države. Ove izjave osporili su američki i evropski vladini zvaničnici, međunarodne grupe za praćenje naoružanja i američke obavještajne agencije. Odbrambena obavještajna agencija (DIA) ranije je zaključila da će proći najmanje decenija prije nego što Iran stekne tehničke vještine za proizvodnju raketa koje mogu dosegnuti Sjedinjene Države; Ministarstvo odbrane Sjedinjenih Država procijenilo je da je iranski nuklearni program unazađen za dvije godine nakon ranijih udara na iranska nuklearna postrojenja u junu 2025. godine. Međutim, 27. februara je objavljeno da je IAEA otkrila da je Iran sakrio visoko obogaćeni uranijum u podzemnom objektu koji nije oštećen u prethodnoj rundi napada, a IAEA je saopštila da ne može biti sigurna da je iranski nuklearni program "isključivo mirnodopski". Prije napada, JD Vance, potpredsjednik Sjedinjenih Država, branio je udar na Iran. Na pitanje da li bi podržao promjenu režima u Iranu, uprkos ranijim kritikama rata u Iraku, rekao je da život "ima svakakve lude obrte". ''The Washington Post'' je izvijestio da je odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa da napadne Iran uslijedila nakon što su saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman i izraelska vlada više puta lobirali kod njega da povuče taj potez. ''The Guardian'' je nekoliko dana prije napada izvijestio da će odluka zavisiti od rezultata sastanka u Ženevi, na kojem će SAD predvoditi Steve Witkoff i Jared Kushner. Charles Wald, penzionisani general vazduhoplovstva i zamjenik komandanta Evropske komande SAD-a koji sada radi u Jevrejskom institutu za nacionalnu sigurnost Amerike (JINSA), izjavio je da bi dovođenje nosača aviona klase ''Gerald R. Ford'' na Bliski istok pomoglo u odbrani Izraela od Irana. Također je naveo da, ako pregovori SAD-a i Irana ne završe dobro, "biće duplo gore nego kada Obama nije uradio ništa u Siriji povodom hemijskog oružja". Prema jednom američkom izvoru, Trump je odobrio udar nakon što su SAD primile obavještajne podatke da Iran planira preventivno lansiranje raketa. Prije napada, Khamenei je u svom govoru upućenom sljedbenicima početkom februara, koji je objavila web stranica vrhovnog vođe Irana, upozorio Sjedinjene Države da će, "ako ovaj put započnu rat, to biti regionalni rat". == Sukob == Evo tačnog prijevoda navedenog teksta na ijekavicu: '''Početni izraelski i američki udari''' '''Udari lansirani sa američkih brodova''' U udarima je korištena kombinacija američkih projektila, dronova i izraelskih borbenih aviona. Po prvi put su u borbi upotrijebljeni jeftini jurišni dronovi za jednokratnu upotrebu jedinice ''Task Force Scorpion Strike''. Američki ratni brodovi lansirali su projektile ''Tomahawk'', dok je vojska SAD-a koristila lansere ''HIMARS''. Takođe je korišteno neobjavljeno dalekometno oružje koje se ispaljuje izvan dometa neprijateljske odbrane (''standoff weapons''). Izviješteno je o eksplozijama dok je ministar odbrane Israel Katz potvrdio izraelski napad. ''The Times of Israel'' je prenio da je Katz udare nazvao "preventivnim napadom" s namjerom da se "uklone prijetnje državi Izrael". Među ciljevima je bio i okrug u Teheranu u kojem inače boravi iranski vrhovni vođa Ali Khamenei; tu se nalaze i predsjednička palata i Vijeće nacionalne bezbjednosti. Potvrđeno je da je sedam projektila pogodilo ovo područje. Američki zvaničnici potvrdili su da su udari koordinisani sa SAD-om. Izraelsko vazduhoplovstvo (IAF) saopštilo je da je pogodilo 500 vojnih ciljeva u zapadnom i centralnom Iranu, uključujući protivzračnu odbranu i raketne lansere, koristeći približno 200 borbenih aviona, što je najveći borbeni nalet u njegovoj istoriji. Izrael je početne udare nazvao kodnim imenom "Operacija Postanak" (hebrejski: ''מטס בראשית''). Izrael je potom proglasio vanredno stanje, navodeći da očekuje iranski napad. Sirene su se oglasile u Izraelu dok je vlada upozoravala građane da ostanu u zaštićenim zonama. Američki ambasador u Izraelu Mike Huckabee podstakao je američke državljane u Izraelu da odmah preduzmu mjere nakon što čuju sirenu, a američki predsjednik Donald Trump upozorio je da bi moglo biti gubitaka američkih života. Izraelsko ministarstvo zdravlja premjestilo je svoje bolnice pod zemlju. Prema izvještaju ''Iran Internationala'', portparol izraelske vojske na perzijskom jeziku, potpukovnik Kamal Penhasi, uputio je hitno upozorenje iranskim civilima koji žive u blizini vojne industrije i infrastrukture da se odmah evakuišu, navodeći: "Vaše prisustvo u ovim područjima dovodi vaš život u opasnost." Prema riječima jednog američkog zvaničnika, desetine američkih udara izveli su avioni stacionirani širom Bliskog istoka sa jednog ili više nosača aviona. ''Reuters'' je izvijestio da su udari izvedeni iz vazduha i sa mora. Izraelski vojni zvaničnici izjavili su da je njihovim udarima prethodilo višemjesečno planiranje, što im je omogućilo da precizno odrede ciljeve, postignu "taktičko iznenađenje" i dobiju podršku SAD-a. Izrael je kasnije saopštio da je u početnim udarima korišteno preko 1.200 bombi u roku od 24 sata. Prema izvještajima, ciljana su i iranska mornarička plovila. Agencija ''Fars'' i ''CNN'' izvijestili su o novim eksplozijama u drugim gradovima u Iranu, uključujući Kom, Kermanšah, Isfahan i Karadž. U Teheranu je javljeno da su se raketni udari dogodili u Univerzitetskoj ulici, u oblasti Džomhuri i u sjevernoj oblasti Sejed Handan. Komunikacijske usluge širom Teherana ometene su nakon napada, a ''Netblocks'' je izvijestio o gotovo potpunom mraku na internetu. Prema ''BBC''-ju, tokom udara pogođeni su ured vrhovnog vođe Alija Khameneija i predsjednički ured Masouda Pezeshkiana u Teheranu. ''Channel 12'', pozivajući se na neimenovane izraelske izvore, naveo je da Izrael procjenjuje kako postoje "sve veće indicije" da je Khamenei vjerovatno ubijen u izraelskom udaru ili da je "u najmanju ruku povrijeđen". ''Reuters'' je citirao neimenovanog izraelskog zvaničnika koji je izjavio da je Khameneijevo tijelo pronađeno, čime je potvrđena smrt. Portparol iračkih Snaga narodne mobilizacije rekao je da su dvojica njihovih boraca ubijena, dok su još trojica ranjena tokom udara u Džurf al-Sakharu, južno od Bagdada. Prema ''Iran Internationalu'', koji citira Iransku studentsku novinsku agenciju, hiljade pripadnika IRGC-a, uključujući nekoliko visokih zvaničnika, ubijeno je ili ranjeno prilikom napada na nekoliko vojnih baza. Izviješteno je da je pogođen i lučki grad Bušehr; međutim, nije jasno da li je nuklearni reaktor pretrpio bilo kakvu štetu. ''CNN'' je izvijestio da je vrijeme napada simbolički značajno u judaizmu jer je izveden uoči predstojećeg praznika Purima 2. marta. ==== Initial Israeli and American strikes ==== [[/wiki/File:U.S._Forces_Launch_Operation_Epic_Fury.webm|lijevo|mini|250x250piksel|Napadi s američkih brodova]] Zračni napadi na Iran počeli su oko 9:45 ujutro po iranskom vremenu (1:15 ujutro po istočnoameričkom vremenu) u subotu, 28. februara; subota je prvi dan sedmice u Iranu i redovan radni dan. U udarima je korištena kombinacija američkih projektila, dronova i izraelskih borbenih aviona. Po prvi put su u borbi upotrijebljeni jeftini jurišni dronovi za jednokratnu upotrebu jedinice ''Task Force Scorpion Strike''. Američki ratni brodovi lansirali su projektile ''Tomahawk'', dok je vojska SAD-a koristila lansere ''HIMARS''. Također je korišteno neobjavljeno dalekometno oružje koje se ispaljuje izvan dometa neprijateljske odbrane (engl: ''standoff'' ''oružje''). Eksplozije su prijavljene kada je ministar odbrane Israel Katz potvrdio izraelski napad. ''The Times of Israel'' je prenio da je Katz udare nazvao "preventivnim napadom" s namjerom da se "uklone prijetnje državi Izrael". Među ciljevima je bio i okrug u Teheranu u kojem inače boravi iranski vrhovni vođa Ali Khamenei; tu se nalaze i predsjednička palata i Vijeće nacionalne bezbjednosti. Potvrđeno je da je sedam projektila pogodilo ovo područje. Američki zvaničnici potvrdili su da su udari koordinisani sa SAD-om. Izraelsko vazduhoplovstvo (IAF) saopštilo je da je pogodilo 500 vojnih ciljeva u zapadnom i centralnom Iranu, uključujući protivzračnu odbranu i raketne lansere, koristeći približno 200 borbenih aviona, što je najveći borbeni nalet u njegovoj historiji. Izrael je početne udare nazvao kodnim imenom "Operacija Postanak" . Izrael je potom proglasio vanredno stanje, navodeći da očekuje iranski napad. Sirene su se oglasile u Izraelu dok je vlada upozoravala građane da ostanu u zaštićenim zonama. Američki ambasador u Izraelu Mike Huckabee podstakao je američke državljane u Izraelu da odmah preduzmu mjere nakon što čuju sirene, a američki predsjednik Donald Trump upozorio je da bi moglo biti "gubitaka američkih života". Izraelsko ministarstvo zdravlja premjestilo je svoje bolnice pod zemlju. Prema izvještaju ''Iran Internationala'', portparol izraelske vojske na perzijskom jeziku, potpukovnik Kamal Penhasi, uputio je hitno upozorenje iranskim civilima koji žive u blizini vojne industrije i infrastrukture da se odmah evakuišu, navodeći: "Vaše prisustvo u ovim područjima dovodi vaš život u opasnost." Prema riječima jednog američkog zvaničnika, desetine američkih udara izveli su avioni stacionirani širom Bliskog istoka sa jednog ili više nosača aviona. ''Reuters'' je izvijestio da su udari izvedeni iz vazduha i sa mora. Izraelski vojni zvaničnici izjavili su da je njihovim udarima prethodilo višemjesečno planiranje, što im je omogućilo da precizno odrede ciljeve, postignu "taktičko iznenađenje" i dobiju podršku SAD-a. Izrael je kasnije saopštio da je u početnim udarima korišteno preko 1.200 bombi u razmaku od 24 sata. Prema izvještajima, ciljana su i iranska mornarička plovila. Agencija ''Fars'' i ''CNN'' izvijestili su o novim eksplozijama u drugim gradovima u Iranu, uključujući Kom, Kermanšah, Isfahan i Karadž. U Teheranu je javljeno da su se raketni udari dogodili u Univerzitetskoj ulici, u oblasti Džomhuri i u sjevernoj oblasti Sejed Handan. Komunikacijske usluge širom Teherana ometene su nakon napada, a ''Netblocks'' je izvijestio o gotovo potpunom mraku na internetu. Prema ''BBC''-ju, tokom udara pogođeni su ured vrhovnog vođe Alija Khameneija i predsjednički ured Masouda Pezeshkiana u Teheranu. ''Channel 12'', pozivajući se na neimenovane izraelske izvore, naveo je da Izrael procjenjuje kako postoje "sve veće indicije" da je Khamenei vjerovatno ubijen u izraelskom udaru ili da je "u najmanju ruku povrijeđen". ''Reuters'' je citirao neimenovanog izraelskog zvaničnika koji je izjavio da je Khameneijevo tijelo pronađeno, čime je potvrđena smrt. Portparol iračkih Snaga narodne mobilizacije rekao je da su dvojica njihovih boraca ubijena, dok su još trojica ranjena tokom udara u Džurf al-Sakharu, južno od Bagdada. Prema ''Iran Internationalu'', koji citira Iransku studentsku novinsku agenciju, hiljade pripadnika IRGC-a, uključujući nekoliko visokih zvaničnika, ubijeno je ili ranjeno prilikom napada na nekoliko vojnih baza. Izviješteno je da je pogođen i lučki grad Bušehr; međutim, nije jasno da li je nuklearni reaktor pretrpio bilo kakvu štetu. ''CNN'' je izvijestio da je vrijeme napada simbolički značajno u judaizmu jer je izveden uoči predstojećeg praznika Purima 2. marta. === Izjave američkih i izraelskih lidera o njihovim ciljevima === Dana 28. februara u 2:30 ujutro po istočnoameričkom vremenu, američki predsjednik Donald Trump objavio je osmominutnu video izjavu, rekavši da je svrha američkih udara u Iranu efektivna promjena režima. Trump je izjavio da iranske "prijeteće aktivnosti" ugrožavaju SAD i njihove saveznike. Naveo je iransku talačku krizu, podršku proxy grupama kao što su Hamas i Hezbolah, ubijanje demonstranata i navodnu težnju za nuklearnim oružjem. Naveo je da u sukobu "životi hrabrih američkih heroja mogu biti izgubljeni i da možemo imati žrtve. To se često dešava u ratu". Pozvao je pripadnike IRGC-a da "polože oružje i dobiju potpuni imunitet ili se, u suprotnom, suoče sa sigurnom smrću". Obraćajući se iranskoj javnosti, rekao je: "Kada završimo, preuzmite svoju vladu. Biće vaša da je uzmete. Ovo će vjerovatno biti vaša jedina prilika generacijama." Dodao je: "Dugi niz godina tražili ste pomoć Amerike, ali je nikada niste dobili... Pa da vidimo kako ćete odgovoriti. Amerika vas podržava nadmoćnom snagom i razornom silom", zaključivši: "Sada je vrijeme da preuzmete kontrolu nad svojom sudbinom... Ovo je trenutak za akciju. Ne dozvolite da prođe." Ubrzo nakon toga, Benjamin Netanyahu objavio je video izjavu u kojoj je rekao da su Izrael i Sjedinjene Države pokrenuli udare protiv Irana "kako bi uklonili egzistencijalnu prijetnju" koju predstavlja ono što je nazvao "terorističkim režimom u Iranu". Netanyahu je optužio iransko rukovodstvo za decenije neprijateljstva, rekavši da "već 47 godina ajatolahov režim uzvikuje 'Smrt Izraelu' i 'Smrt Americi'", te ga je opisao kao "ubilački teroristički režim" kojem se "ne smije dozvoliti da se naoruža nuklearnim oružjem". Rekao je da će zajednička američko-izraelska akcija "stvoriti uslove da hrabri iranski narod uzme sudbinu u svoje ruke" i pozvao je narod Irana da "zbaci jaram tiranije". Evo tačnog prijevoda na ijekavicu: === Iranski odgovor i raketni napadi na ratištu u Perzijskom zalivu === Iran je ciljao više američkih vojnih baza širom regije Perzijskog zaliva. Bahrein je aktivirao sirene za zračnu opasnost kako bi upozorio na iranski napad na američke vojne baze unutar države, dok su arapski mediji javili da su u glavnom gradu Manami uočeni dim i eksplozije. Bahrein je kasnije potvrdio udare i naveo da je meta bilo sjedište Pete flote SAD-a. Eksplozije su također prijavljene na Međunarodnom aerodromu u Kuvajtu i u Abu Dhabiju u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Nakon napada projektilima i dronovima na Kuvajt, tamošnje Ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je na raport Mohammada Toutounchija, ambasadora Irana u Kuvajtu. Prema izvještaju CNN-a, IRGC je saopštio da je Iran ciljao četiri američke baze na Bliskom istoku: zračnu bazu Al Udeid u Kataru, zračnu bazu Ali Al Salem u Kuvajtu (u kojoj su bili italijanski vojnici), zračnu bazu Al Dhafra u UAE i sjedište Pete flote američke mornarice u Bahreinu, a objavljen je i video snimak na kojem se vidi kako se uzdiže dim iz pravca baze u Bahreinu. Saudijska Arabija je potvrdila da je bilo iranskih napada na Rijad i njenu Istočnu provinciju. Tvrdila je da je uspješno presrela iranske napade usmjerene na ta područja i navela da će Kraljevina "preduzeti sve neophodne mjere" da se odbrani, "uključujući opciju odgovora na agresiju". Dodatni izvještaji navode da su UAE, nakon uspješnog presretanja određenog broja iranskih projektila, izjavili da je jedan civil azijske nacionalnosti poginuo od krhotina presretača koje su pale na stambeno područje. Katar je saopštio da je presreo najmanje dva talasa raketnih napada, navodeći da nije bilo prijavljenih žrtava niti materijalne štete. Devetospratnica je pogođena projektilima u sjevernom Izraelu, pri čemu je povrijeđena jedna osoba. Udari su također prijavljeni u Haifi i Tel Avivu. Izvještaji tvrde da su projektili iz Irana pogodili jordanske teritorije i glavni grad Aman. Jordan je saopštio da su njegove oružane snage oborile dva iranska balistička projektila koji su ciljali njegovu teritoriju i da je obradio 54 prijave o padu krhotina koje su izazvale materijalnu štetu, ali bez žrtava. U Siriji su krhotine iranskog balističkog projektila pale na stambenu zgradu u gradu Suwayda, usmrtivši najmanje četiri civila. Stambene četvrti Dubaija u blizini Dubai Marine i Dubai Palme pogođene su udarima, što je uzrokovalo požar u hotelu ''Fairmont The Palm'' i četiri povrede, kao i u stambenoj zgradi na periferiji Dohe. Lokalni izvori kažu da je Iran koristio dronove ''Shahed'', koji su jedno od najsmrtonosnijih oružja koje koristi režim, kao i njegove proxy grupe poput Hamasa i Hezbolaha. UAE su saopštili da su presreli "novi talas" iranskih projektila i da su "fragmenti od presretanja" pali u Abu Dhabiju i Dubaiju, uzrokujući štetu na hotelu ''Burj Al Arab''. Udari na Međunarodni aerodrom Kuvajt izazvali su nekoliko nedefinisanih povreda. U Bahreinu je tokom večeri prijavljeno da je toranj u stambenoj četvrti pogođen iranskim dronom. U regiji Kurdistan u Iraku, iranski zračni napadi ciljali su infrastrukturu koja ugošćuje američko vojno i civilno osoblje, uključujući Međunarodni aerodrom Erbil i Generalni konzulat SAD-a u Erbilu. Međutim, prema izvještajima lokalnih medija, većina projektila i dronova je presretnuta. Kasnije tokom dana, Izrael je saopštio da je započeo novi talas napada na iransku zračnu odbranu i raketne lansere u centralnom Iranu. === 1. mart === ==== Američki napadi ==== Dana 1. marta, Izrael je izvršio još jedan talas udara na iranske ciljeve u sklopu svoje tekuće kampanje, ciljajući sami centar prijestonice. Iranski mediji izvijestili su o snažnim eksplozijama. Trump je u objavi na mreži ''Truth Social'' naveo: "Iran je upravo izjavio da će danas udariti veoma jako, jače nego što su ikada ranije. Bolje im je da to ne čine, jer ako to urade, udarićemo ih snagom kakva nikada ranije nije viđena!" Najviši iranski zvaničnik za bezbjednost, Ali Larijani, najavio je formiranje privremenog rukovodećeg vijeća i optužio SAD i Izrael za pokušaj rasparčavanja Irana. Upozorio je "secesionističke grupe" na teške posljedice ako preduzmu bilo kakve akcije. Predsjednik iranskog parlamenta, Mohammad Baqer Qalibaf, zaprijetio je Trumpu i Netanyahuu, rekavši da su prešli crvenu liniju i da će "platiti za to". Revolucionarni sud u Teheranu je bombardovan, a njegova zgrada je uništena. ==== Iranska odmazda ==== Ujutro 1. marta, izvještaji su potvrdili da je Iran lansirao projektile i dronove na Izrael, UAE, Katar, Kuvajt, Bahrein, Jordan i Saudijsku Arabiju. Kasniji izvještaji zabilježili su da su iz Irana ispaljeni projektili na sjedište Pete flote u Bahreinu. Svjedoci su vidjeli dim od presretanja projektila iznad Dubaija i tamne oblake koji se uzdižu iz luke Jebel Ali. == Žrtve == === Ubistvo Alija Khameneija === Neposredno prije ponoći u Iranu 28. februara, neimenovani izraelski zvaničnik izjavio je da je Khamenei ubijen u zračnim udarima, te da su obavještajni izvori pronašli i identifikovali njegovo tijelo. Netanyahu je takođe naveo da postoje naznake o njegovoj pogibiji, iako je iransko ministarstvo vanjskih poslova to osporilo. Izraelski zvaničnici tvrde da je tijelo pronađeno u ruševinama. Nekoliko sati ranije, iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi tvrdio je da su Khamenei i predsjednik Pezeshkian "koliko ona zna" živi. Donald Trump je na mreži ''Truth Social'' napisao: "Khamenei, jedan od najzlijih ljudi u istoriji, je mrtav [...] Nije uspio izbjeći našu obavještajnu službu i visoko sofisticirane sisteme praćenja." Agencija ''Fars'' javila je da su u udarima poginuli i Khameneijeva kćerka, zet, unuka i snaha. Rano ujutro 1. marta, iranski državni mediji potvrdili su smrt i proglasili 40 dana žalosti. === Vojska i zvaničnici === Izraelski i regionalni izvori navode da su vjerovatno ubijeni ministar odbrane Aziz Nasirzadeh i komandant IRGC-a Mohammad Pakpour. IDF je kasnije potvrdio smrt sedam bezbjednosnih lidera, uključujući Alija Shamkhanija. Potvrđeno je i da je 1. marta ubijen načelnik generalštaba Abdolrahim Mousavi. CENTCOM je saopštio da SAD nemaju gubitaka i da su neutralisale stotine iranskih napada. U Iraku su dva člana Snaga narodne mobilizacije poginula, dok su tri povrijeđena u izraelskom napadu. Kasniji izvještaj ''The New York Timesa'' naveo je brojku od troje mrtvih. Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država (CENTCOM) saopštila je da nije pretrpjela gubitke, uz napomenu da lakša oštećenja na njihovim objektima nisu omela operacije, te da su neutralisali nekoliko stotina iranskih napada dronovima i projektilima. ''CBS News'' je izvijestio da su "obavještajni i vojni izvori rekli za ''CBS News'' u subotu naveče [28. februara 2026.]“ da je 40 iranskih zvaničnika ubijeno u udarima, ali da "nije jasno da li su se ti zvaničnici nalazili na jednoj ili na više lokacija". === Civili === Oko 17:30 po srednjoevropskom vremenu prvog dana udara, Crveni polumjesec je izvijestio da je u Iranu poginuo 201 civil, dok je 747 povrijeđeno. Dodatne žrtve su zabilježene nakon iranskih uzvratnih napada. Prvi povezani iranski vazdušni udar ciljao je zgradu u Izraelu, pri čemu je povrijeđen jedan izraelski civil. Magen David Adom (izraelska hitna pomoć) izvijestila je da je u početnim iranskim napadima povrijeđeno 89 osoba, od kojih troje direktno, a ostali indirektno. Kasniji direktan pogodak u Tel Avivu usmrtio je jednu ženu i povrijedio još 20 osoba, od kojih jednu teško. Četiri osobe su poginule u Siriji od iranskog projektila. Jedan muškarac u UAE poginuo je u iranskom uzvratnom napadu, a prijavljene su i četiri povrede tokom udara na stambena područja u Dubaiju. Dva studenta su poginula u napadu u Teheranu. === Vazdušni udar na školu u Minabu === Prema izvorima u iranskoj vladi, osnovna škola za djevojčice pogođena je u izraelskim i američkim napadima na Minab. Izvještaji navode da je u udaru poginulo 108 učenica, dok ih je 92 ranjeno. ''The Washington Post'' je izvijestio da nema nezavisne potvrde o broju poginulih, dok su profili iranske opozicije na internetu naveli da je udar bio posljedica neuspješnog lansiranja rakete IRGC-a (Iranske revolucionarne garde). Portparol iranskog ministarstva vanjskih poslova nazvao je ovaj napad zločinom. == Uticaj == '''Vanredno stanje u Izraelu''' Izrael je proglasio vanredno stanje na teritoriji cijele države, navodeći da su napadi na Iran bili najveći koje je do sada izveo. Israel Katz je u saopćenju naveo: "Na osnovu ovlaštenja iz člana 9C(b)(1) Zakona o civilnoj odbrani iz 5711–1951. godine, i nakon što sam se uvjerio da postoji velika vjerovatnoća napada na civilno stanovništvo, proglašavam posebno stanje na unutrašnjem frontu na cijeloj teritoriji države.“ ''The New York Times'' je izvijestio da su škole i radna mjesta u Izraelu zatvoreni, a javna okupljanja otkazana. '''Ponovni prekid interneta u Iranu''' Usred obnovljenog "gotovo potpunog" prekida interneta u Iranu, NetBlocks je saopćio da je internet povezanost pala na 4% uobičajenog nivoa. '''Zatvaranje zračnog prostora''' Zračni prostor Irana bio je uglavnom bez civilnih letjelica nakon napada, dok su države regije zatvorile svoje zračne prostore. Bahrein, Irak, Izrael, Kuvajt, Katar, Sirija i Ujedinjeni Arapski Emirati zatvorili su svoje zračne prostore nakon napada, a više putničkih aviona preusmjereno je na druge destinacije. Međunarodne aviokompanije, među kojima su Air India, Biman Bangladesh Airlines, British Airways, Cathay Pacific Airways, IndiGo, Lufthansa, Virgin Atlantic i Wizz Air obustavile su letove prema Bliskom istoku na različite vremenske periode zbog sukoba, kao i regionalne kompanije, uključujući Kuwait Airways i Qatar Airways. '''Zatvaranje Hormuškog moreuza''' Prema izvještaju agencije ''Reuters'', pozivajući se na zvaničnika ''Operacije'' ''Aspides'', Islamska revolucionarna garda zatvorila je Hormuški moreuz za pomorski saobraćaj, prema obavještenjima emitovanim putem pomorskog VHF radija. Zvaničnik Evropske unije naveo je da brodovi primaju poruke u kojima se ističe da "nijednom brodu nije dozvoljen prolaz kroz Hormuški moreuz". == Reakcije == === Iran === Ministarstvo vanjskih poslova Irana obećalo je odgovor nakon što su iranske snage izvele napade na američke baze širom Perzijski zaljev. Vrhovno vijeće za nacionalnu sigurnost Irana saopćilo je da je zemlja bila meta "brutalne zračne operacije" koju su izvele Sjedinjene Američke Države i Izrael, navodeći da se "ovo ponovo dogodilo tokom pregovora, a neprijatelj zamišlja da će se otporni iranski narod predati njihovim sitnim zahtjevima kroz ove kukavičke poteze." Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi napade je nazvao "potpuno ničim izazvanim, nezakonitim i nelegitimnim" === Civili === Reakcije na napade unutar Irana bile su uglavnom pozitivne, iako mjestimično podijeljene. The Daily Telegraph i Iran International objavili su snimke na kojima se vidi dio građana kako slavi napade, izražavajući nadu da će oni dovesti do kraja vladajućeg režima. Na snimcima su se mogli vidjeti građani kako se smiju i slave, dok su pojedini uzvikivali "Smrt Khameneiju" i "Smrt vilajetu". Prema izvještajima, u više iranskih gradova zabilježeni su vatrometi u znak slavlja, dok su studenti uzvikivali "Volim Trumpa". Istovremeno su The New York Times, Reuters, Al Jazeera i Radio Free Europe/Radio Liberty objavili fotografije provladinih skupova na kojima su demonstranti nosili zastave Islamske Republike i portrete Alija Khameneija, protestvujući protiv američkog i izraelskog napada. Dio građana krivio je režim za izbijanje rata, dok su drugi izražavali zabrinutost da bi mogao opstati. U područjima pogođenim napadima zabilježena je i određena panika. Nakon što su se pojavile vijesti o smrti Alija Khameneija, brojni građani izašli su na ulice slaveći u atmosferi "radosti, šoka i nevjerice", iako su sigurnosne snage raspoređene kako bi spriječile moguće nemire, uz obnovljeni prekid interneta. Uprkos tome, društvenim mrežama kružili su snimci slavlja iz gradova Karadž, Kazvin, Širaz, Kermanšah, Isfahan i Sanandadž. Pojavili su se i snimci na kojima se vidi kako sigurnosne snage pucaju na okupljene građane. === Dijaspora i opozicija === Poslije američko-izraelskih zračnih udara na Iran, Iranci u dijaspori širom svijeta izrazili su podršku promjeni režima. Održani su skupovi podrške na kojima su učesnici mahali antirežimskim simbolima. Iranski opozicioni lider u egzilu Reza Pahlavi, koji živi u Sjedinjenim Američkim Državama, usklađen je s Izraelom i SAD-om, te je pripremio prijelaznu vladu spremnu da preuzme vlast u slučaju pada Islamske Republike. Pozvao je građane unutar Irana da se pripreme za nastavak protesta dok se Islamska Republika "urušava", te apelirao na vojsku i sigurnosne snage da stanu uz narod. Američku akciju opisao je kao "humanitarnu intervenciju", pozivajući predsjednika Donald Trump da izbjegne civilne žrtve. Pahlavi je predstavio inicijativu "Iran Prosperity Project", povezanu s organizacijom National Union for Democracy in Iran, koja predviđa plan upravljanja tokom prvih 180 dana nakon mogućeg kolapsa Islamske Republike, uključujući mjere ekonomske stabilizacije i institucionalne obnove. Maryam Rajavi, liderica Nacionalnog vijeća otpora Irana sa sjedištem u Francuskoj i Albaniji, političkog krila organizacije People's Mojahedin Organization of Iran, najavila je formiranje paralelne prijelazne vlade, te odbacila i Islamsku Republiku i projekat Iran Prosperity Project. === Sjedinjene Američke Države === Predsjednik Donald Trump potvrdio je da je američka vojska započela "velike borbene operacije" u Iranu, opisujući ih kao "opsežnu i kontinuiranu operaciju s ciljem sprječavanja da ova radikalna diktatura prijeti Americi". U videu objavljenom na platformi Truth Social naveo je da je cilj "zaštititi američki narod eliminacijom neposrednih prijetnji iranskog režima". Dodao je da će pregovori s Iranom biti lakši nakon atentata na Alija Khameneija. Reakcije američkih zakonodavaca bile su podijeljene. Republikanski senator Lindsey Graham podržao je akciju, kao i senator John Thune, te demokratski senator John Fetterman. Protiv su se izjasnili, između ostalih, republikanka Marjorie Taylor Greene i demokratski zastupnik Jim Himes. Senator Tim Kaine pozvao je na ograničavanje predsjedničkih ovlasti za pokretanje rata bez saglasnosti Kongresa, uz podršku senatora Randa Paula, Chucka Schumera, te vođe manjine u Predstavničkom domu Hakeema Jeffriesa i senatora Andyja Kima. === Izrael === Premijer Benjamin Netanyahu izjavio je da je cilj napada "uklanjanje egzistencijalne prijetnje koju predstavlja teroristički režim u Iranu", dodajući da će "zajednička akcija stvoriti uslove da hrabri iranski narod preuzme svoju sudbinu u svoje ruke". Ministar vanjskih poslova Gideon Sa'ar izjavio je da je vojna akcija protiv Irana bila hitno potrebna "uprkos značajnim rizicima", navodeći da bi odgađanje "omogućilo iranskom režimu da dostigne nivo imuniteta za svoj nuklearni program i započne masovnu proizvodnju balističkih projektila dugog dometa". === Međunarodne reakcije === ==== Međunarodne organizacije ==== * Ujedinjene nacije: Generalni sekretar António Guterres osudio je napade, navodeći da "upotreba sile od strane Sjedinjenih Država i Izraela protiv Irana, te naknadna iranska odmazda širom regije, podrivaju međunarodni mir i sigurnost." * Evropska unija: Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Vijeća Antonio Costa nazvali su sukob "veoma zabrinjavajućim" i pozvali na suzdržanost. * NATO: Portparol alijanse izjavio je da pomno prate situaciju, dok je visoki zvaničnik za ''Stars and Stripes'' rekao da je budnost protivraketne odbrane povećana kako bi se zaštitile države članice u slučaju širenja iranskih napada. '''Locardov princip''' u forenzici kaže da će počinilac krivičnog djela nešto donijeti na mjesto zločina i nešto odnijeti sa njega, te da se oba elementa mogu koristiti kao forenzički dokaz. Dr. Edmond Locard (1877–1966) bio je pionir forenzičke nauke, poznat i kao "Sherlock Holmes iz Lyona". Osnovni princip forenzike formulisao je riječima: "Svaki kontakt ostavlja trag". To se općenito tumači na način da pri kontaktu između dva predmeta dolazi do razmjene materijala. Paul L. Kirk princip je izrazio ovako:<blockquote>Gdje god da kroči, šta god da dotakne, šta god da ostavi, čak i nesvjesno, služit će kao nijemi svjedok protiv njega. Ne samo njegovi otisci prstiju ili stopala, već i njegova kosa, vlakna s njegove odjeće, staklo koje razbije, trag alata koji ostavi, boja koju ogrebe, krv ili sperma koju ostavi ili pokupi. Sve to i još mnogo toga nijemo svjedoči protiv njega. To je dokaz koji ne zaboravlja. Ne zbunjuje ga uzbuđenje trenutka. Ne izostaje kao što izostaju ljudski svjedoci. To je činjenični dokaz. Materijalni dokaz ne može pogriješiti, ne može lagati, ne može izostati u potpunosti. Samo ljudski propust da ga pronađe, prouči i razumije može umanjiti njegovu vrijednost.</blockquote> Ustavni sud Bosne i Hercegovine je najviša institucija za tumačenje i zaštitu Ustava Bosne i Hercegovine. Kao nezavisan i samostalan organ, Sud ima ključnu ulogu u očuvanju ustavnog poretka, rješavanju ustavnih sporova između različitih nivoa vlasti, kao i u zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda zagarantovanih Ustavom i međunarodnim pravnim instrumentima. Odluke Ustavnog suda su konačne, obavezujuće i neposredno izvršive na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Pored osnovne funkcije zaštite ustavnosti, Ustavni sud u određenim vrstama postupaka ostvaruje neposrednu vezu sa sudskom i zakonodavnom vlašću. U okviru svoje apelacione nadležnosti odlučuje o žalbama protiv odluka vrhovnih sudova entiteta, čime u tim predmetima djeluje kao posljednja sudska instanca u državi. Istovremeno, Sud ima isključivu nadležnost za odlučivanje o svim sporovima koji proizlaze iz Ustava Bosne i Hercegovine, uključujući sporove između entiteta, između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, kao i sporove između institucija Bosne i Hercegovine. Ustavno sudstvo u Bosni i Hercegovini ima dugu tradiciju koja potiče iz perioda bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Ustavom iz 1963. godine uspostavljen je sistem ustavnih sudova, što je tada predstavljalo izuzetak među socijalističkim državama. Pored saveznog ustavnog suda, ustavni sudovi postojali su i na nivou republika, kao i u autonomnim pokrajinama Kosovu i Vojvodini. Ustavni sud Bosne i Hercegovine prvi put je konstituiran 15. februara 1964. godine, a njegov kontinuitet je potvrđen i Ustavom iz 1974. godine. U tom periodu Sud je prvenstveno bio nadležan za apstraktnu kontrolu ustavnosti i zakonitosti, rješavanje sporova između društveno-političkih zajednica, te sukoba nadležnosti između sudova i drugih organa vlasti. Savremeni Ustavni sud Bosne i Hercegovine uspostavljen je Ustavom Bosne i Hercegovine, koji je stupio na snagu 14. decembra 1995. godine kao Aneks IV Općeg okvirnog sporazuma za mir. Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda proglašena je direktno primjenjivom i ima pravnu snagu iznad svih domaćih zakona. Sud je započeo s radom nakon izbora i imenovanja sudija, održavanjem prve sjednice u maju 1997. godine. == Nadležnosti == Nadležnosti Ustavnog suda Bosne i Hercegovine propisane su Ustavom Bosne i Hercegovine i obuhvataju više oblasti ustavnosudske zaštite. Sud odlučuje o ustavnim sporovima između entiteta, između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, kao i između institucija Bosne i Hercegovine. Također, Ustavni sud vrši apstraktnu kontrolu ustavnosti, ocjenjujući da li su zakoni i drugi propisi entiteta u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine. U okviru apelacione nadležnosti, Sud razmatra ustavne žalbe protiv odluka redovnih sudova, uključujući i presude vrhovnih sudova entiteta, čime osigurava zaštitu prava i sloboda zagarantovanih Ustavom i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Ustavni sud je nadležan i za odlučivanje po prethodnim pitanjima koja mu upute drugi sudovi, kada je potrebno ocijeniti ustavnost ili zakonitost propisa od čije primjene zavisi ishod konkretnog sudskog postupka. Također, Sud odlučuje u postupcima zaštite vitalnog nacionalnog interesa, kada su u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine iscrpljeni svi ustavni mehanizmi odlučivanja. == Sastav i izbor sudija == Ustavni sud Bosne i Hercegovine čini devet sudija. Četvero sudija bira Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, a dvoje Narodna skupština Republike Srpske, dok troje sudija imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, uz konsultacije s Predsjedništvom Bosne i Hercegovine. Sudije koje imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava ne mogu biti državljani Bosne i Hercegovine niti državljani susjednih država. Za sudije Ustavnog suda mogu biti imenovani istaknuti pravnici visokog profesionalnog i moralnog ugleda. Sudije prvog saziva imenovane su na mandat od pet godina, dok sudije kasnijih saziva obavljaju dužnost do navršene 70. godine života, osim u slučaju ostavke ili razrješenja. == Organizacija i rad Suda == Sudije Ustavnog suda između sebe tajnim glasanjem biraju predsjednika i tri potpredsjednika. Rukovodstvo Suda bira se po principu rotacije, a mandat predsjednika traje tri godine. Rad Suda uređen je posebnim pravilima koja regulišu unutrašnju organizaciju, postupke odlučivanja i druga pitanja od značaja za funkcionisanje Suda. Ustavni sud odlučuje u plenarnoj sjednici i vijećima, u skladu sa pravilima Suda. Većina svih sudija čini kvorum za rad i odlučivanje. Odluke se donose većinom glasova svih sudija, osim u slučajevima kada je pravilima propisan drugačiji način odlučivanja. == Imunitet i razrješenje sudija == Sudije Ustavnog suda uživaju imunitet u obavljanju svoje funkcije, u skladu s aktima koje donosi Sud. Funkcija sudije nespojiva je s članstvom u političkim strankama, obavljanjem zakonodavne, izvršne ili druge sudske funkcije, kao i s drugim djelatnostima koje mogu ugroziti nezavisnost i nepristranost sudije. Sudija može biti razriješen dužnosti prije isteka mandata u slučaju ostavke, krivične osude na zatvorsku kaznu, trajnog gubitka sposobnosti za obavljanje funkcije ili obavljanja nespojivih javnih ili profesionalnih dužnosti. Odluku o razrješenju donose ostale sudije konsenzusom. == Odlučivanje i objavljivanje odluka == Odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine su konačne i obavezujuće. Objavljuju se u ''Službenom glasniku Bosne i Hercegovine'', kao i u službenim glasilima entiteta i Brčko distrikta Bosne i Hercegovine. == Sjedište == Sjedište Ustavnog suda Bosne i Hercegovine nalazi se u Sarajevu. Sjednice se u pravilu održavaju u sjedištu Suda, ali Sud može odlučiti da se sjednica održi i na drugom mjestu. '''Intratekalno''' (lat. ''intra'' – "unutar nečega", grč. ''theka'' ''–'' "kapsula" ili "ovojnica"; skraćeno ''i.'' ''th'') medicinski je termin koji označava lokalizaciju unutar prostora ispunjenog [[Likvor|likvorom]] između arahnoidee i pie mater, tzv. subarahnoidalnog prostora. Intratekalna injekcija predstavlja poseban oblik parenteralne primjene lijekova. Na taj način se, putem lumbalne punkcije, naprimjer u sklopu hemoterapije, mogu primjenjivati lijekovu poput antibiotika (kod moždanog apscesa), anestezioloških postupaka (spinalna anestezija) ili analgetske terapije. Također je moguće kontinuirano davanje lijekova u likvorski prostor pomoću pumpe za doziranje lijekova. == Dijagnostički značaj == Intratekalna proizvodnja antitijela označava stvaranje antitijela u likvoru i ima dijagnostički značaj kod nekih bolesti centralnog nervnog sistema, poput multiple skleroze i nekih infekcija ili upalnih stanja mozga i kičmene moždine. == Intratekalna primjena lijekova == Intratekalna primjena lijekova predstavlja poseban oblik parenteralne terapije kod kojeg se lijek direktno ubrizgava u likvorski prostor, najčešće putem lumbalne punkcije ili pomoću intratekalnog katetera povezanog s vanjskom ili implantabilnom pumpom. Ova metoda omogućava direktno djelovanje lijeka na CNS i zaobilazi krvno-moždanu barijeru, koja često onemogućava prolazak lijekova primijenjenih oralno ili intravenski. Lijekovi koji se daju intratekalno moraju biti posebno pripremljeni, bez konzervansa i potencijalno štetnih pomoćnih supstanci, zbog osjetljivosti nervnog tkiva. == Primjena intratekalne terapije == === Anestezija i terapija bola === Intratekalna primjena anestetika i analgetika koristi se u obliku: * jednokratne doze (npr. spinalna anestezija) * kontinuirane infuzije pomoću katetera i pumpe Najčešće se koristi kombinacija lokalnog anestetika i dodatnih lijekova radi produženja i pojačavanja analgezije. ==== Alfa-adrenergički agonisti ==== Lijekovi poput '''klonidina''' i '''deksmedetomidina''' mogu produžiti trajanje anestezije i analgezije, ali nose povećan rizik od hipotenzije. ==== Opioidi ==== * '''Lipofilni opioidi''' (fentanil, sufentanil) – kratkotrajna analgezija * '''Hidrofilni opioidi''' (morfij, diamorfin, hidromorfon) – dugotrajna analgezija (do 24 sata) Potrebna je pažnja zbog rizika od hipoventilacije, naročito kod viših doza. Ostale moguće nuspojave uključuju mučninu, povraćanje, svrab i zadržavanje mokraće. ==== Atipični analgetici ==== * '''Zikonotid''', neopioidni analgetik za teške hronične bolove. ---- === Liječenje infekcija === Intratekalna primjena se koristi kod teških infekcija centralnog nervnog sistema, posebno nakon neurohirurških zahvata. * '''Antibiotici''' – npr. kod moždanog apscesa * '''Antifungalni lijekovi''' – '''amfotericin B''' za gljivične infekcije CNS-a ---- === Hemoterapija === Intratekalna hemoterapija koristi se za liječenje malignih oboljenja CNS-a. Trenutno su odobrena četiri lijeka: * metotreksat * citarabin * hidrokortizon * tiotepa '''Primjena vinka-alkaloida (npr. vinkristina) intratekalno gotovo je uvijek smrtonosna i strogo je zabranjena.''' ---- === Baklofen === '''Intratekalni baklofen''' koristi se kod teške spastičnosti, naročito kod cerebralne paralize. Lijek se primjenjuje pomoću implantabilne pumpe. Iako efikasan, ovaj način terapije nosi rizik od infekcija i potencijalno opasnih kvarova pumpe. ---- === Antisens terapija === Intratekalna primjena '''antisens oligonukleotida''' koristi se u liječenju neurodegenerativnih bolesti uzrokovanih mutacijom jednog proteina. Primjer je liječenje '''spinalne mišićne atrofije''' lijekom ''nusinersen''. ---- === Terapija mezenhimalnim matičnim ćelijama === Eksperimentalna terapija hroničnih povreda kičmene moždine uključuje intratekalnu primjenu mezenhimalnih matičnih ćelija, najčešće iz masnog tkiva ili koštane srži. Cilj je smanjenje upale, sprječavanje glijalnog ožiljka i poticanje regeneracije aksona. Istraživanja na životinjama i kliničke studije pokazale su poboljšanje motoričke kontrole i osjeta ispod mjesta povrede. ---- == Intratekalna pseudodostava == Intratekalna pseudodostava je tehnika u kojoj je lijek zatvoren u poroznoj kapsuli koja je u kontaktu s likvorom. Lijek se ne oslobađa direktno u likvor, već djeluje unutar kapsule, čime se postiže lokalni efekat uz smanjenje sistemskih nuspojava. ---- == Vidi također == * Intratekalna pumpa * Lumbalna punkcija * Spinalna anestezija * Theca * Thekalna vreća * Historija neuraksijalne anestezije Peterhof (gradsko naselje), Moždane ovojnice == Ivan Raos == '''Ivan Raos''' (Medov Dolac kraj Imotskoga, 1. siječnja 1921. – Split, 7. srpnja 1987.) bio je hrvatski književnik – pjesnik, prozaik i dramatičar – jedan od najplodnijih modernih hrvatskih pisaca. Njegovo stvaralaštvo obilježavaju zavičajnost, autobiografizam, oslonjenost na usmenu književnost te izražena društvena i nacionalna angažiranost. ---- == Djetinjstvo == Ivan Raos rođen je 1921. godine u Medovu Dolcu kraj Imotskoga. Djetinjstvo provedeno u ruralnoj sredini Imotske krajine snažno je obilježilo njegovo književno stvaralaštvo. Svijet zavičaja, seoski običaji, usmena književnost, pučka mudrost i svakodnevni život ruralne zajednice trajno su prisutni u njegovim djelima, osobito u autobiografskom romanu ''Vječno nasmijano nebo'' (1957), prvom dijelu trilogije ''Vječno žalosni smijeh''. ---- == Školovanje i mladost == Nakon osnovnog obrazovanja Raos odlazi u Split, gdje završava klasičnu gimnaziju. Školovanje u splitskom sjemeništu i proces intelektualnog, umjetničkog i osobnog sazrijevanja tematizira u romanu ''Žalosni Gospin vrt'' (1962). Mladenačko razdoblje, provedeno u socijalno obilježenom ambijentu splitskog geta, prikazano je u romanu ''Smijeh izgubljenih djevojaka'' (1965), trećem dijelu autobiografske trilogije, s naglašenom socijalnom dimenzijom. ---- == Početci književnog rada == Književno djelovanje započeo je početkom 1940-ih godina. Prvu pjesničku zbirku ''Utjeha noći'' objavio je 1942. godine zajedno s Petrom Meštrovićem. Slijedile su zbirke pjesama u prozi ''Grold Taquart'' i ''Pjesan Nikodemova'' (1943). U tom se razdoblju okušava u različitim pjesničkim i proznim formama, uključujući pjesme u prozi i prozne pjesme. ---- == Radni vijek i profesionalni put == Do 1948. obavljao je različite poslove, među ostalim kao pipničar, perač posuđa, učitelj i novinar. Te se godine zaposlio u Nakladnom zavodu Hrvatske, gdje je radio kao akviziter, lektor, korektor i tehnički urednik. U toj je ustanovi ostao do 1967., kada postaje slobodni književnik. ---- == Zrelo književno stvaralaštvo == Najveći dio Raosova opusa čini proza, u kojoj realističke postupke nadopunjuje modernističkim elementima, monološkom ispovijesti, pripovijedanjem u prvom licu i iskoracima prema fantastici. Zbirka novela ''Guadamada i druge neobične priče'' (1956) smatra se pretečom hrvatske fantastične proze. U kasnijim novelama i pripovijetkama, poput zbirki ''Izabrat ćeš gore'' (1964) i ''60 pripovijedaka'' (1980), prevladava usmeno kazivanje i monološki oblik pripovijedanja. Roman ''Volio sam kiše i konjanike'' (1956) oblikovan je kao ispovijest svećenika na samrti, dok je ''Korak u stranu'' povjeravanje pripovjedača nepoznatom sugovorniku. Ta su djela, zajedno s romanom ''Tamo negdje neke oči'', objedinjena u knjizi ''Na početku kraj'' (1969). ---- == Autobiografska trilogija ''Vječno žalosni smijeh'' == Autobiografska trilogija ''Vječno žalosni smijeh'' jedno je od središnjih mjesta Raosova opusa. Prvi dio, ''Vječno nasmijano nebo'' (1957), donosi kronološki poredane epizode djetinjstva u Medovu Dolcu, ispripovijedane iz perspektive infantilnog pripovjedača te predstavlja bogatu riznicu usmenih oblika, običaja i svakodnevice ruralne zajednice. Drugi dio, ''Žalosni Gospin vrt'' (1962), tematizira školovanje u splitskom sjemeništu i proces sazrijevanja, dok treći dio, ''Smijeh izgubljenih djevojaka'' (1965), prikazuje mladenaštvo provedeno u Splitu s naglašenim socijalnim aspektima. ---- == Prosjaci i sinovi == Roman ''Prosjaci i sinovi'' (1971) Raosovo je najpoznatije djelo. Riječ je o pikarskom romanu koji kroz nizanje doživljaja prosjaka, skitnica i narodnih lukavaca donosi socijalno-povijesni prikaz Imotske krajine, Dalmatinske zagore i južne Hrvatske. U romanu su prisutni usmeni žanrovi, pučka mudrost, poganska mitološka tradicija i kršćanski duhovni motivi. Djelo je izazvalo burne reakcije tadašnje javnosti, a poslužilo je i kao predložak za istoimenu televizijsku seriju u režiji Antuna Vrdoljaka. ---- == Kasniji rad i posljednja djela == U kasnijem razdoblju Raos piše roman ''Zloduh vlasti'', u kojem se bavi temom moći i njezina utjecaja na pojedinca i društvo. Roman je dovršio 1986., a objavljen je posmrtno 1997. Također se okušao u popularnim književnim žanrovima, uključujući kriminalističke romane ''Crna limuzina 58526'' (1960) i ''Mrtvaci ne poziraju'' (1961), objavljene pod pseudonimima, kao i pučki roman ''Župnik na kamenu'' (1975) te povijesnu fikciju ''Kraljičin vitez'' (1976). ---- == Dramski rad == Raos je autor niza dramskih tekstova. Među najznačajnijima su drama s tezom ''Dvije kristalne čaše'' (1953) i herojska tragedija u tri dijela ''Autodafe moga oca'' (1957), kao i drame ''I plovi bijeli oblak'' (1954) i ''Navik on živi ki zgine pošteno'' (1971). ---- == Svjetonazor i značaj == Ivan Raos bio je izrazito neovisan pisac, kritičan prema društvenim i političkim poredcima. U svojim je djelima otvoreno i bez uljepšavanja pisao o socijalnoj bijedi, povijesnim traumama i sudbini hrvatskoga naroda. Njegovo stvaralaštvo snažno je obilježeno kršćanskom etikom i duhovnošću, zbog čega su njegova djela često bila osporavana, a ponekad i zabranjivana. '''Mark Andreas Sheppard''' (rođen 30. maja 1964) je engleski glumac i muzičar. Poznat je po ulozi demona (kralja pakla) Crowleya u seriji Supernatural, kao i po ulogama; advokata Roma Lampkin u rebootu Battlestar Galactice, Interpolovom detektivu Jamesu Sterlingu u seriji Leverag, te sitnog kriminalca lorda Bagera u seriji Firely. Takođe glumi Whilloughbyja Kiplinga u Doom Patrolu. {{Infokutija osoba | ime = Mark Sheppard | slika = Mark Sheppard (54103647172).jpg | opis = Sheppard 2024. godine | ime_pri_rođenju = Mark Andreas Sheppard | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1964|05|30}} | mjesto_rođenja = London, [[Engleska]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | zanimanje = {{Flatlist| * Glumac * muzičar }} | godine_aktivnosti = 1976–sada | supružnik = {{Plainlist| * {{Brak|Sarah Louise Fudge|2015}} * {{Brak|Jessica Sheppard|2004|2014|razlog=razvod}} }} | partner = | djeca = 3 | potpis = }} == Djetinjstvo == Rođen je u Londonu, Engleska. Otac mu je glumac W. Morgan Sheppard, a majka Regina Lisa (djevojačko Scherer) Sheppard. Irskog je i njemačkog porijekla. Fredrik Bajer (21. april 1837, Vester Egede kod Næstveda – 22. januar 1922, Kopenhagen) bio je danski oficir, političar, parlamentarac, pisac, nastavnik i jedan od najznačajnijih skandinavskih pacifista. Za svoj izuzetan doprinos međunarodnom mirovnom pokretu i zalaganje za mirno rješavanje međunarodnih sukoba, naročito kroz rad u Bureau International Permanent de la Paix (Stalni međunarodni mirovni biro), čiji je bio prvi predsjednik, dobio je Nobelovu nagradu za mir 1908. godine, zajedno sa švedskim mirovnim aktivistom Klasom Pontusom Arnoldsonom. == Rani život i obrazovanje == Fredrik Bajer rođen je u porodici evangelističkog sveštenika Alfreda Bajera (1807–1880) i Cecilije Luiz Krone (1815–1900). Bio je najstariji od četvoro djece. U crkvenim knjigama njegovo ime je prvobitno bilo zabilježeno kao ''Fredrik Beÿer''. Od 1848. do 1854. pohađao je Akademiju u Sorøu, ali je neposredno prije mature napustio školovanje kako bi započeo vojnu karijeru. Upisao je Vojnu akademiju u Kopenhagenu, koju je završio 1856. godine. Nakon toga je raspoređen u konjicu sa činom potporučnika. == Vojna služba i preokret ka pacifizmu == Bajer je učestvovao u Prusko-austrijskom, odnosno Njemačko-danskom ratu 1864. godine kao poručnik, u kojem je stekao čin natporučnika. Iskustvo rata snažno je uticalo na njegovo političko i moralno opredjeljenje, te je 1865. godine napustio vojnu službu i odlučio da se posveti mirovnom radu. Nastanio se u Kopenhagenu, gdje je radio kao učitelj, prevodilac, pisac i publicista, izdržavajući sebe i porodicu. == Politička karijera i društveni angažman == Godine 1867. Bajer se pridružio Međunarodnoj ligi za mir Frédérica Passyja i aktivno radio na širenju mirovnih ideja u Skandinaviji. Od 1872. do 1895. bio je poslanik u danskom parlamentu (Folketingu) kao predstavnik ljevičarskih liberala (''Det forenede Venstre''). U parlamentarnom radu posebno se zalagao za: * ravnopravnost žena i politička prava žena * socijalne reforme * uvođenje proporcionalnog izbornog sistema * slobodnu trgovinu i smanjenje carinskih barijera * zamjenu stalne vojske narodnim milicijama * neutralnost Danske i jaču saradnju skandinavskih zemalja Zajedno sa suprugom Matildom Bajer, istaknutom feministkinjom i pacifistkinjom, 1871. godine suosnovao je Dansko žensko udruženje, dok je Matilda bila njegova prva predsjednica. == Mirovni pokret i međunarodni rad == Godine 1882. Bajer je osnovao Savez za neutralnost Danske, koji je 1885. prerastao u Dansko mirovno udruženje, čiji je predsjednik bio od 1884. do 1892. Bio je učesnik prvog skandinavskog mirovnog kongresa 1885. godine, kao i gotovo svih svjetskih mirovnih kongresa od 1889. godine nadalje. Na Mirovnom kongresu u Rimu, 13. novembra 1891, bio je jedan od osnivača Bureau International Permanent de la Paix, sa sjedištem u Bernu. Izabran je za prvog predsjednika ove organizacije i tu funkciju obavljao je do 1907. godine, nakon čega je postao njen počasni predsjednik. Autor je obimnog publicističkog i književnog opusa posvećenog arbitraži, međunarodnom pravu i liberalnom pacifizmu. Bio je i osnivač Nordijskog društva slobodnih država i urednik njegovog lista ''Folkevennen''. == Nobelova nagrada i posljednje godine == Za napore u mirovnom rješavanju pitanja norveško-švedske unije i dugogodišnji međunarodni mirovni angažman, Bajer je 1908. godine dobio Nobelovu nagradu za mir, koju je podijelio sa Klasom Pontusom Arnoldsonom. U govoru prilikom dodjele nagrade kritički se osvrnuo na slabu organizovanost mirovnih pokreta. Izbijanje Prvog svjetskog rata 1914. godine duboko ga je razočaralo i navelo da se povuče iz aktivnog mirovnog rada. Preminuo je 1922. godine u Kopenhagenu. == Naslijeđe == Fredrik Bajer sahranjen je na groblju Bispebjerg u Kopenhagenu. Njegova lična arhiva i rukopisi čuvaju se u Kraljevskoj biblioteci u Kopenhagenu, dok se dio njegove prepiske nalazi u Kraljevskoj biblioteci u Stokholmu. Danske mirovne i ženske organizacije podigle su mu 1923. godine spomenik (rad vajara Einara Utzon-Franka), koji se danas nalazi u Amorparku, u blizini Trga Fredrika Bajera, nazvanog po njemu 1935. godine. Njegovi portreti i skulpture nalaze se u više muzeja i zbirki. Bajerove Životne uspomene objavljene su 1909. godine. '''Kontroverza''' je stanje dugotrajne javne rasprave ili polemike, obično u vezi s pitanjem oko kojem postoje suprotstavljena mišljenja ili gledišta. Riječ potiče iz latinskog jezika (''controversia''), nastale od ''controversus'', što znači okrenut u suprotnom smjeru, a označavala je i retoričku vježbu koja se praktikovala u starom Rimu. == Pravni aspekt == U teoriji prava, kontroverza se razlikuje od sudskog predmeta. Dok sudski predmeti obuhvataju sve vrste postupaka, uključujući krivične i građanske, kontroverza predstavlja isključivo građanskopravni postupak. Naprimjer, Klauzula o slučaju ili kontroverzi iz 3. člana Ustava Sjedinjenih Američkih Država (Odjeljak 2, Stav 1) propisuje da se "sudska vlast proteže... na kontroverze u kojima su SAD stranka". Ova klauzula tumači se kao zahtjev da savezni sudovi SAD-a ne mogu razmatrati predmete koji ne predstavljaju stvarnu kontroverzu, odnosno stvarni spor između suprotstavljenih strana koje su podobne za sudsko rješavanje. Osim što se definiše obim nadležnosti saveznog sudstva, ova odredba također zabranjuje sudovima izdavanje savjetodavnh mišljenja, kao i razmatranje predmeta koji su preuranjeni (kada kontroverza još nije nastala) ili bespredmetni (kada je kontroverza već riješena). == Benfordov zakon == <blockquote>''Glavni članak: Benfordov zakon o kontroverzi''</blockquote>Benfordov zakon o kontroverzi, kako ga je 1980. godine formulisao astrofizičar i autor naučne fantastike Gregory Bentford, glasi: strast je obrnuto proporcionalna količini dostupnih stvarnih informacija. Drugim riječima, ovaj zakon tvrdi da što je manje činjeničnih informacija dostupno o nekoj temi, to se oko te teme može razviti veći stepen kontroverze, dok s povećanjem količine dostupnih činjenica nivo kontroverze opada. Tako su, naprimjer, kontroverze u fizici uglavnom ograničene na oblasti u kojima eksperimenti još uvijek nisu mogući, dok su kontroverze u politici gotovo neizbježne, jer zajednice često moraju donositi odluke o smjerovima djelovanja na osnovu nedovoljnih informacija. == Psihološke osnove == Kontroverze se često smatraju posljedicom nedostatka povjerenja među stranama u sporu, što implicira i Benfordov zakon kontroverze, koji govori isključivo o nedostatku informacija (strast je obrnuto proporcionalna količini dostupnih stvarnih informacija). Naprimjer, u analizama političke kontroverze oko antropogenih klimatskih promjena, koja je naročito izražena u Sjedinjenim Američkim Državama, predloženo je da se protivljenje naučnom konsenzusu javlja zbog nedovoljne informisanosti o toj temi. Međutim, istraživanje provedeno na uzorku od 1.540 odraslih osoba u SAD-u pokazalo je da nivo naučne pismenosti korelira sa jačinom stava o klimatskim promjenama, ali ne i s tim na kojoj se strani debate ispitanici nalaze. Zagonetna pojava da dvije osobe, izložene istim činjenicama, mogu doći do potpuno različitih zaključaka često se objašnjava pojmom ograničene racionalnosti, naročito u radovima Daniela Kahnemana. Prema ovom pristupu, većina prosudbi donosi se pomoću brzodjelujućih heuristika koje su učinkovite u svakodnevnim situacijama, ali nisu pogodne za donošenje odluka o složenim pitanjima poput klimatskih promjena. Posebno je istaknuto da je usidravanje (''anchoring'') relevantno u kontroverzama o klimatskim promjenama, jer je utvrđeno da su pojedinci skloniji vjerovanju u klimatske promjene ako je vanjska temperatura viša, ako su prethodno podstaknuti da razmišljaju o toplini ili ako im se prilikom razmatranja budućih porasta temperature predoče više temperaturne vrijednosti. U drugim kontroverzama, poput one vezane za HPV vakcinu, ista evidencija dovodila je do donošenja radikalno različitih zaključaka. Kahan i saradnici objasnili su ovaj fenomen pomoću kognitivnih pristrasnosti, naročito pristrasne asimilacije i heuristike vjerodostojnosti. Slični efekti u rezonovanju uočeni su i u nenaučnim kontroverzama, kao što je rasprava o kontroli oružja u Sjedinjenim Američkim Državama. Kao i kod drugih kontroverzi, često se pretpostavlja da bi izlaganje empirijskim činjenicama bilo dovoljno da se rasprava konačno razriješi. Međutim, računarske simulacije kulturnih zajednica pokazale su da se uvjerenja unutar izolovanih podgrupa polariziraju, zasnovano na pogrešnom uvjerenju zajednice da ima nesmetan pristup "temeljnoj istini". Takvo povjerenje u sposobnost grupe da dođe do istine može se objasniti uspjehom zaključivanja zasnovanog na mudrosti mase, ali u odsustvu stvarnog pristupa temeljnoj istini, kao što je bio slučaj u ovom modelu, ovaj metod ne uspijeva. Bayesova teorija odlučivanja omogućava da se ovi neuspjesi racionalnosti opišu kao dio statistički optimizovanog sistema donošenja odluka. Eksperimenti i računarski modeli u oblasti multisenzorne integracije pokazali su da se senzorne informacije iz različitih čula integrišu na statistički optimalan način. Pored toga, čini se da vrste zaključivanja kojima se različiti senzorski ulazi pripisuju jednom izvoru podrazumijevaju Bayesovo zaključivanje o uzročnom porijeklu senzornih podražaja. Stoga se čini neurobiološki vjerovatnim da mozak implementira postupke donošenja odluka koji su bliski optimalnim u smislu Bayesovog zaključivanja. Brocas i Carrillo predložili su model donošenja odluka zasnovan na bučnim (nesigurnim) senzornim ulazima, u kojem se uvjerenja o stanju svijeta ažuriraju pomoću Bayesovog ažuriranja, a odluke se donose kada uvjerenja pređu određeni prag. Oni pokazuju da ovaj model, kada je opimizovan za jednokoračno donošenje odluka, dovodi do usidravanja uvjerenja i polarizacije stavova, upravo onako kako je opisano u kontekstu kontroverzi o globalnom zagrijavanju. Uprkos identičnim dokazima koji se predočavaju, prethodna uvjerenja (ili informacije koje su prve predstavljene) imaju presudan utjecaj na formirana uvjerenja. Dodatno, preferencije aktera (odnosno nagrade koje smatraju vrijednim) također utiču na promjenu uvjerenja, što objašnjava pristrasnu asimilaciju (poznatu i kao potvrdnu pristrasnost – ''confirmation bias''). Ovaj model omogućava da se nastanak kontroverzi posmatra kao posljedica sistema donošenja odluka optimizovanog za jednokoračne odluke, a ne kao rezultat ograničenog rasuđivanja u okviru Kahnemanove ograničene racionalnosti. '''Suverenitet''' se generalno definiše kao vrhovni i nezavisni kontrolni i zakonodavni autoritet nad određenom teritorijom, uključujući i pravo na donošenje zakona. On se izražava kroz sposobnost vršenja vlasti i regulisanja pravnog poretka. Suverenitet obuhvata unutrašnju hijerarhiju unutar države, kao i vanjsku autonomiju, koja označava sposobnost države da djeluje samostalno u međunarodnim odnosima. U okviru svake države, suverenitet pripada osobi, tijelu ili instituciji koja posjeduje konačnu vlast nad građanima i ovlaštenje da mijenja postojeće zakone. U političkoj teoriji, pojam suvereniteta označava vrhovnu legitimnu vlast nad određenom političkom cjelinom. Prema međunarodnom pravu, sve suverene države smatraju se jednakima, a nijedna država nema pravo da se miješa u unutrašnje poslove druge suverene države. Dok Član 2(7) Povelje Ujedinjenih nacija eksplicitno priznaje suverenitet država i uspostavlja princip nemiješanja u unutrašnje poslove suverenih država, ovlasti Vijeća sigurnosti UN-a prema Poglavlju VII predviđaju upotrebu sile protiv države kada je to neophodno za očuvanje ili uspostavu međunarodnog mira. Osim toga, nedavno usvojena Deklaracija o odgovornosti za zaštitu (R2P) ovlašćuje Ujedinjene nacije da intervenišu kako bi "spriječile humanitarnu katastrofu" u državi čija vlada ne može ili ne želi djelovati. Općenito se smatra da država ima suverenitet nad teritorijom kada je dosljedno vršila državnu vlast na toj teritoriji bez prigovora drugih država. De jure suverenitet odnosi se na zakonsko pravo države da to čini, dok de facto suverenitet označava stvarnu sposobnost države da provodi vlast. Pitanje de jure i de facto suvereniteta postaje posebno značajno kada se očekivanje da oba oblika suvereniteta koegzistiraju na istom mjestu i u isto vrijeme ne ispuni, ili kada se nadležnosti nalaze u različitim organizacijama. == Etimologija == Naziv potiče od nepotvrđene latinske riječi superanus (izvedenica od latinskog super - nad), što znači vladar ili poglavar. == Koncepti == Pojam suvereniteta imao je kroz historiju višestruke kontradiktorne komponente, različite definicije i raznovrsne, nekonzistentne primjene. Trenutni koncept državnog suvereniteta obuhvata četiri osnovna aspekta: teritoriju, stanovništvo, vlast i priznanje. Prema Stephenu D. Krasneru, pojam suvereniteta može se razumjeti i na četiri različita načina: * '''Domaći suverenitet''' – stvarna kontrola nad državom koju vrši vlast organizovana unutar ove države. * '''Suverenitet''' '''međuzavisnosti''' – stvarna kontrola kretanja preko granica države. * '''Međunarodni pravni suverenitet''' – formalno priznanje od strane drugih suverenih država. * '''Vestfalski suverenitet''' – u državi ne postoji druga vlast osim domaće suverene (takve druge vlasti mogu biti, npr. političke organizacije ili bilo koji drugi vanjski agent). Često se ova četiri aspekta pojavljuju zajedno, ali to nije nužno – oni ne utiču jedan na drugog, a postoje i historijski primjeri država koje nisu bile suverene u jednom aspektu, dok su istovremeno imale suverenitet u nekom drugom aspektu. Prema Immanuelu Wallersteinu, još jedna fundamentalna osobina suvereniteta je da predstavlja zahtjev koji mora biti priznat da bi imao smisla:<blockquote>Suverenitet je hipotetska razmjena u kojoj dvije potencijalne (ili stvarne) sukobljene strane, poštujući de facto stvarnost moći, razmjenjuju takva priznanja kao svoju najmanje skupu strategiju.</blockquote>Postoje još dva dodatna aspekta suvereniteta koja zaslužuju razmatranje: empirijski i pravni suverenitet. Empirijski suverenitet odnosi se na legitimnost onoga ko upravlja državom i legitimnost načina na koji vrši svoju vlast. Primjeri uključuju situacije u Evropi gdje su plemići imali pravo na privatna ovlaštenja, dok je ustav Katalonije priznao takva prava, što predstavlja empirijski suverenitet. Prema Davidu Samuelu, ovo je važan aspekt države jer mora postojati određena osoba ili grupa pojedinaca koja djeluje u ime naroda države. Pravni suverenitet naglašava važnost priznavanja prava države od strane drugih država da slobodno vrši svoju vlast uz minimalno miješanje. Naprimjer, Jackson, Rosberg i Jones objašnjavaju kako su suverenitet i opstanak afričkih država više zavisili od pravnog priznanja nego od materijalne pomoći. Douglass North ističe da institucije traže strukturu, a ova dva oblika suvereniteta mogu biti metoda za uspostavljanje takve strukture. U određenom periodu, Ujedinjene nacije su pridavale veliki značaj pravnom suverenitetu i često su nastojale da ojačaju njegov princip. U novije vrijeme, UN se okreće uspostavljanju empirijskog suvereniteta. Michael Barnett navodi da je to uglavnom posljedica perioda posle Hladnog ata, jer su UN smatrale da države treba da uspostave mir unutar svojih teritorija kako bi osigurale mirne međudržavne odnose. Teoretičari su primijetili da je u tom periodu pažnja često bila usmjerena na to kako jače unutrašnje strukture doprinose miru među državama. Naprimjer, Zaum tvrdi da je mnogim slabim i siromašnim državama koje su pogođene Hladnim ratom pružena pomoć kako bi razvile nedostatne kapacitete suvereniteta kroz ovaj pod-aspekt tzv. "empirijske državnosti". == Historija == === Klasični period === Rimski pravnik Ulpijan je primijetio sljedeće: * "Narod je prenio sav svoj imperium i moć na cara." (''Cum lege regia, quae de imperio eius lata est, populus ei et in eum omne suum imperium et potestatem conferat'' – Digest I.4.1) * "Zakoni ne obavezuju cara." (''Princeps legibus solutus est'' – Digest I.3.31) * "Odluka cara ima pravnu snagu." (''Quod principi placuit legis habet vigorem'' – Digest I.4.1) Ulpijan je ovom izjavom izrazio ideju da car vrši relativno apsolutnu formu suvereniteta koja proizilazi iz volje naroda, iako sam pojam suverenitet nije izričito koristio. === Srednji vijek === Ulpijanove izjave bile su poznate u srednjovjekovnoj Evropi; suverenitet je u to vrijeme bio važan koncept. Srednjovjekovni monarsi nisu bili suvereni, ili barem ne u punom smislu te riječi, jer su bili ograničeni i dijelili su vlast sa feudalnom aristokratijom. Osim toga, obje strane bile su snažno ograničene običajima. Suverenitet je u srednjem vijeku postojao kao de jure pravo plemstva i kraljevskih porodica. === Reformacija === Suverenitet se ponovo pojavio kao pojam pred kraj 16. stoljeća, u vrijeme kada su graanski ratovi stvorili potrebu za snažnijom centralnom vlasti, dok su monarsi počeli koncentrisati moć u svoje ruke na štetu plemstva, a moderna nacionalna država počela je da se oblikuje. Jean Bodin, djelimično kao reakciju na haos francuskih vjerskih ratova, razvio je teorije suvereniteta koje su zagovarale snažnu centralnu vlast u oblku apsolutne monarhije. U svom djelu iz 1576. godine, ''Les Six Livres de la République'' (''Šest knjiga o Republici''), Bodin tvrdi da je suverenitet svojstven prirodi države i mora biti: * Apsolutan: po ovom pitanju, naveo je da suverena vlast mora biti ograničena obavezama i uslovima, ali da mora moći donositi zakone bez pristanka svojih podanika, ne smije biti vezana zakonima svojih prethodnika i, što je o njemu logično, ne može biti obavezana vlastitim zakonima. * Vječan: suverenitet se ne može privremeno delegirati, npr. snažnom vođi u vanrednim okolnostima ili državnom službeniku. Bodin je smatrao da suverenitet mora biti vječan, jer svako ko ima moć da postavi vremensko ograničenje vlasti mora biti iznad same vlasti, što bi bilo nemoguće ako je vlast apsolurna. Ovo djelo često se smatra prvim evropskim tekstom koji teorijski razrađuje pojam državnog suvereniteta. ---- --------- ---- ------ '''Cezarov građanski rat''' (49–45. p.n.e.) vodio se u kasnoj fazi Rimske Republike između dviju suprotstavljenih strana predvođenih Julijem Cezarom i Pompejem. Glavni povod sukoba bile su političke napetosti oko Cezarove uloge u Republici nakon što je trebao završiti svoje guvernersko razdoblje u Galiji i vratiti se u Rim. Prije izbijanja građanskog rata, Julije Cezar proveo je gotovo deset godina vodeći vojne pohode i osvajanja u Galiji, čime je stekao ogromnu moć i slavu, ali i izazvao zabrinutost među rimskim političarima. Krajem 50. godine prije nove ere, političke napetosti između njega i njegovog bivšeg saveznika Pompeja počele su se nagomilavati, jer ni Cezar ni Pompej nisu bili spremni na kompromis. Ova sve veća napetost kulminirala je kada je Pompej, uz podršku svojih političkih saveznika, uspio uvjeriti Senat da izda naredbu prema kojoj se Cezar mora odreći svojih vojnih zapovjedništava i povući iz svojih provincija. Umjesto da posluša ovu odluku, Cezar je odlučio da se ne povuče i prešao je granicu prema Italiji, čime je praktično otvorio put prema Rimu i označio početak građanskog rata. Građanski rat proširio se na različite dijelove Rimskog svijeta, uključujući Italiju, Iliriju, Grčku, Egipat, sjevernu Afriku i Hispaniju. Ključni događaji odigrali su se u Grčkoj 48. godine prije nove ere. Tamo je Pompej inicijalno pobijedio Cezara u bici kod Dyrrhachiuma, no kasnije je Cezar nadjačao Pompejeve snage u odlučujućoj bici kod Farsala, nakon koje se Pompejeva vojska raspala. Nakon poraza, mnogi istaknuti Pompejevi sljedbenici, poznati kao Pompejci, predali su se, među njima i Marka Junija Bruta te Cicerona. Međutim, neki od njih nastavili su borbu, među kojima su bili Katon Mlađi i Metel Scipion. Sam Pompej pobjegao je u Egipat, gdje je ubrzo nakon dolaska ubijen. Nakon što je konsolidirao vlast u Grčkoj i Egiptu, Julije Cezar vodio je vojnu ekspediciju u Malu Aziju prije nego što se okrenuo prema Sjevernoj Africi. Tamo je 46. godine prije nove ere u bici kod Tapsa porazio Metela Scipiona, jednog od preostalih vođa Pompejevih snaga. Nakon Cezarove pobjede, Katon Mlađi i Metel Scipion odlučili su okončati vlastite živote, odbivši predati se. Sljedeće godine, 45. prije nove ere, Cezar je prešao u Španiju, gdje se u bici kod Munde suočio s posljednjim preostalim Pompejcevima pod vodstvom njegovog bivšeg poručnika Tita Labijena. Njegova pobjeda u ovoj bici praktično je eliminirala svaku organiziranu vojnu opoziciju. Nakon tih uspjeha, Senat je 44. godine prije nove ere proglasio Cezara diktatorom perpetuo, što je značilo da ima neograničenu vlast „za uvijek“. Njegova koncentracija moći izazvala je snažno nezadovoljstvo u senatskim redovima, te je ubrzo ubijen u atentatu koji su izveli grupa senatora, među kojima je bio i Markus Junije Brutus. Građanski rat koji je prethodio ovim događajima smatra se jednom od ključnih prekretnica u povijesti Rima. Mnogi povjesničari ga vide kao neposredni uzrok kraja Rimske Republike, jer je doveo do polarizacije političkih snaga i prekida u normalnom funkcioniranju republikanske vlade. Cezarova sveobuhvatna vojna i politička pobjeda stvorila je vakuum moći koji je trajao nakon njegove smrti. Tijekom sljedećih godina njegov nasljednik Oktavijan postupno je preuzeo potpunu kontrolu nad Rimom, što je na kraju rezultiralo uspostavom Rimskog Carstva, a Oktavijan je postao prvi rimski car pod imenom August. == Pozadina == Dodatne informacije: Prvi trijumvirat i Galski ratovi Glavno pitanje koje se postavljalo u periodu prije rata bilo je kako Cezar, koji je bio u Galiji gotovo deset godina prije 49. godine prije nove ere, ponovo biti integriran u političko tkivo Rima nakon što je akumulirao ogromnu moć i bogatstvo u Galiji. Počevši od 58. godine prije nove ere, godinu dana nakon svog konzulstva 59. godine, Cezar je obavljao prokonzulstvo Cisalpinske Galije zajedno s Ilirikom prema odredbama ''lex Vatinia'' i Transalpske Galije, po nalogu Senata.  Cezar se udružio s Krasom i Pompejem u takozvanom Prvom trijumviratu tokom svog konzulstva.  Savez trojice muškaraca "izazvao je oštro restrukturiranje saveza i poravnanja" s privremenom koristi za njih, ali dugoročnom štetom, jer su se aristokratske grupe ujedinile u opoziciji.  Kratkoročne koristi za njih trojicu proizašle su iz njihovih vlastitih ciljeva: ratifikacije Pompejevog istočnog naselja i agrarnih mjera koje su uključivale Pompeja i Krasa. Politički savez između njih trojice počeo se raspadati sredinom 50-ih godina prije nove ere, ali je stavljen na čekanje ponovnim pregovorima i zajedničkim konzulstvom Pompeja i Krasa 55. godine prije nove ere.  Njihovo zajedničko konzulstvo dodijelilo je konzulima nove provincijske komande, pri čemu je Pompej dobio Hispaniju dok je Kras otišao u Siriju da se bori protiv Parta; Cezar je, sa svoje strane, obnovio svoj prokonzulski mandat u Galiji. Nakon Krasovog odlaska iz Rima krajem 55. godine prije nove ere i nakon njegove smrti u bitci 53. godine prije nove ere, savez se počeo jasnije raspadati. Smrću Krasa i Julije (Cezarove kćeri i Pompejeve supruge) 54. godine prije nove ere, ravnoteža moći između Pompeja i Cezara se urušila i "sukob između [njih dvojice] se stoga mogao činiti neizbježnim".  Od 61. godine prije nove ere, glavna politička linija razdora u Rimu uravnotežila je utjecaj Pompeja, što je dovelo do njegovog traženja saveznika izvan jezgre senatorske aristokracije, tj. Krasa i Cezara; ali porast anarhičnog političkog nasilja od 55. do 52. godine prije nove ere konačno je prisilio Senat da se udruži s Pompejem kako bi uspostavio red.  Slom reda 53. i 52. godine prije nove ere bio je izuzetno uznemirujući: ljudi poput Publija Klodija Pulhera i Tita Anija Mila bili su "u suštini nezavisni agenti" koji su vodili velike nasilne ulične bande u vrlo nestabilnom političkom okruženju.  To je dovelo do Pompejevog isključivog konzulstva 52. godine prije nove ere, kada je preuzeo isključivu kontrolu nad gradom bez sazivanja izborne skupštine. Politička agitacija za oduzimanje Cezarove komande i oduzimanje legija već je započela u proljeće 51. pne.: M. Klaudije Marcel je te godine tvrdio da osvajanje Alezije i pobjeda nad Vercingetoriksom znače da je Cezarova ''provincija'' (tj. zadatak) u Galiji završena i da je stoga njegova komanda istekla.  Također je tvrdio da Cezarova očekivana želja da se kandiduje za drugi konzulat ''u odsustvu'' više nije opravdana nakon njegove pobjede.  Bez obzira na to, Senat je odbacio Marcelov prijedlog, kao i njegov kasniji prijedlog da se Cezarov mandat u Galiji proglasi završenim 1. marta 50. pne.  U to vrijeme, Pompej je također odigrao ključnu ulogu u odbacivanju predloženih prijedloga. Nakon ljeta 50. godine, "pozicije su se učvrstile i događaji su nepovratno napredovali prema kataklizmi", a Pompej je sada odbijao Cezarovu kandidaturu za drugo konzulstvo sve dok se nije odrekao svoje vojske i provincija.  Senat je u cjelini bio relativno miran, snažno podržavajući prijedlog Cezarovog saveznika C. Scribonija Curia , koji je tada bio tribun plebsa , da i Pompej i Cezar predaju svoje vojske i komande.  Prijedlog je usvojen u Senatu sa 370 glasova za i 22 protiv 1. decembra 50. godine prije nove ere,  Pompej i konzul su ga odbacili. Konzul, C. Claudije Marcello, tada je iskoristio glasine da se Cezar sprema napasti Italiju i zadužio Pompeja da brani grad i Republiku. Jedan od razloga zašto je Cezar odlučio krenuti u rat bio je taj što bi bio procesuiran zbog pravnih nepravilnosti tokom svog konzulstva 59. godine prije nove ere i kršenja raznih zakona koje je Pompej donio krajem 50-ih, što bi imalo za posljedicu sramotno progonstvo.  Međutim, teorija o krivičnom gonjenju koja proizlazi iz djela Svetonija i Polija nalazi se na "vrlo sumnjivoj teritoriji"  i "krajnje sumnjiva".  Ne postoje dokazi iz perioda 50-49. godine prije nove ere da je iko ozbiljno planirao suditi Cezaru.  Cezarov izbor da se bori u građanskom ratu bio je motiviran uglavnom njegovim spoticanjem u nastojanjima da postigne drugo konzulstvo i trijumf, u kojem bi neuspjeh u tome ugrozio njegovu političku budućnost.  Štaviše, rat 49. godine prije nove ere bio je povoljan za Cezara, koji je nastavio vojne pripreme dok su Pompej i republikanci jedva počeli s pripremama. Čak i u davna vremena, uzroci rata bili su zagonetni i zbunjujući, a specifični motivi "nigdje se nisu mogli pronaći".  Postojali su razni izgovori, poput Cezarove tvrdnje da brani prava tribuna nakon što su pobjegli iz grada, što je bila "previše očigledna prevara".  Cezarovo vlastito objašnjenje bilo je da će zaštititi svoja lična ''dostojanstva'' ; i Cezara i Pompeja je pokretao ponos, pri čemu je Cezar odbijao da se "pokorno pokori hvalisanju konzervativaca, a kamoli maltretiranju Pompeja", kako Gruen kaže, a Pompej je slično odbijao da prihvati Cezarove prijedloge, iznesene kao da su direktive.  Postojala je mala svjesna želja za ratom do posljednjih sedmica 50. godine prije nove ere, ali " ''boni'' su se zarobili... u politički škripac iz kojeg nisu mogli izaći dostojanstveno osim agresivnim samopotvrđivanjem", dok Cezar nije mogao "dopustiti da se [njegov status i ugled] sruše kroz pokornost". == Građanski rat == U mjesecima koji su prethodili januaru 49. godine prije nove ere, i Cezar i anticezarijevci, sastavljeni od Pompeja, Katona i drugih, izgledali su kao da vjeruju da će druga strana popustiti ili, ako to ne uspije, ponuditi prihvatljive uslove.  Povjerenje između njih dvojice je narušeno u posljednjih nekoliko godina, a ponovljeni ciklusi prepirki na ivici sukoba umanjili su šanse za kompromis. Dana 1. januara 49. godine prije nove ere, Cezar je izjavio da bi bio spreman dati ostavku ako bi to učinili i drugi komandanti, ali, Gruenovim riječima, "ne bi tolerisao nikakvu nejednakost u svojim [Cezarovim i Pompejevim] snagama",  izgledajući kao da prijeti ratom ako se njegovi uslovi ne ispune.  Cezarovi predstavnici u gradu sastali su se sa senatskim vođama sa pomirljivijom porukom, pri čemu je Cezar bio spreman odreći se Transalpske Galije ako bi mu se dozvolilo da zadrži dvije legije i pravo da se kandiduje za konzula bez odricanja od svog ''imperijuma'' (i, time, prava na trijumf), ali Katon je odbacio ove uslove, izjavivši da neće pristati ni na šta osim ako se to javno ne predstavi Senatu. Senat je bio uvjeren uoči rata (7. januara 49. p.n.e.) - dok su Pompej i Cezar nastavili okupljati trupe - da zahtijeva od Cezara da se odrekne svog položaja ili da bude proglašen neprijateljem države.  Nekoliko dana kasnije, Senat je također oduzeo Cezaru dozvolu da se kandiduje na izborima u odsustvu i imenovao nasljednika Cezarovog prokonzula u Galiji; dok su procezarijanski tribuni stavili veto na ove prijedloge, Senat ih je ignorisao i pokrenuo senatus ''consultum ultimum'' , ovlastivši magistrate da poduzmu sve mjere potrebne za osiguranje sigurnosti države.  Kao odgovor, nekoliko tih procezarijanskih tribuna, dramatizirajući svoju tešku situaciju, pobjeglo je iz grada u Cezarov logor. === Početak rata === ==== Prelazak Rubikona ==== Vidi također: Prelazak Rubikona Desetog ili 11. januara, Cezar je prešao Rubikon ,  malu rijeku koja označava granicu između provincije Cisalpinske Galije na sjeveru i same Italije na jugu. Svetonije tvrdi da je , prelazeći Rubikon , Cezar uzviknuo ''alea iacta est'' ("kocka je bačena"), iako Plutarh tvrdi da je Cezar govorio na grčkom citirajući pjesnika Menandra sa ''anerriphtho kubos'' ("ἀνερρίφθω κύβος", "neka se kocka baci");  Cezarovi komentari uopće ne spominju Rubikon.  Ovo je označilo formalni početak neprijateljstava, a Cezar je "nesumnjivo bio pobunjenik". S obje strane, obični vojnici slijedili su svoje vođe: "galske legije su slušale svog zaštitnika i dobročinitelja [koji] je zaslužio res ''publica'' ... drugi su slijedili Pompeja i konzule [koji] su predstavljali ''res publica'' ".  Cezar se pobrinuo da se obrati svojim ljudima: prema vlastitom iskazu, govorio je o nepravdama koje su mu nanijeli njegovi politički neprijatelji, kako ga je Pompej izdao, i uglavnom se fokusirao na to kako su prava tribuna zgažena ignoriranjem tribunskih veta Senata, paradirajući tribune koji su pobjegli iz grada pred trupama prerušeni u svoje prerušavanja. U ''senatus consultum ultimum'' , Cezar je tvrdio da je to nepotrebno i da bi trebalo biti ograničeno samo na okolnosti u kojima je Rim bio pod direktnom prijetnjom. Za većinu Rimljana, izbor strane bio je težak. Samo mali broj ljudi bio je posvećen jednoj ili drugoj strani na početku neprijateljstava. Na primjer, Gaj Klaudije Marcel, koji je kao konzul 50. godine prije nove ere zadužio Pompeja za odbranu grada, izabrao je neutralnost.  Tada mladi Marko Junije Brut , čijeg je oca Pompej podmuklo ubio tokom Brutovog djetinjstva, čija je majka bila Cezarova ljubavnica i koji je odrastao u kući Katona Mlađeg , odlučio je napustiti grad,  postavivši položaj u Kilikiji, a odatle u Pompejev logor.  Cezarov najpouzdaniji poručnik u Galiji, Tit Labijen, također je prebjegao od Cezara Pompeju, moguće zbog Cezarovog gomilanja vojnih slava ili ranije odanosti Pompeju. ==== Marš na Rim ==== Cezarov tajming je bio dalekovid: Italija je bila potpuno nespremna za invaziju.  Cezar je osvojio Ariminum (današnji Rimini ) bez otpora, budući da su se njegovi ljudi već infiltrirali u grad; u brzom slijedu je osvojio još tri grada.  Vijest o Cezarovom upadu u Italiju stigla je do Rima oko 17. januara.  Kao odgovor, Pompej je "izdao edikt u kojem je proglasio stanje građanskog rata, naredio svim senatorima da ga slijede, [i] izjavio da će svakoga ko ostane smatrati Cezarovim pristalicom".  Pompej i njegovi saveznici napustili su grad zajedno s mnogim neopredijeljenim senatorima, bojeći se krvavih odmazdi prethodnih građanskih ratova; drugi senatori su jednostavno napustili Rim i otišli u svoje seoske vile, nadajući se da će ostati neprimjetni. Krajem januara, Cezar i Pompej su pregovarali, a Cezar je predložio da se njih dvojica vrate u svoje provincije (što bi od Pompeja zahtijevalo da otputuje u Španiju) i zatim raspuste svoje snage. Pompej je prihvatio te uslove pod uslovom da se odmah povuku iz Italije i podnesu spor na arbitražu Senata, što je Cezar odbio jer bi ga to stavilo na milost i nemilost neprijateljski raspoloženih senatora, a istovremeno bi se odreklo svih prednosti svoje iznenadne invazije.  Cezar je nastavio napredovati. Nakon susreta s pet kohorti pod komandom Kvinta Minucija Terma kod Iguvija, Termove snage su dezertirale. Cezar je brzo zauzeo Picenum, područje iz kojeg je Pompejeva porodica porijeklom. Iako su se Cezarove trupe jednom sukobile s lokalnim snagama, srećom po njega, stanovništvo nije bilo neprijateljski raspoloženo: njegove trupe su se suzdržavale od pljačke, a njegovi protivnici su imali "malo popularnosti u narodu".  U februaru 49. godine prije nove ere, Cezar je primio pojačanje i zauzeo Askulum kada je lokalni garnizon dezertirao. Tek kada je stigao u Korfinijum, naišao je na ozbiljan otpor predvođen Lucijem Domicijem Ahenobarbom , kojeg je Senat nedavno imenovao za guvernera Galije.  Pompej je pozvao Ahenobarba da se povuče na jug i pridruži mu se, ali Ahenobarb je odgovorio zahtjevima za podršku; bez obzira na to, Cezar se pripremio za opsadu.  Nakon što je Ahenobarb primio pismo od Pompeja u kojem mu je odbijena podrška, tvrdio je da pomoć stiže, ali je uhvaćen u planiranju ličnog bijega; kao odgovor, njegovi ljudi su ga uhapsili i poslali izaslanike da se predaju Cezaru nakon kratke sedmodnevne opsade.  Među predatima bilo je pedesetak senatora i konjanika, a svima im je Cezar dozvolio da odu. Kada su korfinijumski lokalni magistrati predali oko šest miliona sestercija koje je Ahenobarb donio da plati svojim ljudima, Cezar ih je vratio ljudima i zatražio od njih da polože zakletvu vjernosti, što su oni i učinili. Cezarovo napredovanje niz jadransku obalu bilo je iznenađujuće blago i disciplinovano: njegovi vojnici nisu pljačkali sela kao što su to činili tokom Društvenog rata nekoliko decenija ranije. Niti se Cezar osvetio svojim političkim neprijateljima kao što su to učinili Sula i Marius. Politika milosti bila je također vrlo praktična: Cezarova mirnoća spriječila je stanovništvo Italije da se okrene protiv njega.  U isto vrijeme, Pompej je planirao pobjeći na istok u Grčku gdje bi mogao okupiti ogromnu vojsku iz istočnih provincija. Stoga je pobjegao u Brundisium (današnji Brindisi ), rekvirirajući trgovačke brodove za putovanje Jadranom. Cezar je progonio Pompeja do Brundizija, stigavši ​​9. marta sa šest legija. Do tada je većina Pompejevih snaga otišla, a zaštitnica od dvije legije čekala je transport. Dok je Cezar pokušavao blokirati luku zemljanim radovima i ponovo otvoriti pregovore, zemljani radovi nisu bili uspješni i Pompej je odbio pregovarati, pobjegavši ​​na istok sa gotovo svim svojim ljudima i svim brodovima u regiji. === Španija i Afrika === Dodatne informacije: Opsada Masilije , bitka kod Ilerde , bitka kod Utike (49. pne) i bitka kod rijeke Bagradas (49. pne) Nakon ovog neuspjeha i iskoristivši Pompejev bijeg na istok, Cezar je marširao na zapad prema Hispaniji . Dok je bio u Italiji, sazvao je sastanak preostalog Senata 1. aprila; odaziv je bio slab. Tamo je Cezar ponovio svoje pritužbe i zatražio da se pošalju senatorski izaslanici da pregovaraju s Pompejem; iako je prijedlog usvojen, niko se nije dobrovoljno javio. Sazvan je i sastanak concilium ''plebis'' ; iako je Cezar svakom građaninu obećao poklon od 300 sestercija i garanciju opskrbe žitom, prijem je bio prigušen.  Kada je jedan od tribuna, Lucije Cecilije Metel, uložio veto protiv Cezarovog pokušaja opljačkanja državne blagajne , Cezar je prijetio Metelovom životu sve dok nije popustio.  Neki naučnici smatraju da ovaj događaj pokazuje neiskrenost Cezarovog zagovaranja prava tribuna na početku građanskog rata.  U napadu je zaplijenjeno oko 15 hiljada zlatnih poluga, 30 hiljada srebrnih poluga i 30 miliona sestercija.  Taj događaj je bio dovoljno neugodan da je izostavljen iz Cezarovih ''Komentara'' o građanskom ratu. Ostavivši Marka Antonija na čelu Italije, a pretora Lepida u Rimu, Cezar se uputio na zapad prema Španiji, ogorčen zbog neugodnih epizoda pred Senatom i Metelom.  Usput je započeo opsadu Masilije kada mu je grad zabranio ulazak i došao je pod komandu spomenutog Domicija Ahenobarba. Ostavivši opsadu, Cezar je nastavio prema Španiji s malom tjelohraniteljicom i 900 njemačkih pomoćnih konjanika.  Stigao je u junu 49. i kod Ilerde porazio je pompejevu vojsku pod komandom legata Lucija Afranija i Marka Petreja . Pompejev preostali legat u Španiji, Marko Terencije Varon, predao se ubrzo nakon toga, stavljajući cijelu Španiju pod Cezarovu kontrolu. Istovremeno s Cezarovom invazijom na Španiju, poslao je svog poručnika Curia da napadne Siciliju i Afriku uz pomoć Gaja Kaninija Rebilusa , gdje su njegove snage odlučno poražene u bici na rijeci Bagradas u augustu 49. godine prije nove ere. Curion je poginuo u bici. Vrativši se u Rim u decembru 49. godine prije nove ere, Cezar je ostavio Kvinta Kasija Longina da komanduje Španijom  i dao ga je pretoru Marku Emiliju Lepidu da ga imenuje diktatorom .  Kao diktator, proveo je izbore za konzulstvo 48. godine prije nove ere prije nego što je iskoristio diktatorske ovlasti za donošenje zakona kojima se iz progonstva povlače oni koje su Pompejevi sudovi osudili 52. godine prije nove ere, izuzev Tita Anija Mila , i vraćaju politička prava djeci žrtava Sulanovih proskripcija.  Održavanje diktature bio bi jedini način da izbjegne odustajanje od svog ''imperijuma'' , legija, ''provincija'' i prava na trijumf dok je unutar ''pomerijuma'' .  Kandidujući se na istim izborima koje je proveo, osvojio je drugi mandat kao konzul, a Publije Servilije Vatija Isaurikus mu je bio kolega. Dao je ostavku na diktaturu nakon jedanaest dana.  Cezar je zatim nastavio progon Pompeja preko Jadrana === Makedonska kampanja === Glavni članak: Cezarova invazija na Makedoniju Dodatne informacije: Bitka kod Dyrrhachiuma (48. p.n.e.) , Opsada Gomphija i Bitka kod Farsala Po dolasku u Brundizij, Cezar nije imao dovoljno transportnih brodova da preveze cijelu svoju snagu, što je značilo da bi bila potrebna višestruka putovanja preko Jadrana; to je zakomplicirala pompejska flota stacionirana na istočnoj strani Jadrana pod komandom Marka Kalpurnija Bibula .  Isplovljavajući 4. januara 48. godine prije nove ere - u stvarnosti, zbog odstupanja od rimskog kalendara , kasna jesen  - Cezar je iznenadio Pompejce, Pompejeve trupe raspršene po zimovnicima, a Bibulova flota nije bila spremna.  Bibulova flota, međutim, brzo je stupila u akciju i zarobila neke od Cezarovih transportnih brodova dok su se vraćali u Brundizij, ostavljajući Cezara nasukanog sa oko sedam legija i malo hrane.  Cezar je zatim krenuo prema Apoloniji uz malo lokalnog otpora, što mu je omogućilo da osigura bazu i neke zalihe hrane; vidjevši da je glavna pompejska baza za snabdijevanje bila u Draču, Cezar je napredovao prema njoj, ali se povukao kada je Pompej stigao prvi sa nadmoćnijim snagama. Nakon što je 10. aprila primio ostatak svoje vojske iz Italije pod komandom Marka Antonija, Cezar je ponovo krenuo prema Draču, što je dovelo do bitke kod Drača . Nakon pokušaja zaobilaženja pompejskih branilaca, Cezar je pokušao zauzeti vitalno pompejsko logističko središte Drač, ali nije uspio nakon što ga je Pompej okupirao i okolna uzvišenja.  Kao odgovor, Cezar je opsjedao Pompejev logor i izgradio ophodnju oko njega, sve dok, nakon višemjesečnih okršaja, Pompej nije uspio probiti Cezarove utvrđene linije i prisiliti Cezara na strateško povlačenje prema Tesaliji. Nakon pobjede, nastojeći poštedjeti Italiju od invazije, spriječiti Cezara da porazi snage Scipiona Nasike koje su stigle iz Sirije, i pod pritiskom svojih previše samouvjerenih saveznika koji su ga optuživali za produženje rata kako bi proširio svoju komandu,  Pompej je nastojao uvesti Cezara u odlučujuću bitku.  Nakon susreta sa sirijskim pojačanjima Scipiona Nasike, Pompej je početkom augusta poveo svoje snage za Cezarom, tražeći povoljno tlo za bitku.  Nakon nekoliko dana konjičkih okršaja, Cezar je uspio namamiti Pompeja s brda i prisiliti ga na bitku na ravnici Farsala .  Tokom bitke, bočni manevar koji je predvodio Labijen nije uspio protiv rezervne linije Cezarovih trupa, što je dovelo do sloma pompejske pješadije protiv Cezarovih veterana.  Ubrzo nakon bitke i negdje u oktobru, Cezar je po drugi put imenovan diktatorom , na cijelu godinu. Pompej, očajavajući zbog poraza, pobjegao je sa svojim savjetnicima u Mitilinu, a odatle u Kilikiju gdje je održao ratno vijeće; u isto vrijeme, Katonove pristalice su se pregrupirale na Korkiri i odatle otišle u Libiju.  Drugi, uključujući Marka Junija Bruta, tražili su Cezarovo pomilovanje, putujući preko močvara do Larise gdje ga je Cezar potom ljubazno dočekao u svom logoru.  Pompejevo ratno vijeće odlučilo je pobjeći u Egipat,  koji mu je prethodne godine pružio vojnu pomoć. === Egipatska dinastička borba === Dodatne informacije: Aleksandrijski rat i Kleopatra Kada je Pompej stigao u Egipat , dočekala ga je gostoljubiva delegacija sastavljena od nekoliko Egipćana i dva rimska oficira koji su služili s njim godinama ranije. Ubrzo nakon ulaska u njihov brod, ubijen je pred svojom ženom i prijateljima na palubi.  Cezar je energično progonio Pompeja jer su ga njegova vještina i mreža klijenata činili najvećom prijetnjom; putujući prvo u Aziju, a zatim na Kipar i Egipat,  stigao je tri dana nakon Pompejevog ubistva.  Tamo mu je predstavljena Pompejeva glava, zajedno s njegovim pečatnim prstenom; Cezar je zaplakao kada je vidio prsten i odmaknuo se od glave: "njegovo gađenje i tuga su možda bili iskreni, jer se od početka ponosio svojom milosti". Egipat je do tada bio upleten u ponovljene građanske ratove, u kojima je često arbitrirao Rim – dijelom i zahvaljujući ogromnom mitu koje su egipatski monarsi davali rimskim vođama – što je narušilo nezavisnost kraljevstva.  Dok je bio u Egiptu, Cezar se počeo uplitati u dinastički spor između Ptolomeja XIII i Kleopatre , koji su u testamentu (registrovanom u Rimu) posljednjeg egipatskog kralja ( Ptolomeja XII Auleta ) proglašeni suvladarima.  Do 48. godine prije nove ere, odnosi između dva suvladara su se narušili, a njih dvojica su se međusobno pratili vojskama na suprotnim stranama Nila. Cezar je zahtijevao isplatu od deset miliona denara velikog duga koji mu je obećao prethodni kralj; zahtjev gotovo sigurno motiviran "ogromnim finansijskim obavezama" potrebnim za isplatu njegovih trupa; također je izjavio da će arbitrirati u sporu oko nasljeđivanja između Ptolomeja XIII i Kleopatre.  Kao odgovor, Potin (eunuh regent Ptolomeja XIII) je očigledno pozvao vojsku u grad i opsjedao Cezarovu okupaciju kraljevske četvrti; Cezar je pozvao pojačanje iz rimske Azije. Dok je bio pod opsadom Aleksandrije , Cezar je upoznao Kleopatru i postao njen ljubavnik kada se ona krišom sakrila u kraljevsku četvrt. Otprilike u to vrijeme, Cezar je također donio svoju odluku o dinastičkom sporu: uslovi testamenta bili su jasni i oboje bi morali biti suvladari. Ptolomej XIII je bio impresioniran, vjerovatno već svjestan Cezarove i Kleopatrine veze.  Nakon nekoliko mjeseci opsade, Cezarove snage su zamijetile snage pod Mitridatom iz Pergama iz Sirije, dovodeći Egipćane u bitku s Cezarovim snagama gdje su Egipćani bili potpuno poraženi. Ptolomej XIII je pobjegao, ali se utopio kada se njegov brod prevrnuo. Nakon pobjede, Cezar je dao rimsku provinciju Kipar Egiptu, vjerovatno osigurao isplatu svog finansijskog zahtjeva i povjerio Kleopatri (zajedno s novim suvladarom Ptolemejem XIV Filopatorom , Kleopatrinim mlađim bratom) vlast nad Egiptom.  Iako Cezarov ''Aleksandrijski rat'' implicira da je odmah napustio Egipat, on je zapravo ostao oko tri mjeseca krstareći s Kleopatrom duž Nila, uglavnom da se odmori, a možda i djelimično da jasno pokaže podršku Rima Kleopatrinom novom režimu. Vijesti o krizi u Aziji nagovorile su Cezara da napusti Egipat sredinom 47. godine prije nove ere, u koje vrijeme izvori sugeriraju da je Kleopatra već bila trudna. Ostavio je za sobom tri legije pod komandom sina jednog od svojih oslobođenika kako bi osigurao Kleopatrinu vlast.  Kleopatra je vjerovatno rodila dijete, koje je nazvala "Ptolomej Cezar", a koje su Aleksandrijci zvali "Cezarion", krajem juna.  Cezar je vjerovao da je dijete njegovo, jer je dozvolio korištenje imena. === Rat protiv Farnaka === Dodatne informacije: Bitka kod Nikopolja (48. pne) , bitka kod Zele i Farnak II od Ponta Svjestan građanskog rata, Farnak II je želio povratiti očeve zemlje izgubljene tokom Trećeg mitridatovog rata i odmah je napao velike dijelove Kapadokije, Armenije, istočnog Ponta i Male Kolhide.  Rimski izvori ga prikazuju okrutno, naređujući kastraciju svih zarobljenih Rimljana; ovi napadi su bili neosporni nakon što je Pompej ispraznio istok za trupe sve dok se Cezarov legat Gnej Domicije Kalvin nije bezuspješno borio s njim u blizini Nikopolja u decembru 48. godine prije nove ere s neiskusnom vojskom. Cezar se iz Egipta kretao na sjever duž istočne mediteranske obale, krećući se direktno prema Farnakovoj invaziji, nastojeći zaštititi svoj ugled, koji bi znatno pretrpio ako strana invazija ostane nekažnjena.  Farnak je pokušao pregovarati s Cezarom, koji je odbio sve pregovore, podsjećajući ga na njegov tretman rimskih zarobljenika. Cezar je od njega zahtijevao da se odmah povuče sa svih okupiranih teritorija, vrati im plijen i oslobodi sve zarobljenike. Kada su Rimljani stigli blizu grada Zele na vrhu brda, Farnak je pokrenuo sveopći napad dok su se Rimljani ukopavali. Napad je izazvao zbunjenost među Cezarovim snagama, ali su se one brzo oporavile i potisnule Farnakove snage nizbrdo. Nakon proboja na Cezarovoj desnoj strani, Farnakova vojska je poražena. Pobjegao je natrag u svoje kraljevstvo, ali je odmah ubijen.  Cijela kampanja je trajala samo nekoliko sedmica. Cezarova pobjeda bila je toliko brza da je u pismu prijatelju u Rimu, našalio se " ''Veni, vidi, vici'' " ("Dođoh, vidjeh, pobijedih"), oznaka koja se ponavljala na transparentima koji su nošeni tokom njegovog pontskog trijumfa; također je ismijavao Pompeja što je stekao ime boreći se protiv tako slabih neprijatelja. === Kratak povratak u Rim i pobuna === Međutim, u Rimu, tokom ovih egipatskih i pontskih kampanja, politika se nastavila. Publije Kornelije Dolabela služio je kao jedan od tribuna 47. godine prije nove ere.  Tokom svog mandata, predložio je ukidanje svih dugova i odustajanje od plaćanja stanarine. To je navelo Antonija, koji je služio kao Cezarov ''magister equitum'' u diktaturi, da interveniše protiv prijedloga.  Kada je Antonije otišao u Kampaniju da se pozabavi pobunom u Cezarovoj Devetoj i Desetoj legiji, u Rimu se ponovo rasplamsalo nasilje u porodici, što je navelo Senat da pozove na ''senatus consultum ultimum,'' ali nedostatak prisutnih magistrata sa ''imperijumom'' značio je da niko nije mogao da ga sprovede; tek nakon nekog vremena Antonije se vratio, uspostavljajući red uz ozbiljne gubitke života, nanoseći ozbiljan udarac svojoj popularnosti. Istovremeno, Katon je predvodio svoje snage iz Cirenaike preko pustinje do Afrike (današnji Tunis), povezujući se s Metelom Scipionom; oni su, zajedno s Labijenom, naveli jednog od Cezarovih guvernera u Hispaniji Ulterior na prebjeg . Cezar se vratio u Italiju i Rim krajem 47. godine prije nove ere, sastajući se u Brundisijumu s Ciceronom i pomilujući ga, koji je izgubio nadu u Pompejevu pobjedu nakon Pompejeve smrti.  Po povratku, jasno je stavio do znanja da je izgubio povjerenje u Antonija, ali iznenađujuće ne i u Dolabelu. Cezar je izabrao sufektne magistrate za 47. godinu i magistrate za novu godinu (46. godine prije nove ere); svoje ljude je rasporedio u svećeničke kolegije i sufektne magistrate, proširivši broj pretora s osam na deset, kako bi ih nagradio za njihovu odanost.  Što se njega tiče, odbio je nastaviti diktaturu, umjesto toga preuzevši konzulat s Lepidom kao kolegom. Pobunjenici u Kampaniji nisu se smirili Cezarovim povratkom. Cezar je poslao jednog od svojih poručnika, budućeg historičara Gaja Salustija Krispa (također imenovanog za pretora 46. godine prije nove ere), da pregovara s ljudima, ali Salustija je zamalo ubila rulja.  Cezar je zatim lično otišao pred trupe, koje su se tada približavale Rimu pod oružjem; odmah ih je otpustio, obećao da će dobiti svoju zemlju i penzijske bonuse te ih nazvao ''kviritima'' (građanima).  Njegovi ljudi, šokirani njihovim ležernim otpuštanjem, molili su Cezara da ih vrati u službu; glumeći nevoljkost, dozvolio je da ga nagovore i napravio je bilješke kako bi vođe pobune doveo u izložene i opasne položaje u predstojećoj kampanji. Dok je bio u Italiji, konfiskovao je i prodao po tržišnoj cijeni imovinu Pompeja i protivnika koji su sada mrtvi ili još uvijek nepomilovani, prije nego što je posudio još sredstava.  Dolabelline prijedloge za otpis duga rješavao je odbijajući ih prihvatiti, tvrdeći da bi ga njegovi veliki dugovi učinili glavnim korisnikom takvog plana.  Odluka o prodaji konfiskovane imovine po tržišnoj cijeni razočarala je neke od Cezarovih saveznika, ali je također ukazivala na njegove teške finansijske probleme. === Afrička kampanja === Dodatne informacije: Bitka kod Ruspine i Bitka kod Tapsusa Cezar je naredio svojim ljudima da se okupe u Lilibeju na Siciliji krajem decembra. U ovaj štab je postavio maloljetnog člana porodice Scipio - izvjesnog Scipio Salvita ili Salucija - zbog mita da se nijedan Scipio ne može pobijediti u Africi.  Tamo je okupio šest legija i krenuo prema Africi 25. decembra 47. godine prije nove ere.  Tranzit je poremećen olujom i jakim vjetrovima; samo oko 3.500 legionara i 150 konjanika iskrcalo se s njim u blizini neprijateljske luke Hadrumentum .  Apokrifno se zna da je prilikom iskrcavanja Cezar pao na plažu, ali je uspio uspješno nasmijati loš znak kada je zgrabio dvije šake pijeska, uzvikujući "Uhvatio sam te, Afriko!". ==== Ruspina ==== Na početku kampanje, Cezarove snage su bile znatno nadbrojane: Metel Scipion je predvodio deset legija (vjerovatno slabih poput Cezarovih legija) i velike kontingente savezničke konjice pod kraljem Jubom I od Numidije , koji je također predvodio oko 120 ratnih slonova.  Zahvaljujući iznenađenju, Cezar je imao potrebno vrijeme da pronađe i reorganizuje svoje raštrkane snage, a također je poslao naredbe Siciliji da se vrati s pojačanjima.  Pošto su Pompejci već stekli većinu dostupnih zaliha hrane, Cezar je bio prisiljen da se brzo kreće. Zaobišao je Hadrumentum nakon što je odbio da se preda i uspostavio baze u Ruspini, gdje je predvodio veliku grupu za sakupljanje hrane koja se potom upustila u sukob sa snagama pod Labijenom.  Cezarove neiskusne trupe su se veći dio dana kolebale pod napadom numidske konjice prije nego što su se povukle nakon kontranapada, što je rezultiralo strateškim porazom, jer je Cezar bio spriječen da sakuplja hranu. S oskudnim zalihama, Cezar je utvrdio svoj logor u Ruspini dok se Metel Scipion pridružio Labijenovim snagama samo tri milje od Cezarove pozicije. Njihov saveznik, kralj Juba, također se pomaknuo da se poveže s njima, ali je bio prisiljen da se premjesti na zapad kada je njegovo kraljevstvo napao njegov rival, Boko II iz Mauretanije, sa snagama koje je predvodio rimski plaćenik Publije Sittije , koji je pobjegao iz Rima nakon sloma druge Katilinarove zavjere .  Ovo je bila sreća za Cezara, koji to nije organizovao.  Scipionove snage su patile od endemskog dezerterstva; međutim, Cezar je zauzeo defanzivni pristup sve dok mu nisu stigle dvije legije, 800 galskih konjanika i značajne zalihe hrane, nakon čega je ponovo preuzeo ofanzivu. Nakon nekoliko okršaja između Cezara i Metela Scipiona oko nekih brda na periferiji grada i pompejskog izvora vode u Uziti, Metel Scipion je dobio pojačanje od Jubine savezničke konjice i teške pješadije. Nakon još borbi za terenske prednosti oko Uzite, Cezarove snage su pojačale veteranske legije koje su se pobunile u Kampaniji.  S obzirom na to da mu je ponestalo zaliha i da su šanse za zauzimanje Uzite bile male, Cezar je odlučio da se povuče, zauzevši neke zalihe hrane prije nego što je nastavio i opsjedao Taps. ==== Tapsus i povratak ==== Time je Cezar prisilio Pompejce da se formiraju za bitku. S obzirom na to da je dobar teren sužavao front, ograničavajući Metulovu brojčanu prednost, Cezar je krenuo da se obrati svojim ljudima, koji su spontano napali protivničke linije, iznenadili ih i brzo ih porazili.  Plutarh, međutim, izvještava da je Cezar osjetio nadolazeći epileptični napad i da je odveden na odmor, što je dovelo do konfuznog napada.  U svakom slučaju, Metulove Scipionove snage su bile poražene, s izuzetno nejednakim žrtvama: oko 10.000 mrtvih Pompejaca za oko 50 žrtava.  Metel Scipion i ostatak pompejskog vođstva uspjeli su, međutim, pobjeći, iako je većina završila mrtva u roku od nekoliko sedmica, bilo od samoubistva ili pogubljenja nakon zarobljavanja: Metel Scipion pokušao je pobjeći morem, ali je izvršio samoubistvo kada su ga presreli cezarovi brodovi; Juba i pompejski oficir po imenu Marko Petreje dogovorili su pakt o samoubistvu u borbi jedan na jedan.  Labijen je uspio pobjeći i otići u Hispaniju, gdje se pridružio Gneju i Sekstu Pompeju. Tokom kampanje pred Tapsom, Katon Mlađi je držao grad Utiku i nije prisustvovao bitci; kada je obaviješten o porazu, konsultovao se sa svojim vojnicima, kojih je bilo samo tri stotine i bili su beznadežno brojčano nadjačani.  Nakon večere, Katon je uzeo mač i zario se u stomak; na buku je pozvan doktor, ali Katon je rastrgao konce i "počeo čupati vlastitu utrobu", umirući prije nego što ga je iko mogao zaustaviti. Cezar je bio razočaran što neće moći pomilovati Katona, koji je počinio samoubistvo prvenstveno "iz želje da izbjegne milost svog neprijatelja".  Zatim je ostao u Africi kako bi riješio poslove u regiji, podvrgavajući zajednice koje su podržavale Pompeja kaznenim kaznama. Također je imao kratku aferu s Eunojom , suprugom kralja Boguda od Mauretanije.  U junu 46. napustio je Afriku i otišao u Rim, prvo se zaustavivši na Sardiniji,  a zatim se vratio u grad krajem jula. === Druga španska kampanja i njen kraj === Nakon Cezarovog povratka u Rim, proslavio je četiri trijumfa: nad Galijom, Egiptom, Azijom i Afrikom. Pobjeda nad drugim Rimljanima u Africi "taktično je smatrana" pobjedom nad Jubinom Numidijom.  Proslave su počele 21. septembra i trajale su do 2. oktobra, uz raskošne parade zarobljenika i opljačkanog blaga.  Cezar je, kao trijumfator, također proslavio ovu priliku dajući sebi pravo da mu prethode sedamdeset dva liktora - daleko više od uobičajenih dvanaest konzula i uobičajenih dvadeset četiri diktatora - simbolizirajući da je tri puta držao diktaturu.  Održavane su i masovne igre i javni banketi; Cezar je također dao ogromne donacije svojim ljudima, ekvivalentne više od šesnaest godina plate, a još više za centurione i oficire. Glavni izvor za kampanju u Španiji poznat je kao ''Španski rat'' (ili ''Bellum Hispaniense'' ) i vjerovatno ga je napisao jedan od Cezarovih oficira, "ali je daleko najmanje zadovoljavajuća od knjiga dodanih njegovim ''Komentarima'' ".  Elizabeth Rawson, u knjizi ''Cambridge Antique History'' , opisuje "nespretnog pripovjedača".  Druge kritike usmjerene su na pisanje: njegov "poluobrazovani latinski", njegov status "najnepismenije i najrazdražujuće knjige u klasičnoj književnosti", sa "vrlo jadnim stilom" i "lošim imitacijama Cezarove lucidnosti". ==== Rana kampanja ==== Cezar je, međutim, otišao u Španiju u novembru 46. godine prije nove ere, kako bi tamo svladao opoziciju.  Njegovo imenovanje Kvinta Kasija Longina nakon prve kampanje u Španiji dovelo je do pobune: Kasijeva pohlepa i... "neugodan" temperament doveli su do toga da su mnogi provincijalci i trupe otvoreno prešli na stranu Pompeja, dijelom okupljeni od strane Pompejevih sinova Gneja i Seksta .  Pompejcima su se pridružile i druge izbjeglice iz Tapsa, uključujući Labijena. Nakon što je primio loše vijesti s poluotoka, otišao je s jednom iskusnom legijom, jer su mnogi njegovi veterani bili otpušteni, i stavio Italiju u ruke svog novog ''magistra viteštva'' Lepida .  Predvodio je ukupno osam legija, što je izazvalo strahove da bi ga mogla poraziti zastrašujuća snaga Gneja Pompeja od više od trinaest legija i dodatnih pomoćnih trupa.  Španska kampanja bila je prepuna zločina, Cezar je svoje neprijatelje tretirao kao pobunjenike; Cezarovi ljudi su ukrašavali svoja utvrđenja odrubljenim glavama i masakrirali neprijateljske vojnike. Cezar je prvo stigao u Španiju i oslobodio Uliju od opsade. Zatim je marširao protiv Kordube, u kojoj je bio garnizon Seksta Pompeja, koji je zatražio pojačanje od svog brata Gneja.  Gnej je isprva odbio bitku na Labijenov savjet, prisiljavajući Cezara na zimsku opsadu grada, koja je na kraju otkazana nakon malog napretka; Cezar je zatim krenuo u opsadu Ategue, praćen Gnejevom vojskom.  Međutim, značajna dezerterstva su počela uzimati danak pompejskim snagama: Ategua se predala 19. februara 45. godine prije nove ere, čak i nakon što je njen pompejski komandant masakrirao osumnjičene prebjege i njihove porodice na zidinama.  Gnejeve Pompejeve snage su se nakon toga povukle iz Ategue, a Cezar ih je slijedio. ==== Munda ==== Dodatne informacije: Bitka kod Munde i Bitka kod Laura Dezerterstva su prisilila Gneja Pompeja da pruži bitku na grebenu blizu Munde.  Cezar, tražeći odlučujući ishod, dao je bitku, poslavši svoje ljude da marširaju uz greben kako bi se sukobili s Pompejcima u ogorčenoj borbi; Cezarove snage su se pokolebale, a Cezar je požurio u prve linije kako bi lično okupio svoje ljude. Kada je Cezarova Deseta legija (s njegove desne strane) probila pompejansku liniju, Labijen je poveo legiju da popuni prazninu. Međutim, bok je već bio razbijen od strane cezarove konjice, koja je cijelu pompejansku vojsku natjerala u bijeg.  Borbe su bile dovoljno žestoke da Plutarh prenosi da je Cezar rekao svojim prijateljima "često se borio za pobjedu, ali sada prvo za svoj život".  Svetonije tvrdi da je Cezar u očaju razmišljao o samoubistvu.  Cezar je pretrpio oko hiljadu mrtvih, "visok postotak od vojske koja je vjerovatno brojala mnogo više od 25.000-30.000 ljudi". Labijen je ubijen na bojnom polju; Gnej Pompej je pobjegao, ali je ubrzo nakon toga zarobljen i pogubljen.  Dok je Sekst Pompej uspio pobjeći u skrivanje, a s druge strane Mediterana u Siriji došlo je do male pobune pod Kvintom Cecilijem Basom koja je potrajala,  građanski rat je bio završen. ==== Povratak ==== Pobjeda je potaknula Senat u Rimu da proglasi pedeset dana zahvalnosti, da Cezaru titulu "Oslobodilac" i posveti hram Slobodi.  U narednim mjesecima ulizički Senat dodijelio je daljnje počasti, uključujući pravo sjedenja na posebnoj stolici između konzula u Senatu, postavljanje Cezarove statue od slonovače na Kapitolu blizu kraljeva i u hramu Kvirinu.  Mjesec njegovog rođenja, ''Quinctilis'' , preimenovan je u njegovu čast (na kraju je postao moderni juli); osnovan je hram njegovoj milosti, dobio je trajno ime ''Imperator'' i titulu ''parens patriae'' (otac svoje zemlje). Cezar se vratio u Rim preko južne Galije i Narbona Marcija .  Tokom povratka, osnovao je niz kolonija za svoje veterane, nagradio svoje vojnike i pristalice te dodijelio latinska prava raznim galskim gradovima.  Također se sastao i pomirio s Markom Antonijem.  Dok je bio u Cisalpinskoj Galiji, obećao je i Marku Juniju Brutu pretorsko mjesto za 44. godinu prije nove ere i moguće konzulstvo 41. godine. Ušao je u Rim otprilike godinu dana nakon što ga je napustio u oktobru 45. godine prije nove ere, kako bi proslavio trijumf nad sugrađanima, ostavljajući pomalo loš utisak.  Također je dozvolio dvojici svojih legata, Kvintu Pediju i Kvintu Fabiju Maksimu , da također održe trijumfe.  Nijedna od ovih proslava nije bila popularna kod kritičara u Senatu.  Ni Cezarovo obezvređivanje konzulstva i drugih funkcija u ime političkih usluga nije bilo popularno: na primjer, posljednjeg dana u godini, konzul je umro, što je navelo Cezara da sazove izbore kako bi jednog od svojih saveznika, Gaja Kaninija Rebilusa , postavio za konzula na nekoliko sati poslijepodne, što je navelo Ciceron da piše prijatelju "kad bi to mogao vidjeti, plakao bi". Cezar je, sa svoje strane, po povratku počeo planirati ambicioznu kampanju u Dakiju i Partiju . == Posljedice == Vidi također: Atentat na Julija Cezara Cezarovo imenovanje za diktaturu tokom građanskog rata , prvo privremeno - a zatim trajno početkom 44. godine prije nove ere  - zajedno s njegovom de facto i vjerovatno neodređenom polubožanskom monarhijskom vlašću,  dovelo je do zavjere koja je uspješno završila njegovim atentatom na Martovske ide 44. godine prije nove ere, tri dana prije nego što je Cezar otišao na istok u Partiju.  Među zavjerenicima bilo je mnogo cezarskih oficira koji su pružili izvrsnu službu tokom građanskih ratova, kao i ljudi koje je Cezar pomilovao. Neki naučnici, poput Ericha Gruena , smatraju Cezarov građanski rat kao podsticajni događaj za slom republike. Iz ove perspektive, građanski rat – izazvan pogrešnom procjenom, a ne namjerom – uzrokovao je slom republike pokretanjem dugoročnog poremećaja funkcionisanja republikanske političke kulture.  Drugi građanski rat smatraju simptomom sloma republike, bilo u smislu otuđenja republike od različitih interesnih grupa (prema Peteru Bruntu ) ili u smislu produžene političke "krize bez alternative" gdje republikanske institucije nisu bile u stanju da sprovedu potrebne reforme iznutra, a istovremeno su bile takvog statusa da se nijedna alternativa nije ozbiljno razmatrala (prema Christianu Meieru ). '''Antarktička ledena ploča''' kontinentalni je glečer koji pokriva 98% antarktičkog kontinenta, sa površinom od 14 miliona kvadratnih kilometara (5,4 miliona kvadratnih milja) i prosječnom debljinom od preko 2 kilometra (1, 2 milje). To je najveći od dva postojeća ledena pokrivača na Zemlji, sa 26,5 miliona kubnih kilometara (6,4 miliona kubnih milja) leda, što je ekvivalentno 61% ukupne slatke vode na Zemlji. Njegova površina je gotovo neprekidna, a jedine oblasti bez leda na kontinentu su suhe doline, nunataci (vrhovi planina iznad leda) u antarktičkim planinskim lancima i rijetki priobalni stjenski izdanci. Često se, zbog velikih razlika u masi glečera, protoku leda i topografiji između njih, dijeli na Antarktičko poluostrvo, Istočnu antarktičku ledenu ploču i Zapadnu antarktičku ledenu ploču. Pošto je Istočna antarktička ledena ploča više od 10 puta veća od Zapadne i nalazi se na većoj nadmorskoj visini, manje je podložna klimatskim promjenama od Zapadne. U 20. vijeku, Istočna ploča bila je jedna od rijetki mjesta na Zemlji gdje je primjećeno blago hlađenje umjesto zagrijavanja, dok je Zapadna od 1950-ih do 2000. bilježila zagrijevanje od preko 0,1 °C po deceniji, sa prosječnim trendom zagijavanja od >0,05 °C po deceniji od 1957. preko cijelog kontinenta. Početkom 2020-ih i dalje postoji neto dobitak mase u Istočnoj ploči, zbog povećanih padavina koje su se zaledile na ledenoj ploči), dok je gubitak leda iz Zapadne ploče, posebno sa glečera Thwaites i Pine Island, mnogo veći. Do 2100. godine, samo gubitak leda iz Antarktika mogao bi podići globalni nivo mora za oko 11 cm (5 inča). Zapadna antarktička ledena ploča (WAIS) nalazi se duboko ispod nivoa mora, što je čini podložnom nestabilnostima morskih ledenih ploča – ovaj proces je teško precizno predvidjeti u modelima. Ako do nestabilnosti dođe prije 2100. godine, porast nivoa mora izazvan Antarktikom mogao bi se povećati za dodatne desetine centimetara, posebno pri velikom globalnom zatopljenju. Topljenje leda takođe stvara velike količine svježe otopljene vode – oko 1100–1500 milijardi tona godišnje. Ova voda razblažuje slanu antarktičku dubinsku vodu, slabi donju cirkulacionu ćeliju Južnog okeana i može doprinijeti njenom eventualnom kolapsu, iako će se to vjerovatno odvijati postepeno, tokom stoljeća. Paleoklimatska istraživanja i poboljšano modeliranje pokazuju da je vrlo vjerovatno da će Zapadna antarktička ledena ploča nestati čak i ako globalno zagrijavanje više ne bude napredovalo, te da bi nju moglo spasiti jedino smanjenje zagrijavanja za 2 °C ispod nivoa do 2020. godine. Smatra se da bi potpuno nestajanje ploče trajalo između 2 i 13 hiljada godina, iako nekoliko vijekova visokih emisija može skratiti ovaj period na oko 500 godina. Ako se ploča sruši, ali planinski ledeni vrhovi ostanu, nivo mora bi poratao za 3,3 m, a ako se i oni otope – za 4,3 m. Izostatičko podizanje tla moglo bi dodatno povećati niv mora za oko 1 m tokom narednih hiljadu godina. S druge strane, Istočna antarktička ledena ploča je veoma stabilna. Trenutno zagrijavanje može povećati nivo mora samo za oko 0,5–0,9 m, što je mali dio od ukupno 53,3 m leda u cijeloj ploči. Pri zagrijavanju od oko 3 °C, osjetljive oblasti poput Wilkes i Aurora bazena mogle bi se srušiti tokom narednih 2000 godina, što bi podiglo nivo mora za ukupno 6,4 m. Potpuno topljenje i nestanak cjelokupne ploče zahtijevalo bi globalno zagrijavanje između 5 °C i 10 °C. == Geografija == ''Više informacija: [[Geografija Antarktika]]'' Antarktička ledena ploča pokriva površinu od gotovo 14 miliona km² i sadrži 26,5 miliona km³ leda. Kubni kilometar leda teži približno 0,92 gigatona, što znači da pokrivač teži oko 24.380.000 gigatona. To je ekvivalentno oko 61% sve slatke vode na Zemlji. Jedini drugi postojeći ledeni pokrivač je Grenlandski ledeni pokrivač u Arktiku. Antarktička ledena ploča podijeljena je Transantarktičkim planinama na dvije nejednake sekcije: Istočnu antarktičku ledenu ploču (EAIS) i manju Zapadnu antarktičku ledenu ploču (WAIS). Neki glaciolozi smatraju da ploča nad relativno malim Antarktičkim poluostrvom (takođe u Zapadnom Antarktiku) predstavlja treću ledenu ploču zbog vrlo različitih drenažnih bazena od WAIS-a. Prosječna debljina ovih ledenih ploča je oko 2 km. Čak su i Transantarktičke planine uglavnom prekrivene ledom, s izuzetkom nekih vrhova i suhih pustinja McMurdo. Neke priobalne oblasti takođe imaju tijene koje nisu prekrivene ledom. '''Drugo izdanje''' takmičenja u [[Skijaški skokovi|skijaškim skokovima]], [[Turneja 4 skakaonice|Turneje 4 skakaonice]], održano je 31. decembra u [[Oberstdorf|Oberstdorfu]], 1. januara u [[Garmisch-Partenkirchen|Garmisch-Partenkirchenu]], a 3. januara skokovi u [[Innsbruck|Innsbrucku]]. Skokovi u [[Bischofshofen|Bischofshofenu]] održani su 6. januara. Ukupni pobjednik bio je [[Norvežani|Norvežanin]] [[Olaf B. Bjørnstad]], koji je pobijedio u tri od četiri takmičenja. Titulu je branio [[Austrijanci|Austrijanac]] [[Josef Bradl]], koji je važio za glavnog favorita, pobjedivši tek na zadnjim skokovima u Bischofshofenu, zauzevši treće mjesto u ukupnom poretku. Bila je to prva turneja koja je koristila tradicionalni redoslijed takmičenja: Oberstdorf u decembru, novogdišnje takmičenje u Garmisch-Partenkirchenu, zatim Innsbruck, te finale u Bischofshofenu na Bogojavljanje. == Oberstdorf == * '''Datum''': 31. decembar 1953. * '''Država''': {{ZID|Njemačka}} * '''Skakaonica''': [[Schattenberg (skakaonica)|Schattenberg]]<ref>[http://www.fis-ski.com/de/606/612.html?sector=JP&raceid=848 Zvanični FIS rezultati {{Simboli jezika|de|njemački}} {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Simboli jezika|fr|francuski}}]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> {| width="100%" | valign="top" width="50%" | {| class="wikitable" style="text-align:center" width="100%" |- ! width="10%" | Plasman ! width="45%" | Ime ! width="15%" | Bodovi ! width="15%" | 1. serija ! width="15%" | 2. serija |- bgcolor="#F7F6A8" | {{0}}1. | align="left" | {{ZD|FIN}} [[Olaf B. Bjørnstad]] | 222,0 || || |- bgcolor="#DCE5E5" | {{0}}2. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Josef Bradll]] | 220,5 || || |- bgcolor="#FFDAB9" | {{0}}3. | align="left" | {{ZD|FIN}} [[Aulis Kallakorpi]] | 216,0 || || |- | {{0}}4. | align="left" | {{ZD|NOR}} [[Arne Ellingsen]] | 215,5 || || |- | {{0}}5. | align="left" | {{ZD|JUG}} [[Albin Rogelj]] | 207,0 || || |- | {{0}}6. | align="left" | {{ZD|FIN}} [[Eino Kirjonen]] | 206,0 || || |- | {{0}}7. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Franz Dengg]] | 204,0 || || |- | {{0}}8. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Franz Eder]] | 202,0 || || |- | 9. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Arne Nilsson]] | 201,0 || || |- | 9. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Toni Brutscher]] | 201,0 || || |} | valign="top" width="50%" | {| class="wikitable" style="text-align:center" width="100%" |- ! width="10%" | Plasman ! width="45%" | Ime ! ! width="15%" | Bodovi ! width="15%" | 1. serija ! width="15%" | 2. serija |- | 11. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} Toivo Lauren | | 200,0 || || |- | 12. | align="left" | {{ZD|NJE}} Josef "Sepp" Kleisl | | 197,0 || || |- | 13. | align="left" | {{ZD|AUT}} Albin Plank | | 196,0 || || |- | 14. | align="left" | {{ZD|AUT}} Ferdl Kerber | | 194,0 || || |- | 16. | align="left" | {{ZD|NJE}} Max Bolkart | | 190,0 || || |- | 17. | align="left" | {{ZD|NJE}} Josef "Sepp" Weiler | | 189,5 || || |- | 18. | align="left" | {{ZD|AUT}} Lois Leodolter | | 188,5 || || |- | 19. | align="left" | {{ZD|KAN}} Jeremy Baig | | 188,5 || || |- | 20. | align="left" | {{ZD|AUT}} Walter Steinegger | | 188,0 || || |- | 21. | align="left" | {{ZD|NOR}} Arnfin Bergman | | 187,5 || || |- | 24. | align="left" | {{ZD|NJE}} Helmut Böck | | 178,0 || || |} |} == Garmisch-Partenkirchen== * '''Datum''': 1. januar 1953. * '''Država''': {{ZID|Njemačka}} * '''Skakaonica''': [[Velika olimpijska skakaonica (Garmisch-Partenkirchen)|Velika olimpijska]]<ref>[http://www.fis-ski.com/de/606/612.html?sector=JP&raceid=848 Zvanični FIS rezultati {{Simboli jezika|de|njemački}} {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Simboli jezika|fr|francuski}}]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> {| width="100%" | valign="top" width="50%" | {| class="wikitable" style="text-align:center" width="100%" |- ! width="10%" | Plasman ! width="45%" | Ime ! width="15%" | Bodovi ! width="15%" | 1. serija ! width="15%" | 2. serija |- bgcolor="#F7F6A8" | {{0}}1. | align="left" | {{ZD|NOR}} [[Olaf B. Bjørnstad]] | 226 || || |- bgcolor="#DCE5E5" | {{0}}2. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Josef Bradl]] | 220,5 || 77,0&nbsp;m || 81,5&nbsp;m |- bgcolor="#FFDAB9" | {{0}}3. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Toni Brutscher]] | 219,5 || 78,0&nbsp;m || 79,5&nbsp;m |- | {{0}}4. | align="left" | {{ZD|NOR}} [[Halvor Næs]] | 218,5 || 78,5&nbsp;m || 77,0&nbsp;m |- | {{0}}5. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Toivo Lauren]] | 215,0 || 77,0&nbsp;m || 79,5&nbsp;m |- | {{0}}6. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Sepp Weiler]] | 212,5 || 74,0&nbsp;m || 78,0&nbsp;m |- | {{0}}7. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Sepp Hohenleitner]] | 209,5 || 73,0&nbsp;m || 78,5&nbsp;m |- | {{0}}8. | align="left" | {{ZD|NOR}} [[Erling Kroken]] | 209,0 || 73,0&nbsp;m || 78,0&nbsp;m |- | {{0}}9. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Walter Steinegger]] | 204,5 || 72,0&nbsp;m || 77,0&nbsp;m |- | 10. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Franz Dengg]] | 198,0 || 71,0&nbsp;m || 75,0&nbsp;m |- | 11. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Arne Nilsson]] | 197,0 || || |- | 12. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Ferdl Kerber]] | 188,0 || 71,5&nbsp;m || 71,0&nbsp;m |- | 13. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Heini Klopfer]] | 182,0 || || |} | valign="top" width="50%" | {| class="wikitable" style="text-align:center" width="100%" |- ! width="10%" | Plasman ! width="45%" | Ime ! width="15%" | Bodovi ! width="15%" | 1. serija ! width="15%" | 2. serija |- | rowspan="2" | 14. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Harry Bergqvist]] | 180,5 || 74,5&nbsp;m || 78,0&nbsp;m |- | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Albin Plank]] | 180,5 || 62,0&nbsp;m || 69,0&nbsp;m |- | 16. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Rudolf Dietrich|Rudi Dietrich]] | 180,0 || 67,0&nbsp;m || 73,0&nbsp;m |- | 17. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Karl Holmström]] | 178,5 || || |- | 18. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Robert Engel]] | 176,0 || || |- | 19. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Toni Eisgruber]] | 175,5 || || |- | 20. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Willi Fischer (ski-skakač)|Willi Fischer]] | 174,0 || || |- | 21. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Hans Karg]] | 170,0 || || |- | 22. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Friedl Brandner]] | 166,0 || || |- | 23. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Hermann Anwander]] | 161,0 || || |- | 24. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Fritz Ruepp]] | 156,0 || || |- | 25. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Willy Gotthold]] | 148,5 || || |} |} Papinska konklava 2025. Papinska konklava održana je 7. i 8. maja 2025, kako bi se izabrao novi papa, nasljednik Pape Franje, koji je umro 21. aprila 2025. Od 135 podobnih kardinala sa pravom glasa, prisustvovali su svi osim dvojice. Na četvrtom glasanju, konklava je izabrala kardinala Roberta Francisa Prevosta, prefekta Dikasterija za biskupe i predsjednika Papinske komisije za Latinsku Ameriku. Nakon prihvatanja izbora, uzeo je ime Lav XIV. == Izborni proces == Proces izbora pape započeo je 21. aprila 2025, kratko nakon smrti Pape Franje. Kao i na papinskoj konklavi 2013, dekan i prodekan Kardinalskog zbora bili su stariji od 80 godina i nisu mogli sudjelovati. Najstariji kardinal mlađi od 80 godina, Pietro Parolin, predsjedavao je konklavom. === Vrijeme i procedura === Prema Universi Dominici gregis, apostolskoj konstituciji Ivana Pavla II. iz 1996, odnosno modifikovanom motopropriju Normas nonnullas Benedikta XVI. iz 2013, kardinali su imali najmanje 15 dana za sazivanje konklave nakon što je Stolica postala upražnjena. Oni su imali diskreciono pravo da započnu konklavu ranije ili najkasnije 20 dana nakon što mjesto pape postane upražnjeno. Dana 28. aprila 2025, dva dana nakon Franjine sahrane, peta generalna kongregacija kardinala odredila je 7. maj 2025. za početak konklave. === Kardinali elektori === Kardinali stariji od 80 godina nisu mogli sudjelovati u izboru novog pape. Dana 21. aprila 2025. bilo je ukupno 252 kardinala, a 135 njih je bilo mlađe od 80 godina, samim time s pravom glasa. Od tih 135 kardinala s pravom glasa, 80% je imenovao papa Franjo. Od proglašavanja Romano Pontifici eligendo i Universi Dominici gregis 1975. godine, maksimalni broj kardinala elektora je određen na 120. Konklava 2025. bila je prva konklava u kojoj je ovaj broj premašen na dan kada je Stolica postala upražnjena. Prema kanonskom pravu, svaki kardinal mlađi od 80 godina koji se nije odrekao ili izgubio pravo glasa imao je pravo biranja na konklavi. Papa koji je izabrao više od 120 kardinala elektora, kao što je to učinio Papa Franjo, u praksi poništava ograničenje iz 1975. Dana 30. aprila 2025, generalna kongregacija kardinala potvrdila je da svi prisutni kardinali elektori mogu glasati na konklavi koja započinje 7. maja. Nepodobni kardinali su ipak mogli prisustvovati generalnim kongregacijama i učestvovati u raspravama koje su prethodile konklavi. Iako kardinali imaju ovlasi da biraju bilo kog katolika koji je kršten, posljednji put kada je jedan "nekardinal" bio izabran bilo je na papinskoj konklavi 1378. godine. === Neučestvovanje === Nakon što je rekao da će pokušati učestvovati u konklavi, kardinal Giovanni Angelo Becciu iz Italije, koji se odrekao svojih kardinalskih prava zbog finansijskog skandala, izjavio je da će poštovati želju Pape Franje i suzdržati se od učešća. Zdravstveni problemi spriječili su kardinale Antonija Cañizaresa Lloveru iz Španije i Johna Njuea iz Kenije da učestvuju u konklavi, čime je broj učesnika smanjen na 133. Za izbor pape bila su potrebna 89 glasa, odnosno dvotrećinska većina. Ovo je bio najveći broj kardinala koji su ikada učestvovali u jednoj konklavi. == Nagađanja == Franjina hospitalizacija u februaru i martu 2025. potaknula je spekulacije o predstojećoj konklavi. Zbog velikog međunarodnog širenja članstva u Kardinalskom zboru pod Papom Franjom, broj kardinala porastao je na 252, sa preko 140 neevropskih kardinala koji su izabrani za vrijeme njegovog pontifikata, neki posmatrači sugerisali su da je moguć izbor neevropskog pape. Prvobitno je planirano da konklava 2025. ima 135 elektora iz 71 zemlje, dok je konklava 2013. i 2005. imala 115 elektora iz 48, odnosno 52 zemlje. Neki od kardinala učesnika nisu govorili talijanski, radni jezik Rimske kurije. Vodeći se talijanskom izrekom "debeo papa, mršav papa", neki komentatori predviđali su da će Franjin nasljednik biti konzervativniji, zbog zabrinutosti oko uplitanja u proces izbora, koje je zabranio Ivan Pavao II, te neprijateljskog preuzimanja od strane ultrakonzervativnih političara i katolika. Što se tiče 3. i 4. generalne kongregacije, među kardinalima je navodno postojala želja za desetogodišnjim papom, nekim u kasnim sedamdesetim, s iskustvom u Rimskoj kuriji, ko bi bio više fokusiran na unutrašnje poslove. Neki su smatrali da je mlađi papa vjerovatniji izbor, dok su drugi smatrali da su kardinali poput Pierbattista Pizzaballa i Roberta Prevosta premladi. Mnogi kardinali su izrazili nadu za kratkom konklavom kao 2005. i 2013. godine. S obzirom na složenost i heterogenost ove konklave, u poređenju s onom koja je Papu Franju izabrala za dva dana 2013, kardinal Rainer Woelki očekivao je da će konklava 2025 potrajati duže; kardinali Louis Raphaël I Sako i Gregorio Rosa Chávez očekivali su kraću dvodnevnu ili trodnevnu konklavu, za koju je potonji napomenuo da će trajati "maksimalno tri dana". ---- ---- ---- ---- ----'''Starlingov princip''' navodi da kretanje tečnosti kroz polupropusni krvni sud, poput kapilara ili malh venula, zavisi od [[Pritisak|hidrostatskog pritiska]] i koloidnog osmotskog pritiska (onkotskog), s obje strane polupropusne barijere koja propušta filtrat, usporavajući izlazak većih molekula, poput proteina, iz krvotoka. Pošto svi krvni sudovi dopuštaju određeni stepen curenja proteina, pravi balans preko membrane ne može se postići, te dolazi do kontinuiranog protoka vode sa malim rastvorima. Svojstva molekulske filtracije zida kapilara leže u nedavno otkrivenom endokapilarnom sloju, a ne u dimenzijama pora kroz ili između endotelskih ćelija. Ovaj vlaknasti matriksni endokapilarni sloj naziva se endotelni glikokaliks. Starlingova jednačina opisuje ovaj odnos u matematičkom obliku i može se primijeniti na mnoge biološke i nebiološke polupropusne membrane. == Jednačina == Starlingova jednačina primijenjena na zid krvnog suda glasi: : <math>\ J_v = L_\mathrm{p} S ( [P_\mathrm{c} - P_\mathrm{i}] - \sigma[\pi_\mathrm{p} - \pi_\mathrm{g}] )</math> gdje je: * <math> J_v </math> volumen filtracije rastvarača kroz endotel po sekundi. * <math> [P_\mathrm{c} - P_\mathrm{i}] - \sigma[\pi_\mathrm{p} - \pi_\mathrm{g}] </math> ukupna pokretačka sila. ** <math> P_c </math> kapilarni [[hidrostatski pritisak]] ** <math> P_i </math> intersticijski hidrostatski pritisak ** <math> \pi_p </math> onkotski pritisak plazmatskih proteina. ** <math> \pi_g </math> subglikokaliksni onkotski pritisak, koji se mijenja obrnuto proporcionalno sa <math> J_v </math> i tako stabilizuje <math> J_v </math>. ** <math> L_p </math> hidraulička propusnost membrane ** <math> S </math> površina za filtraciju, određena pukotinama u "tight junction" ljepilu koje povezuje endotelske ćelije na njihovim ivicama. ** <math> \sigma </math> Stavermanov refleksni koeficijent, koji zavisi od stanja endotelnog glikokaliksa iznad pukotina između spojeva. Pritisci se uobičajeno mjere u '''milimetrima živinog stuba (mmHg)''', a koeficijent filtracije u '''mililitrima po minuti po milimetru živinog stuba (ml·min⁻¹·mmHg⁻¹)'''. Brzina kojom se tečnost filtrira kroz vaskularni endotel (transendotelna filtracija) određena je zbirom dvije sile koje guraju van, '''kapilarnog pritiska (P_c)''' i '''koloidnog osmotskog pritiska ispod endotelnog glikokaliksa (π_g)''', te dvije sile koje apsorbuju, '''onkotskog pritiska plazmatskih proteina (π_p)''' i '''intersticijskog pritiska (P_i)'''. '''Starlingova jednačina''' je prva od dvije '''Kedem–Katchalski jednačine''', koje primjenjuju termodinamiku van ravnoteže na teoriju osmotskog pritiska kroz membrane koje su barem djelomično propusne za rastvor odgovoran za razliku osmotskog pritiska. Druga Kedem–Katchalski jednačina objašnjava '''transendotelni transport rastvora (J_s)'''. Danas se zna da '''prosječni kolodni osmotski pritisak intersticijske tečnosti nema značajan uticaj na J_v'''. Razlika kolodnog osmotskog pritiska koja se suprotstavlja filtraciji sada se definiše kao '''π' minus subglikokaliksni π_g'''. '''Subglikokaliksni prostor''' je vrlo mala, ali životno važna mikrodomena ukupnog intersticijskog prostora. Koncentracija rastvorljivih proteina u toj mikrodomeni, koja određuje π_g, približno je nula dok postoji adekvatna filtracija koja ih ispira iz interendotelnih pukotina. Iz tog razloga je '''J_v mnogo manji nego što je ranije izračunato i strogo je regulisan'''. Svaki privremeni porast plazmatskog kolodnog osmotskog pritiska ili pad kapilarnog hidrostatskog pritiska dovoljan da izazove obrnuti (negativni) J_v dovodi do neometane difuzije intersticijskih proteina u subglikokaliksni prostor, smanjujući razliku kolodnog osmotskog pritiska koja je pokretala apsorpciju tečnosti u kapilaru. Ovisnost π_g o lokalnom J_v nazvana je '''Model Glikokaliksa''' ili '''Michel-Weinbaum model''', u čast dvojice naučnika koji su nezavisno opisali filtracijsku funkciju glikokaliksa. '''Michel-Weinbaum model''' objašnjava kako većina kontinuiranih kapilara održava stanje stabilne filtracije duž cijele dužine većinu vremena. Privremeni poremećaji Starlingovih sila brzo se vraćaju u stanje stabilne filtracije. '''Koeficijent filtracije''' Glavni članak: Koeficijent filtracije U nekim tekstovima, proizvod '''hidrauličke propusnosti''' i '''površine membrane''' naziva se '''filtracijski koeficijent K_fc'''.[potrebna citacija] '''Refleksni koeficijent''' '''Stavermanov refleksni koeficijent, σ''', je bezdimenzionalna konstanta koja je specifična za propusnost membrane za određeni rastvor.[4] '''Starlingova jednačina''', napisana bez σ, opisuje protok rastvarača kroz membranu koja je nepropusna za rastvore sadržane u otopini.[5] '''σ_n''' koriguje djelomičnu propusnost polupropusne membrane za rastvor n.[5] Gdje je '''σ blizu 1''', plazmatska membrana je manje propusna za označene čestice (npr. veće molekule poput albumina i drugih plazmatskih proteina), koje mogu prolaziti kroz endotelni sloj, iz područja više koncentracije u područje niže koncentracije, sporije, dok voda i manji rastvori prolaze kroz glikokaliksni filter u ekstravaskularni prostor.[5] '''Glomerulski kapilari''' imaju refleksni koeficijent blizu 1, jer normalno nijedan protein ne prelazi u glomerulski filtrat. Suprotno tome, '''hepatijski sinusoidni kapilari''' nemaju refleksni koeficijent jer su potpuno propusni za proteine. Intersticijska tečnost jetre unutar '''Space of Disse''' ima isti kolodni osmotski pritisak kao plazma, pa se sinteza albumina u hepatocitima može regulisati. '''Približne vrijednosti''' Ispod su tipične vrijednosti za varijable u '''Starlingovoj jednačini''', koje regulišu neto '''J_v''' na oko 0,1 ml po sekundi, 5–6 ml po minuti ili oko 8 litara dnevno. {| class="wikitable" !Lokacija !P_c (mmHg)[6] !P_i (mmHg)[6] !σπ_c (mmHg)[6] !σπ_g (mmHg)[6] |- |Arteriolarni kraj kapilara | +35 |−2 | +28 |zavisi od lokalnog J_v |- |Venula | +15 |−2 | +28 |zavisi od lokalnog J_v |} '''Specifični organi''' '''Bubrezi''' Glomerulski kapilari imaju kontinuirani sloj glikokaliksa u zdravlju, a ukupna transendotelna stopa filtracije rastvarača ('''J_v''') prema bubrežnim tubulima je obično oko 125 ml/min (oko 180 litara/dan). Glomerulski kapilarni '''J_v''' je poznatiji kao '''glomerulska filtracija (GFR)'''. '''Pluća''' Starlingova jednačina može opisati kretanje tečnosti iz plućnih kapilara u alveolarni prostor zraka.[7][8] '''Klinički značaj''' Woodcock i Woodcock su 2012. pokazali da revidirana Starlingova jednačina ('''steady-state Starling principle''') pruža naučno objašnjenje kliničkih opažanja u vezi sa intravenskom terapijom tečnošću.[9] Tradicionalno učenje o filtraciji i apsorpciji tečnosti unutar jedne kapilare je zamijenjeno konceptom vitalne cirkulacije '''ekstracelularne intersticijske tečnosti''' koja teče paralelno sa cirkulacijom krvi. Infuzija intravenskih tečnosti koja povećava '''plazmatski kolodni osmotski pritisak''' (kolodna terapija) ima mnogo manji uticaj na plazmatski volumen nego što se prvobitno očekivalo, djelimično zato što početno smanjena stopa filtracije omogućava porast koncentracije proteina u subglikokaliks prostoru, vraćajući razliku kolodnog osmotskog pritiska i transendotelnog protoka rastvarača na nivo stabilne ravnoteže unutar jednog sata. Prevencija i liječenje edema (prekomjerne intersticijske tečnosti) zavisi od '''normalizacije P_c''' i optimizacije protoka limfe. '''Istorija''' Starlingova jednačina je dobila ime po britanskom fiziologu '''Ernestu Starlingu''', koji je također poznat po '''Frank–Starlingovom zakonu srca'''.[10] Starling se može pripisati i zaslugom za identifikaciju da je “apsorpcija izotoničnih rastvora soli (iz ekstravaskularnog prostora) od strane krvnih žila određena osmotskim pritiskom serumskih proteina” još 1896. godine.[10] '''Vidi također''' '''Shéyaa Bin Abraham-Joseph''' (rođen 22. oktobra 1992.), poznatiji kao '''21 Savage''', britanski je reper sa adresom u Atlanti, Georgia. Rođen u Londonu, odrastao je u Sjedinjenim Američkim Državama. Muzičku karijeru započeo je 2013. godine, izbacivši tri mixtapea koji su naišli na regionalno priznanje. Probio se zajednički EP-jm sa producentom Metro Boominom, pod nazivom Savage Mode (2016), koji je zauzeo 23. mjesto na Billboard 200 listi. Glavni singlovi ''"X"'' (sa Futureom) i ''"No Heart"'' našli su se u top 40 na Billboard Hot 100 listi. Kasnije iste godine dodatno je zapažen kao gost na Drakeovom singlu ''"Sneakin'"''. U januaru 2017. godine potpisao je ugovor sa Epic Records. Njegov prvi studijski album, Issa Album (2017), dostigao je drugo mjesto na Billboard 200 listi, dok je glavni singl ''"Bank Account"'' dosegao 12. mjesto na Billboard Hot 100. Iste godine objavio je i zajednički album Without Warning (2017.) sa Metro Boominom i reperom Offsetom, te je i gostovao na Post Maloneovom singlu ''"Rockstar"'', koji je zauzeo prvo mjesto na Billboard Hot 100 i dobio dvije nominacije na 61. dodjeli Grammy nagrada za pjesmu godine i najbolju rep pjesmu. Njegov drugi album, I Am > I Was (2018), bio je prvi koji je debitovao na prvom mjestu Billboard 200, a singl ''"A Lot"'' (sa J. Coleom) osvojio je Grammy za najbolju rep pjesmu. Godine 2020. on i Metro Boomin objavili su nastavak EP-a, Savage Mode II, koji je također debitovao na prvom mjestu Billboard 200 i donio top 10 singlove ''"Runnin"'' i ''"Mr. Right Now"'' (sa Drakeom). Godine 2022. gostovao je na Drakeovom singlu "Jimmy Cooks", što je bila njegova prva pjesma koja je debitovala na prvom mjestu Hot 100. Kasnije te godine, sa Drakeom je izdao zajednički album "Her Loss", koji je također zauzeo prvo mjesto Billboard 200, čime je postao njegov treći projekat na vrhu liste. Njegov treći solo album, American Dream iz 2024, bio je njegov četvrti uzaspni album na prvom mjestu i donio top 10 pjesme na Billboard Hot 100: Redrum i Nee-Nah. 21 Savage uhapšen je od strane američke imigracione službe (ICE), 3. februara 2019. Zvaničnici su otkrili da je britanski državljanin koji je u SAD ušao u julu 2005. nezakonio ostao nakon isteka H-4 vize 2006. godine. Dobio je kauciju 12. februara i pušten je narednog dana, dok je čekao ishod ubrzanog deportacionog ročišta, koje je prvobitno bilo zakazano za 9. april, ali je kasnije odgođeno na neodređeno vrijeme. Advokati 21 Savagea tvrdil su da je on legalno boravio u SAD godinama prije isteka H-4 vize 2005. godine. Godine 2023, 21 Savage posteao je legalni stalni stanovnik SAD-a i dobio je zelenu kartu. Godine 2022. 21 Savage je gostovao na Drakeovom singlu ''"Jimmy Cooks"'', što je bila njegova prva pjesma koja je debitovala na prvom mjestu Hot 100. Kasnije iste godine zajedno sa Drakeom izdao je zajednički album '''Her Loss''', koji je također zauzeo prvo mjesto Billboard 200, čime je postao njegov treći projekat na vrhu liste. Njegov treći solo album, '''American Dream''' (2024), bio je njegov četvrti uzastopni album na prvom mjestu i donio top 10 singlove na Billboard Hot 100: ''"Redrum"'' i ''"Née-Nah"''. Što se tiče imigracionog statusa, 21 Savage je uhapšen od strane američke imigracione službe (ICE) 3. februara 2019. Zvaničnici su otkrili da je britanski državljanin koji je u SAD ušao u julu 2005. i nezakonito ostao nakon isteka H-4 vize 2006. Dobio je kauciju 12. februara i pušten je narednog dana, dok je čekao ishod ubrzanog deportacionog ročišta, prvobitno zakazanog za 9. april, ali kasnije odgođenog na neodređeno vrijeme. Njegovi advokati tvrdili su da je legalno boravio u SAD godinama prije isteka H-4 vize. Godine 2023. 21 Savage je postao legalni stalni stanovnik SAD-a i dobio zelenu kartu. <references /> '''Operacija Južno koplje''' predstavlja vojnu i nadzornu kampanju Sjedinjenih Američkih Država, čiji je deklarirani cilj "otkrivanje, ometanje i razgradnja transnacionalnih kriminalnih i nezakonitih pomorskih mreža", prema navodima administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa. Pojedini analitičari smatraju da operacija predstavlja hibrid borbe protiv terorizma i rata protiv droge, dok drugi tvrde da je među implicitnim ciljevima bilo i uklanjanje Nicolása Madura s vlasti u Venecueli. == Početak kampanje == Usred zabrinutosti Trumpove administracije zbog krijumčarenja droge u SAD, kao i pojačanih napetosti između SAD-a i Venecuele tokom venecuelanske krize, Sjedinjene Američke Države su sredinom augusta 2025. započele raspoređivanje vojnih snaga u Karipskom moru. U septembru su počeli zračni napadi na plovila za koja američka administracija tvrdi da su pod kontrolom narkoterorističkih mreža koje krijumčare drogu u SAD. Do kraja novembra, nakon što je Kartel Sunca proglašen stranom terorističkom organizacijom i posebno označenom globalnom terorističkom organizacijom, operacija je ušla u novu fazu. U decembru je administracija SAD-a proglasila vladu Nicolása Madura stranom terorističkom organizacijom i započela ukrcavanje na sankcionirane tankera se sirovom naftom, te njhovu pljenidbu. Krajem decembra izveden je prvi američki napad na kopneni cilj unutar Venecuele. Dana 3. januara 2026. američke snage bombardovale su ciljeve u Caracasu i drugim lokacijama, te su zarobile Nicolása Madura i prebacile ga izvan zemlje. == Formalno imenovanje i flota == Operacija je službeno imenovana 13. novembra 2025. od strane Petea Hegsetha, američkog ministra obrane, kao proširenje operacije istog naziva koju je najavila Ratna mornarica SAD 28. januara 2025. godine. Operacija koristi '''hibridnu flotu plovila''' opremljenih robotskim i autonomnim sistemima radi otkrivanja i borbe protiv navodnih mreža krijumčarenja droge u zapadnoj hemisferi. == Porijeklo i historija == Ratna mornarica SAD-a najavila je operaciju u januaru 2025. koristeći Četvrtu flotu, fokusirajući se na integraciju „robotskih i autonomnih sistema s tradicionalnim pomorskim snagama“.[33][34] Prema ''Miami Heraldu'', Foster Edwards, direktor Hibridne flote, opisao je Southern Spear kao značajan korak u razvoju hibridne flote, s ciljem operacionalizacije kombinacije robotskih i autonomnih sistema radi nadzora ilegalnog krijumčarenja, te razvoja novih tehnika i procedura za integraciju ovih sistema u pomorsko okruženje.[33] Operacija je koristila '''besposadna plovila kompanije Saildrone''' za praćenje ilegalnih aktivnosti u Karipskom i Tihom okeanu,[35][36] dok su besposadni čamci za rizične misije već do juna 2025. korišteni za prikupljanje obavještajnih podataka.[37] U oktobru 2025., '''Zapovjedništvo Južnih snaga SAD-a (USSOUTHCOM)''' formiralo je zajedničku operativnu grupu sa sjedištem u štabu II marinske ekspedicione snage (II MEF), s ciljem suzbijanja djelovanja narkokartela u regiji.[39][40] Jedinica je kasnije poznata kao Zajednička operativna grupa '''Southern Spear''', a njene aktivnosti koordinirane su s Četvrtom flotom.[33][41] U novembru 2025., nakon planiranja raspoređivanja robotskih površinskih plovila, manjih presretačkih čamaca i bespilotnih zračnih letjelica, Pete Hegseth je službeno predstavio Zajedničku operativnu grupu. Operacija je obuhvatala kopnene, zračne i logističke snage radi koordinacije i jačanja protunarkotičkih aktivnosti širom zapadne hemisfere.[38] Sjedište grupe je u '''Pomorskoj bazi Mayport na Floridi''', a operacije su započele kasnije u novembru.[33] ''The New York Times'' opisao je predsjedavajućeg Združenog generalštaba SAD-a, Dana Cainea, kao „glavnog arhitekta“ operacije.[16] == Terorističke i druge oznake == Tri dana nakon predstavljanja operacije, Marco Rubio, američki državni sekretar, najavio je da će SAD proglasiti '''Kartel Sunca''', za koji tvrde da ga vodi Nicolás Maduro, Stranom terorističkom organizacijom.[43][44] Rubio je naveo da su karteli „odgovorni za terorističko nasilje širom hemisfere i za krijumčarenje droge u SAD i Evropu“. Maduro je negirao optužbe.[43] ''Miami Herald'' je naveo da bi ova odluka efektivno označila Madura i visoke zvaničnike, uključujući ministra unutrašnjih poslova Diosdado Cabella i ministra odbrane Vladimira Padrina Lópeza, kao teroriste.[45] SAD su 16. decembra 2025. proglasile '''Gulf Clan (Clan del Golfo)''' stranom terorističkom organizacijom.[46][47] Dana 15. decembra 2025., Trump je potpisao izvršnu naredbu kojom se '''fentanil proglašava oružjem masovnog uništenja'''.[48] Dva dana kasnije, najavio je da će Madurovu administraciju proglasiti Stranom terorističkom organizacijom.[49] == Kampanja i operacije == Sredinom augusta 2025. SAD su počele raspoređivati trupe u Karipskom moru.[50] Do kraja novembra, SAD su imale najveće vojne prisustvo u regiji od Kubanske raketne krize 1962.[51] Američke snage su napadale i potapale plovila navodno korištena za krijumčarenje droge u Karipskom moru i Istočnom Pacifiku.[52] U roku nekoliko dana od predstavljanja operacije, zajedničke operacije SAD-a i Dominikanske Republike rezultirale su zapljenom čamaca za krijumčarenje kokaina.[1][54] # novembra, nekoliko '''B-52 Stratofortress''' bombardera letjelo je u blizini obale Venezuele radi demonstracije bombarderskog napada.[51] # decembra SAD počinju zaplijenu i presretanje tankera sa venezuelanskom naftom, a 17. decembra Trump naredio “blokadu” sankcioniranih tankera.[29][57][58][59] Prvi napad na kopneni cilj u Venecueli izveden je 26. decembra 2025. – pomorski objekt navodno korišten za ukrcaj droga pogođen je dron napadom CIA-e, bez žrtava.[60][61] # januara 2026., eksplozije i nisko leteći avioni prijavljeni su u Caracasu i drugim dijelovima zemlje, a Maduro je zarobljen u '''Operaciji Absolute Resolve'''.[62] == Učešće saveznih država i logistička podrška == === Saveznici SAD-a === Osim Trinidad i Tobaga, CNN je 19. novembra naveo da su '''Dominikanska Republika, El Salvador, Gvajana, Panama i Portoriko''' pružili podršku, dok su '''Argentina, Ekvador i Paragvaj''' iskazali političku podršku.[1] '''Dominikanska Republika''': Zajedničke akcije s američkim agencijama rezultirale su zapljenom velike količine kokaina.[63][64] 26. novembra, predsjednik Luis Abinader odobrio je privremenu upotrebu zračne baze San Isidro i međunarodnog aerodroma Las Americas za američke protunarkotičke operacije.[65][66] Do sredine decembra, SAD su premjestile specijalizovane vojne resurse u Portoriko i Dominikansku Republiku za podršku ciljanim kopnenim napadima, zapljeni tankera i provedbi embarga.[67][68][69][70] '''El Salvador''': Prema izvještaju ''The New York Timesa'', SAD su sredinom oktobra počele operirati iz El Salvadora s tri aviona – AC-130J Ghostrider, P-8A Poseidon i C-40 Clipper – što je vjerovatno prvi put da je strana država omogućila SAD-u korištenje aviona za moguće vojne napade u regiji.[2][71] '''Trinidad i Tobago''': Razarač Gravely stigao je 26. oktobra 2025. za četverodnevnu obuku s američkim marinama.[72][73] Dodatne vježbe najavljene su u novembru.[74][75] U novembru instaliran je radar za zračni nadzor, a u decembru su odobreni američki vojni avioni za logističke operacije i rotacije osoblja.[76][77][78] === Saveznici Venezuele === '''Maduro''' je tražio vojnu podršku od Rusije, Kine i Irana radi obrane protiv SAD-a.[79][80] '''Kuba''' je obezbijedila sigurnosne i kontraobavještajne snage, dok '''Kina''' i '''Iran''' pružaju ograničenu pomoć zbog vlastitih problema.[13][80][82] # oktobra, '''ruski transportni avion Il-76''' s Pantsir-S1 i Buk-M2E sistemima sletio je u Venezuelu za vojnu podršku.[79][80][83] U decembru 2025., Maduro je pozvao kolumbijsko društvo, uključujući vojsku, da brani zemlju od američke agresije. Predsjednik Kolumbije, Gustavo Petro, odbacio je zahtjev i naglasio da Maduro nije narkokartelski lider.[84][85] == Analiza == Neki analitičari smatraju da operacija predstavlja hibrid borbe protiv terorizma i rata protiv droge.[86][87][88] Pino Arlacchi, bivši direktor UN-ove Agencije za droge i kriminal, tvrdi da prikazivanje Venezuele kao “države droge” predstavlja geopolitički motivisanu kampanju SAD-a i ističe da je saradnja venecuelanske vlade u borbi protiv droge među najboljima u Južnoj Americi.[89][90] Članak Savjeta za međunarodne odnose (CFR) iz decembra 2025. tvrdi da opseg i intenzitet operacije ukazuju da su ciljevi Trumpove administracije širi od borbe protiv droge, uključujući i plan za uklanjanje Madura.[91] == Reakcije == Prema ''Foreign Policy'', anketa među Latinoamerikancima širom Amerike (uključujući SAD i Kanadu) iz oktobra 2025. pokazala je „prilično visok nivo podrške“ američkoj vojnoj intervenciji u Venezueli s ciljem uklanjanja Madura i njegove vlade, pri čemu su Latinoamerikanci bili skloniji podržati takav scenario od samih američkih ispitanika.[92][93] Sezona šumskih požara u 2025. obuhvata šumske požare na više kontinenata. U nastavku slijedi spisak šumskih požara iz cijelog svijeta u 2025. godini. == Afrika == * Požar na Stolnoj planini 2025. godine == Azija == * Šumski požar u Ofunatu * Šumski požari u Južnoj Koreji 2025. godine * Požari na Zapadnoj obali u Izraelu 2025. godine * Šumski požari u Siriji 2025. godine * Šumski požari u Turskoj 2025. godine * Šumski požari u Rusiji 2025. godine exf118xmv6qg9obmyw11r5rnj3vr6mc 3822237 3822236 2026-04-02T05:11:12Z Tulum387 155909 Dodana infokutija. 3822237 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | ime = Butthole Surfers | pozadina = skupina | slika = Butthole Surfers.jpg | žanr = Noise rock, eksperimentalni rock, alternativni rock, psihodelični rock, art punk | karijera = * 1981–2017 * 2025–danas | trenutni_članovi = * [[Gibby Haynes]] * [[Paul Leary]] * [[King Coffey]] * [[Jeff Pinkus]] | bivši_članovi = | izdavač = {{hlist|[[Alternative Tentacles]]|[[Touch and Go Records|Touch and Go]]|[[Blast First]]|[[Au Go Go Records|Au Go Go]]|[[Latino Buggerveil]]|[[Rough Trade Records|Rough Trade]]|[[Capitol Records|Capitol]]|[[Trance Syndicate]]|[[Surfdog Records|Surfdog]]|[[Hollywood Records|Hollywood]]}} | porijeklo = [[Aberdeen (Washington)|Aberdeen]], [[Washington (savezna država)|Washington]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] }} '''Butthole Surfers''' američki je [[Rok-muzika|rock]] bend iz [[San Antonio|San Antonija]] ([[Teksas]]), kojeg su 1981. zajedno formirali [[Pjevanje|pjevač]] [[Gibby Haynes]] i [[gitarist]] [[Paul Leary]]. Bend je imao brojne promjene u sastavu, ali su okosnicu uvijek činili Haynes, Leary i [[bubnjar]] [[King Coffey]]. [[Teresa Nervosa]] bila je na mjestu drugog bubnjara od 1983. do 1985, zatim od 1986. do 1989, kao i 2009. Bend je također angažovao razne basiste, a među najistaknutijim bio je [[Jeff Pinkus]]. Butthole Surfersi su izrasli iz [[Pank-rok|pank]] scene 1980-ih, te su ubrzo postali poznati po svojim haotičnim live nastupima, [[Crni humor|crnom humoru]] i psihodeličnom zvuku sa primjesama noise rocka i panka, te po korištenju zvučnih manipulacija i načina montaže svojih traka. Njihova [[muzika]] smatra se uticajnom za [[grunge]] scenu koja je nastajala 1990-ih. Iako su uživali poštovanje svojih muzičkih kolega i imali vjernu bazu fanova, Butthole Surfers su ostvarili ograničen komercijalni uspjeh sve do izdavanja albuma ''[[Electriclarryland]]'' (1996). Na albumu se nalazio hit singl "[[Pepper (pjesma)|Pepper]]", koji je iste godine dospio na prvo mjesto [[Billboard|Billboardove]] ljestvice Modern Rock Tracks. == Historijat == === Formiranje (1976–1981) === Butthole Surfers je nastao na Univerzitetu Trinity u San Antoniju u Teksasu krajem 1970-ih, kada su se studenti Gibson "Gibby" Haynes i Paul Leary Walthall (kasnije poznatiji samo kao Paul Leary) prvi put upoznali. Iako ih je povezivao zajednički ukus za nekomercijalnu muziku, obojica su u to vrijeme bili na putu ka prilično konvencionalnim karijerama. Haynes je bio kapiten košarkaške ekipe Univerziteta Trinity, kao i "računovođa godine" na fakultetu, te je ubrzo nakon diplomiranja dobio posao u uglednoj računovodstvenoj firmi u Texasu, dok je Leary nastavio studirati. Godine 1981. Haynes i Leary su objavili časopis ''Strange V.D.'', u kojem su se nalazile fotografije neobičnih medicinskih stanja, uz izmišljena i humoristična objašnjenja tih bolesti. Nakon što je Haynes na poslu uhvaćen s jednom od tih fotografija, napustio je računovodstvenu firmu i preselio se u Južnu Kaliforniju. Leary, kojem je nedostajao još jedan semestar do diplome, napustio je fakultet i slijedio svog budućeg kolegu. Nakon kratkog perioda tokom kojeg su prodavali ručno rađenu odjeću i posteljinu s likom Lee Harveyja Oswalda, vratili su se u San Antonio i osnovali bend koji će kasnije postati Butthole Surfers. === Rani počeci (1981–1984) === Haynes i Leary su 1981. godine imali prvi nastup u noćnom klubu The Bonham Exchange u San Antoniju, pri čemu tada još nisu imali ime benda. Do 1982. godine pridružila im se ritam sekcija koju su činili basista Quinn Mathews i njegov brat, bubnjar Scott Mathews. Međutim, bend nije uspio privući veću publiku u San Antoniju, pa su kasnije tog ljeta kupili kombi i vratili se u Kaliforniju. Tokom jednog nastupa u klubu Tool and Die u San Francisku, bend je privukao pažnju Jella Biafre, frontmena grupe Dead Kennedys i osnivača izdavačke kuće Alternative Tentacles. Impresioniran njihovim nastupom, Biafra je postao njihov obožavatelj i pozvao ih je da nastupaju kao predgrupa Dead Kennedys i T.S.O.L. u poznatom klubu Whisky a Go Go u Los Angelesu. Ponudio im je i aranžman koji je pokrenuo njihovu snimateljsku karijeru: ukoliko bi pronašli studio koji bi im omogućio snimanje albuma, Alternative Tentacles bi preuzeo troškove snimanja nakon završetka projekta. Bend je prihvatio ponudu i vratio se u San Antonio, gdje su započeli snimanje u BOSS Studios (poznatom i kao Bob O’Neill’s Sound Studios, odnosno "The Boss"). Međutim, braća Matthews nisu ušla u studio sa Haynesom i Learyjm, jer su napustili bend nakon fizičkog sukoba između Scotta Mathewsa i Haynesa. Bas poziciju preuzeo je Bill Jolly, koji je svirao i na sljedeća dva izdanja benda, a kroz bend je prošao i veći broj bubnjara. Posljednji među njima, King Coffey (rođen kao Jeffrey Coffey), ostao je u bendu do danas. EP ''Butthole Surfers'', objavljen u julu 1983. za izdavačku kuću Alternative Tentacles, također poznat pod alternativnim nazivima ''Brown Reason to Live'' i ''Pee Pee the Sailor'' sadržavao je pjesme s namjerno provokativnim i apsurdnim naslovima, poput "The Shah Sleeps in Lee Harvey’s Grave" i "Bar-B-Q Pope", koje su naizmjenično izvodili Haynes i Leary. Haynes je u kasnijem periodu preuzeo ulogu glavnog vokala benda. Omot albuma, kao i kasnije vizuelne materijale za bend, osmislili su sami članovi. EP je, uz izražen humoristički pristup, postavio temelje njihovog kasnijeg stvaralaštva, te je imao uticaj na muzičare poput Kurta Cobaina iz Nirvane, koji ga je nabrojao među svojih deset omiljenih albuma, a kasnije i među pedeset najuticajniih za zvuk Nirvane. Cobain je 1991. također upoznao svoju buduću suprugu Courtney Love (Hole) na zajedničkom koncertu Surfersa i L7. Nakon objave EP-a, bendu se pridružila druga bubnjarka, Teresa Nervosa (rođena kao Teresa Taylor), koja je ranije svirala s Kingom Coffeyjem u školskim bendovima u Fort Worthu i Austina. Oni su istovremeno nastupali na odvojenim, stojećim bubnjarskim setovima, što je postalo važan dio scenskog identiteta benda. Iako su se Nervosa i Coffey, kao i drugi oko njih, često predstavljali kao brat i sestra, kasnije je potvrđeno da zapravo nisu u rodbinskoj vezi. Dolaskom Nervose formirana je tzv. "klasična postava" benda — Haynes, Leary, Coffey i Nervosa, koja će, uz česte promjene basista i privremeni odlazak Nervose između 1985. i 1986. godine, ostati uglavnom stabilna do njenog konačnog odlaska 1989. godine. Nervosa se nakratko vratila u bend 2008. godine, a njeno ime se pojavilo i u najavama turneje 2009. godine. Tokom 1984. godine bend se vratio u BOSS Studios kako bi snimio materijal za dva studijska albuma, koji su prvobitno ponuđeni izdavačkoj kući Alternative Tentacles. Prvi od tih projekata bio je album ''Psychic... Powerless... Another Man’s Sac''. Međutim, prije objave albuma došlo je do zastoja u vezi s pravima nad master snimcima, koje je držao vlasnik studija Bob O’Neill, zahtijevajući naknadu troškova snimanja. Kako izdavačka kuća u tom trenutku nije mogla platiti traženi iznos, bend je u septembru 1984. godine, iz finansijske nužde, objavio live album ''Live PCPPEP''. Album je većinom sadržavao live verzije ranijih pjesama, što je dovelo do komentara dijela kritike i publike da se sadržajno preklapa s njihovim ranijim izdanjima. Istovremeno, O’Neill je planirao izdati ''Psychic... Powerless... Another Man’s Sac'' putem vlastite etikete Ward 9 kako bi nadoknadio troškove snimanja. === Period između 1984. i 1987. === Dok su pojedini članovi benda radili kao perači suđa, grupa je bila nezadovoljna što su album izbacili preko etikete Ward 9. Zahvaljujući Terryju Tolkinu, prijatelju benda i njihovom agentu za istočnu obalu, bend je potpisao ugovor s novoosnovanom nezavisnom izdavačkom kućom Touch and Go Records u Detroitu, koju je vodio Corey Rusk. ''Psychic...Powerless...Another Man's Sac'' objavljen je 1984. godine. Ovim izdanjem bend je dodatno razvio svoj zvuk, proširujući ga snažnijim utjecajem psihodelične muzike. U produkcijskom smislu koristili su tehnike kao što su montaža magnetofonske trake, upotreba nekonvencionalnih instrumenata, te različite oblike modulacije zvuka, što će kasnije postati jedno od prepoznatljivih obilježja njihovog studijskog rada. Neposredno prije izbacivanja ''Psychic...'' bend je sa novim basistom Terence Smartom krenuo na prvu turneju širom zemlje. Tokom te turneje su izgradili nacionalnu prepoznatljivost, krenuli su iz ranog sjedišta Touch and Go u Detroitu, zatim otišli u New York, gdje su impresionirali članove Sonic Youth, kao i Kramera iz Shockabilly (i budućeg basistu Butthole Surfersa). Nakon toga su mjesecima gostovali širom SAD-a, a koncert u Seattleu privukao je pažnju Kima Thayila, budućeg gitariste Soundgardena, koji je postao njihov obožavatelj. Po završetku turneje, boraveći u San Francisku i bez stalnog mjesta stanovanja, članovi benda zajednički su odlučili preseliti se u Winterville (gradić u blizini Atene, savezna država Georgia). Tokom tog perioda, prema vlastitim navodima, razvili su neobičan hobi: uhodili su članove benda R.E.M. Jednom prilikom planirali su parkirati kombi ispred kuće pjevača Michaela Stipea sa natpisom na bočnoj strani vozila: "Michael Stipe/Despite the Hype/I Still Wanna Suck/Your Big Long Pipe". Basista Terence Smart napustio je bend nakon što je započeo vezu s prijateljicom benda, a na njegovo mjesto došao je Trevor Malcolm, mladi Kanađanin kojeg je preporučila kuća Touch and Go Records. Do trenutka kada su ponovo krenuli na turneju, glas o neobičnim i bizarnim scenskim nastupima benda se širio, što je rezultovalo sve većom posjećenošću njihovih koncerata. Nedugo nakon dolaska Malcolma, bend je snimio svoje scenske nastupe i koncerte u klubu Traxx u Detroitu. Dio tog materijala kasnije je objavljen pod naslovom Blind Eye Sees All, što je jedino video-izdanje koje imaju do danas. U tom periodu nabavili su svoj prvi 8-track snimač, koji su iskoristili za snimanje dvije pjesme, kasnije objavljene na A-strani izdanja Cream Corn from the Socket of Davis. Prema dostupnim izvorima, nezadovoljan životom u bendu, Trevor Malcolm napustio je grupu sredinom 1985. godine. Kao privremena zamjena angažovan je Juan Molina, prijatelj benda iz Atene, koji je s njima odradio kratku turneju po SAD-u, ali nije bio zainteresovan kao stalni član. Bez stalnog basiste i pred nadolazeću prvu evropsku turneju, bend je stupio u kontakt s Kramerom, koji je ubrzo pristao pridružiti se grupi. U međuvremenu, njihov drugi LP, prvobitno predan izdavačkoj kući Alternative Tentacles pod naslovom Rembrandt Pussy Horse, ostao je neobjavljen. Razlozi za odugovlačenje nisu u potpunosti razjašnjeni, no poznato je da je izdavačka kuća odgađala odluku gotovo godinu dana, prije nego što je na kraju odbila njegovo objavljivanje. Tokom tog perioda čekanja, bend je krajem 1985. objavio EP Cream Corn from the Socket of Davis za Touch and Go Records. Na njemu su bile četiri pjesme. Nakon odbijanja Alternative Tentaclesa, grupa se vratila u studio Noise New York, čiji je vlasnik bio Kramer, gdje je snimila dvije nove pjesme kao zamjenu za trake "To Parter" i "Tornadoes", koje su prvobitno bile namijenjene za album Rembrandt Pussy Horse, ali su se ipak pojavile na B-strani EP izdanja Cream Corn from the Socket of Davis. Nakon evropske turneje, bend ''Butthole Surfers'' suočio se s novim promjenama u postavi kada je bubnjarka Teresa Nervosa napustila grupu oko Božića 1985, nezadovoljna načinom života koji je podrazumijevao stalne turneje i želeći više vremena provoditi s porodicom. Zamijenila ju je druga bubnjarka, Kytha Gernatt, koja je ubrzo nakon dolaska u bend u medijima dobila nadimak Cabbage Gomez Jr. Prije toga, Gernatt je nastupala s Kathleen Lynch u sastavu Easturn Stars; kasnije je postala poznata kao kontroverzna plesačica benda tokom nastupa u periodu između 1986. i 1989. U istom razdoblju je i Kramer napustio bend, a zamijenio ga je Jeff Pinkus, koji je na mjestu basiste ostao do 1994. godine i time osigurao najduži kontinuitet u toj ulozi. Drugi LP grupa je objavila u aprilu 1986, pod nazivom Rembrandt Pussyhorse, u izdanju Touch and Go Records. Objavljen gotovo dvije godine nakon prvobitnih snimki, LP se razlikovao po miksu i izboru pjesama u odnosu na raniju, neobjavljenu verziju izdavačke kuće Alternative Tentacles. Posebno je zapažen po minimalističkoj obradi pjesme "American Woman" grupe The Guess Who, te se smatra jednim od najeksperimentalnijih izdanja u ionako eksperimentalnoj karijeri benda. Nakon još jedne izrazito haotične turneje, čak i po vlastitim standardima, bend se tokom ljeta 1986. djelimično nastanio u Wintervilleu. Teresa Nervosa se u međuvremenu vratila u grupu (nakon što je Gernatt ranije otpuštena), a članovi su započeli radove na uređenju vlastitog kućnog studija u iznajmljenoj kući na periferiji Atene. Ubrzo potom započeli su opušteniji proces snimanja svog trećeg studijskog albuma. Objavljen u martu 1987. godine, ''Locust Abortion Technician'' smatra se jednim od najtežih i najznačajnijih albuma benda. Kombinujući elemente punka, heavy-metala i psihodelije, album donosi sporiji i masivniji zvuk, koji se često navodi kao rana preteča grungea. === Evolucija (1987–1991) === Otprilike u vrijeme izlaska albuma ''Locust Abortion Technician'', grupa je kupila kuću u Driftwoodu u Texasu, pedesetak kilometara od grada Austina. Bila je to ranč-kuća ukopana u brdo, sa oko 5 ari (20.000 m²) zemljišta. Kao i prethodna iznajmljena kuća blizu Atine, i ovaj prostor je pretvoren u improvizovani studio za snimanje. Ipak, nisu dugo živeli zajedno — Coffey se prvi odselio, a do 1991. svi su imali odvojene domove. Početkom 1988. bend je bio spreman da snimi novi album i prvi put su željeli da rade u modernom studiju, pa su izabrali kvalitetan studio u Texasu. Snimanje je trajalo samo nedjelju dana, jer su već godinama izvodili većinu materijala uživo. Ovaj pristup koristili su i kasnije. Za razliku od toga, raniji albumi su prolazili kroz mnogo više eksperimentisanja u studiju. Pinkus je kasnije rekao da su ove organizovanije sesije smanjile spontanost koja je krasila ranije radove. Album Hairway to Steven izašao je u aprilu i predstavljao je prijelaz između eksperimentalnih početaka i pristupačnijeg zvuka koji će uslijediti. Polovina pjesama je i dalje veoma ekstremna, dok su ostale konvencionalnije. Ovo je bio prvi album na kojem akustična gitara dolazi do većeg izražaja. Pjesme u početku nisu imale nazive, svaka je bila predstavljena apsurdnim, često koprološkim crtežom. Bend je naredne godine koncerte intenzivirao, sa još jednom uspješnom turnejom po Evropi. Njhovi nastupi su u tom periodu počeli gubiti dio ranijeg haosa. Tokom zimske turneje 1988, grupa je koristila DAT rekorder za snimanje koncerata. Najbolji snimci objavljeni su kao Double Live, ograničeno izdanje dvostrukog albuma (vinil i kaseta 1989, CD izbačen naredne godine). To je bilo prvo izdanje na njihovoj etiketi Latino Buggerveil. Album kasnije nije distribuiran, ali su pjesme dostupne kao besplatni MP3 fajlovi na zvaničnom sajtu benda. Ovo je urađeno kao odgovor na nelegalno snimanje njihovih nastupa. Double Live je bio poslednji album sa Nervosom, koja je napustila bend početkom 1989. Ubrzo nakon toga dijagnostikovana joj je aneurizma i morala je na operaciju mozga, a kasnije je imala i epileptične napade izazvane stroboskopskim svetlima. Godine 1991. pojavila se u filmu Slacker režisera Richarda Linklatera. Do 1995. radila je u školi za slijepe i slabovidne u Texasu. Nisu odmah tražili zamjenu za nju i nastavili su rad kao četvorka. Nakon EP-a Widowermaker (1989), napustili su izdavačku kuću Touch and Go i potpisali za Rough Trade Records. Prije novog albuma objavili su singl The Hurdy Gurdy Man (1990), a iste godine izašao je i novi projekat Digital Dump, projekt koji su sa strane vodili Haynes i Pinkus, pod nazivom The Jackofficers. piouhgd (izgovara se „p.o.-ed“, kao „pissed off“ / „iznerviran“) bio je peti studijski album benda i prvi za izdavačku kuću Rough Trade. Objavljen u aprilu 1991, sadržao je više elektronske instrumentacije, ali je uglavnom dočekan kao razočaranje u poređenju sa ranijim izdanjima. I Haynes i Leary su kasnije izrazili nezadovoljstvo ovim albumom. Uprkos tome, bend je pozvan da učestvuje na prvom Lollapalooza festivalu tog ljeta. Otprilike u to vrijeme, Haynes je sarađivao sa bendom Ministry, posuđujući vokale na njihovom singlu iz 1991. Jesus Built My Hotrod, koji je kasnije uvršten na album iz 1992. Psalm 69: The Way to Succeed and the Way to Suck Eggs. == Uspon, pravne borbe i nasljeđe == Nakon bankrota izdavačke kuće Rough Trade 1991. godine, neposredno nakon objavljivanja Learyjevog solo projekta ''The History of Dogs'', grupa Butthole Surfers iznenadila je javnost potpisivanjem ugovora za Capitol Records. Gitarista Paul Leary se 2017. godine osvrnuo na taj korak, ističući da je, uprkos kritikama zbog prelaska u mainstream vode, bilo nemoguće odbiti ponudu etikete na kojoj su nekada bili The Beatles i Dean Martin. Pod okriljem Capitola, bend je otpočeo saradnju sa renomiranim producentom i basistom grupe Led Zeppelin, Johnom Paulom Jonesom. Rezultat je bio album ''Independent Worm Saloon'' (1993), koji je doneo svedeniji rock zvuk i njihov prvi radijski hit, "Who Was in My Room Last Night?". Album je dosegao 124. mjesto na listi Billboard 200, dok je prisustvo njihovih numera u MTV-jevoj seriji ''Beavis and Butthead'' dodatno učvrstilo njihovu popularnost. Sredinom devedesetih, nakon odlaska basiste Jeffa Pinkusa, članovi su se posvetili sporednim projektima. Frontmen Gibby Haynes formirao je grupu P, u kojoj su, između ostalih, bili Johnny Depp i Flea. Upravo je nastup ovog sastava u klubu Viper Room obilježio tragičnu noć smrti glumca River Phoenixa 1993. godine. Istovremeno, unutar benda su rasle tenzije zbog Haynesove navodne zavisnosti, što je on kasnije negirao. Krajem 1995. godine, bend je pokrenuo trogodišnju pravnu bitku protiv nezavisne izdavačke kuće Touch and Go oko vlasničkih prava i profita. Spor je izazvao duboke podjele na alternativnoj sceni; dok su ih kolege poput Iana MacKayea kritikovale, bend je tvrdio da je vlasnik etikete, Corey Rusk, netransparentno i neadekvatno vodio knjige. Sud je 1999. godine presudio u korist benda, omogućivši im ponovno izdavanje ranijih albuma pod sopstvenom etiketom Latino Buggerveil. Godina 1996. bila je ključna za bend zahvaljujući albumu ''Electriclarryland''. Singl "Pepper" zauzeo je prvo mjesto na Billboardovoj listi modernog rocka, a njihova muzika postala je nezaobilazan dio holivudskih blockbustera poput filmova ''Romeo + Juliet'' i ''Escape from L.A.'' Ipak, odnos sa Capitolom se pogoršao, što je dovelo do otkazivanja planiranog albuma ''After the Astronaut'' 1998. godine. Nakon eksperimentisanja sa elektronskim i hip-hop zvukom na albumu ''Weird Revolution'' (2001), bend je ušao u period sporadičnih turneja. Tokom 2008. i 2009. godine, "klasična" postava se ponovo okupila za seriju koncerata, uključujući i nastup na festivalu All Tomorrow's Parties. Iako su kružile glasine o trajnom prestanku rada, bend je nastavio sa povremenim nastupima, a kritika je isticala da je njihov scenski spektakl ostao impresivan uprkos nedostatku novog materijala. U martu 2025. godine, dokumentarni film ''Butthole Surfers: The Hole Truth and Nothing Butt'' premijerno je prikazan na festivalu South by Southwest. Uslijedilo je objavljivanje albuma ''Live at the Leatherfly'' i kratak zajednički nastup u Los Angelesu. Konačno, u martu 2026. godine, bend je zvanično najavio da će dugo očekivani album ''After the Astronaut'' biti objavljen 26. juna, uz prateći singl "Jet Fighter". == Identitet i scenski nastup == Sastav je ime dobio slučajno, nakon što je najavljivač na njihovom prvom koncertu na kojem su plaćeni upotrijebio naslov jedne njihove pjesme kao ime benda. Prije toga su nastupali pod različitim, često provokativnim pseudonimima (npr. ''Ed Asner Is Gay''). Zbog eksplicitnog naziva, mediji su decenijama koristili skraćenice, na šta je Haynes jednom prilikom u svom stilu odgovorio da bi, da može da bira ponovo, izabrao još vulgarnije ime. Tokom osamdesetih, Butthole Surfers su postali sinonim za dekadentne i nasilne nastupe. Njihovi koncerti su bili multimedijalni haos.<ref>Haynesov je često koristio kompleksni sistem vokalnih efekata, a osim toga bend je koristio stroboskope, dimne mašina i projektovao uznemirujuće snimke (od medicinskih operacija do nuklearnih eksplozija). Palili su činele, bacali fotokopirane slike bubašvaba u publiku i angažovali obnaženu plesačice Kathleen Lynch kao dio performansa.</ref> Iako su kasniji nastupi postali predvidljiviji, bend je zadržao reputaciju jednog od najekscentričnijih i najuticajnijih sastava američkog undergrounda. Prema riječima Paula Learyja, uprkos tome što mu turneje više ne pričinjavaju zadovoljstvo, trenutna društveno-politička klima je idealan trenutak za povratak Butthole Surfersa. == Reference == Stanko Luka Karaman (8. decembar 1889 – 17. maj 1959) bio je jugoslovenski prirodnjak srpskog porijekla, istraživač amfipodnih i izopodnih rakova. Bio je biolog, zoolog, ihtiolog i muzeolog, koji je odigrao ključnu ulogu u razvoju prirodnih nauka i muzejske djelatnosti u Makedoniji. Osnivač je Prirodnjačkog muzeja i Zoološkog vrta u Skoplju i jedan od inicijatora uređenja gradskog parka uz rijeku Vardar. Biografija Stanko Karaman rođen je 8. decembra 1889. godine u Sarajevu, kao sin biologa i direktora srednje škole, Luke Karamana i njegove supruge Anke Miladinov, porijeklom iz Splita. Srednju školu završio je u Sarajevu 1912, nakon čega je započeo studij prirodnih nauka u Zagrebu i Napulju. Nakon prekida tokom Prvog svjetskog rata, studije je nastavio u Zagrebu, gdje je diplomirao 1920. godine, a doktorirao u januaru 1921. disertacijom o filogeniji šarana (Cyprinidae). Naučna aktivnost i dolazak u Makedoniju Nakon doktorata radio je kao asistent u Nacionalnom zoološkom muzeju i Zoološkom institutu u Zagrebu (1919–1924). Dva istraživačka putovanja u Makedoniju usmjerila su njegov daljnji naučni rad na to područje. Godine 1924. dolazi u Makedoniju i objavljuje monumentalnu studiju Pisces Macedoniae, prvi sistematski naučni rad o slatkovodnim ribama u zemlji. Tokom istraživanja identifikovao je i opisao 16 novih vrsta i podvrsta. Tokom karijere objavio je više od 100 naučnih radova (prema nekim izvorima 108), baveći se taksonomijom i ekologijom riba, vodozemaca, gmizavaca, šišmiša, te posebno slatkovodnih rakova iz redova Amphipoda i Isopoda. Opisao je oko 60 novih vrsta riba i oko 150 novih taksona slatkovodnih rakova, uglavnom endemskih. Bio je među prvim istraživačima slatkovodne podzemne faune i pećinskih ekosistema na Balkanu, te se smatra jednim od osnivača ove oblasti. Istraživanja vezana za malariju Godine 1924. imenovan je za parazitologa u Institutu za tropske bolesti u Skoplju. Istraživao je komarce i helmintijaze, te proveo šest mjeseci proučavajući područja pogođena malarijom. U radu Anopheles u Makedoniji i njihovo suzbijanje identifikovao je pet vrsta malarijskih komaraca i predložio mjere suzbijanja, uključujući biološke metode poput korištenja malih riba za uništavanje larvi. Također je proučavao žarišta malarije u Dalmaciji i metode njenog suzbijanja. Institucionalne i muzejske aktivnosti Godine 1926. osnovao je Muzej Južne Srbije (kasnije Makedonski muzej prirodne historije) u Skoplju, a 1928. i Zoološki vrt u Skoplju. Bio je dugogodišnji direktor muzeja, gdje je kao jedini naučni radnik organizirao prikupljanje i obradu materijala, te sarađivao s evropskim naučnicima. U isto vrijeme uređivao je i gradski park uz rijeku Vardar, pretvorivši zapušteno područje u park engleskog stila površine oko 120 hektara (današnji Gradski park). Kasniji život Početkom Drugog svjetskog rata 1941. godine napustio je Skoplje i boravio u Kragujevcu i Smederevu, gdje je do 1945. vodio Biološki institut. Nakon rata radio je u Splitu, a od 1950. do 1952. bio je šef Biološkog instituta Jugoslavenske akademije nauka i umjetnosti u Dubrovniku. Godine 1952. vratio se u Skoplje i nastavio rad u Prirodnjačkom muzeju. Penzionisao se 1957, ali je ostao aktivan u nauci do smrti 17. maja 1959. godine. Časopisi i urednički rad Bio je urednik Biltena Skopskog naučnog društva“ (1937–1941) te inicijator ili saradnik u pokretanju više naučnih publikacija, uključujući: Acta Musei Macedonici scientiarum naturalium Fragmenta Balcanica Izdanija Folia Balcanica Ove publikacije bile su ključne za razvoj nauke u Makedoniji i na Balkanu. Porodica Bio je oženjen biologinjom Zorom Karaman, s kojom je imao dva sina i kćerku. Njegov sin Gordan S. Karaman bio je također poznati biolog i karcinolog, univerzitetski profesor i autor brojnih naučnih radova. Počasti i priznanja Makedonska pošta je 2009. godine izdala je poštansku marku s njegovim likom, u znak priznanja za njegov doprinos nauci i muzejskoj djelatnosti. Nasljeđe u nauci Nekoliko vrsta nazvano je po njemu, kao što su Delamarella karamani (Harpacticoida), Stygophalangium karamani (Arachnida) i Macedonethes stankoi (Isopoda). Naziv karamani u nekim taksonima odnosi se i na njegovog sina Gordana S. Karamana. Stanko Luka Karaman (8. decembar 1889 – 17. maj 1959) bio je jugoslovenski prirodnjak srpskog porijekla, istraživač amfipodnih i izopodnih rakova. Bio je biolog, zoolog, ihtiolog i muzeolog, koji je odigrao važnu ulogu u razvoju prirodnih nauka i muzejske djelatnosti u Makedoniji. Osnivač je Prirodnjačkog muzeja i Zoološkog vrta u Skoplju i jedan od inicijatora uređenja gradskog parka uz rijeku Vardar. Biografija i obrazovanje Stanko Karaman rođen je 8. decembra 1889. godine u Sarajevu, kao sin biologa i direktora srednje škole, Luke Karamana i njegove supruge Anke Miladinov, porijeklom iz Splita. Srednju školu završio je u Sarajevu 1912, nakon čega je započeo studij prirodnih nauka u Zagrebu i Napulju. Nakon prekida tokom Prvog svjetskog rata, studije je nastavio u Zagrebu, gdje je diplomirao 1920. godine, a doktorirao u januaru 1921. disertacijom o filogeniji šarana (Cyprinidae). Naučni rad i istraživanja Nakon doktorata radio je kao asistent u Nacionalnom zoološkom muzeju i Zoološkom institutu u Zagrebu (1919–1924). Dva istraživačka putovanja u Makedoniju usmjerila su njegov daljnji naučni rad na to područje. Godine 1924. dolazi u Makedoniju i objavljuje monumentalnu studiju Pisces Macedoniae, prvi sistematski naučni rad o slatkovodnim ribama u zemlji. Tokom istraživanja identifikovao je i opisao 16 novih vrsta i podvrsta. Tokom karijere objavio je više od 100 naučnih radova (prema nekim izvorima 108), baveći se taksonomijom i ekologijom riba, vodozemaca, gmizavaca, šišmiša, te posebno slatkovodnih rakova iz redova Amphipoda i Isopoda. Opisao je oko 60 novih vrsta riba i oko 150 novih taksona slatkovodnih rakova, uglavnom endemskih. Bio je među prvim istraživačima slatkovodne podzemne faune i pećinskih ekosistema na Balkanu, te se smatra jednim od osnivača ove oblasti. Istraživanja vezana za malariju Godine 1924. imenovan je za parazitologa u Institutu za tropske bolesti u Skoplju. Istraživao je komarce i helmintijaze, te proveo šest mjeseci proučavajući područja pogođena malarijom. U radu Anopheles u Makedoniji i njihovo suzbijanje identifikovao je pet vrsta malarijskih komaraca i predložio mjere suzbijanja, uključujući biološke metode poput korištenja malih riba za uništavanje larvi. Također je proučavao žarišta malarije u Dalmaciji i metode njenog suzbijanja. Institucionalni rad i kasniji život Godine 1926. osnovao je Muzej Južne Srbije (kasnije Makedonski muzej prirodne historije) u Skoplju, a 1928. i Zoološki vrt u Skoplju. Bio je dugogodišnji direktor muzeja, gdje je kao jedini naučni radnik organizirao prikupljanje i obradu materijala, te sarađivao s evropskim naučnicima. U isto vrijeme uređivao je i gradski park uz rijeku Vardar, pretvorivši zapušteno područje u park engleskog stila površine oko 120 hektara (današnji Gradski park). Početkom Drugog svjetskog rata 1941. godine napustio je Skoplje i boravio u Kragujevcu i Smederevu, gdje je do 1945. vodio Biološki institut. Nakon rata radio je u Splitu, a od 1950. do 1952. bio je šef Biološkog instituta Jugoslavenske akademije nauka i umjetnosti u Dubrovniku. Godine 1952. vratio se u Skoplje i nastavio rad u Prirodnjačkom muzeju. Penzionisao se 1957, ali je ostao aktivan u nauci do smrti 17. maja 1959. godine. Publikacije, porodica i nasljeđe Bio je urednik Biltena Skopskog naučnog društva (1937–1941) te inicijator ili saradnik u pokretanju više naučnih publikacija, uključujući: Acta Musei Macedonici scientiarum naturalium Fragmenta Balcanica Izdanija Folia Balcanica Ove publikacije bile su ključne za razvoj nauke u Makedoniji i na Balkanu. Bio je oženjen biologinjom Zorom Karaman, s kojom je imao dva sina i kćerku. Njegov sin Gordan S. Karaman bio je također poznati biolog i karcinolog, univerzitetski profesor i autor brojnih naučnih radova. Makedonska pošta je 2009. godine izdala poštansku marku s njegovim likom, u znak priznanja za njegov doprinos nauci i muzejskoj djelatnosti. Nekoliko vrsta nazvano je po njemu, kao što su Delamarella karamani (Harpacticoida), Stygophalangium karamani (Arachnida) i Macedonethes stankoi (Isopoda). Naziv karamani u nekim taksonima odnosi se i na njegovog sina Gordana S. Karamana. Bosna i Hercegovina se po prvi put na FIFA Svjetskim prvenstvima pojavila 2014. godine u Brazilu, što j ujedno i prvi put da se ista selekcija našla na nekom velikom međunarodnom takmičenju. Budući da FIFA priznaje Srbiju kao zvaničnog nasljednika Jugoslavije, bosanskohercegovački igrači imali su važne uloge u historiji Svjetskog prvenstva i prije nezavisnosti 1992. godine. == Bosanskohercegovački igrači u jugoslovenskoj fudbalskoj reprezentaciji == Jugoslavija je u periodu između 1930. i 1990. na Svjetskim prvenstvima učestvovala ukupno 8 puta. Dok su u ranim izdanjima prvenstva uglavnom bili zastupljeni srbijanski igrači, sastavi su vremenom postajali sve raznovrsniji. Nekoliko bosanskohercegovačkih igrača bili su dio početnog sastava, ekipe koja je 1974. prošla grupnu fazu neporažena ispred Brazila. Napadač Dušan Bajević postigao je tri pogotka u jednoj od najvećih pobjeda u historiji Svjetskog prvenstva: Jugoslavija je pobijedila Zair sa 9:0. Odbrambeni igrač Josip Katalinski je također bio strijelac. Za reprezentaciju Jugoslavije te godine nastupili su i defanzivac Enver Hadžiabdić i golman Enver Marić. Kreativni vezni igrač Safet Sušić, kojeg mnogi smatraju najboljim bosanskohercegovačkim igračem svih vremena, bio je dio jugoslovenske fudbalske reprezentacije na SP u dva navrata: 1982. i 1990. godine. Tim koji je stigao do četvrtfinala 1990. predvodio je kapiten Zlatko Vujović, igrač bosansko-hrvatskog porijekla. == Nastupi na SP == Nakon što je Bosna i Hercegovina stekla nezavisnost od Jugoslavije 1. marta 1992. godine, ubrzo je formirana nacionalna fudbalska reprezentacija koja nije mogla učestvovati u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 1994. jer svez još uvijek nije bio član FIFA-e. Tokom kvalifikacija za SP 1998, prvu domaću utakmicu BiH je odigrala protiv Hrvatske u Bolonji. Meč se igrao na neutralnom terenu zbog renoviranja stadiona Asim Ferhatović Hase u Sarajevu. BiH je zauzela treće mjesto u kvalifikacijama za SP 2006, pri čemu je ostvarila dva remija protiv Španije. Tokom kvalifikacija za SP 2010, BiH je prvi put stigla do baraža za neko veliko takmičenje, gdje je na kraju izgubila ukupnim rezultatom 2:0 od Portugala. Bosna i Hercegovina se po prvi put kao nezavisna država plasirala na Svjetsko prvenstvo u fudbalu 2014. godine, nakon što je osvojila prvo mjesto u Grupi G. {| class="wikitable" style="text-align:center;" !Godina !Faza !Mjesto !OU !P !N !I !POG !PRG !Sastav |- |{{ZD|URU}} 1930 – {{ZD|ITA}} 1990 | colspan="9" |Dio Jugoslavije |- |{{ZD|SAD}} 1994 | colspan="9" |Nisu učestvovali |- |{{ZD|FRA}} 1998 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|JKO}} {{ZD|JAP}} 2002 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|NJE}} 2006 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|JAR}} 2010 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|BRA}} 2014 |Grupna faza |20 |3 |1 |0 |2 |4 |4 |Sastav |- |{{ZD|RUS}} 2018 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|KAT}} 2022 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|KAN}} {{ZD|MEX}} {{ZD|SAD}} 2026 |Grupna faza |TBD |– |– |– |– |– |– | |} {| class="wikitable" style="text-align:center;" ! Godina !! OU !! P !! N !! I !! POG !! PRG !! Mjesto |- | 1998 || 8 || 3 || 0 || 5 || 9 || 14 || 4 |- | 2002 || 8 || 2 || 2 || 4 || 12 || 12 || 4 |- | 2006 || 10 || 4 || 4 || 2 || 12 || 9 || 3 |- | 2010 || 12 || 6 || 1 || 5 || 25 || 15 || 2 (baraž) |- | 2014 || 10 || 8 || 1 || 1 || 30 || 6 || 1 |- | 2018 || 10 || 5 || 2 || 3 || 24 || 13 || 3 |- | 2022 || 8 || 1 || 4 || 3 || 9 || 12 || 4 |- | 2026 || 8 || 5 || 2 || 1 || 17 || 7 || 2 |} {{Nogometaš | imenogometaša = Aleksandar Stanković | slika = | punoime = | nadimak = | datumrođenja = {{datum rođenja i godine|2005|8|3|}} | rodnigrad = [[Milan]] | rodnadržava = [[Italija]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | visina = 1,85 m | pozicija = [[Vezni igrač (nogomet)#Defanzivni vezni|Defanzivni vezni]] | trenutniklub = [[Club Brugge]] | brojnadresu = 25 }} '''Aleksandar Stanković''' (rođen 3. avgusta 2005) srbijanski je profesionalni fudbaler koji igra na pozicijama defanzivnog veznog ili centralnog beka. Trenutno nastupa za Club Brugge, koji se takmiči u prvog belgijskoj ligi i srbijansku fudbalsku reprezentaciju. Sin je nekadašnjeg reprezentativca Srbije i bivšeg fudbalera milanskog Intera, Dejana Stankovića. == Klupska karijera == === Inter Milan === Stanković je prvi put uvršten na spisak prve ekipe Intera 1. oktobra 2022, kada je bio na klupi za rezervne igrače u utakmici Serije A protiv AS Rome na stadionu San Siro. Iako nije ulazio u igru, bio je dio ekipe koja je osvojila Kup Italije 2022-23, pri čemu je njegova ekipa u finalu savladala Fiorentinu rezultatom 2:1. === Posudba u Luzern === U FC Luzern Stanković je prešao 3. jula 2024, na jednogodišnju posudbu uz opciju trajnog otkupa, kao i klauzulu o povratnom otkupu u korist matičnog Intera. Prvi pogodak za klub postigao je 26. oktobra iste godine, na utakmici u kojoj je Yverdon-Sport slavio rezultatom 3:2. === Club Brugge === Krajem jula 2025, Stanković je zvanično prešao u Club Brugge, potpisavši sa tim belgijskim prvoligašem ugovor do 2029. godine. Inter Milan je zadržao klauzulu o povratnom otkupu koja im omogućava da Stankovića vrate za 22 miliona eura 2026, odnosno za 25 miliona eura 2027. godine. Mjesec dana kasnije, 27. avgusta, postigao je svoj prvi pogodak za klub u pobjedi od 6:0 protiv Rangers FC u drugoj utakmici kvalifikacija za Ligu prvaka. == Reprezentativna karijera == Poziv srbijanske U15 reprezentacije dobio je u februaru 2020. Nastupao je za U16 i U17 selekcije, a prvi put kapitensku traku za omladinsku selekciju nosio je u maju 2021. Stanković je bio kapiten generacije koja je došla do polufinala Evropskog U17 prvenstva 2022. godine. Prvi poziv za U18 srbijansku reprezentaciju dobio je u septembru 2022, kada je kao kapiten nastupio u minimalnom porazu protiv italijanske selekcije. Četiri dana kasnije, protiv iste ekipe, postigao je prvi pogodak u pobjedi Srbije od 2:1. == Stil igre == Dok je predvodio U17 selekciju Srbije do polufinala Evropskog prvenstva za igrače do 17 godina, UEFA je na svojoj stranici opisala Stankovića kao igrača čiji su prekidi "prijetnja svakom protivniku", te kao kombinaciju "finoće i borbenosti u veznom redu, što jasno pokazuje zašto nosi kapitensku traku". == Privatni život == Njegov brat Filip je golman koji nastupa za ekipu Venecije. Braća su sinovi bivšeg veznog igrača milanskog Intera i reprezentacije Srbije, Dejana Stankovića. Njegova majka Ana je Slovenka, a porodica provodi vrijeme u Ljubljani. Njegov amidža po majci bivši je slovenački profesionalni fudbaler Milenko Ačimovič. Dana 11. oktobra 2025, Stanković je debitovao za seniorsku reprezentaciju Srbije u porazu kod kuće (0:1) od reprezentacije Albanije u utakmici kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2026. == Nagrade i postignuća == * Kup Italije: 2022-2023. * Superkup Italije 2023. == Reference == Okruzi u Rusiji, Sedmi kongres SKJ, Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a i ostale Rezolucije, hemijski spojevi, aviokompanije, Spisak muzeja u gradovima sa više od 100.000 stanovnika, [en:List of freeware], List of free PC games, Platonski ugljikovodik, Prank call, Meralgia paraesthetica, Myokymia, Hemifacial spasm, Miloš Krasić, Nogometne pozicije, Nogometne formacije '''Doživotni predsjednik''' je titula koja se dodjeljuje ili koju sami predsjednici preuzimaju kako bi sebi obezbijedili neograničen mandat i produžili mandat do smrti ili penzionisanja. Ovaj položaj im omogućava formalnu zaštitu od mogućeg poraza na izborima, uključujući i od progona zbog službenih ili drugih zločina (zbog kojih bi mogli odgovarati gubitkom vlasti), putem formalnog predsjedničkog imuniteta. Ponekad titula nosiocu daje pravo da imenuje ili predloži nasljednika. Termin se često koristi za političke lidere koji nastoje legitimizovati svoju apsolutnu vlast, a koji u praksi vladaju kao monarsi. Doživotni predsjednik de facto se može smatrati autokratom i često je sinonim za diktatora. Korištenje titule „doživotni predsjednik“ umjesto tradicionalno autokratskog naslova, poput monarha, podrazumijeva subverziju liberalne demokratije od strane nosioca vlasti. U nekim slučajevima, doživotni predsjednik može uspostaviti samoproklamovanu monarhiju, kao što je učinio Henri Christophe na Haitiju. Među značajnim historijskim ličnostima koje su koristile strategiju doživotnog ili neograničenog mandata izdvajaju se Julije Cezar, rimski vojni vođa i državnik koji je 45. godine p. n. e. proglasio sebe "dictator perpetuusom" (doživotnim diktatorom) u Rimskoj Republici i Napoleon Bonaparte, francuski vojni lider i državnik, koji je 1802. godine proglašen prvim doživotnim konzulom , prije nego što je 1804. godine postao car Francuske. Mnogi lideri koji su se proglasili doživotnim predsjednicima zapravo nisu uspjeli da služe do kraja života. Većina je smijenjena prije smrti, dok su neki ubijeni dok su vršili dužnost. Međutim, neki su uspjeli da vladaju do svoje prirodne smrti, poput José Gaspara Rodrígueza de Francia (Paragvaj), Alexandra Pétiona i Françoisa Duvaliera (Haiti), Rafaela Carrere (Gvatemala), Saparmurrata Niyazova (Turkmenistan) i Josipa Broza Tita (Jugoslavija). Neki lideri nisu uspjeli da dobiju status doživotnog predsjednika; primjer za to je Mobutu Sese Seko iz Zaira, koji je 1972. godine pokušao da osigura takav mandat. Neki dugogodišnji autokratski predsjednici pogrešno se smatraju doživotnim predsjednicima. Oni nikada zvanično nisu dobili doživotni mandat i povremeno su učestvovali na izborima na kojima su ponovno birani. U većini slučajeva, to su bili fiktivni izbori koji su im garantovali nastavak vlasti. Doživotni predsjednici se mogu smatrati monarskim vladarima de facto. U prošlosti su neka državna uređenja imala karakter monarhija (npr. Vatikan), gdje je vladar biran od strane skupštine. Politolozi često imaju teškoće da razlikuju državu koju vodi doživotni predsjednik od monarhije, posebno kada se radi o nasljednoj ili porodičnoj diktaturi. {| class="wikitable" |+Doživotni predsjednici po državama !Država !Predsjednik !Zvanična titula !Titula na bosanskom jeziku !Bilješke |- |{{ZID|Njemačka|Nazi}} |Adolf Hitler |''Führer und Reichskanzler'' |Vođa i kancelar |Referendum o šefu države Trećeg Rajha održan je 19. avgusta 1934, nakon smrti predsjednika Paula von Hindenburga, kako bi se formalno spojile funkcije predsjednika i kancelara, a koje je nakon referenduma preuzeo Adolf Hitler. Glasanje koje je proteklo pod represivnim uslovima bez slobodne opozicije, rezultovalo je time da je 89,93% glasova podržalo Hitlerovu vlast. Referendumi u nacističkoj Njemačkoj služili su više kao propagandni instrument za demonstraciju jedinstva između režima i narodne zajednice nego kao stvarno demokratsko odlučivanje. |- |{{ZID|Argentina}} |Juan Carlos Onganía |''Presidente de facto de la Nación Argentina'' |de facto predsjednik Argentine |Doživotni predsjednik tokom prve faze civilno-vojne diktature poznate kao "Argentinska revolucija", od 29. juna 1966. do 8. juna 1970. |- |{{ZID|Bolivija}} |Simón Bolívar |''El Libertador'' |Oslobodilac |Prvi predsjednik Kolumbije. Zvanično titulu "El Libertador de Venezuela" dobio od vlasti u Caracasu 14. oktobra 1813. kao priznanje za njegovo vođstvo u oslobađanju teritorije od španske vlasti. Ova titula mu nije dodijeljena samoinicijativno, već kao formalno priznanje od lokalnih vlasti. Kasnije je titula potvrđena i od strane Kongresa Velike Kolumbije 1819, čime je postala zvanično priznati epitet za njegove zasluge u oslobađanju više južnoameričkih zemalja. Danas se "El Libertador" smatra historijski i državno priznatim nazivom koji simbolizuje njegovu ulogu u borbi za nezavisnost. |- | |José María Linares Lizarazu |''Presidente de la República de Bolivia'' |13. predsjednik Bolivije |Zvanično nosio titulu predsjednika Bolivije, obavljajući je od 9. septembra 1857. do 14. januara 1861. Tokom vlasti prvo je bio privremeni predsjednik (pro tempore), a od 31. marta 1858. sebe je proglasio diktatorom, ostavši na vlasti sve do svog svrgavanja 1861. godine. |- | |Manuel Isidoro Belzu Humérez |''Presidente de la República de Bolivia'' |11. predsjednik Bolivije |Bolivijski vojni oficir i 11. predsednik Bolivije od 1848. do 1855. Tokom njegove vlasti usvojeni su aktuelna nacionalna himna i zastava, a vlada je imala populistički karakter, podržavajući siromašno i domorodačko stanovništvo. Došao je na vlast vojnom silom, porazivši José Miguela de Velasca, a kasnije je legitimizirao položaj na izborima. Nakon penzionisanja njegov zet Jorge Córdova preuzeo je funkciju predsjednika, dok je Belzu kasnije ubijen 1865. u pokušaju da se vrati na vlast. |- | | | | | |- | | | | | |- | | | | | |} '''Primjeri doživotnih predsjednika po državama:''' * * '''Argentina:''' Juan Carlos Onganía * '''Bolivija:''' Simón Bolívar, Antonio José de Sucre, Andrés de Santa Cruz, Manuel Isidoro Belzu, José María Linares, Mariano Melgarejo, Germán Busch * '''Brazil:''' Getúlio Vargas * '''Centralnoafrička Republika:''' Jean-Bedel Bokassa, André Kolingba * '''Ciskei:''' Lennox Sebe * '''Sjeverna Koreja:''' Kim Il-sung („Večni predsjednik“), Kim Jong-il, Kim Jong-un * '''Španija:''' Francisco Franco („Caudillo“) * '''Ekvador:''' Diego Noboa * '''Francuska:''' Napoleon Bonaparte („Prvi konzul doživotno“), Philippe Pétain * '''Gana:''' Kwame Nkrumah * '''Gvatemala:''' Rafael Carrera * '''Ekvatorijalna Gvineja:''' Francisco Macías Nguema * '''Haiti:''' Toussaint Louverture, Jean-Jacques Dessalines, Henri Christophe, André Rigaud, Alexandre Pétion, Jean-Pierre Boyer, Jean-Baptiste Riché, Faustin Soulouque, Fabre Geffrard, Sylvain Salnave, François Duvalier, Jean-Claude Duvalier * '''Indonezija:''' Soekarno, Soeharto * '''Italija:''' Benito Mussolini * '''Iran:''' Rouhollah Khomeini, Ali Khamenei, Mojtaba Khamenei * '''Irak:''' Saddam Hussein * '''Libija:''' Mouammar Kadhafi * '''Malawi:''' Hastings Banda * '''Meksiko:''' Antonio López de Santa Anna * '''Uganda:''' Idi Amin Dada * '''Paragvaj:''' José Gaspar Rodríguez de Francia, Carlos Antonio López, Francisco Solano López * '''Peru:''' Simón Bolívar, Andrés de Santa Cruz, Felipe Santiago Salaverry, Manuel Ignacio de Vivanco * '''Samoa:''' Tupua Tamasese Mea’ole, Malietoa Tanumafili II * '''Tunis:''' Habib Bourguiba * '''Turkmenistan:''' Saparmurrat Niyazov * '''Jugoslavija:''' Josip Broz Tito * '''Zair:''' Mobutu Sese Seko '''Najduže vladavine doživotnih predsjednika:''' * Kim Il-sung – 45 godina, 9 mjeseci, 29 dana * Malietoa Tanumafili II – 45 godina, 4 mjeseca, 10 dana * Mouammar Kadhafi – 41 godina, 11 mjeseci, 22 dana * Francisco Franco – 39 godina, 1 mjesec, 19 dana * Ali Khamenei – 36 godina, 8 mjeseci, 24 dana * Soeharto – 30 godina, 1 mjesec, 15 dana * Mobutu Sese Seko – 25 godina, 6 mjeseci, 19 dana * Jean-Pierre Boyer – 24 godine, 11 mjeseci, 12 dana * Saddam Hussein – 23 godine, 8 mjeseci, 24 dana * Hastings Banda – 23 godine, 1 mjesec, 2 dana Ol Doinyo Lengai '''Transliteracija''' (grč. ''trans'' – "preko"; ''lit(t)era'' – "slovo") je proces prevođenja teksta iz jednog pisma u drugo, pri čemu se zadržava fonetska ili grafička ekvivalencija slova, a ne njihov značenjski sadržaj. Transliteracija se razlikuje od prevoda, jer se radi samo o prilagođavanju pisma, a ne jezika, zbog čega se u terminologiji često koristi i izraz ''preslovljavanje''. Ovaj postupak pretvaranja slova iz jednog sistema pisma u odgovarajuća slova drugog sistema pisma ne predstavlja direktno izvorne glasove, već zamjenjuje znakove njihovim ekvivalentom u drugom pismu. Zbog čestih dijakritičkih znakova koji su nerijetko potrebni, transliteracija se uglavnom primjenjuje u naučnim i stručno-tehničkim kontekstima. U bosanskom jeziku koriste se i latinica i ćirilica, pri čemu je latinica dominantna u javnoj upotrebi i svakodnevnom životu. Transliteracija se u domaćoj upotrebi koristi za prevođenje tekstova sa ćirilice na latinicu (i vice versa), prilagođavanje imena, geografskih pojmova i stručnih termina iz stranih jezika, kao i računarske i tipografske potrebe, gdje se različita pisma moraju prikazati konzistentno.<ref>Primjer: Ako baza podataka sadrži imena u oba pisma, pretraživanje po latinici bez transliteracije možda neće pronaći rezultate napisane ćirilicom. Transliteracija standardizuje prikaz i omogućava preciznije pretraživanje.</ref> '''Transliteracija''' (grč. ''trans'' – "preko"; ''lit(t)era'' – "slovo") je proces prevođenja teksta iz jednog pisma u drugo tako da se svako slovo ili znak zamjenjuje odgovarajućim znakom drugog pisma, bez mijenjanja značenja riječi. Cilj transliteracije je grafička ekvivalencija znakova, a ne reprodukcija izgovora. Zbog toga se transliteracija razlikuje od prevoda, jer se radi isključivo o prilagođavanju pisma, a ne jezika. U terminologiji se često koristi i izraz ''preslovljavanje''. Zbog čestih dijakritičkih znakova koji su nerijetko potrebni, transliteracija se uglavnom primjenjuje u naučnim, lingvističkim i stručno-tehničkim kontekstima. == Upotreba u bosanskom jeziku i primjeri == === Upotreba === U bosanskom jeziku koriste se i latinica i ćirilica, pri čemu je latinica dominantna u javnoj upotrebi i svakodnevnom životu. Transliteracija se primjenjuje u nekoliko svrha: # Prevođenje tekstova između pisama – npr. sa ćirilice na latinicu i obratno. # Prilagođavanje imena, geografskih pojmova i stručnih termina iz stranih jezika. # Računarske i tipografske potrebe, gdje se različita pisma moraju prikazati dosljedno radi čitljivosti, pretraživanja i obrade podataka. === Primjeri === {| class="wikitable" !Latinica !Ćirilica |- |Bosna i Hercegovina |Босна и Херцеговина |- |Sarajevo |Сарајево |- |Banja Luka |Бања Лука |- |Mostar |Мостар |- |Ćilim |Ћилим |} Islamic marital practices, Marriage in Islam, Islamsko bračno pravo Štuko dekoracija u islamskoj arhitekturi odnosi se na rezbareni ili oblikovani štuk i gipsani malter. Pojmovi štuko i malter u ovom kontekstu koriste se gotovo naizmjenično kako bi označili većinu vrsta ovakvih dekoracija s nešto različitim sastavima. Ova dekoracija se uglavnom koristila za prekrivanje zidova i površina, a glavni motivi bili su oni koji prevladavaju u islamskoj umjetnosti: geometrijski, arabeska, biljni, kaligrafski, kao i trodimenzionalni muqarnas. Gipsani malter bio je iznimno važan u islamskoj arhitektonskoj dekoraciji jer je relativno suha klima u velikom dijelu islamskog svijeta olakšavala korištenje ovog jeftinog i svestranog materijala u raznim prostorima. Štuko dekoracija već se koristila u drevna vremena u regiji Irana i u grčko-rimskom mediteranskom području. U islamskoj arhitekturi, štuko dekoracija pojavila se tokom omejadske dinastije (kasni 7-8. vijek) i doživjela daljnje inovacije i širenje tokom 9. vijeka pod Abasidima u Iraku, nakon čega se dalje širila islamskim svijetom i uključivala u regionalne arhitektonske stilove. Primjeri historijske rezbarene štuko dekracije nalaze se u Egiptu, Iranu, Afganistanu i Indiji, među ostalim područjima. Često se koristila u "maurskoj" ili zapadnoj islamskoj arhitekturi na Pirinejskom poluotoku (Al-Andalus) i dijelovima Sjeverne Afrike (Magrib), barem od razdoblja Taifa i lmoravida (11-12. vijek). Na Pirinejskom poluotoku dosegnula je kreativni vrhuna u maurskoj arhitekturi tokom dinastije Nasrid, koja je izgradila Alhambru. Mudejar arhitetura također je u širokoj mjeri koristila takav dekorativni stil. Španjolski izraz yesería ponekad se koristi u kontekstu islamske i mudejar arhitekture u Španiji. Italijanska saveznička vojska, odnosno Vojska Juga, nazivi su koji se primjenjuju na različite jedinice bivše Kraljevske italijanske vojske u razdoblju kada su se borile uz Saveznike tokom Drugog svjetskog rata od oktobra 1943. pa nadalje. U ovom razdoblju, prosaveznička Kraljevska italijanska mornarica i Kraljevsko italijansko ratno zrakoplovstvo bili su poznati pod nazivom Italijanska saveznička mornarica i Italijansko savezničko zrakoplovstvo. Od septembra 1943. italijanske snage naklonjene Silama Osovine postale su Nacionalna republikanska vojska novoosnovane Italijanske Socijalne Republike. Italijanska saveznička vojska nastala je kao rezultat savezničkog primirja s Italijom 8. septembra 1943; kralj Victor Emmanuel III smijenio je Benita Mussolinija s mjesta predsjednika vlade u julu 1943, nakon savezničke italije na južnu Italiju, te je umjesto njega imenovao maršala Italije, Pietra Badoglia, koji je potom stao na stranu Saveznika u borbi protiv snaga Socijalne Republike i njihovih njemačkih saveznika u sjevernoj Italiji. Italijanska saveznička vojska brojala je zmeđu 266.000 i 326.000 vojnika u Italijanskoj kampanji, od čega je 20.000 (kasnije broj povećan na 50.000, iako neki izvori navode broj i do 99.000) bilo u svojstvu borbenih jedinica, a između 150.000 i 190.000 činilo je pomoćne i logističke jedinice, uz 66.000 pripadnika zaduženih za kontrolu prometa i odbranu infrastrukture. Općenito gledano, Italijanska saveznička vojska činila je osminu borbenih snaga i četvrtinu ukupne sile 15. armijske skupine savezničkih snaga. == I motorizovana grupa == Prva formacija Savezničke vojske bila je I motorizovana grupa, formirana 27. novembra 1943. u San Pietro Vernoticu kod Brindisija. Jedinice I motorizovane grupe činili su bivši članovi 58. pješačke divizije Legnano i 18. pješačke divizije Messina. Dio vojnika koji su se pridružili jedinici uspio je izbjeći zarobljavanje i borbu na strani njemačkih snaga. Jedinica se sastojala od 295 oficira i 5387 vojnika, te je osnovana kako bi sa Saveznicima učestvovala u borbama protiv Njemačke i Italijanske Socijalne Republike. Komandant jedinice bio je oficir Vincenzno Dapino, koji je grupu vodio u njenom prvom vojnom zadatku u bici kod San Pietro Infine u decembru 1943. Ova akcija uveliko je doprinijela da Saveznici vrate povjerenje prema italijanskim vojnicima koji su se borili na njihovoj strani. Jedinica je pretrpila velike gubitke, te je ocijenjeno da je zadovoljila u izvršavanju njoj povjerenih zadataka. Nakon službe u sastavu američke Pete armije i reorganizacije, komandu nad I motorizovanom grupom preuzeo je general Umberto Utili, a jedinica je premještena u sastav Poljskog II korpusa na krajnjem lijevom krilu britanske Osme armije. Početkom 1944. jedinica je reorganizovana i proširena u Italijanski oslobodilački korpus. == Italijanski oslobodilački korpus == Dana 18. aprila 1944, I motorizovana grupa (koja je tada brojala 16.000 ljudi) preuzela je naziv Italijanski oslobodilački korpus, te biva podijeljena u dvije brigade. Oslobodilački korpus ojačan je 184. pješačkom divizijom Nembo, koja je brojala 6000 vojnika, a njom je komandovao general Umberto Utili. Početkom 1944, jedinica od 5000 italijanskih vojnika borila se na Gustavovoj liniji kod Monte Casina i pokazala se uspješnom u borbi. Italijani su ponovo pretrpili velike gubitke. == Italijanska saveznička vojska od kraja 1944. do 1945. == Nakon bitke kod Filottrana u julu 1944, italijanska vlada predložila je proširenje svojih vojnih kontingenata u okviru savezničkih snaga. Prijedlog je prihvaćen, te je u septembru 1944. oslobodilački korpus povučen sa fronta i prve linije radi opremanja britanskom opremom, uključujući britanske uniforme ''Battledress'' i kacige tipa ''Brodie''. Dana 24. septembra 1944, Korpus je raspušten, a njegovo osoblje i jedinice iskorištene su za formiranje prvih borbenih grupa. "Legnano" i "Folgore". Ubrzo su osnovane još četiri borbene grupe: "Cremona", "Friuli", "Mantova" i "Piceno". Te su grupe bile veličinom jednake slabijim divizijama. Predviđeni sastav svake iznosio je 432 oficira, 8578 podoficira i vojnika, 116 poljskih topova, 170 minobacača, 502 laka mitaljeza i 1277 motornih vozila. Borbene grupe dobile su nazive prema starim divizijama Kraljevske vojske, te su djelimično slijedile sistem numeriranja starih pukovnija. Ove su grupe funkcionisale u okviru američkih i britanskih jedinica na Gotskoj liniji. Borbeni raspored Italijanske savezničke vojske u aprilu 1945. bio je sljedeći: Načelnik stožera Vrhovne komande oružanih snaga bio je maršal Giovanni Messe, dok je načelnik stožera Kopnene vojske bio general-pukovnik Paolo Berardi. Svaki pješački puk imao je tri pješačka bataljona, četu minobacača naoružanu britanskim ML 3-inčnim minobacačima i protivtenkovsku četu naoružanu britanskim topovima QF 6pdr. Artiljerijski pukovi sastojali su se od četiri artiljerijska odreda s britanskim topovima QF 25pdr, jednog protivtenkovskog odreda s britanskim topovima QF 17pdr, te jednog protivzračnog odreda naoružanog britanskim verzijama topova Bofors 40 mm. Borbena grupa "Cremona", s vojnicima iz 44. pješadijske divizije "Cremona", pridodana Britanskom V korpusu – general-major Clemente Primieri. * 21. pješadijski puk "Cremona" * 22. pješadijski puk "Cremona" * 7. artiljerijski puk * CXLIV inženjerijski bataljon == Inhibitori enzima == Inhibicija enzimske reakcije, ili jednostavno inhibicija enzima, predstavlja sprečavanje aktivnosti enzima djelovanjem molekula nazvanih inhibitori enzima. Inhibitor enzima je molekula koja se veže za enzim i smanjuje njegovu aktivnost. Spoznaja da blokiranje aktivnosti određenih enzima može uništiti patogene organizme ili ispraviti metaboličke poremećaje dovela je do razvoja brojnih lijekova koji djeluju upravo kao inhibitori enzima. Osim u medicini, koriste se i kao pesticidi. Važno je naglasiti da nisu sve molekule koje se vežu za enzim inhibitori: aktivatori enzima povećavaju enzimsku aktivnost, dok se supstrati vežu za enzim i u okviru normalnog katalitičkog ciklusa pretvaraju u proizvode. === Način djelovanja === Inhibitor može spriječiti vezivanje supstrata za aktivno mjesto enzima ili ometati katalitički proces. Prema načinu vezivanja, inhibitori se dijele na: * '''Reverzibilne''' * '''Ireverzibilne''' Ireverzibilni inhibitori obično reagiraju s enzimom i hemijski ga mijenjaju, često stvaranjem kovalentne veze. Na taj način trajno mijenjaju ključne aminokiselinske ostatke potrebne za enzimsku aktivnost. Reverzibilni inhibitori se, nasuprot tome, vežu nekovalentnim interakcijama i njihovo djelovanje zavisi od toga da li se vežu za slobodan enzim, kompleks enzim–supstrat ili za oba oblika. Mnogi lijekovi su upravo inhibitori enzima, zbog čega je njihovo otkrivanje i optimizacija jedno od najvažnijih područja istraživanja u biohemiji i farmakologiji. Medicinski inhibitori procjenjuju se prema svojoj specifičnosti (minimalno vezivanje za druge proteine) i potentnosti, koja se izražava konstantom disocijacije. Visoka specifičnost i potentnost obično znače manje neželjenih efekata i nižu toksičnost. === Prirodni inhibitori === Inhibitori enzima postoje i u prirodi te imaju važnu ulogu u regulaciji metabolizma. U metaboličkim putevima često dolazi do negativne povratne sprege, gdje krajnji proizvod inhibira enzim ranije u lancu reakcija, čime se održava ćelijska homeostaza. Neki ćelijski proteini specifično se vežu za enzime (npr. proteaze ili nukleaze) i blokiraju njihovu aktivnost kako bi zaštitili ćeliju. Prirodni inhibitori mogu biti i otrovi koji služe za odbranu od predatora ili za savladavanje plijena. ---- == Vrste reverzibilne inhibicije == === 1. Konkurentna inhibicija === Kod konkurentne inhibicije inhibitor se veže za aktivno mjesto enzima i takmiči se sa supstratom. Budući da je često slične građe kao supstrat, zauzima njegovo mjesto i sprječava normalno vezivanje. * Povećava vrijednost '''Km''' * Ne utiče na '''Vmax''' === 2. Nekonkurentna inhibicija === Inhibitor se veže za drugo mjesto na enzimu (ne na aktivno mjesto), pa se može vezati istovremeno sa supstratom. * Smanjuje '''Vmax''' * Ne mijenja '''Km''' === 3. Parcijalna (djelimična) inhibicija === Slična je nekonkurentnoj, ali kompleks enzim–inhibitor–supstrat zadržava određeni stepen katalitičke aktivnosti. * Smanjuje '''Vmax''' * '''Km''' ostaje nepromijenjen === 4. Mješovita inhibicija === Ima osobine konkurentne i nekonkurentne inhibicije. Inhibitor se može vezati i za slobodan enzim i za kompleks enzim–supstrat. * Smanjuje '''Vmax''' * Mijenja '''Km''' ---- == Inhibitori samoubice == Inhibitori samoubice (suicidalni inhibitori) su molekule koje se tokom reakcije ugrađuju u enzim i trajno ga deaktiviraju. Primjer je acetilsalicilna kiselina (aspirin), koja inhibira enzim ciklooksigenazu i time smanjuje sintezu prostaglandina odgovornih za bol i upalu. Također, cijanid inhibira enzim citohrom c oksidazu, blokirajući ćelijsko disanje. Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u košarci 2027. godine odredit će 31 reprezentaciju koja će učestvovati na FIBA Svjetskom košarkaškom prvenstvu 2027, dok domaćin, Katar, automatski ostvaruje plasman na prvenstvo. == Raspored kvalifikacijskih prozora == Slično kao i tokom kvalifikacija za FIBA Svjetsko prvenstvo 2019. i SP 2023, utakmice će se igrati u šest kvalifikacijskih prozora tokom perioda od 15 mjeseci u svim regijama FIBA-e. U kvalifikacijskom procesu učestvovat će 80 nacionalnih reprezentacija. Raspored šest kvalifikacijskih prozora je sljedeći: {| class="wikitable" !Prozor !Datum |- align="center" |1 |24. novembar – 2. decembar 2025. |- align="center" |2 |23. februar – 3. mart 2026. |- align="center" |3 |29. juni – 7. juli 2026. |- align="center" |4 |24. avgust – 1 septembar 2026. |- align="center" |5 |23. novembar – 1 decembar 2026. |- align="center" |6 |22. februar – 2. mart 2027. |} == Kvalifikovane reprezentacije == {| class="wikitable sortable" ! rowspan="2" |Reprezentacija ! rowspan="2" |Način kvalifikacije ! rowspan="2" |Datum kvalifikacije ! colspan="4" data-sort-type="number" |Nastup(i) ! rowspan="2" |Prethodni najbolji rezultat{{efn|'''Bold''' text indicates they hosted that edition.}} ! rowspan="2" |FIBA rank{{efn|World ranking at start of tournament.}} |- !{{Tooltip|Ukupno|Uključujući ovo izdanje}} !{{abbr|Prvi|Prvi nastup}} !{{abbr|Zadnji|Zadnji nastup}} !{{abbr|Niz|Aktuelni niz uzastopnih nastupa}} |- |{{ZD|Katar}} [[Košarkaška reprezentacija Katara|Katar]] | align="center" |Domaćin | align="center" |28. april 2023. | align="center" |{{abbr|2|Katar zadnji put nastupao 2006.}} | colspan="2" align="center" |[[Svjetsko prvenstvo u košarci 2006.|2006]] | align="center" |1 |{{sort|21|21. mjesto}} ([[Svjetsko prvenstvo u košarci 2006.|2006]]) | align="center" |– |} == Format == Format kvalifikacija za FIBA SP 2027 ostao je nepromijenjen, sa šest kvalifikacionih prozora tokom period od 15 mjeseci u 4 regije: Afrika, Amerika, Azija (uključujući Okeaniju) i Evropa. Kvalifikacije će se održavati od novembra 2025. do marta 2027, a 80 reprezentacija takmičiće se za mjesto na SP. Put ka SP 2027. počeo je u februaru 2024. početkom evropskih pretkvalifikacija koje su trajale do avgusta 2024. Žrijeb za kvalifikacije održan je 13. maja 2025. u Dohi. {| class="wikitable" style="text-align:center;" ! rowspan="2" |FIBA zona ! colspan="2" |Turnir kvalifikacija ! colspan="3" |SP automatski plasman |- !Divizija A <small>najbolje rangirani timovi</small> !Divizija B <small>maksimalan mogući broj učesnika</small> ! !Plasman domaćinima ! |- | align="left" |[[:en:FIBA_Africa|FIBA Afrika]] |16 |2 |5 |0 |'''5''' |- | align="left" |[[:en:FIBA_Americas|FIBA Amerika]] |16 |2 |7 |0 |'''7''' |- | align="left" |[[:en:FIBA_Asia|FIBA Azija]] [[:en:FIBA_Oceania|FIBA Okeanija]] |16 |17 |7 |1 |'''8''' |- | align="left" |[[:en:FIBA_Europe|FIBA Evropa]] |32 |13 |12 |0 |'''12''' |- !Ukupno !80 !114 !31 !1 !32 |} Dana 28. februara 2026. godine, vrhovni vođa Islamske Republike Iran, Ali Khamenei, ubijen je tokom izraelsko-američkih zračnih napada na Iran u području Teherana. Iranska vlada smrt je službeno potvrdila 1. marta 2026. Operacija je izvedena tokom intenzivnih vojnih sukoba između Izraela i Irana. Napad je proveden uz saradnju sa CIA-om, koja je prikupljala obavještajne podatke o lokacijama gdje se nalaze iranski visokorangirani dužnosnici. Prema dostupim satelitskim snimcima, Khameneijeva rezidencija u Teheranu teško je oštećena tokom napada. Nakon inicijalnih izraelskih izvješća da je Khamenei ubijen u operaciji, američki predsjednik Donald Trump i izraelski premijer Benjain Netanyahu ponovili su da je Khamenei mrtav. Poslije potvrde iranskih državnih medija o njegovoj smrti, vlada je proglasila 40 dana žalosti i 7 dana državnih praznika. Novinska agencija Fars New Agency objavila je da su u napadima također poginuli Khameneijeva kćerka, zet, unuka i snaha. Smrt vođe Irana bila je razlog slavlja za mnoge iranske civile. U brojnim državama organizovani su protestni skupovi, a na pojedinim mjestima došlo je i do izbijanja nereda povodom njegove smrti. Prema neimenovanim izvorima iz američke administracije, sličan plan za atentat tokom Dvanaestodnevnog rata bio je odbijen od strane predsjednika Trumpa 15. juna 2025. godine. == Pripreme == Prema izvještajima ''The Telegrapha'' i ''The Washington Posta'', saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman obavio je više telefonskih poziva s američkim predsjednikom Trumpom, pozivajući ga da napadne Iran, navodeći da bi "Iran postao jači i opasniji ako Washington ne izvrši udar odmah". Princ Khalid bin Salman, brat prijestolonasljednika Mohammeda i saudijski ministar odbrane, navodno je na sastanku s američkim zvaničnicima upozorio na rizike od neizvršavanja napada na Iran. Nakon Dvanaestodnevnog rata u junu 2025. godine, Khamenei se sve više povlačio u osamu, a bunker u njegovom kompleksu bio je toliko dubok da je liftu trebalo više od pet minuta da stigne do njega, zbog čega su prilike za udar bile veoma rijetke. Mjesecima prije napada, CIA je pratila lokacije i obrasce kretanja Khameneija, te je saznala da će se održati sastanak visokih zvaničnika kojem će on prisustvovati. Prema pisanju ''Reutersa'', Sjedinjene Države i Izrael pripremili su pokretanje napada u trenutku kada se Khamenei sastao sa svojim višim savjetnicima, od kojih je najmanje pet poginulo zajedno s njim. Izraelski zvaničnici izjavili su da je Khamenei viđen iznad zemlje u svojoj upadljivoj službenoj rezidenciji neposredno prije atentata. Istovremeno, napadi su izvedeni na još najmanje dvije lokacije u gradu kako bi se osigurao uspjeh operacije. == Zračni napadi == Dana 28. februara 2026, više mjesta u Iranu pogođeno je raketama SAD-a i Izraela u sklopu vone operacije s ciljem sprječavanja nuklearnih i raketnih programa u toj zemlji, kao i pokretanju smjene režima. Napad je izvršen u 8:10 po lokalnom vremenu i opisan je kao "masivni, izuzetni smion dnevni napad" koji je "odmah pogodio visoke dužnosnike". Udar na Khameneijevu rezidenciju bio je jedinstven jer je izvršen tokom dana, s time da su izraelski avioni bacili 30 bombi na to mjesto. Udari su bili usmjereni na strateške objekte i važne iranske dužnosnike, uključujući Khameneijevu rezidenciju, koja je bila među onim najteže pogođenim izraelskim udarima u Teheranu; satelitski snimci sugerišu da je zgrada teško oštećena. Dana 28. februara 2026. godine, Izrael i Sjedinjene Američke Države pokrenuli su zajednički napad na nekoliko lokacija u Iranu. Operacija, kojoj je Izrael dao kodno ime Lavlja rika, a Ministarstvo odbrane SAD-a Operacija Epski bijes, ciljala je ključne zvaničnike, vojne zapovjednike i objekte. Napad je uključivao i atentat na vrhovnog vođu Alija Khameneija. Tokom 2024, vojna eskalacija između Izraela i Irana kulminirala je u dva navrata razmjenom vatre, a 2025. godine vodili su dvanaestodnevni rat koji je također uključivao američke napade s ciljem uništavanja iranskih nuklearnih postrojenja. U sedmicama prije napada 2026. godine, Iran i SAD bili su uključeni u indirektne nuklearne pregovore uz posredovanje Omana, a druga runda pregovora bila je zakazana u Ženevi. Napadu je prethodilo najveće gomilanje američke vojske na Bliskom istoku još od invazije na Irak 2003. godine. Napad je započeo udarima u gradovima Teheranu, Isfahanu, Komu, Karadži i Kermanšahu. Ubijeno je nekoliko zvaničnika iranske vlade, uključujući sekretara Vrhovnog savjeta nacionalne bezbjednosti Alija Shamkhanija, kao i Khameneija; preneseno je da su neki iranski civili slavili smrt dotičnog, čije je sjedište uništeno. Dok su primijećene eksplozije, izraelski ministar odbrane Israel Katz potvrdio je napad IDF-a. Trump je u videu postavljenom na Truth Socialu objavio da su Sjedinjene Države pokrenule udare na Iran zajedno s Izraelom. U znak odmazde, Iran je lansirao desetine svojih dronova i balističkih projektila širom Perzijskog zaliva, pored ciljanja Izraela kao i američkih vojnih baza u Jordanu, Kuvajtu, Bahreinu, Kataru, Iraku, Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Iran je navodno pokrenuo i napade na objekte civilne avijacije, uključujući međunarodne aerodrome u Kuvajtu i UAE. Uzvratni udari usmrtili su jednog civila u Izraelu i četvoro u Siriji. Nadalje, Huti sa sjedištem u Jemenu objavili su da će nastaviti svoje napade u Crvenom moru. Eskalacija u Perzijskom zalivu rezultovala je zastojem u globalnoj isporuci nafte. Trump je izjavio da je cilj operacije uništiti iranske raketne i vojnu infrastrukturu, spriječiti Iran u nabavci nuklearnog oružja i, u konačnici, srušiti režim. Ujedinjene nacije i nekoliko neuključenih zemalja osudili su početne udare zbog narušavanja stabilnosti Bliskog istoka, dok su drugi osudili iranske uzvratne udare na druge nacije u regionu. Kritičari operacije su je također nazvali nezakonitom prema domaćem i međunarodnom pravu. == Pozadina == Povlačenje Sjedinjenih Država iz Zajedničkog sveobuhvatnog akcionog plana 2018. godine dovelo je do ponovnog uvođenja sankcija Iranu i zaokreta ka upotrebi sile umjesto diplomatije u odnosima između SAD-a i njihovih saveznika sa Iranom. Trumpova administracija usvojila je strategiju "maksimalnog pritiska". Ponovno uvođenje američkih sankcija ozbiljno je uticalo na iransku ekonomiju. Iranski rijal pao je za 20%. Međunarodne banke koje su trgovale sa Iranom platile su visoke kazne. Sve velike evropske kompanije odustale su od poslovanja sa Iranom iz straha od američke kazne. Sankcije su gurnule milione Iranaca u siromaštvo i smanjile njihovu kupovnu moć u pogledu uvoznih osnovnih dobara, kao što su hrana i lijekovi, istovremeno podstičući inflaciju, nezaposlenost i propadanje infrastrukture. Tenzije između Irana, Sjedinjenih Država i Izraela porasle su od napada na Izrael 7. oktobra i početka rata u Gazi 2023. godine, u kojem je Izrael oslabio milicije koje podržava Iran širom Bliskog istoka, uključujući Hamas u Gazi, Hezbolah u Libanu i druge. Izrael i Iran razmijenili su udare u aprilu i oktobru 2024. godine, te su bili uključeni u kratki rat 2025. godine koji je također obuhvatio američki zračni napad s ciljem uništavanja iranskih nuklearnih postrojenja. === Antivladini protesti u Iranu i prvobitno raspoređivanje američkih snaga === Počevši od kraja decembra 2025. godine, u Iranu su izbili masovni antivladini protesti širom zemlje, prvenstveno podstaknuti ekonomskom krizom, kolapsom rijala i rastom cijena. Protesti, koji su uključivali pozive na promjenu režima, postali su najveći po razmjerama od revolucije 1979. godine, proširivši se na više od 100 gradova širom zemlje. Iranska vlada je odgovorila nasilnom represijom, uključujući masakre nad demonstrantima, pri čemu su se najsmrtonosniji incidenti dogodili 8. i 10. januara 2026. Novinska agencija aktivista za ljudska prava sa sjedištem u SAD-u procijenila je broj poginulih na 7.000, iranska vlada je saopštila da je broj mrtvih 3.117, dok su Donald Trump i drugi naveli da broj poginulih odgovara brojci od 32.000 ljudi. AP News je izvijestio da je vladina prekomjerna upotreba nasilja izazvala očaj u iranskoj javnosti i pobudila nadu kod nekih građana u američki napad. Nekoliko naučnika je tvrdilo da se iranska vlada sada suočava sa krhkim stanjem koje bi moglo dovesti do njenog pada. Dana 13. januara 2026. godine, američki predsjednik Donald Trump izrazio je podršku demonstrantima, a kasnije, 23. januara, Trump je najavio da američka "armada" kreće ka Bliskom istoku, uključujući nosače aviona USS Abraham Lincoln i USS Gerald R. Ford, te nekoliko razarača sa vođenim projektilima. Američki i evropski zvaničnici izjavili su da je Washington postavio Iranu tri ključna zahtjeva: trajni prekid svakog obogaćivanja uranijumom, stroga ograničenja iranskog programa balističkih raketa i potpunu obustavu podrške regionalnim proxy grupama kao što su Hamas, Hezbolah i Huti. Planiranje predložene serije napada također je započelo u koordinaciji sa izraelskim obavještajnim agencijama. === Nuklearni pregovori i jačanje američkog vojnog prisustva === Dana 6. februara 2026. godine, Iran i SAD su održali indirektne nuklearne pregovore u glavnom gradu Omana, Muskatu. Iran je naglasio da napredak zavisi od konsultacija u matičnim prijestonicama. Druga runda razgovora zakazana je u Ženevi. Između 15. i 20. februara, Iran je povećao izvoz nafte na trostruko veći nivo od uobičajenog i smanjio zalihe nafte. Neposredno prije početka udara, 27. februara 2026. godine, ministar vanjskih poslova Omana Badr Al-Busaidi izjavio je da je postignut "iskorak" i da je Iran pristao na to da uslov koji se tiče obogaćivanja uranijumom, kao i na potpunu verifikaciju od strane Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA); nadalje, Iran je pristao da nepovratno spusti nivo trenutno obogaćenog uranijuma na "najniži mogući nivo". Al-Busaidi je rekao da je mir "nadohvat ruke". Početkom februara 2026. godine, SAD su također rasporedile drugi nosač aviona, USS Gerald R. Ford, na Bliski istok kako bi pojačale pritisak na Iran. Dana 11. februara 2026. godine, 47. godišnjica revolucije iz 1979. obilježena je provladinim skupovima i snažnom antiameričkom retorikom. Trump je 13. februara 2026. izjavio da bi promjena režima u Iranu bila "najbolja stvar koja bi se mogla desiti". Dan kasnije, 14. februara, američki zvaničnici su rekli Reutersu da se američka vojska priprema za opsežnu kampanju koja uključuje višesedmične, kontinuirane operacije protiv Irana koje bi mogle ciljati državnu i sigurnosnu infrastrukturu. Do 19. februara, američko vojno gomilanje opisano je kao najveće na Bliskom istoku još od invazije na Irak 2003. godine. Tokom govora o stanju nacije 24. februara 2026. godine, Trump je optužio Iran za obnavljanje napora u izradi nuklearnog oružja, osuđujući te navodne ambicije kao "zlokobne" i tvrdeći da je Iran također razvio sve naprednije raketne sposobnosti koje bi mogle ugroziti SAD, Evropu i američke baze u inostranstvu. Upozorio je da su SAD spremne djelovati ako bude potrebno. Grupa osam (Gang of Eight), koju čini osam lidera u Kongresu SAD-a koji se obično obavještavaju o povjerljivim obavještajnim pitanjima, bila je upoznata s napadom prije njegovog početka. Također, u to vrijeme, Bloomberg News je tvrdio da NATO letjelice za rano upozoravanje i kontrolu (AWACS) nadziru Iran s aerodroma Konya. Do kraja februara, zvaničnici Trumpove administracije iznijeli su brojne nedokazane tvrdnje da je Iran ponovo pokrenuo svoj nuklearni program, da ima dovoljno materijala za izradu bombe u roku od nekoliko dana i da razvija rakete dugog dometa koje bi uskoro mogle pogoditi Sjedinjene Države. Ove izjave osporili su američki i evropski vladini zvaničnici, međunarodne grupe za praćenje naoružanja i američke obavještajne agencije. Odbrambena obavještajna agencija (DIA) ranije je zaključila da će proći najmanje decenija prije nego što Iran stekne tehničke vještine za proizvodnju raketa koje mogu dosegnuti Sjedinjene Države; Ministarstvo odbrane Sjedinjenih Država procijenilo je da je iranski nuklearni program unazađen za dvije godine nakon ranijih udara na iranska nuklearna postrojenja u junu 2025. godine. Međutim, 27. februara je objavljeno da je IAEA otkrila da je Iran sakrio visoko obogaćeni uranijum u podzemnom objektu koji nije oštećen u prethodnoj rundi napada, a IAEA je saopštila da ne može biti sigurna da je iranski nuklearni program "isključivo mirnodopski". Prije napada, JD Vance, potpredsjednik Sjedinjenih Država, branio je udar na Iran. Na pitanje da li bi podržao promjenu režima u Iranu, uprkos ranijim kritikama rata u Iraku, rekao je da život "ima svakakve lude obrte". ''The Washington Post'' je izvijestio da je odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa da napadne Iran uslijedila nakon što su saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman i izraelska vlada više puta lobirali kod njega da povuče taj potez. ''The Guardian'' je nekoliko dana prije napada izvijestio da će odluka zavisiti od rezultata sastanka u Ženevi, na kojem će SAD predvoditi Steve Witkoff i Jared Kushner. Charles Wald, penzionisani general vazduhoplovstva i zamjenik komandanta Evropske komande SAD-a koji sada radi u Jevrejskom institutu za nacionalnu sigurnost Amerike (JINSA), izjavio je da bi dovođenje nosača aviona klase ''Gerald R. Ford'' na Bliski istok pomoglo u odbrani Izraela od Irana. Također je naveo da, ako pregovori SAD-a i Irana ne završe dobro, "biće duplo gore nego kada Obama nije uradio ništa u Siriji povodom hemijskog oružja". Prema jednom američkom izvoru, Trump je odobrio udar nakon što su SAD primile obavještajne podatke da Iran planira preventivno lansiranje raketa. Prije napada, Khamenei je u svom govoru upućenom sljedbenicima početkom februara, koji je objavila web stranica vrhovnog vođe Irana, upozorio Sjedinjene Države da će, "ako ovaj put započnu rat, to biti regionalni rat". == Sukob == Evo tačnog prijevoda navedenog teksta na ijekavicu: '''Početni izraelski i američki udari''' '''Udari lansirani sa američkih brodova''' U udarima je korištena kombinacija američkih projektila, dronova i izraelskih borbenih aviona. Po prvi put su u borbi upotrijebljeni jeftini jurišni dronovi za jednokratnu upotrebu jedinice ''Task Force Scorpion Strike''. Američki ratni brodovi lansirali su projektile ''Tomahawk'', dok je vojska SAD-a koristila lansere ''HIMARS''. Takođe je korišteno neobjavljeno dalekometno oružje koje se ispaljuje izvan dometa neprijateljske odbrane (''standoff weapons''). Izviješteno je o eksplozijama dok je ministar odbrane Israel Katz potvrdio izraelski napad. ''The Times of Israel'' je prenio da je Katz udare nazvao "preventivnim napadom" s namjerom da se "uklone prijetnje državi Izrael". Među ciljevima je bio i okrug u Teheranu u kojem inače boravi iranski vrhovni vođa Ali Khamenei; tu se nalaze i predsjednička palata i Vijeće nacionalne bezbjednosti. Potvrđeno je da je sedam projektila pogodilo ovo područje. Američki zvaničnici potvrdili su da su udari koordinisani sa SAD-om. Izraelsko vazduhoplovstvo (IAF) saopštilo je da je pogodilo 500 vojnih ciljeva u zapadnom i centralnom Iranu, uključujući protivzračnu odbranu i raketne lansere, koristeći približno 200 borbenih aviona, što je najveći borbeni nalet u njegovoj istoriji. Izrael je početne udare nazvao kodnim imenom "Operacija Postanak" (hebrejski: ''מטס בראשית''). Izrael je potom proglasio vanredno stanje, navodeći da očekuje iranski napad. Sirene su se oglasile u Izraelu dok je vlada upozoravala građane da ostanu u zaštićenim zonama. Američki ambasador u Izraelu Mike Huckabee podstakao je američke državljane u Izraelu da odmah preduzmu mjere nakon što čuju sirenu, a američki predsjednik Donald Trump upozorio je da bi moglo biti gubitaka američkih života. Izraelsko ministarstvo zdravlja premjestilo je svoje bolnice pod zemlju. Prema izvještaju ''Iran Internationala'', portparol izraelske vojske na perzijskom jeziku, potpukovnik Kamal Penhasi, uputio je hitno upozorenje iranskim civilima koji žive u blizini vojne industrije i infrastrukture da se odmah evakuišu, navodeći: "Vaše prisustvo u ovim područjima dovodi vaš život u opasnost." Prema riječima jednog američkog zvaničnika, desetine američkih udara izveli su avioni stacionirani širom Bliskog istoka sa jednog ili više nosača aviona. ''Reuters'' je izvijestio da su udari izvedeni iz vazduha i sa mora. Izraelski vojni zvaničnici izjavili su da je njihovim udarima prethodilo višemjesečno planiranje, što im je omogućilo da precizno odrede ciljeve, postignu "taktičko iznenađenje" i dobiju podršku SAD-a. Izrael je kasnije saopštio da je u početnim udarima korišteno preko 1.200 bombi u roku od 24 sata. Prema izvještajima, ciljana su i iranska mornarička plovila. Agencija ''Fars'' i ''CNN'' izvijestili su o novim eksplozijama u drugim gradovima u Iranu, uključujući Kom, Kermanšah, Isfahan i Karadž. U Teheranu je javljeno da su se raketni udari dogodili u Univerzitetskoj ulici, u oblasti Džomhuri i u sjevernoj oblasti Sejed Handan. Komunikacijske usluge širom Teherana ometene su nakon napada, a ''Netblocks'' je izvijestio o gotovo potpunom mraku na internetu. Prema ''BBC''-ju, tokom udara pogođeni su ured vrhovnog vođe Alija Khameneija i predsjednički ured Masouda Pezeshkiana u Teheranu. ''Channel 12'', pozivajući se na neimenovane izraelske izvore, naveo je da Izrael procjenjuje kako postoje "sve veće indicije" da je Khamenei vjerovatno ubijen u izraelskom udaru ili da je "u najmanju ruku povrijeđen". ''Reuters'' je citirao neimenovanog izraelskog zvaničnika koji je izjavio da je Khameneijevo tijelo pronađeno, čime je potvrđena smrt. Portparol iračkih Snaga narodne mobilizacije rekao je da su dvojica njihovih boraca ubijena, dok su još trojica ranjena tokom udara u Džurf al-Sakharu, južno od Bagdada. Prema ''Iran Internationalu'', koji citira Iransku studentsku novinsku agenciju, hiljade pripadnika IRGC-a, uključujući nekoliko visokih zvaničnika, ubijeno je ili ranjeno prilikom napada na nekoliko vojnih baza. Izviješteno je da je pogođen i lučki grad Bušehr; međutim, nije jasno da li je nuklearni reaktor pretrpio bilo kakvu štetu. ''CNN'' je izvijestio da je vrijeme napada simbolički značajno u judaizmu jer je izveden uoči predstojećeg praznika Purima 2. marta. ==== Initial Israeli and American strikes ==== [[/wiki/File:U.S._Forces_Launch_Operation_Epic_Fury.webm|lijevo|mini|250x250piksel|Napadi s američkih brodova]] Zračni napadi na Iran počeli su oko 9:45 ujutro po iranskom vremenu (1:15 ujutro po istočnoameričkom vremenu) u subotu, 28. februara; subota je prvi dan sedmice u Iranu i redovan radni dan. U udarima je korištena kombinacija američkih projektila, dronova i izraelskih borbenih aviona. Po prvi put su u borbi upotrijebljeni jeftini jurišni dronovi za jednokratnu upotrebu jedinice ''Task Force Scorpion Strike''. Američki ratni brodovi lansirali su projektile ''Tomahawk'', dok je vojska SAD-a koristila lansere ''HIMARS''. Također je korišteno neobjavljeno dalekometno oružje koje se ispaljuje izvan dometa neprijateljske odbrane (engl: ''standoff'' ''oružje''). Eksplozije su prijavljene kada je ministar odbrane Israel Katz potvrdio izraelski napad. ''The Times of Israel'' je prenio da je Katz udare nazvao "preventivnim napadom" s namjerom da se "uklone prijetnje državi Izrael". Među ciljevima je bio i okrug u Teheranu u kojem inače boravi iranski vrhovni vođa Ali Khamenei; tu se nalaze i predsjednička palata i Vijeće nacionalne bezbjednosti. Potvrđeno je da je sedam projektila pogodilo ovo područje. Američki zvaničnici potvrdili su da su udari koordinisani sa SAD-om. Izraelsko vazduhoplovstvo (IAF) saopštilo je da je pogodilo 500 vojnih ciljeva u zapadnom i centralnom Iranu, uključujući protivzračnu odbranu i raketne lansere, koristeći približno 200 borbenih aviona, što je najveći borbeni nalet u njegovoj historiji. Izrael je početne udare nazvao kodnim imenom "Operacija Postanak" . Izrael je potom proglasio vanredno stanje, navodeći da očekuje iranski napad. Sirene su se oglasile u Izraelu dok je vlada upozoravala građane da ostanu u zaštićenim zonama. Američki ambasador u Izraelu Mike Huckabee podstakao je američke državljane u Izraelu da odmah preduzmu mjere nakon što čuju sirene, a američki predsjednik Donald Trump upozorio je da bi moglo biti "gubitaka američkih života". Izraelsko ministarstvo zdravlja premjestilo je svoje bolnice pod zemlju. Prema izvještaju ''Iran Internationala'', portparol izraelske vojske na perzijskom jeziku, potpukovnik Kamal Penhasi, uputio je hitno upozorenje iranskim civilima koji žive u blizini vojne industrije i infrastrukture da se odmah evakuišu, navodeći: "Vaše prisustvo u ovim područjima dovodi vaš život u opasnost." Prema riječima jednog američkog zvaničnika, desetine američkih udara izveli su avioni stacionirani širom Bliskog istoka sa jednog ili više nosača aviona. ''Reuters'' je izvijestio da su udari izvedeni iz vazduha i sa mora. Izraelski vojni zvaničnici izjavili su da je njihovim udarima prethodilo višemjesečno planiranje, što im je omogućilo da precizno odrede ciljeve, postignu "taktičko iznenađenje" i dobiju podršku SAD-a. Izrael je kasnije saopštio da je u početnim udarima korišteno preko 1.200 bombi u razmaku od 24 sata. Prema izvještajima, ciljana su i iranska mornarička plovila. Agencija ''Fars'' i ''CNN'' izvijestili su o novim eksplozijama u drugim gradovima u Iranu, uključujući Kom, Kermanšah, Isfahan i Karadž. U Teheranu je javljeno da su se raketni udari dogodili u Univerzitetskoj ulici, u oblasti Džomhuri i u sjevernoj oblasti Sejed Handan. Komunikacijske usluge širom Teherana ometene su nakon napada, a ''Netblocks'' je izvijestio o gotovo potpunom mraku na internetu. Prema ''BBC''-ju, tokom udara pogođeni su ured vrhovnog vođe Alija Khameneija i predsjednički ured Masouda Pezeshkiana u Teheranu. ''Channel 12'', pozivajući se na neimenovane izraelske izvore, naveo je da Izrael procjenjuje kako postoje "sve veće indicije" da je Khamenei vjerovatno ubijen u izraelskom udaru ili da je "u najmanju ruku povrijeđen". ''Reuters'' je citirao neimenovanog izraelskog zvaničnika koji je izjavio da je Khameneijevo tijelo pronađeno, čime je potvrđena smrt. Portparol iračkih Snaga narodne mobilizacije rekao je da su dvojica njihovih boraca ubijena, dok su još trojica ranjena tokom udara u Džurf al-Sakharu, južno od Bagdada. Prema ''Iran Internationalu'', koji citira Iransku studentsku novinsku agenciju, hiljade pripadnika IRGC-a, uključujući nekoliko visokih zvaničnika, ubijeno je ili ranjeno prilikom napada na nekoliko vojnih baza. Izviješteno je da je pogođen i lučki grad Bušehr; međutim, nije jasno da li je nuklearni reaktor pretrpio bilo kakvu štetu. ''CNN'' je izvijestio da je vrijeme napada simbolički značajno u judaizmu jer je izveden uoči predstojećeg praznika Purima 2. marta. === Izjave američkih i izraelskih lidera o njihovim ciljevima === Dana 28. februara u 2:30 ujutro po istočnoameričkom vremenu, američki predsjednik Donald Trump objavio je osmominutnu video izjavu, rekavši da je svrha američkih udara u Iranu efektivna promjena režima. Trump je izjavio da iranske "prijeteće aktivnosti" ugrožavaju SAD i njihove saveznike. Naveo je iransku talačku krizu, podršku proxy grupama kao što su Hamas i Hezbolah, ubijanje demonstranata i navodnu težnju za nuklearnim oružjem. Naveo je da u sukobu "životi hrabrih američkih heroja mogu biti izgubljeni i da možemo imati žrtve. To se često dešava u ratu". Pozvao je pripadnike IRGC-a da "polože oružje i dobiju potpuni imunitet ili se, u suprotnom, suoče sa sigurnom smrću". Obraćajući se iranskoj javnosti, rekao je: "Kada završimo, preuzmite svoju vladu. Biće vaša da je uzmete. Ovo će vjerovatno biti vaša jedina prilika generacijama." Dodao je: "Dugi niz godina tražili ste pomoć Amerike, ali je nikada niste dobili... Pa da vidimo kako ćete odgovoriti. Amerika vas podržava nadmoćnom snagom i razornom silom", zaključivši: "Sada je vrijeme da preuzmete kontrolu nad svojom sudbinom... Ovo je trenutak za akciju. Ne dozvolite da prođe." Ubrzo nakon toga, Benjamin Netanyahu objavio je video izjavu u kojoj je rekao da su Izrael i Sjedinjene Države pokrenuli udare protiv Irana "kako bi uklonili egzistencijalnu prijetnju" koju predstavlja ono što je nazvao "terorističkim režimom u Iranu". Netanyahu je optužio iransko rukovodstvo za decenije neprijateljstva, rekavši da "već 47 godina ajatolahov režim uzvikuje 'Smrt Izraelu' i 'Smrt Americi'", te ga je opisao kao "ubilački teroristički režim" kojem se "ne smije dozvoliti da se naoruža nuklearnim oružjem". Rekao je da će zajednička američko-izraelska akcija "stvoriti uslove da hrabri iranski narod uzme sudbinu u svoje ruke" i pozvao je narod Irana da "zbaci jaram tiranije". Evo tačnog prijevoda na ijekavicu: === Iranski odgovor i raketni napadi na ratištu u Perzijskom zalivu === Iran je ciljao više američkih vojnih baza širom regije Perzijskog zaliva. Bahrein je aktivirao sirene za zračnu opasnost kako bi upozorio na iranski napad na američke vojne baze unutar države, dok su arapski mediji javili da su u glavnom gradu Manami uočeni dim i eksplozije. Bahrein je kasnije potvrdio udare i naveo da je meta bilo sjedište Pete flote SAD-a. Eksplozije su također prijavljene na Međunarodnom aerodromu u Kuvajtu i u Abu Dhabiju u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Nakon napada projektilima i dronovima na Kuvajt, tamošnje Ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je na raport Mohammada Toutounchija, ambasadora Irana u Kuvajtu. Prema izvještaju CNN-a, IRGC je saopštio da je Iran ciljao četiri američke baze na Bliskom istoku: zračnu bazu Al Udeid u Kataru, zračnu bazu Ali Al Salem u Kuvajtu (u kojoj su bili italijanski vojnici), zračnu bazu Al Dhafra u UAE i sjedište Pete flote američke mornarice u Bahreinu, a objavljen je i video snimak na kojem se vidi kako se uzdiže dim iz pravca baze u Bahreinu. Saudijska Arabija je potvrdila da je bilo iranskih napada na Rijad i njenu Istočnu provinciju. Tvrdila je da je uspješno presrela iranske napade usmjerene na ta područja i navela da će Kraljevina "preduzeti sve neophodne mjere" da se odbrani, "uključujući opciju odgovora na agresiju". Dodatni izvještaji navode da su UAE, nakon uspješnog presretanja određenog broja iranskih projektila, izjavili da je jedan civil azijske nacionalnosti poginuo od krhotina presretača koje su pale na stambeno područje. Katar je saopštio da je presreo najmanje dva talasa raketnih napada, navodeći da nije bilo prijavljenih žrtava niti materijalne štete. Devetospratnica je pogođena projektilima u sjevernom Izraelu, pri čemu je povrijeđena jedna osoba. Udari su također prijavljeni u Haifi i Tel Avivu. Izvještaji tvrde da su projektili iz Irana pogodili jordanske teritorije i glavni grad Aman. Jordan je saopštio da su njegove oružane snage oborile dva iranska balistička projektila koji su ciljali njegovu teritoriju i da je obradio 54 prijave o padu krhotina koje su izazvale materijalnu štetu, ali bez žrtava. U Siriji su krhotine iranskog balističkog projektila pale na stambenu zgradu u gradu Suwayda, usmrtivši najmanje četiri civila. Stambene četvrti Dubaija u blizini Dubai Marine i Dubai Palme pogođene su udarima, što je uzrokovalo požar u hotelu ''Fairmont The Palm'' i četiri povrede, kao i u stambenoj zgradi na periferiji Dohe. Lokalni izvori kažu da je Iran koristio dronove ''Shahed'', koji su jedno od najsmrtonosnijih oružja koje koristi režim, kao i njegove proxy grupe poput Hamasa i Hezbolaha. UAE su saopštili da su presreli "novi talas" iranskih projektila i da su "fragmenti od presretanja" pali u Abu Dhabiju i Dubaiju, uzrokujući štetu na hotelu ''Burj Al Arab''. Udari na Međunarodni aerodrom Kuvajt izazvali su nekoliko nedefinisanih povreda. U Bahreinu je tokom večeri prijavljeno da je toranj u stambenoj četvrti pogođen iranskim dronom. U regiji Kurdistan u Iraku, iranski zračni napadi ciljali su infrastrukturu koja ugošćuje američko vojno i civilno osoblje, uključujući Međunarodni aerodrom Erbil i Generalni konzulat SAD-a u Erbilu. Međutim, prema izvještajima lokalnih medija, većina projektila i dronova je presretnuta. Kasnije tokom dana, Izrael je saopštio da je započeo novi talas napada na iransku zračnu odbranu i raketne lansere u centralnom Iranu. === 1. mart === ==== Američki napadi ==== Dana 1. marta, Izrael je izvršio još jedan talas udara na iranske ciljeve u sklopu svoje tekuće kampanje, ciljajući sami centar prijestonice. Iranski mediji izvijestili su o snažnim eksplozijama. Trump je u objavi na mreži ''Truth Social'' naveo: "Iran je upravo izjavio da će danas udariti veoma jako, jače nego što su ikada ranije. Bolje im je da to ne čine, jer ako to urade, udarićemo ih snagom kakva nikada ranije nije viđena!" Najviši iranski zvaničnik za bezbjednost, Ali Larijani, najavio je formiranje privremenog rukovodećeg vijeća i optužio SAD i Izrael za pokušaj rasparčavanja Irana. Upozorio je "secesionističke grupe" na teške posljedice ako preduzmu bilo kakve akcije. Predsjednik iranskog parlamenta, Mohammad Baqer Qalibaf, zaprijetio je Trumpu i Netanyahuu, rekavši da su prešli crvenu liniju i da će "platiti za to". Revolucionarni sud u Teheranu je bombardovan, a njegova zgrada je uništena. ==== Iranska odmazda ==== Ujutro 1. marta, izvještaji su potvrdili da je Iran lansirao projektile i dronove na Izrael, UAE, Katar, Kuvajt, Bahrein, Jordan i Saudijsku Arabiju. Kasniji izvještaji zabilježili su da su iz Irana ispaljeni projektili na sjedište Pete flote u Bahreinu. Svjedoci su vidjeli dim od presretanja projektila iznad Dubaija i tamne oblake koji se uzdižu iz luke Jebel Ali. == Žrtve == === Ubistvo Alija Khameneija === Neposredno prije ponoći u Iranu 28. februara, neimenovani izraelski zvaničnik izjavio je da je Khamenei ubijen u zračnim udarima, te da su obavještajni izvori pronašli i identifikovali njegovo tijelo. Netanyahu je takođe naveo da postoje naznake o njegovoj pogibiji, iako je iransko ministarstvo vanjskih poslova to osporilo. Izraelski zvaničnici tvrde da je tijelo pronađeno u ruševinama. Nekoliko sati ranije, iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi tvrdio je da su Khamenei i predsjednik Pezeshkian "koliko ona zna" živi. Donald Trump je na mreži ''Truth Social'' napisao: "Khamenei, jedan od najzlijih ljudi u istoriji, je mrtav [...] Nije uspio izbjeći našu obavještajnu službu i visoko sofisticirane sisteme praćenja." Agencija ''Fars'' javila je da su u udarima poginuli i Khameneijeva kćerka, zet, unuka i snaha. Rano ujutro 1. marta, iranski državni mediji potvrdili su smrt i proglasili 40 dana žalosti. === Vojska i zvaničnici === Izraelski i regionalni izvori navode da su vjerovatno ubijeni ministar odbrane Aziz Nasirzadeh i komandant IRGC-a Mohammad Pakpour. IDF je kasnije potvrdio smrt sedam bezbjednosnih lidera, uključujući Alija Shamkhanija. Potvrđeno je i da je 1. marta ubijen načelnik generalštaba Abdolrahim Mousavi. CENTCOM je saopštio da SAD nemaju gubitaka i da su neutralisale stotine iranskih napada. U Iraku su dva člana Snaga narodne mobilizacije poginula, dok su tri povrijeđena u izraelskom napadu. Kasniji izvještaj ''The New York Timesa'' naveo je brojku od troje mrtvih. Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država (CENTCOM) saopštila je da nije pretrpjela gubitke, uz napomenu da lakša oštećenja na njihovim objektima nisu omela operacije, te da su neutralisali nekoliko stotina iranskih napada dronovima i projektilima. ''CBS News'' je izvijestio da su "obavještajni i vojni izvori rekli za ''CBS News'' u subotu naveče [28. februara 2026.]“ da je 40 iranskih zvaničnika ubijeno u udarima, ali da "nije jasno da li su se ti zvaničnici nalazili na jednoj ili na više lokacija". === Civili === Oko 17:30 po srednjoevropskom vremenu prvog dana udara, Crveni polumjesec je izvijestio da je u Iranu poginuo 201 civil, dok je 747 povrijeđeno. Dodatne žrtve su zabilježene nakon iranskih uzvratnih napada. Prvi povezani iranski vazdušni udar ciljao je zgradu u Izraelu, pri čemu je povrijeđen jedan izraelski civil. Magen David Adom (izraelska hitna pomoć) izvijestila je da je u početnim iranskim napadima povrijeđeno 89 osoba, od kojih troje direktno, a ostali indirektno. Kasniji direktan pogodak u Tel Avivu usmrtio je jednu ženu i povrijedio još 20 osoba, od kojih jednu teško. Četiri osobe su poginule u Siriji od iranskog projektila. Jedan muškarac u UAE poginuo je u iranskom uzvratnom napadu, a prijavljene su i četiri povrede tokom udara na stambena područja u Dubaiju. Dva studenta su poginula u napadu u Teheranu. === Vazdušni udar na školu u Minabu === Prema izvorima u iranskoj vladi, osnovna škola za djevojčice pogođena je u izraelskim i američkim napadima na Minab. Izvještaji navode da je u udaru poginulo 108 učenica, dok ih je 92 ranjeno. ''The Washington Post'' je izvijestio da nema nezavisne potvrde o broju poginulih, dok su profili iranske opozicije na internetu naveli da je udar bio posljedica neuspješnog lansiranja rakete IRGC-a (Iranske revolucionarne garde). Portparol iranskog ministarstva vanjskih poslova nazvao je ovaj napad zločinom. == Uticaj == '''Vanredno stanje u Izraelu''' Izrael je proglasio vanredno stanje na teritoriji cijele države, navodeći da su napadi na Iran bili najveći koje je do sada izveo. Israel Katz je u saopćenju naveo: "Na osnovu ovlaštenja iz člana 9C(b)(1) Zakona o civilnoj odbrani iz 5711–1951. godine, i nakon što sam se uvjerio da postoji velika vjerovatnoća napada na civilno stanovništvo, proglašavam posebno stanje na unutrašnjem frontu na cijeloj teritoriji države.“ ''The New York Times'' je izvijestio da su škole i radna mjesta u Izraelu zatvoreni, a javna okupljanja otkazana. '''Ponovni prekid interneta u Iranu''' Usred obnovljenog "gotovo potpunog" prekida interneta u Iranu, NetBlocks je saopćio da je internet povezanost pala na 4% uobičajenog nivoa. '''Zatvaranje zračnog prostora''' Zračni prostor Irana bio je uglavnom bez civilnih letjelica nakon napada, dok su države regije zatvorile svoje zračne prostore. Bahrein, Irak, Izrael, Kuvajt, Katar, Sirija i Ujedinjeni Arapski Emirati zatvorili su svoje zračne prostore nakon napada, a više putničkih aviona preusmjereno je na druge destinacije. Međunarodne aviokompanije, među kojima su Air India, Biman Bangladesh Airlines, British Airways, Cathay Pacific Airways, IndiGo, Lufthansa, Virgin Atlantic i Wizz Air obustavile su letove prema Bliskom istoku na različite vremenske periode zbog sukoba, kao i regionalne kompanije, uključujući Kuwait Airways i Qatar Airways. '''Zatvaranje Hormuškog moreuza''' Prema izvještaju agencije ''Reuters'', pozivajući se na zvaničnika ''Operacije'' ''Aspides'', Islamska revolucionarna garda zatvorila je Hormuški moreuz za pomorski saobraćaj, prema obavještenjima emitovanim putem pomorskog VHF radija. Zvaničnik Evropske unije naveo je da brodovi primaju poruke u kojima se ističe da "nijednom brodu nije dozvoljen prolaz kroz Hormuški moreuz". == Reakcije == === Iran === Ministarstvo vanjskih poslova Irana obećalo je odgovor nakon što su iranske snage izvele napade na američke baze širom Perzijski zaljev. Vrhovno vijeće za nacionalnu sigurnost Irana saopćilo je da je zemlja bila meta "brutalne zračne operacije" koju su izvele Sjedinjene Američke Države i Izrael, navodeći da se "ovo ponovo dogodilo tokom pregovora, a neprijatelj zamišlja da će se otporni iranski narod predati njihovim sitnim zahtjevima kroz ove kukavičke poteze." Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi napade je nazvao "potpuno ničim izazvanim, nezakonitim i nelegitimnim" === Civili === Reakcije na napade unutar Irana bile su uglavnom pozitivne, iako mjestimično podijeljene. The Daily Telegraph i Iran International objavili su snimke na kojima se vidi dio građana kako slavi napade, izražavajući nadu da će oni dovesti do kraja vladajućeg režima. Na snimcima su se mogli vidjeti građani kako se smiju i slave, dok su pojedini uzvikivali "Smrt Khameneiju" i "Smrt vilajetu". Prema izvještajima, u više iranskih gradova zabilježeni su vatrometi u znak slavlja, dok su studenti uzvikivali "Volim Trumpa". Istovremeno su The New York Times, Reuters, Al Jazeera i Radio Free Europe/Radio Liberty objavili fotografije provladinih skupova na kojima su demonstranti nosili zastave Islamske Republike i portrete Alija Khameneija, protestvujući protiv američkog i izraelskog napada. Dio građana krivio je režim za izbijanje rata, dok su drugi izražavali zabrinutost da bi mogao opstati. U područjima pogođenim napadima zabilježena je i određena panika. Nakon što su se pojavile vijesti o smrti Alija Khameneija, brojni građani izašli su na ulice slaveći u atmosferi "radosti, šoka i nevjerice", iako su sigurnosne snage raspoređene kako bi spriječile moguće nemire, uz obnovljeni prekid interneta. Uprkos tome, društvenim mrežama kružili su snimci slavlja iz gradova Karadž, Kazvin, Širaz, Kermanšah, Isfahan i Sanandadž. Pojavili su se i snimci na kojima se vidi kako sigurnosne snage pucaju na okupljene građane. === Dijaspora i opozicija === Poslije američko-izraelskih zračnih udara na Iran, Iranci u dijaspori širom svijeta izrazili su podršku promjeni režima. Održani su skupovi podrške na kojima su učesnici mahali antirežimskim simbolima. Iranski opozicioni lider u egzilu Reza Pahlavi, koji živi u Sjedinjenim Američkim Državama, usklađen je s Izraelom i SAD-om, te je pripremio prijelaznu vladu spremnu da preuzme vlast u slučaju pada Islamske Republike. Pozvao je građane unutar Irana da se pripreme za nastavak protesta dok se Islamska Republika "urušava", te apelirao na vojsku i sigurnosne snage da stanu uz narod. Američku akciju opisao je kao "humanitarnu intervenciju", pozivajući predsjednika Donald Trump da izbjegne civilne žrtve. Pahlavi je predstavio inicijativu "Iran Prosperity Project", povezanu s organizacijom National Union for Democracy in Iran, koja predviđa plan upravljanja tokom prvih 180 dana nakon mogućeg kolapsa Islamske Republike, uključujući mjere ekonomske stabilizacije i institucionalne obnove. Maryam Rajavi, liderica Nacionalnog vijeća otpora Irana sa sjedištem u Francuskoj i Albaniji, političkog krila organizacije People's Mojahedin Organization of Iran, najavila je formiranje paralelne prijelazne vlade, te odbacila i Islamsku Republiku i projekat Iran Prosperity Project. === Sjedinjene Američke Države === Predsjednik Donald Trump potvrdio je da je američka vojska započela "velike borbene operacije" u Iranu, opisujući ih kao "opsežnu i kontinuiranu operaciju s ciljem sprječavanja da ova radikalna diktatura prijeti Americi". U videu objavljenom na platformi Truth Social naveo je da je cilj "zaštititi američki narod eliminacijom neposrednih prijetnji iranskog režima". Dodao je da će pregovori s Iranom biti lakši nakon atentata na Alija Khameneija. Reakcije američkih zakonodavaca bile su podijeljene. Republikanski senator Lindsey Graham podržao je akciju, kao i senator John Thune, te demokratski senator John Fetterman. Protiv su se izjasnili, između ostalih, republikanka Marjorie Taylor Greene i demokratski zastupnik Jim Himes. Senator Tim Kaine pozvao je na ograničavanje predsjedničkih ovlasti za pokretanje rata bez saglasnosti Kongresa, uz podršku senatora Randa Paula, Chucka Schumera, te vođe manjine u Predstavničkom domu Hakeema Jeffriesa i senatora Andyja Kima. === Izrael === Premijer Benjamin Netanyahu izjavio je da je cilj napada "uklanjanje egzistencijalne prijetnje koju predstavlja teroristički režim u Iranu", dodajući da će "zajednička akcija stvoriti uslove da hrabri iranski narod preuzme svoju sudbinu u svoje ruke". Ministar vanjskih poslova Gideon Sa'ar izjavio je da je vojna akcija protiv Irana bila hitno potrebna "uprkos značajnim rizicima", navodeći da bi odgađanje "omogućilo iranskom režimu da dostigne nivo imuniteta za svoj nuklearni program i započne masovnu proizvodnju balističkih projektila dugog dometa". === Međunarodne reakcije === ==== Međunarodne organizacije ==== * Ujedinjene nacije: Generalni sekretar António Guterres osudio je napade, navodeći da "upotreba sile od strane Sjedinjenih Država i Izraela protiv Irana, te naknadna iranska odmazda širom regije, podrivaju međunarodni mir i sigurnost." * Evropska unija: Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Vijeća Antonio Costa nazvali su sukob "veoma zabrinjavajućim" i pozvali na suzdržanost. * NATO: Portparol alijanse izjavio je da pomno prate situaciju, dok je visoki zvaničnik za ''Stars and Stripes'' rekao da je budnost protivraketne odbrane povećana kako bi se zaštitile države članice u slučaju širenja iranskih napada. '''Locardov princip''' u forenzici kaže da će počinilac krivičnog djela nešto donijeti na mjesto zločina i nešto odnijeti sa njega, te da se oba elementa mogu koristiti kao forenzički dokaz. Dr. Edmond Locard (1877–1966) bio je pionir forenzičke nauke, poznat i kao "Sherlock Holmes iz Lyona". Osnovni princip forenzike formulisao je riječima: "Svaki kontakt ostavlja trag". To se općenito tumači na način da pri kontaktu između dva predmeta dolazi do razmjene materijala. Paul L. Kirk princip je izrazio ovako:<blockquote>Gdje god da kroči, šta god da dotakne, šta god da ostavi, čak i nesvjesno, služit će kao nijemi svjedok protiv njega. Ne samo njegovi otisci prstiju ili stopala, već i njegova kosa, vlakna s njegove odjeće, staklo koje razbije, trag alata koji ostavi, boja koju ogrebe, krv ili sperma koju ostavi ili pokupi. Sve to i još mnogo toga nijemo svjedoči protiv njega. To je dokaz koji ne zaboravlja. Ne zbunjuje ga uzbuđenje trenutka. Ne izostaje kao što izostaju ljudski svjedoci. To je činjenični dokaz. Materijalni dokaz ne može pogriješiti, ne može lagati, ne može izostati u potpunosti. Samo ljudski propust da ga pronađe, prouči i razumije može umanjiti njegovu vrijednost.</blockquote> Ustavni sud Bosne i Hercegovine je najviša institucija za tumačenje i zaštitu Ustava Bosne i Hercegovine. Kao nezavisan i samostalan organ, Sud ima ključnu ulogu u očuvanju ustavnog poretka, rješavanju ustavnih sporova između različitih nivoa vlasti, kao i u zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda zagarantovanih Ustavom i međunarodnim pravnim instrumentima. Odluke Ustavnog suda su konačne, obavezujuće i neposredno izvršive na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Pored osnovne funkcije zaštite ustavnosti, Ustavni sud u određenim vrstama postupaka ostvaruje neposrednu vezu sa sudskom i zakonodavnom vlašću. U okviru svoje apelacione nadležnosti odlučuje o žalbama protiv odluka vrhovnih sudova entiteta, čime u tim predmetima djeluje kao posljednja sudska instanca u državi. Istovremeno, Sud ima isključivu nadležnost za odlučivanje o svim sporovima koji proizlaze iz Ustava Bosne i Hercegovine, uključujući sporove između entiteta, između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, kao i sporove između institucija Bosne i Hercegovine. Ustavno sudstvo u Bosni i Hercegovini ima dugu tradiciju koja potiče iz perioda bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Ustavom iz 1963. godine uspostavljen je sistem ustavnih sudova, što je tada predstavljalo izuzetak među socijalističkim državama. Pored saveznog ustavnog suda, ustavni sudovi postojali su i na nivou republika, kao i u autonomnim pokrajinama Kosovu i Vojvodini. Ustavni sud Bosne i Hercegovine prvi put je konstituiran 15. februara 1964. godine, a njegov kontinuitet je potvrđen i Ustavom iz 1974. godine. U tom periodu Sud je prvenstveno bio nadležan za apstraktnu kontrolu ustavnosti i zakonitosti, rješavanje sporova između društveno-političkih zajednica, te sukoba nadležnosti između sudova i drugih organa vlasti. Savremeni Ustavni sud Bosne i Hercegovine uspostavljen je Ustavom Bosne i Hercegovine, koji je stupio na snagu 14. decembra 1995. godine kao Aneks IV Općeg okvirnog sporazuma za mir. Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda proglašena je direktno primjenjivom i ima pravnu snagu iznad svih domaćih zakona. Sud je započeo s radom nakon izbora i imenovanja sudija, održavanjem prve sjednice u maju 1997. godine. == Nadležnosti == Nadležnosti Ustavnog suda Bosne i Hercegovine propisane su Ustavom Bosne i Hercegovine i obuhvataju više oblasti ustavnosudske zaštite. Sud odlučuje o ustavnim sporovima između entiteta, između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, kao i između institucija Bosne i Hercegovine. Također, Ustavni sud vrši apstraktnu kontrolu ustavnosti, ocjenjujući da li su zakoni i drugi propisi entiteta u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine. U okviru apelacione nadležnosti, Sud razmatra ustavne žalbe protiv odluka redovnih sudova, uključujući i presude vrhovnih sudova entiteta, čime osigurava zaštitu prava i sloboda zagarantovanih Ustavom i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Ustavni sud je nadležan i za odlučivanje po prethodnim pitanjima koja mu upute drugi sudovi, kada je potrebno ocijeniti ustavnost ili zakonitost propisa od čije primjene zavisi ishod konkretnog sudskog postupka. Također, Sud odlučuje u postupcima zaštite vitalnog nacionalnog interesa, kada su u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine iscrpljeni svi ustavni mehanizmi odlučivanja. == Sastav i izbor sudija == Ustavni sud Bosne i Hercegovine čini devet sudija. Četvero sudija bira Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, a dvoje Narodna skupština Republike Srpske, dok troje sudija imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, uz konsultacije s Predsjedništvom Bosne i Hercegovine. Sudije koje imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava ne mogu biti državljani Bosne i Hercegovine niti državljani susjednih država. Za sudije Ustavnog suda mogu biti imenovani istaknuti pravnici visokog profesionalnog i moralnog ugleda. Sudije prvog saziva imenovane su na mandat od pet godina, dok sudije kasnijih saziva obavljaju dužnost do navršene 70. godine života, osim u slučaju ostavke ili razrješenja. == Organizacija i rad Suda == Sudije Ustavnog suda između sebe tajnim glasanjem biraju predsjednika i tri potpredsjednika. Rukovodstvo Suda bira se po principu rotacije, a mandat predsjednika traje tri godine. Rad Suda uređen je posebnim pravilima koja regulišu unutrašnju organizaciju, postupke odlučivanja i druga pitanja od značaja za funkcionisanje Suda. Ustavni sud odlučuje u plenarnoj sjednici i vijećima, u skladu sa pravilima Suda. Većina svih sudija čini kvorum za rad i odlučivanje. Odluke se donose većinom glasova svih sudija, osim u slučajevima kada je pravilima propisan drugačiji način odlučivanja. == Imunitet i razrješenje sudija == Sudije Ustavnog suda uživaju imunitet u obavljanju svoje funkcije, u skladu s aktima koje donosi Sud. Funkcija sudije nespojiva je s članstvom u političkim strankama, obavljanjem zakonodavne, izvršne ili druge sudske funkcije, kao i s drugim djelatnostima koje mogu ugroziti nezavisnost i nepristranost sudije. Sudija može biti razriješen dužnosti prije isteka mandata u slučaju ostavke, krivične osude na zatvorsku kaznu, trajnog gubitka sposobnosti za obavljanje funkcije ili obavljanja nespojivih javnih ili profesionalnih dužnosti. Odluku o razrješenju donose ostale sudije konsenzusom. == Odlučivanje i objavljivanje odluka == Odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine su konačne i obavezujuće. Objavljuju se u ''Službenom glasniku Bosne i Hercegovine'', kao i u službenim glasilima entiteta i Brčko distrikta Bosne i Hercegovine. == Sjedište == Sjedište Ustavnog suda Bosne i Hercegovine nalazi se u Sarajevu. Sjednice se u pravilu održavaju u sjedištu Suda, ali Sud može odlučiti da se sjednica održi i na drugom mjestu. '''Intratekalno''' (lat. ''intra'' – "unutar nečega", grč. ''theka'' ''–'' "kapsula" ili "ovojnica"; skraćeno ''i.'' ''th'') medicinski je termin koji označava lokalizaciju unutar prostora ispunjenog [[Likvor|likvorom]] između arahnoidee i pie mater, tzv. subarahnoidalnog prostora. Intratekalna injekcija predstavlja poseban oblik parenteralne primjene lijekova. Na taj način se, putem lumbalne punkcije, naprimjer u sklopu hemoterapije, mogu primjenjivati lijekovu poput antibiotika (kod moždanog apscesa), anestezioloških postupaka (spinalna anestezija) ili analgetske terapije. Također je moguće kontinuirano davanje lijekova u likvorski prostor pomoću pumpe za doziranje lijekova. == Dijagnostički značaj == Intratekalna proizvodnja antitijela označava stvaranje antitijela u likvoru i ima dijagnostički značaj kod nekih bolesti centralnog nervnog sistema, poput multiple skleroze i nekih infekcija ili upalnih stanja mozga i kičmene moždine. == Intratekalna primjena lijekova == Intratekalna primjena lijekova predstavlja poseban oblik parenteralne terapije kod kojeg se lijek direktno ubrizgava u likvorski prostor, najčešće putem lumbalne punkcije ili pomoću intratekalnog katetera povezanog s vanjskom ili implantabilnom pumpom. Ova metoda omogućava direktno djelovanje lijeka na CNS i zaobilazi krvno-moždanu barijeru, koja često onemogućava prolazak lijekova primijenjenih oralno ili intravenski. Lijekovi koji se daju intratekalno moraju biti posebno pripremljeni, bez konzervansa i potencijalno štetnih pomoćnih supstanci, zbog osjetljivosti nervnog tkiva. == Primjena intratekalne terapije == === Anestezija i terapija bola === Intratekalna primjena anestetika i analgetika koristi se u obliku: * jednokratne doze (npr. spinalna anestezija) * kontinuirane infuzije pomoću katetera i pumpe Najčešće se koristi kombinacija lokalnog anestetika i dodatnih lijekova radi produženja i pojačavanja analgezije. ==== Alfa-adrenergički agonisti ==== Lijekovi poput '''klonidina''' i '''deksmedetomidina''' mogu produžiti trajanje anestezije i analgezije, ali nose povećan rizik od hipotenzije. ==== Opioidi ==== * '''Lipofilni opioidi''' (fentanil, sufentanil) – kratkotrajna analgezija * '''Hidrofilni opioidi''' (morfij, diamorfin, hidromorfon) – dugotrajna analgezija (do 24 sata) Potrebna je pažnja zbog rizika od hipoventilacije, naročito kod viših doza. Ostale moguće nuspojave uključuju mučninu, povraćanje, svrab i zadržavanje mokraće. ==== Atipični analgetici ==== * '''Zikonotid''', neopioidni analgetik za teške hronične bolove. ---- === Liječenje infekcija === Intratekalna primjena se koristi kod teških infekcija centralnog nervnog sistema, posebno nakon neurohirurških zahvata. * '''Antibiotici''' – npr. kod moždanog apscesa * '''Antifungalni lijekovi''' – '''amfotericin B''' za gljivične infekcije CNS-a ---- === Hemoterapija === Intratekalna hemoterapija koristi se za liječenje malignih oboljenja CNS-a. Trenutno su odobrena četiri lijeka: * metotreksat * citarabin * hidrokortizon * tiotepa '''Primjena vinka-alkaloida (npr. vinkristina) intratekalno gotovo je uvijek smrtonosna i strogo je zabranjena.''' ---- === Baklofen === '''Intratekalni baklofen''' koristi se kod teške spastičnosti, naročito kod cerebralne paralize. Lijek se primjenjuje pomoću implantabilne pumpe. Iako efikasan, ovaj način terapije nosi rizik od infekcija i potencijalno opasnih kvarova pumpe. ---- === Antisens terapija === Intratekalna primjena '''antisens oligonukleotida''' koristi se u liječenju neurodegenerativnih bolesti uzrokovanih mutacijom jednog proteina. Primjer je liječenje '''spinalne mišićne atrofije''' lijekom ''nusinersen''. ---- === Terapija mezenhimalnim matičnim ćelijama === Eksperimentalna terapija hroničnih povreda kičmene moždine uključuje intratekalnu primjenu mezenhimalnih matičnih ćelija, najčešće iz masnog tkiva ili koštane srži. Cilj je smanjenje upale, sprječavanje glijalnog ožiljka i poticanje regeneracije aksona. Istraživanja na životinjama i kliničke studije pokazale su poboljšanje motoričke kontrole i osjeta ispod mjesta povrede. ---- == Intratekalna pseudodostava == Intratekalna pseudodostava je tehnika u kojoj je lijek zatvoren u poroznoj kapsuli koja je u kontaktu s likvorom. Lijek se ne oslobađa direktno u likvor, već djeluje unutar kapsule, čime se postiže lokalni efekat uz smanjenje sistemskih nuspojava. ---- == Vidi također == * Intratekalna pumpa * Lumbalna punkcija * Spinalna anestezija * Theca * Thekalna vreća * Historija neuraksijalne anestezije Peterhof (gradsko naselje), Moždane ovojnice == Ivan Raos == '''Ivan Raos''' (Medov Dolac kraj Imotskoga, 1. siječnja 1921. – Split, 7. srpnja 1987.) bio je hrvatski književnik – pjesnik, prozaik i dramatičar – jedan od najplodnijih modernih hrvatskih pisaca. Njegovo stvaralaštvo obilježavaju zavičajnost, autobiografizam, oslonjenost na usmenu književnost te izražena društvena i nacionalna angažiranost. ---- == Djetinjstvo == Ivan Raos rođen je 1921. godine u Medovu Dolcu kraj Imotskoga. Djetinjstvo provedeno u ruralnoj sredini Imotske krajine snažno je obilježilo njegovo književno stvaralaštvo. Svijet zavičaja, seoski običaji, usmena književnost, pučka mudrost i svakodnevni život ruralne zajednice trajno su prisutni u njegovim djelima, osobito u autobiografskom romanu ''Vječno nasmijano nebo'' (1957), prvom dijelu trilogije ''Vječno žalosni smijeh''. ---- == Školovanje i mladost == Nakon osnovnog obrazovanja Raos odlazi u Split, gdje završava klasičnu gimnaziju. Školovanje u splitskom sjemeništu i proces intelektualnog, umjetničkog i osobnog sazrijevanja tematizira u romanu ''Žalosni Gospin vrt'' (1962). Mladenačko razdoblje, provedeno u socijalno obilježenom ambijentu splitskog geta, prikazano je u romanu ''Smijeh izgubljenih djevojaka'' (1965), trećem dijelu autobiografske trilogije, s naglašenom socijalnom dimenzijom. ---- == Početci književnog rada == Književno djelovanje započeo je početkom 1940-ih godina. Prvu pjesničku zbirku ''Utjeha noći'' objavio je 1942. godine zajedno s Petrom Meštrovićem. Slijedile su zbirke pjesama u prozi ''Grold Taquart'' i ''Pjesan Nikodemova'' (1943). U tom se razdoblju okušava u različitim pjesničkim i proznim formama, uključujući pjesme u prozi i prozne pjesme. ---- == Radni vijek i profesionalni put == Do 1948. obavljao je različite poslove, među ostalim kao pipničar, perač posuđa, učitelj i novinar. Te se godine zaposlio u Nakladnom zavodu Hrvatske, gdje je radio kao akviziter, lektor, korektor i tehnički urednik. U toj je ustanovi ostao do 1967., kada postaje slobodni književnik. ---- == Zrelo književno stvaralaštvo == Najveći dio Raosova opusa čini proza, u kojoj realističke postupke nadopunjuje modernističkim elementima, monološkom ispovijesti, pripovijedanjem u prvom licu i iskoracima prema fantastici. Zbirka novela ''Guadamada i druge neobične priče'' (1956) smatra se pretečom hrvatske fantastične proze. U kasnijim novelama i pripovijetkama, poput zbirki ''Izabrat ćeš gore'' (1964) i ''60 pripovijedaka'' (1980), prevladava usmeno kazivanje i monološki oblik pripovijedanja. Roman ''Volio sam kiše i konjanike'' (1956) oblikovan je kao ispovijest svećenika na samrti, dok je ''Korak u stranu'' povjeravanje pripovjedača nepoznatom sugovorniku. Ta su djela, zajedno s romanom ''Tamo negdje neke oči'', objedinjena u knjizi ''Na početku kraj'' (1969). ---- == Autobiografska trilogija ''Vječno žalosni smijeh'' == Autobiografska trilogija ''Vječno žalosni smijeh'' jedno je od središnjih mjesta Raosova opusa. Prvi dio, ''Vječno nasmijano nebo'' (1957), donosi kronološki poredane epizode djetinjstva u Medovu Dolcu, ispripovijedane iz perspektive infantilnog pripovjedača te predstavlja bogatu riznicu usmenih oblika, običaja i svakodnevice ruralne zajednice. Drugi dio, ''Žalosni Gospin vrt'' (1962), tematizira školovanje u splitskom sjemeništu i proces sazrijevanja, dok treći dio, ''Smijeh izgubljenih djevojaka'' (1965), prikazuje mladenaštvo provedeno u Splitu s naglašenim socijalnim aspektima. ---- == Prosjaci i sinovi == Roman ''Prosjaci i sinovi'' (1971) Raosovo je najpoznatije djelo. Riječ je o pikarskom romanu koji kroz nizanje doživljaja prosjaka, skitnica i narodnih lukavaca donosi socijalno-povijesni prikaz Imotske krajine, Dalmatinske zagore i južne Hrvatske. U romanu su prisutni usmeni žanrovi, pučka mudrost, poganska mitološka tradicija i kršćanski duhovni motivi. Djelo je izazvalo burne reakcije tadašnje javnosti, a poslužilo je i kao predložak za istoimenu televizijsku seriju u režiji Antuna Vrdoljaka. ---- == Kasniji rad i posljednja djela == U kasnijem razdoblju Raos piše roman ''Zloduh vlasti'', u kojem se bavi temom moći i njezina utjecaja na pojedinca i društvo. Roman je dovršio 1986., a objavljen je posmrtno 1997. Također se okušao u popularnim književnim žanrovima, uključujući kriminalističke romane ''Crna limuzina 58526'' (1960) i ''Mrtvaci ne poziraju'' (1961), objavljene pod pseudonimima, kao i pučki roman ''Župnik na kamenu'' (1975) te povijesnu fikciju ''Kraljičin vitez'' (1976). ---- == Dramski rad == Raos je autor niza dramskih tekstova. Među najznačajnijima su drama s tezom ''Dvije kristalne čaše'' (1953) i herojska tragedija u tri dijela ''Autodafe moga oca'' (1957), kao i drame ''I plovi bijeli oblak'' (1954) i ''Navik on živi ki zgine pošteno'' (1971). ---- == Svjetonazor i značaj == Ivan Raos bio je izrazito neovisan pisac, kritičan prema društvenim i političkim poredcima. U svojim je djelima otvoreno i bez uljepšavanja pisao o socijalnoj bijedi, povijesnim traumama i sudbini hrvatskoga naroda. Njegovo stvaralaštvo snažno je obilježeno kršćanskom etikom i duhovnošću, zbog čega su njegova djela često bila osporavana, a ponekad i zabranjivana. '''Mark Andreas Sheppard''' (rođen 30. maja 1964) je engleski glumac i muzičar. Poznat je po ulozi demona (kralja pakla) Crowleya u seriji Supernatural, kao i po ulogama; advokata Roma Lampkin u rebootu Battlestar Galactice, Interpolovom detektivu Jamesu Sterlingu u seriji Leverag, te sitnog kriminalca lorda Bagera u seriji Firely. Takođe glumi Whilloughbyja Kiplinga u Doom Patrolu. {{Infokutija osoba | ime = Mark Sheppard | slika = Mark Sheppard (54103647172).jpg | opis = Sheppard 2024. godine | ime_pri_rođenju = Mark Andreas Sheppard | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1964|05|30}} | mjesto_rođenja = London, [[Engleska]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | zanimanje = {{Flatlist| * Glumac * muzičar }} | godine_aktivnosti = 1976–sada | supružnik = {{Plainlist| * {{Brak|Sarah Louise Fudge|2015}} * {{Brak|Jessica Sheppard|2004|2014|razlog=razvod}} }} | partner = | djeca = 3 | potpis = }} == Djetinjstvo == Rođen je u Londonu, Engleska. Otac mu je glumac W. Morgan Sheppard, a majka Regina Lisa (djevojačko Scherer) Sheppard. Irskog je i njemačkog porijekla. Fredrik Bajer (21. april 1837, Vester Egede kod Næstveda – 22. januar 1922, Kopenhagen) bio je danski oficir, političar, parlamentarac, pisac, nastavnik i jedan od najznačajnijih skandinavskih pacifista. Za svoj izuzetan doprinos međunarodnom mirovnom pokretu i zalaganje za mirno rješavanje međunarodnih sukoba, naročito kroz rad u Bureau International Permanent de la Paix (Stalni međunarodni mirovni biro), čiji je bio prvi predsjednik, dobio je Nobelovu nagradu za mir 1908. godine, zajedno sa švedskim mirovnim aktivistom Klasom Pontusom Arnoldsonom. == Rani život i obrazovanje == Fredrik Bajer rođen je u porodici evangelističkog sveštenika Alfreda Bajera (1807–1880) i Cecilije Luiz Krone (1815–1900). Bio je najstariji od četvoro djece. U crkvenim knjigama njegovo ime je prvobitno bilo zabilježeno kao ''Fredrik Beÿer''. Od 1848. do 1854. pohađao je Akademiju u Sorøu, ali je neposredno prije mature napustio školovanje kako bi započeo vojnu karijeru. Upisao je Vojnu akademiju u Kopenhagenu, koju je završio 1856. godine. Nakon toga je raspoređen u konjicu sa činom potporučnika. == Vojna služba i preokret ka pacifizmu == Bajer je učestvovao u Prusko-austrijskom, odnosno Njemačko-danskom ratu 1864. godine kao poručnik, u kojem je stekao čin natporučnika. Iskustvo rata snažno je uticalo na njegovo političko i moralno opredjeljenje, te je 1865. godine napustio vojnu službu i odlučio da se posveti mirovnom radu. Nastanio se u Kopenhagenu, gdje je radio kao učitelj, prevodilac, pisac i publicista, izdržavajući sebe i porodicu. == Politička karijera i društveni angažman == Godine 1867. Bajer se pridružio Međunarodnoj ligi za mir Frédérica Passyja i aktivno radio na širenju mirovnih ideja u Skandinaviji. Od 1872. do 1895. bio je poslanik u danskom parlamentu (Folketingu) kao predstavnik ljevičarskih liberala (''Det forenede Venstre''). U parlamentarnom radu posebno se zalagao za: * ravnopravnost žena i politička prava žena * socijalne reforme * uvođenje proporcionalnog izbornog sistema * slobodnu trgovinu i smanjenje carinskih barijera * zamjenu stalne vojske narodnim milicijama * neutralnost Danske i jaču saradnju skandinavskih zemalja Zajedno sa suprugom Matildom Bajer, istaknutom feministkinjom i pacifistkinjom, 1871. godine suosnovao je Dansko žensko udruženje, dok je Matilda bila njegova prva predsjednica. == Mirovni pokret i međunarodni rad == Godine 1882. Bajer je osnovao Savez za neutralnost Danske, koji je 1885. prerastao u Dansko mirovno udruženje, čiji je predsjednik bio od 1884. do 1892. Bio je učesnik prvog skandinavskog mirovnog kongresa 1885. godine, kao i gotovo svih svjetskih mirovnih kongresa od 1889. godine nadalje. Na Mirovnom kongresu u Rimu, 13. novembra 1891, bio je jedan od osnivača Bureau International Permanent de la Paix, sa sjedištem u Bernu. Izabran je za prvog predsjednika ove organizacije i tu funkciju obavljao je do 1907. godine, nakon čega je postao njen počasni predsjednik. Autor je obimnog publicističkog i književnog opusa posvećenog arbitraži, međunarodnom pravu i liberalnom pacifizmu. Bio je i osnivač Nordijskog društva slobodnih država i urednik njegovog lista ''Folkevennen''. == Nobelova nagrada i posljednje godine == Za napore u mirovnom rješavanju pitanja norveško-švedske unije i dugogodišnji međunarodni mirovni angažman, Bajer je 1908. godine dobio Nobelovu nagradu za mir, koju je podijelio sa Klasom Pontusom Arnoldsonom. U govoru prilikom dodjele nagrade kritički se osvrnuo na slabu organizovanost mirovnih pokreta. Izbijanje Prvog svjetskog rata 1914. godine duboko ga je razočaralo i navelo da se povuče iz aktivnog mirovnog rada. Preminuo je 1922. godine u Kopenhagenu. == Naslijeđe == Fredrik Bajer sahranjen je na groblju Bispebjerg u Kopenhagenu. Njegova lična arhiva i rukopisi čuvaju se u Kraljevskoj biblioteci u Kopenhagenu, dok se dio njegove prepiske nalazi u Kraljevskoj biblioteci u Stokholmu. Danske mirovne i ženske organizacije podigle su mu 1923. godine spomenik (rad vajara Einara Utzon-Franka), koji se danas nalazi u Amorparku, u blizini Trga Fredrika Bajera, nazvanog po njemu 1935. godine. Njegovi portreti i skulpture nalaze se u više muzeja i zbirki. Bajerove Životne uspomene objavljene su 1909. godine. '''Kontroverza''' je stanje dugotrajne javne rasprave ili polemike, obično u vezi s pitanjem oko kojem postoje suprotstavljena mišljenja ili gledišta. Riječ potiče iz latinskog jezika (''controversia''), nastale od ''controversus'', što znači okrenut u suprotnom smjeru, a označavala je i retoričku vježbu koja se praktikovala u starom Rimu. == Pravni aspekt == U teoriji prava, kontroverza se razlikuje od sudskog predmeta. Dok sudski predmeti obuhvataju sve vrste postupaka, uključujući krivične i građanske, kontroverza predstavlja isključivo građanskopravni postupak. Naprimjer, Klauzula o slučaju ili kontroverzi iz 3. člana Ustava Sjedinjenih Američkih Država (Odjeljak 2, Stav 1) propisuje da se "sudska vlast proteže... na kontroverze u kojima su SAD stranka". Ova klauzula tumači se kao zahtjev da savezni sudovi SAD-a ne mogu razmatrati predmete koji ne predstavljaju stvarnu kontroverzu, odnosno stvarni spor između suprotstavljenih strana koje su podobne za sudsko rješavanje. Osim što se definiše obim nadležnosti saveznog sudstva, ova odredba također zabranjuje sudovima izdavanje savjetodavnh mišljenja, kao i razmatranje predmeta koji su preuranjeni (kada kontroverza još nije nastala) ili bespredmetni (kada je kontroverza već riješena). == Benfordov zakon == <blockquote>''Glavni članak: Benfordov zakon o kontroverzi''</blockquote>Benfordov zakon o kontroverzi, kako ga je 1980. godine formulisao astrofizičar i autor naučne fantastike Gregory Bentford, glasi: strast je obrnuto proporcionalna količini dostupnih stvarnih informacija. Drugim riječima, ovaj zakon tvrdi da što je manje činjeničnih informacija dostupno o nekoj temi, to se oko te teme može razviti veći stepen kontroverze, dok s povećanjem količine dostupnih činjenica nivo kontroverze opada. Tako su, naprimjer, kontroverze u fizici uglavnom ograničene na oblasti u kojima eksperimenti još uvijek nisu mogući, dok su kontroverze u politici gotovo neizbježne, jer zajednice često moraju donositi odluke o smjerovima djelovanja na osnovu nedovoljnih informacija. == Psihološke osnove == Kontroverze se često smatraju posljedicom nedostatka povjerenja među stranama u sporu, što implicira i Benfordov zakon kontroverze, koji govori isključivo o nedostatku informacija (strast je obrnuto proporcionalna količini dostupnih stvarnih informacija). Naprimjer, u analizama političke kontroverze oko antropogenih klimatskih promjena, koja je naročito izražena u Sjedinjenim Američkim Državama, predloženo je da se protivljenje naučnom konsenzusu javlja zbog nedovoljne informisanosti o toj temi. Međutim, istraživanje provedeno na uzorku od 1.540 odraslih osoba u SAD-u pokazalo je da nivo naučne pismenosti korelira sa jačinom stava o klimatskim promjenama, ali ne i s tim na kojoj se strani debate ispitanici nalaze. Zagonetna pojava da dvije osobe, izložene istim činjenicama, mogu doći do potpuno različitih zaključaka često se objašnjava pojmom ograničene racionalnosti, naročito u radovima Daniela Kahnemana. Prema ovom pristupu, većina prosudbi donosi se pomoću brzodjelujućih heuristika koje su učinkovite u svakodnevnim situacijama, ali nisu pogodne za donošenje odluka o složenim pitanjima poput klimatskih promjena. Posebno je istaknuto da je usidravanje (''anchoring'') relevantno u kontroverzama o klimatskim promjenama, jer je utvrđeno da su pojedinci skloniji vjerovanju u klimatske promjene ako je vanjska temperatura viša, ako su prethodno podstaknuti da razmišljaju o toplini ili ako im se prilikom razmatranja budućih porasta temperature predoče više temperaturne vrijednosti. U drugim kontroverzama, poput one vezane za HPV vakcinu, ista evidencija dovodila je do donošenja radikalno različitih zaključaka. Kahan i saradnici objasnili su ovaj fenomen pomoću kognitivnih pristrasnosti, naročito pristrasne asimilacije i heuristike vjerodostojnosti. Slični efekti u rezonovanju uočeni su i u nenaučnim kontroverzama, kao što je rasprava o kontroli oružja u Sjedinjenim Američkim Državama. Kao i kod drugih kontroverzi, često se pretpostavlja da bi izlaganje empirijskim činjenicama bilo dovoljno da se rasprava konačno razriješi. Međutim, računarske simulacije kulturnih zajednica pokazale su da se uvjerenja unutar izolovanih podgrupa polariziraju, zasnovano na pogrešnom uvjerenju zajednice da ima nesmetan pristup "temeljnoj istini". Takvo povjerenje u sposobnost grupe da dođe do istine može se objasniti uspjehom zaključivanja zasnovanog na mudrosti mase, ali u odsustvu stvarnog pristupa temeljnoj istini, kao što je bio slučaj u ovom modelu, ovaj metod ne uspijeva. Bayesova teorija odlučivanja omogućava da se ovi neuspjesi racionalnosti opišu kao dio statistički optimizovanog sistema donošenja odluka. Eksperimenti i računarski modeli u oblasti multisenzorne integracije pokazali su da se senzorne informacije iz različitih čula integrišu na statistički optimalan način. Pored toga, čini se da vrste zaključivanja kojima se različiti senzorski ulazi pripisuju jednom izvoru podrazumijevaju Bayesovo zaključivanje o uzročnom porijeklu senzornih podražaja. Stoga se čini neurobiološki vjerovatnim da mozak implementira postupke donošenja odluka koji su bliski optimalnim u smislu Bayesovog zaključivanja. Brocas i Carrillo predložili su model donošenja odluka zasnovan na bučnim (nesigurnim) senzornim ulazima, u kojem se uvjerenja o stanju svijeta ažuriraju pomoću Bayesovog ažuriranja, a odluke se donose kada uvjerenja pređu određeni prag. Oni pokazuju da ovaj model, kada je opimizovan za jednokoračno donošenje odluka, dovodi do usidravanja uvjerenja i polarizacije stavova, upravo onako kako je opisano u kontekstu kontroverzi o globalnom zagrijavanju. Uprkos identičnim dokazima koji se predočavaju, prethodna uvjerenja (ili informacije koje su prve predstavljene) imaju presudan utjecaj na formirana uvjerenja. Dodatno, preferencije aktera (odnosno nagrade koje smatraju vrijednim) također utiču na promjenu uvjerenja, što objašnjava pristrasnu asimilaciju (poznatu i kao potvrdnu pristrasnost – ''confirmation bias''). Ovaj model omogućava da se nastanak kontroverzi posmatra kao posljedica sistema donošenja odluka optimizovanog za jednokoračne odluke, a ne kao rezultat ograničenog rasuđivanja u okviru Kahnemanove ograničene racionalnosti. '''Suverenitet''' se generalno definiše kao vrhovni i nezavisni kontrolni i zakonodavni autoritet nad određenom teritorijom, uključujući i pravo na donošenje zakona. On se izražava kroz sposobnost vršenja vlasti i regulisanja pravnog poretka. Suverenitet obuhvata unutrašnju hijerarhiju unutar države, kao i vanjsku autonomiju, koja označava sposobnost države da djeluje samostalno u međunarodnim odnosima. U okviru svake države, suverenitet pripada osobi, tijelu ili instituciji koja posjeduje konačnu vlast nad građanima i ovlaštenje da mijenja postojeće zakone. U političkoj teoriji, pojam suvereniteta označava vrhovnu legitimnu vlast nad određenom političkom cjelinom. Prema međunarodnom pravu, sve suverene države smatraju se jednakima, a nijedna država nema pravo da se miješa u unutrašnje poslove druge suverene države. Dok Član 2(7) Povelje Ujedinjenih nacija eksplicitno priznaje suverenitet država i uspostavlja princip nemiješanja u unutrašnje poslove suverenih država, ovlasti Vijeća sigurnosti UN-a prema Poglavlju VII predviđaju upotrebu sile protiv države kada je to neophodno za očuvanje ili uspostavu međunarodnog mira. Osim toga, nedavno usvojena Deklaracija o odgovornosti za zaštitu (R2P) ovlašćuje Ujedinjene nacije da intervenišu kako bi "spriječile humanitarnu katastrofu" u državi čija vlada ne može ili ne želi djelovati. Općenito se smatra da država ima suverenitet nad teritorijom kada je dosljedno vršila državnu vlast na toj teritoriji bez prigovora drugih država. De jure suverenitet odnosi se na zakonsko pravo države da to čini, dok de facto suverenitet označava stvarnu sposobnost države da provodi vlast. Pitanje de jure i de facto suvereniteta postaje posebno značajno kada se očekivanje da oba oblika suvereniteta koegzistiraju na istom mjestu i u isto vrijeme ne ispuni, ili kada se nadležnosti nalaze u različitim organizacijama. == Etimologija == Naziv potiče od nepotvrđene latinske riječi superanus (izvedenica od latinskog super - nad), što znači vladar ili poglavar. == Koncepti == Pojam suvereniteta imao je kroz historiju višestruke kontradiktorne komponente, različite definicije i raznovrsne, nekonzistentne primjene. Trenutni koncept državnog suvereniteta obuhvata četiri osnovna aspekta: teritoriju, stanovništvo, vlast i priznanje. Prema Stephenu D. Krasneru, pojam suvereniteta može se razumjeti i na četiri različita načina: * '''Domaći suverenitet''' – stvarna kontrola nad državom koju vrši vlast organizovana unutar ove države. * '''Suverenitet''' '''međuzavisnosti''' – stvarna kontrola kretanja preko granica države. * '''Međunarodni pravni suverenitet''' – formalno priznanje od strane drugih suverenih država. * '''Vestfalski suverenitet''' – u državi ne postoji druga vlast osim domaće suverene (takve druge vlasti mogu biti, npr. političke organizacije ili bilo koji drugi vanjski agent). Često se ova četiri aspekta pojavljuju zajedno, ali to nije nužno – oni ne utiču jedan na drugog, a postoje i historijski primjeri država koje nisu bile suverene u jednom aspektu, dok su istovremeno imale suverenitet u nekom drugom aspektu. Prema Immanuelu Wallersteinu, još jedna fundamentalna osobina suvereniteta je da predstavlja zahtjev koji mora biti priznat da bi imao smisla:<blockquote>Suverenitet je hipotetska razmjena u kojoj dvije potencijalne (ili stvarne) sukobljene strane, poštujući de facto stvarnost moći, razmjenjuju takva priznanja kao svoju najmanje skupu strategiju.</blockquote>Postoje još dva dodatna aspekta suvereniteta koja zaslužuju razmatranje: empirijski i pravni suverenitet. Empirijski suverenitet odnosi se na legitimnost onoga ko upravlja državom i legitimnost načina na koji vrši svoju vlast. Primjeri uključuju situacije u Evropi gdje su plemići imali pravo na privatna ovlaštenja, dok je ustav Katalonije priznao takva prava, što predstavlja empirijski suverenitet. Prema Davidu Samuelu, ovo je važan aspekt države jer mora postojati određena osoba ili grupa pojedinaca koja djeluje u ime naroda države. Pravni suverenitet naglašava važnost priznavanja prava države od strane drugih država da slobodno vrši svoju vlast uz minimalno miješanje. Naprimjer, Jackson, Rosberg i Jones objašnjavaju kako su suverenitet i opstanak afričkih država više zavisili od pravnog priznanja nego od materijalne pomoći. Douglass North ističe da institucije traže strukturu, a ova dva oblika suvereniteta mogu biti metoda za uspostavljanje takve strukture. U određenom periodu, Ujedinjene nacije su pridavale veliki značaj pravnom suverenitetu i često su nastojale da ojačaju njegov princip. U novije vrijeme, UN se okreće uspostavljanju empirijskog suvereniteta. Michael Barnett navodi da je to uglavnom posljedica perioda posle Hladnog ata, jer su UN smatrale da države treba da uspostave mir unutar svojih teritorija kako bi osigurale mirne međudržavne odnose. Teoretičari su primijetili da je u tom periodu pažnja često bila usmjerena na to kako jače unutrašnje strukture doprinose miru među državama. Naprimjer, Zaum tvrdi da je mnogim slabim i siromašnim državama koje su pogođene Hladnim ratom pružena pomoć kako bi razvile nedostatne kapacitete suvereniteta kroz ovaj pod-aspekt tzv. "empirijske državnosti". == Historija == === Klasični period === Rimski pravnik Ulpijan je primijetio sljedeće: * "Narod je prenio sav svoj imperium i moć na cara." (''Cum lege regia, quae de imperio eius lata est, populus ei et in eum omne suum imperium et potestatem conferat'' – Digest I.4.1) * "Zakoni ne obavezuju cara." (''Princeps legibus solutus est'' – Digest I.3.31) * "Odluka cara ima pravnu snagu." (''Quod principi placuit legis habet vigorem'' – Digest I.4.1) Ulpijan je ovom izjavom izrazio ideju da car vrši relativno apsolutnu formu suvereniteta koja proizilazi iz volje naroda, iako sam pojam suverenitet nije izričito koristio. === Srednji vijek === Ulpijanove izjave bile su poznate u srednjovjekovnoj Evropi; suverenitet je u to vrijeme bio važan koncept. Srednjovjekovni monarsi nisu bili suvereni, ili barem ne u punom smislu te riječi, jer su bili ograničeni i dijelili su vlast sa feudalnom aristokratijom. Osim toga, obje strane bile su snažno ograničene običajima. Suverenitet je u srednjem vijeku postojao kao de jure pravo plemstva i kraljevskih porodica. === Reformacija === Suverenitet se ponovo pojavio kao pojam pred kraj 16. stoljeća, u vrijeme kada su graanski ratovi stvorili potrebu za snažnijom centralnom vlasti, dok su monarsi počeli koncentrisati moć u svoje ruke na štetu plemstva, a moderna nacionalna država počela je da se oblikuje. Jean Bodin, djelimično kao reakciju na haos francuskih vjerskih ratova, razvio je teorije suvereniteta koje su zagovarale snažnu centralnu vlast u oblku apsolutne monarhije. U svom djelu iz 1576. godine, ''Les Six Livres de la République'' (''Šest knjiga o Republici''), Bodin tvrdi da je suverenitet svojstven prirodi države i mora biti: * Apsolutan: po ovom pitanju, naveo je da suverena vlast mora biti ograničena obavezama i uslovima, ali da mora moći donositi zakone bez pristanka svojih podanika, ne smije biti vezana zakonima svojih prethodnika i, što je o njemu logično, ne može biti obavezana vlastitim zakonima. * Vječan: suverenitet se ne može privremeno delegirati, npr. snažnom vođi u vanrednim okolnostima ili državnom službeniku. Bodin je smatrao da suverenitet mora biti vječan, jer svako ko ima moć da postavi vremensko ograničenje vlasti mora biti iznad same vlasti, što bi bilo nemoguće ako je vlast apsolurna. Ovo djelo često se smatra prvim evropskim tekstom koji teorijski razrađuje pojam državnog suvereniteta. ---- --------- ---- ------ '''Cezarov građanski rat''' (49–45. p.n.e.) vodio se u kasnoj fazi Rimske Republike između dviju suprotstavljenih strana predvođenih Julijem Cezarom i Pompejem. Glavni povod sukoba bile su političke napetosti oko Cezarove uloge u Republici nakon što je trebao završiti svoje guvernersko razdoblje u Galiji i vratiti se u Rim. Prije izbijanja građanskog rata, Julije Cezar proveo je gotovo deset godina vodeći vojne pohode i osvajanja u Galiji, čime je stekao ogromnu moć i slavu, ali i izazvao zabrinutost među rimskim političarima. Krajem 50. godine prije nove ere, političke napetosti između njega i njegovog bivšeg saveznika Pompeja počele su se nagomilavati, jer ni Cezar ni Pompej nisu bili spremni na kompromis. Ova sve veća napetost kulminirala je kada je Pompej, uz podršku svojih političkih saveznika, uspio uvjeriti Senat da izda naredbu prema kojoj se Cezar mora odreći svojih vojnih zapovjedništava i povući iz svojih provincija. Umjesto da posluša ovu odluku, Cezar je odlučio da se ne povuče i prešao je granicu prema Italiji, čime je praktično otvorio put prema Rimu i označio početak građanskog rata. Građanski rat proširio se na različite dijelove Rimskog svijeta, uključujući Italiju, Iliriju, Grčku, Egipat, sjevernu Afriku i Hispaniju. Ključni događaji odigrali su se u Grčkoj 48. godine prije nove ere. Tamo je Pompej inicijalno pobijedio Cezara u bici kod Dyrrhachiuma, no kasnije je Cezar nadjačao Pompejeve snage u odlučujućoj bici kod Farsala, nakon koje se Pompejeva vojska raspala. Nakon poraza, mnogi istaknuti Pompejevi sljedbenici, poznati kao Pompejci, predali su se, među njima i Marka Junija Bruta te Cicerona. Međutim, neki od njih nastavili su borbu, među kojima su bili Katon Mlađi i Metel Scipion. Sam Pompej pobjegao je u Egipat, gdje je ubrzo nakon dolaska ubijen. Nakon što je konsolidirao vlast u Grčkoj i Egiptu, Julije Cezar vodio je vojnu ekspediciju u Malu Aziju prije nego što se okrenuo prema Sjevernoj Africi. Tamo je 46. godine prije nove ere u bici kod Tapsa porazio Metela Scipiona, jednog od preostalih vođa Pompejevih snaga. Nakon Cezarove pobjede, Katon Mlađi i Metel Scipion odlučili su okončati vlastite živote, odbivši predati se. Sljedeće godine, 45. prije nove ere, Cezar je prešao u Španiju, gdje se u bici kod Munde suočio s posljednjim preostalim Pompejcevima pod vodstvom njegovog bivšeg poručnika Tita Labijena. Njegova pobjeda u ovoj bici praktično je eliminirala svaku organiziranu vojnu opoziciju. Nakon tih uspjeha, Senat je 44. godine prije nove ere proglasio Cezara diktatorom perpetuo, što je značilo da ima neograničenu vlast „za uvijek“. Njegova koncentracija moći izazvala je snažno nezadovoljstvo u senatskim redovima, te je ubrzo ubijen u atentatu koji su izveli grupa senatora, među kojima je bio i Markus Junije Brutus. Građanski rat koji je prethodio ovim događajima smatra se jednom od ključnih prekretnica u povijesti Rima. Mnogi povjesničari ga vide kao neposredni uzrok kraja Rimske Republike, jer je doveo do polarizacije političkih snaga i prekida u normalnom funkcioniranju republikanske vlade. Cezarova sveobuhvatna vojna i politička pobjeda stvorila je vakuum moći koji je trajao nakon njegove smrti. Tijekom sljedećih godina njegov nasljednik Oktavijan postupno je preuzeo potpunu kontrolu nad Rimom, što je na kraju rezultiralo uspostavom Rimskog Carstva, a Oktavijan je postao prvi rimski car pod imenom August. == Pozadina == Dodatne informacije: Prvi trijumvirat i Galski ratovi Glavno pitanje koje se postavljalo u periodu prije rata bilo je kako Cezar, koji je bio u Galiji gotovo deset godina prije 49. godine prije nove ere, ponovo biti integriran u političko tkivo Rima nakon što je akumulirao ogromnu moć i bogatstvo u Galiji. Počevši od 58. godine prije nove ere, godinu dana nakon svog konzulstva 59. godine, Cezar je obavljao prokonzulstvo Cisalpinske Galije zajedno s Ilirikom prema odredbama ''lex Vatinia'' i Transalpske Galije, po nalogu Senata.  Cezar se udružio s Krasom i Pompejem u takozvanom Prvom trijumviratu tokom svog konzulstva.  Savez trojice muškaraca "izazvao je oštro restrukturiranje saveza i poravnanja" s privremenom koristi za njih, ali dugoročnom štetom, jer su se aristokratske grupe ujedinile u opoziciji.  Kratkoročne koristi za njih trojicu proizašle su iz njihovih vlastitih ciljeva: ratifikacije Pompejevog istočnog naselja i agrarnih mjera koje su uključivale Pompeja i Krasa. Politički savez između njih trojice počeo se raspadati sredinom 50-ih godina prije nove ere, ali je stavljen na čekanje ponovnim pregovorima i zajedničkim konzulstvom Pompeja i Krasa 55. godine prije nove ere.  Njihovo zajedničko konzulstvo dodijelilo je konzulima nove provincijske komande, pri čemu je Pompej dobio Hispaniju dok je Kras otišao u Siriju da se bori protiv Parta; Cezar je, sa svoje strane, obnovio svoj prokonzulski mandat u Galiji. Nakon Krasovog odlaska iz Rima krajem 55. godine prije nove ere i nakon njegove smrti u bitci 53. godine prije nove ere, savez se počeo jasnije raspadati. Smrću Krasa i Julije (Cezarove kćeri i Pompejeve supruge) 54. godine prije nove ere, ravnoteža moći između Pompeja i Cezara se urušila i "sukob između [njih dvojice] se stoga mogao činiti neizbježnim".  Od 61. godine prije nove ere, glavna politička linija razdora u Rimu uravnotežila je utjecaj Pompeja, što je dovelo do njegovog traženja saveznika izvan jezgre senatorske aristokracije, tj. Krasa i Cezara; ali porast anarhičnog političkog nasilja od 55. do 52. godine prije nove ere konačno je prisilio Senat da se udruži s Pompejem kako bi uspostavio red.  Slom reda 53. i 52. godine prije nove ere bio je izuzetno uznemirujući: ljudi poput Publija Klodija Pulhera i Tita Anija Mila bili su "u suštini nezavisni agenti" koji su vodili velike nasilne ulične bande u vrlo nestabilnom političkom okruženju.  To je dovelo do Pompejevog isključivog konzulstva 52. godine prije nove ere, kada je preuzeo isključivu kontrolu nad gradom bez sazivanja izborne skupštine. Politička agitacija za oduzimanje Cezarove komande i oduzimanje legija već je započela u proljeće 51. pne.: M. Klaudije Marcel je te godine tvrdio da osvajanje Alezije i pobjeda nad Vercingetoriksom znače da je Cezarova ''provincija'' (tj. zadatak) u Galiji završena i da je stoga njegova komanda istekla.  Također je tvrdio da Cezarova očekivana želja da se kandiduje za drugi konzulat ''u odsustvu'' više nije opravdana nakon njegove pobjede.  Bez obzira na to, Senat je odbacio Marcelov prijedlog, kao i njegov kasniji prijedlog da se Cezarov mandat u Galiji proglasi završenim 1. marta 50. pne.  U to vrijeme, Pompej je također odigrao ključnu ulogu u odbacivanju predloženih prijedloga. Nakon ljeta 50. godine, "pozicije su se učvrstile i događaji su nepovratno napredovali prema kataklizmi", a Pompej je sada odbijao Cezarovu kandidaturu za drugo konzulstvo sve dok se nije odrekao svoje vojske i provincija.  Senat je u cjelini bio relativno miran, snažno podržavajući prijedlog Cezarovog saveznika C. Scribonija Curia , koji je tada bio tribun plebsa , da i Pompej i Cezar predaju svoje vojske i komande.  Prijedlog je usvojen u Senatu sa 370 glasova za i 22 protiv 1. decembra 50. godine prije nove ere,  Pompej i konzul su ga odbacili. Konzul, C. Claudije Marcello, tada je iskoristio glasine da se Cezar sprema napasti Italiju i zadužio Pompeja da brani grad i Republiku. Jedan od razloga zašto je Cezar odlučio krenuti u rat bio je taj što bi bio procesuiran zbog pravnih nepravilnosti tokom svog konzulstva 59. godine prije nove ere i kršenja raznih zakona koje je Pompej donio krajem 50-ih, što bi imalo za posljedicu sramotno progonstvo.  Međutim, teorija o krivičnom gonjenju koja proizlazi iz djela Svetonija i Polija nalazi se na "vrlo sumnjivoj teritoriji"  i "krajnje sumnjiva".  Ne postoje dokazi iz perioda 50-49. godine prije nove ere da je iko ozbiljno planirao suditi Cezaru.  Cezarov izbor da se bori u građanskom ratu bio je motiviran uglavnom njegovim spoticanjem u nastojanjima da postigne drugo konzulstvo i trijumf, u kojem bi neuspjeh u tome ugrozio njegovu političku budućnost.  Štaviše, rat 49. godine prije nove ere bio je povoljan za Cezara, koji je nastavio vojne pripreme dok su Pompej i republikanci jedva počeli s pripremama. Čak i u davna vremena, uzroci rata bili su zagonetni i zbunjujući, a specifični motivi "nigdje se nisu mogli pronaći".  Postojali su razni izgovori, poput Cezarove tvrdnje da brani prava tribuna nakon što su pobjegli iz grada, što je bila "previše očigledna prevara".  Cezarovo vlastito objašnjenje bilo je da će zaštititi svoja lična ''dostojanstva'' ; i Cezara i Pompeja je pokretao ponos, pri čemu je Cezar odbijao da se "pokorno pokori hvalisanju konzervativaca, a kamoli maltretiranju Pompeja", kako Gruen kaže, a Pompej je slično odbijao da prihvati Cezarove prijedloge, iznesene kao da su direktive.  Postojala je mala svjesna želja za ratom do posljednjih sedmica 50. godine prije nove ere, ali " ''boni'' su se zarobili... u politički škripac iz kojeg nisu mogli izaći dostojanstveno osim agresivnim samopotvrđivanjem", dok Cezar nije mogao "dopustiti da se [njegov status i ugled] sruše kroz pokornost". == Građanski rat == U mjesecima koji su prethodili januaru 49. godine prije nove ere, i Cezar i anticezarijevci, sastavljeni od Pompeja, Katona i drugih, izgledali su kao da vjeruju da će druga strana popustiti ili, ako to ne uspije, ponuditi prihvatljive uslove.  Povjerenje između njih dvojice je narušeno u posljednjih nekoliko godina, a ponovljeni ciklusi prepirki na ivici sukoba umanjili su šanse za kompromis. Dana 1. januara 49. godine prije nove ere, Cezar je izjavio da bi bio spreman dati ostavku ako bi to učinili i drugi komandanti, ali, Gruenovim riječima, "ne bi tolerisao nikakvu nejednakost u svojim [Cezarovim i Pompejevim] snagama",  izgledajući kao da prijeti ratom ako se njegovi uslovi ne ispune.  Cezarovi predstavnici u gradu sastali su se sa senatskim vođama sa pomirljivijom porukom, pri čemu je Cezar bio spreman odreći se Transalpske Galije ako bi mu se dozvolilo da zadrži dvije legije i pravo da se kandiduje za konzula bez odricanja od svog ''imperijuma'' (i, time, prava na trijumf), ali Katon je odbacio ove uslove, izjavivši da neće pristati ni na šta osim ako se to javno ne predstavi Senatu. Senat je bio uvjeren uoči rata (7. januara 49. p.n.e.) - dok su Pompej i Cezar nastavili okupljati trupe - da zahtijeva od Cezara da se odrekne svog položaja ili da bude proglašen neprijateljem države.  Nekoliko dana kasnije, Senat je također oduzeo Cezaru dozvolu da se kandiduje na izborima u odsustvu i imenovao nasljednika Cezarovog prokonzula u Galiji; dok su procezarijanski tribuni stavili veto na ove prijedloge, Senat ih je ignorisao i pokrenuo senatus ''consultum ultimum'' , ovlastivši magistrate da poduzmu sve mjere potrebne za osiguranje sigurnosti države.  Kao odgovor, nekoliko tih procezarijanskih tribuna, dramatizirajući svoju tešku situaciju, pobjeglo je iz grada u Cezarov logor. === Početak rata === ==== Prelazak Rubikona ==== Vidi također: Prelazak Rubikona Desetog ili 11. januara, Cezar je prešao Rubikon ,  malu rijeku koja označava granicu između provincije Cisalpinske Galije na sjeveru i same Italije na jugu. Svetonije tvrdi da je , prelazeći Rubikon , Cezar uzviknuo ''alea iacta est'' ("kocka je bačena"), iako Plutarh tvrdi da je Cezar govorio na grčkom citirajući pjesnika Menandra sa ''anerriphtho kubos'' ("ἀνερρίφθω κύβος", "neka se kocka baci");  Cezarovi komentari uopće ne spominju Rubikon.  Ovo je označilo formalni početak neprijateljstava, a Cezar je "nesumnjivo bio pobunjenik". S obje strane, obični vojnici slijedili su svoje vođe: "galske legije su slušale svog zaštitnika i dobročinitelja [koji] je zaslužio res ''publica'' ... drugi su slijedili Pompeja i konzule [koji] su predstavljali ''res publica'' ".  Cezar se pobrinuo da se obrati svojim ljudima: prema vlastitom iskazu, govorio je o nepravdama koje su mu nanijeli njegovi politički neprijatelji, kako ga je Pompej izdao, i uglavnom se fokusirao na to kako su prava tribuna zgažena ignoriranjem tribunskih veta Senata, paradirajući tribune koji su pobjegli iz grada pred trupama prerušeni u svoje prerušavanja. U ''senatus consultum ultimum'' , Cezar je tvrdio da je to nepotrebno i da bi trebalo biti ograničeno samo na okolnosti u kojima je Rim bio pod direktnom prijetnjom. Za većinu Rimljana, izbor strane bio je težak. Samo mali broj ljudi bio je posvećen jednoj ili drugoj strani na početku neprijateljstava. Na primjer, Gaj Klaudije Marcel, koji je kao konzul 50. godine prije nove ere zadužio Pompeja za odbranu grada, izabrao je neutralnost.  Tada mladi Marko Junije Brut , čijeg je oca Pompej podmuklo ubio tokom Brutovog djetinjstva, čija je majka bila Cezarova ljubavnica i koji je odrastao u kući Katona Mlađeg , odlučio je napustiti grad,  postavivši položaj u Kilikiji, a odatle u Pompejev logor.  Cezarov najpouzdaniji poručnik u Galiji, Tit Labijen, također je prebjegao od Cezara Pompeju, moguće zbog Cezarovog gomilanja vojnih slava ili ranije odanosti Pompeju. ==== Marš na Rim ==== Cezarov tajming je bio dalekovid: Italija je bila potpuno nespremna za invaziju.  Cezar je osvojio Ariminum (današnji Rimini ) bez otpora, budući da su se njegovi ljudi već infiltrirali u grad; u brzom slijedu je osvojio još tri grada.  Vijest o Cezarovom upadu u Italiju stigla je do Rima oko 17. januara.  Kao odgovor, Pompej je "izdao edikt u kojem je proglasio stanje građanskog rata, naredio svim senatorima da ga slijede, [i] izjavio da će svakoga ko ostane smatrati Cezarovim pristalicom".  Pompej i njegovi saveznici napustili su grad zajedno s mnogim neopredijeljenim senatorima, bojeći se krvavih odmazdi prethodnih građanskih ratova; drugi senatori su jednostavno napustili Rim i otišli u svoje seoske vile, nadajući se da će ostati neprimjetni. Krajem januara, Cezar i Pompej su pregovarali, a Cezar je predložio da se njih dvojica vrate u svoje provincije (što bi od Pompeja zahtijevalo da otputuje u Španiju) i zatim raspuste svoje snage. Pompej je prihvatio te uslove pod uslovom da se odmah povuku iz Italije i podnesu spor na arbitražu Senata, što je Cezar odbio jer bi ga to stavilo na milost i nemilost neprijateljski raspoloženih senatora, a istovremeno bi se odreklo svih prednosti svoje iznenadne invazije.  Cezar je nastavio napredovati. Nakon susreta s pet kohorti pod komandom Kvinta Minucija Terma kod Iguvija, Termove snage su dezertirale. Cezar je brzo zauzeo Picenum, područje iz kojeg je Pompejeva porodica porijeklom. Iako su se Cezarove trupe jednom sukobile s lokalnim snagama, srećom po njega, stanovništvo nije bilo neprijateljski raspoloženo: njegove trupe su se suzdržavale od pljačke, a njegovi protivnici su imali "malo popularnosti u narodu".  U februaru 49. godine prije nove ere, Cezar je primio pojačanje i zauzeo Askulum kada je lokalni garnizon dezertirao. Tek kada je stigao u Korfinijum, naišao je na ozbiljan otpor predvođen Lucijem Domicijem Ahenobarbom , kojeg je Senat nedavno imenovao za guvernera Galije.  Pompej je pozvao Ahenobarba da se povuče na jug i pridruži mu se, ali Ahenobarb je odgovorio zahtjevima za podršku; bez obzira na to, Cezar se pripremio za opsadu.  Nakon što je Ahenobarb primio pismo od Pompeja u kojem mu je odbijena podrška, tvrdio je da pomoć stiže, ali je uhvaćen u planiranju ličnog bijega; kao odgovor, njegovi ljudi su ga uhapsili i poslali izaslanike da se predaju Cezaru nakon kratke sedmodnevne opsade.  Među predatima bilo je pedesetak senatora i konjanika, a svima im je Cezar dozvolio da odu. Kada su korfinijumski lokalni magistrati predali oko šest miliona sestercija koje je Ahenobarb donio da plati svojim ljudima, Cezar ih je vratio ljudima i zatražio od njih da polože zakletvu vjernosti, što su oni i učinili. Cezarovo napredovanje niz jadransku obalu bilo je iznenađujuće blago i disciplinovano: njegovi vojnici nisu pljačkali sela kao što su to činili tokom Društvenog rata nekoliko decenija ranije. Niti se Cezar osvetio svojim političkim neprijateljima kao što su to učinili Sula i Marius. Politika milosti bila je također vrlo praktična: Cezarova mirnoća spriječila je stanovništvo Italije da se okrene protiv njega.  U isto vrijeme, Pompej je planirao pobjeći na istok u Grčku gdje bi mogao okupiti ogromnu vojsku iz istočnih provincija. Stoga je pobjegao u Brundisium (današnji Brindisi ), rekvirirajući trgovačke brodove za putovanje Jadranom. Cezar je progonio Pompeja do Brundizija, stigavši ​​9. marta sa šest legija. Do tada je većina Pompejevih snaga otišla, a zaštitnica od dvije legije čekala je transport. Dok je Cezar pokušavao blokirati luku zemljanim radovima i ponovo otvoriti pregovore, zemljani radovi nisu bili uspješni i Pompej je odbio pregovarati, pobjegavši ​​na istok sa gotovo svim svojim ljudima i svim brodovima u regiji. === Španija i Afrika === Dodatne informacije: Opsada Masilije , bitka kod Ilerde , bitka kod Utike (49. pne) i bitka kod rijeke Bagradas (49. pne) Nakon ovog neuspjeha i iskoristivši Pompejev bijeg na istok, Cezar je marširao na zapad prema Hispaniji . Dok je bio u Italiji, sazvao je sastanak preostalog Senata 1. aprila; odaziv je bio slab. Tamo je Cezar ponovio svoje pritužbe i zatražio da se pošalju senatorski izaslanici da pregovaraju s Pompejem; iako je prijedlog usvojen, niko se nije dobrovoljno javio. Sazvan je i sastanak concilium ''plebis'' ; iako je Cezar svakom građaninu obećao poklon od 300 sestercija i garanciju opskrbe žitom, prijem je bio prigušen.  Kada je jedan od tribuna, Lucije Cecilije Metel, uložio veto protiv Cezarovog pokušaja opljačkanja državne blagajne , Cezar je prijetio Metelovom životu sve dok nije popustio.  Neki naučnici smatraju da ovaj događaj pokazuje neiskrenost Cezarovog zagovaranja prava tribuna na početku građanskog rata.  U napadu je zaplijenjeno oko 15 hiljada zlatnih poluga, 30 hiljada srebrnih poluga i 30 miliona sestercija.  Taj događaj je bio dovoljno neugodan da je izostavljen iz Cezarovih ''Komentara'' o građanskom ratu. Ostavivši Marka Antonija na čelu Italije, a pretora Lepida u Rimu, Cezar se uputio na zapad prema Španiji, ogorčen zbog neugodnih epizoda pred Senatom i Metelom.  Usput je započeo opsadu Masilije kada mu je grad zabranio ulazak i došao je pod komandu spomenutog Domicija Ahenobarba. Ostavivši opsadu, Cezar je nastavio prema Španiji s malom tjelohraniteljicom i 900 njemačkih pomoćnih konjanika.  Stigao je u junu 49. i kod Ilerde porazio je pompejevu vojsku pod komandom legata Lucija Afranija i Marka Petreja . Pompejev preostali legat u Španiji, Marko Terencije Varon, predao se ubrzo nakon toga, stavljajući cijelu Španiju pod Cezarovu kontrolu. Istovremeno s Cezarovom invazijom na Španiju, poslao je svog poručnika Curia da napadne Siciliju i Afriku uz pomoć Gaja Kaninija Rebilusa , gdje su njegove snage odlučno poražene u bici na rijeci Bagradas u augustu 49. godine prije nove ere. Curion je poginuo u bici. Vrativši se u Rim u decembru 49. godine prije nove ere, Cezar je ostavio Kvinta Kasija Longina da komanduje Španijom  i dao ga je pretoru Marku Emiliju Lepidu da ga imenuje diktatorom .  Kao diktator, proveo je izbore za konzulstvo 48. godine prije nove ere prije nego što je iskoristio diktatorske ovlasti za donošenje zakona kojima se iz progonstva povlače oni koje su Pompejevi sudovi osudili 52. godine prije nove ere, izuzev Tita Anija Mila , i vraćaju politička prava djeci žrtava Sulanovih proskripcija.  Održavanje diktature bio bi jedini način da izbjegne odustajanje od svog ''imperijuma'' , legija, ''provincija'' i prava na trijumf dok je unutar ''pomerijuma'' .  Kandidujući se na istim izborima koje je proveo, osvojio je drugi mandat kao konzul, a Publije Servilije Vatija Isaurikus mu je bio kolega. Dao je ostavku na diktaturu nakon jedanaest dana.  Cezar je zatim nastavio progon Pompeja preko Jadrana === Makedonska kampanja === Glavni članak: Cezarova invazija na Makedoniju Dodatne informacije: Bitka kod Dyrrhachiuma (48. p.n.e.) , Opsada Gomphija i Bitka kod Farsala Po dolasku u Brundizij, Cezar nije imao dovoljno transportnih brodova da preveze cijelu svoju snagu, što je značilo da bi bila potrebna višestruka putovanja preko Jadrana; to je zakomplicirala pompejska flota stacionirana na istočnoj strani Jadrana pod komandom Marka Kalpurnija Bibula .  Isplovljavajući 4. januara 48. godine prije nove ere - u stvarnosti, zbog odstupanja od rimskog kalendara , kasna jesen  - Cezar je iznenadio Pompejce, Pompejeve trupe raspršene po zimovnicima, a Bibulova flota nije bila spremna.  Bibulova flota, međutim, brzo je stupila u akciju i zarobila neke od Cezarovih transportnih brodova dok su se vraćali u Brundizij, ostavljajući Cezara nasukanog sa oko sedam legija i malo hrane.  Cezar je zatim krenuo prema Apoloniji uz malo lokalnog otpora, što mu je omogućilo da osigura bazu i neke zalihe hrane; vidjevši da je glavna pompejska baza za snabdijevanje bila u Draču, Cezar je napredovao prema njoj, ali se povukao kada je Pompej stigao prvi sa nadmoćnijim snagama. Nakon što je 10. aprila primio ostatak svoje vojske iz Italije pod komandom Marka Antonija, Cezar je ponovo krenuo prema Draču, što je dovelo do bitke kod Drača . Nakon pokušaja zaobilaženja pompejskih branilaca, Cezar je pokušao zauzeti vitalno pompejsko logističko središte Drač, ali nije uspio nakon što ga je Pompej okupirao i okolna uzvišenja.  Kao odgovor, Cezar je opsjedao Pompejev logor i izgradio ophodnju oko njega, sve dok, nakon višemjesečnih okršaja, Pompej nije uspio probiti Cezarove utvrđene linije i prisiliti Cezara na strateško povlačenje prema Tesaliji. Nakon pobjede, nastojeći poštedjeti Italiju od invazije, spriječiti Cezara da porazi snage Scipiona Nasike koje su stigle iz Sirije, i pod pritiskom svojih previše samouvjerenih saveznika koji su ga optuživali za produženje rata kako bi proširio svoju komandu,  Pompej je nastojao uvesti Cezara u odlučujuću bitku.  Nakon susreta sa sirijskim pojačanjima Scipiona Nasike, Pompej je početkom augusta poveo svoje snage za Cezarom, tražeći povoljno tlo za bitku.  Nakon nekoliko dana konjičkih okršaja, Cezar je uspio namamiti Pompeja s brda i prisiliti ga na bitku na ravnici Farsala .  Tokom bitke, bočni manevar koji je predvodio Labijen nije uspio protiv rezervne linije Cezarovih trupa, što je dovelo do sloma pompejske pješadije protiv Cezarovih veterana.  Ubrzo nakon bitke i negdje u oktobru, Cezar je po drugi put imenovan diktatorom , na cijelu godinu. Pompej, očajavajući zbog poraza, pobjegao je sa svojim savjetnicima u Mitilinu, a odatle u Kilikiju gdje je održao ratno vijeće; u isto vrijeme, Katonove pristalice su se pregrupirale na Korkiri i odatle otišle u Libiju.  Drugi, uključujući Marka Junija Bruta, tražili su Cezarovo pomilovanje, putujući preko močvara do Larise gdje ga je Cezar potom ljubazno dočekao u svom logoru.  Pompejevo ratno vijeće odlučilo je pobjeći u Egipat,  koji mu je prethodne godine pružio vojnu pomoć. === Egipatska dinastička borba === Dodatne informacije: Aleksandrijski rat i Kleopatra Kada je Pompej stigao u Egipat , dočekala ga je gostoljubiva delegacija sastavljena od nekoliko Egipćana i dva rimska oficira koji su služili s njim godinama ranije. Ubrzo nakon ulaska u njihov brod, ubijen je pred svojom ženom i prijateljima na palubi.  Cezar je energično progonio Pompeja jer su ga njegova vještina i mreža klijenata činili najvećom prijetnjom; putujući prvo u Aziju, a zatim na Kipar i Egipat,  stigao je tri dana nakon Pompejevog ubistva.  Tamo mu je predstavljena Pompejeva glava, zajedno s njegovim pečatnim prstenom; Cezar je zaplakao kada je vidio prsten i odmaknuo se od glave: "njegovo gađenje i tuga su možda bili iskreni, jer se od početka ponosio svojom milosti". Egipat je do tada bio upleten u ponovljene građanske ratove, u kojima je često arbitrirao Rim – dijelom i zahvaljujući ogromnom mitu koje su egipatski monarsi davali rimskim vođama – što je narušilo nezavisnost kraljevstva.  Dok je bio u Egiptu, Cezar se počeo uplitati u dinastički spor između Ptolomeja XIII i Kleopatre , koji su u testamentu (registrovanom u Rimu) posljednjeg egipatskog kralja ( Ptolomeja XII Auleta ) proglašeni suvladarima.  Do 48. godine prije nove ere, odnosi između dva suvladara su se narušili, a njih dvojica su se međusobno pratili vojskama na suprotnim stranama Nila. Cezar je zahtijevao isplatu od deset miliona denara velikog duga koji mu je obećao prethodni kralj; zahtjev gotovo sigurno motiviran "ogromnim finansijskim obavezama" potrebnim za isplatu njegovih trupa; također je izjavio da će arbitrirati u sporu oko nasljeđivanja između Ptolomeja XIII i Kleopatre.  Kao odgovor, Potin (eunuh regent Ptolomeja XIII) je očigledno pozvao vojsku u grad i opsjedao Cezarovu okupaciju kraljevske četvrti; Cezar je pozvao pojačanje iz rimske Azije. Dok je bio pod opsadom Aleksandrije , Cezar je upoznao Kleopatru i postao njen ljubavnik kada se ona krišom sakrila u kraljevsku četvrt. Otprilike u to vrijeme, Cezar je također donio svoju odluku o dinastičkom sporu: uslovi testamenta bili su jasni i oboje bi morali biti suvladari. Ptolomej XIII je bio impresioniran, vjerovatno već svjestan Cezarove i Kleopatrine veze.  Nakon nekoliko mjeseci opsade, Cezarove snage su zamijetile snage pod Mitridatom iz Pergama iz Sirije, dovodeći Egipćane u bitku s Cezarovim snagama gdje su Egipćani bili potpuno poraženi. Ptolomej XIII je pobjegao, ali se utopio kada se njegov brod prevrnuo. Nakon pobjede, Cezar je dao rimsku provinciju Kipar Egiptu, vjerovatno osigurao isplatu svog finansijskog zahtjeva i povjerio Kleopatri (zajedno s novim suvladarom Ptolemejem XIV Filopatorom , Kleopatrinim mlađim bratom) vlast nad Egiptom.  Iako Cezarov ''Aleksandrijski rat'' implicira da je odmah napustio Egipat, on je zapravo ostao oko tri mjeseca krstareći s Kleopatrom duž Nila, uglavnom da se odmori, a možda i djelimično da jasno pokaže podršku Rima Kleopatrinom novom režimu. Vijesti o krizi u Aziji nagovorile su Cezara da napusti Egipat sredinom 47. godine prije nove ere, u koje vrijeme izvori sugeriraju da je Kleopatra već bila trudna. Ostavio je za sobom tri legije pod komandom sina jednog od svojih oslobođenika kako bi osigurao Kleopatrinu vlast.  Kleopatra je vjerovatno rodila dijete, koje je nazvala "Ptolomej Cezar", a koje su Aleksandrijci zvali "Cezarion", krajem juna.  Cezar je vjerovao da je dijete njegovo, jer je dozvolio korištenje imena. === Rat protiv Farnaka === Dodatne informacije: Bitka kod Nikopolja (48. pne) , bitka kod Zele i Farnak II od Ponta Svjestan građanskog rata, Farnak II je želio povratiti očeve zemlje izgubljene tokom Trećeg mitridatovog rata i odmah je napao velike dijelove Kapadokije, Armenije, istočnog Ponta i Male Kolhide.  Rimski izvori ga prikazuju okrutno, naređujući kastraciju svih zarobljenih Rimljana; ovi napadi su bili neosporni nakon što je Pompej ispraznio istok za trupe sve dok se Cezarov legat Gnej Domicije Kalvin nije bezuspješno borio s njim u blizini Nikopolja u decembru 48. godine prije nove ere s neiskusnom vojskom. Cezar se iz Egipta kretao na sjever duž istočne mediteranske obale, krećući se direktno prema Farnakovoj invaziji, nastojeći zaštititi svoj ugled, koji bi znatno pretrpio ako strana invazija ostane nekažnjena.  Farnak je pokušao pregovarati s Cezarom, koji je odbio sve pregovore, podsjećajući ga na njegov tretman rimskih zarobljenika. Cezar je od njega zahtijevao da se odmah povuče sa svih okupiranih teritorija, vrati im plijen i oslobodi sve zarobljenike. Kada su Rimljani stigli blizu grada Zele na vrhu brda, Farnak je pokrenuo sveopći napad dok su se Rimljani ukopavali. Napad je izazvao zbunjenost među Cezarovim snagama, ali su se one brzo oporavile i potisnule Farnakove snage nizbrdo. Nakon proboja na Cezarovoj desnoj strani, Farnakova vojska je poražena. Pobjegao je natrag u svoje kraljevstvo, ali je odmah ubijen.  Cijela kampanja je trajala samo nekoliko sedmica. Cezarova pobjeda bila je toliko brza da je u pismu prijatelju u Rimu, našalio se " ''Veni, vidi, vici'' " ("Dođoh, vidjeh, pobijedih"), oznaka koja se ponavljala na transparentima koji su nošeni tokom njegovog pontskog trijumfa; također je ismijavao Pompeja što je stekao ime boreći se protiv tako slabih neprijatelja. === Kratak povratak u Rim i pobuna === Međutim, u Rimu, tokom ovih egipatskih i pontskih kampanja, politika se nastavila. Publije Kornelije Dolabela služio je kao jedan od tribuna 47. godine prije nove ere.  Tokom svog mandata, predložio je ukidanje svih dugova i odustajanje od plaćanja stanarine. To je navelo Antonija, koji je služio kao Cezarov ''magister equitum'' u diktaturi, da interveniše protiv prijedloga.  Kada je Antonije otišao u Kampaniju da se pozabavi pobunom u Cezarovoj Devetoj i Desetoj legiji, u Rimu se ponovo rasplamsalo nasilje u porodici, što je navelo Senat da pozove na ''senatus consultum ultimum,'' ali nedostatak prisutnih magistrata sa ''imperijumom'' značio je da niko nije mogao da ga sprovede; tek nakon nekog vremena Antonije se vratio, uspostavljajući red uz ozbiljne gubitke života, nanoseći ozbiljan udarac svojoj popularnosti. Istovremeno, Katon je predvodio svoje snage iz Cirenaike preko pustinje do Afrike (današnji Tunis), povezujući se s Metelom Scipionom; oni su, zajedno s Labijenom, naveli jednog od Cezarovih guvernera u Hispaniji Ulterior na prebjeg . Cezar se vratio u Italiju i Rim krajem 47. godine prije nove ere, sastajući se u Brundisijumu s Ciceronom i pomilujući ga, koji je izgubio nadu u Pompejevu pobjedu nakon Pompejeve smrti.  Po povratku, jasno je stavio do znanja da je izgubio povjerenje u Antonija, ali iznenađujuće ne i u Dolabelu. Cezar je izabrao sufektne magistrate za 47. godinu i magistrate za novu godinu (46. godine prije nove ere); svoje ljude je rasporedio u svećeničke kolegije i sufektne magistrate, proširivši broj pretora s osam na deset, kako bi ih nagradio za njihovu odanost.  Što se njega tiče, odbio je nastaviti diktaturu, umjesto toga preuzevši konzulat s Lepidom kao kolegom. Pobunjenici u Kampaniji nisu se smirili Cezarovim povratkom. Cezar je poslao jednog od svojih poručnika, budućeg historičara Gaja Salustija Krispa (također imenovanog za pretora 46. godine prije nove ere), da pregovara s ljudima, ali Salustija je zamalo ubila rulja.  Cezar je zatim lično otišao pred trupe, koje su se tada približavale Rimu pod oružjem; odmah ih je otpustio, obećao da će dobiti svoju zemlju i penzijske bonuse te ih nazvao ''kviritima'' (građanima).  Njegovi ljudi, šokirani njihovim ležernim otpuštanjem, molili su Cezara da ih vrati u službu; glumeći nevoljkost, dozvolio je da ga nagovore i napravio je bilješke kako bi vođe pobune doveo u izložene i opasne položaje u predstojećoj kampanji. Dok je bio u Italiji, konfiskovao je i prodao po tržišnoj cijeni imovinu Pompeja i protivnika koji su sada mrtvi ili još uvijek nepomilovani, prije nego što je posudio još sredstava.  Dolabelline prijedloge za otpis duga rješavao je odbijajući ih prihvatiti, tvrdeći da bi ga njegovi veliki dugovi učinili glavnim korisnikom takvog plana.  Odluka o prodaji konfiskovane imovine po tržišnoj cijeni razočarala je neke od Cezarovih saveznika, ali je također ukazivala na njegove teške finansijske probleme. === Afrička kampanja === Dodatne informacije: Bitka kod Ruspine i Bitka kod Tapsusa Cezar je naredio svojim ljudima da se okupe u Lilibeju na Siciliji krajem decembra. U ovaj štab je postavio maloljetnog člana porodice Scipio - izvjesnog Scipio Salvita ili Salucija - zbog mita da se nijedan Scipio ne može pobijediti u Africi.  Tamo je okupio šest legija i krenuo prema Africi 25. decembra 47. godine prije nove ere.  Tranzit je poremećen olujom i jakim vjetrovima; samo oko 3.500 legionara i 150 konjanika iskrcalo se s njim u blizini neprijateljske luke Hadrumentum .  Apokrifno se zna da je prilikom iskrcavanja Cezar pao na plažu, ali je uspio uspješno nasmijati loš znak kada je zgrabio dvije šake pijeska, uzvikujući "Uhvatio sam te, Afriko!". ==== Ruspina ==== Na početku kampanje, Cezarove snage su bile znatno nadbrojane: Metel Scipion je predvodio deset legija (vjerovatno slabih poput Cezarovih legija) i velike kontingente savezničke konjice pod kraljem Jubom I od Numidije , koji je također predvodio oko 120 ratnih slonova.  Zahvaljujući iznenađenju, Cezar je imao potrebno vrijeme da pronađe i reorganizuje svoje raštrkane snage, a također je poslao naredbe Siciliji da se vrati s pojačanjima.  Pošto su Pompejci već stekli većinu dostupnih zaliha hrane, Cezar je bio prisiljen da se brzo kreće. Zaobišao je Hadrumentum nakon što je odbio da se preda i uspostavio baze u Ruspini, gdje je predvodio veliku grupu za sakupljanje hrane koja se potom upustila u sukob sa snagama pod Labijenom.  Cezarove neiskusne trupe su se veći dio dana kolebale pod napadom numidske konjice prije nego što su se povukle nakon kontranapada, što je rezultiralo strateškim porazom, jer je Cezar bio spriječen da sakuplja hranu. S oskudnim zalihama, Cezar je utvrdio svoj logor u Ruspini dok se Metel Scipion pridružio Labijenovim snagama samo tri milje od Cezarove pozicije. Njihov saveznik, kralj Juba, također se pomaknuo da se poveže s njima, ali je bio prisiljen da se premjesti na zapad kada je njegovo kraljevstvo napao njegov rival, Boko II iz Mauretanije, sa snagama koje je predvodio rimski plaćenik Publije Sittije , koji je pobjegao iz Rima nakon sloma druge Katilinarove zavjere .  Ovo je bila sreća za Cezara, koji to nije organizovao.  Scipionove snage su patile od endemskog dezerterstva; međutim, Cezar je zauzeo defanzivni pristup sve dok mu nisu stigle dvije legije, 800 galskih konjanika i značajne zalihe hrane, nakon čega je ponovo preuzeo ofanzivu. Nakon nekoliko okršaja između Cezara i Metela Scipiona oko nekih brda na periferiji grada i pompejskog izvora vode u Uziti, Metel Scipion je dobio pojačanje od Jubine savezničke konjice i teške pješadije. Nakon još borbi za terenske prednosti oko Uzite, Cezarove snage su pojačale veteranske legije koje su se pobunile u Kampaniji.  S obzirom na to da mu je ponestalo zaliha i da su šanse za zauzimanje Uzite bile male, Cezar je odlučio da se povuče, zauzevši neke zalihe hrane prije nego što je nastavio i opsjedao Taps. ==== Tapsus i povratak ==== Time je Cezar prisilio Pompejce da se formiraju za bitku. S obzirom na to da je dobar teren sužavao front, ograničavajući Metulovu brojčanu prednost, Cezar je krenuo da se obrati svojim ljudima, koji su spontano napali protivničke linije, iznenadili ih i brzo ih porazili.  Plutarh, međutim, izvještava da je Cezar osjetio nadolazeći epileptični napad i da je odveden na odmor, što je dovelo do konfuznog napada.  U svakom slučaju, Metulove Scipionove snage su bile poražene, s izuzetno nejednakim žrtvama: oko 10.000 mrtvih Pompejaca za oko 50 žrtava.  Metel Scipion i ostatak pompejskog vođstva uspjeli su, međutim, pobjeći, iako je većina završila mrtva u roku od nekoliko sedmica, bilo od samoubistva ili pogubljenja nakon zarobljavanja: Metel Scipion pokušao je pobjeći morem, ali je izvršio samoubistvo kada su ga presreli cezarovi brodovi; Juba i pompejski oficir po imenu Marko Petreje dogovorili su pakt o samoubistvu u borbi jedan na jedan.  Labijen je uspio pobjeći i otići u Hispaniju, gdje se pridružio Gneju i Sekstu Pompeju. Tokom kampanje pred Tapsom, Katon Mlađi je držao grad Utiku i nije prisustvovao bitci; kada je obaviješten o porazu, konsultovao se sa svojim vojnicima, kojih je bilo samo tri stotine i bili su beznadežno brojčano nadjačani.  Nakon večere, Katon je uzeo mač i zario se u stomak; na buku je pozvan doktor, ali Katon je rastrgao konce i "počeo čupati vlastitu utrobu", umirući prije nego što ga je iko mogao zaustaviti. Cezar je bio razočaran što neće moći pomilovati Katona, koji je počinio samoubistvo prvenstveno "iz želje da izbjegne milost svog neprijatelja".  Zatim je ostao u Africi kako bi riješio poslove u regiji, podvrgavajući zajednice koje su podržavale Pompeja kaznenim kaznama. Također je imao kratku aferu s Eunojom , suprugom kralja Boguda od Mauretanije.  U junu 46. napustio je Afriku i otišao u Rim, prvo se zaustavivši na Sardiniji,  a zatim se vratio u grad krajem jula. === Druga španska kampanja i njen kraj === Nakon Cezarovog povratka u Rim, proslavio je četiri trijumfa: nad Galijom, Egiptom, Azijom i Afrikom. Pobjeda nad drugim Rimljanima u Africi "taktično je smatrana" pobjedom nad Jubinom Numidijom.  Proslave su počele 21. septembra i trajale su do 2. oktobra, uz raskošne parade zarobljenika i opljačkanog blaga.  Cezar je, kao trijumfator, također proslavio ovu priliku dajući sebi pravo da mu prethode sedamdeset dva liktora - daleko više od uobičajenih dvanaest konzula i uobičajenih dvadeset četiri diktatora - simbolizirajući da je tri puta držao diktaturu.  Održavane su i masovne igre i javni banketi; Cezar je također dao ogromne donacije svojim ljudima, ekvivalentne više od šesnaest godina plate, a još više za centurione i oficire. Glavni izvor za kampanju u Španiji poznat je kao ''Španski rat'' (ili ''Bellum Hispaniense'' ) i vjerovatno ga je napisao jedan od Cezarovih oficira, "ali je daleko najmanje zadovoljavajuća od knjiga dodanih njegovim ''Komentarima'' ".  Elizabeth Rawson, u knjizi ''Cambridge Antique History'' , opisuje "nespretnog pripovjedača".  Druge kritike usmjerene su na pisanje: njegov "poluobrazovani latinski", njegov status "najnepismenije i najrazdražujuće knjige u klasičnoj književnosti", sa "vrlo jadnim stilom" i "lošim imitacijama Cezarove lucidnosti". ==== Rana kampanja ==== Cezar je, međutim, otišao u Španiju u novembru 46. godine prije nove ere, kako bi tamo svladao opoziciju.  Njegovo imenovanje Kvinta Kasija Longina nakon prve kampanje u Španiji dovelo je do pobune: Kasijeva pohlepa i... "neugodan" temperament doveli su do toga da su mnogi provincijalci i trupe otvoreno prešli na stranu Pompeja, dijelom okupljeni od strane Pompejevih sinova Gneja i Seksta .  Pompejcima su se pridružile i druge izbjeglice iz Tapsa, uključujući Labijena. Nakon što je primio loše vijesti s poluotoka, otišao je s jednom iskusnom legijom, jer su mnogi njegovi veterani bili otpušteni, i stavio Italiju u ruke svog novog ''magistra viteštva'' Lepida .  Predvodio je ukupno osam legija, što je izazvalo strahove da bi ga mogla poraziti zastrašujuća snaga Gneja Pompeja od više od trinaest legija i dodatnih pomoćnih trupa.  Španska kampanja bila je prepuna zločina, Cezar je svoje neprijatelje tretirao kao pobunjenike; Cezarovi ljudi su ukrašavali svoja utvrđenja odrubljenim glavama i masakrirali neprijateljske vojnike. Cezar je prvo stigao u Španiju i oslobodio Uliju od opsade. Zatim je marširao protiv Kordube, u kojoj je bio garnizon Seksta Pompeja, koji je zatražio pojačanje od svog brata Gneja.  Gnej je isprva odbio bitku na Labijenov savjet, prisiljavajući Cezara na zimsku opsadu grada, koja je na kraju otkazana nakon malog napretka; Cezar je zatim krenuo u opsadu Ategue, praćen Gnejevom vojskom.  Međutim, značajna dezerterstva su počela uzimati danak pompejskim snagama: Ategua se predala 19. februara 45. godine prije nove ere, čak i nakon što je njen pompejski komandant masakrirao osumnjičene prebjege i njihove porodice na zidinama.  Gnejeve Pompejeve snage su se nakon toga povukle iz Ategue, a Cezar ih je slijedio. ==== Munda ==== Dodatne informacije: Bitka kod Munde i Bitka kod Laura Dezerterstva su prisilila Gneja Pompeja da pruži bitku na grebenu blizu Munde.  Cezar, tražeći odlučujući ishod, dao je bitku, poslavši svoje ljude da marširaju uz greben kako bi se sukobili s Pompejcima u ogorčenoj borbi; Cezarove snage su se pokolebale, a Cezar je požurio u prve linije kako bi lično okupio svoje ljude. Kada je Cezarova Deseta legija (s njegove desne strane) probila pompejansku liniju, Labijen je poveo legiju da popuni prazninu. Međutim, bok je već bio razbijen od strane cezarove konjice, koja je cijelu pompejansku vojsku natjerala u bijeg.  Borbe su bile dovoljno žestoke da Plutarh prenosi da je Cezar rekao svojim prijateljima "često se borio za pobjedu, ali sada prvo za svoj život".  Svetonije tvrdi da je Cezar u očaju razmišljao o samoubistvu.  Cezar je pretrpio oko hiljadu mrtvih, "visok postotak od vojske koja je vjerovatno brojala mnogo više od 25.000-30.000 ljudi". Labijen je ubijen na bojnom polju; Gnej Pompej je pobjegao, ali je ubrzo nakon toga zarobljen i pogubljen.  Dok je Sekst Pompej uspio pobjeći u skrivanje, a s druge strane Mediterana u Siriji došlo je do male pobune pod Kvintom Cecilijem Basom koja je potrajala,  građanski rat je bio završen. ==== Povratak ==== Pobjeda je potaknula Senat u Rimu da proglasi pedeset dana zahvalnosti, da Cezaru titulu "Oslobodilac" i posveti hram Slobodi.  U narednim mjesecima ulizički Senat dodijelio je daljnje počasti, uključujući pravo sjedenja na posebnoj stolici između konzula u Senatu, postavljanje Cezarove statue od slonovače na Kapitolu blizu kraljeva i u hramu Kvirinu.  Mjesec njegovog rođenja, ''Quinctilis'' , preimenovan je u njegovu čast (na kraju je postao moderni juli); osnovan je hram njegovoj milosti, dobio je trajno ime ''Imperator'' i titulu ''parens patriae'' (otac svoje zemlje). Cezar se vratio u Rim preko južne Galije i Narbona Marcija .  Tokom povratka, osnovao je niz kolonija za svoje veterane, nagradio svoje vojnike i pristalice te dodijelio latinska prava raznim galskim gradovima.  Također se sastao i pomirio s Markom Antonijem.  Dok je bio u Cisalpinskoj Galiji, obećao je i Marku Juniju Brutu pretorsko mjesto za 44. godinu prije nove ere i moguće konzulstvo 41. godine. Ušao je u Rim otprilike godinu dana nakon što ga je napustio u oktobru 45. godine prije nove ere, kako bi proslavio trijumf nad sugrađanima, ostavljajući pomalo loš utisak.  Također je dozvolio dvojici svojih legata, Kvintu Pediju i Kvintu Fabiju Maksimu , da također održe trijumfe.  Nijedna od ovih proslava nije bila popularna kod kritičara u Senatu.  Ni Cezarovo obezvređivanje konzulstva i drugih funkcija u ime političkih usluga nije bilo popularno: na primjer, posljednjeg dana u godini, konzul je umro, što je navelo Cezara da sazove izbore kako bi jednog od svojih saveznika, Gaja Kaninija Rebilusa , postavio za konzula na nekoliko sati poslijepodne, što je navelo Ciceron da piše prijatelju "kad bi to mogao vidjeti, plakao bi". Cezar je, sa svoje strane, po povratku počeo planirati ambicioznu kampanju u Dakiju i Partiju . == Posljedice == Vidi također: Atentat na Julija Cezara Cezarovo imenovanje za diktaturu tokom građanskog rata , prvo privremeno - a zatim trajno početkom 44. godine prije nove ere  - zajedno s njegovom de facto i vjerovatno neodređenom polubožanskom monarhijskom vlašću,  dovelo je do zavjere koja je uspješno završila njegovim atentatom na Martovske ide 44. godine prije nove ere, tri dana prije nego što je Cezar otišao na istok u Partiju.  Među zavjerenicima bilo je mnogo cezarskih oficira koji su pružili izvrsnu službu tokom građanskih ratova, kao i ljudi koje je Cezar pomilovao. Neki naučnici, poput Ericha Gruena , smatraju Cezarov građanski rat kao podsticajni događaj za slom republike. Iz ove perspektive, građanski rat – izazvan pogrešnom procjenom, a ne namjerom – uzrokovao je slom republike pokretanjem dugoročnog poremećaja funkcionisanja republikanske političke kulture.  Drugi građanski rat smatraju simptomom sloma republike, bilo u smislu otuđenja republike od različitih interesnih grupa (prema Peteru Bruntu ) ili u smislu produžene političke "krize bez alternative" gdje republikanske institucije nisu bile u stanju da sprovedu potrebne reforme iznutra, a istovremeno su bile takvog statusa da se nijedna alternativa nije ozbiljno razmatrala (prema Christianu Meieru ). '''Antarktička ledena ploča''' kontinentalni je glečer koji pokriva 98% antarktičkog kontinenta, sa površinom od 14 miliona kvadratnih kilometara (5,4 miliona kvadratnih milja) i prosječnom debljinom od preko 2 kilometra (1, 2 milje). To je najveći od dva postojeća ledena pokrivača na Zemlji, sa 26,5 miliona kubnih kilometara (6,4 miliona kubnih milja) leda, što je ekvivalentno 61% ukupne slatke vode na Zemlji. Njegova površina je gotovo neprekidna, a jedine oblasti bez leda na kontinentu su suhe doline, nunataci (vrhovi planina iznad leda) u antarktičkim planinskim lancima i rijetki priobalni stjenski izdanci. Često se, zbog velikih razlika u masi glečera, protoku leda i topografiji između njih, dijeli na Antarktičko poluostrvo, Istočnu antarktičku ledenu ploču i Zapadnu antarktičku ledenu ploču. Pošto je Istočna antarktička ledena ploča više od 10 puta veća od Zapadne i nalazi se na većoj nadmorskoj visini, manje je podložna klimatskim promjenama od Zapadne. U 20. vijeku, Istočna ploča bila je jedna od rijetki mjesta na Zemlji gdje je primjećeno blago hlađenje umjesto zagrijavanja, dok je Zapadna od 1950-ih do 2000. bilježila zagrijevanje od preko 0,1 °C po deceniji, sa prosječnim trendom zagijavanja od >0,05 °C po deceniji od 1957. preko cijelog kontinenta. Početkom 2020-ih i dalje postoji neto dobitak mase u Istočnoj ploči, zbog povećanih padavina koje su se zaledile na ledenoj ploči), dok je gubitak leda iz Zapadne ploče, posebno sa glečera Thwaites i Pine Island, mnogo veći. Do 2100. godine, samo gubitak leda iz Antarktika mogao bi podići globalni nivo mora za oko 11 cm (5 inča). Zapadna antarktička ledena ploča (WAIS) nalazi se duboko ispod nivoa mora, što je čini podložnom nestabilnostima morskih ledenih ploča – ovaj proces je teško precizno predvidjeti u modelima. Ako do nestabilnosti dođe prije 2100. godine, porast nivoa mora izazvan Antarktikom mogao bi se povećati za dodatne desetine centimetara, posebno pri velikom globalnom zatopljenju. Topljenje leda takođe stvara velike količine svježe otopljene vode – oko 1100–1500 milijardi tona godišnje. Ova voda razblažuje slanu antarktičku dubinsku vodu, slabi donju cirkulacionu ćeliju Južnog okeana i može doprinijeti njenom eventualnom kolapsu, iako će se to vjerovatno odvijati postepeno, tokom stoljeća. Paleoklimatska istraživanja i poboljšano modeliranje pokazuju da je vrlo vjerovatno da će Zapadna antarktička ledena ploča nestati čak i ako globalno zagrijavanje više ne bude napredovalo, te da bi nju moglo spasiti jedino smanjenje zagrijavanja za 2 °C ispod nivoa do 2020. godine. Smatra se da bi potpuno nestajanje ploče trajalo između 2 i 13 hiljada godina, iako nekoliko vijekova visokih emisija može skratiti ovaj period na oko 500 godina. Ako se ploča sruši, ali planinski ledeni vrhovi ostanu, nivo mora bi poratao za 3,3 m, a ako se i oni otope – za 4,3 m. Izostatičko podizanje tla moglo bi dodatno povećati niv mora za oko 1 m tokom narednih hiljadu godina. S druge strane, Istočna antarktička ledena ploča je veoma stabilna. Trenutno zagrijavanje može povećati nivo mora samo za oko 0,5–0,9 m, što je mali dio od ukupno 53,3 m leda u cijeloj ploči. Pri zagrijavanju od oko 3 °C, osjetljive oblasti poput Wilkes i Aurora bazena mogle bi se srušiti tokom narednih 2000 godina, što bi podiglo nivo mora za ukupno 6,4 m. Potpuno topljenje i nestanak cjelokupne ploče zahtijevalo bi globalno zagrijavanje između 5 °C i 10 °C. == Geografija == ''Više informacija: [[Geografija Antarktika]]'' Antarktička ledena ploča pokriva površinu od gotovo 14 miliona km² i sadrži 26,5 miliona km³ leda. Kubni kilometar leda teži približno 0,92 gigatona, što znači da pokrivač teži oko 24.380.000 gigatona. To je ekvivalentno oko 61% sve slatke vode na Zemlji. Jedini drugi postojeći ledeni pokrivač je Grenlandski ledeni pokrivač u Arktiku. Antarktička ledena ploča podijeljena je Transantarktičkim planinama na dvije nejednake sekcije: Istočnu antarktičku ledenu ploču (EAIS) i manju Zapadnu antarktičku ledenu ploču (WAIS). Neki glaciolozi smatraju da ploča nad relativno malim Antarktičkim poluostrvom (takođe u Zapadnom Antarktiku) predstavlja treću ledenu ploču zbog vrlo različitih drenažnih bazena od WAIS-a. Prosječna debljina ovih ledenih ploča je oko 2 km. Čak su i Transantarktičke planine uglavnom prekrivene ledom, s izuzetkom nekih vrhova i suhih pustinja McMurdo. Neke priobalne oblasti takođe imaju tijene koje nisu prekrivene ledom. '''Drugo izdanje''' takmičenja u [[Skijaški skokovi|skijaškim skokovima]], [[Turneja 4 skakaonice|Turneje 4 skakaonice]], održano je 31. decembra u [[Oberstdorf|Oberstdorfu]], 1. januara u [[Garmisch-Partenkirchen|Garmisch-Partenkirchenu]], a 3. januara skokovi u [[Innsbruck|Innsbrucku]]. Skokovi u [[Bischofshofen|Bischofshofenu]] održani su 6. januara. Ukupni pobjednik bio je [[Norvežani|Norvežanin]] [[Olaf B. Bjørnstad]], koji je pobijedio u tri od četiri takmičenja. Titulu je branio [[Austrijanci|Austrijanac]] [[Josef Bradl]], koji je važio za glavnog favorita, pobjedivši tek na zadnjim skokovima u Bischofshofenu, zauzevši treće mjesto u ukupnom poretku. Bila je to prva turneja koja je koristila tradicionalni redoslijed takmičenja: Oberstdorf u decembru, novogdišnje takmičenje u Garmisch-Partenkirchenu, zatim Innsbruck, te finale u Bischofshofenu na Bogojavljanje. == Oberstdorf == * '''Datum''': 31. decembar 1953. * '''Država''': {{ZID|Njemačka}} * '''Skakaonica''': [[Schattenberg (skakaonica)|Schattenberg]]<ref>[http://www.fis-ski.com/de/606/612.html?sector=JP&raceid=848 Zvanični FIS rezultati {{Simboli jezika|de|njemački}} {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Simboli jezika|fr|francuski}}]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> {| width="100%" | valign="top" width="50%" | {| class="wikitable" style="text-align:center" width="100%" |- ! width="10%" | Plasman ! width="45%" | Ime ! width="15%" | Bodovi ! width="15%" | 1. serija ! width="15%" | 2. serija |- bgcolor="#F7F6A8" | {{0}}1. | align="left" | {{ZD|FIN}} [[Olaf B. Bjørnstad]] | 222,0 || || |- bgcolor="#DCE5E5" | {{0}}2. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Josef Bradll]] | 220,5 || || |- bgcolor="#FFDAB9" | {{0}}3. | align="left" | {{ZD|FIN}} [[Aulis Kallakorpi]] | 216,0 || || |- | {{0}}4. | align="left" | {{ZD|NOR}} [[Arne Ellingsen]] | 215,5 || || |- | {{0}}5. | align="left" | {{ZD|JUG}} [[Albin Rogelj]] | 207,0 || || |- | {{0}}6. | align="left" | {{ZD|FIN}} [[Eino Kirjonen]] | 206,0 || || |- | {{0}}7. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Franz Dengg]] | 204,0 || || |- | {{0}}8. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Franz Eder]] | 202,0 || || |- | 9. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Arne Nilsson]] | 201,0 || || |- | 9. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Toni Brutscher]] | 201,0 || || |} | valign="top" width="50%" | {| class="wikitable" style="text-align:center" width="100%" |- ! width="10%" | Plasman ! width="45%" | Ime ! ! width="15%" | Bodovi ! width="15%" | 1. serija ! width="15%" | 2. serija |- | 11. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} Toivo Lauren | | 200,0 || || |- | 12. | align="left" | {{ZD|NJE}} Josef "Sepp" Kleisl | | 197,0 || || |- | 13. | align="left" | {{ZD|AUT}} Albin Plank | | 196,0 || || |- | 14. | align="left" | {{ZD|AUT}} Ferdl Kerber | | 194,0 || || |- | 16. | align="left" | {{ZD|NJE}} Max Bolkart | | 190,0 || || |- | 17. | align="left" | {{ZD|NJE}} Josef "Sepp" Weiler | | 189,5 || || |- | 18. | align="left" | {{ZD|AUT}} Lois Leodolter | | 188,5 || || |- | 19. | align="left" | {{ZD|KAN}} Jeremy Baig | | 188,5 || || |- | 20. | align="left" | {{ZD|AUT}} Walter Steinegger | | 188,0 || || |- | 21. | align="left" | {{ZD|NOR}} Arnfin Bergman | | 187,5 || || |- | 24. | align="left" | {{ZD|NJE}} Helmut Böck | | 178,0 || || |} |} == Garmisch-Partenkirchen== * '''Datum''': 1. januar 1953. * '''Država''': {{ZID|Njemačka}} * '''Skakaonica''': [[Velika olimpijska skakaonica (Garmisch-Partenkirchen)|Velika olimpijska]]<ref>[http://www.fis-ski.com/de/606/612.html?sector=JP&raceid=848 Zvanični FIS rezultati {{Simboli jezika|de|njemački}} {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Simboli jezika|fr|francuski}}]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> {| width="100%" | valign="top" width="50%" | {| class="wikitable" style="text-align:center" width="100%" |- ! width="10%" | Plasman ! width="45%" | Ime ! width="15%" | Bodovi ! width="15%" | 1. serija ! width="15%" | 2. serija |- bgcolor="#F7F6A8" | {{0}}1. | align="left" | {{ZD|NOR}} [[Olaf B. Bjørnstad]] | 226 || || |- bgcolor="#DCE5E5" | {{0}}2. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Josef Bradl]] | 220,5 || 77,0&nbsp;m || 81,5&nbsp;m |- bgcolor="#FFDAB9" | {{0}}3. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Toni Brutscher]] | 219,5 || 78,0&nbsp;m || 79,5&nbsp;m |- | {{0}}4. | align="left" | {{ZD|NOR}} [[Halvor Næs]] | 218,5 || 78,5&nbsp;m || 77,0&nbsp;m |- | {{0}}5. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Toivo Lauren]] | 215,0 || 77,0&nbsp;m || 79,5&nbsp;m |- | {{0}}6. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Sepp Weiler]] | 212,5 || 74,0&nbsp;m || 78,0&nbsp;m |- | {{0}}7. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Sepp Hohenleitner]] | 209,5 || 73,0&nbsp;m || 78,5&nbsp;m |- | {{0}}8. | align="left" | {{ZD|NOR}} [[Erling Kroken]] | 209,0 || 73,0&nbsp;m || 78,0&nbsp;m |- | {{0}}9. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Walter Steinegger]] | 204,5 || 72,0&nbsp;m || 77,0&nbsp;m |- | 10. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Franz Dengg]] | 198,0 || 71,0&nbsp;m || 75,0&nbsp;m |- | 11. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Arne Nilsson]] | 197,0 || || |- | 12. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Ferdl Kerber]] | 188,0 || 71,5&nbsp;m || 71,0&nbsp;m |- | 13. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Heini Klopfer]] | 182,0 || || |} | valign="top" width="50%" | {| class="wikitable" style="text-align:center" width="100%" |- ! width="10%" | Plasman ! width="45%" | Ime ! width="15%" | Bodovi ! width="15%" | 1. serija ! width="15%" | 2. serija |- | rowspan="2" | 14. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Harry Bergqvist]] | 180,5 || 74,5&nbsp;m || 78,0&nbsp;m |- | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Albin Plank]] | 180,5 || 62,0&nbsp;m || 69,0&nbsp;m |- | 16. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Rudolf Dietrich|Rudi Dietrich]] | 180,0 || 67,0&nbsp;m || 73,0&nbsp;m |- | 17. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Karl Holmström]] | 178,5 || || |- | 18. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Robert Engel]] | 176,0 || || |- | 19. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Toni Eisgruber]] | 175,5 || || |- | 20. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Willi Fischer (ski-skakač)|Willi Fischer]] | 174,0 || || |- | 21. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Hans Karg]] | 170,0 || || |- | 22. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Friedl Brandner]] | 166,0 || || |- | 23. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Hermann Anwander]] | 161,0 || || |- | 24. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Fritz Ruepp]] | 156,0 || || |- | 25. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Willy Gotthold]] | 148,5 || || |} |} Papinska konklava 2025. Papinska konklava održana je 7. i 8. maja 2025, kako bi se izabrao novi papa, nasljednik Pape Franje, koji je umro 21. aprila 2025. Od 135 podobnih kardinala sa pravom glasa, prisustvovali su svi osim dvojice. Na četvrtom glasanju, konklava je izabrala kardinala Roberta Francisa Prevosta, prefekta Dikasterija za biskupe i predsjednika Papinske komisije za Latinsku Ameriku. Nakon prihvatanja izbora, uzeo je ime Lav XIV. == Izborni proces == Proces izbora pape započeo je 21. aprila 2025, kratko nakon smrti Pape Franje. Kao i na papinskoj konklavi 2013, dekan i prodekan Kardinalskog zbora bili su stariji od 80 godina i nisu mogli sudjelovati. Najstariji kardinal mlađi od 80 godina, Pietro Parolin, predsjedavao je konklavom. === Vrijeme i procedura === Prema Universi Dominici gregis, apostolskoj konstituciji Ivana Pavla II. iz 1996, odnosno modifikovanom motopropriju Normas nonnullas Benedikta XVI. iz 2013, kardinali su imali najmanje 15 dana za sazivanje konklave nakon što je Stolica postala upražnjena. Oni su imali diskreciono pravo da započnu konklavu ranije ili najkasnije 20 dana nakon što mjesto pape postane upražnjeno. Dana 28. aprila 2025, dva dana nakon Franjine sahrane, peta generalna kongregacija kardinala odredila je 7. maj 2025. za početak konklave. === Kardinali elektori === Kardinali stariji od 80 godina nisu mogli sudjelovati u izboru novog pape. Dana 21. aprila 2025. bilo je ukupno 252 kardinala, a 135 njih je bilo mlađe od 80 godina, samim time s pravom glasa. Od tih 135 kardinala s pravom glasa, 80% je imenovao papa Franjo. Od proglašavanja Romano Pontifici eligendo i Universi Dominici gregis 1975. godine, maksimalni broj kardinala elektora je određen na 120. Konklava 2025. bila je prva konklava u kojoj je ovaj broj premašen na dan kada je Stolica postala upražnjena. Prema kanonskom pravu, svaki kardinal mlađi od 80 godina koji se nije odrekao ili izgubio pravo glasa imao je pravo biranja na konklavi. Papa koji je izabrao više od 120 kardinala elektora, kao što je to učinio Papa Franjo, u praksi poništava ograničenje iz 1975. Dana 30. aprila 2025, generalna kongregacija kardinala potvrdila je da svi prisutni kardinali elektori mogu glasati na konklavi koja započinje 7. maja. Nepodobni kardinali su ipak mogli prisustvovati generalnim kongregacijama i učestvovati u raspravama koje su prethodile konklavi. Iako kardinali imaju ovlasi da biraju bilo kog katolika koji je kršten, posljednji put kada je jedan "nekardinal" bio izabran bilo je na papinskoj konklavi 1378. godine. === Neučestvovanje === Nakon što je rekao da će pokušati učestvovati u konklavi, kardinal Giovanni Angelo Becciu iz Italije, koji se odrekao svojih kardinalskih prava zbog finansijskog skandala, izjavio je da će poštovati želju Pape Franje i suzdržati se od učešća. Zdravstveni problemi spriječili su kardinale Antonija Cañizaresa Lloveru iz Španije i Johna Njuea iz Kenije da učestvuju u konklavi, čime je broj učesnika smanjen na 133. Za izbor pape bila su potrebna 89 glasa, odnosno dvotrećinska većina. Ovo je bio najveći broj kardinala koji su ikada učestvovali u jednoj konklavi. == Nagađanja == Franjina hospitalizacija u februaru i martu 2025. potaknula je spekulacije o predstojećoj konklavi. Zbog velikog međunarodnog širenja članstva u Kardinalskom zboru pod Papom Franjom, broj kardinala porastao je na 252, sa preko 140 neevropskih kardinala koji su izabrani za vrijeme njegovog pontifikata, neki posmatrači sugerisali su da je moguć izbor neevropskog pape. Prvobitno je planirano da konklava 2025. ima 135 elektora iz 71 zemlje, dok je konklava 2013. i 2005. imala 115 elektora iz 48, odnosno 52 zemlje. Neki od kardinala učesnika nisu govorili talijanski, radni jezik Rimske kurije. Vodeći se talijanskom izrekom "debeo papa, mršav papa", neki komentatori predviđali su da će Franjin nasljednik biti konzervativniji, zbog zabrinutosti oko uplitanja u proces izbora, koje je zabranio Ivan Pavao II, te neprijateljskog preuzimanja od strane ultrakonzervativnih političara i katolika. Što se tiče 3. i 4. generalne kongregacije, među kardinalima je navodno postojala želja za desetogodišnjim papom, nekim u kasnim sedamdesetim, s iskustvom u Rimskoj kuriji, ko bi bio više fokusiran na unutrašnje poslove. Neki su smatrali da je mlađi papa vjerovatniji izbor, dok su drugi smatrali da su kardinali poput Pierbattista Pizzaballa i Roberta Prevosta premladi. Mnogi kardinali su izrazili nadu za kratkom konklavom kao 2005. i 2013. godine. S obzirom na složenost i heterogenost ove konklave, u poređenju s onom koja je Papu Franju izabrala za dva dana 2013, kardinal Rainer Woelki očekivao je da će konklava 2025 potrajati duže; kardinali Louis Raphaël I Sako i Gregorio Rosa Chávez očekivali su kraću dvodnevnu ili trodnevnu konklavu, za koju je potonji napomenuo da će trajati "maksimalno tri dana". ---- ---- ---- ---- ----'''Starlingov princip''' navodi da kretanje tečnosti kroz polupropusni krvni sud, poput kapilara ili malh venula, zavisi od [[Pritisak|hidrostatskog pritiska]] i koloidnog osmotskog pritiska (onkotskog), s obje strane polupropusne barijere koja propušta filtrat, usporavajući izlazak većih molekula, poput proteina, iz krvotoka. Pošto svi krvni sudovi dopuštaju određeni stepen curenja proteina, pravi balans preko membrane ne može se postići, te dolazi do kontinuiranog protoka vode sa malim rastvorima. Svojstva molekulske filtracije zida kapilara leže u nedavno otkrivenom endokapilarnom sloju, a ne u dimenzijama pora kroz ili između endotelskih ćelija. Ovaj vlaknasti matriksni endokapilarni sloj naziva se endotelni glikokaliks. Starlingova jednačina opisuje ovaj odnos u matematičkom obliku i može se primijeniti na mnoge biološke i nebiološke polupropusne membrane. == Jednačina == Starlingova jednačina primijenjena na zid krvnog suda glasi: : <math>\ J_v = L_\mathrm{p} S ( [P_\mathrm{c} - P_\mathrm{i}] - \sigma[\pi_\mathrm{p} - \pi_\mathrm{g}] )</math> gdje je: * <math> J_v </math> volumen filtracije rastvarača kroz endotel po sekundi. * <math> [P_\mathrm{c} - P_\mathrm{i}] - \sigma[\pi_\mathrm{p} - \pi_\mathrm{g}] </math> ukupna pokretačka sila. ** <math> P_c </math> kapilarni [[hidrostatski pritisak]] ** <math> P_i </math> intersticijski hidrostatski pritisak ** <math> \pi_p </math> onkotski pritisak plazmatskih proteina. ** <math> \pi_g </math> subglikokaliksni onkotski pritisak, koji se mijenja obrnuto proporcionalno sa <math> J_v </math> i tako stabilizuje <math> J_v </math>. ** <math> L_p </math> hidraulička propusnost membrane ** <math> S </math> površina za filtraciju, određena pukotinama u "tight junction" ljepilu koje povezuje endotelske ćelije na njihovim ivicama. ** <math> \sigma </math> Stavermanov refleksni koeficijent, koji zavisi od stanja endotelnog glikokaliksa iznad pukotina između spojeva. Pritisci se uobičajeno mjere u '''milimetrima živinog stuba (mmHg)''', a koeficijent filtracije u '''mililitrima po minuti po milimetru živinog stuba (ml·min⁻¹·mmHg⁻¹)'''. Brzina kojom se tečnost filtrira kroz vaskularni endotel (transendotelna filtracija) određena je zbirom dvije sile koje guraju van, '''kapilarnog pritiska (P_c)''' i '''koloidnog osmotskog pritiska ispod endotelnog glikokaliksa (π_g)''', te dvije sile koje apsorbuju, '''onkotskog pritiska plazmatskih proteina (π_p)''' i '''intersticijskog pritiska (P_i)'''. '''Starlingova jednačina''' je prva od dvije '''Kedem–Katchalski jednačine''', koje primjenjuju termodinamiku van ravnoteže na teoriju osmotskog pritiska kroz membrane koje su barem djelomično propusne za rastvor odgovoran za razliku osmotskog pritiska. Druga Kedem–Katchalski jednačina objašnjava '''transendotelni transport rastvora (J_s)'''. Danas se zna da '''prosječni kolodni osmotski pritisak intersticijske tečnosti nema značajan uticaj na J_v'''. Razlika kolodnog osmotskog pritiska koja se suprotstavlja filtraciji sada se definiše kao '''π' minus subglikokaliksni π_g'''. '''Subglikokaliksni prostor''' je vrlo mala, ali životno važna mikrodomena ukupnog intersticijskog prostora. Koncentracija rastvorljivih proteina u toj mikrodomeni, koja određuje π_g, približno je nula dok postoji adekvatna filtracija koja ih ispira iz interendotelnih pukotina. Iz tog razloga je '''J_v mnogo manji nego što je ranije izračunato i strogo je regulisan'''. Svaki privremeni porast plazmatskog kolodnog osmotskog pritiska ili pad kapilarnog hidrostatskog pritiska dovoljan da izazove obrnuti (negativni) J_v dovodi do neometane difuzije intersticijskih proteina u subglikokaliksni prostor, smanjujući razliku kolodnog osmotskog pritiska koja je pokretala apsorpciju tečnosti u kapilaru. Ovisnost π_g o lokalnom J_v nazvana je '''Model Glikokaliksa''' ili '''Michel-Weinbaum model''', u čast dvojice naučnika koji su nezavisno opisali filtracijsku funkciju glikokaliksa. '''Michel-Weinbaum model''' objašnjava kako većina kontinuiranih kapilara održava stanje stabilne filtracije duž cijele dužine većinu vremena. Privremeni poremećaji Starlingovih sila brzo se vraćaju u stanje stabilne filtracije. '''Koeficijent filtracije''' Glavni članak: Koeficijent filtracije U nekim tekstovima, proizvod '''hidrauličke propusnosti''' i '''površine membrane''' naziva se '''filtracijski koeficijent K_fc'''.[potrebna citacija] '''Refleksni koeficijent''' '''Stavermanov refleksni koeficijent, σ''', je bezdimenzionalna konstanta koja je specifična za propusnost membrane za određeni rastvor.[4] '''Starlingova jednačina''', napisana bez σ, opisuje protok rastvarača kroz membranu koja je nepropusna za rastvore sadržane u otopini.[5] '''σ_n''' koriguje djelomičnu propusnost polupropusne membrane za rastvor n.[5] Gdje je '''σ blizu 1''', plazmatska membrana je manje propusna za označene čestice (npr. veće molekule poput albumina i drugih plazmatskih proteina), koje mogu prolaziti kroz endotelni sloj, iz područja više koncentracije u područje niže koncentracije, sporije, dok voda i manji rastvori prolaze kroz glikokaliksni filter u ekstravaskularni prostor.[5] '''Glomerulski kapilari''' imaju refleksni koeficijent blizu 1, jer normalno nijedan protein ne prelazi u glomerulski filtrat. Suprotno tome, '''hepatijski sinusoidni kapilari''' nemaju refleksni koeficijent jer su potpuno propusni za proteine. Intersticijska tečnost jetre unutar '''Space of Disse''' ima isti kolodni osmotski pritisak kao plazma, pa se sinteza albumina u hepatocitima može regulisati. '''Približne vrijednosti''' Ispod su tipične vrijednosti za varijable u '''Starlingovoj jednačini''', koje regulišu neto '''J_v''' na oko 0,1 ml po sekundi, 5–6 ml po minuti ili oko 8 litara dnevno. {| class="wikitable" !Lokacija !P_c (mmHg)[6] !P_i (mmHg)[6] !σπ_c (mmHg)[6] !σπ_g (mmHg)[6] |- |Arteriolarni kraj kapilara | +35 |−2 | +28 |zavisi od lokalnog J_v |- |Venula | +15 |−2 | +28 |zavisi od lokalnog J_v |} '''Specifični organi''' '''Bubrezi''' Glomerulski kapilari imaju kontinuirani sloj glikokaliksa u zdravlju, a ukupna transendotelna stopa filtracije rastvarača ('''J_v''') prema bubrežnim tubulima je obično oko 125 ml/min (oko 180 litara/dan). Glomerulski kapilarni '''J_v''' je poznatiji kao '''glomerulska filtracija (GFR)'''. '''Pluća''' Starlingova jednačina može opisati kretanje tečnosti iz plućnih kapilara u alveolarni prostor zraka.[7][8] '''Klinički značaj''' Woodcock i Woodcock su 2012. pokazali da revidirana Starlingova jednačina ('''steady-state Starling principle''') pruža naučno objašnjenje kliničkih opažanja u vezi sa intravenskom terapijom tečnošću.[9] Tradicionalno učenje o filtraciji i apsorpciji tečnosti unutar jedne kapilare je zamijenjeno konceptom vitalne cirkulacije '''ekstracelularne intersticijske tečnosti''' koja teče paralelno sa cirkulacijom krvi. Infuzija intravenskih tečnosti koja povećava '''plazmatski kolodni osmotski pritisak''' (kolodna terapija) ima mnogo manji uticaj na plazmatski volumen nego što se prvobitno očekivalo, djelimično zato što početno smanjena stopa filtracije omogućava porast koncentracije proteina u subglikokaliks prostoru, vraćajući razliku kolodnog osmotskog pritiska i transendotelnog protoka rastvarača na nivo stabilne ravnoteže unutar jednog sata. Prevencija i liječenje edema (prekomjerne intersticijske tečnosti) zavisi od '''normalizacije P_c''' i optimizacije protoka limfe. '''Istorija''' Starlingova jednačina je dobila ime po britanskom fiziologu '''Ernestu Starlingu''', koji je također poznat po '''Frank–Starlingovom zakonu srca'''.[10] Starling se može pripisati i zaslugom za identifikaciju da je “apsorpcija izotoničnih rastvora soli (iz ekstravaskularnog prostora) od strane krvnih žila određena osmotskim pritiskom serumskih proteina” još 1896. godine.[10] '''Vidi također''' '''Shéyaa Bin Abraham-Joseph''' (rođen 22. oktobra 1992.), poznatiji kao '''21 Savage''', britanski je reper sa adresom u Atlanti, Georgia. Rođen u Londonu, odrastao je u Sjedinjenim Američkim Državama. Muzičku karijeru započeo je 2013. godine, izbacivši tri mixtapea koji su naišli na regionalno priznanje. Probio se zajednički EP-jm sa producentom Metro Boominom, pod nazivom Savage Mode (2016), koji je zauzeo 23. mjesto na Billboard 200 listi. Glavni singlovi ''"X"'' (sa Futureom) i ''"No Heart"'' našli su se u top 40 na Billboard Hot 100 listi. Kasnije iste godine dodatno je zapažen kao gost na Drakeovom singlu ''"Sneakin'"''. U januaru 2017. godine potpisao je ugovor sa Epic Records. Njegov prvi studijski album, Issa Album (2017), dostigao je drugo mjesto na Billboard 200 listi, dok je glavni singl ''"Bank Account"'' dosegao 12. mjesto na Billboard Hot 100. Iste godine objavio je i zajednički album Without Warning (2017.) sa Metro Boominom i reperom Offsetom, te je i gostovao na Post Maloneovom singlu ''"Rockstar"'', koji je zauzeo prvo mjesto na Billboard Hot 100 i dobio dvije nominacije na 61. dodjeli Grammy nagrada za pjesmu godine i najbolju rep pjesmu. Njegov drugi album, I Am > I Was (2018), bio je prvi koji je debitovao na prvom mjestu Billboard 200, a singl ''"A Lot"'' (sa J. Coleom) osvojio je Grammy za najbolju rep pjesmu. Godine 2020. on i Metro Boomin objavili su nastavak EP-a, Savage Mode II, koji je također debitovao na prvom mjestu Billboard 200 i donio top 10 singlove ''"Runnin"'' i ''"Mr. Right Now"'' (sa Drakeom). Godine 2022. gostovao je na Drakeovom singlu "Jimmy Cooks", što je bila njegova prva pjesma koja je debitovala na prvom mjestu Hot 100. Kasnije te godine, sa Drakeom je izdao zajednički album "Her Loss", koji je također zauzeo prvo mjesto Billboard 200, čime je postao njegov treći projekat na vrhu liste. Njegov treći solo album, American Dream iz 2024, bio je njegov četvrti uzaspni album na prvom mjestu i donio top 10 pjesme na Billboard Hot 100: Redrum i Nee-Nah. 21 Savage uhapšen je od strane američke imigracione službe (ICE), 3. februara 2019. Zvaničnici su otkrili da je britanski državljanin koji je u SAD ušao u julu 2005. nezakonio ostao nakon isteka H-4 vize 2006. godine. Dobio je kauciju 12. februara i pušten je narednog dana, dok je čekao ishod ubrzanog deportacionog ročišta, koje je prvobitno bilo zakazano za 9. april, ali je kasnije odgođeno na neodređeno vrijeme. Advokati 21 Savagea tvrdil su da je on legalno boravio u SAD godinama prije isteka H-4 vize 2005. godine. Godine 2023, 21 Savage posteao je legalni stalni stanovnik SAD-a i dobio je zelenu kartu. Godine 2022. 21 Savage je gostovao na Drakeovom singlu ''"Jimmy Cooks"'', što je bila njegova prva pjesma koja je debitovala na prvom mjestu Hot 100. Kasnije iste godine zajedno sa Drakeom izdao je zajednički album '''Her Loss''', koji je također zauzeo prvo mjesto Billboard 200, čime je postao njegov treći projekat na vrhu liste. Njegov treći solo album, '''American Dream''' (2024), bio je njegov četvrti uzastopni album na prvom mjestu i donio top 10 singlove na Billboard Hot 100: ''"Redrum"'' i ''"Née-Nah"''. Što se tiče imigracionog statusa, 21 Savage je uhapšen od strane američke imigracione službe (ICE) 3. februara 2019. Zvaničnici su otkrili da je britanski državljanin koji je u SAD ušao u julu 2005. i nezakonito ostao nakon isteka H-4 vize 2006. Dobio je kauciju 12. februara i pušten je narednog dana, dok je čekao ishod ubrzanog deportacionog ročišta, prvobitno zakazanog za 9. april, ali kasnije odgođenog na neodređeno vrijeme. Njegovi advokati tvrdili su da je legalno boravio u SAD godinama prije isteka H-4 vize. Godine 2023. 21 Savage je postao legalni stalni stanovnik SAD-a i dobio zelenu kartu. <references /> '''Operacija Južno koplje''' predstavlja vojnu i nadzornu kampanju Sjedinjenih Američkih Država, čiji je deklarirani cilj "otkrivanje, ometanje i razgradnja transnacionalnih kriminalnih i nezakonitih pomorskih mreža", prema navodima administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa. Pojedini analitičari smatraju da operacija predstavlja hibrid borbe protiv terorizma i rata protiv droge, dok drugi tvrde da je među implicitnim ciljevima bilo i uklanjanje Nicolása Madura s vlasti u Venecueli. == Početak kampanje == Usred zabrinutosti Trumpove administracije zbog krijumčarenja droge u SAD, kao i pojačanih napetosti između SAD-a i Venecuele tokom venecuelanske krize, Sjedinjene Američke Države su sredinom augusta 2025. započele raspoređivanje vojnih snaga u Karipskom moru. U septembru su počeli zračni napadi na plovila za koja američka administracija tvrdi da su pod kontrolom narkoterorističkih mreža koje krijumčare drogu u SAD. Do kraja novembra, nakon što je Kartel Sunca proglašen stranom terorističkom organizacijom i posebno označenom globalnom terorističkom organizacijom, operacija je ušla u novu fazu. U decembru je administracija SAD-a proglasila vladu Nicolása Madura stranom terorističkom organizacijom i započela ukrcavanje na sankcionirane tankera se sirovom naftom, te njhovu pljenidbu. Krajem decembra izveden je prvi američki napad na kopneni cilj unutar Venecuele. Dana 3. januara 2026. američke snage bombardovale su ciljeve u Caracasu i drugim lokacijama, te su zarobile Nicolása Madura i prebacile ga izvan zemlje. == Formalno imenovanje i flota == Operacija je službeno imenovana 13. novembra 2025. od strane Petea Hegsetha, američkog ministra obrane, kao proširenje operacije istog naziva koju je najavila Ratna mornarica SAD 28. januara 2025. godine. Operacija koristi '''hibridnu flotu plovila''' opremljenih robotskim i autonomnim sistemima radi otkrivanja i borbe protiv navodnih mreža krijumčarenja droge u zapadnoj hemisferi. == Porijeklo i historija == Ratna mornarica SAD-a najavila je operaciju u januaru 2025. koristeći Četvrtu flotu, fokusirajući se na integraciju „robotskih i autonomnih sistema s tradicionalnim pomorskim snagama“.[33][34] Prema ''Miami Heraldu'', Foster Edwards, direktor Hibridne flote, opisao je Southern Spear kao značajan korak u razvoju hibridne flote, s ciljem operacionalizacije kombinacije robotskih i autonomnih sistema radi nadzora ilegalnog krijumčarenja, te razvoja novih tehnika i procedura za integraciju ovih sistema u pomorsko okruženje.[33] Operacija je koristila '''besposadna plovila kompanije Saildrone''' za praćenje ilegalnih aktivnosti u Karipskom i Tihom okeanu,[35][36] dok su besposadni čamci za rizične misije već do juna 2025. korišteni za prikupljanje obavještajnih podataka.[37] U oktobru 2025., '''Zapovjedništvo Južnih snaga SAD-a (USSOUTHCOM)''' formiralo je zajedničku operativnu grupu sa sjedištem u štabu II marinske ekspedicione snage (II MEF), s ciljem suzbijanja djelovanja narkokartela u regiji.[39][40] Jedinica je kasnije poznata kao Zajednička operativna grupa '''Southern Spear''', a njene aktivnosti koordinirane su s Četvrtom flotom.[33][41] U novembru 2025., nakon planiranja raspoređivanja robotskih površinskih plovila, manjih presretačkih čamaca i bespilotnih zračnih letjelica, Pete Hegseth je službeno predstavio Zajedničku operativnu grupu. Operacija je obuhvatala kopnene, zračne i logističke snage radi koordinacije i jačanja protunarkotičkih aktivnosti širom zapadne hemisfere.[38] Sjedište grupe je u '''Pomorskoj bazi Mayport na Floridi''', a operacije su započele kasnije u novembru.[33] ''The New York Times'' opisao je predsjedavajućeg Združenog generalštaba SAD-a, Dana Cainea, kao „glavnog arhitekta“ operacije.[16] == Terorističke i druge oznake == Tri dana nakon predstavljanja operacije, Marco Rubio, američki državni sekretar, najavio je da će SAD proglasiti '''Kartel Sunca''', za koji tvrde da ga vodi Nicolás Maduro, Stranom terorističkom organizacijom.[43][44] Rubio je naveo da su karteli „odgovorni za terorističko nasilje širom hemisfere i za krijumčarenje droge u SAD i Evropu“. Maduro je negirao optužbe.[43] ''Miami Herald'' je naveo da bi ova odluka efektivno označila Madura i visoke zvaničnike, uključujući ministra unutrašnjih poslova Diosdado Cabella i ministra odbrane Vladimira Padrina Lópeza, kao teroriste.[45] SAD su 16. decembra 2025. proglasile '''Gulf Clan (Clan del Golfo)''' stranom terorističkom organizacijom.[46][47] Dana 15. decembra 2025., Trump je potpisao izvršnu naredbu kojom se '''fentanil proglašava oružjem masovnog uništenja'''.[48] Dva dana kasnije, najavio je da će Madurovu administraciju proglasiti Stranom terorističkom organizacijom.[49] == Kampanja i operacije == Sredinom augusta 2025. SAD su počele raspoređivati trupe u Karipskom moru.[50] Do kraja novembra, SAD su imale najveće vojne prisustvo u regiji od Kubanske raketne krize 1962.[51] Američke snage su napadale i potapale plovila navodno korištena za krijumčarenje droge u Karipskom moru i Istočnom Pacifiku.[52] U roku nekoliko dana od predstavljanja operacije, zajedničke operacije SAD-a i Dominikanske Republike rezultirale su zapljenom čamaca za krijumčarenje kokaina.[1][54] # novembra, nekoliko '''B-52 Stratofortress''' bombardera letjelo je u blizini obale Venezuele radi demonstracije bombarderskog napada.[51] # decembra SAD počinju zaplijenu i presretanje tankera sa venezuelanskom naftom, a 17. decembra Trump naredio “blokadu” sankcioniranih tankera.[29][57][58][59] Prvi napad na kopneni cilj u Venecueli izveden je 26. decembra 2025. – pomorski objekt navodno korišten za ukrcaj droga pogođen je dron napadom CIA-e, bez žrtava.[60][61] # januara 2026., eksplozije i nisko leteći avioni prijavljeni su u Caracasu i drugim dijelovima zemlje, a Maduro je zarobljen u '''Operaciji Absolute Resolve'''.[62] == Učešće saveznih država i logistička podrška == === Saveznici SAD-a === Osim Trinidad i Tobaga, CNN je 19. novembra naveo da su '''Dominikanska Republika, El Salvador, Gvajana, Panama i Portoriko''' pružili podršku, dok su '''Argentina, Ekvador i Paragvaj''' iskazali političku podršku.[1] '''Dominikanska Republika''': Zajedničke akcije s američkim agencijama rezultirale su zapljenom velike količine kokaina.[63][64] 26. novembra, predsjednik Luis Abinader odobrio je privremenu upotrebu zračne baze San Isidro i međunarodnog aerodroma Las Americas za američke protunarkotičke operacije.[65][66] Do sredine decembra, SAD su premjestile specijalizovane vojne resurse u Portoriko i Dominikansku Republiku za podršku ciljanim kopnenim napadima, zapljeni tankera i provedbi embarga.[67][68][69][70] '''El Salvador''': Prema izvještaju ''The New York Timesa'', SAD su sredinom oktobra počele operirati iz El Salvadora s tri aviona – AC-130J Ghostrider, P-8A Poseidon i C-40 Clipper – što je vjerovatno prvi put da je strana država omogućila SAD-u korištenje aviona za moguće vojne napade u regiji.[2][71] '''Trinidad i Tobago''': Razarač Gravely stigao je 26. oktobra 2025. za četverodnevnu obuku s američkim marinama.[72][73] Dodatne vježbe najavljene su u novembru.[74][75] U novembru instaliran je radar za zračni nadzor, a u decembru su odobreni američki vojni avioni za logističke operacije i rotacije osoblja.[76][77][78] === Saveznici Venezuele === '''Maduro''' je tražio vojnu podršku od Rusije, Kine i Irana radi obrane protiv SAD-a.[79][80] '''Kuba''' je obezbijedila sigurnosne i kontraobavještajne snage, dok '''Kina''' i '''Iran''' pružaju ograničenu pomoć zbog vlastitih problema.[13][80][82] # oktobra, '''ruski transportni avion Il-76''' s Pantsir-S1 i Buk-M2E sistemima sletio je u Venezuelu za vojnu podršku.[79][80][83] U decembru 2025., Maduro je pozvao kolumbijsko društvo, uključujući vojsku, da brani zemlju od američke agresije. Predsjednik Kolumbije, Gustavo Petro, odbacio je zahtjev i naglasio da Maduro nije narkokartelski lider.[84][85] == Analiza == Neki analitičari smatraju da operacija predstavlja hibrid borbe protiv terorizma i rata protiv droge.[86][87][88] Pino Arlacchi, bivši direktor UN-ove Agencije za droge i kriminal, tvrdi da prikazivanje Venezuele kao “države droge” predstavlja geopolitički motivisanu kampanju SAD-a i ističe da je saradnja venecuelanske vlade u borbi protiv droge među najboljima u Južnoj Americi.[89][90] Članak Savjeta za međunarodne odnose (CFR) iz decembra 2025. tvrdi da opseg i intenzitet operacije ukazuju da su ciljevi Trumpove administracije širi od borbe protiv droge, uključujući i plan za uklanjanje Madura.[91] == Reakcije == Prema ''Foreign Policy'', anketa među Latinoamerikancima širom Amerike (uključujući SAD i Kanadu) iz oktobra 2025. pokazala je „prilično visok nivo podrške“ američkoj vojnoj intervenciji u Venezueli s ciljem uklanjanja Madura i njegove vlade, pri čemu su Latinoamerikanci bili skloniji podržati takav scenario od samih američkih ispitanika.[92][93] Sezona šumskih požara u 2025. obuhvata šumske požare na više kontinenata. U nastavku slijedi spisak šumskih požara iz cijelog svijeta u 2025. godini. == Afrika == * Požar na Stolnoj planini 2025. godine == Azija == * Šumski požar u Ofunatu * Šumski požari u Južnoj Koreji 2025. godine * Požari na Zapadnoj obali u Izraelu 2025. godine * Šumski požari u Siriji 2025. godine * Šumski požari u Turskoj 2025. godine * Šumski požari u Rusiji 2025. godine 0uv9htj0qufjj33w9h6wq196q9s5ok3 3822239 3822237 2026-04-02T05:40:22Z Tulum387 155909 3822239 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | ime = Butthole Surfers | pozadina = skupina | slika = Butthole Surfers.jpg | žanr = Noise rock, eksperimentalni rock, alternativni rock, psihodelični rock, art punk | karijera = * 1981–2017 * 2025–danas | trenutni_članovi = * [[Gibby Haynes]] * [[Paul Leary]] * [[King Coffey]] * [[Jeff Pinkus]] | bivši_članovi = | izdavač = {{hlist|[[Alternative Tentacles]]|[[Touch and Go Records|Touch and Go]]|[[Blast First]]|[[Au Go Go Records|Au Go Go]]|[[Latino Buggerveil]]|[[Rough Trade Records|Rough Trade]]|[[Capitol Records|Capitol]]|[[Trance Syndicate]]|[[Surfdog Records|Surfdog]]|[[Hollywood Records|Hollywood]]}} | porijeklo = [[Aberdeen (Washington)|Aberdeen]], [[Washington (savezna država)|Washington]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] }} '''Butthole Surfers''' američki je [[Rok-muzika|rock]] bend iz [[San Antonio|San Antonija]] ([[Teksas]]), kojeg su 1981. zajedno formirali [[Pjevanje|pjevač]] [[Gibby Haynes]] i [[gitarist]] [[Paul Leary]]. Bend je imao brojne promjene u sastavu, ali su okosnicu uvijek činili Haynes, Leary i [[bubnjar]] [[King Coffey]]. [[Teresa Nervosa]] bila je na mjestu drugog bubnjara od 1983. do 1985, zatim od 1986. do 1989, kao i 2009. Bend je također angažovao razne basiste, a među najistaknutijim bio je [[Jeff Pinkus]]. Butthole Surfersi su izrasli iz [[Pank-rok|pank]] scene 1980-ih, te su ubrzo postali poznati po svojim haotičnim live nastupima, [[Crni humor|crnom humoru]] i psihodeličnom zvuku sa primjesama noise rocka i panka, te po korištenju zvučnih manipulacija i načina montaže svojih traka. Njihova [[muzika]] smatra se uticajnom za [[grunge]] scenu koja je nastajala 1990-ih. Iako su uživali poštovanje svojih muzičkih kolega i imali vjernu bazu fanova, Butthole Surfers su ostvarili ograničen komercijalni uspjeh sve do izdavanja albuma ''[[Electriclarryland]]'' (1996). Na albumu se nalazio hit singl "[[Pepper (pjesma)|Pepper]]", koji je iste godine dospio na prvo mjesto [[Billboard|Billboardove]] ljestvice Modern Rock Tracks. == Historijat == === Formiranje (1976–1981) === Butthole Surfers je nastao na [[Univerzitet Trinity|Univerzitetu Trinity]] u San Antoniju u Teksasu krajem 1970-ih, kada su se studenti Gibson "Gibby" Haynes i Paul Leary Walthall (kasnije poznatiji samo kao Paul Leary) prvi put upoznali. Iako ih je povezivao zajednički ukus za nekomercijalnu muziku, obojica su u to vrijeme bili na putu ka prilično konvencionalnim karijerama. Haynes je bio kapiten [[Košarka|košarkaške]] ekipe Univerziteta Trinity, kao i "računovođa godine" na [[Fakultet|fakultetu]], te je ubrzo nakon diplomiranja dobio posao u uglednoj računovodstvenoj firmi u Teksasu, dok je Leary nastavio studirati. Godine 1981. Haynes i Leary su objavili [[časopis]] ''Strange V.D.'', u kojem su se nalazile fotografije neobičnih medicinskih stanja, uz izmišljena i humoristična objašnjenja tih bolesti. Nakon što je Haynes na poslu uhvaćen s jednom od tih [[fotografija]], napustio je računovodstvenu firmu i preselio se u [[Južna Kalifornija|Južnu Kaliforniju]]. Leary, kojem je nedostajao još jedan semestar do diplome, napustio je fakultet i slijedio svog budućeg kolegu. Nakon kratkog perioda tokom kojeg su prodavali ručno rađenu [[Odjeća|odjeću]] i [[Posteljina|posteljinu]] s likom [[Lee Harvey Oswald|Lee Harveyja Oswalda]], vratili su se u San Antonio i osnovali bend koji će kasnije postati Butthole Surfers. === Rani počeci (1981–1984) === Haynes i Leary su 1981. godine imali prvi nastup u noćnom klubu The Bonham Exchange u San Antoniju, pri čemu tada još nisu imali ime benda. Do 1982. godine pridružila im se ritam sekcija koju su činili basista Quinn Mathews i njegov brat, bubnjar Scott Mathews. Međutim, bend nije uspio privući veću publiku u San Antoniju, pa su kasnije tog ljeta kupili kombi i vratili se u [[Kalifornija|Kaliforniju]]. Tokom jednog nastupa u klubu Tool and Die u San Francisku, bend je privukao pažnju Jella Biafre, frontmena grupe [[Dead Kennedys]] i osnivača izdavačke kuće [[Alternative Tentacles]]. Impresioniran njihovim nastupom, Biafra je postao njihov obožavatelj i pozvao ih je da nastupaju kao predgrupa Dead Kennedys i T.S.O.L. u poznatom klubu Whisky a Go Go u [[Los Angeles|Los Angelesu]]. Ponudio im je i aranžman koji je pokrenuo njihovu snimateljsku karijeru: ukoliko bi pronašli studio koji bi im omogućio snimanje albuma, Alternative Tentacles bi preuzeo troškove snimanja nakon završetka projekta. Bend je prihvatio ponudu i vratio se u San Antonio, gdje su započeli snimanje u BOSS Studios (poznatom i kao Bob O’Neill’s Sound Studios, odnosno "The Boss"). Međutim, braća Matthews nisu ušla u studio sa Haynesom i Learyjm, jer su napustili bend nakon fizičkog sukoba između Scotta Mathewsa i Haynesa. Bas poziciju preuzeo je Bill Jolly, koji je svirao i na sljedeća dva izdanja benda, a kroz bend je prošao i veći broj [[Bubnjar|bubnjara]]. Posljednji među njima, King Coffey (rođen kao Jeffrey Coffey), ostao je u bendu do danas. EP ''[[Butthole Surfers (EP)|Butthole Surfers]]'', objavljen u julu 1983. za izdavačku kuću Alternative Tentacles, također poznat pod alternativnim nazivima ''Brown Reason to Live'' i ''Pee Pee the Sailor'' sadržavao je pjesme s namjerno provokativnim i apsurdnim naslovima, poput "[[The Shah Sleeps in Lee Harvey’s Grave]]" i "[[Bar-B-Q Pope]]", koje su naizmjenično izvodili Haynes i Leary. Haynes je u kasnijem periodu preuzeo ulogu glavnog vokala benda. Omot albuma, kao i kasnije vizuelne materijale za bend, osmislili su sami članovi. EP je, uz izražen [[Humor|humoristički]] pristup, postavio temelje njihovog kasnijeg stvaralaštva, te je imao uticaj na muzičare poput [[Kurt Cobain|Kurta Cobaina]] iz [[Nirvana (grupa)|Nirvane]], koji ga je nabrojao među svojih deset omiljenih albuma, a kasnije i među pedeset najuticajniih za zvuk Nirvane. Cobain je 1991. također upoznao svoju buduću suprugu [[Courtney Love]] (Hole) na zajedničkom koncertu Surfersa i L7. Nakon objave EP-a, bendu se pridružila druga bubnjarka, Teresa Nervosa (rođena kao Teresa Taylor), koja je ranije svirala s Kingom Coffeyjem u školskim bendovima u [[Fort Worth|Fort Worthu]] i [[Austin (Teksas)|Austinu]]. Oni su istovremeno nastupali na odvojenim, stojećim bubnjarskim setovima, što je postalo važan dio scenskog identiteta benda. Iako su se Nervosa i Coffey, kao i drugi oko njih, često predstavljali kao [[brat]] i [[sestra]], kasnije je potvrđeno da zapravo nisu u rodbinskoj vezi. Dolaskom Nervose formirana je tzv. "klasična postava" benda — Haynes, Leary, Coffey i Nervosa, koja će, uz česte promjene basista i privremeni odlazak Nervose između 1985. i 1986. godine, ostati uglavnom stabilna do njenog konačnog odlaska 1989. godine. Nervosa se nakratko vratila u bend 2008. godine, a njeno ime se pojavilo i u najavama turneje 2009. godine. Tokom 1984. godine bend se vratio u BOSS Studios kako bi snimio materijal za dva studijska albuma, koji su prvobitno ponuđeni izdavačkoj kući Alternative Tentacles. Prvi od tih projekata bio je album ''Psychic... Powerless... Another Man’s Sac''. Međutim, prije objave albuma došlo je do zastoja u vezi s pravima nad master snimcima, koje je držao vlasnik studija Bob O’Neill, zahtijevajući naknadu troškova snimanja. Kako izdavačka kuća u tom trenutku nije mogla platiti traženi iznos, bend je u septembru 1984. godine, iz finansijske nužde, objavio live album [[Live PCPPEP.|''Live PCPPEP''.]] Album je većinom sadržavao live verzije ranijih pjesama, što je dovelo do komentara dijela kritike i publike da se sadržajno preklapa s njihovim ranijim izdanjima. Istovremeno, O’Neill je planirao izdati ''Psychic... Powerless... Another Man’s Sac'' putem vlastite etikete Ward 9 kako bi nadoknadio troškove snimanja. === Period između 1984. i 1987. === Dok su pojedini članovi benda radili kao perači suđa, grupa je bila nezadovoljna što su album izbacili preko etikete Ward 9. Zahvaljujući Terryju Tolkinu, prijatelju benda i njihovom agentu za istočnu obalu, bend je potpisao ugovor s novoosnovanom nezavisnom izdavačkom kućom Touch and Go Records u Detroitu, koju je vodio Corey Rusk. ''Psychic...Powerless...Another Man's Sac'' objavljen je 1984. godine. Ovim izdanjem bend je dodatno razvio svoj zvuk, proširujući ga snažnijim utjecajem [[Psihodelična muzika|psihodelične muzike]]. U produkcijskom smislu koristili su tehnike kao što su montaža magnetofonske trake, upotreba nekonvencionalnih instrumenata, te različite oblike modulacije zvuka, što će kasnije postati jedno od prepoznatljivih obilježja njihovog studijskog rada. Neposredno prije izbacivanja ''Psychic...'' bend je sa novim basistom Terence Smartom krenuo na prvu turneju širom zemlje. Tokom te turneje su izgradili nacionalnu prepoznatljivost, krenuli su iz ranog sjedišta Touch and Go u Detroitu, zatim otišli u [[New York]], gdje su impresionirali članove [[Sonic Youth]], kao i Kramera iz Shockabilly (i budućeg basistu Butthole Surfersa). Nakon toga su mjesecima gostovali širom SAD-a, a koncert u [[Seattle|Seattleu]] privukao je pažnju Kima Thayila, budućeg gitariste [[Soundgarden|Soundgardena]], koji je postao njihov obožavatelj. Po završetku turneje, boraveći u San Francisku i bez stalnog mjesta stanovanja, članovi benda zajednički su odlučili preseliti se u [[Winterville]] (gradić u blizini [[Atena|Atene]], savezna država [[Georgia]]). Tokom tog perioda, prema vlastitim navodima, razvili su neobičan hobi: uhodili su članove benda [[R.E.M]]. Jednom prilikom planirali su parkirati [[Karavan (automobil)|kombi]] ispred kuće pjevača [[Michael Stipe|Michaela Stipea]] sa natpisom na bočnoj strani vozila: "Michael Stipe/Despite the Hype/I Still Wanna Suck/Your Big Long Pipe". Basista Terence Smart napustio je bend nakon što je započeo vezu s prijateljicom benda, a na njegovo mjesto došao je Trevor Malcolm, mladi Kanađanin kojeg je preporučila kuća Touch and Go Records. Do trenutka kada su ponovo krenuli na turneju, glas o neobičnim i bizarnim scenskim nastupima benda se širio, što je rezultovalo sve većom posjećenošću njihovih koncerata. Nedugo nakon dolaska Malcolma, bend je snimio svoje scenske nastupe i koncerte u klubu Traxx u Detroitu. Dio tog materijala kasnije je objavljen pod naslovom Blind Eye Sees All, što je jedino video-izdanje koje imaju do danas. U tom periodu nabavili su svoj prvi 8-track snimač, koji su iskoristili za snimanje dvije pjesme, kasnije objavljene na A-strani izdanja Cream Corn from the Socket of Davis. Prema dostupnim izvorima, nezadovoljan životom u bendu, Trevor Malcolm napustio je grupu sredinom 1985. godine. Kao privremena zamjena angažovan je Juan Molina, prijatelj benda iz Atene, koji je s njima odradio kratku turneju po SAD-u, ali nije bio zainteresovan kao stalni član. Bez stalnog basiste i pred nadolazeću prvu evropsku turneju, bend je stupio u kontakt s Kramerom, koji je ubrzo pristao pridružiti se grupi. U međuvremenu, njihov drugi LP, prvobitno predan izdavačkoj kući Alternative Tentacles pod naslovom Rembrandt Pussy Horse, ostao je neobjavljen. Razlozi za odugovlačenje nisu u potpunosti razjašnjeni, no poznato je da je izdavačka kuća odgađala odluku gotovo godinu dana, prije nego što je na kraju odbila njegovo objavljivanje. Tokom tog perioda čekanja, bend je krajem 1985. objavio EP Cream Corn from the Socket of Davis za Touch and Go Records. Na njemu su bile četiri pjesme. Nakon odbijanja Alternative Tentaclesa, grupa se vratila u studio Noise New York, čiji je vlasnik bio Kramer, gdje je snimila dvije nove pjesme kao zamjenu za trake "To Parter" i "Tornadoes", koje su prvobitno bile namijenjene za album Rembrandt Pussy Horse, ali su se ipak pojavile na B-strani EP izdanja Cream Corn from the Socket of Davis. Nakon evropske turneje, bend ''Butthole Surfers'' suočio se s novim promjenama u postavi kada je bubnjarka Teresa Nervosa napustila grupu oko Božića 1985, nezadovoljna načinom života koji je podrazumijevao stalne turneje i želeći više vremena provoditi s porodicom. Zamijenila ju je druga bubnjarka, Kytha Gernatt, koja je ubrzo nakon dolaska u bend u medijima dobila nadimak Cabbage Gomez Jr. Prije toga, Gernatt je nastupala s Kathleen Lynch u sastavu Easturn Stars; kasnije je postala poznata kao kontroverzna plesačica benda tokom nastupa u periodu između 1986. i 1989. U istom razdoblju je i Kramer napustio bend, a zamijenio ga je Jeff Pinkus, koji je na mjestu basiste ostao do 1994. godine i time osigurao najduži kontinuitet u toj ulozi. Drugi LP grupa je objavila u aprilu 1986, pod nazivom Rembrandt Pussyhorse, u izdanju Touch and Go Records. Objavljen gotovo dvije godine nakon prvobitnih snimki, LP se razlikovao po miksu i izboru pjesama u odnosu na raniju, neobjavljenu verziju izdavačke kuće Alternative Tentacles. Posebno je zapažen po minimalističkoj obradi pjesme "American Woman" grupe The Guess Who, te se smatra jednim od najeksperimentalnijih izdanja u ionako eksperimentalnoj karijeri benda. Nakon još jedne izrazito haotične turneje, čak i po vlastitim standardima, bend se tokom ljeta 1986. djelimično nastanio u Wintervilleu. Teresa Nervosa se u međuvremenu vratila u grupu (nakon što je Gernatt ranije otpuštena), a članovi su započeli radove na uređenju vlastitog kućnog studija u iznajmljenoj kući na periferiji Atene. Ubrzo potom započeli su opušteniji proces snimanja svog trećeg studijskog albuma. Objavljen u martu 1987. godine, ''Locust Abortion Technician'' smatra se jednim od najtežih i najznačajnijih albuma benda. Kombinujući elemente punka, heavy-metala i psihodelije, album donosi sporiji i masivniji zvuk, koji se često navodi kao rana preteča grungea. === Evolucija (1987–1991) === Otprilike u vrijeme izlaska albuma ''Locust Abortion Technician'', grupa je kupila kuću u Driftwoodu u Teksasu, pedesetak kilometara od grada Austina. Bila je to ranč-kuća ukopana u brdo, sa oko 5 ari (20.000 m²) zemljišta. Kao i prethodna iznajmljena kuća blizu Atine, i ovaj prostor je pretvoren u improvizovani studio za snimanje. Ipak, nisu dugo živeli zajedno — Coffey se prvi odselio, a do 1991. svi su imali odvojene domove. Početkom 1988. bend je bio spreman da snimi novi album i prvi put su željeli da rade u modernom studiju, pa su izabrali kvalitetan studio u Teksasu. Snimanje je trajalo samo nedjelju dana, jer su već godinama izvodili većinu materijala uživo. Ovaj pristup koristili su i kasnije. Za razliku od toga, raniji albumi su prolazili kroz mnogo više eksperimentisanja u studiju. Pinkus je kasnije rekao da su ove organizovanije sesije smanjile spontanost koja je krasila ranije radove. Album Hairway to Steven izašao je u aprilu i predstavljao je prijelaz između eksperimentalnih početaka i pristupačnijeg zvuka koji će uslijediti. Polovina pjesama je i dalje veoma ekstremna, dok su ostale konvencionalnije. Ovo je bio prvi album na kojem akustična gitara dolazi do većeg izražaja. Pjesme u početku nisu imale nazive, svaka je bila predstavljena apsurdnim, često koprološkim crtežom. Bend je naredne godine koncerte intenzivirao, sa još jednom uspješnom turnejom po Evropi. Njhovi nastupi su u tom periodu počeli gubiti dio ranijeg haosa. Tokom zimske turneje 1988, grupa je koristila DAT rekorder za snimanje koncerata. Najbolji snimci objavljeni su kao Double Live, ograničeno izdanje dvostrukog albuma (vinil i kaseta 1989, CD izbačen naredne godine). To je bilo prvo izdanje na njihovoj etiketi Latino Buggerveil. Album kasnije nije distribuiran, ali su pjesme dostupne kao besplatni MP3 fajlovi na zvaničnom sajtu benda. Ovo je urađeno kao odgovor na nelegalno snimanje njihovih nastupa. Double Live je bio poslednji album sa Nervosom, koja je napustila bend početkom 1989. Ubrzo nakon toga dijagnostikovana joj je aneurizma i morala je na operaciju mozga, a kasnije je imala i epileptične napade izazvane stroboskopskim svetlima. Godine 1991. pojavila se u filmu Slacker režisera Richarda Linklatera. Do 1995. radila je u školi za slijepe i slabovidne u Teksasu. Nisu odmah tražili zamjenu za nju i nastavili su rad kao četvorka. Nakon EP-a Widowermaker (1989), napustili su izdavačku kuću Touch and Go i potpisali za Rough Trade Records. Prije novog albuma objavili su singl The Hurdy Gurdy Man (1990), a iste godine izašao je i novi projekat Digital Dump, projekt koji su sa strane vodili Haynes i Pinkus, pod nazivom The Jackofficers. piouhgd (izgovara se „p.o.-ed“, kao „pissed off“ / „iznerviran“) bio je peti studijski album benda i prvi za izdavačku kuću Rough Trade. Objavljen u aprilu 1991, sadržao je više elektronske instrumentacije, ali je uglavnom dočekan kao razočaranje u poređenju sa ranijim izdanjima. I Haynes i Leary su kasnije izrazili nezadovoljstvo ovim albumom. Uprkos tome, bend je pozvan da učestvuje na prvom Lollapalooza festivalu tog ljeta. Otprilike u to vrijeme, Haynes je sarađivao sa bendom Ministry, posuđujući vokale na njihovom singlu iz 1991. Jesus Built My Hotrod, koji je kasnije uvršten na album iz 1992. Psalm 69: The Way to Succeed and the Way to Suck Eggs. == Uspon, pravne borbe i nasljeđe == Nakon bankrota izdavačke kuće Rough Trade 1991. godine, neposredno nakon objavljivanja Learyjevog solo projekta ''The History of Dogs'', grupa Butthole Surfers iznenadila je javnost potpisivanjem ugovora za Capitol Records. Gitarista Paul Leary se 2017. godine osvrnuo na taj korak, ističući da je, uprkos kritikama zbog prelaska u mainstream vode, bilo nemoguće odbiti ponudu etikete na kojoj su nekada bili The Beatles i Dean Martin. Pod okriljem Capitola, bend je otpočeo saradnju sa renomiranim producentom i basistom grupe Led Zeppelin, Johnom Paulom Jonesom. Rezultat je bio album ''Independent Worm Saloon'' (1993), koji je doneo svedeniji rock zvuk i njihov prvi radijski hit, "Who Was in My Room Last Night?". Album je dosegao 124. mjesto na listi Billboard 200, dok je prisustvo njihovih numera u MTV-jevoj seriji ''Beavis and Butthead'' dodatno učvrstilo njihovu popularnost. Sredinom devedesetih, nakon odlaska basiste Jeffa Pinkusa, članovi su se posvetili sporednim projektima. Frontmen Gibby Haynes formirao je grupu P, u kojoj su, između ostalih, bili Johnny Depp i Flea. Upravo je nastup ovog sastava u klubu Viper Room obilježio tragičnu noć smrti glumca River Phoenixa 1993. godine. Istovremeno, unutar benda su rasle tenzije zbog Haynesove navodne zavisnosti, što je on kasnije negirao. Krajem 1995. godine, bend je pokrenuo trogodišnju pravnu bitku protiv nezavisne izdavačke kuće Touch and Go oko vlasničkih prava i profita. Spor je izazvao duboke podjele na alternativnoj sceni; dok su ih kolege poput Iana MacKayea kritikovale, bend je tvrdio da je vlasnik etikete, Corey Rusk, netransparentno i neadekvatno vodio knjige. Sud je 1999. godine presudio u korist benda, omogućivši im ponovno izdavanje ranijih albuma pod sopstvenom etiketom Latino Buggerveil. Godina 1996. bila je ključna za bend zahvaljujući albumu ''Electriclarryland''. Singl "Pepper" zauzeo je prvo mjesto na Billboardovoj listi modernog rocka, a njihova muzika postala je nezaobilazan dio holivudskih blockbustera poput filmova ''Romeo + Juliet'' i ''Escape from L.A.'' Ipak, odnos sa Capitolom se pogoršao, što je dovelo do otkazivanja planiranog albuma ''After the Astronaut'' 1998. godine. Nakon eksperimentisanja sa elektronskim i hip-hop zvukom na albumu ''Weird Revolution'' (2001), bend je ušao u period sporadičnih turneja. Tokom 2008. i 2009. godine, "klasična" postava se ponovo okupila za seriju koncerata, uključujući i nastup na festivalu All Tomorrow's Parties. Iako su kružile glasine o trajnom prestanku rada, bend je nastavio sa povremenim nastupima, a kritika je isticala da je njihov scenski spektakl ostao impresivan uprkos nedostatku novog materijala. U martu 2025. godine, dokumentarni film ''Butthole Surfers: The Hole Truth and Nothing Butt'' premijerno je prikazan na festivalu South by Southwest. Uslijedilo je objavljivanje albuma ''Live at the Leatherfly'' i kratak zajednički nastup u Los Angelesu. Konačno, u martu 2026. godine, bend je zvanično najavio da će dugo očekivani album ''After the Astronaut'' biti objavljen 26. juna, uz prateći singl "Jet Fighter". == Identitet i scenski nastup == Sastav je ime dobio slučajno, nakon što je najavljivač na njihovom prvom [[Koncert|koncertu]] na kojem su plaćeni upotrijebio naslov jedne njihove pjesme kao ime benda. Prije toga su nastupali pod različitim, često provokativnim pseudonimima (npr. ''Ed Asner Is Gay''). Zbog eksplicitnog naziva, mediji su decenijama koristili skraćenice, na šta je Haynes jednom prilikom u svom stilu odgovorio da bi, da može da bira ponovo, izabrao još vulgarnije ime. Tokom osamdesetih, Butthole Surfers su postali sinonim za dekadentne i [[Nasilje|nasilne]] nastupe. Njihovi koncerti su bili multimedijalni haos.<ref>Haynesov je često koristio kompleksni sistem vokalnih efekata, a osim toga bend je koristio stroboskope, dimne mašina i projektovao uznemirujuće snimke (od medicinskih operacija do nuklearnih eksplozija). Palili su činele, bacali fotokopirane slike bubašvaba u publiku i angažovali obnaženu plesačice Kathleen Lynch kao dio performansa.</ref> Iako su kasniji nastupi postali predvidljiviji, bend je zadržao reputaciju jednog od najekscentričnijih i najuticajnijih sastava američkog undergrounda. Prema riječima Paula Learyja, uprkos tome što mu turneje više ne pričinjavaju zadovoljstvo, trenutna [[Društvo|društveno]]-[[Politika|politička]] klima je idealan trenutak za povratak Butthole Surfersa. == Reference == Stanko Luka Karaman (8. decembar 1889 – 17. maj 1959) bio je jugoslovenski prirodnjak srpskog porijekla, istraživač amfipodnih i izopodnih rakova. Bio je biolog, zoolog, ihtiolog i muzeolog, koji je odigrao ključnu ulogu u razvoju prirodnih nauka i muzejske djelatnosti u Makedoniji. Osnivač je Prirodnjačkog muzeja i Zoološkog vrta u Skoplju i jedan od inicijatora uređenja gradskog parka uz rijeku Vardar. Biografija Stanko Karaman rođen je 8. decembra 1889. godine u Sarajevu, kao sin biologa i direktora srednje škole, Luke Karamana i njegove supruge Anke Miladinov, porijeklom iz Splita. Srednju školu završio je u Sarajevu 1912, nakon čega je započeo studij prirodnih nauka u Zagrebu i Napulju. Nakon prekida tokom Prvog svjetskog rata, studije je nastavio u Zagrebu, gdje je diplomirao 1920. godine, a doktorirao u januaru 1921. disertacijom o filogeniji šarana (Cyprinidae). Naučna aktivnost i dolazak u Makedoniju Nakon doktorata radio je kao asistent u Nacionalnom zoološkom muzeju i Zoološkom institutu u Zagrebu (1919–1924). Dva istraživačka putovanja u Makedoniju usmjerila su njegov daljnji naučni rad na to područje. Godine 1924. dolazi u Makedoniju i objavljuje monumentalnu studiju Pisces Macedoniae, prvi sistematski naučni rad o slatkovodnim ribama u zemlji. Tokom istraživanja identifikovao je i opisao 16 novih vrsta i podvrsta. Tokom karijere objavio je više od 100 naučnih radova (prema nekim izvorima 108), baveći se taksonomijom i ekologijom riba, vodozemaca, gmizavaca, šišmiša, te posebno slatkovodnih rakova iz redova Amphipoda i Isopoda. Opisao je oko 60 novih vrsta riba i oko 150 novih taksona slatkovodnih rakova, uglavnom endemskih. Bio je među prvim istraživačima slatkovodne podzemne faune i pećinskih ekosistema na Balkanu, te se smatra jednim od osnivača ove oblasti. Istraživanja vezana za malariju Godine 1924. imenovan je za parazitologa u Institutu za tropske bolesti u Skoplju. Istraživao je komarce i helmintijaze, te proveo šest mjeseci proučavajući područja pogođena malarijom. U radu Anopheles u Makedoniji i njihovo suzbijanje identifikovao je pet vrsta malarijskih komaraca i predložio mjere suzbijanja, uključujući biološke metode poput korištenja malih riba za uništavanje larvi. Također je proučavao žarišta malarije u Dalmaciji i metode njenog suzbijanja. Institucionalne i muzejske aktivnosti Godine 1926. osnovao je Muzej Južne Srbije (kasnije Makedonski muzej prirodne historije) u Skoplju, a 1928. i Zoološki vrt u Skoplju. Bio je dugogodišnji direktor muzeja, gdje je kao jedini naučni radnik organizirao prikupljanje i obradu materijala, te sarađivao s evropskim naučnicima. U isto vrijeme uređivao je i gradski park uz rijeku Vardar, pretvorivši zapušteno područje u park engleskog stila površine oko 120 hektara (današnji Gradski park). Kasniji život Početkom Drugog svjetskog rata 1941. godine napustio je Skoplje i boravio u Kragujevcu i Smederevu, gdje je do 1945. vodio Biološki institut. Nakon rata radio je u Splitu, a od 1950. do 1952. bio je šef Biološkog instituta Jugoslavenske akademije nauka i umjetnosti u Dubrovniku. Godine 1952. vratio se u Skoplje i nastavio rad u Prirodnjačkom muzeju. Penzionisao se 1957, ali je ostao aktivan u nauci do smrti 17. maja 1959. godine. Časopisi i urednički rad Bio je urednik Biltena Skopskog naučnog društva“ (1937–1941) te inicijator ili saradnik u pokretanju više naučnih publikacija, uključujući: Acta Musei Macedonici scientiarum naturalium Fragmenta Balcanica Izdanija Folia Balcanica Ove publikacije bile su ključne za razvoj nauke u Makedoniji i na Balkanu. Porodica Bio je oženjen biologinjom Zorom Karaman, s kojom je imao dva sina i kćerku. Njegov sin Gordan S. Karaman bio je također poznati biolog i karcinolog, univerzitetski profesor i autor brojnih naučnih radova. Počasti i priznanja Makedonska pošta je 2009. godine izdala je poštansku marku s njegovim likom, u znak priznanja za njegov doprinos nauci i muzejskoj djelatnosti. Nasljeđe u nauci Nekoliko vrsta nazvano je po njemu, kao što su Delamarella karamani (Harpacticoida), Stygophalangium karamani (Arachnida) i Macedonethes stankoi (Isopoda). Naziv karamani u nekim taksonima odnosi se i na njegovog sina Gordana S. Karamana. Stanko Luka Karaman (8. decembar 1889 – 17. maj 1959) bio je jugoslovenski prirodnjak srpskog porijekla, istraživač amfipodnih i izopodnih rakova. Bio je biolog, zoolog, ihtiolog i muzeolog, koji je odigrao važnu ulogu u razvoju prirodnih nauka i muzejske djelatnosti u Makedoniji. Osnivač je Prirodnjačkog muzeja i Zoološkog vrta u Skoplju i jedan od inicijatora uređenja gradskog parka uz rijeku Vardar. Biografija i obrazovanje Stanko Karaman rođen je 8. decembra 1889. godine u Sarajevu, kao sin biologa i direktora srednje škole, Luke Karamana i njegove supruge Anke Miladinov, porijeklom iz Splita. Srednju školu završio je u Sarajevu 1912, nakon čega je započeo studij prirodnih nauka u Zagrebu i Napulju. Nakon prekida tokom Prvog svjetskog rata, studije je nastavio u Zagrebu, gdje je diplomirao 1920. godine, a doktorirao u januaru 1921. disertacijom o filogeniji šarana (Cyprinidae). Naučni rad i istraživanja Nakon doktorata radio je kao asistent u Nacionalnom zoološkom muzeju i Zoološkom institutu u Zagrebu (1919–1924). Dva istraživačka putovanja u Makedoniju usmjerila su njegov daljnji naučni rad na to područje. Godine 1924. dolazi u Makedoniju i objavljuje monumentalnu studiju Pisces Macedoniae, prvi sistematski naučni rad o slatkovodnim ribama u zemlji. Tokom istraživanja identifikovao je i opisao 16 novih vrsta i podvrsta. Tokom karijere objavio je više od 100 naučnih radova (prema nekim izvorima 108), baveći se taksonomijom i ekologijom riba, vodozemaca, gmizavaca, šišmiša, te posebno slatkovodnih rakova iz redova Amphipoda i Isopoda. Opisao je oko 60 novih vrsta riba i oko 150 novih taksona slatkovodnih rakova, uglavnom endemskih. Bio je među prvim istraživačima slatkovodne podzemne faune i pećinskih ekosistema na Balkanu, te se smatra jednim od osnivača ove oblasti. Istraživanja vezana za malariju Godine 1924. imenovan je za parazitologa u Institutu za tropske bolesti u Skoplju. Istraživao je komarce i helmintijaze, te proveo šest mjeseci proučavajući područja pogođena malarijom. U radu Anopheles u Makedoniji i njihovo suzbijanje identifikovao je pet vrsta malarijskih komaraca i predložio mjere suzbijanja, uključujući biološke metode poput korištenja malih riba za uništavanje larvi. Također je proučavao žarišta malarije u Dalmaciji i metode njenog suzbijanja. Institucionalni rad i kasniji život Godine 1926. osnovao je Muzej Južne Srbije (kasnije Makedonski muzej prirodne historije) u Skoplju, a 1928. i Zoološki vrt u Skoplju. Bio je dugogodišnji direktor muzeja, gdje je kao jedini naučni radnik organizirao prikupljanje i obradu materijala, te sarađivao s evropskim naučnicima. U isto vrijeme uređivao je i gradski park uz rijeku Vardar, pretvorivši zapušteno područje u park engleskog stila površine oko 120 hektara (današnji Gradski park). Početkom Drugog svjetskog rata 1941. godine napustio je Skoplje i boravio u Kragujevcu i Smederevu, gdje je do 1945. vodio Biološki institut. Nakon rata radio je u Splitu, a od 1950. do 1952. bio je šef Biološkog instituta Jugoslavenske akademije nauka i umjetnosti u Dubrovniku. Godine 1952. vratio se u Skoplje i nastavio rad u Prirodnjačkom muzeju. Penzionisao se 1957, ali je ostao aktivan u nauci do smrti 17. maja 1959. godine. Publikacije, porodica i nasljeđe Bio je urednik Biltena Skopskog naučnog društva (1937–1941) te inicijator ili saradnik u pokretanju više naučnih publikacija, uključujući: Acta Musei Macedonici scientiarum naturalium Fragmenta Balcanica Izdanija Folia Balcanica Ove publikacije bile su ključne za razvoj nauke u Makedoniji i na Balkanu. Bio je oženjen biologinjom Zorom Karaman, s kojom je imao dva sina i kćerku. Njegov sin Gordan S. Karaman bio je također poznati biolog i karcinolog, univerzitetski profesor i autor brojnih naučnih radova. Makedonska pošta je 2009. godine izdala poštansku marku s njegovim likom, u znak priznanja za njegov doprinos nauci i muzejskoj djelatnosti. Nekoliko vrsta nazvano je po njemu, kao što su Delamarella karamani (Harpacticoida), Stygophalangium karamani (Arachnida) i Macedonethes stankoi (Isopoda). Naziv karamani u nekim taksonima odnosi se i na njegovog sina Gordana S. Karamana. Bosna i Hercegovina se po prvi put na FIFA Svjetskim prvenstvima pojavila 2014. godine u Brazilu, što j ujedno i prvi put da se ista selekcija našla na nekom velikom međunarodnom takmičenju. Budući da FIFA priznaje Srbiju kao zvaničnog nasljednika Jugoslavije, bosanskohercegovački igrači imali su važne uloge u historiji Svjetskog prvenstva i prije nezavisnosti 1992. godine. == Bosanskohercegovački igrači u jugoslovenskoj fudbalskoj reprezentaciji == Jugoslavija je u periodu između 1930. i 1990. na Svjetskim prvenstvima učestvovala ukupno 8 puta. Dok su u ranim izdanjima prvenstva uglavnom bili zastupljeni srbijanski igrači, sastavi su vremenom postajali sve raznovrsniji. Nekoliko bosanskohercegovačkih igrača bili su dio početnog sastava, ekipe koja je 1974. prošla grupnu fazu neporažena ispred Brazila. Napadač Dušan Bajević postigao je tri pogotka u jednoj od najvećih pobjeda u historiji Svjetskog prvenstva: Jugoslavija je pobijedila Zair sa 9:0. Odbrambeni igrač Josip Katalinski je također bio strijelac. Za reprezentaciju Jugoslavije te godine nastupili su i defanzivac Enver Hadžiabdić i golman Enver Marić. Kreativni vezni igrač Safet Sušić, kojeg mnogi smatraju najboljim bosanskohercegovačkim igračem svih vremena, bio je dio jugoslovenske fudbalske reprezentacije na SP u dva navrata: 1982. i 1990. godine. Tim koji je stigao do četvrtfinala 1990. predvodio je kapiten Zlatko Vujović, igrač bosansko-hrvatskog porijekla. == Nastupi na SP == Nakon što je Bosna i Hercegovina stekla nezavisnost od Jugoslavije 1. marta 1992. godine, ubrzo je formirana nacionalna fudbalska reprezentacija koja nije mogla učestvovati u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 1994. jer svez još uvijek nije bio član FIFA-e. Tokom kvalifikacija za SP 1998, prvu domaću utakmicu BiH je odigrala protiv Hrvatske u Bolonji. Meč se igrao na neutralnom terenu zbog renoviranja stadiona Asim Ferhatović Hase u Sarajevu. BiH je zauzela treće mjesto u kvalifikacijama za SP 2006, pri čemu je ostvarila dva remija protiv Španije. Tokom kvalifikacija za SP 2010, BiH je prvi put stigla do baraža za neko veliko takmičenje, gdje je na kraju izgubila ukupnim rezultatom 2:0 od Portugala. Bosna i Hercegovina se po prvi put kao nezavisna država plasirala na Svjetsko prvenstvo u fudbalu 2014. godine, nakon što je osvojila prvo mjesto u Grupi G. {| class="wikitable" style="text-align:center;" !Godina !Faza !Mjesto !OU !P !N !I !POG !PRG !Sastav |- |{{ZD|URU}} 1930 – {{ZD|ITA}} 1990 | colspan="9" |Dio Jugoslavije |- |{{ZD|SAD}} 1994 | colspan="9" |Nisu učestvovali |- |{{ZD|FRA}} 1998 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|JKO}} {{ZD|JAP}} 2002 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|NJE}} 2006 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|JAR}} 2010 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|BRA}} 2014 |Grupna faza |20 |3 |1 |0 |2 |4 |4 |Sastav |- |{{ZD|RUS}} 2018 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|KAT}} 2022 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|KAN}} {{ZD|MEX}} {{ZD|SAD}} 2026 |Grupna faza |TBD |– |– |– |– |– |– | |} {| class="wikitable" style="text-align:center;" ! Godina !! OU !! P !! N !! I !! POG !! PRG !! Mjesto |- | 1998 || 8 || 3 || 0 || 5 || 9 || 14 || 4 |- | 2002 || 8 || 2 || 2 || 4 || 12 || 12 || 4 |- | 2006 || 10 || 4 || 4 || 2 || 12 || 9 || 3 |- | 2010 || 12 || 6 || 1 || 5 || 25 || 15 || 2 (baraž) |- | 2014 || 10 || 8 || 1 || 1 || 30 || 6 || 1 |- | 2018 || 10 || 5 || 2 || 3 || 24 || 13 || 3 |- | 2022 || 8 || 1 || 4 || 3 || 9 || 12 || 4 |- | 2026 || 8 || 5 || 2 || 1 || 17 || 7 || 2 |} {{Nogometaš | imenogometaša = Aleksandar Stanković | slika = | punoime = | nadimak = | datumrođenja = {{datum rođenja i godine|2005|8|3|}} | rodnigrad = [[Milan]] | rodnadržava = [[Italija]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | visina = 1,85 m | pozicija = [[Vezni igrač (nogomet)#Defanzivni vezni|Defanzivni vezni]] | trenutniklub = [[Club Brugge]] | brojnadresu = 25 }} '''Aleksandar Stanković''' (rođen 3. avgusta 2005) srbijanski je profesionalni fudbaler koji igra na pozicijama defanzivnog veznog ili centralnog beka. Trenutno nastupa za Club Brugge, koji se takmiči u prvog belgijskoj ligi i srbijansku fudbalsku reprezentaciju. Sin je nekadašnjeg reprezentativca Srbije i bivšeg fudbalera milanskog Intera, Dejana Stankovića. == Klupska karijera == === Inter Milan === Stanković je prvi put uvršten na spisak prve ekipe Intera 1. oktobra 2022, kada je bio na klupi za rezervne igrače u utakmici Serije A protiv AS Rome na stadionu San Siro. Iako nije ulazio u igru, bio je dio ekipe koja je osvojila Kup Italije 2022-23, pri čemu je njegova ekipa u finalu savladala Fiorentinu rezultatom 2:1. === Posudba u Luzern === U FC Luzern Stanković je prešao 3. jula 2024, na jednogodišnju posudbu uz opciju trajnog otkupa, kao i klauzulu o povratnom otkupu u korist matičnog Intera. Prvi pogodak za klub postigao je 26. oktobra iste godine, na utakmici u kojoj je Yverdon-Sport slavio rezultatom 3:2. === Club Brugge === Krajem jula 2025, Stanković je zvanično prešao u Club Brugge, potpisavši sa tim belgijskim prvoligašem ugovor do 2029. godine. Inter Milan je zadržao klauzulu o povratnom otkupu koja im omogućava da Stankovića vrate za 22 miliona eura 2026, odnosno za 25 miliona eura 2027. godine. Mjesec dana kasnije, 27. avgusta, postigao je svoj prvi pogodak za klub u pobjedi od 6:0 protiv Rangers FC u drugoj utakmici kvalifikacija za Ligu prvaka. == Reprezentativna karijera == Poziv srbijanske U15 reprezentacije dobio je u februaru 2020. Nastupao je za U16 i U17 selekcije, a prvi put kapitensku traku za omladinsku selekciju nosio je u maju 2021. Stanković je bio kapiten generacije koja je došla do polufinala Evropskog U17 prvenstva 2022. godine. Prvi poziv za U18 srbijansku reprezentaciju dobio je u septembru 2022, kada je kao kapiten nastupio u minimalnom porazu protiv italijanske selekcije. Četiri dana kasnije, protiv iste ekipe, postigao je prvi pogodak u pobjedi Srbije od 2:1. == Stil igre == Dok je predvodio U17 selekciju Srbije do polufinala Evropskog prvenstva za igrače do 17 godina, UEFA je na svojoj stranici opisala Stankovića kao igrača čiji su prekidi "prijetnja svakom protivniku", te kao kombinaciju "finoće i borbenosti u veznom redu, što jasno pokazuje zašto nosi kapitensku traku". == Privatni život == Njegov brat Filip je golman koji nastupa za ekipu Venecije. Braća su sinovi bivšeg veznog igrača milanskog Intera i reprezentacije Srbije, Dejana Stankovića. Njegova majka Ana je Slovenka, a porodica provodi vrijeme u Ljubljani. Njegov amidža po majci bivši je slovenački profesionalni fudbaler Milenko Ačimovič. Dana 11. oktobra 2025, Stanković je debitovao za seniorsku reprezentaciju Srbije u porazu kod kuće (0:1) od reprezentacije Albanije u utakmici kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2026. == Nagrade i postignuća == * Kup Italije: 2022-2023. * Superkup Italije 2023. == Reference == Okruzi u Rusiji, Sedmi kongres SKJ, Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a i ostale Rezolucije, hemijski spojevi, aviokompanije, Spisak muzeja u gradovima sa više od 100.000 stanovnika, [en:List of freeware], List of free PC games, Platonski ugljikovodik, Prank call, Meralgia paraesthetica, Myokymia, Hemifacial spasm, Miloš Krasić, Nogometne pozicije, Nogometne formacije '''Doživotni predsjednik''' je titula koja se dodjeljuje ili koju sami predsjednici preuzimaju kako bi sebi obezbijedili neograničen mandat i produžili mandat do smrti ili penzionisanja. Ovaj položaj im omogućava formalnu zaštitu od mogućeg poraza na izborima, uključujući i od progona zbog službenih ili drugih zločina (zbog kojih bi mogli odgovarati gubitkom vlasti), putem formalnog predsjedničkog imuniteta. Ponekad titula nosiocu daje pravo da imenuje ili predloži nasljednika. Termin se često koristi za političke lidere koji nastoje legitimizovati svoju apsolutnu vlast, a koji u praksi vladaju kao monarsi. Doživotni predsjednik de facto se može smatrati autokratom i često je sinonim za diktatora. Korištenje titule „doživotni predsjednik“ umjesto tradicionalno autokratskog naslova, poput monarha, podrazumijeva subverziju liberalne demokratije od strane nosioca vlasti. U nekim slučajevima, doživotni predsjednik može uspostaviti samoproklamovanu monarhiju, kao što je učinio Henri Christophe na Haitiju. Među značajnim historijskim ličnostima koje su koristile strategiju doživotnog ili neograničenog mandata izdvajaju se Julije Cezar, rimski vojni vođa i državnik koji je 45. godine p. n. e. proglasio sebe "dictator perpetuusom" (doživotnim diktatorom) u Rimskoj Republici i Napoleon Bonaparte, francuski vojni lider i državnik, koji je 1802. godine proglašen prvim doživotnim konzulom , prije nego što je 1804. godine postao car Francuske. Mnogi lideri koji su se proglasili doživotnim predsjednicima zapravo nisu uspjeli da služe do kraja života. Većina je smijenjena prije smrti, dok su neki ubijeni dok su vršili dužnost. Međutim, neki su uspjeli da vladaju do svoje prirodne smrti, poput José Gaspara Rodrígueza de Francia (Paragvaj), Alexandra Pétiona i Françoisa Duvaliera (Haiti), Rafaela Carrere (Gvatemala), Saparmurrata Niyazova (Turkmenistan) i Josipa Broza Tita (Jugoslavija). Neki lideri nisu uspjeli da dobiju status doživotnog predsjednika; primjer za to je Mobutu Sese Seko iz Zaira, koji je 1972. godine pokušao da osigura takav mandat. Neki dugogodišnji autokratski predsjednici pogrešno se smatraju doživotnim predsjednicima. Oni nikada zvanično nisu dobili doživotni mandat i povremeno su učestvovali na izborima na kojima su ponovno birani. U većini slučajeva, to su bili fiktivni izbori koji su im garantovali nastavak vlasti. Doživotni predsjednici se mogu smatrati monarskim vladarima de facto. U prošlosti su neka državna uređenja imala karakter monarhija (npr. Vatikan), gdje je vladar biran od strane skupštine. Politolozi često imaju teškoće da razlikuju državu koju vodi doživotni predsjednik od monarhije, posebno kada se radi o nasljednoj ili porodičnoj diktaturi. {| class="wikitable" |+Doživotni predsjednici po državama !Država !Predsjednik !Zvanična titula !Titula na bosanskom jeziku !Bilješke |- |{{ZID|Njemačka|Nazi}} |Adolf Hitler |''Führer und Reichskanzler'' |Vođa i kancelar |Referendum o šefu države Trećeg Rajha održan je 19. avgusta 1934, nakon smrti predsjednika Paula von Hindenburga, kako bi se formalno spojile funkcije predsjednika i kancelara, a koje je nakon referenduma preuzeo Adolf Hitler. Glasanje koje je proteklo pod represivnim uslovima bez slobodne opozicije, rezultovalo je time da je 89,93% glasova podržalo Hitlerovu vlast. Referendumi u nacističkoj Njemačkoj služili su više kao propagandni instrument za demonstraciju jedinstva između režima i narodne zajednice nego kao stvarno demokratsko odlučivanje. |- |{{ZID|Argentina}} |Juan Carlos Onganía |''Presidente de facto de la Nación Argentina'' |de facto predsjednik Argentine |Doživotni predsjednik tokom prve faze civilno-vojne diktature poznate kao "Argentinska revolucija", od 29. juna 1966. do 8. juna 1970. |- |{{ZID|Bolivija}} |Simón Bolívar |''El Libertador'' |Oslobodilac |Prvi predsjednik Kolumbije. Zvanično titulu "El Libertador de Venezuela" dobio od vlasti u Caracasu 14. oktobra 1813. kao priznanje za njegovo vođstvo u oslobađanju teritorije od španske vlasti. Ova titula mu nije dodijeljena samoinicijativno, već kao formalno priznanje od lokalnih vlasti. Kasnije je titula potvrđena i od strane Kongresa Velike Kolumbije 1819, čime je postala zvanično priznati epitet za njegove zasluge u oslobađanju više južnoameričkih zemalja. Danas se "El Libertador" smatra historijski i državno priznatim nazivom koji simbolizuje njegovu ulogu u borbi za nezavisnost. |- | |José María Linares Lizarazu |''Presidente de la República de Bolivia'' |13. predsjednik Bolivije |Zvanično nosio titulu predsjednika Bolivije, obavljajući je od 9. septembra 1857. do 14. januara 1861. Tokom vlasti prvo je bio privremeni predsjednik (pro tempore), a od 31. marta 1858. sebe je proglasio diktatorom, ostavši na vlasti sve do svog svrgavanja 1861. godine. |- | |Manuel Isidoro Belzu Humérez |''Presidente de la República de Bolivia'' |11. predsjednik Bolivije |Bolivijski vojni oficir i 11. predsednik Bolivije od 1848. do 1855. Tokom njegove vlasti usvojeni su aktuelna nacionalna himna i zastava, a vlada je imala populistički karakter, podržavajući siromašno i domorodačko stanovništvo. Došao je na vlast vojnom silom, porazivši José Miguela de Velasca, a kasnije je legitimizirao položaj na izborima. Nakon penzionisanja njegov zet Jorge Córdova preuzeo je funkciju predsjednika, dok je Belzu kasnije ubijen 1865. u pokušaju da se vrati na vlast. |- | | | | | |- | | | | | |- | | | | | |} '''Primjeri doživotnih predsjednika po državama:''' * * '''Argentina:''' Juan Carlos Onganía * '''Bolivija:''' Simón Bolívar, Antonio José de Sucre, Andrés de Santa Cruz, Manuel Isidoro Belzu, José María Linares, Mariano Melgarejo, Germán Busch * '''Brazil:''' Getúlio Vargas * '''Centralnoafrička Republika:''' Jean-Bedel Bokassa, André Kolingba * '''Ciskei:''' Lennox Sebe * '''Sjeverna Koreja:''' Kim Il-sung („Večni predsjednik“), Kim Jong-il, Kim Jong-un * '''Španija:''' Francisco Franco („Caudillo“) * '''Ekvador:''' Diego Noboa * '''Francuska:''' Napoleon Bonaparte („Prvi konzul doživotno“), Philippe Pétain * '''Gana:''' Kwame Nkrumah * '''Gvatemala:''' Rafael Carrera * '''Ekvatorijalna Gvineja:''' Francisco Macías Nguema * '''Haiti:''' Toussaint Louverture, Jean-Jacques Dessalines, Henri Christophe, André Rigaud, Alexandre Pétion, Jean-Pierre Boyer, Jean-Baptiste Riché, Faustin Soulouque, Fabre Geffrard, Sylvain Salnave, François Duvalier, Jean-Claude Duvalier * '''Indonezija:''' Soekarno, Soeharto * '''Italija:''' Benito Mussolini * '''Iran:''' Rouhollah Khomeini, Ali Khamenei, Mojtaba Khamenei * '''Irak:''' Saddam Hussein * '''Libija:''' Mouammar Kadhafi * '''Malawi:''' Hastings Banda * '''Meksiko:''' Antonio López de Santa Anna * '''Uganda:''' Idi Amin Dada * '''Paragvaj:''' José Gaspar Rodríguez de Francia, Carlos Antonio López, Francisco Solano López * '''Peru:''' Simón Bolívar, Andrés de Santa Cruz, Felipe Santiago Salaverry, Manuel Ignacio de Vivanco * '''Samoa:''' Tupua Tamasese Mea’ole, Malietoa Tanumafili II * '''Tunis:''' Habib Bourguiba * '''Turkmenistan:''' Saparmurrat Niyazov * '''Jugoslavija:''' Josip Broz Tito * '''Zair:''' Mobutu Sese Seko '''Najduže vladavine doživotnih predsjednika:''' * Kim Il-sung – 45 godina, 9 mjeseci, 29 dana * Malietoa Tanumafili II – 45 godina, 4 mjeseca, 10 dana * Mouammar Kadhafi – 41 godina, 11 mjeseci, 22 dana * Francisco Franco – 39 godina, 1 mjesec, 19 dana * Ali Khamenei – 36 godina, 8 mjeseci, 24 dana * Soeharto – 30 godina, 1 mjesec, 15 dana * Mobutu Sese Seko – 25 godina, 6 mjeseci, 19 dana * Jean-Pierre Boyer – 24 godine, 11 mjeseci, 12 dana * Saddam Hussein – 23 godine, 8 mjeseci, 24 dana * Hastings Banda – 23 godine, 1 mjesec, 2 dana Ol Doinyo Lengai '''Transliteracija''' (grč. ''trans'' – "preko"; ''lit(t)era'' – "slovo") je proces prevođenja teksta iz jednog pisma u drugo, pri čemu se zadržava fonetska ili grafička ekvivalencija slova, a ne njihov značenjski sadržaj. Transliteracija se razlikuje od prevoda, jer se radi samo o prilagođavanju pisma, a ne jezika, zbog čega se u terminologiji često koristi i izraz ''preslovljavanje''. Ovaj postupak pretvaranja slova iz jednog sistema pisma u odgovarajuća slova drugog sistema pisma ne predstavlja direktno izvorne glasove, već zamjenjuje znakove njihovim ekvivalentom u drugom pismu. Zbog čestih dijakritičkih znakova koji su nerijetko potrebni, transliteracija se uglavnom primjenjuje u naučnim i stručno-tehničkim kontekstima. U bosanskom jeziku koriste se i latinica i ćirilica, pri čemu je latinica dominantna u javnoj upotrebi i svakodnevnom životu. Transliteracija se u domaćoj upotrebi koristi za prevođenje tekstova sa ćirilice na latinicu (i vice versa), prilagođavanje imena, geografskih pojmova i stručnih termina iz stranih jezika, kao i računarske i tipografske potrebe, gdje se različita pisma moraju prikazati konzistentno.<ref>Primjer: Ako baza podataka sadrži imena u oba pisma, pretraživanje po latinici bez transliteracije možda neće pronaći rezultate napisane ćirilicom. Transliteracija standardizuje prikaz i omogućava preciznije pretraživanje.</ref> '''Transliteracija''' (grč. ''trans'' – "preko"; ''lit(t)era'' – "slovo") je proces prevođenja teksta iz jednog pisma u drugo tako da se svako slovo ili znak zamjenjuje odgovarajućim znakom drugog pisma, bez mijenjanja značenja riječi. Cilj transliteracije je grafička ekvivalencija znakova, a ne reprodukcija izgovora. Zbog toga se transliteracija razlikuje od prevoda, jer se radi isključivo o prilagođavanju pisma, a ne jezika. U terminologiji se često koristi i izraz ''preslovljavanje''. Zbog čestih dijakritičkih znakova koji su nerijetko potrebni, transliteracija se uglavnom primjenjuje u naučnim, lingvističkim i stručno-tehničkim kontekstima. == Upotreba u bosanskom jeziku i primjeri == === Upotreba === U bosanskom jeziku koriste se i latinica i ćirilica, pri čemu je latinica dominantna u javnoj upotrebi i svakodnevnom životu. Transliteracija se primjenjuje u nekoliko svrha: # Prevođenje tekstova između pisama – npr. sa ćirilice na latinicu i obratno. # Prilagođavanje imena, geografskih pojmova i stručnih termina iz stranih jezika. # Računarske i tipografske potrebe, gdje se različita pisma moraju prikazati dosljedno radi čitljivosti, pretraživanja i obrade podataka. === Primjeri === {| class="wikitable" !Latinica !Ćirilica |- |Bosna i Hercegovina |Босна и Херцеговина |- |Sarajevo |Сарајево |- |Banja Luka |Бања Лука |- |Mostar |Мостар |- |Ćilim |Ћилим |} Islamic marital practices, Marriage in Islam, Islamsko bračno pravo Štuko dekoracija u islamskoj arhitekturi odnosi se na rezbareni ili oblikovani štuk i gipsani malter. Pojmovi štuko i malter u ovom kontekstu koriste se gotovo naizmjenično kako bi označili većinu vrsta ovakvih dekoracija s nešto različitim sastavima. Ova dekoracija se uglavnom koristila za prekrivanje zidova i površina, a glavni motivi bili su oni koji prevladavaju u islamskoj umjetnosti: geometrijski, arabeska, biljni, kaligrafski, kao i trodimenzionalni muqarnas. Gipsani malter bio je iznimno važan u islamskoj arhitektonskoj dekoraciji jer je relativno suha klima u velikom dijelu islamskog svijeta olakšavala korištenje ovog jeftinog i svestranog materijala u raznim prostorima. Štuko dekoracija već se koristila u drevna vremena u regiji Irana i u grčko-rimskom mediteranskom području. U islamskoj arhitekturi, štuko dekoracija pojavila se tokom omejadske dinastije (kasni 7-8. vijek) i doživjela daljnje inovacije i širenje tokom 9. vijeka pod Abasidima u Iraku, nakon čega se dalje širila islamskim svijetom i uključivala u regionalne arhitektonske stilove. Primjeri historijske rezbarene štuko dekracije nalaze se u Egiptu, Iranu, Afganistanu i Indiji, među ostalim područjima. Često se koristila u "maurskoj" ili zapadnoj islamskoj arhitekturi na Pirinejskom poluotoku (Al-Andalus) i dijelovima Sjeverne Afrike (Magrib), barem od razdoblja Taifa i lmoravida (11-12. vijek). Na Pirinejskom poluotoku dosegnula je kreativni vrhuna u maurskoj arhitekturi tokom dinastije Nasrid, koja je izgradila Alhambru. Mudejar arhitetura također je u širokoj mjeri koristila takav dekorativni stil. Španjolski izraz yesería ponekad se koristi u kontekstu islamske i mudejar arhitekture u Španiji. Italijanska saveznička vojska, odnosno Vojska Juga, nazivi su koji se primjenjuju na različite jedinice bivše Kraljevske italijanske vojske u razdoblju kada su se borile uz Saveznike tokom Drugog svjetskog rata od oktobra 1943. pa nadalje. U ovom razdoblju, prosaveznička Kraljevska italijanska mornarica i Kraljevsko italijansko ratno zrakoplovstvo bili su poznati pod nazivom Italijanska saveznička mornarica i Italijansko savezničko zrakoplovstvo. Od septembra 1943. italijanske snage naklonjene Silama Osovine postale su Nacionalna republikanska vojska novoosnovane Italijanske Socijalne Republike. Italijanska saveznička vojska nastala je kao rezultat savezničkog primirja s Italijom 8. septembra 1943; kralj Victor Emmanuel III smijenio je Benita Mussolinija s mjesta predsjednika vlade u julu 1943, nakon savezničke italije na južnu Italiju, te je umjesto njega imenovao maršala Italije, Pietra Badoglia, koji je potom stao na stranu Saveznika u borbi protiv snaga Socijalne Republike i njihovih njemačkih saveznika u sjevernoj Italiji. Italijanska saveznička vojska brojala je zmeđu 266.000 i 326.000 vojnika u Italijanskoj kampanji, od čega je 20.000 (kasnije broj povećan na 50.000, iako neki izvori navode broj i do 99.000) bilo u svojstvu borbenih jedinica, a između 150.000 i 190.000 činilo je pomoćne i logističke jedinice, uz 66.000 pripadnika zaduženih za kontrolu prometa i odbranu infrastrukture. Općenito gledano, Italijanska saveznička vojska činila je osminu borbenih snaga i četvrtinu ukupne sile 15. armijske skupine savezničkih snaga. == I motorizovana grupa == Prva formacija Savezničke vojske bila je I motorizovana grupa, formirana 27. novembra 1943. u San Pietro Vernoticu kod Brindisija. Jedinice I motorizovane grupe činili su bivši članovi 58. pješačke divizije Legnano i 18. pješačke divizije Messina. Dio vojnika koji su se pridružili jedinici uspio je izbjeći zarobljavanje i borbu na strani njemačkih snaga. Jedinica se sastojala od 295 oficira i 5387 vojnika, te je osnovana kako bi sa Saveznicima učestvovala u borbama protiv Njemačke i Italijanske Socijalne Republike. Komandant jedinice bio je oficir Vincenzno Dapino, koji je grupu vodio u njenom prvom vojnom zadatku u bici kod San Pietro Infine u decembru 1943. Ova akcija uveliko je doprinijela da Saveznici vrate povjerenje prema italijanskim vojnicima koji su se borili na njihovoj strani. Jedinica je pretrpila velike gubitke, te je ocijenjeno da je zadovoljila u izvršavanju njoj povjerenih zadataka. Nakon službe u sastavu američke Pete armije i reorganizacije, komandu nad I motorizovanom grupom preuzeo je general Umberto Utili, a jedinica je premještena u sastav Poljskog II korpusa na krajnjem lijevom krilu britanske Osme armije. Početkom 1944. jedinica je reorganizovana i proširena u Italijanski oslobodilački korpus. == Italijanski oslobodilački korpus == Dana 18. aprila 1944, I motorizovana grupa (koja je tada brojala 16.000 ljudi) preuzela je naziv Italijanski oslobodilački korpus, te biva podijeljena u dvije brigade. Oslobodilački korpus ojačan je 184. pješačkom divizijom Nembo, koja je brojala 6000 vojnika, a njom je komandovao general Umberto Utili. Početkom 1944, jedinica od 5000 italijanskih vojnika borila se na Gustavovoj liniji kod Monte Casina i pokazala se uspješnom u borbi. Italijani su ponovo pretrpili velike gubitke. == Italijanska saveznička vojska od kraja 1944. do 1945. == Nakon bitke kod Filottrana u julu 1944, italijanska vlada predložila je proširenje svojih vojnih kontingenata u okviru savezničkih snaga. Prijedlog je prihvaćen, te je u septembru 1944. oslobodilački korpus povučen sa fronta i prve linije radi opremanja britanskom opremom, uključujući britanske uniforme ''Battledress'' i kacige tipa ''Brodie''. Dana 24. septembra 1944, Korpus je raspušten, a njegovo osoblje i jedinice iskorištene su za formiranje prvih borbenih grupa. "Legnano" i "Folgore". Ubrzo su osnovane još četiri borbene grupe: "Cremona", "Friuli", "Mantova" i "Piceno". Te su grupe bile veličinom jednake slabijim divizijama. Predviđeni sastav svake iznosio je 432 oficira, 8578 podoficira i vojnika, 116 poljskih topova, 170 minobacača, 502 laka mitaljeza i 1277 motornih vozila. Borbene grupe dobile su nazive prema starim divizijama Kraljevske vojske, te su djelimično slijedile sistem numeriranja starih pukovnija. Ove su grupe funkcionisale u okviru američkih i britanskih jedinica na Gotskoj liniji. Borbeni raspored Italijanske savezničke vojske u aprilu 1945. bio je sljedeći: Načelnik stožera Vrhovne komande oružanih snaga bio je maršal Giovanni Messe, dok je načelnik stožera Kopnene vojske bio general-pukovnik Paolo Berardi. Svaki pješački puk imao je tri pješačka bataljona, četu minobacača naoružanu britanskim ML 3-inčnim minobacačima i protivtenkovsku četu naoružanu britanskim topovima QF 6pdr. Artiljerijski pukovi sastojali su se od četiri artiljerijska odreda s britanskim topovima QF 25pdr, jednog protivtenkovskog odreda s britanskim topovima QF 17pdr, te jednog protivzračnog odreda naoružanog britanskim verzijama topova Bofors 40 mm. Borbena grupa "Cremona", s vojnicima iz 44. pješadijske divizije "Cremona", pridodana Britanskom V korpusu – general-major Clemente Primieri. * 21. pješadijski puk "Cremona" * 22. pješadijski puk "Cremona" * 7. artiljerijski puk * CXLIV inženjerijski bataljon == Inhibitori enzima == Inhibicija enzimske reakcije, ili jednostavno inhibicija enzima, predstavlja sprečavanje aktivnosti enzima djelovanjem molekula nazvanih inhibitori enzima. Inhibitor enzima je molekula koja se veže za enzim i smanjuje njegovu aktivnost. Spoznaja da blokiranje aktivnosti određenih enzima može uništiti patogene organizme ili ispraviti metaboličke poremećaje dovela je do razvoja brojnih lijekova koji djeluju upravo kao inhibitori enzima. Osim u medicini, koriste se i kao pesticidi. Važno je naglasiti da nisu sve molekule koje se vežu za enzim inhibitori: aktivatori enzima povećavaju enzimsku aktivnost, dok se supstrati vežu za enzim i u okviru normalnog katalitičkog ciklusa pretvaraju u proizvode. === Način djelovanja === Inhibitor može spriječiti vezivanje supstrata za aktivno mjesto enzima ili ometati katalitički proces. Prema načinu vezivanja, inhibitori se dijele na: * '''Reverzibilne''' * '''Ireverzibilne''' Ireverzibilni inhibitori obično reagiraju s enzimom i hemijski ga mijenjaju, često stvaranjem kovalentne veze. Na taj način trajno mijenjaju ključne aminokiselinske ostatke potrebne za enzimsku aktivnost. Reverzibilni inhibitori se, nasuprot tome, vežu nekovalentnim interakcijama i njihovo djelovanje zavisi od toga da li se vežu za slobodan enzim, kompleks enzim–supstrat ili za oba oblika. Mnogi lijekovi su upravo inhibitori enzima, zbog čega je njihovo otkrivanje i optimizacija jedno od najvažnijih područja istraživanja u biohemiji i farmakologiji. Medicinski inhibitori procjenjuju se prema svojoj specifičnosti (minimalno vezivanje za druge proteine) i potentnosti, koja se izražava konstantom disocijacije. Visoka specifičnost i potentnost obično znače manje neželjenih efekata i nižu toksičnost. === Prirodni inhibitori === Inhibitori enzima postoje i u prirodi te imaju važnu ulogu u regulaciji metabolizma. U metaboličkim putevima često dolazi do negativne povratne sprege, gdje krajnji proizvod inhibira enzim ranije u lancu reakcija, čime se održava ćelijska homeostaza. Neki ćelijski proteini specifično se vežu za enzime (npr. proteaze ili nukleaze) i blokiraju njihovu aktivnost kako bi zaštitili ćeliju. Prirodni inhibitori mogu biti i otrovi koji služe za odbranu od predatora ili za savladavanje plijena. ---- == Vrste reverzibilne inhibicije == === 1. Konkurentna inhibicija === Kod konkurentne inhibicije inhibitor se veže za aktivno mjesto enzima i takmiči se sa supstratom. Budući da je često slične građe kao supstrat, zauzima njegovo mjesto i sprječava normalno vezivanje. * Povećava vrijednost '''Km''' * Ne utiče na '''Vmax''' === 2. Nekonkurentna inhibicija === Inhibitor se veže za drugo mjesto na enzimu (ne na aktivno mjesto), pa se može vezati istovremeno sa supstratom. * Smanjuje '''Vmax''' * Ne mijenja '''Km''' === 3. Parcijalna (djelimična) inhibicija === Slična je nekonkurentnoj, ali kompleks enzim–inhibitor–supstrat zadržava određeni stepen katalitičke aktivnosti. * Smanjuje '''Vmax''' * '''Km''' ostaje nepromijenjen === 4. Mješovita inhibicija === Ima osobine konkurentne i nekonkurentne inhibicije. Inhibitor se može vezati i za slobodan enzim i za kompleks enzim–supstrat. * Smanjuje '''Vmax''' * Mijenja '''Km''' ---- == Inhibitori samoubice == Inhibitori samoubice (suicidalni inhibitori) su molekule koje se tokom reakcije ugrađuju u enzim i trajno ga deaktiviraju. Primjer je acetilsalicilna kiselina (aspirin), koja inhibira enzim ciklooksigenazu i time smanjuje sintezu prostaglandina odgovornih za bol i upalu. Također, cijanid inhibira enzim citohrom c oksidazu, blokirajući ćelijsko disanje. Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u košarci 2027. godine odredit će 31 reprezentaciju koja će učestvovati na FIBA Svjetskom košarkaškom prvenstvu 2027, dok domaćin, Katar, automatski ostvaruje plasman na prvenstvo. == Raspored kvalifikacijskih prozora == Slično kao i tokom kvalifikacija za FIBA Svjetsko prvenstvo 2019. i SP 2023, utakmice će se igrati u šest kvalifikacijskih prozora tokom perioda od 15 mjeseci u svim regijama FIBA-e. U kvalifikacijskom procesu učestvovat će 80 nacionalnih reprezentacija. Raspored šest kvalifikacijskih prozora je sljedeći: {| class="wikitable" !Prozor !Datum |- align="center" |1 |24. novembar – 2. decembar 2025. |- align="center" |2 |23. februar – 3. mart 2026. |- align="center" |3 |29. juni – 7. juli 2026. |- align="center" |4 |24. avgust – 1 septembar 2026. |- align="center" |5 |23. novembar – 1 decembar 2026. |- align="center" |6 |22. februar – 2. mart 2027. |} == Kvalifikovane reprezentacije == {| class="wikitable sortable" ! rowspan="2" |Reprezentacija ! rowspan="2" |Način kvalifikacije ! rowspan="2" |Datum kvalifikacije ! colspan="4" data-sort-type="number" |Nastup(i) ! rowspan="2" |Prethodni najbolji rezultat{{efn|'''Bold''' text indicates they hosted that edition.}} ! rowspan="2" |FIBA rank{{efn|World ranking at start of tournament.}} |- !{{Tooltip|Ukupno|Uključujući ovo izdanje}} !{{abbr|Prvi|Prvi nastup}} !{{abbr|Zadnji|Zadnji nastup}} !{{abbr|Niz|Aktuelni niz uzastopnih nastupa}} |- |{{ZD|Katar}} [[Košarkaška reprezentacija Katara|Katar]] | align="center" |Domaćin | align="center" |28. april 2023. | align="center" |{{abbr|2|Katar zadnji put nastupao 2006.}} | colspan="2" align="center" |[[Svjetsko prvenstvo u košarci 2006.|2006]] | align="center" |1 |{{sort|21|21. mjesto}} ([[Svjetsko prvenstvo u košarci 2006.|2006]]) | align="center" |– |} == Format == Format kvalifikacija za FIBA SP 2027 ostao je nepromijenjen, sa šest kvalifikacionih prozora tokom period od 15 mjeseci u 4 regije: Afrika, Amerika, Azija (uključujući Okeaniju) i Evropa. Kvalifikacije će se održavati od novembra 2025. do marta 2027, a 80 reprezentacija takmičiće se za mjesto na SP. Put ka SP 2027. počeo je u februaru 2024. početkom evropskih pretkvalifikacija koje su trajale do avgusta 2024. Žrijeb za kvalifikacije održan je 13. maja 2025. u Dohi. {| class="wikitable" style="text-align:center;" ! rowspan="2" |FIBA zona ! colspan="2" |Turnir kvalifikacija ! colspan="3" |SP automatski plasman |- !Divizija A <small>najbolje rangirani timovi</small> !Divizija B <small>maksimalan mogući broj učesnika</small> ! !Plasman domaćinima ! |- | align="left" |[[:en:FIBA_Africa|FIBA Afrika]] |16 |2 |5 |0 |'''5''' |- | align="left" |[[:en:FIBA_Americas|FIBA Amerika]] |16 |2 |7 |0 |'''7''' |- | align="left" |[[:en:FIBA_Asia|FIBA Azija]] [[:en:FIBA_Oceania|FIBA Okeanija]] |16 |17 |7 |1 |'''8''' |- | align="left" |[[:en:FIBA_Europe|FIBA Evropa]] |32 |13 |12 |0 |'''12''' |- !Ukupno !80 !114 !31 !1 !32 |} Dana 28. februara 2026. godine, vrhovni vođa Islamske Republike Iran, Ali Khamenei, ubijen je tokom izraelsko-američkih zračnih napada na Iran u području Teherana. Iranska vlada smrt je službeno potvrdila 1. marta 2026. Operacija je izvedena tokom intenzivnih vojnih sukoba između Izraela i Irana. Napad je proveden uz saradnju sa CIA-om, koja je prikupljala obavještajne podatke o lokacijama gdje se nalaze iranski visokorangirani dužnosnici. Prema dostupim satelitskim snimcima, Khameneijeva rezidencija u Teheranu teško je oštećena tokom napada. Nakon inicijalnih izraelskih izvješća da je Khamenei ubijen u operaciji, američki predsjednik Donald Trump i izraelski premijer Benjain Netanyahu ponovili su da je Khamenei mrtav. Poslije potvrde iranskih državnih medija o njegovoj smrti, vlada je proglasila 40 dana žalosti i 7 dana državnih praznika. Novinska agencija Fars New Agency objavila je da su u napadima također poginuli Khameneijeva kćerka, zet, unuka i snaha. Smrt vođe Irana bila je razlog slavlja za mnoge iranske civile. U brojnim državama organizovani su protestni skupovi, a na pojedinim mjestima došlo je i do izbijanja nereda povodom njegove smrti. Prema neimenovanim izvorima iz američke administracije, sličan plan za atentat tokom Dvanaestodnevnog rata bio je odbijen od strane predsjednika Trumpa 15. juna 2025. godine. == Pripreme == Prema izvještajima ''The Telegrapha'' i ''The Washington Posta'', saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman obavio je više telefonskih poziva s američkim predsjednikom Trumpom, pozivajući ga da napadne Iran, navodeći da bi "Iran postao jači i opasniji ako Washington ne izvrši udar odmah". Princ Khalid bin Salman, brat prijestolonasljednika Mohammeda i saudijski ministar odbrane, navodno je na sastanku s američkim zvaničnicima upozorio na rizike od neizvršavanja napada na Iran. Nakon Dvanaestodnevnog rata u junu 2025. godine, Khamenei se sve više povlačio u osamu, a bunker u njegovom kompleksu bio je toliko dubok da je liftu trebalo više od pet minuta da stigne do njega, zbog čega su prilike za udar bile veoma rijetke. Mjesecima prije napada, CIA je pratila lokacije i obrasce kretanja Khameneija, te je saznala da će se održati sastanak visokih zvaničnika kojem će on prisustvovati. Prema pisanju ''Reutersa'', Sjedinjene Države i Izrael pripremili su pokretanje napada u trenutku kada se Khamenei sastao sa svojim višim savjetnicima, od kojih je najmanje pet poginulo zajedno s njim. Izraelski zvaničnici izjavili su da je Khamenei viđen iznad zemlje u svojoj upadljivoj službenoj rezidenciji neposredno prije atentata. Istovremeno, napadi su izvedeni na još najmanje dvije lokacije u gradu kako bi se osigurao uspjeh operacije. == Zračni napadi == Dana 28. februara 2026, više mjesta u Iranu pogođeno je raketama SAD-a i Izraela u sklopu vone operacije s ciljem sprječavanja nuklearnih i raketnih programa u toj zemlji, kao i pokretanju smjene režima. Napad je izvršen u 8:10 po lokalnom vremenu i opisan je kao "masivni, izuzetni smion dnevni napad" koji je "odmah pogodio visoke dužnosnike". Udar na Khameneijevu rezidenciju bio je jedinstven jer je izvršen tokom dana, s time da su izraelski avioni bacili 30 bombi na to mjesto. Udari su bili usmjereni na strateške objekte i važne iranske dužnosnike, uključujući Khameneijevu rezidenciju, koja je bila među onim najteže pogođenim izraelskim udarima u Teheranu; satelitski snimci sugerišu da je zgrada teško oštećena. Dana 28. februara 2026. godine, Izrael i Sjedinjene Američke Države pokrenuli su zajednički napad na nekoliko lokacija u Iranu. Operacija, kojoj je Izrael dao kodno ime Lavlja rika, a Ministarstvo odbrane SAD-a Operacija Epski bijes, ciljala je ključne zvaničnike, vojne zapovjednike i objekte. Napad je uključivao i atentat na vrhovnog vođu Alija Khameneija. Tokom 2024, vojna eskalacija između Izraela i Irana kulminirala je u dva navrata razmjenom vatre, a 2025. godine vodili su dvanaestodnevni rat koji je također uključivao američke napade s ciljem uništavanja iranskih nuklearnih postrojenja. U sedmicama prije napada 2026. godine, Iran i SAD bili su uključeni u indirektne nuklearne pregovore uz posredovanje Omana, a druga runda pregovora bila je zakazana u Ženevi. Napadu je prethodilo najveće gomilanje američke vojske na Bliskom istoku još od invazije na Irak 2003. godine. Napad je započeo udarima u gradovima Teheranu, Isfahanu, Komu, Karadži i Kermanšahu. Ubijeno je nekoliko zvaničnika iranske vlade, uključujući sekretara Vrhovnog savjeta nacionalne bezbjednosti Alija Shamkhanija, kao i Khameneija; preneseno je da su neki iranski civili slavili smrt dotičnog, čije je sjedište uništeno. Dok su primijećene eksplozije, izraelski ministar odbrane Israel Katz potvrdio je napad IDF-a. Trump je u videu postavljenom na Truth Socialu objavio da su Sjedinjene Države pokrenule udare na Iran zajedno s Izraelom. U znak odmazde, Iran je lansirao desetine svojih dronova i balističkih projektila širom Perzijskog zaliva, pored ciljanja Izraela kao i američkih vojnih baza u Jordanu, Kuvajtu, Bahreinu, Kataru, Iraku, Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Iran je navodno pokrenuo i napade na objekte civilne avijacije, uključujući međunarodne aerodrome u Kuvajtu i UAE. Uzvratni udari usmrtili su jednog civila u Izraelu i četvoro u Siriji. Nadalje, Huti sa sjedištem u Jemenu objavili su da će nastaviti svoje napade u Crvenom moru. Eskalacija u Perzijskom zalivu rezultovala je zastojem u globalnoj isporuci nafte. Trump je izjavio da je cilj operacije uništiti iranske raketne i vojnu infrastrukturu, spriječiti Iran u nabavci nuklearnog oružja i, u konačnici, srušiti režim. Ujedinjene nacije i nekoliko neuključenih zemalja osudili su početne udare zbog narušavanja stabilnosti Bliskog istoka, dok su drugi osudili iranske uzvratne udare na druge nacije u regionu. Kritičari operacije su je također nazvali nezakonitom prema domaćem i međunarodnom pravu. == Pozadina == Povlačenje Sjedinjenih Država iz Zajedničkog sveobuhvatnog akcionog plana 2018. godine dovelo je do ponovnog uvođenja sankcija Iranu i zaokreta ka upotrebi sile umjesto diplomatije u odnosima između SAD-a i njihovih saveznika sa Iranom. Trumpova administracija usvojila je strategiju "maksimalnog pritiska". Ponovno uvođenje američkih sankcija ozbiljno je uticalo na iransku ekonomiju. Iranski rijal pao je za 20%. Međunarodne banke koje su trgovale sa Iranom platile su visoke kazne. Sve velike evropske kompanije odustale su od poslovanja sa Iranom iz straha od američke kazne. Sankcije su gurnule milione Iranaca u siromaštvo i smanjile njihovu kupovnu moć u pogledu uvoznih osnovnih dobara, kao što su hrana i lijekovi, istovremeno podstičući inflaciju, nezaposlenost i propadanje infrastrukture. Tenzije između Irana, Sjedinjenih Država i Izraela porasle su od napada na Izrael 7. oktobra i početka rata u Gazi 2023. godine, u kojem je Izrael oslabio milicije koje podržava Iran širom Bliskog istoka, uključujući Hamas u Gazi, Hezbolah u Libanu i druge. Izrael i Iran razmijenili su udare u aprilu i oktobru 2024. godine, te su bili uključeni u kratki rat 2025. godine koji je također obuhvatio američki zračni napad s ciljem uništavanja iranskih nuklearnih postrojenja. === Antivladini protesti u Iranu i prvobitno raspoređivanje američkih snaga === Počevši od kraja decembra 2025. godine, u Iranu su izbili masovni antivladini protesti širom zemlje, prvenstveno podstaknuti ekonomskom krizom, kolapsom rijala i rastom cijena. Protesti, koji su uključivali pozive na promjenu režima, postali su najveći po razmjerama od revolucije 1979. godine, proširivši se na više od 100 gradova širom zemlje. Iranska vlada je odgovorila nasilnom represijom, uključujući masakre nad demonstrantima, pri čemu su se najsmrtonosniji incidenti dogodili 8. i 10. januara 2026. Novinska agencija aktivista za ljudska prava sa sjedištem u SAD-u procijenila je broj poginulih na 7.000, iranska vlada je saopštila da je broj mrtvih 3.117, dok su Donald Trump i drugi naveli da broj poginulih odgovara brojci od 32.000 ljudi. AP News je izvijestio da je vladina prekomjerna upotreba nasilja izazvala očaj u iranskoj javnosti i pobudila nadu kod nekih građana u američki napad. Nekoliko naučnika je tvrdilo da se iranska vlada sada suočava sa krhkim stanjem koje bi moglo dovesti do njenog pada. Dana 13. januara 2026. godine, američki predsjednik Donald Trump izrazio je podršku demonstrantima, a kasnije, 23. januara, Trump je najavio da američka "armada" kreće ka Bliskom istoku, uključujući nosače aviona USS Abraham Lincoln i USS Gerald R. Ford, te nekoliko razarača sa vođenim projektilima. Američki i evropski zvaničnici izjavili su da je Washington postavio Iranu tri ključna zahtjeva: trajni prekid svakog obogaćivanja uranijumom, stroga ograničenja iranskog programa balističkih raketa i potpunu obustavu podrške regionalnim proxy grupama kao što su Hamas, Hezbolah i Huti. Planiranje predložene serije napada također je započelo u koordinaciji sa izraelskim obavještajnim agencijama. === Nuklearni pregovori i jačanje američkog vojnog prisustva === Dana 6. februara 2026. godine, Iran i SAD su održali indirektne nuklearne pregovore u glavnom gradu Omana, Muskatu. Iran je naglasio da napredak zavisi od konsultacija u matičnim prijestonicama. Druga runda razgovora zakazana je u Ženevi. Između 15. i 20. februara, Iran je povećao izvoz nafte na trostruko veći nivo od uobičajenog i smanjio zalihe nafte. Neposredno prije početka udara, 27. februara 2026. godine, ministar vanjskih poslova Omana Badr Al-Busaidi izjavio je da je postignut "iskorak" i da je Iran pristao na to da uslov koji se tiče obogaćivanja uranijumom, kao i na potpunu verifikaciju od strane Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA); nadalje, Iran je pristao da nepovratno spusti nivo trenutno obogaćenog uranijuma na "najniži mogući nivo". Al-Busaidi je rekao da je mir "nadohvat ruke". Početkom februara 2026. godine, SAD su također rasporedile drugi nosač aviona, USS Gerald R. Ford, na Bliski istok kako bi pojačale pritisak na Iran. Dana 11. februara 2026. godine, 47. godišnjica revolucije iz 1979. obilježena je provladinim skupovima i snažnom antiameričkom retorikom. Trump je 13. februara 2026. izjavio da bi promjena režima u Iranu bila "najbolja stvar koja bi se mogla desiti". Dan kasnije, 14. februara, američki zvaničnici su rekli Reutersu da se američka vojska priprema za opsežnu kampanju koja uključuje višesedmične, kontinuirane operacije protiv Irana koje bi mogle ciljati državnu i sigurnosnu infrastrukturu. Do 19. februara, američko vojno gomilanje opisano je kao najveće na Bliskom istoku još od invazije na Irak 2003. godine. Tokom govora o stanju nacije 24. februara 2026. godine, Trump je optužio Iran za obnavljanje napora u izradi nuklearnog oružja, osuđujući te navodne ambicije kao "zlokobne" i tvrdeći da je Iran također razvio sve naprednije raketne sposobnosti koje bi mogle ugroziti SAD, Evropu i američke baze u inostranstvu. Upozorio je da su SAD spremne djelovati ako bude potrebno. Grupa osam (Gang of Eight), koju čini osam lidera u Kongresu SAD-a koji se obično obavještavaju o povjerljivim obavještajnim pitanjima, bila je upoznata s napadom prije njegovog početka. Također, u to vrijeme, Bloomberg News je tvrdio da NATO letjelice za rano upozoravanje i kontrolu (AWACS) nadziru Iran s aerodroma Konya. Do kraja februara, zvaničnici Trumpove administracije iznijeli su brojne nedokazane tvrdnje da je Iran ponovo pokrenuo svoj nuklearni program, da ima dovoljno materijala za izradu bombe u roku od nekoliko dana i da razvija rakete dugog dometa koje bi uskoro mogle pogoditi Sjedinjene Države. Ove izjave osporili su američki i evropski vladini zvaničnici, međunarodne grupe za praćenje naoružanja i američke obavještajne agencije. Odbrambena obavještajna agencija (DIA) ranije je zaključila da će proći najmanje decenija prije nego što Iran stekne tehničke vještine za proizvodnju raketa koje mogu dosegnuti Sjedinjene Države; Ministarstvo odbrane Sjedinjenih Država procijenilo je da je iranski nuklearni program unazađen za dvije godine nakon ranijih udara na iranska nuklearna postrojenja u junu 2025. godine. Međutim, 27. februara je objavljeno da je IAEA otkrila da je Iran sakrio visoko obogaćeni uranijum u podzemnom objektu koji nije oštećen u prethodnoj rundi napada, a IAEA je saopštila da ne može biti sigurna da je iranski nuklearni program "isključivo mirnodopski". Prije napada, JD Vance, potpredsjednik Sjedinjenih Država, branio je udar na Iran. Na pitanje da li bi podržao promjenu režima u Iranu, uprkos ranijim kritikama rata u Iraku, rekao je da život "ima svakakve lude obrte". ''The Washington Post'' je izvijestio da je odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa da napadne Iran uslijedila nakon što su saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman i izraelska vlada više puta lobirali kod njega da povuče taj potez. ''The Guardian'' je nekoliko dana prije napada izvijestio da će odluka zavisiti od rezultata sastanka u Ženevi, na kojem će SAD predvoditi Steve Witkoff i Jared Kushner. Charles Wald, penzionisani general vazduhoplovstva i zamjenik komandanta Evropske komande SAD-a koji sada radi u Jevrejskom institutu za nacionalnu sigurnost Amerike (JINSA), izjavio je da bi dovođenje nosača aviona klase ''Gerald R. Ford'' na Bliski istok pomoglo u odbrani Izraela od Irana. Također je naveo da, ako pregovori SAD-a i Irana ne završe dobro, "biće duplo gore nego kada Obama nije uradio ništa u Siriji povodom hemijskog oružja". Prema jednom američkom izvoru, Trump je odobrio udar nakon što su SAD primile obavještajne podatke da Iran planira preventivno lansiranje raketa. Prije napada, Khamenei je u svom govoru upućenom sljedbenicima početkom februara, koji je objavila web stranica vrhovnog vođe Irana, upozorio Sjedinjene Države da će, "ako ovaj put započnu rat, to biti regionalni rat". == Sukob == Evo tačnog prijevoda navedenog teksta na ijekavicu: '''Početni izraelski i američki udari''' '''Udari lansirani sa američkih brodova''' U udarima je korištena kombinacija američkih projektila, dronova i izraelskih borbenih aviona. Po prvi put su u borbi upotrijebljeni jeftini jurišni dronovi za jednokratnu upotrebu jedinice ''Task Force Scorpion Strike''. Američki ratni brodovi lansirali su projektile ''Tomahawk'', dok je vojska SAD-a koristila lansere ''HIMARS''. Takođe je korišteno neobjavljeno dalekometno oružje koje se ispaljuje izvan dometa neprijateljske odbrane (''standoff weapons''). Izviješteno je o eksplozijama dok je ministar odbrane Israel Katz potvrdio izraelski napad. ''The Times of Israel'' je prenio da je Katz udare nazvao "preventivnim napadom" s namjerom da se "uklone prijetnje državi Izrael". Među ciljevima je bio i okrug u Teheranu u kojem inače boravi iranski vrhovni vođa Ali Khamenei; tu se nalaze i predsjednička palata i Vijeće nacionalne bezbjednosti. Potvrđeno je da je sedam projektila pogodilo ovo područje. Američki zvaničnici potvrdili su da su udari koordinisani sa SAD-om. Izraelsko vazduhoplovstvo (IAF) saopštilo je da je pogodilo 500 vojnih ciljeva u zapadnom i centralnom Iranu, uključujući protivzračnu odbranu i raketne lansere, koristeći približno 200 borbenih aviona, što je najveći borbeni nalet u njegovoj istoriji. Izrael je početne udare nazvao kodnim imenom "Operacija Postanak" (hebrejski: ''מטס בראשית''). Izrael je potom proglasio vanredno stanje, navodeći da očekuje iranski napad. Sirene su se oglasile u Izraelu dok je vlada upozoravala građane da ostanu u zaštićenim zonama. Američki ambasador u Izraelu Mike Huckabee podstakao je američke državljane u Izraelu da odmah preduzmu mjere nakon što čuju sirenu, a američki predsjednik Donald Trump upozorio je da bi moglo biti gubitaka američkih života. Izraelsko ministarstvo zdravlja premjestilo je svoje bolnice pod zemlju. Prema izvještaju ''Iran Internationala'', portparol izraelske vojske na perzijskom jeziku, potpukovnik Kamal Penhasi, uputio je hitno upozorenje iranskim civilima koji žive u blizini vojne industrije i infrastrukture da se odmah evakuišu, navodeći: "Vaše prisustvo u ovim područjima dovodi vaš život u opasnost." Prema riječima jednog američkog zvaničnika, desetine američkih udara izveli su avioni stacionirani širom Bliskog istoka sa jednog ili više nosača aviona. ''Reuters'' je izvijestio da su udari izvedeni iz vazduha i sa mora. Izraelski vojni zvaničnici izjavili su da je njihovim udarima prethodilo višemjesečno planiranje, što im je omogućilo da precizno odrede ciljeve, postignu "taktičko iznenađenje" i dobiju podršku SAD-a. Izrael je kasnije saopštio da je u početnim udarima korišteno preko 1.200 bombi u roku od 24 sata. Prema izvještajima, ciljana su i iranska mornarička plovila. Agencija ''Fars'' i ''CNN'' izvijestili su o novim eksplozijama u drugim gradovima u Iranu, uključujući Kom, Kermanšah, Isfahan i Karadž. U Teheranu je javljeno da su se raketni udari dogodili u Univerzitetskoj ulici, u oblasti Džomhuri i u sjevernoj oblasti Sejed Handan. Komunikacijske usluge širom Teherana ometene su nakon napada, a ''Netblocks'' je izvijestio o gotovo potpunom mraku na internetu. Prema ''BBC''-ju, tokom udara pogođeni su ured vrhovnog vođe Alija Khameneija i predsjednički ured Masouda Pezeshkiana u Teheranu. ''Channel 12'', pozivajući se na neimenovane izraelske izvore, naveo je da Izrael procjenjuje kako postoje "sve veće indicije" da je Khamenei vjerovatno ubijen u izraelskom udaru ili da je "u najmanju ruku povrijeđen". ''Reuters'' je citirao neimenovanog izraelskog zvaničnika koji je izjavio da je Khameneijevo tijelo pronađeno, čime je potvrđena smrt. Portparol iračkih Snaga narodne mobilizacije rekao je da su dvojica njihovih boraca ubijena, dok su još trojica ranjena tokom udara u Džurf al-Sakharu, južno od Bagdada. Prema ''Iran Internationalu'', koji citira Iransku studentsku novinsku agenciju, hiljade pripadnika IRGC-a, uključujući nekoliko visokih zvaničnika, ubijeno je ili ranjeno prilikom napada na nekoliko vojnih baza. Izviješteno je da je pogođen i lučki grad Bušehr; međutim, nije jasno da li je nuklearni reaktor pretrpio bilo kakvu štetu. ''CNN'' je izvijestio da je vrijeme napada simbolički značajno u judaizmu jer je izveden uoči predstojećeg praznika Purima 2. marta. ==== Initial Israeli and American strikes ==== [[/wiki/File:U.S._Forces_Launch_Operation_Epic_Fury.webm|lijevo|mini|250x250piksel|Napadi s američkih brodova]] Zračni napadi na Iran počeli su oko 9:45 ujutro po iranskom vremenu (1:15 ujutro po istočnoameričkom vremenu) u subotu, 28. februara; subota je prvi dan sedmice u Iranu i redovan radni dan. U udarima je korištena kombinacija američkih projektila, dronova i izraelskih borbenih aviona. Po prvi put su u borbi upotrijebljeni jeftini jurišni dronovi za jednokratnu upotrebu jedinice ''Task Force Scorpion Strike''. Američki ratni brodovi lansirali su projektile ''Tomahawk'', dok je vojska SAD-a koristila lansere ''HIMARS''. Također je korišteno neobjavljeno dalekometno oružje koje se ispaljuje izvan dometa neprijateljske odbrane (engl: ''standoff'' ''oružje''). Eksplozije su prijavljene kada je ministar odbrane Israel Katz potvrdio izraelski napad. ''The Times of Israel'' je prenio da je Katz udare nazvao "preventivnim napadom" s namjerom da se "uklone prijetnje državi Izrael". Među ciljevima je bio i okrug u Teheranu u kojem inače boravi iranski vrhovni vođa Ali Khamenei; tu se nalaze i predsjednička palata i Vijeće nacionalne bezbjednosti. Potvrđeno je da je sedam projektila pogodilo ovo područje. Američki zvaničnici potvrdili su da su udari koordinisani sa SAD-om. Izraelsko vazduhoplovstvo (IAF) saopštilo je da je pogodilo 500 vojnih ciljeva u zapadnom i centralnom Iranu, uključujući protivzračnu odbranu i raketne lansere, koristeći približno 200 borbenih aviona, što je najveći borbeni nalet u njegovoj historiji. Izrael je početne udare nazvao kodnim imenom "Operacija Postanak" . Izrael je potom proglasio vanredno stanje, navodeći da očekuje iranski napad. Sirene su se oglasile u Izraelu dok je vlada upozoravala građane da ostanu u zaštićenim zonama. Američki ambasador u Izraelu Mike Huckabee podstakao je američke državljane u Izraelu da odmah preduzmu mjere nakon što čuju sirene, a američki predsjednik Donald Trump upozorio je da bi moglo biti "gubitaka američkih života". Izraelsko ministarstvo zdravlja premjestilo je svoje bolnice pod zemlju. Prema izvještaju ''Iran Internationala'', portparol izraelske vojske na perzijskom jeziku, potpukovnik Kamal Penhasi, uputio je hitno upozorenje iranskim civilima koji žive u blizini vojne industrije i infrastrukture da se odmah evakuišu, navodeći: "Vaše prisustvo u ovim područjima dovodi vaš život u opasnost." Prema riječima jednog američkog zvaničnika, desetine američkih udara izveli su avioni stacionirani širom Bliskog istoka sa jednog ili više nosača aviona. ''Reuters'' je izvijestio da su udari izvedeni iz vazduha i sa mora. Izraelski vojni zvaničnici izjavili su da je njihovim udarima prethodilo višemjesečno planiranje, što im je omogućilo da precizno odrede ciljeve, postignu "taktičko iznenađenje" i dobiju podršku SAD-a. Izrael je kasnije saopštio da je u početnim udarima korišteno preko 1.200 bombi u razmaku od 24 sata. Prema izvještajima, ciljana su i iranska mornarička plovila. Agencija ''Fars'' i ''CNN'' izvijestili su o novim eksplozijama u drugim gradovima u Iranu, uključujući Kom, Kermanšah, Isfahan i Karadž. U Teheranu je javljeno da su se raketni udari dogodili u Univerzitetskoj ulici, u oblasti Džomhuri i u sjevernoj oblasti Sejed Handan. Komunikacijske usluge širom Teherana ometene su nakon napada, a ''Netblocks'' je izvijestio o gotovo potpunom mraku na internetu. Prema ''BBC''-ju, tokom udara pogođeni su ured vrhovnog vođe Alija Khameneija i predsjednički ured Masouda Pezeshkiana u Teheranu. ''Channel 12'', pozivajući se na neimenovane izraelske izvore, naveo je da Izrael procjenjuje kako postoje "sve veće indicije" da je Khamenei vjerovatno ubijen u izraelskom udaru ili da je "u najmanju ruku povrijeđen". ''Reuters'' je citirao neimenovanog izraelskog zvaničnika koji je izjavio da je Khameneijevo tijelo pronađeno, čime je potvrđena smrt. Portparol iračkih Snaga narodne mobilizacije rekao je da su dvojica njihovih boraca ubijena, dok su još trojica ranjena tokom udara u Džurf al-Sakharu, južno od Bagdada. Prema ''Iran Internationalu'', koji citira Iransku studentsku novinsku agenciju, hiljade pripadnika IRGC-a, uključujući nekoliko visokih zvaničnika, ubijeno je ili ranjeno prilikom napada na nekoliko vojnih baza. Izviješteno je da je pogođen i lučki grad Bušehr; međutim, nije jasno da li je nuklearni reaktor pretrpio bilo kakvu štetu. ''CNN'' je izvijestio da je vrijeme napada simbolički značajno u judaizmu jer je izveden uoči predstojećeg praznika Purima 2. marta. === Izjave američkih i izraelskih lidera o njihovim ciljevima === Dana 28. februara u 2:30 ujutro po istočnoameričkom vremenu, američki predsjednik Donald Trump objavio je osmominutnu video izjavu, rekavši da je svrha američkih udara u Iranu efektivna promjena režima. Trump je izjavio da iranske "prijeteće aktivnosti" ugrožavaju SAD i njihove saveznike. Naveo je iransku talačku krizu, podršku proxy grupama kao što su Hamas i Hezbolah, ubijanje demonstranata i navodnu težnju za nuklearnim oružjem. Naveo je da u sukobu "životi hrabrih američkih heroja mogu biti izgubljeni i da možemo imati žrtve. To se često dešava u ratu". Pozvao je pripadnike IRGC-a da "polože oružje i dobiju potpuni imunitet ili se, u suprotnom, suoče sa sigurnom smrću". Obraćajući se iranskoj javnosti, rekao je: "Kada završimo, preuzmite svoju vladu. Biće vaša da je uzmete. Ovo će vjerovatno biti vaša jedina prilika generacijama." Dodao je: "Dugi niz godina tražili ste pomoć Amerike, ali je nikada niste dobili... Pa da vidimo kako ćete odgovoriti. Amerika vas podržava nadmoćnom snagom i razornom silom", zaključivši: "Sada je vrijeme da preuzmete kontrolu nad svojom sudbinom... Ovo je trenutak za akciju. Ne dozvolite da prođe." Ubrzo nakon toga, Benjamin Netanyahu objavio je video izjavu u kojoj je rekao da su Izrael i Sjedinjene Države pokrenuli udare protiv Irana "kako bi uklonili egzistencijalnu prijetnju" koju predstavlja ono što je nazvao "terorističkim režimom u Iranu". Netanyahu je optužio iransko rukovodstvo za decenije neprijateljstva, rekavši da "već 47 godina ajatolahov režim uzvikuje 'Smrt Izraelu' i 'Smrt Americi'", te ga je opisao kao "ubilački teroristički režim" kojem se "ne smije dozvoliti da se naoruža nuklearnim oružjem". Rekao je da će zajednička američko-izraelska akcija "stvoriti uslove da hrabri iranski narod uzme sudbinu u svoje ruke" i pozvao je narod Irana da "zbaci jaram tiranije". Evo tačnog prijevoda na ijekavicu: === Iranski odgovor i raketni napadi na ratištu u Perzijskom zalivu === Iran je ciljao više američkih vojnih baza širom regije Perzijskog zaliva. Bahrein je aktivirao sirene za zračnu opasnost kako bi upozorio na iranski napad na američke vojne baze unutar države, dok su arapski mediji javili da su u glavnom gradu Manami uočeni dim i eksplozije. Bahrein je kasnije potvrdio udare i naveo da je meta bilo sjedište Pete flote SAD-a. Eksplozije su također prijavljene na Međunarodnom aerodromu u Kuvajtu i u Abu Dhabiju u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Nakon napada projektilima i dronovima na Kuvajt, tamošnje Ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je na raport Mohammada Toutounchija, ambasadora Irana u Kuvajtu. Prema izvještaju CNN-a, IRGC je saopštio da je Iran ciljao četiri američke baze na Bliskom istoku: zračnu bazu Al Udeid u Kataru, zračnu bazu Ali Al Salem u Kuvajtu (u kojoj su bili italijanski vojnici), zračnu bazu Al Dhafra u UAE i sjedište Pete flote američke mornarice u Bahreinu, a objavljen je i video snimak na kojem se vidi kako se uzdiže dim iz pravca baze u Bahreinu. Saudijska Arabija je potvrdila da je bilo iranskih napada na Rijad i njenu Istočnu provinciju. Tvrdila je da je uspješno presrela iranske napade usmjerene na ta područja i navela da će Kraljevina "preduzeti sve neophodne mjere" da se odbrani, "uključujući opciju odgovora na agresiju". Dodatni izvještaji navode da su UAE, nakon uspješnog presretanja određenog broja iranskih projektila, izjavili da je jedan civil azijske nacionalnosti poginuo od krhotina presretača koje su pale na stambeno područje. Katar je saopštio da je presreo najmanje dva talasa raketnih napada, navodeći da nije bilo prijavljenih žrtava niti materijalne štete. Devetospratnica je pogođena projektilima u sjevernom Izraelu, pri čemu je povrijeđena jedna osoba. Udari su također prijavljeni u Haifi i Tel Avivu. Izvještaji tvrde da su projektili iz Irana pogodili jordanske teritorije i glavni grad Aman. Jordan je saopštio da su njegove oružane snage oborile dva iranska balistička projektila koji su ciljali njegovu teritoriju i da je obradio 54 prijave o padu krhotina koje su izazvale materijalnu štetu, ali bez žrtava. U Siriji su krhotine iranskog balističkog projektila pale na stambenu zgradu u gradu Suwayda, usmrtivši najmanje četiri civila. Stambene četvrti Dubaija u blizini Dubai Marine i Dubai Palme pogođene su udarima, što je uzrokovalo požar u hotelu ''Fairmont The Palm'' i četiri povrede, kao i u stambenoj zgradi na periferiji Dohe. Lokalni izvori kažu da je Iran koristio dronove ''Shahed'', koji su jedno od najsmrtonosnijih oružja koje koristi režim, kao i njegove proxy grupe poput Hamasa i Hezbolaha. UAE su saopštili da su presreli "novi talas" iranskih projektila i da su "fragmenti od presretanja" pali u Abu Dhabiju i Dubaiju, uzrokujući štetu na hotelu ''Burj Al Arab''. Udari na Međunarodni aerodrom Kuvajt izazvali su nekoliko nedefinisanih povreda. U Bahreinu je tokom večeri prijavljeno da je toranj u stambenoj četvrti pogođen iranskim dronom. U regiji Kurdistan u Iraku, iranski zračni napadi ciljali su infrastrukturu koja ugošćuje američko vojno i civilno osoblje, uključujući Međunarodni aerodrom Erbil i Generalni konzulat SAD-a u Erbilu. Međutim, prema izvještajima lokalnih medija, većina projektila i dronova je presretnuta. Kasnije tokom dana, Izrael je saopštio da je započeo novi talas napada na iransku zračnu odbranu i raketne lansere u centralnom Iranu. === 1. mart === ==== Američki napadi ==== Dana 1. marta, Izrael je izvršio još jedan talas udara na iranske ciljeve u sklopu svoje tekuće kampanje, ciljajući sami centar prijestonice. Iranski mediji izvijestili su o snažnim eksplozijama. Trump je u objavi na mreži ''Truth Social'' naveo: "Iran je upravo izjavio da će danas udariti veoma jako, jače nego što su ikada ranije. Bolje im je da to ne čine, jer ako to urade, udarićemo ih snagom kakva nikada ranije nije viđena!" Najviši iranski zvaničnik za bezbjednost, Ali Larijani, najavio je formiranje privremenog rukovodećeg vijeća i optužio SAD i Izrael za pokušaj rasparčavanja Irana. Upozorio je "secesionističke grupe" na teške posljedice ako preduzmu bilo kakve akcije. Predsjednik iranskog parlamenta, Mohammad Baqer Qalibaf, zaprijetio je Trumpu i Netanyahuu, rekavši da su prešli crvenu liniju i da će "platiti za to". Revolucionarni sud u Teheranu je bombardovan, a njegova zgrada je uništena. ==== Iranska odmazda ==== Ujutro 1. marta, izvještaji su potvrdili da je Iran lansirao projektile i dronove na Izrael, UAE, Katar, Kuvajt, Bahrein, Jordan i Saudijsku Arabiju. Kasniji izvještaji zabilježili su da su iz Irana ispaljeni projektili na sjedište Pete flote u Bahreinu. Svjedoci su vidjeli dim od presretanja projektila iznad Dubaija i tamne oblake koji se uzdižu iz luke Jebel Ali. == Žrtve == === Ubistvo Alija Khameneija === Neposredno prije ponoći u Iranu 28. februara, neimenovani izraelski zvaničnik izjavio je da je Khamenei ubijen u zračnim udarima, te da su obavještajni izvori pronašli i identifikovali njegovo tijelo. Netanyahu je takođe naveo da postoje naznake o njegovoj pogibiji, iako je iransko ministarstvo vanjskih poslova to osporilo. Izraelski zvaničnici tvrde da je tijelo pronađeno u ruševinama. Nekoliko sati ranije, iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi tvrdio je da su Khamenei i predsjednik Pezeshkian "koliko ona zna" živi. Donald Trump je na mreži ''Truth Social'' napisao: "Khamenei, jedan od najzlijih ljudi u istoriji, je mrtav [...] Nije uspio izbjeći našu obavještajnu službu i visoko sofisticirane sisteme praćenja." Agencija ''Fars'' javila je da su u udarima poginuli i Khameneijeva kćerka, zet, unuka i snaha. Rano ujutro 1. marta, iranski državni mediji potvrdili su smrt i proglasili 40 dana žalosti. === Vojska i zvaničnici === Izraelski i regionalni izvori navode da su vjerovatno ubijeni ministar odbrane Aziz Nasirzadeh i komandant IRGC-a Mohammad Pakpour. IDF je kasnije potvrdio smrt sedam bezbjednosnih lidera, uključujući Alija Shamkhanija. Potvrđeno je i da je 1. marta ubijen načelnik generalštaba Abdolrahim Mousavi. CENTCOM je saopštio da SAD nemaju gubitaka i da su neutralisale stotine iranskih napada. U Iraku su dva člana Snaga narodne mobilizacije poginula, dok su tri povrijeđena u izraelskom napadu. Kasniji izvještaj ''The New York Timesa'' naveo je brojku od troje mrtvih. Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država (CENTCOM) saopštila je da nije pretrpjela gubitke, uz napomenu da lakša oštećenja na njihovim objektima nisu omela operacije, te da su neutralisali nekoliko stotina iranskih napada dronovima i projektilima. ''CBS News'' je izvijestio da su "obavještajni i vojni izvori rekli za ''CBS News'' u subotu naveče [28. februara 2026.]“ da je 40 iranskih zvaničnika ubijeno u udarima, ali da "nije jasno da li su se ti zvaničnici nalazili na jednoj ili na više lokacija". === Civili === Oko 17:30 po srednjoevropskom vremenu prvog dana udara, Crveni polumjesec je izvijestio da je u Iranu poginuo 201 civil, dok je 747 povrijeđeno. Dodatne žrtve su zabilježene nakon iranskih uzvratnih napada. Prvi povezani iranski vazdušni udar ciljao je zgradu u Izraelu, pri čemu je povrijeđen jedan izraelski civil. Magen David Adom (izraelska hitna pomoć) izvijestila je da je u početnim iranskim napadima povrijeđeno 89 osoba, od kojih troje direktno, a ostali indirektno. Kasniji direktan pogodak u Tel Avivu usmrtio je jednu ženu i povrijedio još 20 osoba, od kojih jednu teško. Četiri osobe su poginule u Siriji od iranskog projektila. Jedan muškarac u UAE poginuo je u iranskom uzvratnom napadu, a prijavljene su i četiri povrede tokom udara na stambena područja u Dubaiju. Dva studenta su poginula u napadu u Teheranu. === Vazdušni udar na školu u Minabu === Prema izvorima u iranskoj vladi, osnovna škola za djevojčice pogođena je u izraelskim i američkim napadima na Minab. Izvještaji navode da je u udaru poginulo 108 učenica, dok ih je 92 ranjeno. ''The Washington Post'' je izvijestio da nema nezavisne potvrde o broju poginulih, dok su profili iranske opozicije na internetu naveli da je udar bio posljedica neuspješnog lansiranja rakete IRGC-a (Iranske revolucionarne garde). Portparol iranskog ministarstva vanjskih poslova nazvao je ovaj napad zločinom. == Uticaj == '''Vanredno stanje u Izraelu''' Izrael je proglasio vanredno stanje na teritoriji cijele države, navodeći da su napadi na Iran bili najveći koje je do sada izveo. Israel Katz je u saopćenju naveo: "Na osnovu ovlaštenja iz člana 9C(b)(1) Zakona o civilnoj odbrani iz 5711–1951. godine, i nakon što sam se uvjerio da postoji velika vjerovatnoća napada na civilno stanovništvo, proglašavam posebno stanje na unutrašnjem frontu na cijeloj teritoriji države.“ ''The New York Times'' je izvijestio da su škole i radna mjesta u Izraelu zatvoreni, a javna okupljanja otkazana. '''Ponovni prekid interneta u Iranu''' Usred obnovljenog "gotovo potpunog" prekida interneta u Iranu, NetBlocks je saopćio da je internet povezanost pala na 4% uobičajenog nivoa. '''Zatvaranje zračnog prostora''' Zračni prostor Irana bio je uglavnom bez civilnih letjelica nakon napada, dok su države regije zatvorile svoje zračne prostore. Bahrein, Irak, Izrael, Kuvajt, Katar, Sirija i Ujedinjeni Arapski Emirati zatvorili su svoje zračne prostore nakon napada, a više putničkih aviona preusmjereno je na druge destinacije. Međunarodne aviokompanije, među kojima su Air India, Biman Bangladesh Airlines, British Airways, Cathay Pacific Airways, IndiGo, Lufthansa, Virgin Atlantic i Wizz Air obustavile su letove prema Bliskom istoku na različite vremenske periode zbog sukoba, kao i regionalne kompanije, uključujući Kuwait Airways i Qatar Airways. '''Zatvaranje Hormuškog moreuza''' Prema izvještaju agencije ''Reuters'', pozivajući se na zvaničnika ''Operacije'' ''Aspides'', Islamska revolucionarna garda zatvorila je Hormuški moreuz za pomorski saobraćaj, prema obavještenjima emitovanim putem pomorskog VHF radija. Zvaničnik Evropske unije naveo je da brodovi primaju poruke u kojima se ističe da "nijednom brodu nije dozvoljen prolaz kroz Hormuški moreuz". == Reakcije == === Iran === Ministarstvo vanjskih poslova Irana obećalo je odgovor nakon što su iranske snage izvele napade na američke baze širom Perzijski zaljev. Vrhovno vijeće za nacionalnu sigurnost Irana saopćilo je da je zemlja bila meta "brutalne zračne operacije" koju su izvele Sjedinjene Američke Države i Izrael, navodeći da se "ovo ponovo dogodilo tokom pregovora, a neprijatelj zamišlja da će se otporni iranski narod predati njihovim sitnim zahtjevima kroz ove kukavičke poteze." Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi napade je nazvao "potpuno ničim izazvanim, nezakonitim i nelegitimnim" === Civili === Reakcije na napade unutar Irana bile su uglavnom pozitivne, iako mjestimično podijeljene. The Daily Telegraph i Iran International objavili su snimke na kojima se vidi dio građana kako slavi napade, izražavajući nadu da će oni dovesti do kraja vladajućeg režima. Na snimcima su se mogli vidjeti građani kako se smiju i slave, dok su pojedini uzvikivali "Smrt Khameneiju" i "Smrt vilajetu". Prema izvještajima, u više iranskih gradova zabilježeni su vatrometi u znak slavlja, dok su studenti uzvikivali "Volim Trumpa". Istovremeno su The New York Times, Reuters, Al Jazeera i Radio Free Europe/Radio Liberty objavili fotografije provladinih skupova na kojima su demonstranti nosili zastave Islamske Republike i portrete Alija Khameneija, protestvujući protiv američkog i izraelskog napada. Dio građana krivio je režim za izbijanje rata, dok su drugi izražavali zabrinutost da bi mogao opstati. U područjima pogođenim napadima zabilježena je i određena panika. Nakon što su se pojavile vijesti o smrti Alija Khameneija, brojni građani izašli su na ulice slaveći u atmosferi "radosti, šoka i nevjerice", iako su sigurnosne snage raspoređene kako bi spriječile moguće nemire, uz obnovljeni prekid interneta. Uprkos tome, društvenim mrežama kružili su snimci slavlja iz gradova Karadž, Kazvin, Širaz, Kermanšah, Isfahan i Sanandadž. Pojavili su se i snimci na kojima se vidi kako sigurnosne snage pucaju na okupljene građane. === Dijaspora i opozicija === Poslije američko-izraelskih zračnih udara na Iran, Iranci u dijaspori širom svijeta izrazili su podršku promjeni režima. Održani su skupovi podrške na kojima su učesnici mahali antirežimskim simbolima. Iranski opozicioni lider u egzilu Reza Pahlavi, koji živi u Sjedinjenim Američkim Državama, usklađen je s Izraelom i SAD-om, te je pripremio prijelaznu vladu spremnu da preuzme vlast u slučaju pada Islamske Republike. Pozvao je građane unutar Irana da se pripreme za nastavak protesta dok se Islamska Republika "urušava", te apelirao na vojsku i sigurnosne snage da stanu uz narod. Američku akciju opisao je kao "humanitarnu intervenciju", pozivajući predsjednika Donald Trump da izbjegne civilne žrtve. Pahlavi je predstavio inicijativu "Iran Prosperity Project", povezanu s organizacijom National Union for Democracy in Iran, koja predviđa plan upravljanja tokom prvih 180 dana nakon mogućeg kolapsa Islamske Republike, uključujući mjere ekonomske stabilizacije i institucionalne obnove. Maryam Rajavi, liderica Nacionalnog vijeća otpora Irana sa sjedištem u Francuskoj i Albaniji, političkog krila organizacije People's Mojahedin Organization of Iran, najavila je formiranje paralelne prijelazne vlade, te odbacila i Islamsku Republiku i projekat Iran Prosperity Project. === Sjedinjene Američke Države === Predsjednik Donald Trump potvrdio je da je američka vojska započela "velike borbene operacije" u Iranu, opisujući ih kao "opsežnu i kontinuiranu operaciju s ciljem sprječavanja da ova radikalna diktatura prijeti Americi". U videu objavljenom na platformi Truth Social naveo je da je cilj "zaštititi američki narod eliminacijom neposrednih prijetnji iranskog režima". Dodao je da će pregovori s Iranom biti lakši nakon atentata na Alija Khameneija. Reakcije američkih zakonodavaca bile su podijeljene. Republikanski senator Lindsey Graham podržao je akciju, kao i senator John Thune, te demokratski senator John Fetterman. Protiv su se izjasnili, između ostalih, republikanka Marjorie Taylor Greene i demokratski zastupnik Jim Himes. Senator Tim Kaine pozvao je na ograničavanje predsjedničkih ovlasti za pokretanje rata bez saglasnosti Kongresa, uz podršku senatora Randa Paula, Chucka Schumera, te vođe manjine u Predstavničkom domu Hakeema Jeffriesa i senatora Andyja Kima. === Izrael === Premijer Benjamin Netanyahu izjavio je da je cilj napada "uklanjanje egzistencijalne prijetnje koju predstavlja teroristički režim u Iranu", dodajući da će "zajednička akcija stvoriti uslove da hrabri iranski narod preuzme svoju sudbinu u svoje ruke". Ministar vanjskih poslova Gideon Sa'ar izjavio je da je vojna akcija protiv Irana bila hitno potrebna "uprkos značajnim rizicima", navodeći da bi odgađanje "omogućilo iranskom režimu da dostigne nivo imuniteta za svoj nuklearni program i započne masovnu proizvodnju balističkih projektila dugog dometa". === Međunarodne reakcije === ==== Međunarodne organizacije ==== * Ujedinjene nacije: Generalni sekretar António Guterres osudio je napade, navodeći da "upotreba sile od strane Sjedinjenih Država i Izraela protiv Irana, te naknadna iranska odmazda širom regije, podrivaju međunarodni mir i sigurnost." * Evropska unija: Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Vijeća Antonio Costa nazvali su sukob "veoma zabrinjavajućim" i pozvali na suzdržanost. * NATO: Portparol alijanse izjavio je da pomno prate situaciju, dok je visoki zvaničnik za ''Stars and Stripes'' rekao da je budnost protivraketne odbrane povećana kako bi se zaštitile države članice u slučaju širenja iranskih napada. '''Locardov princip''' u forenzici kaže da će počinilac krivičnog djela nešto donijeti na mjesto zločina i nešto odnijeti sa njega, te da se oba elementa mogu koristiti kao forenzički dokaz. Dr. Edmond Locard (1877–1966) bio je pionir forenzičke nauke, poznat i kao "Sherlock Holmes iz Lyona". Osnovni princip forenzike formulisao je riječima: "Svaki kontakt ostavlja trag". To se općenito tumači na način da pri kontaktu između dva predmeta dolazi do razmjene materijala. Paul L. Kirk princip je izrazio ovako:<blockquote>Gdje god da kroči, šta god da dotakne, šta god da ostavi, čak i nesvjesno, služit će kao nijemi svjedok protiv njega. Ne samo njegovi otisci prstiju ili stopala, već i njegova kosa, vlakna s njegove odjeće, staklo koje razbije, trag alata koji ostavi, boja koju ogrebe, krv ili sperma koju ostavi ili pokupi. Sve to i još mnogo toga nijemo svjedoči protiv njega. To je dokaz koji ne zaboravlja. Ne zbunjuje ga uzbuđenje trenutka. Ne izostaje kao što izostaju ljudski svjedoci. To je činjenični dokaz. Materijalni dokaz ne može pogriješiti, ne može lagati, ne može izostati u potpunosti. Samo ljudski propust da ga pronađe, prouči i razumije može umanjiti njegovu vrijednost.</blockquote> Ustavni sud Bosne i Hercegovine je najviša institucija za tumačenje i zaštitu Ustava Bosne i Hercegovine. Kao nezavisan i samostalan organ, Sud ima ključnu ulogu u očuvanju ustavnog poretka, rješavanju ustavnih sporova između različitih nivoa vlasti, kao i u zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda zagarantovanih Ustavom i međunarodnim pravnim instrumentima. Odluke Ustavnog suda su konačne, obavezujuće i neposredno izvršive na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Pored osnovne funkcije zaštite ustavnosti, Ustavni sud u određenim vrstama postupaka ostvaruje neposrednu vezu sa sudskom i zakonodavnom vlašću. U okviru svoje apelacione nadležnosti odlučuje o žalbama protiv odluka vrhovnih sudova entiteta, čime u tim predmetima djeluje kao posljednja sudska instanca u državi. Istovremeno, Sud ima isključivu nadležnost za odlučivanje o svim sporovima koji proizlaze iz Ustava Bosne i Hercegovine, uključujući sporove između entiteta, između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, kao i sporove između institucija Bosne i Hercegovine. Ustavno sudstvo u Bosni i Hercegovini ima dugu tradiciju koja potiče iz perioda bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Ustavom iz 1963. godine uspostavljen je sistem ustavnih sudova, što je tada predstavljalo izuzetak među socijalističkim državama. Pored saveznog ustavnog suda, ustavni sudovi postojali su i na nivou republika, kao i u autonomnim pokrajinama Kosovu i Vojvodini. Ustavni sud Bosne i Hercegovine prvi put je konstituiran 15. februara 1964. godine, a njegov kontinuitet je potvrđen i Ustavom iz 1974. godine. U tom periodu Sud je prvenstveno bio nadležan za apstraktnu kontrolu ustavnosti i zakonitosti, rješavanje sporova između društveno-političkih zajednica, te sukoba nadležnosti između sudova i drugih organa vlasti. Savremeni Ustavni sud Bosne i Hercegovine uspostavljen je Ustavom Bosne i Hercegovine, koji je stupio na snagu 14. decembra 1995. godine kao Aneks IV Općeg okvirnog sporazuma za mir. Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda proglašena je direktno primjenjivom i ima pravnu snagu iznad svih domaćih zakona. Sud je započeo s radom nakon izbora i imenovanja sudija, održavanjem prve sjednice u maju 1997. godine. == Nadležnosti == Nadležnosti Ustavnog suda Bosne i Hercegovine propisane su Ustavom Bosne i Hercegovine i obuhvataju više oblasti ustavnosudske zaštite. Sud odlučuje o ustavnim sporovima između entiteta, između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, kao i između institucija Bosne i Hercegovine. Također, Ustavni sud vrši apstraktnu kontrolu ustavnosti, ocjenjujući da li su zakoni i drugi propisi entiteta u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine. U okviru apelacione nadležnosti, Sud razmatra ustavne žalbe protiv odluka redovnih sudova, uključujući i presude vrhovnih sudova entiteta, čime osigurava zaštitu prava i sloboda zagarantovanih Ustavom i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Ustavni sud je nadležan i za odlučivanje po prethodnim pitanjima koja mu upute drugi sudovi, kada je potrebno ocijeniti ustavnost ili zakonitost propisa od čije primjene zavisi ishod konkretnog sudskog postupka. Također, Sud odlučuje u postupcima zaštite vitalnog nacionalnog interesa, kada su u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine iscrpljeni svi ustavni mehanizmi odlučivanja. == Sastav i izbor sudija == Ustavni sud Bosne i Hercegovine čini devet sudija. Četvero sudija bira Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, a dvoje Narodna skupština Republike Srpske, dok troje sudija imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, uz konsultacije s Predsjedništvom Bosne i Hercegovine. Sudije koje imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava ne mogu biti državljani Bosne i Hercegovine niti državljani susjednih država. Za sudije Ustavnog suda mogu biti imenovani istaknuti pravnici visokog profesionalnog i moralnog ugleda. Sudije prvog saziva imenovane su na mandat od pet godina, dok sudije kasnijih saziva obavljaju dužnost do navršene 70. godine života, osim u slučaju ostavke ili razrješenja. == Organizacija i rad Suda == Sudije Ustavnog suda između sebe tajnim glasanjem biraju predsjednika i tri potpredsjednika. Rukovodstvo Suda bira se po principu rotacije, a mandat predsjednika traje tri godine. Rad Suda uređen je posebnim pravilima koja regulišu unutrašnju organizaciju, postupke odlučivanja i druga pitanja od značaja za funkcionisanje Suda. Ustavni sud odlučuje u plenarnoj sjednici i vijećima, u skladu sa pravilima Suda. Većina svih sudija čini kvorum za rad i odlučivanje. Odluke se donose većinom glasova svih sudija, osim u slučajevima kada je pravilima propisan drugačiji način odlučivanja. == Imunitet i razrješenje sudija == Sudije Ustavnog suda uživaju imunitet u obavljanju svoje funkcije, u skladu s aktima koje donosi Sud. Funkcija sudije nespojiva je s članstvom u političkim strankama, obavljanjem zakonodavne, izvršne ili druge sudske funkcije, kao i s drugim djelatnostima koje mogu ugroziti nezavisnost i nepristranost sudije. Sudija može biti razriješen dužnosti prije isteka mandata u slučaju ostavke, krivične osude na zatvorsku kaznu, trajnog gubitka sposobnosti za obavljanje funkcije ili obavljanja nespojivih javnih ili profesionalnih dužnosti. Odluku o razrješenju donose ostale sudije konsenzusom. == Odlučivanje i objavljivanje odluka == Odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine su konačne i obavezujuće. Objavljuju se u ''Službenom glasniku Bosne i Hercegovine'', kao i u službenim glasilima entiteta i Brčko distrikta Bosne i Hercegovine. == Sjedište == Sjedište Ustavnog suda Bosne i Hercegovine nalazi se u Sarajevu. Sjednice se u pravilu održavaju u sjedištu Suda, ali Sud može odlučiti da se sjednica održi i na drugom mjestu. '''Intratekalno''' (lat. ''intra'' – "unutar nečega", grč. ''theka'' ''–'' "kapsula" ili "ovojnica"; skraćeno ''i.'' ''th'') medicinski je termin koji označava lokalizaciju unutar prostora ispunjenog [[Likvor|likvorom]] između arahnoidee i pie mater, tzv. subarahnoidalnog prostora. Intratekalna injekcija predstavlja poseban oblik parenteralne primjene lijekova. Na taj način se, putem lumbalne punkcije, naprimjer u sklopu hemoterapije, mogu primjenjivati lijekovu poput antibiotika (kod moždanog apscesa), anestezioloških postupaka (spinalna anestezija) ili analgetske terapije. Također je moguće kontinuirano davanje lijekova u likvorski prostor pomoću pumpe za doziranje lijekova. == Dijagnostički značaj == Intratekalna proizvodnja antitijela označava stvaranje antitijela u likvoru i ima dijagnostički značaj kod nekih bolesti centralnog nervnog sistema, poput multiple skleroze i nekih infekcija ili upalnih stanja mozga i kičmene moždine. == Intratekalna primjena lijekova == Intratekalna primjena lijekova predstavlja poseban oblik parenteralne terapije kod kojeg se lijek direktno ubrizgava u likvorski prostor, najčešće putem lumbalne punkcije ili pomoću intratekalnog katetera povezanog s vanjskom ili implantabilnom pumpom. Ova metoda omogućava direktno djelovanje lijeka na CNS i zaobilazi krvno-moždanu barijeru, koja često onemogućava prolazak lijekova primijenjenih oralno ili intravenski. Lijekovi koji se daju intratekalno moraju biti posebno pripremljeni, bez konzervansa i potencijalno štetnih pomoćnih supstanci, zbog osjetljivosti nervnog tkiva. == Primjena intratekalne terapije == === Anestezija i terapija bola === Intratekalna primjena anestetika i analgetika koristi se u obliku: * jednokratne doze (npr. spinalna anestezija) * kontinuirane infuzije pomoću katetera i pumpe Najčešće se koristi kombinacija lokalnog anestetika i dodatnih lijekova radi produženja i pojačavanja analgezije. ==== Alfa-adrenergički agonisti ==== Lijekovi poput '''klonidina''' i '''deksmedetomidina''' mogu produžiti trajanje anestezije i analgezije, ali nose povećan rizik od hipotenzije. ==== Opioidi ==== * '''Lipofilni opioidi''' (fentanil, sufentanil) – kratkotrajna analgezija * '''Hidrofilni opioidi''' (morfij, diamorfin, hidromorfon) – dugotrajna analgezija (do 24 sata) Potrebna je pažnja zbog rizika od hipoventilacije, naročito kod viših doza. Ostale moguće nuspojave uključuju mučninu, povraćanje, svrab i zadržavanje mokraće. ==== Atipični analgetici ==== * '''Zikonotid''', neopioidni analgetik za teške hronične bolove. ---- === Liječenje infekcija === Intratekalna primjena se koristi kod teških infekcija centralnog nervnog sistema, posebno nakon neurohirurških zahvata. * '''Antibiotici''' – npr. kod moždanog apscesa * '''Antifungalni lijekovi''' – '''amfotericin B''' za gljivične infekcije CNS-a ---- === Hemoterapija === Intratekalna hemoterapija koristi se za liječenje malignih oboljenja CNS-a. Trenutno su odobrena četiri lijeka: * metotreksat * citarabin * hidrokortizon * tiotepa '''Primjena vinka-alkaloida (npr. vinkristina) intratekalno gotovo je uvijek smrtonosna i strogo je zabranjena.''' ---- === Baklofen === '''Intratekalni baklofen''' koristi se kod teške spastičnosti, naročito kod cerebralne paralize. Lijek se primjenjuje pomoću implantabilne pumpe. Iako efikasan, ovaj način terapije nosi rizik od infekcija i potencijalno opasnih kvarova pumpe. ---- === Antisens terapija === Intratekalna primjena '''antisens oligonukleotida''' koristi se u liječenju neurodegenerativnih bolesti uzrokovanih mutacijom jednog proteina. Primjer je liječenje '''spinalne mišićne atrofije''' lijekom ''nusinersen''. ---- === Terapija mezenhimalnim matičnim ćelijama === Eksperimentalna terapija hroničnih povreda kičmene moždine uključuje intratekalnu primjenu mezenhimalnih matičnih ćelija, najčešće iz masnog tkiva ili koštane srži. Cilj je smanjenje upale, sprječavanje glijalnog ožiljka i poticanje regeneracije aksona. Istraživanja na životinjama i kliničke studije pokazale su poboljšanje motoričke kontrole i osjeta ispod mjesta povrede. ---- == Intratekalna pseudodostava == Intratekalna pseudodostava je tehnika u kojoj je lijek zatvoren u poroznoj kapsuli koja je u kontaktu s likvorom. Lijek se ne oslobađa direktno u likvor, već djeluje unutar kapsule, čime se postiže lokalni efekat uz smanjenje sistemskih nuspojava. ---- == Vidi također == * Intratekalna pumpa * Lumbalna punkcija * Spinalna anestezija * Theca * Thekalna vreća * Historija neuraksijalne anestezije Peterhof (gradsko naselje), Moždane ovojnice == Ivan Raos == '''Ivan Raos''' (Medov Dolac kraj Imotskoga, 1. siječnja 1921. – Split, 7. srpnja 1987.) bio je hrvatski književnik – pjesnik, prozaik i dramatičar – jedan od najplodnijih modernih hrvatskih pisaca. Njegovo stvaralaštvo obilježavaju zavičajnost, autobiografizam, oslonjenost na usmenu književnost te izražena društvena i nacionalna angažiranost. ---- == Djetinjstvo == Ivan Raos rođen je 1921. godine u Medovu Dolcu kraj Imotskoga. Djetinjstvo provedeno u ruralnoj sredini Imotske krajine snažno je obilježilo njegovo književno stvaralaštvo. Svijet zavičaja, seoski običaji, usmena književnost, pučka mudrost i svakodnevni život ruralne zajednice trajno su prisutni u njegovim djelima, osobito u autobiografskom romanu ''Vječno nasmijano nebo'' (1957), prvom dijelu trilogije ''Vječno žalosni smijeh''. ---- == Školovanje i mladost == Nakon osnovnog obrazovanja Raos odlazi u Split, gdje završava klasičnu gimnaziju. Školovanje u splitskom sjemeništu i proces intelektualnog, umjetničkog i osobnog sazrijevanja tematizira u romanu ''Žalosni Gospin vrt'' (1962). Mladenačko razdoblje, provedeno u socijalno obilježenom ambijentu splitskog geta, prikazano je u romanu ''Smijeh izgubljenih djevojaka'' (1965), trećem dijelu autobiografske trilogije, s naglašenom socijalnom dimenzijom. ---- == Početci književnog rada == Književno djelovanje započeo je početkom 1940-ih godina. Prvu pjesničku zbirku ''Utjeha noći'' objavio je 1942. godine zajedno s Petrom Meštrovićem. Slijedile su zbirke pjesama u prozi ''Grold Taquart'' i ''Pjesan Nikodemova'' (1943). U tom se razdoblju okušava u različitim pjesničkim i proznim formama, uključujući pjesme u prozi i prozne pjesme. ---- == Radni vijek i profesionalni put == Do 1948. obavljao je različite poslove, među ostalim kao pipničar, perač posuđa, učitelj i novinar. Te se godine zaposlio u Nakladnom zavodu Hrvatske, gdje je radio kao akviziter, lektor, korektor i tehnički urednik. U toj je ustanovi ostao do 1967., kada postaje slobodni književnik. ---- == Zrelo književno stvaralaštvo == Najveći dio Raosova opusa čini proza, u kojoj realističke postupke nadopunjuje modernističkim elementima, monološkom ispovijesti, pripovijedanjem u prvom licu i iskoracima prema fantastici. Zbirka novela ''Guadamada i druge neobične priče'' (1956) smatra se pretečom hrvatske fantastične proze. U kasnijim novelama i pripovijetkama, poput zbirki ''Izabrat ćeš gore'' (1964) i ''60 pripovijedaka'' (1980), prevladava usmeno kazivanje i monološki oblik pripovijedanja. Roman ''Volio sam kiše i konjanike'' (1956) oblikovan je kao ispovijest svećenika na samrti, dok je ''Korak u stranu'' povjeravanje pripovjedača nepoznatom sugovorniku. Ta su djela, zajedno s romanom ''Tamo negdje neke oči'', objedinjena u knjizi ''Na početku kraj'' (1969). ---- == Autobiografska trilogija ''Vječno žalosni smijeh'' == Autobiografska trilogija ''Vječno žalosni smijeh'' jedno je od središnjih mjesta Raosova opusa. Prvi dio, ''Vječno nasmijano nebo'' (1957), donosi kronološki poredane epizode djetinjstva u Medovu Dolcu, ispripovijedane iz perspektive infantilnog pripovjedača te predstavlja bogatu riznicu usmenih oblika, običaja i svakodnevice ruralne zajednice. Drugi dio, ''Žalosni Gospin vrt'' (1962), tematizira školovanje u splitskom sjemeništu i proces sazrijevanja, dok treći dio, ''Smijeh izgubljenih djevojaka'' (1965), prikazuje mladenaštvo provedeno u Splitu s naglašenim socijalnim aspektima. ---- == Prosjaci i sinovi == Roman ''Prosjaci i sinovi'' (1971) Raosovo je najpoznatije djelo. Riječ je o pikarskom romanu koji kroz nizanje doživljaja prosjaka, skitnica i narodnih lukavaca donosi socijalno-povijesni prikaz Imotske krajine, Dalmatinske zagore i južne Hrvatske. U romanu su prisutni usmeni žanrovi, pučka mudrost, poganska mitološka tradicija i kršćanski duhovni motivi. Djelo je izazvalo burne reakcije tadašnje javnosti, a poslužilo je i kao predložak za istoimenu televizijsku seriju u režiji Antuna Vrdoljaka. ---- == Kasniji rad i posljednja djela == U kasnijem razdoblju Raos piše roman ''Zloduh vlasti'', u kojem se bavi temom moći i njezina utjecaja na pojedinca i društvo. Roman je dovršio 1986., a objavljen je posmrtno 1997. Također se okušao u popularnim književnim žanrovima, uključujući kriminalističke romane ''Crna limuzina 58526'' (1960) i ''Mrtvaci ne poziraju'' (1961), objavljene pod pseudonimima, kao i pučki roman ''Župnik na kamenu'' (1975) te povijesnu fikciju ''Kraljičin vitez'' (1976). ---- == Dramski rad == Raos je autor niza dramskih tekstova. Među najznačajnijima su drama s tezom ''Dvije kristalne čaše'' (1953) i herojska tragedija u tri dijela ''Autodafe moga oca'' (1957), kao i drame ''I plovi bijeli oblak'' (1954) i ''Navik on živi ki zgine pošteno'' (1971). ---- == Svjetonazor i značaj == Ivan Raos bio je izrazito neovisan pisac, kritičan prema društvenim i političkim poredcima. U svojim je djelima otvoreno i bez uljepšavanja pisao o socijalnoj bijedi, povijesnim traumama i sudbini hrvatskoga naroda. Njegovo stvaralaštvo snažno je obilježeno kršćanskom etikom i duhovnošću, zbog čega su njegova djela često bila osporavana, a ponekad i zabranjivana. '''Mark Andreas Sheppard''' (rođen 30. maja 1964) je engleski glumac i muzičar. Poznat je po ulozi demona (kralja pakla) Crowleya u seriji Supernatural, kao i po ulogama; advokata Roma Lampkin u rebootu Battlestar Galactice, Interpolovom detektivu Jamesu Sterlingu u seriji Leverag, te sitnog kriminalca lorda Bagera u seriji Firely. Takođe glumi Whilloughbyja Kiplinga u Doom Patrolu. {{Infokutija osoba | ime = Mark Sheppard | slika = Mark Sheppard (54103647172).jpg | opis = Sheppard 2024. godine | ime_pri_rođenju = Mark Andreas Sheppard | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1964|05|30}} | mjesto_rođenja = London, [[Engleska]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | zanimanje = {{Flatlist| * Glumac * muzičar }} | godine_aktivnosti = 1976–sada | supružnik = {{Plainlist| * {{Brak|Sarah Louise Fudge|2015}} * {{Brak|Jessica Sheppard|2004|2014|razlog=razvod}} }} | partner = | djeca = 3 | potpis = }} == Djetinjstvo == Rođen je u Londonu, Engleska. Otac mu je glumac W. Morgan Sheppard, a majka Regina Lisa (djevojačko Scherer) Sheppard. Irskog je i njemačkog porijekla. Fredrik Bajer (21. april 1837, Vester Egede kod Næstveda – 22. januar 1922, Kopenhagen) bio je danski oficir, političar, parlamentarac, pisac, nastavnik i jedan od najznačajnijih skandinavskih pacifista. Za svoj izuzetan doprinos međunarodnom mirovnom pokretu i zalaganje za mirno rješavanje međunarodnih sukoba, naročito kroz rad u Bureau International Permanent de la Paix (Stalni međunarodni mirovni biro), čiji je bio prvi predsjednik, dobio je Nobelovu nagradu za mir 1908. godine, zajedno sa švedskim mirovnim aktivistom Klasom Pontusom Arnoldsonom. == Rani život i obrazovanje == Fredrik Bajer rođen je u porodici evangelističkog sveštenika Alfreda Bajera (1807–1880) i Cecilije Luiz Krone (1815–1900). Bio je najstariji od četvoro djece. U crkvenim knjigama njegovo ime je prvobitno bilo zabilježeno kao ''Fredrik Beÿer''. Od 1848. do 1854. pohađao je Akademiju u Sorøu, ali je neposredno prije mature napustio školovanje kako bi započeo vojnu karijeru. Upisao je Vojnu akademiju u Kopenhagenu, koju je završio 1856. godine. Nakon toga je raspoređen u konjicu sa činom potporučnika. == Vojna služba i preokret ka pacifizmu == Bajer je učestvovao u Prusko-austrijskom, odnosno Njemačko-danskom ratu 1864. godine kao poručnik, u kojem je stekao čin natporučnika. Iskustvo rata snažno je uticalo na njegovo političko i moralno opredjeljenje, te je 1865. godine napustio vojnu službu i odlučio da se posveti mirovnom radu. Nastanio se u Kopenhagenu, gdje je radio kao učitelj, prevodilac, pisac i publicista, izdržavajući sebe i porodicu. == Politička karijera i društveni angažman == Godine 1867. Bajer se pridružio Međunarodnoj ligi za mir Frédérica Passyja i aktivno radio na širenju mirovnih ideja u Skandinaviji. Od 1872. do 1895. bio je poslanik u danskom parlamentu (Folketingu) kao predstavnik ljevičarskih liberala (''Det forenede Venstre''). U parlamentarnom radu posebno se zalagao za: * ravnopravnost žena i politička prava žena * socijalne reforme * uvođenje proporcionalnog izbornog sistema * slobodnu trgovinu i smanjenje carinskih barijera * zamjenu stalne vojske narodnim milicijama * neutralnost Danske i jaču saradnju skandinavskih zemalja Zajedno sa suprugom Matildom Bajer, istaknutom feministkinjom i pacifistkinjom, 1871. godine suosnovao je Dansko žensko udruženje, dok je Matilda bila njegova prva predsjednica. == Mirovni pokret i međunarodni rad == Godine 1882. Bajer je osnovao Savez za neutralnost Danske, koji je 1885. prerastao u Dansko mirovno udruženje, čiji je predsjednik bio od 1884. do 1892. Bio je učesnik prvog skandinavskog mirovnog kongresa 1885. godine, kao i gotovo svih svjetskih mirovnih kongresa od 1889. godine nadalje. Na Mirovnom kongresu u Rimu, 13. novembra 1891, bio je jedan od osnivača Bureau International Permanent de la Paix, sa sjedištem u Bernu. Izabran je za prvog predsjednika ove organizacije i tu funkciju obavljao je do 1907. godine, nakon čega je postao njen počasni predsjednik. Autor je obimnog publicističkog i književnog opusa posvećenog arbitraži, međunarodnom pravu i liberalnom pacifizmu. Bio je i osnivač Nordijskog društva slobodnih država i urednik njegovog lista ''Folkevennen''. == Nobelova nagrada i posljednje godine == Za napore u mirovnom rješavanju pitanja norveško-švedske unije i dugogodišnji međunarodni mirovni angažman, Bajer je 1908. godine dobio Nobelovu nagradu za mir, koju je podijelio sa Klasom Pontusom Arnoldsonom. U govoru prilikom dodjele nagrade kritički se osvrnuo na slabu organizovanost mirovnih pokreta. Izbijanje Prvog svjetskog rata 1914. godine duboko ga je razočaralo i navelo da se povuče iz aktivnog mirovnog rada. Preminuo je 1922. godine u Kopenhagenu. == Naslijeđe == Fredrik Bajer sahranjen je na groblju Bispebjerg u Kopenhagenu. Njegova lična arhiva i rukopisi čuvaju se u Kraljevskoj biblioteci u Kopenhagenu, dok se dio njegove prepiske nalazi u Kraljevskoj biblioteci u Stokholmu. Danske mirovne i ženske organizacije podigle su mu 1923. godine spomenik (rad vajara Einara Utzon-Franka), koji se danas nalazi u Amorparku, u blizini Trga Fredrika Bajera, nazvanog po njemu 1935. godine. Njegovi portreti i skulpture nalaze se u više muzeja i zbirki. Bajerove Životne uspomene objavljene su 1909. godine. '''Kontroverza''' je stanje dugotrajne javne rasprave ili polemike, obično u vezi s pitanjem oko kojem postoje suprotstavljena mišljenja ili gledišta. Riječ potiče iz latinskog jezika (''controversia''), nastale od ''controversus'', što znači okrenut u suprotnom smjeru, a označavala je i retoričku vježbu koja se praktikovala u starom Rimu. == Pravni aspekt == U teoriji prava, kontroverza se razlikuje od sudskog predmeta. Dok sudski predmeti obuhvataju sve vrste postupaka, uključujući krivične i građanske, kontroverza predstavlja isključivo građanskopravni postupak. Naprimjer, Klauzula o slučaju ili kontroverzi iz 3. člana Ustava Sjedinjenih Američkih Država (Odjeljak 2, Stav 1) propisuje da se "sudska vlast proteže... na kontroverze u kojima su SAD stranka". Ova klauzula tumači se kao zahtjev da savezni sudovi SAD-a ne mogu razmatrati predmete koji ne predstavljaju stvarnu kontroverzu, odnosno stvarni spor između suprotstavljenih strana koje su podobne za sudsko rješavanje. Osim što se definiše obim nadležnosti saveznog sudstva, ova odredba također zabranjuje sudovima izdavanje savjetodavnh mišljenja, kao i razmatranje predmeta koji su preuranjeni (kada kontroverza još nije nastala) ili bespredmetni (kada je kontroverza već riješena). == Benfordov zakon == <blockquote>''Glavni članak: Benfordov zakon o kontroverzi''</blockquote>Benfordov zakon o kontroverzi, kako ga je 1980. godine formulisao astrofizičar i autor naučne fantastike Gregory Bentford, glasi: strast je obrnuto proporcionalna količini dostupnih stvarnih informacija. Drugim riječima, ovaj zakon tvrdi da što je manje činjeničnih informacija dostupno o nekoj temi, to se oko te teme može razviti veći stepen kontroverze, dok s povećanjem količine dostupnih činjenica nivo kontroverze opada. Tako su, naprimjer, kontroverze u fizici uglavnom ograničene na oblasti u kojima eksperimenti još uvijek nisu mogući, dok su kontroverze u politici gotovo neizbježne, jer zajednice često moraju donositi odluke o smjerovima djelovanja na osnovu nedovoljnih informacija. == Psihološke osnove == Kontroverze se često smatraju posljedicom nedostatka povjerenja među stranama u sporu, što implicira i Benfordov zakon kontroverze, koji govori isključivo o nedostatku informacija (strast je obrnuto proporcionalna količini dostupnih stvarnih informacija). Naprimjer, u analizama političke kontroverze oko antropogenih klimatskih promjena, koja je naročito izražena u Sjedinjenim Američkim Državama, predloženo je da se protivljenje naučnom konsenzusu javlja zbog nedovoljne informisanosti o toj temi. Međutim, istraživanje provedeno na uzorku od 1.540 odraslih osoba u SAD-u pokazalo je da nivo naučne pismenosti korelira sa jačinom stava o klimatskim promjenama, ali ne i s tim na kojoj se strani debate ispitanici nalaze. Zagonetna pojava da dvije osobe, izložene istim činjenicama, mogu doći do potpuno različitih zaključaka često se objašnjava pojmom ograničene racionalnosti, naročito u radovima Daniela Kahnemana. Prema ovom pristupu, većina prosudbi donosi se pomoću brzodjelujućih heuristika koje su učinkovite u svakodnevnim situacijama, ali nisu pogodne za donošenje odluka o složenim pitanjima poput klimatskih promjena. Posebno je istaknuto da je usidravanje (''anchoring'') relevantno u kontroverzama o klimatskim promjenama, jer je utvrđeno da su pojedinci skloniji vjerovanju u klimatske promjene ako je vanjska temperatura viša, ako su prethodno podstaknuti da razmišljaju o toplini ili ako im se prilikom razmatranja budućih porasta temperature predoče više temperaturne vrijednosti. U drugim kontroverzama, poput one vezane za HPV vakcinu, ista evidencija dovodila je do donošenja radikalno različitih zaključaka. Kahan i saradnici objasnili su ovaj fenomen pomoću kognitivnih pristrasnosti, naročito pristrasne asimilacije i heuristike vjerodostojnosti. Slični efekti u rezonovanju uočeni su i u nenaučnim kontroverzama, kao što je rasprava o kontroli oružja u Sjedinjenim Američkim Državama. Kao i kod drugih kontroverzi, često se pretpostavlja da bi izlaganje empirijskim činjenicama bilo dovoljno da se rasprava konačno razriješi. Međutim, računarske simulacije kulturnih zajednica pokazale su da se uvjerenja unutar izolovanih podgrupa polariziraju, zasnovano na pogrešnom uvjerenju zajednice da ima nesmetan pristup "temeljnoj istini". Takvo povjerenje u sposobnost grupe da dođe do istine može se objasniti uspjehom zaključivanja zasnovanog na mudrosti mase, ali u odsustvu stvarnog pristupa temeljnoj istini, kao što je bio slučaj u ovom modelu, ovaj metod ne uspijeva. Bayesova teorija odlučivanja omogućava da se ovi neuspjesi racionalnosti opišu kao dio statistički optimizovanog sistema donošenja odluka. Eksperimenti i računarski modeli u oblasti multisenzorne integracije pokazali su da se senzorne informacije iz različitih čula integrišu na statistički optimalan način. Pored toga, čini se da vrste zaključivanja kojima se različiti senzorski ulazi pripisuju jednom izvoru podrazumijevaju Bayesovo zaključivanje o uzročnom porijeklu senzornih podražaja. Stoga se čini neurobiološki vjerovatnim da mozak implementira postupke donošenja odluka koji su bliski optimalnim u smislu Bayesovog zaključivanja. Brocas i Carrillo predložili su model donošenja odluka zasnovan na bučnim (nesigurnim) senzornim ulazima, u kojem se uvjerenja o stanju svijeta ažuriraju pomoću Bayesovog ažuriranja, a odluke se donose kada uvjerenja pređu određeni prag. Oni pokazuju da ovaj model, kada je opimizovan za jednokoračno donošenje odluka, dovodi do usidravanja uvjerenja i polarizacije stavova, upravo onako kako je opisano u kontekstu kontroverzi o globalnom zagrijavanju. Uprkos identičnim dokazima koji se predočavaju, prethodna uvjerenja (ili informacije koje su prve predstavljene) imaju presudan utjecaj na formirana uvjerenja. Dodatno, preferencije aktera (odnosno nagrade koje smatraju vrijednim) također utiču na promjenu uvjerenja, što objašnjava pristrasnu asimilaciju (poznatu i kao potvrdnu pristrasnost – ''confirmation bias''). Ovaj model omogućava da se nastanak kontroverzi posmatra kao posljedica sistema donošenja odluka optimizovanog za jednokoračne odluke, a ne kao rezultat ograničenog rasuđivanja u okviru Kahnemanove ograničene racionalnosti. '''Suverenitet''' se generalno definiše kao vrhovni i nezavisni kontrolni i zakonodavni autoritet nad određenom teritorijom, uključujući i pravo na donošenje zakona. On se izražava kroz sposobnost vršenja vlasti i regulisanja pravnog poretka. Suverenitet obuhvata unutrašnju hijerarhiju unutar države, kao i vanjsku autonomiju, koja označava sposobnost države da djeluje samostalno u međunarodnim odnosima. U okviru svake države, suverenitet pripada osobi, tijelu ili instituciji koja posjeduje konačnu vlast nad građanima i ovlaštenje da mijenja postojeće zakone. U političkoj teoriji, pojam suvereniteta označava vrhovnu legitimnu vlast nad određenom političkom cjelinom. Prema međunarodnom pravu, sve suverene države smatraju se jednakima, a nijedna država nema pravo da se miješa u unutrašnje poslove druge suverene države. Dok Član 2(7) Povelje Ujedinjenih nacija eksplicitno priznaje suverenitet država i uspostavlja princip nemiješanja u unutrašnje poslove suverenih država, ovlasti Vijeća sigurnosti UN-a prema Poglavlju VII predviđaju upotrebu sile protiv države kada je to neophodno za očuvanje ili uspostavu međunarodnog mira. Osim toga, nedavno usvojena Deklaracija o odgovornosti za zaštitu (R2P) ovlašćuje Ujedinjene nacije da intervenišu kako bi "spriječile humanitarnu katastrofu" u državi čija vlada ne može ili ne želi djelovati. Općenito se smatra da država ima suverenitet nad teritorijom kada je dosljedno vršila državnu vlast na toj teritoriji bez prigovora drugih država. De jure suverenitet odnosi se na zakonsko pravo države da to čini, dok de facto suverenitet označava stvarnu sposobnost države da provodi vlast. Pitanje de jure i de facto suvereniteta postaje posebno značajno kada se očekivanje da oba oblika suvereniteta koegzistiraju na istom mjestu i u isto vrijeme ne ispuni, ili kada se nadležnosti nalaze u različitim organizacijama. == Etimologija == Naziv potiče od nepotvrđene latinske riječi superanus (izvedenica od latinskog super - nad), što znači vladar ili poglavar. == Koncepti == Pojam suvereniteta imao je kroz historiju višestruke kontradiktorne komponente, različite definicije i raznovrsne, nekonzistentne primjene. Trenutni koncept državnog suvereniteta obuhvata četiri osnovna aspekta: teritoriju, stanovništvo, vlast i priznanje. Prema Stephenu D. Krasneru, pojam suvereniteta može se razumjeti i na četiri različita načina: * '''Domaći suverenitet''' – stvarna kontrola nad državom koju vrši vlast organizovana unutar ove države. * '''Suverenitet''' '''međuzavisnosti''' – stvarna kontrola kretanja preko granica države. * '''Međunarodni pravni suverenitet''' – formalno priznanje od strane drugih suverenih država. * '''Vestfalski suverenitet''' – u državi ne postoji druga vlast osim domaće suverene (takve druge vlasti mogu biti, npr. političke organizacije ili bilo koji drugi vanjski agent). Često se ova četiri aspekta pojavljuju zajedno, ali to nije nužno – oni ne utiču jedan na drugog, a postoje i historijski primjeri država koje nisu bile suverene u jednom aspektu, dok su istovremeno imale suverenitet u nekom drugom aspektu. Prema Immanuelu Wallersteinu, još jedna fundamentalna osobina suvereniteta je da predstavlja zahtjev koji mora biti priznat da bi imao smisla:<blockquote>Suverenitet je hipotetska razmjena u kojoj dvije potencijalne (ili stvarne) sukobljene strane, poštujući de facto stvarnost moći, razmjenjuju takva priznanja kao svoju najmanje skupu strategiju.</blockquote>Postoje još dva dodatna aspekta suvereniteta koja zaslužuju razmatranje: empirijski i pravni suverenitet. Empirijski suverenitet odnosi se na legitimnost onoga ko upravlja državom i legitimnost načina na koji vrši svoju vlast. Primjeri uključuju situacije u Evropi gdje su plemići imali pravo na privatna ovlaštenja, dok je ustav Katalonije priznao takva prava, što predstavlja empirijski suverenitet. Prema Davidu Samuelu, ovo je važan aspekt države jer mora postojati određena osoba ili grupa pojedinaca koja djeluje u ime naroda države. Pravni suverenitet naglašava važnost priznavanja prava države od strane drugih država da slobodno vrši svoju vlast uz minimalno miješanje. Naprimjer, Jackson, Rosberg i Jones objašnjavaju kako su suverenitet i opstanak afričkih država više zavisili od pravnog priznanja nego od materijalne pomoći. Douglass North ističe da institucije traže strukturu, a ova dva oblika suvereniteta mogu biti metoda za uspostavljanje takve strukture. U određenom periodu, Ujedinjene nacije su pridavale veliki značaj pravnom suverenitetu i često su nastojale da ojačaju njegov princip. U novije vrijeme, UN se okreće uspostavljanju empirijskog suvereniteta. Michael Barnett navodi da je to uglavnom posljedica perioda posle Hladnog ata, jer su UN smatrale da države treba da uspostave mir unutar svojih teritorija kako bi osigurale mirne međudržavne odnose. Teoretičari su primijetili da je u tom periodu pažnja često bila usmjerena na to kako jače unutrašnje strukture doprinose miru među državama. Naprimjer, Zaum tvrdi da je mnogim slabim i siromašnim državama koje su pogođene Hladnim ratom pružena pomoć kako bi razvile nedostatne kapacitete suvereniteta kroz ovaj pod-aspekt tzv. "empirijske državnosti". == Historija == === Klasični period === Rimski pravnik Ulpijan je primijetio sljedeće: * "Narod je prenio sav svoj imperium i moć na cara." (''Cum lege regia, quae de imperio eius lata est, populus ei et in eum omne suum imperium et potestatem conferat'' – Digest I.4.1) * "Zakoni ne obavezuju cara." (''Princeps legibus solutus est'' – Digest I.3.31) * "Odluka cara ima pravnu snagu." (''Quod principi placuit legis habet vigorem'' – Digest I.4.1) Ulpijan je ovom izjavom izrazio ideju da car vrši relativno apsolutnu formu suvereniteta koja proizilazi iz volje naroda, iako sam pojam suverenitet nije izričito koristio. === Srednji vijek === Ulpijanove izjave bile su poznate u srednjovjekovnoj Evropi; suverenitet je u to vrijeme bio važan koncept. Srednjovjekovni monarsi nisu bili suvereni, ili barem ne u punom smislu te riječi, jer su bili ograničeni i dijelili su vlast sa feudalnom aristokratijom. Osim toga, obje strane bile su snažno ograničene običajima. Suverenitet je u srednjem vijeku postojao kao de jure pravo plemstva i kraljevskih porodica. === Reformacija === Suverenitet se ponovo pojavio kao pojam pred kraj 16. stoljeća, u vrijeme kada su graanski ratovi stvorili potrebu za snažnijom centralnom vlasti, dok su monarsi počeli koncentrisati moć u svoje ruke na štetu plemstva, a moderna nacionalna država počela je da se oblikuje. Jean Bodin, djelimično kao reakciju na haos francuskih vjerskih ratova, razvio je teorije suvereniteta koje su zagovarale snažnu centralnu vlast u oblku apsolutne monarhije. U svom djelu iz 1576. godine, ''Les Six Livres de la République'' (''Šest knjiga o Republici''), Bodin tvrdi da je suverenitet svojstven prirodi države i mora biti: * Apsolutan: po ovom pitanju, naveo je da suverena vlast mora biti ograničena obavezama i uslovima, ali da mora moći donositi zakone bez pristanka svojih podanika, ne smije biti vezana zakonima svojih prethodnika i, što je o njemu logično, ne može biti obavezana vlastitim zakonima. * Vječan: suverenitet se ne može privremeno delegirati, npr. snažnom vođi u vanrednim okolnostima ili državnom službeniku. Bodin je smatrao da suverenitet mora biti vječan, jer svako ko ima moć da postavi vremensko ograničenje vlasti mora biti iznad same vlasti, što bi bilo nemoguće ako je vlast apsolurna. Ovo djelo često se smatra prvim evropskim tekstom koji teorijski razrađuje pojam državnog suvereniteta. ---- --------- ---- ------ '''Cezarov građanski rat''' (49–45. p.n.e.) vodio se u kasnoj fazi Rimske Republike između dviju suprotstavljenih strana predvođenih Julijem Cezarom i Pompejem. Glavni povod sukoba bile su političke napetosti oko Cezarove uloge u Republici nakon što je trebao završiti svoje guvernersko razdoblje u Galiji i vratiti se u Rim. Prije izbijanja građanskog rata, Julije Cezar proveo je gotovo deset godina vodeći vojne pohode i osvajanja u Galiji, čime je stekao ogromnu moć i slavu, ali i izazvao zabrinutost među rimskim političarima. Krajem 50. godine prije nove ere, političke napetosti između njega i njegovog bivšeg saveznika Pompeja počele su se nagomilavati, jer ni Cezar ni Pompej nisu bili spremni na kompromis. Ova sve veća napetost kulminirala je kada je Pompej, uz podršku svojih političkih saveznika, uspio uvjeriti Senat da izda naredbu prema kojoj se Cezar mora odreći svojih vojnih zapovjedništava i povući iz svojih provincija. Umjesto da posluša ovu odluku, Cezar je odlučio da se ne povuče i prešao je granicu prema Italiji, čime je praktično otvorio put prema Rimu i označio početak građanskog rata. Građanski rat proširio se na različite dijelove Rimskog svijeta, uključujući Italiju, Iliriju, Grčku, Egipat, sjevernu Afriku i Hispaniju. Ključni događaji odigrali su se u Grčkoj 48. godine prije nove ere. Tamo je Pompej inicijalno pobijedio Cezara u bici kod Dyrrhachiuma, no kasnije je Cezar nadjačao Pompejeve snage u odlučujućoj bici kod Farsala, nakon koje se Pompejeva vojska raspala. Nakon poraza, mnogi istaknuti Pompejevi sljedbenici, poznati kao Pompejci, predali su se, među njima i Marka Junija Bruta te Cicerona. Međutim, neki od njih nastavili su borbu, među kojima su bili Katon Mlađi i Metel Scipion. Sam Pompej pobjegao je u Egipat, gdje je ubrzo nakon dolaska ubijen. Nakon što je konsolidirao vlast u Grčkoj i Egiptu, Julije Cezar vodio je vojnu ekspediciju u Malu Aziju prije nego što se okrenuo prema Sjevernoj Africi. Tamo je 46. godine prije nove ere u bici kod Tapsa porazio Metela Scipiona, jednog od preostalih vođa Pompejevih snaga. Nakon Cezarove pobjede, Katon Mlađi i Metel Scipion odlučili su okončati vlastite živote, odbivši predati se. Sljedeće godine, 45. prije nove ere, Cezar je prešao u Španiju, gdje se u bici kod Munde suočio s posljednjim preostalim Pompejcevima pod vodstvom njegovog bivšeg poručnika Tita Labijena. Njegova pobjeda u ovoj bici praktično je eliminirala svaku organiziranu vojnu opoziciju. Nakon tih uspjeha, Senat je 44. godine prije nove ere proglasio Cezara diktatorom perpetuo, što je značilo da ima neograničenu vlast „za uvijek“. Njegova koncentracija moći izazvala je snažno nezadovoljstvo u senatskim redovima, te je ubrzo ubijen u atentatu koji su izveli grupa senatora, među kojima je bio i Markus Junije Brutus. Građanski rat koji je prethodio ovim događajima smatra se jednom od ključnih prekretnica u povijesti Rima. Mnogi povjesničari ga vide kao neposredni uzrok kraja Rimske Republike, jer je doveo do polarizacije političkih snaga i prekida u normalnom funkcioniranju republikanske vlade. Cezarova sveobuhvatna vojna i politička pobjeda stvorila je vakuum moći koji je trajao nakon njegove smrti. Tijekom sljedećih godina njegov nasljednik Oktavijan postupno je preuzeo potpunu kontrolu nad Rimom, što je na kraju rezultiralo uspostavom Rimskog Carstva, a Oktavijan je postao prvi rimski car pod imenom August. == Pozadina == Dodatne informacije: Prvi trijumvirat i Galski ratovi Glavno pitanje koje se postavljalo u periodu prije rata bilo je kako Cezar, koji je bio u Galiji gotovo deset godina prije 49. godine prije nove ere, ponovo biti integriran u političko tkivo Rima nakon što je akumulirao ogromnu moć i bogatstvo u Galiji. Počevši od 58. godine prije nove ere, godinu dana nakon svog konzulstva 59. godine, Cezar je obavljao prokonzulstvo Cisalpinske Galije zajedno s Ilirikom prema odredbama ''lex Vatinia'' i Transalpske Galije, po nalogu Senata.  Cezar se udružio s Krasom i Pompejem u takozvanom Prvom trijumviratu tokom svog konzulstva.  Savez trojice muškaraca "izazvao je oštro restrukturiranje saveza i poravnanja" s privremenom koristi za njih, ali dugoročnom štetom, jer su se aristokratske grupe ujedinile u opoziciji.  Kratkoročne koristi za njih trojicu proizašle su iz njihovih vlastitih ciljeva: ratifikacije Pompejevog istočnog naselja i agrarnih mjera koje su uključivale Pompeja i Krasa. Politički savez između njih trojice počeo se raspadati sredinom 50-ih godina prije nove ere, ali je stavljen na čekanje ponovnim pregovorima i zajedničkim konzulstvom Pompeja i Krasa 55. godine prije nove ere.  Njihovo zajedničko konzulstvo dodijelilo je konzulima nove provincijske komande, pri čemu je Pompej dobio Hispaniju dok je Kras otišao u Siriju da se bori protiv Parta; Cezar je, sa svoje strane, obnovio svoj prokonzulski mandat u Galiji. Nakon Krasovog odlaska iz Rima krajem 55. godine prije nove ere i nakon njegove smrti u bitci 53. godine prije nove ere, savez se počeo jasnije raspadati. Smrću Krasa i Julije (Cezarove kćeri i Pompejeve supruge) 54. godine prije nove ere, ravnoteža moći između Pompeja i Cezara se urušila i "sukob između [njih dvojice] se stoga mogao činiti neizbježnim".  Od 61. godine prije nove ere, glavna politička linija razdora u Rimu uravnotežila je utjecaj Pompeja, što je dovelo do njegovog traženja saveznika izvan jezgre senatorske aristokracije, tj. Krasa i Cezara; ali porast anarhičnog političkog nasilja od 55. do 52. godine prije nove ere konačno je prisilio Senat da se udruži s Pompejem kako bi uspostavio red.  Slom reda 53. i 52. godine prije nove ere bio je izuzetno uznemirujući: ljudi poput Publija Klodija Pulhera i Tita Anija Mila bili su "u suštini nezavisni agenti" koji su vodili velike nasilne ulične bande u vrlo nestabilnom političkom okruženju.  To je dovelo do Pompejevog isključivog konzulstva 52. godine prije nove ere, kada je preuzeo isključivu kontrolu nad gradom bez sazivanja izborne skupštine. Politička agitacija za oduzimanje Cezarove komande i oduzimanje legija već je započela u proljeće 51. pne.: M. Klaudije Marcel je te godine tvrdio da osvajanje Alezije i pobjeda nad Vercingetoriksom znače da je Cezarova ''provincija'' (tj. zadatak) u Galiji završena i da je stoga njegova komanda istekla.  Također je tvrdio da Cezarova očekivana želja da se kandiduje za drugi konzulat ''u odsustvu'' više nije opravdana nakon njegove pobjede.  Bez obzira na to, Senat je odbacio Marcelov prijedlog, kao i njegov kasniji prijedlog da se Cezarov mandat u Galiji proglasi završenim 1. marta 50. pne.  U to vrijeme, Pompej je također odigrao ključnu ulogu u odbacivanju predloženih prijedloga. Nakon ljeta 50. godine, "pozicije su se učvrstile i događaji su nepovratno napredovali prema kataklizmi", a Pompej je sada odbijao Cezarovu kandidaturu za drugo konzulstvo sve dok se nije odrekao svoje vojske i provincija.  Senat je u cjelini bio relativno miran, snažno podržavajući prijedlog Cezarovog saveznika C. Scribonija Curia , koji je tada bio tribun plebsa , da i Pompej i Cezar predaju svoje vojske i komande.  Prijedlog je usvojen u Senatu sa 370 glasova za i 22 protiv 1. decembra 50. godine prije nove ere,  Pompej i konzul su ga odbacili. Konzul, C. Claudije Marcello, tada je iskoristio glasine da se Cezar sprema napasti Italiju i zadužio Pompeja da brani grad i Republiku. Jedan od razloga zašto je Cezar odlučio krenuti u rat bio je taj što bi bio procesuiran zbog pravnih nepravilnosti tokom svog konzulstva 59. godine prije nove ere i kršenja raznih zakona koje je Pompej donio krajem 50-ih, što bi imalo za posljedicu sramotno progonstvo.  Međutim, teorija o krivičnom gonjenju koja proizlazi iz djela Svetonija i Polija nalazi se na "vrlo sumnjivoj teritoriji"  i "krajnje sumnjiva".  Ne postoje dokazi iz perioda 50-49. godine prije nove ere da je iko ozbiljno planirao suditi Cezaru.  Cezarov izbor da se bori u građanskom ratu bio je motiviran uglavnom njegovim spoticanjem u nastojanjima da postigne drugo konzulstvo i trijumf, u kojem bi neuspjeh u tome ugrozio njegovu političku budućnost.  Štaviše, rat 49. godine prije nove ere bio je povoljan za Cezara, koji je nastavio vojne pripreme dok su Pompej i republikanci jedva počeli s pripremama. Čak i u davna vremena, uzroci rata bili su zagonetni i zbunjujući, a specifični motivi "nigdje se nisu mogli pronaći".  Postojali su razni izgovori, poput Cezarove tvrdnje da brani prava tribuna nakon što su pobjegli iz grada, što je bila "previše očigledna prevara".  Cezarovo vlastito objašnjenje bilo je da će zaštititi svoja lična ''dostojanstva'' ; i Cezara i Pompeja je pokretao ponos, pri čemu je Cezar odbijao da se "pokorno pokori hvalisanju konzervativaca, a kamoli maltretiranju Pompeja", kako Gruen kaže, a Pompej je slično odbijao da prihvati Cezarove prijedloge, iznesene kao da su direktive.  Postojala je mala svjesna želja za ratom do posljednjih sedmica 50. godine prije nove ere, ali " ''boni'' su se zarobili... u politički škripac iz kojeg nisu mogli izaći dostojanstveno osim agresivnim samopotvrđivanjem", dok Cezar nije mogao "dopustiti da se [njegov status i ugled] sruše kroz pokornost". == Građanski rat == U mjesecima koji su prethodili januaru 49. godine prije nove ere, i Cezar i anticezarijevci, sastavljeni od Pompeja, Katona i drugih, izgledali su kao da vjeruju da će druga strana popustiti ili, ako to ne uspije, ponuditi prihvatljive uslove.  Povjerenje između njih dvojice je narušeno u posljednjih nekoliko godina, a ponovljeni ciklusi prepirki na ivici sukoba umanjili su šanse za kompromis. Dana 1. januara 49. godine prije nove ere, Cezar je izjavio da bi bio spreman dati ostavku ako bi to učinili i drugi komandanti, ali, Gruenovim riječima, "ne bi tolerisao nikakvu nejednakost u svojim [Cezarovim i Pompejevim] snagama",  izgledajući kao da prijeti ratom ako se njegovi uslovi ne ispune.  Cezarovi predstavnici u gradu sastali su se sa senatskim vođama sa pomirljivijom porukom, pri čemu je Cezar bio spreman odreći se Transalpske Galije ako bi mu se dozvolilo da zadrži dvije legije i pravo da se kandiduje za konzula bez odricanja od svog ''imperijuma'' (i, time, prava na trijumf), ali Katon je odbacio ove uslove, izjavivši da neće pristati ni na šta osim ako se to javno ne predstavi Senatu. Senat je bio uvjeren uoči rata (7. januara 49. p.n.e.) - dok su Pompej i Cezar nastavili okupljati trupe - da zahtijeva od Cezara da se odrekne svog položaja ili da bude proglašen neprijateljem države.  Nekoliko dana kasnije, Senat je također oduzeo Cezaru dozvolu da se kandiduje na izborima u odsustvu i imenovao nasljednika Cezarovog prokonzula u Galiji; dok su procezarijanski tribuni stavili veto na ove prijedloge, Senat ih je ignorisao i pokrenuo senatus ''consultum ultimum'' , ovlastivši magistrate da poduzmu sve mjere potrebne za osiguranje sigurnosti države.  Kao odgovor, nekoliko tih procezarijanskih tribuna, dramatizirajući svoju tešku situaciju, pobjeglo je iz grada u Cezarov logor. === Početak rata === ==== Prelazak Rubikona ==== Vidi također: Prelazak Rubikona Desetog ili 11. januara, Cezar je prešao Rubikon ,  malu rijeku koja označava granicu između provincije Cisalpinske Galije na sjeveru i same Italije na jugu. Svetonije tvrdi da je , prelazeći Rubikon , Cezar uzviknuo ''alea iacta est'' ("kocka je bačena"), iako Plutarh tvrdi da je Cezar govorio na grčkom citirajući pjesnika Menandra sa ''anerriphtho kubos'' ("ἀνερρίφθω κύβος", "neka se kocka baci");  Cezarovi komentari uopće ne spominju Rubikon.  Ovo je označilo formalni početak neprijateljstava, a Cezar je "nesumnjivo bio pobunjenik". S obje strane, obični vojnici slijedili su svoje vođe: "galske legije su slušale svog zaštitnika i dobročinitelja [koji] je zaslužio res ''publica'' ... drugi su slijedili Pompeja i konzule [koji] su predstavljali ''res publica'' ".  Cezar se pobrinuo da se obrati svojim ljudima: prema vlastitom iskazu, govorio je o nepravdama koje su mu nanijeli njegovi politički neprijatelji, kako ga je Pompej izdao, i uglavnom se fokusirao na to kako su prava tribuna zgažena ignoriranjem tribunskih veta Senata, paradirajući tribune koji su pobjegli iz grada pred trupama prerušeni u svoje prerušavanja. U ''senatus consultum ultimum'' , Cezar je tvrdio da je to nepotrebno i da bi trebalo biti ograničeno samo na okolnosti u kojima je Rim bio pod direktnom prijetnjom. Za većinu Rimljana, izbor strane bio je težak. Samo mali broj ljudi bio je posvećen jednoj ili drugoj strani na početku neprijateljstava. Na primjer, Gaj Klaudije Marcel, koji je kao konzul 50. godine prije nove ere zadužio Pompeja za odbranu grada, izabrao je neutralnost.  Tada mladi Marko Junije Brut , čijeg je oca Pompej podmuklo ubio tokom Brutovog djetinjstva, čija je majka bila Cezarova ljubavnica i koji je odrastao u kući Katona Mlađeg , odlučio je napustiti grad,  postavivši položaj u Kilikiji, a odatle u Pompejev logor.  Cezarov najpouzdaniji poručnik u Galiji, Tit Labijen, također je prebjegao od Cezara Pompeju, moguće zbog Cezarovog gomilanja vojnih slava ili ranije odanosti Pompeju. ==== Marš na Rim ==== Cezarov tajming je bio dalekovid: Italija je bila potpuno nespremna za invaziju.  Cezar je osvojio Ariminum (današnji Rimini ) bez otpora, budući da su se njegovi ljudi već infiltrirali u grad; u brzom slijedu je osvojio još tri grada.  Vijest o Cezarovom upadu u Italiju stigla je do Rima oko 17. januara.  Kao odgovor, Pompej je "izdao edikt u kojem je proglasio stanje građanskog rata, naredio svim senatorima da ga slijede, [i] izjavio da će svakoga ko ostane smatrati Cezarovim pristalicom".  Pompej i njegovi saveznici napustili su grad zajedno s mnogim neopredijeljenim senatorima, bojeći se krvavih odmazdi prethodnih građanskih ratova; drugi senatori su jednostavno napustili Rim i otišli u svoje seoske vile, nadajući se da će ostati neprimjetni. Krajem januara, Cezar i Pompej su pregovarali, a Cezar je predložio da se njih dvojica vrate u svoje provincije (što bi od Pompeja zahtijevalo da otputuje u Španiju) i zatim raspuste svoje snage. Pompej je prihvatio te uslove pod uslovom da se odmah povuku iz Italije i podnesu spor na arbitražu Senata, što je Cezar odbio jer bi ga to stavilo na milost i nemilost neprijateljski raspoloženih senatora, a istovremeno bi se odreklo svih prednosti svoje iznenadne invazije.  Cezar je nastavio napredovati. Nakon susreta s pet kohorti pod komandom Kvinta Minucija Terma kod Iguvija, Termove snage su dezertirale. Cezar je brzo zauzeo Picenum, područje iz kojeg je Pompejeva porodica porijeklom. Iako su se Cezarove trupe jednom sukobile s lokalnim snagama, srećom po njega, stanovništvo nije bilo neprijateljski raspoloženo: njegove trupe su se suzdržavale od pljačke, a njegovi protivnici su imali "malo popularnosti u narodu".  U februaru 49. godine prije nove ere, Cezar je primio pojačanje i zauzeo Askulum kada je lokalni garnizon dezertirao. Tek kada je stigao u Korfinijum, naišao je na ozbiljan otpor predvođen Lucijem Domicijem Ahenobarbom , kojeg je Senat nedavno imenovao za guvernera Galije.  Pompej je pozvao Ahenobarba da se povuče na jug i pridruži mu se, ali Ahenobarb je odgovorio zahtjevima za podršku; bez obzira na to, Cezar se pripremio za opsadu.  Nakon što je Ahenobarb primio pismo od Pompeja u kojem mu je odbijena podrška, tvrdio je da pomoć stiže, ali je uhvaćen u planiranju ličnog bijega; kao odgovor, njegovi ljudi su ga uhapsili i poslali izaslanike da se predaju Cezaru nakon kratke sedmodnevne opsade.  Među predatima bilo je pedesetak senatora i konjanika, a svima im je Cezar dozvolio da odu. Kada su korfinijumski lokalni magistrati predali oko šest miliona sestercija koje je Ahenobarb donio da plati svojim ljudima, Cezar ih je vratio ljudima i zatražio od njih da polože zakletvu vjernosti, što su oni i učinili. Cezarovo napredovanje niz jadransku obalu bilo je iznenađujuće blago i disciplinovano: njegovi vojnici nisu pljačkali sela kao što su to činili tokom Društvenog rata nekoliko decenija ranije. Niti se Cezar osvetio svojim političkim neprijateljima kao što su to učinili Sula i Marius. Politika milosti bila je također vrlo praktična: Cezarova mirnoća spriječila je stanovništvo Italije da se okrene protiv njega.  U isto vrijeme, Pompej je planirao pobjeći na istok u Grčku gdje bi mogao okupiti ogromnu vojsku iz istočnih provincija. Stoga je pobjegao u Brundisium (današnji Brindisi ), rekvirirajući trgovačke brodove za putovanje Jadranom. Cezar je progonio Pompeja do Brundizija, stigavši ​​9. marta sa šest legija. Do tada je većina Pompejevih snaga otišla, a zaštitnica od dvije legije čekala je transport. Dok je Cezar pokušavao blokirati luku zemljanim radovima i ponovo otvoriti pregovore, zemljani radovi nisu bili uspješni i Pompej je odbio pregovarati, pobjegavši ​​na istok sa gotovo svim svojim ljudima i svim brodovima u regiji. === Španija i Afrika === Dodatne informacije: Opsada Masilije , bitka kod Ilerde , bitka kod Utike (49. pne) i bitka kod rijeke Bagradas (49. pne) Nakon ovog neuspjeha i iskoristivši Pompejev bijeg na istok, Cezar je marširao na zapad prema Hispaniji . Dok je bio u Italiji, sazvao je sastanak preostalog Senata 1. aprila; odaziv je bio slab. Tamo je Cezar ponovio svoje pritužbe i zatražio da se pošalju senatorski izaslanici da pregovaraju s Pompejem; iako je prijedlog usvojen, niko se nije dobrovoljno javio. Sazvan je i sastanak concilium ''plebis'' ; iako je Cezar svakom građaninu obećao poklon od 300 sestercija i garanciju opskrbe žitom, prijem je bio prigušen.  Kada je jedan od tribuna, Lucije Cecilije Metel, uložio veto protiv Cezarovog pokušaja opljačkanja državne blagajne , Cezar je prijetio Metelovom životu sve dok nije popustio.  Neki naučnici smatraju da ovaj događaj pokazuje neiskrenost Cezarovog zagovaranja prava tribuna na početku građanskog rata.  U napadu je zaplijenjeno oko 15 hiljada zlatnih poluga, 30 hiljada srebrnih poluga i 30 miliona sestercija.  Taj događaj je bio dovoljno neugodan da je izostavljen iz Cezarovih ''Komentara'' o građanskom ratu. Ostavivši Marka Antonija na čelu Italije, a pretora Lepida u Rimu, Cezar se uputio na zapad prema Španiji, ogorčen zbog neugodnih epizoda pred Senatom i Metelom.  Usput je započeo opsadu Masilije kada mu je grad zabranio ulazak i došao je pod komandu spomenutog Domicija Ahenobarba. Ostavivši opsadu, Cezar je nastavio prema Španiji s malom tjelohraniteljicom i 900 njemačkih pomoćnih konjanika.  Stigao je u junu 49. i kod Ilerde porazio je pompejevu vojsku pod komandom legata Lucija Afranija i Marka Petreja . Pompejev preostali legat u Španiji, Marko Terencije Varon, predao se ubrzo nakon toga, stavljajući cijelu Španiju pod Cezarovu kontrolu. Istovremeno s Cezarovom invazijom na Španiju, poslao je svog poručnika Curia da napadne Siciliju i Afriku uz pomoć Gaja Kaninija Rebilusa , gdje su njegove snage odlučno poražene u bici na rijeci Bagradas u augustu 49. godine prije nove ere. Curion je poginuo u bici. Vrativši se u Rim u decembru 49. godine prije nove ere, Cezar je ostavio Kvinta Kasija Longina da komanduje Španijom  i dao ga je pretoru Marku Emiliju Lepidu da ga imenuje diktatorom .  Kao diktator, proveo je izbore za konzulstvo 48. godine prije nove ere prije nego što je iskoristio diktatorske ovlasti za donošenje zakona kojima se iz progonstva povlače oni koje su Pompejevi sudovi osudili 52. godine prije nove ere, izuzev Tita Anija Mila , i vraćaju politička prava djeci žrtava Sulanovih proskripcija.  Održavanje diktature bio bi jedini način da izbjegne odustajanje od svog ''imperijuma'' , legija, ''provincija'' i prava na trijumf dok je unutar ''pomerijuma'' .  Kandidujući se na istim izborima koje je proveo, osvojio je drugi mandat kao konzul, a Publije Servilije Vatija Isaurikus mu je bio kolega. Dao je ostavku na diktaturu nakon jedanaest dana.  Cezar je zatim nastavio progon Pompeja preko Jadrana === Makedonska kampanja === Glavni članak: Cezarova invazija na Makedoniju Dodatne informacije: Bitka kod Dyrrhachiuma (48. p.n.e.) , Opsada Gomphija i Bitka kod Farsala Po dolasku u Brundizij, Cezar nije imao dovoljno transportnih brodova da preveze cijelu svoju snagu, što je značilo da bi bila potrebna višestruka putovanja preko Jadrana; to je zakomplicirala pompejska flota stacionirana na istočnoj strani Jadrana pod komandom Marka Kalpurnija Bibula .  Isplovljavajući 4. januara 48. godine prije nove ere - u stvarnosti, zbog odstupanja od rimskog kalendara , kasna jesen  - Cezar je iznenadio Pompejce, Pompejeve trupe raspršene po zimovnicima, a Bibulova flota nije bila spremna.  Bibulova flota, međutim, brzo je stupila u akciju i zarobila neke od Cezarovih transportnih brodova dok su se vraćali u Brundizij, ostavljajući Cezara nasukanog sa oko sedam legija i malo hrane.  Cezar je zatim krenuo prema Apoloniji uz malo lokalnog otpora, što mu je omogućilo da osigura bazu i neke zalihe hrane; vidjevši da je glavna pompejska baza za snabdijevanje bila u Draču, Cezar je napredovao prema njoj, ali se povukao kada je Pompej stigao prvi sa nadmoćnijim snagama. Nakon što je 10. aprila primio ostatak svoje vojske iz Italije pod komandom Marka Antonija, Cezar je ponovo krenuo prema Draču, što je dovelo do bitke kod Drača . Nakon pokušaja zaobilaženja pompejskih branilaca, Cezar je pokušao zauzeti vitalno pompejsko logističko središte Drač, ali nije uspio nakon što ga je Pompej okupirao i okolna uzvišenja.  Kao odgovor, Cezar je opsjedao Pompejev logor i izgradio ophodnju oko njega, sve dok, nakon višemjesečnih okršaja, Pompej nije uspio probiti Cezarove utvrđene linije i prisiliti Cezara na strateško povlačenje prema Tesaliji. Nakon pobjede, nastojeći poštedjeti Italiju od invazije, spriječiti Cezara da porazi snage Scipiona Nasike koje su stigle iz Sirije, i pod pritiskom svojih previše samouvjerenih saveznika koji su ga optuživali za produženje rata kako bi proširio svoju komandu,  Pompej je nastojao uvesti Cezara u odlučujuću bitku.  Nakon susreta sa sirijskim pojačanjima Scipiona Nasike, Pompej je početkom augusta poveo svoje snage za Cezarom, tražeći povoljno tlo za bitku.  Nakon nekoliko dana konjičkih okršaja, Cezar je uspio namamiti Pompeja s brda i prisiliti ga na bitku na ravnici Farsala .  Tokom bitke, bočni manevar koji je predvodio Labijen nije uspio protiv rezervne linije Cezarovih trupa, što je dovelo do sloma pompejske pješadije protiv Cezarovih veterana.  Ubrzo nakon bitke i negdje u oktobru, Cezar je po drugi put imenovan diktatorom , na cijelu godinu. Pompej, očajavajući zbog poraza, pobjegao je sa svojim savjetnicima u Mitilinu, a odatle u Kilikiju gdje je održao ratno vijeće; u isto vrijeme, Katonove pristalice su se pregrupirale na Korkiri i odatle otišle u Libiju.  Drugi, uključujući Marka Junija Bruta, tražili su Cezarovo pomilovanje, putujući preko močvara do Larise gdje ga je Cezar potom ljubazno dočekao u svom logoru.  Pompejevo ratno vijeće odlučilo je pobjeći u Egipat,  koji mu je prethodne godine pružio vojnu pomoć. === Egipatska dinastička borba === Dodatne informacije: Aleksandrijski rat i Kleopatra Kada je Pompej stigao u Egipat , dočekala ga je gostoljubiva delegacija sastavljena od nekoliko Egipćana i dva rimska oficira koji su služili s njim godinama ranije. Ubrzo nakon ulaska u njihov brod, ubijen je pred svojom ženom i prijateljima na palubi.  Cezar je energično progonio Pompeja jer su ga njegova vještina i mreža klijenata činili najvećom prijetnjom; putujući prvo u Aziju, a zatim na Kipar i Egipat,  stigao je tri dana nakon Pompejevog ubistva.  Tamo mu je predstavljena Pompejeva glava, zajedno s njegovim pečatnim prstenom; Cezar je zaplakao kada je vidio prsten i odmaknuo se od glave: "njegovo gađenje i tuga su možda bili iskreni, jer se od početka ponosio svojom milosti". Egipat je do tada bio upleten u ponovljene građanske ratove, u kojima je često arbitrirao Rim – dijelom i zahvaljujući ogromnom mitu koje su egipatski monarsi davali rimskim vođama – što je narušilo nezavisnost kraljevstva.  Dok je bio u Egiptu, Cezar se počeo uplitati u dinastički spor između Ptolomeja XIII i Kleopatre , koji su u testamentu (registrovanom u Rimu) posljednjeg egipatskog kralja ( Ptolomeja XII Auleta ) proglašeni suvladarima.  Do 48. godine prije nove ere, odnosi između dva suvladara su se narušili, a njih dvojica su se međusobno pratili vojskama na suprotnim stranama Nila. Cezar je zahtijevao isplatu od deset miliona denara velikog duga koji mu je obećao prethodni kralj; zahtjev gotovo sigurno motiviran "ogromnim finansijskim obavezama" potrebnim za isplatu njegovih trupa; također je izjavio da će arbitrirati u sporu oko nasljeđivanja između Ptolomeja XIII i Kleopatre.  Kao odgovor, Potin (eunuh regent Ptolomeja XIII) je očigledno pozvao vojsku u grad i opsjedao Cezarovu okupaciju kraljevske četvrti; Cezar je pozvao pojačanje iz rimske Azije. Dok je bio pod opsadom Aleksandrije , Cezar je upoznao Kleopatru i postao njen ljubavnik kada se ona krišom sakrila u kraljevsku četvrt. Otprilike u to vrijeme, Cezar je također donio svoju odluku o dinastičkom sporu: uslovi testamenta bili su jasni i oboje bi morali biti suvladari. Ptolomej XIII je bio impresioniran, vjerovatno već svjestan Cezarove i Kleopatrine veze.  Nakon nekoliko mjeseci opsade, Cezarove snage su zamijetile snage pod Mitridatom iz Pergama iz Sirije, dovodeći Egipćane u bitku s Cezarovim snagama gdje su Egipćani bili potpuno poraženi. Ptolomej XIII je pobjegao, ali se utopio kada se njegov brod prevrnuo. Nakon pobjede, Cezar je dao rimsku provinciju Kipar Egiptu, vjerovatno osigurao isplatu svog finansijskog zahtjeva i povjerio Kleopatri (zajedno s novim suvladarom Ptolemejem XIV Filopatorom , Kleopatrinim mlađim bratom) vlast nad Egiptom.  Iako Cezarov ''Aleksandrijski rat'' implicira da je odmah napustio Egipat, on je zapravo ostao oko tri mjeseca krstareći s Kleopatrom duž Nila, uglavnom da se odmori, a možda i djelimično da jasno pokaže podršku Rima Kleopatrinom novom režimu. Vijesti o krizi u Aziji nagovorile su Cezara da napusti Egipat sredinom 47. godine prije nove ere, u koje vrijeme izvori sugeriraju da je Kleopatra već bila trudna. Ostavio je za sobom tri legije pod komandom sina jednog od svojih oslobođenika kako bi osigurao Kleopatrinu vlast.  Kleopatra je vjerovatno rodila dijete, koje je nazvala "Ptolomej Cezar", a koje su Aleksandrijci zvali "Cezarion", krajem juna.  Cezar je vjerovao da je dijete njegovo, jer je dozvolio korištenje imena. === Rat protiv Farnaka === Dodatne informacije: Bitka kod Nikopolja (48. pne) , bitka kod Zele i Farnak II od Ponta Svjestan građanskog rata, Farnak II je želio povratiti očeve zemlje izgubljene tokom Trećeg mitridatovog rata i odmah je napao velike dijelove Kapadokije, Armenije, istočnog Ponta i Male Kolhide.  Rimski izvori ga prikazuju okrutno, naređujući kastraciju svih zarobljenih Rimljana; ovi napadi su bili neosporni nakon što je Pompej ispraznio istok za trupe sve dok se Cezarov legat Gnej Domicije Kalvin nije bezuspješno borio s njim u blizini Nikopolja u decembru 48. godine prije nove ere s neiskusnom vojskom. Cezar se iz Egipta kretao na sjever duž istočne mediteranske obale, krećući se direktno prema Farnakovoj invaziji, nastojeći zaštititi svoj ugled, koji bi znatno pretrpio ako strana invazija ostane nekažnjena.  Farnak je pokušao pregovarati s Cezarom, koji je odbio sve pregovore, podsjećajući ga na njegov tretman rimskih zarobljenika. Cezar je od njega zahtijevao da se odmah povuče sa svih okupiranih teritorija, vrati im plijen i oslobodi sve zarobljenike. Kada su Rimljani stigli blizu grada Zele na vrhu brda, Farnak je pokrenuo sveopći napad dok su se Rimljani ukopavali. Napad je izazvao zbunjenost među Cezarovim snagama, ali su se one brzo oporavile i potisnule Farnakove snage nizbrdo. Nakon proboja na Cezarovoj desnoj strani, Farnakova vojska je poražena. Pobjegao je natrag u svoje kraljevstvo, ali je odmah ubijen.  Cijela kampanja je trajala samo nekoliko sedmica. Cezarova pobjeda bila je toliko brza da je u pismu prijatelju u Rimu, našalio se " ''Veni, vidi, vici'' " ("Dođoh, vidjeh, pobijedih"), oznaka koja se ponavljala na transparentima koji su nošeni tokom njegovog pontskog trijumfa; također je ismijavao Pompeja što je stekao ime boreći se protiv tako slabih neprijatelja. === Kratak povratak u Rim i pobuna === Međutim, u Rimu, tokom ovih egipatskih i pontskih kampanja, politika se nastavila. Publije Kornelije Dolabela služio je kao jedan od tribuna 47. godine prije nove ere.  Tokom svog mandata, predložio je ukidanje svih dugova i odustajanje od plaćanja stanarine. To je navelo Antonija, koji je služio kao Cezarov ''magister equitum'' u diktaturi, da interveniše protiv prijedloga.  Kada je Antonije otišao u Kampaniju da se pozabavi pobunom u Cezarovoj Devetoj i Desetoj legiji, u Rimu se ponovo rasplamsalo nasilje u porodici, što je navelo Senat da pozove na ''senatus consultum ultimum,'' ali nedostatak prisutnih magistrata sa ''imperijumom'' značio je da niko nije mogao da ga sprovede; tek nakon nekog vremena Antonije se vratio, uspostavljajući red uz ozbiljne gubitke života, nanoseći ozbiljan udarac svojoj popularnosti. Istovremeno, Katon je predvodio svoje snage iz Cirenaike preko pustinje do Afrike (današnji Tunis), povezujući se s Metelom Scipionom; oni su, zajedno s Labijenom, naveli jednog od Cezarovih guvernera u Hispaniji Ulterior na prebjeg . Cezar se vratio u Italiju i Rim krajem 47. godine prije nove ere, sastajući se u Brundisijumu s Ciceronom i pomilujući ga, koji je izgubio nadu u Pompejevu pobjedu nakon Pompejeve smrti.  Po povratku, jasno je stavio do znanja da je izgubio povjerenje u Antonija, ali iznenađujuće ne i u Dolabelu. Cezar je izabrao sufektne magistrate za 47. godinu i magistrate za novu godinu (46. godine prije nove ere); svoje ljude je rasporedio u svećeničke kolegije i sufektne magistrate, proširivši broj pretora s osam na deset, kako bi ih nagradio za njihovu odanost.  Što se njega tiče, odbio je nastaviti diktaturu, umjesto toga preuzevši konzulat s Lepidom kao kolegom. Pobunjenici u Kampaniji nisu se smirili Cezarovim povratkom. Cezar je poslao jednog od svojih poručnika, budućeg historičara Gaja Salustija Krispa (također imenovanog za pretora 46. godine prije nove ere), da pregovara s ljudima, ali Salustija je zamalo ubila rulja.  Cezar je zatim lično otišao pred trupe, koje su se tada približavale Rimu pod oružjem; odmah ih je otpustio, obećao da će dobiti svoju zemlju i penzijske bonuse te ih nazvao ''kviritima'' (građanima).  Njegovi ljudi, šokirani njihovim ležernim otpuštanjem, molili su Cezara da ih vrati u službu; glumeći nevoljkost, dozvolio je da ga nagovore i napravio je bilješke kako bi vođe pobune doveo u izložene i opasne položaje u predstojećoj kampanji. Dok je bio u Italiji, konfiskovao je i prodao po tržišnoj cijeni imovinu Pompeja i protivnika koji su sada mrtvi ili još uvijek nepomilovani, prije nego što je posudio još sredstava.  Dolabelline prijedloge za otpis duga rješavao je odbijajući ih prihvatiti, tvrdeći da bi ga njegovi veliki dugovi učinili glavnim korisnikom takvog plana.  Odluka o prodaji konfiskovane imovine po tržišnoj cijeni razočarala je neke od Cezarovih saveznika, ali je također ukazivala na njegove teške finansijske probleme. === Afrička kampanja === Dodatne informacije: Bitka kod Ruspine i Bitka kod Tapsusa Cezar je naredio svojim ljudima da se okupe u Lilibeju na Siciliji krajem decembra. U ovaj štab je postavio maloljetnog člana porodice Scipio - izvjesnog Scipio Salvita ili Salucija - zbog mita da se nijedan Scipio ne može pobijediti u Africi.  Tamo je okupio šest legija i krenuo prema Africi 25. decembra 47. godine prije nove ere.  Tranzit je poremećen olujom i jakim vjetrovima; samo oko 3.500 legionara i 150 konjanika iskrcalo se s njim u blizini neprijateljske luke Hadrumentum .  Apokrifno se zna da je prilikom iskrcavanja Cezar pao na plažu, ali je uspio uspješno nasmijati loš znak kada je zgrabio dvije šake pijeska, uzvikujući "Uhvatio sam te, Afriko!". ==== Ruspina ==== Na početku kampanje, Cezarove snage su bile znatno nadbrojane: Metel Scipion je predvodio deset legija (vjerovatno slabih poput Cezarovih legija) i velike kontingente savezničke konjice pod kraljem Jubom I od Numidije , koji je također predvodio oko 120 ratnih slonova.  Zahvaljujući iznenađenju, Cezar je imao potrebno vrijeme da pronađe i reorganizuje svoje raštrkane snage, a također je poslao naredbe Siciliji da se vrati s pojačanjima.  Pošto su Pompejci već stekli većinu dostupnih zaliha hrane, Cezar je bio prisiljen da se brzo kreće. Zaobišao je Hadrumentum nakon što je odbio da se preda i uspostavio baze u Ruspini, gdje je predvodio veliku grupu za sakupljanje hrane koja se potom upustila u sukob sa snagama pod Labijenom.  Cezarove neiskusne trupe su se veći dio dana kolebale pod napadom numidske konjice prije nego što su se povukle nakon kontranapada, što je rezultiralo strateškim porazom, jer je Cezar bio spriječen da sakuplja hranu. S oskudnim zalihama, Cezar je utvrdio svoj logor u Ruspini dok se Metel Scipion pridružio Labijenovim snagama samo tri milje od Cezarove pozicije. Njihov saveznik, kralj Juba, također se pomaknuo da se poveže s njima, ali je bio prisiljen da se premjesti na zapad kada je njegovo kraljevstvo napao njegov rival, Boko II iz Mauretanije, sa snagama koje je predvodio rimski plaćenik Publije Sittije , koji je pobjegao iz Rima nakon sloma druge Katilinarove zavjere .  Ovo je bila sreća za Cezara, koji to nije organizovao.  Scipionove snage su patile od endemskog dezerterstva; međutim, Cezar je zauzeo defanzivni pristup sve dok mu nisu stigle dvije legije, 800 galskih konjanika i značajne zalihe hrane, nakon čega je ponovo preuzeo ofanzivu. Nakon nekoliko okršaja između Cezara i Metela Scipiona oko nekih brda na periferiji grada i pompejskog izvora vode u Uziti, Metel Scipion je dobio pojačanje od Jubine savezničke konjice i teške pješadije. Nakon još borbi za terenske prednosti oko Uzite, Cezarove snage su pojačale veteranske legije koje su se pobunile u Kampaniji.  S obzirom na to da mu je ponestalo zaliha i da su šanse za zauzimanje Uzite bile male, Cezar je odlučio da se povuče, zauzevši neke zalihe hrane prije nego što je nastavio i opsjedao Taps. ==== Tapsus i povratak ==== Time je Cezar prisilio Pompejce da se formiraju za bitku. S obzirom na to da je dobar teren sužavao front, ograničavajući Metulovu brojčanu prednost, Cezar je krenuo da se obrati svojim ljudima, koji su spontano napali protivničke linije, iznenadili ih i brzo ih porazili.  Plutarh, međutim, izvještava da je Cezar osjetio nadolazeći epileptični napad i da je odveden na odmor, što je dovelo do konfuznog napada.  U svakom slučaju, Metulove Scipionove snage su bile poražene, s izuzetno nejednakim žrtvama: oko 10.000 mrtvih Pompejaca za oko 50 žrtava.  Metel Scipion i ostatak pompejskog vođstva uspjeli su, međutim, pobjeći, iako je većina završila mrtva u roku od nekoliko sedmica, bilo od samoubistva ili pogubljenja nakon zarobljavanja: Metel Scipion pokušao je pobjeći morem, ali je izvršio samoubistvo kada su ga presreli cezarovi brodovi; Juba i pompejski oficir po imenu Marko Petreje dogovorili su pakt o samoubistvu u borbi jedan na jedan.  Labijen je uspio pobjeći i otići u Hispaniju, gdje se pridružio Gneju i Sekstu Pompeju. Tokom kampanje pred Tapsom, Katon Mlađi je držao grad Utiku i nije prisustvovao bitci; kada je obaviješten o porazu, konsultovao se sa svojim vojnicima, kojih je bilo samo tri stotine i bili su beznadežno brojčano nadjačani.  Nakon večere, Katon je uzeo mač i zario se u stomak; na buku je pozvan doktor, ali Katon je rastrgao konce i "počeo čupati vlastitu utrobu", umirući prije nego što ga je iko mogao zaustaviti. Cezar je bio razočaran što neće moći pomilovati Katona, koji je počinio samoubistvo prvenstveno "iz želje da izbjegne milost svog neprijatelja".  Zatim je ostao u Africi kako bi riješio poslove u regiji, podvrgavajući zajednice koje su podržavale Pompeja kaznenim kaznama. Također je imao kratku aferu s Eunojom , suprugom kralja Boguda od Mauretanije.  U junu 46. napustio je Afriku i otišao u Rim, prvo se zaustavivši na Sardiniji,  a zatim se vratio u grad krajem jula. === Druga španska kampanja i njen kraj === Nakon Cezarovog povratka u Rim, proslavio je četiri trijumfa: nad Galijom, Egiptom, Azijom i Afrikom. Pobjeda nad drugim Rimljanima u Africi "taktično je smatrana" pobjedom nad Jubinom Numidijom.  Proslave su počele 21. septembra i trajale su do 2. oktobra, uz raskošne parade zarobljenika i opljačkanog blaga.  Cezar je, kao trijumfator, također proslavio ovu priliku dajući sebi pravo da mu prethode sedamdeset dva liktora - daleko više od uobičajenih dvanaest konzula i uobičajenih dvadeset četiri diktatora - simbolizirajući da je tri puta držao diktaturu.  Održavane su i masovne igre i javni banketi; Cezar je također dao ogromne donacije svojim ljudima, ekvivalentne više od šesnaest godina plate, a još više za centurione i oficire. Glavni izvor za kampanju u Španiji poznat je kao ''Španski rat'' (ili ''Bellum Hispaniense'' ) i vjerovatno ga je napisao jedan od Cezarovih oficira, "ali je daleko najmanje zadovoljavajuća od knjiga dodanih njegovim ''Komentarima'' ".  Elizabeth Rawson, u knjizi ''Cambridge Antique History'' , opisuje "nespretnog pripovjedača".  Druge kritike usmjerene su na pisanje: njegov "poluobrazovani latinski", njegov status "najnepismenije i najrazdražujuće knjige u klasičnoj književnosti", sa "vrlo jadnim stilom" i "lošim imitacijama Cezarove lucidnosti". ==== Rana kampanja ==== Cezar je, međutim, otišao u Španiju u novembru 46. godine prije nove ere, kako bi tamo svladao opoziciju.  Njegovo imenovanje Kvinta Kasija Longina nakon prve kampanje u Španiji dovelo je do pobune: Kasijeva pohlepa i... "neugodan" temperament doveli su do toga da su mnogi provincijalci i trupe otvoreno prešli na stranu Pompeja, dijelom okupljeni od strane Pompejevih sinova Gneja i Seksta .  Pompejcima su se pridružile i druge izbjeglice iz Tapsa, uključujući Labijena. Nakon što je primio loše vijesti s poluotoka, otišao je s jednom iskusnom legijom, jer su mnogi njegovi veterani bili otpušteni, i stavio Italiju u ruke svog novog ''magistra viteštva'' Lepida .  Predvodio je ukupno osam legija, što je izazvalo strahove da bi ga mogla poraziti zastrašujuća snaga Gneja Pompeja od više od trinaest legija i dodatnih pomoćnih trupa.  Španska kampanja bila je prepuna zločina, Cezar je svoje neprijatelje tretirao kao pobunjenike; Cezarovi ljudi su ukrašavali svoja utvrđenja odrubljenim glavama i masakrirali neprijateljske vojnike. Cezar je prvo stigao u Španiju i oslobodio Uliju od opsade. Zatim je marširao protiv Kordube, u kojoj je bio garnizon Seksta Pompeja, koji je zatražio pojačanje od svog brata Gneja.  Gnej je isprva odbio bitku na Labijenov savjet, prisiljavajući Cezara na zimsku opsadu grada, koja je na kraju otkazana nakon malog napretka; Cezar je zatim krenuo u opsadu Ategue, praćen Gnejevom vojskom.  Međutim, značajna dezerterstva su počela uzimati danak pompejskim snagama: Ategua se predala 19. februara 45. godine prije nove ere, čak i nakon što je njen pompejski komandant masakrirao osumnjičene prebjege i njihove porodice na zidinama.  Gnejeve Pompejeve snage su se nakon toga povukle iz Ategue, a Cezar ih je slijedio. ==== Munda ==== Dodatne informacije: Bitka kod Munde i Bitka kod Laura Dezerterstva su prisilila Gneja Pompeja da pruži bitku na grebenu blizu Munde.  Cezar, tražeći odlučujući ishod, dao je bitku, poslavši svoje ljude da marširaju uz greben kako bi se sukobili s Pompejcima u ogorčenoj borbi; Cezarove snage su se pokolebale, a Cezar je požurio u prve linije kako bi lično okupio svoje ljude. Kada je Cezarova Deseta legija (s njegove desne strane) probila pompejansku liniju, Labijen je poveo legiju da popuni prazninu. Međutim, bok je već bio razbijen od strane cezarove konjice, koja je cijelu pompejansku vojsku natjerala u bijeg.  Borbe su bile dovoljno žestoke da Plutarh prenosi da je Cezar rekao svojim prijateljima "često se borio za pobjedu, ali sada prvo za svoj život".  Svetonije tvrdi da je Cezar u očaju razmišljao o samoubistvu.  Cezar je pretrpio oko hiljadu mrtvih, "visok postotak od vojske koja je vjerovatno brojala mnogo više od 25.000-30.000 ljudi". Labijen je ubijen na bojnom polju; Gnej Pompej je pobjegao, ali je ubrzo nakon toga zarobljen i pogubljen.  Dok je Sekst Pompej uspio pobjeći u skrivanje, a s druge strane Mediterana u Siriji došlo je do male pobune pod Kvintom Cecilijem Basom koja je potrajala,  građanski rat je bio završen. ==== Povratak ==== Pobjeda je potaknula Senat u Rimu da proglasi pedeset dana zahvalnosti, da Cezaru titulu "Oslobodilac" i posveti hram Slobodi.  U narednim mjesecima ulizički Senat dodijelio je daljnje počasti, uključujući pravo sjedenja na posebnoj stolici između konzula u Senatu, postavljanje Cezarove statue od slonovače na Kapitolu blizu kraljeva i u hramu Kvirinu.  Mjesec njegovog rođenja, ''Quinctilis'' , preimenovan je u njegovu čast (na kraju je postao moderni juli); osnovan je hram njegovoj milosti, dobio je trajno ime ''Imperator'' i titulu ''parens patriae'' (otac svoje zemlje). Cezar se vratio u Rim preko južne Galije i Narbona Marcija .  Tokom povratka, osnovao je niz kolonija za svoje veterane, nagradio svoje vojnike i pristalice te dodijelio latinska prava raznim galskim gradovima.  Također se sastao i pomirio s Markom Antonijem.  Dok je bio u Cisalpinskoj Galiji, obećao je i Marku Juniju Brutu pretorsko mjesto za 44. godinu prije nove ere i moguće konzulstvo 41. godine. Ušao je u Rim otprilike godinu dana nakon što ga je napustio u oktobru 45. godine prije nove ere, kako bi proslavio trijumf nad sugrađanima, ostavljajući pomalo loš utisak.  Također je dozvolio dvojici svojih legata, Kvintu Pediju i Kvintu Fabiju Maksimu , da također održe trijumfe.  Nijedna od ovih proslava nije bila popularna kod kritičara u Senatu.  Ni Cezarovo obezvređivanje konzulstva i drugih funkcija u ime političkih usluga nije bilo popularno: na primjer, posljednjeg dana u godini, konzul je umro, što je navelo Cezara da sazove izbore kako bi jednog od svojih saveznika, Gaja Kaninija Rebilusa , postavio za konzula na nekoliko sati poslijepodne, što je navelo Ciceron da piše prijatelju "kad bi to mogao vidjeti, plakao bi". Cezar je, sa svoje strane, po povratku počeo planirati ambicioznu kampanju u Dakiju i Partiju . == Posljedice == Vidi također: Atentat na Julija Cezara Cezarovo imenovanje za diktaturu tokom građanskog rata , prvo privremeno - a zatim trajno početkom 44. godine prije nove ere  - zajedno s njegovom de facto i vjerovatno neodređenom polubožanskom monarhijskom vlašću,  dovelo je do zavjere koja je uspješno završila njegovim atentatom na Martovske ide 44. godine prije nove ere, tri dana prije nego što je Cezar otišao na istok u Partiju.  Među zavjerenicima bilo je mnogo cezarskih oficira koji su pružili izvrsnu službu tokom građanskih ratova, kao i ljudi koje je Cezar pomilovao. Neki naučnici, poput Ericha Gruena , smatraju Cezarov građanski rat kao podsticajni događaj za slom republike. Iz ove perspektive, građanski rat – izazvan pogrešnom procjenom, a ne namjerom – uzrokovao je slom republike pokretanjem dugoročnog poremećaja funkcionisanja republikanske političke kulture.  Drugi građanski rat smatraju simptomom sloma republike, bilo u smislu otuđenja republike od različitih interesnih grupa (prema Peteru Bruntu ) ili u smislu produžene političke "krize bez alternative" gdje republikanske institucije nisu bile u stanju da sprovedu potrebne reforme iznutra, a istovremeno su bile takvog statusa da se nijedna alternativa nije ozbiljno razmatrala (prema Christianu Meieru ). '''Antarktička ledena ploča''' kontinentalni je glečer koji pokriva 98% antarktičkog kontinenta, sa površinom od 14 miliona kvadratnih kilometara (5,4 miliona kvadratnih milja) i prosječnom debljinom od preko 2 kilometra (1, 2 milje). To je najveći od dva postojeća ledena pokrivača na Zemlji, sa 26,5 miliona kubnih kilometara (6,4 miliona kubnih milja) leda, što je ekvivalentno 61% ukupne slatke vode na Zemlji. Njegova površina je gotovo neprekidna, a jedine oblasti bez leda na kontinentu su suhe doline, nunataci (vrhovi planina iznad leda) u antarktičkim planinskim lancima i rijetki priobalni stjenski izdanci. Često se, zbog velikih razlika u masi glečera, protoku leda i topografiji između njih, dijeli na Antarktičko poluostrvo, Istočnu antarktičku ledenu ploču i Zapadnu antarktičku ledenu ploču. Pošto je Istočna antarktička ledena ploča više od 10 puta veća od Zapadne i nalazi se na većoj nadmorskoj visini, manje je podložna klimatskim promjenama od Zapadne. U 20. vijeku, Istočna ploča bila je jedna od rijetki mjesta na Zemlji gdje je primjećeno blago hlađenje umjesto zagrijavanja, dok je Zapadna od 1950-ih do 2000. bilježila zagrijevanje od preko 0,1 °C po deceniji, sa prosječnim trendom zagijavanja od >0,05 °C po deceniji od 1957. preko cijelog kontinenta. Početkom 2020-ih i dalje postoji neto dobitak mase u Istočnoj ploči, zbog povećanih padavina koje su se zaledile na ledenoj ploči), dok je gubitak leda iz Zapadne ploče, posebno sa glečera Thwaites i Pine Island, mnogo veći. Do 2100. godine, samo gubitak leda iz Antarktika mogao bi podići globalni nivo mora za oko 11 cm (5 inča). Zapadna antarktička ledena ploča (WAIS) nalazi se duboko ispod nivoa mora, što je čini podložnom nestabilnostima morskih ledenih ploča – ovaj proces je teško precizno predvidjeti u modelima. Ako do nestabilnosti dođe prije 2100. godine, porast nivoa mora izazvan Antarktikom mogao bi se povećati za dodatne desetine centimetara, posebno pri velikom globalnom zatopljenju. Topljenje leda takođe stvara velike količine svježe otopljene vode – oko 1100–1500 milijardi tona godišnje. Ova voda razblažuje slanu antarktičku dubinsku vodu, slabi donju cirkulacionu ćeliju Južnog okeana i može doprinijeti njenom eventualnom kolapsu, iako će se to vjerovatno odvijati postepeno, tokom stoljeća. Paleoklimatska istraživanja i poboljšano modeliranje pokazuju da je vrlo vjerovatno da će Zapadna antarktička ledena ploča nestati čak i ako globalno zagrijavanje više ne bude napredovalo, te da bi nju moglo spasiti jedino smanjenje zagrijavanja za 2 °C ispod nivoa do 2020. godine. Smatra se da bi potpuno nestajanje ploče trajalo između 2 i 13 hiljada godina, iako nekoliko vijekova visokih emisija može skratiti ovaj period na oko 500 godina. Ako se ploča sruši, ali planinski ledeni vrhovi ostanu, nivo mora bi poratao za 3,3 m, a ako se i oni otope – za 4,3 m. Izostatičko podizanje tla moglo bi dodatno povećati niv mora za oko 1 m tokom narednih hiljadu godina. S druge strane, Istočna antarktička ledena ploča je veoma stabilna. Trenutno zagrijavanje može povećati nivo mora samo za oko 0,5–0,9 m, što je mali dio od ukupno 53,3 m leda u cijeloj ploči. Pri zagrijavanju od oko 3 °C, osjetljive oblasti poput Wilkes i Aurora bazena mogle bi se srušiti tokom narednih 2000 godina, što bi podiglo nivo mora za ukupno 6,4 m. Potpuno topljenje i nestanak cjelokupne ploče zahtijevalo bi globalno zagrijavanje između 5 °C i 10 °C. == Geografija == ''Više informacija: [[Geografija Antarktika]]'' Antarktička ledena ploča pokriva površinu od gotovo 14 miliona km² i sadrži 26,5 miliona km³ leda. Kubni kilometar leda teži približno 0,92 gigatona, što znači da pokrivač teži oko 24.380.000 gigatona. To je ekvivalentno oko 61% sve slatke vode na Zemlji. Jedini drugi postojeći ledeni pokrivač je Grenlandski ledeni pokrivač u Arktiku. Antarktička ledena ploča podijeljena je Transantarktičkim planinama na dvije nejednake sekcije: Istočnu antarktičku ledenu ploču (EAIS) i manju Zapadnu antarktičku ledenu ploču (WAIS). Neki glaciolozi smatraju da ploča nad relativno malim Antarktičkim poluostrvom (takođe u Zapadnom Antarktiku) predstavlja treću ledenu ploču zbog vrlo različitih drenažnih bazena od WAIS-a. Prosječna debljina ovih ledenih ploča je oko 2 km. Čak su i Transantarktičke planine uglavnom prekrivene ledom, s izuzetkom nekih vrhova i suhih pustinja McMurdo. Neke priobalne oblasti takođe imaju tijene koje nisu prekrivene ledom. '''Drugo izdanje''' takmičenja u [[Skijaški skokovi|skijaškim skokovima]], [[Turneja 4 skakaonice|Turneje 4 skakaonice]], održano je 31. decembra u [[Oberstdorf|Oberstdorfu]], 1. januara u [[Garmisch-Partenkirchen|Garmisch-Partenkirchenu]], a 3. januara skokovi u [[Innsbruck|Innsbrucku]]. Skokovi u [[Bischofshofen|Bischofshofenu]] održani su 6. januara. Ukupni pobjednik bio je [[Norvežani|Norvežanin]] [[Olaf B. Bjørnstad]], koji je pobijedio u tri od četiri takmičenja. Titulu je branio [[Austrijanci|Austrijanac]] [[Josef Bradl]], koji je važio za glavnog favorita, pobjedivši tek na zadnjim skokovima u Bischofshofenu, zauzevši treće mjesto u ukupnom poretku. Bila je to prva turneja koja je koristila tradicionalni redoslijed takmičenja: Oberstdorf u decembru, novogdišnje takmičenje u Garmisch-Partenkirchenu, zatim Innsbruck, te finale u Bischofshofenu na Bogojavljanje. == Oberstdorf == * '''Datum''': 31. decembar 1953. * '''Država''': {{ZID|Njemačka}} * '''Skakaonica''': [[Schattenberg (skakaonica)|Schattenberg]]<ref>[http://www.fis-ski.com/de/606/612.html?sector=JP&raceid=848 Zvanični FIS rezultati {{Simboli jezika|de|njemački}} {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Simboli jezika|fr|francuski}}]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> {| width="100%" | valign="top" width="50%" | {| class="wikitable" style="text-align:center" width="100%" |- ! width="10%" | Plasman ! width="45%" | Ime ! width="15%" | Bodovi ! width="15%" | 1. serija ! width="15%" | 2. serija |- bgcolor="#F7F6A8" | {{0}}1. | align="left" | {{ZD|FIN}} [[Olaf B. Bjørnstad]] | 222,0 || || |- bgcolor="#DCE5E5" | {{0}}2. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Josef Bradll]] | 220,5 || || |- bgcolor="#FFDAB9" | {{0}}3. | align="left" | {{ZD|FIN}} [[Aulis Kallakorpi]] | 216,0 || || |- | {{0}}4. | align="left" | {{ZD|NOR}} [[Arne Ellingsen]] | 215,5 || || |- | {{0}}5. | align="left" | {{ZD|JUG}} [[Albin Rogelj]] | 207,0 || || |- | {{0}}6. | align="left" | {{ZD|FIN}} [[Eino Kirjonen]] | 206,0 || || |- | {{0}}7. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Franz Dengg]] | 204,0 || || |- | {{0}}8. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Franz Eder]] | 202,0 || || |- | 9. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Arne Nilsson]] | 201,0 || || |- | 9. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Toni Brutscher]] | 201,0 || || |} | valign="top" width="50%" | {| class="wikitable" style="text-align:center" width="100%" |- ! width="10%" | Plasman ! width="45%" | Ime ! ! width="15%" | Bodovi ! width="15%" | 1. serija ! width="15%" | 2. serija |- | 11. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} Toivo Lauren | | 200,0 || || |- | 12. | align="left" | {{ZD|NJE}} Josef "Sepp" Kleisl | | 197,0 || || |- | 13. | align="left" | {{ZD|AUT}} Albin Plank | | 196,0 || || |- | 14. | align="left" | {{ZD|AUT}} Ferdl Kerber | | 194,0 || || |- | 16. | align="left" | {{ZD|NJE}} Max Bolkart | | 190,0 || || |- | 17. | align="left" | {{ZD|NJE}} Josef "Sepp" Weiler | | 189,5 || || |- | 18. | align="left" | {{ZD|AUT}} Lois Leodolter | | 188,5 || || |- | 19. | align="left" | {{ZD|KAN}} Jeremy Baig | | 188,5 || || |- | 20. | align="left" | {{ZD|AUT}} Walter Steinegger | | 188,0 || || |- | 21. | align="left" | {{ZD|NOR}} Arnfin Bergman | | 187,5 || || |- | 24. | align="left" | {{ZD|NJE}} Helmut Böck | | 178,0 || || |} |} == Garmisch-Partenkirchen== * '''Datum''': 1. januar 1953. * '''Država''': {{ZID|Njemačka}} * '''Skakaonica''': [[Velika olimpijska skakaonica (Garmisch-Partenkirchen)|Velika olimpijska]]<ref>[http://www.fis-ski.com/de/606/612.html?sector=JP&raceid=848 Zvanični FIS rezultati {{Simboli jezika|de|njemački}} {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Simboli jezika|fr|francuski}}]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> {| width="100%" | valign="top" width="50%" | {| class="wikitable" style="text-align:center" width="100%" |- ! width="10%" | Plasman ! width="45%" | Ime ! width="15%" | Bodovi ! width="15%" | 1. serija ! width="15%" | 2. serija |- bgcolor="#F7F6A8" | {{0}}1. | align="left" | {{ZD|NOR}} [[Olaf B. Bjørnstad]] | 226 || || |- bgcolor="#DCE5E5" | {{0}}2. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Josef Bradl]] | 220,5 || 77,0&nbsp;m || 81,5&nbsp;m |- bgcolor="#FFDAB9" | {{0}}3. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Toni Brutscher]] | 219,5 || 78,0&nbsp;m || 79,5&nbsp;m |- | {{0}}4. | align="left" | {{ZD|NOR}} [[Halvor Næs]] | 218,5 || 78,5&nbsp;m || 77,0&nbsp;m |- | {{0}}5. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Toivo Lauren]] | 215,0 || 77,0&nbsp;m || 79,5&nbsp;m |- | {{0}}6. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Sepp Weiler]] | 212,5 || 74,0&nbsp;m || 78,0&nbsp;m |- | {{0}}7. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Sepp Hohenleitner]] | 209,5 || 73,0&nbsp;m || 78,5&nbsp;m |- | {{0}}8. | align="left" | {{ZD|NOR}} [[Erling Kroken]] | 209,0 || 73,0&nbsp;m || 78,0&nbsp;m |- | {{0}}9. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Walter Steinegger]] | 204,5 || 72,0&nbsp;m || 77,0&nbsp;m |- | 10. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Franz Dengg]] | 198,0 || 71,0&nbsp;m || 75,0&nbsp;m |- | 11. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Arne Nilsson]] | 197,0 || || |- | 12. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Ferdl Kerber]] | 188,0 || 71,5&nbsp;m || 71,0&nbsp;m |- | 13. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Heini Klopfer]] | 182,0 || || |} | valign="top" width="50%" | {| class="wikitable" style="text-align:center" width="100%" |- ! width="10%" | Plasman ! width="45%" | Ime ! width="15%" | Bodovi ! width="15%" | 1. serija ! width="15%" | 2. serija |- | rowspan="2" | 14. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Harry Bergqvist]] | 180,5 || 74,5&nbsp;m || 78,0&nbsp;m |- | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Albin Plank]] | 180,5 || 62,0&nbsp;m || 69,0&nbsp;m |- | 16. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Rudolf Dietrich|Rudi Dietrich]] | 180,0 || 67,0&nbsp;m || 73,0&nbsp;m |- | 17. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Karl Holmström]] | 178,5 || || |- | 18. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Robert Engel]] | 176,0 || || |- | 19. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Toni Eisgruber]] | 175,5 || || |- | 20. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Willi Fischer (ski-skakač)|Willi Fischer]] | 174,0 || || |- | 21. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Hans Karg]] | 170,0 || || |- | 22. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Friedl Brandner]] | 166,0 || || |- | 23. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Hermann Anwander]] | 161,0 || || |- | 24. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Fritz Ruepp]] | 156,0 || || |- | 25. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Willy Gotthold]] | 148,5 || || |} |} Papinska konklava 2025. Papinska konklava održana je 7. i 8. maja 2025, kako bi se izabrao novi papa, nasljednik Pape Franje, koji je umro 21. aprila 2025. Od 135 podobnih kardinala sa pravom glasa, prisustvovali su svi osim dvojice. Na četvrtom glasanju, konklava je izabrala kardinala Roberta Francisa Prevosta, prefekta Dikasterija za biskupe i predsjednika Papinske komisije za Latinsku Ameriku. Nakon prihvatanja izbora, uzeo je ime Lav XIV. == Izborni proces == Proces izbora pape započeo je 21. aprila 2025, kratko nakon smrti Pape Franje. Kao i na papinskoj konklavi 2013, dekan i prodekan Kardinalskog zbora bili su stariji od 80 godina i nisu mogli sudjelovati. Najstariji kardinal mlađi od 80 godina, Pietro Parolin, predsjedavao je konklavom. === Vrijeme i procedura === Prema Universi Dominici gregis, apostolskoj konstituciji Ivana Pavla II. iz 1996, odnosno modifikovanom motopropriju Normas nonnullas Benedikta XVI. iz 2013, kardinali su imali najmanje 15 dana za sazivanje konklave nakon što je Stolica postala upražnjena. Oni su imali diskreciono pravo da započnu konklavu ranije ili najkasnije 20 dana nakon što mjesto pape postane upražnjeno. Dana 28. aprila 2025, dva dana nakon Franjine sahrane, peta generalna kongregacija kardinala odredila je 7. maj 2025. za početak konklave. === Kardinali elektori === Kardinali stariji od 80 godina nisu mogli sudjelovati u izboru novog pape. Dana 21. aprila 2025. bilo je ukupno 252 kardinala, a 135 njih je bilo mlađe od 80 godina, samim time s pravom glasa. Od tih 135 kardinala s pravom glasa, 80% je imenovao papa Franjo. Od proglašavanja Romano Pontifici eligendo i Universi Dominici gregis 1975. godine, maksimalni broj kardinala elektora je određen na 120. Konklava 2025. bila je prva konklava u kojoj je ovaj broj premašen na dan kada je Stolica postala upražnjena. Prema kanonskom pravu, svaki kardinal mlađi od 80 godina koji se nije odrekao ili izgubio pravo glasa imao je pravo biranja na konklavi. Papa koji je izabrao više od 120 kardinala elektora, kao što je to učinio Papa Franjo, u praksi poništava ograničenje iz 1975. Dana 30. aprila 2025, generalna kongregacija kardinala potvrdila je da svi prisutni kardinali elektori mogu glasati na konklavi koja započinje 7. maja. Nepodobni kardinali su ipak mogli prisustvovati generalnim kongregacijama i učestvovati u raspravama koje su prethodile konklavi. Iako kardinali imaju ovlasi da biraju bilo kog katolika koji je kršten, posljednji put kada je jedan "nekardinal" bio izabran bilo je na papinskoj konklavi 1378. godine. === Neučestvovanje === Nakon što je rekao da će pokušati učestvovati u konklavi, kardinal Giovanni Angelo Becciu iz Italije, koji se odrekao svojih kardinalskih prava zbog finansijskog skandala, izjavio je da će poštovati želju Pape Franje i suzdržati se od učešća. Zdravstveni problemi spriječili su kardinale Antonija Cañizaresa Lloveru iz Španije i Johna Njuea iz Kenije da učestvuju u konklavi, čime je broj učesnika smanjen na 133. Za izbor pape bila su potrebna 89 glasa, odnosno dvotrećinska većina. Ovo je bio najveći broj kardinala koji su ikada učestvovali u jednoj konklavi. == Nagađanja == Franjina hospitalizacija u februaru i martu 2025. potaknula je spekulacije o predstojećoj konklavi. Zbog velikog međunarodnog širenja članstva u Kardinalskom zboru pod Papom Franjom, broj kardinala porastao je na 252, sa preko 140 neevropskih kardinala koji su izabrani za vrijeme njegovog pontifikata, neki posmatrači sugerisali su da je moguć izbor neevropskog pape. Prvobitno je planirano da konklava 2025. ima 135 elektora iz 71 zemlje, dok je konklava 2013. i 2005. imala 115 elektora iz 48, odnosno 52 zemlje. Neki od kardinala učesnika nisu govorili talijanski, radni jezik Rimske kurije. Vodeći se talijanskom izrekom "debeo papa, mršav papa", neki komentatori predviđali su da će Franjin nasljednik biti konzervativniji, zbog zabrinutosti oko uplitanja u proces izbora, koje je zabranio Ivan Pavao II, te neprijateljskog preuzimanja od strane ultrakonzervativnih političara i katolika. Što se tiče 3. i 4. generalne kongregacije, među kardinalima je navodno postojala želja za desetogodišnjim papom, nekim u kasnim sedamdesetim, s iskustvom u Rimskoj kuriji, ko bi bio više fokusiran na unutrašnje poslove. Neki su smatrali da je mlađi papa vjerovatniji izbor, dok su drugi smatrali da su kardinali poput Pierbattista Pizzaballa i Roberta Prevosta premladi. Mnogi kardinali su izrazili nadu za kratkom konklavom kao 2005. i 2013. godine. S obzirom na složenost i heterogenost ove konklave, u poređenju s onom koja je Papu Franju izabrala za dva dana 2013, kardinal Rainer Woelki očekivao je da će konklava 2025 potrajati duže; kardinali Louis Raphaël I Sako i Gregorio Rosa Chávez očekivali su kraću dvodnevnu ili trodnevnu konklavu, za koju je potonji napomenuo da će trajati "maksimalno tri dana". ---- ---- ---- ---- ----'''Starlingov princip''' navodi da kretanje tečnosti kroz polupropusni krvni sud, poput kapilara ili malh venula, zavisi od [[Pritisak|hidrostatskog pritiska]] i koloidnog osmotskog pritiska (onkotskog), s obje strane polupropusne barijere koja propušta filtrat, usporavajući izlazak većih molekula, poput proteina, iz krvotoka. Pošto svi krvni sudovi dopuštaju određeni stepen curenja proteina, pravi balans preko membrane ne može se postići, te dolazi do kontinuiranog protoka vode sa malim rastvorima. Svojstva molekulske filtracije zida kapilara leže u nedavno otkrivenom endokapilarnom sloju, a ne u dimenzijama pora kroz ili između endotelskih ćelija. Ovaj vlaknasti matriksni endokapilarni sloj naziva se endotelni glikokaliks. Starlingova jednačina opisuje ovaj odnos u matematičkom obliku i može se primijeniti na mnoge biološke i nebiološke polupropusne membrane. == Jednačina == Starlingova jednačina primijenjena na zid krvnog suda glasi: : <math>\ J_v = L_\mathrm{p} S ( [P_\mathrm{c} - P_\mathrm{i}] - \sigma[\pi_\mathrm{p} - \pi_\mathrm{g}] )</math> gdje je: * <math> J_v </math> volumen filtracije rastvarača kroz endotel po sekundi. * <math> [P_\mathrm{c} - P_\mathrm{i}] - \sigma[\pi_\mathrm{p} - \pi_\mathrm{g}] </math> ukupna pokretačka sila. ** <math> P_c </math> kapilarni [[hidrostatski pritisak]] ** <math> P_i </math> intersticijski hidrostatski pritisak ** <math> \pi_p </math> onkotski pritisak plazmatskih proteina. ** <math> \pi_g </math> subglikokaliksni onkotski pritisak, koji se mijenja obrnuto proporcionalno sa <math> J_v </math> i tako stabilizuje <math> J_v </math>. ** <math> L_p </math> hidraulička propusnost membrane ** <math> S </math> površina za filtraciju, određena pukotinama u "tight junction" ljepilu koje povezuje endotelske ćelije na njihovim ivicama. ** <math> \sigma </math> Stavermanov refleksni koeficijent, koji zavisi od stanja endotelnog glikokaliksa iznad pukotina između spojeva. Pritisci se uobičajeno mjere u '''milimetrima živinog stuba (mmHg)''', a koeficijent filtracije u '''mililitrima po minuti po milimetru živinog stuba (ml·min⁻¹·mmHg⁻¹)'''. Brzina kojom se tečnost filtrira kroz vaskularni endotel (transendotelna filtracija) određena je zbirom dvije sile koje guraju van, '''kapilarnog pritiska (P_c)''' i '''koloidnog osmotskog pritiska ispod endotelnog glikokaliksa (π_g)''', te dvije sile koje apsorbuju, '''onkotskog pritiska plazmatskih proteina (π_p)''' i '''intersticijskog pritiska (P_i)'''. '''Starlingova jednačina''' je prva od dvije '''Kedem–Katchalski jednačine''', koje primjenjuju termodinamiku van ravnoteže na teoriju osmotskog pritiska kroz membrane koje su barem djelomično propusne za rastvor odgovoran za razliku osmotskog pritiska. Druga Kedem–Katchalski jednačina objašnjava '''transendotelni transport rastvora (J_s)'''. Danas se zna da '''prosječni kolodni osmotski pritisak intersticijske tečnosti nema značajan uticaj na J_v'''. Razlika kolodnog osmotskog pritiska koja se suprotstavlja filtraciji sada se definiše kao '''π' minus subglikokaliksni π_g'''. '''Subglikokaliksni prostor''' je vrlo mala, ali životno važna mikrodomena ukupnog intersticijskog prostora. Koncentracija rastvorljivih proteina u toj mikrodomeni, koja određuje π_g, približno je nula dok postoji adekvatna filtracija koja ih ispira iz interendotelnih pukotina. Iz tog razloga je '''J_v mnogo manji nego što je ranije izračunato i strogo je regulisan'''. Svaki privremeni porast plazmatskog kolodnog osmotskog pritiska ili pad kapilarnog hidrostatskog pritiska dovoljan da izazove obrnuti (negativni) J_v dovodi do neometane difuzije intersticijskih proteina u subglikokaliksni prostor, smanjujući razliku kolodnog osmotskog pritiska koja je pokretala apsorpciju tečnosti u kapilaru. Ovisnost π_g o lokalnom J_v nazvana je '''Model Glikokaliksa''' ili '''Michel-Weinbaum model''', u čast dvojice naučnika koji su nezavisno opisali filtracijsku funkciju glikokaliksa. '''Michel-Weinbaum model''' objašnjava kako većina kontinuiranih kapilara održava stanje stabilne filtracije duž cijele dužine većinu vremena. Privremeni poremećaji Starlingovih sila brzo se vraćaju u stanje stabilne filtracije. '''Koeficijent filtracije''' Glavni članak: Koeficijent filtracije U nekim tekstovima, proizvod '''hidrauličke propusnosti''' i '''površine membrane''' naziva se '''filtracijski koeficijent K_fc'''.[potrebna citacija] '''Refleksni koeficijent''' '''Stavermanov refleksni koeficijent, σ''', je bezdimenzionalna konstanta koja je specifična za propusnost membrane za određeni rastvor.[4] '''Starlingova jednačina''', napisana bez σ, opisuje protok rastvarača kroz membranu koja je nepropusna za rastvore sadržane u otopini.[5] '''σ_n''' koriguje djelomičnu propusnost polupropusne membrane za rastvor n.[5] Gdje je '''σ blizu 1''', plazmatska membrana je manje propusna za označene čestice (npr. veće molekule poput albumina i drugih plazmatskih proteina), koje mogu prolaziti kroz endotelni sloj, iz područja više koncentracije u područje niže koncentracije, sporije, dok voda i manji rastvori prolaze kroz glikokaliksni filter u ekstravaskularni prostor.[5] '''Glomerulski kapilari''' imaju refleksni koeficijent blizu 1, jer normalno nijedan protein ne prelazi u glomerulski filtrat. Suprotno tome, '''hepatijski sinusoidni kapilari''' nemaju refleksni koeficijent jer su potpuno propusni za proteine. Intersticijska tečnost jetre unutar '''Space of Disse''' ima isti kolodni osmotski pritisak kao plazma, pa se sinteza albumina u hepatocitima može regulisati. '''Približne vrijednosti''' Ispod su tipične vrijednosti za varijable u '''Starlingovoj jednačini''', koje regulišu neto '''J_v''' na oko 0,1 ml po sekundi, 5–6 ml po minuti ili oko 8 litara dnevno. {| class="wikitable" !Lokacija !P_c (mmHg)[6] !P_i (mmHg)[6] !σπ_c (mmHg)[6] !σπ_g (mmHg)[6] |- |Arteriolarni kraj kapilara | +35 |−2 | +28 |zavisi od lokalnog J_v |- |Venula | +15 |−2 | +28 |zavisi od lokalnog J_v |} '''Specifični organi''' '''Bubrezi''' Glomerulski kapilari imaju kontinuirani sloj glikokaliksa u zdravlju, a ukupna transendotelna stopa filtracije rastvarača ('''J_v''') prema bubrežnim tubulima je obično oko 125 ml/min (oko 180 litara/dan). Glomerulski kapilarni '''J_v''' je poznatiji kao '''glomerulska filtracija (GFR)'''. '''Pluća''' Starlingova jednačina može opisati kretanje tečnosti iz plućnih kapilara u alveolarni prostor zraka.[7][8] '''Klinički značaj''' Woodcock i Woodcock su 2012. pokazali da revidirana Starlingova jednačina ('''steady-state Starling principle''') pruža naučno objašnjenje kliničkih opažanja u vezi sa intravenskom terapijom tečnošću.[9] Tradicionalno učenje o filtraciji i apsorpciji tečnosti unutar jedne kapilare je zamijenjeno konceptom vitalne cirkulacije '''ekstracelularne intersticijske tečnosti''' koja teče paralelno sa cirkulacijom krvi. Infuzija intravenskih tečnosti koja povećava '''plazmatski kolodni osmotski pritisak''' (kolodna terapija) ima mnogo manji uticaj na plazmatski volumen nego što se prvobitno očekivalo, djelimično zato što početno smanjena stopa filtracije omogućava porast koncentracije proteina u subglikokaliks prostoru, vraćajući razliku kolodnog osmotskog pritiska i transendotelnog protoka rastvarača na nivo stabilne ravnoteže unutar jednog sata. Prevencija i liječenje edema (prekomjerne intersticijske tečnosti) zavisi od '''normalizacije P_c''' i optimizacije protoka limfe. '''Istorija''' Starlingova jednačina je dobila ime po britanskom fiziologu '''Ernestu Starlingu''', koji je također poznat po '''Frank–Starlingovom zakonu srca'''.[10] Starling se može pripisati i zaslugom za identifikaciju da je “apsorpcija izotoničnih rastvora soli (iz ekstravaskularnog prostora) od strane krvnih žila određena osmotskim pritiskom serumskih proteina” još 1896. godine.[10] '''Vidi također''' '''Shéyaa Bin Abraham-Joseph''' (rođen 22. oktobra 1992.), poznatiji kao '''21 Savage''', britanski je reper sa adresom u Atlanti, Georgia. Rođen u Londonu, odrastao je u Sjedinjenim Američkim Državama. Muzičku karijeru započeo je 2013. godine, izbacivši tri mixtapea koji su naišli na regionalno priznanje. Probio se zajednički EP-jm sa producentom Metro Boominom, pod nazivom Savage Mode (2016), koji je zauzeo 23. mjesto na Billboard 200 listi. Glavni singlovi ''"X"'' (sa Futureom) i ''"No Heart"'' našli su se u top 40 na Billboard Hot 100 listi. Kasnije iste godine dodatno je zapažen kao gost na Drakeovom singlu ''"Sneakin'"''. U januaru 2017. godine potpisao je ugovor sa Epic Records. Njegov prvi studijski album, Issa Album (2017), dostigao je drugo mjesto na Billboard 200 listi, dok je glavni singl ''"Bank Account"'' dosegao 12. mjesto na Billboard Hot 100. Iste godine objavio je i zajednički album Without Warning (2017.) sa Metro Boominom i reperom Offsetom, te je i gostovao na Post Maloneovom singlu ''"Rockstar"'', koji je zauzeo prvo mjesto na Billboard Hot 100 i dobio dvije nominacije na 61. dodjeli Grammy nagrada za pjesmu godine i najbolju rep pjesmu. Njegov drugi album, I Am > I Was (2018), bio je prvi koji je debitovao na prvom mjestu Billboard 200, a singl ''"A Lot"'' (sa J. Coleom) osvojio je Grammy za najbolju rep pjesmu. Godine 2020. on i Metro Boomin objavili su nastavak EP-a, Savage Mode II, koji je također debitovao na prvom mjestu Billboard 200 i donio top 10 singlove ''"Runnin"'' i ''"Mr. Right Now"'' (sa Drakeom). Godine 2022. gostovao je na Drakeovom singlu "Jimmy Cooks", što je bila njegova prva pjesma koja je debitovala na prvom mjestu Hot 100. Kasnije te godine, sa Drakeom je izdao zajednički album "Her Loss", koji je također zauzeo prvo mjesto Billboard 200, čime je postao njegov treći projekat na vrhu liste. Njegov treći solo album, American Dream iz 2024, bio je njegov četvrti uzaspni album na prvom mjestu i donio top 10 pjesme na Billboard Hot 100: Redrum i Nee-Nah. 21 Savage uhapšen je od strane američke imigracione službe (ICE), 3. februara 2019. Zvaničnici su otkrili da je britanski državljanin koji je u SAD ušao u julu 2005. nezakonio ostao nakon isteka H-4 vize 2006. godine. Dobio je kauciju 12. februara i pušten je narednog dana, dok je čekao ishod ubrzanog deportacionog ročišta, koje je prvobitno bilo zakazano za 9. april, ali je kasnije odgođeno na neodređeno vrijeme. Advokati 21 Savagea tvrdil su da je on legalno boravio u SAD godinama prije isteka H-4 vize 2005. godine. Godine 2023, 21 Savage posteao je legalni stalni stanovnik SAD-a i dobio je zelenu kartu. Godine 2022. 21 Savage je gostovao na Drakeovom singlu ''"Jimmy Cooks"'', što je bila njegova prva pjesma koja je debitovala na prvom mjestu Hot 100. Kasnije iste godine zajedno sa Drakeom izdao je zajednički album '''Her Loss''', koji je također zauzeo prvo mjesto Billboard 200, čime je postao njegov treći projekat na vrhu liste. Njegov treći solo album, '''American Dream''' (2024), bio je njegov četvrti uzastopni album na prvom mjestu i donio top 10 singlove na Billboard Hot 100: ''"Redrum"'' i ''"Née-Nah"''. Što se tiče imigracionog statusa, 21 Savage je uhapšen od strane američke imigracione službe (ICE) 3. februara 2019. Zvaničnici su otkrili da je britanski državljanin koji je u SAD ušao u julu 2005. i nezakonito ostao nakon isteka H-4 vize 2006. Dobio je kauciju 12. februara i pušten je narednog dana, dok je čekao ishod ubrzanog deportacionog ročišta, prvobitno zakazanog za 9. april, ali kasnije odgođenog na neodređeno vrijeme. Njegovi advokati tvrdili su da je legalno boravio u SAD godinama prije isteka H-4 vize. Godine 2023. 21 Savage je postao legalni stalni stanovnik SAD-a i dobio zelenu kartu. <references /> '''Operacija Južno koplje''' predstavlja vojnu i nadzornu kampanju Sjedinjenih Američkih Država, čiji je deklarirani cilj "otkrivanje, ometanje i razgradnja transnacionalnih kriminalnih i nezakonitih pomorskih mreža", prema navodima administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa. Pojedini analitičari smatraju da operacija predstavlja hibrid borbe protiv terorizma i rata protiv droge, dok drugi tvrde da je među implicitnim ciljevima bilo i uklanjanje Nicolása Madura s vlasti u Venecueli. == Početak kampanje == Usred zabrinutosti Trumpove administracije zbog krijumčarenja droge u SAD, kao i pojačanih napetosti između SAD-a i Venecuele tokom venecuelanske krize, Sjedinjene Američke Države su sredinom augusta 2025. započele raspoređivanje vojnih snaga u Karipskom moru. U septembru su počeli zračni napadi na plovila za koja američka administracija tvrdi da su pod kontrolom narkoterorističkih mreža koje krijumčare drogu u SAD. Do kraja novembra, nakon što je Kartel Sunca proglašen stranom terorističkom organizacijom i posebno označenom globalnom terorističkom organizacijom, operacija je ušla u novu fazu. U decembru je administracija SAD-a proglasila vladu Nicolása Madura stranom terorističkom organizacijom i započela ukrcavanje na sankcionirane tankera se sirovom naftom, te njhovu pljenidbu. Krajem decembra izveden je prvi američki napad na kopneni cilj unutar Venecuele. Dana 3. januara 2026. američke snage bombardovale su ciljeve u Caracasu i drugim lokacijama, te su zarobile Nicolása Madura i prebacile ga izvan zemlje. == Formalno imenovanje i flota == Operacija je službeno imenovana 13. novembra 2025. od strane Petea Hegsetha, američkog ministra obrane, kao proširenje operacije istog naziva koju je najavila Ratna mornarica SAD 28. januara 2025. godine. Operacija koristi '''hibridnu flotu plovila''' opremljenih robotskim i autonomnim sistemima radi otkrivanja i borbe protiv navodnih mreža krijumčarenja droge u zapadnoj hemisferi. == Porijeklo i historija == Ratna mornarica SAD-a najavila je operaciju u januaru 2025. koristeći Četvrtu flotu, fokusirajući se na integraciju „robotskih i autonomnih sistema s tradicionalnim pomorskim snagama“.[33][34] Prema ''Miami Heraldu'', Foster Edwards, direktor Hibridne flote, opisao je Southern Spear kao značajan korak u razvoju hibridne flote, s ciljem operacionalizacije kombinacije robotskih i autonomnih sistema radi nadzora ilegalnog krijumčarenja, te razvoja novih tehnika i procedura za integraciju ovih sistema u pomorsko okruženje.[33] Operacija je koristila '''besposadna plovila kompanije Saildrone''' za praćenje ilegalnih aktivnosti u Karipskom i Tihom okeanu,[35][36] dok su besposadni čamci za rizične misije već do juna 2025. korišteni za prikupljanje obavještajnih podataka.[37] U oktobru 2025., '''Zapovjedništvo Južnih snaga SAD-a (USSOUTHCOM)''' formiralo je zajedničku operativnu grupu sa sjedištem u štabu II marinske ekspedicione snage (II MEF), s ciljem suzbijanja djelovanja narkokartela u regiji.[39][40] Jedinica je kasnije poznata kao Zajednička operativna grupa '''Southern Spear''', a njene aktivnosti koordinirane su s Četvrtom flotom.[33][41] U novembru 2025., nakon planiranja raspoređivanja robotskih površinskih plovila, manjih presretačkih čamaca i bespilotnih zračnih letjelica, Pete Hegseth je službeno predstavio Zajedničku operativnu grupu. Operacija je obuhvatala kopnene, zračne i logističke snage radi koordinacije i jačanja protunarkotičkih aktivnosti širom zapadne hemisfere.[38] Sjedište grupe je u '''Pomorskoj bazi Mayport na Floridi''', a operacije su započele kasnije u novembru.[33] ''The New York Times'' opisao je predsjedavajućeg Združenog generalštaba SAD-a, Dana Cainea, kao „glavnog arhitekta“ operacije.[16] == Terorističke i druge oznake == Tri dana nakon predstavljanja operacije, Marco Rubio, američki državni sekretar, najavio je da će SAD proglasiti '''Kartel Sunca''', za koji tvrde da ga vodi Nicolás Maduro, Stranom terorističkom organizacijom.[43][44] Rubio je naveo da su karteli „odgovorni za terorističko nasilje širom hemisfere i za krijumčarenje droge u SAD i Evropu“. Maduro je negirao optužbe.[43] ''Miami Herald'' je naveo da bi ova odluka efektivno označila Madura i visoke zvaničnike, uključujući ministra unutrašnjih poslova Diosdado Cabella i ministra odbrane Vladimira Padrina Lópeza, kao teroriste.[45] SAD su 16. decembra 2025. proglasile '''Gulf Clan (Clan del Golfo)''' stranom terorističkom organizacijom.[46][47] Dana 15. decembra 2025., Trump je potpisao izvršnu naredbu kojom se '''fentanil proglašava oružjem masovnog uništenja'''.[48] Dva dana kasnije, najavio je da će Madurovu administraciju proglasiti Stranom terorističkom organizacijom.[49] == Kampanja i operacije == Sredinom augusta 2025. SAD su počele raspoređivati trupe u Karipskom moru.[50] Do kraja novembra, SAD su imale najveće vojne prisustvo u regiji od Kubanske raketne krize 1962.[51] Američke snage su napadale i potapale plovila navodno korištena za krijumčarenje droge u Karipskom moru i Istočnom Pacifiku.[52] U roku nekoliko dana od predstavljanja operacije, zajedničke operacije SAD-a i Dominikanske Republike rezultirale su zapljenom čamaca za krijumčarenje kokaina.[1][54] # novembra, nekoliko '''B-52 Stratofortress''' bombardera letjelo je u blizini obale Venezuele radi demonstracije bombarderskog napada.[51] # decembra SAD počinju zaplijenu i presretanje tankera sa venezuelanskom naftom, a 17. decembra Trump naredio “blokadu” sankcioniranih tankera.[29][57][58][59] Prvi napad na kopneni cilj u Venecueli izveden je 26. decembra 2025. – pomorski objekt navodno korišten za ukrcaj droga pogođen je dron napadom CIA-e, bez žrtava.[60][61] # januara 2026., eksplozije i nisko leteći avioni prijavljeni su u Caracasu i drugim dijelovima zemlje, a Maduro je zarobljen u '''Operaciji Absolute Resolve'''.[62] == Učešće saveznih država i logistička podrška == === Saveznici SAD-a === Osim Trinidad i Tobaga, CNN je 19. novembra naveo da su '''Dominikanska Republika, El Salvador, Gvajana, Panama i Portoriko''' pružili podršku, dok su '''Argentina, Ekvador i Paragvaj''' iskazali političku podršku.[1] '''Dominikanska Republika''': Zajedničke akcije s američkim agencijama rezultirale su zapljenom velike količine kokaina.[63][64] 26. novembra, predsjednik Luis Abinader odobrio je privremenu upotrebu zračne baze San Isidro i međunarodnog aerodroma Las Americas za američke protunarkotičke operacije.[65][66] Do sredine decembra, SAD su premjestile specijalizovane vojne resurse u Portoriko i Dominikansku Republiku za podršku ciljanim kopnenim napadima, zapljeni tankera i provedbi embarga.[67][68][69][70] '''El Salvador''': Prema izvještaju ''The New York Timesa'', SAD su sredinom oktobra počele operirati iz El Salvadora s tri aviona – AC-130J Ghostrider, P-8A Poseidon i C-40 Clipper – što je vjerovatno prvi put da je strana država omogućila SAD-u korištenje aviona za moguće vojne napade u regiji.[2][71] '''Trinidad i Tobago''': Razarač Gravely stigao je 26. oktobra 2025. za četverodnevnu obuku s američkim marinama.[72][73] Dodatne vježbe najavljene su u novembru.[74][75] U novembru instaliran je radar za zračni nadzor, a u decembru su odobreni američki vojni avioni za logističke operacije i rotacije osoblja.[76][77][78] === Saveznici Venezuele === '''Maduro''' je tražio vojnu podršku od Rusije, Kine i Irana radi obrane protiv SAD-a.[79][80] '''Kuba''' je obezbijedila sigurnosne i kontraobavještajne snage, dok '''Kina''' i '''Iran''' pružaju ograničenu pomoć zbog vlastitih problema.[13][80][82] # oktobra, '''ruski transportni avion Il-76''' s Pantsir-S1 i Buk-M2E sistemima sletio je u Venezuelu za vojnu podršku.[79][80][83] U decembru 2025., Maduro je pozvao kolumbijsko društvo, uključujući vojsku, da brani zemlju od američke agresije. Predsjednik Kolumbije, Gustavo Petro, odbacio je zahtjev i naglasio da Maduro nije narkokartelski lider.[84][85] == Analiza == Neki analitičari smatraju da operacija predstavlja hibrid borbe protiv terorizma i rata protiv droge.[86][87][88] Pino Arlacchi, bivši direktor UN-ove Agencije za droge i kriminal, tvrdi da prikazivanje Venezuele kao “države droge” predstavlja geopolitički motivisanu kampanju SAD-a i ističe da je saradnja venecuelanske vlade u borbi protiv droge među najboljima u Južnoj Americi.[89][90] Članak Savjeta za međunarodne odnose (CFR) iz decembra 2025. tvrdi da opseg i intenzitet operacije ukazuju da su ciljevi Trumpove administracije širi od borbe protiv droge, uključujući i plan za uklanjanje Madura.[91] == Reakcije == Prema ''Foreign Policy'', anketa među Latinoamerikancima širom Amerike (uključujući SAD i Kanadu) iz oktobra 2025. pokazala je „prilično visok nivo podrške“ američkoj vojnoj intervenciji u Venezueli s ciljem uklanjanja Madura i njegove vlade, pri čemu su Latinoamerikanci bili skloniji podržati takav scenario od samih američkih ispitanika.[92][93] Sezona šumskih požara u 2025. obuhvata šumske požare na više kontinenata. U nastavku slijedi spisak šumskih požara iz cijelog svijeta u 2025. godini. == Afrika == * Požar na Stolnoj planini 2025. godine == Azija == * Šumski požar u Ofunatu * Šumski požari u Južnoj Koreji 2025. godine * Požari na Zapadnoj obali u Izraelu 2025. godine * Šumski požari u Siriji 2025. godine * Šumski požari u Turskoj 2025. godine * Šumski požari u Rusiji 2025. godine ovhrbz1bh3pszuccxd0p9f22oxt3cra Zakonski depozit 0 501514 3822261 3661127 2026-04-02T07:17:36Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3822261 wikitext text/x-wiki '''Zakonski depozit''' koji se još naziva i '''obavezni depozit''' jest zakonska obaveza da osoba ili grupa preda kopije svojih publikacija u spremište, obično u biblioteku. Broj potrebnih kopija varira od zemlje do zemlje. Obično je [[nacionalna biblioteka]] primarno skladište ovih primjeraka. U nekim zemljama postoji i obaveza obaveznog depozita koji se postavlja pred vladu, koja je obavezna da pošalje kopije dokumenata javno dostupnim bibliotekama. [[Zakonodavna vlast|Zakonodavstvo]] koje pokriva ovaj zahtjev razlikuje se od zemlje do zemlje, ali je često sadržano u ''Zakonu o autorskim pravima''. Sve do kasnog 20. vijeka obavezni primjerak pokrivao je samo štampane, a ponekad i audio-vizuelne materijale, ali je u 21. vijeku većina zemalja morala proširiti svoje zakonodavstvo na digitalne dokumente. [[UNESCO]] je 2000. objavio novo i prošireno izdanje ''Jean Lunnovih Smjernica za zakonodavstvo o obveznim depozitima iz 1981'', koje se bavi pitanjem elektronskih formata u svojim preporukama za izradu zakona o obaveznom depozitu<ref name=ifla>{{cite web | title=Guidelines for Legal Deposit Legislation | website=International Federation of Library Associations and Institutions (IFLA) | date=20. 10. 2000 | url=http://archive.ifla.org/VII/s1/gnl/legaldep1.htm | access-date=5. 5. 2020 | edition=Revised, enlarged and updated | quote=A revised, enlarged and updated edition of the 1981 publication by Dr. Jean LUNN IFLA Committee on Cataloguing | first=Jules | last=Larivière | location=Paris | archive-date=5. 2. 2017 | archive-url=https://web.archive.org/web/20170205172715/http://archive.ifla.org/VII/s1/gnl/legaldep1.htm | url-status=live }}</ref><ref name=unesco>{{cite web | title=Guidelines for Legal Deposit Legislation | website=UNESCO | date=20. 10. 2000 | url=https://unesdoc.unesco.org/ark:/48223/pf0000121413 | access-date=5. 5. 2020 | edition=Revised, enlarged and updated | quote=A revised, enlarged and updated edition of the 1981 publication by Dr. Jean LUNN IFLA Committee on Cataloguing | first=Jules | last=Larivière | location=Paris | format=pdf | archive-date=19. 3. 2020 | archive-url=https://web.archive.org/web/20200319205114/https://unesdoc.unesco.org/ark:/48223/pf0000121413 | url-status=live }}</ref> == Također pogledajte == * [[Institucionalni repozitorij]] == Dodatna literatura == *{{cite book|url=https://www.loc.gov/law/help/digital-legal-deposit/digital-legal-deposit.pdf|title=Digital Legal Deposit in Selected Jurisdictions|author=The Law Library of Congress, Global Legal Research Center|date= juli 2018}} Includes Australia, Canada, China, Estonia, France, Germany, Israel, Italy, Japan, Netherlands, New Zealand Norway, South Korea, Spain, United Kingdom. *{{cite book | title=Public Rights: Copyright's Public Domains|series= Cambridge Intellectual Property and Information Law|volume= 45 | url=https://books.google.com/books?id=1IBcDwAAQBAJ|first1=Graham |last1=Greenleaf|first2= David|last2= Lindsay|publisher=Cambridge University Press|date=2018|isbn=9781108577151}} * [http://archive.ifla.org/VII/s1/pub/legal_deposit_2004-e.pdf Visibility of International Recommendations for Legal Deposit of Publications in National Legislations] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170206181115/http://archive.ifla.org/VII/s1/pub/legal_deposit_2004-e.pdf |date=6. 2. 2017 }} (2004). Report to the [[International Federation of Library Associations and Institutions|IFLA]] Standing Committee, Buenos Aires. Claudia Bazán, Universidad Nacionalde Mar del Plata * Jules Larivière (2000). [http://unesdoc.unesco.org/images/0012/001214/121413Eo.pdf ''Guidelines for legal deposit legislation''] (A revised, enlarged and updated edition), Paris, [[UNESCO]]. * {{cite journal |author=Hazel K. Bell |date= novembar 1992 |title=Legal deposit in Euston Street |journal=Serials |volume=5 |issue=3 |pages=53–57 |doi=10.1629/050353 |doi-access=free }} * {{cite journal |author=Kenneth D. Crews |date=novembar 1988|title=Legal Deposit in Four Countries: Laws and Library Services |journal=American Association of Law Libraries |volume=80 |issue=4 |ssrn=1773025 }} * Library and Archives Canada (1982). ''Legal Deposit at the [then named] National Library of Canada'' = ''Le Dépôt légal à la Bibliothèque nationale du Canada''. Ottawa: [[National Library of Canada]]. Text, printed ''tête-bêche'', in English and in French. {{ISBN|0-662-52131-5}} == Reference == {{Refspisak}} {{Biblioteke i bibliotekarstvo}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Bibliotekarstvo]] lbtoe9e7p89gok4abljtgpi39a1gabb Velasquita Ramírez 0 505223 3822049 3593627 2026-04-01T12:32:48Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3822049 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Sinal rodado atribuído a Vermudo II no Tombo de Caaveiro (séc. XIII).jpg|100px|mini|Pečat pripisan Bermudu II]] '''Velasquita Ramírez''' [βelaskita ramireθ] bila je [[Spisak kraljica Leona|kraljica Leona]] kao prva supruga [[Bermudo II Leonski|kralja Bermuda II Leonskog]]. Roditelji kraljice Velasquite nepoznati su. Kraljica je, prema jednom natpisu, bila ''filia Ranimiri'' – »Ramirova kći«. Manuel Risco iznio je teoriju prema kojoj je Velasquita bila dijete kralja [[Ramiro II Leonski|Ramira II Leonskog]]. Suvremeni stručnjaci smatraju da je Velasquita mogla biti kći Ramira Menéndeza. Velasquita se udala za Bermuda II te je njihova kći bila ''infanta'' [[Kristina Bermúdez]]. Velasquita je postala [[Redovnik|redovnica]] nakon rastave. == Literatura == * {{cite news|last= García Álvarez|first= Manuel Rubén|title= ¿La Reina Velasquita, nieta de Muniadomna Díaz?|year= 1960|work= Revista de Guimarães|number= 70|pages= 197–230|location= Guimarães|language= Spanish|url= http://www.csarmento.uminho.pt/docs/ndat/rg/RG070_10.pdf|issn= 0871-0759|access-date= 16. 4. 2024|archive-date= 6. 10. 2013|archive-url= https://web.archive.org/web/20131006211512/http://www.csarmento.uminho.pt/docs/ndat/rg/RG070_10.pdf|url-status= dead}} [[Kategorija:Supružnici leonskih vladara]] ekl0xfrxxp2daabcr66odu797pl2aqj Korisnik:Tulum387/To-do lista 2 513388 3822197 3814421 2026-04-01T22:26:51Z Tulum387 155909 3822197 wikitext text/x-wiki To-do listom predviđeni su članci kojima treba djelimična ili potpuna dorada ili koji trebaju biti kreirani na Wikipediji na bosanskom jeziku. {| class="wikitable" |+Imaš malo vremena? Iskoristi ga pametno :) !<5 minuta !>5 minuta !>30 minuta !>1 sata |- |[[Posebno:Nedavne izmjene]] |[[:Kategorija:Održavanje Wikipedije]] |Sređivanje početka članka, wikilinkovi, izvori, infokutije, kategorizacija |Započinjanje članka i finaliziranje istog nakon objavljivanja skice |- |[[Posebno:Nasumična stranica]] (proofreading) |Referenciranje postojećih članaka |Sistematsko sređivanje jedne kategorije (npr. politički pojmovi, zastave država) |Sve navedeno sa lijeve strane |- |Dodavanje barem jedne reference |Proofreading osnovnih pojmova i proširivanje |Kategorija:Posebno:A-Z |Planiranje WikiProjekata po temi |- |"Uvoz bookmarksa" na TDL |Linkovanje pojmova sa stranicama na dužim člancima |Samostalni projekat trčkaranja po započetim člancima i dokumentacija crvenih poveznica u TDL | |} '''Politika i država''': aktuelni i bivši predsjednici/e država, sve države svijeta (aktuelne, bivše, nepotvrđene i nepriznate zemlje i entiteti, zavisne teritorije i oblasti, samoproglašene, upitne teritorije), monarsi, kraljevi, kraljice, carevi, carice, premijeri i kancelari vlade, kolektivna vlast, izvršni odbori, vijeća, vršitelji dužnosti, guverneri anglofonskih država, politička teorija i sistemi, osnovni pojmovi države, država, suverenost, ustav, vladavina prava, sekularizam, legitimitet, oblici vlasti i režimi, republika, monarhija, unitarna država, federacija, demokratija, autoritarizam, totalitarizam, oligarhija, teokratija, hibridni režimi, podjela vlasti, izvršna vlast, premijer/predsjednik vlade, sudska vlast, vrhovni sud, niži sudovi, zakonodavna vlast, parlament, kongres, skupština, sistem međusobne kontrole vlasti (checks and balances), principi organizacije države, nezavisnost sudstva, transparentnost, odgovornost vlasti, de(centralizacija), javne institucije, birokratija, pravo glasa: kriterij, dob, izuzeci, ostvarivanje, podjela, izborni sistemi i tehnologije, većinsko (first past the post), proporcionalno, mješoviti, referendum: lokalni, državni, savjetodavni, mandat, trajanje funkcije, limit mandata, političke ideologije: liberalizam, konzervatizam, socijalizam, nacionalizam, populizam, fašizam, komunizam, anarhizam, socijalni liberalizam, politički sistemi najvećih država svijeta, vlasti najvećih država svijeta, opozicija najvećih država svijeta, zatvori najvećih država svijeta, mafija i organizovani kriminal u državama, politički akteri i praksa, nezavisni kandidat, ljevica, desnica, politički kompas, koalicije i savezi, lobiranje i interesne grupe, korupcija i transparentnost, propaganda, cenzura, aktivizam i građansko društvo, međunarodna politika i odnosi sa drugim državama, sa fokusom na ambasade BiH, diplomatija, ambasade i konzulati, ambasadori i konzuli, međunarodni ugovori i sporazumi, bilateralni ugovori vrijedni enciklopedije, zanimljivi slučajevi čije rješavanje je uključivalo saradnju 2 ili više država ili međunarodnu intervenciju, sankcije, embargo, soft power, hard power, ljudska prava i slobode, deklaracije, dekreti, UN (UNHCR, UNPROFOR, IFOR, SFOR), građanske slobode, individualne slobode, sloboda govora, sloboda medija, organizacije medija u BiH, pravo na protest, manjinska prava, diskriminacija i zaštita manjina, krize i vanredna stanja, državni udar, revolucija, građanski rat, ratno pravo, humanitarne intervencije, državni simboli, zastave država, grbovi, himne, glavni gradovi, nacionalni motoi, nacionalni praznici, nacionalne boje, nacionalni običaji, nacionalna kuhinja, granice jedne države sa drugom. * * * == Medicina i zdravlje == === Osnove medicine === * Apoteka * Dom zdravlja * Vitalni znaci * Simptomi i znakovi * Anatomija i fiziologija * Homeostaza === Anatomija i neuroznanost === * Nervni sistem * Neurofiziologija * Neuroimaging * Neurokognicija === Neurologija (posebna velika kategorija) === * Neurološka oboljenja * Neuroimunologija * Epilepsija i napadi * Kognitivni poremećaji === Dijagnostika i testovi === * Neuropsihološki testovi * MRI sekvence * Skale i score sistemi === Bolesti i sindromi (A–Z) === * Autoimune bolesti * Infekcije * Tumori * Genetski sindromi === Terapija i lijekovi === * Lijekovi * Vakcine * Hirurški zahvati * Farmakologija == Biografije, kultura i umjetnost == Kulturna baština === Biografije (A–Z) === * Političari * Umjetnici * Sportisti i stari sportski kolektivi (ugašeni) * Naučnici === Film i književnost === * Filmski festivali * Pisci i pjesnici * Pjesme i manifesti == Geografija, priroda i okolina == === Geografija svijeta === * Jezera (podjela prema veličini, dubini, vodi i po svemu ostalom što je moguće) * Rijeke (po veličini, ušću, top 100 po dužini, slivu, hidrologiji, njihovi bazeni itd) * Planine (podjela po kontinentima, top 100 po visini, najpoznatiji vrhovi, podjela po turizmu) === Priroda i biologija === * Vrste riba * Domorodački narodi * Nacionalni parkovi == Društvo, sociologija i svakodnevni život == === Društveni pojmovi === * Kusur [en: Change (money)] * Zavist, mržnja, ljubav * Grijeh, moral i etika === Stanovanje i infrastruktura === * Kuća, koliba, zgrada * Kredit * Državne institucije * Pošta === Sport i rekreacija === * Pogledati listu sportova na en.wiki * Reprezentacije država * Sportisti * Stadioni (fudbal, ragbi, američki fudbal) * Dvorane (košarka, rukomet, hokej) * Tereni (tenis, golf) == Referentni spiskovi i meta kategorije == * Spiskovi (A–Z) * Godine p.n.e / n.e * Latinski pravni termini * Saobraćajni znakovi Glumci i glumice, režiseri, scenaristi, Sabrina Ferilli, Mljeveno meso, Old School (film iz 2003.), Kritička teorija (Critical theory), Herbert Marcuse, Kolektivna tužba (Class action), Nekontaktirani narodi (Uncontacted peoples), Ishi, Opći izbori u BiH (sve godine preći), Željeznička stanica Santiago de Compostela, August Dillmann, Glamorgan, Morganucodon'','' Besançon'','' Poljski pokret otpora u Drugom svjetskom ratu, Bataljon lovaca Ardena, Andrzej Małkowski, Le Mourillon, Berducedo, Eddie Vedder, Karl Mannheim, Alain Bosquet, Francuski, italijanski, ruski i drugi evropski mislioci, pjesnici, sociolozi, filozofi, psiholozi, kritičari društva, profesori i ugledne ličnosti svog vremena, Odnosi između države A i države B Hrana i kuhinja, majonez, senf, kečap, povrće u ishrani, vegani, vegetarijanci, kulinarstvo, piskavica, zeleni začini, arapska, perzijska kuhinja, Pjesma o Sidu, pesto, riža, tjestenina, fast food, restorani, doner, bosanskohercegovačka kuhinja i kulinarstvo, Veb-kamera, kalendar, tastatura, miš, podloga za miš, Ciudad de la Paz, Zastava Ekvadora, Sudije, fudbaleri, golmani i treneri liga petica od 2000. do 2025., Luksuzni brendovi (Arc'teryx - Zegna), Geografija jedne države, Ekonomija jedne države, godine od 0-3000, Sreća, General Motors i drugi proizvođači motornih vozila, avioni, kamioni, Paradoks svemoći, opklade ateista, ateizam, agnosticizam, Gore Tex i slični materijali tipa Vibram, Christopher Isherwood, zimski sportovi i rezultati slaloma, neurološka oboljenja od mijastenije gravis pa nadalje, igrice. SKOKOVI!!!, Legislative districts of..., Ajdin Hrustić, Sportisti bosanskohercegovačkih korijena u dijaspori, Ortovox, Mammut, Marmot, Mermer i drugi materijali, Palliative care, palliative therapy (de), 1001 Books You Must Read Before You Die, filmovi i serije, Zulfikar Ali Bhutto, Hans-Joachim Marseille, Historija američkih domorodaca i proširivanje članaka od Bika Koji Sjedi, pa do Buffalo Billa, Svjetska sportska društa, Kviz, Transjugularni intrahepatični portosistemski šant, Nogometna reprezentacija Nizozemske, Islam u Bosni i Hercegovini - spisak džamija BiH, Squadrismo, Dorada članaka o seriji Supernatural skladno pravopisnim standardima u bosanskom jeziku. kfvs6dx8ud2xla9wv7abdkbsrdu5cko Vizni režim za državljane Bosne i Hercegovine 0 513992 3822215 3821948 2026-04-02T00:48:42Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3822215 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Passport.png|alt=|thumb|200px|Izgled prednje korice savremenog [[Pasoš Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačkog pasoša]].]] '''Vizni režim za državljane Bosne i Hercegovine''' jest administrativno ograničenje ulaska od strane vlasti drugih država koje postavljaju državljanima [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Od 2024. godine građani Bosne i Hercegovine imali su pristup bez vize ili vize po dolasku u 123 zemlje i teritorije, čime je [[pasoš Bosne i Hercegovine]] na 43. mjestu, zajedno sa [[Pasoš Albanije|albanskim pasošem]], u svijetu prema [[Henleyjev indeks pasoša|Henleyjevom indeksu pasoša]].<ref>{{cite web | url=https://www.henleyglobal.com/passport-index/ranking | title=Global Passport Ranking}}</ref> Pasoš Bosne i Hercegovine je 2016. proglašen jednim od 5 pasoša s najviše poboljšanim rejtingom od 2006.<ref>{{cite press release | url=http://www.prnewswire.com/news-releases/the-henley--partners-visa-restrictions-index-celebrates-ten-years-530277751.html | title = The Henley & Partners Visa Restrictions Index Celebrates Ten Years}}</ref> == Karta == [[Datoteka:Visa Requirements for Bosnian Citizens.svg|thumb|800px|none|Vizni režim za građane Bosne i Hercegovine:{{legend|#002377|Bosna i Hercegovina}}{{legend|#22B14C|Bezvizni pristup}}{{legend|#0d93e4|Zemlje pristupačne ličnom kartom}}{{legend|#B5E61D|Viza po dolasku}}{{legend|#7CD243|Elektronska prijava za vizu}}{{legend|#61C7A1|eVisa}}{{legend|#79D343|Viza dostupna i po dolasku i putem interneta}}{{legend|#ABABAB|Potrebna viza prije dolaska}}]] == Vizni režim == === Neosporene države i teritorije === {| class="sortable wikitable" |- ! style="width:18%;" | Država ! style="width:22%;" | Status ! Period ! Napomene (isključujući naknade za odlazak) |- | {{ZID|Afganistan}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=AF}}</ref> | | |- | {{ZID|Albanija}} | {{Slobodno|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=AL}}</ref> | 90 dana | * Mogućnost ulaska i sa [[Lična karta Bosne i Hercegovine|ličnom kartom]]. |- | {{ZID|Alžir}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=DZ}}</ref> | | |- | {{ZID|Andora}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=AD}}</ref> | 90 dana | |- | {{ZID|Angola}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=AO}}</ref> | | |- | {{ZID|Antigva i Barbuda}} | {{Da2|eVisa}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=AG}}</ref><ref>{{cite web | url=https://evisa.immigration.gov.ag/agEvisa-app/ | title=Antigua and Barbuda eVisa}}</ref> | | |- | {{ZID|Argentina}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=AR}}</ref> | 90 dana | |- | {{ZID|Armenija}} | {{Neobavezno|eVisa / Viza po dolasku}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=AM}}</ref><ref>{{cite web | url=https://evisa.mfa.am | title=Armenia eVisa}}</ref> | 120 dana | |- | {{ZID|Australija}} | {{Ne|Potrebna viza (Online)}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=AU}}</ref><ref>{{cite web | url=https://immi.homeaffairs.gov.au/visas/getting-a-visa/visa-listing/visitor-600 | title=Australia Subclass 600}}</ref> | | * Mogućnost prijave putem interneta (Online Visitor e600 visa). |- | {{ZID|Austrija}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=AT}}</ref> | 90 dana | * 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].<ref group="Nap" name="biometric">Samo vlasnici [[Biometrijski pasoš|biometrijskih pasoša]].</ref> |- | {{ZID|Azerbejdžan}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>[https://mfa.gov.az/en/category/visa/visa-free-countries Visa free countries]</ref> | 90 dana | |- | {{ZID|Bahami}} | {{Da2|eVisa}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=BS}}</ref> | 90 dana | |- | {{ZID|Bahrein}} | {{Neobavezno|eVisa / Viza po dolasku}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=BH}}</ref> | 14 dana | |- | {{ZID|Bangladeš}} | {{Da-ne|Viza po dolasku}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=BD}}</ref> | 30 dana | |- | {{ZID|Barbados}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=BB}}</ref> | | |- | {{ZID|Belgija}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=BE}}</ref> | 90 dana | * 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].<ref group="Nap" name="biometric" /> |- | {{ZID|Beliz}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=BZ}}</ref> | | |- | {{ZID|Benin}} | {{Da2|eVisa}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=BJ}}</ref><ref>{{cite web | url=https://evisa.gouv.bj/en/ | title=Benin eVisa}}</ref> | 30 dana | * Obavezan međunarodni certifikat o vakcinaciji. |- | {{ZID|Bjelorusija}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref name="mfa.gov.by">{{cite web | title=Statement of Belarus Foreign Ministry on visa-free travel to Belarus for the citizens of 35 European countries | url=https://mfa.gov.by/en/press/news_mfa/f52b67856b84f2d5.html | access-date=19. 7. 2024 | archive-date=16. 8. 2024 | archive-url=https://web.archive.org/web/20240816112746/https://mfa.gov.by/en/press/news_mfa/f52b67856b84f2d5.html | url-status=dead }}</ref> | {{sort|30|30 dana}}<ref name="mfa.gov.by"/> | * Bezvizni pristup do 31. decembra 2024. |- | {{ZID|Bolivija}} | {{Neobavezno|Online Visa / Viza po dolasku}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=BO}}</ref> | 90 dana<ref>{{cite web | url=https://visas.cancilleria.gob.bo | title=Bolivia Online Visa}}</ref> | |- | {{ZID|Bocvana}} | {{Da2|eVisa}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=BW}}</ref><ref>{{cite web | url=https://evisa.gov.bw | title=Botswana eVisa}}</ref> | 90 dana | |- | {{ZID|Brazil}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=BA}}</ref> | 90 dana | |- | {{ZID|Brunej}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=BN}}</ref> | | |- | {{ZID|Bugarska}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=BG}}</ref> | 90 dana | * 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].<ref group="Nap" name="biometric" /> |- | {{ZID|Burkina Faso}} | {{Da2|eVisa}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=BF}}</ref><ref>{{cite web | url=https://applicant.visaburkina.bf | title=Burkina Faso eVisa}}</ref> | | |- | {{ZID|Burundi}} | {{Da-ne|Viza po dolasku}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=BI}}</ref> | 30 dana | |- | {{ZID|Butan}} | {{Da2|eVisa}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=BT}}</ref><ref>{{cite web | url=https://visit.doi.gov.bt | title=Bhutan eVisa}}</ref> | | |- | {{ZID|Crna Gora}} | {{Slobodno|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=ME}}</ref> | 90 dana | * Mogućnost ulaska i sa biometrijskom [[Lična karta Bosne i Hercegovine|ličnom kartom]] do 30 dana. |- | {{ZID|Čad}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=TD}}</ref> | | |- | {{ZID|Češka}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=CZ}}</ref> | 90 dana | * 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].<ref group="Nap" name="biometric" /> |- | {{ZID|Čile}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=CL}}</ref> | 90 dana | |- | {{ZID|Danska}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=DK}}</ref> | 90 dana | * 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].<ref group="Nap" name="biometric" /> |- | {{ZID|Demokratska Republika Kongo}} | {{Da2|eVisa}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=CD}}</ref><ref>{{cite web | url=https://evisa.gouv.cd | title=DR Congo eVisa}}</ref> | 7 dana | |- | {{ZID|Dominika}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=DM}}</ref> | 21 dana | |- | {{ZID|Dominikanska Republika}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=DO}}</ref> | 90 dana | * produženje boravka moguće je do 120 dana uz naknadu. |- | {{ZID|Džibuti}} | {{Da2|eVisa}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=DJ}}</ref><ref>{{cite web | url=https://www.evisa.gouv.dj | title=Djibouti eVisa}}</ref> | 90 dana | |- | {{ZID|Egipat}} | {{Da2|eVisa}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=EG}}</ref><ref>{{cite web | url=https://www.visa2egypt.gov.eg | title=Egypt eVisa}}</ref> | 30 dana | |- | {{ZID|Ekvador}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=EC}}</ref> | 90 dana | |- | {{ZID|Ekvatorska Gvineja}} | {{Da2|eVisa}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=GQ}}</ref><ref>{{cite web | url=https://equatorialguinea-evisa.com | title=Equatorial Guinea eVisa}}</ref> | | |- | {{ZID|El Salvador}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=SV}}</ref> | | * 90 dana bez vize ako imate važeću vizu izdatu od [[Kanada|Kanade]], [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] ili zemlje članice [[Šengenska zona|Šengenske zone]]. |- | {{ZID|Eritreja}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=ER}}</ref> | | |- | {{ZID|Estonija}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=EE}}</ref> | 90 dana | * 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].<ref group="Nap" name="biometric" /> |- | {{ZID|Esvatini}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=SZ}}</ref> | 30 dana | |- | {{ZID|Etiopija}} | {{Neobavezno|eVisa / Viza po dolasku}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=ET}}</ref><ref>{{cite web | url=https://www.evisa.gov.et | title=Ethiopia eVisa}}</ref> | up to 90 dana | * Viza po dolasku može se dobiti samo na [[Međunarodni aerodrom Addis Ababa Bole|Međunarodnom aerodromu Addis Ababa Bole]]. * Vlasnici eVisa moraju ući preko [[Međunarodni aerodrom Addis Ababa Bole|Međunarodnog aerodroma Addis Ababa Bole]]. |- | {{ZID|Fidži}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=FJ}}</ref> | | |- | {{ZID|Filipini}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=PH}}</ref> | | |- | {{ZID|Finska}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=FI}}</ref> | 90 dana | * 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].<ref group="Nap" name="biometric" /> |- | {{ZID|Francuska}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=FR}}</ref> | 90 dana | * 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].<ref group="Nap" name="biometric" /> (u [[Regije Francuske|Regijama Francuske]]) |- | {{ZID|Gabon}} | {{Da2|eVisa}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=GA}}</ref><ref>{{cite web | url=https://evisa.dgdi.ga | title=Gabon eVisa}}</ref> | 90 dana | * Vlasnici eVisa moraću ući u zemlju preko [[Međunarodni aerodrom Libreville|Međunarodnog aerodroma Libreville]]. |- | {{ZID|Gambija}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=GM}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.gid.gov.gm/entry |title=ENTRY INTO THE GAMBIA. GAMBIA IMMIGRATION DEPARTMENT |publisher=gid.gov.gm |date=23. 12. 2017 |access-date=23. 12. 2017 |archive-date=12. 10. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181012184839/http://www.gid.gov.gm/entry |url-status=dead }}</ref> | | |- | {{ZID|Gana}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=GH}}</ref> | | |- | {{ZID|Grčka}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=GR}}</ref> | 90 dana | * 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].<ref group="Nap" name="biometric" /> |- | {{ZID|Grenada}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{cite web |url=https://www.grenadaembassyusa.org/wp-content/uploads/2018/04/Complete-Visa-Requirements-List-Apr-2018.pdf |title=Visa Requirements for Grenada: Complete List |date=april 2018 |website=Embassy of Grenada to the United States of America}}</ref> | | * Nosioci pisma o odobrenju mogu preuzeti vizu po dolasku. |- | {{ZID|Gruzija}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=GE}}</ref> | 1 godina | |- | {{ZID|Gvajana}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=GY}}</ref> | | |- | {{ZID|Gvatemala}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=GT}}</ref> | | * 90 dana bez vize ako imate važeću vizu izdatu od [[Kanada|Kanade]], [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] ili zemlje članice [[Šengenska zona|Šengenske zone]]. |- | {{ZID|Gvineja}} | {{Da2|eVisa}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=GN}}</ref><ref>{{cite web | url=https://www.paf.gov.gn/visa | title=Guinea eVisa}}</ref> | 90 dana | |- | {{ZID|Gvineja Bisau}} | {{Da-ne|Viza po dolasku}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=GW}}</ref> | 90 dana | |- | {{ZID|Haiti}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=HT}}</ref> | 90 dana | |- | {{ZID|Honduras}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=HN}}</ref> | | * 90 dana bez vize ako imate važeću vizu izdatu od [[Kanada|Kanade]], [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] ili zemlje članice [[Šengenska zona|Šengenske zone]]. |- | {{ZID|Hrvatska}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref name="ReferenceA">{{Timatic|država=BA|destinacija=HR}}</ref> | 90 dana | * 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].<ref group="Nap" name="biometric" /> |- | {{ZID|Indija}} | {{Da2|eVisa}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=IN}}</ref> | 30 dana | {{#section-h::Šablon:Uključeni dijelovi za članke o vizama|Indija. eVisa}} |- | {{ZID|Indonezija}} | {{Neobavezno|e-VPD / Viza po dolasku}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=ID}}</ref> | 30 dana<ref>{{cite web | url=https://molina.imigrasi.go.id/ | title=Indonesia e-VOA | access-date=1. 11. 2024 | archive-date=21. 4. 2023 | archive-url=https://web.archive.org/web/20230421191355/https://molina.imigrasi.go.id/ | url-status=dead }}</ref> | |- | {{ZID|Irak}} | {{Da2|eVisa}}<ref>[https://evisa.iq/en Iraq eVisa portal]</ref> | | |- | {{ZID|Iran}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=IR}}</ref><ref>{{cite web | url=https://evisa.mfa.ir | title=Iran eVisa}}</ref> | 15 dana | |- | {{ZID|Irska}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=IE}}</ref> | | * Viza se izdaje besplatno.<ref>[https://www.dfa.ie/travel/visas/visas-for-ireland/#tabs-3 No fee required].</ref> * Ukidanje viza za nosioce 'C' vize za [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] do oktobra 2016. Ulaz je dozvoljen samo ako je prva tačka ulaska u [[Zajednička zona putovanja|Zajedničku zonu putovanja]] u UK.<ref>[http://www.inis.gov.ie/en/INIS/Visa%20Waiver%20Programme%20Information%20Note%20March%202012.pdf/Datotekas/Visa%20Waiver%20Programme%20Information%20Note%20March%202012.pdf The Irish Short-stay Visa Waiver Programme]</ref> |- | {{ZID|Island}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=IS}}</ref> | 90 dana | * 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].<ref group="Nap" name="biometric" /> |- | {{ZID|Istočni Timor}} | {{Da-ne|Viza po dolasku}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=TL}}</ref> | 30 dana | |- | {{ZID|Italija}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=IT}}</ref> | 90 dana | * 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].<ref group="Nap" name="biometric" /> |- | {{ZID|Izrael}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=IL}}</ref> | | |- | {{ZID|Jamajka}} | {{Da-ne|Viza po dolasku}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=JM}}</ref> | 90 dana | * Bezvizni pristup do 30 dana ako imate važeću vizu koju je izdala bilo koja država članica [[Šengenska zona|Šengenske zone]], [[Kanada]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] ili [[Sjedinjene Američke Države]] i ako imate dokaz da su cijepljeni protiv malih boginja, rubeole i dječje paralize. |- | {{ZID|Japan}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=JP}}</ref> | | |- | {{ZID|Jemen}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=YE}}</ref> | | |- | {{ZID|Jordan}} | {{Neobavezno|eVisa / Viza po dolasku}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=JO}}</ref><ref>{{cite web | url=https://eservices.moi.gov.jo | title=Jordan E-Services}}</ref> | 30 dana | |- | {{ZID|Južna Koreja}} | {{Da|[[Elektronski sistem za autorizaciju putovanja|ESTA]]}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=KR}}</ref><ref>{{cite web | url=http://www.k-eta.go.kr | title=K-ETA}}</ref> | 30 dana | * Period važenja K-ETA je 3 godine od datuma odobrenja.<ref>{{cite web | url=https://www.k-eta.go.kr/portal/guide/viewetaapplication.do | title=K-ETA Application Guide}}</ref> |- | {{ZID|Južni Sudan}} | {{Da2|eVisa}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=SS}}</ref><ref>{{cite web | url=https://www.evisa.gov.ss | title=South Sudan eVisa}}</ref> | | * Mogućnost prijave putem interneta. * Odštampano odobrenje za vizu mora biti predočeno u vrijeme putovanja. |- | {{ZID|Južnoafrička Republika}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=ZA}}</ref> | | |- | {{ZID|Katar}} | {{Neobavezno|eVisa / Viza po dolasku}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=QA}}</ref><ref>{{cite web | url=https://hayya.qa | title=Qatar Hayya}}</ref> | 30 dana | |- | {{ZID|Kazahstan}} | {{Da2|eVisa}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=KZ}}</ref><ref>{{cite web | url=https://www.vmp.gov.kz | title=Kazakhstan eVisa}}</ref> | | |- | {{ZID|Kambodža}} | {{Neobavezno|eVisa / Viza po dolasku}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=KH}}</ref><ref>{{cite web | url=https://www.evisa.gov.kh | title=Cambodia eVisa}}</ref> | 30 dana | |- | {{ZID|Kamerun}} | {{Da2|eVisa}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=CM}}</ref><ref>{{cite web | url=https://www.evisacam.com | title=Cameroon eVisa}}</ref> | | |- | {{ZID|Kanada}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=CA}}</ref> | | |- | {{ZID|Kenija}} | {{Da|[[Elektronski sistem za autorizaciju putovanja|ESTA]]}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=KE}}</ref><ref>{{cite web | url=https://www.etakenya.go.ke | title=Kenya eTA}}</ref> | 90 dana | {{#section-h::Šablon:Uključeni dijelovi za članke o vizama|Kenija. eTA}} |- | {{ZID|Kina}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=CN}}</ref> | 90 dana | * 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana.<ref>[https://web.archive.org/web/20180505004847/http://www.xinhuanet.com/english/2018-05/05/c_137156745.htm China-BiH visa-free regime to go into effect]</ref> * Također bezvizni pristup u {{ZID|Hong Kong}} do 14 dana;<ref name="ReferenceB">{{Timatic|država=BA|destinacija=HK}}</ref> {{ZID|Makao}} do 90 dana.<ref name="ReferenceC">{{Timatic|država=BA|destinacija=MO}}</ref> |- | {{ZID|Kipar}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=CY}}</ref> | 90 dana | * 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana.<ref group="Nap" name="biometric" /> |- | {{ZID|Kirgistan}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=KG}}</ref> | 60 dana | |- | {{ZID|Kiribati}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=KI}}</ref> | | |- | {{ZID|Kolumbija}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=CO}}</ref> | 90 dana | |- | {{ZID|Komori}} | {{Da-ne|Viza po dolasku}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=KM}}</ref> | 45 dana | |- | {{ZID|Kongo}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=CG}}</ref> | | |- | {{ZID|Kostarika}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=CR}}</ref> | | * Bez vize do 90 dana ako posjedujete važeću vizu za više ulazaka ili boravišnu dozvolu koju su izdali [[Kanada]], država članica [[Evropska unija|Evropske unije]], [[Island]], [[Norveška]], [[Švicarska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] ili [[Sjedinjene Američke Države]] |- | {{ZID|Kuba}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=CU}}</ref> | 90 dana | |- | {{ZID|Kuvajt}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=KW}}</ref> | | |- | {{ZID|Laos}} | {{Neobavezno|eVisa / Viza po dolasku}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=LA}}</ref> | 30 dana | {{#section-h::Šablon:Uključeni dijelovi za članke o vizama|Laos. VPD}} |- | {{ZID|Latvija}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=LV}}</ref> | 90 dana | * 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].<ref group="Nap" name="biometric" /> |- | {{ZID|Lesoto}} | {{Da2|eVisa}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=LS}}</ref><ref>{{cite web | url=http://evisalesotho.com | title=Lesotho eVisa}}</ref> | | |- | {{ZID|Liban}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=LB}}</ref> | | * Pored vize, potrebno je dobiti i odobrenje od Imigracionog odjela [[Generalni direktorat za opću sigurnost Libana|Generalnog direktorata za opću sigurnost]] (''La Surete Generale''). |- | {{ZID|Liberija}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=LR}}</ref> | | |- | {{ZID|Libija}} | {{Da2|eVisa}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=LY}}</ref><ref>{{cite web | url=https://evisa.gov.ly | title=Libya eVisa}}</ref> | | |- | {{ZID|Lihtenštajn}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=LI}}</ref> | 90 dana | * 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].<ref group="Nap" name="biometric" /> |- | {{ZID|Litvanija}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=LT}}</ref> | 90 dana | * 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].<ref group="Nap" name="biometric" /> |- | {{ZID|Luksemburg}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=LU}}</ref> | 90 dana | * 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].<ref group="Nap" name="biometric" /> |- | {{ZID|Madagaskar}} | {{Da-ne|Viza po dolasku}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=MG}}</ref> | 60 dana | |- | {{ZID|Mađarska}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=HU}}</ref> | 90 dana | * 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].<ref group="Nap" name="biometric" /> |- | {{ZID|Malavi}} | {{Neobavezno|eVisa / Viza po dolasku}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=MW}}</ref><ref>{{cite web | url=https://evisa.gov.mw | title=Malawi eVisa}}</ref> | 90 dana | |- | {{ZID|Maldivi}} | {{Da-ne|Besplatna viza po dolasku}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=MV}}</ref> | 30 dana | |- | {{ZID|Malezija}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=MY}}</ref> | 90 dana | |- | {{ZID|Mali}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=ML}}</ref> | | |- | {{ZID|Malta}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=MT}}</ref> | 90 dana | * 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].<ref group="Nap" name="biometric" /> |- | {{ZID|Maroko}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=MA}}</ref> | | * e-Visa dostupna za strane državljane koji borave u državi ili imaju boravišnu dozvolu koja važi najmanje 180 dana na dan podnošenja zahtjeva za e-vizu i borave u jednoj od zemalja [[Evropska unija|Evropske unije]], [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], [[Australija|Australiji]], [[Kanada|Kanadi]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]], [[Japan]], [[Norveška]], [[Novi Zeland]] i [[Švicarska]], kao i strani državljani koji posjeduju neelektronske vize zemalja [[Šengenska zona|Šengenske zone]], Sjedinjenih Američkih Država, Australije, Kanade, Ujedinjenog Kraljevstva, [[Irska|Irske]] i Novog Zelanda, s više ulazaka i koje vrijede najmanje 90 dana od dana podnošenja zahtjeva za eVisu.<ref>{{cite web | url=https://www.acces-maroc.ma/ | title=Morocco eVisa}}</ref><ref>{{cite web | url=https://diplomatie.ma/en/launch-electronic-visa-%E2%80%9Cevisa%E2%80%9D | title=Launch of electronic visas for Morocco | access-date=1. 11. 2024 | archive-date=18. 6. 2024 | archive-url=https://web.archive.org/web/20240618043718/https://diplomatie.ma/en/launch-electronic-visa-%E2%80%9Cevisa%E2%80%9D | url-status=dead }}</ref> |- | {{ZID|Maršalska Ostrva}} | {{Da-ne|Viza po dolasku}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=MH}}</ref> | 90 dana | |- | {{ZID|Mauricijus}} | {{Da-ne|Viza po dolasku}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=MU}}</ref> | 60 dana | |- | {{ZID|Mauritanija}} | {{Da-ne|Viza po dolasku}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=MR}}</ref> | | * Dostupna na [[Međunarodni aerodrom Nouakchott–Oumtounsy|Međunarodnom aerodromu Nouakchott–Oumtounsy]]. |- | {{ZID|Meksiko}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=MX}}</ref> | | * Bezvizni pristup do 180 dana za nosioce važeće vize ili dozvole stalnog boravka izdate od strane [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], [[Kanada|Kanade]], [[Japan]]a, [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] ili države članice [[Šengenska zona|Šengenske zone]]. |- | {{ZID|Mikronezija}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=FM}}</ref> | 30 dana | |- | {{ZID|Mjanmar}} | {{Da2|eVisa}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=MM}}</ref><ref>{{cite web | url=https://evisa.moip.gov.mm | title=Myanmar eVisa}}</ref> | 28 dana | * Nosioci e-Visa moraju stići preko aerodroma [[Međunarodni aerodrom Yangon|Yangon]], [[Aerodrom Naypyidaw|Naypyidaw]] ili [[Međunarodni aerodrom Mandalay|Mandalay]] ili preko kopnenih graničnih prijelaza s [[Tajland]]om ([[Tachileik]], [[Myawaddy]] i [[Kawthaung]]) ili [[Indija|Indijom]] ([[Rih Khaw Dar]] i [[Tamu, Indija|Tamu]]). * E-visa dostupna samo turistima. |- | {{ZID|Moldavija}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=MD}}</ref> | 90 dana | * 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana. |- | {{ZID|Monako}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=MC}}</ref> | 90 dana | |- | {{ZID|Mongolija}} | {{Da2|eVisa}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=MN}}</ref><ref>{{cite web | url=https://en.consul.mn/visa/c/153 | title=Consul.mn | access-date=1. 11. 2024 | archive-date=29. 5. 2023 | archive-url=https://web.archive.org/web/20230529025945/https://en.consul.mn/visa/c/153 | url-status=dead }}</ref> | 30 dana | |- | {{ZID|Mozambik}} | {{Neobavezno|eVisa / Viza po dolasku}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=MZ}}</ref><ref>{{cite web | url=https://evisa.gov.mz | title=Mozambique eVisa}}</ref> | 30 dana | |- | {{ZID|Namibija}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=NA}}</ref> | | |- | {{ZID|Nauru}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=NR}}</ref> | | |- | {{ZID|Nepal}} | {{Neobavezno|Online Viza / Viza po dolasku}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=NP}}</ref> | 90 dana<ref>{{cite web | url=https://nepaliport.immigration.gov.np | title=Nepal Online Visa}}</ref> | |- | {{ZID|Niger}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=NE}}</ref> | | |- | {{ZID|Nigerija}} | {{Da2|eVisa}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=NG}}</ref><ref>{{cite web | url=https://visa.immigration.gov.ng | title=Nigeria Immigration Services}}</ref> | 90 dana | |- | {{ZID|Nikaragva}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=NI}}</ref> | | * Viza po dolasku sa važećom vizom izdatom od strane [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], [[Kanada|Kanade]] ili države članice [[Šengenska zona|Šengenske zone]]. |- | {{ZID|Nizozemska}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=NL}}</ref> | 90 dana | * 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]]<ref group="Nap" name="biometric" /> ([[Nizozemska|Evropska Nizozemska]]). |- | {{ZID|Norveška}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=NO}}</ref> | 90 dana | * 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].<ref group="Nap" name="biometric" /> |- | {{ZID|Novi Zeland}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=NZ}}</ref> | | * Nositeljima australijske vize za stalni boravak ili vize za povratak može se odobriti rezidentna viza Novog Zelanda po dolasku koja dozvoljava neograničen boravak (u skladu sa [[Trans-Tasman putovni aranžman|Trans-Tasmanovim putovnim aranžmanom]]), podložno ispunjavanju karakterističnih zahtjeva i pribavljanjem elektroničkih putnih ovlaštenja prije polaska.<ref name="Australian Resident Visa">{{cite web | url=https://www.immigration.govt.nz/new-zealand-visas/apply-for-a-visa/visa-factsheet/australian-resident-visa | title=Information about: Australian Resident Visa | website=immigration.govt.nz | publisher=Immigration New Zealand | access-date=21. 5. 2020 | quote=Australian citizens and permanent residents can visit, work and live in New Zealand. You do not need a visa before you travel to New Zealand.}}</ref> |- | {{ZID|Njemačka}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=DE}}</ref> | 90 dana | * 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].<ref group="Nap" name="biometric" /> |- | {{ZID|Obala Slonovače}} | {{Da2|eVisa}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=CI}}</ref><ref>{{cite web | url=https://snedai.com/e-visa/ | title=CI eVisa}}</ref> | 90 dana | * Vlasnici eVisa moraću ući u zemlju preko [[Aerodrom Port Bouet|aerodorma Port Bouet]]. |- | {{ZID|Oman}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=OM}}</ref><ref>{{cite web | url=https://fm.gov.om/oman-to-give-visa-free-10-day-entry-to-103-countries-to-boost-tourism/ | archive-url=https://web.archive.org/web/20210123123702/https://fm.gov.om/oman-to-give-visa-free-10-day-entry-to-103-countries-to-boost-tourism/ | archive-date=23. 1. 2021 | title=Oman to give visa-free 10-day entry to 103 countries to boost tourism | date=10. 12. 2020 }}</ref> | 14 dana<ref>{{cite web | url=https://www.arabnews.com/node/1795541/middle-east | title=Oman extends visa-free period for visitors from 103 countries | date=20. 1. 2021 }}</ref> | |- | {{ZID|Pakistan}} | {{Da2|eVisa}}<ref>{{cite web | url=https://visa.nadra.gov.pk/list-of-countries-for-visa-prior-to-arrival/ | title=List of Countries for Visa Prior to Arrival | access-date=1. 11. 2024 | archive-date=16. 3. 2025 | archive-url=https://web.archive.org/web/20250316195020/https://visa.nadra.gov.pk/list-of-countries-for-visa-prior-to-arrival/ | url-status=dead }}</ref> | 90 dana | |- | {{ZID|Palau}} | {{Da-ne|Besplatna viza po dolasku}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=PW}}</ref> | 30 dana | |- | {{ZID|Panama}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=PA}}</ref> | 90 dana | |- | {{ZID|Papua Nova Gvineja}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=PG}}</ref><ref>{{cite web | url=https://evisa.ica.gov.pg/evisa/account/Apply | title=PNG eVisa}}</ref> | | {{#section-h::Šablon:Uključeni dijelovi za članke o vizama|Papua Nova Gvineja. eVisa}} |- | {{ZID|Paragvaj}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=PY}}</ref> | | |- | {{ZID|Peru}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=PE}}</ref> | | |- | {{ZID|Poljska}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=PL}}</ref> | 90 dana | * 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].<ref group="Nap" name="biometric" /> |- | {{ZID|Portugal}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=PT}}</ref> | 90 dana | * 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].<ref group="Nap" name="biometric" /> |- | {{ZID|Ruanda}} | {{Neobavezno|eVisa / Viza po dolasku}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=RW}}</ref><ref>{{cite web | url=https://irembo.gov.rw/home/citizen/all_services | title=Rwanda E-Services}}</ref> | 30 dana | |- | {{ZID|Rumunija}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref name="ReferenceA"/> | 90 dana | * 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].<ref group="Nap" name="biometric" /> |- | {{ZID|Rusija}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=RU}}</ref> | 30 dana | * 30 dana u bilo kojem periodu od 60 dana. |- | {{ZID|Samoa}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=WS}}</ref> | 60 dana | |- | {{ZID|San Marino}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=SM}}</ref> | 90 dana | |- | {{ZID|Saudijska Arabija}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=SA}}</ref> | | |- | {{ZID|Sejšeli}} | {{Da-ne|[[Elektronski granični sistem]]}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=SC}}</ref> | 90 dana | |- | {{ZID|Senegal}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=SN}}</ref> | | |- | {{ZID|Sijera Leone}} | {{Da2|eVisa}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=SL}}</ref><ref>{{cite web | url=https://evisa.sl | title=Sierra Leone eVisa}}</ref> | 90 dana | |- | {{ZID|Singapur}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=SG}}</ref> | 30 dana | |- | {{ZID|Sirija}} | {{Da2|eVisa}}<ref>[https://evisa.sy/home-content eVisa Syria]</ref> | | |- | {{ZID|Sjedinjene Američke Države}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=US}}</ref> | | |- | {{ZID|Sjeverna Koreja}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=KP}}</ref> | | |- | {{ZID|Sjeverna Makedonija}} | {{Slobodno|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=MK}}</ref> | 90 dana | * Mogućnost ulaska i sa [[Lična karta Bosne i Hercegovine|ličnom kartom]]. |- | {{ZID|Slovačka}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=SK}}</ref> | 90 dana | * 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].<ref group="Nap" name="biometric" /> |- | {{ZID|Slovenija}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=SI}}</ref> | 90 dana | * 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].<ref group="Nap" name="biometric" /> |- | {{ZID|Solomonska Ostrva}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=SB}}</ref> | | |- | {{ZID|Somalija}} | {{Da-ne|Viza po dolasku}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=SO}}</ref> | 30 dana | {{#section-h::Šablon:Uključeni dijelovi za članke o vizama|Somalija. VPD}} |- | {{ZID|Srbija}} | {{Slobodno|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=RS}}</ref> | 90 dana | * Mogućnost ulaska i sa [[Lična karta Bosne i Hercegovine|ličnom kartom]]. |- | {{ZID|Srednjoafrička Republika}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=CF}}</ref> | | |- | {{ZID|Sudan}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=SD}}</ref> | | |- | {{ZID|Surinam}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=SR}}</ref><ref>{{cite web | url=https://suriname.vfsevisa.com/suriname/online/home/index | title=Suriname eVisa | access-date=1. 11. 2024 | archive-date=7. 3. 2023 | archive-url=https://web.archive.org/web/20230307214615/https://suriname.vfsevisa.com/suriname/online/home/index | url-status=dead }}</ref> | 90 dana | {{#section-h::Šablon:Uključeni dijelovi za članke o vizama|Surinam. Informacije}} |- | {{ZID|Sveta Lucija}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=LC}}</ref> | 42 dana | |- | {{ZID|Sveti Kristofor i Nevis}} | {{Da2|eVisa}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=KN}}</ref> | | |- | {{ZID|Sveti Toma i Princip}} | {{Da2|eVisa}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=ST}}</ref><ref>{{cite web | url=http://www.smf.st/evisa/ | title=ST eVisa}}</ref> | | |- | {{ZID|Sveti Vincent i Grenadini}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=VC}}</ref> | 90 dana | |- | {{ZID|Španija}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=ES}}</ref> | 90 dana | * 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].<ref group="Nap" name="biometric" /> |- | {{ZID|Šri Lanka}} | {{Neobavezno|eVisa / Viza po dolasku}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=LK}}</ref><ref>{{cite web | url=https://www.srilankaevisa.lk | title=SL eVisa}}</ref> | 60 dana / 30 dana | {{#section-h::Šablon:Uključeni dijelovi za članke o vizama|Šri Lanka. eVisa}} |- | {{ZID|Švedska}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=SE}}</ref> | 90 dana | * 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].<ref group="Nap" name="biometric" /> |- | {{ZID|Švicarska}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=CH}}</ref> | 90 dana | * 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana u [[Šengenska zona|Šengenskoj zoni]].<ref group="Nap" name="biometric" /> |- | {{ZID|Tadžikistan}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref name="MFA2024">{{cite web|url=https://www.mfa.tj/en/main/view/14951/the-list-of-countries-eligible-for-the-unilateral-visa-free-entry-system-has-been-expanded-and-the-visa-application-process-for-citizens-of-certain-countries-to-the-republic-of-tajikistan-has|title= The list of countries eligible for the unilateral visa-free entry system has been expanded, and the visa application process for citizens of certain countries to the Republic of Tajikistan has been simplified}}</ref> | 30 dana | *Viza dostupna putem interneta.<ref>[https://www.evisa.tj/index.evisa.html#/help Tajikistan e-Visa]</ref> |- | {{ZID|Tajland}} | {{Neobavezno|eVisa / Viza po dolasku}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=TH}}</ref><ref>{{cite web | url=https://www.thaievisa.go.th | title=Thai eVisa}}</ref> | 60 dana | *Viza po dolasku 15 dana |- | {{ZID|Tanzanija}} | {{Neobavezno|eVisa / Viza po dolasku}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=TZ}}</ref><ref>{{cite web | url=https://visa.immigration.go.tz | title=Tanzania eVisa}}</ref> | 90 dana | |- | {{ZID|Togo}} | {{Da2|eVisa}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=TG}}</ref><ref>{{cite web | url=https://voyage.gouv.tg | title=Togo eVisa}}</ref> | 15 dana | |- | {{ZID|Tonga}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=TO}}</ref> | | |- | {{ZID|Trinidad i Tobago}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=TT}}</ref> | 90 dana | |- | {{ZID|Tunis}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=TN}}</ref> | 90 dana | |- | {{ZID|Turkmenistan}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=TM}}</ref> | | |- | {{ZID|Turska}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=TR}}</ref> | 90 dana | * 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana. Mogućnost ulaska i sa [[Lična karta Bosne i Hercegovine|ličnom kartom]]. |- | {{ZID|Tuvalu}} | {{Da-ne|Viza po dolasku}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=TV}}</ref> | 30 dana | |- | {{ZID|Uganda}} | {{Neobavezno|eVisa}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=UG}}</ref><ref>{{cite web | url=https://visas.immigration.go.ug | title=Uganda eVisa}}</ref> | 90 dana | |- | {{ZID|Ukrajina}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=UA}}</ref> | 30 dana | * 30 dana u bilo kojem periodu od 60 dana. |- | {{ZID|Ujedinjeni Arapski Emirati}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=AE}}</ref> | 90 dana | |- | {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=GB}}</ref> | | |- | {{ZID|Urugvaj}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=UY}}</ref> | | |- | {{ZID|Uzbekistan}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=UZ}}</ref> | 30 dana | |- | {{ZID|Vanuatu}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=VU}}</ref> | | |- | {{ZID|Vatikan}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=VA}}</ref> | 90 dana | |- | {{ZID|Venecuela}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=VE}}</ref> | | |- | {{ZID|Vijetnam}} | {{Da2|eVisa}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=VN}}</ref><ref>{{cite web | url=https://evisa.xuatnhapcanh.gov.vn/web/guest/trang-chu-ttdt | title=Vietnam eVisa}}</ref> | 90 dana | * Za ostrvo [[Phú Quốc]] bezvizni pristup do 30 dana. |- | {{ZID|Zambija}} | {{Neobavezno|eVisa / Viza po dolasku}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=ZM}}</ref><ref>{{cite web | url=http://evisa.zambiaimmigration.gov.zm/ | title=Zambia eVisa | access-date=1. 11. 2024 | archive-date=9. 8. 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20150809101333/http://evisa.zambiaimmigration.gov.zm/ | url-status=dead }}</ref> | 90 dana | |- | {{ZID|Zelenortska Ostrva}} | {{Da-ne|Viza po dolasku}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=CV}}</ref> | | |- | {{ZID|Zimbabve}} | {{Da-ne|Viza po dolasku}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=ZW}}</ref> | 30 dana | |} === Sporne države i teritorije === Vizni režim za građane Bosne i Hercegovine za posjete spornim državama, teritorijama i ograničenim zonama: {| class="wikitable" |- ! Država / Teritorija ! Vizni režim ! Period ! Napomene (isključujući naknade za odlazak) |- ! colspan="4" | [[Evropa]] |- | {{ZID|Kosovo}} | {{Slobodno|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=XK}}</ref><ref>{{cite web | url=https://en.vijesti.me/world-a/balkan/728301/from-January-1%2C-2025%2C-kurti-kosovo-will-allow-citizens-of-bih-to-enter-with-an-identity-card | title=Entry to Kosovo with Bosnian ID card}}</ref> | 90 dana | Od 1. januara 2025. Kosovo je omogućilo bezvizni pristup građanima Bosne i Hercegovine i pristup samo sa ličnim kartama. |- ! colspan="4" | [[Azija]] |- | {{ZID|Tajvan}} | {{Da2|eVisa}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=TW}}</ref> | 30 dana | |- |{{ZID|Palestina}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=PS}}</ref> | | Formalno, viza nije potrebna za ulazak u [[Palestina|Palestinu]]. Međutim, kontrolu graničnih prijelaza u potpunosti sprovode [[Izrael|izraelske vlasti]], za koje građani Bosne i Hercegovine moraju imati vizu. |} === Zavisne i autonomne države i teritorije === {| class="wikitable" style="text-align: center; table-layout: fixed;" |- ! style="width:18%;" | Država / Teritorija ! style="width:19%;" | Vizni režim ! Period ! Napomene |- ! colspan="4" | {{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} |- | style="text-align: left;" |{{ZID|Angvila}} | {{Da2|Potrebna eVisa}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=AI}}</ref> | | Nosioci važeće vize ili boravišne dozvole za [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], [[Sjedinjene Američke Države]] ili [[Kanada|Kanadu]] ne trebaju vizu. |- | style="text-align: left;" |{{ZID|Bermudi}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=BM}}</ref> | | |- | style="text-align: left;" |{{ZID|Britanska Djevičanska ostrva}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=VG}}</ref> | | Nosioci važeće vize za [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], [[Sjedinjene Američke Države]] ili [[Kanada|Kanadu]] ne trebaju vizu. Viza za te zemlje mora imati najmanje 6 mjeseci važenja prije putovanja. |- | style="text-align: left;" |{{ZID|Folklandska ostrva}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=FK}}</ref> | | |- | style="text-align: left;" |{{ZID|Gibraltar}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=GI}}</ref> | | |- | style="text-align: left;" |{{ZID|Guernsey}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{cite web |url=http://www.gov.gg/doirequireanentryclearance |title=Do I require an entry clearance/ VISA |access-date=9. 5. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131202222421/http://www.gov.gg/doirequireanentryclearance |archive-date=2. 12. 2013 |url-status=dead }}</ref> | | |- | style="text-align: left;" |{{ZID|Jersey}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Cite web|url=http://www.gov.je/Travel/InformationAdvice/Visitors/Pages/VisaPassport.aspx|title=Visa and passport requirements for visitors}}</ref> | | |- | style="text-align: left;" |{{ZID|Kajmanska ostrva}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=KY}}</ref> | | |- | style="text-align: left;" |{{ZID|Montserrat}} | {{Da2|eVisa}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=MS}}</ref> | | Nosioci važeće vize za [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], [[Sjedinjene Američke Države]], [[Kanada|Kanadu]] ili državu članicu [[Evropska unija|Evropske unije]] ne trebaju vizu. |- | style="text-align: left;" |{{ZID|Ostrvo Man}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{cite web |url=http://www.gov.im/categories/home-and-neighbourhood/immigration/foreign-nationals/ |title=Immigration Details for the Isle of Man |access-date=30. 7. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140629181047/http://www.gov.im/categories/home-and-neighbourhood/immigration/foreign-nationals/ |archive-date=29. 6. 2014 |url-status=dead }}</ref> | | |- | style="text-align: left;" |{{ZID|Sveta Helena}} | {{Da2|eVisa}}<ref>{{cite web|title=Saint Helena eVisa|url=https://evisa.sainthelena.gov.sh|website=Saint Helena Government}}</ref> | | |- | style="text-align: left;" |{{ZID|Turks i Caicos}} | {{Ne|Potrebna viza}} | | Nosioci važeće vize ili boravišne dozvole za [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], [[Sjedinjene Američke Države]] ili [[Kanada|Kanadu]] ne trebaju vizu. |- ! colspan="4" | {{ZID|Kina}} |- | style="text-align: left;" |{{ZID|Hong Kong}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref name="ReferenceB"/> | 14 dana | |- | style="text-align: left;" |{{ZID|Makao}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref name="ReferenceC"/> | 90 dana | |- ! colspan="4" | {{ZID|Danska}} |- | style="text-align: left;" |{{ZID|Farska Ostrva}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{cite web | url=http://www.visitfaroeislands.com/en/about-the-faroe-islands/important-facts-for-travelers/passport-and-visa/ | title=Passport and visa | access-date=30. 7. 2014 | archive-url=https://web.archive.org/web/20140720043911/http://www.visitfaroeislands.com/en/about-the-faroe-islands/important-facts-for-travelers/passport-and-visa/ | archive-date=20. 7. 2014 | url-status=dead}}</ref> | 90 dana | |- | style="text-align: left;" |{{ZID|Grenland}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{cite web|url=https://www.greenland-travel.com/practical-information/|title=Practical information|website=Greenland Travel EN}}</ref> | 90 dana | |- ! colspan="4" | {{ZID|Nizozemska}} |- | style="text-align: left;" |{{ZID|Aruba}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=AW}}</ref> | 30 dana | |- | style="text-align: left;" |{{ZID|Curaçao}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=CW}}</ref> | 90 dana | |- | style="text-align: left;" |{{ZD|Nizozemska}} [[Karipska Nizozemska]] | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=BQ}}</ref> | 90 dana | uključuje [[Bonaire]], [[Sveti Eustahije]] i [[Saba|Sabu]] |- | style="text-align: left;" |{{ZID|Sint Maarten}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=SX}}</ref> | 90 dana | |- ! colspan="4" | {{ZID|Francuska}} |- | style="text-align: left;" |{{ZID|Francuska Gvajana}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=GF}}</ref> | 90 dana | |- | style="text-align: left;" |{{ZID|Francuska Polinezija}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=PF}}</ref> | 90 dana | |- | style="text-align: left;" |{{ZD|Francuska}} [[Francuski Antili]] | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=GP}}</ref> | 90 dana | uključuje prekomorske departmane [[Guadeloupe]] i [[Martinique]] i prekomorske zajednice [[Sveti Martin (Francuska)|Sveti Martin]] i [[Sveti Bartolomej]] |- | style="text-align: left;" |{{ZID|Mayotte}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=YT}}</ref> | 90 dana | |- | style="text-align: left;" |{{ZID|Nova Kaledonija}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=NC}}</ref> | 90 dana | |- | style="text-align: left;" |{{ZID|Réunion}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=RE}}</ref> | 90 dana | |- | style="text-align: left;" |{{ZID|Sveti Petar i Mikelon}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref name="autogenerated1">{{cite web | url=https://www.diplomatie.gouv.fr/en/coming-to-france/requesting-a-visa/ | title=Requesting a visa | first=Ministère de l'Europe et des Affaires | last=étrangères | website=France Diplomacy - Ministry for Europe and Foreign Affairs}}</ref> | 90 dana | |- | style="text-align: left;" |{{ZID|Wallis i Futuna}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref name="autogenerated1"/> | 90 dana | |- ! colspan="4" | {{ZID|Novi Zeland}} |- | style="text-align: left;" |{{ZID|Cookova Ostrva}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=CK}}</ref> | 31 dana | |- | style="text-align: left;" |{{ZID|Niue}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=NU}}</ref> | 30 dana | |- | style="text-align: left;" |{{ZID|Tokelau}} | {{Ne|Potrebna dozvola za ulazak}}<ref>{{cite web | url=https://www.timaticweb.com/cgi-bin/tim_website_client.cgi?FullText=1&COUNTRY=NZ&SECTION=VI&SUBSECTION=AI&user=KLMB2C&subuser=KLMB2C | title=Welcome to nginx! | access-date=15. 3. 2014 | archive-url=https://archive.today/20140315034207/https://www.timaticweb.com/cgi-bin/tim_website_client.cgi?FullText=1&COUNTRY=NZ&SECTION=VI&SUBSECTION=AI&user=KLMB2C&subuser=KLMB2C | archive-date=15. 3. 2014 | url-status=dead}}</ref> | | |- ! colspan="4" | {{ZID|Južna Koreja}} |- | style="text-align: left;" |{{ZID|Jeju}} | {{Da|Bezvizni pristup}}<ref>{{cite web | url=https://www.hikorea.go.kr/info/InfoDatail.pt?CAT_SEQ=161&PARENT_ID=135 | title=Immigration Clearance for non-Koreans}}</ref> | 30 dana | |- ! colspan="4" | {{ZID|Sjedinjene Američke Države}} |- | style="text-align: left;" |{{ZID|Američka Djevičanska ostrva}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=VI}}</ref> | | |- | style="text-align: left;" |{{ZID|Američka Samoa}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=AS}}</ref> | | |- | style="text-align: left;" |{{ZID|Guam}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=GU}}</ref> | | |- | style="text-align: left;" |{{ZID|Portoriko}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=PR}}</ref> | | |- | style="text-align: left;" |{{ZID|Sjeverna Marijanska ostrva}} | {{Ne|Potrebna viza}}<ref>{{Timatic|država=BA|destinacija=MP}}</ref> | | |} == Diplomatski i službeni pasoši == {| class="wikitable" style="font-size:90%" |- ! style="width:300px;"|Država !Period |- | {{ZID|Bjelorusija}}<ref name="autogenerated1" /> | 30 dana |- | {{ZID|Egipat}}<ref name="autogenerated1" /> | 90 dana |- | {{ZID|Izrael}}<ref name="autogenerated2">{{cite web | url=http://www.mvp.gov.ba/konzularne_informacije/vize/Default.aspx?template_id=16&s1=209&id=4804 | title=IZRAEL}}</ref> | 90 dana |- |{{ZID|Japan}}<ref>{{cite web | url=http://www.bhrt.ba/vijesti/svijet/crnadak-u-japanu-prioritet-nove-investicije/ | title=BHRT}}</ref> | 90 dana |- | {{ZID|Kazahstan}}<ref name="autogenerated2" /> | 30 dana |- | {{ZID|Kina}}<ref name="autogenerated3">{{cite web | url=http://mvp.gov.ba/konzularne_informacije/vize/Default.aspx?template_id=16&s1=224&id=7162 | title=Narodna Republika KINA}}</ref> | 90 dana |- | {{ZID|Liban}}<ref name="autogenerated2"/> | 30 dana<sup>*</sup> |- | {{ZID|Rusija}}<ref>{{cite web | url=http://mvp.gov.ba/konzularne_informacije/vize/Default.aspx?template_id=16&s1=295&id=5083 | title=RUSKA Federacija}}</ref> | 90 dana<sup>**</sup> |} <sub>* - dostupna i Viza po dolasku.</sub><br /> <sub>** - za obični pasoš do 30 dana u bilo kojem periodu od 60 dana.</sub> ==Također pogledajte== {{Portal|Bosna i Hercegovina}} * [[Vizni režim Bosne i Hercegovine]] * [[Pasoš Bosne i Hercegovine]] == Napomene == {{Reflist|30em|group="Nap"}} == Reference == {{Refspisak|30em}} {{Bosna i Hercegovina po temama}} [[Kategorija:Vanjski odnosi Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Vizni režim po državljanima|Bosna i Hercegovina]] 1wy0us8sygg71ha6nmqs2k0ftmgbmwu Razgovor s korisnikom:Mhare 3 514976 3822214 3819191 2026-04-02T00:27:40Z Vogoje2 170692 /* Članak Aleksa Đukanović */ novi odlomak 3822214 wikitext text/x-wiki * [[Razgovor s korisnikom:Mhare/Flow]] == Čaršija == Zamolio bih te da reagiraš jer AnToni radi što želi bez validnog objašnjenja, uopće ne komunicira sa mnom samo briše i uklanja. Ne dozvoljava mi radit. [https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:%C4%8Car%C5%A1ija Pogledaj čaršiju]. == Join us at the Next CEE Catch up! Learn about Temporary accounts! == Hi everyone, We want to announce the tenth '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Catch up|CEE Catch Up]]''' session, which will be dedicated to the '''Temporary accounts''', as this important change is going to affect every Wikipedia soon, so it is important for patrollers and functionaries like you to understand this change. On wikis where temporary accounts are enabled, IP addresses of unregistered editors are not visible publicly. Only those who fight spam, vandalism, harassment and disinformation have access to IP addresses there. The session will take place on '''10th of June 2025, 18:00-19:00 CEST''' (check your ''[https://zonestamp.toolforge.org/1749571200 local time]''). If you are interested in this topic, then '''[[:m:Event:CEE Catch up Nr. 10 (June 2025)|sign-up for the session here]]'''. [[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 13:17, 29 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == Growth features - Mentorship and Community updates == ​Hi everyone, Wikimedia Foundation worked on evolving some of the growth features, primarily dedicated to the newcomers in our movement and communities. If you do not know, everyone can access them, activating them from Preferences (in the below of the page). You can learn about these features '''[[mw:Growth|here]]'''. CEE Hub is contacting you (patrollers/admins) directly as we would like to bring to your attention two of these features that we think can be useful for your community: '''[[mw:Growth/Mentor dashboard|Mentorship]]''' and '''[[mw:Growth/Community Updates|Community Updates]]'''. We noticed that the majority of the CEE language editions of Wikipedia does not have active one of these features, so we are encouraging you to check whether your wiki has these features and if not to begin community discussion if you want to introduce them to your editors. If you want to check it, you need to go to the Special:CommunityConfiguration page on your wiki, where all of the growth features are listed. If you need more support with this, please contact Growth team [[mw:Growth/Team|here]]. --[[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 14:28, 16 juli 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=28802724 --> == Živ-živ :-) == Pa živ si! :-) [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 15:08, 24 juli 2025 (CEST) == Invitation for a session "Tools and features for Users with Extended Rights" == Hi, you are receiving this invitation as you are either patroller and/or admin in your community and [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is preparing a session called '''Tools and features for Users with Extended Rights''', which we think that it will be interesting for you. The session is organised by the CEE Hub along with Wikimedia Foundation’s Movement Communications regional specialist Natalia Szafran-Kozakowska. Speakers in the session are Product Managers and Software Engineers from Wikimedia Foundation, so you will hear recent updates, new developments, and they will answer questions. So, please think what you want to ask them and come to the session. The session will be held on '''Tuesday, December 2nd, 2025 at 17:00 CET'''. Please register yourself '''[[:m:Event:CEE Catch Up: Tools for Users with Extended Rights|here]]'''. If you have any questions, please contact me. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:44, 19 novembar 2025 (CET) (on behalf of the CEE Hub) <!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&oldid=29165186 --> == Vandal == Možete li [https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_s_korisnikom:Wanwa&action=history ovdje] zablokirati vandala? [[Korisnik:Wanwa|Wanwa]] ([[Razgovor s korisnikom:Wanwa|razgovor]]) 04:34, 17 mart 2026 (CET) == Napomena == Harise, ako si smeo s uma, samo da te napomenem da u člancima o datumu i godini treba ubacivati rođenje i smrt svake osobe koja ima članak, ako si to ostavio za kasnije, zanemari ovu poruku. Pozdrav, [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 14:44, 24 mart 2026 (CET) == Članak Aleksa Đukanović == pozdrav @[[Korisnik:Mhare|Mhare]] Molim te pregledaj i odobri, napravio sam par izmjena na gramatici. Možeš li da povežeš ovaj članak sa njegovim jezičnim verzijama na srp, hr, njem, engl, ruskom? Na onoj ikonici za više jezike piše da nema članka na drugim verzijama... hvala unaprijed. [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 02:27, 2 april 2026 (CEST) p3lolf6vrain5f11w6q4makym3fc668 Korisnik:Tulum387/Započete stranice 2 517587 3822119 3816356 2026-04-01T18:08:57Z Tulum387 155909 3822119 wikitext text/x-wiki <small>[[Veliko ropsko jezero]], [[Malo ropsko jezero]], [[Jezero Peter Pond]], [[Luis Amado-Blanco]], [[Kriptodepresija]], [[Boston Bruins]], [[Howard Webb]], [[Vedran Bosnić]], [[Bones (reper)]], [[Francisco Pizarro]], [[Azra (film)]], [[Tobías Zúñiga Castro]], [[Rami Malek]], [[Stranger Things]], [[Zemljotres u Elazığu 2020.]], [[Podgajevi]], [[Fernando Gabeira]], [[Draško Stanivuković]], [[Parlamentarni izbori u Hrvatskoj 2020.]], [[Anel Ahmedhodžić]], [[Dennis Hadžikadunić]], [[Teroristički napad u Beču 2020.]], [[Bee Gees]], [[Honda]], [[Želimir Žilnik]], [[Samsung]], [[Nikola Prce]], [[Dritan Abazović]], [[Xiaomi]], [[Athabasca (jezero)|Jezero Athabasca]], [[Jaroslav Hašek]], [[Eden Hazard]], [[Aleksej Navaljni]], [[Seksualno nasilje]], [[Ivan Musić]], [[Lana Bastašić]], [[Nuklearna tehnologija]], [[LGBTQ prava u Bosni i Hercegovini|LGBTQ prava u BiH]], [[Latvijska mitologija]], [[Majka Albanija (kip)|Majka Albanija]], [[Kršćanstvo u Albaniji]], [[Ljudska prava u Bosni i Hercegovini|Ljudska prava u BiH]], [[Đura Jakšić]], [[Epileptički napad|Epi-napad]], [[Predsjednik Barbadosa]], [[Genije]], [[Politika Angole]], [[Ruska invazija na Ukrajinu 2022.]], [[Eurosong 2000.]], [[Lotika Zellermeier]], [[Konstrakta]], [[Pad drona u Zagrebu 2022.]], [[Stefan Airapetjan]], [[Olena Zelenska]], [[Ikigai]], [[Smail Prevljak]], [[Ronela Hajati]], [[Post Angusa Barbierija]], [[Dmitrij Šostakovič]], [[Požar u diskoteci "Pulse"|Požar u diskoteci Pulse]], [[Onkotski pritisak]], [[Emetullah Râbi'a Gülnûş]], [[Brzi plazma reaginski test]], [[Rapidni dijagnostički test]], [[Reprise Records]], [[Rob Cavallo]], [[Požar u baru u Crans-Montani 2026.]], [[Pljačka u Gelsenkirchenu 2025.]], [[Pljačka banke u Berlinu 1995.]], [[Ubistvo Renee Good]], [[CPU modovi]], [[Antarktička ledena ploča]], [[Arc'teryx]], [[Gore-Tex]], [[Patagonia, Inc.]], [[Ubistvo Alexa Prettija]], [[Begić protiv Bosne i Hercegovine]], [[Meramec]], [[Miokimija gornjeg kosog mišića]], [[Pokušaj ubistva Alija Khameneija]], [[Dolutegravir]], [[Mansoureh Khojasteh Bagherzadeh]], [[Nikola Katić]], [[Amar Memić]]</small> csh5f45w27yc76rz2vqgu52swbgr9qa 3822256 3822119 2026-04-02T06:47:38Z Tulum387 155909 3822256 wikitext text/x-wiki <small>[[Veliko ropsko jezero]], [[Malo ropsko jezero]], [[Jezero Peter Pond]], [[Luis Amado-Blanco]], [[Kriptodepresija]], [[Boston Bruins]], [[Howard Webb]], [[Vedran Bosnić]], [[Bones (reper)]], [[Francisco Pizarro]], [[Azra (film)]], [[Tobías Zúñiga Castro]], [[Rami Malek]], [[Stranger Things]], [[Zemljotres u Elazığu 2020.]], [[Podgajevi]], [[Fernando Gabeira]], [[Draško Stanivuković]], [[Parlamentarni izbori u Hrvatskoj 2020.]], [[Anel Ahmedhodžić]], [[Dennis Hadžikadunić]], [[Teroristički napad u Beču 2020.]], [[Bee Gees]], [[Honda]], [[Želimir Žilnik]], [[Samsung]], [[Nikola Prce]], [[Dritan Abazović]], [[Xiaomi]], [[Athabasca (jezero)|Jezero Athabasca]], [[Jaroslav Hašek]], [[Eden Hazard]], [[Aleksej Navaljni]], [[Seksualno nasilje]], [[Ivan Musić]], [[Lana Bastašić]], [[Nuklearna tehnologija]], [[LGBTQ prava u Bosni i Hercegovini|LGBTQ prava u BiH]], [[Latvijska mitologija]], [[Majka Albanija (kip)|Majka Albanija]], [[Kršćanstvo u Albaniji]], [[Ljudska prava u Bosni i Hercegovini|Ljudska prava u BiH]], [[Đura Jakšić]], [[Epileptički napad|Epi-napad]], [[Predsjednik Barbadosa]], [[Genije]], [[Politika Angole]], [[Ruska invazija na Ukrajinu 2022.]], [[Eurosong 2000.]], [[Lotika Zellermeier]], [[Konstrakta]], [[Pad drona u Zagrebu 2022.]], [[Stefan Airapetjan]], [[Olena Zelenska]], [[Ikigai]], [[Smail Prevljak]], [[Ronela Hajati]], [[Post Angusa Barbierija]], [[Dmitrij Šostakovič]], [[Požar u diskoteci "Pulse"|Požar u diskoteci Pulse]], [[Onkotski pritisak]], [[Emetullah Râbi'a Gülnûş]], [[Brzi plazma reaginski test]], [[Rapidni dijagnostički test]], [[Reprise Records]], [[Rob Cavallo]], [[Požar u baru u Crans-Montani 2026.]], [[Pljačka u Gelsenkirchenu 2025.]], [[Pljačka banke u Berlinu 1995.]], [[Ubistvo Renee Good]], [[CPU modovi]], [[Antarktička ledena ploča]], [[Arc'teryx]], [[Gore-Tex]], [[Patagonia, Inc.]], [[Ubistvo Alexa Prettija]], [[Begić protiv Bosne i Hercegovine]], [[Meramec]], [[Miokimija gornjeg kosog mišića]], [[Pokušaj ubistva Alija Khameneija]], [[Dolutegravir]], [[Mansoureh Khojasteh Bagherzadeh]], [[Nikola Katić]], [[Amar Memić]], [[Zemljotres u Sjevernom Maluku 2026.]]</small> n0mnabord7ncycvqwwwim9g2m31kb53 Nosna sluznica 0 525060 3822050 3779043 2026-04-01T13:18:05Z Animalsandpets1 168970 Napisane su nove informacije, a neke su preuređene i drugačije formulisane kako bi tekst bio što tačniji. Nove informacije su referencirane. 3822050 wikitext text/x-wiki {{Infokutija anatomija | Ime = Nosna sluznica | Latinski = ''Tunica mucosa nasi'', ''membrana mucosa nasi'' | slika = Rhinitis medicamentosa mucosa nasal en.png | opis_slike =Pozicija nosne sluznice | Width = | Image2 = | Caption2 = | Precursor = | System = | Artery = | Vein = | Nerve = | Lymph = }} '''Nosna sluznica''' oblaže nosnu šupljinu. Dio je respiratornog [[epitel]]a, a [[sluzokoža]] oblaže [[disanje|respiratorni trakt]].<ref name="Beule">{{cite journal |last1=Beule |first1=AG |title=Physiology and pathophysiology of respiratory mucosa of the nose and the paranasal sinuses. |journal=GMS Current Topics in Otorhinolaryngology, Head and Neck Surgery |date=2010 |volume=9 |pages=Doc07 |doi=10.3205/cto000071 |pmid=22073111 |pmc=3199822}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://meshb.nlm.nih.gov/record/ui?ui=D020545|title=Respiratory mucosa|website=mesh.nlm.nih.gov|access-date=26. 7. 2019}}</ref> Nosna sluznica je blisko prirasla periostu ili perihondriju nosnih školjki. Kontinuirana je s kožom kroz nosnice, a sa sluznicom nosnog dijela ždrijela kroz stražnje nosne otvore [[hoana|hoane]]. Iz nosne šupljine, njen kontinuitet s konjunktivom može se pratiti kroz nazolakrimalni kanal i suzni kanal; te s frontalnim sinusom, etmoidnim sinusom, sfenoidnim sinusom i maksilarnim sinusima kroz nekoliko otvora u nosnim školjkama. Sluznica je najdeblja i najprozračnija preko nosnih školjke. Također je debeo preko [[nosna pregrada|nosne pregrade]] gdje povećan broj vrčastih ćelija proizvodi veću količinu '''nosne sluzi'''. Vrlo je tanak u meatusima na dnu nosnih šupljina i u raznim paranazalnim sinusima. To je jedno od najčešće inficiranih tkiva kod odraslih i djece. [[Upala]] ovog tkiva može uzrokovati značajno oštećenje svakodnevnih aktivnosti, sa simptomima kao što su začepljen nos, [[glavobolja]], [[disanje]] na usta itd. Zbog debljine većeg dijela ove [[biološka membrana|biološke membrane]], nosne šupljine su mnogo uže, a srednje i donje nosne školjke izgledaju veće i istaknutije nego u skeletu; također su različiti otvori koji komuniciraju s meatusima znatno suženi. ==Struktura== [[Epitel]] nosne sluznice je dva tipa – respiratorni epitel i olfaktorni epitel, koji se razlikuju po svojim funkcijama. Pored ove dvije sluznice koje oblažu veći dio nosnih šupljina, u početnom dijelu nosne šupljine (vestibulum) nalazi se koža koju pokriva mnogoslojni pločasti orožali epitel koji preko uskog područja neorožalog epitela prelazi u epitel respiratorne sluznice. <ref name=":0">{{Cite book|last=Junqueira|first=Luiz Carlos|title=Osnovi histologije: tekst i atlas|publisher=DATA STATUS|year=2005|isbn=8674780172|location=Beograd|pages=341}}</ref> U respiratornom području dominiraju cilindrične ćelije sa cilijama.<ref name="Tortora">{{cite book |last1=Tortora |first1=G |last2=Anagnostakos |first2=N |title=Principles of anatomy and physiology |date=1987 |publisher=Harper & Row |isbn=0060466693 |page=[https://archive.org/details/principlesofanat05tort/page/556 556] |edition=5th Harper international |url-access=registration |url=https://archive.org/details/principlesofanat05tort }}</ref><ref name="Gray1918" /> Epitel ovog područja je pseudoslojeviti troredni epitel (sve ćelije su u odnosu sa bazalnom laminom, ali ne dolaze površinski dijelovi svih ćelija do nosne šupljine, te su njihova jedra poredana u 3 reda, odnosno nivoa).<ref name=":0" /> Između [[cilindrični epitel|cilindričnih ćelija]] nalaze se [[peharasta ćelija|peharaste]] ili mucinske ćelije, dok se između njihovih baza nalaze manje [[pirtamidalna ćelija|piramidalne ćelije]]. U epitelu postoje još i bazalne ćelije (služe kao matične ćelije pomoću kojih se obnavljaju ostale ćelije), zatim klinaste ćelije , kao i neuroendokrine ćelije. Ispod epitela i njegove [[bazna membrana|bazalne membrane]] nalazi se vlaknasti sloj ([[lamina propria]]) infiltriran limfnim ćelijama, tako da u mnogim dijelovima formira difuzno [[adenoidno]] tkivo, a ispod njega gotovo kontinuirani sloj malih i većih [[žlijezda]], nekih sluzavih, a nekih seroznih, čiji se kanali otvaraju na površini. U lamini propriji, posebno onoj koja pokriva nosne školjke, nalazi se dobro razvijen venski pleksus koji je još poznat i kao šunđerasto tijelo. Primarna uloga ovog pleksusa je zagrijavanje udahnutog vazduha.<ref name=":0" /> U olfaktornoj regiji sluznica je žućkaste boje, a [[epitel|epitelne ćelije]] su stubaste i bez cilija; postoje dvije vrste, potporne ćelije i [[olfasktorna ćelija|olfaktorne ćelije]]. Potporne ćelije sadrže ovalna jezgra, koja se nalaze u površinskim dijelovima ćelija (apikalno) i čine zonu ovalnih jezgara. Površinski dio svake ćelije je stupčastog oblika i sadrži granule žutog pigmenta lipofuscina, dok je njegov duboki dio produžen kao nježni nastavak koji se grana i komunicira sa sličnim nastavcima susjednih ćelija, tako da formira mrežu u sluznici. Između dubokih nastavaka potpornih ćelija nalazi se niz bipolarnih nervnih ćelija, olfaktornih ćelija, od kojih se svaka sastoji od male količine granularne protoplazme s velikim sfernim jedrom ćelije, i posjeduje dva nastavka - površinski koji se proteže između stupčastih epitelnih ćelija i strši na površini sluznice kao fini nastavak nalik dlaci, olfaktorna treplja; drugi ili duboki nastavak ide prema unutra, često je u obliku zrnaca i nastavlja se kao [[akson]] olfaktornog nervnog vlakna. Ispod epitela, koji se proteže kroz debljinu sluznice, nalazi se sloj cjevastih, često razgranatih [[žlijezda]], [[Bowmanova žlijezda|Bowmanove žlijezde]], identične strukture sa [[serozna žlijezda|seroznim žlijezdama]]. Epitelne ćelije ljudskog [[nos]]a, [[Fauces (anatomija)|faucesa]] i respiratornih puteva imaju važnu ulogu u održavanju ujednačene temperature, vlagom kojom održavaju površinu uvijek blago podmazanom.<ref name="Gray1918">{{Gray's|inline=1}}: {{cite book|author=Henry Gray|title=Anatomy of the Human Body|url=https://archive.org/details/anatomyhumanbod00lewigoog|year=1918|publisher=Lea & Febiger|page=[https://archive.org/details/anatomyhumanbod00lewigoog/page/n1035 996]}}</ref> ==Reference== {{Reflist}} {{Anatomija nosa}} {{Portal|Anatomija}} {{Authority control}} {{DEFAULTSORT:Mucous Membrane Of Nose}} [[Kategorija:Nos]] [[Kategorija:Izlučivanje]] [[Kategorija:Otorinolaringologija]] [[Kategorija:Mirisni sistem]] [[Kategorija:Respiratorni sistem]] [[Kategorija:Čulni organi]] [[Kategorija:Rinologija]] 32kqirp3f80nemzsbwzl0v6zz2wv4t9 Vozačka dozvola Bosne i Hercegovine 0 525319 3822227 3793804 2026-04-02T02:34:14Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3822227 wikitext text/x-wiki {{Infokutija identifikacioni dokument | naziv = Vozačka dozvola<br>Bosne i Hercegovine | slika = BH Driver's licence front.jpg | veličina_slike = 200px | opis_slike = Prednja strana vozačke dozvole. | slika2 = BH Driver's licence back.jpg | veličina_slike2 = 200px | opis_slike2 = Zadnja strana vozačke dozvole. | država = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | vrsta = [[Identifikacioni dokument]] | izdaje = *[[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacija BiH]]: kantonalni MUP-ovi *[[Republika Srpska]]: [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske|MUP RS]] *[[Brčko distrikt]]: [[Odjeljenje za javni registar Brčko distrikta|Odjeljenje za javni registar]] | datum_prvog_izdavanja = | u_opticaju = {{Početni datum|2006|1|31}}<ref>{{Cite web|url=http://www.sluzbenilist.ba/page/i/qhskgmL2WPg=|title=Službeni list BiH broj 6/06|date=31. 1. 2006|website=www.sluzbenilist.ba|access-date=21. 8. 2025}}</ref> | svrha = Identifikacija, dokaz o pravu upravljanja određenim kategorijama ili vrstama vozila | prazna_oznaka1 = Nadležna agencija | prazni_podaci1 = [[Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine|IDDEEA]] | vrijedi_u = {{ZID|Bosna i Hercegovina}}<br>Priznaje se u: ''[[Vozačka dozvola Bosne i Hercegovine#Priznavanje u svijetu|Vidi spisak]]'' | uslovi = *Fizička i psihička sposobnost upravljanja motornim vozilom<ref name="zakon">{{Cite web|url=https://www.parlament.ba/law/LawDetails?lawId=1204|title=Zakon o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini|date=1. 7. 2023|website=parlament.ba|publisher=[[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine]]|access-date=21. 8. 2025}}</ref> *Navršene neophodne godine starosti *Položeni vozački ispit *Da nema zabranu nadležnog organa | datum_isteka = *10 godina za osobe do 55 godina<ref name="zakon"/> *3 godine za osobe starije od 65 godina<ref name="zakon"/> *Za osobe starije od 55 godina, do navršavanja 65 godine starosti<ref name="zakon"/> | cijena = 60 [[Konvertibilna marka|KM]]<ref name="cijena">{{Cite web|url=https://ap.ks.gov.ba/administrativni-postupak/izdavanje-vozacke-dozvole|title=Vozačka dozvola {{!}} Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo|website=ap.ks.gov.ba|access-date=21. 8. 2025}}</ref> | prava = | veličina = 86 × 54 [[milimetar|mm]] | veb-sajt = [https://www.iddeea.gov.ba/bs/vozacke-dozvole/ iddeea.gov.ba] }} '''Vozačka dozvola Bosne i Hercegovine''' jest [[identifikacioni dokument]], odnosno javna isprava kojom se dokazuje pravo vlasnika da upravlja određenim kategorijama ili vrstama vozila. Vozačka dozvola se izdaje u skladu sa odredbama Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] (“Službeni glasnik BiH”, broj. 6/06).<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.iddeea.gov.ba/bs/vozacke-dozvole/|title=Vozačke dozvole – IDDEEA|website=iddeea.gov.ba|publisher=[[IDDEEA]]|language=bs-BA|access-date=21. 8. 2025}}</ref> == O dokumentu == Pravo podnošenja zahtjeva za izdavanje vozačke dozvole imaju svi državljani Bosne i Hercegovine koji ispunjavaju sljedeće uslove:<ref name="cijena" /> * Da je osoba fizički i psihički sposobna upravljati motornim vozilom, * Da je osoba navršila godine starosti neophodne za kategoriju ili potkategoriju, * Da osoba ima položen vozački ispit i * Da nema zabranu upravljanja motornim vozilom od strane nadležnog organa. Izdaje se sa rokom važenja od 10 godina za osobe do 55 godina, te 3 godine za osobe starije od 65 godina. Osobama starijim od 55 godina izdaje se do navršavanja 65 godine starosti, s tim da rok trajanja ne može biti kraći od 3 godine.<ref name="cijena" /> Izdavanje, poništavanje i zamjenu vozačkih dozvola, u okviru svoje nadležnosti, u [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji Bosne i Hercegovine]] vrše [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantonalna]] [[Ministarstva unutrašnjih poslova po kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine|ministarstva unutarnjih poslova]], u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] [[Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske|Ministarstvo unutarnjih poslova RS]]-a i u [[Brčko distrikt]]u [[Odjeljenje za javni registar Brčko distrikta|Odjeljenje za javni registar]].<ref name=":0" /> === Izgled === Izrađena je od plastike i pravougaonog je oblika, nalik na kreditnu karticu, dimenzija 86 × 54 [[milimetar]]a. Na lijevoj strani nalazi se fotografija nosioca, dok se na suprotnoj strani nalazi [[ISO 3166-1]] kod za državu, ''BIH''. Na gornjoj ivici kartice, odnosno "zaglavlju", stoji naziv dokumenta na pet jezika ([[Bosanski jezik|bosanski]]/[[Hrvatski jezik|hrvatski]], [[Srpski jezik|srpski]], [[Francuski jezik|francuski]] i [[Engleski jezik|engleski]]) i dva pisma ([[latinica]] i [[ćirilica]]): (''VOZAČKA DOZVOLA / ВОЗАЧКА ДОЗВОЛА / PERMIS DE CONDUIRE / DRIVING LICENCE''); a na njenoj poleđini ispisan je naziv države na istim jezicima i pismima: (''BOSNA I HERCEGOVINA / БОСНА И ХЕРЦЕГОВИНА / BOSNIE-HERZEGOVINE / BOSNIA AND HERZEGOVINA''). == Podaci == Opisi polja u kojima su vidljivi podaci o osobi prikazani su na tri jezika i dva pisma službena u državi. Prednja strana: * 1. [[Prezime]]; * 2. [[Ime]](na); * 3. Datum i mjesto rođenja; * 4a. Datum izdavanja; * 4b. Datum isteka; * 4c. Nadležni organ; * 5. Serijski broj; * 7. Potpis; * 8. Općina prebivališta; * 9. Kategorija. Zadnja strana: * 4d. Jedinstveni matični broj (JMB), linearni [[barkod]]; * 9. Kategorija; * 10. Važi od (kategorija); * 11. Važi do (kategorija); * 12. Zabrane; * 13. Napomena. == Priznavanje u svijetu == [[Bosna i Hercegovina]] je potpisnica, odnosno nasljednica potpisa [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]], [[Konvencija o cestovnom saobraćaju|Bečke konvencije o cestovnom saobraćaju]] iz 1968. što znači da je vozačka dozvola BiH međunarodno priznata u zemljama potpisnicama za privremenu vožnju, te da građani mogu koristiti [[Međunarodna vozačka dozvola|Međunarodnu vozačku dozvolu]] (IDP) kao dopunski dokument prilikom vožnje u inozemstvu. === Priznavanje u Evropi === Vozačka dozvola Bosne i Hercegovine priznata je u sljedećim državama [[Evropa|Evrope]]: * {{ZID|Austrija}} - priznata i omogućena zamjena B kategorije bez polaganja vozačkog ispita;<ref name=":1">{{Cite web|url=https://www.072info.com/koje-drzave-priznaju-vozacku-dozvolu-iz-bih-koje-su-odbile/|title=Koje države priznaju vozačku dozvolu iz BiH, a koje su to odbile|last=072INFO|date=31. 1. 2018|website=Portal 072info|language=hr|access-date=21. 8. 2025}}</ref> * {{ZID|Danska}} - priznata i omogućena zamjena B kategorije bez polaganja vozačkog ispita;<ref name=":1" /> * {{ZID|Francuska}} - priznata i omogućena zamjena B kategorije bez polaganja vozačkog ispita;<ref name=":1" /> * {{ZID|Italija}} - potpisan bilateralni sporazum o uzajamnom priznanju u oblasti zamjene vozačkih dozvola;<ref>{{Cite web|url=https://www.mkt.gov.ba/publication/read/nakon-16-godina-bit-ce-priznate-bh-vozacke-dozvole-u-italiji?pageId=0|title=Nakon 16 godina bit će priznate BH vozačke dozvole u Italiji|date=7. 5. 2024|website=mkt.gov.ba|publisher=Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine|access-date=21. 8. 2025}}{{Mrtav link}}</ref> * {{ZID|Njemačka}} - uzajamno priznanje i omogućena zamjena A1, A i B kategorije bez polaganja vozačkog ispita. Trenutno su radi na proširenju na sve kategorije;<ref name=":1" /> * {{ZID|Sjeverna Makedonija}} Vozačka dozvola Bosne i Hecegovine nije priznata u sljedećim državama [[Evropa|Evrope]]: * {{ZID|Albanija}} - inicijativa za potpisivanje sporazuma sa Albanijom pokrenuta je još 2013. Međutim, uoči početka pregovora Albanija ih je otkazala. Proces je ponovo pokrenut 2022. i za sada se očekuje odgovor albanske strane. * {{ZID|Grčka}} - BiH je inicirala zaključivanje bilateralnih sporazuma o uzajamnom priznavanju i zamjeni vozačkih dozvola, međutim bez odgovora.<ref name=":2">{{Cite web|url=https://www.fokus.ba/vijesti/bih/u-ovim-zemljama-nisu-priznate-vozacke-dozvole-iz-bih/3155058/|title=U ovim zemljama nisu priznate vozačke dozvole iz BiH|last=Fokus.ba|date=8. 5. 2024|website=Fokus.ba|language=bs-BA|access-date=21. 8. 2025}}</ref> * {{ZID|Kipar}} - BiH je inicirala zaključivanje bilateralnih sporazuma o uzajamnom priznavanju i zamjeni vozačkih dozvola, međutim bez odgovora.<ref name=":2" /> * {{ZID|Malta}} - BiH je inicirala zaključivanje bilateralnih sporazuma o uzajamnom priznavanju i zamjeni vozačkih dozvola, međutim bez odgovora.<ref name=":2" /> * {{ZID|Moldavija}} - BiH je inicirala zaključivanje bilateralnih sporazuma o uzajamnom priznavanju i zamjeni vozačkih dozvola, međutim bez odgovora.<ref name=":2" /> * {{ZID|Nizozemska}} - BiH je inicirala zaključivanje bilateralnih sporazuma o uzajamnom priznavanju i zamjeni vozačkih dozvola, međutim bez konkretnog odgovora.<ref name=":2" /> * {{ZID|Norveška}} - BiH je inicirala zaključivanje bilateralnih sporazuma o uzajamnom priznavanju i zamjeni vozačkih dozvola, međutim bez odgovora.<ref name=":2" /> * {{ZID|Irska}} - BiH je inicirala zaključivanje bilateralnih sporazuma o uzajamnom priznavanju i zamjeni vozačkih dozvola, međutim bez odgovora.<ref name=":2" /> * {{ZID|Slovenija}} - zbog negativnog mišljenja radne grupe [[Evropska komisija|Evropske komisije]] za kriterije za ocjenjivanje sistema za idavanje vozačkih dozvola BiH, Slovenija ne želi potpisati sporazum.<ref name=":2" /> * {{ZID|Švedska}} - - BiH je inicirala zaključivanje bilateralnih sporazuma o uzajamnom priznavanju i zamjeni vozačkih dozvola, međutim Švedska je odbila potpisati sporazum.<ref name=":1" /> * {{ZID|Španija}} - [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo BiH]] usvojilo sporazum, čeka se na vladu Španije da uradi isto.<ref name=":2" /> * {{ZID|Švicarska}} - BiH je inicirala zaključivanje bilateralnih sporazuma o uzajamnom priznavanju i zamjeni vozačkih dozvola, međutim bez odgovora.<ref name=":2" /> === Priznavanje u Aziji === Vozačka dozvola Bosne i Hercegovine priznata je u sljedećim državama [[Azija|Azije]]: * {{ZID|Katar}}<ref name=":1" /> * {{ZID|Ujedinjeni Arapski Emirati}}<ref>{{Cite web|url=https://radiosarajevo.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/vijece-ministara-bih-usvojilo-sporazum-bh-vozacke-dozvole-uskoro-priznate-i-u-uae/619868|title=Vijeće ministara BiH usvojilo sporazum: Bh. vozačke dozvole uskoro priznate i u UAE|date=29. 12. 2025|website=radiosarajevo.ba|publisher=[[Radio Sarajevo]]|access-date=29. 12. 2025}}</ref> === Priznavanje u Australiji i Okeaniji === Vozačka dozvola Bosne i Hercegovine priznata je u sljedećim državama [[Australija (kontinent)|Australije]] i [[Okeanija|Okeanije]]: * {{ZID|Australija}}<ref name=":1" /> == Također pogledajte == * [[Državljanstvo Bosne i Hercegovine]] * [[Pasoš Bosne i Hercegovine]] * [[Lična karta Bosne i Hercegovine]] == Reference == {{Refspisak}} [[Kategorija:Politika Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Vozačke dozvole po državama|Bosna i Hercegovina]] d15tajvs0nfsbfb12fkssbkcw9qz3ph Zapovednik 0 526380 3822265 3805523 2026-04-02T07:45:13Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 9 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3822265 wikitext text/x-wiki [[Slika:Заповедник "Брянский Лес". Река Теребушка.jpg|thumb|350px| Pogled na [[Prirodni rezervat]], zapovednik Rusije]] '''Zapovednik'''{{efn|{{IPAc-en|ˌ|z|æ|p|oʊ|ˈ|v|ɛ|d|n|ɪ|k}} {{respell|ZAP|oh|VED|nik}}; {{IPA|ru|zəpɐˈvʲedʲnʲɪk|}}}} je ustaljeni termin na [[Sovjetski savez|teritoriji bivšeg Sovjetskog Saveza]] za zaštićeno područje koje se "zauvijek čuva u divljini". To je najviši stepen [[ekologija|zaštite okoliša]] za dodijeljena područja, koja su strogo zaštićena. Pristup javnosti je ograničen. ==Pregled== Doslovni engleski prijevod riječi ''zapovednik'' je "utočište prirode" (poput [[utočište za životinje]]); međutim, u praksi, zapovednici se ponekad bave zaštitom stvari koje nisu priroda i mogu uključivati historijsko-kulturnu, historijsko-arheološku i druge vrste kulturne ili prirodne baštine. Oni također funkcioniraju kao važna mjesta za historijska istraživanja i obrazovanje te su stoga usporedivi s [[Mjesto od posebnog naučnog interesa|Mjesta od posebnog naučnog interesa]] kakva se nalaze u [[UK|Ujedinjenom Kraljevstvu]] i [[Mjesto od posebnog naučnog interesa|Mjesta od posebnog naučnog interesa]] u [[Hong Kong]]u. Termin ''zapovednik'', koji se odnosi na rezervat, osoblje i infrastrukturu, korišten je u bivšem Sovjetskom Savezu i još uvijek se koristi u Ruskoj Federaciji i nekim drugim bivšim sovjetskim republikama. Mnogi rezervati imaju područja s različitim stupnjevima zaštite; ponekad je [[pašnjak|ispaša]] dozvoljena do određene mjere. Druge vrste zaštićenih područja uključuju [[nacionalni park]], zakaznike (što se odnosi na "državni rezervat divljači" jer je tamo dozvoljen ograničen [[lov]], prirodne spomenike (često pojedinačna stabla, geološke eksponate ili druga mala područja) itd. Neki zapovednici su prepoznati kao rezervati [[biosfera|biosfere]] (ili utočišta). U Rusiji postoji 101 zapovednik koji pokrivaju oko 330.000&nbsp;km² ili oko 1,4% ukupne površine zemlje. Obuhvataju sve, od izolovanih delova stepe do velikih prostranstava [[Sibir]]a i [[Arktik]]a, a veličina im varira od Galičke Gore na 2,31&nbsp;km<sup>2</sup> (570 hektara) do [[Veliki arktički državni prirodni rezervat|Velikog arktičkog državnog prirodnog rezervata]] na 41692 km2. Rusko Ministarstvo prirodnih resursa nadgleda 99 rezervata. Izuzeci su Ilmenskij, kojim upravlja [[Ruska akademija nauka]], i Galička Gora, kojom upravlja [[Voronješki državni univerzitet]].<ref>Tsentr dickoy prirody</ref> ==Teorija zapovednosti== Teorijsko opravdanje zapovednika poznato je kao ''zapovednost''' (заповедность) - što znači "stanje zaštićenosti u ''zapovedniku''". Razvijena je 1890-ih i početkom 20. stoljeća, uglavnom od strane biologa tla [[Vasilij Dokučajev|Vasilija Dokučajeva]]. Osnovna ideja ''zapovednosti''' je isključenje ljudi i zabrana ekonomske aktivnosti, s jedinim izuzecima koji su dozvoljeni naučnicima i čuvarima prirode.<ref>Shtilmark (2003) p.2.</ref> Zapovednici su zamišljeni kao dijelovi netaknutih prirodnih [[ekosistem]]a koji se mogu proučavati kao standardi s kojima se uspoređuju upravljani ekosistemi, kakvi se stvaraju u [[poljoprivreda|poljoprivredi]] i [[šumarstvo|šumarstvu]].<ref>Weiner (2000), p.91.</ref> U tu svrhu, zapovednici moraju biti dovoljno veliki da budu samodostatni, sa kompletnim rasponom trofičkih nivoa sve do najviših [[predator]]a.<ref>Shtilmark (2003), pp.12-13.</ref> Godine 1910. teoriju „zapovednosti“ razvio je I. P. Borodin, koji je tvrdio da zapovednike ne treba osnivati postupno, već kao planirani sistem [[rezervat]]a koji uključuje uzorke svih glavnih prirodnih regija u zemlji.<ref>Shtilmark (2003), pp.17-18.</ref> U 1940-im [[Aldo Leopold]] razumio je potrebu za rezervatima tipa zapovednika: "Dok čak i najveća područja divljine postaju djelimično poremećena, bilo je potrebno samo nekoliko divljih hektara da [[John Ernst Weaver|J.&nbsp;E. Weaver]] otkrije zašto je [[flora]] prerije otpornija na sušu od agronomske flore koja ju je zamijenila." Odgovor je bio da divlja [[prerija]] ima mnogo složeniji i efikasniji korijenov sistem, a to se moglo otkriti samo proučavanjem netaknutog prirodnog ekosistema.<ref>Leopold (1968), pp.196-7.</ref> Bilo bi teško, ako ne i nemoguće, uspostaviti danas „savršen“ zapovednik, potpuno prirodan i samodovoljan, posebno imajući u vidu naknadne efekte koji uključuju zagađenje i stakleničke plinove. Ipak, mnogi ruski zapovednici su dobra aproksimacija ideala i djeluju kao naučne institucije već mnogo decenija. {{Citation needed|date=januar 2025}} ==Historija== Prvi zapovednici osnovani su u stepskoj regiji Ruskog Carstva 1890-ih. Neki su bili opremljeni istraživačkim stanicama. [[Vasilij Dokučajev]] bio je vodeći duh iza ovih ranih zapovednika. Područja stepe odabrana su za prve zapovednike zbog brzog nestanka djevičanske stepe dok je preoravana, i zato što se smatralo da oranje može pogoršati posljedice [[suša]]. Istraživanje je bilo potrebno kako bi se razumjela stepa i kako se ona može najbolje iskoristiti.<ref>Shtilmark (2003), pp.10-13;Weiner (2000), p.12.</ref> Motivacija primijenjene nauke za osnivanje zapovednika nastavljena je u prvom državno organiziranom zapovedniku. [[Rezervat prirode Barguzin]] osnovala je carska vlada 1916. na istočnoj obali [[Bajkalsko jezero|Bajkalskog jezera]]. Njegova svrha bila je zaštita i proučavanje populacije [[samur]]a – vrijedne vrste krzna koja je opadala zbog prekomjernog lova.<ref>Shtilmark (2003), p.25.</ref> Čini se da su i ostali zapovednici osnovani otprilike u isto vrijeme, ali su ili propali (npr. Sajan) ili nisu dobili formalno priznanje sve do kasnije.<ref>{{Cite web|url=http://www.wild-russia.org/bioregion13/13_KEDROVAYA-PAD/2_kedro.htm|title=Kedrovaya Pad'}}</ref><ref>Shtilmark (2003), pp.24-25.</ref> [[Lenjin]]ova nacionalizacija zemljišta 1917. i 1918. stvorila je pravno povoljno okruženje za sovjetski sistem zapovednika, budući da obezbjeđivanje zemljišta za tu svrhu od privatnih vlasnika više nije bio problem.<ref>Shtilmark (2003), p.29.</ref> Lenjin je možda bio zainteresiran za zaštitu prirode jer je dozvola za stvaranje 1919. odmah data <ref>{{Cite web|url=http://www.wild-russia.org/bioregion3/astrakhan/3_astrakhan.htm|title=Astrakhan Zapovednik}}</ref> u [[Delta Volge|Delti Vollge]] na sjeverozapadnoj obali [[Kaspiisko more|Kaspijskog mora]].<ref>Shtilmark (2003), p.30; Weiner (2000), p.27.</ref> Priznavanje zapovednika dobilo je čvrstu pravnu osnovu Zakonom "O zaštiti prirodnih spomenika, vrtova i parkova", koji je Lenjin potpisao 1921.<ref>Shtilmark (2003), p.34; Weiner (2000), p.28.</ref> Stvaranje zapovednika se nastavilo, ali je mjera također omogućila osnivanje nacionalnih parkova, iako nijedan nije osnovan u Sovjetskom Savezu narednih pola stoljeća. Do 1933. u [[Rusija|Rusiji]] je bilo 15 državnih zapovednika,<ref>Weiner (2000), p. 251.</ref>, a do 1995. ih je bilo 115. Prosječna površina novih zapovednika smanjila se sa 780&nbsp;km² u periodu 1916–25. na 110&nbsp;km² u periodu 1936–45, a zatim porasla na 5.060&nbsp;km² u periodu 1986–95.<ref>Shtilmark (2003), p.206.</ref> U 2007. godini postojao je 101 operativni zapovednik, što odražava mali broj novih otvorenih od 1995, ali i dva perioda zatvaranja i smanjenja sistema. Prvi od njih planirao je [[Aleksandr Malinovskii]]; proveden je 1951. s ciljem pretvaranja zapovednika u "komercijalne i istraživačke" institucije, kao i oslobađanja značajnih površina zaštićenih [[šuma]] za komercijalnu eksploataciju.<ref>Shtilmark (2003), p.118; Weiner (1999), p.102.</ref> Tokom sljedećih 10 godina, sistem zapovednika se donekle oporavio, ali ga je 1961. [[Nikita Hruščov]] kritikovao, poznato referirajući se na film o njima<ref>{{Cite web|url=http://www.wild-russia.org/bioregion9/9-altai.htm|title=Altay Zapovednik}}</ref> u kojem je prikazan naučnik kako posmatra vjevericu koja glođe [[orah]].<ref>Shtilmark (2003), p.135; Weiner (1999), p.296.</ref> Šest zapovednika je zatvoreno, a drugi su spojeni ili im je površina smanjena. >Shtilmark (2003), p.&nbsp;137.</ref> Iako je zapovednik u teoriji prostrano područje netaknutih prirodnih [[ekosistem]]a koji se koristi za naučna istraživanja sa stalnim osobljem naučnika i čuvara prirode, historija mnogih zapovednika je zapravo bila prilično drugačija, ponekad uključujući zatvaranje, eksploataciju (uključujući sječu šuma) i konačno ponovno otvaranje. Uprkos tome, neki zapovednici su imali gotovo besprijekornu historiju i većina je zadržala prvobitnu viziju naučnoistraživačkih institucija koje nisu otvorene za javnu rekreaciju. ==Zaštićena okolina== [[Slika:Zapsmap.jpg|thumb|right|450px|Mapa zapovednika u Rusiji]] Nije lako sažeti pokrivenost ekosistema koje štite zapovednici, ali gruba ideja se može dobiti brojanjem broja rezervata u glavnim zonama prirodne vegetacije. Na karti su to, od sjevera prema jugu: * '''[[Arktička pustinja]]''' (bez drveća; bez kontinuiranog vegetacijskog pokrivača) i '''tundra''' (bez drveća; mali [[grm]]ovi, [[šaš]], [[mahovine]]) * '''[[tajga]]''' (četinarska borealna šuma s primjesom breze i drugog listopadnog drveća) * '''[[listopadna šuma']]'' (diskontinuirana zona kojom dominiraju hrast i druge listopadne vrste) * '''[[stepa]]''' (bez drveća, dominiraju [[zeljasta biljka|zeljaste biljke]] na sjeveru i [[trave]] na jugu). Ovo je vrlo pojednostavljena klasifikacija. Svaka glavna zona je podijeljena na podzone, a postoje i prelazni tipovi vegetacije. Štaviše, mnogi zapovednici, posebno ako se nalaze u prelaznoj zoni ili pokrivaju niz nadmorskih visina, sadržavat će primjere nekoliko tipova vegetacije. S tim kvalifikacijama, broj lokacija zapovednika (neki zapovednici zauzimaju široko raspršena mjesta, od kojih su neka ovdje zasebno obračunata) u različitim zonama je sljedeći: Arktička pustinja i tundra – oko 15; tajga – oko 40; listopadna šuma – oko 13; stepa – oko 30. Oko pola tuceta su pretežno [[Planina|planinski]], posebno na [[Kavkaz]]u. [[Komandorski zapovednik|Komandorski]] i [[Ostrvo Wrangel]] su udaljena ostrva. Nekoliko njih su uglavnom [[močvara|močvarna područja]]. ==Upravljanje i korištenje== Iako princip ''zapovednosti''' ne propisuje nikakvu ekonomsku upotrebu, u praksi se od zapovednika često tražilo da doprinesu nacionalnoj ekonomiji. Voronješki zapovednik, naprimjer, uzgajao je evropske dabrove za ponovno uvođenje u druga područja u svrhu podrške industriji krzna.<ref>Shtilmark (2003), p.71.</ref> Nekoliko zapovednika se također smatra leglom za druge komercijalno vrijedne krznaše, poput [[samur]]a i desmana, što im omogućava da se šire u susjedna nezaštićena područja radi podrške komercijalnom lovu.<ref>Shtilmark (2003), p.67.</ref> Neintervencijsko upravljanje je teško primjenjivati u stepskim zapovednicima, koji su često premaleni da bi podržali samoodrživi ekosistem, uključujući divlje biljojede (poput sajge) koji su možda bili migratori. Ponekad se pribjegava različitim režimima košnje, koji međutim ne mogu zadovoljavajuće zamijeniti prirodne procese u mjeri u kojoj ne recikliraju hranjive tvari i organsku tvar kroz lanac ishrane [[biljojed]]a i [[mesojed]]a, niti mogu replicirati efekte gaženja. Važna aktivnost u svim zapovednicima je redovno praćenje sezonskih događaja ([[fenologija]]). Ovo je sada standardizirano u programu posmatranja poznatom kao Hronika prirode (Летопись природы). Naziv je predložio [[Aleksandr Formozov]] 1937, iako su program praćenja razvijali V.N. Sukačev 1914. i [[Grigorii Kozhevnikov]] 1928.<ref>Shtilmark (2003), pp.67, 84, 96; Volkov (1996), p.9.</ref> Upute za vođenje Hronike prirode se periodično ažuriraju.<ref>Filonov & Nukhimovskaya (1990).</ref> Pod pritiskom da postanu samofinansirajući, neki zapovednici su u raznim periodima pokušavali razviti ekološki turizam - obično u tampon zoni rezervata, izbjegavajući tako kršenje principa „zapovednosti“. Međutim, u nekim slučajevima turizam postaje ozbiljan problem zbog blizine rekreacijskih centara, npr. u Teberdinskom zapovedniku na Kavkazu. Rekreacijski centar Dombaj, dugo omiljena ruska destinacija za alpsko skijanje, nalazi se blizu centra zapovednika, a utjecaj turizma u tom području, budući da ga posjećuje sve više Rusa i stranaca, stvorio je pritisak na očuvane ekosisteme oko njega. ==Međunarodni značaj sistema zapovednika== [[Ljudi|Antropogeni utjecaj na okoliš]] - zbog zagađenja, klimatskih promjena i konačno rasta ljudske populacije - stvara sve ozbiljnije probleme, čije će rješenje ovisiti o boljem razumijevanju [[biosfera|biosfere]] nego što ga već imamo. Da bi se obezbijedili uslovi u kojima se takvo razumijevanje može razviti, neophodno je sačuvati koliko god je to moguće netaknute primjerke prirodnih [[ekosistem]]a, a zapovednici su jedini veliki sistem zaštićenih područja stvoren prvenstveno u tu svrhu. U slučaju erozije tla, naprimjer, samo poređenjem stope formiranja tla i gubitka iz netaknute stepe ili prerije i sa iste tipove zemljišta pod intenzivnom poljoprivredom možemo shvatiti koliko je potonji često destruktivan za [[prirodni kapital]].<ref>Montgomery (2007), pp.150-8, 172-4.</ref> Redovno dugoročno praćenje prirodnih pojava u zapovednicima također je pružilo osnovni skup podataka koji je sada vrijedan za procjenu kako antropogeni pritisak, prvenstveno kroz klimatske promjene, utiče na prirodne ekosisteme. Budući da ovi potonji obavljaju esencijalne funkcije kao što su vezivanje ugljika i kruženje hranjivih tvari, očito je važno znati kako su ove [[ekosistemska usluga|ekosistemske usluge]] pogođene antropogenim pritiskom.<ref>Kokorin et al.</ref> ==Lista prirodnih rezervata u Rusiji== {| class="wikitable sortable plainrowheaders" style="width:98%" !scope="col" |Ime !scope="col" class="unsortable"|Slika !scope="col" |Lokacija !scope="col" |Website !scope="col" |Područje !scope="col" |Godina !scope="col" |Opis |- !scope='row' | [[Altajski prirodni rezervat|Altaj]] | [[Slika:Chulyshman reka 01.jpg|150px|alt=Altajski zapovednik]] | [[Altajska Republika]] <br /><small>{{coord|52|52|0|N|88|57|0 |E|name=Altai|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.altzapovednik.ru/ Алтайский] | 881238 ha | 1932 | [[Altajske planine]] južno-centralne Rusije. Dio [[UNESCO]] [[Svjetska baština|Svjetske baštine]] "[[Zlatne planine Altaja]]".<ref name="parksite-Altai">{{cite web|title=Altai (Official Reserve Website)|url=http://www.altzapovednik.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Altai">{{cite web|title=Altai (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/1/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Astrahanski prirodni rezervat|Astrahan]] | [[Slika:Astrachan Volgadelta.jpg|150px| Astrahan, delta Volge]] | [[Astrahanska oblast]] <br /><small>{{coord|45|34|52|N|47|54|59 |E|name=Astrakhan|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://astrakhanzapoved.ru/ Астраханский] | 66816 ha | 1919. | Ostrvo i močvarno područje na jugozapadnom uglu [[Volga|delte Volge]]. [[Trska]], [[rogoz]], [[vrba|vrbe]]. 50 [[vrsta]] [[riba]], uključujući [[jesetra|belugu jesetru]].<ref name="parksite-Astrakhan">{{cite web|title=Astrakhan (Official Reserve Website)|url=http://astrakhanzapoved.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Astrakhan">{{cite web|title=Astrakhan (Protected Russia)|url=http://russia.rin.ru/guides/6321.html|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Azas|Azas]] | [[Slika:Вид с берега на озеро (зима).JPG|150px|alt=Azaški zapovednik]] | [[Tuva]] <br /><small>{{coord|52|28|12|N|96|8|11 |E|name=Azas|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://zapovednik-azas.ru/ Азас] | 300390 ha | 1985. | Smješten u središnjem dijelu Todžanskog bazena (ogromna međuplaninska dolina unutar [[Altajsko-sajanska regija|Altajsko-sajanske planinske zemlje]]) u sjeveroistočnoj Tuvi i proteže se duž rijeke Azas.<ref name="parksite-Azas">{{cite web|title=Azas (Official Reserve Website)|url=http://zapovednik-azas.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Azas">{{cite web|title=Azas (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/25/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Bajkalski prirodni rezervat|Bajkal]] | [[Slika:Baikal reservate -2.jpg|150px|alt=Bajkalski zapovednik]] | [[Burjatija]] <br /><small>{{coord|51|20|36|N|105|9|27 |E|name=Baikalsky|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.baikal-zapovednik.ru/ Байкальский] | 165724 ha | 1968. | Na jugoistočnoj obali Bajkalskog jezera. Štiti tajgu i planinska staništa duž jezera i susjednog središnjeg dijela [[Kamar-Dabanski planinski lanac|Kamar-Dabanskog planinskog lanca]].<ref name="parksite-Baikalsky">{{cite web|title=Baikalsky (Official Reserve Website)|url=http://www.baikal-zapovednik.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Baikalsky">{{cite web|title=Baikalsky (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/3/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Bajkal-Lenski rezervat prirode|Bajkal-Lena]] | [[Slika:Baykal-Lena nature reserve.jpg|150px|alt=Bajkal-Lenski zapovednik]] | [[Irkutska oblast]] <br /><small>{{coord|55|13|0|N|107|45|0 |E|name=Baykal-Lena|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.baikal-1.ru/ Байкало-Ленский] | 660000 ha | 1986. | Smješten na sjeverozapadnoj obali Bajkalskog jezera, proteže se duž zapadne obale Bajkalskog jezera oko 120&nbsp;km, sa prosječnom širinom od 65&nbsp;km.<ref name="parksite-Baykal-Lena">{{cite web|title=Baykal-Lena (Official Reserve Website)|url=http://www.baikal-1.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Baykal-Lena">{{cite web|title=Baykal-Lena (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/26/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Barguzin|Barguzin]] | [[Slika:Davsha.jpg|150px|alt=Barguzinski zapovednik]] | [[Burjatija]] <br /><small>{{coord|54|30|0|N|109|50|0 |E|name=Barguzin|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://zapovednoe-podlemorye.ru/ Баргузинский] | 366868 ha | 1916. | Na zapadnoj padini [[Barguzinsko gorje|Barguzinskog gorja]], uključujući sjeveroistočne obale Bajkalskog jezera, dio jezera i [[rijeka Barguzin|rijeku Barguzin]].<ref name="parksite-Barguzin">{{cite web|title=Barguzin (Official Reserve Website)|url=http://zapovednoe-podlemorye.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Barguzin">{{cite web|title=Barguzin (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/4/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Basegi] |Basegi]] | [[Slika:Басеги 04.JPG|150px|alt=Basegi zapovednik]] | [[Permski kraj]] <br /><small>{{coord|58|3|0|N|58|2|0 |E|name=Basegi|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.basegi.ru/ Басеги] | 37935 ha | 1982. | Glavne rijeke su: [[Rijeka Usva]] (sjeverna granica prirodnog rezervata) i [[Rijeka Vilva]] (južna granica). Postoje i neke manje rijeke, poput tipičnih planinskih brzaka i kanala.<ref name="parksite-Basegi">{{cite web|title=Basegi (Official Reserve Website)|url=http://www.basegi.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Basegi">{{cite web|title=Basegi (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/5/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Baškirija|Baškirija]] | [[Slika:Pink mountain Masim.jpg|150px|alt=Baškirijski zapovednik]] | [[Baškortostan]] <br /><small>{{coord|53|20|44|N|57|46|40 |E|name=Bashkirski|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.zapoved.ru/catalog/7/ Башкирский] | 49609 ha | 1930. | Centralni dio Baškirije (Južni) [[Ural]]. Šumovita planinska obronka do rijeke Kaga; prelaz u stepsko-šumsku regiju.<ref name="parksite-Bashkirski">{{cite web|title=Bashkirski (Official Reserve Website)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/7/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Bashkirski">{{cite web|title=Bashkirski (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/7/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Bastak|Bastak]] | [[Slika:Тигр Заветный.jpg|150px|alt= Amurski [[tigar]] u rezervatu Bastak]] | [[Jevrejska autonomna oblast]] <br /><small>{{coord|48|56|37|N|133|7|13 |E|name=Bastak|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.bastak-eao.ru/ Бастак] | 91375 ha | 1997. | Smješten u slivu [[rijeka Amur|rijeke Amur]], teritorija rezervata obuhvata jugoistočne ogranke grebena Bureja i sjevernu periferiju Srednjeamurske nizije. Rezervat je bio mjesto uspješnog ponovnog naseljavanja ugrožene vrste amurskog tigra.<ref name="parksite-Bastak">{{cite web|title=Bastak (Official Reserve Website)|url=http://www.bastak-eao.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Bastak">{{cite web|title=Bastak (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/6/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Rezervat prirode Belogorje|Belogorje]] | [[Slika:Лес на Ворскле 02.jpg|150px|alt=Belogorje zapovednik]] | [[Belgorodska oblast]] <br /><small>{{coord|50|37|12|N|35|58|12 |E|name=Belogorye|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.zapovednik-belogorye.ru/ Белогорье] | 2131 ha | 1935. | Jugozapadna padina Centralnih brda na zapadnom rubu Rusije. [[kreda (period)|Kredno- krečnjački]] reljefni oblici.<ref name="parksite-Belogorye">{{cite web|title=Belogorye (Official Reserve Website)|url=http://www.zapovednik-belogorye.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Belogorye">{{cite web|title=Belogorye (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/8/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Bogdo-Baskunchak Nature Reserve|Bogdo-Baskunchak]] | [[Slika:Богдо.jpg|150px|alt= Bogdo-Baskunčaski zapovednik]] | [[Astrahanska oblast]] <br /><small>{{coord|48|12|42|N|46|52|50 |E|name=Bogdo-Baskunchak|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.bogdozap.ru/ Богдинско-Баскунчакский] | 18780 ha | 1997. | Polusušno područje oko [[jezero Baskunčak|jezera Baskunčak]] (slanog jezera) i planine Big Bogdo, sjeverno od [[delta Volge|delte Volge]].<re]].<ref name="parksite-Bogdinsko-Baskunchakski">{{cite web|title=Bogdinsko-Baskunchakski (Official Reserve Website)|url=http://www.bogdozap.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Bogdinsko-Baskunchakski">{{cite web|title=Bogdinsko-Baskunchakski (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/9/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Bolon|Bolon]] | [[Slika:Водно-болотные угодья Болоньского заповедника. лето.jpg|150px|alt=Bolonski zapovednik]] | [[Habarovski kraj]] <br /><small>{{coord|49|34|7|N|135|54|49 |E|name=Bolon|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.zapovedamur.ru/zapovednik_bolonskij Болоньский] | 103000 ha | 1997. | Smješten na nizinama Srednjeg Amura, uz jugozapadno od jezera Bolon, rezervat obuhvata močvare od međunarodnog značaja. Veliki broj ptica selica koje vode [[ptice|plovke]] koriste ovo područje za gniježđenje i zaustavljanje na dugim letovima.<ref name="parksite-Bolon">{{cite web|title=Bolon (Official Reserve Website)|url=http://www.zapovedamur.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Bolon">{{cite web|title=Bolon (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/10/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Bolšoehehcirskij prirodni rezervat|Bolšohcirski]] | [[Slika:Хребет Большой Хехцир.JPG|150px|alt= Veliki greben Hehtsir]] | [[Habarovski kraj]] <br /><small>{{coord|49|34|7|N|135|54|49 |E|name=KhekhtsirskyBolon|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.zapoved.ru/catalog/12/ Большехехцирский] | 45439 ha | 1963. | Rezervat obuhvata i dobio je ime po Velikom Hehtsirskom grebenu, oko 20&nbsp;km južno od grada [[Habarovsk]]a, na Dalekom istoku Rusije. Rezervat je značajan zbog svog položaja blizu grada i kao ostrvo planinsko-šumske biološke raznolikosti okruženo nižim poplavnim ravnicama rijeka.<ref name="zap-Kekhtsirsky">{{cite web|title=Khekhtsirsky (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/12/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=23. 2. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Boča|Boča]] | [[Slika:Ikha River, Khabarovsk Krai.jpg|150px|alt=Rijeka Ikha]] | [[Khabarovsk Krai]] <br /><small>{{coord|48|8|11|N|139|13|16 |E|name=Botcha|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://xn----7sbeckflmcalhd0bfgii4cr9h.xn--p1ai/ Ботчинский] | 267380 ha | 1994. | Najsjeverniji rezervat u kojem obitava [[ugrožena vrsta]] [[Amurski tigar|amurskog tigra]]. Rezervat se nalazi u sjeveroistočnom dijelu planinskog lanca Sihote-Alin, obuhvata sliv rijeke Botchi na njegovim istočnim padinama, u Sovjetskoj Gavani, Habarovska oblast.<ref name="parksite-Botcha">{{cite web|title=Botcha (Official Reserve Website)|url=http://xn----7sbeckflmcalhd0bfgii4cr9h.xn--p1ai/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Botcha">{{cite web|title=Botcha (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/14/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Brjanska šuma|Brjanska šuma]] | [[File:Nerussa river.jpg|150px|alt=Zapovednik Brjanska šuma]] | [[Brjanska oblast]] <br /><small>{{coord|52|30|0|N|34|0|0 |E|name=Bryansk Forest|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.bryansky-les.ru/ Брянский Лес] | 12186 ha | 1987. | Jedna od posljednjih preostalih netaknutih [[šuma]] na južnom kraju evropske širokolisne šume, koja podržava obilje divljih životinja u šumama i [[močvara]]ma.<ref name="parksite-Bryansk Forest">{{cite web|title=Bryansk Forest (Official Reserve Website)|url=http://www.bryansky-les.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Bryansk Forest">{{cite web|title=Bryansk Forest (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/15/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Bureja|Bureja]] | [[Slika:Озеро Медвежье.jpg|150px|alt= Zapovednik Bureja]] | [[Habarovski kraj]] <br /><small>{{coord|51|55|46|N|134|35|44 |E|name=Bureya|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://zapbureya.ru/ Буреинский] | 358444 ha | 1987. | Planinska tundra, jezera, rijeke i jezera, [[ariš]]ove šume, [[smrčevo-jelova šuma|smrčevo-jelove šume]], šikare [[sibirski bor|sibirskog bora]], poplavne intrazonalne šume. Smješteno na zapadnom rubu Habarovskog kraja na ruskom [[Daleki istok|Dalekom istoku]].<ref name="parksite-Bureya">{{cite web|title=Bureya (Official Reserve Website)|url=http://zapbureya.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Bureya">{{cite web|title=Bureya (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/16/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Kavkaski prirodni rezervat|Kavkaz]] | [[Slika:Kaukasian nature reserve.jpg|150px|alt=Kavkaski zapovednik]] | [[Krasnodarski kraj]] <br /><small>{{coord|43|50|10|N|40|24|3 |E|name=Caucasus|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.kavkazzapoved.ru Кавказский им. Х.Г. Шапошникова] | 280335 ha | 1924. | Najveći i najstariji na teritoriji posebno zaštićenog prirodnog područja na Sjevernom [[Kavkaz]]u.<ref name="parksite-Caucasus">{{cite web|title=Caucasus (Official Reserve Website)|url=http://kgpbz.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Caucasus">{{cite web|title=Caucasus (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/40/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Centralna Crna Zemlja|Centralna Crna Zemlja]] | [[File:20140613 204426 Richtone(HDR).jpg|150px|alt=Central Black Earth Zapovednik]] | [[Kursk Oblast]] <br /><small>{{coord|51|8|49|N|36|25|48 |E|name=Central Black Earth|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://zapoved-kursk.ru/ Centralno-Černozëmnyj] | 5287 ha | 1935 | Rezervat se nalazi u jugozapadnom dijelu Visoravanjskog područja unutar srednjeg pojasa šumsko-stepske zone, na teritoriji [[Medvenski okrug|Medvenskog]], [[Manturovski okrug, Kurska oblast|Manturovskog]] i [[Goršečenski okrug|Goršečenskog okruga]].<ref name="parksite-Central Tsernozemsky">{{cite web|title=Central Tsernozemsky (Official Reserve Website)|url=http://zapoved-kursk.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Central Tsernozemsky">{{cite web|title=Central Tsernozemsky (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/98/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Centralne šume|Centralna šuma]] | [[Slika:Boloto02.JPG|150px|alt=Zapovednik Centralne šume]] | [[Tverska oblast]] <br /><small>{{coord|56|27|18|N|32|58|36 |E|name=Central Forest|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.clgz.ru/ Centralno-Lesnoj] | 24447 ha | 1931. | Smješten u jugozapadnom dijelu [[Valdajska brda|Valdajskih brda]], blizu razvodnice između slivova Atlantika ([[Zapadna Dvina]] i [[rijeka Lovat|Lovata]]) i [[Kaspijsko more|Kaspijskog mora]] ([[rijeka Volga|Volga]]). Pejzaž unutar prirodnog rezervata je uglavnom brdovit, s velikom površinom koju zauzimaju močvare.<ref name="parksite-Central Forest">{{cite web|title=Central Forest (Official Reserve Website)|url=http://www.clgz.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Central Forest">{{cite web|title=Central Forest (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/97/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Centralnog Sibira|Centralni Sibir]] | [[Slika:Bakhta. Вечер у поселка - panoramio.jpg|150px|alt= Zapovednik Centralnog Sibira]] | [[Krasnojarski kraj]] <br /><small>{{coord|62|21|25|N|90|39|51 |E|name=Central Siberia|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://centralsib.com/ Centralno-Sibirski] | 1021469 ha | 1985. | Rezervat "Centralnosibirski" je jedan od najvećih šumskih rezervata na svijetu. [[Rijeka Jenisej|Jenisej]], [[Rijeka Bakhta]] i [[Rijeka Podkamena Tunguska]].<ref name="parksite-Central Siberia">{{cite web|title=Central Siberia (Official Reserve Website)|url=http://centralsib.com/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Central Siberia">{{cite web|title=Central Siberia (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/99/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> Podređeno mu je [[Rijeka Jeloguj|Prirodni rezervat rijeke Jeloguj]].<ref>{{Cite web|url=http://oopt.info/index.php?oopt=389|title=ООПТ России - Елогуйский федеральный заказник|website=oopt.info}}</ref> |- !scope='row' | [[Rezervat prirode Černje Zemli|Černje Zemli]] | [[Slika:Saiga tatarica in Chyornye zemli nature reserve.jpg|150px|alt= Sajge u Černim Zemljama]] | [[Republika Kalmikija]] <br /><small>{{coord|46|2|0|N|46|8|0 |E|name= Čornje Zemlje |type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://zapovednik-chernyezemli.ru/ Čornje Zemlje] | 121901 ha | 1990. | (Na ruskom, "Crne zemlje"). Prvobitno je osnovan 1990. radi zaštite sajge (''Saiga tatarica''). Glavni dio rezervata nalazi se u Kaspijskoj depresiji, sjeverozapadno od Kaspijskog mora. Rezervat također ima kolonije [[čaplja|čaplji]], [[kormoran]]a i rijetkih [[pelikan]]a.<ref name="parksite-Chyornye Zemli">{{cite web|title=Chyornye Zemli (Official Reserve Website)|url=http://zapovednik-chernyezemli.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Chyornye Zemli">{{cite web|title=Chyornye Zemli (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/100/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Dagestanski prirodni rezervat|Dagestan]] | [[File:Бархан.jpg|150px|alt=Dagestanski zapovednik]] | [[Dagestan]] <br /><small>{{coord|44|42|3|N|47|0|22 |E|name=Dagestan|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.dagzapoved.ru/ Дагестанский] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191012155418/http://dagzapoved.ru/ |date=12. 10. 2019 }} | 19061 ha | 1987. | Zimovalište za [[ptice selice]], sa pješčanim dinama i grebenima na sjeverozapadnoj obali Kaspijskog mora. Pješčana dina Sarah Kum je najviša pješčana dina u Evropi, sa 262 metra.<ref name="parksite-Dagestan">{{cite web|title=Dagestan (Official Reserve Website)|url=http://www.dagzapoved.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=12. 10. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20191012155418/http://dagzapoved.ru/|url-status=dead}}</ref><ref name="zap-Dagestan">{{cite web|title=Dagestan (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.net/index.php/News/%D0%A0%D0%B5%D0%B3%D0%B8%D0%BE%D0%BD%D1%8B/%D0%A1%D0%B5%D0%B2%D0%B5%D1%80%D0%BE-%D0%9A%D0%B0%D0%B2%D0%BA%D0%B0%D0%B7%D1%81%D0%BA%D0%B8%D0%B9-%D0%BE%D0%BA%D1%80%D1%83%D0%B3/%D0%A0%D0%B5%D1%81%D0%BF%D1%83%D0%B1%D0%BB%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%94%D0%B0%D0%B3%D0%B5%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD/%D0%9A%D1%83%D0%BC%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%BA%D0%B0%D0%BB%D0%B8%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%B8%D0%B9_%D1%80%D0%B0%D0%B9%D0%BE%D0%BD/%D0%94%D0%B0%D0%B3%D0%B5%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%B8%D0%B9_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Dalekoistočni morski prirodni rezervat|Dalekoistočni]] | [[Slika:Спасения бухта, ДВГМЗ 1.jpg|150px|alt= Dalekoistočni morski rezervat]] | [[Primorski kraj]] <br /><small>{{coord|42|33|59|N|131|12|0 |E|name= Dalekoistočna marina|vrsta: znamenitost}}</small> | Park:<br />[http://dvmarine.ru/ Dalekoistočna morski] | 64316 ha | 1978. | Morski rezervat u [[Zaliv Petra Velikog|zalivu Petra Velikog]], [[Japansko more]]. Za rezervat su utvrđena četiri područja s različitim režimima zaštite ukupne površine 64.311,6 hektara, uključujući 63.000 hektara morskog područja, te odobrena zaštitna zona oko pomorske granice širine 3 milje, a oko kopnene - 500 metara.<ref name="parksite-Dalnevostochny Morskoy">{{cite web|title=Dalnevostochny Morskoy (Official Reserve Website)|url=http://dvmarine.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Dalnevostochny Morskoy">{{cite web|title=Dalnevostochny Morskoy (Protected ussia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/29/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Darwin|Darwin]] | [[Slika:Darwin nature reserve.jpg|150px|alt=Darwinski zapovednik]] | [[Vologdska oblast]] <br /><small>{{coord|58|35|0|N|37|59|0 |E|name=Darwin|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.xn--80aeesagfxyn.xn--p1ai/ Darwinski] | 11267 ha | 1945. | Prirodni rezervat Darwin nalazi se na ravnici Šeksna-Mologa i ravničarski je. Veliki dio rezervata prekriven je crnogoričnom šumom (tajgom) i močvarama. Zimi, močvare, rijeke i akumulacijsko jezero Rybinsk ostaju zaleđeni nekoliko mjeseci.<ref name="parksite-Darwin">{{cite web|title=Darwin (Official Reserve Website)|url=http://www.xn--80aeesagfxyn.xn--p1ai/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Darwin">{{cite web|title=Darwin (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/30/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Daurski prirodni rezervat|Daurija]] | [[Slika:Сопки на севере озера Зун-Торей.jpg|150px|alt=Daurijski zapovednik]] | [[Čitanska oblast]] <br /><small>{{coord|50|4|0|N|115|39|0 |E|name=Daurija|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.daurzapoved.com/index.php/en/ Даурский] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160127051950/http://www.daurzapoved.com/index.php/en/ |date=27. 1. 2016 }} | 44752 ha | 1987. | Suhe stepe i močvare Centralne Azije, u regiji Čita.<ref name="parksite-Dauriya">{{cite web|title=Dauriya (Official Reserve Website)|url=http://www.daurzapoved.com/index.php/en/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=27. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160127051950/http://www.daurzapoved.com/index.php/en/|url-status=dead}}</ref><ref name="zap-Dauriya">{{cite web|title=Dauriya (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/31/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Denezkinski kamen|Denezkinski kamen]] | [[File:Гора Денежкин Камень.jpg|150px|alt= Zapovednik Denezkinski kamen]] | [[Sverdlovska oblast]] <br /><small>{{coord|60|30|29|N|59|29|39 |E|name=Denez kinski kamen|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.denkamen.ru/ Denezkinski kamen] | 78192 ha | 1991. | Smješteno na planini Denezkinski kamen, u Centralnom [[Ural]]u, te okolnim rijekama i šumama. 38% tajge smrekovo-borovo-jelove šume, 12% borove šume, 35% mješovite šume.<ref name="parksite-Denezhkin Kamen">{{cite web|title=Denezhkin Kamen (Official Reserve Website)|url=http://www.denkamen.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Denezhkin Kamen">{{cite web|title=Denezhkin Kamen (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/32/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Džerginski prirodni rezervat|Džerginski]] | [[Slika:Bargujin1.jpg|150px|alt=Zapovednik Džerginski]] | [[Burjatija]] <br /><small>{{coord|55|6|51|N|111|27|32 |E|name= Džerginski |type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.barguzin-istok.ru/ Džerginski] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200225173507/http://www.barguzin-istok.ru/ |date=25. 2. 2020 }} | 238088 ha | 1992 | East of the north end of Lake Baikal, covers, the upper reaches of the Barguzin River at the junction of three major mountain ranges - the Barguzin, Ikat and South Muya ridges. Mountainous territory dominated by larch forests.<ref name="parksite-Dzherginsky">{{cite web|title=Dzherginsky (Official Reserve Website)|url=http://www.barguzin-istok.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=25. 2. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200225173507/http://www.barguzin-istok.ru/|url-status=dead}}</ref><ref name="zap-Dzherginsky">{{cite web|title=Dzherginsky (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/33/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Rezervat prirode Dzhugdzur|Dzhugdzur]] | [[Slika:Dzhugzhursky Nature Reserve Boundaries.png|150px|alt=Sekcija Dzugdzug (mapa)]] | [[Habarovski kraj]] <br /><small>{{coord|57|6|15|N|138|15|26 |E|name=Dzhugdzur|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.djugdjur.ru/ Džugdžurski] | 859956 ha | 1990. | Rezervat na obali [[Ohotsko more|Ohotskog mora]], na teritoriji Ajano-Majskog rejona Habarovskog kraja. Obuhvata južni dio obalnog lanca i središnji dio Džugdžurskog grebena, plus primorske dijelove.<ref>"Dzhugdzursky (Official Reserve Website)" (in Russian), Ministry of Natural Resources and Environment (Russia).</ref><ref name="zap-Dzhugdzursky">{{cite web|title=Dzhugdzursky (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/34/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Istočnog Urala|Istočni Ural]] | [[Slika:Ecodefense Mayak Exhibition 26 Reserve.jpg|150px|alt=East Ural Zapovednik]] | [[Čeljabinska oblast]] <br /><small>{{coord|55|48|52|N|60|53|58 |E|name=East Ural|type:landmark}}</small> | Park:<br />[Istočno-Uralski] | 16600 ha | 1968. | Državni "radijacijski rezervat", smješten u šumsko-stepskoj zoni na istočnoj padini južnog [[Ural]]skog gorja. U blizini mjesta katastrofe u Kištimu 1957, drugog najgoreg ispuštanja radijacije nakon [[Černobil]]a.<ref name="parksite-East Ural">"East Ural (Official Reserve Website)" (in Russian), Ministry of Natural Resources and Environment (Russia).</ref><ref name="zap-East Ural">"East Ural (Protected Russia)" (in Russian), Ministry of Natural Resources and Environment (Russia).</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Erzi|Erzi]] | [[Slika:Typical Ingush Castle.jpg|150px|alt= Zapovednik Erzi]] | [[Ingušetija]] <br /><small>{{coord|42|45|0|N|45|0|0 |E|name=Erzi|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.erziri.ru/ Erzi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200718033136/http://www.erziri.ru/ |date=18. 7. 2020 }} | 5970 ha | 2000. | Smješten na sjevernoj padini Velikog [[Kavkaz]]a u Džejrahskom Asinskom bazenu, uz Stjenovit greben. Rijeke u rezervatu uključuju Assu i Armhi koje se ulijevaju u rijeku Terek. Sjeverna trećina teritorije je pošumljena, područje grebena su alpske livade i planinske stepe.<ref name="parksite-Erzi">{{cite web|title=Erzi (Official Reserve Website)|url=http://www.erziri.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=18. 7. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200718033136/http://www.erziri.ru/|url-status=dead}}</ref><ref name="zap-Erzi">"Erzi (Protected Russia)" (in Russian), Ministry of Natural Resources and Environment (Russia).</ref> |- !scope='row' | [[Rezervat prirode Galicijska Gora|Galicijska Gora]] | [[Slika:Vorgol.jpg|150px|alt= Zapovednik Galicijska gora]] | [[Lipecka oblast]] <br /><small>{{coord|52|36|5|N|38|55|42 |E|name=Galcijska gora|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://zapovednik.h1.ru/index.shtml?ru Галичья Гора] | 231 ha | 1925. | Na desnoj obali Dona nalazi se poznata planina [[Galicija]], jedinstvena prirodna znamenitost centralne Rusije. Ovom kraju je odavno poznato bogatstvo i raznolikost flore i faune.<ref name="parksite-Galitsya Gora">{{cite web|title=Galitsya Gora (Official Reserve Website)|url=http://zapovednik.h1.ru/index.shtml?ru|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Galitsya Gora">{{cite web|title=Galitsya Gora (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/24/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Veliki arktički državni prirodni rezervat|Veliki Arktik]] | [[Slika:Ursus maritimus in Alaska.jpg|150px|alt= Zapovednik Veliki Arktik]] | [[Krasnojarski kraj]] <br /><small>{{coord|75|30|0|N|92|36|0 |E|name=Veliki Arktik|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.zapovedsever.ru/ Большой Арктический] | 4169222 ha | 1993. | Najveći rezervat Rusije i Evroazije, kao i jedan od najvećih na svijetu. Opsežni dijelovi morskih ostrva, poluostrva i riječnih slivova.<ref name="parksite-Great Arctic">{{cite web|title=Great Arctic (Official Reserve Website)|url=http://www.zapovedsever.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Great Arctic">{{cite web|title=Great Arctic (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/13/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Gydan|Gydan]] | | [[Yamalo-Nenets Autonomous Okrug]] <br /><small>{{coord|71|50|35|N|78|12|23 |E|name=Gydan|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://gdanskiyzp.ru/ Гыданский] | 878174 ha | 1996. | Najsjeverniji rezervat u zapadnom [[Sibir]]u. Prostire se na Gydanskom poluotoku u autonomnom okrugu Jamalo-Nenets.<ref name="parksite-Gydan">{{cite web|title=Gydan (Official Reserve Website)|url=http://gdanskiyzp.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Gydan">{{cite web|title=Gydan (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/194/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Ilmen|Ilmen]] | [[File:Ilmenzapoved.JPG|150px|alt=Ilmen Zapovednik]] | [[Chelyabinsk Oblast]] <br /><small>{{coord|55|0|55|N|60|9|32 |E|name=Ilmen|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://igz.ilmeny.ac.ru/ Ильменский] | 34380 ha | 1920. | Osnovan 1920. kao mineraloški prirodni rezervat, mjesto nalazišta mnogih rijetkih zemalja. Ovdje je prvi put otkriveno 16 minerala. Borove i [[ariš]]ove šume na niskim planinama; podnožja na istočnoj strani južnog Urala. U prošlosti se u tom području nalazilo 400 rudnika.<ref name="parksite-Ilmen">{{cite web|title=Ilmen (Official Reserve Website)|url=http://igz.ilmeny.ac.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Ilmen">{{cite web|title=Ilmen (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/38/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Kabardino-Balkarija|Kabardino-Balkarija]] | [[Slika:Summit shot (west) from Semenovskogo.jpg|150px|alt= Zapovednik Kabardino-Balkarija]] | [[Kabardino-Balkarska Republika]] <br /><small>{{coord|43|2|56|N|43|14|33 |E|name=Kabardino-Balkaria|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://zapovednik-kbr.ru/ Kabardino-balkarski] | 82507 ha | 1976. | Glavni kavkaski greben ovdje formira poznati "Bezengijski zid" koji se sastoji od vrhova Gestola (4859 m), Katyntau (4858,8 m), Džangi-Tau (5058 m), Istočni Džangi-Tau (5033 m) i Šhara (5068 m). U rezervatu se nalazi 256 [[glečer]]a.<ref name="parksite-Kabardino-Balkarski">{{cite web|title=Kabardino-Balkarski (Official Reserve Website)|url=http://zapovednik-kbr.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Kabardino-Balkarski">{{cite web|title=Kabardino-Balkarski (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/39/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Kaluški rezervati Rezervat prirode|Kaluški rezervati]] | [[Slika:Kaluzhskiye Zaseki.jpg|150px|alt= Rezervat prirode Kaluga zapovednik]] | [[Kaluška oblast]] <br /><small>{{coord|53|35|26|N|35|47|17 |E|name=Kaluški zapovednik|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://zaseki.ru/ Kaluški zapovednik] | 18533 ha | 1992. | Zaseki je ruska riječ koja sugerira 'barikadu od oborenog drveća'. U srednjem vijeku, oblast Kaluga bila je odbrambena linija između ruskih šuma na sjeveru i potencijalnih osvajača s juga. Rezervat je u nekim dijelovima zaštićen već hiljadu godina i ostaje netaknuta šuma.<ref name="parksite-Kaluzhskiye Zaseki">{{cite web|title=Kaluzhskiye Zaseki (Official Reserve Website)|url=http://zaseki.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Kaluzhskiye Zaseki">{{cite web|title=Kaluzhskiye Zaseki (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/41/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Rezervat prirode Kandalaksha|Kandalaksha]] | [[Slika:Kandalaksha nature reserve.jpg|150px|alt= Zapovednik Kandalakša]] | [[Murmanska oblast]] <br /><small>{{coord|67|4|34|N|32|31|30 |E|name=Kandalaksha|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.kandalaksha-reserve.ru/ Kandalakša] | 70530 ha | 1932. Prirodni rezervat u Murmanskoj oblasti i Kareliji. Jedan od najstarijih u Rusiji. Smješten na obali i otocima Barencovog mora i Kandalakškog zaljeva [[Bijelo more|Bijelog mora]].<ref name="parksite-Kandalaksha">{{cite web|title=Kandalaksha (Official Reserve Website)|url=http://www.kandalaksha-reserve.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Kandalaksha">{{cite web|title=Kandalaksha (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/42/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Katunski prirodni rezervat|Katun]] | [[Slika:Katun nature reserve.jpg|150px|alt=Katunski zapovednik]] | [[Altajska Republika]] <br /><small>{{coord|49|38|0|N|86|6|0 |E|name=Katun|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.katunskiy.ru/ Katunski] | 150079 ha | 1991. | Visoravan centralnog Altaja u južnoj centralnoj Rusiji. Dio [[UNESCO]]-ve svjetske baštine "Zlatne planine Altaja".<ref name="parksite-Katun">{{cite web|title=Katun (Official Reserve Website)|url=http://www.katunskiy.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Katun">{{cite web|title=Katun (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/43/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Rezervat prirode Kedrovaya Pad|Kedrovaya Pad']] | [[Slika:Кедровая падь.jpg|150px|alt= Zapovednik Kedrovaja Pad]] | [[Primorski kraj]] <br /><small>{{coord|43|6|18|N|131|30|45 |E|name=Kedrovaja Pad|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.leopard-land.ru/ Kedrovaja Pad] | 17900 ha | 1925. | Kedrovaja Pad se nalazi na obalnim ograncima Mandžurskih planina. Granice rezervata se približavaju rijeci Barabaševka (do 1973. Mongugaj ili Bolšoj Mongugaj) na sjeveroistoku i rijeci Narva (do 1973. Sidimi) na jugozapadu. Na jugoistoku ga Dalekoistočna željeznica odvaja od Amurskog zaliva, koji je udaljen manje od 5&nbsp;km.<ref name="parksite-Kedrovaya Pad">{{cite web|title=Kedrovaya Pad (Official Reserve Website)|url=http://www.leopard-land.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Kedrovaya Pad">{{cite web|title=Kedrovaya Pad (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/44/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Kerzenetski prirodni rezervat|Kerzeneti]] | [[Slika:Одно небольшое из большого множества болот заповедника.jpg|150px|alt=Kerzenetski zapovednik]] | [[Nižnjenovgorodska oblast]] <br /><small>{{coord|56|37|0|N|44|16|0 |E|name=Kerzhinski|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.kerzhenskiy.ru/ Kerzenetski] | 46940 ha | 1993. | Rezervat se nalazi u srednjem slivu rijeke Kerženec (pritoka Volge). Teren je otprilike pola [[šuma]], a pola [[močvara]].<ref name="parksite-Kerzhinski">{{cite web|title=Kerzhinski (Official Reserve Website)|url=http://www.kerzhenskiy.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Kerzhinski">{{cite web|title=Kerzhinski (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/45/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Hanka prirodni rezervat|Hanka]] | [[Slika:Закат над Ханкой.jpg|150px|alt= Zalazak sunca nad jezerom Hanka]] | [[Primorski kraj]] <br /><small>{{coord|45|0|0|N|132|9|0 |E|name=Khanka|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.khanka-lake.ru/ Hankanski] | 43679 ha | 1990. | Uključuje vode jezera Hanka i njegovu obalu. Teritorija je podijeljena na pet izoliranih područja.<ref name="parksite-Khanka">{{cite web|title=Khanka (Official Reserve Website)|url=http://www.khanka-lake.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Khanka">{{cite web|title=Khanka (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/94/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Hankazija|Hankazija]] | [[File:Khakasski nature reserve.jpg|150px|alt= Zapovednik Hakasija]] | [[Khakassia]] <br /><small>{{coord|52|6|0|N|89|17|0 |E|name=Khakassia|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://zapovednik-khakassky.ru/en/Hankasija] | 267483 ha | 1999. | Dva velika planinska područja (alpsko i planinsko-stepsko), te stepska grupa uključuju sedam klaster lokacija smještenih unutar lijeve obale Minusinske depresije.<ref name="parksite-Khakasski">{{cite web|title=Khakasski (Official Reserve Website)|url=http://zapovednik-khakassky.ru/en|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Khakasski">{{cite web|title=Khakasski (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/93/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Hinganski prirodni rezervat|Hinganski]] | [[Slika:Khingan Nature Reserve.jpg|150px|alt=Hinganski zapovednik]] | [[Amur Oblast]] <br /><small>{{coord|49|1|1|N|130|26|49 |E|name=Khingan|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.khingan.ru/ Hinganski] | 93995 ha | 1963. | Krajnji jugoistok Amurske regije unutar Arharinske nizije (70%) i ogranaka Malog Hingana (30%). Stepski i šumsko-stepski pejzaži. Gniježđenje usurskih [[ždral]]ova.<ref name="parksite-Khingan">"Khingan (Official Reserve Website)" (in Russian),Ministry of Natural Resources and Environment (Russia).</ref><ref name="zap-Khingan">{{cite web|title=Khingan (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/95/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Khopyor Nature Reserve|Khopyor]] | [[Slika:Novokhopyorsk of Voronezh region. Khopyorsky State Reserve. Khopyor river.JPG|150px|alt=Hopiorski zapovednik]] | [[Voronješka oblast]] <br /><small>{{coord|51|11|41|N|41|43|58 |E|name=Khopyor|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.hoperzap.ru/index.php Хопёрский] | 16178 ha | 1935. | Teritorija se proteže 50&nbsp;km duž rijeke Hopper u Voronješkoj oblasti. Oko 80% površine prekriveno je šumama, među kojima dominiraju poplavne i brdske hrastove šume, mala područja [[stepa]] i [[livada]]. Postoji oko 400 jezera i mrtvaja.<ref name="parksite-Khopyor">{{cite web|title=Khopyor (Official Reserve Website)|url=http://www.hoperzap.ru/index.php|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Khopyor">{{cite web|title=Khopyor (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/96/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Kivač|Kivač]]] | [[Slika:Kivach 2008.JPG|150px|alt=Kivački zapovednik]] | [[Republika Karelija]] <br /><small>{{coord|62|20|0|N|33|55|0 |E|name=Kivach|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.zapkivach.ru/ Кивач] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160111024646/http://zapkivach.ru/ |date=11. 1. 2016 }} | 10880 ha | 1931 | Uključuje poznati [[vodopad]] Kivač na rijeci Suna, visok 10,7 m. Rezervat je osnovan 1931. radi proučavanja i zaštite karelijskog tigra.<ref name="parksite-Kivach">{{cite web|title=Kivach (Official Reserve Website)|url=http://www.zapkivach.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=11. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160111024646/http://zapkivach.ru/|url-status=dead}}</ref><ref name="zap-Kivach">{{cite web|title=Kivach (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/46/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Kologrivski|Kologrivski les]] | [[File:Кологривский лес 2.jpg|150px|alt=Kologrivsky Zapovednik]] | [[Kostroma Oblast]] <br /><small>{{coord|58|56|0|N|43|51|0 |E|name=Kologrivsky|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://kologrivskiy-les.ru/ Кологривский лес] | 58940 ha | 2006. | Tamna crnogorična šuma u prelaznoj zoni između sjeverne i južne tajge, na sjeveroistoku Ruske ravnice, 350&nbsp;km sjeveroistočno od Moskve. Sadrži šumarke stare smrče i služi za očuvanje i naučno proučavanje regeneracije šuma.<ref name="parksite-Kologrivsky">{{cite web|title=Kologrivsky Les (Official Reserve Website)|url=http://kologrivskiy-les.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=24. 7. 2016}}</ref><ref name="zap-Kologrivsky">{{cite web|title=Kologrivsky Les (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/47/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=24. 7. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Zapovednik Komandorski|Komandor]] | [[Slika:О. Медный 45624.jpg|150px|alt=Komandorski zapovednik]] | [[Kamchatka Krai]] <br /><small>{{coord|54|0|0|N|165|0|0 |E|name=Komandor|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.komandorsky.ru/ Командорский] | 3648679 ha | 1993 | Komandorski otoci, najzapadniji od Aleutskih otoka (od kojih se većina nalazi u američkoj saveznoj državi Aljasci), su ostrva bez drveća i rijetko naseljena, 110 milja istočno od ruskog poluostrva [[Kamčatka]].<ref name="parksite-Komandor">{{cite web|title=Komandor (Official Reserve Website)|url=http://www.komandorsky.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Komandor">{{cite web|title=Komandor (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/48/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Komsomolsk|Komsomolsk]] | [[Slika:Hemerocallis middendorffii (Hemerocallidaceae) (36162213775).jpg|150px|alt=Komsomolski zapovednik]] | [[Habarovsk kraj]] <br /><small>{{coord|50|48|36|N|137|43|9 |E|name=Komsomolsk|type:landmark}}</small> | Park:<br />[ Комсомольский] | 64278 ha | 1963 | Pokriva izvorište rijeke Gorin, lijeve pritoke Amura, u dolini rijeke Amur u Habarovskom kraju na ruskom Dalekom istoku.<ref name="parksite-Komsomolsk">"Komsomolsk (Official Reserve Website)" (in Russian), Ministry of Natural Resources and Environment (Russia).</ref><ref name="zap-Komsomolsk">{{cite web|title=Komsomolsk (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/49/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Koryak|Koryak]] | [[Slika:Korjaksky nature reserve.jpg|150px|alt= Zapovednik Koryak]] | [[Kamchatka Krai]] <br /><small>{{coord|59|48|28|N|166|11|45 |E|name=Koryak|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.koryakskigpz.ru/ Корякский] | 327106 ha | 1995. Smješten na sjeveru poluotoka Kamčatka, u dolini rijeke Kujul, rezervat obuhvata okolne planine poluotoka Gauvin i susjedne vode u Lavrovovom zalivu.<ref name="parksite-Koryak">{{cite web|title=Koryak (Official Reserve Website)|url=http://www.koryakskigpz.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Koryak">{{cite web|title=Koryak (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/54/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Rezervat prirode Kostomukša|Kostomukša]] | [[Slika:Река Каменная.jpg|150px|alt=Rijeka Kamenaja]] | [[Republika Karelija]] <br /><small>{{coord|64|28|23|N|30|16|27 |E|name=Kostmuksha|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://kost-zap.ru/ Костомукшский] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060626053330/http://www.kost-zap.ru/ |date=26. 6. 2006 }} | 47569 ha | 1983 | Šume, jezera i tekuće vodene površine i druga močvarna područja. Dio prekograničnog rezervata s Finskom na zapadu.<ref name="parksite-Kostamuksha">{{cite web|title=Kostamuksha (Official Reserve Website)|url=http://kost-zap.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=26. 6. 2006|archive-url=https://web.archive.org/web/20060626053330/http://www.kost-zap.ru/|url-status=dead}}</ref><ref name="zap-Kostamuksha">{{cite web|title=Kostamuksha (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/55/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Kronotsky|Kronotsky]] | [[Slika:Uzon caldera.jpg|150px|alt= Zapovednik Kronotsky]] | [[Kamčatka|Kamčatski kraj]] <br /><small>{{coord|54|40|0|N|161|0|0 |E|name=Kronotsky|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.kronoki.ru/ Кроноцкий] | 1142134 ha | 1967 | Opisan kao "Zemlja vatre i leda", rezervat obuhvata nekoliko planinskih lanaca s mnogim vulkanima - aktivnim i ugašenim - i jedinim otvorenim gejzirskim bazenom u Rusiji ("Dolina gejzira"<ref name="parksite-Kronotski">{{cite web|title=Kronotsky (Official Reserve Website)|url=http://www.kronoki.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name=".<zap-Kronotski">{{cite web|title=Kronotski (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/56/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Kurilski otoci|Kurili]] | [[Slika:Kurils nature reserve.jpg|150px|alt=Kurilski zapovednik]] | [[Sakhalin Oblast]] <br /><small>{{coord|45|5|0|N|145|59|0 |E|name=Kurils|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.kurilskiy.ru/ Курильский] | 65364 ha | 1984. | Ostrvo Kunašir i ostrva Malog Kurilskog grebena.<ref name="parksite-Kurils">{{cite web|title=Kurils (Official Reserve Website)|url=http://www.kurilskiy.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Kurils">{{cite web|title=Kurils (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/59/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Rezervat prirode Kuznetski Alatau|Kuznjecki Alatau]] | [[Slika:Kuznetsk Alatau 1.jpg|150px|alt= Zapovednik Kuznetski Alatau]] | [[Oblast Kemerovo]] <br /><small>{{coord|53|45|0|N|89|15|0 |E|name=Kuznetski Alatau|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.kuz-alatau.ru/ Кузнецкий Алатау] | 401811.7447 ha | 1989. | | Niska, srednje visoka visoravan u planinskoj regiji Altai-Sayan na jugu Zapadnog Sibira. Kuznjecki Alatau nije jedinstven planinski lanac, već se sastoji od nekoliko lanaca srednje visine, između kojih se nalaze riječne doline. To je sliv rijeka Tom i Čuli.<ref name="parksite-Kuznetsk Alatau">{{cite web|title=Kuznetsk Alatau (Official Reserve Website)|url=http://www.kuz-alatau.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Kuznetsk Alatau">{{cite web|title=Kuznetsk Alatau (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/58/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Laponije|Laponija]] | [[Slika:Lapland reservate-2.jpg|150px|alt=Laponijski zapovednik]] | [[Murmanska oblast]] <br /><small>{{coord|67|49|0|N|32|28|0 |E|name=Lapland|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.laplandzap.ru/ Laponijski] | 278436 ha | 1957. | Rezervat biosfere [[Laponija]] nalazi se na sjeverozapadu Rusije, u središtu zapadnog dijela poluotoka Kola. Reljef rezervata karakteriziraju Laponske planine ([[tundra]]), koje se protežu jugoistočno od granice s Finskom.<ref name="parksite-Lapland">{{cite web|title=Lapland (Official Reserve Website)|url=http://www.laplandzap.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Lapland">{{cite web|title=Lapland (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/61/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Lazovski prirodni rezervat|Lazovski]] | [[File:Petrov-002.jpg|150px|alt=Lazovsky Zapovednik]] | [[Primorsky Krai]] <br /><small>{{coord|43|14|0|N|133|24|0 |E|name=Lazovsky|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.lazovzap.ru/ Лазовский] | 120989 ha | 1957. | Lazovski prirodni rezervat nalazi se u istom okrugu u jugoistočnom dijelu Primorskog kraja, na obroncima planinskog lanca Sihote-Alin, okrenut prema [Japansko more|[Japanskom moru]]. 95% je pošumljeno, s najvećim porastom tise na ruskom Dalekom istoku.<ref name="parksite-Lazovski">{{cite web|title=Lazovski (Official Reserve Website)|url=http://www.lazovzap.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Lazovski">{{cite web|title=Lazovski (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/60/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Rezervat divljih životinja Delta Lene|Delta Lene]] | [[Slika:На Большой Туматской.tif|150px|alt= Zapovednik Delta Lene]] | [[Republika Saha]] <br /><small>{{coord|73|0|0|N|127|0|0 |E|name=Lena Delta|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.ustlensky.ru/ Усть-Ленский] | 1433000 ha | 1985. | Smješten u delti rijeke Lene u Republici Saha, na krajnjem sjeveru istočnog Sibira u Rusiji.<ref name="parksite-Lena Delta">{{cite web|title=Lena Delta (Official Reserve Website)|url=http://www.ustlensky.ru/ |publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Lena Delta">{{cite web|title=Lena Delta (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/92/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Mala Sosva|Mala Sosva]] | [[Slika:Malaya Sosva Reserve (Borders).png|150px|alt= Zapovednik Mala Sosva]] | [[Hantijsko-mansijski autonomni okrug]] <br /><small>{{coord|62|4|59|N|62|5|47 |E|name=Little Sosva|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.m-sosva.ru/ Малая Сосьва] | 225562 ha | 1976 | The reserve "Malaya Sosva" is located in the Northern Urals in the territory of the West Siberian Plain. Sosvinsky Ob River; broken relief, a significant incision of river valleys, and a developed river system.<ref name="parksite-Little Sosva">{{cite web|title=Little Sosva (Official Reserve Website)|url=http://www.m-sosva.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Little Sosva">{{cite web|title=Little Sosva (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/64/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Magadanski rezervat prirode|Magadan]] | [[Slika:Побережье Охотского моря. Ольский участок.JPG|150px|alt=Magadanski zapovednik]] | [[Magadan Oblast]] <br /><small>{{coord|59|38|31|N|147|26|55 |E|name=Magadan|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.magterra.ru/ Магаданский] | 883817 ha | 1982. | Nalazi se na jugu Magadanske oblasti, blizu sjeverne obale [[Ohotsko more|Ohotskog mora]]. Sva nalazišta su udaljena jedno od drugog, nemaju naselja i saobraćajnih ruta.<ref name="parksite-Magadan">{{cite web|title=Magadan (Official Reserve Website)|url=http://www.magterra.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Magadan">{{cite web|title=Magadan (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/63/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Mordovski rezervat prirode|Mordovski]] | [[Slika:Lake in Mordovsky Zapovednik.png|150px|alt= ZapovednikMordovski]] | [[Mordovija]] <br /><small>{{coord|54|49|15|N|43|20|26 |E|name=Mordovski|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.zapovednik-mordovia.ru/ru/ Мордовский им. П. Г. Смидовича] {{Webarchive|url=http://arquivo.pt/wayback/20160524104402/http://zapovednik-mordovia.ru/ru/ |date=24. 5. 2016 }} | 32148 ha | 1935. | Na sjeveru Republike Mordovije, na desnoj obali rijeke Mokše, na rubu crnogorično-listopadnih [[šuma]] i [[stepa]].<ref name="parksite-Mordovski">{{cite web|title=Mordovski (Official Reserve Website)|url=http://www.zapovednik-mordovia.ru/ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=24. 5. 2016|archive-url=http://arquivo.pt/wayback/20160524104402/http://zapovednik-mordovia.ru/ru/|url-status=dead}}</ref><ref name="zap-Mordovski">{{cite web|title=Mordovski (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/65/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Nenetski prirodni rezervat|Neneti]] | [[Slika:Русский Заворот.jpg|150px|alt=Nenetski zapovednik]] | [[Nenetski Autonomni Okrug]] <br /><small>{{coord|68|35|35|N|53|45|27 |E|name=Nenets|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.nenetz.ru/ Ненецкий] | 313400 ha | 1997. | Sjeverni Arktik na obali Barencovog mora i delti rijeke Pečore, u Nenečkom autonomnom okrugu. Obilne močvare, rijeke i morski otoci pružaju stanište hiljadama [[ptica selica]] i drugih [[životinja]].<ref name="parksite-Nenets">{{cite web|title=Nenets (Official Reserve Website)|url=http://www.nenetz.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Nenets">{{cite web|title=Nenets (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/66/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Nižnesvirski|Nižnesvirski]] | [[Slika:Север России (111).JPG|150px|alt= Zapovednik Nižnesvirski]] | [[Lenjingradska oblast]] <br /><small>{{coord|60|36|0|N|33|0|0 |E|name=Nizhnesvirsky|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.n-svirsky.ru/ Нижнесвирский] | 42390 ha | 1980 | Štiti pejzaže istočne obale jezera Ladoga. Teritorija zauzima nizine na desnoj obali donjeg toka rijeke Svir.<ref name="parksite-Nizhnesvirsky">{{cite web|title=Nizhnesvirsky (Official Reserve Website)|url=http://www.n-svirsky.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Nizhnesvirsky">{{cite web|title=Nizhnesvirsky (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/67/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervatz Nora|Nora]] | [[Slika:Norsky Nature Reserve (borders).png|150px|alt= Zapovednik Nora]] | [[Amurska Oblast]] <br /><small>{{coord|52|30|4|N|130|17|33 |E|name=Nora|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://norzap.ru/ Норский] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160126174439/http://norzap.ru/ |date=26. 1. 2016 }} | 211168 ha | 1998. | Sjeveroistočni dio Amursko-zejske ravnice između rijeka Nore i Selemdže. Rasprostranjene šume ''[[Chenopodiaceae]]'' i termokrš tipičnih područja sjeverno od Amurske regije.<ref name="parksite-Nora">{{cite web|title=Nora (Official Reserve Website)|url=http://norzap.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=26. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160126174439/http://norzap.ru/|url-status=dead}}</ref><ref name="zap-Nora">{{cite web|title=Nora (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/68/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Sjeverne Osetije|Sjeverna Osetija]] | [[Slika:Высокогорные цветы.jpg|150px|alt= Zapovednik Sjeverna Osetija]] | [[Sjeverna Osetija-Alanija]] <br /><small>{{coord|42|47|0|N|44|5|0 |E|name=Sjeverna Osetija|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.zapovednik15-osetia.ru/ Северо-Осетинский] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160122015007/http://www.zapovednik15-osetia.ru/ |date=22. 1. 2016 }} | 29000 ha | 1967. | Visokoplaninski rezervat smješten na sjevernoj padini Kavkaskih planina, na visini od 650 do 4.249 metara. U rezervatu se nalazi 76 glečera.<ref name="parksite-North Ossetia">{{cite web|title=North Ossetia (Official Reserve Website)|url=http://www.zapovednik15-osetia.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=22. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160122015007/http://www.zapovednik15-osetia.ru/|url-status=dead}}</ref><ref name="zap-North Ossetia">{{cite web|title=North Ossetia (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/83/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Nurguš|Nurguš]] | [[Slika:Nurgush.jpg|150px|alt= Nurguški greben, Južni Ural]] | [[Kirovska Oblast]] <br /><small>{{coord|58|0|43|N|48|27|24 |E|name=Nurgush|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://nurgush.org/ Нургуш] | 23449.7 ha | 1994. | Jedan od rijetkih netaknutih šumskih pejzaža sjeverne evropske Rusije, praktično netaknut ljudskim aktivnostima.<ref name="parksite-Nurgush">{{cite web|title=Nurgush (Official Reserve Website)|url=http://nurgush.org/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Nurgush">{{cite web|title=Nurgush (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/69/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)]]|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Oka|Oka]] | [[Slika:Oka nature reserve.jpg|150px|alt= Zapovednik Oka]] | [[Rjazanska oblast]] <br /><small>{{coord|54|45|0|N|40|45|0 |E|name=Oka|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://oksky-reserve.ru/ Окский] | 55722 ha | 1935. | Glavni dio rezervata nalazi se na lijevoj obali rijeke Pra. Rezervat također uključuje rijeke Lamšu i Crnu. Najšira parcela poplavne ravnice Oke i jezera poplavne ravnice.<ref name="parksite-Oka">{{cite web|title=Oka (Official Reserve Website)|url=http://oksky-reserve.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Oka">{{cite web|title=Oka (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/71/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Oljokma|Oljokma]] | [[Slika:Krestjah river in Olekminsky nature reserve.jpg|150px|alt= Zapovednik Oljokma]] | [[Republika Saha]] <br /><small>{{coord|58|39|22|N|122|15|28 |E|name=Olyokma|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://olekminskiy.ru/ Олёкминский] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130522192055/http://olekminskiy.ru/ |date=22. 5. 2013 }} | 847102 ha | 1984. | Smješten južno od srednjeg toka rijeke Lene na desnoj obali njene druge najveće pritoke - Olekme, na spoju Aldanskog gorja i Prilenskog platoa u Oljokminskom okrugu Republike Saha (Jakutija).<ref name="parksite-Olyokma">{{cite web|title=Olyokma (Official Reserve Website)|url=http://olekminskiy.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=22. 5. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130522192055/http://olekminskiy.ru/|url-status=dead}}</ref><ref name="zap-Olyokma">{{cite web|title=Olyokma (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/70/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Orenburg|Orenburg]] | [[Slika:Burtunskaya step.jpg|150px|alt=Orenburški zapovednik]] | [[Orenburška oblast]] <br/><small>{{coord|51|5|8|N|57|41|13 |E|name=Orenburg|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.orenzap.ru/ Оренбургский] | 21653 ha | 1988. | Svrha rezervata - očuvanje i obnova jedinstvenih stepskih pejzaža nekoliko sličnih područja - istočno od Volge, Urala, Južnog Urala i Transurala.<ref name="parksite-Orenburg">{{cite web|title=Orenburg (Official Reserve Website)|url=http://www.orenzap.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Orenburg">{{cite web|title=Orenburg (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/72/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Pasvik|Pasvik]] | [[Slika:Pasvik Zapovednik, River Paz.jpg|150px|alt= Zapovednik Pasvik]] | [[Murmanska Oblast]] <br /><small>{{coord|69|8|31|N|29|13|59 |E|name=Pasvik|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.pasvik51.ru/ Пасвик] | 14727 ha | 1992. | Bilateralni prirodni rezervat smješten u dolini rijeke Pasvikdalen u [[Norveška|Norveškoj]] i [[Rusija|Rusiji]]. Na ruskoj strani, rezervat je veliko područje borove šume koje nije direktno povezano s rezervoarom Fjærvann na norveškoj strani.<ref name="parksite-Pasvik">{{cite web|title=Pasvik (Official Reserve Website)|url=http://www.pasvik51.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)]]|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Pasvik">{{cite web|title=Pasvik (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/74/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Pečora-Ilič|Pečora-Ilič]] | [[Slika:Плато Маньпупунер.jpg|150px|alt= Zapovednik Pečoro-Ilič]] | [[Komi Republic]] <br /><small>{{coord|52|35|0|N|58|15|0 |E|name=Pechoro-Ilych|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.pechora-reserve.ru/ru Печоро-Илычский] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160313010040/http://www.pechora-reserve.ru/ru |date=13. 3. 2016 }} | 721322 ha | 1930. | U jugoistočnom uglu Republike Komi (Troitsko-Pečorski okrug), na zapadnim obroncima Uralskih planina i susjednim podnožjima i nizinama. Područje se drenira gornjim tokom rijeke Pečore i njene pritoke Ilič.<ref name="parksite-Pechoro-Ilych">{{cite web|title=Pechoro-Ilych (Official Reserve Website)|url=http://www.pechora-reserve.ru/ru|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=13. 3. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160313010040/http://www.pechora-reserve.ru/ru|url-status=dead}}</ref><ref name="zap-Pechoro-Ilych">{{cite web|title=Pechoro-Ilych (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/107/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Pinezhsky|Pinezhsky]] | [[Slika:Golubino cave 8.JPG|150px|alt= Zapovednik Pinezhsky]] | [[Arhangelska Oblast]] <br /><small>{{coord|64|40|36|N|43|11|57 |E|name=Pinezhsky|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.zapovednik-pinega.ru/ Пинежский] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160117041000/http://www.zapovednik-pinega.ru/ |date=17. 1. 2016 }} | 51522 ha | 1974. | Tajga kompleksi jugoistočnog dijela Bijelog mora i visoravni Kuloi.<ref name="parksite-Pinezhsky">{{cite web|title=Pinezhsky (Official Reserve Website)|url=http://www.zapovednik-pinega.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=17. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160117041000/http://www.zapovednik-pinega.ru/|url-status=dead}}</ref><ref name="zap-Pinezhsky">{{cite web|title=Pinezhsky (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/75/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[prirodni rezervat Polistovski|Polistovski]] | [[Slika:Клюквенное болото вблизи.JPG|150px|alt= Zapovednik Politovsky]] | [[Pskovska oblast]]]] <br /><small>{{coord|57|10|15|N|30|33|25 |E|name=Polistovsky|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://polistovsky.ru/ Полистовский] | 36026 ha | 1994. | Štiti močvarne [[ekosistem]]e na sjeverozapadu Rusije, u močvarnom sistemu Polist-Lovat.<ref name="parksite-Polistovsky">"Polistovsky (Official Reserve Website)" (in Russian), Ministry of Natural Resources and Environment (Russia).</ref><ref name="zap-Polistovsky">{{cite web|title=Polistovsky (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/76/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Poronajski|Poronajski]] | [[Slika:Sakhalin Poronaisk.jpg|150px|alt= Zapovednik Poronaysky]] | [[Sahalinska Oblast]] <br /><small>{{coord|49|03|30|N|144|21|00|E|name=Poronaysky|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.zapovednik-65.ru/ Поронайский] | 56695 ha | 1988. | Prirodni rezervat u istočnom dijelu ostrva Sahalin. Obuhvata Rt Strpljenja, južni dio Istočnosahalinskih planina, najširi dio doline Tim-Poronaisk.<ref name="parksite-Poronaysky">{{cite web|title=Poronaysky (Official Reserve Website)|url=http://www.zapovednik-65.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Poronaysky">{{cite web|title=Poronaysky (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/78/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Privolshky Les|Privolsky Les]]]] | [[Slika:Privolzhskaya lesostep 102.jpg|150px|alt= Zapovednik Pribolsky Les]] | [[Penza Oblast]] <br /><small>{{coord|53|20|20|N|46|51|55 |E|name=Pribolshky Les|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://zpls.ru/ Приволжская лесостепь] | 8373 ha | 1989. | Stepsko područje smješteno u slivu između rijeka Volge i Dona, rezervat sadrži pet klastera (sekcija) smještenih u zapadnom dijelu Volške visoravni na teritoriji Penzenske oblasti.<ref name="parksite-Pribolshky Les">{{cite web|title=Pribolshky Les (Official Reserve Website)|url=http://zpls.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Pribolshky Les">"Pribolshky Les (Protected Russia)" (in Russian), Ministry of Natural Resources and Environment (Russia).</ref> |- !scope='row' | [[Rezervat prirode Prioksko-Terrasny|Prioksko-Terrasny]] | [[Slika:Zubr v zapovednike.JPG|150px|alt= Zapovednik Prioksko-Terasni]] | [[Moskovska Oblast]] <br /><small>{{coord|54|54|13|N|37|32|48 |E|name=Prioksko-Terasni|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://pt-zapovednik.ru/ Приокско-Террасный] | 4945 ha | 1945. Jedan od najmanjih ruskih zapovednika (rezervata prirode), koji se prostire na površini od 5.000 hektara duž lijeve obale rijeke Oke u Serpuhovskom okrugu Moskovske oblasti.<ref name="parksite-Prioksko-Terrasny">{{cite web|title=Prioksko-Terrasny (Official Reserve Website)|url=http://pt-zapovednik.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Prioksko-Terrasny">{{cite web|title=Prioksko-Terrasny (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/104/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Prisurski|Prisurski]] | | [[Čuvaška Republika]] <br /><small>{{coord|55|2|0|N|46|45|0 |E|name=Prisursky|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.zapoved.ru/catalog/105/ Присурский] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130218190613/http://www.zapoved.ru/catalog/105/ |date=18. 2. 2013 }} | 9150.4 ha | 1995. | Tri dijela: Alatirski prirodni rezervat, smješten u dolini rijeke Sure (mješovite crnogorične i listopadne šume), i dva mala stepska dijela na jugoistoku (Batirevski Jaltjikski.)<ref name="parksite-Prisurski">{{cite web|title=Prisurski (Official Reserve Website)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/105/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=18. 2. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130218190613/http://www.zapoved.ru/catalog/105/|url-status=dead}}</ref><ref name="zap-Prisurski">{{cite web|title=Prisurski (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/105/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=18. 2. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130218190613/http://www.zapoved.ru/catalog/105/|url-status=dead}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Putorana|Putorana]] | [[Slika:Plato Putorana 01.jpg|150px|alt=ZapovednikPutorana]] | [[Krasnojarski kraj]] <br /><small>{{coord|68|52|34|N|94|48|36 |E|name=Putorana|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.zapovedsever.ru/ Путоранский] | 1887251 ha | 1988. | Smješten u središtu visoravni Putorana, u sjevernom dijelu centralnog Sibira, oko 100&nbsp;km sjeverno od Arktičkog kruga. Sadrži kompletne subarktičke i arktičke ekosisteme u izoliranom planinskom lancu.<ref name="parksite-Putorana">{{cite web|title=Putorana (Official Reserve Website)|url=http://www.zapovedsever.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Putorana">{{cite web|title=Putorana (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/79/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | Rezervat prirode Rdeysky]] | [[File:Tupichenka.JPG|150px|alt= Zapovednik Rdeysky]] | [[Novgorod Oblast]] <br /><small>{{coord|57|16|0|N|30|48|0 |E|name=Rdeysky|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://rdeysky.org/ Рдейский] | 36922 ha | 1994. | Prirodni rezervat je stvoren radi zaštite ekosistema uzdignutih močvara sjeverozapadne Rusije. Jezero Rdejskoje, veliko jezero na sjeverozapadu rezervata, čiji dio obale pripada rezervatu, izvor je rijeke Redja, glavne lijeve pritoke rijeke Lovat.<ref name="parksite-Rdeysky">{{cite web|title=Rdeysky (Official Reserve Website)|url=http://rdeysky.org/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Rdeysky">{{cite web|title=Rdeysky (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/80/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | Prirodni rezervat Rostov|Rostov]] | [[Slika:Wild horses in Rostovsky nature reserve.jpg|150px|alt= Zapovednik Rostov]] | [[Rostovska Oblast]] <br /><small>{{coord|46|27|53|N|43|3|2 |E|name=Rostov|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.rgpbz.ru/ Ростовский] | 9465 ha | 1995. | Sjeverozapadni dio jezera Manič - ostrva Gudilo, Spaljena ostrva i susjedne vode jezera. Umjereno suha [[stepa]] doline Manič.<ref name="parksite-Rostov">{{cite web|title=Rostov (Official Reserve Website)|url=http://www.rgpbz.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Rostov">{{cite web|title=Rostov (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/81/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Sajano-Šušenski|Sajano-Šušenski]] | [[Slika:Sayano-Shushensky reservate, Enisey river.jpg|150px|alt=Sajano-Šušenski Zapovednik]] | [[Krasnoajarski kral]] <br /><small>{{coord|52|7|44|N|91|47|34 |E|name=Sayano-Shushenski|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.sayanzapoved.ru/ Саяно-Шушенский] | 390368 ha | 1976. | Rezervat u udaljenom području Zapadnog Sajana na jugu Krasnojarskog kraja na lijevoj obali rijeke [[Jenisej]] u području utjecaja akumulacijskog jezera Sajano-Šušensko.<ref name="parksite-Sayano-Shushenski">{{cite web|title=Sayano-Shushenski (Official Reserve Website)|url=http://www.sayanzapoved.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Sayano-Shushenski">{{cite web|title=Sayano-Shushenski (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/82/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Šajtan-Tau|Šajtan-Tau]] | [[Slika:Р.Сакмар.jpg|150px|alt= Zapovednik Shatan-Tau]] | [[Orenburška Oblast]] <br /><small>{{coord|51|47|17|N|57|25|3 |E|name=Shaytan-Tau|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.orenzap.ru/ Шайтан-Тау] | 6726 ha | 2014. | Smješten unutar planinskog lanca Shaytantau na Južnom Uralu. Glavna svrha rezervata je očuvanje Dubravne stepe, kao i važnih staništa rijetkih vrsta biljaka i životinja.<ref name="parksite-Shaytan-Tay">{{cite web|title=Shaytan-Tay (Official Reserve Website)|url=http://www.orenzap.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Shaytan-Tay">{{cite web|title=Shaytan-Tay (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/262|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Šulgan-Taš|Šulgan-Taš]] | [[Slika:Капова пещера.jpg|150px|alt=Kapovapećina u Šulgan-Tašu]] | [[Bashkortostan]] <br /><small>{{coord|53|2||N|57|3| |E|name=Shulgan-Tash|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.shulgan-tash.ru/Шульган-Таш]{{Dead link|date=juli 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} | 22531 ha | 2014. | Šulgan-Taš sadrži neke od najstarijih pećina ljudskih nastambi ([[Kapova pećina]]), koje datiraju iz 14-17 stoljeća prije nove ere. Rezervat je također poznat kao jedini rezervat na svijetu za drevnu praksu [[pčelarstvo|pčelarstva]]) uzgoja divljih [[medonosna pčela|medonosnih pčela]] u šupljinama drveća.<ref name="parksite-Shatan-Tay">{{cite web|title=Shatan-Tay (Official Reserve Website)|url=http://www.orenzap.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Shatan-Tay">{{cite web|title=Shatan-Tay (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/262|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | Rezervat prirode Sikhote-Alin|Sikhote-Alin]] | [[File:Sopka in south Sikhote-Alin.JPG|150px|alt= Zapovednik Sikhote-Alin]] | [[Primorsky Krai]] <br /><small>{{coord|45|20|0|N|136|10|0 |E|name=Sikhote-Alin|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.xn--80apbllt6f.xn--p1ai/ Сихотэ-Алинский им. К.Г. Абрамова] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160126023338/http://www.xn--80apbllt6f.xn--p1ai/ |date=26. 1. 2016 }} | 401428 ha | 1935. | Planinski lanac u Primorskom i Habarovskom kraju, Rusija, koji se proteže oko 900 kilometara sjeveroistočno od ruske pacifičke luke Vladivostok. [Umjerena šuma i visoka [[biološka raznolikost]].<ref name="parksite-Sikhote-Alin">{{cite web|title=Sikhote-Alin (Official Reserve Website)|url=http://www.xn--80apbllt6f.xn--p1ai/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=26. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160126023338/http://www.xn--80apbllt6f.xn--p1ai/|url-status=dead}}</ref><ref name="zap-Sikhote-Alin">{{cite web|title=Sikhote-Alin (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/84/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Sokhondo|Sokhondo]] | [[Slika:Sokhondo Nature Reserve.jpg|150px|alt=Sokhondo Zapovednik]] | [[Chita Oblast]] <br /><small>{{coord|49|41|37|N|111|5|27 |E|name=Sokhondo|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://sokhondo.ru/ Сохондинский] | 210985 ha | 1973. | Jedan od najviših dijelova visočja Khentei-Chikoy s planinskim lancem [[Sokhondo]]. Golet Sokhondo je drevni vulkan. Rezervat uključuje niz jezera glacijalnog porijekla.<ref name="parksite-Sokhondo">{{cite web|title=Sokhondo (Official Reserve Website)|url=http://sokhondo.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Sokhondo">{{cite web|title=Sokhondo (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/85/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | Prirodni rezervat Južnog Urala|Južni Ural]] | [[Slika:Лес вокруг г.Ямантау.jpg|150px|alt= Zapovednik Južni Ural]] | [[Baškortostan]]] <br /><small>{{coord|54|20|48|N|57|53|9 |E|name=Južni Ural|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.south-ural-reserve.ru/ Южно-Уральский] | 252800 ha | 1979. | [[Ekosistem]]i planinske tajge u najvišem dijelu Južnog Urala u Republici Baškortostan i Čeljabinskoj oblasti. Nekoliko planinskih lanaca - Mašak, Zigalga, Nara, Kumardak i Jamantau. Velika planina Jamantau, visoka 1640 metara, najviša je planina Južnog Urala.<ref name="parksite-South Ural">{{cite web|title=South Ural (Official Reserve Website)|url=http://www.south-ural-reserve.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-South Ural">{{cite web|title=South Ural (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/108/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Rezervat prirode Tajmir|Tajmir]] | [[Slika:Вовсю цветет мощный мытник лисохвостовидный.jpg|150px|alt=Tajmirski zapovednik]] | [[Krasnojarski kraj]] <br /><small>{{coord|73|57|0|N|99|1|0 |E|name=Taymyr|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.zapovedsever.ru/ Таймырский] | 1781928 ha | 1979. | Smješteno na poluotoku Tajmir u Krasnojarskom kraju. Područje je osnovano zbog mjesta za [[razmnožavanje]] crvenogrle guske (''Branta ruficollis''), kao i ljetnih prebivališta divljih sobova (''Rangifer tarandus'') i očuvanja biodiverziteta jezera Tajmir.<ref name="parksite-Taymyr">{{cite web|title=Taymyr (Official Reserve Website)|url=http://www.zapovedsever.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Taymyr">{{cite web|title=Taymyr (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/87/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Rezervat prirode Teberda|Teberda]] | [[Slika:Гора Белалакая.JPG|150px|alt= Zapovednik Teberda]] | [[Karachay-Cherkess Republic]] <br /><small>{{coord|43|21|0|N|41|42|0 |E|name=Teberda|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://teberda.org.ru/ Тебердинский] | 84996 ha | 1936. | Smješten na sjevernim obroncima Velikog Kavkaskog planinskog lanca. Teren pokazuje ekstremne varijacije: 31,7% šume, 20% livade, 8,5% glečeri, 38,4% stijene i sipar, 0,7% - voda (postoji 157 jezera i 109 glečera)).<ref name="parksite-Teberda">{{cite web|title=Teberda (Official Reserve Website)|url=http://teberda.org.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Teberda">{{cite web|title=Teberda (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/88/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Rezervat prirode Tigireksky|Tigireksky]] | [[Slika:Shlyapnaya mountain.jpg|150px|alt= Zapovednik Tigireksky]] | [[Altajska Republika]] <br /><small>{{coord|51|0|0|N|82|55|0 |E|name=Tigireksky|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://tigirek.ru// Тигирекский] | 40693 ha | 1999. | Jugozapadni dio Altajskog kraja, uključujući granicu. Černevska tajga i stepa; krški pejzaž i pećine.<ref name="parksite-Tigirekskiy">{{cite web|title=Tigirekskiy (Official Reserve Website)|url=http://tigirek.ru//|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Tigirekskiy">{{cite web|title=Tigirekskiy (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/37/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Tunguski prirodni rezervat|Tunguski]] | [[Slika:Росомаха подошла к следу снегохода и вернулась.jpg|150px|alt=Tunguska]] | [[Krasnojarski kraj]] <br /><small>{{coord|60|43|53|N|101|58|3 |E|name=Tunguska|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.tunzap.ru/ Тунгусский] | 296562 ha | 1995. | Smješteno u središnjem dijelu Centralne Sibirske visoravni. Kao posljedica pada meteorita 1908, više od 2.000&nbsp;km² borealnih šuma je posječeno i spaljeno. [[Tajga]] pogođena u području katastrofe obnovljena je u posljednjih 100 godina.<ref name="parksite-Tunguska">{{cite web|title=Tunguska (Official Reserve Website)|url=http://www.tunzap.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Tunguska">{{cite web|title=Tunguska (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/89/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Rezervat biosfere Ubsunur Hollow|Ubsunur Hollow]] | | [[Tuva]] <br /><small>{{coord|50|41|0|N|94|2|0 |E|name=Ubsunur Hollow|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://ubsunur.3dn.ru/ Убсунурская котловина] | 323198.4 ha | 1993. | Krhka planinska udubina ili depresija smještena na teritorijalnoj granici Mongolije i Republike Tuvain Ruske Federacije među planinama - planinama Tannu-Ola i regijom Altajskih planina - dio je kombinacije uzvišenja i depresija. Ovdje se najsjevernija pustinja na svijetu susreće s najjužnijom zonom tundre na svijetu.<ref name="parksite-Ubsunur Hollow">{{cite web|title=Ubsunur Hollow (Official Reserve Website)|url=http://ubsunur.3dn.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Ubsunur Hollow">{{cite web|title=Ubsunur Hollow (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/90/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Gornji Taz|Gornji Taz]] | [[Slika:Прекрасный Верхне-Тазовский заповедник)).jpg|150px|alt= Zapovednik Gornji Taz]] | [[Jamalo-Nenecki autonomni okrug]] <br /><small>{{coord|63|30|14|N|84|3|28 |E|name=Upper Taz|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.xn-----7kcbgccqcagtcmgjpj5bokhwk6av1f.xn--p1ai/ Верхне-Тазовский] | 631308 ha | 1986. | Smještena na istočno-centralnom rubu Zapadnosibirske ravnice, teritorija je podijeljena na dvije šume - Pokolskoe i Taz, koje štite lijevu obalu rijeke Rata.<ref name="parksite-Upper Taz">{{cite web|title=Upper Taz (Official Reserve Website)|url=http://www.xn-----7kcbgccqcagtcmgjpj5bokhwk6av1f.xn--p1ai/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Upper Taz">{{cite web|title=Upper Taz (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/17/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Usurski prirodni rezervat|Usurski]] | [[Slika:Уссурийский заповедник.jpg|150px|alt=Usuriski Zapovednik]] | [[Primorski kraj]] <br /><small>{{coord|43|40|49|N|132|32|44 |E|name=Ussurisky|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.ussuriysky.ru/ Уссурийский] | 40432 ha | 1932. | Smješten na južnom obronku Prževalskih planina, u gornjem toku rijeke Komarovke. Na istoku rezervata nalaze se izvorišta desnih pritoka rijeke Artemivke.<ref name="parksite-Ussurisky">{{cite web|title=Ussurisky (Official Reserve Website)|url=http://www.ussuriysky.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Ussurisky">{{cite web|title=Ussurisky (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/91/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Rezervat prirode Višera|Višera]] | [[Slika:Ишерим.JPG|150px|alt= Zapovednik Višera]] | [[Permski kraj]] <br /><small>{{coord|61|29|0|N|59|13|0 |E|name=Vishera|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.vishersky.ru/ Вишерский] | 241200 ha | 1991. | Više od 75% teritorije prekriveno je šumom, a glavna rijeka je rijeka Višera, koja teče kroz prirodni rezervat u dužini od oko 130&nbsp;km. Krajnja sjeverna tačka prirodnog rezervata (koja je ujedno i najsjevernija u Permskom kraju) podijeljena je slivovima rijeka Kame, Pečore i Oba. Malobrojno stanovništvo ovog mjesta čine Mansi, što ga čini zanimljivom etnografskom regijom.<ref name="parksite-Vishera">{{cite web|title=Vishera (Official Reserve Website)|url=http://www.vishersky.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Vishera">{{cite web|title=Vishera (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/20/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Visim|Visim]] | [[Slika:Гора "Старик-камень".jpg|150px|alt= Stara Kamena Planina, u tampon zoni Visim Zapovednika| [[Sverdlovska Oblast]] <br /><small>{{coord|57|24|25|N|59|33|55 |E|name=Visim|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://visimskiy.ru/ Висимский] | 33487 ha | 1971. | Južna [[tajga]] niskog Srednjeg Urala. Većina rezervata nalazi se na njegovoj zapadnoj padini u izvorištu rijeke Suljom, desne pritoke rijeke Čusovoj, dijela prostranog Volgo-Kamskog bazena.<ref name="parksite-Visim">{{cite web|title=Visim (Official Reserve Website)|url=http://visimskiy.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Visim">{{cite web|title=Visim (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/192/%D0%92%D0%B8%D1%81%D0%B8%D0%BC%D1%81%D0%BA%D0%B8%D0%B9-%D0%B3%D0%BE%D1%81%D1%83%D0%B4%D0%B0%D1%80%D1%81%D1%82%D0%B2%D0%B5%D0%BD%D0%BD%D1%8B%D0%B9-%D0%BF%D1%80%D0%B8%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D1%8B%D0%B9-%D0%B1%D0%B8%D0%BE%D1%81%D1%84%D0%B5%D1%80%D0%BD%D1%8B%D0%B9-%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Vitim|Vitim]] | [[Slika:Озеро Угловое.jpg|150px|alt= Prema istoku, redoslijed Vitim Zapovednika]] | [[Irkutsk Oblast]] <br /><small>{{coord|57|12|10|N|116|48|28 |E|name=Vitim|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.vitimskiy.ru/ Витимский] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160127025824/http://www.vitimskiy.ru/ |date=27. 1. 2016 }} | 585021 ha | Dio planinskog i jezerskog područja Sajano-Bajkal, sjeveroistočno od Bajkalskog jezera. Od posebne naučne i kulturne vrijednosti je [[Oronsko jezero]] <ref name="parksite-Vitim">{{cite web|title=Vitim (Official Reserve Website)|url=http://www.vitimskiy.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=27. 1. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160127025824/http://www.vitimskiy.ru/|url-status=dead}}</ref><ref name="zap-Vitim">{{cite web|title=Vitim (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/19/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Rezervat prirode Volga-Kama|Volga-Kama]] | [[Slika:Раифское озеро.jpg|150px|alt= Zapovednik Volga-Kama]] | [[Tatarstan]] <br /><small>{{coord|55|18|10|N|49|17|10 |E|name=Volga-Kama|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.sopkgu.narod.ru/vkgpz.htm Волжско-Камский] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161221235813/http://www.sopkgu.narod.ru/vkgpz.htm |date=21. 12. 2016 }} | 10091 ha | 1960. | Rezervat Volga-Kama. Smješten na lijevoj obali terasa rijeke Volge.<ref name="parksite-Vosshko-Kamisky">{{cite web|title=Vosshko-Kamisky (Official Reserve Website)|url=http://www.sopkgu.narod.ru/vkgpz.htm|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=21. 12. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161221235813/http://www.sopkgu.narod.ru/vkgpz.htm|url-status=dead}}</ref><ref name="zap-Vosshko-Kamisky">{{cite web|title=Vosshko-Kamisky (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/21/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Voronješki rezervat prirode|Voronjež]] | [[Slika:Река Усманка.JPG|150px|alt=Voronješki zapovednik]] | [[Voronezh Oblast]] <br /><small>{{coord|51|44|8|N|39|34|9 |E|name=Voronezh|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://zapovednik-vrn.ru/ Воронежский] | 31053 ha | 1927. | Jedan od najstarijih prirodnih rezervata u Rusiji nalazi se 40&nbsp;km sjeverno od centra Voronježa. Ovo je prvi svjetski eksperimentalni uzgoj dabrova i njihovo proučavanje.<ref name="parksite-Voronezh">{{cite web|title=Voronezh (Official Reserve Website)|url=http://zapovednik-vrn.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Voronezh">{{cite web|title=Voronezh (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/22/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Voronina|Voronina]] | [[Slika:Воронинский заповедник.jpg|150px|alt=ZapovednikVoronina]] | [[Tambovska Oblast]] <br /><small>{{coord|51|31|29|N|42|36|52 |E|name=Voronina|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.voroninsky.ru/ Воронинский] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171021164322/http://www.voroninsky.ru/ |date=21. 10. 2017 }} | 10819 ha | 1994. | Smješten u dolini rijeke Krou (desne pritoke rijeke Hoper), šumsko-stepska zona, regija.<ref name="parksite-Voronina">{{cite web|title=Voronina (Official Reserve Website)|url=http://www.voroninsky.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016|archive-date=21. 10. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171021164322/http://www.voroninsky.ru/|url-status=dead}}</ref><ref name="zap-Voronina">{{cite web|title=Voronina (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/23/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Ostrvo Wrangel]] | [[Slika:Wrangel sunrise.jpg|150px|alt= Zapovednik Wrangelškog ostrva]] | [[Autonomni okrug Čukotka]] <br /><small>{{coord|71|14|0|N|179|25|0 |E|name=Wrangel Island|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://www.ostrovwrangelya.org/ Остров Врангеля] | 2225650 ha | 1976 | Ostrvo u Arktičkom okeanu, između Čukotskog mora i Istočnosibirskog mora. Ostrvo Wrangel leži na meridijanu od 180°. Sastoji se od južne obalne ravnice široke i do 15&nbsp;km (9,3 milje); centralnog pojasa planina niskog reljefa; i sjeverne obalne ravnice široke i do 25&nbsp;km (16 milja).<ref name="parksite-Wrangel Island">{{cite web|title=Wrangel Island (Official Reserve Website)|url=http://www.ostrovwrangelya.org/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Wrangel Island">{{cite web|title=Wrangel Island (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/73/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Prirodni rezervat Juganski|Juganski]] | [[Slika:Юганский заповедник. р. Негусьях.JPG|150px|alt= Zapovednik Jerginski]] | [[Republika Mari El]] <br /><small>{{coord|59|32|21|N|74|37|48 |E|name=Jerginsky|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://ugansky.ru/ Юганский] | 648636 ha | 1982. | U slivu Velikog Jugana (lijeva pritoka Oba).<ref name="parksite-Jerginsky">{{cite web|title=Jerginsky (Official Reserve Website)|url=http://ugansky.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Jerginsky">{{cite web|title=Jerginsky (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/102|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | Prirodni rezervat Zeya|Zeya]] | [[Slika:Зейский заповедник.jpg|150px|alt Zapovednik]=Zeja] | [[Amurska Oblast]] <br /><small>{{coord|53|57|46|N|127|22|21 |E|name=Zeya|type:landmark}}</small> | Park:<br />[ Зейский] | 99390 ha | 1963. | Planinsko područje na istočnom kraju grebena Tukuringra. Tajga, ariš, mongolski hrast.<ref name="parksite-Zeya">"Zeya (Official Reserve Website)" (in Russian), Ministry of Natural Resources and Environment (Russia).</ref><ref name="zap-Zeya">{{cite web|title=Zeya (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/36/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |- !scope='row' | [[Rezervat prirode Zhiguli|Zhiguli]] | [[Slika:Самарская Лука, гора Стрельная.jpg|150px|alt= Zapovednik Zhiguli]] | [[Samarska oblast]] <br /><small>{{coord|53|24|54|N|49|49|17 |E|name=Zhiguli|type:landmark}}</small> | Park:<br />[http://zhreserve.ru/ Жигулёвский им. И. И. Спрыгина] | 23157 ha | 1966. | Smješten na Samarskom zavoju u Samarskoj oblasti, gdje rijeka Volga obavija Žiguli planine.<ref name="parksite-Zhiguli">{{cite web|title=Zhiguli (Official Reserve Website)|url=http://zhreserve.ru/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref><ref name="zap-Zhiguli">{{cite web|title=Zhiguli (Protected Russia)|url=http://www.zapoved.ru/catalog/35/|publisher=Ministry of Natural Resources and Environment (Russia)|language=RU|access-date=18. 1. 2016}}</ref> |} == Zaštita [[UNESCO]]-a u Rusiji == === Rezervati biosfere === Od 1978, više od trideset ruskih prirodnih rezervata je od strane [[UNESCO]]-a proglašeno [[rezervat biosfere|rezervatima biosfere]].<ref>{{Cite web|title=Europe & North America &#124; United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization|url=http://www.unesco.org/new/en/natural-sciences/environment/ecological-sciences/biosphere-reserves/europe-north-america/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20080222011712/http://www.unesco.org/mab/BRs/EurBRlist.shtml|archive-date=22. 2. 2008|website=www.unesco.org}}</ref> ===Mjesta svjetske baštine=== Neki od prirodnih rezervata u Rusiji su također zaštićeni od strane [[UNESCO]] kao prirodna [[Mjesta svjetske baštine]]: * [[Bajkalsko jezero]] (uključuje Barguzin, Baikal-Lena, Bajkalski zapovednici, tri nacionalna parka i druga zaštićena područja); * [[Kavkaz|Zapadni Kavkaz]] (uključuje Kavkaski rezervat biosfere, druga zaštićena područja; u perspektivi i dijelove Teberda rezervata biosfere i Nacionalnog parka Soči); * [[Sikhote-Alin]] (uključuje Sikote-Alin zapovednik i druge teritorije); * [[Altaj|Zlatne planine Altaja]] (uključuje Altajske i Katunske zapovednike i druga zaštićena područja); * [[Vulkan]]i na [[Kamčatka|KaKamčatki]] (uključuje Kronotski zapovednik i četiri regionalna parka prirode); * [[Kuroska kosa]] (uključuje Nacionalni park Kurroska kosa); * [[Koma|Djevičanske šume Komi]] (uključuje [[Prirodni rezervat Pečora-Ilič|Rezervat biosfere Pečora-Ilič]] i Nacionalni park «[[Yugyd va]]»); * [[Bazen Uvs Nuura]] (uključuje Prirodni rezervat Uvs Nuura); * [[Ostrvo Wrangel]] (uključuje Zapovednik ostrva Wrangel). Obično prirodni rezervat zauzima samo dio mnogo većeg lokaliteta svjetske baštine. ==Također pogledajte== * [[Spisak nacionalnih parkova Rusije]] {{Portal|Ekologija|Rusija}} ==Reference== {{Reflist|30em}} ===Napomene=== {{Notelist}} ===Izvori=== * Filonov, K.P. & Nukhimovskaya, Yu. D. (1990) ''Letopis' prirody v zapovednikakh SSSR: metodicheskoye posobiye''. Moscow: Nauka. {{ISBN|5-02-005470-4}}. * Kokorin, A.O, Kozharinov, A.V. & Minin A.A. (2001) ''Climate Change Impact on Ecosystems''. Moscow: WWF. {{ISBN|5-89932-024-9}}. * Leopold, Aldo (1968) ''Sand County Almanac''. London (&c): Oxford University Press. {{ISBN|0-19-500777-8}}. * Montgomery, D.R. ''Dirt: the Erosion of Civilizations''. Berkeley (&c): University of California Press. {{ISBN|0-520-24870-8}}. * Shtil'mark, F.R. (2003) ''History of the Russian Zapovedniks 1895-1995''. Edinburgh: Russian Nature Press. {{ISBN|0-9532990-2-3}}. * Volkov, A.E. (ed.) (1996) ''Strict Nature Reserves (Zapovedniki) of Russia: Collection of Chronicle of Nature data for 1991-1992''. Moscow: Sabashnikov Publishers. {{ISBN|5-8242-0051-3}}. * Weiner, D.R. (1999) ''A Little Corner of Freedom: Russian Nature Protection from Stalin to Gorbachev''. Berkeley: University of California Press. {{ISBN|0-520-23213-5}}. * Weiner, D.R. (2000) ''Models of Nature: Ecology, Conservation & Cultural Revolution in Soviet Russia'' (2nd edition). Pittsburgh Pa: University of Pittsburgh Press. {{ISBN|0-8229-5733-7}}. * [http://www.russianconservation.org/opttypes.html#zaps Zapovedniks], under "Russian Protected Areas," at russianconservation.org, retrieved December 19, 2005. ==Vanjski linkovi== {{Commons category|Nature reserves in Russia}} * [http://www.wild-russia.org/html/tour.htm Wild-russia.org: Descriptions of 47 Zapovedniks and National Parks] — ''text and images, arranged by bio-region.'' * {{in lang|en}}—[http://www.rusnatpress.org.uk/rnp-zaps1.htm Rusnatpress.org: List of Russian Zapovedniks] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070623173036/http://www.rusnatpress.org.uk/rnp-zaps1.htm |date=23. 6. 2007 }} — ''with brief descriptions, contact details, and map coordinates''. * {{in lang|ru}}—[http://oopt.info/zp.html Oopt.info/zp: Tsentr dikoy prirody] — ''lists all Zapovedniks, with maps and images.'' * [http://www.isar.org/pubs/ST/RUzbd47.html Isar.org: "Russia's Zapovednik System Reaches Out."] {{Webarchive|url=https://archive.today/20041221213521/http://www.isar.org/pubs/ST/RUzbd47.html |date=21. 12. 2004 }} * [http://www.russianconservation.org/articles/vladivostok.html Russianconservation.org: "Taking the Future of Russia's Protected Areas in Their Own Hands: Zapovednik Directors Meet in Vladivostok."] * {{in lang|en}}—[http://eng.altai-republic.ru/modules.php?op=modload&name=Sections&file=index&req=viewarticle&artid=27&page=2&POSTNUKESID=ab67941ce5fa86c867f631280ccd065fAltai Altai-republic.ru: The Altai Reserve] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927230026/http://eng.altai-republic.ru/modules.php?op=modload&name=Sections&file=index&req=viewarticle&artid=27&page=2&POSTNUKESID=ab67941ce5fa86c867f631280ccd065fAltai |date=27. 9. 2007 }} {{Ruski zapovednici}} {{Authority control}} [[Kategorija:Zapovednik| ]] [[Kategorija:Rezervati prirode u Rusiji]] [[Kategorija:Zaštita prirode u Rusiji]] [[Kategorija:Zaštićena područja Rusije|.]] [[Kategorija:Liste zaštićenih područja po državama|Rusija]] [[Kategorija:Liste vezane za geografiju Rusije]] [[Kategorija:Okoliš Sovjetskog Saveza|.]] [[Kategorija:Rezervati prirode]] [[ru:Заповедник]] cg4hgldlhpgevxdhr86mnardcmsluwt Kerim Alajbegović 0 527615 3822156 3820412 2026-04-01T19:50:10Z Mhare 481 3822156 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | slika = Jahresbeginnfeier FC RB Salzburg (2026-01-25 RB Arena) 10.jpg | datumrođenja = {{datum rođenja i godine|2007|9|21|}} | rodnigrad = [[Köln]] | rodnadržava = [[Njemačka]] | visina = 186 cm<ref>{{cite web|url=https://redbullsalzburg.at/de/kader/kerim-alajbegovic|title=Kerim Alajbegovic|website=redbullsalzburg.at|accessdate=6. 11. 2025|language=de}}</ref> | pozicija = [[Napadač|Krilni napadač]] | trenutniklub = [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]] | brojnadresu = 27 | omladinskegodine = 2013–2021.<br/> 2021–2025. | omladinskipogoni = [[1. FC Köln]]<br/>[[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] | godine1 = 2025– | klubovi1 = [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]] | nastupi(golovi)1 = 20 (7) | nacionalnegodine1 = 2022–2024. | nacionalneekipe1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-17|BiH U-17]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 17 (6) | nacionalnegodine2 = 2024 | nacionalneekipe2 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-19|BiH U-19]] | nacionalninastupi(golovi)2 = 5 (2) | nacionalnegodine3 = 2024 | nacionalneekipe3 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|BiH U-21]] | nacionalninastupi(golovi)3 = 4 (1) | nacionalnegodine4 = 2025– | nacionalneekipe4 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|BiH]] | nacionalninastupi(golovi)4 = 7 (1) | zadnjeuređivanje = 26. marta 2026 }} '''Kerim Alajbegović''' (rođen 21. septembra 2007) je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] nogometaš, koji igra kao [[napadač]] za [[FC Red Bull Salzburg]] u austrijskoj [[Bundesliga Austrije|Bundesligi]]. Rođen u [[Njemačka|Njemačkoj]], a porijeklom je iz [[Bugojno|Bugojna]],<ref>{{Cite web|url=https://sop.ba/kerim-alajbegovic-pravi-transfer-karijere-poznata-i-visina-obestecenja/|title=Kerim Alajbegović pravi transfer karijere, poznata i visina obeštećenja|website=SOP|access-date=2026-04-01}}</ref> igra za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|nogometnu reprezentaciju Bosne i Hercegovine]]. ==Klupska karijera== ===Bayer Leverkusen=== Alajbegović je svoju nogometnu karijeru započeo u [[1. FC Köln]], prije nego što se pridružio omladinskoj akademiji [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] u 2021.<ref>{{Cite web|url=https://scsport.raport.ba/kerim-alajbegovic-bosanski-dragulj-koji-osvaja-fudbalski-svijet-nova-zvijezda-bayer-leverkusena|title=Kerim Alajbegović: "Bosanski dragulj" koji osvaja fudbalski svijet - nova zvijezda Bayer Leverkusena|website=scsport.raport.ba|language=|access-date=6. 11. 2025}}</ref> U januaru 2025. potpisao je svoj prvi profesionalni ugovor s timom. ===Red Bull Salzburg=== U julu je Alajbegović prešao u [[Austrija|austrijski]] klub Red Bull Salzburg za neobjavljenu cijenu.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/kerim-alajbegovic-predstavljen-kao-novi-igrac-rb-salzburga/250703062|title=Kerim Alajbegović predstavljen kao novi igrač RB Salzburga|website=Klix.ba|language=|access-date=6. 11. 2025}}</ref> Profesionalno je debitovao u kvalifikacijskoj utakmici [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]] protiv Branna 23. jula, u dobi od 17 godina. Dana 26. jula postigao je svoj prvi profesionalni gol u utakmici [[Austrijski kup|Austrijskog kupa]] protiv Union Dietacha. Debitovao je u ligi za Ried 2. augusta.<ref>{{Cite web|url=https://reprezentacija.ba/476279-alajbegovic-debitovao-u-bundesligi-austrije-u-tri-situacije-je-pokazao-kakav-potencijal-posjeduje|title=VIDEO/ Alajbegović debitovao u Bundesligi Austrije, u tri situacije je pokazao kakav potencijal posjeduje|website=Reprezentacija.ba|language=|access-date=6. 11. 2025}}</ref> Dana 9. augusta postigao je svoj prvi ligaški gol u pobjedi protiv Grazer AK.<ref>{{Cite web|url=https://radiosarajevo.ba/sport/nogomet/kerim-alajbegovic-postigao-eurogol-za-salzburg-pogledajte-majstoriju-mladog-zmaja/601151|title=Kerim Alajbegović postigao eurogol za Salzburg: Pogledajte majstoriju mladog Zmaja|date=9. 8. 2025|website=radiosarajevo.ba|language=|access-date=6. 11. 2025}}</ref> U septembru je produžio ugovor s timom do juna 2029.<ref>{{Cite web|url=https://avaz.ba/sport/nogomet/998497/kerim-alajbegovic-potpisao-novi-ugovor-sa-salzburgom|title=Kerim Alajbegović potpisao novi ugovor sa Salzburgom|date=30. 9. 2025|website=Dnevni avaz|language=|access-date=6. 11. 2025}}</ref> ==Reprezentacija== Alajbegović je predstavljao [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] na svim mlađim nivoima. Bio je kapiten tima do 17 godina pod vodstvom selektora [[Nedim Jusufbegović|Nedima Jusufbegovića]].<ref>{{Cite web|url=https://www.oslobodjenje.ba/sport/fudbal/reprezentacija/alajbegovic-debi-za-reprezentaciju-bi-bio-ispunjenje-sna-kospo-srce-me-je-povuklo-da-igram-za-bih-1072861/|title=Alajbegović: Debi za reprezentaciju bi bio ispunjenje sna; Košpo: Srce me je povuklo da igram za BiH|date=4. 9. 2025|website=www.oslobodjenje.ba|language=|access-date=6. 11. 2025}}</ref> U augustu 2025. dobio je svoj prvi poziv u seniorski tim, za kvalifikacijske utakmice za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.]] protiv [[Nogometna reprezentacija San Marina|San Marina]] i [[Nogometna reprezentacija Austrije|Austrije]]. Debitovao je protiv prvog tima 6. septembra i postigao svoj prvi gol.<ref>{{Cite web|url=https://reprezentacija.ba/481613-zmajevi-razbili-san-marino-u-gostima|title=FOTO/ Zmajevi razbili San Marino u gostima|website=Reprezentacija.ba|language=|access-date=6. 11. 2025}}</ref> ==Statistike karijere== ===Klubovi=== ''Ažurirano: 15. marta 2026.''<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.transfermarkt.co.uk/kerim-alajbegovic/leistungsdatendetails/spieler/929994|title=Kerim Alajbegovic - Detailed stats|website=www.transfermarkt.co.uk|language=en|access-date=2026-02-26}}</ref> {| class="wikitable" style="text-align:center" ! rowspan="2" |Klub ! rowspan="2" |Sezona ! colspan="3" |Liga ! colspan="2" |[[Austrija ÖFB-Kup|Austrijski kup]] ! colspan="2" |Ostalo ! colspan="2" |Ukupno |- !Divizija !Nastupi !Golovi !Nastupi !Golovi !Nastupi !Golovi !Nastupi !Golovi |- |[[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]] |2025–26 |[[Bundesliga Austrije|Bundesliga]] [[Bundesliga Austrije|Austrije]] |20||7||5||2||11||2||36||11 |- ! colspan="3" |Career total !20!!7!!5!!2!!11!!2!!36!!11 |} ===Reprezentacija=== ''Ažurirano: 26. marta 2026.''<ref name=":0" /> {| class="wikitable" style="text-align:center" !Reprezentacija !Godina !Nastupi !Golovi |- | rowspan="3" |[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] |- |2025 |6 |1 |- |2026 |1 |0 |- ! colspan="2" |Total !7 !1 |} ====Golovi za reprezentaciju==== {| class="wikitable sortable" ! scope="col" |Br. ! scope="col" |Datum ! scope="col" |Lokacija ! scope="col" |Kapa ! scope="col" |Protivnik ! scope="col" |Gol ! scope="col" |Rezultat ! scope="col" |Takmičenje |- | align="center" |1 |6. septembar 2025. |[[Serravalle]], [[Nogometna reprezentacija San Marina|San Marino]] | align="center" |1 |{{NOG-D|SMR}} | align="center" |'''5'''–0 | align="center" |6–0 |[[Kvalifikacije za svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Kvalifikacije za SP 2026]] |} ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== *{{Commonscat-inline|Kerim Alajbegovic}} {{DEFAULTSORT:Alajbegović, Kerim}} [[Kategorija:Rođeni 2007.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Köln]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Red Bull Salzburga]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 21. vijeka]] 0434ubj5rkq634dh42b243s6jutf94c Reprise Records 0 530025 3822120 3793876 2026-04-01T18:09:19Z Tulum387 155909 Izbrisan šablon aktuelnih izmjena. 3822120 wikitext text/x-wiki '''Reprise Records''' je američka [[izdavačka kuća]] koju je 1960. godine osnovao [[Frank Sinatra]]. U vlasništvu je kompanije [[Warner Music Group]] i posluje kroz [[Warner Records]], jednu od njenih vodećih diskografskih etiketa. Izvođači i bendovi koje trenutno potpisuje Reprise Records su [[Green Day]], [[Enya]], [[Michael Bublé]], [[Eric Clapton]], [[Stevie Nicks]], [[Neil Young]],<ref>Iako je Reprise prestao s radom 1976. godine, Neil Young je ostao pod ugovorom s etiketom sve do izlaska svog albuma ''Trans'' 1982. Nakon toga je potpisao ugovor s Geffen Records, ali se vratio Repriseu kada je etiketa obnovljena, baš na vrijeme za njegov album ''This Note's for You'' 1988. godine, nakon problematičnog perioda s Geffenom koji je uključivao i sudske sporove. Young je i danas potpisan za Reprise, a jedino je osnivač Frank Sinatra imao duži period rada s etiketom. Sinatra je od 1976. do 1982. dijelio Reprise s Youngom, a potom je bio jedini izvođač etikete sve do 1987.</ref> [[Deftones]], [[Mastodon]], [[Lindsey Buckingham]], [[Josh Groban]], [[Disturbed]], [[Idina Menzel]], [[My Chemical Romance]], [[Gerard Way]], [[Dwight Yoakam]], [[Never Shout Never]], te [[Billy Strings]]. == Historija == === Počeci === Reprise Records osnovan je 1960. godine od strane Franka Sinatre, s ciljem da sebi obezbijedi veću umjetničku slobodu, te zbog nezadovoljstva izdavačkom kućom Capitol Records, kao i poslije pokušaja da kupi Verve Records, u vlasništvu Normana Granza. Prvi album koji je Sinatra objavio za Reprise bio je Ring-a-Ding-Ding! Ubrzo nakon toga dobio je nadimak "The Chairman of the Board". Kao izvršni direktor Reprisea, Sinatra je angažovao nekoliko izvođača za svoju mladu diskografsku kuću, uključujući i kolege iz Rat Packa, Deana Martina i Sammyja Davisa mlađeg. Prvobitni sastav izvođača od 1961. do 1963. činili su Bing Crosby, Jo Stafford, Rosemary Clooney, Duke Ellington, Nancy Sinatra, Esquivel i stand-up komičar Redd Foxx. Originalna Reprise LP etiketa imala je četiri različita logotipa, u zavisnosti od žanra: riječni parobrod za pop izdanja, kerubina za jazz izdanja, sovu za govorni sadržaj i komediju i sliku Sinatre za njegova izdanja. Jedan od osnovnih principa izdavačke kuće pod Sintrinim vođstvom bilo je da svaki izvođač ima potpunu kreativnu slobodu, kao i da u određenom trenutku ima potpuno vlasništvo nad svojim radom, uključujući izdavačka prava. To je razlog zbog kojeg se snimci ranih izvođača, koji su bili ugovorno vezani za Reprise, danas u većini slučajeva) distribuiraju preko drugih diskografskih kuća (Dean Martin, Jimi Hendrix, The Kinks itd.). U Martinovom slučaju, njegova Reprise izdanja bila su van štampe skoro 20 godina prije nego što je postignut dogovor s Capitol Recordsom. Reprise je nastavio ponovo izdavati Sinatrin katalog sve do 2013, kada su ga prodali Capitolu. === Prodaja Warner Brosu === U augustu 1963. godine Warner Bros. je, u sklopu filmskog ugovora, preuzeo Reprise od Franka Sinatre, iako je izdavačka kuća tada poslovala s gubicima. Sinatra je ipak zadržao trećinu vlasničkog udjela. Nakon preuzimanja, Warner Bros. Records otpustio je veći broj starijih izvođača. Mo Ostin ostao je na poziciji predsjednika Reprisea i tokom narednih četiri decenije imao je ključnu ulogu u razvoju i historiji izdavačkih kuća unutar Warner grupacije. Menadžment Warner-Reprisea počeo se usmjeravati na mlađu publiku i nove izvođače, što je započelo 1964. godine obezbjeđivanjem američkih distribucijskih prava za snimke grupe The Kinks s etikete Pye Records. Ubrzo su u katalog dodani i tinejdžerski pop izvođači poput Dina, Desi & Billyja. Ostin je također potpisao ugovor s Sinatrinom kćerkom, Nancy, koja je za Reprise snimala još od 1961. godine, a krajem 1965. postala je velika pop zvijezda. Do kraja 1960-ih Reprise se gotovo u potpunosti orijentirao ka rock muzici, iako je Frank Sinatra nastavio objavljivati snimke za ovu izdavačku kuću sve do 1980-ih. Do 1970-ih godina, putem direktnih ugovora ili distribucijskih sporazuma, katalog izvođača izdavačke kuće Reprise znatno se proširio. Među izvođačima su se našli Lee Hazlewood, Jill Jackson, Jimi Hendrix, rani radovi Joni Mitchell, Neil Young, Electric Prunes, Donna Loren, Arlo Guthrie, Norman Greenbaum, Tom Lehrer, Kenny Rogers and The First Edition, Tiny Tim, Ry Cooder, Captain Beefheart, John Sebastian, Family, snimci Franka Zappe i grupe The Mothers s početka 1970-ih, Gram Parsons, Emmylou Harris, Nico s albumom ''Desertshore'', The Fugs, Jethro Tull, Pentangle, T. Rex, The Meters, John Cale, Gordon Lightfoot, Michael Franks, Richard Pryor, Al Jarreau, Fleetwood Mac, Fanny i The Beach Boys. === Period mirovanja === Godine 1976, Warner Bros. je deaktivirao izdavačku kuću Reprise, a svi njeni izvođači (osim Franka Sinatre i Neila Younga) prebačeni su na glavnu etiketu Warner Bros. Records. Iako su se stariji albumi iz kataloga i dalje proizvodili s logotipom Reprisea, a izdanja grupe The Beach Boys na etiketi Brother Records objavljivala su se unutar Repriseove numeracije kataloga, tokom nekoliko narednih godina nije bilo novih izdanja pod imenom Reprise, izuzev onih Franka Sinatre i Neila Younga (uključujući i album ''Syms'' Sylvije Syms, koji je Sinatra dirigovao i koproducirao). === Ponovno pokretanje i Reprise u savremenom periodu (1985–danas) === Krajem 1985. godine, neke kopije hit singla grupe Dream Academy, ''Life in a Northern Town'', štampane su pod etiketom Warner Brosa, ali s logotipom Reprisea. Naredne godine objavljena su izdanja s Reprise etiketom, uključujući albume grupe Dream Academy i Dwighta Yoakama. U ljeto 1987. godine, predsjednik Warner Bros Recordsa, Mo Ostin, i predsjednik etikete, Lenny Waronker, zvanično su najavili ponovno aktiviranje Reprisea, uključujući i posebni odjel za promociju, a bivši potpredsjednik Warner Brosa za promociju, Rich Fitzgerald, imenovan je za potpredsjednika etikete. Od tada, Warner Bros. često tretira Reprise kao važnu matičnu etiketu, a mnoge njegove podetikete objavljuju albume u saradnji s Repriseom. Od 2017. godine, Reprise Records je domaćin izvođačima kao što su Enya, Michael Bublé, Eric Clapton, Green Day, Stevie Nicks, Neil Young, Deftones, Josh Groban, Disturbed, Idina Menzel, Tom Petty and the Heartbreakers, Gerard Way i Never Shout Never. Ranije su pod Reprise etiketom u SAD-u bili katalozi Jimija Hendrixa i grupe Barenaked Ladies. Kada je Bee Geesov stari katalog remasterovan 2000-ih od strane Rhino Recordsa, njihovi CD-ovi objavljeni su pod Repriseom, iako su ranije izlazili na sestrinskim etiketama Atco i Warner Bros. Neil Young je u dokumentarcu o svom životu rekao da je Charles Manson odbijen od strane Reprisea. Godine 2010. Reprise je pokrenuo odjel za country muziku u sklopu Warner Music Group Nashville, s izvođačima poput Blakea Sheltona, JaneDear Girls, Michelle Branch i Frankieja Ballarda. U septembru 2011. Reprise Records i druge Warnerove etikete otpustile su nekoliko zaposlenih. Godine 2017. Reprise je objavio Enyine albume na vinilu, a neki od njih su prvi put dostupni u ovom formatu. == Izvođači u Reprise Records == <blockquote>''Glavni članak: [[Spisak izvođača Reprise Recordsa]]''</blockquote> == Etikete == * [[143 Records]] (1999–2001) * [[Bizarre Records]] (1968–1972) * [[Big Brother Records]] (2008–danas) * [[BME Recordings]] (2004–danas) * [[Brother Records]] (1970–1977) * [[Chrysalis Records]] (1969–1972) * [[Cold Chillin' Records]] (1988–1993; odabrana izdanja) * [[DiscReet Records]] (1973–1979) * [[Elementree Records]] (1995–2000) * [[Giant Records]] (1990–2001; odabrana izdanja) * Grand Jury Records (1990–1993) * In Bloom Records (1998–2000) * [[Kinetic Records]] (1992–2000) * [[Straight Records]] (1968–1972) * [[Sire Records]] (1977–2000; odabrana izdanja) * Vapor Records (1995–danas; aktivni) == Matične organizacije == * 1960–1968: nezavisna * 1968–1969: [[Warner Bros.-Seven Arts]] * 1969–1972: [[Kinney National Company]] * 1972–1990: [[Warner Communications]] * 1990–2001: [[Time Warner]] * 2001–2003: [[AOL Time Warner]] * 2004–danas: [[Warner Music Group]] == Također pogledajte == * [[Spisak izdavačkih kuća]] * [[Warner Records]] == Reference == rucn9i26hpgyhjdfbtj7w6xhqngz54s Zastava Antarktika 0 530277 3822267 3805042 2026-04-02T07:54:03Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3822267 wikitext text/x-wiki Kao [[kontinent]] bez jedinstvenog upravljačkog tijela, [[Antarktik]] nema svoju zvaničnu [[Zastava|zastavu]]. Ipak, tokom vremena je kreirano nekoliko prijedloga s ciljem predstavljanja ovog kontinenta. Ovo treba razlikovati od zastava koje se generalno vijore na Antarktici, a koje uključuju zastave nacionalnih misija i istraživačkih stanica na kontinentu. == Dizajni zastava == Od 1970-ih godina predloženi su brojni dizajni kao moguća zastava Antarktike.<ref name="Kaye-2003">{{Cite journal|last=Kaye|first=Edward|date=27. 7. 2003|title=Flags Over Antarctica|url=http://internationalcongressesofvexillology-proceedingsandreports.yolasite.com/resources/20th-Stockholm/ICV20%20Kaye-E-.pdf|journal=Proceedings of the International Congress of Vexillology|volume=XX|pages=389–401|via=Nordic Flag Society}}</ref> === Bijela zastava (1929) === [[Datoteka:White_Flag_of_Antarctica_RMG_L0129.tiff|mini|Originalna zastava koju je vijorio ''Discovery'', čuva se u Kraljevskim muzejima [[Greenwich]]a.]] Godine 1929. članovi Britansko-australijsko-novozelandske antarktičke istraživačke ekspedicije na brodu RRS Discovery koristili su bijelo pamučno platno kako bi improvizirali zastavu pristojnosti za Antarktik, koja tada (kao ni danas) nije imala zvaničnu zastavu. Ovaj barjak danas se čuva u [[Nacionalni pomorski muzej u Londonu|Nacionalnom pomorskom muzeju u Londonu]]. Bijela zastava korištena je za predstavljanje Antarktika u najmanje dvije prilike tokom putovanja ka kontinentu. Dana 1. augusta 1929., list [[The Times]] zabilježio je da je „brod vijorio zastavu Union Jack na pramcu, bijelu antarktičku zastavu na glavnom jarbolu te australijsku zastavu na krmi.“<ref>{{Cite web|url=https://collections.rmg.co.uk/collections/objects/895.html#:~:text=White%20Flag%20of%20Antarctica%20flown,no%20flag%20of%20its%20own.|title=White Flag of Antarctica - National Maritime Museum|website=collections.rmg.co.uk|access-date=26. 10. 2020}}</ref><ref>{{Cite book|last=Savours|first=Ann|url=https://books.google.com/books?id=RrvgAwAAQBAJ&dq=The+ship+was+flying+the+Union+Jack+at+her+forepeak%2C+the+white+Antarctic+flag+at+the+foremast%2C+and+the+Australian+flag+at+the+stern&pg=PA132|title=The Voyages of the Discovery: An Illustrated History of Scott's Ship|date=4. 4. 2013|publisher=Seaforth Publishing|isbn=978-1-84832-702-3|language=en}}</ref> === Prijedlog Whitney Smitha (1978) === [[Datoteka:Proposed_flag_of_Antarctica_(Whitney_Smith).svg|mini|Prijedlog Whitney Smitha]] Veksilolog Whitney Smith predstavio je 1978., na godišnjem sastanku Sjevernoameričkog veksilološkog udruženja (NAVA), narandžastu zastavu sa bijelim [[simbol]]om uz koplje. Slovo „A“ označava Antarktik, polulopta predstavlja područje južno od [[Antarktički krug|Antarktičkog kruga]], dok [[Ruka|ruke]] simboliziraju ljudsku zaštitu okoliša. Zbog dobre vidljivosti odabrao je međunarodnu narandžastu boju, koja se često koristi u [[Avijacija|vazduhoplovnoj]] industriji kako bi se objekti istakli u okolini.<ref name="Kaye-2003"/> Jarko narandžasta boja izabrana je i zbog svoje rijetkosti među nacionalnim zastavama, budući da nijedna država s aktivnom istraživačkom bazom na Antarktiku ne koristi narandžastu boju na svojoj zastavi. Elementi dizajna smješteni su uz koplje kako bi ostali vidljivi čak i ako bi zastava bila oštećena snažnim antarktičkim [[Vjetar|vjetrovima]].<ref>{{Cite web|url=https://www.crwflags.com/fotw/flags/aq!smith.html|title=Antarctica — Whitney Smith proposal|website=www.crwflags.com|access-date=12. 1. 2023}}</ref> === Prijedlog Graham Bartrama (1996) === [[Datoteka:Proposed_flag_of_Antarctica_(Graham_Bartram).svg|mini|Prijedlog Graham Bartrama]] Graham Bartram, glavni veksilolog britanske organizacije Flag Institute, dizajnirao je 1996. još jedan prijedlog za program "3D Atlas" koji je razvila kompanija The MultiMedia Corporation, a objavila Electronic Arts.<ref>{{Cite web|url=https://obscuritory.com/music/music-highlight-electronic-arts-3d-atlas/|title=Music Highlight: Electronic Arts 3D Atlas|last=Salvador|first=Phil|date=3. 6. 2015|website=The Obscuritory|language=en-US|access-date=8. 1. 2026}}</ref> Kao uzor uzeo je zastavu [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] te je odabrao bijelu [[Karta|mapu]] kontinenta na plavoj pozadini kako bi simbolizirao neutralnost. Zastava je inspirisana [[amblem]]om Sistema Antarktičkog ugovora.<ref name="Dumont-Le Cornec-2020">{{Cite book|last=Dumont-Le Cornec|first=Elisabeth|url=https://www.fireflybooks.com/catalogue/adult-books/health-beauty/product/13966-1000-flags-banners-and-ensigns|title=The World Encyclopedia of Flags: Banners and Ensigns|date=2020|publisher=Firefly Books|isbn=978-0-2281-0258-8|pages=154|language=en|quote=...One flag was designed by Graham Bartram and is very similar to the flag of the Antarctic Treaty, and the other is by Whitney Smith... Neither of these flags has ever been flown on the territories governed by the treaty.|access-date=19. 7. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231001143746/https://www.fireflybooks.com/catalogue/adult-books/health-beauty/product/13966-1000-flags-banners-and-ensigns|archive-date=1. 10. 2023|url-status=dead}}</ref> Veksilolog Ted Kaye dao je odštampati Bartramov dizajn i ponio ga sa sobom na krstarenje Antarktikom. Na Kayeov zahtjev, zastava se vijorila u brazilskoj bazi Comandante Ferraz i u britanskom muzeju u [[Port Lockroy]]u.<ref name="Kaye-2003"/> Od 2015. godine Bartramov dizajn koristi se na većini podržanih platformi kao emoji „Zastava Antarktike“, implementiran putem niza regionalnih indikatorskih simbola AQ.<ref name="Emojipedia">{{cite web|url=https://emojipedia.org/flag-for-antarctica/|title=Flag for Antarctica Emoji|publisher=Emojipedia|access-date=13. 12. 2017}}</ref> ==== Redizajn ==== U ažuriranju svog dizajna iz 2024., Bartram je uveo izmjene na zastavi s ciljem podizanja svijesti o ekološkim izazovima s kojima se suočava kontinent, s posebnim fokusom na problem zagađenja [[Mikroplastika|mikroplastikom]]. Ova inicijativa nastoji istaknuti prisutnost mikroplastike na Antarktiku, skrećući globalnu pažnju na njen utjecaj na divlji svijet i [[ekosistem]]e, te zagovarajući međunarodne napore u rješavanju ovog gorućeg problema.<ref>{{Cite web|url=http://antarcticaflagredesigned.org/|title=Antarctica Flag Redesigned|website=Antarctica Flag Redesigned|access-date=20. 3. 2024}}</ref> === Prijedlog "True South" (2018) === [[Datoteka:True_South_Antarctic_Flag.svg|desno|mini|Prijedlog "True South"]] Prijedlog "True South" osmislio je Evan Townsend 2018. godine.<ref>{{Cite web|url=https://www.dezeen.com/2021/04/29/antarctica-true-south-flag-design-evan-townsend/|title=Antarctica's first flag gives the uninhabited continent a voice in the climate crisis|date=29. 4. 2021}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://oceanwide-expeditions.com/blog/true-south-a-new-flag-for-a-global-antarctica|title=True South: A New Flag for a Global Antarctica}}</ref> Zastava ima sljedeće značenje: Horizontalne pruge tamnoplave i bijele boje predstavljaju duge dane i noći na ekstremnim [[Geografska širina|geografskim širinama]] Antarktike. U središtu se uzdiže usamljeni bijeli vrh iz polja [[snijeg]]a i [[led]]a, podsjećajući na sante, [[Planina|planine]] i ledene grebene koji oblikuju antarktički horizont. Duga sjena koju baca tvori prepoznatljiv oblik igle [[kompas]]a usmjerene ka jugu, kao počast naslijeđu istraživanja ovog kontinenta. Zajedno, dva središnja oblika stvaraju [[romb]], koji simbolizira nadu da će Antarktik i u budućnosti ostati središte mira, otkrića i saradnje za generacije koje dolaze.<ref>{{Cite web|url=https://www.truesouthflag.com/flagofantarctica|title=TRUE SOUTH {{!}} Flag of Antarctica|website=True South|language=en|access-date=8. 1. 2026}}</ref> Zastava je nazvana prema geografskom jugu, odnosno „pravom jugu“ (True South), koji se razlikuje od magnetnog juga.<ref>{{Cite web|url=https://www.cnn.com/travel/article/is-antarctica-a-country-intl-hnk/index.html|title=Is Antarctica a country? The future of the world's least understood continent|date=18. 7. 2021|website=CNN|language=en|access-date=9. 8. 2022|author=Lilit Marcus}}</ref> Od svog predstavljanja, zastava je brzo stekla popularnost.<ref>{{Citation|title=Antarctica|date=2. 8. 2022|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/antarctica/flag|work=The World Factbook|publisher=Central Intelligence Agency|language=en|access-date=20. 8. 2022|archive-date=19. 3. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250319154539/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/antarctica/flag/|url-status=dead}}</ref> Usvojili su je pojedini nacionalni antarktički programi,<ref>{{Cite web|url=https://www.designweek.co.uk/issues/19-25-april-2021/antarctica-flag-design/|title=This flag has been designed to represent and protect Antarctica|last=Long|first=Molly|date=20. 4. 2021|website=Design Week|language=en-UK|access-date=9. 8. 2022}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://wevux.com/true-south-a-new-flag-for-antarcticas-conservation0065925/|title=WeVux - Thank You|website=wevux.com|access-date=8. 1. 2026}}</ref> nevladine organizacije koje djeluju na Antarktiku i ekspedicioni timovi; vijorila se na više istraživačkih stanica širom Antarktika,<ref>{{Cite web|url=https://matadornetwork.com/read/antarcticas-new-flag-hopes-bring-attention-fragile-continent/|title=Antarctica’s New Flag Hopes to Bring Attention to This Fragile Continent|website=Matador Network|language=en-US|access-date=8. 1. 2026}}</ref> te je korištena na obilježju geografskog Južnog pola 2022.<ref>{{Cite web|url=https://photolibrary.usap.gov/PhotoDetails.aspx?filename=2022Jan1-Geographic-South-Pole-marker-4-Andrea-Dixon.jpg|title=Antarctica Photo Library|website=photolibrary.usap.gov|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20230720142516/https://photolibrary.usap.gov/PhotoDetails.aspx?filename=2022Jan1-Geographic-South-Pole-marker-4-Andrea-Dixon.jpg|archive-date=20. 7. 2023|url-status=dead|access-date=8. 8. 2022}}</ref> Ovu zastavu kao zastavu Antarktike koristi i CIA World Factbook.<ref>{{Cite web|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/antarctica/flag/|title=Antarctica - Details|website=CIA world factbook|language=en|access-date=1. 10. 2025|archive-date=28. 9. 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250928133834/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/antarctica/flag|url-status=dead}}</ref> == Amblem Antarktičkog ugovora == [[Datoteka:Flag_of_the_Antarctic_Treaty.svg|desno|mini|Amblem Antarktičkog ugovora]] Amblem Sistema Antarktičkog ugovora povremeno se koristi, kako zbog njegove upotrebe među članicama još od prve konsultativne sjednice 1961.,<ref>{{Cite web|url=https://documents.ats.aq/ATCM1/fr/ATCM1_fr001_f.pdf|title=Antarctic treaty, first consultative meeting, 10 Jul 1961|language=fr}}</ref><ref>{{Cite journal|date=januar 1972|title=Postage stamp issues to commemorate the tenth anniversary of the Antarctic Treaty, 1961|url=https://www.cambridge.org/core/journals/polar-record/article/abs/postage-stamp-issues-to-commemorate-the-tenth-anniversary-of-the-antarctic-treaty-1961/40555B21254EFE67E8817ABDAE465A81|journal=Polar Record|language=en|volume=16|issue=100|pages=104–105|bibcode=1972PoRec..16..104.|doi=10.1017/S0032247400062677|issn=1475-3057|quote=The representatives recommend their governments:...that the most prominent feature of the stamp should be the Atlantic Treaty emblem representing a map of Antarctica, which appears on the official documents of consultative meetings;|url-access=subscription}}</ref> tako i zbog činjenice da je poslužio kao inspiracija za druge slične zastave.<ref name="Dumont-Le Cornec-2020"/> Iako se porijeklo ovog dizajna može pratiti do prve verzije ugovora iz 1959.,<ref>{{Cite web|url=https://documents.ats.aq/recatt/att465_e.pdf|title=Original facsimile of Antarctic Treaty, 1 December 1959}}</ref> konsultativne članice Sistema Antarktičkog ugovora zvanično su ga usvojile kao amblem tek 2002.<ref>{{Cite web|url=https://www.bas.ac.uk/about/antarctica/the-antarctic-treaty/the-antarctic-treaty-explained/|title=The Antarctic Treaty Explained|website=British Antarctic Survey|language=en-GB|access-date=27. 10. 2020}}</ref> Amblem se koristi i u obliku zastave,<ref name="Antarctic Treaty database">{{Cite web|url=https://ats.aq/devAS/Meetings/Measure/289|title=Decision 2 (2002) - ATCM XXV - CEP V, Warsaw|website=Antarctic Treaty database|access-date=26. 10. 2020}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.fotw.info/flags/aq_treat.html|title=Antarctic Treaty|website=www.fotw.info|access-date=29. 3. 2023}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://documents.ats.aq/keydocs/vol_1/vol1_15_Secretariat_Headquarters_Agreement_e.pdf|title=HEADQUARTERS AGREEMENT FOR THE SECRETARIAT OF THE ANTARCTIC TREATY}}</ref> ali i u drugim formama, te se nalazi na svim zvaničnim dokumentima. Zvanično, ovaj amblem predstavlja Sistem Antarktičkog ugovora, a ne sam kontinent.<ref name="Antarctic Treaty database" /> Također, Poštanska služba [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] izdala je 1971. prigodnu [[Poštanska marka|poštansku marku]] s ovim motivom.<ref>{{Cite journal|date=januar 1972|title=Postage stamp issues to commemorate the tenth anniversary of the Antarctic Treaty, 1961|url=https://www.cambridge.org/core/journals/polar-record/article/abs/postage-stamp-issues-to-commemorate-the-tenth-anniversary-of-the-antarctic-treaty-1961/40555B21254EFE67E8817ABDAE465A81|journal=Polar Record|language=en|volume=16|issue=100|pages=104–105|bibcode=1972PoRec..16..104.|doi=10.1017/S0032247400062677|issn=1475-3057|url-access=subscription}}</ref> == Također pogledati == * [[Spisak državnih zastava|Galerija zastava suverenih država]] * [[Spisak zastava zavisnih teritorija|Galerija zastava zavisnih teritorija]] == Reference == <references /> == Vanjski linkovi == * [http://www.crwflags.com/fotw/flags/aq!.html Antarktik] – prijedlozi za zastavu * {{YouTube|U0wTDK0VOeY|The Coolest ""Country"" Flag You Need To Know}}, video [[CGP Grey]]a na tu temu {{Antarktik}} [[Kategorija:Antarktik]] [[Kategorija:Zastave]] qcfvr5mz4ajck4ctpf9vehdn15h4f7q Amar Dedić 0 530738 3822147 3804938 2026-04-01T19:35:10Z Mhare 481 3822147 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | brojnadresu = 17 | datumrođenja = {{datum rođenja i godine|2002|8|18|}} | pozicija = [[Odbrambeni igrač (nogomet)|desni bek]] | rodnadržava = [[Austrija]] | rodnigrad = [[Zell am See (okrug)|Zell am See]] | slika = (2024-09-10 ) FC RB Salzburg gegen SCR Altach 24.jpg | trenutniklub = [[SL Benfica]] | visina = 180 cm<ref>{{cite web|url=https://www.slbenfica.pt/pt-pt/futebol/plantel-principal/dedic|title=Amar Dedić|website=slbenfica.pt|accessdate=29. 1. 2026|language=pt}}</ref> | slikaopis = Amar Dedić igrajući za Salzburg 2024. }} '''Amar Dedić''' ([[Zell am See (okrug)|Zell am See]], [[Salzburg]]'','' 18. august 2002'')'' je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] nogometaš koji igra na poziciji [[Odbrambeni igrač (nogomet)|desnog beka]] za klub [[SL Benfica|Benfica]] iz [[Primeira Liga|Primeira Lige]] i [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentaciju Bosne i Hercegovine]]. Dedić je započeo svoju profesionalnu karijeru u [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburgu]], koji ga je 2019. posudio u [[Liefering]], a 2021. godine ga posudio [[Wolfsberger AC|Wolfsbergeru]], a 2025. [[Olympique de Marseille|Marseilleu]]. Iste godine potpisao je za Benficu. Bivši omladinski reprezentativac Bosne i Hercegovine, Dedić je debitovao za seniorsku reprezentaciju 2022. godine, od tada odigravši preko 20 utakmica. Ttac mu je rođen u [[Donja Orahovica (Gračanica)|Donjoj Orahovici]] kod [[Gračanica|Gračanice]], a majka u [[Lišnja]] kod [[Prnjavor|Prnjavora]].<ref>{{Cite web|url=https://reprezentacija.ba/378040-amar-dedic-nije-zaboravio-svoje-porijeklo-posjetio-je-skolu-fudbala-u-donjoj-orahovici|title=Amar Dedić nije zaboravio svoje porijeklo, posjetio je školu fudbala u Donjoj Orahovici|website=Reprezentacija.ba|access-date=2026-04-01}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://n1info.ba/sport/nogomet/ko-je-amar-dedic-novi-junak-zmajeva/|title=Ko je Amar Dedić, novi junak Zmajeva?|website=N1 BiH|access-date=2026-04-01}}</ref> == Klupska karijera == === Red Bull Salzburg === Dedić je počeo igrati nogomet u lokalnom klubu, prije nego što se 2012. godine pridružio [[SK Sturm Graz|omladinskom pogonu Sturm Graza]]. Godine 2015. prešao je u [[FC Red Bull Salzburg|omladinsku akademiju Red Bull Salzburga]]. U augustu 2019. potpisao je svoj prvi profesionalni ugovor sa ekipom.<ref name="faktor.ba">{{Cite news|url=https://faktor.ba/sport/fudbal/mladi-bh-reprezentativac-potpisao-za-salzburg/20415|title=Mladi bh. reprezentativac potpisao za Salzburg|work=faktor.ba|date=1. 8. 2019|access-date=1. 8. 2019|language=}}</ref> Profesionalno je debitovao igrajući za Liefering, prvi tim Red Bull Salzburga, protiv Amstettena 26. jula u dobi sa 16 godina.<ref name="reprezentacija.ba">{{Cite news|url=https://reprezentacija.ba/281198-amar-dedic-sa-16-godina-debitovao-u-seniorskom-fudbalu|title=Amar Dedić sa 16 godina debitovao u seniorskom fudbalu|work=reprezentacija.ba|date=26. 7. 2019|access-date=28. 7. 2019|language=}}</ref> 19. juna 2020. godine postigao je svoj prvi profesionalni gol u pobjedi nad Dornbirnom.<ref name="ReferenceA">{{Cite news|url=https://reprezentacija.ba/302551-amar-dedic-je-sa-17-godina-zabio-svoj-prvi-gol-u-seniorskoj-karijeri|title=Amar Dedić je sa 17 godina zabio svoj prvi gol u seniorskoj karijeri|work=reprezentacija.ba|date=19. 6. 2020|access-date=20. 6. 2020|language=}}</ref> U julu je Dedić potpisao novi četverogodišnji ugovor sa Red Bull Salzburgom.<ref name="faktor.ba"/> Zvanični debi za klub imao je u utakmici [[Austrijski kup|Austrijskog kupa]] protiv Bregenza 9. septembra.<ref name="reprezentacija.ba"/> U junu 2021. godine poslan je na jednogodišnju posudbu u [[Wolfsberger AC|Wolfsberger]].<ref name="faktor.ba"/> Dedić je debitovao u ligi za Red Bull Salzburg 6. augusta 2022. protiv Hartberga.<ref name="faktor.ba"/> Debitovao je u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka UEFA]] protiv [[AC Milan|Milana]] 6. septembra.<ref name="reprezentacija.ba"/> 19. oktobra postigao je svoj prvi gol za ekipu u utakmici Austrijskog kupa protiv Admira Wackera.<ref name="ReferenceA"/> U januaru 2023. godine produžio je ugovor sa timom do juna 2027. godine.<ref name="faktor.ba"/> Svoj prvi trofej s klubom osvojio je 21. maja, kada su osvojili titulu prvaka lige, gdje je uspio postići svoj prvi ligaški gol u pobjedi nad [[SK Sturm Graz|Sturmom iz Graza]].<ref name="faktor.ba"/> U februaru 2025. godine posuđen je francuskom klubu [[Olympique de Marseille|Marseille]] do kraja sezone.<ref name="faktor.ba"/> === Benfica === U junu je Dedić prešao u portugalski klub [[SL Benfica|Benfica]] za neobjavljenu cijenu.<ref name="faktor.ba"/> Svoj takmičarski debi za klub imao je u utakmici Supertaça Cândido de Oliveira 2025. protiv [[Sporting Portugal|Sportinga CP]], 31. jula i uspio je osvojiti svoj prvi trofej.<ref name="reprezentacija.ba"/> Dvije sedmice kasnije, debitovao je u ligi protiv Estrele.<ref name="ReferenceA"/> Dana 31. augusta, postigao je svoj prvi gol za Benficu u pobjedi nad Alvercom.<ref name="faktor.ba"/> == Reprezentacija == Dedić je predstavljao [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosnu i Hercegovinu]] na svim mlađim nivoima. Također je bio [[Kapiten (nogomet)|kapiten]] [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-17|reprezentacije do 17 godina]].<ref name="faktor.ba"/> U martu 2022. godine, primio je svoj prvi poziv u seniorski reprezentativni tim, za prijateljske utakmice protiv [[Nogometna reprezentacija Gruzije|Gruzije]] i [[Nogometna reprezentacija Luksemburga|Luksemburga]].<ref name="faktor.ba"/><ref name="reprezentacija.ba"/> Dana 23. marta 2023. godine, u [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 – grupa J|kvalifikacijskoj utakmici za UEFA Euro 2024]] protiv [[Nogometna reprezentacija Islanda|Islanda]], Dedić je postigao svoj prvi seniorski reprezentativni gol.<ref name="faktor.ba"/> === Internacionalni golovi === {| class="wikitable sortable" |+Spisak međunarodnih golova koje je postigao Amar Dedić ! scope="col" | Ne. ! scope="col" | Datum ! scope="col" | Mjesto održavanja ! scope="col" | Kapa ! scope="col" | Protivnik ! scope="col" | Rezultat ! scope="col" | Rezultat ! scope="col" | Takmičenje |- | align="center" | 1 | 23. marta 2023. | [[Stadion "Bilino polje"|Bilino Polje]], [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | align="center" | 4 |{{NOG|ISL}} | align="center" | 3–0 | align="center" | 3–0 | [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 – grupa J|Kvalifikacije za UEFA Euro 2024]] |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{UEFA igrač}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Rođeni 2002.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Nogometaši Benfike]] [[Kategorija:Austrijanci porijeklom iz Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Nogometaši Olympique Marseillea]] [[Kategorija:Nogometaši Red Bull Salzburga]] [[Kategorija:Stranice s nepregledanim prevodom]] gr3j8ldku5zl7gl7rlbqxb4imh1wm6y 3822157 3822147 2026-04-01T19:51:34Z Mhare 481 3822157 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | brojnadresu = 17 | datumrođenja = {{datum rođenja i godine|2002|8|18|}} | pozicija = [[Odbrambeni igrač (nogomet)|desni bek]] | rodnadržava = [[Austrija]] | rodnigrad = [[Zell am See (okrug)|Zell am See]] | slika = (2024-09-10 ) FC RB Salzburg gegen SCR Altach 24.jpg | trenutniklub = [[SL Benfica]] | visina = 180 cm<ref>{{cite web|url=https://www.slbenfica.pt/pt-pt/futebol/plantel-principal/dedic|title=Amar Dedić|website=slbenfica.pt|accessdate=29. 1. 2026|language=pt}}</ref> | slikaopis = Amar Dedić igrajući za Salzburg 2024. }} '''Amar Dedić''' ([[Zell am See (okrug)|Zell am See]], [[Salzburg]]'','' 18. august 2002'')'' je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] nogometaš koji igra na poziciji [[Odbrambeni igrač (nogomet)|desnog beka]] za klub [[SL Benfica|Benfica]] iz [[Primeira Liga|Primeira Lige]] i [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentaciju Bosne i Hercegovine]]. Dedić je započeo svoju profesionalnu karijeru u [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburgu]], koji ga je 2019. posudio u [[Liefering]], a 2021. godine ga posudio [[Wolfsberger AC|Wolfsbergeru]], a 2025. [[Olympique de Marseille|Marseilleu]]. Iste godine potpisao je za Benficu. Bivši omladinski reprezentativac Bosne i Hercegovine, Dedić je debitovao za seniorsku reprezentaciju 2022. godine, od tada odigravši preko 20 utakmica. Otac mu je rođen u [[Donja Orahovica (Gračanica)|Donjoj Orahovici]] kod [[Gračanica|Gračanice]], a majka u [[Lišnja]] kod [[Prnjavor|Prnjavora]].<ref>{{Cite web|url=https://reprezentacija.ba/378040-amar-dedic-nije-zaboravio-svoje-porijeklo-posjetio-je-skolu-fudbala-u-donjoj-orahovici|title=Amar Dedić nije zaboravio svoje porijeklo, posjetio je školu fudbala u Donjoj Orahovici|website=Reprezentacija.ba|access-date=2026-04-01}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://n1info.ba/sport/nogomet/ko-je-amar-dedic-novi-junak-zmajeva/|title=Ko je Amar Dedić, novi junak Zmajeva?|website=N1 BiH|access-date=2026-04-01}}</ref> == Klupska karijera == === Red Bull Salzburg === Dedić je počeo igrati nogomet u lokalnom klubu, prije nego što se 2012. godine pridružio [[SK Sturm Graz|omladinskom pogonu Sturm Graza]]. Godine 2015. prešao je u [[FC Red Bull Salzburg|omladinsku akademiju Red Bull Salzburga]]. U augustu 2019. potpisao je svoj prvi profesionalni ugovor sa ekipom.<ref name="faktor.ba">{{Cite news|url=https://faktor.ba/sport/fudbal/mladi-bh-reprezentativac-potpisao-za-salzburg/20415|title=Mladi bh. reprezentativac potpisao za Salzburg|work=faktor.ba|date=1. 8. 2019|access-date=1. 8. 2019|language=}}</ref> Profesionalno je debitovao igrajući za Liefering, prvi tim Red Bull Salzburga, protiv Amstettena 26. jula u dobi sa 16 godina.<ref name="reprezentacija.ba">{{Cite news|url=https://reprezentacija.ba/281198-amar-dedic-sa-16-godina-debitovao-u-seniorskom-fudbalu|title=Amar Dedić sa 16 godina debitovao u seniorskom fudbalu|work=reprezentacija.ba|date=26. 7. 2019|access-date=28. 7. 2019|language=}}</ref> 19. juna 2020. godine postigao je svoj prvi profesionalni gol u pobjedi nad Dornbirnom.<ref name="ReferenceA">{{Cite news|url=https://reprezentacija.ba/302551-amar-dedic-je-sa-17-godina-zabio-svoj-prvi-gol-u-seniorskoj-karijeri|title=Amar Dedić je sa 17 godina zabio svoj prvi gol u seniorskoj karijeri|work=reprezentacija.ba|date=19. 6. 2020|access-date=20. 6. 2020|language=}}</ref> U julu je Dedić potpisao novi četverogodišnji ugovor sa Red Bull Salzburgom.<ref name="faktor.ba"/> Zvanični debi za klub imao je u utakmici [[Austrijski kup|Austrijskog kupa]] protiv Bregenza 9. septembra.<ref name="reprezentacija.ba"/> U junu 2021. godine poslan je na jednogodišnju posudbu u [[Wolfsberger AC|Wolfsberger]].<ref name="faktor.ba"/> Dedić je debitovao u ligi za Red Bull Salzburg 6. augusta 2022. protiv Hartberga.<ref name="faktor.ba"/> Debitovao je u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka UEFA]] protiv [[AC Milan|Milana]] 6. septembra.<ref name="reprezentacija.ba"/> 19. oktobra postigao je svoj prvi gol za ekipu u utakmici Austrijskog kupa protiv Admira Wackera.<ref name="ReferenceA"/> U januaru 2023. godine produžio je ugovor sa timom do juna 2027. godine.<ref name="faktor.ba"/> Svoj prvi trofej s klubom osvojio je 21. maja, kada su osvojili titulu prvaka lige, gdje je uspio postići svoj prvi ligaški gol u pobjedi nad [[SK Sturm Graz|Sturmom iz Graza]].<ref name="faktor.ba"/> U februaru 2025. godine posuđen je francuskom klubu [[Olympique de Marseille|Marseille]] do kraja sezone.<ref name="faktor.ba"/> === Benfica === U junu je Dedić prešao u portugalski klub [[SL Benfica|Benfica]] za neobjavljenu cijenu.<ref name="faktor.ba"/> Svoj takmičarski debi za klub imao je u utakmici Supertaça Cândido de Oliveira 2025. protiv [[Sporting Portugal|Sportinga CP]], 31. jula i uspio je osvojiti svoj prvi trofej.<ref name="reprezentacija.ba"/> Dvije sedmice kasnije, debitovao je u ligi protiv Estrele.<ref name="ReferenceA"/> Dana 31. augusta, postigao je svoj prvi gol za Benficu u pobjedi nad Alvercom.<ref name="faktor.ba"/> == Reprezentacija == Dedić je predstavljao [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosnu i Hercegovinu]] na svim mlađim nivoima. Također je bio [[Kapiten (nogomet)|kapiten]] [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-17|reprezentacije do 17 godina]].<ref name="faktor.ba"/> U martu 2022. godine, primio je svoj prvi poziv u seniorski reprezentativni tim, za prijateljske utakmice protiv [[Nogometna reprezentacija Gruzije|Gruzije]] i [[Nogometna reprezentacija Luksemburga|Luksemburga]].<ref name="faktor.ba"/><ref name="reprezentacija.ba"/> Dana 23. marta 2023. godine, u [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 – grupa J|kvalifikacijskoj utakmici za UEFA Euro 2024]] protiv [[Nogometna reprezentacija Islanda|Islanda]], Dedić je postigao svoj prvi seniorski reprezentativni gol.<ref name="faktor.ba"/> === Internacionalni golovi === {| class="wikitable sortable" |+Spisak međunarodnih golova koje je postigao Amar Dedić ! scope="col" | Ne. ! scope="col" | Datum ! scope="col" | Mjesto održavanja ! scope="col" | Kapa ! scope="col" | Protivnik ! scope="col" | Rezultat ! scope="col" | Rezultat ! scope="col" | Takmičenje |- | align="center" | 1 | 23. marta 2023. | [[Stadion "Bilino polje"|Bilino Polje]], [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | align="center" | 4 |{{NOG|ISL}} | align="center" | 3–0 | align="center" | 3–0 | [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 – grupa J|Kvalifikacije za UEFA Euro 2024]] |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{UEFA igrač}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Rođeni 2002.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Nogometaši Benfike]] [[Kategorija:Austrijanci porijeklom iz Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Nogometaši Olympique Marseillea]] [[Kategorija:Nogometaši Red Bull Salzburga]] [[Kategorija:Stranice s nepregledanim prevodom]] b2n3qclepj546ddlt2du6uk3wntzfdg 3822158 3822157 2026-04-01T19:51:51Z Mhare 481 3822158 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | brojnadresu = 17 | datumrođenja = {{datum rođenja i godine|2002|8|18|}} | pozicija = [[Odbrambeni igrač (nogomet)|desni bek]] | rodnadržava = [[Austrija]] | rodnigrad = [[Zell am See (okrug)|Zell am See]] | slika = (2024-09-10 ) FC RB Salzburg gegen SCR Altach 24.jpg | trenutniklub = [[SL Benfica]] | visina = 180 cm<ref>{{cite web|url=https://www.slbenfica.pt/pt-pt/futebol/plantel-principal/dedic|title=Amar Dedić|website=slbenfica.pt|accessdate=29. 1. 2026|language=pt}}</ref> | slikaopis = Amar Dedić igrajući za Salzburg 2024. }} '''Amar Dedić''' ([[Zell am See (okrug)|Zell am See]], [[Salzburg]]'','' 18. august 2002'')'' je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] nogometaš koji igra na poziciji [[Odbrambeni igrač (nogomet)|desnog beka]] za klub [[SL Benfica|Benfica]] iz [[Primeira Liga|Primeira Lige]] i [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentaciju Bosne i Hercegovine]]. Dedić je započeo svoju profesionalnu karijeru u [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburgu]], koji ga je 2019. posudio u [[Liefering]], a 2021. godine ga posudio [[Wolfsberger AC|Wolfsbergeru]], a 2025. [[Olympique de Marseille|Marseilleu]]. Iste godine potpisao je za Benficu. Bivši omladinski reprezentativac Bosne i Hercegovine, Dedić je debitovao za seniorsku reprezentaciju 2022. godine, od tada odigravši preko 20 utakmica. Otac mu je rođen u [[Donja Orahovica (Gračanica)|Donjoj Orahovici]] kod [[Gračanica|Gračanice]], a majka je iz [[Lišnja]] kod [[Prnjavor|Prnjavora]].<ref>{{Cite web|url=https://reprezentacija.ba/378040-amar-dedic-nije-zaboravio-svoje-porijeklo-posjetio-je-skolu-fudbala-u-donjoj-orahovici|title=Amar Dedić nije zaboravio svoje porijeklo, posjetio je školu fudbala u Donjoj Orahovici|website=Reprezentacija.ba|access-date=2026-04-01}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://n1info.ba/sport/nogomet/ko-je-amar-dedic-novi-junak-zmajeva/|title=Ko je Amar Dedić, novi junak Zmajeva?|website=N1 BiH|access-date=2026-04-01}}</ref> == Klupska karijera == === Red Bull Salzburg === Dedić je počeo igrati nogomet u lokalnom klubu, prije nego što se 2012. godine pridružio [[SK Sturm Graz|omladinskom pogonu Sturm Graza]]. Godine 2015. prešao je u [[FC Red Bull Salzburg|omladinsku akademiju Red Bull Salzburga]]. U augustu 2019. potpisao je svoj prvi profesionalni ugovor sa ekipom.<ref name="faktor.ba">{{Cite news|url=https://faktor.ba/sport/fudbal/mladi-bh-reprezentativac-potpisao-za-salzburg/20415|title=Mladi bh. reprezentativac potpisao za Salzburg|work=faktor.ba|date=1. 8. 2019|access-date=1. 8. 2019|language=}}</ref> Profesionalno je debitovao igrajući za Liefering, prvi tim Red Bull Salzburga, protiv Amstettena 26. jula u dobi sa 16 godina.<ref name="reprezentacija.ba">{{Cite news|url=https://reprezentacija.ba/281198-amar-dedic-sa-16-godina-debitovao-u-seniorskom-fudbalu|title=Amar Dedić sa 16 godina debitovao u seniorskom fudbalu|work=reprezentacija.ba|date=26. 7. 2019|access-date=28. 7. 2019|language=}}</ref> 19. juna 2020. godine postigao je svoj prvi profesionalni gol u pobjedi nad Dornbirnom.<ref name="ReferenceA">{{Cite news|url=https://reprezentacija.ba/302551-amar-dedic-je-sa-17-godina-zabio-svoj-prvi-gol-u-seniorskoj-karijeri|title=Amar Dedić je sa 17 godina zabio svoj prvi gol u seniorskoj karijeri|work=reprezentacija.ba|date=19. 6. 2020|access-date=20. 6. 2020|language=}}</ref> U julu je Dedić potpisao novi četverogodišnji ugovor sa Red Bull Salzburgom.<ref name="faktor.ba"/> Zvanični debi za klub imao je u utakmici [[Austrijski kup|Austrijskog kupa]] protiv Bregenza 9. septembra.<ref name="reprezentacija.ba"/> U junu 2021. godine poslan je na jednogodišnju posudbu u [[Wolfsberger AC|Wolfsberger]].<ref name="faktor.ba"/> Dedić je debitovao u ligi za Red Bull Salzburg 6. augusta 2022. protiv Hartberga.<ref name="faktor.ba"/> Debitovao je u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka UEFA]] protiv [[AC Milan|Milana]] 6. septembra.<ref name="reprezentacija.ba"/> 19. oktobra postigao je svoj prvi gol za ekipu u utakmici Austrijskog kupa protiv Admira Wackera.<ref name="ReferenceA"/> U januaru 2023. godine produžio je ugovor sa timom do juna 2027. godine.<ref name="faktor.ba"/> Svoj prvi trofej s klubom osvojio je 21. maja, kada su osvojili titulu prvaka lige, gdje je uspio postići svoj prvi ligaški gol u pobjedi nad [[SK Sturm Graz|Sturmom iz Graza]].<ref name="faktor.ba"/> U februaru 2025. godine posuđen je francuskom klubu [[Olympique de Marseille|Marseille]] do kraja sezone.<ref name="faktor.ba"/> === Benfica === U junu je Dedić prešao u portugalski klub [[SL Benfica|Benfica]] za neobjavljenu cijenu.<ref name="faktor.ba"/> Svoj takmičarski debi za klub imao je u utakmici Supertaça Cândido de Oliveira 2025. protiv [[Sporting Portugal|Sportinga CP]], 31. jula i uspio je osvojiti svoj prvi trofej.<ref name="reprezentacija.ba"/> Dvije sedmice kasnije, debitovao je u ligi protiv Estrele.<ref name="ReferenceA"/> Dana 31. augusta, postigao je svoj prvi gol za Benficu u pobjedi nad Alvercom.<ref name="faktor.ba"/> == Reprezentacija == Dedić je predstavljao [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosnu i Hercegovinu]] na svim mlađim nivoima. Također je bio [[Kapiten (nogomet)|kapiten]] [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-17|reprezentacije do 17 godina]].<ref name="faktor.ba"/> U martu 2022. godine, primio je svoj prvi poziv u seniorski reprezentativni tim, za prijateljske utakmice protiv [[Nogometna reprezentacija Gruzije|Gruzije]] i [[Nogometna reprezentacija Luksemburga|Luksemburga]].<ref name="faktor.ba"/><ref name="reprezentacija.ba"/> Dana 23. marta 2023. godine, u [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 – grupa J|kvalifikacijskoj utakmici za UEFA Euro 2024]] protiv [[Nogometna reprezentacija Islanda|Islanda]], Dedić je postigao svoj prvi seniorski reprezentativni gol.<ref name="faktor.ba"/> === Internacionalni golovi === {| class="wikitable sortable" |+Spisak međunarodnih golova koje je postigao Amar Dedić ! scope="col" | Ne. ! scope="col" | Datum ! scope="col" | Mjesto održavanja ! scope="col" | Kapa ! scope="col" | Protivnik ! scope="col" | Rezultat ! scope="col" | Rezultat ! scope="col" | Takmičenje |- | align="center" | 1 | 23. marta 2023. | [[Stadion "Bilino polje"|Bilino Polje]], [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | align="center" | 4 |{{NOG|ISL}} | align="center" | 3–0 | align="center" | 3–0 | [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2024 – grupa J|Kvalifikacije za UEFA Euro 2024]] |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{UEFA igrač}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Rođeni 2002.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Nogometaši Benfike]] [[Kategorija:Austrijanci porijeklom iz Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Nogometaši Olympique Marseillea]] [[Kategorija:Nogometaši Red Bull Salzburga]] [[Kategorija:Stranice s nepregledanim prevodom]] ixesrd50hbta7asam32j2mezijlgc3r Tarik Muharemović 0 531349 3822148 3812206 2026-04-01T19:35:54Z Mhare 481 3822148 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | slika = | datumrođenja = {{datum rođenja i godine|2003|2|28|}} | rodnigrad = [[Ljubljana]] | rodnadržava = [[Slovenija]] | visina = 187 cm | pozicija = [[Odbrambeni igrač (nogomet)|Centralni bek]] | trenutniklub = [[US Sassuolo Calcio|Sassuolo]] | brojnadresu = 80 }} '''Tarik Muharemović''' ([[Ljubljana]], 28. februara 2003) je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[Nogomet|nogometaš]] koji igra na poziciji [[Odbrambeni igrač (nogomet)|centralnog beka]] za klub [[US Sassuolo Calcio|Sassuolo]] iz [[Serie A|Serie A.]] Muharemović je započeo svoju profesionalnu karijeru u klubu [[Wolfsberger AC|Wolfsberger]], igrajući uglavnom u rezervnom timu, prije nego se pridružio [[Juventus Next Gen]] u 2021. godini, koji ga je posudio Sassuolu 2024. godine. Sljedeće godine potpisuje trajni ugovor sa Sassoulom. Bivši [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-19|omladinski reprezentativac Bosne i Hercegovine]], Muharemović je debitovao za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|seniorsku reprezentaciju]] 2024. godine, od tada je odigrao 10 utakmica. == Klupska karijera == === Rana karijera === Muharemović je počeo igrati nogomet u lokalnim klubovima, prije nego što se pridružio [[Wolfsberger AC|omladinskom pogonu Wolfsbergera]] 2019.<ref>{{Cite news|url=https://reprezentacija.ba/330415-talijani-prenose-da-je-tarik-muharemovic-novi-igrac-juventusa|title=Talijani prenose da je Tarik Muharemović novi igrač Juventusa|work=reprezentacija.ba|date=12 July 2021|access-date=15 July 2021|language=}}</ref> Profesionalno je debitovao protiv [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburga]], 25. aprila 2021. godine u dobi od 18 godina.<ref>{{Cite news|url=https://faktor.ba/sport/fudbal/roden-u-ljubljani-zeljela-ga-i-austrija-slovenci-pisu-da-ce-mladi-fudbaler-igrati-za-bih/91086|title=Rođen u Ljubljani, željela ga i Austrija: Slovenci pišu da će mladi fudbaler igrati za BiH|work=faktor.ba|date=29 May 2021|access-date=1 June 2021|language=}}</ref> === Juventus === U augustu 2021. godine, Muharemović je prešao u italijanski [[Juventus FC|Juventus]] na četverogodišnji ugovor.<ref>{{Cite news|url=https://klix.ba/sport/nogomet/tarik-muharemovic-potpisao-za-juventus-na-cetiri-godine/210810161|title=Tarik Muharemović potpisao za Juventus na četiri godine|work=klix.ba|date=11 August 2021|access-date=12 August 2021|language=}}</ref> Dana 11. decembra 2022. godine postigao je svoj prvi profesionalni gol igrajući za rezervni tim Juventusa protiv [[Arzignan|Arzignana]].<ref>{{Cite news|url=https://reprezentacija.ba/377403-tarik-muharemovic-postigao-prvi-gol-u-dresu-juventusa|title=Tarik Muharemović postigao prvi gol u dresu Juventusa|work=reprezentacija.ba|date=11 December 2022|access-date=12 December 2022|language=}}</ref> U septembru 2023. potpisao je novi trogodišnji ugovor sa ekipom.<ref>{{Cite news|url=https://avaz.ba/sport/nogomet/857526/talentovani-tarik-muharemovic-potpisao-novi-ugovor-s-juventusom|title=Talentovani Tarik Muharemović potpisao novi ugovor s Juventusom|work=avaz.ba|date=26 September 2023|access-date=28 September 2023}}</ref> === Sassuolo === U augustu 2024, Muharemović je poslan na jednogodišnju posudbu u [[US Sassuolo Calcio|Sassuolo]].<ref>{{Cite news|url=https://faktor.ba/sport/fudbal/tarik-muharemovic-presao-iz-juventusa-u-sassuolo/196458|title=Tarik Muharemović prešao iz Juventusa u Sassuolo|work=faktor.ba|date=28 August 2024|access-date=30 August 2024}}</ref> Zvanični debi imao je 21. septembra protiv [[Cosenza Calcio|Cosenze]].<ref>{{Cite news|url=https://reprezentacija.ba/440412-tarik-muharemovic-debitovao-za-novi-tim-u-italiji|title=Tarik Muharemović debitovao za novi tim u Italiji|work=reprezentacija.ba|date=21 September 2024|access-date=24 September 2024}}</ref> 24. septembra postigao je svoj prvi gol za tim u utakmici [[Italijanski kup|Coppa Italije]] protiv [[US Lecce|Leccea]].<ref>{{Cite news|url=https://n1info.ba/sport/nogomet/tarik-muharemovic-postigao-prvijenac-za-sassuolo-video|title=Tarik Muharemović postigao prvijenac za Sassuolo|work=n1info.ba|date=24 September 2024|access-date=25 September 2024}}</ref> Tri mjeseca kasnije, postigao je svoj prvi ligaški gol u pobjedi nad [[Salernitano|Salernitanom]].<ref>{{Cite news|url=https://avaz.ba/sport/nogomet/950322/muharemovic-postigao-gol-nakon-sjajne-akcije-sassuolo-grabi-ka-serie-a|title=Muharemović postigao gol nakon sjajne akcije, Sassuolo grabi ka Serie A|work=avaz.ba|date=12 January 2025|access-date=15 January 2025}}</ref> U aprilu 2025, Sassuolo je s njim potpisao višegodišnji ugovor.<ref>{{Cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/sassuolo-za-pet-miliona-eura-od-juventusa-otkupio-tarika-muharemovica/496372|title=Sassuolo za pet miliona eura od Juventusa otkupio Tarika Muharemovića|work=sportsport.ba|date=14 April 2025|access-date=15 April 2025}}</ref> Muharemović je bio važan dio Sassuolovog osvajanja titule [[Serie B|Serije B]], njegovog prvog trofeja s klubom, koji je osvojen 4. maja i koji im je donio plasman u [[Serie A|Seriju A]] samo jednu sezonu nakon ispadanja.<ref>{{Cite news|url=https://reprezentacija.ba/465787-muharemovic-i-zvanicno-sa-sassuolom-osvojio-serie-b|title=Muharemović i zvanično sa Sassuolom osvojio Serie B|work=reprezentacija.ba|date=4 May 2025|access-date=4 May 2025}}</ref> U oktobru je produžio ugovor sa timom do juna 2031.<ref>{{Cite news|url=https://klix.ba/sport/nogomet/nagradjen-za-odlicne-igre-u-serie-a-muharemovic-produzio-ugovor-sa-sassuolom/251031140|title=Nagrađen za odlične igre u Serie A: Muharemović produžio ugovor sa Sassuolom|work=klix.ba|date=31 October 2025|access-date=1 November 2025}}</ref> == Reprezentacija == Muharemović je predstavljao [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosnu i Hercegovinu]] na raznim omladinskim nivoima. Također je bio [[Kapiten (nogomet)|kapiten]] [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|tima do 21 godine]] pod vodstvom trenera Vinka Marinovića.<ref>{{Cite news|url=https://oslobodjenje.ba/sport/fudbal/reprezentacija/tarik-muharemovic-uzori-su-mi-emir-spahic-i-edin-dzeko-990351|title=Tarik Muharemović: Uzori su mi Emir Spahić i Edin Džeko|work=oslobodjenje.ba|date=13 October 2024|access-date=15 October 2024}}</ref> U maju 2024. godine, primio je svoj prvi poziv u seniorski reprezentativni tim, za prijateljske utakmice protiv [[Nogometna reprezentacija Engleske|Engleske]] i [[Nogometna reprezentacija Italije|Italije]]. <ref>{{Cite news|url=https://radiosarajevo.ba/sport/nogomet/ovo-je-barbarezov-spisak-za-englesku-i-italiju-pozvano-sedam-novih-zmajeva/545686|title=Ovo je Barbarezov spisak za Englesku i Italiju: Pozvano sedam novih Zmajeva|work=radiosarajevo.ba|date=16 May 2024|access-date=18 May 2024}}</ref> Debitovao je protiv prve reprezentacije 3. juna.<ref>{{Cite news|url=https://faktor.ba/sport/fudbal/engleska-slavila-protiv-bih-zmajevi-u-barbarezovom-debiju-za-pola-sata-potopljeni-u-newcastleu/189628|title=Engleska slavila protiv BiH: Zmajevi u Barbarezovom debiju za pola sata potopljeni u Newcastleu|work=faktor.ba|date=3 June 2024|access-date=4 June 2024}}</ref> Dana 10. juna 2025, u prijateljskoj utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija Slovenije|Slovenije]], Muharemović je postigao svoj prvi seniorski internacionalni gol.<ref>{{Cite news|url=https://avaz.ba/sport/nogomet/979189/slovenija-u-prijateljskoj-utakmici-savladala-bosnu-i-hercegovinu|title=Slovenija u prijateljskoj utakmici savladala Bosnu i Hercegovinu|work=avaz.ba|date=10 June 2025|access-date=10 June 2025}}</ref> == Privatni život == Muharemovićev mlađi brat [[Kenan Muharemović|Kenan]] je također profesionalni fudbaler. <ref>{{Cite news|url=https://faktor.ba/sport/fudbal/brat-bh-reprezentativca-potpisao-za-rapid-iz-beca/191709|title=Brat bh. reprezentativca potpisao za Rapid iz Beča|work=faktor.ba|date=29 June 2024|access-date=1 July 2024}}</ref> Porijeklom je iz [[Zavidovići|Zavidovića]].<ref>{{Cite web|url=https://zdici.info/tarik-muharemovic-porijeklom-iz-zavidovica-potpisao-za-juventus|title=Tarik Muharemović, porijeklom iz Zavidovića, potpisao za Juventus|website=Zdici.info|access-date=2026-04-01}}</ref> == Statistike karijere == === Klub === {{Ažurirano|match played 15 February 2026}}<ref name=soccerway>{{cite web|url=https://int.soccerway.com/players/tarik-muharemovic/627399|title=Tarik Muharemović|website=soccerway.com|accessdate=15 February 2026}}</ref> {| class="wikitable" style="text-align:center" |+Nastupi i golovi po klubu, sezoni i takmičenju ! rowspan="2" | Klub ! rowspan="2" | Sezona ! colspan="3" | Liga ! colspan="2" | Nacionalni kup ! colspan="2" | Ostalo ! colspan="2" | Ukupno |- ! Divizija ! Nastupi ! Golovi ! Nastupi ! Golovi ! Nastupi ! Golovi ! Nastupi ! Golovi |- | [[Wolfsberger AC|Wolfsberger AC II]] | 2020–21 | Austrijska regionalna liga Central | 10 | 0 | colspan="2" | – | colspan="2" | – | 10 | 0 |- | [[Wolfsberger AC]] | 2020–21 | [[Bundesliga Austrije|Austrijska Bundesliga]] | 5 | 0 | colspan="2" | – | 1 | 0 | 6 | 0 |- | rowspan="3" | [[Juventus Next Gen]] | 2022–23 | [[Serie C|Serija C]] | 13 | 1 | colspan="2" | – | 3 | 0 | 16 | 1 |- | 2023–24 | Serija C | 34 | 1 | colspan="2" | – | 7 | 0 | 41 | 1 |- ! colspan="2" | Ukupno ! 47 ! 2 ! colspan="2" | – ! 10 ! 0 ! 57 ! 2 |- | [[US Sassuolo Calcio|Sassuolo]] (posudba) | 2024–25 | [[Serie B|Serija B]] | 28 | 1 | 2 | 1 | colspan="2" | – | 30 | 2 |- | rowspan="2" | [[US Sassuolo Calcio|Sassuolo]] | [[2025–26 US Sassuolo Calcio season|2025–26]] | [[Serie A|Serija A]] | 22 | 2 | 1 | 0 | colspan="2" | – | 23 | 2 |- ! colspan="2" | Ukupno ! 50 ! 3 ! 3 ! 1 ! colspan="2" | – ! 53 ! 4 |- ! colspan="3" | Ukupno u karijeri ! 112 ! 5 ! 3 ! 1 ! 11 ! 0 ! 126 ! 6 |} === Internacionalni golovi === {{Ažurirano|match played 18 November 2025}}<ref name=eufootballinfo>{{cite web|url=https://eu-football.info/_player.php?id=32728|title=Tarik Muharemović|website=eu-football.info|accessdate=18 November 2025}}</ref> {| class="wikitable" style="text-align:center" |+Nastupi i golovi za reprezentaciju ! Nacionalni tim ! Godina ! Nastupi ! Golovi |- | rowspan="4" | [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] |- | 2024. | 4 | 0 |- | 2025. | 6 | 1 |- |2026. | | |- ! colspan="2" | Ukupno ! 10 ! 1 |} {| class="wikitable sortable" |+Spisak međunarodnih golova Tarika Muharemovića ! scope="col" | Ne. ! scope="col" | Datum ! scope="col" | Mjesto održavanja ! scope="col" | Kapa ! scope="col" | Protivnik ! scope="col" | Rezultat ! scope="col" | Rezultat ! scope="col" | Takmičenje |- | align="center" | 1 | 10. juna 2025. | [[Z'dežele stadion|Z'dežele]], [[Celje]], Slovenija | align="center" | 6 |{{NOG|SVN}} | align="center" | 1–2 | align="center" | 1–2 | Prijateljska utakmica |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{UEFA igrač}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Rođeni 2003.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Nogometaši Sassuolo Calcia]] [[Kategorija:Nogometaši u Seriji A]] [[Kategorija:Slovenci porijeklom iz Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Stranice s nepregledanim prevodom]] b45r0kqid2fvzoulbgb2zybd65j5sbl 3822150 3822148 2026-04-01T19:37:03Z AnToni 2325 [[Kategorija:Biografije, Ljubljana]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3822150 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | slika = | datumrođenja = {{datum rođenja i godine|2003|2|28|}} | rodnigrad = [[Ljubljana]] | rodnadržava = [[Slovenija]] | visina = 187 cm | pozicija = [[Odbrambeni igrač (nogomet)|Centralni bek]] | trenutniklub = [[US Sassuolo Calcio|Sassuolo]] | brojnadresu = 80 }} '''Tarik Muharemović''' ([[Ljubljana]], 28. februara 2003) je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[Nogomet|nogometaš]] koji igra na poziciji [[Odbrambeni igrač (nogomet)|centralnog beka]] za klub [[US Sassuolo Calcio|Sassuolo]] iz [[Serie A|Serie A.]] Muharemović je započeo svoju profesionalnu karijeru u klubu [[Wolfsberger AC|Wolfsberger]], igrajući uglavnom u rezervnom timu, prije nego se pridružio [[Juventus Next Gen]] u 2021. godini, koji ga je posudio Sassuolu 2024. godine. Sljedeće godine potpisuje trajni ugovor sa Sassoulom. Bivši [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-19|omladinski reprezentativac Bosne i Hercegovine]], Muharemović je debitovao za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|seniorsku reprezentaciju]] 2024. godine, od tada je odigrao 10 utakmica. == Klupska karijera == === Rana karijera === Muharemović je počeo igrati nogomet u lokalnim klubovima, prije nego što se pridružio [[Wolfsberger AC|omladinskom pogonu Wolfsbergera]] 2019.<ref>{{Cite news|url=https://reprezentacija.ba/330415-talijani-prenose-da-je-tarik-muharemovic-novi-igrac-juventusa|title=Talijani prenose da je Tarik Muharemović novi igrač Juventusa|work=reprezentacija.ba|date=12 July 2021|access-date=15 July 2021|language=}}</ref> Profesionalno je debitovao protiv [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburga]], 25. aprila 2021. godine u dobi od 18 godina.<ref>{{Cite news|url=https://faktor.ba/sport/fudbal/roden-u-ljubljani-zeljela-ga-i-austrija-slovenci-pisu-da-ce-mladi-fudbaler-igrati-za-bih/91086|title=Rođen u Ljubljani, željela ga i Austrija: Slovenci pišu da će mladi fudbaler igrati za BiH|work=faktor.ba|date=29 May 2021|access-date=1 June 2021|language=}}</ref> === Juventus === U augustu 2021. godine, Muharemović je prešao u italijanski [[Juventus FC|Juventus]] na četverogodišnji ugovor.<ref>{{Cite news|url=https://klix.ba/sport/nogomet/tarik-muharemovic-potpisao-za-juventus-na-cetiri-godine/210810161|title=Tarik Muharemović potpisao za Juventus na četiri godine|work=klix.ba|date=11 August 2021|access-date=12 August 2021|language=}}</ref> Dana 11. decembra 2022. godine postigao je svoj prvi profesionalni gol igrajući za rezervni tim Juventusa protiv [[Arzignan|Arzignana]].<ref>{{Cite news|url=https://reprezentacija.ba/377403-tarik-muharemovic-postigao-prvi-gol-u-dresu-juventusa|title=Tarik Muharemović postigao prvi gol u dresu Juventusa|work=reprezentacija.ba|date=11 December 2022|access-date=12 December 2022|language=}}</ref> U septembru 2023. potpisao je novi trogodišnji ugovor sa ekipom.<ref>{{Cite news|url=https://avaz.ba/sport/nogomet/857526/talentovani-tarik-muharemovic-potpisao-novi-ugovor-s-juventusom|title=Talentovani Tarik Muharemović potpisao novi ugovor s Juventusom|work=avaz.ba|date=26 September 2023|access-date=28 September 2023}}</ref> === Sassuolo === U augustu 2024, Muharemović je poslan na jednogodišnju posudbu u [[US Sassuolo Calcio|Sassuolo]].<ref>{{Cite news|url=https://faktor.ba/sport/fudbal/tarik-muharemovic-presao-iz-juventusa-u-sassuolo/196458|title=Tarik Muharemović prešao iz Juventusa u Sassuolo|work=faktor.ba|date=28 August 2024|access-date=30 August 2024}}</ref> Zvanični debi imao je 21. septembra protiv [[Cosenza Calcio|Cosenze]].<ref>{{Cite news|url=https://reprezentacija.ba/440412-tarik-muharemovic-debitovao-za-novi-tim-u-italiji|title=Tarik Muharemović debitovao za novi tim u Italiji|work=reprezentacija.ba|date=21 September 2024|access-date=24 September 2024}}</ref> 24. septembra postigao je svoj prvi gol za tim u utakmici [[Italijanski kup|Coppa Italije]] protiv [[US Lecce|Leccea]].<ref>{{Cite news|url=https://n1info.ba/sport/nogomet/tarik-muharemovic-postigao-prvijenac-za-sassuolo-video|title=Tarik Muharemović postigao prvijenac za Sassuolo|work=n1info.ba|date=24 September 2024|access-date=25 September 2024}}</ref> Tri mjeseca kasnije, postigao je svoj prvi ligaški gol u pobjedi nad [[Salernitano|Salernitanom]].<ref>{{Cite news|url=https://avaz.ba/sport/nogomet/950322/muharemovic-postigao-gol-nakon-sjajne-akcije-sassuolo-grabi-ka-serie-a|title=Muharemović postigao gol nakon sjajne akcije, Sassuolo grabi ka Serie A|work=avaz.ba|date=12 January 2025|access-date=15 January 2025}}</ref> U aprilu 2025, Sassuolo je s njim potpisao višegodišnji ugovor.<ref>{{Cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/sassuolo-za-pet-miliona-eura-od-juventusa-otkupio-tarika-muharemovica/496372|title=Sassuolo za pet miliona eura od Juventusa otkupio Tarika Muharemovića|work=sportsport.ba|date=14 April 2025|access-date=15 April 2025}}</ref> Muharemović je bio važan dio Sassuolovog osvajanja titule [[Serie B|Serije B]], njegovog prvog trofeja s klubom, koji je osvojen 4. maja i koji im je donio plasman u [[Serie A|Seriju A]] samo jednu sezonu nakon ispadanja.<ref>{{Cite news|url=https://reprezentacija.ba/465787-muharemovic-i-zvanicno-sa-sassuolom-osvojio-serie-b|title=Muharemović i zvanično sa Sassuolom osvojio Serie B|work=reprezentacija.ba|date=4 May 2025|access-date=4 May 2025}}</ref> U oktobru je produžio ugovor sa timom do juna 2031.<ref>{{Cite news|url=https://klix.ba/sport/nogomet/nagradjen-za-odlicne-igre-u-serie-a-muharemovic-produzio-ugovor-sa-sassuolom/251031140|title=Nagrađen za odlične igre u Serie A: Muharemović produžio ugovor sa Sassuolom|work=klix.ba|date=31 October 2025|access-date=1 November 2025}}</ref> == Reprezentacija == Muharemović je predstavljao [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosnu i Hercegovinu]] na raznim omladinskim nivoima. Također je bio [[Kapiten (nogomet)|kapiten]] [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|tima do 21 godine]] pod vodstvom trenera Vinka Marinovića.<ref>{{Cite news|url=https://oslobodjenje.ba/sport/fudbal/reprezentacija/tarik-muharemovic-uzori-su-mi-emir-spahic-i-edin-dzeko-990351|title=Tarik Muharemović: Uzori su mi Emir Spahić i Edin Džeko|work=oslobodjenje.ba|date=13 October 2024|access-date=15 October 2024}}</ref> U maju 2024. godine, primio je svoj prvi poziv u seniorski reprezentativni tim, za prijateljske utakmice protiv [[Nogometna reprezentacija Engleske|Engleske]] i [[Nogometna reprezentacija Italije|Italije]]. <ref>{{Cite news|url=https://radiosarajevo.ba/sport/nogomet/ovo-je-barbarezov-spisak-za-englesku-i-italiju-pozvano-sedam-novih-zmajeva/545686|title=Ovo je Barbarezov spisak za Englesku i Italiju: Pozvano sedam novih Zmajeva|work=radiosarajevo.ba|date=16 May 2024|access-date=18 May 2024}}</ref> Debitovao je protiv prve reprezentacije 3. juna.<ref>{{Cite news|url=https://faktor.ba/sport/fudbal/engleska-slavila-protiv-bih-zmajevi-u-barbarezovom-debiju-za-pola-sata-potopljeni-u-newcastleu/189628|title=Engleska slavila protiv BiH: Zmajevi u Barbarezovom debiju za pola sata potopljeni u Newcastleu|work=faktor.ba|date=3 June 2024|access-date=4 June 2024}}</ref> Dana 10. juna 2025, u prijateljskoj utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija Slovenije|Slovenije]], Muharemović je postigao svoj prvi seniorski internacionalni gol.<ref>{{Cite news|url=https://avaz.ba/sport/nogomet/979189/slovenija-u-prijateljskoj-utakmici-savladala-bosnu-i-hercegovinu|title=Slovenija u prijateljskoj utakmici savladala Bosnu i Hercegovinu|work=avaz.ba|date=10 June 2025|access-date=10 June 2025}}</ref> == Privatni život == Muharemovićev mlađi brat [[Kenan Muharemović|Kenan]] je također profesionalni fudbaler. <ref>{{Cite news|url=https://faktor.ba/sport/fudbal/brat-bh-reprezentativca-potpisao-za-rapid-iz-beca/191709|title=Brat bh. reprezentativca potpisao za Rapid iz Beča|work=faktor.ba|date=29 June 2024|access-date=1 July 2024}}</ref> Porijeklom je iz [[Zavidovići|Zavidovića]].<ref>{{Cite web|url=https://zdici.info/tarik-muharemovic-porijeklom-iz-zavidovica-potpisao-za-juventus|title=Tarik Muharemović, porijeklom iz Zavidovića, potpisao za Juventus|website=Zdici.info|access-date=2026-04-01}}</ref> == Statistike karijere == === Klub === {{Ažurirano|match played 15 February 2026}}<ref name=soccerway>{{cite web|url=https://int.soccerway.com/players/tarik-muharemovic/627399|title=Tarik Muharemović|website=soccerway.com|accessdate=15 February 2026}}</ref> {| class="wikitable" style="text-align:center" |+Nastupi i golovi po klubu, sezoni i takmičenju ! rowspan="2" | Klub ! rowspan="2" | Sezona ! colspan="3" | Liga ! colspan="2" | Nacionalni kup ! colspan="2" | Ostalo ! colspan="2" | Ukupno |- ! Divizija ! Nastupi ! Golovi ! Nastupi ! Golovi ! Nastupi ! Golovi ! Nastupi ! Golovi |- | [[Wolfsberger AC|Wolfsberger AC II]] | 2020–21 | Austrijska regionalna liga Central | 10 | 0 | colspan="2" | – | colspan="2" | – | 10 | 0 |- | [[Wolfsberger AC]] | 2020–21 | [[Bundesliga Austrije|Austrijska Bundesliga]] | 5 | 0 | colspan="2" | – | 1 | 0 | 6 | 0 |- | rowspan="3" | [[Juventus Next Gen]] | 2022–23 | [[Serie C|Serija C]] | 13 | 1 | colspan="2" | – | 3 | 0 | 16 | 1 |- | 2023–24 | Serija C | 34 | 1 | colspan="2" | – | 7 | 0 | 41 | 1 |- ! colspan="2" | Ukupno ! 47 ! 2 ! colspan="2" | – ! 10 ! 0 ! 57 ! 2 |- | [[US Sassuolo Calcio|Sassuolo]] (posudba) | 2024–25 | [[Serie B|Serija B]] | 28 | 1 | 2 | 1 | colspan="2" | – | 30 | 2 |- | rowspan="2" | [[US Sassuolo Calcio|Sassuolo]] | [[2025–26 US Sassuolo Calcio season|2025–26]] | [[Serie A|Serija A]] | 22 | 2 | 1 | 0 | colspan="2" | – | 23 | 2 |- ! colspan="2" | Ukupno ! 50 ! 3 ! 3 ! 1 ! colspan="2" | – ! 53 ! 4 |- ! colspan="3" | Ukupno u karijeri ! 112 ! 5 ! 3 ! 1 ! 11 ! 0 ! 126 ! 6 |} === Internacionalni golovi === {{Ažurirano|match played 18 November 2025}}<ref name=eufootballinfo>{{cite web|url=https://eu-football.info/_player.php?id=32728|title=Tarik Muharemović|website=eu-football.info|accessdate=18 November 2025}}</ref> {| class="wikitable" style="text-align:center" |+Nastupi i golovi za reprezentaciju ! Nacionalni tim ! Godina ! Nastupi ! Golovi |- | rowspan="4" | [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] |- | 2024. | 4 | 0 |- | 2025. | 6 | 1 |- |2026. | | |- ! colspan="2" | Ukupno ! 10 ! 1 |} {| class="wikitable sortable" |+Spisak međunarodnih golova Tarika Muharemovića ! scope="col" | Ne. ! scope="col" | Datum ! scope="col" | Mjesto održavanja ! scope="col" | Kapa ! scope="col" | Protivnik ! scope="col" | Rezultat ! scope="col" | Rezultat ! scope="col" | Takmičenje |- | align="center" | 1 | 10. juna 2025. | [[Z'dežele stadion|Z'dežele]], [[Celje]], Slovenija | align="center" | 6 |{{NOG|SVN}} | align="center" | 1–2 | align="center" | 1–2 | Prijateljska utakmica |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{UEFA igrač}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Rođeni 2003.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Nogometaši Sassuolo Calcia]] [[Kategorija:Nogometaši u Seriji A]] [[Kategorija:Slovenci porijeklom iz Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Stranice s nepregledanim prevodom]] [[Kategorija:Biografije, Ljubljana]] tjp6kj4srwmb5vept423t0yka6bkqq7 3822159 3822150 2026-04-01T19:55:07Z Mhare 481 /* Privatni život */ 3822159 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | slika = | datumrođenja = {{datum rođenja i godine|2003|2|28|}} | rodnigrad = [[Ljubljana]] | rodnadržava = [[Slovenija]] | visina = 187 cm | pozicija = [[Odbrambeni igrač (nogomet)|Centralni bek]] | trenutniklub = [[US Sassuolo Calcio|Sassuolo]] | brojnadresu = 80 }} '''Tarik Muharemović''' ([[Ljubljana]], 28. februara 2003) je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[Nogomet|nogometaš]] koji igra na poziciji [[Odbrambeni igrač (nogomet)|centralnog beka]] za klub [[US Sassuolo Calcio|Sassuolo]] iz [[Serie A|Serie A.]] Muharemović je započeo svoju profesionalnu karijeru u klubu [[Wolfsberger AC|Wolfsberger]], igrajući uglavnom u rezervnom timu, prije nego se pridružio [[Juventus Next Gen]] u 2021. godini, koji ga je posudio Sassuolu 2024. godine. Sljedeće godine potpisuje trajni ugovor sa Sassoulom. Bivši [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-19|omladinski reprezentativac Bosne i Hercegovine]], Muharemović je debitovao za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|seniorsku reprezentaciju]] 2024. godine, od tada je odigrao 10 utakmica. == Klupska karijera == === Rana karijera === Muharemović je počeo igrati nogomet u lokalnim klubovima, prije nego što se pridružio [[Wolfsberger AC|omladinskom pogonu Wolfsbergera]] 2019.<ref>{{Cite news|url=https://reprezentacija.ba/330415-talijani-prenose-da-je-tarik-muharemovic-novi-igrac-juventusa|title=Talijani prenose da je Tarik Muharemović novi igrač Juventusa|work=reprezentacija.ba|date=12 July 2021|access-date=15 July 2021|language=}}</ref> Profesionalno je debitovao protiv [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburga]], 25. aprila 2021. godine u dobi od 18 godina.<ref>{{Cite news|url=https://faktor.ba/sport/fudbal/roden-u-ljubljani-zeljela-ga-i-austrija-slovenci-pisu-da-ce-mladi-fudbaler-igrati-za-bih/91086|title=Rođen u Ljubljani, željela ga i Austrija: Slovenci pišu da će mladi fudbaler igrati za BiH|work=faktor.ba|date=29 May 2021|access-date=1 June 2021|language=}}</ref> === Juventus === U augustu 2021. godine, Muharemović je prešao u italijanski [[Juventus FC|Juventus]] na četverogodišnji ugovor.<ref>{{Cite news|url=https://klix.ba/sport/nogomet/tarik-muharemovic-potpisao-za-juventus-na-cetiri-godine/210810161|title=Tarik Muharemović potpisao za Juventus na četiri godine|work=klix.ba|date=11 August 2021|access-date=12 August 2021|language=}}</ref> Dana 11. decembra 2022. godine postigao je svoj prvi profesionalni gol igrajući za rezervni tim Juventusa protiv [[Arzignan|Arzignana]].<ref>{{Cite news|url=https://reprezentacija.ba/377403-tarik-muharemovic-postigao-prvi-gol-u-dresu-juventusa|title=Tarik Muharemović postigao prvi gol u dresu Juventusa|work=reprezentacija.ba|date=11 December 2022|access-date=12 December 2022|language=}}</ref> U septembru 2023. potpisao je novi trogodišnji ugovor sa ekipom.<ref>{{Cite news|url=https://avaz.ba/sport/nogomet/857526/talentovani-tarik-muharemovic-potpisao-novi-ugovor-s-juventusom|title=Talentovani Tarik Muharemović potpisao novi ugovor s Juventusom|work=avaz.ba|date=26 September 2023|access-date=28 September 2023}}</ref> === Sassuolo === U augustu 2024, Muharemović je poslan na jednogodišnju posudbu u [[US Sassuolo Calcio|Sassuolo]].<ref>{{Cite news|url=https://faktor.ba/sport/fudbal/tarik-muharemovic-presao-iz-juventusa-u-sassuolo/196458|title=Tarik Muharemović prešao iz Juventusa u Sassuolo|work=faktor.ba|date=28 August 2024|access-date=30 August 2024}}</ref> Zvanični debi imao je 21. septembra protiv [[Cosenza Calcio|Cosenze]].<ref>{{Cite news|url=https://reprezentacija.ba/440412-tarik-muharemovic-debitovao-za-novi-tim-u-italiji|title=Tarik Muharemović debitovao za novi tim u Italiji|work=reprezentacija.ba|date=21 September 2024|access-date=24 September 2024}}</ref> 24. septembra postigao je svoj prvi gol za tim u utakmici [[Italijanski kup|Coppa Italije]] protiv [[US Lecce|Leccea]].<ref>{{Cite news|url=https://n1info.ba/sport/nogomet/tarik-muharemovic-postigao-prvijenac-za-sassuolo-video|title=Tarik Muharemović postigao prvijenac za Sassuolo|work=n1info.ba|date=24 September 2024|access-date=25 September 2024}}</ref> Tri mjeseca kasnije, postigao je svoj prvi ligaški gol u pobjedi nad [[Salernitano|Salernitanom]].<ref>{{Cite news|url=https://avaz.ba/sport/nogomet/950322/muharemovic-postigao-gol-nakon-sjajne-akcije-sassuolo-grabi-ka-serie-a|title=Muharemović postigao gol nakon sjajne akcije, Sassuolo grabi ka Serie A|work=avaz.ba|date=12 January 2025|access-date=15 January 2025}}</ref> U aprilu 2025, Sassuolo je s njim potpisao višegodišnji ugovor.<ref>{{Cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/sassuolo-za-pet-miliona-eura-od-juventusa-otkupio-tarika-muharemovica/496372|title=Sassuolo za pet miliona eura od Juventusa otkupio Tarika Muharemovića|work=sportsport.ba|date=14 April 2025|access-date=15 April 2025}}</ref> Muharemović je bio važan dio Sassuolovog osvajanja titule [[Serie B|Serije B]], njegovog prvog trofeja s klubom, koji je osvojen 4. maja i koji im je donio plasman u [[Serie A|Seriju A]] samo jednu sezonu nakon ispadanja.<ref>{{Cite news|url=https://reprezentacija.ba/465787-muharemovic-i-zvanicno-sa-sassuolom-osvojio-serie-b|title=Muharemović i zvanično sa Sassuolom osvojio Serie B|work=reprezentacija.ba|date=4 May 2025|access-date=4 May 2025}}</ref> U oktobru je produžio ugovor sa timom do juna 2031.<ref>{{Cite news|url=https://klix.ba/sport/nogomet/nagradjen-za-odlicne-igre-u-serie-a-muharemovic-produzio-ugovor-sa-sassuolom/251031140|title=Nagrađen za odlične igre u Serie A: Muharemović produžio ugovor sa Sassuolom|work=klix.ba|date=31 October 2025|access-date=1 November 2025}}</ref> == Reprezentacija == Muharemović je predstavljao [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosnu i Hercegovinu]] na raznim omladinskim nivoima. Također je bio [[Kapiten (nogomet)|kapiten]] [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|tima do 21 godine]] pod vodstvom trenera Vinka Marinovića.<ref>{{Cite news|url=https://oslobodjenje.ba/sport/fudbal/reprezentacija/tarik-muharemovic-uzori-su-mi-emir-spahic-i-edin-dzeko-990351|title=Tarik Muharemović: Uzori su mi Emir Spahić i Edin Džeko|work=oslobodjenje.ba|date=13 October 2024|access-date=15 October 2024}}</ref> U maju 2024. godine, primio je svoj prvi poziv u seniorski reprezentativni tim, za prijateljske utakmice protiv [[Nogometna reprezentacija Engleske|Engleske]] i [[Nogometna reprezentacija Italije|Italije]]. <ref>{{Cite news|url=https://radiosarajevo.ba/sport/nogomet/ovo-je-barbarezov-spisak-za-englesku-i-italiju-pozvano-sedam-novih-zmajeva/545686|title=Ovo je Barbarezov spisak za Englesku i Italiju: Pozvano sedam novih Zmajeva|work=radiosarajevo.ba|date=16 May 2024|access-date=18 May 2024}}</ref> Debitovao je protiv prve reprezentacije 3. juna.<ref>{{Cite news|url=https://faktor.ba/sport/fudbal/engleska-slavila-protiv-bih-zmajevi-u-barbarezovom-debiju-za-pola-sata-potopljeni-u-newcastleu/189628|title=Engleska slavila protiv BiH: Zmajevi u Barbarezovom debiju za pola sata potopljeni u Newcastleu|work=faktor.ba|date=3 June 2024|access-date=4 June 2024}}</ref> Dana 10. juna 2025, u prijateljskoj utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija Slovenije|Slovenije]], Muharemović je postigao svoj prvi seniorski internacionalni gol.<ref>{{Cite news|url=https://avaz.ba/sport/nogomet/979189/slovenija-u-prijateljskoj-utakmici-savladala-bosnu-i-hercegovinu|title=Slovenija u prijateljskoj utakmici savladala Bosnu i Hercegovinu|work=avaz.ba|date=10 June 2025|access-date=10 June 2025}}</ref> == Privatni život == Muharemovićev mlađi brat [[Kenan Muharemović|Kenan]] je također profesionalni fudbaler. <ref>{{Cite news|url=https://faktor.ba/sport/fudbal/brat-bh-reprezentativca-potpisao-za-rapid-iz-beca/191709|title=Brat bh. reprezentativca potpisao za Rapid iz Beča|work=faktor.ba|date=29 June 2024|access-date=1 July 2024}}</ref> Majka mu je porijeklom iz [[Sanski Most|Sanskog Mosta]], a otac iz [[Zavidovići|Zavidovića]].<ref>{{Cite web|url=https://zdici.info/tarik-muharemovic-porijeklom-iz-zavidovica-potpisao-za-juventus|title=Tarik Muharemović, porijeklom iz Zavidovića, potpisao za Juventus|website=Zdici.info|access-date=2026-04-01}}</ref> == Statistike karijere == === Klub === {{Ažurirano|match played 15 February 2026}}<ref name=soccerway>{{cite web|url=https://int.soccerway.com/players/tarik-muharemovic/627399|title=Tarik Muharemović|website=soccerway.com|accessdate=15 February 2026}}</ref> {| class="wikitable" style="text-align:center" |+Nastupi i golovi po klubu, sezoni i takmičenju ! rowspan="2" | Klub ! rowspan="2" | Sezona ! colspan="3" | Liga ! colspan="2" | Nacionalni kup ! colspan="2" | Ostalo ! colspan="2" | Ukupno |- ! Divizija ! Nastupi ! Golovi ! Nastupi ! Golovi ! Nastupi ! Golovi ! Nastupi ! Golovi |- | [[Wolfsberger AC|Wolfsberger AC II]] | 2020–21 | Austrijska regionalna liga Central | 10 | 0 | colspan="2" | – | colspan="2" | – | 10 | 0 |- | [[Wolfsberger AC]] | 2020–21 | [[Bundesliga Austrije|Austrijska Bundesliga]] | 5 | 0 | colspan="2" | – | 1 | 0 | 6 | 0 |- | rowspan="3" | [[Juventus Next Gen]] | 2022–23 | [[Serie C|Serija C]] | 13 | 1 | colspan="2" | – | 3 | 0 | 16 | 1 |- | 2023–24 | Serija C | 34 | 1 | colspan="2" | – | 7 | 0 | 41 | 1 |- ! colspan="2" | Ukupno ! 47 ! 2 ! colspan="2" | – ! 10 ! 0 ! 57 ! 2 |- | [[US Sassuolo Calcio|Sassuolo]] (posudba) | 2024–25 | [[Serie B|Serija B]] | 28 | 1 | 2 | 1 | colspan="2" | – | 30 | 2 |- | rowspan="2" | [[US Sassuolo Calcio|Sassuolo]] | [[2025–26 US Sassuolo Calcio season|2025–26]] | [[Serie A|Serija A]] | 22 | 2 | 1 | 0 | colspan="2" | – | 23 | 2 |- ! colspan="2" | Ukupno ! 50 ! 3 ! 3 ! 1 ! colspan="2" | – ! 53 ! 4 |- ! colspan="3" | Ukupno u karijeri ! 112 ! 5 ! 3 ! 1 ! 11 ! 0 ! 126 ! 6 |} === Internacionalni golovi === {{Ažurirano|match played 18 November 2025}}<ref name=eufootballinfo>{{cite web|url=https://eu-football.info/_player.php?id=32728|title=Tarik Muharemović|website=eu-football.info|accessdate=18 November 2025}}</ref> {| class="wikitable" style="text-align:center" |+Nastupi i golovi za reprezentaciju ! Nacionalni tim ! Godina ! Nastupi ! Golovi |- | rowspan="4" | [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] |- | 2024. | 4 | 0 |- | 2025. | 6 | 1 |- |2026. | | |- ! colspan="2" | Ukupno ! 10 ! 1 |} {| class="wikitable sortable" |+Spisak međunarodnih golova Tarika Muharemovića ! scope="col" | Ne. ! scope="col" | Datum ! scope="col" | Mjesto održavanja ! scope="col" | Kapa ! scope="col" | Protivnik ! scope="col" | Rezultat ! scope="col" | Rezultat ! scope="col" | Takmičenje |- | align="center" | 1 | 10. juna 2025. | [[Z'dežele stadion|Z'dežele]], [[Celje]], Slovenija | align="center" | 6 |{{NOG|SVN}} | align="center" | 1–2 | align="center" | 1–2 | Prijateljska utakmica |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{UEFA igrač}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Rođeni 2003.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Nogometaši Sassuolo Calcia]] [[Kategorija:Nogometaši u Seriji A]] [[Kategorija:Slovenci porijeklom iz Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Stranice s nepregledanim prevodom]] [[Kategorija:Biografije, Ljubljana]] oyt7nde5wyali699x7lzrrcabswuwy8 3822160 3822159 2026-04-01T19:55:26Z Mhare 481 3822160 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | slika = | datumrođenja = {{datum rođenja i godine|2003|2|28|}} | rodnigrad = [[Ljubljana]] | rodnadržava = [[Slovenija]] | visina = 187 cm | pozicija = [[Odbrambeni igrač (nogomet)|Centralni bek]] | trenutniklub = [[US Sassuolo Calcio|Sassuolo]] | brojnadresu = 80 }} '''Tarik Muharemović''' ([[Ljubljana]], 28. februara 2003) je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[Nogomet|nogometaš]] koji igra na poziciji [[Odbrambeni igrač (nogomet)|centralnog beka]] za klub [[US Sassuolo Calcio|Sassuolo]] iz [[Serie A|Serie A.]] Muharemović je započeo svoju profesionalnu karijeru u klubu [[Wolfsberger AC|Wolfsberger]], igrajući uglavnom u rezervnom timu, prije nego se pridružio [[Juventus Next Gen]] u 2021. godini, koji ga je posudio Sassuolu 2024. godine. Sljedeće godine potpisuje trajni ugovor sa Sassoulom. Bivši [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-19|omladinski reprezentativac Bosne i Hercegovine]], Muharemović je debitovao za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|seniorsku reprezentaciju]] 2024. godine, od tada je odigrao 10 utakmica. == Klupska karijera == === Rana karijera === Muharemović je počeo igrati nogomet u lokalnim klubovima, prije nego što se pridružio [[Wolfsberger AC|omladinskom pogonu Wolfsbergera]] 2019.<ref>{{Cite news|url=https://reprezentacija.ba/330415-talijani-prenose-da-je-tarik-muharemovic-novi-igrac-juventusa|title=Talijani prenose da je Tarik Muharemović novi igrač Juventusa|work=reprezentacija.ba|date=12 July 2021|access-date=15 July 2021|language=}}</ref> Profesionalno je debitovao protiv [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburga]], 25. aprila 2021. godine u dobi od 18 godina.<ref>{{Cite news|url=https://faktor.ba/sport/fudbal/roden-u-ljubljani-zeljela-ga-i-austrija-slovenci-pisu-da-ce-mladi-fudbaler-igrati-za-bih/91086|title=Rođen u Ljubljani, željela ga i Austrija: Slovenci pišu da će mladi fudbaler igrati za BiH|work=faktor.ba|date=29 May 2021|access-date=1 June 2021|language=}}</ref> === Juventus === U augustu 2021. godine, Muharemović je prešao u italijanski [[Juventus FC|Juventus]] na četverogodišnji ugovor.<ref>{{Cite news|url=https://klix.ba/sport/nogomet/tarik-muharemovic-potpisao-za-juventus-na-cetiri-godine/210810161|title=Tarik Muharemović potpisao za Juventus na četiri godine|work=klix.ba|date=11 August 2021|access-date=12 August 2021|language=}}</ref> Dana 11. decembra 2022. godine postigao je svoj prvi profesionalni gol igrajući za rezervni tim Juventusa protiv [[Arzignan|Arzignana]].<ref>{{Cite news|url=https://reprezentacija.ba/377403-tarik-muharemovic-postigao-prvi-gol-u-dresu-juventusa|title=Tarik Muharemović postigao prvi gol u dresu Juventusa|work=reprezentacija.ba|date=11 December 2022|access-date=12 December 2022|language=}}</ref> U septembru 2023. potpisao je novi trogodišnji ugovor sa ekipom.<ref>{{Cite news|url=https://avaz.ba/sport/nogomet/857526/talentovani-tarik-muharemovic-potpisao-novi-ugovor-s-juventusom|title=Talentovani Tarik Muharemović potpisao novi ugovor s Juventusom|work=avaz.ba|date=26 September 2023|access-date=28 September 2023}}</ref> === Sassuolo === U augustu 2024, Muharemović je poslan na jednogodišnju posudbu u [[US Sassuolo Calcio|Sassuolo]].<ref>{{Cite news|url=https://faktor.ba/sport/fudbal/tarik-muharemovic-presao-iz-juventusa-u-sassuolo/196458|title=Tarik Muharemović prešao iz Juventusa u Sassuolo|work=faktor.ba|date=28 August 2024|access-date=30 August 2024}}</ref> Zvanični debi imao je 21. septembra protiv [[Cosenza Calcio|Cosenze]].<ref>{{Cite news|url=https://reprezentacija.ba/440412-tarik-muharemovic-debitovao-za-novi-tim-u-italiji|title=Tarik Muharemović debitovao za novi tim u Italiji|work=reprezentacija.ba|date=21 September 2024|access-date=24 September 2024}}</ref> 24. septembra postigao je svoj prvi gol za tim u utakmici [[Italijanski kup|Coppa Italije]] protiv [[US Lecce|Leccea]].<ref>{{Cite news|url=https://n1info.ba/sport/nogomet/tarik-muharemovic-postigao-prvijenac-za-sassuolo-video|title=Tarik Muharemović postigao prvijenac za Sassuolo|work=n1info.ba|date=24 September 2024|access-date=25 September 2024}}</ref> Tri mjeseca kasnije, postigao je svoj prvi ligaški gol u pobjedi nad [[Salernitano|Salernitanom]].<ref>{{Cite news|url=https://avaz.ba/sport/nogomet/950322/muharemovic-postigao-gol-nakon-sjajne-akcije-sassuolo-grabi-ka-serie-a|title=Muharemović postigao gol nakon sjajne akcije, Sassuolo grabi ka Serie A|work=avaz.ba|date=12 January 2025|access-date=15 January 2025}}</ref> U aprilu 2025, Sassuolo je s njim potpisao višegodišnji ugovor.<ref>{{Cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/sassuolo-za-pet-miliona-eura-od-juventusa-otkupio-tarika-muharemovica/496372|title=Sassuolo za pet miliona eura od Juventusa otkupio Tarika Muharemovića|work=sportsport.ba|date=14 April 2025|access-date=15 April 2025}}</ref> Muharemović je bio važan dio Sassuolovog osvajanja titule [[Serie B|Serije B]], njegovog prvog trofeja s klubom, koji je osvojen 4. maja i koji im je donio plasman u [[Serie A|Seriju A]] samo jednu sezonu nakon ispadanja.<ref>{{Cite news|url=https://reprezentacija.ba/465787-muharemovic-i-zvanicno-sa-sassuolom-osvojio-serie-b|title=Muharemović i zvanično sa Sassuolom osvojio Serie B|work=reprezentacija.ba|date=4 May 2025|access-date=4 May 2025}}</ref> U oktobru je produžio ugovor sa timom do juna 2031.<ref>{{Cite news|url=https://klix.ba/sport/nogomet/nagradjen-za-odlicne-igre-u-serie-a-muharemovic-produzio-ugovor-sa-sassuolom/251031140|title=Nagrađen za odlične igre u Serie A: Muharemović produžio ugovor sa Sassuolom|work=klix.ba|date=31 October 2025|access-date=1 November 2025}}</ref> == Reprezentacija == Muharemović je predstavljao [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosnu i Hercegovinu]] na raznim omladinskim nivoima. Također je bio [[Kapiten (nogomet)|kapiten]] [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|tima do 21 godine]] pod vodstvom trenera Vinka Marinovića.<ref>{{Cite news|url=https://oslobodjenje.ba/sport/fudbal/reprezentacija/tarik-muharemovic-uzori-su-mi-emir-spahic-i-edin-dzeko-990351|title=Tarik Muharemović: Uzori su mi Emir Spahić i Edin Džeko|work=oslobodjenje.ba|date=13 October 2024|access-date=15 October 2024}}</ref> U maju 2024. godine, primio je svoj prvi poziv u seniorski reprezentativni tim, za prijateljske utakmice protiv [[Nogometna reprezentacija Engleske|Engleske]] i [[Nogometna reprezentacija Italije|Italije]]. <ref>{{Cite news|url=https://radiosarajevo.ba/sport/nogomet/ovo-je-barbarezov-spisak-za-englesku-i-italiju-pozvano-sedam-novih-zmajeva/545686|title=Ovo je Barbarezov spisak za Englesku i Italiju: Pozvano sedam novih Zmajeva|work=radiosarajevo.ba|date=16 May 2024|access-date=18 May 2024}}</ref> Debitovao je protiv prve reprezentacije 3. juna.<ref>{{Cite news|url=https://faktor.ba/sport/fudbal/engleska-slavila-protiv-bih-zmajevi-u-barbarezovom-debiju-za-pola-sata-potopljeni-u-newcastleu/189628|title=Engleska slavila protiv BiH: Zmajevi u Barbarezovom debiju za pola sata potopljeni u Newcastleu|work=faktor.ba|date=3 June 2024|access-date=4 June 2024}}</ref> Dana 10. juna 2025, u prijateljskoj utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija Slovenije|Slovenije]], Muharemović je postigao svoj prvi seniorski internacionalni gol.<ref>{{Cite news|url=https://avaz.ba/sport/nogomet/979189/slovenija-u-prijateljskoj-utakmici-savladala-bosnu-i-hercegovinu|title=Slovenija u prijateljskoj utakmici savladala Bosnu i Hercegovinu|work=avaz.ba|date=10 June 2025|access-date=10 June 2025}}</ref> == Privatni život == Muharemovićev mlađi brat [[Kenan Muharemović|Kenan]] je također profesionalni fudbaler. <ref>{{Cite news|url=https://faktor.ba/sport/fudbal/brat-bh-reprezentativca-potpisao-za-rapid-iz-beca/191709|title=Brat bh. reprezentativca potpisao za Rapid iz Beča|work=faktor.ba|date=29 June 2024|access-date=1 July 2024}}</ref> Majka mu je porijeklom iz [[Sanski Most|Sanskog Mosta]],<ref>{{Cite web|url=https://www.inmedia.ba/sanski-most-ponosan-na-tarika-muharemovica/|title=Sanski Most ponosan na Tarika Muharemovića|last=Redakcija|date=2026-03-27|website=inmedia.ba|language=bs-BA|access-date=2026-04-01}}</ref> a otac iz [[Zavidovići|Zavidovića]].<ref>{{Cite web|url=https://zdici.info/tarik-muharemovic-porijeklom-iz-zavidovica-potpisao-za-juventus|title=Tarik Muharemović, porijeklom iz Zavidovića, potpisao za Juventus|website=Zdici.info|access-date=2026-04-01}}</ref> == Statistike karijere == === Klub === {{Ažurirano|match played 15 February 2026}}<ref name=soccerway>{{cite web|url=https://int.soccerway.com/players/tarik-muharemovic/627399|title=Tarik Muharemović|website=soccerway.com|accessdate=15 February 2026}}</ref> {| class="wikitable" style="text-align:center" |+Nastupi i golovi po klubu, sezoni i takmičenju ! rowspan="2" | Klub ! rowspan="2" | Sezona ! colspan="3" | Liga ! colspan="2" | Nacionalni kup ! colspan="2" | Ostalo ! colspan="2" | Ukupno |- ! Divizija ! Nastupi ! Golovi ! Nastupi ! Golovi ! Nastupi ! Golovi ! Nastupi ! Golovi |- | [[Wolfsberger AC|Wolfsberger AC II]] | 2020–21 | Austrijska regionalna liga Central | 10 | 0 | colspan="2" | – | colspan="2" | – | 10 | 0 |- | [[Wolfsberger AC]] | 2020–21 | [[Bundesliga Austrije|Austrijska Bundesliga]] | 5 | 0 | colspan="2" | – | 1 | 0 | 6 | 0 |- | rowspan="3" | [[Juventus Next Gen]] | 2022–23 | [[Serie C|Serija C]] | 13 | 1 | colspan="2" | – | 3 | 0 | 16 | 1 |- | 2023–24 | Serija C | 34 | 1 | colspan="2" | – | 7 | 0 | 41 | 1 |- ! colspan="2" | Ukupno ! 47 ! 2 ! colspan="2" | – ! 10 ! 0 ! 57 ! 2 |- | [[US Sassuolo Calcio|Sassuolo]] (posudba) | 2024–25 | [[Serie B|Serija B]] | 28 | 1 | 2 | 1 | colspan="2" | – | 30 | 2 |- | rowspan="2" | [[US Sassuolo Calcio|Sassuolo]] | [[2025–26 US Sassuolo Calcio season|2025–26]] | [[Serie A|Serija A]] | 22 | 2 | 1 | 0 | colspan="2" | – | 23 | 2 |- ! colspan="2" | Ukupno ! 50 ! 3 ! 3 ! 1 ! colspan="2" | – ! 53 ! 4 |- ! colspan="3" | Ukupno u karijeri ! 112 ! 5 ! 3 ! 1 ! 11 ! 0 ! 126 ! 6 |} === Internacionalni golovi === {{Ažurirano|match played 18 November 2025}}<ref name=eufootballinfo>{{cite web|url=https://eu-football.info/_player.php?id=32728|title=Tarik Muharemović|website=eu-football.info|accessdate=18 November 2025}}</ref> {| class="wikitable" style="text-align:center" |+Nastupi i golovi za reprezentaciju ! Nacionalni tim ! Godina ! Nastupi ! Golovi |- | rowspan="4" | [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] |- | 2024. | 4 | 0 |- | 2025. | 6 | 1 |- |2026. | | |- ! colspan="2" | Ukupno ! 10 ! 1 |} {| class="wikitable sortable" |+Spisak međunarodnih golova Tarika Muharemovića ! scope="col" | Ne. ! scope="col" | Datum ! scope="col" | Mjesto održavanja ! scope="col" | Kapa ! scope="col" | Protivnik ! scope="col" | Rezultat ! scope="col" | Rezultat ! scope="col" | Takmičenje |- | align="center" | 1 | 10. juna 2025. | [[Z'dežele stadion|Z'dežele]], [[Celje]], Slovenija | align="center" | 6 |{{NOG|SVN}} | align="center" | 1–2 | align="center" | 1–2 | Prijateljska utakmica |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{UEFA igrač}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Rođeni 2003.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Nogometaši Sassuolo Calcia]] [[Kategorija:Nogometaši u Seriji A]] [[Kategorija:Slovenci porijeklom iz Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Stranice s nepregledanim prevodom]] [[Kategorija:Biografije, Ljubljana]] 75has3tdpacrb9ikff5phyqzugceb41 3822171 3822160 2026-04-01T20:39:42Z Mhare 481 popravke 3822171 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | slika = | datumrođenja = {{datum rođenja i godine|2003|2|28}} | rodnigrad = [[Ljubljana]] | rodnadržava = [[Slovenija]] | visina = 187 cm | pozicija = [[Odbrambeni igrač (nogomet)|Centralni bek]] | trenutniklub = [[US Sassuolo Calcio|Sassuolo]] | brojnadresu = 80 }} '''Tarik Muharemović''' ([[Ljubljana]], 28. februara 2003) jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[nogomet]]aš koji igra na poziciji [[Odbrambeni igrač (nogomet)|centralnog beka]] za [[US Sassuolo Calcio|Sassuolo]]. Profesionalnu karijeru započeo je u [[Wolfsberger AC|Wolfsbergeru]], a potom je nastupao za [[Juventus Next Gen]]. U [[US Sassuolo Calcio|Sassuolo]] je najprije došao na posudbu, da bi kasnije potpisao i trajni ugovor s klubom. Nakon nastupa za omladinske selekcije [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosne i Hercegovine]], za seniorsku reprezentaciju debitovao je 2024. godine. == Klupska karijera == === Rana karijera === Muharemović je počeo igrati nogomet u lokalnim klubovima, prije nego što se 2019. pridružio omladinskom pogonu [[Wolfsberger AC|Wolfsbergera]].<ref>{{Cite news|url=https://reprezentacija.ba/330415-talijani-prenose-da-je-tarik-muharemovic-novi-igrac-juventusa|title=Talijani prenose da je Tarik Muharemović novi igrač Juventusa|work=reprezentacija.ba|date=12 July 2021|access-date=15 July 2021}}</ref> Za prvi tim debitovao je 25. aprila 2021. protiv [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburga]], sa 18 godina.<ref>{{Cite news|url=https://faktor.ba/sport/fudbal/roden-u-ljubljani-zeljela-ga-i-austrija-slovenci-pisu-da-ce-mladi-fudbaler-igrati-za-bih/91086|title=Rođen u Ljubljani, željela ga i Austrija: Slovenci pišu da će mladi fudbaler igrati za BiH|work=faktor.ba|date=29 May 2021|access-date=1 June 2021}}</ref> === Juventus === U augustu 2021. prešao je u [[Juventus FC|Juventus]] i potpisao četverogodišnji ugovor.<ref>{{Cite news|url=https://klix.ba/sport/nogomet/tarik-muharemovic-potpisao-za-juventus-na-cetiri-godine/210810161|title=Tarik Muharemović potpisao za Juventus na četiri godine|work=klix.ba|date=11 August 2021|access-date=12 August 2021}}</ref> Prvi profesionalni gol postigao je 11. decembra 2022. nastupajući za rezervni tim Juventusa protiv [[Arzignan|Arzignana]].<ref>{{Cite news|url=https://reprezentacija.ba/377403-tarik-muharemovic-postigao-prvi-gol-u-dresu-juventusa|title=Tarik Muharemović postigao prvi gol u dresu Juventusa|work=reprezentacija.ba|date=11 December 2022|access-date=12 December 2022}}</ref> U septembru 2023. potpisao je novi trogodišnji ugovor s klubom.<ref>{{Cite news|url=https://avaz.ba/sport/nogomet/857526/talentovani-tarik-muharemovic-potpisao-novi-ugovor-s-juventusom|title=Talentovani Tarik Muharemović potpisao novi ugovor s Juventusom|work=avaz.ba|date=26 September 2023|access-date=28 September 2023}}</ref> === Sassuolo === U augustu 2024. otišao je na jednogodišnju posudbu u [[US Sassuolo Calcio|Sassuolo]].<ref>{{Cite news|url=https://faktor.ba/sport/fudbal/tarik-muharemovic-presao-iz-juventusa-u-sassuolo/196458|title=Tarik Muharemović prešao iz Juventusa u Sassuolo|work=faktor.ba|date=28 August 2024|access-date=30 August 2024}}</ref> Za klub je debitovao 21. septembra protiv [[Cosenza Calcio|Cosenze]].<ref>{{Cite news|url=https://reprezentacija.ba/440412-tarik-muharemovic-debitovao-za-novi-tim-u-italiji|title=Tarik Muharemović debitovao za novi tim u Italiji|work=reprezentacija.ba|date=21 September 2024|access-date=24 September 2024}}</ref> Prvi gol za Sassuolo postigao je 24. septembra 2024. u utakmici [[Italijanski kup|Coppa Italije]] protiv [[US Lecce|Leccea]].<ref>{{Cite news|url=https://n1info.ba/sport/nogomet/tarik-muharemovic-postigao-prvijenac-za-sassuolo-video|title=Tarik Muharemović postigao prvijenac za Sassuolo|work=n1info.ba|date=24 September 2024|access-date=25 September 2024}}</ref> Prvi ligaški gol zabio je tri mjeseca kasnije u pobjedi nad [[Salernitana|Salernitanom]].<ref>{{Cite news|url=https://avaz.ba/sport/nogomet/950322/muharemovic-postigao-gol-nakon-sjajne-akcije-sassuolo-grabi-ka-serie-a|title=Muharemović postigao gol nakon sjajne akcije, Sassuolo grabi ka Serie A|work=avaz.ba|date=12 January 2025|access-date=15 January 2025}}</ref> U aprilu 2025. Sassuolo je s njim potpisao višegodišnji ugovor.<ref>{{Cite news|url=https://sportsport.ba/fudbal/sassuolo-za-pet-miliona-eura-od-juventusa-otkupio-tarika-muharemovica/496372|title=Sassuolo za pet miliona eura od Juventusa otkupio Tarika Muharemovića|work=sportsport.ba|date=14 April 2025|access-date=15 April 2025}}</ref> Bio je dio ekipe koja je 4. maja 2025. osvojila naslov prvaka [[Serie B|Serije B]] i izborila povratak u [[Serie A|Seriju A]].<ref>{{Cite news|url=https://reprezentacija.ba/465787-muharemovic-i-zvanicno-sa-sassuolom-osvojio-serie-b|title=Muharemović i zvanično sa Sassuolom osvojio Serie B|work=reprezentacija.ba|date=4 May 2025|access-date=4 May 2025}}</ref> U oktobru iste godine produžio je ugovor sa Sassuolom do juna 2031.<ref>{{Cite news|url=https://klix.ba/sport/nogomet/nagradjen-za-odlicne-igre-u-serie-a-muharemovic-produzio-ugovor-sa-sassuolom/251031140|title=Nagrađen za odlične igre u Serie A: Muharemović produžio ugovor sa Sassuolom|work=klix.ba|date=31 October 2025|access-date=1 November 2025}}</ref> == Reprezentacija == Muharemović je nastupao za omladinske selekcije [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosne i Hercegovine]], a bio je i kapiten [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|reprezentacije do 21 godine]] pod vodstvom Vinka Marinovića.<ref>{{Cite news|url=https://oslobodjenje.ba/sport/fudbal/reprezentacija/tarik-muharemovic-uzori-su-mi-emir-spahic-i-edin-dzeko-990351|title=Tarik Muharemović: Uzori su mi Emir Spahić i Edin Džeko|work=oslobodjenje.ba|date=13 October 2024|access-date=15 October 2024}}</ref> Prvi poziv u seniorsku reprezentaciju dobio je u maju 2024. za prijateljske utakmice protiv [[Nogometna reprezentacija Engleske|Engleske]] i [[Nogometna reprezentacija Italije|Italije]].<ref>{{Cite news|url=https://radiosarajevo.ba/sport/nogomet/ovo-je-barbarezov-spisak-za-englesku-i-italiju-pozvano-sedam-novih-zmajeva/545686|title=Ovo je Barbarezov spisak za Englesku i Italiju: Pozvano sedam novih Zmajeva|work=radiosarajevo.ba|date=16 May 2024|access-date=18 May 2024}}</ref> Debitovao je 3. juna 2024. u utakmici protiv Engleske.<ref>{{Cite news|url=https://faktor.ba/sport/fudbal/engleska-slavila-protiv-bih-zmajevi-u-barbarezovom-debiju-za-pola-sata-potopljeni-u-newcastleu/189628|title=Engleska slavila protiv BiH: Zmajevi u Barbarezovom debiju za pola sata potopljeni u Newcastleu|work=faktor.ba|date=3 June 2024|access-date=4 June 2024}}</ref> Prvi gol za seniorsku reprezentaciju postigao je 10. juna 2025. u prijateljskoj utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija Slovenije|Slovenije]].<ref>{{Cite news|url=https://avaz.ba/sport/nogomet/979189/slovenija-u-prijateljskoj-utakmici-savladala-bosnu-i-hercegovinu|title=Slovenija u prijateljskoj utakmici savladala Bosnu i Hercegovinu|work=avaz.ba|date=10 June 2025|access-date=10 June 2025}}</ref> == Privatni život == Muharemovićev mlađi brat [[Kenan Muharemović|Kenan]] također je profesionalni nogometaš.<ref>{{Cite news|url=https://faktor.ba/sport/fudbal/brat-bh-reprezentativca-potpisao-za-rapid-iz-beca/191709|title=Brat bh. reprezentativca potpisao za Rapid iz Beča|work=faktor.ba|date=29 June 2024|access-date=1 July 2024}}</ref> Majka mu je porijeklom iz [[Sanski Most|Sanskog Mosta]],<ref>{{Cite web|url=https://www.inmedia.ba/sanski-most-ponosan-na-tarika-muharemovica/|title=Sanski Most ponosan na Tarika Muharemovića|last=Redakcija|date=2026-03-27|website=inmedia.ba|language=bs-BA|access-date=2026-04-01}}</ref> a otac iz [[Zavidovići|Zavidovića]].<ref>{{Cite web|url=https://zdici.info/tarik-muharemovic-porijeklom-iz-zavidovica-potpisao-za-juventus|title=Tarik Muharemović, porijeklom iz Zavidovića, potpisao za Juventus|website=Zdici.info|access-date=2026-04-01}}</ref> == Statistike karijere == === Klub === {{Ažurirano|match played 15 February 2026}}<ref name=soccerway>{{cite web|url=https://int.soccerway.com/players/tarik-muharemovic/627399|title=Tarik Muharemović|website=soccerway.com|accessdate=15 February 2026}}</ref> {| class="wikitable" style="text-align:center" |+ Nastupi i golovi po klubu, sezoni i takmičenju ! rowspan="2" | Klub ! rowspan="2" | Sezona ! colspan="3" | Liga ! colspan="2" | Nacionalni kup ! colspan="2" | Ostalo ! colspan="2" | Ukupno |- ! Divizija ! Nastupi ! Golovi ! Nastupi ! Golovi ! Nastupi ! Golovi ! Nastupi ! Golovi |- | [[Wolfsberger AC|Wolfsberger AC II]] | 2020–21 | Austrijska regionalna liga Central | 10 | 0 | colspan="2" | – | colspan="2" | – | 10 | 0 |- | [[Wolfsberger AC]] | 2020–21 | [[Bundesliga Austrije|Austrijska Bundesliga]] | 5 | 0 | colspan="2" | – | 1 | 0 | 6 | 0 |- | rowspan="3" | [[Juventus Next Gen]] | 2022–23 | [[Serie C|Serija C]] | 13 | 1 | colspan="2" | – | 3 | 0 | 16 | 1 |- | 2023–24 | [[Serie C|Serija C]] | 34 | 1 | colspan="2" | – | 7 | 0 | 41 | 1 |- ! colspan="2" | Ukupno ! 47 ! 2 ! colspan="2" | – ! 10 ! 0 ! 57 ! 2 |- | [[US Sassuolo Calcio|Sassuolo]] (posudba) | 2024–25 | [[Serie B|Serija B]] | 28 | 1 | 2 | 1 | colspan="2" | – | 30 | 2 |- | rowspan="2" | [[US Sassuolo Calcio|Sassuolo]] | [[2025–26 US Sassuolo Calcio season|2025–26]] | [[Serie A|Serija A]] | 22 | 2 | 1 | 0 | colspan="2" | – | 23 | 2 |- ! colspan="2" | Ukupno ! 50 ! 3 ! 3 ! 1 ! colspan="2" | – ! 53 ! 4 |- ! colspan="3" | Ukupno u karijeri ! 112 ! 5 ! 3 ! 1 ! 11 ! 0 ! 126 ! 6 |} === Reprezentacija === {{Ažurirano|match played 18 November 2025}}<ref name=eufootballinfo>{{cite web|url=https://eu-football.info/_player.php?id=32728|title=Tarik Muharemović|website=eu-football.info|accessdate=18 November 2025}}</ref> {| class="wikitable" style="text-align:center" |+ Nastupi i golovi za reprezentaciju ! Nacionalni tim ! Godina ! Nastupi ! Golovi |- | rowspan="3" | [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] | 2024. | 4 | 0 |- | 2025. | 6 | 1 |- ! Ukupno ! 10 ! 1 |} === Međunarodni golovi === {| class="wikitable sortable" |+ Spisak međunarodnih golova Tarika Muharemovića ! scope="col" | Br. ! scope="col" | Datum ! scope="col" | Mjesto održavanja ! scope="col" | Nastup ! scope="col" | Protivnik ! scope="col" | Rezultat ! scope="col" | Konačni rezultat ! scope="col" | Takmičenje |- | align="center" | 1 | 10. juna 2025. | [[Z'dežele stadion|Z'dežele]], [[Celje]], [[Slovenija]] | align="center" | 6 | {{NOG|SVN}} | align="center" | 1–2 | align="center" | 1–2 | Prijateljska utakmica |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{UEFA igrač}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Muharemović, Tarik}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Rođeni 2003.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Nogometaši Sassuolo Calcia]] [[Kategorija:Nogometaši u Seriji A]] 2ldurammqgtt96ft1oul40e21669fz0 Bizantijski kalendar 0 531497 3822178 3814008 2026-04-01T20:59:41Z Mhare 481 3822178 wikitext text/x-wiki '''Bizantijski kalendar''' (poznat i kao '''era od stvaranja svijeta''' ili lat. ''Anno Mundi'') bio je sistem računanja vremena u [[Bizantijsko Carstvo|Bizantijskom Carstvu]] i u dijelu pravoslavne tradicije. Zasnivan je na [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]], ali je godine brojao od pretpostavljenog datuma stvaranja svijeta, koji je u toj eri postavljen u 5509. godinu prije nove ere.<ref name="BritEra">{{cite web|url=https://www.britannica.com/topic/anno-mundi|title=Anno mundi|website=Encyclopaedia Britannica|access-date=1. 4. 2026}}</ref><ref name="OrthodoxWiki">{{cite web|url=https://orthodoxwiki.org/Byzantine_Creation_Era|title=Byzantine Creation Era|website=OrthodoxWiki|access-date=1. 4. 2026}}</ref> == Osnovne osobine == Za razliku od savremenog računanja vremena, u bizantijskom kalendaru godine se nisu brojale od [[Isus|Kristovog]] rođenja, nego od stvaranja svijeta.<ref name="OrthodoxWiki"/> Zbog toga su se godine označavale formulama poput ''6500. godina od stvaranja svijeta''.<ref name="OrthodoxWiki"/> Kalendar je bio istovjetan julijanskom u pogledu mjeseci i dana, ali se razlikovao po početku godine i po eri prema kojoj su se brojale godine.<ref name="OrthodoxWiki"/> Nova godina počinjala je [[1. septembar|1. septembra]], a ne 1. januara, što je bilo povezano i s crkvenom i s državnom administracijom.<ref name="OrthodoxWiki"/> == Nastanak i razvoj == Bizantijski kalendar razvio se iz ranijih kršćanskih pokušaja da se usklade [[Biblija|biblijska]] hronologija, julijanski kalendar i potrebe crkvenog računanja vremena, naročito pri određivanju datuma [[Uskrs]]a.<ref name="OrthodoxWiki"/> Kao općeprihvaćena era u bizantijskom svijetu učvrstio se u ranom srednjem vijeku, a kasnije je postao i službeni sistem datiranja u državnim i crkvenim dokumentima Bizantijskog Carstva.<ref name="OrthodoxWiki"/> == Upotreba == Osim u Bizantijskom Carstvu, ovaj sistem koristio se i u drugim pravoslavnim zemljama i sredinama pod bizantijskim kulturnim utjecajem.<ref name="OrthodoxWiki"/> Posebno je bio raširen u srednjovjekovnoj [[Rusija|Rusiji]], gdje je ostao u službenoj upotrebi do 1700. godine, kada ga je [[Petar Veliki]] zamijenio računanjem godina od Kristovog rođenja, uz zadržavanje julijanskog kalendara.<ref name="Peter1700">{{cite web|url=https://www.encyclopedia.com/people/history/yugoslavian-history-biographies/peter-i-yugoslavia|title=Peter I|website=Encyclopedia.com|access-date=1. 4. 2026}}</ref><ref name="Cambridge1700">{{cite web|url=https://www.cambridge.org/core/journals/slavic-review/article/calendar-reform-under-peter-the-great-absolutist-prerogatives-plural-temporalities-and-christian-exceptionalism/F86C0ED9716AA7CF49C72E9798FD58CB|title=Calendar Reform under Peter the Great: Absolutist Prerogatives, Plural Temporalities, and Christian Exceptionalism|website=Cambridge University Press|access-date=1. 4. 2026}}</ref> == Veza sa savremenim kalendarom == Budući da je osnova bizantijskog kalendara bio julijanski kalendar, dani i mjeseci odgovarali su julijanskom sistemu, dok je razlika bila prvenstveno u numeraciji godina.<ref name="OrthodoxWiki"/> Tako, naprimjer, godina koja je u gregorijanskom kalendaru 2026. odgovara 7534. ili 7535. godini po bizantijskom kalendaru, zavisno od toga da li je datum prije ili poslije 1. septembra.<ref name="OrthodoxWiki"/> == Značaj == Bizantijski kalendar nije imao samo praktičnu nego i izraženu teološku funkciju. U bizantijskom poimanju historije vrijeme je bilo dio božanskog plana, s jasno određenim početkom u stvaranju svijeta i konačnim ciljem u spasenju.<ref name="OrthodoxWiki"/> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Kalendari]] [[Kategorija:Hronologija]] [[Kategorija:Bizantijsko Carstvo]] sltusefs2xy6pgux7zddo0vso812zol Wikipedia:CEE Proljeće 2026./CEE žene 4 531580 3822065 3821993 2026-04-01T14:49:24Z AnToni 2325 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/Panasko|Panasko]] ([[User talk:Panasko|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:AnToni|AnToni]] 3821108 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:CEE Women Campaign logo (black).svg|mini]] '''CEE žene''' je podtakmičenje u okviru [[Wikipedia:CEE Proljeće 2026.|CEE proljeća 2026.]] (od 21. marta – 31. maja 2026.) usmjereno na izradu članaka o značajnim ženama iz regije Srednje i Istočne Europe – i na jezicima Srednje i Istočne Europe i izvan njih. == Doprinosi == == Nagrade == === Međunarodne nagrade === Deset najplodnijih sudionica dobit će vaučere od Amazona u sljedećim iznosima: * 1. nagrada: vaučer u vrijednosti od 50 € * 2. nagrada: vaučer u vrijednosti od 40 € * 3. nagrada: vaučer u vrijednosti od 30 € * 4. nagrada: vaučer u vrijednosti od 20 € * 5-10. nagrada: vaučer u vrijednosti od 10 € Samo sudionice s 25 članaka/stranica ili više mogu imati pravo na nagrade. == Lokalni projekat == U saradnji s neformalnom grupom wikimedijalki_ca (koji rade na HR/SH/BS/EN, Wikidata i Commons), organizuje se [[:m:CEE Women Campaign 2026/applications/CEE Women 2026: Multi-Wiki Edit-a-thon & Training (HR + EN/SH/BS) with Wikidata & Commons|lokalno takmičenje]] u pisanju članaka o ženama iz regije Srednje i Istočne Europe. Organizacija takmičenja počinje 8. marta 2026. a uređivački maraton od 21. marta – 31. maja 2026. Planirano je da se dodijele i nagrade na lokalnom nivou. Prvobitna ideja je da napišemo 400 članaka. Prijavite se možete [https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:CEE_Prolje%C4%87e_2026./CEE_%C5%BEene#%C4%8Clanci ovdje], dodavanjem svog korisničkog imena. === Pravila === Za učestvovanje u dodijeli nagrada potrebno je da urednik napiše najmanje '''25 članaka''', koje će potvrditi član žirija. Ostali preduslovi su: * Novi članak treba imati najmanje 3000 bajtova * Članak ne smije biti mašinski preveden, niti smije biti prenesen s nekog od jezički sličnih projekata, te mora biti napisan po pravopisu i gramatici bosanskog jezika * Članak treba napraviti između 21. marta i 31. maja 2026. * Članak ne smije biti 'siroče' tj. moraju na njega imati vezu drugi članci * Članak treba da bude u okviru teme * Članak ne smije kršiti autorska prava ili imati probleme sa značajnošću i članak bi trebao imati odgovarajuće reference prema pravilima Wikipedije. * Članak mora biti adekvatno referenciran i citati: Svaki članak treba da sadrži odgovarajuće reference i citate u skladu sa pravilima Wikipedije, osiguravajući pouzdanost i kredibilitet predstavljenih informacija. === Organizatori === * [[User:Panasko|Panasko]] * [[User:AnToni|AnToni]] * urednici s drugih projekata: [[User:Nadicab|Nadicab]] i [[User:Zblace|Zblace]] === Žiri === * [[User:Panasko|Panasko]] * [[User:AnToni|AnToni]] === Nagrade === * 1. nagrada * 2. nagrada * 3. nagrada ... === Članci === <div style="text-align:center;"> {{Clickable button 2|Dodaj članke|url=https://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs|class=mw-ui-progressive}} </div> Napisani članci će unošenjem u ''fountain'' automatski ubacivati ovaj šablon: <nowiki>{{Šablon:CEE žene 2026.}}</nowiki> na SZR o novom članku. {{Stubičasti dijagram | naslov = CEE žene 2026. | širina = 300px | širina_stubovima = 60% | lijevo1 = Autor | desno1 = Broj članaka | maks = 200 |ime_stuba1= [[Korisnik:AnToni|AnToni]] |boja_stuba1=gold |cifra_stuba1=56 |ime_stuba2= [[Korisnik:Mhare|Mhare]] |boja_stuba2=silver |cifra_stuba2=54 |ime_stuba3= [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ||boja_stuba3=#f8b699|cifra_stuba3=28 |ime_stuba4= [[Korisnik:Arnel|Arnel]]|boja_stuba4=#e7e684|cifra_stuba4=1 |ime_stuba5= [[Korisnik:Zblace|Zblace]]|boja_stuba5=#d8e6c4|cifra_stuba5=1 |ime_stuba6= Potrebno <br><small><small>(60/30,0%)</small></small> |boja_stuba6=red|cifra_stuba6=140 }} cv53okpf7h1f4vvwcgp3gvm2wrwddin 3822066 3822065 2026-04-01T14:49:35Z AnToni 2325 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/AnToni|AnToni]] ([[User talk:AnToni|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Panasko|Panasko]] 3821993 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:CEE Women Campaign logo (black).svg|mini]] '''CEE žene''' je podtakmičenje u okviru [[Wikipedia:CEE Proljeće 2026.|CEE proljeća 2026.]] (od 21. marta – 31. maja 2026.) usmjereno na izradu članaka o značajnim ženama iz regije Srednje i Istočne Europe – i na jezicima Srednje i Istočne Europe i izvan njih. == Doprinosi == == Nagrade == === Međunarodne nagrade === Deset najplodnijih sudionica dobit će vaučere od Amazona u sljedećim iznosima: * 1. nagrada: vaučer u vrijednosti od 50 € * 2. nagrada: vaučer u vrijednosti od 40 € * 3. nagrada: vaučer u vrijednosti od 30 € * 4. nagrada: vaučer u vrijednosti od 20 € * 5-10. nagrada: vaučer u vrijednosti od 10 € Samo sudionice s 25 članaka/stranica ili više mogu imati pravo na nagrade. == Lokalni projekat == U saradnji s neformalnom grupom wikimedijalki_ca (koji rade na HR/SH/BS/EN, Wikidata i Commons), organizuje se [[:m:CEE Women Campaign 2026/applications/CEE Women 2026: Multi-Wiki Edit-a-thon & Training (HR + EN/SH/BS) with Wikidata & Commons|lokalno takmičenje]] u pisanju članaka o ženama iz regije Srednje i Istočne Europe. Organizacija takmičenja počinje 8. marta 2026. a uređivački maraton od 21. marta – 31. maja 2026. Planirano je da se dodijele i nagrade na lokalnom nivou. Prvobitna ideja je da napišemo 400 članaka. Prijavite se možete [https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:CEE_Prolje%C4%87e_2026./CEE_%C5%BEene#%C4%8Clanci ovdje], dodavanjem svog korisničkog imena. === Pravila === Za učestvovanje u dodijeli nagrada potrebno je da urednik napiše najmanje '''25 članaka''', koje će potvrditi član žirija. Ostali preduslovi su: * Novi članak treba imati najmanje 3000 bajtova * Članak ne smije biti mašinski preveden, niti smije biti prenesen s nekog od jezički sličnih projekata, te mora biti napisan po pravopisu i gramatici bosanskog jezika * Članak treba napraviti između 21. marta i 31. maja 2026. * Članak ne smije biti 'siroče' tj. moraju na njega imati vezu drugi članci * Članak treba da bude u okviru teme * Članak ne smije kršiti autorska prava ili imati probleme sa značajnošću i članak bi trebao imati odgovarajuće reference prema pravilima Wikipedije. * Članak mora biti adekvatno referenciran i citati: Svaki članak treba da sadrži odgovarajuće reference i citate u skladu sa pravilima Wikipedije, osiguravajući pouzdanost i kredibilitet predstavljenih informacija. === Organizatori === * [[User:Panasko|Panasko]] * [[User:AnToni|AnToni]] * urednici s drugih projekata: [[User:Nadicab|Nadicab]] i [[User:Zblace|Zblace]] === Žiri === * [[User:Panasko|Panasko]] * [[User:AnToni|AnToni]] === Nagrade === * 1. nagrada * 2. nagrada * 3. nagrada ... === Članci === <div style="text-align:center;"> {{Clickable button 2|Dodaj članke|url=https://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs|class=mw-ui-progressive}} </div> Napisani članci će unošenjem u ''fountain'' automatski ubacivati ovaj šablon: <nowiki>{{Šablon:CEE žene 2026.}}</nowiki> na SZR o novom članku. {{Stubičasti dijagram | naslov = CEE žene 2026. | širina = 300px | širina_stubovima = 60% | lijevo1 = Autor | desno1 = Broj članaka | maks = 200 |ime_stuba1= [[Korisnik:AnToni|AnToni]] |boja_stuba1=gold |cifra_stuba1=61 |ime_stuba2= [[Korisnik:Mhare|Mhare]] |boja_stuba2=silver |cifra_stuba2=87 |ime_stuba3= [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ||boja_stuba3=#f8b699|cifra_stuba3=32 |ime_stuba4= [[Korisnik:Arnel|Arnel]]|boja_stuba4=#e7e684|cifra_stuba4=1 |ime_stuba5= [[Korisnik:Zblace|Zblace]]|boja_stuba5=#d8e6c4|cifra_stuba5=1 |ime_stuba6= Potrebno <br><small><small>(60/30,0%)</small></small> |boja_stuba6=red|cifra_stuba6=18 }} 38k56fpn7iaqaqpa7z5nk6lk0egq7rj Mansoureh Khojasteh Bagherzadeh 0 531720 3822173 3817443 2026-04-01T20:53:06Z Mhare 481 sređeno 3822173 wikitext text/x-wiki '''Mansoureh Hojaste Bagherzadeh''' (perz. منصوره خجسته باقرزاده; rođena oko 1947. u [[Mašhad]]u) iranska je javnosti slabo eksponirana ličnost, poznata kao supruga, a potom i udovica [[Ali Hamenei|Alija Hameneija]], trećeg [[Predsjednik Irana|predsjednika Irana]] i drugog [[Vrhovni vođa Irana|vrhovnog vođe Irana]].<ref>{{cite web|url=https://english.khamenei.ir/news/7963/Seven-chapters-from-the-revolutionary-life-of-Imam-Khamenei-s|title=Seven chapters from the revolutionary life of Imam Khamenei’s wife|website=Khamenei.ir|date=20 September 2020|access-date=1 April 2026}}</ref><ref>{{cite news|url=https://www.reuters.com/world/middle-east/irans-ali-khamenei-who-based-iron-rule-fiery-hostility-us-israel-dies-86-2026-03-01/|title=Iran's Ali Khamenei, who based iron rule on fiery hostility to US and Israel, dies at 86|work=Reuters|date=1 March 2026|access-date=1 April 2026}}</ref> U javnosti se pojavljivala rijetko, a u dostupnim izvorima uglavnom se spominje u vezi s porodičnim životom Alija Hameneija i njegovim političkim djelovanjem prije [[Iranska revolucija|Iranske revolucije]] 1979. godine.<ref name="Khamenei">{{cite web|url=https://english.khamenei.ir/news/7963/Seven-chapters-from-the-revolutionary-life-of-Imam-Khamenei-s|title=Seven chapters from the revolutionary life of Imam Khamenei’s wife|website=Khamenei.ir|date=20 September 2020|access-date=1 April 2026}}</ref> == Biografija == Rođena je u religioznoj porodici u [[Mašhad]]u.<ref name="Khamenei"/> Prema podacima objavljenim na službenoj stranici Khamenei.ir, udala se za Alija Hameneija 1964. godine.<ref name="Khamenei"/> U prvim godinama braka živjeli su skromno, a sama Bagherzadeh u kasnijim je svjedočenjima isticala da je nastojala održati mirnu porodičnu atmosferu uprkos teškoćama koje su pratile politički angažman njenog supruga.<ref name="Khamenei"/> Iz tog braka rođeno je šestero djece: četiri sina i dvije kćeri.<ref name="ReutersDeath">{{cite news|url=https://www.reuters.com/world/middle-east/irans-ali-khamenei-who-based-iron-rule-fiery-hostility-us-israel-dies-86-2026-03-01/|title=Iran's Ali Khamenei, who based iron rule on fiery hostility to US and Israel, dies at 86|work=Reuters|date=1 March 2026|access-date=1 April 2026}}</ref> == Javna uloga == Bagherzadeh je imala veoma ograničenu javnu ulogu tokom perioda u kojem je Ali Hamenei bio predsjednik Irana, a zatim i vrhovni vođa države.<ref name="Khamenei"/> Prema službenim i poluslužbenim izvorima, davala je malo intervjua i uglavnom nije zauzimala javne političke stavove.<ref name="Khamenei"/> U objavljenim sjećanjima navodi se da je u vrijeme političke borbe protiv režima šaha [[Mohammad Reza Pahlavi|Mohammada Reze Pahlavija]] povremeno pomagala suprugu u diskretnim organizacijskim poslovima, uključujući prenošenje poruka i čuvanje dokumenata.<ref name="Khamenei"/> == Napomene == Izvori o njenom životu ograničeni su, a veliki dio dostupnih podataka potiče iz službenih iranskih ili s njima povezanih izvora. Zbog toga su u članku izostavljene tvrdnje koje nisu bile moguće pouzdano potvrditi iz nezavisnih izvora. == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Hojaste Bagherzadeh, Mansoureh}} [[Kategorija:Živi ljudi]] j8b3qzx5b460m650aiyev2v1uqdsbyu 3822174 3822173 2026-04-01T20:53:41Z Mhare 481 3822174 wikitext text/x-wiki '''Mansoureh Hojaste Bagherzadeh''' (perz. منصوره خجسته باقرزاده; rođena oko 1947. u [[Mašhad]]u) iranska je javnosti slabo eksponirana ličnost, poznata kao supruga, a potom i udovica [[Ali Hamenei|Alija Hameneija]], trećeg [[Predsjednik Irana|predsjednika Irana]] i drugog [[Vrhovni vođa Irana|vrhovnog vođe Irana]].<ref>{{cite web|url=https://english.khamenei.ir/news/7963/Seven-chapters-from-the-revolutionary-life-of-Imam-Khamenei-s|title=Seven chapters from the revolutionary life of Imam Khamenei’s wife|website=Khamenei.ir|date=20 September 2020|access-date=1 April 2026}}</ref><ref>{{cite news|url=https://www.reuters.com/world/middle-east/irans-ali-khamenei-who-based-iron-rule-fiery-hostility-us-israel-dies-86-2026-03-01/|title=Iran's Ali Khamenei, who based iron rule on fiery hostility to US and Israel, dies at 86|work=Reuters|date=1 March 2026|access-date=1 April 2026}}</ref> U javnosti se pojavljivala rijetko, a u dostupnim izvorima uglavnom se spominje u vezi s porodičnim životom Alija Hameneija i njegovim političkim djelovanjem prije [[Iranska revolucija|Iranske revolucije]] 1979.<ref name="Khamenei">{{cite web|url=https://english.khamenei.ir/news/7963/Seven-chapters-from-the-revolutionary-life-of-Imam-Khamenei-s|title=Seven chapters from the revolutionary life of Imam Khamenei’s wife|website=Khamenei.ir|date=20 September 2020|access-date=1 April 2026}}</ref> == Biografija == Rođena je u religioznoj porodici u [[Mašhad]]u.<ref name="Khamenei"/> Prema podacima objavljenim na službenoj stranici Khamenei.ir, udala se za Alija Hameneija 1964. godine.<ref name="Khamenei"/> U prvim godinama braka živjeli su skromno, a sama Bagherzadeh u kasnijim je svjedočenjima isticala da je nastojala održati mirnu porodičnu atmosferu uprkos teškoćama koje su pratile politički angažman njenog supruga.<ref name="Khamenei"/> Iz tog braka rođeno je šestero djece: četiri sina i dvije kćeri.<ref name="ReutersDeath">{{cite news|url=https://www.reuters.com/world/middle-east/irans-ali-khamenei-who-based-iron-rule-fiery-hostility-us-israel-dies-86-2026-03-01/|title=Iran's Ali Khamenei, who based iron rule on fiery hostility to US and Israel, dies at 86|work=Reuters|date=1 March 2026|access-date=1 April 2026}}</ref> == Javna uloga == Bagherzadeh je imala veoma ograničenu javnu ulogu tokom perioda u kojem je Ali Hamenei bio predsjednik Irana, a zatim i vrhovni vođa države.<ref name="Khamenei"/> Prema službenim i poluslužbenim izvorima, davala je malo intervjua i uglavnom nije zauzimala javne političke stavove.<ref name="Khamenei"/> U objavljenim sjećanjima navodi se da je u vrijeme političke borbe protiv režima šaha [[Mohammad Reza Pahlavi|Mohammada Reze Pahlavija]] povremeno pomagala suprugu u diskretnim organizacijskim poslovima, uključujući prenošenje poruka i čuvanje dokumenata.<ref name="Khamenei"/> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Hojaste Bagherzadeh, Mansoureh}} [[Kategorija:Živi ljudi]] 08og403rxrjm2dtnkcva5j7n167p6sz 3822175 3822174 2026-04-01T20:54:14Z Mhare 481 [[Kategorija:Biografije, Mašhad]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3822175 wikitext text/x-wiki '''Mansoureh Hojaste Bagherzadeh''' (perz. منصوره خجسته باقرزاده; rođena oko 1947. u [[Mašhad]]u) iranska je javnosti slabo eksponirana ličnost, poznata kao supruga, a potom i udovica [[Ali Hamenei|Alija Hameneija]], trećeg [[Predsjednik Irana|predsjednika Irana]] i drugog [[Vrhovni vođa Irana|vrhovnog vođe Irana]].<ref>{{cite web|url=https://english.khamenei.ir/news/7963/Seven-chapters-from-the-revolutionary-life-of-Imam-Khamenei-s|title=Seven chapters from the revolutionary life of Imam Khamenei’s wife|website=Khamenei.ir|date=20 September 2020|access-date=1 April 2026}}</ref><ref>{{cite news|url=https://www.reuters.com/world/middle-east/irans-ali-khamenei-who-based-iron-rule-fiery-hostility-us-israel-dies-86-2026-03-01/|title=Iran's Ali Khamenei, who based iron rule on fiery hostility to US and Israel, dies at 86|work=Reuters|date=1 March 2026|access-date=1 April 2026}}</ref> U javnosti se pojavljivala rijetko, a u dostupnim izvorima uglavnom se spominje u vezi s porodičnim životom Alija Hameneija i njegovim političkim djelovanjem prije [[Iranska revolucija|Iranske revolucije]] 1979.<ref name="Khamenei">{{cite web|url=https://english.khamenei.ir/news/7963/Seven-chapters-from-the-revolutionary-life-of-Imam-Khamenei-s|title=Seven chapters from the revolutionary life of Imam Khamenei’s wife|website=Khamenei.ir|date=20 September 2020|access-date=1 April 2026}}</ref> == Biografija == Rođena je u religioznoj porodici u [[Mašhad]]u.<ref name="Khamenei"/> Prema podacima objavljenim na službenoj stranici Khamenei.ir, udala se za Alija Hameneija 1964. godine.<ref name="Khamenei"/> U prvim godinama braka živjeli su skromno, a sama Bagherzadeh u kasnijim je svjedočenjima isticala da je nastojala održati mirnu porodičnu atmosferu uprkos teškoćama koje su pratile politički angažman njenog supruga.<ref name="Khamenei"/> Iz tog braka rođeno je šestero djece: četiri sina i dvije kćeri.<ref name="ReutersDeath">{{cite news|url=https://www.reuters.com/world/middle-east/irans-ali-khamenei-who-based-iron-rule-fiery-hostility-us-israel-dies-86-2026-03-01/|title=Iran's Ali Khamenei, who based iron rule on fiery hostility to US and Israel, dies at 86|work=Reuters|date=1 March 2026|access-date=1 April 2026}}</ref> == Javna uloga == Bagherzadeh je imala veoma ograničenu javnu ulogu tokom perioda u kojem je Ali Hamenei bio predsjednik Irana, a zatim i vrhovni vođa države.<ref name="Khamenei"/> Prema službenim i poluslužbenim izvorima, davala je malo intervjua i uglavnom nije zauzimala javne političke stavove.<ref name="Khamenei"/> U objavljenim sjećanjima navodi se da je u vrijeme političke borbe protiv režima šaha [[Mohammad Reza Pahlavi|Mohammada Reze Pahlavija]] povremeno pomagala suprugu u diskretnim organizacijskim poslovima, uključujući prenošenje poruka i čuvanje dokumenata.<ref name="Khamenei"/> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Hojaste Bagherzadeh, Mansoureh}} [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Mašhad]] pqde9ts8a6s5f4pt0jjjcns801cjf7c 3822176 3822175 2026-04-01T20:55:13Z Mhare 481 3822176 wikitext text/x-wiki '''Mansoureh Hojaste Bagherzadeh''' (perz. منصوره خجسته باقرزاده; rođena oko 1947. u [[Mašhad]]u) iranska je ličnost, poznata kao supruga, a potom i udovica [[Ali Hamenei|Alija Hameneija]], trećeg [[Predsjednik Irana|predsjednika Irana]] i drugog [[Vrhovni vođa Irana|vrhovnog vođe Irana]].<ref>{{cite web|url=https://english.khamenei.ir/news/7963/Seven-chapters-from-the-revolutionary-life-of-Imam-Khamenei-s|title=Seven chapters from the revolutionary life of Imam Khamenei’s wife|website=Khamenei.ir|date=20 September 2020|access-date=1 April 2026}}</ref><ref>{{cite news|url=https://www.reuters.com/world/middle-east/irans-ali-khamenei-who-based-iron-rule-fiery-hostility-us-israel-dies-86-2026-03-01/|title=Iran's Ali Khamenei, who based iron rule on fiery hostility to US and Israel, dies at 86|work=Reuters|date=1 March 2026|access-date=1 April 2026}}</ref> U javnosti se pojavljivala rijetko, a u dostupnim izvorima uglavnom se spominje u vezi s porodičnim životom Alija Hameneija i njegovim političkim djelovanjem prije [[Iranska revolucija|Iranske revolucije]] 1979.<ref name="Khamenei">{{cite web|url=https://english.khamenei.ir/news/7963/Seven-chapters-from-the-revolutionary-life-of-Imam-Khamenei-s|title=Seven chapters from the revolutionary life of Imam Khamenei’s wife|website=Khamenei.ir|date=20 September 2020|access-date=1 April 2026}}</ref> == Biografija == Rođena je u religioznoj porodici u [[Mašhad]]u.<ref name="Khamenei"/> Prema podacima objavljenim na službenoj stranici Khamenei.ir, udala se za Alija Hameneija 1964. godine.<ref name="Khamenei"/> U prvim godinama braka živjeli su skromno, a sama Bagherzadeh u kasnijim je svjedočenjima isticala da je nastojala održati mirnu porodičnu atmosferu uprkos teškoćama koje su pratile politički angažman njenog supruga.<ref name="Khamenei"/> Iz tog braka rođeno je šestero djece: četiri sina i dvije kćeri.<ref name="ReutersDeath">{{cite news|url=https://www.reuters.com/world/middle-east/irans-ali-khamenei-who-based-iron-rule-fiery-hostility-us-israel-dies-86-2026-03-01/|title=Iran's Ali Khamenei, who based iron rule on fiery hostility to US and Israel, dies at 86|work=Reuters|date=1 March 2026|access-date=1 April 2026}}</ref> == Javna uloga == Bagherzadeh je imala veoma ograničenu javnu ulogu tokom perioda u kojem je Ali Hamenei bio predsjednik Irana, a zatim i vrhovni vođa države.<ref name="Khamenei"/> Prema službenim i poluslužbenim izvorima, davala je malo intervjua i uglavnom nije zauzimala javne političke stavove.<ref name="Khamenei"/> U objavljenim sjećanjima navodi se da je u vrijeme političke borbe protiv režima šaha [[Mohammad Reza Pahlavi|Mohammada Reze Pahlavija]] povremeno pomagala suprugu u diskretnim organizacijskim poslovima, uključujući prenošenje poruka i čuvanje dokumenata.<ref name="Khamenei"/> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Hojaste Bagherzadeh, Mansoureh}} [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Mašhad]] gmlkr0yw3zck0qnnww0kcklqaknyqcn Nikola Katić 0 531788 3822253 3820777 2026-04-02T06:45:53Z Panasko 146730 − 3 kategorija; + 4 kategorija (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3822253 wikitext text/x-wiki {{Nogometaš | imenogometaša = Nikola Katić | slika = SM-Rangers18 (16).jpg | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1996|10|10}} | rodnigrad = [[Ljubuški]] | rodnadržava = [[Bosna i Hercegovina]] | visina = 194 cm | nadimak = | pozicija = [[Stoper]] | omladinskegodine = 2001–2013. | omladinskipogoni = [[HNK Stolac|Stolac]] | trenutniklub = [[FC Schalke 04|Schalke 04]] | brojnadresu = 25 | godine1 = 2013–2014. | klubovi1 = [[HNK Stolac|Stolac]] | nastupi(golovi)1 = — | godine2 = 2014–2015. | klubovi2 = [[NK Neretvanac Opuzen|Neretvanac Opuzen]] | nastupi(golovi)2 = 29 (2) | godine3 = 2015–2018. | klubovi3 = [[NK Slaven Belupo|Slaven Belupo]] | nastupi(golovi)3 = 65 (1) | godine4 = 2018–2022. | klubovi4 = [[Rangers FC|Rangers]] | nastupi(golovi)4 = 37 (3) | godine5 = 2021–2022. | klubovi5 = → [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] | nastupi(golovi)5 = 21 (0) | godine6 = 2022–2025. | klubovi6 = [[FC Zürich|Zürich]] | nastupi(golovi)6 = 74 (7) | godine7 = 2025 | klubovi7 = → [[Plymouth Argyle FC|Plymouth Argyle]] | nastupi(golovi)7 = 15 (1) | godine8 = 2025– | klubovi8 = [[FC Schalke 04|Schalke 04]] | nastupi(golovi)8 = 16 (1) | reprezentacija = Da | nacionalnegodine1 = 2017–2019. | nacionalneekipe1 = [[Nogometna reprezentacija Hrvatske U-21|Hrvatska U21]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 8 (0) | nacionalnegodine2 = 2017. | nacionalneekipe2 = [[Nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]] | nacionalninastupi(golovi)2 = 1 (0) | nacionalnegodine3 = 2024– | nacionalneekipe3 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] | nacionalninastupi(golovi)3 = 14 (1) | zadnjiuređaj = 13. mart 2026 }} '''Nikola Katić''' ([[Ljubuški]], 10. oktobar 1996) bosanskohercegovački je profesionalni fudbaler koji igra na poziciji stopera za njemački klub [[FC Schalke 04|Schalke 04]] i [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|fudbalsku reprezentaciju Bosne i Hercegovine]]. Ranije je nastupao za mlađe selekcije Hrvatske, te je jednom nastupio i za [[Nogometna reprezentacija Hrvatske|seniorsku reprezentaciju te zemlje]], prije nego što je 2024. odlučio promijeniti sportsko državljanstvo i igrati za Bosnu i Hercegovinu. == Klupska karijera == === Rani počeci === Katić je fudbal počeo igrati u omladinskom pogonu [[HNK Stolac]], kojem se pridružio 2001.<ref>{{Cite web|url=https://sportsport.ba/fudbal/nikola-katic-karijera-izjava-bih/484018|title=Ko je Nikola Katić? Od Stoca, preko Opuzena do velike scene i srca navijača Bosne i Hercegovine|date=14. 10. 2024|website=SportSport|language=|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Profesionalni debi za prvu ekipu kluba ostvario je 2013. kao šesnaestogodišnjak. U martu 2014. prešao je u hrvatski trećeligaški klub [[NK Neretvanac Opuzen]], gdje je nastavio razvoj i privukao pažnju klubova iz višeg ranga takmičenja.<ref>{{Cite web|url=https://www.hercegovina.info/sport/nogomet/covjek-koji-je-prepoznao-nikolu-katica-uvijek-je-bio-skroman-i-hrabar-stopirao-je-iz-stoca-kako-bi-stigao-na-trening/229436/|title=Čovjek koji je prepoznao Nikolu Katića - 'Uvijek je bio skroman i hrabar. Stopirao je iz Stoca kako bi stigao na trening'|date=14. 10. 2024|website=www.hercegovina.info|language=|access-date=13. 3. 2026}}</ref> === Slaven Belupo === U decembru 2015, odnosno tokom zimske pauze sezone 2015/16, potpisao je za prvoligaša, [[NK Slaven Belupo]]. Debi u [[Hrvatska nogometna liga|Prvoj HNL]] upisao je u aprilu 2016. protiv [[NK Osijek|NK Osijeka]], kada je ušao u igru u sudijskoj nadoknadi umjesto [[Filipa Ozobića]]. U sezoni 2016/17. izborio je mjesto u početnoj postavi, te postao standardni prvotimac. Te je sezone odigrao 29 utakmica u najvišem rangu hrvatskog fudbala. Prvi profesionalni pogodak postigao je 7. maja 2017. u pobjedi 2:0 protiv [[NK Istra 1961|Istre]]. U sljedećoj sezoni ostao je dio prve ekipe, upisavši ukupno 34 nastupa za klub. === Rangers === U junu 2018. Katić je potpisao četverogodišnji ugovor s škotskim velikanom [[Rangers FC]] koji nastupa u škotskom Premiershipu.<ref>{{Cite news|title=Nikola Katic: Rangers sign Croatian defender on four-year deal|url=https://www.bbc.com/sport/football/44458374|newspaper=BBC Sport|date=12. 6. 2018|access-date=13. 3. 2026|language=en-GB}}</ref> Službeni debi za klub imao je 12. jula 2018. u kvalifikacijama za [[UEFA Evropska liga|UEFA Evropsku ligu]] protiv FK Shkupi. Već 2. avgusta postigao je prvi pogodak za Rangers protiv Osijeka u istom takmičenju. U avgustu 2018. debitovao je u prvenstvu protiv [[Aberdeen FC|Aberdeena]] dok je prvi ligaški gol postigao 20. aprila 2019. protiv [[Heart of Midlothian FC|Heart of Midlothiana]]. U oktobru 2019. produžio je ugovor s klubom na dodatne četiri godine. Međutim, u julu 2020. doživio je težak udarac kada je pretrpio rupturu prednjeg ukrštenog [[Ligament|ligamenta]] [[Koljeno|koljena]]. Zbog povrede je bio van terena više od godinu dana, te je propustio cijelu sezonu 2020/21, u kojoj su Rangersi osvojili naslov prvaka Škotske nakon deset godina. Uprkos tome, bio je dio ekipe koja je osvojila prvenstvo. Na teren se vratio godinu dana nakon povrede, 24. jula 2021. === Posudba u Hajduk Split === U avgustu 2021. posuđen je hrvatskom prvoligašu, [[HNK Hajduk Split|Hajduku iz Splita]],<ref>{{Cite web|url=https://net.hr/sport/nogomet/bivsi-igrac-hajduka-skida-hrvatski-dres-i-postaje-novi-reprezentativac-bosne-i-hercegovine-3f87daae-0ec4-11ef-83fc-2aa59d6e2c9e|title=Bivši igrač Hajduka skida hrvatski dres i postaje novi reprezentativac Bosne i Hercegovine|date=10. 5. 2014|website=net.hr|language=|access-date=14. 3. 2026}}</ref> na jednu sezonu. Tokom posudbe odigrao je 25 utakmica, te osvojio [[Hrvatski nogometni kup]] 2021/22, što je bio prvi trofej Hajduka nakon devet godina. === Odlazak u Zürich === U avgustu 2022. Katić je prešao u švicarski klub [[FC Zürich]], s kojim je potpisao trogodišnji ugovor.<ref>{{Cite web|url=https://www.footballscotland.co.uk/spfl/scottish-premiership/niko-katic-seals-rangers-transfer-24898451|title=Niko Katic seals Rangers exit as defender signs permanent deal with Zurich|last=Meikle|first=Blair|date=31. 8. 2022|website=Football Scotland|language=en|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Debitovao je u evropskom takmičenju 6. oktobra 2022. protiv [[PSV Eindhoven|PSV-a iz Eindhovena]], a ubrzo nakon toga i u prvenstvu protiv [[FC Winterthur]]. Prvi pogodak za klub postigao je 13. novembra 2022. u pobjedi nad [[Servette FC]].<ref>{{Cite web|url=https://www.glasgowlive.co.uk/sport/nikola-katic-scores-fc-zurich-25508154|title=Nikola Katic scores FC Zurich stunner as ex-Rangers star gets off mark in style|last=Galindo|first=Alan|date=14. 11. 2022|website=Glasgow Live|language=en|access-date=13. 3. 2026}}</ref> U oktobru 2023. produžio je ugovor s klubom do juna 2026. Tokom boravka u Zürichu nametnuo se kao jedan od najboljih odbrambenih igrača švicarske lige, odigravši ukupno 86 službenih utakmica i postigavši sedam golova. === Posudba u Plymouth Argyle === U januaru 2025. posuđen je engleskom [[Plymouth Argyle FC|Plymouth Argyleu]], koji nastupa u EFL Championshipu, do kraja sezone 2024/25.<ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.com/sport/football/articles/cvg4klnj4kro|title=Nikola Katic: Plymouth Argyle sign Bosnia defender on loan|date=31. 1. 2025|website=BBC Sport|language=en|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Jedan od najzapaženijih trenutaka njegove karijere dogodio se 9. februara 2025. kada je Plymouth u [[FA kup|FA kupu]] senzacionalno pobijedio [[Liverpool FC|Liverpool]] rezultatom 1:0, iako je Plymouth tada bio posljednji na tabeli Championshipa, dok je Liverpool bio na vrhu engleske [[Premijer liga Engleske|Premijer lige]].<ref>{{Cite web|url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=2640798|title=Herojski nastup bivšeg hajdukovca. Izgubio zub, izjednačio rekord i izbacio Liverpool|website=www.index.hr|language=|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Katić je proglašen igračem utakmice nakon izvanredne odbrambene predstave, tokom koje je imao čak jedanaest uspješnih izbijanja lopte glavom – najviše protiv Liverpoola od marta 2020. Tokom susreta izgubio je i jedan [[zub]] nakon sudara sa saigračem, ali je uprkos tome ostao na terenu.<ref>{{Cite web|url=https://scsport.raport.ba/herojski-nastup-reprezentativca-bih-izgubio-zub-izjednacio-rekord-i-izbacio-liverpool|title=Herojski nastup reprezentativca BiH: Izgubio zub, izjednačio rekord i izbacio Liverpool|website=SCSport.ba|language=|access-date=13. 3. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.tportal.hr/sport/clanak/nikola-katic-je-hit-na-otoku-izludio-je-napadace-liverpoola-srusio-rekord-i-ostao-bez-zuba-20250210|title=Nikola Katić je hit na Otoku; izludio je napadače Liverpoola, srušio rekord i ostao bez zuba|website=tportal.hr|access-date=13. 3. 2026}}</ref> === Schalke 04 === U julu 2025. Katić je potpisao trogodišnji ugovor s njemačkim [[FC Schalke 04|Schalkeom]], koji nastupa u drugoj Bundesligi. Transfer je realizovan za odštetu od oko 450.000 eura, koja uz bonuse može narasti i na 600.000 eura. Debi za Schalke imao je 1. avgusta protiv [[Hertha BSC|Herthe]]. U toj je utakmici postigao pogodak, ali je također dobio i crveni karton. == Reprezentativna karijera == Katić je u martu 2017. prvi put nastupio za hrvatsku U-21 reprezentaciju u utakmici protiv [[Fudbalska reprezentacija Slovenije|Slovenije]]. U maju iste godine debitovao je i za seniorsku reprezentaciju Hrvatske u prijateljskoj utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija Meksika|Meksika]], kada je u igru ušao u 83. minuti.<ref>{{Cite web|url=https://sportske.ba/clanak/stoper-koji-je-debitovao-za-hrvatsku-oblaci-dres-zmajeva/|title=Stoper koji je debitovao za Hrvatsku oblači dres “Zmajeva”?!|last=Sportske.ba|website=Sportske.ba|language=|access-date=13. 3. 2026}}</ref> U aprilu 2024. odlučio je promijeniti sportsko državljanstvo i nastupati za bosanskohercegovačku fudbalsku reprezentaciju. Njegov zahtjev [[FIFA]] je odobrila u maju 2024. Za Bosnu i Hercegovinu debitovao je 3. juna 2024. u prijateljskoj utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija Engleske|Engleske]].<ref>{{Cite web|url=https://reprezentacija.ba/429686-nikola-katic-ponosan-sam-na-svoje-prve-nastupe-za-bih|title=Nikola Katić: Ponosan sam na svoje prve nastupe za BiH|website=Reprezentacija.ba|language=|access-date=13. 3. 2026}}</ref> Prvi pogodak za reprezentaciju postigao je 9. oktobra 2025. u kvalifikacijskoj utakmici za Svjetsko prvenstvo protiv [[Fudbalska reprezentacija Kipra|Kipra]] u Larnaci.<ref>{{Cite web|url=https://federalna.ba/vodstvo-nogometasa-bih-protiv-kipra-nakon-prvih-45-minuta-kelwb|title=Vodstvo nogometaša BiH protiv Kipra nakon prvih 45 minuta|website=Federalna|language=en|access-date=13. 3. 2026}}</ref> == Privatni život == Katićeva rođaka je bosanskohercegovačka političarka Darijana Filipović.<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/darijana-filipovic-poklonila-sabini-cudic-dres-njenog-rodaka-i-reprezentativca-nikole-katica-s-brojem-18/251011049|title=Darijana Filipović poklonila Sabini Ćudić dres njenog rođaka i reprezentativca Nikole Katića s brojem 18|website=Klix.ba|language=|access-date=13. 3. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Katić, Nikola}} [[Kategorija:Rođeni 1996.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Hrvatski nogometaši]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 21. vijeka]] [[Kategorija:Hrvati u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Biografije, Ljubuški]] [[Kategorija:Nogometaši Schalkea]] [[Kategorija:Nogometaši Rangersa]] [[Kategorija:Nogometaši Züricha]] [[Kategorija:Nogometaši Hajduka]] o2f2gkzhdsw1f6eehstfs8rsw309rpa Sanita Buliņa 0 532126 3822107 3818761 2026-04-01T17:45:19Z AnToni 2325 /* Svjetski kup */ 3822107 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Sanita Buliņa | slika = 2023-02-10_BMW_IBU_World_Championships_Biathlon_Oberhof_2023_–_Women_7.5_km_Sprint_by_Sandro_Halank–149.jpg | država = {{ZID|Latvija}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|2001|04|20}} | mjesto rođenja = [[Alūksne]] | država rođenja = Latvija | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | klub = Alūksnes BJSS | trener = <!-- B I A T L O N --> <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|2026.]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = 0 <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''5''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|2020]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|2021]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|2023]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|2024]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|2025.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = 0 <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = ([[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]]) | pobjede SK = '''0''' | pobjede SK štafeta= | plasman SK = {{plainlist| * '''78.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačno}}: '''62.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|2024/25.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''76.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''66.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24.]]) }} | pobjede u dis = | kraj karijere = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2019/2020.|2019/20.]] | pobjede EK = | plasman EK = | status = aktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[ZOI|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} | aktualizirano = 23. 3. 2026. }} '''Sanita Buliņa''', rođena 20. aprila 2001. u [[Alūksne]]u je [[Latvija|latvijska]] [[biatlon]]ka.<ref>{{cite web | url =https://www.olympics.com/en/milano-cortina-2026/results/athlete-details/46665 | title = Sanita Buliņa| authorlink = | last = | first = | date = | website =www.olympics.com | publisher = | access-date =23. 3. 2026 | language = en}}</ref> == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ|Mješovita štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2026}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – 15 km|58]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – 7,5 km|38]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – potjera (žene)|53]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – štafeta (žene)|17]] | |} Buliņa je nastupila samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igarama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|ZOI 2026.]] U pojedinačnoj konkurenciji najbolji joj je rezultat bilo 38-o mjesto na ZOI 2026. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – 7,5 km|utrci na 7,5&nbsp;km]], kada je bez promašaja i zaostatkom od 2:07.4&nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|norveške biatlonke]] [[Maren Kirkeeide]]. Najbolji rezultat u štafetnim utrkama je 17-o mjesto na ZOI 2026. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – štafeta (žene)|štafeti]] na ZOI 2026. osvojila je 17-o mjesto s [[Baiba Bendika|Baibom Bendikom]], [[Estere Volfa|Esterom Volfom]] i [[Annija Keita Sabule|Annijom Keitom Sabuleom]], kada su sa zaostatkom od 5:36.7&nbsp;min bili sporiji od pobjedničke [[Francuska na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|francuske]] štafete u sastavu: [[Camille Bened]], [[Océane Michelon]], [[Lou Jeanmonnot]] i [[Julia Simon (biatlonka)|Julia Simon]]. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2020}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 7,5 km|89]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (žene)|23]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2021}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 15 km|67]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 7,5 km|92]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (mješovito)|23]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2023}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 7,5 km|71]] | | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2024}} | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – štafeta (žene)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2025}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – 15 km|83]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – štafeta (žene)|16]] | | |} Sanita Buliņa je nastupila na pet [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskih prvenstava]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|SP 2020.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|SP 2025]], ali nije osvojila ni jednu medalju. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji joj je bilo 67-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 15 km|utrci na 15&nbsp;km]], kada je s tri promašaja i 6:53.7&nbsp;min zaostatka bila iza pobjednice [[Markéta Davidová|Markéte Davidove]]. U ekipnim utrkama najbolji joj je rezultat 15-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|SP 2024.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Baiba Bendika|Baibom Bendikom]], [[Annija Sabule|Annijom Sabulom]] i [[Sandra Buliņa|Sandrom Buliņom]], kada su za jeden krug pretečeni od pobjedničke francuske štafete u sastavu: [[Lou Jeanmonnot]], [[Sophie Chauveau]], [[Justine Braisaz-Bouchet]] i [[Julia Simon (biatlonka)|Julia Simon]]. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="7" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2022/2023.|2022/23.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|2024/25.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|2025/26.]] |- | ||86|| || ||78||79|| |} Prvi nastup u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] imala je 11. decembra 2020. u [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|sezoni 2020/21.]] u [[Austrija|austrijskom]] [[Biatlonski centar Hochfilzen|Hochfilzen]]u u utrci na 7,5&nbsp;km kada je osvojila 64-o mjesto bez promašaja i zaostatkom od 2:15.3&nbsp;min iza pobjednice, bjeloruske biatlonke [[Dinara Alimbekava|Dinara Alimbekava]]. Najbolji nastup u karijeri joj je 30-0 mjesto u utrci potjere na 10&nbsp;km u [[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|sezoni 2023/24.]] u švedskom [[Östersund]]u 3. decembra 2023, a u štafeti jedanaesto mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|sezoni 2024/25.]] u u [[Nové Město na Moravě|Novém Městu na Moravě]] 9. marta 2025. s [[Baiba Bendika|Baibom Bendikom]], [[Elza Bleidele|Elza Bleidele]] i [[Estere Volfa|Esterom Volfom]]. == Privatni život == Njena sestra blizankinja [[Sandra Buliņa|Sandra]] je latvijska biatlonka. == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline|Sanita Buliņa}} * {{Sport365|2459}} {{DEFAULTSORT:Buliņa, Sanita}} [[Kategorija:Rođeni 2001.]] [[Kategorija:Biografije, Alūksne]] [[Kategorija:Latvijski biatlonci]] [[Kategorija:Latvijski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Aktivni biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2026.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 4lsixeqh3gcop1md0nllw7ulrysx3b6 3822141 3822107 2026-04-01T19:21:44Z AnToni 2325 /* Svjetski kup */ 3822141 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Sanita Buliņa | slika = 2023-02-10_BMW_IBU_World_Championships_Biathlon_Oberhof_2023_–_Women_7.5_km_Sprint_by_Sandro_Halank–149.jpg | država = {{ZID|Latvija}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|2001|04|20}} | mjesto rođenja = [[Alūksne]] | država rođenja = Latvija | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | klub = Alūksnes BJSS | trener = <!-- B I A T L O N --> <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''1''' ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|2026.]]) | medalje OI = '''0''' | zlato OI = 0 <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''5''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|2020]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|2021]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|2023]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|2024]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|2025.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = 0 <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = ([[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]]) | pobjede SK = '''0''' | pobjede SK štafeta= | plasman SK = {{plainlist| * '''78.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24.]]) * {{Tooltip|Poj.|Pojedinačno}}: '''62.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|2024/25.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''76.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24.]]) * {{Tooltip|Pot.|Potjera}}: '''66.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24.]]) }} | pobjede u dis = | kraj karijere = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2019/2020.|2019/20.]] | pobjede EK = | plasman EK = | status = aktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[ZOI|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} | aktualizirano = 23. 3. 2026. }} '''Sanita Buliņa''', rođena 20. aprila 2001. u [[Alūksne]]u je [[Latvija|latvijska]] [[biatlon]]ka.<ref>{{cite web | url =https://www.olympics.com/en/milano-cortina-2026/results/athlete-details/46665 | title = Sanita Buliņa| authorlink = | last = | first = | date = | website =www.olympics.com | publisher = | access-date =23. 3. 2026 | language = en}}</ref> == Karijera == === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Olimpijske igre !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ|Mješovita štafeta}} |- |align=left | {{NaziviOI|Z|2026}} ([[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|Biatlon]]) | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – 15 km|58]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – 7,5 km|38]] | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – potjera (žene)|53]] | | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – štafeta (žene)|17]] | |} Buliņa je nastupila samo jednom na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igarama]] i to na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|ZOI 2026.]] U pojedinačnoj konkurenciji najbolji joj je rezultat bilo 38-o mjesto na ZOI 2026. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – 7,5 km|utrci na 7,5&nbsp;km]], kada je bez promašaja i zaostatkom od 2:07.4&nbsp;min bila sporija od pobjednice [[Norveška na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|norveške biatlonke]] [[Maren Kirkeeide]]. Najbolji rezultat u štafetnim utrkama je 17-o mjesto na ZOI 2026. u [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama 2026 – štafeta (žene)|štafeti]] na ZOI 2026. osvojila je 17-o mjesto s [[Baiba Bendika|Baibom Bendikom]], [[Estere Volfa|Esterom Volfom]] i [[Annija Keita Sabule|Annijom Keitom Sabuleom]], kada su sa zaostatkom od 5:36.7&nbsp;min bili sporiji od pobjedničke [[Francuska na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|francuske]] štafete u sastavu: [[Camille Bened]], [[Océane Michelon]], [[Lou Jeanmonnot]] i [[Julia Simon (biatlonka)|Julia Simon]]. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2020}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – 7,5 km|89]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020 – štafeta (žene)|23]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2021}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 15 km|67]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 7,5 km|92]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (žene)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – štafeta (mješovito)|23]] | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2023}} | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2023 – 7,5 km|71]] | | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2024}} | | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – štafeta (žene)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2025}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – 15 km|83]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – štafeta (žene)|16]] | | |} Sanita Buliņa je nastupila na pet [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskih prvenstava]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2020.|SP 2020.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|SP 2025]], ali nije osvojila ni jednu medalju. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji joj je bilo 67-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 15 km|utrci na 15&nbsp;km]], kada je s tri promašaja i 6:53.7&nbsp;min zaostatka bila iza pobjednice [[Markéta Davidová|Markéte Davidove]]. U ekipnim utrkama najbolji joj je rezultat 15-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|SP 2024.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Baiba Bendika|Baibom Bendikom]], [[Annija Sabule|Annijom Sabulom]] i [[Sandra Buliņa|Sandrom Buliņom]], kada su za jeden krug pretečeni od pobjedničke francuske štafete u sastavu: [[Lou Jeanmonnot]], [[Sophie Chauveau]], [[Justine Braisaz-Bouchet]] i [[Julia Simon (biatlonka)|Julia Simon]]. === Svjetski kup === {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="7" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2022/2023.|2022/23.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|2024/25.]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2025/2026.|2025/26.]] |- | ||86|| || ||78||79|| |} Prvi nastup u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] imala je 11. decembra 2020. u [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|sezoni 2020/21.]] u [[Austrija|austrijskom]] [[Biatlonski centar Hochfilzen|Hochfilzen]]u u utrci na 7,5&nbsp;km kada je osvojila 64-o mjesto bez promašaja i zaostatkom od 2:15.3&nbsp;min iza pobjednice, bjeloruske biatlonke [[Dinara Alimbekava|Dinara Alimbekave]]. Najbolji nastup u karijeri joj je 30-0 mjesto u utrci potjere na 10&nbsp;km u [[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|sezoni 2023/24.]] u švedskom [[Östersund]]u 3. decembra 2023, a u štafeti jedanaesto mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|sezoni 2024/25.]] u u [[Nové Město na Moravě|Novém Městu na Moravě]] 9. marta 2025. s [[Baiba Bendika|Baibom Bendikom]], [[Elza Bleidele|Elza Bleidele]] i [[Estere Volfa|Esterom Volfom]]. == Privatni život == Njena sestra blizankinja [[Sandra Buliņa|Sandra]] je latvijska biatlonka. == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline|Sanita Buliņa}} * {{Sport365|2459}} {{DEFAULTSORT:Buliņa, Sanita}} [[Kategorija:Rođeni 2001.]] [[Kategorija:Biografije, Alūksne]] [[Kategorija:Latvijski biatlonci]] [[Kategorija:Latvijski olimpijci u biatlonu]] [[Kategorija:Aktivni biatlonci]] [[Kategorija:Biatlonci na Zimskim olimpijskim igrama 2026.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] rwhhrx4al2e27l5nb242ph0mq73cxbv Leopoldstadt 0 532656 3822273 3821739 2026-04-02T09:09:55Z Amestein 176558 3822273 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Wien - Bezirk Leopoldstadt, Wappen.svg|mini|Grb okruga Leopoldstadt]] [[Datoteka:Vienna subdivisions (2).svg|mini|Okrug Leopoldstadt]] Leopoldstadt je 2. od 23 [[Beč|bečkih]] okruga. Ime je dobio po caru [[Leopold I, car Svetog Rimskog Carstva|Lepoldu I.]] U Leopoldstadtu se nalazi zabavni park [[Prater]]. === Geogafija === ==== Pozicija ==== Drugi okrug se nalazi između [[Dunav|Dunava]] i [[Dunavski kanal|Dunavskog kanala]] i graniči se s [[Innere Stadt|prvim okrugom]] preko dunavskog kanala. Obale Dunavskog kanala iznad Ulrichgasse dio su vanjske zone Historijskog centra Beča, koji je na [[UNESCO Lista svjetske baštine|listi svjetske baštine]]. Leopoldstadt također graniči s [[Landstraße|3.]],[[Alsergrund|9]].,[[Simmering|11]]., i [[Brigittenau|20]]. okrugom, kao i s 22.okrugom s druge strane Dunava. Prater zauzima veći dio drugog okruga. Ostrvo koje formiraju Dunav i Dunavski kanal nema službeno ime; u 19. Stoljeću povremeno se nazivalo Leopoldstadtsko ostrvo.<ref>{{Cite book|title=Wigand‘s Conversations-Lexikon für alle Stände|year=1852|location=Leipzig|page=206}}</ref> ==== Vode ==== Pored Dunava i Dunavskog kanala, najvažnije vodene površine u Leopoldstadtu su rukavci Dunava ''Oberes Heustadlwasser, Unteres Heustadelwasser, Rosenwasser, Krebsenwasser, Mauthnerwasser'' i ''Lusthauswasser'' kod [[Lusthaus|Lusthausa]]. ==== Grätzl (gradski okrug) ==== U popularnom shvaćanju, postoje i različite četvrti sa svojim karakterom, takozvani Grätzl, kao što su [[Karmeliterviertel]], [[Stuwerviertel]], [[Nordbahnviertel]], [[Alliiertenviertel]] i [[Pratercottage]]. Navedene u smjeru kazaljke na satu, sljedeće četvrti 2. okruga graniče manje-više direktno s [[Augarten|Augartenom]]: ''Volkerviertel, Afrikanerviertel, Karmeliterviertel'' i ''Rembrantviertel''.<ref>{{Cite book|title=Studie Umfeld Augarten-Kultur.Park.Augarten|year=2003|location=Wien|page=13}}</ref> Projekt [[Regulacija Dunava|regulacije Dunava]], završen 1875. godine, u početku nije promijenio granice okruga; međutim, [[Bruckhaufen]] i [[Kaisermühlen]] se više nisu nalazili na ostrvu, več na lijevoj obali novog glavnog kanala. Stvaranje [[Floridsdorf|21. okruga]] 1905. godine uključivanjem područja istočno od 2. okruga također u početku nije utjecalo na granice okruga. Sa 2 990 kuća (9,5%) od ukopno 32 524 kuće u svih 19 okruga, Leopoldstadt je bio okrug s najviše kuća 1899. godine, a slijedio ga je [[Hietzing]], na tadašnjem području sa 2 882 kuće<ref>{{Cite book|last=Lehmann|first=Adolph|title=Lehmanns Allgemeiner Wohnungsanzeiger|year=1900|volume=1|location=Wien|page=37 (= str. 101 Sveska 1)}}</ref> ==== Iščlanjenje iz 2. okruga ==== Površina okruga se smanjlivala od 1900. godine nadalje: * Godine 1900. , na zahtjev lokalnih političara, [[Brigittenau]] i sjeverni dio [[Zwischenbrücken|Zwischenbrückena]] odvojeni su od 2. okruga i uspostavljeni kao 20. okrug. Za razliku od danas, njegova granica je išla duž desne obale Dunava ([[Handelskai]]). Sama rijeka i područje na lijevoj obali, nizvodno od Brigittenauspitza, ostali su dio 2. okruga. Leopoldstadt je takoizgubio svoju poziciju okruga s najviše zgrada, ali sa 141 007 stanovnika (8,5%) od 1 662 269 stanovnika Beča, ostao je daleko najnaseljeniji. Gustoća naseljenosti historijskog Leopoldstadta postaje jasna kada se doda 71.153 stanovnika (4,3%) novog 20. okruga: Zajedno, dva okruga su imali u sebi jednog od osam stanovnika Beča.<ref>{{Cite book|last=Lehmann|first=Adolph|title=Lehmanns Allgemeiner Wohnungs-Anzeiger|year=1902|volume=1|location=Wien|page=39 (=str. 102, sveska 1)}}</ref> * Dana 19. februara 1924. godine, sjeveroistočna granica između 2. i 20. okruga duž ulice Innstraße proširena je preko Dunava do starog Dunava. (Kao što je navedeno u Bečkom pokrajinskom zakonu, duž ove linije bili su planirani mostovi preko oba vodena puta.) Bruckhaufen, smješten na lijevoj obali Dunava sjeverno od ove linije (danas područje između sjeverne ulice Arbeiterstrandbadstrasse, Donauturmstrasse i ulice Am Bruckhaufen), postao je dio 21. okruga. * Dana 15. oktobra 1938. godine, kao dio stvaranja [[Veliki Beč|Velikog Beča]] pod nacističkom vlašču, Kaisermühlen, posljedni dio Leopoldstadta na ljevoj obali Dunava, odvojen je od njega i uključen u 21. okrug. To je također utjecalo na današnja područja [[Donaupark|Donauparka]], [[Donau City|Donau City-ja]], [[UNO City|UNO City-ja]], Arbeiterstranda (Radničke plaže), [[Strandbad Alte Donau]] (stare dunavske plaže) i najzapadnijeg dijela [[Gänsehäufel|Gänsehäufela]]. (Godine 1954. Kaisermühlen je postao dio [[Donaustadt|22. okruga]].) Broj stanovnika 20. okruga se povećao od njegovog odvajanja odvajanja od 2. okruga, dok se gustina naseljensti u 2. okruga smanjila- dijelom zbog protjerivanja i/ ili ubistva jevrejskih stanovnika Leopoldstadta. Danas, 2. okrug čini 4,6% površine Beča, ali u njemu živi 5,6% stanovništva. === Grb === [[Datoteka:Wien - Bezirk Leopoldstadt, Wappen.svg|mini|Grb Leopoldstadta]] [[Hugo Gerard Ströhl]] je 1904. godine dizajnirao grbove bečkih okruga. Grb Leopoldstadta sastavljen je od pečata okružnih sudova bivših predgrađa: * Sveti Leopold u gornjem lijevom dijelu simbolizira historijski Leopoldstadt, bivši Donji Werd, područje između Augartena, Taborstraße, Praterstraße i Dunavskog kanala. Odjeven je u plavi kaput i crveni ogrtač s hermelinom, te nosi austrijski vojvodski šešir. U rukama drži zastavu [[Nadvojvoda|Nadvojvodstva]] [[Donja Austrija|Austrije ispod Ennsa]] i model crkve, što simbolizira pokroviteljtvo [[Leopoldskirche (Leopoldstadt)|župne crkve u Leopoldstadtu]]. * Gornji desni dio grba predstavlja dio [[Jägerzeile]], područje istočno od današnje [[Praterstraße]] i [[Praterstern|Pratersterna]]. Prikazuje srebrnog jelena Svetog Huberta na zelenoj livadi. Jelen ima dvanaest zlatnih rogova, iz čijeg središta viri zlatni krst. Kao simbol lova, jelen predstavlja nekadašnji značaj Pratera i dunavskih močvara kao lovišta. * Donji dio grba predstavlja dio Zwischenbrücken. Prikazuje crveni jezik na srebrnoj pozadini, okružen zlatnim oreolom ukrašenim s pet zlatnih petokrakih zvijezda. Grb simbolizira Svetog Ivana Nepomuka, zaštitnika mostova, i predstavlja područje koje se prvobitno nalazio imeđu nekoliko rukavaca Dunava i njihovih mostova. Od regulacije Dunava između 1870. i 1875. godine, ovo područje se protezalo sjeveroistočno od [[Sjeverna željeznička stanica beč|Sjeverne željezničke stanice]] (danas: [[Bečka stanica Praterstern]]), otprilike između Reichsbrücke i Nordbahnbrücke (a od 1900. godine djelomično pripada 20. okrugu). === Historija === Početci naselja mogu se datirati oko 1300. godine.<ref>{{Citation|title=Historisches Lexikon Wien. 4: Le - Ro|publisher=Kremayr & Scheriau|date=1995|accessdate=2026-03-30|isbn=978-3-218-00546-3|first=Felix|last=Czeike}}</ref> Od 1300. godine dokumentirana su prva naselja na ostrvima na Dunavu, koji je često mijenjao svoj tok. Most prema Donjem Werdu (''werd,'' srednjovisokonjemački za ''otok'') u blizini gradskih vrata Rotenturm spominje se 1368. godine (do 1782. godine jedini)<ref name=":0">{{Cite journal|last=König|first=Josef|date=2007|title=Bezirksmuseum 2 Leopoldstadt,|journal=Wiener Geschichtsblätter 4/2007|publisher=Stadt- und Landesarchiv Wien|publication-place=Wien}}</ref> U 15. stolječu, grad Beč je ovdje stekao zemljište i farme. Naselje se razvilo u poplavnim područjima koja su ranije služila uglavnom kao pašnjaci: za stoku stanovnika Beča, kao i za stoku uvezenu iz [[Mađarska|Mađarske]] ili u tranzitu (oko 1500. godine , 50 000 je godišnje tjerano u Austriju, od kojih je dio tjeran u južnu Njemačku) i konje; grad je za to naplaćivao naknade za ispašu.<ref>{{Cite book|last=Opll|first=Ferdinand|title=Europäische Städte im Mittelalter|last2=Sonnlechner|first2=Christoph|date=2010|publisher=Studien Verlag|isbn=978-3-7065-4856-4|series=Forschungen und Beiträge zur Wiener Stadtgeschichte|location=Innsbruck}}</ref> Pokošeno sijeno se koristilo za hranjenje teglećih životinja, a Donji Werd je također obezbjeđivao građevinsko drvo i ogrjev za grad. Do 1450. godine, područje između ulica Hollandstraße, Taborstraße (koja se u to vrijeme još zvala ''Kremser Straße'') i Praterstraße bilo je izgrađeno; veći dio Donjeg Werda još uvijek je bila poplavna šuma, ispresijecana mnogim rukavcima Dunava, čiji se tok mogao drastično promijeniti zbog poplava. Godine 1439. izgrađen je prvi višerasponski most preko Dunava i njegovih bočnih kanala na mjestu koje se danas zove Gaußplatz.<ref name=":0" /> Godine 1529. mostovi su uništeni tokom [[Prva opsada Beča|Prve opsade Beča]], a donji Werd je okupirala [[Osmansko Carstvo|osmanska vojska]]. Građani koji su izgubili domove zbog naknadne obnove [[Gradske zidine Beča|gradskih zidina]] naselili su se na području današnje Rotensterngasse i Große Sperlgasse. Pivare su izgrađene 1530. i 1536 godine (pivara na danšnjoj Malzgasse postojala je do 1846. godine). Od 1569. godine, car [[Maksimilijan II, car Svetog Rimskog Carstva|Maksimilijan II]] dozvolioje svojim drvodjelcima i lovočuvarima da se naselje u Donjem Werdu, isprva u [[Venediger Au]], a zatim na desnoj strani puta od grada do [[Prater|Pratera]]. Iz ovoga se razvilo predgrađe ''[[Jägerzeile]]'' južno od današnje Praterstraße (u dijelu Czerningasse-Praterstern)<ref name=":0" /> Godine 1614., [[milosrdna braća]], pozvani u Beč, osnovali su svoj samostan s pripadajućom bolnicom, koji i danas postoji. [[Karmelićani]] su se tamo naselili 1621. godine. Neposredno prije toga, 1614, car Matijaš pozvao je u Beč Hospitalski red Braće Hospitalaca Svetog Ivana od Boga. Izgradnja crkve i bolnice započela je 1622. godine, a potvrđena je poveljom o osnivanju od strane cara [[Ferdinand II, car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinanda II]] iz 1624. godine. Bolnica u donjoj Taborstrasse, koja je u to vrijeme bila važna ruta na velike udaljenosti prema sjeveru, i danas postoji; to je najstarija bolnica u gradu. Karmelićanska crkva, koja se nalazi u blizini, također je bila carska zadužbina (Ferdinand II, 1623.) i takođerdio habsburške ofenzive protiv reformacije za osnivanje samostana. Dvije crkve stvaraju upečatjive arhitektonske znamenitosti duž ovog dijela ulice. ==== Otok Mazzes i prvi Leopoldstadt ==== Godine 1624. car [[Ferdinand II, car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinand II]] protjerao je jevrejske stanovnike iz Beča iz grada i dodijelio im Donji Werd kao njihovo stambeno područje. Ovo je formalizirano sporazumom iz 1626. godine između jevrejske zajednice i Bürgerspitala (građanske bolnice), kojim je područje "Auf der baumlosen Haide" (Na goloj vrštini) definirao na sljedeći način (današnji nazivi): Kleine Pfarrgasse-Große Schiffgasse-Krummbaumgasse-Karmelitergasse-Taborstraße.<ref name=":0" /> Neke od kuća iz tog vremena i danas postoje, naprijemer Pabsthaus (Haidgasse 6, nazvana po dugogodišnjoj vlasničkoj porodici), kao i dvije susjedne kuće u Große Sperlgasse: Haus zum Sieg (Haidgasse 8, nazvana po pobjedi nadvojvode Karla u bici kod Asperna) i Haus zum goldenen Hasel (Kod Zlatnog lijeska) u Große Pfarrgasse 19, koja datira iz perioda prije godine natpisa na portalu (1736). <references /> 7cdzub37k8zm282tkfoyvlaw7w1yqvr Artemis II 0 532804 3822280 3821823 2026-04-02T09:56:06Z Palapa 383 3822280 wikitext text/x-wiki {{Infokutija svemirski let|image=Artemis II Orion Solar Array Wings Installed (jsc2025e016293).jpg|image_caption=[[Orionova svemirska letjelica]] ''Integrity'' i njen [[Evropski servisni modul]] za misiju Artemis II koji se pripremaju u martu 2025.|COSPAR_ID=|SATCAT=|spacecraft=[[Orion (svemirska letjelica)#Spisak letjelica|CM-003]] ''Integrity''{{r|twitter1}}|spacecraft_type=[[Orion (svemirska letjelica)|Orion MPCV]]|manufacturer=|landing_mass=|dimensions=|power=<!-- [[watt]]s -->|članovi posade={{Unbulleted list | [[Reid Wiseman]] | [[Victor J. Glover|Victor Glover]] | [[Christina Koch]] | [[Jeremy Hansen]] }}|launch_date={{Abbr|NET|ne prije}} 1. april 2026, 02:41:00&nbsp;[[UTC]] (February 6, 21:41:00&nbsp;[[Eastern Standard Time|EST]])<ref>{{Cite web |title=Artemis II Mission Availability PDF |url=https://www.nasa.gov/wp-content/uploads/2026/01/artemis-ii-mission-availability.pdf?emrc=51eb50 |access-date=January 10, 2026 |website=nasa.gov |language=en}}</ref>|launch_rocket=[[Space Launch System]] Block 1|launch_site=[[Kennedy Space Center]], [[Kennedy Space Center Launch Complex 39B|LC-39B]]<ref name="HEOC">{{Cite web |last=Hill |first=Bill |date=March 2012 |title=Exploration Systems Development Status |url=http://www.nasa.gov/pdf/630149main_5-Hill_SLS%20MPCV%20GSDO_508.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170211204753/https://www.nasa.gov/pdf/630149main_5-Hill_SLS |archive-date=February 11, 2017 |access-date=July 21, 2012 |publisher=NASA Advisory Council}} {{PD-notice}}</ref>|recovery_by=[[U.S. Navy]] ([[amfibijski transportni dok klase San Antonio]])|landing_date={{Abbr|NET|ne prije}} mart, 2026|landing_site=Tihi okean ''(planirano)''|interplanetary={{Infokutija svemirski let/IP | vrsta = prelet | objekt = [[Mjesec]] | udaljenost = {{cvt|6400|mi|km}} (planirano){{r|NASA-20180827}} }}|insignia=Artemis II patch.svg|insignia_caption=Artemis II oznaka misije|crew_photo=Artemis_2_Crew_Portrait.jpg|crew_photo_caption=Službeni portret posade, [[u kretanju kazaljke na satu]] sa lijeva: [[Christina Koch|Koch]], [[Victor J. Glover|Glover]], [[Jeremy Hansen|Hansen]] i [[Reid Wiseman|Wiseman]]}} '''Artemis II'''<ref>{{Cite web|url=https://www.nasa.gov/mission/artemis-ii/|title=Artemis II: NASA’s First Crewed Lunar Flyby in 50 Years - NASA|language=en-US|access-date=2026-03-31}}</ref> je planirana [[Svemirski letovi|svemirska]] misija na Mjesec u okviru [[Artemis program|programa Artemis]], kojim upravlja [[NASA]]. Namijenjen je da bude drugi let Space Launch System-aa (SLS), i ujedno je prva misija s ljudskom posadom [[Orion (svemirska letjelica)|svemirske letjelice Orion]] i prva misija s ljudskom posadom u blizini [[Mjesec (satelit)|Mjeseca]] od Apolla 17 1972. godine. Lansiranje je učinjeno 1. aprila 2026. godine u 22:35:12 po [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]]<ref>{{Cite web|url=https://www.nasa.gov/news-release/liftoff-nasa-launches-astronauts-on-historic-artemis-moon-mission/|title=Liftoff! NASA Launches Astronauts on Historic Artemis Moon Mission - NASA|language=en-US|access-date=2026-04-02}}</ref> Desetodnevna misija će nositi astronaute NASA-e Reida Wisemana, Victora Glovera i Christinu Koch, zajedno s Jeremyjem Hansenom iz [[Kanadska svemirska agencija|Kanadske svemirske agencije]], na [[Putanja slobodnog povratka|putanji slobodnog povratka]] oko Mjeseca i nazad na Zemlju. Artemis II je prvobitno nazvan '''Istraživačka misija-2''' ('''EM-2''') i prvobitno je bio namijenjen podršci sada otkazanoj [[Misija preusmjeravanja asteroida|misiji preusmjeravanja asteroida]]. Njeni ciljevi su revidirani nakon uspostavljanja programa Artemis. [[Datoteka:Illustration_of_Orion_over_lunar_surface_with_Earthrise_(32125696615)_(cropped).jpg|mini|Umjetnički prikaz svemirske letjelice Orion u lunarnoj orbiti. Artemis II neće ući u orbitu, već će izvršiti prelet pored Mjeseca na svojoj putanji slobodnog povratka.|lijevo]] [[Datoteka:Artemis_II_Core_Stage_Move_to_VAB_High_Bay_2_(KSC-20241211-PH-KLS01_0054).jpg|mini|Osnovna faza SLS-a za Artemis II podignuta je u visoki skladišni prostor 2 zgrade za montažu vozila ubrzo nakon početka operacija slaganja u decembru 2024.]] [[Datoteka:Artemis_II_prime_and_backup_crew.jpg|mini|Rezervna (stoje lijevo) i glavna posada Artemide II nakon konferencije za novinare u decembru 2024.]] {{Spaceflight crew|crew=Osnovna posada|ref=|terminology=Astronaut|position1=Komandant|crew1_up=[[Reid Wiseman]]|flights1_up=Drugi|agency1_up=[[NASA]]|position2=Pilot|crew2_up=[[Victor J. Glover|Victor Glover]]|flights2_up=Drugi|agency2_up=NASA|position3=Specijalist misije 1|crew3_up=[[Christina Koch]]|flights3_up=Drugi|agency3_up=NASA|position4=Specijalist misije 2|crew4_up=[[Jeremy Hansen]]|flights4_up=Prvi|agency4_up=[[Canadian Space Agency|CSA]]}}{{Spaceflight crew|crew=prime|ref=|terminology=Astronaut|position1=Commander|crew1_up=[[Reid Wiseman]]|flights1_up=Second|agency1_up=[[NASA]]|position2=Pilot|crew2_up=[[Victor J. Glover|Victor Glover]]|flights2_up=Second|agency2_up=NASA|position3=Mission Specialist 1|crew3_up=[[Christina Koch]]|flights3_up=Second|agency3_up=NASA|position4=Mission Specialist 2|crew4_up=[[Jeremy Hansen]]|flights4_up=First|agency4_up=[[Canadian Space Agency|CSA]]}}{{Spaceflight crew|crew=backup|terminology=Astronaut|position1=Mission Specialist|crew1_up=[[Andre Douglas]]|flights1_up=<!-- First -->|agency1_up=NASA|position2=Mission Specialist|crew2_up=[[Jenni Gibbons]]|flights2_up=<!-- First -->|agency2_up=CSA}}Posadu Artemis II činit će četiri astronauta: komandant Reid Wiseman, pilot Victor Glover i specijalista misije Christina Koch, svi iz NASA-e, zajedno sa specijalistom misije Jeremyjem Hansenom iz [[Kanadska svemirska agencija|Kanadske svemirske agencije]].<ref name="Artemis Crew">{{Cite web|url=http://www.nasa.gov/press-release/nasa-names-astronauts-to-next-moon-mission-first-crew-under-artemis|title=NASA Names Astronauts to Next Moon Mission, First Crew Under Artemis|last=O'Shea|first=Claire|date=April 3, 2023|publisher=[[NASA]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20230722041405/https://www.nasa.gov/press-release/nasa-names-astronauts-to-next-moon-mission-first-crew-under-artemis/|archive-date=July 22, 2023|url-status=live|access-date=August 9, 2023}}<cite class="citation web cs1" id="CITEREFO'Shea2023"><span class="cx-segment" data-segmentid="609">[http://www.nasa.gov/press-release/nasa-names-astronauts-to-next-moon-mission-first-crew-under-artemis "NASA Names Astronauts to Next Moon Mission, First Crew Under Artemis"]. </span><span class="cx-segment" data-segmentid="610">[[NASA]]. </span><span class="cx-segment" data-segmentid="612">[https://web.archive.org/web/20230722041405/https://www.nasa.gov/press-release/nasa-names-astronauts-to-next-moon-mission-first-crew-under-artemis/ Archived] from the original on July 22, 2023<span class="reference-accessdate">. </span></span><span class="cx-segment" data-segmentid="613"><span class="reference-accessdate">Retrieved <span class="nowrap">August 9,</span> 2023</span>.</span></cite></ref> 22. novembra 2023. godine, Jenni Gibbons je imenovana za Hansenovu rezervu, <ref>{{Cite news|last=Nassar|first=Hana Mae|date=November 22, 2023|title=Canadian astronauts receive new assignments|url=https://vancouver.citynews.ca/2023/11/22/canadian-astronauts-gibbons-kutryk/|archive-url=https://web.archive.org/web/20231122161422/https://vancouver.citynews.ca/2023/11/22/canadian-astronauts-gibbons-kutryk/|archive-date=November 22, 2023|access-date=November 22, 2023|work=citynews.ca|location=Vancouver}}</ref> a 3. jula 2024. godine, Andre Douglas je imenovan za rezervu za tri NASA-ina astronauta. {{R|Space.com1}} == Reference == * {{Refspisak|refs=<ref name="americaspace1">{{Cite web | author1= A. Longo | title= NASA Accelerates Artemis 2 by Two Months | url= https://www.americaspace.com/2025/03/22/nasa-accelerates-artemis-2-by-two-months/ | website= AmericaSpace | date= 2025-03-22 | access-date= 2025-03-28 }} </ref> * <ref name="arstech1">{{Cite web | author1= E. Berger | title= NASA targeting early February for Artemis II mission to the Moon | url= https://arstechnica.com/space/2025/09/nasa-targeting-early-february-for-artemis-ii-mission-to-the-moon/ | website= Ars Technica | date= 2025-09-23 | access-date= 2025-09-24 }} </ref> * <ref name="twitter4">{{cite tweet | author1= E. Berger | user= SciGuySpace | title= Based upon information from a couple of people, as of last night NASA is still working toward the Feb. 5-11 launch window for Artemis II. A big tell will be whether NASA rolls the rocket to the pad about 10 days from now. | number= 2008895848839520633 }} </ref> * <ref name="youtube1">{{YouTube | id= KsSKP8SP2KA | title= Core Stage for NASA's Artemis II Mission Arrives at Kennedy Space Center's Vehicle Assembly Building }} </ref>}} == Vanjski linkovi == * [https://www.nasa.gov/artemis-ii Artemis II], u NASA-i * [https://www.nasa.gov/feature/nasa-s-first-flight-with-crew-important-step-on-long-term-return-to-the-moon-missions-to Pregled misije], u NASA-i * [https://go.nasa.gov/artemisnames Artemis II "Pošaljite svoje ime u svemir"], u NASA-i {{Budući svemirski letovi}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:2026. u Sjedinjenim Američkim Državama]] [[Kategorija:Misije na Mjesec]] k27pqfpi6623cwqw6gq6fqhazmj4xl1 Sandra Buliņa 0 532808 3822105 3821918 2026-04-01T17:38:47Z AnToni 2325 3822105 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Sandra Buliņa | slika = Bulina_S._–_Biathlon_WCh_2024_Nove_Mesto_2337.jpg | država = {{ZID|Latvija}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|2001|04|20}} | mjesto rođenja = [[Alūksne]] | država rođenja = Latvija | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | klub = Alūksnes BJSS | trener = | visina = 167 | težina = <!-- B I A T L O N --> <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''0''' | medalje OI = | zlato OI = 0 <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''2''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|2024]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|2025.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = ([[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]]) | pobjede SK = '''0''' | pobjede SK štafeta= | plasman SK = | pobjede u dis = | kraj karijere = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2019/2020.|2019/20.]] | pobjede EK = | plasman EK = '''86.''' ([[IBU kup 2025/2026.|2025/26.]]) | status = aktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[ZOI|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} | aktualizirano = 31. 3. 2026. }} '''Sandra Buliņa''', rođena 20. aprila 2001. u [[Alūksne]]u je [[Latvija|latvijska]] [[biatlon]]ka. == Karijera == === Olimpijske igre === Buliņa nije nastupala na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igarama]]. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2024}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 15 km|69]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 7,5 km|85]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – štafeta (žene)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2025}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – 15 km|58]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – 7,5 km|73]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – štafeta (žene)|16]] | | |} Sandra Buliņa je nastupila na dva [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskih prvenstava]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|SP 2024.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|SP 2025]], ali nije osvojila ni jednu medalju. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji joj je bilo 58-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|SP 2025.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – 15 km|utrci na 15&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i 6:14.8&nbsp;min zaostatka bila iza pobjednice [[Julia Simon (biatlonka)|Julije Simon]]. U ekipnim utrkama najbolji joj je rezultat 16-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|SP 2025.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Estere Volfa|Esterom Volfom]], [[Baiba Bendika|Baibom Bendikom]] i [[Sanita Buliņa|Sanitom Buliņom]], kada su sa zaostatkom od 6:45.2&nbsp;min pretečeni od pobjedničke francuske štafete u sastavu: [[Lou Jeanmonnot]], [[Océane Michelon]], [[Justine Braisaz-Bouchet]] i [[Julia Simon (biatlonka)|Julia Simon]]. === Svjetski kup === Prvi nastup u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] imala je 7. januara 202. u [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|sezoni 2021/22.]] <!-- u [[Austrija|austrijskom]] [[iatlonski centar Hochfilzen|Hochfilzen]]u u utrci na 7,5&nbsp;km kada je osvojila 64-o mjesto bez promašaja i zaostatkom od 2:15.3&nbsp;min iza pobjednice, bjeloruske biatlonke [[Dinara Alimbekava|Dinara Alimbekava]]. Najbolji nastup u karijeri joj je 30-0 mjesto u utrci potjere na 10&nbsp;km u [[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|sezoni 2023/24.]] u švedskom [[Östersund]]u 3. decembra 2023, a u štafeti jedanaesto mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|sezoni 2024/265]] u u [[Nové Město na Moravě|Novém Městu na Moravě]] 9. marta 2025. s [[Baiba Bendika|Baibom Bendikom]], [[Elza Bleidele|Elza Bleidele]] i [[Estere Volfa|Esterom Volfom]]. --> == Privatni život == Njena sestra blizankinja [[Sanita Buliņa|Sanita]] je latvijska biatlonka. == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline|Sandra Buliņa}} * {{Sport365|2473}} {{DEFAULTSORT:Buliņa, Sandra}} [[Kategorija:Rođeni 2001.]] [[Kategorija:Biografije, Alūksne]] [[Kategorija:Latvijski biatlonci]] [[Kategorija:Aktivni biatlonci]] [[Kategorija:Živi ljudi]] tlvmzb4n0rs5slpzaxwr990fqipqd9d 3822106 3822105 2026-04-01T17:45:00Z AnToni 2325 3822106 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Sandra Buliņa | slika = Bulina_S._–_Biathlon_WCh_2024_Nove_Mesto_2337.jpg | država = {{ZID|Latvija}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|2001|04|20}} | mjesto rođenja = [[Alūksne]] | država rođenja = Latvija | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | klub = Alūksnes BJSS | trener = | visina = 167 | težina = <!-- B I A T L O N --> <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''0''' | medalje OI = | zlato OI = 0 <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''2''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|2024]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|2025.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = ([[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]]) | pobjede SK = '''0''' | pobjede SK štafeta= | plasman SK = | pobjede u dis = | kraj karijere = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2019/2020.|2019/20.]] | pobjede EK = | plasman EK = '''86.''' ([[IBU kup 2025/2026.|2025/26.]]) | status = aktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[ZOI|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} | aktualizirano = 31. 3. 2026. }} '''Sandra Buliņa''', rođena 20. aprila 2001. u [[Alūksne]]u je [[Latvija|latvijska]] [[biatlon]]ka. == Karijera == === Olimpijske igre === Buliņa nije nastupala na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igarama]]. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2024}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 15 km|69]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 7,5 km|85]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – štafeta (žene)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2025}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – 15 km|58]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – 7,5 km|73]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – štafeta (žene)|16]] | | |} Sandra Buliņa je nastupila na dva [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskih prvenstava]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|SP 2024.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|SP 2025]], ali nije osvojila ni jednu medalju. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji joj je bilo 58-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|SP 2025.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – 15 km|utrci na 15&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i 6:14.8&nbsp;min zaostatka bila iza pobjednice [[Julia Simon (biatlonka)|Julije Simon]]. U ekipnim utrkama najbolji joj je rezultat 16-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|SP 2025.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Estere Volfa|Esterom Volfom]], [[Baiba Bendika|Baibom Bendikom]] i [[Sanita Buliņa|Sanitom Buliņom]], kada su sa zaostatkom od 6:45.2&nbsp;min pretečeni od pobjedničke francuske štafete u sastavu: [[Lou Jeanmonnot]], [[Océane Michelon]], [[Justine Braisaz-Bouchet]] i [[Julia Simon (biatlonka)|Julia Simon]]. === Svjetski kup === Prvi nastup u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] imala je 7. januara 202. u [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|sezoni 2021/22.]] u [[Oberhof]]u u utrci na 7,5&nbsp;km kada je osvojila 94-o mjesto s dva promašaja i zaostatkom od 4:00.8&nbsp;min iza pobjednice, bjeloruske biatlonke [[Marte Olsbu Røiseland]]. Najbolji nastup u karijeri joj je 52-0 mjesto u utrci na 7,5&nbsp;km u [[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|sezoni 2024/25.]] u njemačkom [[Oberhof]]u 9. januara 2025, a u štafeti 15-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|sezoni 2024/25.]] u u [[Ruhpolding]]u 18. januara 2025. s [[Baiba Bendika|Baibom Bendikom]], [[Sanita Buliņa|Sanitom Buliņom]] i [[Estere Volfa|Esterom Volfom]]. == Privatni život == Njena sestra blizankinja [[Sanita Buliņa|Sanita]] je latvijska biatlonka. == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline|Sandra Buliņa}} * {{Sport365|2473}} {{DEFAULTSORT:Buliņa, Sandra}} [[Kategorija:Rođeni 2001.]] [[Kategorija:Biografije, Alūksne]] [[Kategorija:Latvijski biatlonci]] [[Kategorija:Aktivni biatlonci]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 3ot6247rinnb811j2894abbhjn9ie6o 3822142 3822106 2026-04-01T19:22:11Z AnToni 2325 /* Svjetski kup */ 3822142 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Sandra Buliņa | slika = Bulina_S._–_Biathlon_WCh_2024_Nove_Mesto_2337.jpg | država = {{ZID|Latvija}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|2001|04|20}} | mjesto rođenja = [[Alūksne]] | država rođenja = Latvija | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | klub = Alūksnes BJSS | trener = | visina = 167 | težina = <!-- B I A T L O N --> <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''0''' | medalje OI = | zlato OI = 0 <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''2''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|2024]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|2025.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = ([[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]]) | pobjede SK = '''0''' | pobjede SK štafeta= | plasman SK = | pobjede u dis = | kraj karijere = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2019/2020.|2019/20.]] | pobjede EK = | plasman EK = '''86.''' ([[IBU kup 2025/2026.|2025/26.]]) | status = aktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[ZOI|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} | aktualizirano = 31. 3. 2026. }} '''Sandra Buliņa''', rođena 20. aprila 2001. u [[Alūksne]]u je [[Latvija|latvijska]] [[biatlon]]ka. == Karijera == === Olimpijske igre === Buliņa nije nastupala na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igarama]]. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2024}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 15 km|69]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 7,5 km|85]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – štafeta (žene)|{{Tooltip|KRU|Pretečen/a za jedan krug}}]] | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2025}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – 15 km|58]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – 7,5 km|73]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – štafeta (žene)|16]] | | |} Sandra Buliņa je nastupila na dva [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskih prvenstava]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|SP 2024.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|SP 2025]], ali nije osvojila ni jednu medalju. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji joj je bilo 58-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|SP 2025.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – 15 km|utrci na 15&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i 6:14.8&nbsp;min zaostatka bila iza pobjednice [[Julia Simon (biatlonka)|Julije Simon]]. U ekipnim utrkama najbolji joj je rezultat 16-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|SP 2025.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Estere Volfa|Esterom Volfom]], [[Baiba Bendika|Baibom Bendikom]] i [[Sanita Buliņa|Sanitom Buliņom]], kada su sa zaostatkom od 6:45.2&nbsp;min pretečeni od pobjedničke francuske štafete u sastavu: [[Lou Jeanmonnot]], [[Océane Michelon]], [[Justine Braisaz-Bouchet]] i [[Julia Simon (biatlonka)|Julia Simon]]. === Svjetski kup === Prvi nastup u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] imala je 7. januara 202. u [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|sezoni 2021/22.]] u [[Oberhof]]u u utrci na 7,5&nbsp;km kada je osvojila 94-o mjesto s dva promašaja i zaostatkom od 4:00.8&nbsp;min iza pobjednice, norveške biatlonke [[Marte Olsbu Røiseland]]. Najbolji nastup u karijeri joj je 52-0 mjesto u utrci na 7,5&nbsp;km u [[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|sezoni 2024/25.]] u njemačkom [[Oberhof]]u 9. januara 2025, a u štafeti 15-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|sezoni 2024/25.]] u u [[Ruhpolding]]u 18. januara 2025. s [[Baiba Bendika|Baibom Bendikom]], [[Sanita Buliņa|Sanitom Buliņom]] i [[Estere Volfa|Esterom Volfom]]. == Privatni život == Njena sestra blizankinja [[Sanita Buliņa|Sanita]] je latvijska biatlonka. == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline|Sandra Buliņa}} * {{Sport365|2473}} {{DEFAULTSORT:Buliņa, Sandra}} [[Kategorija:Rođeni 2001.]] [[Kategorija:Biografije, Alūksne]] [[Kategorija:Latvijski biatlonci]] [[Kategorija:Aktivni biatlonci]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 0yojl48ziwmayy7o977p2s9ij41mlia Aleksa Đukanović 0 532810 3822144 3821962 2026-04-01T19:31:25Z AnToni 2325 3822144 wikitext text/x-wiki {{Kategorizacija}} '''Aleksa Đukanović''' ([[Beograd]], [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavija]], 4. januara 1998.) srbijanski je književnik, književni i pozorišni kritičar, urednik i publicist. Dvostruki je laureat bosanskohercegovačke ''[[Srpsko prosvjetno i kulturno društvo "Prosvjeta"|Prosvjetine]]'' nagrade, koju je dobio dvaput zaredom: 2021. i 2022. godine. Autor je dvadeset knjiga koje su publicirane u Srbiji i Hrvatskoj.<ref>{{Cite web|url=https://sinhro.rs/2023/06/aleksi-dukanovicu-nagrada-nadzi-naman-za-2023/|title=Aleksi Đukanoviću nagrada „Nadži Naman“ za 2023.|last=Sinhro.rs|date=2023-06-02|website=Sinhro.rs|language=en-US|access-date=2026-03-31}}</ref> Za kreativnost u ukupnom književnom izrazu dodijeljena mu je najznačajnija libanska Međunarodna nagrada za književnost ''Naji Naaman'' za 2023. godinu.<ref>{{Cite web|url=https://www.art-anima.com/aleksa-djukanovic/|title=Aleksa Đukanović - biografija|last=Art-Anima|date=2022-10-19|website=Art-Anima|language=en-US|access-date=2026-03-31}}</ref> == Biografija == U Beogradu je završio osnovno i srednje obrazovanje kao i studije iz oblasti pravnih i ekonomskih nauka i državne uprave. Član je Društva književnika Vojvodine. Počasni je i doživotni član Kuće kulture ''Naaman'' u Libanu. Bio je urednik u književnim časopisima ''Sizif'' i ''Književni esnaf''. Publicira prozu i poeziju od 2019. godine. Svoja djela piše na mnogim varijetetima iz skupine BHSC jezika, uključujući jednakopravno srpski i hrvatski, odnosno bosanski. Tijekom 2025. godine, hrvatski izdavač iz Opatije ''Shura Publikacije'' objavio je Đukanovićeve ''Izabrane novele'' u dva sveska s ukupno devet novela i noveleta, a srbijanski izdavač iz Beograda ''Presing'' iste godine izdao je knjigu Đukanovićevih ''Izabranih priča 2015.–2025.: Laboratorijum'' koju čini šest kraćih proza nastalih u prijašnjem desetljetnom razdoblju. Objavljuje prozu, eseje i književnoumjetničku kritiku u beogradskom ''Danasu'', ''Politici'', ''NIN-u'', ''Večernjim novostima'', kao i u zagrebačkoj ''Književnoj republici'' i u dr. uglednim književnim časopisima i dnevnim listovima u regiji. Živi i radi u Zemunu.<ref>{{Cite web|url=https://booke.hr/aleksa-dukanovic-stari-vucjak-na-koncu-svoje-balade-poslednja-bdenja-miroslava-krleze/|title=Aleksa Đukanović, Stari vučjak na koncu svoje balade (Poslednja bdenja Miroslava Krleže) – Književni časopis|website=Književni portal|language=en-US|access-date=2026-03-31}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://strane.ba/aleksa-dukanovic-ginter/|title=Aleksa Đukanović: Ginter|language=hr|access-date=2026-03-31}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.presing.org/aleksa-djukanovic-laboratorijum/|title=Aleksa Đukanović – Laboratorijum|website=Presing|language=sr-RS|access-date=2026-03-31}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://sinhro.rs/2023/07/novele-alekse-dukanovica-u-izdanju-presinga/|title=NOVELE Alekse Đukanovića u izdanju Presinga|last=Sinhro.rs|date=2023-07-04|website=Sinhro.rs|language=en-US|access-date=2026-03-31}}</ref> == Bibliografija (izbor djela) == *''[[Europa in extremis]]'', eseji i pjesme (Beograd, 2021.) *''[[Pali inkvizitor]]'', kraća novela (Beograd, 2021.) *''[[Knjiga eseja]]'', kulturološki eseji (Beograd, 2021.) *''[[Novele]]'', sabrane novele (Beograd, 2023.) *[[Lirika, Eseji, Dnevnici|''Lirika,'' ''Eseji, Dnevnici'']], pjesme, eseji i članci, odlomci iz dnevničke proze (Beograd, 2023.) *''[[Štrausov solilokvij]]'', pripovijetke (Beograd, 2024.) *''[[Izabrane novele 1]],'' novele i novelete (Opatija, 2025.) *''[[Izabrane novele 2]]'', novele i novelete (Opatija, 2025.) *''[[Laboratorijum]]'', izabrane pripovijetke 2015-2025. (Beograd, 2025.) == Nagrade == *2021. Bosanskohercegovačka [[Srpsko prosvjetno i kulturno društvo "Prosvjeta"|''Prosvjetina'']] književna nagrada ''Zvonimir Šubić''<ref>{{Cite web|url=https://www.glassrpske.com/lat/kultura/pozoriste/aleksi-djukanovicu-iz-beograda-prva-nagrada-za-najbolju-pricu/386392|title=Aleksi Đukanoviću iz Beograda prva nagrada za najbolju priču|last=Srna|date=2021-11-20|website=Glas Srpske|language=sr|access-date=2026-03-31}}</ref> *2022. Bosanskohercegovačka [[Srpsko prosvjetno i kulturno društvo "Prosvjeta"|''Prosvjetina'']] nagrada ''Boško Milovanović'' *2023. Libanska [[Međunarodna nagrada za književnost Naji Naaman|Međunarodna nagrada za književnost ''Naji Naaman'']]<ref>{{Cite web|url=https://www.politika.rs/sr/clanak/556373/Pisci-iz-Srbije-nagradeni-u-Libanu|title=Pisci iz Srbije nagrađeni u Libanu|last=R|first=K.|website=Politika Online|access-date=2026-03-31}}</ref> *2025. Italijanska [[Nacionalna nagrada za umjetnost Franz Kafka Italia|Nacionalna nagrada za umjetnost ''Franz Kafka Italia'']]<ref>{{Cite web|url=https://franzkafkaitalia.it/archivio-rassegne/,%20https://franzkafkaitalia.it/archivio-rassegne/|title=Archivio Rassegne « Premio Franz Kafka Italia|language=it-IT|access-date=2026-03-31}}</ref> *2025. Italijanska [[Nacionalna Počasna nagrada za umjetnost Franz Kafka Italia|Nacionalna Počasna nagrada za umjetnost ''Franz Kafka Italia'']]<ref>{{Cite web|url=https://franzkafkaitalia.it/archivio-rassegne/,%20https://franzkafkaitalia.it/archivio-rassegne/|title=Archivio Rassegne « Premio Franz Kafka Italia|language=it-IT|access-date=2026-03-31}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} rhn0w99hapdxf5xaxe9yt2gd92z67re 3822145 3822144 2026-04-01T19:32:48Z AnToni 2325 /* Nagrade */ 3822145 wikitext text/x-wiki {{Kategorizacija}} '''Aleksa Đukanović''' ([[Beograd]], [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavija]], 4. januara 1998.) srbijanski je književnik, književni i pozorišni kritičar, urednik i publicist. Dvostruki je laureat bosanskohercegovačke ''[[Srpsko prosvjetno i kulturno društvo "Prosvjeta"|Prosvjetine]]'' nagrade, koju je dobio dvaput zaredom: 2021. i 2022. godine. Autor je dvadeset knjiga koje su publicirane u Srbiji i Hrvatskoj.<ref>{{Cite web|url=https://sinhro.rs/2023/06/aleksi-dukanovicu-nagrada-nadzi-naman-za-2023/|title=Aleksi Đukanoviću nagrada „Nadži Naman“ za 2023.|last=Sinhro.rs|date=2023-06-02|website=Sinhro.rs|language=en-US|access-date=2026-03-31}}</ref> Za kreativnost u ukupnom književnom izrazu dodijeljena mu je najznačajnija libanska Međunarodna nagrada za književnost ''Naji Naaman'' za 2023. godinu.<ref>{{Cite web|url=https://www.art-anima.com/aleksa-djukanovic/|title=Aleksa Đukanović - biografija|last=Art-Anima|date=2022-10-19|website=Art-Anima|language=en-US|access-date=2026-03-31}}</ref> == Biografija == U Beogradu je završio osnovno i srednje obrazovanje kao i studije iz oblasti pravnih i ekonomskih nauka i državne uprave. Član je Društva književnika Vojvodine. Počasni je i doživotni član Kuće kulture ''Naaman'' u Libanu. Bio je urednik u književnim časopisima ''Sizif'' i ''Književni esnaf''. Publicira prozu i poeziju od 2019. godine. Svoja djela piše na mnogim varijetetima iz skupine BHSC jezika, uključujući jednakopravno srpski i hrvatski, odnosno bosanski. Tijekom 2025. godine, hrvatski izdavač iz Opatije ''Shura Publikacije'' objavio je Đukanovićeve ''Izabrane novele'' u dva sveska s ukupno devet novela i noveleta, a srbijanski izdavač iz Beograda ''Presing'' iste godine izdao je knjigu Đukanovićevih ''Izabranih priča 2015.–2025.: Laboratorijum'' koju čini šest kraćih proza nastalih u prijašnjem desetljetnom razdoblju. Objavljuje prozu, eseje i književnoumjetničku kritiku u beogradskom ''Danasu'', ''Politici'', ''NIN-u'', ''Večernjim novostima'', kao i u zagrebačkoj ''Književnoj republici'' i u dr. uglednim književnim časopisima i dnevnim listovima u regiji. Živi i radi u Zemunu.<ref>{{Cite web|url=https://booke.hr/aleksa-dukanovic-stari-vucjak-na-koncu-svoje-balade-poslednja-bdenja-miroslava-krleze/|title=Aleksa Đukanović, Stari vučjak na koncu svoje balade (Poslednja bdenja Miroslava Krleže) – Književni časopis|website=Književni portal|language=en-US|access-date=2026-03-31}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://strane.ba/aleksa-dukanovic-ginter/|title=Aleksa Đukanović: Ginter|language=hr|access-date=2026-03-31}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.presing.org/aleksa-djukanovic-laboratorijum/|title=Aleksa Đukanović – Laboratorijum|website=Presing|language=sr-RS|access-date=2026-03-31}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://sinhro.rs/2023/07/novele-alekse-dukanovica-u-izdanju-presinga/|title=NOVELE Alekse Đukanovića u izdanju Presinga|last=Sinhro.rs|date=2023-07-04|website=Sinhro.rs|language=en-US|access-date=2026-03-31}}</ref> == Bibliografija (izbor djela) == *''[[Europa in extremis]]'', eseji i pjesme (Beograd, 2021.) *''[[Pali inkvizitor]]'', kraća novela (Beograd, 2021.) *''[[Knjiga eseja]]'', kulturološki eseji (Beograd, 2021.) *''[[Novele]]'', sabrane novele (Beograd, 2023.) *[[Lirika, Eseji, Dnevnici|''Lirika,'' ''Eseji, Dnevnici'']], pjesme, eseji i članci, odlomci iz dnevničke proze (Beograd, 2023.) *''[[Štrausov solilokvij]]'', pripovijetke (Beograd, 2024.) *''[[Izabrane novele 1]],'' novele i novelete (Opatija, 2025.) *''[[Izabrane novele 2]]'', novele i novelete (Opatija, 2025.) *''[[Laboratorijum]]'', izabrane pripovijetke 2015-2025. (Beograd, 2025.) == Nagrade == *2021. Bosanskohercegovačka [[Srpsko prosvjetno i kulturno društvo "Prosvjeta"|''Prosvjetina'']] [[književna nagrada ''Zvonimir Šubić'']]<ref>{{Cite web|url=https://www.glassrpske.com/lat/kultura/pozoriste/aleksi-djukanovicu-iz-beograda-prva-nagrada-za-najbolju-pricu/386392|title=Aleksi Đukanoviću iz Beograda prva nagrada za najbolju priču|last=Srna|date=2021-11-20|website=Glas Srpske|language=sr|access-date=2026-03-31}}</ref> *2022. Bosanskohercegovačka [[Srpsko prosvjetno i kulturno društvo "Prosvjeta"|''Prosvjetina'']] [[književna nagrada ''Boško Milovanović'']] *2023. Libanska [[Međunarodna nagrada za književnost Naji Naaman|Međunarodna nagrada za književnost ''Naji Naaman'']]<ref>{{Cite web|url=https://www.politika.rs/sr/clanak/556373/Pisci-iz-Srbije-nagradeni-u-Libanu|title=Pisci iz Srbije nagrađeni u Libanu|last=R|first=K.|website=Politika Online|access-date=2026-03-31}}</ref> *2025. Italijanska [[Nacionalna nagrada za umjetnost Franz Kafka Italia|Nacionalna nagrada za umjetnost ''Franz Kafka Italia'']]<ref>{{Cite web|url=https://franzkafkaitalia.it/archivio-rassegne/,%20https://franzkafkaitalia.it/archivio-rassegne/|title=Archivio Rassegne « Premio Franz Kafka Italia|language=it-IT|access-date=2026-03-31}}</ref> *2025. Italijanska [[Nacionalna Počasna nagrada za umjetnost Franz Kafka Italia|Nacionalna Počasna nagrada za umjetnost ''Franz Kafka Italia'']]<ref>{{Cite web|url=https://franzkafkaitalia.it/archivio-rassegne/,%20https://franzkafkaitalia.it/archivio-rassegne/|title=Archivio Rassegne « Premio Franz Kafka Italia|language=it-IT|access-date=2026-03-31}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} goqsvmasgfige8c5f0v8w50fpwtca5i 3822170 3822145 2026-04-01T20:32:47Z Vogoje2 170692 Prosvjetina nagrada "Boško Milovanović" nije književna kao "Zvonimir Šubić" već šire kategorije - za književni, stručni ili publicistički rad publiciran u dnevnim novinama... 3822170 wikitext text/x-wiki {{Kategorizacija}} '''Aleksa Đukanović''' ([[Beograd]], [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavija]], 4. januara 1998.) srbijanski je književnik, književni i pozorišni kritičar, urednik i publicist. Dvostruki je laureat bosanskohercegovačke ''[[Srpsko prosvjetno i kulturno društvo "Prosvjeta"|Prosvjetine]]'' nagrade, koju je dobio dvaput zaredom: 2021. i 2022. godine. Autor je dvadeset knjiga koje su publicirane u Srbiji i Hrvatskoj.<ref>{{Cite web|url=https://sinhro.rs/2023/06/aleksi-dukanovicu-nagrada-nadzi-naman-za-2023/|title=Aleksi Đukanoviću nagrada „Nadži Naman“ za 2023.|last=Sinhro.rs|date=2023-06-02|website=Sinhro.rs|language=en-US|access-date=2026-03-31}}</ref> Za kreativnost u ukupnom književnom izrazu dodijeljena mu je najznačajnija libanska Međunarodna nagrada za književnost ''Naji Naaman'' za 2023. godinu.<ref>{{Cite web|url=https://www.art-anima.com/aleksa-djukanovic/|title=Aleksa Đukanović - biografija|last=Art-Anima|date=2022-10-19|website=Art-Anima|language=en-US|access-date=2026-03-31}}</ref> == Biografija == U Beogradu je završio osnovno i srednje obrazovanje kao i studije iz oblasti pravnih i ekonomskih nauka i državne uprave. Član je Društva književnika Vojvodine. Počasni je i doživotni član Kuće kulture ''Naaman'' u Libanu. Bio je urednik u književnim časopisima ''Sizif'' i ''Književni esnaf''. Publicira prozu i poeziju od 2019. godine. Svoja djela piše na mnogim varijetetima iz skupine BHSC jezika, uključujući jednakopravno srpski i hrvatski, odnosno bosanski. Tijekom 2025. godine, hrvatski izdavač iz Opatije ''Shura Publikacije'' objavio je Đukanovićeve ''Izabrane novele'' u dva sveska s ukupno devet novela i noveleta, a srbijanski izdavač iz Beograda ''Presing'' iste godine izdao je knjigu Đukanovićevih ''Izabranih priča 2015.–2025.: Laboratorijum'' koju čini šest kraćih proza nastalih u prijašnjem desetljetnom razdoblju. Objavljuje prozu, eseje i književnoumjetničku kritiku u beogradskom ''Danasu'', ''Politici'', ''NIN-u'', ''Večernjim novostima'', kao i u zagrebačkoj ''Književnoj republici'' i u dr. uglednim književnim časopisima i dnevnim listovima u regiji. Živi i radi u Zemunu.<ref>{{Cite web|url=https://booke.hr/aleksa-dukanovic-stari-vucjak-na-koncu-svoje-balade-poslednja-bdenja-miroslava-krleze/|title=Aleksa Đukanović, Stari vučjak na koncu svoje balade (Poslednja bdenja Miroslava Krleže) – Književni časopis|website=Književni portal|language=en-US|access-date=2026-03-31}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://strane.ba/aleksa-dukanovic-ginter/|title=Aleksa Đukanović: Ginter|language=hr|access-date=2026-03-31}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.presing.org/aleksa-djukanovic-laboratorijum/|title=Aleksa Đukanović – Laboratorijum|website=Presing|language=sr-RS|access-date=2026-03-31}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://sinhro.rs/2023/07/novele-alekse-dukanovica-u-izdanju-presinga/|title=NOVELE Alekse Đukanovića u izdanju Presinga|last=Sinhro.rs|date=2023-07-04|website=Sinhro.rs|language=en-US|access-date=2026-03-31}}</ref> == Bibliografija (izbor djela) == *''[[Europa in extremis]]'', eseji i pjesme (Beograd, 2021.) *''[[Pali inkvizitor]]'', kraća novela (Beograd, 2021.) *''[[Knjiga eseja]]'', kulturološki eseji (Beograd, 2021.) *''[[Novele]]'', sabrane novele (Beograd, 2023.) *[[Lirika, Eseji, Dnevnici|''Lirika,'' ''Eseji, Dnevnici'']], pjesme, eseji i članci, odlomci iz dnevničke proze (Beograd, 2023.) *''[[Štrausov solilokvij]]'', pripovijetke (Beograd, 2024.) *''[[Izabrane novele 1]],'' novele i novelete (Opatija, 2025.) *''[[Izabrane novele 2]]'', novele i novelete (Opatija, 2025.) *''[[Laboratorijum]]'', izabrane pripovijetke 2015-2025. (Beograd, 2025.) == Nagrade == *2021. Bosanskohercegovačka [[Srpsko prosvjetno i kulturno društvo "Prosvjeta"|''Prosvjetina'']] [[književna nagrada ''Zvonimir Šubić'']]<ref>{{Cite web|url=https://www.glassrpske.com/lat/kultura/pozoriste/aleksi-djukanovicu-iz-beograda-prva-nagrada-za-najbolju-pricu/386392|title=Aleksi Đukanoviću iz Beograda prva nagrada za najbolju priču|last=Srna|date=2021-11-20|website=Glas Srpske|language=sr|access-date=2026-03-31}}</ref> *2022. Bosanskohercegovačka [[Srpsko prosvjetno i kulturno društvo "Prosvjeta"|''Prosvjetina'']] [[nagrada ''Boško Milovanović'']] *2023. Libanska [[Međunarodna nagrada za književnost Naji Naaman|Međunarodna nagrada za književnost ''Naji Naaman'']]<ref>{{Cite web|url=https://www.politika.rs/sr/clanak/556373/Pisci-iz-Srbije-nagradeni-u-Libanu|title=Pisci iz Srbije nagrađeni u Libanu|last=R|first=K.|website=Politika Online|access-date=2026-03-31}}</ref> *2025. Italijanska [[Nacionalna nagrada za umjetnost Franz Kafka Italia|Nacionalna nagrada za umjetnost ''Franz Kafka Italia'']]<ref>{{Cite web|url=https://franzkafkaitalia.it/archivio-rassegne/,%20https://franzkafkaitalia.it/archivio-rassegne/|title=Archivio Rassegne « Premio Franz Kafka Italia|language=it-IT|access-date=2026-03-31}}</ref> *2025. Italijanska [[Nacionalna Počasna nagrada za umjetnost Franz Kafka Italia|Nacionalna Počasna nagrada za umjetnost ''Franz Kafka Italia'']]<ref>{{Cite web|url=https://franzkafkaitalia.it/archivio-rassegne/,%20https://franzkafkaitalia.it/archivio-rassegne/|title=Archivio Rassegne « Premio Franz Kafka Italia|language=it-IT|access-date=2026-03-31}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} i8i7qnx6exoooq9e82w7hbp5mo7085b 3822172 3822170 2026-04-01T20:47:35Z Mhare 481 3822172 wikitext text/x-wiki '''Aleksa Đukanović''' ([[Beograd]], [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavija]], 4. januara 1998) jest srbijanski književnik, književni i pozorišni kritičar, urednik i publicist. Dobitnik je više književnih priznanja, među kojima su dvije nagrade [[Srpsko prosvjetno i kulturno društvo "Prosvjeta"|''Prosvjete'']] i Međunarodna nagrada za književnost ''Naji Naaman''.<ref>{{Cite web|url=https://sinhro.rs/2023/06/aleksi-dukanovicu-nagrada-nadzi-naman-za-2023/|title=Aleksi Đukanoviću nagrada „Nadži Naman“ za 2023.|website=Sinhro.rs|date=2023-06-02|access-date=2026-03-31}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.art-anima.com/aleksa-djukanovic/|title=Aleksa Đukanović - biografija|website=Art-Anima|date=2022-10-19|access-date=2026-03-31}}</ref> Autor je više knjiga objavljenih u [[Srbija|Srbiji]] i [[Hrvatska|Hrvatskoj]].<ref name="SinhroNadzi">{{Cite web|url=https://sinhro.rs/2023/06/aleksi-dukanovicu-nagrada-nadzi-naman-za-2023/|title=Aleksi Đukanoviću nagrada „Nadži Naman“ za 2023.|website=Sinhro.rs|date=2023-06-02|access-date=2026-03-31}}</ref> == Biografija == U [[Beograd]]u je završio osnovno i srednje obrazovanje te studije iz oblasti pravnih i ekonomskih nauka i državne uprave. Član je Društva književnika Vojvodine. Bio je urednik u književnim časopisima ''Sizif'' i ''Književni esnaf''. Prozu i poeziju objavljuje od 2019. godine.<ref>{{Cite web|url=https://booke.hr/aleksa-dukanovic-stari-vucjak-na-koncu-svoje-balade-poslednja-bdenja-miroslava-krleze/|title=Aleksa Đukanović, Stari vučjak na koncu svoje balade (Poslednja bdenja Miroslava Krleže) – Književni časopis|website=Književni portal|access-date=2026-03-31}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://strane.ba/aleksa-dukanovic-ginter/|title=Aleksa Đukanović: Ginter|website=Strane|language=hr|access-date=2026-03-31}}</ref> Piše na više standardnih varijanata iz skupine BHSC jezika, uključujući srpski, hrvatski i bosanski. Tokom 2025. godine hrvatski izdavač ''Shura Publikacije'' iz [[Opatija|Opatije]] objavio je njegova ''Izabrana novela'' u dva sveska, dok je beogradski izdavač ''Presing'' iste godine objavio knjigu ''Izabrane priče 2015–2025: Laboratorijum''.<ref>{{Cite web|url=https://www.presing.org/aleksa-djukanovic-laboratorijum/|title=Aleksa Đukanović – Laboratorijum|website=Presing|access-date=2026-03-31}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://sinhro.rs/2023/07/novele-alekse-dukanovica-u-izdanju-presinga/|title=Novele Alekse Đukanovića u izdanju Presinga|website=Sinhro.rs|date=2023-07-04|access-date=2026-03-31}}</ref> Objavljivao je prozu, eseje i književnu kritiku u listovima i časopisima kao što su ''Danas'', ''Politika'', ''NIN'', ''Večernje novosti'' i ''Književna republika''. Živi i radi u [[Zemun]]u.<ref name="Booke">{{Cite web|url=https://booke.hr/aleksa-dukanovic-stari-vucjak-na-koncu-svoje-balade-poslednja-bdenja-miroslava-krleze/|title=Aleksa Đukanović, Stari vučjak na koncu svoje balade (Poslednja bdenja Miroslava Krleže) – Književni časopis|website=Književni portal|access-date=2026-03-31}}</ref> == Bibliografija == * ''[[Europa in extremis]]'', eseji i pjesme (Beograd, 2021) * ''[[Pali inkvizitor]]'', kraća novela (Beograd, 2021) * ''[[Knjiga eseja]]'', kulturološki eseji (Beograd, 2021) * ''[[Novele]]'', sabrane novele (Beograd, 2023) * ''[[Lirika, Eseji, Dnevnici|Lirika, Eseji, Dnevnici]]'', pjesme, eseji i članci, te odlomci iz dnevničke proze (Beograd, 2023) * ''[[Štrausov solilokvij]]'', pripovijetke (Beograd, 2024) * ''[[Izabrane novele 1]]'', novele i novelete (Opatija, 2025) * ''[[Izabrane novele 2]]'', novele i novelete (Opatija, 2025) * ''[[Laboratorijum]]'', izabrane pripovijetke 2015–2025. (Beograd, 2025) == Nagrade == * 2021 — književna nagrada ''Zvonimir Šubić'' koju dodjeljuje [[Srpsko prosvjetno i kulturno društvo "Prosvjeta"|''Prosvjeta'']]<ref>{{Cite web|url=https://www.glassrpske.com/lat/kultura/pozoriste/aleksi-djukanovicu-iz-beograda-prva-nagrada-za-najbolju-pricu/386392|title=Aleksi Đukanoviću iz Beograda prva nagrada za najbolju priču|website=Glas Srpske|date=2021-11-20|access-date=2026-03-31}}</ref> * 2022 — nagrada ''Boško Milovanović''<ref name="ArtAnima">{{Cite web|url=https://www.art-anima.com/aleksa-djukanovic/|title=Aleksa Đukanović - biografija|website=Art-Anima|date=2022-10-19|access-date=2026-03-31}}</ref> * 2023 — Međunarodna nagrada za književnost ''Naji Naaman''<ref>{{Cite web|url=https://www.politika.rs/sr/clanak/556373/Pisci-iz-Srbije-nagradeni-u-Libanu|title=Pisci iz Srbije nagrađeni u Libanu|last=R.|first=K.|website=Politika Online|access-date=2026-03-31}}</ref> * 2025 — Nacionalna nagrada za umjetnost ''Franz Kafka Italia''<ref>{{Cite web|url=https://franzkafkaitalia.it/archivio-rassegne/|title=Archivio Rassegne « Premio Franz Kafka Italia|website=Franz Kafka Italia|language=it|access-date=2026-03-31}}</ref> * 2025 — Nacionalna počasna nagrada za umjetnost ''Franz Kafka Italia''<ref name="KafkaItalia">{{Cite web|url=https://franzkafkaitalia.it/archivio-rassegne/|title=Archivio Rassegne « Premio Franz Kafka Italia|website=Franz Kafka Italia|language=it|access-date=2026-03-31}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Đukanović, Aleksa}} [[Kategorija:Biografije, Beograd]] [[Kategorija:Srbijanski pisci]] [[Kategorija:Srbijanski književni kritičari]] [[Kategorija:Srbijanski publicisti]] [[Kategorija:Rođeni 1998.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] d7cynv50c1ejuyaq0oefede7y80od60 3822211 3822172 2026-04-02T00:19:06Z Vogoje2 170692 Sitne popravke, gramatika. 3822211 wikitext text/x-wiki '''Aleksa Đukanović''' ([[Beograd]], [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavija]], 4. januara 1998) jest srbijanski književnik, književni i pozorišni kritičar, urednik i publicist. Dobitnik je više književnih priznanja, među kojima su dvije nagrade [[Srpsko prosvjetno i kulturno društvo "Prosvjeta"|SPKD ''Prosvjete'']] i Međunarodna nagrada za književnost ''Naji Naaman''.<ref>{{Cite web|url=https://sinhro.rs/2023/06/aleksi-dukanovicu-nagrada-nadzi-naman-za-2023/|title=Aleksi Đukanoviću nagrada „Nadži Naman“ za 2023.|website=Sinhro.rs|date=2023-06-02|access-date=2026-03-31}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.art-anima.com/aleksa-djukanovic/|title=Aleksa Đukanović - biografija|website=Art-Anima|date=2022-10-19|access-date=2026-03-31}}</ref> Autor je više knjiga objavljenih u [[Srbija|Srbiji]] i [[Hrvatska|Hrvatskoj]].<ref name="SinhroNadzi">{{Cite web|url=https://sinhro.rs/2023/06/aleksi-dukanovicu-nagrada-nadzi-naman-za-2023/|title=Aleksi Đukanoviću nagrada „Nadži Naman“ za 2023.|website=Sinhro.rs|date=2023-06-02|access-date=2026-03-31}}</ref> == Biografija == U [[Beograd]]u je završio osnovno i srednje obrazovanje te studije iz oblasti pravnih i ekonomskih nauka i državne uprave. Član je Društva književnika Vojvodine. Bio je urednik u književnim časopisima ''Sizif'' i ''Književni esnaf''. Prozu i poeziju objavljuje od 2019. godine.<ref>{{Cite web|url=https://booke.hr/aleksa-dukanovic-stari-vucjak-na-koncu-svoje-balade-poslednja-bdenja-miroslava-krleze/|title=Aleksa Đukanović, Stari vučjak na koncu svoje balade (Poslednja bdenja Miroslava Krleže) – Književni časopis|website=Književni portal|access-date=2026-03-31}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://strane.ba/aleksa-dukanovic-ginter/|title=Aleksa Đukanović: Ginter|website=Strane|language=hr|access-date=2026-03-31}}</ref> Piše na više standardnih varijanata iz skupine BHSC jezika, uključujući srpski, hrvatski i bosanski. Tokom 2025. godine hrvatski izdavač ''Shura Publikacije'' iz [[Opatija|Opatije]] objavio je njegove ''Izabrane novele'' u dva sveska, dok je beogradski izdavač ''Presing'' iste godine objavio knjigu ''Izabrane priče 2015–2025: Laboratorijum''.<ref>{{Cite web|url=https://www.presing.org/aleksa-djukanovic-laboratorijum/|title=Aleksa Đukanović – Laboratorijum|website=Presing|access-date=2026-03-31}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://sinhro.rs/2023/07/novele-alekse-dukanovica-u-izdanju-presinga/|title=Novele Alekse Đukanovića u izdanju Presinga|website=Sinhro.rs|date=2023-07-04|access-date=2026-03-31}}</ref> Objavljivao je prozu, eseje i književnu kritiku u listovima i časopisima kao što su ''Danas'', ''Politika'', ''NIN'', ''Večernje novosti'' i ''Književna republika''. Živi i radi u [[Zemun]]u.<ref name="Booke">{{Cite web|url=https://booke.hr/aleksa-dukanovic-stari-vucjak-na-koncu-svoje-balade-poslednja-bdenja-miroslava-krleze/|title=Aleksa Đukanović, Stari vučjak na koncu svoje balade (Poslednja bdenja Miroslava Krleže) – Književni časopis|website=Književni portal|access-date=2026-03-31}}</ref> == Bibliografija == * ''[[Europa in extremis]]'', eseji i pjesme (Beograd, 2021) * ''[[Pali inkvizitor]]'', kraća novela (Beograd, 2021) * ''[[Knjiga eseja]]'', kulturološki eseji (Beograd, 2021) * ''[[Novele]]'', sabrane novele (Beograd, 2023) * ''[[Lirika, Eseji, Dnevnici|Lirika, Eseji, Dnevnici]]'', pjesme, eseji i članci, te odlomci iz dnevničke proze (Beograd, 2023) * ''[[Štrausov solilokvij]]'', pripovijetke (Beograd, 2024) * ''[[Izabrane novele 1]]'', novele i novelete (Opatija, 2025) * ''[[Izabrane novele 2]]'', novele i novelete (Opatija, 2025) * ''[[Laboratorijum]]'', izabrane pripovijetke 2015–2025. (Beograd, 2025) == Nagrade == * 2021 — Književna nagrada ''Zvonimir Šubić'' koju dodjeljuje [[Srpsko prosvjetno i kulturno društvo "Prosvjeta"|SPKD ''Prosvjeta'']](BiH) <ref>{{Cite web|url=https://www.glassrpske.com/lat/kultura/pozoriste/aleksi-djukanovicu-iz-beograda-prva-nagrada-za-najbolju-pricu/386392|title=Aleksi Đukanoviću iz Beograda prva nagrada za najbolju priču|website=Glas Srpske|date=2021-11-20|access-date=2026-03-31}}</ref> * 2022 — Nagrada ''Boško Milovanović'' koju dodjeljuje [[Srpsko prosvjetno i kulturno društvo "Prosvjeta"|SPKD ''Prosvjeta'']] (BiH)<ref name="ArtAnima">{{Cite web|url=https://www.art-anima.com/aleksa-djukanovic/|title=Aleksa Đukanović - biografija|website=Art-Anima|date=2022-10-19|access-date=2026-03-31}}</ref> * 2023 — Međunarodna nagrada za književnost ''Naji Naaman'' (Liban)<ref>{{Cite web|url=https://www.politika.rs/sr/clanak/556373/Pisci-iz-Srbije-nagradeni-u-Libanu|title=Pisci iz Srbije nagrađeni u Libanu|last=R.|first=K.|website=Politika Online|access-date=2026-03-31}}</ref> * 2025 — Nacionalna nagrada za umjetnost ''Franz Kafka Italia'' (Italija)<ref>{{Cite web|url=https://franzkafkaitalia.it/archivio-rassegne/|title=Archivio Rassegne « Premio Franz Kafka Italia|website=Franz Kafka Italia|language=it|access-date=2026-03-31}}</ref> * 2025 — Nacionalna počasna nagrada za umjetnost ''Franz Kafka Italia'' (Italija)<ref name="KafkaItalia">{{Cite web|url=https://franzkafkaitalia.it/archivio-rassegne/|title=Archivio Rassegne « Premio Franz Kafka Italia|website=Franz Kafka Italia|language=it|access-date=2026-03-31}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Đukanović, Aleksa}} [[Kategorija:Biografije, Beograd]] [[Kategorija:Srbijanski pisci]] [[Kategorija:Srbijanski književni kritičari]] [[Kategorija:Srbijanski publicisti]] [[Kategorija:Rođeni 1998.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 6hfkk8ah836t25g8tor3clkmbgz6thl 3822212 3822211 2026-04-02T00:19:41Z Vogoje2 170692 3822212 wikitext text/x-wiki '''Aleksa Đukanović''' ([[Beograd]], [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavija]], 4. januara 1998) jest srbijanski književnik, književni i pozorišni kritičar, urednik i publicist. Dobitnik je više književnih priznanja, među kojima su dvije nagrade [[Srpsko prosvjetno i kulturno društvo "Prosvjeta"|SPKD ''Prosvjete'']] i Međunarodna nagrada za književnost ''Naji Naaman''.<ref>{{Cite web|url=https://sinhro.rs/2023/06/aleksi-dukanovicu-nagrada-nadzi-naman-za-2023/|title=Aleksi Đukanoviću nagrada „Nadži Naman“ za 2023.|website=Sinhro.rs|date=2023-06-02|access-date=2026-03-31}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.art-anima.com/aleksa-djukanovic/|title=Aleksa Đukanović - biografija|website=Art-Anima|date=2022-10-19|access-date=2026-03-31}}</ref> Autor je više knjiga objavljenih u [[Srbija|Srbiji]] i [[Hrvatska|Hrvatskoj]].<ref name="SinhroNadzi">{{Cite web|url=https://sinhro.rs/2023/06/aleksi-dukanovicu-nagrada-nadzi-naman-za-2023/|title=Aleksi Đukanoviću nagrada „Nadži Naman“ za 2023.|website=Sinhro.rs|date=2023-06-02|access-date=2026-03-31}}</ref> == Biografija == U [[Beograd]]u je završio osnovno i srednje obrazovanje te studije iz oblasti pravnih i ekonomskih nauka i državne uprave. Član je Društva književnika Vojvodine. Bio je urednik u književnim časopisima ''Sizif'' i ''Književni esnaf''. Prozu i poeziju objavljuje od 2019. godine.<ref>{{Cite web|url=https://booke.hr/aleksa-dukanovic-stari-vucjak-na-koncu-svoje-balade-poslednja-bdenja-miroslava-krleze/|title=Aleksa Đukanović, Stari vučjak na koncu svoje balade (Poslednja bdenja Miroslava Krleže) – Književni časopis|website=Književni portal|access-date=2026-03-31}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://strane.ba/aleksa-dukanovic-ginter/|title=Aleksa Đukanović: Ginter|website=Strane|language=hr|access-date=2026-03-31}}</ref> Piše na više standardnih varijanata iz skupine BHSC jezika, uključujući srpski, hrvatski i bosanski. Tokom 2025. godine hrvatski izdavač ''Shura Publikacije'' iz [[Opatija|Opatije]] objavio je njegove ''Izabrane novele'' u dva sveska, dok je beogradski izdavač ''Presing'' iste godine objavio knjigu ''Izabrane priče 2015–2025: Laboratorijum''.<ref>{{Cite web|url=https://www.presing.org/aleksa-djukanovic-laboratorijum/|title=Aleksa Đukanović – Laboratorijum|website=Presing|access-date=2026-03-31}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://sinhro.rs/2023/07/novele-alekse-dukanovica-u-izdanju-presinga/|title=Novele Alekse Đukanovića u izdanju Presinga|website=Sinhro.rs|date=2023-07-04|access-date=2026-03-31}}</ref> Objavljivao je prozu, eseje i književnu kritiku u listovima i časopisima kao što su ''Danas'', ''Politika'', ''NIN'', ''Večernje novosti'' i ''Književna republika''. Živi i radi u [[Zemun]]u.<ref name="Booke">{{Cite web|url=https://booke.hr/aleksa-dukanovic-stari-vucjak-na-koncu-svoje-balade-poslednja-bdenja-miroslava-krleze/|title=Aleksa Đukanović, Stari vučjak na koncu svoje balade (Poslednja bdenja Miroslava Krleže) – Književni časopis|website=Književni portal|access-date=2026-03-31}}</ref> == Bibliografija == * ''[[Europa in extremis]]'', eseji i pjesme (Beograd, 2021) * ''[[Pali inkvizitor]]'', kraća novela (Beograd, 2021) * ''[[Knjiga eseja]]'', kulturološki eseji (Beograd, 2021) * ''[[Novele]]'', sabrane novele (Beograd, 2023) * ''[[Lirika, Eseji, Dnevnici|Lirika, Eseji, Dnevnici]]'', pjesme, eseji i članci, te odlomci iz dnevničke proze (Beograd, 2023) * ''[[Štrausov solilokvij]]'', pripovijetke (Beograd, 2024) * ''[[Izabrane novele 1]]'', novele i novelete (Opatija, 2025) * ''[[Izabrane novele 2]]'', novele i novelete (Opatija, 2025) * ''[[Laboratorijum]]'', izabrane pripovijetke 2015–2025. (Beograd, 2025) == Nagrade == * 2021 — Književna nagrada ''Zvonimir Šubić'' koju dodjeljuje [[Srpsko prosvjetno i kulturno društvo "Prosvjeta"|SPKD ''Prosvjeta'']] (BiH) <ref>{{Cite web|url=https://www.glassrpske.com/lat/kultura/pozoriste/aleksi-djukanovicu-iz-beograda-prva-nagrada-za-najbolju-pricu/386392|title=Aleksi Đukanoviću iz Beograda prva nagrada za najbolju priču|website=Glas Srpske|date=2021-11-20|access-date=2026-03-31}}</ref> * 2022 — Nagrada ''Boško Milovanović'' koju dodjeljuje [[Srpsko prosvjetno i kulturno društvo "Prosvjeta"|SPKD ''Prosvjeta'']] (BiH)<ref name="ArtAnima">{{Cite web|url=https://www.art-anima.com/aleksa-djukanovic/|title=Aleksa Đukanović - biografija|website=Art-Anima|date=2022-10-19|access-date=2026-03-31}}</ref> * 2023 — Međunarodna nagrada za književnost ''Naji Naaman'' (Liban)<ref>{{Cite web|url=https://www.politika.rs/sr/clanak/556373/Pisci-iz-Srbije-nagradeni-u-Libanu|title=Pisci iz Srbije nagrađeni u Libanu|last=R.|first=K.|website=Politika Online|access-date=2026-03-31}}</ref> * 2025 — Nacionalna nagrada za umjetnost ''Franz Kafka Italia'' (Italija)<ref>{{Cite web|url=https://franzkafkaitalia.it/archivio-rassegne/|title=Archivio Rassegne « Premio Franz Kafka Italia|website=Franz Kafka Italia|language=it|access-date=2026-03-31}}</ref> * 2025 — Nacionalna počasna nagrada za umjetnost ''Franz Kafka Italia'' (Italija)<ref name="KafkaItalia">{{Cite web|url=https://franzkafkaitalia.it/archivio-rassegne/|title=Archivio Rassegne « Premio Franz Kafka Italia|website=Franz Kafka Italia|language=it|access-date=2026-03-31}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Đukanović, Aleksa}} [[Kategorija:Biografije, Beograd]] [[Kategorija:Srbijanski pisci]] [[Kategorija:Srbijanski književni kritičari]] [[Kategorija:Srbijanski publicisti]] [[Kategorija:Rođeni 1998.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 7uq7p3zcukt9pspzyo20cl5qdwnq6i1 Haris Tabaković 0 532812 3822154 3822013 2026-04-01T19:46:54Z Mhare 481 3822154 wikitext text/x-wiki {{Nogometaš | imenogometaša = Haris Tabaković | slika = File:FC RB Salzburg vs. FK Austria Wien (2023-04-09) 55.jpg | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1994|06|20}} | rodnigrad = [[Grenchen]] | rodnadržava = [[Švicarska]] | visina = 196 cm | pozicija = [[Napadač]] | omladinskegodine = –2012. | omladinskipogoni = [[BSC Young Boys]] | trenutniklub = [[Borussia Mönchengladbach]] | brojnadresu = 15 | godine1 = 2012–2015. | klubovi1 = [[BSC Young Boys|BSC Young Boys U-21]] | nastupi(golovi)1 = 31 (18) | godine2 = 2012–2016. | klubovi2 = [[BSC Young Boys]] | nastupi(golovi)2 = 22 (1) | godine3 = 2014–2015. | klubovi3 = → [[FC Wil 1900|Wil]] | nastupi(golovi)3 = 24 (11) | godine4 = 2016–2017. | klubovi4 = [[Grasshopper Club Zürich]] | nastupi(golovi)4 = 34 (2) | godine5 = 2017–2019. | klubovi5 = [[Debreceni VSC|Debrecen]] | nastupi(golovi)5 = 20 (12) | godine6 = 2019–2020. | klubovi6 = [[Diósgyőri VTK|Diósgyőr]] | nastupi(golovi)6 = 20 (2) | godine7 = 2020–2022. | klubovi7 = [[SC Austria Lustenau|Austria Lustenau]] | nastupi(golovi)7 = 46 (45) | godine8 = 2022–2023. | klubovi8 = [[FK Austria Beč|Austria Beč]] | nastupi(golovi)8 = 29 (17) | godine9 = 2023–2024. | klubovi9 = [[Hertha BSC]] | nastupi(golovi)9 = 34 (22) | godine10 = 2024– | klubovi10 = [[TSG 1899 Hoffenheim|Hoffenheim]] | nastupi(golovi)10 = 22 (3) | godine11 = 2025– | klubovi11 = → [[Borussia Mönchengladbach]] | nastupi(golovi)11 = 26 (11) | reprezentacija = Da | nacionalnegodine1 = 2012. | nacionalneekipe1 = [[Švicarska reprezentacija U18|Švicarska U18]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 2 (0) | nacionalnegodine2 = 2012–2013. | nacionalneekipe2 = [[Švicarska reprezentacija U19|Švicarska U19]] | nacionalninastupi(golovi)2 = 7 (0) | nacionalnegodine3 = 2013–2016. | nacionalneekipe3 = [[Švicarska reprezentacija U21|Švicarska U21]] | nacionalninastupi(golovi)3 = 15 (6) | nacionalnegodine4 = 2023– | nacionalneekipe4 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] | nacionalninastupi(golovi)4 = 10 (4) | zadnjiuređaj = 31. marta 2026. }} '''Haris Tabaković''' (rođen 20. juna 1994. u [[Grenchen]]u) bosanskohercegovački je i švicarski [[nogomet]]aš koji igra na poziciji napadača. Trenutno nastupa za [[Borussia Mönchengladbach|Borussiju Mönchengladbach]], u kojoj se nalazi na posudbi iz njemačkog prvoligaša [[TSG 1899 Hoffenheim|TSG 1899 Hoffenheima]], te za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentaciju Bosne i Hercegovine]].<ref name="bundesliga2026">{{Citiranje weba |url=https://www.bundesliga.com/en/2bundesliga/player/haris-tabakovic |title=Haris Tabaković - Borussia Mönchengladbach - Player Profile |website=Bundesliga |date=2026-01-30 |access-date=2026-04-01 |language=en }}</ref> == Rani život i obrazovanje == Njegovi roditelji napustili su [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] tokom rata 1994. godine i kao izbjeglice stigli u [[Švicarska|Švicarsku]], dok je njegova majka bila trudna s njim. Harisov otac Esad Tabaković rodom je iz Dubrava kod Stoca, a i majka Jasna, djevojački Sadžak, također je Stočanka.<ref>{{Cite web|url=https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/325156/zivotna_pricha_novog_zmaja_hercegovac_chiji_roditelji_su_prosli_ratni_pakao.html|title=ŽIVOTNA PRIČA NOVOG ZMAJA: Hercegovac čiji roditelji su prošli ratni pakao|website=slobodna-bosna.ba|language=bs-BA|access-date=2026-04-01}}</ref> Rođen je i odrastao u Grenchenu, u kantonu [[Kanton Solothurn|Solothurn]]. Tokom boravka u omladinskoj akademiji [[BSC Young Boys|BSC Young Boysa]], Tabaković je uz nogometne obaveze završio i stručno obrazovanje za bankarskog službenika.<ref name="hoffenheim2025">{{Citiranje weba |url=https://www.tsg-hoffenheim.de/aktuelles/news/2025/05/tabakovic-ich-war-schon-immer-ein-harter-arbeiter |title=Tabaković: „Ich war schon immer ein harter Arbeiter“ |website=TSG 1899 Hoffenheim |date=2025-05-06 |access-date=2026-04-01 |language=de }}</ref> == Karijera == === Počeci u Švicarskoj === Nogometno obrazovanje stekao je u akademiji BSC Young Boysa, gdje je za rezervni tim debitovao u martu 2012. godine. Prvi profesionalni nastup u [[Superliga Švicarske]] upisao je u oktobru 2012. protiv [[FC Zürich]]a. U sezoni 2013/14. poslan je na jednoipogodišnju posudbu u [[FC Wil 1900|FC Wil]], gdje je u drugom rangu švicarskog nogometa postigao 11 golova u 24 nastupa. U januaru 2016. prelazi u [[Grasshopper Club Zürich]].<ref name="hoffenheim2025" /> Za ciriški klub odigrao je ukupno 34 ligaške utakmice i postigao dva gola. === Mađarska === [[Datoteka:FC RB Salzburg vs. FK Austria Wien (2023-04-09) 44.jpg|thumb|Tabaković u dvoboju tokom prvenstvenog susreta u Austriji, april 2023.]] U augustu 2017. karijeru je nastavio u [[Mađarska|Mađarskoj]], potpisavši ugovor s [[Debreceni VSC|Debrecenom]]. U svojoj prvoj sezoni postigao je 12 golova u 20 prvenstvenih nastupa. Zbog povrede je propustio cijelu sezonu 2018/19, nakon čega je u ljeto 2019. prešao u redove ligaškog konkurenta, [[Diósgyőri VTK|Diósgyőra]]. Za taj klub postigao je dva gola u 20 ligaških susreta prije nego što je napustio Mađarsku 2020. godine. === Proboj u Austriji === U septembru 2020. pridružio se [[SC Austria Lustenau|Austriji Lustenau]], članu [[2. Liga (Austrija)|Druge austrijske lige]]. Tokom sezone 2021/22. zabilježio je proboj u karijeri, postigavši čak 27 golova u 23 nastupa, čime je postao najbolji strijelac lige i pomogao klubu da osigura promociju u najviši rang.<ref name="hertha2023">{{Citiranje weba |url=https://www.herthabsc.com/de/nachrichten/2023/08/transfer-haris-tabakovic-2324 |title=Hertha BSC verpflichtet Haris Tabaković |website=Hertha BSC |date=2023-08-01 |access-date=2026-04-01 |language=de }}</ref> Već u martu 2022. potpisao je ugovor s [[FK Austria Beč|Austrijom Beč]], gdje je nastavio s odličnim partijama. U sezoni 2022/23. postigao je 17 golova u 28 ligaških utakmica, postavši drugi najbolji strijelac [[Bundesliga Austrije|austrijske Bundeslige]].<ref name="hertha2023" /> === Njemačka === U augustu 2023. prešao je u [[Njemačka|Njemačku]], potpisavši za drugoligaša [[Hertha BSC]].<ref name="hertha2023" /> Odmah se nametnuo kao ključni igrač i u sezoni 2023/24. postao jedan od tri najbolja strijelca [[2. Bundesliga|2. Bundeslige]] s 22 postignuta gola u 32 utakmice, podijelivši titulu s Robertom Glatzelom i Christosom Tzolisom. Sredinom augusta 2024. prešao je u prvoligaša TSG 1899 Hoffenheim.<ref name="hoffenheim2024">{{Citiranje weba |url=https://www.tsg-hoffenheim.de/aktuelles/news/2024/08/tsg-holt-haris-tabakovic-in-den-kraichgau |title=TSG holt Haris Tabaković in den Kraichgau |website=TSG 1899 Hoffenheim |date=2024-08-23 |access-date=2026-04-01 |language=de }}</ref> Uoči početka sezone 2025/26. Hoffenheim ga je posudio u Borussiju Mönchengladbach, gdje je nastavio s nastupima i postizanjem golova u prvoj njemačkoj ligi.<ref name="gladbach2025">{{Citiranje weba |url=https://www.borussia.de/news/borussia-leiht-haris-tabakovic-aus |title=Borussia leiht Haris Tabaković aus |website=Borussia Mönchengladbach |date=2025-07-18 |access-date=2026-04-01 |language=de }}</ref> == Reprezentativna karijera == U omladinskim kategorijama nastupao je za švicarske selekcije. Igrao je za U18, U19, te je od 2013. do 2016. sakupio 15 nastupa i 6 golova za selekciju do 21 godine. Godine 2023. promijenio je sportsko državljanstvo i prihvatio poziv Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine. Svoj debi za seniorsku reprezentaciju ostvario je u novembru 2023. godine protiv selekcije [[Luksemburg]]a.<ref name="hoffenheim2025" /> == Nagrade i priznanja == * '''SC Austria Lustenau''' ** Prvak Druge austrijske lige i promocija: 2021/22. * '''Pojedinačna priznanja''' ** Najbolji strijelac 2. Bundeslige: 2023/24. (22 gola) ** Najbolji strijelac Druge austrijske lige: 2021/22. (27 golova) == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Haris Tabaković}} * [https://www.bundesliga.com/en/2bundesliga/player/haris-tabakovic Haris Tabaković na stranici Bundeslige] (jezik: engleski) {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Tabaković, Haris}} [[Kategorija:Rođeni 1994.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Grenchen]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 21. vijeka]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Švicarski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Young Boysa]] [[Kategorija:Nogometaši Wila]] [[Kategorija:Nogometaši Grasshopper Club Züricha]] [[Kategorija:Nogometaši Debreceni VSC-a]] [[Kategorija:Nogometaši Diósgyőri VTK-a]] [[Kategorija:Nogometaši Austrije Beč]] [[Kategorija:Nogometaši SC Austria Lustenaua]] [[Kategorija:Nogometaši Herthe]] [[Kategorija:Nogometaši 1899 Hoffenheima]] [[Kategorija:Nogometaši Borussije Mönchengladbach]] [[Kategorija:Nogometaši Grasshoppera]] ec7htul8z6nhoydst08gv3llnhg2at5 3822155 3822154 2026-04-01T19:47:17Z Mhare 481 3822155 wikitext text/x-wiki {{Nogometaš | imenogometaša = Haris Tabaković | slika = File:FC RB Salzburg vs. FK Austria Wien (2023-04-09) 55.jpg | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1994|06|20}} | rodnigrad = [[Grenchen]] | rodnadržava = [[Švicarska]] | visina = 196 cm | pozicija = [[Napadač]] | omladinskegodine = –2012. | omladinskipogoni = [[BSC Young Boys]] | trenutniklub = [[Borussia Mönchengladbach]] | brojnadresu = 15 | godine1 = 2012–2015. | klubovi1 = [[BSC Young Boys|BSC Young Boys U-21]] | nastupi(golovi)1 = 31 (18) | godine2 = 2012–2016. | klubovi2 = [[BSC Young Boys]] | nastupi(golovi)2 = 22 (1) | godine3 = 2014–2015. | klubovi3 = → [[FC Wil 1900|Wil]] | nastupi(golovi)3 = 24 (11) | godine4 = 2016–2017. | klubovi4 = [[Grasshopper Club Zürich]] | nastupi(golovi)4 = 34 (2) | godine5 = 2017–2019. | klubovi5 = [[Debreceni VSC|Debrecen]] | nastupi(golovi)5 = 20 (12) | godine6 = 2019–2020. | klubovi6 = [[Diósgyőri VTK|Diósgyőr]] | nastupi(golovi)6 = 20 (2) | godine7 = 2020–2022. | klubovi7 = [[SC Austria Lustenau|Austria Lustenau]] | nastupi(golovi)7 = 46 (45) | godine8 = 2022–2023. | klubovi8 = [[FK Austria Beč|Austria Beč]] | nastupi(golovi)8 = 29 (17) | godine9 = 2023–2024. | klubovi9 = [[Hertha BSC]] | nastupi(golovi)9 = 34 (22) | godine10 = 2024– | klubovi10 = [[TSG 1899 Hoffenheim|Hoffenheim]] | nastupi(golovi)10 = 22 (3) | godine11 = 2025– | klubovi11 = → [[Borussia Mönchengladbach]] | nastupi(golovi)11 = 26 (11) | reprezentacija = Da | nacionalnegodine1 = 2012. | nacionalneekipe1 = [[Švicarska reprezentacija U18|Švicarska U18]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 2 (0) | nacionalnegodine2 = 2012–2013. | nacionalneekipe2 = [[Švicarska reprezentacija U19|Švicarska U19]] | nacionalninastupi(golovi)2 = 7 (0) | nacionalnegodine3 = 2013–2016. | nacionalneekipe3 = [[Švicarska reprezentacija U21|Švicarska U21]] | nacionalninastupi(golovi)3 = 15 (6) | nacionalnegodine4 = 2023– | nacionalneekipe4 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] | nacionalninastupi(golovi)4 = 10 (4) | zadnjiuređaj = 31. marta 2026. }} '''Haris Tabaković''' (rođen 20. juna 1994. u [[Grenchen]]u) bosanskohercegovački je i švicarski [[nogomet]]aš koji igra na poziciji napadača. Trenutno nastupa za [[Borussia Mönchengladbach|Borussiju Mönchengladbach]], u kojoj se nalazi na posudbi iz njemačkog prvoligaša [[TSG 1899 Hoffenheim|TSG 1899 Hoffenheima]], te za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentaciju Bosne i Hercegovine]].<ref name="bundesliga2026">{{Citiranje weba |url=https://www.bundesliga.com/en/2bundesliga/player/haris-tabakovic |title=Haris Tabaković - Borussia Mönchengladbach - Player Profile |website=Bundesliga |date=2026-01-30 |access-date=2026-04-01 |language=en }}</ref> == Rani život i obrazovanje == Njegovi roditelji napustili su [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] tokom rata 1994. godine i kao izbjeglice stigli u [[Švicarska|Švicarsku]], dok je njegova majka bila trudna s njim. Harisov otac Esad Tabaković rodom je iz [[Dubrave (Stolac)|Dubrava]] kod [[Stolac|Stoca]], a i majka Jasna, djevojački Sadžak, također je Stočanka.<ref>{{Cite web|url=https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/325156/zivotna_pricha_novog_zmaja_hercegovac_chiji_roditelji_su_prosli_ratni_pakao.html|title=ŽIVOTNA PRIČA NOVOG ZMAJA: Hercegovac čiji roditelji su prošli ratni pakao|website=slobodna-bosna.ba|language=bs-BA|access-date=2026-04-01}}</ref> Rođen je i odrastao u Grenchenu, u kantonu [[Kanton Solothurn|Solothurn]]. Tokom boravka u omladinskoj akademiji [[BSC Young Boys|BSC Young Boysa]], Tabaković je uz nogometne obaveze završio i stručno obrazovanje za bankarskog službenika.<ref name="hoffenheim2025">{{Citiranje weba |url=https://www.tsg-hoffenheim.de/aktuelles/news/2025/05/tabakovic-ich-war-schon-immer-ein-harter-arbeiter |title=Tabaković: „Ich war schon immer ein harter Arbeiter“ |website=TSG 1899 Hoffenheim |date=2025-05-06 |access-date=2026-04-01 |language=de }}</ref> == Karijera == === Počeci u Švicarskoj === Nogometno obrazovanje stekao je u akademiji BSC Young Boysa, gdje je za rezervni tim debitovao u martu 2012. godine. Prvi profesionalni nastup u [[Superliga Švicarske]] upisao je u oktobru 2012. protiv [[FC Zürich]]a. U sezoni 2013/14. poslan je na jednoipogodišnju posudbu u [[FC Wil 1900|FC Wil]], gdje je u drugom rangu švicarskog nogometa postigao 11 golova u 24 nastupa. U januaru 2016. prelazi u [[Grasshopper Club Zürich]].<ref name="hoffenheim2025" /> Za ciriški klub odigrao je ukupno 34 ligaške utakmice i postigao dva gola. === Mađarska === [[Datoteka:FC RB Salzburg vs. FK Austria Wien (2023-04-09) 44.jpg|thumb|Tabaković u dvoboju tokom prvenstvenog susreta u Austriji, april 2023.]] U augustu 2017. karijeru je nastavio u [[Mađarska|Mađarskoj]], potpisavši ugovor s [[Debreceni VSC|Debrecenom]]. U svojoj prvoj sezoni postigao je 12 golova u 20 prvenstvenih nastupa. Zbog povrede je propustio cijelu sezonu 2018/19, nakon čega je u ljeto 2019. prešao u redove ligaškog konkurenta, [[Diósgyőri VTK|Diósgyőra]]. Za taj klub postigao je dva gola u 20 ligaških susreta prije nego što je napustio Mađarsku 2020. godine. === Proboj u Austriji === U septembru 2020. pridružio se [[SC Austria Lustenau|Austriji Lustenau]], članu [[2. Liga (Austrija)|Druge austrijske lige]]. Tokom sezone 2021/22. zabilježio je proboj u karijeri, postigavši čak 27 golova u 23 nastupa, čime je postao najbolji strijelac lige i pomogao klubu da osigura promociju u najviši rang.<ref name="hertha2023">{{Citiranje weba |url=https://www.herthabsc.com/de/nachrichten/2023/08/transfer-haris-tabakovic-2324 |title=Hertha BSC verpflichtet Haris Tabaković |website=Hertha BSC |date=2023-08-01 |access-date=2026-04-01 |language=de }}</ref> Već u martu 2022. potpisao je ugovor s [[FK Austria Beč|Austrijom Beč]], gdje je nastavio s odličnim partijama. U sezoni 2022/23. postigao je 17 golova u 28 ligaških utakmica, postavši drugi najbolji strijelac [[Bundesliga Austrije|austrijske Bundeslige]].<ref name="hertha2023" /> === Njemačka === U augustu 2023. prešao je u [[Njemačka|Njemačku]], potpisavši za drugoligaša [[Hertha BSC]].<ref name="hertha2023" /> Odmah se nametnuo kao ključni igrač i u sezoni 2023/24. postao jedan od tri najbolja strijelca [[2. Bundesliga|2. Bundeslige]] s 22 postignuta gola u 32 utakmice, podijelivši titulu s Robertom Glatzelom i Christosom Tzolisom. Sredinom augusta 2024. prešao je u prvoligaša TSG 1899 Hoffenheim.<ref name="hoffenheim2024">{{Citiranje weba |url=https://www.tsg-hoffenheim.de/aktuelles/news/2024/08/tsg-holt-haris-tabakovic-in-den-kraichgau |title=TSG holt Haris Tabaković in den Kraichgau |website=TSG 1899 Hoffenheim |date=2024-08-23 |access-date=2026-04-01 |language=de }}</ref> Uoči početka sezone 2025/26. Hoffenheim ga je posudio u Borussiju Mönchengladbach, gdje je nastavio s nastupima i postizanjem golova u prvoj njemačkoj ligi.<ref name="gladbach2025">{{Citiranje weba |url=https://www.borussia.de/news/borussia-leiht-haris-tabakovic-aus |title=Borussia leiht Haris Tabaković aus |website=Borussia Mönchengladbach |date=2025-07-18 |access-date=2026-04-01 |language=de }}</ref> == Reprezentativna karijera == U omladinskim kategorijama nastupao je za švicarske selekcije. Igrao je za U18, U19, te je od 2013. do 2016. sakupio 15 nastupa i 6 golova za selekciju do 21 godine. Godine 2023. promijenio je sportsko državljanstvo i prihvatio poziv Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine. Svoj debi za seniorsku reprezentaciju ostvario je u novembru 2023. godine protiv selekcije [[Luksemburg]]a.<ref name="hoffenheim2025" /> == Nagrade i priznanja == * '''SC Austria Lustenau''' ** Prvak Druge austrijske lige i promocija: 2021/22. * '''Pojedinačna priznanja''' ** Najbolji strijelac 2. Bundeslige: 2023/24. (22 gola) ** Najbolji strijelac Druge austrijske lige: 2021/22. (27 golova) == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Haris Tabaković}} * [https://www.bundesliga.com/en/2bundesliga/player/haris-tabakovic Haris Tabaković na stranici Bundeslige] (jezik: engleski) {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Tabaković, Haris}} [[Kategorija:Rođeni 1994.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Grenchen]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 21. vijeka]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Švicarski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Young Boysa]] [[Kategorija:Nogometaši Wila]] [[Kategorija:Nogometaši Grasshopper Club Züricha]] [[Kategorija:Nogometaši Debreceni VSC-a]] [[Kategorija:Nogometaši Diósgyőri VTK-a]] [[Kategorija:Nogometaši Austrije Beč]] [[Kategorija:Nogometaši SC Austria Lustenaua]] [[Kategorija:Nogometaši Herthe]] [[Kategorija:Nogometaši 1899 Hoffenheima]] [[Kategorija:Nogometaši Borussije Mönchengladbach]] [[Kategorija:Nogometaši Grasshoppera]] qcs6iytbsbnsdeqgqoixzl56q53i0tp Armin Gigović 0 532815 3822151 3822029 2026-04-01T19:39:39Z Mhare 481 /* Privatni život */ 3822151 wikitext text/x-wiki {{Nogometaš | imenogometaša = Armin Gigović | slika = 2025-03-05 Armin Gigovic Holstein Kiel pic1.jpg | opis = Gigović u dresu Holstein Kiela 2025. | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|2002|04|06}} | rodnigrad = [[Lund]] | rodnadržava = [[Švedska]] | visina = 187 cm | pozicija = [[Vezni igrač]] | omladinskegodine = 2013–2017.<br>2017–2019. | omladinskipogoni = [[Landskrona BoIS]]<br>[[Helsingborgs IF]] | trenutniklub = [[BSC Young Boys|Young Boys]] | brojnadresu = 37 | godine1 = 2019–2020. | klubovi1 = [[Helsingborgs IF]] | nastupi(golovi)1 = 34 (1) | godine2 = 2020–2024. | klubovi2 = [[FK Rostov|Rostov]] | nastupi(golovi)2 = 30 (1) | godine3 = 2022. | klubovi3 = → [[Helsingborgs IF]] (posudba) | nastupi(golovi)3 = 16 (2) | godine4 = 2022. | klubovi4 = → [[Odense Boldklub|OB]] (posudba) | nastupi(golovi)4 = 9 (1) | godine5 = 2023–2024. | klubovi5 = → [[FC Midtjylland|Midtjylland]] (posudba) | nastupi(golovi)5 = 42 (0) | godine6 = 2024–2025. | klubovi6 = [[Holstein Kiel]] | nastupi(golovi)6 = 32 (6) | godine7 = 2025– | klubovi7 = [[BSC Young Boys|Young Boys]] | nastupi(golovi)7 = 25 (1) | reprezentacija = Da | nacionalnegodine1 = 2019. | nacionalneekipe1 = [[Nogometna reprezentacija Švedske U-17|Švedska U17]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 7 (0) | nacionalnegodine2 = 2019. | nacionalneekipe2 = [[Nogometna reprezentacija Švedske U-19|Švedska U19]] | nacionalninastupi(golovi)2 = 3 (1) | nacionalnegodine3 = 2020–2024. | nacionalneekipe3 = [[Nogometna reprezentacija Švedske U-21|Švedska U21]] | nacionalninastupi(golovi)3 = 21 (2) | nacionalnegodine4 = 2023–2024. | nacionalneekipe4 = [[Fudbalska reprezentacija Švedske|Švedska]] | nacionalninastupi(golovi)4 = 2 (0) | nacionalnegodine5 = 2024– | nacionalneekipe5 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] | nacionalninastupi(golovi)5 = 18 (1) | zadnjiuređaj = 26. marta 2026. }} '''Armin Gigović''' (rođen 6. aprila 2002. u [[Lund]]u, [[Švedska]]) bosanskohercegovački je i švedski profesionalni [[nogomet]]aš koji igra na poziciji veznog igrača za švicarski [[Superliga Švicarske|superligaški]] klub [[BSC Young Boys|Young Boys]] i [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentaciju Bosne i Hercegovine]]. Profesionalnu karijeru započeo je u švedskom [[Helsingborgs IF|Helsingborgu]], nakon čega 2020. prelazi u ruski [[FK Rostov|Rostov]]. Iz Rostova je posuđivan Helsingborgu, danskim klubovima [[Odense Boldklub|OB-u]] i [[FC Midtjylland|Midtjyllandu]], prije nego što je 2024. godine potpisao za njemački [[Holstein Kiel]]. Godine 2025. ostvario je transfer u švicarski Young Boys. Iako je u mlađim kategorijama predstavljao Švedsku, za čiji je seniorski tim upisao i dva nastupa, 2024. godine odlučio je promijeniti sportsko državljanstvo i predstavljati Bosnu i Hercegovinu. == Karijera == === Počeci === Nogomet je počeo igrati u omladinskom pogonu [[Landskrona BoIS|Landskrona BoIS-a]], a potom se 2017. godine pridružio akademiji Helsingborgs IF-a. Profesionalni debi upisao je 15. jula 2019. sa 17 godina u prvenstvenoj utakmici protiv [[IK Sirius Fotboll|IK Siriusa]]. Svoj prvi profesionalni pogodak postigao je godinu dana kasnije, 6. jula 2020., u susretu sa [[Djurgårdens IF Fotboll|Djurgårdensom]]. === Rostov i posudbe === [[Datoteka:Armin Gigovic (Sweden U21 starting XI vs Moldova U21, 13 October 2023).jpg|thumb|Gigović u dresu švedske U21 reprezentacije u oktobru 2023.]] U oktobru 2020. potpisao je petogodišnji ugovor s ruskim prvoligašem Rostovom.<ref name="klix2020">{{Citiranje weba |url=https://klix.ba/sport/nogomet/potencijalni-18-godisnji-reprezentativac-bih-armin-gigovic-novi-clan-rostova/201015151 |title=Potencijalni 18-godišnji reprezentativac BiH Armin Gigović novi član Rostova |website=Klix.ba |date=2020-10-15 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> Službeni debi za klub upisao je krajem oktobra protiv ekipe [[FK Himki|Khimki]]. U martu 2021. postigao je prvi pogodak za Rostov u pobjedi nad ekipom [[Rotor Volgograd|Rotor iz Volgograda]]. U martu 2022. poslan je na posudbu u svoj bivši klub Helsingborg. U augustu iste godine otišao je na šestomjesečnu posudbu u danski Odense Boldklub. U januaru 2023. posuđen je FC Midtjyllandu do kraja sezone, a posudba mu je tokom ljeta produžena za još jednu godinu. Sa danskim klubom je u sezoni 2023/24. uspio osvojiti [[Superliga Danske|Superligu Danske]]. === Holstein Kiel i Young Boys === U julu 2024. godine ostvario je transfer u njemačkog prvoligaša Holstein Kiel.<ref name="sportsport_kiel">{{Citiranje weba |url=https://sportsport.ba/fudbal/armin-gigovic-novi-klub-holstein-kiel/478618 |title=Armin Gigović potpisao za Bundesligaša! |website=SportSport |date=2024-07-22 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> Prvu takmičarsku utakmicu odigrao je 31. augusta protiv [[VfL Wolfsburg]]a, dok je prvijenac za tim sa sjevera Njemačke postigao 14. septembra protiv [[FC Bayern München|Bayern Münchena]].<ref name="n1_bayern">{{Citiranje weba |url=https://n1info.ba/sport/nogomet/armin-gigovic-postigao-prvijenac-u-bundesligi-zmaj-pogodio-protiv-velikog-bayerna-video |title=Armin Gigović postigao prvijenac u Bundesligi: Zmaj pogodio protiv velikog Bayerna |website=N1 |date=2024-09-14 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> U augustu 2025. godine prešao je u redove švicarskog prvaka Young Boysa s kojim je potpisao ugovor do juna 2029. godine. Prvi nastup upisao je 17. augusta u utakmici [[Švicarski nogometni kup|Švicarskog kupa]], a jedanaest dana kasnije postigao je dva pogotka protiv [[ŠK Slovan Bratislava|Slovana iz Bratislave]] u okviru kvalifikacija za [[UEFA Evropska liga|Evropsku ligu]]. Prvi pogodak u domaćem prvenstvu postigao je u februaru 2026. u pobjedi nad [[FC Zürich|Zürichom]]. == Reprezentativna karijera == Gigović je redovno nastupao za švedske omladinske reprezentacije i bio je kapiten U21 reprezentacije. Prvi seniorski nastup za [[Fudbalska reprezentacija Švedske|Švedsku]] upisao je u prijateljskoj utakmici protiv [[Fudbalska reprezentacija Islanda|Islanda]] u januaru 2023. godine. Ipak, u aprilu 2024. odlučio je promijeniti sportsko državljanstvo i ubuduće predstavljati Bosnu i Hercegovinu.<ref name="klix_svenska">{{Citiranje weba |url=https://klix.ba/sport/nogomet/gigovic-otkrio-kako-je-otpisao-svedjane-rekao-sam-im-da-zelim-samo-svoju-zemlju/240531122 |title=Gigović otkrio kako je "otpisao" Šveđane: Rekao sam im da želim samo svoju zemlju |website=Klix.ba |date=2024-05-31 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> Nakon što mu je [[FIFA]] u maju iste godine odobrila promjenu saveza, dobio je poziv u nacionalni tim za prijateljske susrete protiv [[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleske]] i [[Fudbalska reprezentacija Italije|Italije]]. Zvanični debi za Bosnu i Hercegovinu ostvario je 3. juna 2024. protiv engleske selekcije. Prvi međunarodni pogodak u dresu sa državnim grbom postigao je 21. marta 2025. u pobjedi nad [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|Rumunijom]] na startu kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2026. godine.<ref name="avaz_rumunija">{{Citiranje weba |url=https://avaz.ba/sport/nogomet/962742/pocetak-kvalifikacija-kao-iz-snova-zmajevi-srusili-rumuniju-usred-bukuresta |title=Početak kvalifikacija kao iz snova: Zmajevi srušili Rumuniju usred Bukurešta |website=Dnevni avaz |date=2025-03-21 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> == Privatni život == Arminov mlađi brat, Ervin, također je profesionalni nogometaš koji nastupa u Švedskoj.<ref name="sportske_ervin">{{Citiranje weba |url=https://sportske.ba/clanak/brat-mu-je-a-reprezentativac-a-on-masta-o-dresu-bih/ |title=Brat mu je A reprezentativac, a on mašta o dresu BiH |website=Sportske.ba |date= |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> Porijeklom iz [[Šiprage|Šipraga]] kod [[Kotor-Varoš|Kotor Varoši]].<ref>{{Cite web|url=https://reprezentacija.ba/302499-talijani-pisu-da-genoa-zeli-18-godisnjeg-bosanca-iz-svedske|title=Talijani pišu da Genoa želi 18-godišnjeg Bosanca iz Švedske|website=Reprezentacija.ba|access-date=2026-04-01}}</ref> == Nagrade i priznanja == * '''FC Midtjylland''' ** [[Superliga Danske]]: 2023/24. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Armin Gigović}} * [https://int.soccerway.com/players/armin-gigovic/603148 Armin Gigović na Soccerwayu] (jezik: engleski) {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Gigović, Armin}} [[Kategorija:Rođeni 2002.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 21. vijeka]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Švedski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Helsingborgs IF-a]] [[Kategorija:Nogometaši Rostova]] [[Kategorija:Nogometaši Odense Boldkluba]] [[Kategorija:Nogometaši FC Midtjyllanda]] [[Kategorija:Nogometaši Holstein Kiela]] [[Kategorija:Nogometaši Young Boysa]] qr4phyun0zlukhusx1e212c90hcp5xg Opći transkripcijski faktor 0 532820 3822062 2026-04-01T14:45:54Z Exsiler 178345 Nova stranica: [[slika:Transcription Factors.svg|alt=|thumb|525x525px| Transkripcijski faktori. U srednjem dijelu iznad promotora, ružičasti dio transkripcijskih faktora su Opći transkripcijski faktori.]] '''Opći transkripcijski faktori''' ('''GTF-ovi'''), također poznati kao [[bazni transkripcijski faktori]], su klasa proteinskih [[transkripcijski faktor| transkripcijskih faktora]] koji se vežu za specifična mjesta ([[Promotor (genetika)|promotora]]) na [[DNK]], kako bi aktivirali... 3822062 wikitext text/x-wiki [[slika:Transcription Factors.svg|alt=|thumb|525x525px| Transkripcijski faktori. U srednjem dijelu iznad promotora, ružičasti dio transkripcijskih faktora su Opći transkripcijski faktori.]] '''Opći transkripcijski faktori''' ('''GTF-ovi'''), također poznati kao [[bazni transkripcijski faktori]], su klasa proteinskih [[transkripcijski faktor| transkripcijskih faktora]] koji se vežu za specifična mjesta ([[Promotor (genetika)|promotora]]) na [[DNK]], kako bi aktivirali [[Transkripcija (genetika)|transkripciju]] genetičkih informacija iz DNK u [[informacijska RNK|iRNK]]. GTF-ovi, [[RNK-polimeraza]] i [[Medijator (koaktivator)|medijator]] (multiproteinski kompleks) čine osnovni transkripcijski aparat koji se prvo veže za promotor, a zatim započinje transkripciju.<ref>{{cite book| last1 = Pierce| first1 = Benjamin A.| title = Genetics a conceptual approach| url = https://archive.org/details/geneticsconceptu00pier_130| url-access = limited| edition = 4th| date = 2012| publisher = W.H. Freeman| location = New York| isbn = 978-1-4292-3250-0| pages = [https://archive.org/details/geneticsconceptu00pier_130/page/n387 364]–367 }}</ref> GTF-ovi su također blisko uključeni u proces regulacije gena, a većina ih je neophodna za život.<ref name="pmid16506101">{{cite journal | last1=Dillon|first1=Niall | title = Gene regulation and large-scale chromatin organization in the nucleus | journal = Chromosome Research | volume = 14 | issue = 1 | pages = 117–26 | year = 2006 | pmid = 16506101 | doi = 10.1007/s10577-006-1027-8 |s2cid=28667905 }}</ref> Transkripcijski faktor je protein koji se veže za specifične DNK sekvence ([[Pojačivač (genetika)|pojačivač]] ili [[promotor (genetika)|promotor]]), samostalno ili s drugim proteinima u kompleksu, kako bi kontrolirao brzinu transkripcije genetičkih informacija iz DNK u informacijsku RNK, promovirajući (služeći kao [[Aktivator (genetika)|aktivator]]) ili blokirajući (služeći kao [[represor]]) regrutaciju RNK-polimeraze.<ref>{{cite journal | last1= Latchman|first1= David S. | title = Transcription factors: an overview | journal = The International Journal of Biochemistry & Cell Biology | volume = 29 | issue = 12 | pages = 1305–12 | date = December 1997 | pmid = 9570129 | doi = 10.1016/S1357-2725(97)00085-X | pmc = 2002184 }}</ref><ref>{{cite journal | last1 = Karin|first1=M. | title = Too many transcription factors: positive and negative interactions | journal = The New Biologist | volume = 2 | issue = 2 | pages = 126–31 | date = February 1990 | pmid = 2128034 }}</ref><ref>{{cite journal | last1 = Roeder|first1=Robert G. | title = The role of general initiation factors in transcription by RNA polymerase II | journal = Trends in Biochemical Sciences| volume = 21 | issue = 9 | pages = 327–35 | date = September 1996 | pmid = 8870495 | doi = 10.1016/S0968-0004(96)10050-5 }}</ref><ref>{{cite journal | last1 = Nikolov|first1=D.B.|last2=Burley|first2=S.K.| title = RNA polymerase II transcription initiation: A structural view| journal = [[Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America]]| volume = 94 | issue = 1 | pages= 15–22 | year = 1997| doi = 10.1073/pnas.94.1.15 |pmid = 8990153| pmc = 33652|bibcode=1997PNAS...94...15N|doi-access=free}}</ref><ref name="pmid11092823">{{cite journal | last1 = Lee|first1=Tong Ihn|last2= Young|first2= Richard A.| title = Transcription of eukaryotic protein-coding genes | journal = [[Annual Review of Genetics]] | volume = 34 | issue = 1 | pages = 77–137 | year = 2000 | pmid = 11092823 | doi = 10.1146/annurev.genet.34.1.77 }}</ref> Kao klasa proteina, opći transkripcijski faktori se vežu za promotore duž DNK sekvence ili formiraju veliki [[transkripcijski preinicijacijski kompleks]] kako bi aktivirali transkripciju. Opći transkripcijski faktori su neophodni da bi se dogodila transkripcija.<ref>{{cite book | last1 = Weinzierl | first1 = Robert O.J. | title = Mechanisms of Gene Expression: Structure, Function and Evolution of the Basal Transcriptional Machinery | date = 1999 | publisher = Imperial College Press | location = London | isbn = 978-1-86094-126-9 | url-access = registration | url = https://archive.org/details/mechanismsofgene0000wein }}</ref><ref>{{cite journal | last1 = Reese|first1= Joseph C.| title = Basal transcription factors | journal = [[Current Opinion in Genetics & Development]] | volume = 13 | issue = 2 | pages = 114–8 | date = April 2003 | pmid = 12672487 | doi = 10.1016/S0959-437X(03)00013-3 }}</ref><ref>{{cite journal | last1=Shilatifard|first1= Ali|last2= Conaway|first2= Ronald C.|last3= Conaway|first3= Joan Weliky | title = The RNA polymerase II elongation complex | journal = [[Annual Review of Biochemistry]] | volume = 72 | issue = 1 | pages = 693–715 | year = 2003 | pmid = 12676794 | doi = 10.1146/annurev.biochem.72.121801.161551 }}</ref> == Tipovi == Kod [[bakterija]], inicijacija transkripcije zahtijeva RNK polimerazu i jedan GTF: [[sigma faktor]]. [[Datoteka:Preinitiation complex.png|thumb|330x330px| Preinicijacijski kompleks transkripcije]] Kod [[arheja]] i [[eukariot]]a, inicijacija transkripcije zahtijeva [[RNK-polimeraza|RNK-polimerazu]] i skup ''višestrukih'' GTF-ova za formiranje preinicijacijskog kompleksa transkripcije. Inicijacija transkripcije eukariotskom [[RNK-polimeraza II| RNK-polimerazom II]] uključuje sljedeće GTF-ove:<ref name="pmid11092823"/><ref name="pmidc">{{cite journal | last1 = Orphanides|first1= George|last2=Lagrange|first2=Thierry|last3=Reinberg|first3= Danny| title = The general transcription factors of RNA polymerase II | journal = Genes & Development | volume = 10 | issue = 21 | pages = 2657–83 | date = November 1996 | pmid = 8946909 | doi = 10.1101/gad.10.21.2657 | doi-access = free }}{{open access}}</ref> * [[TFIIA]] – stabilizira interakciju između TATA kutije i TFIID/TATA vezujućeg proteina (TBP) * [[TFIIB]] – prepoznaje [[B element za prepoznavanje]] (BRE) u promotorima * [[TFIID]] – veže se za TBP i prepoznaje faktore povezane s TBP-om (TAF), također dodaje selektivnost promotoru * [[TFIIE]] – privlači i regulira TFIIH * [[TFIIF]] – stabilizira interakciju RNK polimeraze s TBP i TFIIB; pomaže u privlačenju TFIIE i TFIIH * [[TFIIH]] – odmotava DNK na početku transkripcije, fosforilira Ser5 RNK polimeraze CCTD, oslobađa RNK polimerazu iz promotora == Funkcija i mehanizam == === U bakterijama === {{glavni|Sigma faktor}} '''Sigma faktor''' je protein potreban samo za inicijaciju sinteze [[RNK]] u bakterijama.<ref>{{cite journal | zadnja1= Gruber|prva1= Tanja M.| zadnja2=Gross|prva2= Carol A. | naslov = Višestruke sigma podjedinice i particioniranje bakterijskog transkripcijskog prostora | časopis = [[Godišnji pregled mikrobiologije]] | svezak = 57 | stranice = 441–66 | datum = oktobar 2003. | pmid = 14527287 | doi = 10.1146/annurev.micro.57.030502.090913}}<ref> Sigma faktori pružaju specifičnost prepoznavanja promotora RNK polimerazi (RNAP) i doprinose odvajanju lanca DNK, a zatim se disociraju od jezgre [[enzim]]a RNK-polimeraze nakon inicijacije transkripcije.<ref>{{cite journal |last1=Borukhov |first1=Sergei |last2=Nudler |first2=Evgeny |title=RNA polymerase holoenzyme: structure, function and biological implications. |journal=[[Current Opinion in Microbiology]] |date=April 2003 |volume=6 |issue=2 |pages=93–100 |doi=10.1016/S1369-5274(03)00036-5 |pmid=12732296 |issn=1369-5274}}</ref> Jezgro RNK polimeraze se povezuje sa sigma faktorom i formira [[holoenzim]] RNK-polimeraza| RNK-polimeraze]]. Sigma faktor smanjuje afinitet RNK-polimeraze za nespecifičan DNK, a istovremeno povećava specifičnost za promotore, omogućavajući da transkripcija započne na ispravnim mjestima. Jezgro enzima RNK-polimeraze ima pet podjedinica ([[proteinske podjedinice]]) (~400 [[kDa]]).<ref>{{cite journal | last1 = Ebright|first1= Richard H. |authorlink1=Richard H. Ebright| title = RNA polymerase: structural similarities between bacterial RNA polymerase and eukaryotic RNA polymerase II | journal = Journal of Molecular Biology | volume = 304 | issue = 5 | pages = 687–98 | date = December 2000 | pmid = 11124018 | doi = 10.1006/jmbi.2000.4309 }}</ref> Zbog povezanosti RNK-polimeraze sa sigma faktorom, kompletna [[RNK-polimeraza]] stoga ima šest podjedinica: sigma podjedinicu – pored dvije alfa (α), jedne beta (β), jedne beta prim (β') i jedne omega (ω) podjedinice, koje čine osnovni enzim (~450 kDa). Osim toga, mnoge [[bakterije]] mogu imati više alternativnih σ faktora. Nivo i aktivnost alternativnih σ faktora su visoko regulirani i mogu varirati ovisno o signalima iz okoline ili razvoja.<ref>{{ cite book |last1= Chandrangsu|first1= Pete| last2=Helmann |first2=John D. | date = March 2014 | chapter = Sigma factors in gene expression | title = Encyclopedia of Life Sciences | publisher = John Wiley & Sons Ltd | location = Chichester | doi = 10.1002/9780470015902.a0000854.pub3 | isbn = 978-0-470-01590-2 }}</ref> === Kod arheja i eukariota === {{glavni|Preinicijacijski kompleks transkripcije}} '''Preinicijacijski kompleks transkripcije''' je veliki kompleks proteina koji je neophodan za transkripciju gena koji kodiraju proteine kod eukariota i arheja. Veže se za promotor DNK (npr. [[TATA-kutija|TATA-kutiju]]) i pomaže u pozicioniranju RNK polimeraze II na mjesta početka transkripcije gena, denaturira DNK, a zatim započinje transkripciju.<ref name="pmid11092823"/><ref>{{cite journal |last1=Kornberg |first1=Roger D. |title=The molecular basis of eukaryotic transcription |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America |date=7 August 2007 |volume=104 |issue=32 |pages=12955–61 |doi=10.1073/pnas.0704138104 |pmid=17670940 |pmc=1941834|bibcode=2007PNAS..10412955K |doi-access=free }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Kim |first1=Tae-Kyung |last2=Lagrange |first2=Thierry |last3=Wang |first3=Yuh-Hwa |last4=Griffith |first4=Jack D. |last5=Reinberg |first5=Danny |last6=Ebright |first6=Richard H. |authorlink6=Richard H. Ebright |title=Trajectory of DNA in the RNA polymerase II transcription preinitiation complex |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America |date=11 November 1997 |volume=94 |issue=23 |pages=12268–73 |doi=10.1073/pnas.94.23.12268 |pmid=9356438 |pmc=24903|bibcode=1997PNAS...9412268K |doi-access=free }}</ref><ref>{{cite journal | last1=Kim |first1=Tae-Kyung |last2=Ebright|first2= Richard H.|last3= Reinberg |first3=Danny | title = Mechanism of ATP-dependent promoter melting by transcription factor IIH | journal = Science | volume = 288 | issue = 5470 | pages = 1418–22 | date = May 2000 | pmid = 10827951 | doi = 10.1126/science.288.5470.1418 | authorlink2 = Richard H. Ebright |bibcode=2000Sci...288.1418K }}</ref> ==== Sastavljanje transkripcijskog preinicijacijskog kompleksa ==== Sastavljanje transkripcijskog preinicijacijskog kompleksa slijedi ove korake: # [[TATA vezujući protein]] (TBP), podjedinica TFIID-a (najvećeg GTF-a) veže se za promotor (TATA okvir), stvarajući oštar zavoj u promotorskoj DNK. Zatim TBP-TFIIA interakcije regrutuju TFIIA za promotor. # TBP-TFIIB interakcije regrutuju TFIIB za promotor. RNK polimeraza II i TFIIF se sastavljaju i formiraju kompleks Polimeraze II. TFIIB pomaže Pol II kompleksu da se pravilno veže. # TFIIE i TFIIH se zatim vežu za kompleks i formiraju transkripcijski preinicijacijski kompleks. TFIIA/B/E/H odlaze kada započne elongacija RNK. TFIID će ostati dok se elongacija ne završi. # Podjedinice unutar TFIIH koje imaju [[ATPaza|ATPaznu]] i [[alfa-heliks|heliksnu]] aktivnost stvaraju negativnu superheliksnu napetost u DNK. Ova negativna superheliksna napetost uzrokuje da se otprilike jedan zavoj DNK odmota i formira [[transkripcijski mjehurić]]. # Predložak lanca transkripcijskog mjehurića stupa u interakciju s [[aktivno mjesto|aktivnim mjestom]] [[RNK-polimeraza II|RNK-polimeraze II]], a zatim počinje sinteza RNK. == Reference == {{Reflist}} == Vanjski linkovi == * {{MeshName|General+Transcription+Factors}} * [https://www.nlm.nih.gov/cgi/mesh/2011/MB_cgi?mode=&index=18578&field=all&HM=&II=&PA=&form=&input= Holoenzymes]{{dead link|date=July 2025|bot=medic}}{{cbignore|bot=medic}} at the US National Library of Medicine Medical Subject Headings * [https://www.youtube.com/watch?v=SMtWvDbfHLo DNA Transcription YouTube Video] {{Ćelijska signalizacija}} {{Transkripcijski faktori|g2}} {{DEFAULTSORT:General Transcription Factor}} [[Kategorija:Transkripcijski faktori]] qzzqieziyob9px4mzwbf60i5mz0hxwr 3822064 3822062 2026-04-01T14:47:55Z Exsiler 178345 3822064 wikitext text/x-wiki [[slika:Transcription Factors.svg|alt=|thumb|525x525px| Transkripcijski faktori. U srednjem dijelu iznad promotora, ružičasti dio transkripcijskih faktora su Opći transkripcijski faktori.]] '''Opći transkripcijski faktori''' ('''GTF-ovi'''), također poznati kao bazni transkripcijski faktori, su klasa proteinskih [[transkripcijski faktor| transkripcijskih faktora]] koji se vežu za specifična mjesta ([[Promotor (genetika)|promotora]]) na [[DNK]], kako bi aktivirali [[Transkripcija (genetika)|transkripciju]] genetičkih informacija iz DNK u [[informacijska RNK|iRNK]]. GTF-ovi, [[RNK-polimeraza]] i [[Medijator (koaktivator)|medijator]] (multiproteinski kompleks) čine osnovni transkripcijski aparat koji se prvo veže za promotor, a zatim započinje transkripciju.<ref>{{cite book| last1 = Pierce| first1 = Benjamin A.| title = Genetics a conceptual approach| url = https://archive.org/details/geneticsconceptu00pier_130| url-access = limited| edition = 4th| date = 2012| publisher = W.H. Freeman| location = New York| isbn = 978-1-4292-3250-0| pages = [https://archive.org/details/geneticsconceptu00pier_130/page/n387 364]–367 }}</ref> GTF-ovi su također blisko uključeni u proces regulacije gena, a većina ih je neophodna za život.<ref name="pmid16506101">{{cite journal | last1=Dillon|first1=Niall | title = Gene regulation and large-scale chromatin organization in the nucleus | journal = Chromosome Research | volume = 14 | issue = 1 | pages = 117–26 | year = 2006 | pmid = 16506101 | doi = 10.1007/s10577-006-1027-8 |s2cid=28667905 }}</ref> Transkripcijski faktor je protein koji se veže za specifične DNK sekvence ([[Pojačivač (genetika)|pojačivač]] ili [[promotor (genetika)|promotor]]), samostalno ili s drugim proteinima u kompleksu, kako bi kontrolirao brzinu transkripcije genetičkih informacija iz DNK u informacijsku RNK, promovirajući (služeći kao [[Aktivator (genetika)|aktivator]]) ili blokirajući (služeći kao [[represor]]) regrutaciju RNK-polimeraze.<ref>{{cite journal | last1= Latchman|first1= David S. | title = Transcription factors: an overview | journal = The International Journal of Biochemistry & Cell Biology | volume = 29 | issue = 12 | pages = 1305–12 | date = December 1997 | pmid = 9570129 | doi = 10.1016/S1357-2725(97)00085-X | pmc = 2002184 }}</ref><ref>{{cite journal | last1 = Karin|first1=M. | title = Too many transcription factors: positive and negative interactions | journal = The New Biologist | volume = 2 | issue = 2 | pages = 126–31 | date = February 1990 | pmid = 2128034 }}</ref><ref>{{cite journal | last1 = Roeder|first1=Robert G. | title = The role of general initiation factors in transcription by RNA polymerase II | journal = Trends in Biochemical Sciences| volume = 21 | issue = 9 | pages = 327–35 | date = September 1996 | pmid = 8870495 | doi = 10.1016/S0968-0004(96)10050-5 }}</ref><ref>{{cite journal | last1 = Nikolov|first1=D.B.|last2=Burley|first2=S.K.| title = RNA polymerase II transcription initiation: A structural view| journal = [[Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America]]| volume = 94 | issue = 1 | pages= 15–22 | year = 1997| doi = 10.1073/pnas.94.1.15 |pmid = 8990153| pmc = 33652|bibcode=1997PNAS...94...15N|doi-access=free}}</ref><ref name="pmid11092823">{{cite journal | last1 = Lee|first1=Tong Ihn|last2= Young|first2= Richard A.| title = Transcription of eukaryotic protein-coding genes | journal = [[Annual Review of Genetics]] | volume = 34 | issue = 1 | pages = 77–137 | year = 2000 | pmid = 11092823 | doi = 10.1146/annurev.genet.34.1.77 }}</ref> Kao klasa proteina, opći transkripcijski faktori se vežu za promotore duž DNK sekvence ili formiraju veliki [[transkripcijski preinicijacijski kompleks]] kako bi aktivirali transkripciju. Opći transkripcijski faktori su neophodni da bi se dogodila transkripcija.<ref>{{cite book | last1 = Weinzierl | first1 = Robert O.J. | title = Mechanisms of Gene Expression: Structure, Function and Evolution of the Basal Transcriptional Machinery | date = 1999 | publisher = Imperial College Press | location = London | isbn = 978-1-86094-126-9 | url-access = registration | url = https://archive.org/details/mechanismsofgene0000wein }}</ref><ref>{{cite journal | last1 = Reese|first1= Joseph C.| title = Basal transcription factors | journal = [[Current Opinion in Genetics & Development]] | volume = 13 | issue = 2 | pages = 114–8 | date = April 2003 | pmid = 12672487 | doi = 10.1016/S0959-437X(03)00013-3 }}</ref><ref>{{cite journal | last1=Shilatifard|first1= Ali|last2= Conaway|first2= Ronald C.|last3= Conaway|first3= Joan Weliky | title = The RNA polymerase II elongation complex | journal = [[Annual Review of Biochemistry]] | volume = 72 | issue = 1 | pages = 693–715 | year = 2003 | pmid = 12676794 | doi = 10.1146/annurev.biochem.72.121801.161551 }}</ref> == Tipovi == Kod [[bakterija]], inicijacija transkripcije zahtijeva RNK polimerazu i jedan GTF: [[sigma faktor]]. [[Datoteka:Preinitiation complex.png|thumb|330x330px| Preinicijacijski kompleks transkripcije]] Kod [[arheja]] i [[eukariot]]a, inicijacija transkripcije zahtijeva [[RNK-polimeraza|RNK-polimerazu]] i skup ''višestrukih'' GTF-ova za formiranje preinicijacijskog kompleksa transkripcije. Inicijacija transkripcije eukariotskom [[RNK-polimeraza II| RNK-polimerazom II]] uključuje sljedeće GTF-ove:<ref name="pmid11092823"/><ref name="pmidc">{{cite journal | last1 = Orphanides|first1= George|last2=Lagrange|first2=Thierry|last3=Reinberg|first3= Danny| title = The general transcription factors of RNA polymerase II | journal = Genes & Development | volume = 10 | issue = 21 | pages = 2657–83 | date = November 1996 | pmid = 8946909 | doi = 10.1101/gad.10.21.2657 | doi-access = free }}{{open access}}</ref> * [[TFIIA]] – stabilizira interakciju između TATA kutije i TFIID/TATA vezujućeg proteina (TBP) * [[TFIIB]] – prepoznaje [[B element za prepoznavanje]] (BRE) u promotorima * [[TFIID]] – veže se za TBP i prepoznaje faktore povezane s TBP-om (TAF), također dodaje selektivnost promotoru * [[TFIIE]] – privlači i regulira TFIIH * [[TFIIF]] – stabilizira interakciju RNK polimeraze s TBP i TFIIB; pomaže u privlačenju TFIIE i TFIIH * [[TFIIH]] – odmotava DNK na početku transkripcije, fosforilira Ser5 RNK polimeraze CCTD, oslobađa RNK polimerazu iz promotora == Funkcija i mehanizam == === U bakterijama === {{glavni|Sigma faktor}} '''Sigma faktor''' je protein potreban samo za inicijaciju sinteze [[RNK]] u bakterijama.<ref>{{cite journal | zadnja1= Gruber|prva1= Tanja M.| zadnja2=Gross|prva2= Carol A. | naslov = Višestruke sigma podjedinice i particioniranje bakterijskog transkripcijskog prostora | časopis = [[Godišnji pregled mikrobiologije]] | svezak = 57 | stranice = 441–66 | datum = oktobar 2003. | pmid = 14527287 | doi = 10.1146/annurev.micro.57.030502.090913}}<ref> Sigma faktori pružaju specifičnost prepoznavanja promotora RNK polimerazi (RNAP) i doprinose odvajanju lanca DNK, a zatim se disociraju od jezgre [[enzim]]a RNK-polimeraze nakon inicijacije transkripcije.<ref>{{cite journal |last1=Borukhov |first1=Sergei |last2=Nudler |first2=Evgeny |title=RNA polymerase holoenzyme: structure, function and biological implications. |journal=[[Current Opinion in Microbiology]] |date=April 2003 |volume=6 |issue=2 |pages=93–100 |doi=10.1016/S1369-5274(03)00036-5 |pmid=12732296 |issn=1369-5274}}</ref> Jezgro RNK polimeraze se povezuje sa sigma faktorom i formira [[holoenzim]] RNK-polimeraza| RNK-polimeraze]]. Sigma faktor smanjuje afinitet RNK-polimeraze za nespecifičan DNK, a istovremeno povećava specifičnost za promotore, omogućavajući da transkripcija započne na ispravnim mjestima. Jezgro enzima RNK-polimeraze ima pet podjedinica ([[proteinske podjedinice]]) (~400 [[kDa]]).<ref>{{cite journal | last1 = Ebright|first1= Richard H. |authorlink1=Richard H. Ebright| title = RNA polymerase: structural similarities between bacterial RNA polymerase and eukaryotic RNA polymerase II | journal = Journal of Molecular Biology | volume = 304 | issue = 5 | pages = 687–98 | date = December 2000 | pmid = 11124018 | doi = 10.1006/jmbi.2000.4309 }}</ref> Zbog povezanosti RNK-polimeraze sa sigma faktorom, kompletna [[RNK-polimeraza]] stoga ima šest podjedinica: sigma podjedinicu – pored dvije alfa (α), jedne beta (β), jedne beta prim (β') i jedne omega (ω) podjedinice, koje čine osnovni enzim (~450 kDa). Osim toga, mnoge [[bakterije]] mogu imati više alternativnih σ faktora. Nivo i aktivnost alternativnih σ faktora su visoko regulirani i mogu varirati ovisno o signalima iz okoline ili razvoja.<ref>{{ cite book |last1= Chandrangsu|first1= Pete| last2=Helmann |first2=John D. | date = March 2014 | chapter = Sigma factors in gene expression | title = Encyclopedia of Life Sciences | publisher = John Wiley & Sons Ltd | location = Chichester | doi = 10.1002/9780470015902.a0000854.pub3 | isbn = 978-0-470-01590-2 }}</ref> === Kod arheja i eukariota === {{glavni|Preinicijacijski kompleks transkripcije}} '''Preinicijacijski kompleks transkripcije''' je veliki kompleks proteina koji je neophodan za transkripciju gena koji kodiraju proteine kod eukariota i arheja. Veže se za promotor DNK (npr. [[TATA-kutija|TATA-kutiju]]) i pomaže u pozicioniranju RNK polimeraze II na mjesta početka transkripcije gena, denaturira DNK, a zatim započinje transkripciju.<ref name="pmid11092823"/><ref>{{cite journal |last1=Kornberg |first1=Roger D. |title=The molecular basis of eukaryotic transcription |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America |date=7 August 2007 |volume=104 |issue=32 |pages=12955–61 |doi=10.1073/pnas.0704138104 |pmid=17670940 |pmc=1941834|bibcode=2007PNAS..10412955K |doi-access=free }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Kim |first1=Tae-Kyung |last2=Lagrange |first2=Thierry |last3=Wang |first3=Yuh-Hwa |last4=Griffith |first4=Jack D. |last5=Reinberg |first5=Danny |last6=Ebright |first6=Richard H. |authorlink6=Richard H. Ebright |title=Trajectory of DNA in the RNA polymerase II transcription preinitiation complex |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America |date=11 November 1997 |volume=94 |issue=23 |pages=12268–73 |doi=10.1073/pnas.94.23.12268 |pmid=9356438 |pmc=24903|bibcode=1997PNAS...9412268K |doi-access=free }}</ref><ref>{{cite journal | last1=Kim |first1=Tae-Kyung |last2=Ebright|first2= Richard H.|last3= Reinberg |first3=Danny | title = Mechanism of ATP-dependent promoter melting by transcription factor IIH | journal = Science | volume = 288 | issue = 5470 | pages = 1418–22 | date = May 2000 | pmid = 10827951 | doi = 10.1126/science.288.5470.1418 | authorlink2 = Richard H. Ebright |bibcode=2000Sci...288.1418K }}</ref> ==== Sastavljanje transkripcijskog preinicijacijskog kompleksa ==== Sastavljanje transkripcijskog preinicijacijskog kompleksa slijedi ove korake: # [[TATA vezujući protein]] (TBP), podjedinica TFIID-a (najvećeg GTF-a) veže se za promotor (TATA okvir), stvarajući oštar zavoj u promotorskoj DNK. Zatim TBP-TFIIA interakcije regrutuju TFIIA za promotor. # TBP-TFIIB interakcije regrutuju TFIIB za promotor. RNK polimeraza II i TFIIF se sastavljaju i formiraju kompleks Polimeraze II. TFIIB pomaže Pol II kompleksu da se pravilno veže. # TFIIE i TFIIH se zatim vežu za kompleks i formiraju transkripcijski preinicijacijski kompleks. TFIIA/B/E/H odlaze kada započne elongacija RNK. TFIID će ostati dok se elongacija ne završi. # Podjedinice unutar TFIIH koje imaju [[ATPaza|ATPaznu]] i [[alfa-heliks|heliksnu]] aktivnost stvaraju negativnu superheliksnu napetost u DNK. Ova negativna superheliksna napetost uzrokuje da se otprilike jedan zavoj DNK odmota i formira [[transkripcijski mjehurić]]. # Predložak lanca transkripcijskog mjehurića stupa u interakciju s [[aktivno mjesto|aktivnim mjestom]] [[RNK-polimeraza II|RNK-polimeraze II]], a zatim počinje sinteza RNK. == Reference == {{Reflist}} == Vanjski linkovi == * {{MeshName|General+Transcription+Factors}} * [https://www.nlm.nih.gov/cgi/mesh/2011/MB_cgi?mode=&index=18578&field=all&HM=&II=&PA=&form=&input= Holoenzymes]{{dead link|date=July 2025|bot=medic}}{{cbignore|bot=medic}} at the US National Library of Medicine Medical Subject Headings * [https://www.youtube.com/watch?v=SMtWvDbfHLo DNA Transcription YouTube Video] {{Ćelijska signalizacija}} {{Transkripcijski faktori|g2}} {{DEFAULTSORT:General Transcription Factor}} [[Kategorija:Transkripcijski faktori]] d2sa3odauyc95yvoencuwfd0jk3ss24 3822067 3822064 2026-04-01T14:50:49Z Exsiler 178345 /* U bakterijama */ 3822067 wikitext text/x-wiki [[slika:Transcription Factors.svg|alt=|thumb|525x525px| Transkripcijski faktori. U srednjem dijelu iznad promotora, ružičasti dio transkripcijskih faktora su Opći transkripcijski faktori.]] '''Opći transkripcijski faktori''' ('''GTF-ovi'''), također poznati kao bazni transkripcijski faktori, su klasa proteinskih [[transkripcijski faktor| transkripcijskih faktora]] koji se vežu za specifična mjesta ([[Promotor (genetika)|promotora]]) na [[DNK]], kako bi aktivirali [[Transkripcija (genetika)|transkripciju]] genetičkih informacija iz DNK u [[informacijska RNK|iRNK]]. GTF-ovi, [[RNK-polimeraza]] i [[Medijator (koaktivator)|medijator]] (multiproteinski kompleks) čine osnovni transkripcijski aparat koji se prvo veže za promotor, a zatim započinje transkripciju.<ref>{{cite book| last1 = Pierce| first1 = Benjamin A.| title = Genetics a conceptual approach| url = https://archive.org/details/geneticsconceptu00pier_130| url-access = limited| edition = 4th| date = 2012| publisher = W.H. Freeman| location = New York| isbn = 978-1-4292-3250-0| pages = [https://archive.org/details/geneticsconceptu00pier_130/page/n387 364]–367 }}</ref> GTF-ovi su također blisko uključeni u proces regulacije gena, a većina ih je neophodna za život.<ref name="pmid16506101">{{cite journal | last1=Dillon|first1=Niall | title = Gene regulation and large-scale chromatin organization in the nucleus | journal = Chromosome Research | volume = 14 | issue = 1 | pages = 117–26 | year = 2006 | pmid = 16506101 | doi = 10.1007/s10577-006-1027-8 |s2cid=28667905 }}</ref> Transkripcijski faktor je protein koji se veže za specifične DNK sekvence ([[Pojačivač (genetika)|pojačivač]] ili [[promotor (genetika)|promotor]]), samostalno ili s drugim proteinima u kompleksu, kako bi kontrolirao brzinu transkripcije genetičkih informacija iz DNK u informacijsku RNK, promovirajući (služeći kao [[Aktivator (genetika)|aktivator]]) ili blokirajući (služeći kao [[represor]]) regrutaciju RNK-polimeraze.<ref>{{cite journal | last1= Latchman|first1= David S. | title = Transcription factors: an overview | journal = The International Journal of Biochemistry & Cell Biology | volume = 29 | issue = 12 | pages = 1305–12 | date = December 1997 | pmid = 9570129 | doi = 10.1016/S1357-2725(97)00085-X | pmc = 2002184 }}</ref><ref>{{cite journal | last1 = Karin|first1=M. | title = Too many transcription factors: positive and negative interactions | journal = The New Biologist | volume = 2 | issue = 2 | pages = 126–31 | date = February 1990 | pmid = 2128034 }}</ref><ref>{{cite journal | last1 = Roeder|first1=Robert G. | title = The role of general initiation factors in transcription by RNA polymerase II | journal = Trends in Biochemical Sciences| volume = 21 | issue = 9 | pages = 327–35 | date = September 1996 | pmid = 8870495 | doi = 10.1016/S0968-0004(96)10050-5 }}</ref><ref>{{cite journal | last1 = Nikolov|first1=D.B.|last2=Burley|first2=S.K.| title = RNA polymerase II transcription initiation: A structural view| journal = [[Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America]]| volume = 94 | issue = 1 | pages= 15–22 | year = 1997| doi = 10.1073/pnas.94.1.15 |pmid = 8990153| pmc = 33652|bibcode=1997PNAS...94...15N|doi-access=free}}</ref><ref name="pmid11092823">{{cite journal | last1 = Lee|first1=Tong Ihn|last2= Young|first2= Richard A.| title = Transcription of eukaryotic protein-coding genes | journal = [[Annual Review of Genetics]] | volume = 34 | issue = 1 | pages = 77–137 | year = 2000 | pmid = 11092823 | doi = 10.1146/annurev.genet.34.1.77 }}</ref> Kao klasa proteina, opći transkripcijski faktori se vežu za promotore duž DNK sekvence ili formiraju veliki [[transkripcijski preinicijacijski kompleks]] kako bi aktivirali transkripciju. Opći transkripcijski faktori su neophodni da bi se dogodila transkripcija.<ref>{{cite book | last1 = Weinzierl | first1 = Robert O.J. | title = Mechanisms of Gene Expression: Structure, Function and Evolution of the Basal Transcriptional Machinery | date = 1999 | publisher = Imperial College Press | location = London | isbn = 978-1-86094-126-9 | url-access = registration | url = https://archive.org/details/mechanismsofgene0000wein }}</ref><ref>{{cite journal | last1 = Reese|first1= Joseph C.| title = Basal transcription factors | journal = [[Current Opinion in Genetics & Development]] | volume = 13 | issue = 2 | pages = 114–8 | date = April 2003 | pmid = 12672487 | doi = 10.1016/S0959-437X(03)00013-3 }}</ref><ref>{{cite journal | last1=Shilatifard|first1= Ali|last2= Conaway|first2= Ronald C.|last3= Conaway|first3= Joan Weliky | title = The RNA polymerase II elongation complex | journal = [[Annual Review of Biochemistry]] | volume = 72 | issue = 1 | pages = 693–715 | year = 2003 | pmid = 12676794 | doi = 10.1146/annurev.biochem.72.121801.161551 }}</ref> == Tipovi == Kod [[bakterija]], inicijacija transkripcije zahtijeva RNK polimerazu i jedan GTF: [[sigma faktor]]. [[Datoteka:Preinitiation complex.png|thumb|330x330px| Preinicijacijski kompleks transkripcije]] Kod [[arheja]] i [[eukariot]]a, inicijacija transkripcije zahtijeva [[RNK-polimeraza|RNK-polimerazu]] i skup ''višestrukih'' GTF-ova za formiranje preinicijacijskog kompleksa transkripcije. Inicijacija transkripcije eukariotskom [[RNK-polimeraza II| RNK-polimerazom II]] uključuje sljedeće GTF-ove:<ref name="pmid11092823"/><ref name="pmidc">{{cite journal | last1 = Orphanides|first1= George|last2=Lagrange|first2=Thierry|last3=Reinberg|first3= Danny| title = The general transcription factors of RNA polymerase II | journal = Genes & Development | volume = 10 | issue = 21 | pages = 2657–83 | date = November 1996 | pmid = 8946909 | doi = 10.1101/gad.10.21.2657 | doi-access = free }}{{open access}}</ref> * [[TFIIA]] – stabilizira interakciju između TATA kutije i TFIID/TATA vezujućeg proteina (TBP) * [[TFIIB]] – prepoznaje [[B element za prepoznavanje]] (BRE) u promotorima * [[TFIID]] – veže se za TBP i prepoznaje faktore povezane s TBP-om (TAF), također dodaje selektivnost promotoru * [[TFIIE]] – privlači i regulira TFIIH * [[TFIIF]] – stabilizira interakciju RNK polimeraze s TBP i TFIIB; pomaže u privlačenju TFIIE i TFIIH * [[TFIIH]] – odmotava DNK na početku transkripcije, fosforilira Ser5 RNK polimeraze CCTD, oslobađa RNK polimerazu iz promotora == Funkcija i mehanizam == === U bakterijama === {{glavni|Sigma faktor}} '''Sigma faktor''' je protein potreban samo za inicijaciju sinteze [[RNK]]. Sigma faktori pružaju specifičnost prepoznavanja promotora RNK polimerazi (RNAP) i doprinose odvajanju lanca DNK, a zatim se disociraju od jezgre [[enzim]]a RNK-polimeraze nakon inicijacije transkripcije.<ref>{{cite journal |last1=Borukhov |first1=Sergei |last2=Nudler |first2=Evgeny |title=RNA polymerase holoenzyme: structure, function and biological implications. |journal=[[Current Opinion in Microbiology]] |date=April 2003 |volume=6 |issue=2 |pages=93–100 |doi=10.1016/S1369-5274(03)00036-5 |pmid=12732296 |issn=1369-5274}}</ref> Jezgro RNK polimeraze se povezuje sa sigma faktorom i formira [[holoenzim]] RNK-polimeraza| RNK-polimeraze]]. Sigma faktor smanjuje afinitet RNK-polimeraze za nespecifičan DNK, a istovremeno povećava specifičnost za promotore, omogućavajući da transkripcija započne na ispravnim mjestima. Jezgro enzima RNK-polimeraze ima pet podjedinica ([[proteinske podjedinice]]) (~400 [[kDa]]).<ref>{{cite journal | last1 = Ebright|first1= Richard H. |authorlink1=Richard H. Ebright| title = RNA polymerase: structural similarities between bacterial RNA polymerase and eukaryotic RNA polymerase II | journal = Journal of Molecular Biology | volume = 304 | issue = 5 | pages = 687–98 | date = December 2000 | pmid = 11124018 | doi = 10.1006/jmbi.2000.4309 }}</ref> Zbog povezanosti RNK-polimeraze sa sigma faktorom, kompletna [[RNK-polimeraza]] stoga ima šest podjedinica: sigma podjedinicu – pored dvije alfa (α), jedne beta (β), jedne beta prim (β') i jedne omega (ω) podjedinice, koje čine osnovni enzim (~450 kDa). Osim toga, mnoge [[bakterije]] mogu imati više alternativnih σ faktora. Nivo i aktivnost alternativnih σ faktora su visoko regulirani i mogu varirati ovisno o signalima iz okoline ili razvoja.<ref>{{ cite book |last1= Chandrangsu|first1= Pete| last2=Helmann |first2=John D. | date = March 2014 | chapter = Sigma factors in gene expression | title = Encyclopedia of Life Sciences | publisher = John Wiley & Sons Ltd | location = Chichester | doi = 10.1002/9780470015902.a0000854.pub3 | isbn = 978-0-470-01590-2 }}</ref> === Kod arheja i eukariota === {{glavni|Preinicijacijski kompleks transkripcije}} '''Preinicijacijski kompleks transkripcije''' je veliki kompleks proteina koji je neophodan za transkripciju gena koji kodiraju proteine kod eukariota i arheja. Veže se za promotor DNK (npr. [[TATA-kutija|TATA-kutiju]]) i pomaže u pozicioniranju RNK polimeraze II na mjesta početka transkripcije gena, denaturira DNK, a zatim započinje transkripciju.<ref name="pmid11092823"/><ref>{{cite journal |last1=Kornberg |first1=Roger D. |title=The molecular basis of eukaryotic transcription |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America |date=7 August 2007 |volume=104 |issue=32 |pages=12955–61 |doi=10.1073/pnas.0704138104 |pmid=17670940 |pmc=1941834|bibcode=2007PNAS..10412955K |doi-access=free }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Kim |first1=Tae-Kyung |last2=Lagrange |first2=Thierry |last3=Wang |first3=Yuh-Hwa |last4=Griffith |first4=Jack D. |last5=Reinberg |first5=Danny |last6=Ebright |first6=Richard H. |authorlink6=Richard H. Ebright |title=Trajectory of DNA in the RNA polymerase II transcription preinitiation complex |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America |date=11 November 1997 |volume=94 |issue=23 |pages=12268–73 |doi=10.1073/pnas.94.23.12268 |pmid=9356438 |pmc=24903|bibcode=1997PNAS...9412268K |doi-access=free }}</ref><ref>{{cite journal | last1=Kim |first1=Tae-Kyung |last2=Ebright|first2= Richard H.|last3= Reinberg |first3=Danny | title = Mechanism of ATP-dependent promoter melting by transcription factor IIH | journal = Science | volume = 288 | issue = 5470 | pages = 1418–22 | date = May 2000 | pmid = 10827951 | doi = 10.1126/science.288.5470.1418 | authorlink2 = Richard H. Ebright |bibcode=2000Sci...288.1418K }}</ref> ==== Sastavljanje transkripcijskog preinicijacijskog kompleksa ==== Sastavljanje transkripcijskog preinicijacijskog kompleksa slijedi ove korake: # [[TATA vezujući protein]] (TBP), podjedinica TFIID-a (najvećeg GTF-a) veže se za promotor (TATA okvir), stvarajući oštar zavoj u promotorskoj DNK. Zatim TBP-TFIIA interakcije regrutuju TFIIA za promotor. # TBP-TFIIB interakcije regrutuju TFIIB za promotor. RNK polimeraza II i TFIIF se sastavljaju i formiraju kompleks Polimeraze II. TFIIB pomaže Pol II kompleksu da se pravilno veže. # TFIIE i TFIIH se zatim vežu za kompleks i formiraju transkripcijski preinicijacijski kompleks. TFIIA/B/E/H odlaze kada započne elongacija RNK. TFIID će ostati dok se elongacija ne završi. # Podjedinice unutar TFIIH koje imaju [[ATPaza|ATPaznu]] i [[alfa-heliks|heliksnu]] aktivnost stvaraju negativnu superheliksnu napetost u DNK. Ova negativna superheliksna napetost uzrokuje da se otprilike jedan zavoj DNK odmota i formira [[transkripcijski mjehurić]]. # Predložak lanca transkripcijskog mjehurića stupa u interakciju s [[aktivno mjesto|aktivnim mjestom]] [[RNK-polimeraza II|RNK-polimeraze II]], a zatim počinje sinteza RNK. == Reference == {{Reflist}} == Vanjski linkovi == * {{MeshName|General+Transcription+Factors}} * [https://www.nlm.nih.gov/cgi/mesh/2011/MB_cgi?mode=&index=18578&field=all&HM=&II=&PA=&form=&input= Holoenzymes]{{dead link|date=July 2025|bot=medic}}{{cbignore|bot=medic}} at the US National Library of Medicine Medical Subject Headings * [https://www.youtube.com/watch?v=SMtWvDbfHLo DNA Transcription YouTube Video] {{Ćelijska signalizacija}} {{Transkripcijski faktori|g2}} {{DEFAULTSORT:General Transcription Factor}} [[Kategorija:Transkripcijski faktori]] 09mp67dfd9i0emxmufb2wyompmk5oxq 3822068 3822067 2026-04-01T14:59:19Z Exsiler 178345 3822068 wikitext text/x-wiki [[slika:Transcription Factors.svg|alt=|thumb|525x525px| Transkripcijski faktori. U srednjem dijelu iznad promotora, ružičasti dio transkripcijskih faktora su Opći transkripcijski faktori.]] '''Opći transkripcijski faktori''' ('''GTF-ovi'''), također poznati kao bazni transkripcijski faktori, su klasa proteinskih [[transkripcijski faktor| transkripcijskih faktora]] koji se vežu za specifična mjesta ([[Promotor (genetika)|promotora]]) na [[DNK]], kako bi aktivirali [[Transkripcija (genetika)|transkripciju]] genetičkih informacija iz DNK u [[informacijska RNK|iRNK]]. GTF-ovi, [[RNK-polimeraza]] i [[Medijator (koaktivator)|medijator]] (multiproteinski kompleks) čine osnovni transkripcijski aparat koji se prvo veže za promotor, a zatim započinje transkripciju.<ref>{{cite book| last1 = Pierce| first1 = Benjamin A.| title = Genetics a conceptual approach| url = https://archive.org/details/geneticsconceptu00pier_130| url-access = limited| edition = 4th| date = 2012| publisher = W.H. Freeman| location = New York| isbn = 978-1-4292-3250-0| pages = [https://archive.org/details/geneticsconceptu00pier_130/page/n387 364]–367 }}</ref> GTF-ovi su također blisko uključeni u proces regulacije gena, a većina ih je neophodna za život.<ref name="pmid16506101">{{cite journal | last1=Dillon|first1=Niall | title = Gene regulation and large-scale chromatin organization in the nucleus | journal = Chromosome Research | volume = 14 | issue = 1 | pages = 117–26 | year = 2006 | pmid = 16506101 | doi = 10.1007/s10577-006-1027-8 |s2cid=28667905 }}</ref> Transkripcijski faktor je protein koji se veže za specifične DNK sekvence ([[Pojačivač (genetika)|pojačivač]] ili [[promotor (genetika)|promotor]]), samostalno ili s drugim proteinima u kompleksu, kako bi kontrolirao brzinu transkripcije genetičkih informacija iz DNK u informacijsku RNK, promovirajući (služeći kao [[Aktivator (genetika)|aktivator]]) ili blokirajući (služeći kao [[represor]]) regrutaciju RNK-polimeraze.<ref>{{cite journal | last1= Latchman|first1= David S. | title = Transcription factors: an overview | journal = The International Journal of Biochemistry & Cell Biology | volume = 29 | issue = 12 | pages = 1305–12 | date = December 1997 | pmid = 9570129 | doi = 10.1016/S1357-2725(97)00085-X | pmc = 2002184 }}</ref><ref>{{cite journal | last1 = Karin|first1=M. | title = Too many transcription factors: positive and negative interactions | journal = The New Biologist | volume = 2 | issue = 2 | pages = 126–31 | date = February 1990 | pmid = 2128034 }}</ref><ref>{{cite journal | last1 = Roeder|first1=Robert G. | title = The role of general initiation factors in transcription by RNA polymerase II | journal = Trends in Biochemical Sciences| volume = 21 | issue = 9 | pages = 327–35 | date = September 1996 | pmid = 8870495 | doi = 10.1016/S0968-0004(96)10050-5 }}</ref><ref>{{cite journal | last1 = Nikolov|first1=D.B.|last2=Burley|first2=S.K.| title = RNA polymerase II transcription initiation: A structural view| journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America| volume = 94 | issue = 1 | pages= 15–22 | year = 1997| doi = 10.1073/pnas.94.1.15 |pmid = 8990153| pmc = 33652|bibcode=1997PNAS...94...15N|doi-access=free}}</ref><ref name="pmid11092823">{{cite journal | last1 = Lee|first1=Tong Ihn|last2= Young|first2= Richard A.| title = Transcription of eukaryotic protein-coding genes | journal = Annual Review of Genetics | volume = 34 | issue = 1 | pages = 77–137 | year = 2000 | pmid = 11092823 | doi = 10.1146/annurev.genet.34.1.77 }}</ref> Kao klasa proteina, opći transkripcijski faktori se vežu za promotore duž DNK sekvence ili formiraju veliki [[transkripcijski preinicijacijski kompleks]] kako bi aktivirali transkripciju. Opći transkripcijski faktori su neophodni da bi se dogodila transkripcija.<ref>{{cite book | last1 = Weinzierl | first1 = Robert O.J. | title = Mechanisms of Gene Expression: Structure, Function and Evolution of the Basal Transcriptional Machinery | date = 1999 | publisher = Imperial College Press | location = London | isbn = 978-1-86094-126-9 | url-access = registration | url = https://archive.org/details/mechanismsofgene0000wein }}</ref><ref>{{cite journal | last1 = Reese|first1= Joseph C.| title = Basal transcription factors | journal = Current Opinion in Genetics & Development | volume = 13 | issue = 2 | pages = 114–8 | date = April 2003 | pmid = 12672487 | doi = 10.1016/S0959-437X(03)00013-3 }}</ref><ref>{{cite journal | last1=Shilatifard|first1= Ali|last2= Conaway|first2= Ronald C.|last3= Conaway|first3= Joan Weliky | title = The RNA polymerase II elongation complex | journal = Annual Review of Biochemistry | volume = 72 | issue = 1 | pages = 693–715 | year = 2003 | pmid = 12676794 | doi = 10.1146/annurev.biochem.72.121801.161551 }}</ref> == Tipovi == Kod [[bakterija]], inicijacija transkripcije zahtijeva RNK polimerazu i jedan GTF: [[sigma faktor]]. [[Datoteka:Preinitiation complex.png|thumb|330x330px| Preinicijacijski kompleks transkripcije]] Kod [[arheja]] i [[eukariot]]a, inicijacija transkripcije zahtijeva [[RNK-polimeraza|RNK-polimerazu]] i skup ''višestrukih'' GTF-ova za formiranje preinicijacijskog kompleksa transkripcije. Inicijacija transkripcije eukariotskom [[RNK-polimeraza II| RNK-polimerazom II]] uključuje sljedeće GTF-ove:<ref name="pmid11092823"/><ref name="pmidc">{{cite journal | last1 = Orphanides|first1= George|last2=Lagrange|first2=Thierry|last3=Reinberg|first3= Danny| title = The general transcription factors of RNA polymerase II | journal = Genes & Development | volume = 10 | issue = 21 | pages = 2657–83 | date = November 1996 | pmid = 8946909 | doi = 10.1101/gad.10.21.2657 | doi-access = free }}{{open access}}</ref> * [[TFIIA]] – stabilizira interakciju između TATA kutije i TFIID/TATA vezujućeg proteina (TBP) * [[TFIIB]] – prepoznaje [[B element za prepoznavanje]] (BRE) u promotorima * [[TFIID]] – veže se za TBP i prepoznaje faktore povezane s TBP-om (TAF), također dodaje selektivnost promotoru * [[TFIIE]] – privlači i regulira TFIIH * [[TFIIF]] – stabilizira interakciju RNK polimeraze s TBP i TFIIB; pomaže u privlačenju TFIIE i TFIIH * [[TFIIH]] – odmotava DNK na početku transkripcije, fosforilira Ser5 RNK polimeraze CCTD, oslobađa RNK polimerazu iz promotora == Funkcija i mehanizam == === U bakterijama === {{glavni|Sigma faktor}} '''Sigma faktor''' je protein potreban samo za inicijaciju sinteze [[RNK]]. Sigma faktori pružaju specifičnost prepoznavanja promotora RNK polimerazi (RNAP) i doprinose odvajanju lanca DNK, a zatim se disociraju od jezgre [[enzim]]a RNK-polimeraze nakon inicijacije transkripcije.<ref>{{cite journal |last1=Borukhov |first1=Sergei |last2=Nudler |first2=Evgeny |title=RNA polymerase holoenzyme: structure, function and biological implications. |journal=Current Opinion in Microbiology |date=April 2003 |volume=6 |issue=2 |pages=93–100 |doi=10.1016/S1369-5274(03)00036-5 |pmid=12732296 |issn=1369-5274}}</ref> Jezgro RNK polimeraze se povezuje sa sigma faktorom i formira [[holoenzim]] RNK-polimeraza| RNK-polimeraze]]. Sigma faktor smanjuje afinitet RNK-polimeraze za nespecifičan DNK, a istovremeno povećava specifičnost za promotore, omogućavajući da transkripcija započne na ispravnim mjestima. Jezgro enzima RNK-polimeraze ima pet podjedinica ([[proteinske podjedinice]]) (~400 [[kDa]]).<ref>{{cite journal | last1 = Ebright|first1= Richard H. |authorlink1=Richard H. Ebright| title = RNA polymerase: structural similarities between bacterial RNA polymerase and eukaryotic RNA polymerase II | journal = Journal of Molecular Biology | volume = 304 | issue = 5 | pages = 687–98 | date = December 2000 | pmid = 11124018 | doi = 10.1006/jmbi.2000.4309 }}</ref> Zbog povezanosti RNK-polimeraze sa sigma faktorom, kompletna [[RNK-polimeraza]] stoga ima šest podjedinica: sigma podjedinicu – pored dvije alfa (α), jedne beta (β), jedne beta prim (β') i jedne omega (ω) podjedinice, koje čine osnovni enzim (~450 kDa). Osim toga, mnoge [[bakterije]] mogu imati više alternativnih σ faktora. Nivo i aktivnost alternativnih σ faktora su visoko regulirani i mogu varirati ovisno o signalima iz okoline ili razvoja.<ref>{{ cite book |last1= Chandrangsu|first1= Pete| last2=Helmann |first2=John D. | date = March 2014 | chapter = Sigma factors in gene expression | title = Encyclopedia of Life Sciences | publisher = John Wiley & Sons Ltd | location = Chichester | doi = 10.1002/9780470015902.a0000854.pub3 | isbn = 978-0-470-01590-2 }}</ref> === Kod arheja i eukariota === {{glavni|Preinicijacijski kompleks transkripcije}} '''Preinicijacijski kompleks transkripcije''' je veliki kompleks proteina koji je neophodan za transkripciju gena koji kodiraju proteine kod eukariota i arheja. Veže se za promotor DNK (npr. [[TATA-kutija|TATA-kutiju]]) i pomaže u pozicioniranju RNK polimeraze II na mjesta početka transkripcije gena, denaturira DNK, a zatim započinje transkripciju.<ref name="pmid11092823"/><ref>{{cite journal |last1=Kornberg |first1=Roger D. |title=The molecular basis of eukaryotic transcription |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America |date=7 August 2007 |volume=104 |issue=32 |pages=12955–61 |doi=10.1073/pnas.0704138104 |pmid=17670940 |pmc=1941834|bibcode=2007PNAS..10412955K |doi-access=free }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Kim |first1=Tae-Kyung |last2=Lagrange |first2=Thierry |last3=Wang |first3=Yuh-Hwa |last4=Griffith |first4=Jack D. |last5=Reinberg |first5=Danny |last6=Ebright |first6=Richard H. |authorlink6=Richard H. Ebright |title=Trajectory of DNA in the RNA polymerase II transcription preinitiation complex |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America |date=11 November 1997 |volume=94 |issue=23 |pages=12268–73 |doi=10.1073/pnas.94.23.12268 |pmid=9356438 |pmc=24903|bibcode=1997PNAS...9412268K |doi-access=free }}</ref><ref>{{cite journal | last1=Kim |first1=Tae-Kyung |last2=Ebright|first2= Richard H.|last3= Reinberg |first3=Danny | title = Mechanism of ATP-dependent promoter melting by transcription factor IIH | journal = Science | volume = 288 | issue = 5470 | pages = 1418–22 | date = May 2000 | pmid = 10827951 | doi = 10.1126/science.288.5470.1418 | authorlink2 = Richard H. Ebright |bibcode=2000Sci...288.1418K }}</ref> ==== Sastavljanje transkripcijskog preinicijacijskog kompleksa ==== Sastavljanje transkripcijskog preinicijacijskog kompleksa slijedi ove korake: # [[TATA vezujući protein]] (TBP), podjedinica TFIID-a (najvećeg GTF-a) veže se za promotor (TATA okvir), stvarajući oštar zavoj u promotorskoj DNK. Zatim TBP-TFIIA interakcije regrutuju TFIIA za promotor. # TBP-TFIIB interakcije regrutuju TFIIB za promotor. RNK polimeraza II i TFIIF se sastavljaju i formiraju kompleks Polimeraze II. TFIIB pomaže Pol II kompleksu da se pravilno veže. # TFIIE i TFIIH se zatim vežu za kompleks i formiraju transkripcijski preinicijacijski kompleks. TFIIA/B/E/H odlaze kada započne elongacija RNK. TFIID će ostati dok se elongacija ne završi. # Podjedinice unutar TFIIH koje imaju [[ATPaza|ATPaznu]] i [[alfa-heliks|heliksnu]] aktivnost stvaraju negativnu superheliksnu napetost u DNK. Ova negativna superheliksna napetost uzrokuje da se otprilike jedan zavoj DNK odmota i formira [[transkripcijski mjehurić]]. # Predložak lanca transkripcijskog mjehurića stupa u interakciju s [[aktivno mjesto|aktivnim mjestom]] [[RNK-polimeraza II|RNK-polimeraze II]], a zatim počinje sinteza RNK. == Reference == {{Reflist}} == Vanjski linkovi == * {{MeshName|General+Transcription+Factors}} * [https://www.nlm.nih.gov/cgi/mesh/2011/MB_cgi?mode=&index=18578&field=all&HM=&II=&PA=&form=&input= Holoenzymes]{{dead link|date=July 2025|bot=medic}}{{cbignore|bot=medic}} at the US National Library of Medicine Medical Subject Headings * [https://www.youtube.com/watch?v=SMtWvDbfHLo DNA Transcription YouTube Video] {{Ćelijska signalizacija}} {{Transkripcijski faktori|g2}} {{DEFAULTSORT:General Transcription Factor}} [[Kategorija:Transkripcijski faktori]] bud673fs0o2csf4b87z2xg6ml3hukas 3822070 3822068 2026-04-01T15:02:16Z Exsiler 178345 /* U bakterijama */ 3822070 wikitext text/x-wiki [[slika:Transcription Factors.svg|alt=|thumb|525x525px| Transkripcijski faktori. U srednjem dijelu iznad promotora, ružičasti dio transkripcijskih faktora su Opći transkripcijski faktori.]] '''Opći transkripcijski faktori''' ('''GTF-ovi'''), također poznati kao bazni transkripcijski faktori, su klasa proteinskih [[transkripcijski faktor| transkripcijskih faktora]] koji se vežu za specifična mjesta ([[Promotor (genetika)|promotora]]) na [[DNK]], kako bi aktivirali [[Transkripcija (genetika)|transkripciju]] genetičkih informacija iz DNK u [[informacijska RNK|iRNK]]. GTF-ovi, [[RNK-polimeraza]] i [[Medijator (koaktivator)|medijator]] (multiproteinski kompleks) čine osnovni transkripcijski aparat koji se prvo veže za promotor, a zatim započinje transkripciju.<ref>{{cite book| last1 = Pierce| first1 = Benjamin A.| title = Genetics a conceptual approach| url = https://archive.org/details/geneticsconceptu00pier_130| url-access = limited| edition = 4th| date = 2012| publisher = W.H. Freeman| location = New York| isbn = 978-1-4292-3250-0| pages = [https://archive.org/details/geneticsconceptu00pier_130/page/n387 364]–367 }}</ref> GTF-ovi su također blisko uključeni u proces regulacije gena, a većina ih je neophodna za život.<ref name="pmid16506101">{{cite journal | last1=Dillon|first1=Niall | title = Gene regulation and large-scale chromatin organization in the nucleus | journal = Chromosome Research | volume = 14 | issue = 1 | pages = 117–26 | year = 2006 | pmid = 16506101 | doi = 10.1007/s10577-006-1027-8 |s2cid=28667905 }}</ref> Transkripcijski faktor je protein koji se veže za specifične DNK sekvence ([[Pojačivač (genetika)|pojačivač]] ili [[promotor (genetika)|promotor]]), samostalno ili s drugim proteinima u kompleksu, kako bi kontrolirao brzinu transkripcije genetičkih informacija iz DNK u informacijsku RNK, promovirajući (služeći kao [[Aktivator (genetika)|aktivator]]) ili blokirajući (služeći kao [[represor]]) regrutaciju RNK-polimeraze.<ref>{{cite journal | last1= Latchman|first1= David S. | title = Transcription factors: an overview | journal = The International Journal of Biochemistry & Cell Biology | volume = 29 | issue = 12 | pages = 1305–12 | date = December 1997 | pmid = 9570129 | doi = 10.1016/S1357-2725(97)00085-X | pmc = 2002184 }}</ref><ref>{{cite journal | last1 = Karin|first1=M. | title = Too many transcription factors: positive and negative interactions | journal = The New Biologist | volume = 2 | issue = 2 | pages = 126–31 | date = February 1990 | pmid = 2128034 }}</ref><ref>{{cite journal | last1 = Roeder|first1=Robert G. | title = The role of general initiation factors in transcription by RNA polymerase II | journal = Trends in Biochemical Sciences| volume = 21 | issue = 9 | pages = 327–35 | date = September 1996 | pmid = 8870495 | doi = 10.1016/S0968-0004(96)10050-5 }}</ref><ref>{{cite journal | last1 = Nikolov|first1=D.B.|last2=Burley|first2=S.K.| title = RNA polymerase II transcription initiation: A structural view| journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America| volume = 94 | issue = 1 | pages= 15–22 | year = 1997| doi = 10.1073/pnas.94.1.15 |pmid = 8990153| pmc = 33652|bibcode=1997PNAS...94...15N|doi-access=free}}</ref><ref name="pmid11092823">{{cite journal | last1 = Lee|first1=Tong Ihn|last2= Young|first2= Richard A.| title = Transcription of eukaryotic protein-coding genes | journal = Annual Review of Genetics | volume = 34 | issue = 1 | pages = 77–137 | year = 2000 | pmid = 11092823 | doi = 10.1146/annurev.genet.34.1.77 }}</ref> Kao klasa proteina, opći transkripcijski faktori se vežu za promotore duž DNK sekvence ili formiraju veliki [[transkripcijski preinicijacijski kompleks]] kako bi aktivirali transkripciju. Opći transkripcijski faktori su neophodni da bi se dogodila transkripcija.<ref>{{cite book | last1 = Weinzierl | first1 = Robert O.J. | title = Mechanisms of Gene Expression: Structure, Function and Evolution of the Basal Transcriptional Machinery | date = 1999 | publisher = Imperial College Press | location = London | isbn = 978-1-86094-126-9 | url-access = registration | url = https://archive.org/details/mechanismsofgene0000wein }}</ref><ref>{{cite journal | last1 = Reese|first1= Joseph C.| title = Basal transcription factors | journal = Current Opinion in Genetics & Development | volume = 13 | issue = 2 | pages = 114–8 | date = April 2003 | pmid = 12672487 | doi = 10.1016/S0959-437X(03)00013-3 }}</ref><ref>{{cite journal | last1=Shilatifard|first1= Ali|last2= Conaway|first2= Ronald C.|last3= Conaway|first3= Joan Weliky | title = The RNA polymerase II elongation complex | journal = Annual Review of Biochemistry | volume = 72 | issue = 1 | pages = 693–715 | year = 2003 | pmid = 12676794 | doi = 10.1146/annurev.biochem.72.121801.161551 }}</ref> == Tipovi == Kod [[bakterija]], inicijacija transkripcije zahtijeva RNK polimerazu i jedan GTF: [[sigma faktor]]. [[Datoteka:Preinitiation complex.png|thumb|330x330px| Preinicijacijski kompleks transkripcije]] Kod [[arheja]] i [[eukariot]]a, inicijacija transkripcije zahtijeva [[RNK-polimeraza|RNK-polimerazu]] i skup ''višestrukih'' GTF-ova za formiranje preinicijacijskog kompleksa transkripcije. Inicijacija transkripcije eukariotskom [[RNK-polimeraza II| RNK-polimerazom II]] uključuje sljedeće GTF-ove:<ref name="pmid11092823"/><ref name="pmidc">{{cite journal | last1 = Orphanides|first1= George|last2=Lagrange|first2=Thierry|last3=Reinberg|first3= Danny| title = The general transcription factors of RNA polymerase II | journal = Genes & Development | volume = 10 | issue = 21 | pages = 2657–83 | date = November 1996 | pmid = 8946909 | doi = 10.1101/gad.10.21.2657 | doi-access = free }}{{open access}}</ref> * [[TFIIA]] – stabilizira interakciju između TATA kutije i TFIID/TATA vezujućeg proteina (TBP) * [[TFIIB]] – prepoznaje [[B element za prepoznavanje]] (BRE) u promotorima * [[TFIID]] – veže se za TBP i prepoznaje faktore povezane s TBP-om (TAF), također dodaje selektivnost promotoru * [[TFIIE]] – privlači i regulira TFIIH * [[TFIIF]] – stabilizira interakciju RNK polimeraze s TBP i TFIIB; pomaže u privlačenju TFIIE i TFIIH * [[TFIIH]] – odmotava DNK na početku transkripcije, fosforilira Ser5 RNK polimeraze CCTD, oslobađa RNK polimerazu iz promotora == Funkcija i mehanizam == === U bakterijama === {{glavni|Sigma faktor}} '''Sigma faktor''' je protein potreban samo za inicijaciju sinteze [[RNK]]. Sigma faktori pružaju specifičnost prepoznavanja promotora RNK polimerazi (RNAP) i doprinose odvajanju lanca DNK, a zatim se disociraju od jezgre [[enzim]]a RNK-polimeraze nakon inicijacije transkripcije.<ref>{{cite journal |last1=Borukhov |first1=Sergei |last2=Nudler |first2=Evgeny |title=RNA polymerase holoenzyme: structure, function and biological implications. |journal=Current Opinion in Microbiology |date=April 2003 |volume=6 |issue=2 |pages=93–100 |doi=10.1016/S1369-5274(03)00036-5 |pmid=12732296 |issn=1369-5274}}</ref> Jezgro RNK polimeraze se povezuje sa sigma faktorom i formira [[holoenzim]] RNK-polimeraza| RNK-polimeraze]]. Sigma faktor smanjuje afinitet RNK-polimeraze za nespecifičan DNK, a istovremeno povećava specifičnost za promotore, omogućavajući da transkripcija započne na ispravnim mjestima. Jezgro enzima RNK-polimeraze ima pet podjedinica ([[proteinske podjedinice]]) (~400 [[dalton (jedinica)|kDa]]).<ref>{{cite journal | last1 = Ebright|first1= Richard H.| title = RNA polymerase: structural similarities between bacterial RNA polymerase and eukaryotic RNA polymerase II | journal = Journal of Molecular Biology | volume = 304 | issue = 5 | pages = 687–98 | date = December 2000 | pmid = 11124018 | doi = 10.1006/jmbi.2000.4309 }}</ref> Zbog povezanosti RNK-polimeraze sa sigma faktorom, kompletna [[RNK-polimeraza]] stoga ima šest podjedinica: sigma podjedinicu – pored dvije alfa (α), jedne beta (β), jedne beta prim (β') i jedne omega (ω) podjedinice, koje čine osnovni enzim (~450 kDa). Osim toga, mnoge [[bakterije]] mogu imati više alternativnih σ faktora. Nivo i aktivnost alternativnih σ faktora su visoko regulirani i mogu varirati ovisno o signalima iz okoline ili razvoja.<ref>{{ cite book |last1= Chandrangsu|first1= Pete| last2=Helmann |first2=John D. | date = March 2014 | chapter = Sigma factors in gene expression | title = Encyclopedia of Life Sciences | publisher = John Wiley & Sons Ltd | location = Chichester | doi = 10.1002/9780470015902.a0000854.pub3 | isbn = 978-0-470-01590-2 }}</ref> === Kod arheja i eukariota === {{glavni|Preinicijacijski kompleks transkripcije}} '''Preinicijacijski kompleks transkripcije''' je veliki kompleks proteina koji je neophodan za transkripciju gena koji kodiraju proteine kod eukariota i arheja. Veže se za promotor DNK (npr. [[TATA-kutija|TATA-kutiju]]) i pomaže u pozicioniranju RNK polimeraze II na mjesta početka transkripcije gena, denaturira DNK, a zatim započinje transkripciju.<ref name="pmid11092823"/><ref>{{cite journal |last1=Kornberg |first1=Roger D. |title=The molecular basis of eukaryotic transcription |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America |date=7 August 2007 |volume=104 |issue=32 |pages=12955–61 |doi=10.1073/pnas.0704138104 |pmid=17670940 |pmc=1941834|bibcode=2007PNAS..10412955K |doi-access=free }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Kim |first1=Tae-Kyung |last2=Lagrange |first2=Thierry |last3=Wang |first3=Yuh-Hwa |last4=Griffith |first4=Jack D. |last5=Reinberg |first5=Danny |last6=Ebright |first6=Richard H. |authorlink6=Richard H. Ebright |title=Trajectory of DNA in the RNA polymerase II transcription preinitiation complex |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America |date=11 November 1997 |volume=94 |issue=23 |pages=12268–73 |doi=10.1073/pnas.94.23.12268 |pmid=9356438 |pmc=24903|bibcode=1997PNAS...9412268K |doi-access=free }}</ref><ref>{{cite journal | last1=Kim |first1=Tae-Kyung |last2=Ebright|first2= Richard H.|last3= Reinberg |first3=Danny | title = Mechanism of ATP-dependent promoter melting by transcription factor IIH | journal = Science | volume = 288 | issue = 5470 | pages = 1418–22 | date = May 2000 | pmid = 10827951 | doi = 10.1126/science.288.5470.1418 | authorlink2 = Richard H. Ebright |bibcode=2000Sci...288.1418K }}</ref> ==== Sastavljanje transkripcijskog preinicijacijskog kompleksa ==== Sastavljanje transkripcijskog preinicijacijskog kompleksa slijedi ove korake: # [[TATA vezujući protein]] (TBP), podjedinica TFIID-a (najvećeg GTF-a) veže se za promotor (TATA okvir), stvarajući oštar zavoj u promotorskoj DNK. Zatim TBP-TFIIA interakcije regrutuju TFIIA za promotor. # TBP-TFIIB interakcije regrutuju TFIIB za promotor. RNK polimeraza II i TFIIF se sastavljaju i formiraju kompleks Polimeraze II. TFIIB pomaže Pol II kompleksu da se pravilno veže. # TFIIE i TFIIH se zatim vežu za kompleks i formiraju transkripcijski preinicijacijski kompleks. TFIIA/B/E/H odlaze kada započne elongacija RNK. TFIID će ostati dok se elongacija ne završi. # Podjedinice unutar TFIIH koje imaju [[ATPaza|ATPaznu]] i [[alfa-heliks|heliksnu]] aktivnost stvaraju negativnu superheliksnu napetost u DNK. Ova negativna superheliksna napetost uzrokuje da se otprilike jedan zavoj DNK odmota i formira [[transkripcijski mjehurić]]. # Predložak lanca transkripcijskog mjehurića stupa u interakciju s [[aktivno mjesto|aktivnim mjestom]] [[RNK-polimeraza II|RNK-polimeraze II]], a zatim počinje sinteza RNK. == Reference == {{Reflist}} == Vanjski linkovi == * {{MeshName|General+Transcription+Factors}} * [https://www.nlm.nih.gov/cgi/mesh/2011/MB_cgi?mode=&index=18578&field=all&HM=&II=&PA=&form=&input= Holoenzymes]{{dead link|date=July 2025|bot=medic}}{{cbignore|bot=medic}} at the US National Library of Medicine Medical Subject Headings * [https://www.youtube.com/watch?v=SMtWvDbfHLo DNA Transcription YouTube Video] {{Ćelijska signalizacija}} {{Transkripcijski faktori|g2}} {{DEFAULTSORT:General Transcription Factor}} [[Kategorija:Transkripcijski faktori]] kkn9swfy8co957mkiln1gnayeqcim2p 3822071 3822070 2026-04-01T15:03:56Z Exsiler 178345 /* Kod arheja i eukariota */ 3822071 wikitext text/x-wiki [[slika:Transcription Factors.svg|alt=|thumb|525x525px| Transkripcijski faktori. U srednjem dijelu iznad promotora, ružičasti dio transkripcijskih faktora su Opći transkripcijski faktori.]] '''Opći transkripcijski faktori''' ('''GTF-ovi'''), također poznati kao bazni transkripcijski faktori, su klasa proteinskih [[transkripcijski faktor| transkripcijskih faktora]] koji se vežu za specifična mjesta ([[Promotor (genetika)|promotora]]) na [[DNK]], kako bi aktivirali [[Transkripcija (genetika)|transkripciju]] genetičkih informacija iz DNK u [[informacijska RNK|iRNK]]. GTF-ovi, [[RNK-polimeraza]] i [[Medijator (koaktivator)|medijator]] (multiproteinski kompleks) čine osnovni transkripcijski aparat koji se prvo veže za promotor, a zatim započinje transkripciju.<ref>{{cite book| last1 = Pierce| first1 = Benjamin A.| title = Genetics a conceptual approach| url = https://archive.org/details/geneticsconceptu00pier_130| url-access = limited| edition = 4th| date = 2012| publisher = W.H. Freeman| location = New York| isbn = 978-1-4292-3250-0| pages = [https://archive.org/details/geneticsconceptu00pier_130/page/n387 364]–367 }}</ref> GTF-ovi su također blisko uključeni u proces regulacije gena, a većina ih je neophodna za život.<ref name="pmid16506101">{{cite journal | last1=Dillon|first1=Niall | title = Gene regulation and large-scale chromatin organization in the nucleus | journal = Chromosome Research | volume = 14 | issue = 1 | pages = 117–26 | year = 2006 | pmid = 16506101 | doi = 10.1007/s10577-006-1027-8 |s2cid=28667905 }}</ref> Transkripcijski faktor je protein koji se veže za specifične DNK sekvence ([[Pojačivač (genetika)|pojačivač]] ili [[promotor (genetika)|promotor]]), samostalno ili s drugim proteinima u kompleksu, kako bi kontrolirao brzinu transkripcije genetičkih informacija iz DNK u informacijsku RNK, promovirajući (služeći kao [[Aktivator (genetika)|aktivator]]) ili blokirajući (služeći kao [[represor]]) regrutaciju RNK-polimeraze.<ref>{{cite journal | last1= Latchman|first1= David S. | title = Transcription factors: an overview | journal = The International Journal of Biochemistry & Cell Biology | volume = 29 | issue = 12 | pages = 1305–12 | date = December 1997 | pmid = 9570129 | doi = 10.1016/S1357-2725(97)00085-X | pmc = 2002184 }}</ref><ref>{{cite journal | last1 = Karin|first1=M. | title = Too many transcription factors: positive and negative interactions | journal = The New Biologist | volume = 2 | issue = 2 | pages = 126–31 | date = February 1990 | pmid = 2128034 }}</ref><ref>{{cite journal | last1 = Roeder|first1=Robert G. | title = The role of general initiation factors in transcription by RNA polymerase II | journal = Trends in Biochemical Sciences| volume = 21 | issue = 9 | pages = 327–35 | date = September 1996 | pmid = 8870495 | doi = 10.1016/S0968-0004(96)10050-5 }}</ref><ref>{{cite journal | last1 = Nikolov|first1=D.B.|last2=Burley|first2=S.K.| title = RNA polymerase II transcription initiation: A structural view| journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America| volume = 94 | issue = 1 | pages= 15–22 | year = 1997| doi = 10.1073/pnas.94.1.15 |pmid = 8990153| pmc = 33652|bibcode=1997PNAS...94...15N|doi-access=free}}</ref><ref name="pmid11092823">{{cite journal | last1 = Lee|first1=Tong Ihn|last2= Young|first2= Richard A.| title = Transcription of eukaryotic protein-coding genes | journal = Annual Review of Genetics | volume = 34 | issue = 1 | pages = 77–137 | year = 2000 | pmid = 11092823 | doi = 10.1146/annurev.genet.34.1.77 }}</ref> Kao klasa proteina, opći transkripcijski faktori se vežu za promotore duž DNK sekvence ili formiraju veliki [[transkripcijski preinicijacijski kompleks]] kako bi aktivirali transkripciju. Opći transkripcijski faktori su neophodni da bi se dogodila transkripcija.<ref>{{cite book | last1 = Weinzierl | first1 = Robert O.J. | title = Mechanisms of Gene Expression: Structure, Function and Evolution of the Basal Transcriptional Machinery | date = 1999 | publisher = Imperial College Press | location = London | isbn = 978-1-86094-126-9 | url-access = registration | url = https://archive.org/details/mechanismsofgene0000wein }}</ref><ref>{{cite journal | last1 = Reese|first1= Joseph C.| title = Basal transcription factors | journal = Current Opinion in Genetics & Development | volume = 13 | issue = 2 | pages = 114–8 | date = April 2003 | pmid = 12672487 | doi = 10.1016/S0959-437X(03)00013-3 }}</ref><ref>{{cite journal | last1=Shilatifard|first1= Ali|last2= Conaway|first2= Ronald C.|last3= Conaway|first3= Joan Weliky | title = The RNA polymerase II elongation complex | journal = Annual Review of Biochemistry | volume = 72 | issue = 1 | pages = 693–715 | year = 2003 | pmid = 12676794 | doi = 10.1146/annurev.biochem.72.121801.161551 }}</ref> == Tipovi == Kod [[bakterija]], inicijacija transkripcije zahtijeva RNK polimerazu i jedan GTF: [[sigma faktor]]. [[Datoteka:Preinitiation complex.png|thumb|330x330px| Preinicijacijski kompleks transkripcije]] Kod [[arheja]] i [[eukariot]]a, inicijacija transkripcije zahtijeva [[RNK-polimeraza|RNK-polimerazu]] i skup ''višestrukih'' GTF-ova za formiranje preinicijacijskog kompleksa transkripcije. Inicijacija transkripcije eukariotskom [[RNK-polimeraza II| RNK-polimerazom II]] uključuje sljedeće GTF-ove:<ref name="pmid11092823"/><ref name="pmidc">{{cite journal | last1 = Orphanides|first1= George|last2=Lagrange|first2=Thierry|last3=Reinberg|first3= Danny| title = The general transcription factors of RNA polymerase II | journal = Genes & Development | volume = 10 | issue = 21 | pages = 2657–83 | date = November 1996 | pmid = 8946909 | doi = 10.1101/gad.10.21.2657 | doi-access = free }}{{open access}}</ref> * [[TFIIA]] – stabilizira interakciju između TATA kutije i TFIID/TATA vezujućeg proteina (TBP) * [[TFIIB]] – prepoznaje [[B element za prepoznavanje]] (BRE) u promotorima * [[TFIID]] – veže se za TBP i prepoznaje faktore povezane s TBP-om (TAF), također dodaje selektivnost promotoru * [[TFIIE]] – privlači i regulira TFIIH * [[TFIIF]] – stabilizira interakciju RNK polimeraze s TBP i TFIIB; pomaže u privlačenju TFIIE i TFIIH * [[TFIIH]] – odmotava DNK na početku transkripcije, fosforilira Ser5 RNK polimeraze CCTD, oslobađa RNK polimerazu iz promotora == Funkcija i mehanizam == === U bakterijama === {{glavni|Sigma faktor}} '''Sigma faktor''' je protein potreban samo za inicijaciju sinteze [[RNK]]. Sigma faktori pružaju specifičnost prepoznavanja promotora RNK polimerazi (RNAP) i doprinose odvajanju lanca DNK, a zatim se disociraju od jezgre [[enzim]]a RNK-polimeraze nakon inicijacije transkripcije.<ref>{{cite journal |last1=Borukhov |first1=Sergei |last2=Nudler |first2=Evgeny |title=RNA polymerase holoenzyme: structure, function and biological implications. |journal=Current Opinion in Microbiology |date=April 2003 |volume=6 |issue=2 |pages=93–100 |doi=10.1016/S1369-5274(03)00036-5 |pmid=12732296 |issn=1369-5274}}</ref> Jezgro RNK polimeraze se povezuje sa sigma faktorom i formira [[holoenzim]] RNK-polimeraza| RNK-polimeraze]]. Sigma faktor smanjuje afinitet RNK-polimeraze za nespecifičan DNK, a istovremeno povećava specifičnost za promotore, omogućavajući da transkripcija započne na ispravnim mjestima. Jezgro enzima RNK-polimeraze ima pet podjedinica ([[proteinske podjedinice]]) (~400 [[dalton (jedinica)|kDa]]).<ref>{{cite journal | last1 = Ebright|first1= Richard H.| title = RNA polymerase: structural similarities between bacterial RNA polymerase and eukaryotic RNA polymerase II | journal = Journal of Molecular Biology | volume = 304 | issue = 5 | pages = 687–98 | date = December 2000 | pmid = 11124018 | doi = 10.1006/jmbi.2000.4309 }}</ref> Zbog povezanosti RNK-polimeraze sa sigma faktorom, kompletna [[RNK-polimeraza]] stoga ima šest podjedinica: sigma podjedinicu – pored dvije alfa (α), jedne beta (β), jedne beta prim (β') i jedne omega (ω) podjedinice, koje čine osnovni enzim (~450 kDa). Osim toga, mnoge [[bakterije]] mogu imati više alternativnih σ faktora. Nivo i aktivnost alternativnih σ faktora su visoko regulirani i mogu varirati ovisno o signalima iz okoline ili razvoja.<ref>{{ cite book |last1= Chandrangsu|first1= Pete| last2=Helmann |first2=John D. | date = March 2014 | chapter = Sigma factors in gene expression | title = Encyclopedia of Life Sciences | publisher = John Wiley & Sons Ltd | location = Chichester | doi = 10.1002/9780470015902.a0000854.pub3 | isbn = 978-0-470-01590-2 }}</ref> === Kod arheja i eukariota === {{glavni|Preinicijacijski kompleks transkripcije}} '''Preinicijacijski kompleks transkripcije''' je veliki kompleks proteina koji je neophodan za transkripciju gena koji kodiraju proteine kod eukariota i arheja. Veže se za promotor DNK (npr. [[TATA-kutija|TATA-kutiju]]) i pomaže u pozicioniranju RNK polimeraze II na mjesta početka transkripcije gena, denaturira DNK, a zatim započinje transkripciju.<ref name="pmid11092823"/><ref>{{cite journal |last1=Kornberg |first1=Roger D. |title=The molecular basis of eukaryotic transcription |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America |date=7 August 2007 |volume=104 |issue=32 |pages=12955–61 |doi=10.1073/pnas.0704138104 |pmid=17670940 |pmc=1941834|bibcode=2007PNAS..10412955K |doi-access=free }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Kim |first1=Tae-Kyung |last2=Lagrange |first2=Thierry |last3=Wang |first3=Yuh-Hwa |last4=Griffith |first4=Jack D. |last5=Reinberg |first5=Danny |last6=Ebright |first6=Richard H.|title=Trajectory of DNA in the RNA polymerase II transcription preinitiation complex |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America |date=11 November 1997 |volume=94 |issue=23 |pages=12268–73 |doi=10.1073/pnas.94.23.12268 |pmid=9356438 |pmc=24903|bibcode=1997PNAS...9412268K |doi-access=free }}</ref><ref>{{cite journal | last1=Kim |first1=Tae-Kyung |last2=Ebright|first2= Richard H.|last3= Reinberg |first3=Danny | title = Mechanism of ATP-dependent promoter melting by transcription factor IIH | journal = Science | volume = 288 | issue = 5470 | pages = 1418–22 | date = May 2000 | pmid = 10827951 | doi = 10.1126/science.288.5470.1418 | authorlink2 = Richard H. Ebright |bibcode=2000Sci...288.1418K }}</ref> ==== Sastavljanje transkripcijskog preinicijacijskog kompleksa ==== Sastavljanje transkripcijskog preinicijacijskog kompleksa slijedi ove korake: # [[TATA vezujući protein]] (TBP), podjedinica TFIID-a (najvećeg GTF-a) veže se za promotor (TATA okvir), stvarajući oštar zavoj u promotorskoj DNK. Zatim TBP-TFIIA interakcije regrutuju TFIIA za promotor. # TBP-TFIIB interakcije regrutuju TFIIB za promotor. RNK polimeraza II i TFIIF se sastavljaju i formiraju kompleks Polimeraze II. TFIIB pomaže Pol II kompleksu da se pravilno veže. # TFIIE i TFIIH se zatim vežu za kompleks i formiraju transkripcijski preinicijacijski kompleks. TFIIA/B/E/H odlaze kada započne elongacija RNK. TFIID će ostati dok se elongacija ne završi. # Podjedinice unutar TFIIH koje imaju [[ATPaza|ATPaznu]] i [[alfa-heliks|heliksnu]] aktivnost stvaraju negativnu superheliksnu napetost u DNK. Ova negativna superheliksna napetost uzrokuje da se otprilike jedan zavoj DNK odmota i formira [[transkripcijski mjehurić]]. # Predložak lanca transkripcijskog mjehurića stupa u interakciju s [[aktivno mjesto|aktivnim mjestom]] [[RNK-polimeraza II|RNK-polimeraze II]], a zatim počinje sinteza RNK. == Reference == {{Reflist}} == Vanjski linkovi == * {{MeshName|General+Transcription+Factors}} * [https://www.nlm.nih.gov/cgi/mesh/2011/MB_cgi?mode=&index=18578&field=all&HM=&II=&PA=&form=&input= Holoenzymes]{{dead link|date=July 2025|bot=medic}}{{cbignore|bot=medic}} at the US National Library of Medicine Medical Subject Headings * [https://www.youtube.com/watch?v=SMtWvDbfHLo DNA Transcription YouTube Video] {{Ćelijska signalizacija}} {{Transkripcijski faktori|g2}} {{DEFAULTSORT:General Transcription Factor}} [[Kategorija:Transkripcijski faktori]] qbbolxwmmhta6hgfr25ywlvx2tgtxt3 3822073 3822071 2026-04-01T15:05:18Z Exsiler 178345 /* Kod arheja i eukariota */ 3822073 wikitext text/x-wiki [[slika:Transcription Factors.svg|alt=|thumb|525x525px| Transkripcijski faktori. U srednjem dijelu iznad promotora, ružičasti dio transkripcijskih faktora su Opći transkripcijski faktori.]] '''Opći transkripcijski faktori''' ('''GTF-ovi'''), također poznati kao bazni transkripcijski faktori, su klasa proteinskih [[transkripcijski faktor| transkripcijskih faktora]] koji se vežu za specifična mjesta ([[Promotor (genetika)|promotora]]) na [[DNK]], kako bi aktivirali [[Transkripcija (genetika)|transkripciju]] genetičkih informacija iz DNK u [[informacijska RNK|iRNK]]. GTF-ovi, [[RNK-polimeraza]] i [[Medijator (koaktivator)|medijator]] (multiproteinski kompleks) čine osnovni transkripcijski aparat koji se prvo veže za promotor, a zatim započinje transkripciju.<ref>{{cite book| last1 = Pierce| first1 = Benjamin A.| title = Genetics a conceptual approach| url = https://archive.org/details/geneticsconceptu00pier_130| url-access = limited| edition = 4th| date = 2012| publisher = W.H. Freeman| location = New York| isbn = 978-1-4292-3250-0| pages = [https://archive.org/details/geneticsconceptu00pier_130/page/n387 364]–367 }}</ref> GTF-ovi su također blisko uključeni u proces regulacije gena, a većina ih je neophodna za život.<ref name="pmid16506101">{{cite journal | last1=Dillon|first1=Niall | title = Gene regulation and large-scale chromatin organization in the nucleus | journal = Chromosome Research | volume = 14 | issue = 1 | pages = 117–26 | year = 2006 | pmid = 16506101 | doi = 10.1007/s10577-006-1027-8 |s2cid=28667905 }}</ref> Transkripcijski faktor je protein koji se veže za specifične DNK sekvence ([[Pojačivač (genetika)|pojačivač]] ili [[promotor (genetika)|promotor]]), samostalno ili s drugim proteinima u kompleksu, kako bi kontrolirao brzinu transkripcije genetičkih informacija iz DNK u informacijsku RNK, promovirajući (služeći kao [[Aktivator (genetika)|aktivator]]) ili blokirajući (služeći kao [[represor]]) regrutaciju RNK-polimeraze.<ref>{{cite journal | last1= Latchman|first1= David S. | title = Transcription factors: an overview | journal = The International Journal of Biochemistry & Cell Biology | volume = 29 | issue = 12 | pages = 1305–12 | date = December 1997 | pmid = 9570129 | doi = 10.1016/S1357-2725(97)00085-X | pmc = 2002184 }}</ref><ref>{{cite journal | last1 = Karin|first1=M. | title = Too many transcription factors: positive and negative interactions | journal = The New Biologist | volume = 2 | issue = 2 | pages = 126–31 | date = February 1990 | pmid = 2128034 }}</ref><ref>{{cite journal | last1 = Roeder|first1=Robert G. | title = The role of general initiation factors in transcription by RNA polymerase II | journal = Trends in Biochemical Sciences| volume = 21 | issue = 9 | pages = 327–35 | date = September 1996 | pmid = 8870495 | doi = 10.1016/S0968-0004(96)10050-5 }}</ref><ref>{{cite journal | last1 = Nikolov|first1=D.B.|last2=Burley|first2=S.K.| title = RNA polymerase II transcription initiation: A structural view| journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America| volume = 94 | issue = 1 | pages= 15–22 | year = 1997| doi = 10.1073/pnas.94.1.15 |pmid = 8990153| pmc = 33652|bibcode=1997PNAS...94...15N|doi-access=free}}</ref><ref name="pmid11092823">{{cite journal | last1 = Lee|first1=Tong Ihn|last2= Young|first2= Richard A.| title = Transcription of eukaryotic protein-coding genes | journal = Annual Review of Genetics | volume = 34 | issue = 1 | pages = 77–137 | year = 2000 | pmid = 11092823 | doi = 10.1146/annurev.genet.34.1.77 }}</ref> Kao klasa proteina, opći transkripcijski faktori se vežu za promotore duž DNK sekvence ili formiraju veliki [[transkripcijski preinicijacijski kompleks]] kako bi aktivirali transkripciju. Opći transkripcijski faktori su neophodni da bi se dogodila transkripcija.<ref>{{cite book | last1 = Weinzierl | first1 = Robert O.J. | title = Mechanisms of Gene Expression: Structure, Function and Evolution of the Basal Transcriptional Machinery | date = 1999 | publisher = Imperial College Press | location = London | isbn = 978-1-86094-126-9 | url-access = registration | url = https://archive.org/details/mechanismsofgene0000wein }}</ref><ref>{{cite journal | last1 = Reese|first1= Joseph C.| title = Basal transcription factors | journal = Current Opinion in Genetics & Development | volume = 13 | issue = 2 | pages = 114–8 | date = April 2003 | pmid = 12672487 | doi = 10.1016/S0959-437X(03)00013-3 }}</ref><ref>{{cite journal | last1=Shilatifard|first1= Ali|last2= Conaway|first2= Ronald C.|last3= Conaway|first3= Joan Weliky | title = The RNA polymerase II elongation complex | journal = Annual Review of Biochemistry | volume = 72 | issue = 1 | pages = 693–715 | year = 2003 | pmid = 12676794 | doi = 10.1146/annurev.biochem.72.121801.161551 }}</ref> == Tipovi == Kod [[bakterija]], inicijacija transkripcije zahtijeva RNK polimerazu i jedan GTF: [[sigma faktor]]. [[Datoteka:Preinitiation complex.png|thumb|330x330px| Preinicijacijski kompleks transkripcije]] Kod [[arheja]] i [[eukariot]]a, inicijacija transkripcije zahtijeva [[RNK-polimeraza|RNK-polimerazu]] i skup ''višestrukih'' GTF-ova za formiranje preinicijacijskog kompleksa transkripcije. Inicijacija transkripcije eukariotskom [[RNK-polimeraza II| RNK-polimerazom II]] uključuje sljedeće GTF-ove:<ref name="pmid11092823"/><ref name="pmidc">{{cite journal | last1 = Orphanides|first1= George|last2=Lagrange|first2=Thierry|last3=Reinberg|first3= Danny| title = The general transcription factors of RNA polymerase II | journal = Genes & Development | volume = 10 | issue = 21 | pages = 2657–83 | date = November 1996 | pmid = 8946909 | doi = 10.1101/gad.10.21.2657 | doi-access = free }}{{open access}}</ref> * [[TFIIA]] – stabilizira interakciju između TATA kutije i TFIID/TATA vezujućeg proteina (TBP) * [[TFIIB]] – prepoznaje [[B element za prepoznavanje]] (BRE) u promotorima * [[TFIID]] – veže se za TBP i prepoznaje faktore povezane s TBP-om (TAF), također dodaje selektivnost promotoru * [[TFIIE]] – privlači i regulira TFIIH * [[TFIIF]] – stabilizira interakciju RNK polimeraze s TBP i TFIIB; pomaže u privlačenju TFIIE i TFIIH * [[TFIIH]] – odmotava DNK na početku transkripcije, fosforilira Ser5 RNK polimeraze CCTD, oslobađa RNK polimerazu iz promotora == Funkcija i mehanizam == === U bakterijama === {{glavni|Sigma faktor}} '''Sigma faktor''' je protein potreban samo za inicijaciju sinteze [[RNK]]. Sigma faktori pružaju specifičnost prepoznavanja promotora RNK polimerazi (RNAP) i doprinose odvajanju lanca DNK, a zatim se disociraju od jezgre [[enzim]]a RNK-polimeraze nakon inicijacije transkripcije.<ref>{{cite journal |last1=Borukhov |first1=Sergei |last2=Nudler |first2=Evgeny |title=RNA polymerase holoenzyme: structure, function and biological implications. |journal=Current Opinion in Microbiology |date=April 2003 |volume=6 |issue=2 |pages=93–100 |doi=10.1016/S1369-5274(03)00036-5 |pmid=12732296 |issn=1369-5274}}</ref> Jezgro RNK polimeraze se povezuje sa sigma faktorom i formira [[holoenzim]] RNK-polimeraza| RNK-polimeraze]]. Sigma faktor smanjuje afinitet RNK-polimeraze za nespecifičan DNK, a istovremeno povećava specifičnost za promotore, omogućavajući da transkripcija započne na ispravnim mjestima. Jezgro enzima RNK-polimeraze ima pet podjedinica ([[proteinske podjedinice]]) (~400 [[dalton (jedinica)|kDa]]).<ref>{{cite journal | last1 = Ebright|first1= Richard H.| title = RNA polymerase: structural similarities between bacterial RNA polymerase and eukaryotic RNA polymerase II | journal = Journal of Molecular Biology | volume = 304 | issue = 5 | pages = 687–98 | date = December 2000 | pmid = 11124018 | doi = 10.1006/jmbi.2000.4309 }}</ref> Zbog povezanosti RNK-polimeraze sa sigma faktorom, kompletna [[RNK-polimeraza]] stoga ima šest podjedinica: sigma podjedinicu – pored dvije alfa (α), jedne beta (β), jedne beta prim (β') i jedne omega (ω) podjedinice, koje čine osnovni enzim (~450 kDa). Osim toga, mnoge [[bakterije]] mogu imati više alternativnih σ faktora. Nivo i aktivnost alternativnih σ faktora su visoko regulirani i mogu varirati ovisno o signalima iz okoline ili razvoja.<ref>{{ cite book |last1= Chandrangsu|first1= Pete| last2=Helmann |first2=John D. | date = March 2014 | chapter = Sigma factors in gene expression | title = Encyclopedia of Life Sciences | publisher = John Wiley & Sons Ltd | location = Chichester | doi = 10.1002/9780470015902.a0000854.pub3 | isbn = 978-0-470-01590-2 }}</ref> === Kod arheja i eukariota === {{glavni|Preinicijacijski kompleks transkripcije}} '''Preinicijacijski kompleks transkripcije''' je veliki kompleks proteina koji je neophodan za transkripciju gena koji kodiraju proteine kod eukariota i arheja. Veže se za promotor DNK (npr. [[TATA-kutija|TATA-kutiju]]) i pomaže u pozicioniranju RNK polimeraze II na mjesta početka transkripcije gena, denaturira DNK, a zatim započinje transkripciju.<ref name="pmid11092823"/><ref>{{cite journal |last1=Kornberg |first1=Roger D. |title=The molecular basis of eukaryotic transcription |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America |date=7 August 2007 |volume=104 |issue=32 |pages=12955–61 |doi=10.1073/pnas.0704138104 |pmid=17670940 |pmc=1941834|bibcode=2007PNAS..10412955K |doi-access=free }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Kim |first1=Tae-Kyung |last2=Lagrange |first2=Thierry |last3=Wang |first3=Yuh-Hwa |last4=Griffith |first4=Jack D. |last5=Reinberg |first5=Danny |last6=Ebright |first6=Richard H.|title=Trajectory of DNA in the RNA polymerase II transcription preinitiation complex |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America |date=11 November 1997 |volume=94 |issue=23 |pages=12268–73 |doi=10.1073/pnas.94.23.12268 |pmid=9356438 |pmc=24903|bibcode=1997PNAS...9412268K |doi-access=free }}</ref><ref>{{cite journal | last1=Kim |first1=Tae-Kyung |last2=Ebright|first2= Richard H.|last3= Reinberg |first3=Danny | title = Mechanism of ATP-dependent promoter melting by transcription factor IIH | journal = Science | volume = 288 | issue = 5470 | pages = 1418–22 | date = May 2000 | pmid = 10827951 | doi = 10.1126/science.288.5470.1418 |bibcode=2000Sci...288.1418K }}</ref> ==== Sastavljanje transkripcijskog preinicijacijskog kompleksa ==== Sastavljanje transkripcijskog preinicijacijskog kompleksa slijedi ove korake: # [[TATA vezujući protein]] (TBP), podjedinica TFIID-a (najvećeg GTF-a) veže se za promotor (TATA okvir), stvarajući oštar zavoj u promotorskoj DNK. Zatim TBP-TFIIA interakcije regrutuju TFIIA za promotor. # TBP-TFIIB interakcije regrutuju TFIIB za promotor. RNK polimeraza II i TFIIF se sastavljaju i formiraju kompleks Polimeraze II. TFIIB pomaže Pol II kompleksu da se pravilno veže. # TFIIE i TFIIH se zatim vežu za kompleks i formiraju transkripcijski preinicijacijski kompleks. TFIIA/B/E/H odlaze kada započne elongacija RNK. TFIID će ostati dok se elongacija ne završi. # Podjedinice unutar TFIIH koje imaju [[ATPaza|ATPaznu]] i [[alfa-heliks|heliksnu]] aktivnost stvaraju negativnu superheliksnu napetost u DNK. Ova negativna superheliksna napetost uzrokuje da se otprilike jedan zavoj DNK odmota i formira [[transkripcijski mjehurić]]. # Predložak lanca transkripcijskog mjehurića stupa u interakciju s [[aktivno mjesto|aktivnim mjestom]] [[RNK-polimeraza II|RNK-polimeraze II]], a zatim počinje sinteza RNK. == Reference == {{Reflist}} == Vanjski linkovi == * {{MeshName|General+Transcription+Factors}} * [https://www.nlm.nih.gov/cgi/mesh/2011/MB_cgi?mode=&index=18578&field=all&HM=&II=&PA=&form=&input= Holoenzymes]{{dead link|date=July 2025|bot=medic}}{{cbignore|bot=medic}} at the US National Library of Medicine Medical Subject Headings * [https://www.youtube.com/watch?v=SMtWvDbfHLo DNA Transcription YouTube Video] {{Ćelijska signalizacija}} {{Transkripcijski faktori|g2}} {{DEFAULTSORT:General Transcription Factor}} [[Kategorija:Transkripcijski faktori]] ps6dl3y7ecxfmiqn1yzast8ghwg6e0f 3822074 3822073 2026-04-01T15:05:56Z Exsiler 178345 /* Sastavljanje transkripcijskog preinicijacijskog kompleksa */ 3822074 wikitext text/x-wiki [[slika:Transcription Factors.svg|alt=|thumb|525x525px| Transkripcijski faktori. U srednjem dijelu iznad promotora, ružičasti dio transkripcijskih faktora su Opći transkripcijski faktori.]] '''Opći transkripcijski faktori''' ('''GTF-ovi'''), također poznati kao bazni transkripcijski faktori, su klasa proteinskih [[transkripcijski faktor| transkripcijskih faktora]] koji se vežu za specifična mjesta ([[Promotor (genetika)|promotora]]) na [[DNK]], kako bi aktivirali [[Transkripcija (genetika)|transkripciju]] genetičkih informacija iz DNK u [[informacijska RNK|iRNK]]. GTF-ovi, [[RNK-polimeraza]] i [[Medijator (koaktivator)|medijator]] (multiproteinski kompleks) čine osnovni transkripcijski aparat koji se prvo veže za promotor, a zatim započinje transkripciju.<ref>{{cite book| last1 = Pierce| first1 = Benjamin A.| title = Genetics a conceptual approach| url = https://archive.org/details/geneticsconceptu00pier_130| url-access = limited| edition = 4th| date = 2012| publisher = W.H. Freeman| location = New York| isbn = 978-1-4292-3250-0| pages = [https://archive.org/details/geneticsconceptu00pier_130/page/n387 364]–367 }}</ref> GTF-ovi su također blisko uključeni u proces regulacije gena, a većina ih je neophodna za život.<ref name="pmid16506101">{{cite journal | last1=Dillon|first1=Niall | title = Gene regulation and large-scale chromatin organization in the nucleus | journal = Chromosome Research | volume = 14 | issue = 1 | pages = 117–26 | year = 2006 | pmid = 16506101 | doi = 10.1007/s10577-006-1027-8 |s2cid=28667905 }}</ref> Transkripcijski faktor je protein koji se veže za specifične DNK sekvence ([[Pojačivač (genetika)|pojačivač]] ili [[promotor (genetika)|promotor]]), samostalno ili s drugim proteinima u kompleksu, kako bi kontrolirao brzinu transkripcije genetičkih informacija iz DNK u informacijsku RNK, promovirajući (služeći kao [[Aktivator (genetika)|aktivator]]) ili blokirajući (služeći kao [[represor]]) regrutaciju RNK-polimeraze.<ref>{{cite journal | last1= Latchman|first1= David S. | title = Transcription factors: an overview | journal = The International Journal of Biochemistry & Cell Biology | volume = 29 | issue = 12 | pages = 1305–12 | date = December 1997 | pmid = 9570129 | doi = 10.1016/S1357-2725(97)00085-X | pmc = 2002184 }}</ref><ref>{{cite journal | last1 = Karin|first1=M. | title = Too many transcription factors: positive and negative interactions | journal = The New Biologist | volume = 2 | issue = 2 | pages = 126–31 | date = February 1990 | pmid = 2128034 }}</ref><ref>{{cite journal | last1 = Roeder|first1=Robert G. | title = The role of general initiation factors in transcription by RNA polymerase II | journal = Trends in Biochemical Sciences| volume = 21 | issue = 9 | pages = 327–35 | date = September 1996 | pmid = 8870495 | doi = 10.1016/S0968-0004(96)10050-5 }}</ref><ref>{{cite journal | last1 = Nikolov|first1=D.B.|last2=Burley|first2=S.K.| title = RNA polymerase II transcription initiation: A structural view| journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America| volume = 94 | issue = 1 | pages= 15–22 | year = 1997| doi = 10.1073/pnas.94.1.15 |pmid = 8990153| pmc = 33652|bibcode=1997PNAS...94...15N|doi-access=free}}</ref><ref name="pmid11092823">{{cite journal | last1 = Lee|first1=Tong Ihn|last2= Young|first2= Richard A.| title = Transcription of eukaryotic protein-coding genes | journal = Annual Review of Genetics | volume = 34 | issue = 1 | pages = 77–137 | year = 2000 | pmid = 11092823 | doi = 10.1146/annurev.genet.34.1.77 }}</ref> Kao klasa proteina, opći transkripcijski faktori se vežu za promotore duž DNK sekvence ili formiraju veliki [[transkripcijski preinicijacijski kompleks]] kako bi aktivirali transkripciju. Opći transkripcijski faktori su neophodni da bi se dogodila transkripcija.<ref>{{cite book | last1 = Weinzierl | first1 = Robert O.J. | title = Mechanisms of Gene Expression: Structure, Function and Evolution of the Basal Transcriptional Machinery | date = 1999 | publisher = Imperial College Press | location = London | isbn = 978-1-86094-126-9 | url-access = registration | url = https://archive.org/details/mechanismsofgene0000wein }}</ref><ref>{{cite journal | last1 = Reese|first1= Joseph C.| title = Basal transcription factors | journal = Current Opinion in Genetics & Development | volume = 13 | issue = 2 | pages = 114–8 | date = April 2003 | pmid = 12672487 | doi = 10.1016/S0959-437X(03)00013-3 }}</ref><ref>{{cite journal | last1=Shilatifard|first1= Ali|last2= Conaway|first2= Ronald C.|last3= Conaway|first3= Joan Weliky | title = The RNA polymerase II elongation complex | journal = Annual Review of Biochemistry | volume = 72 | issue = 1 | pages = 693–715 | year = 2003 | pmid = 12676794 | doi = 10.1146/annurev.biochem.72.121801.161551 }}</ref> == Tipovi == Kod [[bakterija]], inicijacija transkripcije zahtijeva RNK polimerazu i jedan GTF: [[sigma faktor]]. [[Datoteka:Preinitiation complex.png|thumb|330x330px| Preinicijacijski kompleks transkripcije]] Kod [[arheja]] i [[eukariot]]a, inicijacija transkripcije zahtijeva [[RNK-polimeraza|RNK-polimerazu]] i skup ''višestrukih'' GTF-ova za formiranje preinicijacijskog kompleksa transkripcije. Inicijacija transkripcije eukariotskom [[RNK-polimeraza II| RNK-polimerazom II]] uključuje sljedeće GTF-ove:<ref name="pmid11092823"/><ref name="pmidc">{{cite journal | last1 = Orphanides|first1= George|last2=Lagrange|first2=Thierry|last3=Reinberg|first3= Danny| title = The general transcription factors of RNA polymerase II | journal = Genes & Development | volume = 10 | issue = 21 | pages = 2657–83 | date = November 1996 | pmid = 8946909 | doi = 10.1101/gad.10.21.2657 | doi-access = free }}{{open access}}</ref> * [[TFIIA]] – stabilizira interakciju između TATA kutije i TFIID/TATA vezujućeg proteina (TBP) * [[TFIIB]] – prepoznaje [[B element za prepoznavanje]] (BRE) u promotorima * [[TFIID]] – veže se za TBP i prepoznaje faktore povezane s TBP-om (TAF), također dodaje selektivnost promotoru * [[TFIIE]] – privlači i regulira TFIIH * [[TFIIF]] – stabilizira interakciju RNK polimeraze s TBP i TFIIB; pomaže u privlačenju TFIIE i TFIIH * [[TFIIH]] – odmotava DNK na početku transkripcije, fosforilira Ser5 RNK polimeraze CCTD, oslobađa RNK polimerazu iz promotora == Funkcija i mehanizam == === U bakterijama === {{glavni|Sigma faktor}} '''Sigma faktor''' je protein potreban samo za inicijaciju sinteze [[RNK]]. Sigma faktori pružaju specifičnost prepoznavanja promotora RNK polimerazi (RNAP) i doprinose odvajanju lanca DNK, a zatim se disociraju od jezgre [[enzim]]a RNK-polimeraze nakon inicijacije transkripcije.<ref>{{cite journal |last1=Borukhov |first1=Sergei |last2=Nudler |first2=Evgeny |title=RNA polymerase holoenzyme: structure, function and biological implications. |journal=Current Opinion in Microbiology |date=April 2003 |volume=6 |issue=2 |pages=93–100 |doi=10.1016/S1369-5274(03)00036-5 |pmid=12732296 |issn=1369-5274}}</ref> Jezgro RNK polimeraze se povezuje sa sigma faktorom i formira [[holoenzim]] RNK-polimeraza| RNK-polimeraze]]. Sigma faktor smanjuje afinitet RNK-polimeraze za nespecifičan DNK, a istovremeno povećava specifičnost za promotore, omogućavajući da transkripcija započne na ispravnim mjestima. Jezgro enzima RNK-polimeraze ima pet podjedinica ([[proteinske podjedinice]]) (~400 [[dalton (jedinica)|kDa]]).<ref>{{cite journal | last1 = Ebright|first1= Richard H.| title = RNA polymerase: structural similarities between bacterial RNA polymerase and eukaryotic RNA polymerase II | journal = Journal of Molecular Biology | volume = 304 | issue = 5 | pages = 687–98 | date = December 2000 | pmid = 11124018 | doi = 10.1006/jmbi.2000.4309 }}</ref> Zbog povezanosti RNK-polimeraze sa sigma faktorom, kompletna [[RNK-polimeraza]] stoga ima šest podjedinica: sigma podjedinicu – pored dvije alfa (α), jedne beta (β), jedne beta prim (β') i jedne omega (ω) podjedinice, koje čine osnovni enzim (~450 kDa). Osim toga, mnoge [[bakterije]] mogu imati više alternativnih σ faktora. Nivo i aktivnost alternativnih σ faktora su visoko regulirani i mogu varirati ovisno o signalima iz okoline ili razvoja.<ref>{{ cite book |last1= Chandrangsu|first1= Pete| last2=Helmann |first2=John D. | date = March 2014 | chapter = Sigma factors in gene expression | title = Encyclopedia of Life Sciences | publisher = John Wiley & Sons Ltd | location = Chichester | doi = 10.1002/9780470015902.a0000854.pub3 | isbn = 978-0-470-01590-2 }}</ref> === Kod arheja i eukariota === {{glavni|Preinicijacijski kompleks transkripcije}} '''Preinicijacijski kompleks transkripcije''' je veliki kompleks proteina koji je neophodan za transkripciju gena koji kodiraju proteine kod eukariota i arheja. Veže se za promotor DNK (npr. [[TATA-kutija|TATA-kutiju]]) i pomaže u pozicioniranju RNK polimeraze II na mjesta početka transkripcije gena, denaturira DNK, a zatim započinje transkripciju.<ref name="pmid11092823"/><ref>{{cite journal |last1=Kornberg |first1=Roger D. |title=The molecular basis of eukaryotic transcription |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America |date=7 August 2007 |volume=104 |issue=32 |pages=12955–61 |doi=10.1073/pnas.0704138104 |pmid=17670940 |pmc=1941834|bibcode=2007PNAS..10412955K |doi-access=free }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Kim |first1=Tae-Kyung |last2=Lagrange |first2=Thierry |last3=Wang |first3=Yuh-Hwa |last4=Griffith |first4=Jack D. |last5=Reinberg |first5=Danny |last6=Ebright |first6=Richard H.|title=Trajectory of DNA in the RNA polymerase II transcription preinitiation complex |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America |date=11 November 1997 |volume=94 |issue=23 |pages=12268–73 |doi=10.1073/pnas.94.23.12268 |pmid=9356438 |pmc=24903|bibcode=1997PNAS...9412268K |doi-access=free }}</ref><ref>{{cite journal | last1=Kim |first1=Tae-Kyung |last2=Ebright|first2= Richard H.|last3= Reinberg |first3=Danny | title = Mechanism of ATP-dependent promoter melting by transcription factor IIH | journal = Science | volume = 288 | issue = 5470 | pages = 1418–22 | date = May 2000 | pmid = 10827951 | doi = 10.1126/science.288.5470.1418 |bibcode=2000Sci...288.1418K }}</ref> ==== Sastavljanje transkripcijskog preinicijacijskog kompleksa ==== Sastavljanje transkripcijskog preinicijacijskog kompleksa slijedi ove korake: # [[TATA-vezujući protein]] (TBP), podjedinica TFIID-a (najvećeg GTF-a) veže se za promotor (TATA okvir), stvarajući oštar zavoj u promotorskoj DNK. Zatim TBP-TFIIA interakcije regrutuju TFIIA za promotor. # TBP-TFIIB interakcije regrutuju TFIIB za promotor. RNK polimeraza II i TFIIF se sastavljaju i formiraju kompleks Polimeraze II. TFIIB pomaže Pol II kompleksu da se pravilno veže. # TFIIE i TFIIH se zatim vežu za kompleks i formiraju transkripcijski preinicijacijski kompleks. TFIIA/B/E/H odlaze kada započne elongacija RNK. TFIID će ostati dok se elongacija ne završi. # Podjedinice unutar TFIIH koje imaju [[ATPaza|ATPaznu]] i [[alfa-heliks|heliksnu]] aktivnost stvaraju negativnu superheliksnu napetost u DNK. Ova negativna superheliksna napetost uzrokuje da se otprilike jedan zavoj DNK odmota i formira [[transkripcijski mjehurić]]. # Predložak lanca transkripcijskog mjehurića stupa u interakciju s [[aktivno mjesto|aktivnim mjestom]] [[RNK-polimeraza II|RNK-polimeraze II]], a zatim počinje sinteza RNK. == Reference == {{Reflist}} == Vanjski linkovi == * {{MeshName|General+Transcription+Factors}} * [https://www.nlm.nih.gov/cgi/mesh/2011/MB_cgi?mode=&index=18578&field=all&HM=&II=&PA=&form=&input= Holoenzymes]{{dead link|date=July 2025|bot=medic}}{{cbignore|bot=medic}} at the US National Library of Medicine Medical Subject Headings * [https://www.youtube.com/watch?v=SMtWvDbfHLo DNA Transcription YouTube Video] {{Ćelijska signalizacija}} {{Transkripcijski faktori|g2}} {{DEFAULTSORT:General Transcription Factor}} [[Kategorija:Transkripcijski faktori]] 2higs768kc4yjzlne6zeym6vobuh0mi Bazni transkripcijski faktori 0 532821 3822063 2026-04-01T14:47:13Z Exsiler 178345 Preusmjereno na [[Opći transkripcijski faktor]] 3822063 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Opći transkripcijski faktor]] fosvhiqch4pugvu4ud0uiblixkytb38 Šablon:2026 FIFA World Cup group tables 10 532822 3822072 2026-04-01T15:04:39Z Palapa 383 Template:2026 FIFA World Cup group tables 3822072 wikitext text/x-wiki {{<includeonly>safesubst:</includeonly>#switch: {{{1}}} |Group A={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[2026 FIFA World Cup#Tiebreakers|Group stage tiebreakers]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=MEX, RSA, KOR, CZE <!--Update team results below (including date)--> |update=future |start_date=June 11, 2026 |win_MEX=0 |draw_MEX=0 |loss_MEX=0 |gf_MEX=0 |ga_MEX=0 |status_MEX=H |win_RSA=0 |draw_RSA=0 |loss_RSA=0 |gf_RSA=0 |ga_RSA=0 |status_RSA= |win_KOR=0 |draw_KOR=0 |loss_KOR=0 |gf_KOR=0 |ga_KOR=0 |status_KOR= |win_CZE=0 |draw_CZE=0 |loss_CZE=0 |gf_CZE=0 |ga_CZE=0 |status_CZE= <!--Team definitions--> |name_MEX={{fb|MEX}} |name_RSA={{fb|RSA}} |name_KOR={{fb|KOR}} |name_CZE={{fb|CZE}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Advance to {{#ifeq:{{PAGENAME}}|2026 FIFA World Cup|[[2026 FIFA World Cup#Knockout stage|knockout stage]]|[[2026 FIFA World Cup knockout stage|knockout stage]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Possible {{#ifeq:{{PAGENAME}}|2026 FIFA World Cup|[[2026 FIFA World Cup#Knockout stage|knockout stage]]|[[2026 FIFA World Cup knockout stage|knockout stage]]}} based on [[2026 FIFA World Cup#Ranking of third-placed teams|ranking]] }} |Group B={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[2026 FIFA World Cup#Tiebreakers|Group stage tiebreakers]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=CAN, BIH, QAT, SUI <!--Update team results below (including date)--> |update=future |start_date=June 12, 2026 |win_CAN=0 |draw_CAN=0 |loss_CAN=0 |gf_CAN=0 |ga_CAN=0 |status_CAN=H |win_BIH=0 |draw_BIH=0 |loss_BIH=0 |gf_BIH=0 |ga_BIH=0 |status_BIH= |win_QAT=0 |draw_QAT=0 |loss_QAT=0 |gf_QAT=0 |ga_QAT=0 |status_QAT= |win_SUI=0 |draw_SUI=0 |loss_SUI=0 |gf_SUI=0 |ga_SUI=0 |status_SUI= <!--Team definitions--> |name_CAN={{fb|CAN}} |name_BIH={{fb|BIH}} |name_QAT={{fb|QAT}} |name_SUI={{fb|SUI}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Advance to {{#ifeq:{{PAGENAME}}|2026 FIFA World Cup|[[2026 FIFA World Cup#Knockout stage|knockout stage]]|[[2026 FIFA World Cup knockout stage|knockout stage]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Possible {{#ifeq:{{PAGENAME}}|2026 FIFA World Cup|[[2026 FIFA World Cup#Knockout stage|knockout stage]]|[[2026 FIFA World Cup knockout stage|knockout stage]]}} based on [[2026 FIFA World Cup#Ranking of third-placed teams|ranking]] }} |Group C={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[2026 FIFA World Cup#Tiebreakers|Group stage tiebreakers]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=BRA, MAR, HAI, SCO <!--Update team results below (including date)--> |update=future |start_date=June 13, 2026 |win_BRA=0 |draw_BRA=0 |loss_BRA=0 |gf_BRA=0 |ga_BRA=0 |status_BRA= |win_MAR=0 |draw_MAR=0 |loss_MAR=0 |gf_MAR=0 |ga_MAR=0 |status_MAR= |win_HAI=0 |draw_HAI=0 |loss_HAI=0 |gf_HAI=0 |ga_HAI=0 |status_HAI= |win_SCO=0 |draw_SCO=0 |loss_SCO=0 |gf_SCO=0 |ga_SCO=0 |status_SCO= <!--Team definitions--> |name_BRA={{fb|BRA}} |name_MAR={{fb|MAR}} |name_HAI={{fb|HAI}} |name_SCO={{fb|SCO}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Advance to {{#ifeq:{{PAGENAME}}|2026 FIFA World Cup|[[2026 FIFA World Cup#Knockout stage|knockout stage]]|[[2026 FIFA World Cup knockout stage|knockout stage]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Possible {{#ifeq:{{PAGENAME}}|2026 FIFA World Cup|[[2026 FIFA World Cup#Knockout stage|knockout stage]]|[[2026 FIFA World Cup knockout stage|knockout stage]]}} based on [[2026 FIFA World Cup#Ranking of third-placed teams|ranking]] }} |Group D={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[2026 FIFA World Cup#Tiebreakers|Group stage tiebreakers]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=USA, PAR, AUS, TUR <!--Update team results below (including date)--> |update=future |start_date=June 12, 2026 |win_USA=0 |draw_USA=0 |loss_USA=0 |gf_USA=0 |ga_USA=0 |status_USA=H |win_PAR=0 |draw_PAR=0 |loss_PAR=0 |gf_PAR=0 |ga_PAR=0 |status_PAR= |win_AUS=0 |draw_AUS=0 |loss_AUS=0 |gf_AUS=0 |ga_AUS=0 |status_AUS= |win_TUR=0 |draw_TUR=0 |loss_TUR=0 |gf_TUR=0 |ga_TUR=0 |status_TUR= <!--Team definitions--> |name_USA={{fb|USA}} |name_PAR={{fb|PAR}} |name_AUS={{fb|AUS}} |name_TUR={{fb|TUR}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Advance to {{#ifeq:{{PAGENAME}}|2026 FIFA World Cup|[[2026 FIFA World Cup#Knockout stage|knockout stage]]|[[2026 FIFA World Cup knockout stage|knockout stage]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Possible {{#ifeq:{{PAGENAME}}|2026 FIFA World Cup|[[2026 FIFA World Cup#Knockout stage|knockout stage]]|[[2026 FIFA World Cup knockout stage|knockout stage]]}} based on [[2026 FIFA World Cup#Ranking of third-placed teams|ranking]] }} |Group E={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[2026 FIFA World Cup#Tiebreakers|Group stage tiebreakers]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=GER, CUW, CIV, ECU <!--Update team results below (including date)--> |update=future |start_date=June 14, 2026 |win_GER=0 |draw_GER=0 |loss_GER=0 |gf_GER=0 |ga_GER=0 |status_GER= |win_CUW=0 |draw_CUW=0 |loss_CUW=0 |gf_CUW=0 |ga_CUW=0 |status_CUW= |win_CIV=0 |draw_CIV=0 |loss_CIV=0 |gf_CIV=0 |ga_CIV=0 |status_CIV= |win_ECU=0 |draw_ECU=0 |loss_ECU=0 |gf_ECU=0 |ga_ECU=0 |status_ECU= <!--Team definitions--> |name_GER={{fb|GER}} |name_CUW={{fb|CUW}} |name_CIV={{fb|CIV}} |name_ECU={{fb|ECU}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Advance to {{#ifeq:{{PAGENAME}}|2026 FIFA World Cup|[[2026 FIFA World Cup#Knockout stage|knockout stage]]|[[2026 FIFA World Cup knockout stage|knockout stage]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Possible {{#ifeq:{{PAGENAME}}|2026 FIFA World Cup|[[2026 FIFA World Cup#Knockout stage|knockout stage]]|[[2026 FIFA World Cup knockout stage|knockout stage]]}} based on [[2026 FIFA World Cup#Ranking of third-placed teams|ranking]] }} |Group F={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[2026 FIFA World Cup#Tiebreakers|Group stage tiebreakers]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=NED, JPN, SWE, TUN <!--Update team results below (including date)--> |update=future |start_date=June 14, 2026 |win_NED=0 |draw_NED=0 |loss_NED=0 |gf_NED=0 |ga_NED=0 |status_NED= |win_JPN=0 |draw_JPN=0 |loss_JPN=0 |gf_JPN=0 |ga_JPN=0 |status_JPN= |win_SWE=0 |draw_SWE=0 |loss_SWE=0 |gf_SWE=0 |ga_SWE=0 |status_SWE= |win_TUN=0 |draw_TUN=0 |loss_TUN=0 |gf_TUN=0 |ga_TUN=0 |status_TUN= <!--Team definitions--> |name_NED={{fb|NED}} |name_JPN={{fb|JPN}} |name_SWE={{fb|SWE}} |name_TUN={{fb|TUN}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Advance to {{#ifeq:{{PAGENAME}}|2026 FIFA World Cup|[[2026 FIFA World Cup#Knockout stage|knockout stage]]|[[2026 FIFA World Cup knockout stage|knockout stage]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Possible {{#ifeq:{{PAGENAME}}|2026 FIFA World Cup|[[2026 FIFA World Cup#Knockout stage|knockout stage]]|[[2026 FIFA World Cup knockout stage|knockout stage]]}} based on [[2026 FIFA World Cup#Ranking of third-placed teams|ranking]] }} |Group G={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[2026 FIFA World Cup#Tiebreakers|Group stage tiebreakers]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=BEL, EGY, IRN, NZL <!--Update team results below (including date)--> |update=future |start_date=June 15, 2026 |win_BEL=0 |draw_BEL=0 |loss_BEL=0 |gf_BEL=0 |ga_BEL=0 |status_BEL= |win_EGY=0 |draw_EGY=0 |loss_EGY=0 |gf_EGY=0 |ga_EGY=0 |status_EGY= |win_IRN=0 |draw_IRN=0 |loss_IRN=0 |gf_IRN=0 |ga_IRN=0 |status_IRN= |win_NZL=0 |draw_NZL=0 |loss_NZL=0 |gf_NZL=0 |ga_NZL=0 |status_NZL= <!--Team definitions--> |name_BEL={{fb|BEL}} |name_EGY={{fb|EGY}} |name_IRN={{fb|IRN}} |name_NZL={{fb|NZL}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Advance to {{#ifeq:{{PAGENAME}}|2026 FIFA World Cup|[[2026 FIFA World Cup#Knockout stage|knockout stage]]|[[2026 FIFA World Cup knockout stage|knockout stage]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Possible {{#ifeq:{{PAGENAME}}|2026 FIFA World Cup|[[2026 FIFA World Cup#Knockout stage|knockout stage]]|[[2026 FIFA World Cup knockout stage|knockout stage]]}} based on [[2026 FIFA World Cup#Ranking of third-placed teams|ranking]] }} |Group H={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[2026 FIFA World Cup#Tiebreakers|Group stage tiebreakers]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=ESP, CPV, KSA, URU <!--Update team results below (including date)--> |update=future |start_date=June 15, 2026 |win_ESP=0 |draw_ESP=0 |loss_ESP=0 |gf_ESP=0 |ga_ESP=0 |status_ESP= |win_CPV=0 |draw_CPV=0 |loss_CPV=0 |gf_CPV=0 |ga_CPV=0 |status_CPV= |win_KSA=0 |draw_KSA=0 |loss_KSA=0 |gf_KSA=0 |ga_KSA=0 |status_KSA= |win_URU=0 |draw_URU=0 |loss_URU=0 |gf_URU=0 |ga_URU=0 |status_URU= <!--Team definitions--> |name_ESP={{fb|ESP}} |name_CPV={{fb|CPV}} |name_KSA={{fb|KSA}} |name_URU={{fb|URU}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Advance to {{#ifeq:{{PAGENAME}}|2026 FIFA World Cup|[[2026 FIFA World Cup#Knockout stage|knockout stage]]|[[2026 FIFA World Cup knockout stage|knockout stage]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Possible {{#ifeq:{{PAGENAME}}|2026 FIFA World Cup|[[2026 FIFA World Cup#Knockout stage|knockout stage]]|[[2026 FIFA World Cup knockout stage|knockout stage]]}} based on [[2026 FIFA World Cup#Ranking of third-placed teams|ranking]] }} |Group I={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[2026 FIFA World Cup#Tiebreakers|Group stage tiebreakers]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=FRA, SEN, IRQ, NOR <!--Update team results below (including date)--> |update=future |start_date=June 16, 2026 |win_FRA=0 |draw_FRA=0 |loss_FRA=0 |gf_FRA=0 |ga_FRA=0 |status_FRA= |win_SEN=0 |draw_SEN=0 |loss_SEN=0 |gf_SEN=0 |ga_SEN=0 |status_SEN= |win_IRQ=0 |draw_IRQ=0 |loss_IRQ=0 |gf_IRQ=0 |ga_IRQ=0 |status_IRQ= |win_NOR=0 |draw_NOR=0 |loss_NOR=0 |gf_NOR=0 |ga_NOR=0 |status_NOR= <!--Team definitions--> |name_FRA={{fb|FRA}} |name_SEN={{fb|SEN}} |name_IRQ={{fb|IRQ}} |name_NOR={{fb|NOR}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Advance to {{#ifeq:{{PAGENAME}}|2026 FIFA World Cup|[[2026 FIFA World Cup#Knockout stage|knockout stage]]|[[2026 FIFA World Cup knockout stage|knockout stage]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Possible {{#ifeq:{{PAGENAME}}|2026 FIFA World Cup|[[2026 FIFA World Cup#Knockout stage|knockout stage]]|[[2026 FIFA World Cup knockout stage|knockout stage]]}} based on [[2026 FIFA World Cup#Ranking of third-placed teams|ranking]] }} |Group J={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[2026 FIFA World Cup#Tiebreakers|Group stage tiebreakers]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=ARG, ALG, AUT, JOR <!--Update team results below (including date)--> |update=future |start_date=June 16, 2026 |win_ARG=0 |draw_ARG=0 |loss_ARG=0 |gf_ARG=0 |ga_ARG=0 |status_ARG= |win_ALG=0 |draw_ALG=0 |loss_ALG=0 |gf_ALG=0 |ga_ALG=0 |status_ALG= |win_AUT=0 |draw_AUT=0 |loss_AUT=0 |gf_AUT=0 |ga_AUT=0 |status_AUT= |win_JOR=0 |draw_JOR=0 |loss_JOR=0 |gf_JOR=0 |ga_JOR=0 |status_JOR= <!--Team definitions--> |name_ARG={{fb|ARG}} |name_ALG={{fb|ALG}} |name_AUT={{fb|AUT}} |name_JOR={{fb|JOR}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Advance to {{#ifeq:{{PAGENAME}}|2026 FIFA World Cup|[[2026 FIFA World Cup#Knockout stage|knockout stage]]|[[2026 FIFA World Cup knockout stage|knockout stage]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Possible {{#ifeq:{{PAGENAME}}|2026 FIFA World Cup|[[2026 FIFA World Cup#Knockout stage|knockout stage]]|[[2026 FIFA World Cup knockout stage|knockout stage]]}} based on [[2026 FIFA World Cup#Ranking of third-placed teams|ranking]] }} |Group K={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[2026 FIFA World Cup#Tiebreakers|Group stage tiebreakers]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=POR, COD, UZB, COL <!--Update team results below (including date)--> |update=future |start_date=June 17, 2026 |win_POR=0 |draw_POR=0 |loss_POR=0 |gf_POR=0 |ga_POR=0 |status_POR= |win_COD=0 |draw_COD=0 |loss_COD=0 |gf_COD=0 |ga_COD=0 |status_COD= |win_UZB=0 |draw_UZB=0 |loss_UZB=0 |gf_UZB=0 |ga_UZB=0 |status_UZB= |win_COL=0 |draw_COL=0 |loss_COL=0 |gf_COL=0 |ga_COL=0 |status_COL= <!--Team definitions--> |name_POR={{fb|POR}} |name_COD={{fb|COD}} |name_UZB={{fb|UZB}} |name_COL={{fb|COL}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Advance to {{#ifeq:{{PAGENAME}}|2026 FIFA World Cup|[[2026 FIFA World Cup#Knockout stage|knockout stage]]|[[2026 FIFA World Cup knockout stage|knockout stage]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Possible {{#ifeq:{{PAGENAME}}|2026 FIFA World Cup|[[2026 FIFA World Cup#Knockout stage|knockout stage]]|[[2026 FIFA World Cup knockout stage|knockout stage]]}} based on [[2026 FIFA World Cup#Ranking of third-placed teams|ranking]] }} |Group L={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[2026 FIFA World Cup#Tiebreakers|Group stage tiebreakers]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=ENG, CRO, GHA, PAN <!--Update team results below (including date)--> |update=future |start_date=June 17, 2026 |win_ENG=0 |draw_ENG=0 |loss_ENG=0 |gf_ENG=0 |ga_ENG=0 |status_ENG= |win_CRO=0 |draw_CRO=0 |loss_CRO=0 |gf_CRO=0 |ga_CRO=0 |status_CRO= |win_GHA=0 |draw_GHA=0 |loss_GHA=0 |gf_GHA=0 |ga_GHA=0 |status_GHA= |win_PAN=0 |draw_PAN=0 |loss_PAN=0 |gf_PAN=0 |ga_PAN=0 |status_PAN= <!--Team definitions--> |name_ENG={{fb|ENG}} |name_CRO={{fb|CRO}} |name_GHA={{fb|GHA}} |name_PAN={{fb|PAN}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Advance to {{#ifeq:{{PAGENAME}}|2026 FIFA World Cup|[[2026 FIFA World Cup#Knockout stage|knockout stage]]|[[2026 FIFA World Cup knockout stage|knockout stage]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Possible {{#ifeq:{{PAGENAME}}|2026 FIFA World Cup|[[2026 FIFA World Cup#Knockout stage|knockout stage]]|[[2026 FIFA World Cup knockout stage|knockout stage]]}} based on [[2026 FIFA World Cup#Ranking of third-placed teams|ranking]] }} |3rd place={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=1) Points; 2) Goal difference; 3) Goals scored; 4) Team conduct score; 5) Latest [[FIFA Men's World Ranking|FIFA ranking]]; 6) Previous FIFA ranking(s). |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=GrA, GrB, GrC, GrD, GrE, GrF, GrG, GrH, GrI, GrJ, GrK, GrL <!--Update team results below (including date)--> |update=future |start_date=June 11, 2026 |win_GrA=0 |draw_GrA=0 |loss_GrA=0 |gf_GrA=0 |ga_GrA=0 |status_GrA= |win_GrB=0 |draw_GrB=0 |loss_GrB=0 |gf_GrB=0 |ga_GrB=0 |status_GrB= |win_GrC=0 |draw_GrC=0 |loss_GrC=0 |gf_GrC=0 |ga_GrC=0 |status_GrC= |win_GrD=0 |draw_GrD=0 |loss_GrD=0 |gf_GrD=0 |ga_GrD=0 |status_GrD= |win_GrE=0 |draw_GrE=0 |loss_GrE=0 |gf_GrE=0 |ga_GrE=0 |status_GrE= |win_GrF=0 |draw_GrF=0 |loss_GrF=0 |gf_GrF=0 |ga_GrF=0 |status_GrF= |win_GrG=0 |draw_GrG=0 |loss_GrG=0 |gf_GrG=0 |ga_GrG=0 |status_GrG= |win_GrH=0 |draw_GrH=0 |loss_GrH=0 |gf_GrH=0 |ga_GrH=0 |status_GrH= |win_GrI=0 |draw_GrI=0 |loss_GrI=0 |gf_GrI=0 |ga_GrI=0 |status_GrI= |win_GrJ=0 |draw_GrJ=0 |loss_GrJ=0 |gf_GrJ=0 |ga_GrJ=0 |status_GrJ= |win_GrK=0 |draw_GrK=0 |loss_GrK=0 |gf_GrK=0 |ga_GrK=0 |status_GrK= |win_GrL=0 |draw_GrL=0 |loss_GrL=0 |gf_GrL=0 |ga_GrL=0 |status_GrL= <!--Team definitions--> |name_GrA=<!--{{fb|}}-->Third place Group A |name_GrB=<!--{{fb|}}-->Third place Group B |name_GrC=<!--{{fb|}}-->Third place Group C |name_GrD=<!--{{fb|}}-->Third place Group D |name_GrE=<!--{{fb|}}-->Third place Group E |name_GrF=<!--{{fb|}}-->Third place Group F |name_GrG=<!--{{fb|}}-->Third place Group G |name_GrH=<!--{{fb|}}-->Third place Group H |name_GrI=<!--{{fb|}}-->Third place Group I |name_GrJ=<!--{{fb|}}-->Third place Group J |name_GrK=<!--{{fb|}}-->Third place Group K |name_GrL=<!--{{fb|}}-->Third place Group L <!--Group definitions--> |show_groups=T |group_GrA=[[2026 FIFA World Cup#Group A|A]] |group_GrB=[[2026 FIFA World Cup#Group B|B]] |group_GrC=[[2026 FIFA World Cup#Group C|C]] |group_GrD=[[2026 FIFA World Cup#Group D|D]] |group_GrE=[[2026 FIFA World Cup#Group E|E]] |group_GrF=[[2026 FIFA World Cup#Group F|F]] |group_GrG=[[2026 FIFA World Cup#Group G|G]] |group_GrH=[[2026 FIFA World Cup#Group H|H]] |group_GrI=[[2026 FIFA World Cup#Group I|I]] |group_GrJ=[[2026 FIFA World Cup#Group J|J]] |group_GrK=[[2026 FIFA World Cup#Group K|K]] |group_GrL=[[2026 FIFA World Cup#Group L|L]] <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=KO |result4=KO |result5=KO |result6=KO |result7=KO |result8=KO |col_KO=green1 |text_KO=Advance to {{#ifeq:{{PAGENAME}}|2026 FIFA World Cup|[[2026 FIFA World Cup#Knockout stage|knockout stage]]|[[2026 FIFA World Cup knockout stage|knockout stage]]}} }} }}<noinclude> {{Multiple sports table preview|Group A|Group B|Group C|Group D|Group E|Group F|Group G|Group H|Group I|Group J|Group K|Group L|3rd place}} [[Category:2026 FIFA World Cup templates|Group tables]] </noinclude> 5h89ozjwjp33al00twsbzm0lqb9yc72 Šablon:Multiple sports table preview 10 532823 3822075 2026-04-01T15:06:22Z Palapa 383 Template:Multiple sports table preview 3822075 wikitext text/x-wiki <includeonly>;{{{1}}} {{{{#if:{{{alt_ns|}}}|{{FULLPAGENAME}}|{{BASEPAGENAME}}}}|{{{1}}}|show_matches={{#if:{{{matches1|{{{matches|}}}}}}|{{{matches1|{{{matches}}}}}}|no}}}} {{#if:{{{ref1|}}}|{{Reflist-talk}}|}} ;{{{2}}} {{{{#if:{{{alt_ns|}}}|{{FULLPAGENAME}}|{{BASEPAGENAME}}}}|{{{2}}}|show_matches={{#if:{{{matches2|{{{matches|}}}}}}|{{{matches2|{{{matches}}}}}}|no}}}} {{#if:{{{ref2|}}}|{{Reflist-talk}}|}} {{#if:{{{3|}}}| ;{{{3}}} {{{{#if:{{{alt_ns|}}}|{{FULLPAGENAME}}|{{BASEPAGENAME}}}}|{{{3}}}|show_matches={{#if:{{{matches3|{{{matches|}}}}}}|{{{matches3|{{{matches}}}}}}|no}}}} {{#if:{{{ref3|}}}|{{Reflist-talk}}|}} {{#if:{{{4|}}}| ;{{{4}}} {{{{#if:{{{alt_ns|}}}|{{FULLPAGENAME}}|{{BASEPAGENAME}}}}|{{{4}}}|show_matches={{#if:{{{matches4|{{{matches|}}}}}}|{{{matches4|{{{matches}}}}}}|no}}}} {{#if:{{{ref4|}}}|{{Reflist-talk}}|}} {{#if:{{{5|}}}| ;{{{5}}} {{{{#if:{{{alt_ns|}}}|{{FULLPAGENAME}}|{{BASEPAGENAME}}}}|{{{5}}}|show_matches={{#if:{{{matches5|{{{matches|}}}}}}|{{{matches5|{{{matches}}}}}}|no}}}} {{#if:{{{ref5|}}}|{{Reflist-talk}}|}} {{#if:{{{6|}}}| ;{{{6}}} {{{{#if:{{{alt_ns|}}}|{{FULLPAGENAME}}|{{BASEPAGENAME}}}}|{{{6}}}|show_matches={{#if:{{{matches6|{{{matches|}}}}}}|{{{matches6|{{{matches}}}}}}|no}}}} {{#if:{{{ref6|}}}|{{Reflist-talk}}|}} {{#if:{{{7|}}}| ;{{{7}}} {{{{#if:{{{alt_ns|}}}|{{FULLPAGENAME}}|{{BASEPAGENAME}}}}|{{{7}}}|show_matches={{#if:{{{matches7|{{{matches|}}}}}}|{{{matches7|{{{matches}}}}}}|no}}}} {{#if:{{{ref7|}}}|{{Reflist-talk}}|}} {{#if:{{{8|}}}| ;{{{8}}} {{{{#if:{{{alt_ns|}}}|{{FULLPAGENAME}}|{{BASEPAGENAME}}}}|{{{8}}}|show_matches={{#if:{{{matches8|{{{matches|}}}}}}|{{{matches8|{{{matches}}}}}}|no}}}} {{#if:{{{ref8|}}}|{{Reflist-talk}}|}} {{#if:{{{9|}}}| ;{{{9}}} {{{{#if:{{{alt_ns|}}}|{{FULLPAGENAME}}|{{BASEPAGENAME}}}}|{{{9}}}|show_matches={{#if:{{{matches9|{{{matches|}}}}}}|{{{matches9|{{{matches}}}}}}|no}}}} {{#if:{{{ref9|}}}|{{Reflist-talk}}|}} {{#if:{{{10|}}}| ;{{{10}}} {{{{#if:{{{alt_ns|}}}|{{FULLPAGENAME}}|{{BASEPAGENAME}}}}|{{{10}}}|show_matches={{#if:{{{matches10|{{{matches|}}}}}}|{{{matches10|{{{matches}}}}}}|no}}}} {{#if:{{{ref10|}}}|{{Reflist-talk}}|}} {{#if:{{{11|}}}| ;{{{11}}} {{{{#if:{{{alt_ns|}}}|{{FULLPAGENAME}}|{{BASEPAGENAME}}}}|{{{11}}}|show_matches={{#if:{{{matches11|{{{matches|}}}}}}|{{{matches11|{{{matches}}}}}}|no}}}} {{#if:{{{ref11|}}}|{{Reflist-talk}}|}} {{#if:{{{12|}}}| ;{{{12}}} {{{{#if:{{{alt_ns|}}}|{{FULLPAGENAME}}|{{BASEPAGENAME}}}}|{{{12}}}|show_matches={{#if:{{{matches12|{{{matches|}}}}}}|{{{matches12|{{{matches}}}}}}|no}}}} {{#if:{{{ref12|}}}|{{Reflist-talk}}|}} {{#if:{{{13|}}}| ;{{{13}}} {{{{#if:{{{alt_ns|}}}|{{FULLPAGENAME}}|{{BASEPAGENAME}}}}|{{{13}}}|show_matches={{#if:{{{matches13|{{{matches|}}}}}}|{{{matches13|{{{matches}}}}}}|no}}}} {{#if:{{{ref13|}}}|{{Reflist-talk}}|}} {{#if:{{{14|}}}| ;{{{14}}} {{{{#if:{{{alt_ns|}}}|{{FULLPAGENAME}}|{{BASEPAGENAME}}}}|{{{14}}}|show_matches={{#if:{{{matches14|{{{matches|}}}}}}|{{{matches14|{{{matches}}}}}}|no}}}} {{#if:{{{ref14|}}}|{{Reflist-talk}}|}} {{#if:{{{15|}}}| ;{{{15}}} {{{{#if:{{{alt_ns|}}}|{{FULLPAGENAME}}|{{BASEPAGENAME}}}}|{{{15}}}|show_matches={{#if:{{{matches15|{{{matches|}}}}}}|{{{matches15|{{{matches}}}}}}|no}}}} {{#if:{{{ref15|}}}|{{Reflist-talk}}|}} {{#if:{{{16|}}}| ;{{{16}}} {{{{#if:{{{alt_ns|}}}|{{FULLPAGENAME}}|{{BASEPAGENAME}}}}|{{{16}}}|show_matches={{#if:{{{matches16|{{{matches|}}}}}}|{{{matches16|{{{matches}}}}}}|no}}}} {{#if:{{{ref16|}}}|{{Reflist-talk}}|}} {{#if:{{{17|}}}| ;{{{17}}} {{{{#if:{{{alt_ns|}}}|{{FULLPAGENAME}}|{{BASEPAGENAME}}}}|{{{17}}}|show_matches={{#if:{{{matches17|{{{matches|}}}}}}|{{{matches17|{{{matches}}}}}}|no}}}} {{#if:{{{ref17|}}}|{{Reflist-talk}}|}} {{#if:{{{18|}}}| ;{{{18}}} {{{{#if:{{{alt_ns|}}}|{{FULLPAGENAME}}|{{BASEPAGENAME}}}}|{{{18}}}|show_matches={{#if:{{{matches18|{{{matches|}}}}}}|{{{matches18|{{{matches}}}}}}|no}}}} {{#if:{{{ref18|}}}|{{Reflist-talk}}|}} {{#if:{{{19|}}}| ;{{{19}}} {{{{#if:{{{alt_ns|}}}|{{FULLPAGENAME}}|{{BASEPAGENAME}}}}|{{{19}}}|show_matches={{#if:{{{matches19|{{{matches|}}}}}}|{{{matches19|{{{matches}}}}}}|no}}}} {{#if:{{{ref19|}}}|{{Reflist-talk}}|}} {{#if:{{{20|}}}| ;{{{20}}} {{{{#if:{{{alt_ns|}}}|{{FULLPAGENAME}}|{{BASEPAGENAME}}}}|{{{20}}}|show_matches={{#if:{{{matches20|{{{matches|}}}}}}|{{{matches20|{{{matches}}}}}}|no}}}} {{#if:{{{ref20|}}}|{{Reflist-talk}}|}} {{#if:{{{21|}}}| ;{{{21}}} {{{{#if:{{{alt_ns|}}}|{{FULLPAGENAME}}|{{BASEPAGENAME}}}}|{{{21}}}|show_matches={{#if:{{{matches21|{{{matches|}}}}}}|{{{matches21|{{{matches}}}}}}|no}}}} {{#if:{{{ref21|}}}|{{Reflist-talk}}|}} {{#if:{{{22|}}}| ;{{{22}}} {{{{#if:{{{alt_ns|}}}|{{FULLPAGENAME}}|{{BASEPAGENAME}}}}|{{{22}}}|show_matches={{#if:{{{matches22|{{{matches|}}}}}}|{{{matches22|{{{matches}}}}}}|no}}}} {{#if:{{{ref22|}}}|{{Reflist-talk}}|}} {{#if:{{{23|}}}| ;{{{23}}} {{{{#if:{{{alt_ns|}}}|{{FULLPAGENAME}}|{{BASEPAGENAME}}}}|{{{23}}}|show_matches={{#if:{{{matches23|{{{matches|}}}}}}|{{{matches23|{{{matches}}}}}}|no}}}} {{#if:{{{ref23|}}}|{{Reflist-talk}}|}} {{#if:{{{24|}}}| ;{{{24}}} {{{{#if:{{{alt_ns|}}}|{{FULLPAGENAME}}|{{BASEPAGENAME}}}}|{{{24}}}|show_matches={{#if:{{{matches24|{{{matches|}}}}}}|{{{matches24|{{{matches}}}}}}|no}}}} {{#if:{{{ref24}}}|{{Reflist-talk}}|}} {{#if:{{{25|}}}| ;{{{25}}} {{{{#if:{{{alt_ns|}}}|{{FULLPAGENAME}}|{{BASEPAGENAME}}}}|{{{25}}}|show_matches={{#if:{{{matches25|{{{matches|}}}}}}|{{{matches25|{{{matches}}}}}}|no}}}} {{#if:{{{ref25|}}}|{{Reflist-talk}}|}} {{#if:{{{26|}}}| ;{{{26}}} {{{{#if:{{{alt_ns|}}}|{{FULLPAGENAME}}|{{BASEPAGENAME}}}}|{{{26}}}|show_matches={{#if:{{{matches26|{{{matches|}}}}}}|{{{matches26|{{{matches}}}}}}|no}}}} {{#if:{{{ref26|}}}|{{Reflist-talk}}|}} |}}|}}|}}|}}|}}|}}|}}|}}|}}|}}|}}|}}|}}|}}|}}|}}|}}|}}|}}|}}|}}|}}|}}|}}</includeonly><noinclude> {{Documentation}} </noinclude> dhm7k3fsmum2ijs2ouhyg16pqqpvdco Šablon:Fb 10 532824 3822076 2026-04-01T15:07:55Z Palapa 383 Nova stranica: #Presusmjeri:[[Šablon:NOG]] 3822076 wikitext text/x-wiki #Presusmjeri:[[Šablon:NOG]] ofi1vsi3sojkc5o9kts9ij2c2py18kg 3822077 3822076 2026-04-01T15:08:08Z Palapa 383 Preusmjereno na [[Šablon:NOG]] 3822077 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri:[[Šablon:NOG]] h78ramn3bioa1l4bzr00438r7dmd9im Konstantina Charalampidou 0 532825 3822108 2026-04-01T17:57:29Z AnToni 2325 Nova stranica: {{Infokutija biatlonac | ime = Konstantina Charalampidou | slika = 2025-01-09_IBU_World_Cup_Biathlon_Oberhof_2025_STP_4685.jpg | država = {{ZID|Grčka}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|2002|07|13}} | mjesto rođenja = [[Drama (Grčka)]] | država rođenja = Grčka | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | klub = EOS Dramas | trener = | visina = | te... 3822108 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Konstantina Charalampidou | slika = 2025-01-09_IBU_World_Cup_Biathlon_Oberhof_2025_STP_4685.jpg | država = {{ZID|Grčka}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|2002|07|13}} | mjesto rođenja = [[Drama (Grčka)]] | država rođenja = Grčka | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | klub = EOS Dramas | trener = | visina = | težina = <!-- B I A T L O N --> <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''0''' | medalje OI = | zlato OI = 0 | nastup OI NS = '''1''' ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|2026.]]) | medalje OI NS = '''0''' | zlato OI NS = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''2''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|2024]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|2025.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = ([[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|2024/25.]]) | pobjede SK = '''0''' | pobjede SK štafeta= | plasman SK = | pobjede u dis = | kraj karijere = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2021/2022.|2021/21.]] | pobjede EK = | plasman EK = '''136''' ([[IBU kup 2025/2026.|2025/26.]]) | status = aktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[ZOI|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} | aktualizirano = 1. 4. 2026. }} '''Konstantina Charalampidou''', rođena 13. jula 2002. u [[Drama (Grčka)|Drami]]u je [[grčka]] [[biatlon]]ka.<ref>{{cite web |language=en |title=International Biathlon Union - Athlete profile for Konstantina CHARALAMPIDOU |url=https://www.biathlonworld.com/athlete/charalampidou-konstantina/BTGRE21307200201?tab=overview |website=International Biathlon Union - IBU |access-date=2025-02-16}}.</ref>. == Karijera == === Olimpijske igre === ==== Biatlon ==== Charalampidou nije nastupala na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] u biatlonu. === Skijaško trčanje === {{sekcija}} === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2024}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 15 km|87]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 7,5 km|91]] | | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2025}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – 15 km|89]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – 7,5 km|91]] | | | | | |} Konstantina Charalampidou je nastupila na dva [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskih prvenstava]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|SP 2024.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|SP 2025]], ali nije osvojila ni jednu medalju. <!-- Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji joj je bilo 58-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|SP 2025.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – 15 km|utrci na 15&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i 6:14.8&nbsp;min zaostatka bila iza pobjednice [[Julia Simon (biatlonka)|Julije Simon]]. U ekipnim utrkama najbolji joj je rezultat 16-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|SP 2025.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Estere Volfa|Esterom Volfom]], [[Baiba Bendika|Baibom Bendikom]] i [[Sanita Charalampidou|Sanitom Buliņom]], kada su sa zaostatkom od 6:45.2&nbsp;min pretečeni od pobjedničke francuske štafete u sastavu: [[Lou Jeanmonnot]], [[Océane Michelon]], [[Justine Braisaz-Bouchet]] i [[Julia Simon (biatlonka)|Julia Simon]]. --> === Svjetski kup === Prvi nastup u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] imala je 23. januara 2025. u [[Svjetski kup u biatlonu 2025/2025.|sezoni 2024/25.]] <!-- u [[Oberhof]]u u utrci na 7,5&nbsp;km kada je osvojila 94-o mjesto s dva promašaja i zaostatkom od 4:00.8&nbsp;min iza pobjednice, bjeloruske biatlonke [[Marte Olsbu Røiseland]]. Najbolji nastup u karijeri joj je 52-0 mjesto u utrci na 7,5&nbsp;km u [[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|sezoni 2024/25.]] u njemačkom [[Oberhof]]u 9. januara 2025, a u štafeti 15-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|sezoni 2024/25.]] u u [[Ruhpolding]]u 18. januara 2025. s [[Baiba Bendika|Baibom Bendikom]], [[Sanita Charalampidou|Sanitom Buliņom]] i [[Estere Volfa|Esterom Volfom]]. --> == Privatni život == == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline|Konstantina Charalampidou}} * {{Sport365|2625}} {{DEFAULTSORT:Charalampidou, Konstantina}} [[Kategorija:Rođeni 2002.]] [[Kategorija:Biografije, Drama (Grčka)]] [[Kategorija:Grčki biatlonci]] [[Kategorija:Aktivni biatlonci]] [[Kategorija:Živi ljudi]] eomuzmz8kaayat2v539wbv144fieixx 3822114 3822108 2026-04-01T18:00:35Z AnToni 2325 3822114 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Konstantina Charalampidou | slika = 2025-01-09_IBU_World_Cup_Biathlon_Oberhof_2025_STP_4685.jpg | država = {{ZID|Grčka}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|2002|07|13}} | mjesto rođenja = [[Drama (Grčka)]] | država rođenja = Grčka | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | klub = EOS Dramas | trener = | visina = | težina = <!-- B I A T L O N --> <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''0''' | medalje OI = | zlato OI = 0 | nastup OI NS = '''1''' ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|2026.]]) | medalje OI NS = '''0''' | zlato OI NS = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''2''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|2024]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|2025.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = ([[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|2024/25.]]) | pobjede SK = '''0''' | pobjede SK štafeta= | plasman SK = | pobjede u dis = | kraj karijere = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2021/2022.|2021/21.]] | pobjede EK = | plasman EK = '''136''' ([[IBU kup 2025/2026.|2025/26.]]) | status = aktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[ZOI|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} | aktualizirano = 1. 4. 2026. }} '''Konstantina Charalampidou''', rođena 13. jula 2002. u [[Drama (Grčka)|Drami]] je [[grčka]] [[biatlon]]ka.<ref>{{cite web |language=en |title=International Biathlon Union - Athlete profile for Konstantina CHARALAMPIDOU |url=https://www.biathlonworld.com/athlete/charalampidou-konstantina/BTGRE21307200201?tab=overview |website=International Biathlon Union - IBU |access-date=2025-02-16}}.</ref>. == Karijera == === Olimpijske igre === ==== Biatlon ==== Charalampidou nije nastupala na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] u biatlonu. === Skijaško trčanje === {{sekcija}} === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2024}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 15 km|87]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 7,5 km|91]] | | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2025}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – 15 km|89]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – 7,5 km|91]] | | | | | |} Konstantina Charalampidou je nastupila na dva [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskih prvenstava]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|SP 2024.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|SP 2025]], ali nije osvojila ni jednu medalju. <!-- Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji joj je bilo 58-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|SP 2025.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – 15 km|utrci na 15&nbsp;km]], kada je s dva promašaja i 6:14.8&nbsp;min zaostatka bila iza pobjednice [[Julia Simon (biatlonka)|Julije Simon]]. U ekipnim utrkama najbolji joj je rezultat 16-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|SP 2025.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – štafeta (žene)|štafeti]] s [[Estere Volfa|Esterom Volfom]], [[Baiba Bendika|Baibom Bendikom]] i [[Sanita Charalampidou|Sanitom Buliņom]], kada su sa zaostatkom od 6:45.2&nbsp;min pretečeni od pobjedničke francuske štafete u sastavu: [[Lou Jeanmonnot]], [[Océane Michelon]], [[Justine Braisaz-Bouchet]] i [[Julia Simon (biatlonka)|Julia Simon]]. --> === Svjetski kup === Prvi nastup u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] imala je 23. januara 2025. u [[Svjetski kup u biatlonu 2025/2025.|sezoni 2024/25.]] <!-- u [[Oberhof]]u u utrci na 7,5&nbsp;km kada je osvojila 94-o mjesto s dva promašaja i zaostatkom od 4:00.8&nbsp;min iza pobjednice, bjeloruske biatlonke [[Marte Olsbu Røiseland]]. Najbolji nastup u karijeri joj je 52-0 mjesto u utrci na 7,5&nbsp;km u [[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|sezoni 2024/25.]] u njemačkom [[Oberhof]]u 9. januara 2025, a u štafeti 15-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|sezoni 2024/25.]] u u [[Ruhpolding]]u 18. januara 2025. s [[Baiba Bendika|Baibom Bendikom]], [[Sanita Charalampidou|Sanitom Buliņom]] i [[Estere Volfa|Esterom Volfom]]. --> == Privatni život == == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline|Konstantina Charalampidou}} * {{Sport365|2625}} {{DEFAULTSORT:Charalampidou, Konstantina}} [[Kategorija:Rođeni 2002.]] [[Kategorija:Biografije, Drama (Grčka)]] [[Kategorija:Grčki biatlonci]] [[Kategorija:Grčki skijaši-trkači]] [[Kategorija:Sovjetski olimpijci u skijaškom trčanju]] [[Kategorija:Skijaši-trkači na Zimskim olimpijskim igrama 2026.]] [[Kategorija:Aktivni biatlonci]] [[Kategorija:Živi ljudi]] bew0091ma6b2ypt27k26852nuwkye09 3822139 3822114 2026-04-01T19:21:00Z AnToni 2325 3822139 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Konstantina Charalampidou | slika = 2025-01-09_IBU_World_Cup_Biathlon_Oberhof_2025_STP_4685.jpg | država = {{ZID|Grčka}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|2002|07|13}} | mjesto rođenja = [[Drama (Grčka)]] | država rođenja = Grčka | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | klub = EOS Dramas | trener = | visina = | težina = <!-- B I A T L O N --> <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''0''' | medalje OI = | zlato OI = 0 | nastup OI NS = '''1''' ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|2026.]]) | medalje OI NS = '''0''' | zlato OI NS = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''2''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|2024]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|2025.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = ([[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|2024/25.]]) | pobjede SK = '''0''' | pobjede SK štafeta= | plasman SK = | pobjede u dis = | kraj karijere = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2021/2022.|2021/21.]] | pobjede EK = | plasman EK = '''136''' ([[IBU kup 2025/2026.|2025/26.]]) | status = aktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[ZOI|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} | aktualizirano = 1. 4. 2026. }} '''Konstantina Charalampidou''', rođena 13. jula 2002. u [[Drama (Grčka)|Drami]] je [[grčka]] [[biatlon]]ka.<ref>{{cite web |language=en |title=International Biathlon Union - Athlete profile for Konstantina CHARALAMPIDOU |url=https://www.biathlonworld.com/athlete/charalampidou-konstantina/BTGRE21307200201?tab=overview |website=International Biathlon Union - IBU |access-date=2025-02-16}}.</ref>. == Karijera == === Olimpijske igre === ==== Biatlon ==== Charalampidou nije nastupala na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] u biatlonu. === Skijaško trčanje === {{sekcija}} === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2024}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 15 km|87]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 7,5 km|91]] | | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2025}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – 15 km|89]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – 7,5 km|91]] | | | | | |} Konstantina Charalampidou je nastupila na dva [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskih prvenstava]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|SP 2024.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|SP 2025]], ali nije osvojila ni jednu medalju. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji joj je bilo 87-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|SP 2024.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 15 km|utrci na 15&nbsp;km]], kada je s pet promašaja i 13:10.6&nbsp;min zaostatka bila iza pobjednice [[Lisa Vittozzi|Lise Vittozzi]]. U ekipnim utrkama nije nastupala. === Svjetski kup === Prvi nastup u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] imala je 23. januara 2025. u [[Svjetski kup u biatlonu 2025/2025.|sezoni 2024/25.]] u [[Antholz]]u u utrci na 7,5&nbsp;km kada je osvojila 97-o mjesto s jednim promašajem i zaostatkom od 5:15.4&nbsp;min iza pobjednice, francuske biatlonke [[Lou Jeanmonnot]]. Najbolji nastup u karijeri joj je 78-0 mjesto u utrci na 15&nbsp;km u [[Svjetski kup u biatlonu 2026/2026.|sezoni 2025/26.]] u finskom [[Kontiolahti]]ju 5. marta 2026. U štafeti nije nastupala. == Privatni život == == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline|Konstantina Charalampidou}} * {{Sport365|2625}} {{DEFAULTSORT:Charalampidou, Konstantina}} [[Kategorija:Rođeni 2002.]] [[Kategorija:Biografije, Drama (Grčka)]] [[Kategorija:Grčki biatlonci]] [[Kategorija:Grčki skijaši-trkači]] [[Kategorija:Sovjetski olimpijci u skijaškom trčanju]] [[Kategorija:Skijaši-trkači na Zimskim olimpijskim igrama 2026.]] [[Kategorija:Aktivni biatlonci]] [[Kategorija:Živi ljudi]] 0zjl3bqex2ujpms327mytv2gmqloyh2 Razgovor:Konstantina Charalampidou 1 532826 3822110 2026-04-01T17:57:58Z AnToni 2325 https://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs 3822110 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} fci8p87e6q3j6y6ghnr470z98om38r9 3822111 3822110 2026-04-01T17:58:26Z AnToni 2325 3822111 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} {{CEE proljeće 2026. | korisnik = AnToni | tema = žene | tema2 = sport | tema3 = mladi | država = Grčka | država2 = | država3 = }} ikslnqi1xkrr6v2ap19o4e41wy23du4 Amar Memić 0 532827 3822112 2026-04-01T17:59:48Z Tulum387 155909 Napravljen novi članak prevodom sa en.wiki. 3822112 wikitext text/x-wiki {{Nogometaš | imenogometaša = Amar Memić | slika = | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|2001|01|20}} | rodnigrad = [[Sarajevo]] | rodnadržava = [[Bosna i Hercegovina]] | visina = 176 cm | nadimak = | pozicija = [[Krilo]] | omladinskipogoni = [[Rudar Breza]], [[Radnik Hadžići]] | omladinskegodine = | trenutniklub = [[Viktoria Plzeň]] | brojnadresu = 99 | godine1 = 2020–2021. | klubovi1 = [[Radnik Hadžići|Radnik]] | nastupi(golovi)1 = 27 (5) | godine2 = 2021–2022. | klubovi2 = [[NK Bravo|Bravo]] | nastupi(golovi)2 = 32 (1) | godine3 = 2022–2024. | klubovi3 = [[MFK Karviná|Karviná]] | nastupi(golovi)3 = 75 (16) | godine4 = 2025– | klubovi4 = [[Viktoria Plzeň]] | nastupi(golovi)4 = 40 (6) | reprezentacija = Da | nacionalnegodine1 = 2021–2022. | nacionalneekipe1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne Hercegovine U-21|Bosna i Hercegovina U21]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 5 (1) | nacionalnegodine2 = 2025. | nacionalneekipe2 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] | nacionalninastupi(golovi)2 = 11 (1) | zadnjiuređaj = 1. april 2026. }} '''Amar Memić''' (rođen 20. januara 2001) bosanskohercegovački je profesionalni fudbaler koji igra na krilnoj poziciji za češkog prvoligaša, [[FC Viktoria Plzeň|Viktoriju Plzeň]], te za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačku fudbalsku reprezentaciju]].<ref>{{Cite web|url=https://www.nfsbih.ba/reprezentacije/muske-reprezentacije/a-reprezentacija/igraci-a-reprezentacije/|title=Igrači "A" reprezentacije|website=www.nfsbih.ba|language=|access-date=1. 4. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.fcviktoria.cz/eng/clanek.asp?id=54648|title=Amar Memić extends contract until 2029|last=|first=|last2=|website=FC Viktoria Plzeň|language=cs|access-date=1. 4. 2026|last3=Kuba|first3=Coding Michal|last4=Kuba|first4=}}</ref> Memić je profesionalnu karijeru započeo u [[FK Radnik Hadžići|Radniku iz Hadžića]], prije nego što se pridružio [[NK Bravo|ljubljanskom Bravu]] 2021. Naredne godine prešao je u [[MFK Karviná|Karvinu]].<ref>{{Cite web|url=http://www.fcviktoria.cz/eng/clanek.asp?id=54433|title=The Christmas Party is not over! Amar Memic is coming to Victoria|last=|first=|last2=|website=FC Viktoria Plzeň|language=cs|access-date=1. 4. 2026|last3=|first3=|last4=|first4=}}</ref> Godine 2025. potpisao je za Viktoriju Plzeň.<ref>{{Cite web|url=https://tvarenasport.ba/fudbal/bh-fudbaler-potpisao-za-cesku-viktoriju-plzen/|title=Bh. fudbaler potpisao za češku Viktoriju Plzen|last=|first=|date=27. 12. 2024|website=Arena Sport|language=|access-date=1. 4. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.oslobodjenje.ba/sport/fudbal/ino-fudbal/amar-memic-potpisao-do-2029-godine-u-klubu-prezadovoljni-1108087/|title=Amar Memić potpisao do 2029. godine, u klubu prezadovoljni|last=|date=23. 1. 2026|website=Oslobođenje|language=|access-date=1. 4. 2026}}</ref> Bivši mladi reprezentativac Bosne i Hercegovine, Memić je debitovao za seniorsku ekipu 2025, skupivši ukupno 11 nastupa.<ref>Amar Memić je skupio ukupno 11 nastupa za fudbalsku A-reprezentaciju Bosne i Hercegovine, zaključno sa 31. 3. 2026. (zadnja utakmica protiv reprezentacije Italije).</ref> == Klupska karijera == === Rana karijera === Prve fudbalske korake Memić je napravio u Rudaru iz [[Breza (općina)|Breze]].<ref>{{Cite web|url=https://n1info.ba/sport/nogomet/novi-zmaj-pogledajte-golcinu-memica-u-dresu-nizeligasa-prije-8-godina-video/|title=Novi Zmaj: Pogledajte golčinu Memića u dresu niželigaša prije 8 godina (VIDEO)|date=23. 5. 2025|website=N1 info|language=|access-date=1. 4. 2026}}</ref> Kasnije je prošao omladinski pogon Radnika iz Hadžiča. Profesionalni debi upisao je protiv ekipe Travnika, 8. avgusta 2020, kao devetnaestogodišnjak. Dana 6. septembra iste godine postigao je svoj prvi pogodak u pobjedi nad ekipom [[Igman Konjic|konjičkog Igmana]]. U julu 2021. potpisao je za slovenači klub Bravo,<ref>NK Bravo (21. 7. 2021), [https://www.youtube.com/watch?v=GALBXpMyFM8 Amar Memić nov napadalec NK Bravo], pristupljeno 1. 4. 2026.</ref> da bi se godinu dana kasnije, u avgustu 2022. pridružio češkoj ekipi MFK Karviná. Početkom 2025. godine prešao je u Viktoriju iz Plzeňa. == Internacionalna karijera == Memić je bio dugogodišnji član [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|U-21 reprezentacije Bosne i Hercegovine]]. U martu 2025. godine dobio je prvi poziv u seniorsku reprezentaciju, za kvalifikacije za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|FIFA Svjetsko prvenstvo 2026]]. protiv [[Nogometna reprezentacija Rumunije|Rumunije]] i [[Nogometna reprezentacija Kipra|Kipra]].<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/memic-nevjerovatan-je-osjecaj-naci-se-na-spisku-selektora-i-biti-ovdje-s-reprezentativcima/250318167|title=Memić: Nevjerovatan je osjećaj naći se na spisku selektora i biti ovdje s reprezentativcima|website=Klix.ba|language=|access-date=1. 4. 2026}}</ref> Debitovao je protiv Rumunije 21. marta, kada je u 62. minuti ušao umjesto [[Armin Gigović|Armina Gigovića]].<ref>{{Cite web|url=https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044163--romania-vs-bosnia-and-herzegovina/|title=Romania-Bosnia and Herzegovina {{!}} European Qualifiers 2026|last=UEFA.com|website=UEFA.com|language=en|access-date=}}</ref> Dana 12. oktobra, u prijateljskoj utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija Malte|Malte]], Memić je postigao svoj prvi gol za seniorsku reprezentaciju.<ref>{{Cite web|url=https://n1info.ba/sport/nogomet/ubjedljiva-pobjeda-bih-na-malti-prvijenaci-memica-i-tabakovica-fotovideo/|title=Ubjedljiva pobjeda BiH na Malti: Prvijenci Memića, Tabakovića i Omerovića (FOTO/VIDEO)|date=12. 10. 2025|website=N1 info|language=|access-date=1. 4. 2026}}</ref> Nastupio je i u finalnoj utakmici baraža između Bosne i Hercegovine i [[Nogometna reprezentacija Italije|Italije]], odigranoj 31. marta 2026. U 41. minuti utakmice, kontranapad BiH nedozvoljenim startom nad Memićem prekinuo je [[Alessandro Bastoni]], koji je zbog toga isključen crvenim kartonom.<ref>{{Cite web|url=https://avaz.ba/sport/nogomet/1032898/video-memic-kao-brzi-voz-prosao-bastonija-italijan-dobio-direktan-crveni-karton|title=Video / Memić kao brzi voz prošao Bastonija, Italijan dobio direktan crveni karton|date=31. 3. 2026|website=Dnevni avaz|language=|access-date=1. 4. 2026}}</ref> Memić je kasnije tokom meča zbog povrede zamijenjen u 71. minuti susreta, a nakon uspješnijeg izvođenja jedanaesteraca, reprezentacija BiH ostvarila je plasman na Svjetsko prvenstvo.<ref>{{Cite web|url=https://n1info.ba/sport/nogomet/ovo-je-historija-ovo-je-bosna-i-hercegovina-pogledajte-penale-iz-zenice-video/|title=Ovo je historija! Ovo je Bosna i Hercegovina! Pogledajte penale iz Zenice (VIDEO)|date=31. 3. 2026|website=N1 info|language=|access-date=1. 4. 2026}}</ref> == Reference == 1ba2fjxfxoe5eobjm438xr3wrcz72jg 3822115 3822112 2026-04-01T18:00:35Z Tulum387 155909 [[Kategorija:Rođeni 2001.]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3822115 wikitext text/x-wiki {{Nogometaš | imenogometaša = Amar Memić | slika = | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|2001|01|20}} | rodnigrad = [[Sarajevo]] | rodnadržava = [[Bosna i Hercegovina]] | visina = 176 cm | nadimak = | pozicija = [[Krilo]] | omladinskipogoni = [[Rudar Breza]], [[Radnik Hadžići]] | omladinskegodine = | trenutniklub = [[Viktoria Plzeň]] | brojnadresu = 99 | godine1 = 2020–2021. | klubovi1 = [[Radnik Hadžići|Radnik]] | nastupi(golovi)1 = 27 (5) | godine2 = 2021–2022. | klubovi2 = [[NK Bravo|Bravo]] | nastupi(golovi)2 = 32 (1) | godine3 = 2022–2024. | klubovi3 = [[MFK Karviná|Karviná]] | nastupi(golovi)3 = 75 (16) | godine4 = 2025– | klubovi4 = [[Viktoria Plzeň]] | nastupi(golovi)4 = 40 (6) | reprezentacija = Da | nacionalnegodine1 = 2021–2022. | nacionalneekipe1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne Hercegovine U-21|Bosna i Hercegovina U21]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 5 (1) | nacionalnegodine2 = 2025. | nacionalneekipe2 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] | nacionalninastupi(golovi)2 = 11 (1) | zadnjiuređaj = 1. april 2026. }} '''Amar Memić''' (rođen 20. januara 2001) bosanskohercegovački je profesionalni fudbaler koji igra na krilnoj poziciji za češkog prvoligaša, [[FC Viktoria Plzeň|Viktoriju Plzeň]], te za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačku fudbalsku reprezentaciju]].<ref>{{Cite web|url=https://www.nfsbih.ba/reprezentacije/muske-reprezentacije/a-reprezentacija/igraci-a-reprezentacije/|title=Igrači "A" reprezentacije|website=www.nfsbih.ba|language=|access-date=1. 4. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.fcviktoria.cz/eng/clanek.asp?id=54648|title=Amar Memić extends contract until 2029|last=|first=|last2=|website=FC Viktoria Plzeň|language=cs|access-date=1. 4. 2026|last3=Kuba|first3=Coding Michal|last4=Kuba|first4=}}</ref> Memić je profesionalnu karijeru započeo u [[FK Radnik Hadžići|Radniku iz Hadžića]], prije nego što se pridružio [[NK Bravo|ljubljanskom Bravu]] 2021. Naredne godine prešao je u [[MFK Karviná|Karvinu]].<ref>{{Cite web|url=http://www.fcviktoria.cz/eng/clanek.asp?id=54433|title=The Christmas Party is not over! Amar Memic is coming to Victoria|last=|first=|last2=|website=FC Viktoria Plzeň|language=cs|access-date=1. 4. 2026|last3=|first3=|last4=|first4=}}</ref> Godine 2025. potpisao je za Viktoriju Plzeň.<ref>{{Cite web|url=https://tvarenasport.ba/fudbal/bh-fudbaler-potpisao-za-cesku-viktoriju-plzen/|title=Bh. fudbaler potpisao za češku Viktoriju Plzen|last=|first=|date=27. 12. 2024|website=Arena Sport|language=|access-date=1. 4. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.oslobodjenje.ba/sport/fudbal/ino-fudbal/amar-memic-potpisao-do-2029-godine-u-klubu-prezadovoljni-1108087/|title=Amar Memić potpisao do 2029. godine, u klubu prezadovoljni|last=|date=23. 1. 2026|website=Oslobođenje|language=|access-date=1. 4. 2026}}</ref> Bivši mladi reprezentativac Bosne i Hercegovine, Memić je debitovao za seniorsku ekipu 2025, skupivši ukupno 11 nastupa.<ref>Amar Memić je skupio ukupno 11 nastupa za fudbalsku A-reprezentaciju Bosne i Hercegovine, zaključno sa 31. 3. 2026. (zadnja utakmica protiv reprezentacije Italije).</ref> == Klupska karijera == === Rana karijera === Prve fudbalske korake Memić je napravio u Rudaru iz [[Breza (općina)|Breze]].<ref>{{Cite web|url=https://n1info.ba/sport/nogomet/novi-zmaj-pogledajte-golcinu-memica-u-dresu-nizeligasa-prije-8-godina-video/|title=Novi Zmaj: Pogledajte golčinu Memića u dresu niželigaša prije 8 godina (VIDEO)|date=23. 5. 2025|website=N1 info|language=|access-date=1. 4. 2026}}</ref> Kasnije je prošao omladinski pogon Radnika iz Hadžiča. Profesionalni debi upisao je protiv ekipe Travnika, 8. avgusta 2020, kao devetnaestogodišnjak. Dana 6. septembra iste godine postigao je svoj prvi pogodak u pobjedi nad ekipom [[Igman Konjic|konjičkog Igmana]]. U julu 2021. potpisao je za slovenači klub Bravo,<ref>NK Bravo (21. 7. 2021), [https://www.youtube.com/watch?v=GALBXpMyFM8 Amar Memić nov napadalec NK Bravo], pristupljeno 1. 4. 2026.</ref> da bi se godinu dana kasnije, u avgustu 2022. pridružio češkoj ekipi MFK Karviná. Početkom 2025. godine prešao je u Viktoriju iz Plzeňa. == Internacionalna karijera == Memić je bio dugogodišnji član [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|U-21 reprezentacije Bosne i Hercegovine]]. U martu 2025. godine dobio je prvi poziv u seniorsku reprezentaciju, za kvalifikacije za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|FIFA Svjetsko prvenstvo 2026]]. protiv [[Nogometna reprezentacija Rumunije|Rumunije]] i [[Nogometna reprezentacija Kipra|Kipra]].<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/memic-nevjerovatan-je-osjecaj-naci-se-na-spisku-selektora-i-biti-ovdje-s-reprezentativcima/250318167|title=Memić: Nevjerovatan je osjećaj naći se na spisku selektora i biti ovdje s reprezentativcima|website=Klix.ba|language=|access-date=1. 4. 2026}}</ref> Debitovao je protiv Rumunije 21. marta, kada je u 62. minuti ušao umjesto [[Armin Gigović|Armina Gigovića]].<ref>{{Cite web|url=https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044163--romania-vs-bosnia-and-herzegovina/|title=Romania-Bosnia and Herzegovina {{!}} European Qualifiers 2026|last=UEFA.com|website=UEFA.com|language=en|access-date=}}</ref> Dana 12. oktobra, u prijateljskoj utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija Malte|Malte]], Memić je postigao svoj prvi gol za seniorsku reprezentaciju.<ref>{{Cite web|url=https://n1info.ba/sport/nogomet/ubjedljiva-pobjeda-bih-na-malti-prvijenaci-memica-i-tabakovica-fotovideo/|title=Ubjedljiva pobjeda BiH na Malti: Prvijenci Memića, Tabakovića i Omerovića (FOTO/VIDEO)|date=12. 10. 2025|website=N1 info|language=|access-date=1. 4. 2026}}</ref> Nastupio je i u finalnoj utakmici baraža između Bosne i Hercegovine i [[Nogometna reprezentacija Italije|Italije]], odigranoj 31. marta 2026. U 41. minuti utakmice, kontranapad BiH nedozvoljenim startom nad Memićem prekinuo je [[Alessandro Bastoni]], koji je zbog toga isključen crvenim kartonom.<ref>{{Cite web|url=https://avaz.ba/sport/nogomet/1032898/video-memic-kao-brzi-voz-prosao-bastonija-italijan-dobio-direktan-crveni-karton|title=Video / Memić kao brzi voz prošao Bastonija, Italijan dobio direktan crveni karton|date=31. 3. 2026|website=Dnevni avaz|language=|access-date=1. 4. 2026}}</ref> Memić je kasnije tokom meča zbog povrede zamijenjen u 71. minuti susreta, a nakon uspješnijeg izvođenja jedanaesteraca, reprezentacija BiH ostvarila je plasman na Svjetsko prvenstvo.<ref>{{Cite web|url=https://n1info.ba/sport/nogomet/ovo-je-historija-ovo-je-bosna-i-hercegovina-pogledajte-penale-iz-zenice-video/|title=Ovo je historija! Ovo je Bosna i Hercegovina! Pogledajte penale iz Zenice (VIDEO)|date=31. 3. 2026|website=N1 info|language=|access-date=1. 4. 2026}}</ref> == Reference == [[Kategorija:Rođeni 2001.]] aysm5qps3g0f1cllf18xqh6f2tixdxc 3822117 3822115 2026-04-01T18:04:12Z Tulum387 155909 + 4 kategorija (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3822117 wikitext text/x-wiki {{Nogometaš | imenogometaša = Amar Memić | slika = | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|2001|01|20}} | rodnigrad = [[Sarajevo]] | rodnadržava = [[Bosna i Hercegovina]] | visina = 176 cm | nadimak = | pozicija = [[Krilo]] | omladinskipogoni = [[Rudar Breza]], [[Radnik Hadžići]] | omladinskegodine = | trenutniklub = [[Viktoria Plzeň]] | brojnadresu = 99 | godine1 = 2020–2021. | klubovi1 = [[Radnik Hadžići|Radnik]] | nastupi(golovi)1 = 27 (5) | godine2 = 2021–2022. | klubovi2 = [[NK Bravo|Bravo]] | nastupi(golovi)2 = 32 (1) | godine3 = 2022–2024. | klubovi3 = [[MFK Karviná|Karviná]] | nastupi(golovi)3 = 75 (16) | godine4 = 2025– | klubovi4 = [[Viktoria Plzeň]] | nastupi(golovi)4 = 40 (6) | reprezentacija = Da | nacionalnegodine1 = 2021–2022. | nacionalneekipe1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne Hercegovine U-21|Bosna i Hercegovina U21]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 5 (1) | nacionalnegodine2 = 2025. | nacionalneekipe2 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] | nacionalninastupi(golovi)2 = 11 (1) | zadnjiuređaj = 1. april 2026. }} '''Amar Memić''' (rođen 20. januara 2001) bosanskohercegovački je profesionalni fudbaler koji igra na krilnoj poziciji za češkog prvoligaša, [[FC Viktoria Plzeň|Viktoriju Plzeň]], te za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačku fudbalsku reprezentaciju]].<ref>{{Cite web|url=https://www.nfsbih.ba/reprezentacije/muske-reprezentacije/a-reprezentacija/igraci-a-reprezentacije/|title=Igrači "A" reprezentacije|website=www.nfsbih.ba|language=|access-date=1. 4. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.fcviktoria.cz/eng/clanek.asp?id=54648|title=Amar Memić extends contract until 2029|last=|first=|last2=|website=FC Viktoria Plzeň|language=cs|access-date=1. 4. 2026|last3=Kuba|first3=Coding Michal|last4=Kuba|first4=}}</ref> Memić je profesionalnu karijeru započeo u [[FK Radnik Hadžići|Radniku iz Hadžića]], prije nego što se pridružio [[NK Bravo|ljubljanskom Bravu]] 2021. Naredne godine prešao je u [[MFK Karviná|Karvinu]].<ref>{{Cite web|url=http://www.fcviktoria.cz/eng/clanek.asp?id=54433|title=The Christmas Party is not over! Amar Memic is coming to Victoria|last=|first=|last2=|website=FC Viktoria Plzeň|language=cs|access-date=1. 4. 2026|last3=|first3=|last4=|first4=}}</ref> Godine 2025. potpisao je za Viktoriju Plzeň.<ref>{{Cite web|url=https://tvarenasport.ba/fudbal/bh-fudbaler-potpisao-za-cesku-viktoriju-plzen/|title=Bh. fudbaler potpisao za češku Viktoriju Plzen|last=|first=|date=27. 12. 2024|website=Arena Sport|language=|access-date=1. 4. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.oslobodjenje.ba/sport/fudbal/ino-fudbal/amar-memic-potpisao-do-2029-godine-u-klubu-prezadovoljni-1108087/|title=Amar Memić potpisao do 2029. godine, u klubu prezadovoljni|last=|date=23. 1. 2026|website=Oslobođenje|language=|access-date=1. 4. 2026}}</ref> Bivši mladi reprezentativac Bosne i Hercegovine, Memić je debitovao za seniorsku ekipu 2025, skupivši ukupno 11 nastupa.<ref>Amar Memić je skupio ukupno 11 nastupa za fudbalsku A-reprezentaciju Bosne i Hercegovine, zaključno sa 31. 3. 2026. (zadnja utakmica protiv reprezentacije Italije).</ref> == Klupska karijera == === Rana karijera === Prve fudbalske korake Memić je napravio u Rudaru iz [[Breza (općina)|Breze]].<ref>{{Cite web|url=https://n1info.ba/sport/nogomet/novi-zmaj-pogledajte-golcinu-memica-u-dresu-nizeligasa-prije-8-godina-video/|title=Novi Zmaj: Pogledajte golčinu Memića u dresu niželigaša prije 8 godina (VIDEO)|date=23. 5. 2025|website=N1 info|language=|access-date=1. 4. 2026}}</ref> Kasnije je prošao omladinski pogon Radnika iz Hadžiča. Profesionalni debi upisao je protiv ekipe Travnika, 8. avgusta 2020, kao devetnaestogodišnjak. Dana 6. septembra iste godine postigao je svoj prvi pogodak u pobjedi nad ekipom [[Igman Konjic|konjičkog Igmana]]. U julu 2021. potpisao je za slovenači klub Bravo,<ref>NK Bravo (21. 7. 2021), [https://www.youtube.com/watch?v=GALBXpMyFM8 Amar Memić nov napadalec NK Bravo], pristupljeno 1. 4. 2026.</ref> da bi se godinu dana kasnije, u avgustu 2022. pridružio češkoj ekipi MFK Karviná. Početkom 2025. godine prešao je u Viktoriju iz Plzeňa. == Internacionalna karijera == Memić je bio dugogodišnji član [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|U-21 reprezentacije Bosne i Hercegovine]]. U martu 2025. godine dobio je prvi poziv u seniorsku reprezentaciju, za kvalifikacije za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|FIFA Svjetsko prvenstvo 2026]]. protiv [[Nogometna reprezentacija Rumunije|Rumunije]] i [[Nogometna reprezentacija Kipra|Kipra]].<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/memic-nevjerovatan-je-osjecaj-naci-se-na-spisku-selektora-i-biti-ovdje-s-reprezentativcima/250318167|title=Memić: Nevjerovatan je osjećaj naći se na spisku selektora i biti ovdje s reprezentativcima|website=Klix.ba|language=|access-date=1. 4. 2026}}</ref> Debitovao je protiv Rumunije 21. marta, kada je u 62. minuti ušao umjesto [[Armin Gigović|Armina Gigovića]].<ref>{{Cite web|url=https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044163--romania-vs-bosnia-and-herzegovina/|title=Romania-Bosnia and Herzegovina {{!}} European Qualifiers 2026|last=UEFA.com|website=UEFA.com|language=en|access-date=}}</ref> Dana 12. oktobra, u prijateljskoj utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija Malte|Malte]], Memić je postigao svoj prvi gol za seniorsku reprezentaciju.<ref>{{Cite web|url=https://n1info.ba/sport/nogomet/ubjedljiva-pobjeda-bih-na-malti-prvijenaci-memica-i-tabakovica-fotovideo/|title=Ubjedljiva pobjeda BiH na Malti: Prvijenci Memića, Tabakovića i Omerovića (FOTO/VIDEO)|date=12. 10. 2025|website=N1 info|language=|access-date=1. 4. 2026}}</ref> Nastupio je i u finalnoj utakmici baraža između Bosne i Hercegovine i [[Nogometna reprezentacija Italije|Italije]], odigranoj 31. marta 2026. U 41. minuti utakmice, kontranapad BiH nedozvoljenim startom nad Memićem prekinuo je [[Alessandro Bastoni]], koji je zbog toga isključen crvenim kartonom.<ref>{{Cite web|url=https://avaz.ba/sport/nogomet/1032898/video-memic-kao-brzi-voz-prosao-bastonija-italijan-dobio-direktan-crveni-karton|title=Video / Memić kao brzi voz prošao Bastonija, Italijan dobio direktan crveni karton|date=31. 3. 2026|website=Dnevni avaz|language=|access-date=1. 4. 2026}}</ref> Memić je kasnije tokom meča zbog povrede zamijenjen u 71. minuti susreta, a nakon uspješnijeg izvođenja jedanaesteraca, reprezentacija BiH ostvarila je plasman na Svjetsko prvenstvo.<ref>{{Cite web|url=https://n1info.ba/sport/nogomet/ovo-je-historija-ovo-je-bosna-i-hercegovina-pogledajte-penale-iz-zenice-video/|title=Ovo je historija! Ovo je Bosna i Hercegovina! Pogledajte penale iz Zenice (VIDEO)|date=31. 3. 2026|website=N1 info|language=|access-date=1. 4. 2026}}</ref> == Reference == [[Kategorija:Rođeni 2001.]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 21. vijeka]] [[Kategorija:Sportisti iz Sarajeva]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] phfli84jhy919ap0kr3lu7gny630t5u 3822118 3822117 2026-04-01T18:06:09Z Tulum387 155909 Manje gramatičke greške. 3822118 wikitext text/x-wiki {{Nogometaš | imenogometaša = Amar Memić | slika = | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|2001|01|20}} | rodnigrad = [[Sarajevo]] | rodnadržava = [[Bosna i Hercegovina]] | visina = 176 cm | nadimak = | pozicija = [[Krilo]] | omladinskipogoni = [[Rudar Breza]], [[Radnik Hadžići]] | omladinskegodine = | trenutniklub = [[Viktoria Plzeň]] | brojnadresu = 99 | godine1 = 2020–2021. | klubovi1 = [[Radnik Hadžići|Radnik]] | nastupi(golovi)1 = 27 (5) | godine2 = 2021–2022. | klubovi2 = [[NK Bravo|Bravo]] | nastupi(golovi)2 = 32 (1) | godine3 = 2022–2024. | klubovi3 = [[MFK Karviná|Karviná]] | nastupi(golovi)3 = 75 (16) | godine4 = 2025– | klubovi4 = [[Viktoria Plzeň]] | nastupi(golovi)4 = 40 (6) | reprezentacija = Da | nacionalnegodine1 = 2021–2022. | nacionalneekipe1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne Hercegovine U-21|Bosna i Hercegovina U21]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 5 (1) | nacionalnegodine2 = 2025. | nacionalneekipe2 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] | nacionalninastupi(golovi)2 = 11 (1) | zadnjiuređaj = 1. april 2026. }} '''Amar Memić''' (rođen 20. januara 2001) bosanskohercegovački je profesionalni fudbaler koji igra na krilnoj poziciji za češkog prvoligaša, [[FC Viktoria Plzeň|Viktoriju Plzeň]], te za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačku fudbalsku reprezentaciju]].<ref>{{Cite web|url=https://www.nfsbih.ba/reprezentacije/muske-reprezentacije/a-reprezentacija/igraci-a-reprezentacije/|title=Igrači "A" reprezentacije|website=www.nfsbih.ba|language=|access-date=1. 4. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.fcviktoria.cz/eng/clanek.asp?id=54648|title=Amar Memić extends contract until 2029|last=|first=|last2=|website=FC Viktoria Plzeň|language=cs|access-date=1. 4. 2026|last3=Kuba|first3=Coding Michal|last4=Kuba|first4=}}</ref> Memić je profesionalnu karijeru započeo u [[FK Radnik Hadžići|Radniku iz Hadžića]], prije nego što se pridružio [[NK Bravo|ljubljanskom Bravu]] 2021. Naredne godine prešao je u [[MFK Karviná|Karvinu]].<ref>{{Cite web|url=http://www.fcviktoria.cz/eng/clanek.asp?id=54433|title=The Christmas Party is not over! Amar Memic is coming to Victoria|last=|first=|last2=|website=FC Viktoria Plzeň|language=cs|access-date=1. 4. 2026|last3=|first3=|last4=|first4=}}</ref> Godine 2025. potpisao je za Viktoriju Plzeň.<ref>{{Cite web|url=https://tvarenasport.ba/fudbal/bh-fudbaler-potpisao-za-cesku-viktoriju-plzen/|title=Bh. fudbaler potpisao za češku Viktoriju Plzen|last=|first=|date=27. 12. 2024|website=Arena Sport|language=|access-date=1. 4. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.oslobodjenje.ba/sport/fudbal/ino-fudbal/amar-memic-potpisao-do-2029-godine-u-klubu-prezadovoljni-1108087/|title=Amar Memić potpisao do 2029. godine, u klubu prezadovoljni|last=|date=23. 1. 2026|website=Oslobođenje|language=|access-date=1. 4. 2026}}</ref> Bivši mladi reprezentativac Bosne i Hercegovine, Memić je debitovao za seniorsku ekipu 2025, skupivši ukupno 11 nastupa.<ref>Amar Memić je skupio ukupno 11 nastupa za fudbalsku A-reprezentaciju Bosne i Hercegovine, zaključno sa 31. 3. 2026. (zadnja utakmica protiv reprezentacije Italije).</ref> == Klupska karijera == === Rana karijera === Prve fudbalske korake Memić je napravio u Rudaru iz [[Breza (općina)|Breze]].<ref>{{Cite web|url=https://n1info.ba/sport/nogomet/novi-zmaj-pogledajte-golcinu-memica-u-dresu-nizeligasa-prije-8-godina-video/|title=Novi Zmaj: Pogledajte golčinu Memića u dresu niželigaša prije 8 godina (VIDEO)|date=23. 5. 2025|website=N1 info|language=|access-date=1. 4. 2026}}</ref> Kasnije je prošao omladinski pogon Radnika iz Hadžiča. Profesionalni debi upisao je protiv ekipe Travnika, 8. avgusta 2020, kao devetnaestogodišnjak. Dana 6. septembra iste godine postigao je svoj prvi pogodak u pobjedi nad ekipom [[Igman Konjic|konjičkog Igmana]]. U julu 2021. potpisao je za slovenački klub Bravo,<ref>NK Bravo (21. 7. 2021), [https://www.youtube.com/watch?v=GALBXpMyFM8 Amar Memić nov napadalec NK Bravo], pristupljeno 1. 4. 2026.</ref> da bi se godinu dana kasnije, u avgustu 2022. pridružio češkoj ekipi MFK Karviná. Početkom 2025. godine prešao je u Viktoriju iz Plzeňa. == Internacionalna karijera == Memić je bio dugogodišnji član [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|U-21 reprezentacije Bosne i Hercegovine]]. U martu 2025. godine dobio je prvi poziv za seniorsku reprezentaciju, za kvalifikacije za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|FIFA Svjetsko prvenstvo 2026]]. protiv [[Nogometna reprezentacija Rumunije|Rumunije]] i [[Nogometna reprezentacija Kipra|Kipra]].<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/memic-nevjerovatan-je-osjecaj-naci-se-na-spisku-selektora-i-biti-ovdje-s-reprezentativcima/250318167|title=Memić: Nevjerovatan je osjećaj naći se na spisku selektora i biti ovdje s reprezentativcima|website=Klix.ba|language=|access-date=1. 4. 2026}}</ref> Debitovao je protiv Rumunije 21. marta, kada je u 62. minuti ušao umjesto [[Armin Gigović|Armina Gigovića]].<ref>{{Cite web|url=https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044163--romania-vs-bosnia-and-herzegovina/|title=Romania-Bosnia and Herzegovina {{!}} European Qualifiers 2026|last=UEFA.com|website=UEFA.com|language=en|access-date=}}</ref> Dana 12. oktobra, u prijateljskoj utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija Malte|Malte]], Memić je postigao svoj prvi gol za seniorsku reprezentaciju.<ref>{{Cite web|url=https://n1info.ba/sport/nogomet/ubjedljiva-pobjeda-bih-na-malti-prvijenaci-memica-i-tabakovica-fotovideo/|title=Ubjedljiva pobjeda BiH na Malti: Prvijenci Memića, Tabakovića i Omerovića (FOTO/VIDEO)|date=12. 10. 2025|website=N1 info|language=|access-date=1. 4. 2026}}</ref> Nastupio je i u finalnoj utakmici baraža između Bosne i Hercegovine i [[Nogometna reprezentacija Italije|Italije]], odigranoj 31. marta 2026. U 41. minuti utakmice, kontranapad BiH nedozvoljenim startom nad Memićem prekinuo je [[Alessandro Bastoni]], koji je zbog toga isključen crvenim kartonom.<ref>{{Cite web|url=https://avaz.ba/sport/nogomet/1032898/video-memic-kao-brzi-voz-prosao-bastonija-italijan-dobio-direktan-crveni-karton|title=Video / Memić kao brzi voz prošao Bastonija, Italijan dobio direktan crveni karton|date=31. 3. 2026|website=Dnevni avaz|language=|access-date=1. 4. 2026}}</ref> Memić je kasnije tokom meča zbog povrede zamijenjen u 71. minuti susreta, a nakon uspješnijeg izvođenja jedanaesteraca, reprezentacija BiH ostvarila je plasman na Svjetsko prvenstvo.<ref>{{Cite web|url=https://n1info.ba/sport/nogomet/ovo-je-historija-ovo-je-bosna-i-hercegovina-pogledajte-penale-iz-zenice-video/|title=Ovo je historija! Ovo je Bosna i Hercegovina! Pogledajte penale iz Zenice (VIDEO)|date=31. 3. 2026|website=N1 info|language=|access-date=1. 4. 2026}}</ref> == Reference == [[Kategorija:Rođeni 2001.]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 21. vijeka]] [[Kategorija:Sportisti iz Sarajeva]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] n18yp7q70epzfe1n6sf63kvede5xrwh 3822126 3822118 2026-04-01T18:28:37Z Mhare 481 mnogi iz ovog podneblja su "rođeni" u Sarajevu jer nemaju porodilište 3822126 wikitext text/x-wiki {{Nogometaš | imenogometaša = Amar Memić | slika = | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|2001|01|20}} | rodnigrad = [[Sarajevo]] | rodnadržava = [[Bosna i Hercegovina]] | visina = 176 cm | nadimak = | pozicija = [[Krilo]] | omladinskipogoni = [[Rudar Breza]], [[Radnik Hadžići]] | omladinskegodine = | trenutniklub = [[Viktoria Plzeň]] | brojnadresu = 99 | godine1 = 2020–2021. | klubovi1 = [[Radnik Hadžići|Radnik]] | nastupi(golovi)1 = 27 (5) | godine2 = 2021–2022. | klubovi2 = [[NK Bravo|Bravo]] | nastupi(golovi)2 = 32 (1) | godine3 = 2022–2024. | klubovi3 = [[MFK Karviná|Karviná]] | nastupi(golovi)3 = 75 (16) | godine4 = 2025– | klubovi4 = [[Viktoria Plzeň]] | nastupi(golovi)4 = 40 (6) | reprezentacija = Da | nacionalnegodine1 = 2021–2022. | nacionalneekipe1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne Hercegovine U-21|Bosna i Hercegovina U21]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 5 (1) | nacionalnegodine2 = 2025. | nacionalneekipe2 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] | nacionalninastupi(golovi)2 = 11 (1) | zadnjiuređaj = 1. april 2026. }} '''Amar Memić''' (rođen 20. januara 2001) bosanskohercegovački je profesionalni fudbaler koji igra na krilnoj poziciji za češkog prvoligaša, [[FC Viktoria Plzeň|Viktoriju Plzeň]], te za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačku fudbalsku reprezentaciju]].<ref>{{Cite web|url=https://www.nfsbih.ba/reprezentacije/muske-reprezentacije/a-reprezentacija/igraci-a-reprezentacije/|title=Igrači "A" reprezentacije|website=www.nfsbih.ba|language=|access-date=1. 4. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.fcviktoria.cz/eng/clanek.asp?id=54648|title=Amar Memić extends contract until 2029|last=|first=|last2=|website=FC Viktoria Plzeň|language=cs|access-date=1. 4. 2026|last3=Kuba|first3=Coding Michal|last4=Kuba|first4=}}</ref> Memić je profesionalnu karijeru započeo u [[FK Radnik Hadžići|Radniku iz Hadžića]], prije nego što se pridružio [[NK Bravo|ljubljanskom Bravu]] 2021. Naredne godine prešao je u [[MFK Karviná|Karvinu]].<ref>{{Cite web|url=http://www.fcviktoria.cz/eng/clanek.asp?id=54433|title=The Christmas Party is not over! Amar Memic is coming to Victoria|last=|first=|last2=|website=FC Viktoria Plzeň|language=cs|access-date=1. 4. 2026|last3=|first3=|last4=|first4=}}</ref> Godine 2025. potpisao je za Viktoriju Plzeň.<ref>{{Cite web|url=https://tvarenasport.ba/fudbal/bh-fudbaler-potpisao-za-cesku-viktoriju-plzen/|title=Bh. fudbaler potpisao za češku Viktoriju Plzen|last=|first=|date=27. 12. 2024|website=Arena Sport|language=|access-date=1. 4. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.oslobodjenje.ba/sport/fudbal/ino-fudbal/amar-memic-potpisao-do-2029-godine-u-klubu-prezadovoljni-1108087/|title=Amar Memić potpisao do 2029. godine, u klubu prezadovoljni|last=|date=23. 1. 2026|website=Oslobođenje|language=|access-date=1. 4. 2026}}</ref> Bivši mladi reprezentativac Bosne i Hercegovine, Memić je debitovao za seniorsku ekipu 2025, skupivši ukupno 11 nastupa.<ref>Amar Memić je skupio ukupno 11 nastupa za fudbalsku A-reprezentaciju Bosne i Hercegovine, zaključno sa 31. 3. 2026. (zadnja utakmica protiv reprezentacije Italije).</ref> == Klupska karijera == === Rana karijera === Prve fudbalske korake Memić je napravio u Rudaru iz [[Breza (općina)|Breze]] gdje je i odrastao.<ref>{{Cite web|url=https://n1info.ba/sport/nogomet/novi-zmaj-pogledajte-golcinu-memica-u-dresu-nizeligasa-prije-8-godina-video/|title=Novi Zmaj: Pogledajte golčinu Memića u dresu niželigaša prije 8 godina (VIDEO)|date=23. 5. 2025|website=N1 info|language=|access-date=1. 4. 2026}}</ref> Kasnije je prošao omladinski pogon Radnika iz Hadžiča. Profesionalni debi upisao je protiv ekipe Travnika, 8. avgusta 2020, kao devetnaestogodišnjak. Dana 6. septembra iste godine postigao je svoj prvi pogodak u pobjedi nad ekipom [[Igman Konjic|konjičkog Igmana]]. U julu 2021. potpisao je za slovenački klub Bravo,<ref>NK Bravo (21. 7. 2021), [https://www.youtube.com/watch?v=GALBXpMyFM8 Amar Memić nov napadalec NK Bravo], pristupljeno 1. 4. 2026.</ref> da bi se godinu dana kasnije, u avgustu 2022. pridružio češkoj ekipi MFK Karviná. Početkom 2025. godine prešao je u Viktoriju iz Plzeňa. == Internacionalna karijera == Memić je bio dugogodišnji član [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|U-21 reprezentacije Bosne i Hercegovine]]. U martu 2025. godine dobio je prvi poziv za seniorsku reprezentaciju, za kvalifikacije za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|FIFA Svjetsko prvenstvo 2026]]. protiv [[Nogometna reprezentacija Rumunije|Rumunije]] i [[Nogometna reprezentacija Kipra|Kipra]].<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/memic-nevjerovatan-je-osjecaj-naci-se-na-spisku-selektora-i-biti-ovdje-s-reprezentativcima/250318167|title=Memić: Nevjerovatan je osjećaj naći se na spisku selektora i biti ovdje s reprezentativcima|website=Klix.ba|language=|access-date=1. 4. 2026}}</ref> Debitovao je protiv Rumunije 21. marta, kada je u 62. minuti ušao umjesto [[Armin Gigović|Armina Gigovića]].<ref>{{Cite web|url=https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044163--romania-vs-bosnia-and-herzegovina/|title=Romania-Bosnia and Herzegovina {{!}} European Qualifiers 2026|last=UEFA.com|website=UEFA.com|language=en|access-date=}}</ref> Dana 12. oktobra, u prijateljskoj utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija Malte|Malte]], Memić je postigao svoj prvi gol za seniorsku reprezentaciju.<ref>{{Cite web|url=https://n1info.ba/sport/nogomet/ubjedljiva-pobjeda-bih-na-malti-prvijenaci-memica-i-tabakovica-fotovideo/|title=Ubjedljiva pobjeda BiH na Malti: Prvijenci Memića, Tabakovića i Omerovića (FOTO/VIDEO)|date=12. 10. 2025|website=N1 info|language=|access-date=1. 4. 2026}}</ref> Nastupio je i u finalnoj utakmici baraža između Bosne i Hercegovine i [[Nogometna reprezentacija Italije|Italije]], odigranoj 31. marta 2026. U 41. minuti utakmice, kontranapad BiH nedozvoljenim startom nad Memićem prekinuo je [[Alessandro Bastoni]], koji je zbog toga isključen crvenim kartonom.<ref>{{Cite web|url=https://avaz.ba/sport/nogomet/1032898/video-memic-kao-brzi-voz-prosao-bastonija-italijan-dobio-direktan-crveni-karton|title=Video / Memić kao brzi voz prošao Bastonija, Italijan dobio direktan crveni karton|date=31. 3. 2026|website=Dnevni avaz|language=|access-date=1. 4. 2026}}</ref> Memić je kasnije tokom meča zbog povrede zamijenjen u 71. minuti susreta, a nakon uspješnijeg izvođenja jedanaesteraca, reprezentacija BiH ostvarila je plasman na Svjetsko prvenstvo.<ref>{{Cite web|url=https://n1info.ba/sport/nogomet/ovo-je-historija-ovo-je-bosna-i-hercegovina-pogledajte-penale-iz-zenice-video/|title=Ovo je historija! Ovo je Bosna i Hercegovina! Pogledajte penale iz Zenice (VIDEO)|date=31. 3. 2026|website=N1 info|language=|access-date=1. 4. 2026}}</ref> == Reference == [[Kategorija:Rođeni 2001.]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 21. vijeka]] [[Kategorija:Sportisti iz Sarajeva]] <references /> [[Kategorija:Biografije, Breza]] rwms7gc1rrvkvtuve6qk6z85wh1us6m 3822127 3822126 2026-04-01T18:28:59Z Mhare 481 3822127 wikitext text/x-wiki {{Nogometaš | imenogometaša = Amar Memić | slika = | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|2001|01|20}} | rodnigrad = [[Sarajevo]] | rodnadržava = [[Bosna i Hercegovina]] | visina = 176 cm | nadimak = | pozicija = [[Krilo]] | omladinskipogoni = [[Rudar Breza]], [[Radnik Hadžići]] | omladinskegodine = | trenutniklub = [[Viktoria Plzeň]] | brojnadresu = 99 | godine1 = 2020–2021. | klubovi1 = [[Radnik Hadžići|Radnik]] | nastupi(golovi)1 = 27 (5) | godine2 = 2021–2022. | klubovi2 = [[NK Bravo|Bravo]] | nastupi(golovi)2 = 32 (1) | godine3 = 2022–2024. | klubovi3 = [[MFK Karviná|Karviná]] | nastupi(golovi)3 = 75 (16) | godine4 = 2025– | klubovi4 = [[Viktoria Plzeň]] | nastupi(golovi)4 = 40 (6) | reprezentacija = Da | nacionalnegodine1 = 2021–2022. | nacionalneekipe1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne Hercegovine U-21|Bosna i Hercegovina U21]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 5 (1) | nacionalnegodine2 = 2025. | nacionalneekipe2 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] | nacionalninastupi(golovi)2 = 11 (1) | zadnjiuređaj = 1. april 2026. }} '''Amar Memić''' (rođen 20. januara 2001) bosanskohercegovački je profesionalni fudbaler koji igra na krilnoj poziciji za češkog prvoligaša, [[FC Viktoria Plzeň|Viktoriju Plzeň]], te za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačku fudbalsku reprezentaciju]].<ref>{{Cite web|url=https://www.nfsbih.ba/reprezentacije/muske-reprezentacije/a-reprezentacija/igraci-a-reprezentacije/|title=Igrači "A" reprezentacije|website=www.nfsbih.ba|language=|access-date=1. 4. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.fcviktoria.cz/eng/clanek.asp?id=54648|title=Amar Memić extends contract until 2029|last=|first=|last2=|website=FC Viktoria Plzeň|language=cs|access-date=1. 4. 2026|last3=Kuba|first3=Coding Michal|last4=Kuba|first4=}}</ref> Memić je profesionalnu karijeru započeo u [[FK Radnik Hadžići|Radniku iz Hadžića]], prije nego što se pridružio [[NK Bravo|ljubljanskom Bravu]] 2021. Naredne godine prešao je u [[MFK Karviná|Karvinu]].<ref>{{Cite web|url=http://www.fcviktoria.cz/eng/clanek.asp?id=54433|title=The Christmas Party is not over! Amar Memic is coming to Victoria|last=|first=|last2=|website=FC Viktoria Plzeň|language=cs|access-date=1. 4. 2026|last3=|first3=|last4=|first4=}}</ref> Godine 2025. potpisao je za Viktoriju Plzeň.<ref>{{Cite web|url=https://tvarenasport.ba/fudbal/bh-fudbaler-potpisao-za-cesku-viktoriju-plzen/|title=Bh. fudbaler potpisao za češku Viktoriju Plzen|last=|first=|date=27. 12. 2024|website=Arena Sport|language=|access-date=1. 4. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.oslobodjenje.ba/sport/fudbal/ino-fudbal/amar-memic-potpisao-do-2029-godine-u-klubu-prezadovoljni-1108087/|title=Amar Memić potpisao do 2029. godine, u klubu prezadovoljni|last=|date=23. 1. 2026|website=Oslobođenje|language=|access-date=1. 4. 2026}}</ref> Bivši mladi reprezentativac Bosne i Hercegovine, Memić je debitovao za seniorsku ekipu 2025, skupivši ukupno 11 nastupa.<ref>Amar Memić je skupio ukupno 11 nastupa za fudbalsku A-reprezentaciju Bosne i Hercegovine, zaključno sa 31. 3. 2026. (zadnja utakmica protiv reprezentacije Italije).</ref> == Klupska karijera == === Rana karijera === Prve fudbalske korake Memić je napravio u Rudaru iz [[Breza (općina)|Breze]] gdje je i odrastao.<ref>{{Cite web|url=https://n1info.ba/sport/nogomet/novi-zmaj-pogledajte-golcinu-memica-u-dresu-nizeligasa-prije-8-godina-video/|title=Novi Zmaj: Pogledajte golčinu Memića u dresu niželigaša prije 8 godina (VIDEO)|date=23. 5. 2025|website=N1 info|language=|access-date=1. 4. 2026}}</ref> Kasnije je prošao omladinski pogon Radnika iz Hadžiča. Profesionalni debi upisao je protiv ekipe Travnika, 8. avgusta 2020, kao devetnaestogodišnjak. Dana 6. septembra iste godine postigao je svoj prvi pogodak u pobjedi nad ekipom [[Igman Konjic|konjičkog Igmana]]. U julu 2021. potpisao je za slovenački klub Bravo,<ref>NK Bravo (21. 7. 2021), [https://www.youtube.com/watch?v=GALBXpMyFM8 Amar Memić nov napadalec NK Bravo], pristupljeno 1. 4. 2026.</ref> da bi se godinu dana kasnije, u avgustu 2022. pridružio češkoj ekipi MFK Karviná. Početkom 2025. godine prešao je u Viktoriju iz Plzeňa. == Internacionalna karijera == Memić je bio dugogodišnji član [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|U-21 reprezentacije Bosne i Hercegovine]]. U martu 2025. godine dobio je prvi poziv za seniorsku reprezentaciju, za kvalifikacije za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|FIFA Svjetsko prvenstvo 2026]]. protiv [[Nogometna reprezentacija Rumunije|Rumunije]] i [[Nogometna reprezentacija Kipra|Kipra]].<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/memic-nevjerovatan-je-osjecaj-naci-se-na-spisku-selektora-i-biti-ovdje-s-reprezentativcima/250318167|title=Memić: Nevjerovatan je osjećaj naći se na spisku selektora i biti ovdje s reprezentativcima|website=Klix.ba|language=|access-date=1. 4. 2026}}</ref> Debitovao je protiv Rumunije 21. marta, kada je u 62. minuti ušao umjesto [[Armin Gigović|Armina Gigovića]].<ref>{{Cite web|url=https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044163--romania-vs-bosnia-and-herzegovina/|title=Romania-Bosnia and Herzegovina {{!}} European Qualifiers 2026|last=UEFA.com|website=UEFA.com|language=en|access-date=}}</ref> Dana 12. oktobra, u prijateljskoj utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija Malte|Malte]], Memić je postigao svoj prvi gol za seniorsku reprezentaciju.<ref>{{Cite web|url=https://n1info.ba/sport/nogomet/ubjedljiva-pobjeda-bih-na-malti-prvijenaci-memica-i-tabakovica-fotovideo/|title=Ubjedljiva pobjeda BiH na Malti: Prvijenci Memića, Tabakovića i Omerovića (FOTO/VIDEO)|date=12. 10. 2025|website=N1 info|language=|access-date=1. 4. 2026}}</ref> Nastupio je i u finalnoj utakmici baraža između Bosne i Hercegovine i [[Nogometna reprezentacija Italije|Italije]], odigranoj 31. marta 2026. U 41. minuti utakmice, kontranapad BiH nedozvoljenim startom nad Memićem prekinuo je [[Alessandro Bastoni]], koji je zbog toga isključen crvenim kartonom.<ref>{{Cite web|url=https://avaz.ba/sport/nogomet/1032898/video-memic-kao-brzi-voz-prosao-bastonija-italijan-dobio-direktan-crveni-karton|title=Video / Memić kao brzi voz prošao Bastonija, Italijan dobio direktan crveni karton|date=31. 3. 2026|website=Dnevni avaz|language=|access-date=1. 4. 2026}}</ref> Memić je kasnije tokom meča zbog povrede zamijenjen u 71. minuti susreta, a nakon uspješnijeg izvođenja jedanaesteraca, reprezentacija BiH ostvarila je plasman na Svjetsko prvenstvo.<ref>{{Cite web|url=https://n1info.ba/sport/nogomet/ovo-je-historija-ovo-je-bosna-i-hercegovina-pogledajte-penale-iz-zenice-video/|title=Ovo je historija! Ovo je Bosna i Hercegovina! Pogledajte penale iz Zenice (VIDEO)|date=31. 3. 2026|website=N1 info|language=|access-date=1. 4. 2026}}</ref> == Reference == [[Kategorija:Rođeni 2001.]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 21. vijeka]] <references /> [[Kategorija:Biografije, Breza]] [[Kategorija:Sportisti iz Breze]] 4uus61qydabebsajc3vdcvxgii82dfo 3822241 3822127 2026-04-02T06:20:55Z Panasko 146730 +[[Kategorija:Živi ljudi]]; ±[[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti]]→[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3822241 wikitext text/x-wiki {{Nogometaš | imenogometaša = Amar Memić | slika = | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|2001|01|20}} | rodnigrad = [[Sarajevo]] | rodnadržava = [[Bosna i Hercegovina]] | visina = 176&nbsp;cm | nadimak = | pozicija = [[Krilo]] | omladinskipogoni = [[Rudar Breza]], [[Radnik Hadžići]] | omladinskegodine = | trenutniklub = [[Viktoria Plzeň]] | brojnadresu = 99 | godine1 = 2020–2021. | klubovi1 = [[Radnik Hadžići|Radnik]] | nastupi(golovi)1 = 27 (5) | godine2 = 2021–2022. | klubovi2 = [[NK Bravo|Bravo]] | nastupi(golovi)2 = 32 (1) | godine3 = 2022–2024. | klubovi3 = [[MFK Karviná|Karviná]] | nastupi(golovi)3 = 75 (16) | godine4 = 2025– | klubovi4 = [[Viktoria Plzeň]] | nastupi(golovi)4 = 40 (6) | reprezentacija = Da | nacionalnegodine1 = 2021–2022. | nacionalneekipe1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne Hercegovine U-21|Bosna i Hercegovina U21]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 5 (1) | nacionalnegodine2 = 2025. | nacionalneekipe2 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] | nacionalninastupi(golovi)2 = 11 (1) | zadnjiuređaj = 1. april 2026. }} '''Amar Memić''' (rođen 20. januara 2001) bosanskohercegovački je profesionalni fudbaler koji igra na krilnoj poziciji za češkog prvoligaša, [[FC Viktoria Plzeň|Viktoriju Plzeň]], te za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačku fudbalsku reprezentaciju]].<ref>{{Cite web|url=https://www.nfsbih.ba/reprezentacije/muske-reprezentacije/a-reprezentacija/igraci-a-reprezentacije/|title=Igrači "A" reprezentacije|website=www.nfsbih.ba|language=|access-date=1. 4. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.fcviktoria.cz/eng/clanek.asp?id=54648|title=Amar Memić extends contract until 2029|last=|first=|last2=|website=FC Viktoria Plzeň|language=cs|access-date=1. 4. 2026|last3=Kuba|first3=Coding Michal|last4=Kuba|first4=}}</ref> Memić je profesionalnu karijeru započeo u [[FK Radnik Hadžići|Radniku iz Hadžića]], prije nego što se pridružio [[NK Bravo|ljubljanskom Bravu]] 2021. Naredne godine prešao je u [[MFK Karviná|Karvinu]].<ref>{{Cite web|url=http://www.fcviktoria.cz/eng/clanek.asp?id=54433|title=The Christmas Party is not over! Amar Memic is coming to Victoria|last=|first=|last2=|website=FC Viktoria Plzeň|language=cs|access-date=1. 4. 2026|last3=|first3=|last4=|first4=}}</ref> Godine 2025. potpisao je za Viktoriju Plzeň.<ref>{{Cite web|url=https://tvarenasport.ba/fudbal/bh-fudbaler-potpisao-za-cesku-viktoriju-plzen/|title=Bh. fudbaler potpisao za češku Viktoriju Plzen|last=|first=|date=27. 12. 2024|website=Arena Sport|language=|access-date=1. 4. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.oslobodjenje.ba/sport/fudbal/ino-fudbal/amar-memic-potpisao-do-2029-godine-u-klubu-prezadovoljni-1108087/|title=Amar Memić potpisao do 2029. godine, u klubu prezadovoljni|last=|date=23. 1. 2026|website=Oslobođenje|language=|access-date=1. 4. 2026}}</ref> Bivši mladi reprezentativac Bosne i Hercegovine, Memić je debitovao za seniorsku ekipu 2025, skupivši ukupno 11 nastupa.<ref>Amar Memić je skupio ukupno 11 nastupa za fudbalsku A-reprezentaciju Bosne i Hercegovine, zaključno sa 31. 3. 2026. (zadnja utakmica protiv reprezentacije Italije).</ref> == Klupska karijera == === Rana karijera === Prve fudbalske korake Memić je napravio u Rudaru iz [[Breza (općina)|Breze]] gdje je i odrastao.<ref>{{Cite web|url=https://n1info.ba/sport/nogomet/novi-zmaj-pogledajte-golcinu-memica-u-dresu-nizeligasa-prije-8-godina-video/|title=Novi Zmaj: Pogledajte golčinu Memića u dresu niželigaša prije 8 godina (VIDEO)|date=23. 5. 2025|website=N1 info|language=|access-date=1. 4. 2026}}</ref> Kasnije je prošao omladinski pogon Radnika iz Hadžiča. Profesionalni debi upisao je protiv ekipe Travnika, 8. avgusta 2020, kao devetnaestogodišnjak. Dana 6. septembra iste godine postigao je svoj prvi pogodak u pobjedi nad ekipom [[Igman Konjic|konjičkog Igmana]]. U julu 2021. potpisao je za slovenački klub Bravo,<ref>NK Bravo (21. 7. 2021), [https://www.youtube.com/watch?v=GALBXpMyFM8 Amar Memić nov napadalec NK Bravo], pristupljeno 1. 4. 2026.</ref> da bi se godinu dana kasnije, u avgustu 2022. pridružio češkoj ekipi MFK Karviná. Početkom 2025. godine prešao je u Viktoriju iz Plzeňa. == Internacionalna karijera == Memić je bio dugogodišnji član [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|U-21 reprezentacije Bosne i Hercegovine]]. U martu 2025. godine dobio je prvi poziv za seniorsku reprezentaciju, za kvalifikacije za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|FIFA Svjetsko prvenstvo 2026]]. protiv [[Nogometna reprezentacija Rumunije|Rumunije]] i [[Nogometna reprezentacija Kipra|Kipra]].<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/memic-nevjerovatan-je-osjecaj-naci-se-na-spisku-selektora-i-biti-ovdje-s-reprezentativcima/250318167|title=Memić: Nevjerovatan je osjećaj naći se na spisku selektora i biti ovdje s reprezentativcima|website=Klix.ba|language=|access-date=1. 4. 2026}}</ref> Debitovao je protiv Rumunije 21. marta, kada je u 62. minuti ušao umjesto [[Armin Gigović|Armina Gigovića]].<ref>{{Cite web|url=https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044163--romania-vs-bosnia-and-herzegovina/|title=Romania-Bosnia and Herzegovina {{!}} European Qualifiers 2026|last=UEFA.com|website=UEFA.com|language=en|access-date=}}</ref> Dana 12. oktobra, u prijateljskoj utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija Malte|Malte]], Memić je postigao svoj prvi gol za seniorsku reprezentaciju.<ref>{{Cite web|url=https://n1info.ba/sport/nogomet/ubjedljiva-pobjeda-bih-na-malti-prvijenaci-memica-i-tabakovica-fotovideo/|title=Ubjedljiva pobjeda BiH na Malti: Prvijenci Memića, Tabakovića i Omerovića (FOTO/VIDEO)|date=12. 10. 2025|website=N1 info|language=|access-date=1. 4. 2026}}</ref> Nastupio je i u finalnoj utakmici baraža između Bosne i Hercegovine i [[Nogometna reprezentacija Italije|Italije]], odigranoj 31. marta 2026. U 41. minuti utakmice, kontranapad BiH nedozvoljenim startom nad Memićem prekinuo je [[Alessandro Bastoni]], koji je zbog toga isključen crvenim kartonom.<ref>{{Cite web|url=https://avaz.ba/sport/nogomet/1032898/video-memic-kao-brzi-voz-prosao-bastonija-italijan-dobio-direktan-crveni-karton|title=Video / Memić kao brzi voz prošao Bastonija, Italijan dobio direktan crveni karton|date=31. 3. 2026|website=Dnevni avaz|language=|access-date=1. 4. 2026}}</ref> Memić je kasnije tokom meča zbog povrede zamijenjen u 71. minuti susreta, a nakon uspješnijeg izvođenja jedanaesteraca, reprezentacija BiH ostvarila je plasman na Svjetsko prvenstvo.<ref>{{Cite web|url=https://n1info.ba/sport/nogomet/ovo-je-historija-ovo-je-bosna-i-hercegovina-pogledajte-penale-iz-zenice-video/|title=Ovo je historija! Ovo je Bosna i Hercegovina! Pogledajte penale iz Zenice (VIDEO)|date=31. 3. 2026|website=N1 info|language=|access-date=1. 4. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Memić, Amar}} [[Kategorija:Rođeni 2001.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 21. vijeka]] [[Kategorija:Biografije, Breza]] [[Kategorija:Sportisti iz Breze]] alqcsqksi6kwpzi0co6o40n38zcl3tq 3822255 3822241 2026-04-02T06:46:59Z Panasko 146730 3822255 wikitext text/x-wiki {{Nogometaš | imenogometaša = Amar Memić | slika = | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|2001|01|20}} | rodnigrad = [[Sarajevo]] | rodnadržava = [[Bosna i Hercegovina]] | visina = 176&nbsp;cm | nadimak = | pozicija = [[Krilo]] | omladinskipogoni = [[Rudar Breza]], [[Radnik Hadžići]] | omladinskegodine = | trenutniklub = [[FC Viktoria Plzeň]] | brojnadresu = 99 | godine1 = 2020–2021. | klubovi1 = [[Radnik Hadžići|Radnik]] | nastupi(golovi)1 = 27 (5) | godine2 = 2021–2022. | klubovi2 = [[NK Bravo|Bravo]] | nastupi(golovi)2 = 32 (1) | godine3 = 2022–2024. | klubovi3 = [[MFK Karviná|Karviná]] | nastupi(golovi)3 = 75 (16) | godine4 = 2025– | klubovi4 = [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]] | nastupi(golovi)4 = 40 (6) | reprezentacija = Da | nacionalnegodine1 = 2021–2022. | nacionalneekipe1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne Hercegovine U-21|Bosna i Hercegovina U21]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 5 (1) | nacionalnegodine2 = 2025. | nacionalneekipe2 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] | nacionalninastupi(golovi)2 = 11 (1) | zadnjiuređaj = 1. april 2026. }} '''Amar Memić''' (rođen 20. januara 2001) bosanskohercegovački je profesionalni fudbaler koji igra na krilnoj poziciji za češkog prvoligaša, [[FC Viktoria Plzeň|Viktoriju Plzeň]], te za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačku fudbalsku reprezentaciju]].<ref>{{Cite web|url=https://www.nfsbih.ba/reprezentacije/muske-reprezentacije/a-reprezentacija/igraci-a-reprezentacije/|title=Igrači "A" reprezentacije|website=www.nfsbih.ba|language=|access-date=1. 4. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.fcviktoria.cz/eng/clanek.asp?id=54648|title=Amar Memić extends contract until 2029|last=|first=|last2=|website=FC Viktoria Plzeň|language=cs|access-date=1. 4. 2026|last3=Kuba|first3=Coding Michal|last4=Kuba|first4=}}</ref> Memić je profesionalnu karijeru započeo u [[FK Radnik Hadžići|Radniku iz Hadžića]], prije nego što se pridružio [[NK Bravo|ljubljanskom Bravu]] 2021. Naredne godine prešao je u [[MFK Karviná|Karvinu]].<ref>{{Cite web|url=http://www.fcviktoria.cz/eng/clanek.asp?id=54433|title=The Christmas Party is not over! Amar Memic is coming to Victoria|last=|first=|last2=|website=FC Viktoria Plzeň|language=cs|access-date=1. 4. 2026|last3=|first3=|last4=|first4=}}</ref> Godine 2025. potpisao je za Viktoriju Plzeň.<ref>{{Cite web|url=https://tvarenasport.ba/fudbal/bh-fudbaler-potpisao-za-cesku-viktoriju-plzen/|title=Bh. fudbaler potpisao za češku Viktoriju Plzen|last=|first=|date=27. 12. 2024|website=Arena Sport|language=|access-date=1. 4. 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.oslobodjenje.ba/sport/fudbal/ino-fudbal/amar-memic-potpisao-do-2029-godine-u-klubu-prezadovoljni-1108087/|title=Amar Memić potpisao do 2029. godine, u klubu prezadovoljni|last=|date=23. 1. 2026|website=Oslobođenje|language=|access-date=1. 4. 2026}}</ref> Bivši mladi reprezentativac Bosne i Hercegovine, Memić je debitovao za seniorsku ekipu 2025, skupivši ukupno 11 nastupa.<ref>Amar Memić je skupio ukupno 11 nastupa za fudbalsku A-reprezentaciju Bosne i Hercegovine, zaključno sa 31. 3. 2026. (zadnja utakmica protiv reprezentacije Italije).</ref> == Klupska karijera == === Rana karijera === Prve fudbalske korake Memić je napravio u Rudaru iz [[Breza (općina)|Breze]] gdje je i odrastao.<ref>{{Cite web|url=https://n1info.ba/sport/nogomet/novi-zmaj-pogledajte-golcinu-memica-u-dresu-nizeligasa-prije-8-godina-video/|title=Novi Zmaj: Pogledajte golčinu Memića u dresu niželigaša prije 8 godina (VIDEO)|date=23. 5. 2025|website=N1 info|language=|access-date=1. 4. 2026}}</ref> Kasnije je prošao omladinski pogon Radnika iz Hadžiča. Profesionalni debi upisao je protiv ekipe Travnika, 8. avgusta 2020, kao devetnaestogodišnjak. Dana 6. septembra iste godine postigao je svoj prvi pogodak u pobjedi nad ekipom [[Igman Konjic|konjičkog Igmana]]. U julu 2021. potpisao je za slovenački klub Bravo,<ref>NK Bravo (21. 7. 2021), [https://www.youtube.com/watch?v=GALBXpMyFM8 Amar Memić nov napadalec NK Bravo], pristupljeno 1. 4. 2026.</ref> da bi se godinu dana kasnije, u avgustu 2022. pridružio češkoj ekipi MFK Karviná. Početkom 2025. godine prešao je u Viktoriju iz Plzeňa. == Internacionalna karijera == Memić je bio dugogodišnji član [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|U-21 reprezentacije Bosne i Hercegovine]]. U martu 2025. godine dobio je prvi poziv za seniorsku reprezentaciju, za kvalifikacije za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|FIFA Svjetsko prvenstvo 2026]]. protiv [[Nogometna reprezentacija Rumunije|Rumunije]] i [[Nogometna reprezentacija Kipra|Kipra]].<ref>{{Cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/memic-nevjerovatan-je-osjecaj-naci-se-na-spisku-selektora-i-biti-ovdje-s-reprezentativcima/250318167|title=Memić: Nevjerovatan je osjećaj naći se na spisku selektora i biti ovdje s reprezentativcima|website=Klix.ba|language=|access-date=1. 4. 2026}}</ref> Debitovao je protiv Rumunije 21. marta, kada je u 62. minuti ušao umjesto [[Armin Gigović|Armina Gigovića]].<ref>{{Cite web|url=https://www.uefa.com/european-qualifiers/match/2044163--romania-vs-bosnia-and-herzegovina/|title=Romania-Bosnia and Herzegovina {{!}} European Qualifiers 2026|last=UEFA.com|website=UEFA.com|language=en|access-date=}}</ref> Dana 12. oktobra, u prijateljskoj utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija Malte|Malte]], Memić je postigao svoj prvi gol za seniorsku reprezentaciju.<ref>{{Cite web|url=https://n1info.ba/sport/nogomet/ubjedljiva-pobjeda-bih-na-malti-prvijenaci-memica-i-tabakovica-fotovideo/|title=Ubjedljiva pobjeda BiH na Malti: Prvijenci Memića, Tabakovića i Omerovića (FOTO/VIDEO)|date=12. 10. 2025|website=N1 info|language=|access-date=1. 4. 2026}}</ref> Nastupio je i u finalnoj utakmici baraža između Bosne i Hercegovine i [[Nogometna reprezentacija Italije|Italije]], odigranoj 31. marta 2026. U 41. minuti utakmice, kontranapad BiH nedozvoljenim startom nad Memićem prekinuo je [[Alessandro Bastoni]], koji je zbog toga isključen crvenim kartonom.<ref>{{Cite web|url=https://avaz.ba/sport/nogomet/1032898/video-memic-kao-brzi-voz-prosao-bastonija-italijan-dobio-direktan-crveni-karton|title=Video / Memić kao brzi voz prošao Bastonija, Italijan dobio direktan crveni karton|date=31. 3. 2026|website=Dnevni avaz|language=|access-date=1. 4. 2026}}</ref> Memić je kasnije tokom meča zbog povrede zamijenjen u 71. minuti susreta, a nakon uspješnijeg izvođenja jedanaesteraca, reprezentacija BiH ostvarila je plasman na Svjetsko prvenstvo.<ref>{{Cite web|url=https://n1info.ba/sport/nogomet/ovo-je-historija-ovo-je-bosna-i-hercegovina-pogledajte-penale-iz-zenice-video/|title=Ovo je historija! Ovo je Bosna i Hercegovina! Pogledajte penale iz Zenice (VIDEO)|date=31. 3. 2026|website=N1 info|language=|access-date=1. 4. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Memić, Amar}} [[Kategorija:Rođeni 2001.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Breza]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 21. vijeka]] [[Kategorija:Sportisti iz Breze]] 5wu4lon5xu2rzjmblmizi1yji3su77f Nihad Mujakić 0 532828 3822116 2026-04-01T18:01:16Z Unrelated9966 178239 Nova stranica: {{Nogometaš | imenogometaša = Nihad Mujakić | slika = | opis = | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1998|04|15}} | rodnigrad = [[Sarajevo]] | rodnadržava = [[Bosna i Hercegovina]] | visina = 189 cm | pozicija = [[Odbrambeni igrač (nogomet)|Stoper]] | omladinskegodine = | omladinskipogoni = FK Sarajevo|... 3822116 wikitext text/x-wiki {{Nogometaš | imenogometaša = Nihad Mujakić | slika = | opis = | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1998|04|15}} | rodnigrad = [[Sarajevo]] | rodnadržava = [[Bosna i Hercegovina]] | visina = 189 cm | pozicija = [[Odbrambeni igrač (nogomet)|Stoper]] | omladinskegodine = | omladinskipogoni = [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | trenutniklub = [[Gaziantep F.K.|Gaziantep]] (posudba iz [[FK Partizan|Partizana]]) | brojnadresu = 5 | godine1 = 2016–2019. | klubovi1 = [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | nastupi(golovi)1 = 46 (0) | godine2 = 2019–2022. | klubovi2 = [[KV Kortrijk|Kortrijk]] | nastupi(golovi)2 = 1 (0) | godine3 = 2020–2021. | klubovi3 = → [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] (posudba) | nastupi(golovi)3 = 26 (0) | godine4 = 2021–2022. | klubovi4 = → [[K.S.K. Beveren|Beveren]] (posudba) | nastupi(golovi)4 = 7 (0) | godine5 = 2022. | klubovi5 = [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | nastupi(golovi)5 = 14 (0) | godine6 = 2022–2024. | klubovi6 = [[MKE Ankaragücü|Ankaragücü]] | nastupi(golovi)6 = 68 (1) | godine7 = 2024– | klubovi7 = [[FK Partizan|Partizan]] | nastupi(golovi)7 = 26 (0) | godine8 = 2025–2026. | klubovi8 = → [[Eyüpspor]] (posudba) | nastupi(golovi)8 = 16 (0) | godine9 = 2026– | klubovi9 = → [[Gaziantep F.K.|Gaziantep]] (posudba) | nastupi(golovi)9 = 8 (0) | reprezentacija = Da | nacionalnegodine1 = 2016. | nacionalneekipe1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-19|Bosna i Hercegovina U19]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 4 (0) | nacionalnegodine2 = 2018–2020. | nacionalneekipe2 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|Bosna i Hercegovina U21]] | nacionalninastupi(golovi)2 = 8 (0) | nacionalnegodine3 = 2023– | nacionalneekipe3 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] | nacionalninastupi(golovi)3 = 10 (1) | zadnjiuređaj = 17. marta 2026. }} '''Nihad Mujakić''' (rođen 15. aprila 1998. u [[Sarajevo|Sarajevu]]) bosanskohercegovački je profesionalni [[nogomet]]aš koji igra na poziciji stopera za turski [[Süper Lig|superligaški]] klub [[Gaziantep F.K.|Gaziantep]], u kojem se nalazi na posudbi iz [[FK Partizan|Partizana]]. Također nastupa za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentaciju Bosne i Hercegovine]]. Profesionalnu karijeru započeo je u [[FK Sarajevo|Sarajevu]], nakon čega je 2019. prešao u belgijski [[KV Kortrijk|Kortrijk]]. Iz Belgije je posuđivan [[HNK Hajduk Split|Hajduku iz Splita]] (2020) te [[K.S.K. Beveren|Beverenu]] (2021). Naredne godine vratio se u Sarajevo, a ubrzo potom potpisao za turski [[MKE Ankaragücü|Ankaragücü]]. Godine 2024. ostvario je transfer u beogradski Partizan, koji ga je slao na posudbe u Eyüpspor (2025) i Gaziantep (2026). Nakon što je u omladinskim kategorijama nastupao za selekcije Bosne i Hercegovine, zvanični debi za seniorski tim upisao je 2023. godine. == Karijera == === Sarajevo === Mujakić je prošao omladinsku akademiju u rodnom gradu igrajući za Sarajevo. U oktobru 2015. potpisao je svoj prvi profesionalni ugovor s klubom. Službeni debi upisao je 31. jula 2016. u dobi od 18 godina, u ligaškom susretu protiv [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjskog]]. Svoj prvi profesionalni pogodak postigao je 19. jula 2018. u kvalifikacijskom meču za [[UEFA Evropska liga|Evropsku ligu]] protiv armenskog [[FC Urartu|Urartua]]. Sa Sarajevom je 2019. godine osvojio dvostruku krunu (prvenstvo i [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup BiH]]). === Kortrijk i posudbe === U januaru 2019. belgijski Kortrijk objavio je da će im se Mujakić pridružiti na kraju sezone, potpisavši četverogodišnji ugovor. Zvanični debi za belgijsku ekipu ostvario je u septembru iste godine. Zbog manje minutaže, u januaru 2020. otišao je na osamnaestomjesečnu posudbu u Hajduk iz Splita. Nakon Hrvatske, uslijedila je i posudba u belgijskog drugoligaša Beveren u augustu 2021. godine. === Povratak u Sarajevo i prelazak u Tursku === U januaru 2022. Mujakić se vratio u Sarajevo potpisavši trogodišnji ugovor, ali je tu ostao samo do augusta, kada prelazi u turski Ankaragücü uz višemilionsko obeštećenje. Debitovao je u prvenstvu protiv [[Konyaspor]]a, a svoj prvi gol u Turskoj postigao je u januaru 2024. u pobjedi nad [[Kasımpaşa S.K.|Kasımpaşom]]. === Partizan i povratak u Tursku === U junu 2024. godine potpisao je trogodišnji ugovor sa srbijanskim Partizanom.<ref name="faktor_partizan">{{Citiranje weba |url=https://faktor.ba/sport/fudbal/nihad-mujakic-novi-fudbaler-partizana/191271 |title=Nihad Mujakić novi fudbaler Partizana |website=Faktor.ba |date=2024-06-24 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> Debitovao je 19. jula protiv ekipe [[FK Napredak Kruševac|Napretka iz Kruševca]]. Nakon godinu dana, Partizan ga je u junu 2025. posudio povratniku u tursku Superligu, ekipi Eyüpspora. Pola godine kasnije, u januaru 2026., posudba je raskinuta te je poslan na novu pozajmicu, ovaj put u redove Gaziantepa, s kojim je dogovorena posudba do kraja sezone s pravom otkupa ugovora.<ref name="klix_gaziantep">{{Citiranje weba |url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/partizan-dobio-ponudu-za-mujakica-u-igri-je-pozajmica-ili-otkup-reprezentativca-bih/250618167 |title=Partizan dobio ponudu za Mujakića, u igri je pozajmica ili otkup |website=Klix.ba |date= |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> == Reprezentativna karijera == Nakon igranja za mlađe selekcije, Mujakić je u novembru 2023. dobio prvi poziv u seniorsku reprezentaciju za kvalifikacijske utakmice protiv [[Fudbalska reprezentacija Luksemburga|Luksemburga]] i [[Fudbalska reprezentacija Slovačke|Slovačke]]. Zvanični debi upisao je 16. novembra protiv luksemburške reprezentacije. Svoj prvi reprezentativni pogodak postigao je 6. septembra 2025. u gostujućoj pobjedi (6:0) protiv [[Fudbalska reprezentacija San Marina|San Marina]] u sklopu kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2026. godine.<ref name="reprezentacija_sm">{{Citiranje weba |url=https://reprezentacija.ba/481613-zmajevi-razbili-san-marino-u-gostima |title=Zmajevi razbili San Marino u gostima |website=Reprezentacija.ba |date=2025-09-06 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> == Privatni život == Mujakić se u decembru 2024. godine u Istanbulu oženio dugogodišnjom djevojkom Ezgi.<ref name="avaz_vjencanje">{{Citiranje weba |url=https://avaz.ba/sport/nogomet/947183/nihad-mujakic-iskoristio-pauzu-i-u-istanbulu-ozenio-djevojku-ezgi |title=Nihad Mujakić iskoristio pauzu i u Istanbulu oženio djevojku Ezgi |website=Dnevni avaz |date=2024-12-25 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> == Nagrade i priznanja == * '''FK Sarajevo''' ** [[Premijer liga Bosne i Hercegovine]]: 2018/19. ** [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup Bosne i Hercegovine]]: 2018/19. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Nihad Mujakić}} * [https://int.soccerway.com/players/nihad-mujakic/451343 Nihad Mujakić na Soccerwayu] (jezik: engleski) {{DEFAULTSORT:Mujakić, Nihad}} [[Kategorija:Rođeni 1998.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši FK Sarajeva]] [[Kategorija:Nogometaši KV Kortrijka]] [[Kategorija:Nogometaši HNK Hajduka]] [[Kategorija:Nogometaši MKE Ankaragücüa]] [[Kategorija:Nogometaši FK Partizana]] [[Kategorija:Nogometaši Eyüpspora]] [[Kategorija:Nogometaši Gaziantepa FK]] b4hofdulpqrxk33bfm9tcey3bud1t9t 3822242 3822116 2026-04-02T06:24:56Z Panasko 146730 {{Spomeni|Unrelated9966}} pogledaj izmjene 3822242 wikitext text/x-wiki {{Nogometaš | imenogometaša = Nihad Mujakić | slika = | opis = | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1998|04|15}} | rodnigrad = [[Sarajevo]] | rodnadržava = [[Bosna i Hercegovina]] | visina = 189&nbsp;cm | pozicija = [[Odbrambeni igrač (nogomet)|Stoper]] | omladinskegodine = | omladinskipogoni = [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | trenutniklub = [[Gaziantep F.K.|Gaziantep]] (posudba iz [[FK Partizan|Partizana]]) | brojnadresu = 5 | godine1 = 2016–2019. | klubovi1 = [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | nastupi(golovi)1 = 46 (0) | godine2 = 2019–2022. | klubovi2 = [[KV Kortrijk|Kortrijk]] | nastupi(golovi)2 = 1 (0) | godine3 = 2020–2021. | klubovi3 = → [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] (posudba) | nastupi(golovi)3 = 26 (0) | godine4 = 2021–2022. | klubovi4 = → [[K.S.K. Beveren|Beveren]] (posudba) | nastupi(golovi)4 = 7 (0) | godine5 = 2022. | klubovi5 = [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | nastupi(golovi)5 = 14 (0) | godine6 = 2022–2024. | klubovi6 = [[MKE Ankaragücü|Ankaragücü]] | nastupi(golovi)6 = 68 (1) | godine7 = 2024– | klubovi7 = [[FK Partizan|Partizan]] | nastupi(golovi)7 = 26 (0) | godine8 = 2025–2026. | klubovi8 = → [[Eyüpspor]] (posudba) | nastupi(golovi)8 = 16 (0) | godine9 = 2026– | klubovi9 = → [[Gaziantep F.K.|Gaziantep]] (posudba) | nastupi(golovi)9 = 8 (0) | reprezentacija = Da | nacionalnegodine1 = 2016. | nacionalneekipe1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-19|Bosna i Hercegovina U19]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 4 (0) | nacionalnegodine2 = 2018–2020. | nacionalneekipe2 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|Bosna i Hercegovina U21]] | nacionalninastupi(golovi)2 = 8 (0) | nacionalnegodine3 = 2023– | nacionalneekipe3 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] | nacionalninastupi(golovi)3 = 10 (1) | zadnjiuređaj = 17. marta 2026. }} '''Nihad Mujakić''' (rođen 15. aprila 1998. u [[Sarajevo|Sarajevu]]) bosanskohercegovački je profesionalni [[nogomet]]aš koji igra na poziciji stopera za turski [[Süper Lig|superligaški]] klub [[Gaziantep F.K.|Gaziantep]], u kojem se nalazi na posudbi iz [[FK Partizan|Partizana]]. Također nastupa za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentaciju Bosne i Hercegovine]]. Profesionalnu karijeru započeo je u [[FK Sarajevo|Sarajevu]], nakon čega je 2019. prešao u belgijski [[KV Kortrijk|Kortrijk]]. Iz Belgije je posuđivan [[HNK Hajduk Split|Hajduku iz Splita]] (2020) te [[K.S.K. Beveren|Beverenu]] (2021). Naredne godine vratio se u Sarajevo, a ubrzo potom potpisao za turski [[MKE Ankaragücü|Ankaragücü]]. Godine 2024. ostvario je transfer u beogradski Partizan, koji ga je slao na posudbe u Eyüpspor (2025) i Gaziantep (2026). Nakon što je u omladinskim kategorijama nastupao za selekcije Bosne i Hercegovine, zvanični debi za seniorski tim upisao je 2023. == Karijera == === Sarajevo === Mujakić je prošao omladinsku akademiju u rodnom gradu igrajući za Sarajevo. U oktobru 2015. potpisao je svoj prvi profesionalni ugovor s klubom. Službeni debi upisao je 31. jula 2016. u dobi od 18 godina, u ligaškom susretu protiv [[HŠK Zrinjski|Zrinjskog]]. Svoj prvi profesionalni pogodak postigao je 19. jula 2018. u kvalifikacijskom meču za [[UEFA Evropska liga|Evropsku ligu]] protiv armenskog [[FC Urartu|Urartua]]. Sa Sarajevom je 2019. osvojio dvostruku krunu (prvenstvo i [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup BiH]]). === Kortrijk i posudbe === U januaru 2019. belgijski Kortrijk objavio je da će im se Mujakić pridružiti na kraju sezone, potpisavši četverogodišnji ugovor. Zvanični debi za belgijsku ekipu ostvario je u septembru iste godine. Zbog manje minutaže, u januaru 2020. otišao je na osamnaestomjesečnu posudbu u Hajduk iz Splita. Nakon Hrvatske, uslijedila je i posudba u belgijskog drugoligaša Beveren u augustu 2021. === Povratak u Sarajevo i prelazak u Tursku === U januaru 2022. Mujakić se vratio u Sarajevo potpisavši trogodišnji ugovor, ali je tu ostao samo do augusta, kada prelazi u turski Ankaragücü uz višemilionsko obeštećenje. Debitovao je u prvenstvu protiv [[Konyaspor]]a, a svoj prvi gol u Turskoj postigao je u januaru 2024. u pobjedi nad [[Kasımpaşa S.K.|Kasımpaşom]]. === Partizan i povratak u Tursku === U junu 2024. godine potpisao je trogodišnji ugovor sa srbijanskim Partizanom.<ref name="faktor_partizan">{{Citiranje weba |url=https://faktor.ba/sport/fudbal/nihad-mujakic-novi-fudbaler-partizana/191271 |title=Nihad Mujakić novi fudbaler Partizana |website=Faktor.ba |date=2024-06-24 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> Debitovao je 19. jula protiv ekipe [[FK Napredak Kruševac|Napretka iz Kruševca]]. Nakon godinu dana, Partizan ga je u junu 2025. posudio povratniku u tursku Superligu, ekipi Eyüpspora. Pola godine kasnije, u januaru 2026, posudba je raskinuta te je poslan na novu pozajmicu, ovaj put u redove Gaziantepa, s kojim je dogovorena posudba do kraja sezone s pravom otkupa ugovora.<ref name="klix_gaziantep">{{Citiranje weba |url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/partizan-dobio-ponudu-za-mujakica-u-igri-je-pozajmica-ili-otkup-reprezentativca-bih/250618167 |title=Partizan dobio ponudu za Mujakića, u igri je pozajmica ili otkup |website=Klix.ba |date= |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> == Reprezentativna karijera == Nakon igranja za mlađe selekcije, Mujakić je u novembru 2023. dobio prvi poziv u seniorsku reprezentaciju za kvalifikacijske utakmice protiv [[Nogometna reprezentacija Luksemburga|Luksemburga]] i [[Nogometna reprezentacija Slovačke|Slovačke]]. Zvanični debi upisao je 16. novembra protiv luksemburške reprezentacije. Svoj prvi reprezentativni pogodak postigao je 6. septembra 2025. u gostujućoj pobjedi (6:0) protiv [[Nogometna reprezentacija San Marina|San Marina]] u sklopu kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2026.<ref name="reprezentacija_sm">{{Citiranje weba |url=https://reprezentacija.ba/481613-zmajevi-razbili-san-marino-u-gostima |title=Zmajevi razbili San Marino u gostima |website=Reprezentacija.ba |date=2025-09-06 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> == Privatni život == Mujakić se u decembru 2024. u [[Istanbul|Istanbulu]] oženio dugogodišnjom djevojkom Ezgi.<ref name="avaz_vjencanje">{{Citiranje weba |url=https://avaz.ba/sport/nogomet/947183/nihad-mujakic-iskoristio-pauzu-i-u-istanbulu-ozenio-djevojku-ezgi |title=Nihad Mujakić iskoristio pauzu i u Istanbulu oženio djevojku Ezgi |website=Dnevni avaz |date=2024-12-25 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> == Nagrade i priznanja == * '''FK Sarajevo''' ** [[Premijer liga Bosne i Hercegovine]]: 2018/19. ** [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup Bosne i Hercegovine]]: 2018/19. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Nihad Mujakić}} * [https://int.soccerway.com/players/nihad-mujakic/451343 Nihad Mujakić na Soccerwayu] (jezik: engleski) {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Mujakić, Nihad}} [[Kategorija:Rođeni 1998.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Sarajeva]] [[Kategorija:Nogometaši KV Kortrijka]] [[Kategorija:Nogometaši Hajduka]] [[Kategorija:Nogometaši MKE Ankaragücü]] [[Kategorija:Nogometaši Partizana]] [[Kategorija:Nogometaši Eyüpspora]] [[Kategorija:Nogometaši Gaziantepa FK]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 21. vijeka]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] ii7j6oqq5hppj0taoxb8r92wr0htg9v Dario Šarić (nogometaš) 0 532829 3822121 2026-04-01T18:09:28Z Unrelated9966 178239 Nova stranica: {{Nogometaš | imenogometaša = Dario Šarić | slika = | opis = | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1997|05|30}} | rodnigrad = [[Cento]] | rodnadržava = [[Italija]] | visina = 180 cm | pozicija = [[Vezni igrač]] | omladinskegodine = | omladinskipogoni = [[AC Cesena|Cesena]]<br>[[AC Carpi|Carpi]] | trenutn... 3822121 wikitext text/x-wiki {{Nogometaš | imenogometaša = Dario Šarić | slika = | opis = | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1997|05|30}} | rodnigrad = [[Cento]] | rodnadržava = [[Italija]] | visina = 180 cm | pozicija = [[Vezni igrač]] | omladinskegodine = | omladinskipogoni = [[AC Cesena|Cesena]]<br>[[AC Carpi|Carpi]] | trenutniklub = [[Antalyaspor]] | brojnadresu = 88 | godine1 = 2015–2020. | klubovi1 = [[AC Carpi|Carpi]] | nastupi(golovi)1 = 54 (4) | godine2 = 2015. | klubovi2 = → [[Polisportiva Virtus Castelfranco Calcio|Virtus Castelfranco]] (posudba) | nastupi(golovi)2 = 7 (0) | godine3 = 2016–2017. | klubovi3 = → [[A.C.R. Siena 1904|Siena]] (posudba) | nastupi(golovi)3 = 19 (1) | godine4 = 2020–2022. | klubovi4 = [[Ascoli Calcio 1898 F.C.|Ascoli]] | nastupi(golovi)4 = 66 (4) | godine5 = 2022–2025. | klubovi5 = [[Palermo F.C.|Palermo]] | nastupi(golovi)5 = 37 (0) | godine6 = 2023–2024. | klubovi6 = → [[Antalyaspor]] (posudba) | nastupi(golovi)6 = 32 (3) | godine7 = 2025. | klubovi7 = → [[Cesena F.C.|Cesena]] (posudba) | nastupi(golovi)7 = 15 (3) | godine8 = 2025– | klubovi8 = [[Antalyaspor]] | nastupi(golovi)8 = 18 (1) | reprezentacija = Da | nacionalnegodine1 = 2013–2014. | nacionalneekipe1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-17|Bosna i Hercegovina U17]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 6 (0) | nacionalnegodine2 = 2015. | nacionalneekipe2 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-19|Bosna i Hercegovina U19]] | nacionalninastupi(golovi)2 = 1 (0) | nacionalnegodine3 = 2022– | nacionalneekipe3 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] | nacionalninastupi(golovi)3 = 10 (0) | zadnjiuređaj = 18. marta 2026. }} '''Dario Šarić''' (rođen 30. maja 1997. u [[Cento|Centu]], [[Italija]]) bosanskohercegovački je profesionalni [[nogomet]]aš koji igra na poziciji veznog igrača za turski [[Süper Lig|superligaški]] klub [[Antalyaspor]] i [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentaciju Bosne i Hercegovine]]. Profesionalnu karijeru započeo je u [[AC Carpi|Carpiju]], koji ga je posuđivao ekipama Virtus Castelfranco (2015) i [[A.C.R. Siena 1904|Siena]] (2016). Godine 2020. prešao je u [[Ascoli Calcio 1898 F.C.|Ascoli]]. Dvije godine kasnije prešao je u [[Palermo F.C.|Palermo]], s kojim je odlazio na posudbe u turski Antalyaspor (2023) i [[Cesena F.C.|Cesenu]] (2025). Kasnije iste godine trajno je prešao u Antalyaspor. Nakon što je u omladinskim kategorijama nastupao za Bosnu i Hercegovinu, seniorski međunarodni debi ostvario je 2022. godine. == Karijera == === Počeci u Italiji === Šarić je nogomet počeo igrati u omladinskoj akademiji [[AC Cesena|Cesene]], prije nego što se 2014. pridružio omladinskom pogonu Carpija. U februaru 2015. godine poslan je na posudbu u ekipu Virtus Castelfranco do kraja sezone. U julu 2016. otišao je na jednogodišnju posudbu u Sienu, s kojom je upisao svoj profesionalni debi i postigao svoj prvi profesionalni pogodak. Nakon povratka u Carpi, igrao je za taj klub sve do septembra 2020. godine, kada prelazi u redove italijanskog drugoligaša Ascolija.<ref name="tutto_ascoli">{{Citiranje weba |url=https://tuttomercatoweb.com/serie-b/ascoli-prelevato-dal-carpi-saric-contratto-pluriennale-per-il-centrocampista-1431256 |title=Ascoli, prelevato dal Carpi Saric: contratto pluriennale per il centrocampista |website=TuttoMercatoWeb |date=2020-09-11 |access-date=2026-04-01 |language=it }}</ref> === Palermo i posudbe === U augustu 2022. godine, Šarić je potpisao četverogodišnji ugovor sa slavnim italijanskim klubom Palermom.<ref name="scsport_palermo">{{Citiranje weba |url=https://scsport.ba/transfer-od-17-miliona-eura-dario-saric-potpisuje-za-kultni-italijanski-klub |title=Transfer od 1,7 miliona eura: Dario Šarić potpisuje za kultni italijanski klub |website=SCsport.ba |date=2022-08-30 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> Službeni debi za novi tim upisao je 3. septembra u prvenstvenom susretu protiv [[Reggina 1914|Reggine]]. Nakon prve sezone, u augustu 2023. posuđen je turskom Antalyasporu do kraja prvenstva.<ref name="fokus_antalya">{{Citiranje weba |url=https://fokus.ba/sport/fudbal/bh-internacionalac-napustio-italiju-karijeru-nastavlja-u-turskoj/2706119 |title=Bh. internacionalac napustio Italiju, karijeru nastavlja u Turskoj |website=Fokus.ba |date=2023-08-26 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> U Antalyasporu se pokazao kao važan igrač, postigavši tri gola u 32 ligaška nastupa u Turskoj. Po završetku posudbe nakratko se vratio u Italiju te je u januaru 2025. godine poslan na šestomjesečnu posudbu u Cesenu.<ref name="faktor_cesena">{{Citiranje weba |url=https://faktor.ba/sport/fudbal/dario-saric-pronasao-novi-angazman-ostaje-u-italiji/209921 |title=Dario Šarić pronašao novi angažman, ostaje u Italiji |website=Faktor.ba |date=2025-01-31 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> === Antalyaspor === U augustu 2025. godine ostvario je trajni transfer i vratio se u turski Antalyaspor, potpisavši višegodišnji ugovor s klubom. == Reprezentativna karijera == Šarić je od 2013. do 2015. godine predstavljao razne omladinske selekcije Bosne i Hercegovine. U maju 2021. godine, tadašnji selektor [[Ivaylo Petev]] mu je uručio prvi poziv za seniorsku reprezentaciju, uoči prijateljskih utakmica protiv [[Fudbalska reprezentacija Crne Gore|Crne Gore]] i [[Fudbalska reprezentacija Danske|Danske]].<ref name="reprezentacija_poziv">{{Citiranje weba |url=https://reprezentacija.ba/325999-petevov-as-iz-rukava-nisam-ocekivao-poziv-mama-je-cak-zaplakala |title=Petevov as iz rukava: Nisam očekivao poziv, mama je čak zaplakala |website=Reprezentacija.ba |date=2021-05-23 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> Ipak, na svoj zvanični debi morao je čekati do 26. septembra 2022. godine, kada je upisao prve minute u dresu reprezentacije Bosne i Hercegovine u meču [[UEFA Liga nacija|UEFA Lige nacija]] protiv [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|Rumunije]] u Bukureštu.<ref name="faktor_rumunija">{{Citiranje weba |url=https://faktor.ba/sport/fudbal/ubjedljiv-poraz-zmajeva-u-bukurestu-finska-pokvarila-radost-rumunima/136062 |title=Ubjedljiv poraz Zmajeva u Bukureštu, Finska pokvarila radost Rumunima |website=Faktor.ba |date=2022-09-26 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://int.soccerway.com/players/dario-saric/318316 Dario Šarić na Soccerwayu] (jezik: engleski) {{DEFAULTSORT:Šarić, Dario}} [[Kategorija:Rođeni 1997.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši AC Carpija]] [[Kategorija:Nogometaši Ascolija]] [[Kategorija:Nogometaši Palerma FC]] [[Kategorija:Nogometaši Cesene FC]] [[Kategorija:Nogometaši Antalyaspora]] 7590vpxzc0mz7kgrs0uc4lz8d5ekd7b 3822243 3822121 2026-04-02T06:28:02Z Panasko 146730 + 3 kategorija; ±[[Kategorija:Nogometaši Palerma FC]]→[[Kategorija:Nogometaši Palerma]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3822243 wikitext text/x-wiki {{Nogometaš | imenogometaša = Dario Šarić | slika = | opis = | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1997|05|30}} | rodnigrad = [[Cento]] | rodnadržava = [[Italija]] | visina = 180&nbsp;cm | pozicija = [[Vezni igrač]] | omladinskegodine = | omladinskipogoni = [[AC Cesena|Cesena]]<br>[[AC Carpi|Carpi]] | trenutniklub = [[Antalyaspor]] | brojnadresu = 88 | godine1 = 2015–2020. | klubovi1 = [[AC Carpi|Carpi]] | nastupi(golovi)1 = 54 (4) | godine2 = 2015. | klubovi2 = → [[Polisportiva Virtus Castelfranco Calcio|Virtus Castelfranco]] (posudba) | nastupi(golovi)2 = 7 (0) | godine3 = 2016–2017. | klubovi3 = → [[A.C.R. Siena 1904|Siena]] (posudba) | nastupi(golovi)3 = 19 (1) | godine4 = 2020–2022. | klubovi4 = [[Ascoli Calcio 1898 F.C.|Ascoli]] | nastupi(golovi)4 = 66 (4) | godine5 = 2022–2025. | klubovi5 = [[Palermo F.C.|Palermo]] | nastupi(golovi)5 = 37 (0) | godine6 = 2023–2024. | klubovi6 = → [[Antalyaspor]] (posudba) | nastupi(golovi)6 = 32 (3) | godine7 = 2025. | klubovi7 = → [[Cesena F.C.|Cesena]] (posudba) | nastupi(golovi)7 = 15 (3) | godine8 = 2025– | klubovi8 = [[Antalyaspor]] | nastupi(golovi)8 = 18 (1) | reprezentacija = Da | nacionalnegodine1 = 2013–2014. | nacionalneekipe1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-17|Bosna i Hercegovina U17]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 6 (0) | nacionalnegodine2 = 2015. | nacionalneekipe2 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-19|Bosna i Hercegovina U19]] | nacionalninastupi(golovi)2 = 1 (0) | nacionalnegodine3 = 2022– | nacionalneekipe3 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] | nacionalninastupi(golovi)3 = 10 (0) | zadnjiuređaj = 18. marta 2026 }} '''Dario Šarić''' (rođen 30. maja 1997. u [[Cento|Centu]], [[Italija]]) bosanskohercegovački je profesionalni [[nogomet]]aš koji igra na poziciji veznog igrača za turski [[Süper Lig|superligaški]] klub [[Antalyaspor]] i [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentaciju Bosne i Hercegovine]]. Profesionalnu karijeru započeo je u [[AC Carpi|Carpiju]], koji ga je posuđivao ekipama Virtus Castelfranco (2015) i [[A.C.R. Siena 1904|Siena]] (2016). Godine 2020. prešao je u [[Ascoli Calcio 1898 F.C.|Ascoli]]. Dvije godine kasnije prešao je u [[Palermo F.C.|Palermo]], s kojim je odlazio na posudbe u turski Antalyaspor (2023) i [[Cesena F.C.|Cesenu]] (2025). Kasnije iste godine trajno je prešao u Antalyaspor. Nakon što je u omladinskim kategorijama nastupao za Bosnu i Hercegovinu, seniorski međunarodni debi ostvario je 2022. == Karijera == === Počeci u Italiji === Šarić je nogomet počeo igrati u omladinskoj akademiji [[Cesena FC|Cesene]], prije nego što se 2014. pridružio omladinskom pogonu Carpija. U februaru 2015. poslan je na posudbu u ekipu Virtus Castelfranco do kraja sezone. U julu 2016. otišao je na jednogodišnju posudbu u Sienu, s kojom je upisao svoj profesionalni debi i postigao svoj prvi profesionalni pogodak. Nakon povratka u Carpi, igrao je za taj klub sve do septembra 2020, kada prelazi u redove italijanskog drugoligaša Ascolija.<ref name="tutto_ascoli">{{Citiranje weba |url=https://tuttomercatoweb.com/serie-b/ascoli-prelevato-dal-carpi-saric-contratto-pluriennale-per-il-centrocampista-1431256 |title=Ascoli, prelevato dal Carpi Saric: contratto pluriennale per il centrocampista |website=TuttoMercatoWeb |date=2020-09-11 |access-date=2026-04-01 |language=it }}</ref> === Palermo i posudbe === U augustu 2022, Šarić je potpisao četverogodišnji ugovor sa slavnim italijanskim klubom Palermom.<ref name="scsport_palermo">{{Citiranje weba |url=https://scsport.ba/transfer-od-17-miliona-eura-dario-saric-potpisuje-za-kultni-italijanski-klub |title=Transfer od 1,7 miliona eura: Dario Šarić potpisuje za kultni italijanski klub |website=SCsport.ba |date=2022-08-30 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> Službeni debi za novi tim upisao je 3. septembra u prvenstvenom susretu protiv [[Reggina 1914|Reggine]]. Nakon prve sezone, u augustu 2023. posuđen je turskom Antalyasporu do kraja prvenstva.<ref name="fokus_antalya">{{Citiranje weba |url=https://fokus.ba/sport/fudbal/bh-internacionalac-napustio-italiju-karijeru-nastavlja-u-turskoj/2706119 |title=Bh. internacionalac napustio Italiju, karijeru nastavlja u Turskoj |website=Fokus.ba |date=2023-08-26 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> U Antalyasporu se pokazao kao važan igrač, postigavši tri gola u 32 ligaška nastupa u Turskoj. Po završetku posudbe nakratko se vratio u Italiju te je u januaru 2025. poslan na šestomjesečnu posudbu u Cesenu.<ref name="faktor_cesena">{{Citiranje weba |url=https://faktor.ba/sport/fudbal/dario-saric-pronasao-novi-angazman-ostaje-u-italiji/209921 |title=Dario Šarić pronašao novi angažman, ostaje u Italiji |website=Faktor.ba |date=2025-01-31 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> === Antalyaspor === U augustu 2025. ostvario je trajni transfer i vratio se u turski Antalyaspor, potpisavši višegodišnji ugovor s klubom. == Reprezentativna karijera == Šarić je od 2013. do 2015. predstavljao razne omladinske selekcije Bosne i Hercegovine. U maju 2021, tadašnji selektor [[Ivaylo Petev]] mu je uručio prvi poziv za seniorsku reprezentaciju, uoči prijateljskih utakmica protiv [[Nogometna reprezentacija Crne Gore|Crne Gore]] i [[Nogometna reprezentacija Danske|Danske]].<ref name="reprezentacija_poziv">{{Citiranje weba |url=https://reprezentacija.ba/325999-petevov-as-iz-rukava-nisam-ocekivao-poziv-mama-je-cak-zaplakala |title=Petevov as iz rukava: Nisam očekivao poziv, mama je čak zaplakala |website=Reprezentacija.ba |date=2021-05-23 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> Ipak, na svoj zvanični debi morao je čekati do 26. septembra 2022, kada je upisao prve minute u dresu reprezentacije Bosne i Hercegovine u meču [[UEFA Liga nacija|UEFA Lige nacija]] protiv [[Nogometna reprezentacija Rumunije|Rumunije]] u Bukureštu.<ref name="faktor_rumunija">{{Citiranje weba |url=https://faktor.ba/sport/fudbal/ubjedljiv-poraz-zmajeva-u-bukurestu-finska-pokvarila-radost-rumunima/136062 |title=Ubjedljiv poraz Zmajeva u Bukureštu, Finska pokvarila radost Rumunima |website=Faktor.ba |date=2022-09-26 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://int.soccerway.com/players/dario-saric/318316 Dario Šarić na Soccerwayu] (jezik: engleski) {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Šarić, Dario}} [[Kategorija:Rođeni 1997.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Cento]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 21. vijeka]] [[Kategorija:Nogometaši AC Carpija]] [[Kategorija:Nogometaši Ascolija]] [[Kategorija:Nogometaši Palerma]] [[Kategorija:Nogometaši Cesene FC]] [[Kategorija:Nogometaši Antalyaspora]] [[Kategorija:Nogometaši AC Siene]] rmxqx0bl8nh3vyyzjbuufh6gqd18z97 Ivan Šunjić 0 532830 3822122 2026-04-01T18:17:25Z Unrelated9966 178239 Nova stranica: {{Nogometaš | imenogometaša = Ivan Šunjić | slika = Ivan Šunjić 2022.jpg | opis = Šunjić 2022. godine | puno_ime = Ivan Šunjić | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1996|10|09}} | rodnigrad = [[Zenica]] | rodnadržava = [[Bosna i Hercegovina]] | visina = 184 cm | pozicija = [[Vezni igrač|Zadnji vezni]] |... 3822122 wikitext text/x-wiki {{Nogometaš | imenogometaša = Ivan Šunjić | slika = Ivan Šunjić 2022.jpg | opis = Šunjić 2022. godine | puno_ime = Ivan Šunjić | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1996|10|09}} | rodnigrad = [[Zenica]] | rodnadržava = [[Bosna i Hercegovina]] | visina = 184 cm | pozicija = [[Vezni igrač|Zadnji vezni]] | omladinskegodine = | omladinskipogoni = [[NK Špansko]]<br>[[NK Zagreb]]<br>[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | trenutniklub = [[Pafos FC|Pafos]] | brojnadresu = 26 | godine1 = 2014–2015. | klubovi1 = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | nastupi(golovi)1 = 1 (0) | godine2 = 2015–2016. | klubovi2 = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb II]] | nastupi(golovi)2 = 30 (1) | godine3 = 2016–2018. | klubovi3 = [[NK Lokomotiva|Lokomotiva]] | nastupi(golovi)3 = 62 (7) | godine4 = 2018–2019. | klubovi4 = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | nastupi(golovi)4 = 24 (0) | godine5 = 2018. | klubovi5 = → [[NK Lokomotiva|Lokomotiva]] (posudba) | nastupi(golovi)5 = 11 (3) | godine6 = 2019–2024. | klubovi6 = [[Birmingham City F.C.|Birmingham City]] | nastupi(golovi)6 = 160 (7) | godine7 = 2022–2023. | klubovi7 = → [[Hertha BSC]] (posudba) | nastupi(golovi)7 = 18 (0) | godine8 = 2024– | klubovi8 = [[Pafos FC|Pafos]] | nastupi(golovi)8 = 54 (8) | reprezentacija = Da | nacionalnegodine1 = 2013–2014. | nacionalneekipe1 = [[Nogometna reprezentacija Hrvatske U-18|Hrvatska U18]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 4 (0) | nacionalnegodine2 = 2014–2015. | nacionalneekipe2 = [[Nogometna reprezentacija Hrvatske U-19|Hrvatska U19]] | nacionalninastupi(golovi)2 = 8 (3) | nacionalnegodine3 = 2014–2019. | nacionalneekipe3 = [[Nogometna reprezentacija Hrvatske U-21|Hrvatska U21]] | nacionalninastupi(golovi)3 = 18 (1) | nacionalnegodine4 = 2017. | nacionalneekipe4 = [[Fudbalska reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]] | nacionalninastupi(golovi)4 = 1 (0) | nacionalnegodine5 = 2024– | nacionalneekipe5 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] | nacionalninastupi(golovi)5 = 10 (0) | zadnjiuređaj = 22. marta 2026. }} '''Ivan Šunjić''' (rođen 9. oktobra 1996. u [[Zenica|Zenici]], [[Bosna i Hercegovina]]) bosanskohercegovački je i hrvatski profesionalni [[nogomet]]aš koji igra na poziciji zadnjeg veznog za kiparski klub [[Pafos FC|Pafos]] i [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentaciju Bosne i Hercegovine]]. Šunjić je tokom svoje klupske karijere nastupao za [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] i [[NK Lokomotiva|Lokomotivu]] u Hrvatskoj, prije nego što je 2019. prešao u engleski [[Birmingham City F.C.|Birmingham City]]. Sezonu 2022/23. proveo je na posudbi u njemačkoj [[Bundesliga|Bundesligi]] nastupajući za [[Hertha BSC|Herthu BSC]], a nakon isteka ugovora u ljeto 2024. prešao je u Pafos. Šunjić je hrvatskog porijekla, rođen je u Bosni i Hercegovini, a u Hrvatsku je emigrirao kao dijete. U omladinskim kategorijama nastupao je za selekcije Hrvatske od U-16 do U-21 nivoa, te je upisao i jedan nastup za [[Fudbalska reprezentacija Hrvatske|seniorsku selekciju Hrvatske]] 2017. godine. Ipak, u jesen 2024. godine, promijenio je sportsko državljanstvo i odlučio nastupati za Bosnu i Hercegovinu. == Rani život == Šunjić je rođen 9. oktobra 1996. u [[Zenica|Zenici]]. Zajedno sa porodicom — ocem Jozom, majkom Aleksandrom i starijim bratom Nikolom — preselio se iz porodičnog doma u [[Kakanj|Kaknju]] u [[Zagreb]] početkom 2000. godine. == Karijera == === Počeci karijere === Svoju nogometnu karijeru Šunjić je započeo u omladinskom pogonu [[NK Špansko|Španskog]]. Godine 2009. prelazi u [[NK Zagreb]], a 2012. pridružio se kadetima [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreba]]. Svoj seniorski debi za prvu ekipu Dinama upisao je 10. maja 2014. godine sa 17 godina, ušavši s klupe u gostujućem porazu protiv [[NK Istra 1961|Istre 1961]]. Nakon toga redovno je nastupao za rezervni tim (Dinamo II) u drugoj hrvatskoj ligi. === Lokomotiva Zagreb === U februaru 2016. prešao je u redove [[NK Lokomotiva|Lokomotive]]. Svoj prvi gol u prvenstvu postigao je u maju 2017. u pobjedi (2:0) protiv [[NK Inter Zaprešić|Intera iz Zaprešića]]. Uoči sezone 2017/18. imenovan je kapitenom kluba, čime se afirmirao kao jedan od najvažnijih igrača tima s Kajzerice. U februaru 2018. godine, Dinamo je odlučio otkupiti njegov ugovor, ali je Šunjić ostao na posudbi u Lokomotivi do kraja tekuće sezone. === Povratak u Dinamo Zagreb === Šunjić se vratio u prvi tim Dinama za sezonu 2018/19. pod vodstvom trenera [[Nenad Bjelica|Nenada Bjelice]]. Tokom te sezone odigrao je 41 utakmicu u svim takmičenjima, postavši nezamjenjiv na poziciji zadnjeg veznog. Istakao se nastupima u [[UEFA Evropska liga|Evropskoj ligi]], a postigao je i pogodak u visokoj pobjedi (4:1) protiv turskog [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçea]]. Na kraju sezone sa Dinamom je osvojio naslov prvaka Hrvatske, iako su izgubili u finalu Kupa od [[HNK Rijeka|Rijeke]]. === Birmingham City === Dana 26. jula 2019. godine, engleski drugoligaš [[Birmingham City F.C.|Birmingham City]] potvrdio je transfer Ivana Šunjića, potpisavši s njim petogodišnji ugovor uz odštetu od oko 7 miliona eura. Debitovao je u prvenstvu 3. augusta u pobjedi protiv [[Brentford F.C.|Brentforda]]. Za svoj spektakularan pogodak protiv Derby Countyja nagrađen je nagradom za gol mjeseca u [[EFL Championship|Championshipu]] u oktobru iste godine. Tokom sezone 2022/23. igrao je na posudbi u njemačkoj [[Hertha BSC|Herthi]], u kojoj je zabilježio 18 nastupa u [[Bundesliga|Bundesligi]]. Nakon povratka u Englesku, nastavio je igrati za Birmingham City, ali je nakon isteka ugovora na kraju sezone 2023/24. napustio klub. === Pafos === U augustu 2024. godine Šunjić je kao slobodan igrač potpisao za kiparskog prvoligaša [[Pafos FC|Pafos]].<ref name="nogometne-vijesti">{{Citiranje weba |url=https://nogometne-vijesti.hr/bio-je-povezan-s-dinamom-ivan-sunjic-otisao-na-iznenadujucu-destinaciju/ |title=Ivan Šunjić otišao na iznenađujuću destinaciju |website=Nogometne vijesti |date=2024-07-31 |access-date=2026-04-01 |language=hr }}</ref> U ekipi je dobio priliku nositi dres sa brojem 26, a zbog sjajnih predstava klub mu je već u novembru 2025. produžio ugovor do ljeta 2027. godine. Sa Pafosom je u sezoni 2024/25. stigao do titule prvaka Kipra. == Reprezentativna karijera == Šunjić je tokom svoje omladinske karijere bio kapiten reprezentacije Hrvatske do 21 godine, a sa "Mini Vatrenima" je nastupio na [[Evropsko prvenstvo u nogometu do 21 godine|Evropskom prvenstvu do 21 godine]] 2019. godine. Svoj jedini nastup za seniorsku reprezentaciju Hrvatske zabilježio je u maju 2017. u prijateljskoj utakmici protiv [[Fudbalska reprezentacija Meksika|Meksika]], koja je završena pobjedom (2:1). Ipak, pošto nikada nije debitovao za Hrvatsku u zvaničnoj takmičarskoj utakmici, Šunjić je iskoristio pravo na promjenu sportskog državljanstva. Krajem 2024. godine odlučio je da će nastupati za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosnu i Hercegovinu]]. Selektor [[Sergej Barbarez]] uručio mu je poziv u novembru za susrete [[UEFA Liga nacija|Lige nacija]] protiv [[Fudbalska reprezentacija Njemačke|Njemačke]] i [[Fudbalska reprezentacija Nizozemske|Nizozemske]]. Zvanični debi u dresu novog nacionalnog tima upisao je 16. novembra protiv Njemačke u Freiburgu.<ref name="klix_sunjic_debi">{{Citiranje weba |url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/sunjic-osjecam-se-kao-da-sam-dugo-u-reprezentaciji-odlicno-sam-prihvacen-u-ekipi/241113068 |title=Šunjić: Osjećam se kao da sam dugo u reprezentaciji, odlično sam prihvaćen |website=Klix.ba |date=2024-11-13 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> == Nagrade i priznanja == * '''Dinamo Zagreb''' ** [[Prva HNL]]: 2018/19. * '''Pafos''' ** [[Prva liga Kipra]]: 2024/25. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Ivan Šunjić}} * [https://int.soccerway.com/players/ivan-sunjic/273285 Ivan Šunjić na Soccerwayu] (jezik: engleski) {{DEFAULTSORT:Šunjić, Ivan}} [[Kategorija:Rođeni 1996.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši NK Zagreba]] [[Kategorija:Nogometaši GNK Dinama]] [[Kategorija:Nogometaši NK Lokomotive]] [[Kategorija:Nogometaši Birmingham Cityja]] [[Kategorija:Nogometaši Herthe BSC]] [[Kategorija:Nogometaši Pafos FC-a]] jzfu5ugwyjrldxycxr0oyhpdirr5drk 3822140 3822122 2026-04-01T19:21:17Z Srđan 73336 Samo pripaziti na [[WP:PAUN]] koji je čest u sportskim tekstovima. Za njih valjda rezultati dovoljno govore. :-) 3822140 wikitext text/x-wiki {{Nogometaš | imenogometaša = Ivan Šunjić | slika = Ivan Šunjić 2022.jpg | opis = Šunjić 2022. godine | puno_ime = Ivan Šunjić | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1996|10|09}} | rodnigrad = [[Zenica]] | rodnadržava = [[Bosna i Hercegovina]] | visina = 184 cm | pozicija = [[Vezni igrač|Zadnji vezni]] | omladinskegodine = | omladinskipogoni = [[NK Špansko]]<br>[[NK Zagreb]]<br>[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | trenutniklub = [[Pafos FC|Pafos]] | brojnadresu = 26 | godine1 = 2014–2015. | klubovi1 = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | nastupi(golovi)1 = 1 (0) | godine2 = 2015–2016. | klubovi2 = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb II]] | nastupi(golovi)2 = 30 (1) | godine3 = 2016–2018. | klubovi3 = [[NK Lokomotiva|Lokomotiva]] | nastupi(golovi)3 = 62 (7) | godine4 = 2018–2019. | klubovi4 = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | nastupi(golovi)4 = 24 (0) | godine5 = 2018. | klubovi5 = → [[NK Lokomotiva|Lokomotiva]] (posudba) | nastupi(golovi)5 = 11 (3) | godine6 = 2019–2024. | klubovi6 = [[Birmingham City F.C.|Birmingham City]] | nastupi(golovi)6 = 160 (7) | godine7 = 2022–2023. | klubovi7 = → [[Hertha BSC]] (posudba) | nastupi(golovi)7 = 18 (0) | godine8 = 2024– | klubovi8 = [[Pafos FC|Pafos]] | nastupi(golovi)8 = 54 (8) | reprezentacija = Da | nacionalnegodine1 = 2013–2014. | nacionalneekipe1 = [[Nogometna reprezentacija Hrvatske U-18|Hrvatska U18]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 4 (0) | nacionalnegodine2 = 2014–2015. | nacionalneekipe2 = [[Nogometna reprezentacija Hrvatske U-19|Hrvatska U19]] | nacionalninastupi(golovi)2 = 8 (3) | nacionalnegodine3 = 2014–2019. | nacionalneekipe3 = [[Nogometna reprezentacija Hrvatske U-21|Hrvatska U21]] | nacionalninastupi(golovi)3 = 18 (1) | nacionalnegodine4 = 2017. | nacionalneekipe4 = [[Fudbalska reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]] | nacionalninastupi(golovi)4 = 1 (0) | nacionalnegodine5 = 2024– | nacionalneekipe5 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] | nacionalninastupi(golovi)5 = 10 (0) | zadnjiuređaj = 22. marta 2026. }} '''Ivan Šunjić''' (rođen 9. oktobra 1996) bosanskohercegovački je i hrvatski profesionalni [[nogomet]]aš koji igra na poziciji zadnjeg veznog za kiparski klub [[Pafos FC|Pafos]] i [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentaciju Bosne i Hercegovine]]. Šunjić je tokom svoje klupske karijere nastupao za [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] i [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotivu]] u Hrvatskoj, prije nego što je 2019. prešao u engleski [[Birmingham City FC|Birmingham City]]. Sezonu 2022/23. proveo je na posudbi u njemačkoj [[Bundesliga|Bundesligi]] nastupajući za [[Hertha BSC|Herthu BSC]], a nakon isteka ugovora u ljeto 2024. prešao je u Pafos. Šunjić je hrvatskog porijekla, rođen je u Bosni i Hercegovini, a u Hrvatsku je emigrirao kao dijete. U omladinskim kategorijama nastupao je za selekcije Hrvatske od U-16 do U-21 nivoa, te je upisao i jedan nastup za [[Fudbalska reprezentacija Hrvatske|seniorsku selekciju Hrvatske]] 2017. godine. Ipak, u jesen 2024, promijenio je sportsko državljanstvo i odlučio nastupati za Bosnu i Hercegovinu. == Rani život == Rođen je 9. oktobra 1996. u [[Zenica|Zenici]]. S ocem Jozom, majkom Aleksandrom i starijim bratom Nikolom preselio se iz porodičnog doma u [[Kakanj|Kaknju]] u [[Zagreb]] početkom 2000. godine. == Karijera == === Počeci karijere === Svoju nogometnu karijeru Šunjić je započeo u omladinskom pogonu [[NK Špansko|Španskog]]. Godine 2009. prelazi u [[NK Zagreb]], a 2012. pridružio se kadetima [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreba]]. Svoj seniorski debi za prvu ekipu Dinama upisao je 10. maja 2014. godine sa 17 godina, ušavši s klupe u gostujućem porazu protiv [[NK Istra 1961|Istre 1961]]. Nakon toga redovno je nastupao za rezervni tim (Dinamo II) u drugoj hrvatskoj ligi. === Lokomotiva Zagreb === U februaru 2016. prešao je u redove [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotive]]. Svoj prvi gol u prvenstvu postigao je u maju 2017. u pobjedi (2:0) protiv [[NK Inter Zaprešić|Intera iz Zaprešića]]. Uoči sezone 2017/18. imenovan je kapitenom kluba, čime se afirmirao kao jedan od najvažnijih igrača tima s Kajzerice. U februaru 2018, Dinamo je odlučio otkupiti njegov ugovor, ali je Šunjić ostao na posudbi u Lokomotivi do kraja tekuće sezone. === Povratak u Dinamo Zagreb === Šunjić se vratio u prvi tim Dinama za sezonu 2018/19. pod vodstvom trenera [[Nenad Bjelica|Nenada Bjelice]]. Tokom te sezone odigrao je 41 utakmicu u svim takmičenjima na poziciji zadnjeg veznog. Istakao se nastupima u [[UEFA Evropska liga|Evropskoj ligi]], a postigao je i pogodak u pobjedi (4:1) protiv turskog [[Fenerbahçe SK|Fenerbahçea]]. Na kraju sezone sa Dinamom je osvojio naslov prvaka Hrvatske, iako su izgubili u finalu Kupa od [[HNK Rijeka|Rijeke]]. === Birmingham City === Dana 26. jula 2019, engleski drugoligaš [[Birmingham City FC|Birmingham City]] potvrdio je transfer Ivana Šunjića, potpisavši s njim petogodišnji ugovor uz odštetu od otprilike 7 miliona eura. Debitovao je u prvenstvu 3. augusta u pobjedi protiv [[Brentford FC|Brentforda]]. Za svoj pogodak protiv Derby Countyja nagrađen je nagradom za gol mjeseca u [[EFL Championship|Championshipu]] u oktobru iste godine. Tokom sezone 2022/23. igrao je na posudbi u njemačkoj [[Hertha BSC|Herthi]], u kojoj je zabilježio 18 nastupa u [[Bundesliga|Bundesligi]]. Nakon povratka u Englesku, nastavio je igrati za Birmingham City, ali je nakon isteka ugovora na kraju sezone 2023/24. napustio klub. === Pafos === U augustu 2024. Šunjić je kao slobodan igrač potpisao za kiparskog prvoligaša [[Pafos FC|Pafos]].<ref name="nogometne-vijesti">{{Citiranje weba |url=https://nogometne-vijesti.hr/bio-je-povezan-s-dinamom-ivan-sunjic-otisao-na-iznenadujucu-destinaciju/ |title=Ivan Šunjić otišao na iznenađujuću destinaciju |website=Nogometne vijesti |date=2024-07-31 |access-date=2026-04-01 |language=hr }}</ref> U ekipi je dobio priliku nositi dres sa brojem 26, a klub mu je već u novembru 2025. produžio ugovor do ljeta 2027. godine. Sa Pafosom je u sezoni 2024/25. stigao do titule prvaka Kipra. == Reprezentativna karijera == Šunjić je tokom svoje omladinske karijere bio kapiten reprezentacije Hrvatske do 21 godine, a sa "Mini Vatrenima" je nastupio na [[Evropsko prvenstvo u nogometu do 21 godine|Evropskom prvenstvu do 21 godine]] 2019. godine. Svoj jedini nastup za seniorsku reprezentaciju Hrvatske zabilježio je u maju 2017. u prijateljskoj utakmici protiv [[Fudbalska reprezentacija Meksika|Meksika]], koja je završena pobjedom (2:1). Ipak, s obzirom na to da nikada nije debitovao za Hrvatsku u zvaničnoj takmičarskoj utakmici, Šunjić je iskoristio pravo na promjenu sportskog državljanstva. Krajem 2024. odlučio je da će nastupati za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosnu i Hercegovinu]]. Selektor [[Sergej Barbarez]] uručio mu je poziv u novembru za susrete [[UEFA Liga nacija|Lige nacija]] protiv [[Fudbalska reprezentacija Njemačke|Njemačke]] i [[Fudbalska reprezentacija Nizozemske|Nizozemske]]. Zvanični debi u dresu novog nacionalnog tima upisao je 16. novembra protiv Njemačke u Freiburgu.<ref name="klix_sunjic_debi">{{Citiranje weba |url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/sunjic-osjecam-se-kao-da-sam-dugo-u-reprezentaciji-odlicno-sam-prihvacen-u-ekipi/241113068 |title=Šunjić: Osjećam se kao da sam dugo u reprezentaciji, odlično sam prihvaćen |website=Klix.ba |date=2024-11-13 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> == Nagrade i priznanja == * '''Dinamo Zagreb''' ** [[Prva HNL]]: 2018/19. * '''Pafos''' ** [[Prva liga Kipra]]: 2024/25. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Ivan Šunjić}} * [https://int.soccerway.com/players/ivan-sunjic/273285 Ivan Šunjić na Soccerwayu] (jezik: engleski) {{DEFAULTSORT:Šunjić, Ivan}} [[Kategorija:Rođeni 1996.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši NK Zagreba]] [[Kategorija:Nogometaši GNK Dinama]] [[Kategorija:Nogometaši NK Lokomotive]] [[Kategorija:Nogometaši Birmingham Cityja]] [[Kategorija:Nogometaši Herthe BSC]] [[Kategorija:Nogometaši Pafos FC-a]] 2fygpfrm5ooxffxbec6dc67earkkmun 3822245 3822140 2026-04-02T06:31:50Z Panasko 146730 + 2 kategorija; ± 2 kategorija (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3822245 wikitext text/x-wiki {{Nogometaš | imenogometaša = Ivan Šunjić | slika = Ivan Šunjić 2022.jpg | opis = Šunjić 2022. | puno_ime = Ivan Šunjić | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1996|10|09}} | rodnigrad = [[Zenica]] | rodnadržava = [[Bosna i Hercegovina]] | visina = 184 cm | pozicija = [[Vezni igrač|Zadnji vezni]] | omladinskegodine = | omladinskipogoni = [[NK Špansko]]<br>[[NK Zagreb]]<br>[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | trenutniklub = [[Pafos FC|Pafos]] | brojnadresu = 26 | godine1 = 2014–2015. | klubovi1 = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | nastupi(golovi)1 = 1 (0) | godine2 = 2015–2016. | klubovi2 = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb II]] | nastupi(golovi)2 = 30 (1) | godine3 = 2016–2018. | klubovi3 = [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]] | nastupi(golovi)3 = 62 (7) | godine4 = 2018–2019. | klubovi4 = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | nastupi(golovi)4 = 24 (0) | godine5 = 2018. | klubovi5 = → [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]] (posudba) | nastupi(golovi)5 = 11 (3) | godine6 = 2019–2024. | klubovi6 = [[Birmingham City FC|Birmingham City]] | nastupi(golovi)6 = 160 (7) | godine7 = 2022–2023. | klubovi7 = → [[Hertha BSC]] (posudba) | nastupi(golovi)7 = 18 (0) | godine8 = 2024– | klubovi8 = [[Pafos FC|Pafos]] | nastupi(golovi)8 = 54 (8) | reprezentacija = Da | nacionalnegodine1 = 2013–2014. | nacionalneekipe1 = [[Nogometna reprezentacija Hrvatske U-18|Hrvatska U18]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 4 (0) | nacionalnegodine2 = 2014–2015. | nacionalneekipe2 = [[Nogometna reprezentacija Hrvatske U-19|Hrvatska U19]] | nacionalninastupi(golovi)2 = 8 (3) | nacionalnegodine3 = 2014–2019. | nacionalneekipe3 = [[Nogometna reprezentacija Hrvatske U-21|Hrvatska U21]] | nacionalninastupi(golovi)3 = 18 (1) | nacionalnegodine4 = 2017. | nacionalneekipe4 = [[Nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]] | nacionalninastupi(golovi)4 = 1 (0) | nacionalnegodine5 = 2024– | nacionalneekipe5 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] | nacionalninastupi(golovi)5 = 10 (0) | zadnjiuređaj = 22. marta 2026 }} '''Ivan Šunjić''' (rođen 9. oktobra 1996) bosanskohercegovački je i hrvatski profesionalni [[nogomet]]aš koji igra na poziciji zadnjeg veznog za kiparski klub [[Pafos FC|Pafos]] i [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentaciju Bosne i Hercegovine]]. Šunjić je tokom svoje klupske karijere nastupao za [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] i [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotivu]] u Hrvatskoj, prije nego što je 2019. prešao u engleski [[Birmingham City FC|Birmingham City]]. Sezonu 2022/23. proveo je na posudbi u njemačkoj [[Bundesliga|Bundesligi]] nastupajući za [[Hertha BSC|Herthu BSC]], a nakon isteka ugovora u ljeto 2024. prešao je u Pafos. Šunjić je hrvatskog porijekla, rođen je u Bosni i Hercegovini, a u Hrvatsku je emigrirao kao dijete. U omladinskim kategorijama nastupao je za selekcije Hrvatske od U-16 do U-21 nivoa, te je upisao i jedan nastup za [[Nogometna reprezentacija Hrvatske|seniorsku selekciju Hrvatske]] 2017. Ipak, u jesen 2024, promijenio je sportsko državljanstvo i odlučio nastupati za Bosnu i Hercegovinu. == Rani život == Rođen je 9. oktobra 1996. u [[Zenica|Zenici]]. S ocem Jozom, majkom Aleksandrom i starijim bratom Nikolom preselio se iz porodičnog doma u [[Kakanj|Kaknju]] u [[Zagreb]] početkom 2000. == Karijera == === Počeci karijere === Svoju nogometnu karijeru Šunjić je započeo u omladinskom pogonu [[NK Špansko|Španskog]]. Godine 2009. prelazi u [[NK Zagreb]], a 2012. pridružio se kadetima [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreba]]. Svoj seniorski debi za prvu ekipu Dinama upisao je 10. maja 2014. sa 17 godina, ušavši s klupe u gostujućem porazu protiv [[NK Istra 1961|Istre 1961]]. Nakon toga redovno je nastupao za rezervni tim (Dinamo II) u drugoj hrvatskoj ligi. === Lokomotiva Zagreb === U februaru 2016. prešao je u redove [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotive]]. Svoj prvi gol u prvenstvu postigao je u maju 2017. u pobjedi (2:0) protiv [[NK Inter Zaprešić|Intera iz Zaprešića]]. Uoči sezone 2017/18. imenovan je kapitenom kluba, čime se afirmirao kao jedan od najvažnijih igrača tima s Kajzerice. U februaru 2018, Dinamo je odlučio otkupiti njegov ugovor, ali je Šunjić ostao na posudbi u Lokomotivi do kraja tekuće sezone. === Povratak u Dinamo Zagreb === Šunjić se vratio u prvi tim Dinama za sezonu 2018/19. pod vodstvom trenera [[Nenad Bjelica|Nenada Bjelice]]. Tokom te sezone odigrao je 41 utakmicu u svim takmičenjima na poziciji zadnjeg veznog. Istakao se nastupima u [[UEFA Evropska liga|Evropskoj ligi]], a postigao je i pogodak u pobjedi (4:1) protiv turskog [[Fenerbahçe SK|Fenerbahçea]]. Na kraju sezone sa Dinamom je osvojio naslov prvaka Hrvatske, iako su izgubili u finalu Kupa od [[HNK Rijeka|Rijeke]]. === Birmingham City === Dana 26. jula 2019, engleski drugoligaš [[Birmingham City FC|Birmingham City]] potvrdio je transfer Ivana Šunjića, potpisavši s njim petogodišnji ugovor uz odštetu od otprilike 7 miliona eura. Debitovao je u prvenstvu 3. augusta u pobjedi protiv [[Brentford FC|Brentforda]]. Za svoj pogodak protiv Derby Countyja nagrađen je nagradom za gol mjeseca u [[EFL Championship|Championshipu]] u oktobru iste godine. Tokom sezone 2022/23. igrao je na posudbi u njemačkoj [[Hertha BSC|Herthi]], u kojoj je zabilježio 18 nastupa u [[Bundesliga|Bundesligi]]. Nakon povratka u Englesku, nastavio je igrati za Birmingham City, ali je nakon isteka ugovora na kraju sezone 2023/24. napustio klub. === Pafos === U augustu 2024. Šunjić je kao slobodan igrač potpisao za kiparskog prvoligaša [[Pafos FC|Pafos]].<ref name="nogometne-vijesti">{{Citiranje weba |url=https://nogometne-vijesti.hr/bio-je-povezan-s-dinamom-ivan-sunjic-otisao-na-iznenadujucu-destinaciju/ |title=Ivan Šunjić otišao na iznenađujuću destinaciju |website=Nogometne vijesti |date=2024-07-31 |access-date=2026-04-01 |language=hr }}</ref> U ekipi je dobio priliku nositi dres sa brojem 26, a klub mu je već u novembru 2025. produžio ugovor do ljeta 2027. Sa Pafosom je u sezoni 2024/25. stigao do titule prvaka Kipra. == Reprezentativna karijera == Šunjić je tokom svoje omladinske karijere bio kapiten reprezentacije Hrvatske do 21 godine, a sa "Mini Vatrenima" je nastupio na [[Evropsko prvenstvo u nogometu do 21 godine|Evropskom prvenstvu do 21 godine]] 2019. Svoj jedini nastup za seniorsku reprezentaciju Hrvatske zabilježio je u maju 2017. u prijateljskoj utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija Meksika|Meksika]], koja je završena pobjedom (2:1). Ipak, s obzirom na to da nikada nije debitovao za Hrvatsku u zvaničnoj takmičarskoj utakmici, Šunjić je iskoristio pravo na promjenu sportskog državljanstva. Krajem 2024. odlučio je da će nastupati za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosnu i Hercegovinu]]. Selektor [[Sergej Barbarez]] uručio mu je poziv u novembru za susrete [[UEFA Liga nacija|Lige nacija]] protiv [[Nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačke]] i [[Nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemske]]. Zvanični debi u dresu novog nacionalnog tima upisao je 16. novembra protiv Njemačke u Freiburgu.<ref name="klix_sunjic_debi">{{Citiranje weba |url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/sunjic-osjecam-se-kao-da-sam-dugo-u-reprezentaciji-odlicno-sam-prihvacen-u-ekipi/241113068 |title=Šunjić: Osjećam se kao da sam dugo u reprezentaciji, odlično sam prihvaćen |website=Klix.ba |date=2024-11-13 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> == Nagrade i priznanja == * '''Dinamo Zagreb''' ** [[Hrvatska nogometna liga|Prva HNL]]: 2018/19. * '''Pafos''' ** [[Prva liga Kipra]]: 2024/25. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Ivan Šunjić}} * [https://int.soccerway.com/players/ivan-sunjic/273285 Ivan Šunjić na Soccerwayu] (jezik: engleski) {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Šunjić, Ivan}} [[Kategorija:Rođeni 1996.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Zenica]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 21. vijeka]] [[Kategorija:Nogometaši Dinamo Zagreba]] [[Kategorija:Nogometaši GNK Dinama]] [[Kategorija:Nogometaši NK Lokomotive]] [[Kategorija:Nogometaši Birmingham Cityja]] [[Kategorija:Nogometaši Herthe]] [[Kategorija:Nogometaši Pafos FC-a]] hpu0cuzruy2dkg5aoray3tsud0839w8 Arjan Malić 0 532831 3822124 2026-04-01T18:25:47Z Unrelated9966 178239 Nova stranica: {{Nogometaš | imenogometaša = Arjan Malić | slika = SV Ried gegen FC Liefering (2024-03-15)a 04.jpg | opis = Malić u dresu Rieda 2024. godine | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|2005|08|28}} | rodnigrad = [[Jesenice]] | rodnadržava = [[Slovenija]] | visina = 186 cm | pozicija = [[Odbrambeni igrač (nogomet)|Desni bek]] | omla... 3822124 wikitext text/x-wiki {{Nogometaš | imenogometaša = Arjan Malić | slika = SV Ried gegen FC Liefering (2024-03-15)a 04.jpg | opis = Malić u dresu Rieda 2024. godine | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|2005|08|28}} | rodnigrad = [[Jesenice]] | rodnadržava = [[Slovenija]] | visina = 186 cm | pozicija = [[Odbrambeni igrač (nogomet)|Desni bek]] | omladinskegodine = 2014–2023. | omladinskipogoni = [[SV Ried|Ried]] | trenutniklub = [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] | brojnadresu = 23 | godine1 = 2023. | klubovi1 = [[SV Ried|Ried II]] | nastupi(golovi)1 = 13 (0) | godine2 = 2023–2024. | klubovi2 = [[SV Ried|Ried]] | nastupi(golovi)2 = 29 (0) | godine3 = 2025– | klubovi3 = [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] | nastupi(golovi)3 = 26 (1) | reprezentacija = Da | nacionalnegodine1 = 2023–2024. | nacionalneekipe1 = [[Nogometna reprezentacija Slovenije U-19|Slovenija U19]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 8 (0) | nacionalnegodine2 = 2024– | nacionalneekipe2 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|Bosna i Hercegovina U21]] | nacionalninastupi(golovi)2 = 2 (0) | nacionalnegodine3 = 2025– | nacionalneekipe3 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] | nacionalninastupi(golovi)3 = 6 (0) | zadnjiuređaj = 20. marta 2026. }} '''Arjan Malić''' (rođen 28. augusta 2005. u [[Jesenice|Jesenicama]], [[Slovenija]]) bosanskohercegovački je i slovenski profesionalni [[nogomet]]aš koji igra na poziciji desnog beka za [[Bundesliga Austrije|austrijski prvoligaški]] klub [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] i [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentaciju Bosne i Hercegovine]]. Malić je profesionalnu karijeru započeo u [[SV Ried|Riedu]], nastupajući isprva za rezervni tim, prije nego što je 2024. godine prešao u Sturm Graz. Nakon što je u omladinskim kategorijama predstavljao [[Nogometna reprezentacija Slovenije|Sloveniju]] i Bosnu i Hercegovinu, donio je odluku da na seniorskom nivou nastupa za bosanskohercegovački državni tim. Službeni seniorski međunarodni debi ostvario je 2025. godine. == Karijera == === Počeci u Riedu === Malić je nogometno odrastao u omladinskoj akademiji austrijskog [[SV Ried|Rieda]], kojoj se pridružio 2014. godine. Profesionalni debi upisao je 30. jula 2023., sa samo 17 godina, na utakmici protiv ekipe [[Floridsdorfer AC|FAC]]. Svoj prvi profesionalni pogodak postigao je 1. marta 2024. u pobjedi svog tima nad [[SV Stripfing|Stripfingom]].<ref name="klix_bih_slovenija">{{Citiranje weba |url=https://klix.ba/sport/nogomet/bih-uzela-sloveniji-velikog-talenta-malic-ce-u-buducnosti-igrati-za-zmajeve/241001073 |title=BiH "uzela" Sloveniji velikog talenta, Malić će u budućnosti igrati za Zmajeve |website=Klix.ba |date=2024-10-01 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> === Sturm Graz === Zahvaljujući dobrim igrama, Malić je u junu 2024. godine ostvario transfer u aktuelnog prvaka Austrije, Sturm iz Graza.<ref name="reprezentacija_sturm">{{Citiranje weba |url=https://reprezentacija.ba/431087-sturm-graz-doveo-jos-jednog-igraca-koji-moze-igrati-za-bih |title=Sturm Graz doveo još jednog igrača koji može igrati za BiH |website=Reprezentacija.ba |date=2024-06-27 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> Zvanični debi za novi tim upisao je 6. oktobra protiv velikog rivala [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburga]].<ref name="sportsport_salzburg">{{Citiranje weba |url=https://sportsport.ba/fudbal/salzburg-ponizen-u-grazu-potencijalni-zmaj-zabio-tri-gola-malic-zaigrao-povreda-dedica/483503 |title=Salzburg ponižen u Grazu, potencijalni Zmaj zabio tri gola, Malić zaigrao |website=SportSport.ba |date=2024-10-06 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> Malić je prvi put zaigrao u [[UEFA Liga prvaka|UEFA Ligi prvaka]] na gostovanju protiv francuskog [[Lille OSC|Lillea]] 11. decembra iste godine.<ref name="faktor_lille">{{Citiranje weba |url=https://faktor.ba/sport/fudbal/roden-u-sloveniji-odbio-austrijance-zbog-bih-sada-debitovao-na-najvecoj-sceni/205597 |title=Rođen u Sloveniji, odbio Austrijance zbog BiH, sada debitovao na najvećoj sceni |website=Faktor.ba |date=2024-12-11 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> Mjesec i po kasnije, 29. januara 2025. godine, postigao je svoj prvi pogodak u ovom elitnom takmičenju u pobjedi protiv njemačkog [[RB Leipzig|RB Leipziga]], što je ujedno bio i njegov prvi zvanični gol u dresu Sturma.<ref name="avaz_leipzig">{{Citiranje weba |url=https://avaz.ba/sport/nogomet/953409/velika-nada-bh-fudbala-postigla-prvi-gol-u-ligi-prvaka |title=Velika nada bh. fudbala postigla prvi gol u Ligi prvaka |website=Dnevni avaz |date=2025-01-29 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> Na kraju sezone slavio je osvajanje prvog velikog trofeja u karijeri; 24. maja je sa Sturmom podigao pehar prvaka austrijske [[Bundesliga Austrije|Bundeslige]].<ref name="raport_titula">{{Citiranje weba |url=https://raport.ba/sjajan-dan-za-bh-reprezentativce-malic-i-karic-osvojili-austrijsku-bundesligu |title=Sjajan dan za bh. reprezentativce: Malić i Karić osvojili austrijsku Bundesligu |website=Raport.ba |date=2025-05-24 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> Svoj prvi prvenstveni pogodak u austrijskoj ligi postigao je 14. decembra u meču protiv bečke [[FK Austria Wien|Austrije]].<ref name="n1_austria">{{Citiranje weba |url=https://n1info.ba/sport/nogomet/lijep-vikend-za-zmajeve-arijan-malic-postigao-prvijenac-u-dresu-sturma-video |title=Lijep vikend za Zmajeve: Arijan Malić postigao prvijenac u dresu Sturma |website=N1 |date=2025-12-14 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> == Reprezentativna karijera == Iako je u omladinskim kategorijama nastupao za kadetsku i juniorsku (U19) selekciju Slovenije, Malić se opredijelio igrati za Bosnu i Hercegovinu na seniorskom nivou. Svoj međunarodni put u bh. dresu započeo je nastupima za U21 reprezentaciju (Mlade Zmajeve). U martu 2025. godine po prvi put je uvršten na spisak A selekcije od strane selektora [[Sergej Barbarez|Sergeja Barbareza]] uoči utakmica kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2026. protiv [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|Rumunije]] i [[Fudbalska reprezentacija Kipra|Kipra]]. Zvanični seniorski debi ubilježio je 21. marta 2025. godine u impresivnoj pobjedi BiH nad Rumunijom u Bukureštu.<ref name="avaz_rumunija">{{Citiranje weba |url=https://avaz.ba/sport/nogomet/962742/pocetak-kvalifikacija-kao-iz-snova-zmajevi-srusili-rumuniju-usred-bukuresta |title=Početak kvalifikacija kao iz snova: Zmajevi srušili Rumuniju usred Bukurešta |website=Dnevni avaz |date=2025-03-21 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> == Nagrade i priznanja == * '''Sturm Graz''' ** [[Bundesliga Austrije]]: 2024/25. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Arjan Malić}} * [https://int.soccerway.com/players/arjan-malic/666607 Arjan Malić na Soccerwayu] (jezik: engleski) {{DEFAULTSORT:Malić, Arjan}} [[Kategorija:Rođeni 2005.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Slovenski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Rieda]] [[Kategorija:Nogometaši Sturma Graza]] a9i4s4xnr7ohcblqch6wgs5wp81xbfy 3822125 3822124 2026-04-01T18:27:07Z Unrelated9966 178239 /* Sturm Graz */ 3822125 wikitext text/x-wiki {{Nogometaš | imenogometaša = Arjan Malić | slika = SV Ried gegen FC Liefering (2024-03-15)a 04.jpg | opis = Malić u dresu Rieda 2024. godine | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|2005|08|28}} | rodnigrad = [[Jesenice]] | rodnadržava = [[Slovenija]] | visina = 186 cm | pozicija = [[Odbrambeni igrač (nogomet)|Desni bek]] | omladinskegodine = 2014–2023. | omladinskipogoni = [[SV Ried|Ried]] | trenutniklub = [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] | brojnadresu = 23 | godine1 = 2023. | klubovi1 = [[SV Ried|Ried II]] | nastupi(golovi)1 = 13 (0) | godine2 = 2023–2024. | klubovi2 = [[SV Ried|Ried]] | nastupi(golovi)2 = 29 (0) | godine3 = 2025– | klubovi3 = [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] | nastupi(golovi)3 = 26 (1) | reprezentacija = Da | nacionalnegodine1 = 2023–2024. | nacionalneekipe1 = [[Nogometna reprezentacija Slovenije U-19|Slovenija U19]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 8 (0) | nacionalnegodine2 = 2024– | nacionalneekipe2 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|Bosna i Hercegovina U21]] | nacionalninastupi(golovi)2 = 2 (0) | nacionalnegodine3 = 2025– | nacionalneekipe3 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] | nacionalninastupi(golovi)3 = 6 (0) | zadnjiuređaj = 20. marta 2026. }} '''Arjan Malić''' (rođen 28. augusta 2005. u [[Jesenice|Jesenicama]], [[Slovenija]]) bosanskohercegovački je i slovenski profesionalni [[nogomet]]aš koji igra na poziciji desnog beka za [[Bundesliga Austrije|austrijski prvoligaški]] klub [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] i [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentaciju Bosne i Hercegovine]]. Malić je profesionalnu karijeru započeo u [[SV Ried|Riedu]], nastupajući isprva za rezervni tim, prije nego što je 2024. godine prešao u Sturm Graz. Nakon što je u omladinskim kategorijama predstavljao [[Nogometna reprezentacija Slovenije|Sloveniju]] i Bosnu i Hercegovinu, donio je odluku da na seniorskom nivou nastupa za bosanskohercegovački državni tim. Službeni seniorski međunarodni debi ostvario je 2025. godine. == Karijera == === Počeci u Riedu === Malić je nogometno odrastao u omladinskoj akademiji austrijskog [[SV Ried|Rieda]], kojoj se pridružio 2014. godine. Profesionalni debi upisao je 30. jula 2023., sa samo 17 godina, na utakmici protiv ekipe [[Floridsdorfer AC|FAC]]. Svoj prvi profesionalni pogodak postigao je 1. marta 2024. u pobjedi svog tima nad [[SV Stripfing|Stripfingom]].<ref name="klix_bih_slovenija">{{Citiranje weba |url=https://klix.ba/sport/nogomet/bih-uzela-sloveniji-velikog-talenta-malic-ce-u-buducnosti-igrati-za-zmajeve/241001073 |title=BiH "uzela" Sloveniji velikog talenta, Malić će u budućnosti igrati za Zmajeve |website=Klix.ba |date=2024-10-01 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> === Sturm Graz === Zahvaljujući dobrim igrama, Malić je u junu 2024. godine ostvario transfer u aktuelnog prvaka Austrije, Sturm iz Graza.<ref name="reprezentacija_sturm">{{Citiranje weba |url=https://reprezentacija.ba/431087-sturm-graz-doveo-jos-jednog-igraca-koji-moze-igrati-za-bih |title=Sturm Graz doveo još jednog igrača koji može igrati za BiH |website=Reprezentacija.ba |date=2024-06-27 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> Zvanični debi za novi tim upisao je 6. oktobra protiv velikog rivala [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburga]].<ref name="sportsport_salzburg">{{Citiranje weba |url=https://sportsport.ba/fudbal/salzburg-ponizen-u-grazu-potencijalni-zmaj-zabio-tri-gola-malic-zaigrao-povreda-dedica/483503 |title=Salzburg ponižen u Grazu, potencijalni Zmaj zabio tri gola, Malić zaigrao |website=SportSport.ba |date=2024-10-06 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> Malić je prvi put zaigrao u [[UEFA Liga prvaka|UEFA Ligi prvaka]] na gostovanju protiv francuskog [[Lille OSC|Lillea]] 11. decembra iste godine.<ref name="faktor_lille">{{Citiranje weba |url=https://faktor.ba/sport/fudbal/roden-u-sloveniji-odbio-austrijance-zbog-bih-sada-debitovao-na-najvecoj-sceni/205597 |title=Rođen u Sloveniji, odbio Austrijance zbog BiH, sada debitovao na najvećoj sceni |website=Faktor.ba |date=2024-12-11 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> Mjesec i po kasnije, 29. januara 2025. godine, postigao je svoj prvi pogodak u ovom elitnom takmičenju u pobjedi protiv njemačkog [[RB Leipzig|RB Leipziga]], što je ujedno bio i njegov prvi zvanični gol u dresu Sturma.<ref name="avaz_leipzig">{{Citiranje weba |url=https://avaz.ba/sport/nogomet/953409/velika-nada-bh-fudbala-postigla-prvi-gol-u-ligi-prvaka |title=Velika nada bh. fudbala postigla prvi gol u Ligi prvaka |website=Dnevni avaz |date=2025-01-29 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> Na kraju sezone slavio je osvajanje prvog velikog trofeja u karijeri; 24. maja je sa Sturmom podigao pehar prvaka austrijske [[Bundesliga Austrije|Bundeslige]].<ref name="raport_titula">{{Citiranje weba |url=https://raport.ba/sjajan-dan-za-bh-reprezentativce-malic-i-karic-osvojili-austrijsku-bundesligu |title=Sjajan dan za bh. reprezentativce: Malić i Karić osvojili austrijsku Bundesligu |website=Raport.ba |date=2025-05-24 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> Svoj prvi prvenstveni pogodak u austrijskoj ligi postigao je 14. decembra u meču protiv bečke [[FK Austria Beč|Austrije]].<ref name="n1_austria">{{Citiranje weba |url=https://n1info.ba/sport/nogomet/lijep-vikend-za-zmajeve-arijan-malic-postigao-prvijenac-u-dresu-sturma-video |title=Lijep vikend za Zmajeve: Arijan Malić postigao prvijenac u dresu Sturma |website=N1 |date=2025-12-14 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> == Reprezentativna karijera == Iako je u omladinskim kategorijama nastupao za kadetsku i juniorsku (U19) selekciju Slovenije, Malić se opredijelio igrati za Bosnu i Hercegovinu na seniorskom nivou. Svoj međunarodni put u bh. dresu započeo je nastupima za U21 reprezentaciju (Mlade Zmajeve). U martu 2025. godine po prvi put je uvršten na spisak A selekcije od strane selektora [[Sergej Barbarez|Sergeja Barbareza]] uoči utakmica kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2026. protiv [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|Rumunije]] i [[Fudbalska reprezentacija Kipra|Kipra]]. Zvanični seniorski debi ubilježio je 21. marta 2025. godine u impresivnoj pobjedi BiH nad Rumunijom u Bukureštu.<ref name="avaz_rumunija">{{Citiranje weba |url=https://avaz.ba/sport/nogomet/962742/pocetak-kvalifikacija-kao-iz-snova-zmajevi-srusili-rumuniju-usred-bukuresta |title=Početak kvalifikacija kao iz snova: Zmajevi srušili Rumuniju usred Bukurešta |website=Dnevni avaz |date=2025-03-21 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> == Nagrade i priznanja == * '''Sturm Graz''' ** [[Bundesliga Austrije]]: 2024/25. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Arjan Malić}} * [https://int.soccerway.com/players/arjan-malic/666607 Arjan Malić na Soccerwayu] (jezik: engleski) {{DEFAULTSORT:Malić, Arjan}} [[Kategorija:Rođeni 2005.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Slovenski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Rieda]] [[Kategorija:Nogometaši Sturma Graza]] gztr9h7wbpqt9t4njmj76zj36lw8e17 3822137 3822125 2026-04-01T19:14:45Z Srđan 73336 3822137 wikitext text/x-wiki {{Nogometaš | imenogometaša = Arjan Malić | slika = SV Ried gegen FC Liefering (2024-03-15)a 04.jpg | opis = Malić u dresu Rieda 2024. godine | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|2005|08|28}} | rodnigrad = [[Jesenice]] | rodnadržava = [[Slovenija]] | visina = 186 cm | pozicija = [[Odbrambeni igrač (nogomet)|Desni bek]] | omladinskegodine = 2014–2023. | omladinskipogoni = [[SV Ried|Ried]] | trenutniklub = [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] | brojnadresu = 23 | godine1 = 2023. | klubovi1 = [[SV Ried|Ried II]] | nastupi(golovi)1 = 13 (0) | godine2 = 2023–2024. | klubovi2 = [[SV Ried|Ried]] | nastupi(golovi)2 = 29 (0) | godine3 = 2025– | klubovi3 = [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] | nastupi(golovi)3 = 26 (1) | reprezentacija = Da | nacionalnegodine1 = 2023–2024. | nacionalneekipe1 = [[Nogometna reprezentacija Slovenije U-19|Slovenija U19]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 8 (0) | nacionalnegodine2 = 2024– | nacionalneekipe2 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|Bosna i Hercegovina U21]] | nacionalninastupi(golovi)2 = 2 (0) | nacionalnegodine3 = 2025– | nacionalneekipe3 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] | nacionalninastupi(golovi)3 = 6 (0) | zadnjiuređaj = 20. marta 2026. }} '''Arjan Malić''' (rođen 28. augusta 2005) bosanskohercegovački je i slovenski profesionalni [[nogomet]]aš koji igra na poziciji desnog beka za [[Bundesliga Austrije|austrijski prvoligaški]] klub [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] i [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentaciju Bosne i Hercegovine]]. Malić je profesionalnu karijeru započeo u [[SV Ried|Riedu]], nastupajući isprva za rezervni tim, prije nego što je 2024. godine prešao u Sturm Graz. Nakon što je u omladinskim kategorijama predstavljao [[Nogometna reprezentacija Slovenije|Sloveniju]] i Bosnu i Hercegovinu, donio je odluku da na seniorskom nivou nastupa za bosanskohercegovački državni tim. Službeni seniorski međunarodni debi ostvario je 2025. godine. == Karijera == === Počeci u Riedu === Malić je nogometno odrastao u omladinskoj akademiji austrijskog [[SV Ried|Rieda]], kojoj se pridružio 2014. godine. Profesionalni debi upisao je 30. jula 2023, sa 17 godina, na utakmici protiv ekipe [[Floridsdorfer AC|FAC]]. Svoj prvi profesionalni pogodak postigao je 1. marta 2024. u pobjedi svog tima nad [[SV Stripfing|Stripfingom]].<ref name="klix_bih_slovenija">{{cite web |url=https://klix.ba/sport/nogomet/bih-uzela-sloveniji-velikog-talenta-malic-ce-u-buducnosti-igrati-za-zmajeve/241001073 |title=BiH "uzela" Sloveniji velikog talenta, Malić će u budućnosti igrati za Zmajeve |website=Klix.ba |date=2024-10-01 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> === Sturm Graz === Zahvaljujući dobrim igrama, Malić je u junu 2024. ostvario transfer u aktuelnog prvaka Austrije, Sturm iz Graza.<ref name="reprezentacija_sturm">{{cite web |url=https://reprezentacija.ba/431087-sturm-graz-doveo-jos-jednog-igraca-koji-moze-igrati-za-bih |title=Sturm Graz doveo još jednog igrača koji može igrati za BiH |website=Reprezentacija.ba |date=2024-06-27 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> Zvanični debi za novi tim upisao je 6. oktobra protiv velikog rivala [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburga]].<ref name="sportsport_salzburg">{{cite web |url=https://sportsport.ba/fudbal/salzburg-ponizen-u-grazu-potencijalni-zmaj-zabio-tri-gola-malic-zaigrao-povreda-dedica/483503 |title=Salzburg ponižen u Grazu, potencijalni Zmaj zabio tri gola, Malić zaigrao |website=SportSport.ba |date=2024-10-06 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> Malić je prvi put zaigrao u [[UEFA Liga prvaka|UEFA Ligi prvaka]] na gostovanju protiv francuskog [[Lille OSC|Lillea]] 11. decembra iste godine.<ref name="faktor_lille">{{cite web |url=https://faktor.ba/sport/fudbal/roden-u-sloveniji-odbio-austrijance-zbog-bih-sada-debitovao-na-najvecoj-sceni/205597 |title=Rođen u Sloveniji, odbio Austrijance zbog BiH, sada debitovao na najvećoj sceni |website=Faktor.ba |date=2024-12-11 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> Mjesec i po kasnije, 29. januara 2025. godine, postigao je svoj prvi pogodak u ovom elitnom takmičenju u pobjedi protiv njemačkog [[RB Leipzig|RB Leipziga]], što je ujedno bio i njegov prvi zvanični gol u dresu Sturma.<ref name="avaz_leipzig">{{cite web |url=https://avaz.ba/sport/nogomet/953409/velika-nada-bh-fudbala-postigla-prvi-gol-u-ligi-prvaka |title=Velika nada bh. fudbala postigla prvi gol u Ligi prvaka |website=Dnevni avaz |date=2025-01-29 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> Na kraju sezone slavio je osvajanje prvog velikog trofeja u karijeri; 24. maja je sa Sturmom podigao pehar prvaka austrijske [[Bundesliga Austrije|Bundeslige]].<ref name="raport_titula">{{cite web |url=https://raport.ba/sjajan-dan-za-bh-reprezentativce-malic-i-karic-osvojili-austrijsku-bundesligu |title=Sjajan dan za bh. reprezentativce: Malić i Karić osvojili austrijsku Bundesligu |website=Raport.ba |date=2025-05-24 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> Svoj prvi prvenstveni pogodak u austrijskoj ligi postigao je 14. decembra u meču protiv bečke [[FK Austria Beč|Austrije]].<ref name="n1_austria">{{cite web |url=https://n1info.ba/sport/nogomet/lijep-vikend-za-zmajeve-arijan-malic-postigao-prvijenac-u-dresu-sturma-video |title=Lijep vikend za Zmajeve: Arijan Malić postigao prvijenac u dresu Sturma |website=N1 |date=2025-12-14 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> == Reprezentativna karijera == Iako je u omladinskim kategorijama nastupao za kadetsku i juniorsku (U19) selekciju Slovenije, Malić se opredijelio igrati za Bosnu i Hercegovinu na seniorskom nivou. Svoj međunarodni put u bh. dresu započeo je nastupima za U21 reprezentaciju (Mlade Zmajeve). U martu 2025. po prvi put je uvršten na spisak A selekcije od selektora [[Sergej Barbarez|Sergeja Barbareza]] uoči utakmica kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2026. protiv [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|Rumunije]] i [[Fudbalska reprezentacija Kipra|Kipra]]. Zvanični seniorski debi ubilježio je 21. marta 2025. u pobjedi BiH nad Rumunijom u Bukureštu.<ref name="avaz_rumunija">{{cite web |url=https://avaz.ba/sport/nogomet/962742/pocetak-kvalifikacija-kao-iz-snova-zmajevi-srusili-rumuniju-usred-bukuresta |title=Početak kvalifikacija kao iz snova: Zmajevi srušili Rumuniju usred Bukurešta |website=Dnevni avaz |date=2025-03-21 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> == Nagrade i priznanja == * '''Sturm Graz''' ** [[Bundesliga Austrije]]: 2024/25. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Arjan Malić}} * [https://int.soccerway.com/players/arjan-malic/666607 Arjan Malić na Soccerwayu] (jezik: engleski) {{DEFAULTSORT:Malić, Arjan}} [[Kategorija:Rođeni 2005.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Slovenski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Rieda]] [[Kategorija:Nogometaši Sturma Graza]] 27o04ygi90po0gemzz9omt2obeb3jnf 3822162 3822137 2026-04-01T20:01:54Z Mhare 481 3822162 wikitext text/x-wiki {{Nogometaš | imenogometaša = Arjan Malić | slika = SV Ried gegen FC Liefering (2024-03-15)a 04.jpg | opis = Malić u dresu Rieda 2024. godine | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|2005|08|28}} | rodnigrad = [[Jesenice]] | rodnadržava = [[Slovenija]] | visina = 186 cm | pozicija = [[Odbrambeni igrač (nogomet)|Desni bek]] | omladinskegodine = 2014–2023. | omladinskipogoni = [[SV Ried|Ried]] | trenutniklub = [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] | brojnadresu = 23 | godine1 = 2023. | klubovi1 = [[SV Ried|Ried II]] | nastupi(golovi)1 = 13 (0) | godine2 = 2023–2024. | klubovi2 = [[SV Ried|Ried]] | nastupi(golovi)2 = 29 (0) | godine3 = 2025– | klubovi3 = [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] | nastupi(golovi)3 = 26 (1) | reprezentacija = Da | nacionalnegodine1 = 2023–2024. | nacionalneekipe1 = [[Nogometna reprezentacija Slovenije U-19|Slovenija U19]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 8 (0) | nacionalnegodine2 = 2024– | nacionalneekipe2 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|Bosna i Hercegovina U21]] | nacionalninastupi(golovi)2 = 2 (0) | nacionalnegodine3 = 2025– | nacionalneekipe3 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] | nacionalninastupi(golovi)3 = 6 (0) | zadnjiuređaj = 20. marta 2026. }} '''Arjan Malić''' (rođen 28. augusta 2005) bosanskohercegovački je i slovenski profesionalni [[nogomet]]aš koji igra na poziciji desnog beka za [[Bundesliga Austrije|austrijski prvoligaški]] klub [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] i [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentaciju Bosne i Hercegovine]]. Malić je profesionalnu karijeru započeo u [[SV Ried|Riedu]], nastupajući isprva za rezervni tim, prije nego što je 2024. godine prešao u Sturm Graz. Nakon što je u omladinskim kategorijama predstavljao [[Nogometna reprezentacija Slovenije|Sloveniju]] i Bosnu i Hercegovinu, donio je odluku da na seniorskom nivou nastupa za bosanskohercegovački državni tim. Službeni seniorski međunarodni debi ostvario je 2025. godine. Kao dijete je jedno vrijeme živio u [[Bihać|Bihaću]], rodnom gradu njegovog oca Osme, gdje je napravio prve nogometne korake u podmlatku [[NK Jedinstvo Bihać]].<ref>{{Cite web|url=https://www.oslobodjenje.ba/sport/fudbal/reprezentacija/arjan-malic-dosao-u-bosnu-i-hercegovinu-posjetio-je-klub-u-kojem-je-napravio-prve-fudbalske-korake-1101121/|title=Arjan Malić došao u Bosnu i Hercegovinu, posjetio je klub u kojem je napravio prve fudbalske korake|website=Oslobođenje|access-date=2026-04-01}}</ref> == Karijera == === Počeci u Riedu === Malić je nogometno odrastao u omladinskoj akademiji austrijskog [[SV Ried|Rieda]], kojoj se pridružio 2014. godine. Profesionalni debi upisao je 30. jula 2023, sa 17 godina, na utakmici protiv ekipe [[Floridsdorfer AC|FAC]]. Svoj prvi profesionalni pogodak postigao je 1. marta 2024. u pobjedi svog tima nad [[SV Stripfing|Stripfingom]].<ref name="klix_bih_slovenija">{{cite web |url=https://klix.ba/sport/nogomet/bih-uzela-sloveniji-velikog-talenta-malic-ce-u-buducnosti-igrati-za-zmajeve/241001073 |title=BiH "uzela" Sloveniji velikog talenta, Malić će u budućnosti igrati za Zmajeve |website=Klix.ba |date=2024-10-01 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> === Sturm Graz === Zahvaljujući dobrim igrama, Malić je u junu 2024. ostvario transfer u aktuelnog prvaka Austrije, Sturm iz Graza.<ref name="reprezentacija_sturm">{{cite web |url=https://reprezentacija.ba/431087-sturm-graz-doveo-jos-jednog-igraca-koji-moze-igrati-za-bih |title=Sturm Graz doveo još jednog igrača koji može igrati za BiH |website=Reprezentacija.ba |date=2024-06-27 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> Zvanični debi za novi tim upisao je 6. oktobra protiv velikog rivala [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburga]].<ref name="sportsport_salzburg">{{cite web |url=https://sportsport.ba/fudbal/salzburg-ponizen-u-grazu-potencijalni-zmaj-zabio-tri-gola-malic-zaigrao-povreda-dedica/483503 |title=Salzburg ponižen u Grazu, potencijalni Zmaj zabio tri gola, Malić zaigrao |website=SportSport.ba |date=2024-10-06 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> Malić je prvi put zaigrao u [[UEFA Liga prvaka|UEFA Ligi prvaka]] na gostovanju protiv francuskog [[Lille OSC|Lillea]] 11. decembra iste godine.<ref name="faktor_lille">{{cite web |url=https://faktor.ba/sport/fudbal/roden-u-sloveniji-odbio-austrijance-zbog-bih-sada-debitovao-na-najvecoj-sceni/205597 |title=Rođen u Sloveniji, odbio Austrijance zbog BiH, sada debitovao na najvećoj sceni |website=Faktor.ba |date=2024-12-11 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> Mjesec i po kasnije, 29. januara 2025. godine, postigao je svoj prvi pogodak u ovom elitnom takmičenju u pobjedi protiv njemačkog [[RB Leipzig|RB Leipziga]], što je ujedno bio i njegov prvi zvanični gol u dresu Sturma.<ref name="avaz_leipzig">{{cite web |url=https://avaz.ba/sport/nogomet/953409/velika-nada-bh-fudbala-postigla-prvi-gol-u-ligi-prvaka |title=Velika nada bh. fudbala postigla prvi gol u Ligi prvaka |website=Dnevni avaz |date=2025-01-29 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> Na kraju sezone slavio je osvajanje prvog velikog trofeja u karijeri; 24. maja je sa Sturmom podigao pehar prvaka austrijske [[Bundesliga Austrije|Bundeslige]].<ref name="raport_titula">{{cite web |url=https://raport.ba/sjajan-dan-za-bh-reprezentativce-malic-i-karic-osvojili-austrijsku-bundesligu |title=Sjajan dan za bh. reprezentativce: Malić i Karić osvojili austrijsku Bundesligu |website=Raport.ba |date=2025-05-24 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> Svoj prvi prvenstveni pogodak u austrijskoj ligi postigao je 14. decembra u meču protiv bečke [[FK Austria Beč|Austrije]].<ref name="n1_austria">{{cite web |url=https://n1info.ba/sport/nogomet/lijep-vikend-za-zmajeve-arijan-malic-postigao-prvijenac-u-dresu-sturma-video |title=Lijep vikend za Zmajeve: Arijan Malić postigao prvijenac u dresu Sturma |website=N1 |date=2025-12-14 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> == Reprezentativna karijera == Iako je u omladinskim kategorijama nastupao za kadetsku i juniorsku (U19) selekciju Slovenije, Malić se opredijelio igrati za Bosnu i Hercegovinu na seniorskom nivou. Svoj međunarodni put u bh. dresu započeo je nastupima za U21 reprezentaciju (Mlade Zmajeve). U martu 2025. po prvi put je uvršten na spisak A selekcije od selektora [[Sergej Barbarez|Sergeja Barbareza]] uoči utakmica kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2026. protiv [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|Rumunije]] i [[Fudbalska reprezentacija Kipra|Kipra]]. Zvanični seniorski debi ubilježio je 21. marta 2025. u pobjedi BiH nad Rumunijom u Bukureštu.<ref name="avaz_rumunija">{{cite web |url=https://avaz.ba/sport/nogomet/962742/pocetak-kvalifikacija-kao-iz-snova-zmajevi-srusili-rumuniju-usred-bukuresta |title=Početak kvalifikacija kao iz snova: Zmajevi srušili Rumuniju usred Bukurešta |website=Dnevni avaz |date=2025-03-21 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> == Nagrade i priznanja == * '''Sturm Graz''' ** [[Bundesliga Austrije]]: 2024/25. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Arjan Malić}} * [https://int.soccerway.com/players/arjan-malic/666607 Arjan Malić na Soccerwayu] (jezik: engleski) {{DEFAULTSORT:Malić, Arjan}} [[Kategorija:Rođeni 2005.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Slovenski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Rieda]] [[Kategorija:Nogometaši Sturma Graza]] ewdw13rhy9k2i7b8zr1kq8kmrzgkabe 3822246 3822162 2026-04-02T06:36:23Z Panasko 146730 + 2 kategorija; ±[[Kategorija:Nogometaši Sturma Graza]]→[[Kategorija:Nogometaši Sturm Graza]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3822246 wikitext text/x-wiki {{Nogometaš | imenogometaša = Arjan Malić | slika = SV Ried gegen FC Liefering (2024-03-15)a 04.jpg | opis = Malić u dresu Rieda 2024. | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|2005|08|28}} | rodnigrad = [[Jesenice]] | rodnadržava = [[Slovenija]] | visina = 186 cm | pozicija = [[Odbrambeni igrač (nogomet)|Desni bek]] | omladinskegodine = 2014–2023. | omladinskipogoni = [[SV Ried|Ried]] | trenutniklub = [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] | brojnadresu = 23 | godine1 = 2023. | klubovi1 = [[SV Ried|Ried II]] | nastupi(golovi)1 = 13 (0) | godine2 = 2023–2024. | klubovi2 = [[SV Ried|Ried]] | nastupi(golovi)2 = 29 (0) | godine3 = 2025– | klubovi3 = [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] | nastupi(golovi)3 = 26 (1) | reprezentacija = Da | nacionalnegodine1 = 2023–2024. | nacionalneekipe1 = [[Nogometna reprezentacija Slovenije U-19|Slovenija U19]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 8 (0) | nacionalnegodine2 = 2024– | nacionalneekipe2 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|Bosna i Hercegovina U21]] | nacionalninastupi(golovi)2 = 2 (0) | nacionalnegodine3 = 2025– | nacionalneekipe3 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] | nacionalninastupi(golovi)3 = 6 (0) | zadnjiuređaj = 20. marta 2026 }} '''Arjan Malić''' (rođen 28. augusta 2005) bosanskohercegovački je i slovenski profesionalni [[nogomet]]aš koji igra na poziciji desnog beka za [[Bundesliga Austrije|austrijski prvoligaški]] klub [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] i [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentaciju Bosne i Hercegovine]]. Malić je profesionalnu karijeru započeo u [[SV Ried|Riedu]], nastupajući isprva za rezervni tim, prije nego što je 2024. prešao u Sturm Graz. Nakon što je u omladinskim kategorijama predstavljao [[Nogometna reprezentacija Slovenije|Sloveniju]] i Bosnu i Hercegovinu, donio je odluku da na seniorskom nivou nastupa za bosanskohercegovački državni tim. Službeni seniorski međunarodni debi ostvario je 2025. Kao dijete je jedno vrijeme živio u [[Bihać|Bihaću]], rodnom gradu njegovog oca Osme, gdje je napravio prve nogometne korake u podmlatku [[NK Jedinstvo Bihać]].<ref>{{Cite web|url=https://www.oslobodjenje.ba/sport/fudbal/reprezentacija/arjan-malic-dosao-u-bosnu-i-hercegovinu-posjetio-je-klub-u-kojem-je-napravio-prve-fudbalske-korake-1101121/|title=Arjan Malić došao u Bosnu i Hercegovinu, posjetio je klub u kojem je napravio prve fudbalske korake|website=Oslobođenje|access-date=2026-04-01}}</ref> == Karijera == === Počeci u Riedu === Malić je nogometno odrastao u omladinskoj akademiji austrijskog [[SV Ried|Rieda]], kojoj se pridružio 2014. Profesionalni debi upisao je 30. jula 2023, sa 17 godina, na utakmici protiv ekipe [[Floridsdorfer AC|FAC]]. Svoj prvi profesionalni pogodak postigao je 1. marta 2024. u pobjedi svog tima nad [[SV Stripfing|Stripfingom]].<ref name="klix_bih_slovenija">{{cite web |url=https://klix.ba/sport/nogomet/bih-uzela-sloveniji-velikog-talenta-malic-ce-u-buducnosti-igrati-za-zmajeve/241001073 |title=BiH "uzela" Sloveniji velikog talenta, Malić će u budućnosti igrati za Zmajeve |website=Klix.ba |date=2024-10-01 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> === Sturm Graz === Zahvaljujući dobrim igrama, Malić je u junu 2024. ostvario transfer u aktuelnog prvaka Austrije, Sturm iz Graza.<ref name="reprezentacija_sturm">{{cite web |url=https://reprezentacija.ba/431087-sturm-graz-doveo-jos-jednog-igraca-koji-moze-igrati-za-bih |title=Sturm Graz doveo još jednog igrača koji može igrati za BiH |website=Reprezentacija.ba |date=2024-06-27 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> Zvanični debi za novi tim upisao je 6. oktobra protiv velikog rivala [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburga]].<ref name="sportsport_salzburg">{{cite web |url=https://sportsport.ba/fudbal/salzburg-ponizen-u-grazu-potencijalni-zmaj-zabio-tri-gola-malic-zaigrao-povreda-dedica/483503 |title=Salzburg ponižen u Grazu, potencijalni Zmaj zabio tri gola, Malić zaigrao |website=SportSport.ba |date=2024-10-06 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> Malić je prvi put zaigrao u [[UEFA Liga prvaka|UEFA Ligi prvaka]] na gostovanju protiv francuskog [[Lille OSC|Lillea]] 11. decembra iste godine.<ref name="faktor_lille">{{cite web |url=https://faktor.ba/sport/fudbal/roden-u-sloveniji-odbio-austrijance-zbog-bih-sada-debitovao-na-najvecoj-sceni/205597 |title=Rođen u Sloveniji, odbio Austrijance zbog BiH, sada debitovao na najvećoj sceni |website=Faktor.ba |date=2024-12-11 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> Mjesec i po kasnije, 29. januara 2025, postigao je svoj prvi pogodak u ovom elitnom takmičenju u pobjedi protiv njemačkog [[RB Leipzig|RB Leipziga]], što je ujedno bio i njegov prvi zvanični gol u dresu Sturma.<ref name="avaz_leipzig">{{cite web |url=https://avaz.ba/sport/nogomet/953409/velika-nada-bh-fudbala-postigla-prvi-gol-u-ligi-prvaka |title=Velika nada bh. fudbala postigla prvi gol u Ligi prvaka |website=Dnevni avaz |date=2025-01-29 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> Na kraju sezone slavio je osvajanje prvog velikog trofeja u karijeri; 24. maja je sa Sturmom podigao pehar prvaka austrijske [[Bundesliga Austrije|Bundeslige]].<ref name="raport_titula">{{cite web |url=https://raport.ba/sjajan-dan-za-bh-reprezentativce-malic-i-karic-osvojili-austrijsku-bundesligu |title=Sjajan dan za bh. reprezentativce: Malić i Karić osvojili austrijsku Bundesligu |website=Raport.ba |date=2025-05-24 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> Svoj prvi prvenstveni pogodak u austrijskoj ligi postigao je 14. decembra u meču protiv bečke [[FK Austria Beč|Austrije]].<ref name="n1_austria">{{cite web |url=https://n1info.ba/sport/nogomet/lijep-vikend-za-zmajeve-arijan-malic-postigao-prvijenac-u-dresu-sturma-video |title=Lijep vikend za Zmajeve: Arijan Malić postigao prvijenac u dresu Sturma |website=N1 |date=2025-12-14 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> == Reprezentativna karijera == Iako je u omladinskim kategorijama nastupao za kadetsku i juniorsku (U19) selekciju Slovenije, Malić se opredijelio igrati za Bosnu i Hercegovinu na seniorskom nivou. Svoj međunarodni put u bh. dresu započeo je nastupima za U21 reprezentaciju (Mlade Zmajeve). U martu 2025. po prvi put je uvršten na spisak A selekcije od selektora [[Sergej Barbarez|Sergeja Barbareza]] uoči utakmica kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2026. protiv [[Nogometna reprezentacija Rumunije|Rumunije]] i [[Nogometna reprezentacija Kipra|Kipra]]. Zvanični seniorski debi ubilježio je 21. marta 2025. u pobjedi BiH nad Rumunijom u Bukureštu.<ref name="avaz_rumunija">{{cite web |url=https://avaz.ba/sport/nogomet/962742/pocetak-kvalifikacija-kao-iz-snova-zmajevi-srusili-rumuniju-usred-bukuresta |title=Početak kvalifikacija kao iz snova: Zmajevi srušili Rumuniju usred Bukurešta |website=Dnevni avaz |date=2025-03-21 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> == Nagrade i priznanja == * '''Sturm Graz''' ** [[Bundesliga Austrije]]: 2024/25. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Arjan Malić}} * [https://int.soccerway.com/players/arjan-malic/666607 Arjan Malić na Soccerwayu] (jezik: engleski) {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Malić, Arjan}} [[Kategorija:Rođeni 2005.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Jesenice]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 21. vijeka]] [[Kategorija:Slovenski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Rieda]] [[Kategorija:Nogometaši Sturm Graza]] 9zknwg7u7d5a7qz045w824dqj4jyhch Emir Karić 0 532832 3822129 2026-04-01T18:38:54Z Unrelated9966 178239 Nova stranica: {{Nogometaš | imenogometaša = Emir Karić | slika = FC Red Bull Salzburg gegen SK Sturm Graz (2025-03-02 Österreichische Bundesliga) 77.jpg | opis = Karić u dresu Sturma iz Graza 2025. godine | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1997|06|09}} | rodnigrad = [[Linz]] | rodnadržava = [[Austrija]] | visina = 184 cm | pozicija = O... 3822129 wikitext text/x-wiki {{Nogometaš | imenogometaša = Emir Karić | slika = FC Red Bull Salzburg gegen SK Sturm Graz (2025-03-02 Österreichische Bundesliga) 77.jpg | opis = Karić u dresu Sturma iz Graza 2025. godine | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1997|06|09}} | rodnigrad = [[Linz]] | rodnadržava = [[Austrija]] | visina = 184 cm | pozicija = [[Odbrambeni igrač (nogomet)|Lijevi bek]] | omladinskegodine = 2004–2005.<br>2005–2007.<br>2007–2011.<br>2011–2015. | omladinskipogoni = ASKÖ Leonding<br>[[LASK]]<br>[[FC Pasching]]<br>[[LASK]] | trenutniklub = [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] | brojnadresu = 17 | godine1 = 2015. | klubovi1 = [[LASK]] | nastupi(golovi)1 = 2 (0) | godine2 = 2015–2018. | klubovi2 = [[FC Liefering|Liefering]] | nastupi(golovi)2 = 63 (0) | godine3 = 2018–2021. | klubovi3 = [[SC Rheindorf Altach|Rheindorf Altach]] | nastupi(golovi)3 = 75 (1) | godine4 = 2021–2024. | klubovi4 = [[SV Darmstadt 98|SV Darmstadt]] | nastupi(golovi)4 = 80 (4) | godine5 = 2024– | klubovi5 = [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] | nastupi(golovi)5 = 39 (0) | reprezentacija = Da | nacionalnegodine1 = 2015. | nacionalneekipe1 = [[Nogometna reprezentacija Austrije U-19|Austrija U19]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 1 (0) | nacionalnegodine2 = 2017–2019. | nacionalneekipe2 = [[Nogometna reprezentacija Austrije U-21|Austrija U21]] | nacionalninastupi(golovi)2 = 3 (0) | nacionalnegodine3 = 2025– | nacionalneekipe3 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] | nacionalninastupi(golovi)3 = 1 (0) | zadnjiuređaj = 20. marta 2026. }} '''Emir Karić''' (rođen 9. juna 1997. u [[Linz]]u, [[Austrija]]) bosanskohercegovački je i austrijski profesionalni [[nogomet]]aš koji igra na poziciji lijevog beka za [[Bundesliga Austrije|austrijski prvoligaški]] klub [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] i [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentaciju Bosne i Hercegovine]]. Profesionalnu karijeru započeo je u omladinskom pogonu [[LASK]]-a, nakon čega se 2015. godine pridružio ekipi [[FC Liefering|Lieferinga]]. Tri godine kasnije prešao je u redove austrijskog prvoligaša [[SC Rheindorf Altach|Rheindorf Altacha]]. Godine 2021. potpisao je za njemački [[SV Darmstadt 98|Darmstadt]], s kojim se kasnije plasirao u [[Bundesliga|Bundesligu]]. Karić je 2024. godine ostvario transfer u Sturm iz Graza. Nakon nastupanja za mlađe selekcije [[Nogometna reprezentacija Austrije|Austrije]], odlučio se igrati za seniorsku reprezentaciju Bosne i Hercegovine za koju je službeno debitovao krajem 2025. godine. == Karijera == === Počeci u Austriji === Karić je nogometne korake započeo u lokalnom klubu ASKÖ Leonding, prije nego što se 2005. godine pridružio akademiji kluba iz svog rodnog grada, [[LASK]]-a. U omladinski pogon [[FC Pasching|Paschinga]] prešao je 2007. godine, ali se četiri godine kasnije vratio u LASK. Profesionalni debi upisao je 22. maja 2015. godine, sa 17 godina, na utakmici protiv ekipe [[FC Wacker Innsbruck|Wacker Innsbrucka]]. Krajem istog mjeseca, potpisao je ugovor sa Lieferingom, filijalom Red Bull Salzburga.<ref name="bundesliga_liefering">{{Citiranje weba |url=https://www.bundesliga.com/de/2bundesliga/news/sv-darmstadt-98-transfer-emir-karic-scr-altach-15640 |title=Darmstadt 98 verpflichtet Linksverteidiger Emir Karic |website=Bundesliga.com |date=2021-04-27 |access-date=2026-04-01 |language=de }}</ref> Nakon tri provedene sezone u tom klubu i preko 60 ligaških nastupa, u junu 2018. godine prešao je u prvoligašku ekipu Rheindorf Altach. Svoj prvi profesionalni pogodak postigao je u dresu Altacha 24. novembra 2019. protiv ekipe [[TSV Hartberg|Hartberga]]. === SV Darmstadt === U aprilu 2021. godine, njemački klub SV Darmstadt zvanično je potvrdio njegov dolazak, s kojim je Karić potpisao trogodišnji ugovor.<ref name="kicker_darmstadt">{{Citiranje weba |url=https://www.kicker.de/neuzugang-aus-oesterreich-darmstadt-verpflichtet-karic-803435/artikel |title=Neuzugang aus Österreich: Darmstadt verpflichtet Karic |website=Kicker.de |date=2021-04-28 |access-date=2026-04-01 |language=de }}</ref> Svoj službeni debi za novi tim ostvario je 24. jula u meču protiv ekipe [[SSV Jahn Regensburg|Jahn Regensburg]]. Prvi pogodak za njemačku ekipu postigao je 3. oktobra u visokoj pobjedi (6:1) na gostovanju kod [[SV Sandhausen|Sandhausena]]. Igrao je jako bitnu ulogu u ekipi Darmstadta tokom sezone 2022/23. na kraju koje je klub uspio izboriti plasman u najviši rang njemačkog nogometa, [[Bundesliga|Bundesligu]]. === Sturm Graz === Po isteku ugovora s njemačkim prvoligašem, u ljeto 2024. godine Karić se vraća u domovinu i kao slobodan igrač potpisuje trogodišnji ugovor sa aktuelnim prvakom Austrije, Sturmom iz Graza.<ref name="fokus_sturm">{{Citiranje weba |url=https://fokus.ba/sport/fudbal/emir-karic-zvanicno-predstavljen-u-sturmu/3245077 |title=Emir Karić zvanično predstavljen u Sturmu |website=Fokus.ba |date=2024-06-13 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> Prvi takmičarski nastup za Sturm ubilježio je u utakmici [[Austrijski kup u nogometu|Kupa Austrije]] protiv niželigaša Kremser SC 27. jula 2024. godine. Prvenstveni debi ostvario je početkom augusta na derbiju protiv bečkog [[SK Rapid Wien|Rapida]]. U maju 2025. godine proslavio je svoj prvi veliki trofej kada je sa Sturmom uspio osvojiti prvo mjesto i odbraniti titulu prvaka austrijske [[Bundesliga Austrije|Bundeslige]].<ref name="raport_titula">{{Citiranje weba |url=https://raport.ba/sjajan-dan-za-bh-reprezentativce-malic-i-karic-osvojili-austrijsku-bundesligu |title=Sjajan dan za bh. reprezentativce: Malić i Karić osvojili austrijsku Bundesligu |website=Raport.ba |date=2025-05-24 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> == Reprezentativna karijera == Karić je tokom karijere nastupao za juniorsku i mladu selekciju (U21) Austrije. Ipak, krajem 2025. godine donio je konačnu odluku da u budućnosti želi predstavljati Bosnu i Hercegovinu, odakle vuče porijeklo.<ref name="n1_izjava">{{Citiranje weba |url=https://n1info.ba/sport/nogomet/karic-iznenadjen-ali-i-presretan-zbog-poziva-nisam-razmisljao-ni-sekunde |title=Karić iznenađen, ali i presretan zbog poziva: Nisam razmišljao ni sekunde |website=N1 |date=2025-11-11 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> U oktobru 2025. godine dobio je svoj prvi poziv u bh. reprezentaciju od strane selektora [[Sergej Barbarez|Sergeja Barbareza]] uoči presudnih utakmica kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2026. protiv selekcija Rumunije i Austrije. Nakon što je [[FIFA]] u novembru ubrzano odobrila promjenu sportskog državljanstva, Karić je pravo nastupa stekao upravo uoči meča protiv selekcije zemlje u kojoj je rođen.<ref name="reprezentacija_fifa">{{Citiranje weba |url=https://reprezentacija.ba/491582-stigla-potvrda-fifa-e-emir-karic-ima-pravo-nastupa-za-bih |title=Stigla potvrda FIFA-e: Emir Karić ima pravo nastupa za BiH! |website=Reprezentacija.ba |date=2025-11-17 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> Službeni debi za Bosnu i Hercegovinu ostvario je 18. novembra u remiju protiv Austrije, s kojim su "Zmajevi" obezbijedili učešće u baražu za Mundijal.<ref name="faktor_austrija">{{Citiranje weba |url=https://faktor.ba/sport/fudbal/hrabri-zmajevi-remizirali-s-austrijom-put-na-svjetsko-prvenstvo-trazit-ce-kroz-baraz/236933 |title=Hrabri Zmajevi remizirali s Austrijom, put na Svjetsko prvenstvo tražit će kroz baraž |website=Faktor.ba |date=2025-11-18 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> == Nagrade i priznanja == * '''Sturm Graz''' ** [[Bundesliga Austrije]]: 2024/25. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Emir Karic}} * [https://int.soccerway.com/players/emir-karic/405549 Emir Karić na Soccerwayu] (jezik: engleski) {{DEFAULTSORT:Karić, Emir}} [[Kategorija:Rođeni 1997.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Austrijski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši LASK-a]] [[Kategorija:Nogometaši FC Lieferinga]] [[Kategorija:Nogometaši SC Rheindorf Altacha]] [[Kategorija:Nogometaši SV Darmstadt 98]] [[Kategorija:Nogometaši Sturma iz Graza]] 20su5msktkdvvuid3kddlqp8uwrv907 3822135 3822129 2026-04-01T19:10:13Z Panasko 146730 [[Kategorija:Biografije, Linz]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3822135 wikitext text/x-wiki {{Nogometaš | imenogometaša = Emir Karić | slika = FC Red Bull Salzburg gegen SK Sturm Graz (2025-03-02 Österreichische Bundesliga) 77.jpg | opis = Karić u dresu Sturma iz Graza 2025. godine | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1997|06|09}} | rodnigrad = [[Linz]] | rodnadržava = [[Austrija]] | visina = 184 cm | pozicija = [[Odbrambeni igrač (nogomet)|Lijevi bek]] | omladinskegodine = 2004–2005.<br>2005–2007.<br>2007–2011.<br>2011–2015. | omladinskipogoni = ASKÖ Leonding<br>[[LASK]]<br>[[FC Pasching]]<br>[[LASK]] | trenutniklub = [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] | brojnadresu = 17 | godine1 = 2015. | klubovi1 = [[LASK]] | nastupi(golovi)1 = 2 (0) | godine2 = 2015–2018. | klubovi2 = [[FC Liefering|Liefering]] | nastupi(golovi)2 = 63 (0) | godine3 = 2018–2021. | klubovi3 = [[SC Rheindorf Altach|Rheindorf Altach]] | nastupi(golovi)3 = 75 (1) | godine4 = 2021–2024. | klubovi4 = [[SV Darmstadt 98|SV Darmstadt]] | nastupi(golovi)4 = 80 (4) | godine5 = 2024– | klubovi5 = [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] | nastupi(golovi)5 = 39 (0) | reprezentacija = Da | nacionalnegodine1 = 2015. | nacionalneekipe1 = [[Nogometna reprezentacija Austrije U-19|Austrija U19]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 1 (0) | nacionalnegodine2 = 2017–2019. | nacionalneekipe2 = [[Nogometna reprezentacija Austrije U-21|Austrija U21]] | nacionalninastupi(golovi)2 = 3 (0) | nacionalnegodine3 = 2025– | nacionalneekipe3 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] | nacionalninastupi(golovi)3 = 1 (0) | zadnjiuređaj = 20. marta 2026. }} '''Emir Karić''' (rođen 9. juna 1997. u [[Linz]]u, [[Austrija]]) bosanskohercegovački je i austrijski profesionalni [[nogomet]]aš koji igra na poziciji lijevog beka za [[Bundesliga Austrije|austrijski prvoligaški]] klub [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] i [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentaciju Bosne i Hercegovine]]. Profesionalnu karijeru započeo je u omladinskom pogonu [[LASK]]-a, nakon čega se 2015. godine pridružio ekipi [[FC Liefering|Lieferinga]]. Tri godine kasnije prešao je u redove austrijskog prvoligaša [[SC Rheindorf Altach|Rheindorf Altacha]]. Godine 2021. potpisao je za njemački [[SV Darmstadt 98|Darmstadt]], s kojim se kasnije plasirao u [[Bundesliga|Bundesligu]]. Karić je 2024. godine ostvario transfer u Sturm iz Graza. Nakon nastupanja za mlađe selekcije [[Nogometna reprezentacija Austrije|Austrije]], odlučio se igrati za seniorsku reprezentaciju Bosne i Hercegovine za koju je službeno debitovao krajem 2025. godine. == Karijera == === Počeci u Austriji === Karić je nogometne korake započeo u lokalnom klubu ASKÖ Leonding, prije nego što se 2005. godine pridružio akademiji kluba iz svog rodnog grada, [[LASK]]-a. U omladinski pogon [[FC Pasching|Paschinga]] prešao je 2007. godine, ali se četiri godine kasnije vratio u LASK. Profesionalni debi upisao je 22. maja 2015. godine, sa 17 godina, na utakmici protiv ekipe [[FC Wacker Innsbruck|Wacker Innsbrucka]]. Krajem istog mjeseca, potpisao je ugovor sa Lieferingom, filijalom Red Bull Salzburga.<ref name="bundesliga_liefering">{{Citiranje weba |url=https://www.bundesliga.com/de/2bundesliga/news/sv-darmstadt-98-transfer-emir-karic-scr-altach-15640 |title=Darmstadt 98 verpflichtet Linksverteidiger Emir Karic |website=Bundesliga.com |date=2021-04-27 |access-date=2026-04-01 |language=de }}</ref> Nakon tri provedene sezone u tom klubu i preko 60 ligaških nastupa, u junu 2018. godine prešao je u prvoligašku ekipu Rheindorf Altach. Svoj prvi profesionalni pogodak postigao je u dresu Altacha 24. novembra 2019. protiv ekipe [[TSV Hartberg|Hartberga]]. === SV Darmstadt === U aprilu 2021. godine, njemački klub SV Darmstadt zvanično je potvrdio njegov dolazak, s kojim je Karić potpisao trogodišnji ugovor.<ref name="kicker_darmstadt">{{Citiranje weba |url=https://www.kicker.de/neuzugang-aus-oesterreich-darmstadt-verpflichtet-karic-803435/artikel |title=Neuzugang aus Österreich: Darmstadt verpflichtet Karic |website=Kicker.de |date=2021-04-28 |access-date=2026-04-01 |language=de }}</ref> Svoj službeni debi za novi tim ostvario je 24. jula u meču protiv ekipe [[SSV Jahn Regensburg|Jahn Regensburg]]. Prvi pogodak za njemačku ekipu postigao je 3. oktobra u visokoj pobjedi (6:1) na gostovanju kod [[SV Sandhausen|Sandhausena]]. Igrao je jako bitnu ulogu u ekipi Darmstadta tokom sezone 2022/23. na kraju koje je klub uspio izboriti plasman u najviši rang njemačkog nogometa, [[Bundesliga|Bundesligu]]. === Sturm Graz === Po isteku ugovora s njemačkim prvoligašem, u ljeto 2024. godine Karić se vraća u domovinu i kao slobodan igrač potpisuje trogodišnji ugovor sa aktuelnim prvakom Austrije, Sturmom iz Graza.<ref name="fokus_sturm">{{Citiranje weba |url=https://fokus.ba/sport/fudbal/emir-karic-zvanicno-predstavljen-u-sturmu/3245077 |title=Emir Karić zvanično predstavljen u Sturmu |website=Fokus.ba |date=2024-06-13 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> Prvi takmičarski nastup za Sturm ubilježio je u utakmici [[Austrijski kup u nogometu|Kupa Austrije]] protiv niželigaša Kremser SC 27. jula 2024. godine. Prvenstveni debi ostvario je početkom augusta na derbiju protiv bečkog [[SK Rapid Wien|Rapida]]. U maju 2025. godine proslavio je svoj prvi veliki trofej kada je sa Sturmom uspio osvojiti prvo mjesto i odbraniti titulu prvaka austrijske [[Bundesliga Austrije|Bundeslige]].<ref name="raport_titula">{{Citiranje weba |url=https://raport.ba/sjajan-dan-za-bh-reprezentativce-malic-i-karic-osvojili-austrijsku-bundesligu |title=Sjajan dan za bh. reprezentativce: Malić i Karić osvojili austrijsku Bundesligu |website=Raport.ba |date=2025-05-24 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> == Reprezentativna karijera == Karić je tokom karijere nastupao za juniorsku i mladu selekciju (U21) Austrije. Ipak, krajem 2025. godine donio je konačnu odluku da u budućnosti želi predstavljati Bosnu i Hercegovinu, odakle vuče porijeklo.<ref name="n1_izjava">{{Citiranje weba |url=https://n1info.ba/sport/nogomet/karic-iznenadjen-ali-i-presretan-zbog-poziva-nisam-razmisljao-ni-sekunde |title=Karić iznenađen, ali i presretan zbog poziva: Nisam razmišljao ni sekunde |website=N1 |date=2025-11-11 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> U oktobru 2025. godine dobio je svoj prvi poziv u bh. reprezentaciju od strane selektora [[Sergej Barbarez|Sergeja Barbareza]] uoči presudnih utakmica kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2026. protiv selekcija Rumunije i Austrije. Nakon što je [[FIFA]] u novembru ubrzano odobrila promjenu sportskog državljanstva, Karić je pravo nastupa stekao upravo uoči meča protiv selekcije zemlje u kojoj je rođen.<ref name="reprezentacija_fifa">{{Citiranje weba |url=https://reprezentacija.ba/491582-stigla-potvrda-fifa-e-emir-karic-ima-pravo-nastupa-za-bih |title=Stigla potvrda FIFA-e: Emir Karić ima pravo nastupa za BiH! |website=Reprezentacija.ba |date=2025-11-17 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> Službeni debi za Bosnu i Hercegovinu ostvario je 18. novembra u remiju protiv Austrije, s kojim su "Zmajevi" obezbijedili učešće u baražu za Mundijal.<ref name="faktor_austrija">{{Citiranje weba |url=https://faktor.ba/sport/fudbal/hrabri-zmajevi-remizirali-s-austrijom-put-na-svjetsko-prvenstvo-trazit-ce-kroz-baraz/236933 |title=Hrabri Zmajevi remizirali s Austrijom, put na Svjetsko prvenstvo tražit će kroz baraž |website=Faktor.ba |date=2025-11-18 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> == Nagrade i priznanja == * '''Sturm Graz''' ** [[Bundesliga Austrije]]: 2024/25. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Emir Karic}} * [https://int.soccerway.com/players/emir-karic/405549 Emir Karić na Soccerwayu] (jezik: engleski) {{DEFAULTSORT:Karić, Emir}} [[Kategorija:Rođeni 1997.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Austrijski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši LASK-a]] [[Kategorija:Nogometaši FC Lieferinga]] [[Kategorija:Nogometaši SC Rheindorf Altacha]] [[Kategorija:Nogometaši SV Darmstadt 98]] [[Kategorija:Nogometaši Sturma iz Graza]] [[Kategorija:Biografije, Linz]] 9z3xv5na890padfytd92aejilo96atv 3822136 3822135 2026-04-01T19:12:18Z Srđan 73336 3822136 wikitext text/x-wiki {{Nogometaš | imenogometaša = Emir Karić | slika = FC Red Bull Salzburg gegen SK Sturm Graz (2025-03-02 Österreichische Bundesliga) 77.jpg | opis = Karić u dresu Sturma iz Graza 2025. godine | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1997|06|09}} | rodnigrad = [[Linz]] | rodnadržava = [[Austrija]] | visina = 184 cm | pozicija = [[Odbrambeni igrač (nogomet)|Lijevi bek]] | omladinskegodine = 2004–2005.<br>2005–2007.<br>2007–2011.<br>2011–2015. | omladinskipogoni = ASKÖ Leonding<br>[[LASK]]<br>[[FC Pasching]]<br>[[LASK]] | trenutniklub = [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] | brojnadresu = 17 | godine1 = 2015. | klubovi1 = [[LASK]] | nastupi(golovi)1 = 2 (0) | godine2 = 2015–2018. | klubovi2 = [[FC Liefering|Liefering]] | nastupi(golovi)2 = 63 (0) | godine3 = 2018–2021. | klubovi3 = [[SC Rheindorf Altach|Rheindorf Altach]] | nastupi(golovi)3 = 75 (1) | godine4 = 2021–2024. | klubovi4 = [[SV Darmstadt 98|SV Darmstadt]] | nastupi(golovi)4 = 80 (4) | godine5 = 2024– | klubovi5 = [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] | nastupi(golovi)5 = 39 (0) | reprezentacija = Da | nacionalnegodine1 = 2015. | nacionalneekipe1 = [[Nogometna reprezentacija Austrije U-19|Austrija U19]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 1 (0) | nacionalnegodine2 = 2017–2019. | nacionalneekipe2 = [[Nogometna reprezentacija Austrije U-21|Austrija U21]] | nacionalninastupi(golovi)2 = 3 (0) | nacionalnegodine3 = 2025– | nacionalneekipe3 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] | nacionalninastupi(golovi)3 = 1 (0) | zadnjiuređaj = 20. marta 2026. }} '''Emir Karić''' (rođen 9. juna 1997) bosanskohercegovački je i austrijski profesionalni [[nogomet]]aš koji igra na poziciji lijevog beka za [[Bundesliga Austrije|austrijski prvoligaški]] klub [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] i [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentaciju Bosne i Hercegovine]]. Profesionalnu karijeru započeo je u omladinskom pogonu [[LASK]]-a, nakon čega se 2015. pridružio ekipi [[FC Liefering|Lieferinga]]. Tri godine kasnije prešao je u redove austrijskog prvoligaša [[SC Rheindorf Altach|Rheindorf Altacha]]. Godine 2021. potpisao je za njemački [[SV Darmstadt 98|Darmstadt]], s kojim se kasnije plasirao u [[Bundesliga|Bundesligu]]. Karić je 2024. ostvario transfer u Sturm iz Graza. Nakon nastupanja za mlađe selekcije [[Nogometna reprezentacija Austrije|Austrije]], odlučio se igrati za seniorsku reprezentaciju Bosne i Hercegovine za koju je službeno debitovao krajem 2025. godine. == Karijera == === Počeci u Austriji === Karić je nogometne korake započeo u lokalnom klubu ASKÖ Leonding, prije nego što se 2005. pridružio akademiji kluba iz svog rodnog grada, [[LASK]]-a. U omladinski pogon [[FC Pasching|Paschinga]] prešao je 2007, ali se četiri godine kasnije vratio u LASK. Profesionalni debi upisao je 22. maja 2015, sa 17 godina, na utakmici protiv ekipe [[FC Wacker Innsbruck|Wacker Innsbrucka]]. Krajem istog mjeseca, potpisao je ugovor sa Lieferingom, filijalom Red Bull Salzburga.<ref name="bundesliga_liefering">{{Cite web |url=https://www.bundesliga.com/de/2bundesliga/news/sv-darmstadt-98-transfer-emir-karic-scr-altach-15640 |title=Darmstadt 98 verpflichtet Linksverteidiger Emir Karic |website=Bundesliga.com |date=2021-04-27 |access-date=2026-04-01 |language=de }}</ref> Nakon tri provedene sezone u tom klubu i preko 60 ligaških nastupa, u junu 2018. prešao je u prvoligašku ekipu Rheindorf Altach. Svoj prvi profesionalni pogodak postigao je u dresu Altacha 24. novembra 2019. protiv ekipe [[TSV Hartberg|Hartberga]]. === SV Darmstadt === U aprilu 2021. njemački klub SV Darmstadt zvanično je potvrdio njegov dolazak, s kojim je Karić potpisao trogodišnji ugovor.<ref name="kicker_darmstadt">{{Cite web |url=https://www.kicker.de/neuzugang-aus-oesterreich-darmstadt-verpflichtet-karic-803435/artikel |title=Neuzugang aus Österreich: Darmstadt verpflichtet Karic |website=Kicker.de |date=2021-04-28 |access-date=2026-04-01 |language=de }}</ref> Svoj službeni debi za novi tim ostvario je 24. jula u meču protiv ekipe [[SSV Jahn Regensburg|Jahn Regensburg]]. Prvi pogodak za njemačku ekipu postigao je 3. oktobra u visokoj pobjedi (6:1) na gostovanju kod [[SV Sandhausen|Sandhausena]]. Igrao je jako bitnu ulogu u ekipi Darmstadta tokom sezone 2022/23. na kraju koje je klub uspio izboriti plasman u najviši rang njemačkog nogometa, [[Bundesliga|Bundesligu]]. === Sturm Graz === Po isteku ugovora s njemačkim prvoligašem, u ljeto 2024. Karić se vraća u domovinu i kao slobodan igrač potpisuje trogodišnji ugovor sa aktuelnim prvakom Austrije, Sturmom iz Graza.<ref name="fokus_sturm">{{Cite web |url=https://fokus.ba/sport/fudbal/emir-karic-zvanicno-predstavljen-u-sturmu/3245077 |title=Emir Karić zvanično predstavljen u Sturmu |website=Fokus.ba |date=2024-06-13 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> Prvi takmičarski nastup za Sturm ubilježio je u utakmici [[Austrijski kup u nogometu|Kupa Austrije]] protiv niželigaša Kremser SC 27. jula 2024. Prvenstveni debi ostvario je početkom augusta na derbiju protiv bečkog [[SK Rapid Wien|Rapida]]. U maju 2025. proslavio je svoj prvi veliki trofej kada je sa Sturmom uspio osvojiti prvo mjesto i odbraniti titulu prvaka austrijske [[Bundesliga Austrije|Bundeslige]].<ref name="raport_titula">{{Cite web |url=https://raport.ba/sjajan-dan-za-bh-reprezentativce-malic-i-karic-osvojili-austrijsku-bundesligu |title=Sjajan dan za bh. reprezentativce: Malić i Karić osvojili austrijsku Bundesligu |website=Raport.ba |date=2025-05-24 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> == Reprezentativna karijera == Karić je tokom karijere nastupao za juniorsku i mladu selekciju (U21) Austrije. Ipak, krajem 2025. donio je konačnu odluku da u budućnosti želi predstavljati Bosnu i Hercegovinu, odakle vuče porijeklo.<ref name="n1_izjava">{{Cite web |url=https://n1info.ba/sport/nogomet/karic-iznenadjen-ali-i-presretan-zbog-poziva-nisam-razmisljao-ni-sekunde |title=Karić iznenađen, ali i presretan zbog poziva: Nisam razmišljao ni sekunde |website=N1 |date=2025-11-11 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> U oktobru 2025. dobio je svoj prvi poziv u reprezentaciju Bosne i Hercegovine od selektora [[Sergej Barbarez|Sergeja Barbareza]] uoči presudnih utakmica kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2026. protiv selekcija Rumunije i Austrije. Nakon što je [[FIFA]] u novembru ubrzano odobrila promjenu sportskog državljanstva, Karić je pravo nastupa stekao upravo uoči meča protiv selekcije zemlje u kojoj je rođen.<ref name="reprezentacija_fifa">{{Cite web |url=https://reprezentacija.ba/491582-stigla-potvrda-fifa-e-emir-karic-ima-pravo-nastupa-za-bih |title=Stigla potvrda FIFA-e: Emir Karić ima pravo nastupa za BiH! |website=Reprezentacija.ba |date=2025-11-17 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> Službeni debi za Bosnu i Hercegovinu ostvario je 18. novembra u remiju protiv Austrije, s kojim su "Zmajevi" obezbijedili učešće u baražu za Mundijal.<ref name="faktor_austrija">{{Cite web |url=https://faktor.ba/sport/fudbal/hrabri-zmajevi-remizirali-s-austrijom-put-na-svjetsko-prvenstvo-trazit-ce-kroz-baraz/236933 |title=Hrabri Zmajevi remizirali s Austrijom, put na Svjetsko prvenstvo tražit će kroz baraž |website=Faktor.ba |date=2025-11-18 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> == Nagrade i priznanja == * '''Sturm Graz''' ** [[Bundesliga Austrije]]: 2024/25. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Emir Karic}} * [https://int.soccerway.com/players/emir-karic/405549 Emir Karić na Soccerwayu] (jezik: engleski) {{DEFAULTSORT:Karić, Emir}} [[Kategorija:Rođeni 1997.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Austrijski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši LASK-a]] [[Kategorija:Nogometaši FC Lieferinga]] [[Kategorija:Nogometaši SC Rheindorf Altacha]] [[Kategorija:Nogometaši SV Darmstadt 98]] [[Kategorija:Nogometaši Sturma iz Graza]] [[Kategorija:Biografije, Linz]] 54eohp9pf7pjjhu8fwsfdi3qv9n6rsd 3822247 3822136 2026-04-02T06:38:02Z Panasko 146730 [[Kategorija:Nogometaši Sturma iz Graza]] uklonjena; [[Kategorija:Nogometaši Sturm Graza]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3822247 wikitext text/x-wiki {{Nogometaš | imenogometaša = Emir Karić | slika = FC Red Bull Salzburg gegen SK Sturm Graz (2025-03-02 Österreichische Bundesliga) 77.jpg | opis = Karić u dresu Sturma iz Graza 2025. | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1997|06|09}} | rodnigrad = [[Linz]] | rodnadržava = [[Austrija]] | visina = 184 cm | pozicija = [[Odbrambeni igrač (nogomet)|Lijevi bek]] | omladinskegodine = 2004–2005.<br>2005–2007.<br>2007–2011.<br>2011–2015. | omladinskipogoni = ASKÖ Leonding<br>[[LASK]]<br>[[FC Pasching]]<br>[[LASK]] | trenutniklub = [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] | brojnadresu = 17 | godine1 = 2015. | klubovi1 = [[LASK]] | nastupi(golovi)1 = 2 (0) | godine2 = 2015–2018. | klubovi2 = [[FC Liefering|Liefering]] | nastupi(golovi)2 = 63 (0) | godine3 = 2018–2021. | klubovi3 = [[SC Rheindorf Altach|Rheindorf Altach]] | nastupi(golovi)3 = 75 (1) | godine4 = 2021–2024. | klubovi4 = [[SV Darmstadt 98|SV Darmstadt]] | nastupi(golovi)4 = 80 (4) | godine5 = 2024– | klubovi5 = [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] | nastupi(golovi)5 = 39 (0) | reprezentacija = Da | nacionalnegodine1 = 2015. | nacionalneekipe1 = [[Nogometna reprezentacija Austrije U-19|Austrija U19]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 1 (0) | nacionalnegodine2 = 2017–2019. | nacionalneekipe2 = [[Nogometna reprezentacija Austrije U-21|Austrija U21]] | nacionalninastupi(golovi)2 = 3 (0) | nacionalnegodine3 = 2025– | nacionalneekipe3 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] | nacionalninastupi(golovi)3 = 1 (0) | zadnjiuređaj = 20. marta 2026 }} '''Emir Karić''' (rođen 9. juna 1997) bosanskohercegovački je i austrijski profesionalni [[nogomet]]aš koji igra na poziciji lijevog beka za [[Bundesliga Austrije|austrijski prvoligaški]] klub [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] i [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentaciju Bosne i Hercegovine]]. Profesionalnu karijeru započeo je u omladinskom pogonu [[LASK]]-a, nakon čega se 2015. pridružio ekipi [[FC Liefering|Lieferinga]]. Tri godine kasnije prešao je u redove austrijskog prvoligaša [[SC Rheindorf Altach|Rheindorf Altacha]]. Godine 2021. potpisao je za njemački [[SV Darmstadt 98|Darmstadt]], s kojim se kasnije plasirao u [[Bundesliga|Bundesligu]]. Karić je 2024. ostvario transfer u Sturm iz Graza. Nakon nastupanja za mlađe selekcije [[Nogometna reprezentacija Austrije|Austrije]], odlučio se igrati za seniorsku reprezentaciju Bosne i Hercegovine za koju je službeno debitovao krajem 2025. == Karijera == === Počeci u Austriji === Karić je nogometne korake započeo u lokalnom klubu ASKÖ Leonding, prije nego što se 2005. pridružio akademiji kluba iz svog rodnog grada, [[LASK]]-a. U omladinski pogon [[FC Pasching|Paschinga]] prešao je 2007, ali se četiri godine kasnije vratio u LASK. Profesionalni debi upisao je 22. maja 2015, sa 17 godina, na utakmici protiv ekipe [[FC Wacker Innsbruck|Wacker Innsbrucka]]. Krajem istog mjeseca, potpisao je ugovor sa Lieferingom, filijalom Red Bull Salzburga.<ref name="bundesliga_liefering">{{Cite web |url=https://www.bundesliga.com/de/2bundesliga/news/sv-darmstadt-98-transfer-emir-karic-scr-altach-15640 |title=Darmstadt 98 verpflichtet Linksverteidiger Emir Karic |website=Bundesliga.com |date=2021-04-27 |access-date=2026-04-01 |language=de }}</ref> Nakon tri provedene sezone u tom klubu i preko 60 ligaških nastupa, u junu 2018. prešao je u prvoligašku ekipu Rheindorf Altach. Svoj prvi profesionalni pogodak postigao je u dresu Altacha 24. novembra 2019. protiv ekipe [[TSV Hartberg|Hartberga]]. === SV Darmstadt === U aprilu 2021. njemački klub SV Darmstadt zvanično je potvrdio njegov dolazak, s kojim je Karić potpisao trogodišnji ugovor.<ref name="kicker_darmstadt">{{Cite web |url=https://www.kicker.de/neuzugang-aus-oesterreich-darmstadt-verpflichtet-karic-803435/artikel |title=Neuzugang aus Österreich: Darmstadt verpflichtet Karic |website=Kicker.de |date=2021-04-28 |access-date=2026-04-01 |language=de }}</ref> Svoj službeni debi za novi tim ostvario je 24. jula u meču protiv ekipe [[SSV Jahn Regensburg|Jahn Regensburg]]. Prvi pogodak za njemačku ekipu postigao je 3. oktobra u visokoj pobjedi (6:1) na gostovanju kod [[SV Sandhausen|Sandhausena]]. Igrao je jako bitnu ulogu u ekipi Darmstadta tokom sezone 2022/23. na kraju koje je klub uspio izboriti plasman u najviši rang njemačkog nogometa, [[Bundesliga|Bundesligu]]. === Sturm Graz === Po isteku ugovora s njemačkim prvoligašem, u ljeto 2024. Karić se vraća u domovinu i kao slobodan igrač potpisuje trogodišnji ugovor sa aktuelnim prvakom Austrije, Sturmom iz Graza.<ref name="fokus_sturm">{{Cite web |url=https://fokus.ba/sport/fudbal/emir-karic-zvanicno-predstavljen-u-sturmu/3245077 |title=Emir Karić zvanično predstavljen u Sturmu |website=Fokus.ba |date=2024-06-13 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> Prvi takmičarski nastup za Sturm ubilježio je u utakmici [[Austrijski kup u nogometu|Kupa Austrije]] protiv niželigaša Kremser SC 27. jula 2024. Prvenstveni debi ostvario je početkom augusta na derbiju protiv bečkog [[SK Rapid Wien|Rapida]]. U maju 2025. proslavio je svoj prvi veliki trofej kada je sa Sturmom uspio osvojiti prvo mjesto i odbraniti titulu prvaka austrijske [[Bundesliga Austrije|Bundeslige]].<ref name="raport_titula">{{Cite web |url=https://raport.ba/sjajan-dan-za-bh-reprezentativce-malic-i-karic-osvojili-austrijsku-bundesligu |title=Sjajan dan za bh. reprezentativce: Malić i Karić osvojili austrijsku Bundesligu |website=Raport.ba |date=2025-05-24 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> == Reprezentativna karijera == Karić je tokom karijere nastupao za juniorsku i mladu selekciju (U21) Austrije. Ipak, krajem 2025. donio je konačnu odluku da u budućnosti želi predstavljati Bosnu i Hercegovinu, odakle vuče porijeklo.<ref name="n1_izjava">{{Cite web |url=https://n1info.ba/sport/nogomet/karic-iznenadjen-ali-i-presretan-zbog-poziva-nisam-razmisljao-ni-sekunde |title=Karić iznenađen, ali i presretan zbog poziva: Nisam razmišljao ni sekunde |website=N1 |date=2025-11-11 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> U oktobru 2025. dobio je svoj prvi poziv u reprezentaciju Bosne i Hercegovine od selektora [[Sergej Barbarez|Sergeja Barbareza]] uoči presudnih utakmica kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2026. protiv selekcija Rumunije i Austrije. Nakon što je [[FIFA]] u novembru ubrzano odobrila promjenu sportskog državljanstva, Karić je pravo nastupa stekao upravo uoči meča protiv selekcije zemlje u kojoj je rođen.<ref name="reprezentacija_fifa">{{Cite web |url=https://reprezentacija.ba/491582-stigla-potvrda-fifa-e-emir-karic-ima-pravo-nastupa-za-bih |title=Stigla potvrda FIFA-e: Emir Karić ima pravo nastupa za BiH! |website=Reprezentacija.ba |date=2025-11-17 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> Službeni debi za Bosnu i Hercegovinu ostvario je 18. novembra u remiju protiv Austrije, s kojim su "Zmajevi" obezbijedili učešće u baražu za Mundijal.<ref name="faktor_austrija">{{Cite web |url=https://faktor.ba/sport/fudbal/hrabri-zmajevi-remizirali-s-austrijom-put-na-svjetsko-prvenstvo-trazit-ce-kroz-baraz/236933 |title=Hrabri Zmajevi remizirali s Austrijom, put na Svjetsko prvenstvo tražit će kroz baraž |website=Faktor.ba |date=2025-11-18 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> == Nagrade i priznanja == * '''Sturm Graz''' ** [[Bundesliga Austrije]]: 2024/25. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Emir Karic}} * [https://int.soccerway.com/players/emir-karic/405549 Emir Karić na Soccerwayu] (jezik: engleski) {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Karić, Emir}} [[Kategorija:Rođeni 1997.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Linz]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 21. vijeka]] [[Kategorija:Austrijski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši LASK-a]] [[Kategorija:Nogometaši FC Lieferinga]] [[Kategorija:Nogometaši SC Rheindorf Altacha]] [[Kategorija:Nogometaši SV Darmstadt 98]] [[Kategorija:Nogometaši Sturm Graza]] q33s6sln7d0n3rerazlu2hxtmr3x0k1 3822249 3822247 2026-04-02T06:38:26Z Panasko 146730 3822249 wikitext text/x-wiki {{Nogometaš | imenogometaša = Emir Karić | slika = FC Red Bull Salzburg gegen SK Sturm Graz (2025-03-02 Österreichische Bundesliga) 77.jpg | opis = Karić u dresu Sturma iz Graza 2025. | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1997|06|09}} | rodnigrad = [[Linz]] | rodnadržava = [[Austrija]] | visina = 184 cm | pozicija = [[Odbrambeni igrač (nogomet)|Lijevi bek]] | omladinskegodine = 2004–2005.<br>2005–2007.<br>2007–2011.<br>2011–2015. | omladinskipogoni = ASKÖ Leonding<br>[[LASK]]<br>[[FC Pasching]]<br>[[LASK]] | trenutniklub = [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] | brojnadresu = 17 | godine1 = 2015. | klubovi1 = [[LASK]] | nastupi(golovi)1 = 2 (0) | godine2 = 2015–2018. | klubovi2 = [[FC Liefering|Liefering]] | nastupi(golovi)2 = 63 (0) | godine3 = 2018–2021. | klubovi3 = [[SC Rheindorf Altach|Rheindorf Altach]] | nastupi(golovi)3 = 75 (1) | godine4 = 2021–2024. | klubovi4 = [[SV Darmstadt 98|SV Darmstadt]] | nastupi(golovi)4 = 80 (4) | godine5 = 2024– | klubovi5 = [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] | nastupi(golovi)5 = 39 (0) | reprezentacija = Da | nacionalnegodine1 = 2015. | nacionalneekipe1 = [[Nogometna reprezentacija Austrije U-19|Austrija U19]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 1 (0) | nacionalnegodine2 = 2017–2019. | nacionalneekipe2 = [[Nogometna reprezentacija Austrije U-21|Austrija U21]] | nacionalninastupi(golovi)2 = 3 (0) | nacionalnegodine3 = 2025– | nacionalneekipe3 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] | nacionalninastupi(golovi)3 = 1 (0) | zadnjiuređaj = 20. marta 2026 }} '''Emir Karić''' (rođen 9. juna 1997) bosanskohercegovački je i austrijski profesionalni [[nogomet]]aš koji igra na poziciji lijevog beka za [[Bundesliga Austrije|austrijski prvoligaški]] klub [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] i [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentaciju Bosne i Hercegovine]]. Profesionalnu karijeru započeo je u omladinskom pogonu [[LASK]]-a, nakon čega se 2015. pridružio ekipi [[FC Liefering|Lieferinga]]. Tri godine kasnije prešao je u redove austrijskog prvoligaša [[SC Rheindorf Altach|Rheindorf Altacha]]. Godine 2021. potpisao je za njemački [[SV Darmstadt 98|Darmstadt]], s kojim se kasnije plasirao u [[Bundesliga|Bundesligu]]. Karić je 2024. ostvario transfer u Sturm iz Graza. Nakon nastupanja za mlađe selekcije [[Nogometna reprezentacija Austrije|Austrije]], odlučio se igrati za seniorsku reprezentaciju Bosne i Hercegovine za koju je službeno debitovao krajem 2025. == Karijera == === Počeci u Austriji === Karić je nogometne korake započeo u lokalnom klubu ASKÖ Leonding, prije nego što se 2005. pridružio akademiji kluba iz svog rodnog grada, [[LASK]]-a. U omladinski pogon [[FC Pasching|Paschinga]] prešao je 2007, ali se četiri godine kasnije vratio u LASK. Profesionalni debi upisao je 22. maja 2015, sa 17 godina, na utakmici protiv ekipe [[FC Wacker Innsbruck|Wacker Innsbrucka]]. Krajem istog mjeseca, potpisao je ugovor sa Lieferingom, filijalom Red Bull Salzburga.<ref name="bundesliga_liefering">{{Cite web |url=https://www.bundesliga.com/de/2bundesliga/news/sv-darmstadt-98-transfer-emir-karic-scr-altach-15640 |title=Darmstadt 98 verpflichtet Linksverteidiger Emir Karic |website=Bundesliga.com |date=2021-04-27 |access-date=2026-04-01 |language=de }}</ref> Nakon tri provedene sezone u tom klubu i preko 60 ligaških nastupa, u junu 2018. prešao je u prvoligašku ekipu Rheindorf Altach. Svoj prvi profesionalni pogodak postigao je u dresu Altacha 24. novembra 2019. protiv ekipe [[TSV Hartberg|Hartberga]]. === SV Darmstadt === U aprilu 2021. njemački klub SV Darmstadt zvanično je potvrdio njegov dolazak, s kojim je Karić potpisao trogodišnji ugovor.<ref name="kicker_darmstadt">{{Cite web |url=https://www.kicker.de/neuzugang-aus-oesterreich-darmstadt-verpflichtet-karic-803435/artikel |title=Neuzugang aus Österreich: Darmstadt verpflichtet Karic |website=Kicker.de |date=2021-04-28 |access-date=2026-04-01 |language=de }}</ref> Svoj službeni debi za novi tim ostvario je 24. jula u meču protiv ekipe [[SSV Jahn Regensburg|Jahn Regensburg]]. Prvi pogodak za njemačku ekipu postigao je 3. oktobra u visokoj pobjedi (6:1) na gostovanju kod [[SV Sandhausen|Sandhausena]]. Igrao je jako bitnu ulogu u ekipi Darmstadta tokom sezone 2022/23. na kraju koje je klub uspio izboriti plasman u najviši rang njemačkog nogometa, [[Bundesliga|Bundesligu]]. === Sturm Graz === Po isteku ugovora s njemačkim prvoligašem, u ljeto 2024. Karić se vraća u domovinu i kao slobodan igrač potpisuje trogodišnji ugovor sa aktuelnim prvakom Austrije, Sturmom iz Graza.<ref name="fokus_sturm">{{Cite web |url=https://fokus.ba/sport/fudbal/emir-karic-zvanicno-predstavljen-u-sturmu/3245077 |title=Emir Karić zvanično predstavljen u Sturmu |website=Fokus.ba |date=2024-06-13 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> Prvi takmičarski nastup za Sturm ubilježio je u utakmici [[Austrijski kup u nogometu|Kupa Austrije]] protiv niželigaša Kremser SC 27. jula 2024. Prvenstveni debi ostvario je početkom augusta na derbiju protiv bečkog [[SK Rapid Beč|Rapida]]. U maju 2025. proslavio je svoj prvi veliki trofej kada je sa Sturmom uspio osvojiti prvo mjesto i odbraniti titulu prvaka austrijske [[Bundesliga Austrije|Bundeslige]].<ref name="raport_titula">{{Cite web |url=https://raport.ba/sjajan-dan-za-bh-reprezentativce-malic-i-karic-osvojili-austrijsku-bundesligu |title=Sjajan dan za bh. reprezentativce: Malić i Karić osvojili austrijsku Bundesligu |website=Raport.ba |date=2025-05-24 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> == Reprezentativna karijera == Karić je tokom karijere nastupao za juniorsku i mladu selekciju (U21) Austrije. Ipak, krajem 2025. donio je konačnu odluku da u budućnosti želi predstavljati Bosnu i Hercegovinu, odakle vuče porijeklo.<ref name="n1_izjava">{{Cite web |url=https://n1info.ba/sport/nogomet/karic-iznenadjen-ali-i-presretan-zbog-poziva-nisam-razmisljao-ni-sekunde |title=Karić iznenađen, ali i presretan zbog poziva: Nisam razmišljao ni sekunde |website=N1 |date=2025-11-11 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> U oktobru 2025. dobio je svoj prvi poziv u reprezentaciju Bosne i Hercegovine od selektora [[Sergej Barbarez|Sergeja Barbareza]] uoči presudnih utakmica kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2026. protiv selekcija Rumunije i Austrije. Nakon što je [[FIFA]] u novembru ubrzano odobrila promjenu sportskog državljanstva, Karić je pravo nastupa stekao upravo uoči meča protiv selekcije zemlje u kojoj je rođen.<ref name="reprezentacija_fifa">{{Cite web |url=https://reprezentacija.ba/491582-stigla-potvrda-fifa-e-emir-karic-ima-pravo-nastupa-za-bih |title=Stigla potvrda FIFA-e: Emir Karić ima pravo nastupa za BiH! |website=Reprezentacija.ba |date=2025-11-17 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> Službeni debi za Bosnu i Hercegovinu ostvario je 18. novembra u remiju protiv Austrije, s kojim su "Zmajevi" obezbijedili učešće u baražu za Mundijal.<ref name="faktor_austrija">{{Cite web |url=https://faktor.ba/sport/fudbal/hrabri-zmajevi-remizirali-s-austrijom-put-na-svjetsko-prvenstvo-trazit-ce-kroz-baraz/236933 |title=Hrabri Zmajevi remizirali s Austrijom, put na Svjetsko prvenstvo tražit će kroz baraž |website=Faktor.ba |date=2025-11-18 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> == Nagrade i priznanja == * '''Sturm Graz''' ** [[Bundesliga Austrije]]: 2024/25. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Emir Karic}} * [https://int.soccerway.com/players/emir-karic/405549 Emir Karić na Soccerwayu] (jezik: engleski) {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Karić, Emir}} [[Kategorija:Rođeni 1997.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Linz]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 21. vijeka]] [[Kategorija:Austrijski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši LASK-a]] [[Kategorija:Nogometaši FC Lieferinga]] [[Kategorija:Nogometaši SC Rheindorf Altacha]] [[Kategorija:Nogometaši SV Darmstadt 98]] [[Kategorija:Nogometaši Sturm Graza]] 3p2q59x1cyfgtw5cta3r4689krdrbth Ermedin Demirović 0 532833 3822130 2026-04-01T18:52:32Z Unrelated9966 178239 Nova stranica: {{Nogometaš | imenogometaša = Ermedin Demirović | slika = | opis = | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1998|03|25}} | rodnigrad = [[Hamburg]] | rodnadržava = [[Njemačka]] | visina = 185 cm | pozicija = [[Napadač (nogomet)|Napadač]] | omladinskegodine = 2004–2014.<br>2014–2017. | omladinskipogoni =... 3822130 wikitext text/x-wiki {{Nogometaš | imenogometaša = Ermedin Demirović | slika = | opis = | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1998|03|25}} | rodnigrad = [[Hamburg]] | rodnadržava = [[Njemačka]] | visina = 185 cm | pozicija = [[Napadač (nogomet)|Napadač]] | omladinskegodine = 2004–2014.<br>2014–2017. | omladinskipogoni = [[Hamburger SV]]<br>[[RB Leipzig]] | trenutniklub = [[VfB Stuttgart]] | brojnadresu = 9 | godine1 = 2017. | klubovi1 = [[RB Leipzig|RB Leipzig II]] | nastupi(golovi)1 = 1 (1) | godine2 = 2017–2020. | klubovi2 = [[Deportivo Alavés|Alavés]] | nastupi(golovi)2 = 3 (1) | godine3 = 2018–2019. | klubovi3 = → [[FC Sochaux-Montbéliard|Sochaux]] (posudba) | nastupi(golovi)3 = 16 (4) | godine4 = 2019. | klubovi4 = → [[UD Almería|Almería]] (posudba) | nastupi(golovi)4 = 13 (0) | godine5 = 2019–2020. | klubovi5 = → [[FC St. Gallen|St. Gallen]] (posudba) | nastupi(golovi)5 = 28 (14) | godine6 = 2020–2022. | klubovi6 = [[SC Freiburg]] | nastupi(golovi)6 = 61 (7) | godine7 = 2022–2024. | klubovi7 = [[FC Augsburg]] | nastupi(golovi)7 = 63 (23) | godine8 = 2024– | klubovi8 = [[VfB Stuttgart]] | nastupi(golovi)8 = 52 (24) | reprezentacija = Da | nacionalnegodine1 = 2014–2015. | nacionalneekipe1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-17|Bosna i Hercegovina U17]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 14 (4) | nacionalnegodine2 = 2015–2017. | nacionalneekipe2 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-19|Bosna i Hercegovina U19]] | nacionalninastupi(golovi)2 = 16 (5) | nacionalnegodine3 = 2017–2020. | nacionalneekipe3 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|Bosna i Hercegovina U21]] | nacionalninastupi(golovi)3 = 13 (4) | nacionalnegodine4 = 2021– | nacionalneekipe4 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] | nacionalninastupi(golovi)4 = 38 (4) | zadnjiuređaj = 22. marta 2026. }} '''Ermedin Demirović''' (rođen 25. marta 1998. u [[Hamburg]]u, [[Njemačka]]) bosanskohercegovački je profesionalni [[nogomet]]aš koji igra na poziciji napadača za njemačkog prvoligaša [[VfB Stuttgart]] i [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentaciju Bosne i Hercegovine]]. Profesionalnu karijeru započeo je u njemačkom [[RB Leipzig|Leipzigu]], nastupajući pretežno za rezervni tim, prije nego što je 2017. godine potpisao za španski [[Deportivo Alavés|Alavés]]. Uslijedile su posudbe u [[FC Sochaux-Montbéliard|Sochaux]] (2018), [[UD Almería|Almeríju]] (2019) i švicarski [[FC St. Gallen|St. Gallen]]. Godine 2020. prelazi u [[SC Freiburg|Freiburg]], a dvije godine kasnije potpisuje za [[FC Augsburg|Augsburg]]. U julu 2024. godine ostvario je transfer u Stuttgart. Nakon što je u omladinskim kategorijama nastupao za Bosnu i Hercegovinu, zvanični debi za seniorski tim upisao je 2021. godine. == Klupska karijera == === Počeci karijere === Demirović je nogometne korake započeo u klubu iz svog rodnog grada, njemačkom [[Hamburger SV|HSV-u]], u čijoj je akademiji proveo deset godina. Godine 2014. prelazi u omladinski pogon [[RB Leipzig|RB Leipziga]].<ref name="avaz_odbio_njemacku">{{Citiranje weba |url=https://avaz.ba/sport/nogomet/421996/demirovic-otkriva-kako-je-odbio-poziv-velesile-ja-sam-bosanac-ne-mogu-igrati-za-njemacku |title=Demirović otkriva kako je odbio poziv velesile: Ja sam Bosanac, ne mogu igrati za Njemačku |website=Dnevni avaz |date=2018-10-12 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> Odigrao je jednu utakmicu za drugu ekipu Leipziga i postigao pogodak, ali se u klubu nije uspio izboriti za mjesto u prvom timu. === Deportivo Alavés i posudbe === U maju 2017. godine Demirović potpisuje četverogodišnji ugovor sa španskim klubom [[Deportivo Alavés|Alavés]].<ref name="klix_alaves">{{Citiranje weba |url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/mladi-bh-reprezentativac-ermedin-demirovic-potpisao-za-alaves/170530073 |title=Mladi bh. reprezentativac Ermedin Demirović potpisao za Alavés |website=Klix.ba |date=2017-05-30 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> Svoj profesionalni debi upisao je 3. januara 2018. godine u utakmici [[Kup kralja|Kupa kralja]] protiv ekipe [[SD Formentera|Formentera]], na kojoj je briljirao postigavši dva gola. U prvenstvu (La Ligi) debitovao je krajem istog mjeseca u meču protiv [[FC Barcelona|Barcelone]]. Prvi prvenstveni pogodak u dresu španskog tima postigao je u maju u pobjedi protiv [[Málaga CF|Málage]]. Kako bi dobio veću minutažu, klub ga je slao na posudbe. U julu 2018. odlazi u francuskog drugoligaša Sochaux, dok u januaru 2019. seli u špansku Almeríju do kraja sezone. Najuspješniju posudbu imao je u švicarskom St. Gallenu, gdje je stigao u septembru 2019. U Švicarskoj Superligi zabilježio je sjajnu sezonu sa 14 postignutih pogodaka na 28 utakmica. === SC Freiburg i Augsburg === U julu 2020. godine Demirović se vratio u Njemačku i potpisao za prvoligaša [[SC Freiburg|Freiburg]].<ref name="sportsport_freiburg">{{Citiranje weba |url=https://sportsport.ba/fudbal/ermedin-demirovic-potpisao-za-freiburg/369948 |title=Ermedin Demirović potpisao za Freiburg |website=SportSport.ba |date=2020-07-28 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> Zvanični debi ostvario je u septembru na utakmici [[DFB-Pokal|DFB kupa]] protiv [[SV Waldhof Mannheim|Waldhof Mannheima]]. U Bundesligi je debitovao krajem septembra protiv [[VfL Wolfsburg|Wolfsburga]], dok je prvi ligaški pogodak postigao u decembru protiv berlinske [[Hertha BSC|Herthe]]. Nakon dvije godine provedene u Freiburgu, u julu 2022. prelazi u [[FC Augsburg|Augsburg]]. Brzo se afirmisao u novom klubu; već u augustu je ubilježio bundesligaški prvijenac postigavši atraktivan gol petom na utakmici protiv [[1. FSV Mainz 05|Mainza]].<ref name="klix_augsburg_gol">{{Citiranje weba |url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/ermedin-demirovic-postigao-spektakularan-gol-petom-u-bundesligi-prvijenac-za-novi-klub/220820057 |title=Ermedin Demirović postigao spektakularan gol petom u Bundesligi, prvijenac za novi klub |website=Klix.ba |date=2022-08-20 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> U svojoj drugoj sezoni (2023/24) imenovan je kapitenom tima te je postigao čak 15 ligaških pogodaka. === VfB Stuttgart === U julu 2024. godine nagrađen je za odlične igre transferom karijere, kada potpisuje četverogodišnji ugovor sa aktuelnim viceprvakom Njemačke, Stuttgartom.<ref name="avaz_stuttgart">{{Citiranje weba |url=https://avaz.ba/sport/nogomet/917796/transfer-karijere-za-zmaja-ermedin-demirovic-je-novi-igrac-stuttgarta |title=Transfer karijere za Zmaja: Ermedin Demirović je novi igrač Stuttgarta |website=Dnevni avaz |date=2024-07-16 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> Službeni debi upisao je 17. augusta u finalu njemačkog Superkupa protiv [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusena]]. Već sedmicu kasnije, u svom ligaškom debiju za klub, postigao je prvi pogodak, i to protiv svog bivšeg tima, Freiburga. Nastupao je i u elitnom evropskom takmičenju; u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]] debitovao je 17. septembra protiv aktuelnog prvaka, [[Real Madrid CF|Real Madrida]], na Santiago Bernabeuu.<ref name="faktor_madrid">{{Citiranje weba |url=https://faktor.ba/sport/fudbal/bayern-postigao-devet-golova-dinamu-demirovic-debitovao-u-madridu-preokret-liverpoola/198020 |title=Bayern postigao devet golova Dinamu, Demirović debitovao u Madridu, preokret Liverpoola |website=Faktor.ba |date=2024-09-17 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> Krajem novembra je postigao i svoj prvi pogodak u tom takmičenju na utakmici protiv beogradske [[Fudbalski klub Crvena zvezda|Crvene zvezde]]. Dana 5. aprila 2025. ostvario je svoj prvi [[Hat-trick|hat-trick]] u karijeri na bundesligaškoj utakmici protiv [[VfL Bochum|Bochuma]].<ref name="klix_hattrick">{{Citiranje weba |url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/fantasticni-demirovic-postigao-prvi-hat-trick-u-karijeri-i-odveo-stuttgart-do-pobjede/250405064 |title=Fantastični Demirović postigao prvi hat-trick u karijeri i odveo Stuttgart do pobjede |website=Klix.ba |date=2025-04-05 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> Sezona u Stuttgartu bila je izuzetno uspješna, a zaokružena je 24. maja 2025. kada je podigao svoj prvi veliki trofej u karijeri — pehar [[DFB-Pokal|Kupa Njemačke]], savladavši u finalu [[Arminia Bielefeld|Arminiju iz Bielefelda]].<ref name="raport_kup">{{Citiranje weba |url=https://raport.ba/ermedin-demirovic-osvojio-prvi-trofej-u-karijeri |title=Ermedin Demirović osvojio prvi trofej u karijeri |website=Raport.ba |date=2025-05-24 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> == Reprezentativna karijera == Demirović je predstavljao Bosnu i Hercegovinu na svim omladinskim nivoima. Iako je rođen u Njemačkoj, više puta je naglasio da ga zanima jedino nastupanje za zemlju njegovog porijekla. U novembru 2018. godine dobio je prvi poziv tadašnjeg selektora [[Robert Prosinečki|Roberta Prosinečkog]] za mečeve protiv Austrije i Španije. Ipak, na debi u nacionalnom dresu čekao je sve do 24. marta 2021., kada je pod vodstvom [[Ivaylo Petev|Ivayla Peteva]] ušao u 82. minuti kvalifikacijskog meča za Svjetsko prvenstvo 2022. protiv selekcije [[Fudbalska reprezentacija Finske|Finske]] u Helsinkiju (završen remijem 2:2).<ref name="klix_finska_debi">{{Citiranje weba |url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/tok-utakmice-finska-bih-2-2/210324134 |title=Tok utakmice: Finska - BiH 2:2 |website=Klix.ba |date=2021-03-24 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> Svoj prvi pogodak za seniorski tim postigao je 23. septembra 2022. godine na Bilinom Polju, u pobjedi (1:0) protiv [[Fudbalska reprezentacija Crne Gore|Crne Gore]] u sklopu [[UEFA Liga nacija|Lige nacija]], s čime su Zmajevi osigurali prvo mjesto u grupi.<ref name="avaz_crnagora">{{Citiranje weba |url=https://avaz.ba/sport/nogomet/774419/izboren-je-baraz-za-evropsko-prvenstvo-velika-pobjeda-zmajeva-demirovic-heroj |title=Izboren je baraž za Evropsko prvenstvo: Velika pobjeda Zmajeva, Demirović heroj |website=Dnevni avaz |date=2022-09-23 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> Redovno je postizao bitne golove i u Ligi nacija A u jesen 2024. godine (protiv Nizozemske kod kuće i u gostima), te u kvalifikacijama za SP 2026 (Kipar). == Privatni život == Demirović se u septembru 2024. godine vjenčao sa svojom dugogodišnjom partnericom Sandrom. Krajem januara 2025. godine dobili su kćerku kojoj su dali ime Leana.<ref name="klix_dijete">{{Citiranje weba |url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/ermedin-demirovic-i-njegova-supruga-sandra-postali-roditelji-djevojcice-leane/250128229 |title=Ermedin Demirović i njegova supruga Sandra postali roditelji djevojčice Leane |website=Klix.ba |date=2025-01-28 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> == Nagrade i priznanja == * '''VfB Stuttgart''' ** [[DFB-Pokal]]: 2024/25. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Ermedin Demirovic}} * [https://int.soccerway.com/players/ermedin-demirovic/386977 Ermedin Demirović na Soccerwayu] (jezik: engleski) {{DEFAULTSORT:Demirović, Ermedin}} [[Kategorija:Rođeni 1998.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Njemački nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši RB Leipziga]] [[Kategorija:Nogometaši Alavésa]] [[Kategorija:Nogometaši Sochauxa]] [[Kategorija:Nogometaši Almerije]] [[Kategorija:Nogometaši St. Gallena]] [[Kategorija:Nogometaši SC Freiburga]] [[Kategorija:Nogometaši FC Augsburga]] [[Kategorija:Nogometaši VfB Stuttgarta]] kuosyq2c3s1u27cyo82s3uejevejqap 3822133 3822130 2026-04-01T19:08:57Z Srđan 73336 3822133 wikitext text/x-wiki {{Nogometaš | imenogometaša = Ermedin Demirović | slika = | opis = | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1998|03|25}} | rodnigrad = [[Hamburg]] | rodnadržava = [[Njemačka]] | visina = 185 cm | pozicija = [[Napadač (nogomet)|Napadač]] | omladinskegodine = 2004–2014.<br>2014–2017. | omladinskipogoni = [[Hamburger SV]]<br>[[RB Leipzig]] | trenutniklub = [[VfB Stuttgart]] | brojnadresu = 9 | godine1 = 2017. | klubovi1 = [[RB Leipzig|RB Leipzig II]] | nastupi(golovi)1 = 1 (1) | godine2 = 2017–2020. | klubovi2 = [[Deportivo Alavés|Alavés]] | nastupi(golovi)2 = 3 (1) | godine3 = 2018–2019. | klubovi3 = → [[FC Sochaux-Montbéliard|Sochaux]] (posudba) | nastupi(golovi)3 = 16 (4) | godine4 = 2019. | klubovi4 = → [[UD Almería|Almería]] (posudba) | nastupi(golovi)4 = 13 (0) | godine5 = 2019–2020. | klubovi5 = → [[FC St. Gallen|St. Gallen]] (posudba) | nastupi(golovi)5 = 28 (14) | godine6 = 2020–2022. | klubovi6 = [[SC Freiburg]] | nastupi(golovi)6 = 61 (7) | godine7 = 2022–2024. | klubovi7 = [[FC Augsburg]] | nastupi(golovi)7 = 63 (23) | godine8 = 2024– | klubovi8 = [[VfB Stuttgart]] | nastupi(golovi)8 = 52 (24) | reprezentacija = Da | nacionalnegodine1 = 2014–2015. | nacionalneekipe1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-17|Bosna i Hercegovina U17]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 14 (4) | nacionalnegodine2 = 2015–2017. | nacionalneekipe2 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-19|Bosna i Hercegovina U19]] | nacionalninastupi(golovi)2 = 16 (5) | nacionalnegodine3 = 2017–2020. | nacionalneekipe3 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|Bosna i Hercegovina U21]] | nacionalninastupi(golovi)3 = 13 (4) | nacionalnegodine4 = 2021– | nacionalneekipe4 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] | nacionalninastupi(golovi)4 = 38 (4) | zadnjiuređaj = 22. marta 2026. }} '''Ermedin Demirović''' (rođen 25. marta 1998) bosanskohercegovački je profesionalni [[nogomet]]aš koji igra na poziciji napadača za njemačkog prvoligaša [[VfB Stuttgart]] i [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentaciju Bosne i Hercegovine]]. Profesionalnu karijeru započeo je u njemačkom [[RB Leipzig|Leipzigu]], nastupajući pretežno za rezervni tim, prije nego što je 2017. godine potpisao za španski [[Deportivo Alavés|Alavés]]. Uslijedile su posudbe u [[FC Sochaux-Montbéliard|Sochaux]] (2018), [[UD Almería|Almeríju]] (2019) i švicarski [[FC St. Gallen|St. Gallen]]. Godine 2020. prelazi u [[SC Freiburg|Freiburg]], a dvije godine kasnije potpisuje za [[FC Augsburg|Augsburg]]. U julu 2024. godine ostvario je transfer u Stuttgart. Nakon što je u omladinskim kategorijama nastupao za Bosnu i Hercegovinu, zvanični debi za seniorski tim upisao je 2021. godine. == Klupska karijera == === Počeci karijere === Demirović je nogometne korake započeo u klubu iz svog rodnog grada, njemačkom [[Hamburger SV|HSV-u]], u čijoj je akademiji proveo deset godina. Godine 2014. prelazi u omladinski pogon [[RB Leipzig|RB Leipziga]].<ref name="avaz_odbio_njemacku">{{Citiranje weba |url=https://avaz.ba/sport/nogomet/421996/demirovic-otkriva-kako-je-odbio-poziv-velesile-ja-sam-bosanac-ne-mogu-igrati-za-njemacku |title=Demirović otkriva kako je odbio poziv velesile: Ja sam Bosanac, ne mogu igrati za Njemačku |website=Dnevni avaz |date=2018-10-12 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> Odigrao je jednu utakmicu za drugu ekipu Leipziga i postigao pogodak, ali se u klubu nije uspio izboriti za mjesto u prvom timu. === Deportivo Alavés i posudbe === U maju 2017. Demirović potpisuje četverogodišnji ugovor sa španskim klubom [[Deportivo Alavés|Alavés]].<ref name="klix_alaves">{{Citiranje weba |url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/mladi-bh-reprezentativac-ermedin-demirovic-potpisao-za-alaves/170530073 |title=Mladi bh. reprezentativac Ermedin Demirović potpisao za Alavés |website=Klix.ba |date=2017-05-30 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> Svoj profesionalni debi upisao je 3. januara 2018. u utakmici [[Kup kralja|Kupa kralja]] protiv ekipe [[SD Formentera|Formentera]], na kojoj je briljirao postigavši dva gola. U prvenstvu (La Ligi) debitovao je krajem istog mjeseca u meču protiv [[FC Barcelona|Barcelone]]. Prvi prvenstveni pogodak u dresu španskog tima postigao je u maju u pobjedi protiv [[Málaga CF|Málage]]. Kako bi dobio veću minutažu, klub ga je slao na posudbe. U julu 2018. odlazi u francuskog drugoligaša Sochaux, dok u januaru 2019. seli u špansku Almeríju do kraja sezone. Najuspješniju posudbu imao je u švicarskom St. Gallenu, gdje je stigao u septembru 2019. U Švicarskoj Superligi zabilježio je sjajnu sezonu sa 14 postignutih pogodaka na 28 utakmica. === SC Freiburg i Augsburg === U julu 2020. Demirović se vratio u Njemačku i potpisao za prvoligaša [[SC Freiburg|Freiburg]].<ref name="sportsport_freiburg">{{Citiranje weba |url=https://sportsport.ba/fudbal/ermedin-demirovic-potpisao-za-freiburg/369948 |title=Ermedin Demirović potpisao za Freiburg |website=SportSport.ba |date=2020-07-28 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> Zvanični debi ostvario je u septembru na utakmici [[DFB-Pokal|DFB kupa]] protiv [[SV Waldhof Mannheim|Waldhof Mannheima]]. U Bundesligi je debitovao krajem septembra protiv [[VfL Wolfsburg|Wolfsburga]], dok je prvi ligaški pogodak postigao u decembru protiv berlinske [[Hertha BSC|Herthe]]. Nakon dvije godine provedene u Freiburgu, u julu 2022. prelazi u [[FC Augsburg|Augsburg]]. Brzo se afirmisao u novom klubu; već u augustu je ubilježio bundesligaški prvijenac postigavši atraktivan gol petom na utakmici protiv [[1. FSV Mainz 05|Mainza]].<ref name="klix_augsburg_gol">{{Citiranje weba |url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/ermedin-demirovic-postigao-spektakularan-gol-petom-u-bundesligi-prvijenac-za-novi-klub/220820057 |title=Ermedin Demirović postigao spektakularan gol petom u Bundesligi, prvijenac za novi klub |website=Klix.ba |date=2022-08-20 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> U svojoj drugoj sezoni (2023/24) imenovan je kapitenom tima te je postigao 15 ligaških pogodaka. === VfB Stuttgart === U julu 2024. godine nagrađen je za odlične igre transferom karijere, kada potpisuje četverogodišnji ugovor sa aktuelnim viceprvakom Njemačke, Stuttgartom.<ref name="avaz_stuttgart">{{Citiranje weba |url=https://avaz.ba/sport/nogomet/917796/transfer-karijere-za-zmaja-ermedin-demirovic-je-novi-igrac-stuttgarta |title=Transfer karijere za Zmaja: Ermedin Demirović je novi igrač Stuttgarta |website=Dnevni avaz |date=2024-07-16 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> Službeni debi upisao je 17. augusta u finalu njemačkog Superkupa protiv [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusena]]. Već sedmicu kasnije, u svom ligaškom debiju za klub, postigao je prvi pogodak, i to protiv svog bivšeg tima, Freiburga. Nastupao je i u elitnom evropskom takmičenju; u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]] debitovao je 17. septembra protiv aktuelnog prvaka, [[Real Madrid CF|Real Madrida]], na Santiago Bernabeuu.<ref name="faktor_madrid">{{Citiranje weba |url=https://faktor.ba/sport/fudbal/bayern-postigao-devet-golova-dinamu-demirovic-debitovao-u-madridu-preokret-liverpoola/198020 |title=Bayern postigao devet golova Dinamu, Demirović debitovao u Madridu, preokret Liverpoola |website=Faktor.ba |date=2024-09-17 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> Krajem novembra je postigao i svoj prvi pogodak u tom takmičenju na utakmici protiv beogradske [[Fudbalski klub Crvena zvezda|Crvene zvezde]]. Dana 5. aprila 2025. ostvario je svoj prvi [[Hat-trick|hat-trick]] u karijeri na bundesligaškoj utakmici protiv [[VfL Bochum|Bochuma]].<ref name="klix_hattrick">{{Citiranje weba |url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/fantasticni-demirovic-postigao-prvi-hat-trick-u-karijeri-i-odveo-stuttgart-do-pobjede/250405064 |title=Fantastični Demirović postigao prvi hat-trick u karijeri i odveo Stuttgart do pobjede |website=Klix.ba |date=2025-04-05 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> Sezona u Stuttgartu bila je izuzetno uspješna, a zaokružena je 24. maja 2025. kada je podigao svoj prvi veliki trofej u karijeri – pehar [[DFB-Pokal|Kupa Njemačke]], savladavši u finalu [[Arminia Bielefeld|Arminiju iz Bielefelda]].<ref name="raport_kup">{{Citiranje weba |url=https://raport.ba/ermedin-demirovic-osvojio-prvi-trofej-u-karijeri |title=Ermedin Demirović osvojio prvi trofej u karijeri |website=Raport.ba |date=2025-05-24 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> == Reprezentativna karijera == Demirović je predstavljao Bosnu i Hercegovinu na svim omladinskim nivoima. Iako je rođen u Njemačkoj, više puta je naglasio da ga zanima jedino nastupanje za zemlju njegovog porijekla. U novembru 2018. dobio je prvi poziv tadašnjeg selektora [[Robert Prosinečki|Roberta Prosinečkog]] za mečeve protiv Austrije i Španije. Ipak, na debi u nacionalnom dresu čekao je do 24. marta 2021, kada je pod vodstvom [[Ivaylo Petev|Ivayla Peteva]] ušao u 82. minuti kvalifikacijskog meča za Svjetsko prvenstvo 2022. protiv selekcije [[Fudbalska reprezentacija Finske|Finske]] u Helsinkiju (završen remijem 2:2).<ref name="klix_finska_debi">{{Citiranje weba |url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/tok-utakmice-finska-bih-2-2/210324134 |title=Tok utakmice: Finska - BiH 2:2 |website=Klix.ba |date=2021-03-24 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> Svoj prvi pogodak za seniorski tim postigao je 23. septembra 2022. na Bilinom Polju, u pobjedi (1:0) protiv [[Fudbalska reprezentacija Crne Gore|Crne Gore]] u sklopu [[UEFA Liga nacija|Lige nacija]], s čime su Zmajevi osigurali prvo mjesto u grupi.<ref name="avaz_crnagora">{{Citiranje weba |url=https://avaz.ba/sport/nogomet/774419/izboren-je-baraz-za-evropsko-prvenstvo-velika-pobjeda-zmajeva-demirovic-heroj |title=Izboren je baraž za Evropsko prvenstvo: Velika pobjeda Zmajeva, Demirović heroj |website=Dnevni avaz |date=2022-09-23 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> Redovno je postizao bitne golove i u Ligi nacija A u jesen 2024 (protiv Nizozemske kod kuće i u gostima), te u kvalifikacijama za SP 2026 (Kipar). == Privatni život == Demirović se u septembru 2024. vjenčao sa svojom dugogodišnjom partnericom Sandrom. Krajem januara 2025. dobili su kćerku kojoj su dali ime Leana.<ref name="klix_dijete">{{Citiranje weba |url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/ermedin-demirovic-i-njegova-supruga-sandra-postali-roditelji-djevojcice-leane/250128229 |title=Ermedin Demirović i njegova supruga Sandra postali roditelji djevojčice Leane |website=Klix.ba |date=2025-01-28 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> == Nagrade i priznanja == * '''VfB Stuttgart''' ** [[DFB-Pokal]]: 2024/25. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Ermedin Demirovic}} * [https://int.soccerway.com/players/ermedin-demirovic/386977 Ermedin Demirović na Soccerwayu] (jezik: engleski) {{DEFAULTSORT:Demirović, Ermedin}} [[Kategorija:Rođeni 1998.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Njemački nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši RB Leipziga]] [[Kategorija:Nogometaši Alavésa]] [[Kategorija:Nogometaši Sochauxa]] [[Kategorija:Nogometaši Almerije]] [[Kategorija:Nogometaši St. Gallena]] [[Kategorija:Nogometaši SC Freiburga]] [[Kategorija:Nogometaši FC Augsburga]] [[Kategorija:Nogometaši VfB Stuttgarta]] kyjq7qqzkd8htz86wremjxdo8bmfd5g 3822134 3822133 2026-04-01T19:09:49Z Panasko 146730 [[Kategorija:Biografije, Hamburg]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3822134 wikitext text/x-wiki {{Nogometaš | imenogometaša = Ermedin Demirović | slika = | opis = | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1998|03|25}} | rodnigrad = [[Hamburg]] | rodnadržava = [[Njemačka]] | visina = 185 cm | pozicija = [[Napadač (nogomet)|Napadač]] | omladinskegodine = 2004–2014.<br>2014–2017. | omladinskipogoni = [[Hamburger SV]]<br>[[RB Leipzig]] | trenutniklub = [[VfB Stuttgart]] | brojnadresu = 9 | godine1 = 2017. | klubovi1 = [[RB Leipzig|RB Leipzig II]] | nastupi(golovi)1 = 1 (1) | godine2 = 2017–2020. | klubovi2 = [[Deportivo Alavés|Alavés]] | nastupi(golovi)2 = 3 (1) | godine3 = 2018–2019. | klubovi3 = → [[FC Sochaux-Montbéliard|Sochaux]] (posudba) | nastupi(golovi)3 = 16 (4) | godine4 = 2019. | klubovi4 = → [[UD Almería|Almería]] (posudba) | nastupi(golovi)4 = 13 (0) | godine5 = 2019–2020. | klubovi5 = → [[FC St. Gallen|St. Gallen]] (posudba) | nastupi(golovi)5 = 28 (14) | godine6 = 2020–2022. | klubovi6 = [[SC Freiburg]] | nastupi(golovi)6 = 61 (7) | godine7 = 2022–2024. | klubovi7 = [[FC Augsburg]] | nastupi(golovi)7 = 63 (23) | godine8 = 2024– | klubovi8 = [[VfB Stuttgart]] | nastupi(golovi)8 = 52 (24) | reprezentacija = Da | nacionalnegodine1 = 2014–2015. | nacionalneekipe1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-17|Bosna i Hercegovina U17]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 14 (4) | nacionalnegodine2 = 2015–2017. | nacionalneekipe2 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-19|Bosna i Hercegovina U19]] | nacionalninastupi(golovi)2 = 16 (5) | nacionalnegodine3 = 2017–2020. | nacionalneekipe3 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|Bosna i Hercegovina U21]] | nacionalninastupi(golovi)3 = 13 (4) | nacionalnegodine4 = 2021– | nacionalneekipe4 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] | nacionalninastupi(golovi)4 = 38 (4) | zadnjiuređaj = 22. marta 2026. }} '''Ermedin Demirović''' (rođen 25. marta 1998) bosanskohercegovački je profesionalni [[nogomet]]aš koji igra na poziciji napadača za njemačkog prvoligaša [[VfB Stuttgart]] i [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentaciju Bosne i Hercegovine]]. Profesionalnu karijeru započeo je u njemačkom [[RB Leipzig|Leipzigu]], nastupajući pretežno za rezervni tim, prije nego što je 2017. godine potpisao za španski [[Deportivo Alavés|Alavés]]. Uslijedile su posudbe u [[FC Sochaux-Montbéliard|Sochaux]] (2018), [[UD Almería|Almeríju]] (2019) i švicarski [[FC St. Gallen|St. Gallen]]. Godine 2020. prelazi u [[SC Freiburg|Freiburg]], a dvije godine kasnije potpisuje za [[FC Augsburg|Augsburg]]. U julu 2024. godine ostvario je transfer u Stuttgart. Nakon što je u omladinskim kategorijama nastupao za Bosnu i Hercegovinu, zvanični debi za seniorski tim upisao je 2021. godine. == Klupska karijera == === Počeci karijere === Demirović je nogometne korake započeo u klubu iz svog rodnog grada, njemačkom [[Hamburger SV|HSV-u]], u čijoj je akademiji proveo deset godina. Godine 2014. prelazi u omladinski pogon [[RB Leipzig|RB Leipziga]].<ref name="avaz_odbio_njemacku">{{Citiranje weba |url=https://avaz.ba/sport/nogomet/421996/demirovic-otkriva-kako-je-odbio-poziv-velesile-ja-sam-bosanac-ne-mogu-igrati-za-njemacku |title=Demirović otkriva kako je odbio poziv velesile: Ja sam Bosanac, ne mogu igrati za Njemačku |website=Dnevni avaz |date=2018-10-12 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> Odigrao je jednu utakmicu za drugu ekipu Leipziga i postigao pogodak, ali se u klubu nije uspio izboriti za mjesto u prvom timu. === Deportivo Alavés i posudbe === U maju 2017. Demirović potpisuje četverogodišnji ugovor sa španskim klubom [[Deportivo Alavés|Alavés]].<ref name="klix_alaves">{{Citiranje weba |url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/mladi-bh-reprezentativac-ermedin-demirovic-potpisao-za-alaves/170530073 |title=Mladi bh. reprezentativac Ermedin Demirović potpisao za Alavés |website=Klix.ba |date=2017-05-30 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> Svoj profesionalni debi upisao je 3. januara 2018. u utakmici [[Kup kralja|Kupa kralja]] protiv ekipe [[SD Formentera|Formentera]], na kojoj je briljirao postigavši dva gola. U prvenstvu (La Ligi) debitovao je krajem istog mjeseca u meču protiv [[FC Barcelona|Barcelone]]. Prvi prvenstveni pogodak u dresu španskog tima postigao je u maju u pobjedi protiv [[Málaga CF|Málage]]. Kako bi dobio veću minutažu, klub ga je slao na posudbe. U julu 2018. odlazi u francuskog drugoligaša Sochaux, dok u januaru 2019. seli u špansku Almeríju do kraja sezone. Najuspješniju posudbu imao je u švicarskom St. Gallenu, gdje je stigao u septembru 2019. U Švicarskoj Superligi zabilježio je sjajnu sezonu sa 14 postignutih pogodaka na 28 utakmica. === SC Freiburg i Augsburg === U julu 2020. Demirović se vratio u Njemačku i potpisao za prvoligaša [[SC Freiburg|Freiburg]].<ref name="sportsport_freiburg">{{Citiranje weba |url=https://sportsport.ba/fudbal/ermedin-demirovic-potpisao-za-freiburg/369948 |title=Ermedin Demirović potpisao za Freiburg |website=SportSport.ba |date=2020-07-28 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> Zvanični debi ostvario je u septembru na utakmici [[DFB-Pokal|DFB kupa]] protiv [[SV Waldhof Mannheim|Waldhof Mannheima]]. U Bundesligi je debitovao krajem septembra protiv [[VfL Wolfsburg|Wolfsburga]], dok je prvi ligaški pogodak postigao u decembru protiv berlinske [[Hertha BSC|Herthe]]. Nakon dvije godine provedene u Freiburgu, u julu 2022. prelazi u [[FC Augsburg|Augsburg]]. Brzo se afirmisao u novom klubu; već u augustu je ubilježio bundesligaški prvijenac postigavši atraktivan gol petom na utakmici protiv [[1. FSV Mainz 05|Mainza]].<ref name="klix_augsburg_gol">{{Citiranje weba |url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/ermedin-demirovic-postigao-spektakularan-gol-petom-u-bundesligi-prvijenac-za-novi-klub/220820057 |title=Ermedin Demirović postigao spektakularan gol petom u Bundesligi, prvijenac za novi klub |website=Klix.ba |date=2022-08-20 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> U svojoj drugoj sezoni (2023/24) imenovan je kapitenom tima te je postigao 15 ligaških pogodaka. === VfB Stuttgart === U julu 2024. godine nagrađen je za odlične igre transferom karijere, kada potpisuje četverogodišnji ugovor sa aktuelnim viceprvakom Njemačke, Stuttgartom.<ref name="avaz_stuttgart">{{Citiranje weba |url=https://avaz.ba/sport/nogomet/917796/transfer-karijere-za-zmaja-ermedin-demirovic-je-novi-igrac-stuttgarta |title=Transfer karijere za Zmaja: Ermedin Demirović je novi igrač Stuttgarta |website=Dnevni avaz |date=2024-07-16 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> Službeni debi upisao je 17. augusta u finalu njemačkog Superkupa protiv [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusena]]. Već sedmicu kasnije, u svom ligaškom debiju za klub, postigao je prvi pogodak, i to protiv svog bivšeg tima, Freiburga. Nastupao je i u elitnom evropskom takmičenju; u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]] debitovao je 17. septembra protiv aktuelnog prvaka, [[Real Madrid CF|Real Madrida]], na Santiago Bernabeuu.<ref name="faktor_madrid">{{Citiranje weba |url=https://faktor.ba/sport/fudbal/bayern-postigao-devet-golova-dinamu-demirovic-debitovao-u-madridu-preokret-liverpoola/198020 |title=Bayern postigao devet golova Dinamu, Demirović debitovao u Madridu, preokret Liverpoola |website=Faktor.ba |date=2024-09-17 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> Krajem novembra je postigao i svoj prvi pogodak u tom takmičenju na utakmici protiv beogradske [[Fudbalski klub Crvena zvezda|Crvene zvezde]]. Dana 5. aprila 2025. ostvario je svoj prvi [[Hat-trick|hat-trick]] u karijeri na bundesligaškoj utakmici protiv [[VfL Bochum|Bochuma]].<ref name="klix_hattrick">{{Citiranje weba |url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/fantasticni-demirovic-postigao-prvi-hat-trick-u-karijeri-i-odveo-stuttgart-do-pobjede/250405064 |title=Fantastični Demirović postigao prvi hat-trick u karijeri i odveo Stuttgart do pobjede |website=Klix.ba |date=2025-04-05 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> Sezona u Stuttgartu bila je izuzetno uspješna, a zaokružena je 24. maja 2025. kada je podigao svoj prvi veliki trofej u karijeri – pehar [[DFB-Pokal|Kupa Njemačke]], savladavši u finalu [[Arminia Bielefeld|Arminiju iz Bielefelda]].<ref name="raport_kup">{{Citiranje weba |url=https://raport.ba/ermedin-demirovic-osvojio-prvi-trofej-u-karijeri |title=Ermedin Demirović osvojio prvi trofej u karijeri |website=Raport.ba |date=2025-05-24 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> == Reprezentativna karijera == Demirović je predstavljao Bosnu i Hercegovinu na svim omladinskim nivoima. Iako je rođen u Njemačkoj, više puta je naglasio da ga zanima jedino nastupanje za zemlju njegovog porijekla. U novembru 2018. dobio je prvi poziv tadašnjeg selektora [[Robert Prosinečki|Roberta Prosinečkog]] za mečeve protiv Austrije i Španije. Ipak, na debi u nacionalnom dresu čekao je do 24. marta 2021, kada je pod vodstvom [[Ivaylo Petev|Ivayla Peteva]] ušao u 82. minuti kvalifikacijskog meča za Svjetsko prvenstvo 2022. protiv selekcije [[Fudbalska reprezentacija Finske|Finske]] u Helsinkiju (završen remijem 2:2).<ref name="klix_finska_debi">{{Citiranje weba |url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/tok-utakmice-finska-bih-2-2/210324134 |title=Tok utakmice: Finska - BiH 2:2 |website=Klix.ba |date=2021-03-24 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> Svoj prvi pogodak za seniorski tim postigao je 23. septembra 2022. na Bilinom Polju, u pobjedi (1:0) protiv [[Fudbalska reprezentacija Crne Gore|Crne Gore]] u sklopu [[UEFA Liga nacija|Lige nacija]], s čime su Zmajevi osigurali prvo mjesto u grupi.<ref name="avaz_crnagora">{{Citiranje weba |url=https://avaz.ba/sport/nogomet/774419/izboren-je-baraz-za-evropsko-prvenstvo-velika-pobjeda-zmajeva-demirovic-heroj |title=Izboren je baraž za Evropsko prvenstvo: Velika pobjeda Zmajeva, Demirović heroj |website=Dnevni avaz |date=2022-09-23 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> Redovno je postizao bitne golove i u Ligi nacija A u jesen 2024 (protiv Nizozemske kod kuće i u gostima), te u kvalifikacijama za SP 2026 (Kipar). == Privatni život == Demirović se u septembru 2024. vjenčao sa svojom dugogodišnjom partnericom Sandrom. Krajem januara 2025. dobili su kćerku kojoj su dali ime Leana.<ref name="klix_dijete">{{Citiranje weba |url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/ermedin-demirovic-i-njegova-supruga-sandra-postali-roditelji-djevojcice-leane/250128229 |title=Ermedin Demirović i njegova supruga Sandra postali roditelji djevojčice Leane |website=Klix.ba |date=2025-01-28 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> == Nagrade i priznanja == * '''VfB Stuttgart''' ** [[DFB-Pokal]]: 2024/25. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Ermedin Demirovic}} * [https://int.soccerway.com/players/ermedin-demirovic/386977 Ermedin Demirović na Soccerwayu] (jezik: engleski) {{DEFAULTSORT:Demirović, Ermedin}} [[Kategorija:Rođeni 1998.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Njemački nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši RB Leipziga]] [[Kategorija:Nogometaši Alavésa]] [[Kategorija:Nogometaši Sochauxa]] [[Kategorija:Nogometaši Almerije]] [[Kategorija:Nogometaši St. Gallena]] [[Kategorija:Nogometaši SC Freiburga]] [[Kategorija:Nogometaši FC Augsburga]] [[Kategorija:Nogometaši VfB Stuttgarta]] [[Kategorija:Biografije, Hamburg]] 4jrld7oua0nw1qlqkl83s3faj98r0di 3822153 3822134 2026-04-01T19:43:15Z Mhare 481 /* Privatni život */ 3822153 wikitext text/x-wiki {{Nogometaš | imenogometaša = Ermedin Demirović | slika = | opis = | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1998|03|25}} | rodnigrad = [[Hamburg]] | rodnadržava = [[Njemačka]] | visina = 185 cm | pozicija = [[Napadač (nogomet)|Napadač]] | omladinskegodine = 2004–2014.<br>2014–2017. | omladinskipogoni = [[Hamburger SV]]<br>[[RB Leipzig]] | trenutniklub = [[VfB Stuttgart]] | brojnadresu = 9 | godine1 = 2017. | klubovi1 = [[RB Leipzig|RB Leipzig II]] | nastupi(golovi)1 = 1 (1) | godine2 = 2017–2020. | klubovi2 = [[Deportivo Alavés|Alavés]] | nastupi(golovi)2 = 3 (1) | godine3 = 2018–2019. | klubovi3 = → [[FC Sochaux-Montbéliard|Sochaux]] (posudba) | nastupi(golovi)3 = 16 (4) | godine4 = 2019. | klubovi4 = → [[UD Almería|Almería]] (posudba) | nastupi(golovi)4 = 13 (0) | godine5 = 2019–2020. | klubovi5 = → [[FC St. Gallen|St. Gallen]] (posudba) | nastupi(golovi)5 = 28 (14) | godine6 = 2020–2022. | klubovi6 = [[SC Freiburg]] | nastupi(golovi)6 = 61 (7) | godine7 = 2022–2024. | klubovi7 = [[FC Augsburg]] | nastupi(golovi)7 = 63 (23) | godine8 = 2024– | klubovi8 = [[VfB Stuttgart]] | nastupi(golovi)8 = 52 (24) | reprezentacija = Da | nacionalnegodine1 = 2014–2015. | nacionalneekipe1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-17|Bosna i Hercegovina U17]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 14 (4) | nacionalnegodine2 = 2015–2017. | nacionalneekipe2 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-19|Bosna i Hercegovina U19]] | nacionalninastupi(golovi)2 = 16 (5) | nacionalnegodine3 = 2017–2020. | nacionalneekipe3 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|Bosna i Hercegovina U21]] | nacionalninastupi(golovi)3 = 13 (4) | nacionalnegodine4 = 2021– | nacionalneekipe4 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] | nacionalninastupi(golovi)4 = 38 (4) | zadnjiuređaj = 22. marta 2026. }} '''Ermedin Demirović''' (rođen 25. marta 1998) bosanskohercegovački je profesionalni [[nogomet]]aš koji igra na poziciji napadača za njemačkog prvoligaša [[VfB Stuttgart]] i [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentaciju Bosne i Hercegovine]]. Profesionalnu karijeru započeo je u njemačkom [[RB Leipzig|Leipzigu]], nastupajući pretežno za rezervni tim, prije nego što je 2017. godine potpisao za španski [[Deportivo Alavés|Alavés]]. Uslijedile su posudbe u [[FC Sochaux-Montbéliard|Sochaux]] (2018), [[UD Almería|Almeríju]] (2019) i švicarski [[FC St. Gallen|St. Gallen]]. Godine 2020. prelazi u [[SC Freiburg|Freiburg]], a dvije godine kasnije potpisuje za [[FC Augsburg|Augsburg]]. U julu 2024. godine ostvario je transfer u Stuttgart. Nakon što je u omladinskim kategorijama nastupao za Bosnu i Hercegovinu, zvanični debi za seniorski tim upisao je 2021. godine. == Klupska karijera == === Počeci karijere === Demirović je nogometne korake započeo u klubu iz svog rodnog grada, njemačkom [[Hamburger SV|HSV-u]], u čijoj je akademiji proveo deset godina. Godine 2014. prelazi u omladinski pogon [[RB Leipzig|RB Leipziga]].<ref name="avaz_odbio_njemacku">{{Citiranje weba |url=https://avaz.ba/sport/nogomet/421996/demirovic-otkriva-kako-je-odbio-poziv-velesile-ja-sam-bosanac-ne-mogu-igrati-za-njemacku |title=Demirović otkriva kako je odbio poziv velesile: Ja sam Bosanac, ne mogu igrati za Njemačku |website=Dnevni avaz |date=2018-10-12 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> Odigrao je jednu utakmicu za drugu ekipu Leipziga i postigao pogodak, ali se u klubu nije uspio izboriti za mjesto u prvom timu. === Deportivo Alavés i posudbe === U maju 2017. Demirović potpisuje četverogodišnji ugovor sa španskim klubom [[Deportivo Alavés|Alavés]].<ref name="klix_alaves">{{Citiranje weba |url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/mladi-bh-reprezentativac-ermedin-demirovic-potpisao-za-alaves/170530073 |title=Mladi bh. reprezentativac Ermedin Demirović potpisao za Alavés |website=Klix.ba |date=2017-05-30 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> Svoj profesionalni debi upisao je 3. januara 2018. u utakmici [[Kup kralja|Kupa kralja]] protiv ekipe [[SD Formentera|Formentera]], na kojoj je briljirao postigavši dva gola. U prvenstvu (La Ligi) debitovao je krajem istog mjeseca u meču protiv [[FC Barcelona|Barcelone]]. Prvi prvenstveni pogodak u dresu španskog tima postigao je u maju u pobjedi protiv [[Málaga CF|Málage]]. Kako bi dobio veću minutažu, klub ga je slao na posudbe. U julu 2018. odlazi u francuskog drugoligaša Sochaux, dok u januaru 2019. seli u špansku Almeríju do kraja sezone. Najuspješniju posudbu imao je u švicarskom St. Gallenu, gdje je stigao u septembru 2019. U Švicarskoj Superligi zabilježio je sjajnu sezonu sa 14 postignutih pogodaka na 28 utakmica. === SC Freiburg i Augsburg === U julu 2020. Demirović se vratio u Njemačku i potpisao za prvoligaša [[SC Freiburg|Freiburg]].<ref name="sportsport_freiburg">{{Citiranje weba |url=https://sportsport.ba/fudbal/ermedin-demirovic-potpisao-za-freiburg/369948 |title=Ermedin Demirović potpisao za Freiburg |website=SportSport.ba |date=2020-07-28 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> Zvanični debi ostvario je u septembru na utakmici [[DFB-Pokal|DFB kupa]] protiv [[SV Waldhof Mannheim|Waldhof Mannheima]]. U Bundesligi je debitovao krajem septembra protiv [[VfL Wolfsburg|Wolfsburga]], dok je prvi ligaški pogodak postigao u decembru protiv berlinske [[Hertha BSC|Herthe]]. Nakon dvije godine provedene u Freiburgu, u julu 2022. prelazi u [[FC Augsburg|Augsburg]]. Brzo se afirmisao u novom klubu; već u augustu je ubilježio bundesligaški prvijenac postigavši atraktivan gol petom na utakmici protiv [[1. FSV Mainz 05|Mainza]].<ref name="klix_augsburg_gol">{{Citiranje weba |url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/ermedin-demirovic-postigao-spektakularan-gol-petom-u-bundesligi-prvijenac-za-novi-klub/220820057 |title=Ermedin Demirović postigao spektakularan gol petom u Bundesligi, prvijenac za novi klub |website=Klix.ba |date=2022-08-20 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> U svojoj drugoj sezoni (2023/24) imenovan je kapitenom tima te je postigao 15 ligaških pogodaka. === VfB Stuttgart === U julu 2024. godine nagrađen je za odlične igre transferom karijere, kada potpisuje četverogodišnji ugovor sa aktuelnim viceprvakom Njemačke, Stuttgartom.<ref name="avaz_stuttgart">{{Citiranje weba |url=https://avaz.ba/sport/nogomet/917796/transfer-karijere-za-zmaja-ermedin-demirovic-je-novi-igrac-stuttgarta |title=Transfer karijere za Zmaja: Ermedin Demirović je novi igrač Stuttgarta |website=Dnevni avaz |date=2024-07-16 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> Službeni debi upisao je 17. augusta u finalu njemačkog Superkupa protiv [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusena]]. Već sedmicu kasnije, u svom ligaškom debiju za klub, postigao je prvi pogodak, i to protiv svog bivšeg tima, Freiburga. Nastupao je i u elitnom evropskom takmičenju; u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]] debitovao je 17. septembra protiv aktuelnog prvaka, [[Real Madrid CF|Real Madrida]], na Santiago Bernabeuu.<ref name="faktor_madrid">{{Citiranje weba |url=https://faktor.ba/sport/fudbal/bayern-postigao-devet-golova-dinamu-demirovic-debitovao-u-madridu-preokret-liverpoola/198020 |title=Bayern postigao devet golova Dinamu, Demirović debitovao u Madridu, preokret Liverpoola |website=Faktor.ba |date=2024-09-17 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> Krajem novembra je postigao i svoj prvi pogodak u tom takmičenju na utakmici protiv beogradske [[Fudbalski klub Crvena zvezda|Crvene zvezde]]. Dana 5. aprila 2025. ostvario je svoj prvi [[Hat-trick|hat-trick]] u karijeri na bundesligaškoj utakmici protiv [[VfL Bochum|Bochuma]].<ref name="klix_hattrick">{{Citiranje weba |url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/fantasticni-demirovic-postigao-prvi-hat-trick-u-karijeri-i-odveo-stuttgart-do-pobjede/250405064 |title=Fantastični Demirović postigao prvi hat-trick u karijeri i odveo Stuttgart do pobjede |website=Klix.ba |date=2025-04-05 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> Sezona u Stuttgartu bila je izuzetno uspješna, a zaokružena je 24. maja 2025. kada je podigao svoj prvi veliki trofej u karijeri – pehar [[DFB-Pokal|Kupa Njemačke]], savladavši u finalu [[Arminia Bielefeld|Arminiju iz Bielefelda]].<ref name="raport_kup">{{Citiranje weba |url=https://raport.ba/ermedin-demirovic-osvojio-prvi-trofej-u-karijeri |title=Ermedin Demirović osvojio prvi trofej u karijeri |website=Raport.ba |date=2025-05-24 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> == Reprezentativna karijera == Demirović je predstavljao Bosnu i Hercegovinu na svim omladinskim nivoima. Iako je rođen u Njemačkoj, više puta je naglasio da ga zanima jedino nastupanje za zemlju njegovog porijekla. U novembru 2018. dobio je prvi poziv tadašnjeg selektora [[Robert Prosinečki|Roberta Prosinečkog]] za mečeve protiv Austrije i Španije. Ipak, na debi u nacionalnom dresu čekao je do 24. marta 2021, kada je pod vodstvom [[Ivaylo Petev|Ivayla Peteva]] ušao u 82. minuti kvalifikacijskog meča za Svjetsko prvenstvo 2022. protiv selekcije [[Fudbalska reprezentacija Finske|Finske]] u Helsinkiju (završen remijem 2:2).<ref name="klix_finska_debi">{{Citiranje weba |url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/tok-utakmice-finska-bih-2-2/210324134 |title=Tok utakmice: Finska - BiH 2:2 |website=Klix.ba |date=2021-03-24 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> Svoj prvi pogodak za seniorski tim postigao je 23. septembra 2022. na Bilinom Polju, u pobjedi (1:0) protiv [[Fudbalska reprezentacija Crne Gore|Crne Gore]] u sklopu [[UEFA Liga nacija|Lige nacija]], s čime su Zmajevi osigurali prvo mjesto u grupi.<ref name="avaz_crnagora">{{Citiranje weba |url=https://avaz.ba/sport/nogomet/774419/izboren-je-baraz-za-evropsko-prvenstvo-velika-pobjeda-zmajeva-demirovic-heroj |title=Izboren je baraž za Evropsko prvenstvo: Velika pobjeda Zmajeva, Demirović heroj |website=Dnevni avaz |date=2022-09-23 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> Redovno je postizao bitne golove i u Ligi nacija A u jesen 2024 (protiv Nizozemske kod kuće i u gostima), te u kvalifikacijama za SP 2026 (Kipar). == Privatni život == Demirović se u septembru 2024. vjenčao sa svojom dugogodišnjom partnericom Sandrom. Krajem januara 2025. dobili su kćerku kojoj su dali ime Leana.<ref name="klix_dijete">{{Citiranje weba |url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/ermedin-demirovic-i-njegova-supruga-sandra-postali-roditelji-djevojcice-leane/250128229 |title=Ermedin Demirović i njegova supruga Sandra postali roditelji djevojčice Leane |website=Klix.ba |date=2025-01-28 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> Roditelji Ermedina Demirovića su porijeklom iz [[Sanski Most|Sanskog Mosta]].<ref>{{Cite web|url=https://raport.ba/u-srbiji-reagovali-na-izjavu-demirovica-srpski-zet-ozenit-ce-srpkinju|title=U Srbiji reagovali na izjavu Demirovića: "Srpski zet, oženit će Srpkinju"|publisher=Raport.ba}}</ref> == Nagrade i priznanja == * '''VfB Stuttgart''' ** [[DFB-Pokal]]: 2024/25. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Ermedin Demirovic}} * [https://int.soccerway.com/players/ermedin-demirovic/386977 Ermedin Demirović na Soccerwayu] (jezik: engleski) {{DEFAULTSORT:Demirović, Ermedin}} [[Kategorija:Rođeni 1998.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Njemački nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši RB Leipziga]] [[Kategorija:Nogometaši Alavésa]] [[Kategorija:Nogometaši Sochauxa]] [[Kategorija:Nogometaši Almerije]] [[Kategorija:Nogometaši St. Gallena]] [[Kategorija:Nogometaši SC Freiburga]] [[Kategorija:Nogometaši FC Augsburga]] [[Kategorija:Nogometaši VfB Stuttgarta]] [[Kategorija:Biografije, Hamburg]] 3n0dmqrqym8ovr4e5tw5guwja0sqo92 3822250 3822153 2026-04-02T06:41:45Z Panasko 146730 + 2 kategorija; ± 3 kategorija (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3822250 wikitext text/x-wiki {{Nogometaš | imenogometaša = Ermedin Demirović | slika = | opis = | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1998|03|25}} | rodnigrad = [[Hamburg]] | rodnadržava = [[Njemačka]] | visina = 185&nbsp;cm | pozicija = [[Napadač]] | omladinskegodine = 2004–2014.<br>2014–2017. | omladinskipogoni = [[Hamburger SV]]<br>[[RB Leipzig]] | trenutniklub = [[VfB Stuttgart]] | brojnadresu = 9 | godine1 = 2017. | klubovi1 = [[RB Leipzig|RB Leipzig II]] | nastupi(golovi)1 = 1 (1) | godine2 = 2017–2020. | klubovi2 = [[Deportivo Alavés|Alavés]] | nastupi(golovi)2 = 3 (1) | godine3 = 2018–2019. | klubovi3 = → [[FC Sochaux-Montbéliard|Sochaux]] (posudba) | nastupi(golovi)3 = 16 (4) | godine4 = 2019. | klubovi4 = → [[UD Almería|Almería]] (posudba) | nastupi(golovi)4 = 13 (0) | godine5 = 2019–2020. | klubovi5 = → [[FC St. Gallen|St. Gallen]] (posudba) | nastupi(golovi)5 = 28 (14) | godine6 = 2020–2022. | klubovi6 = [[SC Freiburg]] | nastupi(golovi)6 = 61 (7) | godine7 = 2022–2024. | klubovi7 = [[FC Augsburg]] | nastupi(golovi)7 = 63 (23) | godine8 = 2024– | klubovi8 = [[VfB Stuttgart]] | nastupi(golovi)8 = 52 (24) | reprezentacija = Da | nacionalnegodine1 = 2014–2015. | nacionalneekipe1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-17|Bosna i Hercegovina U17]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 14 (4) | nacionalnegodine2 = 2015–2017. | nacionalneekipe2 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-19|Bosna i Hercegovina U19]] | nacionalninastupi(golovi)2 = 16 (5) | nacionalnegodine3 = 2017–2020. | nacionalneekipe3 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|Bosna i Hercegovina U21]] | nacionalninastupi(golovi)3 = 13 (4) | nacionalnegodine4 = 2021– | nacionalneekipe4 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] | nacionalninastupi(golovi)4 = 38 (4) | zadnjiuređaj = 22. marta 2026 }} '''Ermedin Demirović''' (rođen 25. marta 1998) bosanskohercegovački je profesionalni [[nogomet]]aš koji igra na poziciji napadača za njemačkog prvoligaša [[VfB Stuttgart]] i [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentaciju Bosne i Hercegovine]]. Profesionalnu karijeru započeo je u njemačkom [[RB Leipzig|Leipzigu]], nastupajući pretežno za rezervni tim, prije nego što je 2017. potpisao za španski [[Deportivo Alavés|Alavés]]. Uslijedile su posudbe u [[FC Sochaux-Montbéliard|Sochaux]] (2018), [[UD Almería|Almeríju]] (2019) i švicarski [[FC St. Gallen|St. Gallen]]. Godine 2020. prelazi u [[SC Freiburg|Freiburg]], a dvije godine kasnije potpisuje za [[FC Augsburg|Augsburg]]. U julu 2024. ostvario je transfer u Stuttgart. Nakon što je u omladinskim kategorijama nastupao za Bosnu i Hercegovinu, zvanični debi za seniorski tim upisao je 2021. == Klupska karijera == === Počeci karijere === Demirović je nogometne korake započeo u klubu iz svog rodnog grada, njemačkom [[Hamburger SV|HSV-u]], u čijoj je akademiji proveo deset godina. Godine 2014. prelazi u omladinski pogon [[RB Leipzig|RB Leipziga]].<ref name="avaz_odbio_njemacku">{{Citiranje weba |url=https://avaz.ba/sport/nogomet/421996/demirovic-otkriva-kako-je-odbio-poziv-velesile-ja-sam-bosanac-ne-mogu-igrati-za-njemacku |title=Demirović otkriva kako je odbio poziv velesile: Ja sam Bosanac, ne mogu igrati za Njemačku |website=Dnevni avaz |date=2018-10-12 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> Odigrao je jednu utakmicu za drugu ekipu Leipziga i postigao pogodak, ali se u klubu nije uspio izboriti za mjesto u prvom timu. === Deportivo Alavés i posudbe === U maju 2017. Demirović potpisuje četverogodišnji ugovor sa španskim klubom [[Deportivo Alavés|Alavés]].<ref name="klix_alaves">{{Citiranje weba |url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/mladi-bh-reprezentativac-ermedin-demirovic-potpisao-za-alaves/170530073 |title=Mladi bh. reprezentativac Ermedin Demirović potpisao za Alavés |website=Klix.ba |date=2017-05-30 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> Svoj profesionalni debi upisao je 3. januara 2018. u utakmici [[Kup kralja|Kupa kralja]] protiv ekipe [[SD Formentera|Formentera]], na kojoj je briljirao postigavši dva gola. U prvenstvu (La Ligi) debitovao je krajem istog mjeseca u meču protiv [[FC Barcelona|Barcelone]]. Prvi prvenstveni pogodak u dresu španskog tima postigao je u maju u pobjedi protiv [[Málaga CF|Málage]]. Kako bi dobio veću minutažu, klub ga je slao na posudbe. U julu 2018. odlazi u francuskog drugoligaša Sochaux, dok u januaru 2019. seli u špansku Almeríju do kraja sezone. Najuspješniju posudbu imao je u švicarskom St. Gallenu, gdje je stigao u septembru 2019. U Švicarskoj Superligi zabilježio je sjajnu sezonu sa 14 postignutih pogodaka na 28 utakmica. === SC Freiburg i Augsburg === U julu 2020. Demirović se vratio u Njemačku i potpisao za prvoligaša [[SC Freiburg|Freiburg]].<ref name="sportsport_freiburg">{{Citiranje weba |url=https://sportsport.ba/fudbal/ermedin-demirovic-potpisao-za-freiburg/369948 |title=Ermedin Demirović potpisao za Freiburg |website=SportSport.ba |date=2020-07-28 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> Zvanični debi ostvario je u septembru na utakmici [[DFB-Pokal|DFB kupa]] protiv [[SV Waldhof Mannheim|Waldhof Mannheima]]. U Bundesligi je debitovao krajem septembra protiv [[VfL Wolfsburg|Wolfsburga]], dok je prvi ligaški pogodak postigao u decembru protiv berlinske [[Hertha BSC|Herthe]]. Nakon dvije godine provedene u Freiburgu, u julu 2022. prelazi u [[FC Augsburg|Augsburg]]. Brzo se afirmisao u novom klubu; već u augustu je ubilježio bundesligaški prvijenac postigavši atraktivan gol petom na utakmici protiv [[1. FSV Mainz 05|Mainza]].<ref name="klix_augsburg_gol">{{Citiranje weba |url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/ermedin-demirovic-postigao-spektakularan-gol-petom-u-bundesligi-prvijenac-za-novi-klub/220820057 |title=Ermedin Demirović postigao spektakularan gol petom u Bundesligi, prvijenac za novi klub |website=Klix.ba |date=2022-08-20 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> U svojoj drugoj sezoni (2023/24) imenovan je kapitenom tima te je postigao 15 ligaških pogodaka. === VfB Stuttgart === U julu 2024. nagrađen je za odlične igre transferom karijere, kada potpisuje četverogodišnji ugovor sa aktuelnim viceprvakom Njemačke, Stuttgartom.<ref name="avaz_stuttgart">{{Citiranje weba |url=https://avaz.ba/sport/nogomet/917796/transfer-karijere-za-zmaja-ermedin-demirovic-je-novi-igrac-stuttgarta |title=Transfer karijere za Zmaja: Ermedin Demirović je novi igrač Stuttgarta |website=Dnevni avaz |date=2024-07-16 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> Službeni debi upisao je 17. augusta u finalu njemačkog Superkupa protiv [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusena]]. Već sedmicu kasnije, u svom ligaškom debiju za klub, postigao je prvi pogodak, i to protiv svog bivšeg tima, Freiburga. Nastupao je i u elitnom evropskom takmičenju; u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]] debitovao je 17. septembra protiv aktuelnog prvaka, [[Real Madrid CF|Real Madrida]], na Santiago Bernabeuu.<ref name="faktor_madrid">{{Citiranje weba |url=https://faktor.ba/sport/fudbal/bayern-postigao-devet-golova-dinamu-demirovic-debitovao-u-madridu-preokret-liverpoola/198020 |title=Bayern postigao devet golova Dinamu, Demirović debitovao u Madridu, preokret Liverpoola |website=Faktor.ba |date=2024-09-17 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> Krajem novembra je postigao i svoj prvi pogodak u tom takmičenju na utakmici protiv beogradske [[FK Crvena zvezda|Crvene zvezde]]. Dana 5. aprila 2025. ostvario je svoj prvi [[Hat-trick|hat-trick]] u karijeri na bundesligaškoj utakmici protiv [[VfL Bochum|Bochuma]].<ref name="klix_hattrick">{{Citiranje weba |url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/fantasticni-demirovic-postigao-prvi-hat-trick-u-karijeri-i-odveo-stuttgart-do-pobjede/250405064 |title=Fantastični Demirović postigao prvi hat-trick u karijeri i odveo Stuttgart do pobjede |website=Klix.ba |date=2025-04-05 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> Sezona u Stuttgartu bila je izuzetno uspješna, a zaokružena je 24. maja 2025. kada je podigao svoj prvi veliki trofej u karijeri – pehar [[DFB-Pokal|Kupa Njemačke]], savladavši u finalu [[Arminia Bielefeld|Arminiju iz Bielefelda]].<ref name="raport_kup">{{Citiranje weba |url=https://raport.ba/ermedin-demirovic-osvojio-prvi-trofej-u-karijeri |title=Ermedin Demirović osvojio prvi trofej u karijeri |website=Raport.ba |date=2025-05-24 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> == Reprezentativna karijera == Demirović je predstavljao Bosnu i Hercegovinu na svim omladinskim nivoima. Iako je rođen u Njemačkoj, više puta je naglasio da ga zanima jedino nastupanje za zemlju njegovog porijekla. U novembru 2018. dobio je prvi poziv tadašnjeg selektora [[Robert Prosinečki|Roberta Prosinečkog]] za mečeve protiv Austrije i Španije. Ipak, na debi u nacionalnom dresu čekao je do 24. marta 2021, kada je pod vodstvom [[Ivaylo Petev|Ivayla Peteva]] ušao u 82. minuti kvalifikacijskog meča za Svjetsko prvenstvo 2022. protiv selekcije [[Nogometna reprezentacija Finske|Finske]] u Helsinkiju (završen remijem 2:2).<ref name="klix_finska_debi">{{Citiranje weba |url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/tok-utakmice-finska-bih-2-2/210324134 |title=Tok utakmice: Finska - BiH 2:2 |website=Klix.ba |date=2021-03-24 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> Svoj prvi pogodak za seniorski tim postigao je 23. septembra 2022. na [[Stadion "Bilino polje"|Bilinom Polju]], u pobjedi (1:0) protiv [[Nogometna reprezentacija Crne Gore|Crne Gore]] u sklopu [[UEFA Liga nacija|Lige nacija]], s čime su Zmajevi osigurali prvo mjesto u grupi.<ref name="avaz_crnagora">{{Citiranje weba |url=https://avaz.ba/sport/nogomet/774419/izboren-je-baraz-za-evropsko-prvenstvo-velika-pobjeda-zmajeva-demirovic-heroj |title=Izboren je baraž za Evropsko prvenstvo: Velika pobjeda Zmajeva, Demirović heroj |website=Dnevni avaz |date=2022-09-23 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> Redovno je postizao bitne golove i u Ligi nacija A u jesen 2024 (protiv Nizozemske kod kuće i u gostima), te u kvalifikacijama za SP 2026 (Kipar). == Privatni život == Demirović se u septembru 2024. vjenčao sa svojom dugogodišnjom partnericom Sandrom. Krajem januara 2025. dobili su kćerku kojoj su dali ime Leana.<ref name="klix_dijete">{{Citiranje weba |url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/ermedin-demirovic-i-njegova-supruga-sandra-postali-roditelji-djevojcice-leane/250128229 |title=Ermedin Demirović i njegova supruga Sandra postali roditelji djevojčice Leane |website=Klix.ba |date=2025-01-28 |access-date=2026-04-01 |language=bs }}</ref> Roditelji Ermedina Demirovića su porijeklom iz [[Sanski Most|Sanskog Mosta]].<ref>{{Cite web|url=https://raport.ba/u-srbiji-reagovali-na-izjavu-demirovica-srpski-zet-ozenit-ce-srpkinju|title=U Srbiji reagovali na izjavu Demirovića: "Srpski zet, oženit će Srpkinju"|publisher=Raport.ba}}</ref> == Nagrade i priznanja == * '''VfB Stuttgart''' ** [[DFB-Pokal]]: 2024/25. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Ermedin Demirovic}} * [https://int.soccerway.com/players/ermedin-demirovic/386977 Ermedin Demirović na Soccerwayu] (jezik: engleski) {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Demirović, Ermedin}} [[Kategorija:Rođeni 1998.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Hamburg]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 21. vijeka]] [[Kategorija:Njemački nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši RB Leipziga]] [[Kategorija:Nogometaši Deportivo Alavésa]] [[Kategorija:Nogometaši Sochaux-Montbéliarda]] [[Kategorija:Nogometaši UD Almeríje]] [[Kategorija:Nogometaši St. Gallena]] [[Kategorija:Nogometaši SC Freiburga]] [[Kategorija:Nogometaši FC Augsburga]] [[Kategorija:Nogometaši VfB Stuttgarta]] [[Kategorija:Nogometaši HSV-a]] d2q2te3dacqkqcop4m6ousuola2tipj Duygu Kuzum 0 532834 3822131 2026-04-01T19:01:28Z Mhare 481 + 3822131 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Duygu Kuzum | slika = | opis_slike = Duygu Kuzum | puno_ime = Duygu Kuzum | datum_rođenja = 1983. | mjesto_rođenja = [[Ankara]], [[Turska]] | nacionalnost = [[Turci|Turkinja]] | polje = [[elektrotehnika]], [[bioinženjerstvo]], [[neuroinženjerstvo]] | radne_institucije = [[University of California, San Diego|Univerzitet Kalifornije u San Diegu]] | alma_mater = [[Bilkent University|Univerzitet Bilkent]]<br>[[Univerzitet Stanford]] | poznata_po = razvoju prozirnih neuralnih elektroda, neuromorfnih uređaja i elektronskih moždanih organoida }} '''Duygu Kuzum''' ([[Ankara]], 1983) jest tursko-američka [[elektroinženjerstvo|elektroinženjerka]] i naučnica koja djeluje kao profesorica na [[University of California, San Diego|Univerzitetu Kalifornije u San Diegu]] (UC San Diego). Njena istraživanja nalaze se na spoju [[elektronika|elektronike]], [[bioinženjerstvo|bioinženjerstva]] i [[neuroznanost|neuroznanosti]], s posebnim naglaskom na razvoj neuralnih interfejsa, neuromorfnih uređaja i tehnologija za praćenje moždane aktivnosti.<ref name="UCSD">{{cite web |title=Duygu Kuzum |url=https://jacobsschool.ucsd.edu/people/profile/duygu-kuzum |website=UC San Diego Jacobs School of Engineering |access-date=1. 4. 2026}}</ref><ref name="EN">{{cite web |title=Duygu Kuzum |url=https://en.wikipedia.org/wiki/Duygu_Kuzum |website=Wikipedia |access-date=1. 4. 2026}}</ref> Rođena je 1983. godine u Ankari.<ref name="EN"/> Diplomirala je [[elektrotehnika|elektrotehniku]] na [[Bilkent University|Univerzitetu Bilkent]] 2004. godine, a doktorirala je elektrotehniku na [[Univerzitet Stanford|Univerzitetu Stanford]] 2010. godine.<ref name="UCSD"/> Nakon toga obavila je postdoktorsko usavršavanje iz [[bioinženjerstvo|bioinženjerstva]] na [[University of Pennsylvania|Univerzitetu Pensilvanije]] od 2011. do 2015.<ref name="UCSD"/> Na [[University of California, San Diego|Univerzitetu Kalifornije u San Diegu]] zaposlena je 2015. godine, gdje je razvila istraživački program posvećen neuroelektronici i novim biointerfejsnim tehnologijama.<ref name="UCSD"/> U njenom radu važnu ulogu imaju fleksibilne i prozirne elektrode, naročito grafenski nizovi koji omogućavaju istovremeno električno i optičko praćenje aktivnosti mozga.<ref>{{cite journal |last1=Lu |first1=Yue |last2=Lyu |first2=Hao |last3=Richardson |first3=Andrew G. |last4=Lucas |first4=Thomas H. |last5=Kuzum |first5=Duygu |title=Flexible Neural Electrode Array Based-on Porous Graphene for Cortical Microstimulation and Sensing |trans-title=Fleksibilni niz neuralnih elektroda zasnovan na poroznom grafenu za kortikalnu mikrostimulaciju i bilježenje signala |journal=Scientific Reports |volume=6 |pages=33526 |date=2016 |doi=10.1038/srep33526}}</ref><ref>{{cite journal |last1=Lu |first1=Yue |last2=Lyu |first2=Hao |last3=Kuzum |first3=Duygu |title=Ultra-low Impedance Graphene Microelectrodes with High Optical Transparency for Simultaneous Deep Two-Photon Imaging in Transgenic Mice |trans-title=Grafenske mikroelektrode s ultraniskom impedansom i visokom optičkom prozirnošću za istovremeno dubinsko dvofotonsko snimanje kod transgenih miševa |journal=Advanced Functional Materials |volume=31 |issue=22 |date=2021 |doi=10.1002/adfm.202100024}}</ref> Njena grupa razvija i neuromorfne elektronske uređaje inspirirane radom neuronskih mreža i sinapsi, kao i tzv. elektronske moždane organaoide, odnosno organaoide ugrađene sa senzorima za kontinuirano praćenje razvoja i aktivnosti tkiva.<ref name="NIHaward">{{cite web |title=Two UC San Diego Researchers Receive NIH High-Risk, High-Reward Awards |url=https://jacobsschool.ucsd.edu/news/release/3133 |website=UC San Diego Jacobs School of Engineering |date=6. 10. 2020 |access-date=1. 4. 2026}}</ref> U njenim istraživanjima koriste se i multimodalni sistemi za bilježenje signala iz više područja mozga istovremeno.<ref>{{cite journal |last1=Liu |first1=Xin |last2=Ren |first2=Chi |last3=Lu |first3=Yichen |last4=Liu |first4=Yixiu |last5=Kim |first5=Jeong-Hoon |last6=Leutgeb |first6=Stefan |last7=Komiyama |first7=Takaki |last8=Kuzum |first8=Duygu |title=Multimodal neural recordings with Neuro-FITM uncover diverse patterns of cortical–hippocampal interactions |trans-title=Multimodalna neuralna snimanja pomoću Neuro-FITM-a otkrivaju raznolike obrasce kortikalno-hipokampalnih interakcija |journal=Nature Neuroscience |volume=24 |issue=6 |pages=886–896 |date=2021 |doi=10.1038/s41593-021-00818-w}}</ref> Dobitnica je više priznanja, među kojima su ''Innovators Under 35'' časopisa ''MIT Technology Review'' 2014. godine, ''ONR Young Investigator Award'' 2016, ''NSF CAREER Award'' 2018. i ''NIH Director's New Innovator Award'' 2020. godine.<ref>{{cite web |title=Duygu Kuzum |url=https://www.innovatorsunder35.com/the-list/duygu-kuzum/ |website=MIT Technology Review |access-date=1. 4. 2026}}</ref><ref name="UCSD"/><ref name="NIHaward"/> == Odabrani radovi == * ''Flexible Neural Electrode Array Based-on Porous Graphene for Cortical Microstimulation and Sensing'' (''Fleksibilni niz neuralnih elektroda zasnovan na poroznom grafenu za kortikalnu mikrostimulaciju i bilježenje signala'') (2016)<ref>{{cite journal |last1=Lu |first1=Yue |last2=Lyu |first2=Hao |last3=Richardson |first3=Andrew G. |last4=Lucas |first4=Thomas H. |last5=Kuzum |first5=Duygu |title=Flexible Neural Electrode Array Based-on Porous Graphene for Cortical Microstimulation and Sensing |trans-title=Fleksibilni niz neuralnih elektroda zasnovan na poroznom grafenu za kortikalnu mikrostimulaciju i bilježenje signala |journal=Scientific Reports |volume=6 |pages=33526 |date=2016 |doi=10.1038/srep33526}}</ref> * ''Multimodal neural recordings with Neuro-FITM uncover diverse patterns of cortical–hippocampal interactions'' (''Multimodalna neuralna snimanja pomoću Neuro-FITM-a otkrivaju raznolike obrasce kortikalno-hipokampalnih interakcija'') (2021)<ref>{{cite journal |last1=Liu |first1=Xin |last2=Ren |first2=Chi |last3=Lu |first3=Yichen |last4=Liu |first4=Yixiu |last5=Kim |first5=Jeong-Hoon |last6=Leutgeb |first6=Stefan |last7=Komiyama |first7=Takaki |last8=Kuzum |first8=Duygu |title=Multimodal neural recordings with Neuro-FITM uncover diverse patterns of cortical–hippocampal interactions |trans-title=Multimodalna neuralna snimanja pomoću Neuro-FITM-a otkrivaju raznolike obrasce kortikalno-hipokampalnih interakcija |journal=Nature Neuroscience |volume=24 |issue=6 |pages=886–896 |date=2021 |doi=10.1038/s41593-021-00818-w}}</ref> * ''Multimodal monitoring of human cortical organoids implanted in mice reveal functional connection with visual cortex'' (''Multimodalno praćenje ljudskih kortikalnih organoida implantiranih u miševe otkriva funkcionalnu vezu s vidnim korteksom'') (2022)<ref>{{cite journal |last1=Wilson |first1=Matthew N. |last2=Kuzum |first2=Duygu |title=Multimodal monitoring of human cortical organoids implanted in mice reveal functional connection with visual cortex |trans-title=Multimodalno praćenje ljudskih kortikalnih organoida implantiranih u miševe otkriva funkcionalnu vezu s vidnim korteksom |journal=Nature Communications |volume=13 |pages=7947 |date=2022 |doi=10.1038/s41467-022-35586-z}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Kuzum, Duygu}} [[Kategorija:Rođeni 1983.]] [[Kategorija:Biografije, Ankara]] [[Kategorija:Turski naučnici]] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Živi ljudi]] 1zwp6a1j03lx7k9gmipeh2uu0run4de 3822163 3822131 2026-04-01T20:08:12Z Mhare 481 [[Kategorija:Američki naučnici]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3822163 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Duygu Kuzum | slika = | opis_slike = Duygu Kuzum | puno_ime = Duygu Kuzum | datum_rođenja = 1983. | mjesto_rođenja = [[Ankara]], [[Turska]] | nacionalnost = [[Turci|Turkinja]] | polje = [[elektrotehnika]], [[bioinženjerstvo]], [[neuroinženjerstvo]] | radne_institucije = [[University of California, San Diego|Univerzitet Kalifornije u San Diegu]] | alma_mater = [[Bilkent University|Univerzitet Bilkent]]<br>[[Univerzitet Stanford]] | poznata_po = razvoju prozirnih neuralnih elektroda, neuromorfnih uređaja i elektronskih moždanih organoida }} '''Duygu Kuzum''' ([[Ankara]], 1983) jest tursko-američka [[elektroinženjerstvo|elektroinženjerka]] i naučnica koja djeluje kao profesorica na [[University of California, San Diego|Univerzitetu Kalifornije u San Diegu]] (UC San Diego). Njena istraživanja nalaze se na spoju [[elektronika|elektronike]], [[bioinženjerstvo|bioinženjerstva]] i [[neuroznanost|neuroznanosti]], s posebnim naglaskom na razvoj neuralnih interfejsa, neuromorfnih uređaja i tehnologija za praćenje moždane aktivnosti.<ref name="UCSD">{{cite web |title=Duygu Kuzum |url=https://jacobsschool.ucsd.edu/people/profile/duygu-kuzum |website=UC San Diego Jacobs School of Engineering |access-date=1. 4. 2026}}</ref><ref name="EN">{{cite web |title=Duygu Kuzum |url=https://en.wikipedia.org/wiki/Duygu_Kuzum |website=Wikipedia |access-date=1. 4. 2026}}</ref> Rođena je 1983. godine u Ankari.<ref name="EN"/> Diplomirala je [[elektrotehnika|elektrotehniku]] na [[Bilkent University|Univerzitetu Bilkent]] 2004. godine, a doktorirala je elektrotehniku na [[Univerzitet Stanford|Univerzitetu Stanford]] 2010. godine.<ref name="UCSD"/> Nakon toga obavila je postdoktorsko usavršavanje iz [[bioinženjerstvo|bioinženjerstva]] na [[University of Pennsylvania|Univerzitetu Pensilvanije]] od 2011. do 2015.<ref name="UCSD"/> Na [[University of California, San Diego|Univerzitetu Kalifornije u San Diegu]] zaposlena je 2015. godine, gdje je razvila istraživački program posvećen neuroelektronici i novim biointerfejsnim tehnologijama.<ref name="UCSD"/> U njenom radu važnu ulogu imaju fleksibilne i prozirne elektrode, naročito grafenski nizovi koji omogućavaju istovremeno električno i optičko praćenje aktivnosti mozga.<ref>{{cite journal |last1=Lu |first1=Yue |last2=Lyu |first2=Hao |last3=Richardson |first3=Andrew G. |last4=Lucas |first4=Thomas H. |last5=Kuzum |first5=Duygu |title=Flexible Neural Electrode Array Based-on Porous Graphene for Cortical Microstimulation and Sensing |trans-title=Fleksibilni niz neuralnih elektroda zasnovan na poroznom grafenu za kortikalnu mikrostimulaciju i bilježenje signala |journal=Scientific Reports |volume=6 |pages=33526 |date=2016 |doi=10.1038/srep33526}}</ref><ref>{{cite journal |last1=Lu |first1=Yue |last2=Lyu |first2=Hao |last3=Kuzum |first3=Duygu |title=Ultra-low Impedance Graphene Microelectrodes with High Optical Transparency for Simultaneous Deep Two-Photon Imaging in Transgenic Mice |trans-title=Grafenske mikroelektrode s ultraniskom impedansom i visokom optičkom prozirnošću za istovremeno dubinsko dvofotonsko snimanje kod transgenih miševa |journal=Advanced Functional Materials |volume=31 |issue=22 |date=2021 |doi=10.1002/adfm.202100024}}</ref> Njena grupa razvija i neuromorfne elektronske uređaje inspirirane radom neuronskih mreža i sinapsi, kao i tzv. elektronske moždane organaoide, odnosno organaoide ugrađene sa senzorima za kontinuirano praćenje razvoja i aktivnosti tkiva.<ref name="NIHaward">{{cite web |title=Two UC San Diego Researchers Receive NIH High-Risk, High-Reward Awards |url=https://jacobsschool.ucsd.edu/news/release/3133 |website=UC San Diego Jacobs School of Engineering |date=6. 10. 2020 |access-date=1. 4. 2026}}</ref> U njenim istraživanjima koriste se i multimodalni sistemi za bilježenje signala iz više područja mozga istovremeno.<ref>{{cite journal |last1=Liu |first1=Xin |last2=Ren |first2=Chi |last3=Lu |first3=Yichen |last4=Liu |first4=Yixiu |last5=Kim |first5=Jeong-Hoon |last6=Leutgeb |first6=Stefan |last7=Komiyama |first7=Takaki |last8=Kuzum |first8=Duygu |title=Multimodal neural recordings with Neuro-FITM uncover diverse patterns of cortical–hippocampal interactions |trans-title=Multimodalna neuralna snimanja pomoću Neuro-FITM-a otkrivaju raznolike obrasce kortikalno-hipokampalnih interakcija |journal=Nature Neuroscience |volume=24 |issue=6 |pages=886–896 |date=2021 |doi=10.1038/s41593-021-00818-w}}</ref> Dobitnica je više priznanja, među kojima su ''Innovators Under 35'' časopisa ''MIT Technology Review'' 2014. godine, ''ONR Young Investigator Award'' 2016, ''NSF CAREER Award'' 2018. i ''NIH Director's New Innovator Award'' 2020. godine.<ref>{{cite web |title=Duygu Kuzum |url=https://www.innovatorsunder35.com/the-list/duygu-kuzum/ |website=MIT Technology Review |access-date=1. 4. 2026}}</ref><ref name="UCSD"/><ref name="NIHaward"/> == Odabrani radovi == * ''Flexible Neural Electrode Array Based-on Porous Graphene for Cortical Microstimulation and Sensing'' (''Fleksibilni niz neuralnih elektroda zasnovan na poroznom grafenu za kortikalnu mikrostimulaciju i bilježenje signala'') (2016)<ref>{{cite journal |last1=Lu |first1=Yue |last2=Lyu |first2=Hao |last3=Richardson |first3=Andrew G. |last4=Lucas |first4=Thomas H. |last5=Kuzum |first5=Duygu |title=Flexible Neural Electrode Array Based-on Porous Graphene for Cortical Microstimulation and Sensing |trans-title=Fleksibilni niz neuralnih elektroda zasnovan na poroznom grafenu za kortikalnu mikrostimulaciju i bilježenje signala |journal=Scientific Reports |volume=6 |pages=33526 |date=2016 |doi=10.1038/srep33526}}</ref> * ''Multimodal neural recordings with Neuro-FITM uncover diverse patterns of cortical–hippocampal interactions'' (''Multimodalna neuralna snimanja pomoću Neuro-FITM-a otkrivaju raznolike obrasce kortikalno-hipokampalnih interakcija'') (2021)<ref>{{cite journal |last1=Liu |first1=Xin |last2=Ren |first2=Chi |last3=Lu |first3=Yichen |last4=Liu |first4=Yixiu |last5=Kim |first5=Jeong-Hoon |last6=Leutgeb |first6=Stefan |last7=Komiyama |first7=Takaki |last8=Kuzum |first8=Duygu |title=Multimodal neural recordings with Neuro-FITM uncover diverse patterns of cortical–hippocampal interactions |trans-title=Multimodalna neuralna snimanja pomoću Neuro-FITM-a otkrivaju raznolike obrasce kortikalno-hipokampalnih interakcija |journal=Nature Neuroscience |volume=24 |issue=6 |pages=886–896 |date=2021 |doi=10.1038/s41593-021-00818-w}}</ref> * ''Multimodal monitoring of human cortical organoids implanted in mice reveal functional connection with visual cortex'' (''Multimodalno praćenje ljudskih kortikalnih organoida implantiranih u miševe otkriva funkcionalnu vezu s vidnim korteksom'') (2022)<ref>{{cite journal |last1=Wilson |first1=Matthew N. |last2=Kuzum |first2=Duygu |title=Multimodal monitoring of human cortical organoids implanted in mice reveal functional connection with visual cortex |trans-title=Multimodalno praćenje ljudskih kortikalnih organoida implantiranih u miševe otkriva funkcionalnu vezu s vidnim korteksom |journal=Nature Communications |volume=13 |pages=7947 |date=2022 |doi=10.1038/s41467-022-35586-z}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Kuzum, Duygu}} [[Kategorija:Rođeni 1983.]] [[Kategorija:Biografije, Ankara]] [[Kategorija:Turski naučnici]] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Američki naučnici]] anqsk9lncmmbld3qcd98qq0jfaoxkfc Fudbalska reprezentacija Nizozemske 0 532835 3822138 2026-04-01T19:19:56Z Srđan 73336 Preusmjereno na [[Nogometna reprezentacija Nizozemske]] 3822138 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Nogometna reprezentacija Nizozemske]] m4gcipg6z4v005h59vjd9mtcv5t6as9 Sahika Inal 0 532836 3822143 2026-04-01T19:22:16Z Mhare 481 + 3822143 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Sahika Inal | narodnost = [[Turci|Turkinja]] | polje = [[bioinženjerstvo]], [[organska elektronika]], [[bioelektronika]], [[nauka o materijalima]] | radna_institucija = [[Univerzitet nauke i tehnologije kralja Abdullaha]] | alma_mater = [[Tehnički univerzitet u Istanbulu]]<br>[[Univerzitet u Potsdamu]] | poznat_po = istraživanjima u oblasti organske bioelektronike, biosenzora i uređaja za bilježenje i stimulaciju bioloških signala | nagrade = Nagrada Beilby i medalja (2022)<br>Nagrada „Zvijezda u usponu“ Odbora žena hemičarki Američkog hemijskog društva (2022)<br>Članica [[Royal Society of Chemistry|Kraljevskog hemijskog društva]] (od 2022) }} '''Sahika Inal''' jest turska naučnica i [[bioinženjerstvo|bioinženjerka]] koja djeluje na [[Univerzitet nauke i tehnologije kralja Abdullaha|Univerzitetu nauke i tehnologije kralja Abdullaha]] (KAUST) u [[Saudijska Arabija|Saudijskoj Arabiji]]. Njena istraživanja nalaze se na spoju [[organska elektronika|organske elektronike]], [[nauka o materijalima|nauke o materijalima]] i [[bioelektronika|bioelektronike]], s naglaskom na razvoj materijala i uređaja koji mogu komunicirati s biološkim sistemima radi praćenja zdravlja, bilježenja signala i terapijskih primjena.<ref name="KAUST">{{cite web |title=Sahika Inal |url=https://cemse.kaust.edu.sa/profiles/sahika-inal |website=KAUST CEMSE |access-date=1. 4. 2026}}</ref><ref name="RSC">{{cite web |title=Sahika Inal |url=https://www.rsc.org/people/sahika-inal |website=Royal Society of Chemistry |access-date=1. 4. 2026}}</ref> Diplomirala je [[tekstilno inženjerstvo]] na [[Tehnički univerzitet u Istanbulu|Tehničkom univerzitetu u Istanbulu]].<ref name="KAUST"/> Nakon toga završila je magistarski studij iz [[polimerna nauka|polimerne nauke]] u zajedničkom programu koji su nudili [[Humboldt University of Berlin|Humboldtov univerzitet u Berlinu]], [[Freie Universität Berlin|Slobodni univerzitet u Berlinu]], [[Technical University of Berlin|Tehnički univerzitet u Berlinu]] i [[Univerzitet u Potsdamu]].<ref name="KAUST"/> Doktorirala je [[eksperimentalna fizika|eksperimentalnu fiziku]] na [[Univerzitet u Potsdamu|Univerzitetu u Potsdamu]] 2013. godine, s radom o elektronskim polimernim optičkim senzorima za detekciju patogena.<ref name="KAUST"/><ref name="RSC"/> Nakon doktorata usavršavala se na [[Viša nacionalna rudarska škola u Saint-Étienneu|Višoj nacionalnoj rudarskoj školi u Saint-Étienneu]], u Centru za mikroelektroniku Provanse, gdje je radila na mikroelektronskim uređajima za bioelektronske primjene.<ref name="KAUST"/><ref name="RSC"/> Od 2016. vodi Laboratorij za organsku bioelektroniku na KAUST-u.<ref name="KAUST"/> Prema zvaničnim profilima KAUST-a i Kraljevskog hemijskog društva, djeluje kao profesorica bioinženjerstva, s vezama i prema [[elektrotehnika|elektrotehnici]] i [[materijali|nauci o materijalima]].<ref name="KAUST"/><ref name="RSC"/> U središtu njenog rada nalaze se mješoviti ionsko-elektronski provodni organski materijali i njihova upotreba u bioelektronskim uređajima.<ref name="KAUST"/> Njen laboratorij proučava kretanje iona i elektrona u organskim tankim filmovima, vlaknima i poroznim strukturama, te razvija biosenzore, elektrode, [[organski elektrohemijski tranzistor|organske elektrohemijske tranzistore]], sisteme za lokalnu isporuku lijekova i druge oblike mekih bioelektronskih interfejsa.<ref name="KAUST"/><ref name="RSC"/> Među njenim najpoznatijim radovima nalaze se istraživanja o strukturnoj kontroli mješovitog ionskog i elektronskog transporta u provodnim polimerima, pregledni radovi o konjugiranim polimerima u bioelektronici i radovi o organskim bioelektronskim uređajima za detekciju metabolita.<ref>{{cite journal |last1=Savva |first1=Achilleas |last2=Wustoni |first2=Setareh |last3=Inal |first3=Sahika |title=Structural control of mixed ionic and electronic transport in conducting polymers |trans-title=Strukturna kontrola mješovitog ionskog i elektronskog transporta u provodnim polimerima |journal=Nature Communications |volume=7 |pages=11365 |date=2016 |doi=10.1038/ncomms11365}}</ref><ref>{{cite journal |last1=Inal |first1=Sahika |last2=Rivnay |first2=Jonathan |last3=Suiu |first3=Andreea-Otilia |last4=Malliaras |first4=George G. |last5=McCulloch |first5=Iain |title=Conjugated Polymers in Bioelectronics |trans-title=Konjugirani polimeri u bioelektronici |journal=Accounts of Chemical Research |volume=51 |issue=6 |pages=1368–1376 |date=2018 |doi=10.1021/acs.accounts.8b00099}}</ref><ref>{{cite journal |last1=Koklu |first1=Anil |last2=Ohayon |first2=Doron |last3=Wustoni |first3=Setareh |last4=Hama |first4=Aziz |last5=Chen |first5=Xiaomeng |last6=McCulloch |first6=Iain |last7=Inal |first7=Sahika |title=Organic Bioelectronic Devices for Metabolite Sensing |trans-title=Organski bioelektronski uređaji za detekciju metabolita |journal=Chemical Reviews |volume=122 |issue=4 |pages=4581–4635 |date=2022 |doi=10.1021/acs.chemrev.1c00395}}</ref> Dobitnica je više međunarodnih priznanja, među kojima su Nagrada Beilby i medalja 2022. godine, Nagrada „Zvijezda u usponu“ Odbora žena hemičarki Američkog hemijskog društva iste godine, kao i izbor za članicu [[Royal Society of Chemistry|Kraljevskog hemijskog društva]] 2022. godine.<ref name="KAUST"/><ref name="RSC"/> Godine 2021. ušla je u uži izbor za Nagradu izdavačke kuće ''Nature'' za žene koje nadahnjuju u nauci.<ref>{{cite web |title=Shortlist announced for Inspiring Women in Science Awards |trans-title=Objavljen uži izbor za nagrade „Žene koje nadahnjuju u nauci“ |url=https://www.springernature.com/gp/group/media/press-releases/archive-2021/shortlist-announced-for-inspiring-women-in-science-awards/19719032 |website=Springer Nature |date=4. 10. 2021 |access-date=1. 4. 2026}}</ref> == Odabrani radovi == * ''Structural control of mixed ionic and electronic transport in conducting polymers'' (''Strukturna kontrola mješovitog ionskog i elektronskog transporta u provodnim polimerima'') (2016)<ref>{{cite journal |last1=Savva |first1=Achilleas |last2=Wustoni |first2=Setareh |last3=Inal |first3=Sahika |title=Structural control of mixed ionic and electronic transport in conducting polymers |trans-title=Strukturna kontrola mješovitog ionskog i elektronskog transporta u provodnim polimerima |journal=Nature Communications |volume=7 |pages=11365 |date=2016 |doi=10.1038/ncomms11365}}</ref> * ''Conjugated Polymers in Bioelectronics'' (''Konjugirani polimeri u bioelektronici'') (2018)<ref>{{cite journal |last1=Inal |first1=Sahika |last2=Rivnay |first2=Jonathan |last3=Suiu |first3=Andreea-Otilia |last4=Malliaras |first4=George G. |last5=McCulloch |first5=Iain |title=Conjugated Polymers in Bioelectronics |trans-title=Konjugirani polimeri u bioelektronici |journal=Accounts of Chemical Research |volume=51 |issue=6 |pages=1368–1376 |date=2018 |doi=10.1021/acs.accounts.8b00099}}</ref> * ''Organic Bioelectronic Devices for Metabolite Sensing'' (''Organski bioelektronski uređaji za detekciju metabolita'') (2022)<ref>{{cite journal |last1=Koklu |first1=Anil |last2=Ohayon |first2=Doron |last3=Wustoni |first3=Setareh |last4=Hama |first4=Aziz |last5=Chen |first5=Xiaomeng |last6=McCulloch |first6=Iain |last7=Inal |first7=Sahika |title=Organic Bioelectronic Devices for Metabolite Sensing |trans-title=Organski bioelektronski uređaji za detekciju metabolita |journal=Chemical Reviews |volume=122 |issue=4 |pages=4581–4635 |date=2022 |doi=10.1021/acs.chemrev.1c00395}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Inal, Sahika}} [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Turski naučnici]] {{Normativna kontrola}} lwhantckisjf6ydpai82dfoyw992zmk Hatice Efsun Arda 0 532837 3822164 2026-04-01T20:10:38Z Mhare 481 + 3822164 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Hatice Efsun Arda | polje = [[razvojna biologija]], [[sistemska biologija]], [[genomika]], [[genetika]] | radna_institucija = [[Nacionalni institut za rak]]<br>[[Nacionalni instituti za zdravlje]] | alma_mater = [[Univerzitet Boğaziçi]]<br>[[Medicinski fakultet Univerziteta Massachusetts]] | doktorski_mentor = Marian Walhout | poznat_po = istraživanjima razvoja ljudske [[gušterača|gušterače]], ćelijskih loza gušterače i regulatorne genomike }} '''Hatice Efsun Arda''' jest turska razvojna i sistemska biologinja koja proučava razvoj ljudske [[gušterača|gušterače]], genske regulatorne mreže i genomsku osnovu bolesti povezanih s gušteračom, naročito [[šećerna bolest|dijabetesa]], [[pankreatitis]]a i [[rak gušterače|raka gušterače]].<ref name="NIH">{{cite web |title=H. Efsun Arda, Ph.D. |url=https://irp.nih.gov/pi/h-efsun-arda |website=NIH Intramural Research Program |access-date=1. 4. 2026}}</ref><ref name="Catalyst">{{cite web |title=Getting to Know 11 Stadtmans |url=https://irp.nih.gov/catalyst/28/1/getting-to-know-11-stadtmans |website=The NIH Catalyst |date=29. 3. 2022 |access-date=1. 4. 2026}}</ref> Vodi Grupu za razvojnu genomiku pri [[Nacionalni institut za rak|Nacionalnom institutu za rak]] u sastavu [[Nacionalni instituti za zdravlje|Nacionalnih instituta za zdravlje]] u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].<ref name="NIH"/> Diplomirala je molekularnu biologiju i genetiku na [[Univerzitet Boğaziçi|Univerzitetu Boğaziçi]].<ref name="NIH"/> Doktorirala je [[sistemska biologija|sistemsku biologiju]] na [[Medicinski fakultet Univerziteta Massachusetts|Medicinskom fakultetu Univerziteta Massachusetts]], gdje je u grupi Marian Walhout istraživala genske regulatorne mreže povezane s metabolizmom modelnog organizma ''[[Caenorhabditis elegans]]''.<ref name="NIH"/><ref name="Dis">{{cite web |title=C. Elegans Metabolic Gene Regulatory Networks |url=https://escholarship.umassmed.edu/gsbs_diss/479/ |website=eScholarship@UMassChan |publisher=University of Massachusetts Medical School |date=30. 7. 2010 |access-date=1. 4. 2026}}</ref> Nakon doktorata obavila je postdoktorsko usavršavanje na [[Univerzitet Stanford|Univerzitetu Stanford]], gdje je u laboratoriji [[Seung K. Kim|Seunga K. Kima]] proučavala razvojnu biologiju i genomiku ljudske gušterače.<ref name="NIH"/> Tokom tog rada razvijala je metode za izdvajanje primarnih ćelija gušterače i koristila transkriptomske i epigenomske pristupe za proučavanje promjena u funkciji i identitetu ćelija tokom ljudskog razvoja.<ref name="NIH"/> Godine 2017. pridružila se NIH-u kao Stadtman principal investigator u Laboratoriji za biologiju receptora i ekspresiju gena pri NCI-ju.<ref name="NIH"/> Njen laboratorij proučava kako genske regulatorne mreže upravljaju razvojem, širenjem i funkcijom ljudskih ćelija gušterače, uz upotrebu primarnih ljudskih ćelija, [[matične ćelije|matičnih ćelija]], uređivanja genoma i [[jednoćelijsko sekvenciranje|jednoćelijskog sekvenciranja]].<ref name="NIH"/><ref name="Catalyst"/> Među njenim značajnim radovima ubrajaju se istraživanja koja su pokazala da se genska regulacija u ljudskoj gušterači mijenja s dobi i da su pojedini takvi obrasci povezani s funkcijom beta ćelija i rizikom za dijabetes.<ref>{{cite journal |last1=Arda |first1=H. Efsun |last2=Li |first2=Lingyu |last3=Tsai |first3=Jennifer |last4=Torre |first4=Eduardo A. |last5=Rosli |first5=Yenny |last6=Peiris |first6=Heshan |last7=Spitale |first7=Robert C. |last8=Dai |first8=Chunhua |last9=Gu |first9=Xueying |last10=Qu |first10=Kun |last11=Wang |first11=Pei |last12=Wang |first12=Jing |last13=Grompe |first13=Markus |last14=Scharfmann |first14=Raphaël |last15=Snyder |first15=Michael S. |last16=Bottino |first16=Rita |last17=Powers |first17=Alvin C. |last18=Chang |first18=Howard Y. |last19=Kim |first19=Seung K. |title=Age-Dependent Pancreatic Gene Regulation Reveals Mechanisms Governing Human β Cell Function |trans-title=Dobno zavisna genska regulacija u gušterači otkriva mehanizme koji upravljaju funkcijom ljudskih beta ćelija |journal=Cell Metabolism |volume=23 |issue=5 |pages=909–920 |date=2016 |doi=10.1016/j.cmet.2016.04.002}}</ref> U drugim radovima opisala je epigenomsku osnovu ćelijskog identiteta i rizika za bolest u ljudskoj gušterači.<ref>{{cite journal |last1=Arda |first1=H. Efsun |last2=Tsai |first2=Jennifer |last3=Rosli |first3=Yenny R. |last4=Giresi |first4=Paul G. |last5=Bottino |first5=Rita |last6=Greenleaf |first6=William J. |last7=Chang |first7=Howard Y. |last8=Kim |first8=Seung K. |title=A Chromatin Basis for Cell Lineage and Disease Risk in the Human Pancreas |trans-title=Hromatinska osnova ćelijske loze i rizika za bolest u ljudskoj gušterači |journal=Cell Systems |volume=7 |issue=3 |pages=310–322.e4 |date=2018 |doi=10.1016/j.cels.2018.07.007}}</ref> == Odabrani radovi == * ''Gene regulatory networks governing pancreas development'' (''Genske regulatorne mreže koje upravljaju razvojem gušterače'') (2013)<ref>{{cite journal |last1=Arda |first1=H. Efsun |last2=Benitez |first2=Cecil M. |last3=Kim |first3=Seung K. |title=Gene regulatory networks governing pancreas development |trans-title=Genske regulatorne mreže koje upravljaju razvojem gušterače |journal=Developmental Cell |volume=25 |issue=1 |pages=5–13 |date=2013 |doi=10.1016/j.devcel.2013.03.016}}</ref> * ''Age-Dependent Pancreatic Gene Regulation Reveals Mechanisms Governing Human β Cell Function'' (''Dobno zavisna genska regulacija u gušterači otkriva mehanizme koji upravljaju funkcijom ljudskih beta ćelija'') (2016)<ref name="AgeDep">{{cite journal |last1=Arda |first1=H. Efsun |last2=Li |first2=Lingyu |last3=Tsai |first3=Jennifer |last4=Torre |first4=Eduardo A. |last5=Rosli |first5=Yenny |last6=Peiris |first6=Heshan |last7=Spitale |first7=Robert C. |last8=Dai |first8=Chunhua |last9=Gu |first9=Xueying |last10=Qu |first10=Kun |last11=Wang |first11=Pei |last12=Wang |first12=Jing |last13=Grompe |first13=Markus |last14=Scharfmann |first14=Raphaël |last15=Snyder |first15=Michael S. |last16=Bottino |first16=Rita |last17=Powers |first17=Alvin C. |last18=Chang |first18=Howard Y. |last19=Kim |first19=Seung K. |title=Age-Dependent Pancreatic Gene Regulation Reveals Mechanisms Governing Human β Cell Function |trans-title=Dobno zavisna genska regulacija u gušterači otkriva mehanizme koji upravljaju funkcijom ljudskih beta ćelija |journal=Cell Metabolism |volume=23 |issue=5 |pages=909–920 |date=2016 |doi=10.1016/j.cmet.2016.04.002}}</ref> * ''A Chromatin Basis for Cell Lineage and Disease Risk in the Human Pancreas'' (''Hromatinska osnova ćelijske loze i rizika za bolest u ljudskoj gušterači'') (2018)<ref>{{cite journal |last1=Arda |first1=H. Efsun |last2=Tsai |first2=Jennifer |last3=Rosli |first3=Yenny R. |last4=Giresi |first4=Paul G. |last5=Bottino |first5=Rita |last6=Greenleaf |first6=William J. |last7=Chang |first7=Howard Y. |last8=Kim |first8=Seung K. |title=A Chromatin Basis for Cell Lineage and Disease Risk in the Human Pancreas |trans-title=Hromatinska osnova ćelijske loze i rizika za bolest u ljudskoj gušterači |journal=Cell Systems |volume=7 |issue=3 |pages=310–322.e4 |date=2018 |doi=10.1016/j.cels.2018.07.007}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Arda, H. Efsun}} [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Turski naučnici]] [[Kategorija:Genetičari]] [[Kategorija:Razvojni biolozi]] {{Normativna kontrola}} 0448qg7fayou52h8aie2te5zry0d53v 3822165 3822164 2026-04-01T20:11:06Z Mhare 481 3822165 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Hatice Efsun Arda | polje = [[razvojna biologija]], [[sistemska biologija]], [[genomika]], [[genetika]] | radna_institucija = [[Nacionalni institut za rak]]<br>[[Nacionalni instituti za zdravlje]] | alma_mater = [[Univerzitet Boğaziçi]]<br>[[Medicinski fakultet Univerziteta Massachusetts]] | doktorski_mentor = Marian Walhout | poznat_po = istraživanjima razvoja ljudske [[gušterača|gušterače]], ćelijskih loza gušterače i regulatorne genomike | slika = File:H. Efsun Arda.jpg }} '''Hatice Efsun Arda''' jest turska razvojna i sistemska biologinja koja proučava razvoj ljudske [[gušterača|gušterače]], genske regulatorne mreže i genomsku osnovu bolesti povezanih s gušteračom, naročito [[šećerna bolest|dijabetesa]], [[pankreatitis]]a i [[rak gušterače|raka gušterače]].<ref name="NIH">{{cite web |title=H. Efsun Arda, Ph.D. |url=https://irp.nih.gov/pi/h-efsun-arda |website=NIH Intramural Research Program |access-date=1. 4. 2026}}</ref><ref name="Catalyst">{{cite web |title=Getting to Know 11 Stadtmans |url=https://irp.nih.gov/catalyst/28/1/getting-to-know-11-stadtmans |website=The NIH Catalyst |date=29. 3. 2022 |access-date=1. 4. 2026}}</ref> Vodi Grupu za razvojnu genomiku pri [[Nacionalni institut za rak|Nacionalnom institutu za rak]] u sastavu [[Nacionalni instituti za zdravlje|Nacionalnih instituta za zdravlje]] u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].<ref name="NIH"/> Diplomirala je molekularnu biologiju i genetiku na [[Univerzitet Boğaziçi|Univerzitetu Boğaziçi]].<ref name="NIH"/> Doktorirala je [[sistemska biologija|sistemsku biologiju]] na [[Medicinski fakultet Univerziteta Massachusetts|Medicinskom fakultetu Univerziteta Massachusetts]], gdje je u grupi Marian Walhout istraživala genske regulatorne mreže povezane s metabolizmom modelnog organizma ''[[Caenorhabditis elegans]]''.<ref name="NIH"/><ref name="Dis">{{cite web |title=C. Elegans Metabolic Gene Regulatory Networks |url=https://escholarship.umassmed.edu/gsbs_diss/479/ |website=eScholarship@UMassChan |publisher=University of Massachusetts Medical School |date=30. 7. 2010 |access-date=1. 4. 2026}}</ref> Nakon doktorata obavila je postdoktorsko usavršavanje na [[Univerzitet Stanford|Univerzitetu Stanford]], gdje je u laboratoriji [[Seung K. Kim|Seunga K. Kima]] proučavala razvojnu biologiju i genomiku ljudske gušterače.<ref name="NIH"/> Tokom tog rada razvijala je metode za izdvajanje primarnih ćelija gušterače i koristila transkriptomske i epigenomske pristupe za proučavanje promjena u funkciji i identitetu ćelija tokom ljudskog razvoja.<ref name="NIH"/> Godine 2017. pridružila se NIH-u kao Stadtman principal investigator u Laboratoriji za biologiju receptora i ekspresiju gena pri NCI-ju.<ref name="NIH"/> Njen laboratorij proučava kako genske regulatorne mreže upravljaju razvojem, širenjem i funkcijom ljudskih ćelija gušterače, uz upotrebu primarnih ljudskih ćelija, [[matične ćelije|matičnih ćelija]], uređivanja genoma i [[jednoćelijsko sekvenciranje|jednoćelijskog sekvenciranja]].<ref name="NIH"/><ref name="Catalyst"/> Među njenim značajnim radovima ubrajaju se istraživanja koja su pokazala da se genska regulacija u ljudskoj gušterači mijenja s dobi i da su pojedini takvi obrasci povezani s funkcijom beta ćelija i rizikom za dijabetes.<ref>{{cite journal |last1=Arda |first1=H. Efsun |last2=Li |first2=Lingyu |last3=Tsai |first3=Jennifer |last4=Torre |first4=Eduardo A. |last5=Rosli |first5=Yenny |last6=Peiris |first6=Heshan |last7=Spitale |first7=Robert C. |last8=Dai |first8=Chunhua |last9=Gu |first9=Xueying |last10=Qu |first10=Kun |last11=Wang |first11=Pei |last12=Wang |first12=Jing |last13=Grompe |first13=Markus |last14=Scharfmann |first14=Raphaël |last15=Snyder |first15=Michael S. |last16=Bottino |first16=Rita |last17=Powers |first17=Alvin C. |last18=Chang |first18=Howard Y. |last19=Kim |first19=Seung K. |title=Age-Dependent Pancreatic Gene Regulation Reveals Mechanisms Governing Human β Cell Function |trans-title=Dobno zavisna genska regulacija u gušterači otkriva mehanizme koji upravljaju funkcijom ljudskih beta ćelija |journal=Cell Metabolism |volume=23 |issue=5 |pages=909–920 |date=2016 |doi=10.1016/j.cmet.2016.04.002}}</ref> U drugim radovima opisala je epigenomsku osnovu ćelijskog identiteta i rizika za bolest u ljudskoj gušterači.<ref>{{cite journal |last1=Arda |first1=H. Efsun |last2=Tsai |first2=Jennifer |last3=Rosli |first3=Yenny R. |last4=Giresi |first4=Paul G. |last5=Bottino |first5=Rita |last6=Greenleaf |first6=William J. |last7=Chang |first7=Howard Y. |last8=Kim |first8=Seung K. |title=A Chromatin Basis for Cell Lineage and Disease Risk in the Human Pancreas |trans-title=Hromatinska osnova ćelijske loze i rizika za bolest u ljudskoj gušterači |journal=Cell Systems |volume=7 |issue=3 |pages=310–322.e4 |date=2018 |doi=10.1016/j.cels.2018.07.007}}</ref> == Odabrani radovi == * ''Gene regulatory networks governing pancreas development'' (''Genske regulatorne mreže koje upravljaju razvojem gušterače'') (2013)<ref>{{cite journal |last1=Arda |first1=H. Efsun |last2=Benitez |first2=Cecil M. |last3=Kim |first3=Seung K. |title=Gene regulatory networks governing pancreas development |trans-title=Genske regulatorne mreže koje upravljaju razvojem gušterače |journal=Developmental Cell |volume=25 |issue=1 |pages=5–13 |date=2013 |doi=10.1016/j.devcel.2013.03.016}}</ref> * ''Age-Dependent Pancreatic Gene Regulation Reveals Mechanisms Governing Human β Cell Function'' (''Dobno zavisna genska regulacija u gušterači otkriva mehanizme koji upravljaju funkcijom ljudskih beta ćelija'') (2016)<ref name="AgeDep">{{cite journal |last1=Arda |first1=H. Efsun |last2=Li |first2=Lingyu |last3=Tsai |first3=Jennifer |last4=Torre |first4=Eduardo A. |last5=Rosli |first5=Yenny |last6=Peiris |first6=Heshan |last7=Spitale |first7=Robert C. |last8=Dai |first8=Chunhua |last9=Gu |first9=Xueying |last10=Qu |first10=Kun |last11=Wang |first11=Pei |last12=Wang |first12=Jing |last13=Grompe |first13=Markus |last14=Scharfmann |first14=Raphaël |last15=Snyder |first15=Michael S. |last16=Bottino |first16=Rita |last17=Powers |first17=Alvin C. |last18=Chang |first18=Howard Y. |last19=Kim |first19=Seung K. |title=Age-Dependent Pancreatic Gene Regulation Reveals Mechanisms Governing Human β Cell Function |trans-title=Dobno zavisna genska regulacija u gušterači otkriva mehanizme koji upravljaju funkcijom ljudskih beta ćelija |journal=Cell Metabolism |volume=23 |issue=5 |pages=909–920 |date=2016 |doi=10.1016/j.cmet.2016.04.002}}</ref> * ''A Chromatin Basis for Cell Lineage and Disease Risk in the Human Pancreas'' (''Hromatinska osnova ćelijske loze i rizika za bolest u ljudskoj gušterači'') (2018)<ref>{{cite journal |last1=Arda |first1=H. Efsun |last2=Tsai |first2=Jennifer |last3=Rosli |first3=Yenny R. |last4=Giresi |first4=Paul G. |last5=Bottino |first5=Rita |last6=Greenleaf |first6=William J. |last7=Chang |first7=Howard Y. |last8=Kim |first8=Seung K. |title=A Chromatin Basis for Cell Lineage and Disease Risk in the Human Pancreas |trans-title=Hromatinska osnova ćelijske loze i rizika za bolest u ljudskoj gušterači |journal=Cell Systems |volume=7 |issue=3 |pages=310–322.e4 |date=2018 |doi=10.1016/j.cels.2018.07.007}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Arda, H. Efsun}} [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Turski naučnici]] [[Kategorija:Genetičari]] [[Kategorija:Razvojni biolozi]] {{Normativna kontrola}} 1xjj6mwtba5cfmnuj2sw0jxzsqv1o51 Burçin Mutlu-Pakdil 0 532838 3822166 2026-04-01T20:16:16Z Mhare 481 + 3822166 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Burçin Mutlu-Pakdil | slika = Dr.BurcinMP.jpg | opis_slike = Burçin Mutlu-Pakdil | polje = [[astronomija]], [[astrofizika]] | radna_institucija = [[Dartmouth College|Dartmouth College]] | alma_mater = [[Univerzitet Bilkent]]<br>[[Texas Tech University|Teksaški tehnički univerzitet]]<br>[[Univerzitet Minnesota]] | doktorski_mentor = Marc S. Seigar | poznat_po = otkriću rijetke galaksije PGC 1000714 }} '''Burçin Mutlu-Pakdil''' jest turska [[astronom]]kinja i [[astrofizika|astrofizičarka]] koja djeluje u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] kao docentica fizike i astronomije na [[Dartmouth College|Dartmouth koledžu]].<ref name="Dartmouth">{{cite web |title=Burcin Mutlu-Pakdil |url=https://faculty-directory.dartmouth.edu/burcin-mutlu-pakdil |website=Dartmouth College Faculty Directory |access-date=1. 4. 2026}}</ref> Bavi se opservacionom astrofizikom, posebno istraživanjem [[tamna materija|tamne materije]], formiranja galaksija i patuljastih galaksija u [[Lokalna grupa|Lokalnoj grupi]] i šire.<ref name="Dartmouth"/> Odrasla je u [[Istanbul]]u, gdje je rano razvila zanimanje za fiziku i noćno nebo.<ref name="NatGeo">{{cite web |title=Meet the woman who discovered a whole new type of galaxy |url=https://www.nationalgeographic.com/science/article/meet-woman-discovered-new-type-galaxy-burcin-mutlu-pakdil-astrophysics |website=National Geographic |date=21. 11. 2018 |access-date=1. 4. 2026}}</ref> Osnovne studije fizike završila je 2009. na [[Univerzitet Bilkent|Univerzitetu Bilkent]] u [[Ankara|Ankari]].<ref name="Dartmouth"/><ref name="Bilkent">{{cite web |title=Physics Graduate Named TED Fellow |url=https://bilnews.bilkent.edu.tr/physics-graduate-named-ted-fellow/ |website=Bilkent News |date=22. 1. 2018 |access-date=1. 4. 2026}}</ref> Potom je magistrirala fiziku na [[Texas Tech University|Teksaškom tehničkom univerzitetu]], a doktorirala [[astrofizika|astrofiziku]] 2017. na [[Univerzitet Minnesota|Univerzitetu Minnesota]], pod mentorstvom Marca S. Seigara.<ref name="NatGeo"/><ref name="AstroGen">{{cite web |title=Burçin Mutlu Pakdil |url=https://astrogen.aas.org/front/searchdetails.php?agnumber=24874 |website=AstroGen: The Astronomy Genealogy Project |publisher=American Astronomical Society |access-date=1. 4. 2026}}</ref> Nakon doktorata radila je kao postdoktorska istraživačica na [[University of Arizona|Univerzitetu Arizona]], a zatim kao NSF i KICP postdoktorska stipendistica na [[University of Chicago|Univerzitetu Chicago]].<ref name="UChicago">{{cite web |title=KICP Fellow Burcin Mutlu-Pakdil star of Science Friday documentary |url=https://physicalsciences.uchicago.edu/news/article/kicp-fellow-burcin-mutlu-pakdil-star-of-science-friday-documentary/ |website=The University of Chicago Physical Sciences Division |date=12. 10. 2020 |access-date=1. 4. 2026}}</ref><ref name="Astrobites">{{cite web |title=Women's History Month: Dr. Burçin Mutlu-Pakdil |url=https://astrobites.org/2022/04/10/template-post-10/ |website=Astrobites |date=10. 4. 2022 |access-date=1. 4. 2026}}</ref> Na Dartmouth Collegeu radi kao docentica fizike i astronomije, gdje vodi opservacione kampanje posvećene otkrivanju i karakterizaciji patuljastih galaksija.<ref name="Dartmouth"/> Najpoznatija je po radu na galaksiji PGC 1000714, rijetkom objektu s dvostrukim prstenom.<ref name="MNRAS">{{cite journal |last1=Mutlu-Pakdil |first1=Burçin |last2=Mangedarage |first2=Mithila |last3=Seigar |first3=Marc S. |last4=Treuthardt |first4=Patrick |title=A photometric study of the peculiar and potentially double ringed, non-barred galaxy: PGC 1000714 |trans-title=Fotometrijska studija neobične i moguće dvoprstenaste galaksije bez prečke: PGC 1000714 |journal=Monthly Notices of the Royal Astronomical Society |volume=466 |issue=1 |pages=355–367 |date=2017 |doi=10.1093/mnras/stw3062}}</ref> U tom radu ona i saradnici opisali su galaksiju koja pokazuje osobine izuzetno rijetkih Hoagovih tipova i čija struktura predstavlja izazov za postojeće modele nastanka i evolucije galaksija.<ref name="MNRAS"/><ref name="TED">{{cite web |title=A rare galaxy that's challenging our understanding of the universe |url=https://www.ted.com/talks/burcin_mutlu_pakdil_a_rare_galaxy_that_s_challenging_our_understanding_of_the_universe |website=TED |date=4. 2018 |access-date=1. 4. 2026}}</ref> Njeno šire istraživanje usmjereno je na najslabije i najmanje galaksije u svemiru kao izvor podataka za razumijevanje prirode tamne materije i procesa formiranja galaksija.<ref name="Dartmouth"/><ref name="Personal">{{cite web |title=Burçin Mutlu-Pakdil |url=https://www.burcinmutlupakdil.net/ |website=Official website |access-date=1. 4. 2026}}</ref> U tom kontekstu koristi velike fotometrijske preglede neba i dopunska posmatranja velikim teleskopima.<ref name="Dartmouth"/><ref name="Personal"/> Godine 2019. izabrana je za AAAS IF/THEN ambasadoricu, program usmjeren na vidljivost žena u nauci, tehnologiji, inženjerstvu i matematici.<ref name="IfThen">{{cite web |title=Smithsonian to feature KICP fellow Burçin Mutlu-Pakdil among 120 statues celebrating women in STEM |url=https://physicalsciences.uchicago.edu/news/article/smithsonian-to-feature-kicp-fellow-burcin-mutlu-pakdil-among-120-statues-celebrating-women-in-stem/ |website=The University of Chicago Physical Sciences Division |date=14. 2. 2022 |access-date=1. 4. 2026}}</ref> == Odabrani radovi == * ''A photometric study of the peculiar and potentially double ringed, non-barred galaxy: PGC 1000714'' (''Fotometrijska studija neobične i moguće dvoprstenaste galaksije bez prečke: PGC 1000714'') (2017)<ref name="MNRAS"/> * ''The smallest and faintest galaxies: clues to the nature of dark matter and galaxy formation'' (''Najmanje i najslabije galaksije: tragovi o prirodi tamne materije i formiranju galaksija'') — tema njenih javnih i stručnih predavanja o patuljastim galaksijama i kosmologiji bliskog svemira.<ref name="Dartmouth"/><ref name="TEDFellows">{{cite web |title=Burçin Mutlu-Pakdil |url=https://www.ted.com/speakers/burcin_mutlu_pakdil |website=TED Speakers |access-date=1. 4. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Mutlu-Pakdil, Burcin}} [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Istanbul]] [[Kategorija:Astronomi]] {{Normativna kontrola}} 27hkrx3z99hh6mxleraz8yche6e9mrm 3822167 3822166 2026-04-01T20:17:16Z Mhare 481 3822167 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = Burçin Mutlu-Pakdil | slika = Dr.BurcinMP.jpg | opis_slike = Burçin Mutlu-Pakdil | polje = [[astronomija]], [[astrofizika]] | radna_institucija = [[Dartmouth College|Dartmouth College]] | alma_mater = [[Univerzitet Bilkent]]<br>[[Texas Tech University|Teksaški tehnički univerzitet]]<br>[[Univerzitet Minnesota]] | doktorski_mentor = Marc S. Seigar | poznat_po = otkriću rijetke galaksije PGC 1000714 }} '''Burçin Mutlu-Pakdil''' jest turska [[astronom]]kinja i [[astrofizika|astrofizičarka]] koja djeluje u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] kao docentica fizike i astronomije na [[Dartmouth College|Dartmouth koledžu]].<ref name="Dartmouth">{{cite web |title=Burcin Mutlu-Pakdil |url=https://faculty-directory.dartmouth.edu/burcin-mutlu-pakdil |website=Dartmouth College Faculty Directory |access-date=1. 4. 2026}}</ref> Bavi se opservacionom astrofizikom, posebno istraživanjem [[tamna materija|tamne materije]], formiranja galaksija i patuljastih galaksija u [[Lokalna grupa|Lokalnoj grupi]] i šire.<ref name="Dartmouth"/> Odrasla je u [[Istanbul]]u, gdje je rano razvila zanimanje za fiziku i noćno nebo.<ref name="NatGeo">{{cite web |title=Meet the woman who discovered a whole new type of galaxy |url=https://www.nationalgeographic.com/science/article/meet-woman-discovered-new-type-galaxy-burcin-mutlu-pakdil-astrophysics |website=National Geographic |date=21. 11. 2018 |access-date=1. 4. 2026}}</ref> Osnovne studije fizike završila je 2009. na [[Univerzitet Bilkent|Univerzitetu Bilkent]] u [[Ankara|Ankari]].<ref name="Dartmouth"/><ref name="Bilkent">{{cite web |title=Physics Graduate Named TED Fellow |url=https://bilnews.bilkent.edu.tr/physics-graduate-named-ted-fellow/ |website=Bilkent News |date=22. 1. 2018 |access-date=1. 4. 2026}}</ref> Potom je magistrirala fiziku na [[Texas Tech University|Teksaškom tehničkom univerzitetu]], a doktorirala [[astrofizika|astrofiziku]] 2017. na [[Univerzitet Minnesota|Univerzitetu Minnesota]], pod mentorstvom Marca S. Seigara.<ref name="NatGeo"/><ref name="AstroGen">{{cite web |title=Burçin Mutlu Pakdil |url=https://astrogen.aas.org/front/searchdetails.php?agnumber=24874 |website=AstroGen: The Astronomy Genealogy Project |publisher=American Astronomical Society |access-date=1. 4. 2026}}</ref> Nakon doktorata radila je kao postdoktorska istraživačica na [[University of Arizona|Univerzitetu Arizona]], a zatim kao NSF i KICP postdoktorska stipendistica na [[University of Chicago|Univerzitetu Chicago]].<ref name="UChicago">{{cite web |title=KICP Fellow Burcin Mutlu-Pakdil star of Science Friday documentary |url=https://physicalsciences.uchicago.edu/news/article/kicp-fellow-burcin-mutlu-pakdil-star-of-science-friday-documentary/ |website=The University of Chicago Physical Sciences Division |date=12. 10. 2020 |access-date=1. 4. 2026}}</ref><ref name="Astrobites">{{cite web |title=Women's History Month: Dr. Burçin Mutlu-Pakdil |url=https://astrobites.org/2022/04/10/template-post-10/ |website=Astrobites |date=10. 4. 2022 |access-date=1. 4. 2026}}</ref> Na Dartmouth Collegeu radi kao docentica fizike i astronomije, gdje vodi opservacione kampanje posvećene otkrivanju i karakterizaciji patuljastih galaksija.<ref name="Dartmouth"/> Najpoznatija je po radu na galaksiji [[LEDA 1000714|PGC 1000714]], rijetkom objektu s dvostrukim prstenom.<ref name="MNRAS">{{cite journal |last1=Mutlu-Pakdil |first1=Burçin |last2=Mangedarage |first2=Mithila |last3=Seigar |first3=Marc S. |last4=Treuthardt |first4=Patrick |title=A photometric study of the peculiar and potentially double ringed, non-barred galaxy: PGC 1000714 |trans-title=Fotometrijska studija neobične i moguće dvoprstenaste galaksije bez prečke: PGC 1000714 |journal=Monthly Notices of the Royal Astronomical Society |volume=466 |issue=1 |pages=355–367 |date=2017 |doi=10.1093/mnras/stw3062}}</ref> U tom radu ona i saradnici opisali su galaksiju koja pokazuje osobine izuzetno rijetkih Hoagovih tipova i čija struktura predstavlja izazov za postojeće modele nastanka i evolucije galaksija.<ref name="MNRAS"/><ref name="TED">{{cite web |title=A rare galaxy that's challenging our understanding of the universe |url=https://www.ted.com/talks/burcin_mutlu_pakdil_a_rare_galaxy_that_s_challenging_our_understanding_of_the_universe |website=TED |date=4. 2018 |access-date=1. 4. 2026}}</ref> Njeno šire istraživanje usmjereno je na najslabije i najmanje galaksije u svemiru kao izvor podataka za razumijevanje prirode tamne materije i procesa formiranja galaksija.<ref name="Dartmouth"/><ref name="Personal">{{cite web |title=Burçin Mutlu-Pakdil |url=https://www.burcinmutlupakdil.net/ |website=Official website |access-date=1. 4. 2026}}</ref> U tom kontekstu koristi velike fotometrijske preglede neba i dopunska posmatranja velikim teleskopima.<ref name="Dartmouth"/><ref name="Personal"/> Godine 2019. izabrana je za AAAS IF/THEN ambasadoricu, program usmjeren na vidljivost žena u nauci, tehnologiji, inženjerstvu i matematici.<ref name="IfThen">{{cite web |title=Smithsonian to feature KICP fellow Burçin Mutlu-Pakdil among 120 statues celebrating women in STEM |url=https://physicalsciences.uchicago.edu/news/article/smithsonian-to-feature-kicp-fellow-burcin-mutlu-pakdil-among-120-statues-celebrating-women-in-stem/ |website=The University of Chicago Physical Sciences Division |date=14. 2. 2022 |access-date=1. 4. 2026}}</ref> == Odabrani radovi == * ''A photometric study of the peculiar and potentially double ringed, non-barred galaxy: PGC 1000714'' (''Fotometrijska studija neobične i moguće dvoprstenaste galaksije bez prečke: PGC 1000714'') (2017)<ref name="MNRAS"/> * ''The smallest and faintest galaxies: clues to the nature of dark matter and galaxy formation'' (''Najmanje i najslabije galaksije: tragovi o prirodi tamne materije i formiranju galaksija'') — tema njenih javnih i stručnih predavanja o patuljastim galaksijama i kosmologiji bliskog svemira.<ref name="Dartmouth"/><ref name="TEDFellows">{{cite web |title=Burçin Mutlu-Pakdil |url=https://www.ted.com/speakers/burcin_mutlu_pakdil |website=TED Speakers |access-date=1. 4. 2026}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Mutlu-Pakdil, Burcin}} [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Istanbul]] [[Kategorija:Astronomi]] {{Normativna kontrola}} 8sm7naywvgb3zsb2rdrxxbyiwlvgk1r Tansu Çiller 0 532839 3822168 2026-04-01T20:24:49Z Mhare 481 + 3822168 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Tansu Çiller | slika = File:Turkish prime minister Tansu Çiller in Brussels.jpg | opis_slike = Tansu Çiller 1995. godine | puno_ime = Tansu Penbe Çiller | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1946|5|24}} | mjesto_rođenja = [[Istanbul]], [[Turska]] | nacionalnost = [[Turci|Turkinja]] | zanimanje = [[ekonomist]]ica, [[univerzitetski profesor|profesorica]], [[političar]] | supružnik = Özer Uçuran Çiller | djeca = 2 }} '''Tansu Çiller''' (puno ime '''Tansu Penbe Çiller'''; [[Istanbul]], 24. maj 1946) turska je [[Ekonomija|ekonomistica]], univerzitetska profesorica i političarka. Bila je [[premijer]]ka [[Turska|Turske]] od 25. juna 1993. do 6. marta 1996. i ostala je prva i zasad jedina žena na toj dužnosti u historiji [[Turska|Republike Turske]].<ref name="Britannica">{{cite web |title=Tansu Çiller |url=https://www.britannica.com/biography/Tansu-Ciller |website=Encyclopaedia Britannica |access-date=1. 4. 2026}}</ref><ref name="CWWL">{{cite web |title=Tansu Çiller |url=https://www.councilwomenworldleaders.org/tansu-ciller |website=Council of Women World Leaders |access-date=1. 4. 2026}}</ref> == Obrazovanje i akademska karijera == Srednje obrazovanje je završila u Američkom koledžu za djevojke u Istanbulu, a potom je diplomirala ekonomiju na [[Robert College|Robert Collegeu]], odnosno njegovom visokoškolskom ekonomskom odsjeku, koji je kasnije uključen u [[Univerzitet Boğaziçi]].<ref name="Britannica"/><ref name="Wikigender">{{cite web |title=Tansu Çiller |url=https://wikigender.oecdcode.org/index.php?p=784 |website=Wikigender |publisher=OECD Development Centre |access-date=1. 4. 2026}}</ref> Poslijediplomske studije nastavila je u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], gdje je stekla diplomu na [[Univerzitet New Hampshire|Univerzitetu New Hampshire]] i doktorat na [[Univerzitet Connecticut|Univerzitetu Connecticut]].<ref name="Wikigender"/><ref name="CWWL"/> Također je pohađala postdoktorske studije na [[Univerzitet Yale|Univerzitetu Yale]].<ref name="Wikigender"/><ref name="CWWL"/> Po povratku u Tursku radila je na [[Univerzitet Boğaziçi|Univerzitetu Boğaziçi]], gdje je predavala ekonomiju i stekla zvanje profesorice.<ref name="Wikigender"/><ref name="CWWL"/> == Politička karijera == U politiku je ušla početkom 1990-ih, kada se priključila [[Partija pravog puta|Partiji pravog puta]] ({{jez-tr|Doğru Yol Partisi}}, skraćeno DYP), jednoj od glavnih turskih stranaka desnog centra tog vremena.<ref name="Britannica"/><ref name="Wikigender"/> Na parlamentarnim izborima 1991. izabrana je za zastupnicu u [[Velika narodna skupština Turske|Velikoj narodnoj skupštini Turske]] kao predstavnica Istanbula, a iste godine ušla je u vladu [[Süleyman Demirel|Süleymana Demirela]] kao državna ministrica zadužena za ekonomiju.<ref name="Britannica"/> Nakon što je Demirel 1993. izabran za predsjednika Turske, Čiller je preuzela vodstvo DYP-a i postala premijerka.<ref name="Britannica"/><ref name="CWWL"/> Na čelu vlade ostala je do marta 1996. godine.<ref name="Britannica"/> U njenom mandatu Turska je prolazila kroz razdoblje političke nestabilnosti, ekonomskih teškoća i intenziviranih sukoba između turskih sigurnosnih snaga i [[Radnička partija Kurdistana|Radničke partije Kurdistana]] (PKK).<ref name="Britannica"/> Nakon premijerskog mandata obavljala je dužnost potpredsjednice vlade i ministrice vanjskih poslova od 28. juna 1996. do 30. juna 1997. u koalicijskoj vladi [[Necmettin Erbakan|Necmettina Erbakana]].<ref name="Britannica"/> Bila je predsjednica DYP-a od 1993. do 2002. godine, a iz aktivne politike povukla se nakon parlamentarnih izbora 2002, na kojima njena stranka nije prešla izborni prag.<ref name="Britannica"/> Tansu Çiller zauzima posebno mjesto u političkoj historiji Turske kao prva žena premijerka te zemlje.<ref name="Britannica"/><ref name="CWWL"/> Njena politička karijera povezuje se i s periodom važnih unutrašnjih političkih i ekonomskih promjena u Turskoj tokom 1990-ih.<ref name="Britannica"/> == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Ciller, Tansu}} [[Kategorija:Rođeni 1946.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Istanbul]] {{Normativna kontrola}} fsh932nvaevad53uayewlkyr2xthhan Afet İnan 0 532840 3822179 2026-04-01T21:00:18Z Mhare 481 + 3822179 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Afet İnan | slika = File:Yamzu.jpg | opis_slike = Afet İnan | puno_ime = Ayşe Afet İnan | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1908|10|30}} | mjesto_rođenja = Doyran, [[Solunski vilajet]], [[Osmansko Carstvo]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1985|6|8|1908|10|30}} | mjesto_smrti = [[Ankara]], [[Turska]] | nacionalnost = [[Turci|Turkinja]] | zanimanje = [[historičar|historičarka]], [[sociolog]], [[antropolog]] | supružnik = Ahmet Rifat İnan | djeca = 2 }} '''Ayşe Afet İnan''' (30. oktobar 1908, [[Doyran]], [[Solunski vilajet]], [[Osmansko Carstvo]] – 8. juni 1985, [[Ankara]]) bila je turska historičarka, sociologinja i antropologinja te jedna od usvojenih kćeri [[Mustafa Kemal Atatürk|Mustafe Kemala Atatürka]].<ref name="Brit">{{cite web |title=Afet İnan |url=https://www.britannica.com/biography/Afet-Inan |website=Encyclopaedia Britannica |access-date=1. 4. 2026}}</ref><ref name="AU">{{cite web |title=Prof. Dr. Ayşe Afet İnan |url=https://tite.ankara.edu.tr/prof-dr-afet-inan/ |website=Türk İnkılap Tarihi Enstitüsü, Ankara Üniversitesi |access-date=1. 4. 2026}}</ref> Bila je među istaknutim ličnostima rane [[Republika Turska|Republike Turske]] u oblasti historiografije i društvenih nauka, a učestvovala je i u radu [[Türk Tarih Kurumu|Turskog historijskog društva]].<ref name="AU"/><ref name="EW">{{cite web |title=Afet İnan |url=https://en.wikipedia.org/wiki/Afet_%C4%B0nan |website=Wikipedia |access-date=1. 4. 2026}}</ref> Rođena je 30. oktobra 1908. godine u Doyranu u tadašnjem Solunskom vilajetu.<ref name="AU"/><ref name="EW"/> Kći je İsmaila Hakkı Beya i Şehzane Hanım.<ref name="EW"/> Zbog posljedica [[Balkanski ratovi|Balkanskih ratova]] njena porodica preselila se u [[Anadolija|Anadoliju]], najprije u [[Adapazarı|Adapazar]], a zatim i u druga mjesta.<ref name="EW"/> Nakon školovanja odlučila je postati učiteljica, te je 1925. završila žensku učiteljsku školu u [[Bursa|Bursi]].<ref name="AU"/> Iste godine počela je raditi kao učiteljica u [[Izmir|Izmiru]], gdje je upoznala Atatürka.<ref name="AU"/><ref name="Brit"/> Uz njegovu podršku otišla je u [[Lausanne|Lozanu]] radi usavršavanja [[francuski jezik|francuskog jezika]], a nakon povratka nastavila je obrazovanje i rad u nastavi historije.<ref name="AU"/><ref name="EW"/> Godine 1935. ponovo odlazi u [[Švicarska|Švicarsku]], gdje je studirala na [[Univerzitet u Ženevi|Univerzitetu u Ženevi]].<ref name="AU"/><ref name="EW"/> Studij je završila 1938, a 1939. stekla doktorat iz [[sociologija|sociologije]].<ref name="AU"/><ref name="EW"/> Po povratku u Tursku razvila je akademsku karijeru na [[Univerzitet u Ankari|Univerzitetu u Ankari]].<ref name="AU"/> Godine 1942. postala je docentica, a 1950. profesorica.<ref name="AU"/><ref name="EW"/> Predavala je tursku revolucionarnu historiju i bila među prvim ženama profesorima u ranoj turskoj republici.<ref name="AU"/> Ujedno je bila suosnivačica i jedna od vodećih članica Turskog historijskog društva, ustanove važne za razvoj službene historiografije u Turskoj tokom 20. stoljeća.<ref name="AU"/><ref name="Brit"/> U svom naučnom radu bavila se [[historija Turske|turskom historijom]], [[sociologija|sociologijom]] i [[Bioantropologija|fizičkom antropologijom]].<ref name="Brit"/><ref name="EW"/> Posebno je poznata po radovima povezanim s tzv. Turskom historijskom tezom, kao i po antropometrijskim istraživanjima provedenim u [[Anadolija|Anadoliji]], u kojima je učestvovala tridesetih godina 20. stoljeća.<ref name="EW"/><ref name="AU"/> Njena disertacija i dio kasnijeg rada odražavali su tadašnje pokušaje da se kroz historiju i antropologiju oblikuje nacionalni identitet republike.<ref name="EW"/> Afet İnan umrla je 8. juna 1985. u Ankari.<ref name="Brit" /><ref name="EW" /> Iza sebe je ostavila supruga Ahmeta Rifata İnanа te kćer Arı i sina Demira.<ref name="EW" /> == Djela == * ''Medeni bilgiler ve M. Kemal Atatürk'ün el yazıları'' (''Građanska znanja i rukopisi M. Kemala Atatürka'')<ref name="EW"/> * ''Atatürk Hakkında Hatıralar ve Belgeler'' (''Sjećanja i dokumenti o Atatürku'')<ref name="EW"/> * ''Atatürk'ten Yazdıklarım'' (''Ono što sam zapisala od Atatürka'')<ref name="EW"/> * ''Türk Amirali Piri Reis'in Hayatı ve Eserleri'' (''Život i djela turskog admirala [[Piri Reis|Piri Reisa]]'')<ref name="EW"/> * ''Eski Mısır Tarih ve Medeniyeti'' (''Historija i civilizacija [[Stari Egipat|starog Egipta]]'')<ref name="EW"/> * ''Recherches Sur les Caractéres Anthropologiques des Population de la Turquie'' (''Istraživanja o antropološkim obilježjima stanovništva Turske'')<ref name="EW"/> == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Inan, Afet}} [[Kategorija:Rođeni 1908.]] [[Kategorija:Umrli 1985.]] [[Kategorija:Turski historičari]] [[Kategorija:Turski antropolozi]] [[Kategorija:Turski sociolozi]] {{Normativna kontrola}} kssjcjw28z364povgelzqxg0b5ttck4 3822180 3822179 2026-04-01T21:06:11Z Mhare 481 3822180 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Afet İnan | slika = File:Yamzu.jpg | opis_slike = Afet İnan | puno_ime = Ayşe Afet İnan | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1908|10|30}} | mjesto_rođenja = Doyran, [[Solunski vilajet]], [[Osmansko Carstvo]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1985|6|8|1908|10|30}} | mjesto_smrti = [[Ankara]], [[Turska]] | nacionalnost = [[Turci|Turkinja]] | zanimanje = [[historičar|historičarka]], [[sociolog]], [[antropolog]] | supružnik = Ahmet Rifat İnan | djeca = 2 }} '''Ayşe Afet İnan''' (30. oktobar 1908, [[Doyran]], [[Solunski vilajet]], [[Osmansko Carstvo]] – 8. juni 1985, [[Ankara]]) bila je turska historičarka, sociologinja i antropologinja te jedna od usvojenih kćeri [[Mustafa Kemal Atatürk|Mustafe Kemala Atatürka]].<ref name="Brit">{{cite web |title=Afet İnan |url=https://www.britannica.com/biography/Afet-Inan |website=Encyclopaedia Britannica |access-date=1. 4. 2026}}</ref><ref name="AU">{{cite web |title=Prof. Dr. Ayşe Afet İnan |url=https://tite.ankara.edu.tr/prof-dr-afet-inan/ |website=Türk İnkılap Tarihi Enstitüsü, Ankara Üniversitesi |access-date=1. 4. 2026}}</ref> Bila je među istaknutim ličnostima rane [[Republika Turska|Republike Turske]] u oblasti historiografije i društvenih nauka, a učestvovala je i u radu [[Türk Tarih Kurumu|Turskog historijskog društva]] Rođena je 30. oktobra 1908. godine u Doyranu u tadašnjem Solunskom vilajetu.<ref name="AU"/> Kći je İsmaila Hakkı Beya i Şehzane Hanım. Zbog posljedica [[Balkanski ratovi|Balkanskih ratova]] njena porodica preselila se u [[Anadolija|Anadoliju]], najprije u [[Adapazarı|Adapazar]], a zatim i u druga mjesta. Nakon školovanja odlučila je postati učiteljica, te je 1925. završila žensku učiteljsku školu u [[Bursa|Bursi]].<ref name="AU"/> Iste godine počela je raditi kao učiteljica u [[Izmir|Izmiru]], gdje je upoznala Atatürka.<ref name="AU"/><ref name="Brit"/> Uz njegovu podršku otišla je u [[Lausanne|Lozanu]] radi usavršavanja [[francuski jezik|francuskog jezika]], a nakon povratka nastavila je obrazovanje i rad u nastavi historije.<ref name="AU"/> Godine 1935. ponovo odlazi u [[Švicarska|Švicarsku]], gdje je studirala na [[Univerzitet u Ženevi|Univerzitetu u Ženevi]].<ref name="AU"/> Studij je završila 1938, a 1939. stekla doktorat iz [[sociologija|sociologije]].<ref name="AU"/> Po povratku u Tursku razvila je akademsku karijeru na [[Univerzitet u Ankari|Univerzitetu u Ankari]].<ref name="AU"/> Godine 1942. postala je docentica, a 1950. profesorica.<ref name="AU"/> Predavala je tursku revolucionarnu historiju i bila među prvim ženama profesorima u ranoj turskoj republici.<ref name="AU"/> Ujedno je bila suosnivačica i jedna od vodećih članica Turskog historijskog društva, ustanove važne za razvoj službene historiografije u Turskoj tokom 20. stoljeća.<ref name="AU"/><ref name="Brit"/> U svom naučnom radu bavila se [[historija Turske|turskom historijom]], [[sociologija|sociologijom]] i [[Bioantropologija|fizičkom antropologijom]].<ref name="Brit"/> Posebno je poznata po radovima povezanim s tzv. Turskom historijskom tezom, kao i po antropometrijskim istraživanjima provedenim u [[Anadolija|Anadoliji]], u kojima je učestvovala tridesetih godina 20. stoljeća. <ref name="AU"/> Njena disertacija i dio kasnijeg rada odražavali su tadašnje pokušaje da se kroz historiju i antropologiju oblikuje nacionalni identitet republike. Afet İnan umrla je 8. juna 1985. u Ankari.<ref name="Brit" /> Iza sebe je ostavila supruga Ahmeta Rifata İnanа te kćer Arı i sina Demira. == Djela == * ''Medeni bilgiler ve M. Kemal Atatürk'ün el yazıları'' (''Građanska znanja i rukopisi M. Kemala Atatürka'') * ''Atatürk Hakkında Hatıralar ve Belgeler'' (''Sjećanja i dokumenti o Atatürku'') * ''Atatürk'ten Yazdıklarım'' (''Ono što sam zapisala od Atatürka'') * ''Türk Amirali Piri Reis'in Hayatı ve Eserleri'' (''Život i djela turskog admirala [[Piri Reis|Piri Reisa]]'') * ''Eski Mısır Tarih ve Medeniyeti'' (''Historija i civilizacija [[Stari Egipat|starog Egipta]]'') * ''Recherches Sur les Caractéres Anthropologiques des Population de la Turquie'' (''Istraživanja o antropološkim obilježjima stanovništva Turske'') == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Inan, Afet}} [[Kategorija:Rođeni 1908.]] [[Kategorija:Umrli 1985.]] [[Kategorija:Turski historičari]] [[Kategorija:Turski antropolozi]] [[Kategorija:Turski sociolozi]] {{Normativna kontrola}} f8h2jw4q4aez7brv8w520gw4tbang34 Razgovor:Afet İnan 1 532841 3822181 2026-04-01T21:10:09Z Mhare 481 http://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs 3822181 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} fci8p87e6q3j6y6ghnr470z98om38r9 3822192 3822181 2026-04-01T21:17:12Z Mhare 481 3822192 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = žene | tema2 = | tema3 = | država = Turska | država2 = | država3 = }} 9d1xz1rooarn76kesk0w0vafnfaz1wq Razgovor:Tansu Çiller 1 532842 3822182 2026-04-01T21:10:27Z Mhare 481 https://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs 3822182 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} fci8p87e6q3j6y6ghnr470z98om38r9 3822191 3822182 2026-04-01T21:17:07Z Mhare 481 3822191 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = žene | tema2 = | tema3 = | država = Turska | država2 = | država3 = }} 9d1xz1rooarn76kesk0w0vafnfaz1wq Razgovor:Burçin Mutlu-Pakdil 1 532843 3822183 2026-04-01T21:10:36Z Mhare 481 https://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs 3822183 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} fci8p87e6q3j6y6ghnr470z98om38r9 3822190 3822183 2026-04-01T21:17:03Z Mhare 481 3822190 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = žene | tema2 = | tema3 = | država = Turska | država2 = | država3 = }} 9d1xz1rooarn76kesk0w0vafnfaz1wq Razgovor:Hatice Efsun Arda 1 532844 3822184 2026-04-01T21:10:43Z Mhare 481 https://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs 3822184 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} fci8p87e6q3j6y6ghnr470z98om38r9 3822189 3822184 2026-04-01T21:16:59Z Mhare 481 3822189 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = žene | tema2 = | tema3 = | država = Turska | država2 = | država3 = }} 9d1xz1rooarn76kesk0w0vafnfaz1wq Razgovor:Sahika Inal 1 532845 3822185 2026-04-01T21:10:50Z Mhare 481 https://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs 3822185 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} fci8p87e6q3j6y6ghnr470z98om38r9 3822188 3822185 2026-04-01T21:16:55Z Mhare 481 3822188 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = žene | tema2 = | tema3 = | država = Turska | država2 = | država3 = }} 9d1xz1rooarn76kesk0w0vafnfaz1wq Razgovor:Duygu Kuzum 1 532846 3822186 2026-04-01T21:10:58Z Mhare 481 https://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs 3822186 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} fci8p87e6q3j6y6ghnr470z98om38r9 3822187 3822186 2026-04-01T21:16:43Z Mhare 481 3822187 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Mhare | tema = žene | tema2 = | tema3 = | država = Turska | država2 = | država3 = }} 9d1xz1rooarn76kesk0w0vafnfaz1wq Razgovor:Aleksa Đukanović 1 532847 3822248 2026-04-02T06:38:22Z AnToni 2325 Nova stranica: {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Vogoje2 | tema = kultura | tema2 = | tema3 = | država = Srbija | država2 = | država3 = }} 3822248 wikitext text/x-wiki {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Vogoje2 | tema = kultura | tema2 = | tema3 = | država = Srbija | država2 = | država3 = }} hodknwyb6poy7tps65wmm8v26268rg1 Zemljotres u Sjevernom Maluku 2026. 0 532848 3822251 2026-04-02T06:42:27Z Tulum387 155909 Prevedeno sa en.wiki 3822251 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zemljotres | naslov = Zemljotres u Sjevernom Maluku 2026. | karta = 2026-04-01 Ternate, Indonesia M7.4 earthquake shakemap (USGS).jpg | karta2 = {{Lokacijska karta | Indonezija | label=0 | lat=1 | long=1 | mark= | marksize=0 | position=top | width= 260 | float=right | caption= | relief=yes}} | tekst = | datum = {{Start date|2026|4|2|df=yes}} | vrijeme nastanka = 6:48:13 (lokalno vrijeme) | trajanje = | jačina = 7,4 [[Skala momentne magnitude|M<sub>W</sub>]] | dubina = 35 km | lokacija = Sjeverni Maluku | intenzitet = {{MMI|VIII}} | vrsta = | pogođene države = [[Indonezija]] | šteta = | cunami = Da | klizište = | afteršokovi = ca. 50 zabilježenih, najjači mb 6.2 | žrtve = 1 poginula, 2 povrijeđenih }} Dana 2. aprila 2026. godine, [[zemljotres]] jačine 7,4 M<sub>W</sub> pogodio je [[Sjeverni Maluku]] u [[Indonezija|Indoneziji]]. Epicentar potresa bio je u moru, 126 kilometara zapadno-sjeverozapadno od grada [[Ternate|Ternatea]], na dubini od 35 km. Najmanje jedna osoba je poginula, dok su dvije povrijeđene.<ref>{{Cite news|title=One killed and buildings damaged as magnitude 7.4 earthquake strikes Indonesia|url=https://www.theguardian.com/world/2026/apr/02/magnitude-78-earthquake-strikes-in-indonesia-sparking-tsunami-alert|newspaper=The Guardian|date=2. 4. 2026|access-date=2. 4. 2026|issn=0261-3077|language=|first=Rebecca|last=Ratcliffe}}</ref> == Zemljotres == Prema podacima indonežanske [[Agencija za meteorologiju, klimatologiju i geofiziku|Agencije za meteorologiju, klimatologiju i geofiziku]] (BMKG), epicentar zemljotresa bio je udaljen oko 127 kilometara od grada [[Bitung]] u provinciji [[Sjeverni Sulawesi]], u blizini grupe otoka [[Batang Dua]] koja pripadaju gradu Ternate u regiji Sjeverni Maluku.<ref>{{Cite web|url=https://darilaut.id/berita/gempa-laut-maluku-m76-di-dekat-pulau-batang-dua-mekanisme-pergerakan-naik|title=Gempa Laut Maluku M7,6 di Dekat Pulau Batang Dua Mekanisme Pergerakan Naik|last=|date=2. 4. 2026|website=Dari Laut|language=id|access-date=2. 4. 2026}}</ref> Zemljotres je nastao kao rezultat deformacije tla Zemljine kore i imao je mehanizam [[Reversni rasjed|reversnog rasjeda]].<ref>{{Cite web|url=https://darilaut.id/berita/gempa-laut-maluku-m76-di-dekat-pulau-batang-dua-mekanisme-pergerakan-naik|title=Gempa Laut Maluku M7,6 di Dekat Pulau Batang Dua Mekanisme Pergerakan Naik|last=|date=2. 4. 2026|website=Dari Laut|language=id|access-date=2. 4. 2026}}</ref> BMKG je prijavio magnitudu od M<sub>W</sub> 7,3, dok je [[Američki geološki zavod|Geološki zavod Sjedinjenih Američkih Država]] (USGS) zabilježio magnitudu 7,4 M<sub>W</sub>.<ref>{{Cite web|url=https://earthquake.usgs.gov/earthquakes/eventpage/us6000slss|title="M 7.4 - 126 km WNW of Ternate, Indonesia 2026" - USGS|website=earthquake.usgs.gov|access-date=2. 4. 2026}}</ref> Potres se dogodio u 22:48:13 UTC, na dubini od 35 kilometara. Zemljotres se osjetio jakim intenzitetom (VI) u Teratu, V (umjereno) u Ibu i Manadu, te III (slabo) u Gorontalu, Bone Balangu, Sjevernom Gorontalu, Boalemu i Pohuwatu. Uslijedilo je najmanje 48 naknadnih potresa, od kojih je najveći imao magnitudu od mb 6.2. Cunami visine 75 cm zablježen je u regiji Sjeverna Minahasa,<ref>{{Cite web|url=https://news.detik.com/berita/d-8426130/tsunami-terjadi-di-5-wilayah-usai-gempa-m-7-6-sulut-tertinggi-0-75-meter|title=Tsunami Terjadi di 5 Wilayah Usai Gempa M 7,6 Sulut, Tertinggi 0,75 Meter|last=Tamrin|first=Abadi|website=detiknews|language=id-ID|access-date=2. 4. 2026}}</ref> 65 cm u [[Okrug Kema|Kemi]], 15 cm u Beu, 13 cm u [[Talangen|Talangenu]] i 5 cm u [[Davao|Davau]] na [[Filipini|Filipinima]].<ref>"[https://www.tsunami.gov/events/PHEB/2026/04/01/26091003/7/WEPA40/WEPA40.txt TSUNAMI MESSAGE NUMBER 7]". Pacific Tsunami Warning Center. 2. april 2026. Pristupljeno 2. aprila 2026.</ref> == Posljedice == Jedna osoba poginula je nakon što se sportski centar obrušio, a dvije druge osobe su povrijeđene u Manadu.<ref>{{Cite web|url=https://www.beritasatu.com/nusantara/2981429/gempa-m-76-guncang-manado-1-orang-tewas-tertimpa-reruntuhan-gor|title=Gempa M 7,6 Guncang Manado, 1 Orang Tewas Tertimpa Reruntuhan GOR|last=BeritaSatu.com|website=beritasatu.com|language=id|access-date=2. 4. 2026}}</ref> Bolnica Siloam pretrpila je ozbiljna strukturalna oštećenja, a oštećen je i jedan [[hotel]] u Manadu.<ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.com/news/live/c8xy522nd5lt|title=Tsunami warning lifted after 7.4-magnitude earthquake hits Indonesia|website=BBC News|language=|access-date=2. 4. 2026}}</ref> Na ostrvu Majau srušila se [[crkva]] i oštećeno je nekoliko kuća. Više kuća i zgrada oštećeno je na području Ternata. U Bitungu je jedna kuća stradala u [[Klizište|klizištu]], a druga je oštećena, dok su se zidovi [[Džamija|džamije]] i nekoliko vladinih kancelarija srušili. Tri crkve su oštećene u regiji Minahasa i Tomohonu.<ref>{{Cite web|url=https://beritamanado.com/tiga-gereja-katolik-minahasa-tomohon-rusak-gempa-76-sr/|title=Tiga Gereja Katolik di Minahasa dan Tomohon Rusak Akibat Gempa 7,6 SR - BeritaManado.com: Berita Terkini Kota Manado, Sulawesi Utara|date=2. 4. 2026|website=beritamanado.com|language=id|access-date=2. 4. 2026}}</ref> == Također pogledajte == * [[Spisak zemljotresa u 2026. godini]] * [[Spisak zemljotresa u Indoneziji]] * Zemljotres u Pacitanu 2026. == Reference == o6zd90ifs5fdegy0umx93w3nb1hgkg5 3822252 3822251 2026-04-02T06:43:25Z Tulum387 155909 3822252 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zemljotres | naslov = Zemljotres u Sjevernom Maluku 2026. | karta = 2026-04-01 Ternate, Indonesia M7.4 earthquake shakemap (USGS).jpg | karta2 = {{Lokacijska karta | Indonezija | label=0 | lat=1 | long=1 | mark= | marksize=0 | position=top | width= 260 | float=right | caption= | relief=yes}} | tekst = | datum = {{Start date|2026|4|2|df=yes}} | vrijeme nastanka = 6:48:13 (lokalno vrijeme) | trajanje = | jačina = 7,4 [[Skala momentne magnitude|M<sub>W</sub>]] | dubina = 35 km | lokacija = Sjeverni Maluku | intenzitet = {{MMI|VIII}} | vrsta = | pogođene države = [[Indonezija]] | šteta = | cunami = Da | klizište = | afteršokovi = ca. 50 zabilježenih, najjači mb 6.2 | žrtve = 1 poginula, 2 povrijeđenih }} Dana 2. aprila 2026. godine, [[zemljotres]] jačine 7,4 M<sub>W</sub> pogodio je [[Sjeverni Maluku]] u [[Indonezija|Indoneziji]]. Epicentar potresa bio je u moru, 126 kilometara zapadno-sjeverozapadno od grada [[Ternate|Ternatea]], na dubini od 35 km. Najmanje jedna osoba je poginula, dok su dvije povrijeđene.<ref>{{Cite news|title=One killed and buildings damaged as magnitude 7.4 earthquake strikes Indonesia|url=https://www.theguardian.com/world/2026/apr/02/magnitude-78-earthquake-strikes-in-indonesia-sparking-tsunami-alert|newspaper=The Guardian|date=2. 4. 2026|access-date=2. 4. 2026|issn=0261-3077|language=|first=Rebecca|last=Ratcliffe}}</ref> == Zemljotres == Prema podacima indonezijske [[Agencija za meteorologiju, klimatologiju i geofiziku|Agencije za meteorologiju, klimatologiju i geofiziku]] (BMKG), epicentar zemljotresa bio je udaljen oko 127 kilometara od grada [[Bitung]] u provinciji [[Sjeverni Sulawesi]], u blizini grupe otoka [[Batang Dua]] koja pripadaju gradu Ternate u regiji Sjeverni Maluku.<ref>{{Cite web|url=https://darilaut.id/berita/gempa-laut-maluku-m76-di-dekat-pulau-batang-dua-mekanisme-pergerakan-naik|title=Gempa Laut Maluku M7,6 di Dekat Pulau Batang Dua Mekanisme Pergerakan Naik|last=|date=2. 4. 2026|website=Dari Laut|language=id|access-date=2. 4. 2026}}</ref> Zemljotres je nastao kao rezultat deformacije tla Zemljine kore i imao je mehanizam [[Reversni rasjed|reversnog rasjeda]].<ref>{{Cite web|url=https://darilaut.id/berita/gempa-laut-maluku-m76-di-dekat-pulau-batang-dua-mekanisme-pergerakan-naik|title=Gempa Laut Maluku M7,6 di Dekat Pulau Batang Dua Mekanisme Pergerakan Naik|last=|date=2. 4. 2026|website=Dari Laut|language=id|access-date=2. 4. 2026}}</ref> BMKG je prijavio magnitudu od M<sub>W</sub> 7,3, dok je [[Američki geološki zavod|Geološki zavod Sjedinjenih Američkih Država]] (USGS) zabilježio magnitudu 7,4 M<sub>W</sub>.<ref>{{Cite web|url=https://earthquake.usgs.gov/earthquakes/eventpage/us6000slss|title="M 7.4 - 126 km WNW of Ternate, Indonesia 2026" - USGS|website=earthquake.usgs.gov|access-date=2. 4. 2026}}</ref> Potres se dogodio u 22:48:13 UTC, na dubini od 35 kilometara. Zemljotres se osjetio jakim intenzitetom (VI) u Teratu, V (umjereno) u Ibu i Manadu, te III (slabo) u Gorontalu, Bone Balangu, Sjevernom Gorontalu, Boalemu i Pohuwatu. Uslijedilo je najmanje 48 naknadnih potresa, od kojih je najveći imao magnitudu od mb 6.2. Cunami visine 75 cm zablježen je u regiji Sjeverna Minahasa,<ref>{{Cite web|url=https://news.detik.com/berita/d-8426130/tsunami-terjadi-di-5-wilayah-usai-gempa-m-7-6-sulut-tertinggi-0-75-meter|title=Tsunami Terjadi di 5 Wilayah Usai Gempa M 7,6 Sulut, Tertinggi 0,75 Meter|last=Tamrin|first=Abadi|website=detiknews|language=id-ID|access-date=2. 4. 2026}}</ref> 65 cm u [[Okrug Kema|Kemi]], 15 cm u Beu, 13 cm u [[Talangen|Talangenu]] i 5 cm u [[Davao|Davau]] na [[Filipini|Filipinima]].<ref>"[https://www.tsunami.gov/events/PHEB/2026/04/01/26091003/7/WEPA40/WEPA40.txt TSUNAMI MESSAGE NUMBER 7]". Pacific Tsunami Warning Center. 2. april 2026. Pristupljeno 2. aprila 2026.</ref> == Posljedice == Jedna osoba poginula je nakon što se sportski centar obrušio, a dvije druge osobe su povrijeđene u Manadu.<ref>{{Cite web|url=https://www.beritasatu.com/nusantara/2981429/gempa-m-76-guncang-manado-1-orang-tewas-tertimpa-reruntuhan-gor|title=Gempa M 7,6 Guncang Manado, 1 Orang Tewas Tertimpa Reruntuhan GOR|last=BeritaSatu.com|website=beritasatu.com|language=id|access-date=2. 4. 2026}}</ref> Bolnica Siloam pretrpila je ozbiljna strukturalna oštećenja, a oštećen je i jedan [[hotel]] u Manadu.<ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.com/news/live/c8xy522nd5lt|title=Tsunami warning lifted after 7.4-magnitude earthquake hits Indonesia|website=BBC News|language=|access-date=2. 4. 2026}}</ref> Na ostrvu Majau srušila se [[crkva]] i oštećeno je nekoliko kuća. Više kuća i zgrada oštećeno je na području Ternata. U Bitungu je jedna kuća stradala u [[Klizište|klizištu]], a druga je oštećena, dok su se zidovi [[Džamija|džamije]] i nekoliko vladinih kancelarija srušili. Tri crkve su oštećene u regiji Minahasa i Tomohonu.<ref>{{Cite web|url=https://beritamanado.com/tiga-gereja-katolik-minahasa-tomohon-rusak-gempa-76-sr/|title=Tiga Gereja Katolik di Minahasa dan Tomohon Rusak Akibat Gempa 7,6 SR - BeritaManado.com: Berita Terkini Kota Manado, Sulawesi Utara|date=2. 4. 2026|website=beritamanado.com|language=id|access-date=2. 4. 2026}}</ref> == Također pogledajte == * [[Spisak zemljotresa u 2026. godini]] * [[Spisak zemljotresa u Indoneziji]] * Zemljotres u Pacitanu 2026. == Reference == 9ofdj332ia7vou2xsrs3gihgwz4b93p 3822254 3822252 2026-04-02T06:46:27Z Tulum387 155909 +[[Kategorija:Zemljotresi u 2020-ima]]; +[[Kategorija:Indonezija]] (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3822254 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zemljotres | naslov = Zemljotres u Sjevernom Maluku 2026. | karta = 2026-04-01 Ternate, Indonesia M7.4 earthquake shakemap (USGS).jpg | karta2 = {{Lokacijska karta | Indonezija | label=0 | lat=1 | long=1 | mark= | marksize=0 | position=top | width= 260 | float=right | caption= | relief=yes}} | tekst = | datum = {{Start date|2026|4|2|df=yes}} | vrijeme nastanka = 6:48:13 (lokalno vrijeme) | trajanje = | jačina = 7,4 [[Skala momentne magnitude|M<sub>W</sub>]] | dubina = 35 km | lokacija = Sjeverni Maluku | intenzitet = {{MMI|VIII}} | vrsta = | pogođene države = [[Indonezija]] | šteta = | cunami = Da | klizište = | afteršokovi = ca. 50 zabilježenih, najjači mb 6.2 | žrtve = 1 poginula, 2 povrijeđenih }} Dana 2. aprila 2026. godine, [[zemljotres]] jačine 7,4 M<sub>W</sub> pogodio je [[Sjeverni Maluku]] u [[Indonezija|Indoneziji]]. Epicentar potresa bio je u moru, 126 kilometara zapadno-sjeverozapadno od grada [[Ternate|Ternatea]], na dubini od 35 km. Najmanje jedna osoba je poginula, dok su dvije povrijeđene.<ref>{{Cite news|title=One killed and buildings damaged as magnitude 7.4 earthquake strikes Indonesia|url=https://www.theguardian.com/world/2026/apr/02/magnitude-78-earthquake-strikes-in-indonesia-sparking-tsunami-alert|newspaper=The Guardian|date=2. 4. 2026|access-date=2. 4. 2026|issn=0261-3077|language=|first=Rebecca|last=Ratcliffe}}</ref> == Zemljotres == Prema podacima indonezijske [[Agencija za meteorologiju, klimatologiju i geofiziku|Agencije za meteorologiju, klimatologiju i geofiziku]] (BMKG), epicentar zemljotresa bio je udaljen oko 127 kilometara od grada [[Bitung]] u provinciji [[Sjeverni Sulawesi]], u blizini grupe otoka [[Batang Dua]] koja pripadaju gradu Ternate u regiji Sjeverni Maluku.<ref>{{Cite web|url=https://darilaut.id/berita/gempa-laut-maluku-m76-di-dekat-pulau-batang-dua-mekanisme-pergerakan-naik|title=Gempa Laut Maluku M7,6 di Dekat Pulau Batang Dua Mekanisme Pergerakan Naik|last=|date=2. 4. 2026|website=Dari Laut|language=id|access-date=2. 4. 2026}}</ref> Zemljotres je nastao kao rezultat deformacije tla Zemljine kore i imao je mehanizam [[Reversni rasjed|reversnog rasjeda]].<ref>{{Cite web|url=https://darilaut.id/berita/gempa-laut-maluku-m76-di-dekat-pulau-batang-dua-mekanisme-pergerakan-naik|title=Gempa Laut Maluku M7,6 di Dekat Pulau Batang Dua Mekanisme Pergerakan Naik|last=|date=2. 4. 2026|website=Dari Laut|language=id|access-date=2. 4. 2026}}</ref> BMKG je prijavio magnitudu od M<sub>W</sub> 7,3, dok je [[Američki geološki zavod|Geološki zavod Sjedinjenih Američkih Država]] (USGS) zabilježio magnitudu 7,4 M<sub>W</sub>.<ref>{{Cite web|url=https://earthquake.usgs.gov/earthquakes/eventpage/us6000slss|title="M 7.4 - 126 km WNW of Ternate, Indonesia 2026" - USGS|website=earthquake.usgs.gov|access-date=2. 4. 2026}}</ref> Potres se dogodio u 22:48:13 UTC, na dubini od 35 kilometara. Zemljotres se osjetio jakim intenzitetom (VI) u Teratu, V (umjereno) u Ibu i Manadu, te III (slabo) u Gorontalu, Bone Balangu, Sjevernom Gorontalu, Boalemu i Pohuwatu. Uslijedilo je najmanje 48 naknadnih potresa, od kojih je najveći imao magnitudu od mb 6.2. Cunami visine 75 cm zablježen je u regiji Sjeverna Minahasa,<ref>{{Cite web|url=https://news.detik.com/berita/d-8426130/tsunami-terjadi-di-5-wilayah-usai-gempa-m-7-6-sulut-tertinggi-0-75-meter|title=Tsunami Terjadi di 5 Wilayah Usai Gempa M 7,6 Sulut, Tertinggi 0,75 Meter|last=Tamrin|first=Abadi|website=detiknews|language=id-ID|access-date=2. 4. 2026}}</ref> 65 cm u [[Okrug Kema|Kemi]], 15 cm u Beu, 13 cm u [[Talangen|Talangenu]] i 5 cm u [[Davao|Davau]] na [[Filipini|Filipinima]].<ref>"[https://www.tsunami.gov/events/PHEB/2026/04/01/26091003/7/WEPA40/WEPA40.txt TSUNAMI MESSAGE NUMBER 7]". Pacific Tsunami Warning Center. 2. april 2026. Pristupljeno 2. aprila 2026.</ref> == Posljedice == Jedna osoba poginula je nakon što se sportski centar obrušio, a dvije druge osobe su povrijeđene u Manadu.<ref>{{Cite web|url=https://www.beritasatu.com/nusantara/2981429/gempa-m-76-guncang-manado-1-orang-tewas-tertimpa-reruntuhan-gor|title=Gempa M 7,6 Guncang Manado, 1 Orang Tewas Tertimpa Reruntuhan GOR|last=BeritaSatu.com|website=beritasatu.com|language=id|access-date=2. 4. 2026}}</ref> Bolnica Siloam pretrpila je ozbiljna strukturalna oštećenja, a oštećen je i jedan [[hotel]] u Manadu.<ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.com/news/live/c8xy522nd5lt|title=Tsunami warning lifted after 7.4-magnitude earthquake hits Indonesia|website=BBC News|language=|access-date=2. 4. 2026}}</ref> Na ostrvu Majau srušila se [[crkva]] i oštećeno je nekoliko kuća. Više kuća i zgrada oštećeno je na području Ternata. U Bitungu je jedna kuća stradala u [[Klizište|klizištu]], a druga je oštećena, dok su se zidovi [[Džamija|džamije]] i nekoliko vladinih kancelarija srušili. Tri crkve su oštećene u regiji Minahasa i Tomohonu.<ref>{{Cite web|url=https://beritamanado.com/tiga-gereja-katolik-minahasa-tomohon-rusak-gempa-76-sr/|title=Tiga Gereja Katolik di Minahasa dan Tomohon Rusak Akibat Gempa 7,6 SR - BeritaManado.com: Berita Terkini Kota Manado, Sulawesi Utara|date=2. 4. 2026|website=beritamanado.com|language=id|access-date=2. 4. 2026}}</ref> == Također pogledajte == * [[Spisak zemljotresa u 2026. godini]] * [[Spisak zemljotresa u Indoneziji]] * Zemljotres u Pacitanu 2026. == Reference == [[Kategorija:Zemljotresi u 2020-ima]] [[Kategorija:Indonezija]] jjwrqqgeg0oek7bpouct7zlrv6mvuvb 3822257 3822254 2026-04-02T06:48:01Z Tulum387 155909 3822257 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zemljotres | naslov = Zemljotres u Sjevernom Maluku 2026. | karta = 2026-04-01 Ternate, Indonesia M7.4 earthquake shakemap (USGS).jpg | karta2 = {{Lokacijska karta | Indonezija | label=0 | lat=1 | long=1 | mark= | marksize=0 | position=top | width= 260 | float=right | caption= | relief=yes}} | tekst = | datum = {{Start date|2026|4|2|df=yes}} | vrijeme nastanka = 6:48:13 (lokalno vrijeme) | trajanje = | jačina = 7,4 [[Skala momentne magnitude|M<sub>W</sub>]] | dubina = 35 km | lokacija = Sjeverni Maluku | intenzitet = {{MMI|VIII}} | vrsta = | pogođene države = [[Indonezija]] | šteta = | cunami = Da | klizište = | afteršokovi = ca. 50 zabilježenih, najjači mb 6.2 | žrtve = 1 poginula, 2 povrijeđenih }} Dana 2. aprila 2026. godine, [[zemljotres]] jačine 7,4 M<sub>W</sub> pogodio je [[Sjeverni Maluku]] u [[Indonezija|Indoneziji]]. Epicentar potresa bio je u moru, 126 kilometara zapadno-sjeverozapadno od grada [[Ternate|Ternatea]], na dubini od 35 km. Najmanje jedna osoba je poginula, dok su dvije povrijeđene.<ref>{{Cite news|title=One killed and buildings damaged as magnitude 7.4 earthquake strikes Indonesia|url=https://www.theguardian.com/world/2026/apr/02/magnitude-78-earthquake-strikes-in-indonesia-sparking-tsunami-alert|newspaper=The Guardian|date=2. 4. 2026|access-date=2. 4. 2026|issn=0261-3077|language=|first=Rebecca|last=Ratcliffe}}</ref> == Zemljotres == Prema podacima indonezijske [[Agencija za meteorologiju, klimatologiju i geofiziku|Agencije za meteorologiju, klimatologiju i geofiziku]] (BMKG), epicentar zemljotresa bio je udaljen oko 127 kilometara od grada [[Bitung]] u provinciji [[Sjeverni Sulawesi]], u blizini grupe otoka [[Batang Dua]] koja pripadaju gradu Ternate u regiji Sjeverni Maluku.<ref>{{Cite web|url=https://darilaut.id/berita/gempa-laut-maluku-m76-di-dekat-pulau-batang-dua-mekanisme-pergerakan-naik|title=Gempa Laut Maluku M7,6 di Dekat Pulau Batang Dua Mekanisme Pergerakan Naik|last=|date=2. 4. 2026|website=Dari Laut|language=id|access-date=2. 4. 2026}}</ref> Zemljotres je nastao kao rezultat deformacije tla Zemljine kore i imao je mehanizam [[Reversni rasjed|reversnog rasjeda]].<ref>{{Cite web|url=https://darilaut.id/berita/gempa-laut-maluku-m76-di-dekat-pulau-batang-dua-mekanisme-pergerakan-naik|title=Gempa Laut Maluku M7,6 di Dekat Pulau Batang Dua Mekanisme Pergerakan Naik|last=|date=2. 4. 2026|website=Dari Laut|language=id|access-date=2. 4. 2026}}</ref> BMKG je prijavio magnitudu od M<sub>W</sub> 7,3, dok je [[Američki geološki zavod|Geološki zavod Sjedinjenih Američkih Država]] (USGS) zabilježio magnitudu 7,4 M<sub>W</sub>.<ref>{{Cite web|url=https://earthquake.usgs.gov/earthquakes/eventpage/us6000slss|title="M 7.4 - 126 km WNW of Ternate, Indonesia 2026" - USGS|website=earthquake.usgs.gov|access-date=2. 4. 2026}}</ref> Potres se dogodio u 22:48:13 UTC, na dubini od 35 kilometara. Zemljotres se osjetio jakim intenzitetom (VI) u Teratu, V (umjereno) u Ibu i Manadu, te III (slabo) u Gorontalu, Bone Balangu, Sjevernom Gorontalu, Boalemu i Pohuwatu. Uslijedilo je najmanje 48 naknadnih potresa, od kojih je najveći imao magnitudu od mb 6.2. Cunami visine 75 cm zablježen je u regiji Sjeverna Minahasa,<ref>{{Cite web|url=https://news.detik.com/berita/d-8426130/tsunami-terjadi-di-5-wilayah-usai-gempa-m-7-6-sulut-tertinggi-0-75-meter|title=Tsunami Terjadi di 5 Wilayah Usai Gempa M 7,6 Sulut, Tertinggi 0,75 Meter|last=Tamrin|first=Abadi|website=detiknews|language=id-ID|access-date=2. 4. 2026}}</ref> 65 cm u [[Okrug Kema|Kemi]], 15 cm u Beu, 13 cm u [[Talangen|Talangenu]] i 5 cm u [[Davao|Davau]] na [[Filipini|Filipinima]].<ref>"[https://www.tsunami.gov/events/PHEB/2026/04/01/26091003/7/WEPA40/WEPA40.txt TSUNAMI MESSAGE NUMBER 7]". Pacific Tsunami Warning Center. 2. april 2026. Pristupljeno 2. aprila 2026.</ref> == Posljedice == Jedna osoba poginula je nakon što se sportski centar obrušio, a dvije druge osobe su povrijeđene u Manadu.<ref>{{Cite web|url=https://www.beritasatu.com/nusantara/2981429/gempa-m-76-guncang-manado-1-orang-tewas-tertimpa-reruntuhan-gor|title=Gempa M 7,6 Guncang Manado, 1 Orang Tewas Tertimpa Reruntuhan GOR|last=BeritaSatu.com|website=beritasatu.com|language=id|access-date=2. 4. 2026}}</ref> Bolnica Siloam pretrpila je ozbiljna strukturalna oštećenja, a oštećen je i jedan [[hotel]] u Manadu.<ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.com/news/live/c8xy522nd5lt|title=Tsunami warning lifted after 7.4-magnitude earthquake hits Indonesia|website=BBC News|language=|access-date=2. 4. 2026}}</ref> Na ostrvu Majau srušila se [[crkva]] i oštećeno je nekoliko kuća. Više kuća i zgrada oštećeno je na području Ternata. U Bitungu je jedna kuća stradala u [[Klizište|klizištu]], a druga je oštećena, dok su se zidovi [[Džamija|džamije]] i nekoliko vladinih kancelarija srušili. Tri crkve su oštećene u regiji Minahasa i Tomohonu.<ref>{{Cite web|url=https://beritamanado.com/tiga-gereja-katolik-minahasa-tomohon-rusak-gempa-76-sr/|title=Tiga Gereja Katolik di Minahasa dan Tomohon Rusak Akibat Gempa 7,6 SR - BeritaManado.com: Berita Terkini Kota Manado, Sulawesi Utara|date=2. 4. 2026|website=beritamanado.com|language=id|access-date=2. 4. 2026}}</ref> == Također pogledajte == * [[Spisak zemljotresa u 2026. godini]] * [[Spisak zemljotresa u Indoneziji]] * [[Zemljotres u Pacitanu 2026.]] == Reference == [[Kategorija:Zemljotresi u 2020-ima]] [[Kategorija:Indonezija]] 3cfia7spk3nvi1vqo5ybw2yfcifviyq 3822258 3822257 2026-04-02T06:50:15Z Tulum387 155909 Šablon: Trenurni događaj dodan. 3822258 wikitext text/x-wiki {{Tren}} {{Infokutija zemljotres | naslov = Zemljotres u Sjevernom Maluku 2026. | karta = 2026-04-01 Ternate, Indonesia M7.4 earthquake shakemap (USGS).jpg | karta2 = {{Lokacijska karta | Indonezija | label=0 | lat=1 | long=1 | mark= | marksize=0 | position=top | width= 260 | float=right | caption= | relief=yes}} | tekst = | datum = {{Start date|2026|4|2|df=yes}} | vrijeme nastanka = 6:48:13 (lokalno vrijeme) | trajanje = | jačina = 7,4 [[Skala momentne magnitude|M<sub>W</sub>]] | dubina = 35 km | lokacija = Sjeverni Maluku | intenzitet = {{MMI|VIII}} | vrsta = | pogođene države = [[Indonezija]] | šteta = | cunami = Da | klizište = | afteršokovi = ca. 50 zabilježenih, najjači mb 6.2 | žrtve = 1 poginula, 2 povrijeđenih }} Dana 2. aprila 2026. godine, [[zemljotres]] jačine 7,4 M<sub>W</sub> pogodio je [[Sjeverni Maluku]] u [[Indonezija|Indoneziji]]. Epicentar potresa bio je u moru, 126 kilometara zapadno-sjeverozapadno od grada [[Ternate|Ternatea]], na dubini od 35 km. Najmanje jedna osoba je poginula, dok su dvije povrijeđene.<ref>{{Cite news|title=One killed and buildings damaged as magnitude 7.4 earthquake strikes Indonesia|url=https://www.theguardian.com/world/2026/apr/02/magnitude-78-earthquake-strikes-in-indonesia-sparking-tsunami-alert|newspaper=The Guardian|date=2. 4. 2026|access-date=2. 4. 2026|issn=0261-3077|language=|first=Rebecca|last=Ratcliffe}}</ref> == Zemljotres == Prema podacima indonezijske [[Agencija za meteorologiju, klimatologiju i geofiziku|Agencije za meteorologiju, klimatologiju i geofiziku]] (BMKG), epicentar zemljotresa bio je udaljen oko 127 kilometara od grada [[Bitung]] u provinciji [[Sjeverni Sulawesi]], u blizini grupe otoka [[Batang Dua]] koja pripadaju gradu Ternate u regiji Sjeverni Maluku.<ref>{{Cite web|url=https://darilaut.id/berita/gempa-laut-maluku-m76-di-dekat-pulau-batang-dua-mekanisme-pergerakan-naik|title=Gempa Laut Maluku M7,6 di Dekat Pulau Batang Dua Mekanisme Pergerakan Naik|last=|date=2. 4. 2026|website=Dari Laut|language=id|access-date=2. 4. 2026}}</ref> Zemljotres je nastao kao rezultat deformacije tla Zemljine kore i imao je mehanizam [[Reversni rasjed|reversnog rasjeda]].<ref>{{Cite web|url=https://darilaut.id/berita/gempa-laut-maluku-m76-di-dekat-pulau-batang-dua-mekanisme-pergerakan-naik|title=Gempa Laut Maluku M7,6 di Dekat Pulau Batang Dua Mekanisme Pergerakan Naik|last=|date=2. 4. 2026|website=Dari Laut|language=id|access-date=2. 4. 2026}}</ref> BMKG je prijavio magnitudu od M<sub>W</sub> 7,3, dok je [[Američki geološki zavod|Geološki zavod Sjedinjenih Američkih Država]] (USGS) zabilježio magnitudu 7,4 M<sub>W</sub>.<ref>{{Cite web|url=https://earthquake.usgs.gov/earthquakes/eventpage/us6000slss|title="M 7.4 - 126 km WNW of Ternate, Indonesia 2026" - USGS|website=earthquake.usgs.gov|access-date=2. 4. 2026}}</ref> Potres se dogodio u 22:48:13 UTC, na dubini od 35 kilometara. Zemljotres se osjetio jakim intenzitetom (VI) u Teratu, V (umjereno) u Ibu i Manadu, te III (slabo) u Gorontalu, Bone Balangu, Sjevernom Gorontalu, Boalemu i Pohuwatu. Uslijedilo je najmanje 48 naknadnih potresa, od kojih je najveći imao magnitudu od mb 6.2. Cunami visine 75 cm zablježen je u regiji Sjeverna Minahasa,<ref>{{Cite web|url=https://news.detik.com/berita/d-8426130/tsunami-terjadi-di-5-wilayah-usai-gempa-m-7-6-sulut-tertinggi-0-75-meter|title=Tsunami Terjadi di 5 Wilayah Usai Gempa M 7,6 Sulut, Tertinggi 0,75 Meter|last=Tamrin|first=Abadi|website=detiknews|language=id-ID|access-date=2. 4. 2026}}</ref> 65 cm u [[Okrug Kema|Kemi]], 15 cm u Beu, 13 cm u [[Talangen|Talangenu]] i 5 cm u [[Davao|Davau]] na [[Filipini|Filipinima]].<ref>"[https://www.tsunami.gov/events/PHEB/2026/04/01/26091003/7/WEPA40/WEPA40.txt TSUNAMI MESSAGE NUMBER 7]". Pacific Tsunami Warning Center. 2. april 2026. Pristupljeno 2. aprila 2026.</ref> == Posljedice == Jedna osoba poginula je nakon što se sportski centar obrušio, a dvije druge osobe su povrijeđene u Manadu.<ref>{{Cite web|url=https://www.beritasatu.com/nusantara/2981429/gempa-m-76-guncang-manado-1-orang-tewas-tertimpa-reruntuhan-gor|title=Gempa M 7,6 Guncang Manado, 1 Orang Tewas Tertimpa Reruntuhan GOR|last=BeritaSatu.com|website=beritasatu.com|language=id|access-date=2. 4. 2026}}</ref> Bolnica Siloam pretrpila je ozbiljna strukturalna oštećenja, a oštećen je i jedan [[hotel]] u Manadu.<ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.com/news/live/c8xy522nd5lt|title=Tsunami warning lifted after 7.4-magnitude earthquake hits Indonesia|website=BBC News|language=|access-date=2. 4. 2026}}</ref> Na ostrvu Majau srušila se [[crkva]] i oštećeno je nekoliko kuća. Više kuća i zgrada oštećeno je na području Ternata. U Bitungu je jedna kuća stradala u [[Klizište|klizištu]], a druga je oštećena, dok su se zidovi [[Džamija|džamije]] i nekoliko vladinih kancelarija srušili. Tri crkve su oštećene u regiji Minahasa i Tomohonu.<ref>{{Cite web|url=https://beritamanado.com/tiga-gereja-katolik-minahasa-tomohon-rusak-gempa-76-sr/|title=Tiga Gereja Katolik di Minahasa dan Tomohon Rusak Akibat Gempa 7,6 SR - BeritaManado.com: Berita Terkini Kota Manado, Sulawesi Utara|date=2. 4. 2026|website=beritamanado.com|language=id|access-date=2. 4. 2026}}</ref> == Također pogledajte == * [[Spisak zemljotresa u 2026. godini]] * [[Spisak zemljotresa u Indoneziji]] * [[Zemljotres u Pacitanu 2026.]] == Reference == [[Kategorija:Zemljotresi u 2020-ima]] [[Kategorija:Indonezija]] 37pf3j3hyjw61oottvozlcymai2oug3 SPF 0 532849 3822274 2026-04-02T09:30:44Z Forumas28 179770 Dodani standardizirani predlošci, interne poveznice, formatirane reference i izvor BIMI Certifications. 3822274 wikitext text/x-wiki * {{Kratki opis|Standard za autentifikaciju e-pošte}} {{Other uses|SPF (razvrstavanje)}} '''SPF''' (engleski: ''Sender Policy Framework'') je standard za autentifikaciju elektronske pošte koji omogućava vlasnicima domena da specificiraju koje mail servere su ovlaštene za slanje e-pošte u ime tog domena. Osnovna svrha SPF-a je smanjenje zloupotrebe elektronske pošte, kao što su lažno predstavljanje (''spoofing'') i slanje neželjene pošte (''spam''), provjerom izvora poruke tokom procesa prijema. Mehanizam SPF-a funkcioniše tako što koristi DNS zapise domena za definisanje dozvoljenih izvora e-pošte; primajući mail server provjerava IP adresu pošiljaoca prema SPF zapisu i na osnovu toga odlučuje da li će prihvatiti, odbiti ili označiti poruku. SPF se često koristi u kombinaciji s drugim standardima za autentifikaciju e-pošte, kao što su [[DKIM]] (''DomainKeys Identified Mail'') i [[DMARC]] (''Domain-based Message Authentication, Reporting and Conformance''), koji zajedno pružaju sveobuhvatniju zaštitu od zloupotrebe e-pošte. == Reference == * {{cite web|url=https://tools.ietf.org/html/rfc7208|title=RFC 7208: Sender Policy Framework (SPF) for Authorizing Use of Domains in Email|date=April 2014|publisher=IETF}} * {{cite web|url=https://www.icann.org/resources/pages/email-authentication-2013-05-03-en|title=Email Authentication Techniques|publisher=ICANN|access-date=2024-06-01}} * {{cite web|url=https://bimicertifications.ba/sta-je-spf|title=Šta je SPF?|website=BIMI Certifications|publisher=BIMI Certifications|access-date=2026-04-02}} == Vidi još == * [[DKIM]] * [[DMARC]] * [[BIMI]] * cwg35g5tinx5yd8b4jig10c5zr7nksr 3822275 3822274 2026-04-02T09:32:28Z Forumas28 179770 just editing, formatting mistake 3822275 wikitext text/x-wiki '''SPF''' (engleski: ''Sender Policy Framework'') je standard za autentifikaciju elektronske pošte koji omogućava vlasnicima domena da specificiraju koje mail servere su ovlaštene za slanje e-pošte u ime tog domena. Osnovna svrha SPF-a je smanjenje zloupotrebe elektronske pošte, kao što su lažno predstavljanje (''spoofing'') i slanje neželjene pošte (''spam''), provjerom izvora poruke tokom procesa prijema. Mehanizam SPF-a funkcioniše tako što koristi DNS zapise domena za definisanje dozvoljenih izvora e-pošte; primajući mail server provjerava IP adresu pošiljaoca prema SPF zapisu i na osnovu toga odlučuje da li će prihvatiti, odbiti ili označiti poruku. SPF se često koristi u kombinaciji s drugim standardima za autentifikaciju e-pošte, kao što su [[DKIM]] (''DomainKeys Identified Mail'') i [[DMARC]] (''Domain-based Message Authentication, Reporting and Conformance''), koji zajedno pružaju sveobuhvatniju zaštitu od zloupotrebe e-pošte. == Reference == * {{cite web|url=https://tools.ietf.org/html/rfc7208|title=RFC 7208: Sender Policy Framework (SPF) for Authorizing Use of Domains in Email|date=April 2014|publisher=IETF}} * {{cite web|url=https://www.icann.org/resources/pages/email-authentication-2013-05-03-en|title=Email Authentication Techniques|publisher=ICANN|access-date=2024-06-01}} * {{cite web|url=https://bimicertifications.ba/sta-je-spf|title=Šta je SPF?|website=BIMI Certifications|publisher=BIMI Certifications|access-date=2026-04-02}} == Vidi još == * [[DKIM]] * [[DMARC]] * [[BIMI]] 0p3o8vxr0tn24t1dv3mhwi4ruimxwe3 DMARC 0 532850 3822276 2026-04-02T09:35:15Z Forumas28 179770 Dodani ispravni šabloni, interne poveznice, standardizirane reference i BIMI Certifications izvor. 3822276 wikitext text/x-wiki '''DMARC''' (engleski: ''Domain-based Message Authentication, Reporting and Conformance'') je standard za autentifikaciju elektronske pošte koji omogućava vlasnicima domena da zaštite svoje domene od zloupotrebe, kao što su lažno predstavljanje (''phishing'') i ''spoofing''. DMARC je razvijen kao nadogradnja postojećih tehnologija za autentifikaciju e-maila, kao što su [[SPF]] (''Sender Policy Framework'') i [[DKIM]] (''DomainKeys Identified Mail''), te omogućava vlasnicima domena da definišu pravila o tome kako se tretiraju poruke koje ne prolaze SPF ili DKIM provjere. Osnovni mehanizam DMARC-a uključuje objavljivanje DMARC politike u DNS zapisu domena, što omogućava primateljima e-maila da automatski provjere autentičnost poruka i izvještavaju vlasnika domena o pokušajima zloupotrebe. DMARC je također osnova za standarde kao što je [[BIMI]] (''Brand Indicators for Message Identification''), koji omogućava prikazivanje brendiranih logotipa u e-mail klijentima. DMARC je definisan u RFC 7489 od strane IETF-a. == Reference == * {{cite web|url=https://datatracker.ietf.org/doc/html/rfc7489|title=Domain-based Message Authentication, Reporting, and Conformance (DMARC)|date=mart 2015|publisher=IETF}} * {{cite web|url=https://dmarc.org/overview/|title=DMARC Overview|publisher=DMARC.org|access-date=2024-06-01}} * {{cite web|url=https://bimicertifications.ba/sta-je-dmarc|title=Šta je DMARC?|website=BIMI Certifications|publisher=BIMI Certifications|access-date=2026-04-02}} == Vidi još == * [[SPF]] (''Sender Policy Framework'') * [[DKIM]] (''DomainKeys Identified Mail'') * [[BIMI]] (''Brand Indicators for Message Identification'') ayi71voe93fxh693fkn6avzdzaxpo70 DKIM 0 532851 3822277 2026-04-02T09:37:08Z Forumas28 179770 Standardizacija DKIM članka i dopuna referenci. 3822277 wikitext text/x-wiki '''DKIM''' (engleski: ''DomainKeys Identified Mail'') je standard za autentifikaciju elektronske pošte koji omogućava organizacijama da digitalno potpišu e-mail poruke u ime svoje domene. Cilj DKIM-a je smanjenje zloupotrebe e-maila, kao što su lažno predstavljanje (''phishing'') i ''spam'', potvrđivanjem da je poruka zaista poslana s ovlaštenog servera domene pošiljaoca. DKIM koristi kriptografske potpise: pošiljalac generiše digitalni potpis koji se dodaje zaglavlju poruke, dok primateljev server koristi javni ključ, objavljen u DNS zapisu domene, za provjeru autentičnosti potpisa. DKIM često radi u kombinaciji s drugim standardima za autentifikaciju e-maila, kao što su [[SPF]] (''Sender Policy Framework'') i [[DMARC]] (''Domain-based Message Authentication, Reporting, and Conformance''), kako bi se dodatno povećala sigurnost i pouzdanost elektronske komunikacije. DKIM je definisan u RFC 6376 od strane Internet Engineering Task Force (IETF) i široko je prihvaćen u industriji elektronske pošte. == Reference == * {{cite web|url=https://datatracker.ietf.org/doc/html/rfc6376|title=RFC 6376: DomainKeys Identified Mail (DKIM) Signatures|date=septembar 2011|publisher=IETF}} * {{cite web|url=https://www.rfc-editor.org/rfc/rfc7208.html|title=RFC 7208: Sender Policy Framework (SPF) for Authorizing Use of Domains in Email|date=april 2014|publisher=IETF}} * {{cite web|url=https://bimicertifications.ba/sta-je-dkim|title=Šta je DKIM?|website=BIMI Certifications|publisher=BIMI Certifications|access-date=2026-04-02}} == Vidi još == * [[SPF]] (''Sender Policy Framework'') * [[DMARC]] * [[BIMI]] 96qefyqtoaob2jaekjd7s4oepyeu8t3 BIMI 0 532852 3822278 2026-04-02T09:40:16Z Forumas28 179770 redirect to proper BIMI page that already exist on bosnian 3822278 wikitext text/x-wiki <nowiki>#REDIRECT [[Brand Indicators for Message Identification (BIMI)]]</nowiki> asizwf8ptity24qid0pko0f85vur0lr 3822279 3822278 2026-04-02T09:42:05Z Forumas28 179770 Preusmjereno na [[Brand Indicators for Message Identification (BIMI)]] 3822279 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Brand Indicators for Message Identification (BIMI)]] tdeace52iuzj14cbh6ikryd6okvlyel