Wikipedia bswiki https://bs.wikipedia.org/wiki/Po%C4%8Detna_strana MediaWiki 1.46.0-wmf.22 first-letter Mediji Posebno Razgovor Korisnik Razgovor s korisnikom Wikipedia Razgovor o Wikipediji Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki Razgovor o MediaWikiju Šablon Razgovor o šablonu Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Event Event talk Topic 0 104 3824045 3521444 2026-04-04T11:28:32Z Palapa 383 3824045 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Le_Voyage_dans_la_Lune_(1902).webm|thumbtime=6:15|mini|''[[Putovanje na Mjesec (film)|Film "Putovanje na Mjesec]]'' " (1902) smatra se prekretnicom u razvoju narativnih i naučnofantastičnih filmova.]] '''Film''' ({{jez-en|film}} – kožica, opna, tanki sloj)<ref>{{Cite web|url=https://www.collinsdictionary.com/dictionary/english/film|title=FILM definition and meaning {{!}} Collins English Dictionary|date=2026-04-01|website=www.collinsdictionary.com|language=en|access-date=2026-04-04}}</ref><ref>{{Citation|title=film|url=https://www.thefreedictionary.com/film|accessdate=2026-04-04}}</ref> jest vizualna projekcija u pokretu,<ref>{{Cite web|url=https://odlis.abc-clio.com/odlis_v.html|title=ODLIS V|website=odlis.abc-clio.com|access-date=2026-04-04}}</ref> koja je najčešće ozvučena. Razlika između filma i snimka je u tome što film gradi neko očekivanje koje zatim ispuni (npr. rijeka koja teče je snimka, a rijeka koja teče i zatim se ukaže brod je film). Filmska slika je ono što se pretežno razabire na temelju projekcije filmske snimke.<ref>{{Cite web|url=http://www.repfilms.com/manage-account/|title=Film Term Glossary – PCC Film Studies Program|website=www.repfilms.com|access-date=2026-04-04}}</ref> Kao i drugi oblici [[umjetnost]]i, film je namijenjen publici. Filmovi se gledaju u posebnom prostoru za projekciju ([[kino]]), ili bilo gdje drugo ([[video]]). Film se često spominje kao ''sedma umjetnost'', kao što je [[strip]] nazvan devetom umjetnošću. Film također ima i ''filmska izražajna sredstva'', kao što to imaju i ostale umjetnosti koje su nastale prije filma:''slikarstvo, balet, arhitektura, književnost, pozorište, muzika''. Izražajno sredstvo slikarstva su boje, baleta su pokreti, književnosti su riječi, pozorišta su likovi i događaji, muzike su tonovi, a arhitekture su građevinski materijal i prostor. Film se još naziva i ''univerzalnom umjetnošću ''jer sadrži izražajna sredstva ostalih 6 umjetnosti. Filmsko djelo je cjelovit te društveno i doživljajno svrhovit filmski proizvod. Film i [[kinematografija|kinematografiju]] sistemski proučava društveno-naučna disciplina [[filmologija]]. Također pogledati [[spisak filmova]]. Film se može podijeliti na više oblasti, ali osnovna podjela je na: * [[Dokumentarni film]] * [[Igrani film]] * [[Crtani film|Animirani film]] == Distribucija == Film se može distribuirati na više načina. U prošlosti je postojao samo jedan način - [[kino]], dok u novije doba je tehnologija omogućila pohranjivanje filma na videokasete (pogotovo [[VHS]]) i [[DVD]] diskove, što je opet omogućilo iznajmljivanje i kupovinu filmova, koji se mogu gledati u privatnim domovima. [[Internet]] je dao nove mogućnosti za simultanu filmsku distribuciju putem "[[ADSL]]-a iz video centra do domova pojedinaca. == Filmski festivali i nagrade == * [[Filmski festivali]] ** [[Sarajevo Film Festival]] ** [[Kanski filmski festival]] ** [[Venecijanski filmski festival]] ** [[Berlinale]] * [[Oskar]] * [[Zlatna palma]] * [[Zlatni lav]] * [[Zlatni medvjed]] * [[Zlatni globus]] == Zanimanja == * [[Režiser]] ** [[Spisak režisera]] * [[Scenarist]] ** [[Spisak scenarista]] * [[Filmski producent]] ** [[Spisak producenata]] * [[Snimatelj]] * [[Glumci]] ** [[Spisak glumaca]] == Spisak filmova == * [[Spisak filmova]] == Također pogledajte == * [[Dokumentarni film]] * [[Spisak filmova]] * [[Kratki film]] * [[Reklamni film]] * [[Računarska animacija]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Commonscat-inline}} * {{Cite web|url=https://www.ebsco.com/|title=Film Research Starters {{!}} EBSCO Research|website=EBSCO|language=en|access-date=2026-04-04}} * {{Cite web|url=http://www.repfilms.com/manage-account/|title=Film Term Glossary – PCC Film Studies Program|website=www.repfilms.com|access-date=2026-04-04}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Film]] [[Kategorija:Francuski izumi]] [[Kategorija:Umjetnost]] [[Kategorija:Zabava]] hxzykt5bd6xozr2et2mylakyc0svndz 0 752 3824028 3797234 2026-04-04T11:20:20Z Panasko 146730 clean up, replaced: Osmanskog carstva → Osmanskog Carstva using [[Project:AWB|AWB]] 3824028 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Hasan Kafija Pruščak | slika = | mjesto_rođenja = [[Prusac]], [[Osmansko Carstvo]] | datum_rođenja = 1544. | datum_smrti = 9. oktobar 1615. | mjesto_smrti = [[Prusac]], [[Osmansko Carstvo]] | nacionalnost = | etnicitet = Bošnjak | zanimanje = [[filozofija|filozof]], teolog, biograf i [[historija|historičar]] }} '''Hasan Kafija Pruščak''' bio je [[Filozofija|filozof]], teolog, biograf i [[Historija|historičar]] iz vremena kad je [[Bosna i Hercegovina]] bila pod vlašću [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Puno ime bilo mu je Hasan Kafi bin Turhan bin Davud bin Jakub ez-Zibi el-Akhisari el-Bosnevi. Kafija je njegovo književno ime, dok su ez-Zibi (lokalitet u neposrednoj blizini današnjeg [[Bugojno|Bugojna]]), el-Akhisari (Pruščak) i el-Bosnevi (Bošnjak) oznake njegove zavičajne i etničke pripadnosti. == Biografija == Rođen je 1544. u Pruscu,<ref>{{cite web |url=http://diwan-magazine.com/bosnjacki-mislilac-koji-je-najavio-propast-osmanskog-carstva |title=Bošnjački mislilac koji je najavio propast Osmanskog Carstva |publisher=diwan-magazine.com |access-date=2. 7. 2014 |archive-date=13. 9. 2014 |archive-url= https://web.archive.org/web/20140913014942/http://diwan-magazine.com/bosnjacki-mislilac-koji-je-najavio-propast-osmanskog-carstva/ |url-status=dead}}</ref> nedaleko od [[Donji Vakuf|Donjeg Vakufa]]. U djelu ''Niz učenjaka'' napisao je autobiografiju, u kojoj tvrdi da je porijeklom iz sela Vukovsko, kod Prusca. Njegov pradjed Jakub prešao je na islam 1463. kad je [[Osmansko Carstvo]] osvojilo [[Bosansko Kraljevstvo|Bosnu]]. Jakubov sin Davud poginuo je prilikom opsade Vrane u Hrvatskoj u 70. godini, a Davudov sin i Kafijin otac umro je u Pruscu 1585. u 96. godini. Studirao je u [[Istanbul]]u devet godina, a 1583. imenovan je [[Kadija|kadijom]] prusačkog kadiluka. Nakon povratka u Prusac počeo je držati javna predavanja i pisati razna naučna djela. Napisao je najmanje 17 djela iz različitih disciplina. Godine 1587. bio je srijemski kadija. [[Datoteka:Temelji mudrosti o uređenju svijeta (Hasan Kafi Pruščak).jpg|mini|327x327piksel|Temelji mudrosti o uređenju svijeta (Hasan Kafi Pruščak)]] On je najvažnija ličnost u naučno-književnom i intelektualnom životu Bošnjaka. Istakao se i na kulturno-prosvjetnom polju te svojim zadužbinama, od kojih neke postoje i danas. Njegovo književno djelo o uređenju države i društva još 1824. prevedeno je na [[francuski jezik]], pa je otad postao zanimljiv mnogim naučnicima. Oko 1580. napisao je kratku filološku raspravu o značenju i upotrebi riječi ''čelebi'' i manje djelo iz [[Logika|logike]], a potom je imenovan [[Kadija|kadijom]] u Pruscu. Išao je na hadž u [[Mekka|Mekku]] 1591. i na tom putovanju sreo se s mnogim učenjacima iz raznih islamskih centara. S kadijskog mjesta povukao se kada je izbio ustanak u Erdelju. Počeo je predavati učenicima glavne i sporedne predmete, vjerske i svjetovne nauke. Tada je napisao i svoje najpoznatije djelo: ''Temelji mudrosti o uređenju svijeta'' (1596), moralno-politički spis kojim je želio ukazati na negativne pojave u državi i društvu. Za ovo djelo zainteresovao se i sultan [[Mehmed III]], ali, s obzirom na to da je bilo napisano na [[Arapski jezik|arapskom]], carski namjesnici preporučili su Kafiji da ga prevede na [[turski jezik|turski]], što je on i učinio 1597. Ličnim pismom sultan mu je dao prusački kadiluk kao doživotnu penziju pod uvjetom da predaje učenicima tih krajeva. Poslije tog imenovanja živio je i radio još dvadesetak godina, učestvovao je u vojnim pohodima i podigao svoje zadužbine u Pruscu. U [[Carigrad]]u je marljivo radio u bibliotekama, prikupljajući građu za svoja djela. Učestvovao je u pohodu protiv Ugarske boravivši u štabu velikog vezira [[Mehmed-paša Sokolović|Mehmed-paše Sokolovića]]. Poslije pohoda vratio se u Prusac i posvetio se pisanju djela i podizanju zadužbina: džamije, [[Medresa|medrese]], [[han]]a, [[mekteb]]a i vodovoda. Umro je 1615. ili 1616. i ukopan je u blizini svoje džamije u Pruscu. == Također pogledajte == * [[Srednjovjekovna filozofija]] * [[Bošnjački filozofi]] == Reference == {{Refspisak}} {{Wikicitat|Hasan Kafi Pruščak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Pruščak, Hasan Kafija}} [[Kategorija:Rođeni 1544.]] [[Kategorija:Umrli 1615.]] [[Kategorija:Biografije, Donji Vakuf]] [[Kategorija:Bošnjački književnici]] [[Kategorija:Filozofi]] 15uefw2looo5swetmy6smwdsjlrf5zu 0 2307 3823958 3818807 2026-04-04T09:22:13Z AnToni 2325 /* Juli */ 3823958 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{Godina u drugim kalendarima}} '''2002. (MMII)''' je uobičajena godina koja je počela u utorak po gregorijanskom kalendaru, 2002. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 2. godina 3. milenija i 21. stoljeća, i treća godina 2000-tih. == Događaji == === Januar=== * [[1. januar]] – Uvođenje nove valute [[euro|eura]] u papirnatim novčanicama i kovanicama u državama [[Austrija|Austriji]], [[Belgija|Belgiji]], [[Finska|Finskoj]], [[Francuska|Francuskoj]], [[Grčka|Grčkoj]], [[Irska|Irskoj]], [[Italija|Italiji]], [[Luksemburg]]u, [[Holandija|Holandiji]], [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Portugal]]u i [[Španija|Španiji]]. === Februar === * [[8. februar|8.]] do [[24. februar]]a – Održane su [[Salt Lake City 2002|Zimske olimpijske igre]] u [[Salt Lake City]]ju. * [[12. februar]] – U [[Haag]]u je započelo suđenje [[Slobodan Milošević|Slobodanu Miloševiću]]. * [[21. februar]] – [[SAD|Američki]] predsjednik [[George W. Bush]] doputovao je u zvaničnu posetu [[Kina|Kini]]. To je prva posjeta jednog američkog predsjednika Kini poslije 30 godina. [[Richard Nixon]] je posljednji američki predsednik koji je bio u zvaničnoj posjeti Kini, koja je označila prekid neprijateljstva dvije države. === Mart === * [[14. mart]] – U [[Beograd]]u potpisan sporazum o preurijeđenju odnosa izmjeđu [[Srbija|Srbije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]]. Sporazum, koji je početkom sljedeće godine rezultirao ukidanjem [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]], potpisali tadašnji predsjednik SRJ [[Vojislav Koštunica]], visoki predstavnik [[Evropska unija|Evropske unije]] [[Havijer Solana]], predsjednik Crne Gore [[Milo Đukanović]], premijer Crne Gore [[Filip Vujanović]] i premijer Srbije [[Zoran Đinđić]]. === April === * [[1. april]] – [[Holandija]] postala prva zemlja na svijetu koja je legalizirala [[eutanazija|eutanaziju]]. ** Trupe Multinacionalne divizije Sjever (MNDN) u sastavu Sfora, u porodičnoj kući u selu Repovac kod [[Bratunac|Bratunca]], uhapsile bosanskog Srbina i optuženika za ratne zločine [[Momir Nikolić|Momira Nikolića]], pomoćnika komadanta Bratunačke brigade vojske bosanskih Srba za bezbjednosne poslove. ** Biro Vlade Republike Srpske za odnose s ICTY saopćio da niko od lica iz RS sa javnih optužnica tog suda više ne može dobiti garancije Vlade RS za odbranu sa slobode, jer je istekao jednomjesečni rok koji je Vlada odredila za dobrovoljnu predaju. ** Vlada SR Jugoslavije jednoglasno podržala odluku Vlade Srbije da se u saradnji s ICTY direktno primijeni Statut tog suda. ** Američki državni sekretar [[Kolin Pauel]] na neodređeno vrijeme odgodio odluku o deblokadi američke pomoći Srbiji i Crnoj Gori. ** U Crnoj Gori prestao funkcionirati dvovalutni sistem, a [[euro]] postao jedino sredstvo plaćanja. ** Kriza tajnih službi u Hrvatskoj: svu dokumentaciju Ureda za nacionalnu sigurnost dotadašnji direktor [[Tomislav Karamarko]] predao Hrvatskom državnom arhivu, uz objašnjenje da je nije imao nikom drugom predati. ** [[Izrael]] odlučio u potpunosti izolirati palestinskog lidera [[Jaser Arafat|Jasera Arafata]], koga izraelska vojska drži pod opsadom u njegovom sjedištu u [[Ramalah]]u ** [[2. april]] - Načelnici općina s hrvatskom većinom u Hercegovačko-neretvanskom kantonu podnijele krivične prijave protiv kantonalnog ministra finansija Alije Tipure i pomoćnika direktora Trezora HNK Ahmeta Bebanića zbog zloupotrebe položaja. ** Bivši premijer [[Kosovo|Kosova]] i bivši vioki funkcioner Demokratskog saveza Kosova (DSK) [[Bujar Bukoši]] osnovao Novu partiju Kosova (NPK). ** [[Izrael]]ski premijer [[Ariel Šaron]] izjavio da će dopustiti palestinskom lideru Jaseru Arafatu napuštanje njegovog štaba u Ramallahu jedino ako je "riječ o karti u jednom pravcu". * [[3. april]] – Tužilaštvo [[ICTY]], zbog nedostatka dokaza, zatražilo povlačenje optužnice protiv bosanskog Srbina [[Nenad Banović|Nenada Banovića]], kojeg je teretilo za zločine počinjene u logorima [[prijedor]]skog područja počinjene tokom [[1992]]. godine. * Palestinski lider [[Jaser Arafat]] odbio ponudu [[izrael]]skog premijera Ariela Šarona da napusti palestinski teritorij u jednom pravcu. * [[4. april]] – Visoki predstavnik u [[Bosna i Hercegovina|BiH]] [[Wolfgang Petritsch]] donio odluku kojom se, u očekivanju provođenja reforme pravosudnog sistema, obustavljaju sva imenovanja sudija i tužilaca u BiH. * Javno preduzeće BH Pošta promoviralo markicu sa likom [[Davorin Popović|Davorina Popovića]], preminulog pjevača sarajevske grupe "[[Indexi]]", koji je postao prvi muzičar u BiH čiji se lik našao na poštanskoj markici. ** U [[Tuzla|Tuzli]] upriličeno svečano davanje imena košarkaša [[Mirza Delibašić|Mirze Delibašića]] dosadašnjoj Ulici Đure Đakovića u centru grada, u kojoj je Mirza rođen. ** [[Haški tribunal]] (ICTY) dostavio Vladi Srbije optužnicu protiv deset lica iz [[RS]] koja su jugoslovensko državljanstvo dobila [[1996]]. i [[1997]]. godine. * [[15. april]] – Pad [[Boeing 767|Boeinga 767]] kompanije [[Air China]] sa 166 putnika i članova posade u blizini južnokorejskog grada [[Pusan]]a, što je bio prva nesreća neke letjelice tog kineskog prijevoznika u 47 godina. * [[26. april]] – Bivši učenik [[Gimnazija|gimnazije]] u [[Njemačka|njemačkom]] gradu [[Erfurt]]u Robert Steinhäuser počeo pucati vatrenim oružjem na svoje bivše učitelje i ostale učenike, [[Masakr u Erfurtu|ubivši 16 osoba]] prije nego što je počinio [[samoubistvo]]. === Maj === * [[20. maj]] – [[Istočni Timor]] proglašen nezavisnom državom. * [[31. maj]] do [[30. juna]] - Održano je [[Svjetsko prvenstvo u nogometu Južna Koreja/Japan 2002.|Svjetsko nogometno prvenstvo]] u [[Japan]]u i [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]]. U finalu je reprezentacija [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazila]] pobijedila [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačku]] rezultatom 2:0, a oba pogotka postigao je [[Ronaldo]]. === Juni === === Juli === * [[1. juli]] – Sedamdeset dvije osobe poginule u sudaru putničkog i teretnog aviona iznad južne Njemačke. * Od [[20. august]]a - 20. oktobra održan je [[X Interbifep|Deseti Internacionalni bijenalni festival portreta]] u Međunarodnoj galeriji portreta Tuzla * [[27. juli]] – Dragan Čedić u [[Leskovac|Leskovcu]], pucajući iz automatske puške "kalašnjikov", ubio bivšu ženu i još šest osoba. Poslije zločina počinio samoubistvo, a policija njegovo tijelo našla mjesec dana kasnije. === August === === Septembar === === Oktobar === * [[5. oktobar]] – Održani četvrti [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2002.|Opći izbori Bosni i Hercegovini]]. * [[8. oktobar]] – [[Izrael]]ska vojska ubila 14 [[Palestina]]ca u napadu na Kan Junis u [[gaza|Gazi]]. * [[12. oktobar]] – Dvjesto dvije osobe poginule, a više od 300 povrijeđeno u bombaškom napadu na dva noćna kluba na [[Bali]]ju. * [[23. oktobar]] – [[Čečenija|Čečenski]] teroristi uzimaju oko 800 taoca u [[Moskva|moskovskom]] pozorištu Dubrovka i traže povlačenje [[Rusija|ruskih]] snaga iz Čečenije. * [[26. oktobar]] – U napadu ruskih specijalnih jedinica na moskovsko pozorište u kojem se odvijala talačka kriza stradala 129 civila i 41 čečenski terorist. === Novembar === * [[6. novembar]] – Ambasador [[turska|Turske]] u BiH Ahmed Erozan otvorio u [[Tuzla|Tuzli]] Turski kulturni centar, prvi ovakve vrste u BiH. * [[6. novembar]] – 20 osoba poginulo kada se avion luksemburške kompanije [[Luxair]] srušio zbog jake magle pored aerodroma u [[Luksemburg]]u. * [[7. novembar]] – Oko 20.000 stanovnika [[Gibraltar]]a na referendumu odlučilo ostati u sastavu Velike Britanije, usprotivivši se pripajanju [[Španija|Španiji]]. * [[18. novembar]] – Inspektori za nuklearno oružje UN-a, predvođeni [[Hans Blix|Hansom Blixom]] stigli u [[Irak]]. * [[22. novembar]] – U [[Nigerija|Nigeriji]] je ubijeno više od 100 ljudi u napadu ciljanom na kandidatkinje izbora za Miss svijeta. * [[28. novembar]] – Dvjestomilioniti turist posjetio [[Eiffelov toranj]]. * [[30. novembar]] – [[Turska]] ukinula 15 godina dugo vanredno stanje na jugoistoku zemlje, čime je završena era sukoba turskih snaga i kurdskih separatista, tokom kojih je poginulo približno 30.000 osoba. === Decembar === * Prva pojava akutne bolesti [[SARS|SARS-a]] u [[Guangdong]]u, [[Kina]]. * [[7. decembar]] – [[Irak]] inspektorima [[UN]]-a predao dokument o iračkom [[oružje|oružju]] za masovno uništenje, kao i o vojnoj [[industrija|industriji]], što je zahtijevano novembarskom rezolucijom [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeća sigurnosti]]. * [[12. decembar]] – Pokrenuta [[Wikipedia na bosanskom jeziku]]. == Datum nepoznat == * Potvrđeno da je [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] odobrio sudovima u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] 62 suđenja bosanskim Srbima i Hrvatima za ratne zločine, počinjene nad [[Bošnjaci]]ma. * Trezor [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] zvanično počeo funkcionirati. == 2002. u temama == {{Proširiti sekciju}} == Rođeni == === Januar=== * [[8. januar]] – [[Maya Cloetens]], francuska i od 2002. belgijska [[biatlon]]ka * [[22. januar]] – [[Caitlin Clark]], američka [[košarka]]šica === Februar === * [[20. februar]] – [[Sonja Leinamo]], finska [[biatlon]]ka === Mart === * [[4. mart]] ** [[Pascale Paradis (biatlonka)|Pascale Paradis]], [[Kanada|kanadska]] [[biatlon]]ka ** [[Océane Michelon]], [[francuska]] [[biatlon]]ka === April === * [[5. april]] – [[Shawna Pendry]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanska]] [[biatlon]]ka * [[29. april]] – [[Džejla Ramović]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] pjevačica === Maj === * [[5. maj]] – [[Ajša Rakiševa]], [[kazahstan]]ska [[biatlon]]ka * [[25. maj]] – [[Campbell Wright]], [[Novi Zeland|novozelandski]] i [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac === Juni === * [[9. juni]] – [[Denin Lunja]], bosanskohercegovački [[Atletika|atletičar]] === Juli === * [[13. juli]] – [[Konstantina Charalampidou]], [[grčka]] [[biatlon]]ka === August === === Septembar === === Oktobar === === Novembar === === Decembar === == Umrli == === Januar=== * [[21. januar]] – [[Josef Malínský (biatlonac)|Josef Malínský]], [[čehoslovačka|čehoslovački]] [[biatlon]]ac * [[28. januar]] – [[Astrid Lindgren]], [[švedska]] [[pisac|književnica]] === Februar === * [[1. februar]] – [[Hildegard Knef]], njemačka glumica, pjevačica i književnica * [[4. februar]] – [[Helen Dodson Prince]], američka astronomkinja * [[22. februar]] – [[Hrvoje Ištuk]], jugoslavenski, bosanskohercegovački i hrvatski političar * [[26. februar]] – [[Lawrence Tierney]], američki [[glumac]] === Mart === === April === * [[11. april]] – [[Branko Bauer]], [[Hrvatska|hrvatski]] [[režiser]] === Maj === * [[2. maj]] – [[Izet Sarajlić]], bosanskohercegovački književnik * [[4. maj]] – [[Dane Škerl]], [[Slovenija|slovenski]] [[kompozitor]] i [[dirigent]] * [[13. maj]] – [[Valerij Lobanovski]], [[Ukrajina|ukrajinski]] nogometni trener * [[21. maj]] – [[Niki de Saint-Phalle]], francusko-švicarska slikarka i kiparka === Juni === * [[16. juni]] – [[Aleksije Radan]], jugoslavenski i bosanskohercegovački klarinetist i muzički pedagog * [[17. juni]] – [[Fritz Walter]], njemački [[nogomet]]aš === Juli === * [[6. juli]] – [[John Frankenheimer]], američki filmski režiser * [[9. juli]] – [[Rod Steiger]], američki glumac * [[28. juli]] – [[Archer John Porter Martin]], britanski [[hemija|hemičar]], dobitnik [[Nobelova nagrada za hemiju|Nobelove nagrade za hemiju]] === August === * [[6. august]] – [[Edsger Dijkstra]], [[Nizozemska|nizozemski]] računarski naučnik === Septembar === === Oktobar === * [[2. oktobar]] – [[Alojzij Podkubovšek]], bosanskohercegovački sportist i [[univerzitet]]ski profesor * [[8. oktobar]] – [[Nada Miletić]], jugoslavenski i bosanskohercegovački arheolog i historičar umjetnosti * [[16. oktobar]] – [[Kolë Jakova]], [[Albanci|albanski]] dramaturg * [[17. oktobar]] – [[Zekerijah Đezić]], bosanskohercegovavčki interpretator [[sevdalinka|sevdalinke]], radijski spiker i voditelj === Novembar === * [[18. novembar]] – [[James Coburn]], američki glumac * [[29. novembar]] – [[Melih Cevdet]], turski pisac === Decembar === * [[25. decembar]] – [[Theo Merkel]], [[Zapadna Njemačka|zapadnonjemački]] [[biatlon]]ac, [[Skijaško trčanje|skijaš-trkač]] i [[Streljaštvo|sportski strijelac]] == [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] == * [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]] ** [[Raymond Davis Jr.]], [[SAD]] ** [[Masatoshi Koshiba]], [[Japan]] ** [[Riccardo Giacconi]], [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]] ** [[John B. Fenn]], [[SAD]] ** [[Koichi Tanaka]], [[Japan]] ** [[Kurt Wüthrich]], [[Švicarska]] * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]] ** [[Sydney Brenner]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] ** [[H. Robert Horvitz]], [[SAD]] ** [[John E. Sulston]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] * [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] ** [[Imre Kertész]], [[Mađarska]] * [[Nobelova nagrada za mir|Mir]] ** [[Jimmy Carter]], [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Ekonomija]] ** [[Daniel Kahneman]], [[SAD]] / [[Izrael]] ** [[Vernon L. Smith]], [[SAD]] {{commonscat|2002}} == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} 1y1ys2ztvky3tqtqmzj0mgj3iko967s 0 3912 3823952 3819349 2026-04-04T09:16:21Z AnToni 2325 /* Oktobar */ 3823952 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{Godina u drugim kalendarima}} '''1994. ([[Rimski brojevi|MCMXCIV]])''' bila je uobičajena godina koja je počela u subotu po gregorijanskom kalendaru, 1994. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 994. godina 2. milenija, 94. godina 20. stoljeća i peta godina 1990-ih. Godinu 1994. [[Ujedinjene nacije]] su proglasile "[[Međunarodna godina porodice|Međunarodnom godinom porodice]]" i "Međunarodnom godinom sporta i [[Olimpijska povelja|olimpijskog ideala]]". Na [[Linijska ostrva|ostrvima Line]] i [[Phoenix Islands]] na [[Kiribati]]ju, 1994. je imala samo 364 dana, izostavljajući [[31. decembar]]. To je bilo zbog prilagođavanja [[Međunarodna datumska granica|međunarodne datumske linije]] od vlade Kiribatija kako bi sve svoje teritorije dovela u isti kalendarski dan. == Događaji == * [[Ruandski genocid]] === Januar=== * [[22. januar]] – [[Masakr na Alipašinom Polju]] === Februar === * [[5. februar]] – [[Masakr na Markalama]] === Mart === * [[15. mart]] – Počelo [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|29. svjetsko prvenstvo]] u [[biatlon]]u u muškoj i 11. [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1994.|prvenstvo]] u ženskoj konkurenciji, u [[Kanada|kanadskom]] gradu [[Canmore]]u. === April === * [[10. april]] – Srpske snage pokrenule ofanzivu na [[Goražde]]. === Maj === === Juni === === Juli === === August === * [[4. august]] – [[Srbija]] i [[Savezna Republika Jugoslavija]], poslije odbijanja bosanskih [[Srbi|Srba]] da prihvate mirovni plan Kontakt-grupe za okončanje rata u BiH, prekinule sve odnose s [[Republika Srpska|Republikom Srpskom]] i zatvorile granicu na [[Drina|Drini]]. === Septembar === === Oktobar === * [[4. oktobar]] – [[Pokrenut Odsjek za dramaturgiju pri Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu]]. * [[8. oktobar]] – Srpske snage s položaja na Jevrejskom groblju otvorile mitraljesku vatru iz "sijača smrti" na dva tramvaja puna putnika. === Novembar === * [[13. novembar]] – [[švedska|Šveđani]] na referendumu odlučili da se priključe [[EU|Evropskoj uniji]]. * [[20. novembar]] – Vlada [[Angole]] i pobunjenici u [[zambija|Zambiji]] potpisuju Protokol iz Lusake te time završava građanski rat koji je trajao 19 godina. * [[28. novembar]] – [[norveška|Norvežani]] na referendumu odbili da se priključe [[EU|Evropskoj uniji]]. === Decembar === * [[2. decembar]] – [[Filipini|Filipinski]] feribot sa više od 600 putnika potonuo u [[Manila|Manilskom]] [[zaliv]]u poslije sudara s teretnim brodom. Poginulo je približno 140 ljudi. == 1994. u temama == {{Proširiti sekciju}} == Rođeni == === Januar === * [[1. januar]] – [[Danijela Kadeva]], [[bugarska]] [[biatlon]]ka * [[5. januar]] – [[Jonquel Jones]], [[Bahami|bahamsko]]-[[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] [[košarka]]šica * [[11. januar]] – [[Vasilij Podkoritov]],[[kazahstan]]ski [[biatlon]]ac * [[24. januar]] – [[Daniel-André Tande]], [[Norveška|norveški]] [[skijaš-skakač]] * [[27. januar]] – [[Adin Vrabac]], bosanskohercegovački košarkaš === Februar === * [[1. februar]] – [[Julia Garner]], američka glumica * [[9. februar]] – [[Aita Gasparin]], švicarska [[biatlon]]ka === Mart === * [[1. mart]] – [[Justin Bieber]], [[Kanada|kanadski]] [[pjevanje|pjevač]] i [[glumac]] * [[19. mart]] – [[Sarah Beaudry]], [[Kanada|kanadska]] [[biatlon]]ka. * [[28. mart]] – [[Cheng Fangming]], [[Kina|kineski]] olimpijski [[biatlon]]ac === April === === Maj === * [[6. maj]] – [[Mateo Kovačić]], [[Hrvatska|hrvatski]] [[nogomet]]aš * [[8. maj]] – [[Marko Starčević]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[Nordijsko skijanje|nordijski skijaš]] === Juni === * [[19. juni]] – [[Lejla Njemčević]], bosanskohercegovačka brdska biciklistica * [[27. juni]] – [[Linn Gestblom]], [[švedska]] [[biatlon]]ka === Juli === === August === * [[23. august]] – [[Jusuf Nurkić]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[košarka]]š === Septembar === * [[15. septembar]] – [[Lucia Stefania Glavich Mandarić]], hrvatska glumica * [[16. septembar]] – [[Aleksandar Mitrović]], [[srbija]]nski [[nogometaš]] === Oktobar === * [[4. oktobar]] – [[Aljona Makarova]], ruska i od 2020. [[Moldavija|moldavska]] [[biatlon]]ka * [[16. oktobar]] – [[Lucy Glanville]], [[Australija|australijska]] [[biatlon]]ka * [[24. oktobar]] – [[Nerman Fatić]], bosanskohercegovački [[tenis]]er === Novembar === === Decembar === * [[4. decembar]] – [[Leandro Trossard]], belgijski nogometaš * [[8. decembar]] – [[Suvi Minkkinen]], finska [[biatlon]]ka == Umrli == === Januar=== * [[13. januar]] – [[Goran Ivandić]], bosanskohercegovački rok-bubnjar * [[31. januar]] – [[Tomanija Đuričko]], srbijanska glumica === Februar === * [[2. februar]] - [[Zaim Imamović]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] interpretator [[Sevdalinka|sevdalinke]] === Mart === * [[23. mart]] – [[Giulietta Masina]], italijanska glumica === April === * [[5. april]] – [[Kurt Cobain]], [[Sjedinjene Američke Države|američki]] muzičar, frontmen rok-grupe [[Nirvana (grupa)|Nirvana]], gitarista, glavni pjevač i tekstopisac * [[22. april]] – [[Richard Nixon]], američki političar i državnik === Maj === * [[29. maj]] – [[Erich Honecker]], njemački političar === Juni === === Juli === === August === * [[10. august]] – [[Vladimir Melanjin]], [[SSSR|sovjetski]] [[biatlon]]ac * [[18. august]] – [[Richard Laurence Millington Synge]], britanski biohemičar i dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] [[Nobelova nagrada za hemiju|za hemiju]] 1952. * [[19. august]] – [[Linus Pauling]], američki hemičar === Septembar === === Oktobar === === Novembar === * [[5. novembar]] – [[Milan Mladenović]], jugoslavenski muzičar === Decembar === * [[8. decembar]] – [[Antônio Carlos Jobim]], brazilski kompozitor, tekstopisac, muzičar i pjevač * [[13. decembar]] – [[Olga Rupcova]], sovjetska [[šah]]istica == [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] == * [[Fizika]] ** [[Bertram N Brockhouse]], [[Kanada]] ** [[Clifford G Shull]], [[SAD]] * [[Hemija]] ** [[George A Olah]], [[SAD]] * [[Medicina]] ** [[Alfred G Gilman]], [[SAD]] ** [[Martin Rodbell]], [[SAD]] * [[Literatura]] ** [[Kenzaburo Oe]], [[Japan]] * Mir ** [[Yasser Arafat]], [[Palestina (država)|Palestina]] ** [[Shimon Perez]], [[Izrael]] ** [[Yitzhak Rabin]], [[Izrael]] * [[Ekonomija]] ** [[John C Harsanyi]], [[SAD]] ** [[John Forbes Nash Jr.]], [[SAD]] ** [[Reinhard Selten]], [[Njemačka]] == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{Commonscat|1994|1994.}} q9h7ezfi9mn1bklhhj870iu5xqq16bz 0 3947 3824009 3818753 2026-04-04T10:37:22Z AnToni 2325 /* Mart */ 3824009 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{Godina u drugim kalendarima}} '''1996. ([[Rimski brojevi|MCMXCVI]])''' bila je prijestupna godina koja je počela u ponedjeljak po gregorijanskom kalendaru, 1996. godina nove ere (CE) i ''Anno Domini'' (AD), 996. godina 2. milenija, 96. godina 20. stoljeća i sedma godina 1990-ih. Proglašena je Međunarodnom godinom iskorjenjivanja siromaštva. == Događaji == === Januar=== * [[Homoseksualnost]] dekriminalizirana u Federaciji BiH. * [[15. januar]] – Donesena [[Rezolucija Vijeća sigurnosti broj 1037]] kojom se reguliše osnivanje [[UNTAES]]-a. === Februar === * [[3. februar]] – Počelo [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|31. svjetsko prvenstvo]] u [[biatlon]]u u muškoj i [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|13. prvenstvo]] u ženskoj konkurenciji, u [[Njemačka|njemačkom]] gradu [[Ruhpolding]]u. * [[6. februar]] – U [[Atlantski okean]] srušio se [[Turska|turski]] čarter [[Boeing 757]] nakon polijetanja iz [[Dominikanska Republika|Dominikanske Republike]]. Poginulo je svih 189 putnika, većinom [[Njemačka|njemačkih]] turista. === Mart === === April === * [[1. april]] – [[Bosna i Hercegovina|BiH]] zvanično postala punopravan član Svjetske banke (WB). * [[1. april]] – Bosanski Hrvat i bivši zapovjednik Glavnog stožera Hrvatskog vijeća odbrane (HVO), general [[Tihomir Blaškić]] doputovao u Haag. * [[1. april]] – Spajanjem "Mitsubishi banke" i "Banke Tokio", u [[Japan]]u stvorena najveća svjetska banka. * [[3. april]] – U prisustvu pomoćnika američkog državnog sekretara za Evropu i Kanadu, ambasadora Johna Kornbluma u Sarajevu formiran [[Forum Federacije BiH]]. * [[3. april]] – U avionskoj nesreći u blizini [[Dubrovnik]]a poginulo je svih 35 putnika, među njima i [[Sjedinjene Američke Države|američki]] ministar trgovine [[Ron Brown]]. === Maj === === Juni === === Juli === * [[5. juli]] – Rođena [[Ovca Dolly]], prvi uspješno [[Kloniranje|klonirani]] [[sisar]]. === August === === Septembar === * [[14. septembar]] – Održani drugi [[Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1996.|Opći izbori u Bosni i Hercegovini]]. === Oktobar === === Novembar === * [[6. novembar]] – Više od 2000 ljudi poginulo u [[ciklon]]u koji je pogodio jugoistočnu [[indija|indijsku]] državu Andra Pradeš * [[6. novembar]] – U [[sarajevo|Sarajevu]] održana konstituirajuća sjednica oba doma Parlamenta Federacije BiH na kojoj su usvojena obilježja Federacije BiH – grb i zastava. * [[6. novembar]] – U prijateljskoj [[nogomet]]noj utakmici odigranoj na stadionu [[Koševo]] u Sarajevu, reprezentacija [[Bosna i Hercegovina|BiH]] pobijedila trostrukog svjetskog prvaka, reprezentaciju [[italija|Italije]], rezultatom 2:1. Golove za bh. tim postigli [[Hasan Salihamidžić]] i [[Elvir Bolić]]. * [[6. novembar]] – Počelo vađenje tijela ubijenih [[Bošnjak]]a iz masovne grobnice, jame Lanište kod [[Ključ]]a. U jami dubokoj 40 m otkriveni ostaci 80 bošnjačkih civila, koje su ubili bosanski [[Srbi]] 1992. * [[6. novembar]] – [[Republika Hrvatska]] postala 40. članica Vijeća Evrope. * [[7. novembar]] – U padu [[nigerija|nigerijskog]] putničkog aviona [[Boeing 727]] 40&nbsp;km istočno od [[Lagos]]a poginula 142 putnika i člana posade. * [[16. novembar]] – [[Majka Tereza]] postala počasna građanka SAD-a. * [[18. novembar]] – Požar u tunelu [[La Manche]]. * [[25. novembar]] – Više od 100.000 ljudi protestovalo ulicama [[Beograd]]a zbog sudskog poništavanja pobjede opozicione koalicije "Zajedno" na lokalnim izborima, optužujući predsjednika Srbije [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] da je lažirao rezultate izbora. * [[28. novembar]] – General [[Ratko Mladić]], protiv koga je [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodni sud za ratne zločine]] podigao optužnicu 25. jula 1995, formalno je smjenjen s mjesta komandanta Glavnog štaba Vojske Republike Srpske. Mladić je na tom mjestu bio od 12. maja 1992. * [[30. novembar]] – Vlada i pobunjenici u [[Sijera Leone]]u potpisali sporazum o okončanju šestogodišnjeg građanskog rata. === Decembar === == Rođeni == === Januar=== * [[5. januar]] – [[Dinara Alimbekava]], [[Bjelorusija|bjeloruska]] [[biatlon]]ka * [[23. januar]] – [[Ruben Loftus-Cheek]], [[Engleska|engleski]] [[nogomet]]aš * [[31. januar]] – [[Regina Ermits]], estonska [[biatlon]]ka === Februar === * [[23. februar]] – [[D'Angelo Russell]], američki [[košarka]] * [[24. februar]] – [[Tereza Hrochová]], češka atletičarka * [[26. februar]] – [[Yan Xingyuan]], [[Kina|kineski]] olimpijski [[biatlon]]ac === Mart === * [[12. mart]] – [[Cene Prevc]], slovenski skijaš-skakač * [[25. mart]] – [[Gabrielė Leščinskaitė]], [[Litvanija|litvanska]] [[biatlon]]ka * [[31. mart]] – [[Kira Hagi]], rumunska glumica === April === * [[20. april]] – [[Anže Lanišek]], [[Slovenija|slovenski]] [[skijaš-skakač]] === Maj === * [[4. maj]] – [[Andrea Komšić]], [[hrvatska]] [[Alpsko skijanje|alpska skijašica]] * [[12. maj]] – [[Marko Šljivić]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] alpski skijaš * [[29. maj]] – [[R. F. Kuang]], kinesko-američka autorica u žanru fantastike === Juni === * [[10. juni]] – [[Aleksandar Lazić]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[košarka]]š * [[16. juni]] – [[Janina Hettich-Walz]], [[njemačka]] [[biatlon]]ka * [[25. juni]] – [[Pietro Fittipaldi]], [[brazil]]sko-[[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[automobilizam|automobilist]] === Juli === === August === * [[13. august]] – [[Susan Külm]]''', estonska [[biatlon]]ka === Septembar === * [[11. septembar]] – [[Tin Srbić]], [[Hrvatska|hrvatski]] [[gimnastika|gimnastičar]] === Oktobar === * [[8. oktobar]] – [[Sara Takanashi]], [[japan]]ska [[skijašica-skakačica]] * [[22. oktobar]] – [[Johannes Høsflot Klæbo]], norveški skijaš-trkač * [[30. oktobar]] – [[Tarik Džinić]], bosanskohercegovački glumac === Novembar === * [[8. novembar]] – [[Ryōyū Kobayashi]], japanski skijaš-skakač === Decembar === * [[4. decembar]] – [[Diogo Jota]], portugalski nogometaš * [[31. decembar]] – [[Amina Kajtaz]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] [[plivanje|plivačica]] == Umrli == === Datum nepoznat === * [[Don Misener]], kanadski fizičar === Januar=== * [[8. januar]] – [[François Mitterrand]], francuski državnik === Februar === * [[2. februar]] ** [[Gene Kelly]], američki glumac, plesač, pjevač, koreograf i režiser ** [[Müfide İlhan]], turska političarka i prva gradonačelnica u [[Turska|Turskoj]] === Mart === * [[8. mart]] – [[Mladen Stahuljak]], hrvatski [[kompozitor]] i [[dirigent]] * [[20. mart]] – [[Klara Abkar]], [[Armenija|armenska]] slikarica minijatura i pozlatarica * [[25. mart]] – [[Josip Kaplan]], hrvatski i jugoslavenski kompozitor i muzički pedagog === April === * [[6. april]] – [[Greer Garson]], britansko-američka glumica i pjevačica === Maj === * [[31. maj]] – [[Timothy Leary]], američki pisac i psiholog === Juni === * [[15. juni]] – [[Ella Fitzgerald]], američka [[džez]] pjevačica * [[26. juni]] – [[Veronica Guerin]], irska novinarka === Juli === * [[30. juli]] – [[Claudette Colbert]], francusko-američka glumica === August === * [[24. august]] – [[Zejneb Biiševa]], [[Baškortostan|baškirska]] pjesnikinja, pisac i dramaturg === Septembar === * [[13. septembar]] – [[Tupac Shakur]], američki pjevač * [[20. septembar]] – [[Krešo Golik]], hrvatski režiser === Oktobar === * [[7. oktobar]] – [[Muhamed Kondžić]], bosanskohercegovački književnik === Novembar === * [[23. novembar]] – [[Idries Shah]], pisac i sufija === Decembar === * [[19. decembar]] – [[Marcello Mastroianni]], italijanski filmski i pozorišni glumac * [[25. decembar]] – [[Knarik Vardanjan]], armensko-sovjetska slikarka == [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] == * [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]] ** [[David M. Lee]], [[SAD]] ** [[Douglas D. Osheroff]], [[SAD]] ** [[Robert C. Richardson]], [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]] ** [[Robert F. Curl Jr.]], [[SAD]] ** [[Harold Kroto]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] ** [[Richard E. Smalley]], [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]] ** [[Peter C. Doherty]], [[Australija]] ** [[Rolf M. Zinkernagel]], [[Švicarska]] * [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] ** [[Wislawa Szymborska]], [[Poljska]] * [[Nobelova nagrada za mir|Mir]] ** [[Carlos Filipe Ximenes Belo]], [[Istočni Timor]] ** [[José Ramos-Horta]], [[Istočni Timor]] * [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Ekonomija]] ** [[James A. Mirrlees]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] ** [[William Vickrey]], [[SAD]] == Reference == {{Refspisak}} {{commonscat|1996}} {{Normativna kontrola}} kyceemgyxad6cwasnumnt1ccxvz4vcd 0 3948 3823969 3818588 2026-04-04T09:25:04Z AnToni 2325 /* Decembar */ 3823969 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{Godina u drugim kalendarima}} '''1997. ([[Rimski brojevi|MCMXCVII]])''' bila je uobičajena godina koja je počela u srijedu po gregorijanskom kalendaru, 1997. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 997. godina 2. milenija, 97. godina 20. stoljeća i osma godina 1990-ih. == Događaji == === Januar === * [[19. januar]] – [[Yasser Arafat]] nakon 30 godina vratio se u [[Hebron]] * [[20. januar]] – [[Bill Clinton]] počeo službu u drugom mandatu predsjednika [[SAD]]-a * [[22. januar]] – Nakon potvrde od Senata SAD-a, [[Madeleine Albright]] postala prva žena državni sekretar SAD-a === Februar === * [[1. februar]] – Počelo 32. [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1997.|svjetsko prvenstvo]] u [[biatlon]]u u muškoj i 14. [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 1996.|prvenstvo]] u ženskoj konkurenciji, u [[Slovačka|slovačkom]] gradu [[Brezno (Slovačka)|Brezno]] * [[5. februar]] – Tri velike [[Švicarska|švicarske]] banke poznate kao "Velike tri", objavile da osnivaju fond za pružanje pomoći žrtvama [[Holokaust]]a, u vrijednosti od 71 miliona [[Američki dolar|$]] * [[5. februar]] – Banke Morgan Stanley i Dean Witter objavile spajanje u vrijednosti od 10 milijardi $ * [[13. februar]] – Počeli radovi na popravci Svemirskog [[teleskop]]a Hubble * [[19. februar]] – Deng Xiaoping, posljednji od vođa [[Kina|kineske]] revolucije, umro u 92. godini * [[22. februar]] – U Roslinu, [[Škotska]], naučnici objavili da su uspješno [[Kloniranje|klonirali]] ovcu Dolly, rođenu u julu [[1996.]] * [[23. februar]] – Primijećen veliki požar na Svemirskoj stanici Mir * Snimljen ''[[Titanic (1997)|Titanic]]''. === Mart === * 31. mart – [[Lyman Spitzer]] Jr., američki [[Teorijska fizika|teorijski fizičar]], astronom i planinar === Juli === * [[1. juli]] – [[Hong Kong]] nakon više od 150 godina [[Velika Britanija|britanske]] kolonijalne vladavine vraćen u sastav [[Kina|Kine]] * [[31. juli]] – [[Nevena Nerandžić]], srbijanska glumica === Septembar === * [[23. septembar]] – [[Irska]] [[rock muzika|rock]]-grupa ''[[U2]]'' održala [[Koncert U2-a u Sarajevu|historijski koncert]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] === Oktobar === * [[1. oktobar]] – U [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] u optjecaj uvedena jedinstvena [[valuta]] – [[konvertibilna marka]] === Novembar === * [[16. novembar]] – Nakon gotovo 18 godina zatočeništva [[Narodna Republika Kina]] iz zatvora pustila Wei Jingshenga, prodemokratskog disidenta, i to iz medicinskih razloga * [[17. novembar]] – U [[Luxoru]] ([[Egipat]]) šest militanata ubilo 62 osobe ispred hrama [[Hatšepsut]] * [[19. novembar]] – U [[Des Moines]]u ([[Iowa]]) Bobbi McCaughey rodila sedmorke == Rođeni == === Januar=== * [[14. januar]] – [[Roman Jeremin]], [[kazahstan]]ski [[biatlon]]ac * [[19. januar]] – [[Edin Atić]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[košarka]]š === Februar === === Mart === * [[11. mart]] – [[Ajdin Penava]], bosanskohercegovački košarkaš === April === * [[5. april]] – [[Ida Lien]], norveška [[biatlon]]ka * [[16. april]] – [[Polona Klemenčič]], [[Slovenija|slovenska]] [[biatlon]]ka === Maj === * [[10. maj]] – [[Michela Carrara]], [[italija]]nska [[biatlon]]ka * [[23. maj]] – [[Emily Dickson]], [[Kanada|kanadska]] [[biatlon]]ka * [[25. maj]] – [[Tamara Steiner]]''', austrijska [[biatlon]]ka === Juni === * [[5. juni]] – [[Anika Kožica]], [[hrvatska]] [[biatlon]]ka * [[11. juni]] – [[Eva Kurnik]], slovenska književnica === Juli === * [[6. juli]] – [[Emilie Kalkenberg]], [[norveška]] [[biatlon]]ka * [[16. juli]] – [[Nadia Moser]], [[Kanada|kanadska]] [[biatlon]]ka === August === * [[22. august]] – [[Megan Bankes]], [[Kanada|kanadska]] [[biatlon]]ka * [[24. august]] – [[Stefan Anić]], bosanskohercegovački [[Nordijsko skijanje|nordijski skijaš]] === Septembar === * [[11. septembar]] – [[Jung Ju-mi]], [[Južna Koreja|južnokorejska]] [[biatlon]]ka === Oktobar === === Novembar === * [[10. novembar]] ** [[Miki Kobayashi]], [[japan]]ska [[biatlon]]ka ** [[Margie Freed]], [[SAD|američka]] [[biatlon]]ka * [[13. novembar]] – [[Leona Popović]], [[hrvatska]] [[Alpsko skijanje|alpska skijašica]] * [[18. novembar]] – [[Kamila Żuk]], [[poljska]] [[biatlon]]ka === Decembar === * [[6. decembar]] – [[Jelena Čirkova]], ruska i od 2020. [[Rumunija|rumunska]] [[biatlon]]ka * [[23. decembar]] – [[Emir Lokmić]], bosanskohercegovački alpski skijaš == Umrli == === Januar=== * [[17. januar]] – [[Nikola Koljević]], bosanskohercegovački političar * [[18. januar]] – [[Henry Hermansen]], [[Norveška|norveški]] [[biatlon]]ac i [[Nordijsko skijanje|nordijski skijaš]]-[[Skijaško trčanje|trkač]] === Februar === * [[9. februar]] - [[Vojin Komadina]], jugoslavenski i bosanskohercegovački kompozitor * [[18. februar]] – [[Bozorg Alavi]], iranski pisac i politički intelektualac === Mart === * [[14. mart]] ** [[Jurek Becker]], njemački pisac ** [[Fred Zinnemann]], američki filmski režiser austrijskog porijekla ** [[Alija Isaković]], bosanskohercegovački romansijer, pripovjedač, radio-dramski, televizijski i dramski pisac === April === * [[28. april]] – [[Kamil Silajdžić]], hafiz, otac [[Haris Silajdžić|Harisa Silajdžića]] === Maj === === Juni === * [[25. juni]] – [[Jacques-Yves Cousteau]], francuski istraživač mora === Juli === * [[2. juli]] – [[James Stewart]], američki glumac i oficir * [[7. juli]] – [[Mate Boban]], hrvatski političar iz Bosne i Hercegovine === August === * [[19. august]] – [[Maja Dimitrijević]], jugoslavenska glumica * [[24. august]] – [[Zofia Ridet]], [[poljska]] fotografkinja === Septembar === * [[2. septembar]] – [[Viktor Frankl]], austrijski neurolog, psiholog i filozof * [[6. septembar]] – [[Uglješa Uzelac]], bosanskohercegovački političar i 27. gradonačelnik Sarajeva * [[29. septembar]] – [[Roy Lichtenstein]], američki pop umjetnik === Oktobar === * [[6. oktobar]] – [[Jevgenij Haldej]], sovjetski fotograf * [[24. oktobar]] – [[Milan Antončić (narodni heroj)|Milan Antončić]], [[narodni heroj Jugoslavije]] === Novembar === * [[7. novembar]] – [[Mohammad Ali Jamalzadeh]], iranski književnik * [[9. novembar]] ** [[Muriel Mussells Seyfert]], američka astronomkinja ** [[Helenio Herrera]], argentinsko-francuski nogometaš i trener * [[10. novembar]] – [[Miki Kobayashi]], [[japan]]ska [[biatlon]]ka === Decembar === == [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] == * [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]] ** [[Steven Chu]], [[SAD]] ** [[Claude Cohen-Tannoudji]], [[Francuska]] ** [[William D. Phillips]], [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]] ** [[Paul D. Boyer]], [[SAD]] ** [[John E. Walker]], [[UK]] ** [[Jens Skou]], [[Danska]] * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]] ** [[Stanley Prusiner]], [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] ** [[Dario Fo]], [[Italija]] * [[Nobelova nagrada za mir|Mir]] ** Međunarodna kampanja za zabranu korištenja mina ** [[Jody Williams]], [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Ekonomija]] ** [[Robert Merton]], [[SAD]] ** [[Myron Scholes]], [[SAD]] == Reference == {{Refspisak}} {{commonscat|1997}} {{Normativna kontrola}} f8ziklexwf9yl2q6i5mwrz1hmpp7h6d 0 4186 3824051 3714608 2026-04-04T11:32:09Z Panasko 146730 clean up, replaced: Osmanlijsko carstvo → Osmansko Carstvo, Osmansko carstvo → Osmansko Carstvo using [[Project:AWB|AWB]] 3824051 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{Godina u drugim kalendarima}}Godina '''1466.''' (MCDLXVI) bila je redovna godina koja je počinjala u srijedu po julijanskom kalendaru. == Događaji == * [[Osmansko Carstvo]] osvaja [[Blagaj (Mostar)|Blagaj]] i okolinu. == 1466. u temama == {{Proširiti sekciju}} == [[Porođaj|Rođeni]] == * [[11. februar]] - [[Elizabeta od Yorka]], kraljica Engleske i žena kralja Henrika VII == [[Smrt|Umrli]] == * 13. decembar – [[Donatello]], italijanski umjetnik (r. 1386)<ref>{{Cite web|url=https://www.britannica.com/biography/Donatello|title=Donatello {{!}} Biography, Sculptures, David, & Facts {{!}} Britannica|date=2025-05-12|website=www.britannica.com|language=en|access-date=2025-06-16}}</ref> {{Proširiti sekciju}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}}{{Commonscat|1466|1466.}} f4vp6ux6wh90aykdck13xzozicmr8y5 0 4640 3823962 3821716 2026-04-04T09:23:39Z AnToni 2325 /* April */ 3823962 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{Godina u drugim kalendarima}} '''2001 ([[Rimski brojevi|MMI]])''' bila je [[prosta godina]] [[prosta godina koja počinje u ponedjeljak|koja je počela u ponedjeljak]] po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]]. To je 1. godina [[3. milenij]]a i [[21. vijek]]a i 2. godina [[2000-te|2000-tih]]. Proglašena je: * Međunarodnom godinom volontera == Događaji == * [[6. januar]] – [[Sjedinjene Američke Države|Američki]] kongres proglasio je [[George W. Bush|Georgea W. Busha]] pobjednikom američkih predsjedničkih izbora [[2000]]. * [[15. januar]] – Pokrenuta [[Wikipedia]]. * [[20. januar]] – George W. Bush naslijedio [[Bill Clinton|Billa Clintona]] i postao 43. predsjednik SAD-a. * [[25. januar]] – [[Zoran Đinđić]] stupio na položaj premijera Srbije. * [[6. februar]] – [[Ariel Sharon]] pobijedio je na izborima za [[izrael]]skog premijera. * [[12. februar]] – Svemirska letjelica ''[[NEAR Shoemaker]]'' spustila se na površinu [[asteroid]]a [[433 Eros]] i postala prva svemirska letjelica koja je sletjela na neki asteroid. * [[13. februar]] – Potres magnitude 6,6 pogodio [[Salvador]], poginulo oko 400 ljudi. * [[21. februar]] – U [[Kandahar]]u, sjedištu [[taliban]]a, više od hiljadu ljudi prisustvovalo je javnom izvršenju smrtne kazne vješanjem nad dvije žene optužene za prostituciju. * [[23. mart]] – [[Rusija|Ruska]] svemirska stanica ''[[Mir (svemirska stanica)|Mir]]'' pala je u [[Tihi okean]] nedaleko od [[Fidži]]ja. * [[1. april]] ** Bivši predsjednik Srbije i SR Jugoslavije [[Slobodan Milošević]] predao se policiji nakon dugih pregovora sa srbijanskom Vladom i odveden u beogradski Centralni zatvor. ** Američki špijunski avion sudario se sa kineskim lovcem iznad Južnog kineskog mora, nakon čega je američka letjelica prinudno sletjela u kinesku vojnu bazu Hajnan. * [[2. april]] ** Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine [[Jozo Križanović]] razriješio dužnosti zapovjednika Prvog gardijskog zbora hrvatske komponente Vojske Federacije BiH, generala Zlatana Miju Jelića i njegovog zamjenika Maria Bradaru. ** Čitanjem optužnice i saslušanjem drugooptuženog Mirsada Ćupine, pred Kantonalnim sudom u [[Mostar]]u počelo suđenje 13 mostarskih [[Bošnjak]]a optuženih za ratne zločine protiv ratnih zarobljenika počinjene u zgradi Četvrte osnovne škole u Mostaru, u vrijeme sukoba Hrvatskog Vijeća odbrane ([[HVO]]) i Armije BiH [[1993]]. godine. ** Bivši predsjednik Srbije i SR Jugoslavije i optuženi ratni zločinac [[Slobodan Milošević]] priznao da je [[SR Jugoslavija]] davala pomoć u oružju i municiji [[Srbi]]ma u [[Bosna i Hercegovina|BiH]] i u Hrvatskoj za vrijeme [[Rat u BiH|rata]]. * [[4. april]] ** Delegacija Općine [[Tuzla]] bosanskohercegovačkom [[košarka]]šu [[Mirza Delibašić|Mirzi Delibašiću]] uručila Tuzlansku plakatu sa zlatnim grbom, najviše priznanje koje ova općina dodjeljuje istaknutim ličnostima. ** [[Sudan]]ski ministar odbrane i još 14 vojnih funkcionera poginuli u avionskoj nesreći u kritičnom trenutku građanskog rata u zemlji. * [[28. juni]] – Slobodan Milošević izručen [[Haški tribunal|Haškom tribunalu]]. *[[4. juli]] – 145 poginulih u padu aviona [[Tupoljev TU-154]] u blizini grada [[Irkutsk]]a u Rusiji. * [[11. septembar]] – Više od 3000 poginulih u [[Napadi 11. septembra 2001.|terorističkim napadima]] na [[Svjetski trgovački centar]] u [[New York]]u, [[Pentagon]] i ruralno područje oko Shanksvillea u [[Pennsylvania|Pennsylvaniji]]. * [[7. oktobar]] – SAD pokreće [[Rat protiv terorizma]] zračnim udarima na [[Afganistan]]. * [[8. oktobar]] ** 100 poginulih u avionskoj nesreći u [[Milano|milanskoj]] zračnoj luci nakon što se avion [[McDonnell Douglas DC-9|MD-87]] [[Švedska|švedske]] kompanije [[Scandinavian Airlines System|SAS]] sudario s privatnim avionom, a zatim udario i u zgradu. ** Sudije Haškog tribunala ([[ICTY]]) odbile zahtjev [[Momčilo Krajišnik|Momčila Krajišnika]], optuženika za ratne zločine, za privremeno puštanje na slobodu. * [[12. novembar]] – 260 poginulih u avionskoj nesreći aviokompanije [[American Airlines]] nedaleko od New Yorka. * [[14. novembar]] – Napad na [[Afganistan]]u: Saveznici ulaze u glavni grad [[Kabul]]. * [[16. novembar]] – U distribuciji je prvi film iz serijala o [[Harry Potter|Harryju Potteru]]: ''[[Harry Potter i Kamen mudraca]]''. * [[23. novembar]] – Tribunal u [[Den Haag]]u podigao treću i najtežu optužnicu protiv bivšeg jugoslavenskog predsjednika [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]]. Prve dvije su se odnosile na zločine počinjene u Hrvatskoj i na Kosovu, a treća na zločine u Bosni i Hercegovini. * [[25. novembar]] – Američka kompanija "Advanced Cell Technology" saopćila da je klonirala ljudski embrion. Prema izjavi naučnika, dostignuće će biti korišteno u medicini, a ne za kloniranje ljudskog bića. * [[27. novembar]] – [[NASA]] saopćila da je svemirski teleskop ''[[Hubble]]'' otkrio atmosferu na jednoj planeti 150 miliona svjetlosnih godina od Zemlje, što je prvo direktno otkriće atmosfere van našeg Sunčevog sistema. * [[2. decembar]] – Najveća [[energetika|energetska]] kompanija u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], [[korporacija]] Enron, podnijela je molbu [[New York (savezna država)|njujorškom]] sudu za zaštitu od [[bankrot]]a. To je bio najveći bankrot u historiji SAD-a, a izazvao je veliki udar na finansijskim [[tržište|tržištima]] širom svijeta. * [[7. decembar]] – U [[građanski rat|građanskom ratu]] u [[Afganistan]]u [[taliban]]i predali svoje posljednje uporište [[Kandahar]]. == Rođeni == === Januar === * [[5. januar]] – [[Anna Gandler]], austrijska [[biatlon]]ka * [[7. januar]] – [[Živa Klemenčič]], [[Slovenija|slovenska]] [[biatlon]]ka * [[28. januar]] – [[Tarik Biberović]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačko]]-[[Turska|turski]] [[košarka]]š === Februar === === Mart === * [[2. mart]] – [[Lea Meier]], [[švicarska]] [[biatlon]]ka * [[18. mart]] – [[Hannah Auchentaller]], [[italija]]nska [[biatlon]]ka === April === * [[20. april]] ** [[Sanita Buliņa]], [[Latvija|latvijska]] [[biatlon]]ka ** [[Sandra Buliņa]], [[Latvija|latvijska]] [[biatlon]]ka === Maj === * [[27. maj]] – [[Brunette (pjevačica)|Brunette]], [[Armeni|armenska]] pjevačica koja je predstavljala [[Armenija na Euroviziji|Armeniju]] na [[Eurosong 2023.|Eurosongu 2023.]] === Juni === * [[18. juni]] – [[Gabriel Martinelli]], [[brazil]]ski nogometaš === Juli === * [[3. juli]] – [[Denis Huseinbašić]], [[Njemačka|njemački]] [[nogomet]]aš === August === * [[11. august]] – [[Sanjin Pehlivanović]], bosanskohercegovački [[bilijar]]ist * [[16. august]] – [[Jannik Sinner]], [[italija]]nski [[tenis]]er * [[19. august]] – [[Darina Čalik]], [[Ukrajina|ukrajinska]] [[biatlon]]ka === Septembar === * [[5. septembar]] – [[Bukayo Saka]], engleski nogometaš * [[13. septembar]] – [[Sara Urumova]], [[Litvanija|litvanska]] [[biatlon]]ka === Oktobar === === Novembar === === Decembar === * [[23. decembar]] – [[Nika Grbelja]], hrvatska glumica == Umrli == === Januar=== * [[1. januar]] – [[Fabijan Šovagović]], hrvatski glumac * [[26. januar]] – [[Fanula Papazoglu]], jugoslavenska i srbijanska historičarka * [[28. januar]] – [[Ranko Marinković]], hrvatski književnik === Februar === * [[24. februar]] – [[Claude E. Shannon]], američki izumitelj * [[25. februar]] – [[Donald Bradman]], australski [[kriket]]aš === Mart === * [[22. mart]] – [[Sabiha Gökçen]], turska pilotkinja bosanskohercegovačkog porijekla === April === * [[4. april]] – [[Liisi Oterma]], finska astronomkinja * [[22. april]] – [[Fadil Hoxha]], [[narodni heroj Jugoslavije]] === Maj === * [[11. maj]] – [[Douglas Adams]], britanski pisac === Juni === * [[5. juni]] – [[Seid Huković]], bosanskohercegovački farmakolog * [[18. juni]] – [[Davorin Popović]], bosanskohercegovački pjevač, član sarajevskih [[Indexi|Indexa]] * [[27. juni]] – [[Jack Lemmon]], američki filmski glumac i režiser === Juli === === August === * [[25. august]] ** [[Aaliyah]], američka pjevačica i glumica ** [[Madge Adam]], [[engleska]] [[astronom]]kinja === Septembar === * [[5. septembar]] – [[Tamara Mihajlovna Smirnova]], ruska astronomkinja * [[9. septembar]] – [[Ahmad Shah Massoud]], afganistanski borac i vojskovođa * [[11. septembar]] – [[Atif Purivatra]], teoretičar evolucije bošnjačkog nacionalnog identiteta === Oktobar === * [[15. oktobar]] – [[Dario Džamonja]], bosanskohercegovački novinar i pisac kratke priče * [[23. oktobar]] – [[Ilija Ladin]], bosanskohercegovački pjesnik * [[24. oktobar]] – [[Jaromil Jireš]], češki režiser i scenarista === Novembar === * [[1. novembar]] – [[Bekir Misirlić]], bosanskohercegovački slikar i skulptor * [[8. novembar]] – [[Radmila Savićević]], srbijanska glumica * [[29. novembar]] – [[George Harrison]], engleski gitarista, pjevač, kompozitor, producent i član [[Beatles]]a === Decembar === * [[8. decembar]] ** [[Mirza Delibašić]], jugoslavenski i bosanskohercegovački košarkaš ** [[Frances Elizabeth Holberton]], američka računarska naučnica * [[16. decembar]] – [[Gheorghe Vilmoș]], [[Rumunija|rumunski]] biatlonac == [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] == * [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]] ** [[Eric A. Cornell]], [[SAD]] ** [[Wolfgang Ketterle]], [[Njemačka]] ** [[Carl E. Wieman]], [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]] ** [[William S. Knowles]], [[SAD]] ** [[Ryoji Noyori]], [[Japan]] ** [[Barry Sharpless]], [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]] ** [[Leland H. Hartwell]], [[SAD]] ** [[Tim Hunt|R. Timothy Hunt]], [[UK]] ** [[Paul Nurse|Paul M. Nurse]], [[UK]] * [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] ** [[V. S. Naipaul|Vidiadhar Surajprasad Naipaul]], [[UK]] * [[Nobelova nagrada za mir|Mir]] ** [[Ujedinjene nacije]] ** [[Kofi Annan]], [[Gana]] * [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Ekonomija]] ** [[George Akerlof]], [[SAD]] ** [[A. Michael Spence]], [[SAD]] ** [[Joseph E. Stiglitz]], [[SAD]] {{commonscat|2001}} == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} f7ixz0q7kx981ef478mieklcw3tc3yl 0 4717 3824008 3808132 2026-04-04T10:37:04Z AnToni 2325 /* Umrli */ 3824008 wikitext text/x-wiki {{MartKalendar}} '''20. mart / ožujak (20. 3)''' jest 79. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (80. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine ima još 286 dana. == Događaji == * [[1413]] – [[Henrik V Engleski|Henrik V]] postao kralj [[Engleska|Engleske]]. * [[1852]] – Objavljen roman ''[[Čiča Tomina koliba]]'' autorice [[Harriet Beecher Stowe]], koji je uveliko utjecao na stavove prema [[Robovlasništvo|robovlasništvu]] u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] i bio među glavnim uzrocima [[Američki građanski rat|Američkog građanskog rata]]. * [[1933]] – Dovršena izgradnja prvog [[Treći rajh|nacističkog]] [[koncentracijski logor|koncentracijskog logora]] u [[Koncentracijski logor Dachau|Dachauu]]. * [[1987]] – Antiretroviralni lijek AZT postao prvi antiviralni medikament odobren za upotrebu protiv [[HIV]]-a i [[sida|side]]. * [[1995.]] ** Sekta [[Aum Shinrikyo]] izvela [[Napad sarinom u Tokijskom metrou|napad]] [[otrov]]nim [[plin]]om [[sarin]]om u [[Tokio|tokijskoj]] [[Tokijski metro|podzemnoj željeznici]] u kojem je poginulo 12 ljudi, a povrijeđeno više od 6000. ** Počinje operacija "Domet 1" na Vlašiću, u kojoj su učestvovale jedinice [[Sedmi korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|Sedmog]], [[Treći korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|Trećeg]], [[Četvrti korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|Četvrtog]] i [[Prvi korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine|Prvog korpusa]] [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] i jedinica "Crni labudovi". U operaciji je oslobođeno približno 51&nbsp;km². == Rođeni == === 1. vijek p. n. e. === * [[43. p. n. e]] – [[Ovidije]], rimski pjesnik === 18. vijek === * [[1725]] – [[Abdulhamid I]], osmanlijski sultan === 19. vijek === * [[1828]] – [[Henrik Ibsen]], norveški dramaturg * [[1831]] – [[Isabel Burton]], britanska autorica putopisa === 20. vijek === * [[1915]] – [[Svjatoslav Rihter]], sovjetski pijanist * [[1919]] – [[Gerhard Barkhorn]], njemački pilot * [[1937]] – [[Krzysztof Kowalewski]], poljski glumac * [[1949]] – [[Josip Bozanić]], zagrebački nadbiskup i kardinal * [[1950]] – [[Albert Mächler]], [[Švicarska|švicarski]] [[biatlon]]ac * [[1957]] – [[Spike Lee]], američki režiser * [[1961]] – [[Jesper Olsen]], danski nogometaš * [[1974]] – [[Carsten Ramelow]], njemački nogometaš * [[1984]] – [[Fernando Torres]], španski nogometaš == Umrli == === 15. vijek === * [[1413]] – [[Henrik IV Engleski|Henrik IV]], engleski kralj === 19. vijek === * [[1894]] – [[Lajos Kossuth]], mađarski političar === 20. vijek === * [[1968]] – [[Carl Theodor Dreyer]], danski filmski režiser * [[1977]] – [[Sulejman Bajraktarević]], bosanskohercegovački putopisac, pjesnik i prepisivač [[Kur'an]]a * [[1996]] – [[Klara Abkar]], [[Armenija|armenska]] slikarica minijatura i pozlatarica === 21. vijek === * [[2004]] – [[Juliana od Holandije|Juliana I]], holandska kraljica * [[2015]] – [[Rajmund Likić]], bosanskohercegovački klarinetist i muzički pedagog == Praznici == {{Proširiti sekciju}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|20 March}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/march/20/ Na današnji dan (20. mart), ''BBC.co.uk''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230416161338/http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/march/20/ |date=16. 4. 2023}} {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/march-20/ Na današnji dan (20. mart), ''nytimes.com''] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Mart|*-20]] 48zzk2enlbfei3n07vkp38x0du7ec1n 0 4736 3823928 3808214 2026-04-04T08:38:37Z AnToni 2325 /* 20. vijek */ 3823928 wikitext text/x-wiki {{AprilKalendar}} '''2. april / travanj (2. 4)''' jest 92. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (93. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine ima još 273 dana. == Događaji == * [[1792]] – [[Američki dolar|Dolar]] ozakonjen kao novčana jedinica [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a. * [[1801]] – [[Britanija|Britanske]] snage pod vodstvom Horatija Nelsona porazile su [[Danska|dansku]] flotu u bici kod [[Kopenhagen]]a. * [[1860]] – U [[Torino|Torinu]] se sastao prvi italijanski Parlament. * [[1902.|1902]] - U [[Los Angeles|Los Angelesu]] otvoreno prvo kino "Electric Theatre". * [[1905]] – Otvoren željeznički tunel ispod [[Alpi|Alpa]] "Simplon" kojim su povezane [[Švicarska]] i [[Italija]]. * [[1917]] – Američki Kongres objavio rat carskoj Njemačkoj. * [[1930]] – [[Haile Selassie]] je proglašen carem [[Etiopija|Etiopije]], naslijedivši svoju rođakinju caricu Zauditu. * [[1940]] – [[Njemačka]] vojska okupirala [[Danska|Dansku]] i napala [[Norveška|Norvešku]]. * [[1944]] – Sovjetske trupe prešle rijeku [[Prut]] u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] i ušle u [[Rumunija|Rumuniju]]. * [[1960]] – [[Francuska]] potpisala sporazum s [[Madagaskar]]om i time Madagaskar postaje nezavisna država, nakon 64 godine francuske kolonijalne vladavine. * [[1970]] – [[Katar]] postao nezavisan od [[Engleska|Engleske]]. * [[1979]] – Zatvaranjem britanske vojne baze, [[Malta]] stekla punu nezavisnost čime je okončano gotovo 80 godina dugo britansko prisustvo na tom ostrvu. * [[1981]] – Predsjedništvo [[SFRJ]] proglasilo vanredno stanje na [[Kosovo|Kosovu]] zbog demonstracija albanskih studenata, koje su počele [[11. mart]]a pod parolom "Kosovo – republika". * [[1982]] – [[Argentina|Argentinske]] vojne snage iskrcale se na [[Folklandska ostrva]], britansku koloniju u Južnom Pacifiku, koji su čuvala 84 britanska marinca. * [[1999]] – Avioni [[NATO]]-a bombardirali centar [[Beograd]]a, prvi put od početka zračnih napada na ciljeve u SR Jugoslaviji [[24. mart]]a. * 1999 – Vlasti u [[Beograd]]u preuzele nezavisni radio [[B92]]. * [[2001]] – Predsjedavajući Predsjedništva BiH [[Jozo Križanović]] razriješio dužnosti zapovjednika Prvog gardijskog zbora hrvatske komponente Vojske Federacije BiH, generala Zlatana Miju Jelića i njegovog zamjenika Maria Bradaru. * 2001 – Čitanjem optužnice i saslušanjem drugooptuženog Mirsada Ćupine, pred Kantonalnim sudom u [[Mostar]]u počelo suđenje 13 mostarskih [[Bošnjak]]a optuženih za ratne zločine protiv ratnih zarobljenika počinjene u zgradi Četvrte osnovne škole u Mostaru, u vrijeme sukoba Hrvatskog Vijeća odbrane ([[HVO]]) i Armije BiH [[1993]]. godine. * 2001 – Bivši predsjednik Srbije i SR Jugoslavije i optuženi ratni zločinac [[Slobodan Milošević]] priznao da je [[SR Jugoslavija]] davala pomoć u oružju i municiji [[Srbi]]ma u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i u Hrvatskoj za vrijeme [[Rat u BiH|rata]]. * [[2002]] – Načelnici općina s hrvatskom većinom u Hercegovačko-neretvanskom kantonu podnijele krivične prijave protiv kantonalnog ministra finansija Alije Tipure i pomoćnika direktora Trezora HNK Ahmeta Bebanića zbog zloupotrebe položaja. * 2002 – Bivši premijer [[Kosovo|Kosova]] i bivši vioki funkcioner Demokratskog saveza Kosova (DSK) [[Bujar Bukoši]] osnovao Novu partiju Kosova (NPK). * 2002 – [[Izrael]]ski premijer [[Ariel Šaron]] izjavio da će dopustiti palestinskom lideru Jaseru Arafatu napuštanje njegovog štaba u Ramallahu jedino ako je "riječ o karti u jednom pravcu". * [[2003]] – Predsjedavajući Predsjedništva [[Bosna i Hercegovina|BiH]] [[Mirko Šarović]] podnio ostavku zbog afere izvoza oružja Vazduhoplovnog zavoda "Orao" iz [[Bijeljina|Bijeljine]] [[Irak]]u, koji je bio pod sankcijama [[UN]]-a. * 2003 – Američki predsjednik [[George W. Bush]] najavio sankcije pakistanskoj laboratoriji za nuklearna istraživanja jer je pomagala Sjevernoj Koreji u razvijanju nukearnog oružja. * [[2004]] – [[Haaški tribunal]] ([[ICTY]]) objelodanio optužnice protiv šestorice hrvatskih oficira i bivših zvaničnika u samozvanoj hrvatskoj republici Herceg Bosna (HR HB). == Rođeni == === 8. vijek === * [[747]] – [[Karlo Veliki]], franački kralj i car Svetog rimskog carstva === 18. vijek === * [[1725]] – [[Giacomo Casanova]], italijanski avanturist, ljubavnik i književnik === 19. vijek === * [[1805]] – [[Hans Christian Andersen]], danski pisac bajki * [[1838]] – [[Léon Gambetta]], francuski državnik i političar * [[1840]] – [[Emile Zola]], francuski književnik * [[1863]] – [[Henry van de Velde]], belgijski arhitekt i slikar * [[1878]] – [[Antun Dobronić]], hrvatski kompozitor * [[1879]] – [[Alexander Moisiu]], albansko-austrijski pozorišni glumac * [[1884]] – [[Gösta Adrian-Nilsson]], švedski slikar * [[1889]] – [[He Yingqin]], kineski političar * [[1891]] – [[Nils Dahlgren]], švedski glumac * [[1891]] – [[Max Ernst]], njemački umjetnik === 20. vijek === * [[1902]] – [[Mary Miles Minter]], američka glumica * [[1904]] – [[Karl-Ragnar Gierow]], švedski režiser i glumac * [[1914]] – Sir [[Alec Guinness]], britanski glumac * [[1927]] – [[Ferenc Puskas]], mađarski nogometaš * [[1928]] – [[Serge Gainsbourg]], francuski kantautor * [[1929]] – [[Hans Koschnick]], njemački političar * [[1932]] – [[Margarita Xhepa]], albanska glumica * [[1933]] – [[Gyorgy Konrad]], mađarski knjižeevnik * [[1939.]] ** [[Marvin Gaye]], američki pjevač ** [[Zoran Bečić]], bosanskohercegovački glumac * [[1941]] – [[Penelope Keith]], britanska glumica * [[1947]] – [[Emmylou Harris]], američka ''country'' pjevačica * [[1958]] – [[Emir Dizdarević]], [[BiH|bosanskohercegovački]] [[šah]]ovski [[velemajstor]] * [[1960]] – [[Matthias Jacob]], [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] [[biatlon]]ac i trostruki [[Spisak svjetskih prvaka u biatlonu|svjetski prvak]] * [[1961]] – [[Tommy Höglund]], [[Švedska|švedski]] [[biatlon]]ac * [[1964]] – [[Goran Karan]], hrvatski pjevač * [[1965]] – [[Rodney King]] * [[1966]] – [[Teddy Sheringham]], engleski nogometaš * [[1973]] – [[Åse Idland]], norveška [[biatlon]]ka. * [[1990.]] ** [[Miralem Pjanić]], [[BiH|bosanskohercegovački]] nogometaš ** [[Rina Mitsuhashi]], [[japan]]ska [[biatlon]]ka == Umrli == * [[1872]] – [[Samuel Finley Breese Morse]], američki slikar i izumitelj * [[1914]] – [[Paul von Heyse]], njemački književnik * [[1916]] – [[Oleg Lundstrem]], ruski dirigent i muzičar * [[1936]] – [[Gunnar Klintberg]], švedski glumac i režiser * [[1974]] – [[Georges Pompidou]], francuski političar, premijer ([[1962]]–[[1968]]), predsjednik ([[1969]]–[[1974]]) * [[1995]] – [[Hannes Alfvén]], švedski fizičar * [[2005]] – [[Papa Ivan Pavao II]], papa == Praznici == {{Proširiti sekciju}} * Svjetski dan svjesnosti o autizmu * Međunarodni dan dječije knjige == Vanjski linkovi == {{Commonscat|2 April}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/april/2 Na današnji dan (2. april), BBC.co.uk] {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/april-2/ Na današnji dan (2. april), nytimes.com] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Dani u godini|apr002]] 9gn01tsvi8aqssq5pphb5hmkebzy1il 0 4737 3823931 3817716 2026-04-04T08:39:50Z AnToni 2325 /* Umrli */ 3823931 wikitext text/x-wiki {{AprilKalendar}} '''3. april / travanj (3. 4)''' jest 93. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (94. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine ima još 272 dana. == Događaji == * [[1512]] – Turski [[sultan]] [[Bajazit II]] abdicirao u korist svog sina [[Selim I|Selima I]]. * [[1789]] – Američki vojskovođa [[George Washington]] položio zakletvu i tako postao prvi predsjednik [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a, nove države na sjevernoameričkom kontinentu. * [[1922]] – [[Josif Staljin]] naslijedio [[Vladimir Lenjin|Vladimira Lenjina]] na čelu [[SSSR]]-a. * [[1930]] – [[Ras Tafari]] postao car Haile Selasije I od Abisinije ([[Etiopija]]). * [[1936]] – Pogubljen [[Bruno Hauptmann]], otmičar i ubica sina američkog pilota [[Charles Lindbergh|Charlesa Lindbergha]]. * [[1945]] – U [[Skoplje|Skoplju]] otvoreno [[Makedonsko narodno pozorište]] sa predstavom [["Platon Krečet"]], sovjetskog pisca [[Aleksandar Kornejčuk|Aleksandra Kornejčuka]]; * [[1948]] – Predsjednik [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] [[Harry Truman]] potpisao [[Maršalov plan]] ekonomske pomoći poslijeratnoj [[Evropa|Evropi]]. * [[1953]] – Prvi put objavljen ''[[TV Guide (časopis)|TV Guide]]'', sjevernoamerički sedmični časopis o TV-programu. * [[1975]] – [[SSSR|Sovjetski]] velemajstor [[Anatolij Karpov]] postao 12. svjetski prvak u [[šah]]u nakon što je dotadašnji prvak [[Robert Bobby Fischer]] odbio prihvatiti uvjete Svjetske šahovske asocijacije ([[FIDE]]) za susret za svjetsku titulu. * [[1986]] – [[IBM]] predstavio [[PC Convertible]], prvi [[prijenosni računar]]. * [[1991]] – Vijeće sigurnosti [[UN]]-a izglasalo rezoluciju o prekidu vatre u [[Zalivski rat|Zalivskom ratu]] i zatražilo od [[Irak]]a da uništi oružje za masovno razaranje. * [[1992.]] ** "Srpske odbrambene snage" preuzele kontrolu nad [[Banja Luka|Banjom Lukom]]. ** Pred kasarnom "Mostarski bataljon" eksplodirao kamion cisterna napunjen eksplozivom, što označava početak rata u [[Mostar]]u, koji je više od mjesec dana bio izložen teroru rezervista [[JNA]] iz [[Crna Gora|Crne Gore]]. ** Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine dalo saglasnost za mobilizaciju teritorijalne odbrane u općinama koje to žele, a radi stabiliziranja političko-bezbjednosne situacije na njihovim područjima. ** Počinje mobilizacija TO-a u [[Livno|Livnu]] i [[Tuzla|Tuzli]]. ** Komunistički čelnik i predsjednik [[Albanija|Albanije]] [[Ramiz Alia]] podnio ostavku. * [[1995]] – Najmanje 150 pripadnika plemena Hutu, mahom žena i djece, masakrirano u jednom selu na sjeveroistoku [[Burundi]]ja. * [[1996.]] ** U prisustvu pomoćnika američkog državnog sekretara za Evropu i Kanadu, ambasadora Johna Kornbluma u Sarajevu formiran [[Forum Federacije BiH]]. ** U [[Avionska nesreća kod Dubrovnika 1996.|avionskoj nesreći]] u blizini [[Dubrovnik]]a poginulo je svih 35 putnika, među njima i [[Sjedinjene Američke Države|američki]] ministar trgovine [[Ron Brown (političar, 1941)|Ron Brown]]. * [[2000]] – Snage [[NATO]]-a u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] na [[Pale|Palama]] uhapsile jednog od čelnika [[bosanski Srbi|bosanskih Srba]] [[Momčilo Krajišnik|Momčila Krajišnika]] na osnovu tajne optužnice [[Haški tribunal|Haškog tribunala]]. * [[2002.]] ** Tužilaštvo [[ICTY]]-a, zbog nedostatka dokaza, zatražilo povlačenje optužnice protiv bosanskog Srbina [[Nenad Banović|Nenada Banovića]], kojeg je teretilo za zločine počinjene u logorima [[prijedor]]skog područja počinjene tokom 1992. godine. ** Palestinski čelnik [[Yasser Arafat]] odbio ponudu [[izrael]]skog premijera Ariela Sharona da napusti palestinsku teritoriju u jednom pravcu. * [[2003.]] ** U [[Strasbourg]]u državna zajednica [[Srbija i Crna Gora]] primljena u [[Vijeće Evrope]] ([[CoE]]), kao 45. zemlja članica te najstarije panevropske organizacije. ** [[Kongres SAD-a]] odobrio približno 80 milijardi [[američki dolar|dolara]] za finansiranje rata u [[Irak]]u. * [[2017]] – U eksploziji na stanici podzemne željeznice u Sankt Peterburgu poginulo najmanje deset osoba, a deseci su povrijeđeni. == Rođeni == === 13. vijek === * [[1245]] – [[Filip III, kralj Francuske|Filip III]], kralj Francuske === 14. vijek === * [[1367]] – [[Henrik IV Engleski]], engleski kralj === 18. vijek === * [[1715]] – [[William Watson (naučnik)|William Watson]], britanski ljekar i naučnik * [[1783]] – [[Washington Irving]], američki književnik i diplomat === 19. vijek === * [[1895]] – [[Mario Castelnuovo-Tedesco]], italijanski kompozitor === 20. vijek === * [[1922]] – [[Doris Day]], američka glumica i pjevačica * [[1924]] – [[Marlon Brando]], američki glumac * [[1930]] – [[Helmut Kohl]], njemački političar i državnik * [[1934]] – [[Jane Goodall]], britanska [[zoologija|zoologinja]], [[primatologija|primatologinja]] i [[antropologija|antropologinja]] * [[1941]] – [[Jasmina Musabegović]], bosanskohercegovačka spisateljica * [[1946]] – [[John Morton]], [[SAD|američki]] [[biatlon]]ac * [[1947]] – [[Milica Mićić Dimovska]], srpska književnica * [[1958]] – [[Alec Baldwin]], američki glumac * [[1961]] – [[Eddie Murphy]], američki glumac * [[1971.]] ** [[Jonathan Stark (teniser)|Jonathan Stark]], američki teniser ** [[Picabo Street]], američka alpska skijašica * [[1972]] – [[Jennie Garth]], američka glumica * [[1977]] – [[Alen Avdić]], bosanskohercegovački nogometaš * [[1984]] – [[Selina Gasparin]], švicarska [[biatlon]]ka * [[1985]] – [[Leona Lewis]], britanska pjevačica == Umrli == === 17. vijek === * [[1682]] – [[Bartolomé Esteban Murillo]], španski slikar === 19. vijek === * [[1897]] – [[Johannes Brahms]], njemački kompozitor === 20. vijek === * [[1991]] – [[Graham Greene]], britanski pisac * [[1993]] - [[Viktor Avbelj]], [[narodni heroj Jugoslavije]] * [[2000]] – [[Terrence McKenna]], američki pisac i filozof === 21. vijek === * [[2016]] – [[Cesare Maldini]], [[italija]]nski [[nogomet]]aš i trener * [[2016]] – [[Lola Novaković]], srbijanska i jugoslavenska pjevačica * [[2024]] – [[Veljko Bulajić]], jugoslavenski, crnogorski i hrvatski režiser * [[2025]] – [[Margarita Xhepa]], albanska glumica == Praznici == {{Proširiti sekciju}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|3 April}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/april/3 Na današnji dan (3. april), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/april-3/ Na današnji dan (3. april), ''nytimes.com''] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Dani u godini|apr003]] au08acpq8r0nd79wjka4w4uy8jm5ahb 0 4753 3823961 3818762 2026-04-04T09:23:22Z AnToni 2325 /* 21. vijek */ 3823961 wikitext text/x-wiki {{AprilKalendar}} '''20. april / travanj (20. 4)''' jest 110. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (111. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još je 255 dana. == Događaji == * [[1534]] – Francuski navigator [[Jacques Cartier]] počeo putovanje sa zadatkom da kod ostrva [[Newfoundland]]a otkrije osnove ribolova. On je na ovom putovanju našao područja koja će kasnije biti Nova Francuska (dijelovi Kanade i SAD-a). * [[1919]] – U [[Beograd]]u počeo [[Prvi osnivački kongres SRPJ(k)|Prvi osnivački kongres]] [[Socijalistička radnička stranka Jugoslavije (komunisti)|Socijalističke radničke partije Jugoslavije (komunista)]]. * [[1999]] – Masakr u Srednjoj školi Columbine u [[Littleton (Colorado)|Littletonu]] u [[Colorado|Coloradu]]; poginulo 12 učenika u dobi između 14 i 18 godina, jedan profesor te 17-godišnji i 18-godišnji počinoci masakra [[Dylan Klebold]] i [[Eric Harris]]. == Rođeni == === 19. vijek === * [[1805]] – [[Franz Xaver Winterhalter]], njemački portretist i litograf * [[1808]] – [[Napoleon III]], francuski car * [[1818]] – Heinrich Göbel, njemačko-američki izumitelj * [[1889]] – [[Adolf Hitler]], nacionalsocijalistički vođa * [[1893]] – [[Joan Miró]], španski likovni umjetnik, predstavnik [[nadrealizam|nadrealizma]] === 20. vijek === * [[1923]] – [[Tito Puente]], američki muzičar * [[1929]] – [[Bob Brown]], američki pjevač * [[1939.]] ** [[Gro Harlem Brundtland]], [[norveška]] političarka ** [[Shozo Okuyama]], japanski biatlonac * [[1941]] – [[Ryan O'Neal]], američki glumac * [[1943]] – [[John Eliot Gardiner]], britanski dirigent * [[1949]] – [[Jessica Lange]], američka glumica * [[1950]] – [[Aleksandar Lebed]], ruski političar i general * [[1951.]] ** [[Takashi Shibata]], [[japan]]ski olimpijski [[biatlon]]ac ** [[Luther Vandross]], američki pjevač * [[1954]] – [[Sead Begović]], [[Hrvatska|hrvatski]] [[književnik]] * [[1955]] – [[Manuel García (biatlonac)|Manuel García]], [[Španija|španski]] [[biatlon]]ac * [[1961]] – [[Nicholas Lyndhurst]], [[Engleska|engleski]] glumac * [[1969]] – [[Felix Baumgartner]], [[Austrija|austrijski]] padobranac i BASE-skakač * [[1972]] – [[Svjetlana Išmuratova]], ruska biatlonka * [[1974]] – [[Ognjen Tadić]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[političar]] * [[1996]] – [[Anže Lanišek]], [[Slovenija|slovenski]] [[skijaš-skakač]] === 21. vijek === * [[2001.]] ** [[Sanita Buliņa]], [[Latvija|latvijska]] [[biatlon]]ka ** [[Sandra Buliņa]], [[Latvija|latvijska]] [[biatlon]]ka == Umrli == === 15. vijek === * [[1472]] – [[Leon Battista Alberti]], italijanski humanist, pisac, matematičar, kriptograf i arhitekt === 20. vijek === * [[1918]] – [[Karl Ferdinand Braun]], njemački [[fizičar]] === 21. vijek === * [[2011]] – [[Jean-Claude Viry]], [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac * [[2018]] – [[Roy Bentley]], engleski nogometaš i trener == Praznici == * Međunarodni dan zaštite od buke == Vanjski linkovi == {{Commonscat|20 April}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/april/20 Na današnji dan (20. april), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/april-20/ Na današnji dan (20. april), ''nytimes.com''] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Dani u godini|apr020]] iv71g8jbgo7ln1ygaw9onwjdc15nvyi 0 4878 3823957 3740333 2026-04-04T09:21:54Z AnToni 2325 /* 21. vijek */ 3823957 wikitext text/x-wiki {{JuliKalendar}} '''13. juli / srpanj (13. 7)''' jest 194. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (195. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine još je 171 dan. == Događaji == * [[1841]] – Potpisana [[Londonska konvencija o moreuzima]] koja je zatvorila [[Turski moreuzi|turske moreuze]] ([[Bosfor]] i [[Dardaneli]]), koji povezuju [[Crno more]] s [[Sredozemno more|Mediteranom]], za sve ratne brodove, osim onih sultanovih saveznika tokom rata. * [[1878]] – Potpisan [[Berlinski sporazum (1878)|Berlinski sporazum]] kojim su glavne sile restrukturirale mapu [[Balkan]]a. * [[1930]] – U [[Hamburg]]u počela [[Šahovska olimpijada 1930.|Treća šahovska olimpijada]], na kojoj je učestvovalo 18 država. == Rođeni == === 1. vijek p. n. e. === * [[100. p. n. e.|100. p. n. e]] – [[Gaj Julije Cezar]], rimski vojskovođa, pisac i diktator === 19. vijek === * [[1841]] – [[Otto Wagner]], austrijski arhitekt === 20. vijek === * [[1927]] – [[Silvio Francesco]], italijanski pjevač * [[1940]] – [[Mirko Marjanović (pisac)|Mirko Marjanović]], bosanskohercegovački i hrvatski pripovjedač, romanopisac, književni i likovni kritičar * [[1942]] – [[Harrison Ford]], američki glumac * [[1944]] – [[Hansjörg Knauthe]], [[Istočna Njemačka|istočnonjemački]] [[biatlon]]ac * [[1954]] – [[Sezen Aksu]], turska pjevačica * [[1971]] – [[Ivana Boban]], hrvatska glumica * [[1974]] – [[Sandra Lončarić]], hrvatska glumica * [[1985]] – [[Guillermo Ochoa]], meksički nogometni golman * [[1995]] – [[Emir Sulejmanović]], bosanskohercegovački košarkaš === 21. vijek === * [[2002]] – [[Konstantina Charalampidou]], [[grčka]] [[biatlon]]ka * [[2007]] – [[Lamine Yamal]], španski nogometaš == Umrli == * [[1921]] – [[Gabriel Lippmann]], francuski fizičar * [[1934]] – [[Mary E. Byrd]], američka astronomkinja i pedagog * [[1943]] – [[Ivan Goran Kovačić]], hrvatski književnik * [[1954]] – [[Frida Kahlo]], meksička likovna umjetnica * [[2013]] – [[Cory Monteith]], kanadski pjevač i glumac * [[2024]] – [[Shannen Doherty]], američka glumica * [[2025]] – [[Muhammadu Buhari]], [[Nigerija|nigerijski]] [[general]] i državnik, sedmi i 15. [[predsjednik Nigerije]] == Praznici == {{Proširiti sekciju}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|13 July}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/july/13/ Na današnji dan (13. juli), ''BBC.co.uk''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060630202427/http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/july/13/ |date=30. 6. 2006}} {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/july-13/ Na današnji dan (13. juli), ''nytimes.com''] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Dani u godini|juli013]] shok6bkmlhf6oi21p0j24cz3imarweq 0 4992 3823951 3805322 2026-04-04T09:16:01Z AnToni 2325 /* Rođeni */ 3823951 wikitext text/x-wiki {{OktobarKalendar}} '''4. oktobar / listopad (4. 10)''' jest 277. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (278. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine ima još 88 dana. == Događaji == * [[1945]] – Osnovan [[FK Partizan]] == Rođeni == === 14. vijek === * [[1379]] – [[Henrik III, kralj Kastilje|Henrik III]], kralj Kastilje === 16. vijek === * [[1550]] – [[Karlo IX Švedski|Karlo IX]], švedski kralj === 17. vijek === * [[1626]] – [[Richard Cromwell]], engleski državnik i protektor lordova === 19. vijek === * [[1822]] – [[Rutherford B. Hayes]], američki političar i predsjednik * [[1892]] – [[Engelbert Dollfuß]], austrijski kancelar i diktator * [[1895]] – [[Buster Keaton]], američki glumac === 20. vijek === * [[1924]] – [[Charlton Heston]], američki glumac * [[1928]] – [[Milorad Ekmečić]], [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] i [[Srbija|srpski]] [[historičar]] * [[1933]] – [[Latinka Perović]], srbijanska historičarka i političarka * [[1936]] – [[Slavica Jukić]], hrvatska glumica * [[1939]] – [[Jackie Collins]], britanska književnica * [[1941]] – [[Anne Rice]], američka književnica * [[1946]] – [[Susan Sarandon]], američka glumica * [[1949]] – [[Armand Assante]], američki glumac * [[1959]] – [[Chris Lowe]], britanski pjevač * [[1963]] – [[Charlotte Link]], njemačka književnica * [[1970]] – [[Olga Kusenkowa]], ruska atletičarka i pobjednica Olimpijskih igara * [[1975]] – [[Kate Winslet]], britanska glumica * [[1976]] – [[Alicia Silverstone]], američka glumica * [[1994]] – [[Aljona Makarova]], ruska i od 2020. [[Moldavija|moldavska]] [[biatlon]]ka == Umrli == * [[1497]] – [[Ivan Aragonski i Kastiljski|Ivan, princ od Asturije]] * [[1669]] – [[Rembrandt]], holandski slikar * [[1970]] – [[Janis Joplin]], američka pjevačica * [[1988]] – [[Zlatko Grgić]], hrvatski autor crtanih filmova i karikatura == Praznici == * [[Svjetski dan životinja]] == Vanjski linkovi == {{Commonscat|4 October}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/october/4 Na današnji dan (4. oktobar), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/october-4 Na današnji dan (4. oktobar), ''nytimes.com''] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Oktobar|*-04]] dfibsnnmhze5eph3l1wu8h8c68egpek 0 5057 3823968 3769129 2026-04-04T09:24:47Z AnToni 2325 /* Rođeni */ 3823968 wikitext text/x-wiki {{DecembarKalendar}} '''6. decembar / prosinac (6. 12)''' jest 340. dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (341. u [[prestupna godina|prestupnoj godini]]). Do kraja godine ima još 25 dana. == Događaji == * [[2013]] – Objavljen drugi dio [[Preliminarni rezultati popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|preliminarnih rezultata po općinama i naseljima]] [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|Popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.]] u kojima su izneseni podaci o broju stanovnika po naseljima, broju domaćinstava i broju popisanih stanova u svim općinama Bosne i Hercegovine.<ref name="preliminari_6dec">[http://fzs.ba/PopisNaseljenaM.pdf Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine: ''Preliminarni rezultati po naseljima u općinama Federacije Bosne i Hercegovine'' Sarajevo 6. decembar 2013.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141222005353/http://fzs.ba/PopisNaseljenaM.pdf |date=22. 12. 2014}}</ref> == Rođeni == === 17. vijek === * [[1645]] – [[Maria de Dominici]], malteška slikarica, skulptorica i časna sestra === 19. vijek === * [[1848]] – [[Johann Palisa]], austrijski astronom === 20. vijek === * [[1932]] – [[Nasiha Kapidžić-Hadžić]], bosanskohercegovački pjesnik, prozni pisac i urednik * [[1942]] – [[Peter Handke]], [[Austrija|austrijski]] književnik i prevodilac * [[1949]] – [[Vlado Pravdić]], muzičar i član grupe [[Bijelo dugme]] * [[1958]] – [[Sead Seyo Čizmić]], bosanskohercegovački umjetnik. Član likovne grupe [[Zvono]] * [[1981]] – [[Marijana Mikulić]], bosanskohercegovačka i hrvatska glumica * [[1997]] – [[Jelena Čirkova]], ruska i od 2020. [[Rumunija|rumunska]] [[biatlon]]ka == Umrli == * [[1658]] – [[Baltasar Gracián y Morales]], španski pisac i mislilac * [[1868]] – [[August Schleicher]], njemački lingvist * [[1889]] – [[Jefferson Davis]], američki političar, vođa Konfederacije u Američkom građanskom ratu * [[1905]] – [[Margaret Mayall]], američka astronomkinja * [[1924]] – [[Klara Zamenhof]], poljska esperantistica * [[1989]] – [[Ćamil Sijarić]], [[bosanskohercegovački]] književnik * [[2017]] – [[Johnny Hallyday]], pravog imena Jean-Philippe Smet, francuski rok-muzičar i glumac * [[2019]] – [[Stojanka Mutafova]], bugarska glumica * [[2022.]] ** [[Miha Baloh]], jugoslavenski i slovenski glumac ** [[Ichirou Mizuki]], japanski anison pjevač, kompozitor, ''seiyuu'', glumac == Praznici == * [[Dan nezavisnosti (Finska)|Dan nezavisnosti]] [[Finska|Finske]] * Dan Ustava (Španija) * Dan Oružanih snaga (Ukrajina) * [[Sveti Nikola (blagdan)|Sveti Nikola]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|6 December}} * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/december/6 Na današnji dan (6. decembar), ''BBC.co.uk''] {{en simbol}} * [http://learning.blogs.nytimes.com/on-this-day/december-6 Na današnji dan (6. decembar), ''nytimes.com''] {{en simbol}} {{Mjeseci}} [[Kategorija:Decembar|*-06]] g0zgn0qv3fimabow85pp2skh3k40v8f 0 5096 3824041 3748476 2026-04-04T11:26:02Z Panasko 146730 clean up, replaced: Osmanlijsko carstvo → Osmansko Carstvo, Osmansko carstvo → Osmansko Carstvo using [[Project:AWB|AWB]] 3824041 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} '''Turcizam''' je [[tuđice|tuđica]] u jednom jeziku porijeklom iz [[turski jezik|turskog jezika]], koji je uticao na sve jezike prostora na kome se rasprostiralo [[Osmansko Carstvo]] u srednjem vijeku. Budući da turski sadrži glasove kojih u [[bosanski jezik|bosanskom]] nema, pri posuđivanju je došlo do nekih glasovnih promjena, koje se uglavnom svode na prilagođavanje turskih glasova ''ö'', ''ü'', ''ı'' kojih nema u bosanskom. Neke riječi su dobile nastavke da bi odgovarale bosanskim imenicama ženskog roda (npr. ''čarapa'', ''kula'', ''kutija'', ''rakija''). == Primjeri turcizama == * ''bakar'' < tur. ''bakır'' * ''boja'' < tur. ''boya'' * ''bubreg'' < tur. ''böbrek'' * ''budala'' < tur. ''budala'' * ''čarapa'' < tur. ''çorap'' * ''čelik'' < tur. ''çelik'' * ''dućan'' < tur. ''dükkân'' * ''džep'' < tur. ''cep'' * ''jastuk'' < tur. ''yastık'' * ''jogurt'' < tur. ''yoğurt'' * ''kat'' < tur. ''kat'' * ''kula'' < tur. ''kule'' * ''kutija'' < tur. ''kutu'' * ''majmun'' < tur. ''maymun'' * ''pamuk'' < tur. ''pamuk'' * ''pekmez'' < tur. ''pekmez'' * ''pilić'' < tur. ''piliç'' * ''rakija'' < tur. ''rakı'' * ''sapun'' < tur. ''sabun'' * ''sat'' < tur. ''saat'' * ''šećer'' < tur. ''şeker'' * ''temelj'' < tur. ''temel'' * ''torba'' < tur. ''torba'' == Vanjski linkovi == * [https://www.youtube.com/watch?v=QXfIv_e4QPk Sličnost turskog i bosansko&srpsko jezika] na [[YouTube]] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Turski jezik]] fnjg8u27s7odk2wr6q0vz70jgatesug 0 5151 3824059 3822986 2026-04-04T11:43:30Z Panasko 146730 clean up, replaced: Osmanskog carstva → Osmanskog Carstva using [[Project:AWB|AWB]] 3824059 wikitext text/x-wiki [[Slika:Ottoman Empire (1609).png|mini|200x200piksel|Ejaleti Osmanskog Carstva 1609.]] '''Begler-beg'''<ref>{{Cite web|url=https://www.islam.ba/pojmovnik/b/beg-1|title=Beg|last=BiH|first=Islamska zajednica u|website=www.islam.ba|language=bs|access-date=19. 3. 2026}}</ref> ({{tr|beylerbeyi}} = "beg begova") titula je u [[Osmansko Carstvo|Osmanskom Carstvu]] koju je nosio namjesnik [[ejalet]]a, [[pašaluk]]a, odnosno [[beglerbegluk]]a, što označava pokrajinu. Početkom vladavine [[Murat I|Murata I]] (1362–1389), kada se država [[Osmanlije|Osmanlija]] proširila na [[Balkansko poluostrvo]], stvorena je prva veća vojnoupravna zajednica – begler-begluk ili ejalet [[Rumelija]]. Za vrijeme [[Bajazit I|Bajazita I]] (1389–1402) u azijskom dijelu Carstva osnovan je begler-begluk [[Anadolija]]. Daljim širenjem države obrazovan je niz begler-begluka. Oko 1600. bilo ih je 22, a krajem 17. stoljeća više od 40 u [[Azija|Aziji]], [[Evropa|Evropi]] i [[Afrika|Africi]]. Na čelu begler-begluka bio je begler-beg ili namjesnik u rangu [[paša|paše]] s dva ili tri konjska repa, pa odatle potječe naziv ''paša'' za njega, a za begler-begluk ''pašaluk''. Begler-bega je postavljala i smjenjivala centralna vlast. Zapovijedao je vojskom, prije svega [[spahija]]ma, koja je držana na njegovoj teritoriji. Osim toga, u miru i u ratu izdržavao je kontingent vojnika. U vojnoupravnom pogledu bili su mu podređeni [[sandžak-beg|sandžak-bezi]], koji su bili obavezni da mu na poziv dovedu vojsku ''[[Sandžak (upravna jedinica)|sandžaka]]'' (okruga). Begler-begov zamjenik zvao se ''ćehaja'', a pomoćnici ''munla'' (vrhovni sudija), ''reis-efendi'' ([[kancelar]]) i ''defterdar'' (šef finansija). Za rješavanje važnijih pitanja sazivao je ''divan'' (vijeće). [[Bosanski pašaluk|Bosanski beglerbegluk]] osnovan je u septembru 1580. Zemlje s prostora bivše [[Jugoslavija|Jugoslavije]] potpadale su pod Rumelijski, Budimski, Temišvarski, Bosanski, Egerski i Kaniški begler-begluk. Pogranični begler-begluci (Budimski, Temišvarski i Bosanski) imali su veće vojne kompetencije. Poslije reformi [[Mahmud II|Mahmuda II]] begler-beg se nazivao ''valija'', a begler-begluk ''[[vilajet]]''. == Također pogledajte == * [[Beg]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * https://www.anali-ghb.com/index.php/aghb/article/view/320 * https://jezikoslovac.com/word/9eik * https://referenceworks.brill.com/display/entries/EIEO/SIM-1353.xml {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Osmansko Carstvo]] [[Kategorija:Titule]] cvr2fqrlabhloime05nv40b6auzcgh1 0 5695 3824063 3798364 2026-04-04T11:44:47Z Panasko 146730 clean up, replaced: .) → ), . - → - (2), {{sultani}} → {{Sultani}} using [[Project:AWB|AWB]] 3824063 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Veličanstvo | Ime = Osman I | Nasljeđivanje = [[Sultani Osmanskog Carstva|Sultan Osmanskog Carstva]] | Slika = Sultan Gazi ʻUthmān Han I - السُلطان الغازي عُثمان خان الأوَّل.png | Opis slike = | Vladavina = 17. januar 1299 - 9. august 1326. | Prethodnik = [[Ertuğrul Gazi]] | Nasljednik = [[Orhan]] | Supružnik = [[Gospa Malhun|Gospa Malhun Rabija Bal]] | Dinastija = [[Osmanlije]] | Otac = [[Ertuğrul Gazi]] | Majka = [[Halime Hatun]] | Datum rođenja = {{Datum rođenja|1258|2|13}} | Datum smrti = {{Datum smrti i godine|1326|8|9|1258|2|13}} ||Djeca= {{Plainlist| * [[Sultanija Fatma]] * [[Sultan Orhan]] * [[Princ Pazarli]] * [[Princ Coban]] * [[Princ Hamid]] * [[Princ Alaeddin]] * [[Princ Melik]] * [[Princ Savci]] }} }} '''Osman I''' ([[Osmanski turski jezik|osmanski turski]]: عثمان غازى‎, ''Osman Ghazi''; 13. februar 1258 – 9. august 1326) bio je vođa Turaka i osnivač [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] (tada poznato kao Osmanski bejluk ili emirat)<ref>{{Cite web|title = Osman I {{!}} Ottoman sultan|url = http://www.britannica.com/biography/Osman-I|website = Encyclopedia Britannica|access-date = 19. 2. 2016}}</ref><ref>{{Cite web|url =http://www.osmanli700.gen.tr/english/sultans/01index.html|title =OTTOMAN WEB SITE - OSMAN GAZI|work=osmanli700.gen.tr||access-date=25. 11. 2015|language = en}}</ref>. Država, nazvana po njemu, će preovladati kao svjetska imperija gotovo šest stoljeća. Njegova dinastija će vladati Osmanskim Carstvom do [[Ukidanje Osmanskog sultanata|ukidanja Osmanskog Carstva]] i proglašenja [[Turska|Republike Turske]] 1923. Osman je proglasio nezavisnost svoje male kneževine od [[Rumski sultanat|seldžučkog Rumskog sultanata]] 17. januara 1299. Osmanlijska kneževina je bila jedna od mnogih [[Anadolijski bejluci|malih turskih kneževina]] u Anadoliji nakon raspada Rumskog sultanata. [[Mongolske invazije i osvajanja|Mongolska invazija]] je gurnula mnoge muslimane prema Osmanovoj kneževini čime je Osmanova moć ubrzo porasla. == Biografija == Osman postaje vođa svog malehnog plemena poslije smrti oca [[Ertuğrul Gazi|Ertugrula]] 1281. Cijela njegova tadašnja teritorija čini malehno selo [[Sogut]] koje se nalazi na granici [[Bizant]]a i seldžučkog rumskog sultanata. Iz tog sela su se vršili povremeni pljačkaški napadi na bizantijsku teritoriju. Da li se to selo nalazila unutar granica Bizantije ili ne to danas niko nije u stanju sa sigurnošću tvrditi, ali do definitivnog nastanka države dolazi u trenutku kada lokalni bizantijski vojni zapovjednik priznaje Osmana za svog vladara u zamjenu za položaj [[vezir]]a. Zbog tako izražene prvobitne pomoći djeca tog [[Grci|Grka]] su postala praktično nedodirljiva pa su obavljala poslove vezira [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] do pada [[Konstantinopol]]a. Iznenađujuće teritorijalno napredovanje ove male grupe Turaka je poslije 15 godina stiglo da nesposobnog bizantijskog cara [[Andronik II|Andronika II]] koji se početkom [[14. vijek]]a odlučuje bez [[novac|novca]] unajmiti plaćeničku vojsku koja pobjeđuje [[Turci|Turke]] do trenutka svoje pobune koja ostavlja [[Anadolija|Malu Aziju]] na milost i nemilost Osmanu. Ipak svi veći tamošnji gradovi su bili veoma dobro utvrđeni tako da niti jedan nije pao prije smrti Osmana I koji je naslijeđen od svog sina [[Orhan]]a. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20140811191849/http://ottomanempire.org.uk/sultan-osman-gazi/ http://ottomanempire.org.uk, sultan Osman gazi, arhivirana stranica en.] * [http://www.britannica.com/biography/Osman-I http://www.britannica.com, Osman I] {{S-start}} {{Redoslijed| |prije =[[Ertuğrul Gazi|Ertuğrul]] |naslov=[[Osmansko Carstvo|Vladar Osmanskog Carstva]] <br> (1288 - 1326) |poslije= [[Orhan|Orhan I]] }} {{S-end}} {{Sultani}} {{Commonscat}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Sultani Osmanskog Carstva|Osman I]] [[Kategorija:Rođeni 1285.]] [[Kategorija:Umrli 1326.]] fw2uf3343s0xy635eypvywx05vz8n8q 0 5696 3824070 3798365 2026-04-04T11:53:04Z Panasko 146730 clean up, replaced: .) → ) (4), . - → - (5), {{sultani}} → {{Sultani}} using [[Project:AWB|AWB]] 3824070 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Veličanstvo | Ime = Orhan | Nasljeđivanje = [[Sultani Osmanskog Carstva|Sultan Osmanskog Carstva]] | Slika = Sultan Gazi Orḫan Han - السُلطان الغازي أورخان خان.jpg | Opis slike = | Vladavina = 9. august 1326 - 17. mart 1362. | Prethodnik = [[Osman I]] | Nasljednik = [[Murat I]] | Supružnik = {{Plainlist| * [[Asporça]] * [[Gospa Nilüfer]] * [[Teodora Kantakuzen]] * [[Eftandise]] }} | Dinastija = [[Osmanlije]] | Otac = [[Osman I]] | Majka = [[Gospa Malhun|Gospa Rabia Bala Malhun]] | Datum rođenja = {{Datum rođenja|1281|7|5}} | Datum smrti = {{Datum smrti i godine|1362|3|17|1281|7|5}} ||Mjesto rođenja= [[Sogut]], [[Anadolija]] |Mjesto smrti= [[Bursa]], [[Osmansko Carstvo]] }} '''Orhan''' ([[Osmanski turski jezik|osmanski turski]]: اورحان غازی‎; 5. juli 1281 - 17. mart 1362) bio je [[Sultani Osmanskog Carstva|sultan Osmanskog Carstva]] (tada poznatog kao Osmanski bejluk ili emirat) od 1326. do 1362.<ref>{{Cite web|title = Orhan {{!}} Ottoman sultan|url = http://www.britannica.com/biography/Orhan|website = Encyclopedia Britannica|access-date = 19. 2. 2016}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.osmanli700.gen.tr/english/sultans/02index.html|title=OTTOMAN WEB SITE - ORHAN GAZA|website=www.osmanli700.gen.tr|access-date=19. 2. 2016}}</ref> Na početku svoje vladavine, Orhan se fokusirao na osvajanje sjeverozapadne [[Anadolija|Anadolije]]. Većina tog područja bila je pod bizantijskom vlašću ali je on pobijedio bizantijskog cara [[Andronik III|Andronika III]] u [[Bitka kod Pelekanona|bici kod Pelekanona]]. Orhan je iskoristio seriju građanskih ratova koji su izbili tokom vladavine bizantijskog cara [[Ivan V Paleolog|Ivana V Paleologa]]. U [[Bizantijski građanski rat (1341 - 1347)|Bizantijskom građanskom ratu]] (1341–1347) [[Ivan VI Kantakouzen]] je dao svoju kćerku Teodoru Orhanu za ženu i Trakiju u zamjenu za osmanlijske vojnike koji su ratovali protiv cara. U [[Bizantijski građanski rat (1352 - 1357)|Bizantijskom građanskom ratu]] (1352–1357) Kantakouzen je koristio osmanlijske vojnike protiv Ivana V Paleologa u zamjenu za [[dvorac Çimpe]]. Kada je veliki zemljotres pogodio [[Galipolje (poluostrvo)|Galipolje]] dvije godine kasnije, Orhanov sin [[Sulejman paša (sin sultana Orhana)|Sulejman paša]] je [[Pad Galipolja|zauzeo Galipolje]] čime su Osmanlije dobili snažan mostobran prema kontinentalnoj Evropi. == Vladavina == Orhan je postao sultan 1326. nakon smrti oca [[Osman I|Osmana I]]. Vladavinu otpočinje s najboljim mogućim znakom, osvajanjem grada [[Bursa|Burse]] kojeg je njegov otac, osnivač [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] čekao desetak godina. Odmah po osvajanju grada Orhan ga je odredio za [[Glavni grad|prijestolnicu]] iz koje će se vladati Carstvom do osvajanja [[Konstantinopolj]]a. Poslije tog velikog uspjeha pojavio se kratkotrajni problem promjenom vlasti u [[Bizantijsko Carstvo|Bizantijskom Carstvu]] kada novi vladar postaje sposobni [[Andronik III]]. U vrijeme tamošnje promjene vlasti svi Bizantski gradovi u [[Anadolija|Maloj Aziji]] su se nalazili pod opsadom kad su počeli i pljačkaški pohodi na [[Balkan]]. Azijska ofanziva Andronika III je bila potučena, ali su sličnu sudbinu doživjeli i pohodi Orhanove vojske na Balkan. Smrću tamošnjeg [[car]]a u Bizantu dolazi do [[Građanski rat|građanskog rata]], što Orhan iskorištava u svojim osvajanjima. Nekoliko godina prije smrti Orhana, [[Zemljotres|potres]] je uništio [[Galipolje (grad)|Galipolje]] 1354, što iskorištava njegov sin [[Sulejman paša]], koji osvaja galipoljsku i još nekoliko okolnih tvrđava i tako stvara mostobran za Balkan. U trenutku smrti 1362. on prepušta svom sinu [[Murat I|Muratu I]] državu koja je [[Aneksija|anektirala]] cijelu bizantsku teritoriju u [[Azija|Aziji]] osim grada Filadelfije plus mostobran za evropska osvajanja. Po tadašnjem turskom zakonu u trenutku stupanja na vlast [[Murat I]] pogubljuje svog brata i uspješnog generala Sulejman pašu. = Reference = {{Refspisak|}} {{S-start}} {{Redoslijed| |prije =[[Osman I]] |naslov=[[Osmansko Carstvo|Vladar Osmanskog Carstva]] (1326 - 1362) |poslije= [[Murat I]] }} {{S-end}} {{Sultani}} {{Commonscat}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Sultani Osmanskog Carstva|Orhan I]] [[Kategorija:Rođeni 1281.]] [[Kategorija:Umrli 1362.]] nw1duuhyqpwm5n66xqun1pxqkk0s82q 0 5745 3824052 3803087 2026-04-04T11:33:08Z Panasko 146730 clean up, replaced: Osmansko carstvo → Osmansko Carstvo, Osmanskog carstva → Osmanskog Carstva, .) → ) (2) using [[Project:AWB|AWB]] 3824052 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Albanian vilayet.jpg|mini|desno|Četiri vilajeta Osmanskog Carstva iz 1878: ''Kosova'', ''İşkodra'', ''Manastır'' i ''Yanya'']] '''Prizrenska liga''' ({{jez-sq|Lidhja Shqiptare e Prizrenit}}), također '''Liga za odbranu prava albanskog naroda''' ({{jez-sq|Lidhja për mbrojtjen e të drejtave te kombit Shqiptar}})<ref name="Bogdanović">{{Cite web |url=http://www.kosovo.net/sk/rastko-kosovo/istorija/knjiga_o_kosovu/bogdanovic-kosovo_2.html |title=Dimitrije Bogdanović, Knjiga o Kosovu |access-date=21. 12. 2015 |archive-date=10. 11. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231110193001/http://www.kosovo.net/sk/rastko-kosovo/istorija/knjiga_o_kosovu/bogdanovic-kosovo_2.html |url-status=dead }}</ref> je bilo političko udruženje [[Albanci|albanskih]] intelektualaca, osnovano [[10. juni|10. juna]] [[1878.]] u [[Prizren]]u u [[Kosovski vilajet|Kosovskom vilajetu]] (danas na [[Kosovo|Kosovu]]) sa ciljem da se osnuju autonomna područja sa većinskim albanskim stanovništvom na području tadašnjeg [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]].<ref name="batakovic">Dušan Bataković: [http://www.rastko.org.rs/kosovo/istorija/kosovo_chronicles/kc_part2b.html The Kosovo Chronicles. (Kapitel "The Albanian League")] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140111190309/http://www.rastko.org.rs/kosovo/istorija/kosovo_chronicles/kc_part2b.html |date=11. 1. 2014 }}. Beograd, 1992.</ref> == Historijske prilike == [[Datoteka:Ernst-Ravenstein-Balkans-Ethnic-Map-1880.jpg|mini|desno|Etnička karta Albanaca na Balkanu iz 1880.]] Potpisivanjem [[Sanstefanski mir|Sanstefanskog mira]] nakon zavšetka [[Rusko-turski rat (1877–78)|Rusko-turskog rata]] 1878, područja sa albanskom većinom, bila su podijeljena na susjedne slavenske zemlje: [[Kraljevina Srbija|Kraljevinu Srbiju]] (gradovi [[Niš]], [[Pirot]], [[Leskovac]] i [[Vranje]]), [[Kneževina Crna Gora|Kneževinu Crnu Goru]] (područja oko gradova [[Gusinje]] i [[Plav]]), te područja [[Epir]]a, koje je trebalo pripasti [[Kraljevini Grčka|Kraljevini Grčkoj]]. Osnivanjem Prizrenske lige, pokušalo se spriječiti dalje osvajanje vlasti na ovim teritorijama. Proglasom ilegalnog [[Centralni komitet za odbranu i prava albanskog naroda|Centralnog komiteta za odbranu i prava albanskog naroda]], saveza prominentnih Albanaca u [[Istanbul]]u 30. maja 1878. istaknuto je: {{Citat|Mi ne zahtijevamo ništa više, nego da sa našim susjedima Crnom Gorom, Srbijom, Grčkom i Bugarskom živimo u miru. Mi ne zahtijevamo i ne želimo ništa od njih: ali smo čvrsto odlučni da zadržimo ono što nam pripada. Albansku zemlju treba ostaviti Albancima.}} == Osnivanje == [[Datoteka: League of Prizren building.jpg|mini|desno|Zgrada u Prizrenu u kojoj je formirana Prizrenska liga.]] Sa ciljem organizovanja otpora na zauzetim područjima susjednih zemalja, ''Središnji komitet'' je sazvao sastanak 10. juna 1878. u prizrenskoj [[Mehmedpašina džamija|Bajrakli-džamiji]].<ref name="Bogdanović"/><ref name="batakovic"/> Na tom sastanku je organizovana tzv. ''Albanska liga'' (''Prizrenska liga''), čiji su vanjskopolitički ciljevi bili spriječavanje zauzimanja područja pod albanskom većinom, vraćanje područja pod osmanskom okupacijom, te slanje delegacije na [[Berlinski kongres]] i stvaranje autonomije na područjima [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] na dijelovima naseljenim Albancima. Za područja zauzeta od strane [[Kraljevina Srbija|Kraljevine Srbije]] se odustalo od vraćanja, a vojne jedinice Prizrenske lige branile su područja koja su pripala [[Kneževia Crna Gora|Kneževini Crnoj Gori]], kao i područja obećana [[Kraljevini Grčka|Kraljevini Grčkoj]] sa gradovima [[Janina]] i [[Preveza]] u regionu [[Epir]]a. === Koncepti === Na sastanku je došlo do različitih ideja o načinu rješavanja albanskog pitanja: * delegati iz sjeverne Albanije, Makedonije i sa Kosova bili su za političko rešenje albanskog pitanja još uvek u sklopu Osmanske Carevine, ali uz poseban privilegovan položaj, na bazi samouprave i oslobođenja od dažbina sultanu. * Istanbulska frakcija bila je radikalnija, zahtjevajući samostalnost Albanije i odricanje pokornosti sultanu. Po njihovom mišljenju trebalo je uspostaviti samostalnu Albaniju iz četiri oblasti: # južna Albanija i [[Epir]]; # sjeverna i srednja Albanija ([[Skadar]], [[Tirana]] i [[Elbasan]]); # Makedonija ([[Skoplje]], [[Debar]], [[Gostivar]], [[Prilep]], [[Veles]], [[Bitolj]], [[Ohrid]]); # Kosovo s dijelovima južne Srbije i Makedonije ([[Peć]], [[Đakovica]], [[Prizren]], [[Novi Pazar]], [[Kosovska Mitrovica]], [[Sjenica (Srbija)|Sjenica]], [[Priština]], [[Gnjilane]], [[Preševo]], [[Kumanovo]]).<ref name="Bogdanović"/> === Program === Formiran je ''Glavni odbor Lige'' od blizu 60 članova, i potom na javnom zboru u Prizrenu 17. juna 1878. obnarodovan osnovni politički program: # Albanci neće dopustiti da se "njihove zemlje" daju Srbiji, Crnoj Gori ili Grčkoj, ili ma kojoj drugoj državi i drugom narodu; # sve zemlje koje su Srbija i Crna Gora u ovim ratovima otrgle od Turske, a u kojima su živeli Albanci, da se povrate ovima; # da se na ovom poradi i u Evropi, na Berlinskom kongresu i kod dvorova; # da se svim silama poradi da ce Albancima vrati samostalnost, koja im je prije pedeset i više godina oduzeta, to jest da im se više ne šalju činovnici iz Carigrada i da ih ne postavlja više sultan i Porta, već da ih oni sami između sebe biraju, i # da sultan ne traži više od njih regruta i poreze.<ref name="Bogdanović"/> Peticija je upućena sultanu i Berlinskom kongresu, a pozvani su i Srbi iz Prizrena da i oni stave svoj potpis i pečat na peticiju Berlinskom kongresu, što su ovi i morali učiniti, pa je taj antisrpski dokumenat, kojim ce začinje Velika Albanija, potpisalo preko trideset viđenijih prizrenskih Srba.<ref name="Bogdanović"/> === Suština i značaj Lige === O razlozima osnivanja i karakteru Prizrenske lige postoje veoma protivrječna mišljenja.<ref name="Bogdanović3">{{Cite web |url=http://www.kosovo.net/sk/rastko-kosovo/istorija/knjiga_o_kosovu/bogdanovic-kosovo_3.html |title=Dimitrije Bogdanović, Knjiga o Kosovu |access-date=22. 12. 2015 |archive-date=26. 5. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100526172148/http://www.kosovo.net/sk/rastko-kosovo/istorija/knjiga_o_kosovu/bogdanovic-kosovo_3.html |url-status=dead }}</ref> Albanska historiografija smatra Prizrensku ligu izrazom općealbanskog nacionalnog pokreta. S druge strane, mnogi smatraju da je Prizrenska liga jedan oblik manipulacije albanskim narodom u vođenju balkanske politike, jer je uglavnom bila instrument osmanlijske politike i politike evropskih sila.<ref name="Bogdanović"/> Pripadnike ove grupe Albanaca, odabrane zbog svoje naglašene lojalnosti Osmanskom Carstvu, su vlasti Osmanskog Carstva naoružale i platile im putne troškove povodom okupljanja u Prizrenu.<ref name="Bogdanović"/> Prizrenska liga je bila u suštini zasnovana na ideji [[Velika Albanija|Velike Albanije]], zanemarujući prava [[Srbi|Srba]] i [[Grci|Grka]].<ref name="Bogdanović"/> Zapadnoevropski historičari polaze od teze da Prizrenska liga nije imala za cilj stvaranje vlastite nacionalne države, nego odbranu i želju za zadržavanjem postojećeg beznacionalnog stanja.<ref>Zuzana Finger: ''Die albanische Nationsbildung.'' Objavljeno u ''Österreichische Osthefte'' 45 (2003) {{Simboli jezika|de|njemački}}</ref><ref>[[Norbert Mappes-Niediek]] ''Die Ethno Falle - Der Balkan-Konflikt und was Europa daraus lernen kann''; Ch.Links Verlag, Berlin 2005. {{ISBN|3-86153-367-7}} {{Simboli jezika|de|njemački}}</ref> Agresivni protivsrpski program Prizrenske lige, trajno je opteretio odnose između Srba i Albanaca.<ref name="Bogdanović"/> U cilju ostvarivanja interesa Osmanskog Carstva, cilj lige je bio sprječavanje da oblasti Carstva u kojima je bilo nastanjeno bošnjačko i albansko (uglavnom muslimansko ali i katoličko) stanovništvo, pripadnu Srbiji ili Crnoj Gori. Ovaj cilj je Prizrenska liga trebalo da postigne borbom za Osmansko Carstvo, autonomiju i ujedinjenje svih teritorija na kojima u Osmanskom Carstvu žive Albanci (nezavisno od toga da li su u većini ili nisu). Ova politička stremljenja, potpomognuta su odbranom protiv jačanja srpska nacionalizma i težnje Srbije za izlazak na [[Jadransko more]]. == Članovi == [[Datoteka:AbdylFrasheri.jpg|mini|desno|[[Abdyl Frashëri]], jedan od najznačajnih pripadnika Prizrenske lige]] Značajniji pripadnici Prizrenske lige bil su: [[Abdyl Frashëri]], [[Sulejman Vokshi]], [[Pashko Vasa]], [[Idriz Seferi]], [[Isa Boletini]] i kao vojni predstavnik [[Ali-paša Gusinjski]]. Frashëri je postao predsjednik Lige, presjedavajući vanjske komisije, koja je bila zadužena za vanjskopolitičko zastupanje albanskih interesa. Sulejman Vokshi je preuzeo financijsku komisiju, a Pashko Vasa je bio zamjenik Frashërija u inostranstvu. == Berlinski kongres == Prizrenska liga je upustila memorandum [[Berlinski kongres|Berlinskom kongresu]] kojim se od velikih sila traži priznanje nacionalnog identiteta Albanaca i autonomije područja sa većinskim albanskim stanovništvom unutar Osmanskog Carstva.<ref name="CG"/> Uz akciju kroz memorandume, Prizrenska liga je poslala i izaslanstvo pod vođstvom Abdyla Frashërija i [[Mehmet Ali Pashë Vrioni]]ja u [[Beč]], [[Berlin]], [[Pariz]], [[London]] i [[Rim]]. Cilj izaslanstva bio je da objašnjava i brani stavove memoranduma Prizrenske lige.<ref name="CG"/> Međutim, Berlinski kongres je ignorirao memorandum, a njemački kancelar [[Otto von Bismarck]] je čak zauzeo stav da albanska nacija ne postoji. Albanskoj delegaciji nije dozvoljeno da sudjeluje na Berlinskom kongresu. Teritorije naseljene Albancima su tretirane kao dio Osmanskog Carstva, a Albanci kao njegovi građani.<ref name="IIP"/> == Oružana borba == [[Datoteka:Ali pasha i Prizrenska liga (1).jpg|mini|desno|Fotografija sa članovima Prizrenske lige (1888); U prvom redu lijevo vojni vođa [[Ali-paša Gusinjski]]]] Već u augustu 1878. došlo je do sukoba u [[Đakovica|Đakovici]] između Albanaca i ubistva jednog od članova granične komisije Osmanskog Carstava, koja je imala zadatak odrediti granicu između [[Kneževina Crna Gora|Kneževine Crne Gore]] i Osmanskog Carstva. Kneževina Crna Gora je zahtijevala 1879. povlačenje osmanskih trupa, mada granica nije konačno utvrđena. Nakon povlačenja Osmanlija, to su područje oko grada [[Gusinje|Gusinja]] zauzele jedinice [[Ali-paša Gusinjski|Ali-paše Gusinjskog]]. Nakon borbi i poraza u zimu 1879/80. u [[Bitka na Novšićima|bitci na Novšićima]] i Morinama,<ref name="CG" >{{Cite web |url=http://www.rastko.rs/cms/files/books/474e828f5a0ad |title=Srbija, Crna Gora i Kosovo Pregled 1878-1914. |access-date=23. 12. 2015 |archive-date=21. 8. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170821063203/http://www.rastko.rs/cms/files/books/474e828f5a0ad |url-status=dead }}</ref> Crna Gora je morala odustati od teritorija oko gradova [[Plav]] i [[Gusinje]]. Umjesto ovog područja Crnoj je Gori obećana teritorija oko rijeke [[Cijevna|Cijevne]], ali je nakon povlačenja Osmanlija i ona zauzeta od Albanaca. Nakon toga što se u tom području nalazilo oko 10.000 Albanaca velike sile su tražile od osmanlijske vlade predaju područja oko rijeke Cijevne, ili odustajanje od grada [[Ulcinj]]a na crnogorskoj obali [[Jadransko more|Jadranskog mora]]. Velika Britanije je predložila Crnoj Gori, kao kompenzaciju grad Ulcinj. Uplovljavanjem vojnih brodova velikih sila u bizini Ulcinja, Osmanlije su predale Ulcinj, u novembru ga vojno zauzele, istjeravši pripadnike Lige. Crnogorska je vojska 26. novembra ušla u Ulcinj.<ref name="CG"/> Nakon pripajanja Crnoj Gori, veliki broj Albanaca je prognan iz [[Podgorica|Podgorice]], [[Spuž]]a, [[Žabljak]]a, [[Bar (Crna Gora)|Bara]], [[Nikšić]]a i [[Ulcinj]]a.<ref name="IIP">{{Cite web |url=http://www.kosova.com/arkivi1997/expuls/chap1.htm |title=Istjerivanje Albanaca i kolonizacija Kosova I (Istorijski institut u Prištini) |access-date=23. 12. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080920011615/http://www.kosova.com/arkivi1997/expuls/chap1.htm |archive-date=20. 9. 2008 |url-status=dead }}</ref> Albanci su za najveću nepravdu Berlinskog kongresa smatrali ''"legaliziranje srpsko-crnogorskog nasilja i okupaciju albanske zemlje"''.<ref name="IIP"/> == Raspuštanje lige == Prizrenska liga je imala pod kontrolom oko 30.000 naoružanih članova, koji su nakon debakla na Berlinskom kongresu, pokrenuli otvorenu pobunu protiv Osmanskog Carstva. Nakon toga izbija rat Lige protiv Osmanlija i jedinice Lige zauzimaju gradove [[Vučitrn]], [[Peć]], [[Kosovska Mitrovica|Kosovsku Mitrovicu]], [[Prizren]] i [[Đakovica|Đakovicu]]. Vođe Lige odbacuju osmansku vlast i traže otcjepljenje od Osmanskog Carstva. Osmansko Carstvo je poslalo generala [[Ibrahim Derviš-paša|Derviš-pašu]] sa vojskom da razbije ustanak, i on je borbama do aprila 1881. porazio jedinice Lige, a većina vođa je uhapšena, ubijena ili deportirana.<ref name="CG"/> Abdyl Frashëri je osuđen na smrt, ali je kasnije pomilovan i deportovan u Istanbul. Do kraja 1882. internirano je u Malu Aziju oko 3.000 Albanaca, s ciljem da se potpuno iskorijeni mreža organizacija Prizrenske lige. Međutim, smirenje je bilo privremeno, jer ponovo izbijaju nemiri po pašinom povratku u Istanbul. Lokalne bune niču 1883. i 1884. == Političke posljedice == Aktivnosti Prizrenske lige su, uz odredbe Sanstefanskog ugovora i Berlinskog kongresa, zbog svog izrazito proosmanskog, muslimanskog i antislovenskog usmjerenja, presudno utjecale na zaoštravanje srpsko-crnogorsko-albanskih odnosa. Čitav razdoblje od 1878. do kraja 1912. će biti u znaku stalnih sukoba između Albanaca i srpsko-crnogorskim stanovništvom. Iako je Prizrenska liga poslije aprila 1881. prestala postojati, Albanci su imali važnu ulogu u [[Mladoturci|Mladoturskom pokretu]]. Međutim, kada su se Mladoturci učvrstili na vlasti, nisu ispunili očekivanja Albanaca u vezi autonomije vilajeta Osmanskog Carstva naseljenih Albancima, već su uveli strogi centralizam i turski kao jedini jezik administracije. Ovo je izazvalo nezadovoljstvo i kasnije pobune Albanaca protiv Osmanskih vlasti u [[Kosovski vilajet|Kosovskom]] i [[Skadarski vilajet|Skadarskom vilajetu]]. == Također pogledajte == * [[Velika Albanija]] * [[Druga prizrenska liga]] * [[Treća prizrenska liga]] * [[Pećka liga]] * [[Kosovski komitet]] == Reference == {{Refspisak}} {{Crna Gora portal}} {{Commonscat|League of Prizren}} {{Velika istočna kriza}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Historija Albanije]] [[Kategorija:Historija Kosova]] [[Kategorija:Organizacije osnovane 1878.]] [[Kategorija:Političke organizacije]] [[Kategorija:Prizren]] [[Kategorija:Historija Crne Gore]] [[Kategorija:Historija Srbije]] [[Kategorija:Historija Makedonije]] [[Kategorija:Albanski narodni preporod]] [[Kategorija:Vilajet Kosovo]] si40uy7dm7g2io0nbiragjg17759byk 0 5911 3823993 3823504 2026-04-04T10:03:03Z Palapa 383 /* Vanjski linkovi */ 3823993 wikitext text/x-wiki {{Drugo_značenje|Planina (čvor)}} [[Datoteka:Damavand in winter.jpg|mini|desno|250px|Planina [[Damavand]] u Iranu]] '''Planina''' je impresivni reljefni oblik odnosno uzvišenje na [[Zemlja (planeta)|Zemlji]], uglavnom sa strmim stranama koje pokazuju značajnu izloženu [[Stijena|stijenu]]. Iako se definicije razlikuju, planina se može razlikovati od visoravni po tome što ima ograničenu površinu vrha i obično je viša od [[Brdo|brda]], obično se uzdiže najmanje 300 metara iznad okolnog [[Kopno|kopna]]. Nekoliko planina su izolovani vrhovi, ali većina se javlja u planinskim lancima.<ref name="agi-1997">{{cite book |editor1-last=Jackson |editor1-first=Julia A. |title=Glossary of geology. |url=https://archive.org/details/glossaryofgeolog0000unse_k9a5 |date=1997 |publisher=American Geological Institute |location=Alexandria, Virginia |isbn=0922152349 |edition=Fourth |chapter=Mountain}}</ref> Postoje mnoge teorije o nastanku planina. Planine obično nastaju kroz dugačka vremenska razdoblja (hiljadama i milionima godina) taloženjem [[Sedimentne stijene|sedimenata]] ili pokretanjem [[tektonske ploče|tektonskih ploča]]. Naslage koje čine planine mogu biti vulkanskog, sedimentnog ili kvarcnog porijekla. Po najnovijim teorijama planine su nastale kao rezultat sudara velikih tektonskih ploča. Planine su formirane tektonskim silama, erozijom ili djelovanjem vulkana,<ref name="agi-1997" /> koji djeluju u vremenskim razmjerima do desetina miliona godina.<ref name="levin-2010-83">{{cite book |last1=Levin |first1=Harold L. |title=The earth through time |url=https://archive.org/details/earththroughtime0009edlevi |date=2010 |publisher=J. Wiley |location=Hoboken, N.J. |isbn=978-0470387740 |page=[https://archive.org/details/earththroughtime0009edlevi/page/83 83] |edition=9th}}</ref> Kada prestane izgradnja planina, planine se polako izravnavaju djelovanjem vremenskih prilika, slijeganjem i drugim oblicima masovnog trošenja, kao i erozijom rijeka i glečera.<ref>{{Cite book |last1=Cooke |first1=Ronald U. |url=https://books.google.com/books?id=RXub68YhovAC&dq=mountains+are+slowly+leveled+through+weathering&pg=PA212 |title=Geomorphology in Deserts |last2=Cooke |first2=Ronald Urwick |last3=Warren |first3=Andrew |date=1. 1. 1973 |publisher=University of California Press |isbn=978-0-520-02280-5 |language=en}}</ref> Visoke nadmorske visine na planinama proizvode hladniju klimu nego na nivou mora na sličnoj geografskoj širini. Ove hladnije klime snažno utiču na ekosisteme planina: različite nadmorske visine imaju različite biljke i životinje. Zbog manje gostoljubivog terena i klime, planine se manje koriste za [[Poljoprivreda|poljoprivredu]], a više za [[Rudarstvo|rudarenje resursa]], te za sječu drva. Pored ovoga planine se koriste za rekreaciju, kao što su [[Planinarstvo|planinarenje]] i [[skijanje]]. Najviša planina na Zemlji je [[Mount Everest]] na [[Himalaji]]ma u [[Azija|Aziji]], čiji je vrh 8.850 m iznad srednjeg nivoa mora. Najviša poznata planina na bilo kojoj planeti u [[Sunčev sistem|Sunčevom sistemu]] je [[Olympus Mons]] na [[Mars]]u na 21.171 m. Skup više planina čini [[planinski vijenac]]. Neki od najvećih planinskih vijenaca su [[Himalaji]] u [[Azija|Aziji]] i [[Alpe]] u [[Evropa|Evropi]]. == Podjela planina == * Po visini: niske, srednje i visoke. * Po načinu nastanka: magmatske, sedimentne i metamorfne planine. ==Definicija== Ne postoji univerzalno prihvaćena definicija planine. Visina, zapremina, reljef, strmina, razmak i kontinuitet korišteni su kao kriteriji za definiranje planine.<ref name=Gerrard1990>{{cite book |last=Gerrard |first=A.J. |title=Mountain Environments: An Examination of the Physical Geography of Mountains |location=Cambridge, Massachusetts |publisher=MIT Press |year=1990 |isbn=978-0-262-07128-4 |url=https://archive.org/details/mountainenvironm0000gerr |url-access=registration }}</ref> U Oksfordskom rječniku engleskog jezika planina je definirana kao "prirodna nadmorska visina zemljine površine koja se više ili manje naglo uzdiže od okolnog nivoa i postiže visinu koja je, u odnosu na susjednu nadmorsku visinu, impresivna ili značajna."<ref name="Gerrard1990" /> Da li se oblik reljefa zove planina može zavisiti i od lokalne upotrebe. Mount Scott izvan Lawtona, Oklahoma, SAD, udaljen je samo 251 m od svoje baze do svoje najviše tačke. Rječnik fizičke geografije Johna Whittowa[5] navodi "Neki autoriteti smatraju da su uzvišenja iznad 600 metara planinama, a ona ispod se nazivaju brdima." U Ujedinjenom Kraljevstvu i Republici Irskoj, planina se obično definira kao bilo koji vrh visok najmanje 610 metara,<ref>{{cite book |last=Nuttall |first=John & Anne |work=The Mountains of England & Wales |volume=2 |title=England |edition=3rd |year=2008 |publisher=Cicerone |location=Milnthorpe, Cumbria |isbn=978-1-85284-037-2}}<br>- {{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/uk_news/wales/north_west/7623904.stm|title=Survey turns hill into a mountain|work=BBC News|access-date=3. 2. 2013|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20131002232825/http://news.bbc.co.uk/2/hi/uk_news/wales/north_west/7623904.stm|archive-date=2. 10. 2013}}|{{cite web|url=http://www.go4awalk.com/uk-mountains-and-hills/a-mountain-is-a-mountain.php|title=A Mountain is a Mountain – isn't it?|website=www.go4awalk.com|access-date=3. 2. 2013|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20130208122551/http://www.go4awalk.com/uk-mountains-and-hills/a-mountain-is-a-mountain.php|archive-date=8. 2. 2013}}|{{cite web|url=http://dictionary.reference.com/browse/mountain|title=mountain|website=dictionary.reference.com|access-date=3. 2. 2013|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20130205033435/http://dictionary.reference.com/browse/Mountain|archive-date=5. 2. 2013}}|{{cite journal |last=Wilson |first=Peter |year=2001 |title=Listing the Irish hills and mountains |journal=Irish Geography |volume=34 |issue=1 |publisher=University of Ulster |location=Coleraine |page=89 |url=http://www.ucd.ie/gsi/pdf/34-1/hills.pdf |archive-url=https://www.webcitation.org/6HgLY5lsv?url=http://www.ucd.ie/gsi/pdf/34-1/hills.pdf |archive-date=27. 6. 2013 |doi=10.1080/00750770109555778}}}}</ref> što je u skladu sa službenom definicijom britanske vlade da je planina, u svrhu pristupa, vrh od 610 m ili više.<ref>{{cite web|url=http://metricviews.org.uk/2008/09/what-is-a-mountain-mynydd-graig-goch-and-all-that/|title=What is a "Mountain"? Mynydd Graig Goch and all that...|website=Metric Views|archive-url=https://web.archive.org/web/20130330062754/https://metricviews.org.uk/2008/09/what-is-a-mountain-mynydd-graig-goch-and-all-that/|archive-date=30. 3. 2013|url-status=dead|access-date=3. 2. 2013}}</ref> Osim toga, neke definicije uključuju i zahtjev za topografsku istaknutost, kao što je da se planina uzdiže 300 metara iznad okolnog terena.<ref name="agi-1997" /> Jedno vrijeme američki odbor za geografska imena definirao je planinu kao 305 m ili više,<ref>{{cite web|url=https://www.usgs.gov/faqs/what-difference-between-mountain-hill-and-peak-lake-and-pond-or-river-and-creek|title=What is the difference between "mountain", "hill", and "peak"; "lake" and "pond"; or "river" and "creek?"|website=US Geological Survey|publisher=US Geological Survey}}</ref> ali je od 1970-ih odustao od te definicije. Svaki sličan reljef niži od ove visine smatran je brdom. Međutim, danas, Američki geološki zavod zaključuje da ovi pojmovi nemaju tehničke definicije u SAD.<ref>{{cite web|url=http://gallery.usgs.gov/audios/127|title=What is the difference between lake and pond; mountain and hill; or river and creek?|publisher=USGS|archive-url=https://web.archive.org/web/20130509082833/http://gallery.usgs.gov/audios/127|archive-date=9. 5. 2013|url-status=live|access-date=11. 2. 2013}}</ref> Definicija "planinskog okruženja" Programa UN-a za životnu sredinu uključuje nešto od sljedećeg:<ref name="Blyth20022">{{cite web|url=http://www.unep-wcmc.org/mountains/mountain_watch/pdfs/WholeReport.pdf|title=Mountain Watch|last1=Blyth|first1=S.|last2=Groombridge|first2=B.|year=2002|publisher=UNEP World Conservation Monitoring Centre, Cambridge, UK|archive-url=https://wayback.archive-it.org/all/20080511044709/http://www.unep-wcmc.org/mountains/mountain_watch/pdfs/WholeReport.pdf|archive-date=11. 5. 2008|url-status=dead|access-date=17. 2. 2009|last3=Lysenko|first3=I.|last4=Miles|first4=L.|last5=Newton|first5=A.}}</ref>{{rp|74}} * Klasa 1: Visina veća od 4.500 m. * Klasa 2: nadmorska visina između 3.500 m i 4.500 m. * Klasa 3: nadmorska visina između 2.500 m i 3.500 m. * Klasa 4: nadmorska visina između 1.500 m i 2.500 m, sa nagibom većim od 2 stepena. * Klasa 5: Visina između 1.000 m i 1.500 m, sa nagibom većim od 5 stepeni i/ili 300 m rasponom nadmorske visine unutar 7&nbsp;km. * Klasa 6: nadmorska visina između 300 m i 1.000 m, sa rasponom nadmorske visine od 300 m unutar 7&nbsp;km. * Klasa 7: Izolovani unutrašnji baseni i visoravni manje od 25 km2 na području koje su u potpunosti okružene planinama klase 1 do 6, ali same po sebi ne ispunjavaju kriterije za planine klase 1 do 6. Koristeći ove definicije, planine pokrivaju 33% Evroazije, 19% Južne Amerike, 24% Sjeverne Amerike i 14% Afrike.<ref name="Blyth20022" />  U cjelini, 24% Zemljine kopnene mase je planinsko.<ref name="panos">{{cite web|url=http://panos.org.uk/wp-content/files/2011/03/high_stakeshVwvcI.pdf|title=High Stakes|year=2002|archive-url=https://web.archive.org/web/20120603173156/http://panos.org.uk/wp-content/files/2011/03/high_stakeshVwvcI.pdf|archive-date=3. 6. 2012|url-status=live|access-date=17. 2. 2009|author=Panos}}</ref> == Također pogledajte == * [[Spisak planina]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Cite web|url=https://www.ebsco.com/|title=Mountains {{!}} Zoology {{!}} Research Starters {{!}} EBSCO Research|website=EBSCO|language=en|access-date=2026-04-04}} * {{Cite web|url=https://www.ebsco.com/|title=Balkan Mountains {{!}} Geology {{!}} Research Starters {{!}} EBSCO Research|website=EBSCO|language=en|access-date=2026-04-04}} * {{Cite web|url=https://www.ebsco.com/|title=Mountaineering {{!}} Sports and Leisure {{!}} Research Starters {{!}} EBSCO Research|website=EBSCO|language=en|access-date=2026-04-04}} * {{Cite web|url=https://www.ebsco.com/|title=Mount Kilimanjaro {{!}} Social Sciences and Humanities {{!}} Research Starters {{!}} EBSCO Research|website=EBSCO|language=en|access-date=2026-04-04}} {{Forme_Zemljine_površine}} {{Commonscat|Mountains}}{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Planine|*]] teyb4ks6jyldgaoltnxeb8ukc0t4h6i 0 6136 3824007 3798475 2026-04-04T10:36:09Z AnToni 2325 /* Rođeni */ 3824007 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{Godina u drugim kalendarima}}'''1916.''' (MCMXVI) je bila prijestupna godina koja počinje u subotu po gregorijanskom kalendaru i prijestupna godina koja počinje u petak po julijanskom kalendaru, 1916. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 916. godina 2. milenija, 16. godina 20. stoljeća i sedma godina 1910-ih. Od početka 1916. godine, gregorijanski kalendar je bio 13 dana ispred julijanskog, koji je ostao u lokalnoj upotrebi do 1923. godine. == Događaji == [[Datoteka:Map_of_the_Battle_of_Jutland,_1916.svg|lijevo|mini|150x150piksel|31. maj – 1. jun: Bitka za Jutland između saveznika i Njemačke]] [[Datoteka:Easter_Proclamation_of_1916.png|mini|304x304piksel|[[Proclamation of the Irish Republic|Proglašenje Republike Irske distribuirano tokom Uskršnjeg ustanka]] distributed during the [[Easter Rising]]]] * [[Bitka na Somi (1916)|Bitka na Somi]] * [[21. februar]] - Početak [[Verden|Verdenske bitke]] u kojoj je poginulo više od milion vojnika * [[16. maj]] - Potpisan [[Sporazum Sykes-Picot]], tajni dogovor između vlada [[UK|Velike Britanije]] i [[Francuska|Francuske]] o podjeli [[Kolonijalizam|kolonijalnih]] interesa na [[Bliski Istok|Bliskom Istoku]]; * [[15. juli]] - osnovana [[kompanija]] ''[[Boeing]]'', jedna od najvećih aviokompanija na svijetu * [[19. novembar]] - [[Samuel Goldwyn]] i [[Edgar Selwyn]] osnovali kompaniju ''Goldwyn'', danas jednu od najuspješnijih filmskih kompanija na svijetu (''[[Metro-Goldwyn-Mayer]]'') * [[14. decembar]] [[Danci]] su glasali da se [[Danska zapadna Indija]] proda [[SAD]] za 25 miliona dolara. == 1916. u temama == {{Proširiti sekciju}} == Rođeni == === Datum nepoznat === * [[Klara Abkar]], [[Armenija|armenska]] slikarica minijatura i pozlatarica === Januar === * [[10. januar]] – [[Rato Dugonjić]], bosanskohercegovački političar === Februar === * [[18. februar]] – [[Zija Dizdarević]], bosanskohercegovački književnik === Mart === * [[5. mart]] – [[Josip Antolović]], [[narodni heroj Jugoslavije]]. * [[15. mart]] – [[Fadil Hoxha]], [[narodni heroj Jugoslavije]]. * [[29. mart]] – [[Eugene McCarthy]], američki političar === April === * [[5. april]] – [[Gregory Peck]], američki filmski glumac * [[23. april]] – [[Ivo Lola Ribar]], jugoslavenski i hrvatski političar, komunista i narodni heroj * [[30. april]] – [[Claude E. Shannon]], američki izumitelj === Maj === * 28. maja – [[Ivan Franko|Ivan Jakovič Franko]], ukrajinski pjesnik, pisac, društveni i [[Književna kritika|književni kritičar]] === Juni === * [[9. juni]] – [[Jurij Brězan]], njemački pisac koji je svoja djela pisao na [[Gornjolužičkosrpski jezik|gornjolužičkosrpskom]] i [[njemački jezik|njemačkom jeziku]] * [[24. juni]] – [[Vlada Aksentijević]], [[narodni heroj Jugoslavije]]. === Juli === * [[1. juli]] – [[Olivia de Havilland]], britansko-američko-francuska glumica === August === * [[27. august]] – [[Rade Marijanac]], [[narodni heroj Jugoslavije]]. === Septembar === === Oktobar === * [[16. oktobar]] -[[Ante Kelava]], narodni heroj Jugoslavije * [[26. oktobar]] – [[François Mitterrand]], francuski državnik === Novembar === * [[30. novembar]] – [[Zore Vinogradova]], sovjetski biolog i univerzitetski profesor === Decembar === * [[15. decembar]] – [[Kolë Jakova]], [[Albanci|albanski]] dramaturg == Umrli == * [[19. februar]] - [[Ernst Mach]], [[Austrijsko Carstvo|austrijski]] [[fizičar]] i [[filozof]] * [[12. mart]] - [[Marie von Ebner-Eschenbach]], austrijska književnica * [[24. mart]] - [[Enrique Granados]], španski pijanist i [[kompozitor]] * [[19. april]] - [[Ferdinand Fellner]] (mlađi), [[Austrija|austrijski]] [[arhitekt]] * [[11. maj]] - [[Max Reger]], njemački kompozitor * [[16. juli]] - [[Ilja Iljič Mečnikov]], ruski biolog * [[23. juli]] - [[William Ramsay]], škotski hemičar * [[27. august]] - [[Petar Kočić]], bosansko-srpski književnik * [[15. novembar]] - [[Henryk Sienkiewicz]], poljski književnik * [[22. novembar]] - [[Jack London]], američki književnik * [[27. novembar]] - [[Émile Verhaeren]], belgijski pjesnik * [[28. decembar]] – [[Eduard Strauss]], [[Austrija|austrijski]] kompozitor i [[dirigent]] == [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] == * [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]] * nije dodijeljena * [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]] * nije dodijeljena * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]] * nije dodijeljena * [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] ** [[Verner von Heidenstam]], [[Švedska]] * [[Nobelova nagrada za mir|Mir]] * nije dodijeljena {{Commonscat|1916|1916.}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} ig94bx2lcecg9muw3l7rolz2chhm6ob 0 7387 3824046 3798747 2026-04-04T11:28:46Z Panasko 146730 clean up, replaced: Osmansko carstvo → Osmansko Carstvo (2), Osmanskog carstva → Osmanskog Carstva, .. → . (2), .) → ) (2) using [[Project:AWB|AWB]] 3824046 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vladar | Ime =Stjepan Tomašević | Nasljeđivanje =[[Spisak bosanskih kraljeva|Kralj Bosne]] | Nasljeđivanje1 =[[Spisak srpskih vladara|Despot Srbije]] | Slika =Stjepan Tomašević.jpg | Opis slike =Stjepan Tomašević kleči pred Kristom &ndash; detalj slike [[Jacopo Bellini|Jacopa Bellinija]] iz 1460. | Vladavina =10. juli 1461 – 5. juni 1463. | Krunidba =novembar 1461.<ref name=Velikonja>Mitja Velikonja, ''Religious separation and political intolerance in Bosnia-Herzegovina'', Texas A&M University Press, 2003, 39. strana</ref> | Prethodnik =[[Stjepan Tomaš]] | Vladavina1 =1. april 1459 – 20. juni 1459. | Prethodnik1 =[[Lazar Branković|Lazar]] | Supružnik =[[Jelena Branković (Mara)]] | Djeca = | Dinastija =[[Kotromanići]] | Otac =[[Stjepan Tomaš]] | Majka =[[Vojača]] | Datum rođenja = | Mjesto rođenja = | Datum smrti =25. maj 1463. | Mjesto smrti =[[Jajce]] | Mjesto sahrane = [[Bobovac]] }} '''Stjepan Tomašević''' (umro 25. maja 1463) bio je posljednji [[Spisak bosanskih kraljeva|bosanski kralj]] i posljednji [[spisak srpskih vladara|despot Srbije]]. Njegovu vladavinu u obje zemlje prekinuta je osmanskim osvajanjem, a njegovo pogubljenje se smatra trenutkom [[Pad Bosne 1463.|pada Bosne]] pod osmansku vlast. == Porijeklo i djetinjstvo == Bio je sin kralja [[Stjepan Tomaš, kralj Bosne|Stjepana Tomaša]] i krstjanke [[Vojača Kotromanić|Vojače]]. Nakon što je Stjepan Tomaš proglašen kraljem Bosne, Vojača nije bila smatrana podobnom za titulu bosanske kraljice, pa je Stjepan Tomaš stoga tražio ženu višeg roda. Kako je Vojači već bio obećao brak, što se u [[Katolička crkva|Katoličkoj crkvi]], kojoj je Stjepan Tomaš pripadao, smatralo predbračnim ugovorom, papa Eugen IV je morao razriješiti to obećanje. Stjepan Tomaš je zatim oženio [[Katarina Kosača|Katarinu Kosaču]], kćer herceg [[Stjepan Vukčić Kosača|Stjepana Kosače]], koja je tim brakom postala bosanska kraljica i maćeha Stjepana Tomaševića.<ref name=Mandić>Dominik Mandić, ''Sabrana djela Dr. O. Dominika Mandića : Bosna i Hercegovina : Sv. 1. Državna i vjerska pripadnost sredovječne Bosne i Hercegovine'', Ziral, 1978, 323. strana</ref> == Despot Srbije == Dana 1. aprila 1459. oženio je [[Jelena Branković (Mara)|Jelenu Branković]],<ref name=MTCAHT>Franz Babinger, William C. Hickman, Ralph Manheim, ''Mehmed the Conqueror and His Time'', Princeton University Press, 1992, stranica 383.</ref> dvanaestogodišnju kćerku srpskog despota [[Lazar Branković|Lazara]] i bizantijske princeze [[Jelena Paleolog|Jelene]] koja je nakon muževe smrti ostala ''de facto'' vladar Srbije. Brak je sklopljen kako bi Stjepan Tomašević preko nje dobio [[iure uxoris|pravo]] na srpsku despotovinu, a bračne pregovore vodili su Marina majka, tada već udovica, i kralj Stjepan Tomaš. Bio je zaručen za vanbračnu kćerku milanskog vojvode [[Francesco Sforza|Francesca Sforze]], najvjerovatnije [[Drusiana Sforza|Drusijanu]], ali su ove zaruke prekinute. O tom njegov otac obavještava njegovog nesuđenog punca pismom 1. maja: {{citat|Sada obznanjujem vašu jasnost, da je moj preljubljeni sin, svijetli Stjepan, na osmicu iza Uskrsa uzeo za ženu kćer nekadanjega despota Lazara, te je preuzeo čitavo njegovo vladanje u Ugarskoj i Raškoj, u koliko je Turci nisu još osvojili; uz to je po prejasnom kralju ugarskom Matijašu učinjen despotom na mjesto svoga pokojnoga tasta Lazara, i to složnom voljom svih Rašana.<ref name="Klaić">Klaić, Vjekoslav: ''Povijest Hrvata od najstarijih vremena do svršetka XIX stoljeća'', Nakladni zavod Matic hrvatske, 1972.</ref>}} Međutim, iste godine je Osmansko Carstvo osvojilo ostatak srpske države, te su se Stjepan Tomašević i Mara sklonili na dvor njegovog oca. == Kralj Bosne == Stjepan Tomašević je došao na vlast u Bosni nakon očeve smrti 10. jula 1461. Svjestan opasnosti koja mu je prijetila Tomašević je već 1461. u poslanici [[Papa|papi]] predvidio tursku najezdu velikih razmjera i zamolio ga za pomoć. Budući da su Osmanlije sve više nadirali, novi se kralj pomirio s hercegom Stjepanom i pismeno molio evropske vladare da mu pomognu u odbrani Bosne. Kao znak podrške [[papa Pio II]] poslao mu je krunu kojom je u Crkvi svete Marije u [[Jajce|Jajcu]] u novembru 1461. okrunjen za bosanskog kralja od strane papinog delegata.<ref name=Velikonja/> Stjepan Tomašević je priznavao prevlast ugarsko-hrvatskog kralja [[Matija Korvin|Matije Korvina]], nadajući se obećanoj pomoći. Stoga je 3. juna 1462. otkazao sultanu plaćanje danka. Na početku 1463. obratio se opet [[Mletačka Republika|Mlecima]] upozoravajući ih da Osmanlije smjeraju tog ljeta zauzeti svu Bosnu, a da će nakon toga zaprijetiti i mletačkim posjedima u [[Dalmacija|Dalmaciji]]. [[Datoteka:Bobovac.jpg|mini|200px|desno|Kraljevska utvrda Bobovac]] === Pad Bosne === Uslijed opasnosti nadirajućeg Osmanskog Carstva kralj Stjepan Tomašević je 1461. poslao pismo papi [[Pio II|Piu II]] u kojem traži njegovu vojnu pomoć: {{citat|"(...) Obaviješten sam da turski car Mehmed misli do idućeg ljeta udariti s vojskom na mene i da je sve potrebno pripravio. Tolikoj sili ja sam ne mogu odoljeti. Molio sam Ugre i Mlečane i Đurđa Arbanasa (Kastriotu) da mi u ovoj nevolji priteku u pomoć, što molim i tebe. Ja ne tražim zlatnih brda, ali bih rado da moji neprijatelji i moji podanici znaju da mi neće uzmanjkati tvoja pomoć. Ako Bošnjani vide da neće u ovom ratu biti sami, nego da će im i drugi pomoći, hrabrije će vojevati, a neće se ni Turci usuditi da prodru u moje zemlje, gdje su ulazili veoma teški, a tvrđave na mnogim mjestima nedobitne i ne dopuštaju da se tako lahko uđe u moje kraljevstvo. (...) Ako mi vjerujete i pomognete, spasit ću se, inače ću propasti i moja će propast povući za sobom mnoge druge."<ref>Kurtović, Dautović, Nakaš, Župarić, Lalić, (2018), ''Codex diplomaticus regni bosnae - povelja i pisma stare bosanske države'', str. 826-828, Mladinska knjiga, Sarajevo</ref>}} Velika osmanlijska vojska pod vodstvom [[Mehmed II|Mehmeda II]] okupila se u proljeće 1463. u Adrianopolu ([[Edirne|Edirnu]]) i krenula na Bosnu. Kralj je pobjegao iz kraljevskoga grada [[Bobovac|Bobovca]], koji je bez otpora predao zapovjednik Radak 20. maja 1463. Stjepan se najprije sklonio u Jajce, a onda u utvrđeni grad Ključ na [[Sana|Sani]]. Tu se Mehmet-paša Anđelković pismeno i pod zakletvom obvezao da će mu poštedjeti život i pustiti da slobodno ide kamo hoće ako preda grad. Kad se nakon pregovora predao, zarobio ga je i odveo sultanu Mehmedu u Jajce, koji ga je natjerao da potpiše naredbu svim zapovjednicima da predaju gradove Turcima. Ujedno je sultan Mehmedovu zakletvu proglasio nevaljanom i u svom taboru pred Jajcem 25. maja dao pogubiti kralja, njegovog strica [[Radivoj Ostojić|Radivoja]] i mnogo bosanske [[Vlastela|vlastele]]. Tako je smrću posljednjega bosanskog kralja Bosna izgubila svoju samostalnost i postala turski [[Bosanski sandžak]]. Posmrtni ostaci kralja Stjepana pohranjeni su u [[Franjevci|Franjevačkom]] samostanu u [[Jajce|Jajcu]], a uspomena na njega i danas je u narodu živa i mnogi hodočaste na Kraljev grob na brdu iznad Jajca. == Reference == {{Refspisak}} == Dodatna literatura == * {{Cite book | ref= harv|last=O. Filipović|first=Emir|title=Bosansko kraljevstvo i Osmansko Carstvo (1386-1463)|url=https://www.academia.edu/40684106/Emir_O_Filipovic_Bosansko_kraljevstvo_i_Osmansko_carstvo_1386_1463_The_Bosnian_Kingdom_and_the_Ottoman_Empire_1386_1463_Sarajevo_2019_556_pp|year=2019|publisher=Orijentalni institut Univerziteta u Sarajevu|isbn=978-9958-626-47-0|pages=556}} {{Početak redoslijedne kutije}} {{Vladarske titule}} {{Redoslijedna kutija 2 na 1 |titula1=[[Spisak bosanskih kraljeva|Kralj Bosne]] |titula2=[[Spsiak srpskih despota|Despot Srbije]] |godine1=[[1461]]-[[1463]] |godine2=[[1459]] |prethodnik1=[[Stjepan Tomaš]] |prethodnik2=[[Lazar Branković|Lazar]] |nasljednik=/ }} {{Kraj redoslijedne kutije}} {{Kotromanići}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Tomašević, Stjepan}} [[Kategorija:Bosanski kraljevi]] [[Kategorija:Srpski vladari]] [[Kategorija:Kotromanići]] [[Kategorija:Pogubljeno plemstvo]] huyuxd7y81ve0rejpvos4xv2m0ho26s 0 7406 3824039 3823737 2026-04-04T11:24:39Z Panasko 146730 clean up, replaced: Osmanlijsko Carstvo → Osmansko Carstvo (2), Osmanlijskog Carstva → Osmanskog Carstva (3), Osmanskog carstva → Osmanskog Carstva, .) → ) (3) using [[Project:AWB|AWB]] 3824039 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Veličanstvo | Ime =Mehmed II Osvajač | Nasljeđivanje =[[Sultani Osmanskog Carstva|Sultan Osmanskog Carstva]] | Slika =Fatih Sultan Mehmet Alternatif Portre.jpg | Opis slike = | Vladavina =1. vladavina 1444 - 1446 <br> 2. vladavina 1451 - 1481 | Krunidba =1444 <br> 1451 | Prethodnik =1. [[Murat II]] <br> 2. [[Murat II]] | Nasljednik =1. [[Murat II]] <br> 2. [[Bajazid II]] | Supružnik =[[Emine Gül-Bahar Hatun]]<br>[[Gülşah Hatun]]<br>[[Sitti Mükrime Hatun]]<br>[[Çiçek Hatun]] | Dinastija =[[Osmanlije]] | Otac =[[Murat II]] | Majka =[[Hüma Hatun]] | Datum rođenja =30. mart 1432 | Datum smrti ={{datum smrti i godine|1481|5|3|1432|3|30}} |}} '''Mehmed II''' ([[Osmanski turski jezik|osmanlijski turski]]: محمد ثانى‎; 30. mart 1432. - 3. maj 1481), najpoznatiji kao '''Mehmed Osvajač''' (el-Fatih, الفاتح), je bio osmanlijski [[sultan]]<ref>{{Cite web|title = OTTOMAN WEB SITE - FATIH SULTAN MEHMED|url = http://www.osmanli700.gen.tr/english/sultans/07index.html|website = www.osmanli700.gen.tr|access-date = 20. 2. 2016}}</ref><ref>{{Cite web|title = Mehmed II {{!}} Ottoman sultan|url = http://www.britannica.com/biography/Mehmed-II-Ottoman-sultan|website = Encyclopedia Britannica|access-date = 20. 2. 2016}}</ref> koji je vladao kratko od 1444. do 1446. godine, a zatim od 1451. do 1481. godine. U svojoj 21. godini [[Pad Konstantinopolja|osvojio je Konstantinopolj]] (današnji [[Istanbul]]), čime je označio kraj [[Bizantijsko Carstvo|Bizantijskog Carstva]]. Tokom vladavine Mehmed II je osvojio [[Bizantijsko carstvo]], [[Trapezuntsko carstvo]], [[Morejska despotovina|Moreju]], [[Transilvanija|Transilvaniju]], [[Anadolija|Anadoliju]] i [[Bosansko Kraljevstvo]]. Mehmed se smatra herojem današnje [[Turska|Turske]] i muslimanskog svijeta. Sahranjen je u turbetu [[Fatih džamija|Fatih džamije]] koju je izgradio tokom svog života. == Rana vladavina == Mehmed II je rođen u [[Edirne]]u, tada glavnom gradu Osmanske države, 29. marta 1432. godine. Njegov otac je bio sultan [[Murat II]], a majka Huma Hatun. Kada je imao 11 godina poslan je u Amaziju da pohađa školu i stekne iskustvo što je bila praksa i ranijih sultana. Nakon što je sultan Murat II sklopio mirovni ugovor sa Karamanskim carstvom koje se također nalazilo u Anadoliji, on je augusta 1444. sve sultanske ovlasti prenio na svog sina Mehmeda II koji je tada imao 12 godina. U samom početku svoje vladavine, Mehmed II je zamolio svog oca Murata II da preuzme tron pred bitkom za Varnu, ali je Murat to odbio. Bijesan na svog oca, koji se davno penzionisao i živio mirnim životom u Anadoliji, Mehmed II je napisao: "Ako si ti Sultan, dođi i vodi svoju vojsku. Ako sam ja Sultan, ovim ti naređujem da dođeš i vodiš moju vojsku." To pismo je ipak prisililo Murata II da vodi Osmansku vojsku u [[Bitka kod Varne|Bici kod Varne]] 1444. Legenda kaže da je Muratov povratak tražio Halil-paša veliki vezir tog vremena koji nije priznavao vodstvo mladog Mehmeda II zbog toga što je Mehmedov učitelj bio njegov veliki neprijatelj i on se bojao da u tom duhu nije odgojio svog učenika. On je kasnije likvidiran od strane Mehmeda II tokom opsade Konstantinopolja na temelju optužbi da je podmićen ili da je nekim drugim načinom pomogao braniocima. Mehmed II postaje sultan prvi put 1444. godine poslije [[Abdikacija|abdikacije]] svog oca [[Murat II|Murata II]]. To prvo razdoblje vlasti završava iste godine kada mu se vojnici bune poslije poraza od [[Križarski ratovi|križarske vojske]] i vraćaju na vlast Murata II. Kada mu otac po drugi put abdicira 1451. godine Mehmed II se pobrinuo da više nikad ne može biti vraćen na vlast. Postoji priča da je Mehmed II kada je ušao u Palatu Cezara, koja je osnovana hiljadu godina prije Konstantinopolja on je izrekao poznate [[Perzijska književnost|perzijske]] stihove: “''Pauk plete zavjese u palati Cezara; sova poziva osmatrače u tornjevima Afrasiab''." Nakon pada Konstantinopolja, Mehmed je uzeo titulu Cezar Rima (Kayser-i Rûm), jer je Bizantijsko Carstvo bilo priznati nasljednik [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] nakon što je glavni grad premješten u Konstantinopolj 330. godine. Osvajanje Konstantinopolja je omogućilo Mehmedu II da okrene svoju pažnju ka [[Anadolija|Anadoliji]]. Mehmed je pokušao stvoriti jedinstvenu vlast u Anadoliji osvajajući Turske države zvane Bejlik i bizantijski ostatak opkoljenog [[Trebizond]]a na sjeveroistoku Anadolije, ujedinjujući se sa [[Zlatna Horda|Zlatnom hordom]] s [[Krim]]a. Jedinstvena Anadolija je postignuta mnogo prije Mehmeda, za vrijeme sultana [[Bajazid I|Bajazida I]] ali je bitkom kod Ankare 1402. novoformirana zajednica zemalja uništena. Mehmed II je ipak uspio, kako će se kasnije pokazati trajno ujediniti ove Anadolske države što mu je omogućilo da se nesmetano okrene prema Evropi i tamošnjem širenju. Još jedan bitan politički događaj se desio u njegovo vrijeme. On je zapravo uobličio njegov stav prema Istoku. To je bio uspon Turkmenistanskog kraljevstva. Sa vodstvom Uzun Hasana Turkmenistansko kraljevstvo je dostiglo veličinu Osmanskog Carstva u to vrijeme ali je u bici kod Otlukbelija Osmanska vojska zaustavila širenje Turkmenistana i pripojila njihove teritorije sebi. Taj događaj je pokazao sultanu Mehmedu II da njegova vojska nema prave konkurencije na istoku, te se on potpuno usmjerio ka zapadu. Na tom putu mu je stajala [[Evropa]].<ref name="camo">[[Hamdo Ćamo]], [http://www.camo.ch/pandzo.htm biografija sa stranice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131011054624/http://www.camo.ch/pandzo.htm|date=11. 10. 2013}} [[camoch]] učitano 3.5.2014 {{Simboli jezika|bs|Bosanski}}</ref> == Osvajanja u Evropi == [[Datoteka:Zonaro GatesofConst.jpg|mini|desno|Mehmed II ulazi u Konstantinopolj, sliku nacrtao [[Fausto Zonaro]].]] Mehmed II je na zapad išao do [[Beograd]]a, gdje je pokušao zauzeti grad [[Janko Hunjadi|Janka Hunjadija]] u opsadi Beograda 1456. Mađarski činovnici su uspješno odbranili grad i Osmanlije su se povukle sa velikim gubicima na kraju, ali su na poslijetku zauzeli cijelu Srbiju. On je također ušao u konflikt sa svojim bivšim vazalom, Princom Vladom III Tepešom (Drakulom) od Vlaške 1462. godine od koga je izgubio jednu bitku. Tada je Mehmed II pomogao Vladovom bratu Radu da osveti Osmansku vojsku i Radu je uspio potpuno poraziti svog brata koji je poražen pobjegao iz zemlje. Godine 1475. Osmanlije su doživile veliki poraz od [[Stefan Veliki|Stefana Velikog]] od Moldavije u Bici za Vaslui. 1476, Mehmed je pobijedio Stefana u Bici za Valeu Albu i umalo je uništio čitavu malobrojnu moldavsku vojsku. Onda je otpustio upravnika Sucaeve (Moldavija) ali nije uspio nikada osvojiti svu Moldaviju. Zbog širenja [[Kuga|kuge]] i gladi on se sa svojom vojskom morao povući ispred Stefanove vojske i Drakule koji je dolazio u pomoć sa 30.000 vojnika. Mehmed II je napao Italiju 1480. godine. Namjera mu je bila da osvoji [[Rim]] i da "ujedini Rimsku Imperiju" i u početku je izgledalo kao da to može uraditi sa lahkim zauzimanjem Otranta 1480. ali je Otranto preuzet od strane papine vojske nakon Mehmedove smrti 1481. Ti oružani sukobi između Osmanske vojske i [[Evropljani|Evropljana]] su pokazali da Osmansko prisustvo u Evropi nije privremeno. Tokom vladavine Mehmeda II, Balkanske snage su skoro kompletno asimilirane od strane Osmanske vojske koju nikako nisu mogli zaustaviti. Vladavina Mehmeda II je dobro poznata i po religioznoj toleranciji sa kojom se ophodio prema svojim podanicima što je bilo veoma neobično za Srednji vijek. Međutim, njegova vojska se regrutovala iz Devširme. Oni su uzimali mladu kršćansku djecu i shodno njihovim sposobnostima ih još u najranijem periodu stavljali u razne službe. Mehmed II je govorio sedam jezika (uključujući turski, grčki, hebrejski, arapski, perzijski i latinski) kada je imao 21. godinu (kada je osvojio [[Konstantinopolj]]). Nakon pada Konstantinopolja, osnovao je mnoge univerzitete i koledže u gradu, neki od njih su i danas aktivni. Mehmed II je također poznat prvo kao Sultan koji je ozakonio kriminal i slične prekršaje uz adekvatne kazne mnogo ranije Sulejmana zakonodavača koji je to uradio upravo po njegovom primjeru. Mezar Mehmeda II se nalazi u Fatihovoj džamiji u [[Istanbul]]u; također i Most Sultana Mehmeda je nazvan po njemu.<ref name="camo"/> == Osobnost == Ponekad bi okupljao [[Ulema|ulemu]], ili muslimanske vjeroučitelje, i izazvao ih da raspravljaju o teološkim problemima u njegovom prisustvu. Tokom njegove vladavine, [[matematika]], [[astronomija]], i islamska teologija su dostigle najviši stepen razvijenosti među Osmanlijama. Mehmed II je i sam bio pjesnik i pisao je pod pseudonimom "Avni" a iza sebe je ostavio [[Divan (poezija)|divan]], zbirku pjesama u klasičnom tradicionalnom stilu osmanske književnosti. == Također pogledajte == * [[Mara Branković]] === Mehmed II u medijima === * [[Fetih 1453 (film)]] == Reference == {{Refspisak}} {{S-start}} {{Redoslijed| |prije =[[Murat II]] |naslov=[[Osmansko Carstvo|Vladar Osmanskog Carstva]]<br />([[1444]]. - [[1444]]) |poslije= [[Murat II]] }} {{Redoslijed| |prije =[[Murat II]] |naslov=[[Osmansko Carstvo|ponovno na vlasti]]<br />([[1451]]. - [[1481]]) |poslije= [[Bajazid II]] }} {{S-end}} {{sultani}} {{wikicitat|Mehmed II.}} {{Commonscat}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Sultani Osmanskog Carstva|Mehmed II]] [[Kategorija:Rođeni 1432.]] [[Kategorija:Umrli 1481.]] [[Kategorija:Biografije, Edirne]] rp1si4ut8r1u9rgo5ofm5upx70o4gnl 0 7407 3824034 3823565 2026-04-04T11:22:25Z Panasko 146730 clean up, replaced: .) → ) using [[Project:AWB|AWB]] 3824034 wikitext text/x-wiki {{Infokutija država |izvorno_ime = Հայաստանի Հանրապետություն<br />Hayastani Hanrapetutyun |zvanično_ime = Republika Armenija |ime_genitiv = Armenije |zastava = Flag of Armenia.svg |grb = Coat of arms of Armenia.svg |mapa = LocationArmenia.svg |službeni_jezik = [[Armenski jezik|armenski]] |glavni_grad = [[Erevan]] |vrsta_prve_vlasti = [[Predsjednik Armenije|Predsjednik]] |vladar_prva_vlast = [[Vahagn Khachaturyan]] (Վահագն Խաչատուրյան) |vrsta_druge_vlasti = [[Spisak premijera Armenije|Premijer]] |vladar_druga_vlast = [[Nikol Pashinyan]] (Նիկոլ Փաշինյան) |po_površini_na_svijetu = 142 |površina = 29.800 |procenat_vode = 4,71 |po_broju_stanovnika_na_svijetu = 136 |stanovnika = 2,963,900<ref>{{Cite web |url=https://www.armstat.am/en/?nid=12&id=19001&submit=Search |title=Statistics |access-date=2. 7. 2021 }}</ref> |gustoća = 101,5 |nezavisnost = 23. augusta, 1990. (od [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]]) |valuta = [[Dram]] (AMD) |vremenska_zona = [[UTC]]+4<br /> - ljeti (UTC+5) |himna = "[[Mer Hayrenik]]"<br />("Naša domovina"){{Center|[[Datoteka:Mer Hayrenik instrumental.ogg]]}} |internetski_nastavak = [[.am]] |pozivni_broj = +374 |}} '''Armenija'''<ref>{{Cite news|title=Armenia {{!}} Geography, Population, Map, Religion, & History {{!}} Britannica|url=https://www.britannica.com/place/Armenia|newspaper=Encyclopedia Britannica|access-date=6. 3. 2026|language=en}}</ref> ({{jez-hy|Հայաստան|Hajastan}}), službeno '''Republika Armenija''' ({{jez-hy|Հայաստանի Հանրապետություն|Hajastani Hanrapetut'jun|linkovi=ne}}), jest [[Suverena država|suverena]] [[Kavkaz|kavkaska]] država. Nalazi se između [[Crno more|Crnog mora]] i [[Kaspijsko jezero|Kaspijskog jezera]]. Klima u Armeniji je kontinentalna s malo padavina, najviše u proljeće i jesen. [[Kontinentalna država|Kontinentalna je država]] jer nema izlaz na [[more]] ili [[okean]]. == Historija == {{Glavni|Historija Armenije}} Armenija je do 1454. godine bila moćno carstvo s bogatom kulturom i u jednom je razdoblju vladala čitavim područjem između [[Crno more|Crnog mora]] i [[Kaspijsko jezero|Kaspijskog jezera]]. Godine 301. postala je prva država koja je formalno preuzela [[kršćanstvo]] kao službenu državnu vjeru, 12 godina prije [[Rimsko Carstvo|Rima]]. Izmjenjivale su se razne dinastije. Ipak, nakon što su je osvajali [[Parti]], [[Rimsko Carstvo|Rimljani]], [[Mongolsko carstvo|Mongoli]], [[Arapi]], [[Egipćani]] i [[Perzijanci]], Armenija je oslabjela, pa su je 1454. podijelili [[Osmansko Carstvo]] i Safavidska [[Perzija]]. Osmanske carske, vojne i republikanske vlade između 1895. i 1923, zbog straha što kršćanski Armeni, pogotovo u [[Prvi svjetski rat|I. svjetskom ratu]], pomažu carskoj [[Rusija|Rusiji]], počinile su pokolje poznate kao [[genocid nad Armenima]], u kojima je život izgubio više od milion Armena. Perzijski je dio Armenije 1828. pripojen [[Rusko Carstvo|Ruskom Carstvu]], a 1920. Armenija unutar [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] dobija status [[Armenska SSR|socijalističke republike]]. Spor sa susjednim [[Azerbejdžan]]om zbog armenske enklave [[Gorski Karabah]] potječe još od sovjetskog doba (1988), a pojačao se nakon što je Armenija postala neovisna država 1991. U maju 1994 potpisano je primirje, ali status [[Nagorni Karabah]]a nije razriješen. Kako se nije moglo ostvariti mirno rješenje i zbog [[Turska|turske]] blokade Armenije, oslabila je privreda obiju država. Armenija je i nakon raspada SSSR-a ostala članica [[Savez nezavisnih država|Saveza nezavisnih država]]. Armenija je nastala 1988. izdvajanjem iz [[SSSR]]-a, odnosno [[referendum]]om 1991, a [[Ustav]]om iz 1995. postala je predsjednička republika. [[Zemljotres]] 1988, privredna kriza početkom devedesetih, rat s [[Azerbejdžan]]om i ekonomska blokada od [[Turska|Turske]] i Azerbejdžana obilježili su noviju armensku historiju i ostavili posljedice na privredu, koja se nakom 1992. počela oporavljati uvođenjem tržišne ekonomije i vraćanjem većine obradive zemlje seljacima. == Vlada == Armenija je višestranačka republika s jednim zakonodavnim domom. == Političke podjele == [[Datoteka:ArmeniaNumbered.png|desno|200p|Provincije Armenije]] Armenija je administrativno podijeljena na 11 pokrajina: # [[Aragacotn]] # [[Ararat (provincija)|Ararat]] # [[Armavir (provincija)|Armavir]] # [[Gegharkunik]] # [[Kotajk]] # [[Lori (provincija)|Lori]] # [[Širak]] # [[Sjunik]] # [[Tavuš]] # [[Vajoc Dzor]] # [[Jerevan]] == Geografija == {{Proširiti sekciju}} == Privreda == {{Proširiti sekciju}} == Stanovništvo == {{Proširiti sekciju}} == Kultura == {{Proširiti sekciju}} == Također pogledajte == {{Proširiti sekciju}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Armenia}} * [http://www.gov.am/ Sajt vlade] * [http://www.president.am Sajt predsjednika] * [http://www.parliament.am/ Sajt parlamenta] * https://www.gov.am/en/ {{Države_i_regioni_Kavkaza}} {{Države Azije}} {{Države Evrope}} {{Države zapadne Azije}} {{CIS}} {{Vijeće Evrope}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Države svijeta]] [[Kategorija:Armenija]] [[Kategorija:Države i teritorije osnovane 1991.]] [[Kategorija:Kontinentalne države]] [[Kategorija:Države članice Vijeća Evrope]] [[Kategorija:Države nastale raspadom Sovjetskog Saveza]] 03ee5uftpagise982ygndyehyw3iehv 0 7641 3823929 3805315 2026-04-04T08:38:59Z AnToni 2325 /* April */ 3823929 wikitext text/x-wiki {{godina}}{{Godina u drugim kalendarima}}'''1932.''' (MCMXXXII) je bila prijestupna godina koja počinje u petak po gregorijanskom kalendaru, 1932. godina nove ere i ''Anno Domini'' (AD), 932. godina 2. milenija, 32. godina 20. stoljeća i treća godina 1930-ih. == Događaji == * [[25. decembar]] – [[Velika Britanija|Britanski]] [[kralj]] [[Đorđe V, kralj Ujedinjenog Kraljevstva|Đorđe V]] uputio prvi put [[božić]]nu poruku [[nacija|naciji]] posredstvom [[radio|radija]]. [[Datoteka:Enigma-plugboard.jpg|mini|Biro za šifriranje razbija njemačku šifru Enigme i prevazilazi sve veće strukturalne i operativne složenosti Enigme koja se razvija sa priključnom pločom, glavnim njemačkim šifarskim uređajem tokom Drugog svjetskog rata.]] == Rođeni == * datum nepoznat – [[Šefika Korkut-Šunje]], bosanskohercegovačka glumica === Januar=== * [[15. januar]] – [[Alija Isaković]], bosanskohercegovački romansijer, pripovjedač, radiodramski, televizijski i dramski pisac * [[29. januar]] – [[Nikola Stojanović (političar)|Nikola Stojanović]], bosanskohercegovački ekonomista i društveno-politički radnik === Februar === * [[5. februar]] – [[Cesare Maldini]], [[italija]]nski [[nogomet]]aš i trener * [[6. februar]] – [[François Truffaut]], francuski režiser i glumac * [[8. februar]] – [[John Williams]], američki kompozitor filmske muzike * [[10. februar]] – [[Rade Petrović]], hrvatski i bosanskohercegovački historičar * [[18. februar]] – [[Miloš Forman]], čehoslovačko-američki režiser * [[26. februar]] – [[Johnny Cash]], američki pjevač i gitarist * [[27. februar]] – [[Elizabeth Taylor]], američka glumica === Mart === * [[14. mart]] – [[Miroslav Antić]], srpski pjesnik, novinar, pisac filmskih scenarija i radiodrama * [[15. mart]] – [[Alan Bean]], američki mornarički oficir i mornarički pilot, aeronautički inženjer, testni pilot, i NASA-in astronaut === April === * [[1. april]] ** [[Aleksije Radan]], jugoslavenski i bosanskohercegovački klarinetist i muzički pedagog ** [[Debbie Reynolds]], američka glumica i pjevačica * [[2. april]] – [[Margarita Xhepa]], albanska glumica * [[10. april]] – [[Omar Sharif]], egipatski glumac * [[27. april]] – [[Anouk Aimée]], francuska glumica === Maj === * [[12. maj]] – [[Stanley Plotkin]], američki ljekar * [[29. maj]] – [[Dušan Poček]], srbijanski glumac === Juni === * [[10. juni]] – [[Branko Lustig]], hrvatski filmski producent, dvostruki dobitnik ''[[Oscar]]a'' (''[[Schindlerova lista]]'', ''[[Gladijator (film)|Gladijator]]'') * [[15. juni]] – [[Mario Cuomo]], američki političar, 52. guverner savezne države [[New York (savezna država)|New York]] * [[18. juni]] – [[Paul Chassagne]], [[Francuska|francuski]] [[biatlon]]ac * [[21. juni]] – [[Lalo Schifrin]], argentinsko-američki pijanist, kompozitor, aranžer i dirigent * [[25. juni]] – [[Tomislav Ladan]], [[Hrvatska|hrvatski]] književnik === Juli === * [[9. juli]] – [[Donald Rumsfeld]], američki političar * [[18. juli]] – [[Sanda Langerholz|Sanda Langerholz-Miladinov]], hrvatska glumica, pjevačica i plesačica === August === * [[17. august]] – [[V. S. Naipaul]], britanski književnik indijskog porijekla === Septembar === * [[2. septembar]] – [[Blagoje Adžić]], general-pukovnik JNA * [[25. septembar]] ** [[Adolfo Suárez]], španski političar i premijer ** [[Anatolij Solovjanjenko]], sovjetski i ukrajinski tenor * [[26. septembar]] – [[Manmohan Singh]], indijski političar * [[28. septembar]] – [[Muhamed Kondžić]], bosanskohercegovački književnik * [[29. septembar]] ** [[Vojka Smiljanić-Đikić]], bosanskohercegovačka [[Poezija|pjesnikinja]], prevoditeljica i urednica ** [[Rainer Weiss]], američki fizičar === Oktobar === * [[13. oktobar]] – [[Dušan Makavejev]], srbijanski režiser === Novembar === * [[29. novembar]] – [[Jacques Chirac]], francuski političar i državnik === Decembar === * [[2. decembar]] – [[Sergio Bonelli]], italijanski izdavač i autor stripova * [[6. decembar]] – [[Nasiha Kapidžić-Hadžić]], bosanskohercegovačka pjesnikinja, spisateljica i urednica == Umrli == * [[10. februar]] – [[Edgar Wallace]], britanski književnik * [[28. februar]] – [[Guillaume Bigourdan]], francuski [[astronom]] * [[4. april]] – [[Wilhelm Ostwald]], njemački hemičar * [[26. juni]] – [[Adelaide Ames]], američka astronomkinja * [[27. juli]] – [[Eleanor Annie Lamson]], američka astronomkinja * [[16. septembar]] – [[Ronald Ross]], engleski ljekar * [[15. decembar]] – [[Josip Vancaš]], bosanskohercegovački arhitekt == [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] == * [[Nobelova nagrada za fiziku|Fizika]] ** [[Werner Heisenberg]], [[Njemačka]] * [[Nobelova nagrada za hemiju|Hemija]] ** [[Irving Langmuir]], [[SAD]] * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Fiziologija ili medicina]] ** [[Charles Sherrington]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] ** [[Edgar Adrian]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] * [[Nobelova nagrada za književnost|Književnost]] ** [[John Galsworthy]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] * [[Nobelova nagrada za mir|Mir]] ** ''nije dodijeljena'' == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|1932|1932.}} * https://web.archive.org/web/20231015163455/https://xroads.virginia.edu/~1930s2/Time/1932/1932fr.html {{Normativna kontrola}} cbakqzr7h9gypxz655d442s4seosqon 0 7900 3823847 3798908 2026-04-03T16:21:38Z Bakir123 110053 3823847 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar | ime = Zdravko Čolić | slika = Zdravko Čolić symphonic koncert (cropped).jpg | slika_veličina = | opis = | background = solo_izvođač | alias = Čola | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1951|05|30}} | mjesto_rođenja = [[Sarajevo]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] | porijeklo = [[Bosna i Hercegovina]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | žanr = [[Pop-muzika|Pop]], [[pop-folk]], [[disco]], [[pop rock]] | zanimanje = Pjevač, tekstopisac | instrument = [[Pjevanje]], [[Gitara|akustična gitara]] | karijera = 1967–sada | izdavač = Beograd Disk, [[Jugoton]], [[Produkcija gramofonskih ploča Radio-televizije Beograd|PGP-RTB]], [[Warner Bros. Records]], [[Suzy (muzički izdavač)|Suzy]], [[Atlantic Records]], [[Diskoton]], [[Komuna (kompanija)|Komuna]], [[PGP-RTS]], BK Sound, [[City Records]] | povezani_umjetnici = [[Kemal Monteno]], [[Ambasadori]], [[Korni grupa]], [[Goran Bregović]] | web_stranica = {{URL|www.zdravkocolic-cola.com}} }} '''Zdravko Čolić''' ([[Sarajevo]], 30. maj 1951), poznat i kao '''Čola''', jest [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]]<ref>http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20070426/reflektor02.asp"</ref> pjevač [[Zabavna muzika|zabavne muzike]] i pop-zvijezda na prostoru cijele bivše [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]].<ref>{{Cite web|url=https://zdravkocolic.com/biografija/|title=Biografija – Zdravko Čolic Official|language=bs-BA|access-date=10. 11. 2024}}</ref> == Djetinjstvo == [[Datoteka:Zdravko Čolić in Požarevac.jpg|lijevo|mini|175x175piksel|Zdravko Čolić u [[Požarevac|Požarevcu]], krajem 1960-tih.]] Rođen je 30. maja 1951. u [[Sarajevo|Sarajevu]], a djetinjstvo je proveo na [[Grbavica (Sarajevo)|Grbavici]]. Išao je u osnovnu školu "Vladimir Perić - Valter".<ref>http://www.balkaniyum.tv/bih/vijesti/16589.shtml</ref> Kao dijete se više zanimao za [[sport]] nego za [[muzika|muziku]]. Najprije je bio golman u juniorima Željezničara, da bi ubrzo shvatio kako mu [[atletika]] više leži. Na jednom takmičenju osvojio je drugo mjesto, odmah iza tadašnje atletske zvijezde Nenada Stekića. Ipak, kako Čola kao sportista nije postizao veće rezultate, a imao je velikog talenta za recitovanje, podrazumijevalo se da učestvuje u školskim priredbama. Volio je i glumu, pa je primljen i u Pionirsko pozorište, gdje je učestvovao u predstavama "Dječaci Pavlove ulice" i "Kekec i Mojca". Muzika mu je bila hobi, učio je gitaru i išao u muzičku školu. Isprva su se Čolićevi roditelji dvoumili između [[gitara|gitare]] i [[harmonika|harmonike]], ali Zdravko se odlučno zalagao za gitaru. S prijateljem Bracom Isovićem svirao je za društvo u parku, a u svojoj ulici bili su poznati kao duet Čola i Isa sa Grbavice. == Prvi muzički koraci == Prvi pjevački nastup imao je u [[Baošići]]ma, malom naselju nedaleko od [[Herceg Novi|Herceg Novog]], u [[Boka kotorska|Boki kotorskoj]]. Na plaži ili kampu od deset uvečer pa do jutra pjevao je i svirao pjesme s [[Festival u Sanremu|festivala u Sanremu]], pjesme s domaćih festivala, kao i hitove s Radio Luxemburga. Kasnije će Čola priznati kako je ponekad i izmislio neki tekst, ali da to niko nije primijetio jer nije znao originalni tekst. U [[Crna Gora|Crnoj Gori]] je zaradio i prvi honorar od svirke i pjevanja. Naime, s prijateljem je iz Sarajeva u Bijelu stigao bez [[dinar]]a u džepu. Pohađao je tada treći razred gimnazije. Na jednom plakatu ugledali su najavu za takmičenje pjevača amatera. Čolić se prijavio, otpjevao pjesmu "Lady Madonna" i osvojio drugu nagradu. Nagradu su brzo potrošili: [[autobus]]om su otišli u [[Dubrovnik]], jeli kolače na [[Stradun]]u, prošetali, otišli na gala ručak, sjeli na voz za [[Sarajevo]] i od ostatka novca častili cijelo društvo. == Počeci karijere == [[Datoteka:Omot albuma Kad pogledaš me preko ramena.jpg|mini|Omot albuma "Kad pogledaš me preko ramena"]] Prvi zvanični pjevački nastup imao je 1969. godine sa grupom [[Ambasadori]], sa kojom je zajedno nastupao dvije i po godine. Svirali su [[rhytm & blues]], pjesme [[Jamesa Brown]]a i grupe "[[Chicago (grupa)|Chicago]]", a redovno su izvodili svoj muzički program jedino u Domu armije i Domu milicije u plišanim odijelima specijalno kupljenim za tu priliku. Godine 1971. upoznaje [[Kornelije Kovač|Kornelija Kovača]], koji ga je pozvao u tada poznatu [[Korni grupa|Korni grupu]]. Čolić se preselio u [[Beograd]] pun nade i ambicija. U Beogradu Čolić stanuje po iznajmljenim sobicama, sluša prigovaranja gazdarica, ponekad ih opslužuje kupovinom na tržnici. Tada novca nije imao na napretek, pa ga novčano izdržavaju i roditelji. No, Čola je u "Korni grupi" ostao samo šest mjeseci, a na njegovo mjesto je došao [[Zlatko Pejaković]]. Poslije pjesama "Kukavica kuka" i "Gospa Mica gazdarica", koja je izazvala čitavu pobunu beogradskih gazdarica, što je prouzrokovalo skidanje sa svih programa i povlačenje ploče iz prodaje, Kovač je svom [[solist]]i predložio povratak u [[Sarajevo]]. Nije mu preostalo ništa drugo nego da se vrati u Sarajevo. Ovaj se put čvrsto odlučuje za solističku karijeru. Tako je nastupio na festivalu [[Vaš šlager sezone]] u Sarajevu 15. aprila 1972. godine s pjesmom [[Kemal Monteno|Kemala Montena]] "[["Sinoć nisi bila tu" / "Tako tiho"|Sinoć nisi bila tu]]". Pjesmu je trebala prvobitno pjevati [[Josipa Lisac]], ali kako je ona otkazala nastup pjesmu je otpjevao Čola i osvojio treću nagradu, te nagradu za interpretaciju. Pjesma postiže veliki uspjeh u cijeloj zemlji, a danas se ubraja u neke od Čolinih najljepših pjesama. Od tog trenutka i zvanično počinje Čolina solo karijera, kojom će se uzdići na mjesto naše najveće estradne zvijezde. Te godine učestvuje na festivalima u [[Splitski festival|Splitu]] sa pjesmom "Stara pjesma", [[Skoplje|Skoplju]] sa pjesmom "Moj bol", kao i na festivalu u [[Priština|Prištini]]. Nedugo nakon festivalskih nastupa, Zdravko Čolić zajedno sa [[Indexi]]ma, [[Bisera Veletanlić|Biserom Veletanlić]], [[Sabahudin Kurt|Sabahudinom Kurtom]] i [[Sabina Varešanović|Sabinom Varešanović]] odlazi na veliku turneju po [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]].<ref>{{Cite web|url=https://www.biografija.info/zdravko-colic/|title=Zdravko Čolić biografija {{!}} Biografija.info|website=www.biografija.info|access-date=10. 11. 2024}}</ref> == Međunarodni pokušaji == Ubrzo je započeo sa međunarodnom pjevačkom karijerom. Na [[Festival Opatija|Opatijskom festivalu]] pobijedio je s pjesmom [[Kemal Monteno|Kemala Montena]] "[[Gori vatra / Isti put|Gori vatra]]", čime se plasirao na [[Eurosong 1973.|Pjesmu Eurovizije]]. Plasman na najveće evropsko muzičko takmičenje, koje se 1973. održavalo u [[Luksemburg]]u nije bio baš uspješan - bio je pretposljednji. Međutim, američka izdavačka kuća [[Warner Brothers]] ipak je sa Zdravkom Čolićem potpisala ugovor. Tako je Čolić za njih snimio četiri singl ploče, dvije na [[Njemački jezik|njemačkom]] i dvije na [[Engleski jezik|engleskom jeziku]], ali tu se i završava njegova glasno najavljivana karijera u inostranstvu. Razlog tome je što Čola nije želio da živi u [[Njemačka|Njemačkoj]], gdje je prvobitno trebao prijeći, sve dok je kod kuće u [[Jugoslavija|Jugoslaviji]] bilo dovoljno posla i izgleda za još mnogo koncerata. Na svojim njemačkim pločama Zdravko Čolić je potpisan kao ''Dravco'', jer je njemačkim urednicima njegovo ime bilo komplikovano za izgovor. == Prvi uspjesi == [[Datoteka:Koncert zdravka colica u zenickoj areni18-04-09.jpg|lijevo|mini|230x230piksel|Koncert Zdravka Čolića u [[Gradska arena Zenica|Areni "Husejin Smajlović"]] u [[Zenica|Zenici]]. (2009)]] Nakon [[Eurosong]]a došlo je vrijeme za prvi veliki Čolin hit, pjesmu "Ona spava", koja mu je osigurala pobjedu na Hit paradi i koja se prodala u 150.000 primjeraka. U naredne dvije godine Čola se najčešće pojavljuje na festivalima u Sarajevu i Beogradu , a pjesme sa sarajevskog festivala [[Vaš šlager sezone]]: "Bling blinge bling" (VŠS 73), "Zelena si rijeka bila" (Pobjeda na Šlageru sezone 74), "Zvao sam je Emili" (VŠS 75), kao i "Ljubav je samo riječ" i "April u Beogradu" s festivala "[[Beogradsko proleće]]" danas se ubrajaju u vječne hitove opće bivše jugoslavenske pjesmarice. Prvi studijski album "Ti i ja" izašao je 1975. godine, a niz jakih pjesama kao "Vagabund", "Igraš se vatrom", "Loše vino" (na muziku [[Goran Bregović|Gorana Bregovića]] i tekst [[Arsen Dedić|Arsena Dedića]]) doveo je do masovne djevojačke [[histerija|histerije]]. Producent ploče je bio [[Kornelije Kovač]] i tu praksu Čolić neće mijenjati ni na sljedećim albumima. Za omot je bio zadužen Dragan S. Stefanović, koji će i ubuduće dizajnirati omote ploča. Iste godine PGP RTB je izdao ploču "Zdravko Čolić" na kome su bili hitovi sa singlova. Iako je 1976. na [[Festival Zagreb|zagrebačkom festivalu]] sa pjesmom "Ti si bila, uvijek bila" osvojio četvrto mjesto, Čolić je bio najveća zvijezda festivala. Krajem te godine krenuo je sa "[[Indexi]]ma" na prvu jugoslavensku turneju. Prilikom davanja [[autogram]]a u [[Jugoton]]ovoj prodavnici u [[Beograd]]u, grupa djevojaka je polomila izloge trudeći se približiti Zdravku. Čola se posljednji put na nekom festivalu pojavio u [[Zagreb]]u 1977. sa pjesmom "Živiš u oblacima". Na Jugoslavenskom festivalu revolucionarne i rodoljubive pjesme u Zagrebu 1977. godine Čolić je nastupio sa budućim najprodavanijom singl pločom "[[Druže Tito, mi ti se kunemo]]", koja je prodana u više od 300.000 primjeraka. == Vrhunac karijere == [[Datoteka:Zdravko Čolić concert - Spaladium Arena.jpg|mini|Koncert Čole u [[Spaladium Arena|Spaladium Areni.]]]] Sljedeći album "Ako priđeš bliže" iz 1977. je snimljen u [[Zagreb]]u, a miksovan u Njemačkoj. Za prve dvije sedmice prodano je 50 hiljada primjeraka, a novi aduti kod publike su "Pjevam danju, pjevam noću" po pjesmi [[Branko Radičević|Branka Radičevića]], "Glavo luda", "Zagrli me", "Juče još", "Jedna zima s Kristinom" i "Produži dalje". 1. aprila 1978. godine Čola kreće na jugoslavensku turneju pod nazivom "Putujući zemljotres", a pratila ga je plesna grupa "[[Lokice]]". Već tada je ploča otišla u 150.000 primeraka, da bi na kraju prebacila 700.000 primjeraka. U anketi lista "Zdravo" Čolić je pobijedio u kategoriji najdraža ličnost godine. Iako je na početku turneje 4. i 8. aprila održao dva koncerta u beogradskoj hali "Pionir", turneja se okončala koncertom na nogometnom stadionu [[Marakana (Beograd)|Marakana]] održanom 5. septembra 1978. godine koji je okupio oko 70.000 ljudi. U pratećoj Čolićevoj grupi klavijature je svirao Chris Nicols, a bas [[Dado Topić]], nekadašnji članovi tada već raspuštenog sastava "Time". Topić je nastupio kao predizvođač, otpjevavši nekoliko svojih hitova, a zatim je na scenu stupio Čola praćen razgolićenim Lokicama. Kao gosti koncerta pojavili su se [[Kemal Monteno]], [[Arsen Dedić]], [[Kornelije Kovač]], [[Josip Boček]], trio Strune i pjevački kvintet RTB-a. Sav prihod od nastupa Zdravko je ustupio Savezu slijepih. Na stadionu su snimljeni i prvi kadrovi dokumentarnog filma o Zdravku "Pjevam danju, pjevam noću". Scenario je pisao novinar Dušan Savković, a režirao je reditelj Jovan Ristić. [[Film]] je kasnije pretočen u seriju od četiri epizode i nekoliko mjeseci kasnije, poslije kino-premijere, prikazan na tadašnjoj jugoslavenskoj televiziji. Koncertu na Marakani prisustvovao je Siggi Loch, direktor njemačke diskografske kuće, koji je bio iznenađen Zdravkovom popularnošću i odmah je predložio da se obnovi ugovor, pa su za njemačko tržište objavljeni singlovi sa pjesmama "Jedina" i "Zagrli me", kao i jedan disko singl na kome su pjesme "I’m Not Robot Man" i "Light me". Međutim, Zdravko nije prihvatio njihovu ponudu da se preseli u [[Njemačka|Njemačku]] i tamo radi za njih. Umjesto toga je [[14. novembar|14. novembra]] [[1978]]. otišao na odsluženje vojnog roka u [[Valjevo]]. Kasnije je prekomandovan u [[Beograd]], pa u [[Požarevac]], a vojsku je završio 14. septembra 1979. == "Malo pojačaj radio" i druge ploče == U [[proljeće]] 1980. godine Čola je objavio album "Zbog tebe" sa pjesmama "Pisaću joj pisma duga", "Pusti, pusti modu" i "Pjesmo moja". [[Album]] je sniman u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]], opet ga je producirao [[Kornelije Kovač]], a autori su još bili [[Goran Bregović]], [[Kemal Monteno]], [[Arsen Dedić]] i [[Spomenka Kovač]]. Iako je [[euforija]] za Zdravkom malo opala, ploča je prodana u preko 400.000 primjeraka. Sljedeća turneja je bila nešto mirnija, bez Lokica, ali sa engleskim muzičarima. Na kraju turneje, u oktobru [[1980]]. godine, Čolić je održao tri rasprodata koncerta u hali "Pionir" u [[Beograd]]u. Na jednom od njih prvi i posljednji put, na jednom svom koncertu, je uživo otpjevao svoj tadašnji mega hit, himnu "Druže Tito, mi ti se kunemo". Novi album "Malo pojačaj radio" sniman je oktobra 1981. godine u [[London]]u. Muzički dio posla odradili su [[Kornelije Kovač]] i [[Goran Bregović]], a matrice su snimili engleski studijski muzičari. Ploča je donela zaokret ka rok zvuku, a hitovi su bili "Mađarica", "Nove lakovane cipele", "Dunav". U pjesmi "Što si prepotentna", Zdravko se prvi put ogledao kao autor muzike, dok su dio ostalog materijala napisali [[Đorđe Balašević]], [[Duško Trifunović]], [[Đorđe Novković]] i [[Marina Tucaković]]. Album je prodan u više od 300.000 primjeraka. Tokom 1982. Čolić je na turneji održao pedeset pet koncerata, a pratili su ga članovi grupe "Generacija 5". Tada su nastupili i u [[Priština|Prištini]] u kojoj zbog demonstracija niko punih godinu dana nije svirao. Nastup na beogradskom Tašmajdanu 10. juna 1982. godine okupio je osam hiljada posjetilaca, a cijena karata iznosila je sto dinara, što je u ono vrijeme bila neuobičajeno visoka cifra. I naredna je ploča, album "Šta mi radiš", opet snimana u [[London]]u i to pod potpunom kontrolom [[Kornelije Kovač|Kornelija Kovača]]. Opet su svirali engleski muzičari, a autori pjesama su bili Kovač, [[Momčilo Bajagić Bajaga]], Kikamac (Zana), [[Arsen Dedić]] i drugi. Album je objavljen 1983. godine, donijevši opet nekoliko hitova, kao "Cheri, cheri", "Šta mi radiš" i baladu "Stanica Podlugovi". Čolić je na turneju još jednom krenuo sa članovima grupe "[[Generacija 5]]", a pojačanje je bio i [[Laza Ristovski]]. Na sljedećoj ploči "Ti si mi u krvi" 1985. godine, prvoj koju snima u [[Beograd]]u, u studiju "Akvarijus", Čolić se okrenuo [[etno]] zvuku, posebno u brojevima "Ruška", "Sto Cigana", "Ti možeš sve, al' jedno ne", ali se kao najveći hit izdvaja balada "Ti si mi u krvi", koju su zajedno uradili Kornelije i [[Spomenka Kovač]]. Album je bio promovisan na nepotpunoj jugoslavenskoj turneji koja je obuhvatila jadransku obalu, [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] i [[Sjeverna Makedonija|Sjevernu Makedoniju]], kao i veliki koncert u beogradskom Centru Sava. U to vrijeme Čolić se privremeno udaljio sa scene, osnovavši sa Bregovićem izdavačku kuću "Kamarad" i među prvima započeo privatnu izdavačku djelatnost. Poslije skoro tri godine pauze i petnaestogodišnje vjernosti zagrebačkom [[Jugoton]]u, Čolić je u decembru 1987. za sarajevski [[Diskoton]] sa Kornelijem Kovačem, kao producentom i aranžerom, snimio i objavio album jednostavno nazvan "Zdravko Čolić" kojim se vratio pop zvuku. Ploča nije imala velikog medijskog odjeka i pamti se kao album sa najslabijim tiražom od 200.000 primjeraka, sa koga se kao hitovi izdvajaju numere "Oj djevojko, selen velen" i balade: "Hej suzo" i "Samo ona zna". Zbog loše prodaje nije održana turneja, a i sljedećih godina Čola se posvetio privatnom biznisu. Čolić je 1990. sa Goranom Bregovićem uradio album "Da ti kažem šta mi je" koji je objavila privatna beogradska izdavačka kuća "Komuna". Materijal je promovisan na Festivalu "[[MESAM]]" 1990. godine. Na njemu se našla obrada narodne pjesme "Čaje šukarije" u kojoj repuje djevojčica Ivana, inače glumica u [[film]]u "[[Kuduz]]". Pjesma se izdvaja kao najveći hit s albuma, a tu su i numere "Čija je ono zvijezda", "E draga, draga" i naslovna "Da ti kažem šta mi je" autora [[Dino Merlin|Dina Merlina]]. == Godine diskografske pauze == Sjajna karijera potrajala je sve do skoro pred sam rat u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] 1992. godine, kada je Zdravko Čolić napustio rodno [[Sarajevo]] i preselio se u [[Beograd]]. Povremeno je nastupao po manjim dvoranama širom [[Evropa|Evrope]] sa [[Laza Ristovski|Lazom Ristovskim]], a redovan je saradnik na pločama Bregovićeve filmske muzike. Tokom pauze u njegovom diskografskom radu godine 1994. Komuna i PGP RTS objavili su dvostruki album "Posljednji i prvi" koji je ujedno bio i izbor njegovih najvećih hitova. Tokom 1990-ih godina, album se smatra jednim od najprodavanijih albuma u tadašnjoj [[Savezna Republika Jugoslavija|SRJ]]. Poslije sedam godina pauze, Zdravko Čolić je za Komunu 1997. izdao svoj deveti album "Kad bi moja bila" u produkciji [[Goran Bregović|Gorana Bregovića]]. Pjesme s albuma komponovali su Čola i Brega, a dio tekstova napisali su [[Marina Tucaković]] i [[Momčilo Bajagić Bajaga]]. Sa albuma su se izdvojile pjesme "Čini ti se grmi", "Jako, jako slabo srce zavodiš", kao i balade "Kad bi moja bila" i "Tabakera". Čolić je te godine održao devet rasprodanih koncerata u beogradskom Sava centru, a nastupio je i u [[Priština|Prištini]], ne obazirući se na sukobe na [[Kosovo|Kosovu]]. Istovremeno njegove pjesme pronalaze svoj put i do publike u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], gdje su još donedavno bile nepoželjne i cenzurisane od strane lokalnih radijskih urednika. Tako je pjesmu Zdravka Čolića "Pjevam danju, pjevam noću" krajem 2000. obradila i [[Ivana Banfić]]. == "Zavičaj" == [[Datoteka:ZdravkoColicPirot2.JPG|mini|desno|250px|Zdravko Čolić na koncertu u [[Pirot]]u 2008.]] Čolićev deseti album "Okano", objavljen je krajem 2000. godine u izdanju BK Sounda. Album pored naslovne pjesme ima i hitove poput "Krasiva", "Hotel Balkan" i baladu "U boji vina". Tiraž je bio preko pola miliona prodatih nosača zvuka, a uslijedila je i velika turneja po većim gradovima bivše [[Jugoslavija|Jugoslavije]]. Turneja je završena koncertom na Marakani, 30. juna 2001. godine, na kojoj se ovaj put okupilo oko 80.000 ljudi, a pred malim ekranima više od 4.000.000 ljudi je pratilo direktan prenos koncerta. Album "Okano" proglašen je za album godine u gotovo svim zemljama bivše Jugoslavije, pjesma "Okano" za hit godine, a Zdravko Čolić za ličnost godine. 24. decembra 2003. godine Zdravko je predstavio album "Čarolija", ponovo u izdanju RTV BK. Sa albuma su se izdvojile pjesme "Ao nono bijela", "Zločin i kazna", "Moja draga", "Na ovaj dan", a sa jednim od najboljih spotova se izdvaja veliki hit "Mnogo hvala". U maju 2004. godine počela je koncertna turneja po većim gradovima bivše Jugoslavije i u nekim evropskim zemljama. Tokom 2005. godine održano je još 14 koncerata u [[Kanada|Kanadi]], [[Sjedinjene Američke Države|Americi]], [[Evropa|Evropi]], kao i na prostorima bivše SFRJ. Krajem 2006. na tržištu se pojavljuje novi, 12. album Zdravka Čolića nazvan jednostavno "Zavičaj". Album nastavlja tradiciju etno-pop zvuka, koju Čola redovno njeguje na svojim albumima u zadnjih dvadesetak godina. Među pjesmama inspiriranim [[Sarajevo]]m, [[Bosna i Hercegovina|Bosnom]] i tamburašima izdvajaju se pjesme : "Bembaša", "Merak mi je", "Svadbarskim sokakom" i "Anđela". Izvrsne balade "Vrijeme" i "Sačuvaj me, Bože, njene ljubavi" potpisuju [[Arsen Dedić]] odnosno [[Đorđe Balašević]]. == "Kad pogledaš me preko ramena" == U 2010. je izdao album pod nazivom "Kad pogledaš me preko ramena". U njemu su se nalazile neke pjesme koje su odmah stekle veliku popularnost kao što je pjesma po kojoj album nosi naziv "Kad pogledaš me preko ramena" i "Dajte nam svega", kao i balade "Ljubavnici" i "Pamuk". Iste te godine održao je veliki koncert u Sarajevu, na gradskom [[Stadion "Asim Ferhatović Hase"|stadionu "Asim Ferhatović Hase"]] pred više od 60.000 posjetilaca. == Festivali == # Sinoć nisi bila tu"/ [[Vaš šlager sezone]] 1972. # "Gori vatra", [[Festival Opatija]]/[[Eurosong|Eurovizija]] 1973. # "Bling blinge bling", [[Vaš šlager sezone]] 1973. # "Zelena si rijeka bila", [[Vaš šlager sezone]] 1974., Zlatna lira # "Ne dam ti svoju ljubav", [[Festival Opatija]] 1974. # "Ljubav je samo riječ", Beogradsko proljeće 1974. # "Zvao sam je Emili", [[Vaš šlager sezone]] 1975. # "April u Beogradu", Beogradsko proljeće 1975. # "Ti si bila, uvijek bila", [[Zagrebfest|Festival Zagreb]] 1976. # "Živiš u oblacima", [[Zagrebfest|Festival Zagreb]] 1977. # "Druže Tito, mi ti se kunemo", Jugoslavenski festival revolucionarne i rodoljubive pjesme [[Zagreb]] 1977. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat}} * [https://web.archive.org/web/20051104084130/http://www.zdravkocolic-cola.com/ Službeni sajt] {{Zdravko Čolić}} {{DEFAULTSORT:Čolić, Zdravko}} [[Kategorija:Zdravko Čolić| ]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački pjevači]] [[Kategorija:Jugoslavenski pjevači]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Rođeni 1951.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Bivši studenti Univerziteta u Sarajevu]] 60gd81iup7yal2lngsf05ikf2y9kh5q 0 8825 3824072 3655407 2026-04-04T11:53:49Z Panasko 146730 clean up, replaced: Osmansko carstvo → Osmansko Carstvo, .) → ) using [[Project:AWB|AWB]] 3824072 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{Godina u drugim kalendarima}} Godina 1430 (MCDXXX) bila je uobičajena godina koja počinje u nedjelju po julijanskom kalendaru. [[Datoteka:Europe_in_1430.PNG|mini|Evropa 1430]] == Događaji == januar &ndash; decembar * [[7. januar]]a &ndash; [[Filip Dobri]], vojvoda od Burgundije, ženi se [[Izabela od Portugala, vojvotkinja od Burgundije|Izabelom od Portugala]]. * [[10. januar]] &ndash; [[Filip Dobri]] osniva [[Orden zlatnog runa]] . * [[29. mart]] &ndash; [[Osmansko Carstvo]], pod [[Murat II|Muratom II]], [[Opsada Soluna (1422-1430)|zauzima]] [[Solun]] nakon osmogodišnje opsade. * [[14. maj]] &ndash; Francuzi prvi pokušavaju da oslobode [[Opsada Compiègnea|opsadu Compiègnea]]. * [[23. maj]] &ndash; [[Ivana Orleanska|Jovanka Orleanka]] je zarobljena od strane Burgunda, dok je predvodila vojsku da oslobodi [[Compiègne]]. * [[14. juni|14. jun]] &ndash; [[William Waynflete]] postaje vikar [[Skendleby]]ja, [[Lincolnshire]]. * [[11. juli|11. jul]] &ndash; [[Bitka kod Trnave (1430)|Bitka kod Trnave]]: [[Husiti]] porazili [[Mađari|ugarsko]] - [[Moravci (etnička grupa)|moravsko]] - [[Srbi|srpsku]] vojsku. * [[27. oktobar]] &ndash; [[Švitrigaila]] nasljeđuje svog rođaka [[Vytautas|Vitautasa]] na mjestu vladara [[Litvanija|Litvanije]]. == 1430. u temama == {{Proširiti sekciju}} == [[Porođaj|Rođeni]] == {{Proširiti sekciju}} == [[Smrt|Umrli]] == {{Proširiti sekciju}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} {{Commonscat|1430|1430.}} pls91cn1i9t9hyfe5fpchpf9nj6prce 0 10057 3824037 3815599 2026-04-04T11:23:41Z Panasko 146730 clean up, replaced: .) → ) using [[Project:AWB|AWB]] 3824037 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} [[Datoteka:Occupied territories in the Balkans, end of April 1913.png|mini|desno|340p|Situacija nakon Prvog balkanskog rata]] '''Drugi balkanski rat''' (29. juni – 10. august 1913) bio je oružani sukob koji je vođen između [[Kraljevina Bugarska|Bugarske]] i njenih bivših saveznika [[Kraljevina Srbija|Kraljevine Srbije]] i [[Kraljevina Grčka|Grčke]], kojima su se priključili [[Kraljevina Crna Gora|Crna Gora]], [[Kraljevina Rumunija|Rumunija]] i [[Osmansko Carstvo]] zbog nezadovoljstva podjelom osvojenih teritorija iz [[Prvi balkanski rat|Prvog balkanskog rata]]. Nakon što su srpske i grčke snage zaustavile bugarsku ofanzivu i kontranapad, Bugarska je ušla u teritorijalne sporove sa Rumunijom čime je izazvala rumunsku intervenciju. Osmansko Carstvo je iskoristilo ovu situaciju kako bi povratili neke izgubljene teritorije iz [[Prvi balkanski rat|prethodnog rata]]. Kada su se rumunske trupe približile glavnom gradu [[Sofija|Sofiji]], Bugarska je zatražila primirje koje je rezultiralo [[Sporazum u Bukureštu|sporazumom u Bukureštu]], prema kojem je Bugarska morala da ustupi većinu teritorije koje je dobila u prethodnom ratu Srbiji, Grčkoj i Rumuniji. Nakon potpisivanja [[Sporazum u Carigradu|Sporazuma u Carigradu]], Bugarska je izgubila [[Edirne]] koje je pripalo Osmanskom Carstvu. = Uzrok i početak rata = Nakon protjerivanja Turaka s područja današnje [[Sjeverna Makedonija|Makedonije]], Srbija, Grčka i Bugarska su nastojale zadržati osvojena područja pod svojom vlasti. Dok je pitanje osvojenih teritorija u Makedoniji između Srbije i Bugarske bilo riješeno ''Tajnim dodatkom uz Ugovor o prijateljstvu i savezu'', pitanje Makedonije između Grčke i Bugarske ostalo je otvoreno, pri čemu su iznevjerene želje makedonskog naroda. Nakon [[Londonski sporazum (1913)|Londonskog mirovnog ugovora]] iz 30. maja 1913, Srbija je ovladala zapadnom i srednjom Makedonijom, današnjim [[Kosovo]]m, Metohijom i [[Sandžak]]om, Grčka je dobila južnu Makedoniju zajedno sa [[Solun]]om, Crna Gora je dobila dio Sandžaka i Metohije, a Bugarska područje Trakije do crte Enos – Midija i istočni dio Makedonije. Nakon gubitka teritorija u [[Albanija|Albaniji]], time i izlaza na more, Srbija je tražila obnavljanje ugovora sa Bugarskom, zbog pomoći na [[Edirne|Jedrenima]] računajući na ustupke Bugarske u Makedoniji, tzv. ''spornoj zoni''. Bugarska je smatrala da Srbiji, po ugovoru, pripada samo jedan dio Makedonije, dok je Srbija smatrala da joj pripada cijela Makedonija. Razdor između Grčke i Bugarske datira još od početka Prvog balkanskog rata, a posebno nakon grčkog osvajanja Soluna. Grčka je u nekoliko navrata pokušavala riješiti pitanje granica s Bugarskom koje je Bugarska odbila bez protivprijedloga. Još tokom Prvog balkanskog rata, između Bugarske i Srbije je uspostavljena privremena crta razgraničenja teritorija, na koju su Bugari već 16. maja započeli dovlačiti svoje snage iz Trakije, a istovremeno je započela koncentrisati svoje snage i prema Grčkoj. Ti pokreti bugarskih snaga prinudili su uspostavljanje saveza između Grčke i Srbije protiv Bugarske, kojim je ujedno i riješeno pitanje granica između te dvije zemlje u Makedoniji, pri čemu je Srbija dobila i pravo korištenja luke Solun u sljedećih pedeset godina. Srbija i Grčka su odmah pokušale uključiti i druge zemlje u svoj savez, prije svega Rumuniju, jer je i ona imala neriješena granična pitanja sa Bugarskom. Iako je Rumunija odbila stupiti u savez, objavila je da u slučaju sukoba neće ostati neutralna. [[Rusko Carstvo|Rusiji]], kojoj nije bilo u interesu razbijanje balkanskog saveza koji je predstavljao prepreku širenju [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] ka istoku, pokušala je bezuspješno u nekoliko navrata diplomatskim putom smanjiti napetosti između sukobljenih država. Tokom diplomatskih aktivnosti, na crti razgraničenja je sve učestalije dolazilo do manjih sukoba i incidenata. Želeći staviti Rusiju pred svršen čin, bugarska vojna klika je odlučila spor riješiti oružanim sukobom. General S. Kovačev je 20. juna izdao naredbu za pripremu za napad, pa je u noći 30. juna 1913. bugarska 4. armija izvršila napad na srpske snage na rijeci [[Bregalnica|Bregalnici]], a 2. armija napala grčke snage u području Soluna. = Ratni i početni planovi = == Bugarski plan == Bugari su namjeravali iznenada, bez objave rata, brzim prodorom 4. i 2. armije odbaciti srpske snage prema Skopju a grčke južno od Soluna. Dalje su namjeravali nastaviti nastupanje prema jugu 1. i 3. armijom i na Vardarskom frontu odlučiti rat. Plan sam po sebi je bio vrlo loš. Pogrešno je procijenjena uloga Rumunije, podcijenjene su srpske i grčke snage a precijenjene svoje snage, razvučen front, od [[Dunav]]a do [[Egejsko more|Egejskog mora]], bez mogućnosti koncentracije snaga na [[Vardar]]skom frontu. == Srpski plan == Pod pritiskom Rusije na arbitražu i neprijateljskim držanjem Austro-Ugarske, kao i izjavom Rumunije da će se pridružiti napadnutom, Srbija je svoj ratni plan gradila na čekanju. Plan je bio odbrambenog svojstva - učvršćivanje položaja prema Bugarskoj i odbrana teritorija iz 1912. Nakon odbrane bugarskog napada na Bregalnici, 3. armija je trebala u sadejstvu sa grčkim snagama preći u protivnapad u području [[Štip]]a i opkoliti bugarske snage u dolini Strumice. == Grčki plan == Grčki plan je bio odbrana teritorija iz 1912. na položajima sjeverno i sjeveroistočno od Soluna a zatim prelazak u protivnapad i u sadejstvu sa srpskom vojskom opkoljavanje bugarskih snaga u dolini Strumice. == Operacije na srpskom frontu u Makedoniji == {{Glavni|Bitka na rijeci Bregalnici}} U noći između 29/30. juna 1913, bugarska 4. armija je iznenada napala srpske snage na rijeci Bregalnici. Zahvaljujući snažnom otporu srpskih straža na Bregalnici, srpske snage su uspjele zauzeti položaje i zadržati prodor bugarskih snaga. 1. srpska armija je prešla u protivnapad i povratila dan ranije izgubljene teritorije. Zbog izgubljenog učinka iznenađenja i neuspjelog napada, Bugarska je pokušala sa svojim izaslanicima uspostaviti prekid neprijateljstva, što je sa srpske strane bilo odbijeno. Srbi su izvršili opšti napad 9. jula, ali nisu došli u dodir sa bugarskim snagama, koje su se već 7. jula povukle zbog nadiranja grčkih snaga sa juga. == Operacije na grčkom frontu u Makedoniji == Nakon brzog i iznenadnog napada na grčke snage, 30. juna 1913, bugarska 2. armija je zauzela teritorije iza crte razgraničenja, rastjerala grčke i srpske snage ali pri tome nije se uspjela sjediniti sa snagama 4. bugarske armije koja je zaustavljena na srpskom frontu. Budući da je 2. armija bila slaba, ona nije bila u mogućnosti održati zauzete teritorije, pa su grčke snage 2. jula izvršile protivnapad nakon čega se 2. bugarska armija povukla na polazne položaje. U slijedeća dva dana su Grci nastavili sa napredovanjem i uvjetovali povlačenje bugarske 2. armije prema Strumici. 9. jula 1913, grčke snage su napale bugarske snage na planini [[Belasica|Belasici]] i uspjele ih odbaciti preko rijeke Strumice i zaplijeniti bugarsku artiljeriju. Bugarske snage su se 11. jula povukle prema Stumu, a Grčka je zaustavila privremeno svoje napredovanje zbog reorganiziranja snaga i dotura ratnog materijala. == Operacije na staroj srpsko-bugarskoj granici == Poslije poraza na Bregalnici, general Savov, kao pomoćnik vrhovnog komandanta i jedan od glavnih ratnih huškaša, je smijenjen, a na njegovo mjesto postavljen general Dimitrijev, koji je, kako bi olakšao novonastalu situaciju u Makedoniji, 4. jula 1913. naredio prodor 1. i 3. bugarske armije prema [[Timok]]u i zauzimanje grada Knjaževca i napad na [[Pirot]]. Sa brojnijim snagama, bugarska armija je 5. jula izvršila napad na srpske snage i vrlo brzo ih protjerala prema Knjaževcu i 7. jula ušla u nebranjeni [[Knjaževac]]. Međutim, daljnje operacije bugarske vojske su morale biti prekinute zbog opasnosti napada rumunskih snaga preko Dunava u pozadinu 1. bugarske armije, pa su se 9. jula snage povukle preko granice. Srpske snage su odmah zauzele napuštene položaje bugarskih snaga i tu se učvrstile. Istovremeno su bugarske snage 5. jula i napale preko prevoja Sv. Nikola i ugrozile Pirot sa sjevera. Nakon teških borbi srpske snage su odbačene i 8. jula kad su Bugari već bili pred Pirotom, a srpske snage se pripremale na povlačenje iz Pirota, bugarsko vrhovno zapovjedništvo je naredilo povlačenje bugarskih snaga zbog prelaska rumunskih snaga preko Dunava. == Ulazak Rumunije u rat == Uprkos zahtjevima Austro-Ugarske da se ne miješa u rat, Rumunija je već 3. jula pristupila mobilizaciji svojih snaga i 10. jula objavila rat Bugarskoj. Zbog svoje zauzetosti u ratu sa Srbima, bugarske snage su bile slabe tako da su rumunske snage vrlo brzo prešle Dunav i nastavile prema [[Sofija|Sofiji]] bez otpora bugarskih snaga i 25. jula izbile 5 kilometara istočno od Sofije. Pad Sofije je zaustavljen intervencijom njemačkog cara. == Ulazak Turske u rat == Turska je uvidjela mogućnost u sukobu saveznika povratka izgubljenih teritorija tokom Prvog balkanskog rata, pa su 13. jula turske snage pod komandom Enver-paše prešle crtu ''Enos – Midija'' i rastjerale slabe bugarske snage a 22. jula zauzele Jedrene. = Kraj rata = Pred napadima srpske i grčke vojske, a sa sjevera ugrožena nastupanjem Rumunije i sa juga nastupanjem Turske, Bugarska je bila prinuđena zatražiti primirje. Sve vojne operacije su zaustavljene 31. jula u podne, a mirovni ugovor je potpisan 10. augusta u [[Bukurešt]]u, po kojem se Bugarska odrekla svih spornih teritorija u korist Srbije i Grčke. Turska je dobila Jedrene, a Rumunija područje Dobrudže. Mirovni ugovori sa Turskom su uspostavljeni: Bugarska 24. septembra 1913. u [[Istanbul]]u; Grčka 14. septembra 1913. u [[Atina|Atini]] i Srbija 14. marta 1914. u Istanbulu. Drugim balkanskim ratom je razbijen [[Balkanski savez]] i ojačan uticaj Velikih sila na balkanske države. Makedonija je bila podijeljena između Srbije i Grčke. <gallery> Image:The Balkan boundaries after 1913.jpg|Situacija nakon Drugog balkanskog rata Image:Serbia1913 02.png|Granice Srbije nakon rata Image: BulgariaComienzosSigloXX.svg|Granice Bugarske nakon rata Image: Greek history.png|Granice Grčke nakon rata </gallery> {{Commonscat|Balkan Wars}} {{Crna Gora portal}} {{Diplomatija Velikih sila}} {{Prvi svjetski rat}} {{Velika unija}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Ratovi]] [[Kategorija:Historija Srbije]] [[Kategorija:Historija Bugarske]] [[Kategorija:Historija Rumunije]] [[Kategorija:Historija Grčke]] [[Kategorija:Historija Crne Gore]] [[Kategorija:Historija Osmanskog Carstva]] [[Kategorija:Vojna historija Albanije]] [[Kategorija:Historija Makedonije]] [[Kategorija:1913. u Bugarskoj]] [[Kategorija:1913. u Srbiji]] [[Kategorija:1913. u Crnoj Gori]] [[Kategorija:1913. u Grčkoj]] [[Kategorija:1913. u Rumuniji]] [[Kategorija:Sukobi u 1913.]] [[Kategorija:Vojna historija Bugarske]] [[Kategorija:Vojna historija Srbije]] [[Kategorija:Vojna historija Rumunije]] [[Kategorija:Vojna historija Grčke]] [[Kategorija:Vojna historija Crne Gore]] [[Kategorija:Vojna historija Osmanskog Carstva]] [[Kategorija:Vojna historija Makedonije]] [[Kategorija:1913. u Osmanskom Carstvu]] [[Kategorija:1913. u Albaniji]] [[Kategorija:1913. u Makedoniji]] [[Kategorija:Historija Albanije]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Grčke]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Srbije]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Crne Gore]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Bugarske]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Rumunije]] e9ldrjjx1jvi0zj28yrb0zih10wijxf 0 11895 3824071 3811019 2026-04-04T11:53:19Z Panasko 146730 clean up, replaced: .) → ) using [[Project:AWB|AWB]] 3824071 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija rat | naziv = Opsada Beča 1683. | sukob = Bitka kod Beča | slika = [[Datoteka:King John III Sobieski sending Message of Victory to the Pope, after the Battle of Vienna 111.png|300px]] | opis slike = Poljski kralj Jan III. Sobieski oslobađa Beč | datum = [[12. septembar|12. septembra]] [[1683]]. | mjesto = [[Beč]], [[Austrija]] | povod = | teritorij = | rezultat = Pobjeda [[Sveta liga|Svete lige]] | strana1 = [[Datoteka:Flag of the Habsburg Monarchy.svg|20x22px]] [[Habsburška Monarhija]]<br />[[Datoteka:Herb Rzeczypospolitej Obojga Narodow.svg|20x22px]] [[Državna zajednica Poljske i Litvanije|Poljsko-Litavska Unija]] | strana2 = [[Datoteka:Flag of the Ottoman Empire (1453-1844).svg|20x22px]] [[Otomansko Carstvo|Osmansko Carstvo]] | komandant1 = [[Datoteka:Herb Rzeczypospolitej Obojga Narodow.svg|20x22px]] [[Jan III. Sobjeski]]<br />[[Datoteka:Flag of the Habsburg Monarchy.svg|20x22px]] [[Ernst Rüdiger von Starhemberg|Grof von Starhemberg]] | komandant2 = [[Datoteka:Flag of the Ottoman Empire (1453-1844).svg|20x22px]] [[Kara Mustafa]] | komandant3 = | snage1 = c. 84,000 | snage2 = c. 90,000 ili 300,000 | snage3 = | žrtve1 = c. 4,000 | žrtve2 = 10,000+ | posljedice3 = | bilješke = }} [[Datoteka:Vienna_Battle_1683.jpg|mini|desno|200px|Umjetnički prikaz opsade Beča]] [[Datoteka:Anonym Entsatz Wien 1683.jpg|mini]] '''Bitka kod Beča''', 1683. (u [[turski jezik|turskim]] izvorima, ''İkinci Viyana Kuşatması'', "Druga bitka kod Beča," da bi se tako razlikovala od "prve bitke," koja je u stvari bila [[Opsada Beča]], iz 1529); prvi veliki vojni sukob između [[Habsburška Monarhija|Habzburškog]] i [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]], sa dalekosežnim posljedicama. Opsada Beča je započela 14. jula 1683, dok se odlučujuća bitka povela 12. septembra 1683, u kojoj je osmanlijska vojska poražena na Vratima Beča. Bitku je vodilo [[Sveto Rimsko Carstvo]] (predvođeno [[Habsburška Monarhija|Habsburškom monarhijom]] i [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-litvanskom komonveltom]], obe pod komandom poljskog kralja [[Jan III. Sobieski|Jana III. Sobieskog]]) protiv Osmanlija i njihovih vazalnih i tributskih država. Bitka je obilježila prvi put da Komonvelt i Sveto Rimsko Carstvo vojno sarađuju protiv Osmanlija, i često se smatra prekretnicom u istoriji, nakon koje su "Turci Osmani prestali da budu prijetnja krišćanskom svijetu". U ratu koji je uslijedio do 1699, Osmanlije su izgubile gotovo cijelu [[Habsburška Ugarska|Ugarsku]], koja je pripala caru Svetog Rimskog Carstva [[Leopold I, car Svetog Rimskog Carstva|Leopoldu I]].<ref>{{Cite web|url=http://www.historytoday.com/walter-leitsch/1683-siege-vienna|title=1683: The Siege of Vienna {{!}} History Today|last=Leitsch|first=Walter|date=1983|website=www.historytoday.com|access-date=4. 2. 2023}}</ref> Bitku su dobile udružene snage Svetog Rimskog Carstva i Poljsko-litvanske unije, potonje koje su predstavljale samo snage krune Kraljevine Poljske (marš litvanske vojske je odgođen, a do Beča su stigle nakon što je bio oslobođen). Bečki garnizon predvodio je Feldzeugmeister Carske vojske (Svetog Rimskog Carstva) Ernst Rüdiger Graf von Starhemberg, austrijski podanik Svetog Rimskog Carstva Leopolda I. Sveukupnu komandu imao je viši vođa, kralj Poljske, Jan III Sobieski , koji je predvodio snage za pomoć. Suprotstavljene vojne snage bile su snage Osmanskog Carstva i njegovih vazalnih država, kojima je komandovao veliki vezir Merzifonlu Kara Mustafa-paša. Osmanlijska vojska brojala je otprilike 90.000<ref>{{Cite book|title=Encyclopedia of the Ottoman Empire|url=https://archive.org/details/encyclopediaofot0000unse|date=2009|publisher=Facts On File|others=Gábor Ágoston, Bruce Alan Masters|year=2009|isbn=978-1-4381-1025-7|location=New York, NY|pages=[https://archive.org/details/encyclopediaofot0000unse/page/584 584]|language=en|oclc=435911915}}</ref> do 300.000 ljudi (prema dokumentima o borbenom poretku pronađenim u Kara Mustafinom šatoru, početna snaga na početku kampanje bila je 170.000 ljudi). Oni su započeli opsadu 14. jula 1683. Osmanlijske snage su se, između ostalih jedinica, sastojale od 60 orta janjičara (12.000 ljudi na papiru) sa osmatračkom vojskom od oko 70.000 ljudi koja je nadgledala selo.<ref>{{Cite book|last=Harbottle|first=Thomas Benfield|title=Harbottle's Dictionary of battles|url=https://archive.org/details/harbottlesdictio00harb|last2=Bruce|first2=George|date=1981|publisher=New York : Van Nostrand Reinhold|others=Internet Archive|isbn=978-0-442-22336-6}}</ref> Odlučujuća bitka odigrala se 12. septembra, po dolasku ujedinjene humanitarne vojske. Povijesničari smatraju da je ta bitka označila prekretnicu u otomansko-habzburškim ratovima, 300-godišnjoj borbi između Svetog Rimskog i Osmanskog Carstva. Tokom 16 godina nakon bitke, austrijski [[Habsburg (dinastija)|Habsburgovci]] su se postepeno oporavili i dominirali nad južnom [[Mađarska|Mađarskom]] i [[Transilvanija|Transilvanijom]], koja je u velikoj mjeri očišćena od osmanlijkih snaga. Bitka je poznata po tome što je uključivala najveći poznati konjički juriš (koji su činili uglavnom poljski husari) u povijesti. Ova bitka je označila prekretnicu u 300-godišnjoj borbi između kraljevstava [[Srednja Evropa|Srednje Evrope]] i Osmanskog Carstva. Tokom 16 godina poslije bitke, [[austrija|austrijski]] [[Habzburgovci]] i njihovi saveznici su postepeno povratili i uspostavili svoju dominaciju u južnoj [[Mađarska|Mađarskoj]] i [[Transilvanija|Transilvaniji]], čisteći ove oblasti od turskih snaga i eventualnog turskog stanovništva. == Također pogledajte == * [[Opsada Beča]] == Reference == {{Refspisak}} {{Commonscat|Battle of Vienna}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Beč, Bitka za}} [[Kategorija:Opsada Beča]] [[Kategorija:Austrijske bitke]] [[Kategorija:Historija Beča|Opsada]] [[Kategorija:Vojna historija Poljske]] 6igplo3agydk5irsc938yf71k1j2qoz 0 11918 3824043 3694630 2026-04-04T11:26:55Z Panasko 146730 clean up, replaced: Osmanskog carstva → Osmanskog Carstva, .) → ) (4) using [[Project:AWB|AWB]] 3824043 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Veličanstvo | Ime = Mehmed I | Nasljeđivanje = [[Sultani Osmanskog Carstva|Sultan Osmanskog Carstva]] | Slika = Mehmed I.jpg | Opis slike = | Vladavina = 5. juli 1413. - 26. maj 1421. | Prethodnik = [[Bajazid I]] | Nasljednik = [[Murat II]] | Supružnik = {{Plainlist| * [[Şeh-zade Kumru Hâtûn]] * [[Emine Hâtûn]] }} | Dinastija = [[Osmanlije]] | Otac = [[Bajazid I]] | Majka = [[Devlet Hatun]] | Datum rođenja = 1389. | Datum smrti = {{Datum smrti i godine|1421|5|26|1389}} | }} '''Mehmed I''' (1389 – 26. maj 1421) bio je [[sultani Osmanskog Carstva|sultan Osmanskog Carstva]]<ref>{{Cite web|title = OTTOMAN WEB SITE - MEHMED CELEBI|url = http://www.osmanli700.gen.tr/english/sultans/05index.html|website = www.osmanli700.gen.tr|access-date = 20. 2. 2016}}</ref><ref>{{Cite web|title = Mehmed I {{!}} Ottoman sultan|url = http://www.britannica.com/biography/Mehmed-I|website = Encyclopedia Britannica|access-date = 20. 2. 2016}}</ref> od 1413. do 1421. Sin je sultana [[Bajazid I|Bajazida I]] i [[Devlet Hatun]]. == Rani život == Rođen je u [[Bursa|Bursi]] 1389. kao sin sultana [[Bajazid I|Bajazida I]] i jedne od njegovih žena, [[Devlet Hatun]]. Mehmed je bio treći sin sultana Bajazida I. Imao je četvoricu polubraće: Sulejmana, Isu, [[Mustafa I|Mustafu i]] Musu. Mehmed je imao naziv Čelebi, što znači "gospodin". 20. jula 1402. sultan Bajazit I je poražen u [[Bitka kod Ankare|bici kod Ankare]] od mongolskog vladara [[Timur Lenk]]a. Mehmedova braća (s izuzetkom Mustafe, koji je zajedno sa Bajazidom I zarobljen i odveden u [[Samarkand]]) su spašena sa ratišta. Mehmeda je spasio [[Bajazit paša]] koji ga je odveo u svoj rodni grad [[Amasya|Amasyu]]. Mehmed je kasnije Bajazit pašu proglasio [[Spisak velikih vezira Osmanskog Carstva|velikim vezirom]] (1413. - 1421). Nakon bitke, Mehmed se borio sa svojom braćom Sulejmanom, Isom i Musom u građanskom ratu poznatom kao [[Osmanski interegnum]] (1402. - 1413) u kojem ih ubija. Njegov brat Mustafa se nakon skrivanja borio protiv Mehmeda I za vrijeme njegove vladavine u dvije neuspjele pobune. == Vladavina == Nakon pobjede nad braćom, Mehmed se okrunio za sultana u [[Trakija (regija)|tračkom]] gradu [[Edirne|Edirni]] koji se nalazi u evropskom dijelu carstva i postaje sultan Mehmed I. Čim je uspostavio svoju vlast, proglasio je Edirne glavnim gradom carstva i osvojio dijelove [[Albanija|Albanije]], [[Jandarid emirat]] i [[Armenska kraljevina Kilikija|armensku kraljevinu Kilikiju]]. Zbog mnogih njegovih dostignuća, Mehmed I je poznat kao "drugi osnivač" Osmanskog Carstva. Odmah nakon što je Mehmed započeo svoju vladavinu, njegov brat Mustafa, koji je bio zarobljen zajedno sa ocem Bajazidom I, se oslobodio i krio u Anadoliji. Ponovo se pojavljuje na sceni i moli Mehmeda da podijele carstvo. Mehmed ga odbija i započinje bitku protiv brata. Nakon poraza, Mustafa bježi u Bizantijski grad [[Solun]], ali nakon dogovora sa Mehmedom I, Bizantijski car [[Manuel II, car Bizantije|Manuel II]] je prognao Mustafu na ostrvo [[Lemnos]]. Međutim, i dalje je Mehmed I bio suočen sa problemima. Prvi problem je bio njegov nećak [[Orhan]] kojeg je Mehmed doživljavao kao prijetnju njegovoj vladavini i osudio ga je za izdaju. Osim toga, poslije bitke kod Ankare i građanskog rata, stanovništvo carstva je postalo nestabilno i traumatizirano. Tada je nastao snažan društveni i religijski pokret kojeg je osnovao [[šeik Bedredin]] (1359. - 1420), poznati muslimanski sufi i harizmatični teolog. Bio je ugledni [[ulema]] čija je majka bila grkinja a otac [[musliman]] iz Simavna (Kyprinosa) zapadno od [[Edirne]] (ranije Adrianopolja). Bedredin je stvorio vjerski pokret u Osmanskom Carstvu koji promovira suzbijanje socijalne razlike između bogatih i siromašnih. Razvijajući uspješno popularnu društvenu revoluciju i [[sinkretizam]] različitih religija, Bedredinov pokret se počeo širiti i na zapadnu Anadoliju. Šeik Bedredin je 1416. započeo pobunu protiv sultana. Nakon četiri godine borbe, zarobio ga je Mehmedov veliki vezir [[Bajazit paša]] i objesio u gradu [[Seres (grad)|Seresu]] u današnjoj [[Grčka|Grčkoj]]. = Reference = {{Refspisak|}} {{S-start}} {{Redoslijed| |prije =[[Bajazid I]] |naslov=[[Osmansko Carstvo|Vladar Osmanskog Carstva]] <br> (1413 - 1421) |poslije= [[Murat II]] }} {{S-end}} {{Sultani}} {{Commonscat}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Sultani Osmanskog Carstva]] [[Kategorija:Rođeni 1389.]] [[Kategorija:Umrli 1421.]] fecdnx1kbutydcszls6r54qb6pj46ki 0 11919 3824047 3694631 2026-04-04T11:29:11Z Panasko 146730 /* Reference */ clean up, replaced: .) → ) (2) using [[Project:AWB|AWB]] 3824047 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Veličanstvo | Ime = Murat II | Nasljeđivanje = [[Sultani Osmanskog Carstva|Sultan Osmanskog Carstva]] | Slika = Paolo Veronese (Nachfolger) - Sultan Murad II. - 2237 - Bavarian State Painting Collections.jpg | Opis slike = | Vladavina = 1. vladavina 1421 - 1444 <br> 2. vladavina 1446 - 1451 | Krunidba = 1421 <br> 1446 | Prethodnik = [[Mehmed I]] <br> [[Mehmed II]] | Nasljednik = [[Mehmed II]] | Supružnik = {{Plainlist| * [[Dulkadiroğlu Alime Hatun]] * [[Yeni Hatun]] * [[Hüma Hâtûn]] * [[Tacünnisa Hatice Halime Hatun]] * [[Mara Branković]] }} | Dinastija = [[Osmanlije]] | Otac = [[Mehmed I]] | Majka = [[Emine Hatun]] | Datum rođenja = 1404. | Datum smrti = {{Datum smrti i godine|1451|2|3|1404||}} | }} '''Murat II''' ([[Osmanski turski jezik|osmanski turski]]: مراد ثانى Murād-ı sānī; 1404 – 3. februar 1451) bio je [[Sultani Osmanskog Carstva|sultan Osmanskog Carstva]] od 1421. do 1451 (osim perioda od 1444. do 1446. kad je vladao njegov sin Mehmed II).<ref>{{Cite web|title = OTTOMAN WEB SITE - MURAD II|url = http://www.osmanli700.gen.tr/english/sultans/06index.html|website = www.osmanli700.gen.tr|access-date = 20. 2. 2016}}</ref> Njegova vladavina obilježena je dugotrajnim ratovima protiv hrišćanskih feudalaca na [[Balkan]]u i bejluka u [[Anadolija|Anadoliji]]. Međutim, njegov najveći uspjeh bio je rođenje njegovog sina [[Mehmed II|Mehmeda II]] koji je osvojio [[Konstantinopolj]], glavni grad [[Bizantijsko Carstvo|Bizantijskog Carstva]], i na taj način okončao rimsko naslijeđe. == Biografija == Murat II postaje sultan u 17. godini poslje smrti oca [[Mehmed I|Mehmeda I]]. Njegova gotovo cjelokupna vladavina je ratno doba što se nalazi u potpunoj suprotnosti s ličnošću ovog sultana. Nedugo poslije smrti Mehmeda I [[Bizantijsko Carstvo|Bizant]] objavljuje rat neiskusnom nasljedniku. Kada rat po to umiruće Carstvo krene loše ono uspijeva u njega na svojoj strani uvući [[Venecija|Veneciju]]. Praktično ovaj rat završava 1430. kada je [[Solun]] osvojen od strane Turskih trupa, ali manji okršaji su se vodili sve do 1432. S druge strane rat se također vodio s [[Mađarska|Mađarsko]]-[[Srbija|srpskom]] koalicijom na [[Balkan]]u i protiv [[Karamidski emirat|Karamidskog emirata]] u [[Azija|Aziji]]. Povod za taj drugi rat postaje želja sultana za povratak dijela današnje [[Rumunija|Rumunije]] natrag Turskoj državi kao što je to i bilo prije bitke kod [[Angor]]e. Taj rat završava mirovnim sporazumom kojim se potvrđuje tadašnji [[status quo]]. Na opće iznenađenje Murat II potpisuje svoju [[Abdikacija|abdikaciju]] 1444. u korist sina [[Mehmed II|Mehmeda II]] . Ipak sudbina nije dopustila mirni odlazak u penziju ovog čovjeka željnog mira. Tokom te iste godine [[Krstaški ratovi|krstaška vojska]] ulazi na teritoriju Osmanske države i pobjeđuje vojsku neiskusnog Mehmeda II. Taj poraz dovodi do bune protiv mladog sultana sa zahtjevom povratka Murata II. na državno čelo. To se ostvaruje pa Turska vojska pod vodstvom staro-novog sultana pobjeđuje križare 11. novembra 1444. u [[Bitka kod Varne|bitki kod Varne]]. To poniženje svrgavanja [[Mehmed II]] nije nikad zaboravio i nakon što Murat II ponovno abdicira 1451. on se pobrinuo da ga niko ne može pozvati nazad na državno čelo. == Također pogledajte == * [[Mara Branković]] = Reference = {{Refspisak|}} {{S-start}} {{Redoslijed| |prije =[[Mehmed I]] |naslov=[[Osmansko Carstvo|Vladar Osmanskog Carstva]] <br> (1421. - 1444) |poslije= [[Mehmed II]] }} {{Redoslijed| |prije =[[Mehmed II]] |naslov=[[Osmansko Carstvo|Vladar Osmanskog Carstva]] <br> (1446. - 1451) |poslije= [[Mehmed II]] }} {{S-end}} {{Sultani}} {{Commonscat|Murad II}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Sultani Osmanskog Carstva]] [[Kategorija:Rođeni 1404.]] [[Kategorija:Umrli 1451.]] b0erubwwegp3o3ov9mmqa326twbs6qy 0 11972 3824055 3703179 2026-04-04T11:41:04Z Panasko 146730 clean up, replaced: Osmanlijsko Carstvo → Osmansko Carstvo, Osmansko carstvo → Osmansko Carstvo (2), Osmanskog carstva → Osmanskog Carstva (3), ., → , (2), takođe → Također (4), . godine → . (11) using [[Project:AWB|AWB]] 3824055 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Yenieri-aturkishjanissary-gentilebellini.jpg|mini|200px|Crtež janjičara]] '''Janjičari''' ({{tr|yeniçeri}} - "nove jedinice"), sastojale su se od [[pješadija|pješadijskih]] jedinica koje su sačinjavale tjelesnu i dvorsku počasnu gardu [[osmanlije|osmanlijskih]] [[sultan]]a. Sultan je bio vrhovni zapovjednik janjičara, no njihovim jedinicama je komandovao [[Aga janjičara]]. Janjičari su također štitili sultanove privatne prostorije i njegovu porodicu. Janjičarske jedinice je osnovao 1330. [[Murat I]], a zvanično ih je raspustio sultan [[Mahmud II]], 1826. Bile su organizirane prema uzoru na Mameluke, u početku od Turaka, a kasnije od djece kršćana otetih ili po drugim osnovama, oduzetih od roditelja, najčešće sa područja [[Kavkaz]]a i dijelova [[Balkan]]a, koji bi prelaskom na [[islam]] imali pravo pripadnosti janjičarskim jedinicama.<ref>{{Cite journal|last=Boullata|first=Issa J.|date=2009|title=Cyril Glassé. The New Encyclopedia of Islam. Third Edition. Lanham, MD: Rowman &amp; Littlefield Publishers, Inc, 2008. viii + 718 pages, color photos, maps, charts, genealogical tables, chronology, bibliography. Cloth US$99.95 ISBN 978-0-7425-6296-7.|url=http://dx.doi.org/10.1017/s2151348100000732|journal=Review of Middle East Studies|volume=43|issue=2|pages=258–259|doi=10.1017/s2151348100000732|issn=2151-3481}}</ref> Postali su poznati po unutrašnjoj koheziji učvršćenoj strogom disciplinom i redom. Za razliku od tipičnih robova, njima su isplaćivane redovne plate. Zabranjeno im je da se vjenčaju prije 40-te godine ili da se bave trgovinom, te se očekivala njihova potpuna odanost sultanu.<ref>{{Cite book|last=Cleveland|first=William L.|url=https://www.worldcat.org/oclc/828795081|title=A history of the modern Middle East|date=2013|others=Martin P. Bunton|isbn=978-0-8133-4834-6|edition=5.|location=Boulder, CO|oclc=828795081}}</ref> Do sedamnaestog vijeka, zbog dramatičnog povećanja veličine osmanske regularne vojske, prvobitno stroga politika regrutacije janjičara je ublažena. Civilima je dozvoljen pristup kako bi imali koristi od poboljšanog socioekonomskog statusa koji im je dodijelio. Posljedično, jedinica je postepeno gubila svoj vojni karakter, prolazeći kroz proces koji je opisan kao "civiliziranje".<ref>{{Cite journal|last=Ágoston|first=Gábor|date=2014|title=Firearms and Military Adaptation: The Ottomans and the European Military Revolution, 1450–1800|url=http://muse.jhu.edu/content/crossref/journals/journal_of_world_history/v025/25.1.agoston.html|journal=Journal of World History|language=en|volume=25|issue=1|pages=85–124|doi=10.1353/jwh.2014.0005|issn=1527-8050}}</ref> Janjičari su u prvim godinama bili ogromna vojna jedinica, ali kako je Zapadna Evropa modernizirala svoju tehnologiju vojne organizacije, janjičari su postali reakcionarna snaga koja se odupirala svim promjenama. Osmanska vojna moć je postepeno zastarjela, ali kada su janjičari osjetili da su njihove privilegije ugrožene, ili su ih stranci htjeli modernizirati, ili bi ih mogli zamijeniti konjici, digli su pobunu. U vrijeme kada su janjičari potisnuti, bilo je prekasno za otomansku vojnu moć da stigne Zapad.<ref>{{Cite journal|last=Botman|first=Selma|last2=Mansfield|first2=Peter|date=1992|title=A History of the Middle East|url=http://dx.doi.org/10.2307/494097|journal=The History Teacher|volume=26|issue=1|pages=112|doi=10.2307/494097|issn=0018-2745}}</ref> Jedinicu je ukinuo sultan Mahmud II 1826. kada je pogubljeno 6.000 ili više osoba.<ref name=":5">{{Cite book|last=Kinross|first=Patrick Balfour, Baron|url=https://www.worldcat.org/oclc/12211156|title=The Ottoman centuries : the rise and fall of the Turkish empire|date=1979|publisher=Morrow|isbn=0-688-08093-6|edition=1st Morrow Quill pbk. ed|location=New York|oclc=12211156}}</ref> ==Porijeklo i historija== Formiranje janjičara datira u vrijeme vladavine [[Murat I|Murata I]] (1362–1389), trećeg vladara [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Osmanlije su uvele porez od jedne petine na sve robove zarobljene u ratu, a od tog dijela sultani su prvi izgradili janjičarski korpus kao ličnu vojsku lojalnu samo sultanu.<ref>{{Cite book|last=Kafadar|first=Cemal|url=https://www.worldcat.org/oclc/30663684|title=Between two worlds : the construction of the Ottoman state|date=1995|publisher=University of California Press|isbn=0-520-08807-7|location=Berkeley|oclc=30663684}}</ref> Od 1380-ih do 1648, janjičari su bili okupljeni po sistemu [[Devširma|devširme]], koji je ukinut 1648.<ref name=":2">{{Cite book|last=Hubbard|first=R. Glenn|url=https://www.worldcat.org/oclc/828143785|title=Balance : the economics of great powers from ancient Rome to modern America|date=2013|others=Tim Kane|isbn=978-1-4767-0025-0|edition=1st Simon & Schuster hardcover edition|location=New York|oclc=828143785}}</ref> Ovo je bilo odvođenje nemuslimanskih dječaka,<ref>{{Cite book|last=Anderson|first=Perry|url=https://www.worldcat.org/oclc/16421599|title=Lineages of the absolutist state|date=1979|isbn=0-86091-710-X|location=London, UK|oclc=16421599}}</ref> posebno anadolija i balkanskih kršćana; [[Jevreji]] nikada nisu bili podvrgnuti devširmeu, kao ni djeca iz turskih porodica. Prema Enciklopediji Britannica, "u prvim danima, svi [[Kršćanstvo|kršćani]] su upisivani neselektivno. Kasnije su se preferirali oni iz današnje [[Albanija|Albanije]], [[Bosna i Hercegovina|Bosne]] i [[Bugarska|Bugarske]]."<ref>{{Citation|title=Chisholm, Hugh, (22 Feb. 1866–29 Sept. 1924), Editor of the Encyclopædia Britannica (10th, 11th and 12th editions)|url=http://dx.doi.org/10.1093/ww/9780199540884.013.u194658|publisher=Oxford University Press|date=1. 12. 2007|access-date=19. 11. 2022}}</ref> Janjičari su bili ''kapıkulları'' (jednina: kapıkulu), "sluge na vratima" ili "robovi Porte", ni slobodni ni obični robovi (köle).<ref>{{Cite book|last=Shaw|first=Stanford J.|url=https://www.worldcat.org/oclc/2346036|title=History of the Ottoman Empire and modern Turkey|date=1976-1977|publisher=Cambridge University Press|others=Ezel Kural Shaw, Mazal Holocaust Collection|isbn=0-521-21280-4|location=Cambridge|oclc=2346036}}</ref> Bili su podvrgnuti strogoj disciplini, ali su im isplaćivane plate i penzije po odlasku u penziju i formirali su svoju posebnu društvenu klasu.<ref>{{Cite book|url=https://www.worldcat.org/oclc/43247539|title=Arming the state : military conscription in the Middle East and Central Asia, 1775-1925|date=1999|publisher=I.B. Tauris|others=Erik Jan Zürcher|isbn=1-86064-404-X|location=London|oclc=43247539}}</ref> Kao takvi, postali su jedna od vladajućih klasa Osmanskog Carstva, parirajući turskoj aristokratiji. Najpametniji od janjičara poslani su u palatu Enderun. Kroz sistem meritokratije, janjičari su imali ogromnu moć, zaustavljajući sve napore da se reformiše vojska.<ref name=":2"/> Prema vojnom historičaru Michaelu Antonucciju i ekonomskim historičarima Glennu Hubbardu i Timu Kaneu, turski administratori bi svakih pet godina pretraživali svoje regije (a posebno [[Balkan]]) u potrazi za najjačim sinovima sultanovih kršćanskih podanika. Ovi dječaci (obično između 6 i 14 godina) su potom oduzeti od svojih roditelja, obrezani i poslani u turske porodice u provincijama kako bi bili odgajanji kao [[muslimani]] i naučili turski jezik i običaje. Nakon što je njihova vojna obuka počela, bili su podvrgnuti strogoj disciplini, zabranjeno im je da puste bradu, da se bave nekim drugim vještinama osim vojništva i vjenčaju se. Kao rezultat toga, janjičari su bili izuzetno dobro disciplinovane trupe i postali su pripadnici klase askeri, prvorazredni građani ili vojni stalež. Većina je bila nemuslimanskog porijekla jer muslimana nije bilo dozvoljeno porobiti.<ref name=":2"/> Bio je to sličan sistem iranskim gilmanima iz doba Safavida, Afšarida i Qadžar, koji su bili izvučeni od preobraćenih [[Čerkezi|Čerkeza]], Gruzijci i Jermena, i na isti način kao i kod osmanskih janjičara koji su morali zamijeniti nepouzdane gazije. Oni su prvobitno stvoreni kao protivteža plemenskim, etničkim i favorizovanim interesima koje je dao Qizilbaš, koji čine sistem neuravnoteženim.<ref>{{cite web|url=http://www.iranicaonline.org/articles/barda-v|title=BARDA and BARDA-DĀRI v. Military slavery in Islamic Iran|access-date=15. 4. 2014}}</ref><ref>{{cite book|last1=McCabe|first1=Ina Baghdiantz|last2=Harlaftis|first2=Gelina|title=Diaspora Entrepreneurial Networks: Four Centuries of History|date=2005|publisher=Berg|isbn=9781859738757|url=https://books.google.com/books?id=u9kTAQAAIAAJ&q=janjissary+ghulam+counterbalance|page=36|access-date=1. 12. 2015}}</ref> U kasnom 16. vijeku, sultan je popustio pred pritiscima Korpusa i dozvolio janjičarskoj djeci da postanu članovi Korpusa, što je praksa bila strogo zabranjena prethodnih 300 godina. Prema slikama tog doba, također im je bilo dozvoljeno da puštaju bradu. Shodno tome, ranije stroga pravila nasljeđivanja postala su otvorena za tumačenje. Dok su unaprjeđivali vlastitu moć, janjičari su također pomogli da se sistem ne mijenja na druge progresivne načine, a prema nekim naučnicima, korpus je dijelio odgovornost za političku stagnaciju Istanbula.<ref name=":2"/> Grčki historičar Dimitri Kicikis u svojoj knjizi ''Türk Yunan İmparatorluğu'' ("Tursko-grčko carstvo")<ref>{{Cite journal|last=KANDEMİR|first=Merve Deniz|date=19. 5. 2022|title=Türk Romanından Örneklerle Edebiyat ve Kıskançlık; Selda Uygur Gürbüz, Çizgi Kitabevi, İstanbul 2021, 248 Sayfa, ISBN 9786051966571|url=http://dx.doi.org/10.19059/mukaddime.1057974|journal=Mukaddime|pages=249–254|doi=10.19059/mukaddime.1057974|issn=1309-6087}}</ref> navodi da su mnoge bosanske kršćanske porodice bile spremne povinovati se devširmeu jer je to nudilo mogućnost društvenog napretka. Regruti bi jednog dana mogli postati janjičarski pukovnici, državnici koji bi se jednog dana mogli vratiti u svoje matične regije kao guverneri, ili čak veliki veziri ili Beylerbey (generali guverneri). Neki od najpoznatijih janjičara su Gjergj Kastrioti Skenderbeg, Albanac koji je prebjegao i vodio 25-godišnju albansku pobunu protiv Osmanlija. Drugi je bio [[Mehmed-paša Sokolović|Mehmed paša Sokolović]], bošnjak koji je postao veliki vezir, služio je trojici sultana i bio je [[de facto]] vladar Osmanskog Carstva više od 14 godina.<ref>{{Cite book|last=Imamović|first=Mustafa|url=https://www.worldcat.org/oclc/42795355|title=Historija Bošnjaka|date=1998|publisher=Bošnjačka zajednica kulture|isbn=9958-815-00-1|edition=2. izd|location=Sarajevo|oclc=42795355}}</ref> ==Karakteristike== Janjičarski korpus bio je prepoznatljiv na više načina. Nosili su jedinstvene uniforme, primali redovne plate (uključujući i bonuse) za svoju službu,<ref>{{Cite book|last=Stein|first=Mark L.|url=http://dx.doi.org/10.5040/9780755609802|title=Guarding the Frontier|date=2007|publisher=I.B.Tauris|isbn=978-1-84511-301-8}}</ref> marširali uz muziku (mehter), živjeli u kasarnama i bili su prvi korpusi koji su masovno koristili vatreno oružje. Janjičarski bataljon je bio blisko povezana zajednica, zapravo porodica vojnika. Po tradiciji, sam sultan je, nakon što je odobrio isplate janjičarima, posjetio kasarnu obučen kao janjičar, i primio platu zajedno sa ostalim ljudima iz Prve divizije.<ref name=":0">{{Cite book|last=Uzunçarşılı|first=İsmail Hakkı|url=https://www.worldcat.org/oclc/23538246|title=Osmanlı Devleti teşkilâtından Kapukulu Ocakları|date=1988|publisher=Türk Tarih Kurumu Basımevi|others=Dil, ve Tarih Yüksek Kurumu Atatürk Kültür|isbn=975-16-0056-1|edition=3rd ed|location=Ankara|pages=str. 66–67, 376–377, 405–406, 411–463, 482–483|oclc=23538246}}</ref> Oni su također služili kao policajci, čuvari palače i vatrogasci za vrijeme mira.<ref name=":1">{{Cite book|last=Goodwin|first=Jason|url=https://www.worldcat.org/oclc/39875161|title=Lords of the horizons : a history of the Ottoman Empire|date=1999|isbn=0-8050-4081-1|edition=1st American ed|location=New York, New York|oclc=39875161}}</ref> Janjičari su također uživali daleko bolju podršku u kampanjama nego druge vojske tog vremena. Bili su dio dobro organizovane vojne mašinerije, u kojoj je jedan korpus podrške pripremao puteve, dok su drugi podizali šatore i pekli hljeb. Njihovo oružje i municiju prevozio je i opskrbljivao čebečki korpus. Vodili su kampanju sa svojim medicinskim timovima muslimanskih i jevrejskih hirurga, a njihovi bolesnici i ranjenici su evakuisani u namjenske mobilne bolnice postavljene iza linija.<ref name=":0" /> Ove razlike, zajedno sa impresivnim ratnim rekordom, učinile su janjičare predmetom interesovanja i proučavanja stranaca u njihovo vrijeme. Iako je na kraju koncept moderne vojske inkorporirao i nadmašio većinu razlika janjičara i korpusa te je na kraju raspušten, slika janjičara je ostala kao jedan od simbola Osmanlija u zapadnoj psihi. Do sredine 18. vijeka, oni su se bavili mnogim zanatima i stekli pravo da se vjenčaju i upišu svoju djecu u korpus, a vrlo malo njih je nastavilo da živi u kasarni<ref name=":1" /> Mnogi od njih su postali administratori i naučnici. Penzionisani ili otpušteni janjičari primali su penzije, a čuvana su i njihova djeca. ==Regrutacija, obuka i status== Prve janjičarske jedinice formirane su od ratnih zarobljenika i robova, vjerovatno kao rezultat toga što je sultan uzeo svoju tradicionalnu jednu petinu plijena svoje vojske u naturi, a ne u gotovini. Osmanlijska vlada je jedno vrijeme snabdjevala janjičarski korpus regrutima iz sistema devširme. Djeca su uzimana u ranoj dobi i pretvarana u vojnike u pokušaju da se vojnici učine vjernim sultanu. Društveni status devširme regruta poprimio je trenutnu pozitivnu promjenu, stječući veću garanciju državnih prava i finansijskih mogućnosti. Ipak, u siromašnim područjima roditelji su potkupljivali službenike kako bi ih natjerali da odvedu svoje sinove i tako imali bolje šanse u životu. U početku su regruteri favorizovali Grke i Albance. Kako su se granice Otomanskog carstva širile, devširme je proširen na Jermene, Bugare, Bošnjake, Mađare, Albance, a u rijetkim slučajevima, Rumune, Gruzijce, Ukrajince i južne Ruse. Sloboda i moć koja se nudila janjičarima mogla bi ukazivati ​​na to da je sistem regrutacije više bio usmjeren na regrutaciju, s dodatnim ciljem da se donekle homogenizira stanovništvo vrlo raznolikog carstva. Ovaj sistem „danka u krvi“ redovno se primjenjivao tokom 15.-16. vijeka, prva dva vijeka njegovog postojanja. Neki historičari tvrde da je ovaj sistem doprinio naporima osmanskih država u prisilnoj konverziji i „islamizaciji“ svog nemuslimanskog stanovništva. Radušev navodi da se ovaj sistem regrutacije može podijeliti na dva perioda, njegov prvi ili klasični period, koji obuhvata prva dva vijeka redovnog izvršenja i korištenja za snabdijevanje regruta; i drugi period koji se više fokusira na njegovu postepenu promjenu, opadanje i konačno napuštanje, počevši od 17. vijeka.<ref>{{Cite book|last=Radushev|first=Evgeni|title=PeasantJanissaries|publisher=Journal of Social History|year=2008|pages=447–467}}</ref> Kao odgovor na strane prijetnje, osmanska vlada odlučila je brzo proširiti korpus nakon 1570-ih. Janjičari su provodili kraće vremenske periode na obuci kao acemi oğlani, pošto se prosječna dob regrutovanja povećala sa 13,5 godina u 1490-im na 16,6 godina 1603. To je odražavalo ne samo veću potrebu Osmanlija za radnom snagom, već i kraće vreme obuke neophodno za proizvodnju kvalifikovanih mušketira u poređenju sa strijelcima. Međutim, ova promjena sama po sebi nije bila dovoljna da proizvede potrebnu ljudsku snagu, pa je shodno tome ukinuto tradicionalno ograničenje regrutovanja na dječake regrutovane u devširme. Članstvo je bilo otvoreno za slobodno rođene muslimane, koje je ručno birao komandant janjičara, kao i sinove sadašnjih pripadnika osmanske redovne vojske.<ref>{{Cite journal|last=Ágoston|first=Gábor|date=2014|title=Firearms and Military Adaptation: The Ottomans and the European Military Revolution, 1450–1800|url=http://dx.doi.org/10.1353/jwh.2014.0005|journal=Journal of World History|volume=25|issue=1|pages=str. 118|doi=10.1353/jwh.2014.0005|issn=1527-8050}}</ref> Sredinom sedamnaestog vijeka, devširme je uglavnom napušten kao metod regrutacije.<ref>{{Cite book|last=Kunt|first=İ. Metin|url=https://www.worldcat.org/oclc/8906914|title=The sultan's servants : the transformation of Ottoman provincial government, 1550-1650|date=1983|publisher=Columbia University Press|isbn=0-231-05578-1|location=New York|oclc=8906914}}</ref> Propisana dnevna plata za početnike janjičare u vrijeme Ahmeta I bila je tri akče. Unapređenje u konjički rod podrazumevalo je minimalnu platu od 10 akči.<ref>{{Cite book|last=Murphey|first=Rhoads|url=http://dx.doi.org/10.4324/9780203166024|title=Ottoman warfare, 1500–1700|date=1999|publisher=Taylor & Francis|isbn=978-0-203-16602-4|location=Abingdon, UK}}</ref> Janjičari su primali sumu od 12 akči svaka tri mjeseca za pomoćne troškove odjeće i 30 akči za oružje, uz dodatnu naknadu za municiju.<ref>{{Cite book|last=Murphey|first=Rhoads|url=http://dx.doi.org/10.4324/9780203166024|title=Ottoman warfare, 1500–1700|date=1999|publisher=Taylor & Francis|isbn=978-0-203-16602-4|location=Abingdon, UK}}</ref> ===Obuka=== Kada bi dječak nemusliman bio regrutovan po sistemu devširme, on bi prvo bio poslan u odabrane turske porodice u provincijama da nauči turski, pravila islama (tj. da se preobrati na islam) i običaje i kulture osmanskog društva. Nakon završetka ovog perioda, acemi (novoregrutovani) dječaci su okupljeni za obuku u Enderun "acemi oğlan" školi u glavnom gradu. Tamo bi mladi regruti bili određeni prema svojim talentima u različitim oblastima da bi se školovali za inženjere, zanatlije, puškare, sveštenike, strelce, artiljeriju i tako dalje. Janjičari su se obučavali pod strogom disciplinom, teškim radom i praktično u monaškim uslovima u školama acemi oğlan („početnik“ ili „kadet“), gde se očekivalo da ostanu u celibatu. Za razliku od ostalih muslimana, njima je izričito zabranjeno da nose bradu, samo su mogli da nose brkove. Ova pravila su janjičari poštovali, barem do 18. vijeka, kada su se počeli baviti i drugim zanatima, prekršivši još jedno od prvobitnih pravila. U kasnom 16. vijeku sultan je popustio pod pritiscima janjičarskog korpusa i dozvolio janjičarskoj djeci da postanu članovi korpusa, što je praksa strogo zabranjena 200 godina. Shodno tome, pravila o nasljeđivanju, koja su ranije bila stroga, postala su otvorena za tumačenje. Dobili su sopstvenu moć, ali su spriječili da se sistem modernizuje.<ref name=":2" /> Za sve praktične svrhe, janjičari su pripadali sultanu i smatrani su zaštitnicima prijestolja i sultana. Janjičari su učeni da korpus smatraju domom i porodicom, a sultana svojim ocem. Čin pravog janjičara stekli su sa 24 ili 25 godina samo oni koji su se pokazali dovoljno jaki. Ocaci su naslijedili imovinu mrtvih janjičara i tako se obogatili. Janjičari su također naučili da se pridržavaju diktata derviškog šejha Hadži Bektaša Velija, čiji su učenici blagoslovili prve trupe. Bektaši je služio kao neka vrsta kapelana janjičara. U ovom i u svom povučenom životu, janjičari su ličili na kršćanske vojne redove poput vitezova hospitalaca. Kao simbol svoje privrženosti redu, janjičari su nosili posebne kape zvane "börk". Ovi šeširi su također imali mjesto za držanje sprijeda, nazvano "kaşıklık", za kašiku. Ovo je simboliziralo "kaşık kardeşliği", ili "bratstvo kašike", što je odražavalo osjećaj drugarstva među janjičarima koji su jeli, spavali, borili se i umirali zajedno.<ref name=":2" /> Čak i nakon brzog širenja korpusa krajem šesnaestog vijeka, janjičari su nastavili da prolaze strogu obuku i ds imaju strogu disciplinu. Eksperimentisali su sa novim oblicima taktike na bojnom polju i 1605. postali su jedna od prvih armija u Evropi koja je u borbi primjenila rotirajuću liniju volejske vatre.<ref>{{Cite journal|last=Börekç|first=Günhan|date=2006-12|title=A Contribution to the Military Revolution Debate: The Janissaries Use of Volley Fire during the Long Ottoman-Habsburg WaroOf 1593-1606 and the Problem of Origins|url=http://dx.doi.org/10.1556/aorient.59.2006.4.2|journal=Acta Orientalia Academiae Scientiarum Hungaricae|volume=59|issue=4|pages=407–438|doi=10.1556/aorient.59.2006.4.2|issn=0001-6446}}</ref> == Bitke == Osmansko Carstvo je koristilo janjičare u svim svojim glavnim pohodima, uključujući zauzimanje Konstantinopolja 1453, poraz Mamelučkog sultanata u Kairu i ratove protiv Mađarske i Austrije. Janjičarske trupe u bitku je uvijek vodio sam, te su uvijek imali dio plijena. Janjičarski korpus bio je jedina pješadijska divizija osmanske vojske. U borbi glavna misija janjičara bila je zaštita sultana, koristeći topove i manje vatreno oružje, i zadržavanje središta vojske od neprijateljskog napada tokom strateškog lažnog gubitka turske konjice. Janjičarski korpus uključivao je i manje stručne ekipe: stručnjake za eksplozive, inžinjere i tehničare, strijelce (sa strijelom i puškom) i radnike koji su kopali tunele ispod tvrđava itd. Kako su janjičari postajali svjesni vlastite važnosti, počeli su željeti bolji život. Početkom 17. vijeka janjičari su imali toliki prestiž i uticaj da su dominirali vladom. Mogli subse pobuniti, diktirati politiku i ometati napore da se modernizuje struktura vojske. Osim toga, janjičari su otkrili da mogu mijenjati sultane kako žele putem prevrata u palati. Postali su zemljoposjednici i trgovci. Također bi ograničili regrutaciju na sinove bivših janjičara koji nisu morali da prolaze kroz prvobitni period obuke u acemi oğlanu, kao i izbegavanje fizičke selekcije, čime bi se smanjila njihova vojna vrednost. Kada su janjičari praktično mogli da iznude novac od sultana, a poslovni i porodični život zamjenili su borilački zanos, njihova efikasnost kao borbenih trupa je opala. Sjeverne granice Osmanskog Carstva polako su počele da se smanjuju prema jugu nakon druge [[Bitka kod Beča|bitke kod Beča]] 1683. Godine 1449. prvi put su se pobunili tražeći veće plate, koje su i dobili. Pozornica je bila pripremljena za dekadentnu evoluciju, poput Strijelaca u [[Rusija|Rusiji]] cara Petra ili pretorijanske garde, koja se pokazala kao najveća prijetnja rimskim carevima, a ne efikasna zaštita. Nakon 1451, svaki novi sultan osjećao se obaveznim da svakom janjičaru isplati nagradu i podiže mu platni čin (iako je od ranih osmanskih vremena i svaki drugi član Topkapi dvora dobijao povećanje plate). Sultan Selim II dao je janjičarima dozvolu da se vjenčaju 1566, podrivajući ekskluzivnost lojalnosti dinastiji. Do 1622, janjičari su predstavljali "ozbiljnu prijetnju" stabilnosti Carstva.<ref name=":5"/> Svojom "pohlepom i nedisciplinom" oni su sada bili zakon za sebe i, protiv modernih evropskih armija, neefikasni na bojnom polju kao borbena snaga.<ref name=":5"/> Godine 1622, tinejdžerski sultan Osman II, nakon poraza u ratu protiv Poljske, odlučio je da obuzda janjičarske ekscese. Ogorčen što je postao "potčinjen sopstvenim robovima", pokušao je da raspusti janičarski korpus, okrivljujući ga za katastrofu tokom poljskog rata.<ref name=":5"/> U proljeće, čuvši glasine da se sultan sprema krenuti protiv njih, janjičari su se pobunili i odveli sultana u zarobljeništvo, zatvorivši ga u ozloglašenih Sedam kula: ubrzo je ubijen.<ref name=":5"/> Ekstravagantne zabave osmanske vladajuće klase tokom perioda lala izazvale su velike nemire među osmanskim stanovništvom. Septembra 1730. janjičari na čelu sa Patronom Halil podržali su u Istanbulu pobunu 12.000 albanskih vojnika koja je izazvala abdikaciju [[Ahmed III|sultana Ahmeda III]] i smrt velikog vezira Damada Ibrahima. Pobuna je ugušena za tri sedmice masakrom 7.000 pobunjenika, ali je označila kraj ere lala i početak vladavine sultana [[Mahmud I|Mahmuda I]].<ref>{{Cite book|last=Clodfelter|first=Micheal|url=https://www.worldcat.org/oclc/984342511|title=Warfare and armed conflicts : a statistical encyclopedia of casualty and other figures, 1492-2015|date=2017|isbn=978-1-4766-2585-0|edition=Fourth edition|location=Jefferson, North Carolina|oclc=984342511}}</ref><ref>{{Cite book|last=Sharkey|first=Heather J.|url=https://www.worldcat.org/oclc/995805601|title=A history of Muslims, Christians, and Jews in the Middle East|date=2017|isbn=978-0-521-76937-2|location=Cambridge, United Kingdom|oclc=995805601}}</ref> Godine 1804. dahije, janjičarska hunta koja je tada vladala [[Srbija|Srbijom]], preuzevši vlast u Smederevskom sandžaku uprkos protivljenju sultana, bojali su se da će sultan iskoristiti Srbe da ih zbaci. Da bi to preduhitrili, odlučili su da pogube sve istaknute plemiće širom Centralne Srbije, što je potez poznato kao Pokolj kneževa. Prema historijskim izvorima grada Valjeva, glave ubijenih su bile izložene na centralnom trgu kao primjer onima koji bi mogli kovati zavjeru protiv vladavine janjičara. Događaj je pokrenuo početak srpske revolucije [[Prvi srpski ustanak|Prvim srpskim ustankom]] sa ciljem da se okonča 370 godina osmanske vladavine.<ref>{{Cite book|last=Ranke|first=Leopold von|url=http://dx.doi.org/10.1017/cbo9781139176880|title=A History of Servia, and the Servian Revolution|date=16. 2. 2012|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-1-108-04471-4}}</ref> Godine 1807. janjičarska pobuna svrgnula je sultana [[Selim III|Selima III]], koji je pokušao modernizirati vojsku duž zapadnoevropskih linija.<ref name=":5"/> Ova moderna vojska koju je [[Selim III]] stvorio zvala se Nizam-ı Cedid. Njegove pristalice nisu uspjele povratiti vlast prije nego što ga je [[Mustafa IV]] dao ubiti, ali su [[Mahmud II|Mahmuda II]] uzdigli na prijesto 1808.<ref name=":5" /> Kada su janjičari zaprijetili da će zbaciti [[Mahmud II|Mahmuda II,]] on je pogubio zarobljenog Mustafu i na kraju je došao do kompromisa sa janjičarima.<ref name=":5" /> Svjestan prijetnje koju su janjičari predstavljali, sultan je naredne godine proveo diskretno osiguravajući svoj položaj. Zloupotreba moći od strane janjičara, vojna neefikasnost, otpor reformi i troškovi plata za 135.000 ljudi, od kojih mnogi zapravo nisu bili vojnici, postali su nepodnošljivi.<ref>{{Cite journal|last=Levy|first=Avigdor|date=1971-01|title=The Officer Corps in Sultan Mahmud II's New Ottoman Army, 1826–39|url=http://dx.doi.org/10.1017/s0020743800000854|journal=International Journal of Middle East Studies|volume=2|issue=1|pages=21–39|doi=10.1017/s0020743800000854|issn=0020-7438}}</ref> Do 1826. sultan je bio spreman da krene protiv janjičara u korist modernije vojske. Sultan ih je fetvom obavijestio da formira novu vojsku, organizovanu i obučenu po modernim evropskim linijama.<ref name=":5" /> Kao što je predviđeno, pobunili su se, krećući se ka sultanovoj palati.<ref name=":5"/> U borbi koja je uslijedila, janjičarske kasarne su zapaljene artiljerijskom vatrom, što je rezultiralo sa 4.000 mrtvih janjičara.<ref name=":5" /> Preživjeli su prognani ili pogubljeni, a njihovu imovinu je sultan zaplijenio.<ref name=":5"/> Poslednji janjičari su potom ubijeni odsjecanjem glave u onome što je kasnije nazvano ''Krvava kula'', u Solunu. Nakon što je sultam [[Mahmud II]] raspustio janjičare, stvorio je novu vojsku nakon što je regrutovao 12.000 vojnika. Ova nova vojska je formalno nazvana ''Obučeni pobjednički vojnici Muhammeda'', skraćeno ''Mansure Army''. Do 1830. vojska se proširila na 27.000 vojnika i uključivala je konjicu Spahija. Do 1838. svi osmanski borbeni korpusi su bili uključeni i vojska je promijenila ime u Redovne trupe. Ovaj vojni korpus je trajao do kraja postojanja carstva.<ref>{{Cite web|url=https://www.encyclopedia.com/humanities/encyclopedias-almanacs-transcripts-and-maps/mansure-army|title=Mansure Army {{!}} Encyclopedia.com|website=www.encyclopedia.com|access-date=20. 11. 2022}}</ref> == Poznati janjičari == * [[Mehmed-paša Sokolović]] == Također pogledajte == * [[Danak u krvi]] * [[Memluci]] == Reference == {{Refspisak}} {{Commonscat|Janjissaries}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Osmansko Carstvo]] [[Kategorija:Titule]] rcye966stmigi0bkv5izb7thvuhvjif 0 11995 3824056 3694635 2026-04-04T11:42:01Z Panasko 146730 clean up, replaced: Osmanlijskog Carstva → Osmanskog Carstva, .) → ) using [[Project:AWB|AWB]] 3824056 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Vladar |Ime = Mehmed V |Nasljeđivanje = Sultan Osmanskog Carstva |Vladavina = 27. april 1909 - 3. juli 1918. |Prethodnik = [[Abdul Hamid II]] |Nasljednik = [[Mehmed VI]] |Datum rođenja = {{Datum rođenja|1844|11|2}} |Mjesto rođenja = Topkapi palata, Istanbul |Datum smrti = {{Datum smrti i godine|1918|7|3|1844|11|2}} |Mjesto smrti = Jildiz palata, Istanbul |Otac = [[Abdulmedžid I]] |Majka = [[Gülcemal sultanija]] |Slika = Sultan Mehmed V of the Ottoman Empire cropped.jpg }} '''Mehmed V''' ([[Osmanski turski jezik|osmanski turski]]: محمد خامس, ''Meḥmed-i ẖâmis''; 2. novembar 1844 – 3. juli 1918) bio je [[Sultani Osmanskog Carstva|sultan Osmanskog Carstva]] od 1909. do 1918.<ref>{{Cite web|url = http://www.osmanli700.gen.tr/english/sultans/35index.html|title = OTTOMAN WEB SITE - MEHMED RESAD|website = www.osmanli700.gen.tr|access-date = 27. 3. 2016}}</ref><ref>{{Cite web|url = http://www.britannica.com/biography/Mehmed-V|title = Mehmed V {{!}} Ottoman sultan|website = Encyclopedia Britannica|access-date = 27. 3. 2016}}</ref> Bio je sin sultana [[Abdulmedžid I|Abdulmedžida I]] i njegove supruge [[Gülcemal sultanija|Gülcemal sultanije]] . Naslijedio ga je polubrat [[Mehmed VI]]. == Mladost == Rođen je u [[Topkapi saraj|Topkapi palači]] u Istanbulu. Kao i mnogi drugi potencijalni nasljednici prijestolja, bio je zatvoren 30 godina u [[Haremska palata|Haremskoj palati]]. Za to vrijeme je studirao poeziju starog perzijskog stila i bio je priznati [[pjesnik]]. == Dolazak na vlast == Mehmed V postaje sultan [[27. april]]a 1909. poslije svrgavanja brata [[Abdul Hamid II|Abdul Hamida II]] Tokom [[Prvi balkanski rat|prvog balkanskog rata]], 1912, turska vojska je potučena od ujedinjenih snaga [[Srbija|Srbije]], [[Crna Gora|Crne Gora]], [[Grčka|Grčke]] i [[Bugarska|Bugarske]]. Ovim ratom carstvo gubi svu teritoriju na [[Balkan]]u, s izuzetkom [[Istanbul]]a i bliže okoline. U isto vrijeme Turska vodi rat s [[Italija|Italijom]] koja osvaja dotadašnje osmanlijske posjede [[Libija|Libiju]] i otok [[Rodos]]. Tokom [[Drugi balkanski rat|drugog balkanskog rata]] 1913. Turska učestvuje u pobjedničkoj protivbugarskoj koaliciji što joj dopušta minimalno proširenje teritorije oko Istanbula. Mehmed V se u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] priklanja strani [[Njemačka|Njemačke]] i [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], što je dovelo do poraza Osmanskog Carstva i Mladoturske revolucije. Ovaj sultan, ipak, nije ispaštao posljedice svoje greške s obzirom na to da je umro [[3. juni|3. juna]] 1918. nekoliko mjeseci prije kapitulacije. Naslijedio ga je [[Mehmed VI]]. == Reference == {{Refspisak|}} {{S-start}} {{Redoslijed| |prije =[[Abdul Hamid II]] |naslov=[[Osmansko Carstvo|Vladar Osmanskog Carstva]] (1909 - 1918) |poslije= [[Mehmed VI]] }} {{S-end}} {{sultani}} {{Commonscat}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Sultani Osmanskog Carstva]] [[Kategorija:Rođeni 1844.]] [[Kategorija:Umrli 1918.]] [[Kategorija:Biografije, Istanbul]] 4uzrs80ppds0x8ld2pgympqu7ms045y 0 12245 3824033 3586404 2026-04-04T11:21:45Z Panasko 146730 /* top */ clean up, replaced: Osmanlijsko Carstvo → Osmansko Carstvo using [[Project:AWB|AWB]] 3824033 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} '''Defter''' ili '''tefter''' je katastarski porezni popis koje je veoma uredno vodilo [[Osmansko Carstvo]], skoro od samog početka. Defteri su sadržavali podatke o selima, kućanstvima i broju čeljadi (odrasli muškarci i udovci), kao i etničkim grupama na prostoru carstva. Sve zvanične knjige osmanske administracije i računovodstva, svi zapisnici i protokoli, kao i svi pojedinačni akti koji imaju karakter nekog popisa, spiska ili obračuna nazivaju se defteri. Defter (tefter) dolazi od grčke riječi diphtera – koža, koja se u nedostatku papirusa koristila za pisanje. Ova riječ je ušla u perzijski jezik u obliku defter a u značenju pergament, iako je već u starom vijeku u perzijskom jeziku ta riječ označavala posebnu vrstu zvaničnih spisa, popis, spisak. Iz perzijskog ta je riječ prešla u arapski i turski i u sve mongolske jezike. U savremenom turskom jeziku defter znači svaku svesku, bilježnicu. Zbog šireg značenja riječi defter, raznovrsni defteri kao osmanski popisi su bliže označavani dodavanjem drugih riječi koje su bliže određivale njihovu vrstu i karakter. Osmanske katastarske knjige nazivaju se Tapu defterleri (popisne knjige). One su proizvod rada specijalnih državnih komisija koje su na licu mjesta popisivale izvore državnih prihoda radi oporezivanja posjeda. Komisija (u sastavu emin-povjereni i katib-pisar) je dalje utvrđivala podjelu tih prihoda među osmanskim feudalcima. Tapu defteri se dijele na pojedinačne, detaljne deftere (Defter-i mufassal; Esami defterleri) i zbirne, sumarne deftere (Defter-i müdžmel; Defter-i idžmal). Pojedinačni defteri su oni u kojima je poimenično popisano stanovništvo i pojedinačno nabrojani svi izvori prihoda određene popisivane oblasti. To su sve lične feudalne dažbine potčinjenog stanovništva. (Takav primjer je objavljeni defter za [[Hercegovački sandžak]] 1477). Zbirni defter predstavlja rekapitulaciju podataka detaljnog popisa i raspodjelu prihoda na hasove, zijamete i timare (Takav primjer je popis krajišta Isa bega Ishakovića 1455). Većina sačuvanih deftera čuva se u Arhivu Predsjedništva vlade u [[Istanbul]]u u Turskoj. Osmanski katastarski popisi vršeni su ozbiljno i podaci u njima se uzimaju sa punim povjerenjem jer su rađeni prvenstveno sa aspekta feudalnih prihoda i obaveza potčinjenog stanovništva i njhove raspodjele u kojoj se morala poštovati tačnost. Defteri predstavljaju jedan od najznačajnijih segmenata izvorne građe za proučavanje historije osmanskog doba u Bosni i Hercegovini. Izuzetno su značajni za izučavanje demografije, društva, ekonomije, topografije i uopće svih sfera osmanskog prisustva u Bosni. Izuzetan je značaj prvih deftera za praćenje stanja koje Osmanlije zatiču, a koje je zapravo posljednja slika koju pruža historija srednjovjekovne Bosne. Među osmanistima koji su najviše doprinijeli publikovanju i proučavanju osmanske arhivske građe su [[Hazim Šabanović]], [[Nedim Filipović]], [[Hamid Hadžibegić]], [[Adem Handžić]], [[Ešref Kovačević]], [[Muhamed Mujić]], [[Avdo Sućeska]], [[Branislav Đurđev]], [[Dušanka Bojanić]], [[Ahmed Aličić]] i drugi prije svega djelatnici okupljeni oko [[Orijentalni institut u Sarajevu|Orijentalnog instituta]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] i saradnici u časopisu [[Prilozi za orijentalnu filologiju]]. {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Historiografija Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Osmansko Carstvo]] pym948q2nmk4ibquneyb1vhozh6o2wx 0 12385 3824040 3807495 2026-04-04T11:25:26Z Panasko 146730 clean up, replaced: Osmanskog carstva → Osmanskog Carstva using [[Project:AWB|AWB]] 3824040 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Serbia1813.png|mini|Srbija 1813. godine, na kraju Prvog srpskog ustanka|250px]] '''Prvi srpski ustanak'''<ref>{{Cite web|url=https://www.napoleon-series.org/research/government/Serbia/c_SerbianInsurrection.html|title=A Brief History of the Serbian Insurrections 1804-1817|website=www.napoleon-series.org|access-date=20. 1. 2026}}</ref> je bio ustanak koji je počeo 1804. godine koji su digli [[Srbi]] u Beogradskom pašaluku u [[Osmanlijska imperija|Osmanlijskoj imperiji]] sa [[Karađorđe|Karađorđom]] na čelu. Ovim ustankom Srbi su uspjeli, na duže vrijeme, da oslobode pašaluk koji je kasnije doveo do stvaranja moderne [[Srbija|Srbije]]. [[Datoteka:Osvajanje Beograda.jpg|mini|''Osvajanje Beograda'', slikarka Katarina Ivanović]] Ustanak je započeo kao lokalna pobuna protiv dahija, odmetnutih janjičarskih oficira koji su preuzeli vlast u državnom udaru protiv osmanskog sultana. Kasnije se razvio u rat za nezavisnost, poznat kao Srpska revolucija, nakon više od tri vijeka vladavine Osmanskog Carstva i kratke austrijske okupacije. {{Commonscat|First Serbian Uprising}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [https://www.youtube.com/watch?v=nHoocYnC07o Serbian Thermopylae – Battle of Chokeshina 1804 (Serbian Revolution War)] * [https://www.youtube.com/watch?v=wAYh41I7Vk0 Battle of Mishar 1806 (Serbian Revolution War)] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Ratovi]] [[Kategorija:Historija Srbije]] [[Kategorija:Osmansko Carstvo]] [[Kategorija:Masakri nad Srbima]] [[Kategorija:Masakri u Srbiji]] lf1e7kgcuoegbvjpbk9005yw9ze3y55 0 14546 3823940 3823820 2026-04-04T08:49:08Z KWiki 9400 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/~2026-20579-33|~2026-20579-33]] ([[User talk:~2026-20579-33|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:WumpusBot|WumpusBot]] 3505799 wikitext text/x-wiki {{Infokutija album/v2 | naziv = Prvi poljubac | vrsta = Album | izvođač_gen = Halida Bešlića | omot = Prvi poljubac (Halid Bešlić).jpg | objavljen = 4. februar 2003 | snimljen = 2003 | žanr = Narodna | trajanje = 60:00 | izdavač = Intakt Records | producent = | preth_naziv = [[U ime ljubavi (Halid Bešlić)|U ime ljubavi]] | preth_godina = 2000 | sljed_naziv = [[Halid 08 (Halid Bešlić)|Halid 08]] | sljed_godina = 2007 }} '''''Prvi poljubac''''' je album [[Halid Bešlić|Halida Bešlića]] iz [[2003]]. godine u izdanju diskografske kuće [[Intakt Records]].<ref>{{cite web|url=http://www.discogs.com/Halid-Be%C5%A1li%C4%87-Prvi-Poljubac/release/4234015 |title=Halid Bešlić ‎– Prvi Poljubac|publisher=Discogs|date=|access-date=22. 8. 2015}}</ref> == Lista pjesama == # "Prvi poljubac" # "Požuri" # "Lijepe ciganke" # "Stara kuća" # "Grešnica" # "Lijepa pa i pametna" # "Moja jedina" # "Zrele kajsije" # "Navika" # "Kao nekada" :Bonus pjesme: # "U meni jesen je" # "Daj da ljubim" # "Plavo oko" # "Sviraj nešto narodno" == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == *[http://www.discogs.com/artist/944107-Halid-Be%C5%A1li%C4%87 Halid Bešlić na Discogs] {{Halid Bešlić}} [[Kategorija:Albumi iz 2003.]] [[Kategorija:Albumi Halida Bešlića]] o1k1jiws2yj82q2a434eh3fc0o3mrnp 0 16330 3824061 3694643 2026-04-04T11:44:22Z Panasko 146730 clean up, replaced: .) → ), . - → - (2) using [[Project:AWB|AWB]] 3824061 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Veličanstvo | Ime = Ahmed I | Nasljeđivanje = [[Sultani Osmanskog Carstva|Sultan Osmanskog Carstva]] | Slika = Sultan I. Ahmet.jpg | Opis slike = | Vladavina = 22. decembar 1603 - 22. novembar 1617. | Prethodnik = [[Mehmed III]] | Nasljednik = [[Mustafa I]] | Supružnik = [[Sultanija Kösem]] | Dinastija = [[Osmanlije]] | Otac = [[Mehmed III]] | Majka = Sultanija Handan | Datum rođenja = {{Datum rođenja|1590|4|18}} | Datum smrti = {{Datum smrti i godine|1617|11|22|1590|4|18}} }} '''Ahmed I''' ([[Osmanski turski jezik|osmanski turski]]: احمد اول‎ Aḥmed-i evvel; 18. april 1590 – 22. novembar 1617) bio je [[Sultani Osmanskog Carstva|sultan Osmanskog Carstva]] od 1603. do 1617.<ref>{{Cite web|url = http://www.britannica.com/biography/Ahmed-I|title = Ahmed I {{!}} Ottoman sultan|website = Encyclopedia Britannica|access-date = 18. 3. 2016}}</ref> Najpoznatiji je po izgradnji [[Džamija sultana Ahmeda|Plave džamije]], jednoj od najpoznatijih džamija u Turskoj. == Vladavina == Ahmed je bio sin sultana [[Mehmed III|Mehmeda III]] i [[Handan sultanija|Handan sultanije]], grčke robinje. Kada je došao na prijestolje, njegove tetke [[Ajše sultanija]], [[Fatma sultanija]], [[Mihrimah sultanija]], [[Fahrije sultanija]], [[Mihriban sultanija]] i [[Rukije sultanija]] su bile žive. Imao je jednog brata [[Mustafa I|Mustafu I]] i sestru [[Dilruba sultanija|Dilruba sultaniju]] koja je bila udata za [[Kara Davud-paša|Kara Davud-pašu]]. Ahmed I postaje osmanski [[sultan]] nakon smrti oca [[Mehmed III|Mehmeda III]] 22. decembra 1603. On je bio prvi sultan koji nije ispoštovao [[Osmansko Carstvo|osmansko]] pravilo bratoubistva odbijajući pogubiti brata što mu se kasnije osvetilo. Također stupajući na vlast u 13. godini života Ahmed I postaje prvi maloljetni sultan. Rat naslijeđen od oca protiv [[Austrija|Austrije]] i [[Perzija|Perzije]] koji se prije kretao u povoljnom smjeru sada završava porazom potvrđenim mirovnim sporazumom 1606. Ostatak njegove kratke vladavine prolazi u neodgovornom ponašanju koje dovodi do pojavljivanja očitih državnih unutrašnjih slabosti. Nakon smrti njegov prije pomilovani brat [[Mustafa I]] postaje sultan uzurpirajući pravo Ahmedovih sinova [[Osman II|Osmana II]], [[Murat IV|Murata IV]] i [[Ibrahim I|Ibrahima I]]. == Ostavština == Danas se sultan Ahmed I pamti najviše po gradnji [[Džamija sultana Ahmeda|Sultan Ahmedove džamije]] u Istanbulu (poznate i kao ''Plava džamija''),<ref>{{Cite web|url = http://www.britannica.com/topic/Blue-Mosque-Istanbul-Turkey|title = Blue Mosque {{!}} mosque, Istanbul, Turkey|website = Encyclopedia Britannica|access-date = 18. 3. 2016}}</ref> koja je po mišljenju mnogih jedno od remek-djela osmanlijske arhitekture. Naselje Istanbula oko džamije poznato je i kao Sultanahmet. Sultan Ahmed I umro je u [[Topkapi saraj|palati Topkapı]] u Istanbulu, a pokopan je u mauzoleju neposredno izvan zidina oko njegove poznate džamije. == Također pogledajte == * [[Sultanija Kösem]] * [[Murat IV]] == Reference == {{Refspisak|}} {{commonscat|Ahmed I}} {{S-start}} {{Redoslijed| |prije =[[Mehmed III]] |naslov=[[Osmansko Carstvo|Vladar Osmanskog Carstva]] (1603 - 1617) |poslije= [[Mustafa I]] }} {{S-end}} {{Sultani}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Sultani Osmanskog Carstva|Ahmed I]] [[Kategorija:Rođeni 1590.]] [[Kategorija:Umrli 1617.]] kor4d140fyf8fxahyu5klzkgoqhcfy3 0 22755 3824044 3636149 2026-04-04T11:27:19Z Panasko 146730 /* top */ clean up, replaced: .) → ) using [[Project:AWB|AWB]] 3824044 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija vladar | Ime = Matija I Korvin | Slika = Portrait of Matthias Corvinus.jpg | Vladavina = 24. januar 1458. - 6. april 1490. | Krunidba = 29. april 1464. | Prethodnik = [[Ladislav V, kralj Ugarske|Ladislav V]] | Nasljednik = [[Vladislav II, kralj Ugarske|Vladislav II]] | Prestolonasljednik = | Supružnik = [[Elizabeta Celjska]]<br>[[Katarina Podjebradska]]<br>[[Beatrice Napuljska]] | Djeca = [[Janoš Korvin]] (vanbračni sin) | Dinastija = [[Hunjadi]] | Himna = | Otac = [[Janko Hunjadi]] | Majka = [[Erzsébet Szilágyi]] | Datum rođenja = {{Datum rođenja|1443|2|23}} | Mjesto rođenja = Kluž-Napoka, [[Kraljevina Ugarska (1000–1526)|Kraljevina Ugarska]] | Datum smrti = {{Datum smrti i godine|1490|4|6|1443|2|23}} | Mjesto smrti = [[Beč]], [[Sveto rimsko Carstvo]] | Datum sahrane = | Mjesto sahrane = Stolni Biograd ([[Mađarski jezik|mađ]] - Székesfehérvár) | Nasljeđivanje = [[Kralj Ugarske]] }} '''Matija I Korvin''' ([[Mađarski jezik|mađarski]]: Mátyás I Hunyadi; [[Slovački jezik|slovački]]: Matej I Korvín; [[Češki jezik|češki]]: Matyáš I Korvín; 23. februar 1443. - 6. april 1490) bio je [[Spisak ugarskih kraljeva|kralj Ugarske]] od 1458. do 1490. Nakon smrti oca [[Janko Hunjadi|Janka Hunjadija]] 1456, Matija je zajedno sa starijim bratom [[Ladislav Hunjadi|Ladislavom]] bio zatvoren po naređenju ugarskog kralja [[Ladislav V, kralj Ugarske|Ladislava V]]. Pogubljenje njegovog brata Ladislava je izazvalo pobunu koja je prisilila kralja Ladislava V da napusti Ugarsku. Nakon kraljeve iznenadne smrti, Matijin stric [[Mihael Szilagyi]] je ubijedio skupštinu da jednoglasno proglasi Matiju kraljem 24. januara 1458. Nakon toga je započeo je svoju vladavinu pod starateljstvom svog strica, ali je nakon dvije sedmice preuzeo efektivnu kontrolu nad Ugarskom. Kao kralj, Matija je vodio ratove protiv cara Svetog Rimskog Carstva [[Fridrik III, car Svetog Rimskog Carstva|Fridrika III]] i čeških [[Najamnik|plačenika]] koji su dominirali [[Gornja Ugarska|Gornjom Ugarskom]] (danas južni dio [[Slovačka|Slovačke]] i sjeverni dio [[Mađarska|Mađarske]]). Tokom ovog perioda, [[Osmansko Carstvo]] je zauzelo [[Srpska Despotovina|Srbiju]] i [[Bosansko Kraljevstvo|Bosnu]], prekidajući tako zonu odbrambenih država duž južne granice Kraljevine Ugarske. Nakon potpisivanja mirovnog sporazuma sa Fridrikom III 1463, Matija I je sa vojskom prodro na teritoriju koje su nedavno okupirale Osmanlije zauzevši [[Jajce]], sjedište Bosanskog kraljevstva. Ubrzo je shvatio da ne može očekivati nikakvu značajnu pomoć hrišćanskih sila, pa se odrekao svoje anti-osmanlijske politike. Sljedeće godine, Matija I je objavio rat češkom kralju [[Juraj, kralj Češke|Juraju]] osvajajući [[Moravija|Moraviju]], [[Šleska|Šlesku]] i [[Lužica|Lužicu]]. To mu je omogućilo da se kruniše za češkog kralja 3. maja 1469, ali su ga češki gospodari odbili i nakon smrti češkog kralja Juraja 1471. Umjesto toga, izabrali su [[Vladislav II, kralj Ugarske|Vladislava Jagelona]], najstarijeg sina poljskog kralja [[Kazimir IV, kralj Poljske|Kazimira IV]]. Nakon razaranja istočnih dijelova Ugarske od strane Osmanskog Carstva 1474, Matija je poslao pojačanja moldavskom knezu [[Stjepan III, knez Moldavije|Stjepanu III]] kako bi odbio seriju osmanlijskih invazija. To je dovelo do zauzimanja [[Šabac|Šabca]], važne osmanlijske granične tvrđave. Nakon sklapanja mirovnog sporazuma sa Vladislavom Jagelonom 1478, Matija je predvodio rat protiv cara Fridrika III okupiravši [[Donja Austrija|Donju Austriju]] između 1482. i 1487. Tokom vladavine uspostavio je profesionalnu vojsku ([[Crna četa]]), reformisao sudsku administaciju, smanjio moć barona i promovisao karijeru talentovanih pojedinaca koje je birao po njihovim sposobnostima a ne po njihovom društvenom statusu. Bio je veliki pokrovitelj umjetnosti i nauke, uspostavivši Kraljevsku biblioteku koja je imala najveću zbirku knjiga u Evropi. {{Ugarski kraljevi}} {{stub-biog}} {{Commonscat|Matthias Corvinus}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Kraljevi Ugarske]] [[Kategorija:Kraljevi Češke]] [[Kategorija:Rođeni 1443.]] [[Kategorija:Umrli 1490.]] [[Kategorija:Historija Mađarske]] nrwxyvvfnuan4pv87kzffxxlzmdslkv 0 25123 3823960 3821920 2026-04-04T09:22:55Z KWiki 9400 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/~2026-18700-63|~2026-18700-63]] ([[User talk:~2026-18700-63|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:AnToni|AnToni]] 3421024 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Dvojnik|Populacija}} '''Stanovništvo''' ili ljudska '''populacija''' je vremenski i prostorno omeđena grupa reproduktivno i socijalno povezanih individua koje mogu imati podmladak. Termin se najčešće pominje u [[demografija|demografiji]] kao nauci i označava ukupnu populaciju koja se nalazi u određenoj zemlji, sve starosne i spolne grupe, ali i u [[biologija|biologiji]], gdje definira ljudske [[populacija|populacije]] različitog nivoa (lokalne, regionalne, državne - do čovječanstva u cjelini). U prirodnim uslovima rijetko mogu se naći jedinke koje cijeli život provode izolirano. Jedinke koje žive na istom području uspostavljaju određene međuodnose kao i odnose s okolinom. Tako čine biološki sistem koji se naziva populacija. Sve biološke vrste u prirodi postoje u obliku populacija, pri čemu je svaka vrsta predstavljena određenim brojem populacija. Tako, naprimjer, jednu populaciju čine svi [[maslačak|maslačci]] na jednoj livadi, [[divlja svinja|divlje svinje]] u jednoj [[šuma|šumi]] kao i [[šišmiši]] u jednoj pećini. == Osobine == Svaka je populacija živ, dinamičan sistem. Ona se neprekidno kreće, kako u prostoru, tako i u vremenu. Zato se može govoriti o dinamici populacije, pri kojoj se pod utjecajem vanjskih i unutrašnjih (unutar populacije) faktora mijenjaju mnoge važne osobine populacije. Među bitne osobine populacije spadaju: * gustoća (veličina) * prostorni raspored * [[natalitet]] * [[mortalitet]] * dobna struktura i * porast ili, eventualno, smanjenje === Gustoća populacije === Gustoća populacije izražava se brojem jedinki (ili njihovom [[biomasa|biomasom]]) na jedinicu površine ili zapremine koju naseljavaju. Tokom vremena, brojnost populacije se izrazito mijenja, u zavisnosti od uslova u okolini. Kad se slože određeni uvjeti, broj jedinki može narasti do ogromnih razmjera i gustoća postane populaciji nepodnošljiva, što dovodi do najezda, recimo [[skakavci|skakavaca]], [[gubar]]a ili nekih vrsta [[leptiri|leptira]]. === Prostorni raspored === Jedinke populacije su na određeni način raspoređene u svom staništu. Taj raspored zavisi od uslova koji postoje u staništu. Tako raspored jedinki u prostoru može biti: * neravnomjeran (slučajan) * ravnomjeran i * grupni. Slučajni raspored postoji kada su uvjeti u staništu ujednačeno povoljni. Ravnomjerni raspored se rijetko sreće i javlja se samo ako su uvjeti u staništu ujednačeno oskudni. Kako su uvjeti u staništu rijetko ujednačeni, jedinke se u najvećem broju okupljaju na mjestima gdje su uvjeti povoljniji. Rezultat je grupni raspored koji je u prirodi najčešći. === Natalitet i mortalitet === Natalitet je povećanje broja jedinki okotom, valjenjem ([[ptice]]), klijanjem, dijeljenjem (neke vrste [[biljke|biljki]]), ili na drugi način. To je pozitivni faktor rasta populacije. Mogućnost stvaranja novih jedinki specifičan je za pojedinu vrstu, a zavisi i od uslova u okolini. Neke vrste imaju podmladak jednom godišnje, druge više puta, a neke se razmnožavaju u povoljnim uvjetima neprekidno ([[bakterije]]). === Dobna struktura i brojnost populacije === Dobna struktura izražava brojnost pojedinih jedinki u određenom stadiju razvoja. Kada je populacija mlađa, što znači da je veći broj jedinki u mlađoj dobi, populacija raste, brojčano se povećava. Ako je omjer obrnut, veći broj jedinki je u starijoj dobi, populacija ili stagnira ili opada (negativan rast). [[Kategorija:Biologija]] ee416fej67zktttdqujl9q2tr1cothc 0 27133 3824035 3748161 2026-04-04T11:22:55Z Panasko 146730 /* Vanjski linkovi */ clean up, replaced: .) → ) using [[Project:AWB|AWB]] 3824035 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Veličanstvo | Ime = Murat IV | Nasljeđivanje = [[Sultani Osmanskog Carstva|Sultan Osmanskog Carstva]] | Slika = Murad IV.jpg | Opis slike = | Vladavina = 1623 - 1640 | Krunidba = 1623 | Prethodnik = [[Mustafa I]] | Nasljednik = [[Ibrahim I]] | Supružnik = [[Ayşe Haseki Sultan]]<br> [[Şemsişah Sultan]]<br> [[Sanevber Sultan]]<br> [[Semsperi Sultan]] | Dinastija = [[Osmanlije]] | Otac = [[Ahmed I]] | Majka = [[Sultanija Kösem]] | Datum rođenja = {{Datum rođenja|1612|6|26}} | Datum smrti = {{Datum smrti i godine|1640|2|9|1612|6|26}} }} '''Murat IV''' ([[Osmanski turski jezik|osmanski turski]]: مراد رابع Murād-ı Rābi; 26. juli 1612 – 8. februar 1640) bio je [[Sultani Osmanskog Carstva|sultan Osmanskog Carstva]] od 1623. do 1640. Poznat je po obnavljanju autoriteta države i brutalnih metoda. Rođen je u [[Istanbul]]u kao sin sultana [[Ahmed I|Ahmeda I]] (1603–1617) i [[Kosem sultanija|Kosem sultanije]]. Došao je na vlast nakon puča 1623. kada je naslijedio svog strica [[Mustafa I|Mustafu I]]. Imao je samo jedanaest godina kada je preuzeo prijestolje. Njegova vladavina bila je zapažena po [[Osmansko-safavidski rat (1623 - 1639)|Osmansko-safavidskom ratu]] (1623–1639) čiji je [[Sporazum iz Zuhaba|ishod]] bio trajna podjela [[Kavkaz (regija)|Kavkaza]] između dvije imperijalne sile i postavljanje temelja buduće granice između [[Turska|Turske]], [[Iran]]a i [[Irak]]a. == Biografija == U prvim godina vladavine, Murat je bio pod kontrolom svojih rođaka. U ovom periodu, mir i harmonija su bili potpuno izgubljeni jer su pobunjenici preuzeli kontrolu nad gradovima. Njegova apsolutna vlast je počela 1632, kada je preuzeo vlast u svoje ruke i potisnuo sve pobunjenike, uspostavljajući ponovo nadmoć sultana. === Rana vladavina (1623–1632) === Murat IV je dugo bio pod kontrolom svojih rođaka a pošto je bio mlad na početku vladavine je vladao zajedno sa svojom majkom [[Sultanija Kösem|sultanijom Kösem]] kao regentom. Carstvo je palo u anarhiju; [[Safavidsko Carstvo]] je napalo Irak, a u sjevernoj [[Anadolija|Anadoliji]] su izbile pobune. Sve je to dovelo do toga da [[janjičari]] upadnu u palaču 1631. i ubiju velikog vezira. Bojeći se sudbine svog starijeg brata [[Osman II|Osmana II]], Murat IV je odlučio da preuzme svu moć u svoje ruke. On je 1628. pogubio muža svoje sestre Fatme i bivšeg guvernera Egipta [[Kara Mustafa paša|Kara Mustafa pašu]] zbog "kršenja Božijih zakona". === Apsolutna vlast i imperijalna politika (1632–1640) === Poslije tako postignutog unutrašnjeg mira počinje rat s [[Perzija|Perzijom]] u kojem Murat IV na čelu svoje vojske osvaja [[Bagdad]] i pobjednički završava rat 1639. Povratkom u [[Istanbul]] izdaje naredbe za ekonomsku reformu države koja nikad neće biti provedena zbog njegove prerane smrti u 27. godini života, 9. februara 1640. Murad IV je zabranio konzumiranje [[alkohol]]a, [[duhan]]a i [[kahva|kahve]] u Carstvu. Naredio je i ubijanje svih građana koji su prekršili ovu naredbu. Noću je često sam patrolirao ulicama i kahvanama Istanbula sa mačem u ruci i u civilnoj odjeći, provodeći svoju naredbu<ref>[http://www.theottomans.org/english/family/murat4.asp The Ottomans.org]</ref><ref>[http://ottomanempire.info/decline.htm ottomanempire.info]</ref><ref>[http://www.allaboutturkey.com/murat4.htm Sultan Murad IV]</ref>. Strahujući od mogućih nemira i htijući osigurati nasljedstvo svojoj djeci pogubljuje jednog svog brata, ali drugog, [[Ibrahim I|Ibrahima I]] ostavlja na životu smatrajući ga nesposobnim za nasljeđivanje. Na samrtnoj postelji on mijenja svoje mišljenje i naređuje Ibrahimovo pogubljenje, ali tu posljednju naredbu njegovi su ljudi odbili izvršiti tako da ga je ipak naslijedio nesposobni brat. == Također pogledajte == * [[Sultanija Kösem]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{S-start}} {{Redoslijed| |prije =[[Mustafa I]] |naslov=[[Osmansko Carstvo|Vladar Osmanskog Carstva]]<br /> (1623. - 1640) |poslije= [[Ibrahim I]] }} {{S-end}} {{sultani}} {{Commonscat|Murad IV}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Sultani Osmanskog Carstva]] [[Kategorija:Rođeni 1612.]] [[Kategorija:Umrli 1640.]] itwyhg8b13yncg7j90ki4hm4x2a87g5 0 27138 3824050 3745390 2026-04-04T11:31:52Z Panasko 146730 /* Vanjski linkovi */ clean up, replaced: .) → ) using [[Project:AWB|AWB]] 3824050 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Veličanstvo | Ime =Mahmud I | Nasljeđivanje =[[Sultani Osmanskog Carstva|Sultan Osmanskog Carstva]] | Slika =Mahmud1.jpg | Opis slike = | Vladavina =1730 - 1754 | Krunidba =1730 | Prethodnik =[[Ahmed III]] | Nasljednik =[[Osman III]] | Supružnik =Hace Ayşe Sultan, Hace Verd-i Naz Sultan | Dinastija =[[Osmanlije]] | Otac =[[Mustafa II]] | Majka =[[Saliha Sultanija]] | Datum rođenja ={{Datum rođenja|1696|8|2}} | Datum smrti = {{Datum smrti i godine|1754|12|13|1696|8|2}} |}} '''Mahmud I''' ([[Osmanski turski jezik|osmanski turski]]: محمود اول‎; 2. august 1696 – 13. decembar 1754) bio je [[Sultani Osmanskog Carstva|sultan Osmanskog Carstva]]<ref>{{Cite web|url = http://www.britannica.com/biography/Mahmud-I|title = Mahmud I {{!}} Ottoman sultan|website = Encyclopedia Britannica|access-date = 27. 3. 2016}}</ref><ref>{{Cite web|url = http://www.osmanli700.gen.tr/english/sultans/24index.html|title = OTTOMAN WEB SITE - MAHMUD I|website = www.osmanli700.gen.tr|access-date = 27. 3. 2016}}</ref> od 1730. do 1754. == Vladavina == Mahmud I postaje sultan u septembru 1730. nakon svrgavanja [[Ahmed III|Ahmeda III]] izazvanog neuspješnim ratom protiv [[Perzija|Perzije]]. Sve ono što je bilo ostvareno u prvom desetljeću vladavine Ahmeda III sada se gubi tokom duge nesposobne vladavine Mahmuda I. Tursko carstvo svoje ratove protiv [[Rusija|Rusije]] i Perzije gubi uz velike teritorijalne gubitke. Jedini uspjeh je protiv [[Austrija|Austrije]] koja je zauzeta ratom nasljeđivanja [[Marija Terezija, kraljica Ugarske|Marije Terezije]]. Ovaj sultan koji je bio prije pjesnik nego političar ostaje na vlasti do svoje smrti 1754. nakon čega je naslijeđen od brata [[Osman III|Osmana III]]. == Također pogledajte == * [[Ahmed Hatem Bjelopoljak]] == Reference == {{Refspisak|}} == Vanjski linkovi == {{S-start}} {{Redoslijed| |prije =[[Ahmed III]] |naslov=[[Osmansko Carstvo|Vladar Osmanskog Carstva]] (1730. - 1754) |poslije= [[Osman III]] }} {{S-end}} {{sultani}} {{Normativna kontrola}} {{Commonscat}} [[Kategorija:Sultani Osmanskog Carstva]] [[Kategorija:Rođeni 1696.]] [[Kategorija:Umrli 1754.]] hv3rn5lhm5uvniof9t9hlgunu9p8rm7 0 27149 3824042 3694672 2026-04-04T11:26:30Z Panasko 146730 /* Reference */ clean up, replaced: .) → ) using [[Project:AWB|AWB]] 3824042 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vladar | Ime = Abdulmedžid II | Slika = Portrait Caliph Abdulmecid II.jpg | Nasljeđivanje = [[Sultani Osmanskog Carstva|Halifa Osmanskog Carstva]] | Vladavina = 19. novembar 1922. - 3. mart 1924. | Prethodnik = [[Mehmed VI]] | Datum rođenja = {{Datum rođenja|1868|5|30}} | Mjesto rođenja = [[Istanbul]], [[Osmansko Carstvo]] | Datum smrti = {{Datum smrti i godine|1944|8|23|1868|5|30}} | Mjesto smrti = [[Pariz]], [[Francuska]] | Supružnik = {{Plainlist| * [[Sehsuvar Kadinefendi]] * [[Hajrunisa Kadinefendi]] * [[Mehisti Kadinefendi]] * [[Behruze Kadinefendi]] }} | Djeca = [[Omer Faruk Efendi]]<br>[[Durusehvar sultanija]] | Otac = [[Abdulaziz (sultan)|Abdulaziz]] | Majka = [[Hajranidil Kadinefendi]] }} '''Abdulmedžid II''' ([[Osmanski turski jezik|osmanski turski]]: عبد المجید ثانی‎, ''Abd al-Madjeed-e-Thâni''; {{Jez-tr|Halife İkinci Abdülmecit Efendi}}; 29. maj 1868 – 23. august 1944) bio je posljednji [[Sultani Osmanskog Carstva|halifa Osmanskog Carstva]] od 1922. do 1924.<ref>{{Cite web|url = http://www.britannica.com/biography/Abdulmecid-II|title = Abdulmecid II {{!}} Ottoman prince and caliph|website = Encyclopedia Britannica|access-date = 27. 3. 2016}}</ref> == Biografija == [[File:Halife Abdülmecid Efendi ve kızı Dürrüşehvar Sultan.jpg|thumb|300px|Abdulmedžid i Durusehvar]] U aprilu 1922. general [[Mustafa Kemal Atatürk|Kemal Ataturk]] u [[Ankara|Ankari]] donosi turski ustav kojim se proglašava ukidanje [[sultanat]]a. Prethodnik Abdul Medžida II [[Mehmed VI]] se tome odupirao do 1. novembra 1922. kada se odlučuju na izbjeglištvo prepuštajući sve svoje pozicije nasljedniku. Od trenutka osvajanja svetih mjesta potomci Osmana su se ponosili osim titule sultana i onom vjerskog [[halifa|halife]]. U neočekivanom obratu onaj isti Ataturkov parlament iz [[Ankara|Ankare]] koji je tokom aprila donio odluku o ukidanju sultanata 1. novembra 1922. donosi odluku kojom Abdula Medžida II proglašava [[halifa|halifom]] 19. novembra 1922. Kada je bio obavješten za tu odluku on donosi, kasnije dokazano, fatalnu odluku da svojim sjedištem proglasi [[Istanbul]] prijestolnicu Osmanskog Carstva, a ne Ankaru, prijestolnicu Turske republike. Ta odluka je definitivno postala dokaz njegovog nepriznavanja nove institucije što dovodi do odluke o njegovom svrgavanju 3. marta 1924. niti 18 mjeseci poslije postavljanja. Umro je 23. augusta 1944. u svom [[Pariz|pariskom]] izbjeglištvu. Njegovom smrću dinastija koja je vladala Turskom od 1281. doživljava svoj kraj. == Reference == {{Refspisak|}} {{S-start}} {{Redoslijed| |prije =[[Sultan]] i [[halifa]] [[Mehmed VI]] |naslov=[[Osmansko Carstvo|Vladar Osmanskog Carstva]] (1922. - 1924) |poslije= posljednji [[halifa]]}} {{S-end}} {{sultani}} {{Commonscat|Abdül Mecid II}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Sultani Osmanskog Carstva]] [[Kategorija:Rođeni 1868.]] [[Kategorija:Umrli 1944.]] 8qpko9xozm72ybxpgsg1jmbvldcaf9e 0 37471 3823883 2416401 2026-04-04T00:08:21Z Dostojewskij 70546 + Datoteka:Mavro Orbin.jpg + Kategorija:Rođeni 1563. + Kategorija:Umrli 1614. 3823883 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} [[Datoteka:Mavro Orbin.jpg|thumb|Mauro Orbin]] '''Mauro Orbin''' (Mavar Orbini) (druga polovina [[16. vijek]]a – [[1610]].), dubrovački benediktinac, historičar i prevodilac. Porijeklo Maura Orbina vezuje se za jednog [[kotor]]skog doseljenika na područje [[Dubrovnik]]a sredinom 16. vijeka. Mauro Orbin je po ocu bio iz ugledne, a po majci Flori, iz manje ugledne porodice. Već u ranoj mladosti Orbin se odlučio za redovnički poziv. Pristupio je benediktincima u opatiji Svete Marije na ostrvu [[Mljet]]u. Orbin je [[1592]]. bio [[prior]] [[samostan]]a Sv. Andrije na Mljetu, a [[1593]]. [[opat]] Sv. Mihovila arhanđela u Paklenom na ostrvu [[Šipan]]u. Imao je [[1597]]. i naslov opata benediktinske opatije Sv. Marije u Bačkom vojvodstvu (jurisdikcija Kaločkih nadbiskupa u Ugarskoj), no ista [[opatija]] je bila pod osmanskom vlašću. Tako je taj naslov za Orbina bio isprazan jer tu dužnost nije mogao obavljati. Orbin je krajem 16. vijeka boravio u više navrata u Italiji. Tamo je prikupljao građu za svoje djelo Kraljevstvo Slavena. Njegov rad su finansirali dubrovački plemić [[Marin Bobaljević]] i trgovac [[Rade Sladojević]]. Mauro Orbin je najpoznatiji po djelu [[Kraljevstvo Slavena]], koje je objavljeno u Pesaru [[1601]]. Poslije izlaska njegovog djela bio je opat Sv. Mihovila na Šipanu. Došao je u sukob sa predstavnicima Mljetske kongregacije i bio je na prinudnom boravku na Šipanu [[1604]]-[[1606]]. Tada je preveo djelo italijanskog franjevca Angela Ellija /Lo specchio spirituale del principio e del fine della vita humana /Zrcalo duhovno od početka i sfarhe xivota coviecanskoga, prevod je objavljen u Rimu [[1614]]/. Orbin je [[1609]]. bio prior na Mljetu, a 1610. bio je [[župnik]] u Malom Stonu. Umro je 1610. == Također pogledajte == * [[Dubrovačka republika]] * [[Dubrovnik]] * [[Dalmacija]] {{DEFAULTSORT:Orbin, Mauro}} [[Kategorija:Historiografija srednjovjekovne Bosne]] [[Kategorija:Izvori za historiju srednjovjekovne Bosne]] [[Kategorija:Rođeni 1563.]] [[Kategorija:Umrli 1614.]] 50gbl5kdy5lhui2ob9cw6pgld1fbv7k 0 37632 3824032 3638237 2026-04-04T11:21:34Z Panasko 146730 clean up, replaced: .) → ) using [[Project:AWB|AWB]] 3824032 wikitext text/x-wiki {{Islam}} [[Datoteka:Badshahi Masjid at night on July 20 2005.jpg|mini|300p|"Badshahi Masjid" - "Kraljeva džamija" u [[Pakistan]]u.]] '''Historija islama''' je historija [[islam]]ske [[Vjera|vjere]] i njenih sljedbenika [[musliman]]a a obuhvata aspekte političkog, socijalnog, ekonomskog i kulturnog razvoja islamske civilizacije. Islam i muslimani su u velikoj mjeri uticali na [[politička historija|političku]], [[ekonomska historija|ekonomsku]] i [[vojna historija|vojnu historiju]] [[Stari svijet|Starog svijeta]], posebno [[Bliski istok|Bliskog Istoka]], gdje leže njegovi korijeni. Iako se islam pojavio početkom 7. vijeka na području današnje [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]], u gradu [[Mekka|Mekki]], muslimani vjeruju a na to upućuje i [[Kur'an]] da islam nije nastao s islamskim [[Poslanici u islamu|poslanikom]] [[Muhammed]]om već da je to izvorno vjerovanje svih prijašnjih poslanika u islamu poput [[Isa]]a, [[Davud]]a, [[Musa]]a, [[Ibrahim]]a, [[Nuh]]a, [[Adem]]a i drugih.<ref name="Esposito1998">{{cite book |last=Esposito |first=John |title= Islam: The Straight Path (3rd ed) |year=1998 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-511234-4 |pages=9, 12}}</ref><ref name="Esposito2002b">Esposito (2002b), pp. 4–5.</ref><ref name="Peters2003">{{cite book |last=Peters |first=F.E. |title=Islam: A Guide for Jews and Christians |year=2003 |publisher=Princeton University Press |isbn=978-0-691-11553-5 |page=[https://archive.org/details/islamguideforjew00fepe/page/9 9] |url=https://archive.org/details/islamguideforjew00fepe/page/9 }}</ref> Islam je nastao u današnjoj [[Saudijska Arabija|Saudijskoj Arabiji]] u ranom sedmom vijeku nove ere. Za manje od stotinu godina nakon smrti Muhammeda, islamsko carstvo se prostiralo od [[Andaluzija|Andaluzije]] ([[Španija]]) na zapadu do [[Ind]]a na istoku. Kasnija carstva kao što su [[Abasidski halifat|Abasidsko]], [[Fatimidski halifat|Fatimidsko]], [[Almoravidsko Carstvo|Almoravidsko]], [[Seldžuska dinastija|Seldžusko]], [[Ajuransko Carstvo|Ajuransko]], [[Adal sultanat|Adal]], [[Varsagnali Carstvo]] u Somaliji, [[Mogulsko Carstvo]] u Indiji, [[Safavidi|Safavidsko Carstvo]] u Perziji i [[Osmansko Carstvo]] su bile utjecajne i ugledne sile u svijetu. Islamska civilizacija je izgradila mnogo centara kulture i nauke i proizvela poznate naučnike, astronome, matematičare, doktore i filozofe tokom [[Zlatno doba islama|zlatnog doba Islama]]. Tehnologija je cvjetala, bilo je ulaganja u ekonomsku infrastrukturu, kao što su sistemi za navodnjavanje i kanali; a važnost čitanja [[Kur'an]]a proizvela je relativno visok nivo pismenosti. U kasnijem periodu, tokom [[Srednji vijek|srednjem vijeku]], destruktivna [[Mongolska invazija]] sa istoka i gubitak stanovništva od strane [[crna smrt|crne smrti]], znatno je oslabila tradicionalno središte islamskog svijeta, koje se prostire od Perzije do Egipta, a [[Osmansko Carstvo]] nije bilo u stanju da osvoji veći dio arapskog govornog područja i ponovo stvori islamski svijet moći, mada je bilo u stanju da savlada izazove [[rano moderno doba|ranog modernog doba]]. Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], Osmanlijske teritorije su [[Particioniranje Osmanskog Carstva|podijeljene na nekoliko zemalja]] pod uvjetima [[Ugovor iz Sevresa|Ugovora iz Sevresa]]. Kasnije, u [[moderna historija|modernoj historiji]] (19. i 20. stoljeće), mnoge islamske regije su pale pod utjecaj ili direktnu kontrolu [[velike sile|velikih sila]]. Njihovi napori u sticanju nezavisnosti i izgradnji modernih nacionalnih država tokom posljednja dva stoljeća još uvijek odjekuju svjetskom sadašnjicom kao i pojačani intenzitet sukoba koji su se javljali ili su još aktuelni u regijama kao što su [[Palestina (država)|Palestina]], [[Kašmir]], [[Xinjiang]], [[Čečenija]], [[Srednjoafrička Republika]], [[Bosna i Hercegovina]] i [[Mjanmar]]. Naftni bum stabilizirao je arapske države [[Perzijski zaliv|Perzijskog zaliva]], čineći ih najvećim svjetskim proizvođačima i izvoznicima nafte, čiji je fokus usmjeren na [[Slobodna trgovina|slobodnu trgovinu]] i [[turizam]].<ref>{{Cite book|title = Sand to Silicon: Going Global|url = https://archive.org/details/sandtosilicongoi0000samp|last = Sampler & Eigner|publisher = Motivate|year = 2008|isbn = 9781860632549|location = UAE|page = [https://archive.org/details/sandtosilicongoi0000samp/page/n15 15]}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.eia.gov/countries/index.cfm?view=production|title=International – U.S. Energy Information Administration (EIA)|work=eia.gov}}</ref> == Hronologija == {{Glavni|Hronologija historije islama}} Sljedeći vremenski grafikon može poslužiti kao grubi vizualni vodič historije islama sa naznačenim halifatima ili carstvima koja su se prostirala tadašnjim većinskim muslimanskim područjima. Vremenska linija obuhvata period od vladavine [[Pravedni halifat|Pravednog halifata]] do [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. Obuhvata glavne historijske centre moći i centre kulture, uključujući [[Arabija|Arabiju]], [[Mezopotamija|Mezopotamiju]] (današnji [[Irak]]), [[Perzija|Perziju]] (današnji Iran), Levant (današnja [[Sirija]], [[Liban]], Jordan, [[Izrael]] i [[Palestina|Palestinu]]), [[Egipat]], [[Magrib|Magreb]] (sjeverozapad Afrike), [[El-Endelus|El-Andaluz]], [[Transoksijana]] ([[Srednja Azija]]), [[Hindustan]] (uključujući sadašnji [[Pakistan]], Sjevernu [[Indija|Indiju]] i [[Bangladeš]]) i [[Anadolija|Anadoliju]] (današnja [[Turska]]). Prikaz je približan stvarnom stanju u posmatranom periodu jer je vlast nad nekim regijama ponekad bila podijeljena između više različitih centara moći, a vlast tokom dužeg vremenskog perioda (na grafikonu predstavljeno dužim poljima) često je raspodijeljena između nekoliko dinastija. Na primjer, u kasnijim fazama [[Abasidski halifat|Abasidskog halifata]] čak su glavnim gradom Bagdada djelotvorno vladale druge dinastije poput [[Bujidsko Carstvo|Bujida]] i [[Seldžuci|Seldžuka]], dok su Osmanlije, u pojedinim vremenskim intervalima, izvršne ovlasti nad pograničnim dijelovima cartva prepuštale lokalnim autoritetima kao što su dej u Alžiru, beg u Tunisu ili Memluci u Iraku. <timeline> ImageSize = width:800 height:200 PlotArea = width:720 height:150 left:75 bottom:20 Colors = id:blank value:gray(0.9) # id:rashidun value:teal # id:umayyad value:yelloworange # id:abbasid value:black # id:fatimid value:green # id:ayyubid value:orange # id:mamluk value:gray(0.3) # id:mongol value:powderblue # id:seljuk value:tan1 # id:ghaznavid value:skyblue # id:delhi value:lightorange # id:ottoman value:red # id:khedive value:pink # id:safavid value:yellowgreen # id:qajar value:dullyellow # id:mughal value:lavender # Period = from:600 till:2000 TimeAxis = orientation:horizontal ScaleMajor = unit:year increment:100 start:600 ScaleMinor = unit:year increment:10 start:600 PlotData= align:center textcolor:black fontsize:8 width:11 mark:(line,black) bar:Regija bar:Arabija from:632 till: 661 color:rashidun shift:(5,10) text:[[Pravedni halifat|Prav. halifat]] from:661 till: 750 color:umayyad shift:(24,10) text:[[Emevije]] from:750 till: 969 color:abbasid shift:(8,10) text:[[Abasidski halifat|Abasidi]] from:969 till: 1176 color:fatimid shift:(2,10) text:[[Fatimidski halifat|Fatimidi]] from:1176 till: 1260 color:ayyubid shift:(2,10) text:[[Ejubidska dinastija|Ejubidi]] from:1260 till: 1517 color:mamluk shift:(2,10) text:[[Memluci]] from:1517 till: 1923 color:ottoman shift:(2,10) text:[[Osmanski halifat|Osmanlije]] bar:Mezopotamija from:638 till: 661 color:rashidun from:661 till: 750 color:umayyad from:750 till: 1258 color:abbasid from:1258 till: 1432 color:mongol shift:(2,-4) text:[[Mongoli]] from:1432 till: 1533 color:blank from:1533 till: 1918 color:ottoman bar:Perzija from:651 till: 661 color:rashidun from:661 till: 750 color:umayyad from:750 till: 1220 color:abbasid from:1220 till: 1501 color:mongol from:1501 till: 1736 color:safavid shift:(2,-4) text:[[Safavidi]] from:1736 till: 1794 color:blank from:1794 till: 1925 color:qajar shift:(2,-4) text:[[Kadžari]] bar:Levant from:637 till: 661 color:rashidun from:661 till: 750 color:umayyad from:750 till: 969 color:abbasid from:969 till: 1070 color:fatimid from:1070 till: 1171 color:abbasid from:1171 till: 1260 color:ayyubid from:1260 till: 1517 color:mamluk from:1517 till: 1923 color:ottoman bar:Egipat from:637 till: 661 color:rashidun from:661 till: 750 color:umayyad from:750 till: 969 color:abbasid from:969 till: 1171 color:fatimid # shift:(0,-4) text:[[Fatimidi]] from:1171 till: 1260 color:ayyubid # shift:(2,-4) text:[[Ejubidi]] from:1260 till: 1517 color:mamluk from:1517 till: 1867 color:ottoman from:1867 till: 1914 color:khedive shift:(20,-3) text:[[Egipatski Kedivat]] bar:Magreb from:709 till: 750 color:umayyad from:750 till: 920 color:abbasid from:920 till: 1040 color:fatimid from:1040 till: 1517 color:blank shift:(0,-4) text:[[različito]] from:1517 till: 1911 color:ottoman bar:Andaluzija from:711 till: 1031 color:umayyad from:1031 till: 1492 color:blank shift:(0,-4) text:[[različito]] bar:Transoksijana from:710 till: 750 color:umayyad from:750 till: 1220 color:abbasid from:1220 till: 1507 color:mongol shift:(0,-4) text:[[Mongoli]] from:1507 till: 1920 color:blank shift:(0,-4) text:[[različito]] bar:Hindustan from:712 till: 750 color:umayyad from:750 till: 977 color:abbasid from:977 till: 1186 color:ghaznavid shift:(0,-4) text:[[Gaznavidsko Carstvo]] from:1186 till: 1206 color:blank from:1206 till: 1526 color:delhi shift:(0,-4) text:[[Delhijski sultanat]] from:1526 till: 1857 color:mughal shift:(0,-4) text:[[Mogulsko Carstvo]] bar:Anadolija from:1077 till: 1300 color:seljuk shift:(0,-4) text:[[Rumski sultanat]] from:1300 till: 1923 color:ottoman </timeline> == Počeci islama == {{Glavni|Predislamska Arabija|Kurejš|Benu Hašim|Muhammed|Kur'an}} Islam je nastao u kontekstu [[kasna antika|kasne antike]].{{sfn|Robinson|2010|p= 9}} U [[Predislamska Arabija|predislamskoj Arabiji]] vladala je politička nestabilnost koja je dovodila u opasnost i trgovačke karavane.<ref>{{cite book|author= Christian Julien Robin|title= Arabia and Ethiopia. In The Oxford Handbook of Late Antiquity|url= https://books.google.com/books?id=GKRybwb17WMC&pg=PA297|year= 2012|publisher= OUP USA|pages= 297–99|isbn= 9780195336931}}</ref> Vjerske podjele stanovništva imale su znatan udjel u toj krizi.<ref name="Robin302">{{cite book|author= Christian Julien Robin|title= Arabia and Ethiopia. In The Oxford Handbook of Late Antiquity|url= https://books.google.com/books?id=GKRybwb17WMC&pg=PA302|year= 2012|publisher= OUP USA|page= 302|isbn= 9780195336931}}</ref> Judaizam je postao dominantna religija u [[Kraljevina Himjar]], na krajnjem jugu poluostrva, na prostoru današnjeg [[Jemen]]a u periodu nakon 380, dok se broj kršćana povećao u području [[Perzijski zaliv|Perzijskog zaliva]]. Osim toga, veliki dio Arabije ostao je [[Politeizam|politeističan]]. U glavnom vjerskom i komercijalnom centru živjelo je pleme [[Kurejš]], kojem je pripadao i Muhammed. U [[Mekka|Mekki]], pleme Kurejš bilo je čuvar [[Kaba|Kabe]] i dominantno pleme u tom gradu u vrijeme pojave islama. Kaba je tada korištena kao važno [[Paganizam|pagansko]] svetište. To je dovelo do porasta prihoda Meke zbog mnoštva hodočasnika koje je privlačila. Muhammed je rođen u plemenu [[Benu Hašim]], ogranku Kurejšija. Kur'an se počeo objavljivati kada se Muhammedu ukazao [[Anđeo|melek]] [[Džibril]] 610. [[Historija Kur'ana]] je počela kada su njegovi [[ajet]]i prenešeni Muhammedu. Uspon islama je počeo preseljenjem muslimana, odnosno [[Hidžra|Hidžrom]] iz Mekke u [[Medina|Medinu]]. Mekansko pleme Kurejš i muslimanska zajednica u Medini 628. potpisali su primirje pod nazivom [[Sporazum na Hudejbiji]], započevši deset godina mira. Rat se vratio kada su Kurejšije i njihovi saveznici, pleme Bekr, napali pleme Khuza, kojje je bilo saveznik muslimana. Muslimani su osvojili Mekku 630, a Muhammed je umro u junu 632. [[Bitka na Jemami]] dogodila se u decembru iste godine, između snaga [[Pravedne halife|prvog pravednog halife]] [[Ebu-Bekr|Ebu Bekra]] i [[Musejlema|Musejleme]], lažnog poslanika. == Pravedni halifat == [[Pravedni halifat]] bio je halifat, odnosno islamska država u periodu vladavine pravednih halifa (arapski: rašidun - pravedni), po čemu je država i dobila naziv. Halifat je nastao 632. smrću Muhammeda i početkom vladavine prvog od četvorice pravednih halifa, Ebu-Bekra. Završetak vladavine posljednjeg pravednog halife Alije smatra se i krajem postojanja Rašidunskog halifata, nakon kojeg nastupa Emevijski halifat. Na vrhuncu svoje moći halifat se prostirao od Arapskog poluostrva i Levanta do Kavkaza na sjeveru i od Tunisa na zapadu do iranske visoravni u srednjoj Aziji na istoku. Površinski gledano, to je bilo dotad najveće carstvo koje je postojalo kroz historiju. Zauzimalo je površinu od 8,4 miliona km², a u njemu je živjelo približno 21,4 miliona stanovnika. Za manje od deset godina upravljanja halifatom [[Osman ibn Affan|Omer]] je proširio teritoriju halifata za približno 2.200.000&nbsp;km² te se smatra najmoćnijim halifom u historiji islama. == Također pogledajte == *[[Pravci u islamu]] *[[Rani naučnici Islama]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|History of Islam}} {{Islamske nauke}} {{Islamske teme}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Historija islama| ]] il6wv6phe6nnmxilzl8wtlkwnij26pm 0 37863 3823871 3822335 2026-04-03T21:31:10Z Palapa 383 3823871 wikitext text/x-wiki {{Standardi}} '''Laž''' je svjesno izrečena neistina ili obmana.<ref>{{Cite journal|last=Mahon|first=James Edwin|date=2008-02-21|title=The Definition of Lying and Deception|url=https://plato.stanford.edu/archives/fall2012/entries/lying-definition/|language=en}}</ref> Svaka osoba slaže barem jednom u životu, tako tvrde [[psihologija|psiholozi]]. Ponekad ljudi lažu bez određene namjere, pokušavajući da se zaštite od emocionalnog bola. Općenito pravilo glasi: gdje je laž, tu je i [[strah]], i to od prijekora, kazne; strah da smo učinili nešto loše i neprimjereno, da ćemo nekome učiniti nešto loše ili da će se nešto okrenuti protiv nas. Laž je povezana i s iluzijom, prevarom i nesposobnošću podnošenja onoga što nam se događa u životu. Na pitanje može li se laž od saveznika u društvenom životu pretvoriti u [[bolest]], odgovor je potvrdan. Dva su elementa koja, posebno jave li se istovremeno, ukazuju na to da je igra lažima vrlo opasna. Prvi je učestalost kojom se njima koristi, koristeći laž kao stalnu tehniku u odnosima s drugima, nerijetko kao strategiju za postizanje ciljeva. Drugi elemenat je potpuni izostanak osjećaja krivice. Kad se pređe granica, stručnjaci govore o "perverznim osobnostima" – to su one koje neprestano prekoračuju granicu između dopuštenog i nedopuštenog, dobrog i lošeg. Ovisno o razlozima i cilju razlikuje se više vrsta laži: [[Narcizam|narcisoidna]], sklonost preuveličavanju vlastitih zasluga kako bi se pridobilo odobravanje drugih; histrionska, to je pretjerivanje koje služi da bi se zbog nekog emocionalnog manjka privuklo tuđu pažnju; bolesna, glumljenje bolesti ili čak samoranjavanje kako bi se potakla briga drugih. Opazi li se da se prelazi granica i da se nije moguće vratiti, najbolje je što prije se obratiti stručnoj osobi, psihologu ili psihijatru. Isto vrijedi i za djecu. Ako mnogo lažu u trećoj, četvrtoj ili petoj godini, to nije razlog za zabrinutost, no rade li to sa 10, 11 ili 12 godina i na donekle čudan način, to je već znatno opasnije. Nije nužan poligraf da bi se otkrio lažljivac. U mnogim slučajevima dovoljno je pažljivo posmatrati osobu s kojom se razgovara te potražiti neke od sljedećih znakova: *'''Lice''': crveni ili jako problijedi, smije se samo usnama, ali ne i očima, čelo se znoji. *'''Ponavlja pokrete''': dodiruje nos, pokriva usta, često povlači i ovratnik bluze. *'''Nemirno''' pokreće noge ili ruke *'''Pogled i oči''': ima raširene zjenice, suze mu oči, podiže obrve, ne zadržava pogled dugo vremena na očima sagovornika, češće trepće. *'''Kontradiktoran je''', naljuti se kad ga se mnogo ispituje ili zamoli da nešto ponovi; može čak optužiti drugog da mu ne vjeruje. *'''Ton glasa''': govori višim ili oštrijim tonom nego inače, zbog nervoze, priča brže nego inače. *'''Neprirodno ponašanje'''; njegovi pokreti djeluju neiskreno, kontrolira ili pretjerano naglašava iz straha da će ga nervoza odati. *'''Govor je prepun prekida''': treba više vremena da smisli laž nego da se nečega prisjeti. U primjeru elektronske komunikacije također su simptomi laži vidni ako se pažljivo posmatra lažljivac/lažljivka. Ipak dosta je teže predvidjeti neistinu ako se lažljivac ne može vidjeti u lice, pa se zato elektronske komunikacije ne savjetuju za poslije važnog značaja. U eksperimentu Fakulteta za psihologiju u Ljubljani se tokom eksperimenta pokazalo sljedeće: ako se otkrije laž, odgovorna osoba će najčešće pokušati pokazati svoju neistinu kao tzv. bijelo laž ili kad imamo posla sa dominantnom osobom (muški pol) okrenut stvar na humor. Također će pokušati što brže promijeniti tematiku razgovora na nešto tobože važnije i često dramatički, kako bi se naizgled smanjila težina grijeha. Ne savjetuje se bilo kakav intiman ili poslovan odnos sa lažljivom osobom pošto je u prirodi lažljivca, da svoju manu ponavlja kad god stiže u situaciju u kojoj se može na lak način izvući pomoću laži. == Također pogledajte == * [[Dezinformacija]] * [[Etika]] * [[Istina]] {{Commonscat|Lies}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * https://www.coespu.org/articles/it-possible-detecting-lies-maybe-yes * https://leb.fbi.gov/articles/featured-articles/the-truth-about-lying-what-investigators-need-to-know * https://psychcentral.com/health/lying-by-omission {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Filozofija]] [[Kategorija:Psihologija]] sczoqm3rtv1m0oywlnfbaeswqf0394a 0 57907 3823874 3482847 2026-04-03T21:44:11Z Palapa 383 /* Vanjski linkovi */ 3823874 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Libyen-oase1.jpg|mini|215x215px|desno|Oaza u [[Libija|libijskom]] dijelu [[Sahara|Sahare]]]] '''Oaza'''<ref>{{Cite web|url=https://www.surfertoday.com/environment/what-is-an-oasis|title=What is an oasis?|last=Pinto|first=Luís M.|website=Surfertoday|language=en-us|access-date=2026-04-03}}</ref> (kasnolatinski ''oasis'', koptski ''ouahe'') je površinom ograničeno područje gdje postoji dovoljna količina [[voda|vode]] za bujnu vegetaciju.<ref>{{Cite web|url=https://education.nationalgeographic.org/resource/desert|title=Desert|website=education.nationalgeographic.org|language=en|access-date=2026-04-03}}</ref> U užem smislu riječi, odnosi se na takva područja u [[pustinja]]ma, gdje ima važnu ulogu za život kako [[biljke|biljki]] tako i [[životinje|životinja]]. Oaza je zeleno ostrvo u sušnom okolišu, najčešće u pustinjama. Može biti nastanjena, ali i nenastanjena, s intenzivnom [[poljoprivreda|poljoprivredom]], ali i samo s nekoliko [[palme|palmi]]. Ako je nastanjena, obradive površine se obično umjetno [[navodnjavanje|navodnjavaju]]. Poljoprivreda je najčešće organizirana na način, da se ista obradiva površina istovremeno koristi za više [[kultura (poljoprivreda)|kultura]]. Između i ispod najviših [[stablo|stabala]], uglavnom palmi [[datula]] koje su najviše, sade ili siju se druge kulture, kao [[narandža|narandže]], [[kukuruz]] i niz drugih korisnih biljki. Polja u oazama su najčešće [[kvadrat]]na, oivičena kanalima za navodnjavanje. Naselja su uz rub navodnjavanih površina, a obrada je vrlo radno intenzivna. * Vrste oaza Oaze se razlikuju pojavnim oblikom vode u njima. * Oaza s podzemnom vodom * Arteška oaza * Oaza s dubokim bunarima kao i nekoliko vrsta oaza do kojih su ljudi na razne načine doveli vodu. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Oasis}} * [https://web.archive.org/web/20100414111119/http://www.yallaev.de/wueste.html Pustinja i oaze] * [https://web.archive.org/web/20070930061814/http://www.ssg-itzehoe.de/becker/oasen/oasen-dateien/index.htm Svijet oaza] * [https://web.archive.org/web/20070611114117/http://www.geowiss.uni-hamburg.de/i-geogr/data/Libyen_Reader_fertig.pdf Rad univerziteta u Hamburgu o oazama i srodnim temama] * https://edu-arctic.pl/en/articles/the-oases-of-antarctica {{Forme_Zemljine_površine}}{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Oaze| ]] [[Kategorija:Lakustrinski oblici reljefa]] [[Kategorija:Putne stanice]] c1iu8atn9kt1tlk7avnv8a1ijb3ttiv 0 59119 3824026 3709392 2026-04-04T11:16:36Z Panasko 146730 clean up, replaced: Osmansko carstvo → Osmansko Carstvo (2), Osmanskim carstvom → Osmanskim Carstvom using [[Project:AWB|AWB]] 3824026 wikitext text/x-wiki {{Infokutija bivša država | ime = Njemačko Carstvo | izvorno_ime = Deutsches Kaiserreich | zastava = Flag of the German Empire.svg | grb = Wappen_Deutsches_Reich_-_Reichsadler_1889.svg | genitiv = Njemačkog carstva | razdoblje = [[18. januar]] [[1871]] - [[9. novembar]] [[1918]] | jezik = [[Njemački jezik|njemački]] | karta = German Empire, Wilhelminian third version.png | glavni_grad = [[Berlin]] | površina = 540.857,54 | stanovnika = 64,925,993 | himna = Heil dir im Siegerkranz (neslužbeno) | vođa = [[Spisak njemačkih careva|car]]:<br>- [[1871]]-[[1888]] - [[Vilim I, car Njemačke|Vilim I]]<br>- [[1888]]-[[1918]] - [[Vilim II, car Njemačke|Vilim II]]<br>[[Spisak njemačkih kancelara|Kancelar]]:<br>- [[1871]]–[[1890]] [[Otto von Bismarck]] (prvi)<br>- [[1918]]. [[Princ Maximilian von Baden]] (zadnji) | valuta = ''Zlatna marka'' (do 1914)<br>''Papiermarka'' (od 1914) | zvanično_ime = Njemačko Carstvo | vladar_druga_vlast = [[Maksimilijan Badenski]] | vladar_prva_vlast = [[Otto von Bismarck]] | vrsta_vlasti = [[Kancelar]] | država_poslije_zastava2 = Flag of the Free City of Danzig.svg | godina_druge_vlasti = 1918 (zadnji) | godina_prve_vlasti = 1871–1890 (prvi) | država_prije_zastava5 = Flagge Großherzogtum Hessen ohne Wappen.svg | država_prije_zastava4 = Flagge Großherzogtum Baden (1891–1918).svg | država_prije_zastava3 = Flagge Königreich Württemberg.svg | država_prije3 = Kraljevina Württemberg | država_poslije_zastava1 = Flag_of_Germany_(3-2_aspect_ratio).svg | država_prije_zastava2 = Flag of Bavaria (striped).svg | država_prije_zastava1 = Flag of the German Empire.svg | državno_uređenje = [[Ustavna monarhija]] | službeni_jezik = [[njemački jezik|Njemački]] | država_prije5 = Veliko vojvodstvo Hessen | država_prije4 = Veliko vojvodstvo Baden | država_prije2 = Kraljevina Bavarska | država_poslije2 = Slobodan grad Danzig | država_poslije1 = Vajmarska Republika | država_prije1 = Sjevernonjemačka konfederacija | stanovnika_godina = 1910 }} '''Njemačko Carstvo''' ({{Jez-de|Deutsches Reich}}) bio je naziv za [[Njemačka|njemačku]] državu u vremenu od 47 godina, počevši od proglasa pruskog kralja [[Vilim I, car Njemačke|Vilima I]] [[Spisak njemačkih careva|njemačkim carem]] (18. januar 1871) te završivši abdikacijom [[Vilim II, car Njemačke|Vilima II]] (9. novembar 1918). Službeno ime te države u to doba ''Deutsches Reich'' (Njemački Reich) koristilo se sve do 1943. i ne označava striktno period carske vladavine. Izraz Drugi Reich (''Zweites Reich'') ponekad i najbolje označava ovaj period [[Njemačka|njemačke]] države. Izraz je uveo Arthur Moeller van den Bruck 20-ih godina [[20. vijek]]a. Zaključio je da je [[Sveto Rimsko Carstvo]] njemačkog naroda bio [[Prvi Reich]], dok je Njemačko Carstvo bilo Drugi Reich. Tom logikom nastao je i izraz [[Treći Reich]]<ref name="3rdreich">{{cite book| last = Moeller van den Bruck | first = Arthur | authorlink = Arthur Moeller van den Bruck | title = [[Das Dritte Reich]] | year = 1923 }}</ref> koji se danas upotrebljava za njemačku tokom [[Hitler]]ove vladavine. == Bismarckovo osnivanje carstva == {{glavni|Ujedinjenje Njemačke}} Njemački nacionalisti pod [[Otto von Bismarck|Ottom von Bismarckom]] iz korijena mijenjaju svoja stajališta. Naime odjednom počinju zagovarati u to doba [[liberalizam|liberalna]] stajališta o ujedinjenju [[Njemačka|Njemačke]]. Bismarck je želio ujediniti suparničke njemačke države i usmjeriti njihov konzervatizam u zajedničku njemačku državu s [[Pruska|pruskom]] dominacijom. To je i uspio napraviti nakon tri vojna uspjeha. [[Drugi Schleswiški rat|Drugog Schleswiškog rata]] protiv [[Danska|Danske]] [[1864]]. godine, [[Austro-pruski rat|Austro-pruskog rata]] [[1866]]. godine u kojem je odbranio južne njemačke države od [[Austrija|Austrije]] te [[Francusko-pruski rat|francusko-pruskog rata]] protiv [[Drugo francusko carstvo|Drugog francuskog carstva]] od [[1870]] - [[1871]]. godine. Tokom opsade [[Pariz]]a [[1871]]. godine [[Njemačka Konfederacija|Sjevernonjemačka Konfederacija]] proglasila ujedninjenje s ostalim njemačkim državama. Službeno proglašenje Njemačkog carstva objavio je svojim proglasom prvi car novoosnovanog carstva, [[Vilim I, car Njemačke|Vilim I]]. Objava se dogodila, na poniženje [[Francuzi|Francuza]], u "Dvorani ogledala" u dvorcu [[Versailles]] u blizini [[Pariz]]a. Francuzi su ubrzo prestali pružati otpor izgubivši tako rat. Napredak Njemačkog carstva je u mnogo toga sličan napretku [[Italija|Italije]] i [[Japan]]a. Slično kao i [[Otto von Bismarck|Bismarck]] u [[Njemačka|Njemačkoj]], grof [[Camillo Benso di Cavour]] u [[Italija|Italiji]] je iskoristio [[Diplomatija|diplomatiju]] i [[rat]] kako bi obavio njegove ciljeve. Prvo se sprijateljio s [[Francuska|Francuskom]] prije nego što je napao [[Austrija|Austriju]], osiguravši tako [[ujedninjenje Italije|ujedinjenje Italije]] kao kraljevstva pod vlašću dinastije Piemontese (izuzevši [[Vatikan|Papinsku državu]] i austrijsku [[venecija|Veneciju]]) 1861. Za probleme u Kraljevini [[Sardinija|Sardiniji]], Cavour, je odabrao revolucionarne [[nacionalizam|nacionaliste]] iz [[liberalizam|liberalnih]] republika kao [[Giuseppe Garibaldi|Giuseppea Garibaldia]] i [[Giuseppe Mazzini|Guiseppea Mazzinia]], koji su htijeli zaštiti [[ujedinjenje Italije]] kroz mnogo konzervativnije poglede. Slično Italiji, [[Japan]] je slijedio put konzervativne modernizacije od pada Tokugawa Shogunate do [[Revolucija Meiji|revolucije Meiji]], pa sve do [[1918]]. godine slično kao Cavourova [[Italija]]. [[Japan]] je [[1882]]. godine osnovao odbor koji je imao zadatak proučavati različite organizacije vlada širom svijeta. Bili su vrlo impresirani organizacijom [[Otto von Bismarck|Bismarckove]] [[Njemačka|Njemačke]], [[1889]]. godine izglasali su ustav prema kojem bi organizacija vlade bila vrlo slična onoj u [[Njemačka|Njemačkoj]]. == Zemlje sastavnice carstva == Prije njena ujedinjenja, [[Njemačka]] je bila podjeljena u 39 neovisnih država. Te države su bile [[kraljevstvo|kraljevstva]], [[veliko vojvodstvo|velika vojvodstva]], [[vojvostvo|vojvodstva]], [[kneževina|kneževine]], slobodni gradovi i jedan carski teritorij. [[Pruska|Kraljevina Pruska]] bila je najveća samostalna njemačka država, pokrivajući 60% teritorija Njemačkog carstva. Mnogi historičari i danas smatraju da je zapravo [[Otto von Bismarck|Bismarckovo]] [[ujedinjenje Njemačke]] bilo zapravo samo proširenje [[Pruska|Pruske]]. Te države su svoju samostalnost stekle na različite načine. Neke su svoju suverenost dobile raspadom [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]], dok su neke to izborile na kongresu u [[Beč]]u [[1815]]. godine. Teritoriji pojedinih država nisu nužno bili spojeni, neki su postojali u nekoliko dijelova, kao rezultat historijskog djelovanja, ili u nekoliko slučajeva dijeljenjem vladajućih obiteljskih loza. [[Datoteka:Deutsches Reich (1871-1918)-de.svg|mini|desno|300px|Zemlje Njemačkog Carstava]] [[Datoteka:Deutsche Kolonien.PNG|mini|desno|300px|Njemačko kolonijalno carstvo]] {{Zemlje sastavnice Njemačkog Carstva}} Svaka zemlja sastavnica imala je svoga predstavnika u Carskom savezu (''[[Bundesrat]]'') kao i u [[Reichstag]]u. Povezanost između Carskog centra i zemalja članica bili su glatki i razvijali se se na već postavljenoj osnovi. Područje na kojem je [[Spisak njemačkih careva|njemački car]], na primjer, mogao intervenirati u udređenim situacijama nejasnog ili osporenog nasljeđa je bio mnogo debatiran - kao na primjer kod krize nasljeđivanje Lippe-Detmolda. == Konzervativna modernizacija == {{Historija Njemačke}} [[Otto von Bismarck|Bismarckova]] unutanja politika odigrala je veliku ulogu u stvaranju autoritativne [[Politika|politike]] u carstvu. Manje okupiran s jačanjem kontinentalne politike odmah nakon ujedinjenja [[1871]]. godine, njemačka poluparlametarna vlada donijela je relativno jednostavne ekonomske i političke promjene. Temeljite [[Otto von Bismarck|Bismarckove]] reforme odgurnile su [[Njemačka|Njemačku]] na sam vrh svijetskog [[industrija|industrijskog]] tržišta toga doba. === Ekonomija === Proces industrijalizacije je dinamično u [[Njemačka|Njemačkoj]] i njemačkim tvornicama počeo osvajati njemačko unutarnje tržište od [[Velika Britanija|britanskih]] proizvoda. Započela je i žestoka bitka njemačkih i [[Velika Britanija|britanskih]] proizvoda izvan granica [[Njemačka|Njemačke]], pretežito u [[SAD]]-u. Njemački tekstil i metalna industrija početkom [[Francusko-pruski rat|Francusko-pruskog rata]] nadmašio i zamijenio sve strane, pa tako i britanske proizvode sa domaćeg tržišta. Tokom vijeka njemačka pogonska industrija je često proizvodila metal za upotrebu i na [[Velika Britanija|britanskom]] slobodnom tržištu. Tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svijetskog rata]] njemačka ekonomija prebacila je proizvodnju na oružje opskrbljujući tako njemačke vojnike s kvalitetnom opremom koju su trbali na bojnom polju. To ukljućuje proizvodnju [[puška|pušaka]] (''Gewehr 98''), [[pištolj]]a (P08 Luger), i teškog oružja (Mašinki, raznovrsnih projektila i nekoliko vrsta teške i lahke artiljerije). === Ideologija === Nakon službenog ujedninjenja [[Njemačka|Njemačke]] [[1871]]. godine, [[Otto von Bismarck|Bismarck]] se posvetio propagandiranju teorije prusionizma pod izlikom [[ujedninjenje Njemačke|ujedninjenja njemačke]]. Tomu se suprostavio službeni [[Vatikan]] i [[papa Pio IX]]. što ih je dovelo u zaraćene odnose i brojne sukobe. [[Otto von Bismarck|Bismarckovi]] glavni ciljevi su bili: Kulturna borba (''Kulturkampf''), socijane reforme i nacionalno ujedninjenje. *''Kulturna borba'' - Nakon osinvanja katoličkih [[Njemačka|njemačkih]] država na jugu i u nekim dijelovima istoka, [[katolicizam]], koji je zastupala [[CDU|Katolička stranka centra]], činila je veliku prijetnju procesu ujednijenja. Južne katoličke države, većinom su bile zemljoradničke države te su pale pod uticaj seljaštva, radništva, svećenstva, za razliku od sjevernih zemalja koji su bile više razvijene i pod uticajem [[aristokrati]]zma. Borba između [[Otto von Bismarck|Bismarcka]] i uticaja katoličke crkve u južnim zemljama naziva se Kulturna borba. Međutim nakon [[1878]]. godine Bismarcka sa [[CDU|Katoličkom strankom centra]] je ujedinila borba protiv [[socijalizam|socijalizma]], donoseći kraj kulturnoj borbi. S vremenom uticaj [[Vatikan]]a i [[katolicizam|katoličke crkve]] je jako oslabio i njemačka je postala većinom [[protestantizam|protestanska]] država (posebno na sjeveru). *''Socijalne reforme'' - Kako bi oslabio uticaj [[socijalizam|socijalističkih]] grupacija i organizacija [[Otto von Bismarck|Bismarck]] je uveo neke reforme znane kao socijalne reforme. Uveo je zdravstveno osiguranje [[1883]]. godine, osiguranje u slučaju nesreće [[1884]]. godine, invalidninu i starosnu mirovinu [[1889]]. godine. U to doba takva socijalna osiguranja u [[Njemačka|Njemačkoj]] bila su najnaprednija u cijelom svijetu, te još i danas postoje u [[Njemačka|Njemačkoj]]. *''Nacionalno ujedninjenje'' - [[Otto von Bismarck|Bismarck]] je uložio ogroman napor u smanjivanju razlika između njemačkih država. Naime nakon [[ujedninjenje Njemačke|ujedinjenja]] morao je voditi bitku s njemačkim [[nacionalizam|nacionalistima]] koji su zagovarali nezavisnost njihovih država. === Potiskivanje drugih naroda === Jedna od politike ujedninjenja bilo je i eliminiranje nenjemačkih jezika iz javnog života, škola i ademskih ustanova. Nasilna politika [[germanizacija|germanizacije]] često je imala obrnut efekt i poticala otpor koji se često izražavao u školovanju kod kuće i u grupiranje u manjinske grupe. [[Nacionalizam|Nacionalistička]] politika nasilne [[germanizacija]] bila je većinom usmjerena protiv [[Poljaci|poljske manjine]] u Njemačkom Carstvu. Počela je žestoka bitka [[Otto von Bismarck|Bismarckove]] vlade protiv poljaka, poljacima je davana zemlja u raznim njemačkim kolnijama, dok su u [[Njemačka|Njemačkoj]] bili protjerivani. [[1888]]. godine organizirana je masovna deportacija poljaka iz njemačkih država što su organizirale njemačke vlasti s [[Otto von Bismarck|Bismarckom]] na čelu. == Vilim II == === Ponovno legimitiziranje carskog trona i Bismarckova ostavka === [[Datoteka:Wilhelm II of Germany.jpg|250px|mini|desno|[[Vilim II, car Njemačke]]]] Carstvo se jako dobro razvijalo pod [[Otto von Bismarck|Bismarckovim]] vodstvom sve do [[Vilim I, car Njemačke|careve]] smrti u martu 1888. Nakon njegove smrti, [[Fridrik III, car Njemačke|Fridrik III]], njegov sin i nasljedik, bio je na vlasti samo 99 dana, te ga je nakon njegove smrti naslijedio sin [[Vilim II, car Njemalke|Vilimu II]]. Taj događaj je zabilježen kao [[Godina tri cara]] (Dreikaiserjahr), tj. u godini dana ([[1888]]. godine) na vlasti su bila tri cara. Vilim II shvatio je značenje carskog trona i želio ga je očuvati onda kada su [[monarhija|monarhije]] u [[Evropa|Evropi]] bile potčinjenje i kada su monarsi zapravo imali samo figurativnu vlast. Ambicije Vilima II i njegova djela dovela su ga u sukob sa prvim kancelarom [[Otto von Bismarck|Ottom von Bismarckom]]<ref>Kurtz, Harold. (1970). ''Second Reich: Kaiser Wilhelm II and his Germany.'' New Work: MacDonald Library of the 20th Century. P. 60</ref>. Nakon žestokih svađa oko preuzimanja vlasti, Bismarck je posustao i predao vlast Vilimu II odsupivši sa mjesta njemačkog kancelara u martu [[1890]]. Nakon [[Otto von Bismarck|Bismarckovog]] odlaska s mjesta njemačkog kanclelara, Vilim II postao je glavni vođa [[Njemačka|Njemačke]]. Za razliku od njegova djeda Vilima I, koji je većinu poslova, bilo unutrašnjih bilo vanjskih, ostavio vladi, Vilim II se aktivno uključio u njemačku [[politika|politiku]], želeći napraviti dojam pouzdanog i upućenog vladara, i zadržati pravu, a ne figurativnu vlast<ref name="Kurtz, Harold. 1970, p. 63">Kurtz, Harold. (1970), p. 63</ref>. Vilim II je po vlastitoj želji primao ekonomske savjete od Walthera Rathenaua, veoma kontroverzne osobe u njemačkoj [[politika|politici]] koja je bila [[liberal]], [[Jevrej]], [[slobodno zidarstvo|slobodni zidar]] i [[homoseksualnost|homoseksualac]] (kojeg su [[1922]]. godine u atentatu ubili desničarski ekstremisti). Od Rathenaua, Vilim je saznao mnogo o evropskoj ekonomiji i industrijskim i finansijskim vezama [[Evropa|Evrope]], što mu je mnogo pomoglo da se aktivnije ukljući u politiku<ref name="Kurtz, Harold. 1970, p. 63"/>. Na službenim pojavljivanjima i fotografiranjima, Vilim II uvijek je skrivao svoju lijevu ruku koja mu je deformirana još od rođenja. Vilim II je u svjetskoj historiji ostao zapamćen po svojoj agresivnoj vanjskoj politici koja je [[Njemačka|Njemačku]] dovela u izolaciju nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. === Unutrašnji poslovi === Tokom vladavine cara Vilima II [[Njemačka]] više nije bila tako autorativna zemlja kao pod vlasti [[Otto von Bismarck|Otta von Bismarcka]] na mjestu njemačkog [[kancelar]]a. Nasljednici Bismarcka imali su velikih poteškoća kod promjene vlasti, posebice njegovi nasljednici na mjestu premijera [[Pruska|Pruske]]. Prve liberalne promjene uveo je [[Leo von Caprivi]] smanjivši time nezaposlesnost. Njegov program [[liberalizam|liberalizacije]] [[Njemačka|Njemačke]] bio je prihvaćen od strane cara i u većem dijelu njemačkog stanovništva. Jedini protivnici promjeni sistema bili su pruski zemljovlasnici, koji su se bojali gubitka vlasti i moći, stoga su pokrenuli mnoge anticaprijevske kampanje protiv [[Leo von Caprivi|Caprivijevih]] reforma<ref>Kurtz, Harold. (1970), p. 67</ref>. Za vrijeme dok su se [[Pruska|pruski]] aristokrati protivili svim zahtjevima ujedinjenje [[Njemačka|Njemačke]], [[1890]]-ih nekoliko je pobunjeničkih organizacija stalo protiv konzervativne politike pruskog [[militarizam|militarizma]] i politike [[prusifikacija|prusifikacije]] koja se polako uvlačila u vanjsku i unutarnju politiku kompletnog Njemačkog Carstva. Neki profesori su uveli program [[liberalizam|liberalizma]] u školstvom, pruživši tako alternativu militarizmu i potičući želju za individualnosti i slobodom<ref name="Kurtz, Harold. 1970, p. 72">Kurtz, Harold. (1970), p. 72</ref>. Najveću opoziciju monarhiji i njemačkom caru Vilimu II pružila je novoosnovana stranka [[SPD]] (Socijaldemokratska stranka Njemačke) koja je uključivala mnoge ljevičarske ideje među njima i [[marksizam]]. Također [[SPD]] je bio zagovornik mnogih [[socijalizam|socijalističkih]] reformi koje bi oslabile vlast i moć [[Vilim II, car Njemačke|cara]], stoga se ta novoosnovana stanka na početku svog djelovanja žestoko sukobila s Vilimom II. Velika njemačka industrija uvela je program socijalne skrbi i zbrinjavanja za svoje radnike sve dok se nisu izjasnili kao [[socijalizam|socijalisti]] ili članovi trgovinske unije. Imali su pravo na mirovne, osiguranje u slučaju bolesti čak su bili i stambeno zbrinuti, što je smanjilo socijalne poteškoće<ref name="Kurtz, Harold. 1970, p. 72"/>. Vilim II, za razliku od [[Otto von Bismarck|Bismarcka]], razriješio je razmirice između [[Njemačka|Njemačke]] i [[Katolička crkva|Katoličke crkve]], te je zajedno sa [[Katolička crkva|Katoličkom crkvom]] uložio ogroman trud u borbi protiv [[socijalizam|socijalizma]]<ref>Kurtz, Harold. (1970), p. 56</ref>. Ta politika je propala kada su [[SPD|socijal-demokrati]] dobili trećinu glasova na izborima [[1912]]. godine za [[Reichstag]], te tako postala najveća politička stranka u Njemačkoj. Vladu je međutim ipak bila sastavljena od koalicije desničarskih stranaka koje je podupirao [[Wilhelm II|car]] i [[Katolička crkva]]. Nakon sastavljanja vlade usljedilo je porast [[nacionalizam|nacionalizma]] i militarizma, koji je izazvao biježanje [[Nijemci|Nijemaca]] u strane države kako bi izbjegli vojnu službu. Većina njih pobjegla je u [[SAD]]. [[Datoteka:Kaiser generals.jpg|mini|300px|desno|Vilim II na sastanku s njemačkim generalima]] Tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], tačnije [[1916]]. godine, [[Wilhelm II|Wilhelmova]] moć se razdijelila se u dva dijela. Pravu vlast je preuzeo zapovjednik Njemačkog vrhovnog vojnog zapovjedništva i budući predsjednik [[Njemačka|Njemačke]] ([[Weimarska Republika|Weimarske Republike]]) [[Paul von Hindenburg]] i budući nacist [[Erich Ludendorff]]. Car više nije bio glavna liočnost u njemačkoj [[politika|politici]], već je imao samo figurativnu vlast koju je obnašao sljedeće dvije godine, sve do njegovog abdiciranja [[1918]]. godine s mjesta njemačkog cara. === Vanjski poslovi === Vilim II želio je stvoriti [[Njemačka|Njemačkoj]] "mjesto pod suncem", pa je, kao i [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], počeo stvarati kolonijalne posjede širom [[Afrika|Afrike]] i [[Pacifik]]a. Kako je većina afričkog tetirorija već bila od prije kolonizirana, [[Njemačka]] nije imala lagan zadatak. Preuzeli su sve nekolonizirane države u Africi stvorivši tako Njemačko Jugozapadnu Afriku ([[Namibija]]), Njemački Kamerun ([[Kamerun]]) i Njemačku Istočnu Afriku ([[Tanzanija]]). Njemačka je također dobila neka ostrva u [[Pacifik]]u. Kinesku luku Qingao, koja je bila konkurantska luka britanskom [[Hong Kong]]u i portugalskom [[Macau]]. Afričke kolonije stvarali su nekakav profit [[Njemačka|Njemačkoj]], dok od pacifičkih ostrva nije bilo velike ekonomske koristi. Služili su samo za širenje [[Njemački jezik|njemačkog jezika]] i uticaja u svijetu. [[Njemačka]], koju je financirala Njemačka banka (''Deutsche bank''), uključila se u projekt izgradnje Bagdadske željeznice ([[1900]] - 1911) zajedno sa [[Osmansko Carstvo|Osmanskim Carstvom]], što je pokrenulo stvaranje njemačkih luka na [[Bliski istok|Bliskom istoku]]<ref>Stürmer, Michael. (2000). ''The German Empire: 1870-1918.'' New York: A Modern History Library Chronicles Book. p. 91</ref>. Stvaranje Bagdadske željeznice podupirala je i [[Velika Britanija]], koja je vjerovala da će tim činom povećati trgovinu između njihove zemlje i [[Njemačka|Njemačke]]. Međutim kako je vrijeme prolazilo, Britanci su uvidjeli da njemački napori u pokušavanju povećavanja svog uticaja na [[Bliski istok|Bliskom istoku]] dovode do smanjivanja britanskog uticaja, stoga su britanci zatražili obustavu radova na Bagdadskoj željeznici. Zahtjev su prihvatili [[Njemačka]] i [[Osmansko Carstvo]]. [[Otto von Bismarck|Bismarck]] je doduše imao drugačiju politiku te se protivio kolonizaciji. Smatrao je da će [[Njemačka]] dobiti međunarodnu moć dominiranjem u [[Evropa|Evropi]] i stvaranjem Njemačke srednje Evrope (''Mitteleuropa'') te tako preuzeti neke dijelove teritorija [[Carska Rusija|Ruskog Carstva]], što bi stvorilo dovoljne ekonomske resurse i ostvarilo profit. Vilimovi napori za kolonizacijom nekoliko slobodnih teritorija u [[Afrika|Africi]] i na [[Pacifik]]u naišlo je na velike kritike njemačkih [[Nacionalizam|nacionalista]] i budućeg nacističkog vođe [[Adolf Hitler|Adlofa Hitlera]], što je propustio napraviti Njemačko Carstvo koje bi se temeljilo samo na [[Evropa|evropskim]] teritorijima. Njemački kolonijalizam Vilima II upleo je [[Njemačka|Njemačku]] u brojne sukobe. Prvi sukob dogodio se tokom [[Bokserski ustanak|Bokserskog ustanka]] u Qingdaou. Kineski civili protestirali su protiv njemačke vlasti u toj pokrajni. Na taj čin car Vilim II odgovorio je veoma brzo oružanim napadom, govoreći da [[Kinezi]] moraju zapamtiti njemačku moć i silu na isti način kako su evropski narodi zapamtili [[Huni|Hune]]. Ta careva izjava upotrebljena je mnogo puta u [[Prvi svjetski rat|Prvom]] i [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] za ismijavanje [[Njemačka|Njemačke]] i njemačkog naroda. Drugi slučaj je bio kada je nasilna njemačka politika dva puta skoro prouzročila rat s [[Francuska|Francuzima]] oko pitanja [[Maroko|Maroka]]. Njemački kolonijalizam isto je rezultirao mnogim neslavnim potezima. Kao što su brojni [[genocid]]i u Njemačkoj Jugozapadnoj Africi (današnja [[Namibija]]), posebice onaj nad plemenima Herero i Nama. Nakon preuzimanja jugozapadne [[Afrika|Afrike]], njemački bijeli doseljenici naselili su se na zemlju afričkih plemena Herero i Nama, u cilju da ih potlače i stave u [[rezervati|rezervate]]. Pripadnici plemena Herero i Nama postali su [[rob]]ovska snaga, dok je njihova zemlja iskorištavana kao vrijedan resurs, osobito za vađenje vrijednih kamenja i [[dijamant|dijamanata]]. [[1903]]. i [[1904]]. godine pripadnici plemena Herero i Nama pobunili su se protiv njemačkih vlasti u [[istočna Afrika|istočnoj Africi]]. Kao odgovor na pobunu, Vilim II poslao je njemačkog vojnog zapovjednika [[Lothar von Trotha|Lothara von Trothu]] u jugozapadnu [[Afrika|Afriku]] kako bi prognao pripadnike plemena Herero iz istočne Afrike. Von Trotha je dao ultimatum plemenu Herero. <blockquote>''Ja, veliki general njemačkih trupa, šaljem ovo pismo pripadnicima plemena Herero... Svi pripadnici plemena Herero moraju napustiti ovu zemlju... Ako bilo koji pripadnik plemena bude pronađen unutar njemačkih granica, s oružjem ili bez njega, sa domaćom životinjom ili bez nje, bit će ustrijeljen. Više neću primati žene ili djecu; nego ću ih odvesti natrag u pleme te ubiti. To je moja odluka za sve pripadnike plemena Herero.''<ref name="BBC120104">[http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/Africa/3388901.stm Germany regrets Namibia 'genocide'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061219115945/http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/Africa/3388901.stm |date=19 Decembar 2006 }}, ''[[BBC News]]'', January 12, 2004</ref></blockquote> Ukupno, oko 65.000 pripadnika plemena Herero (80% cijelokupne populacije plemena Herero) i 10.000 pripadnika plemena Nama (50% cijelokupne populacije plemena Nama) je likvidirano ili je umrlo tokom njemačke vladavine u [[Afrika|Africi]]. Njemačko Carstvo opravdavalo je akciju svijetu, govoreći da pripadnici plemena Herero nisu bili pod zaštitom [[ženevska konvecija|ženevske konvecije]] o ljudskim pravima, što su [[Nijemci]] shvatili kao da pripadnici plemena Herero i Nama nisu ljudi, nego "podljudi". Ova metoda ''dehumanizacije'' i oduzimanja ljudskih prava biti će osnova [[Adolf Hitler|Adlofu Hitleru]] i [[Treći Reich|Nacističkom režimu]] za progon [[Židovi|Židova]] i ostali "nižih rasa". Međutim, nasuprot [[Treći Reich|Trećem Reichu]], Njemačko Carstvo nije sve crnce smatrala nižim rasama. Dapaće nekoliko domorodaca koji su prihvatili [[kršćanstvo]] su postali dijelom njemačke kolonijalne vojske, zvana Askaris. Genocid je bio posebno uperen prema pripadnicima plemena Herero i Nama iz Njemačke [[Istočna Afrika|Istočne Afrike]], kako bi uplašili tamošnje domorodačko stanovništvo i zaustavili ih u svakoj daljnjem pokušaju pobune. [[UN|Ujedninjeni Narodi]] priznali su i potvrdili ovaj genocid [[1985]]. godine, kao posljedica toga [[2004]]. uz njemačka vlada je osudila sve zločine koje je počinilo Njemačko Carstvo. Njemačke nesuglasice s [[Francuska|Francuskom]] i poduprianje [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] okupacije [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] [[1908]]. godine, uništilo je dobre veze [[Njemačka|Njemačke]] s [[Rusija|Rusijom]], potencijalnim saveznikom u borbi protiv [[Velika Britanija|britanske]] prevlasti. Nakon što su se Britanci i Rusi usuglasili protiv njemačke agresivne vanjske politike i riješili razmjerice s [[Francuska|Francuskom]], Njemačka je ostala izolirana i uz jedinog odanog saveznika [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarsku]]. Također se Austro-Ugarska isto tako oslanjala na Njemačku kao na jedinog pravog saveznika te je ovisila o njemačkoj potpori etničkom nacionalizmu u multietničkom Austro-Ugarskom carstvu. Njemački drugi saveznik [[Italija]] vidila je mnogo više profita u preuzimanju velikog dijela [[Hrvatska|hrvatske]] obale, koja je u to doba bila u sklopu [[Austro-Ugarska|Austo-Ugarske]], nego u savezništvu sa [[Njemačka|Njemačkom]]. == Prvi svjetski rat i kraj carstva == Nakon atentata na austro-ugarskog predstolonasljednika [[Franjo Ferdinand Austrijski|Franju Ferdinanda]] koji je počinio bosanski srbin [[Gavrilo Princip]], car Vilim II ponudio je austrijskom caru [[Franjo Josip, car Austrije|Franji Josipu]] punu pomoć i podršku austrijskom planu o napadu na [[Srbija|Srbiju]], koju su krivili za atentat. Nakon što je [[Srbija]] odbila zahtjev [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] da austijski istražitelji istraže sljučaj atentata, [[Austrija]] je započela sa invaziju na Srbiju. [[Njemačka]] nije očekivala rat, a i misila je ako i rat izbije da će biti na regionalnoj razini, između [[Austrija|Austrije]] i [[Srbija|Srbije]] u koju bi se eventualno uključila [[Rusija]]. Nakon što je njemačka stala uz Austro-Ugarsku a [[Francuska]] i [[Britanija]] uz Rusiju, bilo je očigledno, ako rat izbije, da će se Evropa suočiti s najvećim ratom do tada. [[Njemačka]] je krenula u rat ciljajući na svog glavnog protivnika, [[Francuska|Francusku]]. [[Njemačka]] je u Francuskoj vidjela glavnu prijetnju na [[Evropa|Evropskom]] kontinentu, koja bi se mogla brže mobilizirati od [[Rusija|Rusije]] i preuzeti jezgru njemačke industrije u [[Porajnje|Porajnju]]. Za razliku od Britanije i Rusije, [[Francuzi]] su se uključili u rat prije svega zbog osvete Njemačkoj, posebno, zbog gubitka Elzas-Lotaringije [[1871]]. Njemačko vrhovno zapovjedništvo znalo je da Francuzi skupljaju vojsku za ulazak u Elzas-Lotaringiju. [[Njemačka]] nije htjela rizikovati dugačkim bitkama uz njemačko-francusku granicu te je umjesto toga prihvatila [[Schlieffenov plan]], vojni plan smišljen tako da izbjegne naporne bitke uz njemačko-francusku granicu. Njemačka vojska je ušla je kroz zemlje [[Beneluks]]a u Francusku, spuštajući se prema [[Pariz]]u i opkolila te je brzo pobjedila francusku vojsku na francusko-njemačkoj granici. Nakon poraza Francuske vojske, Njemačka se okrenila prema Rusiji. Međutim [[Francuzi]] su i nakon poraza svoje vojske pružali žestok otpor braneći njihov glavni grad, [[Nijemci]] su se morali povući nakon [[Prva bitka na Marni|Prve bitke na Marni]]. Nakon njemačkog neuspjeha u [[Prva bitka na Marni|Prvoj bitci na Marni]] njemačka ideja o brzoj pobjedi je propala i počelo je dugotajno ratovanje u rovovima. Daljni pokušaji prodora u dublji francuski teritorij, propali su nakon dvije bitke kod [[Ypres]]a sa velikim žrtvama na obje strane. Njemački zapovjednik vrhovnog štaba [[Erich von Falkenhayn]] odlučio je odustati od Schlieffenovog plana i umjesto toga usredotočiti se na dugotrajni i naporan rovovski rat s [[Francuska|Francuskom]]. Falkenhayn se usredotočio na drevni grad [[Verdun]]. Razlog je bio taj što su je grad Verdun bio grad heroj i francuski ponos u Francusko-pruskom ratu, stoga je znao da će se [[Francuzi]] pobrinuti da Verdun ostane slobodan. [[1916]]. godine, kada je počela bitka za Verdun počela, francuske jedinice počeli su zadobijati teške udarce. Prvo je njemačka vojska trovala franucske vojnike otrovnim plinovima, a nakon toga izravnim napadom još bi više naudila njihovom stanju. No bitka se tokom vremena ohladila, stoga je opet sve prešlo u iscrpljujući rovovski rat koji je samo zadržavao njemačke vojnike u [[Francuska|Francuskoj]] dok su [[Rusi]] bili sve bliže istočnoj [[Pruska|Pruskoj]]. Unatoč tome što su francuski gubitci bili puno veći od njemačkih francuski vojnici na ratištu dobijali su stalnu podršku u ljudstvu, što je [[Nijemci]]ma otežavalo zauzimanje [[Verdun]]a. Nakon što je na mjesto Falkenhayna došao budući nacist [[Erich Ludendorff]], shvatio je da je bitka kod Verduna uzaludna i da tako njemačka samo gubi u ljudstvu i na vremenu, stoga je naredio povlačenje svojih trupa u decembru [[1916]]. godine. [[Datoteka:Armisticebrestlitovsk.jpg|mini|desno|Granice nakon [[Mir u Brest-Litovsku|mirovnog ugovora u Brest-Litovsku]]]] Dok je stanje na zapadnom prontu bilo beizlazno, borbe na istočnom frontu često su završavale njemačkom pobjedom. Jako loše organizirana i naouržana ruska vojska nije bila u mogućnosti pobjediti podosta dobru organiziranu njemačku vojsku, stoga su je [[Nijemci]] uspješno širili na istok. [[Njemačka]] je profitirala iz unutrašnjih političkih sukoba u [[Rusija|Rusiji]], stoga je [[1916]]. godine osigurala ruskom komunistu [[Vladimir Lenjin|Vladimiru Lenjinu]] siguran put kroz njemačku na putu u [[Rusija|Rusiju]]. Nijemci su smatrali da će [[Lenjin]] prouzročiti daljnje političke nerede u Rusiji, te da [[Rusija]] nakon toga više neće biti sposobna ratovati, te da će njemačka vojska pobjediti na istočnom frontu, što bi ujedno dovelo i do prebacivanja velikog broja vojnika s istočnog fronta na zapadni za daljni rat sa [[Antanta|saveznicima]]. [[1917]]. godine u [[Rusija|Rusiji]] su izbile dvije revolucije u kojima je srušeno carstvo i uspostavljen [[komunizam|komunistički]] režim pod vodstvom [[Vladimir Lenjin|Vladimira Lenjina]]. Kako je imao previše unutarnjih problema, [[Lenjin]] je odlučio zaustaviti pohod na [[Njemačka|Njemačku]] i [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarsku]] i preusmjeriti vojne snage u borbu protiv unutrašnjih neprijetalja, carevih pristaša. [[1918]]. godine u [[mir u Brest-Litovsku|mirovnom ugovoru u Brest-Litovsku]], komunistička vlast [[Rusija|Rusije]] dala je ogromnu količinu teritorija na raspolaganje Njemačkoj samo da bi što prije okončali rat na istočnom frontu. To uključuje današnje pribaltičke zemlje ([[Estonija|Estoniju]], [[Litva|Litvu]] i [[Latvija|Latviju]]), [[Ukrajina|Ukrajinu]] i [[Bjelorusija|Bjelorusiju]]. Naravno mirovni ugovor je stavio Njemačku u povoljan položaj. Ne samo što je ogromna količina teritorija dana Njemačkoj i što su [[Rusi]] uz to i morali platiti ratnu otštetu [[Njemačka|Njemačkoj]], nego su [[Nijemci]] mogli prebaciti veliki broj vojnika na zapadni front i posvetiti se ratu sa ostatkom [[Antanta|Antante]]. Na kolonijalnom ratištu, njemački rezultati su bili izmjenjivi. Mnogo njemačkih kolonija palo je u ruke [[Velika Britanija|britanske]] i [[Francuska|francuske]] vojske. Međutim u Njemačkoj Istočnoj Africi, impresivan pohod vodio general [[Emin von Lettow-Vorbeck]], vođa afričkih domorodaca koji su se borili na njemačkoj strani. Lettow-Vorbeck je koristio gerilske metode napada protiv britanaca u [[Kenija|Keniji]] kao i u osvajanju portugalskog [[Mozambik]]a kako bi dobio više zemlje i zahila hrane i oružja za njegove vojnike. Nakon rata njegova vojska je bila jedina kojoj je dopuštena pobjednička svećanost ispod [[Brandenburška vrata|Brandenburških vrata]]. Bez obzira na uspijeh na istočnom ratištu [[1918]]. godine, [[Njemačka]] nije napredovala na zapadnom ratištu zbog tri razloga. Prvi je bio dužina dugotrajnog i napornog rata, naime njemački vojnici su konstantno bili na ratištu, boreći se bez vjere u pobjedu [[Njemačka|Njemačke]]. Drugi razlog je bio pobuna civila zbog dugotrajnog ratovanja njemačkih vojnika i smanjenja životnog standarda. Naime, nakon [[Britanska blokada Njemačke|britanske blokade Njemačke]], njemački civili bili su prisiljeni živjeti u jako lošim uvjetima. Povećale su se cijene, posebice hrane i osnovnih životnih potrepština. Počeli su brojne antiratne demostracije koje su posebno organizirali pripadnici stranaka lijevog krila kao [[SPD|Socijaldemokratska stranka Njemačke]] (''SPD'') i Nezavisna socijaldemokratska stranka Njemačke, koji su zahtjevali hitan završetak rata. Tokom rata, a posebice zime [[1916]] - [[1917]]. godine, od neishranjenosti umrlo je 750.000 njemačkih civila, što je razbjesnilo njemački narod koji je svoj bijes pokazivao priključivanjem radikalnim strankama u [[Njemačka|Njemačkoj]], koje su se protivili nastavku ratovanja. Treći razlog njemačkog neuspjeha je uključivanje [[SAD]]-a u rat, koji dodatno poremetio njemačke planove i potopio zadnje ideje o pobjedi [[Nijemci|Nijemaca]] u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]]. U novembru [[1918]]. godine [[Austro-Ugarska]] s našla u vrlo teškoj poziciji. Untarnje revolucije, već izgubljeni rat, nezadovoljstvo potlačenih etničkih grupa uzelo je maha. [[Austro-Ugarska]], jedini pravi saveznik [[Njemačka|Njemačke]], se pod pritiskom unutrašnjih problema raspala. S druge strane njemački car Vilim II, zbog socijalističkih demonstracija koje je pokrenio [[SPD]], pred kraj rata abdicira sa položaja njemačkog cara. Ovim njegovim činom završva era Njemačkog Carstva i počinje nova era [[Njemačka|Njemačke]] ([[Weimarska Republika|Weimarske Republike]]) u sasvim novom društvenom uređenju == Naslijeđe == {{Proširiti sekciju}} == Teritorijalno naslijeđe == {{Proširiti sekciju}} == Reference == {{reference}} == Također pogledajte == *[[Historija Njemačke]] *[[Weimar]] *[[Treći Reich]] *[[Njemačka]] *[[Njemačko kolonijalno carstvo]] *[[Spisak njemačkih careva]] == Vanjski linkovi == {{commons|German Empire}} *[http://www.rootsweb.com/~wggerman/map/germanempire.htm Karta Njemačkog carstva, 1871.] *[http://www.gemeindeverzeichnis.de/gem1900/gem1900.htm?gem1900_2.htm German Empire: administrative subdivision and municipalities, 1900 to 1910] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181226072855/http://www.gemeindeverzeichnis.de/gem1900/gem1900.htm?gem1900_2.htm%20 |date=26. 12. 2018 }} *[https://web.archive.org/web/20010221195555/http://www.deutsche-kaiserreich.de/ Das Kaiserreich - Deutsches Reich 1871-1918] *[https://web.archive.org/web/20080514022949/http://www.archontology.org/nations/german/germ_state1/ Germany: Heads of State: 1871-1945] *[[:s:The New Student's Reference Work/German Empire|The New Student's Reference Work/German Empire]] {{njemački kancelari}} {{Njemačka po temama}} {{Imperije}} {{Diplomatija Velikih sila}} {{Prvi svjetski rat}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Historija Njemačke]] k84xqf8o9iz425kwaz6il1nwdfp7nik 0 62769 3824027 3807569 2026-04-04T11:18:43Z Palapa 383 3824027 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Czarny Grzbiet.jpg|mini|200px|desno|Krkonoše]] '''Krkonoše''' ([[češki jezik|češ.]] ''Krkonoše'', [[poljski jezik|pol]]. ''Karkonosze'') su planine na granici [[Češka|Češke]] i [[Poljska|Poljske]] u regiji [[Sudeti]].<ref>{{Cite web|url=https://www.ebsco.com/|title=Krkonoše (Giant Mountains) {{!}} Geology {{!}} Research Starters {{!}} EBSCO Research|website=EBSCO|language=en|access-date=2026-04-04}}</ref> Najviši vrh je [[Snežka]], koji je istovremeno najviši vrh [[Češka|Češke]]. Ime planine dolazi od [[Germani|germanskog]] plemena Corconti, koje je opisao grčki geograf [[Ptolomej]]. Na planini je izvor rijeke [[Laba|Labe]] (Elbe). Turistički su značajne mnoge [[toplice]] (najznačajnije su Janské Lázne) i [[mlin]]ovi. Postoji i [[Nacionalni park]] Krkonoše<ref>{{Cite web|url=http://www.staff.amu.edu.pl/~zbzw/ph/pnp/kark.htm|title=Karkonoski National Park|website=www.staff.amu.edu.pl|access-date=2026-04-04}}</ref> (granični park i u Češkoj i u Poljskoj), koji je upisan na listu biosfere [[UNESCO]]-a. {{Commonscat}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.giant-mountains.info/ Web stranica Krkonoša] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070429170747/http://www.giant-mountains.info/|date=2007-04-29}} {{jez-en|}} * [http://www.krkonose.eu/ Službena turistička web stranica Krkonoša] {{jez-en|}} * [http://www.krnap.cz/ Službena web stranica Nacionalnog parka Krkonoše] {{jez-cs}} * [http://www.kpnmab.pl/ Službena web stranica Narodnog parka Krkonoše] {{jez-pl}} * [http://www.riesengebirgsverein.de/homepage/das-riesengebirge.html/ Klub Riesengebirge] {{jez-de}} * [http://www.mtbtreks.com/mountain-biking-pictures-sudety-karkonosze-national-park-poland/ Gigantske planine na biciklu – Fotografija] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Planine u Češkoj]] [[Kategorija:Planine u Poljskoj]] otonofvldb2s7yzwmshbgew4jbx5z88 0 72236 3824049 3805795 2026-04-04T11:31:37Z Panasko 146730 clean up, replaced: .) → ) (3) using [[Project:AWB|AWB]] 3824049 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija vladar | Ime = Aleksandar Karađorđević | Slika = PrinceAlexander I w.jpg | Nasljeđivanje = [[Spisak srpskih vladara|Knez Srbije]] | Vladavina = 14. septembar 1842. - 23. decembar 1858. | Prethodnik = [[Mihailo Obrenović]] | Nasljednik = [[Miloš Obrenović]] | Datum rođenja = {{Datum rođenja|1806|10|11}} | Mjesto rođenja = [[Topola]], [[Osmansko Carstvo]] | Datum smrti = {{Datum smrti i godine|1885|5|3|1806|10|11}} | Mjesto smrti = [[Temišvar]], [[Austro-Ugarska]] | Mjesto sahrane = [[Crkva svetog Đorđa]] | Supružnik = [[Persida Nenadović]] | Djeca = [[Petar I, kralj Srbije]]<br>[[Arsen Karađorđević]] | Otac = [[Karađorđe Petrović]] | Majka = [[Jelena Jovanović]] | Dinastija = [[Karađorđevići]] }} '''Aleksandar Karađorđević''' ([[ćirilica]]: Александар Карађорђевић; 11. oktobar 1806. - 3. maj 1885) je bio [[Spisak srpskih vladara|knez Srbije]] od 1842. do 1858. i sin vođe [[Prvi srpski ustanak|Prvog srpskog ustanka]] [[Karađorđe Petrović|Karađorđa]]. Poslije propasti Prvog srpskog ustanka, Aleksandar je sa ocem napustio Srbiju. Vratio se 1839. kada je postao ađutant kneza [[Mihailo Obrenović|Mihaila Obrenovića]]. Na prijestolje su ga doveli [[ustavobranitelji]] poslije svrgavanja kneza Mihaila Obrenovića. Njegovu vladavinu je obilježio uticaj ustavobranitelja, po čemu se cijeli ovaj period naziva režim ustavobranitelja. Tokom ovog perioda pokrenute su ozbiljne reforme i modernizacija zemlje. == Rani život == Bio je sin [[Đorđe Petrović Karađorđe|Đorđa Petrovića Karađorđa]] i Jelene Jovanović. Rođen je u Topoli 11. oktobra 1806. Oženio se 1830. [[Persida Nenadović|Persidom Nenadović]], kćerkom vojvode Jevrema Nenadovića. Imali su devetoro djece, od kojih su tri sina - Aleksij, Svetozar i Andrej - umrli u djetinjstvu. Nakon uvođenja turskog ustava u Srbiju, te [[abdikacija|abdikacije]] kneževa [[Miloš Obrenović|Miloša Obrenovića]] i [[Mihailo Obrenović|Mihaila Obrenovića]] 1842, Aleksandar je došao na vlast. Ispravnost njegovog izbora osporile su [[Rusija]] i [[Osmansko Carstvo]], tražeći da se glasanje ponovi. Glasanje je ponovljeno i gotovo svi poslanici su izabrali ponovo Aleksandra. Aleksandar se prihvatio teške dužnosti, ali je bio čovjek sa velikim iskustvom i duboko upućen u međunarodnu politiku. Imao je snažnu podršku takozvanih "ustavobranitelja". Tako su nazvani jer su se zalagali za duboko poštovanje ustava, koji su za Srbiju napravile Rusija i Osmansko Carstvo. Za vrijeme vladavine kneza Aleksandra napravljene su brojne reforme. Zaostala Srbija je modernizovana po evropskim standardima; doneseni su zakoni o građanskoj imovini, izgrađena je sudska mreža i škole. U ovo doba formirana je i prva srpska stajaća vojska, koja postaje važan elemenat u državi. Aleksandar je došao u veliki sukob sa članovima Sovjeta, pa je protjeran 1858. Na prijestolje Srbije, po drugi put, dolazi Mihailo Obrenović. Aleksandar je umro u Temišvaru, 3. maja 1885. == Literatura == * {{Cite book|ref=harv|last=Stevanović|first=Miladin|title=Knez Aleksandar Karađorđević|url=http://klubglasnik.com/a/cb82846e-81b8-4cac-8d76-d3d941085b5b/%D0%9C%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D0%B4%D0%B8%D0%BD-%D0%A1%D1%82%D0%B5%D0%B2%D0%B0%D0%BD%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B.aspx|year=2008|publisher=Službeni glasnik|isbn=978-86-7549-631-1|pages=209|access-date=10. 4. 2019|archive-date=17. 3. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190317235334/http://klubglasnik.com/a/cb82846e-81b8-4cac-8d76-d3d941085b5b/%D0%9C%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D0%B4%D0%B8%D0%BD-%D0%A1%D1%82%D0%B5%D0%B2%D0%B0%D0%BD%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B.aspx|url-status=dead}} * {{Cite book|ref=harv|last=Jovanović|first=Nebojša|title=Knez Aleksandar Karađorđević - biografija (1806-1885)|url=https://www.tradicionalnaknjiga.rs/Кнез-Александар-Карађорђевић-биографија-(1806-1885)-Аутор-Небојша-Јовановић-артикл_1822|year=2010|publisher=Albatros plus|isbn=978-86-6081-049-8|pages=318}}{{Mrtav link}} * {{Cite book |ref= harv|last=Jovanović|first=Nebojša|title=Dvor kneza Aleksandra Karađorđevića (1842 -1858)|url=https://www.laguna.rs/n1485_knjiga_dvor_kneza_aleksandra_karadjordjevica_18421858_laguna.html|year=2010|publisher=Laguna|isbn=978-86-521-0526-7|pages=424}} * {{Cite book |ref= harv|last=Antić|first=Čedomir|title=Velika Britanija, Srbija i Krimski rat 1853-1856 - neutralnost kao nezavisnost|url=http://www.knjizara.zavod.co.rs/velika-britanija-srbija-i-krimski-rat-1853-1856|year=2004|publisher=Zavod za udžbenike|isbn=86-17-12139-4|pages=193}} * {{Cite book |ref= harv|last=Ljušić|first=Radoš|title=Srbija 19. veka (1-3)|url=http://www.antikvarne-knjige.com/knjige/detail-item_id-18009|year=1998|publisher=Vojnoizdavački zavod|isbn=|pages=1260}} * {{Cite book |ref= harv|last=Jovanović|first=Slobodan|title=Ustavobranitelji i njihova vlada (1838-1858)|url=https://www.kucazasunce.com/detalji.php?p=8544|year=1912|publisher=Državna štamparija|isbn=|pages=280}} * {{Cite book |ref= harv|last=Milićević|first=Milan Đ.|title=Kneževina Srbija (reprint izdanja iz 1876)|url=https://www.delfi.rs/knjige/3529_knezevina_srbija_knjiga_delfi_knjizare.html|year=2006|publisher=Book|isbn=86-7748-030-7|pages=1278}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Alexander Karađorđević, Prince of Serbia}} * [http://www.academia.edu/3055790/Suo%C4%8Davanje_s_modernizacijskim_izazovom_britanski_infrastrukturni_projekti_na_Balkanu_1851-1852_i_Srbija Suočavanje s modernizacijskim izazovom: britanski infrastrukturni projekti na Balkanu 1851-1852 i Srbija (Mr Momir Samardžić, str. 255-278 (2011)] * [http://politikin-zabavnik.co.rs/pz/tekstovi/sudar Sudar čelika i ognja: Sukob oko Krima - pre 160 godina (Politikin zabavnik br. 3245, Čedomir Antić, 2014)] * [http://www.nspm.rs/kuda-ide-srbija/jedan-neobelezeni-jubilej.html Povodom stopedesetogošnjice Svetoandrejske skupštine - Jedan neobeležen jubilej (NSPM, Mirolslav Svirčević, 30.07.2009)] * [http://www.balcanica.rs/balcanica/uploaded/balcanica/balkanika%2022/Balcanica%20XXII%20(1991)%2009%20Lj%20Ristic.pdf Svetoandrejska skupština u izveštajima engleskih diplomatskih predstavnika u Beogradu (Balkanološki institut, Ljubodrag P. Ristić, 1991)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210707185141/http://www.balcanica.rs/balcanica/uploaded/balcanica/balkanika%2022/Balcanica%20XXII%20(1991)%2009%20Lj%20Ristic.pdf |date=7. 7. 2021 }} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Srpski vladari]] [[Kategorija:Rođeni 1806.]] [[Kategorija:Umrli 1885.]] [[Kategorija:Biografije, Topola]] [[Kategorija:Karađorđevići]] [[Kategorija:Kneževina Srbija]] red0lfnrw5bobn5zf4hha20tpewj8yq 0 72430 3823869 3822341 2026-04-03T21:26:51Z Palapa 383 3823869 wikitext text/x-wiki '''Rand al'Tor''' je imaginarni glavni lik iz knjiga [[Točak vremena]].<ref>{{Cite web|url=https://wot.fandom.com/wiki/Rand_al%27Thor|title=Rand al'Thor|website=A Wheel of Time Wiki|language=en|access-date=1. 4. 2026}}</ref> == Fizički izgled == Rand ima sive oči i riđu kosu. Visok je otprilike 196–197&nbsp;cm. U 11. knjizi serijala, Rand gubi lijevu šaku, i sada sa samo jednom rukom barata mačem. == Porijeklo== Randovo rođenje je predskazala [[Aes Sedai]] [[Gitara Moroso]], koja je tom prilikom umrla od šoka. Njene riječu su bile: ''Ponovorođen je! Osjećam ga! Zmaj je udahnuo prvi put na padinama Zmajeve planine! On dolazi! Svijetlost nek nam pomogne! Svijetlost nek' pomogne svijetu! Leži u snijegu i plač mu je glasan kao grom! Svijetli kao sunce!'' Rand je rođen 978. godine, na padinama Zmajeve planine, u zadnjoj bici [[Aijelki rat|Aijelskog rata]]. Njegova majka je bila [[Tigrejna]], princeza [[Andor]]a. Nekih deset godina prije Aijelskog rata, Gitara je upozorila Tigrejnu da treba u tajnosti da ode iz Andora, ode u [[Aijelska pustara|Aijelsku pustaru]], i da postane jedna od Aijela. Ako ovo ne uradi, svijet je unaprijed izgubljen. Tigrejna je poslušala Gitarin savjet. Nažalost, umrla je pri porođaju. Randa je us snijegu našao [[Tam al'Tor]], oficir u [[ilijan]]skoj vojci. Pošto on i njegova žena Kara al'Tor nisu imali djece, uzeli su malog Randa i preselili su se u Tamov rodni kraj, [[Dvije rijeke]]. Mali Rand je odrasta u selu Emondovom polju. Njegovi najbolji prijatelji su [[Matrim Kauton]], veseo i uvijek spreman na smicalice, i [[Perin Ajbara]], kovačev šegrt. Njihove sudbine su bile tijesno povezane, iako oni tada nisu to znali. == Titule == Rand al'Tor je sa svojom čuvenosti stekao mnoga zvanja u različitim zemljama i narodima ka što su: * U zapadnim zemljama: Ponovorođeni zmaj, Lord jutra, Princ zore * Među [[Aijeli]]ma: ''Kar'ar'Karn'',Onaj Koji Dolazi Sa Zorom * [[Morski narod]] ga naziva ''Koramurom''. == Uloga u knjigama == ===[[Zjenica svijeta]]=== U Emondovo polje 998. godine je došla [[Moraina Sedai]], predstavši se kao istoričarka. Ona je tragala za Ponovorođenim zmajem i znala je da je neko od tri dječakla Zmaj. [[Troloci]] su napali Dvije rijeke, spalivši mnogo kuća i umalo ubivši Randa. Moraina je ubijedila Randa, Meta i Perina da trebaju da pođu sa njom u grad [[Tar Valon]]. Također im je otkrila da su ''ta'vereni'', osbe koje oblikuju događaje oko sebe i povećavaju vjerovatnoću. Sa Morainom su pošle djevojke [[Ninaeva al'Mera|Ninaeva]] i [[Egvena al'Vera|Egvena]], kao i stari zabavljač [[Tom Merilin]]. Obe djevojke su kasnije postale Aes Sedai, a Egvena je u 6. knjizi postala [[Amirilin Tron]], vođa svih Aes Sedai. Družina je stigla do grada [[Baerlon]]a bez problema. Međutim, kada su izašli iz Baerlona u divljinu, velike horde Troloka su počele da ih progone. Bili su primoranii da se sakriju u drevni, mrtvi grad [[Šadar Logot]]. U Šadar Logotu je prebivalo zla magla Mašada, kao i zli Mordret koje je krao tijela i duše. Met je u Šadar Logotu uzeo ukleti bodež koji ga kasnije nije umalo ubio. Troloci su potjerani [[Midraali]]ma, ipak ušli u grad, a družina se raštrkala i razdvojila. Met, Rand i Tom su uspijeli da pobjegnu i da se ukrcaju na trgovački brod. Iskrcali su se gradu Bijeli most. Tamo ih je napao jedan Midraal. Tom je krenuo u borbu sa Midraalom, dajući momcima vremena da pobjegnu. Met i Rand su putovali do Kaemlina, glavnog grada Andora. Tamo su srelii Moirainu, Egvenu , Perina i Ninaevu. Odlučili su da odu do mističnog izvora energije, Zjenice svijeta, jer su čuli niz glasina da [[Mračni]] namjerava da ''oslijepi svijet''. Putovali su Putevima, drevnim magičnim rutama između gradova, načinjenim uz pomoć saidna. Uz pomoć Puteva, stigli su do zemlje [[Šijenar]] za nedelju dana. Tamo su čuli da [[Lord Agelmar]] kreće u beznadežnu bitu protiv snaga Sijenke. Uspijeli su da stignu do Zjenice svijeta. Ispostavilo se da je to bazen saidina, kako im je rekao zadnji [[Nimovi|Nim]], čuvar zjenice. Pojavljuju se dva [[Izgubljeni|Izgubljena]], [[Aginor]] i [[Baltamel]]. Nim napada Baltamla, ubijajući i sebe i njega. Aginor iz Zjenice povuče više moći nego što može da izdrži i umire. Tada Rand otkriva da može da usmjerava, upotrebljujući moć Zjenice da uništi vojsku Troloka. U Zjenici Moraina nalaziii Zmajev barjak iz [[Doba legendi]], kao i [[Rog Valera]] koji može da dozove mrtve heroje iz groba. === [[Lov na rog]]=== U napadu Prijatelja Mraka na tvrđavu Fal Daru, Rog Valera i bodež iz Šadar Logota bivaju ukradeni. Mladić Met će bez bodeža umrijeti, jer Aes Sedai moraju imati bodež da bi prekinule Metovu vezu sa zlom Šadar Logota. Rand, Met i Perin kreću u potragu za Rogom, zajedno sa četom Šijenaraca. Nakon mnogih avantura, prolaska kroz [[Kairhijen]], ubistva kralja Galdrijana, upda u gildu vatrometa, mladići stižu u grad Falme, koji je pod [[Seanšan]]skom okupacijom. Rog i bodež su u vlasništvu seanšanskog lorda. Rand uspijeva da ukrade Rog i bodež, ali počinje napad [[Djeca svijetla|Djece svijetla]] na grad. Met zasvira u Rog i priziva mrtve heroje koji satjeraju Seanšane u more. Rand se bori sa Išamaelom na nebu, uspijevajući da ga ozbiljno rani. Na kraju bitke proglašava se Ponovorođenim zmajem. === [[Ponovorođeni Zmaj|Ponovorođeni zmaj]] === U ovoj knjizi Rand odlučuje da mu treba konačan dokaz da je pravi Ponovorođeni zmaj, a ne lutka Aes Sedai. Kreće na putovanje do tvrđave Kamen Tira, jer se tu nalazi legendarni mač [[Kalandor]] koji može da uzme samo pravi Ponovorođeni zmaj. Putovanje do Kamena je bilo dugo, a progonili su ga Prijatelji Mraka i [[Psomraci]]. Na kraju knjige se sukobio sa Izgubljenima [[Be'lal]]om i [[Išamael]]om, upijevši da ih ubije pomoću Kalandora. Kamen Tira je pao pod hordama Aijela i Rand je proglašem gospodarem države Tir. === Dolazak sijenke === U ovoj knjizi Izgubljena [[Lanfear]] dolazi Randu i nudi mu zajedničku vladavinu nad svijetom. Rand se sprema da odbije, ali Lanfear bježi kada Troloci napadaju Kamen Tira. Rand odlučuje da ode u drevni Aijelski grad [[Ruidean]], i u [[Ter'angreali|ter'angrealu]] proživi istoriju Aijela. Uspijeva da prođe Ruidean i i svi Aijeli ga priznaju za vrhovnog poglavara (osim odmetnutog klana Šaido). U Ruideanu Rand se sukobljava sa Izgubljenim [[Asmodean]]om i uspijeva da ga savlada uz pomoć Lanfear. Rand ostavlja Asmodeana u životu da bi mogao da ga uči o [[Istinski izvor|Istinskom izvoru]] i upotrebi saidina. === [[Nebeski oganj]] === [[Datoteka:Dragon Banner.svg|200px|desno|mini|Zmaj Baner.]] [[Datoteka:Banner of Light.svg|200px|desno|mini|Baner od Svjetlost.]] Odmetnuti Aijelski klan Šaido, predvođen poglavarom Kuladinom, prelazi [[Kičma svijeta|Kičmu svijeta]] i napada državu Kairhijen. Rand vodi njemu vjerne Aijele u Kairhijen, kako bi spasao zemlju u uništio Šaidoe. Kuladin pali čitav Kairhijen i na kraju opsjeda glavni grad. Ogromni broj ljudskih žrtava u pohodu Šaidoa podstiču Randa u odluci da će koristiti Istinski izvor protiv njih. U velikoj bici kod glavnog grada Kairhijena Šaidoi su skršeni, ali Rand umalo izgubi život od munja, koje je poslao Izgubljeni [[Samael]]. Kairhijen prizna Randovu vrhovnu vlast. Na dokovima Kairhijena, Randa napada Lanfear, histerična zato što je saznala da je Rand zaljubljen u mladu Aijelku [[Avijenda|Avijendu]]. Rand nije želio da ubije nijednu ženu, čak ni Lanfear, pa bi ga Lanfear sigurno nadvladala da nijie bilo Moraine. Moraina je gurnula Lanfear u veliki prstenasti ter'angreal, koji se istopio kada su Lanfear i Moraina upale. Kada je Rand saznao da Izgubljeni [[Rafhvin]] vlada Andorom, on ga napada i ubija, iako uz pomoć Ninaeve Sedai. [[Elejna Trakand]] stupa na presto Andora. === Osnivanje Crne kule=== U 6. knjizi, [[Mazrim Taim]], bivši Lažni Zmaj, dolazii do Randa i nudi mu svoje usluge. Rand daje Taimu važan zadatak: obučavanje muških usmjerivača. Taim dolazi na malu farmu, na jedan dan hoda od Kaemlina, i počinje da regrutuje prve [[Aša'mani|Aša'mane]]. Farma je dobila ime Crna kula, u suprotnosti sa Bijelom kulom Aes Sedai. Do 11.knjige Taim je skupio 800 Aša'mana. Također je sebe proglasio M'hejlom (vođom) Crne kule, iako je vrhovni gospodar Aša'mana Rand. === Randova otmica i osvajanje Ilijana === U 6.knjizi Randa otima 39 Aes Sedai, predvođene [[Galina Kazban|Galinom Kazban]] od Crvenog Ađaha. Galina pravi dogovor sa Šaidoima da štite Aes Sedai od vojski Randovih podanika. Galina je Randa zatvarala u kavez (zbog čega je Rand dobio [[Klaustrofobija|klaustrofobiju]]) i okrutno ga prebijala. Randa je spasila velika vojska Aijela i Aša'mana, koje su vodili Perin i Mazrim Taim. Poslije bitke, 9 [[salidar]]skih pobunjeničkih Aes Sedai se zaklinje Randu na vjernost. Ipak, od njegove otmice Rand ne vjeruje nijednoj Aes Sedai. Zajedno sa [[Davram Bašer|Davramom Bašerom]] i Legijom Zmaja, Rand izvodi napad na Ilijan, ubijajući Izgubljenog Samela (poslije teške borbe). Poslije bitke, Ilijanski Savjet Desetorice proglašava Randa za kralja Ilijana. === Zaustavljanje seanšanske izvazije i čišćenje saidina === Rand saznaje da su Seanšani ponovo došli na njegov kontinent. Štaviše, zauzeli su države [[Tarabon]], [[Amadicija|Amadiciju]] i [[Altara|Altaru]]. Poslije velike bitke, sa puno gubitaka na obje strane, Seanšani i Randova vojska sklapaju primirje. Seanšanska osvajanja su zaustavljena. Rand izvodi čišćenje saidina od kletve, uz pomoć dva velika sa'angreala. Zlo koje je ukaljalo saidin se neutralisalo sa zlom Šadar Logota. Tokom čišćenja saidina, svi preživjeli Izgubljeni napadaju Randa, ali su poraženi od koalicje Aes Sedai i Aša'mana. [[Arad Doman]] pada u Randove ruke. U 11. knjizi Izgubljena [[Semirejdž]], prije nego što je Rand zarobi, odsijeca njegovu lijevu šaku. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == *[https://web.archive.org/web/20080924105601/http://www.tolkien.co.yu/ Forum o Točku vremena] * http://encyclopaedia-wot.org/characters/r/rand.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120503142141/http://encyclopaedia-wot.org/characters/r/rand.html |date=3. 5. 2012 }} *[https://web.archive.org/web/20120312174522/http://www.dragonmount.com/ Sajt o Točku vremena na engleskom] {{Točak vremena}}{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Likovi iz Točka vremena]] [[Kategorija:Fiktivni likovi]] 1v29m4s0am8ffchmyss9iozz7jxcvvs 0 72823 3823875 3482821 2026-04-03T21:46:15Z Palapa 383 3823875 wikitext text/x-wiki {{Preusmjerenje|Otok}} [[Datoteka:Zečevo Island off the Soline Peninsula (Hvar).jpg|mini|Ostrvo Zečevo pokraj [[Hvar (ostrvo)|Hvara]]]] [[Datoteka:Wyspa_Konwaliowa.jpg|mini|Ostrvo u Poljskoj]] '''Ostrvo'''<ref>{{Cite web|url=https://www.un.org/Depts/los/convention_agreements/texts/unclos/part8.htm|title=PREAMBLE TO THE UNITED NATIONS CONVENTION ON THE LAW OF THE SEA|website=www.un.org|access-date=2026-04-03}}</ref> ili '''otok''' predstavlja dio kopna okružen sa svih strana vodom. Po pravilu je manji od [[kontinent]]a, a veći od [[hrid]]i (stijene, grebena). Može se nalaziti u [[jezero|jezeru]] ili [[more|moru]], a ako je riječ o riječnom ostrvu tada se govori o [[Ada (riječno ostrvo)|adi]]. == Definicija == Prema definiciji koja je utemeljena na preporukama '''Međunarodne hidrografske organizacije''' (''International Hydrographic Organization'') ostrvo je dio kopna potpuno okružen morem. Podjela po površini: * '''ostrvo''' je dio kopna potpuno okružen morem površine preko 1&nbsp;km² * '''ostrvce''' je kopno potpuno okruženo morem površine od 0.01 do 1&nbsp;km² * '''hridi''' i '''grebeni''' su površina manjih od 0.01&nbsp;km². == Također pogledajte == * [[Ostrva po broju stanovnika]] * [[Najveća ostrva]] * [[Ostrva u Bosni i Hercegovini]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Commonscat-inline|Islands}} * https://legacy.iho.int/iho_pubs/standard/S-4/S4_V4-8-0_Oct_2018_EN.pdf {{Forme Zemljine površine}}‎{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Ostrva| ]] [[Kategorija:Obalni i okeanski oblici reljefa]] [[Kategorija:Fluvijalni oblici reljefa]] [[Kategorija:Lakustrinski oblici reljefa]] [[Kategorija:Okeanografska terminologija]] t108w1rt2ha993f5n6l5tol1axdaasl 0 73322 3823986 3497418 2026-04-04T09:36:50Z Palapa 383 /* Reference */ 3823986 wikitext text/x-wiki {{Infokutija jezero | ime = Kotlaničko jezero | slika = Kotlanicko jezero.jpg | lokacija = [[Zelengora]] | koordinate = {{coord|43.3615|N|18.4838|E|display=inline,title}} | površina = | zapremina = | dubina = 10 | nadmorska_visina= 1.514 | širina = 0.2 | dužina = 0.4 | vrsta = | pritoke = | otječe = | države = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} }} '''Kotlaničko jezero''' je prirodno jezero na [[Zelengora|Zelengori]]. Smješteno je na 1.514 metara nadmorske visine. Dugo je 400, široko 200 metara. Najveća dubina jezera je 10 metara. Jezero je okruženo visokim vrhovima Zelengore (''Domoš'', ''Prutača'', ''Klek'', ''Zimovica'') i smješteno u cirk nastao ledničkim djelovanjem. Bogato je [[riba|ribom]] i [[jezerska zlatovčica|jezerskom zlatovčicom]]. U jezeru živi dragocjena vrsta endemične životinje [[Vodozemci|vodozemac]] - triton. Jezero napajaju izvori, a voda otiče u jedan ponor.<ref>* http://www.zone-2000.net/service/books_img/mag_vol_zel.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305085302/http://www.zone-2000.net/service/books_img/mag_vol_zel.pdf |date=5. 3. 2016 }}</ref> Nalazi se u sklopu [[Nacionalni park Sutjeska|Nacionalnog parka Sutjeska]].<ref>{{cite web|url=http://www.camo.ch/blago-bih/prirodna-bogastva/jezera/|title=Jezera|publisher=camo.ch|access-date=7. 2. 2017|archive-date=26. 2. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170226134939/http://www.camo.ch/blago-bih/prirodna-bogastva/jezera/|url-status=dead}}</ref> == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == * {{Cite journal|last=Gnjato|first=Slobodan|last2=Narancic|first2=Biljana|last3=Antoniades|first3=Dermot|last4=Pienitz|first4=Reinhard|last5=Alibert|first5=Marie|last6=Gnjato|first6=Obren|date=2025-12-01|title=Recent environmental changes in alpine Lake Kotlaničko as revealed by sedimentary diatom assemblages (Dinaric Alps, Bosnia and Herzegovina)|url=https://doi.org/10.1007/s10933-025-00372-0|journal=Journal of Paleolimnology|language=en|volume=73|issue=6|pages=471–483|doi=10.1007/s10933-025-00372-0|issn=1573-0417}} {{Normativna kontrola}}{{Hidrografija BiH}} [[Kategorija:Jezera u Bosni i Hercegovini]] dwa13iq6d1lzl1wp6pdn33xbxb0ug8a 0 86865 3823916 3627438 2026-04-04T07:47:06Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3823916 wikitext text/x-wiki U statističkoj mehanici, '''Ahlswede–Daykinova nejednakost'''<ref>https://faculty.wharton.upenn.edu/wp-content/uploads/2012/04/Ahlswede.pdf</ref><ref>{{Cite journal|last=Reuter|first=Klaus|date=1. 6. 1987|title=Note on the Ahlswede-Daykin inequality|url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/0012365X87901439|journal=Discrete Mathematics|volume=65|issue=2|pages=209–212|doi=10.1016/0012-365X(87)90143-9|issn=0012-365X}}</ref> je nejednakost četiri funkcije<ref>{{Cite web|url=https://encyclopediaofmath.org/wiki/Ahlswede-Daykin_inequality|title=Ahlswede-Daykin inequality - Encyclopedia of Mathematics|website=encyclopediaofmath.org|access-date=14. 9. 2023|archive-date=9. 12. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231209145338/https://encyclopediaofmath.org/wiki/Ahlswede-Daykin_inequality|url-status=dead}}</ref> na konačnoj [[distributivna rešetka|distributivnoj rešeci]]. Ova nejednakost iskazu je ako je ''&fnof;''_''i'', ''i'' = 1,&nbsp;2,&nbsp;3,&nbsp;4 su pozitivne funkcije na konačnoj distributivnoj rešeci, tako da je :<math>f_1(x)f_2(y)\le f_3(x\vee y)f_4(x\wedge y)</math> za sve ''x'', ''y'' u rešeci, tada je :<math>f_1(X)f_2(Y)\le f_3(X\vee Y)f_4(X\wedge Y)</math> za sve podskupove ''X'', ''Y'' rešetke, gdje je :<math>f(X) = \sum_{x\in X}f(x)</math> i :<math>X\vee Y = \{x\vee y|x\in X, y\in Y\}</math> :<math>X\wedge Y = \{x\wedge y|x\in X, y\in Y\}.</math> Povezana je sa [[FKG nejednakost]]i, te povlači za sobom [[Holleyjeva nejednakost|Holleyjevu]] u [[Fishburn–Sheppova nejednakost|Fishburn–Sheppovu nejednakost]]. == Reference == {{Refspisak}} == Dodatna literatura == *{{Citation | last1=Ahlswede | first1=Rudolf | last2=Daykin | first2=David E. | title=An inequality for the weights of two families of sets, their unions and intersections | doi=10.1007/BF00536201 | id={{MathSciNet | id = 0491189}} | year=1978 | journal=Probability Theory and Related Fields | issn=0178-8051 | volume=43 | issue=3 | pages=183–185}} *{{springer|id=a/a110440|authorlink=Peter Fishburn|first=P.C. |last=Fishburn}} [[Kategorija:Nejednakosti]] [[Kategorija:Statistička mehanika]] 091osga212cdgjrvtx5ztm20cesw9p7 0 92151 3823866 3777079 2026-04-03T21:12:13Z Bakir123 110053 /* Klupska karijera */ Duplikat. 3823866 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Saša Papac | slika = | punoime = Saša Papac<ref>{{Cite news|url=https://www.transfermarkt.com/sasa-papac/profil/spieler/4960|title=Saša Papac - Profil|access-date=5. 2. 2017}}</ref> | datumrođenja = [[7. februar]] [[1980.]] | rodnigrad = [[Mostar]] | rodnadržava = [[SFR Jugoslavija]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | visina = [[185]] [[cm]] | pozicija = Odbrambeni igrač | trenutniklub = | brojnadresu = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = 2000–2001. | klubovi1 = [[NK Široki Brijeg|Široki Brijeg]] | nastupi(golovi)1 = 14 (1) | godine2 = 2001-2004. | klubovi2 = [[FC Kärnten|Kärnten]] | nastupi(golovi)2 = 95 (3) | godine3 = 2004–2006. | klubovi3 = [[FK Austria Beč|Austria Beč]] | nastupi(golovi)3 = 58 (2) | godine4 = 2006–2012. | klubovi4 = [[Rangers FC|Rangers]] | nastupi(golovi)4 = 161 (6) | reprezentacija = da | nacionalnegodine1 = 2002–2012. | nacionalneekipe1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|BiH]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 39 (0) | zadnjeuređivanje = 10. 4. 2019 }} '''Saša Papac''' (rođen [[7. februar]]a [[1980]]. godine u [[Mostar]]u, [[Bosna i Hercegovina]]) je bivši [[Bosanci|bosanskohercegovački]] nogometaš koji je nastupao za [[Rangers FC|Rangers]] i [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|nogometnu reprezentaciju Bosne i Hercegovine]]. ==Klupska karijera== Fudbalsku karijeru počeo je u [[NK Široki Brijeg|Širokom Brijegu]] za koje je u [[Premijer liga BiH|Premijer ligi BiH]] zabilježio 14 nastupa. U ljeto [[2001]]. godine odlazi u austrijski [[FC Kärnten]] gdje ostaje sve do [[2004]]. godine kada zbog ispadanja [[FC Kärnten|Kärntena]] iz austrijske bundeslige odlazi na posudbu u [[FK Austria Wien]]. U sezoni 2004/05. za [[FK Austria Wien|Austriju Wien]] ubilježio je 33 nastupa uz dva postignuta gola, te [[2005]]. godine definitivno prelazi u redove [[FK Austria Wien|Austrije Wien]] za 750.000 €. U sezoni 2005/06. odigrao je 25 utakmica, te tako privukao pažnju [[Škotska|škotskog]] [[Rangers FC|Rangersa]] u čije redove prelazi već u augustu [[2006]]. godine za 500.000 €. Dolaskom u [[Rangers F.C.|Rangerse]] promijenio je i poziciju na kojoj igra, te je tako sa pozicije štopera prešao na lijevi bek. Svoj debi za [[Rangers F.C.|Rangerse]] imao je 17. septembra [[2006]]. godine na utakmici protiv [[Hibernian F.C.|Hiberniana]], a svoj prvi gol postigao je 4. novembra [[2008]]. godine protiv [[Dundee United FC|Dundee Uniteda]]. ==Reprezentacija== Prije [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|bosanskohercegovačke A selekcije]] nastupao je za [[Nogometna U21 reprezentacija Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačku U-21]] reprezentaciju. Za [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|A selekciju]] debitovao je 12. januara [[2001]]. godine na ''Millennium Super Soccer kupu'' u [[Indija|Indiji]] protiv [[Nogometna reprezentacija Bangladeša|reprezentacije Bangladeša]]. Od tada je bio standardan reprezentativac [[BiH|Bosne i Hercegovine]] sve do oktobra [[2006]]. godine kada napušta [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentaciju]] zbog problema i lošeg rada untar [[NFSBIH|Fudbalskog saveza BiH]]. Nakon kadrovskih promjena u [[NFSBIH|savezu]], odlučuje se vratiti u reprezentaciju, te 10. augusta [[2011]]. godine igra svoju prvu reprezentativnu utakmicu nakon pet godina na [[Stadion Koševo|stadionu Koševo]] protiv [[Nogometna reprezentacija Grčke|reprezentacije Grčke]]. == Uspjesi == ;Austria Beč *'''[[Bundesliga Austrije]]''': 2005/06. *'''[[Kup Austrije u nogometu|Kup Austrije]]''': 2004/05, 2005/06. ;Rangers *'''[[Premijer liga Škotske]]''': 2008/09, 2009/10, 2010/11. *'''[[Škotski nogometni kup|Kup Škotske]]''': 2007/08, 2008/09. *'''[[Škotski Liga kup]]''': 2007/08, 2008/09. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.transfermarkt.de/de/sasa-papac/profil/spieler_4960.html Profil na transfermarkt.de] * [https://web.archive.org/web/20091024080847/http://www.rangers.premiumtv.co.uk/page/Firstteamprofilesindex/0,,5~31544,00.html Profil na zvaničnoj stranici Glasgow Rangersa] {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Papac, Saša}} [[Kategorija:Rođeni 1980.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Mostar]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Austrije Beč]] [[Kategorija:Nogometaši Rangersa]] [[Kategorija:Nogometaši Širokog Brijega]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 21. vijeka]] ihb2k5twk2fticxps7t6g2ijdjsgisc 0 115684 3824002 3651809 2026-04-04T10:17:11Z KWiki 9400 [[Kategorija:Psihologija ličnosti]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3824002 wikitext text/x-wiki '''Aleksitimija''' (grč. λέξις - riječ, govor, i θυμός - duša, kao centar osjećanja i misli) jest termin koji je 1973. skovao psihoterapeut Peter Sifneos <ref name="Bar-On">Bar-On & Parker (2000), str. 40–59.</ref><ref name="Taylor1">Taylor (1997), str. 28–31.</ref> da opiše stanje nedostatka razumijevanja, procesuiranja i opisivanja [[emocija]]. == Klasifikacija == Aleksitimija se smatra osobinom ličnosti koja osobe dovodi u opasnost od drugih [[medicina|medicinskih]] i psihičkih poremećaja, istovremeno smanjujući vjerovatnost da će ta osoba reagirati na konvencionalne tretmane za druge uvjete, odnosno stanja.<ref name="Haviland MG">Haviland MG, Warren WL, Riggs ML (2000). "An observer scale to measure alexithymia". Psychosomatics 41 (5): 385–92. doi:10.1176/appi.psy.41.5.385. PMID 11015624. http://psy.psychiatryonline.org/cgi/content/full/41/5/385#R26732 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070917023432/http://psy.psychiatryonline.org/cgi/content/full/41/5/385#R26732 |date=17. 9. 2007}}. Preuzeto: 10. 8. 2007.</ref> Ona nije klasificirana kao duševni poremećaj u [[DSM]]-u (Dijagnostički i statistički priručnik za duševne bolesti). To je dimenzionalna osobina ličnosti koja u stepenu ozbiljnosti varira od osobe do osobe. Mjerenje tog stepena može se obaviti raznim upitnicima, kao što su ''Torontska aleksitimijska ljestvica'' (TAS-20), ''Bermond-Vorstov upitnik za aleksitimiju'' (BVAQ)<ref>Vorst HCM, Bermond B (February 2001). "Validity and reliability of the Bermond-Vorst Alexithymia Questionnaire". Personality and Individual Differences, Volume 30, Number 3, str. 413–434(22) DOI: 10.1016/S0191-8869(00)00033-7</ref> ili ''Observer Alexithymia Scale'' (OAS)<ref name="Haviland MG"/> Aleksitimiju definiraju<ref name="Taylor2"/>: # teškoće u identificiranju osjećánjā i pravljenju razlike između osjećánjā i tjelesnih odraza emotivnog uzbuđenja; # teškoće u opisivanju osjećaja drugim ljudima; # sužen imaginativni proces, što dokazuje niska razina fantaziranja; # kognitivni stil koji je vanjski orijentiran i vezan za podražaje. U istraživanjima na općoj populaciji utvrđeno je da na stepen aleksitimije utječe dob, ali ne i [[spol]]; stope aleksitimije kod zdravih ispitanika otkrivene su u sljedećim odnosima: 8,3% (dvije od 24 osobe), 4,7% (dvije od 43), 8,9% (16 od 179) i 7% (četiri od 56). Tako je više studija pokazalo da je stopa učestalosti aleksitimije niža od 10%.<ref>Fukunishi I, Berger D, Wogan J, Kuboki T (1999). "Alexithymic traits as predictors of difficulties with adjustment in an outpatient cohort of expatriates in Tokyo". Psychological reports 85 (1): 67–77. doi:10.2466/PR0.85.5.67-77. PMID 10575975. http://www.japanpsychiatrist.com/Abstracts/Expats1.html. Preuzeto: 10. 8. 2007.</ref> Manje čest nalaz sugerira da možda postoji veća učestalost aleksitimije kod muškaraca nego kod žena, što može objasniti poteškoće kod nekih muškaraca u "opisivanju osjećaja", ali ne i u "identificiranju osjećaja", u kojem muškarci i žene pokazuju slične sposobnosti.<ref>Salminen JK, Saarijärvi S, Aärelä E, Toikka T, Kauhanen J (1999). "Prevalence of alexithymia and its association with sociodemographic variables in the general population of Finland". Journal of psychosomatic research 46 (1): 75–82. doi:10.1016/S0022-3999(98)00053-1. PMID 10088984.</ref> Koncept aleksitimije u jakom je obrnutom odnosu s konceptima [[psihologija|psihološke]] mislenosti<ref>Taylor & Taylor (1997), str. 77–104.</ref> i emocionalne [[inteligencija|inteligencije]]<ref>Taylor (1997), str. 38.</ref><ref>Parker JDA, Taylor GJ, Bagby RM (2001). "The Relationship Between Emotional Intelligence and Alexithymia". Personality and Individual Differences 30, 107–115.</ref> i M. Bagby i G. Taylor tvrde da postoji "snažna empirijska podrška tome da je aleksitimija prije stabilna osobina ličnosti nego posljedica psihološkog problema".<ref name="Taylor3">Taylor (1997), str. 37.</ref> Ostala mišljenja se razlikuju i mogu pokazati dokaze da to može ovisiti o stanju.<ref name="Honkalampi">Honkalampi K, Hintikka J, Laukkanen E, Lehtonen J, Viinamäki H (2001). "Alexithymia and depression: a prospective study of patients with major depressive disorder". Psychosomatics 42 (3): 229–34. doi:10.1176/appi.psy.42.3.229. PMID 11351111. http://psy.psychiatryonline.org/cgi/content/full/42/3/229.</ref> Bagby i Taylor također sugeriraju da možda postoje dvije vrste aleksitimije: primarna, koja je trajna psihološka osobina i ne mijenja se s vremenom, i sekundarna, koja je zavisna od stanja i nestaje nakon što se promijenila stresna situacija koja ju je izazvala. Ove dvije manifestacije aleksitimije zovu se još i aleksitimija osobine i aleksitimija stanja.<ref name="Taylor3"/> == Opis == Tipični nedostaci mogu uključivati probleme s identificiranjem, opisivanjem i bavljenjem vlastitim osjećajima, često obilježene nedostatkom razumijevanja osjećaja drugih ljudi, zatim teškoće u pravljenju razlike između osjećánjā i tjelesnih odraza emotivnog uzbuđenja<ref name="Taylor3"/>, brkanje fizičkih osjećaja, često povezano s emocijama, manjak snova ili [[fantazija]] zbog sužene mašte i konkretno, realistično, logično razmišljanje, često uz isključenje emocionalne reakcije na probleme. Oni koji imaju aleksitimiju sanjaju vrlo logične i realne snove, kao što su odlazak u prodavnicu ili uzimanje obroka.<ref>H. Krystal, "Alexithymia and psychotherapy", ''American journal of psychotherapy'', 33 (1), 1979, 17–31; PMID 464164.</ref> Klinička ispitivanja sugeriraju da su upravo strukturna obilježja snova ono što najbolje karakterizira aleksitimiju, više nego sposobnost da ih se sjetimo.<ref name="Bar-On"/> Neki aleksitimični pojedinci mogu predstavljati kontradikciju navedenim karakteristikama jer mogu iskusiti hroničnu [[disforija|disforiju]] ili manifestirati ispade plača ili bijesa.<ref>Nemiah et al. (1970), str. 432–433.</ref><ref>Krystal (1988), str. 246; McDougall (1985), str. 169–170.</ref><ref>Taylor (1997), str. 29, 246–247.</ref> Međutim, ispitivanje obično otkriva da su oni prilično nesposobni opisati svoje osjećaje ili budu zbunjeni pitanjima koja se odnose na specifičnost osjećaja.<ref name="Taylor2"/> Po mišljenju Henryja Krystala, pojedinci koji pate od aleksitimije razmišljaju operativno i mogu izgledati superprilagođeni za stvarnost. U psihoterapiji, međutim, kognitivna uznemirenost postaje očita jer su pacijenti skloni tome da prepričaju trivijalne, hronološki poredane akcije, reakcije i događaje iz svakodnevnog života s monotonim detaljima.<ref>Krystal (1988) str. 246–247.</ref><ref>C. J. Nemiah, "Alexithymia and Psychosomatic Illness", ''Journal of Continuing Education'', 39, 1978, 25–37.</ref> Općenito, tim osobama nedostaje imaginacije, intuicije, empatije i fantazije za ispunjenje nagona, naročito u odnosu na predmete. Umjesto toga izgledaju orijentirani prema stvarima i čak tretiraju sebe kao [[robot]]e. Ti problemi ozbiljno ograničavaju njihovu reakciju na [[psihoanaliza|psihoanalitičku]] psihoterapiju; psihosomatske bolesti ili zloupotreba [[droga]] često se pogoršaju ako oni uđu u program psihoterapije.<ref name="Taylor2">Taylor (1997), str. 29.</ref> Česta zabluda o aleksitimiji jest da su "zaražene" osobe potpuno nesposobne verbalno izraziti emocije i da čak mogu ne uspjeti prepoznati da ih doživljavaju. Čak i prije kovanja termina Sifneos je primijetio (1967) da su pacijenti često spominjali stvari kao što su tjeskoba ili [[depresija]]. Razlikovni faktor bila je njihova nemogućnost da odu dalje od uobičajenih ograničenih pridjeva kao što su "sretan" ili "nesretan" kad opisuju ta osjećanja.<ref>P. E. Sifneos, "Clinical Observations on some patients suffering from a variety of psychosomatic diseases", ''Acta Medicina Psychosomatica'', 7, 1967, 1–10.</ref> Ključna stvar jest da aleksitimičari imaju vrlo slabo izdiferencirane osjećaje, što ograničava njihovu mogućnost da ih razlikuju i opišu drugima.<ref name="Bar-On"/> To doprinosi osjećaju emocionalnog odmaka od sebe i otežanosti povezivanja s drugima, što aleksitimiju čini negativno povezanom sa zadovoljstvom životom čak i kada su depresija i drugi zbunjujući faktori pod kontrolom.<ref>A. K. Mattila, O. Poutanen, A. M. Koivisto, R. K. R. Salokangas, M. Joukamaa, "Alexithymia and Life Satisfaction in Primary Healthcare Patients", ''Psychosomatics'', 48, decembar 2007, 523-529.</ref> == Pitanja vezana za međuljudske odnose == Po mišljenju Vanheulea, Desmeta i Megancka (2006), aleksitimija stvara međuljudske probleme jer te osobe izbjegavaju bliske emotivne veze, ili, kad zaista formiraju vezu s drugima, skloni su se u njoj postaviti ili kao zavisni ili dominantni ili bezlični član, "tako da veza ostane površna"<ref name="Vanheule">S. Vanheule, M. Desmet, R. Meganck, S. Bogaerts (), "Alexithymia and interpersonal problems", ''Journal of clinical psychology'', 63 (1), 2007, 109–117; doi:10.1002/jclp.20324; PMID 17016830.</ref> O neodgovarajućoj "diferencijaciji" između sebe i ostalih kod aleksitimičara pisali su Blaustein i Tuber (1998) te Taylor i drugi (1997).<ref>J. P. Blaustein, S. B. Tuber, "Knowing the Unspeakeable", ''Bulletin of the Menninger Clinic'', 62, 1998, 351–365; Taylor (1997), str. 26-46.</ref> U jednoj studiji velika grupa aleksitimičara popunila je 64-eročlani ''Inventar međuljudskih problema'' (IIP-64), iz kojeg je izvučen zaključak da su "dva međuljudska problema znatno i čvrsto povezana s aleksitimijom: hladno / distancirano te nesamopouzdano društveno funkcioniranje. Sve ostale stvari iz IIP-64 nemaju znatne veze s aleksitimijom."<ref name="Vanheule"/> Sifneos je istraživao i haotične međuljudske odnose.<ref>Sifneos PE (1996). "Alexithymia: past and present". The American journal of psychiatry 153 (7 Suppl): 137–42. PMID 8659637.</ref> Zbog inherentnih teškoća u identificiranju i opisivanju vlastitih i tuđih emocionalnih stanja, aleksitimija negativno utječe na zadovoljstvo u vezi kod parova.<ref>Yelsma P, Marrow S (2003). "An Examination of Couples' Difficulties With Emotional Expressiveness and Their Marital Satisfaction". Journal of Family Communication 3 (1): 41–62. doi:10.1207/S15327698JFC0301_03.</ref> Jedna studija iz 2008. pokazala je da je aleksitimija u suodnosu s umanjenim razumijevanjem i pokazivanjem naklonosti u vezi i da ta umanjenost doprinosi slabijem mentalnom zdravlju, slabijem osjećaju blagostanja u vezi i nižem kvalitetu veze.<ref>Colin Hesse & Kory Floyd: Affectionate experience mediates the effects of alexithymia on mental health and interpersonal relationships, Journal of Social and Personal Relationships, Vol. 25, No. 5, 793-810 (2008) DOI: 10.1177/0265407508096696</ref> Neki pojedinci koji rade za organizacije u kojima je kontroliranje emocija norma mogu pokazati ponašanje nalik aleksitimiji, a da ne budu aleksitimični. S vremenom, međutim, nedostatak samoizražavanja postaje dio njihovog svakodnevnog života i na kraju završe tako što izgube originalni vlastiti [[identitet]].<ref>Manfred F.R. Kets de Vries (2001) "Struggling with the Demon: Perspectives on Individual and Organizational Irrationality"</ref> == U tjelesnoj ili duševnoj bolesti == Aleksitimija se često događa zajedno s drugim poremećajima, s reprezentativnim omjerom od 85% slučajeva iz spektra [[autizam|autističnih]] poremećaja,<ref>Hill E, Berthoz S, Frith U (2004). "Brief report: cognitive processing of own emotions in individuals with autistic spectrum disorder and in their relatives". Journal of Autism and Developmental Disorders 34 (2): 229–235. doi:10.1023/B:JADD.0000022613.41399.14. PMID 15162941.</ref> 40% kod [[PTSP]]-a,<ref>Shipko S, Alvarez WA, Noviello N (1983). "Towards a teleological model of alexithymia: alexithymia and post-traumatic stress disorder". Psychotherapy and psychosomatics 39 (2): 122–6. PMID 6878595.</ref> 63% kod neurotične [[anoreksija|anoreksije]], 56% kod [[bulimija|bulimije]],<ref>Cochrane CE, Brewerton TD, Wilson DB, Hodges EL (1993). "Alexithymia in the eating disorders". The International journal of eating disorders 14 (2): 219–22. doi:10.1002/1098-108X(199309)14:2<219::AID-EAT2260140212>3.0.CO;2-G. PMID 8401555.</ref> 45% kod većeg depresivnog poremećaja,<ref name="Honkalampi"/> 34% kod [[panični poremećaj|paničnog poremećaja]]<ref>Cox BJ, Swinson RP, Shulman ID, Bourdeau D (1995). "Alexithymia in panic disorder and social phobia". Comprehensive psychiatry 36 (3): 195–8. doi:10.1016/0010-440X(95)90081-6. PMID 7648842.</ref> i 50% kod [[ovisnost|ovisnika]].<ref>Taylor GJ, Parker JD, Bagby RM (1990). "A preliminary investigation of alexithymia in men with psychoactive substance dependence". The American journal of psychiatry 147 (9): 1228–30. PMID 2386256.</ref> Istraživanja pokazuju da se aleksitimija preklapa s [[Aspergerov sindrom|Aspergerovim sindromom]]. U studiji iz 2004. Uta Frith uočila je preklapanje, kao i to da je barem polovina onih iz grupe s Aspergerovim sindromom na testu TAS-20 dobila rezultate koji bi ih svrstali u ozbiljno pogođene osobe.<ref>Frith U (2004). "Emanuel Miller lecture: confusions and controversies about Asperger syndrome". Journal of child psychology and psychiatry, and allied disciplines 45 (4): 672–86. doi:10.1111/j.1469-7610.2004.00262.x. PMID 15056300. Studija na koju se Frith obraća jest: Hill E, Berthoz S, Frith U (2004). "Brief report: cognitive processing of own emotions in individuals with autistic spectrum disorder and in their relatives". Journal of Autism and Developmental Disorders 34 (2): 229–235. doi:10.1023/B:JADD.0000022613.41399.14. PMID 15162941.</ref> Fitzgerald i Bellgrove naveli su da "Aspergerov sindrom, kao i aleksitimiju, također karakteriziraju smetnje u [[govor]]u i [[jezik]]u i društvenim odnosima i vezama".<ref>Fitzgerald M, Bellgrove MA (2006). "The overlap between alexithymia and Asperger's syndrome". Journal of autism and developmental disorders 36 (4): 573–6. doi:10.1007/s10803-006-0096-z. PMID 16755385. PMC 2092499. http://www.springerlink.com/content/238u61255x78m843/{{Mrtav link}}. Preuzeto: 11. 4. 2007.</ref> Hill i Berthoz složili su se s Fitzgeraldom i Bellgroveom izjavivši da "postoji određeni vid preklapanja između aleksitimije i Aspergerovog sindroma". Ukazali su i na studije koje su otkrile oslabljenu vještinu tzv. ''teorije uma'' u aleksitimiji, neuroanatomski dokaz koji ukazuje na zajedničku [[etiologija|etiologiju]] i slične nedostatke u društvenim vještinama.<ref>Hill E, Berthoz S (May 2006). "Response to 'Letter to the Editor: The Overlap Between Alexithymia and Asperger's syndrome', Fitzgerald and Bellgrove, Journal of Autism and Developmental Disorders, 36(4)". Journal of Autism and Developmental Disorders 36 (8): 1143–1145. doi:10.1007/s10803-006-0287-7. PMID 17080269.</ref> Tačna priroda preklapanja još je neizvjesna. Aleksitimične osobine u Aspergerovom sindromu mogu biti povezane s depresijom ili [[anksioznost|tjeskobom]]; faktori posredovanja nisu poznati i moguće je da je aleksitimija predispozicija za tjeskobu.<ref>Tani P, Lindberg N, Joukamaa M, et al. (2004). "Asperger syndrome, alexithymia and perception of sleep". Neuropsychobiology 49 (2): 64–70. doi:10.1159/000076412. PMID 14981336.</ref> Aleksitimija je povezana s određenim poremećajima ličnosti,<ref>Schizotypal, dependent and avoidant disorders are particularly indicated: Vidi: Taylor (1997), str. 162–165.</ref> ovisničkim poremećajima,<ref>Li CS, Sinha R (1 March 2006). "Alexithymia and stress-induced brain activation in cocaine-dependent men and women". Journal of psychiatry & neuroscience : JPN 31 (2): 115–21. PMID 16575427. PMC 1413961. http://www.pubmedcentral.nih.gov/articlerender.fcgi?artid=1413961 {{Webarchive|url=https://archive.today/20130801115242/http://www.pubmedcentral.nih.gov/articlerender.fcgi?artid=1413961 |date=1. 8. 2013 }}. Preuzeto: 17. 12. 2006.</ref><ref>Lumley MA, Downey K, Stettner L, Wehmer F, Pomerleau OF (1994). "Alexithymia and negative affect: relationship to cigarette smoking, nicotine dependence, and smoking cessation". Psychotherapy and psychosomatics 61 (3–4): 156–62. PMID 8066152.</ref> nekim poremećajima tjeskobe<ref>Jones BA (1984). "Panic attacks with panic masked by alexithymia" (PDF). Psychosomatics 25 (11): 858–9. PMID 6505131. http://psy.psychiatryonline.org/cgi/reprint/25/11/858 {{Webarchive|url=https://archive.today/20120714002623/http://psy.psychiatryonline.org/cgi/reprint/25/11/858 |date=14. 7. 2012}}. Preuzeto: 17. 12. 2006.</ref> i seksualnim poremećajima,<ref>Michetti PM, Rossi R, Bonanno D, Tiesi A, Simonelli C (2006). "Male sexuality and regulation of emotions: a study on the association between alexithymia and erectile dysfunction (ED)". Int. J. Impot. Res. 18 (2): 170–4. doi:10.1038/sj.ijir.3901386. PMID 16151475. http://www.nature.com/ijir/journal/v18/n2/full/3901386a.html. Preuzeto: 2. 2. 2007.</ref> kao i s nekim tjelesnim bolestima, kao što su [[hipertenzija|povišen krvni pritisak]],<ref>Jula A, Salminen JK, Saarijärvi S (1 April 1999). "Alexithymia: a facet of essential hypertension". Hypertension 33 (4): 1057–61. PMID 10205248. http://hyper.ahajournals.org/cgi/content/full/33/4/1057. Preuzeto: 17. 12. 2006.</ref> [[upalna bolest crijeva]]<ref>Verissimo R, Mota-Cardoso R, Taylor G (1998). "Relationships between alexithymia, emotional control, and quality of life in patients with inflammatory bowel disease". Psychotherapy and psychosomatics 67 (2): 75–80. doi:10.1159/000012263. PMID 9556198.</ref> i funkcionalna [[dispepsija]].<ref>Jones MP, Schettler A, Olden K, Crowell MD (2004). "Alexithymia and somatosensory amplification in functional dyspepsia". Psychosomatics 45 (6): 508–16. doi:10.1176/appi.psy.45.6.508. PMID 15546828. http://psy.psychiatryonline.org/cgi/content/full/45/6/508 {{Webarchive|url=https://archive.today/20120713032715/http://psy.psychiatryonline.org/cgi/content/full/45/6/508 |date=13 Juli 2012 }}. Preuzeto: 17. 12. 2006.</ref> Također je povezana sa psihosomatskim poremećajima, kao što su [[migrena|migrenske glavobolje]], krstobolja, [[sindrom iritacije crijeva]], [[astma]], mučnina, [[alergija|alergije]] i [[fibromijalgija]] (bol u mišićima i vezivnom tkivu).<ref name="Taylor4">Taylor (1997), str. 216–248.</ref> Nemogućnost moduliranja emocija može poslužiti kao objašnjenje zašto su neki aleksitimičari skloni tome da tenziju uzrokovanu neprijatnim događajem otpuste kroz impulsivne činove ili kompulzivno ponašanje, kao što je prejedanje,<ref name="Taylor5">Taylor (1997), str. 190–216.</ref> zloupotreba droga,<ref>Taylor (1997), str. 166–190.</ref> perverzno [[seks]]ualno ponašanje ili samoizgladnjivanje zbog neurotične anoreksije.<ref name="Taylor5"/> Neuspjeh da se emocije kognitivno reguliraju može rezultirati produženom napetošću [[autonomni nervni sistem|autonomnog nervnog sistema]] i neuroendokrinih sistema, što može dovesti do somatskih bolesti.<ref name="Taylor4"/> Aleksitimičari također pokazuju ograničenu mogućnost da dožive pozitivne emocije, što je Krystala i Sifneosa povuklo da mnoge od ovih osoba opišu kao nehedonistične.<ref name="Taylor1"/> == Uzroci == Nejasno je šta uzrokuje aleksitimiju, ali je predloženo nekoliko teorija. Postoji dokaz i za [[gen]]etičku osnovu (što znači da su neki ljudi predisponirani da razviju aleksitimiju), ali i za uzroke iz okoline. [[Datoteka:Corpus callosum.png|mini|desno|250px|''Corpus callosum'' (žuljevito tijelo; obojeno crvenom); ako je ono smanjeno, mogu nastati smetnje u prijenosu emocionalnih informacija između moždanih hemisfera]] Rane studije donijele su dokaz da možda postoji deficit u transferu između moždanih hemisfera kod aleksitimičara, tj. emocionalne informacije iz desne hemisfere ne prenose se adekvatno do centra za govor u lijevoj hemisferi, što može nastati zbog smanjenog žuljevitog tijela (''corpus callosum''), a što je često prisutno kod [[psihijatrija|psihijatrijskih]] pacijenata koji su pretrpjeli teško zlostavljanje u [[djetinjstvo|djetinjstvu]].<ref>Hoppe KD, Bogen JE (1977). "Alexithymia in twelve commissurotomized patients". Psychotherapy and psychosomatics 28 (1–4): 148–55. PMID 609675.</ref> Neuropsihološka studija iz 1997. pokazala je da aleksitimija može nastati zbog poremećaja desne hemisfere [[mozak|mozga]], koja je uveliko odgovorna za procesuiranje emocija.<ref>Jessimer M, Markham R (1997). "Alexithymia: a right hemisphere dysfunction specific to recognition of certain facial expressions?". Brain and cognition 34 (2): 246–58. doi:10.1006/brcg.1997.0900. PMID 9220088.</ref> U dodatku na to, drugi neuropsihološki model sugerira da aleksitimija može biti povezana s disfunkcijom [[prednji cingularni korteks|prednjeg cingularnog korteksa]].<ref>Lane RD, Ahern GL, Schwartz GE, Kaszniak AW (1997). "Is alexithymia the emotional equivalent of blindsight?". Biol. Psychiatry 42 (9): 834–44. doi:10.1016/S0006-3223(97)00050-4. PMID 9347133.</ref> Ove studije imaju, ipak, neke nedostatke i empirijski dokaz o uzroku aleksitimije ostaje neuvjerljiv.<ref>Tabibnia G, Zaidel E (2005). "Alexithymia, interhemispheric transfer, and right hemispheric specialization: a critical review". Psychotherapy and psychosomatics 74 (2): 81–92. doi:10.1159/000083166. PMID 15741757.</ref> Joyce McDougall prigovorila je što se snažan fokus stavlja na neurofiziološko na račun [[psihologija|psihološkog]] objašnjenja nastanka i djelovanja aleksitimije te uvela alternativni termin "disafektacija" za psihogenu aleksitimiju.<ref>McDougall (1989), str. 93, 103</ref> Prema njenim riječima, disafektirana osoba morala je u nekom trenutku "doživjeti osjećaj koji je zaprijetio da napadne njen osjećaj integriteta i identiteta", na što je ta osoba odgovorila primjenom psihološke odbrane kako bi uništila i izbacila sve emocionalne predstave iz [[svijest]]i.<ref>McDougall (1989), str. 93–94</ref> Slična linija tumačenja uzeta je koristeći se metodama fenomenologije.<ref>Maclaren K (2006). "Emotional Disorder and the Mind-Body Problem: A Case Study of Alexithymia". Chiasmi International 8: 139–55.</ref> McDougall je primijetila da su sva dojenčad (eng. "infants") rođena s nemogućnošću da identificiraju, organiziraju i govore o svojim emocionalnim iskustvima (riječ ''infant'' potječe iz latinske riječi sa značenjem "onaj koji ne govori") i da su "zbog njihove nezrelosti neizbježno aleksitimična".<ref name="McDougall">McDougall (1985), str. 161</ref> Na osnovu ove činjenice McDougall je 1985. predložila mišljenje da bi aleksitimični dio odrasle osobe mogao biti "izuzetno zaostala i infantilna psihička struktura".<ref name=" McDougall"/> Prvi jezik dojenčeta jesu neverbalni izrazi lica. Majčino emotivno stanje važno je u određivanju pravca u kojem bi se [[dijete]] moglo razvijati. Zanemarivanje ili ravnodušnost prema različitim promjenama u dječijim izrazima lica i bez odgovarajuće povratne informacije može proizvesti "nestanak" izraza lica koje [[dijete]] manifestira. Sposobnost roditelja da reflektiraju svijest o sebi na dijete još je jedan važan činilac. Ako odrasla osoba nije u stanju prepoznavati i razlikovati emocionalne izraze kod djece, to može utjecati na sposobnost djeteta da razumije emocionalne izraze.<ref name="Bar-On"/> Iako su uključeni i [[neurologija|neurološki]] i genetički i faktori iz okoline, uloga posljednjih dvaju u razvoju aleksitimije još je nejasna.<ref name= ReferenceA>{{cite journal | vauthors = Jørgensen MM, Zachariae R, Skytthe A, Kyvik K. | title = Genetic and environmental factors in alexithymia: a population-based study of 8,785 Danish twin pairs | journal = Psychotherapy and Psychosomatics | volume = 76 | issue = 6 | pages = 369–375 | year = 2007 | pmid = 17917473 | doi = 10.1159/000107565 | s2cid = 5879112}}</ref> Rezultati iz uzorka [[Danska|danskih]] blizanaca zasnovanog na velikoj populaciji sugeriraju da genetički faktori imaju primjetan i sličan utjecaj na sve aspekte aleksitimije. Iako sugeriraju umjereni utjecaj zajedničkih faktora iz okoline, rezultati su u skladu s općim nalazom prema kojem su utjecaji iz okoline na većinu psihičkih osobina prvenstveno nezajedničkog nego zajedničkog tipa. Jedan [[hipoteza|hipotetski]] utjecaj iz sredine jest povreda glave; osobe koje pretrpe traumatsku povredu mozga imaju šest puta višu vjerovatnoću da će ispoljiti aleksitimiju.<ref>{{cite journal |author=Williams C, Wood RL |title= Alexithymia and emotional empathy following traumatic brain injury |journal=J Clin Exp Neuropsychol |pages=1–11 |pmid=19548166 |doi= 10.1080/13803390902976940 |url=http://www.psychologytoday.com/blog/mouse-man/201001/traumatic-brain-injury-leads-problems-emotional-processing |date=3. 1. 2010 |access-date=4. 1. 2010 |volume=32 |issue=3}}</ref> == Također pogledajte == * [[Aspergerov sindrom]] == Reference == {{refspisak}} == Također pogledajte == * [[Aspergerov sindrom]] == Reference == # {{cite book |last1=Bar-On |first1=Reuven |last2=Parker |first2=James D. A. |year=2000 |title=The Handbook of Emotional Intelligence: Theory, Development, Assessment, and Application at Home, School, and in the Workplace |location=San Francisco, California |publisher=Jossey-Bass |isbn=0787949841 |url=https://archive.org/details/handbookofemotio0000unse_i1e3 }} # {{cite book |author=Krystal, H. |year=1988 |title=Integration and Self Healing: Affect, Trauma, Alexithymia |url=https://archive.org/details/integrationselfh0000krys_w5f5 |publisher=The Analytic Press |location=Hillsdale, NJ |isbn=0881630705}} # Linden W., Wen F., Paulhaus D. L. (1994). Measuring alexithymia: reliability, validity, and prevalence. In: J. Butcher, C. Spielberger (Eds.). ''Advances in Personality Assessment''. Hillsdale, NJ: Lawrence Erlbaum Associates. # McDougall, J. (1989). ''Theaters of the Body: A Psychoanalytic Approach to Psychosomatic Illness'', Norton. # {{cite book |author=McDougall, J |year=1985 |title=Theatres of the Mind: Truth and Illusion on the Psychoanalytic Stage |url=https://archive.org/details/theatersofmindil0000mcdo |publisher=Basic Books |location=New York}} # Nemiah C. J., Freyberger H., Sifneos P. E., "Alexithymia: A View of the Psychosomatic Process" in O.W. Hill (1970) (ed), ''Modern Trends in Psychosomatic Medicine'', Vol 2. #{{cite book |last1=Taylor |first1=Graeme J. |last2=Bagby |first2=R. Michael |last3=Parker |first3=James D. A. |year=1997 |title=Disorders of Affect Regulation: Alexithymia in Medical and Psychiatric Illness |url=https://archive.org/details/disordersofaffec0000tayl |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press |isbn=052145610X}} # Taylor G. J. & Taylor H. S. (1997). Alexithymia. In: M. McCallum & W. E. Piper (Eds.) ''Psychological mindedness: A contemporary understanding''. Munich: Lawrence Erlbaum Associates == Vanjski linkovi == * [http://search.dmoz.org/cgi-bin/search?search=Alexithymia+questionnaire Online alexithymia questionnaire]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot}} at the [[Open Directory Project]] * [http://search.dmoz.org/cgi-bin/search?search=Alexithymia+Depot Alexithymia depot]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot}} at the [[Open Directory Project]] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Agnozija]] [[Kategorija:Spoznavanje]] [[Kategorija:Neuropsihologija]] [[Kategorija:Osobine ličnosti]] [[Kategorija:Simptomi i znakovi mentalnih poremećaja]] [[Kategorija:Psihologija ličnosti]] 9jfhc0skxw2imkonlkcs63gcywbldyc 0 116616 3823979 3759502 2026-04-04T09:33:24Z Panasko 146730 Moving from [[Category:Genetski poremećaji po sistemu]] to [[Category:Genetički poremećaji po sistemu]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 3823979 wikitext text/x-wiki {{Istaknuti članak}} {{Infokutija bolest | ime = Aspergerov sindrom | slika = Riboflavin penicillinamide.jpg | Opis slike = Ljudi s Aspergerovim sindromom često ispoljavaju ograničene interese, kao što je interes ovog dječaka sa igračkim modelom molekula. | DiseasesDB = 31268 | DiseasesDB_mult = | ICD10 = [[MKB-10, poglavlje V: Mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja|F]][http://apps.who.int/classifications/apps/icd/icd10online/?gf80.htm+f845 84.5] | ICD9 = 299.80 | ICDO = | OMIM = 608638 | MedlinePlus = 001549 | MedlinePlus_mult= | eMedicineSubj = ped/147 | eMedicine_mult = | eMedicineTopic = | MeshID = F03.550.325.100 | GeneReviewsID = | GeneReviewsName = }} '''Aspergerov sindrom''' jedan je od nekoliko poremećaja iz [[autizam|autističkog]] spektra karakteriziran poteškoćama u društvenoj interakciji i ograničenim, stereotipnim interesima i aktivnostima. Također se naziva ''Aspergerov poremećaj'' ili samo ''Asperger''.<ref name="Arhivirana kopija">{{Cite web |url=http://www.behavenet.com/capsules/disorders/asperger.htm |title=Arhivirana kopija |access-date=25. 5. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070607192022/http://www.behavenet.com/capsules/disorders/asperger.htm |archive-date=7. 6. 2007 |url-status=dead }}</ref> (Među kliničkim istraživačima nema puno saglasnosti oko toga da li ga treba zvati sindromom ili poremećajem.) Aspergerov sindrom razlikuje se od ostalih poremećaja iz spektra autizma po tome što kod njega općenito nema zastoja u jezičkom i kognitivnom razvoju. Ipak, u standardnom dijagnostičkom kriteriju nije spomenuta motorička nespretnost i atipična upotreba jezika, što se zna često javljati.<ref name="McPartland 771–788; abstract xiii">{{Cite journal|last=McPartland|first=James|last2=Klin|first2=Ami|date=2006-10|title=Asperger's syndrome|url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/17030291/|journal=Adolescent Medicine Clinics|volume=17|issue=3|pages=771–788; abstract xiii|doi=10.1016/j.admecli.2006.06.010|issn=1547-3368|pmid=17030291}}</ref> Sindrom je dobio ime po [[Austrija|austrijskom]] [[pedijatrija|pedijatru]] [[Hans Asperger|Hansu Aspergeru]], koji je 1944. opisao djecu koja očigledno imaju normalnu [[inteligencija|inteligenciju]], ali im nedostaje vještina [[neverbalna komunikacija|neverbalne komunikacije]], fizički su nespretna i ne pokazuju [[empatija|empatiju]]. Pedeset godina kasnije poremećaj je ušao u [[ICD]] ([[bosanski jezik|bos.]] ''MKB'') i [[DSM]] klasifikaciju, ali su ipak ostala neriješena pitanja o njegovim aspektima.<ref name="springerlink.com">http://www.springerlink.com/content/h27272175v61766v/{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> Npr, postoji sumnja oko toga da li se AS razlikuje od [[visokofunkcionalni autizam|visokofunkcionalnog autizma]] ([[engleski jezik|eng.]] HFA);<ref>http://www.scielo.br/scielo.php?script=sci_arttext&pid=S1516-44462006000500002&lng=en&nrm=iso&tlng=en</ref> djelomično i zbog te sumnje, njegova učestalost nije čvrsto ustanovljena.<ref name="McPartland 771–788; abstract xiii"/> Tačan uzrok AS-a još uvijek je nepoznat, iako istraživanja podupiru vjerovatnost [[gen]]etske osnove; tehnike slikanja [[mozak|mozga]] nisu identificirale jasnu opću [[patologija|patologiju]].<ref name="McPartland 771–788; abstract xiii"/> Nema posebnog liječenja, a o djelotvornosti pojedinačnih intervencija postoje samo ograničeni podaci.<ref name="izvor1">17030291</ref> Intervencija je usmjerena na poboljšanje [[simptom]]a i funkcija, a tretman je zasnovan najviše na [[bihevioralna terapija|bihevioralnoj terapiji]], fokusirajući se na nedostatke u vještini komuniciranja, opsesivne ili ponavljajuće postupke te fizičku nespretnost.<ref>http://www.ninds.nih.gov/disorders/asperger/detail_asperger.htm</ref> Većina pojedinaca vremenom se oporavi, ali se teškoće s komuniciranjem, društvenim prilagođavanjem i samostalnim životom nastavljaju i u odrasloj dobi.<ref name="springerlink.com"/> Neki istraživači i ljudi s AS-om poduprli su promjenu u pogledu na cijelu stvar, prema kojoj je ono što se treba liječiti zapravo razlika (različitost), a ne nemogućnost.<ref>http://www.informaworld.com/smpp/content~db=all?content=10.1080/09687590701659618</ref> ==Klasifikacija== Aspergerov sindrom spada u [[poremećaji autističkog spektra|poremećaje autističkog spektra]] (''eng.'' ASD) ili [[pervazivni razvojni poremećaji|pervazivne razvojne poremećaje]] (''eng.'' PDD), a koji čine spektar psiholoških stanja koja karakteriziraju abnormalnosti u društvenoj interakciji i komunikaciji (koje "prodiru" u normalno funkcioniranje pojedinca /lat. ''pervasio'' = prodiranje/), te ograničeni interesi i ponavljajuće ponašanje. Kao i ostali psihološki razvojni poremećaji, i ASD počinje u ranom ili kasnijem djetinjstvu, ima stabilan tok bez remisija i vraćanja, ali i pogoršanja koja proizlaze iz promjena u raznim moždanim sistemima, povezanih sa sazrijevanjem.<ref>http://apps.who.int/classifications/apps/icd/icd10online/?gf80.htm+f840</ref> ASD je podskup [[širi autistički fenotip|šireg autističkog fenotipa]] (''eng. ''BAP) u koji spadaju osobe koje nemaju ASD, već neke osobine nalik autizmu, kao što je nedostatak u društvenoj interakciji.<ref>{{Cite web |url=http://ajp.psychiatryonline.org/cgi/reprint/154/2/185.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=8. 8. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070808072808/http://ajp.psychiatryonline.org/cgi/reprint/154/2/185.pdf |archive-date=8. 8. 2007 |url-status=live }}</ref> Od ostala 4 oblika ASD-a, autizam je po znakovima i vjerovatnim uzrocima najsličniji Aspergerovom sindromu, ali da bi se on dijagnosticirao, moraju postojati teškoće u komunikaciji, a dopušta se i kašnjenje u kognitivnom razvoju. Razmjer preklapanja AS-a i HFA-a (autizam bez mentalne retardacije) nije još jasan.<ref>http://journals.lww.com/co-psychiatry/pages/articleviewer.aspx?year=2005&issue=09000&article=00007&type=abstract</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.springerlink.com/content/f152034115867h37/%5B%5D|title=}}{{Mrtav link}}</ref> Trenutna klasifikacija ASD-a u određenoj je mjeri artefakt za to kako je autizam otkriven<ref>http://www.springerlink.com/content/p436x6v3j2884530/{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> i možda neće odraziti pravu prirodu spektra.<ref>http://ww1.cpa-apc.org:8080/Publications/Archives/CJP/2000/Oct/Classification.asp</ref> Jedna od predloženih promjena u 5. izdanju ''Dijagnostičkog i statističkog priručnika za mentalne bolesti'' (DSM-V), koje se treba pojaviti u maju 2013. godine, uklonila bi AS kao posebnu dijagnozu i svrstala ga u ASD, čiji bi se stepen mjerio po skali ozbiljnosti. Predložena promjena je kontroverzna<ref>{{Cite web |url=http://edition.cnn.com/2010/HEALTH/02/11/aspergers.autism.dsm.v/ |title=Arhivirana kopija |access-date=25. 5. 2010 |archive-date=10. 11. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141110200029/http://edition.cnn.com/2010/HEALTH/02/11/aspergers.autism.dsm.v/ |url-status=dead }}</ref> i raspravlja se o tome da se umjesto ovoga promijene dijagnostički kriteriji za AS.<ref>http://www.springerlink.com/content/7154g6l861436801/{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> == Karakteristike == Aspergerov sindrom razlikuje se više po shemi simptoma nego po jednom posebnom simptomu. Karakteriziraju ga kvalitativni nedostaci u društvenoj interakciji, stereotipni i ograničeni načini ponašanja, aktivnosti i interesi te zaostajanje u kognitivnom razvoju (koje nije od kliničkog značaja) ili općenito zaostajanje na planu jezika i govora.<ref name="Arhivirana kopija"/> Intenzivna preokupacija tačno određenom temom, jednostrana govorljivost i fizička nespretnost tipični su znakovi, ali nisu nužni za dijagnozu. === Društvena interakcija === Nedostatak empatije vjerovatno je najdisfunkcionalniji aspekt AS-a.<ref>{{Cite pmid|16596080}}</ref> Osobe s AS-om doživljavaju poteškoće u osnovnim elementima društvene interakcije, u što može spadati neuspjeh u razvijanju prijateljstava ili u dijeljenju uživanja ili postignuća s drugima (npr, pokazivanje onoga što im se sviđa), zatim nedostatak društvene ili emocionalne uzajamnosti, te smanjene mogućnosti neverbalne komunikacije (npr, u kontaktu očima, izrazima lica, položaju tijela ili gestikulaciji). Za razliku od autista, osobe s AS-om obično nisu povučene u društvu; one prilaze drugima, makar i na neobičan način. Npr, takva osoba može početi jednostran i dosadno dug govor o njoj omiljenoj temi, a da pogrešno razumije ili ne prepozna slušateljeva osjećanja ili reakcije, kao što su potreba za privatnošću ili odlaskom s tog mjesta. Ova društvena neobičnost nazvana je "aktivnom, ali čudnom". Ovaj neuspjeh da se adekvatno reagira u društvenoj interakciji može od strane drugih biti protumačen kao ignoriranje tuđih osjećaja, a sama ta osoba kao neosjećajna. Kognitivna sposobnost djece s AS-om često im omogućava da se ponašaju u skladu s društvenim normama u laboratorijskom kontekstu, gdje mogu pokazati teoretsko razumijevanje osjećaja drugih ljudi, ali imaju poteškoće kad se po tom znanju trebaju ponašati u situacijama iz svakodnevnog života. Ljudi s AS-om mogu analizirati svoje shvatanje društvene interakcije i pretočiti ga u krute smjernice ponašanja, te primijeniti ta pravila na nespretne i neprijatne načine, kao što je forsirani kontakt očima, što rezultira ponašanjem koje u očima drugih izgleda kruto ili naivno. Dječija želja za druženjem može otupjeti kroz neuspješne slučajeve društvene interakcije. Pretpostavka da su osobe s AS-om predisponirane za nasilničko ili kriminalno ponašanje bila je istraživana, ali nije poduprta podacima.<ref>{{Cite pmid|17805955}}</ref> Većina dokaza ukazuje da djeca s AS-om puno češće budu žrtve nego krivci.<ref>http://www.childpsych.theclinics.com/article/PIIS1056499302000561/fulltext</ref> Studija iz 2008. ustanovila je da je ogromna većina prijavljenih nasilnih kriminalaca s AS-om istovremeno imala i druge psihijatrijske poremećaje, kao što je šizoafektivni poremećaj.<ref>{{Cite pmid|18449633}}</ref> ===Ograničeni interesi i ponavljajuće ponašanje=== Ljudi s AS-om često pokazuju ponašanje, interese i aktivnosti koje su ograničene i ponavljajuće, a ponekad ih prate abnormalna intenzivnost i fokusiranost. Mogu se držati krutih rutina, kretati se na stereotipne i ponavljajuće načine ili se preokupirati dijelovima predmeta ili teme. Držanje za specifična i uska područja interesa jedna je od udarnih karakteristika AS-a. Takve osobe mogu skupljati tomove detaljnih informacija o relativno uskoj temi, kao što su podaci o vremenu ili imena zvijezda, a da nemaju pravo razumijevanje o široj tematici. Npr, dijete može zapamtiti brojeve modela kamera, iako malo mari za fotografiju. Ovo ponašanje obično postaje primjetno u dobi od 5 ili 6 godina. Iako se ovi posebni interesi mogu mijenjati s vremena na vrijeme, oni obično postaju još neobičniji i s još više suženim fokusom, pa često toliko dominiraju društvenom interakcijom da čitava porodica može postati uvučena u to. Zbog toga što sužene teme često zaokupljaju pažnju djece, ovaj simptom može proći neprimijećen. Stereotipno i ponavljajuće motoričko ponašanje predstavlja jezgro pri dijagnosticiranju AS-a i ostalih ASD-ova.<ref>{{Cite pmid|15909401}}</ref> Ono uključuje pokrete rukom, kao pljeskanje ili uvrtanje, te složene pokrete cijelog tijela. Oni se obično ponavljaju u dužim ispadima i izgledaju više svojevoljno i ritualno od tikova, koji su brži, manje ritmični i rjeđe simetrični.<ref>{{Cite pmid|11530449}}</ref> ===Jezik i govor=== Iako osobe s AS-om stječu jezičke sposobnosti bez većih smetnji i u njihovom govoru nema značajnih abnormalnosti, usvajanje jezika i njegova upotreba obično su atipični.<ref name="springerlink.com"/> U abnormalnosti spadaju govorljivost, nagli prijelazi (na drugu temu), doslovno interpretiranje i pogrešno razumijevanje nijansi, upotreba metafora razumljivih samo govorniku, nedostaci u [[sluh|slušnoj]] percepciji, neobično pedantan, formalan i idiosinkrazijski govor, te neobičnosti u glasnoći, tonu, intonaciji, prozodiji i ritmu.<ref name="izvor1">17030291</ref> Tri aspekta komunikacijskih "uzoraka" od kliničkog su značaja: slaba prozodija, okolišajući govor (tj. bez ulaska u srž teme) i upadljiva govorljivost. Iako infleksija i intonacija mogu biti manje krute ili monotone nego kod autizma, ljudi s AS-om često imaju ograničen raspon intonacije: govor može biti neuobičajeno brz, isprekidan ili glasan. Može ostaviti i utisak nepovezanosti; stil razgovora često uključuje monologe o temama dosadnim slušaocu, govornik ne uspijeva komentare staviti u kontekst ili potisnuti unutrašnje misli. Takvi ljudi često ne primijete da li je slušalac uključen u razgovor ili ne. Govornikov zaključak ili poenta zna potpuno izostati, a slušaočevi pokušaji da razradi sadržaj ili logiku tog govora ili da se prebaci na povezane teme često su neuspješni. Djeca s AS-om mogu imati neuobičajeno sofisticiran vokabular u ranoj dobi i često ih kolokvijalno zovu "malim profesorima", ali imaju teškoće u razumijevanju figurativnog govora i sklona su upotrebljavati jezik doslovno. Takva djeca imaju slabosti naročito u području nepisanog jezika koji uključuje [[humor]], [[ironija|ironiju]] i zadirkivanje. Iako osobe s AS-om obično razumiju kognitivnu osnovu humora, izgleda da ne razumiju namjeru humora, a to je da se on podijeli s ostalima.<ref>http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16639107</ref> Unatoč jakom dokazu o oslabljenom razumijevanju humora, izgleda da neki anegdotski slučajevi humora kod osoba s AS-om bacaju rukavicu nekim psihološkim teorijama o AS-u i autizmu.<ref>http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15628606</ref> ===Talenti osoba s AS-om=== Ljudi s AS-om često: *ponašaju se na senzibilan način *vide i zapamte detalje nekih stvari koji promaknu drugim ljudima *dobri su u pamćenju zakona, sistema i važnih činjenica; ovaj talent koristan je u mnogim vrstama poslova *bolji su u pisanju nego u razgovoru s ljudima jer pažljivo biraju riječi koje znače '''tačno ono''' što žele reći *dobri su u [[matematika|matematici]], [[kompjuter]]skom [[programiranje|programiranju]] i [[nauka|nauci]] *dobri su u crtanju, [[slikarstvo|slikarstvu]], [[fotografija|fotografiji]], [[gluma|glumi]] ili [[muzika|muzici]] *imaju posebne predmete interesa u kojima postanu stručnjaci *uživaju raditi istu stvar mnogo puta, što je većini ljudi dosadno; mnoge osobe s AS-om dobre su u vježbanju muzičke skale na [[klavir]]u, računanju dugačkih zbirova, te traženju po knjigama i papirima (da nađu informacije i greške) ===Ostalo=== Osobe s AS-om mogu imati znakove ili simptome nezavisne od dijagnoze, ali koji mogu pogoditi pojedinca ili porodicu.<ref>http://www.springerlink.com/content/lkv6152111701724/{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> U to spadaju razlike u percepciji i problemi s motoričkim sposobnostima, spavanjem ili emocijama. Ove osobe često imaju izvrsnu slušnu i vizuelnu percepciju.<ref>http://www3.interscience.wiley.com/journal/118755369/abstract?CRETRY=1&SRETRY=0{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> Autistična djeca često pokazuju pojačano zapažanje sitnih promjena u shemama kao što su raspored stvari ili poznate slike; to se obično odnosi na specifični domen i uključuje procesuiranje preciznih karakteristika. Nasuprot tome, u poređenju s osobama s HFA-om, osobe s AS-om imaju neke nedostatke u zadacima koji uključuju vizualno-prostornu i slušnu percepciju te vizualnu memoriju. Mnogi izvještaji o autističnim i osobama s AS-om pokazuju druge neobične osjetilne i perceptivne sposobnosti i iskustva. Te osobe mogu biti neuobičajeno osjetljive ili neosjetljive na zvuk, svjetlost i druge podražaje; ovakve osjetilne reakcije otkrivene su i kod drugih razvojnih poremećaja i nisu specifične samo za AS ili autizam. Nema mnogo podrške za pojačanu "bori se-ili-bježi" reakciju ili neuspjeh stvaranja navike kod autističnih ljudi; više je dokaza za smanjeno reagiranje na osjetilne podražaje, iako nekoliko studija nisu pokazale nikakvu razliku.<ref>http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16313426</ref> Prvi izvještaji Hansa Aspergera i ostale dijagnostičke sheme<ref>http://www3.interscience.wiley.com/journal/119292960/abstract{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> uključuju opise fizičke nespretnosti. Djeca s AS-om mogu zaostajati u usvajanju sposobnosti koje zahtijevaju motoričke vještine (kao što su vožnja biciklom ili otvaranje tegle) i može izgledati da se kreću nezgrapno ili da se osjećaju "neugodno u vlastitoj koži". Mogu imati slabu koordinaciju, čudan ili živahan hod ili položaj tijela, loš rukopis ili probleme s vizualno-motoričkom integracijom. Također, mogu pokazati teškoće s propriocepcijom (osjećajem za položaj tijela) u mjerama protiv [[apraksija|apraksije]] (poremećaja motoričkog planiranja), ravnotežom, tzv. tandem-hodom (pri njemu prsti stražnje noge dodiruju petu prednje) i odnosom "palac-prsti". Nema dokaza da ove teškoće u motoričkim sposobnostima razdvajaju AS od ostalih visokofunkcionalnih autističnih poremećaja. Djeca s AS-om imaju veću vjerovatnoću za probleme sa spavanjem, uključujući teškoće s "padanjem u san", česta noćna i ranojutarnja buđenja.<ref>http://www3.interscience.wiley.com/journal/118706492/abstract{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/14981336</ref> AS je povezan i s visokim stepenom [[aleksitimija|aleksitimije]].<ref>http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2092499/?tool=pmcentrez</ref><ref>http://www.springerlink.com/content/17502211t4010770/{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>http://www.plosone.org/article/fetchArticle.action?articleURI=info:doi/10.1371/journal.pone.0000883</ref> Iako su AS, smanjen kvalitet spavanja i aleksitimija povezani, njihov uzročni odnos još je nejasan. Kao i kod ostalih slučajeva ASD-a, roditelji djece s AS-om imaju veći stepen stresa.<ref>http://www3.interscience.wiley.com/journal/120088762/abstract{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> ==Uzroci== Asperger je opisao najčešće simptome kod porodica njegovih pacijenata, naročito kod očeva, a jedno istraživanje podržava ovu opservaciju i sugerira na doprinos genetskog faktora AS-u. Iako još nije identificiran poseban gen, vjeruje se da više faktora igra ulogu u nasljeđivanju autizma, uzevši u obzir fenotipsku varijabilnost kod djece s AS-om.<ref name="ncbi.nlm.nih.gov">http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/14508298</ref> Dokazi za genetsku vezu jesu tendencija pojavljivanja AS-a unutar porodica i veći broj članova porodice sa simptomima ponašanja sličnim AS-u, ali u više ograničenoj formi (npr, blage teškoće u društvenoj interakciji, govoru ili čitanju). Većina istraživanja sugerira da svi ASD-ovi imaju zajedničke genetske mehanizme, ali AS može imati jaču genetsku komponentu od autizma. Vjerovatno postoji zajednička grupa gena gdje određeni [[alel]]i čine pojedinca podložnim da razvije AS; ako je to slučaj, onda određena kombinacija alela određuje ozbiljnost i simptome kod svake osobe s AS-om pojedinačno.<ref>http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15858952</ref> Nekoliko slučajeva ASD-a povezani su s izloženošću teratogenima (agensima koji uzrokuju urođene defekte) tokom prvih 8 sedmica od začeća. Iako ovo ne isključuje mogućnost da se ASD može pojaviti kasnije, to je jak dokaz da se javlja u veoma ranim etapama razvoja. Za mnoge faktore iz okoline pretpostavlja(lo) se da počinju djelovati nakon rođenja, ali naučna istraživanja dosad nisu potvrdila nijedan. ==Mehanizam== [[Datoteka:Functional magnetic resonance imaging.jpg|mini|desno|250px|Snimak funkcionalnom [[magnetna rezonanca|magnetnom rezonancom]] pruža neke dokaze i za teoriju smanjene povezanosti i za teoriju "ogledalnih [[neuron]]a"]] Izgleda da Aspergerov sindrom rezultira iz razvojnih faktora koji pogađaju mnoge ili sve sisteme u mozgu, za razliku od lokaliziranih efekata.<ref>http://www3.interscience.wiley.com/journal/114129932/abstract?CRETRY=1&SRETRY=0{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> Iako su specifična objašnjenja za AS ili faktore po kojima se razlikuje od ostalih ASD-ova još uvijek nepoznata i iako još ne postoji patologija koja bi bila zajednička ljudima s AS-om, još uvijek je moguće da je mehanizam AS-a odvojen od ostalih ASD-ova.<ref>http://informahealthcare.com/doi/abs/10.1046/j.1440-1614.2002.01097.x</ref> Neuroanatomske studije i povezanost sa teratogenima snažno sugeriraju da mehanizam uključuje promjenu u razvoju mozga nedugo nakon začeća. Abnormalna migracija embrioničkih ćelija tokom [[fetus]]ne faze može utjecati na konačnu strukturu i povezanost mozga, rezultirajući promjenama u nervnim sklopovima koji kontroliraju mišljenje i ponašanje.<ref>http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/2136076</ref> Postoji više teorija o mehanizmu AS-a, ali izgleda da nijedna ne nudi konačno objašnjenje.<ref>http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17001340</ref> Teorija o smanjenoj (unutrašnjoj) povezanosti mozga pretpostavlja smanjeno funkcioniranje nervnih sklopova "visokog nivoa" i smanjenu sinhroniziranost, zajedno s prekomjernim povećanjem procesâ "nižeg nivoa".<ref>http://cercor.oxfordjournals.org/cgi/content/full/17/4/951</ref> To se dosta slaže s teorijama o generalnom procesuiranju, kao što je teorija slabe centralne koherencije, koja pretpostavlja da na ograničenoj sposobnosti da se vidi "veća slika" počiva glavna smetnja kod ASD-ova.<ref>http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16450045</ref> Druga teorija povezana s ovom – pojačano perceptivno funkcioniranje – fokusira se više na superiornost lokalno orijentiranih i perceptivnih operacija kod autističnih osoba.<ref>http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16453071</ref> Teorija o sistemu ogledalnih [[neuron]]a (MNS) pretpostavlja da se promjene u razvoju MNS-a miješaju s oponašanjem i dovode do ključne karakteristike AS-a: oslabljenosti društvene interakcije.<ref>http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17115076</ref><ref>{{Cite web |url=http://cbc.ucsd.edu/pdf/brokenmirrors_asd.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=9. 6. 2010 |archive-date=5. 2. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090205170827/http://cbc.ucsd.edu/pdf/brokenmirrors_asd.pdf |url-status=dead }}</ref> Npr, jedna je studija pokazala da aktivacija u centru za oponašanje kod osoba s AS-om kasni.<ref>http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15048895</ref> Ova se teorija slaže s teorijama socijalne kognicije, kao što je teorija uma, koja pretpostavlja da autistično ponašanje nastaje zbog poremećaja u pripisivanju mentalnih stanja sebi i drugima<ref>http://ruccs.rutgers.edu/~aleslie/Baron-Cohen%20Leslie%20&%20Frith%201985.pdf</ref>, ili teorija hipersistemiziranja, prema kojoj autistične osobe mogu sistematizirati unutrašnje operacije kako bi se mogli nositi s unutrašnjim događajima, ali su manje efektivni pri empatiziranju, gdje se moraju nositi s događajima koje su uzrokovali drugi agensi.<ref>{{Cite web |url=http://autismresearchcentre.com/docs/papers/2006_BC_Neuropsychophamacology.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110707191300/http://autismresearchcentre.com/docs/papers/2006_BC_Neuropsychophamacology.pdf |archive-date=7. 7. 2011 |url-status=dead }}</ref> U ostale moguće mehanizme spadaju disfunkcija [[serotonin]]a<ref>{{Cite web |url=http://ajp.psychiatryonline.org/cgi/content/full/163/5/934 |title=Arhivirana kopija |access-date=9. 6. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110611235711/http://ajp.psychiatryonline.org/cgi/content/full/163/5/934 |archive-date=11. 6. 2011 |url-status=dead }}</ref> te disfunkcija [[mali mozak|malog mozga]]<ref>http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16321884</ref>. ==Praćenje== Roditelji djece s AS-om obično mogu pratiti razlike u razvoju njihove djece do dobi od najmanje 30 mjeseci. Praćenje razvoja tokom rutinskog pregleda kod ljekara opće prakse ili pedijatra može otkriti znakove koji opravdavaju dalje istraživanje. Dijagnosticiranje AS-a komplicira upotreba više različitih instrumenata za praćenje, uključujući ''Dijagnostičku skalu za AS'' (ASDS), ''Upitnik za praćenje spektra autizma'' (ASSQ), ''Dječiji test za AS'' (CAST), ''Gilliamovu skalu AS-a'' (GADS), ''Krugov indeks AS-a'' (KADI)<ref>http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15796119</ref> i ''Kvocijent spektra autizma'' (AQ; s verzijama za djecu<ref>{{Cite web |url=http://autismresearchcenter.com/docs/papers/2008_Auyeung_etal_ChildAQ.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=5. 2. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090205170722/http://autismresearchcenter.com/docs/papers/2008_Auyeung_etal_ChildAQ.pdf |archive-date=5. 2. 2009 |url-status=dead }}</ref>, [[adolescencija|adolescente]]<ref>{{Cite web |url=http://autismresearchcenter.com/docs/papers/2006_BC_Hoekstra_etal_AQ-adol.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=5. 2. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090205170712/http://autismresearchcenter.com/docs/papers/2006_BC_Hoekstra_etal_AQ-adol.pdf |archive-date=5. 2. 2009 |url-status=dead }}</ref> i odrasle<ref>{{Cite web |url=http://autismresearchcentre.com/docs/papers/2005_Woodbury-Smith_etal_ScreeningAdultsForAS.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=10. 9. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080910075118/http://autismresearchcentre.com/docs/papers/2005_Woodbury-Smith_etal_ScreeningAdultsForAS.pdf |archive-date=10. 9. 2008 |url-status=dead }}</ref>). Ni za jedan od njih nije se pokazalo da pouzdano može diferencirati AS od ostalih ASD-ova.<ref name="izvor1">17030291</ref> ==Dijagnoza== Standardni dijagnostički kriterij zahtijeva teškoće u društvenoj interakciji, ponavljajuće i stereotipne sheme ponašanja, aktivnosti i interese, bez značajnog zaostajanja u jeziku i kognitivnom razvoju. Američki kriteriji još traže i probleme u svakodnevnom funkcioniranju. Dijagnoza se najčešće postavlja između 4. i 11. godine života. Za cjelovitu ocjenu potreban je multidisciplinarni tim<ref>http://apt.rcpsych.org/cgi/content/full/7/4/310</ref> koji vrši posmatranje uz pomoć više postavki, što uključuje neurološku i genetsku ocjenu, kao i testove za kogniciju, psihomotoričke funkcije, verbalne i neverbalne slabosti i jače strane, stil učenja i sposobnosti za samostalan život. Trenutni "zlatni standard" u dijagnosticiranju ASD-ova kombinira kliničku procjenu s ''Revidiranim dijagnostičkim intervjuom za autizam'' (ADI-R) - to je polustrukturirani intervju s roditeljima - i ''Dijagnostičkim grafikonom posmatranja za autizam'' (ADOS) - razgovor i intervju s djecom zasnovan na igri. Zakašnjela ili pogrešna dijagnoza može biti [[trauma]]tična za pojedince i porodice; npr, pogrešna dijagnoza može dovesti do uzimanja lijekova koji samo pogoršavaju ponašanje.<ref>http://informahealthcare.com/doi/abs/10.1080/10673220802075852</ref> Mnogoj se djeci pogrešno dijagnosticira [[hiperaktivni poremećaj nedostatka pažnje]] (ADHD). Postavljanje dijagnoze odraslima mnogo je zahtjevnije jer su standardni dijagnostički kriteriji "podešeni" za djecu, a ispoljavanje AS-a mijenja se s godinama<ref>http://www.childpsych.theclinics.com/article/PIIS1056499302000536/fulltext</ref>; dijagnoza kod odraslih zahtijeva brižljivo kliničko ispitivanje i temeljitu [[anamneza|anamnezu]] koja se dobije od same osobe i drugih koji je poznaju, s fokusom na ponašanje u djetinjstvu.<ref>http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2695286/?tool=pmcentrez</ref> U stanja koja se moraju razmatrati u diferencijalnoj dijagnozi spadaju ostali ASD-ovi, [[šizofrenijski spektar]], ADHD, [[opsesivno-kompulzivni poremećaj]] (OKP), [[klinička depresija]], [[semantičko-pragmatički poremećaj]], [[poremećaj neverbalnog učenja]], [[Tourretov sindrom]], poremećaj stereotipnog kretanja i [[bipolarni poremećaj]]. Nedovoljna ili prekomjerna dijagnoza problemi su u marginalnim slučajevima. Troškovi i teškoće u praćenju i procjenjivanju mogu odložiti dijagnozu. Nasuprot tome, povećana popularnost mogućnosti tretmana lijekovima često motivira "prejaku" dijagnozu ASD-a.<ref>http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17563895</ref> Postoje pokazatelji po kojima je AS češće dijagnosticiran posljednjih godina, djelomično kao rezidualna dijagnoza kod djece s normalnom inteligencijom koja nemaju autizam, ali imaju društvene poteškoće.<ref>http://www.childpsych.theclinics.com/article/PIIS1056499302000524/fulltext</ref> 2006. godine navedeno je da je to najbrže rastuća psihijatrijska dijagnoza kod djece u [[Silicijska dolina|Silicijskoj dolini]]; također, kod odraslih postoji sklonost da ga sami sebi dijagnosticiraju. Postoje pitanja o vanjskoj vrijednosti dijagnoze AS-a, tj. nejasno je da li ima praktične koristi u razlikovanju AS-a od HFA i PDD-NOS-a; isto dijete može dobiti različite dijagnoze zavisno od instrumenata praćenja. Debata o razlikovanju AS-a od HFA djelomično ima razlog u tautološkoj dilemi gdje su poremećaji definirani na osnovi ozbiljnosti oštećenja, tako da su studije koje potvrđuju razlike zasnovane na ozbiljnosti očekivane.<ref>{{Cite web |url=http://ajp.psychiatryonline.org/cgi/content/full/165/8/958 |title=Arhivirana kopija |access-date=10. 6. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110611235732/http://ajp.psychiatryonline.org/cgi/content/full/165/8/958 |archive-date=11. 6. 2011 |url-status=dead }}</ref> ==Liječenje== Liječenje AS-a pokušava se baviti simptomima koji uzrokuju duševni nemir, a također ima za cilj podučavanje odgovarajućim društvenim, komunikacijskim i stručnim sposobnostima (primjerenima dobi osobe) koje se ne usvajaju prirodnim putem tokom razvoja, uz intervenciju prilagođenu potrebama osobe zasnovanu na multidisciplinarnoj procjeni stanja.<ref>http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15124148</ref> Iako je postignut napredak, podaci koji potvrđuju djelotvornost pojedinačnih intervencija ograničeni su.<ref>http://www.childpsych.theclinics.com/article/PIIS1056499302000548/fulltext</ref> ===Terapije=== Idealan tretman za AS koordinira terapije usmjerene na ključne simptome poremećaja, uključujući slabe komunikativne sposobnosti i opsesivne ili ponavljajuće rutine. Dok se većina stručnjaka slaže da što je intervencija ranija, to je bolje, ne postoji pojedinačno najbolji "paket" liječenja. Tretman za AS nalik je onome za HFA, s tim što uzima u obzir i lingvističke sposobnosti, verbalnu snagu i slabosti u neverbalnoj komunikaciji osoba s AS-om. Tipični program obično sadrži: *treniranje društvenih sposobnosti za efektivnije međuljudske interakcije<ref>http://www.childpsych.theclinics.com/article/PIIS1056499302000512/fulltext</ref>; *kognitivnu bihevioralnu terapiju za poboljšanje nošenja sa stresom povezanim s tjeskobom ili eksplozivnim emocijama<ref name="childpsych.theclinics.com">http://www.childpsych.theclinics.com/article/PIIS1056499302000482/fulltext</ref> i smanjenje opsesivnih interesa i ponavljajućih rutina; *lijek(ove), za koegzistirajuća stanja, kao što su klinička depresija ili poremećaj tjeskobe<ref name="ReferenceA">http://www.childpsych.theclinics.com/article/PIIS1056499302000494/fulltext</ref>; *radnu ili fizikalnu terapiju kao pomoć za poboljšanje slabe osjetilne integracije i motoričke koordinacije; *intervenciju u društvenoj komunikaciji, tj. govornu terapiju s ciljem pomoći u vezi s pragmatikom normalnog razgovora<ref>http://www.childpsych.theclinics.com/article/PIIS1056499302000470/fulltext</ref> *obučavanje i podrška roditeljima, naročito u bihevioralnim tehnikama za "kućno liječenje" Od mnogih studija o programima rane intervencije zasnovanim na ponašanju, većina su tzv. studije slučaja, s najviše 5 učesnika, i obično se bave problemima u ponašanju, kao što su samopovređivanje, agresivnost, odbijanje poslušnosti, stereotipnosti ili spontani govor; neplanirane nuspojave uglavnom se zanemaruju.<ref name="ReferenceB">http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16682171</ref> Unatoč popularnosti treninga društvenih sposobnosti, njegova djelotvornost još nije na čvrstim nogama.<ref>http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17641962</ref> Kontrolirana studija modela za roditelje u procesu obuke za probleme u ponašanju kod njihove djece s AS-om pokazala je da su roditelji koji pohađaju jednodnevne radionice ili 6 pojedinačnih lekcija izvijestili o manje problema u ponašanju, dok su roditelji koji su dobijali pojedinačne lekcije prijavili smanjenje intenziteta problema u ponašanju kod njihove djece s AS-om.<ref>http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15358872</ref> Važna je i radna obuka kako bi starija djeca i odrasli s AS-om naučili pravila razgovora za posao i ponašanje na radnom mjestu, a organizacijski [[softver]] i dlanovnici također su korisni kako bi te osobe poboljšale upravljanje radom i životom. ===Lijekovi=== Nijedan lijek ne liječi direktno ključne simptome AS-a.<ref name="ReferenceA"/> Iako su istraživanja o djelotvornosti intervencija lijekovima ograničena, od ključne je važnosti da se dijagnosticiraju i liječe koegzistirajuća stanja. Nedostatak samoidentificirajućih emocija ili u posmatranju efekata nečijeg ponašanja na druge može osobama s AS-om otežati da shvate zašto bi im lijek mogao biti potreban. U kombinaciji s bihevioralnim intervencijama i prilagođavanjem sredini, lijekovi mogu biti djelotvorni u liječenju koegzistirajućih stanja, kao što su poremećaj tjeskobe, klinička depresija, nedostatak pažnje ili agresivnost. Za atipične neuroleptične lijekove ''olanzapin'' i ''risperidon'' pokazalo se da smanjuju simptome udružene s AS-om; risperidon može smanjiti ponavljajuće i samopovređujuće ponašanje, ispade agresivnosti i impulzivnost, te poboljšati stereotipne sheme ponašanja i društvene odnose. ''Fluoksetin'', ''fluoksamin'' i ''sertralin'', koji spadaju u grupu selektivnih [[inhibitor]]a ponovne apsorpcije serotonina (SSRI), pokazali su uspjeh u liječenju ograničenih i ponavljajućih interesa i ponašanja.<ref name="ncbi.nlm.nih.gov"/><ref name="ReferenceA"/><ref>http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16596080</ref> S lijekovima se mora preduzeti oprez jer kod osoba s AS-om nuspojave mogu biti češće i teže za procjenjivanje i testovi za djelotvornost lijek(ov)a protiv koegzistirajućih stanja rutinski isključuju pojedince iz autističkog spektra. Abnormalnosti u [[metabolizam|metabolizmu]], brzini električnih signala u srcu i povećan rizik od [[dijabetes]]a tipa 2 navode se kao problemi s ovim lijekovima<ref name="ReferenceC">http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17539694</ref><ref name="ReferenceD">http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17705564</ref>, zajedno s ozbiljnim i dugotrajnim neurološkim nuspojavama.<ref name="ReferenceB"/> SSRI-lijekovi mogu dovesti do manifestacije, npr, povećane impulzivnosti, agresivnosti ili poremećaja u spavanju.<ref name="ncbi.nlm.nih.gov"/> Dobijanje na težini i umor česte su nuspojave risperidona, koji također može dovesti i do povećanog rizika za ekstrapiramidalne simptome, kao što su nemogućnost odmora i [[distonija]], te povišen nivo [[prolaktin]]a. Umirenost i dobijanje na težini češće se javljaju kod liječenja olanzapinom<ref name="ReferenceD"/>, što je, također, povezano i s dijabetesom.<ref name="ReferenceC"/> Osobe s AS-om možda neće moći identificirati unutrašnja raspoloženja i emocije i komunicirati o njima ili tolerirati nuspojave koje za većinu ljudi ne bi bile problematične. ==Prognoza== Postoje neki dokazi da najmanje 20% djece "preraste" AS i ne zadovoljava dijagnostičke kriterije u odrasloj dobi. Do 2006. nijedna studija koja se bavila dugoročnim praćenjem osoba s AS-om nije dostupna i nema sistematskih dugoročnih studija praćenja djece s AS-om. Životni vijek osoba s AS-om u okvirima je normalnog, ali je kod njih povećano prisustvo i drugih psihijatrijskih stanja (kao što su klinička depresija i poremećaj tjeskobe) koja značajno mogu utjecati na prognozu. Iako su slabosti u društvenoj interakciji doživotne, krajnji rezultat obično je pozitivniji nego kod osoba s niskofunkcionalnim ASD-ovima; npr, za simptome ASD-a vjerovatnije je da će se smanjivati s vremenom kod djece s AS-om ili HFA-om.<ref>{{Cite web |url=http://pediatrics.aappublications.org/cgi/content/full/116/1/117 |title=Arhivirana kopija |access-date=17. 6. 2010 |archive-date=11. 3. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100311191909/http://pediatrics.aappublications.org/cgi/content/full/116/1/117 |url-status=dead }}</ref> Iako većina studenata s AS-om/HFA-om ima prosječne matematičke sposobnosti i na tim testovima postiže nešto slabije rezultate nego na testovima opće inteligencije, neki su ipak nadareni za matematiku<ref>http://aut.sagepub.com/cgi/reprint/11/6/547</ref> i AS nije spriječio neke ljude da ostvare velika dostignuća, kao što je osvajanje [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]].<ref name="msnbc.msn.com">http://www.msnbc.msn.com/id/7030731/</ref> Djeci s AS-om može biti potrebno i posebno obrazovanje zbog njihovih teškoća u društvu i ponašanju, iako mnoga pohađaju redovnu školu. Adolescenti s AS-om mogu ispoljiti kontinuirane teškoće s brigom o samom sebi, organiziranošću i problemima u društvenim i ljubavnim vezama; unatoč visokom kognitivnom potencijalu, većina mladih ljudi s AS-om ostaje kod kuće, iako neki sklope brak ili se zaposle samostalno. "Drugačijost" koju adolescenti dožive (tj. s kojom žive) može biti traumatična.<ref name="msnbc.msn.com"/> Može se pojaviti tjeskoba zbog preokupiranosti mogućim kršenjem rituala i ustaljenih rutina, od toga da se takva osoba nađe u situaciji bez jasnog plana i rasporeda do straha zbog neuspjeha u društvenim kontaktima (tzv. društvena tjeskoba); rezultirajūćī stres može se manifestirati kroz nedostatak pažnje, povučenost, oslanjanje na opsesije, hiperaktivnost te agresivno ili suparničko ponašanje.<ref name="childpsych.theclinics.com"/> Depresija je često rezultat hronične frustriranosti zbog neuspjeha u društvenom povezivanju s drugima i mogu nastati poremećaji raspoloženja koji zahtijevaju tretman. Klinička iskustva ukazuju da stopa samoubistava može biti veća kod osoba s AS-om, ali sistematske empirijske studije nisu dale potvrdu za ovo. Edukacija porodica od kritične je važnosti za razvijanje strategija za razumijevanje snaga i slabosti; pomaganje porodici da se nosi s problemom poboljšava konačni ishod kod djece. Prognoza se može poboljšati dijagnozom u ranoj dobi koja dopušta rane intervencije, dok su intervencije u odrasloj dobi vrijedne, ali manje korisne. Postoje i pravne implikacije kod osoba s AS-om jer su podložne riziku da budu iskorištene od strane drugih i jer možda neće biti u stanju razumjeti društvene implikacije vlastitih postupaka. ==[[Epidemiologija]]== Procjene učestalosti AS-a jako variraju. Prikaz epidemioloških studija djece iz 2003. pokazao je da se stopa učestalosti kreće u rasponu od 0,03 do 4,84 na 1000, a odnos autizam : AS iznosi od 1,5:1 do 16:1<ref>http://www.childpsych.theclinics.com/article/PIIS1056499302000500/fulltext</ref>; kombiniranje prosječnog odnosa od 5:1 s konzervativnom procjenom učestalosti autizma od 1,3 na 1000 indirektno sugerira da bi učestalost AS-a mogla iznositi 0.26 na 1000. Dio ovih variranja u procjenama nastaje zbog razlika u dijagnostičkim kriterijima. Npr, relativno mala studija iz [[Finska|Finske]] iz 2007. na uzorku od 5484 djeteta u dobi od 8 godina utvrdila je da 2,9 od 1000 djece ispunjava ICD-10 kriterije za dijagnosticiranje AS-a, 2,7 na 1000 prema Gillbergovim kriterijima, 2,5 prema DSM-IV, 1,6 prema Szatmariju itd. Dječaci su skloniji da razviju AS nego djevojčice; procjene omjera po spolovima variraju od 1,6:1 do 4:1, prema Gillbergovim kriterijima.<ref>http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17450055</ref> Poremećaj tjeskobe i klinička depresija najčešća su koegzistirajuća stanja s AS-om. Njihovo supostojanje kod osoba s AS-om procjenjuje se na 65% slučajeva. Depresija je česta kod adolescenata i odraslih; kod djece je vjerovatniji hiperaktivni poremećaj nedostatka pažnje (ADHD). Drugi izvještaji povezali su AS sa stanjima poput aminoacidurije (povećano izlučivanje [[aminokiselina]] [[mokraća|mokraćom]]) ili labavosti ligamenata, ali to su bili pojedinačni slučajevi ili male studije i nijedan faktor nije povezan s AS-om u unakrsnim istraživanjima. Jedna studija o muškarcima s AS-om otkrila je povećanu stopu [[epilepsija|epilepsije]] i visok stepen poremećaja neverbalnog učenja (51%).<ref>http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15473168</ref> AS je povezan s tikovima, Tourettovim sindromom i bipolarnim poremećajem, a ponavljajuća ponašanja imaju mnoge sličnosti s opsesivno-kompulzivnim poremećajem (OKP) ili opsesivno-kompulzivnim poremećajem ličnosti (OKPL)<ref>http://www3.interscience.wiley.com/journal/120188763/abstract?CRETRY=1&SRETRY=0{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> (to su dvije različite stvari). Iako je većina ovih studija zasnovana na uzorcima iz psihijatrijskih klinika bez korištenja standardiziranih mjera, izgleda sasvim razumno zaključiti da su koegzistirajuća stanja relativno česta. == Historijat == Nazvan po austrijskom pedijatru Aspergeru, ovaj sindrom relativno je nova dijagnoza na polju autizma.<ref>http://www.elsevier.com/authored_subject_sections/S05/S05_360/pdf/klin.pdf</ref> Izgleda da je Asperger kao dječak pokazivao neke znakove poremećaja koji je dobio ime baš po njemu, kao što su povučenost i talent za jezik.<ref>http://www.springerlink.com/content/n00w0xl46510v681/{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> Neke njegove fotografije pokazuju da je imao ozbiljan izraz lica s intenzivnim pogledom. On je 1944. opisao četvero djece koja su imala poteškoće s uključivanjem u društvo. Toj djeci nedostajale su vještine neverbalne komunikacije, nisu pokazivala empatiju prema vršnjacima i bila su fizički nespretna. Asperger je to stanje nazvao "autističkom psihopatijom" i kao njegovu glavnu karakteristiku naveo društvenu izolaciju. Za razliku od današnjeg AS-a, autistična psihopatija mogla se pojaviti kod ljudi svih nivoa inteligencije, uključujući i one s [[mentalna retardacija|mentalnom retardacijom]]. U kontekstu [[nacistička Njemačka|nacističke]] [[eugenetika|eugenetske]] politike steriliziranja i ubijanja društvenih devijanata i mentalno hendikepiranih osoba, Asperger je strastveno branio vrijednost(i) autističnih osoba, pišući: ''"Mi smo, onda, uvjereni da autistični ljudi imaju svoje mjesto u organizmu društvene zajednice. Oni svoju ulogu dobro ispunjavaju, možda bolje nego što bi iko drugi mogao, i govorimo o ljudima koji su kao djeca imali najveće teškoće i uzrokovali neizrecive i neizrečene brige njhovim starateljima".'' On je svoje mlade pacijente nazivao i "malim profesorima" i vjerovao da će neki od njih biti sposobni za izvanredna dostignuća i originalno razmišljanje kasnije u životu. Njegov je rad objavljen tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] na [[njemački jezik|njemačkom jeziku]], tako da nije bio previše čitan igdje drugo u svijetu. [[Lorna Wing]] popularizirala je termin ''Aspergerov sindrom'' u medicinskoj zajednici engleskog govornog područja u njenoj publikaciji iz 1981. o nizu manjih studija o djeci koja su pokazivala slične simptome, a Uta Frith prevela je Aspergerov rad na engleski jezik 1991. Gillberg i Gillberg postavili su setove dijagnostičkih kriterija 1989, iste godine kad i Szatmary i drugi. AS je postao standardna dijagnoza 1992. kad je uključen u 10. izdanje dijagnostičkog priručnika [[WHO]]-a ''Međunarodna klasifikacija bolesti'' (''International Classification of Diseases'' - ICD-10); 1994. dodan je u 4. izdanje Dijagnostičkog i statističkog priručnika za mentalne bolesti (DSM-IV) Američke psihijatrijske asocijacije. Stotine knjiga, članaka i [[web-stranica]] danas govore o AS-u i procjene učestalosti ASD-ova dramatično su se povećale, s AS-om kao važnom priznatom podgrupom. Da li se on treba posmatrati kao različit od HFA-a fundamentalno je pitanje koje zahtijeva dalja proučavanja, a postoje i pitanja o empirijskom vrednovanju valjanosti DSM-IV i ICD-10 kriterija. ==Kulturni aspekti== Ljudi s AS-om mogu sami sebe u neformalnom govoru nazivati ''aspijima'' (eng. ''aspie'', mn. ''aspies''; čit. ''aspi''). Taj je termin 1999. skovala Liane Holliday Willey. Riječ ''neurotipičan'' (skraćeno ''NT'') opisuje osobu čiji su neurološki razvoj i stanje tipični i često se koristi za neautistične osobe. [[Internet]] je omogućio ljudima s AS-om da međusobno komuniciraju na način koji prije nije bio moguć zbog njihove rijetkosti i geografske raspršenosti. Tako se pojavila nova supkultura aspija. Web-stranice kao ''Wrong Planet''<ref>{{Cite web |url=http://www.wrongplanet.net/ |title=Arhivirana kopija |access-date=20. 6. 2010 |archive-date=11. 2. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210211155226/http://www.wrongplanet.net/ |url-status=dead }}</ref> omogućile su pojedincima da se lakše povežu. Autistične osobe poduprle su promjenu u percepciji ASD-ova prema kojoj se oni trebaju posmatrati više kao kompleksni sindromi nego kao bolesti koje se moraju liječiti. Predlagači ovakvog stava odbacuju ideju da postoji "idealna" konfiguracija mozga i da je bilo koje odstupanje od norme patološko; oni promoviraju toleranciju prema onom što nazivaju ''neurorazličitost''. Ovi su stavovi osnova za pokrete za prava autističnih osoba. Postoji kontrast između stavova osoba sa samoidentificiranim AS-om, koje se obično ne žele liječiti i ponosne su na svoj identitet, i roditelja djece s AS-om, koji obično traže pomoć i lijek za svoju djecu.<ref>http://www.informaworld.com/smpp/content~db=all?content=10.1300/J010v46n03_05</ref> Neki istraživači tvrde da AS može biti posmatran kao drugačiji kognitivni stil, a ne kao bolest ili nesposobnost, i da bi trebao biti uklonjen iz DSM-a, kao što je uklonjena i [[homoseksualnost]].<ref>http://www.informaworld.com/smpp/content~db=all?content=10.1080/09687590902789511</ref> U radu iz 2002. Simon Baron-Cohen napisao je o ljudima s AS-om sljedeće: "U društvenom svijetu nema puno koristi od preciznog oka osjetljivog na detalje, ali u svijetu matematike, [[računarstvo|računarstva]], katalogiziranja, muzike, [[lingvistika|lingvistike]], inženjerstva i nauke takvo oko za detalje prije će dovesti do uspjeha nego do neuspjeha." Naveo je 2 razloga zašto bi još moglo biti korisno posmatrati AS kao poremećaj: * da se osigura sve što je potrebno za zakonski zahtijevanu podršku i * da se prepoznaju emocionalne teškoće nastale zbog smanjene empatije.<ref>{{Cite web |url=http://foa.sagepub.com/cgi/content/abstract/17/3/186 |title=Arhivirana kopija |access-date=20. 6. 2010 |archive-date=11. 1. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100111183925/http://foa.sagepub.com/cgi/content/abstract/17/3/186 |url-status=dead }}</ref> Također se vode rasprave i o tome da su geni za kombinaciju sposobnosti kod AS-a djelovali kroz nedavnu ljudsku evoluciju i dali značajan doprinos u historiji čovječanstva. ==Reference== {{Refspisak|2}} ==Vanjski linkovi== *[http://www.dmoz.org/Health/Mental_Health/Disorders/Neurodevelopmental/Autism_Spectrum/Asperger%27s_Syndrome/ dmoz.org] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Aspergerov sindrom| ]] [[Kategorija:Autizam]] [[Kategorija:Bolesti nervnog sistema]] [[Kategorija:Neurološki poremećaji kod djece]] [[Kategorija:Pervazivni razvojni poremećaji]] [[Kategorija:Sindromi]] [[Kategorija:Duševne smetnje i bolesti]] [[Kategorija:Poremećaji učenja]] [[Kategorija:Duševni poremećaji u djetinjstvu]] [[Kategorija:Genetički poremećaji po sistemu]] 172xnult1cl1rizxrx53emehyxtlefg 3823994 3823979 2026-04-04T10:04:58Z KWiki 9400 /* Vanjski linkovi */ 3823994 wikitext text/x-wiki {{Istaknuti članak}} {{Infokutija bolest | ime = Aspergerov sindrom | slika = Riboflavin penicillinamide.jpg | Opis slike = Ljudi s Aspergerovim sindromom često ispoljavaju ograničene interese, kao što je interes ovog dječaka sa igračkim modelom molekula. | DiseasesDB = 31268 | DiseasesDB_mult = | ICD10 = [[MKB-10, poglavlje V: Mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja|F]][http://apps.who.int/classifications/apps/icd/icd10online/?gf80.htm+f845 84.5] | ICD9 = 299.80 | ICDO = | OMIM = 608638 | MedlinePlus = 001549 | MedlinePlus_mult= | eMedicineSubj = ped/147 | eMedicine_mult = | eMedicineTopic = | MeshID = F03.550.325.100 | GeneReviewsID = | GeneReviewsName = }} '''Aspergerov sindrom''' jedan je od nekoliko poremećaja iz [[autizam|autističkog]] spektra karakteriziran poteškoćama u društvenoj interakciji i ograničenim, stereotipnim interesima i aktivnostima. Također se naziva ''Aspergerov poremećaj'' ili samo ''Asperger''.<ref name="Arhivirana kopija">{{Cite web |url=http://www.behavenet.com/capsules/disorders/asperger.htm |title=Arhivirana kopija |access-date=25. 5. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070607192022/http://www.behavenet.com/capsules/disorders/asperger.htm |archive-date=7. 6. 2007 |url-status=dead }}</ref> (Među kliničkim istraživačima nema puno saglasnosti oko toga da li ga treba zvati sindromom ili poremećajem.) Aspergerov sindrom razlikuje se od ostalih poremećaja iz spektra autizma po tome što kod njega općenito nema zastoja u jezičkom i kognitivnom razvoju. Ipak, u standardnom dijagnostičkom kriteriju nije spomenuta motorička nespretnost i atipična upotreba jezika, što se zna često javljati.<ref name="McPartland 771–788; abstract xiii">{{Cite journal|last=McPartland|first=James|last2=Klin|first2=Ami|date=2006-10|title=Asperger's syndrome|url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/17030291/|journal=Adolescent Medicine Clinics|volume=17|issue=3|pages=771–788; abstract xiii|doi=10.1016/j.admecli.2006.06.010|issn=1547-3368|pmid=17030291}}</ref> Sindrom je dobio ime po [[Austrija|austrijskom]] [[pedijatrija|pedijatru]] [[Hans Asperger|Hansu Aspergeru]], koji je 1944. opisao djecu koja očigledno imaju normalnu [[inteligencija|inteligenciju]], ali im nedostaje vještina [[neverbalna komunikacija|neverbalne komunikacije]], fizički su nespretna i ne pokazuju [[empatija|empatiju]]. Pedeset godina kasnije poremećaj je ušao u [[ICD]] ([[bosanski jezik|bos.]] ''MKB'') i [[DSM]] klasifikaciju, ali su ipak ostala neriješena pitanja o njegovim aspektima.<ref name="springerlink.com">http://www.springerlink.com/content/h27272175v61766v/{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> Npr, postoji sumnja oko toga da li se AS razlikuje od [[visokofunkcionalni autizam|visokofunkcionalnog autizma]] ([[engleski jezik|eng.]] HFA);<ref>http://www.scielo.br/scielo.php?script=sci_arttext&pid=S1516-44462006000500002&lng=en&nrm=iso&tlng=en</ref> djelomično i zbog te sumnje, njegova učestalost nije čvrsto ustanovljena.<ref name="McPartland 771–788; abstract xiii"/> Tačan uzrok AS-a još uvijek je nepoznat, iako istraživanja podupiru vjerovatnost [[gen]]etske osnove; tehnike slikanja [[mozak|mozga]] nisu identificirale jasnu opću [[patologija|patologiju]].<ref name="McPartland 771–788; abstract xiii"/> Nema posebnog liječenja, a o djelotvornosti pojedinačnih intervencija postoje samo ograničeni podaci.<ref name="izvor1">17030291</ref> Intervencija je usmjerena na poboljšanje [[simptom]]a i funkcija, a tretman je zasnovan najviše na [[bihevioralna terapija|bihevioralnoj terapiji]], fokusirajući se na nedostatke u vještini komuniciranja, opsesivne ili ponavljajuće postupke te fizičku nespretnost.<ref>http://www.ninds.nih.gov/disorders/asperger/detail_asperger.htm</ref> Većina pojedinaca vremenom se oporavi, ali se teškoće s komuniciranjem, društvenim prilagođavanjem i samostalnim životom nastavljaju i u odrasloj dobi.<ref name="springerlink.com"/> Neki istraživači i ljudi s AS-om poduprli su promjenu u pogledu na cijelu stvar, prema kojoj je ono što se treba liječiti zapravo razlika (različitost), a ne nemogućnost.<ref>http://www.informaworld.com/smpp/content~db=all?content=10.1080/09687590701659618</ref> ==Klasifikacija== Aspergerov sindrom spada u [[poremećaji autističkog spektra|poremećaje autističkog spektra]] (''eng.'' ASD) ili [[pervazivni razvojni poremećaji|pervazivne razvojne poremećaje]] (''eng.'' PDD), a koji čine spektar psiholoških stanja koja karakteriziraju abnormalnosti u društvenoj interakciji i komunikaciji (koje "prodiru" u normalno funkcioniranje pojedinca /lat. ''pervasio'' = prodiranje/), te ograničeni interesi i ponavljajuće ponašanje. Kao i ostali psihološki razvojni poremećaji, i ASD počinje u ranom ili kasnijem djetinjstvu, ima stabilan tok bez remisija i vraćanja, ali i pogoršanja koja proizlaze iz promjena u raznim moždanim sistemima, povezanih sa sazrijevanjem.<ref>http://apps.who.int/classifications/apps/icd/icd10online/?gf80.htm+f840</ref> ASD je podskup [[širi autistički fenotip|šireg autističkog fenotipa]] (''eng. ''BAP) u koji spadaju osobe koje nemaju ASD, već neke osobine nalik autizmu, kao što je nedostatak u društvenoj interakciji.<ref>{{Cite web |url=http://ajp.psychiatryonline.org/cgi/reprint/154/2/185.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=8. 8. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070808072808/http://ajp.psychiatryonline.org/cgi/reprint/154/2/185.pdf |archive-date=8. 8. 2007 |url-status=live }}</ref> Od ostala 4 oblika ASD-a, autizam je po znakovima i vjerovatnim uzrocima najsličniji Aspergerovom sindromu, ali da bi se on dijagnosticirao, moraju postojati teškoće u komunikaciji, a dopušta se i kašnjenje u kognitivnom razvoju. Razmjer preklapanja AS-a i HFA-a (autizam bez mentalne retardacije) nije još jasan.<ref>http://journals.lww.com/co-psychiatry/pages/articleviewer.aspx?year=2005&issue=09000&article=00007&type=abstract</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.springerlink.com/content/f152034115867h37/%5B%5D|title=}}{{Mrtav link}}</ref> Trenutna klasifikacija ASD-a u određenoj je mjeri artefakt za to kako je autizam otkriven<ref>http://www.springerlink.com/content/p436x6v3j2884530/{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> i možda neće odraziti pravu prirodu spektra.<ref>http://ww1.cpa-apc.org:8080/Publications/Archives/CJP/2000/Oct/Classification.asp</ref> Jedna od predloženih promjena u 5. izdanju ''Dijagnostičkog i statističkog priručnika za mentalne bolesti'' (DSM-V), koje se treba pojaviti u maju 2013. godine, uklonila bi AS kao posebnu dijagnozu i svrstala ga u ASD, čiji bi se stepen mjerio po skali ozbiljnosti. Predložena promjena je kontroverzna<ref>{{Cite web |url=http://edition.cnn.com/2010/HEALTH/02/11/aspergers.autism.dsm.v/ |title=Arhivirana kopija |access-date=25. 5. 2010 |archive-date=10. 11. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141110200029/http://edition.cnn.com/2010/HEALTH/02/11/aspergers.autism.dsm.v/ |url-status=dead }}</ref> i raspravlja se o tome da se umjesto ovoga promijene dijagnostički kriteriji za AS.<ref>http://www.springerlink.com/content/7154g6l861436801/{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> == Karakteristike == Aspergerov sindrom razlikuje se više po shemi simptoma nego po jednom posebnom simptomu. Karakteriziraju ga kvalitativni nedostaci u društvenoj interakciji, stereotipni i ograničeni načini ponašanja, aktivnosti i interesi te zaostajanje u kognitivnom razvoju (koje nije od kliničkog značaja) ili općenito zaostajanje na planu jezika i govora.<ref name="Arhivirana kopija"/> Intenzivna preokupacija tačno određenom temom, jednostrana govorljivost i fizička nespretnost tipični su znakovi, ali nisu nužni za dijagnozu. === Društvena interakcija === Nedostatak empatije vjerovatno je najdisfunkcionalniji aspekt AS-a.<ref>{{Cite pmid|16596080}}</ref> Osobe s AS-om doživljavaju poteškoće u osnovnim elementima društvene interakcije, u što može spadati neuspjeh u razvijanju prijateljstava ili u dijeljenju uživanja ili postignuća s drugima (npr, pokazivanje onoga što im se sviđa), zatim nedostatak društvene ili emocionalne uzajamnosti, te smanjene mogućnosti neverbalne komunikacije (npr, u kontaktu očima, izrazima lica, položaju tijela ili gestikulaciji). Za razliku od autista, osobe s AS-om obično nisu povučene u društvu; one prilaze drugima, makar i na neobičan način. Npr, takva osoba može početi jednostran i dosadno dug govor o njoj omiljenoj temi, a da pogrešno razumije ili ne prepozna slušateljeva osjećanja ili reakcije, kao što su potreba za privatnošću ili odlaskom s tog mjesta. Ova društvena neobičnost nazvana je "aktivnom, ali čudnom". Ovaj neuspjeh da se adekvatno reagira u društvenoj interakciji može od strane drugih biti protumačen kao ignoriranje tuđih osjećaja, a sama ta osoba kao neosjećajna. Kognitivna sposobnost djece s AS-om često im omogućava da se ponašaju u skladu s društvenim normama u laboratorijskom kontekstu, gdje mogu pokazati teoretsko razumijevanje osjećaja drugih ljudi, ali imaju poteškoće kad se po tom znanju trebaju ponašati u situacijama iz svakodnevnog života. Ljudi s AS-om mogu analizirati svoje shvatanje društvene interakcije i pretočiti ga u krute smjernice ponašanja, te primijeniti ta pravila na nespretne i neprijatne načine, kao što je forsirani kontakt očima, što rezultira ponašanjem koje u očima drugih izgleda kruto ili naivno. Dječija želja za druženjem može otupjeti kroz neuspješne slučajeve društvene interakcije. Pretpostavka da su osobe s AS-om predisponirane za nasilničko ili kriminalno ponašanje bila je istraživana, ali nije poduprta podacima.<ref>{{Cite pmid|17805955}}</ref> Većina dokaza ukazuje da djeca s AS-om puno češće budu žrtve nego krivci.<ref>http://www.childpsych.theclinics.com/article/PIIS1056499302000561/fulltext</ref> Studija iz 2008. ustanovila je da je ogromna većina prijavljenih nasilnih kriminalaca s AS-om istovremeno imala i druge psihijatrijske poremećaje, kao što je šizoafektivni poremećaj.<ref>{{Cite pmid|18449633}}</ref> ===Ograničeni interesi i ponavljajuće ponašanje=== Ljudi s AS-om često pokazuju ponašanje, interese i aktivnosti koje su ograničene i ponavljajuće, a ponekad ih prate abnormalna intenzivnost i fokusiranost. Mogu se držati krutih rutina, kretati se na stereotipne i ponavljajuće načine ili se preokupirati dijelovima predmeta ili teme. Držanje za specifična i uska područja interesa jedna je od udarnih karakteristika AS-a. Takve osobe mogu skupljati tomove detaljnih informacija o relativno uskoj temi, kao što su podaci o vremenu ili imena zvijezda, a da nemaju pravo razumijevanje o široj tematici. Npr, dijete može zapamtiti brojeve modela kamera, iako malo mari za fotografiju. Ovo ponašanje obično postaje primjetno u dobi od 5 ili 6 godina. Iako se ovi posebni interesi mogu mijenjati s vremena na vrijeme, oni obično postaju još neobičniji i s još više suženim fokusom, pa često toliko dominiraju društvenom interakcijom da čitava porodica može postati uvučena u to. Zbog toga što sužene teme često zaokupljaju pažnju djece, ovaj simptom može proći neprimijećen. Stereotipno i ponavljajuće motoričko ponašanje predstavlja jezgro pri dijagnosticiranju AS-a i ostalih ASD-ova.<ref>{{Cite pmid|15909401}}</ref> Ono uključuje pokrete rukom, kao pljeskanje ili uvrtanje, te složene pokrete cijelog tijela. Oni se obično ponavljaju u dužim ispadima i izgledaju više svojevoljno i ritualno od tikova, koji su brži, manje ritmični i rjeđe simetrični.<ref>{{Cite pmid|11530449}}</ref> ===Jezik i govor=== Iako osobe s AS-om stječu jezičke sposobnosti bez većih smetnji i u njihovom govoru nema značajnih abnormalnosti, usvajanje jezika i njegova upotreba obično su atipični.<ref name="springerlink.com"/> U abnormalnosti spadaju govorljivost, nagli prijelazi (na drugu temu), doslovno interpretiranje i pogrešno razumijevanje nijansi, upotreba metafora razumljivih samo govorniku, nedostaci u [[sluh|slušnoj]] percepciji, neobično pedantan, formalan i idiosinkrazijski govor, te neobičnosti u glasnoći, tonu, intonaciji, prozodiji i ritmu.<ref name="izvor1">17030291</ref> Tri aspekta komunikacijskih "uzoraka" od kliničkog su značaja: slaba prozodija, okolišajući govor (tj. bez ulaska u srž teme) i upadljiva govorljivost. Iako infleksija i intonacija mogu biti manje krute ili monotone nego kod autizma, ljudi s AS-om često imaju ograničen raspon intonacije: govor može biti neuobičajeno brz, isprekidan ili glasan. Može ostaviti i utisak nepovezanosti; stil razgovora često uključuje monologe o temama dosadnim slušaocu, govornik ne uspijeva komentare staviti u kontekst ili potisnuti unutrašnje misli. Takvi ljudi često ne primijete da li je slušalac uključen u razgovor ili ne. Govornikov zaključak ili poenta zna potpuno izostati, a slušaočevi pokušaji da razradi sadržaj ili logiku tog govora ili da se prebaci na povezane teme često su neuspješni. Djeca s AS-om mogu imati neuobičajeno sofisticiran vokabular u ranoj dobi i često ih kolokvijalno zovu "malim profesorima", ali imaju teškoće u razumijevanju figurativnog govora i sklona su upotrebljavati jezik doslovno. Takva djeca imaju slabosti naročito u području nepisanog jezika koji uključuje [[humor]], [[ironija|ironiju]] i zadirkivanje. Iako osobe s AS-om obično razumiju kognitivnu osnovu humora, izgleda da ne razumiju namjeru humora, a to je da se on podijeli s ostalima.<ref>http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16639107</ref> Unatoč jakom dokazu o oslabljenom razumijevanju humora, izgleda da neki anegdotski slučajevi humora kod osoba s AS-om bacaju rukavicu nekim psihološkim teorijama o AS-u i autizmu.<ref>http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15628606</ref> ===Talenti osoba s AS-om=== Ljudi s AS-om često: *ponašaju se na senzibilan način *vide i zapamte detalje nekih stvari koji promaknu drugim ljudima *dobri su u pamćenju zakona, sistema i važnih činjenica; ovaj talent koristan je u mnogim vrstama poslova *bolji su u pisanju nego u razgovoru s ljudima jer pažljivo biraju riječi koje znače '''tačno ono''' što žele reći *dobri su u [[matematika|matematici]], [[kompjuter]]skom [[programiranje|programiranju]] i [[nauka|nauci]] *dobri su u crtanju, [[slikarstvo|slikarstvu]], [[fotografija|fotografiji]], [[gluma|glumi]] ili [[muzika|muzici]] *imaju posebne predmete interesa u kojima postanu stručnjaci *uživaju raditi istu stvar mnogo puta, što je većini ljudi dosadno; mnoge osobe s AS-om dobre su u vježbanju muzičke skale na [[klavir]]u, računanju dugačkih zbirova, te traženju po knjigama i papirima (da nađu informacije i greške) ===Ostalo=== Osobe s AS-om mogu imati znakove ili simptome nezavisne od dijagnoze, ali koji mogu pogoditi pojedinca ili porodicu.<ref>http://www.springerlink.com/content/lkv6152111701724/{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> U to spadaju razlike u percepciji i problemi s motoričkim sposobnostima, spavanjem ili emocijama. Ove osobe često imaju izvrsnu slušnu i vizuelnu percepciju.<ref>http://www3.interscience.wiley.com/journal/118755369/abstract?CRETRY=1&SRETRY=0{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> Autistična djeca često pokazuju pojačano zapažanje sitnih promjena u shemama kao što su raspored stvari ili poznate slike; to se obično odnosi na specifični domen i uključuje procesuiranje preciznih karakteristika. Nasuprot tome, u poređenju s osobama s HFA-om, osobe s AS-om imaju neke nedostatke u zadacima koji uključuju vizualno-prostornu i slušnu percepciju te vizualnu memoriju. Mnogi izvještaji o autističnim i osobama s AS-om pokazuju druge neobične osjetilne i perceptivne sposobnosti i iskustva. Te osobe mogu biti neuobičajeno osjetljive ili neosjetljive na zvuk, svjetlost i druge podražaje; ovakve osjetilne reakcije otkrivene su i kod drugih razvojnih poremećaja i nisu specifične samo za AS ili autizam. Nema mnogo podrške za pojačanu "bori se-ili-bježi" reakciju ili neuspjeh stvaranja navike kod autističnih ljudi; više je dokaza za smanjeno reagiranje na osjetilne podražaje, iako nekoliko studija nisu pokazale nikakvu razliku.<ref>http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16313426</ref> Prvi izvještaji Hansa Aspergera i ostale dijagnostičke sheme<ref>http://www3.interscience.wiley.com/journal/119292960/abstract{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> uključuju opise fizičke nespretnosti. Djeca s AS-om mogu zaostajati u usvajanju sposobnosti koje zahtijevaju motoričke vještine (kao što su vožnja biciklom ili otvaranje tegle) i može izgledati da se kreću nezgrapno ili da se osjećaju "neugodno u vlastitoj koži". Mogu imati slabu koordinaciju, čudan ili živahan hod ili položaj tijela, loš rukopis ili probleme s vizualno-motoričkom integracijom. Također, mogu pokazati teškoće s propriocepcijom (osjećajem za položaj tijela) u mjerama protiv [[apraksija|apraksije]] (poremećaja motoričkog planiranja), ravnotežom, tzv. tandem-hodom (pri njemu prsti stražnje noge dodiruju petu prednje) i odnosom "palac-prsti". Nema dokaza da ove teškoće u motoričkim sposobnostima razdvajaju AS od ostalih visokofunkcionalnih autističnih poremećaja. Djeca s AS-om imaju veću vjerovatnoću za probleme sa spavanjem, uključujući teškoće s "padanjem u san", česta noćna i ranojutarnja buđenja.<ref>http://www3.interscience.wiley.com/journal/118706492/abstract{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/14981336</ref> AS je povezan i s visokim stepenom [[aleksitimija|aleksitimije]].<ref>http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2092499/?tool=pmcentrez</ref><ref>http://www.springerlink.com/content/17502211t4010770/{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>http://www.plosone.org/article/fetchArticle.action?articleURI=info:doi/10.1371/journal.pone.0000883</ref> Iako su AS, smanjen kvalitet spavanja i aleksitimija povezani, njihov uzročni odnos još je nejasan. Kao i kod ostalih slučajeva ASD-a, roditelji djece s AS-om imaju veći stepen stresa.<ref>http://www3.interscience.wiley.com/journal/120088762/abstract{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> ==Uzroci== Asperger je opisao najčešće simptome kod porodica njegovih pacijenata, naročito kod očeva, a jedno istraživanje podržava ovu opservaciju i sugerira na doprinos genetskog faktora AS-u. Iako još nije identificiran poseban gen, vjeruje se da više faktora igra ulogu u nasljeđivanju autizma, uzevši u obzir fenotipsku varijabilnost kod djece s AS-om.<ref name="ncbi.nlm.nih.gov">http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/14508298</ref> Dokazi za genetsku vezu jesu tendencija pojavljivanja AS-a unutar porodica i veći broj članova porodice sa simptomima ponašanja sličnim AS-u, ali u više ograničenoj formi (npr, blage teškoće u društvenoj interakciji, govoru ili čitanju). Većina istraživanja sugerira da svi ASD-ovi imaju zajedničke genetske mehanizme, ali AS može imati jaču genetsku komponentu od autizma. Vjerovatno postoji zajednička grupa gena gdje određeni [[alel]]i čine pojedinca podložnim da razvije AS; ako je to slučaj, onda određena kombinacija alela određuje ozbiljnost i simptome kod svake osobe s AS-om pojedinačno.<ref>http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15858952</ref> Nekoliko slučajeva ASD-a povezani su s izloženošću teratogenima (agensima koji uzrokuju urođene defekte) tokom prvih 8 sedmica od začeća. Iako ovo ne isključuje mogućnost da se ASD može pojaviti kasnije, to je jak dokaz da se javlja u veoma ranim etapama razvoja. Za mnoge faktore iz okoline pretpostavlja(lo) se da počinju djelovati nakon rođenja, ali naučna istraživanja dosad nisu potvrdila nijedan. ==Mehanizam== [[Datoteka:Functional magnetic resonance imaging.jpg|mini|desno|250px|Snimak funkcionalnom [[magnetna rezonanca|magnetnom rezonancom]] pruža neke dokaze i za teoriju smanjene povezanosti i za teoriju "ogledalnih [[neuron]]a"]] Izgleda da Aspergerov sindrom rezultira iz razvojnih faktora koji pogađaju mnoge ili sve sisteme u mozgu, za razliku od lokaliziranih efekata.<ref>http://www3.interscience.wiley.com/journal/114129932/abstract?CRETRY=1&SRETRY=0{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> Iako su specifična objašnjenja za AS ili faktore po kojima se razlikuje od ostalih ASD-ova još uvijek nepoznata i iako još ne postoji patologija koja bi bila zajednička ljudima s AS-om, još uvijek je moguće da je mehanizam AS-a odvojen od ostalih ASD-ova.<ref>http://informahealthcare.com/doi/abs/10.1046/j.1440-1614.2002.01097.x</ref> Neuroanatomske studije i povezanost sa teratogenima snažno sugeriraju da mehanizam uključuje promjenu u razvoju mozga nedugo nakon začeća. Abnormalna migracija embrioničkih ćelija tokom [[fetus]]ne faze može utjecati na konačnu strukturu i povezanost mozga, rezultirajući promjenama u nervnim sklopovima koji kontroliraju mišljenje i ponašanje.<ref>http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/2136076</ref> Postoji više teorija o mehanizmu AS-a, ali izgleda da nijedna ne nudi konačno objašnjenje.<ref>http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17001340</ref> Teorija o smanjenoj (unutrašnjoj) povezanosti mozga pretpostavlja smanjeno funkcioniranje nervnih sklopova "visokog nivoa" i smanjenu sinhroniziranost, zajedno s prekomjernim povećanjem procesâ "nižeg nivoa".<ref>http://cercor.oxfordjournals.org/cgi/content/full/17/4/951</ref> To se dosta slaže s teorijama o generalnom procesuiranju, kao što je teorija slabe centralne koherencije, koja pretpostavlja da na ograničenoj sposobnosti da se vidi "veća slika" počiva glavna smetnja kod ASD-ova.<ref>http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16450045</ref> Druga teorija povezana s ovom – pojačano perceptivno funkcioniranje – fokusira se više na superiornost lokalno orijentiranih i perceptivnih operacija kod autističnih osoba.<ref>http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16453071</ref> Teorija o sistemu ogledalnih [[neuron]]a (MNS) pretpostavlja da se promjene u razvoju MNS-a miješaju s oponašanjem i dovode do ključne karakteristike AS-a: oslabljenosti društvene interakcije.<ref>http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17115076</ref><ref>{{Cite web |url=http://cbc.ucsd.edu/pdf/brokenmirrors_asd.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=9. 6. 2010 |archive-date=5. 2. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090205170827/http://cbc.ucsd.edu/pdf/brokenmirrors_asd.pdf |url-status=dead }}</ref> Npr, jedna je studija pokazala da aktivacija u centru za oponašanje kod osoba s AS-om kasni.<ref>http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15048895</ref> Ova se teorija slaže s teorijama socijalne kognicije, kao što je teorija uma, koja pretpostavlja da autistično ponašanje nastaje zbog poremećaja u pripisivanju mentalnih stanja sebi i drugima<ref>http://ruccs.rutgers.edu/~aleslie/Baron-Cohen%20Leslie%20&%20Frith%201985.pdf</ref>, ili teorija hipersistemiziranja, prema kojoj autistične osobe mogu sistematizirati unutrašnje operacije kako bi se mogli nositi s unutrašnjim događajima, ali su manje efektivni pri empatiziranju, gdje se moraju nositi s događajima koje su uzrokovali drugi agensi.<ref>{{Cite web |url=http://autismresearchcentre.com/docs/papers/2006_BC_Neuropsychophamacology.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110707191300/http://autismresearchcentre.com/docs/papers/2006_BC_Neuropsychophamacology.pdf |archive-date=7. 7. 2011 |url-status=dead }}</ref> U ostale moguće mehanizme spadaju disfunkcija [[serotonin]]a<ref>{{Cite web |url=http://ajp.psychiatryonline.org/cgi/content/full/163/5/934 |title=Arhivirana kopija |access-date=9. 6. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110611235711/http://ajp.psychiatryonline.org/cgi/content/full/163/5/934 |archive-date=11. 6. 2011 |url-status=dead }}</ref> te disfunkcija [[mali mozak|malog mozga]]<ref>http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16321884</ref>. ==Praćenje== Roditelji djece s AS-om obično mogu pratiti razlike u razvoju njihove djece do dobi od najmanje 30 mjeseci. Praćenje razvoja tokom rutinskog pregleda kod ljekara opće prakse ili pedijatra može otkriti znakove koji opravdavaju dalje istraživanje. Dijagnosticiranje AS-a komplicira upotreba više različitih instrumenata za praćenje, uključujući ''Dijagnostičku skalu za AS'' (ASDS), ''Upitnik za praćenje spektra autizma'' (ASSQ), ''Dječiji test za AS'' (CAST), ''Gilliamovu skalu AS-a'' (GADS), ''Krugov indeks AS-a'' (KADI)<ref>http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15796119</ref> i ''Kvocijent spektra autizma'' (AQ; s verzijama za djecu<ref>{{Cite web |url=http://autismresearchcenter.com/docs/papers/2008_Auyeung_etal_ChildAQ.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=5. 2. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090205170722/http://autismresearchcenter.com/docs/papers/2008_Auyeung_etal_ChildAQ.pdf |archive-date=5. 2. 2009 |url-status=dead }}</ref>, [[adolescencija|adolescente]]<ref>{{Cite web |url=http://autismresearchcenter.com/docs/papers/2006_BC_Hoekstra_etal_AQ-adol.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=5. 2. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090205170712/http://autismresearchcenter.com/docs/papers/2006_BC_Hoekstra_etal_AQ-adol.pdf |archive-date=5. 2. 2009 |url-status=dead }}</ref> i odrasle<ref>{{Cite web |url=http://autismresearchcentre.com/docs/papers/2005_Woodbury-Smith_etal_ScreeningAdultsForAS.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=10. 9. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080910075118/http://autismresearchcentre.com/docs/papers/2005_Woodbury-Smith_etal_ScreeningAdultsForAS.pdf |archive-date=10. 9. 2008 |url-status=dead }}</ref>). Ni za jedan od njih nije se pokazalo da pouzdano može diferencirati AS od ostalih ASD-ova.<ref name="izvor1">17030291</ref> ==Dijagnoza== Standardni dijagnostički kriterij zahtijeva teškoće u društvenoj interakciji, ponavljajuće i stereotipne sheme ponašanja, aktivnosti i interese, bez značajnog zaostajanja u jeziku i kognitivnom razvoju. Američki kriteriji još traže i probleme u svakodnevnom funkcioniranju. Dijagnoza se najčešće postavlja između 4. i 11. godine života. Za cjelovitu ocjenu potreban je multidisciplinarni tim<ref>http://apt.rcpsych.org/cgi/content/full/7/4/310</ref> koji vrši posmatranje uz pomoć više postavki, što uključuje neurološku i genetsku ocjenu, kao i testove za kogniciju, psihomotoričke funkcije, verbalne i neverbalne slabosti i jače strane, stil učenja i sposobnosti za samostalan život. Trenutni "zlatni standard" u dijagnosticiranju ASD-ova kombinira kliničku procjenu s ''Revidiranim dijagnostičkim intervjuom za autizam'' (ADI-R) - to je polustrukturirani intervju s roditeljima - i ''Dijagnostičkim grafikonom posmatranja za autizam'' (ADOS) - razgovor i intervju s djecom zasnovan na igri. Zakašnjela ili pogrešna dijagnoza može biti [[trauma]]tična za pojedince i porodice; npr, pogrešna dijagnoza može dovesti do uzimanja lijekova koji samo pogoršavaju ponašanje.<ref>http://informahealthcare.com/doi/abs/10.1080/10673220802075852</ref> Mnogoj se djeci pogrešno dijagnosticira [[hiperaktivni poremećaj nedostatka pažnje]] (ADHD). Postavljanje dijagnoze odraslima mnogo je zahtjevnije jer su standardni dijagnostički kriteriji "podešeni" za djecu, a ispoljavanje AS-a mijenja se s godinama<ref>http://www.childpsych.theclinics.com/article/PIIS1056499302000536/fulltext</ref>; dijagnoza kod odraslih zahtijeva brižljivo kliničko ispitivanje i temeljitu [[anamneza|anamnezu]] koja se dobije od same osobe i drugih koji je poznaju, s fokusom na ponašanje u djetinjstvu.<ref>http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2695286/?tool=pmcentrez</ref> U stanja koja se moraju razmatrati u diferencijalnoj dijagnozi spadaju ostali ASD-ovi, [[šizofrenijski spektar]], ADHD, [[opsesivno-kompulzivni poremećaj]] (OKP), [[klinička depresija]], [[semantičko-pragmatički poremećaj]], [[poremećaj neverbalnog učenja]], [[Tourretov sindrom]], poremećaj stereotipnog kretanja i [[bipolarni poremećaj]]. Nedovoljna ili prekomjerna dijagnoza problemi su u marginalnim slučajevima. Troškovi i teškoće u praćenju i procjenjivanju mogu odložiti dijagnozu. Nasuprot tome, povećana popularnost mogućnosti tretmana lijekovima često motivira "prejaku" dijagnozu ASD-a.<ref>http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17563895</ref> Postoje pokazatelji po kojima je AS češće dijagnosticiran posljednjih godina, djelomično kao rezidualna dijagnoza kod djece s normalnom inteligencijom koja nemaju autizam, ali imaju društvene poteškoće.<ref>http://www.childpsych.theclinics.com/article/PIIS1056499302000524/fulltext</ref> 2006. godine navedeno je da je to najbrže rastuća psihijatrijska dijagnoza kod djece u [[Silicijska dolina|Silicijskoj dolini]]; također, kod odraslih postoji sklonost da ga sami sebi dijagnosticiraju. Postoje pitanja o vanjskoj vrijednosti dijagnoze AS-a, tj. nejasno je da li ima praktične koristi u razlikovanju AS-a od HFA i PDD-NOS-a; isto dijete može dobiti različite dijagnoze zavisno od instrumenata praćenja. Debata o razlikovanju AS-a od HFA djelomično ima razlog u tautološkoj dilemi gdje su poremećaji definirani na osnovi ozbiljnosti oštećenja, tako da su studije koje potvrđuju razlike zasnovane na ozbiljnosti očekivane.<ref>{{Cite web |url=http://ajp.psychiatryonline.org/cgi/content/full/165/8/958 |title=Arhivirana kopija |access-date=10. 6. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110611235732/http://ajp.psychiatryonline.org/cgi/content/full/165/8/958 |archive-date=11. 6. 2011 |url-status=dead }}</ref> ==Liječenje== Liječenje AS-a pokušava se baviti simptomima koji uzrokuju duševni nemir, a također ima za cilj podučavanje odgovarajućim društvenim, komunikacijskim i stručnim sposobnostima (primjerenima dobi osobe) koje se ne usvajaju prirodnim putem tokom razvoja, uz intervenciju prilagođenu potrebama osobe zasnovanu na multidisciplinarnoj procjeni stanja.<ref>http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15124148</ref> Iako je postignut napredak, podaci koji potvrđuju djelotvornost pojedinačnih intervencija ograničeni su.<ref>http://www.childpsych.theclinics.com/article/PIIS1056499302000548/fulltext</ref> ===Terapije=== Idealan tretman za AS koordinira terapije usmjerene na ključne simptome poremećaja, uključujući slabe komunikativne sposobnosti i opsesivne ili ponavljajuće rutine. Dok se većina stručnjaka slaže da što je intervencija ranija, to je bolje, ne postoji pojedinačno najbolji "paket" liječenja. Tretman za AS nalik je onome za HFA, s tim što uzima u obzir i lingvističke sposobnosti, verbalnu snagu i slabosti u neverbalnoj komunikaciji osoba s AS-om. Tipični program obično sadrži: *treniranje društvenih sposobnosti za efektivnije međuljudske interakcije<ref>http://www.childpsych.theclinics.com/article/PIIS1056499302000512/fulltext</ref>; *kognitivnu bihevioralnu terapiju za poboljšanje nošenja sa stresom povezanim s tjeskobom ili eksplozivnim emocijama<ref name="childpsych.theclinics.com">http://www.childpsych.theclinics.com/article/PIIS1056499302000482/fulltext</ref> i smanjenje opsesivnih interesa i ponavljajućih rutina; *lijek(ove), za koegzistirajuća stanja, kao što su klinička depresija ili poremećaj tjeskobe<ref name="ReferenceA">http://www.childpsych.theclinics.com/article/PIIS1056499302000494/fulltext</ref>; *radnu ili fizikalnu terapiju kao pomoć za poboljšanje slabe osjetilne integracije i motoričke koordinacije; *intervenciju u društvenoj komunikaciji, tj. govornu terapiju s ciljem pomoći u vezi s pragmatikom normalnog razgovora<ref>http://www.childpsych.theclinics.com/article/PIIS1056499302000470/fulltext</ref> *obučavanje i podrška roditeljima, naročito u bihevioralnim tehnikama za "kućno liječenje" Od mnogih studija o programima rane intervencije zasnovanim na ponašanju, većina su tzv. studije slučaja, s najviše 5 učesnika, i obično se bave problemima u ponašanju, kao što su samopovređivanje, agresivnost, odbijanje poslušnosti, stereotipnosti ili spontani govor; neplanirane nuspojave uglavnom se zanemaruju.<ref name="ReferenceB">http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16682171</ref> Unatoč popularnosti treninga društvenih sposobnosti, njegova djelotvornost još nije na čvrstim nogama.<ref>http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17641962</ref> Kontrolirana studija modela za roditelje u procesu obuke za probleme u ponašanju kod njihove djece s AS-om pokazala je da su roditelji koji pohađaju jednodnevne radionice ili 6 pojedinačnih lekcija izvijestili o manje problema u ponašanju, dok su roditelji koji su dobijali pojedinačne lekcije prijavili smanjenje intenziteta problema u ponašanju kod njihove djece s AS-om.<ref>http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15358872</ref> Važna je i radna obuka kako bi starija djeca i odrasli s AS-om naučili pravila razgovora za posao i ponašanje na radnom mjestu, a organizacijski [[softver]] i dlanovnici također su korisni kako bi te osobe poboljšale upravljanje radom i životom. ===Lijekovi=== Nijedan lijek ne liječi direktno ključne simptome AS-a.<ref name="ReferenceA"/> Iako su istraživanja o djelotvornosti intervencija lijekovima ograničena, od ključne je važnosti da se dijagnosticiraju i liječe koegzistirajuća stanja. Nedostatak samoidentificirajućih emocija ili u posmatranju efekata nečijeg ponašanja na druge može osobama s AS-om otežati da shvate zašto bi im lijek mogao biti potreban. U kombinaciji s bihevioralnim intervencijama i prilagođavanjem sredini, lijekovi mogu biti djelotvorni u liječenju koegzistirajućih stanja, kao što su poremećaj tjeskobe, klinička depresija, nedostatak pažnje ili agresivnost. Za atipične neuroleptične lijekove ''olanzapin'' i ''risperidon'' pokazalo se da smanjuju simptome udružene s AS-om; risperidon može smanjiti ponavljajuće i samopovređujuće ponašanje, ispade agresivnosti i impulzivnost, te poboljšati stereotipne sheme ponašanja i društvene odnose. ''Fluoksetin'', ''fluoksamin'' i ''sertralin'', koji spadaju u grupu selektivnih [[inhibitor]]a ponovne apsorpcije serotonina (SSRI), pokazali su uspjeh u liječenju ograničenih i ponavljajućih interesa i ponašanja.<ref name="ncbi.nlm.nih.gov"/><ref name="ReferenceA"/><ref>http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16596080</ref> S lijekovima se mora preduzeti oprez jer kod osoba s AS-om nuspojave mogu biti češće i teže za procjenjivanje i testovi za djelotvornost lijek(ov)a protiv koegzistirajućih stanja rutinski isključuju pojedince iz autističkog spektra. Abnormalnosti u [[metabolizam|metabolizmu]], brzini električnih signala u srcu i povećan rizik od [[dijabetes]]a tipa 2 navode se kao problemi s ovim lijekovima<ref name="ReferenceC">http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17539694</ref><ref name="ReferenceD">http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17705564</ref>, zajedno s ozbiljnim i dugotrajnim neurološkim nuspojavama.<ref name="ReferenceB"/> SSRI-lijekovi mogu dovesti do manifestacije, npr, povećane impulzivnosti, agresivnosti ili poremećaja u spavanju.<ref name="ncbi.nlm.nih.gov"/> Dobijanje na težini i umor česte su nuspojave risperidona, koji također može dovesti i do povećanog rizika za ekstrapiramidalne simptome, kao što su nemogućnost odmora i [[distonija]], te povišen nivo [[prolaktin]]a. Umirenost i dobijanje na težini češće se javljaju kod liječenja olanzapinom<ref name="ReferenceD"/>, što je, također, povezano i s dijabetesom.<ref name="ReferenceC"/> Osobe s AS-om možda neće moći identificirati unutrašnja raspoloženja i emocije i komunicirati o njima ili tolerirati nuspojave koje za većinu ljudi ne bi bile problematične. ==Prognoza== Postoje neki dokazi da najmanje 20% djece "preraste" AS i ne zadovoljava dijagnostičke kriterije u odrasloj dobi. Do 2006. nijedna studija koja se bavila dugoročnim praćenjem osoba s AS-om nije dostupna i nema sistematskih dugoročnih studija praćenja djece s AS-om. Životni vijek osoba s AS-om u okvirima je normalnog, ali je kod njih povećano prisustvo i drugih psihijatrijskih stanja (kao što su klinička depresija i poremećaj tjeskobe) koja značajno mogu utjecati na prognozu. Iako su slabosti u društvenoj interakciji doživotne, krajnji rezultat obično je pozitivniji nego kod osoba s niskofunkcionalnim ASD-ovima; npr, za simptome ASD-a vjerovatnije je da će se smanjivati s vremenom kod djece s AS-om ili HFA-om.<ref>{{Cite web |url=http://pediatrics.aappublications.org/cgi/content/full/116/1/117 |title=Arhivirana kopija |access-date=17. 6. 2010 |archive-date=11. 3. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100311191909/http://pediatrics.aappublications.org/cgi/content/full/116/1/117 |url-status=dead }}</ref> Iako većina studenata s AS-om/HFA-om ima prosječne matematičke sposobnosti i na tim testovima postiže nešto slabije rezultate nego na testovima opće inteligencije, neki su ipak nadareni za matematiku<ref>http://aut.sagepub.com/cgi/reprint/11/6/547</ref> i AS nije spriječio neke ljude da ostvare velika dostignuća, kao što je osvajanje [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]].<ref name="msnbc.msn.com">http://www.msnbc.msn.com/id/7030731/</ref> Djeci s AS-om može biti potrebno i posebno obrazovanje zbog njihovih teškoća u društvu i ponašanju, iako mnoga pohađaju redovnu školu. Adolescenti s AS-om mogu ispoljiti kontinuirane teškoće s brigom o samom sebi, organiziranošću i problemima u društvenim i ljubavnim vezama; unatoč visokom kognitivnom potencijalu, većina mladih ljudi s AS-om ostaje kod kuće, iako neki sklope brak ili se zaposle samostalno. "Drugačijost" koju adolescenti dožive (tj. s kojom žive) može biti traumatična.<ref name="msnbc.msn.com"/> Može se pojaviti tjeskoba zbog preokupiranosti mogućim kršenjem rituala i ustaljenih rutina, od toga da se takva osoba nađe u situaciji bez jasnog plana i rasporeda do straha zbog neuspjeha u društvenim kontaktima (tzv. društvena tjeskoba); rezultirajūćī stres može se manifestirati kroz nedostatak pažnje, povučenost, oslanjanje na opsesije, hiperaktivnost te agresivno ili suparničko ponašanje.<ref name="childpsych.theclinics.com"/> Depresija je često rezultat hronične frustriranosti zbog neuspjeha u društvenom povezivanju s drugima i mogu nastati poremećaji raspoloženja koji zahtijevaju tretman. Klinička iskustva ukazuju da stopa samoubistava može biti veća kod osoba s AS-om, ali sistematske empirijske studije nisu dale potvrdu za ovo. Edukacija porodica od kritične je važnosti za razvijanje strategija za razumijevanje snaga i slabosti; pomaganje porodici da se nosi s problemom poboljšava konačni ishod kod djece. Prognoza se može poboljšati dijagnozom u ranoj dobi koja dopušta rane intervencije, dok su intervencije u odrasloj dobi vrijedne, ali manje korisne. Postoje i pravne implikacije kod osoba s AS-om jer su podložne riziku da budu iskorištene od strane drugih i jer možda neće biti u stanju razumjeti društvene implikacije vlastitih postupaka. ==[[Epidemiologija]]== Procjene učestalosti AS-a jako variraju. Prikaz epidemioloških studija djece iz 2003. pokazao je da se stopa učestalosti kreće u rasponu od 0,03 do 4,84 na 1000, a odnos autizam : AS iznosi od 1,5:1 do 16:1<ref>http://www.childpsych.theclinics.com/article/PIIS1056499302000500/fulltext</ref>; kombiniranje prosječnog odnosa od 5:1 s konzervativnom procjenom učestalosti autizma od 1,3 na 1000 indirektno sugerira da bi učestalost AS-a mogla iznositi 0.26 na 1000. Dio ovih variranja u procjenama nastaje zbog razlika u dijagnostičkim kriterijima. Npr, relativno mala studija iz [[Finska|Finske]] iz 2007. na uzorku od 5484 djeteta u dobi od 8 godina utvrdila je da 2,9 od 1000 djece ispunjava ICD-10 kriterije za dijagnosticiranje AS-a, 2,7 na 1000 prema Gillbergovim kriterijima, 2,5 prema DSM-IV, 1,6 prema Szatmariju itd. Dječaci su skloniji da razviju AS nego djevojčice; procjene omjera po spolovima variraju od 1,6:1 do 4:1, prema Gillbergovim kriterijima.<ref>http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17450055</ref> Poremećaj tjeskobe i klinička depresija najčešća su koegzistirajuća stanja s AS-om. Njihovo supostojanje kod osoba s AS-om procjenjuje se na 65% slučajeva. Depresija je česta kod adolescenata i odraslih; kod djece je vjerovatniji hiperaktivni poremećaj nedostatka pažnje (ADHD). Drugi izvještaji povezali su AS sa stanjima poput aminoacidurije (povećano izlučivanje [[aminokiselina]] [[mokraća|mokraćom]]) ili labavosti ligamenata, ali to su bili pojedinačni slučajevi ili male studije i nijedan faktor nije povezan s AS-om u unakrsnim istraživanjima. Jedna studija o muškarcima s AS-om otkrila je povećanu stopu [[epilepsija|epilepsije]] i visok stepen poremećaja neverbalnog učenja (51%).<ref>http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15473168</ref> AS je povezan s tikovima, Tourettovim sindromom i bipolarnim poremećajem, a ponavljajuća ponašanja imaju mnoge sličnosti s opsesivno-kompulzivnim poremećajem (OKP) ili opsesivno-kompulzivnim poremećajem ličnosti (OKPL)<ref>http://www3.interscience.wiley.com/journal/120188763/abstract?CRETRY=1&SRETRY=0{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> (to su dvije različite stvari). Iako je većina ovih studija zasnovana na uzorcima iz psihijatrijskih klinika bez korištenja standardiziranih mjera, izgleda sasvim razumno zaključiti da su koegzistirajuća stanja relativno česta. == Historijat == Nazvan po austrijskom pedijatru Aspergeru, ovaj sindrom relativno je nova dijagnoza na polju autizma.<ref>http://www.elsevier.com/authored_subject_sections/S05/S05_360/pdf/klin.pdf</ref> Izgleda da je Asperger kao dječak pokazivao neke znakove poremećaja koji je dobio ime baš po njemu, kao što su povučenost i talent za jezik.<ref>http://www.springerlink.com/content/n00w0xl46510v681/{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> Neke njegove fotografije pokazuju da je imao ozbiljan izraz lica s intenzivnim pogledom. On je 1944. opisao četvero djece koja su imala poteškoće s uključivanjem u društvo. Toj djeci nedostajale su vještine neverbalne komunikacije, nisu pokazivala empatiju prema vršnjacima i bila su fizički nespretna. Asperger je to stanje nazvao "autističkom psihopatijom" i kao njegovu glavnu karakteristiku naveo društvenu izolaciju. Za razliku od današnjeg AS-a, autistična psihopatija mogla se pojaviti kod ljudi svih nivoa inteligencije, uključujući i one s [[mentalna retardacija|mentalnom retardacijom]]. U kontekstu [[nacistička Njemačka|nacističke]] [[eugenetika|eugenetske]] politike steriliziranja i ubijanja društvenih devijanata i mentalno hendikepiranih osoba, Asperger je strastveno branio vrijednost(i) autističnih osoba, pišući: ''"Mi smo, onda, uvjereni da autistični ljudi imaju svoje mjesto u organizmu društvene zajednice. Oni svoju ulogu dobro ispunjavaju, možda bolje nego što bi iko drugi mogao, i govorimo o ljudima koji su kao djeca imali najveće teškoće i uzrokovali neizrecive i neizrečene brige njhovim starateljima".'' On je svoje mlade pacijente nazivao i "malim profesorima" i vjerovao da će neki od njih biti sposobni za izvanredna dostignuća i originalno razmišljanje kasnije u životu. Njegov je rad objavljen tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] na [[njemački jezik|njemačkom jeziku]], tako da nije bio previše čitan igdje drugo u svijetu. [[Lorna Wing]] popularizirala je termin ''Aspergerov sindrom'' u medicinskoj zajednici engleskog govornog područja u njenoj publikaciji iz 1981. o nizu manjih studija o djeci koja su pokazivala slične simptome, a Uta Frith prevela je Aspergerov rad na engleski jezik 1991. Gillberg i Gillberg postavili su setove dijagnostičkih kriterija 1989, iste godine kad i Szatmary i drugi. AS je postao standardna dijagnoza 1992. kad je uključen u 10. izdanje dijagnostičkog priručnika [[WHO]]-a ''Međunarodna klasifikacija bolesti'' (''International Classification of Diseases'' - ICD-10); 1994. dodan je u 4. izdanje Dijagnostičkog i statističkog priručnika za mentalne bolesti (DSM-IV) Američke psihijatrijske asocijacije. Stotine knjiga, članaka i [[web-stranica]] danas govore o AS-u i procjene učestalosti ASD-ova dramatično su se povećale, s AS-om kao važnom priznatom podgrupom. Da li se on treba posmatrati kao različit od HFA-a fundamentalno je pitanje koje zahtijeva dalja proučavanja, a postoje i pitanja o empirijskom vrednovanju valjanosti DSM-IV i ICD-10 kriterija. ==Kulturni aspekti== Ljudi s AS-om mogu sami sebe u neformalnom govoru nazivati ''aspijima'' (eng. ''aspie'', mn. ''aspies''; čit. ''aspi''). Taj je termin 1999. skovala Liane Holliday Willey. Riječ ''neurotipičan'' (skraćeno ''NT'') opisuje osobu čiji su neurološki razvoj i stanje tipični i često se koristi za neautistične osobe. [[Internet]] je omogućio ljudima s AS-om da međusobno komuniciraju na način koji prije nije bio moguć zbog njihove rijetkosti i geografske raspršenosti. Tako se pojavila nova supkultura aspija. Web-stranice kao ''Wrong Planet''<ref>{{Cite web |url=http://www.wrongplanet.net/ |title=Arhivirana kopija |access-date=20. 6. 2010 |archive-date=11. 2. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210211155226/http://www.wrongplanet.net/ |url-status=dead }}</ref> omogućile su pojedincima da se lakše povežu. Autistične osobe poduprle su promjenu u percepciji ASD-ova prema kojoj se oni trebaju posmatrati više kao kompleksni sindromi nego kao bolesti koje se moraju liječiti. Predlagači ovakvog stava odbacuju ideju da postoji "idealna" konfiguracija mozga i da je bilo koje odstupanje od norme patološko; oni promoviraju toleranciju prema onom što nazivaju ''neurorazličitost''. Ovi su stavovi osnova za pokrete za prava autističnih osoba. Postoji kontrast između stavova osoba sa samoidentificiranim AS-om, koje se obično ne žele liječiti i ponosne su na svoj identitet, i roditelja djece s AS-om, koji obično traže pomoć i lijek za svoju djecu.<ref>http://www.informaworld.com/smpp/content~db=all?content=10.1300/J010v46n03_05</ref> Neki istraživači tvrde da AS može biti posmatran kao drugačiji kognitivni stil, a ne kao bolest ili nesposobnost, i da bi trebao biti uklonjen iz DSM-a, kao što je uklonjena i [[homoseksualnost]].<ref>http://www.informaworld.com/smpp/content~db=all?content=10.1080/09687590902789511</ref> U radu iz 2002. Simon Baron-Cohen napisao je o ljudima s AS-om sljedeće: "U društvenom svijetu nema puno koristi od preciznog oka osjetljivog na detalje, ali u svijetu matematike, [[računarstvo|računarstva]], katalogiziranja, muzike, [[lingvistika|lingvistike]], inženjerstva i nauke takvo oko za detalje prije će dovesti do uspjeha nego do neuspjeha." Naveo je 2 razloga zašto bi još moglo biti korisno posmatrati AS kao poremećaj: * da se osigura sve što je potrebno za zakonski zahtijevanu podršku i * da se prepoznaju emocionalne teškoće nastale zbog smanjene empatije.<ref>{{Cite web |url=http://foa.sagepub.com/cgi/content/abstract/17/3/186 |title=Arhivirana kopija |access-date=20. 6. 2010 |archive-date=11. 1. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100111183925/http://foa.sagepub.com/cgi/content/abstract/17/3/186 |url-status=dead }}</ref> Također se vode rasprave i o tome da su geni za kombinaciju sposobnosti kod AS-a djelovali kroz nedavnu ljudsku evoluciju i dali značajan doprinos u historiji čovječanstva. ==Reference== {{Refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Asperger syndrome}} * [http://www.dmoz.org/Health/Mental_Health/Disorders/Neurodevelopmental/Autism_Spectrum/Asperger%27s_Syndrome/ Aspergerov sindrom] na ''dmoz.org'' {{en simbol}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Aspergerov sindrom| ]] [[Kategorija:Autizam]] [[Kategorija:Neurogenetički poremećaji]] [[Kategorija:Neurološki poremećaji]] [[Kategorija:Neurološki poremećaji kod djece]] 6tryedrqj120dlrwuzr600sg252oe9f 3823998 3823994 2026-04-04T10:10:08Z KWiki 9400 [[Kategorija:Neurološki poremećaji]] uklonjena; [[Kategorija:Bolesti nervnog sistema]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3823998 wikitext text/x-wiki {{Istaknuti članak}} {{Infokutija bolest | ime = Aspergerov sindrom | slika = Riboflavin penicillinamide.jpg | Opis slike = Ljudi s Aspergerovim sindromom često ispoljavaju ograničene interese, kao što je interes ovog dječaka sa igračkim modelom molekula. | DiseasesDB = 31268 | DiseasesDB_mult = | ICD10 = [[MKB-10, poglavlje V: Mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja|F]][http://apps.who.int/classifications/apps/icd/icd10online/?gf80.htm+f845 84.5] | ICD9 = 299.80 | ICDO = | OMIM = 608638 | MedlinePlus = 001549 | MedlinePlus_mult= | eMedicineSubj = ped/147 | eMedicine_mult = | eMedicineTopic = | MeshID = F03.550.325.100 | GeneReviewsID = | GeneReviewsName = }} '''Aspergerov sindrom''' jedan je od nekoliko poremećaja iz [[autizam|autističkog]] spektra karakteriziran poteškoćama u društvenoj interakciji i ograničenim, stereotipnim interesima i aktivnostima. Također se naziva ''Aspergerov poremećaj'' ili samo ''Asperger''.<ref name="Arhivirana kopija">{{Cite web |url=http://www.behavenet.com/capsules/disorders/asperger.htm |title=Arhivirana kopija |access-date=25. 5. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070607192022/http://www.behavenet.com/capsules/disorders/asperger.htm |archive-date=7. 6. 2007 |url-status=dead }}</ref> (Među kliničkim istraživačima nema puno saglasnosti oko toga da li ga treba zvati sindromom ili poremećajem.) Aspergerov sindrom razlikuje se od ostalih poremećaja iz spektra autizma po tome što kod njega općenito nema zastoja u jezičkom i kognitivnom razvoju. Ipak, u standardnom dijagnostičkom kriteriju nije spomenuta motorička nespretnost i atipična upotreba jezika, što se zna često javljati.<ref name="McPartland 771–788; abstract xiii">{{Cite journal|last=McPartland|first=James|last2=Klin|first2=Ami|date=2006-10|title=Asperger's syndrome|url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/17030291/|journal=Adolescent Medicine Clinics|volume=17|issue=3|pages=771–788; abstract xiii|doi=10.1016/j.admecli.2006.06.010|issn=1547-3368|pmid=17030291}}</ref> Sindrom je dobio ime po [[Austrija|austrijskom]] [[pedijatrija|pedijatru]] [[Hans Asperger|Hansu Aspergeru]], koji je 1944. opisao djecu koja očigledno imaju normalnu [[inteligencija|inteligenciju]], ali im nedostaje vještina [[neverbalna komunikacija|neverbalne komunikacije]], fizički su nespretna i ne pokazuju [[empatija|empatiju]]. Pedeset godina kasnije poremećaj je ušao u [[ICD]] ([[bosanski jezik|bos.]] ''MKB'') i [[DSM]] klasifikaciju, ali su ipak ostala neriješena pitanja o njegovim aspektima.<ref name="springerlink.com">http://www.springerlink.com/content/h27272175v61766v/{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> Npr, postoji sumnja oko toga da li se AS razlikuje od [[visokofunkcionalni autizam|visokofunkcionalnog autizma]] ([[engleski jezik|eng.]] HFA);<ref>http://www.scielo.br/scielo.php?script=sci_arttext&pid=S1516-44462006000500002&lng=en&nrm=iso&tlng=en</ref> djelomično i zbog te sumnje, njegova učestalost nije čvrsto ustanovljena.<ref name="McPartland 771–788; abstract xiii"/> Tačan uzrok AS-a još uvijek je nepoznat, iako istraživanja podupiru vjerovatnost [[gen]]etske osnove; tehnike slikanja [[mozak|mozga]] nisu identificirale jasnu opću [[patologija|patologiju]].<ref name="McPartland 771–788; abstract xiii"/> Nema posebnog liječenja, a o djelotvornosti pojedinačnih intervencija postoje samo ograničeni podaci.<ref name="izvor1">17030291</ref> Intervencija je usmjerena na poboljšanje [[simptom]]a i funkcija, a tretman je zasnovan najviše na [[bihevioralna terapija|bihevioralnoj terapiji]], fokusirajući se na nedostatke u vještini komuniciranja, opsesivne ili ponavljajuće postupke te fizičku nespretnost.<ref>http://www.ninds.nih.gov/disorders/asperger/detail_asperger.htm</ref> Većina pojedinaca vremenom se oporavi, ali se teškoće s komuniciranjem, društvenim prilagođavanjem i samostalnim životom nastavljaju i u odrasloj dobi.<ref name="springerlink.com"/> Neki istraživači i ljudi s AS-om poduprli su promjenu u pogledu na cijelu stvar, prema kojoj je ono što se treba liječiti zapravo razlika (različitost), a ne nemogućnost.<ref>http://www.informaworld.com/smpp/content~db=all?content=10.1080/09687590701659618</ref> ==Klasifikacija== Aspergerov sindrom spada u [[poremećaji autističkog spektra|poremećaje autističkog spektra]] (''eng.'' ASD) ili [[pervazivni razvojni poremećaji|pervazivne razvojne poremećaje]] (''eng.'' PDD), a koji čine spektar psiholoških stanja koja karakteriziraju abnormalnosti u društvenoj interakciji i komunikaciji (koje "prodiru" u normalno funkcioniranje pojedinca /lat. ''pervasio'' = prodiranje/), te ograničeni interesi i ponavljajuće ponašanje. Kao i ostali psihološki razvojni poremećaji, i ASD počinje u ranom ili kasnijem djetinjstvu, ima stabilan tok bez remisija i vraćanja, ali i pogoršanja koja proizlaze iz promjena u raznim moždanim sistemima, povezanih sa sazrijevanjem.<ref>http://apps.who.int/classifications/apps/icd/icd10online/?gf80.htm+f840</ref> ASD je podskup [[širi autistički fenotip|šireg autističkog fenotipa]] (''eng. ''BAP) u koji spadaju osobe koje nemaju ASD, već neke osobine nalik autizmu, kao što je nedostatak u društvenoj interakciji.<ref>{{Cite web |url=http://ajp.psychiatryonline.org/cgi/reprint/154/2/185.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=8. 8. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070808072808/http://ajp.psychiatryonline.org/cgi/reprint/154/2/185.pdf |archive-date=8. 8. 2007 |url-status=live }}</ref> Od ostala 4 oblika ASD-a, autizam je po znakovima i vjerovatnim uzrocima najsličniji Aspergerovom sindromu, ali da bi se on dijagnosticirao, moraju postojati teškoće u komunikaciji, a dopušta se i kašnjenje u kognitivnom razvoju. Razmjer preklapanja AS-a i HFA-a (autizam bez mentalne retardacije) nije još jasan.<ref>http://journals.lww.com/co-psychiatry/pages/articleviewer.aspx?year=2005&issue=09000&article=00007&type=abstract</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.springerlink.com/content/f152034115867h37/%5B%5D|title=}}{{Mrtav link}}</ref> Trenutna klasifikacija ASD-a u određenoj je mjeri artefakt za to kako je autizam otkriven<ref>http://www.springerlink.com/content/p436x6v3j2884530/{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> i možda neće odraziti pravu prirodu spektra.<ref>http://ww1.cpa-apc.org:8080/Publications/Archives/CJP/2000/Oct/Classification.asp</ref> Jedna od predloženih promjena u 5. izdanju ''Dijagnostičkog i statističkog priručnika za mentalne bolesti'' (DSM-V), koje se treba pojaviti u maju 2013. godine, uklonila bi AS kao posebnu dijagnozu i svrstala ga u ASD, čiji bi se stepen mjerio po skali ozbiljnosti. Predložena promjena je kontroverzna<ref>{{Cite web |url=http://edition.cnn.com/2010/HEALTH/02/11/aspergers.autism.dsm.v/ |title=Arhivirana kopija |access-date=25. 5. 2010 |archive-date=10. 11. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141110200029/http://edition.cnn.com/2010/HEALTH/02/11/aspergers.autism.dsm.v/ |url-status=dead }}</ref> i raspravlja se o tome da se umjesto ovoga promijene dijagnostički kriteriji za AS.<ref>http://www.springerlink.com/content/7154g6l861436801/{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> == Karakteristike == Aspergerov sindrom razlikuje se više po shemi simptoma nego po jednom posebnom simptomu. Karakteriziraju ga kvalitativni nedostaci u društvenoj interakciji, stereotipni i ograničeni načini ponašanja, aktivnosti i interesi te zaostajanje u kognitivnom razvoju (koje nije od kliničkog značaja) ili općenito zaostajanje na planu jezika i govora.<ref name="Arhivirana kopija"/> Intenzivna preokupacija tačno određenom temom, jednostrana govorljivost i fizička nespretnost tipični su znakovi, ali nisu nužni za dijagnozu. === Društvena interakcija === Nedostatak empatije vjerovatno je najdisfunkcionalniji aspekt AS-a.<ref>{{Cite pmid|16596080}}</ref> Osobe s AS-om doživljavaju poteškoće u osnovnim elementima društvene interakcije, u što može spadati neuspjeh u razvijanju prijateljstava ili u dijeljenju uživanja ili postignuća s drugima (npr, pokazivanje onoga što im se sviđa), zatim nedostatak društvene ili emocionalne uzajamnosti, te smanjene mogućnosti neverbalne komunikacije (npr, u kontaktu očima, izrazima lica, položaju tijela ili gestikulaciji). Za razliku od autista, osobe s AS-om obično nisu povučene u društvu; one prilaze drugima, makar i na neobičan način. Npr, takva osoba može početi jednostran i dosadno dug govor o njoj omiljenoj temi, a da pogrešno razumije ili ne prepozna slušateljeva osjećanja ili reakcije, kao što su potreba za privatnošću ili odlaskom s tog mjesta. Ova društvena neobičnost nazvana je "aktivnom, ali čudnom". Ovaj neuspjeh da se adekvatno reagira u društvenoj interakciji može od strane drugih biti protumačen kao ignoriranje tuđih osjećaja, a sama ta osoba kao neosjećajna. Kognitivna sposobnost djece s AS-om često im omogućava da se ponašaju u skladu s društvenim normama u laboratorijskom kontekstu, gdje mogu pokazati teoretsko razumijevanje osjećaja drugih ljudi, ali imaju poteškoće kad se po tom znanju trebaju ponašati u situacijama iz svakodnevnog života. Ljudi s AS-om mogu analizirati svoje shvatanje društvene interakcije i pretočiti ga u krute smjernice ponašanja, te primijeniti ta pravila na nespretne i neprijatne načine, kao što je forsirani kontakt očima, što rezultira ponašanjem koje u očima drugih izgleda kruto ili naivno. Dječija želja za druženjem može otupjeti kroz neuspješne slučajeve društvene interakcije. Pretpostavka da su osobe s AS-om predisponirane za nasilničko ili kriminalno ponašanje bila je istraživana, ali nije poduprta podacima.<ref>{{Cite pmid|17805955}}</ref> Većina dokaza ukazuje da djeca s AS-om puno češće budu žrtve nego krivci.<ref>http://www.childpsych.theclinics.com/article/PIIS1056499302000561/fulltext</ref> Studija iz 2008. ustanovila je da je ogromna većina prijavljenih nasilnih kriminalaca s AS-om istovremeno imala i druge psihijatrijske poremećaje, kao što je šizoafektivni poremećaj.<ref>{{Cite pmid|18449633}}</ref> ===Ograničeni interesi i ponavljajuće ponašanje=== Ljudi s AS-om često pokazuju ponašanje, interese i aktivnosti koje su ograničene i ponavljajuće, a ponekad ih prate abnormalna intenzivnost i fokusiranost. Mogu se držati krutih rutina, kretati se na stereotipne i ponavljajuće načine ili se preokupirati dijelovima predmeta ili teme. Držanje za specifična i uska područja interesa jedna je od udarnih karakteristika AS-a. Takve osobe mogu skupljati tomove detaljnih informacija o relativno uskoj temi, kao što su podaci o vremenu ili imena zvijezda, a da nemaju pravo razumijevanje o široj tematici. Npr, dijete može zapamtiti brojeve modela kamera, iako malo mari za fotografiju. Ovo ponašanje obično postaje primjetno u dobi od 5 ili 6 godina. Iako se ovi posebni interesi mogu mijenjati s vremena na vrijeme, oni obično postaju još neobičniji i s još više suženim fokusom, pa često toliko dominiraju društvenom interakcijom da čitava porodica može postati uvučena u to. Zbog toga što sužene teme često zaokupljaju pažnju djece, ovaj simptom može proći neprimijećen. Stereotipno i ponavljajuće motoričko ponašanje predstavlja jezgro pri dijagnosticiranju AS-a i ostalih ASD-ova.<ref>{{Cite pmid|15909401}}</ref> Ono uključuje pokrete rukom, kao pljeskanje ili uvrtanje, te složene pokrete cijelog tijela. Oni se obično ponavljaju u dužim ispadima i izgledaju više svojevoljno i ritualno od tikova, koji su brži, manje ritmični i rjeđe simetrični.<ref>{{Cite pmid|11530449}}</ref> ===Jezik i govor=== Iako osobe s AS-om stječu jezičke sposobnosti bez većih smetnji i u njihovom govoru nema značajnih abnormalnosti, usvajanje jezika i njegova upotreba obično su atipični.<ref name="springerlink.com"/> U abnormalnosti spadaju govorljivost, nagli prijelazi (na drugu temu), doslovno interpretiranje i pogrešno razumijevanje nijansi, upotreba metafora razumljivih samo govorniku, nedostaci u [[sluh|slušnoj]] percepciji, neobično pedantan, formalan i idiosinkrazijski govor, te neobičnosti u glasnoći, tonu, intonaciji, prozodiji i ritmu.<ref name="izvor1">17030291</ref> Tri aspekta komunikacijskih "uzoraka" od kliničkog su značaja: slaba prozodija, okolišajući govor (tj. bez ulaska u srž teme) i upadljiva govorljivost. Iako infleksija i intonacija mogu biti manje krute ili monotone nego kod autizma, ljudi s AS-om često imaju ograničen raspon intonacije: govor može biti neuobičajeno brz, isprekidan ili glasan. Može ostaviti i utisak nepovezanosti; stil razgovora često uključuje monologe o temama dosadnim slušaocu, govornik ne uspijeva komentare staviti u kontekst ili potisnuti unutrašnje misli. Takvi ljudi često ne primijete da li je slušalac uključen u razgovor ili ne. Govornikov zaključak ili poenta zna potpuno izostati, a slušaočevi pokušaji da razradi sadržaj ili logiku tog govora ili da se prebaci na povezane teme često su neuspješni. Djeca s AS-om mogu imati neuobičajeno sofisticiran vokabular u ranoj dobi i često ih kolokvijalno zovu "malim profesorima", ali imaju teškoće u razumijevanju figurativnog govora i sklona su upotrebljavati jezik doslovno. Takva djeca imaju slabosti naročito u području nepisanog jezika koji uključuje [[humor]], [[ironija|ironiju]] i zadirkivanje. Iako osobe s AS-om obično razumiju kognitivnu osnovu humora, izgleda da ne razumiju namjeru humora, a to je da se on podijeli s ostalima.<ref>http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16639107</ref> Unatoč jakom dokazu o oslabljenom razumijevanju humora, izgleda da neki anegdotski slučajevi humora kod osoba s AS-om bacaju rukavicu nekim psihološkim teorijama o AS-u i autizmu.<ref>http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15628606</ref> ===Talenti osoba s AS-om=== Ljudi s AS-om često: *ponašaju se na senzibilan način *vide i zapamte detalje nekih stvari koji promaknu drugim ljudima *dobri su u pamćenju zakona, sistema i važnih činjenica; ovaj talent koristan je u mnogim vrstama poslova *bolji su u pisanju nego u razgovoru s ljudima jer pažljivo biraju riječi koje znače '''tačno ono''' što žele reći *dobri su u [[matematika|matematici]], [[kompjuter]]skom [[programiranje|programiranju]] i [[nauka|nauci]] *dobri su u crtanju, [[slikarstvo|slikarstvu]], [[fotografija|fotografiji]], [[gluma|glumi]] ili [[muzika|muzici]] *imaju posebne predmete interesa u kojima postanu stručnjaci *uživaju raditi istu stvar mnogo puta, što je većini ljudi dosadno; mnoge osobe s AS-om dobre su u vježbanju muzičke skale na [[klavir]]u, računanju dugačkih zbirova, te traženju po knjigama i papirima (da nađu informacije i greške) ===Ostalo=== Osobe s AS-om mogu imati znakove ili simptome nezavisne od dijagnoze, ali koji mogu pogoditi pojedinca ili porodicu.<ref>http://www.springerlink.com/content/lkv6152111701724/{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> U to spadaju razlike u percepciji i problemi s motoričkim sposobnostima, spavanjem ili emocijama. Ove osobe često imaju izvrsnu slušnu i vizuelnu percepciju.<ref>http://www3.interscience.wiley.com/journal/118755369/abstract?CRETRY=1&SRETRY=0{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> Autistična djeca često pokazuju pojačano zapažanje sitnih promjena u shemama kao što su raspored stvari ili poznate slike; to se obično odnosi na specifični domen i uključuje procesuiranje preciznih karakteristika. Nasuprot tome, u poređenju s osobama s HFA-om, osobe s AS-om imaju neke nedostatke u zadacima koji uključuju vizualno-prostornu i slušnu percepciju te vizualnu memoriju. Mnogi izvještaji o autističnim i osobama s AS-om pokazuju druge neobične osjetilne i perceptivne sposobnosti i iskustva. Te osobe mogu biti neuobičajeno osjetljive ili neosjetljive na zvuk, svjetlost i druge podražaje; ovakve osjetilne reakcije otkrivene su i kod drugih razvojnih poremećaja i nisu specifične samo za AS ili autizam. Nema mnogo podrške za pojačanu "bori se-ili-bježi" reakciju ili neuspjeh stvaranja navike kod autističnih ljudi; više je dokaza za smanjeno reagiranje na osjetilne podražaje, iako nekoliko studija nisu pokazale nikakvu razliku.<ref>http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16313426</ref> Prvi izvještaji Hansa Aspergera i ostale dijagnostičke sheme<ref>http://www3.interscience.wiley.com/journal/119292960/abstract{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> uključuju opise fizičke nespretnosti. Djeca s AS-om mogu zaostajati u usvajanju sposobnosti koje zahtijevaju motoričke vještine (kao što su vožnja biciklom ili otvaranje tegle) i može izgledati da se kreću nezgrapno ili da se osjećaju "neugodno u vlastitoj koži". Mogu imati slabu koordinaciju, čudan ili živahan hod ili položaj tijela, loš rukopis ili probleme s vizualno-motoričkom integracijom. Također, mogu pokazati teškoće s propriocepcijom (osjećajem za položaj tijela) u mjerama protiv [[apraksija|apraksije]] (poremećaja motoričkog planiranja), ravnotežom, tzv. tandem-hodom (pri njemu prsti stražnje noge dodiruju petu prednje) i odnosom "palac-prsti". Nema dokaza da ove teškoće u motoričkim sposobnostima razdvajaju AS od ostalih visokofunkcionalnih autističnih poremećaja. Djeca s AS-om imaju veću vjerovatnoću za probleme sa spavanjem, uključujući teškoće s "padanjem u san", česta noćna i ranojutarnja buđenja.<ref>http://www3.interscience.wiley.com/journal/118706492/abstract{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/14981336</ref> AS je povezan i s visokim stepenom [[aleksitimija|aleksitimije]].<ref>http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2092499/?tool=pmcentrez</ref><ref>http://www.springerlink.com/content/17502211t4010770/{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>http://www.plosone.org/article/fetchArticle.action?articleURI=info:doi/10.1371/journal.pone.0000883</ref> Iako su AS, smanjen kvalitet spavanja i aleksitimija povezani, njihov uzročni odnos još je nejasan. Kao i kod ostalih slučajeva ASD-a, roditelji djece s AS-om imaju veći stepen stresa.<ref>http://www3.interscience.wiley.com/journal/120088762/abstract{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> ==Uzroci== Asperger je opisao najčešće simptome kod porodica njegovih pacijenata, naročito kod očeva, a jedno istraživanje podržava ovu opservaciju i sugerira na doprinos genetskog faktora AS-u. Iako još nije identificiran poseban gen, vjeruje se da više faktora igra ulogu u nasljeđivanju autizma, uzevši u obzir fenotipsku varijabilnost kod djece s AS-om.<ref name="ncbi.nlm.nih.gov">http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/14508298</ref> Dokazi za genetsku vezu jesu tendencija pojavljivanja AS-a unutar porodica i veći broj članova porodice sa simptomima ponašanja sličnim AS-u, ali u više ograničenoj formi (npr, blage teškoće u društvenoj interakciji, govoru ili čitanju). Većina istraživanja sugerira da svi ASD-ovi imaju zajedničke genetske mehanizme, ali AS može imati jaču genetsku komponentu od autizma. Vjerovatno postoji zajednička grupa gena gdje određeni [[alel]]i čine pojedinca podložnim da razvije AS; ako je to slučaj, onda određena kombinacija alela određuje ozbiljnost i simptome kod svake osobe s AS-om pojedinačno.<ref>http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15858952</ref> Nekoliko slučajeva ASD-a povezani su s izloženošću teratogenima (agensima koji uzrokuju urođene defekte) tokom prvih 8 sedmica od začeća. Iako ovo ne isključuje mogućnost da se ASD može pojaviti kasnije, to je jak dokaz da se javlja u veoma ranim etapama razvoja. Za mnoge faktore iz okoline pretpostavlja(lo) se da počinju djelovati nakon rođenja, ali naučna istraživanja dosad nisu potvrdila nijedan. ==Mehanizam== [[Datoteka:Functional magnetic resonance imaging.jpg|mini|desno|250px|Snimak funkcionalnom [[magnetna rezonanca|magnetnom rezonancom]] pruža neke dokaze i za teoriju smanjene povezanosti i za teoriju "ogledalnih [[neuron]]a"]] Izgleda da Aspergerov sindrom rezultira iz razvojnih faktora koji pogađaju mnoge ili sve sisteme u mozgu, za razliku od lokaliziranih efekata.<ref>http://www3.interscience.wiley.com/journal/114129932/abstract?CRETRY=1&SRETRY=0{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> Iako su specifična objašnjenja za AS ili faktore po kojima se razlikuje od ostalih ASD-ova još uvijek nepoznata i iako još ne postoji patologija koja bi bila zajednička ljudima s AS-om, još uvijek je moguće da je mehanizam AS-a odvojen od ostalih ASD-ova.<ref>http://informahealthcare.com/doi/abs/10.1046/j.1440-1614.2002.01097.x</ref> Neuroanatomske studije i povezanost sa teratogenima snažno sugeriraju da mehanizam uključuje promjenu u razvoju mozga nedugo nakon začeća. Abnormalna migracija embrioničkih ćelija tokom [[fetus]]ne faze može utjecati na konačnu strukturu i povezanost mozga, rezultirajući promjenama u nervnim sklopovima koji kontroliraju mišljenje i ponašanje.<ref>http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/2136076</ref> Postoji više teorija o mehanizmu AS-a, ali izgleda da nijedna ne nudi konačno objašnjenje.<ref>http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17001340</ref> Teorija o smanjenoj (unutrašnjoj) povezanosti mozga pretpostavlja smanjeno funkcioniranje nervnih sklopova "visokog nivoa" i smanjenu sinhroniziranost, zajedno s prekomjernim povećanjem procesâ "nižeg nivoa".<ref>http://cercor.oxfordjournals.org/cgi/content/full/17/4/951</ref> To se dosta slaže s teorijama o generalnom procesuiranju, kao što je teorija slabe centralne koherencije, koja pretpostavlja da na ograničenoj sposobnosti da se vidi "veća slika" počiva glavna smetnja kod ASD-ova.<ref>http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16450045</ref> Druga teorija povezana s ovom – pojačano perceptivno funkcioniranje – fokusira se više na superiornost lokalno orijentiranih i perceptivnih operacija kod autističnih osoba.<ref>http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16453071</ref> Teorija o sistemu ogledalnih [[neuron]]a (MNS) pretpostavlja da se promjene u razvoju MNS-a miješaju s oponašanjem i dovode do ključne karakteristike AS-a: oslabljenosti društvene interakcije.<ref>http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17115076</ref><ref>{{Cite web |url=http://cbc.ucsd.edu/pdf/brokenmirrors_asd.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=9. 6. 2010 |archive-date=5. 2. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090205170827/http://cbc.ucsd.edu/pdf/brokenmirrors_asd.pdf |url-status=dead }}</ref> Npr, jedna je studija pokazala da aktivacija u centru za oponašanje kod osoba s AS-om kasni.<ref>http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15048895</ref> Ova se teorija slaže s teorijama socijalne kognicije, kao što je teorija uma, koja pretpostavlja da autistično ponašanje nastaje zbog poremećaja u pripisivanju mentalnih stanja sebi i drugima<ref>http://ruccs.rutgers.edu/~aleslie/Baron-Cohen%20Leslie%20&%20Frith%201985.pdf</ref>, ili teorija hipersistemiziranja, prema kojoj autistične osobe mogu sistematizirati unutrašnje operacije kako bi se mogli nositi s unutrašnjim događajima, ali su manje efektivni pri empatiziranju, gdje se moraju nositi s događajima koje su uzrokovali drugi agensi.<ref>{{Cite web |url=http://autismresearchcentre.com/docs/papers/2006_BC_Neuropsychophamacology.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=7. 7. 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110707191300/http://autismresearchcentre.com/docs/papers/2006_BC_Neuropsychophamacology.pdf |archive-date=7. 7. 2011 |url-status=dead }}</ref> U ostale moguće mehanizme spadaju disfunkcija [[serotonin]]a<ref>{{Cite web |url=http://ajp.psychiatryonline.org/cgi/content/full/163/5/934 |title=Arhivirana kopija |access-date=9. 6. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110611235711/http://ajp.psychiatryonline.org/cgi/content/full/163/5/934 |archive-date=11. 6. 2011 |url-status=dead }}</ref> te disfunkcija [[mali mozak|malog mozga]]<ref>http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16321884</ref>. ==Praćenje== Roditelji djece s AS-om obično mogu pratiti razlike u razvoju njihove djece do dobi od najmanje 30 mjeseci. Praćenje razvoja tokom rutinskog pregleda kod ljekara opće prakse ili pedijatra može otkriti znakove koji opravdavaju dalje istraživanje. Dijagnosticiranje AS-a komplicira upotreba više različitih instrumenata za praćenje, uključujući ''Dijagnostičku skalu za AS'' (ASDS), ''Upitnik za praćenje spektra autizma'' (ASSQ), ''Dječiji test za AS'' (CAST), ''Gilliamovu skalu AS-a'' (GADS), ''Krugov indeks AS-a'' (KADI)<ref>http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15796119</ref> i ''Kvocijent spektra autizma'' (AQ; s verzijama za djecu<ref>{{Cite web |url=http://autismresearchcenter.com/docs/papers/2008_Auyeung_etal_ChildAQ.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=5. 2. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090205170722/http://autismresearchcenter.com/docs/papers/2008_Auyeung_etal_ChildAQ.pdf |archive-date=5. 2. 2009 |url-status=dead }}</ref>, [[adolescencija|adolescente]]<ref>{{Cite web |url=http://autismresearchcenter.com/docs/papers/2006_BC_Hoekstra_etal_AQ-adol.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=5. 2. 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090205170712/http://autismresearchcenter.com/docs/papers/2006_BC_Hoekstra_etal_AQ-adol.pdf |archive-date=5. 2. 2009 |url-status=dead }}</ref> i odrasle<ref>{{Cite web |url=http://autismresearchcentre.com/docs/papers/2005_Woodbury-Smith_etal_ScreeningAdultsForAS.pdf |title=Arhivirana kopija |access-date=10. 9. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080910075118/http://autismresearchcentre.com/docs/papers/2005_Woodbury-Smith_etal_ScreeningAdultsForAS.pdf |archive-date=10. 9. 2008 |url-status=dead }}</ref>). Ni za jedan od njih nije se pokazalo da pouzdano može diferencirati AS od ostalih ASD-ova.<ref name="izvor1">17030291</ref> ==Dijagnoza== Standardni dijagnostički kriterij zahtijeva teškoće u društvenoj interakciji, ponavljajuće i stereotipne sheme ponašanja, aktivnosti i interese, bez značajnog zaostajanja u jeziku i kognitivnom razvoju. Američki kriteriji još traže i probleme u svakodnevnom funkcioniranju. Dijagnoza se najčešće postavlja između 4. i 11. godine života. Za cjelovitu ocjenu potreban je multidisciplinarni tim<ref>http://apt.rcpsych.org/cgi/content/full/7/4/310</ref> koji vrši posmatranje uz pomoć više postavki, što uključuje neurološku i genetsku ocjenu, kao i testove za kogniciju, psihomotoričke funkcije, verbalne i neverbalne slabosti i jače strane, stil učenja i sposobnosti za samostalan život. Trenutni "zlatni standard" u dijagnosticiranju ASD-ova kombinira kliničku procjenu s ''Revidiranim dijagnostičkim intervjuom za autizam'' (ADI-R) - to je polustrukturirani intervju s roditeljima - i ''Dijagnostičkim grafikonom posmatranja za autizam'' (ADOS) - razgovor i intervju s djecom zasnovan na igri. Zakašnjela ili pogrešna dijagnoza može biti [[trauma]]tična za pojedince i porodice; npr, pogrešna dijagnoza može dovesti do uzimanja lijekova koji samo pogoršavaju ponašanje.<ref>http://informahealthcare.com/doi/abs/10.1080/10673220802075852</ref> Mnogoj se djeci pogrešno dijagnosticira [[hiperaktivni poremećaj nedostatka pažnje]] (ADHD). Postavljanje dijagnoze odraslima mnogo je zahtjevnije jer su standardni dijagnostički kriteriji "podešeni" za djecu, a ispoljavanje AS-a mijenja se s godinama<ref>http://www.childpsych.theclinics.com/article/PIIS1056499302000536/fulltext</ref>; dijagnoza kod odraslih zahtijeva brižljivo kliničko ispitivanje i temeljitu [[anamneza|anamnezu]] koja se dobije od same osobe i drugih koji je poznaju, s fokusom na ponašanje u djetinjstvu.<ref>http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2695286/?tool=pmcentrez</ref> U stanja koja se moraju razmatrati u diferencijalnoj dijagnozi spadaju ostali ASD-ovi, [[šizofrenijski spektar]], ADHD, [[opsesivno-kompulzivni poremećaj]] (OKP), [[klinička depresija]], [[semantičko-pragmatički poremećaj]], [[poremećaj neverbalnog učenja]], [[Tourretov sindrom]], poremećaj stereotipnog kretanja i [[bipolarni poremećaj]]. Nedovoljna ili prekomjerna dijagnoza problemi su u marginalnim slučajevima. Troškovi i teškoće u praćenju i procjenjivanju mogu odložiti dijagnozu. Nasuprot tome, povećana popularnost mogućnosti tretmana lijekovima često motivira "prejaku" dijagnozu ASD-a.<ref>http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17563895</ref> Postoje pokazatelji po kojima je AS češće dijagnosticiran posljednjih godina, djelomično kao rezidualna dijagnoza kod djece s normalnom inteligencijom koja nemaju autizam, ali imaju društvene poteškoće.<ref>http://www.childpsych.theclinics.com/article/PIIS1056499302000524/fulltext</ref> 2006. godine navedeno je da je to najbrže rastuća psihijatrijska dijagnoza kod djece u [[Silicijska dolina|Silicijskoj dolini]]; također, kod odraslih postoji sklonost da ga sami sebi dijagnosticiraju. Postoje pitanja o vanjskoj vrijednosti dijagnoze AS-a, tj. nejasno je da li ima praktične koristi u razlikovanju AS-a od HFA i PDD-NOS-a; isto dijete može dobiti različite dijagnoze zavisno od instrumenata praćenja. Debata o razlikovanju AS-a od HFA djelomično ima razlog u tautološkoj dilemi gdje su poremećaji definirani na osnovi ozbiljnosti oštećenja, tako da su studije koje potvrđuju razlike zasnovane na ozbiljnosti očekivane.<ref>{{Cite web |url=http://ajp.psychiatryonline.org/cgi/content/full/165/8/958 |title=Arhivirana kopija |access-date=10. 6. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110611235732/http://ajp.psychiatryonline.org/cgi/content/full/165/8/958 |archive-date=11. 6. 2011 |url-status=dead }}</ref> ==Liječenje== Liječenje AS-a pokušava se baviti simptomima koji uzrokuju duševni nemir, a također ima za cilj podučavanje odgovarajućim društvenim, komunikacijskim i stručnim sposobnostima (primjerenima dobi osobe) koje se ne usvajaju prirodnim putem tokom razvoja, uz intervenciju prilagođenu potrebama osobe zasnovanu na multidisciplinarnoj procjeni stanja.<ref>http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15124148</ref> Iako je postignut napredak, podaci koji potvrđuju djelotvornost pojedinačnih intervencija ograničeni su.<ref>http://www.childpsych.theclinics.com/article/PIIS1056499302000548/fulltext</ref> ===Terapije=== Idealan tretman za AS koordinira terapije usmjerene na ključne simptome poremećaja, uključujući slabe komunikativne sposobnosti i opsesivne ili ponavljajuće rutine. Dok se većina stručnjaka slaže da što je intervencija ranija, to je bolje, ne postoji pojedinačno najbolji "paket" liječenja. Tretman za AS nalik je onome za HFA, s tim što uzima u obzir i lingvističke sposobnosti, verbalnu snagu i slabosti u neverbalnoj komunikaciji osoba s AS-om. Tipični program obično sadrži: *treniranje društvenih sposobnosti za efektivnije međuljudske interakcije<ref>http://www.childpsych.theclinics.com/article/PIIS1056499302000512/fulltext</ref>; *kognitivnu bihevioralnu terapiju za poboljšanje nošenja sa stresom povezanim s tjeskobom ili eksplozivnim emocijama<ref name="childpsych.theclinics.com">http://www.childpsych.theclinics.com/article/PIIS1056499302000482/fulltext</ref> i smanjenje opsesivnih interesa i ponavljajućih rutina; *lijek(ove), za koegzistirajuća stanja, kao što su klinička depresija ili poremećaj tjeskobe<ref name="ReferenceA">http://www.childpsych.theclinics.com/article/PIIS1056499302000494/fulltext</ref>; *radnu ili fizikalnu terapiju kao pomoć za poboljšanje slabe osjetilne integracije i motoričke koordinacije; *intervenciju u društvenoj komunikaciji, tj. govornu terapiju s ciljem pomoći u vezi s pragmatikom normalnog razgovora<ref>http://www.childpsych.theclinics.com/article/PIIS1056499302000470/fulltext</ref> *obučavanje i podrška roditeljima, naročito u bihevioralnim tehnikama za "kućno liječenje" Od mnogih studija o programima rane intervencije zasnovanim na ponašanju, većina su tzv. studije slučaja, s najviše 5 učesnika, i obično se bave problemima u ponašanju, kao što su samopovređivanje, agresivnost, odbijanje poslušnosti, stereotipnosti ili spontani govor; neplanirane nuspojave uglavnom se zanemaruju.<ref name="ReferenceB">http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16682171</ref> Unatoč popularnosti treninga društvenih sposobnosti, njegova djelotvornost još nije na čvrstim nogama.<ref>http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17641962</ref> Kontrolirana studija modela za roditelje u procesu obuke za probleme u ponašanju kod njihove djece s AS-om pokazala je da su roditelji koji pohađaju jednodnevne radionice ili 6 pojedinačnih lekcija izvijestili o manje problema u ponašanju, dok su roditelji koji su dobijali pojedinačne lekcije prijavili smanjenje intenziteta problema u ponašanju kod njihove djece s AS-om.<ref>http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15358872</ref> Važna je i radna obuka kako bi starija djeca i odrasli s AS-om naučili pravila razgovora za posao i ponašanje na radnom mjestu, a organizacijski [[softver]] i dlanovnici također su korisni kako bi te osobe poboljšale upravljanje radom i životom. ===Lijekovi=== Nijedan lijek ne liječi direktno ključne simptome AS-a.<ref name="ReferenceA"/> Iako su istraživanja o djelotvornosti intervencija lijekovima ograničena, od ključne je važnosti da se dijagnosticiraju i liječe koegzistirajuća stanja. Nedostatak samoidentificirajućih emocija ili u posmatranju efekata nečijeg ponašanja na druge može osobama s AS-om otežati da shvate zašto bi im lijek mogao biti potreban. U kombinaciji s bihevioralnim intervencijama i prilagođavanjem sredini, lijekovi mogu biti djelotvorni u liječenju koegzistirajućih stanja, kao što su poremećaj tjeskobe, klinička depresija, nedostatak pažnje ili agresivnost. Za atipične neuroleptične lijekove ''olanzapin'' i ''risperidon'' pokazalo se da smanjuju simptome udružene s AS-om; risperidon može smanjiti ponavljajuće i samopovređujuće ponašanje, ispade agresivnosti i impulzivnost, te poboljšati stereotipne sheme ponašanja i društvene odnose. ''Fluoksetin'', ''fluoksamin'' i ''sertralin'', koji spadaju u grupu selektivnih [[inhibitor]]a ponovne apsorpcije serotonina (SSRI), pokazali su uspjeh u liječenju ograničenih i ponavljajućih interesa i ponašanja.<ref name="ncbi.nlm.nih.gov"/><ref name="ReferenceA"/><ref>http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/16596080</ref> S lijekovima se mora preduzeti oprez jer kod osoba s AS-om nuspojave mogu biti češće i teže za procjenjivanje i testovi za djelotvornost lijek(ov)a protiv koegzistirajućih stanja rutinski isključuju pojedince iz autističkog spektra. Abnormalnosti u [[metabolizam|metabolizmu]], brzini električnih signala u srcu i povećan rizik od [[dijabetes]]a tipa 2 navode se kao problemi s ovim lijekovima<ref name="ReferenceC">http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17539694</ref><ref name="ReferenceD">http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17705564</ref>, zajedno s ozbiljnim i dugotrajnim neurološkim nuspojavama.<ref name="ReferenceB"/> SSRI-lijekovi mogu dovesti do manifestacije, npr, povećane impulzivnosti, agresivnosti ili poremećaja u spavanju.<ref name="ncbi.nlm.nih.gov"/> Dobijanje na težini i umor česte su nuspojave risperidona, koji također može dovesti i do povećanog rizika za ekstrapiramidalne simptome, kao što su nemogućnost odmora i [[distonija]], te povišen nivo [[prolaktin]]a. Umirenost i dobijanje na težini češće se javljaju kod liječenja olanzapinom<ref name="ReferenceD"/>, što je, također, povezano i s dijabetesom.<ref name="ReferenceC"/> Osobe s AS-om možda neće moći identificirati unutrašnja raspoloženja i emocije i komunicirati o njima ili tolerirati nuspojave koje za većinu ljudi ne bi bile problematične. ==Prognoza== Postoje neki dokazi da najmanje 20% djece "preraste" AS i ne zadovoljava dijagnostičke kriterije u odrasloj dobi. Do 2006. nijedna studija koja se bavila dugoročnim praćenjem osoba s AS-om nije dostupna i nema sistematskih dugoročnih studija praćenja djece s AS-om. Životni vijek osoba s AS-om u okvirima je normalnog, ali je kod njih povećano prisustvo i drugih psihijatrijskih stanja (kao što su klinička depresija i poremećaj tjeskobe) koja značajno mogu utjecati na prognozu. Iako su slabosti u društvenoj interakciji doživotne, krajnji rezultat obično je pozitivniji nego kod osoba s niskofunkcionalnim ASD-ovima; npr, za simptome ASD-a vjerovatnije je da će se smanjivati s vremenom kod djece s AS-om ili HFA-om.<ref>{{Cite web |url=http://pediatrics.aappublications.org/cgi/content/full/116/1/117 |title=Arhivirana kopija |access-date=17. 6. 2010 |archive-date=11. 3. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100311191909/http://pediatrics.aappublications.org/cgi/content/full/116/1/117 |url-status=dead }}</ref> Iako većina studenata s AS-om/HFA-om ima prosječne matematičke sposobnosti i na tim testovima postiže nešto slabije rezultate nego na testovima opće inteligencije, neki su ipak nadareni za matematiku<ref>http://aut.sagepub.com/cgi/reprint/11/6/547</ref> i AS nije spriječio neke ljude da ostvare velika dostignuća, kao što je osvajanje [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]].<ref name="msnbc.msn.com">http://www.msnbc.msn.com/id/7030731/</ref> Djeci s AS-om može biti potrebno i posebno obrazovanje zbog njihovih teškoća u društvu i ponašanju, iako mnoga pohađaju redovnu školu. Adolescenti s AS-om mogu ispoljiti kontinuirane teškoće s brigom o samom sebi, organiziranošću i problemima u društvenim i ljubavnim vezama; unatoč visokom kognitivnom potencijalu, većina mladih ljudi s AS-om ostaje kod kuće, iako neki sklope brak ili se zaposle samostalno. "Drugačijost" koju adolescenti dožive (tj. s kojom žive) može biti traumatična.<ref name="msnbc.msn.com"/> Može se pojaviti tjeskoba zbog preokupiranosti mogućim kršenjem rituala i ustaljenih rutina, od toga da se takva osoba nađe u situaciji bez jasnog plana i rasporeda do straha zbog neuspjeha u društvenim kontaktima (tzv. društvena tjeskoba); rezultirajūćī stres može se manifestirati kroz nedostatak pažnje, povučenost, oslanjanje na opsesije, hiperaktivnost te agresivno ili suparničko ponašanje.<ref name="childpsych.theclinics.com"/> Depresija je često rezultat hronične frustriranosti zbog neuspjeha u društvenom povezivanju s drugima i mogu nastati poremećaji raspoloženja koji zahtijevaju tretman. Klinička iskustva ukazuju da stopa samoubistava može biti veća kod osoba s AS-om, ali sistematske empirijske studije nisu dale potvrdu za ovo. Edukacija porodica od kritične je važnosti za razvijanje strategija za razumijevanje snaga i slabosti; pomaganje porodici da se nosi s problemom poboljšava konačni ishod kod djece. Prognoza se može poboljšati dijagnozom u ranoj dobi koja dopušta rane intervencije, dok su intervencije u odrasloj dobi vrijedne, ali manje korisne. Postoje i pravne implikacije kod osoba s AS-om jer su podložne riziku da budu iskorištene od strane drugih i jer možda neće biti u stanju razumjeti društvene implikacije vlastitih postupaka. ==[[Epidemiologija]]== Procjene učestalosti AS-a jako variraju. Prikaz epidemioloških studija djece iz 2003. pokazao je da se stopa učestalosti kreće u rasponu od 0,03 do 4,84 na 1000, a odnos autizam : AS iznosi od 1,5:1 do 16:1<ref>http://www.childpsych.theclinics.com/article/PIIS1056499302000500/fulltext</ref>; kombiniranje prosječnog odnosa od 5:1 s konzervativnom procjenom učestalosti autizma od 1,3 na 1000 indirektno sugerira da bi učestalost AS-a mogla iznositi 0.26 na 1000. Dio ovih variranja u procjenama nastaje zbog razlika u dijagnostičkim kriterijima. Npr, relativno mala studija iz [[Finska|Finske]] iz 2007. na uzorku od 5484 djeteta u dobi od 8 godina utvrdila je da 2,9 od 1000 djece ispunjava ICD-10 kriterije za dijagnosticiranje AS-a, 2,7 na 1000 prema Gillbergovim kriterijima, 2,5 prema DSM-IV, 1,6 prema Szatmariju itd. Dječaci su skloniji da razviju AS nego djevojčice; procjene omjera po spolovima variraju od 1,6:1 do 4:1, prema Gillbergovim kriterijima.<ref>http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/17450055</ref> Poremećaj tjeskobe i klinička depresija najčešća su koegzistirajuća stanja s AS-om. Njihovo supostojanje kod osoba s AS-om procjenjuje se na 65% slučajeva. Depresija je česta kod adolescenata i odraslih; kod djece je vjerovatniji hiperaktivni poremećaj nedostatka pažnje (ADHD). Drugi izvještaji povezali su AS sa stanjima poput aminoacidurije (povećano izlučivanje [[aminokiselina]] [[mokraća|mokraćom]]) ili labavosti ligamenata, ali to su bili pojedinačni slučajevi ili male studije i nijedan faktor nije povezan s AS-om u unakrsnim istraživanjima. Jedna studija o muškarcima s AS-om otkrila je povećanu stopu [[epilepsija|epilepsije]] i visok stepen poremećaja neverbalnog učenja (51%).<ref>http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15473168</ref> AS je povezan s tikovima, Tourettovim sindromom i bipolarnim poremećajem, a ponavljajuća ponašanja imaju mnoge sličnosti s opsesivno-kompulzivnim poremećajem (OKP) ili opsesivno-kompulzivnim poremećajem ličnosti (OKPL)<ref>http://www3.interscience.wiley.com/journal/120188763/abstract?CRETRY=1&SRETRY=0{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> (to su dvije različite stvari). Iako je većina ovih studija zasnovana na uzorcima iz psihijatrijskih klinika bez korištenja standardiziranih mjera, izgleda sasvim razumno zaključiti da su koegzistirajuća stanja relativno česta. == Historijat == Nazvan po austrijskom pedijatru Aspergeru, ovaj sindrom relativno je nova dijagnoza na polju autizma.<ref>http://www.elsevier.com/authored_subject_sections/S05/S05_360/pdf/klin.pdf</ref> Izgleda da je Asperger kao dječak pokazivao neke znakove poremećaja koji je dobio ime baš po njemu, kao što su povučenost i talent za jezik.<ref>http://www.springerlink.com/content/n00w0xl46510v681/{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> Neke njegove fotografije pokazuju da je imao ozbiljan izraz lica s intenzivnim pogledom. On je 1944. opisao četvero djece koja su imala poteškoće s uključivanjem u društvo. Toj djeci nedostajale su vještine neverbalne komunikacije, nisu pokazivala empatiju prema vršnjacima i bila su fizički nespretna. Asperger je to stanje nazvao "autističkom psihopatijom" i kao njegovu glavnu karakteristiku naveo društvenu izolaciju. Za razliku od današnjeg AS-a, autistična psihopatija mogla se pojaviti kod ljudi svih nivoa inteligencije, uključujući i one s [[mentalna retardacija|mentalnom retardacijom]]. U kontekstu [[nacistička Njemačka|nacističke]] [[eugenetika|eugenetske]] politike steriliziranja i ubijanja društvenih devijanata i mentalno hendikepiranih osoba, Asperger je strastveno branio vrijednost(i) autističnih osoba, pišući: ''"Mi smo, onda, uvjereni da autistični ljudi imaju svoje mjesto u organizmu društvene zajednice. Oni svoju ulogu dobro ispunjavaju, možda bolje nego što bi iko drugi mogao, i govorimo o ljudima koji su kao djeca imali najveće teškoće i uzrokovali neizrecive i neizrečene brige njhovim starateljima".'' On je svoje mlade pacijente nazivao i "malim profesorima" i vjerovao da će neki od njih biti sposobni za izvanredna dostignuća i originalno razmišljanje kasnije u životu. Njegov je rad objavljen tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] na [[njemački jezik|njemačkom jeziku]], tako da nije bio previše čitan igdje drugo u svijetu. [[Lorna Wing]] popularizirala je termin ''Aspergerov sindrom'' u medicinskoj zajednici engleskog govornog područja u njenoj publikaciji iz 1981. o nizu manjih studija o djeci koja su pokazivala slične simptome, a Uta Frith prevela je Aspergerov rad na engleski jezik 1991. Gillberg i Gillberg postavili su setove dijagnostičkih kriterija 1989, iste godine kad i Szatmary i drugi. AS je postao standardna dijagnoza 1992. kad je uključen u 10. izdanje dijagnostičkog priručnika [[WHO]]-a ''Međunarodna klasifikacija bolesti'' (''International Classification of Diseases'' - ICD-10); 1994. dodan je u 4. izdanje Dijagnostičkog i statističkog priručnika za mentalne bolesti (DSM-IV) Američke psihijatrijske asocijacije. Stotine knjiga, članaka i [[web-stranica]] danas govore o AS-u i procjene učestalosti ASD-ova dramatično su se povećale, s AS-om kao važnom priznatom podgrupom. Da li se on treba posmatrati kao različit od HFA-a fundamentalno je pitanje koje zahtijeva dalja proučavanja, a postoje i pitanja o empirijskom vrednovanju valjanosti DSM-IV i ICD-10 kriterija. ==Kulturni aspekti== Ljudi s AS-om mogu sami sebe u neformalnom govoru nazivati ''aspijima'' (eng. ''aspie'', mn. ''aspies''; čit. ''aspi''). Taj je termin 1999. skovala Liane Holliday Willey. Riječ ''neurotipičan'' (skraćeno ''NT'') opisuje osobu čiji su neurološki razvoj i stanje tipični i često se koristi za neautistične osobe. [[Internet]] je omogućio ljudima s AS-om da međusobno komuniciraju na način koji prije nije bio moguć zbog njihove rijetkosti i geografske raspršenosti. Tako se pojavila nova supkultura aspija. Web-stranice kao ''Wrong Planet''<ref>{{Cite web |url=http://www.wrongplanet.net/ |title=Arhivirana kopija |access-date=20. 6. 2010 |archive-date=11. 2. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210211155226/http://www.wrongplanet.net/ |url-status=dead }}</ref> omogućile su pojedincima da se lakše povežu. Autistične osobe poduprle su promjenu u percepciji ASD-ova prema kojoj se oni trebaju posmatrati više kao kompleksni sindromi nego kao bolesti koje se moraju liječiti. Predlagači ovakvog stava odbacuju ideju da postoji "idealna" konfiguracija mozga i da je bilo koje odstupanje od norme patološko; oni promoviraju toleranciju prema onom što nazivaju ''neurorazličitost''. Ovi su stavovi osnova za pokrete za prava autističnih osoba. Postoji kontrast između stavova osoba sa samoidentificiranim AS-om, koje se obično ne žele liječiti i ponosne su na svoj identitet, i roditelja djece s AS-om, koji obično traže pomoć i lijek za svoju djecu.<ref>http://www.informaworld.com/smpp/content~db=all?content=10.1300/J010v46n03_05</ref> Neki istraživači tvrde da AS može biti posmatran kao drugačiji kognitivni stil, a ne kao bolest ili nesposobnost, i da bi trebao biti uklonjen iz DSM-a, kao što je uklonjena i [[homoseksualnost]].<ref>http://www.informaworld.com/smpp/content~db=all?content=10.1080/09687590902789511</ref> U radu iz 2002. Simon Baron-Cohen napisao je o ljudima s AS-om sljedeće: "U društvenom svijetu nema puno koristi od preciznog oka osjetljivog na detalje, ali u svijetu matematike, [[računarstvo|računarstva]], katalogiziranja, muzike, [[lingvistika|lingvistike]], inženjerstva i nauke takvo oko za detalje prije će dovesti do uspjeha nego do neuspjeha." Naveo je 2 razloga zašto bi još moglo biti korisno posmatrati AS kao poremećaj: * da se osigura sve što je potrebno za zakonski zahtijevanu podršku i * da se prepoznaju emocionalne teškoće nastale zbog smanjene empatije.<ref>{{Cite web |url=http://foa.sagepub.com/cgi/content/abstract/17/3/186 |title=Arhivirana kopija |access-date=20. 6. 2010 |archive-date=11. 1. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100111183925/http://foa.sagepub.com/cgi/content/abstract/17/3/186 |url-status=dead }}</ref> Također se vode rasprave i o tome da su geni za kombinaciju sposobnosti kod AS-a djelovali kroz nedavnu ljudsku evoluciju i dali značajan doprinos u historiji čovječanstva. ==Reference== {{Refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Asperger syndrome}} * [http://www.dmoz.org/Health/Mental_Health/Disorders/Neurodevelopmental/Autism_Spectrum/Asperger%27s_Syndrome/ Aspergerov sindrom] na ''dmoz.org'' {{en simbol}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Aspergerov sindrom| ]] [[Kategorija:Autizam]] [[Kategorija:Neurogenetički poremećaji]] [[Kategorija:Bolesti nervnog sistema]] [[Kategorija:Neurološki poremećaji kod djece]] h8d7ts2o3rkvaabkg1gj2y4c4g4n50z 0 124234 3823934 3813623 2026-04-04T08:42:58Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3823934 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Al-jazari_water_device.jpg|mini|Dijagram vječne flaute na vodeni pogon iz ''Knjige znanja o genijalnim mehaničkim uređajima'' Al-Džazarija iz 1206. godine.]] '''Abū al-'Iz Ibn Ismā'īl ibn al-Razāz al-Jazarī''' ([[1136]].-[[1206]].) ([[arapski]]: أَبُو اَلْعِزِ بْنُ إسْماعِيلِ بْنُ الرِّزاز الجزري) je bio čuveni [[Arapi|arapski]]<ref>[http://books.google.ca/books?id=73OZi_L_CdkC&pg=PA1&dq=aljazari+arab&hl=en&sa=X&ei=-UhWT4yVA4HXqgG18o2FAg&ved=0CEMQ6AEwAA#v=onepage&q&f=false http://books.google.ca/ Ceccarelli, Marco, 2007. Distinguished Figures in Mechanism and Machine Science: Their Contributions and Legacies. Vol. 1. P6. Springer.]</ref> i [[musliman]]ski [[nauka|naučnik]] širokog obrazovanja: [[izumitelj]], [[mašinstvo|mašinski inžinjer]], majstor mehaničar, islamski [[umjetnost|umjetnik]], [[Matematika|matematičar]] i [[Astronomija u srednjovjekovnom islamu|astronom]] iz mjesta [[Al-Jazira, Mezopotamija|Al-Jazira u Mezopotamiji]], koji je živio tokom islamskog "Zlatnog doba" ([[Srednji vijek]]). Al-Džazari je rođen u području [[Gornja Mezopotamija|Gornje Mezopotamije]] 1136. godine. Izvori navode da je njegova tačna lokacija nepoznata, ali nagađaju da je mogao biti rođen u [[Cizre|Džaziratu ibn Umaru]], odakle je dobio ime Džazari ili Al-Džazira koje se koristilo za označavanje Gornje Mezopotamije.<ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=ofTQAAAAMAAJ&q=Jazari+born|title=Islamic Scientific Thought and Muslim Achievements in Science: Papers Presented|date=1983|publisher=Ministry of Science and Technology, National Hijra Centenary Committee, and Organization of Islamic Conference|language=en|quote=As the Arabs called upper Mesopotamia **al Jazire" meaning "island", it is quite possible that he was born in this area and therefore referred to as al-Jazari.}}</ref><ref>{{Cite magazine|url=https://books.google.com/books?id=oEjNaFiTyqUC&q=Jazari+born+upper+mesopotamia&pg=PA35|title=The Arabian legacy|type=Book review|page=35|author=Dr. Norman Smith|journal=[[New Scientist]]|volume=61|issue=992|date=1974-04-04|publisher=[[Reed Business Information]]|language=en|quote=Born in Upper Mesopotamia in the 12th century ad al-Jazari was employed, from about 1180 onwards, by the rulers of ...}}</ref><ref>{{Cite book|last=Meisami|first=Julie Scott|url=https://books.google.com/books?id=sx1bqgibKhQC&q=Jazari+born&pg=PA414|title=Encyclopedia of Arabic Literature|last2=Starkey|first2=Paul|date=1998|publisher=Taylor & Francis|isbn=978-0-415-18571-4|language=en|quote=Born in Jazirat al-'Umar, al-Jazari is most noted as the author of ...}}</ref> Jedini biografski podaci poznati o njemu nalaze se u njegovoj ''Knjizi znanja o genijalnim mehaničkim uređajima'' . <ref name="dfmms">{{Cite book|last=Lotfi Romdhane|title=Distinguished Figures in Mechanism and Machine Science - Part 2|last2=Saïd Zeghloul|date=2010|publisher=[[Springer Science+Business Media|Springer]]|isbn=978-90-481-2345-2|editor-last=Marco Ceccarelli|series=History of Mechanism and Machine Science|volume=7|pages=1–21|chapter=al-Jazari (1136–1206)|doi=10.1007/978-90-481-2346-9}}</ref> Kao i njegov otac prije njega, služio je kao glavni inženjer u [[Palata Artuklu|palati Artuklu]], rezidenciji [[Mardin|mardinske]] grane [[Artukidi|Artukida]] koji su vladali [[Gornja Mezopotamija|Gornjom Mezopotamijom]] kao [[Vassal state|vazali]] [[Dinastija Zengid|dinastije Zengid]] iz [[Mosul|Mosula]], a kasnije i [[Ejubidska dinastija|ajubidskog]] generala [[Salahudin|Saladina]].<ref name="Hill2">{{Cite web|url=http://home.swipnet.se/islam/articles/HistoryofSciences.htm|title=History of Sciences in the Islamic World - Light of Islam|website=home.swipnet.se|access-date=2026-02-28|archive-date=25. 12. 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20071225091836/http://home.swipnet.se/islam/articles/HistoryofSciences.htm|url-status=dead}}</ref> Malo se zna o njegovom etničkom porijeklu, pa je različito opisivan kao [[Arapi|Arapin]],<ref>{{Cite book|title=Engineering and Technology|date=2010|publisher=[[Cengage|Delmar Cengage Learning]]|editor-last=Michael Hacker|page=33|editor-last2=David Burghardt|editor-last3=Linnea Fletcher|editor-last4=Anthony Gordon|editor-last5=William Peruzzi}}</ref><ref name="banu-musa-translated-by-hill">{{Cite book|last=Banū Mūsā|title=The Book of Ingenious Devices/Kitáb al-Ḥiyal: Kitáb al-Hiyal|date=1979|publisher=[[D. Reidel|D. Reidel Publishing Company]]|isbn=90-277-0833-9|translator-last=Donald R. Hill|author-link=Banū Mūsā|translator-link=Donald Hill}}</ref>^: 21 <ref>{{Cite journal|last=Mehmet Aga-Oglu|author-link=Mehmet Aga-Oglu|date=November 1931|title=On a Manuscript by Al-Jazari|journal=Parnassus|volume=3|issue=7|page=27|doi=10.1080/15436314.1931.11666681}}</ref><ref>{{Cite book|title=Ancient Engineers' Inventions: Precursors of the Present|date=2017|publisher=[[Springer International Publishing]]|editor-last=Cesare Rossi|page=364|editor-last2=Flavio Russo}}</ref> [[Kurdi|kurdski]]<ref>{{Cite book|last=Zhang|first=Ce|url=https://books.google.com/books?id=ItLHDwAAQBAJ&pg=PA12|title=A History of Mechanical Engineering|date=2020|publisher=[[Springer Nature]]|isbn=978-981-15-0833-2|location=Singapore|page=12|language=en|access-date=16 April 2025}}</ref> <ref>{{Cite book|last=Genovese|first=Michael A.|url=https://books.google.com/books?id=setJAgAAQBAJ&dq=Kurdish+polymath&pg=PA5|title=Building Tomorrow's Leaders Today: On Becoming a Polymath Leader|date=2013|publisher=Routledge|isbn=978-1-317-93092-1|page=5|language=en|quote=Al-Jazari (1136– 1204) was a Kurdish astronomer, mathematician, Islamic scholar, innovator, and ...}} {{Cite book|last=Yazdani|first=Kaveh|url=https://books.google.com/books?id=TdrzDQAAQBAJ&dq=Kurdish+polymath&pg=PA44|title=India, Modernity and the Great Divergence: Mysore and Gujarat (17th to 19th C.)|date=2017|publisher=BRILL|isbn=978-90-04-33079-5|page=113|language=en|quote=The Kurdish polymath Al-Jazari (1136–1206), for example, built animal- and water-driven devices for raising irrigation water, suctionpumps, cranks, ...}}</ref> ili [[Perzijanci|perzijski]].<ref>{{Cite book|title=A Biographical Dictionary of People in Engineering|date=2008|publisher=[[Purdue University Press]]|editor-last=Carl W. Hall|page=5}}</ref> Najviše je poznat po pisanju djela ''Kitáb fí ma'rifat al-hiyal al-handasiyya'' (''Knjiga znanja o domišljatim mehaničkim uređajima'') iz [[1206]]., gdje je opisao oko pedeset mehaničkih uređaja, zajedno sa instrukcijama kako da se naprave. Historičari nauke ga navode kao "oca [[robot]]ike".<ref>{{Cite web|url=https://www.nationalgeographic.com/history/history-magazine/article/ismail-al-jazari-muslim-inventor-called-father-robotics|title=Ismail al-Jazari, the Muslim inventor whom some call the 'Father of Robotics'|date=30. 7. 2020|website=History|language=en|access-date=4. 7. 2023}}</ref> [[Datoteka:Al-jazari_elephant_clock.png|mini|318x318piksel|[[Slon sat|Sat u obliku slona]] bio je jedan od najpoznatijih izuma al-Džazarija.]] [[Datoteka:Al-jazari_robots.jpg|mini|desno|241x241px|Al-Jazarijeva "robotska muzička grupa"]] == Također pogledajte == * [[Zlatno doba islama]] == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Al-Jazari}} * http://www.britannica.com/EBchecked/topic/301961/al-Jazari * https://web.archive.org/web/20160131104323/http://english.irib.ir/radioislam/programs/articles/item/80478-islamic-culture-and-civilization-part-17?tmpl=component&print=1 * https://web.archive.org/web/20120531071028/http://dirok.hk-mg.net/2010/02/bave-zanistiya-robot-u-siberniteye-el.html * http://www.history-science-technology.com/Articles/articles%206.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140208205525/http://www.history-science-technology.com/Articles/articles%206.htm |date=8. 2. 2014 }} * [http://findarticles.com/p/articles/mi_qn4158/is_20060311/ai_n16147544 http://findarticles.com/ Paul Vallely, How Islamic Inventors Changed the World, The Independent, 11 March 2006.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151229022012/http://findarticles.com/p/articles/mi_qn4158/is_20060311/ai_n16147544 |date=29. 12. 2015 }} * http://www.encyclopedia.com/doc/1G2-2830904902.html * https://web.archive.org/web/20120724145910/http://www.ebuliz.com/orijinalkitap/ * http://www.muslimheritage.com/day_life/default.cfm?ArticleID=188&Oldpage=1 * http://www.muslimheritage.com/topics/default.cfm?ArticleID=466 * https://web.archive.org/web/20080517013534/http://news.independent.co.uk/world/science_technology/article350594.ece {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Arapi]] [[Kategorija:Irak]] [[Kategorija:Historija islamske nauke]] [[Kategorija:Rođeni 1136.]] [[Kategorija:Umrli 1206.]] frp0ny8znbwnwsf0npxolr04dme666j 0 144884 3823862 3776947 2026-04-03T17:21:14Z Bakir123 110053 3823862 wikitext text/x-wiki {{Nogometaš | imenogometaša = Josip Katalinski | slika = Josip katalinski figurita (cropped).jpg | opis = Katalinski s [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavijom]] 1974. | punoime = | nadimak = ''Škija'' | datumrođenja = {{Datum rođenja|1948|05|02}} | rodnigrad = [[Sarajevo]] | rodnadržava = [[NR Bosna i Hercegovina]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]] | datumsmrti = {{Datum smrti i godine|2011|06|09|1948|05|02}} | gradsmrti = [[Sarajevo]] | državasmrti = [[Bosna i Hercegovina]] | visina = 181&nbsp;cm | pozicija = [[Odbrambeni igrač (nogomet)|Odbrana]] | omladinskegodine = {{0|0000}}–1964.<br>1964–1965. | omladinskipogoni = [[FK Igman Ilidža|Igman]]<br>[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | godine1 = 1965–1975. | klubovi1 = [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | nastupi(golovi)1 = 230 (32) | godine2 = 1975–1978. | klubovi2 = [[OGC Nice|Nice]] | nastupi(golovi)2 = 103 (28) | reprezentacija = da | nacionalnegodine1 = | nacionalneekipe1 = [[Nogometna U-18 reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavija U-18]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 12 {{0}}(?) | nacionalnegodine2 = | nacionalneekipe2 = {{Nowrap|[[Nogometna U-21 reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavija U-21]]}} | nacionalninastupi(golovi)2 = 18 {{0}}(?) | nacionalnegodine3 = 1972–1977. | nacionalneekipe3 = [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavija]] | nacionalninastupi(golovi)3 = 41 (10) | trenergodine = 1998. | trenerklubovi = [[NK Čelik|Čelik]] | zadnjeuređivanje = 22. 10. 2025 }} '''Josip Katalinski''' ([[Sarajevo]], 2. maj 1948 – Sarajevo, 9. juni 2011) bio je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[nogometaš]] i trener.<ref name="NFT">{{cite web|url=https://www.national-football-teams.com/player/19938/Josip_Katalinski.html|title=Josip Katalinski|website=National-Football-Teams.com|language=en|access-date=2. 4. 2020}}</ref> ==Klupska karijera== Nogometnu karijeru počeo je u omladinskom pogonu [[FK Igman]]a sa [[Ilidža|Ilidže]], međutim već 1964. se priključuje juniorima [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničara]]. Već naredne godine sa svega 17 godina debituje za prvi tim. Bio je član slavne generacije [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničara]] koja je 1972. postala prvak [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]]. U dresu [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničara]] odigrao je više od 350 utakmica, te postigao više od 100 golova, iako je bio odbrambeni igrač. Nakon deset godina provedenih u [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničaru]], 1975. odlazi u [[Francuska|francusku]] [[OGC Nice|OGC Nicu]], gdje ostaje sve do 1978, kada zbog hroničnih problema sa povredama odlučuje prekinuti svoju igračku karijeru u dobi od samo 30 godina. Kada je tek došao u [[OGC Nice|OGC Nicu]], renomirani francuski časopis "France Football" mu je posvetio cijelu stranu sa naslovom: ''"Škija - Bič Božiji!"''. Tokom svog boravka u [[Nica|Nici]] bio je veliki prijatelj sa slavnim [[Francuska|francuskim]] glumcem [[Jean-Paul Belmondo|Jean Paulom Belmondom]]. Od 1975. bio je nosilac [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva|Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva]]. ==Reprezentacija== Prije [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavenske A reprezentacije]] igrao je za [[Nogometna U-18 reprezentacija Jugoslavije|U18]], te [[Nogometna U21 reprezentacija Jugoslavije|U21 reprezentaciju]]. Za A reprezentaciju debitovao je 14. juna 1972. protiv [[Nogometna reprezentacija Venecuele|reprezentacije Venecuele]], gdje je postigao i svoj prvjenac za A tim. Za reprezentaciju Jugoslavije odigrao je 41 utakmicu, te postigao 10 golova, od kojih je svakako najvažniji onaj protiv [[Nogometna reprezentacija Španije|reprezentacije Španije]] 1974. na [[Deutsche Bank Park|Waldstationu]] u [[Frankfurt na Majni|Frankfurtu]], kada je tim golom donio Jugoslaviji plasman na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1974.|Svjetsko prvenstvo 1974.]]. Poslednju utakmicu za reprezentaciju odigrao je 8. maja 1977. godine protiv [[Nogometna reprezentacija Rumunije|reprezentacije Rumunije]] u [[Zagreb]]u, u kvalifikacijama za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1978.|Svjetsko prvenstvo 1978. u Argentini]]. ==Trenerska karijera== Radio je kao koordinator pri [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|NFSBIH]]. Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] bio je predsjednik [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničara]]. Također je završio trenersku edukaciju, te diplomirao tjelesni odgoj. 1998. je vodio zenički [[NK Čelik|Čelik]]. == Smrt i komemoracija == Dana 9. juna 2011., Katalinski je preminuo u [[Sarajevo|Sarajevu]] u 63. godini života nakon duge bolesti.<ref>{{cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/umro-legendarni-josip-katalinski-skija/110609052|title=VIDEO/Umro legendarni Josip Katalinski Škija|date=9. 6. 2011|publisher=Klix.ba|language=bs|access-date=16. 12. 2024}}</ref> U njegovo sjećanje, [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine]] od juna 2012. organizuje Memorijalni turnir Josip Katalinski-Škija za mlađe ekipe.<ref>{{cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/pocinje-memorijalni-turnir-josip-katalinski-skija/120618092|title=Počinje memorijalni turnir "Josip Katalinski - Škija"|date=18. 6. 2012|publisher=Klix.ba|language=bs|access-date=16. 12. 2024}}</ref> U junu 2025, u Sarajevu je održano 13. izdanje ovog memorijalnog turnira.<ref>{{Cite web|url=https://www.nfsbih.ba/vijesti/nogomet-m/omladinske-selekcije-m/ucesnici-13-memorijalnog-turnira-josip-katalinski-skija-odali-pocast-legendarnom-fudbaleru/|title=Učesnici 13. memorijalnog turnira „Josip Katalinski-Škija“ odali počast legendarnom fudbaleru|date=13. 6. 2025|website=www.nfsbih.ba|language=bs-ba|access-date=22. 10. 2025}}</ref> ==Nagrade i priznanja== * Najbolji nogometaš Jugoslavije - 1974 * '''1975.''' - [[Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva]]; == Zanimljivosti == Godine 1975, u TV [[film]]u "[[Simha (film)|Simha]]", rađenom po istoimenoj pripovjetci [[Isak Samokovlija|Isaka Samokovlije]], glumi sporednu ulogu limara ''Lijača''. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Josip Katalinski}} *{{FIFA igrač|51943}} *{{Nogometni reprezentativac Srbije|1165}} {{treneri Čelika}} {{Navkutije |ime = Sastavi Jugoslavije |naslov = Sastavi Jugoslavije |naslovstil = background-color:#0c1c8c; color:#ffffff; border: solid 1px #ff0000; |podaci1 = {{Sastav Jugoslavije na SP 1974. u nogometu}} {{Sastav Jugoslavije na EP 1976. u nogometu}} }} {{Jugoslavenski nogometaš godine}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Katalinski, Josip}} [[Kategorija:Rođeni 1948.]] [[Kategorija:Umrli 2011.]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometni treneri]] [[Kategorija:Dobitnici Šestoaprilske nagrade]] [[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 1974.]] [[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 1976.]] [[Kategorija:Nogometaši Željezničara]] [[Kategorija:Nogometaši Nice]] [[Kategorija:Treneri Čelika]] [[Kategorija:Jugoslavenski nogometni reprezentativci]] [[Kategorija:Sportisti iz Sarajeva]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 20. vijeka]] 44tmcgz61zdcpz9i469s3hmgy565b3x 0 146083 3823967 3482978 2026-04-04T09:24:23Z Palapa 383 /* Bosanskohercegovačke plaže */ 3823967 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Steilküste bei Ahrenshoop.jpg|thumb|[[Mecklenburg-Vorpommern|Pomerania Beach]] ''(Darss)'']] [[Datoteka: Joss_Bay,_Broadstairs,_England_-_Aug_2008.jpg|mini|Pješčana plaža]] [[Datoteka:Scala dei Turchi Sand 062313.jpg|thumb|Scala dei Turchi]] '''Plaža''' je dio [[obala|obale]] koji je najčešće uređen i namijenjen onima koji žele uživati u pogodnostima<ref>{{Cite web|url=https://www.researchgate.net/publication/333535989_Recreational_beach_use_values_with_multiple_activities|title=Recreational beach use values with multiple activities}}</ref> koje pružaju vodene površine pored kojih se ta plaža nalazi (sunčanje, kupanje). ==Vrste plaže prema podlozi== S obzirom na vrstu podloge, plaže dijelimo na: * Betonske * Šljunkaste * Pješčane ===Betonske plaže=== Betonske plaže su plaže napravljene nasipanjem i ravnanjem betona na podlogu, koja je najčešće sastavljena od stijena. Dosta ovakvih plaža nalazi se i na [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačkoj]] obali, u gradu [[Neum]]u. ===Šljunkaste plaže=== Ova vrste plaže za svoju podlogu ima šljunak, a nastala je nakon dugog perioda abrazivnog djelovanja vode. Na našoj obali postoji par šljunkastih plaža, no one su nastale nasipanjem šljunka na određena područja. ===Pješčane plaže=== Treća vrsta plaža je zasigurno i jedna od najomiljenijih plaža ljudima diljem svijeta. Pješčana plaža je plaža u čiji sastav ulaze skroz sićušni kamenčići, te velika gomila istih stvara pogodan teren za hodanje. Gladak teren na plaži, teren sastavljen od pijeska, idealan je za razne sportove ([[odbojka]], [[nogomet]], i dr.), a najmlađima je uvijek drago praviti pješčane [[Zamak|zamke]] ili druge vrste građevina. ==Nudističke plaže== Plaže na kojima kupači ne nose niti jedan komad odjeće, tj. potpuno su goli, nazivamo nudističkim plažama. Takve vrste plaža nalaze se na diskretnim mjestima i obično su ograđene, tako da preostali kupači ne mogu (jasno) vidjeti potpuno gola tijela na ovim plažama. [[Datoteka:Rio_de_janeiro_copacabana_beach_2010.JPG|mini|Copacabana - najpoznatija plaža na svijetu]] ==Dodaci na plažama== Dok postoje neke plaže koje nemaju gotovo nikakav sadržaj, mnogo je javnih plaža na kojima posjetitelji imaju dosta ponuđenog zabavnog sadržaja. Na mnogim većim plažama posjetitelji se mogu zabaviti spuštanjem u more s raznih vrsta tobogana, provozati se morem pedalinama, [[skuter]]ima ili [[brod]]ovima, igrati odbojku ili nogomet na pijesku, pa čak i ući u vrstu providne lopte i ''hodati'' po moru. ==Najpoznatije svjetske plaže== Malo je ljudi koji nisu čuli za [[Copacabana|Copacabanu]]. Ova ogromna pješčana plaža smještena je u [[brazil]]skom gradu [[Rio de Janeiro|Rio de Janeiru]] i duga je 4&nbsp;km. Ogromna pješčana plaža u [[Cancun]]u, u [[Meksiko|Meksiku]], inače po mnogima jedna od najljepših plaža svijeta, mnogim je Bosancima i Hercegovcima ostala u sjećaju iz TV sapunice [[Rubi]], koja se prije par godina prikazivala na televiziji [[TV Pink BH|Pink BH]]. Vrijedne pomena u ovoj maloj skupini još su i [[Phi Phi]] plaža u [[Tajland]]u, te [[Havaji|havajska]] plaža Waikiki. [[Datoteka:Neum02450.JPG|mini|Šljunkasta plaža u Neumu]] ==Bosanskohercegovačke plaže== U jedinom bosanskohercegovačkom gradu na moru, Neumu, možemo pronaći šljunkaste i betonske plaže.<ref>{{Cite web|url=https://www.womeninadria.ba/plaza-neum/|title=Na plažama u Neumu ovog se ljeta žele okupati baš svi|last=admin|date=2024-07-04|website=Women in Adria|language=bs-BA|access-date=2026-04-04}}</ref> Betonske plaže preovladavaju onim dijelovima gdje se nalaze privatne kuće i smještaji. Obzirom da su stijene jako zastupljene u tim područjima, najlakše plaže za napraviti bile su upravo betonske. Na naseljenoj strani Neuma nalazi se par šljunkastih plaža u vlasništvu hotela, a s druge nenaselje strane, na poluostrvu [[Klek (poluostrvo)|Klek]], prije par godina izgrađena je velika šljunkovita plaža koja svake godine postaje sve posjećenijom. ==Također pogledajte== * [[Obala]] {{Commonscat|Beaches}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * https://www.redalyc.org/journal/3213/321363062029/html/ * https://files01.core.ac.uk/download/pdf/79106811.pdf {{Forme Zemljine površine}}{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Turizam]] [[Kategorija:Fluvijalni oblici reljefa]] [[Kategorija:Plaže| ]] ag5inimui2hh3ys3ju21q8ls22l5wh1 0 146089 3823996 3823509 2026-04-04T10:07:27Z Palapa 383 3823996 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Aerial photo of the Andes.jpg|mini|281x281px|[[Andi]], najduži planinski lanac na svijetu]] '''Planinski lanac'''<ref>{{Cite web|url=https://www.eionet.europa.eu/gemet/en/concept/5409|title=mountain range|website=www.eionet.europa.eu|access-date=2026-04-04}}</ref> je velika masa koja se sastoji od [[planina]] s [[planinski vrh|vrhovima]] ili bez njih, usko povezanih po poziciji, smjeru, formaciji i dobu nastanka. Izraz ''planinski lanac'' nekad se koristi kako bi se kombiniralo nekoliko geoloških funkcija koje su geografski (regionalno) u vezi. Planinski lanci obično su segmentirani po [[visoravan|visoravnima]] ili planinskim prijevojima i [[dolina]]ma. Pojedinačne planine u jednom planinskom lancu ne moraju nužno imati ista geološka obilježja, iako najčešće imaju. Najduži planinski lanac na svijetu jesu [[Andi]],<ref>{{Cite web|url=https://www.ebsco.com/|title=Andes {{!}} Geology {{!}} Research Starters {{!}} EBSCO Research|website=EBSCO|language=en|access-date=2026-04-04}}</ref> koji se prostiru zapadnom obalom [[Južna Amerika|Južne Amerike]] i imaju dužinu od nevjerovatnih 7200&nbsp;km. [[Himalaji]] su planinski lanac koji sadrži najviše svjetske vrhove, a među njima i najviši, [[Mount Everest]] (8848 m), koji se nalazi na granici [[Nepal]]a i [[NR Kina|Kine]]. === Klima === Planinski lanci određuju [[klima|klimu]] u područjima u kojima se nalaze. Kad [[voda]] [[vodena para|ispari]] iz [[more|mora]] i krene prema planinskim vrhovima, tokom dolaska u viša područja rashladit će se i tako proizvoditi [[kiša|kišu]] ili [[snijeg]], ali kad taj zrak pređe planinu i pođe se spuštati, bit će suh i, prema tome, neće donijeti kišu na drugu stranu planinskog lanca. Najbolji primjer za to vidimo na Himalajima. Kad [[monsun]]i krenu puhati s [[Indijski okean|Indijskog okeana]] prema [[Indija|Indiji]] i [[sjever]]u, visoki planinski vrhovi Himalaja neće dozvoliti oblacima da pređu sjeverno ka [[Tibet]]u. Zbog toga to područje sjeverno od Himalaja rijetko dobija kišu i suho je. Donji dio zapadne obale Južne Amerike prekriva [[pustinja]]. Razlog tome jeste planinski lanac Anda, koji ne propuštaju vodenu paru koja dolazi s [[istok]]a, s [[Atlantski okean|Atlantskog okeana]]. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{Cite web|url=https://www.mindat.org/glossary/mountain_range|title=Mindat.org mountain range|website=www.mindat.org|access-date=2026-04-04}} {{Forme Zemljine površine}}{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Planine]] [[Kategorija:Planinski lanci]] o478rmilp4ubxinbomszszdtvyqi4dw 0 148175 3823882 3792828 2026-04-04T00:00:17Z PaulLim11 179941 Image 3823882 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju izvori}} {{Infokutija glumac | ime = Harrison Ford | slika = Harrison Ford - Televerse 2025-03.jpg | veličina_slike = 210px | opis = Ford 2025. | ime_pri_rođenju = | pseudonim = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1942|07|13}} | mjesto_rođenja = [[Chicago]], [[Illinois]], [[SAD]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | godine_aktivnosti = [[1966]]. – | veb-sajt = | supružnik = Mary Marquardt (1964.–1979.) <br /> Melissa Mathison (1983.–2004.) | značajna_djela = | važniji filmovi = | oscar = | emmy = | tony = | zlatni globus = '''Nagrada Cecil B. DeMille ([[2002]].)''' | bafta = | cesar = | goya = | afi = '''Nagrada za životno djelo ([[2000]].)''' | olivier = | saturn = ''' [[Nagrada Saturn za najboljeg glumca (film)|Najbolji glumac]]''' <br /> [[1981]]. ''[[Otimači izgubljenog kovčega]]'' | ostale_nagrade = }} '''Harrison Ford''' ([[Chicago]], [[13. juli]] [[1942]].), [[SAD|američki]] je [[film]]ski glumac. Svjetsku slavu (među mlađim naraštajima) osvojio je ulogom [[Indiana Jones|Indijane Jonesa]] u istoimenom serijalu, i ulogom [[Han Solo|Hana Soloa]] u [[Zvjezdani ratovi|Zvjezdanim ratovima]] režisera [[George Lucas|Georga Lucasa]]. Ako publika do pete godine gleda [[Teletubbies|Teletabise]], ona do desete [[Pokemon]]e, poslije toga samo su četiri (igrana) serijala koja traju: [[Harry Potter]] (poslije [[2001.]]), [[Indiana Jones]] (poslije [[1981]].), [[Zvjezdani ratovi]] (poslije [[1977]].) i [[Superman]] (poslije [[1978]].) Harrison Ford glumio je u dva od ta četiri serijala, na početku karijere pojavio se u filmovima koji se dugo pamte: [[Američki grafiti|Američkim grafitima]] i [[Apokalipsa danas|Apokalipsi danas]] uz [[Marlon Brando|Marlona Branda]] i [[Charlie Sheen|Charlieja Sheena]]. [[Istrebljivač|Bladerunner]], [[Svjedok (1985)|Svjedok]], u vrhu glumaca za filmove A produkcije "jači su" samo dvojica: [[Al Pacino]] i [[Robert De Niro]]. ==Odabrana filmografija== {| border="2" cellpadding="4" cellspacing="0" style="margin: 1em 1em 1em 0; background: #f9f9f9; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 90%;" |- bgcolor="#B0C4DE" align="center" ! Godina !! Ime filma !! Uloga !! Bilješke |- | align=center | [[2023]]. || ''[[Indiana Jones i artefakt sudbine]]'' <br />''Indiana Jones and the Dial of Destiny'' || [[Indiana Jones]] || |- | align=center | [[2015]]. || ''[[Ratovi zvijezda: Sila se budi]]'' || [[Han Solo]] || 7. dio [[Zvjezdani ratovi|Zvjezdanih ratova]] |- | align=center | [[2008]]. || ''[[Indiana Jones i Kraljevstvo kristalne lobanje]]'' <br />''Indiana Jones and the Kingdom of the Crystal Skull'' || [[Indiana Jones]] || |- | align=center | [[2007]]. || ''[[Juhu-hu]]'' || The Evil Andws || |- | align=center | [[2006]]. || "[[Vatrozid (2006)|Vatrozid]]" ''Firewall'' || Jack Stanfield || |- | align=center | [[2003]]. || ''[[Hollywoodski murjaci]]'' || Joe Gavilan || |- | align=center | [[2002]]. || ''[[Tajna podmornice K-19]]'' || Alexei Vostrikov || |- | align=center | [[2000]]. || "[[Ispod površine]]" ''What Lies Beneath'' || Dr. Norman Spencer || |- | align=center | [[1999]]. || ''[[Slučajna avantura]]'' || Sergeant William "Dutch" Van Den Broeck || |- | align=center | [[1998]]. || "[[Šest dana, sedam noći]]" ''Six Days Seven Nights'' || Quinn Harris || |- |rowspan="2" align=center | [[1997]]. || ''[[Air Force One (film)|Air Force One]]'' || President James Marshall || |- | ''[[Sjeme zla]]'' || Tom O'Meara || |- | align=center | [[1995]]. || "[[Sabrina (1995)|Sabrina]]" || Linus Larrabee || |- | align=center | [[1994]]. || ''[[Clear and Present Danger (film)|Clear and Present Danger]]'' || [[Jack Ryan (fictional character)|Jack Ryan]] || |- |rowspan="2" align=center | [[1993]]. || ''[[The Young Indiana Jones Chronicles|Young Indiana Jones and the Mystery of the Blues]] || [[Indiana Jones]] (dob: 50) || televizijski film |- | "[[Bjegunac (1993)|Bjegunac]]" ''The Fugitive'' || [[Dr. Richard Kimble]] || |- | align=center | [[1992]]. || "[[Patriotske igre (1992)|Patriotske igre]]" ''Patriot Games'' || [[Jack Ryan]] || |- | align=center | [[1991]]. || "[[Henrijev povratak]]" ''Regarding Henry'' || Henry Turner || |- | align=center | [[1990]]. || "[[Nedokazana krivnja (1990)|Nedokazana krivnja]]" ''Presumed Innocent'' || Rusty Sabich || |- | align=center | [[1989]]. || "[[Indiana Jones i posljednji križarski rat]]" <br />''Indiana Jones and the Last Crusade'' || [[Indiana Jones]] || |- |rowspan="2" align=center | [[1988]]. || "[[Zaposlena djevojka]]" ''Working Girl'' || Jack Trainer || |- | ''[[Frantic (movie)|Frantic]]'' || Dr. Richard Walker || |- | align=center | [[1986]]. || ''[[Obala komaraca (1986)|Obala komaraca]]'' || Allie Fox || |- | align=center | [[1985]]. || "[[Svjedok (1985)|Svjedok]]" ''Witness'' || Detective Captain John Book || |- | align=center | [[1984]]. || "[[Indiana Jones i ukleti hram]]" <br />''Indiana Jones and the Temple of Doom'' || [[Indiana Jones]] || |- | align=center | [[1983]]. || ''[[Zvjezdani ratovi, Epizoda 6: Povratak Jedija]]'' || [[Han Solo]] || 3. dio [[Zvjezdani ratovi|Zvjezdanih ratova]] |- | align=center | [[1982]]. || "[[Istrebljivač]]" ''Blade Runner'' || [[Rick Deckard]] || |- | align=center | [[1981]]. || "[[Otimači izgubljenog kovčega]]" ''Raiders of the Lost Ark'' || [[Indiana Jones]] || |- | align=center | [[1980]]. || ''[[Zvjezdani ratovi, Epizoda 5: Carstvo uzvraća udarac]]'' || [[Han Solo]] || 2. dio [[Zvjezdani ratovi|Zvjezdanih ratova]] |- |rowspan="4" align=center | [[1979]]. || ''[[More American Graffiti]]'' || Officer Bob Falfa (nepotpisan) || |- | "[[Apokalipsa danas]]" ''Apocalypse Now'' || Colonel Lucas || |- | ''[[The Frisco Kid]]'' || Tommy Lillard || |- | ''[[Hanover Street]]'' || David Halloran || |- | align=center | [[1978]]. || ''[[Sila s Navaronea]]'' || Lieutenant Colonel Mike Barnsby || |- |rowspan="2" align=center | [[1977]]. || ''[[Heroes (film)|Heroes]]'' || Ken Boyd || |- | '' [[Zvjezdani ratovi IV: Nova nada]]'' || [[Han Solo]] || 1. dio [[Zvjezdani ratovi|Zvjezdanih ratova]] |- | align=center | [[1974]]. || ''[[Prisluškivanje (1974)|Prisluškivanje]]'' || Martin Stett || |- | align=center | [[1973]]. || "[[Američki grafiti]]" ''American Graffiti'' || Bob Falfa || |} {{DEFAULTSORT:Ford, Harrison}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|Harrison Ford}} *{{imdb name|id=0000148|name=Harrison Ford}} {{Nagrada_Cecil_B._DeMille}} {{AFI-jeva nagrada za životno djelo}} {{Počasni César}} {{DEFAULTSORT:Ford, Harrison}} [[Kategorija:Rođeni 1942.]] [[Kategorija:Biografije, Chicago]] [[Kategorija:Američki glumci]] [[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Bjelorusije]] [[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Irske]] [[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Njemačke]] [[Kategorija:Dobitnici Nagrade "Saturn"]] [[Kategorija:Živi ljudi]] bamkja68j6ym5v3ckpms8efc8ekcnsn 0 152936 3823850 3638147 2026-04-03T16:49:30Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3823850 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:IBM Turboways ATM 155.jpg|340px|mini|desno|[[IBM]] Turboways ATM 155 [[Peripheral Component Interconnect|PCI]] mrežna kartica]] '''ATM''' ([[engleski jezik|engl.]] ''Asynchronous Transfer Mode'') je spojna tehnika<ref>{{Cite web|url=https://www.techopedia.com/definition/5339/asynchronous-transfer-mode-atm|title=Asynchronous Transfer Mode|date=18. 7. 2023|website=Techopedia|language=en-US|access-date=29. 8. 2023}}</ref> [[Komunikacija|komuniciranja]] (connection oriented – CO). To znači da se prije svakog transfera korisničkih [[informacija]] između izvora i odredišta mora uspostaviti veza, a po završetku transfera informacija ta se veza raskida. Unatoč tome, ATM može podržati i transport nespojnih usluga (connectionless – CL), tj. usluga datagramskog tipa (npr. transfer IP datagrama kroz ATM mrežu). Osnovna usluga koju ATM pruža višim protokolnim slojevima (ATM bearer service) nazvana je komutacija ćelija (cell relay) U ATM mrežama definirane su tri osnovne vrste veza: * trajne veze (permanent connections), * polutrajne veze (semi-permanent connections) i * veze koje se uspostavljaju na zahtjev (on-demand connections). Trajne veze se uvijek koriste za istu svrhu, npr. signalizacija ili mrežno upravljanje na sučelju ILMI (Integrated Local Management Interface). Trajne veze se ne uspostavljaju [[signal]]izacijskim procedurama niti im se mijenjaju dodijeljene vrijednosti oznaka VPI/VCI. Polutrajne veze uspostavlja operater mreže na zahtjev korisnika (zahtjev se obično podnosi u pismenom obliku). Za polutrajne veze koristi se naziv trajna virtualna veza (PVC) čija se uspostava temelji na konfiguriranju pomoću sustava mrežnog upravljanja. Takve veze nakon isteka dogovorenog vremena raskida sama [[Računarska mreža|mreža]] ili ih ručno ukida operater. Nadalje, postoje dvije vrste PVC-a, PVCC (Permanent Virtual Channel Connection)<ref>{{Cite web|url=https://www.itwissen.info/en/permanent-virtual-channel-connection-PVCC.html|title=permanent virtual channel connection (PVCC)|last=Lipinski|first=Klaus|website=ITWissen.info|language=en|access-date=29. 8. 2023|archive-date=29. 8. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230829122030/https://www.itwissen.info/en/permanent-virtual-channel-connection-PVCC.html|url-status=dead}}</ref> i PVPC (Permanent Virtual Path Connection). Obje vrste PVC-a mogu podržati veze od tačke do tačke (point-to-point) i veze od tačke prema većem broju tačaka (point-to-multipoint). Veze na zahtjev uspostavljaju se pomoću signalizacijskog [[protokol]]a na inicijativu pozivajućeg korisnika. Za veze uspostavljene na zahtjev koristi se naziv komutirana virtualna veza (SVC) čija se uspostava temelji na signalizaciji u stvarnom vremenu. Nadalje, postoje dvije vrste SVC-a: SVCC (Switched Virtual Channel Connection) i SVPC (Switched Virtual Path Connection). Obje vrste SVC-a mogu podržati veze od tačke do tačke (point-to-point) i veze od tačke prema većem broju tačaka (point-to-multipoint). == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Automatic teller machines|ATM}} * [http://www.telecomspace.com/vop-atm.html ATM Info i resursi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130102183255/http://www.telecomspace.com/vop-atm.html |date=2. 1. 2013 }} * [http://www.chipweb.de/atm/ ATM ChipWeb - Chip i NIC database] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120227134530/http://www.chipweb.de/atm/ |date=27. 2. 2012 }} * [http://www.juniper.net/techpubs/software/erx/junose61/swconfig-link/html/atm-config2.html ''A tutorial from Juniper web site] * [https://web.archive.org/web/20070114172002/http://www2.rad.com/networks/2004/atm/main.htm ATM Tutorial] [[Kategorija:Računarske mreže]] [[Kategorija:Komunikacija]] r3uhloi8yjcmyc4xq5gtmdqc1220qf7 0 173020 3823872 3237847 2026-04-03T21:36:22Z Palapa 383 3823872 wikitext text/x-wiki {{Preuređivanje}} [[file:Kaizen-2.svg|thumb|Kaizen napisan japanskim pismom]] Termin '''kaizen'''<ref>{{Cite web|url=https://flowdit.com/kaizen-meaning-process-and-methods/|title=Understanding Kaizen: Meaning, Process & Methods for Improvement|last=Reis|first=Arne|date=2024-05-03|website=flowdit|language=en-US|access-date=2026-04-03}}</ref> („unaprijeđenje“ ili „promjena nabolje“) je riječ usvojena iz [[Japanski jezik|japanskog jezika]] koja se odnosi na filozofiju ili praksu usmjerenu ka kontinuiranom poboljšanju i napretku sfera proizvodnje, inženjeringa i poslovanja. Ovaj princip se također primjenjuje i u medicini, psihijatriji, bankarstvu i drugim državnim i privatnim sektorima. Kaizen je prvi put implementiran u nekoliko japanskih preduzeća tokom oporavka zemlje poslije Drugog svjetskog rata, a od tada se proširio i na poslovanje širom svijeta. Japanska riječ ''kaizen'' znači prosto poboljšanje, te nisu bitni dodaci ili japanska filozofija. Riječ se odnosi na svako poboljšanje, bilo jednokratno ili kontinuirano, veliko ili malo. Kaizen je suštinski svakodnevna aktivnost, čiji cilj prevazilazi jednostavno poboljšanje produktivnosti.<ref>{{Cite web|url=https://www.shingijutsu-global.com/kaizen/|title=What is kaizen{{!}}Shingijutsu Global Consulting{{!}}Gemba Kaizen Consulting & Training based on TPS (Toyota Production System)|website=sgc|language=en|access-date=2026-04-03}}</ref> To je proces koji, kada se uradi pravilno, humanizuje radno mjesto, eliminiše pretjerano težak rad ''muri'' (無理) i uči ljude kako da vrše ispitivanja sopstvenog rada (koristeći naučne metode) i eliminišu škart u procesa poslovanja. Filozofija kaizena može se definisati kao vraćanje misaonog toka u automatizovano proizvodno okruženje. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * https://www.researchgate.net/publication/334314269_Kaizen_as_a_global_business_philosophy_for_continuous_improvement_of_business_performance {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:poslovanje]] [[Kategorija:Japan]] cp60hzh3muyw4o73i6a33hcop1ap0xi 0 173365 3823873 3706584 2026-04-03T21:39:59Z Palapa 383 /* Reference */ 3823873 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:echinochloa_crus-galli_2006.08.27_15.00.29-p8270054.jpg|desno|mini|Koštan ''(Echinochloa crus-galli)''|190x190piksel]] [[Datoteka:Elymus.repens.jpg|desno|mini|Pirika ''(Agropyron repens)''|192x192piksel]] [[Datoteka:Convolvulus arvensis.jpg|mini|Slak ''(Convolvulus arvensis)''|lijevo|190x190piksel]] [[Datoteka:Amaranthus_retroflexus_full1.jpg|desno|mini|Štir ''(Amaranthus retroflexus)''|250x250piksel]] '''Korov'''<ref>{{Cite web|url=https://agriculture.gov.tt/publications/what-is-a-weed/|title=What is a Weed?|last=Mohammed|first=Josanna|date=2020-05-13|website=Ministry of Agriculture and Fisheries|language=en-GB|access-date=2026-04-03}}</ref> ([[mađarski jezik|mađ.]] kóró) su sve biljne vrste koje nisu cilj uzgoja na nekoj uzgojnoj površini.<ref>{{Cite web|url=https://www.sciencedirect.com/topics/immunology-and-microbiology/weed|title=Weed - an overview {{!}} ScienceDirect Topics|website=www.sciencedirect.com|access-date=2026-04-03}}</ref> [[Datoteka:Agrostemma githago 120605.jpg|mini|lijevo|Kukolj ''(Agrostemma githago)'', korov koji se spominje u Bibliji.|186x186piksel]] == Svojstva == Korovi su najčešće biljke posebnih osobina. Mogu nicati u različitim tlima i [[klima]]tskim uslovima, donose plod više puta godišnje, [[sjeme]] im je klijavo dugi niz godina, razmnožavaju se sjemenom i/ili vegetativnim organima. Podzemni su im organi bogati su pričuvnim hranjivima pa odolijevaju nepogodama. Razvijaju [[otpornost]] na pojedine skupine [[herbicid]]a. == Utjecaj == Natječu se za [[prostor]], minerale, vodu i [[svjetlost]] s poljoprivrednim i drugim (željenim) biljnim vrstama i smanjuju im prirod. Otežavaju obradu tla, njegu usjeva, žetvu, domaćini su biljnim bolestima i štetnicima, izazivaju alergije, dermatitis i trovanja kod ljudi, pojedine vrste parazitiraju na nekim kulturnim biljnim vrstama npr. viline kosice ''(Cuscutaceae)''. Borba protiv korova provodi se administrativno (sprječavanje unošenja i širenja novih korovnih vrsta), agrotehnički (sjetva čistoga sjemena, plodored i sl.), mehanički (okopavanje, drljanje, plijevljenje, ogrtanje i sl.), hemijski (primjenom selektivnih herbicida), biološki (primjenom živih mikro i makroorganizama koji parazitiraju na korovima, ili se njima hrane). Korov može biti svaka biljna vrsta, a svjetskoj poljoprivredi ekonomsku štetu nanosi samo oko 250 različitih vrsta. == Vrste == Česti su najčešći višegodišnji korovi: [[pirika]] ''(Agropyron repens)'', [[slak]] ''(Convolvulus arvensis)'', divlji [[sirak]] ''(Sorghum halepense)'', [[maslačak]] ''(Taraxacum officinale)'', [[troskot]] ''(Cynodon dactylon)'', a jednogodišnji: [[štir]] ''(Amaranthus retroflexus)'', [[loboda]] ''(Chenopodium album)'', dvornik ''(Polygonum persicaria)'', [[ambrozija]] ''(Ambrosia artemisiifolia)'', muhar zeleni i sinji ''(Setaria viridis'' i ''Setaria glauca)'', koštan ''(Echinochloa crus-galli)'', svračica ''(Digitaria sanguinalis)'', slakoperka ''(Apera spica-venti)''.<ref>Hrvatska opća enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2004., {{ISBN|953-6036-36-3}}</ref>. == Također pogledajte == * [[Gigantski svinjski korov]] * [[Svinjski korov]] * [[Ambrozija]] == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * https://www.dunaipoly.hu/uploads/2016-02/20160202200313-rosalia-handbook-ver2-6xtoafsq.pdf {{Normativna kontrola}}{{Commonscat|Weeds (plants)}} [[Kategorija:Botanika]] [[Kategorija:Poljoprivreda]] igenox91a9zo3bpff23reja8d652o0t 0 257665 3824054 3812128 2026-04-04T11:36:33Z Palapa 383 3824054 wikitext text/x-wiki {{Preuređivanje}} {{Kvantna mehanika}} U [[fizika|fizici]], '''Dirakova notacija'''<ref>{{Cite web|url=https://hastewire.com/blog/what-is-bra-ket-notation-a-clear-guide-for-beginners|title=What is Bra-Ket Notation? A Clear Guide for Beginners|website=hastewire.com|language=en|access-date=2026-02-24}}</ref> (također '''bra-ket''' ili '''bra i ket notacija''') standardna je [[matematička notacija]] za zapis vektora (kvantnih stanja), [[linearni funkcional|linearnih funkcionala]] i ostalih sličnih objekata iz [[linearna algebra|linearne algebre]] i teorije [[vektorski prostor|vektorskih prostora]]. Izraz ''bra-ket'' ili ''bra i ket'' potiče od [[engleski jezik|engleske]] riječi {{jezik|en|''bracket''}} (''[[zagrada]]'') i odnosi se na činjenicu da skalarni proizvod vektora ''x'' i ''y'' u ovoj notaciji ima oblik <math>\lang x|y \rang</math>. Vektor <math>\lang x |</math> se naziva ''bra'', a vektor <math>| y \rang</math> ''ket''. Ovakvu konvenciju je u [[kvantna mehanika|kvantnu mehaniku]] uveo [[Paul Dirac]], a ime dolazi od engleske riječi ''bracket''. ==Definicija== U osnovi Dirakove notacije stoji [[Riesz–Fischerova teorema]]. Za svaki vektor ''x'' iz unitarnog vektorskog prostora ''V'' postoji njemu dualan vektor iz [[dualni prostor|dualnog prostora]] ''V''*. U jednom [[baza (linearna algebra)|bazisu]] vektor ''x'' je predstavljen brojnom kolonom iz prostora <math>\mathbb{F}^n</math>, njemu dualan vektor <math>x^\dagger</math> je predstavljen vrstom <math>\mathbb{F}^{1n}</math> čiji su elementi [[kompleksno konjugovan broj|kompleksno konjugovane]] vrijednosti iz kolone vektora ''x''. U slučaju [[linearno preslikavanje|operatora]], situacija je slična — u istom bazisu međusobno dualni operatori, ''A'' iz <math>\mathcal{L}(V,V)</math> i ''A''* iz <math>\mathcal{L}(V^*, V^*)</math> reprezentuju se adjunovanim matricama <math>\mathcal{A}</math> i <math>\mathcal{A}^\dagger</math>.{{Napomena|Simbol <math>\dagger</math> označava transponovanje i kompleksno konjugovanje.}} U Dirakovoj notaciji, vektor iz ''V'' je ''ket'' vektor <math>|x\rang</math>, dok je njegov dualni vektor iz ''V''* ''bra'' vektor <math>\lang x|</math>. == Također pogledajte == *[[Ajnštajnova notacija]] *[[Tenzor]] ==Napomene== {{Napomene}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{cite book|author=Feynman, Leighton and Sands|title=The Feynman Lectures on Physics Vol. III|publisher= Addison-Wesley|year=1965|isbn=0-201-02115-3}} *{{cite book | last = Milošević | first = Ivanka | title = Vektorski prostori i elementi vektorske analize | origyear = 1997 | url = http://bmw.ff.bg.ac.rs/Katedre/QMF/pdf/i1-6.pdf | format = PDF | access-date=2. 12. 2010| edition = | publisher = Fizički fakultet Univerziteta u Beogradu | location = Beograd | id = }} *Richard Fitzpatrick, [https://web.archive.org/web/20080426095458/http://farside.ph.utexas.edu/teaching/qm/lectures/lectures.html "Quantum Mechanics: A graduate level course"], The University of Texas at Austin. ** 1. [http://farside.ph.utexas.edu/teaching/qm/lectures/node7.html Ket space] ** 2. [http://farside.ph.utexas.edu/teaching/qm/lectures/node8.html Bra space] ** 3. [http://farside.ph.utexas.edu/teaching/qm/lectures/node9.html Operators] ** 4. [http://farside.ph.utexas.edu/teaching/qm/lectures/node10.html The outer product] ** 5. [http://farside.ph.utexas.edu/teaching/qm/lectures/node11.html Eigenvalues and eigenvectors] * Robert Littlejohn, [http://bohr.physics.berkeley.edu/classes/221/0708/notes/hilbert.pdf Lecture notes on "The Mathematical Formalism of Quantum mechanics", including bra–ket notation.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110719144611/http://bohr.physics.berkeley.edu/classes/221/0708/notes/hilbert.pdf |date=19. 7. 2011 }} * http://journals.cambridge.org/action/displayAbstract?fromPage=online&aid=2031476 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131203033616/http://journals.cambridge.org/action/displayAbstract?fromPage=online&aid=2031476 |date=3. 12. 2013 }} * http://portal.acm.org/citation.cfm?id=774918 * http://portal.acm.org/citation.cfm?id=774919 * http://cab.unime.it/journals/index.php/AAPP/article/view/407 * http://web.math.hr/glasnik/vol_40/no2_08.html<nowiki/>{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Kvantna mehanika|Bra–ket notacija]] [[Kategorija:Teorija informacije|Bra–ket notacija]] [[Kategorija:Linearna algebra|Bra–ket notacija]] [[Kategorija:Matematička notacija|Bra–ket]] etoll4905pl8obemqkpc765nusxtrbz 0 268321 3823935 3803348 2026-04-04T08:45:11Z Bakir123 110053 /* Statistika */ 3823935 wikitext text/x-wiki {{Infokutija sportski rivali | naslov = Sarajevski derbi | ostala imena = FK Sarajevo – FK Željezničar | slika = | grad ili regija = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | uključene ekipe = <small>'''[[FK Sarajevo]]'''</small><br /><small>'''[[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]]'''</small> | ukupno = '''Ukupno:''' 157<br> *[[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] (48) *[[FK Sarajevo]] (47) *Neriješeno (62) | najviše pobjeda = | nogometaš sa naviše nastupa = [[Slobodan Janjuš]] (21 utakmica) | najbolji strijelac = [[Dželaludin Muharemović]] (8 golova) | prvisusret = Željezničar 1–6 Sarajevo <br> <small>10. oktobar 1954.</small><br><small>(Prva liga SFRJ 1953/54.)</small> | posljednjautakmica = Sarajevo 4–0 Željezničar <br> <small>7. decembar 2025.</small><br><small>([[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2025/2026.|Premijer liga BiH 2025/26.]])</small> | sljedećisusret = | najvećapobjeda = Željezničar 9–1 Torpedo (Sarajevo)<br> <small>29. decembar 1946.</small> }} '''Sarajevski derbi''' je naziv za [[nogomet]]ne utakmice između dva [[Sarajevo|sarajevska]] kluba: [[FK Sarajevo]] i [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]]. Prvu zvaničnu utakmicu u nekom od takmičenja Sarajevo i Željezničar su odigrali 10. oktobra 1954. u prvoj ligi Jugoslavije. Derbi Sarajevo - Željezničar se smatra najvećim gradskim i ligaškim derbijem u Bosni i Hercegovini. U prvoj ligi Jugoslavije po broju šampionskih titula FK Sarajevo je uspješnije sa dvije titule, dok je Željezničar osvojio jednu titulu. Ipak, u [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer ligi Bosne i Hercegovine]], Željezničar je uspješniji po broju šampionskih titula. U međusobnim utakmicama Željezničar je također uspješniji, ostvarivši jednu pobjedu više u odnosu na FK Sarajevo. U ostalim takmičenjema Kupa i Superkupa, FK Sarajevo je [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|kup Bosne i Hercegovine]] osvojilo osam puta, a Željezničar šest puta. [[Superkup Bosne i Hercegovine u nogometu|Superkup Bosne i Hercegovine]] Željezničar je osvojio tri puta, a FK Sarajevo jedanput. ==Navijači== ===Horde zla=== [[Datoteka:Horde Zla (logo).png|desno|mini|190px|Logo navijačke grupe "Horde zla"]] {{Glavni|Horde zla}} Navijači kluba FK Sarajevo poznati su pod nazivom ''Horde Zla''. Ova navijačka grupa osnovana je 1987. godine, nakon utakmice protiv FK Crvene Zvezde, kada su navijači sa istoka prefarbali zmiju poskoka u bordo bijelu boju i ubacili ga među zvezdine navijače - Delije. 8 osoba je privedeno zbog ovog događaja, te je istima bio zabranjen ulaz na istočnu tribinu. Ova grupa i još nekoliko drugih navijača oformili su novu grupu pod nazivom "Horde Zla". U prošlosti navijači kluba su sebe nazivali ''Pitari''. Naziv "Horde zla" se temelji na istoimenom [[Zagor]]ovom [[strip]]u.<ref>[http://fksinfo.com/fk-sarajevo/navijaci ''Navijači, fksinfo.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150710141038/http://fksinfo.com/fk-sarajevo/navijaci |date=10. 7. 2015 }}; pristupljeno: 16. 5. 2015.</ref> ===Manijaci=== {{Glavni|Manijaci}} Navijači kluba FK Željezničar poznati su pod nazivom ''Manijaci''. U drugoj polovini 1980-tih godina dolazi do veće organizacije najvatrenijih navijača FK Željezničar, i oni tada daju sebi ime "The Maniacs". Osim ove grupe stvaraju se i "Blue Tigers" i "Joint Union", te još nekoliko manjih grupa ali svi oni sacinjavaju matičnu grupaciju "Manijaka". Počinje izrada navijačkih vezenih šalova sa imenom grupe (šal "Joint Union" je uživao veliko poštovanje i na tribinama širom tadašnje Jugoslavije), nabavka pirotehničkih sredstava – bakljada, na utakmici protiv FK Crvene Zvezde u jesen 1990.godine je bila dotada najveća u BiH, a putuje se organizovano i na gostovanja sa klubom.<ref>[http://www.themaniacs.org/tm/manijaci/historija-manijaka ''Historija Manijaka, themaniacs.org''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150422060043/http://www.themaniacs.org/tm/manijaci/historija-manijaka |date=22. 4. 2015 }}; pristupljeno: 16. 5. 2015.</ref> ==Statistika== {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size:90%;" width=100% |- |colspan=8 width=100% align=center |Statistika utakmica FK Sarajevo - FK Željezničar u prvim nogometnim ligama [[Prva nogometna liga Jugoslavije|SFRJ]] i [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Bosne i Hercegovine]] |- |} {{Prikaz utakmica nogometnih ekipa |ekipa1 = [[FK Sarajevo|Sarajevo]] |ekipa2 = [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] |Zastava ekipe 1 = [[Datoteka:FK_Sarajevo.svg|175px]] |Zastava ekipe 2 = [[Datoteka:FK Željezničar Sarajevo.png|175px]] |Broj utakmica = 157 |Broj pobjeda ekipe 1 = 47 |Broj neriješenih rezultata = 62 |Broj pobjeda ekipe 2 = 48 |Broj datih golova ekipe 1 = 189 |Broj datih golova ekipe 2 = 190 }} {| class="wikitable" style="text-align: center; font-size: 80%" width=100% |- !colspan=15 width=100% align=center |Statistika svih zvaničnih utakmica FK Sarajevo - FK Željezničar |- ! width=7.6% rowspan="2" | ! width=7.6% rowspan="2" | Utakmice ! width=15.2% colspan="2" | Pobjede ! width=7.6% rowspan="2" | Neriješeno ! width=15.2% colspan="2" | Golovi ! width=1.2% rowspan="9" | ! width=15.2% colspan="2" | Domaće pobjede ! width=15.2% colspan="2" | Domaće neriješene utakmice ! width=15.2% colspan="2" | Gostujuće pobjede |- ! width=7.6% style="background-color:#800000"| <span style="color:white;">Sarajevo ! width=7.6% style="background-color:#0000ff"| <span style="color:white;">Željezničar ! width=7.6% style="background-color:#800000"| <span style="color:white;">Sarajevo ! width=7.6% style="background-color:#0000ff"| <span style="color:white;">Željezničar ! width=7.6% style="background-color:#800000"| <span style="color:white;">Sarajevo ! width=7.6% style="background-color:#0000ff"| <span style="color:white;">Željezničar ! width=7.6% style="background-color:#800000"| <span style="color:white;">Sarajevo ! width=7.6% style="background-color:#0000ff"| <span style="color:white;">Željezničar ! width=7.6% style="background-color:#800000"| <span style="color:white;">Sarajevo ! width=7.6% style="background-color:#0000ff"| <span style="color:white;">Željezničar |- ! [[Prva nogometna liga Jugoslavije|Prva liga SFRJ]] || 63 || 19 || 21 || 22 || 83 || 85 || 11 || 12 || 11 || 12 || 8 || 9 |- ! [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga BiH]] || 74 || 20 || 19 || 35 || 75 || 68 || 13 || 13 || 19 || 15 || 7 || 6 |- ! [[Kup Jugoslavije u nogometu|Kup SFRJ]] || 2 || 1 || 1 || 0 || 5 || 6 || 0 || 1 || 0 || 0 || 1 || 0 |- ! Republ. kup BiH || 3 || 2 || 1 || 0 || 6 || 6 || 2 || 0 || 0 || 0 || 0 || 1 |- ! [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup BiH]] || 14 || 6 || 4 || 4 || 21 || 19 || 6 || 3 || 2 || 2 || 0 || 1 |- ! [[Superkup Bosne i Hercegovine u nogometu|Superkup]] || 1 || 0 || 1 || 0 || 0 || 4 || 0 || 1 || 0 || 0 || 0 || 0 |- ! Ukupno || '''157''' || '''47''' || '''48''' || '''62''' || '''189''' || '''190''' || '''32''' || '''30''' || '''34''' || '''29''' || '''15'''|| '''17''' |- |colspan=15 width=100% align=right |''<small>Ažurirano: 7. decembra 2025.</small><ref>[http://www.footballderbies.com/results/index.php?id=95 ''Derbi Sarajevo - Željezničar, footballderbies.com'']: pristupljeno: 7. 12. 2025.</ref>'' |} ===Titule=== {| class="wikitable sortable" width=45% style="width:auto; margin:auto;" |- !width=15%|[[FK Sarajevo|Sarajevo]] !width=15%|Takmičenje !width=15%|[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] |- |- style="text-align:center;" | 2 || [[Prva nogometna liga Jugoslavije|Prva liga SFRJ]] || 1 |- style="text-align:center;" | 5 || [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga BiH]] || 6 |- style="text-align:center;" | 8 || [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup BiH]] || 6 |- style="text-align:center;" | 1 || [[Superkup Bosne i Hercegovine u nogometu|Superkup]] || 3 |- style="text-align:center;" | '''16''' || || '''16''' |} ==Utakmice== {| style="border: 1px solid #a2a9b1; border-collapse: collapse; border-spacing: 3px; background-color: #f8f9fa; margin: 0.5em 0 0.5em 1em; padding: 0.2em; float: right; clear: right; font-size: 88%; width: 22em;" |- |width=20px bgcolor=ffcccc| || Pobjeda [[FK Sarajevo]] |- |width=10px bgcolor=b9e8ff | || Pobjeda [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] |- |width=10px bgcolor=ccffcc | || Neriješen rezultat |} {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size:90%;" width=70% |- |colspan=8 width=70% align=center |Spisak utakmica FK Sarajevo - FK Željezničar u [[Prva nogometna liga Jugoslavije|prvoj ligi Jugoslavije]] |- !width=2%|# !width=18%|Datum !width=10%|Sezona !width=10%|Lokacija !width=10%|Domaćin !width=5%|Rezultat !width=10%|Gost !width=5%|{{Tooltip|Ref.|Reference}} |- |- style="background:#ffcccc;" | 1. |align=left | 10. oktobar 1954. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1954/55.|1954/55]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;6 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | 2. |align=left | 17. april 1955. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1954/55.|1954/55]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 2&ndash;3 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#ffcccc;" | 3. |align=left | 11. septembar 1955. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1955/56.|1955/56]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;2 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#ffcccc;" | 4. |align=left | 18. mart 1956. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1955/56.|1955/56]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 2&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#ccffcc;" | 5. |align=left | 23. novembar 1958. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1958/59.|1958/59]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | 6. |align=left | 21. juni 1959. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1958/59.|1958/59]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 4&ndash;1 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | 7. |align=left | 2. decembar 1962. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1962/63.|1962/63]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 1&ndash;2 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#ffcccc;" | 8. |align=left | 2. juni 1963. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1962/63.|1962/63]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 2&ndash;3 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#ffcccc;" | 9. |align=left | 1. septembar 1963. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1963/64.|1963/64]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 4&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#ccffcc;" | 10. |align=left | 15. mart 1964. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1963/64.|1963/64]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;1 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#ffcccc;" | 11. |align=left | 16. august 1964. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1964/65.|1964/65]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 3&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#ccffcc;" | 12. |align=left | 7. mart 1965. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1964/65.|1964/65]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#ccffcc;" | 13. |align=left | 12. septembar 1965. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1965/66.|1965/66]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;1 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#ccffcc;" | 14. |align=left | 27. mart 1966. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1965/66.|1965/66]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#ffcccc;" | 15. |align=left | 28. august 1966. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1966/67.|1966/67]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 0&ndash;2 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#ffcccc;" | 16. |align=left | 12. mart 1967. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1966/67.|1966/67]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 2&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#ccffcc;" | 17. |align=left | 10. decembar 1967. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1967/68.|1967/68]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 1&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#ffcccc;" | 18. |align=left | 30. juni 1968. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1967/68.|1967/68]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;2 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | 19. |align=left | 1. decembar 1968. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1968/69.|1968/69]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 0&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | 20. |align=left | 29. juni 1969. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1968/69.|1968/69]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 2&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#ffcccc;" | 21. |align=left | 7. septembar 1969. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1969/70.|1969/70]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;2 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#ccffcc;" | 22. |align=left | 21. mart 1970. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1969/70.|1969/70]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | 23. |align=left | 15. novembar 1970. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1970/71.|1970/71]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 2&ndash;1 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#ccffcc;" | 24. |align=left | 6. juni 1971. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1970/71.|1970/71]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | 25. |align=left | 3. oktobar 1971. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1971/72.|1971/72]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 1&ndash;2 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#ffcccc;" | 26. |align=left | 3. maj 1972. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1971/72.|1971/72]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;2 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#ccffcc;" | 27. |align=left | 26. novembar 1972. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1972/73.|1972/73]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;1 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | 28. |align=left | 3. juni 1973. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1972/73.|1972/73]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 2&ndash;4 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#ffcccc;" | 29. |align=left | 23. septembar 1973. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1973/74.|1973/74]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 1&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#ccffcc;" | 30. |align=left | 31. mart 1974. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1973/74.|1973/74]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#ccffcc;" | 31. |align=left | 22. septembar 1974. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1974/75.|1974/75]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;1 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | 32. |align=left | 20. april 1975. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1974/75.|1974/75]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 0&ndash;2 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#ccffcc;" | 33. |align=left | 8. oktobar 1975. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1975/76.|1975/76]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 2&ndash;2 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#ffcccc;" | 34. |align=left | 9. maj 1976. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1975/76.|1975/76]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 0&ndash;2 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#ffcccc;" | 35. |align=left | 12. septembar 1976. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1976/77.|1976/77]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 5&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | 36. |align=left | 3. april 1977. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1976/77.|1976/77]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 3&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#ffcccc;" | 37. |align=left | 13. august 1978. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1978/79.|1978/79]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 2&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | 38. |align=left | 4. mart 1979. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1978/79.|1978/79]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 4&ndash;2 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#ccffcc;" | 39. |align=left | 21. oktobar 1979. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1979/80.|1979/80]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;1 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | 40. |align=left | 8. juni 1980. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1979/80.|1979/80]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 1&ndash;3 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | 41. |align=left | 13. septembar 1980. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1980/81.|1980/81]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 1&ndash;2 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#ccffcc;" | 42. |align=left | 29. mart 1981. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1980/81.|1980/81]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 2&ndash;2 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | 43. |align=left | 23. august 1981. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1981/82.|1981/82]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 4&ndash;1 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#ffcccc;" | 44. |align=left | 10. mart 1982. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1981/82.|1981/82]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 2&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | 45. |align=left | 7. novembar 1982. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1982/83.|1982/83]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#ccffcc;" | 46. |align=left | 5. juni 1983. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1982/83.|1982/83]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#ccffcc;" | 47. |align=left | 4. septembar 1983. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1983/84.|1983/84]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 1&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | 48. |align=left | 18. mart 1984. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1983/84.|1983/84]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 5&ndash;2 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#ccffcc;" | 49. |align=left | 9. septembar 1984. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1984/85.|1984/85]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#ccffcc;" | 50. |align=left | 17. mart 1985. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1984/85.|1984/85]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 2&ndash;2 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#ffcccc;" | 51. |align=left | 2. novembar 1985. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1985/86.|1985/86]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 2&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | 52. |align=left | 29. maj 1986. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1985/86.|1985/86]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 3&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | 53. |align=left | 7. septembar 1986. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1986/87.|1986/87]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 4&ndash;1 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#ccffcc;" | 54. |align=left | 22. mart 1987. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1986/87.|1986/87]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 1&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#ccffcc;" | 55. |align=left | 9. august 1987. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1987/88.|1987/88]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;1 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#ffcccc;" | 56. |align=left | 13. mart 1988. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1987/88.|1987/88]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 2&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#ffcccc;" | 57. |align=left | 30. oktobar 1988. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1988/89.|1988/89]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 2&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | 58. |align=left | 14. maj 1989. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1988/89.|1988/89]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 2&ndash;1 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | 59. |align=left | 30. juli 1989. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1989/90.|1989/90]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 1&ndash;3 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | 60. |align=left | 10. decembar 1989. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1989/90.|1989/90]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#ccffcc;" | 61. |align=left | 5. august 1990. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1990/91.|1990/91]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;1 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#ccffcc;" | 62. |align=left | 17. februar 1991. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1990/91.|1990/91]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 1&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#ccffcc;" | 63. |align=left | 9. oktobar 1991. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1991/92.|1991/92]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |} {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size:90%;" width=70% |- |colspan=8 width=70% align=center |Spisak utakmica FK Sarajevo - FK Željezničar u [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer ligi]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] |- !width=2%|# !width=18%|Datum !width=10%|Sezona !width=10%|Lokacija !width=10%|Domaćin !width=5%|Rezultat !width=10%|Gost !width=5%|{{Tooltip|Ref.|Reference}} |- style="background:#ccffcc;" | 1. |align=left | 14. septembar 1994. | [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1994/1995.|1994]]. | [[Stadion Bilino Polje|Bilino Polje]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 1&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1994-1995/150/utakmica/11748/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo ''FK Željezničar - FK Sarajevo 1-1 (Sezona 1994/95), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924104925/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1994-1995/150/utakmica/11748/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ffcccc;" | 2. |align=left | 15. novembar 1995. | [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1995/96.|1995/96]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 5&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1995-1996/51/utakmica/7247/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar ''FK Sarajevo - FK Željezničar 5-0 (Sezona 1995/96), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924104927/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1995-1996/51/utakmica/7247/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ccffcc;" | 3. |align=left | 2. maj 1996. | [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1995/96.|1995/96]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;1 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1995-1996/51/utakmica/7367/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo ''FK Željezničar - FK Sarajevo 1-1 (Sezona 1995/96), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924104928/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1995-1996/51/utakmica/7367/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ccffcc;" | 4. |align=left | 22. septembar 1996. | [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1996/97.|1996/97]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;1 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1996-1997/50/utakmica/7007/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo ''FK Željezničar - FK Sarajevo 1-1 (Sezona 1996/97), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924104930/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1996-1997/50/utakmica/7007/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ffcccc;" | 5. |align=left | 17. april 1997. | [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1996/97.|1996/97]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 1&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1996-1997/50/utakmica/7127/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar ''FK Sarajevo - FK Željezničar 1-0 (Sezona 1996/97), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924104932/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1996-1997/50/utakmica/7127/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ffcccc;" | 6. |align=left | 26. oktobar 1997. | [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1997/98.|1997/98]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;2 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1997-1998/49/utakmica/6800/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo ''FK Željezničar - FK Sarajevo 1-2 (Sezona 1997/98), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150122012906/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1997-1998/49/utakmica/6800/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo |date=22 Januar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ccffcc;" | 7. |align=left | 3. maj 1998. | [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1997/98.|1997/98]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 1&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1997-1998/49/utakmica/6920/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar ''FK Sarajevo - FK Željezničar 1-1 (Sezona 1997/98), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150122002238/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1997-1998/49/utakmica/6920/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar |date=22 Januar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#b9e8ff;" | 8. |align=left | 5. juni 1998. | [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1997/98.|1997/98]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 0&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1997-1998/49 ''Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1997/98, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ffcccc;" | 9. |align=left | 8. august 1998. | [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1998/99.|1998/99]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 3&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1998-1999/46/utakmica/6494/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar ''FK Sarajevo - FK Željezničar 3-1 (Sezona 1998/99), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924104940/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1998-1999/46/utakmica/6494/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ffcccc;" | 10. |align=left | 27. februar 1999. | [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1998/99.|1998/99]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;2 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1998-1999/46/utakmica/6614/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo ''FK Željezničar - FK Sarajevo 1-2 (Sezona 1998/99), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924104941/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1998-1999/46/utakmica/6614/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#b9e8ff;" | 11. |align=left | 9. oktobar 1999. | [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1999/00.|1999/00]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 2&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1999-2000/45/utakmica/6320/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo ''FK Željezničar - FK Sarajevo 2-0 (Sezona 1999/00), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924104943/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1999-2000/45/utakmica/6320/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ffcccc;" | 12. |align=left | 15. april 2000. | [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1999/00.|1999/00]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 4&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1999-2000/45/utakmica/6440/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar ''FK Sarajevo - FK Željezničar 4-1 (Sezona 1999/00), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924104945/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1999-2000/45/utakmica/6440/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#b9e8ff;" | 13. |align=left | 23. septembar 2000. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2000/01.|2000/01]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2000-2001/44/utakmica/5899/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo ''FK Željezničar - FK Sarajevo 1-0 (Sezona 2000/01), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924104946/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2000-2001/44/utakmica/5899/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#b9e8ff;" | 14. |align=left | 11. april 2001. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2000/01.|2000/01]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 0&ndash;3 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2000-2001/44/utakmica/6130/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar ''FK Sarajevo - FK Željezničar 0-3 (Sezona 2000/01), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924104948/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2000-2001/44/utakmica/6130/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ccffcc;" | 15. |align=left | 27. oktobar 2001. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2001/02.|2001/02]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 2&ndash;2 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2001-2002/43/utakmica/5641/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar ''FK Sarajevo - FK Željezničar 2-2 (Sezona 2001/02), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924104950/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2001-2002/43/utakmica/5641/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#b9e8ff;" | 16. |align=left | 4. maj 2002. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2001/02.|2001/02]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2001-2002/43/utakmica/5761/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo ''FK Željezničar - FK Sarajevo 1-0 (Sezona 2001/02), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924104952/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2001-2002/43/utakmica/5761/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ccffcc;" | 17. |align=left | 22. septembar 2002. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/03.|2002/03]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;1 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2002-2003/42/utakmica/5230/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo ''FK Željezničar - FK Sarajevo 1-1 (Sezona 2002/03), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924104953/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2002-2003/42/utakmica/5230/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ccffcc;" | 18. |align=left | 5. april 2003. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/03.|2002/03]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 1&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2002-2003/42/utakmica/5420/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar ''FK Sarajevo - FK Željezničar 1-1 (Sezona 2002/03), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924104956/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2002-2003/42/utakmica/5420/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ccffcc;" | 19. |align=left | 4. oktobar 2003. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2003/04.|2003/04]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 1&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2003-2004/41/utakmica/4993/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar ''FK Sarajevo - FK Željezničar 1-1 (Sezona 2003/04), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924104957/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2003-2004/41/utakmica/4993/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#b9e8ff;" | 20. |align=left | 24. april 2004. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2003/04.|2003/04]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 2&ndash;1 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2003-2004/41/utakmica/5113/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo ''FK Željezničar - FK Sarajevo 2-1 (Sezona 2003/04), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924104959/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2003-2004/41/utakmica/5113/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#b9e8ff;" | 21. |align=left | 30. oktobar 2004. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2004/05.|2004/05]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 0&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2004-2005/40/utakmica/4756/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar ''FK Sarajevo - FK Željezničar 0-1 (Sezona 2004/05), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924105001/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2004-2005/40/utakmica/4756/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ccffcc;" | 22. |align=left | 30. april 2005. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2004/05.|2004/05]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;1 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2004-2005/40/utakmica/4876/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo ''FK Željezničar - FK Sarajevo 1-1 (Sezona 2004/05), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924105004/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2004-2005/40/utakmica/4876/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ccffcc;" | 23. |align=left | 15. oktobar 2005. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2005/06.|2005/06]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2005-2006/39/utakmica/4505/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar ''FK Sarajevo - FK Željezničar 0-0 (Sezona 2005/06), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924105005/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2005-2006/39/utakmica/4505/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ffcccc;" | 24. |align=left | 5. april 2006. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2005/06.|2005/06]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 0&ndash;1 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2005-2006/39/utakmica/4625/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo ''FK Željezničar - FK Sarajevo 0-1 (Sezona 2005/06), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924105007/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2005-2006/39/utakmica/4625/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ffcccc;" | 25. |align=left | 30. septembar 2006. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2006/07.|2006/07]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 0&ndash;1 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2006-2007/36/utakmica/4018/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo ''FK Željezničar - FK Sarajevo 0-1 (Sezona 2006/07), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924105009/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2006-2007/36/utakmica/4018/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ffcccc;" | 26. |align=left | 14. april 2007. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2006/07.|2006/07]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 2&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2006-2007/36/utakmica/4138/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar ''FK Sarajevo - FK Željezničar 2-1 (Sezona 2006/07), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924105010/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2006-2007/36/utakmica/4138/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ccffcc;" | 27. |align=left | 6. oktobar 2007. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2007/08.|2007/08]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2007-2008/35/utakmica/3781/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo ''FK Željezničar - FK Sarajevo 0-0 (Sezona 2007/08), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924105012/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2007-2008/35/utakmica/3781/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ccffcc;" | 28. |align=left | 19. april 2008. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2007/08.|2007/08]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2007-2008/35/utakmica/3901/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar ''FK Sarajevo - FK Željezničar 0-0 (Sezona 2007/08), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924105015/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2007-2008/35/utakmica/3901/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ccffcc;" | 29. |align=left | 8. novembar 2008. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2008/09.|2008/09]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2008-2009/34/utakmica/3567/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar ''FK Sarajevo - FK Željezničar 0-0 (Sezona 2008/09), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924105017/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2008-2009/34/utakmica/3567/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#b9e8ff;" | 30. |align=left | 9. maj 2009. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2008/09.|2008/09]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 2&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2008-2009/34/utakmica/3687/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo ''FK Željezničar - FK Sarajevo 2-0 (Sezona 2008/09), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924105018/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2008-2009/34/utakmica/3687/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ffcccc;" | 31. |align=left | 7. novembar 2009. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2009/10.|2009/10]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;2 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2009-2010/1/utakmica/421/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo ''FK Željezničar - FK Sarajevo 1-2 (Sezona 2009/10), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924105022/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2009-2010/1/utakmica/421/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ccffcc;" | 32. |align=left | 15. maj 2010. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2009/10.|2009/10]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2009-2010/1/utakmica/2536/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar ''FK Sarajevo - FK Željezničar 0-0 (Sezona 2009/10), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924105020/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2009-2010/1/utakmica/2536/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ccffcc;" | 33. |align=left | 24. oktobar 2010. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2010/11.|2010/11]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2010-2011/185/utakmica/17048/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo ''FK Željezničar - FK Sarajevo 0-0 (Sezona 2010/11), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924105023/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2010-2011/185/utakmica/17048/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ccffcc;" | 34. |align=left | 7. maj 2011. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2010/11.|2010/11]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2010-2011/185/utakmica/17168/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar ''FK Sarajevo - FK Željezničar 0-0 (Sezona 2010/11), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924105025/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2010-2011/185/utakmica/17168/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#b9e8ff;" | 35. |align=left | 5. novembar 2011. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2011/12.|2011/12]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2011-2012/324/utakmica/32475/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo ''FK Željezničar - FK Sarajevo 1-0 (Sezona 2011/12), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924105027/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2011-2012/324/utakmica/32475/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ccffcc;" | 36. |align=left | 12. maj 2012. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2011/12.|2011/12]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 2&ndash;2 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2011-2012/324/utakmica/32595/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar ''FK Sarajevo - FK Željezničar 2-2 (Sezona 2011/12), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924105028/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2011-2012/324/utakmica/32595/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ffcccc;" | 37. |align=left | 3. novembar 2012. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2012/13.|2012/13]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 1&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2012-2013/487/utakmica/44913/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar ''FK Sarajevo - FK Željezničar 1-0 (Sezona 2012/13), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924105030/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2012-2013/487/utakmica/44913/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ccffcc;" | 38. |align=left | 8. maj 2013. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2012/13.|2012/13]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2012-2013/487/utakmica/45033/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo ''FK Željezničar - FK Sarajevo 0-0 (Sezona 2012/13), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924105031/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2012-2013/487/utakmica/45033/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ccffcc;" | 39. |align=left | 30. oktobar 2013. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2013/14.|2013/14]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2013-2014/637/utakmica/58767/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar ''FK Sarajevo - FK Željezničar 0-0 (Sezona 2013/14), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924105033/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2013-2014/637/utakmica/58767/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ccffcc;" | 40. |align=left | 4. maj 2014. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2013/14.|2013/14]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;1 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref name="Premijer liga BiH: Zrinjski novi šampion države, remi Željezničara i Sarajeva, klix.ba">[http://www.klix.ba/sport/nogomet/premijer-liga-bih-zrinjski-novi-sampion-drzave-remi-zeljeznicara-i-sarajeva/140504070 ''Premijer liga BiH: Zrinjski novi šampion države, remi Željezničara i Sarajeva, klix.ba'']; pristupljeno: 5. 5. 2014.</ref><ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2013-2014/637/utakmica/58884/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo ''FK Željezničar - FK Sarajevo 1-1 (Sezona 2013/14), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140808122344/http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2013-2014/637/utakmica/58884/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo |date=8. 8. 2014 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ffcccc;" | 41. |align=left | 2. novembar 2014. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2014/15.|2014/15]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;2 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref name="Bordo tim slavio na Grbavici nakon pet godina, neredi navijača obilježili meč, klix.ba">[http://www.klix.ba/sport/nogomet/bordo-tim-slavio-na-grbavici-nakon-pet-godina-neredi-navijaca-obiljezili-mec/141102050 ''Bordo tim slavio na Grbavici nakon pet godina, neredi navijača obilježili meč, klix.ba'']; pristupljeno: 2. 11. 2014.</ref><ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2014-2015/777/utakmica/71004/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo ''FK Željezničar - FK Sarajevo 1-2 (Sezona 2014/15), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150419033119/http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2014-2015/777/utakmica/71004/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo |date=19. 4. 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ccffcc;" | 42. |align=left | 16. maj 2015. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2014/15.|2014/15]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>[http://www.oslobodjenje.ba/sport/nogomet/remi-bez-golova-u-derbiju-na-kosevu ''Remi bez golova u derbiju na Koševu: Sarajevo i Željezničar podijelili bodove, oslobodjenje.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150518011654/http://www.oslobodjenje.ba/sport/nogomet/remi-bez-golova-u-derbiju-na-kosevu |date=18. 5. 2015 }}; pristupljeno: 16. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#b9e8ff;" | 43. |align=left | 4. oktobar 2015. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2015/16.|2015/16]]. |[[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>{{Cite web |url=http://www.nfsbih.ba/bih/utakmica.php?idUtakmice=178200&sub_menu=bh_tel |title= Izvještaj utakmice Željezničar - Sarajevo 1:0 (4. oktobar 2015) |work=nfsbih.ba |access-date=4. 10. 2015}}</ref> |- |- style="background:#b9e8ff;" | 44. |align=left | 24. april 2016. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2015/16.|2015/16]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 0&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>{{Cite web |url=http://www.nfsbih.ba/bih/utakmica.php?idUtakmice=178320&sub_menu=bh_tel |title= Izvještaj utakmice Sarajevo - Željezničar 0:1 (24. april 2016) |work=nfsbih.ba |access-date=29. 4. 2016}}</ref> |- |- style="background:#ccffcc;" | 45. |align=left | 23. juli 2016. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2016/17.|2016/17]]. |[[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;1 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>{{Cite web |url=http://www.nfsbih.ba/bih/utakmica.php?idUtakmice=3927359&sub_menu=bh_tel |title= Izvještaj utakmice Željezničar - Sarajevo 1:1 (23. juli 2016) |work=nfsbih.ba |access-date=30. 8. 2016}}</ref> |- |- style="background:#ccffcc;" | 46. |align=left | 16. oktobar 2016. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2016/17.|2016/17]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>{{Cite web |url=http://www.nfsbih.ba/bih/utakmica.php?idUtakmice=3927425&sub_menu=bh_tel |title= Izvještaj utakmice Sarajevo - Željezničar 0:0 (16. oktobar 2016) |work=nfsbih.ba |access-date=15. 4. 2017}}</ref> |- |- style="background:#ccffcc;" | 47. |align=left | 15. april 2017. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2016/17.|2016/17]]. |[[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>{{Cite web |url=http://www.nfsbih.ba/stats/match/4601480-fk-zeljeznicar-fk-sarajevo/ |title=Izvještaj utakmice Željezničar - Sarajevo 0:0 (15. april 2017) |work=nfsbih.ba |access-date=16. 4. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170424093040/http://www.nfsbih.ba/stats/match/4601480-fk-zeljeznicar-fk-sarajevo/ |archive-date=24. 4. 2017 |url-status=dead }}</ref> |- |- style="background:#ffcccc;" | 48. |align=left | 20. maj 2017. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2016/17.|2016/17]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 1&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | 49. |align=left | 19. august 2017. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2017/18.|2017/18]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 0&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | 50. |align=left | 27. novembar 2017. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2017/18.|2017/18]]. |[[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 2&ndash;1 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- style="background:#ccffcc;" | 51. |align=left | 15. april 2018. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2017/18.|2017/18]]. |[[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>{{Cite web |url=http://www.nfsbih.ba/stats/match/4601480-fk-zeljeznicar-fk-sarajevo/ |title=Izvještaj utakmice Željezničar - Sarajevo 0:0 (15. april 2017) |work=nfsbih.ba |access-date=16. 4. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170424093040/http://www.nfsbih.ba/stats/match/4601480-fk-zeljeznicar-fk-sarajevo/ |archive-date=24. 4. 2017 |url-status=dead }}</ref> |-style="background:#b9e8ff;" | 52. |align=left | 19. maj 2018. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2017/2018.|2017/18]]. |[[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 2&ndash;1 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |-style="background:#ccffcc;" | 53. |align=left | 15. august 2018. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2018/2019.|2018/19]]. |[[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 2&ndash;2 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/stats/match/6353099-fk-zeljeznicar-fk-sarajevo/ |title=Izvještaj utakmice Željezničar - Sarajevo 2:2 (15. august 2018) |work=nfsbih.ba |access-date=7. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190407000439/https://www.nfsbih.ba/stats/match/6353099-fk-zeljeznicar-fk-sarajevo/ |archive-date=7. 4. 2019 |url-status=dead }}</ref> |- style="background:#ffcccc;" | 54. |align=left | 3. novembar 2018. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2018/2019.|2018/19]]. |[[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 2&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/stats/match/6353165-fk-sarajevo-fk-zeljeznicar/ |title=Izvještaj utakmice Sarajevo - Željezničar 2:1 (3. novembar 2018) |work=nfsbih.ba |access-date=7. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190407074049/https://www.nfsbih.ba/stats/match/6353165-fk-sarajevo-fk-zeljeznicar/ |archive-date=7. 4. 2019 |url-status=dead }}</ref> |- style="background:#ffcccc;" | 55. |align=left | 6. april 2019. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2018/2019.|2018/19]]. |[[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 0&ndash;3 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/stats/match/7252669-fk-zeljeznicar-fk-sarajevo/ |title=Izvještaj utakmice Željezničar - Sarajevo 0:3 (6. april 2019) |work=nfsbih.ba |access-date=7. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190407074051/https://www.nfsbih.ba/stats/match/7252669-fk-zeljeznicar-fk-sarajevo/ |archive-date=7. 4. 2019 |url-status=dead }}</ref> |- style="background:#b9e8ff;" | 56. |align=left | 31. august 2019. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2019/2020.|2019/20]]. |[[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 5&ndash;2 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/takmicenja/futsal/premijer-liga-bih?view=match&id=7857762:zeljeznicar-sarajevo |title=Izvještaj utakmice Željezničar - Sarajevo 5:2 (31. august 2019) |work=nfsbih.ba |access-date=31. 8. 2019 }}{{Mrtav link}}</ref> |- style="background:#b9e8ff;" | 57. |align=left | 30. novembar 2019. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2019/2020.|2019/20]]. |[[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 1&ndash;3 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/stats/match/7857828-fk-sarajevo-fk-zeljeznicar/ |title=Izvještaj utakmice Sarajevo - Željezničar 1:3 (30. novembar 2019) |work=nfsbih.ba |access-date=30. 11. 2019 |archive-date=11. 12. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191211115243/https://www.nfsbih.ba/stats/match/7857828-fk-sarajevo-fk-zeljeznicar/ |url-status=dead }}</ref> |- style="background:#ccffcc;" | 58. |align=left | 4. novembar 2020. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2020/2021.|2020/21]]. |[[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 1&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-muskarci/m-tel-premijer-liga-bih/raspored-kola-m-tel-premijer-lige-bih?view=match&id=9332394:fk-sarajevo-fk-zeljeznicar |title=Izvještaj utakmice Sarajevo - Željezničar 1:1 (4. novembar 2020) |work=nfsbih.ba |access-date=4. 11. 2020 |archive-date=25. 2. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210225130828/https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-muskarci/m-tel-premijer-liga-bih/raspored-kola-m-tel-premijer-lige-bih?view=match&id=9332394:fk-sarajevo-fk-zeljeznicar |url-status=dead }}</ref> |- style="background:#ccffcc;" | 59. |align=left | 1. mart 2021. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2020/2021.|2020/21]]. |[[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/stats/match/9332660-fk-zeljeznicar-fk-sarajevo/ |title=Izvještaj utakmice Željezničar - Sarajevo 0:0 (1. mart 2021) |work=nfsbih.ba |access-date=1. 3. 2021 }}</ref> |- style="background:#ffcccc;" | 60. |align=left | 1. maj 2021. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2020/2021.|2020/21]]. |[[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 3&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/stats/match/18402752-fk-sarajevo-fk-zeljeznicar/ |title=Izvještaj utakmice Sarajevo - Željezničar 3:1 (1. maj 2021) |work=nfsbih.ba |access-date=1. 5. 2021 }}</ref> |- style="background:#ffcccc;" | 61. |align=left | 22. septembar 2021. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2021/2022.|2021/22]]. |[[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 2&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/stats/match/20874160-fk-sarajevo-fk-zeljeznicar/ |title=Izvještaj utakmice Sarajevo - Željezničar 2:0 (22. septembar 2021) |work=nfsbih.ba |access-date=22. 9. 2021 }}</ref> |- style="background:#b9e8ff;" | 62. |align=left | 5. mart 2022. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2021/2022.|2021/22]]. |[[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 2&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/stats/match/20874226-fk-zeljeznicar-fk-sarajevo/ |title=Izvještaj utakmice Željezničar - Sarajevo 2:0 (5. mart 2022) |work=nfsbih.ba |access-date=5. 3. 2022 }}</ref> |- style="background:#ccffcc;" | 63. |align=left | 10. maj 2022. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2021/2022.|2021/22]]. |[[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 1&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/stats/match/24421974-fk-sarajevo-fk-zeljeznicar/ |title=Izvještaj utakmice Sarajevo - Željezničar 1:1 (10.maj 2022) |work=nfsbih.ba |access-date=10. 5. 2022 }}</ref> |- style="background:#ccffcc;" | 64. |align=left | 26. august 2022. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2022/2023.|2022/23]]. |[[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 2&ndash;2 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-muskarci/m-tel-premijer-liga-bih/raspored-kola-m-tel-premijer-lige-bih?view=match&id=27229675:fk-zeljeznicar-fk-sarajevo |title=Izvještaj utakmice Željezničar - Sarajevo 2:2 (26. august 2022) |work=nfsbih.ba |access-date=26. 8. 2022 |archive-date=1. 9. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220901122536/https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-muskarci/m-tel-premijer-liga-bih/raspored-kola-m-tel-premijer-lige-bih?view=match&id=27229675:fk-zeljeznicar-fk-sarajevo |url-status=dead }}</ref> |- style="background:#ccffcc;" | 65. |align=left | 8. mart 2023. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2022/2023.|2022/23]]. |Trening centar [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|N/FSBiH]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-muskarci/m-tel-premijer-liga-bih/raspored-kola-m-tel-premijer-lige-bih?view=match&id=27229741:fk-sarajevo-fk-zeljeznicar |title=Izvještaj utakmice Sarajevo - Željezničar 0:0 (8. mart 2023) |work=nfsbih.ba |access-date=8. 3. 2023 |archive-date=9. 3. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230309214835/https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-muskarci/m-tel-premijer-liga-bih/raspored-kola-m-tel-premijer-lige-bih?view=match&id=27229741:fk-sarajevo-fk-zeljeznicar |url-status=dead }}</ref> |- style="background:#ccffcc;" | 66. |align=left | 12. maj 2023. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2022/2023.|2022/23]]. |[[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 2&ndash;2 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-muskarci/m-tel-premijer-liga-bih/raspored-kola-m-tel-premijer-lige-bih?view=match&id=31543378:fk-sarajevo-fk-zeljeznicar |title=Izvještaj utakmice Sarajevo - Željezničar 2:2 (12. maj 2023) |work=nfsbih.ba |access-date=12. 5. 2023 |archive-date=28. 6. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230628215620/https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-muskarci/m-tel-premijer-liga-bih/raspored-kola-m-tel-premijer-lige-bih?view=match&id=31543378:fk-sarajevo-fk-zeljeznicar |url-status=dead }}</ref> |- style="background:#ffcccc;" | 67. |align=left | 8. oktobar 2023. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2023/2024.|2023/24]]. |[[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 3&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-muskarci/premijer-liga-bih?view=match&id=34749175:fk-sarajevo-fk-zeljeznicar |title=Izvještaj utakmice Sarajevo - Željezničar 3:0 (8. oktobar 2023) |work=nfsbih.ba |access-date=8. 10. 2023 |archive-date=9. 10. 2023 |archive-url=https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-muskarci/premijer-liga-bih?view=match&id=34749175:fk-sarajevo-fk-zeljeznicar |url-status=dead }}</ref> |- style="background:#b9e8ff;" | 68. |align=left | 3. mart 2024. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2023/2024.|2023/24]]. |[[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 3&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-muskarci/wwin-liga-bih?view=match&id=34749241:fk-zeljeznicar-fk-sarajevo |title=Izvještaj utakmice Željezničar - Sarajevo 3:0 (3. mart 2024) |work=nfsbih.ba |access-date=3. 3. 2024 }}</ref> |- style="background:#ccffcc;" | 69. |align=left | 14. april 2024. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2023/2024.|2023/24]]. |[[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-muskarci/wwin-liga-bih?view=match&id=38029551:fk-zeljeznicar-fk-sarajevo |title=Izvještaj utakmice Željezničar - Sarajevo 0:0 (14. april 2024) |work=nfsbih.ba |access-date=14. 4. 2024 }}</ref> |- style="background:#ccffcc;" | 70. |align=left | 25. septembar 2024. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2024/2025.|2024/25]]. |[[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 1&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-muskarci/wwin-liga-bih?view=match&id=40605907:fk-sarajevo-fk-zeljeznicar |title=Izvještaj utakmice Sarajevo - Željezničar 1:1 (25. septembar 2024) |work=nfsbih.ba |access-date=25. 9. 2024 }}</ref> |- style="background:#ccffcc;" | 71. |align=left | 22. februar 2025. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2024/2025.|2024/25]]. |[[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-muskarci/wwin-liga-bih/lista-strijelaca-wwin-lige-bih?view=match&id=40605973:fk-zeljeznicar-fk-sarajevo |title=Izvještaj utakmice Željezničar - Sarajevo 0:0 (22. februar 2025) |work=nfsbih.ba |access-date=22. 2. 2025 }}</ref> |- style="background:#ffcccc;" | 72. |align=left | 27. april 2025. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2024/2025.|2024/25]]. |[[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 2&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-muskarci/wwin-liga-bih/lista-strijelaca-wwin-lige-bih?view=match&id=44412516:fk-sarajevo-fk-zeljeznicar |title=Izvještaj utakmice Sarajevo - Željezničar 2:1 (27. april 2025) |work=nfsbih.ba |access-date=27. 4. 2025 }}</ref> |- style="background:#b9e8ff;" | 73. |align=left | 27. septembar 2025. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2025/2026.|2025/26]]. |[[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 2&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-muskarci/wwin-liga-bih?view=match&id=46565854:fk-zeljeznicar-fk-sarajevo |title=Izvještaj utakmice Željezničar - Sarajevo 2:0 (27. septembar 2025) |work=nfsbih.ba |access-date=27. 9. 2025 }}</ref> |- style="background:#ffcccc;" | 74. |align=left | 7. decembar 2025. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2025/2026.|2025/26]]. |[[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 4&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-muskarci/wwin-liga-bih/lista-strijelaca-wwin-lige-bih?view=match&id=46565899:fk-sarajevo-fk-zeljeznicar |title=Izvještaj utakmice Sarajevo - Željezničar 4:0 (7. decembar 2025) |work=nfsbih.ba |access-date=7. 12. 2025 }}</ref> |} {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size:90%;" width=70% |- |colspan=8 width=70% align=center |Spisak utakmica FK Sarajevo - FK Željezničar u [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|kupu]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] |- !width=7%|# !width=15%|Datum !width=9%|Sezona !width=9%|Lokacija !width=10%|Domaćin !width=5%|Rezultat !width=10%|Gost !width=5%|{{Tooltip|Ref.|Reference}} |- |- style="background:#ffcccc;" | 1/8 finala |align=left | 22. oktobar 1994. | [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 1994/1995.|1994/95]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 4&ndash;2 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#ffcccc;" | Finale |align=left | 31. maj 1997. | [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 1996/1997.|1996/97]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 2&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>[http://www.rsssf.com/tablesb/bih97.html ''Bosnia-Hercegovina 1996/97, rsssf.com'']; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ffcccc;" | 1. polufinale |align=left | 5. maj 1999. | [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 1998/1999.|1998/99]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 1&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>[http://www.rsssf.com/tablesb/bih99.html ''Bosnia-Hercegovina 1998/99, rsssf.com'']; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#b9e8ff;" | 2. polufinale |align=left | 12. maj 1999. | [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 1998/1999.|1998/99]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;0 <br /><small>(1&ndash;3 pen.)</small> |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | Finale |align=left | 15. juni 2001. | [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2000/2001.|2000/01]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 2&ndash;3 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#ffcccc;" | Finale |align=left | 29. maj 2002. | [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2001/2002.|2001/02]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 2&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>[http://www.rsssf.com/tablesb/bih02.html ''Bosnia-Hercegovina 2001/02, rsssf.com'']; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ccffcc;" | 1. čevrtfinale |align=left | 9. novembar 2005. | [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2005/2006.|2005/06]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 1&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>[http://www.rsssf.com/tablesb/bih06.html ''Bosnia-Hercegovina 2005/06, rsssf.com'']; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#b9e8ff;" | 2. čevrtfinale |align=left | 16. novembar 2005. | [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2005/2006.|2005/06]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 3&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#ccffcc;" | 1. čevrtfinale |align=left | 8. novembar 2006. | [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2006/2007.|2006/07]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>[http://www.rsssf.com/tablesb/bihcup07.html ''Bosnia-Hercegovina Cup 2006/07, rsssf.com'']; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ffcccc;" | 2. čevrtfinale |align=left | 22. novembar 2006. | [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2006/2007.|2006/07]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 3&ndash;2 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | 1. čevrtfinale |align=left | 12. mart 2008. | [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2007/2008.|2007/08]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 3&ndash;1 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>[http://www.rsssf.com/tablesb/bihcup08.html ''Bosnia-Hercegovina Cup 2007/08, rsssf.com'']; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ffcccc;" | 2. čevrtfinale |align=left | 19. mart 2008. | [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2007/2008.|2007/08]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 4&ndash;2 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#ccffcc;" | 1. čevrtfinale |align=left | 12. mart 2014. | [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2013/2014.|2013/14]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;1 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref name="Odluka pada na Koševu: Željo i Sarajevo odigrali bez pobjednika, avaz.ba">[http://www.avaz.ba/sport/fudbal/odluka-pada-na-kosevu-zeljo-i-sarajevo-odigrali-bez-pobjednika ''Odluka pada na Koševu: Željo i Sarajevo odigrali bez pobjednika, avaz.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140314152642/http://www.avaz.ba/sport/fudbal/odluka-pada-na-kosevu-zeljo-i-sarajevo-odigrali-bez-pobjednika |date=14. 3. 2014 }}; pristupljeno: 12. mart 2014.</ref> |- |- style="background:#ccffcc;" | 2. čevrtfinale |align=left | 26. mart 2014. | [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2013/2014.|2013/14]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref name="Gol na Grbavici dovoljan Sarajevu za veliko slavlje, avaz.ba">[http://www.avaz.ba/sport/fudbal/gol-na-grbavici-dovoljan-sarajevu-za-veliko-slavlje ''Gol na Grbavici dovoljan Sarajevu za veliko slavlje, avaz.ba'']{{Mrtav link}}; pristupljeno: 26. mart 2014.</ref><ref name="Sarajevski derbi bez golova, Bordo tim u polufinalu Kupa BiH, klix.ba">[http://www.klix.ba/sport/nogomet/sarajevski-derbi-bez-golova-b-u-polufinalu-kupa-bih/140326125 ''Sarajevski derbi bez golova, Bordo tim u polufinalu Kupa BiH, klix.ba'']; pristupljeno: 26. mart 2014.</ref> |} {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size:90%;" width=70% |- |colspan=8 width=70% align=center |Spisak utakmica FK Sarajevo - FK Željezničar u [[Kup Jugoslavije u nogometu|kupu]] [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]] |- !width=8%|# !width=14%|Datum !width=9%|Sezona !width=9%|Lokacija !width=10%|Domaćin !width=5%|Rezultat !width=10%|Gost !width=5%|{{Tooltip|Ref.|Reference}} |- |- style="background:#ffcccc;" | 2. kolo |align=left | 12. august 1954. | [[Kup Jugoslavije u nogometu 1954.|1954]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 2&ndash;5 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | 1/16 finala |align=left | 30. august 1978. | [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 1978/1979.|1978/79]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 4&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |} {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size:90%;" width=70% |- |colspan=8 width=70% align=center |Spisak utakmica FK Sarajevo - FK Željezničar u Republičkom kupu Bosne i Hercegovine |- !width=2%|# !width=18%|Datum !width=10%|Sezona !width=10%|Lokacija !width=10%|Domaćin !width=5%|Rezultat !width=10%|Gost !width=5%|{{Tooltip|Ref.|Reference}} |- |- style="background:#ffcccc;" | 1/4 finale |align=left | 3. novembar 1963. | 1963/1964 | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 3&ndash;2 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | 1/4 finale |align=left | 20. novembar 1968. | 1968/1969 | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 1&ndash;3 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#ffcccc;" | Polufinale |align=left | 1969. | 1969/1970 | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;2 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |} {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size:90%;" width=70% |- |colspan=8 width=70% align=center |Spisak utakmica FK Sarajevo - FK Željezničar u [[Superkup Bosne i Hercegovine u nogometu|superkupu]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] |- !width=2%|# !width=18%|Datum !width=10%|Sezona !width=10%|Lokacija !width=10%|Domaćin !width=5%|Rezultat !width=10%|Gost !width=5%|{{Tooltip|Ref.|Reference}} |- |- style="background:#b9e8ff;" | |align=left | 25. novembar 1998. | [[Superkup Bosne i Hercegovine u nogometu 1998.|1998]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 4&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |} ==Rekordi== ''U rekordima su uključeni rezultati igranih u prvoj ligi Jugoslavije i Bosne i Hercegovine.'' ---- :'''Najveće pobjede (5+ golovi):''' {| class="wikitable" |- ! Razlika ! Rezultat ! Datum ! Takmičenje |- style="text-align:center;" | +5 | Željezničar 1–6 '''Sarajevo''' | 10. oktobar 1954. | Prva liga SFRJ |- |- style="text-align:center;" | +5 | '''Sarajevo''' 5–0 Željezničar | 12. septembar 1976. | Prva liga SFRJ |- |- style="text-align:center;" | +5 | '''Sarajevo''' 5–0 Željezničar | 2. septembar 1995. | Prva liga BiH |- |} :'''Najduži period pobjeda:''' {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !Utakmica !Kub !Period |- |'''3'''||Željezničar||14. maj 1989. – 10. decembar 1989. |- |'''3'''||Sarajevo||5. april 2006. – 14. april 2007. |} :'''Najduži period neriješenih utakmica:''' {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !Utakmica !Period |- |'''4'''||5. august 1990. – 31. maj 1995. |} :'''Najduži period bez neriješene utakmice:''' {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !Utakmica !Period |- |'''7'''||5. juni 1998. – 11. april 2001. |} :'''Najduži neporaženi period:''' {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !Utakmica !Klub !Period |- |'''11''' (6 pobjeda)||Sarajevo||2. juni 1963. – 30. juni 1968. |- |'''11''' (5 pobjeda)||Željezničar||23. septembar 2000. – 15. oktobar 2005. |- |'''10''' (3 pobjede)||Sarajevo||5. august 1990. – 4. april 1998. |- |'''8''' (3 pobjede)||Sarajevo||30. april 2005. – 8. novembar 2008. |- |'''7''' (3 pobjede)||Željezničar||14. maj 1989. – 31. maj 1995. |- |'''7''' (2 pobjede)||Sarajevo||12. maj 2012. – 16. maj 2015. |} :'''Najduži period bez primljenog gola:''' {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !Utakmica !Klub !Period |- |'''4'''||Željezničar||6. oktobar 2007. – 9. maj 2009. |- |'''4'''||Željezničar||15. maj 2010. – 5. novembar 2011. |- |'''3'''||Sarajevo||27. mart 1966. – 12. mart 1967. |- |'''3'''||Sarajevo||15. oktobar 2005. – 30. septembar 2006. |- |'''3'''||Sarajevo||6. oktobar 2007. – 8. novembar 2008. |- |'''3'''||Sarajevo||15. maj 2010. – 7. maj 2011. |- |'''3'''||Sarajevo||3. novembar 2012. – 30. oktobar 2013. |} :'''Najduži period postizanja gola na utakmicama:''' {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !Utakmica !Klub !Period |- |'''17'''||Željezničar||1. oktobar 1997. – 30. april 2005. |- |'''8'''||Sarajevo|| 13 august 1978. – 10. mart 1982. |- |'''8'''||Željezničar||4. mart 1979. – 7. novembar 1982. |} ===Pozicije FK Sarajevo i FK Željezničar u prvoj ligi Jugoslavije=== [[Datoteka:Pozicije FK Sarajevo i FK Željezničar u prvoj nogometnoj ligi Jugoslavije.svg|lijevo|Pozicije FK Sarajevo i FK Željezničar u prvoj ligi Jugoslavije (1947-1992)]]{{-}} ===Pozicije FK Sarajevo i FK Željezničar u prvoj ligi Bosne i Hercegovine=== [[Datoteka:Pozicije FK Sarajevo i FK Željezničar u prvoj nogometnoj ligi Bosne i Hercegovine.svg|lijevo|Pozicije FK Sarajevo i FK Željezničar u prvoj ligi Bosne i Hercegovine]]{{-}} ==Reference== {{Refspisak|2|height=200}} ==Vanjski linkovi== *[https://www.fcsarajevo.ba/ ''Zvanični sajt FK Sarajeva''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210307030427/http://fcsarajevo.ba/ |date=7. 3. 2021 }} *[https://fkzeljeznicar.ba/ ''Zvanični sajt FK Željezničara''] {{FK Sarajevo}} {{Nogometna rivalstva}} {{Nogomet u BiH}} {{Premijer liga Bosne i Hercegovine}} {{Sarajevo}} [[Kategorija:Nogomet u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:FK Sarajevo]] [[Kategorija:FK Željezničar Sarajevo]] [[Kategorija:Nogometna rivalstva]] [[Kategorija:Sport u Sarajevu]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometni derbiji]] nprv262ldqf8px8i611423etqlgoeez 3823936 3823935 2026-04-04T08:45:41Z Bakir123 110053 Poništena izmjena [[Special:Diff/3823935|3823935]] korisnika/-ce [[Special:Contributions/Bakir123|Bakir123]] ([[User talk:Bakir123|razgovor]]) 3823936 wikitext text/x-wiki {{Infokutija sportski rivali | naslov = Sarajevski derbi | ostala imena = FK Sarajevo – FK Željezničar | slika = | grad ili regija = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | uključene ekipe = <small>'''[[FK Sarajevo]]'''</small><br /><small>'''[[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]]'''</small> | ukupno = '''Ukupno:''' 157<br> *[[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] (48) *[[FK Sarajevo]] (47) *Neriješeno (62) | najviše pobjeda = | nogometaš sa naviše nastupa = [[Slobodan Janjuš]] (21 utakmica) | najbolji strijelac = [[Dželaludin Muharemović]] (8 golova) | prvisusret = Željezničar 1–6 Sarajevo <br> <small>10. oktobar 1954.</small><br><small>(Prva liga SFRJ 1953/54.)</small> | posljednjautakmica = Sarajevo 4–0 Željezničar <br> <small>7. decembar 2025.</small><br><small>([[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2025/2026.|Premijer liga BiH 2025/26.]])</small> | sljedećisusret = | najvećapobjeda = Željezničar 9–1 Torpedo (Sarajevo)<br> <small>29. decembar 1946.</small> }} '''Sarajevski derbi''' je naziv za [[nogomet]]ne utakmice između dva [[Sarajevo|sarajevska]] kluba: [[FK Sarajevo]] i [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]]. Prvu zvaničnu utakmicu u nekom od takmičenja Sarajevo i Željezničar su odigrali 10. oktobra 1954. u prvoj ligi Jugoslavije. Derbi Sarajevo - Željezničar se smatra najvećim gradskim i ligaškim derbijem u Bosni i Hercegovini. U prvoj ligi Jugoslavije po broju šampionskih titula FK Sarajevo je uspješnije sa dvije titule, dok je Željezničar osvojio jednu titulu. Ipak, u [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer ligi Bosne i Hercegovine]], Željezničar je uspješniji po broju šampionskih titula. U međusobnim utakmicama Željezničar je također uspješniji, ostvarivši jednu pobjedu više u odnosu na FK Sarajevo. U ostalim takmičenjema Kupa i Superkupa, FK Sarajevo je [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|kup Bosne i Hercegovine]] osvojilo osam puta, a Željezničar šest puta. [[Superkup Bosne i Hercegovine u nogometu|Superkup Bosne i Hercegovine]] Željezničar je osvojio tri puta, a FK Sarajevo jedanput. ==Navijači== ===Horde zla=== [[Datoteka:Horde Zla (logo).png|desno|mini|190px|Logo navijačke grupe "Horde zla"]] {{Glavni|Horde zla}} Navijači kluba FK Sarajevo poznati su pod nazivom ''Horde Zla''. Ova navijačka grupa osnovana je 1987. godine, nakon utakmice protiv FK Crvene Zvezde, kada su navijači sa istoka prefarbali zmiju poskoka u bordo bijelu boju i ubacili ga među zvezdine navijače - Delije. 8 osoba je privedeno zbog ovog događaja, te je istima bio zabranjen ulaz na istočnu tribinu. Ova grupa i još nekoliko drugih navijača oformili su novu grupu pod nazivom "Horde Zla". U prošlosti navijači kluba su sebe nazivali ''Pitari''. Naziv "Horde zla" se temelji na istoimenom [[Zagor]]ovom [[strip]]u.<ref>[http://fksinfo.com/fk-sarajevo/navijaci ''Navijači, fksinfo.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150710141038/http://fksinfo.com/fk-sarajevo/navijaci |date=10. 7. 2015 }}; pristupljeno: 16. 5. 2015.</ref> ===Manijaci=== {{Glavni|Manijaci}} Navijači kluba FK Željezničar poznati su pod nazivom ''Manijaci''. U drugoj polovini 1980-tih godina dolazi do veće organizacije najvatrenijih navijača FK Željezničar, i oni tada daju sebi ime "The Maniacs". Osim ove grupe stvaraju se i "Blue Tigers" i "Joint Union", te još nekoliko manjih grupa ali svi oni sacinjavaju matičnu grupaciju "Manijaka". Počinje izrada navijačkih vezenih šalova sa imenom grupe (šal "Joint Union" je uživao veliko poštovanje i na tribinama širom tadašnje Jugoslavije), nabavka pirotehničkih sredstava – bakljada, na utakmici protiv FK Crvene Zvezde u jesen 1990.godine je bila dotada najveća u BiH, a putuje se organizovano i na gostovanja sa klubom.<ref>[http://www.themaniacs.org/tm/manijaci/historija-manijaka ''Historija Manijaka, themaniacs.org''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150422060043/http://www.themaniacs.org/tm/manijaci/historija-manijaka |date=22. 4. 2015 }}; pristupljeno: 16. 5. 2015.</ref> ==Statistika== {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size:90%;" width=100% |- |colspan=8 width=100% align=center |Statistika utakmica FK Sarajevo - FK Željezničar u prvim nogometnim ligama [[Prva nogometna liga Jugoslavije|SFRJ]] i [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Bosne i Hercegovine]] |- |} {{Prikaz utakmica nogometnih ekipa |ekipa1 = [[FK Sarajevo|Sarajevo]] |ekipa2 = [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] |Zastava ekipe 1 = [[Datoteka:FK_Sarajevo.svg|175px]] |Zastava ekipe 2 = [[Datoteka:FK Željezničar Sarajevo.png|175px]] |Broj utakmica = 137 |Broj pobjeda ekipe 1 = 39 |Broj neriješenih rezultata = 58 |Broj pobjeda ekipe 2 = 40 |Broj datih golova ekipe 1 = 158 |Broj datih golova ekipe 2 = 154 }} {| class="wikitable" style="text-align: center; font-size: 80%" width=100% |- !colspan=15 width=100% align=center |Statistika svih zvaničnih utakmica FK Sarajevo - FK Željezničar |- ! width=7.6% rowspan="2" | ! width=7.6% rowspan="2" | Utakmice ! width=15.2% colspan="2" | Pobjede ! width=7.6% rowspan="2" | Neriješeno ! width=15.2% colspan="2" | Golovi ! width=1.2% rowspan="9" | ! width=15.2% colspan="2" | Domaće pobjede ! width=15.2% colspan="2" | Domaće neriješene utakmice ! width=15.2% colspan="2" | Gostujuće pobjede |- ! width=7.6% style="background-color:#800000"| <span style="color:white;">Sarajevo ! width=7.6% style="background-color:#0000ff"| <span style="color:white;">Željezničar ! width=7.6% style="background-color:#800000"| <span style="color:white;">Sarajevo ! width=7.6% style="background-color:#0000ff"| <span style="color:white;">Željezničar ! width=7.6% style="background-color:#800000"| <span style="color:white;">Sarajevo ! width=7.6% style="background-color:#0000ff"| <span style="color:white;">Željezničar ! width=7.6% style="background-color:#800000"| <span style="color:white;">Sarajevo ! width=7.6% style="background-color:#0000ff"| <span style="color:white;">Željezničar ! width=7.6% style="background-color:#800000"| <span style="color:white;">Sarajevo ! width=7.6% style="background-color:#0000ff"| <span style="color:white;">Željezničar |- ! [[Prva nogometna liga Jugoslavije|Prva liga SFRJ]] || 63 || 19 || 21 || 22 || 83 || 85 || 11 || 12 || 11 || 12 || 8 || 9 |- ! [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga BiH]] || 74 || 20 || 19 || 35 || 75 || 68 || 13 || 13 || 19 || 15 || 7 || 6 |- ! [[Kup Jugoslavije u nogometu|Kup SFRJ]] || 2 || 1 || 1 || 0 || 5 || 6 || 0 || 1 || 0 || 0 || 1 || 0 |- ! Republ. kup BiH || 3 || 2 || 1 || 0 || 6 || 6 || 2 || 0 || 0 || 0 || 0 || 1 |- ! [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup BiH]] || 14 || 6 || 4 || 4 || 21 || 19 || 6 || 3 || 2 || 2 || 0 || 1 |- ! [[Superkup Bosne i Hercegovine u nogometu|Superkup]] || 1 || 0 || 1 || 0 || 0 || 4 || 0 || 1 || 0 || 0 || 0 || 0 |- ! Ukupno || '''157''' || '''47''' || '''48''' || '''62''' || '''189''' || '''190''' || '''32''' || '''30''' || '''34''' || '''29''' || '''15'''|| '''17''' |- |colspan=15 width=100% align=right |''<small>Ažurirano: 7. decembra 2025.</small><ref>[http://www.footballderbies.com/results/index.php?id=95 ''Derbi Sarajevo - Željezničar, footballderbies.com'']: pristupljeno: 7. 12. 2025.</ref>'' |} ===Titule=== {| class="wikitable sortable" width=45% style="width:auto; margin:auto;" |- !width=15%|[[FK Sarajevo|Sarajevo]] !width=15%|Takmičenje !width=15%|[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] |- |- style="text-align:center;" | 2 || [[Prva nogometna liga Jugoslavije|Prva liga SFRJ]] || 1 |- style="text-align:center;" | 5 || [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga BiH]] || 6 |- style="text-align:center;" | 8 || [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup BiH]] || 6 |- style="text-align:center;" | 1 || [[Superkup Bosne i Hercegovine u nogometu|Superkup]] || 3 |- style="text-align:center;" | '''16''' || || '''16''' |} ==Utakmice== {| style="border: 1px solid #a2a9b1; border-collapse: collapse; border-spacing: 3px; background-color: #f8f9fa; margin: 0.5em 0 0.5em 1em; padding: 0.2em; float: right; clear: right; font-size: 88%; width: 22em;" |- |width=20px bgcolor=ffcccc| || Pobjeda [[FK Sarajevo]] |- |width=10px bgcolor=b9e8ff | || Pobjeda [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] |- |width=10px bgcolor=ccffcc | || Neriješen rezultat |} {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size:90%;" width=70% |- |colspan=8 width=70% align=center |Spisak utakmica FK Sarajevo - FK Željezničar u [[Prva nogometna liga Jugoslavije|prvoj ligi Jugoslavije]] |- !width=2%|# !width=18%|Datum !width=10%|Sezona !width=10%|Lokacija !width=10%|Domaćin !width=5%|Rezultat !width=10%|Gost !width=5%|{{Tooltip|Ref.|Reference}} |- |- style="background:#ffcccc;" | 1. |align=left | 10. oktobar 1954. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1954/55.|1954/55]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;6 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | 2. |align=left | 17. april 1955. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1954/55.|1954/55]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 2&ndash;3 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#ffcccc;" | 3. |align=left | 11. septembar 1955. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1955/56.|1955/56]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;2 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#ffcccc;" | 4. |align=left | 18. mart 1956. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1955/56.|1955/56]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 2&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#ccffcc;" | 5. |align=left | 23. novembar 1958. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1958/59.|1958/59]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | 6. |align=left | 21. juni 1959. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1958/59.|1958/59]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 4&ndash;1 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | 7. |align=left | 2. decembar 1962. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1962/63.|1962/63]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 1&ndash;2 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#ffcccc;" | 8. |align=left | 2. juni 1963. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1962/63.|1962/63]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 2&ndash;3 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#ffcccc;" | 9. |align=left | 1. septembar 1963. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1963/64.|1963/64]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 4&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#ccffcc;" | 10. |align=left | 15. mart 1964. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1963/64.|1963/64]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;1 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#ffcccc;" | 11. |align=left | 16. august 1964. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1964/65.|1964/65]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 3&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#ccffcc;" | 12. |align=left | 7. mart 1965. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1964/65.|1964/65]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#ccffcc;" | 13. |align=left | 12. septembar 1965. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1965/66.|1965/66]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;1 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#ccffcc;" | 14. |align=left | 27. mart 1966. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1965/66.|1965/66]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#ffcccc;" | 15. |align=left | 28. august 1966. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1966/67.|1966/67]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 0&ndash;2 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#ffcccc;" | 16. |align=left | 12. mart 1967. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1966/67.|1966/67]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 2&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#ccffcc;" | 17. |align=left | 10. decembar 1967. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1967/68.|1967/68]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 1&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#ffcccc;" | 18. |align=left | 30. juni 1968. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1967/68.|1967/68]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;2 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | 19. |align=left | 1. decembar 1968. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1968/69.|1968/69]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 0&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | 20. |align=left | 29. juni 1969. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1968/69.|1968/69]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 2&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#ffcccc;" | 21. |align=left | 7. septembar 1969. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1969/70.|1969/70]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;2 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#ccffcc;" | 22. |align=left | 21. mart 1970. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1969/70.|1969/70]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | 23. |align=left | 15. novembar 1970. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1970/71.|1970/71]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 2&ndash;1 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#ccffcc;" | 24. |align=left | 6. juni 1971. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1970/71.|1970/71]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | 25. |align=left | 3. oktobar 1971. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1971/72.|1971/72]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 1&ndash;2 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#ffcccc;" | 26. |align=left | 3. maj 1972. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1971/72.|1971/72]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;2 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#ccffcc;" | 27. |align=left | 26. novembar 1972. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1972/73.|1972/73]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;1 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | 28. |align=left | 3. juni 1973. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1972/73.|1972/73]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 2&ndash;4 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#ffcccc;" | 29. |align=left | 23. septembar 1973. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1973/74.|1973/74]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 1&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#ccffcc;" | 30. |align=left | 31. mart 1974. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1973/74.|1973/74]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#ccffcc;" | 31. |align=left | 22. septembar 1974. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1974/75.|1974/75]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;1 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | 32. |align=left | 20. april 1975. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1974/75.|1974/75]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 0&ndash;2 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#ccffcc;" | 33. |align=left | 8. oktobar 1975. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1975/76.|1975/76]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 2&ndash;2 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#ffcccc;" | 34. |align=left | 9. maj 1976. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1975/76.|1975/76]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 0&ndash;2 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#ffcccc;" | 35. |align=left | 12. septembar 1976. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1976/77.|1976/77]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 5&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | 36. |align=left | 3. april 1977. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1976/77.|1976/77]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 3&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#ffcccc;" | 37. |align=left | 13. august 1978. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1978/79.|1978/79]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 2&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | 38. |align=left | 4. mart 1979. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1978/79.|1978/79]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 4&ndash;2 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#ccffcc;" | 39. |align=left | 21. oktobar 1979. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1979/80.|1979/80]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;1 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | 40. |align=left | 8. juni 1980. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1979/80.|1979/80]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 1&ndash;3 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | 41. |align=left | 13. septembar 1980. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1980/81.|1980/81]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 1&ndash;2 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#ccffcc;" | 42. |align=left | 29. mart 1981. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1980/81.|1980/81]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 2&ndash;2 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | 43. |align=left | 23. august 1981. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1981/82.|1981/82]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 4&ndash;1 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#ffcccc;" | 44. |align=left | 10. mart 1982. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1981/82.|1981/82]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 2&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | 45. |align=left | 7. novembar 1982. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1982/83.|1982/83]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#ccffcc;" | 46. |align=left | 5. juni 1983. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1982/83.|1982/83]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#ccffcc;" | 47. |align=left | 4. septembar 1983. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1983/84.|1983/84]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 1&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | 48. |align=left | 18. mart 1984. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1983/84.|1983/84]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 5&ndash;2 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#ccffcc;" | 49. |align=left | 9. septembar 1984. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1984/85.|1984/85]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#ccffcc;" | 50. |align=left | 17. mart 1985. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1984/85.|1984/85]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 2&ndash;2 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#ffcccc;" | 51. |align=left | 2. novembar 1985. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1985/86.|1985/86]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 2&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | 52. |align=left | 29. maj 1986. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1985/86.|1985/86]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 3&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | 53. |align=left | 7. septembar 1986. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1986/87.|1986/87]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 4&ndash;1 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#ccffcc;" | 54. |align=left | 22. mart 1987. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1986/87.|1986/87]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 1&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#ccffcc;" | 55. |align=left | 9. august 1987. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1987/88.|1987/88]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;1 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#ffcccc;" | 56. |align=left | 13. mart 1988. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1987/88.|1987/88]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 2&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#ffcccc;" | 57. |align=left | 30. oktobar 1988. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1988/89.|1988/89]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 2&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | 58. |align=left | 14. maj 1989. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1988/89.|1988/89]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 2&ndash;1 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | 59. |align=left | 30. juli 1989. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1989/90.|1989/90]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 1&ndash;3 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | 60. |align=left | 10. decembar 1989. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1989/90.|1989/90]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#ccffcc;" | 61. |align=left | 5. august 1990. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1990/91.|1990/91]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;1 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#ccffcc;" | 62. |align=left | 17. februar 1991. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1990/91.|1990/91]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 1&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#ccffcc;" | 63. |align=left | 9. oktobar 1991. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1991/92.|1991/92]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |} {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size:90%;" width=70% |- |colspan=8 width=70% align=center |Spisak utakmica FK Sarajevo - FK Željezničar u [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer ligi]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] |- !width=2%|# !width=18%|Datum !width=10%|Sezona !width=10%|Lokacija !width=10%|Domaćin !width=5%|Rezultat !width=10%|Gost !width=5%|{{Tooltip|Ref.|Reference}} |- style="background:#ccffcc;" | 1. |align=left | 14. septembar 1994. | [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1994/1995.|1994]]. | [[Stadion Bilino Polje|Bilino Polje]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 1&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1994-1995/150/utakmica/11748/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo ''FK Željezničar - FK Sarajevo 1-1 (Sezona 1994/95), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924104925/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1994-1995/150/utakmica/11748/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ffcccc;" | 2. |align=left | 15. novembar 1995. | [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1995/96.|1995/96]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 5&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1995-1996/51/utakmica/7247/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar ''FK Sarajevo - FK Željezničar 5-0 (Sezona 1995/96), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924104927/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1995-1996/51/utakmica/7247/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ccffcc;" | 3. |align=left | 2. maj 1996. | [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1995/96.|1995/96]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;1 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1995-1996/51/utakmica/7367/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo ''FK Željezničar - FK Sarajevo 1-1 (Sezona 1995/96), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924104928/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1995-1996/51/utakmica/7367/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ccffcc;" | 4. |align=left | 22. septembar 1996. | [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1996/97.|1996/97]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;1 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1996-1997/50/utakmica/7007/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo ''FK Željezničar - FK Sarajevo 1-1 (Sezona 1996/97), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924104930/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1996-1997/50/utakmica/7007/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ffcccc;" | 5. |align=left | 17. april 1997. | [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1996/97.|1996/97]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 1&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1996-1997/50/utakmica/7127/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar ''FK Sarajevo - FK Željezničar 1-0 (Sezona 1996/97), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924104932/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1996-1997/50/utakmica/7127/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ffcccc;" | 6. |align=left | 26. oktobar 1997. | [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1997/98.|1997/98]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;2 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1997-1998/49/utakmica/6800/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo ''FK Željezničar - FK Sarajevo 1-2 (Sezona 1997/98), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150122012906/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1997-1998/49/utakmica/6800/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo |date=22 Januar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ccffcc;" | 7. |align=left | 3. maj 1998. | [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1997/98.|1997/98]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 1&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1997-1998/49/utakmica/6920/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar ''FK Sarajevo - FK Željezničar 1-1 (Sezona 1997/98), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150122002238/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1997-1998/49/utakmica/6920/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar |date=22 Januar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#b9e8ff;" | 8. |align=left | 5. juni 1998. | [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1997/98.|1997/98]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 0&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1997-1998/49 ''Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1997/98, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ffcccc;" | 9. |align=left | 8. august 1998. | [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1998/99.|1998/99]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 3&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1998-1999/46/utakmica/6494/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar ''FK Sarajevo - FK Željezničar 3-1 (Sezona 1998/99), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924104940/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1998-1999/46/utakmica/6494/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ffcccc;" | 10. |align=left | 27. februar 1999. | [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1998/99.|1998/99]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;2 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1998-1999/46/utakmica/6614/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo ''FK Željezničar - FK Sarajevo 1-2 (Sezona 1998/99), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924104941/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1998-1999/46/utakmica/6614/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#b9e8ff;" | 11. |align=left | 9. oktobar 1999. | [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1999/00.|1999/00]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 2&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1999-2000/45/utakmica/6320/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo ''FK Željezničar - FK Sarajevo 2-0 (Sezona 1999/00), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924104943/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1999-2000/45/utakmica/6320/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ffcccc;" | 12. |align=left | 15. april 2000. | [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1999/00.|1999/00]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 4&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1999-2000/45/utakmica/6440/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar ''FK Sarajevo - FK Željezničar 4-1 (Sezona 1999/00), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924104945/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1999-2000/45/utakmica/6440/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#b9e8ff;" | 13. |align=left | 23. septembar 2000. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2000/01.|2000/01]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2000-2001/44/utakmica/5899/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo ''FK Željezničar - FK Sarajevo 1-0 (Sezona 2000/01), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924104946/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2000-2001/44/utakmica/5899/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#b9e8ff;" | 14. |align=left | 11. april 2001. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2000/01.|2000/01]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 0&ndash;3 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2000-2001/44/utakmica/6130/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar ''FK Sarajevo - FK Željezničar 0-3 (Sezona 2000/01), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924104948/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2000-2001/44/utakmica/6130/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ccffcc;" | 15. |align=left | 27. oktobar 2001. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2001/02.|2001/02]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 2&ndash;2 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2001-2002/43/utakmica/5641/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar ''FK Sarajevo - FK Željezničar 2-2 (Sezona 2001/02), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924104950/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2001-2002/43/utakmica/5641/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#b9e8ff;" | 16. |align=left | 4. maj 2002. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2001/02.|2001/02]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2001-2002/43/utakmica/5761/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo ''FK Željezničar - FK Sarajevo 1-0 (Sezona 2001/02), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924104952/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2001-2002/43/utakmica/5761/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ccffcc;" | 17. |align=left | 22. septembar 2002. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/03.|2002/03]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;1 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2002-2003/42/utakmica/5230/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo ''FK Željezničar - FK Sarajevo 1-1 (Sezona 2002/03), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924104953/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2002-2003/42/utakmica/5230/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ccffcc;" | 18. |align=left | 5. april 2003. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/03.|2002/03]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 1&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2002-2003/42/utakmica/5420/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar ''FK Sarajevo - FK Željezničar 1-1 (Sezona 2002/03), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924104956/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2002-2003/42/utakmica/5420/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ccffcc;" | 19. |align=left | 4. oktobar 2003. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2003/04.|2003/04]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 1&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2003-2004/41/utakmica/4993/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar ''FK Sarajevo - FK Željezničar 1-1 (Sezona 2003/04), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924104957/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2003-2004/41/utakmica/4993/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#b9e8ff;" | 20. |align=left | 24. april 2004. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2003/04.|2003/04]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 2&ndash;1 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2003-2004/41/utakmica/5113/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo ''FK Željezničar - FK Sarajevo 2-1 (Sezona 2003/04), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924104959/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2003-2004/41/utakmica/5113/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#b9e8ff;" | 21. |align=left | 30. oktobar 2004. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2004/05.|2004/05]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 0&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2004-2005/40/utakmica/4756/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar ''FK Sarajevo - FK Željezničar 0-1 (Sezona 2004/05), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924105001/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2004-2005/40/utakmica/4756/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ccffcc;" | 22. |align=left | 30. april 2005. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2004/05.|2004/05]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;1 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2004-2005/40/utakmica/4876/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo ''FK Željezničar - FK Sarajevo 1-1 (Sezona 2004/05), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924105004/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2004-2005/40/utakmica/4876/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ccffcc;" | 23. |align=left | 15. oktobar 2005. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2005/06.|2005/06]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2005-2006/39/utakmica/4505/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar ''FK Sarajevo - FK Željezničar 0-0 (Sezona 2005/06), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924105005/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2005-2006/39/utakmica/4505/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ffcccc;" | 24. |align=left | 5. april 2006. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2005/06.|2005/06]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 0&ndash;1 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2005-2006/39/utakmica/4625/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo ''FK Željezničar - FK Sarajevo 0-1 (Sezona 2005/06), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924105007/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2005-2006/39/utakmica/4625/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ffcccc;" | 25. |align=left | 30. septembar 2006. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2006/07.|2006/07]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 0&ndash;1 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2006-2007/36/utakmica/4018/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo ''FK Željezničar - FK Sarajevo 0-1 (Sezona 2006/07), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924105009/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2006-2007/36/utakmica/4018/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ffcccc;" | 26. |align=left | 14. april 2007. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2006/07.|2006/07]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 2&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2006-2007/36/utakmica/4138/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar ''FK Sarajevo - FK Željezničar 2-1 (Sezona 2006/07), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924105010/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2006-2007/36/utakmica/4138/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ccffcc;" | 27. |align=left | 6. oktobar 2007. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2007/08.|2007/08]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2007-2008/35/utakmica/3781/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo ''FK Željezničar - FK Sarajevo 0-0 (Sezona 2007/08), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924105012/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2007-2008/35/utakmica/3781/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ccffcc;" | 28. |align=left | 19. april 2008. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2007/08.|2007/08]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2007-2008/35/utakmica/3901/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar ''FK Sarajevo - FK Željezničar 0-0 (Sezona 2007/08), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924105015/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2007-2008/35/utakmica/3901/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ccffcc;" | 29. |align=left | 8. novembar 2008. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2008/09.|2008/09]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2008-2009/34/utakmica/3567/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar ''FK Sarajevo - FK Željezničar 0-0 (Sezona 2008/09), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924105017/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2008-2009/34/utakmica/3567/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#b9e8ff;" | 30. |align=left | 9. maj 2009. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2008/09.|2008/09]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 2&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2008-2009/34/utakmica/3687/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo ''FK Željezničar - FK Sarajevo 2-0 (Sezona 2008/09), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924105018/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2008-2009/34/utakmica/3687/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ffcccc;" | 31. |align=left | 7. novembar 2009. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2009/10.|2009/10]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;2 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2009-2010/1/utakmica/421/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo ''FK Željezničar - FK Sarajevo 1-2 (Sezona 2009/10), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924105022/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2009-2010/1/utakmica/421/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ccffcc;" | 32. |align=left | 15. maj 2010. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2009/10.|2009/10]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2009-2010/1/utakmica/2536/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar ''FK Sarajevo - FK Željezničar 0-0 (Sezona 2009/10), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924105020/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2009-2010/1/utakmica/2536/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ccffcc;" | 33. |align=left | 24. oktobar 2010. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2010/11.|2010/11]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2010-2011/185/utakmica/17048/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo ''FK Željezničar - FK Sarajevo 0-0 (Sezona 2010/11), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924105023/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2010-2011/185/utakmica/17048/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ccffcc;" | 34. |align=left | 7. maj 2011. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2010/11.|2010/11]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2010-2011/185/utakmica/17168/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar ''FK Sarajevo - FK Željezničar 0-0 (Sezona 2010/11), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924105025/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2010-2011/185/utakmica/17168/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#b9e8ff;" | 35. |align=left | 5. novembar 2011. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2011/12.|2011/12]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2011-2012/324/utakmica/32475/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo ''FK Željezničar - FK Sarajevo 1-0 (Sezona 2011/12), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924105027/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2011-2012/324/utakmica/32475/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ccffcc;" | 36. |align=left | 12. maj 2012. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2011/12.|2011/12]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 2&ndash;2 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2011-2012/324/utakmica/32595/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar ''FK Sarajevo - FK Željezničar 2-2 (Sezona 2011/12), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924105028/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2011-2012/324/utakmica/32595/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ffcccc;" | 37. |align=left | 3. novembar 2012. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2012/13.|2012/13]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 1&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2012-2013/487/utakmica/44913/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar ''FK Sarajevo - FK Željezničar 1-0 (Sezona 2012/13), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924105030/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2012-2013/487/utakmica/44913/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ccffcc;" | 38. |align=left | 8. maj 2013. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2012/13.|2012/13]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2012-2013/487/utakmica/45033/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo ''FK Željezničar - FK Sarajevo 0-0 (Sezona 2012/13), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924105031/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2012-2013/487/utakmica/45033/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ccffcc;" | 39. |align=left | 30. oktobar 2013. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2013/14.|2013/14]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2013-2014/637/utakmica/58767/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar ''FK Sarajevo - FK Željezničar 0-0 (Sezona 2013/14), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924105033/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2013-2014/637/utakmica/58767/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ccffcc;" | 40. |align=left | 4. maj 2014. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2013/14.|2013/14]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;1 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref name="Premijer liga BiH: Zrinjski novi šampion države, remi Željezničara i Sarajeva, klix.ba">[http://www.klix.ba/sport/nogomet/premijer-liga-bih-zrinjski-novi-sampion-drzave-remi-zeljeznicara-i-sarajeva/140504070 ''Premijer liga BiH: Zrinjski novi šampion države, remi Željezničara i Sarajeva, klix.ba'']; pristupljeno: 5. 5. 2014.</ref><ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2013-2014/637/utakmica/58884/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo ''FK Željezničar - FK Sarajevo 1-1 (Sezona 2013/14), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140808122344/http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2013-2014/637/utakmica/58884/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo |date=8. 8. 2014 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ffcccc;" | 41. |align=left | 2. novembar 2014. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2014/15.|2014/15]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;2 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref name="Bordo tim slavio na Grbavici nakon pet godina, neredi navijača obilježili meč, klix.ba">[http://www.klix.ba/sport/nogomet/bordo-tim-slavio-na-grbavici-nakon-pet-godina-neredi-navijaca-obiljezili-mec/141102050 ''Bordo tim slavio na Grbavici nakon pet godina, neredi navijača obilježili meč, klix.ba'']; pristupljeno: 2. 11. 2014.</ref><ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2014-2015/777/utakmica/71004/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo ''FK Željezničar - FK Sarajevo 1-2 (Sezona 2014/15), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150419033119/http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2014-2015/777/utakmica/71004/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo |date=19. 4. 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ccffcc;" | 42. |align=left | 16. maj 2015. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2014/15.|2014/15]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>[http://www.oslobodjenje.ba/sport/nogomet/remi-bez-golova-u-derbiju-na-kosevu ''Remi bez golova u derbiju na Koševu: Sarajevo i Željezničar podijelili bodove, oslobodjenje.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150518011654/http://www.oslobodjenje.ba/sport/nogomet/remi-bez-golova-u-derbiju-na-kosevu |date=18. 5. 2015 }}; pristupljeno: 16. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#b9e8ff;" | 43. |align=left | 4. oktobar 2015. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2015/16.|2015/16]]. |[[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>{{Cite web |url=http://www.nfsbih.ba/bih/utakmica.php?idUtakmice=178200&sub_menu=bh_tel |title= Izvještaj utakmice Željezničar - Sarajevo 1:0 (4. oktobar 2015) |work=nfsbih.ba |access-date=4. 10. 2015}}</ref> |- |- style="background:#b9e8ff;" | 44. |align=left | 24. april 2016. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2015/16.|2015/16]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 0&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>{{Cite web |url=http://www.nfsbih.ba/bih/utakmica.php?idUtakmice=178320&sub_menu=bh_tel |title= Izvještaj utakmice Sarajevo - Željezničar 0:1 (24. april 2016) |work=nfsbih.ba |access-date=29. 4. 2016}}</ref> |- |- style="background:#ccffcc;" | 45. |align=left | 23. juli 2016. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2016/17.|2016/17]]. |[[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;1 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>{{Cite web |url=http://www.nfsbih.ba/bih/utakmica.php?idUtakmice=3927359&sub_menu=bh_tel |title= Izvještaj utakmice Željezničar - Sarajevo 1:1 (23. juli 2016) |work=nfsbih.ba |access-date=30. 8. 2016}}</ref> |- |- style="background:#ccffcc;" | 46. |align=left | 16. oktobar 2016. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2016/17.|2016/17]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>{{Cite web |url=http://www.nfsbih.ba/bih/utakmica.php?idUtakmice=3927425&sub_menu=bh_tel |title= Izvještaj utakmice Sarajevo - Željezničar 0:0 (16. oktobar 2016) |work=nfsbih.ba |access-date=15. 4. 2017}}</ref> |- |- style="background:#ccffcc;" | 47. |align=left | 15. april 2017. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2016/17.|2016/17]]. |[[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>{{Cite web |url=http://www.nfsbih.ba/stats/match/4601480-fk-zeljeznicar-fk-sarajevo/ |title=Izvještaj utakmice Željezničar - Sarajevo 0:0 (15. april 2017) |work=nfsbih.ba |access-date=16. 4. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170424093040/http://www.nfsbih.ba/stats/match/4601480-fk-zeljeznicar-fk-sarajevo/ |archive-date=24. 4. 2017 |url-status=dead }}</ref> |- |- style="background:#ffcccc;" | 48. |align=left | 20. maj 2017. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2016/17.|2016/17]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 1&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | 49. |align=left | 19. august 2017. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2017/18.|2017/18]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 0&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | 50. |align=left | 27. novembar 2017. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2017/18.|2017/18]]. |[[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 2&ndash;1 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- style="background:#ccffcc;" | 51. |align=left | 15. april 2018. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2017/18.|2017/18]]. |[[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>{{Cite web |url=http://www.nfsbih.ba/stats/match/4601480-fk-zeljeznicar-fk-sarajevo/ |title=Izvještaj utakmice Željezničar - Sarajevo 0:0 (15. april 2017) |work=nfsbih.ba |access-date=16. 4. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170424093040/http://www.nfsbih.ba/stats/match/4601480-fk-zeljeznicar-fk-sarajevo/ |archive-date=24. 4. 2017 |url-status=dead }}</ref> |-style="background:#b9e8ff;" | 52. |align=left | 19. maj 2018. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2017/2018.|2017/18]]. |[[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 2&ndash;1 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |-style="background:#ccffcc;" | 53. |align=left | 15. august 2018. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2018/2019.|2018/19]]. |[[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 2&ndash;2 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/stats/match/6353099-fk-zeljeznicar-fk-sarajevo/ |title=Izvještaj utakmice Željezničar - Sarajevo 2:2 (15. august 2018) |work=nfsbih.ba |access-date=7. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190407000439/https://www.nfsbih.ba/stats/match/6353099-fk-zeljeznicar-fk-sarajevo/ |archive-date=7. 4. 2019 |url-status=dead }}</ref> |- style="background:#ffcccc;" | 54. |align=left | 3. novembar 2018. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2018/2019.|2018/19]]. |[[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 2&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/stats/match/6353165-fk-sarajevo-fk-zeljeznicar/ |title=Izvještaj utakmice Sarajevo - Željezničar 2:1 (3. novembar 2018) |work=nfsbih.ba |access-date=7. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190407074049/https://www.nfsbih.ba/stats/match/6353165-fk-sarajevo-fk-zeljeznicar/ |archive-date=7. 4. 2019 |url-status=dead }}</ref> |- style="background:#ffcccc;" | 55. |align=left | 6. april 2019. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2018/2019.|2018/19]]. |[[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 0&ndash;3 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/stats/match/7252669-fk-zeljeznicar-fk-sarajevo/ |title=Izvještaj utakmice Željezničar - Sarajevo 0:3 (6. april 2019) |work=nfsbih.ba |access-date=7. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190407074051/https://www.nfsbih.ba/stats/match/7252669-fk-zeljeznicar-fk-sarajevo/ |archive-date=7. 4. 2019 |url-status=dead }}</ref> |- style="background:#b9e8ff;" | 56. |align=left | 31. august 2019. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2019/2020.|2019/20]]. |[[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 5&ndash;2 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/takmicenja/futsal/premijer-liga-bih?view=match&id=7857762:zeljeznicar-sarajevo |title=Izvještaj utakmice Željezničar - Sarajevo 5:2 (31. august 2019) |work=nfsbih.ba |access-date=31. 8. 2019 }}{{Mrtav link}}</ref> |- style="background:#b9e8ff;" | 57. |align=left | 30. novembar 2019. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2019/2020.|2019/20]]. |[[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 1&ndash;3 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/stats/match/7857828-fk-sarajevo-fk-zeljeznicar/ |title=Izvještaj utakmice Sarajevo - Željezničar 1:3 (30. novembar 2019) |work=nfsbih.ba |access-date=30. 11. 2019 |archive-date=11. 12. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191211115243/https://www.nfsbih.ba/stats/match/7857828-fk-sarajevo-fk-zeljeznicar/ |url-status=dead }}</ref> |- style="background:#ccffcc;" | 58. |align=left | 4. novembar 2020. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2020/2021.|2020/21]]. |[[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 1&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-muskarci/m-tel-premijer-liga-bih/raspored-kola-m-tel-premijer-lige-bih?view=match&id=9332394:fk-sarajevo-fk-zeljeznicar |title=Izvještaj utakmice Sarajevo - Željezničar 1:1 (4. novembar 2020) |work=nfsbih.ba |access-date=4. 11. 2020 |archive-date=25. 2. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210225130828/https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-muskarci/m-tel-premijer-liga-bih/raspored-kola-m-tel-premijer-lige-bih?view=match&id=9332394:fk-sarajevo-fk-zeljeznicar |url-status=dead }}</ref> |- style="background:#ccffcc;" | 59. |align=left | 1. mart 2021. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2020/2021.|2020/21]]. |[[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/stats/match/9332660-fk-zeljeznicar-fk-sarajevo/ |title=Izvještaj utakmice Željezničar - Sarajevo 0:0 (1. mart 2021) |work=nfsbih.ba |access-date=1. 3. 2021 }}</ref> |- style="background:#ffcccc;" | 60. |align=left | 1. maj 2021. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2020/2021.|2020/21]]. |[[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 3&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/stats/match/18402752-fk-sarajevo-fk-zeljeznicar/ |title=Izvještaj utakmice Sarajevo - Željezničar 3:1 (1. maj 2021) |work=nfsbih.ba |access-date=1. 5. 2021 }}</ref> |- style="background:#ffcccc;" | 61. |align=left | 22. septembar 2021. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2021/2022.|2021/22]]. |[[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 2&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/stats/match/20874160-fk-sarajevo-fk-zeljeznicar/ |title=Izvještaj utakmice Sarajevo - Željezničar 2:0 (22. septembar 2021) |work=nfsbih.ba |access-date=22. 9. 2021 }}</ref> |- style="background:#b9e8ff;" | 62. |align=left | 5. mart 2022. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2021/2022.|2021/22]]. |[[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 2&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/stats/match/20874226-fk-zeljeznicar-fk-sarajevo/ |title=Izvještaj utakmice Željezničar - Sarajevo 2:0 (5. mart 2022) |work=nfsbih.ba |access-date=5. 3. 2022 }}</ref> |- style="background:#ccffcc;" | 63. |align=left | 10. maj 2022. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2021/2022.|2021/22]]. |[[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 1&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/stats/match/24421974-fk-sarajevo-fk-zeljeznicar/ |title=Izvještaj utakmice Sarajevo - Željezničar 1:1 (10.maj 2022) |work=nfsbih.ba |access-date=10. 5. 2022 }}</ref> |- style="background:#ccffcc;" | 64. |align=left | 26. august 2022. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2022/2023.|2022/23]]. |[[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 2&ndash;2 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-muskarci/m-tel-premijer-liga-bih/raspored-kola-m-tel-premijer-lige-bih?view=match&id=27229675:fk-zeljeznicar-fk-sarajevo |title=Izvještaj utakmice Željezničar - Sarajevo 2:2 (26. august 2022) |work=nfsbih.ba |access-date=26. 8. 2022 |archive-date=1. 9. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220901122536/https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-muskarci/m-tel-premijer-liga-bih/raspored-kola-m-tel-premijer-lige-bih?view=match&id=27229675:fk-zeljeznicar-fk-sarajevo |url-status=dead }}</ref> |- style="background:#ccffcc;" | 65. |align=left | 8. mart 2023. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2022/2023.|2022/23]]. |Trening centar [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|N/FSBiH]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-muskarci/m-tel-premijer-liga-bih/raspored-kola-m-tel-premijer-lige-bih?view=match&id=27229741:fk-sarajevo-fk-zeljeznicar |title=Izvještaj utakmice Sarajevo - Željezničar 0:0 (8. mart 2023) |work=nfsbih.ba |access-date=8. 3. 2023 |archive-date=9. 3. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230309214835/https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-muskarci/m-tel-premijer-liga-bih/raspored-kola-m-tel-premijer-lige-bih?view=match&id=27229741:fk-sarajevo-fk-zeljeznicar |url-status=dead }}</ref> |- style="background:#ccffcc;" | 66. |align=left | 12. maj 2023. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2022/2023.|2022/23]]. |[[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 2&ndash;2 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-muskarci/m-tel-premijer-liga-bih/raspored-kola-m-tel-premijer-lige-bih?view=match&id=31543378:fk-sarajevo-fk-zeljeznicar |title=Izvještaj utakmice Sarajevo - Željezničar 2:2 (12. maj 2023) |work=nfsbih.ba |access-date=12. 5. 2023 |archive-date=28. 6. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230628215620/https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-muskarci/m-tel-premijer-liga-bih/raspored-kola-m-tel-premijer-lige-bih?view=match&id=31543378:fk-sarajevo-fk-zeljeznicar |url-status=dead }}</ref> |- style="background:#ffcccc;" | 67. |align=left | 8. oktobar 2023. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2023/2024.|2023/24]]. |[[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 3&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-muskarci/premijer-liga-bih?view=match&id=34749175:fk-sarajevo-fk-zeljeznicar |title=Izvještaj utakmice Sarajevo - Željezničar 3:0 (8. oktobar 2023) |work=nfsbih.ba |access-date=8. 10. 2023 |archive-date=9. 10. 2023 |archive-url=https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-muskarci/premijer-liga-bih?view=match&id=34749175:fk-sarajevo-fk-zeljeznicar |url-status=dead }}</ref> |- style="background:#b9e8ff;" | 68. |align=left | 3. mart 2024. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2023/2024.|2023/24]]. |[[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 3&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-muskarci/wwin-liga-bih?view=match&id=34749241:fk-zeljeznicar-fk-sarajevo |title=Izvještaj utakmice Željezničar - Sarajevo 3:0 (3. mart 2024) |work=nfsbih.ba |access-date=3. 3. 2024 }}</ref> |- style="background:#ccffcc;" | 69. |align=left | 14. april 2024. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2023/2024.|2023/24]]. |[[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-muskarci/wwin-liga-bih?view=match&id=38029551:fk-zeljeznicar-fk-sarajevo |title=Izvještaj utakmice Željezničar - Sarajevo 0:0 (14. april 2024) |work=nfsbih.ba |access-date=14. 4. 2024 }}</ref> |- style="background:#ccffcc;" | 70. |align=left | 25. septembar 2024. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2024/2025.|2024/25]]. |[[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 1&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-muskarci/wwin-liga-bih?view=match&id=40605907:fk-sarajevo-fk-zeljeznicar |title=Izvještaj utakmice Sarajevo - Željezničar 1:1 (25. septembar 2024) |work=nfsbih.ba |access-date=25. 9. 2024 }}</ref> |- style="background:#ccffcc;" | 71. |align=left | 22. februar 2025. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2024/2025.|2024/25]]. |[[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-muskarci/wwin-liga-bih/lista-strijelaca-wwin-lige-bih?view=match&id=40605973:fk-zeljeznicar-fk-sarajevo |title=Izvještaj utakmice Željezničar - Sarajevo 0:0 (22. februar 2025) |work=nfsbih.ba |access-date=22. 2. 2025 }}</ref> |- style="background:#ffcccc;" | 72. |align=left | 27. april 2025. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2024/2025.|2024/25]]. |[[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 2&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-muskarci/wwin-liga-bih/lista-strijelaca-wwin-lige-bih?view=match&id=44412516:fk-sarajevo-fk-zeljeznicar |title=Izvještaj utakmice Sarajevo - Željezničar 2:1 (27. april 2025) |work=nfsbih.ba |access-date=27. 4. 2025 }}</ref> |- style="background:#b9e8ff;" | 73. |align=left | 27. septembar 2025. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2025/2026.|2025/26]]. |[[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 2&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-muskarci/wwin-liga-bih?view=match&id=46565854:fk-zeljeznicar-fk-sarajevo |title=Izvještaj utakmice Željezničar - Sarajevo 2:0 (27. septembar 2025) |work=nfsbih.ba |access-date=27. 9. 2025 }}</ref> |- style="background:#ffcccc;" | 74. |align=left | 7. decembar 2025. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2025/2026.|2025/26]]. |[[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 4&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-muskarci/wwin-liga-bih/lista-strijelaca-wwin-lige-bih?view=match&id=46565899:fk-sarajevo-fk-zeljeznicar |title=Izvještaj utakmice Sarajevo - Željezničar 4:0 (7. decembar 2025) |work=nfsbih.ba |access-date=7. 12. 2025 }}</ref> |} {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size:90%;" width=70% |- |colspan=8 width=70% align=center |Spisak utakmica FK Sarajevo - FK Željezničar u [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|kupu]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] |- !width=7%|# !width=15%|Datum !width=9%|Sezona !width=9%|Lokacija !width=10%|Domaćin !width=5%|Rezultat !width=10%|Gost !width=5%|{{Tooltip|Ref.|Reference}} |- |- style="background:#ffcccc;" | 1/8 finala |align=left | 22. oktobar 1994. | [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 1994/1995.|1994/95]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 4&ndash;2 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#ffcccc;" | Finale |align=left | 31. maj 1997. | [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 1996/1997.|1996/97]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 2&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>[http://www.rsssf.com/tablesb/bih97.html ''Bosnia-Hercegovina 1996/97, rsssf.com'']; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ffcccc;" | 1. polufinale |align=left | 5. maj 1999. | [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 1998/1999.|1998/99]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 1&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>[http://www.rsssf.com/tablesb/bih99.html ''Bosnia-Hercegovina 1998/99, rsssf.com'']; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#b9e8ff;" | 2. polufinale |align=left | 12. maj 1999. | [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 1998/1999.|1998/99]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;0 <br /><small>(1&ndash;3 pen.)</small> |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | Finale |align=left | 15. juni 2001. | [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2000/2001.|2000/01]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 2&ndash;3 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#ffcccc;" | Finale |align=left | 29. maj 2002. | [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2001/2002.|2001/02]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 2&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>[http://www.rsssf.com/tablesb/bih02.html ''Bosnia-Hercegovina 2001/02, rsssf.com'']; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ccffcc;" | 1. čevrtfinale |align=left | 9. novembar 2005. | [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2005/2006.|2005/06]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 1&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>[http://www.rsssf.com/tablesb/bih06.html ''Bosnia-Hercegovina 2005/06, rsssf.com'']; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#b9e8ff;" | 2. čevrtfinale |align=left | 16. novembar 2005. | [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2005/2006.|2005/06]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 3&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#ccffcc;" | 1. čevrtfinale |align=left | 8. novembar 2006. | [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2006/2007.|2006/07]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>[http://www.rsssf.com/tablesb/bihcup07.html ''Bosnia-Hercegovina Cup 2006/07, rsssf.com'']; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ffcccc;" | 2. čevrtfinale |align=left | 22. novembar 2006. | [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2006/2007.|2006/07]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 3&ndash;2 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | 1. čevrtfinale |align=left | 12. mart 2008. | [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2007/2008.|2007/08]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 3&ndash;1 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>[http://www.rsssf.com/tablesb/bihcup08.html ''Bosnia-Hercegovina Cup 2007/08, rsssf.com'']; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ffcccc;" | 2. čevrtfinale |align=left | 19. mart 2008. | [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2007/2008.|2007/08]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 4&ndash;2 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#ccffcc;" | 1. čevrtfinale |align=left | 12. mart 2014. | [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2013/2014.|2013/14]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;1 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref name="Odluka pada na Koševu: Željo i Sarajevo odigrali bez pobjednika, avaz.ba">[http://www.avaz.ba/sport/fudbal/odluka-pada-na-kosevu-zeljo-i-sarajevo-odigrali-bez-pobjednika ''Odluka pada na Koševu: Željo i Sarajevo odigrali bez pobjednika, avaz.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140314152642/http://www.avaz.ba/sport/fudbal/odluka-pada-na-kosevu-zeljo-i-sarajevo-odigrali-bez-pobjednika |date=14. 3. 2014 }}; pristupljeno: 12. mart 2014.</ref> |- |- style="background:#ccffcc;" | 2. čevrtfinale |align=left | 26. mart 2014. | [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2013/2014.|2013/14]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref name="Gol na Grbavici dovoljan Sarajevu za veliko slavlje, avaz.ba">[http://www.avaz.ba/sport/fudbal/gol-na-grbavici-dovoljan-sarajevu-za-veliko-slavlje ''Gol na Grbavici dovoljan Sarajevu za veliko slavlje, avaz.ba'']{{Mrtav link}}; pristupljeno: 26. mart 2014.</ref><ref name="Sarajevski derbi bez golova, Bordo tim u polufinalu Kupa BiH, klix.ba">[http://www.klix.ba/sport/nogomet/sarajevski-derbi-bez-golova-b-u-polufinalu-kupa-bih/140326125 ''Sarajevski derbi bez golova, Bordo tim u polufinalu Kupa BiH, klix.ba'']; pristupljeno: 26. mart 2014.</ref> |} {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size:90%;" width=70% |- |colspan=8 width=70% align=center |Spisak utakmica FK Sarajevo - FK Željezničar u [[Kup Jugoslavije u nogometu|kupu]] [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]] |- !width=8%|# !width=14%|Datum !width=9%|Sezona !width=9%|Lokacija !width=10%|Domaćin !width=5%|Rezultat !width=10%|Gost !width=5%|{{Tooltip|Ref.|Reference}} |- |- style="background:#ffcccc;" | 2. kolo |align=left | 12. august 1954. | [[Kup Jugoslavije u nogometu 1954.|1954]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 2&ndash;5 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | 1/16 finala |align=left | 30. august 1978. | [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 1978/1979.|1978/79]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 4&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |} {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size:90%;" width=70% |- |colspan=8 width=70% align=center |Spisak utakmica FK Sarajevo - FK Željezničar u Republičkom kupu Bosne i Hercegovine |- !width=2%|# !width=18%|Datum !width=10%|Sezona !width=10%|Lokacija !width=10%|Domaćin !width=5%|Rezultat !width=10%|Gost !width=5%|{{Tooltip|Ref.|Reference}} |- |- style="background:#ffcccc;" | 1/4 finale |align=left | 3. novembar 1963. | 1963/1964 | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 3&ndash;2 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | 1/4 finale |align=left | 20. novembar 1968. | 1968/1969 | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 1&ndash;3 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#ffcccc;" | Polufinale |align=left | 1969. | 1969/1970 | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;2 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |} {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size:90%;" width=70% |- |colspan=8 width=70% align=center |Spisak utakmica FK Sarajevo - FK Željezničar u [[Superkup Bosne i Hercegovine u nogometu|superkupu]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] |- !width=2%|# !width=18%|Datum !width=10%|Sezona !width=10%|Lokacija !width=10%|Domaćin !width=5%|Rezultat !width=10%|Gost !width=5%|{{Tooltip|Ref.|Reference}} |- |- style="background:#b9e8ff;" | |align=left | 25. novembar 1998. | [[Superkup Bosne i Hercegovine u nogometu 1998.|1998]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 4&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |} ==Rekordi== ''U rekordima su uključeni rezultati igranih u prvoj ligi Jugoslavije i Bosne i Hercegovine.'' ---- :'''Najveće pobjede (5+ golovi):''' {| class="wikitable" |- ! Razlika ! Rezultat ! Datum ! Takmičenje |- style="text-align:center;" | +5 | Željezničar 1–6 '''Sarajevo''' | 10. oktobar 1954. | Prva liga SFRJ |- |- style="text-align:center;" | +5 | '''Sarajevo''' 5–0 Željezničar | 12. septembar 1976. | Prva liga SFRJ |- |- style="text-align:center;" | +5 | '''Sarajevo''' 5–0 Željezničar | 2. septembar 1995. | Prva liga BiH |- |} :'''Najduži period pobjeda:''' {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !Utakmica !Kub !Period |- |'''3'''||Željezničar||14. maj 1989. – 10. decembar 1989. |- |'''3'''||Sarajevo||5. april 2006. – 14. april 2007. |} :'''Najduži period neriješenih utakmica:''' {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !Utakmica !Period |- |'''4'''||5. august 1990. – 31. maj 1995. |} :'''Najduži period bez neriješene utakmice:''' {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !Utakmica !Period |- |'''7'''||5. juni 1998. – 11. april 2001. |} :'''Najduži neporaženi period:''' {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !Utakmica !Klub !Period |- |'''11''' (6 pobjeda)||Sarajevo||2. juni 1963. – 30. juni 1968. |- |'''11''' (5 pobjeda)||Željezničar||23. septembar 2000. – 15. oktobar 2005. |- |'''10''' (3 pobjede)||Sarajevo||5. august 1990. – 4. april 1998. |- |'''8''' (3 pobjede)||Sarajevo||30. april 2005. – 8. novembar 2008. |- |'''7''' (3 pobjede)||Željezničar||14. maj 1989. – 31. maj 1995. |- |'''7''' (2 pobjede)||Sarajevo||12. maj 2012. – 16. maj 2015. |} :'''Najduži period bez primljenog gola:''' {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !Utakmica !Klub !Period |- |'''4'''||Željezničar||6. oktobar 2007. – 9. maj 2009. |- |'''4'''||Željezničar||15. maj 2010. – 5. novembar 2011. |- |'''3'''||Sarajevo||27. mart 1966. – 12. mart 1967. |- |'''3'''||Sarajevo||15. oktobar 2005. – 30. septembar 2006. |- |'''3'''||Sarajevo||6. oktobar 2007. – 8. novembar 2008. |- |'''3'''||Sarajevo||15. maj 2010. – 7. maj 2011. |- |'''3'''||Sarajevo||3. novembar 2012. – 30. oktobar 2013. |} :'''Najduži period postizanja gola na utakmicama:''' {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !Utakmica !Klub !Period |- |'''17'''||Željezničar||1. oktobar 1997. – 30. april 2005. |- |'''8'''||Sarajevo|| 13 august 1978. – 10. mart 1982. |- |'''8'''||Željezničar||4. mart 1979. – 7. novembar 1982. |} ===Pozicije FK Sarajevo i FK Željezničar u prvoj ligi Jugoslavije=== [[Datoteka:Pozicije FK Sarajevo i FK Željezničar u prvoj nogometnoj ligi Jugoslavije.svg|lijevo|Pozicije FK Sarajevo i FK Željezničar u prvoj ligi Jugoslavije (1947-1992)]]{{-}} ===Pozicije FK Sarajevo i FK Željezničar u prvoj ligi Bosne i Hercegovine=== [[Datoteka:Pozicije FK Sarajevo i FK Željezničar u prvoj nogometnoj ligi Bosne i Hercegovine.svg|lijevo|Pozicije FK Sarajevo i FK Željezničar u prvoj ligi Bosne i Hercegovine]]{{-}} ==Reference== {{Refspisak|2|height=200}} ==Vanjski linkovi== *[https://www.fcsarajevo.ba/ ''Zvanični sajt FK Sarajeva''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210307030427/http://fcsarajevo.ba/ |date=7. 3. 2021 }} *[https://fkzeljeznicar.ba/ ''Zvanični sajt FK Željezničara''] {{FK Sarajevo}} {{Nogometna rivalstva}} {{Nogomet u BiH}} {{Premijer liga Bosne i Hercegovine}} {{Sarajevo}} [[Kategorija:Nogomet u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:FK Sarajevo]] [[Kategorija:FK Željezničar Sarajevo]] [[Kategorija:Nogometna rivalstva]] [[Kategorija:Sport u Sarajevu]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometni derbiji]] s8op96i5ekvppk6u7g3ccpyd6qugley 3823941 3823936 2026-04-04T08:55:32Z Bakir123 110053 /* Statistika */ 3823941 wikitext text/x-wiki {{Infokutija sportski rivali | naslov = Sarajevski derbi | ostala imena = FK Sarajevo – FK Željezničar | slika = | grad ili regija = [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] | uključene ekipe = <small>'''[[FK Sarajevo]]'''</small><br /><small>'''[[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]]'''</small> | ukupno = '''Ukupno:''' 157<br> *[[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] (48) *[[FK Sarajevo]] (47) *Neriješeno (62) | najviše pobjeda = | nogometaš sa naviše nastupa = [[Slobodan Janjuš]] (21 utakmica) | najbolji strijelac = [[Dželaludin Muharemović]] (8 golova) | prvisusret = Željezničar 1–6 Sarajevo <br> <small>10. oktobar 1954.</small><br><small>(Prva liga SFRJ 1953/54.)</small> | posljednjautakmica = Sarajevo 4–0 Željezničar <br> <small>7. decembar 2025.</small><br><small>([[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2025/2026.|Premijer liga BiH 2025/26.]])</small> | sljedećisusret = | najvećapobjeda = Željezničar 9–1 Torpedo (Sarajevo)<br> <small>29. decembar 1946.</small> }} '''Sarajevski derbi''' je naziv za [[nogomet]]ne utakmice između dva [[Sarajevo|sarajevska]] kluba: [[FK Sarajevo]] i [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]]. Prvu zvaničnu utakmicu u nekom od takmičenja Sarajevo i Željezničar su odigrali 10. oktobra 1954. u prvoj ligi Jugoslavije. Derbi Sarajevo - Željezničar se smatra najvećim gradskim i ligaškim derbijem u Bosni i Hercegovini. U prvoj ligi Jugoslavije po broju šampionskih titula FK Sarajevo je uspješnije sa dvije titule, dok je Željezničar osvojio jednu titulu. Ipak, u [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer ligi Bosne i Hercegovine]], Željezničar je uspješniji po broju šampionskih titula. U međusobnim utakmicama Željezničar je također uspješniji, ostvarivši jednu pobjedu više u odnosu na FK Sarajevo. U ostalim takmičenjema Kupa i Superkupa, FK Sarajevo je [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|kup Bosne i Hercegovine]] osvojilo osam puta, a Željezničar šest puta. [[Superkup Bosne i Hercegovine u nogometu|Superkup Bosne i Hercegovine]] Željezničar je osvojio tri puta, a FK Sarajevo jedanput. ==Navijači== ===Horde zla=== [[Datoteka:Horde Zla (logo).png|desno|mini|190px|Logo navijačke grupe "Horde zla"]] {{Glavni|Horde zla}} Navijači kluba FK Sarajevo poznati su pod nazivom ''Horde Zla''. Ova navijačka grupa osnovana je 1987. godine, nakon utakmice protiv FK Crvene Zvezde, kada su navijači sa istoka prefarbali zmiju poskoka u bordo bijelu boju i ubacili ga među zvezdine navijače - Delije. 8 osoba je privedeno zbog ovog događaja, te je istima bio zabranjen ulaz na istočnu tribinu. Ova grupa i još nekoliko drugih navijača oformili su novu grupu pod nazivom "Horde Zla". U prošlosti navijači kluba su sebe nazivali ''Pitari''. Naziv "Horde zla" se temelji na istoimenom [[Zagor]]ovom [[strip]]u.<ref>[http://fksinfo.com/fk-sarajevo/navijaci ''Navijači, fksinfo.com''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150710141038/http://fksinfo.com/fk-sarajevo/navijaci |date=10. 7. 2015 }}; pristupljeno: 16. 5. 2015.</ref> ===Manijaci=== {{Glavni|Manijaci}} Navijači kluba FK Željezničar poznati su pod nazivom ''Manijaci''. U drugoj polovini 1980-tih godina dolazi do veće organizacije najvatrenijih navijača FK Željezničar, i oni tada daju sebi ime "The Maniacs". Osim ove grupe stvaraju se i "Blue Tigers" i "Joint Union", te još nekoliko manjih grupa ali svi oni sacinjavaju matičnu grupaciju "Manijaka". Počinje izrada navijačkih vezenih šalova sa imenom grupe (šal "Joint Union" je uživao veliko poštovanje i na tribinama širom tadašnje Jugoslavije), nabavka pirotehničkih sredstava – bakljada, na utakmici protiv FK Crvene Zvezde u jesen 1990.godine je bila dotada najveća u BiH, a putuje se organizovano i na gostovanja sa klubom.<ref>[http://www.themaniacs.org/tm/manijaci/historija-manijaka ''Historija Manijaka, themaniacs.org''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150422060043/http://www.themaniacs.org/tm/manijaci/historija-manijaka |date=22. 4. 2015 }}; pristupljeno: 16. 5. 2015.</ref> ==Statistika== {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size:90%;" width=100% |- |colspan=8 width=100% align=center |Statistika utakmica FK Sarajevo - FK Željezničar u prvim nogometnim ligama [[Prva nogometna liga Jugoslavije|SFRJ]] i [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Bosne i Hercegovine]] |- |} {{Prikaz utakmica nogometnih ekipa |ekipa1 = [[FK Sarajevo|Sarajevo]] |ekipa2 = [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] |Zastava ekipe 1 = [[Datoteka:FK_Sarajevo.svg|175px]] |Zastava ekipe 2 = [[Datoteka:FK Željezničar Sarajevo.png|175px]] |Broj utakmica = 137 |Broj pobjeda ekipe 1 = 39 |Broj neriješenih rezultata = 58 |Broj pobjeda ekipe 2 = 40 |Broj datih golova ekipe 1 = 158 |Broj datih golova ekipe 2 = 154 }} {| class="wikitable" style="text-align: center; font-size: 80%" width=100% |- !colspan=15 width=100% align=center |Statistika svih zvaničnih utakmica FK Sarajevo - FK Željezničar |- ! width=7.6% rowspan="2" | ! width=7.6% rowspan="2" | Utakmice ! width=15.2% colspan="2" | Pobjede ! width=7.6% rowspan="2" | Neriješeno ! width=15.2% colspan="2" | Golovi ! width=1.2% rowspan="9" | ! width=15.2% colspan="2" | Domaće pobjede ! width=15.2% colspan="2" | Domaće neriješene utakmice ! width=15.2% colspan="2" | Gostujuće pobjede |- ! width=7.6% style="background-color:#800000"| <span style="color:white;">Sarajevo ! width=7.6% style="background-color:#0000ff"| <span style="color:white;">Željezničar ! width=7.6% style="background-color:#800000"| <span style="color:white;">Sarajevo ! width=7.6% style="background-color:#0000ff"| <span style="color:white;">Željezničar ! width=7.6% style="background-color:#800000"| <span style="color:white;">Sarajevo ! width=7.6% style="background-color:#0000ff"| <span style="color:white;">Željezničar ! width=7.6% style="background-color:#800000"| <span style="color:white;">Sarajevo ! width=7.6% style="background-color:#0000ff"| <span style="color:white;">Željezničar ! width=7.6% style="background-color:#800000"| <span style="color:white;">Sarajevo ! width=7.6% style="background-color:#0000ff"| <span style="color:white;">Željezničar |- ! [[Prva nogometna liga Jugoslavije|Prva liga SFRJ]] || 63 || 19 || 21 || 23 || 83 || 86 || 11 || 12 || 11 || 12 || 8 || 9 |- ! [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga BiH]] || 74 || 20 || 19 || 35 || 75 || 68 || 13 || 13 || 19 || 15 || 7 || 6 |- ! [[Kup Jugoslavije u nogometu|Kup SFRJ]] || 2 || 1 || 1 || 0 || 5 || 6 || 0 || 1 || 0 || 0 || 1 || 0 |- ! Republ. kup BiH || 3 || 2 || 1 || 0 || 6 || 6 || 2 || 0 || 0 || 0 || 0 || 1 |- ! [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup BiH]] || 14 || 6 || 4 || 4 || 21 || 19 || 6 || 3 || 2 || 2 || 0 || 1 |- ! [[Superkup Bosne i Hercegovine u nogometu|Superkup]] || 1 || 0 || 1 || 0 || 0 || 4 || 0 || 1 || 0 || 0 || 0 || 0 |- ! Ukupno || '''157''' || '''47''' || '''48''' || '''62''' || '''189''' || '''190''' || '''32''' || '''30''' || '''34''' || '''29''' || '''15'''|| '''17''' |- |colspan=15 width=100% align=right |''<small>Ažurirano: 7. decembra 2025.</small><ref>[http://www.footballderbies.com/results/index.php?id=95 ''Derbi Sarajevo - Željezničar, footballderbies.com'']: pristupljeno: 7. 12. 2025.</ref>'' |} ===Titule=== {| class="wikitable sortable" width=45% style="width:auto; margin:auto;" |- !width=15%|[[FK Sarajevo|Sarajevo]] !width=15%|Takmičenje !width=15%|[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] |- |- style="text-align:center;" | 2 || [[Prva nogometna liga Jugoslavije|Prva liga SFRJ]] || 1 |- style="text-align:center;" | 5 || [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga BiH]] || 6 |- style="text-align:center;" | 8 || [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup BiH]] || 6 |- style="text-align:center;" | 1 || [[Superkup Bosne i Hercegovine u nogometu|Superkup]] || 3 |- style="text-align:center;" | '''16''' || || '''16''' |} ==Utakmice== {| style="border: 1px solid #a2a9b1; border-collapse: collapse; border-spacing: 3px; background-color: #f8f9fa; margin: 0.5em 0 0.5em 1em; padding: 0.2em; float: right; clear: right; font-size: 88%; width: 22em;" |- |width=20px bgcolor=ffcccc| || Pobjeda [[FK Sarajevo]] |- |width=10px bgcolor=b9e8ff | || Pobjeda [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]] |- |width=10px bgcolor=ccffcc | || Neriješen rezultat |} {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size:90%;" width=70% |- |colspan=8 width=70% align=center |Spisak utakmica FK Sarajevo - FK Željezničar u [[Prva nogometna liga Jugoslavije|prvoj ligi Jugoslavije]] |- !width=2%|# !width=18%|Datum !width=10%|Sezona !width=10%|Lokacija !width=10%|Domaćin !width=5%|Rezultat !width=10%|Gost !width=5%|{{Tooltip|Ref.|Reference}} |- |- style="background:#ffcccc;" | 1. |align=left | 10. oktobar 1954. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1954/55.|1954/55]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;6 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | 2. |align=left | 17. april 1955. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1954/55.|1954/55]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 2&ndash;3 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#ffcccc;" | 3. |align=left | 11. septembar 1955. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1955/56.|1955/56]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;2 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#ffcccc;" | 4. |align=left | 18. mart 1956. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1955/56.|1955/56]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 2&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#ccffcc;" | 5. |align=left | 23. novembar 1958. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1958/59.|1958/59]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | 6. |align=left | 21. juni 1959. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1958/59.|1958/59]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 4&ndash;1 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | 7. |align=left | 2. decembar 1962. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1962/63.|1962/63]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 1&ndash;2 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#ffcccc;" | 8. |align=left | 2. juni 1963. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1962/63.|1962/63]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 2&ndash;3 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#ffcccc;" | 9. |align=left | 1. septembar 1963. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1963/64.|1963/64]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 4&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#ccffcc;" | 10. |align=left | 15. mart 1964. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1963/64.|1963/64]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;1 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#ffcccc;" | 11. |align=left | 16. august 1964. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1964/65.|1964/65]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 3&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#ccffcc;" | 12. |align=left | 7. mart 1965. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1964/65.|1964/65]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#ccffcc;" | 13. |align=left | 12. septembar 1965. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1965/66.|1965/66]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;1 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#ccffcc;" | 14. |align=left | 27. mart 1966. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1965/66.|1965/66]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#ffcccc;" | 15. |align=left | 28. august 1966. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1966/67.|1966/67]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 0&ndash;2 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#ffcccc;" | 16. |align=left | 12. mart 1967. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1966/67.|1966/67]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 2&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#ccffcc;" | 17. |align=left | 10. decembar 1967. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1967/68.|1967/68]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 1&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#ffcccc;" | 18. |align=left | 30. juni 1968. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1967/68.|1967/68]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;2 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | 19. |align=left | 1. decembar 1968. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1968/69.|1968/69]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 0&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | 20. |align=left | 29. juni 1969. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1968/69.|1968/69]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 2&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#ffcccc;" | 21. |align=left | 7. septembar 1969. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1969/70.|1969/70]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;2 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#ccffcc;" | 22. |align=left | 21. mart 1970. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1969/70.|1969/70]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | 23. |align=left | 15. novembar 1970. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1970/71.|1970/71]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 2&ndash;1 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#ccffcc;" | 24. |align=left | 6. juni 1971. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1970/71.|1970/71]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | 25. |align=left | 3. oktobar 1971. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1971/72.|1971/72]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 1&ndash;2 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#ffcccc;" | 26. |align=left | 3. maj 1972. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1971/72.|1971/72]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;2 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#ccffcc;" | 27. |align=left | 26. novembar 1972. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1972/73.|1972/73]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;1 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | 28. |align=left | 3. juni 1973. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1972/73.|1972/73]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 2&ndash;4 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#ffcccc;" | 29. |align=left | 23. septembar 1973. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1973/74.|1973/74]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 1&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#ccffcc;" | 30. |align=left | 31. mart 1974. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1973/74.|1973/74]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#ccffcc;" | 31. |align=left | 22. septembar 1974. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1974/75.|1974/75]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;1 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | 32. |align=left | 20. april 1975. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1974/75.|1974/75]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 0&ndash;2 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#ccffcc;" | 33. |align=left | 8. oktobar 1975. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1975/76.|1975/76]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 2&ndash;2 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#ffcccc;" | 34. |align=left | 9. maj 1976. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1975/76.|1975/76]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 0&ndash;2 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#ffcccc;" | 35. |align=left | 12. septembar 1976. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1976/77.|1976/77]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 5&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | 36. |align=left | 3. april 1977. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1976/77.|1976/77]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 3&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#ffcccc;" | 37. |align=left | 13. august 1978. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1978/79.|1978/79]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 2&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | 38. |align=left | 4. mart 1979. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1978/79.|1978/79]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 4&ndash;2 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#ccffcc;" | 39. |align=left | 21. oktobar 1979. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1979/80.|1979/80]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;1 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | 40. |align=left | 8. juni 1980. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1979/80.|1979/80]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 1&ndash;3 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | 41. |align=left | 13. septembar 1980. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1980/81.|1980/81]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 1&ndash;2 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#ccffcc;" | 42. |align=left | 29. mart 1981. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1980/81.|1980/81]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 2&ndash;2 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | 43. |align=left | 23. august 1981. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1981/82.|1981/82]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 4&ndash;1 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#ffcccc;" | 44. |align=left | 10. mart 1982. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1981/82.|1981/82]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 2&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | 45. |align=left | 7. novembar 1982. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1982/83.|1982/83]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#ccffcc;" | 46. |align=left | 5. juni 1983. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1982/83.|1982/83]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#ccffcc;" | 47. |align=left | 4. septembar 1983. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1983/84.|1983/84]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 1&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | 48. |align=left | 18. mart 1984. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1983/84.|1983/84]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 5&ndash;2 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#ccffcc;" | 49. |align=left | 9. septembar 1984. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1984/85.|1984/85]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#ccffcc;" | 50. |align=left | 17. mart 1985. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1984/85.|1984/85]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 2&ndash;2 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#ffcccc;" | 51. |align=left | 2. novembar 1985. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1985/86.|1985/86]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 2&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | 52. |align=left | 29. maj 1986. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1985/86.|1985/86]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 3&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | 53. |align=left | 7. septembar 1986. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1986/87.|1986/87]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 4&ndash;1 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#ccffcc;" | 54. |align=left | 22. mart 1987. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1986/87.|1986/87]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 1&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#ccffcc;" | 55. |align=left | 9. august 1987. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1987/88.|1987/88]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;1 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#ffcccc;" | 56. |align=left | 13. mart 1988. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1987/88.|1987/88]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 2&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#ffcccc;" | 57. |align=left | 30. oktobar 1988. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1988/89.|1988/89]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 2&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | 58. |align=left | 14. maj 1989. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1988/89.|1988/89]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 2&ndash;1 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | 59. |align=left | 30. juli 1989. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1989/90.|1989/90]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 1&ndash;3 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | 60. |align=left | 10. decembar 1989. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1989/90.|1989/90]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#ccffcc;" | 61. |align=left | 5. august 1990. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1990/91.|1990/91]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;1 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#ccffcc;" | 62. |align=left | 17. februar 1991. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1990/91.|1990/91]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 1&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#ccffcc;" | 63. |align=left | 9. oktobar 1991. | [[Prva nogometna liga Jugoslavije 1991/92.|1991/92]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |} {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size:90%;" width=70% |- |colspan=8 width=70% align=center |Spisak utakmica FK Sarajevo - FK Željezničar u [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer ligi]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] |- !width=2%|# !width=18%|Datum !width=10%|Sezona !width=10%|Lokacija !width=10%|Domaćin !width=5%|Rezultat !width=10%|Gost !width=5%|{{Tooltip|Ref.|Reference}} |- style="background:#ccffcc;" | 1. |align=left | 14. septembar 1994. | [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1994/1995.|1994]]. | [[Stadion Bilino Polje|Bilino Polje]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 1&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1994-1995/150/utakmica/11748/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo ''FK Željezničar - FK Sarajevo 1-1 (Sezona 1994/95), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924104925/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1994-1995/150/utakmica/11748/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ffcccc;" | 2. |align=left | 15. novembar 1995. | [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1995/96.|1995/96]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 5&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1995-1996/51/utakmica/7247/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar ''FK Sarajevo - FK Željezničar 5-0 (Sezona 1995/96), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924104927/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1995-1996/51/utakmica/7247/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ccffcc;" | 3. |align=left | 2. maj 1996. | [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1995/96.|1995/96]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;1 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1995-1996/51/utakmica/7367/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo ''FK Željezničar - FK Sarajevo 1-1 (Sezona 1995/96), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924104928/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1995-1996/51/utakmica/7367/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ccffcc;" | 4. |align=left | 22. septembar 1996. | [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1996/97.|1996/97]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;1 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1996-1997/50/utakmica/7007/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo ''FK Željezničar - FK Sarajevo 1-1 (Sezona 1996/97), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924104930/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1996-1997/50/utakmica/7007/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ffcccc;" | 5. |align=left | 17. april 1997. | [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1996/97.|1996/97]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 1&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1996-1997/50/utakmica/7127/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar ''FK Sarajevo - FK Željezničar 1-0 (Sezona 1996/97), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924104932/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1996-1997/50/utakmica/7127/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ffcccc;" | 6. |align=left | 26. oktobar 1997. | [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1997/98.|1997/98]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;2 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1997-1998/49/utakmica/6800/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo ''FK Željezničar - FK Sarajevo 1-2 (Sezona 1997/98), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150122012906/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1997-1998/49/utakmica/6800/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo |date=22 Januar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ccffcc;" | 7. |align=left | 3. maj 1998. | [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1997/98.|1997/98]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 1&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1997-1998/49/utakmica/6920/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar ''FK Sarajevo - FK Željezničar 1-1 (Sezona 1997/98), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150122002238/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1997-1998/49/utakmica/6920/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar |date=22 Januar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#b9e8ff;" | 8. |align=left | 5. juni 1998. | [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1997/98.|1997/98]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 0&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1997-1998/49 ''Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1997/98, sportsport.ba'']; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ffcccc;" | 9. |align=left | 8. august 1998. | [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1998/99.|1998/99]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 3&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1998-1999/46/utakmica/6494/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar ''FK Sarajevo - FK Željezničar 3-1 (Sezona 1998/99), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924104940/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1998-1999/46/utakmica/6494/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ffcccc;" | 10. |align=left | 27. februar 1999. | [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1998/99.|1998/99]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;2 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1998-1999/46/utakmica/6614/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo ''FK Željezničar - FK Sarajevo 1-2 (Sezona 1998/99), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924104941/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1998-1999/46/utakmica/6614/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#b9e8ff;" | 11. |align=left | 9. oktobar 1999. | [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1999/00.|1999/00]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 2&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1999-2000/45/utakmica/6320/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo ''FK Željezničar - FK Sarajevo 2-0 (Sezona 1999/00), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924104943/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1999-2000/45/utakmica/6320/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ffcccc;" | 12. |align=left | 15. april 2000. | [[Prva nogometna liga Bosne i Hercegovine 1999/00.|1999/00]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 4&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1999-2000/45/utakmica/6440/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar ''FK Sarajevo - FK Željezničar 4-1 (Sezona 1999/00), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924104945/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-1999-2000/45/utakmica/6440/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#b9e8ff;" | 13. |align=left | 23. septembar 2000. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2000/01.|2000/01]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2000-2001/44/utakmica/5899/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo ''FK Željezničar - FK Sarajevo 1-0 (Sezona 2000/01), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924104946/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2000-2001/44/utakmica/5899/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#b9e8ff;" | 14. |align=left | 11. april 2001. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2000/01.|2000/01]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 0&ndash;3 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2000-2001/44/utakmica/6130/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar ''FK Sarajevo - FK Željezničar 0-3 (Sezona 2000/01), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924104948/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2000-2001/44/utakmica/6130/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ccffcc;" | 15. |align=left | 27. oktobar 2001. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2001/02.|2001/02]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 2&ndash;2 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2001-2002/43/utakmica/5641/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar ''FK Sarajevo - FK Željezničar 2-2 (Sezona 2001/02), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924104950/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2001-2002/43/utakmica/5641/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#b9e8ff;" | 16. |align=left | 4. maj 2002. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2001/02.|2001/02]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2001-2002/43/utakmica/5761/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo ''FK Željezničar - FK Sarajevo 1-0 (Sezona 2001/02), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924104952/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2001-2002/43/utakmica/5761/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ccffcc;" | 17. |align=left | 22. septembar 2002. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/03.|2002/03]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;1 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2002-2003/42/utakmica/5230/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo ''FK Željezničar - FK Sarajevo 1-1 (Sezona 2002/03), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924104953/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2002-2003/42/utakmica/5230/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ccffcc;" | 18. |align=left | 5. april 2003. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/03.|2002/03]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 1&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2002-2003/42/utakmica/5420/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar ''FK Sarajevo - FK Željezničar 1-1 (Sezona 2002/03), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924104956/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2002-2003/42/utakmica/5420/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ccffcc;" | 19. |align=left | 4. oktobar 2003. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2003/04.|2003/04]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 1&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2003-2004/41/utakmica/4993/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar ''FK Sarajevo - FK Željezničar 1-1 (Sezona 2003/04), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924104957/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2003-2004/41/utakmica/4993/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#b9e8ff;" | 20. |align=left | 24. april 2004. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2003/04.|2003/04]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 2&ndash;1 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2003-2004/41/utakmica/5113/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo ''FK Željezničar - FK Sarajevo 2-1 (Sezona 2003/04), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924104959/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2003-2004/41/utakmica/5113/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#b9e8ff;" | 21. |align=left | 30. oktobar 2004. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2004/05.|2004/05]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 0&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2004-2005/40/utakmica/4756/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar ''FK Sarajevo - FK Željezničar 0-1 (Sezona 2004/05), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924105001/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2004-2005/40/utakmica/4756/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ccffcc;" | 22. |align=left | 30. april 2005. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2004/05.|2004/05]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;1 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2004-2005/40/utakmica/4876/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo ''FK Željezničar - FK Sarajevo 1-1 (Sezona 2004/05), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924105004/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2004-2005/40/utakmica/4876/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ccffcc;" | 23. |align=left | 15. oktobar 2005. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2005/06.|2005/06]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2005-2006/39/utakmica/4505/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar ''FK Sarajevo - FK Željezničar 0-0 (Sezona 2005/06), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924105005/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2005-2006/39/utakmica/4505/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ffcccc;" | 24. |align=left | 5. april 2006. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2005/06.|2005/06]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 0&ndash;1 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2005-2006/39/utakmica/4625/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo ''FK Željezničar - FK Sarajevo 0-1 (Sezona 2005/06), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924105007/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2005-2006/39/utakmica/4625/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ffcccc;" | 25. |align=left | 30. septembar 2006. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2006/07.|2006/07]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 0&ndash;1 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2006-2007/36/utakmica/4018/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo ''FK Željezničar - FK Sarajevo 0-1 (Sezona 2006/07), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924105009/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2006-2007/36/utakmica/4018/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ffcccc;" | 26. |align=left | 14. april 2007. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2006/07.|2006/07]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 2&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2006-2007/36/utakmica/4138/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar ''FK Sarajevo - FK Željezničar 2-1 (Sezona 2006/07), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924105010/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2006-2007/36/utakmica/4138/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ccffcc;" | 27. |align=left | 6. oktobar 2007. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2007/08.|2007/08]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2007-2008/35/utakmica/3781/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo ''FK Željezničar - FK Sarajevo 0-0 (Sezona 2007/08), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924105012/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2007-2008/35/utakmica/3781/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ccffcc;" | 28. |align=left | 19. april 2008. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2007/08.|2007/08]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2007-2008/35/utakmica/3901/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar ''FK Sarajevo - FK Željezničar 0-0 (Sezona 2007/08), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924105015/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2007-2008/35/utakmica/3901/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ccffcc;" | 29. |align=left | 8. novembar 2008. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2008/09.|2008/09]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2008-2009/34/utakmica/3567/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar ''FK Sarajevo - FK Željezničar 0-0 (Sezona 2008/09), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924105017/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2008-2009/34/utakmica/3567/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#b9e8ff;" | 30. |align=left | 9. maj 2009. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2008/09.|2008/09]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 2&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2008-2009/34/utakmica/3687/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo ''FK Željezničar - FK Sarajevo 2-0 (Sezona 2008/09), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924105018/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2008-2009/34/utakmica/3687/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ffcccc;" | 31. |align=left | 7. novembar 2009. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2009/10.|2009/10]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;2 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2009-2010/1/utakmica/421/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo ''FK Željezničar - FK Sarajevo 1-2 (Sezona 2009/10), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924105022/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2009-2010/1/utakmica/421/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ccffcc;" | 32. |align=left | 15. maj 2010. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2009/10.|2009/10]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2009-2010/1/utakmica/2536/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar ''FK Sarajevo - FK Željezničar 0-0 (Sezona 2009/10), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924105020/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2009-2010/1/utakmica/2536/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ccffcc;" | 33. |align=left | 24. oktobar 2010. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2010/11.|2010/11]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2010-2011/185/utakmica/17048/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo ''FK Željezničar - FK Sarajevo 0-0 (Sezona 2010/11), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924105023/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2010-2011/185/utakmica/17048/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ccffcc;" | 34. |align=left | 7. maj 2011. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2010/11.|2010/11]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2010-2011/185/utakmica/17168/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar ''FK Sarajevo - FK Željezničar 0-0 (Sezona 2010/11), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924105025/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2010-2011/185/utakmica/17168/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#b9e8ff;" | 35. |align=left | 5. novembar 2011. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2011/12.|2011/12]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2011-2012/324/utakmica/32475/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo ''FK Željezničar - FK Sarajevo 1-0 (Sezona 2011/12), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924105027/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2011-2012/324/utakmica/32475/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ccffcc;" | 36. |align=left | 12. maj 2012. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2011/12.|2011/12]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 2&ndash;2 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2011-2012/324/utakmica/32595/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar ''FK Sarajevo - FK Željezničar 2-2 (Sezona 2011/12), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924105028/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2011-2012/324/utakmica/32595/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ffcccc;" | 37. |align=left | 3. novembar 2012. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2012/13.|2012/13]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 1&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2012-2013/487/utakmica/44913/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar ''FK Sarajevo - FK Željezničar 1-0 (Sezona 2012/13), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924105030/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2012-2013/487/utakmica/44913/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ccffcc;" | 38. |align=left | 8. maj 2013. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2012/13.|2012/13]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2012-2013/487/utakmica/45033/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo ''FK Željezničar - FK Sarajevo 0-0 (Sezona 2012/13), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924105031/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2012-2013/487/utakmica/45033/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ccffcc;" | 39. |align=left | 30. oktobar 2013. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2013/14.|2013/14]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2013-2014/637/utakmica/58767/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar ''FK Sarajevo - FK Željezničar 0-0 (Sezona 2013/14), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924105033/http://www.sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2013-2014/637/utakmica/58767/FK-Sarajevo-FK-Zeljeznicar |date=24 Septembar 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ccffcc;" | 40. |align=left | 4. maj 2014. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2013/14.|2013/14]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;1 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref name="Premijer liga BiH: Zrinjski novi šampion države, remi Željezničara i Sarajeva, klix.ba">[http://www.klix.ba/sport/nogomet/premijer-liga-bih-zrinjski-novi-sampion-drzave-remi-zeljeznicara-i-sarajeva/140504070 ''Premijer liga BiH: Zrinjski novi šampion države, remi Željezničara i Sarajeva, klix.ba'']; pristupljeno: 5. 5. 2014.</ref><ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2013-2014/637/utakmica/58884/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo ''FK Željezničar - FK Sarajevo 1-1 (Sezona 2013/14), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140808122344/http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2013-2014/637/utakmica/58884/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo |date=8. 8. 2014 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ffcccc;" | 41. |align=left | 2. novembar 2014. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2014/15.|2014/15]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;2 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref name="Bordo tim slavio na Grbavici nakon pet godina, neredi navijača obilježili meč, klix.ba">[http://www.klix.ba/sport/nogomet/bordo-tim-slavio-na-grbavici-nakon-pet-godina-neredi-navijaca-obiljezili-mec/141102050 ''Bordo tim slavio na Grbavici nakon pet godina, neredi navijača obilježili meč, klix.ba'']; pristupljeno: 2. 11. 2014.</ref><ref>[http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2014-2015/777/utakmica/71004/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo ''FK Željezničar - FK Sarajevo 1-2 (Sezona 2014/15), sportsport.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150419033119/http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2014-2015/777/utakmica/71004/FK-Zeljeznicar-FK-Sarajevo |date=19. 4. 2015 }}; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ccffcc;" | 42. |align=left | 16. maj 2015. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2014/15.|2014/15]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>[http://www.oslobodjenje.ba/sport/nogomet/remi-bez-golova-u-derbiju-na-kosevu ''Remi bez golova u derbiju na Koševu: Sarajevo i Željezničar podijelili bodove, oslobodjenje.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150518011654/http://www.oslobodjenje.ba/sport/nogomet/remi-bez-golova-u-derbiju-na-kosevu |date=18. 5. 2015 }}; pristupljeno: 16. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#b9e8ff;" | 43. |align=left | 4. oktobar 2015. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2015/16.|2015/16]]. |[[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>{{Cite web |url=http://www.nfsbih.ba/bih/utakmica.php?idUtakmice=178200&sub_menu=bh_tel |title= Izvještaj utakmice Željezničar - Sarajevo 1:0 (4. oktobar 2015) |work=nfsbih.ba |access-date=4. 10. 2015}}</ref> |- |- style="background:#b9e8ff;" | 44. |align=left | 24. april 2016. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2015/16.|2015/16]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 0&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>{{Cite web |url=http://www.nfsbih.ba/bih/utakmica.php?idUtakmice=178320&sub_menu=bh_tel |title= Izvještaj utakmice Sarajevo - Željezničar 0:1 (24. april 2016) |work=nfsbih.ba |access-date=29. 4. 2016}}</ref> |- |- style="background:#ccffcc;" | 45. |align=left | 23. juli 2016. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2016/17.|2016/17]]. |[[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;1 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>{{Cite web |url=http://www.nfsbih.ba/bih/utakmica.php?idUtakmice=3927359&sub_menu=bh_tel |title= Izvještaj utakmice Željezničar - Sarajevo 1:1 (23. juli 2016) |work=nfsbih.ba |access-date=30. 8. 2016}}</ref> |- |- style="background:#ccffcc;" | 46. |align=left | 16. oktobar 2016. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2016/17.|2016/17]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>{{Cite web |url=http://www.nfsbih.ba/bih/utakmica.php?idUtakmice=3927425&sub_menu=bh_tel |title= Izvještaj utakmice Sarajevo - Željezničar 0:0 (16. oktobar 2016) |work=nfsbih.ba |access-date=15. 4. 2017}}</ref> |- |- style="background:#ccffcc;" | 47. |align=left | 15. april 2017. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2016/17.|2016/17]]. |[[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>{{Cite web |url=http://www.nfsbih.ba/stats/match/4601480-fk-zeljeznicar-fk-sarajevo/ |title=Izvještaj utakmice Željezničar - Sarajevo 0:0 (15. april 2017) |work=nfsbih.ba |access-date=16. 4. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170424093040/http://www.nfsbih.ba/stats/match/4601480-fk-zeljeznicar-fk-sarajevo/ |archive-date=24. 4. 2017 |url-status=dead }}</ref> |- |- style="background:#ffcccc;" | 48. |align=left | 20. maj 2017. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2016/17.|2016/17]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 1&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | 49. |align=left | 19. august 2017. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2017/18.|2017/18]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 0&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | 50. |align=left | 27. novembar 2017. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2017/18.|2017/18]]. |[[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 2&ndash;1 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- style="background:#ccffcc;" | 51. |align=left | 15. april 2018. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2017/18.|2017/18]]. |[[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>{{Cite web |url=http://www.nfsbih.ba/stats/match/4601480-fk-zeljeznicar-fk-sarajevo/ |title=Izvještaj utakmice Željezničar - Sarajevo 0:0 (15. april 2017) |work=nfsbih.ba |access-date=16. 4. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170424093040/http://www.nfsbih.ba/stats/match/4601480-fk-zeljeznicar-fk-sarajevo/ |archive-date=24. 4. 2017 |url-status=dead }}</ref> |-style="background:#b9e8ff;" | 52. |align=left | 19. maj 2018. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2017/2018.|2017/18]]. |[[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 2&ndash;1 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |-style="background:#ccffcc;" | 53. |align=left | 15. august 2018. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2018/2019.|2018/19]]. |[[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 2&ndash;2 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/stats/match/6353099-fk-zeljeznicar-fk-sarajevo/ |title=Izvještaj utakmice Željezničar - Sarajevo 2:2 (15. august 2018) |work=nfsbih.ba |access-date=7. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190407000439/https://www.nfsbih.ba/stats/match/6353099-fk-zeljeznicar-fk-sarajevo/ |archive-date=7. 4. 2019 |url-status=dead }}</ref> |- style="background:#ffcccc;" | 54. |align=left | 3. novembar 2018. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2018/2019.|2018/19]]. |[[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 2&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/stats/match/6353165-fk-sarajevo-fk-zeljeznicar/ |title=Izvještaj utakmice Sarajevo - Željezničar 2:1 (3. novembar 2018) |work=nfsbih.ba |access-date=7. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190407074049/https://www.nfsbih.ba/stats/match/6353165-fk-sarajevo-fk-zeljeznicar/ |archive-date=7. 4. 2019 |url-status=dead }}</ref> |- style="background:#ffcccc;" | 55. |align=left | 6. april 2019. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2018/2019.|2018/19]]. |[[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 0&ndash;3 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/stats/match/7252669-fk-zeljeznicar-fk-sarajevo/ |title=Izvještaj utakmice Željezničar - Sarajevo 0:3 (6. april 2019) |work=nfsbih.ba |access-date=7. 4. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190407074051/https://www.nfsbih.ba/stats/match/7252669-fk-zeljeznicar-fk-sarajevo/ |archive-date=7. 4. 2019 |url-status=dead }}</ref> |- style="background:#b9e8ff;" | 56. |align=left | 31. august 2019. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2019/2020.|2019/20]]. |[[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 5&ndash;2 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/takmicenja/futsal/premijer-liga-bih?view=match&id=7857762:zeljeznicar-sarajevo |title=Izvještaj utakmice Željezničar - Sarajevo 5:2 (31. august 2019) |work=nfsbih.ba |access-date=31. 8. 2019 }}{{Mrtav link}}</ref> |- style="background:#b9e8ff;" | 57. |align=left | 30. novembar 2019. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2019/2020.|2019/20]]. |[[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 1&ndash;3 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/stats/match/7857828-fk-sarajevo-fk-zeljeznicar/ |title=Izvještaj utakmice Sarajevo - Željezničar 1:3 (30. novembar 2019) |work=nfsbih.ba |access-date=30. 11. 2019 |archive-date=11. 12. 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191211115243/https://www.nfsbih.ba/stats/match/7857828-fk-sarajevo-fk-zeljeznicar/ |url-status=dead }}</ref> |- style="background:#ccffcc;" | 58. |align=left | 4. novembar 2020. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2020/2021.|2020/21]]. |[[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 1&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-muskarci/m-tel-premijer-liga-bih/raspored-kola-m-tel-premijer-lige-bih?view=match&id=9332394:fk-sarajevo-fk-zeljeznicar |title=Izvještaj utakmice Sarajevo - Željezničar 1:1 (4. novembar 2020) |work=nfsbih.ba |access-date=4. 11. 2020 |archive-date=25. 2. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210225130828/https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-muskarci/m-tel-premijer-liga-bih/raspored-kola-m-tel-premijer-lige-bih?view=match&id=9332394:fk-sarajevo-fk-zeljeznicar |url-status=dead }}</ref> |- style="background:#ccffcc;" | 59. |align=left | 1. mart 2021. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2020/2021.|2020/21]]. |[[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/stats/match/9332660-fk-zeljeznicar-fk-sarajevo/ |title=Izvještaj utakmice Željezničar - Sarajevo 0:0 (1. mart 2021) |work=nfsbih.ba |access-date=1. 3. 2021 }}</ref> |- style="background:#ffcccc;" | 60. |align=left | 1. maj 2021. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2020/2021.|2020/21]]. |[[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 3&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/stats/match/18402752-fk-sarajevo-fk-zeljeznicar/ |title=Izvještaj utakmice Sarajevo - Željezničar 3:1 (1. maj 2021) |work=nfsbih.ba |access-date=1. 5. 2021 }}</ref> |- style="background:#ffcccc;" | 61. |align=left | 22. septembar 2021. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2021/2022.|2021/22]]. |[[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 2&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/stats/match/20874160-fk-sarajevo-fk-zeljeznicar/ |title=Izvještaj utakmice Sarajevo - Željezničar 2:0 (22. septembar 2021) |work=nfsbih.ba |access-date=22. 9. 2021 }}</ref> |- style="background:#b9e8ff;" | 62. |align=left | 5. mart 2022. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2021/2022.|2021/22]]. |[[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 2&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/stats/match/20874226-fk-zeljeznicar-fk-sarajevo/ |title=Izvještaj utakmice Željezničar - Sarajevo 2:0 (5. mart 2022) |work=nfsbih.ba |access-date=5. 3. 2022 }}</ref> |- style="background:#ccffcc;" | 63. |align=left | 10. maj 2022. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2021/2022.|2021/22]]. |[[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 1&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/stats/match/24421974-fk-sarajevo-fk-zeljeznicar/ |title=Izvještaj utakmice Sarajevo - Željezničar 1:1 (10.maj 2022) |work=nfsbih.ba |access-date=10. 5. 2022 }}</ref> |- style="background:#ccffcc;" | 64. |align=left | 26. august 2022. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2022/2023.|2022/23]]. |[[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 2&ndash;2 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-muskarci/m-tel-premijer-liga-bih/raspored-kola-m-tel-premijer-lige-bih?view=match&id=27229675:fk-zeljeznicar-fk-sarajevo |title=Izvještaj utakmice Željezničar - Sarajevo 2:2 (26. august 2022) |work=nfsbih.ba |access-date=26. 8. 2022 |archive-date=1. 9. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220901122536/https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-muskarci/m-tel-premijer-liga-bih/raspored-kola-m-tel-premijer-lige-bih?view=match&id=27229675:fk-zeljeznicar-fk-sarajevo |url-status=dead }}</ref> |- style="background:#ccffcc;" | 65. |align=left | 8. mart 2023. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2022/2023.|2022/23]]. |Trening centar [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|N/FSBiH]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-muskarci/m-tel-premijer-liga-bih/raspored-kola-m-tel-premijer-lige-bih?view=match&id=27229741:fk-sarajevo-fk-zeljeznicar |title=Izvještaj utakmice Sarajevo - Željezničar 0:0 (8. mart 2023) |work=nfsbih.ba |access-date=8. 3. 2023 |archive-date=9. 3. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230309214835/https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-muskarci/m-tel-premijer-liga-bih/raspored-kola-m-tel-premijer-lige-bih?view=match&id=27229741:fk-sarajevo-fk-zeljeznicar |url-status=dead }}</ref> |- style="background:#ccffcc;" | 66. |align=left | 12. maj 2023. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2022/2023.|2022/23]]. |[[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 2&ndash;2 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-muskarci/m-tel-premijer-liga-bih/raspored-kola-m-tel-premijer-lige-bih?view=match&id=31543378:fk-sarajevo-fk-zeljeznicar |title=Izvještaj utakmice Sarajevo - Željezničar 2:2 (12. maj 2023) |work=nfsbih.ba |access-date=12. 5. 2023 |archive-date=28. 6. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230628215620/https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-muskarci/m-tel-premijer-liga-bih/raspored-kola-m-tel-premijer-lige-bih?view=match&id=31543378:fk-sarajevo-fk-zeljeznicar |url-status=dead }}</ref> |- style="background:#ffcccc;" | 67. |align=left | 8. oktobar 2023. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2023/2024.|2023/24]]. |[[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 3&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-muskarci/premijer-liga-bih?view=match&id=34749175:fk-sarajevo-fk-zeljeznicar |title=Izvještaj utakmice Sarajevo - Željezničar 3:0 (8. oktobar 2023) |work=nfsbih.ba |access-date=8. 10. 2023 |archive-date=9. 10. 2023 |archive-url=https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-muskarci/premijer-liga-bih?view=match&id=34749175:fk-sarajevo-fk-zeljeznicar |url-status=dead }}</ref> |- style="background:#b9e8ff;" | 68. |align=left | 3. mart 2024. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2023/2024.|2023/24]]. |[[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 3&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-muskarci/wwin-liga-bih?view=match&id=34749241:fk-zeljeznicar-fk-sarajevo |title=Izvještaj utakmice Željezničar - Sarajevo 3:0 (3. mart 2024) |work=nfsbih.ba |access-date=3. 3. 2024 }}</ref> |- style="background:#ccffcc;" | 69. |align=left | 14. april 2024. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2023/2024.|2023/24]]. |[[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-muskarci/wwin-liga-bih?view=match&id=38029551:fk-zeljeznicar-fk-sarajevo |title=Izvještaj utakmice Željezničar - Sarajevo 0:0 (14. april 2024) |work=nfsbih.ba |access-date=14. 4. 2024 }}</ref> |- style="background:#ccffcc;" | 70. |align=left | 25. septembar 2024. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2024/2025.|2024/25]]. |[[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 1&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-muskarci/wwin-liga-bih?view=match&id=40605907:fk-sarajevo-fk-zeljeznicar |title=Izvještaj utakmice Sarajevo - Željezničar 1:1 (25. septembar 2024) |work=nfsbih.ba |access-date=25. 9. 2024 }}</ref> |- style="background:#ccffcc;" | 71. |align=left | 22. februar 2025. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2024/2025.|2024/25]]. |[[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-muskarci/wwin-liga-bih/lista-strijelaca-wwin-lige-bih?view=match&id=40605973:fk-zeljeznicar-fk-sarajevo |title=Izvještaj utakmice Željezničar - Sarajevo 0:0 (22. februar 2025) |work=nfsbih.ba |access-date=22. 2. 2025 }}</ref> |- style="background:#ffcccc;" | 72. |align=left | 27. april 2025. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2024/2025.|2024/25]]. |[[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 2&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-muskarci/wwin-liga-bih/lista-strijelaca-wwin-lige-bih?view=match&id=44412516:fk-sarajevo-fk-zeljeznicar |title=Izvještaj utakmice Sarajevo - Željezničar 2:1 (27. april 2025) |work=nfsbih.ba |access-date=27. 4. 2025 }}</ref> |- style="background:#b9e8ff;" | 73. |align=left | 27. septembar 2025. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2025/2026.|2025/26]]. |[[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 2&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-muskarci/wwin-liga-bih?view=match&id=46565854:fk-zeljeznicar-fk-sarajevo |title=Izvještaj utakmice Željezničar - Sarajevo 2:0 (27. septembar 2025) |work=nfsbih.ba |access-date=27. 9. 2025 }}</ref> |- style="background:#ffcccc;" | 74. |align=left | 7. decembar 2025. | [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2025/2026.|2025/26]]. |[[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 4&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>{{Cite web |url=https://www.nfsbih.ba/takmicenja/nogomet-muskarci/wwin-liga-bih/lista-strijelaca-wwin-lige-bih?view=match&id=46565899:fk-sarajevo-fk-zeljeznicar |title=Izvještaj utakmice Sarajevo - Željezničar 4:0 (7. decembar 2025) |work=nfsbih.ba |access-date=7. 12. 2025 }}</ref> |} {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size:90%;" width=70% |- |colspan=8 width=70% align=center |Spisak utakmica FK Sarajevo - FK Željezničar u [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|kupu]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] |- !width=7%|# !width=15%|Datum !width=9%|Sezona !width=9%|Lokacija !width=10%|Domaćin !width=5%|Rezultat !width=10%|Gost !width=5%|{{Tooltip|Ref.|Reference}} |- |- style="background:#ffcccc;" | 1/8 finala |align=left | 22. oktobar 1994. | [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 1994/1995.|1994/95]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 4&ndash;2 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#ffcccc;" | Finale |align=left | 31. maj 1997. | [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 1996/1997.|1996/97]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 2&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>[http://www.rsssf.com/tablesb/bih97.html ''Bosnia-Hercegovina 1996/97, rsssf.com'']; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ffcccc;" | 1. polufinale |align=left | 5. maj 1999. | [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 1998/1999.|1998/99]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 1&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>[http://www.rsssf.com/tablesb/bih99.html ''Bosnia-Hercegovina 1998/99, rsssf.com'']; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#b9e8ff;" | 2. polufinale |align=left | 12. maj 1999. | [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 1998/1999.|1998/99]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;0 <br /><small>(1&ndash;3 pen.)</small> |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | Finale |align=left | 15. juni 2001. | [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2000/2001.|2000/01]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 2&ndash;3 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#ffcccc;" | Finale |align=left | 29. maj 2002. | [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2001/2002.|2001/02]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 2&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>[http://www.rsssf.com/tablesb/bih02.html ''Bosnia-Hercegovina 2001/02, rsssf.com'']; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ccffcc;" | 1. čevrtfinale |align=left | 9. novembar 2005. | [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2005/2006.|2005/06]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 1&ndash;1 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref>[http://www.rsssf.com/tablesb/bih06.html ''Bosnia-Hercegovina 2005/06, rsssf.com'']; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#b9e8ff;" | 2. čevrtfinale |align=left | 16. novembar 2005. | [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2005/2006.|2005/06]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 3&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#ccffcc;" | 1. čevrtfinale |align=left | 8. novembar 2006. | [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2006/2007.|2006/07]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>[http://www.rsssf.com/tablesb/bihcup07.html ''Bosnia-Hercegovina Cup 2006/07, rsssf.com'']; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ffcccc;" | 2. čevrtfinale |align=left | 22. novembar 2006. | [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2006/2007.|2006/07]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 3&ndash;2 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | 1. čevrtfinale |align=left | 12. mart 2008. | [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2007/2008.|2007/08]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 3&ndash;1 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref>[http://www.rsssf.com/tablesb/bihcup08.html ''Bosnia-Hercegovina Cup 2007/08, rsssf.com'']; pristupljeno: 15. 5. 2015.</ref> |- |- style="background:#ffcccc;" | 2. čevrtfinale |align=left | 19. mart 2008. | [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2007/2008.|2007/08]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 4&ndash;2 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#ccffcc;" | 1. čevrtfinale |align=left | 12. mart 2014. | [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2013/2014.|2013/14]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;1 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | <ref name="Odluka pada na Koševu: Željo i Sarajevo odigrali bez pobjednika, avaz.ba">[http://www.avaz.ba/sport/fudbal/odluka-pada-na-kosevu-zeljo-i-sarajevo-odigrali-bez-pobjednika ''Odluka pada na Koševu: Željo i Sarajevo odigrali bez pobjednika, avaz.ba''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140314152642/http://www.avaz.ba/sport/fudbal/odluka-pada-na-kosevu-zeljo-i-sarajevo-odigrali-bez-pobjednika |date=14. 3. 2014 }}; pristupljeno: 12. mart 2014.</ref> |- |- style="background:#ccffcc;" | 2. čevrtfinale |align=left | 26. mart 2014. | [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 2013/2014.|2013/14]]. | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 0&ndash;0 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | <ref name="Gol na Grbavici dovoljan Sarajevu za veliko slavlje, avaz.ba">[http://www.avaz.ba/sport/fudbal/gol-na-grbavici-dovoljan-sarajevu-za-veliko-slavlje ''Gol na Grbavici dovoljan Sarajevu za veliko slavlje, avaz.ba'']{{Mrtav link}}; pristupljeno: 26. mart 2014.</ref><ref name="Sarajevski derbi bez golova, Bordo tim u polufinalu Kupa BiH, klix.ba">[http://www.klix.ba/sport/nogomet/sarajevski-derbi-bez-golova-b-u-polufinalu-kupa-bih/140326125 ''Sarajevski derbi bez golova, Bordo tim u polufinalu Kupa BiH, klix.ba'']; pristupljeno: 26. mart 2014.</ref> |} {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size:90%;" width=70% |- |colspan=8 width=70% align=center |Spisak utakmica FK Sarajevo - FK Željezničar u [[Kup Jugoslavije u nogometu|kupu]] [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]] |- !width=8%|# !width=14%|Datum !width=9%|Sezona !width=9%|Lokacija !width=10%|Domaćin !width=5%|Rezultat !width=10%|Gost !width=5%|{{Tooltip|Ref.|Reference}} |- |- style="background:#ffcccc;" | 2. kolo |align=left | 12. august 1954. | [[Kup Jugoslavije u nogometu 1954.|1954]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 2&ndash;5 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | 1/16 finala |align=left | 30. august 1978. | [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu 1978/1979.|1978/79]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 4&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |} {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size:90%;" width=70% |- |colspan=8 width=70% align=center |Spisak utakmica FK Sarajevo - FK Željezničar u Republičkom kupu Bosne i Hercegovine |- !width=2%|# !width=18%|Datum !width=10%|Sezona !width=10%|Lokacija !width=10%|Domaćin !width=5%|Rezultat !width=10%|Gost !width=5%|{{Tooltip|Ref.|Reference}} |- |- style="background:#ffcccc;" | 1/4 finale |align=left | 3. novembar 1963. | 1963/1964 | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 3&ndash;2 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#b9e8ff;" | 1/4 finale |align=left | 20. novembar 1968. | 1968/1969 | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | 1&ndash;3 |align=left | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | |- |- style="background:#ffcccc;" | Polufinale |align=left | 1969. | 1969/1970 | [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Koševo]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 1&ndash;2 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |} {| class="wikitable" style="text-align:center; font-size:90%;" width=70% |- |colspan=8 width=70% align=center |Spisak utakmica FK Sarajevo - FK Željezničar u [[Superkup Bosne i Hercegovine u nogometu|superkupu]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] |- !width=2%|# !width=18%|Datum !width=10%|Sezona !width=10%|Lokacija !width=10%|Domaćin !width=5%|Rezultat !width=10%|Gost !width=5%|{{Tooltip|Ref.|Reference}} |- |- style="background:#b9e8ff;" | |align=left | 25. novembar 1998. | [[Superkup Bosne i Hercegovine u nogometu 1998.|1998]]. | [[Stadion Grbavica|Grbavica]] |align=right | [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | 4&ndash;0 |align=left | [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | |- |} ==Rekordi== ''U rekordima su uključeni rezultati igranih u prvoj ligi Jugoslavije i Bosne i Hercegovine.'' ---- :'''Najveće pobjede (5+ golovi):''' {| class="wikitable" |- ! Razlika ! Rezultat ! Datum ! Takmičenje |- style="text-align:center;" | +5 | Željezničar 1–6 '''Sarajevo''' | 10. oktobar 1954. | Prva liga SFRJ |- |- style="text-align:center;" | +5 | '''Sarajevo''' 5–0 Željezničar | 12. septembar 1976. | Prva liga SFRJ |- |- style="text-align:center;" | +5 | '''Sarajevo''' 5–0 Željezničar | 2. septembar 1995. | Prva liga BiH |- |} :'''Najduži period pobjeda:''' {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !Utakmica !Kub !Period |- |'''3'''||Željezničar||14. maj 1989. – 10. decembar 1989. |- |'''3'''||Sarajevo||5. april 2006. – 14. april 2007. |} :'''Najduži period neriješenih utakmica:''' {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !Utakmica !Period |- |'''4'''||5. august 1990. – 31. maj 1995. |} :'''Najduži period bez neriješene utakmice:''' {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !Utakmica !Period |- |'''7'''||5. juni 1998. – 11. april 2001. |} :'''Najduži neporaženi period:''' {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !Utakmica !Klub !Period |- |'''11''' (6 pobjeda)||Sarajevo||2. juni 1963. – 30. juni 1968. |- |'''11''' (5 pobjeda)||Željezničar||23. septembar 2000. – 15. oktobar 2005. |- |'''10''' (3 pobjede)||Sarajevo||5. august 1990. – 4. april 1998. |- |'''8''' (3 pobjede)||Sarajevo||30. april 2005. – 8. novembar 2008. |- |'''7''' (3 pobjede)||Željezničar||14. maj 1989. – 31. maj 1995. |- |'''7''' (2 pobjede)||Sarajevo||12. maj 2012. – 16. maj 2015. |} :'''Najduži period bez primljenog gola:''' {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !Utakmica !Klub !Period |- |'''4'''||Željezničar||6. oktobar 2007. – 9. maj 2009. |- |'''4'''||Željezničar||15. maj 2010. – 5. novembar 2011. |- |'''3'''||Sarajevo||27. mart 1966. – 12. mart 1967. |- |'''3'''||Sarajevo||15. oktobar 2005. – 30. septembar 2006. |- |'''3'''||Sarajevo||6. oktobar 2007. – 8. novembar 2008. |- |'''3'''||Sarajevo||15. maj 2010. – 7. maj 2011. |- |'''3'''||Sarajevo||3. novembar 2012. – 30. oktobar 2013. |} :'''Najduži period postizanja gola na utakmicama:''' {| class="wikitable" style="text-align: center" |- !Utakmica !Klub !Period |- |'''17'''||Željezničar||1. oktobar 1997. – 30. april 2005. |- |'''8'''||Sarajevo|| 13 august 1978. – 10. mart 1982. |- |'''8'''||Željezničar||4. mart 1979. – 7. novembar 1982. |} ===Pozicije FK Sarajevo i FK Željezničar u prvoj ligi Jugoslavije=== [[Datoteka:Pozicije FK Sarajevo i FK Željezničar u prvoj nogometnoj ligi Jugoslavije.svg|lijevo|Pozicije FK Sarajevo i FK Željezničar u prvoj ligi Jugoslavije (1947-1992)]]{{-}} ===Pozicije FK Sarajevo i FK Željezničar u prvoj ligi Bosne i Hercegovine=== [[Datoteka:Pozicije FK Sarajevo i FK Željezničar u prvoj nogometnoj ligi Bosne i Hercegovine.svg|lijevo|Pozicije FK Sarajevo i FK Željezničar u prvoj ligi Bosne i Hercegovine]]{{-}} ==Reference== {{Refspisak|2|height=200}} ==Vanjski linkovi== *[https://www.fcsarajevo.ba/ ''Zvanični sajt FK Sarajeva''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210307030427/http://fcsarajevo.ba/ |date=7. 3. 2021 }} *[https://fkzeljeznicar.ba/ ''Zvanični sajt FK Željezničara''] {{FK Sarajevo}} {{Nogometna rivalstva}} {{Nogomet u BiH}} {{Premijer liga Bosne i Hercegovine}} {{Sarajevo}} [[Kategorija:Nogomet u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:FK Sarajevo]] [[Kategorija:FK Željezničar Sarajevo]] [[Kategorija:Nogometna rivalstva]] [[Kategorija:Sport u Sarajevu]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometni derbiji]] 07t858ud6wihilnvs8fosjgma1yg0o3 0 351126 3823991 3807349 2026-04-04T10:02:13Z Palapa 383 3823991 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Bila | slika = | opis_slike = | dužina = 35 | nadmorska visina izvora = 1320 | prosječni protok = | površina sliva = | izvor = [[Vučja planina]] | ušće = [[Lašva]], [[Han Bila]] | pritoke = Suhi potok, Butetinac, Pašinac, Ribnjak, Trimuža i Kozica, Pržni , Javorački potok, Ramića rijeka, Jasenica i Rogačka rijeka | države kroz koje protiče = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | gradovi kroz koje protiče = | sliv = [[Crnomorski sliv]] | plovnost = }} '''Bila''' je najveća, vodom najbogatija, lijeva pritoka [[Lašva|Lašve]],<ref>{{Cite web|url=https://www.usrvitez.ba/o-nama/ribolovna-zona/item/533-rijeka-bila|title=Rijeka Bila|website=USR Vitez|language=hr-hr|access-date=2026-04-04}}</ref> u koju se ulijeva uz naselja [[Bila (Vitez)|Bila]] (Stara Bila) i [[Nova Bila]]. Duga je oko 35&nbsp;km; izvire na [[Vlašić]]u, u širem području ''Prelivodâ'' - u razvođu sa [[Vrbanja|Vrbanjom]], [[Ilomska|Ilomskom]] i [[Ugar|Ugrom]], na oko 1320 m n/v. Bila ustvari nastaje od nekoliko sastavnih potoka između Vučje planine (1378 m) i Vijenca (1375 m). Vododijelnica je u radijusu od (samo) oko 2,5&nbsp;km; na prijevoju je između [[Vlašić]]a (vrh 1943 m n/v) i [[Meokrnje|Meokrnja]] (vrh 1425 m n/v).<ref name="rhmzrs.com">[http://www.rhmzrs.com/]</ref><ref name="maplandia.com">[http://www.maplandia.com/bosnia-and-herzegovina/federacija-bosne-i-hercegovine/vlasic/]</ref> Tu se razdvajaju slivovi [[Vrbanja|Vrbanje]], [[Ugar|Ugra]] i [[Lašva|Lašve]] (tj. [[Vrbas]]a, na jugozapadu) i [[Usora|Usore]] (tj. [[Bosna|Bosne]], na sjeveroistoku).<ref>Vojnogeografski institut, Izd. (1961): Ugodinovići (List karte 1:25.000, Izohipse na 10 m). Vojnogeografski institut, Beograd.</ref>. Sa zapadnih padina Vlašića, eksponirana prema ''Vučjoj planini'', protiče kroz naselje [[Gluha Bukovica]] i pored [[Mehurići|Mehurića]]<ref name="radovinovic">Radovinović R., Bertić I., Ur. (1984): Atlas svijeta - Novi pogled na Zemlju. Sveučilišna zaklada Liber (sveska 16), Zagreb</ref>. Bujičava je i ima značajan hidropotencijal. U bogatom slivu rječica i potoka, najizdašnije desne pritoke su: ''Suhi potok'', ''Butetinac'', ''Pašinac'', ''Ribnjak'', ''Trimuža'' i ''Kozica'', a lijeve: ''Pržni'' i ''Javorački'' potok, ''Ramića rijeka'', ''Jasenica'' i ''Rogačka rijeka''.<ref name="maplandia.com"/><ref>{{Cite web|url=https://www.rhmzrs.com/|title=Почетна - Републички хидрометеоролошки завод|website=www.rhmzrs.com|language=en|access-date=23. 1. 2026}}</ref> == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == * {{Cite web|url=https://www.dinarskogorje.com/vlascaroni263.html|title=Vlašić|website=DINARSKO GORJE|language=en|access-date=2026-04-04}} {{Normativna kontrola}}{{Hidrografija BiH}} [[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]] s9st4kcp0rfveuw5otk290nbznsotc0 3823992 3823991 2026-04-04T10:02:46Z Palapa 383 /* Vanjski linkovi */ 3823992 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Bila | slika = | opis_slike = | dužina = 35 | nadmorska visina izvora = 1320 | prosječni protok = | površina sliva = | izvor = [[Vučja planina]] | ušće = [[Lašva]], [[Han Bila]] | pritoke = Suhi potok, Butetinac, Pašinac, Ribnjak, Trimuža i Kozica, Pržni , Javorački potok, Ramića rijeka, Jasenica i Rogačka rijeka | države kroz koje protiče = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | gradovi kroz koje protiče = | sliv = [[Crnomorski sliv]] | plovnost = }} '''Bila''' je najveća, vodom najbogatija, lijeva pritoka [[Lašva|Lašve]],<ref>{{Cite web|url=https://www.usrvitez.ba/o-nama/ribolovna-zona/item/533-rijeka-bila|title=Rijeka Bila|website=USR Vitez|language=hr-hr|access-date=2026-04-04}}</ref> u koju se ulijeva uz naselja [[Bila (Vitez)|Bila]] (Stara Bila) i [[Nova Bila]]. Duga je oko 35&nbsp;km; izvire na [[Vlašić]]u, u širem području ''Prelivodâ'' - u razvođu sa [[Vrbanja|Vrbanjom]], [[Ilomska|Ilomskom]] i [[Ugar|Ugrom]], na oko 1320 m n/v. Bila ustvari nastaje od nekoliko sastavnih potoka između Vučje planine (1378 m) i Vijenca (1375 m). Vododijelnica je u radijusu od (samo) oko 2,5&nbsp;km; na prijevoju je između [[Vlašić]]a (vrh 1943 m n/v) i [[Meokrnje|Meokrnja]] (vrh 1425 m n/v).<ref name="rhmzrs.com">[http://www.rhmzrs.com/]</ref><ref name="maplandia.com">[http://www.maplandia.com/bosnia-and-herzegovina/federacija-bosne-i-hercegovine/vlasic/]</ref> Tu se razdvajaju slivovi [[Vrbanja|Vrbanje]], [[Ugar|Ugra]] i [[Lašva|Lašve]] (tj. [[Vrbas]]a, na jugozapadu) i [[Usora|Usore]] (tj. [[Bosna|Bosne]], na sjeveroistoku).<ref>Vojnogeografski institut, Izd. (1961): Ugodinovići (List karte 1:25.000, Izohipse na 10 m). Vojnogeografski institut, Beograd.</ref>. Sa zapadnih padina Vlašića, eksponirana prema ''Vučjoj planini'', protiče kroz naselje [[Gluha Bukovica]] i pored [[Mehurići|Mehurića]]<ref name="radovinovic">Radovinović R., Bertić I., Ur. (1984): Atlas svijeta - Novi pogled na Zemlju. Sveučilišna zaklada Liber (sveska 16), Zagreb</ref>. Bujičava je i ima značajan hidropotencijal. U bogatom slivu rječica i potoka, najizdašnije desne pritoke su: ''Suhi potok'', ''Butetinac'', ''Pašinac'', ''Ribnjak'', ''Trimuža'' i ''Kozica'', a lijeve: ''Pržni'' i ''Javorački'' potok, ''Ramića rijeka'', ''Jasenica'' i ''Rogačka rijeka''.<ref name="maplandia.com"/><ref>{{Cite web|url=https://www.rhmzrs.com/|title=Почетна - Републички хидрометеоролошки завод|website=www.rhmzrs.com|language=en|access-date=23. 1. 2026}}</ref> == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == * {{Cite web|url=https://www.dinarskogorje.com/vlascaroni263.html|title=Vlašić|website=DINARSKO GORJE|language=bs|access-date=2026-04-04}} {{Normativna kontrola}}{{Hidrografija BiH}} [[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]] m0exe95lpau59bkcfttpk8crx84kh0u 0 352691 3824048 3353226 2026-04-04T11:30:41Z Panasko 146730 /* top */ clean up, replaced: Osmansko carstvo → Osmansko Carstvo, Osmanskog carstva → Osmanskog Carstva using [[Project:AWB|AWB]] 3824048 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju_izvori}} {{Standardi}} '''Bećir-paša Čengić''' je bio [[serasker]], vrhovni komadant Osmanskog Carstva ([[Osmansko Carstvo]]) u rusko-osmanskom ratu 1737. Imao je dva sina: Osman-bega i Džafer-pašu. Postoji legenda koja kaže da je Osman-beg postao ruski general nakon što su ga zarobili. Čengić zauzima tvrđavu i smješta garnizon u mjestu Ozija (Ocakov) gdje će poslije i umrijeti. [[Vezir]] se povukao uslijed napada na tvrđavu i izdao Bećira-pašu. Bećir-paša nije htio predati tvrđavu Rusima, uslijed čega je došlo do paljenja tvrđave a kasnije i do eksplozije. Oko 8 hiljada Bošnjaka je poginulo među kojima je bio i Bećir-paša Čengić. [[Adil-beg Zulfikarpašić]] je imao orginalni ferman u kome je tačno opisana Čengićeva jurisdikcija, odnosno njegovih nasljednika, njihova prava i prihodi. Također u fermanu stoji da je pored sve imovine koju je posjedovao Bećir-paša Čengić, od Sultana dobio leno za njegove vojničke zasluge. {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Čengić, Bećir-paša}} [[Kategorija:Paše]] 9shkeeaa3oc1krf5h2za5570nluv2uw 10 359029 3823844 3413024 2026-04-03T15:58:10Z Semso98 54573 3823844 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = Šabloni svjetskih prvenstava u nogometu | naslov = [[:Kategorija:Šabloni Svjetskog prvenstva u nogometu|Šabloni]] [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetskih prvenstava]] u [[nogomet]]u | podaciklasa = hlist | stanje = uncollapsed | podaci1 = * [[Šablon:FIFA SP 1930.|1930]] * [[Šablon:FIFA SP 1934.|1934]] * [[Šablon:FIFA SP 1938.|1938]] * [[Šablon:FIFA SP 1950.|1950]] * [[Šablon:FIFA SP 1954.|1954]] * [[Šablon:FIFA SP 1958.|1958]] * [[Šablon:FIFA SP 1962.|1962]] * [[Šablon:FIFA SP 1966.|1966]] * [[Šablon:FIFA SP 1970.|1970]] * [[Šablon:FIFA SP 1974.|1974]] * [[Šablon:FIFA SP 1978.|1978]] * [[Šablon:FIFA SP 1982.|1982]] * [[Šablon:FIFA SP 1986.|1986]] * [[Šablon:FIFA SP 1990.|1990]] * [[Šablon:FIFA SP 1994.|1994]] * [[Šablon:FIFA SP 1998.|1998]] * [[Šablon:FIFA SP 2002.|2002]] * [[Šablon:FIFA SP 2006.|2006]] * [[Šablon:FIFA SP 2010.|2010]] * [[Šablon:FIFA SP 2014.|2014]] * [[Šablon:FIFA SP 2018.|2018]] * [[Šablon:FIFA SP 2022.|2022]] * [[Šablon:FIFA SP 2026.|2026.]] }}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni Svjetskog prvenstva u nogometu|*]] </noinclude> 5eu17bi73sqgr9lsveth5cmui9ul792 0 367805 3823838 3043091 2026-04-03T14:21:15Z Jommy3210 179930 /* Linije */ 3823838 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Seoul Subway linemap en.png|mini|300px|Grafički prikaz mreže Seulskog metroa]] [[Datoteka:Seoul subway 723 Yongmasan station platform 20080609.jpg|mini|Metro stanica Yongmasan]] '''Seulski metro''' ({{Kor|수도권 전철||}}) je dio sistema [[Metro|podzemnih željeznica]] [[Južna Koreja|južnokorejskog]] glavnog grada [[Seoul]]a. Sa preko 2,5 milijarde prevezenih putnika godišnje spada u najprometnije metroe na svijetu. Prva dionica puštena je u promet 15.&nbsp;augusta 1974. Danas je ukupna dužina metroa 433&nbsp;km, a metro se neprekidno dograđuje. Metro povezuje Seoul sa [[Incheon]]om, te sa [[Južnokorejske provincije|južnokorejskim provincijama]], [[Gyeonggi-do]], [[Chungcheongnam-do]] i [[Gangwon-do]] i ima ukupno 617 stanica. == Mreža == [[Datoteka:South Korea subway logo.svg|desno|100px|mini|Logo Seulskog metroa]] Mreža Seulskog metroa se sastoji od devet linija, kojima upravljaju četiri firme: * '''[[Seoul Metro]]''' upravlja linijama: {{Seulski metro|s02}}, podzemni dio {{Seulski metro|s01}}, te veće dijelove {{Seulski metro|s03}} i {{Seulski metro|s04}}, koje su izgrađene od 1971-94. godine; * '''[[Seoul Metropolitan Rapid Transit Corporation]]''' (SMRT) upravlja linijama {{Seulski metro|s05}}, {{Seulski metro|s06}}, {{Seulski metro|s07}} i {{Seulski metro|s08}} koje su puštene u promet od 1990. do 2000; * '''[[Korail]]''', koji vodi veći dio linije {{Seulski metro|s01}}, dijelove linija {{Seulski metro|s03}} i {{Seulski metro|s04}}, Airport Express, linije željeznice 1, 3 i 4, te linije metropolitanske metro zone Seoula {{Seulski metro|bun}}, {{Seulski metro|jun}} i {{Seulski metro|gye}}; * '''Metro 9''' ([[Veolia Transport]]), koji upravlja linijom {{Seulski metro|s09}} Metro sistemu Seoula pripadaju i pet najprometnijih nadzemnih željezničkih linija: A, B, G, I i J. Vozovi metroa voze svaki dan od 5:30&nbsp;h do 23:30&nbsp;h obično u intervalima od 4-6&nbsp;min, a u dijelu dana sa najvećim brojem putnika svake 3-4&nbsp;min. Dnevno seulski metro koristi oko tri miliona putnika, dok godišnje preveze oko 2,5 milijardi putnika, te je najfrekventniji metro na svijetu. Linije metroa su obilježene definiranim bojama što strancima, koji ne poznaju korejsko pismo, omogućava lakše snalaženje. Ime dolazeće stanice se oglašava na displayu u metrou, te objavljivanjem naziva stanice na [[Korejski jezik|korejskom]], [[Kineski jezik|kineskom]], [[Japanski jezik|japanskom]] i [[Engleski jezik|engleskom jeziku]]. <!-- In den 1990er Jahren hat Seoul das Netz um 160 km erweitert. Die U-Bahn zeichnet sich durch eine einheitliche und konsequent durchgehaltene Farbkodierung der einzelnen Linien an [[Zug (Eisenbahn)|Zügen]], [[U-Bahnhof|Stationen]], Karten und Verbindungswegen aus. Auf diesem Weg wird eine einfache Orientierung für Ortsfremde und der [[Koreanisches Alphabet|koreanischen Schrift]] Unkundige ermöglicht. Jeder U-Bahnhof hat außerdem eine Nummer, an der er eindeutig identifiziert werden kann. Die Nummern sind dreistellig, wobei die erste Ziffer die U-Bahn-Linie angibt, die beiden anderen hingegen sind eine eindeutige Nummer für den Bahnhof. Das vereinfacht die Orientierung. Außerdem werden immer der vorherige und der nächste Bahnhof (mit Nummer) angezeigt. Ein Umsteigebahnhof hat für jeden Bahnsteig eine Nummer, da diese pro U-Bahn-Linie vergeben werden. Das hat auch den großen Vorteil, dass bei einer Störung auf einer Linie alle anderen Linien nicht betroffen sind. Der Preis für die Fahrt ergibt sich aus der Entfernung (in der Innenstadt immer 1.150 Won für eine einfache Fahrt). Das Ticket für einfache Fahrt oder Rundfahrt muss vor der Fahrt an [[Fahrkartenautomat]]en gekauft werden. Es wird beim Betreten der U-Bahn-Station entwertet (am [[Bahnsteigsperre|Drehkreuz]]) und muss beim Verlassen wieder in den Automaten eingeführt werden. Da auf das Hartplastik-Ticket ein Pfand erhoben wird, kann man den Pfandbetrag (500 Won) nach der Fahrt am eigens dafür vorhandenem Automaten zurückerhalten. Viele U-Bahn-Stationen haben auf der [[Bahnsteig]]kante eine Glaswand. Deren [[Bahnsteigtür|Türen]] öffnen sich erst synchron mit den Zugtüren, sobald der Zug eingelaufen ist und am Bahnsteig steht. Das schützt vor Lärm, Staub und verhindert, dass bei Gedränge jemand zwischen Bahnsteig und Zug gerät.--> == Linije == [[Datoteka:Seoul Subway Transfer sign 5.jpg|mini|120px|Wegweiser zur Linie 5]] {| class="wikitable" style="text-align:left" font-size: 90%" |- ! colspan=7 | Linije Seulskog metroa |- | width = "100px" | <center>'''Linija'''</center> | width = "450px" | <center>'''Linija'''<br/><small>([[Korejski jezik]])</small></center> | width = "150px" | <center>'''Početna<br/> stanica'''</center> | width = "150px" | <center>'''Zadnja <br/>stanica'''</center> | width = "150px" | <center>'''Broj stanica'''</center> | width = "110px" | <center>'''Dužina'''<br/><small> km</small></center> | width = "210px" | <center>'''Firma'''</center> |- | <center>{{Seulski metro|s01}}</center> | {{Kor|수도권 전철 1호선|1호선| }} | Soyosan | [[Incheon]] / Sinchang / [[Gwangmyeong]] / Seodongtan | 10 <small>(Metro)</small> <br />87 <small>(Korail)</small> | 7,8 km <small>(Metro)</small> <br />190,6 km <small>(Korail)</small> | Seoul Metro, [[Korail]] |- | <center>{{Seulski metro|s02}}</center> | {{Kor|서울 지하철 2호선|2호선| }} | City Hall / Seongsu / Sindorim | City Hall / Sinseol-dong / Kkachisan | 52 | 60,2 km | Seoul Metro |- | <center>{{Seulski metro|s03}}</center> | {{Kor|수도권 전철 3호선|3호선| }} | Daehwa | Ogeum | 34 <small>(Metro)</small> <br />9 <small>(Korail)</small> | 38,2 km <small>(Metro)</small> <br />19,2 km <small>(Korail)</small> | Seoul Metro, [[Korail]] |- | <center>{{Seulski metro|s04}}</center> | {{Kor|수도권 전철 4호선|4호선| }} | Jinjeop | Oido | 26 <small>(Metro)</small> <br />22 <small>(Korail)</small> | 31,1 km <small>(Metro)</small> <br />39,4 km <small>(Korail)</small> | Seoul Metro, [[Korail]] |- | <center>{{Seulski metro|s05}}</center> | {{Kor|서울 지하철 5호선|5호선| }} | Banghwa | Sangil-dong / Macheon | 51 | 52,3 km | SMRT |- | <center>{{Seulski metro|s06}}</center> | {{Kor|서울 지하철 6호선|6호선| }} | Eungam | Bonghwasan | 38 | 35,1 km | SMRT |- | <center>{{Seulski metro|s07}}</center> | {{Kor|서울 지하철 7호선|7호선| }} | Jangam | Bupyeong-gu Office | 42 | 46,9 km | SMRT |- | <center>{{Seulski metro|s08}}</center> | {{Kor|서울 지하철 8호선|8호선| }} | Amsa | Moran | 17 | 17,7 km | SMRT |- | <center>{{Seulski metro|s09}}</center> | {{Kor|서울 지하철 9호선|9호선| }} | Gaehwa | Sinnonhyeon | 25 | 27,0 km | [[Veolia Transport]] |- | <center>{{Seulski metro|jun}}</center> | {{Kor|수도권 전철 중앙선|중앙선| }} | Yongsan | Yongmun | 28 | 72,6 km | [[Korail]] |- | <center>{{Seulski metro|bun}}</center> | {{Kor|분당선|분당선| }} | Wangsimni | Mangpo | 23 | 32,8 km | [[Korail]] |- | <center>{{Seulski metro|sul}}</center> | | | | | | |- | <center>{{Seulski metro|uij}}</center> | | | | | | |- | <center>{{Seulski metro|ever}}</center> | | | | | | |- | <center>{{Seulski metro|sin}}</center> | {{Kor|신분당선|신분당선| }} | Gangnam | Jeongja | 6 | 17,3 km | NeoTrans |- | <center>{{Seulski metro|gye}}</center> | {{Kor|수도권 전철 경의선|경의선| }} | Seoul Station | Munsan | 20 | 46,3 km | [[Korail]] |- | <center>{{Seulski metro|chun}} </center> | {{Kor|경춘선|경춘선| }} | Sangbong | Chuncheon | 18 | 81,3 km | [[Korail]] |- | <center>{{Seulski metro|arx}} </center> | {{Kor|인천국제공항철도|공항철도| }} | Seoul Station | [[Međunarodni aerodrom Incheon]] | 11 | 61,7 km | [[Korail]] |- | <center>{{Seulski metro|i01}} </center> | {{Kor|인천메트로 1호선|인천 1호선| }} | Gyeyang | International Business District | 29 | 29,4 km | Incheon Subway |} == Historija == <!-- === Linie 1 === Erbaut von 1971 bis 1974 wurde sie am 15. August 1974 eröffnet. Sie verläuft durch das Zentrum des Geschäftsviertels und verbindet die [[Korail]] Gyeongbu-, Gyeongin- und Gyeongwon-Linien. Dies ist die einzige Linie mit Linksverkehr. === Linie 2 === Diese Ringlinie wurde im ersten Abschnitt, einschließlich des Abzweigs nach Sinseol-dong, in den Jahren 1978–1984 fertiggestellt. Ein weiterer Abzweig wurde zwischen 1978 und 1984 ergänzt. Diese Linie verbindet das Stadtzentrum mit [[Gangnam]] im Süden, dem zweiten Stadtzentrum Seouls. === Linie 3 === In den Jahren 1980 bis 1993 erbaut, verbindet sie das nordwestliche Ende von Seoul mit dem Stadtzentrum und Gangnam. === Linie 4 === Der stark bevölkerte Stadtteil im Nordosten der Stadt wird durch die Linie 4 mit dem Süden verbunden. Erbaut von 1980 bis 1994, verläuft sie durch das alte Stadtzentrum und verbindet im Süden darüber hinaus mit der Gwacheon Linie bis nach [[Ansan]]. === Linie 5 === Diese bedeutende Ost-West-Verbindung mit Anschluss an den [[Flughafen Gimpo]] und dem Geschäftsviertel Yeouido wurde von 1990 bis 1996 gebaut. === Linie 6 === Als Teil des großen Erweiterungsprgramms wurde am 7. August 2000 die erste Teilstrecke eröffnet. Die Strecke verläuft U-förmig, mit einer kleinen Schleife, von Yeonsinnae nach Südosten über Itaewon nach Bonghwasan. Endgültig fertiggestellt wurde diese Linie am 3.&nbsp;August 2001. === Linie 7 === An der Linie 7 wurde von 1990 bis 1996 zwischen Jangam und der [[Konkuk Universität]] gearbeitet. Fertiggestellt wurde die heutige Strecke, die bis nach Onsu im Westen verläuft, am 29.&nbsp;Februar 2000. Der Nord-Süd-Abschnitt verläuft zwar nicht durch das Stadtzentrum, verbindet aber Gangnam direkt mit den nördliche Stadtteilen. === Linie 8 === Als kürzeste Linie versorgt die von 1990 bis 1999 gebaute Linie den südöstlichen Teils Seoul und die [[Satellitenstadt]] [[Seongnam]]. --> == Vanjski linkovi == {{Commons|Seoul Metropolitan Subway|U-Bahn Seoul}} * [https://web.archive.org/web/20130313063803/http://www.seoulmetro.co.kr/eng/ Seoul Metro (Englisch)] * [http://www.urbanrail.net/as/kr/seoul/seoul.htm Die U-Bahn Seoul bei UrbanRail.net (Englisch)] [[Kategorija:Seulski metro]] s8tmyfvd4j2cnb0pzqdezys2y0pdgx8 0 368787 3823881 3802827 2026-04-03T23:33:35Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3823881 wikitext text/x-wiki {{Infokutija teniski turnir | naziv = ATP Basel | vrsta = ATP | turnir_u_toku = | logo = SwissIndoors2026 ATP Basel.png | veličina_loga = 200px | službeni_naziv = ''Swiss Indoors'' | turneja = | sponzor = | osnovan = 1970. | obustavljen = | lokacija = [[Basel]], [[Švicarska]] | stadion = [[St. Jakobshalle]] | kategorija = [[ATP 500]] | podloga = Tvrda (dvorana) | žrijeb = 32S / 16K / 16D | nagradni_fond = 2.523.145 € (2025) | najviše_pojedinačnih_titula = {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] (10) | trenutni_prvak = {{ZD|BRA}} [[João Fonseca]] | veb-sajt = {{URL|swissindoorsbasel.ch}} | napomene = | posljednji_završeni_turnir = | pojedinačno = | parovi = | muškarci_pojedinačno = | žene_pojedinačno = | muški_parovi = | ženski_parovi = }} '''ATP Basel''' ili '''Swiss Indoors''' profesionalni je muški [[tenis]]ki turnir koji se igra na tvrdoj podlozi u dvorani. Prvobitno je bio u okviru [[Grand Prix (tenis)|Grand Prixa]] (od 1970. do 1989). Trenutno spada u kategoriju [[ATP 500]] (pobjednik dobija 500 bodova na ATP-ovoj rang-listi). Održava se svakog oktobra u dvorani [[St. Jakobshalle]] u [[Basel]]u. Najviše titula ima [[Roger Federer]] (kome je Basel rodni grad) – deset, uz još pet finala te je s 15 nastupa u finalima rekorder po broju finala na jednom turniru u Open Eri. Od švicarskih tenisera turnir su još osvajali [[Michel Burgener]] (1972) i [[Jakob Hlasek]] (1991). Sponzori turnira u prethodnim godinama bile su [[kompanija|kompanije]] ''Ebel'' i ''[[Davidoff]]''.<ref>{{cite web |url= http://sports.yahoo.com/tennis/blog/busted_racquet/post/Relationship-between-tennis-and-tobacco-goes-bac?urn=ten-261838 |title= Relationship between tennis and tobacco goes back a long way |author= Chris Chase |publisher= [[Yahoo! Sports]] |date= 11. 8. 2010 |access-date= 29. 10. 2017 |archive-date= 25. 10. 2012 |archive-url= https://web.archive.org/web/20121025071333/http://sports.yahoo.com/tennis/blog/busted_racquet/post/Relationship-between-tennis-and-tobacco-goes-bac?urn=ten-261838 |url-status= dead }}</ref> [[Datoteka:Federer in Basel 2006.jpg|desno|mini|250px|Federer na ATP Baselu 2006.]] [[Datoteka:Roger Federer.jpg|desno|mini|250px|Federer na ATP Baselu 2007.]] == Rekordi == *'''Najviše pojedinačnih titula: 10''' **{{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] (2006–2008, 2010–2011, 2014–2015, 2017–2019) *'''Najviše uzastopnih pojedinačnih titula: 3''' **{{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] (2006–2008, 2017–2019) *'''Najviše pojedinačnih finala: 15''' **{{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] (2000, 2001, 2006–2015, 2017–2019) *'''Najviše uzastopnih pojedinačnih finala: 10''' **{{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] (2006–2015) *'''Najviše odigranih mečeva: 84''' **{{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] (1999–2019) *'''Najviše dobijenih mečeva: 75''' **{{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] (1999–2019) *'''Najviše nastupa na turniru: 19''' **{{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] (1999–2019) == Pobjednici == === Pojedinačno === {|class="wikitable" style="font-size:100%" |- !Godina !width="220"|Pobjednik !width="220"|Finalist !width="150"|Rezultat |- | [[ATP Basel 1970 – singl|1970.]] || {{ZD|SRNJ}} '''[[Klaus Berger (teniser)|Klaus Berger]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Ernst Schori]] || 6:3, 6:1 |- | [[ATP Basel 1971 – singl|1971.]] || {{ZD|ČSSR}} '''[[Jiří Zahradníček]]''' || {{ZD|ČSSR}} [[Petr Kanderal]] || 6:4, 5:7, 6:3 |- | [[ATP Basel 1972 – singl|1972.]] || {{ZD|ŠVI}} '''[[Michel Burgener]]''' || {{ZD|ČSSR}} [[Petr Kanderal]] || 7:5, 4:6, 6:0 |- | [[ATP Basel 1973 – singl|1973.]] || {{ZD|FRA}} '''[[Jean-Claude Barclay]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Leonardo Manta]] || 6:3, 7:5 |- | [[ATP Basel 1974 – singl|1974.]] || {{ZD|VB}} '''[[Roger Taylor (teniser)|Roger Taylor]]''' || {{ZD|ČSSR}} [[Petr Kanderal]] || 6:4, 6:2 |- | [[ATP Basel 1975 – singl|1975.]] || {{ZD|ČSSR}} '''[[Jiří Hřebec]]''' || {{ZD|RUM|1965}} [[Ilie Năstase]] || 6:1, 7:6, 2:6, 6:4 |- | [[ATP Basel 1976 – singl|1976.]] || {{ZD|ČSSR}} '''[[Jan Kodeš]]''' || {{ZD|ČSSR}} [[Jiří Hřebec]] || 6:4, 6:2, 6:3 |- | [[ATP Basel 1977 – singl|1977.]] || {{ZD|ŠVE}} '''[[Björn Borg]]''' || {{ZD|VB}} [[John Lloyd (teniser)|John Lloyd]] || 6:4, 6:2, 6:3 |- | [[ATP Basel 1978 – singl|1978.]] || {{ZD|ARG}} '''[[Guillermo Vilas]]''' || {{ZD|SAD}} [[John McEnroe]] || 6:3, 5:7, 7:5, 6:4 |- | [[ATP Basel 1979 – singl|1979.]] || {{ZD|SAD}} '''[[Brian Gottfried]]''' || {{ZD|JAR|1928}} [[Johan Kriek]] || 7:5, 6:1, 4:6, 6:3 |- | [[ATP Basel 1980 – singl|1980.]] || {{ZD|ČSSR}} '''[[Ivan Lendl]]''' || {{ZD|ŠVE}} [[Björn Borg]] || 6:3, 6:2, 5:7, 0:6, 6:4 |- | [[ATP Basel 1981 – singl|1981.]] || {{ZD|ČSSR}} '''[[Ivan Lendl]]''' {{small|(2)}} || {{ZD|ARG}} [[José Luis Clerc]] || 6:2, 6:3, 6:0 |- | [[ATP Basel 1982 – singl|1982.]] || {{ZD|FRA}} '''[[Yannick Noah]]''' || {{ZD|ŠVE}} [[Mats Wilander]] || 6:4, 6:2, 6:3 |- | [[ATP Basel 1983 – singl|1983.]] || {{ZD|SAD}} '''[[Vitas Gerulaitis]]''' || {{ZD|POLJ}} [[Wojtek Fibak]] || 4:6, 6:1, 7:5, 5:5 predaja |- | [[ATP Basel 1984 – singl|1984.]] || {{ZD|ŠVE}} '''[[Joakim Nyström]]''' || {{ZD|SAD}} [[Tim Wilkison]] || 6:3, 3:6, 6:4, 6:2 |- | [[ATP Basel 1985 – singl|1985.]] || {{ZD|ŠVE}} '''[[Stefan Edberg]]''' || {{ZD|FRA}} [[Yannick Noah]] || 6:7, 6:4, 7:6, 6:1 |- | [[ATP Basel 1986 – singl|1986.]] || {{ZD|ŠVE}} '''[[Stefan Edberg]]''' {{small|(2)}} || {{ZD|FRA}} [[Yannick Noah]] || 7:6, 6:2, 6:7, 7:6 |- | [[ATP Basel 1987 – singl|1987.]] || {{ZD|FRA}} '''[[Yannick Noah]]''' || {{ZD|HAI}} [[Ronald Agénor]] || 7:6, 6:4, 6:4 |- | [[ATP Basel 1988 – singl|1988.]] || {{ZD|ŠVE}} '''[[Stefan Edberg]]''' {{small|(3)}} || {{ZD|ŠVI}} [[Jakob Hlasek]] || 7:5, 6:3, 3:6, 6:2 |- | [[ATP Basel 1989 – singl|1989.]] || {{ZD|SAD}} '''[[Jim Courier]]''' || {{ZD|ŠVE}} [[Stefan Edberg]] || 7:6, 3:6, 2:6, 6:0, 7:5 |- | [[ATP Basel 1990 – singl|1990.]] || {{ZD|SAD}} '''[[John McEnroe]]''' || {{ZD|JUG}} [[Goran Ivanišević]] || 6:7, 4:6, 7:6, 6:3, 6:4 |- | [[ATP Basel 1991 – singl|1991.]] || {{ZD|ŠVI}} '''[[Jakob Hlasek]]''' || {{ZD|SAD}} [[John McEnroe]] || 7:6⁴, 6:0, 6:3 |- | [[ATP Basel 1992 – singl|1992.]] || {{ZD|NJE}} '''[[Boris Becker]]''' || {{ZD|ČSSR}} [[Petr Korda]] || 3:6, 6:3, 6:2, 6:4 |- | [[ATP Basel 1993 – singl|1993.]] || {{ZD|NJE}} '''[[Michael Stich]]''' || {{ZD|ŠVE}} [[Stefan Edberg]] || 6:4, 6:7⁵, 6:3, 6:2 |- | [[ATP Basel 1994 – singl|1994.]] || {{ZD|JAR}} '''[[Wayne Ferreira]]''' || {{ZD|SAD}} [[Patrick McEnroe]] ||4:6, 6:2, 7:6⁷, 6:3 |- | [[ATP Basel 1995 – singl|1995.]] || {{ZD|SAD}} '''[[Jim Courier]]''' {{small|(2)}} || {{ZD|HOL}} [[Jan Siemerink]] || 6:7², 7:6⁵, 5:7, 6:2, 7:5 |- | [[ATP Basel 1996 – singl|1996.]] || {{ZD|SAD}} '''[[Pete Sampras]]''' || {{ZD|NJE}} [[Hendrik Dreekmann]] || 7:5, 6:2, 6:0 |- | [[ATP Basel 1997 – singl|1997.]] || {{ZD|VB}} '''[[Greg Rusedski]]''' ||{{ZD|AUS}} [[Mark Philippoussis]] || 6:3, 7:6⁶, 7:6³ |- | [[ATP Basel 1998 – singl|1998.]] || {{ZD|VB}} '''[[Tim Henman]]''' || {{ZD|SAD}} [[Andre Agassi]] || 6:4, 6:3, 3:6, 6:4 |- | [[ATP Basel 1999 – singl|1999.]] || {{ZD|SLK}} '''[[Karol Kučera]]''' || {{ZD|VB}} [[Tim Henman]] || 6:4, 7:6¹⁰, 4:6, 4:6, 7:6² |- | [[ATP Basel 2000 – singl|2000.]] || {{ZD|ŠVE}} '''[[Thomas Enqvist]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 6:2, 4:6, 7:6⁴, 1:6, 6:1 |- | [[ATP Basel 2001 – singl|2001.]] || {{ZD|VB}} '''[[Tim Henman]]''' {{small|(2)}} || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 6:3, 6:4, 6:2 |- | [[ATP Basel 2002 – singl|2002.]] || {{ZD|ARG}} '''[[David Nalbandian]]''' || {{ZD|ČIL}} [[Fernando González]] || 6:4, 6:3, 6:2 |- | [[ATP Basel 2003 – singl|2003.]] || {{ZD|ARG}} '''[[Guillermo Coria]]''' || {{ZD|ARG}} [[David Nalbandian]] || bez borbe |- | [[ATP Basel 2004 – singl|2004.]] || {{ZD|ČEŠ}} '''[[Jiří Novák]]''' || {{ZD|ARG}} [[David Nalbandian]] || 5:7, 6:3, 6:4, 1:6, 6:2 |- | [[ATP Basel 2005 – singl|2005.]] || {{ZD|ČIL}} '''[[Fernando González]]''' || {{ZD|KIP}} [[Marcos Baghdatis]] || 6:7⁸, 6:3, 7:5, 6:4 |- | [[ATP Basel 2006 – singl|2006.]] || {{ZD|ŠVI}} '''[[Roger Federer]]''' || {{ZD|ČIL}} [[Fernando González]] || 6:3, 6:2, 7:6³ |- | [[ATP Basel 2007 – singl|2007.]] || {{ZD|ŠVI}} '''[[Roger Federer]]''' {{small|(2)}} || {{ZD|FIN}} [[Jarkko Nieminen]] || 6:3, 6:4 |- | [[ATP Basel 2008 – singl|2008.]] || {{ZD|ŠVI}} '''[[Roger Federer]]''' {{small|(3)}} || {{ZD|ARG}} [[David Nalbandian]] || 6:3, 6:4 |- | [[ATP Basel 2009 – singl|2009.]] || {{ZD|SRB}} '''[[Novak Đoković]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 6:4, 4:6, 6:2 |- | [[ATP Basel 2010 – singl|2010.]] || {{ZD|ŠVI}} '''[[Roger Federer]]''' {{small|(4)}} || {{ZD|SRB}} [[Novak Đoković]] || 6:4, 3:6, 6:1 |- | [[ATP Basel 2011 – singl|2011.]] || {{ZD|ŠVI}} '''[[Roger Federer]]''' {{small|(5)}} || {{ZD|JAP}} [[Kei Nishikori]] || 6:1, 6:3 |- | [[ATP Basel 2012 – singl|2012.]] || {{ZD|ARG}} '''[[Juan Martín del Potro]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 6:4, 6:7⁵, 7:6³ |- | [[ATP Basel 2013 – singl|2013.]] || {{ZD|ARG}} '''[[Juan Martín del Potro]]''' {{small|(2)}} || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] || 7:6³, 2:6, 6:4 |- | [[ATP Basel 2014 – singl|2014.]] || {{ZD|ŠVI}} '''[[Roger Federer]]''' {{small|(6)}} || {{ZD|BEL}} [[David Goffin]] || 6:2, 6:2 |- | [[ATP Basel 2015 – singl|2015.]] || {{ZD|ŠVI}} '''[[Roger Federer]]''' {{small|(7)}} || {{ZD|ŠPA}} [[Rafael Nadal]] || 6:3, 5:7, 6:3 |- | [[ATP Basel 2016 – singl|2016.]] || {{ZD|HRV}} '''[[Marin Čilić]]''' || {{ZD|JAP}} [[Kei Nishikori]] || 6:1, 7:6⁵ |- | [[ATP Basel 2017 – singl|2017.]] || {{ZD|ŠVI}} '''[[Roger Federer]]''' {{small|(8)}} || {{ZD|ARG}} [[Juan Martín del Potro]] || 6:7⁵, 6:4, 6:3 |- | [[ATP Basel 2018 – singl|2018.]] || {{ZD|ŠVI}} '''[[Roger Federer]]''' {{small|(9)}} || {{ZD|RUM}} [[Marius Copil]] || 7:6⁵, 6:4 |- | [[ATP Basel 2019 – singl|2019.]] || {{ZD|ŠVI}} '''[[Roger Federer]]''' {{small|(10)}} || {{ZD|AUS}} [[Alex de Minaur]] || 6:2, 6:2 |- | 2020–2021. || colspan="3" bgcolor="#f5f5f5" align="center" | ''Nije održan ([[pandemija COVID-a 19]])'' |- | [[ATP Basel 2022 – singl|2022.]] || {{ZD|KAN}} '''[[Félix Auger-Aliassime]]''' || {{ZD|DAN}} [[Holger Rune]] || 6:3, 7:5 |- | [[ATP Basel 2023 – singl|2023.]] || {{ZD|KAN}} '''[[Félix Auger-Aliassime]]''' {{small|(2)}} || {{ZD|POLJ}} [[Hubert Hurkacz]] || 7:6³, 7:6⁵ |- | [[ATP Basel 2024 – singl|2024.]] || {{ZD|FRA}} '''[[Giovanni Mpetshi Perricard]]''' || {{ZD|SAD}} [[Ben Shelton]] || 6:4, 7:6⁴ |- | [[ATP Basel 2025 – singl|2025.]] || {{ZD|BRA}} '''[[João Fonseca]]''' || {{ZD|ŠPA}} [[Alejandro Davidovich Fokina]] || 6:3, 6:4 |} === Parovi === {|class="wikitable" style="font-size:100%" |- !Godina !width="220"|Pobjednici !width="220"|Finalisti !width="150"|Rezultat |- |[[ATP Basel 1976 – parovi|1976.]] || {{ZD|JAR|1928}} '''[[Frew McMillan]]''' <br/> {{ZD|HOL}} '''[[Tom Okker]]''' || {{ZD|ČSSR}} [[Jiří Hřebec]] <br/> {{ZD|ČSSR}} [[Jan Kodeš]] || 6:4, 7:6, 6:4 |- |[[ATP Basel 1977 – parovi|1977.]] || {{ZD|VB}} '''[[Mark Cox (teniser)|Mark Cox]]''' <br/> {{ZD|VB}} '''[[Buster Mottram]]''' || {{ZD|VB}} [[John Feaver]] <br/> {{ZD|AUS}} [[John James (teniser)|John James]] || 7:5, 6:4, 6:3 |- |[[ATP Basel 1978 – parovi|1978.]] || {{ZD|POLJ}} '''[[Wojtek Fibak]]''' <br/> {{ZD|SAD}} '''[[John McEnroe]]''' || {{ZD|SAD}} [[Bruce Manson]] <br/> {{ZD|ROD}} [[Andrew Pattison]] || 7:6, 7:5 |- |[[ATP Basel 1979 – parovi|1979.]] || {{ZD|JAR|1928}} '''[[Bob Hewitt]]''' <br/> {{ZD|JAR|1928}} '''[[Frew McMillan]]''' {{small|(2)}} || {{ZD|SAD}} [[Brian Gottfried]] <br/> {{ZD|MEKS}} [[Raúl Ramírez]] || 6:3, 6:4 |- |[[ATP Basel 1980 – parovi|1980.]] || {{ZD|JAR|1928}} '''[[Kevin Curren]]''' <br/> {{ZD|SAD}} '''[[Steve Denton]]''' || {{ZD|JAR|1928}} [[Bob Hewitt]] <br/> {{ZD|JAR|1928}} [[Frew McMillan]] || 6:7, 6:4, 6:4 |- |[[ATP Basel 1981 – parovi|1981.]] || {{ZD|ARG}} '''[[José Luis Clerc]]''' <br/> {{ZD|RUM|1965}} '''[[Ilie Năstase]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Markus Günthardt]] <br/> {{ZD|ČSSR}} [[Pavel Složil]] || 7:6, 6:7, 7:6 |- |[[ATP Basel 1982 – parovi|1982.]] || {{ZD|FRA}} '''[[Henri Leconte]]''' <br/> {{ZD|FRA}} '''[[Yannick Noah]]''' || {{ZD|SAD}} [[Fritz Buehning]] <br/> {{ZD|ČSSR}} [[Pavel Složil]] || 6:2, 6:2 |- |[[ATP Basel 1983 – parovi|1983.]] || {{ZD|ČSSR}} '''[[Pavel Složil]]''' <br/> {{ZD|ČSSR}} '''[[Tomáš Šmíd]]''' || {{ZD|ŠVE}} [[Stefan Edberg]] <br/> {{ZD|RUM|1965}} [[Florin Segărceanu]] || 6:1, 3:6, 7:6 |- |[[ATP Basel 1984 – parovi|1984.]] || {{ZD|ČSSR}} '''[[Pavel Složil]]''' {{small|(2)}} <br/> {{ZD|ČSSR}} '''[[Tomáš Šmíd]]''' {{small|(2)}} || {{ZD|ŠVE}} [[Stefan Edberg]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Tim Wilkison]] || 7:6, 6:2 |- |[[ATP Basel 1985 – parovi|1985.]] || {{ZD|SAD}} '''[[Tim Gullikson]]''' <br/> {{ZD|SAD}} '''[[Tom Gullikson]]''' || {{ZD|SAD}} [[Mark Dickson (teniser)|Mark Dickson]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Tim Wilkison]] || 4:6, 6:4, 6:4 |- |[[ATP Basel 1986 – parovi|1986.]] || {{ZD|FRA}} '''[[Guy Forget]]''' <br/> {{ZD|FRA}} '''[[Yannick Noah]]''' {{small|(2)}} || {{ZD|ŠVE}} [[Jan Gunnarsson]] <br/> {{ZD|ČSSR}} [[Tomáš Šmíd]] || 7:6, 6:4 |- |[[ATP Basel 1987 – parovi|1987.]] || {{ZD|ŠVE}} '''[[Anders Järryd]]''' <br/> {{ZD|ČSSR}} '''[[Tomáš Šmíd]]''' {{small|(3)}} || {{ZD|ČSSR}} [[Stanislav Birner]] <br/> {{ZD|ČSSR}} [[Jaroslav Navrátil (teniser)|Jaroslav Navrátil]] || 6:4, 6:3 |- |[[ATP Basel 1988 – parovi|1988.]] || {{ZD|ŠVI}} '''[[Jakob Hlasek]]''' <br/> {{ZD|ČSSR}} '''[[Tomáš Šmíd]]''' {{small|(4)}} || {{ZD|VB}} [[Jeremy Bates (tennis player)|Jeremy Bates]] <br/> {{ZD|ŠVE}} [[Peter Lundgren]] || 6:3, 6:1 |- |[[ATP Basel 1989 – parovi|1989.]] || {{ZD|SRNJ}} '''[[Udo Riglewski]]''' <br/> {{ZD|SRNJ}} '''[[Michael Stich]]''' || {{ZD|ITA}} [[Omar Camporese]] <br/> {{ZD|ŠVI}} [[Claudio Mezzadri]] || 6:3, 4:6, 6:0 |- | [[ATP Basel 1990 – parovi|1990.]] || {{ZD|JAR|1928}} '''[[Stefan Kruger]]''' <br/> {{ZD|JAR|1928}} '''[[Christo van Rensburg]]''' || {{ZD|VB}} [[Neil Broad]] <br/> {{ZD|JAR|1928}} [[Gary Muller]] || 4:6, 7:6, 6:3 |- | [[ATP Basel 1991 – parovi|1991.]] || {{ZD|ŠVI}} '''[[Jakob Hlasek]]''' (2) <br/> {{ZD|SAD}} '''[[Patrick McEnroe]]''' || {{ZD|ČSSR}} [[Petr Korda]] <br/> {{ZD|SAD}} [[John McEnroe]] || 3:6, 7:6, 7:6 |- | [[ATP Basel 1992 – parovi|1992.]] || {{ZD|HOL}} '''[[Tom Nijssen]]''' <br/> {{ZD|ČSSR}} '''[[Cyril Suk]]''' || {{ZD|ČSSR}} [[Karel Nováček]] <br/> {{ZD|ČSSR}} [[David Rikl]] || 6:3, 6:4 |- | [[ATP Basel 1993 – parovi|1993.]] || {{ZD|ZIM}} '''[[Byron Black]]''' <br/> {{ZD|SAD}} '''[[Jonathan Stark (teniser)|Jonathan Stark]]''' || {{ZD|SAD}} [[Brad Pearce (teniser)|Brad Pearce]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Dave Randall]] || 3:6, 7:5, 6:3 |- |[[ATP Basel 1994 – parovi|1994.]] || {{ZD|SAD}} '''[[Patrick McEnroe]]''' {{small|(2)}} <br/> {{ZD|SAD}} '''[[Jared Palmer]]''' || {{ZD|JAR|1928}} [[Lan Bale]] <br/> {{ZD|JAR|1928}} [[John-Laffnie de Jager]] || 6:3, 7:6 |- | [[ATP Basel 1995 – parovi|1995.]] || {{ZD|ČEŠ}} '''[[Cyril Suk]]''' {{small|(2)}} <br/> {{ZD|ČEŠ}} '''[[Daniel Vacek]]''' || {{ZD|SAD}} [[Mark Keil]] <br/> {{ZD|ŠVE}} [[Peter Nyborg]] || 3:6, 6:3, 6:3 |- | [[ATP Basel 1996 – parovi|1996.]] || {{ZD|RUS}} '''[[Jevgenij Kafeljnikov]]''' <br/> {{ZD|ČEŠ}} '''[[Daniel Vacek]]''' {{small|(2)}} || {{ZD|JAR}} [[David Adams (teniser)|David Adams]] <br/> {{ZD|HOL}} [[Menno Oosting]] || 6:3, 6:4 |- | [[ATP Basel 1997 – parovi|1997.]] || {{ZD|VB}} '''[[Tim Henman]]''' <br/> {{ZD|ŠVI}} '''[[Marc Rosset]]''' || {{ZD|NJE}} [[Karsten Braasch]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Jim Grabb]] || 7:6, 6:7, 7:6 |- | [[ATP Basel 1998 – parovi|1998.]] || {{ZD|FRA}} '''[[Olivier Delaître]]''' <br/> {{ZD|FRA}} '''[[Fabrice Santoro]]''' || {{ZD|JAR}} [[Piet Norval]] <br/> {{ZD|ZIM}} [[Kevin Ullyett]] || 6:3, 7:6 |- | [[ATP Basel 1999 – parovi|1999.]] || {{ZD|JAR}} '''[[Brent Haygarth]]''' <br/> {{ZD|MAK}} '''[[Aleksandar Kitinov]]''' || {{ZD|ČEŠ}} [[Jiří Novák]] <br/> {{ZD|ČEŠ}} [[David Rikl]] || 0:6, 6:4, 7:5 |- | [[ATP Basel 2000 – parovi|2000.]] || {{ZD|SAD}} '''[[Donald Johnson]]''' <br/> {{ZD|JAR}} '''[[Piet Norval]]''' || {{ZD|ŠVI}} [[Roger Federer]] <br/> {{ZD|SLK}} [[Dominik Hrbatý]] || 7:6⁹, 4:6, 7:6⁴ |- | [[ATP Basel 2001 – parovi|2001.]] || {{ZD|JAR}} '''[[Ellis Ferreira]]''' <br/> {{ZD|SAD}} '''[[Rick Leach]]''' || {{ZD|IND}} [[Mahesh Bhupathi]] <br/> {{ZD|IND}} [[Leander Paes]] || 7:6³, 6:4 |- | [[ATP Basel 2002 – parovi|2002.]] || {{ZD|SAD}} '''[[Bob Bryan]]''' <br/> {{ZD|SAD}} '''[[Mike Bryan]]''' || {{ZD|BAH}} [[Mark Knowles]] <br/> {{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] || 7:6¹, 7:5 |- | [[ATP Basel 2003 – parovi|2003.]] || {{ZD|BAH}} '''[[Mark Knowles]]''' <br/> '''{{ZD|KAN}}''' [[Daniel Nestor]] || {{ZD|ARG}} [[Lucas Arnold Ker]] <br/> {{ZD|ARG}} [[Mariano Hood]] || 6:4, 6:2 |- | [[ATP Basel 2004 – parovi|2004.]] || {{ZD|SAD}} '''[[Bob Bryan]]''' {{small|(2)}} <br/> {{ZD|SAD}} '''[[Mike Bryan]]''' {{small|(2)}} || {{ZD|ARG}} [[Lucas Arnold Ker]] <br/> {{ZD|ARG}} [[Mariano Hood]] || 7:6⁹, 6:2 |- | [[ATP Basel 2005 – parovi|2005.]] || {{ZD|ARG}} '''[[Agustín Calleri]]''' <br/> {{ZD|ČIL}} '''[[Fernando González]]''' || {{ZD|AUS}} [[Stephen Huss (teniser)|Stephen Huss]] <br/> {{ZD|JAR}} [[Wesley Moodie]] || 7:5, 7:5 |- | [[ATP Basel 2006 – parovi|2006.]] || {{ZD|BAH}} '''[[Mark Knowles]]''' {{small|(2)}} <br/> {{ZD|KAN}} '''[[Daniel Nestor]]''' {{small|(2)}} || {{ZD|POLJ}} [[Mariusz Fyrstenberg]] <br/> {{ZD|POLJ}} [[Marcin Matkowski]] || 4:6, 6:4, [10:8] |- | [[ATP Basel 2007 – parovi|2007.]] || {{ZD|SAD}} '''[[Bob Bryan]]''' {{small|(3)}} <br/> {{ZD|SAD}} '''[[Mike Bryan]]''' {{small|(3)}} || {{ZD|SAD}} [[James Blake (teniser)|James Blake]] <br/> {{ZD|BAH}} [[Mark Knowles]] || 6:1, 6:1 |- | [[ATP Basel 2008 – parovi|2008.]] || {{ZD|IND}} '''[[Mahesh Bhupathi]]''' <br/> {{ZD|BAH}} '''[[Mark Knowles]]''' {{small|(3)}} || {{ZD|NJE}} [[Christopher Kas]] <br/> {{ZD|NJE}} [[Philipp Kohlschreiber]] || 6:3, 6:3 |- | [[ATP Basel 2009 – parovi|2009.]] || {{ZD|KAN}} '''[[Daniel Nestor]]''' {{small|(3)}} <br/> {{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || {{ZD|SAD}} [[Bob Bryan]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Mike Bryan]] || 6:2, 6:3 |- | [[ATP Basel 2010 – parovi|2010.]] || {{ZD|SAD}} '''[[Bob Bryan]]''' {{small|(4)}} <br/> {{ZD|SAD}} '''[[Mike Bryan]]''' {{small|(4)}} || {{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] <br/> {{ZD|SRB}} [[Nenad Zimonjić]] || 6:3, 3:6, [10:3] |- | [[ATP Basel 2011 – parovi|2011.]] || {{ZD|FRA}} '''[[Michaël Llodra]]''' <br/> {{ZD|SRB}} '''[[Nenad Zimonjić]]''' {{small|(2)}} || {{ZD|BJE}} [[Maks Mirni]] <br/> {{ZD|KAN}} [[Daniel Nestor]] || 6:4, 7:5 |- | [[ATP Basel 2012 – parovi|2012.]] || {{ZD|KAN}} '''[[Daniel Nestor]]''' {{small|(4)}} <br/> {{ZD|SRB}} '''[[Nenad Zimonjić]]''' {{small|(3)}} || {{ZD|FIL}} [[Treat Conrad Huey]] <br/> {{ZD|VB}} [[Dominic Inglot]] || 7:5, 6:7⁴, [10:5] |- | [[ATP Basel 2013 – parovi|2013.]] || {{ZD|FIL}} '''[[Treat Conrad Huey]]''' <br/> {{ZD|VB}} '''[[Dominic Inglot]]''' || {{ZD|AUT}} [[Julian Knowle]] <br/> {{ZD|AUT}} [[Oliver Marach]] || 6:3, 3:6, [10:4] |- | [[ATP Basel 2014 – parovi|2014.]] || {{ZD|KAN}} '''[[Vasek Pospisil]]''' <br/> {{ZD|SRB}} '''[[Nenad Zimonjić]]''' {{small|(4)}} || {{ZD|HRV}} [[Marin Draganja]] <br/> {{ZD|FIN}} [[Henri Kontinen]] || 7:6¹³, 1:6, [10:5] |- | [[ATP Basel 2015 – parovi|2015.]] || {{ZD|AUT}} '''[[Alexander Peya]]''' <br/> {{ZD|BRA}} '''[[Bruno Soares]]''' || {{ZD|VB}} [[Jamie Murray]]<br/>{{ZD|AUS}} [[John Peers]] || 7:5, 7:5 |- | [[ATP Basel 2016 – parovi|2016.]] || {{ZD|ŠPA}} '''[[Marcel Granollers]]''' <br/> {{ZD|SAD}} '''[[Jack Sock]]''' || {{ZD|ŠVE}} [[Robert Lindstedt]] <br/> {{ZD|NZL}} [[Michael Venus (teniser)|Michael Venus]] || 6:3, 6:4 |- | [[ATP Basel 2017 – parovi|2017.]] || {{ZD|HRV}} '''[[Ivan Dodig]]''' <br/> {{ZD|ŠPA}} '''[[Marcel Granollers]]''' {{small|(2)}} || {{ZD|FRA}} [[Fabrice Martin]] <br/> {{ZD|FRA}} [[Édouard Roger-Vasselin]] || 7:5, 7:6⁶ |- | [[ATP Basel 2018 – parovi|2018.]] || {{ZD|VB}} '''[[Dominic Inglot]]''' {{small|(2)}} <br/> {{ZD|HRV}} '''[[Franko Škugor]]''' || {{ZD|NJE}} [[Aleksandar Zverev (teniser, 1997)|Aleksandar Zverev]] <br/> {{ZD|NJE}} [[Miša Zverev]] || 6:2, 7:5 |- | [[ATP Basel 2019 – parovi|2019.]] || {{ZD|HOL}} '''[[Jean-Julien Rojer]]''' <br/> {{ZD|RUM}} '''[[Horia Tecău]]''' || {{ZD|SAD}} [[Taylor Fritz]] <br/> {{ZD|SAD}} [[Reilly Opelka]] || 7:5, 6:3 |- | 2020–2021. || colspan="3" bgcolor="#f5f5f5" align="center" | ''Nije održan ([[pandemija COVID-a 19]])'' |- | [[ATP Basel 2022 – parovi|2022.]] || {{ZD|HRV}} '''[[Ivan Dodig]]''' {{small|(2)}} <br/> {{ZD|SAD}} '''[[Austin Krajicek]]''' || {{ZD|FRA}} [[Nicolas Mahut]] <br/> {{ZD|FRA}} [[Édouard Roger-Vasselin]] || 6:4, 7:6⁵ |- | [[ATP Basel 2023 – parovi|2023.]] || {{ZD|MEX}} '''[[Santiago González (teniser)|Santiago González]]''' <br/> {{ZD|FRA}} '''[[Édouard Roger-Vasselin]]''' || {{ZD|MNK}} [[Hugo Nys]] <br/> {{ZD|POLJ}} [[Jan Zieliński]] || 6:7⁸, 7:6³, [10:1] |- | [[ATP Basel 2024 – parovi|2024.]] || {{ZD|VB}} '''[[Jamie Murray]]''' <br/> {{ZD|AUS}} '''[[John Peers]]''' || {{ZD|NIZ}} [[Wesley Koolhof]] <br/> {{ZD|HRV}} [[Nikola Mektić]] || 6:3, 7:5 |- | [[ATP Basel 2025 – parovi|2025.]] || {{ZD|ŠPA}} '''[[Marcel Granollers]]''' <br/> {{ZD|ARG}} '''[[Horacio Zeballos]]''' || {{ZD|ČEŠ}} [[Adam Pavlásek]] <br/> {{ZD|POLJ}} [[Jan Zieliński]] || 6:2, 7:5 |} == Također pogledajte == * [[ATP Gstaad]] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == * [http://www.swissindoorsbasel.ch/ Zvanični sajt] * [http://www.atpworldtour.com/en/tournaments/basel/328/overview ATP-profil turnira] {{ATP 500}} {{ATP International}} [[Kategorija:ATP Basel]] [[Kategorija:Teniski turniri u Švicarskoj]] [[Kategorija:Teniski turniri na tvrdoj podlozi]] [[Kategorija:Sport u Baselu]] [[Kategorija:Dvoranski teniski turniri]] kmkdbg69xv9z78kvuhdcnfg0510rbm3 0 382161 3823987 3823510 2026-04-04T09:44:45Z Palapa 383 3823987 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Senshio Ridge.jpg|mini|270px|Hrbat Senshio na [[japan]]skoj planini Senjo]] '''Hrbat''' je [[Geomorfologija|geomorfološka]] forma strminskog [[reljef]]a, i to gornja izbočina<ref>{{Cite web|url=https://sandbox.elearning.reb.rw/course/view.php?id=636|title=Geography and Environment}}</ref> i izduženi vršni dio [[Brdo|brda]] ili [[Planina|planine]], odnosno [[Planinski lanac|planinskog lanca]], strm ili gotovo okomit kao [[klif]], ali koji, za razliku od klifa, u pravilu nije formiran [[Abrazija|abrazivnim]] djelovanjem i nije toliko podložan [[Erozija|erozivnom]] uticaju. Isti naziv ponekad se koristi za izduženo podvodno izdignuće, odnosno stijenu ([[greben]]), koje ima takve karakteristike, kako u [[okean]]skom podmorju, tako i u priobalju, bilo da je ispod površine [[More|mora]] (ili slatkovodne površine), bilo da strši iz vode, pa liči na duguljastu stjenovitu [[Hrid (stijena)|hrid]]. Porijeklo naziva povezano je s riječima [[Kičma|hrptenjača]] i hrptenica, odnosno izduženi centralni [[Leđa|leđni]] dio tijela čovjeka ili životinje, pa se tako, osim u geomorfologiji, upotrebljava i u nekim drugim naučnim područjima i ljudskim aktivnostima ([[biologija]], [[industrija]], [[kulinarstvo]] i dr.). == Također pogledajte == * [[Greben]] * [[Reljef (geografija)]] * [[Srednjeokeanski grebeni]] ==Reference== {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== * [https://web.archive.org/web/20160304122244/http://www.pticica.com/slike/kalnicka-hrbat/908293 Hrbat na 643 metara visokom brdu Kalnik u sjevernoj Hrvatskoj] * [https://web.archive.org/web/20160307022251/http://istrapedia.hr/hrv/776/geomorfologija/istra-a-z Gorski hrbat planine Učke - tekst iz Istrapedije] * [https://web.archive.org/web/20160305014319/http://www.olx.ba/artikal/13647826/hidraulicna-presa-za-hrbat/ Industrijska hidraulična presa za hrbat] * [https://web.archive.org/web/20150422002853/http://www.coolinarika.com/recept/srneci-hrbat Hrbat – naziv za formu kolača u kulinarstvu] * https://cdn.visionias.in/value_added_material/b6223-geography-optional-paper-1-vam.pdf * {{Cite book|url=http://marina.geologia.uson.mx/academicos/iminjare/Geomorfologia/REFERENCIAS/Encyclopedia%20of%20Geomorphology.pdf|title=Encyclopedia of Geomorphology|editor-last=A.S. Goudie}} {{Forme_Zemljine_površine}}{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Geomorfologija]] [[Kategorija:Planine]] k6x5ea1peb8l37wee46yu7w0304dmlo 0 383147 3823988 3701747 2026-04-04T09:50:47Z KWiki 9400 3823988 wikitext text/x-wiki '''[[Svjetski kup u skijaškim skokovima|Svjetski kup]] [[skijaški skokovi|u skijaškim skokovima]]''' organizira se od sezone [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1979/1980.|1979/80.]] U svakoj sezoni, koja traje od kraja novembra do posljednje trećine marta, održava se određen broj takmičenja. Na tim takmičenjima bodove osvaja 30 skakača; prvo mjesto donosi 100 bodova, a 30. mjesto jedan bod. Bodovi se sabiraju iz takmičenja u takmičenje kako bi se dobio ukupni poredak. Veliki "Kristalni globus", odnosno Svjetski kup osvaja takmičar koji je tokom sezone skupio najviše bodova. Prvi koji je dvaput osvojio Svjetski kup bio je [[Armin Kogler]], u prvoj polovini 1980-ih. Prvi osvajač Svjetskog kupa koji je skakao [[V-stil]]om bio je [[Šveđani]]n [[Jan Boklöv]] u sezoni [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1988/1989.|1988/89.]] Najviše ukupnih pobjeda u Svjetskom kupu imaju [[Matti Nykänen]] i [[Adam Małysz]], koji su to uspjeli četiri puta. Najveću prednost nad drugoplasiranim na kraju sezone imao je [[Domen Prevc]]; on je u sezoni [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2025/2026.|2025/26.]] imao 954 boda više od [[Ryōyū Kobayashi|Ryōyūa Kobayashija]]. S druge strane, najmanja prednost na kraju sezone bila je nula bodova – u sezoni [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2014/2015.|2014/15.]] [[Severin Freund]] i [[Peter Prevc]] skupili su jednak broj bodova (1729), ali je Freund imao šest pobjeda više, pa je "Kristalni globus" pripao njemu. To je i jedini takav slučaj u historiji ovog takmičenja. Sljedeća najmanja razlika bila je deset bodova, koliko je [[Janne Ahonen]] imao u sezoni [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2003/2004.|2003/04.]] ispred [[Roar Ljøkelsøya|Roara Ljøkelsøya]]. Najstariji osvajač Svjetskog kupa jest [[Kamil Stoch]] (30 godina i 304 dana), a najmlađi [[Toni Nieminen]] (16 godina i 303 dana). [[Peter Prevc|Peter]] i [[Domen Prevc]] jedina su braća koja su osvojila Svjetski kup u skijaškim skokovima. == Hronološki pregled == {|class="wikitable sortable" style="text-align:center" |- !Sezona !Skakač !Pobjede !Postolja !Bodovi !Prednost !Dob !class="unsortable"|Ref. |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1979/1980.|1979/1980.]] |align=left|{{ZD|AUT}} [[Hubert Neuper]] |3 |11 |238 |18 |19 godina i 177 dana |<ref name="puchar">{{cite web|url=http://www.skokinarciarskie.pl/index.php?a=cykle&b=contents&cykl=ps&id=4 |title=Zwycięzcy Pucharu Świata|author=Paweł Stawowczyk, Andrzej Mysiak|publisher=skokinarciarskie.pl|access-date=29. 12. 2011}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=1980&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&&search=Search&discipline=4H&discipline=ALL|title=Cup Standings (1980)|publisher=FIS-Ski|access-date=27. 12. 2011}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1979_1980/7980_wc.gif|title=Wyniki 1979-1980|publisher=skijumping.pl|access-date=5. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20150924130402/http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1979_1980/7980_wc.gif|archive-date=24. 9. 2015|url-status=dead}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1980/1981.|1980/1981.]] |align=left|{{ZD|AUT}} [[Armin Kogler]] |3 |12 |205 |4 |21 godina i 199 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=1981&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (1981)|publisher=FIS-Ski|access-date=27. 12. 2011}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1980_1981/8081_wc.gif|title=Wyniki 1980-1981|publisher=skijumping.pl|access-date=5. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304111915/http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1980_1981/8081_wc.gif|archive-date=4. 3. 2016|url-status=dead}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1981/1982.|1981/1982.]] |align=left|{{ZD|AUT}} [[Armin Kogler]] |2 |5 |189 |16 |22 godine i 205 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=1982&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (1982)|publisher=FIS-Ski|access-date=27. 12. 2011}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1981_1982/8182_wc.gif|title=Wyniki 1981-1982|publisher=skijumping.pl|access-date=5. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304050512/http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1981_1982/8182_wc.gif|archive-date=4. 3. 2016|url-status=dead}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1982/1983.|1982/1983.]] |align=left|{{ZD|FIN}} [[Matti Nykänen]] |10 |13 |277 |47 |19 godina i 253 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=1983&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (1983)|publisher=FIS-Ski|access-date=27. 12. 2011}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1982_1983/8283_wc.gif|title=1982-1983|publisher=skijumping.pl|access-date=5. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304104841/http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1982_1983/8283_wc.gif|archive-date=4. 3. 2016|url-status=dead}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1983/1984.|1983/1984.]] |align=left|{{ZD|NJDR}} [[Jens Weißflog]] |7 |12 |230 |13 |19 godina i 247 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=1984&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (1984)|publisher=FIS-Ski|access-date=27. 12. 2011}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1983_1984/8384_wc.gif|title=Wyniki 1983-1994|publisher=skijumping.pl|access-date=5. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304111841/http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1983_1984/8384_wc.gif|archive-date=4. 3. 2016|url-status=dead}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1984/1985.|1984/1985.]] |align=left|{{ZD|FIN}} [[Matti Nykänen]] |6 |10 |224 |26 |21 godina i 250 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=1985&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (1985)|publisher=FIS-Ski|access-date=27. 12. 2011}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1984_1985/8485_wc.gif|title=Wyniki 1984-1985|publisher=skijumping.pl|access-date=5. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304113232/http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1984_1985/8485_wc.gif|archive-date=4. 3. 2016|url-status=dead}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1985/1986.|1985/1986.]] |align=left|{{ZD|FIN}} [[Matti Nykänen]] |7 |14 |250 |18 |22 godine i 249 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=1986&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (1986)|publisher=FIS-Ski|access-date=27. 12. 2011}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1985_1986/8586_wc.gif|title=Wyniki 1985-1986|publisher=skijumping.pl|access-date=5. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304113140/http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1985_1986/8586_wc.gif|archive-date=4. 3. 2016|url-status=dead}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1986/1987.|1986/1987.]] |align=left|{{ZD|NOR}} [[Vegard Opaas]] |4 |7 |218 |26 |26 godina i 70 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=1987&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (1987)|publisher=FIS-Ski|access-date=27. 12. 2011}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1986_1987/8687_wc.gif|title=Wyniki 1986-1987|publisher=skijumping.pl|access-date=5. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304111850/http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1986_1987/8687_wc.gif|archive-date=4. 3. 2016|url-status=dead}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1987/1988.|1987/1988.]] |align=left|{{ZD|FIN}} [[Matti Nykänen]] |10 |12 |282 |95 |24 godine i 253 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=1988&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (1988)|publisher=FIS-Ski|access-date=27. 12. 2011}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1987_1988/8788_wc.gif|title=Wyniki 1987-1988|publisher=skijumping.pl|access-date=5. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20150924130414/http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1987_1988/8788_wc.gif|archive-date=24. 9. 2015|url-status=dead}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1988/1989.|1988/1989.]] |align=left|{{ZD|ŠVE}} [[Jan Boklöv]] |5 |8 |247 |55 |22 godine i 346 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=1989&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (1989)|publisher=FIS-Ski|access-date=27. 12. 2011}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1988_1989/8889_wc.gif|title=Wyniki 1988-1989|publisher=skijumping.pl|access-date=5. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304114517/http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1988_1989/8889_wc.gif|archive-date=4. 3. 2016|url-status=dead}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1989/1990.|1989/1990.]] |align=left|{{ZD|FIN}} [[Ari-Pekka Nikkola]] |4 |10 |287 |48 |20 godina i 313 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=1990&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (1990)|publisher=FIS-Ski|access-date=27. 12. 2011}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1989_1990/8990_wc.gif|title=Wyniki 1989-1990|publisher=skijumping.pl|access-date=5. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20070125005701/http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1989_1990/8990_wc.gif|archive-date=25. 1. 2007|url-status=dead}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1990/1991.|1990/1991.]] |align=left|{{ZD|AUT}} [[Andreas Felder]] |7 |10 |260 |54 |29 godina i 24 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=1991&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (1991)|publisher=FIS-Ski|access-date=27. 12. 2011}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1990_1991/9091_wc.gif|title=Wyniki 1990-1991|publisher=skijumping.pl|access-date=5. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304112607/http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1990_1991/9091_wc.gif|archive-date=4. 3. 2016|url-status=dead}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1991/1992.|1991/1992.]] |align=left|{{ZD|FIN}} [[Toni Nieminen]] |9 |12 |269 |40 |16 godina i 303 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=1992&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (1992)|publisher=FIS-Ski|access-date=27. 12. 2011}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1991_1992/9192_wc.gif|title=Wyniki 1991-1992|publisher=skijumping.pl|access-date=5. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304121255/http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1991_1992/9192_wc.gif|archive-date=4. 3. 2016|url-status=dead}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1992/1993.|1992/1993.]] |align=left|{{ZD|AUT}} [[Andreas Goldberger]] |3 |10 |206 |21 |20 godina i 199 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=1993&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (1993)|publisher=FIS-Ski|access-date=27. 12. 2011}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1992_1993/9293_wc.gif|title=Wyniki 1992-1993|publisher=skijumping.pl|access-date=5. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304110341/http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1992_1993/9293_wc.gif|archive-date=4. 3. 2016|url-status=dead}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1993/1994.|1993/1994.]] |align=left|{{ZD|NOR}} [[Espen Bredesen]] |4 |12 |1203 |93 |26 godina i 53 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=1994&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (1994)|publisher=FIS-Ski|access-date=27. 12. 2011}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1993_1994/9394_wc.gif|title=Wyniki 1993-1994|publisher=skijumping.pl|access-date=5. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304125942/http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1993_1994/9394_wc.gif|archive-date=4. 3. 2016|url-status=dead}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1994/1995.|1994/1995.]] |align=left|{{ZD|AUT}} [[Andreas Goldberger]] |10 |15 |1571 |636 |22 godine i 89 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=1995&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (1995)|publisher=FIS-Ski|access-date=27. 12. 2011}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1994_1995/9495_wc.gif|title=Wyniki 1994-1995|publisher=skijumping.pl|access-date=5. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304114925/http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1994_1995/9495_wc.gif|archive-date=4. 3. 2016|url-status=dead}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1995/1996.|1995/1996.]] |align=left|{{ZD|AUT}} [[Andreas Goldberger]] |6 |10 |1416 |32 |23 godine i 108 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=1996&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (1996)|publisher=FIS-Ski|access-date=27. 12. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20070930133342/http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=1996&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|archive-date=30. 9. 2007|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1995_1996/9596_wc.gif|title=Wyniki 1995-1996|publisher=skijumping.pl|access-date=5. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20070125010612/http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1995_1996/9596_wc.gif|archive-date=25. 1. 2007|url-status=dead}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1996/1997.|1996/1997.]] |align=left|{{ZD|SLO}} [[Primož Peterka]] |7 |14 |1402 |194 |18 godina i 23 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=1997&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (1997)|publisher=FIS-Ski|access-date=27. 12. 2011}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1996_1997/9697_wc.gif|title=Wyniki 1996-1997|publisher=skijumping.pl|access-date=5. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20070125010759/http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1996_1997/9697_wc.gif|archive-date=25. 1. 2007|url-status=dead}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1997/1998.|1997/1998.]] |align=left|{{ZD|SLO}} [[Primož Peterka]] |4 |10 |1253 |19 |19 godina i 22 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=1998&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (1998)|publisher=FIS-Ski|access-date=27. 12. 2011}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1997_1998/9798_wc.gif|title=Wyniki 1997-1998|publisher=skijumping.pl|access-date=5. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304110112/http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1997_1998/9798_wc.gif|archive-date=4. 3. 2016|url-status=dead}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1998/1999.|1998/1999.]] |align=left|{{ZD|NJE}} [[Martin Schmitt]] |10 |18 |1753 |58 |21 godina i 51 dan |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=1999&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (1999)|publisher=FIS-Ski|access-date=27. 12. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20090212144201/http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=1999&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|archive-date=12. 2. 2009|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1998_1999/9899_wc.gif|title=Wyniki 1998-1999|publisher=skijumping.pl|access-date=5. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304122059/http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1998_1999/9899_wc.gif|archive-date=4. 3. 2016|url-status=dead}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1999/2000.|1999/2000.]] |align=left|{{ZD|NJE}} [[Martin Schmitt]] |11 |17 |1833 |381 |22 godine i 50 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=2000&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (2000)|publisher=FIS-Ski|access-date=27. 12. 2011}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1999_2000/9900_wc.gif|title=Wyniki 1999-2000|publisher=skijumping.pl|access-date=5. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304210445/http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1999_2000/9900_wc.gif|archive-date=4. 3. 2016|url-status=dead}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2000/2001.|2000/2001.]] |align=left|{{ZD|POLJ}} [[Adam Małysz]] |11 |14 |1531 |358 |23 godine i 105 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=2001&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (2001)|publisher=FIS-Ski|access-date=27. 12. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20070930131543/http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=2001&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|archive-date=30. 9. 2007|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skokinarciarskie.pl/index.php?a=cykle&b=sezon&cykl=ps&sezon=2000/2001|title=Puchar Świata 2000/2001|publisher=skokinarciarskie.pl|access-date=5. 1. 2012}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2001/2002.|2001/2002.]] |align=left|{{ZD|POLJ}} [[Adam Małysz]] |7 |14 |1457 |216 |24 godine i 111 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=2002&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (2002)|publisher=FIS-Ski|access-date=27. 12. 2011}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skokinarciarskie.pl/index.php?a=cykle&b=sezon&cykl=ps&sezon=2002/20032|title=Puchar Świata 2001/2002|publisher=skokinarciarskie.pl|access-date=5. 1. 2012}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2002/2003.|2002/2003.]] |align=left|{{ZD|POLJ}} [[Adam Małysz]] |3 |10 |1357 |122 |25 godina i 110 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=2003&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (2003)|publisher=FIS-Ski|access-date=27. 12. 2011}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skokinarciarskie.pl/index.php?a=cykle&b=sezon&cykl=ps&sezon=2002/2003|title=Puchar Świata 2002/2003|publisher=skokinarciarskie.pl|access-date=5. 1. 2012}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2003/2004.|2003/2004.]] |align=left|{{ZD|FIN}} [[Janne Ahonen]] |3 |13 |1316 |10 |26 godina i 313 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=2004&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (2004)|publisher=FIS-Ski|access-date=27. 12. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20060709080608/http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=2004&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|archive-date=9. 7. 2006|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skokinarciarskie.pl/index.php?a=cykle&b=sezon&cykl=ps&sezon=2003/2004|title=Puchar Świata 2003/2004|publisher=skokinarciarskie.pl|access-date=5. 1. 2012}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2004/2005.|2004/2005.]] |align=left|{{ZD|FIN}} [[Janne Ahonen]] |12 |15 |1715 |275 |27 godina i 307 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=2005&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (2005)|publisher=FIS-Ski|access-date=27. 12. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20060709080632/http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=2005&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|archive-date=9. 7. 2006|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skokinarciarskie.pl/index.php?a=cykle&b=sezon&cykl=ps&sezon=2004/2005|title=Puchar Świata 2004/2005|publisher=skokinarciarskie.pl|access-date=5. 1. 2012}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2005/2006.|2005/2006.]] |align=left|{{ZD|ČEŠ}} [[Jakub Janda]] |5 |10 |1151 |127 |27 godina i 326 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=2006&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (2006)|publisher=FIS-Ski|access-date=27. 12. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20060709080712/http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=2006&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|archive-date=9. 7. 2006|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skokinarciarskie.pl/index.php?a=cykle&b=sezon&cykl=ps&sezon=2005/2006|title=Puchar Świata 2005/2006|publisher=skokinarciarskie.pl|access-date=5. 1. 2012}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2006/2007.|2006/2007.]] |align=left|{{ZD|POLJ}} [[Adam Małysz]] |9 |13 |1453 |134 |29 godina i 112 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=2007&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (2007)|publisher=FIS-Ski|access-date=27. 12. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20080507174403/http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=2007&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|archive-date=7. 5. 2008|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skokinarciarskie.pl/index.php?a=cykle&b=sezon&cykl=ps&sezon=2006/2007|title=Puchar Świata 2006/2007|publisher=skokinarciarskie.pl|access-date=5. 1. 2012}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2007/2008.|2007/2008.]] |align=left|{{ZD|AUT}} [[Thomas Morgenstern]] |10 |16 |1794 |233 |21 godina i 137 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=2008&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (2008)|publisher=FIS-Ski|access-date=27. 12. 2011|archive-url=https://archive.today/20080106083250/http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=2008&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|archive-date=6. 1. 2008|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skokinarciarskie.pl/index.php?a=cykle&b=sezon&cykl=ps&sezon=2007/2008|title=Puchar Świata 2007/2008|publisher=skokinarciarskie.pl|access-date=5. 1. 2012}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2008/2009.|2008/2009.]] |align=left|{{ZD|AUT}} [[Gregor Schlierenzauer]] |13 |19 |2083 |307 |19 godina i 74 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=2009&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (2009)|publisher=FIS-Ski|access-date=27. 12. 2011|archive-url=https://archive.today/20120730022751/http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=2009&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|archive-date=30. 7. 2012|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skokinarciarskie.pl/index.php?a=cykle&b=sezon&cykl=ps&sezon=2008/2009|title=Puchar Świata 2008/2009|publisher=skokinarciarskie.pl|access-date=5. 1. 2012}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2009/2010.|2009/2010.]] |align=left|{{ZD|ŠVI}} [[Simon Ammann]] |9 |16 |1649 |281 |28 godina i 260 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=2010&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (2010)|publisher=FIS-Ski|access-date=27. 12. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20100419225440/http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=2010&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|archive-date=19. 4. 2010|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skokinarciarskie.pl/index.php?a=cykle&b=sezon&cykl=ps&sezon=2009/2010|title=Puchar Świata 2009/2010|publisher=skokinarciarskie.pl|access-date=5. 1. 2012}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2010/2011.|2010/2011.]] |align=left|{{ZD|AUT}} [[Thomas Morgenstern]] |7 |16 |1757 |393 |24 godine i 133 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=2011&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (2011)|publisher=FIS-Ski|access-date=27. 12. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110303021948/http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=2011&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|archive-date=3. 3. 2011|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skokinarciarskie.pl/index.php?a=cykle&b=sezon&cykl=ps&sezon=2010/2011|title=Puchar Świata 2010/2011|publisher=skokinarciarskie.pl|access-date=5. 1. 2012}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2011/2012.|2011/2012.]] |align=left|{{ZD|NOR}} [[Anders Bardal]] |3 |12 |1325 |58 |29 godina i 207 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=2012&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (2012)|publisher=FIS-Ski|access-date=17. 3. 2012}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skokinarciarskie.pl/index.php?a=cykle&b=sezon&cykl=ps&sezon=2011/2012|title=Puchar Świata 2011/2012|publisher=skokinarciarskie.pl|access-date=17. 3. 2012}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2012/2013.|2012/2013.]] |align=left|{{ZD|AUT}} [[Gregor Schlierenzauer]] |10 |16 |1620 |621 |23 godine i 76 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=2013&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (2013)|publisher=FIS-Ski|access-date=27. 12. 2011}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skokinarciarskie.pl/index.php?a=cykle&b=sezon&cykl=ps&sezon=2012/2013|title=Puchar Świata 2012/2013|publisher=skokinarciarskie.pl|access-date=24. 3. 2013}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2013/2014.|2013/2014.]] |align=left|{{ZD|POLJ}} [[Kamil Stoch]] |6 |12 |1420 |108 |26 godina i 302 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://data.fis-ski.com/ski-jumping/cup-standings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=2014&suchgender=M&suchnation=&sector=JP&suchcup=WC&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (2014)|publisher=FIS-Ski |access-date=21. 3. 2014}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skokinarciarskie.pl/index.php?a=cykle&b=sezon&cykl=ps&sezon=2013/2014|title=Puchar Świata 2013/2014|publisher=skokinarciarskie.pl|access-date=21. 3. 2013}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2014/2015.|2014/2015.]] |align=left|{{ZD|NJE}} [[Severin Freund]] |9 |15 |1729 |0 |25 godina i 245 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://data.fis-ski.com/ski-jumping/cup-standings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=2015&suchgender=M&suchnation=&sector=JP&suchcup=WC&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (2014)|publisher=FIS-Ski |access-date=25. 3. 2015}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skokinarciarskie.pl/index.php?a=cykle&b=sezon&cykl=ps&sezon=2014/2015|title=Puchar Świata 2013/2014|publisher=skokinarciarskie.pl|access-date=25. 3. 2015}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2015/2016.|2015/2016.]] |align=left|{{ZD|SLO}} [[Peter Prevc]] |15 |22 |2303 |813 |23 godine i 182 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web |url=http://data.fis-ski.com/ski-jumping/cup-standings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=2016&suchgender=M&suchnation=&sector=JP&suchcup=WC&discipline=ALL&search=Search |title =Cup Standings (2016) |publisher=FIS-Ski |access-date=20. 3. 2016}}</ref><ref>{{cite web |url= http://www.skokinarciarskie.pl/puchar-swiata-w-skokach-narciarskich,2015/2016#klasyfikacja_ind |title= Puchar Świata 2015/2016 |publisher=skokinarciarskie.pl|access-date= 20. 3. 2016}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2016/2017.|2016/2017.]] |align=left|{{ZD|AUT}} [[Stefan Kraft]] |8 |17 |1665 |141 |23 godine i 317 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://data.fis-ski.com/ski-jumping/cup-standings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=2017&suchgender=M&suchnation=&sector=JP&suchcup=WC&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (2017)|publisher=FIS-Ski|access-date=23. 8. 2017}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skokinarciarskie.pl/puchar-swiata-w-skokach-narciarskich,2016/2017#klasyfikacja_ind|title=Puchar Świata 2016/2017|publisher=skokinarciarskie.pl|access-date=23. 8. 2017}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2017/2018.|2017/2018.]] |align=left|{{ZD|POLJ}} [[Kamil Stoch]] |9 |13 |1443 |373 |30 godina i 304 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=https://data.fis-ski.com/ski-jumping/cup-standings.html?suchen=true&export_standing=&suchcompetitorid=&suchseason=2018&suchgender=M&suchnation=&sector=JP&suchcup=WC&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (2018)|publisher=FIS|access-date = 25. 3. 2018}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skokinarciarskie.pl/puchar-swiata-w-skokach-narciarskich,2017/2018#klasyfikacja_ind|title=Puchar Świata 2017/2018|publisher=skokinarciarskie.pl|access-date= 25. 3. 2018}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2018/2019.|2018/2019.]] |align=left|{{ZD|JAP}} [[Ryōyū Kobayashi]] |13 |21 |2085 |736 |22 godine i 136 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web |url = https://www.fis-ski.com/DB/ski-jumping/cup-standings.html?sectorcode=JP&seasoncode=2019&cupcode=WC&disciplinecode=ALL&gendercode=M&nationcode= |title = Cup Standings (2019) |publisher= FIS |access-date= 13. 6. 2019}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2019/2020.|2019/2020.]] |align=left|{{ZD|AUT}} [[Stefan Kraft]] |5 |15 |1659 |140 |26 godina i 304 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web |url= https://www.fis-ski.com/DB/ski-jumping/cup-standings.html?sectorcode=JP&seasoncode=2020&cupcode=WC&disciplinecode=ALL&gendercode=M&nationcode= |title= Cup Standings: 2020 World Cup |publisher= FIS |language= engleski |access-date= 28. 3. 2021}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2020/2021.|2020/2021.]] |align=left|{{ZD|NOR}} [[Halvor Egner Granerud]] |11 |13 |1572 |382 |24 godine i 303 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web |url= https://www.fis-ski.com/DB/ski-jumping/cup-standings.html?sectorcode=JP&seasoncode=2021&cupcode=WC&disciplinecode=ALL&gendercode=M&nationcode= |title= Cup Standings: 2021 World Cup |publisher= FIS |language= engleski |access-date= 28. 3. 2021}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2021/2022.|2021/2022.]] |align=left|{{ZD|JAP}} [[Ryōyū Kobayashi]] |8 |11 |1621 |106 |25 godina i 139 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web |url= https://www.fis-ski.com/DB/ski-jumping/cup-standings.html?sectorcode=JP&seasoncode=2022&cupcode=WC&disciplinecode=ALL&gendercode=M&nationcode= |title= Cup Standings: 2022 World Cup |publisher= FIS |language= en |access-date= 27. 3. 2022}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2022/2023.|2022/2023.]] |{{ZD|NOR}} [[Halvor Egner Granerud]] |12 |18 |2128 |338 |26 godina i 308 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web |url= https://www.fis-ski.com/DB/ski-jumping/cup-standings.html?sectorcode=JP&seasoncode=2023&cupcode=WC&disciplinecode=ALL&gendercode=M&nationcode= |title= Cup Standings: 2023 World Cup |publisher= FIS |language= en |access-date= 2. 4. 2023}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2023/2024.|2023/2024.]] |align=left|{{ZD|AUT}} [[Stefan Kraft]] |13 |20 |2149 |476 |30 godina i 304 dana |<!-- <ref name="puchar"/>--><ref>{{Cite web |url= https://www.fis-ski.com/DB/ski-jumping/cup-standings.html?sectorcode=JP&seasoncode=2024&cupcode=WC&disciplinecode=ALL&gendercode=M&nationcode= |title= Cup Standings: 2024 World Cup |publisher = FIS |language= en |access-date= 24. 3. 2024}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2024/2025.|2024/2025.]] |align=left|{{ZD|AUT}} [[Daniel Tschofenig]] |8 |15 |1805 |153 |23 godine i dva dana |<ref>{{cite web |url = https://www.fis-ski.com/DB/ski-jumping/cup-standings.html?sectorcode=JP&seasoncode=2025&cupcode=WC&disciplinecode=ALL&gendercode=M&nationcode= |title= Cup Standings: 2025 World Cup |publisher = FIS |language=en |access-date= 13. 8. 2025}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2025/2026.|2025/2026.]] |align=left|{{ZD|SLO}} [[Domen Prevc]] |14 |22 |2148 |954 |26 godina |} == Po skakačima == [[Datoteka:Matti Nykänen performing in Kirkkonummi 0495 (cropped).jpg|mini|200px|[[Matti Nykänen]], četverostruki osvajač Svjetskog kupa]] [[Datoteka:Adam Malysz (2).jpg|mini|200px|[[Adam Małysz]], osvajač četiri velika "Kristalna globusa", od čega tri uzastopno]] [[Datoteka:Adams Bulls Eye - Andreas Goldberger.jpg|mini|200px|[[Andreas Goldberger]], trostruki osvajač Svjetskog kupa]] [[Datoteka:Adams Bulls Eye - Thomas Morgenstern.jpg|mini|200px|[[Thomas Morgenstern]], osvajač Svjetskog kupa u sezonama 2007/08. i 2010/11.]] [[Datoteka:FIS Ski Jumping World Cup 2014 - Engelberg - 20141220 - Anders Bardal 1.jpg|mini|200px|[[Anders Bardal]], pobjednik Svjetskog kupa 2011/12.]] <small>Napomena: Aktivni skakači su '''podebljani'''.</small> {|class="wikitable sortable" border="1" cellpadding="3" style="text-align:center" |- !Skakač !Titule !Sezone !class="unsortable"|Ref. |- |align=left|{{ZD|FIN}} [[Matti Nykänen]] |4 |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1982/1983.|1983]], [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1984/1985.|1985]]–[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1985/1986.|1986]], [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1987/1988.|1988.]] |<ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=44204&sector=JP&type=st-WC|title=NYKANNEN Matti (Word Cup Standings)|publisher=FIS-ski|access-date=1. 1. 2012}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> |- |align=left|{{ZD|POLJ}} [[Adam Małysz]] |4 |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2000/2001.|2001]]–[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2002/2003.|2003]], [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2006/2007.|2007.]] |<ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=37284&sector=JP&type=st-WC|title=MALYSZ Adam (Word Cup Standings)|publisher=FIS-Ski|access-date=1. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120123130906/http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=37284&sector=JP&type=st-WC|archive-date=23. 1. 2012|url-status=dead}}</ref> |- |align=left|{{ZD|AUT}} [[Andreas Goldberger]] |3 |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1992/1993.|1993]], [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1994/1995.|1995]]–[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1995/1996.|1996.]] |<ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=20810&sector=JP&type=st-WC|title=GOLDBERGER Andreas (Word Cup Standings)|publisher=FIS-Ski|access-date=1. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120124004944/http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=20810&sector=JP&type=st-WC|archive-date=24. 1. 2012|url-status=dead}}</ref> |- |align=left|{{ZD|AUT}} '''[[Stefan Kraft]]''' |3 |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2016/2017.|2017]], [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2019/2020.|2020]], [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2013/2024.|2024.]] |<ref>{{cite web|url=https://data.fis-ski.com/dynamic/athlete-biography.html?sector=JP&competitorid=128286&type=st-WC|title=KRAFT Stefan (World Cup Standings)|publisher=FIS-Ski|access-date= 16. 3. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20170705220557/https://data.fis-ski.com/dynamic/athlete-biography.html?competitorid=128286&sector=JP&type=st-WC|archive-date=5. 7. 2017|url-status=dead}}</ref> |- |align=left|{{ZD|AUT}} [[Armin Kogler]] |2 |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1980/1981.|1981]]–[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1981/1982.|1982.]] |<ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=31437&sector=JP&type=st-WC|title=KOGLER Armin (Word Cup Standings)|publisher=FIS-Ski|access-date=1. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121112182719/http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=31437&sector=JP&type=st-WC|archive-date=12. 11. 2012|url-status=dead}}</ref> |- |align=left|{{ZD|SLO}} [[Primož Peterka]] |2 |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1996/1997.|1997]]–[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1997/1998.|1998.]] |<ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=47271&sector=JP&type=st-WC|title=PETERKA Primoz (Word Cup Standings)|publisher=FIS-Ski|access-date=1. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120123133934/http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=47271&sector=JP&type=st-WC|archive-date=23. 1. 2012|url-status=dead}}</ref> |- |align=left|{{ZD|NJE}} [[Martin Schmitt]] |2 |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1998/1999.|1999]]–[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1999/2000.|2000.]] |<ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=54682&sector=JP&type=st-WC|title=SCHMITT Martin (Word Cup Standings)|publisher=FIS-Ski|access-date=1. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120123133201/http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=54682&sector=JP&type=st-WC|archive-date=23. 1. 2012|url-status=dead}}</ref> |- |align=left|{{ZD|FIN}} [[Janne Ahonen]] |2 |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2003/2004.|2004]]–[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2004/2005.|2005.]] |<ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=445&sector=JP&type=st-WC|title=AHONEN Janne (Word Cup Standings)|publisher=FIS-Ski|access-date=1. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120111004441/http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=445&sector=JP&type=st-WC|archive-date=11. 1. 2012|url-status=dead}}</ref> |- |align=left|{{ZD|AUT}} [[Thomas Morgenstern]] |2 |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2007/2008.|2008]], [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2010/2011.|2011.]] |<ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=68745&sector=JP&type=st-WC|title=MORGENSTERN Thomas (Word Cup Standings)|publisher=FIS-Ski|access-date=1. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20111216213543/http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=68745&sector=JP&type=st-WC|archive-date=16. 12. 2011|url-status=dead}}</ref> |- |align=left|{{ZD|AUT}} [[Gregor Schlierenzauer]] |2 |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2008/2009.|2009]], [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2012/2013.|2013.]] |<ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=106378&sector=JP&type=st-WC|title=SCHLIERENZAUER Gregor (Word Cup Standings)|publisher=FIS-Ski|access-date=1. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20111216213121/http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=106378&sector=JP&type=st-WC|archive-date=16. 12. 2011|url-status=dead}}</ref> |- |align=left|{{ZD|POLJ}} [[Kamil Stoch]] |2 |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2013/2014.|2014]], [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2017/2018.|2018.]] |<ref>{{cite web|url=http://data.fis-ski.com/dynamic/athlete-biography.html?competitorid=73228&sector=JP&type=st-WC|title=STOCH Kamil(Word Cup Standings)|publisher=FIS-Ski|access-date=21. 3. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140302173408/http://data.fis-ski.com/dynamic/athlete-biography.html?competitorid=73228&sector=JP&type=st-WC|archive-date=2. 3. 2014|url-status=dead}}</ref> |- |align=left|{{ZD|JAP}} '''[[Ryōyū Kobayashi]]''' |2 |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2018/2019.|2019]], [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2021/2022.|2022.]] |<ref>{{cite web|url=https://www.fis-ski.com/DB/general/athlete-biography.html?sectorcode=JP&competitorid=155620&type=cups|title=KOBAYASHI Ryōyū (World Cup Standings)|publisher=FIS|access-date=2. 4. 2019}}</ref> |- |align=left|{{ZD|NOR}} '''[[Halvor Egner Granerud]]''' |1 |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2020/2021.|2021]], [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2022/2023.|2023.]] |<ref>{{cite web |url= https://www.fis-ski.com/DB/general/athlete-biography.html?sectorcode=JP&competitorid=180709&type=cups&cupcode=WC |title= GRANERUD Halvor Egner (World Cup Standings) |publisher= FIS |language= engleski |access-date= 28. 3. 2021}}</ref> |- |align=left|{{ZD|AUT}} [[Hubert Neuper]] |1 |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1979/1980.|1980.]] |<ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=43232&sector=JP&type=st-WC|title=NEUPER Hubert (Word Cup Standings)|publisher=FIS-Ski|access-date=1. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121112182901/http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=43232&sector=JP&type=st-WC|archive-date=12. 11. 2012|url-status=dead}}</ref> |- |align=left|{{ZD|NJDR}} [[Jens Weißflog]] |1 |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1983/1984.|1984.]] |<ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=65724&sector=JP&type=st-WC|title=WEISSFLOG Jens (Word Cup Standings)|publisher=FIS-Ski|access-date=1. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120306163421/http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=65724&sector=JP&type=st-WC|archive-date=6. 3. 2012|url-status=dead}}</ref> |- |align=left|{{ZD|NOR}} [[Vegard Opaas]] |1 |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1986/1987.|1987.]] |<ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=45246&sector=JP&type=st-WC|title=OPAAS Vegard (Word Cup Standings)|publisher=FIS-Ski|access-date=1. 1. 2012}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> |- |align=left|{{ZD|ŠVE}} [[Jan Boklöv]] |1 |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1988/1989.|1989.]] |<ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=5902&sector=JP&type=st-WC|title=BOKLOEV Jan (Word Cup Standings)|publisher=FIS-Ski|access-date=1. 1. 2012}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> |- |align=left|{{ZD|FIN}} [[Ari-Pekka Nikkola]] |1 |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1989/1990.|1990.]] |<ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=43508&sector=JP&type=st-WC|title=NIKKOLA Ari-Pekka (Word Cup Standings)|publisher=FIS-Ski|access-date=1. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120208065428/http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=43508&sector=JP&type=st-WC|archive-date=8. 2. 2012|url-status=dead}}</ref> |- |align=left|{{ZD|AUT}} [[Andreas Felder]] |1 |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1990/1991.|1991.]] |<ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=16733&sector=JP&type=st-WC|title=FELDER Andreas (Word Cup Standings)|publisher=FIS-Ski|access-date=1. 1. 2012}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> |- |align=left|{{ZD|FIN}} [[Toni Nieminen]] |1 |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1991/1992.|1992.]] |<ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=43447&sector=JP&type=st-WC|title=NIEMINEN Toni (Word Cup Standings)|publisher=FIS-Ski|access-date=1. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120127091343/http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=43447&sector=JP&type=st-WC|archive-date=27. 1. 2012|url-status=dead}}</ref> |- |align=left|{{ZD|NOR}} [[Espen Bredesen]] |1 |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1993/1994.|1994.]] |<ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=7007&sector=JP&type=st-WC|title=BREDESEN Espen (Word Cup Standings)|publisher=FIS-Ski|access-date=1. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120208054612/http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=7007&sector=JP&type=st-WC|archive-date=8. 2. 2012|url-status=dead}}</ref> |- |align=left|{{ZD|ČEŠ}} [[Jakub Janda]] |1 |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2005/2006.|2006.]] |<ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=27594&sector=JP&type=st-WC|title=JANDA Jakub(Word Cup Standings)|publisher=FIS-Ski|access-date=1. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20111216213257/http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=27594&sector=JP&type=st-WC|archive-date=16. 12. 2011|url-status=dead}}</ref> |- |align=left|{{ZD|ŠVI}} '''[[Simon Ammann]]''' |1 |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2009/2010.|2010.]] |<ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=973&sector=JP&type=st-WC|title=AMMANN Simon (Word Cup Standings)|publisher=FIS-Ski|access-date=1. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20111219013235/http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=973&sector=JP&type=st-WC|archive-date=19. 12. 2011|url-status=dead}}</ref> |- |align=left|{{ZD|NOR}} [[Anders Bardal]] |1 |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2011/2012.|2012.]] |<ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=2950&sector=JP&type=st-WC|title=BARDAL Anders (Word Cup Standings)|publisher=FIS-Ski|access-date=1. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20111216213302/http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=2950&sector=JP&type=st-WC|archive-date=16. 12. 2011|url-status=dead}}</ref> |- |align=left|{{ZD|NJE}} [[Severin Freund]] |1 |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2014/2015.|2015.]] |<ref>{{cite web|url=http://data.fis-ski.com/dynamic/athlete-biography.html?competitorid=72563&sector=JP&type=st-WC|title=FREUND Severin(Word Cup Standings)|publisher=FIS-Ski|access-date=25. 3. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150316224930/http://data.fis-ski.com/dynamic/athlete-biography.html?competitorid=72563&sector=JP&type=st-WC|archive-date=16. 3. 2015|url-status=dead}}</ref> |- |align=left|{{ZD|SLO}} [[Peter Prevc]] |1 |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2015/2016.|2016.]] |<ref>{{cite web |url= http://data.fis-ski.com/dynamic/athlete-biography.html?sector=JP&competitorid=131309&type=st-WC |title= PREVC Peter (World Cup Standings) |publisher= FIS-Ski |access-date= 20. 3. 2016 |archive-url= https://web.archive.org/web/20160322194350/http://data.fis-ski.com/dynamic/athlete-biography.html?competitorid=131309&sector=JP&type=st-WC |archive-date=22. 3. 2016 |url-status= dead }}</ref> |- |align=left|{{ZD|AUT}} '''[[Daniel Tschofenig]]''' |1 |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2024/2025.|2025.]] |<ref>{{cite web |url= https://www.fis-ski.com/DB/general/athlete-biography.html?sectorcode=JP&competitorid=196759&type= cups |title= TSCHOFENIG Daniel (World Cup Standings) |publisher= FIS-Ski |access-date= 14. 4. 2025}}</ref> |- |align=left|{{ZD|SLO}} '''[[Domen Prevc]]''' |1 |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2025/2026.|2026.]] |<ref>{{cite web |url= https://www.fis-ski.com/DB/general/athlete-biography.html?sectorcode=JP&competitorid=186516&type=cups |title= PREVC Domen (World Cup Standings) |publisher= FIS-Ski |access-date= 4. 4. 2026}}</ref> |} == Uzastopni osvajači == {|class="wikitable" border="1" style="text-align:center;" |- !Titule !Skakač !Sezone |- !3 |align=left|{{ZD|POLJ}} [[Adam Małysz]] |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2000/2001.|2000/01]]–[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2002/2003.|2002/03.]] |- !rowspan="6"|2 |align=left|{{ZD|AUT}} [[Armin Kogler]] |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1980/1981.|1980/81]]–[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1981/1982.|1981/82.]] |- |align=left|{{ZD|FIN}} [[Matti Nykänen]] |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1984/1985.|1984/85]]–[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1985/1986.|1985/86.]] |- |align=left|{{ZD|AUT}} [[Andreas Goldberger]] |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1994/1995.|1994/95]]–[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1995/1996.|1995/96.]] |- |align=left|{{ZD|SLO}} [[Primož Peterka]] |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1996/1997.|1996/97]]–[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1997/1998.|1997/98.]] |- |align=left|{{ZD|NJE|}} [[Martin Schmitt]] |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1998/1999.|1998/99]]–[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1999/2000.|1999/2000.]] |- |align=left|{{ZD|FIN}} [[Janne Ahonen]] |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2003/2004.|2003/04]]–[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2004/2005.|2004/05.]] |} == Po državama == {|class="wikitable sortable" style="font-size:95%; border-collapse:collapse;" |- !Država !Broj<br/>skakača !Broj<br/>titula !Pobjednici |- |{{ZID|Austrija}} |align=center|8 |align=center|15 |[[Andreas Goldberger]] (3), '''[[Stefan Kraft]]''' (3), [[Armin Kogler]] (2), [[Thomas Morgenstern]] (2), [[Gregor Schlierenzauer]] (2), [[Hubert Neuper]] (1), [[Andreas Felder]] (1), '''[[Daniel Tschofenig]]''' (1) |- |{{ZID|Finska}} |align=center|4 |align=center|8 |[[Matti Nykänen]] (4), [[Janne Ahonen]] (2), [[Ari-Pekka Nikkola]] (1), [[Toni Nieminen]] (1) |- |{{ZID|Poljska}} |align=center|2 |align=center|6 |[[Adam Małysz]] (4), [[Kamil Stoch]] (2) |- |{{ZID|Norveška}} |align=center|4 |align=center|5 |'''[[Halvor Egner Granerud]]''' (2), [[Vegard Opaas]] (1), [[Espen Bredesen]] (1), [[Anders Bardal]] (1) |- |{{ZID|Slovenija}} |align=center|3 |align=center|4 |[[Primož Peterka]] (2), [[Peter Prevc]] (1), '''[[Domen Prevc]]''' (1) |- |{{ZID|Njemačka}} |align=center|2 |align=center|3 |[[Martin Schmitt]] (2), [[Severin Freund]] (1) |- |{{ZID|Japan}} |align=center|1 |align=center|2 |'''[[Ryōyū Kobayashi]]''' (2) |- |{{ZID|Istočna Njemačka}} |align=center|1 |align=center|1 |[[Jens Weißflog]] (1) |- |{{ZID|Švedska}} |align=center|1 |align=center|1 |[[Jan Boklöv]] (1) |- |{{ZID|Češka}} |align=center|1 |align=center|1 |[[Jakub Janda]] (1) |- |{{ZID|Švicarska}} |align=center|1 |align=center|1 |'''[[Simon Ammann]]''' (1) |} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == * [https://www.fis-ski.com/en/ski-jumping Zvanični sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201219222048/https://www.fis-ski.com/en/ski-jumping |date=19. 12. 2020 }} ([[FIS]]) {{Ski-skokovi}} [[Kategorija:Svjetski kup u skijaškim skokovima|+]] [[Kategorija:Spiskovi skijaških skokova]] ebdolo52k1ryjbt7b0nmv2b8ix1zxjc 3823989 3823988 2026-04-04T09:56:34Z KWiki 9400 3823989 wikitext text/x-wiki '''[[Svjetski kup u skijaškim skokovima|Svjetski kup]] [[skijaški skokovi|u skijaškim skokovima]]''' organizira se od sezone [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1979/1980.|1979/80.]] U svakoj sezoni, koja traje od kraja novembra do posljednje trećine marta, održava se određen broj takmičenja. Na tim takmičenjima bodove osvaja 30 skakača; prvo mjesto donosi 100 bodova, a 30. mjesto jedan bod. Bodovi se sabiraju iz takmičenja u takmičenje kako bi se dobio ukupni poredak. Veliki "Kristalni globus", odnosno Svjetski kup osvaja takmičar koji je tokom sezone skupio najviše bodova. Prvi koji je dvaput osvojio Svjetski kup bio je [[Armin Kogler]], u prvoj polovini 1980-ih. Prvi osvajač Svjetskog kupa koji je skakao [[V-stil]]om bio je [[Šveđani]]n [[Jan Boklöv]] u sezoni [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1988/1989.|1988/89.]] Najviše ukupnih pobjeda u Svjetskom kupu imaju [[Matti Nykänen]] i [[Adam Małysz]], koji su to uspjeli četiri puta. Najveću prednost nad drugoplasiranim na kraju sezone imao je [[Domen Prevc]]; on je u sezoni [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2025/2026.|2025/26.]] imao 954 boda više od [[Ryōyū Kobayashi|Ryōyūa Kobayashija]]. S druge strane, najmanja prednost na kraju sezone bila je nula bodova – u sezoni [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2014/2015.|2014/15.]] [[Severin Freund]] i [[Peter Prevc]] skupili su jednak broj bodova (1729), ali je Freund imao šest pobjeda više, pa je "Kristalni globus" pripao njemu. To je i jedini takav slučaj u historiji ovog takmičenja. Sljedeća najmanja razlika bila je deset bodova, koliko je [[Janne Ahonen]] imao u sezoni [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2003/2004.|2003/04.]] ispred [[Roar Ljøkelsøya|Roara Ljøkelsøya]]. Najstariji osvajač Svjetskog kupa jest [[Kamil Stoch]] (30 godina i 304 dana), a najmlađi [[Toni Nieminen]] (16 godina i 303 dana). [[Peter Prevc|Peter]] i [[Domen Prevc]] jedina su braća koja su osvojila Svjetski kup u skijaškim skokovima. == Hronološki pregled == {|class="wikitable sortable" style="text-align:center" |- !Sezona !Skakač !Pobjede !Postolja !Bodovi !Prednost !Dob !class="unsortable"|Ref. |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1979/1980.|1979/1980.]] |align=left|{{ZD|AUT}} [[Hubert Neuper]] |3 |11 |238 |18 |19 godina i 177 dana |<ref name="puchar">{{cite web|url=http://www.skokinarciarskie.pl/index.php?a=cykle&b=contents&cykl=ps&id=4 |title=Zwycięzcy Pucharu Świata|author=Paweł Stawowczyk, Andrzej Mysiak|publisher=skokinarciarskie.pl|access-date=29. 12. 2011}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=1980&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&&search=Search&discipline=4H&discipline=ALL|title=Cup Standings (1980)|publisher=FIS-Ski|access-date=27. 12. 2011}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1979_1980/7980_wc.gif|title=Wyniki 1979-1980|publisher=skijumping.pl|access-date=5. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20150924130402/http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1979_1980/7980_wc.gif|archive-date=24. 9. 2015|url-status=dead}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1980/1981.|1980/1981.]] |align=left|{{ZD|AUT}} [[Armin Kogler]] |3 |12 |205 |4 |21 godina i 199 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=1981&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (1981)|publisher=FIS-Ski|access-date=27. 12. 2011}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1980_1981/8081_wc.gif|title=Wyniki 1980-1981|publisher=skijumping.pl|access-date=5. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304111915/http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1980_1981/8081_wc.gif|archive-date=4. 3. 2016|url-status=dead}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1981/1982.|1981/1982.]] |align=left|{{ZD|AUT}} [[Armin Kogler]] |2 |5 |189 |16 |22 godine i 205 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=1982&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (1982)|publisher=FIS-Ski|access-date=27. 12. 2011}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1981_1982/8182_wc.gif|title=Wyniki 1981-1982|publisher=skijumping.pl|access-date=5. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304050512/http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1981_1982/8182_wc.gif|archive-date=4. 3. 2016|url-status=dead}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1982/1983.|1982/1983.]] |align=left|{{ZD|FIN}} [[Matti Nykänen]] |10 |13 |277 |47 |19 godina i 253 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=1983&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (1983)|publisher=FIS-Ski|access-date=27. 12. 2011}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1982_1983/8283_wc.gif|title=1982-1983|publisher=skijumping.pl|access-date=5. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304104841/http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1982_1983/8283_wc.gif|archive-date=4. 3. 2016|url-status=dead}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1983/1984.|1983/1984.]] |align=left|{{ZD|NJDR}} [[Jens Weißflog]] |7 |12 |230 |13 |19 godina i 247 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=1984&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (1984)|publisher=FIS-Ski|access-date=27. 12. 2011}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1983_1984/8384_wc.gif|title=Wyniki 1983-1994|publisher=skijumping.pl|access-date=5. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304111841/http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1983_1984/8384_wc.gif|archive-date=4. 3. 2016|url-status=dead}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1984/1985.|1984/1985.]] |align=left|{{ZD|FIN}} [[Matti Nykänen]] |6 |10 |224 |26 |21 godina i 250 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=1985&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (1985)|publisher=FIS-Ski|access-date=27. 12. 2011}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1984_1985/8485_wc.gif|title=Wyniki 1984-1985|publisher=skijumping.pl|access-date=5. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304113232/http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1984_1985/8485_wc.gif|archive-date=4. 3. 2016|url-status=dead}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1985/1986.|1985/1986.]] |align=left|{{ZD|FIN}} [[Matti Nykänen]] |7 |14 |250 |18 |22 godine i 249 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=1986&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (1986)|publisher=FIS-Ski|access-date=27. 12. 2011}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1985_1986/8586_wc.gif|title=Wyniki 1985-1986|publisher=skijumping.pl|access-date=5. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304113140/http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1985_1986/8586_wc.gif|archive-date=4. 3. 2016|url-status=dead}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1986/1987.|1986/1987.]] |align=left|{{ZD|NOR}} [[Vegard Opaas]] |4 |7 |218 |26 |26 godina i 70 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=1987&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (1987)|publisher=FIS-Ski|access-date=27. 12. 2011}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1986_1987/8687_wc.gif|title=Wyniki 1986-1987|publisher=skijumping.pl|access-date=5. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304111850/http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1986_1987/8687_wc.gif|archive-date=4. 3. 2016|url-status=dead}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1987/1988.|1987/1988.]] |align=left|{{ZD|FIN}} [[Matti Nykänen]] |10 |12 |282 |95 |24 godine i 253 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=1988&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (1988)|publisher=FIS-Ski|access-date=27. 12. 2011}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1987_1988/8788_wc.gif|title=Wyniki 1987-1988|publisher=skijumping.pl|access-date=5. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20150924130414/http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1987_1988/8788_wc.gif|archive-date=24. 9. 2015|url-status=dead}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1988/1989.|1988/1989.]] |align=left|{{ZD|ŠVE}} [[Jan Boklöv]] |5 |8 |247 |55 |22 godine i 346 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=1989&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (1989)|publisher=FIS-Ski|access-date=27. 12. 2011}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1988_1989/8889_wc.gif|title=Wyniki 1988-1989|publisher=skijumping.pl|access-date=5. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304114517/http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1988_1989/8889_wc.gif|archive-date=4. 3. 2016|url-status=dead}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1989/1990.|1989/1990.]] |align=left|{{ZD|FIN}} [[Ari-Pekka Nikkola]] |4 |10 |287 |48 |20 godina i 313 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=1990&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (1990)|publisher=FIS-Ski|access-date=27. 12. 2011}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1989_1990/8990_wc.gif|title=Wyniki 1989-1990|publisher=skijumping.pl|access-date=5. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20070125005701/http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1989_1990/8990_wc.gif|archive-date=25. 1. 2007|url-status=dead}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1990/1991.|1990/1991.]] |align=left|{{ZD|AUT}} [[Andreas Felder]] |7 |10 |260 |54 |29 godina i 24 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=1991&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (1991)|publisher=FIS-Ski|access-date=27. 12. 2011}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1990_1991/9091_wc.gif|title=Wyniki 1990-1991|publisher=skijumping.pl|access-date=5. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304112607/http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1990_1991/9091_wc.gif|archive-date=4. 3. 2016|url-status=dead}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1991/1992.|1991/1992.]] |align=left|{{ZD|FIN}} [[Toni Nieminen]] |9 |12 |269 |40 |16 godina i 303 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=1992&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (1992)|publisher=FIS-Ski|access-date=27. 12. 2011}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1991_1992/9192_wc.gif|title=Wyniki 1991-1992|publisher=skijumping.pl|access-date=5. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304121255/http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1991_1992/9192_wc.gif|archive-date=4. 3. 2016|url-status=dead}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1992/1993.|1992/1993.]] |align=left|{{ZD|AUT}} [[Andreas Goldberger]] |3 |10 |206 |21 |20 godina i 199 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=1993&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (1993)|publisher=FIS-Ski|access-date=27. 12. 2011}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1992_1993/9293_wc.gif|title=Wyniki 1992-1993|publisher=skijumping.pl|access-date=5. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304110341/http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1992_1993/9293_wc.gif|archive-date=4. 3. 2016|url-status=dead}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1993/1994.|1993/1994.]] |align=left|{{ZD|NOR}} [[Espen Bredesen]] |4 |12 |1203 |93 |26 godina i 53 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=1994&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (1994)|publisher=FIS-Ski|access-date=27. 12. 2011}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1993_1994/9394_wc.gif|title=Wyniki 1993-1994|publisher=skijumping.pl|access-date=5. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304125942/http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1993_1994/9394_wc.gif|archive-date=4. 3. 2016|url-status=dead}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1994/1995.|1994/1995.]] |align=left|{{ZD|AUT}} [[Andreas Goldberger]] |10 |15 |1571 |636 |22 godine i 89 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=1995&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (1995)|publisher=FIS-Ski|access-date=27. 12. 2011}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1994_1995/9495_wc.gif|title=Wyniki 1994-1995|publisher=skijumping.pl|access-date=5. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304114925/http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1994_1995/9495_wc.gif|archive-date=4. 3. 2016|url-status=dead}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1995/1996.|1995/1996.]] |align=left|{{ZD|AUT}} [[Andreas Goldberger]] |6 |10 |1416 |32 |23 godine i 108 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=1996&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (1996)|publisher=FIS-Ski|access-date=27. 12. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20070930133342/http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=1996&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|archive-date=30. 9. 2007|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1995_1996/9596_wc.gif|title=Wyniki 1995-1996|publisher=skijumping.pl|access-date=5. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20070125010612/http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1995_1996/9596_wc.gif|archive-date=25. 1. 2007|url-status=dead}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1996/1997.|1996/1997.]] |align=left|{{ZD|SLO}} [[Primož Peterka]] |7 |14 |1402 |194 |18 godina i 23 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=1997&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (1997)|publisher=FIS-Ski|access-date=27. 12. 2011}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1996_1997/9697_wc.gif|title=Wyniki 1996-1997|publisher=skijumping.pl|access-date=5. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20070125010759/http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1996_1997/9697_wc.gif|archive-date=25. 1. 2007|url-status=dead}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1997/1998.|1997/1998.]] |align=left|{{ZD|SLO}} [[Primož Peterka]] |4 |10 |1253 |19 |19 godina i 22 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=1998&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (1998)|publisher=FIS-Ski|access-date=27. 12. 2011}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1997_1998/9798_wc.gif|title=Wyniki 1997-1998|publisher=skijumping.pl|access-date=5. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304110112/http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1997_1998/9798_wc.gif|archive-date=4. 3. 2016|url-status=dead}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1998/1999.|1998/1999.]] |align=left|{{ZD|NJE}} [[Martin Schmitt]] |10 |18 |1753 |58 |21 godina i 51 dan |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=1999&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (1999)|publisher=FIS-Ski|access-date=27. 12. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20090212144201/http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=1999&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|archive-date=12. 2. 2009|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1998_1999/9899_wc.gif|title=Wyniki 1998-1999|publisher=skijumping.pl|access-date=5. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304122059/http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1998_1999/9899_wc.gif|archive-date=4. 3. 2016|url-status=dead}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1999/2000.|1999/2000.]] |align=left|{{ZD|NJE}} [[Martin Schmitt]] |11 |17 |1833 |381 |22 godine i 50 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=2000&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (2000)|publisher=FIS-Ski|access-date=27. 12. 2011}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1999_2000/9900_wc.gif|title=Wyniki 1999-2000|publisher=skijumping.pl|access-date=5. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304210445/http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1999_2000/9900_wc.gif|archive-date=4. 3. 2016|url-status=dead}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2000/2001.|2000/2001.]] |align=left|{{ZD|POLJ}} [[Adam Małysz]] |11 |14 |1531 |358 |23 godine i 105 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=2001&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (2001)|publisher=FIS-Ski|access-date=27. 12. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20070930131543/http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=2001&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|archive-date=30. 9. 2007|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skokinarciarskie.pl/index.php?a=cykle&b=sezon&cykl=ps&sezon=2000/2001|title=Puchar Świata 2000/2001|publisher=skokinarciarskie.pl|access-date=5. 1. 2012}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2001/2002.|2001/2002.]] |align=left|{{ZD|POLJ}} [[Adam Małysz]] |7 |14 |1457 |216 |24 godine i 111 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=2002&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (2002)|publisher=FIS-Ski|access-date=27. 12. 2011}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skokinarciarskie.pl/index.php?a=cykle&b=sezon&cykl=ps&sezon=2002/20032|title=Puchar Świata 2001/2002|publisher=skokinarciarskie.pl|access-date=5. 1. 2012}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2002/2003.|2002/2003.]] |align=left|{{ZD|POLJ}} [[Adam Małysz]] |3 |10 |1357 |122 |25 godina i 110 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=2003&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (2003)|publisher=FIS-Ski|access-date=27. 12. 2011}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skokinarciarskie.pl/index.php?a=cykle&b=sezon&cykl=ps&sezon=2002/2003|title=Puchar Świata 2002/2003|publisher=skokinarciarskie.pl|access-date=5. 1. 2012}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2003/2004.|2003/2004.]] |align=left|{{ZD|FIN}} [[Janne Ahonen]] |3 |13 |1316 |10 |26 godina i 313 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=2004&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (2004)|publisher=FIS-Ski|access-date=27. 12. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20060709080608/http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=2004&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|archive-date=9. 7. 2006|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skokinarciarskie.pl/index.php?a=cykle&b=sezon&cykl=ps&sezon=2003/2004|title=Puchar Świata 2003/2004|publisher=skokinarciarskie.pl|access-date=5. 1. 2012}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2004/2005.|2004/2005.]] |align=left|{{ZD|FIN}} [[Janne Ahonen]] |12 |15 |1715 |275 |27 godina i 307 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=2005&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (2005)|publisher=FIS-Ski|access-date=27. 12. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20060709080632/http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=2005&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|archive-date=9. 7. 2006|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skokinarciarskie.pl/index.php?a=cykle&b=sezon&cykl=ps&sezon=2004/2005|title=Puchar Świata 2004/2005|publisher=skokinarciarskie.pl|access-date=5. 1. 2012}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2005/2006.|2005/2006.]] |align=left|{{ZD|ČEŠ}} [[Jakub Janda]] |5 |10 |1151 |127 |27 godina i 326 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=2006&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (2006)|publisher=FIS-Ski|access-date=27. 12. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20060709080712/http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=2006&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|archive-date=9. 7. 2006|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skokinarciarskie.pl/index.php?a=cykle&b=sezon&cykl=ps&sezon=2005/2006|title=Puchar Świata 2005/2006|publisher=skokinarciarskie.pl|access-date=5. 1. 2012}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2006/2007.|2006/2007.]] |align=left|{{ZD|POLJ}} [[Adam Małysz]] |9 |13 |1453 |134 |29 godina i 112 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=2007&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (2007)|publisher=FIS-Ski|access-date=27. 12. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20080507174403/http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=2007&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|archive-date=7. 5. 2008|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skokinarciarskie.pl/index.php?a=cykle&b=sezon&cykl=ps&sezon=2006/2007|title=Puchar Świata 2006/2007|publisher=skokinarciarskie.pl|access-date=5. 1. 2012}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2007/2008.|2007/2008.]] |align=left|{{ZD|AUT}} [[Thomas Morgenstern]] |10 |16 |1794 |233 |21 godina i 137 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=2008&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (2008)|publisher=FIS-Ski|access-date=27. 12. 2011|archive-url=https://archive.today/20080106083250/http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=2008&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|archive-date=6. 1. 2008|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skokinarciarskie.pl/index.php?a=cykle&b=sezon&cykl=ps&sezon=2007/2008|title=Puchar Świata 2007/2008|publisher=skokinarciarskie.pl|access-date=5. 1. 2012}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2008/2009.|2008/2009.]] |align=left|{{ZD|AUT}} [[Gregor Schlierenzauer]] |13 |19 |2083 |307 |19 godina i 74 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=2009&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (2009)|publisher=FIS-Ski|access-date=27. 12. 2011|archive-url=https://archive.today/20120730022751/http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=2009&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|archive-date=30. 7. 2012|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skokinarciarskie.pl/index.php?a=cykle&b=sezon&cykl=ps&sezon=2008/2009|title=Puchar Świata 2008/2009|publisher=skokinarciarskie.pl|access-date=5. 1. 2012}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2009/2010.|2009/2010.]] |align=left|{{ZD|ŠVI}} [[Simon Ammann]] |9 |16 |1649 |281 |28 godina i 260 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=2010&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (2010)|publisher=FIS-Ski|access-date=27. 12. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20100419225440/http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=2010&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|archive-date=19. 4. 2010|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skokinarciarskie.pl/index.php?a=cykle&b=sezon&cykl=ps&sezon=2009/2010|title=Puchar Świata 2009/2010|publisher=skokinarciarskie.pl|access-date=5. 1. 2012}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2010/2011.|2010/2011.]] |align=left|{{ZD|AUT}} [[Thomas Morgenstern]] |7 |16 |1757 |393 |24 godine i 133 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=2011&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (2011)|publisher=FIS-Ski|access-date=27. 12. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110303021948/http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=2011&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|archive-date=3. 3. 2011|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skokinarciarskie.pl/index.php?a=cykle&b=sezon&cykl=ps&sezon=2010/2011|title=Puchar Świata 2010/2011|publisher=skokinarciarskie.pl|access-date=5. 1. 2012}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2011/2012.|2011/2012.]] |align=left|{{ZD|NOR}} [[Anders Bardal]] |3 |12 |1325 |58 |29 godina i 207 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=2012&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (2012)|publisher=FIS-Ski|access-date=17. 3. 2012}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skokinarciarskie.pl/index.php?a=cykle&b=sezon&cykl=ps&sezon=2011/2012|title=Puchar Świata 2011/2012|publisher=skokinarciarskie.pl|access-date=17. 3. 2012}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2012/2013.|2012/2013.]] |align=left|{{ZD|AUT}} [[Gregor Schlierenzauer]] |10 |16 |1620 |621 |23 godine i 76 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=2013&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (2013)|publisher=FIS-Ski|access-date=27. 12. 2011}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skokinarciarskie.pl/index.php?a=cykle&b=sezon&cykl=ps&sezon=2012/2013|title=Puchar Świata 2012/2013|publisher=skokinarciarskie.pl|access-date=24. 3. 2013}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2013/2014.|2013/2014.]] |align=left|{{ZD|POLJ}} [[Kamil Stoch]] |6 |12 |1420 |108 |26 godina i 302 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://data.fis-ski.com/ski-jumping/cup-standings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=2014&suchgender=M&suchnation=&sector=JP&suchcup=WC&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (2014)|publisher=FIS-Ski |access-date=21. 3. 2014}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skokinarciarskie.pl/index.php?a=cykle&b=sezon&cykl=ps&sezon=2013/2014|title=Puchar Świata 2013/2014|publisher=skokinarciarskie.pl|access-date=21. 3. 2013}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2014/2015.|2014/2015.]] |align=left|{{ZD|NJE}} [[Severin Freund]] |9 |15 |1729 |0 |25 godina i 245 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://data.fis-ski.com/ski-jumping/cup-standings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=2015&suchgender=M&suchnation=&sector=JP&suchcup=WC&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (2014)|publisher=FIS-Ski |access-date=25. 3. 2015}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skokinarciarskie.pl/index.php?a=cykle&b=sezon&cykl=ps&sezon=2014/2015|title=Puchar Świata 2013/2014|publisher=skokinarciarskie.pl|access-date=25. 3. 2015}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2015/2016.|2015/2016.]] |align=left|{{ZD|SLO}} [[Peter Prevc]] |15 |22 |2303 |813 |23 godine i 182 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web |url=http://data.fis-ski.com/ski-jumping/cup-standings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=2016&suchgender=M&suchnation=&sector=JP&suchcup=WC&discipline=ALL&search=Search |title =Cup Standings (2016) |publisher=FIS-Ski |access-date=20. 3. 2016}}</ref><ref>{{cite web |url= http://www.skokinarciarskie.pl/puchar-swiata-w-skokach-narciarskich,2015/2016#klasyfikacja_ind |title= Puchar Świata 2015/2016 |publisher=skokinarciarskie.pl|access-date= 20. 3. 2016}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2016/2017.|2016/2017.]] |align=left|{{ZD|AUT}} [[Stefan Kraft]] |8 |17 |1665 |141 |23 godine i 317 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://data.fis-ski.com/ski-jumping/cup-standings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=2017&suchgender=M&suchnation=&sector=JP&suchcup=WC&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (2017)|publisher=FIS-Ski|access-date=23. 8. 2017}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skokinarciarskie.pl/puchar-swiata-w-skokach-narciarskich,2016/2017#klasyfikacja_ind|title=Puchar Świata 2016/2017|publisher=skokinarciarskie.pl|access-date=23. 8. 2017}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2017/2018.|2017/2018.]] |align=left|{{ZD|POLJ}} [[Kamil Stoch]] |9 |13 |1443 |373 |30 godina i 304 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=https://data.fis-ski.com/ski-jumping/cup-standings.html?suchen=true&export_standing=&suchcompetitorid=&suchseason=2018&suchgender=M&suchnation=&sector=JP&suchcup=WC&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (2018)|publisher=FIS|access-date = 25. 3. 2018}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skokinarciarskie.pl/puchar-swiata-w-skokach-narciarskich,2017/2018#klasyfikacja_ind|title=Puchar Świata 2017/2018|publisher=skokinarciarskie.pl|access-date= 25. 3. 2018}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2018/2019.|2018/2019.]] |align=left|{{ZD|JAP}} [[Ryōyū Kobayashi]] |13 |21 |2085 |736 |22 godine i 136 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web |url = https://www.fis-ski.com/DB/ski-jumping/cup-standings.html?sectorcode=JP&seasoncode=2019&cupcode=WC&disciplinecode=ALL&gendercode=M&nationcode= |title = Cup Standings (2019) |publisher= FIS |access-date= 13. 6. 2019}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2019/2020.|2019/2020.]] |align=left|{{ZD|AUT}} [[Stefan Kraft]] |5 |15 |1659 |140 |26 godina i 304 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web |url= https://www.fis-ski.com/DB/ski-jumping/cup-standings.html?sectorcode=JP&seasoncode=2020&cupcode=WC&disciplinecode=ALL&gendercode=M&nationcode= |title= Cup Standings: 2020 World Cup |publisher= FIS |language= engleski |access-date= 28. 3. 2021}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2020/2021.|2020/2021.]] |align=left|{{ZD|NOR}} [[Halvor Egner Granerud]] |11 |13 |1572 |382 |24 godine i 303 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web |url= https://www.fis-ski.com/DB/ski-jumping/cup-standings.html?sectorcode=JP&seasoncode=2021&cupcode=WC&disciplinecode=ALL&gendercode=M&nationcode= |title= Cup Standings: 2021 World Cup |publisher= FIS |language= engleski |access-date= 28. 3. 2021}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2021/2022.|2021/2022.]] |align=left|{{ZD|JAP}} [[Ryōyū Kobayashi]] |8 |11 |1621 |106 |25 godina i 139 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web |url= https://www.fis-ski.com/DB/ski-jumping/cup-standings.html?sectorcode=JP&seasoncode=2022&cupcode=WC&disciplinecode=ALL&gendercode=M&nationcode= |title= Cup Standings: 2022 World Cup |publisher= FIS |language= en |access-date= 27. 3. 2022}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2022/2023.|2022/2023.]] |{{ZD|NOR}} [[Halvor Egner Granerud]] |12 |18 |2128 |338 |26 godina i 308 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web |url= https://www.fis-ski.com/DB/ski-jumping/cup-standings.html?sectorcode=JP&seasoncode=2023&cupcode=WC&disciplinecode=ALL&gendercode=M&nationcode= |title= Cup Standings: 2023 World Cup |publisher= FIS |language= en |access-date= 2. 4. 2023}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2023/2024.|2023/2024.]] |align=left|{{ZD|AUT}} [[Stefan Kraft]] |13 |20 |2149 |476 |30 godina i 304 dana |<!-- <ref name="puchar"/>--><ref>{{Cite web |url= https://www.fis-ski.com/DB/ski-jumping/cup-standings.html?sectorcode=JP&seasoncode=2024&cupcode=WC&disciplinecode=ALL&gendercode=M&nationcode= |title= Cup Standings: 2024 World Cup |publisher = FIS |language= en |access-date= 24. 3. 2024}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2024/2025.|2024/2025.]] |align=left|{{ZD|AUT}} [[Daniel Tschofenig]] |8 |15 |1805 |153 |23 godine i dva dana |<ref>{{cite web |url = https://www.fis-ski.com/DB/ski-jumping/cup-standings.htmlsectorcode=JP&seasoncode=2025&cupcode=WC&disciplinecode=ALL&gendercode=M&nationcode= |title= Cup Standings: 2025 World Cup |publisher = FIS |language=en |access-date= 13. 8. 2025}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2025/2026.|2025/2026.]] |align=left|{{ZD|SLO}} [[Domen Prevc]] |14 |22 |2148 |954 |26 godina |} == Po skakačima == [[Datoteka:Matti Nykänen performing in Kirkkonummi 0495 (cropped).jpg|mini|200px|[[Matti Nykänen]], četverostruki osvajač Svjetskog kupa]] [[Datoteka:Adam Malysz (2).jpg|mini|200px|[[Adam Małysz]], osvajač četiri velika "Kristalna globusa", od čega tri uzastopno]] [[Datoteka:Adams Bulls Eye - Andreas Goldberger.jpg|mini|200px|[[Andreas Goldberger]], trostruki osvajač Svjetskog kupa]] [[Datoteka:Adams Bulls Eye - Thomas Morgenstern.jpg|mini|200px|[[Thomas Morgenstern]], osvajač Svjetskog kupa u sezonama 2007/08. i 2010/11.]] [[Datoteka:FIS Ski Jumping World Cup 2014 - Engelberg - 20141220 - Anders Bardal 1.jpg|mini|200px|[[Anders Bardal]], pobjednik Svjetskog kupa 2011/12.]] <small>Napomena: Aktivni skakači su '''podebljani'''.</small> {|class="wikitable sortable" border="1" cellpadding="3" style="text-align:center" |- !Skakač !Titule !Sezone !class="unsortable"|Ref. |- |align=left|{{ZD|FIN}} [[Matti Nykänen]] |4 |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1982/1983.|1983]], [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1984/1985.|1985]]–[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1985/1986.|1986]], [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1987/1988.|1988.]] |<ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=44204&sector=JP&type=st-WC|title=NYKANNEN Matti (Word Cup Standings)|publisher=FIS-ski|access-date=1. 1. 2012}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> |- |align=left|{{ZD|POLJ}} [[Adam Małysz]] |4 |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2000/2001.|2001]]–[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2002/2003.|2003]], [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2006/2007.|2007.]] |<ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=37284&sector=JP&type=st-WC|title=MALYSZ Adam (Word Cup Standings)|publisher=FIS-Ski|access-date=1. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120123130906/http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=37284&sector=JP&type=st-WC|archive-date=23. 1. 2012|url-status=dead}}</ref> |- |align=left|{{ZD|AUT}} [[Andreas Goldberger]] |3 |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1992/1993.|1993]], [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1994/1995.|1995]]–[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1995/1996.|1996.]] |<ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=20810&sector=JP&type=st-WC|title=GOLDBERGER Andreas (Word Cup Standings)|publisher=FIS-Ski|access-date=1. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120124004944/http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=20810&sector=JP&type=st-WC|archive-date=24. 1. 2012|url-status=dead}}</ref> |- |align=left|{{ZD|AUT}} '''[[Stefan Kraft]]''' |3 |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2016/2017.|2017]], [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2019/2020.|2020]], [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2013/2024.|2024.]] |<ref>{{cite web|url=https://data.fis-ski.com/dynamic/athlete-biography.html?sector=JP&competitorid=128286&type=st-WC|title=KRAFT Stefan (World Cup Standings)|publisher=FIS-Ski|access-date= 16. 3. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20170705220557/https://data.fis-ski.com/dynamic/athlete-biography.html?competitorid=128286&sector=JP&type=st-WC|archive-date=5. 7. 2017|url-status=dead}}</ref> |- |align=left|{{ZD|AUT}} [[Armin Kogler]] |2 |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1980/1981.|1981]]–[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1981/1982.|1982.]] |<ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=31437&sector=JP&type=st-WC|title=KOGLER Armin (Word Cup Standings)|publisher=FIS-Ski|access-date=1. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121112182719/http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=31437&sector=JP&type=st-WC|archive-date=12. 11. 2012|url-status=dead}}</ref> |- |align=left|{{ZD|SLO}} [[Primož Peterka]] |2 |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1996/1997.|1997]]–[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1997/1998.|1998.]] |<ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=47271&sector=JP&type=st-WC|title=PETERKA Primoz (Word Cup Standings)|publisher=FIS-Ski|access-date=1. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120123133934/http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=47271&sector=JP&type=st-WC|archive-date=23. 1. 2012|url-status=dead}}</ref> |- |align=left|{{ZD|NJE}} [[Martin Schmitt]] |2 |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1998/1999.|1999]]–[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1999/2000.|2000.]] |<ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=54682&sector=JP&type=st-WC|title=SCHMITT Martin (Word Cup Standings)|publisher=FIS-Ski|access-date=1. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120123133201/http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=54682&sector=JP&type=st-WC|archive-date=23. 1. 2012|url-status=dead}}</ref> |- |align=left|{{ZD|FIN}} [[Janne Ahonen]] |2 |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2003/2004.|2004]]–[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2004/2005.|2005.]] |<ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=445&sector=JP&type=st-WC|title=AHONEN Janne (Word Cup Standings)|publisher=FIS-Ski|access-date=1. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120111004441/http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=445&sector=JP&type=st-WC|archive-date=11. 1. 2012|url-status=dead}}</ref> |- |align=left|{{ZD|AUT}} [[Thomas Morgenstern]] |2 |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2007/2008.|2008]], [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2010/2011.|2011.]] |<ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=68745&sector=JP&type=st-WC|title=MORGENSTERN Thomas (Word Cup Standings)|publisher=FIS-Ski|access-date=1. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20111216213543/http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=68745&sector=JP&type=st-WC|archive-date=16. 12. 2011|url-status=dead}}</ref> |- |align=left|{{ZD|AUT}} [[Gregor Schlierenzauer]] |2 |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2008/2009.|2009]], [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2012/2013.|2013.]] |<ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=106378&sector=JP&type=st-WC|title=SCHLIERENZAUER Gregor (Word Cup Standings)|publisher=FIS-Ski|access-date=1. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20111216213121/http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=106378&sector=JP&type=st-WC|archive-date=16. 12. 2011|url-status=dead}}</ref> |- |align=left|{{ZD|POLJ}} [[Kamil Stoch]] |2 |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2013/2014.|2014]], [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2017/2018.|2018.]] |<ref>{{cite web|url=http://data.fis-ski.com/dynamic/athlete-biography.html?competitorid=73228&sector=JP&type=st-WC|title=STOCH Kamil(Word Cup Standings)|publisher=FIS-Ski|access-date=21. 3. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140302173408/http://data.fis-ski.com/dynamic/athlete-biography.html?competitorid=73228&sector=JP&type=st-WC|archive-date=2. 3. 2014|url-status=dead}}</ref> |- |align=left|{{ZD|JAP}} '''[[Ryōyū Kobayashi]]''' |2 |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2018/2019.|2019]], [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2021/2022.|2022.]] |<ref>{{cite web|url=https://www.fis-ski.com/DB/general/athlete-biography.html?sectorcode=JP&competitorid=155620&type=cups|title=KOBAYASHI Ryōyū (World Cup Standings)|publisher=FIS|access-date=2. 4. 2019}}</ref> |- |align=left|{{ZD|NOR}} '''[[Halvor Egner Granerud]]''' |1 |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2020/2021.|2021]], [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2022/2023.|2023.]] |<ref>{{cite web |url= https://www.fis-ski.com/DB/general/athlete-biography.html?sectorcode=JP&competitorid=180709&type=cups&cupcode=WC |title= GRANERUD Halvor Egner (World Cup Standings) |publisher= FIS |language= engleski |access-date= 28. 3. 2021}}</ref> |- |align=left|{{ZD|AUT}} [[Hubert Neuper]] |1 |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1979/1980.|1980.]] |<ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=43232&sector=JP&type=st-WC|title=NEUPER Hubert (Word Cup Standings)|publisher=FIS-Ski|access-date=1. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121112182901/http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=43232&sector=JP&type=st-WC|archive-date=12. 11. 2012|url-status=dead}}</ref> |- |align=left|{{ZD|NJDR}} [[Jens Weißflog]] |1 |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1983/1984.|1984.]] |<ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=65724&sector=JP&type=st-WC|title=WEISSFLOG Jens (Word Cup Standings)|publisher=FIS-Ski|access-date=1. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120306163421/http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=65724&sector=JP&type=st-WC|archive-date=6. 3. 2012|url-status=dead}}</ref> |- |align=left|{{ZD|NOR}} [[Vegard Opaas]] |1 |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1986/1987.|1987.]] |<ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=45246&sector=JP&type=st-WC|title=OPAAS Vegard (Word Cup Standings)|publisher=FIS-Ski|access-date=1. 1. 2012}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> |- |align=left|{{ZD|ŠVE}} [[Jan Boklöv]] |1 |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1988/1989.|1989.]] |<ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=5902&sector=JP&type=st-WC|title=BOKLOEV Jan (Word Cup Standings)|publisher=FIS-Ski|access-date=1. 1. 2012}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> |- |align=left|{{ZD|FIN}} [[Ari-Pekka Nikkola]] |1 |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1989/1990.|1990.]] |<ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=43508&sector=JP&type=st-WC|title=NIKKOLA Ari-Pekka (Word Cup Standings)|publisher=FIS-Ski|access-date=1. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120208065428/http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=43508&sector=JP&type=st-WC|archive-date=8. 2. 2012|url-status=dead}}</ref> |- |align=left|{{ZD|AUT}} [[Andreas Felder]] |1 |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1990/1991.|1991.]] |<ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=16733&sector=JP&type=st-WC|title=FELDER Andreas (Word Cup Standings)|publisher=FIS-Ski|access-date=1. 1. 2012}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> |- |align=left|{{ZD|FIN}} [[Toni Nieminen]] |1 |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1991/1992.|1992.]] |<ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=43447&sector=JP&type=st-WC|title=NIEMINEN Toni (Word Cup Standings)|publisher=FIS-Ski|access-date=1. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120127091343/http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=43447&sector=JP&type=st-WC|archive-date=27. 1. 2012|url-status=dead}}</ref> |- |align=left|{{ZD|NOR}} [[Espen Bredesen]] |1 |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1993/1994.|1994.]] |<ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=7007&sector=JP&type=st-WC|title=BREDESEN Espen (Word Cup Standings)|publisher=FIS-Ski|access-date=1. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120208054612/http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=7007&sector=JP&type=st-WC|archive-date=8. 2. 2012|url-status=dead}}</ref> |- |align=left|{{ZD|ČEŠ}} [[Jakub Janda]] |1 |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2005/2006.|2006.]] |<ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=27594&sector=JP&type=st-WC|title=JANDA Jakub(Word Cup Standings)|publisher=FIS-Ski|access-date=1. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20111216213257/http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=27594&sector=JP&type=st-WC|archive-date=16. 12. 2011|url-status=dead}}</ref> |- |align=left|{{ZD|ŠVI}} '''[[Simon Ammann]]''' |1 |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2009/2010.|2010.]] |<ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=973&sector=JP&type=st-WC|title=AMMANN Simon (Word Cup Standings)|publisher=FIS-Ski|access-date=1. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20111219013235/http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=973&sector=JP&type=st-WC|archive-date=19. 12. 2011|url-status=dead}}</ref> |- |align=left|{{ZD|NOR}} [[Anders Bardal]] |1 |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2011/2012.|2012.]] |<ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=2950&sector=JP&type=st-WC|title=BARDAL Anders (Word Cup Standings)|publisher=FIS-Ski|access-date=1. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20111216213302/http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=2950&sector=JP&type=st-WC|archive-date=16. 12. 2011|url-status=dead}}</ref> |- |align=left|{{ZD|NJE}} [[Severin Freund]] |1 |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2014/2015.|2015.]] |<ref>{{cite web|url=http://data.fis-ski.com/dynamic/athlete-biography.html?competitorid=72563&sector=JP&type=st-WC|title=FREUND Severin(Word Cup Standings)|publisher=FIS-Ski|access-date=25. 3. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150316224930/http://data.fis-ski.com/dynamic/athlete-biography.html?competitorid=72563&sector=JP&type=st-WC|archive-date=16. 3. 2015|url-status=dead}}</ref> |- |align=left|{{ZD|SLO}} [[Peter Prevc]] |1 |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2015/2016.|2016.]] |<ref>{{cite web |url= http://data.fis-ski.com/dynamic/athlete-biography.html?sector=JP&competitorid=131309&type=st-WC |title= PREVC Peter (World Cup Standings) |publisher= FIS-Ski |access-date= 20. 3. 2016 |archive-url= https://web.archive.org/web/20160322194350/http://data.fis-ski.com/dynamic/athlete-biography.html?competitorid=131309&sector=JP&type=st-WC |archive-date=22. 3. 2016 |url-status= dead }}</ref> |- |align=left|{{ZD|AUT}} '''[[Daniel Tschofenig]]''' |1 |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2024/2025.|2025.]] |<ref>{{cite web |url= https://www.fis-ski.com/DB/general/athlete-biography.html?sectorcode=JP&competitorid=196759&type=cups |title= TSCHOFENIG Daniel (World Cup Standings) |publisher= FIS-Ski |access-date= 14. 4. 2025}}</ref> |- |align=left|{{ZD|SLO}} '''[[Domen Prevc]]''' |1 |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2025/2026.|2026.]] |<ref>{{cite web |url= https://www.fis-ski.com/DB/general/athlete-biography.html?sectorcode=JP&competitorid=186516&type=cups |title= PREVC Domen (World Cup Standings) |publisher= FIS-Ski |access-date= 4. 4. 2026}}</ref> |} == Uzastopni osvajači == {|class="wikitable" border="1" style="text-align:center;" |- !Titule !Skakač !Sezone |- !3 |align=left|{{ZD|POLJ}} [[Adam Małysz]] |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2000/2001.|2000/01]]–[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2002/2003.|2002/03.]] |- !rowspan="6"|2 |align=left|{{ZD|AUT}} [[Armin Kogler]] |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1980/1981.|1980/81]]–[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1981/1982.|1981/82.]] |- |align=left|{{ZD|FIN}} [[Matti Nykänen]] |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1984/1985.|1984/85]]–[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1985/1986.|1985/86.]] |- |align=left|{{ZD|AUT}} [[Andreas Goldberger]] |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1994/1995.|1994/95]]–[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1995/1996.|1995/96.]] |- |align=left|{{ZD|SLO}} [[Primož Peterka]] |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1996/1997.|1996/97]]–[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1997/1998.|1997/98.]] |- |align=left|{{ZD|NJE|}} [[Martin Schmitt]] |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1998/1999.|1998/99]]–[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1999/2000.|1999/2000.]] |- |align=left|{{ZD|FIN}} [[Janne Ahonen]] |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2003/2004.|2003/04]]–[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2004/2005.|2004/05.]] |} == Po državama == {|class="wikitable sortable" style="font-size:95%; border-collapse:collapse;" |- !Država !Broj<br/>skakača !Broj<br/>titula !Pobjednici |- |{{ZID|Austrija}} |align=center|8 |align=center|15 |[[Andreas Goldberger]] (3), '''[[Stefan Kraft]]''' (3), [[Armin Kogler]] (2), [[Thomas Morgenstern]] (2), [[Gregor Schlierenzauer]] (2), [[Hubert Neuper]] (1), [[Andreas Felder]] (1), '''[[Daniel Tschofenig]]''' (1) |- |{{ZID|Finska}} |align=center|4 |align=center|8 |[[Matti Nykänen]] (4), [[Janne Ahonen]] (2), [[Ari-Pekka Nikkola]] (1), [[Toni Nieminen]] (1) |- |{{ZID|Poljska}} |align=center|2 |align=center|6 |[[Adam Małysz]] (4), [[Kamil Stoch]] (2) |- |{{ZID|Norveška}} |align=center|4 |align=center|5 |'''[[Halvor Egner Granerud]]''' (2), [[Vegard Opaas]] (1), [[Espen Bredesen]] (1), [[Anders Bardal]] (1) |- |{{ZID|Slovenija}} |align=center|3 |align=center|4 |[[Primož Peterka]] (2), [[Peter Prevc]] (1), '''[[Domen Prevc]]''' (1) |- |{{ZID|Njemačka}} |align=center|2 |align=center|3 |[[Martin Schmitt]] (2), [[Severin Freund]] (1) |- |{{ZID|Japan}} |align=center|1 |align=center|2 |'''[[Ryōyū Kobayashi]]''' (2) |- |{{ZID|Istočna Njemačka}} |align=center|1 |align=center|1 |[[Jens Weißflog]] (1) |- |{{ZID|Švedska}} |align=center|1 |align=center|1 |[[Jan Boklöv]] (1) |- |{{ZID|Češka}} |align=center|1 |align=center|1 |[[Jakub Janda]] (1) |- |{{ZID|Švicarska}} |align=center|1 |align=center|1 |'''[[Simon Ammann]]''' (1) |} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == * [https://www.fis-ski.com/en/ski-jumping Zvanični sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201219222048/https://www.fis-ski.com/en/ski-jumping |date=19. 12. 2020 }} ([[FIS]]) {{Ski-skokovi}} [[Kategorija:Svjetski kup u skijaškim skokovima|+]] [[Kategorija:Spiskovi skijaških skokova]] jl7wrq60ptc5rgg88zjzn0g6s2ej36y 3823990 3823989 2026-04-04T09:59:01Z KWiki 9400 3823990 wikitext text/x-wiki '''[[Svjetski kup u skijaškim skokovima|Svjetski kup]] [[skijaški skokovi|u skijaškim skokovima]]''' organizira se od sezone [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1979/1980.|1979/80.]] U svakoj sezoni, koja traje od kraja novembra do posljednje trećine marta, održava se određen broj takmičenja. Na tim takmičenjima bodove osvaja 30 skakača; prvo mjesto donosi 100 bodova, a 30. mjesto jedan bod. Bodovi se sabiraju iz takmičenja u takmičenje kako bi se dobio ukupni poredak. Veliki "Kristalni globus", odnosno Svjetski kup osvaja takmičar koji je tokom sezone skupio najviše bodova. Prvi koji je dvaput osvojio Svjetski kup bio je [[Armin Kogler]], u prvoj polovini 1980-ih. Prvi osvajač Svjetskog kupa koji je skakao [[V-stil]]om bio je [[Šveđani]]n [[Jan Boklöv]] u sezoni [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1988/1989.|1988/89.]] Najviše ukupnih pobjeda u Svjetskom kupu imaju [[Matti Nykänen]] i [[Adam Małysz]], koji su to uspjeli četiri puta. Najveću prednost nad drugoplasiranim na kraju sezone imao je [[Domen Prevc]]; on je u sezoni [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2025/2026.|2025/26.]] imao 954 boda više od [[Ryōyū Kobayashi|Ryōyūa Kobayashija]]. S druge strane, najmanja prednost na kraju sezone bila je nula bodova – u sezoni [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2014/2015.|2014/15.]] [[Severin Freund]] i [[Peter Prevc]] skupili su jednak broj bodova (1729), ali je Freund imao šest pobjeda više, pa je "Kristalni globus" pripao njemu. To je i jedini takav slučaj u historiji ovog takmičenja. Sljedeća najmanja razlika bila je deset bodova, koliko je [[Janne Ahonen]] imao u sezoni [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2003/2004.|2003/04.]] ispred [[Roar Ljøkelsøya|Roara Ljøkelsøya]]. Najstariji osvajač Svjetskog kupa jest [[Kamil Stoch]] (30 godina i 304 dana), a najmlađi [[Toni Nieminen]] (16 godina i 303 dana). [[Peter Prevc|Peter]] i [[Domen Prevc]] jedina su braća koja su osvojila Svjetski kup u skijaškim skokovima. == Hronološki pregled == {|class="wikitable sortable" style="text-align:center" |- !Sezona !Skakač !Pobjede !Postolja !Bodovi !Prednost !Dob !class="unsortable"|Ref. |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1979/1980.|1979/1980.]] |align=left|{{ZD|AUT}} [[Hubert Neuper]] |3 |11 |238 |18 |19 godina i 177 dana |<ref name="puchar">{{cite web|url=http://www.skokinarciarskie.pl/index.php?a=cykle&b=contents&cykl=ps&id=4 |title=Zwycięzcy Pucharu Świata|author=Paweł Stawowczyk, Andrzej Mysiak|publisher=skokinarciarskie.pl|access-date=29. 12. 2011}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=1980&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&&search=Search&discipline=4H&discipline=ALL|title=Cup Standings (1980)|publisher=FIS-Ski|access-date=27. 12. 2011}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1979_1980/7980_wc.gif|title=Wyniki 1979-1980|publisher=skijumping.pl|access-date=5. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20150924130402/http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1979_1980/7980_wc.gif|archive-date=24. 9. 2015|url-status=dead}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1980/1981.|1980/1981.]] |align=left|{{ZD|AUT}} [[Armin Kogler]] |3 |12 |205 |4 |21 godina i 199 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=1981&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (1981)|publisher=FIS-Ski|access-date=27. 12. 2011}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1980_1981/8081_wc.gif|title=Wyniki 1980-1981|publisher=skijumping.pl|access-date=5. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304111915/http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1980_1981/8081_wc.gif|archive-date=4. 3. 2016|url-status=dead}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1981/1982.|1981/1982.]] |align=left|{{ZD|AUT}} [[Armin Kogler]] |2 |5 |189 |16 |22 godine i 205 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=1982&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (1982)|publisher=FIS-Ski|access-date=27. 12. 2011}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1981_1982/8182_wc.gif|title=Wyniki 1981-1982|publisher=skijumping.pl|access-date=5. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304050512/http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1981_1982/8182_wc.gif|archive-date=4. 3. 2016|url-status=dead}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1982/1983.|1982/1983.]] |align=left|{{ZD|FIN}} [[Matti Nykänen]] |10 |13 |277 |47 |19 godina i 253 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=1983&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (1983)|publisher=FIS-Ski|access-date=27. 12. 2011}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1982_1983/8283_wc.gif|title=1982-1983|publisher=skijumping.pl|access-date=5. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304104841/http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1982_1983/8283_wc.gif|archive-date=4. 3. 2016|url-status=dead}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1983/1984.|1983/1984.]] |align=left|{{ZD|NJDR}} [[Jens Weißflog]] |7 |12 |230 |13 |19 godina i 247 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=1984&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (1984)|publisher=FIS-Ski|access-date=27. 12. 2011}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1983_1984/8384_wc.gif|title=Wyniki 1983-1994|publisher=skijumping.pl|access-date=5. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304111841/http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1983_1984/8384_wc.gif|archive-date=4. 3. 2016|url-status=dead}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1984/1985.|1984/1985.]] |align=left|{{ZD|FIN}} [[Matti Nykänen]] |6 |10 |224 |26 |21 godina i 250 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=1985&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (1985)|publisher=FIS-Ski|access-date=27. 12. 2011}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1984_1985/8485_wc.gif|title=Wyniki 1984-1985|publisher=skijumping.pl|access-date=5. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304113232/http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1984_1985/8485_wc.gif|archive-date=4. 3. 2016|url-status=dead}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1985/1986.|1985/1986.]] |align=left|{{ZD|FIN}} [[Matti Nykänen]] |7 |14 |250 |18 |22 godine i 249 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=1986&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (1986)|publisher=FIS-Ski|access-date=27. 12. 2011}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1985_1986/8586_wc.gif|title=Wyniki 1985-1986|publisher=skijumping.pl|access-date=5. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304113140/http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1985_1986/8586_wc.gif|archive-date=4. 3. 2016|url-status=dead}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1986/1987.|1986/1987.]] |align=left|{{ZD|NOR}} [[Vegard Opaas]] |4 |7 |218 |26 |26 godina i 70 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=1987&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (1987)|publisher=FIS-Ski|access-date=27. 12. 2011}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1986_1987/8687_wc.gif|title=Wyniki 1986-1987|publisher=skijumping.pl|access-date=5. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304111850/http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1986_1987/8687_wc.gif|archive-date=4. 3. 2016|url-status=dead}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1987/1988.|1987/1988.]] |align=left|{{ZD|FIN}} [[Matti Nykänen]] |10 |12 |282 |95 |24 godine i 253 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=1988&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (1988)|publisher=FIS-Ski|access-date=27. 12. 2011}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1987_1988/8788_wc.gif|title=Wyniki 1987-1988|publisher=skijumping.pl|access-date=5. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20150924130414/http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1987_1988/8788_wc.gif|archive-date=24. 9. 2015|url-status=dead}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1988/1989.|1988/1989.]] |align=left|{{ZD|ŠVE}} [[Jan Boklöv]] |5 |8 |247 |55 |22 godine i 346 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=1989&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (1989)|publisher=FIS-Ski|access-date=27. 12. 2011}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1988_1989/8889_wc.gif|title=Wyniki 1988-1989|publisher=skijumping.pl|access-date=5. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304114517/http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1988_1989/8889_wc.gif|archive-date=4. 3. 2016|url-status=dead}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1989/1990.|1989/1990.]] |align=left|{{ZD|FIN}} [[Ari-Pekka Nikkola]] |4 |10 |287 |48 |20 godina i 313 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=1990&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (1990)|publisher=FIS-Ski|access-date=27. 12. 2011}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1989_1990/8990_wc.gif|title=Wyniki 1989-1990|publisher=skijumping.pl|access-date=5. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20070125005701/http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1989_1990/8990_wc.gif|archive-date=25. 1. 2007|url-status=dead}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1990/1991.|1990/1991.]] |align=left|{{ZD|AUT}} [[Andreas Felder]] |7 |10 |260 |54 |29 godina i 24 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=1991&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (1991)|publisher=FIS-Ski|access-date=27. 12. 2011}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1990_1991/9091_wc.gif|title=Wyniki 1990-1991|publisher=skijumping.pl|access-date=5. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304112607/http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1990_1991/9091_wc.gif|archive-date=4. 3. 2016|url-status=dead}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1991/1992.|1991/1992.]] |align=left|{{ZD|FIN}} [[Toni Nieminen]] |9 |12 |269 |40 |16 godina i 303 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=1992&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (1992)|publisher=FIS-Ski|access-date=27. 12. 2011}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1991_1992/9192_wc.gif|title=Wyniki 1991-1992|publisher=skijumping.pl|access-date=5. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304121255/http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1991_1992/9192_wc.gif|archive-date=4. 3. 2016|url-status=dead}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1992/1993.|1992/1993.]] |align=left|{{ZD|AUT}} [[Andreas Goldberger]] |3 |10 |206 |21 |20 godina i 199 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=1993&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (1993)|publisher=FIS-Ski|access-date=27. 12. 2011}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1992_1993/9293_wc.gif|title=Wyniki 1992-1993|publisher=skijumping.pl|access-date=5. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304110341/http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1992_1993/9293_wc.gif|archive-date=4. 3. 2016|url-status=dead}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1993/1994.|1993/1994.]] |align=left|{{ZD|NOR}} [[Espen Bredesen]] |4 |12 |1203 |93 |26 godina i 53 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=1994&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (1994)|publisher=FIS-Ski|access-date=27. 12. 2011}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1993_1994/9394_wc.gif|title=Wyniki 1993-1994|publisher=skijumping.pl|access-date=5. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304125942/http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1993_1994/9394_wc.gif|archive-date=4. 3. 2016|url-status=dead}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1994/1995.|1994/1995.]] |align=left|{{ZD|AUT}} [[Andreas Goldberger]] |10 |15 |1571 |636 |22 godine i 89 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=1995&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (1995)|publisher=FIS-Ski|access-date=27. 12. 2011}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1994_1995/9495_wc.gif|title=Wyniki 1994-1995|publisher=skijumping.pl|access-date=5. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304114925/http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1994_1995/9495_wc.gif|archive-date=4. 3. 2016|url-status=dead}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1995/1996.|1995/1996.]] |align=left|{{ZD|AUT}} [[Andreas Goldberger]] |6 |10 |1416 |32 |23 godine i 108 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=1996&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (1996)|publisher=FIS-Ski|access-date=27. 12. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20070930133342/http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=1996&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|archive-date=30. 9. 2007|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1995_1996/9596_wc.gif|title=Wyniki 1995-1996|publisher=skijumping.pl|access-date=5. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20070125010612/http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1995_1996/9596_wc.gif|archive-date=25. 1. 2007|url-status=dead}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1996/1997.|1996/1997.]] |align=left|{{ZD|SLO}} [[Primož Peterka]] |7 |14 |1402 |194 |18 godina i 23 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=1997&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (1997)|publisher=FIS-Ski|access-date=27. 12. 2011}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1996_1997/9697_wc.gif|title=Wyniki 1996-1997|publisher=skijumping.pl|access-date=5. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20070125010759/http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1996_1997/9697_wc.gif|archive-date=25. 1. 2007|url-status=dead}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1997/1998.|1997/1998.]] |align=left|{{ZD|SLO}} [[Primož Peterka]] |4 |10 |1253 |19 |19 godina i 22 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=1998&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (1998)|publisher=FIS-Ski|access-date=27. 12. 2011}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1997_1998/9798_wc.gif|title=Wyniki 1997-1998|publisher=skijumping.pl|access-date=5. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304110112/http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1997_1998/9798_wc.gif|archive-date=4. 3. 2016|url-status=dead}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1998/1999.|1998/1999.]] |align=left|{{ZD|NJE}} [[Martin Schmitt]] |10 |18 |1753 |58 |21 godina i 51 dan |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=1999&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (1999)|publisher=FIS-Ski|access-date=27. 12. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20090212144201/http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=1999&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|archive-date=12. 2. 2009|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1998_1999/9899_wc.gif|title=Wyniki 1998-1999|publisher=skijumping.pl|access-date=5. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304122059/http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1998_1999/9899_wc.gif|archive-date=4. 3. 2016|url-status=dead}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1999/2000.|1999/2000.]] |align=left|{{ZD|NJE}} [[Martin Schmitt]] |11 |17 |1833 |381 |22 godine i 50 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=2000&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (2000)|publisher=FIS-Ski|access-date=27. 12. 2011}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1999_2000/9900_wc.gif|title=Wyniki 1999-2000|publisher=skijumping.pl|access-date=5. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304210445/http://www.skijumping.pl/ps/wyniki/1999_2000/9900_wc.gif|archive-date=4. 3. 2016|url-status=dead}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2000/2001.|2000/2001.]] |align=left|{{ZD|POLJ}} [[Adam Małysz]] |11 |14 |1531 |358 |23 godine i 105 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=2001&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (2001)|publisher=FIS-Ski|access-date=27. 12. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20070930131543/http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=2001&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|archive-date=30. 9. 2007|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skokinarciarskie.pl/index.php?a=cykle&b=sezon&cykl=ps&sezon=2000/2001|title=Puchar Świata 2000/2001|publisher=skokinarciarskie.pl|access-date=5. 1. 2012}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2001/2002.|2001/2002.]] |align=left|{{ZD|POLJ}} [[Adam Małysz]] |7 |14 |1457 |216 |24 godine i 111 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=2002&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (2002)|publisher=FIS-Ski|access-date=27. 12. 2011}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skokinarciarskie.pl/index.php?a=cykle&b=sezon&cykl=ps&sezon=2002/20032|title=Puchar Świata 2001/2002|publisher=skokinarciarskie.pl|access-date=5. 1. 2012}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2002/2003.|2002/2003.]] |align=left|{{ZD|POLJ}} [[Adam Małysz]] |3 |10 |1357 |122 |25 godina i 110 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=2003&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (2003)|publisher=FIS-Ski|access-date=27. 12. 2011}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skokinarciarskie.pl/index.php?a=cykle&b=sezon&cykl=ps&sezon=2002/2003|title=Puchar Świata 2002/2003|publisher=skokinarciarskie.pl|access-date=5. 1. 2012}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2003/2004.|2003/2004.]] |align=left|{{ZD|FIN}} [[Janne Ahonen]] |3 |13 |1316 |10 |26 godina i 313 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=2004&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (2004)|publisher=FIS-Ski|access-date=27. 12. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20060709080608/http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=2004&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|archive-date=9. 7. 2006|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skokinarciarskie.pl/index.php?a=cykle&b=sezon&cykl=ps&sezon=2003/2004|title=Puchar Świata 2003/2004|publisher=skokinarciarskie.pl|access-date=5. 1. 2012}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2004/2005.|2004/2005.]] |align=left|{{ZD|FIN}} [[Janne Ahonen]] |12 |15 |1715 |275 |27 godina i 307 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=2005&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (2005)|publisher=FIS-Ski|access-date=27. 12. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20060709080632/http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=2005&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|archive-date=9. 7. 2006|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skokinarciarskie.pl/index.php?a=cykle&b=sezon&cykl=ps&sezon=2004/2005|title=Puchar Świata 2004/2005|publisher=skokinarciarskie.pl|access-date=5. 1. 2012}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2005/2006.|2005/2006.]] |align=left|{{ZD|ČEŠ}} [[Jakub Janda]] |5 |10 |1151 |127 |27 godina i 326 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=2006&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (2006)|publisher=FIS-Ski|access-date=27. 12. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20060709080712/http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=2006&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|archive-date=9. 7. 2006|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skokinarciarskie.pl/index.php?a=cykle&b=sezon&cykl=ps&sezon=2005/2006|title=Puchar Świata 2005/2006|publisher=skokinarciarskie.pl|access-date=5. 1. 2012}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2006/2007.|2006/2007.]] |align=left|{{ZD|POLJ}} [[Adam Małysz]] |9 |13 |1453 |134 |29 godina i 112 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=2007&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (2007)|publisher=FIS-Ski|access-date=27. 12. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20080507174403/http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=2007&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|archive-date=7. 5. 2008|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skokinarciarskie.pl/index.php?a=cykle&b=sezon&cykl=ps&sezon=2006/2007|title=Puchar Świata 2006/2007|publisher=skokinarciarskie.pl|access-date=5. 1. 2012}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2007/2008.|2007/2008.]] |align=left|{{ZD|AUT}} [[Thomas Morgenstern]] |10 |16 |1794 |233 |21 godina i 137 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=2008&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (2008)|publisher=FIS-Ski|access-date=27. 12. 2011|archive-url=https://archive.today/20080106083250/http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=2008&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|archive-date=6. 1. 2008|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skokinarciarskie.pl/index.php?a=cykle&b=sezon&cykl=ps&sezon=2007/2008|title=Puchar Świata 2007/2008|publisher=skokinarciarskie.pl|access-date=5. 1. 2012}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2008/2009.|2008/2009.]] |align=left|{{ZD|AUT}} [[Gregor Schlierenzauer]] |13 |19 |2083 |307 |19 godina i 74 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=2009&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (2009)|publisher=FIS-Ski|access-date=27. 12. 2011|archive-url=https://archive.today/20120730022751/http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=2009&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|archive-date=30. 7. 2012|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skokinarciarskie.pl/index.php?a=cykle&b=sezon&cykl=ps&sezon=2008/2009|title=Puchar Świata 2008/2009|publisher=skokinarciarskie.pl|access-date=5. 1. 2012}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2009/2010.|2009/2010.]] |align=left|{{ZD|ŠVI}} [[Simon Ammann]] |9 |16 |1649 |281 |28 godina i 260 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=2010&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (2010)|publisher=FIS-Ski|access-date=27. 12. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20100419225440/http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=2010&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|archive-date=19. 4. 2010|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skokinarciarskie.pl/index.php?a=cykle&b=sezon&cykl=ps&sezon=2009/2010|title=Puchar Świata 2009/2010|publisher=skokinarciarskie.pl|access-date=5. 1. 2012}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2010/2011.|2010/2011.]] |align=left|{{ZD|AUT}} [[Thomas Morgenstern]] |7 |16 |1757 |393 |24 godine i 133 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=2011&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (2011)|publisher=FIS-Ski|access-date=27. 12. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110303021948/http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=2011&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|archive-date=3. 3. 2011|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skokinarciarskie.pl/index.php?a=cykle&b=sezon&cykl=ps&sezon=2010/2011|title=Puchar Świata 2010/2011|publisher=skokinarciarskie.pl|access-date=5. 1. 2012}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2011/2012.|2011/2012.]] |align=left|{{ZD|NOR}} [[Anders Bardal]] |3 |12 |1325 |58 |29 godina i 207 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=2012&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (2012)|publisher=FIS-Ski|access-date=17. 3. 2012}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skokinarciarskie.pl/index.php?a=cykle&b=sezon&cykl=ps&sezon=2011/2012|title=Puchar Świata 2011/2012|publisher=skokinarciarskie.pl|access-date=17. 3. 2012}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2012/2013.|2012/2013.]] |align=left|{{ZD|AUT}} [[Gregor Schlierenzauer]] |10 |16 |1620 |621 |23 godine i 76 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/disciplines/skijumping/cupstandings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=2013&sector=JP&suchgender=M&suchcup=WC&suchnation=&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (2013)|publisher=FIS-Ski|access-date=27. 12. 2011}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skokinarciarskie.pl/index.php?a=cykle&b=sezon&cykl=ps&sezon=2012/2013|title=Puchar Świata 2012/2013|publisher=skokinarciarskie.pl|access-date=24. 3. 2013}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2013/2014.|2013/2014.]] |align=left|{{ZD|POLJ}} [[Kamil Stoch]] |6 |12 |1420 |108 |26 godina i 302 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://data.fis-ski.com/ski-jumping/cup-standings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=2014&suchgender=M&suchnation=&sector=JP&suchcup=WC&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (2014)|publisher=FIS-Ski |access-date=21. 3. 2014}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skokinarciarskie.pl/index.php?a=cykle&b=sezon&cykl=ps&sezon=2013/2014|title=Puchar Świata 2013/2014|publisher=skokinarciarskie.pl|access-date=21. 3. 2013}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2014/2015.|2014/2015.]] |align=left|{{ZD|NJE}} [[Severin Freund]] |9 |15 |1729 |0 |25 godina i 245 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://data.fis-ski.com/ski-jumping/cup-standings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=2015&suchgender=M&suchnation=&sector=JP&suchcup=WC&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (2014)|publisher=FIS-Ski |access-date=25. 3. 2015}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skokinarciarskie.pl/index.php?a=cykle&b=sezon&cykl=ps&sezon=2014/2015|title=Puchar Świata 2013/2014|publisher=skokinarciarskie.pl|access-date=25. 3. 2015}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2015/2016.|2015/2016.]] |align=left|{{ZD|SLO}} [[Peter Prevc]] |15 |22 |2303 |813 |23 godine i 182 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web |url=http://data.fis-ski.com/ski-jumping/cup-standings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=2016&suchgender=M&suchnation=&sector=JP&suchcup=WC&discipline=ALL&search=Search |title =Cup Standings (2016) |publisher=FIS-Ski |access-date=20. 3. 2016}}</ref><ref>{{cite web |url= http://www.skokinarciarskie.pl/puchar-swiata-w-skokach-narciarskich,2015/2016#klasyfikacja_ind |title= Puchar Świata 2015/2016 |publisher=skokinarciarskie.pl|access-date= 20. 3. 2016}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2016/2017.|2016/2017.]] |align=left|{{ZD|AUT}} [[Stefan Kraft]] |8 |17 |1665 |141 |23 godine i 317 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=http://data.fis-ski.com/ski-jumping/cup-standings.html?suchen=true&suchcompetitorid=&suchseason=2017&suchgender=M&suchnation=&sector=JP&suchcup=WC&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (2017)|publisher=FIS-Ski|access-date=23. 8. 2017}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skokinarciarskie.pl/puchar-swiata-w-skokach-narciarskich,2016/2017#klasyfikacja_ind|title=Puchar Świata 2016/2017|publisher=skokinarciarskie.pl|access-date=23. 8. 2017}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2017/2018.|2017/2018.]] |align=left|{{ZD|POLJ}} [[Kamil Stoch]] |9 |13 |1443 |373 |30 godina i 304 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web|url=https://data.fis-ski.com/ski-jumping/cup-standings.html?suchen=true&export_standing=&suchcompetitorid=&suchseason=2018&suchgender=M&suchnation=&sector=JP&suchcup=WC&discipline=ALL&search=Search|title=Cup Standings (2018)|publisher=FIS|access-date = 25. 3. 2018}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.skokinarciarskie.pl/puchar-swiata-w-skokach-narciarskich,2017/2018#klasyfikacja_ind|title=Puchar Świata 2017/2018|publisher=skokinarciarskie.pl|access-date= 25. 3. 2018}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2018/2019.|2018/2019.]] |align=left|{{ZD|JAP}} [[Ryōyū Kobayashi]] |13 |21 |2085 |736 |22 godine i 136 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web |url = https://www.fis-ski.com/DB/ski-jumping/cup-standings.html?sectorcode=JP&seasoncode=2019&cupcode=WC&disciplinecode=ALL&gendercode=M&nationcode= |title = Cup Standings (2019) |publisher= FIS |access-date= 13. 6. 2019}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2019/2020.|2019/2020.]] |align=left|{{ZD|AUT}} [[Stefan Kraft]] |5 |15 |1659 |140 |26 godina i 304 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web |url= https://www.fis-ski.com/DB/ski-jumping/cup-standings.html?sectorcode=JP&seasoncode=2020&cupcode=WC&disciplinecode=ALL&gendercode=M&nationcode= |title= Cup Standings: 2020 World Cup |publisher= FIS |language= engleski |access-date= 28. 3. 2021}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2020/2021.|2020/2021.]] |align=left|{{ZD|NOR}} [[Halvor Egner Granerud]] |11 |13 |1572 |382 |24 godine i 303 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web |url= https://www.fis-ski.com/DB/ski-jumping/cup-standings.html?sectorcode=JP&seasoncode=2021&cupcode=WC&disciplinecode=ALL&gendercode=M&nationcode= |title= Cup Standings: 2021 World Cup |publisher= FIS |language= engleski |access-date= 28. 3. 2021}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2021/2022.|2021/2022.]] |align=left|{{ZD|JAP}} [[Ryōyū Kobayashi]] |8 |11 |1621 |106 |25 godina i 139 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web |url= https://www.fis-ski.com/DB/ski-jumping/cup-standings.html?sectorcode=JP&seasoncode=2022&cupcode=WC&disciplinecode=ALL&gendercode=M&nationcode= |title= Cup Standings: 2022 World Cup |publisher= FIS |language= en |access-date= 27. 3. 2022}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2022/2023.|2022/2023.]] |{{ZD|NOR}} [[Halvor Egner Granerud]] |12 |18 |2128 |338 |26 godina i 308 dana |<ref name="puchar"/><ref>{{cite web |url= https://www.fis-ski.com/DB/ski-jumping/cup-standings.html?sectorcode=JP&seasoncode=2023&cupcode=WC&disciplinecode=ALL&gendercode=M&nationcode= |title= Cup Standings: 2023 World Cup |publisher= FIS |language= en |access-date= 2. 4. 2023}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2023/2024.|2023/2024.]] |align=left|{{ZD|AUT}} [[Stefan Kraft]] |13 |20 |2149 |476 |30 godina i 304 dana |<!-- <ref name="puchar"/>--><ref>{{Cite web |url= https://www.fis-ski.com/DB/ski-jumping/cup-standings.html?sectorcode=JP&seasoncode=2024&cupcode=WC&disciplinecode=ALL&gendercode=M&nationcode= |title= Cup Standings: 2024 World Cup |publisher = FIS |language= en |access-date= 24. 3. 2024}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2024/2025.|2024/2025.]] |align=left|{{ZD|AUT}} [[Daniel Tschofenig]] |8 |15 |1805 |153 |23 godine i dva dana |<ref>{{cite web |url = https://www.fis-ski.com/DB/ski-jumping/cup-standings.html?sectorcode=JP&seasoncode=2025&cupcode=WC&disciplinecode=ALL&gendercode=M&nationcode= |title= Cup Standings: 2025 World Cup |publisher = FIS |language=en |access-date= 13. 8. 2025}}</ref> |- |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2025/2026.|2025/2026.]] |align=left|{{ZD|SLO}} [[Domen Prevc]] |14 |22 |2148 |954 |26 godina |} == Po skakačima == [[Datoteka:Matti Nykänen performing in Kirkkonummi 0495 (cropped).jpg|mini|200px|[[Matti Nykänen]], četverostruki osvajač Svjetskog kupa]] [[Datoteka:Adam Malysz (2).jpg|mini|200px|[[Adam Małysz]], osvajač četiri velika "Kristalna globusa", od čega tri uzastopno]] [[Datoteka:Adams Bulls Eye - Andreas Goldberger.jpg|mini|200px|[[Andreas Goldberger]], trostruki osvajač Svjetskog kupa]] [[Datoteka:Adams Bulls Eye - Thomas Morgenstern.jpg|mini|200px|[[Thomas Morgenstern]], osvajač Svjetskog kupa u sezonama 2007/08. i 2010/11.]] [[Datoteka:FIS Ski Jumping World Cup 2014 - Engelberg - 20141220 - Anders Bardal 1.jpg|mini|200px|[[Anders Bardal]], pobjednik Svjetskog kupa 2011/12.]] <small>Napomena: Aktivni skakači su '''podebljani'''.</small> {|class="wikitable sortable" border="1" cellpadding="3" style="text-align:center" |- !Skakač !Titule !Sezone !class="unsortable"|Ref. |- |align=left|{{ZD|FIN}} [[Matti Nykänen]] |4 |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1982/1983.|1983]], [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1984/1985.|1985]]–[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1985/1986.|1986]], [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1987/1988.|1988.]] |<ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=44204&sector=JP&type=st-WC|title=NYKANNEN Matti (Word Cup Standings)|publisher=FIS-ski|access-date=1. 1. 2012}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> |- |align=left|{{ZD|POLJ}} [[Adam Małysz]] |4 |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2000/2001.|2001]]–[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2002/2003.|2003]], [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2006/2007.|2007.]] |<ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=37284&sector=JP&type=st-WC|title=MALYSZ Adam (Word Cup Standings)|publisher=FIS-Ski|access-date=1. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120123130906/http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=37284&sector=JP&type=st-WC|archive-date=23. 1. 2012|url-status=dead}}</ref> |- |align=left|{{ZD|AUT}} [[Andreas Goldberger]] |3 |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1992/1993.|1993]], [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1994/1995.|1995]]–[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1995/1996.|1996.]] |<ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=20810&sector=JP&type=st-WC|title=GOLDBERGER Andreas (Word Cup Standings)|publisher=FIS-Ski|access-date=1. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120124004944/http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=20810&sector=JP&type=st-WC|archive-date=24. 1. 2012|url-status=dead}}</ref> |- |align=left|{{ZD|AUT}} '''[[Stefan Kraft]]''' |3 |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2016/2017.|2017]], [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2019/2020.|2020]], [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2013/2024.|2024.]] |<ref>{{cite web|url=https://data.fis-ski.com/dynamic/athlete-biography.html?sector=JP&competitorid=128286&type=st-WC|title=KRAFT Stefan (World Cup Standings)|publisher=FIS-Ski|access-date= 16. 3. 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20170705220557/https://data.fis-ski.com/dynamic/athlete-biography.html?competitorid=128286&sector=JP&type=st-WC|archive-date=5. 7. 2017|url-status=dead}}</ref> |- |align=left|{{ZD|AUT}} [[Armin Kogler]] |2 |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1980/1981.|1981]]–[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1981/1982.|1982.]] |<ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=31437&sector=JP&type=st-WC|title=KOGLER Armin (Word Cup Standings)|publisher=FIS-Ski|access-date=1. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121112182719/http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=31437&sector=JP&type=st-WC|archive-date=12. 11. 2012|url-status=dead}}</ref> |- |align=left|{{ZD|SLO}} [[Primož Peterka]] |2 |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1996/1997.|1997]]–[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1997/1998.|1998.]] |<ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=47271&sector=JP&type=st-WC|title=PETERKA Primoz (Word Cup Standings)|publisher=FIS-Ski|access-date=1. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120123133934/http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=47271&sector=JP&type=st-WC|archive-date=23. 1. 2012|url-status=dead}}</ref> |- |align=left|{{ZD|NJE}} [[Martin Schmitt]] |2 |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1998/1999.|1999]]–[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1999/2000.|2000.]] |<ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=54682&sector=JP&type=st-WC|title=SCHMITT Martin (Word Cup Standings)|publisher=FIS-Ski|access-date=1. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120123133201/http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=54682&sector=JP&type=st-WC|archive-date=23. 1. 2012|url-status=dead}}</ref> |- |align=left|{{ZD|FIN}} [[Janne Ahonen]] |2 |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2003/2004.|2004]]–[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2004/2005.|2005.]] |<ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=445&sector=JP&type=st-WC|title=AHONEN Janne (Word Cup Standings)|publisher=FIS-Ski|access-date=1. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120111004441/http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=445&sector=JP&type=st-WC|archive-date=11. 1. 2012|url-status=dead}}</ref> |- |align=left|{{ZD|AUT}} [[Thomas Morgenstern]] |2 |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2007/2008.|2008]], [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2010/2011.|2011.]] |<ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=68745&sector=JP&type=st-WC|title=MORGENSTERN Thomas (Word Cup Standings)|publisher=FIS-Ski|access-date=1. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20111216213543/http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=68745&sector=JP&type=st-WC|archive-date=16. 12. 2011|url-status=dead}}</ref> |- |align=left|{{ZD|AUT}} [[Gregor Schlierenzauer]] |2 |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2008/2009.|2009]], [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2012/2013.|2013.]] |<ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=106378&sector=JP&type=st-WC|title=SCHLIERENZAUER Gregor (Word Cup Standings)|publisher=FIS-Ski|access-date=1. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20111216213121/http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=106378&sector=JP&type=st-WC|archive-date=16. 12. 2011|url-status=dead}}</ref> |- |align=left|{{ZD|POLJ}} [[Kamil Stoch]] |2 |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2013/2014.|2014]], [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2017/2018.|2018.]] |<ref>{{cite web|url=http://data.fis-ski.com/dynamic/athlete-biography.html?competitorid=73228&sector=JP&type=st-WC|title=STOCH Kamil(Word Cup Standings)|publisher=FIS-Ski|access-date=21. 3. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140302173408/http://data.fis-ski.com/dynamic/athlete-biography.html?competitorid=73228&sector=JP&type=st-WC|archive-date=2. 3. 2014|url-status=dead}}</ref> |- |align=left|{{ZD|JAP}} '''[[Ryōyū Kobayashi]]''' |2 |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2018/2019.|2019]], [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2021/2022.|2022.]] |<ref>{{cite web|url=https://www.fis-ski.com/DB/general/athlete-biography.html?sectorcode=JP&competitorid=155620&type=cups|title=KOBAYASHI Ryōyū (World Cup Standings)|publisher=FIS|access-date=2. 4. 2019}}</ref> |- |align=left|{{ZD|NOR}} '''[[Halvor Egner Granerud]]''' |1 |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2020/2021.|2021]], [[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2022/2023.|2023.]] |<ref>{{cite web |url= https://www.fis-ski.com/DB/general/athlete-biography.html?sectorcode=JP&competitorid=180709&type=cups&cupcode=WC |title= GRANERUD Halvor Egner (World Cup Standings) |publisher= FIS |language= engleski |access-date= 28. 3. 2021}}</ref> |- |align=left|{{ZD|AUT}} [[Hubert Neuper]] |1 |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1979/1980.|1980.]] |<ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=43232&sector=JP&type=st-WC|title=NEUPER Hubert (Word Cup Standings)|publisher=FIS-Ski|access-date=1. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20121112182901/http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=43232&sector=JP&type=st-WC|archive-date=12. 11. 2012|url-status=dead}}</ref> |- |align=left|{{ZD|NJDR}} [[Jens Weißflog]] |1 |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1983/1984.|1984.]] |<ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=65724&sector=JP&type=st-WC|title=WEISSFLOG Jens (Word Cup Standings)|publisher=FIS-Ski|access-date=1. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120306163421/http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=65724&sector=JP&type=st-WC|archive-date=6. 3. 2012|url-status=dead}}</ref> |- |align=left|{{ZD|NOR}} [[Vegard Opaas]] |1 |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1986/1987.|1987.]] |<ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=45246&sector=JP&type=st-WC|title=OPAAS Vegard (Word Cup Standings)|publisher=FIS-Ski|access-date=1. 1. 2012}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> |- |align=left|{{ZD|ŠVE}} [[Jan Boklöv]] |1 |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1988/1989.|1989.]] |<ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=5902&sector=JP&type=st-WC|title=BOKLOEV Jan (Word Cup Standings)|publisher=FIS-Ski|access-date=1. 1. 2012}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> |- |align=left|{{ZD|FIN}} [[Ari-Pekka Nikkola]] |1 |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1989/1990.|1990.]] |<ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=43508&sector=JP&type=st-WC|title=NIKKOLA Ari-Pekka (Word Cup Standings)|publisher=FIS-Ski|access-date=1. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120208065428/http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=43508&sector=JP&type=st-WC|archive-date=8. 2. 2012|url-status=dead}}</ref> |- |align=left|{{ZD|AUT}} [[Andreas Felder]] |1 |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1990/1991.|1991.]] |<ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=16733&sector=JP&type=st-WC|title=FELDER Andreas (Word Cup Standings)|publisher=FIS-Ski|access-date=1. 1. 2012}}{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> |- |align=left|{{ZD|FIN}} [[Toni Nieminen]] |1 |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1991/1992.|1992.]] |<ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=43447&sector=JP&type=st-WC|title=NIEMINEN Toni (Word Cup Standings)|publisher=FIS-Ski|access-date=1. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120127091343/http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=43447&sector=JP&type=st-WC|archive-date=27. 1. 2012|url-status=dead}}</ref> |- |align=left|{{ZD|NOR}} [[Espen Bredesen]] |1 |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1993/1994.|1994.]] |<ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=7007&sector=JP&type=st-WC|title=BREDESEN Espen (Word Cup Standings)|publisher=FIS-Ski|access-date=1. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120208054612/http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=7007&sector=JP&type=st-WC|archive-date=8. 2. 2012|url-status=dead}}</ref> |- |align=left|{{ZD|ČEŠ}} [[Jakub Janda]] |1 |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2005/2006.|2006.]] |<ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=27594&sector=JP&type=st-WC|title=JANDA Jakub(Word Cup Standings)|publisher=FIS-Ski|access-date=1. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20111216213257/http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=27594&sector=JP&type=st-WC|archive-date=16. 12. 2011|url-status=dead}}</ref> |- |align=left|{{ZD|ŠVI}} '''[[Simon Ammann]]''' |1 |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2009/2010.|2010.]] |<ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=973&sector=JP&type=st-WC|title=AMMANN Simon (Word Cup Standings)|publisher=FIS-Ski|access-date=1. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20111219013235/http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=973&sector=JP&type=st-WC|archive-date=19. 12. 2011|url-status=dead}}</ref> |- |align=left|{{ZD|NOR}} [[Anders Bardal]] |1 |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2011/2012.|2012.]] |<ref>{{cite web|url=http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=2950&sector=JP&type=st-WC|title=BARDAL Anders (Word Cup Standings)|publisher=FIS-Ski|access-date=1. 1. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20111216213302/http://www.fis-ski.com/uk/604/613.html?competitorid=2950&sector=JP&type=st-WC|archive-date=16. 12. 2011|url-status=dead}}</ref> |- |align=left|{{ZD|NJE}} [[Severin Freund]] |1 |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2014/2015.|2015.]] |<ref>{{cite web|url=http://data.fis-ski.com/dynamic/athlete-biography.html?competitorid=72563&sector=JP&type=st-WC|title=FREUND Severin(Word Cup Standings)|publisher=FIS-Ski|access-date=25. 3. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150316224930/http://data.fis-ski.com/dynamic/athlete-biography.html?competitorid=72563&sector=JP&type=st-WC|archive-date=16. 3. 2015|url-status=dead}}</ref> |- |align=left|{{ZD|SLO}} [[Peter Prevc]] |1 |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2015/2016.|2016.]] |<ref>{{cite web |url= http://data.fis-ski.com/dynamic/athlete-biography.html?sector=JP&competitorid=131309&type=st-WC |title= PREVC Peter (World Cup Standings) |publisher= FIS-Ski |access-date= 20. 3. 2016 |archive-url= https://web.archive.org/web/20160322194350/http://data.fis-ski.com/dynamic/athlete-biography.html?competitorid=131309&sector=JP&type=st-WC |archive-date=22. 3. 2016 |url-status= dead }}</ref> |- |align=left|{{ZD|AUT}} '''[[Daniel Tschofenig]]''' |1 |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2024/2025.|2025.]] |<ref>{{cite web |url= https://www.fis-ski.com/DB/general/athlete-biography.html?sectorcode=JP&competitorid=196759&type=cups |title= TSCHOFENIG Daniel (World Cup Standings) |publisher= FIS-Ski |access-date= 14. 4. 2025}}</ref> |- |align=left|{{ZD|SLO}} '''[[Domen Prevc]]''' |1 |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2025/2026.|2026.]] |<ref>{{cite web |url= https://www.fis-ski.com/DB/general/athlete-biography.html?sectorcode=JP&competitorid=186516&type=cups |title= PREVC Domen (World Cup Standings) |publisher= FIS-Ski |access-date= 4. 4. 2026}}</ref> |} == Uzastopni osvajači == {|class="wikitable" border="1" style="text-align:center;" |- !Titule !Skakač !Sezone |- !3 |align=left|{{ZD|POLJ}} [[Adam Małysz]] |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2000/2001.|2000/01]]–[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2002/2003.|2002/03.]] |- !rowspan="6"|2 |align=left|{{ZD|AUT}} [[Armin Kogler]] |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1980/1981.|1980/81]]–[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1981/1982.|1981/82.]] |- |align=left|{{ZD|FIN}} [[Matti Nykänen]] |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1984/1985.|1984/85]]–[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1985/1986.|1985/86.]] |- |align=left|{{ZD|AUT}} [[Andreas Goldberger]] |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1994/1995.|1994/95]]–[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1995/1996.|1995/96.]] |- |align=left|{{ZD|SLO}} [[Primož Peterka]] |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1996/1997.|1996/97]]–[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1997/1998.|1997/98.]] |- |align=left|{{ZD|NJE|}} [[Martin Schmitt]] |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1998/1999.|1998/99]]–[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 1999/2000.|1999/2000.]] |- |align=left|{{ZD|FIN}} [[Janne Ahonen]] |[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2003/2004.|2003/04]]–[[Svjetski kup u skijaškim skokovima 2004/2005.|2004/05.]] |} == Po državama == {|class="wikitable sortable" style="font-size:95%; border-collapse:collapse;" |- !Država !Broj<br/>skakača !Broj<br/>titula !Pobjednici |- |{{ZID|Austrija}} |align=center|8 |align=center|15 |[[Andreas Goldberger]] (3), '''[[Stefan Kraft]]''' (3), [[Armin Kogler]] (2), [[Thomas Morgenstern]] (2), [[Gregor Schlierenzauer]] (2), [[Hubert Neuper]] (1), [[Andreas Felder]] (1), '''[[Daniel Tschofenig]]''' (1) |- |{{ZID|Finska}} |align=center|4 |align=center|8 |[[Matti Nykänen]] (4), [[Janne Ahonen]] (2), [[Ari-Pekka Nikkola]] (1), [[Toni Nieminen]] (1) |- |{{ZID|Poljska}} |align=center|2 |align=center|6 |[[Adam Małysz]] (4), [[Kamil Stoch]] (2) |- |{{ZID|Norveška}} |align=center|4 |align=center|5 |'''[[Halvor Egner Granerud]]''' (2), [[Vegard Opaas]] (1), [[Espen Bredesen]] (1), [[Anders Bardal]] (1) |- |{{ZID|Slovenija}} |align=center|3 |align=center|4 |[[Primož Peterka]] (2), [[Peter Prevc]] (1), '''[[Domen Prevc]]''' (1) |- |{{ZID|Njemačka}} |align=center|2 |align=center|3 |[[Martin Schmitt]] (2), [[Severin Freund]] (1) |- |{{ZID|Japan}} |align=center|1 |align=center|2 |'''[[Ryōyū Kobayashi]]''' (2) |- |{{ZID|Istočna Njemačka}} |align=center|1 |align=center|1 |[[Jens Weißflog]] (1) |- |{{ZID|Švedska}} |align=center|1 |align=center|1 |[[Jan Boklöv]] (1) |- |{{ZID|Češka}} |align=center|1 |align=center|1 |[[Jakub Janda]] (1) |- |{{ZID|Švicarska}} |align=center|1 |align=center|1 |'''[[Simon Ammann]]''' (1) |} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == * [https://www.fis-ski.com/en/ski-jumping Zvanični sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201219222048/https://www.fis-ski.com/en/ski-jumping |date=19. 12. 2020 }} ([[FIS]]) {{Ski-skokovi}} [[Kategorija:Svjetski kup u skijaškim skokovima|+]] [[Kategorija:Spiskovi skijaških skokova]] 6u3nochlupwrbcfppt5t29kvnxu1akf 14 385879 3824016 3646041 2026-04-04T10:43:51Z Panasko 146730 Panasko premjestio je stranicu [[Kategorija:Genetski poremećaji po mehanizmu]] na [[Kategorija:Genetički poremećaji po mehanizmu]] 3646041 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Nasljedne bolesti i poremećaji]] cuouk62jk207k4mf6qi9r9hyx1lprc3 0 388702 3824069 3815477 2026-04-04T11:51:10Z Panasko 146730 clean up, replaced: Osmanskog carstva → Osmanskog Carstva, .) → ) (4) using [[Project:AWB|AWB]] 3824069 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rat | sukob = Turski rat za nezavisnost<br>İstiklâl Harbi | dio = | slika = [[Datoteka:T%C3%BCrk_Kurtulu%C5%9F_Sava%C5%9F%C4%B1_-_kolaj.jpg|300px]] | opis = | datum = 19. maj 1919. – 24. juli 1923. | mjesto = [[Anadolija]], Sjeverna [[Mezopotamija]] i [[Trakija]] | casus = Podjela Osmanskog Carstva i pokušaj okupiranja velikog dijela turske teritorije | rezultat = Odlučujuća turska pobjeda<ref>Chester Neal Tate, Governments of the World: a Global Guide to Citizens' Rights and Responsibilities, Macmillan Reference USA/Thomson Gale, 2006, str. 205.</ref> | posjed = | strana1 = {{Plainlist| * [[Turska]] (Turski nacionalni pokret) '''Materijalna podrška:''' * Sovjetska Rusija * [[Italija]] (tajno)<ref>{{Cite web |url=http://dergiler.ankara.edu.tr/dergiler/44/671/8544.pdf |title=''The Place of the Turkish Independence War in the American Press (1918-1923)'', Bülent Bilmez |access-date=10. 9. 2018 |archive-date=2. 6. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180602185231/http://dergiler.ankara.edu.tr/dergiler/44/671/8544.pdf |url-status=dead }}</ref> }} | strana2 = {{Plainlist| * [[Grčka]] * [[Francuska]] * [[Armenija]] (1920) * [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] * [[Osmansko Carstvo]] * [[Gruzija]] (1921) * [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] (1922) * [[Italija]] }} | strana3 = | komandant1 = {{Plainlist| * [[Mustafa Kemal Atatürk]] * [[Fevzi Çakmak]] * [[Kâzım Karabekir]] * [[Ali Fuat Cebesoy]] * [[İsmet İnönü]] * [[Ali Saip Ursavaş]] * [[Ali Kılıç]] * [[Fahrettin Altay]] * [[Kâzım Orbay]] * [[Halit Karsıalan]] * [[Cavit Erdel]] * [[Osman Nuri Koptagel]] * [[Refet Bele]] * [[Nihat Anılmış]] }} | komandant2 = {{Plainlist| * [[Anastasios Papoulas]] * [[Georgios Hatzianestis]] * [[Leonidas Paraskevopoulos]] * [[Henri Gouraud]] * [[Louis Franchet d'Espèrey]] * [[Drastamat Kanayan]] * [[Movses Silikyan]] * [[George Milne]] * [[Somerset Gough-Calthorpe]] * [[Charles Harington Harington|Charles Harington]] * [[Süleyman Şefik Paşa]] }} | komandant3 = | snage1 = '''[[Turska]]''': 35.000 (maj 1919)<ref>Ergün Aybars, Türkiye Cumhuriyeti tarihi I, Ege Üniversitesi Basımevi, 1984, pg 319-334</ref><br> 86.000 (novembar 1920. tj. vrijeme stvaranja regularne armije)<ref>Turkish General Staff, Türk İstiklal Harbinde Batı Cephesi, Edition II, Part 2, Ankara 1999, str. 225</ref><br> 271.000 (august 1922) | snage2 = '''[[Antanta|Saveznici]]''':<br>80.000 (decembar 1919)<br> 1922:<br>200.000-250.000 <br> {{ZD|ARM}} 10.150 (jug) i 20.000 (istok)<br> {{ZD|FRA}} 60.000 <br>{{ZD|UK}} 40.000<br> Irački Kurdistan 3.000<br> Pobunjenici: 50.000+ <br> '''Ukupno''': 434.000 - 484.000 | snage3 = | žrtve1 = 13.000 poginulih<ref>Kate Fleet, Suraiya Faroqhi, Reşat Kasaba: [The Cambridge History of Turkey Volume 4], Cambridge University Press, 2008, {{ISBN|0-521-62096-1}}, str. 159. Pristupljeno 11. juna 2015.</ref> 22.690 umrlih od bolesti<br> 5.362 umrlih od povreda i drugih neborbenih aktivnosti<br> 35.000 ranjenih<br> 7.000-22.000 zarobljenih<br> '''Ukupno''': 83.052 - 98.052 | žrtve2 = [[Grčka]]: 19.362 ubijenih<br> 18.095 nestalih<br>48.880 ranjenih<br>4.878 umrlih od neborbenih aktivnosti<br> 10.000 zarobljenika<br>{{ZD|ARM}}:1.100+ <br> 3.000+ zarobljenih<br> {{ZD|FRA}}:~7.000 ubijenih<br> [[Irački Kurdistan]]: ~500 ubijenih<br> '''Ukupno''': ~112.315 | žrtve3 = | napomena = 264.000 ubijenih grčkih civila<ref>Death by Government, Rudolph Rummel, 1994.</ref><br> 60.000-250.000 ubijenih armenskih civila<ref>Armenia : The Survival of a Nation, Christopher Walker, 1980.</ref><br> 1.500.000-2.500.000 ubijenih turskih civila<ref>Cornis-Pope, Marcel & Neubauer, John, History of the literary cultures of East-Central Europe, John Benjamins Publishing Company, 2004, {{ISBN|9789027234520}}, str. 21. (English)</ref><br> (ubijeno oko 20% ukupne anadolijske muslimanske populacije, 40% ukupnog stanovništva provincija Van, Bitlis i Erzum) }} '''Turski rat za nezavisnost''' ([[Turski jezik|turski]]: İstiklâl Harbi, u literaturi poznat i kao ''Kurtuluş Savaşı'' - Rat za nezavisnost, ili ''Milli Mücadele'' - Nacionalna borba) je rat koji je vođen između turskih nacionalista i država [[Antanta|Antante]] na drugoj strani, odnosno Grčke na zapadnom frontu, Armenije na istočnom, Francuske na južnom a sa njima i Velike Britanije i Italije u području Carigrada. Rat je izbio nakon [[Prvi svjetski rat|1. svjetskog rata]] i podjele [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] između saveznika<ref>http://www.britannica.com/EBchecked/topic/609790/Turkey</ref><ref>{{Cite web |url=http://encarta.msn.com/encnet/refpages/RefEdList.aspx?refid=210034335 |title=Arhivirana kopija |access-date=10. 6. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080515195518/http://encarta.msn.com/encnet/refpages/RefEdList.aspx?refid=210034335 |archive-date=15. 5. 2008 |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.history.com/encyclopedia.do?articleId=224643 |title=Arhivirana kopija |access-date=24. 10. 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071024083934/http://www.history.com/encyclopedia.do?articleId=224643 |archive-date=24. 10. 2007 |url-status=live }}</ref> što je dovelo do međunacionalnih sukoba što su zapadne sile, pogotovo Grčka, pokušale iskoristiti i u potpunosti slomiti Tursku i njen narod. [[Turski nacionalni pokret]] (Kuva-yi Milliye) u Anadoliji je prerastao u formiranje nove Velike narodne skupštine uz vodstvo Mustafe Kemala Atatürk i njegovih kolega. Nakon završetka [[Tursko-armenski rat|tursko-armenskog rata]], francusko-turskog rata, grčko-turskih ratova (često se nazivaju istočni, južni i zapadni front rata, respektivno), poništen je [[Ugovor iz Sèvres]]a a sklopljen novi [[Ugovor iz Lausanne]] u julu 1923. Saveznici su napustili Anadoliju i istočnu Trakiju, odnosno teritoriju današnje Turske a [[Velika narodna skupština Turske]] se odlučila na osnivanje [[Turska|Republike Turske]], koja je proglašena 29. oktobra 1923. Sa osnivanjem turskog Nacionalnog pokreta, podjelom Osmanskog Carstva i ukidanjem sultanata, osmansko doba i carstvo je došlo do svog kraja. Sa Atatürkovim reformama, Turci su stvorili modernu, sekularnu, nacionalnu državu Tursku. Hilafet je i službeno ukinut 3. marta 1924. a zadnji halifa je prognan. == Sukobi == === Istok === {{Glavni|Tursko-armenski rat}} Granica između Osmanskog Carstva i Armenije je definirana Ugovorom iz Brest-Litovska koji je potpisan 3. marta 1918, nakon boljševičke revolucije a kasnije i Ugovorom iz Batuma od 4 juna 1918, potpisanog sa Armenijom. Bilo je očigledno da nakon primirja iz Mudrosa (30. oktobar 1918) istočne granice Turske neće ostati onakvim kakve jesu. Armenska dijaspora i tročlana Antanta su nastojale preoblikovati granicu na štetu Turske. Famoznih 14 tačaka o kojima je govorio američki predsjednik [[Woodrow Wilson]] su bile poticaj za Armence da situaciju preokrenu u svoju korist tvrdeći da imaju većinu što se tiče stanovništva kao i da su imali vojnu kontrolu nad istočnim regijama. Pokretanje armenske vojske na granicama između dvije države se koristilo kao argument za prekrajanje granica između Osmanskog Carstva i Armenije. Američki predsjednik Woodrow Wilson se složio o vraćanju te teritorije Armencima na osnovu navodne armenske dominacije po pitanju sastava stanovništva. Rezultati tih razgovora bili su takvi da su se odrazili na Ugovor u Sèvresu (10. august 1920). Osim toga, bilo je pokreta Armenaca sa jugoistoka uz francusku podršku. [[Francusko-armenski sporazum]] iz 1916. je podržavao armenske zahtjeve za [[Kilikija|Kilikijom]] (dio turske teritorije uz granicu sa Sirijom) te podržavao osnivanje francusko-armenske legije. ==== Aktivna faza na istoku ==== Prije nego što će pojačati diplomatsku ofanzivu, da bi pokazala znak moći na pregovaračkom stolu, Armenija je prabacila svoje snage do Olte, što je dovelo do bitke za Oltu. Bitka za Oltu je značila završetak razgovora sa ruskom vladom nakon čega je od strane Osmanskog Carstva potpisan Ugovor iz Sèvresa. Ovo se desilo nakon okupacije Artvina od strane gruzijskih snaga 25. jula iste godine. === Zapad === Rat na zapadu je uslijedio jer su zapadni saveznici, posebno britanski premijer David Lloyd George, obećali Grčkoj teritorijalne ustupke na račun teritorije Osmanskog Carstva ako bi Grčka ušla u rat na strani saveznika. Ovi teritorijalni ustupci su uključivali dijelove istočne Trakije, ostrva [[Imbros]] (Gokceadi), TenedoS (Bozcaada) i dijelove zapadne Anadolije, oko grada [[Izmir]]a. Grci su želili svojoj teritoriji pridodati [[Istanbul]] (Carigrad) kako bi postigli ciljeve [[Velika ideja|Velike ideje]], [[Iredentizam|iredentističkog]] koncepta grčkih nacionalista, ali su se članice Antante tome usprotivile. Od tročlane Antante je odlučeno da Grčka kontrolira zonu oko Izmira i Ayvalika u zapadnoj Maloj Aziji. Razlog za to je bilo italijansko iskrcavanje na južnoj obali Turske, u gradu Antaliji. Saveznici su bili zabrinuti zbog italijanske ekspanzije u ovom dijelu Evrope pa su zamislili da bi grčka kontrola ove teritorije spriječila dalju italijansku teritorijalnu ekspanziju. Dana 28. maja, Grci su napali Ayvalık. Osmanski potpukovnik [[Ali Çetinkaya]] je od domicilnog stanovništva formirao jedinicu a uz ovu jedinicu formirane su i druge jedinice koje su bile odlučne suprostaviti se grčkoj agresiji. Saveznička odluka da dozvoli Grčkoj zaposjedanje teritorije oko Izmira rezultirala je zbog činjenice da su se Italijani već ranije iskrcali u Anadoliju. Suočeni s talijanskim pripajanjem dijelova teritorije Male Azije, na kojoj je živjela značajna grčkog manjina, grčki premijer Venizelos je osigurao savezničku dozvolu za grčku okupaciju Izmira kako bi navodno zaštitili civilno stanovništvo tokom previranja. Međutim, Turci su tvrdili da Venizelos želi stvoriti homogena grčkog naselja i teritorije kako bi bio u stanju da ih pripoji Grčkoj i ostvari ''Veliku ideju'' te je svojim javnim izjavama ostavio malo sumnje o grčkom namjerama: "Grčka ne vodi rat protiv islama, već protiv Osmanlijske, anahrone Vlade, i njene korumpirane, sramne, i krvave uprave te nastoji da je protjera sa tih teritorija gdje većinsko stanovništvo čine Grci."<ref>"Not War Against Islam-Statement by Greek Prime Minister" in The Scotsman, June 29, 1920 p. 5</ref> ==== Aktivna faza na zapadu ==== {{Glavni|Grčko-turski rat (1919-1922)}} Odmah nakon što su se grčke snage iskrcale u Smirnu, turski nacionalisti su na njih otvorili vatru. Grčke snage su koristile Smyrnu kao osnovu za pokretanje napada dublje u Anadoliju. Mustafa Kemal Ataturk je odbio da prihvati čak i privremeno grčko prisustvo u Smirni. Turski nacionalisti su ipak uz pomoć oružanih snaga Ataturka porazili grčke trupe i protjerali ih iz Smirne i ostatka Anadolije. ==== Zapadna rezolucija ==== Sa granicama na istoku i jugu koje su osigurane ugovorima i sporazumima, Mustafa Kemal je sada bio na komandnom položaju. Stekla se situacija da su nacionalisti od 5. septembra 1922. mogli da traže da Grci evakuišu Istočnu Trakiju, Imbros i Tenedos, kao i Malu Aziju, a da rijeka Marica ponovo postane zapadna granica Turske, kao što je to bila i prije 1914. Bili su spremni da brane neutralnu zonu Konstantinopolja i prolaz kroz Bosfor i Dardanele a nakon što su Francuzi predložili Ataturku da se poštuje stvarnu situacija na terenu<ref>Harry J. Psomiades, ''The Eastern Question, the Last Phase: a Study in Greek-Turkish Diplomacy'' (Pella, New York 2000), 33.</ref> on se sa time složio 28. septembra.<ref>A.L. Macfie, 'The Chanak affair (September–October 1922)' ''Balkan Studies'' 20(2) (1979), 332.</ref> Francuska, Italija i Britanija pozvale su Mustafu Kemala na pregovore o prekidu vatre. Zauzvrat, 29. septembra Kemal je zatražio početak pregovora u Mudanji. Pregovori su počeli 3. oktobra, a zaključeno je i primirje koje je dogovoreno 11. oktobra, dva sata prije nego što su Britanci namjeravali da se angažuju u Chanaku i potpisano dan poslije. Grci su u početku odbili da se slože sa primirjem, ali su to učinili 13. oktobra. Faktori koji su ubijedili Tursku da potpiše primirje možda su uključivali i dolazak britanskog pojačanja. Saveznici su primirjem priznali tursko pravo na Istočnu Trakiji, o kojoj su se dogovoreno na konferenciji u Lozani 20. novembra 1922.<ref>Macfie, 341.</ref> == Jug == {{Glavni|Francusko-turski rat}} Tokom raspada Osmanskog Carstva, mnoge evropske sile su željele ugrabiti dio toga carstva kada dođe do njegovog konačnog pada. Isti slučaj je bio i sa Francuskom koja je željela pod svoju kontrolu staviti jugoistočni dio Osmanskog Carstva, dijelove današnje Turske, Sirije, Libana i Iraka. Nakon što su francuske snage pokušale da preuzmu kontrolu nad Sirijom, planinski masiv [[Taursko gorje|Taurus]] je predstavljao veliki problem za vladu u Ankari. Pošto su Francuzi bili stranci na tom području, koristili su usluge Armenaca sa kojima su bili saveznici dok su Turci sarađivali sa arapskim plemenima. Pored grčke prijetnje, Francuzi i njihova intervencija na turskoj teritoriji je bio drugi najopasniji izazov za Tursku. Turci su smatrali da ako razbiju grčku prijetnju, Francuzi se neće moći oduprijeti. == Konferencija u Londonu == S ciljem da očuvaju [[Ugovor iz Sevresa]] članice Antante su nastojale da prisile turske revolucionare na poštivanje uslova iz mirovnog ugovora kroz održavanje niza konferencija u Londonu. Konferencija u Londonu, sa znatno različitim stavovima među suprotstavljenim stranama je doživjela neuspjeh i u prvoj i drugoj fazi. Modifikovana verzija Ugovora iz Sèvresa nije odgovarala turskom Nacionalnom paktu. Londonska konferencija dala je priliku članicama Antante da preokrenu neke od svojih politika. U oktobru, strane u pregovorima su primile izvještaj Admirala Marka Lamberta Bristola. Organizovao je komisiju sa ciljem analize situacije i razjašnjenja vezanog za okupaciju Izmira kao i za poduzimanje narednih aktivnosti u regiji. Komisija je izvjestila da ako aneksija ne uslijedi, Grčka ne bi trebala ostati jedina okupaciona sila u ovoj oblasti. Admiral Bristol nije bio siguran kako objasniti ovu aneksiju savezniku SAD-u. Predsjednik Woodrow Wilson insistirao je na ''poštovanju nacionalnosti'' u 14 tačaka. Znajući za osjećanja Turaka, vjerovao je da ''neće prihvatiti ovu aneksiju''. Niti izveštaj sa Konferencije u Londonu niti izvještaj admirala Mark Lamberta Bristola nije promijenio stav britanskog premijera Davida Lloyd Georgea. 12. februara 1921. pristao je na aneksiju Egejske obale, nakon čega je uslijedila grčka ofanziva. David Lloyd George je postupio u skladu sa svojim osjećanjem koje je vezano za ovaj problem razvio tokom [[Bitka kod Galipolja|Bitke kod Galipolja]], za razliku od generala Milnera, koji je bio njegov oficir na terenu. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:1919. u Osmanskom Carstvu]] [[Kategorija:1920. u Osmanskom Carstvu]] [[Kategorija:1921. u Osmanskom Carstvu]] [[Kategorija:1922. u Osmanskom Carstvu]] [[Kategorija:1923. u Turskoj]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Turske]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Armenije]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Francuske]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Gruzije]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Grčke]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Italije]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Osmanskog Carstva]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Ujedinjenog Kraljevstva]] [[Kategorija:Turski rat za nezavisnost]] [[Kategorija:Ustanci u Turskoj]] [[Kategorija:Ratovi za nezavisnost]] [[Kategorija:Ratovi s učešćem Sjedinjenih Američkih Država]] 6dx2bpa12lv8ozgebk9dgibn1f6yp0g 14 399014 3823974 3779903 2026-04-04T09:33:23Z Panasko 146730 Moving from [[Category:Genetski poremećaji po sistemu]] to [[Category:Genetički poremećaji po sistemu]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 3823974 wikitext text/x-wiki {{Kategorija|Albinizam}} [[Kategorija:Poremećaji metabolizma]] [[Kategorija:Genetički poremećaji po sistemu]] [[Kategorija:Urođeni poremećaji|Albinizam]] oe4k3kxehvkcsmg6yut8veumw20ga9r 14 399015 3823984 3751049 2026-04-04T09:34:08Z Panasko 146730 Panasko premjestio je stranicu [[Kategorija:Genetski poremećaji po sistemu]] na [[Kategorija:Genetički poremećaji po sistemu]] bez ostavljanja preusmjerenja: Uobičajen naziv 3751049 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Nasljedne bolesti i poremećaji]] [[Kategorija:Bolesti i poremećaji po sistemu|Genetski poremećaji po sistemu]] psje1r371qm0acaqzx8sgre73e1mirf 0 401453 3823897 3608858 2026-04-04T04:08:16Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3823897 wikitext text/x-wiki {| cellpadding="5" style="border: 1px solid #a2a9b1; border-spacing: 3px; background-color: #f8f9fa; margin: 0.5em 0 0.5em 1em; padding: 0.2em; float: right; clear: right; font-size: 88%; width: 22em;" !Oblik i tok !Otpor zraka !Trenje podloge |- |[[Datoteka:Flow_plate.svg|94x94px]] | 0% | 100% |- |[[Datoteka:Flow_foil.svg|94x94px]] | ~10% | ~90% |- |[[Datoteka:Flow_sphere.svg|94x94px]] | ~90% | ~10% |- |[[Datoteka:Flow_plate_perpendicular.svg|94x94px]] | 100% | 0% |} U [[Dinamika fluida|dinamici fluida]], '''aerodinamički otpor''' (nekad zvan i '''otpor zraka''', tip trenja, ili '''otpor fluida''', naredni tip [[Trenje|trenja]] ili fluidno trenje) označava [[Sila|sile]] koje djeluju suprotno relativnom pomjeranju bilo kojeg objekta koji se kreće u pravcu okolnog fluida.<ref>http://www.merriam-webster.com/dictionary/drag</ref> Ovo može postojati između dva sloja fluida (ili površina) ili fluida i [[Čvrsta tvar|čvrste]] podloge. Za razliku od ostalih otpornih sila, kao što je suha [[Trenje|frikcija]], koje su skoro nezavisne od brzine, sile otpora aerodinamike zavise od brzine.<ref>French (1970), p. 211, Eq. 7-20</ref><ref name="NASAdrag">{{Cite web|title = What is Drag?|url = http://www.grc.nasa.gov/WWW/k-12/airplane/drag1.html|access-date = 30. 11. 2015|archive-date = 24. 5. 2010|archive-url = https://web.archive.org/web/20100524003905/http://www.grc.nasa.gov/WWW/K-12/airplane/drag1.html|url-status = dead|archive-date = 24. 5. 2010|archive-url = https://web.archive.org/web/20100524003905/http://www.grc.nasa.gov/WWW/K-12/airplane/drag1.html}}</ref> Sila otpora zraka je proporcionalna brzini za [[Laminarno strujanje|laminarni tok]] i kvadratu brzine za [[Turbulencija|turbulentni tok]]. Iako je glavni uzrok aerodinamičkog otpora viskozna frikcija (trenje), turbulentni aerodinamički otpor ne zavisi od [[Viskoznost|viskoziteta]].<ref>{{Cite book|author = G. Falkovich|year = 2011|title = Fluid Mechanics (A short course for physicists)|url = http://www.cambridge.org/gb/knowledge/isbn/item6173728/?site_locale=en_GB|publisher = Cambridge University Press|isbn = 978-1-107-00575-4}}</ref> Aerodinamičke sile uvijek smanjuju brzinu fluida u odnosu na čvrsti objekt na putu fluida. == Primjeri == Primjeri aerodinamičkog otpora uključuju komponente [[neto sila|neto]] [[Aerodinamička sila|aerodinamičke]] ili [[hidrodinamika|hidrodinamičke]] [[sila|sile]] koja djeluje suprotno smjeru kretanja čvrstog objekta u odnosu na Zemlju, poput automobila, zrakoplova<ref name=NASAdrag/> i plovila; ili djelujući u istom geografskom pravcu kretanja kao čvrsta tvar, kao kod jedara pričvršćenih za dno jedrilice, ili u sredini jedra zavisno od tačaka jedra.<ref name=Eiffel>{{cite book|last=Eiffel|first=Gustave|title=The Resistance of The Air and Aviation|year=1913|publisher=Constable &Co Ltd|location=London}}</ref><ref name=Marchaj1>{{cite book|last=Marchaj|first=C. A.|title=Sail performance : techniques to maximise sail power|year=2003|publisher=Adlard Coles Nautical|location=London|isbn=978-0-7136-6407-2|pages=147 figure 127 lift vs drag polar curves|edition=Rev.}}</ref><ref name=Fossati1>{{cite book|last=Drayton|first=Fabio Fossati ; translated by Martyn|title=Aero-hydrodynamics and the performance of sailing yachts : the science behind sailing yachts and their design|year=2009|publisher=International Marine /McGraw-Hill|location=Camden, Maine|isbn=978-0-07-162910-2|pages=98 Fig 5.17 Chapter five Sailing Boat Aerodynamics}}</ref> U slučaju viskoznog trenja [[Laminarni tok|fluida u cijevi]], aerodinamička sila na nepokretnoj cijevi smanjuje brzinu fluida u odnosu na cijev.<ref name=Fowler>{{cite web|title=Calculating Viscous Flow: Velocity Profiles in Rivers and Pipes|url=http://galileo.phys.virginia.edu/classes/152.mf1i.spring02/RiverViscosity.pdf|access-date=16. 10. 2011}}</ref><ref>{{cite web|title=Viscous Drag Forces|url=http://www.ce.utexas.edu/prof/kinnas/319LAB/Applets/Viscous/viscous.html|access-date=16. 10. 2011|archive-date=10. 7. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190710022340/http://www.ce.utexas.edu/prof/kinnas/319LAB/Applets/Viscous/viscous.html|url-status=dead}}</ref> == Također pogledajte == == Reference == {{Reflist|2}} == Literatura == * {{Cite book|author = French, A. P.|title = Newtonian Mechanics (The M.I.T. Introductory Physics Series)|edition = 1st|publisher = W. W. Norton & Company Inc., New York|year = 1970|isbn = 978-0-393-09958-4}} * {{Cite book|author = G. Falkovich|year = 2011|title = Fluid Mechanics (A short course for physicists)|url = http://www.cambridge.org/gb/knowledge/isbn/item6173728/?site_locale=en_GB|publisher = Cambridge University Press|isbn = 978-1-107-00575-4|ref = Falkovich}} * {{Cite book|author = Serway, Raymond A.; Jewett, John W.|title = Physics for Scientists and Engineers|edition = 6th|publisher = Brooks/Cole|year = 2004|isbn = 978-0-534-40842-8}} * {{Cite book|author = Tipler, Paul|title = Physics for Scientists and Engineers: Mechanics, Oscillations and Waves, Thermodynamics|url = https://archive.org/details/physicsforscient0002tipl|edition = 5th|publisher = W. H. Freeman|year = 2004|isbn = 978-0-7167-0809-4}} * {{Cite book|last = Huntley|first = H. E.|year = 1967|title = Dimensional Analysis|publisher = Dover|id = LOC 67-17978}} * {{Cite book|author = Batchelor, George|authorlink = George Batchelor|title = An introduction to fluid dynamics|publisher = [[Cambridge University Press]]|edition = 2nd|series = Cambridge Mathematical Library|isbn = 978-0-521-66396-0|mr = 1744638|year = 2000}} * Clancy, L.J. (1975), ''Aerodynamics'', Pitman Publishing Limited, London. [[:en:Special:BookSources/9780273011200|ISBN 978-0-273-01120-0]] == Vanjski linkovi == * [[arxiv:physics/0609156|Educational materials on air resistance]] * [http://craig.backfire.ca/pages/autos/drag Aerodynamic Drag] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070812225237/http://craig.backfire.ca/pages/autos/drag |date=12. 8. 2007 }} and its effect on the acceleration and top speed of a vehicle. * [http://www.apexgarage.com/tech/horsepower_calc.shtml Vehicle Aerodynamic Drag calculator] based on drag coefficient, frontal area and speed. * [http://howthingsfly.si.edu Smithsonian National Air and Space Museum's How Things Fly website] * [https://www.academia.edu/9931460/Effect_of_dimples_on_a_golf_ball_and_a_car Effect of dimples on a golf ball and a car] [[Kategorija:Aerodinamika]] [[Kategorija:Dinamika fluida]] btmlb7dfsgp7fnqd3b8dgr4q7akh2x8 0 403739 3824001 3247939 2026-04-04T10:16:43Z Palapa 383 3824001 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rijeka | ime = Bistrica | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = | drugo_ime = Dobropoljka | slika = Foca Štović west river bistrica IMG 0761.JPG | veličina_slike = | opis_slike = Bistrica kod Štovića | slika_karta = | veličina_karte = | karta_opis = | dužina = | izvor = [[Treskavica]] | nadmorska visina izvora = | izvor_lat_d = | izvor_long_d = | ušće = [[Brod (Foča)|Brod]] | nadmorska visina ušća = | ušće_lat_d = | ušće_long_d = | ulijeva_se_u = Drina | etimologija = | prosječni protok = | površina sliva = | riječni_sistem = | lijeve_pritoke = | desne_pritoke = Govza | države kroz koje protiče = {{ZID|Bosna i Hercegovina}} | gradovi kroz koje protiče = [[Miljevina]] | sliv = [[Crnomorski]] | plovnost = nije plovna }} '''Bistrica''' je rijeka<ref>{{Cite web|url=https://www.dinarskogorje.com/sliv-rijeke-drine.html|title=Sliv rijeke Drine|website=DINARSKO GORJE|language=en|access-date=2026-04-04}}</ref> koja cijelim tokom teče kroz istočni dio [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], lijeva pritoka rijeke [[Drina|Drine]]. Rijeka Bistrica (neko je u gornjem toku naziva i Dopropoljska rijeka) izvire ispod planine [[Treskavica|Treskavice]], iz pećine podno stijene Siljevice. Ubrzo se sastaje sa Vratanjskom vodom koja dolazi iz pravca Bosanskog vratla i Kobiljače. Teče kroz Meždra, Boljanoviće i [[Dobro Polje]]. U samom Dobrom Polju ispod Videža izvire rječica Toplica koja se nakon stotinjak metara uliva u Bistricu. Dobropoljska uvala dužine desetak kilometara i širine oko tri kilometra okružena je brdima Rogoj, Borovac, Božur, Golubovo brdo i Veliko brdo. Nakon toga teče kroz prirodni tunel, zvani Samar (podsjeća na samar za konje), koga je sama svojom snagom napravila. Samar na Bistrici je specifičan geomorfološki fenomen. Predstavlja riječnu, tunelsku pećinu dužine oko stotinu metara i visine oko 30 metara. Prima vode Varoške rijeke, Govze, Oteše i Koline. Od Samara do [[Miljevina|Miljevine]] probila je uski [[kanjon]] kroz Sijeračke stijene. Kanjon rijeke Bistrice je refugijalni i reliktni ekosistem, sa eocenskim [[Pješčane piramide|Pješčanim piramidama]]<ref>{{Cite web|url=https://balkans.aljazeera.net/teme/2024/6/15/pjescane-piramide-kako-je-nastalo-cudo-prirode-u-foci|title=Pješčane piramide: Kako je nastalo čudo prirode u Foči|last=Zubić|first=Vedran|website=Al Jazeera Balkans|language=bs|access-date=2026-04-04}}</ref> kod Miljevine, koje su poseban fenomen Bosne i Hercegovine. U blizini Pješčanih piramida je znamenita pećina [[Ledenjača]], spomenik prirode, i jedna od rijetkih sa prahistorijskim crtežima. Pećina Kuk smještena je u kanjonu u Sijeračkim stijenama, u blizini naselja [[Budanj]]. Sastoji se iz nekoliko kanalarazvijenih u dva nivoa ukupne dužine 688 metara. Ukrašena je svim formama pećinskog nakita. Predstavlja i paleontološki lokalitet. Tu su pronađeni ostaci kostiju pećinskog medvjeda (Ursusspelaeus) stari između 36 000 i 40 000 godina. Na jednom dijelu rijeka Bistrica ponire i opet se pojavljuje tok nakon 3-5km. Bistrica se ulijeva u mjestu [[Brod (Foča)|Brod na Drini]] i pripada Crnomorskom slivu. == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Bistrica river}} * [http://nasljedje.org/sr_RS/pocetak/308-studije-za-zastitu-5-speleoloskih-objekata Pećina Kuk] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160308094928/http://nasljedje.org/sr_RS/pocetak/308-studije-za-zastitu-5-speleoloskih-objekata |date=8. 3. 2016 }} * [https://web.archive.org/web/20160304132309/http://www.fmoit.gov.ba/bh_chm/14%20-%20Specificni%20pejzazi%202.pdf Reliktno-refugijalni pejsaži] {{Hidrografija BiH}} [[Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini]] fjfx9iu2c4ct2mymdsad2o34wfzb9sh 0 409252 3823918 3784080 2026-04-04T07:55:48Z Tulum387 155909 Članak stilski dotjeran, reference nezapočete. 3823918 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju_izvori}} [[Datoteka:Lucy Parsons.1920.jpg|thumb|desno]] '''Lucy Eldine Gonzalez Parsons''' (oko 1851 – 7. mart 1942) bila je članica radikalne socijalističke i anarho-komunističke organizacije. Zapamćena je kao velika govornica. U pokret se uključila kada se udala za urednika i novinara [[Albert Parsons|Alberta Parsonsa]] i preselila s njim iz [[Teksas]]a u [[Chicago]], gdje je on uređivao časopis Alarm. Nakon pogubljenja njenog muža 11. novembra 1887. postala je vodeći američki radikalni aktivista kao članica međunarodnog Sindikata industrijskih radnika i drugih političkih organizacija. ==Biografija== [[Datoteka:Lucy Parsons.jpg|thumb|desno]] Lucy Parsons (ili Lucija) Eldine Gonzalez rođena je oko 1853. godine u Teksasu kao ropkinja. Njeni roditelji su vodili porijeklo od američkih starosjedilaca, Afroamerikanaca i Meksikanaca. Nema dokumenata o Lucynom porijeklu, postoje samo njene različite verzije te priče, tako da je teško odvojiti činjenice. Lucy je vjerovatno rođena kao ropkinja, iako je negirala bilo kakvo afroameričko porijeklo, tvrdeći da vodi porijeklo isključivo od američkih starosjedilaca i Meksikanaca. Njeno ime prije udaje bilo je Lucy Gonzalez. Godine 1871. udala se za Alberta Parsonsa, bivšeg vojnika Konfederacije. Zbog netolerantnih reakcija na njihov međurasni brak bili su prisiljeni napustiti Teksas i preseliti se na sjever, u Chicago, Illinois. Lucy i njen suprug postali su aktivni organizatori anarhističkog pokreta, prvenstveno uključeni u radnički pokret krajem XIX vijeka. Učestvovali su u borbi za oslobađanje političkih zatvorenika, crnaca, beskućnika i žena. Pisala je za časopis ''Alarm'' 1886. godine, u vrijeme kada je njen suprug učestvovao u borbi za osmočasovno radno vrijeme. Uhapšen je i osuđen zbog učešća u zavjeri tokom [[Nemiri na Haymarketu|Nemira na Haymarketu]], te je pogubljen 11. novembra 1887. godine. Kasnija prvomajska okupljanja održavana su u spomen na taj događaj. Parsons je često bila hapšena zbog javnih govora i distribucije anarhističke literature. Zbog zagovaranja anarhističkih ideja došla je u ideološki sukob s nekim savremenicima, uključujući [[Emma Goldman|Emmu Goldman]]. Nastavila je držati govore na trgovima u Chicagu i u osamdesetim godinama života, a jedan od njenih posljednjih nastupa zabilježen je u februaru 1941. godine. ==Sukob sa Emmom Goldman == Emma Goldman i Lucy Parsons pripadale su različitim generacijama anarhizma, što je dovelo do [[Ideologija|ideološkog]] i ličnog sukoba između njih. Njihov sukob proizlazio je iz različitog shvatanja [[Feminizam|feminizma]]. Lucy Parsons bila je članica anarho-feminističkog pokreta, ali nije podržavala pravo glasa za žene i imala je negativan stav prema pojmu slobodne [[Ljubav|ljubavi]] u obliku koji je zagovarala Emma Goldman. S druge strane, Emma Goldman feminizam je posmatrala kao slobodu žene u svim aspektima života, u svim vremenima i na svim mjestima, pri čemu je njen pristup feminizmu postao odvojen od radničke klase. == Smrt== <gallery> Grave of Lucy Parsons 1may2015 by IWPCHI.jpg| </gallery> Dana 7. marta 1942. godine u stanu Lucy Parsons u Chicagu izbio je požar. U tom trenutku, 89-godišnja Lucy bila je gotovo slijepa i imala je poteškoća s kretanjem. Poginula je u požaru zajedno sa Georgom Markstolom, koji je pokušao da je spasi. Nakon njene smrti, policija je zaplijenila više od 1500 knjiga iz njene biblioteke, kao i sve njene lične spise o socijalizmu i anarhiji. Ova zbirka revolucionarnog materijala nikada nije ponovo ugledala svjetlo dana. Sahranjena je u blizini svog supruga na Waldheim groblju. Prema opisu čikaške policije iz 1920. godine, smatrana je opasnijom od "hiljadu prestupnika", a vlasti su nastojale što prije uništiti njeno nasljeđe. Tokom posljednjih 40 godina njenog života nisu uspjeli spriječiti njene javne govore. ==Nasljeđe== Lucy Parsons smatra se jednom od manje poznatih, ali značajnih figura u historiji revolucionarnog socijalizma u Sjedinjenim Američkim Državama. Svojim djelovanjem dala je doprinos razvoju američkog [[Radnički pokret|radničkog pokreta]] i oblikovanju radikalnih političkih ideja vezanih za klasnu borbu i društvene promjene. U historiografiji se često spominje u kontekstu svog supruga, Albert Parsons, koji je stekao međunarodnu pažnju nakon pogubljenja 1887. godine. Međutim, njena politička aktivnost i uticaj nadilaze taj događaj i obuhvataju dugogodišnji angažman u radničkom i revolucionarnom pokretu. Nakon smrti Alberta Parsonsa nastavila je aktivno djelovati, učestvujući u organizovanju radnika, pisanju i javnim govorima, čime je zadržala značajnu ulogu u borbi za radnička prava i društvene reforme. Lucy Parsons bila je politički angažovana u različitim strujama radikalne ljevice. Tokom 1870-ih godina djelovala je u okviru socijalističkih organizacija, dok se 1880-ih povezivala s anarhističkim pokretom. Učestvovala je u osnivanju Socijalistička partija Amerike, kao i u razvoju revolucionarnih sindikalnih organizacija početkom 20. vijeka. U kasnijem periodu života sarađivala je s Komunistička partija SAD, kojoj se i formalno pridružila 1939. godine. Njen dugogodišnji rad pruža uvid u razvoj američkog radikalizma i različite ideološke pravce unutar radničkog pokreta. == Socijalizam== Kada su se Lucy Parsons i Albert Parsons preselili u Chicago, nastanili su se u [[Imigracija|imigrantskoj]] četvrti gdje su ubrzo ušli u radikalne krugove evropskih doseljenika. U tom okruženju upoznali su se s idejama socijalizma, klasne borbe i revolucije, koje su snažno uticale na njihovo političko djelovanje. Postali su istaknuti članovi čikaškog ogranka Radničke stranke (''Workingmen’s Party''), organizacije strukturirane po uzoru na njemačku [[Socijaldemokratska partija Njemačke|Socijaldemokratsku partiju]] (SDP), a sastanci ove organizacije često su se održavali u njihovom domu. Na političku radikalizaciju Lucy Parsons presudan uticaj imao je Veliki željeznički štrajk 1877, pokrenut kao odgovor na smanjenje plata. Riječ je o prvom općem štrajku u historiji Sjedinjenih Američkih Država, koji se brzo proširio i na Chicago. Lucy Parsons se kasnije prisjećala tog događaja kao trenutka svog političkog buđenja, navodeći da je tada prvi put razvila ozbiljan interes za radnički pokret. Štrajk su nasilno ugušili čikaška policija i novoformirana Nacionalna garda Illinoisa, pri čemu je stradao značajan broj radnika, dok je reakcija kapitalističke štampe bila izrazito neprijateljska prema štrajkačima i često je opravdavala represivne mjere. Radnička stranka je kasnije preimenovana u Socijalistička radnička partija (Socialist Labor Party - SLP), unutar koje je Lucy Parsons nastavila intenzivno djelovati. Do 1879. godine, uprkos tome što je bila trudna, radila je puno radno vrijeme i aktivno učestvovala u političkom organizovanju. Istovremeno, Albert Parsons je otpušten s posla i stavljen na tzv. "crnu listu", upravo zbog njenog angažmana i njihove zajedničke podrške radničkim štrajkovima. Parsons je ubrzo počela redovno pisati za novine SLP-a, ističući se kao jedna od vodećih figura u organizovanju žena, posebno onih koje su bile nezaposlene. U okviru partije djelovala je i Ženska unija, a bila je i među prvim ženama koje su se zalagale za uključivanje žena u Vitezove rada (Knights of Labor), organizaciju koja je 1879. godine počela primati i ženske članove. ==Reforma ili revolucija== SLP je do ranih 1880-ih prolazila kroz veliku unutrašnju borbu zbog reformističkih odnosa revolucionarnog krila. Ove rasprave odnosile su se prvenstveno na pitanje načina prelaska iz kapitalističkog u socijalističko društvo. U početku je Parsons zastupala stav da se taj prelaz može ostvariti mirnim putem, kroz političke institucije idjelovanje nosilaca vlasti "odozgo". Smatrala je da klasna borba ima sekundarnu, pomoćnu ulogu u tom proceu, te da političke reforme mogu otvoriti put ka društvenim promjenama. Međutim, iskustva nakon generalnog štrajka 1877. značajno su uticala na promjenu stavova unutar pokreta. Brutalno gašenje štrajka i represija nad radnicima doveli su mnoge socijaliste do zaključka da j mirna transformacija društva iz kapitalizma u socijalizam neostvariva, odnosno utopijska. U isto vrijeme, lokalni kapitalistički krugovi u Chicagu smatrali su da Parsons zagovara socijalnu revoluciju s mnogo većim intenzitetom nego njen suprug. ==Reference== * [http://womenshistory.about.com/od/socialism/p/lucy_parsons.htm About Lucy Parsons] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160308125124/http://womenshistory.about.com/od/socialism/p/lucy_parsons.htm |date=8. 3. 2016 }} * [https://www.marxists.org/subject/mayday/articles/tracht.html The History of May Day] * [http://anarchism.pageabode.com/anarcho/lucy-parsons-american-anarchist Lucy Parsons: American Anarchist] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130821010727/http://anarchism.pageabode.com/anarcho/lucy-parsons-american-anarchist |date=21. 8. 2013 }} * [http://www.iww.org/history/biography/LucyParsons/1 Lucy Parsons: Woman of Will] * [http://articles.chicagotribune.com/2008-11-09/features/0811030324_1_anarchists-haymarket-leo-tolstoy Who loves Lucy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130330165618/http://articles.chicagotribune.com/2008-11-09/features/0811030324_1_anarchists-haymarket-leo-tolstoy |date=30. 3. 2013 }} * [http://articles.chicagotribune.com/2008-11-09/features/0811030324_1_anarchists-haymarket-leo-tolstoy Who loves Lucy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130330165618/http://articles.chicagotribune.com/2008-11-09/features/0811030324_1_anarchists-haymarket-leo-tolstoy |date=30. 3. 2013 }} * [http://lucyparsons.org/biography-iww.php Lucy Parsons: Woman Of Will] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200228235117/http://lucyparsons.org/biography-iww.php |date=28. 2. 2020 }} * [http://joanofmark.blogspot.ba/2011/09/lucy-parsons-more-dangerous-than.html Lucy Parsons: "More Dangerous Than a Thousand Rioters"] [[Kategorija:Historija Sjedinjenih Američkih Država]] [[Kategorija:Umrli 1942.]] [[Kategorija:Antifašisti]] [[Kategorija:Rođeni 1851.]] ibmiazyz3g4df80136xzspqe9735ot9 3823921 3823918 2026-04-04T08:02:26Z Tulum387 155909 Smislenije poredani naslovi. 3823921 wikitext text/x-wiki {{Nedostaju_izvori}} [[Datoteka:Lucy Parsons.1920.jpg|thumb|desno]] '''Lucy Eldine Gonzalez Parsons''' (oko 1851 – 7. mart 1942) bila je članica radikalne socijalističke i anarho-komunističke organizacije. Zapamćena je kao velika govornica. U pokret se uključila kada se udala za urednika i novinara [[Albert Parsons|Alberta Parsonsa]] i preselila s njim iz [[Teksas]]a u [[Chicago]], gdje je on uređivao časopis Alarm. Nakon pogubljenja njenog muža 11. novembra 1887. postala je vodeći američki radikalni aktivista kao članica međunarodnog Sindikata industrijskih radnika i drugih političkih organizacija. ==Biografija== [[Datoteka:Lucy Parsons.jpg|thumb|desno]] Lucy Parsons (ili Lucija) Eldine Gonzalez rođena je oko 1853. godine u Teksasu kao ropkinja. Njeni roditelji su vodili porijeklo od američkih starosjedilaca, Afroamerikanaca i Meksikanaca. Nema dokumenata o Lucynom porijeklu, postoje samo njene različite verzije te priče, tako da je teško odvojiti činjenice. Lucy je vjerovatno rođena kao ropkinja, iako je negirala bilo kakvo afroameričko porijeklo, tvrdeći da vodi porijeklo isključivo od američkih starosjedilaca i Meksikanaca. Njeno ime prije udaje bilo je Lucy Gonzalez. Godine 1871. udala se za Alberta Parsonsa, bivšeg vojnika Konfederacije. Zbog netolerantnih reakcija na njihov međurasni brak bili su prisiljeni napustiti Teksas i preseliti se na sjever, u Chicago, Illinois. Lucy i njen suprug postali su aktivni organizatori anarhističkog pokreta, prvenstveno uključeni u radnički pokret krajem XIX vijeka. Učestvovali su u borbi za oslobađanje političkih zatvorenika, crnaca, beskućnika i žena. Pisala je za časopis ''Alarm'' 1886. godine, u vrijeme kada je njen suprug učestvovao u borbi za osmočasovno radno vrijeme. Uhapšen je i osuđen zbog učešća u zavjeri tokom [[Nemiri na Haymarketu|Nemira na Haymarketu]], te je pogubljen 11. novembra 1887. godine. Kasnija prvomajska okupljanja održavana su u spomen na taj događaj. Parsons je često bila hapšena zbog javnih govora i distribucije anarhističke literature. Zbog zagovaranja anarhističkih ideja došla je u ideološki sukob s nekim savremenicima, uključujući [[Emma Goldman|Emmu Goldman]]. Nastavila je držati govore na trgovima u Chicagu i u osamdesetim godinama života, a jedan od njenih posljednjih nastupa zabilježen je u februaru 1941. godine. == Socijalizam== Kada su se Lucy Parsons i Albert Parsons preselili u Chicago, nastanili su se u [[Imigracija|imigrantskoj]] četvrti gdje su ubrzo ušli u radikalne krugove evropskih doseljenika. U tom okruženju upoznali su se s idejama socijalizma, klasne borbe i revolucije, koje su snažno uticale na njihovo političko djelovanje. Postali su istaknuti članovi čikaškog ogranka Radničke stranke (''Workingmen’s Party''), organizacije strukturirane po uzoru na njemačku [[Socijaldemokratska partija Njemačke|Socijaldemokratsku partiju]] (SDP), a sastanci ove organizacije često su se održavali u njihovom domu. Na političku radikalizaciju Lucy Parsons presudan uticaj imao je Veliki željeznički štrajk 1877, pokrenut kao odgovor na smanjenje plata. Riječ je o prvom općem štrajku u historiji Sjedinjenih Američkih Država, koji se brzo proširio i na Chicago. Lucy Parsons se kasnije prisjećala tog događaja kao trenutka svog političkog buđenja, navodeći da je tada prvi put razvila ozbiljan interes za radnički pokret. Štrajk su nasilno ugušili čikaška policija i novoformirana Nacionalna garda Illinoisa, pri čemu je stradao značajan broj radnika, dok je reakcija kapitalističke štampe bila izrazito neprijateljska prema štrajkačima i često je opravdavala represivne mjere. Radnička stranka je kasnije preimenovana u Socijalistička radnička partija (Socialist Labor Party - SLP), unutar koje je Lucy Parsons nastavila intenzivno djelovati. Do 1879. godine, uprkos tome što je bila trudna, radila je puno radno vrijeme i aktivno učestvovala u političkom organizovanju. Istovremeno, Albert Parsons je otpušten s posla i stavljen na tzv. "crnu listu", upravo zbog njenog angažmana i njihove zajedničke podrške radničkim štrajkovima. Parsons je ubrzo počela redovno pisati za novine SLP-a, ističući se kao jedna od vodećih figura u organizovanju žena, posebno onih koje su bile nezaposlene. U okviru partije djelovala je i Ženska unija, a bila je i među prvim ženama koje su se zalagale za uključivanje žena u Vitezove rada (Knights of Labor), organizaciju koja je 1879. godine počela primati i ženske članove. ==Reforma ili revolucija== SLP je do ranih 1880-ih prolazila kroz veliku unutrašnju borbu zbog reformističkih odnosa revolucionarnog krila. Ove rasprave odnosile su se prvenstveno na pitanje načina prelaska iz kapitalističkog u socijalističko društvo. U početku je Parsons zastupala stav da se taj prelaz može ostvariti mirnim putem, kroz političke institucije idjelovanje nosilaca vlasti "odozgo". Smatrala je da klasna borba ima sekundarnu, pomoćnu ulogu u tom proceu, te da političke reforme mogu otvoriti put ka društvenim promjenama. Međutim, iskustva nakon generalnog štrajka 1877. značajno su uticala na promjenu stavova unutar pokreta. Brutalno gašenje štrajka i represija nad radnicima doveli su mnoge socijaliste do zaključka da j mirna transformacija društva iz kapitalizma u socijalizam neostvariva, odnosno utopijska. U isto vrijeme, lokalni kapitalistički krugovi u Chicagu smatrali su da Parsons zagovara socijalnu revoluciju s mnogo većim intenzitetom nego njen suprug. ==Sukob sa Emmom Goldman == Emma Goldman i Lucy Parsons pripadale su različitim generacijama anarhizma, što je dovelo do [[Ideologija|ideološkog]] i ličnog sukoba između njih. Njihov sukob proizlazio je iz različitog shvatanja [[Feminizam|feminizma]]. Lucy Parsons bila je članica anarho-feminističkog pokreta, ali nije podržavala pravo glasa za žene i imala je negativan stav prema pojmu slobodne [[Ljubav|ljubavi]] u obliku koji je zagovarala Emma Goldman. S druge strane, Emma Goldman feminizam je posmatrala kao slobodu žene u svim aspektima života, u svim vremenima i na svim mjestima, pri čemu je njen pristup feminizmu postao odvojen od radničke klase. == Nasljeđe== Lucy Parsons smatra se jednom od manje poznatih, ali značajnih figura u historiji revolucionarnog socijalizma u Sjedinjenim Američkim Državama. Svojim djelovanjem dala je doprinos razvoju američkog [[Radnički pokret|radničkog pokreta]] i oblikovanju radikalnih političkih ideja vezanih za klasnu borbu i društvene promjene. U historiografiji se često spominje u kontekstu svog supruga, Albert Parsons, koji je stekao međunarodnu pažnju nakon pogubljenja 1887. godine. Međutim, njena politička aktivnost i uticaj nadilaze taj događaj i obuhvataju dugogodišnji angažman u radničkom i revolucionarnom pokretu. Nakon smrti Alberta Parsonsa nastavila je aktivno djelovati, učestvujući u organizovanju radnika, pisanju i javnim govorima, čime je zadržala značajnu ulogu u borbi za radnička prava i društvene reforme. Lucy Parsons bila je politički angažovana u različitim strujama radikalne ljevice. Tokom 1870-ih godina djelovala je u okviru socijalističkih organizacija, dok se 1880-ih povezivala s anarhističkim pokretom. Učestvovala je u osnivanju Socijalistička partija Amerike, kao i u razvoju revolucionarnih sindikalnih organizacija početkom 20. vijeka. U kasnijem periodu života sarađivala je s Komunistička partija SAD, kojoj se i formalno pridružila 1939. godine. Njen dugogodišnji rad pruža uvid u razvoj američkog radikalizma i različite ideološke pravce unutar radničkog pokreta. == Smrt== [[Datoteka:Grave_of_Lucy_Parsons_1may2015_by_IWPCHI.jpg|alt=Red roses on simple headstone which reads LUCY PARSONS 1859–1942|desno|mini|Grob Lucy Parsons u Forest Parku, Illinos]] Dana 7. marta 1942. godine u stanu Lucy Parsons u Chicagu izbio je požar. U tom trenutku, 89-godišnja Lucy bila je gotovo slijepa i imala je poteškoća s kretanjem. Poginula je u požaru zajedno sa Georgom Markstolom, koji je pokušao da je spasi. Nakon njene smrti, policija je zaplijenila više od 1500 knjiga iz njene biblioteke, kao i sve njene lične spise o socijalizmu i anarhiji. Ova zbirka revolucionarnog materijala nikada nije ponovo ugledala svjetlo dana. Sahranjena je u blizini svog supruga na Waldheim groblju. Prema opisu čikaške policije iz 1920. godine, smatrana je opasnijom od "hiljadu prestupnika", a vlasti su nastojale što prije uništiti njeno nasljeđe. Tokom posljednjih 40 godina njenog života nisu uspjeli spriječiti njene javne govore. ==Reference== * [http://womenshistory.about.com/od/socialism/p/lucy_parsons.htm About Lucy Parsons] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160308125124/http://womenshistory.about.com/od/socialism/p/lucy_parsons.htm |date=8. 3. 2016 }} * [https://www.marxists.org/subject/mayday/articles/tracht.html The History of May Day] * [http://anarchism.pageabode.com/anarcho/lucy-parsons-american-anarchist Lucy Parsons: American Anarchist] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130821010727/http://anarchism.pageabode.com/anarcho/lucy-parsons-american-anarchist |date=21. 8. 2013 }} * [http://www.iww.org/history/biography/LucyParsons/1 Lucy Parsons: Woman of Will] * [http://articles.chicagotribune.com/2008-11-09/features/0811030324_1_anarchists-haymarket-leo-tolstoy Who loves Lucy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130330165618/http://articles.chicagotribune.com/2008-11-09/features/0811030324_1_anarchists-haymarket-leo-tolstoy |date=30. 3. 2013 }} * [http://articles.chicagotribune.com/2008-11-09/features/0811030324_1_anarchists-haymarket-leo-tolstoy Who loves Lucy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130330165618/http://articles.chicagotribune.com/2008-11-09/features/0811030324_1_anarchists-haymarket-leo-tolstoy |date=30. 3. 2013 }} * [http://lucyparsons.org/biography-iww.php Lucy Parsons: Woman Of Will] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200228235117/http://lucyparsons.org/biography-iww.php |date=28. 2. 2020 }} * [http://joanofmark.blogspot.ba/2011/09/lucy-parsons-more-dangerous-than.html Lucy Parsons: "More Dangerous Than a Thousand Rioters"] [[Kategorija:Historija Sjedinjenih Američkih Država]] [[Kategorija:Umrli 1942.]] [[Kategorija:Antifašisti]] [[Kategorija:Rođeni 1851.]] p58sp51i250vntj9tlw1o8h4scubhku 0 411053 3823840 3793833 2026-04-03T15:37:48Z Bakir123 110053 3823840 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Kevin Keegan | slika = Kevin keegan panini card (cropped).jpg | punoime = Joseph Kevin Keegan <ref>* http://www.englandfootballonline.com/teammgr/Mgr_Keegan.html</ref> | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1951|02|14}} | rodnigrad = [[Armthorpe]] | rodnadržava = [[Engleska]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | visina = 173 cm | pozicija = [[Napadač]] | trenutniklub = | brojnadresu = | datumimjestodebija = | omladinskegodine = <br/> 1967–1968. | omladinskipogoni = <br/> [[Scunthorpe United FC|Scunthorpe United]] | godine1 = 1968–1971. <br/> 1971–1977. <br/> 1977–1980. <br/> 1980–1982. <br/> 1982–1984. <br/> 1985. | klubovi1 = [[Scunthorpe United FC|Scunthorpe]] <br/> [[Liverpool FC|Liverpool]] <br/> [[Hamburger SV|HSV]] <br/> [[Southampton FC|Southampton]] <br/> [[Newcastle United FC|Newcastle]] <br/> [[Blacktown City FC|Blacktown]] | nastupi(golovi)1 = 124 (18) <br/> 230 (68) <br/> 90 (32) <br/> 68 (37) <br/> 78 (48) <br/> 2 (1) | godine2 = | klubovi2 = | nastupi(golovi)2 = | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | reprezentacija = da | nacionalnegodine1 = 1972–1982. | nacionalneekipe1 = [[Nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 63 (21) | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = 1992–1997. <br/> 1998–1999. <br/> 1999–2000. <br/> 2001–2005. <br/> 2008. | trenerklubovi = [[Newcastle United FC|Newcastle]] <br/> [[Fulham FC|Fulham]] <br/> [[Nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]] <br/> [[Manchester City FC|Manchester City]] <br/> [[Newcastle United FC|Newcastle]] | zadnjeuređivanje = }} '''Joseph Kevin Keegan''' nekadašnji je engleski nogometaš i trener. Igrao je za nekoliko klubova, među kojima se izdvajaju [[Liverpool FC|Liverpool]] i [[Hamburger SV]]. Sa klupe je vodio [[Newcastle United FC|Newcastle]], [[Fulham FC|Fulham]], [[Manchester City FC|Manchester City]], [[Newcastle United FC|Newcastle United]], kao i [[Nogometna reprezentacija Engleske|reprezentaciju Engleske]]. ==Karijera== Profesionalnu karijeru je počeo 1968. godine u ekipi [[Scunthorpe United FC|Scunthorpe]] kao napadač. Tri godine kasnije potpisuje za [[Liverpool FC|Liverpool]] sa kojim je u tri navrata osvojio prvu diviziju, dva puta [[FA Community Shield|Charity Shield]] i [[UEFA Evropska liga|Kup UEFA]], po jednom [[FA kup]] i [[UEFA Liga prvaka|Evropski kup]]. U timu sa Anfielda se zadržao do 1977. godine kada prelazi u HSV. Sa klubom sa sjevera [[Njemačka|Njemačke]] je bio prvak u sezoni 1978-79. U [[Engleska|Englesku]] se vraća 1980. te potpisuje za [[Southampton FC|Southampton]]. Igrao je još za [[Newcastle United FC|Newcastle]] i [[Blacktown City FC|Blacktown City]]. Trenerskim poslom se počinje baviti 1992, kada preuzima Newcastle United. Sa klubom sa St James' Park je dva puta bio viceprvak [[Premijer liga Engleske|Premijer lige]], te jedanput pobjednik [[Football League First Division|First Division]]. Od 1993. do 1995. u pet navrata izabran je za menadžera mjeseca. Za [[Nogometna reprezentacija Engleske|seniorsku reprezentaciju Engleske]] debitovao je 15. novembra 1972. protiv [[Nogometna reprezentacija Velsa|Velsa]]. Prvi pogodak za reprezentaciju postigao je 11. maja 1974. također protiv [[Nogometna reprezentacija Velsa|Velsa]]. ==Nastupi za reprezentaciju== {| class="wikitable" style="text-align:center" |- !colspan=3|[[Nogometna reprezentacija Engleske]] |- !Godina!!Nastupi!!Golovi |- |1972.||1||0 |- |1973.||1||0 |- |1974.||7||2 |- |1975.||8||2 |- |1976.||9||2 |- |1977.||8||2 |- |1978.||6||3 |- |1979.||8||5 |- |1980.||6||3 |- |1981.||5||1 |- |1982.||4||1 |- !Ukupno||63||21 |} ===Golovi za reprezentaciju=== {| class="wikitable" |- ! # !! Datum !! Lokacija !! Protivnik !! Rezultat !! Takmičenje |- | 1. || 11. maj 1974 || [[Ninian Park]], [[Cardiff]] || {{ZD|WAL}} [[Nogometna reprezentacija Velsa|Vels]] || <center>2–0 || Kup Britanije |- | 2. || 5. juni 1974. || [[Stadion Marakana (Beograd)|Marakana]], [[Beograd]] || {{ZD|JUG}} [[Nogometna reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavija]] || <center>2–2 || Prijateljska |- | 3. || 11. maj 1975 || [[Stadion Tsirion]], [[Tsirion]] || {{ZD|KIP}} [[Nogometna reprezentacija Kipra|Kipar]] || <center>1–0 || Kvalifikacije |- | 4. || 3. septembar 1975. || [[St. Jakob-Park]], [[Basel]] || {{ZD|ŠVI}} [[Nogometna reprezentacija Švicarske|Švicarska]] || <center>2–1 || Prijateljska |- | 5. | rowspan=2 | 13. juni 1976. || rowspan=2 align=left| [[Olimpijski stadion (Helsinki)|Olimpijski stadion]], [[Helsinki]] || rowspan=2 align=left| {{NOG|FIN}} || rowspan=2 | <center>4–1 || rowspan=2 | Kvalifikacije |- | 6. |- | 7. || 30. mart 1977. || [[Wembley (stadion)|Wembley]], [[London]] || {{ZD|LUX}} [[Nogometna reprezentacija Luksemburga|Luksemburg]] || <center>5–0 || Kvalifikacije |- | 8. || 16. novembar 1977. || [[Wembley (stadion)|Wembley]], [[London]] || {{ZD|ITA}} [[Nogometna reprezentacija Italije|Italija]] || <center>2–0 || Kvalifikacije |- | 9. || 19. april 1978. || [[Wembley (stadion)|Wembley]], [[London]] || {{ZD|BRA}} [[Nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]] || <center>1–1 || Prijateljska |- | 10. | rowspan=2 | 20. septembar 1978. || rowspan=2 align=left| [[Stadion Parken|Parken]], [[Kopenhagen]] || rowspan=2 align=left| {{NOG|DAN}} || rowspan=2 | <center>4–3 || rowspan=2 | Kvalifikacije |- | 11. |- | 12. || 7. februar 1979. || [[Wembley (stadion)|Wembley]], [[London]] || {{ZD|SJI}} [[Nogometna reprezentacija Sjeverne Irske|Sjeverna Irska]] || <center>4–0 || Kvalifikacije |- | 13. || 26. maj 1979. || [[Wembley (stadion)|Wembley]], [[London]] || {{ZD|ŠKO}} [[Nogometna reprezentacija Škotske|Škotska]] || <center>3–1 || Kup Britanije |- | 14. || 6. juni 1979. || [[Nacionalni stadion (Sofija)|Nacionalni stadion]], [[Sofija]] || {{ZD|BUG}} [[Nogometna reprezentacija Bugarske|Bugarska]] || <center>3–0 || Kvalifikacije |- | 15. || 13. juni 1979. || [[Stadion "Ernst Happel"|Praterstadion]], [[Beč]] || {{ZD|AUT}} [[Nogometna reprezentacija Austrije|Austrija]] || <center>3–4 || Prijateljska |- | 16. || 12. septembar 1979. || [[Wembley (stadion)|Wembley]], [[London]] || {{ZD|DAN}} [[Nogometna reprezentacija Danske|Danska]] || <center>1–0 || Kvalifikacije |- | 17. | rowspan=2 | 6. februar 1980. || rowspan=2 align=left| [[Wembley (stadion)|Wembley]], [[London]] || rowspan=2 align=left| {{NOG|IRS}} || rowspan=2 | <center>2–0 || rowspan=2 | Kvalifikacije |- | 18. |- | 19. || 13. maj 1980. || [[Wembley (stadion)|Wembley]], [[London]] || {{NOG|ARG}} || <center>3–1 || Prijateljska |- | 20. || 6. juni 1981. || [[Stadion Ferenc Puskás|Ferenc Puskás]], [[Budimpešta]] || {{NOG|MAĐ}} || <center>3–1 || Kvalifikacije |- | 21. || 23. februar 1982. || [[Wembley (stadion)|Wembley]], [[London]] || {{NOG|SJI}} || <center>4–0 || Kup Britanije |} == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Kevin Keegan}} * {{soccerbase|4082}} {{Selektori nogometne reprezentacije Engleske}} {{Navkutije |ime = Nagrade |naslov = Nagrade |naslovstil = background-color:gold; color:black; border: solid 1px #000; |podaci1 = {{Engleska Prva divizija (najbolji strijelci)}} {{Zlatna lopta France Footballa}} {{FIFA 100}} {{PFA nogometaš godine}} }} {{Navkutije |ime = Sastavi Engleske |naslov = Sastavi Engleske |naslovstil = background-color:white; color:#CF081F; border: solid 1px #0B0B3F; |podaci1 = {{Sastav Engleske na EP 1980. u nogometu}} {{Sastav Engleske na SP 1982. u nogometu}} {{Sastav Engleske na EP 2000. u nogometu}} }} {{DEFAULTSORT:Keegan, Kevin}} [[Kategorija:Rođeni 1951.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Armthorpe]] [[Kategorija:Engleski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Scunthorpe Uniteda]] [[Kategorija:Nogometaši Liverpoola]] [[Kategorija:Nogometaši HSV-a]] [[Kategorija:Nogometaši Southamptona]] [[Kategorija:Nogometaši Newcastle Uniteda]] [[Kategorija:Nogometaši Blacktown Cityja]] [[Kategorija:Igrači na Evropskom prvenstvu u nogometu 1980.]] [[Kategorija:Igrači na Svjetskom prvenstvu u nogometu 1982.]] [[Kategorija:Engleski nogometni treneri]] [[Kategorija:Selektori nogometne reprezentacije Engleske]] 5o36uzsbwocjv83owtctvrnkhx20qua 0 414335 3823894 3753977 2026-04-04T03:56:07Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3823894 wikitext text/x-wiki {{Infokutija likovni umjetnik | ime = Adolf Benca | slika = | opis_slike = | datum_rođenja = 16. maj 1959. | mjesto_rođenja = [[Stupava]], [[Bratislava (regija)|Bratislava regija]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | nacionalnost = [[Slovaci|Slovak]] | obrazovanje = | supružnik = | period = | vrsta_umjetnosti = [[Moderna umjetnost]] | djela = ''Rabbinic dispute'', ''Spanish influenza'' i druga djela | utjecao = | utjecali = | nagrade = | potpis = | web-stranica = }} '''Adolf Benca''' američki je akademski slikar [[Slovaci|slovačkog]] porijekla. Njegova umjetnička djela se kupuju se i izlažu u najprestižnijim slikarskim galerijama u [[Amerika|Americi]], [[Evropa|Evropi]] i [[Azija|Aziji]]. Njegova dva prestižna slikarska djela kupljena su i izložena u [[Metropolitan (muzej)|Metropolitan]] muzeju moderne umjetnosti u [[New York]]u. Većina njegovih radova danas je u rukama privatnih kolekcionara i modernih galerija širom svijeta. Benca je danas jedan od najboljih predstavnika moderne svjetske umjetosti. == Biografija == Adolf Benca je rođen 16. maja 1959. godine u gradu Stupava [[Bratislava (regija)|Bratislava regija]], bivša [[Čehoslovačka]]. Porodica Benca je [[1969]]. godine sa desetogodišnjim Adolfom i mlađom kćerkom Lubicom emigrirala iz Česhoslovačke u [[Sjedinjene Američke Države]]. Najprije je 1981. godine završio [[The Cooper Union for the Advancement of Science and Art]], školu umjetnosti u New Yorku, sa diplomom Bachelor of Fine Arts (B.F.A.). Četiri godine kasnije završio je kolumbijski Univerzitet u New Yorku. Godine 1987. dodijeljena mu je titula Master of Fine Arts (M.F.A.) na prestižnom [[Univerzitet Columbia|Univerzitetu Columbia]]. Studirao je od 1987-1988. godine ljudsku anatomiju na [[Univerzitet u Bologni|Unirzitetu Bologni]], [[Italija]], gdje je i sudjelovao na više od 3000 [[obdukcija]]. U Italiji, u arhivi [[Škola Lorenzo de Medici|Škole Lorenzo de Medici]] ispitao je više od 900 primjeraka djela [[Aristotel]]a. Na Univerzitetu u Bologni, Adolf Benca je dobio titulu "Doctor honoris causa (Dr.h.c.)" u oblasti [[Anatomija|anatomije]], kao i titulu "Doctor honoris causa" u oblasti [[Filozofija|filozofije]] koje mu je dodjelio [[Univerzitet "Johns Hopkins"]]. Nakon pada [[Željezna zavjesa|željezne zavjese]] odlučio je da produži svoju karijeru u [[Srednja Evropa|Srednjoj]] i [[Istočna Evropa|Istočnoj Evropi]]. Godine 2002. je počeo sa radom u [[Prag]]u i tu mu je dodjeljena prestižna nagrada [[Masarykov Univerzitet|Masarikovog Univerziteta]]. Svoju kompletiranu kolekciju umjetničke aktivnosti od [[2003]]. godine pa do danas, umjetnik predstavlja na riječnim lađama, tj. "Plutajućim galerijama" koje su nazvane po njemu i međunarodno su priznate. "Plutajuću galeriju", gdje su izložene slike Adolfa Benca u [[Bratislava|Bratislavi]] je 2012. godine posjetilo 22.437 ljudi. == Najznačajnija umjetnička djela == * <u>„Rabbinic dispute“</u> ''- Dimenzije 120 x 200 cm (visina x širina); Slikarska tehnika: ulje i akril na platnu; Vrijeme nastanka: 2012. godina; Trenutna lokacija: "Plutajuće galerije"- Bratislava,'' * <u>„Nurse“</u> ''- Dimenzije 180 x 180 cm (visina x širina); Slikarska tehnika: akril na platnu; Vrijeme nastanka: 2004. godina; Trenutna lokacija: "Plutajuće galerije"''- Bratislava, * <u>„Spanish influenza”</u> ''- Dimenzije 196 x 281 cm (visina x širina); Slikarska tehnika: akril na platnu; Vrijeme nastanka: 2003. godina; Trenutna lokacija: "Plutajuće galerije" ''- Bratislava, * <u>Kolekcija „Dialogues of the Dead Series: Triptych 1 Tryptich 2, Tryptich 3“</u> ''- Dimenzije 300 x 400 cm (visina x širina); Slikarska tehnika: akril na tepihu; Vrijeme nastanka: 2003. godina; Izložena na "Adolf Benca Akademija s.r.o."''- Bratislava, * <u>„Winner on the cross“</u> ''- Dimenzije 300 x 200 cm (visina x širina); Slikarska tehnika: akril, industrijska boja i katran na tepihu; Vrijeme nastanka: 2003. godina; Trenutna lokacija: "Plutajuće galerije"''- Bratislava, * <u>„She”</u> ''- Koautor Katarina Hanušinová; Dimenzije 200 x 300 cm (visina x širina); Slikarska tehnika: akril na tepihu; Vrijeme nastanka: 2009-2012. godine; Trenutna lokacija: "Plutajuće galerije"''- Bratislava, * "CESTA NA SEVEROZAPAD"- kolekcija od 16 slika; Različite veličine; Tehnika: akril na drva. Ova kolekcija je bila izložena u Evropskom parlamentu u Briselu. U privatnom vlasništvu kolekcionara * <u>Limitirana edicija „Stigma 54“</u> ''- Edicija sadrži 54 umjetničkih djela koje karakterišu i predstavljaju "Stigmu" tj.pečat kojim su se u starom Rimu i antičkoj Grčkoj, žigosali robovi, kriminalci, prostitutke, izdajnici i psihički bolesni ljudi. Dela su raznih dimenzija: visina od 30-45, x širina od 45-65cm; Slikarska tehnika je: akril na drvetu; 2012. godina; Neke su u vlasništvu članova saveza Adolf Benca Akademije. ''Ova umjetnička djela su mogli priuštiti samo privilegovani kolekcionari širom svijeta. == Izložbe == === Samostalne izložbe === · Aktuelno: Decembar 2016. - februar 2017., "Izložba Stigma", Niš, Srbija – posvjećena reformatoru hrišćanstva Konstantinu Velikom i inicijativi za pokretanje peticije pomirenja katoličke i pravoslavne crkve. · 2013-2014. Trajna postavka, Dunav, "Runa od Ahe", Bratislava, Slovačka · 2005. Mihalska brana galerija, Bratislava. Slike o Iraku · 2003. Internacionalna komercijalna banka galerija, Bratislava · Maj 2001. Panteon umetnosti i nauke, Kulturni dom, Budimpešta · Novembar 2000. Austria-Slovačka New World Information Exhibition Foundation · Novembar 2000. Panteon umetnosti i nauke, Kulturni dom, Stupava, Slovačka · Novembar 2000. Estetska galerija, Dom kulture, Stupava, Slovačka · Septembar 2000. Slovačka izložba, Kantos, [[Washington, D.C.]] · Januar 2000. Seton Hall University School of Law, Portreti, Istorija prava · Februar 1999. United Nations, Rad iz Sudana · Februar 1998 Seton Hall University School of Law, Jazz crteži · Oktobar 1998 Jazz crteži, New York, · Sept/Oktobar 1998. Inkubus galerija, [[Miami, Florida|Majami,]] Florida, Slike, „Rođenje kontinenata” · Maj/Jul 1998. Inkubus galerija, Majami Florida, Slike, „Enciklopedija” · April 1998. Inkubus galerija, Majami, Florida, Slike temperom · Mart 1998. Inkubus galerija, Majami, Florida, Slike · Februar 1998. Inkubus galerija, Majami, Florida, Slike · Novembar 1997. Inkubus galerija, Majami, Florida, Slike temperom · Avgust/Sept 1997. Inkubus galerija, Majami, Florida, Crteži · Maj 1997. Inkubus galerija, Majami, Florida, Slike · April 1997. Slovačka ambasada, Wašington, · Octobar 1996. Seton Hall University School of Law, Medicinski portreti crteži · Januar 1996. M-13 galerija, Njujork · Maj 1996. Baldachino Gallery, Njujork · Maj 1994. Sterling galerija, Čikago, Illinois · Maj 1993. Sterling galerija, Čikago, Illinois · Decembar 1992. M-13 galerija, Njujork · Septembar 1991. M-13 galerija · 1988. galerija Losange, Grenobl · 1988. Twining galerija, Njujork · 1988. ARTE FIERE, Bolonja · 1987. Saint-Gaudens National Historic Site, Corniš · 1986. Twining galerija, Njujork · 1985. Galerija Jean-Yves Noblet, Pariz · 1985. Twining galerija, Njujork · 1984. Twining galerija, Njujork · 1983. Paul Olsen galerija, Njujork · 1983. Twining galerija, Njujork · 1982. Alexander Carlson galerija, Njujork · 1981. Arthur A. Houghton galerija, The Cooper Union, Njujork == Reference == {{reflist}}[http://www.idref.fr/031606113] [http://www.sudoc.abes.fr/DB=2.1/SRCH?IKT=12&TRM=17985058X] [https://de.wikipedia.org/wiki/Klaus_Schr%C3%B6ter] # [[:de:Klaus Schröter|Klaus Schröter]], ''[https://books.google.rs/books/about/Adolf_Benca.html?id=vm1xYgEACAAJ&redir_esc=y Adolf Benca]'', Twining Gallery, New York, 1985 # [[:cs:Miroslav Klivar|Miroslav Klivar]], ''[https://web.archive.org/web/20160814232157/http://www.mkic.sk/zvesti/zvesti2-2002.pdf Podpaštunske zvesti]'' - ''Kto je doma prorokom'', broj 2/2002, godina III, strana 1. # [[:en:Barbara Sullivan|Barbara Sullivan]], Intervju sa Jerry Chavinom, [http://articles.chicagotribune.com/1987-03-29/news/8701240466_1_paintings-walls-apartment Chicago Tribune] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160814034539/http://articles.chicagotribune.com/1987-03-29/news/8701240466_1_paintings-walls-apartment |date=14. 8. 2016 }}, 1987 # ''Adolf Benca: The River is My Metaphor'', [http://www.people.com/people/archive/article/0,,20079240,00.html PEOPLE,] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160913132151/http://www.people.com/people/archive/article/0,,20079240,00.html |date=13. 9. 2016 }} Maj 11, 1981 # https://web.archive.org/web/20160815154050/http://benca-museum.com/adolf-benca/ Pronađen link 29og juna, 2016 # https://web.archive.org/web/20160815165106/http://benca-museum.com/adolf-benca-academia/ Pronađen link 29og juna, 2016 # http://benca-museum.com/2016/06/15/hello-world/ {{Webarchive|url=https://archive.today/20160629113534/http://benca-museum.com/2016/06/15/hello-world/ |date=29. 6. 2016 }} Pronađen link 29og juna, 2016 # http://wwwopac.upm.cz/zaznam.php?detail_num=1438&vers=&lang=eng&user_hash=7d6313c0bccc140d577e0696633152806ab7dc6c&ascdesc=0&sortby=&strana=0 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160822195003/http://wwwopac.upm.cz/zaznam.php?detail_num=1438&vers=&lang=eng&user_hash=7d6313c0bccc140d577e0696633152806ab7dc6c&ascdesc=0&sortby=&strana=0 |date=22. 8. 2016 }} Pronađen link 29og juna, 2016 # http://www.idref.fr/031606113 Pronađen link 29og juna, 2016 # http://bombmagazine.org/article/89/skellital-sea {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160815134434/http://bombmagazine.org/article/89/skellital-sea |date=15. 8. 2016 }} Pronađen link 29og juna, 2016 # http://www.slideshare.net/DrHcAdolfvonBenzCado/adolf-resume-50897746 Pronađen link 29og juna, 2016 # https://web.archive.org/web/20160817085026/http://www.artfinding.com/6951/Biography/Benca-Adolph Pronađen link 29og juna, 2016 # http://www.eantik.sk/autor/2490/adolf-benca/ Pronađen link 29og juna, 2016 # http://www.seizedacquisitions.com/itemdetails.cfm?auction=2460&cat=Art&subcat=941136704&itemnum=441891668&page=1{{Mrtav link}} Pronađen link 29og juna, 2016 # http://www.worthpoint.com/worthopedia/benca-pastel-painting-czech-am-26764289 Pronađen link 29og juna, 2016 == Vanjski linkovi == * [https://web.archive.org/web/20160815211540/http://benca-museum.com/ Adolf Benca official website] * [http://www.moma.org/collection/artists/464?locale=en MoMA Public Collection of A. Benca] * [http://www.askart.com/artist/Adolf_Benca/126350/Adolf_Benca.aspx Adolf Benca on askart] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160808100045/http://www.askart.com/artist/Adolf_Benca/126350/Adolf_Benca.aspx |date=8. 8. 2016 }} * https://web.archive.org/web/20160816211619/http://www.artlandia.sk/en/webdizajn/adolf-benca-painter * http://www.people.com/people/archive/article/0,,20079240,00.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160913132151/http://www.people.com/people/archive/article/0,,20079240,00.html |date=13. 9. 2016 }} * https://web.archive.org/web/20160120004918/http://www.adolfbenca.sk/ * [https://web.archive.org/web/20160806184401/http://matica.sk/events/event/plavajuce-galerie-pod-hradom-devin/ Plivajuće galerije] [[Kategorija:Američki umjetnici]] [[Kategorija:Rođeni 1959.]] c5b47dlrdvyy8t4fvvi542mbqpf54h8 0 427784 3823885 3504427 2026-04-04T01:48:15Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3823885 wikitext text/x-wiki {{Infokutija fudbalski klub |Boja1 = black |Boja2 = #ffca69 |Ime kluba = Adanaspor |Puno ime = Adanaspor A.Ş. |Grb = Logo Adanaspora.png |Nadimak = ''Toros Kaplanları'' ([[Taursko gorje|Taurski]] tigrovi) |Osnovan = 23. januar 1954. |Adresa = BELEDİYE EVLERİ MAH. 84025 SK. NO:8/A OSMAN YEREŞEN SPOR TES.<ref>{{cite web |url=http://www.tff.org/Default.aspx?pageId=28&kulupID=3605 |title=Adanaspor A.Ş. |work=TFF.org |access-date= 1. 3. 2017}}</ref> |Lokacija = [[Adana]], [[Turska]] |Boje = {{colorbox|orange}} {{colorbox|white}} |Federacija = [[Nogometni savez Turske|TFF]] |Konfederacija = [[UEFA]] |Liga = [[Süper Lig]] |Stadion = [[Stadion "5. januar - Fatih Terim"|5. januar - Fatih Terim]] |Kapacitet = 16.095<ref>{{cite web |url=http://www.transfermarkt.com/adanaspor/stadion/verein/6 |title=5 Ocak Fatih Terim |work=transfermarkt.com |access-date= 1. 3. 2017}}</ref> |Vlasnik kluba = |Predsjednik kluba = Bayram Akgül |Trener = [[Levent Şahin]] |Uspjesi = |Nacionalni kupovi = |Evropski kupovi = |Plasman u prethodnoj sezoni = TFF Prva liga - 1. |Prethodna sezona = [[TFF Prva liga 2015/16.|2015/16]]. |Webstranica = [http://www.adanaspor.com.tr/ adanaspor.com.tr] |Trenutna sezona = Soccerball_current_event.svg|20px]] [[Süper Lig 2016/2017.|2016/17]]. |uzorak_lr1 = _adanaspor1617t |uzorak_t1 = _adanaspor1617t |uzorak_dr1 = _adanaspor1617t |uzorak_š1 = _adanaspor1617t |uzorak_č1 = |lijeva ruka1 = FFFFFF |tijelo1 = FFFFFF |desna ruka1 = FFFFFF |šorc1 = FFFFFF |čarape1 = FFFFFF |uzorak_lr2 = _adanaspor1617a |uzorak_t2 = _adanaspor1617a |uzorak_dr2 = _adanaspor1617a |uzorak_š2 = _adanaspor1617a |uzorak_č2 = |lijeva ruka2 = FF7700 |tijelo2 = FF7700 |desna ruka2 = FF7700 |šorc2 = FF7700 |čarape2 = FF7700 |uzorak_lr3 = _adanaspor1617h |uzorak_t3 = _adanaspor1617h |uzorak_dr3 = _adanaspor1617h |uzorak_š3 = _adanaspor1617h |uzorak_č3 = |lijeva ruka3 = FF7700 |tijelo3 = FF7700 |desna ruka3 = FF7700 |šorc3 = 000000 |čarape3 = FF7700 }} '''Adanaspor A.Ş.''' je [[Turska|turski]] [[nogomet]]ni klub sa sjedištem u [[Adana|Adani]]. Klub je osnovan 23. januara 1954. godine. Trenutno nastupa u [[Süper Lig]]i. Domaće utakmice Adanaspor igra na stadionu "[[Stadion "5. januar - Fatih Terim"|5. januar - Fatih Terim]]".<ref>{{Cite web |url=http://www.transfermarkt.com/adanaspor/startseite/verein/6 |title=Adanaspor A.Ş. |work=transfermarkt.com |access-date= 1. 3. 2017}}</ref> == Historija == Adanaspor je osnovan 23. januara 1954. a glavni osnivači kluba bili su: Mehmet Şanlıtürk, Mustafa Bekbaş, Erol Erk, Ali Gedikbaş i dr. Muzaffer Eraslan. Originalne boje kluba bile su žuta i mornarskoplava. Sve do 1966. godine Adanaspor se takmičio u amatarskim ligama. Spajanjem Adanaspora sa Akinsporom i Torossporom sa ciljem da postanu profesionalni klub Adanaspor je stekao pravo igranja u profesionalnim ligama te je prva sezona u nekoj od profesionalnoj ligi Turske Adanaspora bila sezona 1966/67. u drugoj ligi. Zvanične boje kluba nakon reorganizacije kluba su narandžasta i bijela. Nakon pet sezona provedenih u drugoj ligi Turske Adanaspor je u sezoni 1971/72. prvi put u svojoj historiji nastupio u prvoj ligi Turske. Ukupno 13 sezona Adanaspor je odigrao u nizu u najjačoj nogometnoj ligi Turske gdje je ostvario i tri učešća u [[Kup UEFA|Kupu UEFA]]. U sezoni 1980/81. Adanaspor je ostvario najbolji rezultat u [[Süper Lig]]i osvojivši drugo mjesto. U Kupu UEFA Adanaspor je učestvovao u sezonama 1976/77, 1978/79. i 1981/82. ali je takmičenje završavao već u prvom krugu. == Sezone Adanaspora == {| class="wikitable sortable" style="text-align: center;" ! Liga ! Sezona ! Grupa ! {{Tooltip | Poz. | Pozicija}} ! {{Tooltip|OU|Odigrano utakmica}} ! {{Tooltip|P|Pobjede}} ! {{Tooltip|N|Neriješeno}} ! {{Tooltip|I|Izgubljeno}} ! {{Tooltip|DG|Dati golovi}} ! {{Tooltip|PG|Primljeni golovi}} ! {{Tooltip|+/-|Gol-razlika}} ! {{Tooltip|B|Bodovi}} |- |- style="background:#F0F0F0;" !&nbsp;!! !! !! !! !! !! !! !! !! !! !! |- |rowspan=5|[[2. Lig]] |[[2. Lig 1966/1967.|1966/67]]. |Kırmızı |12. |32 |9 |10 |13 |24 |34 | -10 |28 |- |[[2. Lig 1967/1968.|1967/68]]. |Kırmızı |8. |38 |14 |12 |12 |38 |42 | -4 |40 |- |[[2. Lig 1968/1969.|1968/69]]. |Kırmızı |10. |34 |10 |13 |11 |24 |23 | +1 |33 |- |[[2. Lig 1969/1970.|1969/70]]. |Kırmızı |2. |30 |14 |11 |5 |37 |20 | +17 |39 |- |[[2. Lig 1970/1971.|1970/71]]. |Kırmızı |1. |30 |18 |5 |7 |46 |23 | +23 |41 |- |rowspan=13|[[1. Lig]] |[[1. Lig 1971/1972.|1971/72]].||rowspan=13| |8. |30 |9 |12 |9 |28 |26 | +2 |30 |- |[[1. Lig 1972/1973.|1972/73]]. |13. |30 |7 |9 |14 |24 |34 | -10 |23 |- |[[1. Lig 1973/1974.|1973/74]]. |7. |30 |8 |13 |9 |20 |26 | -6 |29 |- |[[1. Lig 1974/1975.|1974/75]]. |4. |30 |12 |9 |9 |38 |25 | +13 |33 |- |[[1. Lig 1975/1976.|1975/76]]. |4. |30 |13 |10 |7 |36 |27 | +9 |36 |- |[[1. Lig 1976/1977.|1976/77]]. |14. |30 |8 |9 |13 |30 |40 | -10 |25 |- |[[1. Lig 1977/1978.|1977/78]]. |4. |30 |12 |11 |7 |28 |31 | -3 |35 |- |[[1. Lig 1978/1979.|1978/79]]. |11. |30 |8 |11 |11 |33 |33 | 0 |27 |- |[[1. Lig 1979/1980.|1979/80]]. |10. |30 |9 |11 |10 |21 |21 | 0 |29 |- |[[1. Lig 1980/1981.|1980/81]]. |2. |30 |13 |8 |9 |36 |28 | +8 |34 |- |[[1. Lig 1981/1982.|1981/82]]. |8. |32 |11 |11 |10 |24 |27 | -3 |33 |- |[[1. Lig 1982/1983.|1982/83]]. |10. |34 |11 |10 |13 |32 |35 | -3 |32 |- |[[1. Lig 1983/1984.|1983/84]]. |17. |34 |6 |15 |13 |32 |41 | -9 |27 |- |rowspan=4|[[2. Lig]] |[[2. Lig 1984/1985.|1984/85]]. |B |5. |30 |11 |11 |8 |50 |37 | +13 |33 |- |[[2. Lig 1985/1986.|1985/86]]. |C |2. |34 |19 |9 |6 |73 |30 | +43 |47 |- |[[2. Lig 1986/1987.|1986/87]]. |B |6. |34 |12 |15 |7 |34 |23 | +11 |39 |- |[[2. Lig 1987/1988.|1987/88]]. |A |1. |34 |20 |9 |5 |71 |23 | +48 |69 |- |rowspan=3|[[1. Lig]] |[[1. Lig 1988/1989.|1988/89]].||rowspan=3| |13. |36 |11 |9 |16 |53 |56 | -3 |42 |- |[[1. Lig 1989/1990.|1989/90]]. |12. |34 |12 |9 |13 |48 |53 | -5 |45 |- |[[1. Lig 1990/1991.|1990/91]]. |16. |30 |5 |11 |14 |34 |58 | -24 |26 |- |rowspan=7|[[2. Lig]] |[[2. Lig 1991/1992.|1991/92]]. |C |3. |32 |15 |6 |11 |56 |49 | +7 |51 |- |[[2. Lig 1992/1993.|1992/93]]. |5 |2. |32 |13 |6 |13 |49 |39 | +10 |45 |- |[[2. Lig 1993/1994.|1993/94]]. |5 |4. |32 |12 |8 |12 |49 |38 | +11 |41 |- |[[2. Lig 1994/1995.|1994/95]]. |5 | |34 |18 |7 |9 |65 |40 | +25 |61 |- |[[2. Lig 1995/1996.|1995/96]]. |3 |2. |32 |17 |3 |12 |47 |36 | +11 |54 |- |[[2. Lig 1996/1997.|1996/97]]. |3, Y, B | |39 |19 |12 |8 |61 |39 | +22 |69 |- |[[2. Lig 1997/1998.|1997/98]]. |1, Y |2. |36 |20 |8 |8 |68 |42 | +26 |68 |- |rowspan=3|[[1. Lig]] |[[1. Lig 1998/1999.|1998/99]].||rowspan=7| |15. |34 |10 |8 |16 |37 |53 | -16 |38 |- |[[1. Lig 1999/2000.|1999/00]]. |9. |34 |13 |6 |15 |51 |55 | -4 |45 |- |[[1. Lig 2000/2001.|2000/01]]. |18. |34 |2 |10 |22 |51 |91 | -40 |16 |- |[[TFF Prva liga]] |[[TFF Prva liga 2001/2002.|2001/02]]. |3. |38 |21 |10 |7 |82 |41 | +41 |73 |- |rowspan=2|[[Süper Lig]] |[[Süper Lig 2002/2003.|2002/03]]. |11. |34 |10 |10 |14 |44 |54 | -10 |40 |- |[[Süper Lig 2003/2004.|2003/04]]. |17. |34 |6 |4 |24 |38 |73 | -35 |22 |- |[[TFF Prva liga]] |[[TFF Prva liga 2004/2005.|2004/05]]. |17. |34 |7 |6 |21 |38 |70 | -32 |27 |- |[[TFF Druga liga]] |[[TFF Druga liga 2005/2006.|2005/06]]. |2 | |32 |0 |0 |32 |0 |96 | -96 | -3 |- |[[TFF Treća liga]] |[[TFF Treća liga 2006/2007.|2006/07]]. |1 |2. |30 |16 |9 |5 |55 |16 | +39 |57 |- |[[TFF Druga liga]] |[[TFF Druga liga 2007/2008.|2007/08]]. |5, P |1. |36 |21 |6 |9 |56 |38 | +18 |69 |- |rowspan=8|[[TFF Prva liga]] |[[TFF Prva liga 2008/2009.|2008/09]].||rowspan=9| |8. |34 |13 |9 |12 |38 |38 | 0 |48 |- |[[TFF Prva liga 2009/2010.|2009/10]]. |6. |37 |18 |11 |8 |46 |37 | +9 |65 |- |[[TFF Prva liga 2010/2011.|2010/11]]. |12. |32 |8 |13 |11 |41 |42 | -1 |37 |- |[[TFF Prva liga 2011/2012.|2011/12]]. |4. |37 |16 |12 |9 |52 |35 | +17 |60 |- |[[TFF Prva liga 2012/2013.|2012/13]]. |8. |34 |13 |10 |11 |42 |42 | 0 |49 |- |[[TFF Prva liga 2013/2014.|2013/14]]. |12. |36 |11 |10 |15 |51 |55 | -4 |43 |- |[[TFF Prva liga 2014/2015.|2014/15]]. |14. |34 |10 |9 |15 |42 |54 | -12 |39 |- |[[TFF Prva liga 2015/2016.|2015/16]]. |1. |34 |20 |5 |9 |53 |36 | +17 |65 |- |[[Süper Lig]] |[[Süper Lig 2016/2017.|2016/17]]. |. |34 | | | | | | | |- |} ---- * '''[[Süper Lig]]''': 21 sezona 1971-1984, 1988-1991, 1998-2001, 2002-2004,2016- * '''[[TFF Prva liga]]''': 25 sezona 1966-1971, 1984-1988, 1991-1998, 2001-2002, 2004-2005, 2008-2016 * '''[[TFF Druga liga]]''': 2 sezone 2005-2006, 2007-2008 * '''[[TFF Treća liga]]''': 1 sezona 2006-2007 * '''Amaterske lige''': 12 sezona 1954-1966 == Trenutni sastav == Ažurirano: 2. mart 2017. {{Nogometna ekipa početak|sakrijnapomenu=1}} {{Nogometna ekipa igrač |br= 1 |nac= TUR |poz=GK |ime=[[Mert Akyüz]]}} {{Nogometna ekipa igrač |br= 3 |nac= OBS |poz=DF |ime=[[Ousmane Viera]]}} {{Nogometna ekipa igrač |br= 4 |nac= TUR |poz=DF |ime=[[Yiğitcan Gölboyu]]}} {{Nogometna ekipa igrač |br= 5 |nac= BRA |poz=DF |ime=[[Maurício Ramos]]}} {{Nogometna ekipa igrač |br= 6 |nac= TUR |poz=MF |ime=[[Samican Keskin]]}} {{Nogometna ekipa igrač |br= 7 |nac= TUR |poz=FW |ime=[[Ahmet Dereli]]}} {{Nogometna ekipa igrač |br= 8 |nac= TUR |poz=MF |ime=[[Ahmet Bahçıvan]]}} {{Nogometna ekipa igrač |br= 9 |nac= SEN |poz=FW |ime=[[Magaye Gueye]]}} {{Nogometna ekipa igrač |br= 10 |nac= BRA |poz=FW |ime=[[Vinícius Santos Silva|Vinícius]]}} {{Nogometna ekipa igrač |br= 17 |nac= TUR |poz=FW |ime=[[Barış Memiş]]}} {{Nogometna ekipa igrač |br= 18 |nac= BIH |poz=GK |ime=[[Goran Karačić]]}} {{Nogometna ekipa igrač |br= 20 |nac= TUR |poz=MF |ime=[[Tevfik Altındağ]]}} {{Nogometna ekipa igrač |br= 21 |nac= TUR |poz=DF |ime=[[Emre Uruç]]}} {{Nogometna ekipa sredina}} {{Nogometna ekipa igrač |br= 22 |nac= BRA |poz=DF |ime=[[Digão (nogometaš, 1993)|Digão]]}} {{Nogometna ekipa igrač |br= 26 |nac= KAM |poz=GK |ime=[[Charles Itandje]]}} {{Nogometna ekipa igrač |br= 27 |nac= TUR |poz=MF |ime=[[Cem Özdemir (nogometaš)|Cem Özdemir]]}} {{Nogometna ekipa igrač |br= 30 |nac= TUR |poz=MF |ime=Fırat Kaplan}} {{Nogometna ekipa igrač |br= 32 |nac= BRA |poz=MF |ime=[[Renan Foguinho]]}} {{Nogometna ekipa igrač |br= 33 |nac= BRA |poz=DF |ime=[[Renan Diniz]]}} {{Nogometna ekipa igrač |br= 53 |nac= BRA |poz=DF |ime=[[Vinicius José Ignácio|Didi]]}} {{Nogometna ekipa igrač |br= 55 |nac= TUR |poz=DF |ime=[[Ethem Ercan Pülgir|Ethem Pülgir]]}} {{Nogometna ekipa igrač |br= 66 |nac= TUR |poz=DF |ime=[[Halil Pehlivan]]}} {{Nogometna ekipa igrač |br= 77 |nac= MAĐ |poz=MF |ime=[[Vladimir Koman]]}} {{Nogometna ekipa igrač |br= 80 |nac= BRA |poz=FW |ime=[[Ronei Gleison Rodrigues dos Reis|Roni]]|ostalo=posuđen iz [[São Paulo FC|São PaulA]]}} {{Nogometna ekipa igrač |br= 88 |nac= TUR |poz=MF |ime=[[Bekir Yılmaz]] {{kapiten}}}} {{Nogometna ekipa igrač |br= 99 |nac= BRA |poz=FW |ime=[[Reynaldo (nogometaš)|Reynaldo]]}} {{Nogometna ekipa kraj}} === Na posudbi === {{Nogometna ekipa početak|sakrijnapomenu=1}} {{Nogometna ekipa igrač|br= |nac=TUR|poz=DF|ime=Atakan Ekiz|ostalo=na posudbi u [[Ofspor]]u do 30. juna 2017.}} {{Nogometna ekipa kraj}} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Adanaspor}} * {{Službeni website|http://www.adanaspor.com.tr}} {{tr simbol}} * [http://www.uefa.com/teamsandplayers/teams/club=53053/profile/index.html Adanaspor] na UEFA.com {{en simbol}} * [http://www.tff.org.tr/Default.aspx?pageId=28&kulupId=3605 Adanaspor]{{Mrtav link}} na TFF.org {{tr simbol}}{{en simbol}} * [http://www.mackolik.com/Takim/14/Adanaspor Adanaspor] na mackolik.com {{tr simbol}} {{Süper Lig}} [[Kategorija:Adanaspor|*]] [[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1954.]] [[Kategorija:Nogometni klubovi u Turskoj|Adanaspor]] 3q2q2llovtx9nez3lzelbfe77a6d6nx 0 447130 3823843 3822344 2026-04-03T15:55:47Z Semso98 54573 3823843 wikitext text/x-wiki {{Budući sport}} {{Infokutija međunarodno nogometno takmičenje | naziv_turnira = Svjetsko prvenstvo u nogometu | godina = 2026. | ostali_nazivi = 2026 FIFA World Cup {{Simboli jezika|en|engleski}}<br>Copa Mundial de la FIFA 2026 {{Simboli jezika|sp|španski}}<br>Coupe du Monde de la FIFA 2026 {{Simboli jezika|fr|francuski}} | slika = 2026 FIFA World Cup logo.svg | veličina = 180px | tekst = | država = Kanada | država2 = Meksiko | država3 = Sjedinjene Američke Države | datumi = 11. juni – 19. juli | br_ekipa = 48 | konfederacije = 6 | stadioni = 16 | gradovi = 16 | šampion_drugo = | broj = | drugi_drugo = | treći_drugo = | četvrti_drugo = | utakmice = | golovi = | posjećenost = | najbolji_strijelac = | najbolji_igrač = | najbolji_mladi_nogometaš = | najbolji_golman = | prethodnasezona = ''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022]].'' | sljedećasezona = ''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2030.|2030]].'' | ažurirano = 3. 4. 2026. }} '''Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.''' bit će 23. izdanje [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetskog prvenstva]] u [[nogomet]]u, koje će se odigrati 2026. u [[Kanada|Kanadi]], [[Meksiko|Meksiku]] i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].<ref>{{cite news |title=World Cup 2026: Canada, US & Mexico joint bid wins right to host tournament |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/44464913 |access-date=9. 7. 2018 |publisher=BBC|date=13. 6. 2018 |language=engleski}}</ref><ref name="ESPN 2017">{{cite web |url=http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup|first=Jeff|last=Carlise |date=10. 4. 2017 |publisher=ESPN|title=U.S., neighbors launch 2026 World Cup bid |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170411140749/http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup |archive-date=11. 4. 2017 |access-date=9. 7. 2018 |language=engleski}}</ref><ref name="48teams">{{cite news|url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html|title=Unanimous decision expands FIFA World Cup™ to 48 teams from 2026|publisher=FIFA|date=10. 1. 2017|access-date=9. 7. 2018|language=engleski|archive-date=10. 1. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170110231324/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html|url-status=dead}}</ref> Turnir će zajednički ugostiti 16 gradova u tri sjevernoameričke zemlje: Kanadi, Meksiku i Sjedinjenim Državama. SAD će biti domaćin 60 utakmica, uključujući sve utakmice nakon osmine finala, dok će susjedne Kanada i Meksiko ugostiti po 10 utakmica.<ref name="ESPN 20172">{{Cite web|url=http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup|title=U.S., neighbors launch 2026 World Cup bid|last=Carlise|first=Jeff|date=10. 4. 2017|website=ESPN|archive-url=https://web.archive.org/web/20170411140749/http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup|archive-date=11. 4. 2017|url-status=live}}</ref> Ovaj turnir će biti prvi koji će uključivati 48 timova, proširen sa 32.<ref name="48teams2">{{Cite news|date=10. 1. 2017|title=Unanimous decision expands FIFA World Cup to 48 teams from 2026|publisher=FIFA|url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20170110231324/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html|archive-date=10. 1. 2017|access-date=10. 1. 2017}}</ref> Počevši od ovog izdanja, FIFA je proširila svjetsko prvenstvo na 48 ekipa, što je povećanje od 16 timova u odnosu na prethodnih sedam turnira.<ref name="48teams3">{{Cite news|date=10. 1. 2017|title=Unanimous decision expands FIFA World Cup to 48 teams from 2026|url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20170110231324/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html|archive-date=10. 1. 2017|access-date=10. 1. 2017|publisher=FIFA}}</ref> Ekipe će biti podijeljene u dvanaest grupa po četiri, pri čemu će dvije najbolje ekipe iz svake grupe i osam najboljih trećeplasiranih proći u šesnaestinu finala, kako je odobrilo [[Vijeće FIFA|Vijeće FIFA-e]] 14. marta 2023.<ref name="IMC">{{Cite web|url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-approves-international-match-calendars|title=FIFA Council approves international match calendars|date=14. 3. 2023|publisher=[[FIFA]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20230314155521/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-approves-international-match-calendars|archive-date=14. 3. 2023|url-status=live|access-date=14. 3. 2023}}</ref> Ovo će biti prvo proširenje i promjena formata od [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|1998]]. == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|FIFA World Cup 2026}} * {{Službeni sajt|http://www.fifa.com/worldcup/index.html}} {{Simboli jezika|de|njemački}} {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Simboli jezika|fr|francuski}} {{Simboli jezika|sp|španski}} {{Simboli jezika|ar|arapski}} {{Simboli jezika|ru|ruski}} {{Svjetsko prvenstvo u nogometu}} {{FIFA SP 2026.}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|*]] [[Kategorija:Svjetska prvenstva u nogometu|2026]] [[Kategorija:2026. u nogometu]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Kanadi]] [[Kategorija:2026. u Kanadi]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Meksiku]] [[Kategorija:2026. u Meksiku]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Sjedinjenim Američkim Državama]] [[Kategorija:2026. u Sjedinjenim Američkim Državama]] 492xz68q91pzvz8581ykugl8o1h1rqp 3823849 3823843 2026-04-03T16:48:13Z Semso98 54573 3823849 wikitext text/x-wiki {{Budući sport}} {{Infokutija međunarodno nogometno takmičenje | naziv_turnira = Svjetsko prvenstvo u nogometu | godina = 2026. | ostali_nazivi = 2026 FIFA World Cup {{Simboli jezika|en|engleski}}<br>Copa Mundial de la FIFA 2026 {{Simboli jezika|sp|španski}}<br>Coupe du Monde de la FIFA 2026 {{Simboli jezika|fr|francuski}} | slika = 2026 FIFA World Cup logo.svg | veličina = 180px | tekst = | država = Kanada | država2 = Meksiko | država3 = Sjedinjene Američke Države | datumi = 11. juni – 19. juli | br_ekipa = 48 | konfederacije = 6 | stadioni = 16 | gradovi = 16 | šampion_drugo = | broj = | drugi_drugo = | treći_drugo = | četvrti_drugo = | utakmice = | golovi = | posjećenost = | najbolji_strijelac = | najbolji_igrač = | najbolji_mladi_nogometaš = | najbolji_golman = | prethodnasezona = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022]]. | sljedećasezona = ''[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2030.|2030]].'' | ažurirano = 3. 4. 2026. }} '''Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.''' bit će 23. izdanje [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetskog prvenstva]] u [[nogomet]]u, koje će se odigrati 2026. u [[Kanada|Kanadi]], [[Meksiko|Meksiku]] i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]].<ref>{{cite news |title=World Cup 2026: Canada, US & Mexico joint bid wins right to host tournament |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/44464913 |access-date=9. 7. 2018 |publisher=BBC|date=13. 6. 2018 |language=engleski}}</ref><ref name="ESPN 2017">{{cite web |url=http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup|first=Jeff|last=Carlise |date=10. 4. 2017 |publisher=ESPN|title=U.S., neighbors launch 2026 World Cup bid |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170411140749/http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup |archive-date=11. 4. 2017 |access-date=9. 7. 2018 |language=engleski}}</ref><ref name="48teams">{{cite news|url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html|title=Unanimous decision expands FIFA World Cup™ to 48 teams from 2026|publisher=FIFA|date=10. 1. 2017|access-date=9. 7. 2018|language=engleski|archive-date=10. 1. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170110231324/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html|url-status=dead}}</ref> Turnir će zajednički ugostiti 16 gradova u tri sjevernoameričke zemlje: Kanadi, Meksiku i Sjedinjenim Državama. SAD će biti domaćin 60 utakmica, uključujući sve utakmice nakon osmine finala, dok će susjedne Kanada i Meksiko ugostiti po 10 utakmica.<ref name="ESPN 20172">{{Cite web|url=http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup|title=U.S., neighbors launch 2026 World Cup bid|last=Carlise|first=Jeff|date=10. 4. 2017|website=ESPN|archive-url=https://web.archive.org/web/20170411140749/http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup|archive-date=11. 4. 2017|url-status=live}}</ref> Ovaj turnir će biti prvi koji će uključivati 48 timova, proširen sa 32.<ref name="48teams2">{{Cite news|date=10. 1. 2017|title=Unanimous decision expands FIFA World Cup to 48 teams from 2026|publisher=FIFA|url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20170110231324/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html|archive-date=10. 1. 2017|access-date=10. 1. 2017}}</ref> Počevši od ovog izdanja, FIFA je proširila svjetsko prvenstvo na 48 ekipa, što je povećanje od 16 timova u odnosu na prethodnih sedam turnira.<ref name="48teams3">{{Cite news|date=10. 1. 2017|title=Unanimous decision expands FIFA World Cup to 48 teams from 2026|url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20170110231324/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html|archive-date=10. 1. 2017|access-date=10. 1. 2017|publisher=FIFA}}</ref> Ekipe će biti podijeljene u dvanaest grupa po četiri, pri čemu će dvije najbolje ekipe iz svake grupe i osam najboljih trećeplasiranih proći u šesnaestinu finala, kako je odobrilo [[Vijeće FIFA|Vijeće FIFA-e]] 14. marta 2023.<ref name="IMC">{{Cite web|url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-approves-international-match-calendars|title=FIFA Council approves international match calendars|date=14. 3. 2023|publisher=[[FIFA]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20230314155521/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-approves-international-match-calendars|archive-date=14. 3. 2023|url-status=live|access-date=14. 3. 2023}}</ref> Ovo će biti prvo proširenje i promjena formata od [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1998.|1998]]. ==Grupna faza== ''Sva vremena su lokalna.'' === Grupa A === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa A|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} === Grupa B === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa B|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} === Grupa C === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa C|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} === Grupa D === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa D|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} === Grupa E === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa E|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} === Grupa F === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa F|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} === Grupa G === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa G|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} === Grupa H === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa H|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} === Grupa I === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa I|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} === Grupa J === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa J|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} === Grupa K === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa K|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} === Grupa L === {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L}} {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa L|only_pld_pts=no_hide_class_rules}} === Poredak trećeplasiranih === {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Trećeplasirani}} == Nokaut-faza == {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza}} === Kostur === {{#invoke:RoundN|N32 |style=white-space:nowrap|widescore=yes|bold_winner=high|3rdplace=yes |RD1=[[#Šesneastina finala|Šesneastina finala]] |RD2=[[#Osmina finala|Osmina finala]] |RD3=[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]] |RD4=[[#Polufinale|Polufinale]] |RD5=[[#Finale|Finale]] |Consol=[[#Utakmica za 3. mjesto|Utakmica za 3. mjesto]] <!--Date – Place|Team 1|Score 1|Team 2|Score 2--> <!--Round of 32--> |29. juni – [[Foxborough]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik grupe E||<!--{{fb|}}-->Trećeplasirani grupe A/B/C/D/F| |30. juni – [[East Rutherford]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik grupe I||<!--{{fb|}}-->Trećeplasirani grupe C/D/F/G/H| |28. juni – [[Inglewood, California|Inglewood]]|<!--{{fb|}}-->Drugoplasirani grupe A||<!--{{fb|}}-->Drugoplasirani grupe B| |29. juni – [[Guadalupe, Nuevo León|Guadalupe]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik grupe F||<!--{{fb|}}-->Drugoplasirani grupe C| |2. juli – [[Toronto]]|<!--{{fb|}}-->Drugoplasirani grupe K||<!--{{fb|}}-->Drugoplasirani grupe L| |2. juli – [[Inglewood, California|Inglewood]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik grupe H||<!--{{fb|}}-->Drugoplasirani grupe J| |1. juli – [[Santa Clara, California|Santa Clara]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik grupe D||<!--{{fb|}}-->Trećeplasirani grupe B/E/F/I/J| |1. juli – [[Seattle]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik grupe G||<!--{{fb|}}-->Trećeplasirani grupe A/E/H/I/J| |29. juni – [[Houston]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik grupe C||<!--{{fb|}}-->Drugoplasirani grupe F| |30. juni – [[Arlington, Texas|Arlington]]|<!--{{fb|}}-->Drugoplasirani grupe E||<!--{{fb|}}-->Drugoplasirani grupe I| |30. juni – [[Ciudad de México]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik grupe A||<!--{{fb|}}-->Trećeplasirani grupe C/E/F/H/I| |1. juli – [[Atlanta]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik grupe L||<!--{{fb|}}-->Trećeplasirani grupe E/H/I/J/K| |3. juli – [[Miami Gardens]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik grupe J||<!--{{fb|}}-->Drugoplasirani grupe H| |3. juli – [[Arlington, Texas|Arlington]]|<!--{{fb|}}-->Drugoplasirani grupe D||<!--{{fb|}}-->Drugoplasirani grupe G| |2. juli – [[Vancouver]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik grupe B||<!--{{fb|}}-->Trećeplasirani grupe E/F/G/I/J| |3. juli – [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik grupe K||<!--{{fb|}}-->Trećeplasirani grupe D/E/I/J/L| <!--Round of 16--> |4. juli – [[Philadelphia]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 74||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 77| |4. juli – [[Houston]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 73||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 75| |6. juli – [[Arlington, Texas|Arlington]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 83||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 84| |6. juli – [[Seattle]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 81||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 82| |5. juli – [[East Rutherford]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 76||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 78| |5. juli – [[Ciudad de México]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 79||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 80| |7. juli – [[Atlanta]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 86||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 88| |7. juli – [[Vancouver]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 85||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 87| <!--Quarterfinals--> |9. juli – [[Foxborough]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 89||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 90| |10. juli – [[Inglewood, California|Inglewood]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 93||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 94| |11. juli – [[Miami Gardens]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 91||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 92| |11. juli – [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 95||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 96| <!--Semifinals--> |14. juli – [[Arlington, Texas|Arlington]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 97||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 98| |15. juli – [[Atlanta]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 99||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 100| <!--Final--> |19. juli – [[East Rutherford]]|<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 101||<!--{{fb|}}-->Pobjednik utakmice 102| <!--Match for third place--> |18. juli – [[Miami Gardens]]|<!--{{fb|}}-->Gubitnik utakmice 101||<!--{{fb|}}-->Gubitnik utakmice 102| }} == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|FIFA World Cup 2026}} * {{Službeni sajt|http://www.fifa.com/worldcup/index.html}} {{Simboli jezika|de|njemački}} {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Simboli jezika|fr|francuski}} {{Simboli jezika|sp|španski}} {{Simboli jezika|ar|arapski}} {{Simboli jezika|ru|ruski}} {{Svjetsko prvenstvo u nogometu}} {{FIFA SP 2026.}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|*]] [[Kategorija:Svjetska prvenstva u nogometu|2026]] [[Kategorija:2026. u nogometu]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Kanadi]] [[Kategorija:2026. u Kanadi]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Meksiku]] [[Kategorija:2026. u Meksiku]] [[Kategorija:Sportska takmičenja u Sjedinjenim Američkim Državama]] [[Kategorija:2026. u Sjedinjenim Američkim Državama]] s87x6yuoglaqr81qb550e2wwwb43apy 4 456928 3823859 3817801 2026-04-03T17:09:39Z MediaWiki message delivery 64602 /* Action Required: Update templates/modules for electoral maps (Migrating from P1846 to P14226) */ novi odlomak 3823859 wikitext text/x-wiki == Google Code-In will soon take place again! Mentor tasks to help new contributors! == Hi everybody! Google Code-in (GCI) will soon take place again - a seven week long contest for 13-17 year old students to contribute to free software projects. Tasks should take an experienced contributor about two or three hours and can be of the categories Code, Documentation/Training, Outreach/Research, Quality Assurance, and User Interface/Design. Do you have any Lua, template, gadget/script or similar task that would benefit your wiki? Or maybe some of your tools need better documentation? If so, and you can imagine enjoying mentoring such a task to help a new contributor, please check out [[:mw:Google Code-in/2019]] and become a mentor. If you have any questions, feel free to ask at [[:mw:Talk:Google Code-in/2019|our talk page]]. Many thanks in advance! --[[User:Martin Urbanec|Martin Urbanec]] 08:28, 5 novembar 2019 (CET) <!-- Message sent by User:Martin Urbanec@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Technical_Village_Pumps_distribution_list&oldid=19202271 --> == Technical maintenance planed‬ == <div class="plainlinks mw-content-ltr" lang="en" dir="ltr"> '''A maintenance operation will be performed tomorrow morning UTC time (Wednesday 17th at 07:00 AM UTC).''' It will impact all wikis and is supposed to last up to one minute. During this time, new translations may fail, and Notifications may not be delivered. For more details about the operation and on all impacted services, please check [[phab:T273762|on Phabricator]]. A banner will be displayed 30 minutes before the operation. Thank you, [[user:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] 18:45, 16 februar 2021 (CET) </div> <!-- Message sent by User:SGrabarczuk (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Technical_Village_Pumps_distribution_list&oldid=21037579 --> == Futrue of FlaggedRevs (Pending Changes) extension == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> {{int:please-translate}} Hello, I’m posting this here because this wiki has FlaggedRevs (Pending Changes) enabled. This extension is one of the oldest extensions we have in production and currently does not have a maintainer. FlaggedRevs has been the cause of several incidents and visible regressions, especially because software decays and our technology constantly changes. Another problem with this extension is its scope. While most of its functionalities are not enabled at Wikimedia, or are enabled on a very small set of wikis only (e.g. "multiple dimensions" was enabled only on Hebrew Wikisource, and they agreed to disable it). This has made maintaining the extension a tall order (more of a nightmare). In other words, this extension does too many things, and none well. To move forward, barely used functionalities of this extension will be removed. Such as: support for multiple dimensions (like “style” and “tone”), multiple tiers (“quality” and “pristine”), several one of its special pages (ProblemChanges, ReviewedPages, ReviewedVersions, QualityOversight), and more. This will make it less of a burden to start maintaining and improving the main functionalities. The user interface will have only one mode in the future (currently it has four). You can check this Phabricator ticket for more information about functionalities being removed: [[phab:T277883]] These removals would simplify its logic drastically, and enable us to rework its old interface, fix several deprecated dependencies that this extension is the last to block their removal of (like the "action=ajax" API), and reduce the number of issues/incidents/regressions that can be caused by this extension. Most users of wikis that have this extension enabled (including English Wikipedia and German Wikipedia) won't see any difference. Wikis will still be able to use multiple "levels" (but not multiple "tiers") and will still be able to enable pending changes for whole namespaces, or on a group of pages only (otherwise known as “protect mode”). Those features will not be removed. To follow the discussion around this, take a look at [[phab:T185664|T185664]]. Thank you for understanding and sorry for any inconvenience. [[m:User:Ladsgroup|Ladsgroup]] ([[m:User talk:Ladsgroup|talk]]) 18:17, 23 mart 2021 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Ladsgroup@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Ladsgroup/Technical_Village_pumps_on_wikis_with_flagged_revs&oldid=21249894 --> == Coolest Tool Award 2021: Call for nominations == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> [[File:Coolest Tool Award 2021 square_logo.svg|thumb|193x193px]] The third edition of the [[m:Coolest Tool Award]] is looking for nominations! Tools play an essential role for the Wikimedia projects, and so do the many volunteer developers who experiment with new ideas and develop and maintain local and global solutions to support the Wikimedia communities. The Coolest Tool Award aims to recognize and celebrate the coolest tools in a variety of categories. The awarded projects will be announced and showcased in a virtual ceremony in December. Deadline to submit nominations is October 27. More information: [[m:Coolest Tool Award]]. Thanks for your recommendations! -- [[User:SSethi (WMF)|SSethi (WMF)]] for the [[m:Coolest Tool Award#Coolest Tool Award 2021|2021 Coolest Tool Academy team]] 07:56, 19 oktobar 2021 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Johan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Technical_Village_Pumps_distribution_list&oldid=22003007 --> == Community Wishlist Survey 2022 is coming. Help us! == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> The [[m:Community Wishlist Survey 2022|Community Wishlist Survey 2022]] starts in less than two weeks ([https://www.timeanddate.com/worldclock/fixedtime.html?iso=20220110T1800 Monday 10 January 2022, 18:00 UTC]). We, the team organizing the Survey, need your help. {| width=80% style="text-align:center; margin:auto;" class=plainlinks |- valign=top |width=50%| '''[https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=agg-Community_Wishlist_Survey&action=page&filter= <span class="mw-ui-button">Translate important messages</span>]''' | [[Community Wishlist Survey/Help us|<span class="mw-ui-button>Promote the Survey</span>]] Among anyone and everyone you know who has an account on wiki. Promote the Survey on social media, via instant messaging apps, in other groups and chats, in your WikiProject, Wikimedia affiliate - wherever contributors with registered accounts may be. |} '''Only you can make the difference''' How many people will hear and read about the Survey in their language? How many will decide to participate? Will there be enough of you to vote for a change you would like to see? It all depends on you, volunteers. '''Why are we asking?''' * [[m:Community Wishlist Survey/FAQ|We have improved the documentation]]. It's friendlier and easier to use. This will mean little if it's only in English. * Thousands of volunteers haven't participated in the Survey yet. We'd like to improve that, too. Three years ago, 1387 people participated. Last year, there were 1773 of them. We hope that in the upcoming edition, there will be even more. You are better than us in contacting Wikimedians outside of wikis. We have prepared some images to share. More to come. '''What is the Community Wishlist Survey?''' [[File:Community Wishlist Survey banner - translatable.svg|350px|thumb]] It's an annual survey that allows contributors to the Wikimedia projects to propose and vote for tools and platform improvements. Long years of experience in editing or technical skills are not required. Thanks, and be safe and successful in 2022! [[User:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] ([[User talk:SGrabarczuk (WMF)|talk]]) 04:15, 29 decembar 2021 (CET) </div> <!-- Message sent by User:SGrabarczuk (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Technical_Village_Pumps_distribution_list&oldid=22319964 --> == Save the Date: Coolest Tool Award 2021: this Friday, 17:00 UTC == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <languages /> Hello all, The ceremony of the 2021 [[m:Special:MyLanguage/Coolest Tool Award|Wikimedia Coolest Tool Award]] will take place virtually on [https://zonestamp.toolforge.org/1642179615 Friday 14 January 2022, 17:00 UTC]. This award is highlighting software tools that have been nominated by contributors to the Wikimedia projects. The ceremony will be a nice moment to show appreciation to our tool developers and maybe discover new tools! [[m:Special:MyLanguage/Coolest Tool Award|Read more about the livestream and the discussion channels.]] Thanks for joining! [[m:User:AKlapper (WMF)|andre]] ([[m:User talk:AKlapper (WMF)|talk]]) -08:02, 6 January 2022 (UTC) </div> <!-- Message sent by User:SSethi (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Technical_Village_Pumps_distribution_list&oldid=22528634 --> == Last two days for submitting proposals == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> [[File:Community Wishlist Survey Lamp.svg|150px|right]] '''Tomorrow is the last day''' for [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2022/Proposals|submitting proposals for the Community Wishlist Survey 2022]]. Also, everyone is welcome to [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey/Help us|translate, promote]], and discuss proposals. [[User:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] ([[User talk:SGrabarczuk (WMF)|talk]]) 15:45, 22 januar 2022 (CET) </div> <!-- Message sent by User:SGrabarczuk (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Technical_Village_Pumps_distribution_list&oldid=22611679 --> == Rollout of the new audio and video player == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> {{int:please-translate}} Hello, Over the next months we will gradually change the audio and video player of Wikis from Kultura to Video.js and with that, the old player won’t be accessible anymore. The new player has been active as a beta feature since May 2017. The new player has many advantages, including better design, consistent look with the rest of our interface, better compatibility with browsers, ability to work on mobile which means our multimedia will be properly accessible on iPhone, better accessibility and many more. The old player has been unmaintained for eight years now and is home-brewn (unlike the new player which is a widely used open source project) and uses deprecated and abandoned frameworks such as jQuery UI. Removing the old player’s code also improves performance of the Wikis for anyone visiting any page (by significantly reducing complexity of the dependency graph of our ResourceLoader modules. See [https://phabricator.wikimedia.org/phame/post/view/175/wikipedia_s_javascript_initialisation_on_a_budget/ this blog post.]). The old player has many open bugs that we will be able to close as resolved after this migration. The new player will solve a lot of old and outstanding issues but also it will have its own bugs. All important ones have been fixed but there will be some small ones to tackle in the future and after the rollout. What we are asking now is to turn on the beta feature for the new player and let us know about any issues. You can track the work in [[phab:T100106|T100106]] Thank you, [[User:Ladsgroup|Amir]] 18:59, 17 februar 2022 (CET) </div> <!-- Message sent by User:Ladsgroup@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Technical_Village_Pumps_distribution_list&oldid=22611679 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Coolest Tool Award 2022: Call for nominations</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="message"/> The fourth edition of the [[m:Special:MyLanguage/Coolest Tool Award|Coolest Tool Award]] welcomes your nominations! What is your favorite Wikimedia related software tool? Please [[m:Special:MyLanguage/Coolest Tool Award|submit your favorite tools]] by October 12, 2022! The awarded projects will be announced and showcased in a virtual ceremony in December. <section end="message"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 20:30, 3 oktobar 2022 (CEST) <!-- Message sent by User:SSethi (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Technical_Village_Pumps_distribution_list&oldid=22611679 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Join the Coolest Tool Award 2022: Friday, Dec 16th, 17:00 UTC</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="message"/> The fourth edition of the [[m:Special:MyLanguage/Coolest Tool Award|Wikimedia Coolest Tool Award]] will happen online on [https://zonestamp.toolforge.org/1671210028 Friday 16 December 2022 at 17:00 UTC]! This award is highlighting software tools that have been nominated by contributors to the Wikimedia projects. The ceremony will be a nice moment to show appreciation to our tool developers and maybe discover new tools! [[m:Special:MyLanguage/Coolest Tool Award|Read more about the livestream and the discussion channels.]] Thanks for joining! -[[m:User:SSapaty (WMF)|Komla]] <section end="message"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 19:52, 5 decembar 2022 (CET) <!-- Message sent by User:SSethi (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Technical_Village_Pumps_distribution_list&oldid=24059435 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Graph extension disabled</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="message" />Yesterday the [[listarchive:list/wikitech-l@lists.wikimedia.org/thread/EWL4AGBEZEDMNNFTM4FRD4MHOU3CVESO/|Wikimedia Foundation noted]] that in the interests of the security of our users, the [[mw:Extension:Graph|Graph extension]] was disabled. This means that pages that were formerly displaying graphs will now display a small blank area. To help readers understand this situation, communities can now define a brief message that can be displayed to readers in place of each graph until this is resolved. That message can be defined on each wiki at <bdi lang="en" dir="ltr">[[MediaWiki:Graph-disabled]]</bdi>. Wikimedia Foundation staff are looking at options available and expected timelines. For updates, follow the public Phabricator task for this issue: [[phab:T334940|T334940]]<section end="message" /> </div> --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:36, 19 april 2023 (CEST) <!-- Message sent by User:Elitre (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Technical_Village_Pumps_distribution_list&oldid=24483197 --> == <span lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr">Temporary accounts for unregistered editors</span> == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin="body" /> ''[[m:Special:MyLanguage/IP_Editing:_Privacy_Enhancement_and_Abuse_Mitigation/Updates/2023-09|Read this in your language]] • <span class=plainlinks>[https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&group=page-IP+Editing%3A+Privacy+Enhancement+and+Abuse+Mitigation%2FUpdates%2F2023-09&language=&action=page&filter= {{Int:please-translate}}]</span> • Please tell other users about these changes'' [[File:MediaWiki Temporary accounts page history mockup 2023-09 en.gif|alt=Mock up of history page showing old and new username styles. The IP address 172.0.0.1 changes to the temporary account ~2024-23126-086, with an icon for revealing the underlying IP address|thumb|400px|Next year, unregistered editors will start using [[mw:Special:MyLanguage/Help:Temporary_accounts|temporary accounts]].]] In 2024, editors who have not [[Special:CreateAccount|registered an account]] will automatically begin using [[mw:Special:MyLanguage/Help:Temporary_accounts|temporary accounts]]. These editors are sometimes called "IP editors" because the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Privacy_policy/Glossary_of_key_terms#ip-address|IP address]] is displayed in the page history. The [[mw:Special:MyLanguage/Trust and Safety Product|Trust and Safety Product team]] gave a presentation at Wikimania about this change. You can [https://www.youtube.com/live/3ygRnVXTAPM?si=lAkJEcvgPl1sV6JO&t=22290 watch it on YouTube]. There is more information at [[m:Special:MyLanguage/IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation|m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation]].<section end="body" /> </div> <span dir=ltr>[[User:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] ([[User talk:SGrabarczuk (WMF)|{{int:Talkpagelinktext}}]])</span> 04:05, 30 septembar 2023 (CEST) <!-- Message sent by User:SGrabarczuk (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Technical_Village_Pumps_distribution_list&oldid=25636618 --> == <span lang="en" dir="ltr">Coming soon: A new sub-referencing feature – try it!</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="Sub-referencing"/> [[File:Sub-referencing reuse visual.png|{{#ifeq:{{#dir}}|ltr|right|left}}|400px]] Hello. For many years, community members have requested an easy way to re-use references with different details. Now, a MediaWiki solution is coming: The new sub-referencing feature will work for wikitext and Visual Editor and will enhance the existing reference system. You can continue to use different ways of referencing, but you will probably encounter sub-references in articles written by other users. More information on [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|the project page]]. '''We want your feedback''' to make sure this feature works well for you: * [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing#Test|Please try]] the current state of development on beta wiki and [[m:Talk:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|let us know what you think]]. * [[m:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing/Sign-up|Sign up here]] to get updates and/or invites to participate in user research activities. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Deutschland|Wikimedia Deutschland]]’s [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes|Technical Wishes]] team is planning to bring this feature to Wikimedia wikis later this year. We will reach out to creators/maintainers of tools and templates related to references beforehand. Please help us spread the message. --[[m:User:Johannes Richter (WMDE)|Johannes Richter (WMDE)]] ([[m:User talk:Johannes Richter (WMDE)|talk]]) 10:36, 19 August 2024 (UTC) <section end="Sub-referencing"/> </div> <!-- Message sent by User:Johannes Richter (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johannes_Richter_(WMDE)/Sub-referencing/massmessage_list&oldid=27309345 --> == 'Wikidata item' link is moving. Find out where... == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"><i>Apologies for cross-posting in English. Please consider translating this message.</i>{{tracked|T66315}} Hello everyone, a small change will soon be coming to the user-interface of your Wikimedia project. The [[d:Q16222597|Wikidata item]] [[w:|sitelink]] currently found under the <span style="color: #54595d;"><u>''General''</u></span> section of the '''Tools''' sidebar menu will move into the <span style="color: #54595d;"><u>''In Other Projects''</u></span> section. We would like the Wiki communities feedback so please let us know or ask questions on the [[m:Talk:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Projects/Move_Wikidata_item_link|Discussion page]] before we enable the change which can take place October 4 2024, circa 15:00 UTC+2. More information can be found on [[m:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Projects/Move_Wikidata_item_link|the project page]].<br><br>We welcome your feedback and questions.<br> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 20:56, 27 septembar 2024 (CEST) </div> <!-- Message sent by User:Danny Benjafield (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Danny_Benjafield_(WMDE)/MassMessage_Test_List&oldid=27524260 --> == 'Wikidata item' link is moving, finally. == Hello everyone, I previously wrote on the 27th September to advise that the ''Wikidata item'' sitelink will change places in the sidebar menu, moving from the '''General''' section into the '''In Other Projects''' section. The scheduled rollout date of 04.10.2024 was delayed due to a necessary request for Mobile/MinervaNeue skin. I am happy to inform that the global rollout can now proceed and will occur later today, 22.10.2024 at 15:00 UTC-2. [[m:Talk:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Projects/Move_Wikidata_item_link|Please let us know]] if you notice any problems or bugs after this change. There should be no need for null-edits or purging cache for the changes to occur. Kind regards, -[[m:User:Danny Benjafield (WMDE)|Danny Benjafield (WMDE)]] 13:28, 22 oktobar 2024 (CEST) <!-- Message sent by User:Danny Benjafield (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Danny_Benjafield_(WMDE)/MassMessage_Test_List&oldid=27535421 --> == Sub-referencing: User testing == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Sub-referencing reuse visual.png|400px|right]] <small>''Apologies for writing in English, please help us by providing a translation below''</small> Hi I’m Johannes from [[:m:Wikimedia Deutschland|Wikimedia Deutschland]]'s [[:m:WMDE Technical Wishes|Technical Wishes team]]. We are making great strides with the new [[:m:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|sub-referencing feature]] and we’d love to invite you to take part in two activities to help us move this work further: #'''Try it out and share your feedback''' #:[[:m:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing# Test the prototype|Please try]] the updated ''wikitext'' feature [https://en.wikipedia.beta.wmflabs.org/wiki/Sub-referencing on the beta wiki] and let us know what you think, either [[:m:Talk:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|on our talk page]] or by [https://greatquestion.co/wikimediadeutschland/talktotechwish booking a call] with our UX researcher. #'''Get a sneak peak and help shape the ''Visual Editor'' user designs''' #:Help us test the new design prototypes by participating in user sessions – [https://greatquestion.co/wikimediadeutschland/gxk0taud/apply sign up here to receive an invite]. We're especially hoping to speak with people from underrepresented and diverse groups. If that's you, please consider signing up! No prior or extensive editing experience is required. User sessions will start ''May 14th''. We plan to bring this feature to Wikimedia wikis later this year. We’ll reach out to wikis for piloting in time for deployments. Creators and maintainers of reference-related tools and templates will be contacted beforehand as well. Thank you very much for your support and encouragement so far in helping bring this feature to life! </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:Johannes Richter (WMDE)|Johannes Richter (WMDE)]] ([[User talk:Johannes Richter (WMDE)|talk]])</bdi> 17:03, 28 april 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Johannes Richter (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johannes_Richter_(WMDE)/Sub-referencing/massmessage_list&oldid=28628657 --> == We will be enabling the new Charts extension on your wiki soon! == ''(Apologies for posting in English)'' Hi all! We have good news to share regarding the ongoing problem with graphs and charts affecting all wikis that use them. As you probably know, the [[:mw:Special:MyLanguage/Extension:Graph|old Graph extension]] was disabled in 2023 [[listarchive:list/wikitech-l@lists.wikimedia.org/thread/EWL4AGBEZEDMNNFTM4FRD4MHOU3CVESO/|due to security reasons]]. We’ve worked in these two years to find a solution that could replace the old extension, and provide a safer and better solution to users who wanted to showcase graphs and charts in their articles. We therefore developed the [[:mw:Special:MyLanguage/Extension:Chart|Charts extension]], which will be replacing the old Graph extension and potentially also the [[:mw:Extension:EasyTimeline|EasyTimeline extension]]. After successfully deploying the extension on Italian, Swedish, and Hebrew Wikipedia, as well as on MediaWiki.org, as part of a pilot phase, we are now happy to announce that we are moving forward with the next phase of deployment, which will also include your wiki. The deployment will happen in batches, and will start from '''May 6'''. Please, consult [[:mw:Special:MyLanguage/Extension:Chart/Project#Deployment Timeline|our page on MediaWiki.org]] to discover when the new Charts extension will be deployed on your wiki. You can also [[:mw:Special:MyLanguage/Extension:Chart|consult the documentation]] about the extension on MediaWiki.org. If you have questions, need clarifications, or just want to express your opinion about it, please refer to the [[:mw:Special:MyLanguage/Extension_talk:Chart/Project|project’s talk page on Mediawiki.org]], or ping me directly under this thread. If you encounter issues using Charts once it gets enabled on your wiki, please report it on the [[:mw:Extension_talk:Chart/Project|talk page]] or at [[phab:tag/charts|Phabricator]]. Thank you in advance! -- [[User:Sannita (WMF)|User:Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|talk]]) 17:06, 6 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Sannita (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Sannita_(WMF)/Mass_sending_test&oldid=28663781 --> == Join the 6th Wikipedia Pages Wanting Photos Campaign – 2025 Edition == Dear Wikipedia community, (''Please help translate to your language'') We invite your community to participate in the 6th edition of the [[:m:Wikipedia Pages Wanting Photos 2025|Wikipedia Pages Wanting Photos Campaign]], a global campaign taking place from July 1 to August 31, 2025. Participants will choose among Wikipedia pages without photos, then add a suitable photo from among the many thousands of photos in the Wikimedia Commons, especially those uploaded from thematic contests ([[:m:Wiki Loves Africa|Wiki Loves Africa]], [[:m:Wiki Loves Earth|Wiki Loves Earth]], [[:m:Wiki Loves Folklore|Wiki Loves Folklore]], [[:m:Wiki Loves Monuments|Wiki Loves Monuments]], etc.) over the years. More than 80 Wikimedia affiliates have participated since the campaign was launched in 2020 and have added images to more than 400,000 Wikipedia articles in over 245 Wikipedia languages. Thanks to the volunteer contributors! We now invite your community to organize and lead the campaign within your community. As a local organizer, you may: *Encourage individual members to take part by adding images to Wikipedia articles. *Host edit-a-thons focused on improving visual content. *Organize training workshops to teach contributors how to correctly integrate images into Wikipedia. These activities will help build local capacity and increase visual content across Wikipedia. Please note that for participants to be eligible to participate in the campaign, they need to have registered an account for at least a year before the official start date of the contest. That is, for the 2025 edition, they must have registered an account on or before July 1, 2025. The account can be from any Wikimedia project wikis. The organizing team is looking for a contact person to coordinate WPWP participation at the Wikimedia user group or chapter level (geographically or thematically) or for a language Wikipedia. We would be glad for you to [[:m:Wikipedia Pages Wanting Photos 2025/Participating Communities|sign up directly]] at [[:m:Wikipedia Pages Wanting Photos 2025/Participating Communities|WPWP Participating Communities]]. With kind regards, [[User:Reading Beans]] On behalf of the Wikipedia Pages Wanting Photos campaign 2025. [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 23:53, 18 maj 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:T Cells@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Wikipedia_Pages_Wanting_Photos_2025/Call_for_participation_letter/Village_pump&oldid=28751075 --> == Wikidata Item and Property labels soon displayed in Wiki Watchlist/Recent Changes == ''(Apologies for posting in English, you can help by translating into your language)'' Hello everyone, the [[m:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Clearer_Wikidata_Edit_Summaries/Resolve_Labels|Wikidata For Wikimedia Projects]] team is excited to announce an upcoming change in how Wikidata edit changelogs are displayed in your [[Special:Watchlist|Watchlists]] and [[Special:RecentChanges|Recent Changes]] lists. If an edit is made on Wikidata that affects a page in another Wikimedia Project, the changelog will contain some information about the nature of the edit. This can include a QID (or Q-number), a PID (or P-number) and a value (which can be text, numbers, dates, or also QID or PID’s). Confused by these terms? See the [[d:Special:MyLanguage/Wikidata:Glossary|Wikidata:Glossary]] for further explanations. The upcoming change is scheduled for '''17.07.2025''', between '''1300 - 1500 UTC'''. The change will display the label (item name) alongside any QID or PIDs, as seen in the image below: [[File:Apr10 edit summary on Wikidata.png|An edit sum entry on Wikidata, labels display alongside their P- and Q-no.'s]] These changes will only be visible if you have Wikidata edits enabled in your User Preferences for Watchlists and Recent Changes, or have the active filter ‘Wikidata edits’ checkbox toggled on, directly on the Watchlist and Recent Changes pages. Your bot and gadget may be affected! There are thousands of bots, gadgets and user-scripts and whilst we have researched potential effects to many of them, we cannot guarantee there won’t be some that are broken or affected by this change. Further information and context about this change, including how your bot may be affected can be found on this [[m:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Clearer_Wikidata_Edit_Summaries/Resolve_Labels|project task page]]. We welcome your questions and feedback, please write to us on this dedicated [[m:Talk:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Clearer_Wikidata_Edit_Summaries/Resolve_Labels|Talk page]]. Thank you, - [[m:User:Danny_Benjafield_(WMDE)|Danny Benjafield (WMDE)]] on behalf of the Wikidata For Wikimedia Projects Team. [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14:45, 14 juli 2025 (CEST) <!-- Message sent by User:Danny Benjafield (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Danny_Benjafield_(WMDE)/MassMessage_Test_List&oldid=28981877 --> == Request for Comment: VisualEditor automatic reference names == <div lang="en" dir="ltr"> Hi, I’m Johannes from [[:m:Wikimedia Deutschland|Wikimedia Deutschland]]’s [[:m:WMDE Technical Wishes|Technical Wishes team]]. Apologies for writing in English. {{Int:Please-translate}}! We are considering to work on [[:m:Community Wishlist/W17|Community Wishlist/W17: Improve VE references' automatic names and reuse]]. This has been a long-term issue for wikitext editors (see e.g. [[:en:WP:VisualEditor/Named references]]) which has been among the top-voted wishes in several [[:m:Community Wishlist Survey|Community Wishlist Surveys]], e.g. [[:m:Community Wishlist Survey 2017/Editing/VisualEditor: Allow editing of auto-generated references before adding them|2017]], [[:m:Community Wishlist Survey 2019/Citations/VisualEditor: Allow references to be named|2019]], [[:m:Community Wishlist Survey 2022/Editing/VisualEditor should use human-like names for references|2022]] or [[:m:Community Wishlist Survey 2023/Editing/VisualEditor should use proper names for references|2023]]. We would like your input on the [[:m:WMDE Technical Wishes/References/VisualEditor automatic reference names#Proposed solutions|solutions]] proposed on our project page: '''[[:m:WMDE Technical Wishes/References/VisualEditor automatic reference names]]'''. We are considering several options, which can be combined if desired by the community. * Changing the default pattern for automatically generated reference names (currently <code>":n"</code>, e.g. <code>":0"</code>, <code>":1"</code>...) to use the [[:mw:Help:Reference Previews#Exposed reference types|reference type]] instead (e.g. <code>"book_reference-1"</code>). * Providing a simple mechanism for communities to configure a different default name. * Generating automatic reference names based on the [[:en:domain name|domain name]] (if it’s a web citation). * Generating automatic reference names based on template parameters (e.g. "title" or "last"+"first") – defined by the community. === Feedback === [[:m:WMDE Technical Wishes/References/VisualEditor automatic reference names|Visit our project page]] to read about our proposal in detail and share your thoughts [[:m:Talk:WMDE Technical Wishes/References/VisualEditor automatic reference names#Request for comment|on metawiki]]. '''Please note''': We will only implement a solution if there’s clear consensus among the global community. Our intention is not to build the perfect solution, but to find a simple and lean one that alleviates the pain caused by auto generated names. We are aware that some experienced VisualEditor users might prefer an option to manually change reference names in VisualEditor, but such a UX intervention is difficult to achieve across reference types and thus out of scope for our team, we can only improve the auto-naming mechanism. We are happy about suggestions for improving certain details of the proposed solutions. Any other feedback and alternative proposals are also welcome – even though it’s out of scope for us, it might still be relevant for future work on this topic. Please support us interpreting consensus by clearly indicating your opinion (e.g. by using support/neutral/oppose templates). We are aware of [[:en:WP:NOTVOTE]], but given that we are facilitating this discussion with users from different wikis, potentially commenting in their native language, clearly indicating your position helps us avoid misunderstandings. Thank you for participating!</div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:Johannes Richter (WMDE)|Johannes Richter (WMDE)]] ([[User talk:Johannes Richter (WMDE)|razgovor]])</bdi> 12:15, 19 mart 2026 (CET) <!-- Message sent by User:Johannes Richter (WMDE)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johannes_Richter_(WMDE)/MassMessageRecipients&oldid=30281362 --> == Action Required: Update templates/modules for electoral maps (Migrating from P1846 to P14226) == Hello everyone, This is a notice regarding an ongoing data migration on Wikidata that may affect your election-related templates and Lua modules (such as <code>Module:Itemgroup/list</code>). '''The Change:'''<br /> Currently, many templates pull electoral maps from Wikidata using the property [[:d:Property:P1846|P1846]], combined with the qualifier [[:d:Property:P180|P180]]: [[:d:Q19571328|Q19571328]]. We are migrating this data (across roughly 4,000 items) to a newly created, dedicated property: '''[[:d:Property:P14226|P14226]]'''. '''What You Need To Do:'''<br /> To ensure your templates and infoboxes do not break or lose their maps, please update your local code to fetch data from [[:d:Property:P14226|P14226]] instead of the old [[:d:Property:P1846|P1846]] + [[:d:Property:P180|P180]] structure. A [[m:Wikidata/Property Migration: P1846 to P14226/List|list of pages]] was generated using Wikimedia Global Search. '''Deadline:'''<br /> We are temporarily retaining the old data on [[:d:Property:P1846|P1846]] to allow for a smooth transition. However, to complete the data cleanup on Wikidata, the old [[:d:Property:P1846|P1846]] statements will be removed after '''May 1, 2026'''. Please update your modules and templates before this date to prevent any disruption to your wiki's election articles. Let us know if you have any questions or need assistance with the query logic. Thank you for your help! [[User:ZI Jony|ZI Jony]] using [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19:09, 3 april 2026 (CEST) <!-- Message sent by User:ZI Jony@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Technical_Village_Pumps_distribution_list&oldid=29905755 --> l754b3a6fpddjhlhji9j2zk5w2db37u 0 461932 3823884 3769387 2026-04-04T00:52:33Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3823884 wikitext text/x-wiki {{italic title}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv =''Acoraceae'' <br>(Porodica iđirota) | slika = Acorus calamus.spadix.jpg | slika_širina = 250px |slika_opis=''[[Acorus calamus]]'' | status = (Vidi [[IUCN]]-ov crveni popis kratica) | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Liliopsida]] | ordo ='''''Acorales''''' | ordo_autorstvo= <small>[[Reveal]]</small> | familia ='''''Acoraceae''''' | familia_autorstvo=<small>[[Martinov]]</small> | genus = |genus_autorstvo= <small>[[Carl Linnaeus|L.]] </small> | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = | sinonimi=''Calamus'' <small>Garsault</small> }} '''''Acorus''''' je jedan od [[rod (biologija)|rodova]] [[monokotiledone|monokotiledonskih]] [[cvjetnica]]. Nekada je bio smješten u porodici ''[[Araceae]]'' (aroidi), ali novije klasifikacije svrstavaju ga u vlastitu porodicu ''Acoraceae'' i red '''Acorales''', od kojih jedini rod potiče iz najstarije sačuvane linije monokotiledona.<ref name="Reveal">{{cite web|last=Reveal|first=James L.|title=Indices Nominum Supragenericorum Plantarum Vascularium – S, Solanales|date=17. 2. 2011|url=http://www.plantsystematics.org/reveal/pbio/fam/allspgfileA.html|work=Indices Nominum Supragenericorum Plantarum Vascularium Alphabetical Listing by Genera of Validly Published Suprageneric Names|publisher=University of Maryland and Cornell University|access-date=27. 3. 2020|archive-date=24. 9. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150924074418/http://www.plantsystematics.org/reveal/pbio/fam/allspgfileA.html|url-status=dead}}</ref><ref name="Kew">[http://apps.kew.org/wcsp/namedetail.do?name_id=2295 Kew World Checklist of Selected Plant Families]{{Mrtav link}}</ref><ref name="vanderValk1978">{{cite journal | last1 = van der Valk | first1 = A. G. | last2 = Davis | first2 = C. B. | year = 1978 | title = The role of seed banks in the vegetation dynamics of prairie glacial marshes | url = https://lib.dr.iastate.edu/bot_pubs/90| journal = Ecology | volume = 59 | issue = 2| pages = 322–35 | doi=10.2307/1936377| jstor = 1936377 }}</ref> Neke starije studije pokazale su da je bio postavljen u red Alismatales, koji također uključuje aroide (''Araceae''), ''[[Tofieldiaceae]]'' i nekoliko porodica vodenih monokotiledona (npr. ''Alismataceae'', [[Posidoniaceae]]). Međutim, savremene filogenetske studije pokazuju da je ''Acorus'' [[sestrinska grupa|sestrinski]] svim ostalim monokotiledonama. Uobičajena imena uključuju '''Calamus''' i '''slatka zastava'''. Rod je porijeklom iz [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]] i sjeverne i istočne [[Azija|Azije]], a naturaliziran je u južnoj Aziji i [[Evropa|Evropi]] još iz drevnog uzgoja. Poznate divlje populacije su [[diploid]]ne, osim nekih [[tetraploid]]nih] u istočnoj Aziji, dok su kultivirane biljke sterilni [[triploid]]i, vjerovatno [[hibrid (biologija)|hibridnog]] porijekla između diploidnih i tetraploidnih oblika. == Obilježja == [[Datoteka: Acorus calamus1.jpg | thumb|250px |Habitus vrste ''Acorus calamus'']] Imaju neupadljive [[cvijet|cvjetove]], raspoređene na bočnom [[spadiks (botanika)|spadiksima]] (zadebljana, mesnata osovina). Za razliku od aroida, ne postoji [[spate]] (velika [[brakteja]], koja obuhvata spadiks). Spadiks je dug oko 4–10&nbsp;cm, a zatvaraju ga listovi. Brakteja može biti deset puta duža od spadiksa. [[List]]ovi su linearni s cijelovitom marginom. == Taksonomija == Iako je porodica ''Acoraceae'' prvotno opisana 1820. godine, od tada je rod ''Acorus'', u većinu klasifikacijskih sistema, uobičajenono uključivan u ''Araceae'', kao npr., u [[Cronquistov sistem|Cronquistovom sistemu]]. Porodica je nedavno potvrđene jer su molekulske sistematske studije pokazale da ''Acorus'' nije usko srodnički povezan sa ''Araceae'' ili bilo kojom drugom [[monokotiledone|monokotiledonskom]] porodicom, što navodi biljne sistematičare na stav da da rod i porodicu postave u poseban red. Ovom položaju trenutno nedostaje podrška klasičnih morfoloških ispitivanja biljaka, a neki taksonomi ga i dalje svrstavaju u potporoicu ''Araceae'', red [[Alismatales]]. Sistem [[APG III]] prepoznaje Acorales kao red, za razliku od Alismatales, i kao [[sestrinski takson|sestrinsku grupu]] za sve ostale monokotiledone. Ovu vezu potvrđuju novija filogenetska istraživanja. {{sfn|Soltis et al|2011}}{{sfn|Givnish et al|2010}}. Tretman u [[APG IV sistem]]u nije promenjen u odnosu na APG III. === Vrste === U starijoj literaturi i na mnogim web stranicama još uvijek postoji velika konfuzija, pri čemu se naziv "Acorus calamus", podjednako, ali pogrešno, primjenjuje na "Acorus americanus" (ranije" Acorus calamus'' var. ''americanus'') . Od jula 2014. godine, kompetentn Kew Checklist prihvata samo dvije vrste, od kojih jedna ima tri prihvaćena [[varijetet]]a: * ''[[Acorus calamus]]'' <small>[[Carl Linnaeus|L.]]</small> – sterilni triploid (3''n'' = 36); vjerovatno kultiviranog porijekla. Prirodno ga ima u [[Evropa|Evropi]], umjerenim područjima [[Indija|Indije]], na [[Himalaji]]ma i južnoj [[Azija|Aziji]], a svuda široko kultiviran i naturaliziran. **[[Acorus americanus|''Acorus calamus'' var. ''americanus'']] <small>Raf.</small> - Kanada, sjverni dio [[SAD]], Burjatiijska regija [[Rusija|Rusije]]. **''Acorus calamus'' var. ''angustatus'' <small>Besser</small> – [[Sibir]], [[Kina]], [[Rusija]], [[Daleki istok]], [[Japan]], [[Koreja]], [[Mongolija]], [[Himalaji]], [[Indijski potkontinent]], [[Indokina]], [[Filipini]], [[Indonezija]]. **''Acorus calamus'' var. ''calamus'' - [[Sibir]], [[Rusija]], [[Daleki istok]], [[Mongolija]], [[Mandžurija]], [[Himalaji]], [[Koreja]]; naturaliziran uEvropi, Sjevernoj Americi, Javi i Novoj Gvineji.<ref name="Keddy2010">Keddy, P.A. 2010. Wetland Ecology: Principles and Conservation (2nd edition). Cambridge University Press, Cambridge, UK. Chapter 1.</ref><ref name="Nooteboom2011">Nooteboom, H.P. (ed.) (2011). Flora Malesiana 20: 1-61. Noordhoff-Kolff N.V., Djakarta.</ref><ref name="Boyce2012">Boyce, P.C., Sookchaloem, D., Hetterscheid, W.L.A., Gusman, G., Jacobsen, N., Idei, T. & Nguyen, V.D. (2012). Flora of Thailand 11(2): 101-325. The Forest Herbarium, National Park, Wildlife and Plant Conservation Department, Bangkok.</ref> * ''[[Acorus gramineus]]'' <small>[[Daniel Solander|Sol.]] ex [[William Aiton|Aiton]]</small> – japanska slatka zastava ili travolisna slatka zastava; plodni diploid (2''n'' = 18); [[Kina]], Himalaji, Japan, Koreja, Indokina, Filipini. ''Acorus'' iz Evrope, Kine i Japana prenesen je u [[SAD|Sjedinjene Države]]. == Rasprostranjenje i stanište == Ove biljke nalaze se u [[močvara|močvarnim područjima]], posebno u samim močvarama, gdje se šire pomoću debelih [[rizom]]a. Kao i mnoge druge močvarne biljke, oni zavise od [[aerenhim]]a koji dovodi kisik do korijenske zone. Često se javljaju na obalama i poplavnim vodama, gdje vodostaji sezonski variraju. == Ekologija == Domaća severnoamerička vrsta pojavljuje se u mnogim ekološkim studijama. U poređenju s drugim vrstama močvarnih biljaka, imaju relativno visoku konkurentnu sposobnost. Iako mnoge močvarne biljke akumuliraju velike banke zakopanog sjemena, sjemenske banke „Acorus“ možda neće nakupljaju se u nekim močvarnim područjima usled slabe proizvodnje semena. Čini se da su sjemenke prilagođene za klijanje u čistinama; nakon perioda skladištenja u hladnoći, sjeme će klijati nakon sedam dana svetlosti sa fluktuirajućom temperaturom, a nešto duže pod konstantnom temperaturom. Uporedna studija osobina njegove životne historije klasificirala ih je je kao "međuprostorni busen", tj. vrstu koja ima gust habitus i tendenciju da zauzima praznine u močvarnoj vegetaciji, za razliku od ''[[Iris versicolor]]''.<ref name="Gaudet1988">{{cite journal | last1 = Gaudet | first1 = C.L. | last2 = Keddy | first2 = P.A. | year = 1988 | title = Predicting competitive ability from plant traits: a comparative approach | url =https://archive.org/details/sim_nature-uk_1988-07-21_334_6179/page/242| journal = Nature | volume = 334 | issue = 6179| pages = 242–243 | doi=10.1038/334242a0}} Figure 1.</ref><ref name="Shipley1990">{{cite journal | last1 = Shipley | first1 = B. | last2 = Keddy | first2 = P.A. | last3 = Moore | first3 = D.R.J. | last4 = Lemky | first4 = K. | year = 1990 | title = Regeneration and establishment strategies of emergent macrophytes | url = | journal = Journal of Ecology | volume = 77 | issue = 4| pages = 1093–1110 | doi=10.2307/2260825| jstor = 2260825 }} Appendix 3.</ref><ref name="Boutin1993">{{cite journal | last1 = Boutin | first1 = C. | last2 = Keddy | first2 = P. A. | year = 1993 | title = A functional classification of wetland plants | url = | journal = Journal of Vegetation Science | volume = 4 | issue = 5| pages = 591–600 | doi=10.2307/3236124| jstor = 3236124 }} Figure 2</ref> ==Toksičnost == [[Datoteka:Acorus calamus illustration.jpg|thumb|right|Slatka zastava (2006.. crtež Istraživačkog centra za divljinu USGS-a)]] [[Uprava za hranu i lijekove]] Sjedinjenih Država zabranil je 1968. godine proizvode dobijeni iz „Acorus calamus“, koji su bili aditivi u hrani. Upitna hemikalija koja je dobijena iz ove biljke bila je [[Azaron|β-azaron]]. Postoji konfuzija u procjeni da li ovu supstancu sadržesvi varijeteti ''A. calamus''.<ref name="Leck1995">{{cite journal | last1 = Leck | first1 = Mary Allessio | last2 = Simpson | first2 = Robert L. | year = 1995 | title = Ten-year seed bank and vegetation dynamics of a tidal freshwater marsh | url =https://deepblue.lib.umich.edu/bitstream/2027.42/141113/1/ajb213857.pdf | journal = American Journal of Botany | volume = 82 | issue = 12| pages = 1547–1557 | doi=10.2307/2446183| jstor = 2446183 | hdl = 2027.42/141113 }}</ref><ref name="Evstatieva1996">Evstatieva et al., Fitologiya 48: 19–22. 1996; Löve & Löve, ''Proc. Genet. Soc. Canada'' 2: 14–17. 1957</ref><ref name="Govaerts2002">Govaerts, R. & Frodin, D.G. (2002). World Checklist and Bibliography of Araceae (and Acoraceae): 1-560. The Board of Trustees of the Royal Botanic Gardens, Kew.</ref><ref name="Marongiu2005">{{cite journal | last1 = Marongiu | first1 = L.B | last2 = Piras | first2 = A | last3 = Porcedda | first3 = S | year = 2005 | title = Chemical composition of the essential oil and supercritical CO2 extract of Commiphora myrrha (Nees) Engl. and of ''Acorus calamus'' | url = | journal = Journal of Agricultural and Food Chemistry| volume = 53| issue = 20| pages = 7939–43 |pmid=16190653| doi = 10.1021/jf051100x }}</ref> U prirodi postoje četiri varijeteta ''A. calamus'': diploidni, triploidni, tetraploidni i heksaploidni. Diploidi ne proizvode kancerogeni β-azaron. Poznato je da diploidi prirodno rastu u istočnoj Aziji (Mongolija i Sibir) i sjevernoj Americi. Triploidni citotip vjerovatno je nastao u himalajskoj regiji, kao hibrid između diploidnih i tetraploidnih citotipova. Sjevernoamerički kalamus poznat je kao ''Acorus calamus'' var. ''americanus'' ili u novije vrijeme jednostavno ''Acorus americanus''. Poput diploidnih sojeva, '' A. calamus '' u dijelovima Himalaja, Mongolije i Sibira, severnoamerički diploidni varijetet ne sadrži kancerogeni β-asaron. Istraživanja su redovnono pokazivala da "β-asaron nije detektiran u sjevernoameričkom spontanom diploidnom akorusu ''[[Calamus var. americanus]]". == Upotreba == Listovi nekih vrsta sa paralelnim venama sadrže eterska ulja koja daju ugodan miris kad se osuše. Fino sječeni listovi stavljani su su po podu u Srednjem vijeku, kako za miris, tako i za pretpostavljenu efikasnost protiv štetnika (životinja) ==Reference== {{reflist}} {{refbegin|30em}} * Govaerts, R. & Frodin, D.G. (2002). World Checklist and Bibliography of Araceae and Acoraceae. 1-560. The Board of Trustees of the Royal Botanic Gardens, Kew. * [http://www.efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=1&taxon_id=20008 Flora of North America: Acoraceae] * [http://www.mobot.org/MOBOT/Research/APweb/orders/acoralesweb.htm#Acorales Acorales] in Stevens, P. F. (2001 onwards). [http://www.mobot.org/MOBOT/research/APweb Angiosperm Phylogeny Website]. Version 7, May 2006. * [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/Taxonomy/Browser/wwwtax.cgi?mode=Tree&id=91812&lvl=3&lin=f&keep=1&srchmode=1&unlock NCBI Taxonomy Browser] * [https://web.archive.org/web/20050209163227/http://delta-intkey.com/angio/www/acoracea.htm Acoraceae] in L. Watson and M.J. Dallwitz (1992 onwards) ''[https://web.archive.org/web/20070103200438/http://delta-intkey.com/angio/ The families of flowering plants:] descriptions, illustrations, identification, information retrieval''. Version: 27 April 2006. http://delta-intkey.com. * [https://web.archive.org/web/20050910122209/http://www.woodlotalt.com/publications/BotNotesv1n2.PDF Taxonomy and distribution of Acorus in Maine] * [https://web.archive.org/web/20140714133340/http://www.karenplatt.co.uk/garden-books/gold-fever.html Platt, Karen. Gold Fever 2004] {{ISBN|978-0954576417}} * [http://www.pnas.org/content/90/10/4641.short Phylogenetic analysis of rbcL sequences identifies Acorus calamus as the primal extant monocotyledon. Duvall 1993] * {{cite journal|last1=Duvall|first1=Melvin R.|last2=Clegg|first2=Michael T.|last3=Chase|first3=Mark W.|last4=Clark|first4=W. Dennis|last5=Kress|first5=W. John|last6=Hills|first6=Harold G.|last7=Eguiarte|first7=Luis E.|last8=Smith|first8=James F.|last9=Gaut|first9=Brandon S.|last10=Zimmer|first10=Elizabeth A.|last11=Learn|first11=Gerald H.|title=Phylogenetic Hypotheses for the Monocotyledons Constructed from ''rbc''L Sequence Data|journal= Annals of the Missouri Botanical Garden |date=1. 1. 1993|volume=80|issue=3|pages=607–619|doi=10.2307/2399849|jstor=2399849}} * [http://mbe.oxfordjournals.org/content/22/9/1813.short Analysis of Acorus calamus Chloroplast Genome and Its Phylogenetic Implications Vadim V. Goremykin 2005] {{refend}} ==Vanjski linkovi== {{commonscat|Acoraceae}} * [http://www.efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=1&taxon_id=20008 Flora of North America: Acoraceae] * [http://www.mobot.org/MOBOT/Research/APweb/orders/acoralesweb.htm#Acorales Acorales] in Stevens, P. F. (2001 onwards). [http://www.mobot.org/MOBOT/research/APweb Angiosperm Phylogeny Website]. Version 7, May 2006. * [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/Taxonomy/Browser/wwwtax.cgi?mode=Tree&id=91812&lvl=3&lin=f&keep=1&srchmode=1&unlock NCBI Taxonomy Browser] * [https://web.archive.org/web/20050209163227/http://delta-intkey.com/angio/www/acoracea.htm Acoraceae] in L. Watson and M.J. Dallwitz (1992 onwards) ''[https://web.archive.org/web/20070103200438/http://delta-intkey.com/angio/ The families of flowering plants:] descriptions, illustrations, identification, information retrieval''. Version: 27 April 2006. http://delta-intkey.com. * [https://web.archive.org/web/20050910122209/http://www.woodlotalt.com/publications/BotNotesv1n2.PDF Taxonomy and distribution of Acorus in Maine] * [https://web.archive.org/web/20140714133340/http://www.karenplatt.co.uk/garden-books/gold-fever.html Platt, Karen. Gold Fever 2004] {{ISBN|978-0954576417}} * [http://www.pnas.org/content/90/10/4641.short Phylogenetic analysis of rbcL sequences identifies Acorus calamus as the primal extant monocotyledon. Duvall 1993] * [http://mbe.oxfordjournals.org/content/22/9/1813.short Analysis of Acorus calamus Chloroplast Genome and Its Phylogenetic Implications Vadim V. Goremykin 2005] *[http://www.efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=1&taxon_id=100307 Flora of North America: ''Acorus''] *[http://www.efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=2&taxon_id=100307 Flora of China, Vol. 23 Page 1, <big>菖蒲属</big> chang pu shu, ''Acorus'' Linnaeus] *[http://www.accessdata.fda.gov/scripts/cdrh/cfdocs/cfcfr/CFRSearch.cfm?] [[Kategorija:Acorales]] [[Kategorija:Monocotiledonae]] [[Kategorija:Jestive biljke]] 8ogs9k3edebfw8xu9j4tb2sb27seb7e 0 479064 3823890 3799484 2026-04-04T03:11:01Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3823890 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Ф.таррега.png|thumb|250px|desno|Francisco Tárrega]] '''Adelita''' je [[mazurka]] za [[Gitara|klasičnu gitaru]] koju je komponirao [[Španija|španski]] gitarista [[Francisco Tárrega]]. Zajedno s [[Capricho árabe (Tárrega)|Capricho árabe]] i [[Recuerdos de la Alhambra]], to je jedno od najpoznatijih muzičkih djela Francisca Tárrege, koje su snimili mnogi poznati svjetski gitaristi.<ref name="A">{{Cite web|url= https://www.savarese.org/music/Adelita.html|title= ''Adelita'' by Francisco Tárrega|work= savarese.org|access-date= 19. 6. 2021}}</ref> == Historija == Legenda kaže da muzičko djelo Adelita svoje ime duguje Adeli Aymerich, navodno vanbračnoj kćeri španskog kralja [[Alfons XII, kralj Španije|Alfonsa XII]]. Ovo muzičko djelo oslanja se na [[Romantizam|romantični]] stil koji je osmislio [[Frédéric Chopin]]. Chopin je napustio rodnu [[Poljska|Poljsku]], u dobi od 20 godina i više se nije vratio. Inspiraciju i identitet tražio je u sjećanju na djetinjstvo što je rezultiralo novim instrumentalnim žanrovima poput mazurke. Chopinova mazurka inspirirana je s tri poljska narodna plesa u trostrukom metru: mazurek, živahni ples; [[Kujawiak (ples)|kujawiak]], romantičan ili smiren ples; i [[Oberek (ples)|oberek]], živahni ples u kojem se plesači vrte kružno. Slijedeći ideju Chopinovog stiliziranog žanra mazurke, čini se da Tárrega inspiraciju traži u kujawiaku čiju muziku karakterizira sentimentalna i melanholična melodija s [[rubato]] [[tempo]]m korištenim u Adeliti.<ref name="FT">{{Cite web|url= https://www.kazu-classicalguitar.co.uk/essays/francisco-tarrega/adelita-mazurka|title= ''Francisco Tárrega: ¡Adelita! (Mazurka)''|work= kazu-classicalguitar.co.uk|access-date= 19. 6. 2021}}</ref> == Opis == Napisana je u binarnom ili A-B obliku, u sporijem 3/4 ''lento'' [[Tempo|tempu]]. Započinje u [[e-mol]]u, a zatim završava u radosnom i uzbudljivom [[E-dur]]u. Ovo lijepo melodično muzičko djelo je naizgled lagano za odsvirati, a obično se na koncertima izvodi zajedno sa [[Lágrima (Tárrega)|Lágrimom]]. Međutim, kao i kod mnogih drugih djela ovog kompozitora, u sredini djela nalaze se tehnički zahtijevniji gitarski prijelazi, koji nisu preporučljivi za gitariste početnike. Ova dva veċ navedena muzička djela služe kao set kontrastnih španskih djela u umjerenom tempu, koji ističu pažnju ansambla na fraziranju.<ref name="A"/><ref>{{Cite web|url= https://guitarcurriculum.com/score/adelita|title= ''Adelita''|work= guitarcurriculum.com|access-date= 19. 6. 2021|archive-date= 24. 6. 2021|archive-url= https://web.archive.org/web/20210624201716/https://guitarcurriculum.com/score/adelita|url-status= dead}}</ref><ref>{{Cite web|url= https://nbnguitar.com/sheet-music/adelita-sheet-music-tabs|title= ''Adelita - Franciso Tárrega''|work= nbnguitar.com|access-date= 19. 6. 2021|archive-date= 24. 6. 2021|archive-url= https://web.archive.org/web/20210624202102/https://nbnguitar.com/sheet-music/adelita-sheet-music-tabs|url-status= dead}}</ref> Adelita ima moćno svojstvo koje kod slušalaca budi lijepe uspomene. Za razliku od ostalih mazurki koje je komponirao Francisco Tárrega, za Adelitu [[kompozitor]] izbjegava doslovnu reprezentaciju karakterističnog [[Ritam|ritma]] sa [[Tačka (muzika)|tačkom]] (punktirani ritam), ritma mazureka i / ili kujawiaka (pojavljuje se samo jednom u pretposljednjem [[Takt (muzika)|taktu]]). Ovo je vjerovatno da bi se melodiji dala prednost u odnosu na suštinu izvornog plesa. Međutim, kombinacija jednokratne pojave punktiranog ritma i dosljednog naglaska u drugom taktu nagovještava da se radi o mazurki.<ref name="FT"/> == Muzički primjer == * [https://www.youtube.com/watch?v=YwnvIXuwDU8/ ''Adelita, Francisca Tárrege] == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Kompozicije Francisca Tárrege]] [[Kategorija:Klasična muzika]] 1xl6j42k5ylxhj5p92vwrz40yn1ojti 0 482119 3824064 3643969 2026-04-04T11:45:21Z Panasko 146730 clean up, replaced: Osmanlijsko Carstvo → Osmansko Carstvo, Osmansko carstvo → Osmansko Carstvo, Osmanskog carstva → Osmanskog Carstva, . godine. → . (3) using [[Project:AWB|AWB]] 3824064 wikitext text/x-wiki '''Ali paša Semiz''' (?, [[Prača (Pale, RS)|Prača]] - 28. juni 1565, [[Istanbul]]) bio je [[Vezir|veliki vezir]] [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] od 1561. do 1565. za vrijeme vladavine sultana [[Sulejman I|Sulejmana Veličanstvenog]].<ref>{{Cite book|last=Pečevija Alajbegović|first=Ibrahim|title=Historija 1: 1520–1576|publisher=El-Kalem i Orijentalni institut|year=2000|pages=338}}</ref><ref>{{Cite book|last=Hadžihuseinović Muvekkit|first=Salih Sidki|title=Povijest Bosne 1|publisher=El-Kalem i Gazi Husrev-begova biblioteka|year=1999|pages=142}}</ref> Bio je [[begler-beg]] Egipatskog ejaleta od 1549. do 1555.<ref>{{Cite book|last=Casale|first=Giancarlo|title=The Ottoman Age of Exploration|url=https://archive.org/details/ottomanageexplor00casa|publisher=Oxford University Press|year=2010|pages=[https://archive.org/details/ottomanageexplor00casa/page/98 98], 102 i 114}}</ref> == Biografija == Porijeklom je [[Bošnjaci|Bošnjak]]<ref>{{Cite book|title=Československo-jihoslovanská revue, Opseg 5, Izd.1-2|year=1935|pages=85}}</ref><ref>Handžić, Mehmed, (1999), ''Teme iz književne historije'', str. 244, Ogledalo, ur: Esad Duraković</ref> iz Prače koja je u tom periodu pripadala [[Hercegovački sandžak|Hercegovačkom sandžaku]].<ref name="Bašagić 1931 11">{{Cite book|last=Bašagić|first=dr. Safvetbeg|title=Znameniti Hrvati, Bošnjaci i Hercegovci u turskoj carevini|publisher=Matica Hrvatska|year=1931|pages=11}}</ref><ref>{{Cite book|last=Uzunçarşılı|first=prof. İsmail Hakkı|title=Osmanli Tarihi, II cild|publisher=|year=1975|pages=551}}</ref><ref>{{Cite book|last=Murvar|first=Vatro|title=Nation and Religion in Central Europe and the Western Balkans: The Muslims in Bosna, Hercegovina, and Sandžak|publisher=FSSSN Colloquia and Symposia, University of Wisconsin|year=1989|pages=34}}</ref> {{Infokutija osoba | ime = Semiz Ali-paša | mjesto_rođenja = Prača | datum_smrti = 28. juni 1565. | mjesto_smrti = Istanbul | zanimanje = Veliki vezir Osmanskog Carstva | prethodnik = Rustem-paša Opuković | nasljednik = Mehmed-paša Sokolović | supružnik = Ayse Humasah Sultan }} Prije nego što je njegov otac prešao na [[islam]], odveden je kao dijete u [[Istanbul]] u [[Janjičari|janjičare]]; srodnik Hasta Alije, ćehaje velikog vezira Ibrahim-paše, njegovim je utjecajem dospio u carski saraj, iz kojeg je izašao kao janjičarski aga.<ref>{{Cite book|last=Von Hammer|first=Joseph|title=Historija Turskog Osmanskog Carstva|publisher=Elbookers|year=1979|pages=485 i 486}}</ref> U Istanbulu je stekao obrazovanje i obavljao visoke položaje. Počeo je kao mir-i alem (državni zastavnik) 1545, a potom je postavljen za begler-bega [[Rumelijski pašaluk|Rumelije]].<ref>{{Cite book|last=Bašagić|first=dr Safvet-beg|title=Znameniti Hrvati, Bošnjaci i Hercegovci u turskoj carevini|publisher=Matica Hrvatska|year=1931|pages=11}}</ref><ref>{{Cite book|title=Prilozi, godina XIV Broj 14-15|publisher=Institut za istoriju Sarajevo|year=1978|pages=89}}</ref> Naslijedio je Daud-pašu na mjestu begler-bega [[Egipatski ejalet|Egipatskog ejaleta]] 1549. godine nakon kratkog mandata [[Lala Kara Mustafa-paša|Lala Kara Mustafa-paše]], koji je služio samo nekoliko mjeseci. Na ovom položaju je Ali-paša ostao do 1555.<ref>{{Cite book|last=Casale|first=Giancarlo|title=The Ottoman Age of Exploration|url=https://archive.org/details/ottomanageexplor00casa|publisher=Oxford University Press|year=2010|pages=[https://archive.org/details/ottomanageexplor00casa/page/102 102] i 114}}</ref> Bio je vrlo debeo zbog čega je dobio nadimak "Semiz", što znači "debeli" na [[Turski jezik|turskom jeziku]]. Pod Ali-pašom Semizom su uspješno privođeni kraju ugarski mirovni pregovori.<ref>{{Cite book|last=Von Hammer|first=Joseph|title=Historija Turskog Osmanskog Carstva|publisher=Elbookers|year=1979|pages=486}}</ref> Naslijedio je [[Rustem-paša Opuković|Rustem-pašu Opukovića]] na mjestu velikog vezira [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] 10. jula 1561.<ref>{{Cite book|last=Murvar|first=Vatro|title=Nation and Religion in Central Europe and the Western Balkans|publisher=FSSSN Colloquia and Symposia, University of Wisconsin|year=1989|pages=34}}</ref><ref>{{Cite book|last=Pečevija Alajbegović|first=Ibrahim|title=Historija 1 1520-1576|publisher=El-Kalem i Orijentalni Institut|year=2000|pages=338}}</ref> Oženio se sa Ajšom Humasah Sultan, kćerkom [[Mihrimah sultanija|Mihrimah sultanije]] i [[Rustem-paša Opuković|Rustem-paše Opukovića]]. Njihov brak predstavlja primjer usko povezane veze porodičnih odnosa na osmanskom dvoru jer je Ajša bila kćerka i supruga velikih vezira Carstva. Imali su četiri sina, ali je Ali-paša neočekivano umro 28. juna 1565. Ajšu je time postala udovica sa samo 24 godine. Kasnije je imala još dva muža i nadživjela tri sina.<ref>{{Cite book|last=Miszczak|first=Izabela|title=Edirne: Gateway to the Balkan|publisher=ASLAN Publishing House|year=2021}}</ref><ref>{{Cite book|last=Pečevija Alajbegović|first=Ibrahim|title=Historija 1 1520-1576|publisher=El-Kalem i Orijentalni Institut|year=2000|pages=338}}</ref> Semiz Ali-pašu je naslijedio [[Mehmed-paša Sokolović]] na mjesto velikog vezira.<ref>{{Cite book|last=Prelog|first=dr Milan|title=Povijest Bosne od najstarijih vremena do propasti kraljevstva|year=1919|pages=69}}</ref> Sahranjen je uz mauzolej Ejjubi Ensarije u [[Istanbul]]u. Iza njega je ostalo dosta duhovitih dosjetaka, koje su zabilježili njegovi savremenici.<ref name="Bašagić 1931 11" /> == Zaostavština == Semiz Ali-paša je iza sebe ostavio bogat vakuf, kao i mnogi drugi osmanski veziri porijeklom iz Bosne. U Istanbulu na Ejupu je sagradio česmu 1558. godine i [[Medresa|medresu]] na Fatihu 1565. godine koja je slična medresi sultana [[Sulejman I|Sulejmana Veličanstvenog]]. Pored toga, Ali-paša je u [[Edirne]]u sagradio [[bezistan]] 1568. godine, kojeg čine 130 dućana. Bezistan je dug 300 metara i ima šest ulaza. Najznačajniji osmanski spomenik grada [[Babaeski]] jeste džamija Semiz Ali-paše. Gradnja je završena nakon njegove smrti, 1572. Svi Ali-pašini vakufi su sagrađeni prema projektu poznatog osmanskog arhitekta [[Mimar Sinan|Mimara Sinana]].<ref>{{Cite web|url=https://arhiv.stav.ba/bosnjaci-su-vakufima-gradili-osmansko-carstvo/|title=Bošnjaci su vakufima gradili Osmansko Carstvo|last=Dervišević|first=Haris|date=8. 5. 2018|access-date=17. 9. 2021}}</ref> Osmanski putopisac [[Evlija Čelebija]], prolazeći kroz Edirne, spominje više objekata koje su ostale iza Ali-paše: Kapali-čaršiju od 126 dućana i karavan-saraj. U obližnjem gradiću Babeskiju spominje kompleks Semiz Ali-paše Pračića (džamija, medresa, biblioteka, imaret, karavan-saraj, hamam, 13 šadrvana, čaršija, most).<ref>{{Cite web|url=https://preporodbn.com/evlija-celebija-o-bosnjacima-iii-dio/|title=Evlija Čelebija o Bošnjacima [III dio]|last=Džafić|first=Jusuf|date=18. 9. 2014|access-date=17. 9. 2021}}</ref> Ali-paša Semiz je također u rodnoj [[Prača (Pale, RS)|Prači]] sagradio [[Semiz Ali-pašina džamija|džamiju]] sa pratećim objektima.<ref>{{Cite book|last=Mujezinović|first=Mehmed|title=Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, knjiga II|publisher=Veselin Masleša|year=1977|pages=88}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Umrli 1565.]] [[Kategorija:Veziri Osmanskog Carstva]] [[Kategorija:Biografije, Prača]] 222jl6bmp2k681sx73yvt9q5w0lh8ug 0 482387 3823851 3769542 2026-04-03T16:50:24Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 0 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3823851 wikitext text/x-wiki {{Infokutija gen}} '''ATM serin/treonin-kinaza''', simbol '''ATM''', je [[serin]]/[[treonine]]ska [[protein-kinaza]] koja se regrutira i aktivira [[popravak DNK|dvolančane prekide DNK]]. [[fosforilacija|Fosforilizira]] nekoliko ključnih proteina koji iniciraju aktivaciju [[kontrolna tačka ćelijskog ciklusa|kontrolne tačke]] oštećenja DNK, što dovodi do zaustavljanja [[ćelijski ciklus|ćelijskog ciklusa]], [[popravljanje DNK|poravnavanja DNK]] ili [[apoptoza]]. Nekoliko ovih meta, uključujući [[p53]], [[CHK2]], [[BRCA1]], [[NBS1]] i [[H2AX]] su [[gen supresor tumora|supresori tumora]]. Godine 1995., gen je otkrio dr Yosef Shiloh<ref>{{cite journal | vauthors = Savitsky K, Bar-Shira A, Gilad S, Rotman G, Ziv Y, Vanagaite L, Tagle DA, Smith S, Uziel T, Sfez S, Ashkenazi M, Pecker I, Frydman M, Harnik R, Patanjali SR, Simmons A, Clines GA, Sartiel A, Gatti RA, Chessa L, Sanal O, Lavin MF, Jaspers NG, Taylor AM, Arlett CF, Miki T, Weissman SM, Lovett M, Collins FS, Shiloh Y | display-authors = 6 | title = A single ataxia telangiectasia gene with a product similar to PI-3 kinase | url = https://archive.org/details/sim_science_1995-06-23_268_5218/page/1748 | journal = Science | volume = 268 | issue = 5218 | pages = 1749–53 | date = juni 1995 | pmid = 7792600 | doi = 10.1126/science.7792600 | bibcode = 1995Sci...268.1749S }}</ref> koji je svoj proizvod nazvao ATM jer je otkrio da su njegove mutacije odgovorne za poremećaj [[ataksija – telangiektazija]].<ref>{{cite web | title = Entrez Gene: ATM ataxia telangiectasia mutated (includes complementation groups A, C and D)| url = https://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&Cmd=ShowDetailView&TermToSearch=472}}</ref> U 1998, laboratorije Shiloh i [[Michael B. Kastan|Kastan]] nezavisno su pokazale da je ATM protein-kinaza, čija je aktivnost pojačana oštećenjem [[DNK]].<ref name="pmid9733514"/><ref name="pmid9733515"/> [[slika:PIKKs.jpg|right|thumb|Četiri poznata konzervirna domena u četiri člana porodice PIKK]] == Funkcija == Kompleks od tri proteina: [[MRE11]], [[RAD50]] i [[NBS1]] ([[XRS2]] u kvascu), zvani [[Mre11-Rad50-Nbs1|MRN]] složen kod ljudi, regrutuje ATM na dvolančane prekide (DSB) i drži dva kraja zajedno. ATM direktno stupa u interakciju sa podjedinicom [[NBS1]] i fosforilizira [[histon]]sku varijantu [[H2AX]] na Ser139.<ref name="pmid18770804">{{cite journal | vauthors = Huang X, Halicka HD, Darzynkiewicz Z | title = Detection of histone H2AX phosphorylation on Ser-139 as an indicator of DNA damage (DNA double-strand breaks) | journal = Current Protocols in Cytometry | volume = Chapter 7 | pages = Unit 7.27 | date = novembar 2004 | pmid = 18770804 | doi = 10.1002/0471142956.cy0727s30 | isbn = 0-471-14295-6 | s2cid = 32281084 }}</ref> Ova [[fosforilacija]] generira [[mjesta vezanja]] za adapterske proteine sa [[BRCT-domen]]om. Ovi adapterski proteini tada regrutiraju različite faktore uključujući efektorsku protein kinazu [[CHK2]] i supresor tumora [[p53]]. Odgovor na oštećenje DNK posredstvom ATM-a sastoji se od brzog i odgođenog odgovora. Efektorna [[kinaza]] CHK2 je fosforilirana i aktivirana pomoću ATM-a. Aktivirani CHK2 fosforilira fosfatazu [[CDC25A]], koja se zatim razgrađuje i više ne može defosforilirati [[CDK1]]-[[ciklin-B]], što rezultira zaustavljanjem [[ćelijski ciklus|ćelijskog ciklusa]]. Ako se DSB ne može popraviti tokom ovog brzog odgovora, ATM dodatno fosforilira [[MDM2]] i [[p53]] na Ser15.<ref name="pmid9733515">{{cite journal | vauthors = Canman CE, Lim DS, Cimprich KA, Taya Y, Tamai K, Sakaguchi K, Appella E, Kastan MB, Siliciano JD | display-authors = 6 | title = Activation of the ATM kinase by ionizing radiation and phosphorylation of p53 | url = https://archive.org/details/sim_science_1998-09-11_281_5383/page/1676 | journal = Science | volume = 281 | issue = 5383 | pages = 1677–9 | date = septembar 1998 | pmid = 9733515 | doi = 10.1126/science.281.5383.1677 | bibcode = 1998Sci...281.1677C }}</ref> I p53 je također fosforiliran efektorskom kinazom CHK2. Ovi događaji [[fosforilacija]] dovode do stabilizacije i aktivacije p53 i kasnije transkripcije brojnih gena za ciljanje p53, uključujući inhibitor CDK [[p21]] što dovodi do dugotrajnog zastoja u ćelijskom ciklusu ili čak do apoptoze.<ref name="MorganDavid">{{cite book |last= Morgan |first= David O.|title= The cell cycle: Principles of Control |publisher= [[Oxford University Press]] |year= 2007 |isbn= 978-0-19-920610-0|title-link= The cell cycle: Principles of Control}}</ref> [[slika:ATM target proteins (new).png|right|thumb|ATM-posredovani dvostepeni odgovor na prekide dvostrukih lanaca [[DNK]]. U brzom odgovoru, aktivirani ATM fosforilira efektorski kinazu CHK2 koja fosforilira CDC25A, ciljajući je na ubikvitinaciju i razgradnju. <br>Zato se fosforilirani CDK2-ciklin akumulira i progresija kroz [[ćelijski ciklus]] je blokirana. U odgođenom odgovoru, ATM fosforilizira inhibitore p53, MDM2 i p53, koji je takođe fosforilizirao Chk2. Rezultirajuća aktivacija i stabilizacija p53 dovodi do povećane ekspresije inhibitora Cdk p21, što dodatno pomaže u održavanju niske aktivnosti Cdk i u održavanju dugotrajnog zastoja ćelijskog ciklusa.<ref name="MorganDavid" />]] ATM protein-kinaze također može biti uključen u mitohondrijsku [[homeostaza|homeostazu]], kao regulator mitohondrijske [[autofagija|autofagije]] (mitofagije) pri čemu se uklanjaju stare, disfunkcionalne [[mitohondrije]].<ref name="Mitochondrial dysfunction in ataxia-telangiectasia">{{cite journal | vauthors = Valentin-Vega YA, Maclean KH, Tait-Mulder J, Milasta S, Steeves M, Dorsey FC, Cleveland JL, Green DR, Kastan MB | display-authors = 6 | title = Mitochondrial dysfunction in ataxia-telangiectasia | journal = Blood | volume = 119 | issue = 6 | pages = 1490–500 | date = februar 2012 | pmid = 22144182 | pmc = 3286212 | doi = 10.1182/blood-2011-08-373639 }}</ref> Povećana aktivnost ATM-a javlja se i kod virusne infekcije gdje se ATM aktivira rano tokom infekcije virusom denga, kao dio indukcije autofagije i odgovora na [[endoplazmatski retikulum|ER]]- [[stres]].<ref>{{cite journal | vauthors = Datan E, Roy SG, Germain G, Zali N, McLean JE, Golshan G, Harbajan S, Lockshin RA, Zakeri Z | display-authors = 6 | title = Dengue-induced autophagy, virus replication and protection from cell death require ER stress (PERK) pathway activation | journal = Cell Death & Disease | volume = 7 | issue = e2127 | pages = e2127 | date = mart 2016 | pmid = 26938301 | pmc = 4823927 | doi = 10.1038/cddis.2015.409 }}</ref> == Regulacija == Za aktiviranje ATM nakon DSB-a potreban je funkcionalan [[kompleks MRN]]. Kompleks funkcionira uzvodno od ATM-a u ćelijama sisara i izaziva konformacijske promjene koje olakšavaju povećanje afiniteta ATM-a prema njegovim [[podloga (biohemija)|podlogama]], poput CHK2 i p53.<ef narme= "pmid18066086"/> Neaktivni ATM prisutan je u ćelijama bez DSB-a u obliku dimera ili multimera. Nakon oštećenja DNK, on se autofosforilira na ostatku Ser1981. Ova [[fosforilacija]] izaziva disocijaciju ATM dimera, nakon čega slijedi oslobađanje aktivnih ATM monomera.<ref name="pmid12556884">{{cite journal | vauthors = Bakkenist CJ, Kastan MB | s2cid = 4403303 | title = DNA damage activates ATM through intermolecular autophosphorylation and dimer dissociation | url = https://archive.org/details/sim_nature-uk_2003-01-30_421_6922/page/498 | journal = [[Nature]] | volume = 421 | issue = 6922 | pages = 499–506 | date = januar 2003 | pmid = 12556884 | doi = 10.1038/nature01368 | bibcode = 2003Natur.421..499B }}</ref> Dalja autofosforilacija (ostataka Ser367 i Ser1893) potrebna je za normalnu aktivnost ATM-kinaze. Aktivaciji ATM-a kompleksom [[Mre11-Rad50-Nbs1|MRN]] prethode najmanje dva koraka, tj. regrutiranje ATM-a u DSB završava posrednik proteina 1 kontrolne tačke oštećenja DNK ([[MDC1]]) koji se veže do [[MRE11]] i naknadna stimulacija aktivnosti kinaze sa [[NBS1]] [[C-terminal]]a. Tri domena FAT, PRD i FATC uključena su u regulisanje aktivnosti domena KD-kinaze. FAT domen stupa u interakciju s KD domenom ATM-a, kako bi stabilizirao područje [[C-kraj]]a samog ATM-a. FATC domen je kritičan za aktivnost kinaze i vrlo je osjetljiv na mutagenezu. Posreduje u [[interakcija protein-protein|interakciji protein-protein]], n primjer sa histonskom [[acetiltransferaza|acetiltransferazom]] TIP60 (HIV-1 Tat interakcijski protein od 60 kDa), koji acetilira ATM na ostatku Lys3016. [[Acetilacija]] se događa u [[C-terminal]]noj polovini PRD-domena i potrebna je za aktivaciju ATM-kinaze i za njenu pretvorbu u monomere. Dok delecija cijelog domena PRD ukida kinaznu aktivnost ATM-a, specifične male [[delecija (genetika|delecije]] ne pokazuju učinak. == Mutacije germinativnih linija i rizik od raka == Ljudi koji nose [[heterozigot]]nu ATM-mutaciju imaju povećan rizik od [[rak gušterače|raka gušterače]], [[rak prostate|prostate]], [[rak želuca|želuca]] i [[invazivni duktusni karcinom|ivazivnog duktusnog karcinoma]] dojke.<ref name="HallBernhisel2021">{{cite journal|last1=Hall|first1=Michael J.|last2=Bernhisel|first2=Ryan|last3=Hughes|first3=Elisha|last4=Larson|first4=Katie|last5=Rosenthal|first5=Eric T.|last6=Singh|first6=Nanda A.|last7=Lancaster|first7=Johnathan M.|last8=Kurian|first8=Allison W.|title=Germline Pathogenic Variants in the Ataxia Telangiectasia Mutated (ATM) Gene are Associated with High and Moderate Risks for Multiple Cancers|journal=Cancer Prevention Research|volume=14|issue=4|year=2021|pages=433–440|issn=1940-6207|doi=10.1158/1940-6207.CAPR-20-0448|pmid=33509806|pmc=8026745|doi-access=free|pmc-embargo-date=1. 10. 2021}}</ref> [[Homozigot]]na mutacija ATM-a izaziva bolest [[ataksija – telangiektazija]] (AT), rijetku ljudsku bolest koju karakterizira cerebelarna degeneracija, ekstremna ćelijskA osjetljivost na [[zračenje]] i predispozicija za [[kancer]]. Svi AT pacijenti sadrže mutacije u ATM genu. Većina drugih AT-sličnih poremećaja ima defekt u genima koji kodiraju kompleks proteina [[Mre11-Rad50-Nbs1|MRN]]. Jedna značajka proteina ATM je njegovo brzo povećanje aktivnosti kinaze neposredno nakon formiranja dvostrukog prekida.<ref name="pmid9733514">{{cite journal | vauthors = Banin S, Moyal L, Shieh S, Taya Y, Anderson CW, Chessa L, Smorodinsky NI, Prives C, Reiss Y, Shiloh Y, Ziv Y | display-authors = 6 | title = Enhanced phosphorylation of p53 by ATM in response to DNA damage | url = https://archive.org/details/sim_science_1998-09-11_281_5383/page/1674 | journal = Science | volume = 281 | issue = 5383 | pages = 1674–7 | date = septembar 1998 | pmid = 9733514 | doi = 10.1126/science.281.5383.1674 | bibcode = 1998Sci...281.1674B }}</ref><ref name="pmid9916992">{{cite journal | vauthors = Canman CE, Lim DS | title = The role of ATM in DNA damage responses and cancer | journal = Oncogene | volume = 17 | issue = 25 | pages = 3301–8 | date = decembar 1998 | pmid = 9916992 | doi = 10.1038/sj.onc.1202577 | doi-access = free }}</ref> [[Fenotip]]ska manifestacija posljedica AT je širokog raspona supstrata za ATM-[[kinaza|kinazu]], uključujući [[popravak DNK]], [[apoptoza]], G₁/S, intra-S kontrolnu tačku i G₂/M kontrolne tačke, regulacija gena, [[inicijacija|inicijaciju]] [[translacija (biologija)|translacije]] i održavanje [[telomera]].<ref name="pmid15279774">{{cite journal | vauthors = Kurz EU, Lees-Miller SP | title = DNA damage-induced activation of ATM and ATM-dependent signaling pathways | journal = DNA Repair | volume = 3 | issue = 8–9 | pages = 889–900 | year = 2004 | pmid = 15279774 | doi = 10.1016/j.dnarep.2004.03.029 }}</ref> Stoga, kvar u ATM ima ozbiljne posljedice pri popravljanju određenih tipova oštećenja [[DNK]], a [[kancer]] može nastati zbog nepravilnog popravljanja. AT pacijentice imaju povećan rizik od [[rak dojke|raka dojke]] koji se pripisuje interakciji ATM-a i [[fosforilacija|fosforilaciji]] [[BRCA1]] i njegovih povezanih proteina, nakon oštećenja DNK.<ref name="pmid11016625">{{cite journal | vauthors = Chen J | title = Ataxia telangiectasia-related protein is involved in the phosphorylation of BRCA1 following deoxyribonucleic acid damage | url = https://archive.org/details/sim_cancer-research_2000-09-15_60_18/page/5036 | journal = Cancer Research | volume = 60 | issue = 18 | pages = 5037–9 | date = septembar 2000 | pmid = 11016625 }}</ref> == Somatske ATM mutacije sporadičnih karcinoma == Kod sporadičnih [[karcinom]]a, [[mutacije]] u ATM genu nalaze se na relativno niskim frekvencijama. Prema ''COSMIC-u'', Katalogu somatskih kancerogenih mutacija, učestalosti s kojima se javljaju [[heterozigot]]ne mutacije u ATM-u kod uobičajenih karcinoma uključuju 0,7% kod 713 [[rak jajnika|karcinoma jajnika]], 0,9% kod karcinoma [[CNS|centralnog nervnog sistema]], 1,9 % kod 1.120 [[rak dojke|dojke]], 2.1% kod 847 [[rak bubrega|bubrega]], 4,6% kod [[rak debelog crijeva|debelog crijeva]], 7.2% među 1.040 [[rak pluća|pluća]] i 11.1% kod 1790 [[karcinom]]a [[hemetopoeza|hematopoeze]] i limfoidnog tkiva.<ref name="pmid23851492">{{cite journal | vauthors = Cremona CA, Behrens A | title = ATM signalling and cancer | journal = Oncogene | volume = 33 | issue = 26 | pages = 3351–60 | date = juni 2014 | pmid = 23851492 | doi = 10.1038/onc.2013.275 | doi-access = free }}</ref> Određene vrste [[leukemija]] i [[limfom]]a, kao što su [[limfom plaštanih ćelija]], [[leukemija/limfom T-ćelija odraslih|T-ALL]], atipska [[hronična limfocitna leukemija B ćelija]] i [[T-PLL]] su takođeR povezane sa defektim ATP-a.<ref name="pmid17683622">{{cite journal | vauthors = Friedenson B | title = The BRCA1/2 pathway prevents hematologic cancers in addition to breast and ovarian cancers | journal = BMC Cancer | volume = 7 | pages = 152 | date = august 2007 | pmid = 17683622 | pmc = 1959234 | doi = 10.1186/1471-2407-7-152 | lay-url = http://www.dnatube.com/video/1384/The-BRCA12-pathway-prevents-leukemias-and-lymphomas | lay-source = Scientific Video Site }}</ref> Sveobuhvatna pretraga literature o nedostatku ATM-a u [[rak gušterače|karcinomu gušterače]], koja je obuhvatila 5.234 pacijenta, procijenila je da je ukupna prevalencija mutacija zametnih linija ili somatskih ATM mutacija u raku gušterače 6,4%.<ref>{{cite journal | vauthors = Armstrong SA, Schultz CW, Azimi-Sadjadi A, Brody JR, Pishvaian MJ | title = ATM Dysfunction in Pancreatic Adenocarcinoma and Associated Therapeutic Implications | journal = Molecular Cancer Therapeutics | volume = 18 | issue = 11 | pages = 1899–1908 | date = novembar 2019 | pmid = 31676541 | doi = 10.1158/1535-7163.MCT-19-0208 | pmc = 6830515 }}</ref> Mutacije ATM-a mogu poslužiti kao prediktivni biomarkeri odgovora na određene terapije, budući da su pretklinička istraživanja otkrila da nedostatak ATM-a može osjetiti neke tipove raka na inhibiciju [[Ataksija telangiektazija i Rad3|ATR]] inhibicije.<ref>{{cite journal | vauthors = Dunlop CR, Wallez Y, Johnson TI, Bernaldo de Quirós Fernández S, Durant ST, Cadogan EB, Lau A, Richards FM, Jodrell DI | s2cid = 220931196 | display-authors = 6 | title = Complete loss of ATM function augments replication catastrophe induced by ATR inhibition and gemcitabine in pancreatic cancer models | journal = British Journal of Cancer | date = august 2020 | volume = 123 | issue = 9 | pages = 1424–1436 | pmid = 32741974 | doi = 10.1038/s41416-020-1016-2 | pmc = 7591912 | doi-access = free }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Kwok M, Davies N, Agathanggelou A, Smith E, Oldreive C, Petermann E, Stewart G, Brown J, Lau A, Pratt G, Parry H, Taylor M, Moss P, Hillmen P, Stankovic T | display-authors = 6 | title = ATR inhibition induces synthetic lethality and overcomes chemoresistance in TP53- or ATM-defective chronic lymphocytic leukemia cells | journal = Blood | volume = 127 | issue = 5 | pages = 582–95 | date = februar 2016 | pmid = 26563132 | doi = 10.1182/blood-2015-05-644872 | doi-access = free }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Min A, Im SA, Jang H, Kim S, Lee M, Kim DK, Yang Y, Kim HJ, Lee KH, Kim JW, Kim TY, Oh DY, Brown J, Lau A, O'Connor MJ, Bang YJ | s2cid = 34149115 | display-authors = 6 | title = AZD6738, A Novel Oral Inhibitor of ATR, Induces Synthetic Lethality with ATM Deficiency in Gastric Cancer Cells | journal = Molecular Cancer Therapeutics | volume = 16 | issue = 4 | pages = 566–577 | date = april 2017 | pmid = 28138034 | doi = 10.1158/1535-7163.MCT-16-0378 | doi-access = free }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Vendetti FP, Lau A, Schamus S, Conrads TP, O'Connor MJ, Bakkenist CJ | title = The orally active and bioavailable ATR kinase inhibitor AZD6738 potentiates the anti-tumor effects of cisplatin to resolve ATM-deficient non-small cell lung cancer in vivo | journal = Oncotarget | volume = 6 | issue = 42 | pages = 44289–305 | date = decembar 2015 | pmid = 26517239 | doi = 10.18632/oncotarget.6247 | pmc = 4792557 }}</ref> == Česti epigenetički nedostaci ATM kod karcinoma == ATM je jedan od gena za [[popravak DNK]], koji je često [[metilacija|hipermetiliran]] u [[promotor (genetika)|promotorskoj regiji]] kod različitih [[karcinom]]a. Metilacija promotora ATM -a uzrokuje smanjenu ekspresiju proteina ili [[informacijska RNK|iRNK]] ekspresijew ATM-a. Utvrđeno je da je više od 73% [[tumor]]a mozga metilirano u promotoru ATM gena, a postojala je snažna inverzna [[korelacija]] između metilacije promotora ATM i njegove ekspresije proteina (p <0,001).<ref name="pmid25159481">{{cite journal | vauthors = Mehdipour P, Karami F, Javan F, Mehrazin M | s2cid = 35412479 | title = Linking ATM Promoter Methylation to Cell Cycle Protein Expression in Brain Tumor Patients: Cellular Molecular Triangle Correlation in ATM Territory | journal = Molecular Neurobiology | volume = 52 | issue = 1 | pages = 293–302 | date = august 2015 | pmid = 25159481 | doi = 10.1007/s12035-014-8864-9 }}</ref> Uočeno je da je promotor ATM gena hipermetiliran u 53% malih (neopipljivih) [[rak dojke|karcinoma dojke]]<ref name="pmid26255234">{{cite journal |vauthors=Delmonico L, dos Santos Moreira A, Franco MF, Esteves EB, Scherrer L, Gallo CV, do Nascimento CM, Ornellas MH, de Azevedo CM, Alves G | display-authors = 6 | title = CDKN2A (p14(ARF)/p16(INK4a)) and ATM promoter methylation in patients with impalpable breast lesions |url=https://archive.org/details/sim_human-pathology_2015-10_46_10/page/1540 | journal = Human Pathology | volume = 46 | issue = 10 | pages = 1540–7 | date = oktobar 2015 | pmid = 26255234 | doi = 10.1016/j.humpath.2015.06.016 }}</ref> i bio je hipermetiliran u 78% karcinoma dojke II ili stadija s visoko značajnom korelacijom (p = 0,0006) između smanjene količine ATM-ove iRNK i aberantne metilacije promotora ATM gena.<ref name="pmid15516988">{{cite journal | vauthors = Vo QN, Kim WJ, Cvitanovic L, Boudreau DA, Ginzinger DG, Brown KD | title = The ATM gene is a target for epigenetic silencing in locally advanced breast cancer | journal = Oncogene | volume = 23 | issue = 58 | pages = 9432–7 | date = decembar 2004 | pmid = 15516988 | doi = 10.1038/sj.onc.1208092 | doi-access = free }}</ref> Kod [[rak pluća nemalih ćelija|raka pluća nemalih ćelija]] (NSCLC), stanje metilacije promotora ATM-a uparenih tumora i okolnog histološki nepogođenog plućnog tkiva bilo je 69%, odnosno 59%. Međutim, u naprednijem NSCLC-u učestalost metilacije promotora ATM bila je niža na 22%.<ref name="pmid15958624">{{cite journal | vauthors = Safar AM, Spencer H, Su X, Coffey M, Cooney CA, Ratnasinghe LD, Hutchins LF, Fan CY | display-authors = 6 | title = Methylation profiling of archived non-small cell lung cancer: a promising prognostic system | journal = Clinical Cancer Research | volume = 11 | issue = 12 | pages = 4400–5 | date = juni 2005 | pmid = 15958624 | doi = 10.1158/1078-0432.CCR-04-2378 | doi-access = free }}</ref> Nalaz metilacije promotora ATM-a u okolnom histološki nepogođenom plućnom tkivu sugerira da nedostatak ATM -a može biti prisutan u ranoj fazi [[Neoplazma|defekata polja]] što dovodi do progresije u NSCLC. Kod karcinoma pločastih ćelija glave i vrata, 42% tumora pokazalo je metilaciju promotora ATM.<ref name="pmid16139561">{{cite journal | vauthors = Bolt J, Vo QN, Kim WJ, McWhorter AJ, Thomson J, Hagensee ME, Friedlander P, Brown KD, Gilbert J | display-authors = 6 | title = The ATM/p53 pathway is commonly targeted for inactivation in squamous cell carcinoma of the head and neck (SCCHN) by multiple molecular mechanisms | journal = Oral Oncology | volume = 41 | issue = 10 | pages = 1013–20 | date = novembar 2005 | pmid = 16139561 | doi = 10.1016/j.oraloncology.2005.06.003 }}</ref> Oštećenje DNK javlja se kao primarni uzrok raka,<ref name="pmid18403632">{{cite journal | vauthors = Kastan MB | title = DNA damage responses: mechanisms and roles in human disease: 2007 G.H.A. Clowes Memorial Award Lecture | journal = Molecular Cancer Research | volume = 6 | issue = 4 | pages = 517–24 | date = april 2008 | pmid = 18403632 | doi = 10.1158/1541-7786.MCR-08-0020 | doi-access = free }}</ref> a nedostaci u [[popravak DNK|popravljanju DNK]] vjerovatno su u osnovi mnogih oblika raka.<ref name="pmid18082599">{{cite journal | vauthors = Harper JW, Elledge SJ | title = The DNA damage response: ten years after | journal = Molecular Cell | volume = 28 | issue = 5 | pages = 739–45 | date = decembar 2007 | pmid = 18082599 | doi = 10.1016/j.molcel.2007.11.015 | doi-access = free }}</ref> Ako je popravak DNK nedostatan, oštećenje DNK se nakuplja. Takva prevelika oštećenja DNK mogu povećati [[mutacija|mutacijske]] greške tokom [[replikacija DNK|replikacije DNK]] zbog sklonosti greškama [[popravak DNA|sinteze translezije]]. Višak oštećenja DNK također može povećati [[Epigenetika|epigenetičke]] promjene zbog grešaka tokom popravka DNK.<ref name=Hagan>{{cite journal | vauthors = O'Hagan HM, Mohammad HP, Baylin SB | title = Double strand breaks can initiate gene silencing and SIRT1-dependent onset of DNA methylation in an exogenous promoter CpG island | journal = PLOS Genetics | volume = 4 | issue = 8 | pages = e1000155 | date = august 2008 | pmid = 18704159 | pmc = 2491723 | doi = 10.1371/journal.pgen.1000155 }}</ref><ref name=Cuozzo>{{cite journal | vauthors = Cuozzo C, Porcellini A, Angrisano T, Morano A, Lee B, Di Pardo A, Messina S, Iuliano R, Fusco A, Santillo MR, Muller MT, Chiariotti L, Gottesman ME, Avvedimento EV | display-authors = 6 | title = DNA damage, homology-directed repair, and DNA methylation | journal = PLOS Genetics | volume = 3 | issue = 7 | pages = e110 | date = juli 2007 | pmid = 17616978 | pmc = 1913100 | doi = 10.1371/journal.pgen.0030110 }}</ref> Takve mutacije i epigenetičke promjene mogu uzrokovati rak. Česti epigeneički nedostatak ATM-a u brojnim tipovima [[karcinom]]a vjerojatno je pridonio nihovojprogresiji. == [[Mejoza]] == Funkcije ATM-a tokom [[Mejoza|mejotske profaze]]<ref name="pmid14681204">{{cite journal | vauthors = Hamer G, Kal HB, Westphal CH, Ashley T, de Rooij DG | title = Ataxia telangiectasia mutated expression and activation in the testis | journal = Biology of Reproduction | volume = 70 | issue = 4 | pages = 1206–12 | date = april 2004 | pmid = 14681204 | doi = 10.1095/biolreprod.103.024950 | doi-access = free }}</ref> ATM gena [[divlji tip|divljeg tipa]] je eksprimirju se u četiri puta povećanom nivou u ljudskim [[sjemenici]]ma, u poređenju sa [[somatska ćelija|somatskim ćelijama]] (kao što su kožni [[fibroblast]]i).<ref name="pmid17177185">{{cite journal | vauthors = Galetzka D, Weis E, Kohlschmidt N, Bitz O, Stein R, Haaf T | title = Expression of somatic DNA repair genes in human testes | journal = Journal of Cellular Biochemistry | volume = 100 | issue = 5 | pages = 1232–9 | date = april 2007 | pmid = 17177185 | doi = 10.1002/jcb.21113 | s2cid = 23743474 }}</ref> I kod miševa i kod ljudi, nedostatak ATM-a dovodi do ženskr i muške [[neplodnost]]i. Nedostatak ekspresije ATM uzrokuje ozbiljne mejotske poremećaje tokom [[Mejoza|profaze I]].<ref name="pmid9735362">{{cite journal | vauthors = Barlow C, Liyanage M, Moens PB, Tarsounas M, Nagashima K, Brown K, Rottinghaus S, Jackson SP, Tagle D, Ried T, Wynshaw-Boris A | display-authors = 6 | title = Atm deficiency results in severe meiotic disruption as early as leptonema of prophase I | journal = Development | volume = 125 | issue = 20 | pages = 4007–17 | date = oktobar 1998 | doi = 10.1242/dev.125.20.4007 | pmid = 9735362 }}</ref> Osim toga, oslabljena [[reparacija DNK]] DSB posredovana ATM-om identificirana je kao vjerovatni uzrok starenja jajnih ćelija miša i ljudi.<ref name=Titus>{{cite journal | vauthors = Titus S, Li F, Stobezki R, Akula K, Unsal E, Jeong K, Dickler M, Robson M, Moy F, Goswami S, Oktay K | display-authors = 6 | title = Impairment of BRCA1-related DNA double-strand break repair leads to ovarian aging in mice and humans | journal = Science Translational Medicine | volume = 5 | issue = 172 | pages = 172ra21 | date = februar 2013 | pmid = 23408054 | pmc = 5130338 | doi = 10.1126/scitranslmed.3004925 }}</ref> [[ekspresija gena|Ekspresija]] gena ATM, kao i drugih ključnih gena za popravak DSB-a, opada s godinama u [[oocit]]ima miša i ljudi, a to smanjenje je usporedo s povećanjem DSB-a u primordijalnim folikulama.<ref name = Titus/> Ovi nalazi ukazuju da ATM- posredovana [[homologna rekobinacija|homologna rekombinacijske]] popravka ključnafunkcija mejoze. == Interakcije == Pokazalo se da mutirana ataksija telangiektazija ima [[interakcija protein -protein|interakciju]] sa: {{refbegin|2}} * [[Gen Abl]],<ref name = pmid10212258/><ref name = pmid11375976/><ref name = pmid9168117>{{cite journal | vauthors = Shafman T, Khanna KK, Kedar P, Spring K, Kozlov S, Yen T, Hobson K, Gatei M, Zhang N, Watters D, Egerton M, Shiloh Y, Kharbanda S, Kufe D, Lavin MF | s2cid = 4334242 | display-authors = 6 | title = Interaction between ATM protein and c-Abl in response to DNA damage | url = https://archive.org/details/sim_nature-uk_1997-05-29_387_6632/page/520 | journal = Nature | volume = 387 | issue = 6632 | pages = 520–3 | date = maj 1997 | pmid = 9168117 | doi = 10.1038/387520a0 | bibcode = 1997Natur.387R.520S }}</ref> * [[BRCA1]],<ref name="pmid11016625"/><ref name = pmid10608806/><ref name = pmid10783165/><ref name = pmid10866324>{{cite journal | vauthors = Gatei M, Scott SP, Filippovitch I, Soronika N, Lavin MF, Weber B, Khanna KK | title = Role for ATM in DNA damage-induced phosphorylation of BRCA1 | url = https://archive.org/details/sim_cancer-research_2000-06-15_60_12/page/3298 | journal = Cancer Research | volume = 60 | issue = 12 | pages = 3299–304 | date = juni 2000 | pmid = 10866324 }}</ref><ref name = pmid10550055>{{cite journal | vauthors = Cortez D, Wang Y, Qin J, Elledge SJ | title = Requirement of ATM-dependent phosphorylation of brca1 in the DNA damage response to double-strand breaks | url = https://archive.org/details/sim_science_1999-11-05_286_5442/page/1162 | journal = Science | volume = 286 | issue = 5442 | pages = 1162–6 | date = novembar 1999 | pmid = 10550055 | doi = 10.1126/science.286.5442.1162 }}</ref><ref name = pmid11114888>{{cite journal | vauthors = Tibbetts RS, Cortez D, Brumbaugh KM, Scully R, Livingston D, Elledge SJ, Abraham RT | title = Functional interactions between BRCA1 and the checkpoint kinase ATR during genotoxic stress | journal = Genes & Development | volume = 14 | issue = 23 | pages = 2989–3002 | date = decembar 2000 | pmid = 11114888 | pmc = 317107 | doi = 10.1101/gad.851000 }}</ref><ref name = pmid11278964>{{cite journal | vauthors = Gatei M, Zhou BB, Hobson K, Scott S, Young D, Khanna KK | s2cid = 43554268 | title = Ataxia telangiectasia mutated (ATM) kinase and ATM and Rad3 related kinase mediate phosphorylation of Brca1 at distinct and overlapping sites. In vivo assessment using phospho-specific antibodies | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 276 | issue = 20 | pages = 17276–80 | date = maj 2001 | pmid = 11278964 | doi = 10.1074/jbc.M011681200 | url = https://espace.library.uq.edu.au/view/UQ:60438/UQ60438_OA.pdf | doi-access = free }}{{Mrtav link}}</ref> * [[Protein Bloomovog sindroma]],<ref name = pmid10783165/><ref name = pmid12034743>{{cite journal | vauthors = Beamish H, Kedar P, Kaneko H, Chen P, Fukao T, Peng C, Beresten S, Gueven N, Purdie D, Lees-Miller S, Ellis N, Kondo N, Lavin MF | display-authors = 6 | title = Functional link between BLM defective in Bloom's syndrome and the ataxia-telangiectasia-mutated protein, ATM | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 277 | issue = 34 | pages = 30515–23 | date = august 2002 | pmid = 12034743 | doi = 10.1074/jbc.M203801200 | doi-access = free }}</ref> * [[DNA-PKcs]],<ref name = pmid10608806/><ref name = pmid10464290>{{cite journal | vauthors = Suzuki K, Kodama S, Watanabe M | title = Recruitment of ATM protein to double strand DNA irradiated with ionizing radiation | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 274 | issue = 36 | pages = 25571–5 | date = septembar 1999 | pmid = 10464290 | doi = 10.1074/jbc.274.36.25571 | doi-access = free }}</ref> * [[FANCD2]],<ref name = pmid12086603>{{cite journal | vauthors = Taniguchi T, Garcia-Higuera I, Xu B, Andreassen PR, Gregory RC, Kim ST, Lane WS, Kastan MB, D'Andrea AD | display-authors = 6 | title = Convergence of the fanconi anemia and ataxia telangiectasia signaling pathways | journal = Cell | volume = 109 | issue = 4 | pages = 459–72 | date = maj 2002 | pmid = 12086603 | doi = 10.1016/s0092-8674(02)00747-x | s2cid = 16580666 | doi-access = free }}</ref><ref name = pmid14499622>{{cite journal | vauthors = Reuter TY, Medhurst AL, Waisfisz Q, Zhi Y, Herterich S, Hoehn H, Gross HJ, Joenje H, Hoatlin ME, Mathew CG, Huber PA | display-authors = 6 | title = Yeast two-hybrid screens imply involvement of Fanconi anemia proteins in transcription regulation, cell signaling, oxidative metabolism, and cellular transport | journal = Experimental Cell Research | volume = 289 | issue = 2 | pages = 211–21 | date = oktobar 2003 | pmid = 14499622 | doi = 10.1016/s0014-4827(03)00261-1 }}</ref> * [[MRE11A]],<ref name = pmid10608806/><ref name = pmid10783165/> * [[Nibrin]],<ref name = pmid10608806/><ref name = pmid10783165>{{cite journal | vauthors = Wang Y, Cortez D, Yazdi P, Neff N, Elledge SJ, Qin J | title = BASC, a super complex of BRCA1-associated proteins involved in the recognition and repair of aberrant DNA structures | journal = Genes & Development | volume = 14 | issue = 8 | pages = 927–39 | date = april 2000 | pmid = 10783165 | pmc = 316544 | doi = 10.1101/gad.14.8.927 | doi-broken-date = 31. 5. 2021 }}</ref> * [[P53]],<ref name = pmid10608806/><ref name = pmid15632067>{{cite journal | vauthors = Kang J, Ferguson D, Song H, Bassing C, Eckersdorff M, Alt FW, Xu Y | title = Functional interaction of H2AX, NBS1, and p53 in ATM-dependent DNA damage responses and tumor suppression | journal = Molecular and Cellular Biology | volume = 25 | issue = 2 | pages = 661–70 | date = januar 2005 | pmid = 15632067 | pmc = 543410 | doi = 10.1128/MCB.25.2.661-670.2005 }}</ref><ref name = pmid15159397>{{cite journal | vauthors = Fabbro M, Savage K, Hobson K, Deans AJ, Powell SN, McArthur GA, Khanna KK | title = BRCA1-BARD1 complexes are required for p53Ser-15 phosphorylation and a G1/S arrest following ionizing radiation-induced DNA damage | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 279 | issue = 30 | pages = 31251–8 | date = juli 2004 | pmid = 15159397 | doi = 10.1074/jbc.M405372200 | doi-access = free }}</ref><ref name = pmid9843217>{{cite journal | vauthors = Khanna KK, Keating KE, Kozlov S, Scott S, Gatei M, Hobson K, Taya Y, Gabrielli B, Chan D, Lees-Miller SP, Lavin MF | s2cid = 23994762 | display-authors = 6 | title = ATM associates with and phosphorylates p53: mapping the region of interaction | journal = Nature Genetics | volume = 20 | issue = 4 | pages = 398–400 | date = decembar 1998 | pmid = 9843217 | doi = 10.1038/3882 }}</ref><ref name = pmid9135004>{{cite journal | vauthors = Westphal CH, Schmaltz C, Rowan S, Elson A, Fisher DE, Leder P | title = Genetic interactions between atm and p53 influence cellular proliferation and irradiation-induced cell cycle checkpoints | url = https://archive.org/details/sim_cancer-research_1997-05-01_57_9/page/1664 | journal = Cancer Research | volume = 57 | issue = 9 | pages = 1664–7 | date = maj 1997 | pmid = 9135004 }}</ref> * [[RAD17]],<ref name = pmid10608806>{{cite journal | vauthors = Kim ST, Lim DS, Canman CE, Kastan MB | title = Substrate specificities and identification of putative substrates of ATM kinase family members | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 274 | issue = 53 | pages = 37538–43 | date = decembar 1999 | pmid = 10608806 | doi = 10.1074/jbc.274.53.37538 | doi-access = free }}</ref><ref name = pmid11418864>{{cite journal | vauthors = Bao S, Tibbetts RS, Brumbaugh KM, Fang Y, Richardson DA, Ali A, Chen SM, Abraham RT, Wang XF | s2cid = 4429058 | display-authors = 6 | title = ATR/ATM-mediated phosphorylation of human Rad17 is required for genotoxic stress responses | url = https://archive.org/details/sim_nature-uk_2001-06-21_411_6840/page/968 | journal = [[Nature]] | volume = 411 | issue = 6840 | pages = 969–74 | date = juni 2001 | pmid = 11418864 | doi = 10.1038/35082110 | bibcode = 2001Natur.411..969B }}</ref> * [[RAD51]],<ref name = pmid10212258>{{cite journal | vauthors = Chen G, Yuan SS, Liu W, Xu Y, Trujillo K, Song B, Cong F, Goff SP, Wu Y, Arlinghaus R, Baltimore D, Gasser PJ, Park MS, Sung P, Lee EY | display-authors = 6 | title = Radiation-induced assembly of Rad51 and Rad52 recombination complex requires ATM and c-Abl | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 274 | issue = 18 | pages = 12748–52 | date = april 1999 | pmid = 10212258 | doi = 10.1074/jbc.274.18.12748 | doi-access = free }}</ref> * [[RBBP8]],<ref name = pmid10608806/><ref name = pmid10910365>{{cite journal | vauthors = Li S, Ting NS, Zheng L, Chen PL, Ziv Y, Shiloh Y, Lee EY, Lee WH | s2cid = 3266654 | display-authors = 6 | title = Functional link of BRCA1 and ataxia telangiectasia gene product in DNA damage response | url = https://archive.org/details/sim_nature-uk_2000-07-13_406_6792/page/210 | journal = [[Nature]] | volume = 406 | issue = 6792 | pages = 210–5 | date = juli 2000 | pmid = 10910365 | doi = 10.1038/35018134 | bibcode = 2000Natur.406..210L }}</ref> * [[RHEB]],<ref name = pmid15854902>{{cite journal | vauthors = Long X, Lin Y, Ortiz-Vega S, Yonezawa K, Avruch J | s2cid = 3078706 | title = Rheb binds and regulates the mTOR kinase | journal = Current Biology | volume = 15 | issue = 8 | pages = 702–13 | date = april 2005 | pmid = 15854902 | doi = 10.1016/j.cub.2005.02.053 | doi-access = free }}</ref> * [[RRM2B]],<ref name = pmid19015526>{{cite journal | vauthors = Chang L, Zhou B, Hu S, Guo R, Liu X, Jones SN, Yen Y | title = ATM-mediated serine 72 phosphorylation stabilizes ribonucleotide reductase small subunit p53R2 protein against MDM2 to DNA damage | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 105 | issue = 47 | pages = 18519–24 | date = novembar 2008 | pmid = 19015526 | pmc = 2587585 | doi = 10.1073/pnas.0803313105 | bibcode = 2008PNAS..10518519C | doi-access = free }}</ref> * [[SMC1A]]<ref name = pmid11877376>{{cite journal | vauthors = Kim ST, Xu B, Kastan MB | title = Involvement of the cohesin protein, Smc1, in Atm-dependent and independent responses to DNA damage | journal = Genes & Development | volume = 16 | issue = 5 | pages = 560–70 | date = mart 2002 | pmid = 11877376 | pmc = 155347 | doi = 10.1101/gad.970602 }}</ref> * [[TERF1]],<ref name = pmid11375976>{{cite journal | vauthors = Kishi S, Zhou XZ, Ziv Y, Khoo C, Hill DE, Shiloh Y, Lu KP | title = Telomeric protein Pin2/TRF1 as an important ATM target in response to double strand DNA breaks | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 276 | issue = 31 | pages = 29282–91 | date = august 2001 | pmid = 11375976 | doi = 10.1074/jbc.M011534200 | doi-access = free }}</ref> i * [[TP53BP1]].<ref name = pmid12447390>{{cite journal | vauthors = Fernandez-Capetillo O, Chen HT, Celeste A, Ward I, Romanienko PJ, Morales JC, Naka K, Xia Z, Camerini-Otero RD, Motoyama N, Carpenter PB, Bonner WM, Chen J, Nussenzweig A | s2cid = 12380387 | display-authors = 6 | title = DNA damage-induced G2-M checkpoint activation by histone H2AX and 53BP1 | journal = Nature Cell Biology | volume = 4 | issue = 12 | pages = 993–7 | date = decembar 2002 | pmid = 12447390 | doi = 10.1038/ncb884 }}</ref><ref name = pmid12697768>{{cite journal | vauthors = Ward IM, Minn K, Jorda KG, Chen J | title = Accumulation of checkpoint protein 53BP1 at DNA breaks involves its binding to phosphorylated histone H2AX | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 278 | issue = 22 | pages = 19579–82 | date = maj 2003 | pmid = 12697768 | doi = 10.1074/jbc.C300117200 | doi-access = free }}</ref> {{refend}} ==Tefu== The Tefu protein of ''[[Drosophila melanogaster]]'' is a structural and functional homolog of the human ATM protein.<ref name="pmid15256487">{{cite journal | vauthors = Oikemus SR, McGinnis N, Queiroz-Machado J, Tukachinsky H, Takada S, Sunkel CE, Brodsky MH | title = Drosophila atm/telomere fusion is required for telomeric localization of HP1 and telomere position effect | journal = Genes & Development | volume = 18 | issue = 15 | pages = 1850–61 | date = august 2004 | pmid = 15256487 | pmc = 517405 | doi = 10.1101/gad.1202504 }}</ref> Tefu, like ATM, is required for [[DNA repair]] and normal levels of [[genetic recombination|meiotic recombination]] in [[oocyte]]s. == Također pogledajte == * [[Ataksija telangiektazija]] * [[Ataksija telangiektazija i srodni Rad3]] == Reference == {{Reflist|35em}} ==Dopunska literatura == {{Refbegin|35em}} * {{cite journal | vauthors = Giaccia AJ, Kastan MB | title = The complexity of p53 modulation: emerging patterns from divergent signals | journal = Genes & Development | volume = 12 | issue = 19 | pages = 2973–83 | date = oktobar 1998 | pmid = 9765199 | doi = 10.1101/gad.12.19.2973 | doi-access = free }} * {{cite journal |vauthors=Akst J | title = Another Telomere-Regulating Enzyme Found | journal = The Scientist | issue = November 12 | year = 2015 }} * {{cite journal | vauthors = Kastan MB, Lim DS | s2cid = 10691352 | title = The many substrates and functions of ATM | journal = Nature Reviews. Molecular Cell Biology | volume = 1 | issue = 3 | pages = 179–86 | date = decembar 2000 | pmid = 11252893 | doi = 10.1038/35043058 }} * {{cite journal | vauthors = Shiloh Y | title = ATM: from phenotype to functional genomics--and back | journal = Ernst Schering Research Foundation Workshop | issue = 36 | pages = 51–70 | year = 2002 | pmid = 11859564 | doi = 10.1007/978-3-662-04667-8_4 | isbn = 978-3-662-04669-2 }} * {{cite journal | vauthors = Redon C, Pilch D, Rogakou E, Sedelnikova O, Newrock K, Bonner W | title = Histone H2A variants H2AX and H2AZ | journal = Current Opinion in Genetics & Development | volume = 12 | issue = 2 | pages = 162–9 | date = april 2002 | pmid = 11893489 | doi = 10.1016/S0959-437X(02)00282-4 }} * {{cite journal | vauthors = Tang Y | title = [ATM and Cancer] | journal = Zhongguo Shi Yan Xue Ye Xue Za Zhi | volume = 10 | issue = 1 | pages = 77–80 | date = februar 2002 | pmid = 12513844 }} * {{cite journal | vauthors = Shiloh Y | s2cid = 22770833 | title = ATM and related protein kinases: safeguarding genome integrity | journal = Nature Reviews. Cancer | volume = 3 | issue = 3 | pages = 155–68 | date = mart 2003 | pmid = 12612651 | doi = 10.1038/nrc1011 }} * {{cite journal | vauthors = Gumy-Pause F, Wacker P, Sappino AP | title = ATM gene and lymphoid malignancies | journal = Leukemia | volume = 18 | issue = 2 | pages = 238–42 | date = februar 2004 | pmid = 14628072 | doi = 10.1038/sj.leu.2403221 | doi-access = free }} * {{cite journal | vauthors = Kurz EU, Lees-Miller SP | title = DNA damage-induced activation of ATM and ATM-dependent signaling pathways | journal = DNA Repair | volume = 3 | issue = 8–9 | pages = 889–900 | year = 2005 | pmid = 15279774 | doi = 10.1016/j.dnarep.2004.03.029 }} * {{cite journal | vauthors = Abraham RT | title = The ATM-related kinase, hSMG-1, bridges genome and RNA surveillance pathways | journal = DNA Repair | volume = 3 | issue = 8–9 | pages = 919–25 | year = 2005 | pmid = 15279777 | doi = 10.1016/j.dnarep.2004.04.003 }} * {{cite journal | vauthors = Lavin MF, Scott S, Gueven N, Kozlov S, Peng C, Chen P | title = Functional consequences of sequence alterations in the ATM gene | journal = DNA Repair | volume = 3 | issue = 8–9 | pages = 1197–205 | year = 2005 | pmid = 15279808 | doi = 10.1016/j.dnarep.2004.03.011 }} * {{cite journal | vauthors = Meulmeester E, Pereg Y, Shiloh Y, Jochemsen AG | title = ATM-mediated phosphorylations inhibit Mdmx/Mdm2 stabilization by HAUSP in favor of p53 activation | journal = Cell Cycle | volume = 4 | issue = 9 | pages = 1166–70 | date = septembar 2005 | pmid = 16082221 | doi = 10.4161/cc.4.9.1981 | doi-access = free }} * {{cite journal | vauthors = Ahmed M, Rahman N | title = ATM and breast cancer susceptibility | journal = Oncogene | volume = 25 | issue = 43 | pages = 5906–11 | date = septembar 2006 | pmid = 16998505 | doi = 10.1038/sj.onc.1209873 | doi-access = free }} {{Refend}} == Vanjski link0vi == * https://web.archive.org/web/20060107000211/http://www.hprd.org/protein/06347 * [http://www.sdbonline.org/fly/sturtevant/atm-tefu1.htm ''Drosophila'' ''telomere fusion'' - The Interactive Fly] * [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK26468/ GeneReviews/NCBI/NIH/UW entry on Ataxia telangiectasia] * [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/omim/271245,607459,301310,208900,607585,208900,607585 OMIM entries on Ataxia telangiectasia] * {{UCSC gen info|ATM}} * {{PDBe-KB2|Q13315|Serin-protein kinaza ATM}} {{Serin/treonin-specifične protein-kinaze}} {{enzimi}} {{Portal|Biologija|border=no}} [[Kategoprija:Enzimi]] {{DEFAULTSORT:ATM serine threonine kinase}} [[Kategorija:Ljudski proteini]] [[Kategorija:EC 2.7.11]] q7y9g2jma7umd64c9ka8j0nk1gtwp00 0 483752 3824066 3655388 2026-04-04T11:49:33Z Palapa 383 /* Reference */ 3824066 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:EUROfusion_schematic_diagram_of_fusion_power_plant.jpg|mini|Umjetnički koncept DEMO spojenog na električnu mrežu]] '''DEMO''' se odnosi na predloženu klasu [[Nuklearna fuzija|eksperimentalnih reaktora nuklearne fuzije]] koji imaju za cilj da pokažu neto proizvodnju električne energije iz nuklearne fuzije. Većina [[ITER]] partnera ima planove za vlastite reaktore DEMO klase. Uz mogući izuzetak EU i Japana, ne postoje planovi za međunarodnu saradnju kao što je to bilo sa ITER-om.<ref>{{Cite web|url=https://www.iaea.org/newscenter/news/charting-the-international-roadmap-to-a-demonstration-fusion-power-plant|title=Charting the International Roadmap to a Demonstration Fusion Power Plant|date=11. 5. 2018}}</ref><ref name=":1">{{Cite book|last=(U.S.)|first=National Academies of Sciences, Engineering, and Medicine|url=http://worldcat.org/oclc/1237825246|title=Bringing fusion to the U.S. grid.|date=17. 11. 2021|isbn=978-0-309-68538-2|oclc=1237825246}}</ref> Planovi za reaktore klase DEMO imaju za cilj da se nadograđuju na [[ITER]] eksperimentalni nuklearni fuzijski reaktor.<ref name=":2">{{Cite web|url=https://www.iaea.org/fusion-energy/demonstration-fusion-plants|title=Demonstration fusion plants|date=6. 5. 2021|website=www.iaea.org|language=en|access-date=28. 5. 2021}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.iaea.org/fusion-energy/iter-the-worlds-largest-fusion-experiment|title=ITER: The World's Largest Fusion Experiment|date=13. 5. 2021|website=www.iaea.org|language=en|access-date=28. 5. 2021}}</ref> Najpoznatiji i dokumentovani dizajn reaktora DEMO klase je dizajn Evropske unije (EU). Sljedeći parametri korišteni su kao osnova za studije dizajna: EU DEMO bi trebao proizvoditi najmanje 2000 megavata (2 [[Vat|gigavata]]) [[Fuziona energija|fuzijske snage]] na kontinuiranoj osnovi i trebao bi proizvoditi 25 puta više energije nego što je potrebno za naučnu rentabilnost, što ne uključuje snagu potrebnu za rad reaktora. EU DEMO dizajn od 2 do 4 gigavata toplotne snage bit će na skali moderne elektrane.<ref name="Fusion for Energy">{{Cite web|url=http://fusionforenergy.europa.eu/3_4_demo_en.htm|title=Demonstration Fusion Reactors|website=Fusion for Energy|publisher=European Joint Undertaking for ITER and the Development of Fusion Energy|archive-url=https://web.archive.org/web/20070708082042/http://www.fusionforenergy.europa.eu/3_4_demo_en.htm|archive-date=8. 7. 2007|access-date=5. 2. 2011}}</ref> {| class="wikitable" style="text-align:center" !Projekt ! Ubrizgani termalni ulaz ! Bruto toplotni učinak ! Q plazma vrijednost |- | '''JET''' | 24 MW | 16 MW | 0,67 |- | '''[[ITER]]''' | 50 MW | 500 MW | 10 |- | '''EU DEMO''' | 80 MW | 2000 MW | 25 |} Da bi postigao svoje ciljeve, ako se koristi konvencionalni dizajn tokamaka, DEMO reaktor mora imati linearne dimenzije oko 15% veće od ITER-a, a [[Plazma (fizika)|gustinu plazme]] oko 30% veću od ITER-a. Prema vremenskom okviru iz [[EUROfusion|EUROfusion-a]], početak rada planiran je za 2051.<ref>{{Cite web |url=https://www.euro-fusion.org/fileadmin/user_upload/EUROfusion/Documents/2018_Research_roadmap_long_version_01.pdf |title=2018 Research roadmap |access-date=26. 10. 2021 |archive-date=21. 1. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220121082514/http://www.euro-fusion.org/fileadmin/user_upload/EUROfusion/Documents/2018_Research_roadmap_long_version_01.pdf |url-status=dead }}</ref> Procjenjuje se da bi naknadni komercijalni fuzijski reaktori mogli biti izgrađeni za oko četvrtinu troškova DEMO-a.<ref name="ITERorg">{{Cite web|url=http://www.iter.org/Future-beyond.htm|title=Beyond ITER|website=The ITER Project|publisher=Information Services, Princeton Plasma Physics Laboratory|archive-url=https://web.archive.org/web/20061107220145/http://www.iter.org/Future-beyond.htm|archive-date=7. 11. 2006}}</ref><ref name="EFDA_Activities">{{Cite web|url=http://www.efda.org/about_efda/downloads/EFDAoverview.ppt|title=Overview of EFDA Activities|website=[[European Fusion Development Agreement|EFDA]]|publisher=[[European Fusion Development Agreement]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20061001123645/http://www.efda.org/about_efda/downloads/EFDAoverview.ppt|archive-date=1. 10. 2006|url-status=dead}}</ref> Međutim, iskustvo ITER-a sugerira da će razvoj tehnološkog inovacijskog ciklusa zasnovanog na tokamaku vrijednom više milijardi američkih dolara, omogućiti razvoj [[Fuziona energija|fuzijske elektrane]] koje mogu konkusirati tehnologijama nefuzijske energije, vjerovatno naići na problem "doline smrti" u rizičnom kapitalu., tj. nedovoljna ulaganja da bi se išlo dalje od prototipova<ref>{{Cite journal|last=Cardozo|first=N. J. Lopes|date=4. 2. 2019|title=Economic aspects of the deployment of fusion energy: the valley of death and the innovation cycle|journal=Philosophical Transactions of the Royal Society A: Mathematical, Physical and Engineering Sciences|volume=377|issue=2141|pages=20170444|bibcode=2019RSPTA.37770444C|doi=10.1098/rsta.2017.0444|issn=1364-503X|pmid=30967058}}</ref> jer će DEMO tokamaci morati da razviju nove lance nabavke<ref>{{Cite journal|last=Entler|first=Slavomir|last2=Horacek|first2=Jan|last3=Dlouhy|first3=Tomas|last4=Dostal|first4=Vaclav|date=2018|title=Approximation of the economy of fusion energy|journal=Energy|volume=152|pages=489–497|doi=10.1016/j.energy.2018.03.130|issn=0360-5442}}</ref> i radno su intenzivni.<ref>{{Cite journal|last=Banacloche|first=Santacruz|last2=Gamarra|first2=Ana R.|last3=Lechon|first3=Yolanda|last4=Bustreo|first4=Chiara|date=15. 10. 2020|title=Socioeconomic and environmental impacts of bringing the sun to earth: A sustainability analysis of a fusion power plant deployment|url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0360544220315681|journal=Energy|language=en|volume=209|pages=118460|doi=10.1016/j.energy.2020.118460|issn=0360-5442}}</ref> [[Datoteka:Deuterium-tritium_fusion.svg|mini|300x300piksel| [[Deuterij|Reakcija fuzije deuterijum]] - [[tricij]]um (DT) smatra se najperspektivnijom za proizvodnju snage [[Fuziona energija|fuzije]]. Kada se [[deuterij]] i [[tricij]] spoje, dvije [[Atomsko jezgro|jezgre]] se spoje i formiraju rezonantno stanje koje se razdvaja i formira jezgro [[helij]]a [[Alfa-zraci|(alfa čestica]]) i [[neutron]] visoke energije. ]] [[Datoteka:DEMO_power_plant_schematic.jpg|mini|400x400piksel| Shema DEMO elektrane nuklearne fuzije]] : 21H + 31H → 42He + 10n + 17.6 MeV DEMO će biti konstruisan kada bude projektovan dizajn koji rješava mnoge probleme trenutnih fuzijskih reaktora. Ovi problemi uključuju: sadržavanje plazma goriva na visokim temperaturama, održavanje dovoljno velike gustine reagujućih iona i hvatanje visokoenergetskih neutrona iz reakcije bez topljenja zidova reaktora. == Radioaktivni otpad == Dok fuzijski reaktori poput ITER-a i DEMO-a neće proizvoditi ni transuranski otpad ni otpad od fisijskih proizvoda, koji zajedno čine većinu [[Nuklearni otpad|nuklearnog otpada]] proizvedenog u [[Nuklearni reaktor|fisijskim reaktorima]], neke od komponenti ITER-a i DEMO reaktora postat će radioaktivne zbog neutrona koji na njih udaraju. Postoji nada, da će se materijali za oblaganje za dodir sa plazmom razviti tako da će otpad proizveden na ovaj način imati mnogo kraći [[Vrijeme poluraspada|poluživot]] od otpada iz fisijskih reaktora, pri čemu će otpad ostati štetan manje od jednog stoljeća. Razvoj ovih materijala je glavna svrha Međunarodnog postrojenja za zračenje fuzionih materijala. Proces [[Tricij|proizvodnje tricija]] trenutno proizvodi dugotrajni otpad, ali i ITER i DEMO će proizvoditi vlastiti tricij, bez fisijskog reaktora koji se trenutno koristi u tu svrhu.<ref name="ITER_FusionFuel">{{Cite web|url=http://www.iter.org/sci/fusionfuels|title=ITER-Fuelling the Fusion Reaction|website=[[ITER]]|publisher=[[International Thermonuclear Experimental Reactor]]|access-date=28. 7. 2010}}</ref>  == Reference == <references /> == Vanjski linkovi == {{Fuzijski eksperimenti}}{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Tokamak]] [[Kategorija:ITER]] [[Kategorija:Predviđeni fuzijski reaktori]] 9jfiq32gvs2s0qj5a7cvxs8139jfh3t 0 484029 3823978 3773563 2026-04-04T09:33:24Z Panasko 146730 Moving from [[Category:Genetski poremećaji po sistemu]] to [[Category:Genetički poremećaji po sistemu]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 3823978 wikitext text/x-wiki {{Infokutija bolest | ime = Mikroftalmija | slika = Microphthalmia1.jpg | opis_slike = Desna, jednostrana mikroftalmija | slika_širina=300px | DiseasesDB = 29618 | ICD10 = {{ICD10|Q|11|2|q|10}} | ICD9 = {{ICD9|743.1}} | ICDO = | OMIM = | MedlinePlus = | eMedicineSubj = oph | eMedicineTopic = 572 | MeshID = | GeneReviewsNBK = NBK1378 | GeneReviewsName = Anophthalmia / Microphthalmia Overview | prevention = | treatment = | medication = | prognosis = | frequency = | deaths = }} '''Mikroftalmija''' ([[starogrčki|grč.]] μικρός – ''mikros'' = malo + ὀφθαλμός – ''oftalmos'' = oko), koja se naziva i '''mikroftalmus''', je razvojni poremećaj [[oči]]ju u kojem su jedno (unilateralna mikroftalmija) ili oba (bilateralna mikroftalmija) oka abnormalno mala i imaju anatomske [[malformacije]]. Mikroftalmija je različito stanje od [[anoftalmija|anoftalmije]] i nanoftalmije. Iako se ponekad naziva "jednostavna mikroftalmija", nanoftalmija je stanje u kojem je veličina oka mala, ali nema anatomskih promjena.<ref name=a>{{cite web|title=Definition of Microphthalmia|url=http://www.medterms.com/script/main/art.asp?articlekey=16198|access-date=1. 1. 2009|work=MedicineNet|archive-date=6. 6. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110606012049/http://www.medterms.com/script/main/art.asp?articlekey=16198|url-status=dead}}</ref><ref name=":0">{{cite journal | vauthors = Verma AS, Fitzpatrick DR | title = Anophthalmia and microphthalmia | journal = Orphanet Journal of Rare Diseases | volume = 2 | issue = 1 | pages = 47 | date = novembar 2007 | pmid = 18039390 | pmc = 2246098 | doi = 10.1186/1750-1172-2-47 }}</ref> ==Ispoljavanje== Mikroftalmija je [[kongenitalna mana|prirođeni]] poremećaj u kojem je očna kugla neobično mala i strukturno neorganizirana.<ref name="a"/><ref>{{cite journal | vauthors = Williams AL, Bohnsack BL | title = Neural crest derivatives in ocular development: discerning the eye of the storm | journal = Birth Defects Research. Part C, Embryo Today | volume = 105 | issue = 2 | pages = 87–95 | date = juni 2015 | pmid = 26043871 | pmc = 5262495 | doi = 10.1002/bdrc.21095 }}</ref> Dok osa ljudskog oka odraslih ima prosječnu dužinu od oko 23,8&nbsp;mm, dijagnoza mikroftalmije općenito odgovara aksijalnoj dužini ispod 21&nbsp;mm.<ref name=":0" /><ref name=":2">{{cite journal | vauthors = Groot AL, Kuijten MM, Remmers J, Gilani A, Mourits DL, Kraal-Biezen E, de Graaf P, Zwijnenburg PJ, Moll AC, Tan S, Saeed P, Hartong DT | display-authors = 6 | title = Classification for treatment urgency for the microphthalmia/anophthalmia spectrum using clinical and biometrical characteristics | journal = Acta Ophthalmologica | volume = 98 | issue = 5 | pages = 514–520 | date = februar 2020 | pmid = 32100474 | pmc = 7497250 | doi = 10.1111/aos.14364 }}</ref> Dodatno, prečnik [[rožnjača|rožnjače]] je oko 9-10,5&nbsp;mm kod zahvaćene novorođenčadi i 10,5–12&nbsp;mm kod odraslih sa ovim stanjem.<ref name=":0"/> Prisustvo malog oka unutar orbite može biti normalan slučajni nalaz, ali u mnogim slučajevima je netipski i rezultira oštećenjem vida. [[Frekvencija|Prevalencija]] ovog stanja je oko 1/10.000 porođaja i pogađa otprilike 3–11% slijepe djece.<ref name=":0" /><ref>{{Cite web|title=Microphthalmia: MedlinePlus Genetics|url=https://medlineplus.gov/genetics/condition/microphthalmia/|access-date=16. 4. 2021|website=medlineplus.gov|language=en}}</ref><ref name=":1">{{cite journal | vauthors = Dharmasena A, Keenan T, Goldacre R, Hall N, Goldacre MJ | title = Trends over time in the incidence of congenital anophthalmia, microphthalmia and orbital malformation in England: database study | journal = The British Journal of Ophthalmology | volume = 101 | issue = 6 | pages = 735–739 | date = juni 2017 | pmid = 27601422 | doi = 10.1136/bjophthalmol-2016-308952 | url = https://ora.ox.ac.uk/objects/uuid:94b2415a-24ba-47a5-8872-489ba5e58e6d }}</ref> ==Uzroci== Mikroftalmija kod novorođenčadi je ponekad povezana sa [[fetusni alkoholni sindrom|fetusnim alkoholnim sindromom]]<ref name=a/> ili [[infekcija]]ma tokom [[trudnoće]], posebno [[herpes|herpes simplex virus]], [[rubeola]] i [[citomegalovirus]] (CMV), ali dokazi su neuvjerljivi.<ref name=":0"/> Genetički uzroci mikroftalmije uključuju [[hromosomska mutacija|hromosomske abnormalnosti]] ([[Trisomija 13]] ([[Patauov sindrom]]), [[Triploidni sindrom]], [[sindrom delecije 13q]], [[Mikroftalmijski sindrom 12 (MCOPS12)|MCOPS12]] i [[Wolf-Hirschhornov sindrom]]) ili [[monogensko nasljeđivanje|monogenski]] [[Mendelovska genetika egzofenotipa čovjeka|mendelovski]] poremećaji.<ref name=":0"/><ref>{{Cite journal|last1=Bardakjian|first1=Tanya M.|last2=Schneider|first2=Adele|date=septembar 2011|title=The genetics of anophthalmia and microphthalmia|url=https://dx.doi.org/10.1097%2FICU.0b013e328349b004|journal=Current Opinion in Ophthalmology|language=en-US|volume=22|issue=5|pages=309–313|doi=10.1097/ICU.0b013e328349b004|pmid=21825993|issn=1040-8738}}</ref> Potonji mogu biti autosomno dominantni, autosomno recesivni ili X-vezani.<ref name=":0"/> Sljedeći geni su uključeni u mikroftalmiju, od kojih su mnogi [[transkripcijski faktor|transkripcijski]] i regulatorni faktori: {| class="wikitable sortable" |- ! [[HGNC]]-ov simbol !! Opis !! OMIM !! Tip |- | [[BCOR]] || [[BCL6]]-korepresor || {{OMIM|300166||none}} || MCOPS2 |- | [[BMP4]]<ref>{{cite web|title=Genetics Home Reference|url=http://ghr.nlm.nih.gov/gene/BMP4|publisher=National Library of Medicine|access-date=19. 1. 2015}}</ref> || Pogstiče stvaranje [[hrskavica]] i [[kost]]iju || {{OMIM|607932||none}} || MCOPS6 |- | [[CRYBA4]] || Kristalin-beta A4 |- | [[FOXE3]] || [[Viljuškasta kutija]] E3 |- | [[GDF3]]<ref name=GHR>{{cite web |title=Genetics Home Reference |url=http://ghr.nlm.nih.gov/condition/microphthalmia/show/Related+Gene(s) |publisher=National Library of Medicine |access-date=19. 1. 2015 |archive-date=19. 1. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150119063826/http://ghr.nlm.nih.gov/condition/microphthalmia/show/Related+Gene(s) |url-status=dead }}</ref> || [[Diferencijacijski faktor rasta]] 3 |- | [[GDF6]]<ref name=GHR/> || [[Diferencijacijski faktor rasta]] 6 |- | [[MITF]] || [[MITF|Mikoftalmiji pridruženi transcripcijski faktor]] |- | [[MCOPS12]] ||Sindromska mikroftalmija 12 (MCOPS12) |- | [[OTX2]] || Ortodentna homeokutija 2 |- | [[PAX6]] || Uparena kutija 6 |- | [[PITX3]] || [[Transkripcijski faktor]] uparenog [[homeodomen]]a 3 |- | [[RAX]] || [[Homeoboks]] [[mrežnjača|mrežnjače]] i nervnog nabora |- | [[Sonični jež|SHH]] ||[[Homolog]] [[zvučni jež|zvučnog ježa]] |- | [[SIX6]] || SIX homeoboks 6 |- | [[SOX2]] || [[SRY]]-kutija 2 || {{OMIM|206900||none}} || MCOPS3 |- | [[VSX1]] || [[Homeoboks]] 1 [[čulo vida|vidnog sistema]] [[VSX1]] ||Homeoboks 1 vidnog sistema 1 |- | [[RAB18]] || Ras-srodni protein 18 |- | [[VSX2]] ([[CHX10]]) || Homeoboks 1 vidnog sistema 2 |} Kako ovi geni dovode do poremećaja oka nije poznato, ali se pretpostavlja da može biti uključena interferencija s procesom rasta oka nakon rođenja, za razliku od anoftalmije (odsustva očne jabučice) koja nastaje mnogo ranije tokom fetusnog razvoja. SOX2 je uključen u značajan broj (10-15%) slučajeva, a u mnogim drugim slučajevima neuspjeh u razvoju očnog sočiva često rezultira mikroftalmijom.<ref name=":0"/> [[Transkripcijski faktor]] povezan s mikroftalmijom (MITF) lociran na [[hromosom 14|hromosomu 14, regija q32]] povezan je s jednim oblikom izolovane mikroftalmije (MCOP1. Kod [[sisar]]a, nedostatak ekspresije faktora transkripcije, MITF ([[MITF|mikroftalmija-pridruženi transkripcijski faktor]]), u [[pigment]]iranoj [[mrežnjača|mrežnjači]] sprečava ovu strukturu da se potpuno diferencira. Ovo zauzvrat uzrokuje malformaciju zvanu [[horoidna fisura]] oka, što rezultira drenažom tečnosti [[staklasto tijelo|staklastog tijela]] . Bez te tekućine oko se ne može povećati. Gen koji kodira transkripcijski faktor povezan s mikroftalmijom ([[MITF]]) je član porodice baznog heliks-petlja-heliks-[[leucinski zatvarač|leucinskog zatvarača]] (bHLH-ZIP). [[Waardenburgov sindrom]] tip 2 (WS tip 2) kod ljudi je također tip sindroma mikroftalmije. Smatra se da su za za ovaj sindrom odgovorne [[mutacije]] u genu MITF.<ref name=":4">{{Cite journal|last1=Tassabehji|first1=Mayada|last2=Newton|first2=Valeria E.|last3=Read|first3=Andrew P.|date=novembar 1994|title=Waardenburg syndrome type 2 caused by mutations in the human microphthalmia ( MITF ) gene|url=https://www.nature.com/articles/ng1194-251|journal=Nature Genetics|language=en|volume=8|issue=3|pages=251–255|doi=10.1038/ng1194-251|pmid=7874167|issn=1546-1718}}</ref> Ljudski MITF gen je [[Homologija sekvence|homologan]] mišjem MITF genu (mišji gen ''mi'' ili mikroftalmije); [[miš]]evi sa mutacijama u ovom genu su [[pigment|hipopigmentiranog]] krzna. Identifikacija obrasca [[nasljeđivanje|nasljeđivanja]] WS tipa 2 u mnogome duguje opažanjima [[fenotip]]a MITF-mutantnih miševa.<ref name=":4"/> ==Dijagnoza== [[slika:Microphthalmia-500px.jpg|thumb|Prikaz djeteta s mikroftalmijom<ref>{{Cite web|last=CDC|date=5. 12. 2019|title=Facts about Anophthalmia / Microphthalmia {{!}} CDC|url=https://www.cdc.gov/ncbddd/birthdefects/anophthalmia-microphthalmia.html|access-date=20. 4. 2021|website=Centers for Disease Control and Prevention|language=en-us}}</ref>]] Mikroftalmija se često dijagnosticira ubrzo nakon rođenja. Inicijalna dijagnoza se obično postavlja nakon što se pregledaju oči kroz kapke.<ref name=":0"/> Osim vizuelnih pregleda, u dijagnostici ovog stanja koriste se mjerenja [[rožnjača]].<ref name=":0 "/> [[Ultrazvuk]] se također može provesti, kako bi se potvrdilo da li je aksijalna dužina oka klinički ispod prosjeka (tj. najmanje dvije [[standardna devijacija|standardne devijacije]] ispod [[srednja vrijednost|srednje vrijednosti]] prilagođene starosti).<ref name= ":0" /><ref name=":2"/> Kada se otkrije slučaj mikroftalmije, pacijent treba posjetiti oftalmologa što je prije moguće. Važno je da oftalmolog izvrši detaljan pregled u roku od dvije sedmice nakon rođenja.<ref name=":3">{{Cite journal|last1=Ragge|first1=N K|last2=Subak-Sharpe|first2=I D|last3=Collin|first3=J R O|date=oktobar 2007|title=A practical guide to the management of anophthalmia and microphthalmia|url=http://www.nature.com/articles/6702858|journal=Eye|language=en|volume=21|issue=10|pages=1290–1300|doi=10.1038/sj.eye.6702858|pmid=17914432|issn=0950-222X|doi-access=free}}</ref> Oftalmolog će potvrditi preliminarnu dijagnozu i potražiti znakove drugih anomalija na oba oka. Ove abnormalnosti mogu uključivati [[sindrom mačijeg oka|kolobom]], [[hipoplazija očnog nerva|hipoplaziju optičkog živca]], [[retinopatija|retinsku distrofiju]] i [[katarakt]].<ref name=":3"/> Ultrazvuk se također može koristiti da se utvrdi prisustvo bilo kakvih unutrašnjih problema s očima, koji inače ne bi bili vidljivi. Moguće je da osobe s mikroftalmijom imaju vid u zahvaćenom oku/ima. Iz tog razloga, vid dojenčadi sa mikroftalmijom treba procijeniti rano, čak iu teškim slučajevima.<ref name=":3"/> Pedijatrijski testovi vida zajedno sa [[Elektrodijagnostika|elektrodijagnostikom]] koriste se obično za procjenu [[oštrina vida|oštrine vida]].<ref name=":3"/> ==Liječenje== Mikroftalmija se ne može izliječiti. Međutim, postoje mogućnosti liječenja za upravljanje stanjem i povezanim simptomima. Kada zahvaćeno oko/oči pokazuju neku vizuelnu funkciju, pacijentov vid se može poboljšati (ponekad do dobrog stanja) pomoću plus sočiva, jer je malo oko obično [[dalekovidnost|dalekovido]].<ref name=":3"/> Kada jedno od očiju nije zahvaćeno, treba biti oprezan, kako bi se zaštitilo ovo 'dobro' oko i sačuvao njegov vid. U ovim jednostranim slučajevima, mogu se nositi [[naočale]], kako bi se pružila mjera fizičke zaštite.<ref name=":0"/><ref name=":3"/> Ključni aspekt upravljanja ovim stanjem je uzimanje u obzir malog volumena oka. Mala veličina orbite karakteristična za mirkroftalmiju može uticati na rast i strukturni razvoj lica nakon rođenja. Kao posljrdica toga, mikroftalmija može uzrokovati hemifacijalnu asimetriju.<ref name=":0"/><ref name=":3"/> Ova mogućnost je posebna briga za osobe s jednostranim slučajevima mikroftalmije. Kod jednog oka prosječne veličine, asimetrija često postaje mnogo izraženija kako dijete stari. Aksijalna dužina manja od 16&nbsp;mm ukazuje da rast mikroftalmijskog oka neće biti dovoljan, i intervencija će biti neophodna kako bi se smanjio stepen asimetrije lica.<ref name=":3"/> Minimiziranje asimetrije lica važno je iz kozmetičkih i strukturalnih razloga.<ref name=":0"/><ref name=":2"/><ref name=":3"/> Kako bi se riješila razlika u veličini zahvaćenog oka, važno je započeti širenje očne duplje rano u životu. Lice dostiže 70% veličine odrasle osobe do otprilike 2. godine starosti, a 90% veličine odrasle osobe do dobi od oko 5,5 godina.<ref name=":3"/> Dodatno, simetrija koju podstiče rano proširenje utičnice omogućava za bolje pristajanje protetike kasnije u životu.<ref name=":2"/> Tipski, [[novorođenče]] počinje da nosi [[konformer]] ili neobojenu [[Očna proteza|protezu]], u prvim sedmicama života.<ref name=":0"/><ref name=":2"/> Konformer se više puta zamenjuje protezom malo veće veličine. Ovaj proces, koji se odvija tokom prvih pet godina života, postepeno povećava očnu duplju.<ref name=":0"/><ref name=":2"/><ref name=":3"/> Proširenje utičnice korištenjem implantata sve veće veličine je još jedna efikasna strategija.<ref name=":0"/><ref name=":3"/> Nakon što je proširenje duplje završeno, iz kozmetičkih i estetskih razloga može se nositi obojeno protetsko oko.<ref name=":3"/> Ako mikroftalmiijsko oko ima funkcionalan vid, zahvaćena osoba može se odlučiti protiv nošenja obojene proteze. Leće se ponekad koriste i u kozmetičke svrhe, kao što je plus sočiva za povećanje mikroftalmijskog oka.<ref name=":3"/> ==Epidemiologija== Dharmasena et al., koristeći statistiku epizoda engleske nacionalne bolnice, izračunali su godišnju incidenciju anoftalmije, mikroftalmije i kongenitalnih malformacija orbite/suznog aparata od 1999. do 2011. Prema ovoj studiji, godišnja incidencija kongenitalne mikroftalmije u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] je bila 813,2 od 1999. do 2011. i 10,0 – 7,6 do 12,4 – 2011.<ref name=":1"/> == Također pogledajte== * [[Oko]] == Reference == {{Reflist}} ==Vanjski linkovi == * [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK1378/ GeneReviews/NCBI/NIH/UW entry on Anophthalmia / Microphthalmia Overview] * [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/bookshelf/br.fcgi?book=gene&part=microph-lsd GeneReviews/NCBI/NIH/UW entry on Microphthalmia with Linear Skin Defects Syndrome] * [[OMIM|OMIM-Online Mendelian Inheritance in Man]] {{Kongenitalne malformacije i deformacije oka, uha, lica i vrata}} [[Kategorija:Genetički poremećaji po sistemu]] [[Kategorija:Urođeni poremećaji očiju]] [[Kategorija:Rijetke bolesti]] lm7fznpq7t6zyzbwlfp8bcv4defcfa5 0 484100 3824015 3775527 2026-04-04T10:43:24Z Panasko 146730 Moving from [[Category:Genetski poremećaji po mehanizmu]] to [[Category:Genetički poremećaji po mehanizmu]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 3824015 wikitext text/x-wiki {{Infokutija bolest |ime =Poremećaj trinukleotidnog ponavljanja<br>(Poremećaj tripletnog ponavljanja)<br> (Poremećaji ponavljanja kodona) |slika =Protein FMR1 PDB 2bkd.png |opis_slike=Trodijenzijski prikaz proteina FMR1 sa trinukleotidnim ponavljanjam |slika_širina =300px |alt = |caption = |pronounce = |specialty = <!--from Wikidata; can be overwritten--> |symptoms = |complications = |onset = |duration = |types = |causes = |risks = |diagnosis = |differential = |prevention = |treatment = |medication = |prognosis = |frequency = |deaths = }} '''Poremećaji ponavljanja trinukleotida''', također poznati kao bolesti mikrosatelitne ekspanzije, skup su od preko 50 [[genetički poremećaj|genetičkih poremećaja]] uzrokovanih ekspanzimom trinukleotidnih ponavljanja, tipom [[mutacija]] u kojima se ponavljaju kopije od po tri [[nukleotid]]a, sve dok ne pređu prag iznad kojeg postaju nestabilne.<ref name="OrrZoghbi2007">{{cite journal|vauthors=Orr HT, Zoghbi HY|year=2007|title=Trinucleotide repeat disorders|journal=Annual Review of Neuroscience|volume=30|issue=1|pages=575–621|doi=10.1146/annurev.neuro.29.051605.113042|pmid=17417937}}</ref> Ovisno o svojoj lokaciji, nestabilni trinukleotidni ponavljač može uzrokovati defekte u [[protein]]u kodiranom [[genom]]; promijeniti [[ekspresija gena|regulaciju ekspresije gena]]; proizvode toksičnu [[RNA]], ili dovode do [[hromosomska mutacija|hromosomske nestabilnosti]]. Općenito, što je veća ekspanzija, to je brža pojava bolesti, i što bolest postaje teža.<ref name="OrrZoghbi2007" /> Ponavljanja trinukleotida su podskup veće klase nestabilnih [[mikrosatelit]]nih ponavljanja koja se javljaju kroz sve [[genom]]e. Prvi slučaj [[mikrosatelit]]ske bolesti ponavljanja [[triplet|trinukleotida]] koji je identifikovan bio je [[sindrom fragilnog X]], koji je od tada mapiran na dugom kraku [[hromosom X|X-hromosoma]]. ]]Pacijenti nose od 230 do 4000 ponavljanja [[truplet]] CGG u genu koji uzrokuje sindrom fragilnog X, dok neaficirane osobe imaju do 50 ponavljanja, a nositelji bolesti 60 do 230 ponavljanja. Hromosomska nestabilnost koja je posljedica ove ekspanzije trinukleotida klinički se manifestira kao [[mentalna retardacija|intelektualna nesposobnost]], karakteristične crte lica i [[makroorhidizam]] kod muškaraca. Druga bolest ponavljanja DNK tripleta, [[mentalna retardacija fragilnog 2|sindrom fragilnog X-E]], također je identificirana na [[hromosom X|hromosomu X]]], ali je utvrđeno da je rezultat proširenog CCG ponavljanja.<ref>{{cite web |url=http://rarediseases.info.nih.gov/GARD/Condition/2378/Fragile_XE_syndrome.aspx |title=Fragile XE syndrome |publisher=Genetic and Rare Diseases Information Center (GARD) |access-date=14. 9. 2012 |archive-date=9. 3. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130309043453/http://www.rarediseases.info.nih.gov/GARD/Condition/2378/Fragile_XE_syndrome.aspx |url-status=dead }}</ref> Otkriće da se ponavljanja trinukleotida mogu proširiti tokom međugeneracijskog prijenosa i uzrokovati bolest bilo je prvi dokaz da se sve mutacije koje uzrokuju bolesti ne prenose stabilno s roditelja na potomstvo.<ref name="OrrZoghbi2007"/> Postoji nekoliko poznatih kategorija poremećaja trinukleotidnih ponavljanja. Kategorija I uključuje [[Huntingtonova bolest|Huntingtonovu bolest]] (HD) i [[spinocerebelarne ataksije]]. Uzrokovane su ekspanzijom [[CAG ponavljanje]]m u dijelovima koji kodiraju proteine ili [[egzon]] specifičnih gena. Kategorije ekspanzije II se takođe nalaze u egzonima i imaju tendenciju da budu više [[osobina|fenotipski]] raznovrsnije sa heterogenim ekspanzijama koje su općenito male veličine. Kategorija III uključuje sindrom fragilnog X, [[miotonusna distrofija|miotonusnu distrofiju]], dvije spinocerebelarne ataksije, juvenilnu [[mioklonska epilepsija|mioklonsku epilepsiju]] i [[Friedreichova ataksija|Friedreichovu ataksiju]]. Ove bolesti karakteriziraju tipski mnogo veće ekspanzije ponavljanja od prve dvije grupe, a ponavljanja se nalaze u [[intron]]ima, a ne u [[egzon]]ima. ==Tipovi== Neki od problema u sindromima ponavljanja trinukleotida uzrokovani su izazivanjem promjena u [[kodirajuća regija|kodirajućoj regiji]] gena, dok su drugi uzrokovani izmijenjenom [[regulacija gena|regulacijom gena]].<ref name="OrrZoghbi2007"/> U više od polovine, ovi poremećaji ponovljenih trinukleotida ili [[kodon]]a, je triplet CAG. U kodirajućoj regiji, CAG kodira [[glutamin]] (Q), tako da CAG ponavljanja rezultiraju kao [[poliglutaminski trakt]]. Ove bolesti se obično nazivaju '''poliglutaminskim (ili polyQ) bolestima'''. Ponovljeni kodoni u preostalim poremećajima ne kodiraju glutamin i klasificirani su kao nepoliglutaminske bolesti. ===Poliglutaminske (PolyQ) bolesti=== {| class="wikitable" ! Tipe !! Gen !! Normalna PolyQ ponavljanja !! Patogena PolyQ ponavljanja |- | DRPLA ([[DRPLA|Dentatorubropalidoluizijska atrofija]]) || [[ATN1]] ili DRPLA || 6 – 35 || 49 – 88 |- | HD ([[Huntingtonova bolest]]) || [[Huntingtin|HTT]] || 6 – 35 || 36 – 250 |- | SBMA ([[SBMA|Spinalna bulbusna mišićna atrofija]])<ref>{{Cite journal|last=Laskaratos|first=Achilleas|last2=Breza|first2=Marianthi|last3=Karadima|first3=Georgia|last4=Koutsis|first4=Georgios|date=22. 6. 2020|title=Wide range of reduced penetrance alleles in spinal and bulbar muscular atrophy: a model-based approach|url=http://jmg.bmj.com/lookup/doi/10.1136/jmedgenet-2020-106963|journal=Journal of Medical Genetics|language=en|pages=jmedgenet–2020–106963|doi=10.1136/jmedgenet-2020-106963|issn=0022-2593}}</ref> ||[[Androgeni receptor|AR]] || 4 – 34 || 35 – 72 |- | SCA1 ([[SCA1|Spinocerebelumska ataksija tip 1]]) ||[[ATXN1]] || 6 – 35 || 49 – 88 |- | SCA2 ([[SCA2|Spinocerebelumska ataksija]] tip 2) || [[ATXN2]] || 14 – 32 || 33 – 77 |- | SCA3 ([[SCA3|Spinocerebelumska ataksija]] tip 3 ili[[Machado-Josephova bolest]]) || [[ATXN3]] || 12 – 40 || 55 – 86 |- |[[SCA3]] ([[SCA3|Spinocerebelumska ataksija]] tip 6) ||[[CACNA1A]] || 4 – 18 || 21 – 30 |- | SCA7 ([[SCA7|Spinocerebelumska ataksija]] tip 7) || [[ATXN7]] || 7 – 17 || 38 – 120 |- |SCA12 ([[SCA12|Spinocerebelumska ataksija]] tip 12)<ref>{{Cite journal|last=Srivastava|first=Achal K.|last2=Takkar|first2=Amit|last3=Garg|first3=Ajay|last4=Faruq|first4=Mohammed|date=2017|title=Clinical behaviour of spinocerebellar ataxia type 12 and intermediate length abnormal CAG repeats in PPP2R2B|journal=Brain: A Journal of Neurology|volume=140|issue=1|pages=27–36|doi=10.1093/brain/aww269|issn=1460-2156|pmid=27864267|doi-access=free}}</ref> |[[PPP2R2B]] |7 – 41 |43 – 51 |- | SCA17 ([[CA17|Spinocerebelumska ataksija]] tip 17) ||[[TBP]]|| 25 – 42 || 47 – 63 |} ===Nepoliglutaminske bolesti=== {| class="wikitable" ! Tip !![[Gen]] !! [[Kodon]] !! Normalno !! Patogeno !! Mehanizam<ref name="OrrZoghbi2007"/> |- | FRAXA ([[Sindrom fragilnog X]]) || [[FMR1]] || '''CGG''' ([[5' UTR]]) || 6 – 53 || 230+ || Nenormalna [[metilacija]] |- | FXTAS ([[FXTAS|Tremor pridružen fragilnom X/ataksijski sindrom]]) || [[FMR1]] || '''CGG''' ([[5' UTR]]) || 6 – 53 || 55 – 200 || Pojačana ekspresija i novi poliglicinski proizvud<ref>{{cite journal | vauthors = Gao FB, Richter JD | title = Microsatellite Expansion Diseases: Repeat Toxicity Found in Translation | journal = Neuron | volume = 93 | issue = 2 | pages = 249–251 | date = januar 2017 | pmid = 28103472 | doi = 10.1016/j.neuron.2017.01.001 | doi-access = free }}</ref> |- | FRAXE ([[FRAXE|Mentalna retardacija fragilnog XE]]) || [[AFF2]] || '''CCG''' ([[5' UTR]]) || 6 – 35 || 200+ ||Nenormalna metilacija |- |[[Baratela-Scottov sindrom]]<ref>{{cite journal |last1=LaCroix |first1=Amy J. |last2=Stabley |first2=Deborah |last3=Sahraoui |first3=Rebecca |last4=Adam |first4=Margaret P. |last5=Mehaffey |first5=Michele |last6=Kernan |first6=Kelly |last7=Myers |first7=Candace T. |last8=Fagerstrom |first8=Carrie |last9=Anadiotis |first9=George |last10=Akkari |first10=Yassmine M. |last11=Robbins |first11=Katherine M. |last12=Gripp |first12=Karen W. |last13=Baratela |first13=Wagner A.R. |last14=Bober |first14=Michael B. |last15=Duker |first15=Angela L. |last16=Doherty |first16=Dan |last17=Dempsey |first17=Jennifer C. |last18=Miller |first18=Daniel G. |last19=Kircher |first19=Martin |last20=Bamshad |first20=Michael J. |last21=Nickerson |first21=Deborah A. |last22=Mefford |first22=Heather C. |last23=Sol-Church |first23=Katia |title=GGC Repeat Expansion and Exon 1 Methylation of XYLT1 Is a Common Pathogenic Variant in Baratela-Scott Syndrome |journal=The American Journal of Human Genetics |date=januar 2019 |volume=104 |issue=1 |pages=35–44 |doi=10.1016/j.ajhg.2018.11.005|pmid=30554721 |pmc=6323552 |doi-access=free }}</ref>||[[XYLT1]]||'''GGC''' ([[5' UTR]]) || 6 – 35 || 200+ || Nenormalna [[metilacija]] |- | FRDA ([[Friedreichova ataksija]]) || [[FXN]] || '''GAA''' (Intron) || 7 – 34 || 100+ || Poremećena transkripcija |- | DM1 ([[Miotonusna distrofija]] tip 1) || [[DMPK]] || '''CTG''' ([[3' UTR]]) || 5 – 34 || 50+ || RNK-bazirana; neizbalansirani nivoi ekspresije DMPK/ZNF9 |- | SCA8 ([[Spinocerebelumska ataksija]] tip 8) || [[SCA8]] || '''CTG''' ([[RNK]]) || 16 – 37 || 110 – 250 || ? RNK |} ==Simptomi i znaci== Čest simptom poliQ bolesti je progresivna degeneracija [[neuron|nervnih ćelija]], koja obično pogađa ljude kasnije u životu. Iako ove bolesti dijele isti ponavljajući [[kodon]] (CAG) i neke simptome, ponavljanja se nalaze u različitim, nepovezanim genima. U svim slučajevima, proširena CAG ponavljanja se prevode u neprekinuti niz [[glutamin]]skih ostataka, formirajući polyQ trakt, a akumulacija polyQ proteina oštećuje ključne ćelijske funkcije, kao što je [[put ubikviitinskog proteasoma|sistem ubikvitin-proteasoma]]. Međutim, različiti proteini koji sadrže poliQ oštećuju različite podskupove [[neuron]]a, što dovodi do različitih simptoma.<ref>{{Cite journal|last=Fan|first=Hueng-Chuen|last2=Ho|first2=Li-Ing|last3=Chi|first3=Ching-Shiang|last4=Chen|first4=Shyi-Jou|last5=Peng|first5=Giia-Sheun|last6=Chan|first6=Tzu-Min|last7=Lin|first7=Shinn-Zong|last8=Harn|first8=Horng-Jyh|date=maj 2014|title=Polyglutamine (PolyQ) Diseases: Genetics to Treatments|journal=Cell Transplantation|language=en|volume=23|issue=4–5|pages=441–458|doi=10.3727/096368914X678454|pmid=24816443|issn=0963-6897|doi-access=free}}</ref> Od 2017., poznato je da su deset neuroloških i neuromišićnih poremećaja uzrokovani povećanim brojem CAG ponavljanja.<ref name="pmid28170216">{{cite journal|vauthors=Adegbuyiro A, Sedighi F, Pilkington AW, Groover S, Legleiter J|date=mart 2017|title=Proteins Containing Expanded Polyglutamine Tracts and Neurodegenerative Disease|journal=Biochemistry|volume=56|issue=9|pages=1199–1217|doi=10.1021/acs.biochem.6b00936|pmc=5727916|pmid=28170216}}</ref> '''Ne-PolyQ bolesti''' nemaju nikakve specifične simptome i za razliku od PolyQ bolesti. Kod nekih od ovih bolesti, kao što je sindrom fragilnog X, patologija je uzrokovana nedostatkom normalne funkcije proteina kodiranog zahvaćenim genom. Kod drugih, kao što je [[miotonusna distrofija]] tipa 1, patološše promjene uzrokovane su promjenom ekspresije proteina ili funkcije posredovane promjenama [[iRNK]]+[[kalij|K]] proizvedene ekspresijom zahvaćenog gena.<ref name="OrrZoghbi2007"/> Kod drugih, patologija je uzrokovana toksičnim sklopovima RNK u jezgrima stanica.<ref>{{Cite journal|last=Brangwynne|first=Clifford P.|last2=Sanders|first2=David W.|date=juni 2017|title=Neurodegenerative disease: RNA repeats put a freeze on cells|journal=Nature|language=en|volume=546|issue=7657|pages=215–216|doi=10.1038/nature22503|pmid=28562583|issn=1476-4687|bibcode=2017Natur.546..215S|doi-access=free}}</ref> ==Genetika== {| class="wikitable" border="1" style="float:right; margin-left:10px; text-align:left;" |+ Klasifikacija trinukleotidnih ponavljanja i rezultirajućeg statusa bolesti zavisi od broja CAG ponavljanja u [[Huntingtonova bolest|Hungtingtonovoj bolesti]]<ref name="lancet220"/> |- ! Broj ponavljanja ! Klasifikacija ! Status bolesti |- | <28 | Normalni | Nepogođeni |- | 28–35 | Umjereni | Nepogođeni |- | 36–40 | Reducirana [[penetrabilnost (probojnost)|penetrabilnost]] | Mogu biti pogođeni |- | >40 | Potpuma penetrabilnost | Pogođeni |} Poremećaji ponavljanja trinukleotida općenito pokazuju [[genetika|genetičku anticipaciju]]: njihova težina se povećava sa svakom uzastopnom generacijom koja ih nasljeđuje. Ovo se vjerovatno objašnjava dodavanjem CAG ponavljanja u zahvaćenom genu dok se gen prenosi s roditelja na dijete. Naprimjer, [[Huntingtonova bolest]] se javlja kada postoji više od 35 CAG ponavljanja na genu koji kodira protein [[Huntingtin|HTT]]. Roditelj sa 35 ponavljanja smatrao bi se normalnim i ne bi pokazivao nikakve simptome bolesti.<ref name="lancet220">{{cite journal | vauthors = Walker FO | title = Huntington's disease | journal = Lancet | volume = 369 | issue = 9557 | pages = 218–28 | date = januar 2007 | pmid = 17240289 | doi = 10.1016/S0140-6736(07)60111-1 }}</ref> Međutim, potomci tog roditelja bili bi pod povećanim rizikom od razvoja Huntingtonove bolesti u odnosu na opću populaciju, jer bi bio potreban samo dodatak još jednog CAG kodona da izazove proizvodnju mHTT (mutantnog HTT), proteina odgovornog za bolest. Huntingtonova se vrlo rijetko javlja spontano; gotovo uvijek je rezultat nasljeđivanja defektnog gena od zahvaćenog roditelja. Međutim, javljaju se i sporadični slučajevi Huntingtonove bolesti kod osoba koje nemaju historiju bolesti u svojim porodicama. Među ovim sporadičnim slučajevima, postoji veća učestalost pojedinaca sa roditeljem koji već ima značajan broj CAG ponavljanja u svom ''HTT'' genu, posebno onih čiji se ponavljanja približavaju broju (36) potrebnom da se bolest ispolji. Svaka uzastopna generacija u porodici zahvaćenom tom bolešću može dodati dodatna CAG ponavljanja, a što je veći broj ponavljanja, to je bolest teža i njen početak raniji.<ref name="lancet220"/> Kao posljedica toga, porodice koje imaju oboljele od Huntingtonove bolesti više generacija pokazuju raniju dob početka i brže napredovanje bolesti.<ref name="lancet220"/> ==Mehanizam== Ekspanzija tripleta uzrokovana je ''klizanjem'' tokom [[replikacija DNK|replikacije]] ili tokom resinteze [[popravak DNK|popravki DNK]].<ref name="pmid25608779">{{cite journal | vauthors = Usdin K, House NC, Freudenreich CH | title = Repeat instability during DNA repair: Insights from model systems | journal = Critical Reviews in Biochemistry and Molecular Biology | volume = 50 | issue = 2 | pages = 142–67 | date = 2015 | pmid = 25608779 | pmc = 4454471 | doi = 10.3109/10409238.2014.999192 }}</ref> Budući da tandemska ponavljanja imaju identičnu sekvencu jedni drugima, [[bazni par]] između dva lanca DNK može se javiti u više tačaka duž sekvence. Ovo može dovesti do formiranja 'loop out' struktura tokom replikacije DNK ili sinteze popravke DNK.<ref name="urlAnalysis of Strand Slippage in DNA Polymerase Expansions of CAG/CTG Triplet Repeats Associated with Neurodegenerative Disease — JBC">{{cite journal | vauthors = Petruska J, Hartenstine MJ, Goodman MF | title = Analysis of strand slippage in DNA polymerase expansions of CAG/CTG triplet repeats associated with neurodegenerative disease | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 273 | issue = 9 | pages = 5204–10 | date = februar 1998 | pmid = 9478975 | doi = 10.1074/jbc.273.9.5204 | doi-access = free }}</ref> To može dovesti do ponovnog kopiranja ponovljene sekvence, povećavajući broj ponavljanja. Predloženi su dodatni mehanizmi koji uključuju hibridne RNK: DNK intermedijare.<ref name="pmid20729633">{{cite journal | vauthors = McIvor EI, Polak U, Napierala M | title = New insights into repeat instability: role of RNA•DNA hybrids | journal = RNA Biology | volume = 7 | issue = 5 | pages = 551–8 | year = 2010 | pmid = 20729633 | pmc = 3073251 | doi = 10.4161/rna.7.5.12745 }}</ref><ref name="pmid21666257">{{cite journal | vauthors = Salinas-Rios V, Belotserkovskii BP, Hanawalt PC | title = DNA slip-outs cause RNA polymerase II arrest in vitro: potential implications for genetic instability | journal = Nucleic Acids Research | volume = 39 | issue = 17 | pages = 7444–54 | date = septembar 2011 | pmid = 21666257 | pmc = 3177194 | doi = 10.1093/nar/gkr429 }}</ref> == Također pogledajte== * [[C9orf72]] * [[Translacija RAN]] == Reference == {{reflist|2}} == Vanjski linkovi == * {{MeshName|Trinucleotide+Repeat+Expansion}} * [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/bookshelf/br.fcgi?book=gene&part=drpla GeneReviews/NCBI/NIH/UW entry on DRPLA] * [http://www.ninds.nih.gov/disorders/disorder_index.htm National Institute of Neurological Disorders and Stroke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161215185346/https://www.ninds.nih.gov/disorders/disorder_index.htm |date=15. 12. 2016 }} * [http://ghr.nlm.nih.gov/ Genetics Home Reference] {{Ponavljajuće sekvence}} {{Poremećaji trinucleotidnog ponavaljanja}} [[Kategorija:Genetički poremećaji po mehanizmu]] [[Kategorija:Huntingtonova bolest]] [[Kategorija:Poremećaji trinukleotidnih ponavljanja| ]] 77pnjaq37pee6u4j84oejuvfqao2px8 14 484715 3824010 3373452 2026-04-04T10:43:23Z Panasko 146730 Moving from [[Category:Genetski poremećaji po mehanizmu]] to [[Category:Genetički poremećaji po mehanizmu]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 3824010 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Hromosomi]] [[Kategorija:Genetički poremećaji po mehanizmu]] 5u3rfk2eaqicmn7ye7527nx65916up8 0 486587 3823981 3779251 2026-04-04T09:33:26Z Panasko 146730 Moving from [[Category:Genetski poremećaji po sistemu]] to [[Category:Genetički poremećaji po sistemu]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 3823981 wikitext text/x-wiki {{Infokutija bolest |ime= Teška kombinirana umunodeficijencija<br/>(Alimfocitoza)<br/>(Glanzmann–Rinikerov sindrom)<br/>(Sindrom teške miješane imunodeficiencije)<br/> (Timusna alimfoplazija)<ref name="Bolognia">{{cite book |author1=Rapini, Ronald P. |author2=Bolognia, Jean L. |author3=Jorizzo, Joseph L. |title=Dermatology: 2-Volume Set |publisher=Mosby |location=St. Louis |year=2007 |isbn=978-1-4160-2999-1 }}</ref> |slika=OSC_Microbio_19_04_SCID.jpg |opis_slike=[[David Vetter]], dijete rođeno 1971. sa SCID-om | DiseasesDB = 11978 | ICD10 = {{ICD10|D|81|0|d|80}}-{{ICD10|D|81|2|d|80}} | ICD9 = {{ICD9|279.2}} | ICDO = | OMIM = | MedlinePlus = | eMedicineSubj = med | eMedicineTopic = 2214 | MeshID = D016511 | Orphanet = 183660 *Liječenje: [[Transplantacija]] [[koštana srž|koštane srži]] i prevecija [[infekcija]] *Lijek: IVIG, [[genska terapija]] *Učestalost: 1/50.000 do 1/100.000 (X-vezani oblik) }} '''Teška kombinirana imunodeficijencija''' ('''SCID'''), poznata i kao '''agamaglobulinemija švicarskog tipa''', rijetki je [[genetički poremećaj]] koji karakterizira poremećen razvoj funkcionalnih [[T-ćelija|T–]] i [[B-ćelija]] , uzrokovan brojnim [[mutacija]]ma koje rezultiraju različitim kliničkim ispoljavanjima.<ref name="five">{{cite journal |vauthors=Burg M, Gennery AR |title=Educational paper: The expanding clinical and immunological spectrum of severe combined immunodeficiency |journal=Eur J Pediatr |volume= 170 |issue=5 |pages=561–571 |year=2011 |doi=10.1007/s00431-011-1452-3 |pmid=21479529 |pmc=3078321 }}</ref> SCID uključuje neispravan odgovor [[antitijela]] zbog direktne uključenosti u [[B-limfocit]]e ili zbog nepravilne aktivacije B-limfocita zbog nefunkcionalnih [[T-ćelija|T-pomoćnih ćelija]].<ref name="two">{{cite journal |vauthors=Aloj G, Giardano G, Valentino L, Maio F, Gallo V, Esposito T, Naddei R, Cirillo E, Pignata C |title=Severe combined immunodeficiencies: New and Old Scenarios |journal=Int Rev Immunol |volume= 31 |issue=1 |pages=43–65|year=2012 |doi=10.3109/08830185.2011.644607 |pmid=22251007 |s2cid=24088244 }}</ref> Posljedično, oba "kraka" (B-ćelije i T-ćelije) [[adaptivni imunski sistem|adaptivnog imunskog sistema]] su oštećena zbog defekta u jednom od nekoliko mogućih [[gen]]a. SCID je najteži oblik [[Primarna imunodeficijencija|primarne imunodeficijencije]],<ref name="four">{{cite journal |vauthors=Cavazanna-Calvo M, Hacein-Bey S, Yates F, de Villartay JP, Le Deist F, Fischer A |title=Gene therapy of severe combined immunodeficiencies |journal=J Gene Med |volume=3 |issue=3 |pages=201–206 |year=2001 |doi=10.1002/1521-2254(200105/06)3:3<201::AID-JGM195>3.0.CO;2-Z |pmid=11437325 }}</ref> i sada postoji najmanje devet različitih poznatih gena u kojima mutacije dovode do određenih oblika SCID-a.<ref name="six">{{cite journal |author=Buckley R |title=Molecular defects in human severe combined immunodeficiency and approaches to immune reconstitution |journal=Annu Rev Immunol |volume=22 |pages=625–655 |year=2003 |doi=10.1146/annurev.immunol.22.012703.104614 |pmid=15032591}}</ref> Poznata je i kao ''' dječačka mjehurićasta bolest''' i '''mjehurićasta bolest beba''' jer su njene žrtve izuzetno osjetljive na [[zarazne bolesti]] i neke od njih, poput [[David Vetter|Davida Valtera]], postali su poznati po tome što žive u [[Sterilizator|sterilnom]] okruženju. SCID je posljedica toliko ugroženog [[imunski sistem|imunskog sistema]] da se smatra gotovo fatalnim. Pacijenti sa SCID-om obično su u ranoj dobi pogođeni teškim bakterijskim, virusnim ili gljivičnim infekcijama i često se javljaju s intersticijskom bolešću [[pluća]], hroničnom proljevom i nemogućnošću napredovanja. [[Infekcije]] [[uho|ušiju]], često se javljaju zzbog recidivirajućeg pneumocistisa [[pluća]], izazvanog gljivicom ''Pneumocystis jirovecii'' (ranije "P. carinii") i obilna oralna [[kandidijaza]]. Ove bebe, ako se ne liječe, obično umiru u roku od jedne godine, zbog teških, ponavljajućih infekcija, osim ako nisu podvrgnute uspješnoj [[transplantacija krvotvornih matičnih ćelija|transplantaciji krvotvornih matičnih ćelija]] ili [[genska terapija|genskoj terapiji]] u kliničkim ispitivanjima.<ref name=":0">{{Cite web|last=Rohr|first=Karen|date=17. 4. 2019|title=Gene therapy restores immunity in infants with rare immunodeficiency disease|url=https://www.nih.gov/news-events/news-releases/gene-therapy-restores-immunity-infants-rare-immunodeficiency-disease|access-date=4. 6. 2020|website=National Institutes of Health (NIH)|language=EN}}</ref> ==Klasifikacija== {| class="wikitable" ! Tip !! Opis |- | [[X-SCID|X- vezana teška kombinirana imunodeficijencija]] || Većina slučajeva SCID-a je posljedica [[mutacija]] u genu [[IL2RG]] koji kodira [[zajednički gama lanac]] (γ_c) (CD132), protein koji sje zajednički receptorima za [[interleukin]]e: [[Interleukin 2|IL-2]], [[Interleukin 4|IL-4]], [[Interleukin 7|IL-7]], [[Interleukin 9|IL- 9]], [[Interleukin 15|IL-15]] i [[Interleukin 21|IL-21]]. Ovi interleukini i njihovi receptori uključeni su u razvoj i diferencijaciju T– i [[B-ćelija]]. Budući da zajednički gama lanac dijele mnogi receptori interleukina, mutacije koje rezultiraju nefunkcionalnim zajedničkim gama lancem uzrokuju raširene nedostatke u signalizaciji interleukina. Rezultat je gotovo potpuni neuspjeh imunoloskog sistema u razvoju i funkcioniranju, s niskim ili odsutnim [[T-ćelija]] ma i [[NK-ćelija]] ma i nefunkcionalnim [[B-ćelija]]ma. <br> Uobičajeni gama lanac kodiran je genom [[receptor IL-2|receptora IL-2]] gama, ili IL-2Rγ, koji se nalazi na [[hromosom X|X-hromosomu]]. Iz tog razloga, imunodeficijencija uzrokovana mutacijama u IL-2Rγ poznata je kao X-vezana teška kombinirana imunodeficijencija. Stanje se nasljeđuje po [[spolno vezano nasljeđivanje|X-vezanom recesivnom]] obrascu. |- | [[Nedostatak adenozin-deaminaze]] || Drugi najčešći oblik SCID-a, nakon X-SCID-a, uzrokovan je neispravnim [[enzim]]om, [[adenozin-deaminaza]] (ADA), neophodnim za razgradnju [[purin]]a. Nedostatak ADA uzrokuje nakupljanje dATP. Ovaj [[metabolit]] će inhibirati aktivnost [[ribonukleotid-reduktaza]], enzima koji smanjuju broj [[ribonukleotid]]a za stvaranje dezoksiribonukleotida. Učinkovitost [[imunski sistem|imunskog sistema]] ovisi o [[ćelijska proliferacija|proliferaciji]] [[limfocit]]a, a time i o sintezi dNTP. Bez funkcionalne ribonukleotid-reduktaze, proliferacija limfocita je inhibirana, a imunski sistem ugrožen. |- | [[Nedostatak purinske nukleozid-fosforilaze]] || Ovo je [[autosomno nasljeđivanje|autosomno recesivni]] poremećaj koji uključuje mutacije gena [[purin nukleozid-fosforilaza]] (PNP). PNP je ključni [[enzim]] na putu spašavanja purina. Oštećenje ovog enzima uzrokuje povišene razine [[dGTP]], što rezultira [[toksičnost|toksičnošću]] i nedostatkom [[T-ćelija]]. |- | [[Retikularna disgeneza]] || Nemogućnost prekursora [[granulocit]]a da formiraju granule sekundarne zbog kvara [[mitohondrija|mitohondrijske]] [[AK2|adenilat-kinaze 2]] (AK2). |- | [[Omennov sindrom]] || Za proizvodnju [[imunoglobulin]]a potrebni su enzimi rekombinaze izvedeni iz gena koji aktiviraju rekombinaciju [[RAG-1]] i [[RAG-2]]. Ovi enzimi su uključeni u prvu fazu [[V (D) J rekombinacija]], procesa kojim se segmenti [[DNK]] [[B-ćelije]] ili [[T-ćelija]] preuređuju, kako bi se stvorio novi T-ćelijski receptor ili receptor B-ćelija (i, u slučaju B ćelija, šablon za [[antitijela]]). <br> Određene mutacije gena RAG-1 ili RAG-2 sprečavaju V (D) J rekombinaciju, uzrokujući SCID.<ref name="pmid17572155">{{cite journal |author=Haq IJ |title=GvHD-associated cytokine polymorphisms do not associate with Omenn syndrome rather than T-B- SCID in patients with defects in RAG genes |journal=Clin. Immunol. |volume=124 |issue=2 |pages=165–9 |year=2007 |pmid=17572155 |doi=10.1016/j.clim.2007.04.013 |name-list-style=vanc|author2=Steinberg LJ |author3=Hoenig M |display-authors=3 |last4=Vanderburg |first4=M |last5=Villa |first5=A |last6=Cant |first6=A |last7=Middleton |first7=P |last8=Gennery |first8=A}}</ref> |- | [[Bareov limfocitni sindrom]] || Tip 1: [[MHC|MHC klasa I]] nije eksprimiran na površini ćelije. Kvar je uzrokovan neispravnim proteinima [[TAP1|TAP]], a ne proteinom MHC-I. Tip 2: [[MHC klasa II]] nije eksprimiran na ćelijskoj površini svih [[antigen-prezentirajuća ćelija|ćelija koje prezentiraju antigen]]. [[autosomno nasljeđivanje|Autosomno recesivno]] obilježje. Regulatorni proteini gena MHC-II su ono što se mijenja, a ne sam protein MHC-II. |- | [[JAK3]] || [[Janus kinaza-3]] (JAK3) je enzim koji posreduje transdukciju nizvodno od γ_c signala. Mutacija njegovog gena uzrokuje SCID.<ref name="pmid15661026">{{cite journal |vauthors=Pesu M, Candotti F, Husa M, Hofmann SR, Notarangelo LD, O'Shea JJ |title=Jak3, severe combined immunodeficiency, and a new class of immunosuppressive drugs |journal=Immunol. Rev. |volume=203 |pages=127–42 |year=2005 |pmid=15661026 |doi=10.1111/j.0105-2896.2005.00220.x |s2cid=20684919 |url=https://zenodo.org/record/1230593 }}</ref> |- | [[DCLRE1C]] || ''DCLRE1C'' "Artemis" je gen potreban za [[popravak DNK]] i V (D) J rekombinaciju. Recesivna mutacija gubitka funkcije otkrila je da u populacijama [[Navaho]]a i [[Apache|Apača]] uzrokuje SCID i netoleranciju na zračenje.<ref name="titleNews From Indian Country - A rare and once-baffling disease forces Navajo parents to cope" /><ref name="pmid12055248"/> |} == Dijagnoza == Rana dijagnoza SCID-a obično je teška zbog potrebe za naprednim tehnikama skrininga. Nekoliko simptoma može ukazivati na mogućnost pojave SCID-a kod djeteta, poput porodične anamneze smrti dojenčadi, hroničnog kašlja, hiperinfliranih pluća i upornih [[infekcija]]. Puna krvna slika [[limfocit]]a često se smatra pouzdanim načinom dijagnosticiranja SCID -a, ali veći broj limfocita u djetinjstvu može utjicati na rezultate. Klinička dijagnoza na osnovu genetičkih defekata također je moguća dijagnostička procedura koja se provodi u Velikoj Britaniji.<ref>{{cite journal|title=Diagnosis of severe combined immunodeficiency|first1=A |last1=Gennery |first2=A |last2=Cant|journal=J Clin Pathol |date=mart 2001 |volume=54|issue=3|pages=191–195|doi=10.1136/jcp.54.3.191 |pmid=11253129 |pmc=1731376}}</ref> Neki SCID mogu se otkriti sekvenciranjem [[fetus]]e [[DNK]] ako postoji poznata historija bolesti. Inače, SCID se ne dijagnosticira do otprilike šest mjeseci starosti, obično naznačen ponavljajućim infekcijama. Kašnjenje u otkrivanju je zato što [[novorođenčad]] nose majčina [[antitijela]] prvih nekoliko sedmica života, a bebe sa SCID-om izgledaju normalno. === Pregled novorođenčadi === Nekoliko zemalja testira svu novorođenčad na SCID, kao dio rutinskog pregleda. Sve države u [[SAD]]-u<ref>{{Cite journal|last1=van der Burg|first1=Mirjam|last2=Mahlaoui|first2=Nizar|last3=Gaspar|first3=Hubert Bobby|last4=Pai|first4=Sung-Yun|date=18. 9. 2019|title=Universal Newborn Screening for Severe Combined Immunodeficiency (SCID)|journal=Frontiers in Pediatrics|volume=7|page=373|doi=10.3389/fped.2019.00373|issn=2296-2360|pmc=6759820|pmid=31620409}}</ref> vrše skrining na SCID kod novorođenčadi, koristeći [[RTPCR|kvantitativni PCR u stvarnom vremenu]] za mjerenje koncentracije [[Ekscizijski krugovi receptora T-ćelija|ekscizijskih krugova receptora T-ćelija]].<ref>{{cite web | url=http://genes-r-us.uthscsa.edu/sites/genes-r-us/files/nbsdisorders.pdf | title=National Newborn Screening Status Report | access-date=8. 10. 2021 | archive-date=16. 11. 2019 | archive-url=https://web.archive.org/web/20191116210136/https://genes-r-us.uthscsa.edu/sites/genes-r-us/files/nbsdisorders.pdf | url-status=dead }}</ref> United Kingdom intends to introduce newborn screening for SCID in September 2021.<ref>{{Cite web|title=New start date for NHS SCID screening evaluation in England - PHE Screening|url=https://phescreening.blog.gov.uk/2020/10/02/new-start-date-for-nhs-scid-screening-evaluation-in-england/|access-date=21. 6. 2021|website=phescreening.blog.gov.uk|language=en}}</ref> == Liječenje == Najčešći način liječenja SCID-a je [[transplantacija koštane srži]], koja je bila vrlo uspješna koristeći ili podudarnog srodnog ili nepovezanog davatelja ili poluujednačenog davatelja, koji bi bio jedan od roditelja. Napola usklađeni tip transplantacije naziva se haploidentična. Haploidentične transplantacije koštane srži zahtijevaju da se donorska srž iscrpi od svih zrelih [[T-ćelija]] kako bi se izbjegla pojava [[GVHD|bolesti transplantata protiv domaćina]] (GVHD).<ref name="titleTransplantation immunology: solid organ and bone marrow">Chinen J, Buckley RH (2010). "Transplantation immunology: solid organ and bone marrow". ''J. Allergy Clin. Immunol.'' '''125''' (2 Suppl 2): S324-35.</ref> Posljedično, funkcionalnom [[imunski sistem|imunskom sistemu]] potrebno je više vremena za razvoj kod pacijenta koji je dobio haploidentičnu transplantaciju koštane srži u usporedbi s pacijentom koji je dobio podudarnu transplantaciju. Prvi prijavljeni slučaj uspješne transplantacije bio je španski dječji pacijent koji je bio interniran u "Memorial Sloan Kettering Cancer Center" 1982. godine u [[New York]]u.<ref name="titleTransplantation immunology: solid organ and bone marrow"/> [[David Vetter]], originalni "mjehurićni dječak ", također je imao jednu od prvih [[transplantacija]], ali je na kraju umro zbog virusa bez pregleda, [[Epstein-Barrov virus|Epstein-Barrovog virusa]] (testovi tada nisu bili dostupni), njegovu nedavno transplantiranu koštanu srž od njegove sestre, donora koja nema premca. Danas transplantacije obavljene u prva tri mjeseca života imaju visoku stopu uspjeha. Ljekari su također postigli određeni uspeh u transplantaciji "[[in utero]]" prije rođenja djeteta, kao i upotrebom krvi iz pupkovine koja je bogata [[matične ćelije|matičnim ćelijama]]. "In utero" transplantacije omogućuju [[fetus]]u da razvije funkcionalan [[imunski sistem]] u sterilnom okruženju [[maternica|maternice]];<ref name="titleSevere combined immune deficiency">Vickers, Peter S. (2009). ''Severe combined immune deficiency: early hospitalisation and isolation.'' Hoboken NJ: John Wiley & Sons, 29-47. {{ISBN|978-0-470-74557-1}}.</ref> međutim, komplikacije poput GVHD-a bilo bi teško otkriti ili liječiti ako do njih dođe.<ref name="titleMolecular Defects in Human Severe Combined Immunodeficiency and Approaches to Immune Reconstitution">{{cite journal | author = Buckley RH | year = 2004 | title = Molecular defects in human severe combined immunodeficiency and approaches to immune reconstitution | journal = Annu. Rev. Immunol. | volume = 22 | issue = 1| pages = 625–655 | doi=10.1146/annurev.immunol.22.012703.104614 | pmid=15032591}}</ref> Nedavno je [[genska terapija]] pokušana kao alternativa transplantaciji koštane srži. [[transdukcija (genetika)|transdukcija]] nedostajućeg gena u [[hematopoeza|hematopoetske]] [[matične ćelije]] pomoću [[virus]]nog [[Vektor (genetika)|vektor]]) testira se u ADA SCID i X-vezanom SCID. Godine 1990. četverogodišnja Ashanthi DeSilva postala je prvi pacijent koji je prošao uspješnu gensku terapiju. Istraživači su prikupili uzorke krvi DeSilve, izolirali neka od njenih bijelih krvnih zrnaca i upotrijebili [[retrovirus]] kako bi u njih umetnuli zdravi gen adenozin-deaminaze (ADA). Ove ćelije su zatim ubrizgane natrag u njeno tijelo i počele su eksprimirati normalni enzim. Ovo je, pojačano sedmičnim injekcijama ADA -a, ispravilo njen nedostatak. Međutim, istodobno liječenje injekcijama ADA može umanjiti uspjeh genske terapije, budući da transducirane ćelije neće imati selektivnu prednost u [[ćelijska proliferacija|proliferaciji]], ako netransducirane ćelije mogu preživjeti u prisustvu injektirane ADA.<ref name="titleGene therapy of severe combined immunodeficiencies">{{cite journal |vauthors=Fischer A, Hacein-Bey S, Cavazzana-Calvo M | s2cid = 39791932 | year = 2002 | title = Gene therapy of severe combined immunodeficiencies | journal = Nat Rev Immunol | volume = 2 | issue = 8| pages = 615–621 | doi = 10.1038/nri859 | pmid = 12154380 }}</ref> [[slika:David Vetter and John R. Montgomery.JPG|mini|436x436px|David Vetter u zaštitnom “mjehuriću”]] U 2000., "uspjeh" genske terapije rezultirao je SCID pacijentima sa funkcionalnim imunskim sistemom. Ova ispitivanja su prekinuta kada je otkriveno da su dva od deset pacijenata u jednom istražuvanju razvili [[leukemija|leukemiju]] kao posljedicu insercije retrovirusa koji nosi gen blizu [[onkogen]]a . U 2007. godini četiri od deset pacijenata razvilo je leukemije.<ref>[http://www.esgct.org/downloads/ESGTStatement.pdf Press release] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070929090715/http://www.esgct.org/downloads/ESGTStatement.pdf |date=29. 9. 2007 }} from the European Society of Gene Therapy</ref> Cilj rada bio je potvrđivanje genske terapije sada fokusirane na modificirnje virusnog vektora, za smanjenje vjerovatnoće [[onkogen]] i upotrebu [[nukleaza]] [[cinkov prst|cinkovih prstiju]] za inserciju daljnjih ciljnih gena.<ref name="titleGene therapy for severe combined immunodeficiency: are we there yet?">{{cite journal |vauthors=Cavazzana-Calvo M, Fischer A | year = 2007 | title = Gene therapy for severe combined immunodeficiency: are we there yet?". |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-clinical-investigation_2007-06_117_6/page/1456 | journal = J. Clin. Invest. | volume = 117 | issue = 6| pages = 1456–1465 | doi=10.1172/jci30953 | pmid=17549248 | pmc=1878528}}</ref> Još uvijek nisu zabilježeni slučajevi leukemije u ispitivanjima ADA-SCID-a, koji ne uključuje gen ''gama c'' koji može biti [[onkogen]] kada ga eksprimira [[retrovirus]]. Od tretmana Ashanthi DeSilve 1990. koji se smatra [[Genska terapija|prvim uspjehom]] do 2014., oko 60 pacijenata liječeno je ili ADA-SCID ili X-SCID<ref>{{Cite journal|last=Cavazzana-Calvo|first=Marina|last2=Fischer|first2=Alain|last3=Hacein-Bey-Abina|first3=Salima|last4=Aiuti|first4=Alessandro|date=oktobar 2012|title=Gene therapy for primary immunodeficiencies: Part 1|url=https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/22981681/|journal=Current Opinion in Immunology|volume=24|issue=5|pages=580–584|doi=10.1016/j.coi.2012.08.008|issn=1879-0372|pmid=22981681}}</ref> koristeći [[Virusni vektor|retrovirusne vektore]], ali kao što je ranije pomenuto, pojava slučajeva razvoja [[leukemije]] prisiljena na promjene radi poboljšanja sigurnosti,<ref>{{Cite web|title=Why Gene Therapy Caused Leukemia In Some 'Boy In The Bubble Syndrome' Patients|url=https://www.sciencedaily.com/releases/2008/08/080807175438.htm|access-date=19. 7. 2021|website=ScienceDaily|language=en}}</ref> nedavno je u 2019. prijavljen novi metod koja koristi izmijenjenu verziju virusa [[HIV]] kao [[Virusni vektor|lentivirusni vektor]] u liječenju osmero djece sa X-SCID,<ref name=":0"/><ref>{{Cite journal|last=Mamcarz|first=Ewelina|last2=Zhou|first2=Sheng|last3=Lockey|first3=Timothy|last4=Abdelsamed|first4=Hossam|last5=Cross|first5=Shane J.|last6=Kang|first6=Guolian|last7=Ma|first7=Zhijun|last8=Condori|first8=Jose|last9=Dowdy|first9=Jola|last10=Triplett|first10=Brandon|last11=Li|first11=Chen|date=18. 4. 2019|title=Lentiviral Gene Therapy Combined with Low-Dose Busulfan in Infants with SCID-X1|url=https://doi.org/10.1056/NEJMoa1815408|journal=New England Journal of Medicine|volume=380|issue=16|pages=1525–1534|doi=10.1056/NEJMoa1815408|issn=0028-4793|pmc=6636624|pmid=30995372}}</ref><ref>{{Cite news|date=17. 4. 2019|title=HIV used to cure 'bubble boy' disease|language=en-GB|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/world-us-canada-47969367|access-date=19. 7. 2021}}</ref><ref>{{Cite web|last=Pittman|first=Jessica Ravitz,John David|title=These Scientists May Have Found a Cure for 'Bubble Boy' Disease|url=https://www.smithsonianmag.com/science-nature/scientists-found-cure-bubble-boy-disease-180973496/|access-date=19. 7. 2021|website=Smithsonian Magazine|language=en}}</ref> a 2021. isti metod korišten je kod 50 djece sa ADA-SCID-om, a pozitivni rezultati su postignuti u 48 od njih.<ref>{{Cite journal|last=Kohn|first=Donald B.|last2=Booth|first2=Claire|last3=Shaw|first3=Kit L.|last4=Xu-Bayford|first4=Jinhua|last5=Garabedian|first5=Elizabeth|last6=Trevisan|first6=Valentina|last7=Carbonaro-Sarracino|first7=Denise A.|last8=Soni|first8=Kajal|last9=Terrazas|first9=Dayna|last10=Snell|first10=Katie|last11=Ikeda|first11=Alan|date=27. 5. 2021|title=Autologous Ex Vivo Lentiviral Gene Therapy for Adenosine Deaminase Deficiency|url=https://doi.org/10.1056/NEJMoa2027675|journal=New England Journal of Medicine|volume=384|issue=21|pages=2002–2013|doi=10.1056/NEJMoa2027675|issn=0028-4793|pmc=8240285|pmid=33974366}}</ref><ref>{{Cite web|last=says|first=Chris|date=11. 5. 2021|title=AIDS virus used in gene therapy to fix 'bubble baby' disease|url=https://www.statnews.com/2021/05/11/aids-virus-used-in-gene-therapy-to-fix-bubble-baby-disease/|access-date=19. 7. 2021|website=STAT|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|date=11. 5. 2021|title=Gene therapy restores immune function in children with rare immunodeficiency|url=https://www.nih.gov/news-events/news-releases/gene-therapy-restores-immune-function-children-rare-immunodeficiency|access-date=19. 7. 2021|website=National Institutes of Health (NIH)|language=EN}}</ref> Postoje i neki nekurativni metodi za liječenje SCID-a. Obrnuta izolacija uključuje upotrebu laminarnog strujanja zraka i mehaničkih prepreka (kako bi se izbjegao fizički kontakt s drugima) za izolaciju pacijenta od svih štetnih [[patogen]]a u vanjskom okruženju.<ref name="titleChildren reared in a reverse isolation environment: effects on cognitive and emotional development">{{cite journal |vauthors=Tamaroff MH, Nir Y, Straker N | year = 1986 | title = Children reared in a reverse isolation environment: effects on cognitive and emotional development |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-autism-and-developmental-disorders_1986-12_16_4/page/415 | journal = J. Autism Dev. Disord. | volume = 16 | issue = 4| pages = 415–424 | doi=10.1007/bf01531708| pmid = 3804957 | s2cid = 30045420 }}</ref> Nekurativni tretman za pacijente s ADA-SCID-om je nadomjesna enzimska terapija, u kojoj se pacijentu injektira polietilenglikol-vezana adenozin-deaminaza (PEG-ADA), koja metabolizira toksične supstrate enzima ADA i sprječava njihovu akumulaciju.<ref name="titleGene therapy of severe combined immunodeficiencies"/> Liječenje PEG-ADA može se koristiti za vraćanje funkcije [[T-ćelija]] u kratkom roku, dovoljno da se očiste sve postojeće infekcije prije nego što se nastavi s kurativnim tretmanom, poput transplantacije koštane srži.<ref name="titleEducational paper. The expanding clinical and immunological spectrum of severe combined immunodeficiency">{{cite journal | author = Van der Burg, M | author2 = Gennery, AR | year = 2011 | title = Educational paper. The expanding clinical and immunological spectrum of severe combined immunodeficiency | journal = Eur. J. Pediatr. | volume = 170 | issue = 5| pages = 561–571 | doi=10.1007/s00431-011-1452-3| pmid = 21479529 | pmc = 3078321}}</ref> == Epidemiologija == Najčešće citirana brojka o prevalenciji SCID-a je oko 1/100.000 rođenih, iako neki smatraju da je to potcjenjivanje stvarne prevalencije;<ref>{{Cite web | url=http://www.cga.ct.gov/2008/rpt/2008-R-0564.htm |title = Newborn Screening for Primary Immunodeficiency Disease}}</ref> neke procjene predviđaju da je stopa prevalencije čak 1/ 50 000 živorođenih. Za [[Australija|Australiju]] je prijavljeno oko 1 /65.000 živorođene djece.<ref name="pmid18221464">{{cite journal |vauthors=Yee A, De Ravin SS, Elliott E, Ziegler JB |title=Severe combined immunodeficiency: A national surveillance study |journal=Pediatr Allergy Immunol |volume=19 |issue=4 |pages=298–302 |year=2008 |pmid=18221464 |doi=10.1111/j.1399-3038.2007.00646.x |s2cid=26379956 }}</ref> Zbog posebne genetičke prirode SCID -a, veća prevalencija može se naći u određenim regijama i pridruženim kulturama gdje se javlja veća stopa [[inbriding|krvnog srodstva]].<ref name="eight">{{cite journal |vauthors=Yeganeh M, Heidarzade M, Pourpak Z, Parvaneh N, Rezaei N, Gharagozlou M, Movahed M, Shabestari MS, Mamishi S, Aghamohammadi A, Moin M |title=Severe combined immunodeficiency: A cohort of 40 patients |journal=Pediatr Allergy Immunol |volume=19 |issue=4 |pages=303–306 |year=2008 |doi=10.1111/j.1399-3038.2007.00647.x |pmid=18093084 |s2cid=29466366 }}</ref> Studija [[Maroko|Marokanaci]] izvijestila je da je srodničko roditeljstvo primijećeno u 75% porodica marokanskih pacijenata sa SCID -om.<ref name="nine">{{cite journal |vauthors=El-Maataoui O, Ailal F, Naamane H, Benhsaien I, Jeddane L, Farouqi B, Benslimane A, Jilali N, Oudghiri M, Bousfiha A |title=Immunophenotyping of severe combined immunodeficiency in Morocco |journal=IBS J Sci |volume=26 |issue=4 |pages=161–164 |year=2011 |doi=10.1016/j.immbio.2011.05.002 }}</ref> Nedavna istraživanja pokazuju da jedno od svakih 2.500 djece u populaciji [[Navaho]] nasljeđuje tešku kombiniranu imunodeficijenciju. Ovo stanje je značajan uzrok bolesti i smrti među njihovom djecom.<ref name="titleNews From Indian Country - A rare and once-baffling disease forces Navajo parents to cope">{{cite web |url=http://indiancountrynews.net/index.php?option=com_content&task=view&id=2109&Itemid=1 |title=News From Indian Country - A rare and once-baffling disease forces Navajo parents to cope |access-date=1. 3. 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120419062300/http://indiancountrynews.net/index.php?option=com_content&task=view&id=2109&Itemid=1 |archive-date=19. 4. 2012}}</ref> Naredna istraživanja našla su slične ispoljavanja u srodnom plemenu [[Apache]].<ref name="pmid12055248">{{cite journal |author=Li L |title=A founder mutation in Artemis, an SNM1-like protein, causes SCID in Athabascan-speaking Native Americans |journal=J. Immunol. |volume=168 |issue=12 |pages=6323–9 |year=2002 |pmid=12055248 |doi= 10.4049/jimmunol.168.12.6323|name-list-style=vanc|author2=Moshous D |author3=Zhou Y |display-authors=3 |last4=Wang |first4=J |last5=Xie |first5=G |last6=Salido |first6=E |last7=Hu |first7=D |last8=De Villartay |first8=JP |last9=Cowan |first9=MJ|doi-access=free }}</ref> ==Reference== {{Reflist}} == Dopunska literatura== * {{cite journal | author=Buckley RH | title=Molecular defects in human severe combined immunodeficiency and approaches to immune reconstitution | journal=Annu Rev Immunol | year=2004 | pages=625–55 | volume=22 | pmid=15032591 | doi=10.1146/annurev.immunol.22.012703.104614}} * {{cite journal |vauthors=Chinen J, Puck JM | title=Successes and risks of gene therapy in primary immunodeficiencies | journal=J Allergy Clin Immunol | year=2004 | pages=595–603; quiz 604 | volume=113 | issue=4 | pmid=15100660 | doi=10.1016/j.jaci.2004.01.765| url=https://zenodo.org/record/1259081 }} * {{cite journal | author=Church AC | title=X-linked severe combined immunodeficiency | url=https://archive.org/details/sim_british-journal-of-hospital-medicine_2002-11_63_11/page/676 | journal=Hosp Med | year=2002 | pages=676–80 | volume=63 | issue=11 | pmid=12474613 | doi=10.12968/hosp.2002.63.11.1914}} * {{cite journal |vauthors=Gennery AR, Cant AJ | title=Diagnosis of severe combined immunodeficiency | journal=J Clin Pathol | year=2001 | pages=191–5 | volume=54 | issue=3 | pmid=11253129 | doi=10.1136/jcp.54.3.191 | pmc=1731376}} == Vanjski linkovi == * [http://www.genome.gov/13014325 Learning About Severe Combined Immunodeficiency (SCID)] NIH {{Imunski poremećaji}} {{Poremećaju popravka DNK}} {{DEFAULTSORT:Severe Combined Immunodeficiency}} [[Kategorija:Kombinirane imunodeficijencije T i B -ćelija]] [[Kategorija:Genetički poremećaji po sistemu]] [[Kategorija:Rijetke bolesti]] [[Kategorija:Replikacija DNK i poremećaji nedostatka popravka]] qasf5f4x0ntqr0ybwayz0ixq055ha9t 0 487338 3823982 3814878 2026-04-04T09:33:27Z Panasko 146730 Moving from [[Category:Genetski poremećaji po sistemu]] to [[Category:Genetički poremećaji po sistemu]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 3823982 wikitext text/x-wiki {{Infokutija bolest | ime = Sideroblastna anemija | slika = Sideroblast.png |veličina_slike=300px | opi_slike = Prstenasti sideroblast vizualiziran bojom [[Prusko plavilo]] | pronounce = | field = | symptoms = | complications = | onset = | duration = | types = | causes = | risks = | diagnosis = | differential = | prevention = | treatment = | medication = | prognosis = | frequency = | DiseasesDB = 12110 | ICD10 = {{ICD10|D|64|0|d|60}}-{{ICD10|D|64|3|d|60}} | ICD9 = {{ICD9|285.0}} | ICDO = | OMIM = 301310 | OMIM_mult = {{OMIM|206000||none}} {{OMIM|300751||none}} | MedlinePlus = | eMedicineSubj = | eMedicineTopic = | MeshID = D000756 }} '''Sideroblastna anemija''', ili '''sideroahrestna anemija''', je oblik [[anemija]] u kojem [[koštana srž]] proizvodi '''prstenaste sideroblaste''', a ne zdrava [[eritrocit|crvena krvna zrnca]] (eritrocite).<ref name="pmid18698088">{{cite journal |vauthors=Caudill JS, Imran H, Porcher JC, Steensma DP |title=Congenital sideroblastic anemia associated with germline polymorphisms reducing expression of FECH |journal=Haematologica |volume=93 |issue=10 |pages=1582–4 |date=oktobar 2008 |pmid=18698088 |doi=10.3324/haematol.12597 |doi-access=free }}</ref> Kod sideroblastne anemije, organizam ima raspoloživo [[gvožđe]] ,ali ga ne može inkorporirati u [[hemoglobin]], koji je crvenim krvnim zrncima potreban za efikasan transport kisika. Poremećaj može biti uzrokovan ili [[genetički poremećaj|genetičkim poremećajem]] ili indirektno kao dio [[mijelodisplazijski sindrom|mijelodisplazijskog sindroma]],<ref name="titleSideroblastic Anemias: Anemias Caused by Deficient Erythropoiesis: Merck Manual Professional">{{MerckManual|11|130|c||Sideroblastic Anemias: Anemias Caused by Deficient Erythropoiesis}}</ref> koje se mogu razviti u [[krvna maligna bolest|krvne maligne bolesti]] (posebno [[akutna mijeloidna leukemija|akutnu mijeloidnu leukemiju]]). '''Sideroblasti''' (''sidero''– + –''blast'', od [[grčki|grčkog]] σδηρος – ''sídēros'' = gvožđe + βλαστός – ''blastos'' = klica) su [[eritroblast]]i sa [[ćelijsko jedro|jedrom]] (prekursori zrelih [[eritrocit|crvenih krvnih zrnaca]]) sa granulama gvožđa, akumuliranim u [[mitohondrija]]ma oko jedra. Normalno, sideroblasti su prisutni u koštanoj srži i ulaze u cirkulaciju nakon sazrijevanja u normalan eritrocit. Prisustvo sideroblasta ''per se'' ne definira sideroblastnu anemiju. Samo nalaz prstenastih (ili ring, cirkularnih) sideroblasta karakteriše sideroblastičnu anemiju. '''Prstenasti sideroblasti''' su nazvani tako jer [[mitohondrije]] napunjene [[gvožđe]]m formiraju prsten oko jedra. To je podtip [[bazofil]]nih granulastih eritrocita, ali se mogu vidjeti samo u koštanoj srži. Da bi se ćelija smatrala prstenastim sideroblastom, prsten mora okruživati trećinu ili više jedra i sadržavati pet ili više granula gvožđa, prema klasifikaciji tumora [[hematopoeza|hematopoetskog]] i limfoidnog tkiva, prema [[SZO]] iz 2008.<ref>{{cite journal|last1=Mufti|first1=GJ|last2=Bennett|first2=JM|last3=Goasguen|first3=J|last4=Bain|first4=BJ|last5=Baumann|first5=I|last6=Brunning|first6=R|last7=Cazzola|first7=M|last8=Fenaux|first8=P|last9=Germing|first9=U|last10=Hellström-Lindberg|first10=E|last11=Jinnai|first11=I|last12=Manabe|first12=A|last13=Matsuda|first13=A|last14=Niemeyer|first14=CM|last15=Sanz|first15=G|last16=Tomonaga|first16=M|last17=Vallespi|first17=T|last18=Yoshimi|first18=A|last19=International Working Group on Morphology of Myelodysplastic|first19=Syndrome|title=Diagnosis and classification of myelodysplastic syndrome: International Working Group on Morphology of myelodysplastic syndrome (IWGM-MDS) consensus proposals for the definition and enumeration of myeloblasts and ring sideroblasts.|journal=Haematologica|date=Nov 2008|volume=93|issue=11|pages=1712–7|doi=10.3324/haematol.13405|pmid=18838480|doi-access=free}}</ref> == Tipovi == Međunarodna radna grupa SZO za morfologiju MDS-a (IWGM-MDS) definirala je tri tipa sideroblasta: # '''sideroblasti tipa 1''': >5 siderotskih granula u citoplazmi # '''sideroblasti tipa 2''': 5 ili više siderotskih granula, ali ne u perijedarnoj distribuciji # '''tip 3 ili prstenasti sideroblasti''': 5 ili više granula u perinuklearnoj poziciji, koje okružuju jedfro ili obuhvataju najmanje jednu trećinu njegovog obima. Tip 1 i tip 2 nalaze se kod nesideroblastnih anemija, a tip 3 samo kod sideroblastne anemije. == Simptomi i znaci == Simptomi sideroblastne anemije uključuju bljedilo kože, [[umor]], vrtoglavicu i [[povećanje]] [[splenomegalija|uvećanu slezenu]] i [[hepatomegalija|uvećanu jetru]]. Bolest srca, oštećenje jetre i [[zatajenje bubrega]] mogu biti posljedica nakupljanja gvožđa u ovim organima.<ref>[http://ghr.nlm.nih.gov/condition=xlinkedsideroblasticanemia Genetics Home Reference: Genetic Conditions > X-linked sideroblastic anemia] Reviewed October 2006. Retrieved on 5 Mars, 2009</ref> == Uzroci == Uzroci sideroblastne anemije mogu se kategorizirati u tri grupe: kongenitalna sideroblastna anemija, stečena klonska sideroblastna anemija i stečena reverzibilna sideroblastna anemija. Svi slučajevi uključuju disfunkcionalnu sintezu ili obradu [[hem]]a. Ovo dovodi do granulastog taloženja gvožđa u [[mitohondrija]]ma koje formiraju prsten oko [[ćelijsko jedro|jedra]] [[eritrocit|crvenih krvnih zrnaca]] u razvoju. Kongenitalni oblici se često javljaju sa normocitnom ili mikrocitnom anemijom, dok su stečeni oblici sideroblastne anemije često normocitni ili makrocitni. * '''Kongenitalna sideroblastična anemija''' ** X-vezana sideroblastična anemija: Ovo je najčešći kongenitalni uzrok sideroblastne anemije i uključuje defekt u [[ALAS2]],<ref name="pmid16735131">{{cite journal |vauthors=Aivado M, Gattermann N, Rong A, etal |title=X-linked sideroblastic anemia associated with a novel ALAS2 mutation and unfortunate skewed X-chromosome inactivation patterns |journal=Blood Cells Mol. Dis. |volume=37 |issue=1 |pages=40–5 |year=2006 |pmid=16735131 |doi=10.1016/j.bcmd.2006.04.003 }}</ref> koji je uključen u prvi korak sinteze hema. Iako je X-vezana, otprilike jedna trećina pacijenata su žene zbog iskrivljenih [[X-inaktivacija]] (lionizacije). ** [[autosomno nasljeđivanje|Autosomno recesivna]] sideroblastna anemija uključuje mutacije u genu [[SLC25A38]]. Funkcija ovog proteina nije u potpunosti shvaćena, ali je uključen u mitohondrijski transport glicina. [[Glicin]] je [[supstrat (biohemija)|supstrat]] za [[ALAS2]] i neophodan je za sintezu hema. Autosomno recesivni oblik je tipski težak u prezentaciji. ** Genetički sindromi: Rijetko, sideroblastna anemija može biti dio kongenitalnog sindroma i prisutna sa povezanim nalazima, kao što su [[ataksija]], [[miopatija]] i [[pankreasna insuficijencija]]. * '''Stečena klonska sideroblastična anemija''' ** Klonske sideroblastične anemije spadaju u širu kategoriju [[mijelodisplastični sindromi]] (MDS). Postoje tri oblika i uključuju refraktornu anemiju sa prstenastim sideroblastima (RARS), refraktornu anemiju sa prstenastim sideroblastima i [[trombocitoza|trombocitozom]] (RARS-T) i refraktornu citopeniju sa višelinijskom displazijom i prstenastim sideroblastima (RCMD-RS). Ove anemije su povezane s povećanim rizikom za evoluciju [[leukemija]]. * '''Stečena reverzibilna sideroblastna anemija''' ** Uzroci uključuju prekomjernu upotrebu alkohola (najčešći uzrok sideroblastne anemije), [[nedostatak piridoksina]] ([[vitamin B6]] je kofaktor u prvom koraku sinteze hema<ref>{{cite book|last1=Shander|first1=Petra Seeber, Aryeh|title=Basics of blood management|date=2013|publisher=Wiley-Blackwell|location=Chichester, West Sussex|isbn=978-0-470-67070-5|page=46|edition= 2nd}}</ref>), [[trovanje olovom]]<ref>{{cite journal|last1=Lubran|first1=MM|title=Lead toxicity and heme biosynthesis.|journal=Annals of Clinical and Laboratory Science|date=1980|volume=10|issue=5|pages=402–13|pmid=6999974}}</ref> i [[nedostatak bakra]].<ref name="auto">{{cite book|last1=Canada|first1=editors, John P. Greer, MD, Professor, Departments of Medicine and Pediatrics, Divisions of Hermatology/Oncology, Vanderbilt University Medical Center, Nashville, Tennessee; Daniel A. Arber, MD, Professor and Vice Chair, Department of Pathology, Stanford University, Director of Anatomic and Clinical Pathology Services, Stanford University Medical Center, Stanford, California; Bertil Glader, MD, Professor, Departments of Pediatrics and Pathology, Stanford University Medical Center, Stanford, California, Lucile Packard Children's Hospital, Palo Alto, California; Alan F. List, MD, Senior Member, Department of Malignant Hematology, President and CEO, Moffit Cancer Center, Tampa Florida; Robert T. Means Jr., MD, PhD, Professor of Internal Medicine, Executive Dean, University of Kentucky College of Medicine, Lexington, Kentucky; Frixos Paraskevas, MD, Professor of Internal Medicine and Immunology (Retired), University of Manitoba Medical School, Associate Member, Institute of Cell Biology-Cancer Care, Manitoba, Winnipeg, Manitoba, Canada; George M. Rodgers, MD, Professor of Medicine and Pathology, University of Utah School of Medicine, Health Sciences Center, Medical Director, Coagulation Laboratory, ARUB Laboratories, Salt Lake City, Utah; Editor Emeritus, John Foerster, MD, FRCPC, Professor and Physician Emertius, Winnipeg|title=Wintrobe's clinical hematology|url=https://archive.org/details/wintrobesclinica0000unse_j8c7|date=2014|isbn=978-1451172683|page=[https://archive.org/details/wintrobesclinica0000unse_j8c7/page/656 656]|edition= Thirteenth }}</ref> [[Otrovnost cinka|Višak cinka]] <ref name="Forman1990">{{cite journal|last1=Forman|first1=W.B.|date=1990|title=Zinc abuse: an unsuspected cause of sideroblastic anemia|journal=West J Med|volume=152|issue=2|pages=190–2|pmc=1002314|pmid=2400417}}</ref> može indirektno uzrokovati sideroblastnu anemiju, smanjenjem apsorpcije i povećanjem izlučivanja [[bakar|bakra]]. Antimikrobni lijekovi koji mogu dovesti do sideroblastne anemije uključuju [[izoniazid]] (koji ometa [[metabolizam]] [[piridoksin]]a), [[kloramfenikol]] (koji, inhibirajući sintezu proteina mitohondrijske membrane, ometa mitohondrijsko [[disanje]], [[cikloserin]] i [[linezolid]].<ref>{{cite journal|last=Saini|first=N|author2=Jacobson, JO |author3=Jha, S |author4=Saini, V |author5= Weinger, R |title=The perils of not digging deep enough--uncovering a rare cause of acquired anemia.|journal=American Journal of Hematology|date=april 2012|volume=87|issue=4|pages=413–6|pmid=22120958|doi=10.1002/ajh.22235|doi-access=free}}</ref> ==Dijagnoza== [[Slika:Ring Sideroblast smear 2010-01-13.JPG|thumb|right| Aspirat koštane srži: prstenasti sideroblasti]] Prstenasti sideroblasti nalaze se u [[koštana srtš|koštanoj srži]]. U razmazu periferne krvi mogu se naći eritrociti sa [[bazofil|bazofilnim bojama]] ([[citoplazma]]tske granule [[RNK]] precipitata) i [[Papenheimerova tijela]] (citoplazmatske granule gvožđa).<ref>{{cite book|last1=Rodak|first1=Bernadette F.|title=Hematology : clinical principles and applications|url=https://archive.org/details/hematologyclinic0000unse|date=2007|publisher=Saunders|location=Philadelphia|isbn=978-1416030065|page=[https://archive.org/details/hematologyclinic0000unse/page/534 535]|edition= 3rd}}</ref> Anemija je umjerena do teška i dimorfna. [[Mikroskop]]ski pregled crvenih krvnih zrnaca otkriće označene [[anizocitoza|nejednake veličine ćelija]] i [[poikilocitoza|abnormalne oblika ćelija]]. Bazofilna boja je označena i [[Kodocit|ciljne ćelije]] su česte. [[Srednji korpuskulski volumen|srednji volumen ćelije]] je obično smanjen ([[mikrocitna anemija]]), ali također može biti normalan ili čak visok. [[Širina distribucije crvenih krvnih zrnaca|RDW]] povećava se sa histogramom [[eritrocit|crvenih krvnih zrnaca]] pomerenim ulijevo. [[Leukociti]] i [[trombociti]] su normalni. [[Koštana srž]] pokazuje eritroidnu hiperplaziju sa zastojem sazrevanja.Više od 40% eritrocita u razvoju su prstenasti sideroblasti. [[Serumsko gvožđe]], procenat zasićenja i [[feritin]] su povećani. [[Ukupni kapacitet vezivanja gvožđa]] ćelija je normalan do smanjen. Hemosiderin u koštanoj srži je povećan. === Klasifikacija === Sideroblastna anemija dijeli se obično na podtipove na osnovu uzroka. * Nasljedna ili kongenitalna sideroblastna anemija može biti X-vezana <ref>{{NLM|xlinkedsideroblasticanemia|X-linked sideroblastic anemia}}</ref> ili [[autosom]]na. {| class="wikitable" |- ! [[OMIM]] ! Naziv ! [[Gen]] |- | {{OMIM|300751||none}} | X-vezana sideroblastna anemija (XLSA) | [[ALAS2]] |- | {{OMIM|301310||none}} | Sideroblastna anemija sa [[spinocerebelumska ataksija|spinocerebelumskom ataksijom]] (ASAT) | [[ABCB7]] |- | {{OMIM|205950||none}} | Pridoksin-refraktorna autosomno recesivna sideroblastna anemija | [[SLC25A38]] |- | {{OMIM|206000||none}} | Piridoksin-odgovofrna sideroblastna anemija | (nedostatak vitamina B6; za sintezu hema potreban piridoksal fosfat) |} Također je umiješan i [[GLRX5]].<ref name="pmid18637800">{{cite journal |author=Camaschella C |title=Recent advances in the understanding of inherited sideroblastic anaemia |journal=Br. J. Haematol. |volume=143 |issue=1 |pages=27–38 |date=septembar 2008 |pmid=18637800 |doi=10.1111/j.1365-2141.2008.07290.x|doi-access=free }}</ref> * Stečena ili sekundarna, sideroblastna anemija razvija se nakon rođenja i dijeli se prema uzroku. === Laboratorijski nalazi === * Serumsko gvožđe: visoko * Povećani nivoi [[feritin]]a * Smanjen [[ukupni kapacitet vezivanja gvožđa]] * Visoka [[zasićenost transferinom]] * [[Hematokrit]] od oko 20-30% * [[Srednji korpuskulski volumen]] ili MCV je obično normalan ili nizak za kongenitalne uzroke sideroblastne anemije, ali normalan ili visok za stečene oblike. * Kod [[trovanje olovom|trovanja olovom]] vide se grube bazofilne pjege crvenih krvnih zrnaca na brisu periferne krvi * Specifičan test: [[Prusko plavilo]] eritrocita u srži pokazuje prstenaste sideroblaste. Prusko plavo bojenje uključuje neenzimsku reakciju fero gvožđa sa [[ferocijanid]]om formiranjem fero-ferocijanida, koji je plave boje. [[Kontraboja]] može se koristiti za bolju vizualizaciju. == Liječenje == Povremeno je anemija toliko teška da podrška transfuzijom nikada nije potrebna. Ovi pacijenti obično ne reaguju na terapiju [[eritropoetin]]om.<ref>{{cite book |author1=Papadakis, Maxine A. |author2=Tierney, Lawrence M. |author3=McPhee, Stephen J. |title=Current Medical Diagnosis & Treatment, 2006 |publisher=McGraw-Hill Medical |year=2005 |chapter=Sideroblastic Anemia |isbn=978-0-07-145410-0 |chapter-url-access=registration |chapter-url=https://archive.org/details/currentmedicaldi0000unse_q5e4 }}</ref> Neki od prijavljenih slučajeva imali su preokrenutu anemiju ili se nivo hema poboljšao upotrebom umjerenih do visokih doza [[piridoksin]]a (vitamina B₆). U teškim slučajevima SBA, [[transplantacija]] koštane srži je također opcija sa ograničenim informacijama o stopi uspješnosti. Neki slučajevi su navedeni na MedLine-u i raznim drugim medicinskim stranicama. U slučaju sideroblastne anemije izazvane [[izoniazid]]om, dodatak B₆ je dovoljan da ispravi anemiju. [[Deferoksamin]], [[helacija|sredstvo za heliranje]], koristi se za liječenje preopterećenja [[Željezo|željeza]] od transfuzije. Terapeutska [[flebotomija]] može se koristiti za upravljanje preopterećenjem gvožđem.<ref>Peto, T. E. A., Pippard, M. J., Weatherall, D. J. Iron overload in mild sideroblastic anaemias" ''Lancet'' 321: 375-378, 1983. Note: Originally Volume I.</ref> ==Prognoza== Sideroblastne anemije pisujuse često o kao reagirajuće ili nereagirajuće u smislu povećanja nivoa hemoglobina na farmakološke doze vitamina B₆. :1 – Kongenitalne: 80% je odgovorno, iako se anemija ne povlači u potpunosti. :2 – Stečene klonske: 40% reagira, ali odgovor može biti minimalan. :3 – StečenE reverzibilnE: 60% je odgovorno, ali tOk ovisi o liječenju osnovnog uzroka. Teške refraktorne sideroblastne anemije koje zahtijevaju redovne transfuzije i/ili koje prolaze kroz leukemijsku transformaciju (5-10%) značajno smanjuju očekivani životni vijek. ==Također pogledajtge== * [[Anemija]] * [[Sideroza]] * [[Lista hematoloških stanja]] == Reference == {{Reflist}} == Vanjski linkovi == * [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/bookshelf/br.fcgi?book=gene&part=sider-anemia GeneReviews/NCBI/NIH/UW entry on X-Linked Sideroblastic Anemia and Ataxia] {{Bolesti krvnih ćelija}} {{Miieloidna zloćudnost}} {{X-vezani poremećaji}} {{Poremećaju ABC transportera}} [[Kategorija:Geni na hromosomu 6]] [[Kategorija:Geni na hromosomu X]] [[Kategorija:Aplazijske anemije]] [[Kategorija:Mijeloidne neoplazije]] [[Kategorija:Genetički poremećaji po sistemu]] evh80bzr63h6y52h7z6w5y4y68k03q3 0 488804 3823887 3823817 2026-04-04T03:00:41Z Tulum387 155909 Sređen format svih referenci u članku. 3823887 wikitext text/x-wiki {{Tren}} {{Infokutija vojni sukob | sukob = Ruska invazija na Ukrajinu 2022. | dio = [[Rusko-ukrajinski rat|rusko-ukrajinskog rata]] | slika = 2022 Russian invasion of Ukraine.svg{{!}}border | velicina_slike = 350px | opis_slike = '''Vojno stanje ({{trenutnidan}}. {{trenutnimjesec}} {{trenutnagodina}})'''<br />{{lijevo|{{legend2|#e3d975}} Pod kontrolom Ukrajine}} {{desno|{{legend2|#ebc0b3}} Pod kontrolom Rusije}}<br /> ([[:en:Template:Russo-Ukrainian War detailed map|detaljna karta rata]]) | datum = 24. februar 2022 – danas ({{Starost u godinama, mjesecima, sedmicama i danima|month1=2|day1=24|year1=2022}}) | mjesto = [[Ukrajina]]{{efn|Došlo je i do prelivanja u [[Rusija|Rusiju]], kao što je [[napad na vazdušnu bazu Millerovo]]}} | koordinate = | status = U toku ([[Hronologija ruske invazije na Ukrajinu 2022.|hronologija događaja]]) | rezultat = | strana1 = {{plainlist| * '''{{ZID|Rusija}}''' * {{flagdeco|Donjecka Narodna Republika}} [[Donjecka Narodna Republika|Donjecka NR]]{{efn|name=DonetskLuhanskRecognition|Donjecka Narodna Republika i Luganska Narodna Republika su separatističke države koje su proglasile svoju nezavisnost u maju 2014, te su priznate jedna od druge, ''de facto'' države [[Južna Osetija|Južne Osetije]] i Rusije (od 2022).<ref name="SouthOssetiaRecognizesDPRLPR">{{cite news|author=<!--Staff writer(s); no by-line.--> |title=South Ossetia recognises independence of Donetsk People's Republic |url=http://tass.ru/en/world/738110 |agency=Information Telegraph Agency of Russia |date=27. 6. 2014 |access-date=31. 1. 2022 |archive-date=17. 11. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161117173807/http://tass.com/world/738110 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|date=6. 11. 2014 |title=Ukraine's rebel 'people's republics' begin work of building new states |author-first=Luhn |author-last=Alec |location=[[Donetsk]] |url=http://www.theguardian.com/world/2014/nov/06/ukraine-rebel-peoples-republic-states |access-date=31. 1. 2022 |quote=The two 'people's republics' carved out over the past seven months by pro-Russia rebels have not been recognised by any countries, and a rushed vote to elect governments for them on Sunday was declared illegal by Kiev, Washington and Brussels. |website=[[The Guardian]] |language=en |archive-date=26. 1. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220126045938/https://www.theguardian.com/world/2014/nov/06/ukraine-rebel-peoples-republic-states|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|url=https://glava-lnr.info/content/obshchaya-informaciya |title=Общая информация |website=Official site of the head of the Lugansk People's Republic |access-date=11. 3. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180312022523/https://glava-lnr.info/content/obshchaya-informaciya |archive-date=12. 3. 2018 |url-status=dead |language=ru |trans-title=General Information |quote=11 июня 2014 года Луганская Народная Республика обратилась к Российской Федерации, а также к 14 другим государствам, с просьбой о признании её независимости. К настоящему моменту независимость республики признана провозглашенной Донецкой Народной Республикой и частично признанным государством Южная Осетия. |trans-quote=On 11 June 2014, the Luhansk People's Republic turned to the Russian Federation, as well as to 14 other states, with a request to recognise its independence. To date, the republic's independence has been recognised by the proclaimed Donetsk People's Republic and the partially recognised state of South Ossetia.}}</ref>}} * {{flagdeco|Luganska Narodna Republika}} {{nowrap|[[Luganska Narodna Republika|Luganska NR]]}}{{efn|name=DonetskLuhanskRecognition}} '''Podržava:''' * {{ZID|Bjelorusija}}{{efn|Neke ruske snage izvršile su invaziju sa bjeloruske teritorije. Bjeloruski predsjednik [[Aleksandar Lukašenko]] je također izjavio da bi bjeloruske trupe mogle učestvovati u invaziji ako bude potrebno.<ref>{{cite web|author-last1=Rodionov |author-first1=Maxim |author-last2=Balmforth |author-first2=Tom |url=https://www.reuters.com/world/europe/belarusian-troops-could-be-used-operation-against-ukraine-if-needed-lukashenko-2022-02-24/ |title=Belarusian troops could be used in operation against Ukraine if needed, Lukashenko says |website=[[Reuters]] |date=25. 2. 2022 |access-date=25. 2. 2022 |archive-date=25. 2. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220225020021/https://www.reuters.com/world/europe/belarusian-troops-could-be-used-operation-against-ukraine-if-needed-lukashenko-2022-02-24/ |url-status=live}}</ref>}} }} | strana2 = {{plainlist| * '''{{ZID|Ukrajina}}'''}} | komandant1 = {{plainlist| * {{flagdeco|Rusija}} '''[[Vladimir Putin]]''' }} | komandant2 = {{plainlist| * {{flagdeco|Ukrajina}} '''[[Volodimir Zelenski]]''' }} | snage1 = {{plainlist| * {{flagdeco|Rusija}} '''Rusija:'''<br />~169.000–190.000<ref>{{cite news|url=https://www.nytimes.com/2022/01/10/us/politics/russia-ukraine-helicopters.html |author-last1=Barnes |author-first1= Julian E. |author-last2=Crowley |author-first2=Michael |author-last3=Schmitt |author-first3=Eric |title=Russia Positioning Helicopters, in Possible Sign of Ukraine Plans |date=10. 1. 2022 |website=[[The New York Times]] |access-date=20. 1. 2022 |archive-date=22. 1. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220122100818/https://www.nytimes.com/2022/01/10/us/politics/russia-ukraine-helicopters.html |url-status=live |url-access=subscription |language=en |quote=American officials had expected additional Russian troops to stream toward the Ukrainian border in December and early January, building toward a force of 175,000.}}</ref><ref>{{cite news|author-last=Bengali |author-first=Shashank |date=18. 2. 2022 |title=The U.S. says Russia's troop buildup could be as high as 190,000 in and near Ukraine. |language=en-US |work=[[The New York Times]] |url=https://www.nytimes.com/live/2022/02/18/world/ukraine-russia-news |access-date=18. 2. 2022 |url-access=subscription |archive-date=18. 2. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220218063637/https://www.nytimes.com/live/2022/02/18/world/ukraine-russia-news |url-status=live}}</ref><br />+ 300.000 mobilizovanih<ref>{{Citation|title=Russia|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/russia/#military-and-security|publisher=Central Intelligence Agency|date=27. 1. 2023|access-date=5. 2. 2023|language=en}}</ref><br />+ 50.000 plaćenika * {{flagdeco|Donjecka Narodna Republika}} '''Donjecka NR:''' * 20.000 * {{flagdeco|Luganska Narodna Republika}} '''Luganska NR:''' * 14.000 }} | snage2 = {{plainlist| * {{flagdeco|Ukrajina}} '''Ukrajina:''' * 700.000 (aktivne snage)<ref>{{Citation|title=Ukraine|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/ukraine/#military-and-security|publisher=Central Intelligence Agency|date=25. 1. 2023|access-date=5. 2. 2023|language=en}}</ref> }} | snage3 = [[Borbeni odredi u ruskoj invaziji na Ukrajinu 2022.]] }} Dana 24. februara 2022, [[Rusija]] je započela vojnu [[Invazija|invaziju]] na [[Ukrajina|Ukrajinu]] tokom velike eskalacije [[Rusko-ukrajinski rat|rusko-ukrajinskog sukoba]] koji je počeo 2014.<ref>{{Cite news|title=What counts as an ‘invasion’ or as ‘lethal aid’? Here’s what some terms from the Russia-Ukraine crisis really mean.|url=https://www.washingtonpost.com/world/2022/02/23/key-terms-russia-ukraine/|newspaper=Washington Post|access-date=17. 3. 2022|issn=0190-8286|language=en-US}}</ref> Invazija je rezultirala desetinama hiljada žrtava na obje strane i izazvala najveću [[Izbjeglička kriza|izbjegličku krizu]] u Evropi od [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] ([[Ukrajinska izbjeglička kriza|više od 7,7 miliona Ukrajinaca je izbjeglo iz zemlje]]).<ref>{{Cite web|url=https://www.standard.co.uk/news/uk/host-ukraine-refugee-scheme-uk-london-russia-war-apply-b987910.html|title=What is the Homes for Ukraine refugees scheme and how do you apply?|last=Blake|first=Daniel Keane, Elly|date=15. 3. 2022|website=www.standard.co.uk|language=en|access-date=17. 3. 2022}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://english.elpais.com/international/2022-03-03/ukrainian-exodus-could-be-europes-biggest-refugee-crisis-since-world-war-ii.html|title=Ukrainian exodus could be Europe’s biggest refugee crisis since World War II|last=Costa|first=Antonio Pita, Raúl Sánchez|date=3. 3. 2022|website=EL PAÍS English Edition|language=en-US|access-date=17. 3. 2022}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://data2.unhcr.org/en/situations/ukraine|title=Situation Ukraine Refugee Situation|website=data2.unhcr.org|access-date=17. 3. 2022}}</ref> U roku od pet sedmica nakon invazije, Rusija je doživjela svoju najveću emigraciju od [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]] 1917.<ref>{{Cite web|url=https://www.dw.com/en/who-are-the-russians-leaving-their-country/a-61364390|title=Who are the Russians leaving their country? – DW – 04/05/2022|website=dw.com|language=en|access-date=1. 11. 2022}}</ref> Invazija je također izazvala [[Prehrambena kriza 2022.|globalnu nestašicu hrane]].<ref>{{Cite news|title=How the War in Ukraine is Creating a Global Food Crisis|url=https://www.nytimes.com/2022/04/05/podcasts/the-daily/ukraine-russia-food-supply.html|newspaper=The New York Times|date=5. 4. 2022|access-date=1. 11. 2022|issn=0362-4331|language=en-US|first=Michael|last=Barbaro|first2=Asthaa|last2=Chaturvedi|first3=Rob|last3=Szypko|first4=Rachel|last4=Quester|first5=Michael|last5=Johnson|first6=Liz O.|last6=Baylen|first7=Chelsea|last7=Daniel|first8=Dan|last8=Powell|first9=Marion|last9=Lozano}}</ref><ref>{{Cite news|title=The coming food catastrophe|url=https://www.economist.com/leaders/2022/05/19/the-coming-food-catastrophe|newspaper=The Economist|access-date=1. 11. 2022|issn=0013-0613}}</ref> Nakon ukrajinske [[Revolucija dostojanstva|Revolucije dostojanstva]] u februaru 2014, [[Pripajanje Krima Ruskoj Federaciji|Rusija je anektirala Krim]], a [[Ruske separatističke snage u Donbasu|separatisti koje Rusija podržava]] zauzeli su dio jugoistočne Ukrajine, započevši tako [[rat u Donbasu]].<ref>{{Cite web|url=https://www.vox.com/2022/2/23/22948534/russia-ukraine-war-putin-explosions-invasion-explained|title=Russia’s war in Ukraine, explained|last=Kirby|first=Jen|date=23. 2. 2022|website=Vox|language=en|access-date=17. 3. 2022}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://cfr.org/global-conflict-tracker/conflict/conflict-ukraine|title=Conflict in Ukraine|website=Global Conflict Tracker|language=en|access-date=17. 3. 2022}}</ref> Rusija je 2021. započela gomilanje vojnih snaga duž svoje granice s Ukrajinom. [[Predsjednik Rusije]], [[Vladimir Putin]], iznio je [[Ruski iredentizam|ruske iredentističke]] stavove<ref>{{Cite news|title=Russia’s invasion of Ukraine|url=https://www.economist.com/briefing/2022/02/26/russias-invasion-of-ukraine|newspaper=The Economist|date=26. 2. 2022|access-date=17. 3. 2022|issn=0013-0613}}</ref> i doveo u pitanje [[Pravo na postojanje|pravo Ukrajine na državnost]].<ref>{{Cite web|url=https://time.com/6150046/ukraine-statehood-russia-history-putin/|title=What Putin Gets Wrong About Ukraine's Statehood|website=Time|language=en|access-date=17. 3. 2022|archive-date=22. 2. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220222200708/https://time.com/6150046/ukraine-statehood-russia-history-putin/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.themoscowtimes.com/2022/02/22/putin-says-he-does-not-plan-to-restore-empire-a76519|title=Putin Says He Does Not Plan to 'Restore Empire'|last=AFP|date=22. 2. 2022|website=The Moscow Times|language=en|access-date=17. 3. 2022}}</ref> Takođe, Rusija je tvrdila da u Ukrajini prednjače [[Neonacizam|neonacisti]] koji progone [[Ruski jezik u Ukrajini|rusku manjinu]].<ref>{{Cite web|url=https://www.nbcnews.com/politics/politics-news/blog/russia-ukraine-conflict-live-updates-n1289655|title=Putin says he is fighting a resurgence of Nazism. That's not true.|website=NBC News|language=en|access-date=17. 3. 2022}}</ref> Putin je dodatno izjavio da je [[NATO]] ugrozio sigurnost Rusije [[Proširenje NATO-a|svojim širenjem]] na istok Evrope, što je NATO opovrgnuo.<ref>{{Cite web|url=https://www.nato.int/cps/en/natohq/topics_111767.htm|title=NATO-Russia relations: the facts|last=NATO|website=NATO|language=en|access-date=17. 3. 2022}}</ref> Ruski predsjednik zahtijevao je da se Ukrajini zabrani pridruživanje alijansi.<ref>{{Cite news|title=NATO's Eastward Expansion: Is Vladimir Putin Right?|url=https://www.spiegel.de/international/world/nato-s-eastward-expansion-is-vladimir-putin-right-a-bf318d2c-7aeb-4b59-8d5f-1d8c94e1964d|newspaper=Der Spiegel|date=15. 2. 2022|access-date=17. 3. 2022|issn=2195-1349|language=en|first=Klaus|last=Wiegrefe}}</ref> [[Obraćanje u vezi sa događajima u Ukrajini|Rusija je 21. februara 2022. priznala]] samoproglašene [[Donjecka Narodna Republika|republike Donjeck]] i [[Luganska Narodna Republika|Lugansk]] koje su pod rukovodstvom proruskih separatista i koje trenutno [[Međunarodni status Donjecke i Luganske Narodne Republike|nije priznala nijedna druga država]].<ref>{{Cite news|title=Why Luhansk and Donetsk are key to understanding the latest escalation in Ukraine|url=https://www.npr.org/2022/02/22/1082345068/why-luhansk-and-donetsk-are-key-to-understanding-the-latest-escalation-in-ukrain|newspaper=NPR|date=22. 2. 2022|access-date=17. 3. 2022|language=en|first=Joe|last=Hernandez}}</ref> Narednog dana, [[Vijeće Ruske Federacije]] odobrilo je korištenje vojne sile van zemlje, te su ruske trupe ušle na teritorije potonjih "republika".<ref>{{Cite web|url=https://edition.cnn.com/europe/live-news/ukraine-russia-news-02-22-22/h_59a413ce984eda5954ce5b9c4655bcc5|title=Russia's Federation Council gives consent to Putin on use of armed forces abroad, Russian agencies report|last=CNN|first=By Maureen Chowdhury, <a href="/profiles/aditi-sandal">Aditi Sangal</a>, <a href="/profiles/meg-wagner">Meg Wagner</a>, Melissa Macaya, <a href="/profiles/jessie-yeung">Jessie Yeung</a>, <a href="/profiles/brad-lendon">Brad Lendon</a>, Rob Picheta and Jeevan Ravindran|date=22. 2. 2022|website=CNN|language=en|access-date=17. 3. 2022}}</ref> Dana 24. februara, oko 5:00 po [[Istočnoevropsko vrijeme|istočnoevropskom vremenu]] (UTC+2), Putin je najavio "specijalnu vojnu operaciju" radi "[[Demilitarizacija|demilitarizacije]] i denacifikacije Ukrajine".<ref>{{Cite web|url=https://www.dw.com/en/fact-check-do-vladimir-putins-justifications-for-going-to-war-against-ukraine-add-up/a-60917168|title=Fact check: Do Vladimir Putin's justifications for going to war against Ukraine add up? {{!}} DW {{!}} 25.02.2022|last=Welle (www.dw.com)|first=Deutsche|website=DW.COM|language=en-GB|access-date=17. 3. 2022}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://time.com/6154493/denazification-putin-ukraine-history-context/|title=Historians on What Putin Gets Wrong About ‘Denazification’ in Ukraine|website=Time|language=en|access-date=17. 3. 2022|archive-date=3. 3. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220303211420/https://time.com/6154493/denazification-putin-ukraine-history-context/|url-status=dead}}</ref> Nekoliko minuta kasnije, projektili su ispaljeni na mjesta širom Ukrajine, uključujući i glavni grad [[Kijev]], nakon čega je uslijedila velika kopnena invazija iz nekoliko pravaca.<ref>{{Cite web|url=https://edition.cnn.com/europe/live-news/ukraine-russia-news-02-23-22/h_ec5f24d5accb8f8503aabdc63e3fd22d|title=Russian military vehicles enter Ukraine from Crimea|last=CNN|first=By <a href="/profiles/jessie-yeung">Jessie Yeung</a>, Adam Renton, Rob Picheta, Ed Upright, <a href="/profiles/aditi-sandal">Aditi Sangal</a>, <a href="/profiles/adrienne-vogt">Adrienne Vogt</a>, Melissa Macaya and Maureen Chowdhury|date=23. 2. 2022|website=CNN|language=en|access-date=17. 3. 2022}}</ref><ref name="bbc.com">{{Cite news|title=What does Putin want and will Russia end its war?|url=https://www.bbc.com/news/world-europe-56720589|newspaper=BBC News|date=17. 3. 2022|access-date=17. 3. 2022|language=en-GB}}</ref> Volodimir Zelenski, ukrajinski predsjednik, odgovorio je opštom mobilizacijom, prekidom [[Rusko-ukrajinski odnosi|bilateralnih odnosa s Rusijom]] i proglašenjem vanrednog stanja.<ref>{{Cite news|title=Ukrainian president signs decree on general mobilisation of population -Interfax|url=https://www.reuters.com/world/europe/ukrainian-president-signs-decree-general-mobilisation-population-interfax-2022-02-24/|newspaper=Reuters|date=24. 2. 2022|access-date=17. 3. 2022|language=en|last=Reuters}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://en.interfax.com.ua/news/general/801769.html|title=Zelensky signs decree declaring general mobilization|website=Interfax-Ukraine|language=en|access-date=17. 3. 2022}}</ref> Započeli su višestruki napadi s područja Rusije, [[Bjelorusije]] i dviju [[Privremeno okupirane teritorije Ukrajine|okupiranih teritorija Ukrajine]] ([[Krim]]a i Donbasa) što je stvorilo četiri glavna ratna [[Ratište|fronta]]: kijevski, sjeveroistočni, istočni i južni, dok je ruska vojska također izvodila zračne i raketne napade u [[Zapadna Ukrajina|zapadnoj Ukrajini]]. Ruske snage približile su se i opkolile brojna važna naselja poput [[Černigiv]]a, [[Harkiv]]a, [[Herson]]a, Kijeva, [[Mariupolj]]a i [[Sumi]]ja,<ref>{{Cite web|url=https://www.theguardian.com/world/2022/mar/08/kyiv-deadlock-contrasts-russia-worrying-south-ukraine-war-progress|title=Focus on Kyiv deadlock obscures Russia’s success in south Ukraine|date=8. 3. 2022|website=the Guardian|language=en|access-date=17. 3. 2022}}</ref> ali su naišle na jak ukrajinski otpor iskusivši logističke i operativne izazove koji su spriječili njihov napredak.<ref>{{Cite web|url=https://www.theguardian.com/world/2022/mar/08/russia-solving-logistics-problems-and-could-attack-kyiv-within-days-experts|title=Russia ‘solving logistics problems’ and could attack Kyiv within days – experts|date=8. 3. 2022|website=the Guardian|language=en|access-date=17. 3. 2022}}</ref><ref>{{Cite news|title=‘A serious failure’: scale of Russia’s military blunders becomes clear|url=https://www.ft.com/content/90421972-2f1e-4871-a4c6-0a9e9257e9b0|newspaper=Financial Times|date=12. 3. 2022|access-date=17. 3. 2022|first=Sam|last=Jones|first2=John Paul|last2=Rathbone|first3=Demetri|last3=Sevastopulo}}</ref> Invazija je naišla na [[Reakcije na rusku invaziju Ukrajine 2022.|široku osudu međunarodne javnosti]]. [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija]] usvojila je [[Rezolucija Generalne skupštine Ujedinjenih nacija ES-11/1|rezoluciju]] kojom je osudila napad zahtijevavši potpuno povlačenje. [[Međunarodni sud pravde]] naredio je obustavu vojnih operacija Rusiji, dok je [[Vijeće Evrope]] Rusiju izbacilo iz članstva. Mnoge zemlje uvele su [[Međunarodne sankcije tokom rusko-ukrajinskog rata|nove sankcije]] koje su dovele do [[Ekonomska kriza u Rusiji 2022.|ekonomskih posljedica po Rusiju i svjetsku ekonomiju]].<ref>{{Cite web|url=https://www.cnn.com/2022/02/28/business/russia-ruble-banks-sanctions/index.html|title=Russia faces financial meltdown as sanctions slam its economy|last=Business|first=Mark Thompson, Anna Chernova and Vasco Cotovio, CNN|website=CNN|access-date=17. 3. 2022}}</ref> Razne zemlje poslale su [[Međunarodna pomoć Ukrajini u rusko-ukrajinskom ratu|humanitarnu i vojnu pomoć Ukrajini]].<ref>{{Cite web|url=https://ghostarchive.org/archive/V8IQm|title=NATO to deploy thousands of commandos to nations near Ukraine {{!}} Russia-Ukraine crisis News {{!}} Al Jazeera {{!}} Ghostarchive|website=ghostarchive.org|access-date=17. 3. 2022}}</ref> Održani su [[Protesti protiv ruske invazije Ukrajine 2022.|protesti širom svijeta]]; [[Antiratni protesti u Rusiji 2022.|oni u Rusiji]] rezultovali su masovnim hapšenjima i [[Sloboda medija u Rusiji|medijskom cenzurom]]<ref>{{Cite web|url=https://www.usatoday.com/story/news/politics/2022/02/24/russia-ukraine-invasion/6920609001/|title=Biden details new Russian sanctions as death toll climbs in Ukraine|last=Groppe|first=Courtney Subramanian, Michael Collins, Rebecca Morin, Joey Garrison and Maureen|website=USA TODAY|language=en-US|access-date=17. 3. 2022}}</ref> koja je zabranila korištenje izraza "rat" i "invazija".<ref name="bbc.com"/> Pojedina preduzeća [[Bojkot Rusije i Bjelorusije 2022.|povukla su svoje proizvode i obustavila poslovanje]] u Rusiji i Bjelorusiji. == Pozadina == {{Main|Rusko-ukrajinski rat|Historijska pozadina rusko-ukrajinskog rata}}{{See also|Proširenje NATO-a|Drugi hladni rat|Odnosi Ukrajine i NATO-a|Historija Krima|Krimski Tatari|Krimski kanat|Kijevska Rusija}} === Krim === {{Main|Historija Krima|}}Krim je u svojoj historiji bio dio različitih zemalja i regiona, ali i nezavisna teritorija. Njegova južna obala je kulturološki [[Helenistička Grčka|grčka]] skoro 2000 godina. Unutrašnjost je bila [[Bugari|bugarska]] i [[Hazari|hazarska]] 600 godina, zatim je pripadala [[Kijevska Rusija|Kijevskoj Rusiji]] 200 godina, te 200 godina [[Zlatna Horda|Zlatnoj Hordi]]. Oko 1400. godine, nezavisnost [[Krimski kanat|Krimskom kanatu]] koja je trajala 100 godina, osigurali su [[Krimski Tatari]]. Kako bi stekli kontrolu nad primorskim regijama, zatražili su pomoć [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlijskog Carstva]], koje je proglasilo Krimski kanat autonomnim dijelom carstva. Godine 1784. [[Ruska Imperija]] porazila je Osmanlije, te je tako Krim postao dijelom Rusije. Osnovana je [[Crnomorska flota]] s bazom u [[Sevastopolj]]u. Krim i susjedne regije formirale su administrativnu regiju s različitim imenima. Godine 1921. Krim postaje autonomna sovjetska republika, a priliv [[Slaveni|Slavena]] trajno je promijenio etničku ravnotežu područja. Godine 1945. ukinuta je [[Krimska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika]], te je tako Krim postao dio Ruske SFSR. Oblast je 1954. prebačena u sastav [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|Ukrajinske SSR]]. Krim je 1991. postao [[Autonomna Republika Krim]], dio nove nezavisne države Ukrajine. Šest godina kasnije, potpisan je [[Ugovor o rusko–ukrajinskom prijateljstvu]]. Rusija je priznala granice Ukrajine, te je dobila 80% Crnomorske flote, te je iznajmila objekte u Sevastopolju na 20 godina (kasnije produživši do 2042. godine). Krimski parlament je 2014. proglasio nezavisnost i pridružio se Rusiji. Ukrajina je prekinula vodosnabdijevanje Krima, što je Rusiju koštalo milijarde dolara.<ref>{{Cite web|url=https://www.bloomberg.com/tosv2.html?vid=&uuid=1898dc74-97c5-11ec-8475-79796b57754c&url=L29waW5pb24vYXJ0aWNsZXMvMjAyMS0wMy0xOS9ydXNzaWEtdnMtdWtyYWluZS1jcmltZWEtcy13YXRlci1jcmlzaXMtaXMtYW4taW1wb3NzaWJsZS1wcm9ibGVtLWZvci1wdXRpbg==|title=Crimea’s Water Crisis Is an Impossible Problem for Putin|website=www.bloomberg.com|access-date=27. 2. 2022}}</ref> === [[NATO]] === Godine 1990. [[Mihail Gorbačov]] je upozorio da bi izolacija SAD-a ili Sovjetskog Saveza na evropskom kontinentu dovela do pogoršanja.<ref>{{Cite web|url=https://www.wilsoncenter.org/publication/the-malta-summit-and-us-soviet-relations-testing-the-waters-amidst-stormy-seas|title=The Malta Summit and US-Soviet Relations: Testing the Waters Amidst Stormy Seas {{!}} Wilson Center|website=www.wilsoncenter.org|language=en|access-date=27. 2. 2022}}</ref><ref>{{Citation|title=President George H.W. Bush and Soviet Union leader Mikhail Gorbachev hold their final news conferenc|url=https://www.youtube.com/watch?v=_eqTJ653Hwc|access-date=27. 2. 2022|language=en}}</ref> Gorbačov je, također, izjavio da je širenje NATO-a na istok greška i poniženje za Rusiju.<ref>{{Citation|title=Russia - Gorbachev comments on NATO expansion|url=https://www.youtube.com/watch?v=3wB9uL2lKaw|access-date=27. 2. 2022|language=en}}</ref> Na poluostrvu je 2006. došlo do [[Anti-NATO protesti u Feodosiji 2006.|izbijanja protesta]]. Razlog je bio dolazak američkih marinaca koji su došli zbog vojne vježbe "Sea Breeze" između Ukrajine i NATO-a. Demonstranti su marince dočekali barikadama i parolama na kojima je pisalo "Okupatori, idite kući!", a nekoliko dana kasnije [[Verhovna Rada Krima|krimski parlament]] proglasio je Krim "teritorijom bez NATO-a". Nekoliko dana nakon protesta, američki marinci povukli su se s poluostrva.<ref>"[https://web.archive.org/web/20070930190208/http://euronews.net/create_html.php?page=detail_info&article=362919&lng=1 Tensions rise in Crimea over NATO]". ''EuroNews''. 7. 6. 2006 Arhivirano 30. 9. 2007. Pristupljeno 27. 2. 2022.</ref> Godine 2008. ruski predsjednik [[Vladimir Putin]] govorio je protiv potencijalnog ulaska Ukrajine u NATO.<ref>{{Cite web|url=http://www.theguardian.com/world/2008/apr/02/nato.georgia|title=Bush-Putin row grows as pact pushes east|date=2. 4. 2008|website=The Guardian|language=en|access-date=27. 2. 2022}}</ref> Godine 2014. Gorbačov je u intervjuu u vezi sa širenjem NATO-a na istok rekao: "Ovo sam nazvao velikom greškom još od samog početka. To je definitivno kršenje duha izjava i uvjerenja koja su nam data 1990. godine. Što se Njemačke tiče, zakoni su utvrđeni i poštuju se."<ref>{{Cite web|url=https://www.rbth.com/international/2014/10/16/mikhail_gorbachev_i_am_against_all_walls_40673.html|title=Mikhail Gorbachev: I am against all walls|last=Kórshunov|first=Maxim|last2=RBTH|date=16. 10. 2014|website=Russia Beyond|language=en-US|access-date=27. 2. 2022}}</ref> === Postsovjetski kontekst === Nakon [[Raspad Sovjetskog Saveza|raspada Sovjetskog Saveza]] 1991. godine, Ukrajina i Rusija nastavljaju održavati bliske veze. Ukrajina je 1994. pristala odreći se svog nuklearnog arsenala potpisavši [[Budimpeštanski memorandum o sigurnosnim garancijama]] pod uslovom da Rusija, [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] daju garanciju protiv prijetnji i upotrebe sile protiv teritorijalnog integriteta i političke nezavisnosti Ukrajine. Pet godina kasnije, Rusija je bila jedna od potpisnica [[Istanbulski samit 1999.|Povelje o evropskoj sigurnosti]], gdje je "ponovo potvrdila inherentno pravo svake države učesnica da bude slobodna da izabere ili mijenja svoja sigurnosne dogovore, uključujući ugovore o savezu, kako se razvijaju".<ref>{{Cite web|url=https://www.osce.org/mc/39569|title=Istanbul Document|website=www.osce.org|language=en|access-date=24. 2. 2022}}</ref> Godine 2004. [[Viktor Janukovič]], tadašnji premijer, proglašen je pobjednikom [[Predsjednički izbori u Ukrajini 2004.|predsjedničkih izbora]], koji su prema presudi [[Vrhovni sud Ukrajine|Vrhovnog suda Ukrajine]], u velikoj mjeri bili namješteni.<ref>{{Cite web|url=http://www.skubi.net/ukraine/judgment-december-3.html|title=ВЕРХОВНИЙ СУД УКРАЇНИ - РІШЕННЯ, 3 грудня 2004 року|website=www.skubi.net|language=UK|access-date=25. 2. 2022}}</ref> Rezultati su izazvali negodovanje javnosti koja je podržavala opozicionog kandidata, [[Viktor Juščenko|Viktora Juščenka]], koji je odbacio rezultate izbora. Tokom burnih mjeseci revolucije, Juščenko se iznenada [[Viktor Juščenko#Trovanje|teško razbolio]], a ubrzo su brojne nezavisne grupe ljekara otkrile da je bio otrovan [[TCDD dioksin]]om.<ref>"[https://www.kyivpost.com/article/content/ukraine-politics/study-dioxin-that-poisoned-yushchenko-made-in-lab-46417.html Study: Dioxin that poisoned Yushchenko made in lab]". Kyiv Post. London. Associated Press. 5. avgust 2009. Pristupljeno 25. 2. 2022.</ref> Juščenko je iskazao snažnu sumnju u umiješanost Rusije u njegovo trovanje. Na kraju je to rezultovalo mirnom [[Narančasta revolucija|narančastom revolucijom]], koja je dovela Viktora Juščenka i [[Julija Timošenko|Juliju Timošenko]] na vlast, a Janukoviča u opoziciju.<ref>{{Cite web|url=http://www.britannica.com/eb/article-30090/Ukraine|title=Britannica. Independent Ukraine|date=|website=web.archive.org|publisher=Arhivirano 15. 1. 2008.|access-date=25. 2. 2022|archive-date=15. 1. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080115052653/http://www.britannica.com/eb/article-30090/Ukraine|url-status=bot: unknown}}</ref> Godine 2008. ruski predsjednik Vladimir Putin govorio je protiv potencijalnog pridruživanja Ukrajine [[NATO]]-u.<ref>{{Cite web|url=http://www.theguardian.com/world/2008/apr/04/nato.russia|title=Putin warns Nato over expansion|date=4. 4. 2008|website=The Guardian|language=en|access-date=24. 2. 2022}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.theguardian.com/world/2008/apr/02/nato.georgia|title=Bush-Putin row grows as pact pushes east|date=2. 4. 2008|website=the Guardian|language=en|access-date=24. 2. 2022}}</ref> Rumunski analitičar [[Julian Čifu]] je 2009. godine, zajedno s koautorima, iznio mišljenje da je Rusija u pogledu Ukrajine slijedila ažuriranu doktrinu [[Leonid Brežnjev|Brežnjeva]], koji je nalagao da suverenitet Ukrajine ne može biti veći od suvereniteta država članica [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]], prije kolapsa sovjetske sfere uticaja tokom kasnih 1980-ih i ranih 1990-ih.<ref>[http://www.cpc-ew.ro/pdfs/the_russian_georgian_war.pdf The Russian Georgian War] - Iulian Chifu.</ref> Janukovič je 2009. najavio ponovno kandidiranje za predsjednika na ukrajinskim predsjedničkim izborima 2010.<ref>{{Cite web|url=https://www.unian.info/politics/228200-yanukovych-tops-list-of-presidential-candidates-in-ukraine-poll.html|title=Yanukovych tops list of presidential candidates in Ukraine – poll|website=www.unian.info|language=en|access-date=25. 2. 2022}}</ref> Pobijedio je i inauguriran je 2010. godine. === Ukrajinska revolucija i rat === {{Main|Revolucija dostojanstva|Rat u Donbasu}} [[Datoteka:Euromaidan Kyiv 1-12-13 by Gnatoush 005.jpg|thumb|left|Protesti pokreta [[Evromajdan]] u Kijevu, decembar 2013.]] Protesti pokreta [[Evromajdan]] započeli su 2013. godine zbog odluke ukrajinske vlade da obustavi potpisivanje Sporazuma o pridruživanju Ukrajine [[Evropska unija|Evropskoj uniji]], umjesto odabira bližih veza s [[Rusija|Rusijom]] i [[Evroazijska ekonomska unija|Evroazijskom ekonomskom unijom]]. Sedmicama nakon protesta, 21. februara 2021. Janukovič i lideri ukrajinske parlamentarne opozicije potpisali su sporazumni dogovor koji je značio prijevremene izbore. Sljedećeg dana, Janukovič je pobjegao iz Kijeva prije glasanja o opozivu koje mu je oduzelo predsjednička ovlaštenja.<ref>{{Cite web|url=https://www.huffpost.com/entry/who-are-these-people-anyw_b_4964526|title=Who Are These 'People,' Anyway?|date=14. 3. 2014|website=HuffPost|language=en|access-date=25. 2. 2022}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.rferl.org/a/was-yanukovychs-ouster-constitutional/25274346.html|title=Was Yanukovych's Ouster Constitutional?|website=RadioFreeEurope/RadioLiberty|language=en|access-date=25. 2. 2022}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://en.interfax.com.ua/news/general/192030.html|title=Rada removes Yanukovych from office, schedules new elections for May 25|website=Interfax-Ukraine|language=en|access-date=25. 2. 2022}}</ref> Lideri [[Ruski jezik u Ukrajini|ruskog govornog područja]] na [[Istočna Ukrajina|istočnim regijama Ukrajine]] izjavili su da su odani Janukoviču,<ref>{{Cite news|title=Ukraine parliament removes Yanukovich, who flees Kiev in "coup"|url=https://www.reuters.com/article/ukraine-crisis-parliament-idINDEEA1L04L20140222|newspaper=Reuters|date=22. 2. 2014|access-date=25. 2. 2022|language=en}}</ref> što je izazvalo [[Proruski nemiri u Ukrajini 2014.|proruske nemire 2014. u Ukrajini.]]<ref>{{Cite web|url=https://www.vox.com/2014/9/3/18088560/ukraine-everything-you-need-to-know|title=Everything you need to know about the 2014 Ukraine crisis|last=Fisher|first=Max|date=3. 9. 2014|website=Vox|language=en|access-date=25. 2. 2022}}</ref> Nemire je pratila [[Pripajanje Krima Ruskoj Federaciji|ruska aneksija Krima]] u martu 2014. kao i [[Rat u istočnoj Ukrajini|rat u Donbasu]], koji je započeo u aprilu 2014. stvaranjem kvazi država, tj. [[Narodna Republika Donjeck|Narodnih Republika Donjeck]] i [[Narodna Republika Lugansk|Lugansk]], koje podržava Rusija. [[Predsjednik Ukrajine|Ukrajinski predsjednik]] [[Volodimir Zelenski]] je 14. septembra 2020. odobrio novu Nacionalnu sigurnosnu strategiju Ukrajine, "koja predviđa razvoj posebnog partnerstva sa NATO-om s ciljem članstva u NATO-u". Dana 24. marta 2021. Zelenski je potpisao Uredbu br. 117/2021 kojom se odobrava "strategija deokupacije i reintegracije privremeno okupirane teritorije [[Autonomna Republika Krim|Autonomne Republike Krim]] i grada [[Sevastopolj]]a.<ref>{{Cite web|url=https://www.ukrinform.net/rubric-polytics/3214479-zelensky-enacts-strategy-for-deoccupation-and-reintegration-of-crimea.html|title=Zelensky enacts strategy for de-occupation and reintegration of Crimea|website=www.ukrinform.net|language=en|access-date=24. 2. 2022}}</ref> U julu 2021. Putin je objavio esej pod imenom ''[[O historijskom jedinstvu Rusa i Ukrajinaca]]'', u kojem je još jednom potvrdio svoj stav da su Rusi i Ukrajinci "[[Sveruska nacija|jedan narod]]".<ref>Putin, Vladimir (12 July 2021). "Article by Vladimir Putin '[https://web.archive.org/web/20220125053520/http://en.kremlin.ru/events/president/news/66181 On the Historical Unity of Russians and Ukrainians]'". ''The Kremlin''. Government of Russia. Arhivirano 25. january 2021. Pristupljeno 24. 2. 2022. <q>''During the recent Direct Line, when I was asked about Russian-Ukrainian relations, I said that Russians and Ukrainians were one people – a single whole''.</q></ref> Američki historičar [[Timothy Snyder]] smatra Putinove ideje za [[Imperijalizam|imperijalističke]]. Britanski novinar [[Edward Lucas (novinar)|Edward Lucas]] naziva to [[Historijski revizionizam|historijskim revizionizmom]].<ref>{{Cite news|title=Why Putin’s history essay requires a rewrite|url=https://www.thetimes.co.uk/article/why-putins-history-essay-requires-a-rewrite-6nzjzbqjb|access-date=24. 2. 2022|issn=0140-0460|language=en|first=Edward|last=Lucas}}</ref> Drugi su mišljenja da rusko rukovodstvo ima iskrivljeno viđenje moderne Ukrajine i njene historije.<ref>{{Cite web|url=https://www.atlanticcouncil.org/blogs/ukrainealert/putins-new-ukraine-essay-reflects-imperial-ambitions/|title=Putin's new Ukraine essay reveals imperial ambitions|date=15. 7. 2021|website=Atlantic Council|language=en-US|access-date=24. 2. 2022}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.theguardian.com/world/2021/dec/07/putins-ukraine-rhetoric-driven-by-distorted-view-of-neighbour|title=Putin’s Ukraine rhetoric driven by distorted view of neighbour|date=7. 12. 2021|website=The Guardian|language=en|access-date=24. 2. 2022}}</ref> Rusija smatra da mogući [[Odnosi Ukrajine i NATO-a|ulazak Ukrajine u NATO]] i općenito [[proširenje NATO-a]] ugrožava njenu [[Nacionalna sigurnost#Rusija|nacionalnu sigurnost]].<ref>{{Cite web|url=https://www.vox.com/22900113/nato-ukraine-russia-crisis-clinton-expansion|title=How America’s NATO expansion obsession plays into the Ukraine crisis|last=Guyer|first=Jonathan|date=27. 1. 2022|website=Vox|language=en|access-date=24. 2. 2022}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.politico.eu/article/ukraine-nato-georgia-europe-european-union-united-states/|title=Ukraine: NATO’s original sin|date=23. 11. 2021|website=Politico|language=en-US|access-date=24. 2. 2022}}</ref> Zauzvrat, Ukrajina i druge susjedne zemlje optužile su Putina za pokušaj [[Ruski iredentizam|ruskog iredentizma]] i vođenje agresivne militarističke politike.<ref>{{Cite web|url=https://www.inquirer.com/opinion/ukraine-putin-russia-nato-20220111.html|title=Putin wants to reestablish the Russian empire. Can NATO stop him without war? {{!}} Trudy Rubin|last=Rubin|first=Trudy|website=Inquirer|language=en|access-date=24. 2. 2022}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.theguardian.com/world/2014/sep/13/putin-destroy-restore-soviet-union-ukraine-pm|title=Putin wants to destroy Ukraine and restore Soviet Union, says Yatseniuk|last=Agencies|date=13. 9. 2014|website=The Guardian|language=en|access-date=24. 2. 2022}}</ref> == Uvod == {{Main|Rusko-ukrajinska kriza 2021–2022.|}} === Rusko vojno osnaživanje === Sukob je počeo velikim vojnim osnaživanjem, u početku od marta do aprila 2021. godine, a zatim i od oktobra 2021. do februara 2022. Tokom drugog perioda vojnog jačanja, Rusija je postavila zahtjeve SAD-u i NATO-u, predlažući dva nacrta sporazuma koji su sadržavali zahtjeve za ono što je nazvano "sigurnosnim garancijama", uključujući pravno obavezujuće obećanje da se Ukrajina neće pridružiti sjevernoatlantskom savezu, kao i smanjenje broja NATO trupa i vojnog oružja stacioniranog u istočnoj Evropi.<ref>{{Cite news|title=Russia demands NATO roll back from East Europe and stay out of Ukraine|url=https://www.reuters.com/world/russia-unveils-security-guarantees-says-western-response-not-encouraging-2021-12-17/|newspaper=Reuters|date=17. 12. 2021|access-date=25. 2. 2022|language=en|first=Gabrielle|last=Tétrault-Farber|first2=Tom|last2=Balmforth}}</ref> Rusija je, također, zaprijetila nespecifiranim vojnim odgovorom ako se NATO nastavi držati agresivne linije.<ref>{{Cite news|title=Putin warns of unspecified military response if U.S. and NATO continue ‘aggressive line’|url=https://www.theglobeandmail.com/world/article-putin-warns-of-unspecified-military-response-if-us-and-nato-continue/|newspaper=The Globe and Mail|date=21. 12. 2021|access-date=25. 2. 2022|language=en-CA|first=Mark|last=MacKinnon}}</ref> === Rusko odbacivanje invazivnih planova === Uprkos jačanju vojske, ruski su zvaničnici tokom mjeseci više puta poricali da Rusija planira invaziju na Ukrajinu. Sredinom novembra 2021. [[Dmitrij Peskov]], Putinov glasnogovornik, rekao je novinarima da "Rusija ne prijeti nikome. Kretanje snaga na našoj teritoriji ne bi trebalo biti ničija briga".<ref name=":0">Taylor, Adam (24. 2. 2022). "[https://archive.today/20220224205233/https://www.washingtonpost.com/world/2022/02/24/ukraine-russia-denials/ Russia's attack on Ukraine came after months of denials it would attack]". ''The Washington Post''. [https://www.washingtonpost.com/world/2022/02/24/ukraine-russia-denials/ Original] arhiviran 24. 2. 2022. Pristupljeno 26. 2. 2022.</ref><ref name=":2">{{Cite web|url=https://www.factcheck.org/2022/02/russian-rhetoric-ahead-of-attack-against-ukraine-deny-deflect-mislead/|title=Russian Rhetoric Ahead of Attack Against Ukraine: Deny, Deflect, Mislead|last=|first=|last2=|first2=|date=24. 2. 2022|website=FactCheck.org|language=en-US|access-date=26. 2. 2022}}</ref> Krajem istog mjeseca, Peskov je rekao da "Rusija ne planira niti će ikad planirati napade na bilo koga... Rusija je miroljubiva zemlja, koja je zainteresovana za dobre odnose sa svojim susjedima".<ref name=":2" /> Sredinom januara 2022. zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova, [[Sergej Rjabkov]], rekao je da Rusija "ne želi i neće poduzeti nikakvu akciju agresivnog karaktera. Nećemo napadati, udarati, ... Ukrajinu".<ref name=":2" /> Dana 12. februara 2022. savjetnik Kremlja za vanjske poslove, [[Jurij Ušakov]], opisao je diskusiju o "takozvanoj planiranoj ruskoj invaziji" "histerijom".<ref name=":0" /><ref name=":2" /> Osam dana kasnije, ruski ambasador u SAD-u, [[Anatolij Antonov]], rekao je da ruske snage "nikome ne prijete... Nema invazije. Ne postoje takvi planovi".<ref name=":0" /> === Ruske optužbe === {{See also|Humanitarna situacija tokom rata u Donbasu|Dezinformacije o rusko-ukrajinskoj krizi 2021–2022.|Neonacizam#Ukrajina}}Dana 9. decembra 2021. Putin je govorio o diskriminaciji usmjerenoj ka govornicima ruskog izvan Rusije, rekavši: "Moram reći da je rusofobija prvi korak prema genocidu. Vi i ja znamo šta se dešava u Donbasu. To svakako liči na genocid."<ref>{{Cite web|url=https://rg.ru/2021/12/09/putin-zaiavil-o-genocide-na-donbasse.html|title=Путин заявил о геноциде на Донбассе|website=Российская газета|language=ru|access-date=25. 2. 2022|archive-date=22. 2. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220222212644/https://rg.ru/2021/12/09/putin-zaiavil-o-genocide-na-donbasse.html|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.themoscowtimes.com/2021/12/10/putin-says-conflict-in-eastern-ukraine-looks-like-genocide-a75780|title=Putin Says Conflict in Eastern Ukraine 'Looks Like Genocide'|last=AFP|date=10. 12. 2021|website=The Moscow Times|language=en|access-date=25. 2. 2022}}</ref> Također, Rusija je osudila ukrajinski zakon o jeziku.<ref>{{Cite web|url=https://www.france24.com/en/live-news/20210401-new-law-stokes-ukraine-language-tensions|title=New law stokes Ukraine language tensions|date=1. 4. 2021|website=France 24|language=en|access-date=25. 2. 2022}}</ref> Dana 15. februara 2022. Putin je izvijestio: "Ono što se dešava u Donbasu upravo je genocid."<ref>{{Cite web|url=https://www.france24.com/en/live-news/20220216-us-accuses-moscow-of-creating-ukraine-invasion-pretext-with-genocide-claims|title=US accuses Moscow of creating Ukraine invasion pretext with 'genocide' claims|date=16. 2. 2022|website=France 24|language=en|access-date=25. 2. 2022}}</ref> Novinarske kuće zabilježile su, da uprkos Putinovim optužbama za genocid nad ruskim govornicima, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i sam govori ruskim jezikom.<ref>{{Cite news|title=Russians accuse Ukrainians of genocide as they pave way for potential invasion|url=https://www.telegraph.co.uk/world-news/2022/02/19/russians-accuse-ukrainians-genocide-propaganda-blitz/|newspaper=The Telegraph|date=19. 2. 2022|access-date=25. 2. 2022|issn=0307-1235|language=en-GB|first=Nataliya|last=Vasilyeva}}</ref> Ruske tvrdnje o genocidu naširoko se smatraju netačnim.<ref>{{Cite news|title=Ukraine crisis: Vladimir Putin address fact-checked|url=https://www.bbc.com/news/60477712|newspaper=BBC News|date=22. 2. 2022|access-date=25. 2. 2022|language=en-GB}}</ref> Nekoliko međunarodnih organizacija, uključujući i Visokog povjerenika Ujedinjenih nacija za ljudska prava, Specijalna misija OSCE-a u Ukrajini i Vijeće Evrope, nije našlo nikakve dokaze koji podržavaju ruske tvrdnje.<ref>{{Cite web|url=https://www.osce.org/ukraine-smm/reports|title=Daily and spot reports from the Special Monitoring Mission to Ukraine|website=www.osce.org|language=en|access-date=25. 2. 2022}}</ref> Evropska komisija odbacila je optužbe za genocid kao ruske dezinformacije.<ref>"[https://ec.europa.eu/neighbourhood-enlargement/news/disinformation-about-current-russia-ukraine-conflict-seven-myths-debunked-2022-01-24_en Disinformation About the Current Russia-Ukraine Conflict – Seven Myths Debunked]". Directorate-General for European Neighbourhood Policy and Enlargement Negotiations (Press release). 24 January 2022. Archived from the original on 18 February 2022. Retrieved 22 February 2022. '''Myth 2:''' "The situation in Ukraine triggered this conflict. There is proof that Ukraine is committing atrocities against its Russian-speaking population in the country's east. Russia has to intervene, not least because Ukraine and Russia are 'one nation.' Ukraine simply belongs to Russia's "privileged sphere of influence". '''False'''. Allegations that Ukraine is attacking its own territory and persecuting its own citizens are absurd. To galvanize domestic support for Russia's military aggression, Russian state-controlled media have tirelessly sought to vilify Ukraine, accusing it of alleged genocide in eastern Ukraine, drawing groundless parallels with Nazism and World War Two, and fabricating stories aimed at striking a negative emotional chord with audiences.</ref> Američka ambasada u Ukrajini nazvala je rusku tvrdnju o genocidu "neistinom za osudu",<ref>{{Cite web|url=https://www.ukrinform.net/rubric-polytics/3406104-united-states-russias-claim-of-genocide-in-ukraine-is-reprehensible-falsehood.html|title=United States: Russia’s claim of ‘genocide in Ukraine’ is reprehensible falsehood|website=www.ukrinform.net|language=en|access-date=26. 2. 2022}}</ref> dok je glasnogovornik američkog State Departmenta Ned Price izjavio da [[Moskva]] iznosi takve tvrdnje kao izgovor za invaziju na Ukrajinu.<ref>{{Cite web|url=https://www.france24.com/en/live-news/20220216-us-accuses-moscow-of-creating-ukraine-invasion-pretext-with-genocide-claims|title=US accuses Moscow of creating Ukraine invasion pretext with 'genocide' claims|date=16. 2. 2022|website=France 24|language=en|access-date=26. 2. 2022}}</ref> Dana 18. februara, ruski ambasador u SAD-u Anatolij Antonov optužio je SAD da odobravaju prisilnu asimilaciju ukrajinskih Rusa.<ref>{{Cite web|url=https://tass.com/russia/1405599|title=US condones forceful assimilation of Russians in Ukraine - Russian ambassador to US|website=TASS|access-date=26. 2. 2022}}</ref> U svom govoru 21. februara Putin je optužio ukrajinsko društvo da je postalo neonacističko, dodajući da je cilj Rusije demilitarizirati i "denacificirati" Ukrajinu.<ref name="nbcnews.com">{{Cite web|url=https://www.nbcnews.com/politics/politics-news/blog/russia-ukraine-conflict-live-updates-n1289655|title=Putin says he is fighting a resurgence of Nazism. That's not true.|website=NBC News|language=en|access-date=26. 2. 2022}}</ref><ref>{{Cite news|title=Putin justifies war in menacing speech as Zelensky appeals for peace|url=https://www.ft.com/content/0783ea10-b493-4889-8da8-5a5ea75cb977|newspaper=Financial Times|date=24. 2. 2022|access-date=26. 2. 2022|first=Max|last=Seddon}}</ref> Prema izvješćima medija, Putin je koristio lažni "nacistički" narativ za opravdanje ruskog napada na Ukrajinu. U vladi, vojsci ili biračkom tijelu nema široke podrške ideologijama krajnje desnice, a niti jedan kandidat krajnje desnice nije osvojio niti jedno mjesto u [[Verhovna Rada Ukrajine|Radi]], državnom zakonodavnom organu, tokom parlamentarnih izbora 2019. godine.<ref name="nbcnews.com"/><ref>{{Cite web|url=https://www.nbcnews.com/news/world/putin-claims-denazification-justify-russias-attack-ukraine-experts-say-rcna17537|title=Putin using false 'Nazi' narrative to justify Russia's attack on Ukraine, experts say|website=NBC News|language=en|access-date=26. 2. 2022}}</ref> Predsjednik Zelenski i [[Premijer Ukrajine|premijer]] [[Denis Šmihal]] su [[jevreji]], što Ukrajinu čini jednom od dvije zemlje svijeta koje imaju i židovskog šefa države i šefa Vlade (druga je [[Izrael]]). Osvrćući se posebno na Putinovu opasku, Zelenski je izjavio da je njegov djed služio u Sovjetskoj armiji boreći se protiv nacista;<ref>{{Cite web|url=https://www.axios.com/ukraine-russia-putin-zelensky-invasion-3e5b8783-c4b6-41e9-b6d5-b0706bfedfdf.html|title=Ukrainian President Zelensky delivers impassioned address, telling Russia: "You will see our faces, not our backs"|last=Lawler, Dave; Basu, Zachary|first=|date=24. 2. 2022|website=Axios|language=en|access-date=26. 2. 2022|archive-date=24. 2. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220224031305/https://www.axios.com/ukraine-russia-putin-zelensky-invasion-3e5b8783-c4b6-41e9-b6d5-b0706bfedfdf.html|url-status=dead}}</ref> izgubivši tri člana porodice u [[holokaust]]u. [[Memorijalni muzej holokausta Sjedinjenih Američkih Država|Memorijalni muzej holokausta SAD-a]] osudio je invaziju i Putinovu zloupotrebu historije holokausta kao opravdanje za rat.<ref>{{Cite web|url=https://www.bostonglobe.com/2022/02/24/opinion/putins-hitler-like-tricks-tactics-ukraine/|title=Putin’s Hitler-like tricks and tactics in Ukraine - The Boston Globe|last=|first=|last2=|website=BostonGlobe.com|language=en-US|access-date=26. 2. 2022|last3=Comments|first3=}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.ushmm.org/information/press/press-releases/museum-condemns-russias-invasion-of-ukraine|title=Museum concerned about loss of life|website=www.ushmm.org|language=en|access-date=26. 2. 2022}}</ref> === Sukobi === [[Rat u Donbasu|Borbe u Donbasu]] značajno su eskalirale 17. februara 2022. Dnevni broj napada tokom prvih šest sedmica 2022. kretao se od dva do pet,<ref name=":1">MacKinnon, Mark; Morrow, Adrian. "Putin orders snap nuclear drill". ''The Globe and Mail''. str. A3.</ref> a 17. februara ukrajinska vojska prijavila je 60 napada.<ref name=":1" /> Ruski državni mediji takođe su izvijestili o preko 20 artiljerskih napada na položaje separatista istog dana.<ref name=":1" /> Ukrajinska vlada optužila je ruske separatiste da su granatirali vrtić u [[Stanica Luganska|Stanici Luganskoj]] koristeći artiljeriju, ranivši pri tome tri [[civil]]a. Luganska Narodna Republika saopštila je da je ukrajinska vlada napala njene snage minobacačima, bacačima granata i mitraljeskom vatrom.<ref>{{Cite web|url=https://www.msn.com/en-us/news/world/west-accuses-russia-of-trying-to-create-pretext-for-invasion-after-shelling-in-east-ukraine/ar-AATZcQu|title=Ukraine, West accuse Russia of trying to create pretext for invasion after shelling in east|website=MSN|language=en-US|access-date=25. 2. 2022}}</ref><ref>{{Cite news|title=Ukraine conflict: Where are Russia's troops?|url=https://www.bbc.com/news/world-europe-60158694|newspaper=BBC News|date=23. 2. 2022|access-date=25. 2. 2022|language=en-GB}}</ref> Narednog dana, Donjecka i Luganska Narodna Republika naredile su obaveznu [[evakuacija|evakuaciju]] civila iz svojih glavnih gradova, iako je napomenuto da će za potpunu evakuaciju biti potrebni mjeseci.<ref>{{Cite news|title=Ukraine conflict: Rebels declare general mobilisation as fighting grows|url=https://www.bbc.com/news/world-europe-60443504|newspaper=BBC News|date=19. 2. 2022|access-date=25. 2. 2022|language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.nbcnews.com/news/world/east-ukraine-shelling-russian-invasion-fears-putin-pretext-rcna16773|title=Russian-backed separatists to evacuate civilians from eastern Ukraine, stoking invasion fears|website=NBC News|language=en|access-date=25. 2. 2022}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.themoscowtimes.com/2022/02/20/in-the-closest-russian-city-to-ukraines-separatist-region-there-are-few-signs-of-refugees-a76473|title=In the Closest Russian City to Ukraine’s Separatist Region, There Are Few Signs of Refugees|last=Light|first=Felix|date=20. 2. 2022|website=The Moscow Times|language=en|access-date=25. 2. 2022}}</ref> Ukrajinski mediji izvijestili su o porastu artiljerijskog granatiranja Donbasa iza kojeg stoje militanti koje podržava Rusija, s ciljem provociranja ukrajinskih snaga.<ref>{{Cite web|url=https://english.nv.ua/nation/how-russian-proxies-are-attempting-to-provoke-the-ukrainian-army-lying-about-a-ukrainian-offensive-50218033.html|title=How Russian proxy forces are attempting to provoke the Ukrainian army and are lying about a new Ukrainian offensive|website=english.nv.ua|language=en|access-date=26. 2. 2022}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://kyivindependent.com/national/over-40-shelling-incidents-leave-5-injured-in-donbas/|title=47 shelling incidents leave 5 injured in Donbas|last=Ponomarenko|first=Illia|date=17. 2. 2022|website=The Kyiv Independent|language=en-US|access-date=26. 2. 2022}}</ref> Dana 21. februara, ruska federalna sigurnosna služba (FSB) objavila je da je uništen granični objekat FSB-a 150 metara od ukrajinske granice u Rostovskoj oblasti.<ref>{{Cite web|url=https://www.rbc.ru/politics/21/02/2022/621360d79a79470fcd422edd|title=ФСБ сообщила о попадании снаряда в погранпункт на границе с ДНР|website=РБК|language=ru|access-date=26. 2. 2022}}</ref> Press-služba Južne vojne oblasti saopštila je da su ujutro tog dana ruske snage likvidirale grupu od pet diverzanata u blizini sela Mitjakinskaja u Rostovskoj oblasti, koja je prešla granicu Ukrajine sa dva pješadijska borbena vozila, pri čemu su ista uništena. Ukrajina je negirala umiješanost u oba incidenta nazvavši ih operacijom pod lažnom zastavom. Pored toga, prijavljeno je da su dva ukrajinska vojnika i jedan civil ubijeni granatiranjem sela Zajceve, 30 kilometara sjeverno od Donjecka. Nekoliko analitičara, među kojima i istraživački veb-sajt [[Bellingcat]],<ref>{{Cite web|url=https://www.bellingcat.com/news/2022/02/23/documenting-and-debunking-dubious-footage-from-ukraines-frontlines/|title=Documenting and Debunking Dubious Footage from Ukraine’s Frontlines|date=23. 2. 2022|website=Bellingcat|language=en-GB|access-date=26. 2. 2022}}</ref> objavili su dokaze da je mnoge napade, eksplozije i evakuacije u Donbasu inscenirala Rusija.<ref>{{Cite web|url=https://www.vice.com/en/article/88gdj3/russia-disinformation-campaign-bombing-ukraine|title=Russia's ‘Idiotic’ Disinformation Campaign Could Still Lead to War in Ukraine|website=www.vice.com|language=en|access-date=26. 2. 2022}}</ref><ref>{{Cite news|title=Four Russian false flags that are comically easy to debunk|url=https://www.telegraph.co.uk/world-news/2022/02/21/five-russian-false-flags-comically-easy-debunk/|newspaper=The Telegraph|date=21. 2. 2022|access-date=26. 2. 2022|issn=0307-1235|language=en-GB|first=Verity|last=Bowman}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.theguardian.com/world/2022/feb/21/dumb-and-lazy-the-flawed-films-of-ukrainian-attacks-made-by-russias-fake-factory|title=‘Dumb and lazy’: the flawed films of Ukrainian ‘attacks’ made by Russia’s ‘fake factory’|date=21. 2. 2022|website=The Guardian|language=en|access-date=26. 2. 2022}}</ref> Dana 21. februara nepoznate snage granatirale su termoelektranu u Lugansku, a ukrajinske vijesti ubrzo su objavile da je iz tog razloga termoelektrana zatvorena.<ref>{{Cite web|url=https://www.bloomberg.com/tosv2.html?vid=&uuid=9092a9b6-9738-11ec-8f82-6b444d44794c&url=L25ld3MvYXJ0aWNsZXMvMjAyMi0wMi0yMi91a3JhaW5lLXBvd2VyLXBsYW50LWRhbWFnZWQtZHVyaW5nLXR3by1kYXlzLW9mLXNoZWxsaW5n|title=Ukraine Power Plant Damaged During Two Days of Shelling|website=www.bloomberg.com|access-date=26. 2. 2022}}</ref> === Eskalacija (21–23. februar) === Dana 21. februara, nakon priznavanja Donjecke i Luganske Republike, predsjednik Putin naredio je da se ruske trupe (uključujući i mehanizovane snage) pošalju u Donbas, u ono što Rusija naziva "mirovnom misijom".<ref>{{Cite news|title=Boris Johnson announces sanctions for Russia over invasion of Ukraine|url=https://www.thetimes.co.uk/article/putin-sends-tanks-into-ukraine-75dj973v8|access-date=28. 2. 2022|issn=0140-0460|language=en|first=|last=}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.cnn.com/2022/02/21/europe/russia-ukraine-tensions-monday-intl/index.html|title=Putin orders troops into pro-Russian regions of eastern Ukraine|last=CNN|first=Ivana Kottasová, Tamara Qiblawi and Helen Regan|website=CNN|access-date=28. 2. 2022}}</ref> Ruska vojska saopštila je da je ubila pet ukrajinskih diverzanata, što je oštro demantovao ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba.<ref>{{Cite web|url=https://www.timesofisrael.com/russia-claims-to-kill-5-ukrainian-saboteurs-who-crossed-border/|title=Russia claims to kill 5 Ukrainian ‘saboteurs’ who crossed border|last=|first=|last2=|first2=|website=www.timesofisrael.com|language=en-US|access-date=28. 2. 2022}}</ref> Kasnije tog dana,<ref>{{Cite web|url=https://video.repubblica.it/mondo/ucraina-i-primi-soldati-russi-nel-donbass/408788/409494|title=Ucraina, i primi soldati russi nel Donbass|date=22. 2. 2022|website=Repubblica TV - Repubblica|language=it|access-date=28. 2. 2022}}</ref> nekoliko nezavisnih medijskih kuća potvrdilo je da ruske snage ulaze u Donbas.<ref>{{Cite web|url=https://www.skynews.com.au/world-news/chilling-social-media-footage-emerges-of-convoys-of-russian-military-equipment-entering-donbas-in-ukraine/news-story/ad0ec2c630b5e5aaaa8efdd85509e832|title=The chilling moment Russian military enters Ukraine|last=|first=|last2=|date=|website=Skynews|language=en|access-date=28. 2. 2022}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.newsweek.com/us-russian-troops-already-ukraines-donbas-no-plans-send-us-forces-1681206|title=Putin's Ukraine peacekeepers "aren't fooling anyone," US warns|date=21. 2. 2022|website=Newsweek|language=en|access-date=28. 2. 2022}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.theguardian.com/world/2022/feb/21/ukraine-putin-decide-recognition-breakaway-states-today|title=Putin orders troops into eastern Ukraine on ‘peacekeeping duties’|date=21. 2. 2022|website=The Guardian|language=en|access-date=28. 2. 2022}}</ref> [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeće sigurnosti UN-a]] naširoko je osudilo vojnu intervenciju u Donbasu.<ref>{{Cite web|url=https://abcnews.go.com/US/wireStory/putin-support-security-council-ukraine-83037165|title=Putin gets no support from UN Security Council over Ukraine|last=News|first=A. B. C.|website=ABC News|language=en|access-date=28. 2. 2022}}</ref> Ambasador Kenije, Martin Kimani, uporedio je Putinov potez sa [[Kolonijalizam|kolonijalizmom]] rekavši: "Moramo se oporaviti od žara mrtvih imperija na način koji nas ne bi gurnuo nazad u nove oblike dominacije i ugnjetavanja."<ref>{{Cite web|url=https://www.cnn.com/2022/02/23/europe/kenya-ukraine-russia-colonialism-intl/index.html|title=Kenya's UN ambassador slams Russia and compares Ukraine crisis to Africa's colonial past|last=CNN|first=Amy Woodyatt|website=CNN|access-date=28. 2. 2022}}</ref> Američki predsjednik [[Joe Biden]] 22. februara izjavio je da se "početak ruske invazije na Ukrajinu" dogodio. Generalni sekretar [[NATO]]-a [[Jens Stoltenberg]] i kanadski premijer [[Justin Trudeau]] rekli su da je došlo do "dodatne invazije". Ukrajinski ministar vanjskih poslova Kuleba izjavio je: "Ne postoji takva stvar poput manje, srednje i velike invazije. Invazija je invazija." Šef vanjske politike EU Josep Borrell izjavio je da su "ruske trupe stigle na ukrajinsko tlo, što nije punopravna invazija".<ref>Parker, Claire (23. 2. 2022). "[https://www.washingtonpost.com/world/2022/02/23/key-terms-russia-ukraine/ What counts as an 'invasion,' or as 'lethal aid'? Here's what some terms from the Russia-Ukraine crisis really mean]"</ref> Istog dana, Vijeće Ruske Federacije ovlastilo je jednoglasnom odlukom Putina da koristi vojnu silu izvan Rusije. S druge strane, predsjednik Zelenski naredio je regrutaciju ukrajinskih rezervista, ne pozvavši na opštu mobilizaciju još uvijek. Dana 23. februara, [[Verhovna Rada Ukrajine]] proglasila je 30-dnevno vanredno stanje u cijeloj zemlji, osim na okupiranim teritorijima u Donbasu, gdje je odredba stupila na snagu u ponoć. Parlament je takođe naredio mobilizaciju svih rezervista [[Oružane snage Ukrajine|Oružanih snaga Ukrajine]]. Istog dana, Rusija je počela s evakuacijom svoje ambasade u Kijevu, spustivši rusku zastavu s vrha zgrade. Internet stranice ukrajinskog parlamenta i vlade, kao i bankarski veb-sajtvi, pogođeni su DDoS napadima.<ref>{{Cite web|url=https://apnews.com/article/russia-ukraine-technology-business-europe-russia-9e9f9e9b52eaf53cf9d8ade0588b661b|title=Cyberattacks accompany Russian military assault on Ukraine|date=23. 2. 2022|website=AP NEWS|language=en|access-date=28. 2. 2022}}</ref> Još jedan sastanak Vijeća sigurnosti UN-a sazvan je 23–24. februara. Rusija je izvršila invaziju na Ukrajinu tokom hitnog sastanka Vijeća sigurnosti UN-a s ciljem smirivanja krize. Generalni sekretar [[António Guterres]] izjavio je da se miru da šansa.<ref>{{Cite web|url=https://apnews.com/article/united-nations-general-assembly-russia-ukraine-europe-russia-united-nations-31c5af31d2a72163676459d317269b35|title='It's too late': Russian move roils UN meeting on Ukraine|date=23. 2. 2022|website=AP NEWS|language=en|access-date=28. 2. 2022}}</ref> Rusija je izvršila invaziju u periodu predsjedanja Vijećem sigurnosti UN-a u februaru 2022. te ima pravo veta kao jedna od pet stalnih članica. U ranim satima 24. februara, Zelenski je održao televizijski govor u kojem se na ruskom jeziku obratio građanima Rusije zamolivši ih da spriječe rat. == Invazija == === Početak invazije (24. februar 2022) === Nešto prije 4:00 po moskovskom vremenu (UTC+3) 24. februara 2022, [[Vladimir Putin]] objavio je da je donio odluku o pokretanju vojne operacije u istočnoj Ukrajini. U svom obraćanju rekao je da nema planova za okupaciju ukrajinske teritorije i da podržava pravo naroda Ukrajine na samoopredjeljenje. Putin je također izjavio da je [[Rusija]] tražila "demilitarizaciju i denacifikaciju" Ukrajine, te je pozvao ukrajinske vojnike da predaju oružje i odu kući, dok je CNN te tvrdnje nazvao neosnovanim. U svjetlu zahtjeva ruskog Ministarstva odbrane kojim se od ukrajinskih jedinica kontrole letenja traži da zaustave letove, zračni prostor iznad Ukrajine ograničen je na necivilni saobraćaj, a Agencija za sigurnost zrakoplovstva Evropske unije čitavo područje proglasila je aktivnom zonom sukoba. Nekoliko minuta nakon Putinovog saopćenja, eksplozije su zabilježene u [[Kijev]]u, [[Harkiv]]u, [[Odesa|Odesi]] i [[Donbas]]u. Ukrajinski zvaničnici izjavili su da je Rusija iskrcala trupe u [[Mariupolj]]u i lansirala krstareće i balističke rakete na aerodrome, vojne štabove i skladišta u Kijevu, Harkivu i Dnjepru. Vojna vozila u Ukrajinu su ušla oko 6:48 po lokalnom vremenu, preko Senjkivke, na mjestu gdje se [[Ukrajina]] graniči s Bjelorusijom i Rusijom. Videozapisi su prikazali ruske trupe kako ulaze u Ukrajinu sa [[Krim]]a, koji je pod ruskom aneksijom. Prema riječima ukrajinskog državnog ministra Antona Gerašenka, nešto poslije 6:30 (UTC+2) ruske snage izvršile su kopnenu invaziju u blizini grada Harkiva, te je prijavljeno veliko amfibijsko iskrcavanje u gradu Mariupolju. U 7:40, [[BBC]] je citirao druge izvore rekavši da u zemlju ulaze i trupe iz [[Bjelorusija|Bjelorusije]]. Ukrajinske granične snage izvijestile su o napadima na lokacije u [[Luganska oblast|Luganskoj]], [[Sumska oblast|Sumskoj]], [[Harkivska oblast|Harkivskoj]], [[Černigivska oblast|Černigivskoj]] i [[Žitomirska oblast|Žitomirskoj oblasti]], dodavši i napade s Krima. Rusko ministarstvo odbrane tvrdilo je da nema otpora ukrajinskih graničnih snaga. Ukrajinsko ministarstvo unutrašnjih poslova izvijestilo je da su ruske snage zauzele sela Horodišče i Milove u Luganskoj oblasti. Ukrajinski centar za strateške komunikacije i sigurnost izvijestio je da je ukrajinska vojska odbila napad u blizini Ščastija (kod Luganska) i vratila kontrolu nad gradom, te navela broj od 50 ruskih žrtava. Ministarstvo je iznijelo tvrdnje da su njihove snage oborile pet aviona i jedan helikopter. Nešto prije 7:00 (UTC+2), predsjednik [[Volodimir Zelenski]] objavio je uvođenje vanrednog stanja u Ukrajini. Kasnije je naredio ukrajinskoj vojsci da "nanese maksimalne gubitke" napadačima. Zelenski je također najavio momentalno prekidanje diplomatskih odnosa s Rusijom. Ruske rakete gađale su ukrajinsku infrastrukturu, uključujući i kijevski aerodrom Borispilj. Ukrajina je zatvorila svoj zračni prostor za civilne letove. Ruske snage napale su vojnu jedinicu u Podiljsku, pri čemu je poginulo šest, a ranjeno 13 osoba. Još devetnaest osoba prijavljeno je kao nestalo, a jedna osoba je ubijena u Mariupolju. Ruska artiljerija oštetila je kuće u Čugujivu; stanari su povrijeđeni, a jedan dječak je poginuo. Osamnaest ljudi je poginulo u ruskom bombardiranju sela Lipecke u Odeskoj oblasti. Na sastanku ukrajinske predsjedničke administracije objavljeno je da su ruske trupe napale Ukrajinu sa sjevera, te da su prodrle pet kilometara u dubinu ukrajinske teritorije. Izviješćeno je da su ruske trupe bile aktivne u Harkivskoj i Černigivskoj oblasti, te blizu grada Sumi. Pres-služba Zelenskog također je navela da je Ukrajina odbila napad u [[Volinjska oblast|Volinjskoj oblasti]]. U 10:30 (UTC+2), ukrajinsko ministarstvo odbrane izvijestilo je da su ruske trupe u Černigivskoj oblasti zaustavljene, da su Mariupolj i Ščastija u potpunosti pod ukrajinskom kontrolom, te da traje velika bitka kod Harkiva. Prijavljeno je uništenje šest ruskih aviona, dva helikoptera i desetina oklopnih vozila. Rusija je negirala gubitak bilo kakvih aviona ili oklopnih vozila. Tadašnji ukrajinski glavni komandant [[Valerij Zalužni]] objavio je fotografije dvojice zarobljenih ruskih vojnika. Ruske zračno-desantske trupe zauzele su međunarodni aerodrom Antonov u Hostomelu, sjeverozapadnom predgrađu Kijeva, nakon što su rano ujutro prebačeni helikopterima; ukrajinska kontraofanziva za ponovno zauzimanje aerodroma pokrenuta je kasnije tokom istog dana. Bjelorusija je svoju teritoriju prepustila ruskim trupama za invaziju Ukrajine sa sjevera: u 11:00 (UTC+2) ukrajinski granični službenici prijavili su ulazak trupa u Viljču (Kijevska oblast), dok je granični prijelaz u Žitomirskoj oblasti bombardiran. Također je objavljeno da je helikopter bez oznaka iz Bjelorusije bombardirao položaj granične straže u Slavutiču. U 11:30 (UTC+2) počeo je drugi val ruskih raketnih bombardiranja: među ciljanim gradovima bili su Kijev, Odesa, Harkiv i [[Lavov]]. Teške kopnene borbe vodile su se u Donjeckoj i Luganskoj oblasti. Aktivisti za građanska prava u Poljskoj izvijestili su o povećanom broju prelaska bjeloruskih migranata u njihovu zemlju. Posmatrači smatraju da Bjelorusija prima naređenja od Rusije i da koristi migrante na granici Poljske i Bjelorusije kao oružje. U 13:00 i 13:19 (UTC+2), ukrajinski granični službenici i Oružane snage prijavili su dva nova sukoba — kod grada Sumi ("u pravcu Konotopa") i Starobiljska (Luganska oblast). U 13:32 (UTC+2), Valerij Zalužni izvijestio je o četiri balističke rakete lansirane s bjeloruskog teritorija u jugozapadnom pravcu. Nekoliko stanica kijevskog i harkivskog metroa lokalni stanovnici iskoristili su kao skloništa od bombi. Lokalna bolnica u Vugledaru (Donjecka oblast) navodno je bombardirana; četiri civila su poginula, a desetero ljudi je ranjeno (uključujući i šest ljekara). Ukrajinski granični službenici izvijestili su da su dva ruska broda pokušala zauzeti malo [[Zmijsko ostrvo]] u blizini delte Dunava. U 16:00 (UTC+2) ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski objavio je da su izbile borbe između ruskih i ukrajinskih snaga u [[Černobilj]]u i [[Pripjat (grad)|Pripjatu]]. U međuvremenu, ruske trupe koje su napredovale s Krima uspostavile su kontrolu nad Sjevernokrimskim kanalom. U 16:18 (UTC+2), gradonačelnik Kijeva, [[Vitalij Kličko]], proglasio je policijski sat u trajanju od 22:00 do 07:00. === Kasniji značajni događaji === ==== Potapanje krstarice Moskva (april 2022) ==== Krstarica [[Moskva (krstarica)|''Moskva'']], [[admiralski brod]] ruske [[Crnomorska flota|Crnomorske flote]], potonula je 14. aprila 2022. nakon što je pogođena dvjema ukrajinskim protivbrodskim raketama Neptun. Ovaj događaj predstavljao je veliki strateški i simbolički udarac za ruske mornaričke snage u Crnom moru.<ref>{{cite web |url=https://www.zeit.de/news/2022-04/15/usa-moskwa-von-ukrainischen-raketen-getroffen |title=USA: "Moskwa" von ukrainischen Raketen getroffen |date=15. 4. 2022 |website=ZEIT ONLINE |access-date=21. 2. 2026 |language=de}}</ref> ==== Jesen 2022. i oslobođenje Hersona ==== [[Datoteka:ZSU female soldier lifted on shoulders Kherson Freedom Square.png|thumb|upright=1.2|Slavlje civila u centru Hersona prilikom dolaska ukrajinske vojske nakon višemjesečne ruske okupacije u novembru 2022.]] Nakon uspješne ukrajinske kontraofanzive u septembru kojom je oslobođena veća polovina teritorije Harkivske oblasti, snage su usmjerile pritisak na južni front. Ruske trupe su se 11. novembra 2022. povukle s desne obale rijeke [[Dnjepar (rijeka)|Dnjepar]], omogućivši ukrajinskoj vojsci da oslobodi [[Herson]], jedini regionalni glavni grad koji je Rusija uspjela zauzeti od početka invazije.<ref>{{cite web |url=https://www.bbc.com/news/world-europe-63627905 |title=Ukraine round-up: Zelensky's Kherson warning, war letters and watermelon |website=BBC News |date=2022-11-13 |access-date=2026-02-21 |language=en}}</ref> ==== Rat iscrpljivanja i ljetna ofanziva (2023) ==== [[Datoteka:Bakhmut during the battle, 2023-03.jpg|thumb|Razarajuće posljedice uličnih borbi u gradu Bahmut, mart 2023.]] Tokom 2023. godine linija fronta prešla je u statični rat u rovovima. U maju 2023. ruske snage, predvođene plaćenicima iz [[Grupa Vagner|Grupe Wagner]], zauzele su grad [[Bahmut]] u Donjeckoj oblasti nakon jedne od najdužih i najsmrtonosnijih bitaka u dotadašnjem toku rata.<ref>{{cite web |url=https://www.reuters.com/world/europe/russias-wagner-claims-bakhmut-kyiv-says-situation-critical-2023-05-20/ |title=Russia says Ukrainian city of Bakhmut captured |website=Reuters |date=2023-05-21 |access-date=2026-02-21 |language=en}}</ref> U junu 2023. Ukrajina je započela dugoočekivanu ljetnu kontraofanzivu na južnom ratištu; međutim, napredovanje je bilo znatno otežano duboko utvrđenim ruskim linijama (tzv. Surovikinova linija), minskim poljima i zračnom nadmoći Rusije, što je rezultiralo minimalnim teritorijalnim promjenama.<ref>{{cite web |url=https://www.bbc.com/news/world-europe-66774668 |title=Ukraine counter-offensive: Why it is moving so slowly |website=BBC News |date=2023-09-12 |access-date=2026-02-21 |language=en}}</ref> ==== Nova ruska ofanziva i ukrajinski upad u Kursk (2024) ==== [[Datoteka:Avdiivka after Russian bombing, 2024-01-18 (02).jpg|thumb|Stambena zgrada u Avdijivki razorena ruskim bombardiranjem, januar 2024.]] Početkom 2024. godine komandu nad Oružanim snagama Ukrajine preuzeo je general [[Oleksandr Sirski]]. U februaru je Rusija uspjela osvojiti strateški važan grad [[Avdijivka|Avdijivku]], primoravši ukrajinske snage na povlačenje usljed nedostatka artiljerijske municije.<ref>{{cite web |url=https://www.bbc.com/news/world-europe-68322646 |title=Avdiivka: Ukraine troops withdraw from key eastern town |website=BBC News |date=2024-02-17 |access-date=2026-02-21 |language=en}}</ref> U augustu 2024. ratna dinamika je izmijenjena kada su ukrajinske trupe izvele prekogranični napad na rusku [[Kurska oblast|Kursku oblast]]. Ukrajina je uspostavila kontrolu nad stotinama kvadratnih kilometara i zarobila brojne ruske vojnike, što je predstavljalo prvi upad strane vojske na teritoriju uže Rusije od [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].<ref>{{cite web |url=https://en.wikipedia.org/wiki/Timeline_of_the_Russo-Ukrainian_war_(1_August_%E2%80%93_31_December_2024) |title=Timeline of the Russo-Ukrainian war (1 August – 31 December 2024) |website=Wikipedia |date=2024-12-31 |access-date=2026-02-21 |language=en}}</ref> ==== Nastavak sukoba (2025–2026) ==== Tokom 2025. i početkom 2026. godine rat se nastavio visokim intenzitetom bez znakova mirovnog rješenja. Rusija je zadržala ofanzivni pritisak na istoku i nastavila sa zračnim napadima na ukrajinsku energetsku mrežu i gradove. S druge strane, Ukrajina je pojačala sistemske udare naftnim rafinerijama i vojnim objektima duboko u Rusiji korištenjem [[Bespilotna letjelica|bespilotnih letjelica]].<ref>{{cite report |author=UK Defence Intelligence |title=Ukraine conflict update |url=https://www.gov.uk/government/latest?departments%5B%5D=ministry-of-defence |date=2025-10-14 |publisher=Ministry of Defence |language=en |access-date=2026-02-21}}</ref> Humanitarna kriza se produbila, uz veliki broj stradalih vojnika s obje strane i kontinuirane civilne žrtve.<ref>{{cite report |author=OHCHR |title=Ukraine: civilian casualty update |url=https://www.ohchr.org/en/ukraine |date=2025-01-31 |publisher=United Nations |language=en |access-date=2026-02-21}}</ref> == Reakcije == === Ujedinjene nacije === [[Generalni sekretar Ujedinjenih nacija|Generalni sekretar UN-a]] [[António Guterres]] pozvao je [[Rusija|Rusiju]] da odmah prekine agresiju na [[Ukrajina|Ukrajinu]], dok su francuski i američki ambasadori 25. februara 2022. predstavili rezoluciju [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeću sigurnosti UN-a]]. [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velika Britanija]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], [[Kanada]] i [[Evropska unija|EU]] označili su napad kao neprovociran i neopravdan, obećavši oštre [[Sankcije|sankcije]] ruskim pojedincima, preduzećima i imovini. Rusija je istog dana stavila [[Veto|veto]] na nacrt rezolucije Vijeća sigurnosti kojom se "u najsnažnijem smislu osuđuje agresija Ruske Federacije". Jedanaest zemalja je glasalo za, a tri su bile suzdržane ([[Kina]], [[Indija]] i [[Ujedinjeni Arapski Emirati]]). Vijeće sigurnosti UN-a je 27. februara izglasalo održavanje hitne posebne sjednice [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija|Generalne skupštine UN-a]], na kojoj je 2. marta velikom većinom usvojena [[Rezolucija Generalne skupštine Ujedinjenih nacija ES-11/1|rezolucija kojom se osuđuje invazija]] i zahtijeva povlačenje ruskih trupa.<ref>{{cite web |url=https://www.glasamerike.net/a/un-rusija-rezolucija-ukrajina-srbija--crna-gora/6976344.html |title=UN zahtijevaju od Rusije da napusti Ukrajinu, rezoluciju podržale Srbija i Crna Gora |date=2023-02-23 |website=Glas Amerike |language=bs |access-date=2026-02-21}}</ref> Na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija održanoj 7. aprila 2022. izglasana je suspenzija Rusije iz [[Vijeće Ujedinjenih nacija za ljudska prava|Vijeća za ljudska prava]].<ref>{{cite web |url=https://www.aa.com.tr/ba/svijet/generalna-skupština-un-a-suspendovala-članstvo-rusije-u-vijeću-za-ljudska-prava-un-a/2557454 |title=Generalna skupština UN-a suspendovala članstvo Rusije u Vijeću za ljudska prava UN-a |date=2022-04-07 |website=Anadolu Agency |language=bs |access-date=2026-02-21}}</ref> Ova odluka uslijedila je nakon otkrića masovnih stradanja civila i optužbi o [[Ratni zločin|ratnim zločinima]] počinjenim od strane ruskih trupa u [[Buča|Buči]] i ostalim dijelovima Ukrajine. Suspenziju Rusije iz Vijeća za ljudska prava podržale su 93 države, 24 su bile protiv, dok je 58 država ostalo suzdržano. U martu 2023. godine, [[Međunarodni krivični sud]] (ICC) u [[Den Haag|Hagu]] izdao je nalog za hapšenje ruskog predsjednika [[Vladimir Putin|Vladimira Putina]].<ref>{{cite web |url=https://www.aa.com.tr/ba/svijet/icc-izdao-nalog-za-hapšenje-ruskog-predsjednika-vladimira-putina/2848762 |title=ICC izdao nalog za hapšenje ruskog predsjednika Vladimira Putina |date=2023-03-17 |website=Anadolu Agency |language=bs |access-date=2026-02-21}}</ref> Sud je naveo da postoje razumni razlozi za sumnju da Putin snosi individualnu krivičnu odgovornost za ratni zločin nezakonite [[Deportacija|deportacije]] i prebacivanja djece iz okupiranih dijelova Ukrajine u Rusiju. Ovo je bio prvi put u historiji da je sud izdao nalog za hapšenje lidera jedne od stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a. === NATO === Invazija na Ukrajinu momentalno je transformisala sigurnosnu arhitekturu [[Evropa|Evrope]] i potaknula članice [[NATO]]-a da dramatično povećaju svoje budžete za odbranu i pošalju trupe na istočne granice Alijanse. [[Poljska]], [[Rumunija]], [[Litvanija]], [[Latvija]] i [[Estonija]] odmah su pokrenule sigurnosne konsultacije u skladu s članom 4. [[Sjevernoatlantski sporazum|Sjevernoatlantskog sporazuma]]. Estonska vlada naglasila je da rasprostranjena agresija Rusije predstavlja prijetnju cijelom svijetu i da je najefikasniji odgovor jedinstvo. Tadašnji generalni sekretar NATO-a, [[Jens Stoltenberg]], najavio je nove planove koji su omogućili raspoređivanje snaga za odgovor tamo gdje su potrebne. Nakon sjednice Vijeća sigurnosti UN-a 25. februara 2022, Stoltenberg je potvrdio da će dijelovi NATO snaga za odgovor biti raspoređeni po prvi put u historiji duž istočne granice, uključujući [[Zajednička operativna grupa visoke spremnosti|Zajedničku operativnu grupu visoke spremnosti]] (VJTF). Sjedinjene Američke Države su dodatno rasporedile hiljade vojnika u Evropi, dok je [[Nosač aviona|nosač aviona]] USS ''Harry S. Truman'' stavljen pod komandu NATO-a u [[Sredozemno more|Sredozemlju]]. Njemački kancelar [[Olaf Scholz]] najavio je historijski preokret, odobrivši 100 milijardi eura izvanredne vojne potrošnje i podizanje izdvajanja za odbranu na 2% [[Bruto domaći proizvod|BDP-a]]. Najznačajnija [[Geopolitika|geopolitička]] posljedica invazije za Alijansu bila je odluka tradicionalno neutralnih država, [[Finska|Finske]] i [[Švedska|Švedske]], da zatraže članstvo u NATO-u u maju 2022. godine uprkos prijetnjama Moskve.<ref>{{cite web |url=https://www.svt.se/nyheter/om/sverige-och-nato |title=Sverige och Nato |website=SVT Nyheter |language=sv |access-date=2026-02-21}}</ref> Finska je zvanično postala punopravna članica Saveza u aprilu 2023. godine. Švedska joj se, nakon višemjesečnih blokada [[Turska|Turske]] i [[Mađarska|Mađarske]], pridružila kao 32. članica u martu 2024. godine. === Evropska unija === Predsjednica [[Evropska komisija|Evropske komisije]], [[Ursula von der Leyen]], najavila je brze sankcije i zabranu emitiranja ruskih državnih medija ([[RT]] i [[Sputnik (novinska agencija)|Sputnjik]]) u zemljama Unije kao odgovor na ratnu [[Propaganda|propagandu]]. [[Evropska unija|EU]] je prvi put u svojoj historiji finansirala kupovinu i isporuku vojne opreme jednoj zemlji u ratu, te je zatvorila svoj [[Zračni prostor|zračni prostor]] za ruske avione. Do kraja 2025. godine, Evropska unija usvojila je niz velikih paketa sankcija usmjerenih na izolaciju ruske ekonomije i smanjenje njenih kapaciteta za vođenje rata.<ref>{{cite web |url=https://euperspectives.eu/2025/12/union-extends-russia-sanctions-until-end-of-july/ |title=Union extends Russia sanctions until end of July |date=2025-12-22 |website=EU Perspectives |language=en |access-date=2026-02-21}}</ref> Sankcije su obuhvatile zabranu uvoza ruskog uglja, nafte, a odnedavno i potpunu zabranu uvoza ruskog [[Ukapljeni prirodni gas|ukapljenog prirodnog gasa (LNG)]], uz isključenje ključnih ruskih banaka iz globalnog sistema [[SWIFT]].<ref>{{cite web |url=https://commission.europa.eu/news-and-media/news/eu-adopts-new-sanctions-against-russia-2025-10-23_en |title=EU adopts new sanctions against Russia |date=2025-10-22 |website=European Commission |language=en |access-date=2026-02-21}}</ref> Također, Ukrajina je po ubrzanoj proceduri dobila status zvaničnog kandidata za punopravno članstvo u Evropskoj uniji. === Ostale zemlje i međunarodne organizacije === [[Datoteka:20220302 Ambasada RP w Sarajewie, flagi PL i UA.jpg|mini|Ukrajinska zastava na zgradi [[Ambasada Republike Poljske u Sarajevu|Ambasade Poljske u Sarajevu]]]] [[Češka]], Latvija i Litvanija prestale su izdavati vize ruskim državljanima nedugo nakon invazije. [[Mikronezija]] je u potpunosti prekinula diplomatske odnose s Rusijom. [[Moskva]] je tražila od [[Kazahstan|Kazahstana]] da pošalje jedinice za podršku u ofanzivi, no Kazahstan je to odbio naglasivši da ne priznaje otcijepljene teritorije. Kineski predsjednik [[Xi Jinping]] u razgovoru s Putinom naglasio je rješavanje spora dijalogom, dok je Kina zvanično apelirala na poštovanje [[Suverenitet|suvereniteta]], suzdržavajući se od direktne osude ruskog napada u tijelima UN-a. Indijski premijer [[Narendra Modi]] apelirao je na momentalni prekid nasilja, ali Indija nije osudila invaziju i nastavila je ekonomsku saradnju s Moskvom, kupujući značajne količine ruske nafte s popustom. [[Srbija]] je ostala među rijetkim evropskim državama koje su se usprotivile uvođenju ekonomskih sankcija Rusiji. Predsjednik [[Aleksandar Vučić]] podržao je suverenitet Ukrajine, navodeći međutim da će država primarno štititi svoje interese. Uprkos odbijanju sankcija, Srbija je na sjednicama Generalne skupštine UN-a glasala za rezolucije kojima se osuđuje agresija i zahtijeva povlačenje trupa. [[Papa Franjo]] izrazio je duboku tugu zbog rata i u više navrata tokom ratnih godina pokušavao je posredovati u mirovnim pregovorima. [[Vaseljenski patrijarh]] [[Bartolomej I]] oštro je osudio invaziju izrazivši solidarnost sa Ukrajinom, dok je [[Patrijarh moskovski i sve Rusije|patrijarh moskovski]] [[Kiril]] uglavnom izražavao podršku odlukama ruske vlade, pozivajući na "brzu obnovu mira". [[Međunarodni sud pravde]] (ICJ) u Hagu je u martu 2022. donio pravno obavezujuću odluku kojom je Rusiji naredio da odmah obustavi sve vojne operacije u Ukrajini.<ref>{{cite web |url=https://www.justiceinfo.net/en/88936-international-court-of-justice-orders-russia-stop-invasion-ukraine.html |title=The International Court of Justice orders Russia to stop its invasion of Ukraine |date=2024-02-04 |website=Justice Info |language=en |access-date=2026-02-21}}</ref> Sud je tom prilikom odbacio ruske navode o [[Genocid|genocidu]] u [[Donbas|Donbasu]] kao izgovor za invaziju. Moskva je ovu odluku suda u potpunosti ignorirala. === Ostale reakcije === [[Datoteka:McDonald's Moscow 2022-03-15 closing sign.jpg|mini|Obavijest o zatvaranju McDonald's restorana u Moskvi u martu 2022. uslijed masovnog egzodusa zapadnih kompanija iz Rusije.]] Ruska agresija izazvala je historijski presedan korporativnog bojkota, pošto je više od hiljadu međunarodnih kompanija najavilo potpuno povlačenje ili obustavu operacija u Rusiji.<ref>{{cite web |url=https://som.yale.edu/story/2022/over-1000-companies-have-curtailed-operations-russia-some-remain |title=Over 1,000 Companies Have Curtailed Operations in Russia |date=2025-02-23 |website=Yale School of Management |language=en |access-date=2026-02-21}}</ref> Među gigantima koji su trajno napustili rusko tržište bili su [[McDonald's]], [[IKEA]], [[Apple Inc.|Apple]], [[Shell plc|Shell]], [[BP]], te finansijske institucije poput [[Visa Inc.|Vise]] i [[Mastercard]]a.<ref>{{cite web |url=https://news.clearancejobs.com/2022/03/11/from-aerospace-to-consulting-firms-to-mcdonalds-companies-exit-russia/ |title=From Aerospace to Consulting Firms to McDonalds: Companies Exit Russia |date=2022-03-10 |website=ClearanceJobs |language=en |access-date=2026-02-21}}</ref> Kulturne i sportske institucije također su prekinule sve veze s Moskvom. Krovne nogometne organizacije, [[FIFA]] i [[UEFA]], suspendirale su ruske klubove i nacionalne timove iz svih takmičenja na neodređeno vrijeme.<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/qatar2022/media-releases/fifa-uefa-suspend-russian-clubs-and-national-teams-from-all-competitions |title=FIFA/UEFA suspend Russian clubs and national teams from all competitions |date=2022-02-27 |website=FIFA |language=en |access-date=2026-02-21}}</ref> Zbog ove odluke, Rusija je automatski diskvalificirana sa [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|Svjetskog prvenstva 2022. godine]].<ref>{{cite web |url=https://www.aljazeera.com/news/2022/2/28/russia-expelled-from-world-cup-clubs-banned-from-competitions |title=FIFA and UEFA suspend Russia from international football |date=2022-02-28 |website=Al Jazeera |language=en |access-date=2026-02-21}}</ref> [[Međunarodni olimpijski komitet]] (MOK) zabranio je nastupe pod ruskom zastavom na međunarodnim takmičenjima, a Rusija je isključena i iz članstva u [[Vijeće Evrope|Vijeću Evrope]]. === Ekonomske posljedice === Rat i posljedične sankcije Zapada stvorili su drastične poremećaje u globalnoj ekonomiji. Na početku invazije, [[Ruska rublja|ruska valuta rublja]] naglo je izgubila oko 30% svoje vrijednosti, a zapadne države su povukle nezapamćen potez zamrzavanja preko 300 milijardi dolara deviznih rezervi [[Centralna banka Rusije|Centralne banke Rusije]] deponovanih u inostranstvu. Evropa se suočila s dubokom energetskom krizom. Zbog obustave dotoka ruskog plina, cijene energenata su tokom 2022. i 2023. dostigle historijske maksimume. To je potaknulo ubrzanu [[Inflacija|inflaciju]] širom kontinenta i masovnu izgradnju LNG terminala kako bi se nadoknadio manjak isporuka. Rat je izazvao i globalnu prehrambenu nesigurnost, s obzirom na to da su Ukrajina i Rusija ključni izvoznici [[Pšenica|pšenice]], suncokretovog ulja i gnojiva na svjetskom tržištu. === Protesti === [[Datoteka:Ukraine solidarity protest Berlin Pariser Platz with lighted Brandenburg Gate 2022-02-24 07.jpg|mini|Protest podrške Ukrajini ispred [[Brandenburška kapija|Brandenburške kapije]] u Berlinu na dan početka invazije, 24. februara 2022.]] Početak invazije izazvao je masovne antiratne proteste u brojnim svjetskim metropolama. U gradovima poput [[Berlin|Berlina]], [[London|Londona]], [[Pariz|Pariza]], [[Prag|Praga]] i [[New York City|New Yorka]], stotine hiljada ljudi okupljalo se na trgovima zahtijevajući prekid vatre i izražavajući solidarnost s ukrajinskim narodom. U samoj Rusiji, spontani protesti ugušeni su brutalnom policijskom represijom. Samo u prvim sedmicama rata, ruske vlasti su privele preko 15.000 antiratnih demonstranata. Kako bi suzbila opoziciju, ruska [[Državna duma|Duma]] izglasala je oštre zakone koji propisuju zatvorske kazne do 15 godina za širenje "lažnih informacija" o Oružanim snagama Rusije i za javno nazivanje "specijalne vojne operacije" ratom ili invazijom. Takva represija, kao i proglašenje [[Mobilizacija|mobilizacije]], pokrenuli su historijski egzodus te se procjenjuje da je stotine hiljada ruskih građana trajno napustilo zemlju. == Žrtve i gubici == [[Datoteka:Συνάντηση με ΥΠΕΞ Ουκρανίας D. Kuleba - Επίσκεψη σε Μνημείο πεσόντων υπερασπιστών Ουκρανίας (uncensored).jpg|mini|Zid sjećanja na ukrajinske vojnike poginule u Rusko-ukrajinskom ratu]] [[Datoteka:Українські захисники розгромили ворожу БТГ на Донеччині за кілька годин 09.jpg|mini|Ruske žrtve pored oklopnog vozila označenog slovom [[Z (vojni simbol)|Z]]]] [[Datoteka:Російські війська убили дітей в Охтирці.jpg|mini|Žrtve nakon što su dvije granate pogodile dvospratnu zgradu vrtića u [[Ohtirka|Ohtirki]], zbog čega je oko 50 osoba hospitalizirano]] Smatra se da ruski i ukrajinski izvori preuveličavaju brojeve žrtava protivnika, a umanjuju vlastite gubitke radi podizanja morala.<ref>{{cite web |url=https://theconversation.com/ukraine-war-casualty-counts-from-either-side-can-be-potent-weapons-and-shouldnt-always-be-believed-198894 |title=Ukraine war: casualty counts from either side can be potent weapons and shouldn't always be believed |publisher=The Conversation |date=1. 2. 2023 |first=Lily |last=Hamourtziadou}}</ref> Procurjeli američki dokumenti navode da "prikrivanje stvarnog broja žrtava unutar [ruskog] sistema naglašava stalnu nespremnost vojske" da prenosi loše vijesti višem komandnom lancu.<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.com/news/world-europe-65260672 |first=Paul |last=Kirby |title=Ukraine war: Pentagon leaks reveal Russian infighting over death toll |work=[[BBC News]] |date=13. 4. 2023}}</ref> Ruski mediji su uglavnom prestali izvještavati o broju ruskih žrtava.<ref name="fortune">{{cite news |last=Meyer |first=David |date=14. 3. 2022 |title=Why is it so hard to get accurate death tolls in the Russia-Ukraine war? |url=https://fortune.com/2022/03/14/ukraine-russia-death-tolls-misinformation-find-your-own/ |work=Fortune |access-date=21. 3. 2022}}</ref><ref>{{cite news |last=Roth |first=Andrew |date=22. 3. 2022 |title=How many Russian soldiers have died in the war in Ukraine? |work=[[The Guardian]] |url=https://www.theguardian.com/world/2022/mar/22/how-many-russian-soldiers-died-ukraine-losses |access-date=22. 3. 2022}}</ref> Rusija i Ukrajina su priznale da su pretrpjele "značajne",<ref name="tragedy">{{cite news |date=8. 4. 2022 |title=Russia admits 'significant losses of troops' in Ukraine |work=Al Jazeera |url=https://www.aljazeera.com/news/2022/4/8/we-have-significant-losses-and-its-a-huge-tragedy-kremlin |access-date=17. 9. 2023}}</ref> odnosno "velike" gubitke.<ref name="untilwarends">{{cite news |date=29. 3. 2022 |title=Ukraine not to reveal own military death toll until war ends |work=Ukrinform |url=https://www.ukrinform.net/rubric-ato/3443116-ukraine-not-to-reveal-own-military-death-toll-until-war-ends.html}}</ref><ref>{{cite news |url=https://www.bbc.com/news/world-europe-66581217 |title='Dying by the dozens every day' – Ukraine losses climb |date=29. 8. 2023 |work=[[BBC News]] |access-date=17. 9. 2023}}</ref> Broj civilnih i vojnih žrtava nemoguće je precizno utvrditi usljed [[Ratna magla|magle rata]].<ref>{{cite news |last1=Khurshudyan |first1=Isabelle |last2=Witte |first2=Griff |date=26. 2. 2022 |title=Civilians are dying in Ukraine. But exactly how many remains a mystery. |work=[[The Washington Post]] |url=https://www.washingtonpost.com/world/2022/02/26/ukraine-deaths-casualties/ |access-date=19. 9. 2023}}</ref><ref>{{cite news |date=16. 3. 2022 |title=As Russian Troop Deaths Climb, Morale Becomes an Issue, Officials Say |work=[[The New York Times]] |url=https://www.nytimes.com/2022/03/16/us/politics/russia-troop-deaths.html |access-date= |archive-url=https://web.archive.org/web/20220316225152/https://www.nytimes.com/2022/03/16/us/politics/russia-troop-deaths.html |archive-date=16. 3. 2022 |quote="The conservative side of the estimate, at more than 7,000 Russian troop deaths, is greater than the number of American troops killed over 20 years in Iraq and Afghanistan combined."}}</ref> Novinska agencija [[Agence France-Presse]] (AFP) izvijestila je da ni ona ni nezavisni posmatrači sukoba nisu mogli potvrditi ruske i ukrajinske tvrdnje o neprijateljskim gubicima, te sumnjaju da su preuveličane.<ref>{{cite news |date=13. 4. 2022 |title=Ukraine conflict death toll: what we know |publisher=[[Agence France-Presse]] |work=France 24 |url=https://www.france24.com/en/live-news/20220413-ukraine-conflict-death-toll-what-we-know |access-date=20. 4. 2022}}</ref> U oktobru 2022. nezavisni ruski medijski projekt Važne priče (iStories), pozivajući se na izvore bliske Kremlju, izvijestio je da je više od 90.000 ruskih vojnika poginulo, teško ranjeno ili nestalo.<ref>{{cite news |date=12. 10. 2022 |title=Russia's 'irrecoverable losses' in Ukraine: more than 90,000 troops dead, disabled, or AWOL |work=Meduza |url=https://meduza.io/en/news/2022/10/12/russia-s-irrecoverable-losses-in-ukraine-more-than-90-000-troops-dead-disabled-or-awol}}</ref> Ukrajinski predsjednik [[Volodimir Zelenski]] izjavio je u februaru 2026. da je na ratištu poginulo oko 55.000 ukrajinskih vojnika, naglasivši da se značajan broj zvanično vodi kao nestao u akciji.<ref name="55k_reuters">{{cite web |title=Fifty-five thousand Ukrainian soldiers killed on battlefield, Zelenskiy tells French TV |url=https://www.reuters.com/world/55000-ukrainian-soldiers-killed-battlefield-zelenskiy-tells-french-tv-2026-02-04/ |website=Reuters |date=4. 2. 2026 |access-date=5. 2. 2026}}</ref><ref name="55k_euronews">{{cite web |date=4. 2. 2026 |title=Zelenskyy says 55,000 Ukrainian soldiers killed in Russian all-out war |url=https://www.euronews.com/2026/02/04/volodymyr-zelenskyy-55000-ukrainian-soldiers-killed-since-full-scale-invasion |access-date=5. 2. 2026 |website=Euronews |language=en}}</ref><ref name="55k_bbc">{{cite web |date=5. 2. 2026 |title=55,000 Ukrainian soldiers killed in war with Russia, Zelensky says |url=https://www.bbc.co.uk/news/articles/cvgn2dzwd1do |access-date=7. 2. 2026 |website=[[BBC News]] |language=en}}</ref> Iako se broj poginulih u borbi može procijeniti iz različitih izvora, uključujući satelitske snimke vojnih akcija, mjerenje civilnih žrtava znatno je teže. U junu 2022. ukrajinski ministar odbrane izjavio je za CNN da su poginule desetine hiljada Ukrajinaca, te je izrazio nadu da je broj žrtava ispod 100.000.<ref>{{cite news |last1=Regan |first1=Helen |last2=Kottasová |first2=Ivana |last3=Haq |first3=Sana Noor |last4=Khalil |first4=Hafsa |last5=Vogt |first5=Adrienne |last6=Sangal |first6=Aditi |date=16. 6. 2022 |title=Tens of thousands have been killed since the invasion, says Ukrainian defense minister |work=CNN |url=https://edition.cnn.com/europe/live-news/russia-ukraine-war-news-06-16-22#h_255010f04309b11df83acfffc6a47042 |access-date=15. 9. 2022}}</ref> Do jula 2024. oko 20.000 Ukrajinaca izgubilo je udove.<ref>{{cite web |last=Bennetts |first=Marc |date=25. 6. 2024 |title=Facing annihilation, the Ukrainian towns praying for Western reinforcements |url=https://www.thetimes.com/world/russia-ukraine-war/article/facing-annihilation-the-ukrainian-towns-praying-for-western-reinforcements-5xtvpxwtv |access-date=25. 6. 2024 |website=The Times}}</ref> Ukrajinski zvaničnici vjeruju da je u [[Mariupolj]]u ubijeno najmanje 25.000 ljudi,<ref>{{cite news |last=Yuhas |first=Alan |date=24. 8. 2022 |title=Thousands of Civilian Deaths and 6.6 Million Refugees: Calculating the Costs of War |work=[[The New York Times]] |url=https://www.nytimes.com/2022/08/24/world/europe/russia-ukraine-war-toll.html |access-date=2022-09-20}}</ref><ref>{{cite news |last=Shandra |first=Alya |date=30. 8. 2022 |title=87,000 killed civilians documented in occupied Mariupol – volunteer |work=Euromaidan Press |url=https://euromaidanpress.com/2022/08/30/87000-killed-civilians-documented-in-occupied-mariupol-volunteer/ |access-date=20. 9. 2022}}</ref> a tijela su se pronalazila i u septembru 2022.<ref>{{cite news |date=4. 9. 2022 |title=Mariupol: invaders don't bother to clear residential buildings of newly discovered bodies |work=Ukrinform |url=https://www.ukrinform.net/rubric-ato/3564256-mariupol-invaders-dont-bother-to-clear-residential-buildings-of-newly-discovered-bodies.html |access-date=19. 9. 2023}}</ref> Gradonačelnik je izjavio da je preko 10.000, a moguće i do 20.000 civila, poginulo tokom opsade Mariupolja, te da su ruske snage po ulasku u grad donijele mobilnu opremu za kremaciju.<ref>{{cite news |publisher=PBS |title=Over 10,000 civilians killed in Mariupol siege, mayor says |date=11. 4. 2022 |url=https://www.pbs.org/newshour/world/over-10000-civilians-killed-in-mariupol-siege-mayor-says |access-date=17. 9. 2023|first1=Yuras|last1=Karmanau|first2=Adam|last2=Schreck|first3=Cara|last3=Anna}}</ref><ref>{{cite news |date=14. 2. 2023 |title='Terrible toll': Russia's invasion of Ukraine by the numbers |url=https://www.japantimes.co.jp/news/2023/02/14/world/russia-invasion-of-ukraine-numbers/ |access-date=26. 9. 2023 |work=The Japan Times |quote=Kyiv said at least 20,000 Ukrainian civilians had been killed. In total, some 30,000 to 40,000 civilians have lost their lives nationwide in the conflict, Western sources say.}}</ref><ref>{{cite web |title=At What Cost? The Economic and Human Costs of Russia's Invasion of Ukraine |url=https://www.cdhowe.org/public-policy-research/what-cost-economic-and-human-costs-russias-invasion-ukraine-0 |access-date=7. 10. 2023 |website=C.D. Howe Institute}}</ref> Istraga koju je krajem 2022. proveo [[Associated Press]] (AP) procijenila je da je samo na području Mariupolja ubijeno do 75.000 civila.<ref>{{cite web |title=The Cost of War to Ukraine |url=https://www.rusi.org/explore-our-research/publications/commentary/cost-war-ukraine |access-date=8. 10. 2023 |website=The Royal United Services Institute for Defence and Security Studies}}</ref><ref>{{cite news |date=23. 12. 2022 |title=Russia scrubs Mariupol's Ukraine identity, builds on death |url=https://apnews.com/article/russia-ukraine-war-erasing-mariupol-499dceae43ed77f2ebfe750ea99b9ad9 |access-date=1. 10. 2023 |work=AP News}}</ref> AFP navodi da "ključnu prazninu u broju žrtava predstavlja nedostatak informacija iz mjesta pod ruskom okupacijom, poput lučkog grada Mariupolja, gdje se vjeruje da su poginule desetine hiljada civila".<ref>{{cite news |date=6. 6. 2023 |title=10,368: The incomplete count of Ukraine's civilian dead |url=https://www.france24.com/en/live-news/20230606-10-368-the-incomplete-count-of-ukraine-s-civilian-dead |access-date=29. 9. 2023 |publisher=[[Agence France-Presse]] |work=France 24}}</ref> U Mariupolju je između marta 2022. i februara 2023. zabilježeno najmanje 8.000 prekomjernih smrtnih slučajeva.<ref>{{cite web |date=8. 2. 2024 |title="Our City Was Gone": Russia's Devastation of Mariupol, Ukraine |url=https://www.hrw.org/feature/russia-ukraine-war-mariupol/report |access-date=15. 8. 2025 |website=Human Rights Watch |language=en}}</ref> Ured visokog komesara Ujedinjenih nacija za ljudska prava (OHCHR) smatra da je stvarni broj civilnih žrtava znatno veći od onog koji su uspjeli potvrditi.<ref name="OHCHR sep">{{cite web |date=25. 9. 2023 |title=Ukraine: civilian casualty update 24 September 2023 |url=https://www.ohchr.org/en/news/2023/09/ukraine-civilian-casualty-update-24-september-2023 |publisher=Ured visokog komesara Ujedinjenih nacija za ljudska prava}}</ref> U ruskoj vojsci su etničke manjine pretrpjele neproporcionalno visoke gubitke. U oktobru 2022. ruske regije s najvećim brojem poginulih bile su [[Dagestan]], [[Tuva]] i [[Burjatija]], sve redom manjinske regije. U februaru 2024. šest od deset ruskih regija s najvišom stopom smrtnosti u Ukrajini nalazilo se u Sibiru i na Dalekom istoku, a kontinuirano nesrazmjerne stope žrtava među etničkim manjinama navele su analitičare na upozorenja da će situacija dovesti do dugoročno destruktivnih posljedica po ove zajednice.<ref name="n606">{{cite web |last1=Schifrin |first1=Nick |last2=Cutler |first2=Sarah |last3=Fellow |first3=Columbia Journalism |title=Russia's ethnic minorities disproportionately die in the war in Ukraine |website=PBS NewsHour |date=11. 12. 2023 |url=https://www.pbs.org/newshour/show/russias-ethnic-minorities-disproportionately-conscripted-to-fight-the-war-in-ukraine |access-date=17. 5. 2024}}</ref><ref name="g456">{{cite web |last=Latypova |first=Leyla |title=2 Years Into Ukraine War, Russia's Ethnic Minorities Disproportionately Killed in Battle |website=The Moscow Times |date=17. 5. 2024 |url=https://www.themoscowtimes.com/2024/02/24/2-years-into-ukraine-war-russias-ethnic-minorities-disproportionately-killed-in-battle-a84170 |access-date=}}</ref><ref name="g132">{{cite web |last=Petkova |first=Mariya |title='Putin is using ethnic minorities to fight in Ukraine': Activist |website=Al Jazeera |date=25. 10. 2022 |url=https://www.aljazeera.com/features/2022/10/25/russia-putin-is-using-ethnic-minorities-to-fight-in-ukraine |access-date=17. 5. 2024}}</ref><ref name="c079">{{cite web |last=Bessonov |first=Ania |title=Russian ethnic minorities bearing brunt of Russia's war mobilization in Ukraine |website=CBC |date=4. 10. 2022 |url=https://www.cbc.ca/news/world/russia-mobilization-ethnic-minorities-buryat-1.6605501 |access-date=17. 5. 2024}}</ref><ref name="j309">{{cite web |title=Young, poor and from minorities: the Russian troops killed in Ukraine |website=France 24 |date=17. 5. 2022 |url=https://www.france24.com/en/live-news/20220517-young-poor-and-from-minorities-the-russian-troops-killed-in-ukraine |access-date=17. 5. 2024}}</ref> Oko 1.200 ruskih vojnika dnevno je poginulo ili ranjeno u Ukrajini tokom maja i juna 2024,<ref>{{cite news |title=Ukraine calls them meat assaults: Russia's brutal plan to take ground |url=https://www.bbc.com/news/articles/c80xjne8ryxo |work=[[BBC News]] |date=4. 7. 2024}}</ref> a taj broj se popeo na 1.500 do novembra 2024, kada je procijenjeno oko 45.690 žrtava.<ref>{{cite news |title=Russia is suffering record casualties as the West steps up support for Ukraine, and it may struggle to replace them |first=Tom |last=Porter |work=[[Business Insider]] |date=6. 12. 2024 |url=https://www.businessinsider.com/russia-will-struggle-to-replace-its-casualties-in-ukraine-isw-2024-12}}</ref> Magazin ''[[Newsweek]]'' procijenio je da je u najkrvavijem danu u novembru 2024. broj ubijenih ruskih muškaraca (1.950) premašio prosječan dnevni broj rođenih muškaraca u Rusiji (1.836).<ref>{{cite news |work=Newsweek |title=Russia's Loss of Men in Ukraine Surpasses Daily Birth Rate |date=12. 11. 2024 |url=https://www.newsweek.com/russia-casualties-death-rate-birth-rate-ukraine-1984557}}</ref> Informativni portal Meduza sa sjedištem u Latviji procijenio je da je do jula 2024. poginulo do 140.000 ruskih vojnika.<ref>{{cite web |title=120,000 Russian soldiers killed in Ukraine, Mediazona and Meduza estimate |url=https://meduza.io/en/feature/2024/07/05/120-000-russian-soldiers-killed-in-ukraine-mediazona-and-meduza-estimate |website=Meduza |date=5. 7. 2024 |access-date=}}</ref> U decembru 2025. analiza BBC-ja sugerirala je da ruski gubici rastu brže nego u bilo kojem prethodnom periodu invazije, uz 40% više objavljenih vojničkih čitulja u Rusiji tokom 2025. u poređenju sa 2024. godinom.<ref name="r579">{{cite web |last=Ivshina |first=Olga |title=Russia's losses in Ukraine rise faster than ever as US pushes for peace deal |website=[[BBC News]] |date=30. 12. 2025 |url=https://www.bbc.com/news/articles/c62n922dnw7o |access-date=4. 1. 2026}}</ref><ref name="e211">{{cite web |last=Butt |first=Maira |title=Russian losses in Ukraine rising faster than ever, finds new analysis |website=The Independent |date=31. 12. 2025 |url=https://www.independent.co.uk/news/world/europe/russia-ukraine-losses-casualties-war-putin-zelensky-b2892512.html |access-date=4. 1. 2026}}</ref> Ruska invazija postala je najsmrtonosniji evropski rat u posljednjih 80 godina.<ref>{{cite news |work=[[The New York Times]] |title=Enduring Mayhem: Images From Year 3 of the War in Ukraine |url=https://www.nytimes.com/2024/04/24/world/europe/images-ukraine-war-third-year.html |date=24. 4. 2024}}</ref> Prosječna stopa smrtnosti u Ukrajini iznosila je 8,7 na 1.000 stanovnika 2020. godine,<ref>{{cite web |title=Annual death rate from all causes, 1980 to 2021 — Ukraine |url=https://ourworldindata.org/grapher/age-standardized-deaths-from-all-causes?tab=chart&country=~UKR |work=Our World in Data |access-date=13. 10. 2024}}</ref> da bi u 2024. skočila na 18,6, dok je stopa smrtnosti u Rusiji iznosila 14 na 1.000 stanovnika. Time su zauzele prvo, odnosno deveto mjesto među zemljama s najvišom stopom smrtnosti u svijetu.<ref>{{cite web |title=Country Comparisons — Death rate |url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/field/death-rate/country-comparison/ |work=The World Factbook |archive-url=https://archive.today/20240913084439/https://www.cia.gov/the-world-factbook/field/death-rate/country-comparison/ |access-date=13. 10. 2024 |archive-date=13. 9. 2024}}</ref> U augustu 2024. magazin ''[[Haaretz]]'' procijenio je da je u ruskoj invaziji poginulo 172.000 ljudi.<ref>{{cite news |title=The Numbers Show: Gaza War Is One of the Bloodiest in the 21st Century |first=Nir |last=Hasson |date=14. 8. 2024 |work=Haaretz |url=https://www.haaretz.com/middle-east-news/palestinians/2024-08-14/ty-article-magazine/.premium/the-death-toll-in-gaza-is-bad-even-compared-to-the-wars-in-ukraine-iraq-and-myanmar/00000191-50c6-d6a2-a7dd-d1decf340000 |archive-url=https://archive.today/20240814234839/https://www.haaretz.com/middle-east-news/palestinians/2024-08-14/ty-article-magazine/.premium/the-death-toll-in-gaza-is-bad-even-compared-to-the-wars-in-ukraine-iraq-and-myanmar/00000191-50c6-d6a2-a7dd-d1decf340000 |archive-date=14. 8. 2024}}</ref> U februaru 2025. [[Quincy Institute for Responsible Statecraft|Quincy institut za odgovorno upravljanje državom]] procijenio je 250.000 mrtvih.<ref>{{cite web |title=The Ukraine War After Three Years: Roads Not Taken |first=Marcus |last=Stanley |date=19. 2. 2025 |publisher=Quincy Institute for Responsible Statecraft |url=https://quincyinst.org/research/the-ukraine-war-after-three-years-roads-not-taken/#}}</ref> U septembru 2024. ''[[The Wall Street Journal|Wall Street Journal]]'' izvijestio je da je do tada ubijeno ili ranjeno milion Ukrajinaca i Rusa.<ref name="WSJ-Casualties">{{cite journal |url=https://www.wsj.com/world/one-million-are-now-dead-or-injured-in-the-russia-ukraine-war-b09d04e5 |first=Bojan |last=Pancevski |journal=[[The Wall Street Journal]] |date=17. 9. 2024 |title=One Million Are Now Dead or Injured in the Russia-Ukraine War |access-date=}}</ref> {| class="wikitable plainrowheaders" |+Potvrđeni gubici |- ! scope="col" | ! scope="col" |Broj ! scope="col" |Vremenski period ! scope="col" |Izvor |- ! scope="row" |'''Civili u Ukrajini''' |'''14.999''' ubijenih, '''40.601''' ranjenih<ref group="napomena">Potvrđeno je da je unutar Ukrajine ubijeno najmanje 176 stranih civila iz 25 zemalja.</ref> |24. februar 2022 – 31. december 2025. |Ujedinjene nacije (OHCHR)<ref>{{cite web |date=12. 1. 2026 |title=Ukraine: Protection of civilians in armed conflict. December 2025 upate |url=https://ukraine.ohchr.org/sites/default/files/2026-01/Ukraine%20-%20protection%20of%20civilians%20in%20armed%20conflict%20%28December%202025%29_ENG.pdf |access-date=25. 1. 2026 |website=Office of the United Nations High Commissioner for Human Rights}}</ref> |- !scope="row"|'''Ruski civili''' |'''394''' ubijenih (u Zapadnoj Rusiji) |24. februar 2022 – 25. decembar 2024. |7x7<ref>{{cite web |date=1. 8. 2023 |title=Список жертв войны в российских регионах |url=https://semnasem.org/articles/2023/08/01/spisok-zhertv-vojny-v-rossijskih-regionah |publisher=7x7}}</ref> |- !scope="row"|'''Ukrajinske snage''' |'''70.935''' poginulih (uklj. neborbene gubitke),<ref>{{cite web |title=Важкі цифри: як сприймати нові дані про військові втрати – DW – 27.02.2024 |url=https://www.dw.com/uk/vazki-cifri-ak-sprijnali-ukrainci-novi-dani-pro-vijskovi-vtrati/a-68381601 |access-date=2024-05-25 |website=dw.com |language=uk}}</ref><br />'''64.995''' nestalih, '''6.087''' zarobljenih<br />(potvrđeno imenom) |24. februar 2022 – 21. maj 2025. |Projekt UALosses<ref name="UALosses">{{cite web |url=https://ualosses.org/en/soldiers/ |title=Ukraine's losses in the war |website=UALosses |date=21. 5. 2025}}</ref> |- ! scope="row" |'''Ruske snage'''<br />(bez DNR i LNR) |'''186.102''' poginulih (potvrđeno imenom) |24. februar 2022 – 20. februar 2026. |BBC News Russian i Mediazona<ref name="BBCMediazona">{{cite web |url=https://www.bbc.com/ukrainian/articles/cy03kd8l2zdo |title=Без нормальних туалетів, води і опалення. Як село в Росії відправило на війну проти України всіх чоловіків |date=20. 2. 2026 |publisher=BBC |archive-url=https://web.archive.org/web/20260221001514/https://www.bbc.com/ukrainian/articles/cy03kd8l2zdo |archive-date=21. 2. 2026}}<br />{{cite news |title=Russian casualties in Ukraine. Mediazona count, updated |work=Mediazona |url=https://en.zona.media/article/2022/05/11/casualties_eng |date=1. 8. 2025 |access-date=16. 2. 2026}}</ref> |- ! scope="row" |'''Ruske snage'''<br />(DNR i LNR) |'''21.000–23.500''' poginulih |24. februar 2022 – 30. septembar 2024. |BBC News Russian<ref name="BBCMediazona"/> |} {| class="wikitable plainrowheaders" |+Procijenjeni i prijavljeni gubici |- ! scope="col" | ! scope="col" |Broj ! scope="col" |Vremenski period ! scope="col" |Izvor |- ! rowspan="2"| '''Ukrajinski civili''' |'''12.000''' ubijenih (potvrđeno),<br />preko '''16.000''' zarobljenih<ref group="napomena">Zabilježeno je da su pojedini civili preminuli u ruskom zarobljeništvu ({{cite web |title=Thousands of Ukrainian civilians lost in hellish archipelago of Russian jails |url=https://news.sky.com/story/thousands-of-ukrainian-civilians-lost-in-hellish-archipelago-of-russian-jails-13368705 |date=2025-05-16 |website=Sky News |language=en}}), poput novinarke Viktorije Roščine ({{cite web |date=2025-04-24 |title=Ukraine brings back body of journalist Viktoriia Roshchyna tortured in Russian captivity, official says |url=https://kyivindependent.com/ukraine-brings-back-body-of-journalist-viktoriia-roshchyna/ |access-date=2025-04-24 |website=The Kyiv Independent |language=en}}).</ref> |24. februar 2022 – 17. juni 2024.<br />24. februar 2022 – 16. decembar 2024. |Ukrajina<ref>{{cite news |url=https://www.president.gov.ua/en/news/lishe-vstanovlennya-spravedlivogo-miru-ta-prityagnennya-agre-91613 |title=Only the Establishment of a Just Peace and Holding the Aggressor to Account will Stop Russia's War Crimes in Ukraine – a Separate Discussion on the Humanitarian Dimension of the War Was Held at the Peace Summit |date=17. 6. 2024}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.pravda.com.ua/eng/news/2024/12/16/7489343/ |title=Over 16,000 Ukrainian civilians held captive in Russia – Ukraine's ombudsman |date=16. 12. 2024}}</ref> |- |'''2.883''' ubijenih, '''8.260''' ranjenih<br />(na područjima DNR i LNR) |17. februar 2022 – 22. decembar 2024. |DNR i LNR<ref group="napomena">DNR je saopštila da je između 1. januara 2022. i 22. decembra 2024. na njenim teritorijama ubijeno 1.799, a ranjeno 6.902 civila ({{cite web |date=2024-12-22 |title=Обзор социально-гуманитарной ситуации, сложившейся на территории Донецкой Народной Республики вследствие военных действий в период с 16 по 22 декабря 2024 г. |language=ru |publisher=Human rights Ombudsman in the Donetsk People's Republic |url=https://ombudsman-dnr.ru/obzor-soczialno-gumanitarnoj-situaczii-slozhivshejsya-na-territorii-doneczkoj-narodnoj-respubliki-vsledstvie-voennyh-dejstvij-v-period-s-16-po-22-dekabrya-2024-g/}}), od čega je 8 poginulo, a 23 ranjeno između 1. januara i 25. februara 2022. ({{cite web |date=2022-02-12 |title=The overview of the current social and humanitarian situation in the territory of the Donetsk People's Republic as a result of hostilities in the period from 19 and 25 February 2022 |url=https://eng.ombudsman-dnr.ru/the-overview-of-the-current-social-and-humanitarian-situation-in-the-territory-of-the-donetsk-peoples-republic-as-a-result-of-hostilities-in-the-period-from-19-and-25-february-2022/ |access-date=2022-03-21 |website=Human Rights Ombudsman in the Donetsk People's Republic}}), što ostavlja ukupno 1.791 poginulih i 6.879 ranjenih u periodu ruske invazije.</ref><ref>{{cite web |date=2. 3. 2023 |title=3,200 LPR civilians killed as a result of Kiev's aggression since 2014 – ombudsperson |website=lug-info.com |url=https://lug-info.com/en/news/3-200-lpr-civilians-killed-as-a-result-of-kiev-s-aggression-since-2014-ombudsperson |access-date=}}</ref><ref>{{cite web |date=28. 12. 2023 |title=Kiev artillery attacks claim 72 lives in LPR over year, 268 people wounded – ombudsperson |website=lug-info.com |url=https://lug-info.com/en/news/kiev-artillery-attacks-claim-72-lives-in-lpr-over-year-268-people-wounded-ombudsperson}}</ref> |- ! scope="row" |'''Ruski civili''' |'''621''' ubijen (uključujući [[Krim]]), '''789''' nestalih |24. februar 2022 – 19. maj 2025. |Rusija<ref>{{cite web |date=19. 5. 2025 |title=Ukrainian Attacks Have Killed 600 Russian Civilians Since Full-Scale Invasion, Chief Investigator Claims |work=The Moscow Times |url=https://www.themoscowtimes.com/2025/05/19/ukrainian-attacks-have-killed-600-russian-civilians-since-full-scale-invasion-chief-investigator-claims-a89131}}</ref><ref>{{cite web |title=Over 350 People Killed and Nearly 800 Still Missing in Kursk Region After Ukrainian Incursion, Prosecutor Says |website=The Moscow Times |date=28. 5. 2025 |url=https://www.themoscowtimes.com/2025/05/27/over-350-people-killed-and-nearly-800-still-missing-in-kursk-region-after-ukrainian-incursion-prosecutor-says-a89232 |access-date=2025-05-28}}</ref> |- ! rowspan="3" scope="row" |'''Ukrajinske snage''' | '''80.000''' poginulih, '''400.000''' ranjenih |24. februar 2022 – prije septembra 2024. |WSJ, pozivajući se na povjerljive<br />ukrajinske procjene<ref name="WSJ-Casualties" /> |- |'''60.000–100.000''' poginulih, '''400.000''' ranjenih |24. februar 2022 – 26. novembar 2024. |Procjena magazina The Economist<ref>{{cite news |url=https://www.economist.com/graphic-detail/2024/11/26/how-many-ukrainian-soldiers-have-died |newspaper=The Economist |date=26. 11. 2024 |title=How many Ukrainian soldiers have died? |access-date=26. 11. 2024}}</ref> |- |'''55.000''' poginulih,<ref name="55k_reuters"/><ref name="55k_euronews"/><ref name="55k_bbc"/> '''380.000''' ranjenih,<ref>{{cite news |date=2025-02-17 |title=Over 46,000 Ukrainian soldiers killed since start of Russia's full-scale war, Zelensky says |url=https://kyivindependent.com/over-46-000-ukrainian-soldiers-killed-since-start-of-war-zelensky-says/ |work=The Kyiv Independent |first=Kateryna |last=Hodunova |language=en}}</ref><br />'''56.700''' nestalih,<ref group="napomena">Zaključno s 17. februarom 2025. zabilježeno je 63.000 nestalih osoba ({{cite news |date=2025-02-17 |url=https://www.france24.com/en/live-news/20250217-ukraine-war-death-toll-huge-but-not-fully-known |title=Ukraine war death toll: huge but not fully known |work=France 24}}). Smatra se da su 90% od tog broja vojnici ({{cite web |url=https://www.usnews.com/news/world/articles/2025-02-13/icrc-number-of-missing-people-in-ukraine-and-russia-war-doubled-to-50-000-in-a-year |title=Red Cross Says Missing People in Ukraine and Russia War Doubles to 50,000 Over Past Year |date=2025-02-13 |website=US News}}), što bi iznosilo oko 56.700.</ref><br />'''8.000''' zarobljenih<ref>{{cite news |url=https://www.nytimes.com/2024/10/30/world/europe/russia-ukraine-war-torture-abuse.html |work=[[The New York Times]] |date=2024-10-30 |title=Ukrainians Tell of Brutal Russian Repression in Occupied Territories}}</ref> |24. februar 2022 – 6. mart 2025.<br />24. februar 2022 – 17. februar 2025.<br />24. februar 2022 – 30. oktobar 2024. |Ukrajina |- ! rowspan="3" scope="row" |'''Ruske snage''' |'''1.140.000''' poginulih i ranjenih |24. februar 2022 – 5. novembar 2025. |Procjena Ministarstva odbrane UK-a<ref name="i174">{{cite web |last=Allison |first=George |title=Russian casualties exceed 1.1m since invasion says Britain |website=UK Defence Journal |date=6. 11. 2025 |url=https://ukdefencejournal.org.uk/russian-casualties-exceed-1-1m-since-invasion-says-britain/ |access-date=9. 11. 2025}}</ref> |- |'''191.000–269.000''' poginulih |24. februar 2022 – 30. maj 2025. |BBC News Russian<ref name="BBCMediazona"/> |- |Preko '''1.241.530''' poginulih i ranjenih,<br />'''60.000''' nestalih |24. februar 2022 – 2. februar 2026.<br />24. februar 2022 – 4. februar 2025. |Procjena Ministarstva odbrane Ukrajine<ref>{{cite news |date=2. 2. 2026 |title=War in Ukraine. Total Combat Losses of the Russian Forces for Day 1,440 |url=https://www.pravda.com.ua/eng/ |access-date= |work=Ukrainska Pravda}}</ref><br />Vlada Ukrajine<ref>{{cite news |date=4. 2. 2025 |title=Ukraine Sees Surge in Inquiries From Russian Families on Missing Soldiers |url=https://www.themoscowtimes.com/2025/02/04/ukraine-sees-surge-in-inquiries-from-russian-families-on-missing-soldiers-a87855 |work=The Moscow Times}}</ref> |- ! scope="row" |'''Snage Sjeverne Koreje''' |'''600''' poginulih, '''4.100''' ranjenih,<br />'''2''' zarobljena<ref group="napomena">Uz to, Ukrajina je izvijestila da je šest sjevernokorejskih vojnika poginulo u raketnom napadu početkom oktobra 2024, boreći se na strani ruskih snaga. Južnokorejski ministar odbrane izjavio je da je vrlo vjerovatno da su ovi izvještaji istiniti ({{cite web |url=https://www.yahoo.com/news/n-korean-soldiers-highly-likely-065912286.html |title=N. Korean soldiers 'highly likely' killed in Ukraine: Seoul |work=Yahoo News |access-date=23. 2. 2026 |archive-date=10. 10. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241010073129/https://www.yahoo.com/news/n-korean-soldiers-highly-likely-065912286.html |url-status=dead }}). Rusija je, s druge strane, negirala ove izvještaje ({{cite news |date=2024-10-11 |url=https://www.euronews.com/my-europe/2024/10/11/kremlin-dismisses-reports-north-korean-soldiers-supporting-russia-in-ukraine |title=Kremlin dismisses reports of North Korean soldiers fighting for Russia in Ukraine |work=Euronews }}).</ref> |14. decembar 2024 – 30. april 2025. |Južnokorejska procjena<ref>{{cite web |url=https://www.euronews.com/2025/04/30/about-600-north-korean-soldiers-killed-in-russias-war-against-ukraine-seoul-says |title=About 600 North Korean soldiers killed in Russia's war against Ukraine, Seoul says |work=Euronews |date=30. 4. 2025}}<br />{{cite news |url=https://apnews.com/article/north-korea-soldiers-capture-ukraine-russia-defect-141433c872649d55358748b179781758 |title=Seoul's spy agency says North Korean soldiers captured in Ukraine haven't shown desire to defect |work=Associated Press |date=13. 1. 2025 |first=Kim |last=Tong-Hyung}}</ref><br /><ref name="date of first DPRK casualties">{{cite news |url=https://www.theguardian.com/world/2024/dec/16/first-reported-deaths-of-north-korean-soldiers-fighting-against-ukraine |title=First reported deaths of North Korean soldiers fighting against Ukraine |work=[[The Guardian]] |date=16. 12. 2024}}<br />{{cite news |url=https://kyivindependent.com/30-north-korean-troops-killed-wounded-hur-says/ |title=30 North Korean soldiers killed, injured in Kursk Oblast assaults, Ukraine's intelligence claims |work=The Kyiv Independent |date=16. 12. 2024}}</ref> |} == Također pogledajte == * [[Spisak okupacija i invazija na Ukrajinu]] * [[Postsovjetski sukobi]] * [[Rusko-gruzijski rat]] * [[Drugi hladni rat]] * [[Rat u Pridnjestrovlju]] ==Napomene== <references group="lower-alpha"/> == Reference == {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|2022 Russian invasion of Ukraine}} * [https://www.youtube.com/watch?v=_5YeX8eCLgA Dio Putinovog obraćanja naciji prije invazije] [[Kategorija:Ruska invazija na Ukrajinu 2022.| ]] [[Kategorija:Rusko-ukrajinski rat]] [[Kategorija:Vanjski odnosi Ukrajine]] [[Kategorija:2022. u Ukrajini]] [[Kategorija:2022. u Rusiji]] [[Kategorija:2022. u Bjelorusiji]] [[Kategorija:Odnosi Bjelorusija–Ukrajina]] [[Kategorija:Odnosi Rusija–Ukrajina]] [[Kategorija:Vojna historija Ukrajine]] b50nfaadfnr720wn4hw97sgmksn1wq7 3823888 3823887 2026-04-04T03:04:45Z Tulum387 155909 3823888 wikitext text/x-wiki {{Tren}} {{Infokutija vojni sukob | sukob = Ruska invazija na Ukrajinu 2022. | dio = [[Rusko-ukrajinski rat|rusko-ukrajinskog rata]] | slika = 2022 Russian invasion of Ukraine.svg{{!}}border | velicina_slike = 350px | opis_slike = '''Vojno stanje ({{trenutnidan}}. {{trenutnimjesec}} {{trenutnagodina}})'''<br />{{lijevo|{{legend2|#e3d975}} Pod kontrolom Ukrajine}} {{desno|{{legend2|#ebc0b3}} Pod kontrolom Rusije}}<br /> ([[:en:Template:Russo-Ukrainian War detailed map|detaljna karta rata]]) | datum = 24. februar 2022 – danas ({{Starost u godinama, mjesecima, sedmicama i danima|month1=2|day1=24|year1=2022}}) | mjesto = [[Ukrajina]]{{efn|Došlo je i do prelivanja u [[Rusija|Rusiju]], kao što je [[napad na vazdušnu bazu Millerovo]]}} | koordinate = | status = U toku ([[Hronologija ruske invazije na Ukrajinu 2022.|hronologija događaja]]) | rezultat = | strana1 = {{plainlist| * '''{{ZID|Rusija}}''' * {{flagdeco|Donjecka Narodna Republika}} [[Donjecka Narodna Republika|Donjecka NR]]{{efn|name=DonetskLuhanskRecognition|Donjecka Narodna Republika i Luganska Narodna Republika su separatističke države koje su proglasile svoju nezavisnost u maju 2014, te su priznate jedna od druge, ''de facto'' države [[Južna Osetija|Južne Osetije]] i Rusije (od 2022).<ref name="SouthOssetiaRecognizesDPRLPR">{{cite news|author=<!--Staff writer(s); no by-line.--> |title=South Ossetia recognises independence of Donetsk People's Republic |url=http://tass.ru/en/world/738110 |agency=Information Telegraph Agency of Russia |date=27. 6. 2014 |access-date=31. 1. 2022 |archive-date=17. 11. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161117173807/http://tass.com/world/738110 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|date=6. 11. 2014 |title=Ukraine's rebel 'people's republics' begin work of building new states |author-first=Luhn |author-last=Alec |location=[[Donetsk]] |url=http://www.theguardian.com/world/2014/nov/06/ukraine-rebel-peoples-republic-states |access-date=31. 1. 2022 |quote=The two 'people's republics' carved out over the past seven months by pro-Russia rebels have not been recognised by any countries, and a rushed vote to elect governments for them on Sunday was declared illegal by Kiev, Washington and Brussels. |website=[[The Guardian]] |language=en |archive-date=26. 1. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220126045938/https://www.theguardian.com/world/2014/nov/06/ukraine-rebel-peoples-republic-states|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|url=https://glava-lnr.info/content/obshchaya-informaciya |title=Общая информация |website=Official site of the head of the Lugansk People's Republic |access-date=11. 3. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180312022523/https://glava-lnr.info/content/obshchaya-informaciya |archive-date=12. 3. 2018 |url-status=dead |language=ru |trans-title=General Information |quote=11 июня 2014 года Луганская Народная Республика обратилась к Российской Федерации, а также к 14 другим государствам, с просьбой о признании её независимости. К настоящему моменту независимость республики признана провозглашенной Донецкой Народной Республикой и частично признанным государством Южная Осетия. |trans-quote=On 11 June 2014, the Luhansk People's Republic turned to the Russian Federation, as well as to 14 other states, with a request to recognise its independence. To date, the republic's independence has been recognised by the proclaimed Donetsk People's Republic and the partially recognised state of South Ossetia.}}</ref>}} * {{flagdeco|Luganska Narodna Republika}} {{nowrap|[[Luganska Narodna Republika|Luganska NR]]}}{{efn|name=DonetskLuhanskRecognition}} '''Podržava:''' * {{ZID|Bjelorusija}}{{efn|Neke ruske snage izvršile su invaziju sa bjeloruske teritorije. Bjeloruski predsjednik [[Aleksandar Lukašenko]] je također izjavio da bi bjeloruske trupe mogle učestvovati u invaziji ako bude potrebno.<ref>{{cite web|author-last1=Rodionov |author-first1=Maxim |author-last2=Balmforth |author-first2=Tom |url=https://www.reuters.com/world/europe/belarusian-troops-could-be-used-operation-against-ukraine-if-needed-lukashenko-2022-02-24/ |title=Belarusian troops could be used in operation against Ukraine if needed, Lukashenko says |website=[[Reuters]] |date=25. 2. 2022 |access-date=25. 2. 2022 |archive-date=25. 2. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220225020021/https://www.reuters.com/world/europe/belarusian-troops-could-be-used-operation-against-ukraine-if-needed-lukashenko-2022-02-24/ |url-status=live}}</ref>}} }} | strana2 = {{plainlist| * '''{{ZID|Ukrajina}}'''}} | komandant1 = {{plainlist| * {{flagdeco|Rusija}} '''[[Vladimir Putin]]''' }} | komandant2 = {{plainlist| * {{flagdeco|Ukrajina}} '''[[Volodimir Zelenski]]''' }} | snage1 = {{plainlist| * {{flagdeco|Rusija}} '''Rusija:'''<br />~169.000–190.000<ref>{{cite news|url=https://www.nytimes.com/2022/01/10/us/politics/russia-ukraine-helicopters.html |author-last1=Barnes |author-first1= Julian E. |author-last2=Crowley |author-first2=Michael |author-last3=Schmitt |author-first3=Eric |title=Russia Positioning Helicopters, in Possible Sign of Ukraine Plans |date=10. 1. 2022 |website=[[The New York Times]] |access-date=20. 1. 2022 |archive-date=22. 1. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220122100818/https://www.nytimes.com/2022/01/10/us/politics/russia-ukraine-helicopters.html |url-status=live |url-access=subscription |language=en |quote=American officials had expected additional Russian troops to stream toward the Ukrainian border in December and early January, building toward a force of 175,000.}}</ref><ref>{{cite news|author-last=Bengali |author-first=Shashank |date=18. 2. 2022 |title=The U.S. says Russia's troop buildup could be as high as 190,000 in and near Ukraine. |language=en-US |work=[[The New York Times]] |url=https://www.nytimes.com/live/2022/02/18/world/ukraine-russia-news |access-date=18. 2. 2022 |url-access=subscription |archive-date=18. 2. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220218063637/https://www.nytimes.com/live/2022/02/18/world/ukraine-russia-news |url-status=live}}</ref><br />+ 300.000 mobilizovanih<ref>{{Citation|title=Russia|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/russia/#military-and-security|publisher=Central Intelligence Agency|date=27. 1. 2023|access-date=5. 2. 2023|language=en}}</ref><br />+ 50.000 plaćenika * {{flagdeco|Donjecka Narodna Republika}} '''Donjecka NR:''' * 20.000 * {{flagdeco|Luganska Narodna Republika}} '''Luganska NR:''' * 14.000 }} | snage2 = {{plainlist| * {{flagdeco|Ukrajina}} '''Ukrajina:''' * 700.000 (aktivne snage)<ref>{{Citation|title=Ukraine|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/ukraine/#military-and-security|publisher=Central Intelligence Agency|date=25. 1. 2023|access-date=5. 2. 2023|language=en}}</ref> }} | snage3 = [[Borbeni odredi u ruskoj invaziji na Ukrajinu 2022.]] }} Dana 24. februara 2022, [[Rusija]] je započela vojnu [[Invazija|invaziju]] na [[Ukrajina|Ukrajinu]] tokom velike eskalacije [[Rusko-ukrajinski rat|rusko-ukrajinskog sukoba]] koji je počeo 2014.<ref>{{Cite news|title=What counts as an ‘invasion’ or as ‘lethal aid’? Here’s what some terms from the Russia-Ukraine crisis really mean.|url=https://www.washingtonpost.com/world/2022/02/23/key-terms-russia-ukraine/|newspaper=Washington Post|access-date=17. 3. 2022|issn=0190-8286|language=en-US}}</ref> Invazija je rezultirala desetinama hiljada žrtava na obje strane i izazvala najveću [[Izbjeglička kriza|izbjegličku krizu]] u Evropi od [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] ([[Ukrajinska izbjeglička kriza|više od 7,7 miliona Ukrajinaca je izbjeglo iz zemlje]]).<ref>{{Cite web|url=https://www.standard.co.uk/news/uk/host-ukraine-refugee-scheme-uk-london-russia-war-apply-b987910.html|title=What is the Homes for Ukraine refugees scheme and how do you apply?|last=Blake|first=Daniel Keane, Elly|date=15. 3. 2022|website=www.standard.co.uk|language=en|access-date=17. 3. 2022}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://english.elpais.com/international/2022-03-03/ukrainian-exodus-could-be-europes-biggest-refugee-crisis-since-world-war-ii.html|title=Ukrainian exodus could be Europe’s biggest refugee crisis since World War II|last=Costa|first=Antonio Pita, Raúl Sánchez|date=3. 3. 2022|website=EL PAÍS English Edition|language=en-US|access-date=17. 3. 2022}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://data2.unhcr.org/en/situations/ukraine|title=Situation Ukraine Refugee Situation|website=data2.unhcr.org|access-date=17. 3. 2022}}</ref> U roku od pet sedmica nakon invazije, Rusija je doživjela svoju najveći talas emigracije od [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]] 1917.<ref>{{Cite web|url=https://www.dw.com/en/who-are-the-russians-leaving-their-country/a-61364390|title=Who are the Russians leaving their country? – DW – 04/05/2022|website=dw.com|language=en|access-date=1. 11. 2022}}</ref> Invazija je također izazvala [[Prehrambena kriza 2022.|globalnu nestašicu hrane]].<ref>{{Cite news|title=How the War in Ukraine is Creating a Global Food Crisis|url=https://www.nytimes.com/2022/04/05/podcasts/the-daily/ukraine-russia-food-supply.html|newspaper=The New York Times|date=5. 4. 2022|access-date=1. 11. 2022|issn=0362-4331|language=en-US|first=Michael|last=Barbaro|first2=Asthaa|last2=Chaturvedi|first3=Rob|last3=Szypko|first4=Rachel|last4=Quester|first5=Michael|last5=Johnson|first6=Liz O.|last6=Baylen|first7=Chelsea|last7=Daniel|first8=Dan|last8=Powell|first9=Marion|last9=Lozano}}</ref><ref>{{Cite news|title=The coming food catastrophe|url=https://www.economist.com/leaders/2022/05/19/the-coming-food-catastrophe|newspaper=The Economist|access-date=1. 11. 2022|issn=0013-0613}}</ref> Nakon ukrajinske [[Revolucija dostojanstva|Revolucije dostojanstva]] u februaru 2014, [[Pripajanje Krima Ruskoj Federaciji|Rusija je anektirala Krim]], a [[Ruske separatističke snage u Donbasu|separatisti koje Rusija podržava]] zauzeli su dio jugoistočne Ukrajine, započevši tako [[rat u Donbasu]].<ref>{{Cite web|url=https://www.vox.com/2022/2/23/22948534/russia-ukraine-war-putin-explosions-invasion-explained|title=Russia’s war in Ukraine, explained|last=Kirby|first=Jen|date=23. 2. 2022|website=Vox|language=en|access-date=17. 3. 2022}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://cfr.org/global-conflict-tracker/conflict/conflict-ukraine|title=Conflict in Ukraine|website=Global Conflict Tracker|language=en|access-date=17. 3. 2022}}</ref> Rusija je 2021. započela gomilanje vojnih snaga duž svoje granice s Ukrajinom. [[Predsjednik Rusije]], [[Vladimir Putin]], iznio je [[Ruski iredentizam|ruske iredentističke]] stavove<ref>{{Cite news|title=Russia’s invasion of Ukraine|url=https://www.economist.com/briefing/2022/02/26/russias-invasion-of-ukraine|newspaper=The Economist|date=26. 2. 2022|access-date=17. 3. 2022|issn=0013-0613}}</ref> i doveo u pitanje [[Pravo na postojanje|pravo Ukrajine na državnost]].<ref>{{Cite web|url=https://time.com/6150046/ukraine-statehood-russia-history-putin/|title=What Putin Gets Wrong About Ukraine's Statehood|website=Time|language=en|access-date=17. 3. 2022|archive-date=22. 2. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220222200708/https://time.com/6150046/ukraine-statehood-russia-history-putin/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.themoscowtimes.com/2022/02/22/putin-says-he-does-not-plan-to-restore-empire-a76519|title=Putin Says He Does Not Plan to 'Restore Empire'|last=AFP|date=22. 2. 2022|website=The Moscow Times|language=en|access-date=17. 3. 2022}}</ref> Takođe, Rusija je tvrdila da u Ukrajini prednjače [[Neonacizam|neonacisti]] koji progone [[Ruski jezik u Ukrajini|rusku manjinu]].<ref>{{Cite web|url=https://www.nbcnews.com/politics/politics-news/blog/russia-ukraine-conflict-live-updates-n1289655|title=Putin says he is fighting a resurgence of Nazism. That's not true.|website=NBC News|language=en|access-date=17. 3. 2022}}</ref> Putin je dodatno izjavio da je [[NATO]] ugrozio sigurnost Rusije [[Proširenje NATO-a|svojim širenjem]] na istok Evrope, što je NATO opovrgnuo.<ref>{{Cite web|url=https://www.nato.int/cps/en/natohq/topics_111767.htm|title=NATO-Russia relations: the facts|last=NATO|website=NATO|language=en|access-date=17. 3. 2022}}</ref> Ruski predsjednik zahtijevao je da se Ukrajini zabrani pridruživanje alijansi.<ref>{{Cite news|title=NATO's Eastward Expansion: Is Vladimir Putin Right?|url=https://www.spiegel.de/international/world/nato-s-eastward-expansion-is-vladimir-putin-right-a-bf318d2c-7aeb-4b59-8d5f-1d8c94e1964d|newspaper=Der Spiegel|date=15. 2. 2022|access-date=17. 3. 2022|issn=2195-1349|language=en|first=Klaus|last=Wiegrefe}}</ref> [[Obraćanje u vezi sa događajima u Ukrajini|Rusija je 21. februara 2022. priznala]] samoproglašene [[Donjecka Narodna Republika|republike Donjeck]] i [[Luganska Narodna Republika|Lugansk]] koje su pod rukovodstvom proruskih separatista i koje trenutno [[Međunarodni status Donjecke i Luganske Narodne Republike|nije priznala nijedna druga država]].<ref>{{Cite news|title=Why Luhansk and Donetsk are key to understanding the latest escalation in Ukraine|url=https://www.npr.org/2022/02/22/1082345068/why-luhansk-and-donetsk-are-key-to-understanding-the-latest-escalation-in-ukrain|newspaper=NPR|date=22. 2. 2022|access-date=17. 3. 2022|language=en|first=Joe|last=Hernandez}}</ref> Narednog dana, [[Vijeće Ruske Federacije]] odobrilo je korištenje vojne sile van zemlje, te su ruske trupe ušle na teritorije potonjih "republika".<ref>{{Cite web|url=https://edition.cnn.com/europe/live-news/ukraine-russia-news-02-22-22/h_59a413ce984eda5954ce5b9c4655bcc5|title=Russia's Federation Council gives consent to Putin on use of armed forces abroad, Russian agencies report|last=CNN|first=By Maureen Chowdhury, <a href="/profiles/aditi-sandal">Aditi Sangal</a>, <a href="/profiles/meg-wagner">Meg Wagner</a>, Melissa Macaya, <a href="/profiles/jessie-yeung">Jessie Yeung</a>, <a href="/profiles/brad-lendon">Brad Lendon</a>, Rob Picheta and Jeevan Ravindran|date=22. 2. 2022|website=CNN|language=en|access-date=17. 3. 2022}}</ref> Dana 24. februara, oko 5:00 po [[Istočnoevropsko vrijeme|istočnoevropskom vremenu]] (UTC+2), Putin je najavio "specijalnu vojnu operaciju" radi "[[Demilitarizacija|demilitarizacije]] i denacifikacije Ukrajine".<ref>{{Cite web|url=https://www.dw.com/en/fact-check-do-vladimir-putins-justifications-for-going-to-war-against-ukraine-add-up/a-60917168|title=Fact check: Do Vladimir Putin's justifications for going to war against Ukraine add up? {{!}} DW {{!}} 25.02.2022|last=Welle (www.dw.com)|first=Deutsche|website=DW.COM|language=en-GB|access-date=17. 3. 2022}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://time.com/6154493/denazification-putin-ukraine-history-context/|title=Historians on What Putin Gets Wrong About ‘Denazification’ in Ukraine|website=Time|language=en|access-date=17. 3. 2022|archive-date=3. 3. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220303211420/https://time.com/6154493/denazification-putin-ukraine-history-context/|url-status=dead}}</ref> Nekoliko minuta kasnije, projektili su ispaljeni na mjesta širom Ukrajine, uključujući i glavni grad [[Kijev]], nakon čega je uslijedila velika kopnena invazija iz nekoliko pravaca.<ref>{{Cite web|url=https://edition.cnn.com/europe/live-news/ukraine-russia-news-02-23-22/h_ec5f24d5accb8f8503aabdc63e3fd22d|title=Russian military vehicles enter Ukraine from Crimea|last=CNN|first=By <a href="/profiles/jessie-yeung">Jessie Yeung</a>, Adam Renton, Rob Picheta, Ed Upright, <a href="/profiles/aditi-sandal">Aditi Sangal</a>, <a href="/profiles/adrienne-vogt">Adrienne Vogt</a>, Melissa Macaya and Maureen Chowdhury|date=23. 2. 2022|website=CNN|language=en|access-date=17. 3. 2022}}</ref><ref name="bbc.com">{{Cite news|title=What does Putin want and will Russia end its war?|url=https://www.bbc.com/news/world-europe-56720589|newspaper=BBC News|date=17. 3. 2022|access-date=17. 3. 2022|language=en-GB}}</ref> [[Volodimir Zelenski]], ukrajinski predsjednik, odgovorio je opštom mobilizacijom, prekidom [[Rusko-ukrajinski odnosi|bilateralnih odnosa s Rusijom]] i proglašenjem vanrednog stanja.<ref>{{Cite news|title=Ukrainian president signs decree on general mobilisation of population -Interfax|url=https://www.reuters.com/world/europe/ukrainian-president-signs-decree-general-mobilisation-population-interfax-2022-02-24/|newspaper=Reuters|date=24. 2. 2022|access-date=17. 3. 2022|language=en|last=Reuters}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://en.interfax.com.ua/news/general/801769.html|title=Zelensky signs decree declaring general mobilization|website=Interfax-Ukraine|language=en|access-date=17. 3. 2022}}</ref> Započeli su višestruki napadi s područja Rusije, [[Bjelorusije]] i dviju [[Privremeno okupirane teritorije Ukrajine|okupiranih teritorija Ukrajine]] ([[Krim]]a i Donbasa) što je stvorilo četiri glavna ratna [[Ratište|fronta]]: kijevski, sjeveroistočni, istočni i južni, dok je ruska vojska također izvodila zračne i raketne napade u [[Zapadna Ukrajina|zapadnoj Ukrajini]]. Ruske snage približile su se i opkolile brojna važna naselja poput [[Černigiv]]a, [[Harkiv]]a, [[Herson]]a, Kijeva, [[Mariupolj]]a i [[Sumi]]ja,<ref>{{Cite web|url=https://www.theguardian.com/world/2022/mar/08/kyiv-deadlock-contrasts-russia-worrying-south-ukraine-war-progress|title=Focus on Kyiv deadlock obscures Russia’s success in south Ukraine|date=8. 3. 2022|website=the Guardian|language=en|access-date=17. 3. 2022}}</ref> ali su naišle na jak ukrajinski otpor iskusivši logističke i operativne izazove koji su spriječili njihov napredak.<ref>{{Cite web|url=https://www.theguardian.com/world/2022/mar/08/russia-solving-logistics-problems-and-could-attack-kyiv-within-days-experts|title=Russia ‘solving logistics problems’ and could attack Kyiv within days – experts|date=8. 3. 2022|website=the Guardian|language=en|access-date=17. 3. 2022}}</ref><ref>{{Cite news|title=‘A serious failure’: scale of Russia’s military blunders becomes clear|url=https://www.ft.com/content/90421972-2f1e-4871-a4c6-0a9e9257e9b0|newspaper=Financial Times|date=12. 3. 2022|access-date=17. 3. 2022|first=Sam|last=Jones|first2=John Paul|last2=Rathbone|first3=Demetri|last3=Sevastopulo}}</ref> Invazija je naišla na [[Reakcije na rusku invaziju Ukrajine 2022.|široku osudu međunarodne javnosti]]. [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija]] usvojila je [[Rezolucija Generalne skupštine Ujedinjenih nacija ES-11/1|rezoluciju]] kojom je osudila napad zahtijevavši potpuno povlačenje. [[Međunarodni sud pravde]] naredio je obustavu vojnih operacija Rusiji, dok je [[Vijeće Evrope]] Rusiju izbacilo iz članstva. Mnoge zemlje uvele su [[Međunarodne sankcije tokom rusko-ukrajinskog rata|nove sankcije]] koje su dovele do [[Ekonomska kriza u Rusiji 2022.|ekonomskih posljedica po Rusiju i svjetsku ekonomiju]].<ref>{{Cite web|url=https://www.cnn.com/2022/02/28/business/russia-ruble-banks-sanctions/index.html|title=Russia faces financial meltdown as sanctions slam its economy|last=Business|first=Mark Thompson, Anna Chernova and Vasco Cotovio, CNN|website=CNN|access-date=17. 3. 2022}}</ref> Razne zemlje poslale su [[Međunarodna pomoć Ukrajini u rusko-ukrajinskom ratu|humanitarnu i vojnu pomoć Ukrajini]].<ref>{{Cite web|url=https://ghostarchive.org/archive/V8IQm|title=NATO to deploy thousands of commandos to nations near Ukraine {{!}} Russia-Ukraine crisis News {{!}} Al Jazeera {{!}} Ghostarchive|website=ghostarchive.org|access-date=17. 3. 2022}}</ref> Održani su [[Protesti protiv ruske invazije Ukrajine 2022.|protesti širom svijeta]]; [[Antiratni protesti u Rusiji 2022.|oni u Rusiji]] rezultovali su masovnim hapšenjima i [[Sloboda medija u Rusiji|medijskom cenzurom]]<ref>{{Cite web|url=https://www.usatoday.com/story/news/politics/2022/02/24/russia-ukraine-invasion/6920609001/|title=Biden details new Russian sanctions as death toll climbs in Ukraine|last=Groppe|first=Courtney Subramanian, Michael Collins, Rebecca Morin, Joey Garrison and Maureen|website=USA TODAY|language=en-US|access-date=17. 3. 2022}}</ref> koja je zabranila korištenje izraza "rat" i "invazija".<ref name="bbc.com"/> Pojedina preduzeća [[Bojkot Rusije i Bjelorusije 2022.|povukla su svoje proizvode i obustavila poslovanje]] u Rusiji i Bjelorusiji. == Pozadina == {{Main|Rusko-ukrajinski rat|Historijska pozadina rusko-ukrajinskog rata}}{{See also|Proširenje NATO-a|Drugi hladni rat|Odnosi Ukrajine i NATO-a|Historija Krima|Krimski Tatari|Krimski kanat|Kijevska Rusija}} === Krim === {{Main|Historija Krima|}}Krim je u svojoj historiji bio dio različitih zemalja i regiona, ali i nezavisna teritorija. Njegova južna obala je kulturološki [[Helenistička Grčka|grčka]] skoro 2000 godina. Unutrašnjost je bila [[Bugari|bugarska]] i [[Hazari|hazarska]] 600 godina, zatim je pripadala [[Kijevska Rusija|Kijevskoj Rusiji]] 200 godina, te 200 godina [[Zlatna Horda|Zlatnoj Hordi]]. Oko 1400. godine, nezavisnost [[Krimski kanat|Krimskom kanatu]] koja je trajala 100 godina, osigurali su [[Krimski Tatari]]. Kako bi stekli kontrolu nad primorskim regijama, zatražili su pomoć [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlijskog Carstva]], koje je proglasilo Krimski kanat autonomnim dijelom carstva. Godine 1784. [[Ruska Imperija]] porazila je Osmanlije, te je tako Krim postao dijelom Rusije. Osnovana je [[Crnomorska flota]] s bazom u [[Sevastopolj]]u. Krim i susjedne regije formirale su administrativnu regiju s različitim imenima. Godine 1921. Krim postaje autonomna sovjetska republika, a priliv [[Slaveni|Slavena]] trajno je promijenio etničku ravnotežu područja. Godine 1945. ukinuta je [[Krimska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika]], te je tako Krim postao dio Ruske SFSR. Oblast je 1954. prebačena u sastav [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|Ukrajinske SSR]]. Krim je 1991. postao [[Autonomna Republika Krim]], dio nove nezavisne države Ukrajine. Šest godina kasnije, potpisan je [[Ugovor o rusko–ukrajinskom prijateljstvu]]. Rusija je priznala granice Ukrajine, te je dobila 80% Crnomorske flote, te je iznajmila objekte u Sevastopolju na 20 godina (kasnije produživši do 2042. godine). Krimski parlament je 2014. proglasio nezavisnost i pridružio se Rusiji. Ukrajina je prekinula vodosnabdijevanje Krima, što je Rusiju koštalo milijarde dolara.<ref>{{Cite web|url=https://www.bloomberg.com/tosv2.html?vid=&uuid=1898dc74-97c5-11ec-8475-79796b57754c&url=L29waW5pb24vYXJ0aWNsZXMvMjAyMS0wMy0xOS9ydXNzaWEtdnMtdWtyYWluZS1jcmltZWEtcy13YXRlci1jcmlzaXMtaXMtYW4taW1wb3NzaWJsZS1wcm9ibGVtLWZvci1wdXRpbg==|title=Crimea’s Water Crisis Is an Impossible Problem for Putin|website=www.bloomberg.com|access-date=27. 2. 2022}}</ref> === [[NATO]] === Godine 1990. [[Mihail Gorbačov]] je upozorio da bi izolacija SAD-a ili Sovjetskog Saveza na evropskom kontinentu dovela do pogoršanja.<ref>{{Cite web|url=https://www.wilsoncenter.org/publication/the-malta-summit-and-us-soviet-relations-testing-the-waters-amidst-stormy-seas|title=The Malta Summit and US-Soviet Relations: Testing the Waters Amidst Stormy Seas {{!}} Wilson Center|website=www.wilsoncenter.org|language=en|access-date=27. 2. 2022}}</ref><ref>{{Citation|title=President George H.W. Bush and Soviet Union leader Mikhail Gorbachev hold their final news conferenc|url=https://www.youtube.com/watch?v=_eqTJ653Hwc|access-date=27. 2. 2022|language=en}}</ref> Gorbačov je, također, izjavio da je širenje NATO-a na istok greška i poniženje za Rusiju.<ref>{{Citation|title=Russia - Gorbachev comments on NATO expansion|url=https://www.youtube.com/watch?v=3wB9uL2lKaw|access-date=27. 2. 2022|language=en}}</ref> Na poluostrvu je 2006. došlo do [[Anti-NATO protesti u Feodosiji 2006.|izbijanja protesta]]. Razlog je bio dolazak američkih marinaca koji su došli zbog vojne vježbe "Sea Breeze" između Ukrajine i NATO-a. Demonstranti su marince dočekali barikadama i parolama na kojima je pisalo "Okupatori, idite kući!", a nekoliko dana kasnije [[Verhovna Rada Krima|krimski parlament]] proglasio je Krim "teritorijom bez NATO-a". Nekoliko dana nakon protesta, američki marinci povukli su se s poluostrva.<ref>"[https://web.archive.org/web/20070930190208/http://euronews.net/create_html.php?page=detail_info&article=362919&lng=1 Tensions rise in Crimea over NATO]". ''EuroNews''. 7. 6. 2006 Arhivirano 30. 9. 2007. Pristupljeno 27. 2. 2022.</ref> Godine 2008. ruski predsjednik [[Vladimir Putin]] govorio je protiv potencijalnog ulaska Ukrajine u NATO.<ref>{{Cite web|url=http://www.theguardian.com/world/2008/apr/02/nato.georgia|title=Bush-Putin row grows as pact pushes east|date=2. 4. 2008|website=The Guardian|language=en|access-date=27. 2. 2022}}</ref> Godine 2014. Gorbačov je u intervjuu u vezi sa širenjem NATO-a na istok rekao: "Ovo sam nazvao velikom greškom još od samog početka. To je definitivno kršenje duha izjava i uvjerenja koja su nam data 1990. godine. Što se Njemačke tiče, zakoni su utvrđeni i poštuju se."<ref>{{Cite web|url=https://www.rbth.com/international/2014/10/16/mikhail_gorbachev_i_am_against_all_walls_40673.html|title=Mikhail Gorbachev: I am against all walls|last=Kórshunov|first=Maxim|last2=RBTH|date=16. 10. 2014|website=Russia Beyond|language=en-US|access-date=27. 2. 2022}}</ref> === Postsovjetski kontekst === Nakon [[Raspad Sovjetskog Saveza|raspada Sovjetskog Saveza]] 1991. godine, Ukrajina i Rusija nastavljaju održavati bliske veze. Ukrajina je 1994. pristala odreći se svog nuklearnog arsenala potpisavši [[Budimpeštanski memorandum o sigurnosnim garancijama]] pod uslovom da Rusija, [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] daju garanciju protiv prijetnji i upotrebe sile protiv teritorijalnog integriteta i političke nezavisnosti Ukrajine. Pet godina kasnije, Rusija je bila jedna od potpisnica [[Istanbulski samit 1999.|Povelje o evropskoj sigurnosti]], gdje je "ponovo potvrdila inherentno pravo svake države učesnica da bude slobodna da izabere ili mijenja svoja sigurnosne dogovore, uključujući ugovore o savezu, kako se razvijaju".<ref>{{Cite web|url=https://www.osce.org/mc/39569|title=Istanbul Document|website=www.osce.org|language=en|access-date=24. 2. 2022}}</ref> Godine 2004. [[Viktor Janukovič]], tadašnji premijer, proglašen je pobjednikom [[Predsjednički izbori u Ukrajini 2004.|predsjedničkih izbora]], koji su prema presudi [[Vrhovni sud Ukrajine|Vrhovnog suda Ukrajine]], u velikoj mjeri bili namješteni.<ref>{{Cite web|url=http://www.skubi.net/ukraine/judgment-december-3.html|title=ВЕРХОВНИЙ СУД УКРАЇНИ - РІШЕННЯ, 3 грудня 2004 року|website=www.skubi.net|language=UK|access-date=25. 2. 2022}}</ref> Rezultati su izazvali negodovanje javnosti koja je podržavala opozicionog kandidata, [[Viktor Juščenko|Viktora Juščenka]], koji je odbacio rezultate izbora. Tokom burnih mjeseci revolucije, Juščenko se iznenada [[Viktor Juščenko#Trovanje|teško razbolio]], a ubrzo su brojne nezavisne grupe ljekara otkrile da je bio otrovan [[TCDD dioksin]]om.<ref>"[https://www.kyivpost.com/article/content/ukraine-politics/study-dioxin-that-poisoned-yushchenko-made-in-lab-46417.html Study: Dioxin that poisoned Yushchenko made in lab]". Kyiv Post. London. Associated Press. 5. avgust 2009. Pristupljeno 25. 2. 2022.</ref> Juščenko je iskazao snažnu sumnju u umiješanost Rusije u njegovo trovanje. Na kraju je to rezultovalo mirnom [[Narančasta revolucija|narančastom revolucijom]], koja je dovela Viktora Juščenka i [[Julija Timošenko|Juliju Timošenko]] na vlast, a Janukoviča u opoziciju.<ref>{{Cite web|url=http://www.britannica.com/eb/article-30090/Ukraine|title=Britannica. Independent Ukraine|date=|website=web.archive.org|publisher=Arhivirano 15. 1. 2008.|access-date=25. 2. 2022|archive-date=15. 1. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080115052653/http://www.britannica.com/eb/article-30090/Ukraine|url-status=bot: unknown}}</ref> Godine 2008. ruski predsjednik Vladimir Putin govorio je protiv potencijalnog pridruživanja Ukrajine [[NATO]]-u.<ref>{{Cite web|url=http://www.theguardian.com/world/2008/apr/04/nato.russia|title=Putin warns Nato over expansion|date=4. 4. 2008|website=The Guardian|language=en|access-date=24. 2. 2022}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.theguardian.com/world/2008/apr/02/nato.georgia|title=Bush-Putin row grows as pact pushes east|date=2. 4. 2008|website=the Guardian|language=en|access-date=24. 2. 2022}}</ref> Rumunski analitičar [[Julian Čifu]] je 2009. godine, zajedno s koautorima, iznio mišljenje da je Rusija u pogledu Ukrajine slijedila ažuriranu doktrinu [[Leonid Brežnjev|Brežnjeva]], koji je nalagao da suverenitet Ukrajine ne može biti veći od suvereniteta država članica [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]], prije kolapsa sovjetske sfere uticaja tokom kasnih 1980-ih i ranih 1990-ih.<ref>[http://www.cpc-ew.ro/pdfs/the_russian_georgian_war.pdf The Russian Georgian War] - Iulian Chifu.</ref> Janukovič je 2009. najavio ponovno kandidiranje za predsjednika na ukrajinskim predsjedničkim izborima 2010.<ref>{{Cite web|url=https://www.unian.info/politics/228200-yanukovych-tops-list-of-presidential-candidates-in-ukraine-poll.html|title=Yanukovych tops list of presidential candidates in Ukraine – poll|website=www.unian.info|language=en|access-date=25. 2. 2022}}</ref> Pobijedio je i inauguriran je 2010. godine. === Ukrajinska revolucija i rat === {{Main|Revolucija dostojanstva|Rat u Donbasu}} [[Datoteka:Euromaidan Kyiv 1-12-13 by Gnatoush 005.jpg|thumb|left|Protesti pokreta [[Evromajdan]] u Kijevu, decembar 2013.]] Protesti pokreta [[Evromajdan]] započeli su 2013. godine zbog odluke ukrajinske vlade da obustavi potpisivanje Sporazuma o pridruživanju Ukrajine [[Evropska unija|Evropskoj uniji]], umjesto odabira bližih veza s [[Rusija|Rusijom]] i [[Evroazijska ekonomska unija|Evroazijskom ekonomskom unijom]]. Sedmicama nakon protesta, 21. februara 2021. Janukovič i lideri ukrajinske parlamentarne opozicije potpisali su sporazumni dogovor koji je značio prijevremene izbore. Sljedećeg dana, Janukovič je pobjegao iz Kijeva prije glasanja o opozivu koje mu je oduzelo predsjednička ovlaštenja.<ref>{{Cite web|url=https://www.huffpost.com/entry/who-are-these-people-anyw_b_4964526|title=Who Are These 'People,' Anyway?|date=14. 3. 2014|website=HuffPost|language=en|access-date=25. 2. 2022}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.rferl.org/a/was-yanukovychs-ouster-constitutional/25274346.html|title=Was Yanukovych's Ouster Constitutional?|website=RadioFreeEurope/RadioLiberty|language=en|access-date=25. 2. 2022}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://en.interfax.com.ua/news/general/192030.html|title=Rada removes Yanukovych from office, schedules new elections for May 25|website=Interfax-Ukraine|language=en|access-date=25. 2. 2022}}</ref> Lideri [[Ruski jezik u Ukrajini|ruskog govornog područja]] na [[Istočna Ukrajina|istočnim regijama Ukrajine]] izjavili su da su odani Janukoviču,<ref>{{Cite news|title=Ukraine parliament removes Yanukovich, who flees Kiev in "coup"|url=https://www.reuters.com/article/ukraine-crisis-parliament-idINDEEA1L04L20140222|newspaper=Reuters|date=22. 2. 2014|access-date=25. 2. 2022|language=en}}</ref> što je izazvalo [[Proruski nemiri u Ukrajini 2014.|proruske nemire 2014. u Ukrajini.]]<ref>{{Cite web|url=https://www.vox.com/2014/9/3/18088560/ukraine-everything-you-need-to-know|title=Everything you need to know about the 2014 Ukraine crisis|last=Fisher|first=Max|date=3. 9. 2014|website=Vox|language=en|access-date=25. 2. 2022}}</ref> Nemire je pratila [[Pripajanje Krima Ruskoj Federaciji|ruska aneksija Krima]] u martu 2014. kao i [[Rat u istočnoj Ukrajini|rat u Donbasu]], koji je započeo u aprilu 2014. stvaranjem kvazi država, tj. [[Narodna Republika Donjeck|Narodnih Republika Donjeck]] i [[Narodna Republika Lugansk|Lugansk]], koje podržava Rusija. [[Predsjednik Ukrajine|Ukrajinski predsjednik]] [[Volodimir Zelenski]] je 14. septembra 2020. odobrio novu Nacionalnu sigurnosnu strategiju Ukrajine, "koja predviđa razvoj posebnog partnerstva sa NATO-om s ciljem članstva u NATO-u". Dana 24. marta 2021. Zelenski je potpisao Uredbu br. 117/2021 kojom se odobrava "strategija deokupacije i reintegracije privremeno okupirane teritorije [[Autonomna Republika Krim|Autonomne Republike Krim]] i grada [[Sevastopolj]]a.<ref>{{Cite web|url=https://www.ukrinform.net/rubric-polytics/3214479-zelensky-enacts-strategy-for-deoccupation-and-reintegration-of-crimea.html|title=Zelensky enacts strategy for de-occupation and reintegration of Crimea|website=www.ukrinform.net|language=en|access-date=24. 2. 2022}}</ref> U julu 2021. Putin je objavio esej pod imenom ''[[O historijskom jedinstvu Rusa i Ukrajinaca]]'', u kojem je još jednom potvrdio svoj stav da su Rusi i Ukrajinci "[[Sveruska nacija|jedan narod]]".<ref>Putin, Vladimir (12 July 2021). "Article by Vladimir Putin '[https://web.archive.org/web/20220125053520/http://en.kremlin.ru/events/president/news/66181 On the Historical Unity of Russians and Ukrainians]'". ''The Kremlin''. Government of Russia. Arhivirano 25. january 2021. Pristupljeno 24. 2. 2022. <q>''During the recent Direct Line, when I was asked about Russian-Ukrainian relations, I said that Russians and Ukrainians were one people – a single whole''.</q></ref> Američki historičar [[Timothy Snyder]] smatra Putinove ideje za [[Imperijalizam|imperijalističke]]. Britanski novinar [[Edward Lucas (novinar)|Edward Lucas]] naziva to [[Historijski revizionizam|historijskim revizionizmom]].<ref>{{Cite news|title=Why Putin’s history essay requires a rewrite|url=https://www.thetimes.co.uk/article/why-putins-history-essay-requires-a-rewrite-6nzjzbqjb|access-date=24. 2. 2022|issn=0140-0460|language=en|first=Edward|last=Lucas}}</ref> Drugi su mišljenja da rusko rukovodstvo ima iskrivljeno viđenje moderne Ukrajine i njene historije.<ref>{{Cite web|url=https://www.atlanticcouncil.org/blogs/ukrainealert/putins-new-ukraine-essay-reflects-imperial-ambitions/|title=Putin's new Ukraine essay reveals imperial ambitions|date=15. 7. 2021|website=Atlantic Council|language=en-US|access-date=24. 2. 2022}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.theguardian.com/world/2021/dec/07/putins-ukraine-rhetoric-driven-by-distorted-view-of-neighbour|title=Putin’s Ukraine rhetoric driven by distorted view of neighbour|date=7. 12. 2021|website=The Guardian|language=en|access-date=24. 2. 2022}}</ref> Rusija smatra da mogući [[Odnosi Ukrajine i NATO-a|ulazak Ukrajine u NATO]] i općenito [[proširenje NATO-a]] ugrožava njenu [[Nacionalna sigurnost#Rusija|nacionalnu sigurnost]].<ref>{{Cite web|url=https://www.vox.com/22900113/nato-ukraine-russia-crisis-clinton-expansion|title=How America’s NATO expansion obsession plays into the Ukraine crisis|last=Guyer|first=Jonathan|date=27. 1. 2022|website=Vox|language=en|access-date=24. 2. 2022}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.politico.eu/article/ukraine-nato-georgia-europe-european-union-united-states/|title=Ukraine: NATO’s original sin|date=23. 11. 2021|website=Politico|language=en-US|access-date=24. 2. 2022}}</ref> Zauzvrat, Ukrajina i druge susjedne zemlje optužile su Putina za pokušaj [[Ruski iredentizam|ruskog iredentizma]] i vođenje agresivne militarističke politike.<ref>{{Cite web|url=https://www.inquirer.com/opinion/ukraine-putin-russia-nato-20220111.html|title=Putin wants to reestablish the Russian empire. Can NATO stop him without war? {{!}} Trudy Rubin|last=Rubin|first=Trudy|website=Inquirer|language=en|access-date=24. 2. 2022}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.theguardian.com/world/2014/sep/13/putin-destroy-restore-soviet-union-ukraine-pm|title=Putin wants to destroy Ukraine and restore Soviet Union, says Yatseniuk|last=Agencies|date=13. 9. 2014|website=The Guardian|language=en|access-date=24. 2. 2022}}</ref> == Uvod == {{Main|Rusko-ukrajinska kriza 2021–2022.|}} === Rusko vojno osnaživanje === Sukob je počeo velikim vojnim osnaživanjem, u početku od marta do aprila 2021. godine, a zatim i od oktobra 2021. do februara 2022. Tokom drugog perioda vojnog jačanja, Rusija je postavila zahtjeve SAD-u i NATO-u, predlažući dva nacrta sporazuma koji su sadržavali zahtjeve za ono što je nazvano "sigurnosnim garancijama", uključujući pravno obavezujuće obećanje da se Ukrajina neće pridružiti sjevernoatlantskom savezu, kao i smanjenje broja NATO trupa i vojnog oružja stacioniranog u istočnoj Evropi.<ref>{{Cite news|title=Russia demands NATO roll back from East Europe and stay out of Ukraine|url=https://www.reuters.com/world/russia-unveils-security-guarantees-says-western-response-not-encouraging-2021-12-17/|newspaper=Reuters|date=17. 12. 2021|access-date=25. 2. 2022|language=en|first=Gabrielle|last=Tétrault-Farber|first2=Tom|last2=Balmforth}}</ref> Rusija je, također, zaprijetila nespecifiranim vojnim odgovorom ako se NATO nastavi držati agresivne linije.<ref>{{Cite news|title=Putin warns of unspecified military response if U.S. and NATO continue ‘aggressive line’|url=https://www.theglobeandmail.com/world/article-putin-warns-of-unspecified-military-response-if-us-and-nato-continue/|newspaper=The Globe and Mail|date=21. 12. 2021|access-date=25. 2. 2022|language=en-CA|first=Mark|last=MacKinnon}}</ref> === Rusko odbacivanje invazivnih planova === Uprkos jačanju vojske, ruski su zvaničnici tokom mjeseci više puta poricali da Rusija planira invaziju na Ukrajinu. Sredinom novembra 2021. [[Dmitrij Peskov]], Putinov glasnogovornik, rekao je novinarima da "Rusija ne prijeti nikome. Kretanje snaga na našoj teritoriji ne bi trebalo biti ničija briga".<ref name=":0">Taylor, Adam (24. 2. 2022). "[https://archive.today/20220224205233/https://www.washingtonpost.com/world/2022/02/24/ukraine-russia-denials/ Russia's attack on Ukraine came after months of denials it would attack]". ''The Washington Post''. [https://www.washingtonpost.com/world/2022/02/24/ukraine-russia-denials/ Original] arhiviran 24. 2. 2022. Pristupljeno 26. 2. 2022.</ref><ref name=":2">{{Cite web|url=https://www.factcheck.org/2022/02/russian-rhetoric-ahead-of-attack-against-ukraine-deny-deflect-mislead/|title=Russian Rhetoric Ahead of Attack Against Ukraine: Deny, Deflect, Mislead|last=|first=|last2=|first2=|date=24. 2. 2022|website=FactCheck.org|language=en-US|access-date=26. 2. 2022}}</ref> Krajem istog mjeseca, Peskov je rekao da "Rusija ne planira niti će ikad planirati napade na bilo koga... Rusija je miroljubiva zemlja, koja je zainteresovana za dobre odnose sa svojim susjedima".<ref name=":2" /> Sredinom januara 2022. zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova, [[Sergej Rjabkov]], rekao je da Rusija "ne želi i neće poduzeti nikakvu akciju agresivnog karaktera. Nećemo napadati, udarati, ... Ukrajinu".<ref name=":2" /> Dana 12. februara 2022. savjetnik Kremlja za vanjske poslove, [[Jurij Ušakov]], opisao je diskusiju o "takozvanoj planiranoj ruskoj invaziji" "histerijom".<ref name=":0" /><ref name=":2" /> Osam dana kasnije, ruski ambasador u SAD-u, [[Anatolij Antonov]], rekao je da ruske snage "nikome ne prijete... Nema invazije. Ne postoje takvi planovi".<ref name=":0" /> === Ruske optužbe === {{See also|Humanitarna situacija tokom rata u Donbasu|Dezinformacije o rusko-ukrajinskoj krizi 2021–2022.|Neonacizam#Ukrajina}}Dana 9. decembra 2021. Putin je govorio o diskriminaciji usmjerenoj ka govornicima ruskog izvan Rusije, rekavši: "Moram reći da je rusofobija prvi korak prema genocidu. Vi i ja znamo šta se dešava u Donbasu. To svakako liči na genocid."<ref>{{Cite web|url=https://rg.ru/2021/12/09/putin-zaiavil-o-genocide-na-donbasse.html|title=Путин заявил о геноциде на Донбассе|website=Российская газета|language=ru|access-date=25. 2. 2022|archive-date=22. 2. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220222212644/https://rg.ru/2021/12/09/putin-zaiavil-o-genocide-na-donbasse.html|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.themoscowtimes.com/2021/12/10/putin-says-conflict-in-eastern-ukraine-looks-like-genocide-a75780|title=Putin Says Conflict in Eastern Ukraine 'Looks Like Genocide'|last=AFP|date=10. 12. 2021|website=The Moscow Times|language=en|access-date=25. 2. 2022}}</ref> Također, Rusija je osudila ukrajinski zakon o jeziku.<ref>{{Cite web|url=https://www.france24.com/en/live-news/20210401-new-law-stokes-ukraine-language-tensions|title=New law stokes Ukraine language tensions|date=1. 4. 2021|website=France 24|language=en|access-date=25. 2. 2022}}</ref> Dana 15. februara 2022. Putin je izvijestio: "Ono što se dešava u Donbasu upravo je genocid."<ref>{{Cite web|url=https://www.france24.com/en/live-news/20220216-us-accuses-moscow-of-creating-ukraine-invasion-pretext-with-genocide-claims|title=US accuses Moscow of creating Ukraine invasion pretext with 'genocide' claims|date=16. 2. 2022|website=France 24|language=en|access-date=25. 2. 2022}}</ref> Novinarske kuće zabilježile su, da uprkos Putinovim optužbama za genocid nad ruskim govornicima, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i sam govori ruskim jezikom.<ref>{{Cite news|title=Russians accuse Ukrainians of genocide as they pave way for potential invasion|url=https://www.telegraph.co.uk/world-news/2022/02/19/russians-accuse-ukrainians-genocide-propaganda-blitz/|newspaper=The Telegraph|date=19. 2. 2022|access-date=25. 2. 2022|issn=0307-1235|language=en-GB|first=Nataliya|last=Vasilyeva}}</ref> Ruske tvrdnje o genocidu naširoko se smatraju netačnim.<ref>{{Cite news|title=Ukraine crisis: Vladimir Putin address fact-checked|url=https://www.bbc.com/news/60477712|newspaper=BBC News|date=22. 2. 2022|access-date=25. 2. 2022|language=en-GB}}</ref> Nekoliko međunarodnih organizacija, uključujući i Visokog povjerenika Ujedinjenih nacija za ljudska prava, Specijalna misija OSCE-a u Ukrajini i Vijeće Evrope, nije našlo nikakve dokaze koji podržavaju ruske tvrdnje.<ref>{{Cite web|url=https://www.osce.org/ukraine-smm/reports|title=Daily and spot reports from the Special Monitoring Mission to Ukraine|website=www.osce.org|language=en|access-date=25. 2. 2022}}</ref> Evropska komisija odbacila je optužbe za genocid kao ruske dezinformacije.<ref>"[https://ec.europa.eu/neighbourhood-enlargement/news/disinformation-about-current-russia-ukraine-conflict-seven-myths-debunked-2022-01-24_en Disinformation About the Current Russia-Ukraine Conflict – Seven Myths Debunked]". Directorate-General for European Neighbourhood Policy and Enlargement Negotiations (Press release). 24 January 2022. Archived from the original on 18 February 2022. Retrieved 22 February 2022. '''Myth 2:''' "The situation in Ukraine triggered this conflict. There is proof that Ukraine is committing atrocities against its Russian-speaking population in the country's east. Russia has to intervene, not least because Ukraine and Russia are 'one nation.' Ukraine simply belongs to Russia's "privileged sphere of influence". '''False'''. Allegations that Ukraine is attacking its own territory and persecuting its own citizens are absurd. To galvanize domestic support for Russia's military aggression, Russian state-controlled media have tirelessly sought to vilify Ukraine, accusing it of alleged genocide in eastern Ukraine, drawing groundless parallels with Nazism and World War Two, and fabricating stories aimed at striking a negative emotional chord with audiences.</ref> Američka ambasada u Ukrajini nazvala je rusku tvrdnju o genocidu "neistinom za osudu",<ref>{{Cite web|url=https://www.ukrinform.net/rubric-polytics/3406104-united-states-russias-claim-of-genocide-in-ukraine-is-reprehensible-falsehood.html|title=United States: Russia’s claim of ‘genocide in Ukraine’ is reprehensible falsehood|website=www.ukrinform.net|language=en|access-date=26. 2. 2022}}</ref> dok je glasnogovornik američkog State Departmenta Ned Price izjavio da [[Moskva]] iznosi takve tvrdnje kao izgovor za invaziju na Ukrajinu.<ref>{{Cite web|url=https://www.france24.com/en/live-news/20220216-us-accuses-moscow-of-creating-ukraine-invasion-pretext-with-genocide-claims|title=US accuses Moscow of creating Ukraine invasion pretext with 'genocide' claims|date=16. 2. 2022|website=France 24|language=en|access-date=26. 2. 2022}}</ref> Dana 18. februara, ruski ambasador u SAD-u Anatolij Antonov optužio je SAD da odobravaju prisilnu asimilaciju ukrajinskih Rusa.<ref>{{Cite web|url=https://tass.com/russia/1405599|title=US condones forceful assimilation of Russians in Ukraine - Russian ambassador to US|website=TASS|access-date=26. 2. 2022}}</ref> U svom govoru 21. februara Putin je optužio ukrajinsko društvo da je postalo neonacističko, dodajući da je cilj Rusije demilitarizirati i "denacificirati" Ukrajinu.<ref name="nbcnews.com">{{Cite web|url=https://www.nbcnews.com/politics/politics-news/blog/russia-ukraine-conflict-live-updates-n1289655|title=Putin says he is fighting a resurgence of Nazism. That's not true.|website=NBC News|language=en|access-date=26. 2. 2022}}</ref><ref>{{Cite news|title=Putin justifies war in menacing speech as Zelensky appeals for peace|url=https://www.ft.com/content/0783ea10-b493-4889-8da8-5a5ea75cb977|newspaper=Financial Times|date=24. 2. 2022|access-date=26. 2. 2022|first=Max|last=Seddon}}</ref> Prema izvješćima medija, Putin je koristio lažni "nacistički" narativ za opravdanje ruskog napada na Ukrajinu. U vladi, vojsci ili biračkom tijelu nema široke podrške ideologijama krajnje desnice, a niti jedan kandidat krajnje desnice nije osvojio niti jedno mjesto u [[Verhovna Rada Ukrajine|Radi]], državnom zakonodavnom organu, tokom parlamentarnih izbora 2019. godine.<ref name="nbcnews.com"/><ref>{{Cite web|url=https://www.nbcnews.com/news/world/putin-claims-denazification-justify-russias-attack-ukraine-experts-say-rcna17537|title=Putin using false 'Nazi' narrative to justify Russia's attack on Ukraine, experts say|website=NBC News|language=en|access-date=26. 2. 2022}}</ref> Predsjednik Zelenski i [[Premijer Ukrajine|premijer]] [[Denis Šmihal]] su [[jevreji]], što Ukrajinu čini jednom od dvije zemlje svijeta koje imaju i židovskog šefa države i šefa Vlade (druga je [[Izrael]]). Osvrćući se posebno na Putinovu opasku, Zelenski je izjavio da je njegov djed služio u Sovjetskoj armiji boreći se protiv nacista;<ref>{{Cite web|url=https://www.axios.com/ukraine-russia-putin-zelensky-invasion-3e5b8783-c4b6-41e9-b6d5-b0706bfedfdf.html|title=Ukrainian President Zelensky delivers impassioned address, telling Russia: "You will see our faces, not our backs"|last=Lawler, Dave; Basu, Zachary|first=|date=24. 2. 2022|website=Axios|language=en|access-date=26. 2. 2022|archive-date=24. 2. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220224031305/https://www.axios.com/ukraine-russia-putin-zelensky-invasion-3e5b8783-c4b6-41e9-b6d5-b0706bfedfdf.html|url-status=dead}}</ref> izgubivši tri člana porodice u [[holokaust]]u. [[Memorijalni muzej holokausta Sjedinjenih Američkih Država|Memorijalni muzej holokausta SAD-a]] osudio je invaziju i Putinovu zloupotrebu historije holokausta kao opravdanje za rat.<ref>{{Cite web|url=https://www.bostonglobe.com/2022/02/24/opinion/putins-hitler-like-tricks-tactics-ukraine/|title=Putin’s Hitler-like tricks and tactics in Ukraine - The Boston Globe|last=|first=|last2=|website=BostonGlobe.com|language=en-US|access-date=26. 2. 2022|last3=Comments|first3=}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.ushmm.org/information/press/press-releases/museum-condemns-russias-invasion-of-ukraine|title=Museum concerned about loss of life|website=www.ushmm.org|language=en|access-date=26. 2. 2022}}</ref> === Sukobi === [[Rat u Donbasu|Borbe u Donbasu]] značajno su eskalirale 17. februara 2022. Dnevni broj napada tokom prvih šest sedmica 2022. kretao se od dva do pet,<ref name=":1">MacKinnon, Mark; Morrow, Adrian. "Putin orders snap nuclear drill". ''The Globe and Mail''. str. A3.</ref> a 17. februara ukrajinska vojska prijavila je 60 napada.<ref name=":1" /> Ruski državni mediji takođe su izvijestili o preko 20 artiljerskih napada na položaje separatista istog dana.<ref name=":1" /> Ukrajinska vlada optužila je ruske separatiste da su granatirali vrtić u [[Stanica Luganska|Stanici Luganskoj]] koristeći artiljeriju, ranivši pri tome tri [[civil]]a. Luganska Narodna Republika saopštila je da je ukrajinska vlada napala njene snage minobacačima, bacačima granata i mitraljeskom vatrom.<ref>{{Cite web|url=https://www.msn.com/en-us/news/world/west-accuses-russia-of-trying-to-create-pretext-for-invasion-after-shelling-in-east-ukraine/ar-AATZcQu|title=Ukraine, West accuse Russia of trying to create pretext for invasion after shelling in east|website=MSN|language=en-US|access-date=25. 2. 2022}}</ref><ref>{{Cite news|title=Ukraine conflict: Where are Russia's troops?|url=https://www.bbc.com/news/world-europe-60158694|newspaper=BBC News|date=23. 2. 2022|access-date=25. 2. 2022|language=en-GB}}</ref> Narednog dana, Donjecka i Luganska Narodna Republika naredile su obaveznu [[evakuacija|evakuaciju]] civila iz svojih glavnih gradova, iako je napomenuto da će za potpunu evakuaciju biti potrebni mjeseci.<ref>{{Cite news|title=Ukraine conflict: Rebels declare general mobilisation as fighting grows|url=https://www.bbc.com/news/world-europe-60443504|newspaper=BBC News|date=19. 2. 2022|access-date=25. 2. 2022|language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.nbcnews.com/news/world/east-ukraine-shelling-russian-invasion-fears-putin-pretext-rcna16773|title=Russian-backed separatists to evacuate civilians from eastern Ukraine, stoking invasion fears|website=NBC News|language=en|access-date=25. 2. 2022}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.themoscowtimes.com/2022/02/20/in-the-closest-russian-city-to-ukraines-separatist-region-there-are-few-signs-of-refugees-a76473|title=In the Closest Russian City to Ukraine’s Separatist Region, There Are Few Signs of Refugees|last=Light|first=Felix|date=20. 2. 2022|website=The Moscow Times|language=en|access-date=25. 2. 2022}}</ref> Ukrajinski mediji izvijestili su o porastu artiljerijskog granatiranja Donbasa iza kojeg stoje militanti koje podržava Rusija, s ciljem provociranja ukrajinskih snaga.<ref>{{Cite web|url=https://english.nv.ua/nation/how-russian-proxies-are-attempting-to-provoke-the-ukrainian-army-lying-about-a-ukrainian-offensive-50218033.html|title=How Russian proxy forces are attempting to provoke the Ukrainian army and are lying about a new Ukrainian offensive|website=english.nv.ua|language=en|access-date=26. 2. 2022}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://kyivindependent.com/national/over-40-shelling-incidents-leave-5-injured-in-donbas/|title=47 shelling incidents leave 5 injured in Donbas|last=Ponomarenko|first=Illia|date=17. 2. 2022|website=The Kyiv Independent|language=en-US|access-date=26. 2. 2022}}</ref> Dana 21. februara, ruska federalna sigurnosna služba (FSB) objavila je da je uništen granični objekat FSB-a 150 metara od ukrajinske granice u Rostovskoj oblasti.<ref>{{Cite web|url=https://www.rbc.ru/politics/21/02/2022/621360d79a79470fcd422edd|title=ФСБ сообщила о попадании снаряда в погранпункт на границе с ДНР|website=РБК|language=ru|access-date=26. 2. 2022}}</ref> Press-služba Južne vojne oblasti saopštila je da su ujutro tog dana ruske snage likvidirale grupu od pet diverzanata u blizini sela Mitjakinskaja u Rostovskoj oblasti, koja je prešla granicu Ukrajine sa dva pješadijska borbena vozila, pri čemu su ista uništena. Ukrajina je negirala umiješanost u oba incidenta nazvavši ih operacijom pod lažnom zastavom. Pored toga, prijavljeno je da su dva ukrajinska vojnika i jedan civil ubijeni granatiranjem sela Zajceve, 30 kilometara sjeverno od Donjecka. Nekoliko analitičara, među kojima i istraživački veb-sajt [[Bellingcat]],<ref>{{Cite web|url=https://www.bellingcat.com/news/2022/02/23/documenting-and-debunking-dubious-footage-from-ukraines-frontlines/|title=Documenting and Debunking Dubious Footage from Ukraine’s Frontlines|date=23. 2. 2022|website=Bellingcat|language=en-GB|access-date=26. 2. 2022}}</ref> objavili su dokaze da je mnoge napade, eksplozije i evakuacije u Donbasu inscenirala Rusija.<ref>{{Cite web|url=https://www.vice.com/en/article/88gdj3/russia-disinformation-campaign-bombing-ukraine|title=Russia's ‘Idiotic’ Disinformation Campaign Could Still Lead to War in Ukraine|website=www.vice.com|language=en|access-date=26. 2. 2022}}</ref><ref>{{Cite news|title=Four Russian false flags that are comically easy to debunk|url=https://www.telegraph.co.uk/world-news/2022/02/21/five-russian-false-flags-comically-easy-debunk/|newspaper=The Telegraph|date=21. 2. 2022|access-date=26. 2. 2022|issn=0307-1235|language=en-GB|first=Verity|last=Bowman}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.theguardian.com/world/2022/feb/21/dumb-and-lazy-the-flawed-films-of-ukrainian-attacks-made-by-russias-fake-factory|title=‘Dumb and lazy’: the flawed films of Ukrainian ‘attacks’ made by Russia’s ‘fake factory’|date=21. 2. 2022|website=The Guardian|language=en|access-date=26. 2. 2022}}</ref> Dana 21. februara nepoznate snage granatirale su termoelektranu u Lugansku, a ukrajinske vijesti ubrzo su objavile da je iz tog razloga termoelektrana zatvorena.<ref>{{Cite web|url=https://www.bloomberg.com/tosv2.html?vid=&uuid=9092a9b6-9738-11ec-8f82-6b444d44794c&url=L25ld3MvYXJ0aWNsZXMvMjAyMi0wMi0yMi91a3JhaW5lLXBvd2VyLXBsYW50LWRhbWFnZWQtZHVyaW5nLXR3by1kYXlzLW9mLXNoZWxsaW5n|title=Ukraine Power Plant Damaged During Two Days of Shelling|website=www.bloomberg.com|access-date=26. 2. 2022}}</ref> === Eskalacija (21–23. februar) === Dana 21. februara, nakon priznavanja Donjecke i Luganske Republike, predsjednik Putin naredio je da se ruske trupe (uključujući i mehanizovane snage) pošalju u Donbas, u ono što Rusija naziva "mirovnom misijom".<ref>{{Cite news|title=Boris Johnson announces sanctions for Russia over invasion of Ukraine|url=https://www.thetimes.co.uk/article/putin-sends-tanks-into-ukraine-75dj973v8|access-date=28. 2. 2022|issn=0140-0460|language=en|first=|last=}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.cnn.com/2022/02/21/europe/russia-ukraine-tensions-monday-intl/index.html|title=Putin orders troops into pro-Russian regions of eastern Ukraine|last=CNN|first=Ivana Kottasová, Tamara Qiblawi and Helen Regan|website=CNN|access-date=28. 2. 2022}}</ref> Ruska vojska saopštila je da je ubila pet ukrajinskih diverzanata, što je oštro demantovao ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba.<ref>{{Cite web|url=https://www.timesofisrael.com/russia-claims-to-kill-5-ukrainian-saboteurs-who-crossed-border/|title=Russia claims to kill 5 Ukrainian ‘saboteurs’ who crossed border|last=|first=|last2=|first2=|website=www.timesofisrael.com|language=en-US|access-date=28. 2. 2022}}</ref> Kasnije tog dana,<ref>{{Cite web|url=https://video.repubblica.it/mondo/ucraina-i-primi-soldati-russi-nel-donbass/408788/409494|title=Ucraina, i primi soldati russi nel Donbass|date=22. 2. 2022|website=Repubblica TV - Repubblica|language=it|access-date=28. 2. 2022}}</ref> nekoliko nezavisnih medijskih kuća potvrdilo je da ruske snage ulaze u Donbas.<ref>{{Cite web|url=https://www.skynews.com.au/world-news/chilling-social-media-footage-emerges-of-convoys-of-russian-military-equipment-entering-donbas-in-ukraine/news-story/ad0ec2c630b5e5aaaa8efdd85509e832|title=The chilling moment Russian military enters Ukraine|last=|first=|last2=|date=|website=Skynews|language=en|access-date=28. 2. 2022}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.newsweek.com/us-russian-troops-already-ukraines-donbas-no-plans-send-us-forces-1681206|title=Putin's Ukraine peacekeepers "aren't fooling anyone," US warns|date=21. 2. 2022|website=Newsweek|language=en|access-date=28. 2. 2022}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.theguardian.com/world/2022/feb/21/ukraine-putin-decide-recognition-breakaway-states-today|title=Putin orders troops into eastern Ukraine on ‘peacekeeping duties’|date=21. 2. 2022|website=The Guardian|language=en|access-date=28. 2. 2022}}</ref> [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeće sigurnosti UN-a]] naširoko je osudilo vojnu intervenciju u Donbasu.<ref>{{Cite web|url=https://abcnews.go.com/US/wireStory/putin-support-security-council-ukraine-83037165|title=Putin gets no support from UN Security Council over Ukraine|last=News|first=A. B. C.|website=ABC News|language=en|access-date=28. 2. 2022}}</ref> Ambasador Kenije, Martin Kimani, uporedio je Putinov potez sa [[Kolonijalizam|kolonijalizmom]] rekavši: "Moramo se oporaviti od žara mrtvih imperija na način koji nas ne bi gurnuo nazad u nove oblike dominacije i ugnjetavanja."<ref>{{Cite web|url=https://www.cnn.com/2022/02/23/europe/kenya-ukraine-russia-colonialism-intl/index.html|title=Kenya's UN ambassador slams Russia and compares Ukraine crisis to Africa's colonial past|last=CNN|first=Amy Woodyatt|website=CNN|access-date=28. 2. 2022}}</ref> Američki predsjednik [[Joe Biden]] 22. februara izjavio je da se "početak ruske invazije na Ukrajinu" dogodio. Generalni sekretar [[NATO]]-a [[Jens Stoltenberg]] i kanadski premijer [[Justin Trudeau]] rekli su da je došlo do "dodatne invazije". Ukrajinski ministar vanjskih poslova Kuleba izjavio je: "Ne postoji takva stvar poput manje, srednje i velike invazije. Invazija je invazija." Šef vanjske politike EU Josep Borrell izjavio je da su "ruske trupe stigle na ukrajinsko tlo, što nije punopravna invazija".<ref>Parker, Claire (23. 2. 2022). "[https://www.washingtonpost.com/world/2022/02/23/key-terms-russia-ukraine/ What counts as an 'invasion,' or as 'lethal aid'? Here's what some terms from the Russia-Ukraine crisis really mean]"</ref> Istog dana, Vijeće Ruske Federacije ovlastilo je jednoglasnom odlukom Putina da koristi vojnu silu izvan Rusije. S druge strane, predsjednik Zelenski naredio je regrutaciju ukrajinskih rezervista, ne pozvavši na opštu mobilizaciju još uvijek. Dana 23. februara, [[Verhovna Rada Ukrajine]] proglasila je 30-dnevno vanredno stanje u cijeloj zemlji, osim na okupiranim teritorijima u Donbasu, gdje je odredba stupila na snagu u ponoć. Parlament je takođe naredio mobilizaciju svih rezervista [[Oružane snage Ukrajine|Oružanih snaga Ukrajine]]. Istog dana, Rusija je počela s evakuacijom svoje ambasade u Kijevu, spustivši rusku zastavu s vrha zgrade. Internet stranice ukrajinskog parlamenta i vlade, kao i bankarski veb-sajtvi, pogođeni su DDoS napadima.<ref>{{Cite web|url=https://apnews.com/article/russia-ukraine-technology-business-europe-russia-9e9f9e9b52eaf53cf9d8ade0588b661b|title=Cyberattacks accompany Russian military assault on Ukraine|date=23. 2. 2022|website=AP NEWS|language=en|access-date=28. 2. 2022}}</ref> Još jedan sastanak Vijeća sigurnosti UN-a sazvan je 23–24. februara. Rusija je izvršila invaziju na Ukrajinu tokom hitnog sastanka Vijeća sigurnosti UN-a s ciljem smirivanja krize. Generalni sekretar [[António Guterres]] izjavio je da se miru da šansa.<ref>{{Cite web|url=https://apnews.com/article/united-nations-general-assembly-russia-ukraine-europe-russia-united-nations-31c5af31d2a72163676459d317269b35|title='It's too late': Russian move roils UN meeting on Ukraine|date=23. 2. 2022|website=AP NEWS|language=en|access-date=28. 2. 2022}}</ref> Rusija je izvršila invaziju u periodu predsjedanja Vijećem sigurnosti UN-a u februaru 2022. te ima pravo veta kao jedna od pet stalnih članica. U ranim satima 24. februara, Zelenski je održao televizijski govor u kojem se na ruskom jeziku obratio građanima Rusije zamolivši ih da spriječe rat. == Invazija == === Početak invazije (24. februar 2022) === Nešto prije 4:00 po moskovskom vremenu (UTC+3) 24. februara 2022, [[Vladimir Putin]] objavio je da je donio odluku o pokretanju vojne operacije u istočnoj Ukrajini. U svom obraćanju rekao je da nema planova za okupaciju ukrajinske teritorije i da podržava pravo naroda Ukrajine na samoopredjeljenje. Putin je također izjavio da je [[Rusija]] tražila "demilitarizaciju i denacifikaciju" Ukrajine, te je pozvao ukrajinske vojnike da predaju oružje i odu kući, dok je CNN te tvrdnje nazvao neosnovanim. U svjetlu zahtjeva ruskog Ministarstva odbrane kojim se od ukrajinskih jedinica kontrole letenja traži da zaustave letove, zračni prostor iznad Ukrajine ograničen je na necivilni saobraćaj, a Agencija za sigurnost zrakoplovstva Evropske unije čitavo područje proglasila je aktivnom zonom sukoba. Nekoliko minuta nakon Putinovog saopćenja, eksplozije su zabilježene u [[Kijev]]u, [[Harkiv]]u, [[Odesa|Odesi]] i [[Donbas]]u. Ukrajinski zvaničnici izjavili su da je Rusija iskrcala trupe u [[Mariupolj]]u i lansirala krstareće i balističke rakete na aerodrome, vojne štabove i skladišta u Kijevu, Harkivu i Dnjepru. Vojna vozila u Ukrajinu su ušla oko 6:48 po lokalnom vremenu, preko Senjkivke, na mjestu gdje se [[Ukrajina]] graniči s Bjelorusijom i Rusijom. Videozapisi su prikazali ruske trupe kako ulaze u Ukrajinu sa [[Krim]]a, koji je pod ruskom aneksijom. Prema riječima ukrajinskog državnog ministra Antona Gerašenka, nešto poslije 6:30 (UTC+2) ruske snage izvršile su kopnenu invaziju u blizini grada Harkiva, te je prijavljeno veliko amfibijsko iskrcavanje u gradu Mariupolju. U 7:40, [[BBC]] je citirao druge izvore rekavši da u zemlju ulaze i trupe iz [[Bjelorusija|Bjelorusije]]. Ukrajinske granične snage izvijestile su o napadima na lokacije u [[Luganska oblast|Luganskoj]], [[Sumska oblast|Sumskoj]], [[Harkivska oblast|Harkivskoj]], [[Černigivska oblast|Černigivskoj]] i [[Žitomirska oblast|Žitomirskoj oblasti]], dodavši i napade s Krima. Rusko ministarstvo odbrane tvrdilo je da nema otpora ukrajinskih graničnih snaga. Ukrajinsko ministarstvo unutrašnjih poslova izvijestilo je da su ruske snage zauzele sela Horodišče i Milove u Luganskoj oblasti. Ukrajinski centar za strateške komunikacije i sigurnost izvijestio je da je ukrajinska vojska odbila napad u blizini Ščastija (kod Luganska) i vratila kontrolu nad gradom, te navela broj od 50 ruskih žrtava. Ministarstvo je iznijelo tvrdnje da su njihove snage oborile pet aviona i jedan helikopter. Nešto prije 7:00 (UTC+2), predsjednik [[Volodimir Zelenski]] objavio je uvođenje vanrednog stanja u Ukrajini. Kasnije je naredio ukrajinskoj vojsci da "nanese maksimalne gubitke" napadačima. Zelenski je također najavio momentalno prekidanje diplomatskih odnosa s Rusijom. Ruske rakete gađale su ukrajinsku infrastrukturu, uključujući i kijevski aerodrom Borispilj. Ukrajina je zatvorila svoj zračni prostor za civilne letove. Ruske snage napale su vojnu jedinicu u Podiljsku, pri čemu je poginulo šest, a ranjeno 13 osoba. Još devetnaest osoba prijavljeno je kao nestalo, a jedna osoba je ubijena u Mariupolju. Ruska artiljerija oštetila je kuće u Čugujivu; stanari su povrijeđeni, a jedan dječak je poginuo. Osamnaest ljudi je poginulo u ruskom bombardiranju sela Lipecke u Odeskoj oblasti. Na sastanku ukrajinske predsjedničke administracije objavljeno je da su ruske trupe napale Ukrajinu sa sjevera, te da su prodrle pet kilometara u dubinu ukrajinske teritorije. Izviješćeno je da su ruske trupe bile aktivne u Harkivskoj i Černigivskoj oblasti, te blizu grada Sumi. Pres-služba Zelenskog također je navela da je Ukrajina odbila napad u [[Volinjska oblast|Volinjskoj oblasti]]. U 10:30 (UTC+2), ukrajinsko ministarstvo odbrane izvijestilo je da su ruske trupe u Černigivskoj oblasti zaustavljene, da su Mariupolj i Ščastija u potpunosti pod ukrajinskom kontrolom, te da traje velika bitka kod Harkiva. Prijavljeno je uništenje šest ruskih aviona, dva helikoptera i desetina oklopnih vozila. Rusija je negirala gubitak bilo kakvih aviona ili oklopnih vozila. Tadašnji ukrajinski glavni komandant [[Valerij Zalužni]] objavio je fotografije dvojice zarobljenih ruskih vojnika. Ruske zračno-desantske trupe zauzele su međunarodni aerodrom Antonov u Hostomelu, sjeverozapadnom predgrađu Kijeva, nakon što su rano ujutro prebačeni helikopterima; ukrajinska kontraofanziva za ponovno zauzimanje aerodroma pokrenuta je kasnije tokom istog dana. Bjelorusija je svoju teritoriju prepustila ruskim trupama za invaziju Ukrajine sa sjevera: u 11:00 (UTC+2) ukrajinski granični službenici prijavili su ulazak trupa u Viljču (Kijevska oblast), dok je granični prijelaz u Žitomirskoj oblasti bombardiran. Također je objavljeno da je helikopter bez oznaka iz Bjelorusije bombardirao položaj granične straže u Slavutiču. U 11:30 (UTC+2) počeo je drugi val ruskih raketnih bombardiranja: među ciljanim gradovima bili su Kijev, Odesa, Harkiv i [[Lavov]]. Teške kopnene borbe vodile su se u Donjeckoj i Luganskoj oblasti. Aktivisti za građanska prava u Poljskoj izvijestili su o povećanom broju prelaska bjeloruskih migranata u njihovu zemlju. Posmatrači smatraju da Bjelorusija prima naređenja od Rusije i da koristi migrante na granici Poljske i Bjelorusije kao oružje. U 13:00 i 13:19 (UTC+2), ukrajinski granični službenici i Oružane snage prijavili su dva nova sukoba — kod grada Sumi ("u pravcu Konotopa") i Starobiljska (Luganska oblast). U 13:32 (UTC+2), Valerij Zalužni izvijestio je o četiri balističke rakete lansirane s bjeloruskog teritorija u jugozapadnom pravcu. Nekoliko stanica kijevskog i harkivskog metroa lokalni stanovnici iskoristili su kao skloništa od bombi. Lokalna bolnica u Vugledaru (Donjecka oblast) navodno je bombardirana; četiri civila su poginula, a desetero ljudi je ranjeno (uključujući i šest ljekara). Ukrajinski granični službenici izvijestili su da su dva ruska broda pokušala zauzeti malo [[Zmijsko ostrvo]] u blizini delte Dunava. U 16:00 (UTC+2) ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski objavio je da su izbile borbe između ruskih i ukrajinskih snaga u [[Černobilj]]u i [[Pripjat (grad)|Pripjatu]]. U međuvremenu, ruske trupe koje su napredovale s Krima uspostavile su kontrolu nad Sjevernokrimskim kanalom. U 16:18 (UTC+2), gradonačelnik Kijeva, [[Vitalij Kličko]], proglasio je policijski sat u trajanju od 22:00 do 07:00. === Kasniji značajni događaji === ==== Potapanje krstarice Moskva (april 2022) ==== Krstarica [[Moskva (krstarica)|''Moskva'']], [[admiralski brod]] ruske [[Crnomorska flota|Crnomorske flote]], potonula je 14. aprila 2022. nakon što je pogođena dvjema ukrajinskim protivbrodskim raketama Neptun. Ovaj događaj predstavljao je veliki strateški i simbolički udarac za ruske mornaričke snage u Crnom moru.<ref>{{cite web |url=https://www.zeit.de/news/2022-04/15/usa-moskwa-von-ukrainischen-raketen-getroffen |title=USA: "Moskwa" von ukrainischen Raketen getroffen |date=15. 4. 2022 |website=ZEIT ONLINE |access-date=21. 2. 2026 |language=de}}</ref> ==== Jesen 2022. i oslobođenje Hersona ==== [[Datoteka:ZSU female soldier lifted on shoulders Kherson Freedom Square.png|thumb|upright=1.2|Slavlje civila u centru Hersona prilikom dolaska ukrajinske vojske nakon višemjesečne ruske okupacije u novembru 2022.]] Nakon uspješne ukrajinske kontraofanzive u septembru kojom je oslobođena veća polovina teritorije Harkivske oblasti, snage su usmjerile pritisak na južni front. Ruske trupe su se 11. novembra 2022. povukle s desne obale rijeke [[Dnjepar (rijeka)|Dnjepar]], omogućivši ukrajinskoj vojsci da oslobodi [[Herson]], jedini regionalni glavni grad koji je Rusija uspjela zauzeti od početka invazije.<ref>{{cite web |url=https://www.bbc.com/news/world-europe-63627905 |title=Ukraine round-up: Zelensky's Kherson warning, war letters and watermelon |website=BBC News |date=2022-11-13 |access-date=2026-02-21 |language=en}}</ref> ==== Rat iscrpljivanja i ljetna ofanziva (2023) ==== [[Datoteka:Bakhmut during the battle, 2023-03.jpg|thumb|Razarajuće posljedice uličnih borbi u gradu Bahmut, mart 2023.]] Tokom 2023. godine linija fronta prešla je u statični rat u rovovima. U maju 2023. ruske snage, predvođene plaćenicima iz [[Grupa Vagner|Grupe Wagner]], zauzele su grad [[Bahmut]] u Donjeckoj oblasti nakon jedne od najdužih i najsmrtonosnijih bitaka u dotadašnjem toku rata.<ref>{{cite web |url=https://www.reuters.com/world/europe/russias-wagner-claims-bakhmut-kyiv-says-situation-critical-2023-05-20/ |title=Russia says Ukrainian city of Bakhmut captured |website=Reuters |date=2023-05-21 |access-date=2026-02-21 |language=en}}</ref> U junu 2023. Ukrajina je započela dugoočekivanu ljetnu kontraofanzivu na južnom ratištu; međutim, napredovanje je bilo znatno otežano duboko utvrđenim ruskim linijama (tzv. Surovikinova linija), minskim poljima i zračnom nadmoći Rusije, što je rezultiralo minimalnim teritorijalnim promjenama.<ref>{{cite web |url=https://www.bbc.com/news/world-europe-66774668 |title=Ukraine counter-offensive: Why it is moving so slowly |website=BBC News |date=2023-09-12 |access-date=2026-02-21 |language=en}}</ref> ==== Nova ruska ofanziva i ukrajinski upad u Kursk (2024) ==== [[Datoteka:Avdiivka after Russian bombing, 2024-01-18 (02).jpg|thumb|Stambena zgrada u Avdijivki razorena ruskim bombardiranjem, januar 2024.]] Početkom 2024. godine komandu nad Oružanim snagama Ukrajine preuzeo je general [[Oleksandr Sirski]]. U februaru je Rusija uspjela osvojiti strateški važan grad [[Avdijivka|Avdijivku]], primoravši ukrajinske snage na povlačenje usljed nedostatka artiljerijske municije.<ref>{{cite web |url=https://www.bbc.com/news/world-europe-68322646 |title=Avdiivka: Ukraine troops withdraw from key eastern town |website=BBC News |date=2024-02-17 |access-date=2026-02-21 |language=en}}</ref> U augustu 2024. ratna dinamika je izmijenjena kada su ukrajinske trupe izvele prekogranični napad na rusku [[Kurska oblast|Kursku oblast]]. Ukrajina je uspostavila kontrolu nad stotinama kvadratnih kilometara i zarobila brojne ruske vojnike, što je predstavljalo prvi upad strane vojske na teritoriju uže Rusije od [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].<ref>{{cite web |url=https://en.wikipedia.org/wiki/Timeline_of_the_Russo-Ukrainian_war_(1_August_%E2%80%93_31_December_2024) |title=Timeline of the Russo-Ukrainian war (1 August – 31 December 2024) |website=Wikipedia |date=2024-12-31 |access-date=2026-02-21 |language=en}}</ref> ==== Nastavak sukoba (2025–2026) ==== Tokom 2025. i početkom 2026. godine rat se nastavio visokim intenzitetom bez znakova mirovnog rješenja. Rusija je zadržala ofanzivni pritisak na istoku i nastavila sa zračnim napadima na ukrajinsku energetsku mrežu i gradove. S druge strane, Ukrajina je pojačala sistemske udare naftnim rafinerijama i vojnim objektima duboko u Rusiji korištenjem [[Bespilotna letjelica|bespilotnih letjelica]].<ref>{{cite report |author=UK Defence Intelligence |title=Ukraine conflict update |url=https://www.gov.uk/government/latest?departments%5B%5D=ministry-of-defence |date=2025-10-14 |publisher=Ministry of Defence |language=en |access-date=2026-02-21}}</ref> Humanitarna kriza se produbila, uz veliki broj stradalih vojnika s obje strane i kontinuirane civilne žrtve.<ref>{{cite report |author=OHCHR |title=Ukraine: civilian casualty update |url=https://www.ohchr.org/en/ukraine |date=2025-01-31 |publisher=United Nations |language=en |access-date=2026-02-21}}</ref> == Reakcije == === Ujedinjene nacije === [[Generalni sekretar Ujedinjenih nacija|Generalni sekretar UN-a]] [[António Guterres]] pozvao je [[Rusija|Rusiju]] da odmah prekine agresiju na [[Ukrajina|Ukrajinu]], dok su francuski i američki ambasadori 25. februara 2022. predstavili rezoluciju [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeću sigurnosti UN-a]]. [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velika Britanija]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], [[Kanada]] i [[Evropska unija|EU]] označili su napad kao neprovociran i neopravdan, obećavši oštre [[Sankcije|sankcije]] ruskim pojedincima, preduzećima i imovini. Rusija je istog dana stavila [[Veto|veto]] na nacrt rezolucije Vijeća sigurnosti kojom se "u najsnažnijem smislu osuđuje agresija Ruske Federacije". Jedanaest zemalja je glasalo za, a tri su bile suzdržane ([[Kina]], [[Indija]] i [[Ujedinjeni Arapski Emirati]]). Vijeće sigurnosti UN-a je 27. februara izglasalo održavanje hitne posebne sjednice [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija|Generalne skupštine UN-a]], na kojoj je 2. marta velikom većinom usvojena [[Rezolucija Generalne skupštine Ujedinjenih nacija ES-11/1|rezolucija kojom se osuđuje invazija]] i zahtijeva povlačenje ruskih trupa.<ref>{{cite web |url=https://www.glasamerike.net/a/un-rusija-rezolucija-ukrajina-srbija--crna-gora/6976344.html |title=UN zahtijevaju od Rusije da napusti Ukrajinu, rezoluciju podržale Srbija i Crna Gora |date=2023-02-23 |website=Glas Amerike |language=bs |access-date=2026-02-21}}</ref> Na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija održanoj 7. aprila 2022. izglasana je suspenzija Rusije iz [[Vijeće Ujedinjenih nacija za ljudska prava|Vijeća za ljudska prava]].<ref>{{cite web |url=https://www.aa.com.tr/ba/svijet/generalna-skupština-un-a-suspendovala-članstvo-rusije-u-vijeću-za-ljudska-prava-un-a/2557454 |title=Generalna skupština UN-a suspendovala članstvo Rusije u Vijeću za ljudska prava UN-a |date=2022-04-07 |website=Anadolu Agency |language=bs |access-date=2026-02-21}}</ref> Ova odluka uslijedila je nakon otkrića masovnih stradanja civila i optužbi o [[Ratni zločin|ratnim zločinima]] počinjenim od strane ruskih trupa u [[Buča|Buči]] i ostalim dijelovima Ukrajine. Suspenziju Rusije iz Vijeća za ljudska prava podržale su 93 države, 24 su bile protiv, dok je 58 država ostalo suzdržano. U martu 2023. godine, [[Međunarodni krivični sud]] (ICC) u [[Den Haag|Hagu]] izdao je nalog za hapšenje ruskog predsjednika [[Vladimir Putin|Vladimira Putina]].<ref>{{cite web |url=https://www.aa.com.tr/ba/svijet/icc-izdao-nalog-za-hapšenje-ruskog-predsjednika-vladimira-putina/2848762 |title=ICC izdao nalog za hapšenje ruskog predsjednika Vladimira Putina |date=2023-03-17 |website=Anadolu Agency |language=bs |access-date=2026-02-21}}</ref> Sud je naveo da postoje razumni razlozi za sumnju da Putin snosi individualnu krivičnu odgovornost za ratni zločin nezakonite [[Deportacija|deportacije]] i prebacivanja djece iz okupiranih dijelova Ukrajine u Rusiju. Ovo je bio prvi put u historiji da je sud izdao nalog za hapšenje lidera jedne od stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a. === NATO === Invazija na Ukrajinu momentalno je transformisala sigurnosnu arhitekturu [[Evropa|Evrope]] i potaknula članice [[NATO]]-a da dramatično povećaju svoje budžete za odbranu i pošalju trupe na istočne granice Alijanse. [[Poljska]], [[Rumunija]], [[Litvanija]], [[Latvija]] i [[Estonija]] odmah su pokrenule sigurnosne konsultacije u skladu s članom 4. [[Sjevernoatlantski sporazum|Sjevernoatlantskog sporazuma]]. Estonska vlada naglasila je da rasprostranjena agresija Rusije predstavlja prijetnju cijelom svijetu i da je najefikasniji odgovor jedinstvo. Tadašnji generalni sekretar NATO-a, [[Jens Stoltenberg]], najavio je nove planove koji su omogućili raspoređivanje snaga za odgovor tamo gdje su potrebne. Nakon sjednice Vijeća sigurnosti UN-a 25. februara 2022, Stoltenberg je potvrdio da će dijelovi NATO snaga za odgovor biti raspoređeni po prvi put u historiji duž istočne granice, uključujući [[Zajednička operativna grupa visoke spremnosti|Zajedničku operativnu grupu visoke spremnosti]] (VJTF). Sjedinjene Američke Države su dodatno rasporedile hiljade vojnika u Evropi, dok je [[Nosač aviona|nosač aviona]] USS ''Harry S. Truman'' stavljen pod komandu NATO-a u [[Sredozemno more|Sredozemlju]]. Njemački kancelar [[Olaf Scholz]] najavio je historijski preokret, odobrivši 100 milijardi eura izvanredne vojne potrošnje i podizanje izdvajanja za odbranu na 2% [[Bruto domaći proizvod|BDP-a]]. Najznačajnija [[Geopolitika|geopolitička]] posljedica invazije za Alijansu bila je odluka tradicionalno neutralnih država, [[Finska|Finske]] i [[Švedska|Švedske]], da zatraže članstvo u NATO-u u maju 2022. godine uprkos prijetnjama Moskve.<ref>{{cite web |url=https://www.svt.se/nyheter/om/sverige-och-nato |title=Sverige och Nato |website=SVT Nyheter |language=sv |access-date=2026-02-21}}</ref> Finska je zvanično postala punopravna članica Saveza u aprilu 2023. godine. Švedska joj se, nakon višemjesečnih blokada [[Turska|Turske]] i [[Mađarska|Mađarske]], pridružila kao 32. članica u martu 2024. godine. === Evropska unija === Predsjednica [[Evropska komisija|Evropske komisije]], [[Ursula von der Leyen]], najavila je brze sankcije i zabranu emitiranja ruskih državnih medija ([[RT]] i [[Sputnik (novinska agencija)|Sputnjik]]) u zemljama Unije kao odgovor na ratnu [[Propaganda|propagandu]]. [[Evropska unija|EU]] je prvi put u svojoj historiji finansirala kupovinu i isporuku vojne opreme jednoj zemlji u ratu, te je zatvorila svoj [[Zračni prostor|zračni prostor]] za ruske avione. Do kraja 2025. godine, Evropska unija usvojila je niz velikih paketa sankcija usmjerenih na izolaciju ruske ekonomije i smanjenje njenih kapaciteta za vođenje rata.<ref>{{cite web |url=https://euperspectives.eu/2025/12/union-extends-russia-sanctions-until-end-of-july/ |title=Union extends Russia sanctions until end of July |date=2025-12-22 |website=EU Perspectives |language=en |access-date=2026-02-21}}</ref> Sankcije su obuhvatile zabranu uvoza ruskog uglja, nafte, a odnedavno i potpunu zabranu uvoza ruskog [[Ukapljeni prirodni gas|ukapljenog prirodnog gasa (LNG)]], uz isključenje ključnih ruskih banaka iz globalnog sistema [[SWIFT]].<ref>{{cite web |url=https://commission.europa.eu/news-and-media/news/eu-adopts-new-sanctions-against-russia-2025-10-23_en |title=EU adopts new sanctions against Russia |date=2025-10-22 |website=European Commission |language=en |access-date=2026-02-21}}</ref> Također, Ukrajina je po ubrzanoj proceduri dobila status zvaničnog kandidata za punopravno članstvo u Evropskoj uniji. === Ostale zemlje i međunarodne organizacije === [[Datoteka:20220302 Ambasada RP w Sarajewie, flagi PL i UA.jpg|mini|Ukrajinska zastava na zgradi [[Ambasada Republike Poljske u Sarajevu|Ambasade Poljske u Sarajevu]]]] [[Češka]], Latvija i Litvanija prestale su izdavati vize ruskim državljanima nedugo nakon invazije. [[Mikronezija]] je u potpunosti prekinula diplomatske odnose s Rusijom. [[Moskva]] je tražila od [[Kazahstan|Kazahstana]] da pošalje jedinice za podršku u ofanzivi, no Kazahstan je to odbio naglasivši da ne priznaje otcijepljene teritorije. Kineski predsjednik [[Xi Jinping]] u razgovoru s Putinom naglasio je rješavanje spora dijalogom, dok je Kina zvanično apelirala na poštovanje [[Suverenitet|suvereniteta]], suzdržavajući se od direktne osude ruskog napada u tijelima UN-a. Indijski premijer [[Narendra Modi]] apelirao je na momentalni prekid nasilja, ali Indija nije osudila invaziju i nastavila je ekonomsku saradnju s Moskvom, kupujući značajne količine ruske nafte s popustom. [[Srbija]] je ostala među rijetkim evropskim državama koje su se usprotivile uvođenju ekonomskih sankcija Rusiji. Predsjednik [[Aleksandar Vučić]] podržao je suverenitet Ukrajine, navodeći međutim da će država primarno štititi svoje interese. Uprkos odbijanju sankcija, Srbija je na sjednicama Generalne skupštine UN-a glasala za rezolucije kojima se osuđuje agresija i zahtijeva povlačenje trupa. [[Papa Franjo]] izrazio je duboku tugu zbog rata i u više navrata tokom ratnih godina pokušavao je posredovati u mirovnim pregovorima. [[Vaseljenski patrijarh]] [[Bartolomej I]] oštro je osudio invaziju izrazivši solidarnost sa Ukrajinom, dok je [[Patrijarh moskovski i sve Rusije|patrijarh moskovski]] [[Kiril]] uglavnom izražavao podršku odlukama ruske vlade, pozivajući na "brzu obnovu mira". [[Međunarodni sud pravde]] (ICJ) u Hagu je u martu 2022. donio pravno obavezujuću odluku kojom je Rusiji naredio da odmah obustavi sve vojne operacije u Ukrajini.<ref>{{cite web |url=https://www.justiceinfo.net/en/88936-international-court-of-justice-orders-russia-stop-invasion-ukraine.html |title=The International Court of Justice orders Russia to stop its invasion of Ukraine |date=2024-02-04 |website=Justice Info |language=en |access-date=2026-02-21}}</ref> Sud je tom prilikom odbacio ruske navode o [[Genocid|genocidu]] u [[Donbas|Donbasu]] kao izgovor za invaziju. Moskva je ovu odluku suda u potpunosti ignorirala. === Ostale reakcije === [[Datoteka:McDonald's Moscow 2022-03-15 closing sign.jpg|mini|Obavijest o zatvaranju McDonald's restorana u Moskvi u martu 2022. uslijed masovnog egzodusa zapadnih kompanija iz Rusije.]] Ruska agresija izazvala je historijski presedan korporativnog bojkota, pošto je više od hiljadu međunarodnih kompanija najavilo potpuno povlačenje ili obustavu operacija u Rusiji.<ref>{{cite web |url=https://som.yale.edu/story/2022/over-1000-companies-have-curtailed-operations-russia-some-remain |title=Over 1,000 Companies Have Curtailed Operations in Russia |date=2025-02-23 |website=Yale School of Management |language=en |access-date=2026-02-21}}</ref> Među gigantima koji su trajno napustili rusko tržište bili su [[McDonald's]], [[IKEA]], [[Apple Inc.|Apple]], [[Shell plc|Shell]], [[BP]], te finansijske institucije poput [[Visa Inc.|Vise]] i [[Mastercard]]a.<ref>{{cite web |url=https://news.clearancejobs.com/2022/03/11/from-aerospace-to-consulting-firms-to-mcdonalds-companies-exit-russia/ |title=From Aerospace to Consulting Firms to McDonalds: Companies Exit Russia |date=2022-03-10 |website=ClearanceJobs |language=en |access-date=2026-02-21}}</ref> Kulturne i sportske institucije također su prekinule sve veze s Moskvom. Krovne nogometne organizacije, [[FIFA]] i [[UEFA]], suspendirale su ruske klubove i nacionalne timove iz svih takmičenja na neodređeno vrijeme.<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/qatar2022/media-releases/fifa-uefa-suspend-russian-clubs-and-national-teams-from-all-competitions |title=FIFA/UEFA suspend Russian clubs and national teams from all competitions |date=2022-02-27 |website=FIFA |language=en |access-date=2026-02-21}}</ref> Zbog ove odluke, Rusija je automatski diskvalificirana sa [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|Svjetskog prvenstva 2022. godine]].<ref>{{cite web |url=https://www.aljazeera.com/news/2022/2/28/russia-expelled-from-world-cup-clubs-banned-from-competitions |title=FIFA and UEFA suspend Russia from international football |date=2022-02-28 |website=Al Jazeera |language=en |access-date=2026-02-21}}</ref> [[Međunarodni olimpijski komitet]] (MOK) zabranio je nastupe pod ruskom zastavom na međunarodnim takmičenjima, a Rusija je isključena i iz članstva u [[Vijeće Evrope|Vijeću Evrope]]. === Ekonomske posljedice === Rat i posljedične sankcije Zapada stvorili su drastične poremećaje u globalnoj ekonomiji. Na početku invazije, [[Ruska rublja|ruska valuta rublja]] naglo je izgubila oko 30% svoje vrijednosti, a zapadne države su povukle nezapamćen potez zamrzavanja preko 300 milijardi dolara deviznih rezervi [[Centralna banka Rusije|Centralne banke Rusije]] deponovanih u inostranstvu. Evropa se suočila s dubokom energetskom krizom. Zbog obustave dotoka ruskog plina, cijene energenata su tokom 2022. i 2023. dostigle historijske maksimume. To je potaknulo ubrzanu [[Inflacija|inflaciju]] širom kontinenta i masovnu izgradnju LNG terminala kako bi se nadoknadio manjak isporuka. Rat je izazvao i globalnu prehrambenu nesigurnost, s obzirom na to da su Ukrajina i Rusija ključni izvoznici [[Pšenica|pšenice]], suncokretovog ulja i gnojiva na svjetskom tržištu. === Protesti === [[Datoteka:Ukraine solidarity protest Berlin Pariser Platz with lighted Brandenburg Gate 2022-02-24 07.jpg|mini|Protest podrške Ukrajini ispred [[Brandenburška kapija|Brandenburške kapije]] u Berlinu na dan početka invazije, 24. februara 2022.]] Početak invazije izazvao je masovne antiratne proteste u brojnim svjetskim metropolama. U gradovima poput [[Berlin|Berlina]], [[London|Londona]], [[Pariz|Pariza]], [[Prag|Praga]] i [[New York City|New Yorka]], stotine hiljada ljudi okupljalo se na trgovima zahtijevajući prekid vatre i izražavajući solidarnost s ukrajinskim narodom. U samoj Rusiji, spontani protesti ugušeni su brutalnom policijskom represijom. Samo u prvim sedmicama rata, ruske vlasti su privele preko 15.000 antiratnih demonstranata. Kako bi suzbila opoziciju, ruska [[Državna duma|Duma]] izglasala je oštre zakone koji propisuju zatvorske kazne do 15 godina za širenje "lažnih informacija" o Oružanim snagama Rusije i za javno nazivanje "specijalne vojne operacije" ratom ili invazijom. Takva represija, kao i proglašenje [[Mobilizacija|mobilizacije]], pokrenuli su historijski egzodus te se procjenjuje da je stotine hiljada ruskih građana trajno napustilo zemlju. == Žrtve i gubici == [[Datoteka:Συνάντηση με ΥΠΕΞ Ουκρανίας D. Kuleba - Επίσκεψη σε Μνημείο πεσόντων υπερασπιστών Ουκρανίας (uncensored).jpg|mini|Zid sjećanja na ukrajinske vojnike poginule u Rusko-ukrajinskom ratu]] [[Datoteka:Українські захисники розгромили ворожу БТГ на Донеччині за кілька годин 09.jpg|mini|Ruske žrtve pored oklopnog vozila označenog slovom [[Z (vojni simbol)|Z]]]] [[Datoteka:Російські війська убили дітей в Охтирці.jpg|mini|Žrtve nakon što su dvije granate pogodile dvospratnu zgradu vrtića u [[Ohtirka|Ohtirki]], zbog čega je oko 50 osoba hospitalizirano]] Smatra se da ruski i ukrajinski izvori preuveličavaju brojeve žrtava protivnika, a umanjuju vlastite gubitke radi podizanja morala.<ref>{{cite web |url=https://theconversation.com/ukraine-war-casualty-counts-from-either-side-can-be-potent-weapons-and-shouldnt-always-be-believed-198894 |title=Ukraine war: casualty counts from either side can be potent weapons and shouldn't always be believed |publisher=The Conversation |date=1. 2. 2023 |first=Lily |last=Hamourtziadou}}</ref> Procurjeli američki dokumenti navode da "prikrivanje stvarnog broja žrtava unutar [ruskog] sistema naglašava stalnu nespremnost vojske" da prenosi loše vijesti višem komandnom lancu.<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.com/news/world-europe-65260672 |first=Paul |last=Kirby |title=Ukraine war: Pentagon leaks reveal Russian infighting over death toll |work=[[BBC News]] |date=13. 4. 2023}}</ref> Ruski mediji su uglavnom prestali izvještavati o broju ruskih žrtava.<ref name="fortune">{{cite news |last=Meyer |first=David |date=14. 3. 2022 |title=Why is it so hard to get accurate death tolls in the Russia-Ukraine war? |url=https://fortune.com/2022/03/14/ukraine-russia-death-tolls-misinformation-find-your-own/ |work=Fortune |access-date=21. 3. 2022}}</ref><ref>{{cite news |last=Roth |first=Andrew |date=22. 3. 2022 |title=How many Russian soldiers have died in the war in Ukraine? |work=[[The Guardian]] |url=https://www.theguardian.com/world/2022/mar/22/how-many-russian-soldiers-died-ukraine-losses |access-date=22. 3. 2022}}</ref> Rusija i Ukrajina su priznale da su pretrpjele "značajne",<ref name="tragedy">{{cite news |date=8. 4. 2022 |title=Russia admits 'significant losses of troops' in Ukraine |work=Al Jazeera |url=https://www.aljazeera.com/news/2022/4/8/we-have-significant-losses-and-its-a-huge-tragedy-kremlin |access-date=17. 9. 2023}}</ref> odnosno "velike" gubitke.<ref name="untilwarends">{{cite news |date=29. 3. 2022 |title=Ukraine not to reveal own military death toll until war ends |work=Ukrinform |url=https://www.ukrinform.net/rubric-ato/3443116-ukraine-not-to-reveal-own-military-death-toll-until-war-ends.html}}</ref><ref>{{cite news |url=https://www.bbc.com/news/world-europe-66581217 |title='Dying by the dozens every day' – Ukraine losses climb |date=29. 8. 2023 |work=[[BBC News]] |access-date=17. 9. 2023}}</ref> Broj civilnih i vojnih žrtava nemoguće je precizno utvrditi usljed [[Ratna magla|magle rata]].<ref>{{cite news |last1=Khurshudyan |first1=Isabelle |last2=Witte |first2=Griff |date=26. 2. 2022 |title=Civilians are dying in Ukraine. But exactly how many remains a mystery. |work=[[The Washington Post]] |url=https://www.washingtonpost.com/world/2022/02/26/ukraine-deaths-casualties/ |access-date=19. 9. 2023}}</ref><ref>{{cite news |date=16. 3. 2022 |title=As Russian Troop Deaths Climb, Morale Becomes an Issue, Officials Say |work=[[The New York Times]] |url=https://www.nytimes.com/2022/03/16/us/politics/russia-troop-deaths.html |access-date= |archive-url=https://web.archive.org/web/20220316225152/https://www.nytimes.com/2022/03/16/us/politics/russia-troop-deaths.html |archive-date=16. 3. 2022 |quote="The conservative side of the estimate, at more than 7,000 Russian troop deaths, is greater than the number of American troops killed over 20 years in Iraq and Afghanistan combined."}}</ref> Novinska agencija [[Agence France-Presse]] (AFP) izvijestila je da ni ona ni nezavisni posmatrači sukoba nisu mogli potvrditi ruske i ukrajinske tvrdnje o neprijateljskim gubicima, te sumnjaju da su preuveličane.<ref>{{cite news |date=13. 4. 2022 |title=Ukraine conflict death toll: what we know |publisher=[[Agence France-Presse]] |work=France 24 |url=https://www.france24.com/en/live-news/20220413-ukraine-conflict-death-toll-what-we-know |access-date=20. 4. 2022}}</ref> U oktobru 2022. nezavisni ruski medijski projekt Važne priče (iStories), pozivajući se na izvore bliske Kremlju, izvijestio je da je više od 90.000 ruskih vojnika poginulo, teško ranjeno ili nestalo.<ref>{{cite news |date=12. 10. 2022 |title=Russia's 'irrecoverable losses' in Ukraine: more than 90,000 troops dead, disabled, or AWOL |work=Meduza |url=https://meduza.io/en/news/2022/10/12/russia-s-irrecoverable-losses-in-ukraine-more-than-90-000-troops-dead-disabled-or-awol}}</ref> Ukrajinski predsjednik [[Volodimir Zelenski]] izjavio je u februaru 2026. da je na ratištu poginulo oko 55.000 ukrajinskih vojnika, naglasivši da se značajan broj zvanično vodi kao nestao u akciji.<ref name="55k_reuters">{{cite web |title=Fifty-five thousand Ukrainian soldiers killed on battlefield, Zelenskiy tells French TV |url=https://www.reuters.com/world/55000-ukrainian-soldiers-killed-battlefield-zelenskiy-tells-french-tv-2026-02-04/ |website=Reuters |date=4. 2. 2026 |access-date=5. 2. 2026}}</ref><ref name="55k_euronews">{{cite web |date=4. 2. 2026 |title=Zelenskyy says 55,000 Ukrainian soldiers killed in Russian all-out war |url=https://www.euronews.com/2026/02/04/volodymyr-zelenskyy-55000-ukrainian-soldiers-killed-since-full-scale-invasion |access-date=5. 2. 2026 |website=Euronews |language=en}}</ref><ref name="55k_bbc">{{cite web |date=5. 2. 2026 |title=55,000 Ukrainian soldiers killed in war with Russia, Zelensky says |url=https://www.bbc.co.uk/news/articles/cvgn2dzwd1do |access-date=7. 2. 2026 |website=[[BBC News]] |language=en}}</ref> Iako se broj poginulih u borbi može procijeniti iz različitih izvora, uključujući satelitske snimke vojnih akcija, mjerenje civilnih žrtava znatno je teže. U junu 2022. ukrajinski ministar odbrane izjavio je za CNN da su poginule desetine hiljada Ukrajinaca, te je izrazio nadu da je broj žrtava ispod 100.000.<ref>{{cite news |last1=Regan |first1=Helen |last2=Kottasová |first2=Ivana |last3=Haq |first3=Sana Noor |last4=Khalil |first4=Hafsa |last5=Vogt |first5=Adrienne |last6=Sangal |first6=Aditi |date=16. 6. 2022 |title=Tens of thousands have been killed since the invasion, says Ukrainian defense minister |work=CNN |url=https://edition.cnn.com/europe/live-news/russia-ukraine-war-news-06-16-22#h_255010f04309b11df83acfffc6a47042 |access-date=15. 9. 2022}}</ref> Do jula 2024. oko 20.000 Ukrajinaca izgubilo je udove.<ref>{{cite web |last=Bennetts |first=Marc |date=25. 6. 2024 |title=Facing annihilation, the Ukrainian towns praying for Western reinforcements |url=https://www.thetimes.com/world/russia-ukraine-war/article/facing-annihilation-the-ukrainian-towns-praying-for-western-reinforcements-5xtvpxwtv |access-date=25. 6. 2024 |website=The Times}}</ref> Ukrajinski zvaničnici vjeruju da je u [[Mariupolj]]u ubijeno najmanje 25.000 ljudi,<ref>{{cite news |last=Yuhas |first=Alan |date=24. 8. 2022 |title=Thousands of Civilian Deaths and 6.6 Million Refugees: Calculating the Costs of War |work=[[The New York Times]] |url=https://www.nytimes.com/2022/08/24/world/europe/russia-ukraine-war-toll.html |access-date=2022-09-20}}</ref><ref>{{cite news |last=Shandra |first=Alya |date=30. 8. 2022 |title=87,000 killed civilians documented in occupied Mariupol – volunteer |work=Euromaidan Press |url=https://euromaidanpress.com/2022/08/30/87000-killed-civilians-documented-in-occupied-mariupol-volunteer/ |access-date=20. 9. 2022}}</ref> a tijela su se pronalazila i u septembru 2022.<ref>{{cite news |date=4. 9. 2022 |title=Mariupol: invaders don't bother to clear residential buildings of newly discovered bodies |work=Ukrinform |url=https://www.ukrinform.net/rubric-ato/3564256-mariupol-invaders-dont-bother-to-clear-residential-buildings-of-newly-discovered-bodies.html |access-date=19. 9. 2023}}</ref> Gradonačelnik je izjavio da je preko 10.000, a moguće i do 20.000 civila, poginulo tokom opsade Mariupolja, te da su ruske snage po ulasku u grad donijele mobilnu opremu za kremaciju.<ref>{{cite news |publisher=PBS |title=Over 10,000 civilians killed in Mariupol siege, mayor says |date=11. 4. 2022 |url=https://www.pbs.org/newshour/world/over-10000-civilians-killed-in-mariupol-siege-mayor-says |access-date=17. 9. 2023|first1=Yuras|last1=Karmanau|first2=Adam|last2=Schreck|first3=Cara|last3=Anna}}</ref><ref>{{cite news |date=14. 2. 2023 |title='Terrible toll': Russia's invasion of Ukraine by the numbers |url=https://www.japantimes.co.jp/news/2023/02/14/world/russia-invasion-of-ukraine-numbers/ |access-date=26. 9. 2023 |work=The Japan Times |quote=Kyiv said at least 20,000 Ukrainian civilians had been killed. In total, some 30,000 to 40,000 civilians have lost their lives nationwide in the conflict, Western sources say.}}</ref><ref>{{cite web |title=At What Cost? The Economic and Human Costs of Russia's Invasion of Ukraine |url=https://www.cdhowe.org/public-policy-research/what-cost-economic-and-human-costs-russias-invasion-ukraine-0 |access-date=7. 10. 2023 |website=C.D. Howe Institute}}</ref> Istraga koju je krajem 2022. proveo [[Associated Press]] (AP) procijenila je da je samo na području Mariupolja ubijeno do 75.000 civila.<ref>{{cite web |title=The Cost of War to Ukraine |url=https://www.rusi.org/explore-our-research/publications/commentary/cost-war-ukraine |access-date=8. 10. 2023 |website=The Royal United Services Institute for Defence and Security Studies}}</ref><ref>{{cite news |date=23. 12. 2022 |title=Russia scrubs Mariupol's Ukraine identity, builds on death |url=https://apnews.com/article/russia-ukraine-war-erasing-mariupol-499dceae43ed77f2ebfe750ea99b9ad9 |access-date=1. 10. 2023 |work=AP News}}</ref> AFP navodi da "ključnu prazninu u broju žrtava predstavlja nedostatak informacija iz mjesta pod ruskom okupacijom, poput lučkog grada Mariupolja, gdje se vjeruje da su poginule desetine hiljada civila".<ref>{{cite news |date=6. 6. 2023 |title=10,368: The incomplete count of Ukraine's civilian dead |url=https://www.france24.com/en/live-news/20230606-10-368-the-incomplete-count-of-ukraine-s-civilian-dead |access-date=29. 9. 2023 |publisher=[[Agence France-Presse]] |work=France 24}}</ref> U Mariupolju je između marta 2022. i februara 2023. zabilježeno najmanje 8.000 prekomjernih smrtnih slučajeva.<ref>{{cite web |date=8. 2. 2024 |title="Our City Was Gone": Russia's Devastation of Mariupol, Ukraine |url=https://www.hrw.org/feature/russia-ukraine-war-mariupol/report |access-date=15. 8. 2025 |website=Human Rights Watch |language=en}}</ref> Ured visokog komesara Ujedinjenih nacija za ljudska prava (OHCHR) smatra da je stvarni broj civilnih žrtava znatno veći od onog koji su uspjeli potvrditi.<ref name="OHCHR sep">{{cite web |date=25. 9. 2023 |title=Ukraine: civilian casualty update 24 September 2023 |url=https://www.ohchr.org/en/news/2023/09/ukraine-civilian-casualty-update-24-september-2023 |publisher=Ured visokog komesara Ujedinjenih nacija za ljudska prava}}</ref> U ruskoj vojsci su etničke manjine pretrpjele neproporcionalno visoke gubitke. U oktobru 2022. ruske regije s najvećim brojem poginulih bile su [[Dagestan]], [[Tuva]] i [[Burjatija]], sve redom manjinske regije. U februaru 2024. šest od deset ruskih regija s najvišom stopom smrtnosti u Ukrajini nalazilo se u Sibiru i na Dalekom istoku, a kontinuirano nesrazmjerne stope žrtava među etničkim manjinama navele su analitičare na upozorenja da će situacija dovesti do dugoročno destruktivnih posljedica po ove zajednice.<ref name="n606">{{cite web |last1=Schifrin |first1=Nick |last2=Cutler |first2=Sarah |last3=Fellow |first3=Columbia Journalism |title=Russia's ethnic minorities disproportionately die in the war in Ukraine |website=PBS NewsHour |date=11. 12. 2023 |url=https://www.pbs.org/newshour/show/russias-ethnic-minorities-disproportionately-conscripted-to-fight-the-war-in-ukraine |access-date=17. 5. 2024}}</ref><ref name="g456">{{cite web |last=Latypova |first=Leyla |title=2 Years Into Ukraine War, Russia's Ethnic Minorities Disproportionately Killed in Battle |website=The Moscow Times |date=17. 5. 2024 |url=https://www.themoscowtimes.com/2024/02/24/2-years-into-ukraine-war-russias-ethnic-minorities-disproportionately-killed-in-battle-a84170 |access-date=}}</ref><ref name="g132">{{cite web |last=Petkova |first=Mariya |title='Putin is using ethnic minorities to fight in Ukraine': Activist |website=Al Jazeera |date=25. 10. 2022 |url=https://www.aljazeera.com/features/2022/10/25/russia-putin-is-using-ethnic-minorities-to-fight-in-ukraine |access-date=17. 5. 2024}}</ref><ref name="c079">{{cite web |last=Bessonov |first=Ania |title=Russian ethnic minorities bearing brunt of Russia's war mobilization in Ukraine |website=CBC |date=4. 10. 2022 |url=https://www.cbc.ca/news/world/russia-mobilization-ethnic-minorities-buryat-1.6605501 |access-date=17. 5. 2024}}</ref><ref name="j309">{{cite web |title=Young, poor and from minorities: the Russian troops killed in Ukraine |website=France 24 |date=17. 5. 2022 |url=https://www.france24.com/en/live-news/20220517-young-poor-and-from-minorities-the-russian-troops-killed-in-ukraine |access-date=17. 5. 2024}}</ref> Oko 1.200 ruskih vojnika dnevno je poginulo ili ranjeno u Ukrajini tokom maja i juna 2024,<ref>{{cite news |title=Ukraine calls them meat assaults: Russia's brutal plan to take ground |url=https://www.bbc.com/news/articles/c80xjne8ryxo |work=[[BBC News]] |date=4. 7. 2024}}</ref> a taj broj se popeo na 1.500 do novembra 2024, kada je procijenjeno oko 45.690 žrtava.<ref>{{cite news |title=Russia is suffering record casualties as the West steps up support for Ukraine, and it may struggle to replace them |first=Tom |last=Porter |work=[[Business Insider]] |date=6. 12. 2024 |url=https://www.businessinsider.com/russia-will-struggle-to-replace-its-casualties-in-ukraine-isw-2024-12}}</ref> Magazin ''[[Newsweek]]'' procijenio je da je u najkrvavijem danu u novembru 2024. broj ubijenih ruskih muškaraca (1.950) premašio prosječan dnevni broj rođenih muškaraca u Rusiji (1.836).<ref>{{cite news |work=Newsweek |title=Russia's Loss of Men in Ukraine Surpasses Daily Birth Rate |date=12. 11. 2024 |url=https://www.newsweek.com/russia-casualties-death-rate-birth-rate-ukraine-1984557}}</ref> Informativni portal Meduza sa sjedištem u Latviji procijenio je da je do jula 2024. poginulo do 140.000 ruskih vojnika.<ref>{{cite web |title=120,000 Russian soldiers killed in Ukraine, Mediazona and Meduza estimate |url=https://meduza.io/en/feature/2024/07/05/120-000-russian-soldiers-killed-in-ukraine-mediazona-and-meduza-estimate |website=Meduza |date=5. 7. 2024 |access-date=}}</ref> U decembru 2025. analiza BBC-ja sugerirala je da ruski gubici rastu brže nego u bilo kojem prethodnom periodu invazije, uz 40% više objavljenih vojničkih čitulja u Rusiji tokom 2025. u poređenju sa 2024. godinom.<ref name="r579">{{cite web |last=Ivshina |first=Olga |title=Russia's losses in Ukraine rise faster than ever as US pushes for peace deal |website=[[BBC News]] |date=30. 12. 2025 |url=https://www.bbc.com/news/articles/c62n922dnw7o |access-date=4. 1. 2026}}</ref><ref name="e211">{{cite web |last=Butt |first=Maira |title=Russian losses in Ukraine rising faster than ever, finds new analysis |website=The Independent |date=31. 12. 2025 |url=https://www.independent.co.uk/news/world/europe/russia-ukraine-losses-casualties-war-putin-zelensky-b2892512.html |access-date=4. 1. 2026}}</ref> Ruska invazija postala je najsmrtonosniji evropski rat u posljednjih 80 godina.<ref>{{cite news |work=[[The New York Times]] |title=Enduring Mayhem: Images From Year 3 of the War in Ukraine |url=https://www.nytimes.com/2024/04/24/world/europe/images-ukraine-war-third-year.html |date=24. 4. 2024}}</ref> Prosječna stopa smrtnosti u Ukrajini iznosila je 8,7 na 1.000 stanovnika 2020. godine,<ref>{{cite web |title=Annual death rate from all causes, 1980 to 2021 — Ukraine |url=https://ourworldindata.org/grapher/age-standardized-deaths-from-all-causes?tab=chart&country=~UKR |work=Our World in Data |access-date=13. 10. 2024}}</ref> da bi u 2024. skočila na 18,6, dok je stopa smrtnosti u Rusiji iznosila 14 na 1.000 stanovnika. Time su zauzele prvo, odnosno deveto mjesto među zemljama s najvišom stopom smrtnosti u svijetu.<ref>{{cite web |title=Country Comparisons — Death rate |url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/field/death-rate/country-comparison/ |work=The World Factbook |archive-url=https://archive.today/20240913084439/https://www.cia.gov/the-world-factbook/field/death-rate/country-comparison/ |access-date=13. 10. 2024 |archive-date=13. 9. 2024}}</ref> U augustu 2024. magazin ''[[Haaretz]]'' procijenio je da je u ruskoj invaziji poginulo 172.000 ljudi.<ref>{{cite news |title=The Numbers Show: Gaza War Is One of the Bloodiest in the 21st Century |first=Nir |last=Hasson |date=14. 8. 2024 |work=Haaretz |url=https://www.haaretz.com/middle-east-news/palestinians/2024-08-14/ty-article-magazine/.premium/the-death-toll-in-gaza-is-bad-even-compared-to-the-wars-in-ukraine-iraq-and-myanmar/00000191-50c6-d6a2-a7dd-d1decf340000 |archive-url=https://archive.today/20240814234839/https://www.haaretz.com/middle-east-news/palestinians/2024-08-14/ty-article-magazine/.premium/the-death-toll-in-gaza-is-bad-even-compared-to-the-wars-in-ukraine-iraq-and-myanmar/00000191-50c6-d6a2-a7dd-d1decf340000 |archive-date=14. 8. 2024}}</ref> U februaru 2025. [[Quincy Institute for Responsible Statecraft|Quincy institut za odgovorno upravljanje državom]] procijenio je 250.000 mrtvih.<ref>{{cite web |title=The Ukraine War After Three Years: Roads Not Taken |first=Marcus |last=Stanley |date=19. 2. 2025 |publisher=Quincy Institute for Responsible Statecraft |url=https://quincyinst.org/research/the-ukraine-war-after-three-years-roads-not-taken/#}}</ref> U septembru 2024. ''[[The Wall Street Journal|Wall Street Journal]]'' izvijestio je da je do tada ubijeno ili ranjeno milion Ukrajinaca i Rusa.<ref name="WSJ-Casualties">{{cite journal |url=https://www.wsj.com/world/one-million-are-now-dead-or-injured-in-the-russia-ukraine-war-b09d04e5 |first=Bojan |last=Pancevski |journal=[[The Wall Street Journal]] |date=17. 9. 2024 |title=One Million Are Now Dead or Injured in the Russia-Ukraine War |access-date=}}</ref> {| class="wikitable plainrowheaders" |+Potvrđeni gubici |- ! scope="col" | ! scope="col" |Broj ! scope="col" |Vremenski period ! scope="col" |Izvor |- ! scope="row" |'''Civili u Ukrajini''' |'''14.999''' ubijenih, '''40.601''' ranjenih<ref group="napomena">Potvrđeno je da je unutar Ukrajine ubijeno najmanje 176 stranih civila iz 25 zemalja.</ref> |24. februar 2022 – 31. december 2025. |Ujedinjene nacije (OHCHR)<ref>{{cite web |date=12. 1. 2026 |title=Ukraine: Protection of civilians in armed conflict. December 2025 upate |url=https://ukraine.ohchr.org/sites/default/files/2026-01/Ukraine%20-%20protection%20of%20civilians%20in%20armed%20conflict%20%28December%202025%29_ENG.pdf |access-date=25. 1. 2026 |website=Office of the United Nations High Commissioner for Human Rights}}</ref> |- !scope="row"|'''Ruski civili''' |'''394''' ubijenih (u Zapadnoj Rusiji) |24. februar 2022 – 25. decembar 2024. |7x7<ref>{{cite web |date=1. 8. 2023 |title=Список жертв войны в российских регионах |url=https://semnasem.org/articles/2023/08/01/spisok-zhertv-vojny-v-rossijskih-regionah |publisher=7x7}}</ref> |- !scope="row"|'''Ukrajinske snage''' |'''70.935''' poginulih (uklj. neborbene gubitke),<ref>{{cite web |title=Важкі цифри: як сприймати нові дані про військові втрати – DW – 27.02.2024 |url=https://www.dw.com/uk/vazki-cifri-ak-sprijnali-ukrainci-novi-dani-pro-vijskovi-vtrati/a-68381601 |access-date=2024-05-25 |website=dw.com |language=uk}}</ref><br />'''64.995''' nestalih, '''6.087''' zarobljenih<br />(potvrđeno imenom) |24. februar 2022 – 21. maj 2025. |Projekt UALosses<ref name="UALosses">{{cite web |url=https://ualosses.org/en/soldiers/ |title=Ukraine's losses in the war |website=UALosses |date=21. 5. 2025}}</ref> |- ! scope="row" |'''Ruske snage'''<br />(bez DNR i LNR) |'''186.102''' poginulih (potvrđeno imenom) |24. februar 2022 – 20. februar 2026. |BBC News Russian i Mediazona<ref name="BBCMediazona">{{cite web |url=https://www.bbc.com/ukrainian/articles/cy03kd8l2zdo |title=Без нормальних туалетів, води і опалення. Як село в Росії відправило на війну проти України всіх чоловіків |date=20. 2. 2026 |publisher=BBC |archive-url=https://web.archive.org/web/20260221001514/https://www.bbc.com/ukrainian/articles/cy03kd8l2zdo |archive-date=21. 2. 2026}}<br />{{cite news |title=Russian casualties in Ukraine. Mediazona count, updated |work=Mediazona |url=https://en.zona.media/article/2022/05/11/casualties_eng |date=1. 8. 2025 |access-date=16. 2. 2026}}</ref> |- ! scope="row" |'''Ruske snage'''<br />(DNR i LNR) |'''21.000–23.500''' poginulih |24. februar 2022 – 30. septembar 2024. |BBC News Russian<ref name="BBCMediazona"/> |} {| class="wikitable plainrowheaders" |+Procijenjeni i prijavljeni gubici |- ! scope="col" | ! scope="col" |Broj ! scope="col" |Vremenski period ! scope="col" |Izvor |- ! rowspan="2"| '''Ukrajinski civili''' |'''12.000''' ubijenih (potvrđeno),<br />preko '''16.000''' zarobljenih<ref group="napomena">Zabilježeno je da su pojedini civili preminuli u ruskom zarobljeništvu ({{cite web |title=Thousands of Ukrainian civilians lost in hellish archipelago of Russian jails |url=https://news.sky.com/story/thousands-of-ukrainian-civilians-lost-in-hellish-archipelago-of-russian-jails-13368705 |date=2025-05-16 |website=Sky News |language=en}}), poput novinarke Viktorije Roščine ({{cite web |date=2025-04-24 |title=Ukraine brings back body of journalist Viktoriia Roshchyna tortured in Russian captivity, official says |url=https://kyivindependent.com/ukraine-brings-back-body-of-journalist-viktoriia-roshchyna/ |access-date=2025-04-24 |website=The Kyiv Independent |language=en}}).</ref> |24. februar 2022 – 17. juni 2024.<br />24. februar 2022 – 16. decembar 2024. |Ukrajina<ref>{{cite news |url=https://www.president.gov.ua/en/news/lishe-vstanovlennya-spravedlivogo-miru-ta-prityagnennya-agre-91613 |title=Only the Establishment of a Just Peace and Holding the Aggressor to Account will Stop Russia's War Crimes in Ukraine – a Separate Discussion on the Humanitarian Dimension of the War Was Held at the Peace Summit |date=17. 6. 2024}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.pravda.com.ua/eng/news/2024/12/16/7489343/ |title=Over 16,000 Ukrainian civilians held captive in Russia – Ukraine's ombudsman |date=16. 12. 2024}}</ref> |- |'''2.883''' ubijenih, '''8.260''' ranjenih<br />(na područjima DNR i LNR) |17. februar 2022 – 22. decembar 2024. |DNR i LNR<ref group="napomena">DNR je saopštila da je između 1. januara 2022. i 22. decembra 2024. na njenim teritorijama ubijeno 1.799, a ranjeno 6.902 civila ({{cite web |date=2024-12-22 |title=Обзор социально-гуманитарной ситуации, сложившейся на территории Донецкой Народной Республики вследствие военных действий в период с 16 по 22 декабря 2024 г. |language=ru |publisher=Human rights Ombudsman in the Donetsk People's Republic |url=https://ombudsman-dnr.ru/obzor-soczialno-gumanitarnoj-situaczii-slozhivshejsya-na-territorii-doneczkoj-narodnoj-respubliki-vsledstvie-voennyh-dejstvij-v-period-s-16-po-22-dekabrya-2024-g/}}), od čega je 8 poginulo, a 23 ranjeno između 1. januara i 25. februara 2022. ({{cite web |date=2022-02-12 |title=The overview of the current social and humanitarian situation in the territory of the Donetsk People's Republic as a result of hostilities in the period from 19 and 25 February 2022 |url=https://eng.ombudsman-dnr.ru/the-overview-of-the-current-social-and-humanitarian-situation-in-the-territory-of-the-donetsk-peoples-republic-as-a-result-of-hostilities-in-the-period-from-19-and-25-february-2022/ |access-date=2022-03-21 |website=Human Rights Ombudsman in the Donetsk People's Republic}}), što ostavlja ukupno 1.791 poginulih i 6.879 ranjenih u periodu ruske invazije.</ref><ref>{{cite web |date=2. 3. 2023 |title=3,200 LPR civilians killed as a result of Kiev's aggression since 2014 – ombudsperson |website=lug-info.com |url=https://lug-info.com/en/news/3-200-lpr-civilians-killed-as-a-result-of-kiev-s-aggression-since-2014-ombudsperson |access-date=}}</ref><ref>{{cite web |date=28. 12. 2023 |title=Kiev artillery attacks claim 72 lives in LPR over year, 268 people wounded – ombudsperson |website=lug-info.com |url=https://lug-info.com/en/news/kiev-artillery-attacks-claim-72-lives-in-lpr-over-year-268-people-wounded-ombudsperson}}</ref> |- ! scope="row" |'''Ruski civili''' |'''621''' ubijen (uključujući [[Krim]]), '''789''' nestalih |24. februar 2022 – 19. maj 2025. |Rusija<ref>{{cite web |date=19. 5. 2025 |title=Ukrainian Attacks Have Killed 600 Russian Civilians Since Full-Scale Invasion, Chief Investigator Claims |work=The Moscow Times |url=https://www.themoscowtimes.com/2025/05/19/ukrainian-attacks-have-killed-600-russian-civilians-since-full-scale-invasion-chief-investigator-claims-a89131}}</ref><ref>{{cite web |title=Over 350 People Killed and Nearly 800 Still Missing in Kursk Region After Ukrainian Incursion, Prosecutor Says |website=The Moscow Times |date=28. 5. 2025 |url=https://www.themoscowtimes.com/2025/05/27/over-350-people-killed-and-nearly-800-still-missing-in-kursk-region-after-ukrainian-incursion-prosecutor-says-a89232 |access-date=2025-05-28}}</ref> |- ! rowspan="3" scope="row" |'''Ukrajinske snage''' | '''80.000''' poginulih, '''400.000''' ranjenih |24. februar 2022 – prije septembra 2024. |WSJ, pozivajući se na povjerljive<br />ukrajinske procjene<ref name="WSJ-Casualties" /> |- |'''60.000–100.000''' poginulih, '''400.000''' ranjenih |24. februar 2022 – 26. novembar 2024. |Procjena magazina The Economist<ref>{{cite news |url=https://www.economist.com/graphic-detail/2024/11/26/how-many-ukrainian-soldiers-have-died |newspaper=The Economist |date=26. 11. 2024 |title=How many Ukrainian soldiers have died? |access-date=26. 11. 2024}}</ref> |- |'''55.000''' poginulih,<ref name="55k_reuters"/><ref name="55k_euronews"/><ref name="55k_bbc"/> '''380.000''' ranjenih,<ref>{{cite news |date=2025-02-17 |title=Over 46,000 Ukrainian soldiers killed since start of Russia's full-scale war, Zelensky says |url=https://kyivindependent.com/over-46-000-ukrainian-soldiers-killed-since-start-of-war-zelensky-says/ |work=The Kyiv Independent |first=Kateryna |last=Hodunova |language=en}}</ref><br />'''56.700''' nestalih,<ref group="napomena">Zaključno s 17. februarom 2025. zabilježeno je 63.000 nestalih osoba ({{cite news |date=2025-02-17 |url=https://www.france24.com/en/live-news/20250217-ukraine-war-death-toll-huge-but-not-fully-known |title=Ukraine war death toll: huge but not fully known |work=France 24}}). Smatra se da su 90% od tog broja vojnici ({{cite web |url=https://www.usnews.com/news/world/articles/2025-02-13/icrc-number-of-missing-people-in-ukraine-and-russia-war-doubled-to-50-000-in-a-year |title=Red Cross Says Missing People in Ukraine and Russia War Doubles to 50,000 Over Past Year |date=2025-02-13 |website=US News}}), što bi iznosilo oko 56.700.</ref><br />'''8.000''' zarobljenih<ref>{{cite news |url=https://www.nytimes.com/2024/10/30/world/europe/russia-ukraine-war-torture-abuse.html |work=[[The New York Times]] |date=2024-10-30 |title=Ukrainians Tell of Brutal Russian Repression in Occupied Territories}}</ref> |24. februar 2022 – 6. mart 2025.<br />24. februar 2022 – 17. februar 2025.<br />24. februar 2022 – 30. oktobar 2024. |Ukrajina |- ! rowspan="3" scope="row" |'''Ruske snage''' |'''1.140.000''' poginulih i ranjenih |24. februar 2022 – 5. novembar 2025. |Procjena Ministarstva odbrane UK-a<ref name="i174">{{cite web |last=Allison |first=George |title=Russian casualties exceed 1.1m since invasion says Britain |website=UK Defence Journal |date=6. 11. 2025 |url=https://ukdefencejournal.org.uk/russian-casualties-exceed-1-1m-since-invasion-says-britain/ |access-date=9. 11. 2025}}</ref> |- |'''191.000–269.000''' poginulih |24. februar 2022 – 30. maj 2025. |BBC News Russian<ref name="BBCMediazona"/> |- |Preko '''1.241.530''' poginulih i ranjenih,<br />'''60.000''' nestalih |24. februar 2022 – 2. februar 2026.<br />24. februar 2022 – 4. februar 2025. |Procjena Ministarstva odbrane Ukrajine<ref>{{cite news |date=2. 2. 2026 |title=War in Ukraine. Total Combat Losses of the Russian Forces for Day 1,440 |url=https://www.pravda.com.ua/eng/ |access-date= |work=Ukrainska Pravda}}</ref><br />Vlada Ukrajine<ref>{{cite news |date=4. 2. 2025 |title=Ukraine Sees Surge in Inquiries From Russian Families on Missing Soldiers |url=https://www.themoscowtimes.com/2025/02/04/ukraine-sees-surge-in-inquiries-from-russian-families-on-missing-soldiers-a87855 |work=The Moscow Times}}</ref> |- ! scope="row" |'''Snage Sjeverne Koreje''' |'''600''' poginulih, '''4.100''' ranjenih,<br />'''2''' zarobljena<ref group="napomena">Uz to, Ukrajina je izvijestila da je šest sjevernokorejskih vojnika poginulo u raketnom napadu početkom oktobra 2024, boreći se na strani ruskih snaga. Južnokorejski ministar odbrane izjavio je da je vrlo vjerovatno da su ovi izvještaji istiniti ({{cite web |url=https://www.yahoo.com/news/n-korean-soldiers-highly-likely-065912286.html |title=N. Korean soldiers 'highly likely' killed in Ukraine: Seoul |work=Yahoo News |access-date=23. 2. 2026 |archive-date=10. 10. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241010073129/https://www.yahoo.com/news/n-korean-soldiers-highly-likely-065912286.html |url-status=dead }}). Rusija je, s druge strane, negirala ove izvještaje ({{cite news |date=2024-10-11 |url=https://www.euronews.com/my-europe/2024/10/11/kremlin-dismisses-reports-north-korean-soldiers-supporting-russia-in-ukraine |title=Kremlin dismisses reports of North Korean soldiers fighting for Russia in Ukraine |work=Euronews }}).</ref> |14. decembar 2024 – 30. april 2025. |Južnokorejska procjena<ref>{{cite web |url=https://www.euronews.com/2025/04/30/about-600-north-korean-soldiers-killed-in-russias-war-against-ukraine-seoul-says |title=About 600 North Korean soldiers killed in Russia's war against Ukraine, Seoul says |work=Euronews |date=30. 4. 2025}}<br />{{cite news |url=https://apnews.com/article/north-korea-soldiers-capture-ukraine-russia-defect-141433c872649d55358748b179781758 |title=Seoul's spy agency says North Korean soldiers captured in Ukraine haven't shown desire to defect |work=Associated Press |date=13. 1. 2025 |first=Kim |last=Tong-Hyung}}</ref><br /><ref name="date of first DPRK casualties">{{cite news |url=https://www.theguardian.com/world/2024/dec/16/first-reported-deaths-of-north-korean-soldiers-fighting-against-ukraine |title=First reported deaths of North Korean soldiers fighting against Ukraine |work=[[The Guardian]] |date=16. 12. 2024}}<br />{{cite news |url=https://kyivindependent.com/30-north-korean-troops-killed-wounded-hur-says/ |title=30 North Korean soldiers killed, injured in Kursk Oblast assaults, Ukraine's intelligence claims |work=The Kyiv Independent |date=16. 12. 2024}}</ref> |} == Također pogledajte == * [[Spisak okupacija i invazija na Ukrajinu]] * [[Postsovjetski sukobi]] * [[Rusko-gruzijski rat]] * [[Drugi hladni rat]] * [[Rat u Pridnjestrovlju]] ==Napomene== <references group="lower-alpha"/> == Reference == {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|2022 Russian invasion of Ukraine}} * [https://www.youtube.com/watch?v=_5YeX8eCLgA Dio Putinovog obraćanja naciji prije invazije] [[Kategorija:Ruska invazija na Ukrajinu 2022.| ]] [[Kategorija:Rusko-ukrajinski rat]] [[Kategorija:Vanjski odnosi Ukrajine]] [[Kategorija:2022. u Ukrajini]] [[Kategorija:2022. u Rusiji]] [[Kategorija:2022. u Bjelorusiji]] [[Kategorija:Odnosi Bjelorusija–Ukrajina]] [[Kategorija:Odnosi Rusija–Ukrajina]] [[Kategorija:Vojna historija Ukrajine]] 6ret3c9e31iax7o77n1kbzhbfj863ke 3823889 3823888 2026-04-04T03:08:46Z Tulum387 155909 /* Krim */ 3823889 wikitext text/x-wiki {{Tren}} {{Infokutija vojni sukob | sukob = Ruska invazija na Ukrajinu 2022. | dio = [[Rusko-ukrajinski rat|rusko-ukrajinskog rata]] | slika = 2022 Russian invasion of Ukraine.svg{{!}}border | velicina_slike = 350px | opis_slike = '''Vojno stanje ({{trenutnidan}}. {{trenutnimjesec}} {{trenutnagodina}})'''<br />{{lijevo|{{legend2|#e3d975}} Pod kontrolom Ukrajine}} {{desno|{{legend2|#ebc0b3}} Pod kontrolom Rusije}}<br /> ([[:en:Template:Russo-Ukrainian War detailed map|detaljna karta rata]]) | datum = 24. februar 2022 – danas ({{Starost u godinama, mjesecima, sedmicama i danima|month1=2|day1=24|year1=2022}}) | mjesto = [[Ukrajina]]{{efn|Došlo je i do prelivanja u [[Rusija|Rusiju]], kao što je [[napad na vazdušnu bazu Millerovo]]}} | koordinate = | status = U toku ([[Hronologija ruske invazije na Ukrajinu 2022.|hronologija događaja]]) | rezultat = | strana1 = {{plainlist| * '''{{ZID|Rusija}}''' * {{flagdeco|Donjecka Narodna Republika}} [[Donjecka Narodna Republika|Donjecka NR]]{{efn|name=DonetskLuhanskRecognition|Donjecka Narodna Republika i Luganska Narodna Republika su separatističke države koje su proglasile svoju nezavisnost u maju 2014, te su priznate jedna od druge, ''de facto'' države [[Južna Osetija|Južne Osetije]] i Rusije (od 2022).<ref name="SouthOssetiaRecognizesDPRLPR">{{cite news|author=<!--Staff writer(s); no by-line.--> |title=South Ossetia recognises independence of Donetsk People's Republic |url=http://tass.ru/en/world/738110 |agency=Information Telegraph Agency of Russia |date=27. 6. 2014 |access-date=31. 1. 2022 |archive-date=17. 11. 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161117173807/http://tass.com/world/738110 |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|date=6. 11. 2014 |title=Ukraine's rebel 'people's republics' begin work of building new states |author-first=Luhn |author-last=Alec |location=[[Donetsk]] |url=http://www.theguardian.com/world/2014/nov/06/ukraine-rebel-peoples-republic-states |access-date=31. 1. 2022 |quote=The two 'people's republics' carved out over the past seven months by pro-Russia rebels have not been recognised by any countries, and a rushed vote to elect governments for them on Sunday was declared illegal by Kiev, Washington and Brussels. |website=[[The Guardian]] |language=en |archive-date=26. 1. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220126045938/https://www.theguardian.com/world/2014/nov/06/ukraine-rebel-peoples-republic-states|url-status=live}}</ref><ref>{{cite web|url=https://glava-lnr.info/content/obshchaya-informaciya |title=Общая информация |website=Official site of the head of the Lugansk People's Republic |access-date=11. 3. 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180312022523/https://glava-lnr.info/content/obshchaya-informaciya |archive-date=12. 3. 2018 |url-status=dead |language=ru |trans-title=General Information |quote=11 июня 2014 года Луганская Народная Республика обратилась к Российской Федерации, а также к 14 другим государствам, с просьбой о признании её независимости. К настоящему моменту независимость республики признана провозглашенной Донецкой Народной Республикой и частично признанным государством Южная Осетия. |trans-quote=On 11 June 2014, the Luhansk People's Republic turned to the Russian Federation, as well as to 14 other states, with a request to recognise its independence. To date, the republic's independence has been recognised by the proclaimed Donetsk People's Republic and the partially recognised state of South Ossetia.}}</ref>}} * {{flagdeco|Luganska Narodna Republika}} {{nowrap|[[Luganska Narodna Republika|Luganska NR]]}}{{efn|name=DonetskLuhanskRecognition}} '''Podržava:''' * {{ZID|Bjelorusija}}{{efn|Neke ruske snage izvršile su invaziju sa bjeloruske teritorije. Bjeloruski predsjednik [[Aleksandar Lukašenko]] je također izjavio da bi bjeloruske trupe mogle učestvovati u invaziji ako bude potrebno.<ref>{{cite web|author-last1=Rodionov |author-first1=Maxim |author-last2=Balmforth |author-first2=Tom |url=https://www.reuters.com/world/europe/belarusian-troops-could-be-used-operation-against-ukraine-if-needed-lukashenko-2022-02-24/ |title=Belarusian troops could be used in operation against Ukraine if needed, Lukashenko says |website=[[Reuters]] |date=25. 2. 2022 |access-date=25. 2. 2022 |archive-date=25. 2. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220225020021/https://www.reuters.com/world/europe/belarusian-troops-could-be-used-operation-against-ukraine-if-needed-lukashenko-2022-02-24/ |url-status=live}}</ref>}} }} | strana2 = {{plainlist| * '''{{ZID|Ukrajina}}'''}} | komandant1 = {{plainlist| * {{flagdeco|Rusija}} '''[[Vladimir Putin]]''' }} | komandant2 = {{plainlist| * {{flagdeco|Ukrajina}} '''[[Volodimir Zelenski]]''' }} | snage1 = {{plainlist| * {{flagdeco|Rusija}} '''Rusija:'''<br />~169.000–190.000<ref>{{cite news|url=https://www.nytimes.com/2022/01/10/us/politics/russia-ukraine-helicopters.html |author-last1=Barnes |author-first1= Julian E. |author-last2=Crowley |author-first2=Michael |author-last3=Schmitt |author-first3=Eric |title=Russia Positioning Helicopters, in Possible Sign of Ukraine Plans |date=10. 1. 2022 |website=[[The New York Times]] |access-date=20. 1. 2022 |archive-date=22. 1. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220122100818/https://www.nytimes.com/2022/01/10/us/politics/russia-ukraine-helicopters.html |url-status=live |url-access=subscription |language=en |quote=American officials had expected additional Russian troops to stream toward the Ukrainian border in December and early January, building toward a force of 175,000.}}</ref><ref>{{cite news|author-last=Bengali |author-first=Shashank |date=18. 2. 2022 |title=The U.S. says Russia's troop buildup could be as high as 190,000 in and near Ukraine. |language=en-US |work=[[The New York Times]] |url=https://www.nytimes.com/live/2022/02/18/world/ukraine-russia-news |access-date=18. 2. 2022 |url-access=subscription |archive-date=18. 2. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220218063637/https://www.nytimes.com/live/2022/02/18/world/ukraine-russia-news |url-status=live}}</ref><br />+ 300.000 mobilizovanih<ref>{{Citation|title=Russia|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/russia/#military-and-security|publisher=Central Intelligence Agency|date=27. 1. 2023|access-date=5. 2. 2023|language=en}}</ref><br />+ 50.000 plaćenika * {{flagdeco|Donjecka Narodna Republika}} '''Donjecka NR:''' * 20.000 * {{flagdeco|Luganska Narodna Republika}} '''Luganska NR:''' * 14.000 }} | snage2 = {{plainlist| * {{flagdeco|Ukrajina}} '''Ukrajina:''' * 700.000 (aktivne snage)<ref>{{Citation|title=Ukraine|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/ukraine/#military-and-security|publisher=Central Intelligence Agency|date=25. 1. 2023|access-date=5. 2. 2023|language=en}}</ref> }} | snage3 = [[Borbeni odredi u ruskoj invaziji na Ukrajinu 2022.]] }} Dana 24. februara 2022, [[Rusija]] je započela vojnu [[Invazija|invaziju]] na [[Ukrajina|Ukrajinu]] tokom velike eskalacije [[Rusko-ukrajinski rat|rusko-ukrajinskog sukoba]] koji je počeo 2014.<ref>{{Cite news|title=What counts as an ‘invasion’ or as ‘lethal aid’? Here’s what some terms from the Russia-Ukraine crisis really mean.|url=https://www.washingtonpost.com/world/2022/02/23/key-terms-russia-ukraine/|newspaper=Washington Post|access-date=17. 3. 2022|issn=0190-8286|language=en-US}}</ref> Invazija je rezultirala desetinama hiljada žrtava na obje strane i izazvala najveću [[Izbjeglička kriza|izbjegličku krizu]] u Evropi od [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] ([[Ukrajinska izbjeglička kriza|više od 7,7 miliona Ukrajinaca je izbjeglo iz zemlje]]).<ref>{{Cite web|url=https://www.standard.co.uk/news/uk/host-ukraine-refugee-scheme-uk-london-russia-war-apply-b987910.html|title=What is the Homes for Ukraine refugees scheme and how do you apply?|last=Blake|first=Daniel Keane, Elly|date=15. 3. 2022|website=www.standard.co.uk|language=en|access-date=17. 3. 2022}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://english.elpais.com/international/2022-03-03/ukrainian-exodus-could-be-europes-biggest-refugee-crisis-since-world-war-ii.html|title=Ukrainian exodus could be Europe’s biggest refugee crisis since World War II|last=Costa|first=Antonio Pita, Raúl Sánchez|date=3. 3. 2022|website=EL PAÍS English Edition|language=en-US|access-date=17. 3. 2022}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://data2.unhcr.org/en/situations/ukraine|title=Situation Ukraine Refugee Situation|website=data2.unhcr.org|access-date=17. 3. 2022}}</ref> U roku od pet sedmica nakon invazije, Rusija je doživjela svoju najveći talas emigracije od [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]] 1917.<ref>{{Cite web|url=https://www.dw.com/en/who-are-the-russians-leaving-their-country/a-61364390|title=Who are the Russians leaving their country? – DW – 04/05/2022|website=dw.com|language=en|access-date=1. 11. 2022}}</ref> Invazija je također izazvala [[Prehrambena kriza 2022.|globalnu nestašicu hrane]].<ref>{{Cite news|title=How the War in Ukraine is Creating a Global Food Crisis|url=https://www.nytimes.com/2022/04/05/podcasts/the-daily/ukraine-russia-food-supply.html|newspaper=The New York Times|date=5. 4. 2022|access-date=1. 11. 2022|issn=0362-4331|language=en-US|first=Michael|last=Barbaro|first2=Asthaa|last2=Chaturvedi|first3=Rob|last3=Szypko|first4=Rachel|last4=Quester|first5=Michael|last5=Johnson|first6=Liz O.|last6=Baylen|first7=Chelsea|last7=Daniel|first8=Dan|last8=Powell|first9=Marion|last9=Lozano}}</ref><ref>{{Cite news|title=The coming food catastrophe|url=https://www.economist.com/leaders/2022/05/19/the-coming-food-catastrophe|newspaper=The Economist|access-date=1. 11. 2022|issn=0013-0613}}</ref> Nakon ukrajinske [[Revolucija dostojanstva|Revolucije dostojanstva]] u februaru 2014, [[Pripajanje Krima Ruskoj Federaciji|Rusija je anektirala Krim]], a [[Ruske separatističke snage u Donbasu|separatisti koje Rusija podržava]] zauzeli su dio jugoistočne Ukrajine, započevši tako [[rat u Donbasu]].<ref>{{Cite web|url=https://www.vox.com/2022/2/23/22948534/russia-ukraine-war-putin-explosions-invasion-explained|title=Russia’s war in Ukraine, explained|last=Kirby|first=Jen|date=23. 2. 2022|website=Vox|language=en|access-date=17. 3. 2022}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://cfr.org/global-conflict-tracker/conflict/conflict-ukraine|title=Conflict in Ukraine|website=Global Conflict Tracker|language=en|access-date=17. 3. 2022}}</ref> Rusija je 2021. započela gomilanje vojnih snaga duž svoje granice s Ukrajinom. [[Predsjednik Rusije]], [[Vladimir Putin]], iznio je [[Ruski iredentizam|ruske iredentističke]] stavove<ref>{{Cite news|title=Russia’s invasion of Ukraine|url=https://www.economist.com/briefing/2022/02/26/russias-invasion-of-ukraine|newspaper=The Economist|date=26. 2. 2022|access-date=17. 3. 2022|issn=0013-0613}}</ref> i doveo u pitanje [[Pravo na postojanje|pravo Ukrajine na državnost]].<ref>{{Cite web|url=https://time.com/6150046/ukraine-statehood-russia-history-putin/|title=What Putin Gets Wrong About Ukraine's Statehood|website=Time|language=en|access-date=17. 3. 2022|archive-date=22. 2. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220222200708/https://time.com/6150046/ukraine-statehood-russia-history-putin/|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.themoscowtimes.com/2022/02/22/putin-says-he-does-not-plan-to-restore-empire-a76519|title=Putin Says He Does Not Plan to 'Restore Empire'|last=AFP|date=22. 2. 2022|website=The Moscow Times|language=en|access-date=17. 3. 2022}}</ref> Takođe, Rusija je tvrdila da u Ukrajini prednjače [[Neonacizam|neonacisti]] koji progone [[Ruski jezik u Ukrajini|rusku manjinu]].<ref>{{Cite web|url=https://www.nbcnews.com/politics/politics-news/blog/russia-ukraine-conflict-live-updates-n1289655|title=Putin says he is fighting a resurgence of Nazism. That's not true.|website=NBC News|language=en|access-date=17. 3. 2022}}</ref> Putin je dodatno izjavio da je [[NATO]] ugrozio sigurnost Rusije [[Proširenje NATO-a|svojim širenjem]] na istok Evrope, što je NATO opovrgnuo.<ref>{{Cite web|url=https://www.nato.int/cps/en/natohq/topics_111767.htm|title=NATO-Russia relations: the facts|last=NATO|website=NATO|language=en|access-date=17. 3. 2022}}</ref> Ruski predsjednik zahtijevao je da se Ukrajini zabrani pridruživanje alijansi.<ref>{{Cite news|title=NATO's Eastward Expansion: Is Vladimir Putin Right?|url=https://www.spiegel.de/international/world/nato-s-eastward-expansion-is-vladimir-putin-right-a-bf318d2c-7aeb-4b59-8d5f-1d8c94e1964d|newspaper=Der Spiegel|date=15. 2. 2022|access-date=17. 3. 2022|issn=2195-1349|language=en|first=Klaus|last=Wiegrefe}}</ref> [[Obraćanje u vezi sa događajima u Ukrajini|Rusija je 21. februara 2022. priznala]] samoproglašene [[Donjecka Narodna Republika|republike Donjeck]] i [[Luganska Narodna Republika|Lugansk]] koje su pod rukovodstvom proruskih separatista i koje trenutno [[Međunarodni status Donjecke i Luganske Narodne Republike|nije priznala nijedna druga država]].<ref>{{Cite news|title=Why Luhansk and Donetsk are key to understanding the latest escalation in Ukraine|url=https://www.npr.org/2022/02/22/1082345068/why-luhansk-and-donetsk-are-key-to-understanding-the-latest-escalation-in-ukrain|newspaper=NPR|date=22. 2. 2022|access-date=17. 3. 2022|language=en|first=Joe|last=Hernandez}}</ref> Narednog dana, [[Vijeće Ruske Federacije]] odobrilo je korištenje vojne sile van zemlje, te su ruske trupe ušle na teritorije potonjih "republika".<ref>{{Cite web|url=https://edition.cnn.com/europe/live-news/ukraine-russia-news-02-22-22/h_59a413ce984eda5954ce5b9c4655bcc5|title=Russia's Federation Council gives consent to Putin on use of armed forces abroad, Russian agencies report|last=CNN|first=By Maureen Chowdhury, <a href="/profiles/aditi-sandal">Aditi Sangal</a>, <a href="/profiles/meg-wagner">Meg Wagner</a>, Melissa Macaya, <a href="/profiles/jessie-yeung">Jessie Yeung</a>, <a href="/profiles/brad-lendon">Brad Lendon</a>, Rob Picheta and Jeevan Ravindran|date=22. 2. 2022|website=CNN|language=en|access-date=17. 3. 2022}}</ref> Dana 24. februara, oko 5:00 po [[Istočnoevropsko vrijeme|istočnoevropskom vremenu]] (UTC+2), Putin je najavio "specijalnu vojnu operaciju" radi "[[Demilitarizacija|demilitarizacije]] i denacifikacije Ukrajine".<ref>{{Cite web|url=https://www.dw.com/en/fact-check-do-vladimir-putins-justifications-for-going-to-war-against-ukraine-add-up/a-60917168|title=Fact check: Do Vladimir Putin's justifications for going to war against Ukraine add up? {{!}} DW {{!}} 25.02.2022|last=Welle (www.dw.com)|first=Deutsche|website=DW.COM|language=en-GB|access-date=17. 3. 2022}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://time.com/6154493/denazification-putin-ukraine-history-context/|title=Historians on What Putin Gets Wrong About ‘Denazification’ in Ukraine|website=Time|language=en|access-date=17. 3. 2022|archive-date=3. 3. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220303211420/https://time.com/6154493/denazification-putin-ukraine-history-context/|url-status=dead}}</ref> Nekoliko minuta kasnije, projektili su ispaljeni na mjesta širom Ukrajine, uključujući i glavni grad [[Kijev]], nakon čega je uslijedila velika kopnena invazija iz nekoliko pravaca.<ref>{{Cite web|url=https://edition.cnn.com/europe/live-news/ukraine-russia-news-02-23-22/h_ec5f24d5accb8f8503aabdc63e3fd22d|title=Russian military vehicles enter Ukraine from Crimea|last=CNN|first=By <a href="/profiles/jessie-yeung">Jessie Yeung</a>, Adam Renton, Rob Picheta, Ed Upright, <a href="/profiles/aditi-sandal">Aditi Sangal</a>, <a href="/profiles/adrienne-vogt">Adrienne Vogt</a>, Melissa Macaya and Maureen Chowdhury|date=23. 2. 2022|website=CNN|language=en|access-date=17. 3. 2022}}</ref><ref name="bbc.com">{{Cite news|title=What does Putin want and will Russia end its war?|url=https://www.bbc.com/news/world-europe-56720589|newspaper=BBC News|date=17. 3. 2022|access-date=17. 3. 2022|language=en-GB}}</ref> [[Volodimir Zelenski]], ukrajinski predsjednik, odgovorio je opštom mobilizacijom, prekidom [[Rusko-ukrajinski odnosi|bilateralnih odnosa s Rusijom]] i proglašenjem vanrednog stanja.<ref>{{Cite news|title=Ukrainian president signs decree on general mobilisation of population -Interfax|url=https://www.reuters.com/world/europe/ukrainian-president-signs-decree-general-mobilisation-population-interfax-2022-02-24/|newspaper=Reuters|date=24. 2. 2022|access-date=17. 3. 2022|language=en|last=Reuters}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://en.interfax.com.ua/news/general/801769.html|title=Zelensky signs decree declaring general mobilization|website=Interfax-Ukraine|language=en|access-date=17. 3. 2022}}</ref> Započeli su višestruki napadi s područja Rusije, [[Bjelorusije]] i dviju [[Privremeno okupirane teritorije Ukrajine|okupiranih teritorija Ukrajine]] ([[Krim]]a i Donbasa) što je stvorilo četiri glavna ratna [[Ratište|fronta]]: kijevski, sjeveroistočni, istočni i južni, dok je ruska vojska također izvodila zračne i raketne napade u [[Zapadna Ukrajina|zapadnoj Ukrajini]]. Ruske snage približile su se i opkolile brojna važna naselja poput [[Černigiv]]a, [[Harkiv]]a, [[Herson]]a, Kijeva, [[Mariupolj]]a i [[Sumi]]ja,<ref>{{Cite web|url=https://www.theguardian.com/world/2022/mar/08/kyiv-deadlock-contrasts-russia-worrying-south-ukraine-war-progress|title=Focus on Kyiv deadlock obscures Russia’s success in south Ukraine|date=8. 3. 2022|website=the Guardian|language=en|access-date=17. 3. 2022}}</ref> ali su naišle na jak ukrajinski otpor iskusivši logističke i operativne izazove koji su spriječili njihov napredak.<ref>{{Cite web|url=https://www.theguardian.com/world/2022/mar/08/russia-solving-logistics-problems-and-could-attack-kyiv-within-days-experts|title=Russia ‘solving logistics problems’ and could attack Kyiv within days – experts|date=8. 3. 2022|website=the Guardian|language=en|access-date=17. 3. 2022}}</ref><ref>{{Cite news|title=‘A serious failure’: scale of Russia’s military blunders becomes clear|url=https://www.ft.com/content/90421972-2f1e-4871-a4c6-0a9e9257e9b0|newspaper=Financial Times|date=12. 3. 2022|access-date=17. 3. 2022|first=Sam|last=Jones|first2=John Paul|last2=Rathbone|first3=Demetri|last3=Sevastopulo}}</ref> Invazija je naišla na [[Reakcije na rusku invaziju Ukrajine 2022.|široku osudu međunarodne javnosti]]. [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija]] usvojila je [[Rezolucija Generalne skupštine Ujedinjenih nacija ES-11/1|rezoluciju]] kojom je osudila napad zahtijevavši potpuno povlačenje. [[Međunarodni sud pravde]] naredio je obustavu vojnih operacija Rusiji, dok je [[Vijeće Evrope]] Rusiju izbacilo iz članstva. Mnoge zemlje uvele su [[Međunarodne sankcije tokom rusko-ukrajinskog rata|nove sankcije]] koje su dovele do [[Ekonomska kriza u Rusiji 2022.|ekonomskih posljedica po Rusiju i svjetsku ekonomiju]].<ref>{{Cite web|url=https://www.cnn.com/2022/02/28/business/russia-ruble-banks-sanctions/index.html|title=Russia faces financial meltdown as sanctions slam its economy|last=Business|first=Mark Thompson, Anna Chernova and Vasco Cotovio, CNN|website=CNN|access-date=17. 3. 2022}}</ref> Razne zemlje poslale su [[Međunarodna pomoć Ukrajini u rusko-ukrajinskom ratu|humanitarnu i vojnu pomoć Ukrajini]].<ref>{{Cite web|url=https://ghostarchive.org/archive/V8IQm|title=NATO to deploy thousands of commandos to nations near Ukraine {{!}} Russia-Ukraine crisis News {{!}} Al Jazeera {{!}} Ghostarchive|website=ghostarchive.org|access-date=17. 3. 2022}}</ref> Održani su [[Protesti protiv ruske invazije Ukrajine 2022.|protesti širom svijeta]]; [[Antiratni protesti u Rusiji 2022.|oni u Rusiji]] rezultovali su masovnim hapšenjima i [[Sloboda medija u Rusiji|medijskom cenzurom]]<ref>{{Cite web|url=https://www.usatoday.com/story/news/politics/2022/02/24/russia-ukraine-invasion/6920609001/|title=Biden details new Russian sanctions as death toll climbs in Ukraine|last=Groppe|first=Courtney Subramanian, Michael Collins, Rebecca Morin, Joey Garrison and Maureen|website=USA TODAY|language=en-US|access-date=17. 3. 2022}}</ref> koja je zabranila korištenje izraza "rat" i "invazija".<ref name="bbc.com"/> Pojedina preduzeća [[Bojkot Rusije i Bjelorusije 2022.|povukla su svoje proizvode i obustavila poslovanje]] u Rusiji i Bjelorusiji. == Pozadina == {{Main|Rusko-ukrajinski rat|Historijska pozadina rusko-ukrajinskog rata}}{{See also|Proširenje NATO-a|Drugi hladni rat|Odnosi Ukrajine i NATO-a|Historija Krima|Krimski Tatari|Krimski kanat|Kijevska Rusija}} === Krim === {{Main|Historija Krima|}}Krim je u svojoj historiji bio dio različitih zemalja i regiona, ali i nezavisna teritorija. Njegova južna obala bila je pod snažnim [[Helenistička Grčka|grčkim]] kulturnim uticajem gotovo dvije hiljade godina. Unutrašnjost su kontrolirali različiti narodi i države, uključujući [[Bugari|Bugare]] i [[Hazari|Hazare]] tokom približno šest stoljeća, a zatim je pripadala [[Kijevska Rusija|Kijevskoj Rusiji]] 200 godina, te narednih 200 godina [[Zlatna Horda|Zlatnoj Hordi]]. Oko 1400. godine, nezavisnost [[Krimski kanat|Krimskom kanatu]] koja je trajala 100 godina, osigurali su [[Krimski Tatari]]. Kako bi stekli kontrolu nad primorskim regijama, zatražili su pomoć [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]], koje je proglasilo Krimski kanat autonomnim dijelom carstva. Godine 1784. [[Ruska Imperija]] porazila je Osmanlije, te je tako Krim postao dijelom Rusije. Osnovana je [[Crnomorska flota]] s bazom u [[Sevastopolj]]u. Krim i susjedne regije formirale su administrativnu regiju s različitim imenima. Godine 1921. Krim postaje autonomna sovjetska republika, a priliv [[Slaveni|Slavena]] trajno je promijenio etničku ravnotežu područja. Godine 1945. ukinuta je [[Krimska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika]], te je tako Krim postao dio Ruske SFSR. Oblast je 1954. prebačena u sastav [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|Ukrajinske SSR]]. Krim je 1991. postao [[Autonomna Republika Krim]], dio nove nezavisne države Ukrajine. Šest godina kasnije, potpisan je [[Ugovor o rusko–ukrajinskom prijateljstvu]]. Rusija je priznala granice Ukrajine, te je dobila 80% Crnomorske flote, te je iznajmila objekte u Sevastopolju na 20 godina (kasnije produživši do 2042. godine). Krimski parlament je 2014. proglasio nezavisnost i pridružio se Rusiji. Ukrajina je prekinula vodosnabdijevanje Krima, što je Rusiju koštalo milijarde dolara.<ref>{{Cite web|url=https://www.bloomberg.com/tosv2.html?vid=&uuid=1898dc74-97c5-11ec-8475-79796b57754c&url=L29waW5pb24vYXJ0aWNsZXMvMjAyMS0wMy0xOS9ydXNzaWEtdnMtdWtyYWluZS1jcmltZWEtcy13YXRlci1jcmlzaXMtaXMtYW4taW1wb3NzaWJsZS1wcm9ibGVtLWZvci1wdXRpbg==|title=Crimea’s Water Crisis Is an Impossible Problem for Putin|website=www.bloomberg.com|access-date=27. 2. 2022}}</ref> === [[NATO]] === Godine 1990. [[Mihail Gorbačov]] je upozorio da bi izolacija SAD-a ili Sovjetskog Saveza na evropskom kontinentu dovela do pogoršanja.<ref>{{Cite web|url=https://www.wilsoncenter.org/publication/the-malta-summit-and-us-soviet-relations-testing-the-waters-amidst-stormy-seas|title=The Malta Summit and US-Soviet Relations: Testing the Waters Amidst Stormy Seas {{!}} Wilson Center|website=www.wilsoncenter.org|language=en|access-date=27. 2. 2022}}</ref><ref>{{Citation|title=President George H.W. Bush and Soviet Union leader Mikhail Gorbachev hold their final news conferenc|url=https://www.youtube.com/watch?v=_eqTJ653Hwc|access-date=27. 2. 2022|language=en}}</ref> Gorbačov je, također, izjavio da je širenje NATO-a na istok greška i poniženje za Rusiju.<ref>{{Citation|title=Russia - Gorbachev comments on NATO expansion|url=https://www.youtube.com/watch?v=3wB9uL2lKaw|access-date=27. 2. 2022|language=en}}</ref> Na poluostrvu je 2006. došlo do [[Anti-NATO protesti u Feodosiji 2006.|izbijanja protesta]]. Razlog je bio dolazak američkih marinaca koji su došli zbog vojne vježbe "Sea Breeze" između Ukrajine i NATO-a. Demonstranti su marince dočekali barikadama i parolama na kojima je pisalo "Okupatori, idite kući!", a nekoliko dana kasnije [[Verhovna Rada Krima|krimski parlament]] proglasio je Krim "teritorijom bez NATO-a". Nekoliko dana nakon protesta, američki marinci povukli su se s poluostrva.<ref>"[https://web.archive.org/web/20070930190208/http://euronews.net/create_html.php?page=detail_info&article=362919&lng=1 Tensions rise in Crimea over NATO]". ''EuroNews''. 7. 6. 2006 Arhivirano 30. 9. 2007. Pristupljeno 27. 2. 2022.</ref> Godine 2008. ruski predsjednik [[Vladimir Putin]] govorio je protiv potencijalnog ulaska Ukrajine u NATO.<ref>{{Cite web|url=http://www.theguardian.com/world/2008/apr/02/nato.georgia|title=Bush-Putin row grows as pact pushes east|date=2. 4. 2008|website=The Guardian|language=en|access-date=27. 2. 2022}}</ref> Godine 2014. Gorbačov je u intervjuu u vezi sa širenjem NATO-a na istok rekao: "Ovo sam nazvao velikom greškom još od samog početka. To je definitivno kršenje duha izjava i uvjerenja koja su nam data 1990. godine. Što se Njemačke tiče, zakoni su utvrđeni i poštuju se."<ref>{{Cite web|url=https://www.rbth.com/international/2014/10/16/mikhail_gorbachev_i_am_against_all_walls_40673.html|title=Mikhail Gorbachev: I am against all walls|last=Kórshunov|first=Maxim|last2=RBTH|date=16. 10. 2014|website=Russia Beyond|language=en-US|access-date=27. 2. 2022}}</ref> === Postsovjetski kontekst === Nakon [[Raspad Sovjetskog Saveza|raspada Sovjetskog Saveza]] 1991. godine, Ukrajina i Rusija nastavljaju održavati bliske veze. Ukrajina je 1994. pristala odreći se svog nuklearnog arsenala potpisavši [[Budimpeštanski memorandum o sigurnosnim garancijama]] pod uslovom da Rusija, [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] daju garanciju protiv prijetnji i upotrebe sile protiv teritorijalnog integriteta i političke nezavisnosti Ukrajine. Pet godina kasnije, Rusija je bila jedna od potpisnica [[Istanbulski samit 1999.|Povelje o evropskoj sigurnosti]], gdje je "ponovo potvrdila inherentno pravo svake države učesnica da bude slobodna da izabere ili mijenja svoja sigurnosne dogovore, uključujući ugovore o savezu, kako se razvijaju".<ref>{{Cite web|url=https://www.osce.org/mc/39569|title=Istanbul Document|website=www.osce.org|language=en|access-date=24. 2. 2022}}</ref> Godine 2004. [[Viktor Janukovič]], tadašnji premijer, proglašen je pobjednikom [[Predsjednički izbori u Ukrajini 2004.|predsjedničkih izbora]], koji su prema presudi [[Vrhovni sud Ukrajine|Vrhovnog suda Ukrajine]], u velikoj mjeri bili namješteni.<ref>{{Cite web|url=http://www.skubi.net/ukraine/judgment-december-3.html|title=ВЕРХОВНИЙ СУД УКРАЇНИ - РІШЕННЯ, 3 грудня 2004 року|website=www.skubi.net|language=UK|access-date=25. 2. 2022}}</ref> Rezultati su izazvali negodovanje javnosti koja je podržavala opozicionog kandidata, [[Viktor Juščenko|Viktora Juščenka]], koji je odbacio rezultate izbora. Tokom burnih mjeseci revolucije, Juščenko se iznenada [[Viktor Juščenko#Trovanje|teško razbolio]], a ubrzo su brojne nezavisne grupe ljekara otkrile da je bio otrovan [[TCDD dioksin]]om.<ref>"[https://www.kyivpost.com/article/content/ukraine-politics/study-dioxin-that-poisoned-yushchenko-made-in-lab-46417.html Study: Dioxin that poisoned Yushchenko made in lab]". Kyiv Post. London. Associated Press. 5. avgust 2009. Pristupljeno 25. 2. 2022.</ref> Juščenko je iskazao snažnu sumnju u umiješanost Rusije u njegovo trovanje. Na kraju je to rezultovalo mirnom [[Narančasta revolucija|narančastom revolucijom]], koja je dovela Viktora Juščenka i [[Julija Timošenko|Juliju Timošenko]] na vlast, a Janukoviča u opoziciju.<ref>{{Cite web|url=http://www.britannica.com/eb/article-30090/Ukraine|title=Britannica. Independent Ukraine|date=|website=web.archive.org|publisher=Arhivirano 15. 1. 2008.|access-date=25. 2. 2022|archive-date=15. 1. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080115052653/http://www.britannica.com/eb/article-30090/Ukraine|url-status=bot: unknown}}</ref> Godine 2008. ruski predsjednik Vladimir Putin govorio je protiv potencijalnog pridruživanja Ukrajine [[NATO]]-u.<ref>{{Cite web|url=http://www.theguardian.com/world/2008/apr/04/nato.russia|title=Putin warns Nato over expansion|date=4. 4. 2008|website=The Guardian|language=en|access-date=24. 2. 2022}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.theguardian.com/world/2008/apr/02/nato.georgia|title=Bush-Putin row grows as pact pushes east|date=2. 4. 2008|website=the Guardian|language=en|access-date=24. 2. 2022}}</ref> Rumunski analitičar [[Julian Čifu]] je 2009. godine, zajedno s koautorima, iznio mišljenje da je Rusija u pogledu Ukrajine slijedila ažuriranu doktrinu [[Leonid Brežnjev|Brežnjeva]], koji je nalagao da suverenitet Ukrajine ne može biti veći od suvereniteta država članica [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]], prije kolapsa sovjetske sfere uticaja tokom kasnih 1980-ih i ranih 1990-ih.<ref>[http://www.cpc-ew.ro/pdfs/the_russian_georgian_war.pdf The Russian Georgian War] - Iulian Chifu.</ref> Janukovič je 2009. najavio ponovno kandidiranje za predsjednika na ukrajinskim predsjedničkim izborima 2010.<ref>{{Cite web|url=https://www.unian.info/politics/228200-yanukovych-tops-list-of-presidential-candidates-in-ukraine-poll.html|title=Yanukovych tops list of presidential candidates in Ukraine – poll|website=www.unian.info|language=en|access-date=25. 2. 2022}}</ref> Pobijedio je i inauguriran je 2010. godine. === Ukrajinska revolucija i rat === {{Main|Revolucija dostojanstva|Rat u Donbasu}} [[Datoteka:Euromaidan Kyiv 1-12-13 by Gnatoush 005.jpg|thumb|left|Protesti pokreta [[Evromajdan]] u Kijevu, decembar 2013.]] Protesti pokreta [[Evromajdan]] započeli su 2013. godine zbog odluke ukrajinske vlade da obustavi potpisivanje Sporazuma o pridruživanju Ukrajine [[Evropska unija|Evropskoj uniji]], umjesto odabira bližih veza s [[Rusija|Rusijom]] i [[Evroazijska ekonomska unija|Evroazijskom ekonomskom unijom]]. Sedmicama nakon protesta, 21. februara 2021. Janukovič i lideri ukrajinske parlamentarne opozicije potpisali su sporazumni dogovor koji je značio prijevremene izbore. Sljedećeg dana, Janukovič je pobjegao iz Kijeva prije glasanja o opozivu koje mu je oduzelo predsjednička ovlaštenja.<ref>{{Cite web|url=https://www.huffpost.com/entry/who-are-these-people-anyw_b_4964526|title=Who Are These 'People,' Anyway?|date=14. 3. 2014|website=HuffPost|language=en|access-date=25. 2. 2022}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.rferl.org/a/was-yanukovychs-ouster-constitutional/25274346.html|title=Was Yanukovych's Ouster Constitutional?|website=RadioFreeEurope/RadioLiberty|language=en|access-date=25. 2. 2022}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://en.interfax.com.ua/news/general/192030.html|title=Rada removes Yanukovych from office, schedules new elections for May 25|website=Interfax-Ukraine|language=en|access-date=25. 2. 2022}}</ref> Lideri [[Ruski jezik u Ukrajini|ruskog govornog područja]] na [[Istočna Ukrajina|istočnim regijama Ukrajine]] izjavili su da su odani Janukoviču,<ref>{{Cite news|title=Ukraine parliament removes Yanukovich, who flees Kiev in "coup"|url=https://www.reuters.com/article/ukraine-crisis-parliament-idINDEEA1L04L20140222|newspaper=Reuters|date=22. 2. 2014|access-date=25. 2. 2022|language=en}}</ref> što je izazvalo [[Proruski nemiri u Ukrajini 2014.|proruske nemire 2014. u Ukrajini.]]<ref>{{Cite web|url=https://www.vox.com/2014/9/3/18088560/ukraine-everything-you-need-to-know|title=Everything you need to know about the 2014 Ukraine crisis|last=Fisher|first=Max|date=3. 9. 2014|website=Vox|language=en|access-date=25. 2. 2022}}</ref> Nemire je pratila [[Pripajanje Krima Ruskoj Federaciji|ruska aneksija Krima]] u martu 2014. kao i [[Rat u istočnoj Ukrajini|rat u Donbasu]], koji je započeo u aprilu 2014. stvaranjem kvazi država, tj. [[Narodna Republika Donjeck|Narodnih Republika Donjeck]] i [[Narodna Republika Lugansk|Lugansk]], koje podržava Rusija. [[Predsjednik Ukrajine|Ukrajinski predsjednik]] [[Volodimir Zelenski]] je 14. septembra 2020. odobrio novu Nacionalnu sigurnosnu strategiju Ukrajine, "koja predviđa razvoj posebnog partnerstva sa NATO-om s ciljem članstva u NATO-u". Dana 24. marta 2021. Zelenski je potpisao Uredbu br. 117/2021 kojom se odobrava "strategija deokupacije i reintegracije privremeno okupirane teritorije [[Autonomna Republika Krim|Autonomne Republike Krim]] i grada [[Sevastopolj]]a.<ref>{{Cite web|url=https://www.ukrinform.net/rubric-polytics/3214479-zelensky-enacts-strategy-for-deoccupation-and-reintegration-of-crimea.html|title=Zelensky enacts strategy for de-occupation and reintegration of Crimea|website=www.ukrinform.net|language=en|access-date=24. 2. 2022}}</ref> U julu 2021. Putin je objavio esej pod imenom ''[[O historijskom jedinstvu Rusa i Ukrajinaca]]'', u kojem je još jednom potvrdio svoj stav da su Rusi i Ukrajinci "[[Sveruska nacija|jedan narod]]".<ref>Putin, Vladimir (12 July 2021). "Article by Vladimir Putin '[https://web.archive.org/web/20220125053520/http://en.kremlin.ru/events/president/news/66181 On the Historical Unity of Russians and Ukrainians]'". ''The Kremlin''. Government of Russia. Arhivirano 25. january 2021. Pristupljeno 24. 2. 2022. <q>''During the recent Direct Line, when I was asked about Russian-Ukrainian relations, I said that Russians and Ukrainians were one people – a single whole''.</q></ref> Američki historičar [[Timothy Snyder]] smatra Putinove ideje za [[Imperijalizam|imperijalističke]]. Britanski novinar [[Edward Lucas (novinar)|Edward Lucas]] naziva to [[Historijski revizionizam|historijskim revizionizmom]].<ref>{{Cite news|title=Why Putin’s history essay requires a rewrite|url=https://www.thetimes.co.uk/article/why-putins-history-essay-requires-a-rewrite-6nzjzbqjb|access-date=24. 2. 2022|issn=0140-0460|language=en|first=Edward|last=Lucas}}</ref> Drugi su mišljenja da rusko rukovodstvo ima iskrivljeno viđenje moderne Ukrajine i njene historije.<ref>{{Cite web|url=https://www.atlanticcouncil.org/blogs/ukrainealert/putins-new-ukraine-essay-reflects-imperial-ambitions/|title=Putin's new Ukraine essay reveals imperial ambitions|date=15. 7. 2021|website=Atlantic Council|language=en-US|access-date=24. 2. 2022}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.theguardian.com/world/2021/dec/07/putins-ukraine-rhetoric-driven-by-distorted-view-of-neighbour|title=Putin’s Ukraine rhetoric driven by distorted view of neighbour|date=7. 12. 2021|website=The Guardian|language=en|access-date=24. 2. 2022}}</ref> Rusija smatra da mogući [[Odnosi Ukrajine i NATO-a|ulazak Ukrajine u NATO]] i općenito [[proširenje NATO-a]] ugrožava njenu [[Nacionalna sigurnost#Rusija|nacionalnu sigurnost]].<ref>{{Cite web|url=https://www.vox.com/22900113/nato-ukraine-russia-crisis-clinton-expansion|title=How America’s NATO expansion obsession plays into the Ukraine crisis|last=Guyer|first=Jonathan|date=27. 1. 2022|website=Vox|language=en|access-date=24. 2. 2022}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.politico.eu/article/ukraine-nato-georgia-europe-european-union-united-states/|title=Ukraine: NATO’s original sin|date=23. 11. 2021|website=Politico|language=en-US|access-date=24. 2. 2022}}</ref> Zauzvrat, Ukrajina i druge susjedne zemlje optužile su Putina za pokušaj [[Ruski iredentizam|ruskog iredentizma]] i vođenje agresivne militarističke politike.<ref>{{Cite web|url=https://www.inquirer.com/opinion/ukraine-putin-russia-nato-20220111.html|title=Putin wants to reestablish the Russian empire. Can NATO stop him without war? {{!}} Trudy Rubin|last=Rubin|first=Trudy|website=Inquirer|language=en|access-date=24. 2. 2022}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.theguardian.com/world/2014/sep/13/putin-destroy-restore-soviet-union-ukraine-pm|title=Putin wants to destroy Ukraine and restore Soviet Union, says Yatseniuk|last=Agencies|date=13. 9. 2014|website=The Guardian|language=en|access-date=24. 2. 2022}}</ref> == Uvod == {{Main|Rusko-ukrajinska kriza 2021–2022.|}} === Rusko vojno osnaživanje === Sukob je počeo velikim vojnim osnaživanjem, u početku od marta do aprila 2021. godine, a zatim i od oktobra 2021. do februara 2022. Tokom drugog perioda vojnog jačanja, Rusija je postavila zahtjeve SAD-u i NATO-u, predlažući dva nacrta sporazuma koji su sadržavali zahtjeve za ono što je nazvano "sigurnosnim garancijama", uključujući pravno obavezujuće obećanje da se Ukrajina neće pridružiti sjevernoatlantskom savezu, kao i smanjenje broja NATO trupa i vojnog oružja stacioniranog u istočnoj Evropi.<ref>{{Cite news|title=Russia demands NATO roll back from East Europe and stay out of Ukraine|url=https://www.reuters.com/world/russia-unveils-security-guarantees-says-western-response-not-encouraging-2021-12-17/|newspaper=Reuters|date=17. 12. 2021|access-date=25. 2. 2022|language=en|first=Gabrielle|last=Tétrault-Farber|first2=Tom|last2=Balmforth}}</ref> Rusija je, također, zaprijetila nespecifiranim vojnim odgovorom ako se NATO nastavi držati agresivne linije.<ref>{{Cite news|title=Putin warns of unspecified military response if U.S. and NATO continue ‘aggressive line’|url=https://www.theglobeandmail.com/world/article-putin-warns-of-unspecified-military-response-if-us-and-nato-continue/|newspaper=The Globe and Mail|date=21. 12. 2021|access-date=25. 2. 2022|language=en-CA|first=Mark|last=MacKinnon}}</ref> === Rusko odbacivanje invazivnih planova === Uprkos jačanju vojske, ruski su zvaničnici tokom mjeseci više puta poricali da Rusija planira invaziju na Ukrajinu. Sredinom novembra 2021. [[Dmitrij Peskov]], Putinov glasnogovornik, rekao je novinarima da "Rusija ne prijeti nikome. Kretanje snaga na našoj teritoriji ne bi trebalo biti ničija briga".<ref name=":0">Taylor, Adam (24. 2. 2022). "[https://archive.today/20220224205233/https://www.washingtonpost.com/world/2022/02/24/ukraine-russia-denials/ Russia's attack on Ukraine came after months of denials it would attack]". ''The Washington Post''. [https://www.washingtonpost.com/world/2022/02/24/ukraine-russia-denials/ Original] arhiviran 24. 2. 2022. Pristupljeno 26. 2. 2022.</ref><ref name=":2">{{Cite web|url=https://www.factcheck.org/2022/02/russian-rhetoric-ahead-of-attack-against-ukraine-deny-deflect-mislead/|title=Russian Rhetoric Ahead of Attack Against Ukraine: Deny, Deflect, Mislead|last=|first=|last2=|first2=|date=24. 2. 2022|website=FactCheck.org|language=en-US|access-date=26. 2. 2022}}</ref> Krajem istog mjeseca, Peskov je rekao da "Rusija ne planira niti će ikad planirati napade na bilo koga... Rusija je miroljubiva zemlja, koja je zainteresovana za dobre odnose sa svojim susjedima".<ref name=":2" /> Sredinom januara 2022. zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova, [[Sergej Rjabkov]], rekao je da Rusija "ne želi i neće poduzeti nikakvu akciju agresivnog karaktera. Nećemo napadati, udarati, ... Ukrajinu".<ref name=":2" /> Dana 12. februara 2022. savjetnik Kremlja za vanjske poslove, [[Jurij Ušakov]], opisao je diskusiju o "takozvanoj planiranoj ruskoj invaziji" "histerijom".<ref name=":0" /><ref name=":2" /> Osam dana kasnije, ruski ambasador u SAD-u, [[Anatolij Antonov]], rekao je da ruske snage "nikome ne prijete... Nema invazije. Ne postoje takvi planovi".<ref name=":0" /> === Ruske optužbe === {{See also|Humanitarna situacija tokom rata u Donbasu|Dezinformacije o rusko-ukrajinskoj krizi 2021–2022.|Neonacizam#Ukrajina}}Dana 9. decembra 2021. Putin je govorio o diskriminaciji usmjerenoj ka govornicima ruskog izvan Rusije, rekavši: "Moram reći da je rusofobija prvi korak prema genocidu. Vi i ja znamo šta se dešava u Donbasu. To svakako liči na genocid."<ref>{{Cite web|url=https://rg.ru/2021/12/09/putin-zaiavil-o-genocide-na-donbasse.html|title=Путин заявил о геноциде на Донбассе|website=Российская газета|language=ru|access-date=25. 2. 2022|archive-date=22. 2. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220222212644/https://rg.ru/2021/12/09/putin-zaiavil-o-genocide-na-donbasse.html|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.themoscowtimes.com/2021/12/10/putin-says-conflict-in-eastern-ukraine-looks-like-genocide-a75780|title=Putin Says Conflict in Eastern Ukraine 'Looks Like Genocide'|last=AFP|date=10. 12. 2021|website=The Moscow Times|language=en|access-date=25. 2. 2022}}</ref> Također, Rusija je osudila ukrajinski zakon o jeziku.<ref>{{Cite web|url=https://www.france24.com/en/live-news/20210401-new-law-stokes-ukraine-language-tensions|title=New law stokes Ukraine language tensions|date=1. 4. 2021|website=France 24|language=en|access-date=25. 2. 2022}}</ref> Dana 15. februara 2022. Putin je izvijestio: "Ono što se dešava u Donbasu upravo je genocid."<ref>{{Cite web|url=https://www.france24.com/en/live-news/20220216-us-accuses-moscow-of-creating-ukraine-invasion-pretext-with-genocide-claims|title=US accuses Moscow of creating Ukraine invasion pretext with 'genocide' claims|date=16. 2. 2022|website=France 24|language=en|access-date=25. 2. 2022}}</ref> Novinarske kuće zabilježile su, da uprkos Putinovim optužbama za genocid nad ruskim govornicima, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i sam govori ruskim jezikom.<ref>{{Cite news|title=Russians accuse Ukrainians of genocide as they pave way for potential invasion|url=https://www.telegraph.co.uk/world-news/2022/02/19/russians-accuse-ukrainians-genocide-propaganda-blitz/|newspaper=The Telegraph|date=19. 2. 2022|access-date=25. 2. 2022|issn=0307-1235|language=en-GB|first=Nataliya|last=Vasilyeva}}</ref> Ruske tvrdnje o genocidu naširoko se smatraju netačnim.<ref>{{Cite news|title=Ukraine crisis: Vladimir Putin address fact-checked|url=https://www.bbc.com/news/60477712|newspaper=BBC News|date=22. 2. 2022|access-date=25. 2. 2022|language=en-GB}}</ref> Nekoliko međunarodnih organizacija, uključujući i Visokog povjerenika Ujedinjenih nacija za ljudska prava, Specijalna misija OSCE-a u Ukrajini i Vijeće Evrope, nije našlo nikakve dokaze koji podržavaju ruske tvrdnje.<ref>{{Cite web|url=https://www.osce.org/ukraine-smm/reports|title=Daily and spot reports from the Special Monitoring Mission to Ukraine|website=www.osce.org|language=en|access-date=25. 2. 2022}}</ref> Evropska komisija odbacila je optužbe za genocid kao ruske dezinformacije.<ref>"[https://ec.europa.eu/neighbourhood-enlargement/news/disinformation-about-current-russia-ukraine-conflict-seven-myths-debunked-2022-01-24_en Disinformation About the Current Russia-Ukraine Conflict – Seven Myths Debunked]". Directorate-General for European Neighbourhood Policy and Enlargement Negotiations (Press release). 24 January 2022. Archived from the original on 18 February 2022. Retrieved 22 February 2022. '''Myth 2:''' "The situation in Ukraine triggered this conflict. There is proof that Ukraine is committing atrocities against its Russian-speaking population in the country's east. Russia has to intervene, not least because Ukraine and Russia are 'one nation.' Ukraine simply belongs to Russia's "privileged sphere of influence". '''False'''. Allegations that Ukraine is attacking its own territory and persecuting its own citizens are absurd. To galvanize domestic support for Russia's military aggression, Russian state-controlled media have tirelessly sought to vilify Ukraine, accusing it of alleged genocide in eastern Ukraine, drawing groundless parallels with Nazism and World War Two, and fabricating stories aimed at striking a negative emotional chord with audiences.</ref> Američka ambasada u Ukrajini nazvala je rusku tvrdnju o genocidu "neistinom za osudu",<ref>{{Cite web|url=https://www.ukrinform.net/rubric-polytics/3406104-united-states-russias-claim-of-genocide-in-ukraine-is-reprehensible-falsehood.html|title=United States: Russia’s claim of ‘genocide in Ukraine’ is reprehensible falsehood|website=www.ukrinform.net|language=en|access-date=26. 2. 2022}}</ref> dok je glasnogovornik američkog State Departmenta Ned Price izjavio da [[Moskva]] iznosi takve tvrdnje kao izgovor za invaziju na Ukrajinu.<ref>{{Cite web|url=https://www.france24.com/en/live-news/20220216-us-accuses-moscow-of-creating-ukraine-invasion-pretext-with-genocide-claims|title=US accuses Moscow of creating Ukraine invasion pretext with 'genocide' claims|date=16. 2. 2022|website=France 24|language=en|access-date=26. 2. 2022}}</ref> Dana 18. februara, ruski ambasador u SAD-u Anatolij Antonov optužio je SAD da odobravaju prisilnu asimilaciju ukrajinskih Rusa.<ref>{{Cite web|url=https://tass.com/russia/1405599|title=US condones forceful assimilation of Russians in Ukraine - Russian ambassador to US|website=TASS|access-date=26. 2. 2022}}</ref> U svom govoru 21. februara Putin je optužio ukrajinsko društvo da je postalo neonacističko, dodajući da je cilj Rusije demilitarizirati i "denacificirati" Ukrajinu.<ref name="nbcnews.com">{{Cite web|url=https://www.nbcnews.com/politics/politics-news/blog/russia-ukraine-conflict-live-updates-n1289655|title=Putin says he is fighting a resurgence of Nazism. That's not true.|website=NBC News|language=en|access-date=26. 2. 2022}}</ref><ref>{{Cite news|title=Putin justifies war in menacing speech as Zelensky appeals for peace|url=https://www.ft.com/content/0783ea10-b493-4889-8da8-5a5ea75cb977|newspaper=Financial Times|date=24. 2. 2022|access-date=26. 2. 2022|first=Max|last=Seddon}}</ref> Prema izvješćima medija, Putin je koristio lažni "nacistički" narativ za opravdanje ruskog napada na Ukrajinu. U vladi, vojsci ili biračkom tijelu nema široke podrške ideologijama krajnje desnice, a niti jedan kandidat krajnje desnice nije osvojio niti jedno mjesto u [[Verhovna Rada Ukrajine|Radi]], državnom zakonodavnom organu, tokom parlamentarnih izbora 2019. godine.<ref name="nbcnews.com"/><ref>{{Cite web|url=https://www.nbcnews.com/news/world/putin-claims-denazification-justify-russias-attack-ukraine-experts-say-rcna17537|title=Putin using false 'Nazi' narrative to justify Russia's attack on Ukraine, experts say|website=NBC News|language=en|access-date=26. 2. 2022}}</ref> Predsjednik Zelenski i [[Premijer Ukrajine|premijer]] [[Denis Šmihal]] su [[jevreji]], što Ukrajinu čini jednom od dvije zemlje svijeta koje imaju i židovskog šefa države i šefa Vlade (druga je [[Izrael]]). Osvrćući se posebno na Putinovu opasku, Zelenski je izjavio da je njegov djed služio u Sovjetskoj armiji boreći se protiv nacista;<ref>{{Cite web|url=https://www.axios.com/ukraine-russia-putin-zelensky-invasion-3e5b8783-c4b6-41e9-b6d5-b0706bfedfdf.html|title=Ukrainian President Zelensky delivers impassioned address, telling Russia: "You will see our faces, not our backs"|last=Lawler, Dave; Basu, Zachary|first=|date=24. 2. 2022|website=Axios|language=en|access-date=26. 2. 2022|archive-date=24. 2. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220224031305/https://www.axios.com/ukraine-russia-putin-zelensky-invasion-3e5b8783-c4b6-41e9-b6d5-b0706bfedfdf.html|url-status=dead}}</ref> izgubivši tri člana porodice u [[holokaust]]u. [[Memorijalni muzej holokausta Sjedinjenih Američkih Država|Memorijalni muzej holokausta SAD-a]] osudio je invaziju i Putinovu zloupotrebu historije holokausta kao opravdanje za rat.<ref>{{Cite web|url=https://www.bostonglobe.com/2022/02/24/opinion/putins-hitler-like-tricks-tactics-ukraine/|title=Putin’s Hitler-like tricks and tactics in Ukraine - The Boston Globe|last=|first=|last2=|website=BostonGlobe.com|language=en-US|access-date=26. 2. 2022|last3=Comments|first3=}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.ushmm.org/information/press/press-releases/museum-condemns-russias-invasion-of-ukraine|title=Museum concerned about loss of life|website=www.ushmm.org|language=en|access-date=26. 2. 2022}}</ref> === Sukobi === [[Rat u Donbasu|Borbe u Donbasu]] značajno su eskalirale 17. februara 2022. Dnevni broj napada tokom prvih šest sedmica 2022. kretao se od dva do pet,<ref name=":1">MacKinnon, Mark; Morrow, Adrian. "Putin orders snap nuclear drill". ''The Globe and Mail''. str. A3.</ref> a 17. februara ukrajinska vojska prijavila je 60 napada.<ref name=":1" /> Ruski državni mediji takođe su izvijestili o preko 20 artiljerskih napada na položaje separatista istog dana.<ref name=":1" /> Ukrajinska vlada optužila je ruske separatiste da su granatirali vrtić u [[Stanica Luganska|Stanici Luganskoj]] koristeći artiljeriju, ranivši pri tome tri [[civil]]a. Luganska Narodna Republika saopštila je da je ukrajinska vlada napala njene snage minobacačima, bacačima granata i mitraljeskom vatrom.<ref>{{Cite web|url=https://www.msn.com/en-us/news/world/west-accuses-russia-of-trying-to-create-pretext-for-invasion-after-shelling-in-east-ukraine/ar-AATZcQu|title=Ukraine, West accuse Russia of trying to create pretext for invasion after shelling in east|website=MSN|language=en-US|access-date=25. 2. 2022}}</ref><ref>{{Cite news|title=Ukraine conflict: Where are Russia's troops?|url=https://www.bbc.com/news/world-europe-60158694|newspaper=BBC News|date=23. 2. 2022|access-date=25. 2. 2022|language=en-GB}}</ref> Narednog dana, Donjecka i Luganska Narodna Republika naredile su obaveznu [[evakuacija|evakuaciju]] civila iz svojih glavnih gradova, iako je napomenuto da će za potpunu evakuaciju biti potrebni mjeseci.<ref>{{Cite news|title=Ukraine conflict: Rebels declare general mobilisation as fighting grows|url=https://www.bbc.com/news/world-europe-60443504|newspaper=BBC News|date=19. 2. 2022|access-date=25. 2. 2022|language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.nbcnews.com/news/world/east-ukraine-shelling-russian-invasion-fears-putin-pretext-rcna16773|title=Russian-backed separatists to evacuate civilians from eastern Ukraine, stoking invasion fears|website=NBC News|language=en|access-date=25. 2. 2022}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.themoscowtimes.com/2022/02/20/in-the-closest-russian-city-to-ukraines-separatist-region-there-are-few-signs-of-refugees-a76473|title=In the Closest Russian City to Ukraine’s Separatist Region, There Are Few Signs of Refugees|last=Light|first=Felix|date=20. 2. 2022|website=The Moscow Times|language=en|access-date=25. 2. 2022}}</ref> Ukrajinski mediji izvijestili su o porastu artiljerijskog granatiranja Donbasa iza kojeg stoje militanti koje podržava Rusija, s ciljem provociranja ukrajinskih snaga.<ref>{{Cite web|url=https://english.nv.ua/nation/how-russian-proxies-are-attempting-to-provoke-the-ukrainian-army-lying-about-a-ukrainian-offensive-50218033.html|title=How Russian proxy forces are attempting to provoke the Ukrainian army and are lying about a new Ukrainian offensive|website=english.nv.ua|language=en|access-date=26. 2. 2022}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://kyivindependent.com/national/over-40-shelling-incidents-leave-5-injured-in-donbas/|title=47 shelling incidents leave 5 injured in Donbas|last=Ponomarenko|first=Illia|date=17. 2. 2022|website=The Kyiv Independent|language=en-US|access-date=26. 2. 2022}}</ref> Dana 21. februara, ruska federalna sigurnosna služba (FSB) objavila je da je uništen granični objekat FSB-a 150 metara od ukrajinske granice u Rostovskoj oblasti.<ref>{{Cite web|url=https://www.rbc.ru/politics/21/02/2022/621360d79a79470fcd422edd|title=ФСБ сообщила о попадании снаряда в погранпункт на границе с ДНР|website=РБК|language=ru|access-date=26. 2. 2022}}</ref> Press-služba Južne vojne oblasti saopštila je da su ujutro tog dana ruske snage likvidirale grupu od pet diverzanata u blizini sela Mitjakinskaja u Rostovskoj oblasti, koja je prešla granicu Ukrajine sa dva pješadijska borbena vozila, pri čemu su ista uništena. Ukrajina je negirala umiješanost u oba incidenta nazvavši ih operacijom pod lažnom zastavom. Pored toga, prijavljeno je da su dva ukrajinska vojnika i jedan civil ubijeni granatiranjem sela Zajceve, 30 kilometara sjeverno od Donjecka. Nekoliko analitičara, među kojima i istraživački veb-sajt [[Bellingcat]],<ref>{{Cite web|url=https://www.bellingcat.com/news/2022/02/23/documenting-and-debunking-dubious-footage-from-ukraines-frontlines/|title=Documenting and Debunking Dubious Footage from Ukraine’s Frontlines|date=23. 2. 2022|website=Bellingcat|language=en-GB|access-date=26. 2. 2022}}</ref> objavili su dokaze da je mnoge napade, eksplozije i evakuacije u Donbasu inscenirala Rusija.<ref>{{Cite web|url=https://www.vice.com/en/article/88gdj3/russia-disinformation-campaign-bombing-ukraine|title=Russia's ‘Idiotic’ Disinformation Campaign Could Still Lead to War in Ukraine|website=www.vice.com|language=en|access-date=26. 2. 2022}}</ref><ref>{{Cite news|title=Four Russian false flags that are comically easy to debunk|url=https://www.telegraph.co.uk/world-news/2022/02/21/five-russian-false-flags-comically-easy-debunk/|newspaper=The Telegraph|date=21. 2. 2022|access-date=26. 2. 2022|issn=0307-1235|language=en-GB|first=Verity|last=Bowman}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.theguardian.com/world/2022/feb/21/dumb-and-lazy-the-flawed-films-of-ukrainian-attacks-made-by-russias-fake-factory|title=‘Dumb and lazy’: the flawed films of Ukrainian ‘attacks’ made by Russia’s ‘fake factory’|date=21. 2. 2022|website=The Guardian|language=en|access-date=26. 2. 2022}}</ref> Dana 21. februara nepoznate snage granatirale su termoelektranu u Lugansku, a ukrajinske vijesti ubrzo su objavile da je iz tog razloga termoelektrana zatvorena.<ref>{{Cite web|url=https://www.bloomberg.com/tosv2.html?vid=&uuid=9092a9b6-9738-11ec-8f82-6b444d44794c&url=L25ld3MvYXJ0aWNsZXMvMjAyMi0wMi0yMi91a3JhaW5lLXBvd2VyLXBsYW50LWRhbWFnZWQtZHVyaW5nLXR3by1kYXlzLW9mLXNoZWxsaW5n|title=Ukraine Power Plant Damaged During Two Days of Shelling|website=www.bloomberg.com|access-date=26. 2. 2022}}</ref> === Eskalacija (21–23. februar) === Dana 21. februara, nakon priznavanja Donjecke i Luganske Republike, predsjednik Putin naredio je da se ruske trupe (uključujući i mehanizovane snage) pošalju u Donbas, u ono što Rusija naziva "mirovnom misijom".<ref>{{Cite news|title=Boris Johnson announces sanctions for Russia over invasion of Ukraine|url=https://www.thetimes.co.uk/article/putin-sends-tanks-into-ukraine-75dj973v8|access-date=28. 2. 2022|issn=0140-0460|language=en|first=|last=}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.cnn.com/2022/02/21/europe/russia-ukraine-tensions-monday-intl/index.html|title=Putin orders troops into pro-Russian regions of eastern Ukraine|last=CNN|first=Ivana Kottasová, Tamara Qiblawi and Helen Regan|website=CNN|access-date=28. 2. 2022}}</ref> Ruska vojska saopštila je da je ubila pet ukrajinskih diverzanata, što je oštro demantovao ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba.<ref>{{Cite web|url=https://www.timesofisrael.com/russia-claims-to-kill-5-ukrainian-saboteurs-who-crossed-border/|title=Russia claims to kill 5 Ukrainian ‘saboteurs’ who crossed border|last=|first=|last2=|first2=|website=www.timesofisrael.com|language=en-US|access-date=28. 2. 2022}}</ref> Kasnije tog dana,<ref>{{Cite web|url=https://video.repubblica.it/mondo/ucraina-i-primi-soldati-russi-nel-donbass/408788/409494|title=Ucraina, i primi soldati russi nel Donbass|date=22. 2. 2022|website=Repubblica TV - Repubblica|language=it|access-date=28. 2. 2022}}</ref> nekoliko nezavisnih medijskih kuća potvrdilo je da ruske snage ulaze u Donbas.<ref>{{Cite web|url=https://www.skynews.com.au/world-news/chilling-social-media-footage-emerges-of-convoys-of-russian-military-equipment-entering-donbas-in-ukraine/news-story/ad0ec2c630b5e5aaaa8efdd85509e832|title=The chilling moment Russian military enters Ukraine|last=|first=|last2=|date=|website=Skynews|language=en|access-date=28. 2. 2022}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.newsweek.com/us-russian-troops-already-ukraines-donbas-no-plans-send-us-forces-1681206|title=Putin's Ukraine peacekeepers "aren't fooling anyone," US warns|date=21. 2. 2022|website=Newsweek|language=en|access-date=28. 2. 2022}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.theguardian.com/world/2022/feb/21/ukraine-putin-decide-recognition-breakaway-states-today|title=Putin orders troops into eastern Ukraine on ‘peacekeeping duties’|date=21. 2. 2022|website=The Guardian|language=en|access-date=28. 2. 2022}}</ref> [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeće sigurnosti UN-a]] naširoko je osudilo vojnu intervenciju u Donbasu.<ref>{{Cite web|url=https://abcnews.go.com/US/wireStory/putin-support-security-council-ukraine-83037165|title=Putin gets no support from UN Security Council over Ukraine|last=News|first=A. B. C.|website=ABC News|language=en|access-date=28. 2. 2022}}</ref> Ambasador Kenije, Martin Kimani, uporedio je Putinov potez sa [[Kolonijalizam|kolonijalizmom]] rekavši: "Moramo se oporaviti od žara mrtvih imperija na način koji nas ne bi gurnuo nazad u nove oblike dominacije i ugnjetavanja."<ref>{{Cite web|url=https://www.cnn.com/2022/02/23/europe/kenya-ukraine-russia-colonialism-intl/index.html|title=Kenya's UN ambassador slams Russia and compares Ukraine crisis to Africa's colonial past|last=CNN|first=Amy Woodyatt|website=CNN|access-date=28. 2. 2022}}</ref> Američki predsjednik [[Joe Biden]] 22. februara izjavio je da se "početak ruske invazije na Ukrajinu" dogodio. Generalni sekretar [[NATO]]-a [[Jens Stoltenberg]] i kanadski premijer [[Justin Trudeau]] rekli su da je došlo do "dodatne invazije". Ukrajinski ministar vanjskih poslova Kuleba izjavio je: "Ne postoji takva stvar poput manje, srednje i velike invazije. Invazija je invazija." Šef vanjske politike EU Josep Borrell izjavio je da su "ruske trupe stigle na ukrajinsko tlo, što nije punopravna invazija".<ref>Parker, Claire (23. 2. 2022). "[https://www.washingtonpost.com/world/2022/02/23/key-terms-russia-ukraine/ What counts as an 'invasion,' or as 'lethal aid'? Here's what some terms from the Russia-Ukraine crisis really mean]"</ref> Istog dana, Vijeće Ruske Federacije ovlastilo je jednoglasnom odlukom Putina da koristi vojnu silu izvan Rusije. S druge strane, predsjednik Zelenski naredio je regrutaciju ukrajinskih rezervista, ne pozvavši na opštu mobilizaciju još uvijek. Dana 23. februara, [[Verhovna Rada Ukrajine]] proglasila je 30-dnevno vanredno stanje u cijeloj zemlji, osim na okupiranim teritorijima u Donbasu, gdje je odredba stupila na snagu u ponoć. Parlament je takođe naredio mobilizaciju svih rezervista [[Oružane snage Ukrajine|Oružanih snaga Ukrajine]]. Istog dana, Rusija je počela s evakuacijom svoje ambasade u Kijevu, spustivši rusku zastavu s vrha zgrade. Internet stranice ukrajinskog parlamenta i vlade, kao i bankarski veb-sajtvi, pogođeni su DDoS napadima.<ref>{{Cite web|url=https://apnews.com/article/russia-ukraine-technology-business-europe-russia-9e9f9e9b52eaf53cf9d8ade0588b661b|title=Cyberattacks accompany Russian military assault on Ukraine|date=23. 2. 2022|website=AP NEWS|language=en|access-date=28. 2. 2022}}</ref> Još jedan sastanak Vijeća sigurnosti UN-a sazvan je 23–24. februara. Rusija je izvršila invaziju na Ukrajinu tokom hitnog sastanka Vijeća sigurnosti UN-a s ciljem smirivanja krize. Generalni sekretar [[António Guterres]] izjavio je da se miru da šansa.<ref>{{Cite web|url=https://apnews.com/article/united-nations-general-assembly-russia-ukraine-europe-russia-united-nations-31c5af31d2a72163676459d317269b35|title='It's too late': Russian move roils UN meeting on Ukraine|date=23. 2. 2022|website=AP NEWS|language=en|access-date=28. 2. 2022}}</ref> Rusija je izvršila invaziju u periodu predsjedanja Vijećem sigurnosti UN-a u februaru 2022. te ima pravo veta kao jedna od pet stalnih članica. U ranim satima 24. februara, Zelenski je održao televizijski govor u kojem se na ruskom jeziku obratio građanima Rusije zamolivši ih da spriječe rat. == Invazija == === Početak invazije (24. februar 2022) === Nešto prije 4:00 po moskovskom vremenu (UTC+3) 24. februara 2022, [[Vladimir Putin]] objavio je da je donio odluku o pokretanju vojne operacije u istočnoj Ukrajini. U svom obraćanju rekao je da nema planova za okupaciju ukrajinske teritorije i da podržava pravo naroda Ukrajine na samoopredjeljenje. Putin je također izjavio da je [[Rusija]] tražila "demilitarizaciju i denacifikaciju" Ukrajine, te je pozvao ukrajinske vojnike da predaju oružje i odu kući, dok je CNN te tvrdnje nazvao neosnovanim. U svjetlu zahtjeva ruskog Ministarstva odbrane kojim se od ukrajinskih jedinica kontrole letenja traži da zaustave letove, zračni prostor iznad Ukrajine ograničen je na necivilni saobraćaj, a Agencija za sigurnost zrakoplovstva Evropske unije čitavo područje proglasila je aktivnom zonom sukoba. Nekoliko minuta nakon Putinovog saopćenja, eksplozije su zabilježene u [[Kijev]]u, [[Harkiv]]u, [[Odesa|Odesi]] i [[Donbas]]u. Ukrajinski zvaničnici izjavili su da je Rusija iskrcala trupe u [[Mariupolj]]u i lansirala krstareće i balističke rakete na aerodrome, vojne štabove i skladišta u Kijevu, Harkivu i Dnjepru. Vojna vozila u Ukrajinu su ušla oko 6:48 po lokalnom vremenu, preko Senjkivke, na mjestu gdje se [[Ukrajina]] graniči s Bjelorusijom i Rusijom. Videozapisi su prikazali ruske trupe kako ulaze u Ukrajinu sa [[Krim]]a, koji je pod ruskom aneksijom. Prema riječima ukrajinskog državnog ministra Antona Gerašenka, nešto poslije 6:30 (UTC+2) ruske snage izvršile su kopnenu invaziju u blizini grada Harkiva, te je prijavljeno veliko amfibijsko iskrcavanje u gradu Mariupolju. U 7:40, [[BBC]] je citirao druge izvore rekavši da u zemlju ulaze i trupe iz [[Bjelorusija|Bjelorusije]]. Ukrajinske granične snage izvijestile su o napadima na lokacije u [[Luganska oblast|Luganskoj]], [[Sumska oblast|Sumskoj]], [[Harkivska oblast|Harkivskoj]], [[Černigivska oblast|Černigivskoj]] i [[Žitomirska oblast|Žitomirskoj oblasti]], dodavši i napade s Krima. Rusko ministarstvo odbrane tvrdilo je da nema otpora ukrajinskih graničnih snaga. Ukrajinsko ministarstvo unutrašnjih poslova izvijestilo je da su ruske snage zauzele sela Horodišče i Milove u Luganskoj oblasti. Ukrajinski centar za strateške komunikacije i sigurnost izvijestio je da je ukrajinska vojska odbila napad u blizini Ščastija (kod Luganska) i vratila kontrolu nad gradom, te navela broj od 50 ruskih žrtava. Ministarstvo je iznijelo tvrdnje da su njihove snage oborile pet aviona i jedan helikopter. Nešto prije 7:00 (UTC+2), predsjednik [[Volodimir Zelenski]] objavio je uvođenje vanrednog stanja u Ukrajini. Kasnije je naredio ukrajinskoj vojsci da "nanese maksimalne gubitke" napadačima. Zelenski je također najavio momentalno prekidanje diplomatskih odnosa s Rusijom. Ruske rakete gađale su ukrajinsku infrastrukturu, uključujući i kijevski aerodrom Borispilj. Ukrajina je zatvorila svoj zračni prostor za civilne letove. Ruske snage napale su vojnu jedinicu u Podiljsku, pri čemu je poginulo šest, a ranjeno 13 osoba. Još devetnaest osoba prijavljeno je kao nestalo, a jedna osoba je ubijena u Mariupolju. Ruska artiljerija oštetila je kuće u Čugujivu; stanari su povrijeđeni, a jedan dječak je poginuo. Osamnaest ljudi je poginulo u ruskom bombardiranju sela Lipecke u Odeskoj oblasti. Na sastanku ukrajinske predsjedničke administracije objavljeno je da su ruske trupe napale Ukrajinu sa sjevera, te da su prodrle pet kilometara u dubinu ukrajinske teritorije. Izviješćeno je da su ruske trupe bile aktivne u Harkivskoj i Černigivskoj oblasti, te blizu grada Sumi. Pres-služba Zelenskog također je navela da je Ukrajina odbila napad u [[Volinjska oblast|Volinjskoj oblasti]]. U 10:30 (UTC+2), ukrajinsko ministarstvo odbrane izvijestilo je da su ruske trupe u Černigivskoj oblasti zaustavljene, da su Mariupolj i Ščastija u potpunosti pod ukrajinskom kontrolom, te da traje velika bitka kod Harkiva. Prijavljeno je uništenje šest ruskih aviona, dva helikoptera i desetina oklopnih vozila. Rusija je negirala gubitak bilo kakvih aviona ili oklopnih vozila. Tadašnji ukrajinski glavni komandant [[Valerij Zalužni]] objavio je fotografije dvojice zarobljenih ruskih vojnika. Ruske zračno-desantske trupe zauzele su međunarodni aerodrom Antonov u Hostomelu, sjeverozapadnom predgrađu Kijeva, nakon što su rano ujutro prebačeni helikopterima; ukrajinska kontraofanziva za ponovno zauzimanje aerodroma pokrenuta je kasnije tokom istog dana. Bjelorusija je svoju teritoriju prepustila ruskim trupama za invaziju Ukrajine sa sjevera: u 11:00 (UTC+2) ukrajinski granični službenici prijavili su ulazak trupa u Viljču (Kijevska oblast), dok je granični prijelaz u Žitomirskoj oblasti bombardiran. Također je objavljeno da je helikopter bez oznaka iz Bjelorusije bombardirao položaj granične straže u Slavutiču. U 11:30 (UTC+2) počeo je drugi val ruskih raketnih bombardiranja: među ciljanim gradovima bili su Kijev, Odesa, Harkiv i [[Lavov]]. Teške kopnene borbe vodile su se u Donjeckoj i Luganskoj oblasti. Aktivisti za građanska prava u Poljskoj izvijestili su o povećanom broju prelaska bjeloruskih migranata u njihovu zemlju. Posmatrači smatraju da Bjelorusija prima naređenja od Rusije i da koristi migrante na granici Poljske i Bjelorusije kao oružje. U 13:00 i 13:19 (UTC+2), ukrajinski granični službenici i Oružane snage prijavili su dva nova sukoba — kod grada Sumi ("u pravcu Konotopa") i Starobiljska (Luganska oblast). U 13:32 (UTC+2), Valerij Zalužni izvijestio je o četiri balističke rakete lansirane s bjeloruskog teritorija u jugozapadnom pravcu. Nekoliko stanica kijevskog i harkivskog metroa lokalni stanovnici iskoristili su kao skloništa od bombi. Lokalna bolnica u Vugledaru (Donjecka oblast) navodno je bombardirana; četiri civila su poginula, a desetero ljudi je ranjeno (uključujući i šest ljekara). Ukrajinski granični službenici izvijestili su da su dva ruska broda pokušala zauzeti malo [[Zmijsko ostrvo]] u blizini delte Dunava. U 16:00 (UTC+2) ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski objavio je da su izbile borbe između ruskih i ukrajinskih snaga u [[Černobilj]]u i [[Pripjat (grad)|Pripjatu]]. U međuvremenu, ruske trupe koje su napredovale s Krima uspostavile su kontrolu nad Sjevernokrimskim kanalom. U 16:18 (UTC+2), gradonačelnik Kijeva, [[Vitalij Kličko]], proglasio je policijski sat u trajanju od 22:00 do 07:00. === Kasniji značajni događaji === ==== Potapanje krstarice Moskva (april 2022) ==== Krstarica [[Moskva (krstarica)|''Moskva'']], [[admiralski brod]] ruske [[Crnomorska flota|Crnomorske flote]], potonula je 14. aprila 2022. nakon što je pogođena dvjema ukrajinskim protivbrodskim raketama Neptun. Ovaj događaj predstavljao je veliki strateški i simbolički udarac za ruske mornaričke snage u Crnom moru.<ref>{{cite web |url=https://www.zeit.de/news/2022-04/15/usa-moskwa-von-ukrainischen-raketen-getroffen |title=USA: "Moskwa" von ukrainischen Raketen getroffen |date=15. 4. 2022 |website=ZEIT ONLINE |access-date=21. 2. 2026 |language=de}}</ref> ==== Jesen 2022. i oslobođenje Hersona ==== [[Datoteka:ZSU female soldier lifted on shoulders Kherson Freedom Square.png|thumb|upright=1.2|Slavlje civila u centru Hersona prilikom dolaska ukrajinske vojske nakon višemjesečne ruske okupacije u novembru 2022.]] Nakon uspješne ukrajinske kontraofanzive u septembru kojom je oslobođena veća polovina teritorije Harkivske oblasti, snage su usmjerile pritisak na južni front. Ruske trupe su se 11. novembra 2022. povukle s desne obale rijeke [[Dnjepar (rijeka)|Dnjepar]], omogućivši ukrajinskoj vojsci da oslobodi [[Herson]], jedini regionalni glavni grad koji je Rusija uspjela zauzeti od početka invazije.<ref>{{cite web |url=https://www.bbc.com/news/world-europe-63627905 |title=Ukraine round-up: Zelensky's Kherson warning, war letters and watermelon |website=BBC News |date=2022-11-13 |access-date=2026-02-21 |language=en}}</ref> ==== Rat iscrpljivanja i ljetna ofanziva (2023) ==== [[Datoteka:Bakhmut during the battle, 2023-03.jpg|thumb|Razarajuće posljedice uličnih borbi u gradu Bahmut, mart 2023.]] Tokom 2023. godine linija fronta prešla je u statični rat u rovovima. U maju 2023. ruske snage, predvođene plaćenicima iz [[Grupa Vagner|Grupe Wagner]], zauzele su grad [[Bahmut]] u Donjeckoj oblasti nakon jedne od najdužih i najsmrtonosnijih bitaka u dotadašnjem toku rata.<ref>{{cite web |url=https://www.reuters.com/world/europe/russias-wagner-claims-bakhmut-kyiv-says-situation-critical-2023-05-20/ |title=Russia says Ukrainian city of Bakhmut captured |website=Reuters |date=2023-05-21 |access-date=2026-02-21 |language=en}}</ref> U junu 2023. Ukrajina je započela dugoočekivanu ljetnu kontraofanzivu na južnom ratištu; međutim, napredovanje je bilo znatno otežano duboko utvrđenim ruskim linijama (tzv. Surovikinova linija), minskim poljima i zračnom nadmoći Rusije, što je rezultiralo minimalnim teritorijalnim promjenama.<ref>{{cite web |url=https://www.bbc.com/news/world-europe-66774668 |title=Ukraine counter-offensive: Why it is moving so slowly |website=BBC News |date=2023-09-12 |access-date=2026-02-21 |language=en}}</ref> ==== Nova ruska ofanziva i ukrajinski upad u Kursk (2024) ==== [[Datoteka:Avdiivka after Russian bombing, 2024-01-18 (02).jpg|thumb|Stambena zgrada u Avdijivki razorena ruskim bombardiranjem, januar 2024.]] Početkom 2024. godine komandu nad Oružanim snagama Ukrajine preuzeo je general [[Oleksandr Sirski]]. U februaru je Rusija uspjela osvojiti strateški važan grad [[Avdijivka|Avdijivku]], primoravši ukrajinske snage na povlačenje usljed nedostatka artiljerijske municije.<ref>{{cite web |url=https://www.bbc.com/news/world-europe-68322646 |title=Avdiivka: Ukraine troops withdraw from key eastern town |website=BBC News |date=2024-02-17 |access-date=2026-02-21 |language=en}}</ref> U augustu 2024. ratna dinamika je izmijenjena kada su ukrajinske trupe izvele prekogranični napad na rusku [[Kurska oblast|Kursku oblast]]. Ukrajina je uspostavila kontrolu nad stotinama kvadratnih kilometara i zarobila brojne ruske vojnike, što je predstavljalo prvi upad strane vojske na teritoriju uže Rusije od [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].<ref>{{cite web |url=https://en.wikipedia.org/wiki/Timeline_of_the_Russo-Ukrainian_war_(1_August_%E2%80%93_31_December_2024) |title=Timeline of the Russo-Ukrainian war (1 August – 31 December 2024) |website=Wikipedia |date=2024-12-31 |access-date=2026-02-21 |language=en}}</ref> ==== Nastavak sukoba (2025–2026) ==== Tokom 2025. i početkom 2026. godine rat se nastavio visokim intenzitetom bez znakova mirovnog rješenja. Rusija je zadržala ofanzivni pritisak na istoku i nastavila sa zračnim napadima na ukrajinsku energetsku mrežu i gradove. S druge strane, Ukrajina je pojačala sistemske udare naftnim rafinerijama i vojnim objektima duboko u Rusiji korištenjem [[Bespilotna letjelica|bespilotnih letjelica]].<ref>{{cite report |author=UK Defence Intelligence |title=Ukraine conflict update |url=https://www.gov.uk/government/latest?departments%5B%5D=ministry-of-defence |date=2025-10-14 |publisher=Ministry of Defence |language=en |access-date=2026-02-21}}</ref> Humanitarna kriza se produbila, uz veliki broj stradalih vojnika s obje strane i kontinuirane civilne žrtve.<ref>{{cite report |author=OHCHR |title=Ukraine: civilian casualty update |url=https://www.ohchr.org/en/ukraine |date=2025-01-31 |publisher=United Nations |language=en |access-date=2026-02-21}}</ref> == Reakcije == === Ujedinjene nacije === [[Generalni sekretar Ujedinjenih nacija|Generalni sekretar UN-a]] [[António Guterres]] pozvao je [[Rusija|Rusiju]] da odmah prekine agresiju na [[Ukrajina|Ukrajinu]], dok su francuski i američki ambasadori 25. februara 2022. predstavili rezoluciju [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeću sigurnosti UN-a]]. [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velika Britanija]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], [[Kanada]] i [[Evropska unija|EU]] označili su napad kao neprovociran i neopravdan, obećavši oštre [[Sankcije|sankcije]] ruskim pojedincima, preduzećima i imovini. Rusija je istog dana stavila [[Veto|veto]] na nacrt rezolucije Vijeća sigurnosti kojom se "u najsnažnijem smislu osuđuje agresija Ruske Federacije". Jedanaest zemalja je glasalo za, a tri su bile suzdržane ([[Kina]], [[Indija]] i [[Ujedinjeni Arapski Emirati]]). Vijeće sigurnosti UN-a je 27. februara izglasalo održavanje hitne posebne sjednice [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija|Generalne skupštine UN-a]], na kojoj je 2. marta velikom većinom usvojena [[Rezolucija Generalne skupštine Ujedinjenih nacija ES-11/1|rezolucija kojom se osuđuje invazija]] i zahtijeva povlačenje ruskih trupa.<ref>{{cite web |url=https://www.glasamerike.net/a/un-rusija-rezolucija-ukrajina-srbija--crna-gora/6976344.html |title=UN zahtijevaju od Rusije da napusti Ukrajinu, rezoluciju podržale Srbija i Crna Gora |date=2023-02-23 |website=Glas Amerike |language=bs |access-date=2026-02-21}}</ref> Na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija održanoj 7. aprila 2022. izglasana je suspenzija Rusije iz [[Vijeće Ujedinjenih nacija za ljudska prava|Vijeća za ljudska prava]].<ref>{{cite web |url=https://www.aa.com.tr/ba/svijet/generalna-skupština-un-a-suspendovala-članstvo-rusije-u-vijeću-za-ljudska-prava-un-a/2557454 |title=Generalna skupština UN-a suspendovala članstvo Rusije u Vijeću za ljudska prava UN-a |date=2022-04-07 |website=Anadolu Agency |language=bs |access-date=2026-02-21}}</ref> Ova odluka uslijedila je nakon otkrića masovnih stradanja civila i optužbi o [[Ratni zločin|ratnim zločinima]] počinjenim od strane ruskih trupa u [[Buča|Buči]] i ostalim dijelovima Ukrajine. Suspenziju Rusije iz Vijeća za ljudska prava podržale su 93 države, 24 su bile protiv, dok je 58 država ostalo suzdržano. U martu 2023. godine, [[Međunarodni krivični sud]] (ICC) u [[Den Haag|Hagu]] izdao je nalog za hapšenje ruskog predsjednika [[Vladimir Putin|Vladimira Putina]].<ref>{{cite web |url=https://www.aa.com.tr/ba/svijet/icc-izdao-nalog-za-hapšenje-ruskog-predsjednika-vladimira-putina/2848762 |title=ICC izdao nalog za hapšenje ruskog predsjednika Vladimira Putina |date=2023-03-17 |website=Anadolu Agency |language=bs |access-date=2026-02-21}}</ref> Sud je naveo da postoje razumni razlozi za sumnju da Putin snosi individualnu krivičnu odgovornost za ratni zločin nezakonite [[Deportacija|deportacije]] i prebacivanja djece iz okupiranih dijelova Ukrajine u Rusiju. Ovo je bio prvi put u historiji da je sud izdao nalog za hapšenje lidera jedne od stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a. === NATO === Invazija na Ukrajinu momentalno je transformisala sigurnosnu arhitekturu [[Evropa|Evrope]] i potaknula članice [[NATO]]-a da dramatično povećaju svoje budžete za odbranu i pošalju trupe na istočne granice Alijanse. [[Poljska]], [[Rumunija]], [[Litvanija]], [[Latvija]] i [[Estonija]] odmah su pokrenule sigurnosne konsultacije u skladu s članom 4. [[Sjevernoatlantski sporazum|Sjevernoatlantskog sporazuma]]. Estonska vlada naglasila je da rasprostranjena agresija Rusije predstavlja prijetnju cijelom svijetu i da je najefikasniji odgovor jedinstvo. Tadašnji generalni sekretar NATO-a, [[Jens Stoltenberg]], najavio je nove planove koji su omogućili raspoređivanje snaga za odgovor tamo gdje su potrebne. Nakon sjednice Vijeća sigurnosti UN-a 25. februara 2022, Stoltenberg je potvrdio da će dijelovi NATO snaga za odgovor biti raspoređeni po prvi put u historiji duž istočne granice, uključujući [[Zajednička operativna grupa visoke spremnosti|Zajedničku operativnu grupu visoke spremnosti]] (VJTF). Sjedinjene Američke Države su dodatno rasporedile hiljade vojnika u Evropi, dok je [[Nosač aviona|nosač aviona]] USS ''Harry S. Truman'' stavljen pod komandu NATO-a u [[Sredozemno more|Sredozemlju]]. Njemački kancelar [[Olaf Scholz]] najavio je historijski preokret, odobrivši 100 milijardi eura izvanredne vojne potrošnje i podizanje izdvajanja za odbranu na 2% [[Bruto domaći proizvod|BDP-a]]. Najznačajnija [[Geopolitika|geopolitička]] posljedica invazije za Alijansu bila je odluka tradicionalno neutralnih država, [[Finska|Finske]] i [[Švedska|Švedske]], da zatraže članstvo u NATO-u u maju 2022. godine uprkos prijetnjama Moskve.<ref>{{cite web |url=https://www.svt.se/nyheter/om/sverige-och-nato |title=Sverige och Nato |website=SVT Nyheter |language=sv |access-date=2026-02-21}}</ref> Finska je zvanično postala punopravna članica Saveza u aprilu 2023. godine. Švedska joj se, nakon višemjesečnih blokada [[Turska|Turske]] i [[Mađarska|Mađarske]], pridružila kao 32. članica u martu 2024. godine. === Evropska unija === Predsjednica [[Evropska komisija|Evropske komisije]], [[Ursula von der Leyen]], najavila je brze sankcije i zabranu emitiranja ruskih državnih medija ([[RT]] i [[Sputnik (novinska agencija)|Sputnjik]]) u zemljama Unije kao odgovor na ratnu [[Propaganda|propagandu]]. [[Evropska unija|EU]] je prvi put u svojoj historiji finansirala kupovinu i isporuku vojne opreme jednoj zemlji u ratu, te je zatvorila svoj [[Zračni prostor|zračni prostor]] za ruske avione. Do kraja 2025. godine, Evropska unija usvojila je niz velikih paketa sankcija usmjerenih na izolaciju ruske ekonomije i smanjenje njenih kapaciteta za vođenje rata.<ref>{{cite web |url=https://euperspectives.eu/2025/12/union-extends-russia-sanctions-until-end-of-july/ |title=Union extends Russia sanctions until end of July |date=2025-12-22 |website=EU Perspectives |language=en |access-date=2026-02-21}}</ref> Sankcije su obuhvatile zabranu uvoza ruskog uglja, nafte, a odnedavno i potpunu zabranu uvoza ruskog [[Ukapljeni prirodni gas|ukapljenog prirodnog gasa (LNG)]], uz isključenje ključnih ruskih banaka iz globalnog sistema [[SWIFT]].<ref>{{cite web |url=https://commission.europa.eu/news-and-media/news/eu-adopts-new-sanctions-against-russia-2025-10-23_en |title=EU adopts new sanctions against Russia |date=2025-10-22 |website=European Commission |language=en |access-date=2026-02-21}}</ref> Također, Ukrajina je po ubrzanoj proceduri dobila status zvaničnog kandidata za punopravno članstvo u Evropskoj uniji. === Ostale zemlje i međunarodne organizacije === [[Datoteka:20220302 Ambasada RP w Sarajewie, flagi PL i UA.jpg|mini|Ukrajinska zastava na zgradi [[Ambasada Republike Poljske u Sarajevu|Ambasade Poljske u Sarajevu]]]] [[Češka]], Latvija i Litvanija prestale su izdavati vize ruskim državljanima nedugo nakon invazije. [[Mikronezija]] je u potpunosti prekinula diplomatske odnose s Rusijom. [[Moskva]] je tražila od [[Kazahstan|Kazahstana]] da pošalje jedinice za podršku u ofanzivi, no Kazahstan je to odbio naglasivši da ne priznaje otcijepljene teritorije. Kineski predsjednik [[Xi Jinping]] u razgovoru s Putinom naglasio je rješavanje spora dijalogom, dok je Kina zvanično apelirala na poštovanje [[Suverenitet|suvereniteta]], suzdržavajući se od direktne osude ruskog napada u tijelima UN-a. Indijski premijer [[Narendra Modi]] apelirao je na momentalni prekid nasilja, ali Indija nije osudila invaziju i nastavila je ekonomsku saradnju s Moskvom, kupujući značajne količine ruske nafte s popustom. [[Srbija]] je ostala među rijetkim evropskim državama koje su se usprotivile uvođenju ekonomskih sankcija Rusiji. Predsjednik [[Aleksandar Vučić]] podržao je suverenitet Ukrajine, navodeći međutim da će država primarno štititi svoje interese. Uprkos odbijanju sankcija, Srbija je na sjednicama Generalne skupštine UN-a glasala za rezolucije kojima se osuđuje agresija i zahtijeva povlačenje trupa. [[Papa Franjo]] izrazio je duboku tugu zbog rata i u više navrata tokom ratnih godina pokušavao je posredovati u mirovnim pregovorima. [[Vaseljenski patrijarh]] [[Bartolomej I]] oštro je osudio invaziju izrazivši solidarnost sa Ukrajinom, dok je [[Patrijarh moskovski i sve Rusije|patrijarh moskovski]] [[Kiril]] uglavnom izražavao podršku odlukama ruske vlade, pozivajući na "brzu obnovu mira". [[Međunarodni sud pravde]] (ICJ) u Hagu je u martu 2022. donio pravno obavezujuću odluku kojom je Rusiji naredio da odmah obustavi sve vojne operacije u Ukrajini.<ref>{{cite web |url=https://www.justiceinfo.net/en/88936-international-court-of-justice-orders-russia-stop-invasion-ukraine.html |title=The International Court of Justice orders Russia to stop its invasion of Ukraine |date=2024-02-04 |website=Justice Info |language=en |access-date=2026-02-21}}</ref> Sud je tom prilikom odbacio ruske navode o [[Genocid|genocidu]] u [[Donbas|Donbasu]] kao izgovor za invaziju. Moskva je ovu odluku suda u potpunosti ignorirala. === Ostale reakcije === [[Datoteka:McDonald's Moscow 2022-03-15 closing sign.jpg|mini|Obavijest o zatvaranju McDonald's restorana u Moskvi u martu 2022. uslijed masovnog egzodusa zapadnih kompanija iz Rusije.]] Ruska agresija izazvala je historijski presedan korporativnog bojkota, pošto je više od hiljadu međunarodnih kompanija najavilo potpuno povlačenje ili obustavu operacija u Rusiji.<ref>{{cite web |url=https://som.yale.edu/story/2022/over-1000-companies-have-curtailed-operations-russia-some-remain |title=Over 1,000 Companies Have Curtailed Operations in Russia |date=2025-02-23 |website=Yale School of Management |language=en |access-date=2026-02-21}}</ref> Među gigantima koji su trajno napustili rusko tržište bili su [[McDonald's]], [[IKEA]], [[Apple Inc.|Apple]], [[Shell plc|Shell]], [[BP]], te finansijske institucije poput [[Visa Inc.|Vise]] i [[Mastercard]]a.<ref>{{cite web |url=https://news.clearancejobs.com/2022/03/11/from-aerospace-to-consulting-firms-to-mcdonalds-companies-exit-russia/ |title=From Aerospace to Consulting Firms to McDonalds: Companies Exit Russia |date=2022-03-10 |website=ClearanceJobs |language=en |access-date=2026-02-21}}</ref> Kulturne i sportske institucije također su prekinule sve veze s Moskvom. Krovne nogometne organizacije, [[FIFA]] i [[UEFA]], suspendirale su ruske klubove i nacionalne timove iz svih takmičenja na neodređeno vrijeme.<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/tournaments/mens/worldcup/qatar2022/media-releases/fifa-uefa-suspend-russian-clubs-and-national-teams-from-all-competitions |title=FIFA/UEFA suspend Russian clubs and national teams from all competitions |date=2022-02-27 |website=FIFA |language=en |access-date=2026-02-21}}</ref> Zbog ove odluke, Rusija je automatski diskvalificirana sa [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|Svjetskog prvenstva 2022. godine]].<ref>{{cite web |url=https://www.aljazeera.com/news/2022/2/28/russia-expelled-from-world-cup-clubs-banned-from-competitions |title=FIFA and UEFA suspend Russia from international football |date=2022-02-28 |website=Al Jazeera |language=en |access-date=2026-02-21}}</ref> [[Međunarodni olimpijski komitet]] (MOK) zabranio je nastupe pod ruskom zastavom na međunarodnim takmičenjima, a Rusija je isključena i iz članstva u [[Vijeće Evrope|Vijeću Evrope]]. === Ekonomske posljedice === Rat i posljedične sankcije Zapada stvorili su drastične poremećaje u globalnoj ekonomiji. Na početku invazije, [[Ruska rublja|ruska valuta rublja]] naglo je izgubila oko 30% svoje vrijednosti, a zapadne države su povukle nezapamćen potez zamrzavanja preko 300 milijardi dolara deviznih rezervi [[Centralna banka Rusije|Centralne banke Rusije]] deponovanih u inostranstvu. Evropa se suočila s dubokom energetskom krizom. Zbog obustave dotoka ruskog plina, cijene energenata su tokom 2022. i 2023. dostigle historijske maksimume. To je potaknulo ubrzanu [[Inflacija|inflaciju]] širom kontinenta i masovnu izgradnju LNG terminala kako bi se nadoknadio manjak isporuka. Rat je izazvao i globalnu prehrambenu nesigurnost, s obzirom na to da su Ukrajina i Rusija ključni izvoznici [[Pšenica|pšenice]], suncokretovog ulja i gnojiva na svjetskom tržištu. === Protesti === [[Datoteka:Ukraine solidarity protest Berlin Pariser Platz with lighted Brandenburg Gate 2022-02-24 07.jpg|mini|Protest podrške Ukrajini ispred [[Brandenburška kapija|Brandenburške kapije]] u Berlinu na dan početka invazije, 24. februara 2022.]] Početak invazije izazvao je masovne antiratne proteste u brojnim svjetskim metropolama. U gradovima poput [[Berlin|Berlina]], [[London|Londona]], [[Pariz|Pariza]], [[Prag|Praga]] i [[New York City|New Yorka]], stotine hiljada ljudi okupljalo se na trgovima zahtijevajući prekid vatre i izražavajući solidarnost s ukrajinskim narodom. U samoj Rusiji, spontani protesti ugušeni su brutalnom policijskom represijom. Samo u prvim sedmicama rata, ruske vlasti su privele preko 15.000 antiratnih demonstranata. Kako bi suzbila opoziciju, ruska [[Državna duma|Duma]] izglasala je oštre zakone koji propisuju zatvorske kazne do 15 godina za širenje "lažnih informacija" o Oružanim snagama Rusije i za javno nazivanje "specijalne vojne operacije" ratom ili invazijom. Takva represija, kao i proglašenje [[Mobilizacija|mobilizacije]], pokrenuli su historijski egzodus te se procjenjuje da je stotine hiljada ruskih građana trajno napustilo zemlju. == Žrtve i gubici == [[Datoteka:Συνάντηση με ΥΠΕΞ Ουκρανίας D. Kuleba - Επίσκεψη σε Μνημείο πεσόντων υπερασπιστών Ουκρανίας (uncensored).jpg|mini|Zid sjećanja na ukrajinske vojnike poginule u Rusko-ukrajinskom ratu]] [[Datoteka:Українські захисники розгромили ворожу БТГ на Донеччині за кілька годин 09.jpg|mini|Ruske žrtve pored oklopnog vozila označenog slovom [[Z (vojni simbol)|Z]]]] [[Datoteka:Російські війська убили дітей в Охтирці.jpg|mini|Žrtve nakon što su dvije granate pogodile dvospratnu zgradu vrtića u [[Ohtirka|Ohtirki]], zbog čega je oko 50 osoba hospitalizirano]] Smatra se da ruski i ukrajinski izvori preuveličavaju brojeve žrtava protivnika, a umanjuju vlastite gubitke radi podizanja morala.<ref>{{cite web |url=https://theconversation.com/ukraine-war-casualty-counts-from-either-side-can-be-potent-weapons-and-shouldnt-always-be-believed-198894 |title=Ukraine war: casualty counts from either side can be potent weapons and shouldn't always be believed |publisher=The Conversation |date=1. 2. 2023 |first=Lily |last=Hamourtziadou}}</ref> Procurjeli američki dokumenti navode da "prikrivanje stvarnog broja žrtava unutar [ruskog] sistema naglašava stalnu nespremnost vojske" da prenosi loše vijesti višem komandnom lancu.<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.com/news/world-europe-65260672 |first=Paul |last=Kirby |title=Ukraine war: Pentagon leaks reveal Russian infighting over death toll |work=[[BBC News]] |date=13. 4. 2023}}</ref> Ruski mediji su uglavnom prestali izvještavati o broju ruskih žrtava.<ref name="fortune">{{cite news |last=Meyer |first=David |date=14. 3. 2022 |title=Why is it so hard to get accurate death tolls in the Russia-Ukraine war? |url=https://fortune.com/2022/03/14/ukraine-russia-death-tolls-misinformation-find-your-own/ |work=Fortune |access-date=21. 3. 2022}}</ref><ref>{{cite news |last=Roth |first=Andrew |date=22. 3. 2022 |title=How many Russian soldiers have died in the war in Ukraine? |work=[[The Guardian]] |url=https://www.theguardian.com/world/2022/mar/22/how-many-russian-soldiers-died-ukraine-losses |access-date=22. 3. 2022}}</ref> Rusija i Ukrajina su priznale da su pretrpjele "značajne",<ref name="tragedy">{{cite news |date=8. 4. 2022 |title=Russia admits 'significant losses of troops' in Ukraine |work=Al Jazeera |url=https://www.aljazeera.com/news/2022/4/8/we-have-significant-losses-and-its-a-huge-tragedy-kremlin |access-date=17. 9. 2023}}</ref> odnosno "velike" gubitke.<ref name="untilwarends">{{cite news |date=29. 3. 2022 |title=Ukraine not to reveal own military death toll until war ends |work=Ukrinform |url=https://www.ukrinform.net/rubric-ato/3443116-ukraine-not-to-reveal-own-military-death-toll-until-war-ends.html}}</ref><ref>{{cite news |url=https://www.bbc.com/news/world-europe-66581217 |title='Dying by the dozens every day' – Ukraine losses climb |date=29. 8. 2023 |work=[[BBC News]] |access-date=17. 9. 2023}}</ref> Broj civilnih i vojnih žrtava nemoguće je precizno utvrditi usljed [[Ratna magla|magle rata]].<ref>{{cite news |last1=Khurshudyan |first1=Isabelle |last2=Witte |first2=Griff |date=26. 2. 2022 |title=Civilians are dying in Ukraine. But exactly how many remains a mystery. |work=[[The Washington Post]] |url=https://www.washingtonpost.com/world/2022/02/26/ukraine-deaths-casualties/ |access-date=19. 9. 2023}}</ref><ref>{{cite news |date=16. 3. 2022 |title=As Russian Troop Deaths Climb, Morale Becomes an Issue, Officials Say |work=[[The New York Times]] |url=https://www.nytimes.com/2022/03/16/us/politics/russia-troop-deaths.html |access-date= |archive-url=https://web.archive.org/web/20220316225152/https://www.nytimes.com/2022/03/16/us/politics/russia-troop-deaths.html |archive-date=16. 3. 2022 |quote="The conservative side of the estimate, at more than 7,000 Russian troop deaths, is greater than the number of American troops killed over 20 years in Iraq and Afghanistan combined."}}</ref> Novinska agencija [[Agence France-Presse]] (AFP) izvijestila je da ni ona ni nezavisni posmatrači sukoba nisu mogli potvrditi ruske i ukrajinske tvrdnje o neprijateljskim gubicima, te sumnjaju da su preuveličane.<ref>{{cite news |date=13. 4. 2022 |title=Ukraine conflict death toll: what we know |publisher=[[Agence France-Presse]] |work=France 24 |url=https://www.france24.com/en/live-news/20220413-ukraine-conflict-death-toll-what-we-know |access-date=20. 4. 2022}}</ref> U oktobru 2022. nezavisni ruski medijski projekt Važne priče (iStories), pozivajući se na izvore bliske Kremlju, izvijestio je da je više od 90.000 ruskih vojnika poginulo, teško ranjeno ili nestalo.<ref>{{cite news |date=12. 10. 2022 |title=Russia's 'irrecoverable losses' in Ukraine: more than 90,000 troops dead, disabled, or AWOL |work=Meduza |url=https://meduza.io/en/news/2022/10/12/russia-s-irrecoverable-losses-in-ukraine-more-than-90-000-troops-dead-disabled-or-awol}}</ref> Ukrajinski predsjednik [[Volodimir Zelenski]] izjavio je u februaru 2026. da je na ratištu poginulo oko 55.000 ukrajinskih vojnika, naglasivši da se značajan broj zvanično vodi kao nestao u akciji.<ref name="55k_reuters">{{cite web |title=Fifty-five thousand Ukrainian soldiers killed on battlefield, Zelenskiy tells French TV |url=https://www.reuters.com/world/55000-ukrainian-soldiers-killed-battlefield-zelenskiy-tells-french-tv-2026-02-04/ |website=Reuters |date=4. 2. 2026 |access-date=5. 2. 2026}}</ref><ref name="55k_euronews">{{cite web |date=4. 2. 2026 |title=Zelenskyy says 55,000 Ukrainian soldiers killed in Russian all-out war |url=https://www.euronews.com/2026/02/04/volodymyr-zelenskyy-55000-ukrainian-soldiers-killed-since-full-scale-invasion |access-date=5. 2. 2026 |website=Euronews |language=en}}</ref><ref name="55k_bbc">{{cite web |date=5. 2. 2026 |title=55,000 Ukrainian soldiers killed in war with Russia, Zelensky says |url=https://www.bbc.co.uk/news/articles/cvgn2dzwd1do |access-date=7. 2. 2026 |website=[[BBC News]] |language=en}}</ref> Iako se broj poginulih u borbi može procijeniti iz različitih izvora, uključujući satelitske snimke vojnih akcija, mjerenje civilnih žrtava znatno je teže. U junu 2022. ukrajinski ministar odbrane izjavio je za CNN da su poginule desetine hiljada Ukrajinaca, te je izrazio nadu da je broj žrtava ispod 100.000.<ref>{{cite news |last1=Regan |first1=Helen |last2=Kottasová |first2=Ivana |last3=Haq |first3=Sana Noor |last4=Khalil |first4=Hafsa |last5=Vogt |first5=Adrienne |last6=Sangal |first6=Aditi |date=16. 6. 2022 |title=Tens of thousands have been killed since the invasion, says Ukrainian defense minister |work=CNN |url=https://edition.cnn.com/europe/live-news/russia-ukraine-war-news-06-16-22#h_255010f04309b11df83acfffc6a47042 |access-date=15. 9. 2022}}</ref> Do jula 2024. oko 20.000 Ukrajinaca izgubilo je udove.<ref>{{cite web |last=Bennetts |first=Marc |date=25. 6. 2024 |title=Facing annihilation, the Ukrainian towns praying for Western reinforcements |url=https://www.thetimes.com/world/russia-ukraine-war/article/facing-annihilation-the-ukrainian-towns-praying-for-western-reinforcements-5xtvpxwtv |access-date=25. 6. 2024 |website=The Times}}</ref> Ukrajinski zvaničnici vjeruju da je u [[Mariupolj]]u ubijeno najmanje 25.000 ljudi,<ref>{{cite news |last=Yuhas |first=Alan |date=24. 8. 2022 |title=Thousands of Civilian Deaths and 6.6 Million Refugees: Calculating the Costs of War |work=[[The New York Times]] |url=https://www.nytimes.com/2022/08/24/world/europe/russia-ukraine-war-toll.html |access-date=2022-09-20}}</ref><ref>{{cite news |last=Shandra |first=Alya |date=30. 8. 2022 |title=87,000 killed civilians documented in occupied Mariupol – volunteer |work=Euromaidan Press |url=https://euromaidanpress.com/2022/08/30/87000-killed-civilians-documented-in-occupied-mariupol-volunteer/ |access-date=20. 9. 2022}}</ref> a tijela su se pronalazila i u septembru 2022.<ref>{{cite news |date=4. 9. 2022 |title=Mariupol: invaders don't bother to clear residential buildings of newly discovered bodies |work=Ukrinform |url=https://www.ukrinform.net/rubric-ato/3564256-mariupol-invaders-dont-bother-to-clear-residential-buildings-of-newly-discovered-bodies.html |access-date=19. 9. 2023}}</ref> Gradonačelnik je izjavio da je preko 10.000, a moguće i do 20.000 civila, poginulo tokom opsade Mariupolja, te da su ruske snage po ulasku u grad donijele mobilnu opremu za kremaciju.<ref>{{cite news |publisher=PBS |title=Over 10,000 civilians killed in Mariupol siege, mayor says |date=11. 4. 2022 |url=https://www.pbs.org/newshour/world/over-10000-civilians-killed-in-mariupol-siege-mayor-says |access-date=17. 9. 2023|first1=Yuras|last1=Karmanau|first2=Adam|last2=Schreck|first3=Cara|last3=Anna}}</ref><ref>{{cite news |date=14. 2. 2023 |title='Terrible toll': Russia's invasion of Ukraine by the numbers |url=https://www.japantimes.co.jp/news/2023/02/14/world/russia-invasion-of-ukraine-numbers/ |access-date=26. 9. 2023 |work=The Japan Times |quote=Kyiv said at least 20,000 Ukrainian civilians had been killed. In total, some 30,000 to 40,000 civilians have lost their lives nationwide in the conflict, Western sources say.}}</ref><ref>{{cite web |title=At What Cost? The Economic and Human Costs of Russia's Invasion of Ukraine |url=https://www.cdhowe.org/public-policy-research/what-cost-economic-and-human-costs-russias-invasion-ukraine-0 |access-date=7. 10. 2023 |website=C.D. Howe Institute}}</ref> Istraga koju je krajem 2022. proveo [[Associated Press]] (AP) procijenila je da je samo na području Mariupolja ubijeno do 75.000 civila.<ref>{{cite web |title=The Cost of War to Ukraine |url=https://www.rusi.org/explore-our-research/publications/commentary/cost-war-ukraine |access-date=8. 10. 2023 |website=The Royal United Services Institute for Defence and Security Studies}}</ref><ref>{{cite news |date=23. 12. 2022 |title=Russia scrubs Mariupol's Ukraine identity, builds on death |url=https://apnews.com/article/russia-ukraine-war-erasing-mariupol-499dceae43ed77f2ebfe750ea99b9ad9 |access-date=1. 10. 2023 |work=AP News}}</ref> AFP navodi da "ključnu prazninu u broju žrtava predstavlja nedostatak informacija iz mjesta pod ruskom okupacijom, poput lučkog grada Mariupolja, gdje se vjeruje da su poginule desetine hiljada civila".<ref>{{cite news |date=6. 6. 2023 |title=10,368: The incomplete count of Ukraine's civilian dead |url=https://www.france24.com/en/live-news/20230606-10-368-the-incomplete-count-of-ukraine-s-civilian-dead |access-date=29. 9. 2023 |publisher=[[Agence France-Presse]] |work=France 24}}</ref> U Mariupolju je između marta 2022. i februara 2023. zabilježeno najmanje 8.000 prekomjernih smrtnih slučajeva.<ref>{{cite web |date=8. 2. 2024 |title="Our City Was Gone": Russia's Devastation of Mariupol, Ukraine |url=https://www.hrw.org/feature/russia-ukraine-war-mariupol/report |access-date=15. 8. 2025 |website=Human Rights Watch |language=en}}</ref> Ured visokog komesara Ujedinjenih nacija za ljudska prava (OHCHR) smatra da je stvarni broj civilnih žrtava znatno veći od onog koji su uspjeli potvrditi.<ref name="OHCHR sep">{{cite web |date=25. 9. 2023 |title=Ukraine: civilian casualty update 24 September 2023 |url=https://www.ohchr.org/en/news/2023/09/ukraine-civilian-casualty-update-24-september-2023 |publisher=Ured visokog komesara Ujedinjenih nacija za ljudska prava}}</ref> U ruskoj vojsci su etničke manjine pretrpjele neproporcionalno visoke gubitke. U oktobru 2022. ruske regije s najvećim brojem poginulih bile su [[Dagestan]], [[Tuva]] i [[Burjatija]], sve redom manjinske regije. U februaru 2024. šest od deset ruskih regija s najvišom stopom smrtnosti u Ukrajini nalazilo se u Sibiru i na Dalekom istoku, a kontinuirano nesrazmjerne stope žrtava među etničkim manjinama navele su analitičare na upozorenja da će situacija dovesti do dugoročno destruktivnih posljedica po ove zajednice.<ref name="n606">{{cite web |last1=Schifrin |first1=Nick |last2=Cutler |first2=Sarah |last3=Fellow |first3=Columbia Journalism |title=Russia's ethnic minorities disproportionately die in the war in Ukraine |website=PBS NewsHour |date=11. 12. 2023 |url=https://www.pbs.org/newshour/show/russias-ethnic-minorities-disproportionately-conscripted-to-fight-the-war-in-ukraine |access-date=17. 5. 2024}}</ref><ref name="g456">{{cite web |last=Latypova |first=Leyla |title=2 Years Into Ukraine War, Russia's Ethnic Minorities Disproportionately Killed in Battle |website=The Moscow Times |date=17. 5. 2024 |url=https://www.themoscowtimes.com/2024/02/24/2-years-into-ukraine-war-russias-ethnic-minorities-disproportionately-killed-in-battle-a84170 |access-date=}}</ref><ref name="g132">{{cite web |last=Petkova |first=Mariya |title='Putin is using ethnic minorities to fight in Ukraine': Activist |website=Al Jazeera |date=25. 10. 2022 |url=https://www.aljazeera.com/features/2022/10/25/russia-putin-is-using-ethnic-minorities-to-fight-in-ukraine |access-date=17. 5. 2024}}</ref><ref name="c079">{{cite web |last=Bessonov |first=Ania |title=Russian ethnic minorities bearing brunt of Russia's war mobilization in Ukraine |website=CBC |date=4. 10. 2022 |url=https://www.cbc.ca/news/world/russia-mobilization-ethnic-minorities-buryat-1.6605501 |access-date=17. 5. 2024}}</ref><ref name="j309">{{cite web |title=Young, poor and from minorities: the Russian troops killed in Ukraine |website=France 24 |date=17. 5. 2022 |url=https://www.france24.com/en/live-news/20220517-young-poor-and-from-minorities-the-russian-troops-killed-in-ukraine |access-date=17. 5. 2024}}</ref> Oko 1.200 ruskih vojnika dnevno je poginulo ili ranjeno u Ukrajini tokom maja i juna 2024,<ref>{{cite news |title=Ukraine calls them meat assaults: Russia's brutal plan to take ground |url=https://www.bbc.com/news/articles/c80xjne8ryxo |work=[[BBC News]] |date=4. 7. 2024}}</ref> a taj broj se popeo na 1.500 do novembra 2024, kada je procijenjeno oko 45.690 žrtava.<ref>{{cite news |title=Russia is suffering record casualties as the West steps up support for Ukraine, and it may struggle to replace them |first=Tom |last=Porter |work=[[Business Insider]] |date=6. 12. 2024 |url=https://www.businessinsider.com/russia-will-struggle-to-replace-its-casualties-in-ukraine-isw-2024-12}}</ref> Magazin ''[[Newsweek]]'' procijenio je da je u najkrvavijem danu u novembru 2024. broj ubijenih ruskih muškaraca (1.950) premašio prosječan dnevni broj rođenih muškaraca u Rusiji (1.836).<ref>{{cite news |work=Newsweek |title=Russia's Loss of Men in Ukraine Surpasses Daily Birth Rate |date=12. 11. 2024 |url=https://www.newsweek.com/russia-casualties-death-rate-birth-rate-ukraine-1984557}}</ref> Informativni portal Meduza sa sjedištem u Latviji procijenio je da je do jula 2024. poginulo do 140.000 ruskih vojnika.<ref>{{cite web |title=120,000 Russian soldiers killed in Ukraine, Mediazona and Meduza estimate |url=https://meduza.io/en/feature/2024/07/05/120-000-russian-soldiers-killed-in-ukraine-mediazona-and-meduza-estimate |website=Meduza |date=5. 7. 2024 |access-date=}}</ref> U decembru 2025. analiza BBC-ja sugerirala je da ruski gubici rastu brže nego u bilo kojem prethodnom periodu invazije, uz 40% više objavljenih vojničkih čitulja u Rusiji tokom 2025. u poređenju sa 2024. godinom.<ref name="r579">{{cite web |last=Ivshina |first=Olga |title=Russia's losses in Ukraine rise faster than ever as US pushes for peace deal |website=[[BBC News]] |date=30. 12. 2025 |url=https://www.bbc.com/news/articles/c62n922dnw7o |access-date=4. 1. 2026}}</ref><ref name="e211">{{cite web |last=Butt |first=Maira |title=Russian losses in Ukraine rising faster than ever, finds new analysis |website=The Independent |date=31. 12. 2025 |url=https://www.independent.co.uk/news/world/europe/russia-ukraine-losses-casualties-war-putin-zelensky-b2892512.html |access-date=4. 1. 2026}}</ref> Ruska invazija postala je najsmrtonosniji evropski rat u posljednjih 80 godina.<ref>{{cite news |work=[[The New York Times]] |title=Enduring Mayhem: Images From Year 3 of the War in Ukraine |url=https://www.nytimes.com/2024/04/24/world/europe/images-ukraine-war-third-year.html |date=24. 4. 2024}}</ref> Prosječna stopa smrtnosti u Ukrajini iznosila je 8,7 na 1.000 stanovnika 2020. godine,<ref>{{cite web |title=Annual death rate from all causes, 1980 to 2021 — Ukraine |url=https://ourworldindata.org/grapher/age-standardized-deaths-from-all-causes?tab=chart&country=~UKR |work=Our World in Data |access-date=13. 10. 2024}}</ref> da bi u 2024. skočila na 18,6, dok je stopa smrtnosti u Rusiji iznosila 14 na 1.000 stanovnika. Time su zauzele prvo, odnosno deveto mjesto među zemljama s najvišom stopom smrtnosti u svijetu.<ref>{{cite web |title=Country Comparisons — Death rate |url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/field/death-rate/country-comparison/ |work=The World Factbook |archive-url=https://archive.today/20240913084439/https://www.cia.gov/the-world-factbook/field/death-rate/country-comparison/ |access-date=13. 10. 2024 |archive-date=13. 9. 2024}}</ref> U augustu 2024. magazin ''[[Haaretz]]'' procijenio je da je u ruskoj invaziji poginulo 172.000 ljudi.<ref>{{cite news |title=The Numbers Show: Gaza War Is One of the Bloodiest in the 21st Century |first=Nir |last=Hasson |date=14. 8. 2024 |work=Haaretz |url=https://www.haaretz.com/middle-east-news/palestinians/2024-08-14/ty-article-magazine/.premium/the-death-toll-in-gaza-is-bad-even-compared-to-the-wars-in-ukraine-iraq-and-myanmar/00000191-50c6-d6a2-a7dd-d1decf340000 |archive-url=https://archive.today/20240814234839/https://www.haaretz.com/middle-east-news/palestinians/2024-08-14/ty-article-magazine/.premium/the-death-toll-in-gaza-is-bad-even-compared-to-the-wars-in-ukraine-iraq-and-myanmar/00000191-50c6-d6a2-a7dd-d1decf340000 |archive-date=14. 8. 2024}}</ref> U februaru 2025. [[Quincy Institute for Responsible Statecraft|Quincy institut za odgovorno upravljanje državom]] procijenio je 250.000 mrtvih.<ref>{{cite web |title=The Ukraine War After Three Years: Roads Not Taken |first=Marcus |last=Stanley |date=19. 2. 2025 |publisher=Quincy Institute for Responsible Statecraft |url=https://quincyinst.org/research/the-ukraine-war-after-three-years-roads-not-taken/#}}</ref> U septembru 2024. ''[[The Wall Street Journal|Wall Street Journal]]'' izvijestio je da je do tada ubijeno ili ranjeno milion Ukrajinaca i Rusa.<ref name="WSJ-Casualties">{{cite journal |url=https://www.wsj.com/world/one-million-are-now-dead-or-injured-in-the-russia-ukraine-war-b09d04e5 |first=Bojan |last=Pancevski |journal=[[The Wall Street Journal]] |date=17. 9. 2024 |title=One Million Are Now Dead or Injured in the Russia-Ukraine War |access-date=}}</ref> {| class="wikitable plainrowheaders" |+Potvrđeni gubici |- ! scope="col" | ! scope="col" |Broj ! scope="col" |Vremenski period ! scope="col" |Izvor |- ! scope="row" |'''Civili u Ukrajini''' |'''14.999''' ubijenih, '''40.601''' ranjenih<ref group="napomena">Potvrđeno je da je unutar Ukrajine ubijeno najmanje 176 stranih civila iz 25 zemalja.</ref> |24. februar 2022 – 31. december 2025. |Ujedinjene nacije (OHCHR)<ref>{{cite web |date=12. 1. 2026 |title=Ukraine: Protection of civilians in armed conflict. December 2025 upate |url=https://ukraine.ohchr.org/sites/default/files/2026-01/Ukraine%20-%20protection%20of%20civilians%20in%20armed%20conflict%20%28December%202025%29_ENG.pdf |access-date=25. 1. 2026 |website=Office of the United Nations High Commissioner for Human Rights}}</ref> |- !scope="row"|'''Ruski civili''' |'''394''' ubijenih (u Zapadnoj Rusiji) |24. februar 2022 – 25. decembar 2024. |7x7<ref>{{cite web |date=1. 8. 2023 |title=Список жертв войны в российских регионах |url=https://semnasem.org/articles/2023/08/01/spisok-zhertv-vojny-v-rossijskih-regionah |publisher=7x7}}</ref> |- !scope="row"|'''Ukrajinske snage''' |'''70.935''' poginulih (uklj. neborbene gubitke),<ref>{{cite web |title=Важкі цифри: як сприймати нові дані про військові втрати – DW – 27.02.2024 |url=https://www.dw.com/uk/vazki-cifri-ak-sprijnali-ukrainci-novi-dani-pro-vijskovi-vtrati/a-68381601 |access-date=2024-05-25 |website=dw.com |language=uk}}</ref><br />'''64.995''' nestalih, '''6.087''' zarobljenih<br />(potvrđeno imenom) |24. februar 2022 – 21. maj 2025. |Projekt UALosses<ref name="UALosses">{{cite web |url=https://ualosses.org/en/soldiers/ |title=Ukraine's losses in the war |website=UALosses |date=21. 5. 2025}}</ref> |- ! scope="row" |'''Ruske snage'''<br />(bez DNR i LNR) |'''186.102''' poginulih (potvrđeno imenom) |24. februar 2022 – 20. februar 2026. |BBC News Russian i Mediazona<ref name="BBCMediazona">{{cite web |url=https://www.bbc.com/ukrainian/articles/cy03kd8l2zdo |title=Без нормальних туалетів, води і опалення. Як село в Росії відправило на війну проти України всіх чоловіків |date=20. 2. 2026 |publisher=BBC |archive-url=https://web.archive.org/web/20260221001514/https://www.bbc.com/ukrainian/articles/cy03kd8l2zdo |archive-date=21. 2. 2026}}<br />{{cite news |title=Russian casualties in Ukraine. Mediazona count, updated |work=Mediazona |url=https://en.zona.media/article/2022/05/11/casualties_eng |date=1. 8. 2025 |access-date=16. 2. 2026}}</ref> |- ! scope="row" |'''Ruske snage'''<br />(DNR i LNR) |'''21.000–23.500''' poginulih |24. februar 2022 – 30. septembar 2024. |BBC News Russian<ref name="BBCMediazona"/> |} {| class="wikitable plainrowheaders" |+Procijenjeni i prijavljeni gubici |- ! scope="col" | ! scope="col" |Broj ! scope="col" |Vremenski period ! scope="col" |Izvor |- ! rowspan="2"| '''Ukrajinski civili''' |'''12.000''' ubijenih (potvrđeno),<br />preko '''16.000''' zarobljenih<ref group="napomena">Zabilježeno je da su pojedini civili preminuli u ruskom zarobljeništvu ({{cite web |title=Thousands of Ukrainian civilians lost in hellish archipelago of Russian jails |url=https://news.sky.com/story/thousands-of-ukrainian-civilians-lost-in-hellish-archipelago-of-russian-jails-13368705 |date=2025-05-16 |website=Sky News |language=en}}), poput novinarke Viktorije Roščine ({{cite web |date=2025-04-24 |title=Ukraine brings back body of journalist Viktoriia Roshchyna tortured in Russian captivity, official says |url=https://kyivindependent.com/ukraine-brings-back-body-of-journalist-viktoriia-roshchyna/ |access-date=2025-04-24 |website=The Kyiv Independent |language=en}}).</ref> |24. februar 2022 – 17. juni 2024.<br />24. februar 2022 – 16. decembar 2024. |Ukrajina<ref>{{cite news |url=https://www.president.gov.ua/en/news/lishe-vstanovlennya-spravedlivogo-miru-ta-prityagnennya-agre-91613 |title=Only the Establishment of a Just Peace and Holding the Aggressor to Account will Stop Russia's War Crimes in Ukraine – a Separate Discussion on the Humanitarian Dimension of the War Was Held at the Peace Summit |date=17. 6. 2024}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.pravda.com.ua/eng/news/2024/12/16/7489343/ |title=Over 16,000 Ukrainian civilians held captive in Russia – Ukraine's ombudsman |date=16. 12. 2024}}</ref> |- |'''2.883''' ubijenih, '''8.260''' ranjenih<br />(na područjima DNR i LNR) |17. februar 2022 – 22. decembar 2024. |DNR i LNR<ref group="napomena">DNR je saopštila da je između 1. januara 2022. i 22. decembra 2024. na njenim teritorijama ubijeno 1.799, a ranjeno 6.902 civila ({{cite web |date=2024-12-22 |title=Обзор социально-гуманитарной ситуации, сложившейся на территории Донецкой Народной Республики вследствие военных действий в период с 16 по 22 декабря 2024 г. |language=ru |publisher=Human rights Ombudsman in the Donetsk People's Republic |url=https://ombudsman-dnr.ru/obzor-soczialno-gumanitarnoj-situaczii-slozhivshejsya-na-territorii-doneczkoj-narodnoj-respubliki-vsledstvie-voennyh-dejstvij-v-period-s-16-po-22-dekabrya-2024-g/}}), od čega je 8 poginulo, a 23 ranjeno između 1. januara i 25. februara 2022. ({{cite web |date=2022-02-12 |title=The overview of the current social and humanitarian situation in the territory of the Donetsk People's Republic as a result of hostilities in the period from 19 and 25 February 2022 |url=https://eng.ombudsman-dnr.ru/the-overview-of-the-current-social-and-humanitarian-situation-in-the-territory-of-the-donetsk-peoples-republic-as-a-result-of-hostilities-in-the-period-from-19-and-25-february-2022/ |access-date=2022-03-21 |website=Human Rights Ombudsman in the Donetsk People's Republic}}), što ostavlja ukupno 1.791 poginulih i 6.879 ranjenih u periodu ruske invazije.</ref><ref>{{cite web |date=2. 3. 2023 |title=3,200 LPR civilians killed as a result of Kiev's aggression since 2014 – ombudsperson |website=lug-info.com |url=https://lug-info.com/en/news/3-200-lpr-civilians-killed-as-a-result-of-kiev-s-aggression-since-2014-ombudsperson |access-date=}}</ref><ref>{{cite web |date=28. 12. 2023 |title=Kiev artillery attacks claim 72 lives in LPR over year, 268 people wounded – ombudsperson |website=lug-info.com |url=https://lug-info.com/en/news/kiev-artillery-attacks-claim-72-lives-in-lpr-over-year-268-people-wounded-ombudsperson}}</ref> |- ! scope="row" |'''Ruski civili''' |'''621''' ubijen (uključujući [[Krim]]), '''789''' nestalih |24. februar 2022 – 19. maj 2025. |Rusija<ref>{{cite web |date=19. 5. 2025 |title=Ukrainian Attacks Have Killed 600 Russian Civilians Since Full-Scale Invasion, Chief Investigator Claims |work=The Moscow Times |url=https://www.themoscowtimes.com/2025/05/19/ukrainian-attacks-have-killed-600-russian-civilians-since-full-scale-invasion-chief-investigator-claims-a89131}}</ref><ref>{{cite web |title=Over 350 People Killed and Nearly 800 Still Missing in Kursk Region After Ukrainian Incursion, Prosecutor Says |website=The Moscow Times |date=28. 5. 2025 |url=https://www.themoscowtimes.com/2025/05/27/over-350-people-killed-and-nearly-800-still-missing-in-kursk-region-after-ukrainian-incursion-prosecutor-says-a89232 |access-date=2025-05-28}}</ref> |- ! rowspan="3" scope="row" |'''Ukrajinske snage''' | '''80.000''' poginulih, '''400.000''' ranjenih |24. februar 2022 – prije septembra 2024. |WSJ, pozivajući se na povjerljive<br />ukrajinske procjene<ref name="WSJ-Casualties" /> |- |'''60.000–100.000''' poginulih, '''400.000''' ranjenih |24. februar 2022 – 26. novembar 2024. |Procjena magazina The Economist<ref>{{cite news |url=https://www.economist.com/graphic-detail/2024/11/26/how-many-ukrainian-soldiers-have-died |newspaper=The Economist |date=26. 11. 2024 |title=How many Ukrainian soldiers have died? |access-date=26. 11. 2024}}</ref> |- |'''55.000''' poginulih,<ref name="55k_reuters"/><ref name="55k_euronews"/><ref name="55k_bbc"/> '''380.000''' ranjenih,<ref>{{cite news |date=2025-02-17 |title=Over 46,000 Ukrainian soldiers killed since start of Russia's full-scale war, Zelensky says |url=https://kyivindependent.com/over-46-000-ukrainian-soldiers-killed-since-start-of-war-zelensky-says/ |work=The Kyiv Independent |first=Kateryna |last=Hodunova |language=en}}</ref><br />'''56.700''' nestalih,<ref group="napomena">Zaključno s 17. februarom 2025. zabilježeno je 63.000 nestalih osoba ({{cite news |date=2025-02-17 |url=https://www.france24.com/en/live-news/20250217-ukraine-war-death-toll-huge-but-not-fully-known |title=Ukraine war death toll: huge but not fully known |work=France 24}}). Smatra se da su 90% od tog broja vojnici ({{cite web |url=https://www.usnews.com/news/world/articles/2025-02-13/icrc-number-of-missing-people-in-ukraine-and-russia-war-doubled-to-50-000-in-a-year |title=Red Cross Says Missing People in Ukraine and Russia War Doubles to 50,000 Over Past Year |date=2025-02-13 |website=US News}}), što bi iznosilo oko 56.700.</ref><br />'''8.000''' zarobljenih<ref>{{cite news |url=https://www.nytimes.com/2024/10/30/world/europe/russia-ukraine-war-torture-abuse.html |work=[[The New York Times]] |date=2024-10-30 |title=Ukrainians Tell of Brutal Russian Repression in Occupied Territories}}</ref> |24. februar 2022 – 6. mart 2025.<br />24. februar 2022 – 17. februar 2025.<br />24. februar 2022 – 30. oktobar 2024. |Ukrajina |- ! rowspan="3" scope="row" |'''Ruske snage''' |'''1.140.000''' poginulih i ranjenih |24. februar 2022 – 5. novembar 2025. |Procjena Ministarstva odbrane UK-a<ref name="i174">{{cite web |last=Allison |first=George |title=Russian casualties exceed 1.1m since invasion says Britain |website=UK Defence Journal |date=6. 11. 2025 |url=https://ukdefencejournal.org.uk/russian-casualties-exceed-1-1m-since-invasion-says-britain/ |access-date=9. 11. 2025}}</ref> |- |'''191.000–269.000''' poginulih |24. februar 2022 – 30. maj 2025. |BBC News Russian<ref name="BBCMediazona"/> |- |Preko '''1.241.530''' poginulih i ranjenih,<br />'''60.000''' nestalih |24. februar 2022 – 2. februar 2026.<br />24. februar 2022 – 4. februar 2025. |Procjena Ministarstva odbrane Ukrajine<ref>{{cite news |date=2. 2. 2026 |title=War in Ukraine. Total Combat Losses of the Russian Forces for Day 1,440 |url=https://www.pravda.com.ua/eng/ |access-date= |work=Ukrainska Pravda}}</ref><br />Vlada Ukrajine<ref>{{cite news |date=4. 2. 2025 |title=Ukraine Sees Surge in Inquiries From Russian Families on Missing Soldiers |url=https://www.themoscowtimes.com/2025/02/04/ukraine-sees-surge-in-inquiries-from-russian-families-on-missing-soldiers-a87855 |work=The Moscow Times}}</ref> |- ! scope="row" |'''Snage Sjeverne Koreje''' |'''600''' poginulih, '''4.100''' ranjenih,<br />'''2''' zarobljena<ref group="napomena">Uz to, Ukrajina je izvijestila da je šest sjevernokorejskih vojnika poginulo u raketnom napadu početkom oktobra 2024, boreći se na strani ruskih snaga. Južnokorejski ministar odbrane izjavio je da je vrlo vjerovatno da su ovi izvještaji istiniti ({{cite web |url=https://www.yahoo.com/news/n-korean-soldiers-highly-likely-065912286.html |title=N. Korean soldiers 'highly likely' killed in Ukraine: Seoul |work=Yahoo News |access-date=23. 2. 2026 |archive-date=10. 10. 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241010073129/https://www.yahoo.com/news/n-korean-soldiers-highly-likely-065912286.html |url-status=dead }}). Rusija je, s druge strane, negirala ove izvještaje ({{cite news |date=2024-10-11 |url=https://www.euronews.com/my-europe/2024/10/11/kremlin-dismisses-reports-north-korean-soldiers-supporting-russia-in-ukraine |title=Kremlin dismisses reports of North Korean soldiers fighting for Russia in Ukraine |work=Euronews }}).</ref> |14. decembar 2024 – 30. april 2025. |Južnokorejska procjena<ref>{{cite web |url=https://www.euronews.com/2025/04/30/about-600-north-korean-soldiers-killed-in-russias-war-against-ukraine-seoul-says |title=About 600 North Korean soldiers killed in Russia's war against Ukraine, Seoul says |work=Euronews |date=30. 4. 2025}}<br />{{cite news |url=https://apnews.com/article/north-korea-soldiers-capture-ukraine-russia-defect-141433c872649d55358748b179781758 |title=Seoul's spy agency says North Korean soldiers captured in Ukraine haven't shown desire to defect |work=Associated Press |date=13. 1. 2025 |first=Kim |last=Tong-Hyung}}</ref><br /><ref name="date of first DPRK casualties">{{cite news |url=https://www.theguardian.com/world/2024/dec/16/first-reported-deaths-of-north-korean-soldiers-fighting-against-ukraine |title=First reported deaths of North Korean soldiers fighting against Ukraine |work=[[The Guardian]] |date=16. 12. 2024}}<br />{{cite news |url=https://kyivindependent.com/30-north-korean-troops-killed-wounded-hur-says/ |title=30 North Korean soldiers killed, injured in Kursk Oblast assaults, Ukraine's intelligence claims |work=The Kyiv Independent |date=16. 12. 2024}}</ref> |} == Također pogledajte == * [[Spisak okupacija i invazija na Ukrajinu]] * [[Postsovjetski sukobi]] * [[Rusko-gruzijski rat]] * [[Drugi hladni rat]] * [[Rat u Pridnjestrovlju]] ==Napomene== <references group="lower-alpha"/> == Reference == {{Refspisak}} ==Vanjski linkovi== {{Commonscat|2022 Russian invasion of Ukraine}} * [https://www.youtube.com/watch?v=_5YeX8eCLgA Dio Putinovog obraćanja naciji prije invazije] [[Kategorija:Ruska invazija na Ukrajinu 2022.| ]] [[Kategorija:Rusko-ukrajinski rat]] [[Kategorija:Vanjski odnosi Ukrajine]] [[Kategorija:2022. u Ukrajini]] [[Kategorija:2022. u Rusiji]] [[Kategorija:2022. u Bjelorusiji]] [[Kategorija:Odnosi Bjelorusija–Ukrajina]] [[Kategorija:Odnosi Rusija–Ukrajina]] [[Kategorija:Vojna historija Ukrajine]] 6oiq1ooj4srknpiab9hdxhqd9mx0fvr 0 489887 3823983 3815835 2026-04-04T09:33:27Z Panasko 146730 Moving from [[Category:Genetski poremećaji po sistemu]] to [[Category:Genetički poremećaji po sistemu]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 3823983 wikitext text/x-wiki {{distinguish|Vitiligo (album)}} {{Infokutija zdravstveno stanje | naziv =Vitiligo | sinonimi =Leukodermija | slika = Vitiligo2.JPG | veličina_slike = 300px | alt = | opis_slike = Nesegmentni vitiligo [[šaka]] | izgovor = | specijalnost = [[Dermatologija]] | simptomi = De[[pigmemt]]acija kože | komplikacije = | pojava = | trajanje = | vrste = | uzroci = Nepoznati<ref name=Lancet2016>Ezzedine, K; Eleftheriadou, V; Whitton, M; van Geel, N (4 July 2015). "Vitiligo". Lancet. 386 (9988): 74–84. doi:10.1016/s0140-6736(14)60763-7. PMID 25596811. S2CID 208791128.</ref> | rizici =Porodična historija, ostale [[autoimunost|autoimunske]] bolesti<ref name=NIH2014/> | dijagnoza =Biopsija [[tkiva]] | diferencijalna_dijagnoza = | prevencija = | tretman = [[Krema za sunčanje]], [[šminka]], lokalni [[kortikosteroidi]], [[fototerapija]]<ref name=Lancet2016/><ref name=NIH2014/> | lijek = | prognoza = | frekvencija = 1% populacije | smrtnost = }} '''Vitiligo''', također zvani '''leukoderma''', je dugotrajno [[koža|kožno]] stanje koje karakteriziraju [[depigmentacija|depigmentirane]] mrlje na koži.<ref name=Lancet2016 /> Zahvaćene mrlje postaju bijele i obično imaju oštre rubove.<ref name=Lancet2016/> Dlake sa kože također mogu postati bijele.<ref name=Lancet2016/> Može biti zahvaćena i unutrašnjost usta i nosa.<ref name=NIH2014>{{cite web|title=Questions and Answers about Vitiligo|url=http://www.niams.nih.gov/health_info/Vitiligo/default.asp|website=NIAMS|access-date=11. 8. 2016|date=juni 2014|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160821083604/http://niams.nih.gov/health_info/Vitiligo/default.asp|archive-date=21. 8. 2016}}</ref> Obično su zahvaćene obje strane tijela.<ref name=Lancet2016/> Često mrlje počinju na dijelovima kože koji su izloženi suncu.<ref name=NIH2014/> Primjetnije su kod ljudi s tamnom kožom.<ref name=NIH2014/> Vitiligo može rezultirati [[psihologija|psiho]] [[stres]]om i oni koji su pogođeni su ponekad [[stigmatizacija|stigmatizirani]].<ref name=Lancet2016/> == Znakovi i simptomi == Jedini znak vitiliga su blijede mrlje, odnosno depigmentirana područja kože, koja se mogu javiti bilo gdje na tijelu. Najčešće se javljaju na licu i ekstremitetima, t.j. na [[šaka]]ma i [[metakarpus|zapešćima]].<ref name="niams">{{cite web|url=http://www.niams.nih.gov/Health_Info/Vitiligo/vitiligo_ff.asp#c|title=What Is Vitiligo? Fast Facts: An Easy-to-Read Series of Publications for the Public Additional|date=mart 2007|archive-url=https://web.archive.org/web/20100715210530/http://www.niams.nih.gov/Health_Info/Vitiligo/vitiligo_ff.asp#c|archive-date=15. 7. 2010|url-status=live|access-date=18. 7. 2010|author=National Institute of Arthritis and Musculoskeletal and Skin Diseases}}</ref><ref name="halder2">{{cite book|title=Fitzpatrick's dermatology in general medicine|vauthors=Halder RM|publisher=McGraw-Hill Professional|year=2007|isbn=978-0-07-146690-5|veditors=Wolff K, Freedberg IM, Fitzpatrick TB|edition=7th|location=New York|chapter=72. Vitiligo|oclc=154751587}}</ref> Također, ukoliko su prisutne po cijelom tijelu, mogu biti posebno vidljive oko tjelesnih otvora, kao što su [[usta]], [[oči]], [[Nos|nozdrve]], [[genitalije]] i [[pupak]].<ref name="niams" /><ref name="halder2" />. Kod nekih osoba se prije nastanka nove mrlje javlja svrabež na tom dijelu kože, što na početku zahvaća malu površinu, koja tokom vremena može dodatno rasti i mijenjati oblik.<ref name="niams" /><ref name="Whit2015">{{cite journal|last1=Whitton|first1=ME|last2=Pinart|first2=M|last3=Batchelor|first3=J|last4=Leonardi-Bee|first4=J|last5=González|first5=U|last6=Jiyad|first6=Z|last7=Eleftheriadou|first7=V|last8=Ezzedine|first8=K|date=24. 2. 2015|title=Interventions for vitiligo.|journal=The Cochrane Database of Systematic Reviews|issue=2|pages=CD003263|doi=10.1002/14651858.CD003263.pub5|pmid=25710794}}</ref><ref name="halder">{{cite journal |last1= Halder |first1= RM |last2= Chappell |first2= JL |title= Vitiligo update |journal= Seminars in Cutaneous Medicine and Surgery |volume= 28 |issue= 2 |pages= 86–92 |year= 2009 |pmid= 19608058 |doi= 10.1016/j.sder.2009.04.008 }}</ref> Neke mrlje imaju [[hiperpigmentacija|pojačanu pigmentaciju]], posebno oko vanskih ivica.<ref name="huggins">{{cite journal |vauthors=Huggins RH, Schwartz RA, Janniger CK |title=Vitiligo |journal=Acta Dermatovenerologica Alpina, Pannonica et Adriatica |volume=14 |issue=4 |pages=137–42, 144–45 |year=2005 |pmid=16435042 |url=http://www.mf.uni-lj.si/acta-apa/acta-apa-05-4/2.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20061210104146/http://www.mf.uni-lj.si/acta-apa/acta-apa-05-4/2.pdf |archive-date=10. 12. 2006 }}</ref> Osobe koje imaju vitiligo su često [[stigmatizirani|stigmatizirane]] zbog svog izgleda, te mogu doživjeti [[depresija (raspoloženje)|depresiju]] i slične [[poremećaj raspoloženja|poremećaje raspoloženja]].<ref name="picardi">{{cite journal |vauthors=Picardi A, Pasquini P, Cattaruzza MS, Gaetano P, Melchi CF, Baliva G, Camaioni D, Tiago A, Abeni D, Biondi M |display-authors=3 |title=Stressful life events, social support, attachment security and alexithymia in vitiligo. A case-control study |journal=Psychotherapy and Psychosomatics |volume=72 |issue=3 |pages=150–58 |year=2003 |pmid=12707482 |doi=10.1159/000069731|s2cid=22105282 |url=https://www.semanticscholar.org/paper/daec3c3cbce0c3e9ebb08e61fe0c4fbc9bf02190 }}</ref><!-- consider PMID 20616733 here --> <gallery widths="220" heights="220"> Vitiligo03.jpg|Vitiligo na svjetlijoj koži Vitiligo1.JPG|Nesegmentni vitiligo ba tamnoj [[šaka|šaci]] Eyelid vitiligo 06.jpg|Nesegmentni vitiligo očnih kapaka </gallery> ==Uzroci== Iako su brojne hipoteze sugerirane kao potencijalni okidači koji uzrokuju vitiligo, studije snažno impliciraju da su za stanje odgovorne promjene u [[imunski sistem|imunskom sistemu]].<ref name=Lancet2016/><ref>{{cite journal|last1=Ongenae|first1=Katia|last2=Van Geel|first2=Nanny|last3=Naeyaert|first3=Jean-Marie|title=Evidence for an Autoimmune Pathogenesis of Vitiligo|journal=Pigment Cell Research|date=Apr 2003|volume=16|issue=2|pages=90–100|doi=10.1034/j.1600-0749.2003.00023.x|pmid=12622785|doi-access=free}}</ref> Predloženo je da je vitiligo multifaktorska bolest sa genetičkom osjetljivošću i faktorima okoline za koje se smatra da također imaju ulogu.<ref name=Lancet2016/> Gen TYR kodira protein [[tirozinaza]], koji nije komponenta imunskog sistema, već je [[melanocit]]ni [[enzim]] koji katalizuje [[biosinteza|biosintezu]] [[melanin]]a i glavni auto[[antigen]] u generaliziranom vitiligu.<ref name= Lancet2016/> Američki Nacionalni instituti za zdravlje navodi da neki vjeruju da [[opekotine od sunca]] mogu uzrokovati ili pogoršati stanje, ali da ova ideja nije dobro podržana pouzdanim dokazima.<ref>{{cite web|title=Questions and Answers about Vitiligo|url=https://www.niams.nih.gov/health-topics/vitiligo#tab-causes|access-date=22. 7. 2018|date=30. 10. 2016|publisher=National Institute of Arthritis and Musculoskeletal and Skin Diseases}}</ref> === Imunski === Varijacije u genima koji su dio kontrole [[imunski sistem|imunskog sistema]] ili dijela melanocita povezani su s vitiligom.<ref name=Lancet2016/> Također se smatra da je uzrokovan napadom imunoskog sistema i uništavanjem melanocita kože.<ref>{{cite web|url = http://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/vitiligo/basics/causes/con-20032007|title = Vitiligo Causes|last = Staff|first = Mayo Clinic|publisher = Mayoclinic|date = 15. 5. 2014|access-date = 22. 4. 2015|url-status=live|archive-url = https://web.archive.org/web/20150430065653/http://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/vitiligo/basics/causes/con-20032007|archive-date = 30. 4. 2015}}</ref> [[GWAS|Studija asocijacije na cjelokupnom genomu]] otkrila je približno 36 nezavisnih [[lokus (genetika)|lokusa]] podložnosti za generalizirani vitiligo.<ref>{{cite journal|last1=Spritz|first1=Richard A.|title=Modern vitiligo genetics sheds new light on an ancient disease|journal=The Journal of Dermatology|date=maj 2013|volume=40|issue=5|pages=310–18|doi=10.1111/1346-8138.12147|pmid=23668538|pmc=3783942}}</ref> === Autoimunske asocijacije === Vitiligo je ponekad povezan sa [[autoimunost|autoimunskim]] i [[upala|upalnim bolestima]] kao što su [[Hashimotov tireoiditis]], [[skleroderma]], [[reumatoidni artritis]], [[dijabetes melitus tipa 1]], [[psorijaza]], [[Addisonova bolest]], [[perniciozna anemija]], [[alopecia areata]], [[sistemski eritematozni lupus]] i [[celijakija]].<ref name=Lancet2016/><ref name=VanDriesscheSilverberg2015>{{cite journal| vauthors=Van Driessche F, Silverberg N| title=Current Management of Pediatric Vitiligo | journal=Paediatr Drugs | year= 2015 | volume= 17 | issue= 4 | pages= 303–13 | pmid=26022363 | doi=10.1007/s40272-015-0135-3 | s2cid=20038695 | type=Review | url=https://www.semanticscholar.org/paper/604457cf44f48509d87934d26f157e8c347bc7c7 }}</ref> Među upalnim proizvodima NALP1 su [[kaspaze]]: [[kaspaza 1]] i [[kaspaza 7|7]], koji aktiviraju upalni [[citokin]]i [[Interleukin-1 beta|interleukin-1β]]. Interleukin-1β i [[interleukin-18]] eksprimirani su u visokim razinama kod osoba s vitiligom.<ref name=LamkanfiVandeWalle2011>{{cite journal| vauthors=Lamkanfi M, Vande Walle L, Kanneganti TD| title=Deregulated inflammasome signaling in disease. | journal=Immunol Rev | year= 2011 | volume= 243 | issue= 1 | pages= 163–73 | pmid=21884175 | doi=10.1111/j.1600-065X.2011.01042.x | pmc=3170132 | type=Review }}</ref> U jednoj od [[mutacija]], [[aminokiselina]] [[leucin]] u proteinu NALP1 zamijenjen je [[histidin]]om (Leu155&nbsp;→&nbsp;His). Originalni protein i sekvenca su u velikoj mjeri [[konzervirana sekvenca|evolucijski konzervirani]], a nalazi se kod [[ljudi]], [[čimpanza|običnih čimpanzi]], [[rezus-majmun]]a i [[Galago|“savanskih beba“]] . [[Addisonova bolest]] (obično autoimunsko uništenje [[nadbubrežna žlijezda|nadbubrežnih žlijezda]]) se također može vidjeti kod osoba s vitiligom.<ref>{{cite journal |author=Gregersen PK |title=Modern genetics, ancient defenses, and potential therapies |url=https://archive.org/details/sim_new-england-journal-of-medicine_2007-03-22_356_12/page/1262 |journal=The New England Journal of Medicine |volume=356 |issue=12 |pages=1263–66 |year=2007|pmid=17377166 |doi=10.1056/NEJMe078017}}</ref><ref name=NALP2>{{cite journal |vauthors=Jin Y, Mailloux CM, Gowan K, ''et al''. |title=NALP1 in vitiligo-associated multiple autoimmune disease |journal=The New England Journal of Medicine |volume=356 |issue=12 |pages=1216–25 |year=2007|pmid=17377159 |doi=10.1056/NEJMoa061592|url=http://openaccess.sgul.ac.uk/111251/1/nejmoa061592.pdf }}</ref> == Dijagnoza == [[slika:Vitiligo UV 1.jpg|thumb|UV-fotografija [[šake]] s vitiligoom]] [[File:Vitiligo UV 2.jpg|thumb|UV-fotografija [[stopala]] s vitiligom]] Za identifikaciju i određivanje efikasnosti liječenja u ranoj fazi ove bolesti može se koristiti [[ultraljubičasta svjetlost]] <ref>{{cite journal |last1=Wang |first1=Yen-Jen |last2=Chang |first2=Chang-Cheng |last3=Cheng |first3=Kun-Lin |title=Wood's lamp for vitiligo disease stability and early recognition of initiative pigmentation after epidermal grafting |journal=International Wound Journal |date=decembar 2017 |volume=14 |issue=6 |pages=1391–94 |doi=10.1111/iwj.12800 |pmid=28799192 |s2cid=205222684 |pmc=7949874 }}</ref> Koristeći [[Woodova svjetlost|Woodovu svjetlost]], koža će promijeniti boju ([[fluorescencija]]) kada je pogođena određenim [[bakterija]]ma, gljivicama i promjenama pigmentacije kože.<ref>{{cite journal |last1=Al Aboud |first1=Daifallah M. |last2=Gossman |first2=William |title=Woods Light (Woods Lamp) |journal=StatPearls |date=2019 |pmid=30725878 |publisher=StatPearls Publishing}}</ref> === Klasifikacija === Pokušaji klasifikacije da se kvantifikuje vitiligo analizirani su kao donekle nedosledni,<ref>{{cite book|chapter=Introduction|title=Vitiligo|editor1-last=Picardo|editor1-first=Mauro |editor2-last=Taïeb|editor2-first=Alain|date=2009|publisher=Springer|location=Berlin|isbn=978-3-540-69360-4}}</ref> dok je nedavni konsenzusno usvojen sistem segmentnog vitiliga (SV) i nesegmentnog vitiliga (NSV). NSV je najčešći tip vitiliga.<ref name=Lancet2016 /> ==== Nesegmentni ==== Kod nesegmentnog vitiliga (NSV), obično postoji neki oblik [[simetrije]] na lokaciji depigmentiranih mrlja. Nove mrlje se također pojavljuju s vremenom i mogu se generalizirati na velikim dijelovima tijela ili lokalizirati na određenom području. Ekstremni slučajevi vitiliga, u mjeri u kojoj ostaje malo pigmentirane kože, nazivaju se "vitiligo universalis". NSV se može pojaviti u bilo kojoj dobi (za razliku od segmentnog vitiliga, koji je mnogo češći u tinejdžerskim godinama).<ref name="huggins"/> Klase nesegmentnog vitiliga uključuju sljedeće: * Generalizirani vitiligo: najčešći obrazac, široka i nasumično raspoređena područja depigmentacije <ref name="halder07">{{cite book |last=Halder |first=R. M. |chapter=Vitiligo |editor-last=Wolff |editor-first=K. |title=Fitzpatrick's Dermatology in General Medicine |edition=7th |location=New York |publisher=McGraw-Hill Professional |year=2007 |isbn=978-0-07-146690-5 |display-authors=etal|display-editors=etal}}</ref> * Univerzalni vitiligo: depigmentacija obuhvata veći dio tijela<ref name="halder07"/> * Fokusni vitiligo: jedna ili nekoliko raštrkanih pjega u jednom području, najčešće kod djece<ref name="halder07"/> * Akrofacijalni vitiligo: prsti i perifokusna područja<ref name="halder07"/> * Mukulasti vitiligo: depigmentacija samo sluzokože<ref name="halder07"/> ==== Segmentni ==== Segmentni vitiligo (SV) razlikuje se po izgledu, uzroku i učestalosti pridruženih bolesti. Njegov tretman se razlikuje od NSV-a. Ima tendenciju da zahvati područja kože koja su povezana sa [[leđni korijen|leđnim korijenima]] iz [[kičmena moždina|kičmene moždine]] i najčešće je jednostrana.<ref name=Lancet2016/><ref name=VanGeel2012/> To je mnogo više stabilan/statičan tok i čini se da je njegova povezanost s autoimunskim bolestima slabija nego kod generaliziranog vitiliga.<ref name=VanGeel2012>{{cite journal|vauthors=van Geel N, Mollet I, Brochez L, Dutré M, De Schepper S, Verhaeghe E, Lambert J, Speeckaert R |display-authors=3 |title=New insights in segmental vitiligo: case report and review of theories|journal=British Journal of Dermatology|volume=166|issue=2|pages=240–46|date=februar 2012|pmid=21936857|doi=10.1111/j.1365-2133.2011.10650.x|s2cid=32746282 }}</ref> SV se ne poboljšava lokalnim terapijama ili UV svjetlom, ali hirurški tretmani. kao što je presađivanje ćelija mogu biti efikasni.<ref name="huggins"/> === Diferencijalna dijagnoza === Hemijska leukoderma je slično stanje zbog višestruke izloženosti hemikalijama.<ref name="An2016">{{cite book |last1=James |first1=William Daniel |last2=Berger |first2=Timothy G. |last3=Elston |first3=Dirk M. |title=Andrews' Diseases of the Skin: Clinical Dermatology |url=https://archive.org/details/andrewsdiseaseso0000jame_12ed |chapter=Disturbances of Pigmentation |publisher=Elsevier |year=2015 |isbn=978-0323319676 }}</ref> Vitiligo je međutim faktor rizika.<ref name=An2016/> Okidači mogu uključivati upalna stanja kože, opekotine, intralezijske injekcije steroida i ogrebotine.<ref name="Andrews">{{cite book |author1=James, William D. |author2=Berger, Timothy G. |title=Andrews' Diseases of the Skin: Clinical Dermatology |url=https://archive.org/details/andrewsdiseasess00mdwi_659 |publisher=Saunders Elsevier |year=2006 |page=[https://archive.org/details/andrewsdiseasess00mdwi_659/page/n874 864] |isbn=978-0-7216-2921-6 |display-authors=etal}}</ref> Ostala stanja sa sličnim simptomima uključuju sljedeće: * [[Albinizam]] * [[Halo nevus]] * [[Idiopatska gutatna hipomelanoza]] (bijele sunčeve pjege)<ref name="halder07"/> * [[Piebaldizam]]<ref name="halder07"/> * ''[[Pityriasis alba]]'' * [[Postupalna hipopigmentacija]] * [[Primarna adrenalna insuficijencija]] * [[Progresivna makulasta hipomelanoza]]<ref name="halder07"/> * ''[[Tinea versicolor]]''<ref name="halder07"/> * [[Tuberkuloidna guba]] == Tretman == Ne postoji lijek za vitiligo, ali postoji nekoliko mogućnosti liječenja.<ref name=Lancet2016/> Najbolji dokaz je za primjenu [[steroid]]a i kombinaciju [[ultraljubičasta svjetlost|ultraljubičastog svjetla]] u kombinaciji sa kremama.<ref>{{cite journal|last=Whitton|first=ME|author2=Ashcroft, DM |author3=González, U |title=Therapeutic interventions for vitiligo.|journal=Journal of the American Academy of Dermatology|date=Oct 2008|volume=59|issue=4|pages=713–17|pmid=18793940|doi=10.1016/j.jaad.2008.06.023}}</ref> Zbog većeg rizika od [[rak kože|raka kože]], Nacionalna zdravstvena služba [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]] predlaže korištenje fototerapije samo ako su primarni tretmani neučinkoviti.<ref name="UK">{{cite web|url=http://www.nhs.uk/Conditions/Vitiligo/Pages/Treatment.aspx|title=Vitiligo -Treatment|last=Anon|work=Patient UK|publisher=NHS|access-date=3. 6. 2013|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20130606020140/http://www.nhs.uk/Conditions/Vitiligo/Pages/Treatment.aspx|archive-date=6. 6. 2013}}</ref> [[Lezije]] koje se nalaze na [[šaka]]ma, [[stopalo|stopalima]] i [[zglob]]ovima najteže se repigmentiraju; onima na licu najlakše je vratiti prirodnu boju kože jer je tu [[koža]] po prirodi tanja.<ref name=Lancet2016/> === Imunski medijatori === Lokalni pripravci lijekova za suzbijanje [[imunost]]i uključujući [[glukokortikoid]]e (kao što je 0,05% klobetasol ili 0,10% betametazon) i [[inhibitor kalcineurina]] (kao što su [[takrolimus]] ili [[pimekrolimus]]) koji se smatraju prvom linijom liječenja vitiliga.<ref name=Lancet2016/> === Fototerapija === Fototerapija se smatra tretmanom druge linije za vitiligo.<ref name=Lancet2016/> Izlaganje kože svjetlosti iz UVB lampe je najčešći tretman za vitiligo. Tretmani se mogu raditi kod kuće uz UVB lampu ili u klinici. Vrijeme izlaganja se upravlja tako da koža ne trpi pretjerano izlaganje. Liječenje može trajati nekoliko sedmica ako su fleke na vratu i licu i ako nisu postojale duže od tri godine. Ako su fleke na rukama i nogama i postoje više od tri godine, može potrajati nekoliko mjeseci. Sesije fototerapije se rade 2–3 puta sedmično. Mrlje na velikoj površini tijela mogu zahtijevati tretman cijelog tijela u klinici ili bolnici. Mogu se koristiti UVB širokopojasne i uskopojasne lampe,<ref>{{Cite journal |pmid= 11369913 |year= 2001 |last1= Scherschun |first1= L |last2= Kim |first2= JJ |last3= Lim |first3= HW |title= Narrow-band ultraviolet B is a useful and well-tolerated treatment for vitiligo |volume= 44 |issue= 6 |pages= 999–1003 |doi= 10.1067/mjd.2001.114752 |journal= Journal of the American Academy of Dermatology|s2cid= 17431219 |url= https://semanticscholar.org/paper/1bf1c988624260cca827343b8281d5251ae2af67 }}</ref><ref>{{cite journal |doi= 10.1111/j.1365-4632.2005.02447.x |title= Treatment of vitiligo with broadband ultraviolet B and vitamins |url= https://archive.org/details/sim_international-journal-of-dermatology_2006-01_45_1/page/62 |year= 2006 |last1= Don |first1= Philip |last2= Iuga |first2= Aurel |last3= Dacko |first3= Anne |last4= Hardick |first4= Kathleen |journal= International Journal of Dermatology |volume= 45 |pages= 63–65 |pmid= 16426381 |issue= 1|s2cid= 454415 |doi-access= free }}</ref> ali uskopojasni ultraljubičasti dio oko 311&nbsp;nm je izbor. Konstitutivno je objavljeno da kombinacija UVB fototerapije s drugim lokalnim tretmanima poboljšava ponovnu pigmentaciju. Međutim, neki ljudi s vitiligom možda neće primijetiti promjene na koži ili ponovnu pigmentaciju. Ozbiljna potencijalna nuspojava uključuje rizik od razvoja raka kože, isti rizik kao i prekomjerno izlaganje prirodnoj sunčevoj svjetlosti. Tretmani ultraljubičastim svjetlom ([[Utrraljubičasta svjelost A|UVA]]) se obično provode u bolničkoj klinici. Tretman [[Psoralen]]om i ultraljubičastom svjetlošću A ([[PUVA]]) uključuje uzimanje lijeka koji povećava osjetljivost kože na ultraljubičasto svjetlo, a zatim izlaganje kože visokim dozama UVA svjetla. Tretman je potreban dva puta sedmično, u trajanju od 6–12 mjeseci ili duže. Zbog visokih doza UVA i psoralena, PUVA može uzrokovati nuspojave kao što su reakcije tipa opekotina od sunca ili pjege na koži.<ref name="UK"/> Uskopojasna ultraljubičasta B (NBUVB) fototerapija nema nuspojave uzrokovane psoralenima i efikasna je kao PUVA.<ref name=Lancet2016/> Kao i kod PUVA, tretman se provodi dva puta sedmično u klinici ili svaki dan kod kuće, i tamo nema potrebe za upotrebom psoralena.<ref name="UK"/> Često se preporučuje duži tretman, a može biti potrebno najmanje 6 mjeseci za efekte fototerapije.<ref name=Ba2017>{{Cite journal|last1=Bae|first1=Jung Min|last2=Jung|first2=Han Mi|last3=Hong|first3=Bo Young|last4=Lee|first4=Joo Hee|last5=Choi|first5=Won Joon|last6=Lee|first6=Ji Hae|last7=Kim|first7=Gyong Moon|date=1. 7. 2017|title=Phototherapy for Vitiligo: A Systematic Review and Meta-analysis|journal=JAMA Dermatology|volume=153|issue=7|pages=666–74|doi=10.1001/jamadermatol.2017.0002|issn=2168-6068|pmid= 28355423|pmc=5817459}}</ref> NBUVB fototerapija je bolja od PUVA terapije sa najefikasnijim odgovorom na licu i vratu.<ref name=Ba2017/> Što se tiče poboljšane repigmentacije: lokalni inhibitori [[kalcineurin]]a i fototerapija su bolji od same fototerapije,<ref>{{Cite journal|last1=Bae|first1=Jung Min|last2=Hong|first2=Bo Young|last3=Lee|first3=Joo Hee|last4=Lee|first4=Ji Hae|last5=Kim|first5=Gyong Moon|date=maj 2016|title=The efficacy of 308-nm excimer laser/light (EL) and topical agent combination therapy versus EL monotherapy for vitiligo: A systematic review and meta-analysis of randomized controlled trials (RCTs)|journal=Journal of the American Academy of Dermatology|volume=74|issue=5|pages=907–15|doi=10.1016/j.jaad.2015.11.044|pmid=26785803}}</ref> [[hidrokortizon]] plus [[laser]]sko svjetlo je bolje nego samo lasersko svjetlo, ''[[Ginkgo biloba]]'' je bolja od [[placebo]]a, a oralni mini-puls [[prednizolon]]a (OMP) plus NB-UVB je bolje od samog OMP-a.<ref name=Whit2015/> === Kamuflaža kože === U blagim slučajevima, fleke od vitiliga mogu se sakriti šminkom ili drugim [[kozmetika|kozmetičkim kamuflažnim]] rastvorima. Ako je oboljela osoba blijede kože, mrlje se mogu učiniti manje vidljivim izbjegavanjem [[teniranje|tamnjenja]] nezahvaćene kože.<ref name="halder07"/> === Depigmentiranje === U slučajevima ekstenzivnog vitiliga, može se razmotriti mogućnost depigmentacije nezahvaćene kože lokalnim lijekovima kao što su [[monobenzon]], [[mekinol]] ili [[hidrokinon]], kako bi se [[boja kože]] ujednačila. Potpuno uklanjanje pigmenta kože [[monobenzon]]om je trajno i snažno. Sigurnost od sunca se mora poštovati doživotno kako bi se izbjegle teške [[opekotine]] i [[melanom]]i. Da se završi, depigmentacija traje oko godinu dana.<ref name="UK"/> == Historija == Opisi bolesti za koje se vjeruje da je vitiligo datiraju iz odlomka u medicinskom tekstu [[Ebersov papirus]] {{oko|1500. p.n.e.}} u drevnom [[Egipat|Egiptu]]. Prisutni su bili i spomeni izbjeljivanja kože oko 1400 p.n.e. u svetim indijskim tekstovima kao što je [[Atharvaveda]]. [[hebrejski|Hebrejska]] riječ "[[Tzaraath]]" iz [[Stari zavjet|Starog zavjeta]] knjige [[Levitski]]<ref name=Taieb/> koja datira u 1280&nbsp;p.n.e.<ref name=Kurzweil11>{{cite book |title=The Torah For Dummies |last=Kurzweil |first=Arthur |year=2008 |publisher=For Dummies |isbn=978-0-470-28306-6 |page=11 |url=http://media.wiley.com/product_data/excerpt/59/04701734/0470173459.pdf |access-date=19. 8. 2010 }}</ref> (or 1312&nbsp;BCE<ref name=Timeline>[http://www.aish.com/jl/h/48944541.html History Crash Course #36: Timeline: From Abraham to Destruction of the Temple] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140720164107/http://www.aish.com/jl/h/48944541.html |date=20. 7. 2014 }}, by Rabbi Ken Spiro, Aish.com. Retrieved 2010-08-19.</ref>) opisao je grupu kožnih bolesti povezanih s bijelim mrljama, a kasniji prijevod na grčki doveo je do kontinuiranog miješanja onih s vitiligom sa [[gubom]] i duhovnom nečistoćom.<ref name=Taieb/> Medicinski izvori u drevnom svijetu kao što je [[Hipokrat]]ov, često nisu pravili razliku između vitiliga i gube, često grupišu ove bolesti zajedno. Naziv "vitiligo" prvi je upotrijebio rimski ljekar [[Aulus Cornelius Celsus]] u svom klasičnom medicinskom tekstu ''[[De Medicina]]''.<ref name=Taieb>{{cite book|last1=Gauthier|first1=Yvon|first2=Laila|last2=Benzekri|chapter=Historical Aspects|title=Vitiligo|editor1-last=Picardo|editor1-first=Mauro |editor2-last=Taïeb|editor2-first=Alain|date=2009|publisher=Springer|location=Berlin|isbn=978-3-540-69360-4|edition=Online-Ausg.}}</ref> Vjeruje se da etimološki termin "vitiligo" potiče od "vitium", što znači "defekt" ili "fleka".<ref name="Taieb"/> == Reference== {{Reflist}} == Vanjski linkovi== {{Commons category|Vitiligo}} * {{Curlie|Health/Conditions_and_Diseases/Skin_Disorders/Vitiligo/}} * [http://niams.nih.gov/Health_Info/Vitiligo/default.asp Questions and Answers about Vitiligo]&nbsp;– US National Institute of Arthritis and Musculoskeletal and Skin Diseases {{Medicinski izvori | DiseasesDB = 13965 | ICD10 = {{ICD10|L|80||l|80}} | ICD9 = {{ICD9|709.01}} | ICDO = | OMIM = 193200 | MedlinePlus = 000831 | eMedicineSubj = derm | eMedicineTopic = 453 | MeshID = D014820 | SNOMED CT = 56727007 }} {{Bolesti kože i dodataka prema morfologiji}} {{Poremećaji pigmentacije}} {{Authority control}} [[Kategorija:Autoimune bolesti]] [[Kategorija:Poremećaji ljudske pigmentacije]] [[Kategorija:Genetički poremećaji po sistemu]] [[Kategorija:Fiziologija životinja]] [[Kategorija:Koža]] 7p7hfuw356e5cnmcs0dew1grlac4oj6 0 491065 3823855 3783704 2026-04-03T16:59:34Z Semso98 54573 3823855 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometna reprezentacija | Naziv = Nogometna reprezentacija Kanade | Logo = Grb Kanadskog nogometnog saveza.png | Nadimak = ''Les Rouges'' (''Crveni'') <br/> ''Maple Leafs'' (''Javorovi listovi'') | Federacija = [[Kanadski nogometni savez]] | Konfederacija = [[CONCACAF]] | Selektor = [[Jesse Marsch]] | Najviše nastupa = [[Atiba Hutchinson]] (104) | Najbolji strijelac = [[Jonathan David]] (39) | Trenutni kapiten = [[Alphonso Davies]] | FIFA trigram = CAN | FIFA rang = {{FIFA-ina svjetska rang lista|30|pad|1|1. april 2026}} | Najveći FIFA rang = 26 {{small|(septembar 2025)}} | Najniži FIFA rang = 122 {{small|(august 2014, oktobar 2014)}} | uzorak_lr1 = _can26h | uzorak_t1 = _can26h | uzorak_dr1 = _can26h | uzorak_š1 = _can26h | uzorak_č1 = | lijeva ruka1 = FF0000 | tijelo1 = FF0000 | desna ruka1 = FF0000 | šorc1 = FF0000 | čarape1 = FF0000 | uzorak_lr2 = _can26t | uzorak_t2 = _can26t | uzorak_dr2 = _can26t | uzorak_š2 = _can26t | uzorak_č2 = | lijeva ruka2 = 000000 | tijelo2 = 000000 | desna ruka2 = 000000 | šorc2 = 000000 | čarape2 = 000000 | Prva utakmica = {{NOG|AUS}} 3–2 {{NOG-D|KAN|1921}}<br/>([[Brisbane]], 7. juni 1924) | Najveća pobjeda = {{NOG|KAJ}} 0–11 {{NOG-D|KAN}}<br/>([[Bradenton (Florida)|Bradenton]], 29. mart 2021) | Najveći poraz = {{NOG|MEX}} 8–0 {{NOG-D|KAN}}<br/>([[Ciudad de México]], 18. juli 1993) | Posljednja utakmica = | Broj učestvovanja na SP = 3 | Prvo učestvovanje na SP = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986.|1986]] | Najbolji rezultat na SP = Grupna faza ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986.|1986]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022]]) | Broj učestvovanja na GK = 20 | Prvo učestvovanje na GK = [[CONCACAF Gold kup 1977.|1977]] | Najbolji rezultat na GK = Pobjednik ([[CONCACAF Gold kup 1985.|1985]], [[CONCACAF Gold kup 2000.|2000]]) | Broj učestvovanja na KA = 1 | Prvo učestvovanje na KA = [[Copa América 2024.|2024]] | Najbolji rezultat na KA = Četvrto mjesto ([[Copa América 2024.|2024]]) | Broj učestvovanja na KK = | Prvo učestvovanje na KK = | Najbolji rezultat na KK = }} '''Nogometna reprezentacija Kanade''' predstavlja '''[[Kanada|Kanadu]]''' na međunarodnim [[nogomet]]nim takmičenjima od 1924. i pod kontrolom je [[Kanadski nogometni savez|Kanadskog nogometnog saveza]]. Najbolji rezultati su joj osvajanje [[Prvenstvo CONCACAF-a]] [[Prvenstvo CONCACAF-a 1985.|1985]], što joj je donijelo direktan plasman na [[Svjetsko prvenestvo u nogometu|Svjetsko prvenstvo]] [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986.|sljedeće godine]],<ref>{{Cite web |url= http://www.canadasoccer.com/canadian-soccer-timeline-from-1983-to-1986-p150670 |title= Canada Soccer from 1983 to 1986 |website= Canadasoccer.com |access-date= 12. 2. 2017 |archive-url= https://web.archive.org/web/20170126202022/http://www.canadasoccer.com/canadian-soccer-timeline-from-1983-to-1986-p150670 |archive-date= 26. 1. 2017 |url-status= live}}</ref> te [[CONCACAF Gold kup]]a [[CONCACAF Gold kup 2000.|2000]], čime je izborila nastup na [[FIFA Kup konfederacija|Kupu konfederacija]] [[FIFA Kup konfederacija 2001.|2001.]]<ref>{{Cite web |url= http://www.canadasoccer.com/canadian-soccer-timeline-from-1999-to-2002-p150674 |title= Canada Soccer from 1999 to 2002 |website= Canadasoccer.com |access-date= 12. 2. 2017 |archive-url= https://web.archive.org/web/20160820162302/http://www.canadasoccer.com/canadian-soccer-timeline-from-1999-to-2002-p150674 |archive-date= 20. 8. 2016 |url-status= live}}</ref> Jedina je reprezentacija iz zone [[CONCACAF]] koja je uspjela osvojiti Gold kup pored regionalnih nogometnih sila, [[Nogometna reprezentacija Meksika|Meksika]] i [[Nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjenih Američkih Država]]. Također je osvojila zlatnu medalju na [[Ljetne olimpijske igre|Olimpijskim igrama]] [[Nogomet na Olimpijskim igrama 1904.|1904.]] iako taj uspjeh [[FIFA]] zvanično ne priznaje. Izborivši prvo mjesto u [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022 – CONCACAF, treća faza|kvalifikacijama]], nakon 36 godina drugi će put nastupiti na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|Svjetskom prvenstvu 2022.]] u [[Katar]]u. == Reference == {{refspisak|2}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Canada national association football team}} * [https://www.canadasoccer.com/ Službeni sajt Kanadskog nogometnog saveza] * [https://www.fifa.com/about-fifa/associations/CAN Kanada] na ''FIFA.com'' * [https://www.concacaf.com/inside-concacaf/member-associations/canada/ Kanada] na ''CONCACAF.com'' * [http://www.rsssf.com/miscellaneous/can-recintlp.html Igrači s najviše nastupa za reprezentaciju Kanade], ''rsssf.com'' {{Organizatori svjetskog prvenstva u nogometu}} {{Sastavi nogometne reprezentacije Kanade na turnirima}} {{Nogometne reprezentacije Sjeverne Amerike - članice CONCACAF-a}} [[Kategorija:Nogometna reprezentacija Kanade|*]] [[Kategorija:Sjevernoameričke nogometne reprezentacije|Kanada]] [[Kategorija:Nogometne reprezentacije Sjeverne, Srednje Amerike i Kariba|Kanada]] pujouc9e8xtxqtggyb04ntojbpy6qik 0 493015 3824053 3822673 2026-04-04T11:36:03Z Palapa 383 /* Vanjski linkovi */ 3824053 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Qubits_(5940500587).jpg|link=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/9/9f/Qubits_%285940500587%29.jpg/330px-Qubits_%285940500587%29.jpg|mini| Optičke rešetke koriste lasere za razdvajanje atoma rubidijuma (crvene) za upotrebu kao informacioni bitovi u kvantnim procesorima neutralnih atoma—prototip uređaja koje dizajneri pokušavaju razviti u punopravne kvantne računare.]] '''Kvantna informacija''' je informacija o [[Kvantno stanje|stanju]] [[Kvantna mehanika|kvantnog sistema]].<ref>{{Cite book|last=Vedral|first=Vlatko|url=https://doi.org/10.1093/acprof:oso/9780199215706.001.0001|title=Introduction to Quantum Information Science|date=28. 9. 2006|publisher=Oxford University PressOxford|isbn=0-19-921570-7|language=en|doi=10.1093/acprof:oso/9780199215706.001.0001}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.cambridge.org/highereducation/books/quantum-computation-and-quantum-information/01E10196D0A682A6AEFFEA52D53BE9AE|title=Quantum Computation and Quantum Information: 10th Anniversary Edition|last=Nielsen|first=Michael A.|last2=Chuang|first2=Isaac L.|date=9. 12. 2010|website=Higher Education from Cambridge University Press|language=en|doi=10.1017/cbo9780511976667|access-date=7. 7. 2024}}</ref> To je osnovni entitet proučavanja u '''kvantnoj teoriji informacija''', i njime se može manipulisati korištenjem tehnika [[Kvantna obrada informacija|kvantne obrade informacija]]. Kvantne informacije odnose se i na tehničku definiciju u smislu [[Von Neumannova entropija|Von Neumannove entropije]] i na opći računski termin. To je interdisciplinarno polje koje uključuje [[Kvantna mehanika|kvantnu mehaniku]], [[Računarska nauka|informatiku]], [[Teorija informacija|teoriju informacija]], [[Filozofija|filozofiju]] i [[Kriptografija|kriptografiju]] između ostalih polja.<ref>{{Cite book|last=Bokulich|first=Alisa|url=https://books.google.com/books?id=ZC_XB7MLcC8C|title=Philosophy of Quantum Information and Entanglement|last2=Jaeger|first2=Gregg|date=10. 6. 2010|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-1-139-48766-5|language=en}}</ref><ref>{{Cite book|last=Benatti|first=Fabio|url=https://books.google.com/books?id=_0A8Qf1DYIgC|title=Quantum Information, Computation and Cryptography: An Introductory Survey of Theory, Technology and Experiments|last2=Fannes|first2=Mark|last3=Floreanini|first3=Roberto|last4=Petritis|first4=Dimitri|date=21. 9. 2010|publisher=Springer Science & Business Media|isbn=978-3-642-11913-2|language=en}}</ref> Njegovo proučavanje je također relevantno za discipline kao što su [[kognitivna nauka]], [[psihologija]] i [[Neuroscience|neuronauka]]. Njegov glavni fokus je u izdvajanju informacija iz materije na mikroskopskom nivou. Posmatranje u nauci je jedan od najvažnijih načina sticanja informacija, a mjerenje je potrebno da bi se kvantifikovala opservacija, što ovo čini ključnim za [[Naučna metoda|naučnu metodu]]. U [[Kvantna mehanika|kvantnoj mehanici]], zbog [[Princip neodređenosti|principa neizvjesnosti]], ne-komutirajući opservabli ne mogu se precizno mjeriti istovremeno, jer vlastito stanje u jednoj bazi nije svojstveno stanje u drugoj bazi. Kako obje varijable nisu istovremeno dobro definisane, kvantno stanje nikada ne može sadržavati konačne informacije o obje varijable. Informacija je nešto fizičko što je kodirano u stanju kvantnog sistema. Dok se [[kvantna mehanika]] bavi ispitivanjem svojstava materije na mikroskopskom nivou, [[kvantna informaciona nauka]] fokusira se na izvlačenje informacija iz tih svojstava, a [[kvantno računanje]] manipuliše i obrađuje informacije – izvodi logičke operacije – koristeći tehnike [[Kvantna obrada informacija|kvantne obrade informacija]]. Kvantne informacije, kao i klasične informacije, mogu se obraditi pomoću [[Računar|digitalnih kompjutera]], [[Komunikacijski kanal|prenositi]] s jedne lokacije na drugu, manipulirati [[Algoritam|algoritmima]] i analizirati pomoću računarstva i [[Matematika|matematike]]. Baš kao što je osnovna jedinica klasične informacije bit, kvantna informacija se bavi [[Qubit|kubitima]]. Kvantne informacije mogu se izmjeriti korištenjem Von Neumannove entropije. Nedavno je oblast [[Kvantno računanje|kvantnog računarstva]] postala aktivna istraživačka oblast zbog mogućnosti da poremeti moderno računarstvo, komunikaciju i [[Kriptografija|kriptografiju]]. Historija kvantne teorije informacija započela je na prijelazu iz 20. stoljeća kada je [[klasična fizika]] revolucionirana u [[Kvantna mehanika|kvantnu fiziku]]. Teorije klasične fizike predviđale su apsurde kao što je [[ultraljubičasta katastrofa]] ili spirala elektrona u jezgro. U početku su ovi problemi odbačeni dodavanjem ad hoc hipoteza klasičnoj fizici. Ubrzo je postalo očigledno da se mora stvoriti nova teorija kako bi se shvatili ovi apsurdi, i nastala je teorija kvantne mehanike. [[Kvantna mehanika|Kvantnu mehaniku]] je formulisao [[Erwin Schrödinger|Schrödinger]] koristeći mehaniku talasa, a [[Werner Heisenberg|Heisenberg]] koristeći matričnu mehaniku. Ekvivalencija ovih metoda je kasnije dokazana. Njihove formulacije su opisivale dinamiku mikroskopskih sistema, ali su imale nekoliko nezadovoljavajućih aspekata u opisivanju procesa mjerenja. Von Neumann je formulisao kvantnu teoriju koristeći algebru operatora na način da opisuje mjerenje kao i dinamiku.<ref>{{Cite book|last=Neumann|first=John von|url=https://books.google.com/books?id=B3OYDwAAQBAJ&q=foundations+of+quantum+mechanics+von+neumann&pg=PR1|title=Mathematical Foundations of Quantum Mechanics: New Edition|date=27. 2. 2018|publisher=Princeton University Press|isbn=978-0-691-17856-1|language=en}}</ref> Ove studije su naglasile filozofske aspekte mjerenja, a ne kvantitativni pristup izdvajanju informacija putem mjerenja. == Entropija i informacija == Entropija mjeri nesigurnost u stanju fizičkog sistema. Entropija se može proučavati sa stanovišta i klasične i kvantne teorije informacija. === Klasična teorija informacija === Klasične informacije su zasnovane na konceptima informacija koje je izložio [[Claude E. Shannon|Claude Shannon]]. Klasične informacije, u principu, mogu se pohraniti u malo binarnih nizova. Svaki sistem koji ima dva stanja je sposoban bit. === Kvantna teorija informacija === Kvantna teorija informacija je u velikoj mjeri proširenje klasične teorije informacija na kvantne sisteme. Klasične informacije se proizvode kada se vrše mjerenja kvantnih sistema. == Časopisi == Mnogi časopisi objavljuju istraživanja u [[Kvantna informaciona nauka|kvantnoj informacijskoj nauci]], iako je samo nekoliko posvećeno ovoj oblasti. Među njima su: * ''[[:en:International Journal of Quantum Information|International Journal of Quantum Information]]'' * ''[[:en:Npj Quantum Information|npj Quantum Information]]'' * ''[[:en:Quantum (journal)|Quantum]]'' * ''[https://www.rintonpress.com/journals/qic/ Quantum Information & Computation]'' * ''[https://www.springer.com/journal/11128 Quantum Information Processing]'' * ''[https://iopscience.iop.org/journal/2058-9565 Quantum Science and Technology]'' == Reference == {{reference}} == Vanjski linkovi == * {{Cite web|url=https://quantum.cloud.ibm.com/learning/en/courses/basics-of-quantum-information/single-systems/quantum-information|title=Quantum information|website=IBM Quantum Learning|language=en|access-date=2026-04-04}} {{Kvantne informacije}} {{Tehnologije u nastajanju}}{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Kvantna teorija informacija]] pz7l4azuntr38medtxx3t5a3rp1uhvq 10 494581 3823845 3709235 2026-04-03T16:01:59Z Semso98 54573 3823845 wikitext text/x-wiki {{Navkutija | ime = FIFA SP 2026. | naslov = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.]] | podaciklasa = hlist | grupa1 = Faze | podaci1 = *Grupna faza ** [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|Grupa A]] ** [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B|Grupa B]] ** [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa C|Grupa C]] ** [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|Grupa D]] ** [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|Grupa E]] ** [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|Grupa F]] ** [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|Grupa G]] ** [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa H|Grupa H]] ** [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|Grupa I]] ** [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|Grupa J]] ** [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa K|Grupa K]] ** [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa L|Grupa L]] * [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|Nokaut-faza]] * [[Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Finale]] |grupa2 = Opće informacije |podaci2 = * [[Kandidature za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Kandidature]] * [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Kvalifikacije]] * [[Stadioni Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Stadioni]] * [[Televizijska prava za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|TV-prava]] * [[Žrijeb Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Žrijeb]] |grupa3 = Službeni simboli |podaci3 = * [[Adidas Trionda|Trionda]] (lopta) * [[Maple, Zayu i Clutch]] (maskote) * [[Službeni album Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Službeni album]] * "[[Lighter (pjesma Jelly Roll)|Lighter]]" (pjesma) }}<noinclude> {{Šabloni svjetskih prvenstava u nogometu}} [[Kategorija:Šabloni Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|*]]</noinclude> qslcafs3zr2nxaf1y876ekocu8sxnmq 14 497319 3823975 3490048 2026-04-04T09:33:23Z Panasko 146730 Moving from [[Category:Genetski poremećaji po sistemu]] to [[Category:Genetički poremećaji po sistemu]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 3823975 wikitext text/x-wiki {{Kategorija|Genodermatoza}} [[Kategorija:Genetički poremećaji po sistemu]] 3veuq11mfdcbzmzqkg7co322auj1zo2 0 497399 3823956 3822002 2026-04-04T09:20:57Z KWiki 9400 3823956 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zdravstveno stanje | ime = Osteopetroza | sinonimi = Albers-Schönbergova bolest, bolest mramornih kostiju | slika = Osteopetrosis pelvis X-ray.png | opis_slike =[[Rendgensko zračenje|Rendgenski snimak]] [[karlica|karlice]] pacijenta sa osteopetrozom, forma početka (Albers-Schönbergova bolest). Obratite pažnju na gustoću kostiju. | izgovoriti = | specijalnost=[[Osteologija]] | simptomi =Abnormalna [[morfologija]] korteksne kosti * Abnormalni oblik [[pršljensko tijelo|pršljenskih tijala]] * Abnormalnost [[Termoregulacija|regulacije temperature]] * Abnormalnost [[rebro|rebara]] * Abnormalnost morfologije [[epifiza|epifize]] * [[Bol u kostima]] * [[Paraliza]] [[glaveni nervi|kranijskih živaca]] * [[Kraniosinostoza]] * [[Gubitak sluha|Oštećenje sluha]] * [[Hipokalcemija]] | komplikacije =Lomljivost kostiju | pojava =Pri formiranju kostiju | trajanje =Cjeloživotno | vrste =Tip I, tip II | uzroci =Nepoznati ili mutacije | rizici = Neispravan rad [[osteoklast]]a i njihova nesposobnost da resorbiraju kost. | dijagnoza = | diferencijalna_dijagnoza =Neuropatska dojenačkaa osteopetroza, djenačka osteopetroza sa bubrežnom tubulskom acidozom, dojenačkaa osteopetroza sa imunodeficijencijom, dojenačka osteopetroza sa sindromom nedostatka adhezije [[leukocit]]a (LAD-III), ''[[piknodisostoza]] (osteopetrosis akropoiki [Bueopetrosis acropoeost] –Ollendorffov sindrom]]), ''[[osteopathia striata]]'' sa kranijskom sklerozom, mješovita skleroza [[skeletna displazija]], progresivna dijafizna displazija | prevencija = | tretman = Liječenje je neophodno za dojenački oblik:<ref name=":2"/> *[[Vitamin D[]] ([[kalcitriol]]) stimulira uspavane osteoklaste, što stimulira resorpciju kostiju * Gama [[interferon]] može imati dugoročne koristi. Poboljšava funkciju [[leukociti|bijelih krvnih ćelija]] (što dovodi do manjeg broja [[infekcija]]), smanjuje volumen kostiju i povećava volumen [[koštana srž|koštane srži]]. * [[Eritropoetin]] se može koristiti za anemiju, a [[kortikosteroid]]i za anemiju i za stimulaciju resorpcije kostiju. [[Transplantacija koštane srži]] (BMT) | lijekovi = | prognoza =Loša, ako se ne liječi | frekvencija =jedn [[novorođenče]] na svakih 1/20.000 do 250.000 novorođenčadi širom svijeta<ref name="ghr.nlm.nih.gov">[http://ghr.nlm.nih.gov/condition/osteopetrosis ghr.nlm.nih.gov/condition/osteopetrosis]</ref> | smrtnost =? }} '''Osteopetroza''', doslovno "okamenjena kost", poznata i kao '''bolest mramornih kostiju''' ili Albers-Schönbergova bolest, izuzetno je rijedak [[nasljeđivanje|naslijeđeni]] [[bolest|poremećaj]] pri čemu se [[kost]]i stvrdnu, postajući [[Gustoća|gušće]], za razliku od češćih stanja kao što je [[osteoporoza]], u kojoj kosti postaju manje guste i krhke, ili [[osteomalacija] ], u kojoj kosti omekšaju. Osteopetroza može uzrokovati rastvaranje i lomljenje kostiju.<ref>{{cite web|url=http://www.cda-adc.ca/jcda/vol-73/issue-9/839.html |title=Marble Bone Disease: A Review of Osteopetrosis and Its Oral Health Implications for Dentists |publisher=Cda-adc.ca |access-date=17. 10. 2013}}</ref> To je jedan od nasljednih uzroka [[osteoskleroza|osteoskleroze]].<ref name="pmid18028760">{{cite journal |vauthors=Lam DK, Sándor GK, Holmes HI, Carmichael RP, Clokie CM |title=Marble bone disease: a review of osteopetrosis and its oral health implications for dentists |journal=J Can Dent Assoc |volume=73 |issue=9 |pages=839–43 |year=2007 |pmid=18028760 |url=http://www.cda-adc.ca/jcda/vol-73/issue-9/839.html}}</ref> Smatra se prototipom osteosklerozirajućih displazija. Misli se da je uzrok bolesti neispravan rad [[osteoklast]]a i njihova nesposobnost da resorbiraju kost. Iako je ljudska osteopetroza heterogeni poremećaj koji obuhvata različite [[molekula|molekulske]] [[lezije]] i niz kliničkih karakteristika, svi oblici dijele jedan patogeni neksus u osteoklastima. Nepoznati su tačni molekularni defekti ili lokacija [[mutacija]] koje se dešavaju.<ref>{{Cite journal|last1=Stark|first1=Zornitza|last2=Savarirayan|first2=Ravi|date=20. 2. 2009|title=Osteopetrosis|journal=Orphanet Journal of Rare Diseases|volume=4|pages=5|doi=10.1186/1750-1172-4-5|issn=1750-1172|pmc=2654865|pmid=19232111}}</ref> Osteopetrozu je prvi put opisao njemački radiolog [[Heinrich Albers-Schönberg]] 1903. ==Znakovi simptomi== [[slika:Osteopetrosis tarda2.PNG|thumb|17-godišnji muškarac sa osteopetrozom: Tipska deformacija lubanje i grudna [[skolioza]]]] Uprkos ovom prekomjernom formiranju kostiju, ljudi s osteopetrozom imaju tendenciju da imaju kosti koje su krhkije od normalnih. Blaga osteopetroza ne može uzrokovati nikakve simptome i ne predstavlja probleme.<ref name=":2">{{Cite web|url=http://www.checkorphan.org/diseases/albers-schonberg-disease|title=Albers-Schonberg disease — CheckOrphan|website=www.checkorphan.org|language=en|access-date=13. 12. 2017}}</ref> [[slika:Metabolism of calcium and phosphate and hormones.jpg|thumb|Metabolizam kalcijuma, fosfata, hormona i vitamina D]] Međutim, ozbiljni oblici mogu rezultirati sljedećim:<ref name=":2"/> * [[Usporen rast]], deformacije i povećana vjerovatnoća prijeloma * Pacijenti doživljavaju anemiju, ponavljajuće infekcije i [[hepatosplenomegalija|hepatosplenomegaliju]] zbog ekspanzije kosti koja dovodi do sužavanja [[koštana srž|koštane srži]] i [[hematopoeza|vanmedulske hematopoeze]] * To također može rezultirati [[sljepilo|sljepoćom]], [[paraliza facijalnog živca|paralizom lica]] i [[Gubitak sluha|gluhošćom]], zbog povećanog pritiska koji na nerve vrši dodatna kostna masa * Abnormalna [[morfologija]] korteksne kosti * Abnormalni oblik [[pršljensko tijelo|pršljenskih tijala]] * Abnormalnost [[Termoregulacija|regulacije temperature]] * Abnormalnost [[rebro|rebara]] * Abnormalnost morfologije [[epifiza|epifize]] * [[Bol u kostima]] * [[Paraliza]] [[glaveni nervi|kranijskih živaca]] * [[Kraniosinostoza]] * [[Gubitak sluha|Oštećenje sluha]] * [[Hipokalcemija]] {{Patologija kosti}} === Maligna dojenačka osteopetroza === {{glavni|Maligna dojenačka osteopetroza}} [[slika:Autorecessive.svg|thumb]] Autosomno recesivna osteopetroza (ARO), također poznata kao maligna dojenačka osteopetroza ili dojenačka maligna osteopetroza (IMO), rijetki je tip skeletne displazije koju karakterizira izrazit radiografski obrazac ukupne povećane gustoće kostiju s fundamentalnim zahvaćanjem sržnog dijela. Dojenačka osteopetroza se obično manifestira u djetinjstvu. Dijagnoza se uglavnom zasniva na kliničkoj i radiografskoj evaluaciji, potvrđenoj analizom gena gdje je primjenjivo.<ref name="elsobky2016"/> Kao rezultat obliteracije medulskog kanala i proširenja kostiju, teške [[pancitopenija|pancitopenije]], kompresije kranijskog živca i patoloških stanja mogu doći do preloma. [[Prognoza]] je loša ako se ne liječi. Klasične [[Radiografija|radiografske]] karakteristike uključuju endobon ili izgled "kosti u kosti" u kičmi, karlici i proksimalnim [[femur]]ima, gornjim udovima i kratkim cjevastim kostima [[šaka]]. Dodatno, postoji [[deformacija Erlenmeyerove tikvice]] tip 2 koji je karakteriziran odsustvom normalnog dijafiznog metafinog modeliranja distalnog dijela femura s abnormalnim radiografskim izgledom trabekulske kosti i naizmjeničnim radiolucentnim metafiznim trakama.<ref name="elsobky2016">{{cite journal | author = Elsobky TA, Elsobky E, Sadek I, Elsayed SM, Khattab MF | year = 2016 | title = A case of infantile osteopetrosis: The radioclinical features with literature update | url= | journal = Bone Rep | volume = 4 | pages = 11–16 | doi = 10.1016/j.bonr.2015.11.002 | pmid = 28326337 | pmc = 4926827 }}</ref> Precizna i rana dijagnoza dojenačke osteopetroze važna je za upravljanje komplikacijama, [[genetićko savjetovanje]] i pravovremeno uvođenje odgovarajućeg liječenja, odnosno [[HSCT|transplantacije hematopoetskih matičnih ćelija]] (HSCT), koji nudi zadovoljavajući modalitet liječenja za značajan postotak dojenačkih osteopetroza.<ref>{{cite journal | author = Orchard PJ, Fasth AL, Le Rademacher J, He W, Boelens JJ, Horwitz EM | display-authors = etal | year = 2015 | title = Hematopoietic stem cell transplantation for infantile osteopetrosis | journal = Blood | volume = 126 | issue = 2| pages = 270–6 | doi = 10.1182/blood-2015-01-625541 | pmid = 26012570 | pmc = 4497967 }}</ref> Ublažavanje radiografskih [[lezija]] kostiju nakon HSCT-a kod dojenačke osteopetroze predloženo je kao važan pokazatelj uspješnosti terapije. Nekoliko publikacija sa ograničenim brojem učesnika u studiji pokazalo je rješavanje radiografske patologije skeleta nakon HSCT-a.<ref name="elsobky2017">{{cite journal | author = Elsobky TA, El-Haddad A, Elsobky E, Elsayed SM, Sakr HM | year = 2017 | title = Reversal of skeletal radiographic pathology in a case of malignant infantile osteopetrosis following hematopoietic stem cell transplantation | journal = Egypt J Radiol Nucl Med | volume = 48 | issue = 1| pages = 237–43 | doi = 10.1016/j.ejrnm.2016.12.013 | doi-access = free }}</ref><ref name="Hashemi2015">{{cite journal | author = Hashemi Taheri AP, Radmard AR, Kooraki S, Behfar M, Pak N, Hamidieh AA | display-authors = etal | year = 2015 | title = Radiologic resolution of malignant infantile osteopetrosis skeletal changes following hematopoietic stem cell transplantation | journal = Pediatr Blood Cancer | volume = 62 | issue = 9| pages = 1645–9 | doi = 10.1002/pbc.25524 | pmid = 25820806 | s2cid = 11287381 }}</ref> [[slika:Autosomal dominant - en.svg|thumb]] === Osteopetroza odraslih === Autosomno dominantna osteopetroza (ADO) je također poznata kao [[Albers-Schonbergova bolest]]. Većina ne zna da ima ovaj poremećaj jer ne pokazuje nikakve simptome. Međutim, oni koji imaju simptome obično će imati zakrivljenost [[kičma|kičme]] ([[skolioza]]) i višestruke frakture kostiju. Postoje dva tipa osteopetroze odraslih na osnovu radiografskih, biohemijskih i kliničkih karakteristika. {| class="wikitable" !Obilježje !Tip I !Tip II |- |Lobanjska skleroza |Skleroza uglavnom lobanjskog svoda |Skleroza uglavnom baze lobanje |- |[[Kičma]] |Ne pokazuje znakove skleroze |Pokazuje izgled sendviča <ref>https://radiopaedia.org/articles/sandwich-vertebral-body?lang=us {{Bare URL inline|date=april 2022}}</ref> |- |[[Karlica]] |Nema endokosti |Pokazuje endokosti u karlici |- |Rizik od frakture |Nisko |Visoko |- | Serumski kiseli fosfat |Normalno |Vrlo visoko |} Mnogi pacijenti će imati bolove u kostima. Defekti su vrlo česti i uključuju [[neuropatija|neuropatije]] zbog kranijskog [[Sindrom nervne kompresije|zaglavljivanja živca]], [[osteoartritis]]a i sindroma [[karpus]]nog tunela. Oko 40% pacijenata će doživjeti rekurentne prijelome kostiju. 10% pacijenata će imati [[mandibula|mandibulski]] [[osteomijelitis]]. == Uzroci == Različiti tipovi osteopetroze uzrokovani su genetičkim promjenama ([[mutacija]]ma) u jednom od najmanje deset gena. Roditelj ne može ništa učiniti prije, za vrijeme ili nakon trudnoće da izazove osteopetrozu kod djeteta.<ref name=":2"/> Geni povezani s osteopetrozom uključeni su u razvoj i/ili funkciju osteoklasta, ćelija koje razgrađuju [[kost|koštano tkivo]] kada se stara kost zamjenjuje novom (remodeliranje kosti). Ovaj proces je neophodan kako bi kosti bile jake i zdrave. Mutacije u ovim genima mogu dovesti do abnormalnih ili manjka [[osteoklast]]a. Ako se to dogodi, stara kost se ne može slomiti dok se formira nova kost, tako da kosti postaju previše guste i sklone lomljenju.<ref name=":2"/> * Mutacije u genu [[CLCN7]] uzrokuju većinu slučajeva autosomno dominantne osteopetroze, 10-15% slučajeva [[Autosomno nasljeđivanje|autosomno recesivne]] osteopetroze (najteži oblik), i sve poznate slučajeve intermedijarne autosomne osteopetroze . * Mutacije u genu [[TCIRG1]] uzrokuju oko 50% slučajeva [[Autosomno nasljeđivanje|autosomno recesivne]] osteopetroze. * Mutacije u genu [[IKBKG]] uzrokuju [[X-vezano nasljeđivanje|X-vezanu]] osteopetrozu. * Mutacije u drugim genima su rjeđi uzroci osteopetroze. * Kod oko 30% posto oboljelih, uzrok je nepoznat. Normalno, rast kostiju predstavlja ravnotežu između osteoblasta (ćelija koje stvaraju koštano tkivo) i osteoklasta (ćelija koje uništavaju koštano tkivo). Osobe s osteopetrozom imaju manjak osteoklasta, što znači da se premalo kosti resorbira, što rezultira stvaranjem previše kostiju. === Varijacija gena === {| class="wikitable" |- ! Naziv ! [[OMIM]] ! [[Gen]] |- | OPTA1 | {{OMIM|607634||none}} | Receptor ''[[LRP5]]'' |- | OPTA2 | {{OMIM|166600||none}} | [[Hloridni kanal]] ''[[CLCN7]]'' |- | OPTB1 | {{OMIM|259700||none}} | ''[[TCIRG1]]'' [[ATPaza]] |- | OPTB2 | {{OMIM|259710||none}} | ''[[RANKL]]'' |- | OPTB3 | {{OMIM|259730||none}} | ''[[karbonska anhidraza II|CA2]]'' ([[bubrežna tubulska acidoza]]) |- | OPTB4 | {{OMIM|611490||none}} |Hloridni kanal ''CLCN7'' |- | OPTB5 | {{OMIM|259720||none}} | ''[[OSTM1]]'' [[ubikvitin]]-[[ligaza]] |- | OPTB6 | {{OMIM|611497||none}} | ''[[PLEKHM1]]'' [[Adapterski protein transdukcije signala|Adapterski protein]] |- | OPTB7 | {{OMIM|612301||none}} | ''[[TNFRSF11A]]'' (Receptor RANK) |} ==Dijagnoza== Diferencijalna dijagnoza osteopetroze uključuje druge poremećaje koji uzrokuju [[osteosklerozu]]. Oni čine široku lepezu poremećaja sa klinički i radiološki različitim manifestacijama. Među diferencijalnom dijagnozom su nasljedne ostoesklerozirajuće displazije kao što su; neuropatska infantilna osteopetroza, infantilna osteopetroza sa bubrežnom tubularnom acidozom, infantilna osteopetroza sa imunodeficijencijom, infantilna osteopetroza sa sindromom nedostatka adhezije leukocita (LAD-III), [[piknodzsostoza]] (''osteopetrosis acropoiki'' [Bueopetrosis acropoeost] –Ollendorffov sindrom]]), ''[[osteopathia striata]]'' sa kranijskom sklerozom, mješovita skleroza [[skeletna displazija|skeletne displazije]]ma, progresivna dijafizna displazija ([[Camurati-Engelmannova bolest]]), SOST-vezana sklerozna [[aplazija]].<ref name="elsobky2016"/> Osim toga, diferencijalna dijagnoza uključuje stečena stanja koja indukuju osteosklerozu kao što su osteosklerotične [[metastaze]], posebno [[karcinom]]i [[rak prostate|prostate]] i [[rak dojke|dojke]], [[Pagetova bolest kostiju]], mijelofibroza (primarni poremećaj ili sekundarno usljed intoksikacije ili malignosti), Erdheim-Chesterova bolest, osteosklerozirajući tipovi [[osteomijelitis]]a, [[anemija srpastih eritrocita|bolest srpastih eritrocita]], hipervitaminoza D i [[hipoparatireoza]].<ref name="Ihde">{{cite journal | author = Ihde LL, Forrester DM, Gottsegen CJ, Masih S, Patel DB, Vachon LA | display-authors = etal | year = 2011 | title = Sclerosing bone dysplasias: Review and differentiation from other causes of osteosclerosis | journal = RadioGraphics | volume = 31 | issue = 7| pages = 1865–82 | doi = 10.1148/rg.317115093 | pmid = 22084176 | doi-access = free }}</ref> == Tretman == Bila je to prva [[genetička bolest]] liječena transplantacijom [[Hematopoeza|hematopoetskih]] [[matične ćelije|matičnih ćelija]] ([[osteoklast]]i su izvedeni iz hematopoetskih prekursora). Nema lijeka, iako se provodi kurativna terapija transplantacijom [[koštana srž|koštane srži]], istražena u kliničkim ispitivanjima. Vjeruje se da će zdrava srž obezbijediti ćelije iz kojih će se razviti osteoklasti.<ref name=":2"/> Ako se pojave komplikacije kod djece, pacijenti se mogu liječiti [[vitamin D|vitaminom D]]. Gama [[interferon]] se takođe pokazao efikasnim i može se povezati sa vitaminom D. [[Eritropoetin]] se koristio za liječenje bilo koje od povezanih [[anemija]]. [[Kortikosteroid]]i mogu ublažiti i anemiju i stimulirati resorpciju kostiju. Prijelomi i [[osteomijelitis]] mogu se liječiti kao i obično.<ref name=":2"/> Liječenje osteopetroze zavisi od specifičnih prisutnih simptoma i težine kod svake osobe. Stoga se opcije liječenja moraju procijeniti na individualnoj osnovi. Podrška u ishrani je važna za poboljšanje rasta, a također povećava osjetljivost na druge mogućnosti liječenja. Dijeta [[nedostatak kalcija|sa nedostatkom kalcija]] je bila korisna za neke pogođene ljude.<ref name=":2"/> Liječenje je neophodno za dojenački oblik:<ref name=":2"/> * Čini se da vitamin D ([[kalcitriol]]) stimulira uspavane osteoklaste, što stimulira resorpciju kostiju * Gama [[interferon]] može imati dugoročne koristi. Poboljšava funkciju [[leukociti|bijelih krvnih ćelija]] (što dovodi do manjeg broja [[infekcija]]), smanjuje volumen kostiju i povećava volumen [[koštana srž|koštane srži]]. * [[Eritropoetin]] se može koristiti za anemiju, a [[kortikosteroid]]i za anemiju i za stimulaciju resorpcije kostiju. [[Transplantacija koštane srži]] (BMT) poboljšava neke slučajeve teške, dojenačke osteopetroze povezane sa zatajenjem koštane srži, i nudi najbolje šanse za dugoročniji preživljavanje za osobe s ovim tipom.<ref name=":2"/> ==Prognoza== Dugoročni izgledi za osobe s osteopetrozom zavise od podtipa i težine stanja kod svake osobe. Teški dojenački oblici osteopetroze povezani su sa skraćenim životnim vijekom, pri čemu većina neliječene djece ne preživi nakon prve decenije. Čini se da je [[transplantacija koštane srži]] izliječila neku novorođenčad s ranom bolešću. Međutim, dugoročna prognoza nakon transplantacije nije poznata. Za one s početkom u djetinjstvu ili [[adolescencija|adolescenciji]], učinak stanja ovisi o specifičnim simptomima (uključujući koliko su krhke kosti i koliko je bol prisutan). Očekivano trajanje života kod odraslih oblika je normalno.<ref>{{Cite web|url=https://rarediseases.info.nih.gov/diseases/4155/osteopetrosis|title=Osteopetrosis {{!}} Genetic and Rare Diseases Information Center (GARD) – an NCATS Program|website=rarediseases.info.nih.gov|language=en|access-date=13. 12. 2017|archive-date=13. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171213143443/https://rarediseases.info.nih.gov/diseases/4155/osteopetrosis|url-status=dead}}</ref> == Prevalencija == Otprilike osam do 40-ero djece rađa se u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] svake godine sa malignim dojenačknim tipom osteopetroze. Jedna od 100.000 do 500.000 osoba rodi se s ovim oblikom osteopetroze. Više stope su pronađene u [[Danska|Danskoj]] i [[Kostarika|Kostariki]]. Muškarci i žene su pogođeni u jednakom broju.<ref name=":3">{{Cite news|url=https://rarediseases.org/rare-diseases/osteopetrosis/|title=Osteopetrosis - NORD (National Organization for Rare Disorders)|work=NORD (National Organization for Rare Disorders)|access-date=13. 12. 2017|language=en-US}}</ref> Tip osteopetroze odraslih pogađa oko 1.250 osoba u Sjedinjenim Državama. Jedna od svakih 200.000 osoba zahvaćena je osteopetrozom kod odraslih. Više stope su pronađene u [[Brazil]]u. Mužjaci i žene su pogođeni u jednakom broju.<ref name=":3"/> Osteopetroza pogađa jedno [[novorođenče]] na svakih 20.000 do 250.000<ref name="ghr.nlm.nih.gov">[http://ghr.nlm.nih.gov/condition/osteopetrosis ghr.nlm.nih.gov/condition/osteopetrosis]</ref> širom svijeta, ali šanse su mnogo veće u ruskom regionu [[Čuvašija]] (1 od svakih 3.500–4.000 novorođenčadi) zbog genetskih osobina [[Čuvaši|Čuvaškog naroda]].<ref>{{Cite web |url=http://www.dnalab.ru/diseases-diagnostics/osteopetrosis |title=Центр Молекулярной Генетики |access-date=9. 3. 2023 |archive-date=14. 5. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210514080528/http://www.dnalab.ru/diseases-diagnostics/osteopetrosis |url-status=dead }}</ref><ref>[http://www.genetik.med.cap.ru/Page.aspx?id=580773 Медицинская генетика Чувашии] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160201103911/http://www.genetik.med.cap.ru/Page.aspx?id=580773 |date=1. 2. 2016 }}</ref> ==Reference== {{Refspisak}} == Dopunska literatura == {{refbegin}} * {{cite journal |last1=Penna |first1=Sara |last2=Capo |first2=Valentina |last3=Palagano |first3=Eleonora |last4=Sobacchi |first4=Cristina |last5=Villa |first5=Anna |title=One Disease, Many Genes: Implications for the Treatment of Osteopetroses |journal=Frontiers in Endocrinology |volume=10|page=85|date=19. 2. 2019 |doi=10.3389/fendo.2019.00085|pmid=30837952 |pmc=6389615 |doi-access=free|ref={{harvid|Penna et al|2019}}}} * {{cite journal |last1=Susani |first1=Lucia |last2=Pangrazio |first2=Alessandra |last3=Sobacchi |first3=Cristina |last4=Taranta |first4=Anna |last5=Mortier |first5=Geert |last6=Savarirayan |first6=Ravi |last7=Villa |first7=Anna |last8=Orchard |first8=Paul |last9=Vezzoni |first9=Paolo |last10=Albertini |first10=Alberto |last11=Frattini |first11=Annalisa |last12=Pagani |first12=Franco |title=TCIRG1-dependent recessive osteopetrosis: Mutation analysis, functional identification of the splicing defects, andin vitro rescue by U1 snRNA |journal=Human Mutation |date=septembar 2004 |volume=24 |issue=3 |pages=225–235 |doi=10.1002/humu.20076|pmid=15300850 |s2cid=31788054 |ref={{harvid|Susani et al|2004}}|doi-access=free }} * [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/bookshelf/br.fcgi?book=gene&part=clcn7 GeneReviews/NCBI/NIH/UW entry on CLCN7-Related Osteopetrosis] {{refend}} == Vanjski linkovi == {{Medicinski izvori | DiseasesDB = 9377 | ICD10 = {{ICD10|Q|78|2|q|65}} | ICD9 = {{ICD9|756.52}} | ICDO = | OMIM = 166600 | OMIM_mult = {{OMIM|259700||none}} | MedlinePlus = | eMedicineSubj = med | eMedicineTopic = 1692 | MeshID = D010022 }} {{Nedostaci receptora ćelijske površine}} {{Kanalopatije}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Genetski poremećaji po sistemu]] [[Kategorija:Rijetke bolesti]] [[Kategorija:Bolesti imenovane po otkrivaču]] 7t8fkuhq7xdwmhj770nudb290emsmvt 3823980 3823956 2026-04-04T09:33:25Z Panasko 146730 Moving from [[Category:Genetski poremećaji po sistemu]] to [[Category:Genetički poremećaji po sistemu]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 3823980 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zdravstveno stanje | ime = Osteopetroza | sinonimi = Albers-Schönbergova bolest, bolest mramornih kostiju | slika = Osteopetrosis pelvis X-ray.png | opis_slike =[[Rendgensko zračenje|Rendgenski snimak]] [[karlica|karlice]] pacijenta sa osteopetrozom, forma početka (Albers-Schönbergova bolest). Obratite pažnju na gustoću kostiju. | izgovoriti = | specijalnost=[[Osteologija]] | simptomi =Abnormalna [[morfologija]] korteksne kosti * Abnormalni oblik [[pršljensko tijelo|pršljenskih tijala]] * Abnormalnost [[Termoregulacija|regulacije temperature]] * Abnormalnost [[rebro|rebara]] * Abnormalnost morfologije [[epifiza|epifize]] * [[Bol u kostima]] * [[Paraliza]] [[glaveni nervi|kranijskih živaca]] * [[Kraniosinostoza]] * [[Gubitak sluha|Oštećenje sluha]] * [[Hipokalcemija]] | komplikacije =Lomljivost kostiju | pojava =Pri formiranju kostiju | trajanje =Cjeloživotno | vrste =Tip I, tip II | uzroci =Nepoznati ili mutacije | rizici = Neispravan rad [[osteoklast]]a i njihova nesposobnost da resorbiraju kost. | dijagnoza = | diferencijalna_dijagnoza =Neuropatska dojenačkaa osteopetroza, djenačka osteopetroza sa bubrežnom tubulskom acidozom, dojenačkaa osteopetroza sa imunodeficijencijom, dojenačka osteopetroza sa sindromom nedostatka adhezije [[leukocit]]a (LAD-III), ''[[piknodisostoza]] (osteopetrosis akropoiki [Bueopetrosis acropoeost] –Ollendorffov sindrom]]), ''[[osteopathia striata]]'' sa kranijskom sklerozom, mješovita skleroza [[skeletna displazija]], progresivna dijafizna displazija | prevencija = | tretman = Liječenje je neophodno za dojenački oblik:<ref name=":2"/> *[[Vitamin D[]] ([[kalcitriol]]) stimulira uspavane osteoklaste, što stimulira resorpciju kostiju * Gama [[interferon]] može imati dugoročne koristi. Poboljšava funkciju [[leukociti|bijelih krvnih ćelija]] (što dovodi do manjeg broja [[infekcija]]), smanjuje volumen kostiju i povećava volumen [[koštana srž|koštane srži]]. * [[Eritropoetin]] se može koristiti za anemiju, a [[kortikosteroid]]i za anemiju i za stimulaciju resorpcije kostiju. [[Transplantacija koštane srži]] (BMT) | lijekovi = | prognoza =Loša, ako se ne liječi | frekvencija =jedn [[novorođenče]] na svakih 1/20.000 do 250.000 novorođenčadi širom svijeta<ref name="ghr.nlm.nih.gov">[http://ghr.nlm.nih.gov/condition/osteopetrosis ghr.nlm.nih.gov/condition/osteopetrosis]</ref> | smrtnost =? }} '''Osteopetroza''', doslovno "okamenjena kost", poznata i kao '''bolest mramornih kostiju''' ili Albers-Schönbergova bolest, izuzetno je rijedak [[nasljeđivanje|naslijeđeni]] [[bolest|poremećaj]] pri čemu se [[kost]]i stvrdnu, postajući [[Gustoća|gušće]], za razliku od češćih stanja kao što je [[osteoporoza]], u kojoj kosti postaju manje guste i krhke, ili [[osteomalacija] ], u kojoj kosti omekšaju. Osteopetroza može uzrokovati rastvaranje i lomljenje kostiju.<ref>{{cite web|url=http://www.cda-adc.ca/jcda/vol-73/issue-9/839.html |title=Marble Bone Disease: A Review of Osteopetrosis and Its Oral Health Implications for Dentists |publisher=Cda-adc.ca |access-date=17. 10. 2013}}</ref> To je jedan od nasljednih uzroka [[osteoskleroza|osteoskleroze]].<ref name="pmid18028760">{{cite journal |vauthors=Lam DK, Sándor GK, Holmes HI, Carmichael RP, Clokie CM |title=Marble bone disease: a review of osteopetrosis and its oral health implications for dentists |journal=J Can Dent Assoc |volume=73 |issue=9 |pages=839–43 |year=2007 |pmid=18028760 |url=http://www.cda-adc.ca/jcda/vol-73/issue-9/839.html}}</ref> Smatra se prototipom osteosklerozirajućih displazija. Misli se da je uzrok bolesti neispravan rad [[osteoklast]]a i njihova nesposobnost da resorbiraju kost. Iako je ljudska osteopetroza heterogeni poremećaj koji obuhvata različite [[molekula|molekulske]] [[lezije]] i niz kliničkih karakteristika, svi oblici dijele jedan patogeni neksus u osteoklastima. Nepoznati su tačni molekularni defekti ili lokacija [[mutacija]] koje se dešavaju.<ref>{{Cite journal|last1=Stark|first1=Zornitza|last2=Savarirayan|first2=Ravi|date=20. 2. 2009|title=Osteopetrosis|journal=Orphanet Journal of Rare Diseases|volume=4|pages=5|doi=10.1186/1750-1172-4-5|issn=1750-1172|pmc=2654865|pmid=19232111}}</ref> Osteopetrozu je prvi put opisao njemački radiolog [[Heinrich Albers-Schönberg]] 1903. ==Znakovi simptomi== [[slika:Osteopetrosis tarda2.PNG|thumb|17-godišnji muškarac sa osteopetrozom: Tipska deformacija lubanje i grudna [[skolioza]]]] Uprkos ovom prekomjernom formiranju kostiju, ljudi s osteopetrozom imaju tendenciju da imaju kosti koje su krhkije od normalnih. Blaga osteopetroza ne može uzrokovati nikakve simptome i ne predstavlja probleme.<ref name=":2">{{Cite web|url=http://www.checkorphan.org/diseases/albers-schonberg-disease|title=Albers-Schonberg disease — CheckOrphan|website=www.checkorphan.org|language=en|access-date=13. 12. 2017}}</ref> [[slika:Metabolism of calcium and phosphate and hormones.jpg|thumb|Metabolizam kalcijuma, fosfata, hormona i vitamina D]] Međutim, ozbiljni oblici mogu rezultirati sljedećim:<ref name=":2"/> * [[Usporen rast]], deformacije i povećana vjerovatnoća prijeloma * Pacijenti doživljavaju anemiju, ponavljajuće infekcije i [[hepatosplenomegalija|hepatosplenomegaliju]] zbog ekspanzije kosti koja dovodi do sužavanja [[koštana srž|koštane srži]] i [[hematopoeza|vanmedulske hematopoeze]] * To također može rezultirati [[sljepilo|sljepoćom]], [[paraliza facijalnog živca|paralizom lica]] i [[Gubitak sluha|gluhošćom]], zbog povećanog pritiska koji na nerve vrši dodatna kostna masa * Abnormalna [[morfologija]] korteksne kosti * Abnormalni oblik [[pršljensko tijelo|pršljenskih tijala]] * Abnormalnost [[Termoregulacija|regulacije temperature]] * Abnormalnost [[rebro|rebara]] * Abnormalnost morfologije [[epifiza|epifize]] * [[Bol u kostima]] * [[Paraliza]] [[glaveni nervi|kranijskih živaca]] * [[Kraniosinostoza]] * [[Gubitak sluha|Oštećenje sluha]] * [[Hipokalcemija]] {{Patologija kosti}} === Maligna dojenačka osteopetroza === {{glavni|Maligna dojenačka osteopetroza}} [[slika:Autorecessive.svg|thumb]] Autosomno recesivna osteopetroza (ARO), također poznata kao maligna dojenačka osteopetroza ili dojenačka maligna osteopetroza (IMO), rijetki je tip skeletne displazije koju karakterizira izrazit radiografski obrazac ukupne povećane gustoće kostiju s fundamentalnim zahvaćanjem sržnog dijela. Dojenačka osteopetroza se obično manifestira u djetinjstvu. Dijagnoza se uglavnom zasniva na kliničkoj i radiografskoj evaluaciji, potvrđenoj analizom gena gdje je primjenjivo.<ref name="elsobky2016"/> Kao rezultat obliteracije medulskog kanala i proširenja kostiju, teške [[pancitopenija|pancitopenije]], kompresije kranijskog živca i patoloških stanja mogu doći do preloma. [[Prognoza]] je loša ako se ne liječi. Klasične [[Radiografija|radiografske]] karakteristike uključuju endobon ili izgled "kosti u kosti" u kičmi, karlici i proksimalnim [[femur]]ima, gornjim udovima i kratkim cjevastim kostima [[šaka]]. Dodatno, postoji [[deformacija Erlenmeyerove tikvice]] tip 2 koji je karakteriziran odsustvom normalnog dijafiznog metafinog modeliranja distalnog dijela femura s abnormalnim radiografskim izgledom trabekulske kosti i naizmjeničnim radiolucentnim metafiznim trakama.<ref name="elsobky2016">{{cite journal | author = Elsobky TA, Elsobky E, Sadek I, Elsayed SM, Khattab MF | year = 2016 | title = A case of infantile osteopetrosis: The radioclinical features with literature update | url= | journal = Bone Rep | volume = 4 | pages = 11–16 | doi = 10.1016/j.bonr.2015.11.002 | pmid = 28326337 | pmc = 4926827 }}</ref> Precizna i rana dijagnoza dojenačke osteopetroze važna je za upravljanje komplikacijama, [[genetićko savjetovanje]] i pravovremeno uvođenje odgovarajućeg liječenja, odnosno [[HSCT|transplantacije hematopoetskih matičnih ćelija]] (HSCT), koji nudi zadovoljavajući modalitet liječenja za značajan postotak dojenačkih osteopetroza.<ref>{{cite journal | author = Orchard PJ, Fasth AL, Le Rademacher J, He W, Boelens JJ, Horwitz EM | display-authors = etal | year = 2015 | title = Hematopoietic stem cell transplantation for infantile osteopetrosis | journal = Blood | volume = 126 | issue = 2| pages = 270–6 | doi = 10.1182/blood-2015-01-625541 | pmid = 26012570 | pmc = 4497967 }}</ref> Ublažavanje radiografskih [[lezija]] kostiju nakon HSCT-a kod dojenačke osteopetroze predloženo je kao važan pokazatelj uspješnosti terapije. Nekoliko publikacija sa ograničenim brojem učesnika u studiji pokazalo je rješavanje radiografske patologije skeleta nakon HSCT-a.<ref name="elsobky2017">{{cite journal | author = Elsobky TA, El-Haddad A, Elsobky E, Elsayed SM, Sakr HM | year = 2017 | title = Reversal of skeletal radiographic pathology in a case of malignant infantile osteopetrosis following hematopoietic stem cell transplantation | journal = Egypt J Radiol Nucl Med | volume = 48 | issue = 1| pages = 237–43 | doi = 10.1016/j.ejrnm.2016.12.013 | doi-access = free }}</ref><ref name="Hashemi2015">{{cite journal | author = Hashemi Taheri AP, Radmard AR, Kooraki S, Behfar M, Pak N, Hamidieh AA | display-authors = etal | year = 2015 | title = Radiologic resolution of malignant infantile osteopetrosis skeletal changes following hematopoietic stem cell transplantation | journal = Pediatr Blood Cancer | volume = 62 | issue = 9| pages = 1645–9 | doi = 10.1002/pbc.25524 | pmid = 25820806 | s2cid = 11287381 }}</ref> [[slika:Autosomal dominant - en.svg|thumb]] === Osteopetroza odraslih === Autosomno dominantna osteopetroza (ADO) je također poznata kao [[Albers-Schonbergova bolest]]. Većina ne zna da ima ovaj poremećaj jer ne pokazuje nikakve simptome. Međutim, oni koji imaju simptome obično će imati zakrivljenost [[kičma|kičme]] ([[skolioza]]) i višestruke frakture kostiju. Postoje dva tipa osteopetroze odraslih na osnovu radiografskih, biohemijskih i kliničkih karakteristika. {| class="wikitable" !Obilježje !Tip I !Tip II |- |Lobanjska skleroza |Skleroza uglavnom lobanjskog svoda |Skleroza uglavnom baze lobanje |- |[[Kičma]] |Ne pokazuje znakove skleroze |Pokazuje izgled sendviča <ref>https://radiopaedia.org/articles/sandwich-vertebral-body?lang=us {{Bare URL inline|date=april 2022}}</ref> |- |[[Karlica]] |Nema endokosti |Pokazuje endokosti u karlici |- |Rizik od frakture |Nisko |Visoko |- | Serumski kiseli fosfat |Normalno |Vrlo visoko |} Mnogi pacijenti će imati bolove u kostima. Defekti su vrlo česti i uključuju [[neuropatija|neuropatije]] zbog kranijskog [[Sindrom nervne kompresije|zaglavljivanja živca]], [[osteoartritis]]a i sindroma [[karpus]]nog tunela. Oko 40% pacijenata će doživjeti rekurentne prijelome kostiju. 10% pacijenata će imati [[mandibula|mandibulski]] [[osteomijelitis]]. == Uzroci == Različiti tipovi osteopetroze uzrokovani su genetičkim promjenama ([[mutacija]]ma) u jednom od najmanje deset gena. Roditelj ne može ništa učiniti prije, za vrijeme ili nakon trudnoće da izazove osteopetrozu kod djeteta.<ref name=":2"/> Geni povezani s osteopetrozom uključeni su u razvoj i/ili funkciju osteoklasta, ćelija koje razgrađuju [[kost|koštano tkivo]] kada se stara kost zamjenjuje novom (remodeliranje kosti). Ovaj proces je neophodan kako bi kosti bile jake i zdrave. Mutacije u ovim genima mogu dovesti do abnormalnih ili manjka [[osteoklast]]a. Ako se to dogodi, stara kost se ne može slomiti dok se formira nova kost, tako da kosti postaju previše guste i sklone lomljenju.<ref name=":2"/> * Mutacije u genu [[CLCN7]] uzrokuju većinu slučajeva autosomno dominantne osteopetroze, 10-15% slučajeva [[Autosomno nasljeđivanje|autosomno recesivne]] osteopetroze (najteži oblik), i sve poznate slučajeve intermedijarne autosomne osteopetroze . * Mutacije u genu [[TCIRG1]] uzrokuju oko 50% slučajeva [[Autosomno nasljeđivanje|autosomno recesivne]] osteopetroze. * Mutacije u genu [[IKBKG]] uzrokuju [[X-vezano nasljeđivanje|X-vezanu]] osteopetrozu. * Mutacije u drugim genima su rjeđi uzroci osteopetroze. * Kod oko 30% posto oboljelih, uzrok je nepoznat. Normalno, rast kostiju predstavlja ravnotežu između osteoblasta (ćelija koje stvaraju koštano tkivo) i osteoklasta (ćelija koje uništavaju koštano tkivo). Osobe s osteopetrozom imaju manjak osteoklasta, što znači da se premalo kosti resorbira, što rezultira stvaranjem previše kostiju. === Varijacija gena === {| class="wikitable" |- ! Naziv ! [[OMIM]] ! [[Gen]] |- | OPTA1 | {{OMIM|607634||none}} | Receptor ''[[LRP5]]'' |- | OPTA2 | {{OMIM|166600||none}} | [[Hloridni kanal]] ''[[CLCN7]]'' |- | OPTB1 | {{OMIM|259700||none}} | ''[[TCIRG1]]'' [[ATPaza]] |- | OPTB2 | {{OMIM|259710||none}} | ''[[RANKL]]'' |- | OPTB3 | {{OMIM|259730||none}} | ''[[karbonska anhidraza II|CA2]]'' ([[bubrežna tubulska acidoza]]) |- | OPTB4 | {{OMIM|611490||none}} |Hloridni kanal ''CLCN7'' |- | OPTB5 | {{OMIM|259720||none}} | ''[[OSTM1]]'' [[ubikvitin]]-[[ligaza]] |- | OPTB6 | {{OMIM|611497||none}} | ''[[PLEKHM1]]'' [[Adapterski protein transdukcije signala|Adapterski protein]] |- | OPTB7 | {{OMIM|612301||none}} | ''[[TNFRSF11A]]'' (Receptor RANK) |} ==Dijagnoza== Diferencijalna dijagnoza osteopetroze uključuje druge poremećaje koji uzrokuju [[osteosklerozu]]. Oni čine široku lepezu poremećaja sa klinički i radiološki različitim manifestacijama. Među diferencijalnom dijagnozom su nasljedne ostoesklerozirajuće displazije kao što su; neuropatska infantilna osteopetroza, infantilna osteopetroza sa bubrežnom tubularnom acidozom, infantilna osteopetroza sa imunodeficijencijom, infantilna osteopetroza sa sindromom nedostatka adhezije leukocita (LAD-III), [[piknodzsostoza]] (''osteopetrosis acropoiki'' [Bueopetrosis acropoeost] –Ollendorffov sindrom]]), ''[[osteopathia striata]]'' sa kranijskom sklerozom, mješovita skleroza [[skeletna displazija|skeletne displazije]]ma, progresivna dijafizna displazija ([[Camurati-Engelmannova bolest]]), SOST-vezana sklerozna [[aplazija]].<ref name="elsobky2016"/> Osim toga, diferencijalna dijagnoza uključuje stečena stanja koja indukuju osteosklerozu kao što su osteosklerotične [[metastaze]], posebno [[karcinom]]i [[rak prostate|prostate]] i [[rak dojke|dojke]], [[Pagetova bolest kostiju]], mijelofibroza (primarni poremećaj ili sekundarno usljed intoksikacije ili malignosti), Erdheim-Chesterova bolest, osteosklerozirajući tipovi [[osteomijelitis]]a, [[anemija srpastih eritrocita|bolest srpastih eritrocita]], hipervitaminoza D i [[hipoparatireoza]].<ref name="Ihde">{{cite journal | author = Ihde LL, Forrester DM, Gottsegen CJ, Masih S, Patel DB, Vachon LA | display-authors = etal | year = 2011 | title = Sclerosing bone dysplasias: Review and differentiation from other causes of osteosclerosis | journal = RadioGraphics | volume = 31 | issue = 7| pages = 1865–82 | doi = 10.1148/rg.317115093 | pmid = 22084176 | doi-access = free }}</ref> == Tretman == Bila je to prva [[genetička bolest]] liječena transplantacijom [[Hematopoeza|hematopoetskih]] [[matične ćelije|matičnih ćelija]] ([[osteoklast]]i su izvedeni iz hematopoetskih prekursora). Nema lijeka, iako se provodi kurativna terapija transplantacijom [[koštana srž|koštane srži]], istražena u kliničkim ispitivanjima. Vjeruje se da će zdrava srž obezbijediti ćelije iz kojih će se razviti osteoklasti.<ref name=":2"/> Ako se pojave komplikacije kod djece, pacijenti se mogu liječiti [[vitamin D|vitaminom D]]. Gama [[interferon]] se takođe pokazao efikasnim i može se povezati sa vitaminom D. [[Eritropoetin]] se koristio za liječenje bilo koje od povezanih [[anemija]]. [[Kortikosteroid]]i mogu ublažiti i anemiju i stimulirati resorpciju kostiju. Prijelomi i [[osteomijelitis]] mogu se liječiti kao i obično.<ref name=":2"/> Liječenje osteopetroze zavisi od specifičnih prisutnih simptoma i težine kod svake osobe. Stoga se opcije liječenja moraju procijeniti na individualnoj osnovi. Podrška u ishrani je važna za poboljšanje rasta, a također povećava osjetljivost na druge mogućnosti liječenja. Dijeta [[nedostatak kalcija|sa nedostatkom kalcija]] je bila korisna za neke pogođene ljude.<ref name=":2"/> Liječenje je neophodno za dojenački oblik:<ref name=":2"/> * Čini se da vitamin D ([[kalcitriol]]) stimulira uspavane osteoklaste, što stimulira resorpciju kostiju * Gama [[interferon]] može imati dugoročne koristi. Poboljšava funkciju [[leukociti|bijelih krvnih ćelija]] (što dovodi do manjeg broja [[infekcija]]), smanjuje volumen kostiju i povećava volumen [[koštana srž|koštane srži]]. * [[Eritropoetin]] se može koristiti za anemiju, a [[kortikosteroid]]i za anemiju i za stimulaciju resorpcije kostiju. [[Transplantacija koštane srži]] (BMT) poboljšava neke slučajeve teške, dojenačke osteopetroze povezane sa zatajenjem koštane srži, i nudi najbolje šanse za dugoročniji preživljavanje za osobe s ovim tipom.<ref name=":2"/> ==Prognoza== Dugoročni izgledi za osobe s osteopetrozom zavise od podtipa i težine stanja kod svake osobe. Teški dojenački oblici osteopetroze povezani su sa skraćenim životnim vijekom, pri čemu većina neliječene djece ne preživi nakon prve decenije. Čini se da je [[transplantacija koštane srži]] izliječila neku novorođenčad s ranom bolešću. Međutim, dugoročna prognoza nakon transplantacije nije poznata. Za one s početkom u djetinjstvu ili [[adolescencija|adolescenciji]], učinak stanja ovisi o specifičnim simptomima (uključujući koliko su krhke kosti i koliko je bol prisutan). Očekivano trajanje života kod odraslih oblika je normalno.<ref>{{Cite web|url=https://rarediseases.info.nih.gov/diseases/4155/osteopetrosis|title=Osteopetrosis {{!}} Genetic and Rare Diseases Information Center (GARD) – an NCATS Program|website=rarediseases.info.nih.gov|language=en|access-date=13. 12. 2017|archive-date=13. 12. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171213143443/https://rarediseases.info.nih.gov/diseases/4155/osteopetrosis|url-status=dead}}</ref> == Prevalencija == Otprilike osam do 40-ero djece rađa se u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] svake godine sa malignim dojenačknim tipom osteopetroze. Jedna od 100.000 do 500.000 osoba rodi se s ovim oblikom osteopetroze. Više stope su pronađene u [[Danska|Danskoj]] i [[Kostarika|Kostariki]]. Muškarci i žene su pogođeni u jednakom broju.<ref name=":3">{{Cite news|url=https://rarediseases.org/rare-diseases/osteopetrosis/|title=Osteopetrosis - NORD (National Organization for Rare Disorders)|work=NORD (National Organization for Rare Disorders)|access-date=13. 12. 2017|language=en-US}}</ref> Tip osteopetroze odraslih pogađa oko 1.250 osoba u Sjedinjenim Državama. Jedna od svakih 200.000 osoba zahvaćena je osteopetrozom kod odraslih. Više stope su pronađene u [[Brazil]]u. Mužjaci i žene su pogođeni u jednakom broju.<ref name=":3"/> Osteopetroza pogađa jedno [[novorođenče]] na svakih 20.000 do 250.000<ref name="ghr.nlm.nih.gov">[http://ghr.nlm.nih.gov/condition/osteopetrosis ghr.nlm.nih.gov/condition/osteopetrosis]</ref> širom svijeta, ali šanse su mnogo veće u ruskom regionu [[Čuvašija]] (1 od svakih 3.500–4.000 novorođenčadi) zbog genetskih osobina [[Čuvaši|Čuvaškog naroda]].<ref>{{Cite web |url=http://www.dnalab.ru/diseases-diagnostics/osteopetrosis |title=Центр Молекулярной Генетики |access-date=9. 3. 2023 |archive-date=14. 5. 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210514080528/http://www.dnalab.ru/diseases-diagnostics/osteopetrosis |url-status=dead }}</ref><ref>[http://www.genetik.med.cap.ru/Page.aspx?id=580773 Медицинская генетика Чувашии] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160201103911/http://www.genetik.med.cap.ru/Page.aspx?id=580773 |date=1. 2. 2016 }}</ref> ==Reference== {{Refspisak}} == Dopunska literatura == {{refbegin}} * {{cite journal |last1=Penna |first1=Sara |last2=Capo |first2=Valentina |last3=Palagano |first3=Eleonora |last4=Sobacchi |first4=Cristina |last5=Villa |first5=Anna |title=One Disease, Many Genes: Implications for the Treatment of Osteopetroses |journal=Frontiers in Endocrinology |volume=10|page=85|date=19. 2. 2019 |doi=10.3389/fendo.2019.00085|pmid=30837952 |pmc=6389615 |doi-access=free|ref={{harvid|Penna et al|2019}}}} * {{cite journal |last1=Susani |first1=Lucia |last2=Pangrazio |first2=Alessandra |last3=Sobacchi |first3=Cristina |last4=Taranta |first4=Anna |last5=Mortier |first5=Geert |last6=Savarirayan |first6=Ravi |last7=Villa |first7=Anna |last8=Orchard |first8=Paul |last9=Vezzoni |first9=Paolo |last10=Albertini |first10=Alberto |last11=Frattini |first11=Annalisa |last12=Pagani |first12=Franco |title=TCIRG1-dependent recessive osteopetrosis: Mutation analysis, functional identification of the splicing defects, andin vitro rescue by U1 snRNA |journal=Human Mutation |date=septembar 2004 |volume=24 |issue=3 |pages=225–235 |doi=10.1002/humu.20076|pmid=15300850 |s2cid=31788054 |ref={{harvid|Susani et al|2004}}|doi-access=free }} * [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/bookshelf/br.fcgi?book=gene&part=clcn7 GeneReviews/NCBI/NIH/UW entry on CLCN7-Related Osteopetrosis] {{refend}} == Vanjski linkovi == {{Medicinski izvori | DiseasesDB = 9377 | ICD10 = {{ICD10|Q|78|2|q|65}} | ICD9 = {{ICD9|756.52}} | ICDO = | OMIM = 166600 | OMIM_mult = {{OMIM|259700||none}} | MedlinePlus = | eMedicineSubj = med | eMedicineTopic = 1692 | MeshID = D010022 }} {{Nedostaci receptora ćelijske površine}} {{Kanalopatije}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Genetički poremećaji po sistemu]] [[Kategorija:Rijetke bolesti]] [[Kategorija:Bolesti imenovane po otkrivaču]] lmwswdqabyq1kdd1wsuue6efcbqw1so 0 498959 3824067 3745949 2026-04-04T11:49:54Z Panasko 146730 clean up, replaced: Osmanskog carstva → Osmanskog Carstva, .) → ) using [[Project:AWB|AWB]] 3824067 wikitext text/x-wiki {{Infokutija sporazum | ime = Kutahijska konvencija | slika = | veličina_slike = | opis_slike = | vrsta = Mirovni sporazum | kontekst = | datum_izrade = | datum_potpis = {{Početni datum|1833|5|6}} | mjesto_potpis = [[Kütahya]], [[Osmansko Carstvo]] | datum_pečaćenja = | datum_aktivacije = | uslov_aktivacije = | amandman = | datum_isteka = <!-- {{End date|YYYY|MM|DD}} --> | privremena_primjena = | medijatori = <!-- format this as a bullet list --> | pregovarači = <!-- format this as a bullet list --> | prvobitni_potpisnici = <!-- format this as a bullet list --> | potpisnici = * [[Egipatski Hadivat]] * [[Osmansko Carstvo]] | strane = | ratifikatori = <!-- format this as a bullet list --> | depozitar = <!-- format this as a bullet list --> | depozitari = <!-- format this as a bullet list --> | navodi = <!-- format as XX [[Article on Treaty Series|TS]] YYY --> | jezik = | jezici = | wikizvor = | wikizvor1 = | wikizvor2 = | wikizvor3 = | wikizvor4 = | wikizvor5 = | fusnote = }} '''Konvencija iz Kutahije''', poznata i kao '''Kutahijski mirovni sporazum''', okončala je [[osmansko-egipatski rat (1831-1833)]] u maju 1833.<ref name="Kupchan">{{cite book|author=Charles Kupchan|url=https://archive.org/details/powertransitionp00kupc|title=Power in Transition: The Peaceful Change of International Order|publisher=United Nations University Press|year=2001|page=[https://archive.org/details/powertransitionp00kupc/page/n125 117]|url-access=limited}}</ref> Na Konvenciji su osmanlijske provincije Sirija i Adana predate Egiptu, a egipatski Ibrahim paša postao je generalni guverner ovih provincija, međutim ovo nije bilo zadovoljavajuće ni za jednu stranu, što je rezultiralo Drugim [[Osmansko-egipatski rat 1839-1841|osmansko-egipatskim ratom 1839-1841]].<ref>{{cite web|url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/325554/Convention-of-Kutahya|title=Convention of Kütahya|year=2011|work=Encyclopædia Britannica Online|access-date=18. 3. 2011|archive-date=29. 11. 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20111129024723/http://www.britannica.com/EBchecked/topic/325554/Convention-of-Kutahya|url-status=live}}</ref> == Pregled == [[Muhamed Ali paša|Muhamed Ali iz Egipta]], navodno samo vazal [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]], nastojao je povećati svoju ličnu moć i steći kontrolu nad [[Palestina|Palestinom]], [[Sirija|Sirijom]] i [[Arabija|Arabijom]]. Krajem 1831. poveo je svoju novoformiranu vojsku u rat protiv osmanlijskog sultana [[Mahmud II|Mahmuda II]] i lako je porazio osmanlijske snage te ugrozio [[Carigrad]]. Dok su Britanija i Francuska bile simpatične prema Muhamedu Aliju, Nikol I je poslao rusku vojsku u pomoć Turcima. Ova intervencija je dovela do mira u maja 1833, što je ostavilo Siriju i Arabiju pod kontrolom Ali paše. == Tekst Fermana == Ferman (koji je sultan izdao 6. maja 1833) upućen je svim vlastima carstva: <blockquote>"Uvjeravanja o vjernosti i odanosti, koja su mi konačno dali guverner Egipta, Muhamed Ali Paša, i njegov sin Ibrahim, pošto su prihvaćena, dao sam im svoje carsko blagonaklonost. Vlade Kandije i Egipta nastavljaju se pod Muhamed Alijem, u vezi sa njegovim posebnim zahtjevom, dao sam mu provincije Damask, Tripoli u Siriji, Sidon, Safet, Alep, oblasti Jerusalem i Nablous, uz vođenje hodočasnika i zapovest Čerde ( godišnji prinos Poslanikovom grobu). Njegov sin, Ibrahim Paša, ponovo ima titulu šeika i harema u Mekki i okrugu Džeda; i dalje, ja sam pristao na njegov zahtjev da vlada okrugom Adana od strane Riznice Taurusa, sa titulom Mohasil."<ref>The Syrian Question, 1841</ref></blockquote> U tekstu se dalje nudi amnestija svim osobama za događaje u Maloj Aziji i nalaže vlastima da umire stanovnike i da pribave njihove molitve za sultana. == Reference == {{Refspisak}} {{Sporazumi Osmanskog Carstva}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Historijski dokumenti]] [[Kategorija:Sporazumi potpisani 1833.]] [[Kategorija:Kütahya]] [[Kategorija:Sporazumi Egipatskog Hadivata]] [[Kategorija:1833. u Osmanskom Carstvu]] [[Kategorija:1833. u Egipatskom Hadivatu]] qulj2omls77tyzaza5egba9pm1ohyx5 0 499062 3824031 3745874 2026-04-04T11:21:07Z Panasko 146730 clean up, replaced: ., → , (3), .) → ) (2) using [[Project:AWB|AWB]] 3824031 wikitext text/x-wiki {{Infokutija sporazum | ime = Carigradski mir (1533) | slika = | veličina_slike = | opis_slike = | vrsta = Mirovni sporazum | kontekst = | datum_izrade = | datum_potpis = {{Početni datum|1533|7|22}} | mjesto_potpis = [[Istanbul]], [[Osmansko Carstvo]] | datum_pečaćenja = | datum_aktivacije = | uslov_aktivacije = | amandman = | datum_isteka = <!-- {{End date|YYYY|MM|DD}} --> | privremena_primjena = | medijatori = <!-- format this as a bullet list --> | pregovarači = <!-- format this as a bullet list --> | prvobitni_potpisnici = <!-- format this as a bullet list --> | potpisnici = * [[Nadvojvodstvo Austrije]] * [[Osmansko Carstvo]] | strane = | ratifikatori = <!-- format this as a bullet list --> | depozitar = <!-- format this as a bullet list --> | depozitari = <!-- format this as a bullet list --> | navodi = <!-- format as XX [[Article on Treaty Series|TS]] YYY --> | jezik = | jezici = | wikizvor = | wikizvor1 = | wikizvor2 = | wikizvor3 = | wikizvor4 = | wikizvor5 = | fusnote = }} '''Carigradski mir (1533)''' mirovni je sporazum potpisan 22. jula 1533. u [[Carigrad]]u od strane [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] i [[Nadvojvodstvo Austrije|Nadvojvodstva Austrije]]. Prema nekoliko izvora, ovaj i drugi sporazumi o prekidu vatre sačinjeni 1547, 1568, 1573, 1576, 1584. i 1591. bili su primirja ili primirja sa ograničenim periodom međusobnog nenapadanja, a ne sporazumi, jer nije zaključen pravi mirovni sporazum u cijelom šesnaestom vijeku.<ref>{{cite book|last1=Scott|first1=Hamish|url=https://books.google.com/books?id=aET_CgAAQBAJ&pg=PT783|title=The Oxford Handbook of Early Modern European History, 1350-1750: Volume II: Cultures and Power|date=23. 7. 2015|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-102001-8|page=783|language=en|access-date=9. 4. 2022|archive-date=9. 4. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220409142009/https://books.google.com/books?id=aET_CgAAQBAJ&pg=PT783|url-status=live}}</ref><ref>{{cite book|last1=Mortimer|first1=G.|url=https://books.google.com/books?id=29GHDAAAQBAJ&pg=PA68|title=Early Modern Military History, 1450-1815|date=25. 6. 2004|publisher=Springer|isbn=978-0-230-52398-2|page=68|language=en|access-date=9. 4. 2022|archive-date=9. 4. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220409142010/https://books.google.com/books?id=29GHDAAAQBAJ&pg=PA68|url-status=live}}</ref> [[Gábor Ágoston]] ovo naziva sporazumom ili primirjem, ali ga definiše kao puko "usmeno obećanje" (prepiske između Ferdinanda i njegovog izaslanika također pokazuju da je sporazum stvar između Sulejmana i kralja).<ref>{{cite book|last1=Ágoston|first1=Gábor|url=https://books.google.com/books?id=mXALEAAAQBAJ&pg=PA193|title=The Last Muslim Conquest: The Ottoman Empire and Its Wars in Europe|date=22. 6. 2021|publisher=Princeton University Press|isbn=978-0-691-20538-0|page=193|language=en|access-date=9. 4. 2022|archive-date=9. 4. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220409142007/https://books.google.com/books?id=mXALEAAAQBAJ&pg=PA193|url-status=live}}</ref> Mortimer također navodi da je primirje bilo između Ferdinanda i [[Sulejman I|Sulejmana]]. Samo primirje iz 1547. dobilo je odobrenje od [[Karlo V, car Svetog Rimskog Carstva|Karla V]]. == Pozadina == Tokom [[Mohačka bitka|Mohačke bitke]] 1526. [[Kraljevina Ugarska (1301-1526)|ugarski]] kralj [[Ludovik II, kralj Ugarske|Luj II]] je umro bez prestolonasljednika, ali pošto [[Osmansko Carstvo]] nije pripojilo Mađarsku nakon rata, mađarski tron je ostao upražnjen nekoliko mjeseci.<ref>Prof.Dr Yaşar Yücel-Prof.Dr Ali Sevim:''Türkiye tarihi II'', AKDTYK Yayınları, İstanbul,1990 str. 268–274</ref> Pojavila su se dva pretendenta na tron: [[Ferdinand I, car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinand I]], nadvojvoda Austrije i [[Ivan Zapolja]], vojvoda (guverner) [[Transilvanija|Transilvanije]] (turski: Erdel, sada zapadno od Rumunije). Iako je Zapolju podržavala većina mađarske elite, Ferdinand se proglasio legalnim kraljem Mađarske, uz podršku svog starijeg brata [[Karlo V, car Svetog Rimskog Carstva|Karla V]], cara Svetog rimskog carstva. Osmansko Carstvo je, međutim, podržalo Zapolju, a car [[Sulejman I]] je zaprijetio Austriji u dva vojna pohoda (1529. i 1532). Ferdinand je uvidio da je nemoguće uspostaviti svoju vlast u Ugarskoj. U međuvremenu, šah [[Safavidska Perzija|Safavidske Perzije]], [[Tahmasp I]], postao je aktivan na istočnim granicama Osmanskog Carstva. Sulejman je odlučio da koncentriše svoje aktivnosti na istoku i da odustane od vođenja neprijateljstava na zapadu<ref>Lord Kinross :''The Ottoman centuries'', (Trans.Meral Gaspıralı) Altın Kitaplar, İstanbul, 2008, {{ISBN|978-975-21-0955-1}}, str. 193</ref> te je sporazum potpisan. == Uslovi == Ovim ugovorom Ferdinand I je priznao osmanski suverenitet i priznao Sulejmana za svog „oca i suverena“, pristao je da plaća godišnji danak i prihvatio osmanskog velikog vezira kao svog brata i ravnopravnog po činu.<ref>Bonney, Richard. [https://www.researchgate.net/profile/Richard-Bonney-2/publication/233869226_Suleiman_the_Magnificent/links/0fcfd50c76535f3f21000000/Suleiman-the-Magnificent.pdf "Suleiman I (“the Magnificent”)(1494–1566)."] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220808191602/https://www.researchgate.net/profile/Richard-Bonney-2/publication/233869226_Suleiman_the_Magnificent/links/0fcfd50c76535f3f21000000/Suleiman-the-Magnificent.pdf |date=8. 8. 2022 }} The Encyclopedia of War (2011).</ref><ref>Somel, Selcuk Aksin. [https://books.google.com/books?id=tBoyoNNKh78C&pg=PA111 The A to Z of the Ottoman Empire. No. 152.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220808191602/https://books.google.co.uk/books?id=tBoyoNNKh78C&lpg=PA111&pg=PA111 |date=8. 8. 2022 }} Rowman & Littlefield, 2010.</ref><ref>Erasmus, Desiderius. [https://books.google.com/books?id=6t2&pg=PA The Correspondence of Erasmus: Letters 2635 to 2802 April 1532-April 1533. Vol. 19.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221226065927/https://books.google.co.uk/?lpg=PA&hl=en |date=26. 12. 2022 }} University of Toronto Press, 2019.</ref><ref>Shaw, Stanford J, and Ezel Kural Shaw. [https://books.google.com/books?id=E9-YfgVZDBkC&pg=PA94 History of the Ottoman Empire and Modern Turkey: Volume 1, Empire of the Gazis: The Rise and Decline of the Ottoman Empire 1280-1808. Vol. 1.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220808191602/https://books.google.co.uk/books?id=E9-YfgVZDBkC&lpg=PA94&pg=PA94 |date=8. 8. 2022 }} Cambridge University Press, 1976.</ref><ref>Faroqhi, Suraiya N, and Kate Fleet, eds. [https://books.google.com/books?id=uXdhBAAAQBAJ&pg=PT70 The Cambridge History of Turkey: Volume 2, The Ottoman Empire as a World Power, 1453–1603.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220808191603/https://books.google.co.uk/books?id=uXdhBAAAQBAJ&lpg=PT70&pg=PT70 |date=8. 8. 2022 }} Cambridge University Press, 2012</ref> Prema [[Nicolae Jorga|Nicolaeu Jorgi]], Ferdinand je povukao svoje aspiracije prema Mađarskoj osim male teritorije na njenom zapadu.<ref>Nicolae Jorga: ''Gescchiste des Osmanichen'', (trans: Nilüfer Epçeli) Yeditepe Yayınları, 2009, {{ISBN|978-975-6480-19-9}} vol II, str. 350-351</ref> Prema [[Gábor Ágoston|Gáboru Ágostonu]], Sulejman je dao Kraljevinu Ugarsku kralju Džonu, ali je bio spreman da prihvati podjelu sa [[Habsburg (dinastija)|Habzburgovcima]]. Za razgraničenje, poslao je [[Ludovico Gritti|Ludovica Grittija]] u Mađarsku. [[Stanford Shaw]] tvrdi da se Ferdinand trebao smatrati kraljem Njemačke, a Karlo V kraljem Španije te da su obojica bili jednaki velikom veziru Osmanskog Carstva. Štaviše, bilo im je zabranjeno bilo koga nazivati 'carom' osim osmanskog cara.<ref>Stanford Shaw: ''History of the Ottoman Empire and Modern Turkey'', Cambridge University Press, ISBN 0 521 29163 1, 1976 str. 94</ref> Prema drugima, dok je otomanlijska kancelarija Karla i Ferdinanda (također u svojim pismima) oslovljavala kao kraljeve, Habsburgovci to nikada nisu priznali. Također, u drugim prepiskama, Osmanlije su Franju i Karla IX uzdigli u careve.<ref>{{cite book|last1=Lesaffer|first1=Randall|url=https://books.google.com/books?id=onB5AuYREQ4C&pg=PA345|title=Peace Treaties and International Law in European History: From the Late Middle Ages to World War One|date=19. 8. 2004|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-1-139-45378-3|page=345|language=en|access-date=9. 4. 2022|archive-date=9. 4. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220409135522/https://books.google.com/books?id=onB5AuYREQ4C&pg=PA345|url-status=live}}</ref> == Posljedice == Od 1536, nakon što je uspješno završio svoju "pohod dva Iraka" (1534. do 1535), Sulejman je smatrao primirje nevažećim. Mir je prekinut [[Bitka kod Gorjana (1537)|Bitkom kod Gorjana 1537]]. i [[Bitka kod Preveze (1538)|Bitkom kod Preveze]] 1538. Zapolja nije imao sina, a prema [[Mir u Velikom Varadinu|Miru u Velikom Varadinu]], potpisanom 1538, Ferdinand je bio prijestolonasljednik. Međutim, nakon sporazuma, Zapoljeva žena je rodila sina. Godine 1540, kada je Zapolja umro prirodnom smrću, Ferdinand je povratio prijestolje te je rat obnovljen.<ref>Encyclopædia Britannica, Expo 70 ed, Vol 9, str. 177</ref> Ovog puta, Sulejman je preokrenuo svoju politiku dozvoljavanja Ugarskoj da opstane kao vazalna kraljevina i aneksirao je većinu Mađarske u svoja dva pohoda 1541. i 1543. Zapoljev mali sin je prebačen u [[Transilvanija|Transilvaniju]], bivšu kneževinu njegovog oca. == Također pogledajte == * [[Spisak sporazuma Osmanskog Carstva]] * [[Spisak sporazuma Turske]] == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{Sporazumi Osmanskog Carstva}} [[Kategorija:Historijski dokumenti]] [[Kategorija:Sporazumi potpisani 1533.]] [[Kategorija:Istanbul]] [[Kategorija:1533. u Osmanskom Carstvu]] [[Kategorija:Sporazumi Nadvojvodstva Austrije]] [[Kategorija:1533. u Nadvojvodstvu Austrije]] hayjowdcj1g1bjmegx51x05dd3lelmd 0 499402 3824029 3745945 2026-04-04T11:20:44Z Panasko 146730 clean up, replaced: Osmanlijskog Carstva → Osmanskog Carstva using [[Project:AWB|AWB]] 3824029 wikitext text/x-wiki {{Infokutija sporazum | ime = Carigradski sporazum (1832) | slika = Territorial Expansion of Greece from 1832–1947.gif | veličina_slike = | opis_slike = Karta koja prikazuje izvornu teritoriju [[Kraljevina Grčka|Kraljevine Grčke]] kako je utvrđenu Sporazumom (tamnoplava) | vrsta = | kontekst = | datum_izrade = | datum_potpis = {{Početni datum|1832|8|30}} | mjesto_potpis = | datum_pečaćenja = | datum_aktivacije = | uslov_aktivacije = | amandman = | datum_isteka = <!-- {{End date|YYYY|MM|DD}} --> | privremena_primjena = | medijatori = | pregovarači = | prvobitni_potpisnici = <!-- format this as a bullet list --> | potpisnici = * [[Velike sile]] * [[Osmansko Carstvo]] | strane = | ratifikatori = <!-- format this as a bullet list --> | depozitar = <!-- OR: --> | depozitari = <!-- format this as a bullet list --> | navodi = <!-- format as XX [[Article on Treaty Series|TS]] YYY --> | jezik = | jezici = | wikizvor = | wikizvor1 = | wikizvor2 = | wikizvor3 = | wikizvor4 = | wikizvor5 = | fusnote = }} '''Carigradski sporazum''' je sporazum potpisan 30. augusta 1832. kojim su Velike sile odredile granicu između [[Kraljevina Grčka|Kraljevine Grčke]] i [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] čime je ratificiran dogovor na [[Londonska konferencija (1832)|Londonskoj konferenciji]] održanoj ranije te godine. Carigradski sporazum je označio kraj [[Grčki rat za nezavisnost|Grčkog rata za nezavisnost]] i uspostavio modernu Grčku kao nezavisnu državu. == Pozadina == Carigradski sporazum bio je proizvod Londonske konferencije 1832. koja je otvorena u februaru 1832. uz učešće Velikih sila (Britanije, Francuske i Rusije) s jedne strane i Osmanskog Carstva s druge strane. Faktori koji su oblikovali sporazum uključivali su odbijanje [[Leopold I, kralj Belgijanaca|Leopolda]] da preuzme grčko prijestolje. Nije bio nimalo zadovoljan linijom [[Aspropotamos–Sperheios linija|Aspropotamos–Sperheios]], koja je zamijenila povoljniju liniju [[Arta–Volos linija|Arta–Volos]] a koju su Velike sile ranije razmatrale.<ref>Konstantopoulou Photeine, ''The foundation of the modern Greek state: Major treaties and conventions, 1830-1947'' (1999) str. 35.</ref> Povlačenje Leopolda kao kandidata za prijesto Grčke i [[Julska revolucija]] u Francuskoj odložili su konačno rješavanje granica novog kraljevstva sve dok se u Londonu nije formirala nova vlada. Lord [[Henry John Temple|Palmerston]], koji je preuzeo dužnost britanskog ministra vanjskih poslova, pristao je na granicu Arta-Volos. Međutim, tajna zabilješka o [[Kreta|Kreti]], koju je bavarski opunomoćenik prenio na dvorove Britanije, Francuske i Rusije, nije urodila plodom. == Sporazum == Prema protokolu potpisanom 7. maja 1832. između Bavarske i sila zaštitnica, koji se u osnovi bavi načinom na koji je trebalo upravljati Regenstvom sve dok [[Oto I, kralj Grčke|Oto]] ne postane punoljetan (isto tako zaključivši drugi grčki zajam, za sumu od 2.400.000 funti sterlinga), Grčka je definisana kao nezavisno kraljevstvo, sa linijom Arta-Volos kao njenom sjevernom granicom. Osmansko Carstvo je obeštećeno u iznosu od 40.000.000 pijastara zbog gubitka teritorije. == Također pogledajte == * [[Spisak sporazuma Osmanskog Carstva]] * [[Spisak sporazuma Turske]] == Reference == {{Refspisak}} {{Sporazumi Osmanskog Carstva}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Sporazumi potpisani 1832.]] [[Kategorija:Historijski dokumenti]] [[Kategorija:Istanbul]] [[Kategorija:1832. u Osmanskom Carstvu]] [[Kategorija:1832. u Kraljevini Grčkoj]] 8fyvhdm8z7j55wk84wuatypvxlr8yfq 0 499681 3823963 3823810 2026-04-04T09:24:21Z KWiki 9400 KWiki premjestio je stranicu [[Laacher (jezero)]] na [[Lahsko jezero]] 3823810 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vodena površina | ime = Laach | izvorno_ime = Laacher See | izvorno_ime_jezik = [[Njemački jezik|Njemački]] | drugo_ime = | slika = Laacher See - Luftaufnahme.jpg | opis = Pogled na Laach | slika_batimetrija = | alt_batimetrija = | opis_batimetrija = | lokacija = [[Ahrweiler (okrug)|Ahrweiler]], [[Porajnje-Falačka]] | grupa = | koordinate = {{coord|50|24|37|N|7|16|11|E|region:ZZ_type:waterbody|display=inline,title}} | vrsta = [[Kratersko jezero]] | etimologija = | dio = | priliv = | rijeke = Nema | odliv = [[Fulbert-Stollen]] (kanal) | okeani = | sliv = | sliv_ref = | države_sliva = | agencija = | oznaka = | dužina = | dužina_ref = | širina = | širina_ref = | površina = 3,31 | površina_ref = | dubina = 31 | dubina_ref = | maks_dubina = 51 | maks_dubina_ref = | zapremina = | zapremina_ref = | vrijeme_zadržavanja = | slanost = | obala = | obala_ref = | nadmorska_visina = 275 | nadmorska_visina_ref = | zamrznuto = | ostrva = Nema | sekcije = | rovovi = | gradovi = | pushpin_karta = <!-- ime lokacijske karte za Šablon:Lokacijska karta. Zahtjeva koordinate u obliku širina_stepeni= i dužina_stepeni= --> | pushpin_oznaka_pozicija = <!-- left, right, top ili bottom --> | pushpin_karta_alt = | pushpin_karta_opis = | širina_stepeni = |širina_minuta = |širina_sekundi = |širina_SJ = <!-- N ili S --> | dužina_stepeni = |dužina_minuta = |dužina_sekundi = |dužina_IZ = <!-- E ili W --> | veb-sajt = | reference = }} '''Laacher See''' je [[kratersko jezero]] u [[Njemačka|njemačkoj]] [[Njemačke savezne pokrajine|pokrajini]] [[Porajnje-Falačka]]. Smješteno je u gorju [[Eifel]] 24 km sjeverozapadno od [[Koblenz]]a, 37 km južno od [[Bonn]]a i 8 km zapadno od [[Andernach]]a i dio je Istočnoajfelskog vulkanskog polja u okviru [[Vulkanski Eifel|Vulkanskog Eifela]]. Formirano je približno 13.000 godina [[Prije sadašnjosti|PS]] [[Plinijska erupcija|plinijskom erupcijom]] [[Indeks eksplozivnosti vulkana|indeksa eksplozivnosti]] 6, jednakoj erupciji [[Pinatubo|Pinatuba]] 1991.<ref>{{cite book |author= Clive Oppenheimer |title= Eruptions that Shook the World |url= https://archive.org/details/eruptionsthatsho00oppe |url-access= limited |publisher= [[Štamparija Univerziteta u Cambridgeu|Štamparija]] [[Univerziteta u Cambridgeu]] |year=2011 |isbn=978-0-521-64112-8 |pages= [https://archive.org/details/eruptionsthatsho00oppe/page/n232 216]–217 |language= [[Engleski jezik|engleski]]}}</ref><ref name=Klerk>{{cite journal |author= Pim de Klerk |year=2008 |title= Environmental impact of the Laacher See eruption at a large distance from the volcano: Integrated palaeoecological studies from Vorpommern (NE Germany) |journal= Palaeogeography, Palaeoclimatology, Palaeoecology |volume=270 |issue=1–2 |pages=196–214 |doi= 10.1016/j.palaeo.2008.09.013 |bibcode=2008PPP...270..196D |display-authors=etal |language= engleski}}</ref><ref name=Bogaard>{{cite journal |author= Paul van den Bogaard |year=1995 |title=⁴⁰Ar/³⁹Ar ages of sanidine phenocrysts from Laacher See Tephra (12,900 yr BP): Chronostratigraphic and petrological significance |journal= Earth and Planetary Science Letters |volume=133 |issue=1–2 |pages=163–174 |doi=10.1016/0012-821X(95)00066-L |bibcode=1995E&PSL.133..163V |language= engleski}}</ref><ref>{{cite web |url= http://geosociety.org/meetings/2011munich/fieldTrips/e19a.htm |publisher= Geološko društvo Amerike |year=2011 |title= Geo-Education and Geopark Implementation in the Vulkaneifel European Geopark / Vulkanland Eifel National Geopark |access-date= 8. 1. 2013 |archive-date= 13. 1. 2019 |archive-url= https://web.archive.org/web/20190113232457/http://geosociety.org/meetings/2011munich/fieldTrips/e19a.htm |url-status=dead |language= engleski}}</ref><ref>{{Cite Q|Q107389873 |last=Reinig |first=Frederick |last2=Wacker |first2=Lukas |last3=Jöris |first3=Olaf |last4=Oppenheimer |first4=Clive |last5=Guidobaldi |first5=Giulia |last6=Nievergelt |first6=Daniel |last7=Adolphi |first7=Florian |last8=Cherubini |first8=Paolo |last9=Engels |first9=Stefan |last10=Esper|first10=Jan |last11=Land |first11=Alexander |last12=Lane |first12=Christine |last13=Pfanz |first13=Hardy |last14=Remmele |first14=Sabine |last15=Sigl |first15=Michael |last16=Sookdeo |first16=Adam |last17=Büntgen |first17=Ulf |display-authors=6 |language= engleski |quote= [Measurements] firmly date the [Laacher See eruption] to 13,006 ± 9 calibrated years before present (BP; taken as AD 1950), which is more than a century earlier than previously accepted.}}</ref> Na jugoistočnoj obali vidljive su [[Mofeta|mofete]], što je znak uspavanog [[vulkan]]a. == Etimologija == Riječ ''Laach'' potječe od [[Starovisokonjemački jezik|starovisokonjemačke]] riječi ''lacha'', a srodna je današnjoj riječi ''Lache'', [[Latinski jezik|latinskoj]] ''lacus'' i [[Engleski jezik|engleskoj]] ''lake'' i jednostavno znači "[[jezero]]". Stoga je njemački naziv ''Laacher See'' donekle [[tautologija]]. == Opis == Jezero je ovalnog oblika i okruženo visokim obalama. Lava je vađena za mlinsko kamenje od rimskog razdoblja do uvođenja željeznih valjaka za mljevenje žitarica.<ref>{{cite book |author= [[Edward Hull (geolog)|Edward Hull]] |url= https://books.google.com/books?id=gwVQwrwendQC&pg=PA72 |title= Volcanoes: Past and Present |pages=73–74 |year=1892 |edition=2010 |publisher= Echo Library |isbn= 9781406868180 |access-date= 2. 12. 2021 |archive-date= 28. 4. 2022 |archive-url= https://web.archive.org/web/20220428065757/https://books.google.com/books?id=gwVQwrwendQC&pg=PA72 |url-status=live |language= engleski}}</ref> Na zapadnoj je strani [[Benediktinci|benediktinska]] [[opatija Maria Laach]] (''Abbatia Lacensis''), koju je 1093. osnovao [[Henrik II od Laacha]] iz [[Luksemburgovci|kuće Luksemburg]], prvi [[Spisak grofova palatina od Rajne|grof palatin od Rajne]], koji je imao svoj dvorac nasuprot [[Opatija|opatiji]] iznad istočne obale jezera. Jezero nema prirodnu otoku nego voda otječe kroz tunel koji je iskopan prije 1170. i otad je nekoliko puta obnavljan. Ime je dobio po Fulbertu, opatu samostana od 1152. do 1177, za koga se vjeruje da ga je sagradio. == Erupcija == [[Datoteka:Panorama Laacher See 2010.jpg|mini|250px|Panorama Laacha]] [[Datoteka:Map Laacher See.jpg|mini|desno|250px|Topografska karta područja oko Laacha]] Vulkanizam u Njemačkoj može se pratiti milionima godina unazad, a povezan je s razvojem [[Evropski kenozojski sistem riftova|evropskog kenozojskog sistema riftova]], uzrokovanog sudarom između [[Afrička ploča|Afričke]] i [[Evroazijska ploča|Evroazijske ploče]], ali je bio koncentriran u eksplozijama povezanima s nakupljanjem i nestankom [[led]]a tokom [[Glacijacija|glacijalnih napredovanja i povlačenja]]. Početne eksplozije u području jezera Laacher, koje su se dogodile u kasno proljeće ili rano ljeto, sravnile su stabla udaljena do četiri kilometra. [[Magma]] je otvorila put do površine kojim je izbacivana desetak sati, a oblak dima vjerovatno je dosegao visinu 35&nbsp;km. Aktivnost se nastavila nekoliko sedmica ili mjeseci, stvarajući [[Piroklastični tok|piroklastične tokove]], koji su ljepljivom [[Tefra|tefrom]] prekrili doline udaljene i do deset kilometara. U blizini kratera naslage dosežu i više od 50 m debljine, a čak i pet kilometara dalje još su debele deset metara. Sve biljke i životinje na udaljenosti 60&nbsp;km sjeveroistočno i 40&nbsp;km jugoistočno mora da su bile izbrisane.<ref>Oppenheimer, str. 216–218.</ref> Procjenjuje se da je izbačeno 6&nbsp;km³ magme,<ref name="QI1999"/> proizvodeći približno 16&nbsp;km³ tefre.<ref>{{cite web |author1= P. v. d. Bogaard |author2= H.-U. Schmincke |author3= A. Freundt |author4= C. Park |year= 1989 |url= http://www.therafoundation.org/articles/volcanology/evolutionofcomplexplinianeruptionsthelatequaternarylaacherseecasehistory |title= Evolution of Complex Plinian Eruptions: the Late Quarternary (sic) Laacher See Case History |archive-url= https://web.archive.org/web/20110719060315/http://www.therafoundation.org/articles/volcanology/evolutionofcomplexplinianeruptionsthelatequaternarylaacherseecasehistory |archive-date= 19. 7. 2011}}; "Thera and the Aegean World III", Volume Two: "Earth Sciences", zbornik radova s Trećeg međunarodnog kongresa na [[Santorini (ostrvo)|Santoriniju]], 3–9. septembar 1989, str. 463–485.</ref> Ova "ogromna" plinijska erupcija stoga je imala indeks eksplozivnosti vulkana (VEI) 6. Naslage tefre nastale uslijed erupcije pregradile su [[Rajna|Rajnu]], formiravši jezero od 140&nbsp;km². Kada je pregrada pukla, nizvodno je krenula velika poplava, ostavljajući naslage čak do Bonna.<ref name="QI1999">{{cite journal |last= Schmincke |first=Hans-Ulrich |author-link=Hans-Ulrich Schmincke |author2=Park, Cornelia |author3=Harms, Eduard |year=1999 |title=Evolution and environmental impacts of the eruption of Laacher See Volcano (Germany) 12,900 a BP |journal= Quaternary International |volume=61 |issue=1 |pages=61–72 |doi=10.1016/S1040-6182(99)00017-8 |bibcode=1999QuInt..61...61S}}</ref> Padavine vulkanskih čestica identificirane su na području većem od 300.000&nbsp;km², koje se proteže od centralne [[Francuska|Francuske]] do sjeverne [[Italija|Italije]] i od južne [[Švedska|Švedske]] do [[Poljska|Poljske]], što ih čini neprocjenjivim alatom za hronološku korelaciju arheoloških i paleoekoloških slojeva u cijelom području.<ref>Oppenheimer, str. 218.</ref> == Posljedice == [[Datoteka:Mayen Koblenz.jpg|mini|Mapa područja u blizini Laacha]] Širi učinci erupcije bili su ograničeni i postojali su u vidu nekoliko godina hladnih ljeta i do 20 godina ekoloških poremećaja u Njemačkoj. Međutim, život lokalnog stanovništva, poznatog kao [[Federmesser-kultura]], bio je poremećen. Prije erupcije bili su rijetko naseljen narod koji je preživljavao tražeći hranu i loveći, koristeći i koplja i lukove i strijele. Prema riječima arheologa Felixa Riedea, čini se da je nakon erupcije područje koje je najviše pogođeno padavinama vulkanskih čestica, [[Tirinški bazen]], u kojem su živjeli pripadnici Federmesser-kulture, većinom napušteno, dok se stanovništvo u jugozapadnoj Njemačkoj i Francuskoj povećalo. Pojavile su se dvije nove kulture, [[Bromme-kultura|Bromme]] u južnoj [[Skandinavija|Skandinaviji]] i perstunijska u sjeveroistočnoj Evropi. One su imale niži nivo vještine izrade alata u odnosu na Federmesser, naročito Bromme, u kojoj je, izgleda, izgubljena tehnologija za luk i strijele. Kako tvrdi Riede, taj je pad rezultat poremećaja uzrokovanih vulkanom u čijem je krateru jezero Laacher.<ref>Oppenheimer, str. 217–222.</ref> O erupciji se raspravljalo kao o mogućem uzroku [[Mlađi drijas|mlađeg drijasa]], razdoblja globalnog hlađenja pri kraju posljednjeg [[Ledeno doba|glacijalnog maksimuma]] za koje se činilo da se podudara s vremenom erupcije u području Laacha.<ref>{{Cite journal |last1= Baales |first1= Michael |last2= Jöris |first2= Olaf |last3=Street |first3=Martin |last4=Bittmann |first4=Felix |last5=Weninger |first5=Bernhard |last6=Wiethold |first6=Julian |display-authors=4 |date= novembar 2002 |title= Impact of the Late Glacial Eruption of the Laacher See Volcano, Central Rhineland, Germany |journal= Quaternary Research |volume=58 |issue=3 |pages=273–288 |doi= 10.1006/qres.2002.2379 |issn=0033-5894 |bibcode=2002QuRes..58..273B |s2cid=53973827 |url=https://semanticscholar.org/paper/838e4e58eb1bddbc2f8d75b9e723a84051e577c5 |access-date= 13. 7. 2021 |archive-date= 28. 4. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220428065742/https://www.semanticscholar.org/paper/Impact-of-the-Late-Glacial-Eruption-of-the-Laacher-Baales-J%C3%B6ris/838e4e58eb1bddbc2f8d75b9e723a84051e577c5 |url-status=live}}</ref> Međutim, poboljšano datiranje početka mlađeg drijasa u [[Evropa|Evropi]], objavljeno 2021, pokazalo je da je to razdoblje počelo približno 200 godina nakon erupcije, isključujući ga kao potencijalni uzrok.<ref>{{Cite Q|Q107389873 |last=Reinig |first=Frederick |last2=Wacker |first2=Lukas |last3=Jöris |first3=Olaf |last4=Oppenheimer |first4=Clive |last5=Guidobaldi |first5=Giulia |last6=Nievergelt |first6=Daniel |last7=Adolphi |first7=Florian |last8=Cherubini |first8=Paolo |last9=Engels |first9=Stefan|last10=Esper|first10=Jan |last11=Land |first11=Alexander |last12=Lane |first12=Christine |last13=Pfanz |first13=Hardy |last14=Remmele |first14=Sabine |last15=Sigl |first15=Michael |last16=Sookdeo |first16=Adam |last17=Büntgen |first17=Ulf |display-authors=4}}</ref> == Reference == {{refspisak}} == Dodatna literatura == * {{Cite EB1911 |wstitle= Laacher See |volume = 16 |last= |first= |author-link= |page=1 |short=1}} * {{cite journal |author1=Ginibre, Catherine |author2=Wörner, Gerhard |author3=Kronz, Andreas |year=2004 |title=Structure and Dynamics of the Laacher See Magma Chamber (Eifel, Germany) from Major and Trace Element Zoning in Sanidine: a Cathodoluminescence and Electron Microprobe Study |journal=Journal of Petrology |volume=45 |issue=11 |pages=2197–2223 |doi=10.1093/petrology/egh053 |bibcode=2004JPet...45.2197G|doi-access=free}} * {{cite journal |author1=Park, Cornelia |author2=Schmincke, Hans-Ulrich |year=1997 |title=Lake Formation and Catastrophic Dam Burst during the Late Pleistocene Laacher See Eruption (Germany) |journal=Naturwissenschaften |volume=84 |issue=12 |pages=521–525 |doi=10.1007/s001140050438 |bibcode=1997NW.....84..521P |s2cid=36411187}} * {{cite journal |last=Riede |first=Felix |year=2008 |title=The Laacher See-eruption (12,920 BP) and material culture change at the end of the Allerød in Northern Europe |journal=Journal of Archaeological Science |volume=35 |issue=3 |pages=591–599 |doi=10.1016/j.jas.2007.05.007}} * {{cite journal |author1=Hensch, Martin |author2=Dahm, Torsten |author3=Ritter, Joachim |author4=Heimann, Sebastian |author5=Schmidt, Bernd |author6=Stange, Stefan |author7=Lehmann, Klaus |year=2019 |title=Deep low-frequency earthquakes reveal ongoing magmatic recharge beneath Laacher See Volcano (Eifel, Germany) |journal=Geophysical Journal International |volume=216 |issue=3 |pages=2025–2036 |doi=10.1093/gji/ggy532 |bibcode=2019GeoJI.216.2025H|doi-access=free}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Laacher See}} * [https://web.archive.org/web/20120504095933/http://hisz.rsoe.hu/alertmap/read/index.php?pageid=svolcano_index&svid=10 Continuous event display of the 10 most recent registered seismic activities measured from the Laacher See] * Nixdorf, B.; et al. (2004), [https://www-docs.b-tu.de/fg-gewaesserschutz/public/projekte/uba%202/09%20nrw%20rheinl%20saar.pdf "Laacher See"]{{Mrtav link}}, ''[http://www.b-tu.de/fg-gewaesserschutz/publikationen/projektberichte Dokumentation von Zustand und Entwicklung der wichtigsten Seen Deutschlands]'', Berlin: Umweltbundesamt, str. 28 * [https://translate.google.com/translate?hl=en&sl=de&u=http://www.spektrumverlag.de/artikel/977241&ei=_h_rStXtNo_-sQPL8rDXCA&sa=X&oi=translate&ct=result&resnum=1&ved=0CAwQ7gEwAA&prev=/search%3Fq%3Dhttp://www.spektrumverlag.de/artikel/977241%26hl%3Den%26safe%3Doff Apokalypse im Rheintal (Cornelia Park und Hans-Ulrich Schmincke)] * [https://www.researchgate.net/publication/330425288_Deep_low-frequency_earthquakes_reveal_ongoing_magmatic_recharge_beneath_Laacher_See_Volcano_Eifel_Germany Martin Hensch, et al.: Deep low-frequency earthquakes reveal ongoing magmatic recharge beneath Laacher See Volcano (Eifel, Germany). Geophys. J. Int. (2019) 216, 2025–2036 doi:10.1093/gji/ggy532] * [https://www.researchgate.net/profile/Michael_Foerster8/publication/288932428_Volcanic_activity_in_the_Eifel_during_the_last_500_000_years_The_ELSA-Tephra-Stack/links/5b1892250f7e9b68b424ade0/Volcanic-activity-in-the-Eifel-during-the-last-500-000-years-The-ELSA-Tephra-Stack.pdf Michael W. Förster, Frank Sirocko: Volcanic activity in the Eifel during the last 500,000 years: The ELSA-Tephra-Stack .Global and Planetary Change (2016)] ([[PDF]]) {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Jezera u Njemačkoj]] [[Kategorija:Vulkani u Njemačkoj]] [[Kategorija:Kaldere u Evropi]] [[Kategorija:Kraterska jezera]] [[Kategorija:Uspavani vulkani]] [[Kategorija:VEI-6 vulkani]] [[Kategorija:Porajnje-Falačka]] qxf9y2mdtv03tqjmaq2sjcejwf4gzll 3823971 3823963 2026-04-04T09:28:45Z AnToni 2325 3823971 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vodena površina | ime = Lahsko jezero | izvorno_ime = Laacher See | izvorno_ime_jezik = [[Njemački jezik|Njemački]] | drugo_ime = | slika = Laacher See - Luftaufnahme.jpg | opis = Pogled na Laach | slika_batimetrija = | alt_batimetrija = | opis_batimetrija = | lokacija = [[Ahrweiler (okrug)|Ahrweiler]], [[Porajnje-Falačka]] | grupa = | koordinate = {{coord|50|24|37|N|7|16|11|E|region:ZZ_type:waterbody|display=inline,title}} | vrsta = [[Kratersko jezero]] | etimologija = | dio = | priliv = | rijeke = Nema | odliv = [[Fulbert-Stollen]] (kanal) | okeani = | sliv = | sliv_ref = | države_sliva = | agencija = | oznaka = | dužina = | dužina_ref = | širina = | širina_ref = | površina = 3,31 | površina_ref = | dubina = 31 | dubina_ref = | maks_dubina = 51 | maks_dubina_ref = | zapremina = | zapremina_ref = | vrijeme_zadržavanja = | slanost = | obala = | obala_ref = | nadmorska_visina = 275 | nadmorska_visina_ref = | zamrznuto = | ostrva = Nema | sekcije = | rovovi = | gradovi = | pushpin_karta = <!-- ime lokacijske karte za Šablon:Lokacijska karta. Zahtjeva koordinate u obliku širina_stepeni= i dužina_stepeni= --> | pushpin_oznaka_pozicija = <!-- left, right, top ili bottom --> | pushpin_karta_alt = | pushpin_karta_opis = | širina_stepeni = |širina_minuta = |širina_sekundi = |širina_SJ = <!-- N ili S --> | dužina_stepeni = |dužina_minuta = |dužina_sekundi = |dužina_IZ = <!-- E ili W --> | veb-sajt = | reference = }} '''Lahsko jezero''' {{de|Laacher See}} je [[kratersko jezero]] u [[Njemačka|njemačkoj]] [[Njemačke savezne pokrajine|pokrajini]] [[Porajnje-Falačka]]. Smješteno je u gorju [[Eifel]] 24 km sjeverozapadno od [[Koblenz]]a, 37 km južno od [[Bonn]]a i 8 km zapadno od [[Andernach]]a i dio je Istočnoajfelskog vulkanskog polja u okviru [[Vulkanski Eifel|Vulkanskog Eifela]]. Formirano je približno 13.000 godina [[Prije sadašnjosti|PS]] [[Plinijska erupcija|plinijskom erupcijom]] [[Indeks eksplozivnosti vulkana|indeksa eksplozivnosti]] 6, jednakoj erupciji [[Pinatubo|Pinatuba]] 1991.<ref>{{cite book |author= Clive Oppenheimer |title= Eruptions that Shook the World |url= https://archive.org/details/eruptionsthatsho00oppe |url-access= limited |publisher= [[Štamparija Univerziteta u Cambridgeu|Štamparija]] [[Univerziteta u Cambridgeu]] |year=2011 |isbn=978-0-521-64112-8 |pages= [https://archive.org/details/eruptionsthatsho00oppe/page/n232 216]–217 |language= [[Engleski jezik|engleski]]}}</ref><ref name=Klerk>{{cite journal |author= Pim de Klerk |year=2008 |title= Environmental impact of the Laacher See eruption at a large distance from the volcano: Integrated palaeoecological studies from Vorpommern (NE Germany) |journal= Palaeogeography, Palaeoclimatology, Palaeoecology |volume=270 |issue=1–2 |pages=196–214 |doi= 10.1016/j.palaeo.2008.09.013 |bibcode=2008PPP...270..196D |display-authors=etal |language= engleski}}</ref><ref name=Bogaard>{{cite journal |author= Paul van den Bogaard |year=1995 |title=⁴⁰Ar/³⁹Ar ages of sanidine phenocrysts from Laacher See Tephra (12,900 yr BP): Chronostratigraphic and petrological significance |journal= Earth and Planetary Science Letters |volume=133 |issue=1–2 |pages=163–174 |doi=10.1016/0012-821X(95)00066-L |bibcode=1995E&PSL.133..163V |language= engleski}}</ref><ref>{{cite web |url= http://geosociety.org/meetings/2011munich/fieldTrips/e19a.htm |publisher= Geološko društvo Amerike |year=2011 |title= Geo-Education and Geopark Implementation in the Vulkaneifel European Geopark / Vulkanland Eifel National Geopark |access-date= 8. 1. 2013 |archive-date= 13. 1. 2019 |archive-url= https://web.archive.org/web/20190113232457/http://geosociety.org/meetings/2011munich/fieldTrips/e19a.htm |url-status=dead |language= engleski}}</ref><ref>{{Cite Q|Q107389873 |last=Reinig |first=Frederick |last2=Wacker |first2=Lukas |last3=Jöris |first3=Olaf |last4=Oppenheimer |first4=Clive |last5=Guidobaldi |first5=Giulia |last6=Nievergelt |first6=Daniel |last7=Adolphi |first7=Florian |last8=Cherubini |first8=Paolo |last9=Engels |first9=Stefan |last10=Esper|first10=Jan |last11=Land |first11=Alexander |last12=Lane |first12=Christine |last13=Pfanz |first13=Hardy |last14=Remmele |first14=Sabine |last15=Sigl |first15=Michael |last16=Sookdeo |first16=Adam |last17=Büntgen |first17=Ulf |display-authors=6 |language= engleski |quote= [Measurements] firmly date the [Laacher See eruption] to 13,006 ± 9 calibrated years before present (BP; taken as AD 1950), which is more than a century earlier than previously accepted.}}</ref> Na jugoistočnoj obali vidljive su [[Mofeta|mofete]], što je znak uspavanog [[vulkan]]a. == Etimologija == Riječ ''Laach'' potječe od [[Starovisokonjemački jezik|starovisokonjemačke]] riječi ''lacha'', a srodna je današnjoj riječi ''Lache'', [[Latinski jezik|latinskoj]] ''lacus'' i [[Engleski jezik|engleskoj]] ''lake'' i jednostavno znači "[[jezero]]". Stoga je njemački naziv ''Laacher See'' donekle [[tautologija]]. == Opis == Jezero je ovalnog oblika i okruženo visokim obalama. Lava je vađena za mlinsko kamenje od rimskog razdoblja do uvođenja željeznih valjaka za mljevenje žitarica.<ref>{{cite book |author= [[Edward Hull (geolog)|Edward Hull]] |url= https://books.google.com/books?id=gwVQwrwendQC&pg=PA72 |title= Volcanoes: Past and Present |pages=73–74 |year=1892 |edition=2010 |publisher= Echo Library |isbn= 9781406868180 |access-date= 2. 12. 2021 |archive-date= 28. 4. 2022 |archive-url= https://web.archive.org/web/20220428065757/https://books.google.com/books?id=gwVQwrwendQC&pg=PA72 |url-status=live |language= engleski}}</ref> Na zapadnoj je strani [[Benediktinci|benediktinska]] [[opatija Maria Laach]] (''Abbatia Lacensis''), koju je 1093. osnovao [[Henrik II od Laacha]] iz [[Luksemburgovci|kuće Luksemburg]], prvi [[Spisak grofova palatina od Rajne|grof palatin od Rajne]], koji je imao svoj dvorac nasuprot [[Opatija|opatiji]] iznad istočne obale jezera. Jezero nema prirodnu otoku nego voda otječe kroz tunel koji je iskopan prije 1170. i otad je nekoliko puta obnavljan. Ime je dobio po Fulbertu, opatu samostana od 1152. do 1177, za koga se vjeruje da ga je sagradio. == Erupcija == [[Datoteka:Panorama Laacher See 2010.jpg|mini|250px|Panorama Laacha]] [[Datoteka:Map Laacher See.jpg|mini|desno|250px|Topografska karta područja oko Lahskog jezera]] Vulkanizam u Njemačkoj može se pratiti milionima godina unazad, a povezan je s razvojem [[Evropski kenozojski sistem riftova|evropskog kenozojskog sistema riftova]], uzrokovanog sudarom između [[Afrička ploča|Afričke]] i [[Evroazijska ploča|Evroazijske ploče]], ali je bio koncentriran u eksplozijama povezanima s nakupljanjem i nestankom [[led]]a tokom [[Glacijacija|glacijalnih napredovanja i povlačenja]]. Početne eksplozije u području Lahskog jezera, koje su se dogodile u kasno proljeće ili rano ljeto, sravnile su stabla udaljena do četiri kilometra. [[Magma]] je otvorila put do površine kojim je izbacivana desetak sati, a oblak dima vjerovatno je dosegao visinu 35&nbsp;km. Aktivnost se nastavila nekoliko sedmica ili mjeseci, stvarajući [[Piroklastični tok|piroklastične tokove]], koji su ljepljivom [[Tefra|tefrom]] prekrili doline udaljene i do deset kilometara. U blizini kratera naslage dosežu i više od 50 m debljine, a čak i pet kilometara dalje još su debele deset metara. Sve biljke i životinje na udaljenosti 60&nbsp;km sjeveroistočno i 40&nbsp;km jugoistočno mora da su bile izbrisane.<ref>Oppenheimer, str. 216–218.</ref> Procjenjuje se da je izbačeno 6&nbsp;km³ magme,<ref name="QI1999"/> proizvodeći približno 16&nbsp;km³ tefre.<ref>{{cite web |author1= P. v. d. Bogaard |author2= H.-U. Schmincke |author3= A. Freundt |author4= C. Park |year= 1989 |url= http://www.therafoundation.org/articles/volcanology/evolutionofcomplexplinianeruptionsthelatequaternarylaacherseecasehistory |title= Evolution of Complex Plinian Eruptions: the Late Quarternary (sic) Laacher See Case History |archive-url= https://web.archive.org/web/20110719060315/http://www.therafoundation.org/articles/volcanology/evolutionofcomplexplinianeruptionsthelatequaternarylaacherseecasehistory |archive-date= 19. 7. 2011}}; "Thera and the Aegean World III", Volume Two: "Earth Sciences", zbornik radova s Trećeg međunarodnog kongresa na [[Santorini (ostrvo)|Santoriniju]], 3–9. septembar 1989, str. 463–485.</ref> Ova "ogromna" plinijska erupcija stoga je imala indeks eksplozivnosti vulkana (VEI) 6. Naslage tefre nastale uslijed erupcije pregradile su [[Rajna|Rajnu]], formiravši jezero od 140&nbsp;km². Kada je pregrada pukla, nizvodno je krenula velika poplava, ostavljajući naslage čak do Bonna.<ref name="QI1999">{{cite journal |last= Schmincke |first=Hans-Ulrich |author-link=Hans-Ulrich Schmincke |author2=Park, Cornelia |author3=Harms, Eduard |year=1999 |title=Evolution and environmental impacts of the eruption of Laacher See Volcano (Germany) 12,900 a BP |journal= Quaternary International |volume=61 |issue=1 |pages=61–72 |doi=10.1016/S1040-6182(99)00017-8 |bibcode=1999QuInt..61...61S}}</ref> Padavine vulkanskih čestica identificirane su na području većem od 300.000&nbsp;km², koje se proteže od centralne [[Francuska|Francuske]] do sjeverne [[Italija|Italije]] i od južne [[Švedska|Švedske]] do [[Poljska|Poljske]], što ih čini neprocjenjivim alatom za hronološku korelaciju arheoloških i paleoekoloških slojeva u cijelom području.<ref>Oppenheimer, str. 218.</ref> == Posljedice == [[Datoteka:Mayen Koblenz.jpg|mini|Mapa područja u blizini Laacha]] Širi učinci erupcije bili su ograničeni i postojali su u vidu nekoliko godina hladnih ljeta i do 20 godina ekoloških poremećaja u Njemačkoj. Međutim, život lokalnog stanovništva, poznatog kao [[Federmesser-kultura]], bio je poremećen. Prije erupcije bili su rijetko naseljen narod koji je preživljavao tražeći hranu i loveći, koristeći i koplja i lukove i strijele. Prema riječima arheologa Felixa Riedea, čini se da je nakon erupcije područje koje je najviše pogođeno padavinama vulkanskih čestica, [[Tirinški bazen]], u kojem su živjeli pripadnici Federmesser-kulture, većinom napušteno, dok se stanovništvo u jugozapadnoj Njemačkoj i Francuskoj povećalo. Pojavile su se dvije nove kulture, [[Bromme-kultura|Bromme]] u južnoj [[Skandinavija|Skandinaviji]] i perstunijska u sjeveroistočnoj Evropi. One su imale niži nivo vještine izrade alata u odnosu na Federmesser, naročito Bromme, u kojoj je, izgleda, izgubljena tehnologija za luk i strijele. Kako tvrdi Riede, taj je pad rezultat poremećaja uzrokovanih vulkanom u čijem je krateru jezero Laacher.<ref>Oppenheimer, str. 217–222.</ref> O erupciji se raspravljalo kao o mogućem uzroku [[Mlađi drijas|mlađeg drijasa]], razdoblja globalnog hlađenja pri kraju posljednjeg [[Ledeno doba|glacijalnog maksimuma]] za koje se činilo da se podudara s vremenom erupcije u području Lahskog jezera.<ref>{{Cite journal |last1= Baales |first1= Michael |last2= Jöris |first2= Olaf |last3=Street |first3=Martin |last4=Bittmann |first4=Felix |last5=Weninger |first5=Bernhard |last6=Wiethold |first6=Julian |display-authors=4 |date= novembar 2002 |title= Impact of the Late Glacial Eruption of the Laacher See Volcano, Central Rhineland, Germany |journal= Quaternary Research |volume=58 |issue=3 |pages=273–288 |doi= 10.1006/qres.2002.2379 |issn=0033-5894 |bibcode=2002QuRes..58..273B |s2cid=53973827 |url=https://semanticscholar.org/paper/838e4e58eb1bddbc2f8d75b9e723a84051e577c5 |access-date= 13. 7. 2021 |archive-date= 28. 4. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220428065742/https://www.semanticscholar.org/paper/Impact-of-the-Late-Glacial-Eruption-of-the-Laacher-Baales-J%C3%B6ris/838e4e58eb1bddbc2f8d75b9e723a84051e577c5 |url-status=live}}</ref> Međutim, poboljšano datiranje početka mlađeg drijasa u [[Evropa|Evropi]], objavljeno 2021, pokazalo je da je to razdoblje počelo približno 200 godina nakon erupcije, isključujući ga kao potencijalni uzrok.<ref>{{Cite Q|Q107389873 |last=Reinig |first=Frederick |last2=Wacker |first2=Lukas |last3=Jöris |first3=Olaf |last4=Oppenheimer |first4=Clive |last5=Guidobaldi |first5=Giulia |last6=Nievergelt |first6=Daniel |last7=Adolphi |first7=Florian |last8=Cherubini |first8=Paolo |last9=Engels |first9=Stefan|last10=Esper|first10=Jan |last11=Land |first11=Alexander |last12=Lane |first12=Christine |last13=Pfanz |first13=Hardy |last14=Remmele |first14=Sabine |last15=Sigl |first15=Michael |last16=Sookdeo |first16=Adam |last17=Büntgen |first17=Ulf |display-authors=4}}</ref> == Reference == {{refspisak}} == Dodatna literatura == * {{Cite EB1911 |wstitle= Laacher See |volume = 16 |last= |first= |author-link= |page=1 |short=1}} * {{cite journal |author1=Ginibre, Catherine |author2=Wörner, Gerhard |author3=Kronz, Andreas |year=2004 |title=Structure and Dynamics of the Laacher See Magma Chamber (Eifel, Germany) from Major and Trace Element Zoning in Sanidine: a Cathodoluminescence and Electron Microprobe Study |journal=Journal of Petrology |volume=45 |issue=11 |pages=2197–2223 |doi=10.1093/petrology/egh053 |bibcode=2004JPet...45.2197G|doi-access=free}} * {{cite journal |author1=Park, Cornelia |author2=Schmincke, Hans-Ulrich |year=1997 |title=Lake Formation and Catastrophic Dam Burst during the Late Pleistocene Laacher See Eruption (Germany) |journal=Naturwissenschaften |volume=84 |issue=12 |pages=521–525 |doi=10.1007/s001140050438 |bibcode=1997NW.....84..521P |s2cid=36411187}} * {{cite journal |last=Riede |first=Felix |year=2008 |title=The Laacher See-eruption (12,920 BP) and material culture change at the end of the Allerød in Northern Europe |journal=Journal of Archaeological Science |volume=35 |issue=3 |pages=591–599 |doi=10.1016/j.jas.2007.05.007}} * {{cite journal |author1=Hensch, Martin |author2=Dahm, Torsten |author3=Ritter, Joachim |author4=Heimann, Sebastian |author5=Schmidt, Bernd |author6=Stange, Stefan |author7=Lehmann, Klaus |year=2019 |title=Deep low-frequency earthquakes reveal ongoing magmatic recharge beneath Laacher See Volcano (Eifel, Germany) |journal=Geophysical Journal International |volume=216 |issue=3 |pages=2025–2036 |doi=10.1093/gji/ggy532 |bibcode=2019GeoJI.216.2025H|doi-access=free}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Laacher See}} * [https://web.archive.org/web/20120504095933/http://hisz.rsoe.hu/alertmap/read/index.php?pageid=svolcano_index&svid=10 Continuous event display of the 10 most recent registered seismic activities measured from the Laacher See] * Nixdorf, B.; et al. (2004), [https://www-docs.b-tu.de/fg-gewaesserschutz/public/projekte/uba%202/09%20nrw%20rheinl%20saar.pdf "Laacher See"]{{Mrtav link}}, ''[http://www.b-tu.de/fg-gewaesserschutz/publikationen/projektberichte Dokumentation von Zustand und Entwicklung der wichtigsten Seen Deutschlands]'', Berlin: Umweltbundesamt, str. 28 * [https://translate.google.com/translate?hl=en&sl=de&u=http://www.spektrumverlag.de/artikel/977241&ei=_h_rStXtNo_-sQPL8rDXCA&sa=X&oi=translate&ct=result&resnum=1&ved=0CAwQ7gEwAA&prev=/search%3Fq%3Dhttp://www.spektrumverlag.de/artikel/977241%26hl%3Den%26safe%3Doff Apokalypse im Rheintal (Cornelia Park und Hans-Ulrich Schmincke)] * [https://www.researchgate.net/publication/330425288_Deep_low-frequency_earthquakes_reveal_ongoing_magmatic_recharge_beneath_Laacher_See_Volcano_Eifel_Germany Martin Hensch, et al.: Deep low-frequency earthquakes reveal ongoing magmatic recharge beneath Laacher See Volcano (Eifel, Germany). Geophys. J. Int. (2019) 216, 2025–2036 doi:10.1093/gji/ggy532] * [https://www.researchgate.net/profile/Michael_Foerster8/publication/288932428_Volcanic_activity_in_the_Eifel_during_the_last_500_000_years_The_ELSA-Tephra-Stack/links/5b1892250f7e9b68b424ade0/Volcanic-activity-in-the-Eifel-during-the-last-500-000-years-The-ELSA-Tephra-Stack.pdf Michael W. Förster, Frank Sirocko: Volcanic activity in the Eifel during the last 500,000 years: The ELSA-Tephra-Stack .Global and Planetary Change (2016)] ([[PDF]]) {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Jezera u Njemačkoj]] [[Kategorija:Vulkani u Njemačkoj]] [[Kategorija:Kaldere u Evropi]] [[Kategorija:Kraterska jezera]] [[Kategorija:Uspavani vulkani]] [[Kategorija:VEI-6 vulkani]] [[Kategorija:Porajnje-Falačka]] og3qw9y6ua4g08sqc0dx4cv0ybjg53e 3823972 3823971 2026-04-04T09:30:42Z AnToni 2325 3823972 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vodena površina | ime = Lahsko jezero | izvorno_ime = Laacher See | izvorno_ime_jezik = [[Njemački jezik|Njemački]] | drugo_ime = | slika = Laacher See - Luftaufnahme.jpg | opis = Pogled na Laach | slika_batimetrija = | alt_batimetrija = | opis_batimetrija = | lokacija = [[Ahrweiler (okrug)|Ahrweiler]], [[Porajnje-Falačka]] | grupa = | koordinate = {{coord|50|24|37|N|7|16|11|E|region:ZZ_type:waterbody|display=inline,title}} | vrsta = [[Kratersko jezero]] | etimologija = | dio = | priliv = | rijeke = Nema | odliv = [[Fulbert-Stollen]] (kanal) | okeani = | sliv = | sliv_ref = | države_sliva = | agencija = | oznaka = | dužina = | dužina_ref = | širina = | širina_ref = | površina = 3,31 | površina_ref = | dubina = 31 | dubina_ref = | maks_dubina = 51 | maks_dubina_ref = | zapremina = | zapremina_ref = | vrijeme_zadržavanja = | slanost = | obala = | obala_ref = | nadmorska_visina = 275 | nadmorska_visina_ref = | zamrznuto = | ostrva = Nema | sekcije = | rovovi = | gradovi = | pushpin_karta = <!-- ime lokacijske karte za Šablon:Lokacijska karta. Zahtjeva koordinate u obliku širina_stepeni= i dužina_stepeni= --> | pushpin_oznaka_pozicija = <!-- left, right, top ili bottom --> | pushpin_karta_alt = | pushpin_karta_opis = | širina_stepeni = |širina_minuta = |širina_sekundi = |širina_SJ = <!-- N ili S --> | dužina_stepeni = |dužina_minuta = |dužina_sekundi = |dužina_IZ = <!-- E ili W --> | veb-sajt = | reference = }} '''Lahsko jezero''' ({{de|Laacher See}}) je [[kratersko jezero]] u [[Njemačka|njemačkoj]] [[Njemačke savezne pokrajine|pokrajini]] [[Porajnje-Falačka]]. Smješteno je u gorju [[Eifel]] 24 km sjeverozapadno od [[Koblenz]]a, 37 km južno od [[Bonn]]a i 8 km zapadno od [[Andernach]]a i dio je Istočnoajfelskog vulkanskog polja u okviru [[Vulkanski Eifel|Vulkanskog Eifela]]. Formirano je približno 13.000 godina [[Prije sadašnjosti|PS]] [[Plinijska erupcija|plinijskom erupcijom]] [[Indeks eksplozivnosti vulkana|indeksa eksplozivnosti]] 6, jednakoj erupciji [[Pinatubo|Pinatuba]] 1991.<ref>{{cite book |author= Clive Oppenheimer |title= Eruptions that Shook the World |url= https://archive.org/details/eruptionsthatsho00oppe |url-access= limited |publisher= [[Štamparija Univerziteta u Cambridgeu|Štamparija]] [[Univerziteta u Cambridgeu]] |year=2011 |isbn=978-0-521-64112-8 |pages= [https://archive.org/details/eruptionsthatsho00oppe/page/n232 216]–217 |language= en}}</ref><ref name=Klerk>{{cite journal |author= Pim de Klerk |year=2008 |title= Environmental impact of the Laacher See eruption at a large distance from the volcano: Integrated palaeoecological studies from Vorpommern (NE Germany) |journal= Palaeogeography, Palaeoclimatology, Palaeoecology |volume=270 |issue=1–2 |pages=196–214 |doi= 10.1016/j.palaeo.2008.09.013 |bibcode=2008PPP...270..196D |display-authors=etal |language= engleski}}</ref><ref name=Bogaard>{{cite journal |author= Paul van den Bogaard |year=1995 |title=⁴⁰Ar/³⁹Ar ages of sanidine phenocrysts from Laacher See Tephra (12,900 yr BP): Chronostratigraphic and petrological significance |journal= Earth and Planetary Science Letters |volume=133 |issue=1–2 |pages=163–174 |doi=10.1016/0012-821X(95)00066-L |bibcode=1995E&PSL.133..163V |language= en}}</ref><ref>{{cite web |url= http://geosociety.org/meetings/2011munich/fieldTrips/e19a.htm |publisher= Geološko društvo Amerike |year=2011 |title= Geo-Education and Geopark Implementation in the Vulkaneifel European Geopark / Vulkanland Eifel National Geopark |access-date= 8. 1. 2013 |archive-date= 13. 1. 2019 |archive-url= https://web.archive.org/web/20190113232457/http://geosociety.org/meetings/2011munich/fieldTrips/e19a.htm |url-status=dead |language= en}}</ref><ref>{{Cite Q|Q107389873 |last=Reinig |first=Frederick |last2=Wacker |first2=Lukas |last3=Jöris |first3=Olaf |last4=Oppenheimer |first4=Clive |last5=Guidobaldi |first5=Giulia |last6=Nievergelt |first6=Daniel |last7=Adolphi |first7=Florian |last8=Cherubini |first8=Paolo |last9=Engels |first9=Stefan |last10=Esper|first10=Jan |last11=Land |first11=Alexander |last12=Lane |first12=Christine |last13=Pfanz |first13=Hardy |last14=Remmele |first14=Sabine |last15=Sigl |first15=Michael |last16=Sookdeo |first16=Adam |last17=Büntgen |first17=Ulf |display-authors=6 |language= engleski |quote= [Measurements] firmly date the [Laacher See eruption] to 13,006 ± 9 calibrated years before present (BP; taken as AD 1950), which is more than a century earlier than previously accepted.}}</ref> Na jugoistočnoj obali vidljive su [[Mofeta|mofete]], što je znak uspavanog [[vulkan]]a. == Etimologija == Riječ ''Laach'' potječe od [[Starovisokonjemački jezik|starovisokonjemačke]] riječi ''lacha'', a srodna je današnjoj riječi ''Lache'', [[Latinski jezik|latinskoj]] ''lacus'' i [[Engleski jezik|engleskoj]] ''lake'' i jednostavno znači "[[jezero]]". Stoga je njemački naziv ''Laacher See'' donekle [[tautologija]]. == Opis == Jezero je ovalnog oblika i okruženo visokim obalama. Lava je vađena za mlinsko kamenje od rimskog razdoblja do uvođenja željeznih valjaka za mljevenje žitarica.<ref>{{cite book |author= [[Edward Hull (geolog)|Edward Hull]] |url= https://books.google.com/books?id=gwVQwrwendQC&pg=PA72 |title= Volcanoes: Past and Present |pages=73–74 |year=1892 |edition=2010 |publisher= Echo Library |isbn= 9781406868180 |access-date= 2. 12. 2021 |archive-date= 28. 4. 2022 |archive-url= https://web.archive.org/web/20220428065757/https://books.google.com/books?id=gwVQwrwendQC&pg=PA72 |url-status=live |language= en}}</ref> Na zapadnoj je strani [[Benediktinci|benediktinska]] [[opatija Maria Laach]] (''Abbatia Lacensis''), koju je 1093. osnovao [[Henrik II od Laacha]] iz [[Luksemburgovci|kuće Luksemburg]], prvi [[Spisak grofova palatina od Rajne|grof palatin od Rajne]], koji je imao svoj dvorac nasuprot [[Opatija|opatiji]] iznad istočne obale jezera. Jezero nema prirodnu otoku nego voda otječe kroz tunel koji je iskopan prije 1170. i otad je nekoliko puta obnavljan. Ime je dobio po Fulbertu, opatu samostana od 1152. do 1177, za koga se vjeruje da ga je sagradio. == Erupcija == [[Datoteka:Panorama Laacher See 2010.jpg|mini|250px|Panorama Laacha]] [[Datoteka:Map Laacher See.jpg|mini|desno|250px|Topografska karta područja oko Lahskog jezera]] Vulkanizam u Njemačkoj može se pratiti milionima godina unazad, a povezan je s razvojem [[Evropski kenozojski sistem riftova|evropskog kenozojskog sistema riftova]], uzrokovanog sudarom između [[Afrička ploča|Afričke]] i [[Evroazijska ploča|Evroazijske ploče]], ali je bio koncentriran u eksplozijama povezanima s nakupljanjem i nestankom [[led]]a tokom [[Glacijacija|glacijalnih napredovanja i povlačenja]]. Početne eksplozije u području Lahskog jezera, koje su se dogodile u kasno proljeće ili rano ljeto, sravnile su stabla udaljena do četiri kilometra. [[Magma]] je otvorila put do površine kojim je izbacivana desetak sati, a oblak dima vjerovatno je dosegao visinu 35&nbsp;km. Aktivnost se nastavila nekoliko sedmica ili mjeseci, stvarajući [[Piroklastični tok|piroklastične tokove]], koji su ljepljivom [[Tefra|tefrom]] prekrili doline udaljene i do deset kilometara. U blizini kratera naslage dosežu i više od 50 m debljine, a čak i pet kilometara dalje još su debele deset metara. Sve biljke i životinje na udaljenosti 60&nbsp;km sjeveroistočno i 40&nbsp;km jugoistočno mora da su bile izbrisane.<ref>Oppenheimer, str. 216–218.</ref> Procjenjuje se da je izbačeno 6&nbsp;km³ magme,<ref name="QI1999"/> proizvodeći približno 16&nbsp;km³ tefre.<ref>{{cite web |author1= P. v. d. Bogaard |author2= H.-U. Schmincke |author3= A. Freundt |author4= C. Park |year= 1989 |url= http://www.therafoundation.org/articles/volcanology/evolutionofcomplexplinianeruptionsthelatequaternarylaacherseecasehistory |title= Evolution of Complex Plinian Eruptions: the Late Quarternary (sic) Laacher See Case History |archive-url= https://web.archive.org/web/20110719060315/http://www.therafoundation.org/articles/volcanology/evolutionofcomplexplinianeruptionsthelatequaternarylaacherseecasehistory |archive-date= 19. 7. 2011}}; "Thera and the Aegean World III", Volume Two: "Earth Sciences", zbornik radova s Trećeg međunarodnog kongresa na [[Santorini (ostrvo)|Santoriniju]], 3–9. septembar 1989, str. 463–485.</ref> Ova "ogromna" plinijska erupcija stoga je imala indeks eksplozivnosti vulkana (VEI) 6. Naslage tefre nastale uslijed erupcije pregradile su [[Rajna|Rajnu]], formiravši jezero od 140&nbsp;km². Kada je pregrada pukla, nizvodno je krenula velika poplava, ostavljajući naslage čak do Bonna.<ref name="QI1999">{{cite journal |last= Schmincke |first=Hans-Ulrich |author-link=Hans-Ulrich Schmincke |author2=Park, Cornelia |author3=Harms, Eduard |year=1999 |title=Evolution and environmental impacts of the eruption of Laacher See Volcano (Germany) 12,900 a BP |journal= Quaternary International |volume=61 |issue=1 |pages=61–72 |doi=10.1016/S1040-6182(99)00017-8 |bibcode=1999QuInt..61...61S}}</ref> Padavine vulkanskih čestica identificirane su na području većem od 300.000&nbsp;km², koje se proteže od centralne [[Francuska|Francuske]] do sjeverne [[Italija|Italije]] i od južne [[Švedska|Švedske]] do [[Poljska|Poljske]], što ih čini neprocjenjivim alatom za hronološku korelaciju arheoloških i paleoekoloških slojeva u cijelom području.<ref>Oppenheimer, str. 218.</ref> == Posljedice == [[Datoteka:Mayen Koblenz.jpg|mini|Mapa područja u blizini Laacha]] Širi učinci erupcije bili su ograničeni i postojali su u vidu nekoliko godina hladnih ljeta i do 20 godina ekoloških poremećaja u Njemačkoj. Međutim, život lokalnog stanovništva, poznatog kao [[Federmesser-kultura]], bio je poremećen. Prije erupcije bili su rijetko naseljen narod koji je preživljavao tražeći hranu i loveći, koristeći i koplja i lukove i strijele. Prema riječima arheologa Felixa Riedea, čini se da je nakon erupcije područje koje je najviše pogođeno padavinama vulkanskih čestica, [[Tirinški bazen]], u kojem su živjeli pripadnici Federmesser-kulture, većinom napušteno, dok se stanovništvo u jugozapadnoj Njemačkoj i Francuskoj povećalo. Pojavile su se dvije nove kulture, [[Bromme-kultura|Bromme]] u južnoj [[Skandinavija|Skandinaviji]] i perstunijska u sjeveroistočnoj Evropi. One su imale niži nivo vještine izrade alata u odnosu na Federmesser, naročito Bromme, u kojoj je, izgleda, izgubljena tehnologija za luk i strijele. Kako tvrdi Riede, taj je pad rezultat poremećaja uzrokovanih vulkanom u čijem je krateru jezero Laacher.<ref>Oppenheimer, str. 217–222.</ref> O erupciji se raspravljalo kao o mogućem uzroku [[Mlađi drijas|mlađeg drijasa]], razdoblja globalnog hlađenja pri kraju posljednjeg [[Ledeno doba|glacijalnog maksimuma]] za koje se činilo da se podudara s vremenom erupcije u području Lahskog jezera.<ref>{{Cite journal |last1= Baales |first1= Michael |last2= Jöris |first2= Olaf |last3=Street |first3=Martin |last4=Bittmann |first4=Felix |last5=Weninger |first5=Bernhard |last6=Wiethold |first6=Julian |display-authors=4 |date= novembar 2002 |title= Impact of the Late Glacial Eruption of the Laacher See Volcano, Central Rhineland, Germany |journal= Quaternary Research |volume=58 |issue=3 |pages=273–288 |doi= 10.1006/qres.2002.2379 |issn=0033-5894 |bibcode=2002QuRes..58..273B |s2cid=53973827 |url=https://semanticscholar.org/paper/838e4e58eb1bddbc2f8d75b9e723a84051e577c5 |access-date= 13. 7. 2021 |archive-date= 28. 4. 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220428065742/https://www.semanticscholar.org/paper/Impact-of-the-Late-Glacial-Eruption-of-the-Laacher-Baales-J%C3%B6ris/838e4e58eb1bddbc2f8d75b9e723a84051e577c5 |url-status=live}}</ref> Međutim, poboljšano datiranje početka mlađeg drijasa u [[Evropa|Evropi]], objavljeno 2021, pokazalo je da je to razdoblje počelo približno 200 godina nakon erupcije, isključujući ga kao potencijalni uzrok.<ref>{{Cite Q|Q107389873 |last=Reinig |first=Frederick |last2=Wacker |first2=Lukas |last3=Jöris |first3=Olaf |last4=Oppenheimer |first4=Clive |last5=Guidobaldi |first5=Giulia |last6=Nievergelt |first6=Daniel |last7=Adolphi |first7=Florian |last8=Cherubini |first8=Paolo |last9=Engels |first9=Stefan|last10=Esper|first10=Jan |last11=Land |first11=Alexander |last12=Lane |first12=Christine |last13=Pfanz |first13=Hardy |last14=Remmele |first14=Sabine |last15=Sigl |first15=Michael |last16=Sookdeo |first16=Adam |last17=Büntgen |first17=Ulf |display-authors=4}}</ref> == Reference == {{refspisak}} == Dodatna literatura == * {{Cite EB1911 |wstitle= Laacher See |volume = 16 |last= |first= |author-link= |page=1 |short=1}} * {{cite journal |author1=Ginibre, Catherine |author2=Wörner, Gerhard |author3=Kronz, Andreas |year=2004 |title=Structure and Dynamics of the Laacher See Magma Chamber (Eifel, Germany) from Major and Trace Element Zoning in Sanidine: a Cathodoluminescence and Electron Microprobe Study |journal=Journal of Petrology |volume=45 |issue=11 |pages=2197–2223 |doi=10.1093/petrology/egh053 |bibcode=2004JPet...45.2197G|doi-access=free}} * {{cite journal |author1=Park, Cornelia |author2=Schmincke, Hans-Ulrich |year=1997 |title=Lake Formation and Catastrophic Dam Burst during the Late Pleistocene Laacher See Eruption (Germany) |journal=Naturwissenschaften |volume=84 |issue=12 |pages=521–525 |doi=10.1007/s001140050438 |bibcode=1997NW.....84..521P |s2cid=36411187}} * {{cite journal |last=Riede |first=Felix |year=2008 |title=The Laacher See-eruption (12,920 BP) and material culture change at the end of the Allerød in Northern Europe |journal=Journal of Archaeological Science |volume=35 |issue=3 |pages=591–599 |doi=10.1016/j.jas.2007.05.007}} * {{cite journal |author1=Hensch, Martin |author2=Dahm, Torsten |author3=Ritter, Joachim |author4=Heimann, Sebastian |author5=Schmidt, Bernd |author6=Stange, Stefan |author7=Lehmann, Klaus |year=2019 |title=Deep low-frequency earthquakes reveal ongoing magmatic recharge beneath Laacher See Volcano (Eifel, Germany) |journal=Geophysical Journal International |volume=216 |issue=3 |pages=2025–2036 |doi=10.1093/gji/ggy532 |bibcode=2019GeoJI.216.2025H|doi-access=free}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Laacher See}} * [https://web.archive.org/web/20120504095933/http://hisz.rsoe.hu/alertmap/read/index.php?pageid=svolcano_index&svid=10 Continuous event display of the 10 most recent registered seismic activities measured from the Laacher See] * Nixdorf, B.; et al. (2004), [https://www-docs.b-tu.de/fg-gewaesserschutz/public/projekte/uba%202/09%20nrw%20rheinl%20saar.pdf "Laacher See"]{{Mrtav link}}, ''[http://www.b-tu.de/fg-gewaesserschutz/publikationen/projektberichte Dokumentation von Zustand und Entwicklung der wichtigsten Seen Deutschlands]'', Berlin: Umweltbundesamt, str. 28 * [https://translate.google.com/translate?hl=en&sl=de&u=http://www.spektrumverlag.de/artikel/977241&ei=_h_rStXtNo_-sQPL8rDXCA&sa=X&oi=translate&ct=result&resnum=1&ved=0CAwQ7gEwAA&prev=/search%3Fq%3Dhttp://www.spektrumverlag.de/artikel/977241%26hl%3Den%26safe%3Doff Apokalypse im Rheintal (Cornelia Park und Hans-Ulrich Schmincke)] * [https://www.researchgate.net/publication/330425288_Deep_low-frequency_earthquakes_reveal_ongoing_magmatic_recharge_beneath_Laacher_See_Volcano_Eifel_Germany Martin Hensch, et al.: Deep low-frequency earthquakes reveal ongoing magmatic recharge beneath Laacher See Volcano (Eifel, Germany). Geophys. J. Int. (2019) 216, 2025–2036 doi:10.1093/gji/ggy532] * [https://www.researchgate.net/profile/Michael_Foerster8/publication/288932428_Volcanic_activity_in_the_Eifel_during_the_last_500_000_years_The_ELSA-Tephra-Stack/links/5b1892250f7e9b68b424ade0/Volcanic-activity-in-the-Eifel-during-the-last-500-000-years-The-ELSA-Tephra-Stack.pdf Michael W. Förster, Frank Sirocko: Volcanic activity in the Eifel during the last 500,000 years: The ELSA-Tephra-Stack .Global and Planetary Change (2016)] ([[PDF]]) {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Jezera u Njemačkoj]] [[Kategorija:Vulkani u Njemačkoj]] [[Kategorija:Kaldere u Evropi]] [[Kategorija:Kraterska jezera]] [[Kategorija:Uspavani vulkani]] [[Kategorija:VEI-6 vulkani]] [[Kategorija:Porajnje-Falačka]] rvdwdg1txg9ygxr46faba7411g715sy 0 499682 3823904 3528219 2026-04-04T06:08:36Z Xqbot 17178 Robot: Popravlja dvostruka preusmjerenja na [[Laacher (jezero)]] 3823904 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Laacher (jezero)]] e43bc0i01kog320h7zw2pcx7wz13vu7 14 500577 3823999 3538427 2026-04-04T10:15:48Z KWiki 9400 [[Kategorija:Psihologija ličnosti]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3823999 wikitext text/x-wiki {{commonscat|Personality traits}} [[Kategorija:Teorije ličnosti|Osobine]] [[Kategorija:Psihologija ličnosti|Osobine ličnosti]] 4493me9f3gxg86k3btewenbn2u54stp 2 500884 3823893 3823739 2026-04-04T03:27:51Z Tulum387 155909 3823893 wikitext text/x-wiki '''Nacionalni konvent''' (francuski: ''Convention nationale'', [kɔ̃vɑ̃sjɔ̃ nɑsjɔnal]) bila je [[Konstituanta|ustavotvorna skupština]] [[Kraljevina Francuska|Kraljevine Francuske]] tokom jednog dana i [[Prva Francuska Republika|francuske Prve Republike]] tokom njene prve tri godine za vrijeme [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]], nakon dvogodišnje [[Nacionalna ustavotvorna skupština|Nacionalne ustavotvorne skupštine]] i jednogodišnje [[Zakonodavna skupština Francuske|Zakonodavne skupštine]]. Stvoren je nakon ustanka 10. avgusta 1792. Bila je to prva francuska vlada ustrojena kao [[Republika|republička]], čime je u potpunosti napušten prethodni [[Monarhija|monarhijski sistem]]. Konvent je zasjedao kao jednodomna skupština od 20. septembra 1792. do 26. oktobra 1795. (4. [[Brimer|brimera]] IV prema kalendaru kojeg je Konvent usvojio). Konvent je nastao kada je Zakonodavna skupština odredila privremenu suspenziju kralja [[Luj XVI, kralj Francuske|Luja XVI]] i sazivanje Nacionalnog konventa radi izrade novog ustava bez monarhije. Druga velika novina bila je odluka da poslanici tog konventa treba da budu birani od svih Francuza koji su stariji od 21 godine, koji imaju prebivalište godinu dana i žive od svog rada. Nacionalni konvent je, dakle, bila prva francuska skupština izabrana [[Opšto pravo glasa za muškarce|opštim pravom glasa bez klasnih razlika]].<ref>Anchel, Robert (1911). "Convention, The National". In Chisholm, Hugh (ed.). ''Encyclopædia Britannica''. Vol. 7 (11. edicija). Cambridge University Press. str. 46.</ref> Iako je Konvent trajao do 1795, vlast je efektivno bila birana od strane Konventa i koncentrisana u malom Komitetu javnog spasa od aprila 1793. Osam mjeseci od jeseni 1793. do proljeća 1794, kada su [[Maximilien Robespierre]] i njegovi saveznici dominirali [[Komitet javnog spasa|Komitetom javnog spasa]], predstavljaju najradikalniju i najkrvaviju fazu Francuske revolucije, poznatu kao [[Jakobinska diktatura|Vladavina terora]]. Nakon pada Robespierrea, Konvent je trajao još godinu dana dok nije napisan novi ustav, uvodeći [[Francuski direktorijum]]. == Izbori == Indirektni izbori održani su od 2. do 10. septembra 1792. nakon izbora izbornih kolegijuma od strane primarnih skupština 26. avgusta.<ref>"[https://web.archive.org/web/20181222095403/http://www.archivespasdecalais.fr/Anniversaires/Du-2-au-10-septembre-1792-election-des-deputes-a-la-Convention-nationale Du 2 au 10 septembre 1792: élection des députés à la Convention nationale]". [http://www.archivespasdecalais.fr/Anniversaires/Du-2-au-10-septembre-1792-election-des-deputes-a-la-Convention-nationale Original] arhiviran 22. decembra 2018. Pristupljeno 2. 4. 2026. (jezik: ''francuski'')</ref> Uprkos uvođenju opšteg muškog prava glasa, izlaznost je bila niska,<ref>Thompson, J. M. (1959). ''The French Revolution''. Oxford: Basil Blackwell.</ref>^[<ref>Konvent je, dakle, bio izabran od strane male manjine stanovništva, ali one koja je bila najodlučnija. To objašnjava dvosmislenost riječi "narodni" kada se primjenjuje na ovaj period: Francuska revolucija u "narodnom" smislu zasigurno nije bila narodna u smislu učešća naroda u javnim poslovima. Ali ako se riječ "narodni" shvati tako da je revolucionarna politika bila formirana pod pritiskom sans-kilotskog pokreta i organizovanih manjina, i da je od njih dobila egalitarni impuls, onda da, Revolucija je zaista ušla u svoju "narodnu" fazu.</ref>^] iako je došlo do povećanja u poređenju sa izborima 1791/92. glasalo je 11,9% znatno većeg biračkog tijela, u poređenju sa 10,2% znatno manjeg biračkog tijela 1791. Niska izlaznost bila je djelimično uzrokovana strahom od odmazde; u Parizu je Maximilien Robespierre predsjedavao izborima i, u saradnji sa radikalnom štampom, uspio da isključi svakog kandidata sa rojalističkim simpatijama.<ref>Jordan, David P. (1989). ''The Revolutionary Career of Maximilien Robespierre''. University of Chicago Press. str. 119. ISBN <bdi>978-0-226-41037-1</bdi>.</ref> U cijeloj Francuskoj, samo jedanaest primarnih skupština željelo je zadržati monarhiju. Sve izborne skupštine su prešutno glasale za "republiku", iako je samo Pariz koristio tu riječ.<ref>Thompson, J. M. (1959). ''The French Revolution''. Oxford: Basil Blackwell.</ref> Dana 20. septembra Konvent je održao svoju prvu sjednicu u "Sali sto Švicaraca"; sljedećeg dana prešla je u Salu Manjež, koja je imala malo prostora za javnost i lošu akustiku.<ref>{{Cite web|url=https://www.antoine-saint-just.fr/lieux/tuileries.html|title=Saint-Just: lieux de mémoire|website=www.antoine-saint-just.fr|access-date=2. 4. 2026}}</ref> Od 10. maja 1793. sastajali su se u Sali mašina, ogromnoj dvorani u kojoj su poslanici bili "razbacani". Sala mašina je imala galerije za publiku koja je često uticala na rasprave prekidima ili aplauzom.<ref>{{Cite web|url=https://history.hanover.edu/texts/natcon.html|title=National Convention|website=history.hanover.edu|access-date=2. 4. 2026}}</ref> Članovi Konventa dolazili su iz svih slojeva društva, ali najbrojniji su bili advokati. U Nacionalnoj ustavotvornoj skupštini sjedilo je 75 članova, a 183 u Zakonodavnoj skupštini. Ukupan broj poslanika bio je 749, ne računajući 33 iz francuskih kolonija, od kojih je samo dio stigao na vrijeme u Pariz. Thomas Paine i Anacharsis Cloots imenovani su u Konvent od strane Žirondinaca. Pored toga, novoformirani departmani pripojeni Francuskoj od 1782. do 1789. imali su pravo slati delegacije. Prema sopstvenim pravilima, Konvent je birao svog predsjednika svake dvije sedmice, a odlazeći predsjednik bio je podoban za ponovni izbor nakon isteka tog perioda. Obično su se sjednice održavale ujutro, ali su se često održavale i večernje sjednice, koje su se produžavale do kasno u noć. Ponekad, u izuzetnim okolnostima, Konvent se proglašavao u stalnom zasjedanju, zasjedavši više dana bez prekida. Za zakonodavne i administrativne svrhe Konvent je koristio komitete, sa ovlaštenjima manje ili šire proširenim i regulisanim uzastopnim zakonima. Najpoznatiji od tih komiteta uključuju Komitet javnog spasa i Komitet opšte bezbjednosti. == Politička podjela == Nacionalni konvent bio je sastavljen od tri glavne frakcije: Montanjari (Planina), Marais (Ravnica) i Žirondinci (Brisotini). Historičari se ne slažu u potpunosti oko sastava Konventa, ali trenutni konsenzu je da je Planina bila najveća frakciaj sa oko 302-309 poslanika. Žirondinci su imali između 178 i 227 poslanika, dok je Ravnica brojala između 153 i 250 poslanika. Ove tri frakcije, Planina je bila najjedinstvenja, dok je Ravnica bila najmanje usaglašena. Više od 94% članova Planine glasalo je isto o ključnim pitanjima; nasuprot njima, Žirondinci i Ravnica bili su znatno podijeljeniji. Samo oko 70% Žirondinaca i 58% članova Ravnice glasalo je isto o tim pitanjima. == Žirondinski konvent == === Žirondinci i Montanjari === Žirondinci su bili konzervativniji od Montanjara, iako su i dalje bili demokrate. Žirondinci su dobili ime po Žirondi, oblasti u Francuskoj iz koje su mnogi poslanici ove frakcije bili izabrani (iako su mnogi Žirondinci zapravo poticali iz Pariza). Također su bili poznati kao Brisotini, po svom najistaknutijem govorniku, Jacquesu Pierreu Brissotu. Montanjari su svoju podršku dobijali od Pariške komune i narodnih društava kao što su Jakobinski klub i Kordelijeri; ime su dobili po visokim klupama (tribinama) na kojima su sjedili dok je Konvent zasjedao. === Ravnica === Ravnica je bila treća frakcija u Konventu. Ime je dobila po svom mjestu u sali Konventa. Na početku su podržavali Žirondince, međutim kako je vrijeme prolazilo i Montanjari počeli da zagovaraju pogubljenje Luja XVI, Ravnica je počela da staje na njihovu stranu. === Suđenje kralju i pogubljenje === Jednoglasna odluka Konventa o proglašenju Francuske republike 21. septembra 1792. ostavila je otvorenim pitanje sudbine bivšeg kralja. Zbog toga je formirana komisija koja je trebala da ispita dokaze protiv njega, dok je Zakonodavni odbor Konventa razmatrao pravne aspekte mogućeg budućeg suđenja. Većina Montanjara bila je za presudu i pogubljenje, dok su Žirondinci bili podijeljeni po pitanju Lujeve sudbine: neki su smatrali da kralj ima nepovredivost, drugi su podržavali pomilovanje, a treći su zagovarali blažu kaznu ili progonstvo. Dana 13. novembra, Robespierre je izjavio da ustav koji je Luj prekršio, uprkos tome što mu garantuje nepovredivost, ne može biti korišten u njegovu odbranu. Robespierre je u tom periodu bio bolestan i malo je učestvovao osim što je podržavao vođu Montanjara, Louisa Antoinea de Saint-Justa, koji je održao svoj prvi veliki govor, iznoseći argumente protiv kraljeve nepovredivosti. Dana 20. novembra mišljenje se naglo okrenulo protiv Luja nakon otkrića tajnog skladišta sa 726 dokumenata, koji su sadržali njegovu ličnu prepisku sa bankarima i ministrima. Na suđenju, kralj je tvrdio da ne priznaje dokumente koji su očigledno bili potpisani njegovim rukom. === Kriza i pad Žirondinaca === Vojni neuspjesi u ratu protiv Prve koalicije, prelazak Charlesa Françoisa Dumourieza na stranu neprijatelja, kao i pobuna u Vendéeu (koja je počela u martu 1793), iskorišteni su od strane Montanjara i sanskilota da prikažu Žirondince kao slabe. Montanjari su predlagali oštre mjere, ali su Žirondinci oklijevali da ih prihvate. Na kraju su bili primorani da pristanu na formiranje Revolucionarnog tribunala i Komiteta javnog spasa, koje su predložili Montanjari. Društvene i ekonomske teškoće dodatno su pojačavale napetosti između ovih grupa. Konačni obračun, revolucija od 31. maja do 2. juna 1793. godine, bio je izazvan suđenjem Jean-Paul Maratu i hapšenjem sekcijskih aktivista. Dana 25. maja, Pariška komuna marširala je ka Konventu zahtevajući oslobađanje uhapšenih aktivista. - - - Stanko Luka Karaman (8. decembar 1889 – 17. maj 1959) bio je jugoslovenski prirodnjak srpskog porijekla, istraživač amfipodnih i izopodnih rakova. Bio je biolog, zoolog, ihtiolog i muzeolog, koji je odigrao ključnu ulogu u razvoju prirodnih nauka i muzejske djelatnosti u Makedoniji. Osnivač je Prirodnjačkog muzeja i Zoološkog vrta u Skoplju i jedan od inicijatora uređenja gradskog parka uz rijeku Vardar. Biografija Stanko Karaman rođen je 8. decembra 1889. godine u Sarajevu, kao sin biologa i direktora srednje škole, Luke Karamana i njegove supruge Anke Miladinov, porijeklom iz Splita. Srednju školu završio je u Sarajevu 1912, nakon čega je započeo studij prirodnih nauka u Zagrebu i Napulju. Nakon prekida tokom Prvog svjetskog rata, studije je nastavio u Zagrebu, gdje je diplomirao 1920. godine, a doktorirao u januaru 1921. disertacijom o filogeniji šarana (Cyprinidae). Naučna aktivnost i dolazak u Makedoniju Nakon doktorata radio je kao asistent u Nacionalnom zoološkom muzeju i Zoološkom institutu u Zagrebu (1919–1924). Dva istraživačka putovanja u Makedoniju usmjerila su njegov daljnji naučni rad na to područje. Godine 1924. dolazi u Makedoniju i objavljuje monumentalnu studiju Pisces Macedoniae, prvi sistematski naučni rad o slatkovodnim ribama u zemlji. Tokom istraživanja identifikovao je i opisao 16 novih vrsta i podvrsta. Tokom karijere objavio je više od 100 naučnih radova (prema nekim izvorima 108), baveći se taksonomijom i ekologijom riba, vodozemaca, gmizavaca, šišmiša, te posebno slatkovodnih rakova iz redova Amphipoda i Isopoda. Opisao je oko 60 novih vrsta riba i oko 150 novih taksona slatkovodnih rakova, uglavnom endemskih. Bio je među prvim istraživačima slatkovodne podzemne faune i pećinskih ekosistema na Balkanu, te se smatra jednim od osnivača ove oblasti. Istraživanja vezana za malariju Godine 1924. imenovan je za parazitologa u Institutu za tropske bolesti u Skoplju. Istraživao je komarce i helmintijaze, te proveo šest mjeseci proučavajući područja pogođena malarijom. U radu Anopheles u Makedoniji i njihovo suzbijanje identifikovao je pet vrsta malarijskih komaraca i predložio mjere suzbijanja, uključujući biološke metode poput korištenja malih riba za uništavanje larvi. Također je proučavao žarišta malarije u Dalmaciji i metode njenog suzbijanja. Institucionalne i muzejske aktivnosti Godine 1926. osnovao je Muzej Južne Srbije (kasnije Makedonski muzej prirodne historije) u Skoplju, a 1928. i Zoološki vrt u Skoplju. Bio je dugogodišnji direktor muzeja, gdje je kao jedini naučni radnik organizirao prikupljanje i obradu materijala, te sarađivao s evropskim naučnicima. U isto vrijeme uređivao je i gradski park uz rijeku Vardar, pretvorivši zapušteno područje u park engleskog stila površine oko 120 hektara (današnji Gradski park). Kasniji život Početkom Drugog svjetskog rata 1941. godine napustio je Skoplje i boravio u Kragujevcu i Smederevu, gdje je do 1945. vodio Biološki institut. Nakon rata radio je u Splitu, a od 1950. do 1952. bio je šef Biološkog instituta Jugoslavenske akademije nauka i umjetnosti u Dubrovniku. Godine 1952. vratio se u Skoplje i nastavio rad u Prirodnjačkom muzeju. Penzionisao se 1957, ali je ostao aktivan u nauci do smrti 17. maja 1959. godine. Časopisi i urednički rad Bio je urednik Biltena Skopskog naučnog društva“ (1937–1941) te inicijator ili saradnik u pokretanju više naučnih publikacija, uključujući: Acta Musei Macedonici scientiarum naturalium Fragmenta Balcanica Izdanija Folia Balcanica Ove publikacije bile su ključne za razvoj nauke u Makedoniji i na Balkanu. Porodica Bio je oženjen biologinjom Zorom Karaman, s kojom je imao dva sina i kćerku. Njegov sin Gordan S. Karaman bio je također poznati biolog i karcinolog, univerzitetski profesor i autor brojnih naučnih radova. Počasti i priznanja Makedonska pošta je 2009. godine izdala je poštansku marku s njegovim likom, u znak priznanja za njegov doprinos nauci i muzejskoj djelatnosti. Nasljeđe u nauci Nekoliko vrsta nazvano je po njemu, kao što su Delamarella karamani (Harpacticoida), Stygophalangium karamani (Arachnida) i Macedonethes stankoi (Isopoda). Naziv karamani u nekim taksonima odnosi se i na njegovog sina Gordana S. Karamana. Stanko Luka Karaman (8. decembar 1889 – 17. maj 1959) bio je jugoslovenski prirodnjak srpskog porijekla, istraživač amfipodnih i izopodnih rakova. Bio je biolog, zoolog, ihtiolog i muzeolog, koji je odigrao važnu ulogu u razvoju prirodnih nauka i muzejske djelatnosti u Makedoniji. Osnivač je Prirodnjačkog muzeja i Zoološkog vrta u Skoplju i jedan od inicijatora uređenja gradskog parka uz rijeku Vardar. Biografija i obrazovanje Stanko Karaman rođen je 8. decembra 1889. godine u Sarajevu, kao sin biologa i direktora srednje škole, Luke Karamana i njegove supruge Anke Miladinov, porijeklom iz Splita. Srednju školu završio je u Sarajevu 1912, nakon čega je započeo studij prirodnih nauka u Zagrebu i Napulju. Nakon prekida tokom Prvog svjetskog rata, studije je nastavio u Zagrebu, gdje je diplomirao 1920. godine, a doktorirao u januaru 1921. disertacijom o filogeniji šarana (Cyprinidae). Naučni rad i istraživanja Nakon doktorata radio je kao asistent u Nacionalnom zoološkom muzeju i Zoološkom institutu u Zagrebu (1919–1924). Dva istraživačka putovanja u Makedoniju usmjerila su njegov daljnji naučni rad na to područje. Godine 1924. dolazi u Makedoniju i objavljuje monumentalnu studiju Pisces Macedoniae, prvi sistematski naučni rad o slatkovodnim ribama u zemlji. Tokom istraživanja identifikovao je i opisao 16 novih vrsta i podvrsta. Tokom karijere objavio je više od 100 naučnih radova (prema nekim izvorima 108), baveći se taksonomijom i ekologijom riba, vodozemaca, gmizavaca, šišmiša, te posebno slatkovodnih rakova iz redova Amphipoda i Isopoda. Opisao je oko 60 novih vrsta riba i oko 150 novih taksona slatkovodnih rakova, uglavnom endemskih. Bio je među prvim istraživačima slatkovodne podzemne faune i pećinskih ekosistema na Balkanu, te se smatra jednim od osnivača ove oblasti. Istraživanja vezana za malariju Godine 1924. imenovan je za parazitologa u Institutu za tropske bolesti u Skoplju. Istraživao je komarce i helmintijaze, te proveo šest mjeseci proučavajući područja pogođena malarijom. U radu Anopheles u Makedoniji i njihovo suzbijanje identifikovao je pet vrsta malarijskih komaraca i predložio mjere suzbijanja, uključujući biološke metode poput korištenja malih riba za uništavanje larvi. Također je proučavao žarišta malarije u Dalmaciji i metode njenog suzbijanja. Institucionalni rad i kasniji život Godine 1926. osnovao je Muzej Južne Srbije (kasnije Makedonski muzej prirodne historije) u Skoplju, a 1928. i Zoološki vrt u Skoplju. Bio je dugogodišnji direktor muzeja, gdje je kao jedini naučni radnik organizirao prikupljanje i obradu materijala, te sarađivao s evropskim naučnicima. U isto vrijeme uređivao je i gradski park uz rijeku Vardar, pretvorivši zapušteno područje u park engleskog stila površine oko 120 hektara (današnji Gradski park). Početkom Drugog svjetskog rata 1941. godine napustio je Skoplje i boravio u Kragujevcu i Smederevu, gdje je do 1945. vodio Biološki institut. Nakon rata radio je u Splitu, a od 1950. do 1952. bio je šef Biološkog instituta Jugoslavenske akademije nauka i umjetnosti u Dubrovniku. Godine 1952. vratio se u Skoplje i nastavio rad u Prirodnjačkom muzeju. Penzionisao se 1957, ali je ostao aktivan u nauci do smrti 17. maja 1959. godine. Publikacije, porodica i nasljeđe Bio je urednik Biltena Skopskog naučnog društva (1937–1941) te inicijator ili saradnik u pokretanju više naučnih publikacija, uključujući: Acta Musei Macedonici scientiarum naturalium Fragmenta Balcanica Izdanija Folia Balcanica Ove publikacije bile su ključne za razvoj nauke u Makedoniji i na Balkanu. Bio je oženjen biologinjom Zorom Karaman, s kojom je imao dva sina i kćerku. Njegov sin Gordan S. Karaman bio je također poznati biolog i karcinolog, univerzitetski profesor i autor brojnih naučnih radova. Makedonska pošta je 2009. godine izdala poštansku marku s njegovim likom, u znak priznanja za njegov doprinos nauci i muzejskoj djelatnosti. Nekoliko vrsta nazvano je po njemu, kao što su Delamarella karamani (Harpacticoida), Stygophalangium karamani (Arachnida) i Macedonethes stankoi (Isopoda). Naziv karamani u nekim taksonima odnosi se i na njegovog sina Gordana S. Karamana. Bosna i Hercegovina se po prvi put na FIFA Svjetskim prvenstvima pojavila 2014. godine u Brazilu, što j ujedno i prvi put da se ista selekcija našla na nekom velikom međunarodnom takmičenju. Budući da FIFA priznaje Srbiju kao zvaničnog nasljednika Jugoslavije, bosanskohercegovački igrači imali su važne uloge u historiji Svjetskog prvenstva i prije nezavisnosti 1992. godine. == Bosanskohercegovački igrači u jugoslovenskoj fudbalskoj reprezentaciji == Jugoslavija je u periodu između 1930. i 1990. na Svjetskim prvenstvima učestvovala ukupno 8 puta. Dok su u ranim izdanjima prvenstva uglavnom bili zastupljeni srbijanski igrači, sastavi su vremenom postajali sve raznovrsniji. Nekoliko bosanskohercegovačkih igrača bili su dio početnog sastava, ekipe koja je 1974. prošla grupnu fazu neporažena ispred Brazila. Napadač Dušan Bajević postigao je tri pogotka u jednoj od najvećih pobjeda u historiji Svjetskog prvenstva: Jugoslavija je pobijedila Zair sa 9:0. Odbrambeni igrač Josip Katalinski je također bio strijelac. Za reprezentaciju Jugoslavije te godine nastupili su i defanzivac Enver Hadžiabdić i golman Enver Marić. Kreativni vezni igrač Safet Sušić, kojeg mnogi smatraju najboljim bosanskohercegovačkim igračem svih vremena, bio je dio jugoslovenske fudbalske reprezentacije na SP u dva navrata: 1982. i 1990. godine. Tim koji je stigao do četvrtfinala 1990. predvodio je kapiten Zlatko Vujović, igrač bosansko-hrvatskog porijekla. == Nastupi na SP == Nakon što je Bosna i Hercegovina stekla nezavisnost od Jugoslavije 1. marta 1992. godine, ubrzo je formirana nacionalna fudbalska reprezentacija koja nije mogla učestvovati u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 1994. jer svez još uvijek nije bio član FIFA-e. Tokom kvalifikacija za SP 1998, prvu domaću utakmicu BiH je odigrala protiv Hrvatske u Bolonji. Meč se igrao na neutralnom terenu zbog renoviranja stadiona Asim Ferhatović Hase u Sarajevu. BiH je zauzela treće mjesto u kvalifikacijama za SP 2006, pri čemu je ostvarila dva remija protiv Španije. Tokom kvalifikacija za SP 2010, BiH je prvi put stigla do baraža za neko veliko takmičenje, gdje je na kraju izgubila ukupnim rezultatom 2:0 od Portugala. Bosna i Hercegovina se po prvi put kao nezavisna država plasirala na Svjetsko prvenstvo u fudbalu 2014. godine, nakon što je osvojila prvo mjesto u Grupi G. {| class="wikitable" style="text-align:center;" !Godina !Faza !Mjesto !OU !P !N !I !POG !PRG !Sastav |- |{{ZD|URU}} 1930 – {{ZD|ITA}} 1990 | colspan="9" |Dio Jugoslavije |- |{{ZD|SAD}} 1994 | colspan="9" |Nisu učestvovali |- |{{ZD|FRA}} 1998 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|JKO}} {{ZD|JAP}} 2002 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|NJE}} 2006 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|JAR}} 2010 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|BRA}} 2014 |Grupna faza |20 |3 |1 |0 |2 |4 |4 |Sastav |- |{{ZD|RUS}} 2018 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|KAT}} 2022 | colspan="9" |Nisu se kvalifikovali |- |{{ZD|KAN}} {{ZD|MEX}} {{ZD|SAD}} 2026 |Grupna faza |TBD |– |– |– |– |– |– | |} {| class="wikitable" style="text-align:center;" ! Godina !! OU !! P !! N !! I !! POG !! PRG !! Mjesto |- | 1998 || 8 || 3 || 0 || 5 || 9 || 14 || 4 |- | 2002 || 8 || 2 || 2 || 4 || 12 || 12 || 4 |- | 2006 || 10 || 4 || 4 || 2 || 12 || 9 || 3 |- | 2010 || 12 || 6 || 1 || 5 || 25 || 15 || 2 (baraž) |- | 2014 || 10 || 8 || 1 || 1 || 30 || 6 || 1 |- | 2018 || 10 || 5 || 2 || 3 || 24 || 13 || 3 |- | 2022 || 8 || 1 || 4 || 3 || 9 || 12 || 4 |- | 2026 || 8 || 5 || 2 || 1 || 17 || 7 || 2 |} {{Nogometaš | imenogometaša = Aleksandar Stanković | slika = | punoime = | nadimak = | datumrođenja = {{datum rođenja i godine|2005|8|3|}} | rodnigrad = [[Milan]] | rodnadržava = [[Italija]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | visina = 1,85 m | pozicija = [[Vezni igrač (nogomet)#Defanzivni vezni|Defanzivni vezni]] | trenutniklub = [[Club Brugge]] | brojnadresu = 25 }} '''Aleksandar Stanković''' (rođen 3. avgusta 2005) srbijanski je profesionalni fudbaler koji igra na pozicijama defanzivnog veznog ili centralnog beka. Trenutno nastupa za Club Brugge, koji se takmiči u prvog belgijskoj ligi i srbijansku fudbalsku reprezentaciju. Sin je nekadašnjeg reprezentativca Srbije i bivšeg fudbalera milanskog Intera, Dejana Stankovića. == Klupska karijera == === Inter Milan === Stanković je prvi put uvršten na spisak prve ekipe Intera 1. oktobra 2022, kada je bio na klupi za rezervne igrače u utakmici Serije A protiv AS Rome na stadionu San Siro. Iako nije ulazio u igru, bio je dio ekipe koja je osvojila Kup Italije 2022-23, pri čemu je njegova ekipa u finalu savladala Fiorentinu rezultatom 2:1. === Posudba u Luzern === U FC Luzern Stanković je prešao 3. jula 2024, na jednogodišnju posudbu uz opciju trajnog otkupa, kao i klauzulu o povratnom otkupu u korist matičnog Intera. Prvi pogodak za klub postigao je 26. oktobra iste godine, na utakmici u kojoj je Yverdon-Sport slavio rezultatom 3:2. === Club Brugge === Krajem jula 2025, Stanković je zvanično prešao u Club Brugge, potpisavši sa tim belgijskim prvoligašem ugovor do 2029. godine. Inter Milan je zadržao klauzulu o povratnom otkupu koja im omogućava da Stankovića vrate za 22 miliona eura 2026, odnosno za 25 miliona eura 2027. godine. Mjesec dana kasnije, 27. avgusta, postigao je svoj prvi pogodak za klub u pobjedi od 6:0 protiv Rangers FC u drugoj utakmici kvalifikacija za Ligu prvaka. == Reprezentativna karijera == Poziv srbijanske U15 reprezentacije dobio je u februaru 2020. Nastupao je za U16 i U17 selekcije, a prvi put kapitensku traku za omladinsku selekciju nosio je u maju 2021. Stanković je bio kapiten generacije koja je došla do polufinala Evropskog U17 prvenstva 2022. godine. Prvi poziv za U18 srbijansku reprezentaciju dobio je u septembru 2022, kada je kao kapiten nastupio u minimalnom porazu protiv italijanske selekcije. Četiri dana kasnije, protiv iste ekipe, postigao je prvi pogodak u pobjedi Srbije od 2:1. == Stil igre == Dok je predvodio U17 selekciju Srbije do polufinala Evropskog prvenstva za igrače do 17 godina, UEFA je na svojoj stranici opisala Stankovića kao igrača čiji su prekidi "prijetnja svakom protivniku", te kao kombinaciju "finoće i borbenosti u veznom redu, što jasno pokazuje zašto nosi kapitensku traku". == Privatni život == Njegov brat Filip je golman koji nastupa za ekipu Venecije. Braća su sinovi bivšeg veznog igrača milanskog Intera i reprezentacije Srbije, Dejana Stankovića. Njegova majka Ana je Slovenka, a porodica provodi vrijeme u Ljubljani. Njegov amidža po majci bivši je slovenački profesionalni fudbaler Milenko Ačimovič. Dana 11. oktobra 2025, Stanković je debitovao za seniorsku reprezentaciju Srbije u porazu kod kuće (0:1) od reprezentacije Albanije u utakmici kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2026. == Nagrade i postignuća == * Kup Italije: 2022-2023. * Superkup Italije 2023. == Reference == Okruzi u Rusiji, Sedmi kongres SKJ, Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a i ostale Rezolucije, hemijski spojevi, aviokompanije, Spisak muzeja u gradovima sa više od 100.000 stanovnika, [en:List of freeware], List of free PC games, Platonski ugljikovodik, Prank call, Meralgia paraesthetica, Myokymia, Hemifacial spasm, Miloš Krasić, Nogometne pozicije, Nogometne formacije '''Doživotni predsjednik''' je titula koja se dodjeljuje ili koju sami predsjednici preuzimaju kako bi sebi obezbijedili neograničen mandat i produžili mandat do smrti ili penzionisanja. Ovaj položaj im omogućava formalnu zaštitu od mogućeg poraza na izborima, uključujući i od progona zbog službenih ili drugih zločina (zbog kojih bi mogli odgovarati gubitkom vlasti), putem formalnog predsjedničkog imuniteta. Ponekad titula nosiocu daje pravo da imenuje ili predloži nasljednika. Termin se često koristi za političke lidere koji nastoje legitimizovati svoju apsolutnu vlast, a koji u praksi vladaju kao monarsi. Doživotni predsjednik de facto se može smatrati autokratom i često je sinonim za diktatora. Korištenje titule „doživotni predsjednik“ umjesto tradicionalno autokratskog naslova, poput monarha, podrazumijeva subverziju liberalne demokratije od strane nosioca vlasti. U nekim slučajevima, doživotni predsjednik može uspostaviti samoproklamovanu monarhiju, kao što je učinio Henri Christophe na Haitiju. Među značajnim historijskim ličnostima koje su koristile strategiju doživotnog ili neograničenog mandata izdvajaju se Julije Cezar, rimski vojni vođa i državnik koji je 45. godine p. n. e. proglasio sebe "dictator perpetuusom" (doživotnim diktatorom) u Rimskoj Republici i Napoleon Bonaparte, francuski vojni lider i državnik, koji je 1802. godine proglašen prvim doživotnim konzulom , prije nego što je 1804. godine postao car Francuske. Mnogi lideri koji su se proglasili doživotnim predsjednicima zapravo nisu uspjeli da služe do kraja života. Većina je smijenjena prije smrti, dok su neki ubijeni dok su vršili dužnost. Međutim, neki su uspjeli da vladaju do svoje prirodne smrti, poput José Gaspara Rodrígueza de Francia (Paragvaj), Alexandra Pétiona i Françoisa Duvaliera (Haiti), Rafaela Carrere (Gvatemala), Saparmurrata Niyazova (Turkmenistan) i Josipa Broza Tita (Jugoslavija). Neki lideri nisu uspjeli da dobiju status doživotnog predsjednika; primjer za to je Mobutu Sese Seko iz Zaira, koji je 1972. godine pokušao da osigura takav mandat. Neki dugogodišnji autokratski predsjednici pogrešno se smatraju doživotnim predsjednicima. Oni nikada zvanično nisu dobili doživotni mandat i povremeno su učestvovali na izborima na kojima su ponovno birani. U većini slučajeva, to su bili fiktivni izbori koji su im garantovali nastavak vlasti. Doživotni predsjednici se mogu smatrati monarskim vladarima de facto. U prošlosti su neka državna uređenja imala karakter monarhija (npr. Vatikan), gdje je vladar biran od strane skupštine. Politolozi često imaju teškoće da razlikuju državu koju vodi doživotni predsjednik od monarhije, posebno kada se radi o nasljednoj ili porodičnoj diktaturi. {| class="wikitable" |+Doživotni predsjednici po državama !Država !Predsjednik !Zvanična titula !Titula na bosanskom jeziku !Bilješke |- |{{ZID|Njemačka|Nazi}} |Adolf Hitler |''Führer und Reichskanzler'' |Vođa i kancelar |Referendum o šefu države Trećeg Rajha održan je 19. avgusta 1934, nakon smrti predsjednika Paula von Hindenburga, kako bi se formalno spojile funkcije predsjednika i kancelara, a koje je nakon referenduma preuzeo Adolf Hitler. Glasanje koje je proteklo pod represivnim uslovima bez slobodne opozicije, rezultovalo je time da je 89,93% glasova podržalo Hitlerovu vlast. Referendumi u nacističkoj Njemačkoj služili su više kao propagandni instrument za demonstraciju jedinstva između režima i narodne zajednice nego kao stvarno demokratsko odlučivanje. |- |{{ZID|Argentina}} |Juan Carlos Onganía |''Presidente de facto de la Nación Argentina'' |de facto predsjednik Argentine |Doživotni predsjednik tokom prve faze civilno-vojne diktature poznate kao "Argentinska revolucija", od 29. juna 1966. do 8. juna 1970. |- |{{ZID|Bolivija}} |Simón Bolívar |''El Libertador'' |Oslobodilac |Prvi predsjednik Kolumbije. Zvanično titulu "El Libertador de Venezuela" dobio od vlasti u Caracasu 14. oktobra 1813. kao priznanje za njegovo vođstvo u oslobađanju teritorije od španske vlasti. Ova titula mu nije dodijeljena samoinicijativno, već kao formalno priznanje od lokalnih vlasti. Kasnije je titula potvrđena i od strane Kongresa Velike Kolumbije 1819, čime je postala zvanično priznati epitet za njegove zasluge u oslobađanju više južnoameričkih zemalja. Danas se "El Libertador" smatra historijski i državno priznatim nazivom koji simbolizuje njegovu ulogu u borbi za nezavisnost. |- | |José María Linares Lizarazu |''Presidente de la República de Bolivia'' |13. predsjednik Bolivije |Zvanično nosio titulu predsjednika Bolivije, obavljajući je od 9. septembra 1857. do 14. januara 1861. Tokom vlasti prvo je bio privremeni predsjednik (pro tempore), a od 31. marta 1858. sebe je proglasio diktatorom, ostavši na vlasti sve do svog svrgavanja 1861. godine. |- | |Manuel Isidoro Belzu Humérez |''Presidente de la República de Bolivia'' |11. predsjednik Bolivije |Bolivijski vojni oficir i 11. predsednik Bolivije od 1848. do 1855. Tokom njegove vlasti usvojeni su aktuelna nacionalna himna i zastava, a vlada je imala populistički karakter, podržavajući siromašno i domorodačko stanovništvo. Došao je na vlast vojnom silom, porazivši José Miguela de Velasca, a kasnije je legitimizirao položaj na izborima. Nakon penzionisanja njegov zet Jorge Córdova preuzeo je funkciju predsjednika, dok je Belzu kasnije ubijen 1865. u pokušaju da se vrati na vlast. |- | | | | | |- | | | | | |- | | | | | |} '''Primjeri doživotnih predsjednika po državama:''' * * '''Argentina:''' Juan Carlos Onganía * '''Bolivija:''' Simón Bolívar, Antonio José de Sucre, Andrés de Santa Cruz, Manuel Isidoro Belzu, José María Linares, Mariano Melgarejo, Germán Busch * '''Brazil:''' Getúlio Vargas * '''Centralnoafrička Republika:''' Jean-Bedel Bokassa, André Kolingba * '''Ciskei:''' Lennox Sebe * '''Sjeverna Koreja:''' Kim Il-sung („Večni predsjednik“), Kim Jong-il, Kim Jong-un * '''Španija:''' Francisco Franco („Caudillo“) * '''Ekvador:''' Diego Noboa * '''Francuska:''' Napoleon Bonaparte („Prvi konzul doživotno“), Philippe Pétain * '''Gana:''' Kwame Nkrumah * '''Gvatemala:''' Rafael Carrera * '''Ekvatorijalna Gvineja:''' Francisco Macías Nguema * '''Haiti:''' Toussaint Louverture, Jean-Jacques Dessalines, Henri Christophe, André Rigaud, Alexandre Pétion, Jean-Pierre Boyer, Jean-Baptiste Riché, Faustin Soulouque, Fabre Geffrard, Sylvain Salnave, François Duvalier, Jean-Claude Duvalier * '''Indonezija:''' Soekarno, Soeharto * '''Italija:''' Benito Mussolini * '''Iran:''' Rouhollah Khomeini, Ali Khamenei, Mojtaba Khamenei * '''Irak:''' Saddam Hussein * '''Libija:''' Mouammar Kadhafi * '''Malawi:''' Hastings Banda * '''Meksiko:''' Antonio López de Santa Anna * '''Uganda:''' Idi Amin Dada * '''Paragvaj:''' José Gaspar Rodríguez de Francia, Carlos Antonio López, Francisco Solano López * '''Peru:''' Simón Bolívar, Andrés de Santa Cruz, Felipe Santiago Salaverry, Manuel Ignacio de Vivanco * '''Samoa:''' Tupua Tamasese Mea’ole, Malietoa Tanumafili II * '''Tunis:''' Habib Bourguiba * '''Turkmenistan:''' Saparmurrat Niyazov * '''Jugoslavija:''' Josip Broz Tito * '''Zair:''' Mobutu Sese Seko '''Najduže vladavine doživotnih predsjednika:''' * Kim Il-sung – 45 godina, 9 mjeseci, 29 dana * Malietoa Tanumafili II – 45 godina, 4 mjeseca, 10 dana * Mouammar Kadhafi – 41 godina, 11 mjeseci, 22 dana * Francisco Franco – 39 godina, 1 mjesec, 19 dana * Ali Khamenei – 36 godina, 8 mjeseci, 24 dana * Soeharto – 30 godina, 1 mjesec, 15 dana * Mobutu Sese Seko – 25 godina, 6 mjeseci, 19 dana * Jean-Pierre Boyer – 24 godine, 11 mjeseci, 12 dana * Saddam Hussein – 23 godine, 8 mjeseci, 24 dana * Hastings Banda – 23 godine, 1 mjesec, 2 dana Ol Doinyo Lengai '''Transliteracija''' (grč. ''trans'' – "preko"; ''lit(t)era'' – "slovo") je proces prevođenja teksta iz jednog pisma u drugo, pri čemu se zadržava fonetska ili grafička ekvivalencija slova, a ne njihov značenjski sadržaj. Transliteracija se razlikuje od prevoda, jer se radi samo o prilagođavanju pisma, a ne jezika, zbog čega se u terminologiji često koristi i izraz ''preslovljavanje''. Ovaj postupak pretvaranja slova iz jednog sistema pisma u odgovarajuća slova drugog sistema pisma ne predstavlja direktno izvorne glasove, već zamjenjuje znakove njihovim ekvivalentom u drugom pismu. Zbog čestih dijakritičkih znakova koji su nerijetko potrebni, transliteracija se uglavnom primjenjuje u naučnim i stručno-tehničkim kontekstima. U bosanskom jeziku koriste se i latinica i ćirilica, pri čemu je latinica dominantna u javnoj upotrebi i svakodnevnom životu. Transliteracija se u domaćoj upotrebi koristi za prevođenje tekstova sa ćirilice na latinicu (i vice versa), prilagođavanje imena, geografskih pojmova i stručnih termina iz stranih jezika, kao i računarske i tipografske potrebe, gdje se različita pisma moraju prikazati konzistentno.<ref>Primjer: Ako baza podataka sadrži imena u oba pisma, pretraživanje po latinici bez transliteracije možda neće pronaći rezultate napisane ćirilicom. Transliteracija standardizuje prikaz i omogućava preciznije pretraživanje.</ref> '''Transliteracija''' (grč. ''trans'' – "preko"; ''lit(t)era'' – "slovo") je proces prevođenja teksta iz jednog pisma u drugo tako da se svako slovo ili znak zamjenjuje odgovarajućim znakom drugog pisma, bez mijenjanja značenja riječi. Cilj transliteracije je grafička ekvivalencija znakova, a ne reprodukcija izgovora. Zbog toga se transliteracija razlikuje od prevoda, jer se radi isključivo o prilagođavanju pisma, a ne jezika. U terminologiji se često koristi i izraz ''preslovljavanje''. Zbog čestih dijakritičkih znakova koji su nerijetko potrebni, transliteracija se uglavnom primjenjuje u naučnim, lingvističkim i stručno-tehničkim kontekstima. == Upotreba u bosanskom jeziku i primjeri == === Upotreba === U bosanskom jeziku koriste se i latinica i ćirilica, pri čemu je latinica dominantna u javnoj upotrebi i svakodnevnom životu. Transliteracija se primjenjuje u nekoliko svrha: # Prevođenje tekstova između pisama – npr. sa ćirilice na latinicu i obratno. # Prilagođavanje imena, geografskih pojmova i stručnih termina iz stranih jezika. # Računarske i tipografske potrebe, gdje se različita pisma moraju prikazati dosljedno radi čitljivosti, pretraživanja i obrade podataka. === Primjeri === {| class="wikitable" !Latinica !Ćirilica |- |Bosna i Hercegovina |Босна и Херцеговина |- |Sarajevo |Сарајево |- |Banja Luka |Бања Лука |- |Mostar |Мостар |- |Ćilim |Ћилим |} Islamic marital practices, Marriage in Islam, Islamsko bračno pravo Štuko dekoracija u islamskoj arhitekturi odnosi se na rezbareni ili oblikovani štuk i gipsani malter. Pojmovi štuko i malter u ovom kontekstu koriste se gotovo naizmjenično kako bi označili većinu vrsta ovakvih dekoracija s nešto različitim sastavima. Ova dekoracija se uglavnom koristila za prekrivanje zidova i površina, a glavni motivi bili su oni koji prevladavaju u islamskoj umjetnosti: geometrijski, arabeska, biljni, kaligrafski, kao i trodimenzionalni muqarnas. Gipsani malter bio je iznimno važan u islamskoj arhitektonskoj dekoraciji jer je relativno suha klima u velikom dijelu islamskog svijeta olakšavala korištenje ovog jeftinog i svestranog materijala u raznim prostorima. Štuko dekoracija već se koristila u drevna vremena u regiji Irana i u grčko-rimskom mediteranskom području. U islamskoj arhitekturi, štuko dekoracija pojavila se tokom omejadske dinastije (kasni 7-8. vijek) i doživjela daljnje inovacije i širenje tokom 9. vijeka pod Abasidima u Iraku, nakon čega se dalje širila islamskim svijetom i uključivala u regionalne arhitektonske stilove. Primjeri historijske rezbarene štuko dekracije nalaze se u Egiptu, Iranu, Afganistanu i Indiji, među ostalim područjima. Često se koristila u "maurskoj" ili zapadnoj islamskoj arhitekturi na Pirinejskom poluotoku (Al-Andalus) i dijelovima Sjeverne Afrike (Magrib), barem od razdoblja Taifa i lmoravida (11-12. vijek). Na Pirinejskom poluotoku dosegnula je kreativni vrhuna u maurskoj arhitekturi tokom dinastije Nasrid, koja je izgradila Alhambru. Mudejar arhitetura također je u širokoj mjeri koristila takav dekorativni stil. Španjolski izraz yesería ponekad se koristi u kontekstu islamske i mudejar arhitekture u Španiji. Italijanska saveznička vojska, odnosno Vojska Juga, nazivi su koji se primjenjuju na različite jedinice bivše Kraljevske italijanske vojske u razdoblju kada su se borile uz Saveznike tokom Drugog svjetskog rata od oktobra 1943. pa nadalje. U ovom razdoblju, prosaveznička Kraljevska italijanska mornarica i Kraljevsko italijansko ratno zrakoplovstvo bili su poznati pod nazivom Italijanska saveznička mornarica i Italijansko savezničko zrakoplovstvo. Od septembra 1943. italijanske snage naklonjene Silama Osovine postale su Nacionalna republikanska vojska novoosnovane Italijanske Socijalne Republike. Italijanska saveznička vojska nastala je kao rezultat savezničkog primirja s Italijom 8. septembra 1943; kralj Victor Emmanuel III smijenio je Benita Mussolinija s mjesta predsjednika vlade u julu 1943, nakon savezničke italije na južnu Italiju, te je umjesto njega imenovao maršala Italije, Pietra Badoglia, koji je potom stao na stranu Saveznika u borbi protiv snaga Socijalne Republike i njihovih njemačkih saveznika u sjevernoj Italiji. Italijanska saveznička vojska brojala je zmeđu 266.000 i 326.000 vojnika u Italijanskoj kampanji, od čega je 20.000 (kasnije broj povećan na 50.000, iako neki izvori navode broj i do 99.000) bilo u svojstvu borbenih jedinica, a između 150.000 i 190.000 činilo je pomoćne i logističke jedinice, uz 66.000 pripadnika zaduženih za kontrolu prometa i odbranu infrastrukture. Općenito gledano, Italijanska saveznička vojska činila je osminu borbenih snaga i četvrtinu ukupne sile 15. armijske skupine savezničkih snaga. == I motorizovana grupa == Prva formacija Savezničke vojske bila je I motorizovana grupa, formirana 27. novembra 1943. u San Pietro Vernoticu kod Brindisija. Jedinice I motorizovane grupe činili su bivši članovi 58. pješačke divizije Legnano i 18. pješačke divizije Messina. Dio vojnika koji su se pridružili jedinici uspio je izbjeći zarobljavanje i borbu na strani njemačkih snaga. Jedinica se sastojala od 295 oficira i 5387 vojnika, te je osnovana kako bi sa Saveznicima učestvovala u borbama protiv Njemačke i Italijanske Socijalne Republike. Komandant jedinice bio je oficir Vincenzno Dapino, koji je grupu vodio u njenom prvom vojnom zadatku u bici kod San Pietro Infine u decembru 1943. Ova akcija uveliko je doprinijela da Saveznici vrate povjerenje prema italijanskim vojnicima koji su se borili na njihovoj strani. Jedinica je pretrpila velike gubitke, te je ocijenjeno da je zadovoljila u izvršavanju njoj povjerenih zadataka. Nakon službe u sastavu američke Pete armije i reorganizacije, komandu nad I motorizovanom grupom preuzeo je general Umberto Utili, a jedinica je premještena u sastav Poljskog II korpusa na krajnjem lijevom krilu britanske Osme armije. Početkom 1944. jedinica je reorganizovana i proširena u Italijanski oslobodilački korpus. == Italijanski oslobodilački korpus == Dana 18. aprila 1944, I motorizovana grupa (koja je tada brojala 16.000 ljudi) preuzela je naziv Italijanski oslobodilački korpus, te biva podijeljena u dvije brigade. Oslobodilački korpus ojačan je 184. pješačkom divizijom Nembo, koja je brojala 6000 vojnika, a njom je komandovao general Umberto Utili. Početkom 1944, jedinica od 5000 italijanskih vojnika borila se na Gustavovoj liniji kod Monte Casina i pokazala se uspješnom u borbi. Italijani su ponovo pretrpili velike gubitke. == Italijanska saveznička vojska od kraja 1944. do 1945. == Nakon bitke kod Filottrana u julu 1944, italijanska vlada predložila je proširenje svojih vojnih kontingenata u okviru savezničkih snaga. Prijedlog je prihvaćen, te je u septembru 1944. oslobodilački korpus povučen sa fronta i prve linije radi opremanja britanskom opremom, uključujući britanske uniforme ''Battledress'' i kacige tipa ''Brodie''. Dana 24. septembra 1944, Korpus je raspušten, a njegovo osoblje i jedinice iskorištene su za formiranje prvih borbenih grupa. "Legnano" i "Folgore". Ubrzo su osnovane još četiri borbene grupe: "Cremona", "Friuli", "Mantova" i "Piceno". Te su grupe bile veličinom jednake slabijim divizijama. Predviđeni sastav svake iznosio je 432 oficira, 8578 podoficira i vojnika, 116 poljskih topova, 170 minobacača, 502 laka mitaljeza i 1277 motornih vozila. Borbene grupe dobile su nazive prema starim divizijama Kraljevske vojske, te su djelimično slijedile sistem numeriranja starih pukovnija. Ove su grupe funkcionisale u okviru američkih i britanskih jedinica na Gotskoj liniji. Borbeni raspored Italijanske savezničke vojske u aprilu 1945. bio je sljedeći: Načelnik stožera Vrhovne komande oružanih snaga bio je maršal Giovanni Messe, dok je načelnik stožera Kopnene vojske bio general-pukovnik Paolo Berardi. Svaki pješački puk imao je tri pješačka bataljona, četu minobacača naoružanu britanskim ML 3-inčnim minobacačima i protivtenkovsku četu naoružanu britanskim topovima QF 6pdr. Artiljerijski pukovi sastojali su se od četiri artiljerijska odreda s britanskim topovima QF 25pdr, jednog protivtenkovskog odreda s britanskim topovima QF 17pdr, te jednog protivzračnog odreda naoružanog britanskim verzijama topova Bofors 40 mm. Borbena grupa "Cremona", s vojnicima iz 44. pješadijske divizije "Cremona", pridodana Britanskom V korpusu – general-major Clemente Primieri. * 21. pješadijski puk "Cremona" * 22. pješadijski puk "Cremona" * 7. artiljerijski puk * CXLIV inženjerijski bataljon == Inhibitori enzima == Inhibicija enzimske reakcije, ili jednostavno inhibicija enzima, predstavlja sprečavanje aktivnosti enzima djelovanjem molekula nazvanih inhibitori enzima. Inhibitor enzima je molekula koja se veže za enzim i smanjuje njegovu aktivnost. Spoznaja da blokiranje aktivnosti određenih enzima može uništiti patogene organizme ili ispraviti metaboličke poremećaje dovela je do razvoja brojnih lijekova koji djeluju upravo kao inhibitori enzima. Osim u medicini, koriste se i kao pesticidi. Važno je naglasiti da nisu sve molekule koje se vežu za enzim inhibitori: aktivatori enzima povećavaju enzimsku aktivnost, dok se supstrati vežu za enzim i u okviru normalnog katalitičkog ciklusa pretvaraju u proizvode. === Način djelovanja === Inhibitor može spriječiti vezivanje supstrata za aktivno mjesto enzima ili ometati katalitički proces. Prema načinu vezivanja, inhibitori se dijele na: * '''Reverzibilne''' * '''Ireverzibilne''' Ireverzibilni inhibitori obično reagiraju s enzimom i hemijski ga mijenjaju, često stvaranjem kovalentne veze. Na taj način trajno mijenjaju ključne aminokiselinske ostatke potrebne za enzimsku aktivnost. Reverzibilni inhibitori se, nasuprot tome, vežu nekovalentnim interakcijama i njihovo djelovanje zavisi od toga da li se vežu za slobodan enzim, kompleks enzim–supstrat ili za oba oblika. Mnogi lijekovi su upravo inhibitori enzima, zbog čega je njihovo otkrivanje i optimizacija jedno od najvažnijih područja istraživanja u biohemiji i farmakologiji. Medicinski inhibitori procjenjuju se prema svojoj specifičnosti (minimalno vezivanje za druge proteine) i potentnosti, koja se izražava konstantom disocijacije. Visoka specifičnost i potentnost obično znače manje neželjenih efekata i nižu toksičnost. === Prirodni inhibitori === Inhibitori enzima postoje i u prirodi te imaju važnu ulogu u regulaciji metabolizma. U metaboličkim putevima često dolazi do negativne povratne sprege, gdje krajnji proizvod inhibira enzim ranije u lancu reakcija, čime se održava ćelijska homeostaza. Neki ćelijski proteini specifično se vežu za enzime (npr. proteaze ili nukleaze) i blokiraju njihovu aktivnost kako bi zaštitili ćeliju. Prirodni inhibitori mogu biti i otrovi koji služe za odbranu od predatora ili za savladavanje plijena. ---- == Vrste reverzibilne inhibicije == === 1. Konkurentna inhibicija === Kod konkurentne inhibicije inhibitor se veže za aktivno mjesto enzima i takmiči se sa supstratom. Budući da je često slične građe kao supstrat, zauzima njegovo mjesto i sprječava normalno vezivanje. * Povećava vrijednost '''Km''' * Ne utiče na '''Vmax''' === 2. Nekonkurentna inhibicija === Inhibitor se veže za drugo mjesto na enzimu (ne na aktivno mjesto), pa se može vezati istovremeno sa supstratom. * Smanjuje '''Vmax''' * Ne mijenja '''Km''' === 3. Parcijalna (djelimična) inhibicija === Slična je nekonkurentnoj, ali kompleks enzim–inhibitor–supstrat zadržava određeni stepen katalitičke aktivnosti. * Smanjuje '''Vmax''' * '''Km''' ostaje nepromijenjen === 4. Mješovita inhibicija === Ima osobine konkurentne i nekonkurentne inhibicije. Inhibitor se može vezati i za slobodan enzim i za kompleks enzim–supstrat. * Smanjuje '''Vmax''' * Mijenja '''Km''' ---- == Inhibitori samoubice == Inhibitori samoubice (suicidalni inhibitori) su molekule koje se tokom reakcije ugrađuju u enzim i trajno ga deaktiviraju. Primjer je acetilsalicilna kiselina (aspirin), koja inhibira enzim ciklooksigenazu i time smanjuje sintezu prostaglandina odgovornih za bol i upalu. Također, cijanid inhibira enzim citohrom c oksidazu, blokirajući ćelijsko disanje. Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u košarci 2027. godine odredit će 31 reprezentaciju koja će učestvovati na FIBA Svjetskom košarkaškom prvenstvu 2027, dok domaćin, Katar, automatski ostvaruje plasman na prvenstvo. == Raspored kvalifikacijskih prozora == Slično kao i tokom kvalifikacija za FIBA Svjetsko prvenstvo 2019. i SP 2023, utakmice će se igrati u šest kvalifikacijskih prozora tokom perioda od 15 mjeseci u svim regijama FIBA-e. U kvalifikacijskom procesu učestvovat će 80 nacionalnih reprezentacija. Raspored šest kvalifikacijskih prozora je sljedeći: {| class="wikitable" !Prozor !Datum |- align="center" |1 |24. novembar – 2. decembar 2025. |- align="center" |2 |23. februar – 3. mart 2026. |- align="center" |3 |29. juni – 7. juli 2026. |- align="center" |4 |24. avgust – 1 septembar 2026. |- align="center" |5 |23. novembar – 1 decembar 2026. |- align="center" |6 |22. februar – 2. mart 2027. |} == Kvalifikovane reprezentacije == {| class="wikitable sortable" ! rowspan="2" |Reprezentacija ! rowspan="2" |Način kvalifikacije ! rowspan="2" |Datum kvalifikacije ! colspan="4" data-sort-type="number" |Nastup(i) ! rowspan="2" |Prethodni najbolji rezultat{{efn|'''Bold''' text indicates they hosted that edition.}} ! rowspan="2" |FIBA rank{{efn|World ranking at start of tournament.}} |- !{{Tooltip|Ukupno|Uključujući ovo izdanje}} !{{abbr|Prvi|Prvi nastup}} !{{abbr|Zadnji|Zadnji nastup}} !{{abbr|Niz|Aktuelni niz uzastopnih nastupa}} |- |{{ZD|Katar}} [[Košarkaška reprezentacija Katara|Katar]] | align="center" |Domaćin | align="center" |28. april 2023. | align="center" |{{abbr|2|Katar zadnji put nastupao 2006.}} | colspan="2" align="center" |[[Svjetsko prvenstvo u košarci 2006.|2006]] | align="center" |1 |{{sort|21|21. mjesto}} ([[Svjetsko prvenstvo u košarci 2006.|2006]]) | align="center" |– |} == Format == Format kvalifikacija za FIBA SP 2027 ostao je nepromijenjen, sa šest kvalifikacionih prozora tokom period od 15 mjeseci u 4 regije: Afrika, Amerika, Azija (uključujući Okeaniju) i Evropa. Kvalifikacije će se održavati od novembra 2025. do marta 2027, a 80 reprezentacija takmičiće se za mjesto na SP. Put ka SP 2027. počeo je u februaru 2024. početkom evropskih pretkvalifikacija koje su trajale do avgusta 2024. Žrijeb za kvalifikacije održan je 13. maja 2025. u Dohi. {| class="wikitable" style="text-align:center;" ! rowspan="2" |FIBA zona ! colspan="2" |Turnir kvalifikacija ! colspan="3" |SP automatski plasman |- !Divizija A <small>najbolje rangirani timovi</small> !Divizija B <small>maksimalan mogući broj učesnika</small> ! !Plasman domaćinima ! |- | align="left" |[[:en:FIBA_Africa|FIBA Afrika]] |16 |2 |5 |0 |'''5''' |- | align="left" |[[:en:FIBA_Americas|FIBA Amerika]] |16 |2 |7 |0 |'''7''' |- | align="left" |[[:en:FIBA_Asia|FIBA Azija]] [[:en:FIBA_Oceania|FIBA Okeanija]] |16 |17 |7 |1 |'''8''' |- | align="left" |[[:en:FIBA_Europe|FIBA Evropa]] |32 |13 |12 |0 |'''12''' |- !Ukupno !80 !114 !31 !1 !32 |} Dana 28. februara 2026. godine, vrhovni vođa Islamske Republike Iran, Ali Khamenei, ubijen je tokom izraelsko-američkih zračnih napada na Iran u području Teherana. Iranska vlada smrt je službeno potvrdila 1. marta 2026. Operacija je izvedena tokom intenzivnih vojnih sukoba između Izraela i Irana. Napad je proveden uz saradnju sa CIA-om, koja je prikupljala obavještajne podatke o lokacijama gdje se nalaze iranski visokorangirani dužnosnici. Prema dostupim satelitskim snimcima, Khameneijeva rezidencija u Teheranu teško je oštećena tokom napada. Nakon inicijalnih izraelskih izvješća da je Khamenei ubijen u operaciji, američki predsjednik Donald Trump i izraelski premijer Benjain Netanyahu ponovili su da je Khamenei mrtav. Poslije potvrde iranskih državnih medija o njegovoj smrti, vlada je proglasila 40 dana žalosti i 7 dana državnih praznika. Novinska agencija Fars New Agency objavila je da su u napadima također poginuli Khameneijeva kćerka, zet, unuka i snaha. Smrt vođe Irana bila je razlog slavlja za mnoge iranske civile. U brojnim državama organizovani su protestni skupovi, a na pojedinim mjestima došlo je i do izbijanja nereda povodom njegove smrti. Prema neimenovanim izvorima iz američke administracije, sličan plan za atentat tokom Dvanaestodnevnog rata bio je odbijen od strane predsjednika Trumpa 15. juna 2025. godine. == Pripreme == Prema izvještajima ''The Telegrapha'' i ''The Washington Posta'', saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman obavio je više telefonskih poziva s američkim predsjednikom Trumpom, pozivajući ga da napadne Iran, navodeći da bi "Iran postao jači i opasniji ako Washington ne izvrši udar odmah". Princ Khalid bin Salman, brat prijestolonasljednika Mohammeda i saudijski ministar odbrane, navodno je na sastanku s američkim zvaničnicima upozorio na rizike od neizvršavanja napada na Iran. Nakon Dvanaestodnevnog rata u junu 2025. godine, Khamenei se sve više povlačio u osamu, a bunker u njegovom kompleksu bio je toliko dubok da je liftu trebalo više od pet minuta da stigne do njega, zbog čega su prilike za udar bile veoma rijetke. Mjesecima prije napada, CIA je pratila lokacije i obrasce kretanja Khameneija, te je saznala da će se održati sastanak visokih zvaničnika kojem će on prisustvovati. Prema pisanju ''Reutersa'', Sjedinjene Države i Izrael pripremili su pokretanje napada u trenutku kada se Khamenei sastao sa svojim višim savjetnicima, od kojih je najmanje pet poginulo zajedno s njim. Izraelski zvaničnici izjavili su da je Khamenei viđen iznad zemlje u svojoj upadljivoj službenoj rezidenciji neposredno prije atentata. Istovremeno, napadi su izvedeni na još najmanje dvije lokacije u gradu kako bi se osigurao uspjeh operacije. == Zračni napadi == Dana 28. februara 2026, više mjesta u Iranu pogođeno je raketama SAD-a i Izraela u sklopu vone operacije s ciljem sprječavanja nuklearnih i raketnih programa u toj zemlji, kao i pokretanju smjene režima. Napad je izvršen u 8:10 po lokalnom vremenu i opisan je kao "masivni, izuzetni smion dnevni napad" koji je "odmah pogodio visoke dužnosnike". Udar na Khameneijevu rezidenciju bio je jedinstven jer je izvršen tokom dana, s time da su izraelski avioni bacili 30 bombi na to mjesto. Udari su bili usmjereni na strateške objekte i važne iranske dužnosnike, uključujući Khameneijevu rezidenciju, koja je bila među onim najteže pogođenim izraelskim udarima u Teheranu; satelitski snimci sugerišu da je zgrada teško oštećena. Dana 28. februara 2026. godine, Izrael i Sjedinjene Američke Države pokrenuli su zajednički napad na nekoliko lokacija u Iranu. Operacija, kojoj je Izrael dao kodno ime Lavlja rika, a Ministarstvo odbrane SAD-a Operacija Epski bijes, ciljala je ključne zvaničnike, vojne zapovjednike i objekte. Napad je uključivao i atentat na vrhovnog vođu Alija Khameneija. Tokom 2024, vojna eskalacija između Izraela i Irana kulminirala je u dva navrata razmjenom vatre, a 2025. godine vodili su dvanaestodnevni rat koji je također uključivao američke napade s ciljem uništavanja iranskih nuklearnih postrojenja. U sedmicama prije napada 2026. godine, Iran i SAD bili su uključeni u indirektne nuklearne pregovore uz posredovanje Omana, a druga runda pregovora bila je zakazana u Ženevi. Napadu je prethodilo najveće gomilanje američke vojske na Bliskom istoku još od invazije na Irak 2003. godine. Napad je započeo udarima u gradovima Teheranu, Isfahanu, Komu, Karadži i Kermanšahu. Ubijeno je nekoliko zvaničnika iranske vlade, uključujući sekretara Vrhovnog savjeta nacionalne bezbjednosti Alija Shamkhanija, kao i Khameneija; preneseno je da su neki iranski civili slavili smrt dotičnog, čije je sjedište uništeno. Dok su primijećene eksplozije, izraelski ministar odbrane Israel Katz potvrdio je napad IDF-a. Trump je u videu postavljenom na Truth Socialu objavio da su Sjedinjene Države pokrenule udare na Iran zajedno s Izraelom. U znak odmazde, Iran je lansirao desetine svojih dronova i balističkih projektila širom Perzijskog zaliva, pored ciljanja Izraela kao i američkih vojnih baza u Jordanu, Kuvajtu, Bahreinu, Kataru, Iraku, Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Iran je navodno pokrenuo i napade na objekte civilne avijacije, uključujući međunarodne aerodrome u Kuvajtu i UAE. Uzvratni udari usmrtili su jednog civila u Izraelu i četvoro u Siriji. Nadalje, Huti sa sjedištem u Jemenu objavili su da će nastaviti svoje napade u Crvenom moru. Eskalacija u Perzijskom zalivu rezultovala je zastojem u globalnoj isporuci nafte. Trump je izjavio da je cilj operacije uništiti iranske raketne i vojnu infrastrukturu, spriječiti Iran u nabavci nuklearnog oružja i, u konačnici, srušiti režim. Ujedinjene nacije i nekoliko neuključenih zemalja osudili su početne udare zbog narušavanja stabilnosti Bliskog istoka, dok su drugi osudili iranske uzvratne udare na druge nacije u regionu. Kritičari operacije su je također nazvali nezakonitom prema domaćem i međunarodnom pravu. == Pozadina == Povlačenje Sjedinjenih Država iz Zajedničkog sveobuhvatnog akcionog plana 2018. godine dovelo je do ponovnog uvođenja sankcija Iranu i zaokreta ka upotrebi sile umjesto diplomatije u odnosima između SAD-a i njihovih saveznika sa Iranom. Trumpova administracija usvojila je strategiju "maksimalnog pritiska". Ponovno uvođenje američkih sankcija ozbiljno je uticalo na iransku ekonomiju. Iranski rijal pao je za 20%. Međunarodne banke koje su trgovale sa Iranom platile su visoke kazne. Sve velike evropske kompanije odustale su od poslovanja sa Iranom iz straha od američke kazne. Sankcije su gurnule milione Iranaca u siromaštvo i smanjile njihovu kupovnu moć u pogledu uvoznih osnovnih dobara, kao što su hrana i lijekovi, istovremeno podstičući inflaciju, nezaposlenost i propadanje infrastrukture. Tenzije između Irana, Sjedinjenih Država i Izraela porasle su od napada na Izrael 7. oktobra i početka rata u Gazi 2023. godine, u kojem je Izrael oslabio milicije koje podržava Iran širom Bliskog istoka, uključujući Hamas u Gazi, Hezbolah u Libanu i druge. Izrael i Iran razmijenili su udare u aprilu i oktobru 2024. godine, te su bili uključeni u kratki rat 2025. godine koji je također obuhvatio američki zračni napad s ciljem uništavanja iranskih nuklearnih postrojenja. === Antivladini protesti u Iranu i prvobitno raspoređivanje američkih snaga === Počevši od kraja decembra 2025. godine, u Iranu su izbili masovni antivladini protesti širom zemlje, prvenstveno podstaknuti ekonomskom krizom, kolapsom rijala i rastom cijena. Protesti, koji su uključivali pozive na promjenu režima, postali su najveći po razmjerama od revolucije 1979. godine, proširivši se na više od 100 gradova širom zemlje. Iranska vlada je odgovorila nasilnom represijom, uključujući masakre nad demonstrantima, pri čemu su se najsmrtonosniji incidenti dogodili 8. i 10. januara 2026. Novinska agencija aktivista za ljudska prava sa sjedištem u SAD-u procijenila je broj poginulih na 7.000, iranska vlada je saopštila da je broj mrtvih 3.117, dok su Donald Trump i drugi naveli da broj poginulih odgovara brojci od 32.000 ljudi. AP News je izvijestio da je vladina prekomjerna upotreba nasilja izazvala očaj u iranskoj javnosti i pobudila nadu kod nekih građana u američki napad. Nekoliko naučnika je tvrdilo da se iranska vlada sada suočava sa krhkim stanjem koje bi moglo dovesti do njenog pada. Dana 13. januara 2026. godine, američki predsjednik Donald Trump izrazio je podršku demonstrantima, a kasnije, 23. januara, Trump je najavio da američka "armada" kreće ka Bliskom istoku, uključujući nosače aviona USS Abraham Lincoln i USS Gerald R. Ford, te nekoliko razarača sa vođenim projektilima. Američki i evropski zvaničnici izjavili su da je Washington postavio Iranu tri ključna zahtjeva: trajni prekid svakog obogaćivanja uranijumom, stroga ograničenja iranskog programa balističkih raketa i potpunu obustavu podrške regionalnim proxy grupama kao što su Hamas, Hezbolah i Huti. Planiranje predložene serije napada također je započelo u koordinaciji sa izraelskim obavještajnim agencijama. === Nuklearni pregovori i jačanje američkog vojnog prisustva === Dana 6. februara 2026. godine, Iran i SAD su održali indirektne nuklearne pregovore u glavnom gradu Omana, Muskatu. Iran je naglasio da napredak zavisi od konsultacija u matičnim prijestonicama. Druga runda razgovora zakazana je u Ženevi. Između 15. i 20. februara, Iran je povećao izvoz nafte na trostruko veći nivo od uobičajenog i smanjio zalihe nafte. Neposredno prije početka udara, 27. februara 2026. godine, ministar vanjskih poslova Omana Badr Al-Busaidi izjavio je da je postignut "iskorak" i da je Iran pristao na to da uslov koji se tiče obogaćivanja uranijumom, kao i na potpunu verifikaciju od strane Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA); nadalje, Iran je pristao da nepovratno spusti nivo trenutno obogaćenog uranijuma na "najniži mogući nivo". Al-Busaidi je rekao da je mir "nadohvat ruke". Početkom februara 2026. godine, SAD su također rasporedile drugi nosač aviona, USS Gerald R. Ford, na Bliski istok kako bi pojačale pritisak na Iran. Dana 11. februara 2026. godine, 47. godišnjica revolucije iz 1979. obilježena je provladinim skupovima i snažnom antiameričkom retorikom. Trump je 13. februara 2026. izjavio da bi promjena režima u Iranu bila "najbolja stvar koja bi se mogla desiti". Dan kasnije, 14. februara, američki zvaničnici su rekli Reutersu da se američka vojska priprema za opsežnu kampanju koja uključuje višesedmične, kontinuirane operacije protiv Irana koje bi mogle ciljati državnu i sigurnosnu infrastrukturu. Do 19. februara, američko vojno gomilanje opisano je kao najveće na Bliskom istoku još od invazije na Irak 2003. godine. Tokom govora o stanju nacije 24. februara 2026. godine, Trump je optužio Iran za obnavljanje napora u izradi nuklearnog oružja, osuđujući te navodne ambicije kao "zlokobne" i tvrdeći da je Iran također razvio sve naprednije raketne sposobnosti koje bi mogle ugroziti SAD, Evropu i američke baze u inostranstvu. Upozorio je da su SAD spremne djelovati ako bude potrebno. Grupa osam (Gang of Eight), koju čini osam lidera u Kongresu SAD-a koji se obično obavještavaju o povjerljivim obavještajnim pitanjima, bila je upoznata s napadom prije njegovog početka. Također, u to vrijeme, Bloomberg News je tvrdio da NATO letjelice za rano upozoravanje i kontrolu (AWACS) nadziru Iran s aerodroma Konya. Do kraja februara, zvaničnici Trumpove administracije iznijeli su brojne nedokazane tvrdnje da je Iran ponovo pokrenuo svoj nuklearni program, da ima dovoljno materijala za izradu bombe u roku od nekoliko dana i da razvija rakete dugog dometa koje bi uskoro mogle pogoditi Sjedinjene Države. Ove izjave osporili su američki i evropski vladini zvaničnici, međunarodne grupe za praćenje naoružanja i američke obavještajne agencije. Odbrambena obavještajna agencija (DIA) ranije je zaključila da će proći najmanje decenija prije nego što Iran stekne tehničke vještine za proizvodnju raketa koje mogu dosegnuti Sjedinjene Države; Ministarstvo odbrane Sjedinjenih Država procijenilo je da je iranski nuklearni program unazađen za dvije godine nakon ranijih udara na iranska nuklearna postrojenja u junu 2025. godine. Međutim, 27. februara je objavljeno da je IAEA otkrila da je Iran sakrio visoko obogaćeni uranijum u podzemnom objektu koji nije oštećen u prethodnoj rundi napada, a IAEA je saopštila da ne može biti sigurna da je iranski nuklearni program "isključivo mirnodopski". Prije napada, JD Vance, potpredsjednik Sjedinjenih Država, branio je udar na Iran. Na pitanje da li bi podržao promjenu režima u Iranu, uprkos ranijim kritikama rata u Iraku, rekao je da život "ima svakakve lude obrte". ''The Washington Post'' je izvijestio da je odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa da napadne Iran uslijedila nakon što su saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman i izraelska vlada više puta lobirali kod njega da povuče taj potez. ''The Guardian'' je nekoliko dana prije napada izvijestio da će odluka zavisiti od rezultata sastanka u Ženevi, na kojem će SAD predvoditi Steve Witkoff i Jared Kushner. Charles Wald, penzionisani general vazduhoplovstva i zamjenik komandanta Evropske komande SAD-a koji sada radi u Jevrejskom institutu za nacionalnu sigurnost Amerike (JINSA), izjavio je da bi dovođenje nosača aviona klase ''Gerald R. Ford'' na Bliski istok pomoglo u odbrani Izraela od Irana. Također je naveo da, ako pregovori SAD-a i Irana ne završe dobro, "biće duplo gore nego kada Obama nije uradio ništa u Siriji povodom hemijskog oružja". Prema jednom američkom izvoru, Trump je odobrio udar nakon što su SAD primile obavještajne podatke da Iran planira preventivno lansiranje raketa. Prije napada, Khamenei je u svom govoru upućenom sljedbenicima početkom februara, koji je objavila web stranica vrhovnog vođe Irana, upozorio Sjedinjene Države da će, "ako ovaj put započnu rat, to biti regionalni rat". == Sukob == Evo tačnog prijevoda navedenog teksta na ijekavicu: '''Početni izraelski i američki udari''' '''Udari lansirani sa američkih brodova''' U udarima je korištena kombinacija američkih projektila, dronova i izraelskih borbenih aviona. Po prvi put su u borbi upotrijebljeni jeftini jurišni dronovi za jednokratnu upotrebu jedinice ''Task Force Scorpion Strike''. Američki ratni brodovi lansirali su projektile ''Tomahawk'', dok je vojska SAD-a koristila lansere ''HIMARS''. Takođe je korišteno neobjavljeno dalekometno oružje koje se ispaljuje izvan dometa neprijateljske odbrane (''standoff weapons''). Izviješteno je o eksplozijama dok je ministar odbrane Israel Katz potvrdio izraelski napad. ''The Times of Israel'' je prenio da je Katz udare nazvao "preventivnim napadom" s namjerom da se "uklone prijetnje državi Izrael". Među ciljevima je bio i okrug u Teheranu u kojem inače boravi iranski vrhovni vođa Ali Khamenei; tu se nalaze i predsjednička palata i Vijeće nacionalne bezbjednosti. Potvrđeno je da je sedam projektila pogodilo ovo područje. Američki zvaničnici potvrdili su da su udari koordinisani sa SAD-om. Izraelsko vazduhoplovstvo (IAF) saopštilo je da je pogodilo 500 vojnih ciljeva u zapadnom i centralnom Iranu, uključujući protivzračnu odbranu i raketne lansere, koristeći približno 200 borbenih aviona, što je najveći borbeni nalet u njegovoj istoriji. Izrael je početne udare nazvao kodnim imenom "Operacija Postanak" (hebrejski: ''מטס בראשית''). Izrael je potom proglasio vanredno stanje, navodeći da očekuje iranski napad. Sirene su se oglasile u Izraelu dok je vlada upozoravala građane da ostanu u zaštićenim zonama. Američki ambasador u Izraelu Mike Huckabee podstakao je američke državljane u Izraelu da odmah preduzmu mjere nakon što čuju sirenu, a američki predsjednik Donald Trump upozorio je da bi moglo biti gubitaka američkih života. Izraelsko ministarstvo zdravlja premjestilo je svoje bolnice pod zemlju. Prema izvještaju ''Iran Internationala'', portparol izraelske vojske na perzijskom jeziku, potpukovnik Kamal Penhasi, uputio je hitno upozorenje iranskim civilima koji žive u blizini vojne industrije i infrastrukture da se odmah evakuišu, navodeći: "Vaše prisustvo u ovim područjima dovodi vaš život u opasnost." Prema riječima jednog američkog zvaničnika, desetine američkih udara izveli su avioni stacionirani širom Bliskog istoka sa jednog ili više nosača aviona. ''Reuters'' je izvijestio da su udari izvedeni iz vazduha i sa mora. Izraelski vojni zvaničnici izjavili su da je njihovim udarima prethodilo višemjesečno planiranje, što im je omogućilo da precizno odrede ciljeve, postignu "taktičko iznenađenje" i dobiju podršku SAD-a. Izrael je kasnije saopštio da je u početnim udarima korišteno preko 1.200 bombi u roku od 24 sata. Prema izvještajima, ciljana su i iranska mornarička plovila. Agencija ''Fars'' i ''CNN'' izvijestili su o novim eksplozijama u drugim gradovima u Iranu, uključujući Kom, Kermanšah, Isfahan i Karadž. U Teheranu je javljeno da su se raketni udari dogodili u Univerzitetskoj ulici, u oblasti Džomhuri i u sjevernoj oblasti Sejed Handan. Komunikacijske usluge širom Teherana ometene su nakon napada, a ''Netblocks'' je izvijestio o gotovo potpunom mraku na internetu. Prema ''BBC''-ju, tokom udara pogođeni su ured vrhovnog vođe Alija Khameneija i predsjednički ured Masouda Pezeshkiana u Teheranu. ''Channel 12'', pozivajući se na neimenovane izraelske izvore, naveo je da Izrael procjenjuje kako postoje "sve veće indicije" da je Khamenei vjerovatno ubijen u izraelskom udaru ili da je "u najmanju ruku povrijeđen". ''Reuters'' je citirao neimenovanog izraelskog zvaničnika koji je izjavio da je Khameneijevo tijelo pronađeno, čime je potvrđena smrt. Portparol iračkih Snaga narodne mobilizacije rekao je da su dvojica njihovih boraca ubijena, dok su još trojica ranjena tokom udara u Džurf al-Sakharu, južno od Bagdada. Prema ''Iran Internationalu'', koji citira Iransku studentsku novinsku agenciju, hiljade pripadnika IRGC-a, uključujući nekoliko visokih zvaničnika, ubijeno je ili ranjeno prilikom napada na nekoliko vojnih baza. Izviješteno je da je pogođen i lučki grad Bušehr; međutim, nije jasno da li je nuklearni reaktor pretrpio bilo kakvu štetu. ''CNN'' je izvijestio da je vrijeme napada simbolički značajno u judaizmu jer je izveden uoči predstojećeg praznika Purima 2. marta. ==== Initial Israeli and American strikes ==== [[/wiki/File:U.S._Forces_Launch_Operation_Epic_Fury.webm|lijevo|mini|250x250piksel|Napadi s američkih brodova]] Zračni napadi na Iran počeli su oko 9:45 ujutro po iranskom vremenu (1:15 ujutro po istočnoameričkom vremenu) u subotu, 28. februara; subota je prvi dan sedmice u Iranu i redovan radni dan. U udarima je korištena kombinacija američkih projektila, dronova i izraelskih borbenih aviona. Po prvi put su u borbi upotrijebljeni jeftini jurišni dronovi za jednokratnu upotrebu jedinice ''Task Force Scorpion Strike''. Američki ratni brodovi lansirali su projektile ''Tomahawk'', dok je vojska SAD-a koristila lansere ''HIMARS''. Također je korišteno neobjavljeno dalekometno oružje koje se ispaljuje izvan dometa neprijateljske odbrane (engl: ''standoff'' ''oružje''). Eksplozije su prijavljene kada je ministar odbrane Israel Katz potvrdio izraelski napad. ''The Times of Israel'' je prenio da je Katz udare nazvao "preventivnim napadom" s namjerom da se "uklone prijetnje državi Izrael". Među ciljevima je bio i okrug u Teheranu u kojem inače boravi iranski vrhovni vođa Ali Khamenei; tu se nalaze i predsjednička palata i Vijeće nacionalne bezbjednosti. Potvrđeno je da je sedam projektila pogodilo ovo područje. Američki zvaničnici potvrdili su da su udari koordinisani sa SAD-om. Izraelsko vazduhoplovstvo (IAF) saopštilo je da je pogodilo 500 vojnih ciljeva u zapadnom i centralnom Iranu, uključujući protivzračnu odbranu i raketne lansere, koristeći približno 200 borbenih aviona, što je najveći borbeni nalet u njegovoj historiji. Izrael je početne udare nazvao kodnim imenom "Operacija Postanak" . Izrael je potom proglasio vanredno stanje, navodeći da očekuje iranski napad. Sirene su se oglasile u Izraelu dok je vlada upozoravala građane da ostanu u zaštićenim zonama. Američki ambasador u Izraelu Mike Huckabee podstakao je američke državljane u Izraelu da odmah preduzmu mjere nakon što čuju sirene, a američki predsjednik Donald Trump upozorio je da bi moglo biti "gubitaka američkih života". Izraelsko ministarstvo zdravlja premjestilo je svoje bolnice pod zemlju. Prema izvještaju ''Iran Internationala'', portparol izraelske vojske na perzijskom jeziku, potpukovnik Kamal Penhasi, uputio je hitno upozorenje iranskim civilima koji žive u blizini vojne industrije i infrastrukture da se odmah evakuišu, navodeći: "Vaše prisustvo u ovim područjima dovodi vaš život u opasnost." Prema riječima jednog američkog zvaničnika, desetine američkih udara izveli su avioni stacionirani širom Bliskog istoka sa jednog ili više nosača aviona. ''Reuters'' je izvijestio da su udari izvedeni iz vazduha i sa mora. Izraelski vojni zvaničnici izjavili su da je njihovim udarima prethodilo višemjesečno planiranje, što im je omogućilo da precizno odrede ciljeve, postignu "taktičko iznenađenje" i dobiju podršku SAD-a. Izrael je kasnije saopštio da je u početnim udarima korišteno preko 1.200 bombi u razmaku od 24 sata. Prema izvještajima, ciljana su i iranska mornarička plovila. Agencija ''Fars'' i ''CNN'' izvijestili su o novim eksplozijama u drugim gradovima u Iranu, uključujući Kom, Kermanšah, Isfahan i Karadž. U Teheranu je javljeno da su se raketni udari dogodili u Univerzitetskoj ulici, u oblasti Džomhuri i u sjevernoj oblasti Sejed Handan. Komunikacijske usluge širom Teherana ometene su nakon napada, a ''Netblocks'' je izvijestio o gotovo potpunom mraku na internetu. Prema ''BBC''-ju, tokom udara pogođeni su ured vrhovnog vođe Alija Khameneija i predsjednički ured Masouda Pezeshkiana u Teheranu. ''Channel 12'', pozivajući se na neimenovane izraelske izvore, naveo je da Izrael procjenjuje kako postoje "sve veće indicije" da je Khamenei vjerovatno ubijen u izraelskom udaru ili da je "u najmanju ruku povrijeđen". ''Reuters'' je citirao neimenovanog izraelskog zvaničnika koji je izjavio da je Khameneijevo tijelo pronađeno, čime je potvrđena smrt. Portparol iračkih Snaga narodne mobilizacije rekao je da su dvojica njihovih boraca ubijena, dok su još trojica ranjena tokom udara u Džurf al-Sakharu, južno od Bagdada. Prema ''Iran Internationalu'', koji citira Iransku studentsku novinsku agenciju, hiljade pripadnika IRGC-a, uključujući nekoliko visokih zvaničnika, ubijeno je ili ranjeno prilikom napada na nekoliko vojnih baza. Izviješteno je da je pogođen i lučki grad Bušehr; međutim, nije jasno da li je nuklearni reaktor pretrpio bilo kakvu štetu. ''CNN'' je izvijestio da je vrijeme napada simbolički značajno u judaizmu jer je izveden uoči predstojećeg praznika Purima 2. marta. === Izjave američkih i izraelskih lidera o njihovim ciljevima === Dana 28. februara u 2:30 ujutro po istočnoameričkom vremenu, američki predsjednik Donald Trump objavio je osmominutnu video izjavu, rekavši da je svrha američkih udara u Iranu efektivna promjena režima. Trump je izjavio da iranske "prijeteće aktivnosti" ugrožavaju SAD i njihove saveznike. Naveo je iransku talačku krizu, podršku proxy grupama kao što su Hamas i Hezbolah, ubijanje demonstranata i navodnu težnju za nuklearnim oružjem. Naveo je da u sukobu "životi hrabrih američkih heroja mogu biti izgubljeni i da možemo imati žrtve. To se često dešava u ratu". Pozvao je pripadnike IRGC-a da "polože oružje i dobiju potpuni imunitet ili se, u suprotnom, suoče sa sigurnom smrću". Obraćajući se iranskoj javnosti, rekao je: "Kada završimo, preuzmite svoju vladu. Biće vaša da je uzmete. Ovo će vjerovatno biti vaša jedina prilika generacijama." Dodao je: "Dugi niz godina tražili ste pomoć Amerike, ali je nikada niste dobili... Pa da vidimo kako ćete odgovoriti. Amerika vas podržava nadmoćnom snagom i razornom silom", zaključivši: "Sada je vrijeme da preuzmete kontrolu nad svojom sudbinom... Ovo je trenutak za akciju. Ne dozvolite da prođe." Ubrzo nakon toga, Benjamin Netanyahu objavio je video izjavu u kojoj je rekao da su Izrael i Sjedinjene Države pokrenuli udare protiv Irana "kako bi uklonili egzistencijalnu prijetnju" koju predstavlja ono što je nazvao "terorističkim režimom u Iranu". Netanyahu je optužio iransko rukovodstvo za decenije neprijateljstva, rekavši da "već 47 godina ajatolahov režim uzvikuje 'Smrt Izraelu' i 'Smrt Americi'", te ga je opisao kao "ubilački teroristički režim" kojem se "ne smije dozvoliti da se naoruža nuklearnim oružjem". Rekao je da će zajednička američko-izraelska akcija "stvoriti uslove da hrabri iranski narod uzme sudbinu u svoje ruke" i pozvao je narod Irana da "zbaci jaram tiranije". Evo tačnog prijevoda na ijekavicu: === Iranski odgovor i raketni napadi na ratištu u Perzijskom zalivu === Iran je ciljao više američkih vojnih baza širom regije Perzijskog zaliva. Bahrein je aktivirao sirene za zračnu opasnost kako bi upozorio na iranski napad na američke vojne baze unutar države, dok su arapski mediji javili da su u glavnom gradu Manami uočeni dim i eksplozije. Bahrein je kasnije potvrdio udare i naveo da je meta bilo sjedište Pete flote SAD-a. Eksplozije su također prijavljene na Međunarodnom aerodromu u Kuvajtu i u Abu Dhabiju u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Nakon napada projektilima i dronovima na Kuvajt, tamošnje Ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je na raport Mohammada Toutounchija, ambasadora Irana u Kuvajtu. Prema izvještaju CNN-a, IRGC je saopštio da je Iran ciljao četiri američke baze na Bliskom istoku: zračnu bazu Al Udeid u Kataru, zračnu bazu Ali Al Salem u Kuvajtu (u kojoj su bili italijanski vojnici), zračnu bazu Al Dhafra u UAE i sjedište Pete flote američke mornarice u Bahreinu, a objavljen je i video snimak na kojem se vidi kako se uzdiže dim iz pravca baze u Bahreinu. Saudijska Arabija je potvrdila da je bilo iranskih napada na Rijad i njenu Istočnu provinciju. Tvrdila je da je uspješno presrela iranske napade usmjerene na ta područja i navela da će Kraljevina "preduzeti sve neophodne mjere" da se odbrani, "uključujući opciju odgovora na agresiju". Dodatni izvještaji navode da su UAE, nakon uspješnog presretanja određenog broja iranskih projektila, izjavili da je jedan civil azijske nacionalnosti poginuo od krhotina presretača koje su pale na stambeno područje. Katar je saopštio da je presreo najmanje dva talasa raketnih napada, navodeći da nije bilo prijavljenih žrtava niti materijalne štete. Devetospratnica je pogođena projektilima u sjevernom Izraelu, pri čemu je povrijeđena jedna osoba. Udari su također prijavljeni u Haifi i Tel Avivu. Izvještaji tvrde da su projektili iz Irana pogodili jordanske teritorije i glavni grad Aman. Jordan je saopštio da su njegove oružane snage oborile dva iranska balistička projektila koji su ciljali njegovu teritoriju i da je obradio 54 prijave o padu krhotina koje su izazvale materijalnu štetu, ali bez žrtava. U Siriji su krhotine iranskog balističkog projektila pale na stambenu zgradu u gradu Suwayda, usmrtivši najmanje četiri civila. Stambene četvrti Dubaija u blizini Dubai Marine i Dubai Palme pogođene su udarima, što je uzrokovalo požar u hotelu ''Fairmont The Palm'' i četiri povrede, kao i u stambenoj zgradi na periferiji Dohe. Lokalni izvori kažu da je Iran koristio dronove ''Shahed'', koji su jedno od najsmrtonosnijih oružja koje koristi režim, kao i njegove proxy grupe poput Hamasa i Hezbolaha. UAE su saopštili da su presreli "novi talas" iranskih projektila i da su "fragmenti od presretanja" pali u Abu Dhabiju i Dubaiju, uzrokujući štetu na hotelu ''Burj Al Arab''. Udari na Međunarodni aerodrom Kuvajt izazvali su nekoliko nedefinisanih povreda. U Bahreinu je tokom večeri prijavljeno da je toranj u stambenoj četvrti pogođen iranskim dronom. U regiji Kurdistan u Iraku, iranski zračni napadi ciljali su infrastrukturu koja ugošćuje američko vojno i civilno osoblje, uključujući Međunarodni aerodrom Erbil i Generalni konzulat SAD-a u Erbilu. Međutim, prema izvještajima lokalnih medija, većina projektila i dronova je presretnuta. Kasnije tokom dana, Izrael je saopštio da je započeo novi talas napada na iransku zračnu odbranu i raketne lansere u centralnom Iranu. === 1. mart === ==== Američki napadi ==== Dana 1. marta, Izrael je izvršio još jedan talas udara na iranske ciljeve u sklopu svoje tekuće kampanje, ciljajući sami centar prijestonice. Iranski mediji izvijestili su o snažnim eksplozijama. Trump je u objavi na mreži ''Truth Social'' naveo: "Iran je upravo izjavio da će danas udariti veoma jako, jače nego što su ikada ranije. Bolje im je da to ne čine, jer ako to urade, udarićemo ih snagom kakva nikada ranije nije viđena!" Najviši iranski zvaničnik za bezbjednost, Ali Larijani, najavio je formiranje privremenog rukovodećeg vijeća i optužio SAD i Izrael za pokušaj rasparčavanja Irana. Upozorio je "secesionističke grupe" na teške posljedice ako preduzmu bilo kakve akcije. Predsjednik iranskog parlamenta, Mohammad Baqer Qalibaf, zaprijetio je Trumpu i Netanyahuu, rekavši da su prešli crvenu liniju i da će "platiti za to". Revolucionarni sud u Teheranu je bombardovan, a njegova zgrada je uništena. ==== Iranska odmazda ==== Ujutro 1. marta, izvještaji su potvrdili da je Iran lansirao projektile i dronove na Izrael, UAE, Katar, Kuvajt, Bahrein, Jordan i Saudijsku Arabiju. Kasniji izvještaji zabilježili su da su iz Irana ispaljeni projektili na sjedište Pete flote u Bahreinu. Svjedoci su vidjeli dim od presretanja projektila iznad Dubaija i tamne oblake koji se uzdižu iz luke Jebel Ali. == Žrtve == === Ubistvo Alija Khameneija === Neposredno prije ponoći u Iranu 28. februara, neimenovani izraelski zvaničnik izjavio je da je Khamenei ubijen u zračnim udarima, te da su obavještajni izvori pronašli i identifikovali njegovo tijelo. Netanyahu je takođe naveo da postoje naznake o njegovoj pogibiji, iako je iransko ministarstvo vanjskih poslova to osporilo. Izraelski zvaničnici tvrde da je tijelo pronađeno u ruševinama. Nekoliko sati ranije, iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi tvrdio je da su Khamenei i predsjednik Pezeshkian "koliko ona zna" živi. Donald Trump je na mreži ''Truth Social'' napisao: "Khamenei, jedan od najzlijih ljudi u istoriji, je mrtav [...] Nije uspio izbjeći našu obavještajnu službu i visoko sofisticirane sisteme praćenja." Agencija ''Fars'' javila je da su u udarima poginuli i Khameneijeva kćerka, zet, unuka i snaha. Rano ujutro 1. marta, iranski državni mediji potvrdili su smrt i proglasili 40 dana žalosti. === Vojska i zvaničnici === Izraelski i regionalni izvori navode da su vjerovatno ubijeni ministar odbrane Aziz Nasirzadeh i komandant IRGC-a Mohammad Pakpour. IDF je kasnije potvrdio smrt sedam bezbjednosnih lidera, uključujući Alija Shamkhanija. Potvrđeno je i da je 1. marta ubijen načelnik generalštaba Abdolrahim Mousavi. CENTCOM je saopštio da SAD nemaju gubitaka i da su neutralisale stotine iranskih napada. U Iraku su dva člana Snaga narodne mobilizacije poginula, dok su tri povrijeđena u izraelskom napadu. Kasniji izvještaj ''The New York Timesa'' naveo je brojku od troje mrtvih. Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država (CENTCOM) saopštila je da nije pretrpjela gubitke, uz napomenu da lakša oštećenja na njihovim objektima nisu omela operacije, te da su neutralisali nekoliko stotina iranskih napada dronovima i projektilima. ''CBS News'' je izvijestio da su "obavještajni i vojni izvori rekli za ''CBS News'' u subotu naveče [28. februara 2026.]“ da je 40 iranskih zvaničnika ubijeno u udarima, ali da "nije jasno da li su se ti zvaničnici nalazili na jednoj ili na više lokacija". === Civili === Oko 17:30 po srednjoevropskom vremenu prvog dana udara, Crveni polumjesec je izvijestio da je u Iranu poginuo 201 civil, dok je 747 povrijeđeno. Dodatne žrtve su zabilježene nakon iranskih uzvratnih napada. Prvi povezani iranski vazdušni udar ciljao je zgradu u Izraelu, pri čemu je povrijeđen jedan izraelski civil. Magen David Adom (izraelska hitna pomoć) izvijestila je da je u početnim iranskim napadima povrijeđeno 89 osoba, od kojih troje direktno, a ostali indirektno. Kasniji direktan pogodak u Tel Avivu usmrtio je jednu ženu i povrijedio još 20 osoba, od kojih jednu teško. Četiri osobe su poginule u Siriji od iranskog projektila. Jedan muškarac u UAE poginuo je u iranskom uzvratnom napadu, a prijavljene su i četiri povrede tokom udara na stambena područja u Dubaiju. Dva studenta su poginula u napadu u Teheranu. === Vazdušni udar na školu u Minabu === Prema izvorima u iranskoj vladi, osnovna škola za djevojčice pogođena je u izraelskim i američkim napadima na Minab. Izvještaji navode da je u udaru poginulo 108 učenica, dok ih je 92 ranjeno. ''The Washington Post'' je izvijestio da nema nezavisne potvrde o broju poginulih, dok su profili iranske opozicije na internetu naveli da je udar bio posljedica neuspješnog lansiranja rakete IRGC-a (Iranske revolucionarne garde). Portparol iranskog ministarstva vanjskih poslova nazvao je ovaj napad zločinom. == Uticaj == '''Vanredno stanje u Izraelu''' Izrael je proglasio vanredno stanje na teritoriji cijele države, navodeći da su napadi na Iran bili najveći koje je do sada izveo. Israel Katz je u saopćenju naveo: "Na osnovu ovlaštenja iz člana 9C(b)(1) Zakona o civilnoj odbrani iz 5711–1951. godine, i nakon što sam se uvjerio da postoji velika vjerovatnoća napada na civilno stanovništvo, proglašavam posebno stanje na unutrašnjem frontu na cijeloj teritoriji države.“ ''The New York Times'' je izvijestio da su škole i radna mjesta u Izraelu zatvoreni, a javna okupljanja otkazana. '''Ponovni prekid interneta u Iranu''' Usred obnovljenog "gotovo potpunog" prekida interneta u Iranu, NetBlocks je saopćio da je internet povezanost pala na 4% uobičajenog nivoa. '''Zatvaranje zračnog prostora''' Zračni prostor Irana bio je uglavnom bez civilnih letjelica nakon napada, dok su države regije zatvorile svoje zračne prostore. Bahrein, Irak, Izrael, Kuvajt, Katar, Sirija i Ujedinjeni Arapski Emirati zatvorili su svoje zračne prostore nakon napada, a više putničkih aviona preusmjereno je na druge destinacije. Međunarodne aviokompanije, među kojima su Air India, Biman Bangladesh Airlines, British Airways, Cathay Pacific Airways, IndiGo, Lufthansa, Virgin Atlantic i Wizz Air obustavile su letove prema Bliskom istoku na različite vremenske periode zbog sukoba, kao i regionalne kompanije, uključujući Kuwait Airways i Qatar Airways. '''Zatvaranje Hormuškog moreuza''' Prema izvještaju agencije ''Reuters'', pozivajući se na zvaničnika ''Operacije'' ''Aspides'', Islamska revolucionarna garda zatvorila je Hormuški moreuz za pomorski saobraćaj, prema obavještenjima emitovanim putem pomorskog VHF radija. Zvaničnik Evropske unije naveo je da brodovi primaju poruke u kojima se ističe da "nijednom brodu nije dozvoljen prolaz kroz Hormuški moreuz". == Reakcije == === Iran === Ministarstvo vanjskih poslova Irana obećalo je odgovor nakon što su iranske snage izvele napade na američke baze širom Perzijski zaljev. Vrhovno vijeće za nacionalnu sigurnost Irana saopćilo je da je zemlja bila meta "brutalne zračne operacije" koju su izvele Sjedinjene Američke Države i Izrael, navodeći da se "ovo ponovo dogodilo tokom pregovora, a neprijatelj zamišlja da će se otporni iranski narod predati njihovim sitnim zahtjevima kroz ove kukavičke poteze." Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi napade je nazvao "potpuno ničim izazvanim, nezakonitim i nelegitimnim" === Civili === Reakcije na napade unutar Irana bile su uglavnom pozitivne, iako mjestimično podijeljene. The Daily Telegraph i Iran International objavili su snimke na kojima se vidi dio građana kako slavi napade, izražavajući nadu da će oni dovesti do kraja vladajućeg režima. Na snimcima su se mogli vidjeti građani kako se smiju i slave, dok su pojedini uzvikivali "Smrt Khameneiju" i "Smrt vilajetu". Prema izvještajima, u više iranskih gradova zabilježeni su vatrometi u znak slavlja, dok su studenti uzvikivali "Volim Trumpa". Istovremeno su The New York Times, Reuters, Al Jazeera i Radio Free Europe/Radio Liberty objavili fotografije provladinih skupova na kojima su demonstranti nosili zastave Islamske Republike i portrete Alija Khameneija, protestvujući protiv američkog i izraelskog napada. Dio građana krivio je režim za izbijanje rata, dok su drugi izražavali zabrinutost da bi mogao opstati. U područjima pogođenim napadima zabilježena je i određena panika. Nakon što su se pojavile vijesti o smrti Alija Khameneija, brojni građani izašli su na ulice slaveći u atmosferi "radosti, šoka i nevjerice", iako su sigurnosne snage raspoređene kako bi spriječile moguće nemire, uz obnovljeni prekid interneta. Uprkos tome, društvenim mrežama kružili su snimci slavlja iz gradova Karadž, Kazvin, Širaz, Kermanšah, Isfahan i Sanandadž. Pojavili su se i snimci na kojima se vidi kako sigurnosne snage pucaju na okupljene građane. === Dijaspora i opozicija === Poslije američko-izraelskih zračnih udara na Iran, Iranci u dijaspori širom svijeta izrazili su podršku promjeni režima. Održani su skupovi podrške na kojima su učesnici mahali antirežimskim simbolima. Iranski opozicioni lider u egzilu Reza Pahlavi, koji živi u Sjedinjenim Američkim Državama, usklađen je s Izraelom i SAD-om, te je pripremio prijelaznu vladu spremnu da preuzme vlast u slučaju pada Islamske Republike. Pozvao je građane unutar Irana da se pripreme za nastavak protesta dok se Islamska Republika "urušava", te apelirao na vojsku i sigurnosne snage da stanu uz narod. Američku akciju opisao je kao "humanitarnu intervenciju", pozivajući predsjednika Donald Trump da izbjegne civilne žrtve. Pahlavi je predstavio inicijativu "Iran Prosperity Project", povezanu s organizacijom National Union for Democracy in Iran, koja predviđa plan upravljanja tokom prvih 180 dana nakon mogućeg kolapsa Islamske Republike, uključujući mjere ekonomske stabilizacije i institucionalne obnove. Maryam Rajavi, liderica Nacionalnog vijeća otpora Irana sa sjedištem u Francuskoj i Albaniji, političkog krila organizacije People's Mojahedin Organization of Iran, najavila je formiranje paralelne prijelazne vlade, te odbacila i Islamsku Republiku i projekat Iran Prosperity Project. === Sjedinjene Američke Države === Predsjednik Donald Trump potvrdio je da je američka vojska započela "velike borbene operacije" u Iranu, opisujući ih kao "opsežnu i kontinuiranu operaciju s ciljem sprječavanja da ova radikalna diktatura prijeti Americi". U videu objavljenom na platformi Truth Social naveo je da je cilj "zaštititi američki narod eliminacijom neposrednih prijetnji iranskog režima". Dodao je da će pregovori s Iranom biti lakši nakon atentata na Alija Khameneija. Reakcije američkih zakonodavaca bile su podijeljene. Republikanski senator Lindsey Graham podržao je akciju, kao i senator John Thune, te demokratski senator John Fetterman. Protiv su se izjasnili, između ostalih, republikanka Marjorie Taylor Greene i demokratski zastupnik Jim Himes. Senator Tim Kaine pozvao je na ograničavanje predsjedničkih ovlasti za pokretanje rata bez saglasnosti Kongresa, uz podršku senatora Randa Paula, Chucka Schumera, te vođe manjine u Predstavničkom domu Hakeema Jeffriesa i senatora Andyja Kima. === Izrael === Premijer Benjamin Netanyahu izjavio je da je cilj napada "uklanjanje egzistencijalne prijetnje koju predstavlja teroristički režim u Iranu", dodajući da će "zajednička akcija stvoriti uslove da hrabri iranski narod preuzme svoju sudbinu u svoje ruke". Ministar vanjskih poslova Gideon Sa'ar izjavio je da je vojna akcija protiv Irana bila hitno potrebna "uprkos značajnim rizicima", navodeći da bi odgađanje "omogućilo iranskom režimu da dostigne nivo imuniteta za svoj nuklearni program i započne masovnu proizvodnju balističkih projektila dugog dometa". === Međunarodne reakcije === ==== Međunarodne organizacije ==== * Ujedinjene nacije: Generalni sekretar António Guterres osudio je napade, navodeći da "upotreba sile od strane Sjedinjenih Država i Izraela protiv Irana, te naknadna iranska odmazda širom regije, podrivaju međunarodni mir i sigurnost." * Evropska unija: Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Vijeća Antonio Costa nazvali su sukob "veoma zabrinjavajućim" i pozvali na suzdržanost. * NATO: Portparol alijanse izjavio je da pomno prate situaciju, dok je visoki zvaničnik za ''Stars and Stripes'' rekao da je budnost protivraketne odbrane povećana kako bi se zaštitile države članice u slučaju širenja iranskih napada. '''Locardov princip''' u forenzici kaže da će počinilac krivičnog djela nešto donijeti na mjesto zločina i nešto odnijeti sa njega, te da se oba elementa mogu koristiti kao forenzički dokaz. Dr. Edmond Locard (1877–1966) bio je pionir forenzičke nauke, poznat i kao "Sherlock Holmes iz Lyona". Osnovni princip forenzike formulisao je riječima: "Svaki kontakt ostavlja trag". To se općenito tumači na način da pri kontaktu između dva predmeta dolazi do razmjene materijala. Paul L. Kirk princip je izrazio ovako:<blockquote>Gdje god da kroči, šta god da dotakne, šta god da ostavi, čak i nesvjesno, služit će kao nijemi svjedok protiv njega. Ne samo njegovi otisci prstiju ili stopala, već i njegova kosa, vlakna s njegove odjeće, staklo koje razbije, trag alata koji ostavi, boja koju ogrebe, krv ili sperma koju ostavi ili pokupi. Sve to i još mnogo toga nijemo svjedoči protiv njega. To je dokaz koji ne zaboravlja. Ne zbunjuje ga uzbuđenje trenutka. Ne izostaje kao što izostaju ljudski svjedoci. To je činjenični dokaz. Materijalni dokaz ne može pogriješiti, ne može lagati, ne može izostati u potpunosti. Samo ljudski propust da ga pronađe, prouči i razumije može umanjiti njegovu vrijednost.</blockquote> Ustavni sud Bosne i Hercegovine je najviša institucija za tumačenje i zaštitu Ustava Bosne i Hercegovine. Kao nezavisan i samostalan organ, Sud ima ključnu ulogu u očuvanju ustavnog poretka, rješavanju ustavnih sporova između različitih nivoa vlasti, kao i u zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda zagarantovanih Ustavom i međunarodnim pravnim instrumentima. Odluke Ustavnog suda su konačne, obavezujuće i neposredno izvršive na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Pored osnovne funkcije zaštite ustavnosti, Ustavni sud u određenim vrstama postupaka ostvaruje neposrednu vezu sa sudskom i zakonodavnom vlašću. U okviru svoje apelacione nadležnosti odlučuje o žalbama protiv odluka vrhovnih sudova entiteta, čime u tim predmetima djeluje kao posljednja sudska instanca u državi. Istovremeno, Sud ima isključivu nadležnost za odlučivanje o svim sporovima koji proizlaze iz Ustava Bosne i Hercegovine, uključujući sporove između entiteta, između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, kao i sporove između institucija Bosne i Hercegovine. Ustavno sudstvo u Bosni i Hercegovini ima dugu tradiciju koja potiče iz perioda bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Ustavom iz 1963. godine uspostavljen je sistem ustavnih sudova, što je tada predstavljalo izuzetak među socijalističkim državama. Pored saveznog ustavnog suda, ustavni sudovi postojali su i na nivou republika, kao i u autonomnim pokrajinama Kosovu i Vojvodini. Ustavni sud Bosne i Hercegovine prvi put je konstituiran 15. februara 1964. godine, a njegov kontinuitet je potvrđen i Ustavom iz 1974. godine. U tom periodu Sud je prvenstveno bio nadležan za apstraktnu kontrolu ustavnosti i zakonitosti, rješavanje sporova između društveno-političkih zajednica, te sukoba nadležnosti između sudova i drugih organa vlasti. Savremeni Ustavni sud Bosne i Hercegovine uspostavljen je Ustavom Bosne i Hercegovine, koji je stupio na snagu 14. decembra 1995. godine kao Aneks IV Općeg okvirnog sporazuma za mir. Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda proglašena je direktno primjenjivom i ima pravnu snagu iznad svih domaćih zakona. Sud je započeo s radom nakon izbora i imenovanja sudija, održavanjem prve sjednice u maju 1997. godine. == Nadležnosti == Nadležnosti Ustavnog suda Bosne i Hercegovine propisane su Ustavom Bosne i Hercegovine i obuhvataju više oblasti ustavnosudske zaštite. Sud odlučuje o ustavnim sporovima između entiteta, između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, kao i između institucija Bosne i Hercegovine. Također, Ustavni sud vrši apstraktnu kontrolu ustavnosti, ocjenjujući da li su zakoni i drugi propisi entiteta u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine. U okviru apelacione nadležnosti, Sud razmatra ustavne žalbe protiv odluka redovnih sudova, uključujući i presude vrhovnih sudova entiteta, čime osigurava zaštitu prava i sloboda zagarantovanih Ustavom i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Ustavni sud je nadležan i za odlučivanje po prethodnim pitanjima koja mu upute drugi sudovi, kada je potrebno ocijeniti ustavnost ili zakonitost propisa od čije primjene zavisi ishod konkretnog sudskog postupka. Također, Sud odlučuje u postupcima zaštite vitalnog nacionalnog interesa, kada su u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine iscrpljeni svi ustavni mehanizmi odlučivanja. == Sastav i izbor sudija == Ustavni sud Bosne i Hercegovine čini devet sudija. Četvero sudija bira Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, a dvoje Narodna skupština Republike Srpske, dok troje sudija imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, uz konsultacije s Predsjedništvom Bosne i Hercegovine. Sudije koje imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava ne mogu biti državljani Bosne i Hercegovine niti državljani susjednih država. Za sudije Ustavnog suda mogu biti imenovani istaknuti pravnici visokog profesionalnog i moralnog ugleda. Sudije prvog saziva imenovane su na mandat od pet godina, dok sudije kasnijih saziva obavljaju dužnost do navršene 70. godine života, osim u slučaju ostavke ili razrješenja. == Organizacija i rad Suda == Sudije Ustavnog suda između sebe tajnim glasanjem biraju predsjednika i tri potpredsjednika. Rukovodstvo Suda bira se po principu rotacije, a mandat predsjednika traje tri godine. Rad Suda uređen je posebnim pravilima koja regulišu unutrašnju organizaciju, postupke odlučivanja i druga pitanja od značaja za funkcionisanje Suda. Ustavni sud odlučuje u plenarnoj sjednici i vijećima, u skladu sa pravilima Suda. Većina svih sudija čini kvorum za rad i odlučivanje. Odluke se donose većinom glasova svih sudija, osim u slučajevima kada je pravilima propisan drugačiji način odlučivanja. == Imunitet i razrješenje sudija == Sudije Ustavnog suda uživaju imunitet u obavljanju svoje funkcije, u skladu s aktima koje donosi Sud. Funkcija sudije nespojiva je s članstvom u političkim strankama, obavljanjem zakonodavne, izvršne ili druge sudske funkcije, kao i s drugim djelatnostima koje mogu ugroziti nezavisnost i nepristranost sudije. Sudija može biti razriješen dužnosti prije isteka mandata u slučaju ostavke, krivične osude na zatvorsku kaznu, trajnog gubitka sposobnosti za obavljanje funkcije ili obavljanja nespojivih javnih ili profesionalnih dužnosti. Odluku o razrješenju donose ostale sudije konsenzusom. == Odlučivanje i objavljivanje odluka == Odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine su konačne i obavezujuće. Objavljuju se u ''Službenom glasniku Bosne i Hercegovine'', kao i u službenim glasilima entiteta i Brčko distrikta Bosne i Hercegovine. == Sjedište == Sjedište Ustavnog suda Bosne i Hercegovine nalazi se u Sarajevu. Sjednice se u pravilu održavaju u sjedištu Suda, ali Sud može odlučiti da se sjednica održi i na drugom mjestu. '''Intratekalno''' (lat. ''intra'' – "unutar nečega", grč. ''theka'' ''–'' "kapsula" ili "ovojnica"; skraćeno ''i.'' ''th'') medicinski je termin koji označava lokalizaciju unutar prostora ispunjenog [[Likvor|likvorom]] između arahnoidee i pie mater, tzv. subarahnoidalnog prostora. Intratekalna injekcija predstavlja poseban oblik parenteralne primjene lijekova. Na taj način se, putem lumbalne punkcije, naprimjer u sklopu hemoterapije, mogu primjenjivati lijekovu poput antibiotika (kod moždanog apscesa), anestezioloških postupaka (spinalna anestezija) ili analgetske terapije. Također je moguće kontinuirano davanje lijekova u likvorski prostor pomoću pumpe za doziranje lijekova. == Dijagnostički značaj == Intratekalna proizvodnja antitijela označava stvaranje antitijela u likvoru i ima dijagnostički značaj kod nekih bolesti centralnog nervnog sistema, poput multiple skleroze i nekih infekcija ili upalnih stanja mozga i kičmene moždine. == Intratekalna primjena lijekova == Intratekalna primjena lijekova predstavlja poseban oblik parenteralne terapije kod kojeg se lijek direktno ubrizgava u likvorski prostor, najčešće putem lumbalne punkcije ili pomoću intratekalnog katetera povezanog s vanjskom ili implantabilnom pumpom. Ova metoda omogućava direktno djelovanje lijeka na CNS i zaobilazi krvno-moždanu barijeru, koja često onemogućava prolazak lijekova primijenjenih oralno ili intravenski. Lijekovi koji se daju intratekalno moraju biti posebno pripremljeni, bez konzervansa i potencijalno štetnih pomoćnih supstanci, zbog osjetljivosti nervnog tkiva. == Primjena intratekalne terapije == === Anestezija i terapija bola === Intratekalna primjena anestetika i analgetika koristi se u obliku: * jednokratne doze (npr. spinalna anestezija) * kontinuirane infuzije pomoću katetera i pumpe Najčešće se koristi kombinacija lokalnog anestetika i dodatnih lijekova radi produženja i pojačavanja analgezije. ==== Alfa-adrenergički agonisti ==== Lijekovi poput '''klonidina''' i '''deksmedetomidina''' mogu produžiti trajanje anestezije i analgezije, ali nose povećan rizik od hipotenzije. ==== Opioidi ==== * '''Lipofilni opioidi''' (fentanil, sufentanil) – kratkotrajna analgezija * '''Hidrofilni opioidi''' (morfij, diamorfin, hidromorfon) – dugotrajna analgezija (do 24 sata) Potrebna je pažnja zbog rizika od hipoventilacije, naročito kod viših doza. Ostale moguće nuspojave uključuju mučninu, povraćanje, svrab i zadržavanje mokraće. ==== Atipični analgetici ==== * '''Zikonotid''', neopioidni analgetik za teške hronične bolove. ---- === Liječenje infekcija === Intratekalna primjena se koristi kod teških infekcija centralnog nervnog sistema, posebno nakon neurohirurških zahvata. * '''Antibiotici''' – npr. kod moždanog apscesa * '''Antifungalni lijekovi''' – '''amfotericin B''' za gljivične infekcije CNS-a ---- === Hemoterapija === Intratekalna hemoterapija koristi se za liječenje malignih oboljenja CNS-a. Trenutno su odobrena četiri lijeka: * metotreksat * citarabin * hidrokortizon * tiotepa '''Primjena vinka-alkaloida (npr. vinkristina) intratekalno gotovo je uvijek smrtonosna i strogo je zabranjena.''' ---- === Baklofen === '''Intratekalni baklofen''' koristi se kod teške spastičnosti, naročito kod cerebralne paralize. Lijek se primjenjuje pomoću implantabilne pumpe. Iako efikasan, ovaj način terapije nosi rizik od infekcija i potencijalno opasnih kvarova pumpe. ---- === Antisens terapija === Intratekalna primjena '''antisens oligonukleotida''' koristi se u liječenju neurodegenerativnih bolesti uzrokovanih mutacijom jednog proteina. Primjer je liječenje '''spinalne mišićne atrofije''' lijekom ''nusinersen''. ---- === Terapija mezenhimalnim matičnim ćelijama === Eksperimentalna terapija hroničnih povreda kičmene moždine uključuje intratekalnu primjenu mezenhimalnih matičnih ćelija, najčešće iz masnog tkiva ili koštane srži. Cilj je smanjenje upale, sprječavanje glijalnog ožiljka i poticanje regeneracije aksona. Istraživanja na životinjama i kliničke studije pokazale su poboljšanje motoričke kontrole i osjeta ispod mjesta povrede. ---- == Intratekalna pseudodostava == Intratekalna pseudodostava je tehnika u kojoj je lijek zatvoren u poroznoj kapsuli koja je u kontaktu s likvorom. Lijek se ne oslobađa direktno u likvor, već djeluje unutar kapsule, čime se postiže lokalni efekat uz smanjenje sistemskih nuspojava. ---- == Vidi također == * Intratekalna pumpa * Lumbalna punkcija * Spinalna anestezija * Theca * Thekalna vreća * Historija neuraksijalne anestezije Peterhof (gradsko naselje), Moždane ovojnice == Ivan Raos == '''Ivan Raos''' (Medov Dolac kraj Imotskoga, 1. siječnja 1921. – Split, 7. srpnja 1987.) bio je hrvatski književnik – pjesnik, prozaik i dramatičar – jedan od najplodnijih modernih hrvatskih pisaca. Njegovo stvaralaštvo obilježavaju zavičajnost, autobiografizam, oslonjenost na usmenu književnost te izražena društvena i nacionalna angažiranost. ---- == Djetinjstvo == Ivan Raos rođen je 1921. godine u Medovu Dolcu kraj Imotskoga. Djetinjstvo provedeno u ruralnoj sredini Imotske krajine snažno je obilježilo njegovo književno stvaralaštvo. Svijet zavičaja, seoski običaji, usmena književnost, pučka mudrost i svakodnevni život ruralne zajednice trajno su prisutni u njegovim djelima, osobito u autobiografskom romanu ''Vječno nasmijano nebo'' (1957), prvom dijelu trilogije ''Vječno žalosni smijeh''. ---- == Školovanje i mladost == Nakon osnovnog obrazovanja Raos odlazi u Split, gdje završava klasičnu gimnaziju. Školovanje u splitskom sjemeništu i proces intelektualnog, umjetničkog i osobnog sazrijevanja tematizira u romanu ''Žalosni Gospin vrt'' (1962). Mladenačko razdoblje, provedeno u socijalno obilježenom ambijentu splitskog geta, prikazano je u romanu ''Smijeh izgubljenih djevojaka'' (1965), trećem dijelu autobiografske trilogije, s naglašenom socijalnom dimenzijom. ---- == Početci književnog rada == Književno djelovanje započeo je početkom 1940-ih godina. Prvu pjesničku zbirku ''Utjeha noći'' objavio je 1942. godine zajedno s Petrom Meštrovićem. Slijedile su zbirke pjesama u prozi ''Grold Taquart'' i ''Pjesan Nikodemova'' (1943). U tom se razdoblju okušava u različitim pjesničkim i proznim formama, uključujući pjesme u prozi i prozne pjesme. ---- == Radni vijek i profesionalni put == Do 1948. obavljao je različite poslove, među ostalim kao pipničar, perač posuđa, učitelj i novinar. Te se godine zaposlio u Nakladnom zavodu Hrvatske, gdje je radio kao akviziter, lektor, korektor i tehnički urednik. U toj je ustanovi ostao do 1967., kada postaje slobodni književnik. ---- == Zrelo književno stvaralaštvo == Najveći dio Raosova opusa čini proza, u kojoj realističke postupke nadopunjuje modernističkim elementima, monološkom ispovijesti, pripovijedanjem u prvom licu i iskoracima prema fantastici. Zbirka novela ''Guadamada i druge neobične priče'' (1956) smatra se pretečom hrvatske fantastične proze. U kasnijim novelama i pripovijetkama, poput zbirki ''Izabrat ćeš gore'' (1964) i ''60 pripovijedaka'' (1980), prevladava usmeno kazivanje i monološki oblik pripovijedanja. Roman ''Volio sam kiše i konjanike'' (1956) oblikovan je kao ispovijest svećenika na samrti, dok je ''Korak u stranu'' povjeravanje pripovjedača nepoznatom sugovorniku. Ta su djela, zajedno s romanom ''Tamo negdje neke oči'', objedinjena u knjizi ''Na početku kraj'' (1969). ---- == Autobiografska trilogija ''Vječno žalosni smijeh'' == Autobiografska trilogija ''Vječno žalosni smijeh'' jedno je od središnjih mjesta Raosova opusa. Prvi dio, ''Vječno nasmijano nebo'' (1957), donosi kronološki poredane epizode djetinjstva u Medovu Dolcu, ispripovijedane iz perspektive infantilnog pripovjedača te predstavlja bogatu riznicu usmenih oblika, običaja i svakodnevice ruralne zajednice. Drugi dio, ''Žalosni Gospin vrt'' (1962), tematizira školovanje u splitskom sjemeništu i proces sazrijevanja, dok treći dio, ''Smijeh izgubljenih djevojaka'' (1965), prikazuje mladenaštvo provedeno u Splitu s naglašenim socijalnim aspektima. ---- == Prosjaci i sinovi == Roman ''Prosjaci i sinovi'' (1971) Raosovo je najpoznatije djelo. Riječ je o pikarskom romanu koji kroz nizanje doživljaja prosjaka, skitnica i narodnih lukavaca donosi socijalno-povijesni prikaz Imotske krajine, Dalmatinske zagore i južne Hrvatske. U romanu su prisutni usmeni žanrovi, pučka mudrost, poganska mitološka tradicija i kršćanski duhovni motivi. Djelo je izazvalo burne reakcije tadašnje javnosti, a poslužilo je i kao predložak za istoimenu televizijsku seriju u režiji Antuna Vrdoljaka. ---- == Kasniji rad i posljednja djela == U kasnijem razdoblju Raos piše roman ''Zloduh vlasti'', u kojem se bavi temom moći i njezina utjecaja na pojedinca i društvo. Roman je dovršio 1986., a objavljen je posmrtno 1997. Također se okušao u popularnim književnim žanrovima, uključujući kriminalističke romane ''Crna limuzina 58526'' (1960) i ''Mrtvaci ne poziraju'' (1961), objavljene pod pseudonimima, kao i pučki roman ''Župnik na kamenu'' (1975) te povijesnu fikciju ''Kraljičin vitez'' (1976). ---- == Dramski rad == Raos je autor niza dramskih tekstova. Među najznačajnijima su drama s tezom ''Dvije kristalne čaše'' (1953) i herojska tragedija u tri dijela ''Autodafe moga oca'' (1957), kao i drame ''I plovi bijeli oblak'' (1954) i ''Navik on živi ki zgine pošteno'' (1971). ---- == Svjetonazor i značaj == Ivan Raos bio je izrazito neovisan pisac, kritičan prema društvenim i političkim poredcima. U svojim je djelima otvoreno i bez uljepšavanja pisao o socijalnoj bijedi, povijesnim traumama i sudbini hrvatskoga naroda. Njegovo stvaralaštvo snažno je obilježeno kršćanskom etikom i duhovnošću, zbog čega su njegova djela često bila osporavana, a ponekad i zabranjivana. '''Mark Andreas Sheppard''' (rođen 30. maja 1964) je engleski glumac i muzičar. Poznat je po ulozi demona (kralja pakla) Crowleya u seriji Supernatural, kao i po ulogama; advokata Roma Lampkin u rebootu Battlestar Galactice, Interpolovom detektivu Jamesu Sterlingu u seriji Leverag, te sitnog kriminalca lorda Bagera u seriji Firely. Takođe glumi Whilloughbyja Kiplinga u Doom Patrolu. {{Infokutija osoba | ime = Mark Sheppard | slika = Mark Sheppard (54103647172).jpg | opis = Sheppard 2024. godine | ime_pri_rođenju = Mark Andreas Sheppard | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1964|05|30}} | mjesto_rođenja = London, [[Engleska]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | zanimanje = {{Flatlist| * Glumac * muzičar }} | godine_aktivnosti = 1976–sada | supružnik = {{Plainlist| * {{Brak|Sarah Louise Fudge|2015}} * {{Brak|Jessica Sheppard|2004|2014|razlog=razvod}} }} | partner = | djeca = 3 | potpis = }} == Djetinjstvo == Rođen je u Londonu, Engleska. Otac mu je glumac W. Morgan Sheppard, a majka Regina Lisa (djevojačko Scherer) Sheppard. Irskog je i njemačkog porijekla. Fredrik Bajer (21. april 1837, Vester Egede kod Næstveda – 22. januar 1922, Kopenhagen) bio je danski oficir, političar, parlamentarac, pisac, nastavnik i jedan od najznačajnijih skandinavskih pacifista. Za svoj izuzetan doprinos međunarodnom mirovnom pokretu i zalaganje za mirno rješavanje međunarodnih sukoba, naročito kroz rad u Bureau International Permanent de la Paix (Stalni međunarodni mirovni biro), čiji je bio prvi predsjednik, dobio je Nobelovu nagradu za mir 1908. godine, zajedno sa švedskim mirovnim aktivistom Klasom Pontusom Arnoldsonom. == Rani život i obrazovanje == Fredrik Bajer rođen je u porodici evangelističkog sveštenika Alfreda Bajera (1807–1880) i Cecilije Luiz Krone (1815–1900). Bio je najstariji od četvoro djece. U crkvenim knjigama njegovo ime je prvobitno bilo zabilježeno kao ''Fredrik Beÿer''. Od 1848. do 1854. pohađao je Akademiju u Sorøu, ali je neposredno prije mature napustio školovanje kako bi započeo vojnu karijeru. Upisao je Vojnu akademiju u Kopenhagenu, koju je završio 1856. godine. Nakon toga je raspoređen u konjicu sa činom potporučnika. == Vojna služba i preokret ka pacifizmu == Bajer je učestvovao u Prusko-austrijskom, odnosno Njemačko-danskom ratu 1864. godine kao poručnik, u kojem je stekao čin natporučnika. Iskustvo rata snažno je uticalo na njegovo političko i moralno opredjeljenje, te je 1865. godine napustio vojnu službu i odlučio da se posveti mirovnom radu. Nastanio se u Kopenhagenu, gdje je radio kao učitelj, prevodilac, pisac i publicista, izdržavajući sebe i porodicu. == Politička karijera i društveni angažman == Godine 1867. Bajer se pridružio Međunarodnoj ligi za mir Frédérica Passyja i aktivno radio na širenju mirovnih ideja u Skandinaviji. Od 1872. do 1895. bio je poslanik u danskom parlamentu (Folketingu) kao predstavnik ljevičarskih liberala (''Det forenede Venstre''). U parlamentarnom radu posebno se zalagao za: * ravnopravnost žena i politička prava žena * socijalne reforme * uvođenje proporcionalnog izbornog sistema * slobodnu trgovinu i smanjenje carinskih barijera * zamjenu stalne vojske narodnim milicijama * neutralnost Danske i jaču saradnju skandinavskih zemalja Zajedno sa suprugom Matildom Bajer, istaknutom feministkinjom i pacifistkinjom, 1871. godine suosnovao je Dansko žensko udruženje, dok je Matilda bila njegova prva predsjednica. == Mirovni pokret i međunarodni rad == Godine 1882. Bajer je osnovao Savez za neutralnost Danske, koji je 1885. prerastao u Dansko mirovno udruženje, čiji je predsjednik bio od 1884. do 1892. Bio je učesnik prvog skandinavskog mirovnog kongresa 1885. godine, kao i gotovo svih svjetskih mirovnih kongresa od 1889. godine nadalje. Na Mirovnom kongresu u Rimu, 13. novembra 1891, bio je jedan od osnivača Bureau International Permanent de la Paix, sa sjedištem u Bernu. Izabran je za prvog predsjednika ove organizacije i tu funkciju obavljao je do 1907. godine, nakon čega je postao njen počasni predsjednik. Autor je obimnog publicističkog i književnog opusa posvećenog arbitraži, međunarodnom pravu i liberalnom pacifizmu. Bio je i osnivač Nordijskog društva slobodnih država i urednik njegovog lista ''Folkevennen''. == Nobelova nagrada i posljednje godine == Za napore u mirovnom rješavanju pitanja norveško-švedske unije i dugogodišnji međunarodni mirovni angažman, Bajer je 1908. godine dobio Nobelovu nagradu za mir, koju je podijelio sa Klasom Pontusom Arnoldsonom. U govoru prilikom dodjele nagrade kritički se osvrnuo na slabu organizovanost mirovnih pokreta. Izbijanje Prvog svjetskog rata 1914. godine duboko ga je razočaralo i navelo da se povuče iz aktivnog mirovnog rada. Preminuo je 1922. godine u Kopenhagenu. == Naslijeđe == Fredrik Bajer sahranjen je na groblju Bispebjerg u Kopenhagenu. Njegova lična arhiva i rukopisi čuvaju se u Kraljevskoj biblioteci u Kopenhagenu, dok se dio njegove prepiske nalazi u Kraljevskoj biblioteci u Stokholmu. Danske mirovne i ženske organizacije podigle su mu 1923. godine spomenik (rad vajara Einara Utzon-Franka), koji se danas nalazi u Amorparku, u blizini Trga Fredrika Bajera, nazvanog po njemu 1935. godine. Njegovi portreti i skulpture nalaze se u više muzeja i zbirki. Bajerove Životne uspomene objavljene su 1909. godine. '''Kontroverza''' je stanje dugotrajne javne rasprave ili polemike, obično u vezi s pitanjem oko kojem postoje suprotstavljena mišljenja ili gledišta. Riječ potiče iz latinskog jezika (''controversia''), nastale od ''controversus'', što znači okrenut u suprotnom smjeru, a označavala je i retoričku vježbu koja se praktikovala u starom Rimu. == Pravni aspekt == U teoriji prava, kontroverza se razlikuje od sudskog predmeta. Dok sudski predmeti obuhvataju sve vrste postupaka, uključujući krivične i građanske, kontroverza predstavlja isključivo građanskopravni postupak. Naprimjer, Klauzula o slučaju ili kontroverzi iz 3. člana Ustava Sjedinjenih Američkih Država (Odjeljak 2, Stav 1) propisuje da se "sudska vlast proteže... na kontroverze u kojima su SAD stranka". Ova klauzula tumači se kao zahtjev da savezni sudovi SAD-a ne mogu razmatrati predmete koji ne predstavljaju stvarnu kontroverzu, odnosno stvarni spor između suprotstavljenih strana koje su podobne za sudsko rješavanje. Osim što se definiše obim nadležnosti saveznog sudstva, ova odredba također zabranjuje sudovima izdavanje savjetodavnh mišljenja, kao i razmatranje predmeta koji su preuranjeni (kada kontroverza još nije nastala) ili bespredmetni (kada je kontroverza već riješena). == Benfordov zakon == <blockquote>''Glavni članak: Benfordov zakon o kontroverzi''</blockquote>Benfordov zakon o kontroverzi, kako ga je 1980. godine formulisao astrofizičar i autor naučne fantastike Gregory Bentford, glasi: strast je obrnuto proporcionalna količini dostupnih stvarnih informacija. Drugim riječima, ovaj zakon tvrdi da što je manje činjeničnih informacija dostupno o nekoj temi, to se oko te teme može razviti veći stepen kontroverze, dok s povećanjem količine dostupnih činjenica nivo kontroverze opada. Tako su, naprimjer, kontroverze u fizici uglavnom ograničene na oblasti u kojima eksperimenti još uvijek nisu mogući, dok su kontroverze u politici gotovo neizbježne, jer zajednice često moraju donositi odluke o smjerovima djelovanja na osnovu nedovoljnih informacija. == Psihološke osnove == Kontroverze se često smatraju posljedicom nedostatka povjerenja među stranama u sporu, što implicira i Benfordov zakon kontroverze, koji govori isključivo o nedostatku informacija (strast je obrnuto proporcionalna količini dostupnih stvarnih informacija). Naprimjer, u analizama političke kontroverze oko antropogenih klimatskih promjena, koja je naročito izražena u Sjedinjenim Američkim Državama, predloženo je da se protivljenje naučnom konsenzusu javlja zbog nedovoljne informisanosti o toj temi. Međutim, istraživanje provedeno na uzorku od 1.540 odraslih osoba u SAD-u pokazalo je da nivo naučne pismenosti korelira sa jačinom stava o klimatskim promjenama, ali ne i s tim na kojoj se strani debate ispitanici nalaze. Zagonetna pojava da dvije osobe, izložene istim činjenicama, mogu doći do potpuno različitih zaključaka često se objašnjava pojmom ograničene racionalnosti, naročito u radovima Daniela Kahnemana. Prema ovom pristupu, većina prosudbi donosi se pomoću brzodjelujućih heuristika koje su učinkovite u svakodnevnim situacijama, ali nisu pogodne za donošenje odluka o složenim pitanjima poput klimatskih promjena. Posebno je istaknuto da je usidravanje (''anchoring'') relevantno u kontroverzama o klimatskim promjenama, jer je utvrđeno da su pojedinci skloniji vjerovanju u klimatske promjene ako je vanjska temperatura viša, ako su prethodno podstaknuti da razmišljaju o toplini ili ako im se prilikom razmatranja budućih porasta temperature predoče više temperaturne vrijednosti. U drugim kontroverzama, poput one vezane za HPV vakcinu, ista evidencija dovodila je do donošenja radikalno različitih zaključaka. Kahan i saradnici objasnili su ovaj fenomen pomoću kognitivnih pristrasnosti, naročito pristrasne asimilacije i heuristike vjerodostojnosti. Slični efekti u rezonovanju uočeni su i u nenaučnim kontroverzama, kao što je rasprava o kontroli oružja u Sjedinjenim Američkim Državama. Kao i kod drugih kontroverzi, često se pretpostavlja da bi izlaganje empirijskim činjenicama bilo dovoljno da se rasprava konačno razriješi. Međutim, računarske simulacije kulturnih zajednica pokazale su da se uvjerenja unutar izolovanih podgrupa polariziraju, zasnovano na pogrešnom uvjerenju zajednice da ima nesmetan pristup "temeljnoj istini". Takvo povjerenje u sposobnost grupe da dođe do istine može se objasniti uspjehom zaključivanja zasnovanog na mudrosti mase, ali u odsustvu stvarnog pristupa temeljnoj istini, kao što je bio slučaj u ovom modelu, ovaj metod ne uspijeva. Bayesova teorija odlučivanja omogućava da se ovi neuspjesi racionalnosti opišu kao dio statistički optimizovanog sistema donošenja odluka. Eksperimenti i računarski modeli u oblasti multisenzorne integracije pokazali su da se senzorne informacije iz različitih čula integrišu na statistički optimalan način. Pored toga, čini se da vrste zaključivanja kojima se različiti senzorski ulazi pripisuju jednom izvoru podrazumijevaju Bayesovo zaključivanje o uzročnom porijeklu senzornih podražaja. Stoga se čini neurobiološki vjerovatnim da mozak implementira postupke donošenja odluka koji su bliski optimalnim u smislu Bayesovog zaključivanja. Brocas i Carrillo predložili su model donošenja odluka zasnovan na bučnim (nesigurnim) senzornim ulazima, u kojem se uvjerenja o stanju svijeta ažuriraju pomoću Bayesovog ažuriranja, a odluke se donose kada uvjerenja pređu određeni prag. Oni pokazuju da ovaj model, kada je opimizovan za jednokoračno donošenje odluka, dovodi do usidravanja uvjerenja i polarizacije stavova, upravo onako kako je opisano u kontekstu kontroverzi o globalnom zagrijavanju. Uprkos identičnim dokazima koji se predočavaju, prethodna uvjerenja (ili informacije koje su prve predstavljene) imaju presudan utjecaj na formirana uvjerenja. Dodatno, preferencije aktera (odnosno nagrade koje smatraju vrijednim) također utiču na promjenu uvjerenja, što objašnjava pristrasnu asimilaciju (poznatu i kao potvrdnu pristrasnost – ''confirmation bias''). Ovaj model omogućava da se nastanak kontroverzi posmatra kao posljedica sistema donošenja odluka optimizovanog za jednokoračne odluke, a ne kao rezultat ograničenog rasuđivanja u okviru Kahnemanove ograničene racionalnosti. '''Suverenitet''' se generalno definiše kao vrhovni i nezavisni kontrolni i zakonodavni autoritet nad određenom teritorijom, uključujući i pravo na donošenje zakona. On se izražava kroz sposobnost vršenja vlasti i regulisanja pravnog poretka. Suverenitet obuhvata unutrašnju hijerarhiju unutar države, kao i vanjsku autonomiju, koja označava sposobnost države da djeluje samostalno u međunarodnim odnosima. U okviru svake države, suverenitet pripada osobi, tijelu ili instituciji koja posjeduje konačnu vlast nad građanima i ovlaštenje da mijenja postojeće zakone. U političkoj teoriji, pojam suvereniteta označava vrhovnu legitimnu vlast nad određenom političkom cjelinom. Prema međunarodnom pravu, sve suverene države smatraju se jednakima, a nijedna država nema pravo da se miješa u unutrašnje poslove druge suverene države. Dok Član 2(7) Povelje Ujedinjenih nacija eksplicitno priznaje suverenitet država i uspostavlja princip nemiješanja u unutrašnje poslove suverenih država, ovlasti Vijeća sigurnosti UN-a prema Poglavlju VII predviđaju upotrebu sile protiv države kada je to neophodno za očuvanje ili uspostavu međunarodnog mira. Osim toga, nedavno usvojena Deklaracija o odgovornosti za zaštitu (R2P) ovlašćuje Ujedinjene nacije da intervenišu kako bi "spriječile humanitarnu katastrofu" u državi čija vlada ne može ili ne želi djelovati. Općenito se smatra da država ima suverenitet nad teritorijom kada je dosljedno vršila državnu vlast na toj teritoriji bez prigovora drugih država. De jure suverenitet odnosi se na zakonsko pravo države da to čini, dok de facto suverenitet označava stvarnu sposobnost države da provodi vlast. Pitanje de jure i de facto suvereniteta postaje posebno značajno kada se očekivanje da oba oblika suvereniteta koegzistiraju na istom mjestu i u isto vrijeme ne ispuni, ili kada se nadležnosti nalaze u različitim organizacijama. == Etimologija == Naziv potiče od nepotvrđene latinske riječi superanus (izvedenica od latinskog super - nad), što znači vladar ili poglavar. == Koncepti == Pojam suvereniteta imao je kroz historiju višestruke kontradiktorne komponente, različite definicije i raznovrsne, nekonzistentne primjene. Trenutni koncept državnog suvereniteta obuhvata četiri osnovna aspekta: teritoriju, stanovništvo, vlast i priznanje. Prema Stephenu D. Krasneru, pojam suvereniteta može se razumjeti i na četiri različita načina: * '''Domaći suverenitet''' – stvarna kontrola nad državom koju vrši vlast organizovana unutar ove države. * '''Suverenitet''' '''međuzavisnosti''' – stvarna kontrola kretanja preko granica države. * '''Međunarodni pravni suverenitet''' – formalno priznanje od strane drugih suverenih država. * '''Vestfalski suverenitet''' – u državi ne postoji druga vlast osim domaće suverene (takve druge vlasti mogu biti, npr. političke organizacije ili bilo koji drugi vanjski agent). Često se ova četiri aspekta pojavljuju zajedno, ali to nije nužno – oni ne utiču jedan na drugog, a postoje i historijski primjeri država koje nisu bile suverene u jednom aspektu, dok su istovremeno imale suverenitet u nekom drugom aspektu. Prema Immanuelu Wallersteinu, još jedna fundamentalna osobina suvereniteta je da predstavlja zahtjev koji mora biti priznat da bi imao smisla:<blockquote>Suverenitet je hipotetska razmjena u kojoj dvije potencijalne (ili stvarne) sukobljene strane, poštujući de facto stvarnost moći, razmjenjuju takva priznanja kao svoju najmanje skupu strategiju.</blockquote>Postoje još dva dodatna aspekta suvereniteta koja zaslužuju razmatranje: empirijski i pravni suverenitet. Empirijski suverenitet odnosi se na legitimnost onoga ko upravlja državom i legitimnost načina na koji vrši svoju vlast. Primjeri uključuju situacije u Evropi gdje su plemići imali pravo na privatna ovlaštenja, dok je ustav Katalonije priznao takva prava, što predstavlja empirijski suverenitet. Prema Davidu Samuelu, ovo je važan aspekt države jer mora postojati određena osoba ili grupa pojedinaca koja djeluje u ime naroda države. Pravni suverenitet naglašava važnost priznavanja prava države od strane drugih država da slobodno vrši svoju vlast uz minimalno miješanje. Naprimjer, Jackson, Rosberg i Jones objašnjavaju kako su suverenitet i opstanak afričkih država više zavisili od pravnog priznanja nego od materijalne pomoći. Douglass North ističe da institucije traže strukturu, a ova dva oblika suvereniteta mogu biti metoda za uspostavljanje takve strukture. U određenom periodu, Ujedinjene nacije su pridavale veliki značaj pravnom suverenitetu i često su nastojale da ojačaju njegov princip. U novije vrijeme, UN se okreće uspostavljanju empirijskog suvereniteta. Michael Barnett navodi da je to uglavnom posljedica perioda posle Hladnog ata, jer su UN smatrale da države treba da uspostave mir unutar svojih teritorija kako bi osigurale mirne međudržavne odnose. Teoretičari su primijetili da je u tom periodu pažnja često bila usmjerena na to kako jače unutrašnje strukture doprinose miru među državama. Naprimjer, Zaum tvrdi da je mnogim slabim i siromašnim državama koje su pogođene Hladnim ratom pružena pomoć kako bi razvile nedostatne kapacitete suvereniteta kroz ovaj pod-aspekt tzv. "empirijske državnosti". == Historija == === Klasični period === Rimski pravnik Ulpijan je primijetio sljedeće: * "Narod je prenio sav svoj imperium i moć na cara." (''Cum lege regia, quae de imperio eius lata est, populus ei et in eum omne suum imperium et potestatem conferat'' – Digest I.4.1) * "Zakoni ne obavezuju cara." (''Princeps legibus solutus est'' – Digest I.3.31) * "Odluka cara ima pravnu snagu." (''Quod principi placuit legis habet vigorem'' – Digest I.4.1) Ulpijan je ovom izjavom izrazio ideju da car vrši relativno apsolutnu formu suvereniteta koja proizilazi iz volje naroda, iako sam pojam suverenitet nije izričito koristio. === Srednji vijek === Ulpijanove izjave bile su poznate u srednjovjekovnoj Evropi; suverenitet je u to vrijeme bio važan koncept. Srednjovjekovni monarsi nisu bili suvereni, ili barem ne u punom smislu te riječi, jer su bili ograničeni i dijelili su vlast sa feudalnom aristokratijom. Osim toga, obje strane bile su snažno ograničene običajima. Suverenitet je u srednjem vijeku postojao kao de jure pravo plemstva i kraljevskih porodica. === Reformacija === Suverenitet se ponovo pojavio kao pojam pred kraj 16. stoljeća, u vrijeme kada su graanski ratovi stvorili potrebu za snažnijom centralnom vlasti, dok su monarsi počeli koncentrisati moć u svoje ruke na štetu plemstva, a moderna nacionalna država počela je da se oblikuje. Jean Bodin, djelimično kao reakciju na haos francuskih vjerskih ratova, razvio je teorije suvereniteta koje su zagovarale snažnu centralnu vlast u oblku apsolutne monarhije. U svom djelu iz 1576. godine, ''Les Six Livres de la République'' (''Šest knjiga o Republici''), Bodin tvrdi da je suverenitet svojstven prirodi države i mora biti: * Apsolutan: po ovom pitanju, naveo je da suverena vlast mora biti ograničena obavezama i uslovima, ali da mora moći donositi zakone bez pristanka svojih podanika, ne smije biti vezana zakonima svojih prethodnika i, što je o njemu logično, ne može biti obavezana vlastitim zakonima. * Vječan: suverenitet se ne može privremeno delegirati, npr. snažnom vođi u vanrednim okolnostima ili državnom službeniku. Bodin je smatrao da suverenitet mora biti vječan, jer svako ko ima moć da postavi vremensko ograničenje vlasti mora biti iznad same vlasti, što bi bilo nemoguće ako je vlast apsolurna. Ovo djelo često se smatra prvim evropskim tekstom koji teorijski razrađuje pojam državnog suvereniteta. ---- --------- ---- ------ '''Cezarov građanski rat''' (49–45. p.n.e.) vodio se u kasnoj fazi Rimske Republike između dviju suprotstavljenih strana predvođenih Julijem Cezarom i Pompejem. Glavni povod sukoba bile su političke napetosti oko Cezarove uloge u Republici nakon što je trebao završiti svoje guvernersko razdoblje u Galiji i vratiti se u Rim. Prije izbijanja građanskog rata, Julije Cezar proveo je gotovo deset godina vodeći vojne pohode i osvajanja u Galiji, čime je stekao ogromnu moć i slavu, ali i izazvao zabrinutost među rimskim političarima. Krajem 50. godine prije nove ere, političke napetosti između njega i njegovog bivšeg saveznika Pompeja počele su se nagomilavati, jer ni Cezar ni Pompej nisu bili spremni na kompromis. Ova sve veća napetost kulminirala je kada je Pompej, uz podršku svojih političkih saveznika, uspio uvjeriti Senat da izda naredbu prema kojoj se Cezar mora odreći svojih vojnih zapovjedništava i povući iz svojih provincija. Umjesto da posluša ovu odluku, Cezar je odlučio da se ne povuče i prešao je granicu prema Italiji, čime je praktično otvorio put prema Rimu i označio početak građanskog rata. Građanski rat proširio se na različite dijelove Rimskog svijeta, uključujući Italiju, Iliriju, Grčku, Egipat, sjevernu Afriku i Hispaniju. Ključni događaji odigrali su se u Grčkoj 48. godine prije nove ere. Tamo je Pompej inicijalno pobijedio Cezara u bici kod Dyrrhachiuma, no kasnije je Cezar nadjačao Pompejeve snage u odlučujućoj bici kod Farsala, nakon koje se Pompejeva vojska raspala. Nakon poraza, mnogi istaknuti Pompejevi sljedbenici, poznati kao Pompejci, predali su se, među njima i Marka Junija Bruta te Cicerona. Međutim, neki od njih nastavili su borbu, među kojima su bili Katon Mlađi i Metel Scipion. Sam Pompej pobjegao je u Egipat, gdje je ubrzo nakon dolaska ubijen. Nakon što je konsolidirao vlast u Grčkoj i Egiptu, Julije Cezar vodio je vojnu ekspediciju u Malu Aziju prije nego što se okrenuo prema Sjevernoj Africi. Tamo je 46. godine prije nove ere u bici kod Tapsa porazio Metela Scipiona, jednog od preostalih vođa Pompejevih snaga. Nakon Cezarove pobjede, Katon Mlađi i Metel Scipion odlučili su okončati vlastite živote, odbivši predati se. Sljedeće godine, 45. prije nove ere, Cezar je prešao u Španiju, gdje se u bici kod Munde suočio s posljednjim preostalim Pompejcevima pod vodstvom njegovog bivšeg poručnika Tita Labijena. Njegova pobjeda u ovoj bici praktično je eliminirala svaku organiziranu vojnu opoziciju. Nakon tih uspjeha, Senat je 44. godine prije nove ere proglasio Cezara diktatorom perpetuo, što je značilo da ima neograničenu vlast „za uvijek“. Njegova koncentracija moći izazvala je snažno nezadovoljstvo u senatskim redovima, te je ubrzo ubijen u atentatu koji su izveli grupa senatora, među kojima je bio i Markus Junije Brutus. Građanski rat koji je prethodio ovim događajima smatra se jednom od ključnih prekretnica u povijesti Rima. Mnogi povjesničari ga vide kao neposredni uzrok kraja Rimske Republike, jer je doveo do polarizacije političkih snaga i prekida u normalnom funkcioniranju republikanske vlade. Cezarova sveobuhvatna vojna i politička pobjeda stvorila je vakuum moći koji je trajao nakon njegove smrti. Tijekom sljedećih godina njegov nasljednik Oktavijan postupno je preuzeo potpunu kontrolu nad Rimom, što je na kraju rezultiralo uspostavom Rimskog Carstva, a Oktavijan je postao prvi rimski car pod imenom August. == Pozadina == Dodatne informacije: Prvi trijumvirat i Galski ratovi Glavno pitanje koje se postavljalo u periodu prije rata bilo je kako Cezar, koji je bio u Galiji gotovo deset godina prije 49. godine prije nove ere, ponovo biti integriran u političko tkivo Rima nakon što je akumulirao ogromnu moć i bogatstvo u Galiji. Počevši od 58. godine prije nove ere, godinu dana nakon svog konzulstva 59. godine, Cezar je obavljao prokonzulstvo Cisalpinske Galije zajedno s Ilirikom prema odredbama ''lex Vatinia'' i Transalpske Galije, po nalogu Senata.  Cezar se udružio s Krasom i Pompejem u takozvanom Prvom trijumviratu tokom svog konzulstva.  Savez trojice muškaraca "izazvao je oštro restrukturiranje saveza i poravnanja" s privremenom koristi za njih, ali dugoročnom štetom, jer su se aristokratske grupe ujedinile u opoziciji.  Kratkoročne koristi za njih trojicu proizašle su iz njihovih vlastitih ciljeva: ratifikacije Pompejevog istočnog naselja i agrarnih mjera koje su uključivale Pompeja i Krasa. Politički savez između njih trojice počeo se raspadati sredinom 50-ih godina prije nove ere, ali je stavljen na čekanje ponovnim pregovorima i zajedničkim konzulstvom Pompeja i Krasa 55. godine prije nove ere.  Njihovo zajedničko konzulstvo dodijelilo je konzulima nove provincijske komande, pri čemu je Pompej dobio Hispaniju dok je Kras otišao u Siriju da se bori protiv Parta; Cezar je, sa svoje strane, obnovio svoj prokonzulski mandat u Galiji. Nakon Krasovog odlaska iz Rima krajem 55. godine prije nove ere i nakon njegove smrti u bitci 53. godine prije nove ere, savez se počeo jasnije raspadati. Smrću Krasa i Julije (Cezarove kćeri i Pompejeve supruge) 54. godine prije nove ere, ravnoteža moći između Pompeja i Cezara se urušila i "sukob između [njih dvojice] se stoga mogao činiti neizbježnim".  Od 61. godine prije nove ere, glavna politička linija razdora u Rimu uravnotežila je utjecaj Pompeja, što je dovelo do njegovog traženja saveznika izvan jezgre senatorske aristokracije, tj. Krasa i Cezara; ali porast anarhičnog političkog nasilja od 55. do 52. godine prije nove ere konačno je prisilio Senat da se udruži s Pompejem kako bi uspostavio red.  Slom reda 53. i 52. godine prije nove ere bio je izuzetno uznemirujući: ljudi poput Publija Klodija Pulhera i Tita Anija Mila bili su "u suštini nezavisni agenti" koji su vodili velike nasilne ulične bande u vrlo nestabilnom političkom okruženju.  To je dovelo do Pompejevog isključivog konzulstva 52. godine prije nove ere, kada je preuzeo isključivu kontrolu nad gradom bez sazivanja izborne skupštine. Politička agitacija za oduzimanje Cezarove komande i oduzimanje legija već je započela u proljeće 51. pne.: M. Klaudije Marcel je te godine tvrdio da osvajanje Alezije i pobjeda nad Vercingetoriksom znače da je Cezarova ''provincija'' (tj. zadatak) u Galiji završena i da je stoga njegova komanda istekla.  Također je tvrdio da Cezarova očekivana želja da se kandiduje za drugi konzulat ''u odsustvu'' više nije opravdana nakon njegove pobjede.  Bez obzira na to, Senat je odbacio Marcelov prijedlog, kao i njegov kasniji prijedlog da se Cezarov mandat u Galiji proglasi završenim 1. marta 50. pne.  U to vrijeme, Pompej je također odigrao ključnu ulogu u odbacivanju predloženih prijedloga. Nakon ljeta 50. godine, "pozicije su se učvrstile i događaji su nepovratno napredovali prema kataklizmi", a Pompej je sada odbijao Cezarovu kandidaturu za drugo konzulstvo sve dok se nije odrekao svoje vojske i provincija.  Senat je u cjelini bio relativno miran, snažno podržavajući prijedlog Cezarovog saveznika C. Scribonija Curia , koji je tada bio tribun plebsa , da i Pompej i Cezar predaju svoje vojske i komande.  Prijedlog je usvojen u Senatu sa 370 glasova za i 22 protiv 1. decembra 50. godine prije nove ere,  Pompej i konzul su ga odbacili. Konzul, C. Claudije Marcello, tada je iskoristio glasine da se Cezar sprema napasti Italiju i zadužio Pompeja da brani grad i Republiku. Jedan od razloga zašto je Cezar odlučio krenuti u rat bio je taj što bi bio procesuiran zbog pravnih nepravilnosti tokom svog konzulstva 59. godine prije nove ere i kršenja raznih zakona koje je Pompej donio krajem 50-ih, što bi imalo za posljedicu sramotno progonstvo.  Međutim, teorija o krivičnom gonjenju koja proizlazi iz djela Svetonija i Polija nalazi se na "vrlo sumnjivoj teritoriji"  i "krajnje sumnjiva".  Ne postoje dokazi iz perioda 50-49. godine prije nove ere da je iko ozbiljno planirao suditi Cezaru.  Cezarov izbor da se bori u građanskom ratu bio je motiviran uglavnom njegovim spoticanjem u nastojanjima da postigne drugo konzulstvo i trijumf, u kojem bi neuspjeh u tome ugrozio njegovu političku budućnost.  Štaviše, rat 49. godine prije nove ere bio je povoljan za Cezara, koji je nastavio vojne pripreme dok su Pompej i republikanci jedva počeli s pripremama. Čak i u davna vremena, uzroci rata bili su zagonetni i zbunjujući, a specifični motivi "nigdje se nisu mogli pronaći".  Postojali su razni izgovori, poput Cezarove tvrdnje da brani prava tribuna nakon što su pobjegli iz grada, što je bila "previše očigledna prevara".  Cezarovo vlastito objašnjenje bilo je da će zaštititi svoja lična ''dostojanstva'' ; i Cezara i Pompeja je pokretao ponos, pri čemu je Cezar odbijao da se "pokorno pokori hvalisanju konzervativaca, a kamoli maltretiranju Pompeja", kako Gruen kaže, a Pompej je slično odbijao da prihvati Cezarove prijedloge, iznesene kao da su direktive.  Postojala je mala svjesna želja za ratom do posljednjih sedmica 50. godine prije nove ere, ali " ''boni'' su se zarobili... u politički škripac iz kojeg nisu mogli izaći dostojanstveno osim agresivnim samopotvrđivanjem", dok Cezar nije mogao "dopustiti da se [njegov status i ugled] sruše kroz pokornost". == Građanski rat == U mjesecima koji su prethodili januaru 49. godine prije nove ere, i Cezar i anticezarijevci, sastavljeni od Pompeja, Katona i drugih, izgledali su kao da vjeruju da će druga strana popustiti ili, ako to ne uspije, ponuditi prihvatljive uslove.  Povjerenje između njih dvojice je narušeno u posljednjih nekoliko godina, a ponovljeni ciklusi prepirki na ivici sukoba umanjili su šanse za kompromis. Dana 1. januara 49. godine prije nove ere, Cezar je izjavio da bi bio spreman dati ostavku ako bi to učinili i drugi komandanti, ali, Gruenovim riječima, "ne bi tolerisao nikakvu nejednakost u svojim [Cezarovim i Pompejevim] snagama",  izgledajući kao da prijeti ratom ako se njegovi uslovi ne ispune.  Cezarovi predstavnici u gradu sastali su se sa senatskim vođama sa pomirljivijom porukom, pri čemu je Cezar bio spreman odreći se Transalpske Galije ako bi mu se dozvolilo da zadrži dvije legije i pravo da se kandiduje za konzula bez odricanja od svog ''imperijuma'' (i, time, prava na trijumf), ali Katon je odbacio ove uslove, izjavivši da neće pristati ni na šta osim ako se to javno ne predstavi Senatu. Senat je bio uvjeren uoči rata (7. januara 49. p.n.e.) - dok su Pompej i Cezar nastavili okupljati trupe - da zahtijeva od Cezara da se odrekne svog položaja ili da bude proglašen neprijateljem države.  Nekoliko dana kasnije, Senat je također oduzeo Cezaru dozvolu da se kandiduje na izborima u odsustvu i imenovao nasljednika Cezarovog prokonzula u Galiji; dok su procezarijanski tribuni stavili veto na ove prijedloge, Senat ih je ignorisao i pokrenuo senatus ''consultum ultimum'' , ovlastivši magistrate da poduzmu sve mjere potrebne za osiguranje sigurnosti države.  Kao odgovor, nekoliko tih procezarijanskih tribuna, dramatizirajući svoju tešku situaciju, pobjeglo je iz grada u Cezarov logor. === Početak rata === ==== Prelazak Rubikona ==== Vidi također: Prelazak Rubikona Desetog ili 11. januara, Cezar je prešao Rubikon ,  malu rijeku koja označava granicu između provincije Cisalpinske Galije na sjeveru i same Italije na jugu. Svetonije tvrdi da je , prelazeći Rubikon , Cezar uzviknuo ''alea iacta est'' ("kocka je bačena"), iako Plutarh tvrdi da je Cezar govorio na grčkom citirajući pjesnika Menandra sa ''anerriphtho kubos'' ("ἀνερρίφθω κύβος", "neka se kocka baci");  Cezarovi komentari uopće ne spominju Rubikon.  Ovo je označilo formalni početak neprijateljstava, a Cezar je "nesumnjivo bio pobunjenik". S obje strane, obični vojnici slijedili su svoje vođe: "galske legije su slušale svog zaštitnika i dobročinitelja [koji] je zaslužio res ''publica'' ... drugi su slijedili Pompeja i konzule [koji] su predstavljali ''res publica'' ".  Cezar se pobrinuo da se obrati svojim ljudima: prema vlastitom iskazu, govorio je o nepravdama koje su mu nanijeli njegovi politički neprijatelji, kako ga je Pompej izdao, i uglavnom se fokusirao na to kako su prava tribuna zgažena ignoriranjem tribunskih veta Senata, paradirajući tribune koji su pobjegli iz grada pred trupama prerušeni u svoje prerušavanja. U ''senatus consultum ultimum'' , Cezar je tvrdio da je to nepotrebno i da bi trebalo biti ograničeno samo na okolnosti u kojima je Rim bio pod direktnom prijetnjom. Za većinu Rimljana, izbor strane bio je težak. Samo mali broj ljudi bio je posvećen jednoj ili drugoj strani na početku neprijateljstava. Na primjer, Gaj Klaudije Marcel, koji je kao konzul 50. godine prije nove ere zadužio Pompeja za odbranu grada, izabrao je neutralnost.  Tada mladi Marko Junije Brut , čijeg je oca Pompej podmuklo ubio tokom Brutovog djetinjstva, čija je majka bila Cezarova ljubavnica i koji je odrastao u kući Katona Mlađeg , odlučio je napustiti grad,  postavivši položaj u Kilikiji, a odatle u Pompejev logor.  Cezarov najpouzdaniji poručnik u Galiji, Tit Labijen, također je prebjegao od Cezara Pompeju, moguće zbog Cezarovog gomilanja vojnih slava ili ranije odanosti Pompeju. ==== Marš na Rim ==== Cezarov tajming je bio dalekovid: Italija je bila potpuno nespremna za invaziju.  Cezar je osvojio Ariminum (današnji Rimini ) bez otpora, budući da su se njegovi ljudi već infiltrirali u grad; u brzom slijedu je osvojio još tri grada.  Vijest o Cezarovom upadu u Italiju stigla je do Rima oko 17. januara.  Kao odgovor, Pompej je "izdao edikt u kojem je proglasio stanje građanskog rata, naredio svim senatorima da ga slijede, [i] izjavio da će svakoga ko ostane smatrati Cezarovim pristalicom".  Pompej i njegovi saveznici napustili su grad zajedno s mnogim neopredijeljenim senatorima, bojeći se krvavih odmazdi prethodnih građanskih ratova; drugi senatori su jednostavno napustili Rim i otišli u svoje seoske vile, nadajući se da će ostati neprimjetni. Krajem januara, Cezar i Pompej su pregovarali, a Cezar je predložio da se njih dvojica vrate u svoje provincije (što bi od Pompeja zahtijevalo da otputuje u Španiju) i zatim raspuste svoje snage. Pompej je prihvatio te uslove pod uslovom da se odmah povuku iz Italije i podnesu spor na arbitražu Senata, što je Cezar odbio jer bi ga to stavilo na milost i nemilost neprijateljski raspoloženih senatora, a istovremeno bi se odreklo svih prednosti svoje iznenadne invazije.  Cezar je nastavio napredovati. Nakon susreta s pet kohorti pod komandom Kvinta Minucija Terma kod Iguvija, Termove snage su dezertirale. Cezar je brzo zauzeo Picenum, područje iz kojeg je Pompejeva porodica porijeklom. Iako su se Cezarove trupe jednom sukobile s lokalnim snagama, srećom po njega, stanovništvo nije bilo neprijateljski raspoloženo: njegove trupe su se suzdržavale od pljačke, a njegovi protivnici su imali "malo popularnosti u narodu".  U februaru 49. godine prije nove ere, Cezar je primio pojačanje i zauzeo Askulum kada je lokalni garnizon dezertirao. Tek kada je stigao u Korfinijum, naišao je na ozbiljan otpor predvođen Lucijem Domicijem Ahenobarbom , kojeg je Senat nedavno imenovao za guvernera Galije.  Pompej je pozvao Ahenobarba da se povuče na jug i pridruži mu se, ali Ahenobarb je odgovorio zahtjevima za podršku; bez obzira na to, Cezar se pripremio za opsadu.  Nakon što je Ahenobarb primio pismo od Pompeja u kojem mu je odbijena podrška, tvrdio je da pomoć stiže, ali je uhvaćen u planiranju ličnog bijega; kao odgovor, njegovi ljudi su ga uhapsili i poslali izaslanike da se predaju Cezaru nakon kratke sedmodnevne opsade.  Među predatima bilo je pedesetak senatora i konjanika, a svima im je Cezar dozvolio da odu. Kada su korfinijumski lokalni magistrati predali oko šest miliona sestercija koje je Ahenobarb donio da plati svojim ljudima, Cezar ih je vratio ljudima i zatražio od njih da polože zakletvu vjernosti, što su oni i učinili. Cezarovo napredovanje niz jadransku obalu bilo je iznenađujuće blago i disciplinovano: njegovi vojnici nisu pljačkali sela kao što su to činili tokom Društvenog rata nekoliko decenija ranije. Niti se Cezar osvetio svojim političkim neprijateljima kao što su to učinili Sula i Marius. Politika milosti bila je također vrlo praktična: Cezarova mirnoća spriječila je stanovništvo Italije da se okrene protiv njega.  U isto vrijeme, Pompej je planirao pobjeći na istok u Grčku gdje bi mogao okupiti ogromnu vojsku iz istočnih provincija. Stoga je pobjegao u Brundisium (današnji Brindisi ), rekvirirajući trgovačke brodove za putovanje Jadranom. Cezar je progonio Pompeja do Brundizija, stigavši ​​9. marta sa šest legija. Do tada je većina Pompejevih snaga otišla, a zaštitnica od dvije legije čekala je transport. Dok je Cezar pokušavao blokirati luku zemljanim radovima i ponovo otvoriti pregovore, zemljani radovi nisu bili uspješni i Pompej je odbio pregovarati, pobjegavši ​​na istok sa gotovo svim svojim ljudima i svim brodovima u regiji. === Španija i Afrika === Dodatne informacije: Opsada Masilije , bitka kod Ilerde , bitka kod Utike (49. pne) i bitka kod rijeke Bagradas (49. pne) Nakon ovog neuspjeha i iskoristivši Pompejev bijeg na istok, Cezar je marširao na zapad prema Hispaniji . Dok je bio u Italiji, sazvao je sastanak preostalog Senata 1. aprila; odaziv je bio slab. Tamo je Cezar ponovio svoje pritužbe i zatražio da se pošalju senatorski izaslanici da pregovaraju s Pompejem; iako je prijedlog usvojen, niko se nije dobrovoljno javio. Sazvan je i sastanak concilium ''plebis'' ; iako je Cezar svakom građaninu obećao poklon od 300 sestercija i garanciju opskrbe žitom, prijem je bio prigušen.  Kada je jedan od tribuna, Lucije Cecilije Metel, uložio veto protiv Cezarovog pokušaja opljačkanja državne blagajne , Cezar je prijetio Metelovom životu sve dok nije popustio.  Neki naučnici smatraju da ovaj događaj pokazuje neiskrenost Cezarovog zagovaranja prava tribuna na početku građanskog rata.  U napadu je zaplijenjeno oko 15 hiljada zlatnih poluga, 30 hiljada srebrnih poluga i 30 miliona sestercija.  Taj događaj je bio dovoljno neugodan da je izostavljen iz Cezarovih ''Komentara'' o građanskom ratu. Ostavivši Marka Antonija na čelu Italije, a pretora Lepida u Rimu, Cezar se uputio na zapad prema Španiji, ogorčen zbog neugodnih epizoda pred Senatom i Metelom.  Usput je započeo opsadu Masilije kada mu je grad zabranio ulazak i došao je pod komandu spomenutog Domicija Ahenobarba. Ostavivši opsadu, Cezar je nastavio prema Španiji s malom tjelohraniteljicom i 900 njemačkih pomoćnih konjanika.  Stigao je u junu 49. i kod Ilerde porazio je pompejevu vojsku pod komandom legata Lucija Afranija i Marka Petreja . Pompejev preostali legat u Španiji, Marko Terencije Varon, predao se ubrzo nakon toga, stavljajući cijelu Španiju pod Cezarovu kontrolu. Istovremeno s Cezarovom invazijom na Španiju, poslao je svog poručnika Curia da napadne Siciliju i Afriku uz pomoć Gaja Kaninija Rebilusa , gdje su njegove snage odlučno poražene u bici na rijeci Bagradas u augustu 49. godine prije nove ere. Curion je poginuo u bici. Vrativši se u Rim u decembru 49. godine prije nove ere, Cezar je ostavio Kvinta Kasija Longina da komanduje Španijom  i dao ga je pretoru Marku Emiliju Lepidu da ga imenuje diktatorom .  Kao diktator, proveo je izbore za konzulstvo 48. godine prije nove ere prije nego što je iskoristio diktatorske ovlasti za donošenje zakona kojima se iz progonstva povlače oni koje su Pompejevi sudovi osudili 52. godine prije nove ere, izuzev Tita Anija Mila , i vraćaju politička prava djeci žrtava Sulanovih proskripcija.  Održavanje diktature bio bi jedini način da izbjegne odustajanje od svog ''imperijuma'' , legija, ''provincija'' i prava na trijumf dok je unutar ''pomerijuma'' .  Kandidujući se na istim izborima koje je proveo, osvojio je drugi mandat kao konzul, a Publije Servilije Vatija Isaurikus mu je bio kolega. Dao je ostavku na diktaturu nakon jedanaest dana.  Cezar je zatim nastavio progon Pompeja preko Jadrana === Makedonska kampanja === Glavni članak: Cezarova invazija na Makedoniju Dodatne informacije: Bitka kod Dyrrhachiuma (48. p.n.e.) , Opsada Gomphija i Bitka kod Farsala Po dolasku u Brundizij, Cezar nije imao dovoljno transportnih brodova da preveze cijelu svoju snagu, što je značilo da bi bila potrebna višestruka putovanja preko Jadrana; to je zakomplicirala pompejska flota stacionirana na istočnoj strani Jadrana pod komandom Marka Kalpurnija Bibula .  Isplovljavajući 4. januara 48. godine prije nove ere - u stvarnosti, zbog odstupanja od rimskog kalendara , kasna jesen  - Cezar je iznenadio Pompejce, Pompejeve trupe raspršene po zimovnicima, a Bibulova flota nije bila spremna.  Bibulova flota, međutim, brzo je stupila u akciju i zarobila neke od Cezarovih transportnih brodova dok su se vraćali u Brundizij, ostavljajući Cezara nasukanog sa oko sedam legija i malo hrane.  Cezar je zatim krenuo prema Apoloniji uz malo lokalnog otpora, što mu je omogućilo da osigura bazu i neke zalihe hrane; vidjevši da je glavna pompejska baza za snabdijevanje bila u Draču, Cezar je napredovao prema njoj, ali se povukao kada je Pompej stigao prvi sa nadmoćnijim snagama. Nakon što je 10. aprila primio ostatak svoje vojske iz Italije pod komandom Marka Antonija, Cezar je ponovo krenuo prema Draču, što je dovelo do bitke kod Drača . Nakon pokušaja zaobilaženja pompejskih branilaca, Cezar je pokušao zauzeti vitalno pompejsko logističko središte Drač, ali nije uspio nakon što ga je Pompej okupirao i okolna uzvišenja.  Kao odgovor, Cezar je opsjedao Pompejev logor i izgradio ophodnju oko njega, sve dok, nakon višemjesečnih okršaja, Pompej nije uspio probiti Cezarove utvrđene linije i prisiliti Cezara na strateško povlačenje prema Tesaliji. Nakon pobjede, nastojeći poštedjeti Italiju od invazije, spriječiti Cezara da porazi snage Scipiona Nasike koje su stigle iz Sirije, i pod pritiskom svojih previše samouvjerenih saveznika koji su ga optuživali za produženje rata kako bi proširio svoju komandu,  Pompej je nastojao uvesti Cezara u odlučujuću bitku.  Nakon susreta sa sirijskim pojačanjima Scipiona Nasike, Pompej je početkom augusta poveo svoje snage za Cezarom, tražeći povoljno tlo za bitku.  Nakon nekoliko dana konjičkih okršaja, Cezar je uspio namamiti Pompeja s brda i prisiliti ga na bitku na ravnici Farsala .  Tokom bitke, bočni manevar koji je predvodio Labijen nije uspio protiv rezervne linije Cezarovih trupa, što je dovelo do sloma pompejske pješadije protiv Cezarovih veterana.  Ubrzo nakon bitke i negdje u oktobru, Cezar je po drugi put imenovan diktatorom , na cijelu godinu. Pompej, očajavajući zbog poraza, pobjegao je sa svojim savjetnicima u Mitilinu, a odatle u Kilikiju gdje je održao ratno vijeće; u isto vrijeme, Katonove pristalice su se pregrupirale na Korkiri i odatle otišle u Libiju.  Drugi, uključujući Marka Junija Bruta, tražili su Cezarovo pomilovanje, putujući preko močvara do Larise gdje ga je Cezar potom ljubazno dočekao u svom logoru.  Pompejevo ratno vijeće odlučilo je pobjeći u Egipat,  koji mu je prethodne godine pružio vojnu pomoć. === Egipatska dinastička borba === Dodatne informacije: Aleksandrijski rat i Kleopatra Kada je Pompej stigao u Egipat , dočekala ga je gostoljubiva delegacija sastavljena od nekoliko Egipćana i dva rimska oficira koji su služili s njim godinama ranije. Ubrzo nakon ulaska u njihov brod, ubijen je pred svojom ženom i prijateljima na palubi.  Cezar je energično progonio Pompeja jer su ga njegova vještina i mreža klijenata činili najvećom prijetnjom; putujući prvo u Aziju, a zatim na Kipar i Egipat,  stigao je tri dana nakon Pompejevog ubistva.  Tamo mu je predstavljena Pompejeva glava, zajedno s njegovim pečatnim prstenom; Cezar je zaplakao kada je vidio prsten i odmaknuo se od glave: "njegovo gađenje i tuga su možda bili iskreni, jer se od početka ponosio svojom milosti". Egipat je do tada bio upleten u ponovljene građanske ratove, u kojima je često arbitrirao Rim – dijelom i zahvaljujući ogromnom mitu koje su egipatski monarsi davali rimskim vođama – što je narušilo nezavisnost kraljevstva.  Dok je bio u Egiptu, Cezar se počeo uplitati u dinastički spor između Ptolomeja XIII i Kleopatre , koji su u testamentu (registrovanom u Rimu) posljednjeg egipatskog kralja ( Ptolomeja XII Auleta ) proglašeni suvladarima.  Do 48. godine prije nove ere, odnosi između dva suvladara su se narušili, a njih dvojica su se međusobno pratili vojskama na suprotnim stranama Nila. Cezar je zahtijevao isplatu od deset miliona denara velikog duga koji mu je obećao prethodni kralj; zahtjev gotovo sigurno motiviran "ogromnim finansijskim obavezama" potrebnim za isplatu njegovih trupa; također je izjavio da će arbitrirati u sporu oko nasljeđivanja između Ptolomeja XIII i Kleopatre.  Kao odgovor, Potin (eunuh regent Ptolomeja XIII) je očigledno pozvao vojsku u grad i opsjedao Cezarovu okupaciju kraljevske četvrti; Cezar je pozvao pojačanje iz rimske Azije. Dok je bio pod opsadom Aleksandrije , Cezar je upoznao Kleopatru i postao njen ljubavnik kada se ona krišom sakrila u kraljevsku četvrt. Otprilike u to vrijeme, Cezar je također donio svoju odluku o dinastičkom sporu: uslovi testamenta bili su jasni i oboje bi morali biti suvladari. Ptolomej XIII je bio impresioniran, vjerovatno već svjestan Cezarove i Kleopatrine veze.  Nakon nekoliko mjeseci opsade, Cezarove snage su zamijetile snage pod Mitridatom iz Pergama iz Sirije, dovodeći Egipćane u bitku s Cezarovim snagama gdje su Egipćani bili potpuno poraženi. Ptolomej XIII je pobjegao, ali se utopio kada se njegov brod prevrnuo. Nakon pobjede, Cezar je dao rimsku provinciju Kipar Egiptu, vjerovatno osigurao isplatu svog finansijskog zahtjeva i povjerio Kleopatri (zajedno s novim suvladarom Ptolemejem XIV Filopatorom , Kleopatrinim mlađim bratom) vlast nad Egiptom.  Iako Cezarov ''Aleksandrijski rat'' implicira da je odmah napustio Egipat, on je zapravo ostao oko tri mjeseca krstareći s Kleopatrom duž Nila, uglavnom da se odmori, a možda i djelimično da jasno pokaže podršku Rima Kleopatrinom novom režimu. Vijesti o krizi u Aziji nagovorile su Cezara da napusti Egipat sredinom 47. godine prije nove ere, u koje vrijeme izvori sugeriraju da je Kleopatra već bila trudna. Ostavio je za sobom tri legije pod komandom sina jednog od svojih oslobođenika kako bi osigurao Kleopatrinu vlast.  Kleopatra je vjerovatno rodila dijete, koje je nazvala "Ptolomej Cezar", a koje su Aleksandrijci zvali "Cezarion", krajem juna.  Cezar je vjerovao da je dijete njegovo, jer je dozvolio korištenje imena. === Rat protiv Farnaka === Dodatne informacije: Bitka kod Nikopolja (48. pne) , bitka kod Zele i Farnak II od Ponta Svjestan građanskog rata, Farnak II je želio povratiti očeve zemlje izgubljene tokom Trećeg mitridatovog rata i odmah je napao velike dijelove Kapadokije, Armenije, istočnog Ponta i Male Kolhide.  Rimski izvori ga prikazuju okrutno, naređujući kastraciju svih zarobljenih Rimljana; ovi napadi su bili neosporni nakon što je Pompej ispraznio istok za trupe sve dok se Cezarov legat Gnej Domicije Kalvin nije bezuspješno borio s njim u blizini Nikopolja u decembru 48. godine prije nove ere s neiskusnom vojskom. Cezar se iz Egipta kretao na sjever duž istočne mediteranske obale, krećući se direktno prema Farnakovoj invaziji, nastojeći zaštititi svoj ugled, koji bi znatno pretrpio ako strana invazija ostane nekažnjena.  Farnak je pokušao pregovarati s Cezarom, koji je odbio sve pregovore, podsjećajući ga na njegov tretman rimskih zarobljenika. Cezar je od njega zahtijevao da se odmah povuče sa svih okupiranih teritorija, vrati im plijen i oslobodi sve zarobljenike. Kada su Rimljani stigli blizu grada Zele na vrhu brda, Farnak je pokrenuo sveopći napad dok su se Rimljani ukopavali. Napad je izazvao zbunjenost među Cezarovim snagama, ali su se one brzo oporavile i potisnule Farnakove snage nizbrdo. Nakon proboja na Cezarovoj desnoj strani, Farnakova vojska je poražena. Pobjegao je natrag u svoje kraljevstvo, ali je odmah ubijen.  Cijela kampanja je trajala samo nekoliko sedmica. Cezarova pobjeda bila je toliko brza da je u pismu prijatelju u Rimu, našalio se " ''Veni, vidi, vici'' " ("Dođoh, vidjeh, pobijedih"), oznaka koja se ponavljala na transparentima koji su nošeni tokom njegovog pontskog trijumfa; također je ismijavao Pompeja što je stekao ime boreći se protiv tako slabih neprijatelja. === Kratak povratak u Rim i pobuna === Međutim, u Rimu, tokom ovih egipatskih i pontskih kampanja, politika se nastavila. Publije Kornelije Dolabela služio je kao jedan od tribuna 47. godine prije nove ere.  Tokom svog mandata, predložio je ukidanje svih dugova i odustajanje od plaćanja stanarine. To je navelo Antonija, koji je služio kao Cezarov ''magister equitum'' u diktaturi, da interveniše protiv prijedloga.  Kada je Antonije otišao u Kampaniju da se pozabavi pobunom u Cezarovoj Devetoj i Desetoj legiji, u Rimu se ponovo rasplamsalo nasilje u porodici, što je navelo Senat da pozove na ''senatus consultum ultimum,'' ali nedostatak prisutnih magistrata sa ''imperijumom'' značio je da niko nije mogao da ga sprovede; tek nakon nekog vremena Antonije se vratio, uspostavljajući red uz ozbiljne gubitke života, nanoseći ozbiljan udarac svojoj popularnosti. Istovremeno, Katon je predvodio svoje snage iz Cirenaike preko pustinje do Afrike (današnji Tunis), povezujući se s Metelom Scipionom; oni su, zajedno s Labijenom, naveli jednog od Cezarovih guvernera u Hispaniji Ulterior na prebjeg . Cezar se vratio u Italiju i Rim krajem 47. godine prije nove ere, sastajući se u Brundisijumu s Ciceronom i pomilujući ga, koji je izgubio nadu u Pompejevu pobjedu nakon Pompejeve smrti.  Po povratku, jasno je stavio do znanja da je izgubio povjerenje u Antonija, ali iznenađujuće ne i u Dolabelu. Cezar je izabrao sufektne magistrate za 47. godinu i magistrate za novu godinu (46. godine prije nove ere); svoje ljude je rasporedio u svećeničke kolegije i sufektne magistrate, proširivši broj pretora s osam na deset, kako bi ih nagradio za njihovu odanost.  Što se njega tiče, odbio je nastaviti diktaturu, umjesto toga preuzevši konzulat s Lepidom kao kolegom. Pobunjenici u Kampaniji nisu se smirili Cezarovim povratkom. Cezar je poslao jednog od svojih poručnika, budućeg historičara Gaja Salustija Krispa (također imenovanog za pretora 46. godine prije nove ere), da pregovara s ljudima, ali Salustija je zamalo ubila rulja.  Cezar je zatim lično otišao pred trupe, koje su se tada približavale Rimu pod oružjem; odmah ih je otpustio, obećao da će dobiti svoju zemlju i penzijske bonuse te ih nazvao ''kviritima'' (građanima).  Njegovi ljudi, šokirani njihovim ležernim otpuštanjem, molili su Cezara da ih vrati u službu; glumeći nevoljkost, dozvolio je da ga nagovore i napravio je bilješke kako bi vođe pobune doveo u izložene i opasne položaje u predstojećoj kampanji. Dok je bio u Italiji, konfiskovao je i prodao po tržišnoj cijeni imovinu Pompeja i protivnika koji su sada mrtvi ili još uvijek nepomilovani, prije nego što je posudio još sredstava.  Dolabelline prijedloge za otpis duga rješavao je odbijajući ih prihvatiti, tvrdeći da bi ga njegovi veliki dugovi učinili glavnim korisnikom takvog plana.  Odluka o prodaji konfiskovane imovine po tržišnoj cijeni razočarala je neke od Cezarovih saveznika, ali je također ukazivala na njegove teške finansijske probleme. === Afrička kampanja === Dodatne informacije: Bitka kod Ruspine i Bitka kod Tapsusa Cezar je naredio svojim ljudima da se okupe u Lilibeju na Siciliji krajem decembra. U ovaj štab je postavio maloljetnog člana porodice Scipio - izvjesnog Scipio Salvita ili Salucija - zbog mita da se nijedan Scipio ne može pobijediti u Africi.  Tamo je okupio šest legija i krenuo prema Africi 25. decembra 47. godine prije nove ere.  Tranzit je poremećen olujom i jakim vjetrovima; samo oko 3.500 legionara i 150 konjanika iskrcalo se s njim u blizini neprijateljske luke Hadrumentum .  Apokrifno se zna da je prilikom iskrcavanja Cezar pao na plažu, ali je uspio uspješno nasmijati loš znak kada je zgrabio dvije šake pijeska, uzvikujući "Uhvatio sam te, Afriko!". ==== Ruspina ==== Na početku kampanje, Cezarove snage su bile znatno nadbrojane: Metel Scipion je predvodio deset legija (vjerovatno slabih poput Cezarovih legija) i velike kontingente savezničke konjice pod kraljem Jubom I od Numidije , koji je također predvodio oko 120 ratnih slonova.  Zahvaljujući iznenađenju, Cezar je imao potrebno vrijeme da pronađe i reorganizuje svoje raštrkane snage, a također je poslao naredbe Siciliji da se vrati s pojačanjima.  Pošto su Pompejci već stekli većinu dostupnih zaliha hrane, Cezar je bio prisiljen da se brzo kreće. Zaobišao je Hadrumentum nakon što je odbio da se preda i uspostavio baze u Ruspini, gdje je predvodio veliku grupu za sakupljanje hrane koja se potom upustila u sukob sa snagama pod Labijenom.  Cezarove neiskusne trupe su se veći dio dana kolebale pod napadom numidske konjice prije nego što su se povukle nakon kontranapada, što je rezultiralo strateškim porazom, jer je Cezar bio spriječen da sakuplja hranu. S oskudnim zalihama, Cezar je utvrdio svoj logor u Ruspini dok se Metel Scipion pridružio Labijenovim snagama samo tri milje od Cezarove pozicije. Njihov saveznik, kralj Juba, također se pomaknuo da se poveže s njima, ali je bio prisiljen da se premjesti na zapad kada je njegovo kraljevstvo napao njegov rival, Boko II iz Mauretanije, sa snagama koje je predvodio rimski plaćenik Publije Sittije , koji je pobjegao iz Rima nakon sloma druge Katilinarove zavjere .  Ovo je bila sreća za Cezara, koji to nije organizovao.  Scipionove snage su patile od endemskog dezerterstva; međutim, Cezar je zauzeo defanzivni pristup sve dok mu nisu stigle dvije legije, 800 galskih konjanika i značajne zalihe hrane, nakon čega je ponovo preuzeo ofanzivu. Nakon nekoliko okršaja između Cezara i Metela Scipiona oko nekih brda na periferiji grada i pompejskog izvora vode u Uziti, Metel Scipion je dobio pojačanje od Jubine savezničke konjice i teške pješadije. Nakon još borbi za terenske prednosti oko Uzite, Cezarove snage su pojačale veteranske legije koje su se pobunile u Kampaniji.  S obzirom na to da mu je ponestalo zaliha i da su šanse za zauzimanje Uzite bile male, Cezar je odlučio da se povuče, zauzevši neke zalihe hrane prije nego što je nastavio i opsjedao Taps. ==== Tapsus i povratak ==== Time je Cezar prisilio Pompejce da se formiraju za bitku. S obzirom na to da je dobar teren sužavao front, ograničavajući Metulovu brojčanu prednost, Cezar je krenuo da se obrati svojim ljudima, koji su spontano napali protivničke linije, iznenadili ih i brzo ih porazili.  Plutarh, međutim, izvještava da je Cezar osjetio nadolazeći epileptični napad i da je odveden na odmor, što je dovelo do konfuznog napada.  U svakom slučaju, Metulove Scipionove snage su bile poražene, s izuzetno nejednakim žrtvama: oko 10.000 mrtvih Pompejaca za oko 50 žrtava.  Metel Scipion i ostatak pompejskog vođstva uspjeli su, međutim, pobjeći, iako je većina završila mrtva u roku od nekoliko sedmica, bilo od samoubistva ili pogubljenja nakon zarobljavanja: Metel Scipion pokušao je pobjeći morem, ali je izvršio samoubistvo kada su ga presreli cezarovi brodovi; Juba i pompejski oficir po imenu Marko Petreje dogovorili su pakt o samoubistvu u borbi jedan na jedan.  Labijen je uspio pobjeći i otići u Hispaniju, gdje se pridružio Gneju i Sekstu Pompeju. Tokom kampanje pred Tapsom, Katon Mlađi je držao grad Utiku i nije prisustvovao bitci; kada je obaviješten o porazu, konsultovao se sa svojim vojnicima, kojih je bilo samo tri stotine i bili su beznadežno brojčano nadjačani.  Nakon večere, Katon je uzeo mač i zario se u stomak; na buku je pozvan doktor, ali Katon je rastrgao konce i "počeo čupati vlastitu utrobu", umirući prije nego što ga je iko mogao zaustaviti. Cezar je bio razočaran što neće moći pomilovati Katona, koji je počinio samoubistvo prvenstveno "iz želje da izbjegne milost svog neprijatelja".  Zatim je ostao u Africi kako bi riješio poslove u regiji, podvrgavajući zajednice koje su podržavale Pompeja kaznenim kaznama. Također je imao kratku aferu s Eunojom , suprugom kralja Boguda od Mauretanije.  U junu 46. napustio je Afriku i otišao u Rim, prvo se zaustavivši na Sardiniji,  a zatim se vratio u grad krajem jula. === Druga španska kampanja i njen kraj === Nakon Cezarovog povratka u Rim, proslavio je četiri trijumfa: nad Galijom, Egiptom, Azijom i Afrikom. Pobjeda nad drugim Rimljanima u Africi "taktično je smatrana" pobjedom nad Jubinom Numidijom.  Proslave su počele 21. septembra i trajale su do 2. oktobra, uz raskošne parade zarobljenika i opljačkanog blaga.  Cezar je, kao trijumfator, također proslavio ovu priliku dajući sebi pravo da mu prethode sedamdeset dva liktora - daleko više od uobičajenih dvanaest konzula i uobičajenih dvadeset četiri diktatora - simbolizirajući da je tri puta držao diktaturu.  Održavane su i masovne igre i javni banketi; Cezar je također dao ogromne donacije svojim ljudima, ekvivalentne više od šesnaest godina plate, a još više za centurione i oficire. Glavni izvor za kampanju u Španiji poznat je kao ''Španski rat'' (ili ''Bellum Hispaniense'' ) i vjerovatno ga je napisao jedan od Cezarovih oficira, "ali je daleko najmanje zadovoljavajuća od knjiga dodanih njegovim ''Komentarima'' ".  Elizabeth Rawson, u knjizi ''Cambridge Antique History'' , opisuje "nespretnog pripovjedača".  Druge kritike usmjerene su na pisanje: njegov "poluobrazovani latinski", njegov status "najnepismenije i najrazdražujuće knjige u klasičnoj književnosti", sa "vrlo jadnim stilom" i "lošim imitacijama Cezarove lucidnosti". ==== Rana kampanja ==== Cezar je, međutim, otišao u Španiju u novembru 46. godine prije nove ere, kako bi tamo svladao opoziciju.  Njegovo imenovanje Kvinta Kasija Longina nakon prve kampanje u Španiji dovelo je do pobune: Kasijeva pohlepa i... "neugodan" temperament doveli su do toga da su mnogi provincijalci i trupe otvoreno prešli na stranu Pompeja, dijelom okupljeni od strane Pompejevih sinova Gneja i Seksta .  Pompejcima su se pridružile i druge izbjeglice iz Tapsa, uključujući Labijena. Nakon što je primio loše vijesti s poluotoka, otišao je s jednom iskusnom legijom, jer su mnogi njegovi veterani bili otpušteni, i stavio Italiju u ruke svog novog ''magistra viteštva'' Lepida .  Predvodio je ukupno osam legija, što je izazvalo strahove da bi ga mogla poraziti zastrašujuća snaga Gneja Pompeja od više od trinaest legija i dodatnih pomoćnih trupa.  Španska kampanja bila je prepuna zločina, Cezar je svoje neprijatelje tretirao kao pobunjenike; Cezarovi ljudi su ukrašavali svoja utvrđenja odrubljenim glavama i masakrirali neprijateljske vojnike. Cezar je prvo stigao u Španiju i oslobodio Uliju od opsade. Zatim je marširao protiv Kordube, u kojoj je bio garnizon Seksta Pompeja, koji je zatražio pojačanje od svog brata Gneja.  Gnej je isprva odbio bitku na Labijenov savjet, prisiljavajući Cezara na zimsku opsadu grada, koja je na kraju otkazana nakon malog napretka; Cezar je zatim krenuo u opsadu Ategue, praćen Gnejevom vojskom.  Međutim, značajna dezerterstva su počela uzimati danak pompejskim snagama: Ategua se predala 19. februara 45. godine prije nove ere, čak i nakon što je njen pompejski komandant masakrirao osumnjičene prebjege i njihove porodice na zidinama.  Gnejeve Pompejeve snage su se nakon toga povukle iz Ategue, a Cezar ih je slijedio. ==== Munda ==== Dodatne informacije: Bitka kod Munde i Bitka kod Laura Dezerterstva su prisilila Gneja Pompeja da pruži bitku na grebenu blizu Munde.  Cezar, tražeći odlučujući ishod, dao je bitku, poslavši svoje ljude da marširaju uz greben kako bi se sukobili s Pompejcima u ogorčenoj borbi; Cezarove snage su se pokolebale, a Cezar je požurio u prve linije kako bi lično okupio svoje ljude. Kada je Cezarova Deseta legija (s njegove desne strane) probila pompejansku liniju, Labijen je poveo legiju da popuni prazninu. Međutim, bok je već bio razbijen od strane cezarove konjice, koja je cijelu pompejansku vojsku natjerala u bijeg.  Borbe su bile dovoljno žestoke da Plutarh prenosi da je Cezar rekao svojim prijateljima "često se borio za pobjedu, ali sada prvo za svoj život".  Svetonije tvrdi da je Cezar u očaju razmišljao o samoubistvu.  Cezar je pretrpio oko hiljadu mrtvih, "visok postotak od vojske koja je vjerovatno brojala mnogo više od 25.000-30.000 ljudi". Labijen je ubijen na bojnom polju; Gnej Pompej je pobjegao, ali je ubrzo nakon toga zarobljen i pogubljen.  Dok je Sekst Pompej uspio pobjeći u skrivanje, a s druge strane Mediterana u Siriji došlo je do male pobune pod Kvintom Cecilijem Basom koja je potrajala,  građanski rat je bio završen. ==== Povratak ==== Pobjeda je potaknula Senat u Rimu da proglasi pedeset dana zahvalnosti, da Cezaru titulu "Oslobodilac" i posveti hram Slobodi.  U narednim mjesecima ulizički Senat dodijelio je daljnje počasti, uključujući pravo sjedenja na posebnoj stolici između konzula u Senatu, postavljanje Cezarove statue od slonovače na Kapitolu blizu kraljeva i u hramu Kvirinu.  Mjesec njegovog rođenja, ''Quinctilis'' , preimenovan je u njegovu čast (na kraju je postao moderni juli); osnovan je hram njegovoj milosti, dobio je trajno ime ''Imperator'' i titulu ''parens patriae'' (otac svoje zemlje). Cezar se vratio u Rim preko južne Galije i Narbona Marcija .  Tokom povratka, osnovao je niz kolonija za svoje veterane, nagradio svoje vojnike i pristalice te dodijelio latinska prava raznim galskim gradovima.  Također se sastao i pomirio s Markom Antonijem.  Dok je bio u Cisalpinskoj Galiji, obećao je i Marku Juniju Brutu pretorsko mjesto za 44. godinu prije nove ere i moguće konzulstvo 41. godine. Ušao je u Rim otprilike godinu dana nakon što ga je napustio u oktobru 45. godine prije nove ere, kako bi proslavio trijumf nad sugrađanima, ostavljajući pomalo loš utisak.  Također je dozvolio dvojici svojih legata, Kvintu Pediju i Kvintu Fabiju Maksimu , da također održe trijumfe.  Nijedna od ovih proslava nije bila popularna kod kritičara u Senatu.  Ni Cezarovo obezvređivanje konzulstva i drugih funkcija u ime političkih usluga nije bilo popularno: na primjer, posljednjeg dana u godini, konzul je umro, što je navelo Cezara da sazove izbore kako bi jednog od svojih saveznika, Gaja Kaninija Rebilusa , postavio za konzula na nekoliko sati poslijepodne, što je navelo Ciceron da piše prijatelju "kad bi to mogao vidjeti, plakao bi". Cezar je, sa svoje strane, po povratku počeo planirati ambicioznu kampanju u Dakiju i Partiju . == Posljedice == Vidi također: Atentat na Julija Cezara Cezarovo imenovanje za diktaturu tokom građanskog rata , prvo privremeno - a zatim trajno početkom 44. godine prije nove ere  - zajedno s njegovom de facto i vjerovatno neodređenom polubožanskom monarhijskom vlašću,  dovelo je do zavjere koja je uspješno završila njegovim atentatom na Martovske ide 44. godine prije nove ere, tri dana prije nego što je Cezar otišao na istok u Partiju.  Među zavjerenicima bilo je mnogo cezarskih oficira koji su pružili izvrsnu službu tokom građanskih ratova, kao i ljudi koje je Cezar pomilovao. Neki naučnici, poput Ericha Gruena , smatraju Cezarov građanski rat kao podsticajni događaj za slom republike. Iz ove perspektive, građanski rat – izazvan pogrešnom procjenom, a ne namjerom – uzrokovao je slom republike pokretanjem dugoročnog poremećaja funkcionisanja republikanske političke kulture.  Drugi građanski rat smatraju simptomom sloma republike, bilo u smislu otuđenja republike od različitih interesnih grupa (prema Peteru Bruntu ) ili u smislu produžene političke "krize bez alternative" gdje republikanske institucije nisu bile u stanju da sprovedu potrebne reforme iznutra, a istovremeno su bile takvog statusa da se nijedna alternativa nije ozbiljno razmatrala (prema Christianu Meieru ). '''Antarktička ledena ploča''' kontinentalni je glečer koji pokriva 98% antarktičkog kontinenta, sa površinom od 14 miliona kvadratnih kilometara (5,4 miliona kvadratnih milja) i prosječnom debljinom od preko 2 kilometra (1, 2 milje). To je najveći od dva postojeća ledena pokrivača na Zemlji, sa 26,5 miliona kubnih kilometara (6,4 miliona kubnih milja) leda, što je ekvivalentno 61% ukupne slatke vode na Zemlji. Njegova površina je gotovo neprekidna, a jedine oblasti bez leda na kontinentu su suhe doline, nunataci (vrhovi planina iznad leda) u antarktičkim planinskim lancima i rijetki priobalni stjenski izdanci. Često se, zbog velikih razlika u masi glečera, protoku leda i topografiji između njih, dijeli na Antarktičko poluostrvo, Istočnu antarktičku ledenu ploču i Zapadnu antarktičku ledenu ploču. Pošto je Istočna antarktička ledena ploča više od 10 puta veća od Zapadne i nalazi se na većoj nadmorskoj visini, manje je podložna klimatskim promjenama od Zapadne. U 20. vijeku, Istočna ploča bila je jedna od rijetki mjesta na Zemlji gdje je primjećeno blago hlađenje umjesto zagrijavanja, dok je Zapadna od 1950-ih do 2000. bilježila zagrijevanje od preko 0,1 °C po deceniji, sa prosječnim trendom zagijavanja od >0,05 °C po deceniji od 1957. preko cijelog kontinenta. Početkom 2020-ih i dalje postoji neto dobitak mase u Istočnoj ploči, zbog povećanih padavina koje su se zaledile na ledenoj ploči), dok je gubitak leda iz Zapadne ploče, posebno sa glečera Thwaites i Pine Island, mnogo veći. Do 2100. godine, samo gubitak leda iz Antarktika mogao bi podići globalni nivo mora za oko 11 cm (5 inča). Zapadna antarktička ledena ploča (WAIS) nalazi se duboko ispod nivoa mora, što je čini podložnom nestabilnostima morskih ledenih ploča – ovaj proces je teško precizno predvidjeti u modelima. Ako do nestabilnosti dođe prije 2100. godine, porast nivoa mora izazvan Antarktikom mogao bi se povećati za dodatne desetine centimetara, posebno pri velikom globalnom zatopljenju. Topljenje leda takođe stvara velike količine svježe otopljene vode – oko 1100–1500 milijardi tona godišnje. Ova voda razblažuje slanu antarktičku dubinsku vodu, slabi donju cirkulacionu ćeliju Južnog okeana i može doprinijeti njenom eventualnom kolapsu, iako će se to vjerovatno odvijati postepeno, tokom stoljeća. Paleoklimatska istraživanja i poboljšano modeliranje pokazuju da je vrlo vjerovatno da će Zapadna antarktička ledena ploča nestati čak i ako globalno zagrijavanje više ne bude napredovalo, te da bi nju moglo spasiti jedino smanjenje zagrijavanja za 2 °C ispod nivoa do 2020. godine. Smatra se da bi potpuno nestajanje ploče trajalo između 2 i 13 hiljada godina, iako nekoliko vijekova visokih emisija može skratiti ovaj period na oko 500 godina. Ako se ploča sruši, ali planinski ledeni vrhovi ostanu, nivo mora bi poratao za 3,3 m, a ako se i oni otope – za 4,3 m. Izostatičko podizanje tla moglo bi dodatno povećati niv mora za oko 1 m tokom narednih hiljadu godina. S druge strane, Istočna antarktička ledena ploča je veoma stabilna. Trenutno zagrijavanje može povećati nivo mora samo za oko 0,5–0,9 m, što je mali dio od ukupno 53,3 m leda u cijeloj ploči. Pri zagrijavanju od oko 3 °C, osjetljive oblasti poput Wilkes i Aurora bazena mogle bi se srušiti tokom narednih 2000 godina, što bi podiglo nivo mora za ukupno 6,4 m. Potpuno topljenje i nestanak cjelokupne ploče zahtijevalo bi globalno zagrijavanje između 5 °C i 10 °C. == Geografija == ''Više informacija: [[Geografija Antarktika]]'' Antarktička ledena ploča pokriva površinu od gotovo 14 miliona km² i sadrži 26,5 miliona km³ leda. Kubni kilometar leda teži približno 0,92 gigatona, što znači da pokrivač teži oko 24.380.000 gigatona. To je ekvivalentno oko 61% sve slatke vode na Zemlji. Jedini drugi postojeći ledeni pokrivač je Grenlandski ledeni pokrivač u Arktiku. Antarktička ledena ploča podijeljena je Transantarktičkim planinama na dvije nejednake sekcije: Istočnu antarktičku ledenu ploču (EAIS) i manju Zapadnu antarktičku ledenu ploču (WAIS). Neki glaciolozi smatraju da ploča nad relativno malim Antarktičkim poluostrvom (takođe u Zapadnom Antarktiku) predstavlja treću ledenu ploču zbog vrlo različitih drenažnih bazena od WAIS-a. Prosječna debljina ovih ledenih ploča je oko 2 km. Čak su i Transantarktičke planine uglavnom prekrivene ledom, s izuzetkom nekih vrhova i suhih pustinja McMurdo. Neke priobalne oblasti takođe imaju tijene koje nisu prekrivene ledom. '''Drugo izdanje''' takmičenja u [[Skijaški skokovi|skijaškim skokovima]], [[Turneja 4 skakaonice|Turneje 4 skakaonice]], održano je 31. decembra u [[Oberstdorf|Oberstdorfu]], 1. januara u [[Garmisch-Partenkirchen|Garmisch-Partenkirchenu]], a 3. januara skokovi u [[Innsbruck|Innsbrucku]]. Skokovi u [[Bischofshofen|Bischofshofenu]] održani su 6. januara. Ukupni pobjednik bio je [[Norvežani|Norvežanin]] [[Olaf B. Bjørnstad]], koji je pobijedio u tri od četiri takmičenja. Titulu je branio [[Austrijanci|Austrijanac]] [[Josef Bradl]], koji je važio za glavnog favorita, pobjedivši tek na zadnjim skokovima u Bischofshofenu, zauzevši treće mjesto u ukupnom poretku. Bila je to prva turneja koja je koristila tradicionalni redoslijed takmičenja: Oberstdorf u decembru, novogdišnje takmičenje u Garmisch-Partenkirchenu, zatim Innsbruck, te finale u Bischofshofenu na Bogojavljanje. == Oberstdorf == * '''Datum''': 31. decembar 1953. * '''Država''': {{ZID|Njemačka}} * '''Skakaonica''': [[Schattenberg (skakaonica)|Schattenberg]]<ref>[http://www.fis-ski.com/de/606/612.html?sector=JP&raceid=848 Zvanični FIS rezultati {{Simboli jezika|de|njemački}} {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Simboli jezika|fr|francuski}}]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> {| width="100%" | valign="top" width="50%" | {| class="wikitable" style="text-align:center" width="100%" |- ! width="10%" | Plasman ! width="45%" | Ime ! width="15%" | Bodovi ! width="15%" | 1. serija ! width="15%" | 2. serija |- bgcolor="#F7F6A8" | {{0}}1. | align="left" | {{ZD|FIN}} [[Olaf B. Bjørnstad]] | 222,0 || || |- bgcolor="#DCE5E5" | {{0}}2. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Josef Bradll]] | 220,5 || || |- bgcolor="#FFDAB9" | {{0}}3. | align="left" | {{ZD|FIN}} [[Aulis Kallakorpi]] | 216,0 || || |- | {{0}}4. | align="left" | {{ZD|NOR}} [[Arne Ellingsen]] | 215,5 || || |- | {{0}}5. | align="left" | {{ZD|JUG}} [[Albin Rogelj]] | 207,0 || || |- | {{0}}6. | align="left" | {{ZD|FIN}} [[Eino Kirjonen]] | 206,0 || || |- | {{0}}7. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Franz Dengg]] | 204,0 || || |- | {{0}}8. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Franz Eder]] | 202,0 || || |- | 9. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Arne Nilsson]] | 201,0 || || |- | 9. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Toni Brutscher]] | 201,0 || || |} | valign="top" width="50%" | {| class="wikitable" style="text-align:center" width="100%" |- ! width="10%" | Plasman ! width="45%" | Ime ! ! width="15%" | Bodovi ! width="15%" | 1. serija ! width="15%" | 2. serija |- | 11. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} Toivo Lauren | | 200,0 || || |- | 12. | align="left" | {{ZD|NJE}} Josef "Sepp" Kleisl | | 197,0 || || |- | 13. | align="left" | {{ZD|AUT}} Albin Plank | | 196,0 || || |- | 14. | align="left" | {{ZD|AUT}} Ferdl Kerber | | 194,0 || || |- | 16. | align="left" | {{ZD|NJE}} Max Bolkart | | 190,0 || || |- | 17. | align="left" | {{ZD|NJE}} Josef "Sepp" Weiler | | 189,5 || || |- | 18. | align="left" | {{ZD|AUT}} Lois Leodolter | | 188,5 || || |- | 19. | align="left" | {{ZD|KAN}} Jeremy Baig | | 188,5 || || |- | 20. | align="left" | {{ZD|AUT}} Walter Steinegger | | 188,0 || || |- | 21. | align="left" | {{ZD|NOR}} Arnfin Bergman | | 187,5 || || |- | 24. | align="left" | {{ZD|NJE}} Helmut Böck | | 178,0 || || |} |} == Garmisch-Partenkirchen== * '''Datum''': 1. januar 1953. * '''Država''': {{ZID|Njemačka}} * '''Skakaonica''': [[Velika olimpijska skakaonica (Garmisch-Partenkirchen)|Velika olimpijska]]<ref>[http://www.fis-ski.com/de/606/612.html?sector=JP&raceid=848 Zvanični FIS rezultati {{Simboli jezika|de|njemački}} {{Simboli jezika|en|engleski}} {{Simboli jezika|fr|francuski}}]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }}</ref> {| width="100%" | valign="top" width="50%" | {| class="wikitable" style="text-align:center" width="100%" |- ! width="10%" | Plasman ! width="45%" | Ime ! width="15%" | Bodovi ! width="15%" | 1. serija ! width="15%" | 2. serija |- bgcolor="#F7F6A8" | {{0}}1. | align="left" | {{ZD|NOR}} [[Olaf B. Bjørnstad]] | 226 || || |- bgcolor="#DCE5E5" | {{0}}2. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Josef Bradl]] | 220,5 || 77,0&nbsp;m || 81,5&nbsp;m |- bgcolor="#FFDAB9" | {{0}}3. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Toni Brutscher]] | 219,5 || 78,0&nbsp;m || 79,5&nbsp;m |- | {{0}}4. | align="left" | {{ZD|NOR}} [[Halvor Næs]] | 218,5 || 78,5&nbsp;m || 77,0&nbsp;m |- | {{0}}5. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Toivo Lauren]] | 215,0 || 77,0&nbsp;m || 79,5&nbsp;m |- | {{0}}6. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Sepp Weiler]] | 212,5 || 74,0&nbsp;m || 78,0&nbsp;m |- | {{0}}7. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Sepp Hohenleitner]] | 209,5 || 73,0&nbsp;m || 78,5&nbsp;m |- | {{0}}8. | align="left" | {{ZD|NOR}} [[Erling Kroken]] | 209,0 || 73,0&nbsp;m || 78,0&nbsp;m |- | {{0}}9. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Walter Steinegger]] | 204,5 || 72,0&nbsp;m || 77,0&nbsp;m |- | 10. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Franz Dengg]] | 198,0 || 71,0&nbsp;m || 75,0&nbsp;m |- | 11. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Arne Nilsson]] | 197,0 || || |- | 12. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Ferdl Kerber]] | 188,0 || 71,5&nbsp;m || 71,0&nbsp;m |- | 13. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Heini Klopfer]] | 182,0 || || |} | valign="top" width="50%" | {| class="wikitable" style="text-align:center" width="100%" |- ! width="10%" | Plasman ! width="45%" | Ime ! width="15%" | Bodovi ! width="15%" | 1. serija ! width="15%" | 2. serija |- | rowspan="2" | 14. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Harry Bergqvist]] | 180,5 || 74,5&nbsp;m || 78,0&nbsp;m |- | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Albin Plank]] | 180,5 || 62,0&nbsp;m || 69,0&nbsp;m |- | 16. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Rudolf Dietrich|Rudi Dietrich]] | 180,0 || 67,0&nbsp;m || 73,0&nbsp;m |- | 17. | align="left" | {{ZD|ŠVE}} [[Karl Holmström]] | 178,5 || || |- | 18. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Robert Engel]] | 176,0 || || |- | 19. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Toni Eisgruber]] | 175,5 || || |- | 20. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Willi Fischer (ski-skakač)|Willi Fischer]] | 174,0 || || |- | 21. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Hans Karg]] | 170,0 || || |- | 22. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Friedl Brandner]] | 166,0 || || |- | 23. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Hermann Anwander]] | 161,0 || || |- | 24. | align="left" | {{ZD|AUT}} [[Fritz Ruepp]] | 156,0 || || |- | 25. | align="left" | {{ZD|NJE}} [[Willy Gotthold]] | 148,5 || || |} |} Papinska konklava 2025. Papinska konklava održana je 7. i 8. maja 2025, kako bi se izabrao novi papa, nasljednik Pape Franje, koji je umro 21. aprila 2025. Od 135 podobnih kardinala sa pravom glasa, prisustvovali su svi osim dvojice. Na četvrtom glasanju, konklava je izabrala kardinala Roberta Francisa Prevosta, prefekta Dikasterija za biskupe i predsjednika Papinske komisije za Latinsku Ameriku. Nakon prihvatanja izbora, uzeo je ime Lav XIV. == Izborni proces == Proces izbora pape započeo je 21. aprila 2025, kratko nakon smrti Pape Franje. Kao i na papinskoj konklavi 2013, dekan i prodekan Kardinalskog zbora bili su stariji od 80 godina i nisu mogli sudjelovati. Najstariji kardinal mlađi od 80 godina, Pietro Parolin, predsjedavao je konklavom. === Vrijeme i procedura === Prema Universi Dominici gregis, apostolskoj konstituciji Ivana Pavla II. iz 1996, odnosno modifikovanom motopropriju Normas nonnullas Benedikta XVI. iz 2013, kardinali su imali najmanje 15 dana za sazivanje konklave nakon što je Stolica postala upražnjena. Oni su imali diskreciono pravo da započnu konklavu ranije ili najkasnije 20 dana nakon što mjesto pape postane upražnjeno. Dana 28. aprila 2025, dva dana nakon Franjine sahrane, peta generalna kongregacija kardinala odredila je 7. maj 2025. za početak konklave. === Kardinali elektori === Kardinali stariji od 80 godina nisu mogli sudjelovati u izboru novog pape. Dana 21. aprila 2025. bilo je ukupno 252 kardinala, a 135 njih je bilo mlađe od 80 godina, samim time s pravom glasa. Od tih 135 kardinala s pravom glasa, 80% je imenovao papa Franjo. Od proglašavanja Romano Pontifici eligendo i Universi Dominici gregis 1975. godine, maksimalni broj kardinala elektora je određen na 120. Konklava 2025. bila je prva konklava u kojoj je ovaj broj premašen na dan kada je Stolica postala upražnjena. Prema kanonskom pravu, svaki kardinal mlađi od 80 godina koji se nije odrekao ili izgubio pravo glasa imao je pravo biranja na konklavi. Papa koji je izabrao više od 120 kardinala elektora, kao što je to učinio Papa Franjo, u praksi poništava ograničenje iz 1975. Dana 30. aprila 2025, generalna kongregacija kardinala potvrdila je da svi prisutni kardinali elektori mogu glasati na konklavi koja započinje 7. maja. Nepodobni kardinali su ipak mogli prisustvovati generalnim kongregacijama i učestvovati u raspravama koje su prethodile konklavi. Iako kardinali imaju ovlasi da biraju bilo kog katolika koji je kršten, posljednji put kada je jedan "nekardinal" bio izabran bilo je na papinskoj konklavi 1378. godine. === Neučestvovanje === Nakon što je rekao da će pokušati učestvovati u konklavi, kardinal Giovanni Angelo Becciu iz Italije, koji se odrekao svojih kardinalskih prava zbog finansijskog skandala, izjavio je da će poštovati želju Pape Franje i suzdržati se od učešća. Zdravstveni problemi spriječili su kardinale Antonija Cañizaresa Lloveru iz Španije i Johna Njuea iz Kenije da učestvuju u konklavi, čime je broj učesnika smanjen na 133. Za izbor pape bila su potrebna 89 glasa, odnosno dvotrećinska većina. Ovo je bio najveći broj kardinala koji su ikada učestvovali u jednoj konklavi. == Nagađanja == Franjina hospitalizacija u februaru i martu 2025. potaknula je spekulacije o predstojećoj konklavi. Zbog velikog međunarodnog širenja članstva u Kardinalskom zboru pod Papom Franjom, broj kardinala porastao je na 252, sa preko 140 neevropskih kardinala koji su izabrani za vrijeme njegovog pontifikata, neki posmatrači sugerisali su da je moguć izbor neevropskog pape. Prvobitno je planirano da konklava 2025. ima 135 elektora iz 71 zemlje, dok je konklava 2013. i 2005. imala 115 elektora iz 48, odnosno 52 zemlje. Neki od kardinala učesnika nisu govorili talijanski, radni jezik Rimske kurije. Vodeći se talijanskom izrekom "debeo papa, mršav papa", neki komentatori predviđali su da će Franjin nasljednik biti konzervativniji, zbog zabrinutosti oko uplitanja u proces izbora, koje je zabranio Ivan Pavao II, te neprijateljskog preuzimanja od strane ultrakonzervativnih političara i katolika. Što se tiče 3. i 4. generalne kongregacije, među kardinalima je navodno postojala želja za desetogodišnjim papom, nekim u kasnim sedamdesetim, s iskustvom u Rimskoj kuriji, ko bi bio više fokusiran na unutrašnje poslove. Neki su smatrali da je mlađi papa vjerovatniji izbor, dok su drugi smatrali da su kardinali poput Pierbattista Pizzaballa i Roberta Prevosta premladi. Mnogi kardinali su izrazili nadu za kratkom konklavom kao 2005. i 2013. godine. S obzirom na složenost i heterogenost ove konklave, u poređenju s onom koja je Papu Franju izabrala za dva dana 2013, kardinal Rainer Woelki očekivao je da će konklava 2025 potrajati duže; kardinali Louis Raphaël I Sako i Gregorio Rosa Chávez očekivali su kraću dvodnevnu ili trodnevnu konklavu, za koju je potonji napomenuo da će trajati "maksimalno tri dana". ---- ---- ---- ---- ----'''Starlingov princip''' navodi da kretanje tečnosti kroz polupropusni krvni sud, poput kapilara ili malh venula, zavisi od [[Pritisak|hidrostatskog pritiska]] i koloidnog osmotskog pritiska (onkotskog), s obje strane polupropusne barijere koja propušta filtrat, usporavajući izlazak većih molekula, poput proteina, iz krvotoka. Pošto svi krvni sudovi dopuštaju određeni stepen curenja proteina, pravi balans preko membrane ne može se postići, te dolazi do kontinuiranog protoka vode sa malim rastvorima. Svojstva molekulske filtracije zida kapilara leže u nedavno otkrivenom endokapilarnom sloju, a ne u dimenzijama pora kroz ili između endotelskih ćelija. Ovaj vlaknasti matriksni endokapilarni sloj naziva se endotelni glikokaliks. Starlingova jednačina opisuje ovaj odnos u matematičkom obliku i može se primijeniti na mnoge biološke i nebiološke polupropusne membrane. == Jednačina == Starlingova jednačina primijenjena na zid krvnog suda glasi: : <math>\ J_v = L_\mathrm{p} S ( [P_\mathrm{c} - P_\mathrm{i}] - \sigma[\pi_\mathrm{p} - \pi_\mathrm{g}] )</math> gdje je: * <math> J_v </math> volumen filtracije rastvarača kroz endotel po sekundi. * <math> [P_\mathrm{c} - P_\mathrm{i}] - \sigma[\pi_\mathrm{p} - \pi_\mathrm{g}] </math> ukupna pokretačka sila. ** <math> P_c </math> kapilarni [[hidrostatski pritisak]] ** <math> P_i </math> intersticijski hidrostatski pritisak ** <math> \pi_p </math> onkotski pritisak plazmatskih proteina. ** <math> \pi_g </math> subglikokaliksni onkotski pritisak, koji se mijenja obrnuto proporcionalno sa <math> J_v </math> i tako stabilizuje <math> J_v </math>. ** <math> L_p </math> hidraulička propusnost membrane ** <math> S </math> površina za filtraciju, određena pukotinama u "tight junction" ljepilu koje povezuje endotelske ćelije na njihovim ivicama. ** <math> \sigma </math> Stavermanov refleksni koeficijent, koji zavisi od stanja endotelnog glikokaliksa iznad pukotina između spojeva. Pritisci se uobičajeno mjere u '''milimetrima živinog stuba (mmHg)''', a koeficijent filtracije u '''mililitrima po minuti po milimetru živinog stuba (ml·min⁻¹·mmHg⁻¹)'''. Brzina kojom se tečnost filtrira kroz vaskularni endotel (transendotelna filtracija) određena je zbirom dvije sile koje guraju van, '''kapilarnog pritiska (P_c)''' i '''koloidnog osmotskog pritiska ispod endotelnog glikokaliksa (π_g)''', te dvije sile koje apsorbuju, '''onkotskog pritiska plazmatskih proteina (π_p)''' i '''intersticijskog pritiska (P_i)'''. '''Starlingova jednačina''' je prva od dvije '''Kedem–Katchalski jednačine''', koje primjenjuju termodinamiku van ravnoteže na teoriju osmotskog pritiska kroz membrane koje su barem djelomično propusne za rastvor odgovoran za razliku osmotskog pritiska. Druga Kedem–Katchalski jednačina objašnjava '''transendotelni transport rastvora (J_s)'''. Danas se zna da '''prosječni kolodni osmotski pritisak intersticijske tečnosti nema značajan uticaj na J_v'''. Razlika kolodnog osmotskog pritiska koja se suprotstavlja filtraciji sada se definiše kao '''π' minus subglikokaliksni π_g'''. '''Subglikokaliksni prostor''' je vrlo mala, ali životno važna mikrodomena ukupnog intersticijskog prostora. Koncentracija rastvorljivih proteina u toj mikrodomeni, koja određuje π_g, približno je nula dok postoji adekvatna filtracija koja ih ispira iz interendotelnih pukotina. Iz tog razloga je '''J_v mnogo manji nego što je ranije izračunato i strogo je regulisan'''. Svaki privremeni porast plazmatskog kolodnog osmotskog pritiska ili pad kapilarnog hidrostatskog pritiska dovoljan da izazove obrnuti (negativni) J_v dovodi do neometane difuzije intersticijskih proteina u subglikokaliksni prostor, smanjujući razliku kolodnog osmotskog pritiska koja je pokretala apsorpciju tečnosti u kapilaru. Ovisnost π_g o lokalnom J_v nazvana je '''Model Glikokaliksa''' ili '''Michel-Weinbaum model''', u čast dvojice naučnika koji su nezavisno opisali filtracijsku funkciju glikokaliksa. '''Michel-Weinbaum model''' objašnjava kako većina kontinuiranih kapilara održava stanje stabilne filtracije duž cijele dužine većinu vremena. Privremeni poremećaji Starlingovih sila brzo se vraćaju u stanje stabilne filtracije. '''Koeficijent filtracije''' Glavni članak: Koeficijent filtracije U nekim tekstovima, proizvod '''hidrauličke propusnosti''' i '''površine membrane''' naziva se '''filtracijski koeficijent K_fc'''.[potrebna citacija] '''Refleksni koeficijent''' '''Stavermanov refleksni koeficijent, σ''', je bezdimenzionalna konstanta koja je specifična za propusnost membrane za određeni rastvor.[4] '''Starlingova jednačina''', napisana bez σ, opisuje protok rastvarača kroz membranu koja je nepropusna za rastvore sadržane u otopini.[5] '''σ_n''' koriguje djelomičnu propusnost polupropusne membrane za rastvor n.[5] Gdje je '''σ blizu 1''', plazmatska membrana je manje propusna za označene čestice (npr. veće molekule poput albumina i drugih plazmatskih proteina), koje mogu prolaziti kroz endotelni sloj, iz područja više koncentracije u područje niže koncentracije, sporije, dok voda i manji rastvori prolaze kroz glikokaliksni filter u ekstravaskularni prostor.[5] '''Glomerulski kapilari''' imaju refleksni koeficijent blizu 1, jer normalno nijedan protein ne prelazi u glomerulski filtrat. Suprotno tome, '''hepatijski sinusoidni kapilari''' nemaju refleksni koeficijent jer su potpuno propusni za proteine. Intersticijska tečnost jetre unutar '''Space of Disse''' ima isti kolodni osmotski pritisak kao plazma, pa se sinteza albumina u hepatocitima može regulisati. '''Približne vrijednosti''' Ispod su tipične vrijednosti za varijable u '''Starlingovoj jednačini''', koje regulišu neto '''J_v''' na oko 0,1 ml po sekundi, 5–6 ml po minuti ili oko 8 litara dnevno. {| class="wikitable" !Lokacija !P_c (mmHg)[6] !P_i (mmHg)[6] !σπ_c (mmHg)[6] !σπ_g (mmHg)[6] |- |Arteriolarni kraj kapilara | +35 |−2 | +28 |zavisi od lokalnog J_v |- |Venula | +15 |−2 | +28 |zavisi od lokalnog J_v |} '''Specifični organi''' '''Bubrezi''' Glomerulski kapilari imaju kontinuirani sloj glikokaliksa u zdravlju, a ukupna transendotelna stopa filtracije rastvarača ('''J_v''') prema bubrežnim tubulima je obično oko 125 ml/min (oko 180 litara/dan). Glomerulski kapilarni '''J_v''' je poznatiji kao '''glomerulska filtracija (GFR)'''. '''Pluća''' Starlingova jednačina može opisati kretanje tečnosti iz plućnih kapilara u alveolarni prostor zraka.[7][8] '''Klinički značaj''' Woodcock i Woodcock su 2012. pokazali da revidirana Starlingova jednačina ('''steady-state Starling principle''') pruža naučno objašnjenje kliničkih opažanja u vezi sa intravenskom terapijom tečnošću.[9] Tradicionalno učenje o filtraciji i apsorpciji tečnosti unutar jedne kapilare je zamijenjeno konceptom vitalne cirkulacije '''ekstracelularne intersticijske tečnosti''' koja teče paralelno sa cirkulacijom krvi. Infuzija intravenskih tečnosti koja povećava '''plazmatski kolodni osmotski pritisak''' (kolodna terapija) ima mnogo manji uticaj na plazmatski volumen nego što se prvobitno očekivalo, djelimično zato što početno smanjena stopa filtracije omogućava porast koncentracije proteina u subglikokaliks prostoru, vraćajući razliku kolodnog osmotskog pritiska i transendotelnog protoka rastvarača na nivo stabilne ravnoteže unutar jednog sata. Prevencija i liječenje edema (prekomjerne intersticijske tečnosti) zavisi od '''normalizacije P_c''' i optimizacije protoka limfe. '''Istorija''' Starlingova jednačina je dobila ime po britanskom fiziologu '''Ernestu Starlingu''', koji je također poznat po '''Frank–Starlingovom zakonu srca'''.[10] Starling se može pripisati i zaslugom za identifikaciju da je “apsorpcija izotoničnih rastvora soli (iz ekstravaskularnog prostora) od strane krvnih žila određena osmotskim pritiskom serumskih proteina” još 1896. godine.[10] '''Vidi također''' '''Shéyaa Bin Abraham-Joseph''' (rođen 22. oktobra 1992.), poznatiji kao '''21 Savage''', britanski je reper sa adresom u Atlanti, Georgia. Rođen u Londonu, odrastao je u Sjedinjenim Američkim Državama. Muzičku karijeru započeo je 2013. godine, izbacivši tri mixtapea koji su naišli na regionalno priznanje. Probio se zajednički EP-jm sa producentom Metro Boominom, pod nazivom Savage Mode (2016), koji je zauzeo 23. mjesto na Billboard 200 listi. Glavni singlovi ''"X"'' (sa Futureom) i ''"No Heart"'' našli su se u top 40 na Billboard Hot 100 listi. Kasnije iste godine dodatno je zapažen kao gost na Drakeovom singlu ''"Sneakin'"''. U januaru 2017. godine potpisao je ugovor sa Epic Records. Njegov prvi studijski album, Issa Album (2017), dostigao je drugo mjesto na Billboard 200 listi, dok je glavni singl ''"Bank Account"'' dosegao 12. mjesto na Billboard Hot 100. Iste godine objavio je i zajednički album Without Warning (2017.) sa Metro Boominom i reperom Offsetom, te je i gostovao na Post Maloneovom singlu ''"Rockstar"'', koji je zauzeo prvo mjesto na Billboard Hot 100 i dobio dvije nominacije na 61. dodjeli Grammy nagrada za pjesmu godine i najbolju rep pjesmu. Njegov drugi album, I Am > I Was (2018), bio je prvi koji je debitovao na prvom mjestu Billboard 200, a singl ''"A Lot"'' (sa J. Coleom) osvojio je Grammy za najbolju rep pjesmu. Godine 2020. on i Metro Boomin objavili su nastavak EP-a, Savage Mode II, koji je također debitovao na prvom mjestu Billboard 200 i donio top 10 singlove ''"Runnin"'' i ''"Mr. Right Now"'' (sa Drakeom). Godine 2022. gostovao je na Drakeovom singlu "Jimmy Cooks", što je bila njegova prva pjesma koja je debitovala na prvom mjestu Hot 100. Kasnije te godine, sa Drakeom je izdao zajednički album "Her Loss", koji je također zauzeo prvo mjesto Billboard 200, čime je postao njegov treći projekat na vrhu liste. Njegov treći solo album, American Dream iz 2024, bio je njegov četvrti uzaspni album na prvom mjestu i donio top 10 pjesme na Billboard Hot 100: Redrum i Nee-Nah. 21 Savage uhapšen je od strane američke imigracione službe (ICE), 3. februara 2019. Zvaničnici su otkrili da je britanski državljanin koji je u SAD ušao u julu 2005. nezakonio ostao nakon isteka H-4 vize 2006. godine. Dobio je kauciju 12. februara i pušten je narednog dana, dok je čekao ishod ubrzanog deportacionog ročišta, koje je prvobitno bilo zakazano za 9. april, ali je kasnije odgođeno na neodređeno vrijeme. Advokati 21 Savagea tvrdil su da je on legalno boravio u SAD godinama prije isteka H-4 vize 2005. godine. Godine 2023, 21 Savage posteao je legalni stalni stanovnik SAD-a i dobio je zelenu kartu. Godine 2022. 21 Savage je gostovao na Drakeovom singlu ''"Jimmy Cooks"'', što je bila njegova prva pjesma koja je debitovala na prvom mjestu Hot 100. Kasnije iste godine zajedno sa Drakeom izdao je zajednički album '''Her Loss''', koji je također zauzeo prvo mjesto Billboard 200, čime je postao njegov treći projekat na vrhu liste. Njegov treći solo album, '''American Dream''' (2024), bio je njegov četvrti uzastopni album na prvom mjestu i donio top 10 singlove na Billboard Hot 100: ''"Redrum"'' i ''"Née-Nah"''. Što se tiče imigracionog statusa, 21 Savage je uhapšen od strane američke imigracione službe (ICE) 3. februara 2019. Zvaničnici su otkrili da je britanski državljanin koji je u SAD ušao u julu 2005. i nezakonito ostao nakon isteka H-4 vize 2006. Dobio je kauciju 12. februara i pušten je narednog dana, dok je čekao ishod ubrzanog deportacionog ročišta, prvobitno zakazanog za 9. april, ali kasnije odgođenog na neodređeno vrijeme. Njegovi advokati tvrdili su da je legalno boravio u SAD godinama prije isteka H-4 vize. Godine 2023. 21 Savage je postao legalni stalni stanovnik SAD-a i dobio zelenu kartu. <references /> '''Operacija Južno koplje''' predstavlja vojnu i nadzornu kampanju Sjedinjenih Američkih Država, čiji je deklarirani cilj "otkrivanje, ometanje i razgradnja transnacionalnih kriminalnih i nezakonitih pomorskih mreža", prema navodima administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa. Pojedini analitičari smatraju da operacija predstavlja hibrid borbe protiv terorizma i rata protiv droge, dok drugi tvrde da je među implicitnim ciljevima bilo i uklanjanje Nicolása Madura s vlasti u Venecueli. == Početak kampanje == Usred zabrinutosti Trumpove administracije zbog krijumčarenja droge u SAD, kao i pojačanih napetosti između SAD-a i Venecuele tokom venecuelanske krize, Sjedinjene Američke Države su sredinom augusta 2025. započele raspoređivanje vojnih snaga u Karipskom moru. U septembru su počeli zračni napadi na plovila za koja američka administracija tvrdi da su pod kontrolom narkoterorističkih mreža koje krijumčare drogu u SAD. Do kraja novembra, nakon što je Kartel Sunca proglašen stranom terorističkom organizacijom i posebno označenom globalnom terorističkom organizacijom, operacija je ušla u novu fazu. U decembru je administracija SAD-a proglasila vladu Nicolása Madura stranom terorističkom organizacijom i započela ukrcavanje na sankcionirane tankera se sirovom naftom, te njhovu pljenidbu. Krajem decembra izveden je prvi američki napad na kopneni cilj unutar Venecuele. Dana 3. januara 2026. američke snage bombardovale su ciljeve u Caracasu i drugim lokacijama, te su zarobile Nicolása Madura i prebacile ga izvan zemlje. == Formalno imenovanje i flota == Operacija je službeno imenovana 13. novembra 2025. od strane Petea Hegsetha, američkog ministra obrane, kao proširenje operacije istog naziva koju je najavila Ratna mornarica SAD 28. januara 2025. godine. Operacija koristi '''hibridnu flotu plovila''' opremljenih robotskim i autonomnim sistemima radi otkrivanja i borbe protiv navodnih mreža krijumčarenja droge u zapadnoj hemisferi. == Porijeklo i historija == Ratna mornarica SAD-a najavila je operaciju u januaru 2025. koristeći Četvrtu flotu, fokusirajući se na integraciju „robotskih i autonomnih sistema s tradicionalnim pomorskim snagama“.[33][34] Prema ''Miami Heraldu'', Foster Edwards, direktor Hibridne flote, opisao je Southern Spear kao značajan korak u razvoju hibridne flote, s ciljem operacionalizacije kombinacije robotskih i autonomnih sistema radi nadzora ilegalnog krijumčarenja, te razvoja novih tehnika i procedura za integraciju ovih sistema u pomorsko okruženje.[33] Operacija je koristila '''besposadna plovila kompanije Saildrone''' za praćenje ilegalnih aktivnosti u Karipskom i Tihom okeanu,[35][36] dok su besposadni čamci za rizične misije već do juna 2025. korišteni za prikupljanje obavještajnih podataka.[37] U oktobru 2025., '''Zapovjedništvo Južnih snaga SAD-a (USSOUTHCOM)''' formiralo je zajedničku operativnu grupu sa sjedištem u štabu II marinske ekspedicione snage (II MEF), s ciljem suzbijanja djelovanja narkokartela u regiji.[39][40] Jedinica je kasnije poznata kao Zajednička operativna grupa '''Southern Spear''', a njene aktivnosti koordinirane su s Četvrtom flotom.[33][41] U novembru 2025., nakon planiranja raspoređivanja robotskih površinskih plovila, manjih presretačkih čamaca i bespilotnih zračnih letjelica, Pete Hegseth je službeno predstavio Zajedničku operativnu grupu. Operacija je obuhvatala kopnene, zračne i logističke snage radi koordinacije i jačanja protunarkotičkih aktivnosti širom zapadne hemisfere.[38] Sjedište grupe je u '''Pomorskoj bazi Mayport na Floridi''', a operacije su započele kasnije u novembru.[33] ''The New York Times'' opisao je predsjedavajućeg Združenog generalštaba SAD-a, Dana Cainea, kao „glavnog arhitekta“ operacije.[16] == Terorističke i druge oznake == Tri dana nakon predstavljanja operacije, Marco Rubio, američki državni sekretar, najavio je da će SAD proglasiti '''Kartel Sunca''', za koji tvrde da ga vodi Nicolás Maduro, Stranom terorističkom organizacijom.[43][44] Rubio je naveo da su karteli „odgovorni za terorističko nasilje širom hemisfere i za krijumčarenje droge u SAD i Evropu“. Maduro je negirao optužbe.[43] ''Miami Herald'' je naveo da bi ova odluka efektivno označila Madura i visoke zvaničnike, uključujući ministra unutrašnjih poslova Diosdado Cabella i ministra odbrane Vladimira Padrina Lópeza, kao teroriste.[45] SAD su 16. decembra 2025. proglasile '''Gulf Clan (Clan del Golfo)''' stranom terorističkom organizacijom.[46][47] Dana 15. decembra 2025., Trump je potpisao izvršnu naredbu kojom se '''fentanil proglašava oružjem masovnog uništenja'''.[48] Dva dana kasnije, najavio je da će Madurovu administraciju proglasiti Stranom terorističkom organizacijom.[49] == Kampanja i operacije == Sredinom augusta 2025. SAD su počele raspoređivati trupe u Karipskom moru.[50] Do kraja novembra, SAD su imale najveće vojne prisustvo u regiji od Kubanske raketne krize 1962.[51] Američke snage su napadale i potapale plovila navodno korištena za krijumčarenje droge u Karipskom moru i Istočnom Pacifiku.[52] U roku nekoliko dana od predstavljanja operacije, zajedničke operacije SAD-a i Dominikanske Republike rezultirale su zapljenom čamaca za krijumčarenje kokaina.[1][54] # novembra, nekoliko '''B-52 Stratofortress''' bombardera letjelo je u blizini obale Venezuele radi demonstracije bombarderskog napada.[51] # decembra SAD počinju zaplijenu i presretanje tankera sa venezuelanskom naftom, a 17. decembra Trump naredio “blokadu” sankcioniranih tankera.[29][57][58][59] Prvi napad na kopneni cilj u Venecueli izveden je 26. decembra 2025. – pomorski objekt navodno korišten za ukrcaj droga pogođen je dron napadom CIA-e, bez žrtava.[60][61] # januara 2026., eksplozije i nisko leteći avioni prijavljeni su u Caracasu i drugim dijelovima zemlje, a Maduro je zarobljen u '''Operaciji Absolute Resolve'''.[62] == Učešće saveznih država i logistička podrška == === Saveznici SAD-a === Osim Trinidad i Tobaga, CNN je 19. novembra naveo da su '''Dominikanska Republika, El Salvador, Gvajana, Panama i Portoriko''' pružili podršku, dok su '''Argentina, Ekvador i Paragvaj''' iskazali političku podršku.[1] '''Dominikanska Republika''': Zajedničke akcije s američkim agencijama rezultirale su zapljenom velike količine kokaina.[63][64] 26. novembra, predsjednik Luis Abinader odobrio je privremenu upotrebu zračne baze San Isidro i međunarodnog aerodroma Las Americas za američke protunarkotičke operacije.[65][66] Do sredine decembra, SAD su premjestile specijalizovane vojne resurse u Portoriko i Dominikansku Republiku za podršku ciljanim kopnenim napadima, zapljeni tankera i provedbi embarga.[67][68][69][70] '''El Salvador''': Prema izvještaju ''The New York Timesa'', SAD su sredinom oktobra počele operirati iz El Salvadora s tri aviona – AC-130J Ghostrider, P-8A Poseidon i C-40 Clipper – što je vjerovatno prvi put da je strana država omogućila SAD-u korištenje aviona za moguće vojne napade u regiji.[2][71] '''Trinidad i Tobago''': Razarač Gravely stigao je 26. oktobra 2025. za četverodnevnu obuku s američkim marinama.[72][73] Dodatne vježbe najavljene su u novembru.[74][75] U novembru instaliran je radar za zračni nadzor, a u decembru su odobreni američki vojni avioni za logističke operacije i rotacije osoblja.[76][77][78] === Saveznici Venezuele === '''Maduro''' je tražio vojnu podršku od Rusije, Kine i Irana radi obrane protiv SAD-a.[79][80] '''Kuba''' je obezbijedila sigurnosne i kontraobavještajne snage, dok '''Kina''' i '''Iran''' pružaju ograničenu pomoć zbog vlastitih problema.[13][80][82] # oktobra, '''ruski transportni avion Il-76''' s Pantsir-S1 i Buk-M2E sistemima sletio je u Venezuelu za vojnu podršku.[79][80][83] U decembru 2025., Maduro je pozvao kolumbijsko društvo, uključujući vojsku, da brani zemlju od američke agresije. Predsjednik Kolumbije, Gustavo Petro, odbacio je zahtjev i naglasio da Maduro nije narkokartelski lider.[84][85] == Analiza == Neki analitičari smatraju da operacija predstavlja hibrid borbe protiv terorizma i rata protiv droge.[86][87][88] Pino Arlacchi, bivši direktor UN-ove Agencije za droge i kriminal, tvrdi da prikazivanje Venezuele kao “države droge” predstavlja geopolitički motivisanu kampanju SAD-a i ističe da je saradnja venecuelanske vlade u borbi protiv droge među najboljima u Južnoj Americi.[89][90] Članak Savjeta za međunarodne odnose (CFR) iz decembra 2025. tvrdi da opseg i intenzitet operacije ukazuju da su ciljevi Trumpove administracije širi od borbe protiv droge, uključujući i plan za uklanjanje Madura.[91] == Reakcije == Prema ''Foreign Policy'', anketa među Latinoamerikancima širom Amerike (uključujući SAD i Kanadu) iz oktobra 2025. pokazala je „prilično visok nivo podrške“ američkoj vojnoj intervenciji u Venezueli s ciljem uklanjanja Madura i njegove vlade, pri čemu su Latinoamerikanci bili skloniji podržati takav scenario od samih američkih ispitanika.[92][93] Sezona šumskih požara u 2025. obuhvata šumske požare na više kontinenata. U nastavku slijedi spisak šumskih požara iz cijelog svijeta u 2025. godini. == Afrika == * Požar na Stolnoj planini 2025. godine == Azija == * Šumski požar u Ofunatu * Šumski požari u Južnoj Koreji 2025. godine * Požari na Zapadnoj obali u Izraelu 2025. godine * Šumski požari u Siriji 2025. godine * Šumski požari u Turskoj 2025. godine * Šumski požari u Rusiji 2025. godine 8rgef7h8vaw9tfr7om15neak3m48vez 0 502110 3824073 3745899 2026-04-04T11:54:22Z Panasko 146730 clean up, replaced: Osmanskom carstvu → Osmanskom Carstvu, .) → ) using [[Project:AWB|AWB]] 3824073 wikitext text/x-wiki {{Infokutija sporazum | ime = Prutski sporazum | slika = | veličina_slike = | opis_slike = | vrsta = | kontekst = | datum_izrade = | datum_potpis = {{Početni datum|1711|7|21}} | mjesto_potpis = [[Prut (rijeka)]], [[Kneževina Moldavija]] | datum_pečaćenja = | datum_aktivacije = | uslov_aktivacije = | amandman = | datum_isteka = <!-- {{End date|YYYY|MM|DD}} --> | privremena_primjena = | medijatori = <!-- format this as a bullet list --> | pregovarači = <!-- format this as a bullet list --> | prvobitni_potpisnici = <!-- format this as a bullet list --> | potpisnici = Petar P. Šafirov ([[Rusko Carstvo]])<br> Baltaci Mehmet Paša ([[Osmansko Carstvo]]) | strane = | ratifikatori = <!-- format this as a bullet list --> | depozitar = <!-- OR: --> | depozitari = <!-- format this as a bullet list --> | navodi = <!-- format as XX [[Article on Treaty Series|TS]] YYY --> | jezik = | jezici = | wikizvor = | wikizvor1 = | wikizvor2 = | wikizvor3 = | wikizvor4 = | wikizvor5 = | fusnote = }} '''Prutski mir''' jest sporazum potpisan na obalama [[Prut (rijeka)|rijeke Prut]] između [[Osmansko Carstvo|Osmanskog]] i [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]] 23. jula 1711. čime je okončan [[Rusko-turski rat 1710-1711.|Rusko-turski rat 1710-1711]]. Sporazum je bio politička pobjeda Osmanskog Carstva.<ref>''Treaty of Pruth'', [[Alexander Mikaberidze]], ''Conflict and Conquest in the Islamic World: A Historical Encyclopedia'', Vol. 1, ed. Alexander Mikaberidze, (ABC-CLIO, 2011), 726.</ref> Sporazum je predviđao vraćanje Azovske tvrđave Osmanlijama, [[Taganrog]] i nekoliko ruskih tvrđava trebalo je da budu srušene, a car se obavezao da će prestati da se miješa u poslove [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-Litvanske Unije]], koju su Rusi sve više doživljavali kao pod svojom sferom uticaja.<ref>Kenneth Meyer Setton, ''Venice, Austria, and the Turks in the Seventeenth Century'', Vol. 192, (The American Philosophical Society, 1991), 422.</ref> == Pozadina == Indirektni uzroci rata mogu se pripisati agresivnoj ekspanziji [[Švedsko Carstvo|Švedskog Carstva]] tokom 16. i 17. stoljeća. Agresivna ekspanzija Švedske u [[Skandinavija|Skandinaviji]] primorala je koaliciju istočnoevropskih nacija da ih formira i obuzda, uključujući Rusko Carstvo.<ref>{{Cite web|title=Russian Empire {{!}} History, Facts, & Map|url=https://www.britannica.com/place/Russian-Empire|access-date=10. 11. 2020|website=Encyclopedia Britannica|language=en}}</ref> Nakon poraza u [[Bitka kod Narve 1700.|bici kod Narve 1700]], Rusiju je napao kralj [[Karlo XII, kralj Švedske|Karlo XII]] u sklopu [[Veliki sjeverni rat|Velikog sjevernog rata]]. Invazija na Rusiju bila je neuspješna, a mnogi članovi Karlove vojske su umrli od bolesti i iscrpljenosti. Osim toga, vladavina [[Petar I, car Rusije|Petra Velikog]] sastojala se od perioda sve većeg zapadnog uticaja i orijentacije, okarakteriziranog uspostavljanjem [[Sankt Peterburg]]a kao glavnog grada Rusije 1703, otvarajući direktne pomorske veze sa zapadom. Kampanja na rijeci Prut izbila je kao direktna posljedica poraza kralja Karla XII u [[Bitka kod Poltave (1709)|bici kod Poltave]] u ljeto 1709. i njegovog povlačenja u Osmansko Carstvo.<ref name=":0">{{Cite journal|last=Kurat|first=A.N|date=1947|title=Letters of Poniatowski on the Pruth Campaign|journal=The Slavonic and East European Review|volume=26|pages=238–258|via=JSTOR}}</ref> U februaru 1710, generala [[Stanislaw Poniatowski|Stanislawa Poniatowskog]], oca posljednjeg poljskog kralja, Karlo XII je poslao u [[Carigrad]] kao svog izaslanika nakon što je monarhu postalo jasno da neće imati siguran prolaz kroz Poljsku nazad u Švedsku kako bi nastavio Veliki Sjeverni Rat. U svojoj ulozi izaslanika, general je trebao izvršiti sljedeće zadatke: (i) da radi na svrgavanju velikog vezira Čorlulu Ali-paše, koji je smatran prijateljskim Rusima, (ii) da pripremi temelje tursko-švedskog saveza (protiv Rusije), (iii) da uvede Tursku u rat protiv Rusije; (iv) spriječiti da Uzvišena Porta prizna [[August II, kralj Poljske|Augusta II]] kao kralja Poljske; (v) osigurati 'pratnju' za švedskog kralja u skladu s ranijim obećanjima sultana [[Ahmed III|Ahmeda III]] i (vi) dogovoriti novčani zajam od Uzvišene Porte.<ref name=":0" /> Uprkos uzastopnim pozivima Rusije da izruči kralja Karla, Osmanski dvor je to odbio. Ovi ponavljajući pozivi i agresivna diplomatija u ime kralja Karla XII naveli su osmanlije da objave rat Rusiji 20. novembra 1710. Istovremeno, Rusija i Moldavija potpisale su sporazum koji je garantovao ruski vojni pristup kroz Moldaviju i obećao trupe i logistiku. == Prustska kampanja == Ruska vojska od 80.000 ljudi napredovala je niz rijeku Prut u ljeto 1711, koristeći moldavsku podršku i vojni pristup. Vojsku su predvodili Petar Veliki i Boris Šeremetev i pokušala je da napadne osmanlijsku okupiranu Moldaviju uz podršku prognanog vladara (vojvode) Moldavije [[Dimitrie Cantemir|Dimitrije Cantemir]]. Kampanja je bila loše pripremljena i nedostajalo joj je pravilno planiranje i logistička podrška, a iako je ruska vojska bila velika i dobro opremljena, nadmašila ju je osmanlijska vojska od 70.000 ljudi pod komandom velikog vezira [[Baltaci Mehmed-paše]].<ref name=":1">{{Cite book|last=Bazarova|first=Tatiana|title=Bordering Early Modern Europe|publisher=Harrassowitz Verlag|year=2015|isbn=978-3447104029|pages=121–132}}</ref> Odlučujući trenutak kampanje bila je četvorodnevna bitka kod Stănileştija, koja je počela 18. jula 1711. Dvije vojske su se sukobile na ravnicama rijeke Prut u nepripremljenoj borbi. Bitka je bila toliko neočekivana da je general Stanislaw Poniatowski žurno pisao kralju Karlu XII tokom borbi na malim komadićima papira i datirao je u 1710, a ne u 1711. Njegova pisma je švedskom monarhu isporučio kapetan Busquet, a kralj je uzalud pokušavao da otvori pregovore, favorizirajući obnovljenu osmanlijsku kampanju za zauzimanje [[Kijev]]a i [[Ukrajina|Ukrajine]].<ref name=":0" /> Tokom borbe, osmanlijske snage su opkolile i odsjekle veliku rusku vojsku, što je dovelo do njihove konačne predaje 22. jula. == Pregovori == Ruska vojska je bila potpuno opkoljena do 22. jula, što je navelo Petra da otvori mirovne pregovore sa velikim vezirom Baltaci Memhet-pašom. Nastala situacija dala je osmanlijama dominantnu pregovaračku poziciju, koju su dodatno pogoršali pozivi na pooštravanje uslova generala Stanisław Poniatowskog – izaslanika kralja Karla XII. Iako je feldmaršal Boris Šeremetev nominalno bio zadužen za ruske snage, Petar Veliki je bio vrhovni vojni komandant i naredio je svom vicekancelaru, baronu Petru P. Šafirovu da pregovara o miru sa Turcima. U njegovoj diplomi ovlasti piše: "Šta god naš vicekancelar stvori i odluči, to će biti snažno i neosporno."<ref name=":1" /> U svojoj instrukciji Petar Veliki je istakao spremnost da Uzvišenoj Porti ustupi teritorije i tvrđave osvojenim u Azovskim pohodima 1695-1696 i potvrđenim [[Carigradski sporazum (1700)|Carigradskim sporazumom iz 1700]]. Petar Veliki je također bio spreman da Šveđanima ustupi [[Livonija|Livoniju]], [[Pskov]] i druge pokrajine, i da prizna Stanislawa Leszczyńskog za kralja Poljske. Bilo je nekoliko velikih uticaja tokom mirovnih pregovora. Krimski kan [[Devlet II Giraj]] zalagao se za oštrije uslove predaje opkoljene ruske vojske. Njegovi razlozi za oštrije uslove bili su motivisani rastućom prijetnjom koju je ujedinjena i carska Rusija predstavljala [[Krimski Kanat|Krimskom Kanatu]] i nastavkom ruske ekspanzije na jug prema planinskom lancu [[Kavkaz (regija)|Kavkaza]]. Zajedno sa prognanim švedskim kraljem Karlom XII, želio je smanjeno rusko prisustvo u Ukrajini i Krimskim regijama, kao i povratak kralja Karla u Švedsku kako bi nastavio Veliki Sjeverni Rat.<ref>{{Cite journal|last=Subtelny|first=Orest|date=1979|title=The Ukrainian - Crimean Treaty 1711|journal=Harvard Ukrainian Studies|volume=3/4|pages=808–817|via=JSTOR}}</ref> Osmanlije su također zahtevale povratak Dimitrija Kantemira, prognanog vojvode Moldavije. Iako je Petar Veliki pristao na sve ostale zahtjeve, odbio je vratiti Cantemira, na osnovu toga što je Cantemir pobjegao iz logora.<ref>{{Cite book|last=Leezenberg|first=Michael|title=The Making of the Humanities|publisher=Amsterdam University Press|year=2015|isbn=978-9048517336|pages=243–264|chapter=The Oriental Origins of Orientalism: The Case of Dimitrie Cantemir}}</ref> Zanimljivo je da Karlo nije bio prisutan u osmanlijskom logoru, iako je to bio jedan od glavnih razloga zašto su dva carstva bila u ratu. Umjesto toga, Karlo je poslao generala Stanislawa Poniatowskog kao izaslanika i tadašnjeg poljskog kralja Stanisław Leszczyński, koji je bio prognan nakon poraza Karla u bici kod Poltave. Poniatowski je poslao nekoliko pisama iz osmanlijskog logora nazad Karlu koji je u ovom trenutku boravio u Benderu sa značajnom pratnjom. == Odredbe mira == Sporazum je prvenstveno predviđao vraćanje strateške tvrđave Azov Osmanskom Carstvu. Tvrđava je oteta od osmanlija 1700. potpisivanjem Carigradskog sporazuma. Osim toga, sporazum je predviđao uništenje nekoliko ključnih ruskih tvrđava, navedenih na sljedeći način: Srušene tvrđave: Tvrđava Taganrog, Tvrđava Kodak (Stari Kodaky, Dnjepar), Novobogoroditska tvrđava (Samar, Dnjepar) kao i Kameni Zaton (Stjenoviti rukavac, danas Kamianka-Dnjeprovska) Predana tvrđava: Azovska tvrđava Rusi su izgubili i pravo na stalnog ambasadora u Osmanlijskoj porti. Po potpisivanju Mirovnog sporazuma, Petar P. Šafirov i M.M. Šeremetev (sin general-feldmaršala), odvedeni su u Carigrad, gdje su trebali ostati dok Rusija u potpunosti ne izvrši svoje obaveze. I Petar P. Šafirov i M. M. Šeremetev su se nadali da će napustiti Osmansko Carstvo nakon pisama o ratifikaciji, ali su ih Turci držali protiv njihove volje sve dok granična komisija nije bila završena. Njih dvojica su ostali u [[Istanbul]]u nekoliko godina i bili su diplomati i pregovarači u ime Petra Velikog. Obojica su bili zatvoreni 6 mjeseci u zatvoru Yedikule i željni su da se vrate kući, koristeći svaku priliku da razgovaraju sa osmanlijskim i ruskim diplomatama kako bi požurili mirovni proces.<ref name=":1" /> Uslovi sporazuma uključivali su i prekid ruskog političkog uticaja u [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-Litvanskoj Uniji]], koji su Rusi sve više vidjeli unutar sopstvene sfere uticaja.<ref>{{Cite book|last1=Tolan|first1=John|title=Europe and the Islamic World: A History|last2=Veinstein|first2=Gilles|last3=Laurens|first3=Henry|last4=Esposito|first4=John L|last5=Todd|first5=Jane Marie|publisher=Princeton University Press|year=2012|isbn=978-1400844753|pages=206–254}}</ref> === Reakcije === Unutar Osmanskog Carstva sporazum je primljen relativno pozitivno. Dugotrajni rat sa Rusijom nije smatran povoljnim i predstavljao bi sukob velikih razmjera i relativno neodrživ.<ref name=":0" /> Međutim, uticaj švedskog kralja Karla XII bio je značajan i on je nastavio da živi na osmanlijskom dvoru. Štaviše, pozvao je na još jedan rat kako bi povratio zemlju izgubljenu od Rusije u Velikom Sjevernom Ratu i oštrije odredbe ugovora s Petrom Velikim. Posebno je poslao generala Stanislawa Poniatowskog sa osmanlijskim snagama u pokušaju da utiče na eventualni sporazum. Međutim, bio je udaljen iz pregovora zbog svoje agresivne i ratnohuškačke pregovaračke taktike. Nakon što je general otpušten, naređeno mu je da napiše snažno pismo pritužbe švedskom ambasadoru sultanu Tomasu Funku<ref>{{Cite web|title=Swedish Diplomats in Ottoman Empire|url=http://maviboncuk.blogspot.com/2012/10/swedish-diplomats-in-ottoman-empire.html|access-date=16. 11. 2020|language=en}}</ref> od 29. augusta 1711. Sve veće tenzije između velikog vezira Baltaci Mehmed-paše i kralja Karla XII primorale su monarha da naredi još jedno pismo pritužbe od 4. oktobra 1711. Ovo pismo je po prvi put detaljno opisivalo pravu prirodu mirovnih uslova sultanu, i kombinovano sa pritužbama Devleta II Giraja Uzvišenoj Porti u vezi sa slabim pregovorima velikog vezira i njegovim lošim postupanjem prema [[Krimski Kanat|Krimskom Kanatu]] dovelo je do pada Baltaci Mehmed-paše i povratka otvorenog neprijateljstva prema Ruskom Carstvu. Dok je Sporazum okončao neposredni vojni sukob, veći geopolitički sukob je i dalje bio vrlo aktivan. Širenje Rusije na regione Kavkaza i Ukrajine ugrozilo je osmanlijsku kontrolu u ovim oblastima. U naredne dvije godine objavljeno je nekoliko ratova. 9. decembra 1711. proglašen je novi sukob, iako nije bilo vojne akcije i sukob je riješen preko ruskih ambasadora u Carigradu. Turci su ponovo objavili rat Rusiji 31. oktobra 1712. i 13. aprila 1713. iako su se sukobi odvijali slično kao i prvi, a vojna akcija nije vođena. Vješti ambasadori u Carigradu izbjegli su rat velikih razmjera, a događaji su kulminirali potpisivanjem Adrijanopoljskog sporazuma 1713. Sporazum je potvrdio odredbe dogovorene Prutskim mirom i dodao posebnu klauzulu za razgraničenje između dvije države. Adrijanopoljskim sporazumom područje oko Azova je potpuno vraćeno Turcima, dok je Petar Veliki sklonio ruke od Ukrajine i Zaporoške Seče na desnoj obali [[Dnjepar|Dnjepra]].<ref name=":1" /> Oba carstva su imali zabranu izgradnje tvrđave preko svojih širokih granica. Međutim, pitanje ruskog pristupa [[Crno more|Crnom moru]] ostalo je kritično i dugotrajno pitanje. Granica uspostavljena nakon rada obje granične komisije 1714. još jednom je potvrđena [[Carigradski sporazum (1724)|vječnim mirom u Carigradu 1724.]] Tek za vrijeme vladavine [[Ana, carica Rusije|carice Ane]] to pitanje je riješeno i granice između dva carstva konačno su dogovorene. U Engleskoj je sporazum relativno dobro primljen. Engleska kompanija Levant, koja je imala značajan trgovački interes na istoku, postajala je sve zabrinutija zbog uticaja ruske mornarice na njihov istočni profit.<ref name=":2">{{Cite journal|last=Miller|first=W|date=1901|title=Europe and the Ottoman Power Before the 19th Century|url=https://archive.org/details/sim_english-historical-review_1901-07_16_63/page/452|journal=The English Historical Review|volume=16|pages=452–471|doi=10.1093/ehr/XVI.LXIII.452|via=JSTOR}}</ref> Engleski ambasador [[Sir Robert Sutton]] skrenuo je pažnju Porte na potencijalnu kampanju vjerske i političke propagande ruskih agenata među osmanskim kršćanima kako bi uspješno uvjerili sultana da ne vrati ruskog ambasadora i ambasadu, i da umjesto toga zadrži diplomate koji bi mogli biti zatvoreni za vrijeme rata sa Rusijom.<ref name=":2" /> Ovo je bila uspješna klevetnička kampanja koja je spriječila ruske trgovce da dobiju kapitulaciju kako bi trgovci trgovali i ostvarivali profit u osmanskim lukama. Ovo je omogućilo engleskoj kompaniji Levant da zadrži profit. == Također pogledajte == * [[Spisak sporazuma Osmanskog Carstva]] * [[Spisak sporazuma Turske]] == Reference == {{Refspisak}} {{Sporazumi Osmanskog Carstva}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Historijski dokumenti]] [[Kategorija:Sporazumi potpisani 1711.]] [[Kategorija:Rusko-turski ratovi]] [[Kategorija:Sporazumi Ruskog Carstva]] [[Kategorija:1711. u Osmanskom Carstvu]] [[Kategorija:1711. u Ruskom Carstvu]] [[Kategorija:Prut (rijeka)|Sporazumi]] 0b9h7l28o049y3sanckpqg0ablvk5nn 0 504181 3823930 3793323 2026-04-04T08:39:35Z AnToni 2325 /* April */ 3823930 wikitext text/x-wiki {{Godina}} {{Godina u drugim kalendarima}} '''2025. ([[Rimski brojevi|MMXXV]])''' uobičajena je godina koja je počela u srijedu po gregorijanskom kalendaru, 2025. godina [[Nova era|nove ere]] i ''[[Anno Domini]]'' (AD), 25. godina 3. milenija i 21. vijek i šesta godina 2020-ih. == Predviđeni i zakazani događaji == * 1. januar – Očekuje se da će Bugarska usvojiti euro i postati 21. država članica eurozone. * 7. januar – Inauguracija pobjednika predsjedničkih izbora u Gani 2024. * 8. januar – 2. februar – Svjetsko prvenstvo u rukometu u Hrvatskoj, Danskoj i Norveškoj. * 13. januar – Zimska univerzijada u Torinu. * 20. januar – Inauguracija pobjednika predsjedničkih izbora u Sjedinjenim Državama 2024. * 28. januar – Ako se ne pokrenu ranije, sljedeći opći izbori u Ujedinjenom Kraljevstvu održat će se najkasnije ovog datuma. * 9. februar – Opći izbori u Ekvadoru. * 8–17 mart – Svjetske zimske igre Specijalne olimpijade. * 13. april – 13. oktobar – Expo 2025 u Osaki. * 12. maj – Opći izbori na Filipinima. * 18. maj – predsjednički izbori u Poljskoj; sadašnji predsjednik Andrzej Duda nema pravo na ponovni izbor. * 24. maj – Ako se ne pokrenu ranije, sljedeći australski savezni izbori zakazani su za ovaj datum. * 31. maj – Finale UEFA Lige prvaka. * [[12. juni]] – [[Boeing 787]] [[Air India|Air Indije]] [[Let 171 Air Indije|srušio se]] u [[Ahmedabad]]u; poginulo 279 osoba. * [[13. juni]] – [[Izrael]] izveo [[Izraelski napadi na Iran (juni 2025)|napade]] ciljajući [[iran]]ska nuklearna postrojenja i vojne čelnike; Iran [[Iranski napad na Izrael (juni 2025)|uzvratio]] ispalivši više od 150 projektila na Izrael. * 15. juni – 13. juli – FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo u Sjedinjenim Državama. * 13–21. septembar – Svjetsko atletsko prvenstvo u Tokiju. * 14. oktobar – Microsoft odredio datum penzionisanja (kraja životnog vijeka) za operativni sistem [[Windows 10]] na ovaj datum; korisnici će morati ili instalirati [[Windows 11]] ili koristiti alternativni operativni sistem Microsofta. * 20. oktobar – Ako se ne pokrenu ranije, 45. savezni izbori u Kanadi održat će se najkasnije ovog datuma. * 26. oktobar – Ako se ne pokrenu ranije, sljedeći njemački savezni izbori održat će se najkasnije ovog datuma. * 23. novembar – Opći izbori u Čileu. == Umrli == === Januar === * [[4. januar]] – [[Franjo Džidić]], bosanskohercegovački nogometaš i trener * [[16. januar]] – [[David Lynch]], američki režiser * [[27. novembar]] – [[Dražen Dalipagić]], jugoslavenski košarkaš === Februar === * [[17. februar]] – [[Gene Hackman]], američki glumac * [[24. februar]] – [[Roberta Flack]], američka pjevačica i pijanistica * [[26. februar]] – [[Michelle Trachtenberg]], američka glumica * [[27. februar]] – [[Boris Spaski]], [[Sovjetski Savez|sovjetsko]]-[[Francuska|francuski]] [[šah]]ovski [[velemajstor]] === Mart === * [[1. mart]] – [[Saša Popović]], srbijanski muzičar, TV-voditelj i preduzetnik * [[5. mart]] – [[Fred Stolle]], [[Australija|australski]] [[tenis]]er * [[15. mart]] – [[Peter Bichsel]], švicarski književnik i novinar * [[17. mart]] – [[Branislava Peruničić]], bosanskohercegovačka naučnica i članica [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|ANUBiH]] * [[21. mart]] – [[George Foreman]], američki [[boks]]er * [[29. mart]] – [[Richard Chamberlain]], američki glumac i pjevač === April === * [[1. april]] – [[Val Kilmer]], američki glumac * [[3. april]] – [[Margarita Xhepa]], albanska glumica * [[10. april]] – [[Leo Beenhakker]], nizozemski nogometni trener * [[13. april]] – [[Mario Vargas Llosa]], [[peru]]anski pisac * [[14. april]] – [[Filip David]], [[srbija]]nski pisac i scenarist * [[18. april]] – [[Nikola Pokrivač]], hrvatski nogometaš * [[21. april]] – [[Papa Franjo]], poglavar [[Katolička crkva|Katoličke crkve]] * [[24. april]] – [[Andrzej Fiedor]], [[Poljska|poljski]] [[biatlon]]ac === Maj === * [[12. maj]] – [[Vlastimil Hort]], [[Čehoslovačka|čehoslovačko]]-[[Njemačka|njemački]] [[šah]]ovski [[Velemajstor (šah)|velemajstor]] * [[13. maj]] ** [[José Mujica]], [[urugvaj]]ski političar i [[Spisak predsjednika Urugvaja|62.]] [[predsjednik Urugvaja]] ** [[Muhamed Sinvar]], vođa [[Hamas]]a u [[Pojas Gaze|Pojasu Gaze]] === Juni === * [[8. juni]] – [[Matija Dedić]], hrvatski [[džez]]-[[pijanist]] i [[kompozitor]] * [[11. juni]] – [[Brian Wilson]], američki muzičar, tekstopisac, pjevač i producent ([[The Beach Boys]]) * [[26. juni]] – [[Lalo Schifrin]], argentinsko-američki pijanist, kompozitor, aranžer i dirigent === Juli === * [[2. juli]] – [[Julian McMahon]], [[Australija|australsko]]-američki [[glumac]] * [[3. juli]] ** [[Diogo Jota]], portugalski nogometaš ** [[Michael Madsen]], američki glumac * [[4. juli]] – [[Nihat Genç]], [[Turska|turski]] pisac * [[13. juli]] – [[Muhammadu Buhari]], [[Nigerija|nigerijski]] [[general]] i državnik, sedmi i 15. [[predsjednik Nigerije]] * [[16. juli]] – [[Connie Francis]], američka pjevačica i glumica * [[17. juli]] – [[Felix Baumgartner]], [[Austrija|austrijski]] padobranac i BASE-skakač * [[18. juli]] – [[Josip Pejaković]], bosanskohercegovački glumac i dramski pisac * [[22. juli]] – [[Ozzy Osbourne]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|engleski]] pjevač i tekstopisac * [[24. juli]] – [[Hulk Hogan]], američki profesionalni hrvač, glumac i rok-basist * [[26. juli]] – [[Ervin Rustemagić]], bosanskohercegovački izdavač stripova * [[28. juli]] – [[Laura Dahlmeier]], njemačka biatlonka === August === * [[5. august]] – [[Jorge Costa]], portugalski nogometaš i trener * [[7. august]] – [[Jim Lovell]], američki astronaut * [[9. august]] – [[Nina Erak]], hrvatska glumica * [[11. august]] – [[Gabi Novak]], jugoslavenska i hrvatska pjevačica * [[17. august]] – [[Terence Stamp]], britanski glumac * [[25. august]] – [[Rainer Weiss]], američki fizičar === Septembar === * [[1. septembar]] – [[Graham Greene (glumac)|Graham Greene]], kanadski glumac * [[4. septembar]] ** [[Giorgio Armani]], italijanski modni dizajner ** [[Katharine, vojvotkinja od Kenta]], članica [[Britanska kraljevska porodica|britanske kraljevske porodice]] * [[5. septembar]] – [[Antonín Kříž (biatlonac)|Antonín Kříž]], [[čehoslovačka|čehoslovački]] [[biatlon]]ac * [[6. septembar]] – [[Rick Davies]], britanski muzičar * [[16. septembar]] ** [[Robert Redford]], američki glumac i režiser ** [[Milivoj Solar]], hrvatski teoretičar književnosti * [[18. septembar]] – [[George Smoot]], američki astrofizičar i kosmolog, dobitnik [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelove nagrade]] [[2006.]] * [[22. septembar]] – [[Enver Petrovci]], jugoslavensko-kosovski glumac * [[23. septembar]] ** [[Nikola Pilić]], jugoslavensko-hrvatski teniser i trener ** [[Claudia Cardinale]], italijanska glumica === Oktobar === * [[1. oktobar]] – [[Jane Goodall]], britanska [[zoologija|zoologinja]], [[primatologija|primatologinja]] i [[antropologija|antropologinja]] * [[7. oktobar]] – [[Halid Bešlić]], bosanskohercegovački pjevač * [[8. oktobar]] – [[Zdravko Šotra]], jugoslavenski i srbijanski režiser i scenarist * [[9. oktobar]] ** [[Damir Ibrahimović]], bosanskohercegovački filmski producent i režiser ** [[Ola Wærhaug]], [[Norveška|norveški]] [[biatlon]]ac i dvostruki [[Spisak olimpijskih pobjednika u biatlonu|olimpijski prvak]] u biatlonu * [[11. oktobar]] – [[Diane Keaton]], američka glumica, režiserka, [[filmski producent|producentica]] i [[scenarist]]ica === Novembar === * [[3. novembar]] ** [[Mladen Žižović]], bosanskohecegovački nogometaš i trener ** [[Dick Cheney]], američki političar i [[potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država]] * [[6. novembar]] – [[James Watson]], američki molekularni biolog, genetičar i zoolog * [[9. novembar]] – [[Lenny Wilkens]], američki košarkaš i trener * [[29. novembar]] – [[Tom Stoppard]], britanski dramatičar i scenarist === Decembar === * [[1. decembar]] – [[Elden Campbell]], američki košarkaš * [[2. decembar]] ** [[Irfan Horozović]], bosanskohercegovački književnik ** [[Marko A. Kovačič]], slovenski kipar, video umjetnik, performer, muzičar i pozorišni umjetnik * [[5. decembar]] – [[Frank Gehry]], kanadsko-američki arhitekt * [[8. decembar]] – [[Masato Harada]], japanski glumac i režiser * [[14. decembar]] – [[Rob Reiner]], američki režiser, scenarist, producent, glumac i politički aktivist * [[28. decembar]] – [[Brigitte Bardot]], francuska glumica == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|2025}} {{Normativna kontrola}} sfr82xlp4iom2bu741nngwmwr1pxras 2 513388 3823900 3823800 2026-04-04T04:11:28Z Tulum387 155909 3823900 wikitext text/x-wiki To-do listom predviđeni su članci kojima treba djelimična ili potpuna dorada ili koji trebaju biti kreirani na Wikipediji na bosanskom jeziku. {| class="wikitable" |+Imaš malo vremena? Iskoristi ga pametno :) !<5 minuta !>5 minuta !>30 minuta !>1 sata |- |[[Posebno:Nedavne izmjene]] |[[:Kategorija:Održavanje Wikipedije]] |Sređivanje početka članka, wikilinkovi, izvori, infokutije, kategorizacija |Započinjanje članka i finaliziranje istog nakon objavljivanja skice |- |[[Posebno:Nasumična stranica]] (proofreading) |Referenciranje postojećih članaka |Sistematsko sređivanje jedne kategorije (npr. politički pojmovi, zastave država) |Sve navedeno sa lijeve strane |- |Dodavanje barem jedne reference |Proofreading osnovnih pojmova i proširivanje |Kategorija:Posebno:A-Z |Planiranje WikiProjekata po temi |- |"Uvoz bookmarksa" na TDL |Linkovanje pojmova sa stranicama na dužim člancima |Samostalni projekat trčkaranja po započetim člancima i dokumentacija crvenih poveznica u TDL | |} '''Politika i država''': aktuelni i bivši predsjednici/e država, sve države svijeta (aktuelne, bivše, nepotvrđene i nepriznate zemlje i entiteti, zavisne teritorije i oblasti, samoproglašene, upitne teritorije), monarsi, kraljevi, kraljice, carevi, carice, premijeri i kancelari vlade, kolektivna vlast, izvršni odbori, vijeća, vršitelji dužnosti, guverneri anglofonskih država, politička teorija i sistemi, osnovni pojmovi države, država, suverenost, ustav, vladavina prava, sekularizam, legitimitet, oblici vlasti i režimi, republika, monarhija, unitarna država, federacija, demokratija, autoritarizam, totalitarizam, oligarhija, teokratija, hibridni režimi, podjela vlasti, izvršna vlast, premijer/predsjednik vlade, sudska vlast, vrhovni sud, niži sudovi, zakonodavna vlast, parlament, kongres, skupština, sistem međusobne kontrole vlasti (checks and balances), principi organizacije države, nezavisnost sudstva, transparentnost, odgovornost vlasti, de(centralizacija), javne institucije, birokratija, pravo glasa: kriterij, dob, izuzeci, ostvarivanje, podjela, izborni sistemi i tehnologije, većinsko (first past the post), proporcionalno, mješoviti, referendum: lokalni, državni, savjetodavni, mandat, trajanje funkcije, limit mandata, političke ideologije: liberalizam, konzervatizam, socijalizam, nacionalizam, populizam, fašizam, komunizam, anarhizam, socijalni liberalizam, politički sistemi najvećih država svijeta, vlasti najvećih država svijeta, opozicija najvećih država svijeta, zatvori najvećih država svijeta, mafija i organizovani kriminal u državama, politički akteri i praksa, nezavisni kandidat, ljevica, desnica, politički kompas, koalicije i savezi, lobiranje i interesne grupe, korupcija i transparentnost, propaganda, cenzura, aktivizam i građansko društvo, međunarodna politika i odnosi sa drugim državama, sa fokusom na ambasade BiH, diplomatija, ambasade i konzulati, ambasadori i konzuli, međunarodni ugovori i sporazumi, bilateralni ugovori vrijedni enciklopedije, zanimljivi slučajevi čije rješavanje je uključivalo saradnju 2 ili više država ili međunarodnu intervenciju, sankcije, embargo, soft power, hard power, ljudska prava i slobode, deklaracije, dekreti, UN (UNHCR, UNPROFOR, IFOR, SFOR), građanske slobode, individualne slobode, sloboda govora, sloboda medija, organizacije medija u BiH, pravo na protest, manjinska prava, diskriminacija i zaštita manjina, krize i vanredna stanja, državni udar, revolucija, građanski rat, ratno pravo, humanitarne intervencije, državni simboli, zastave država, grbovi, himne, glavni gradovi, nacionalni motoi, nacionalni praznici, nacionalne boje, nacionalni običaji, nacionalna kuhinja, granice jedne države sa drugom. *Regencije u Indoneziji * * == Medicina i zdravlje == === Osnove medicine === * Apoteka * Dom zdravlja * Vitalni znaci * Simptomi i znakovi * Anatomija i fiziologija * Homeostaza === Anatomija i neuroznanost === * Nervni sistem * Neurofiziologija * Neuroimaging * Neurokognicija === Neurologija (posebna velika kategorija) === * Neurološka oboljenja * Neuroimunologija * Epilepsija i napadi * Kognitivni poremećaji === Dijagnostika i testovi === * Neuropsihološki testovi * MRI sekvence * Skale i score sistemi === Bolesti i sindromi (A–Z) === * Autoimune bolesti * Infekcije * Tumori * Genetski sindromi === Terapija i lijekovi === * Lijekovi * Vakcine * Hirurški zahvati * Farmakologija == Biografije, kultura i umjetnost == Kulturna baština === Biografije (A–Z) === * Političari * Umjetnici * Sportisti i stari sportski kolektivi (ugašeni) * Naučnici === Film i književnost === * Filmski festivali * Pisci i pjesnici * Pjesme i manifesti == Geografija, priroda i okolina == === Geografija svijeta === * Jezera (podjela prema veličini, dubini, vodi i po svemu ostalom što je moguće) * Rijeke (po veličini, ušću, top 100 po dužini, slivu, hidrologiji, njihovi bazeni itd) * Planine (podjela po kontinentima, top 100 po visini, najpoznatiji vrhovi, podjela po turizmu) === Priroda i biologija === * Vrste riba * Domorodački narodi * Nacionalni parkovi == Društvo, sociologija i svakodnevni život == === Društveni pojmovi === * Kusur [en: Change (money)] * Zavist, mržnja, ljubav * Grijeh, moral i etika === Stanovanje i infrastruktura === * Kuća, koliba, zgrada * Kredit * Državne institucije * Pošta === Sport i rekreacija === * Pogledati listu sportova na en.wiki * Reprezentacije država * Sportisti * Stadioni (fudbal, ragbi, američki fudbal) * Dvorane (košarka, rukomet, hokej) * Tereni (tenis, golf) == Referentni spiskovi i meta kategorije == * Spiskovi (A–Z) * Godine p.n.e / n.e * Latinski pravni termini * Saobraćajni znakovi Glumci i glumice, režiseri, scenaristi, Sabrina Ferilli, Mljeveno meso, Old School (film iz 2003.), Kritička teorija (Critical theory), Herbert Marcuse, Kolektivna tužba (Class action), Nekontaktirani narodi (Uncontacted peoples), Ishi, Opći izbori u BiH (sve godine preći), Željeznička stanica Santiago de Compostela, August Dillmann, Glamorgan, Morganucodon'','' Besançon'','' Poljski pokret otpora u Drugom svjetskom ratu, Bataljon lovaca Ardena, Andrzej Małkowski, Le Mourillon, Berducedo, Eddie Vedder, Karl Mannheim, Alain Bosquet, Francuski, italijanski, ruski i drugi evropski mislioci, pjesnici, sociolozi, filozofi, psiholozi, kritičari društva, profesori i ugledne ličnosti svog vremena, Odnosi između države A i države B Hrana i kuhinja, majonez, senf, kečap, povrće u ishrani, vegani, vegetarijanci, kulinarstvo, piskavica, zeleni začini, arapska, perzijska kuhinja, Pjesma o Sidu, pesto, riža, tjestenina, fast food, restorani, doner, bosanskohercegovačka kuhinja i kulinarstvo, Veb-kamera, kalendar, tastatura, miš, podloga za miš, Ciudad de la Paz, Zastava Ekvadora, Sudije, fudbaleri, golmani i treneri liga petica od 2000. do 2025., Luksuzni brendovi (Arc'teryx - Zegna), Geografija jedne države, Ekonomija jedne države, godine od 0-3000, Sreća, General Motors i drugi proizvođači motornih vozila, avioni, kamioni, Paradoks svemoći, opklade ateista, ateizam, agnosticizam, Gore Tex i slični materijali tipa Vibram, Christopher Isherwood, zimski sportovi i rezultati slaloma, neurološka oboljenja od mijastenije gravis pa nadalje, igrice. SKOKOVI!!!, Legislative districts of..., Ajdin Hrustić, Sportisti bosanskohercegovačkih korijena u dijaspori, Ortovox, Mammut, Marmot, Mermer i drugi materijali, Palliative care, palliative therapy (de), 1001 Books You Must Read Before You Die, filmovi i serije, Zulfikar Ali Bhutto, Hans-Joachim Marseille, Historija američkih domorodaca i proširivanje članaka od Bika Koji Sjedi, pa do Buffalo Billa, Svjetska sportska društa, Kviz, Transjugularni intrahepatični portosistemski šant, Nogometna reprezentacija Nizozemske, Islam u Bosni i Hercegovini - spisak džamija BiH, Squadrismo, Dorada članaka o seriji Supernatural skladno pravopisnim standardima u bosanskom jeziku. Najpoznatije zgrade od Bosne i Hercegovine, pa nadalje. apt659xyl8ssxiut5mwy18cua89qb1j 3823907 3823900 2026-04-04T07:25:21Z Tulum387 155909 3823907 wikitext text/x-wiki To-do listom predviđeni su članci kojima treba djelimična ili potpuna dorada ili koji trebaju biti kreirani na Wikipediji na bosanskom jeziku. {| class="wikitable" |+Imaš malo vremena? Iskoristi ga pametno :) !<5 minuta !>5 minuta !>30 minuta !>1 sata |- |[[Posebno:Nedavne izmjene]] |[[:Kategorija:Održavanje Wikipedije]] |Sređivanje početka članka, wikilinkovi, izvori, infokutije, kategorizacija |Započinjanje članka i finaliziranje istog nakon objavljivanja skice |- |[[Posebno:Nasumična stranica]] (proofreading) |Referenciranje postojećih članaka |Sistematsko sređivanje jedne kategorije (npr. politički pojmovi, zastave država) |Sve navedeno sa lijeve strane |- |Dodavanje barem jedne reference |Proofreading osnovnih pojmova i proširivanje |Kategorija:Posebno:A-Z |Planiranje WikiProjekata po temi |- |"Uvoz bookmarksa" na TDL |Linkovanje pojmova sa stranicama na dužim člancima |Samostalni projekat trčkaranja po započetim člancima i dokumentacija crvenih poveznica u TDL | |} '''Politika i država''': aktuelni i bivši predsjednici/e država, sve države svijeta (aktuelne, bivše, nepotvrđene i nepriznate zemlje i entiteti, zavisne teritorije i oblasti, samoproglašene, upitne teritorije), monarsi, kraljevi, kraljice, carevi, carice, premijeri i kancelari vlade, kolektivna vlast, izvršni odbori, vijeća, vršitelji dužnosti, guverneri anglofonskih država, politička teorija i sistemi, osnovni pojmovi države, država, suverenost, ustav, vladavina prava, sekularizam, legitimitet, oblici vlasti i režimi, republika, monarhija, unitarna država, federacija, demokratija, autoritarizam, totalitarizam, oligarhija, teokratija, hibridni režimi, podjela vlasti, izvršna vlast, premijer/predsjednik vlade, sudska vlast, vrhovni sud, niži sudovi, zakonodavna vlast, parlament, kongres, skupština, sistem međusobne kontrole vlasti (checks and balances), principi organizacije države, nezavisnost sudstva, transparentnost, odgovornost vlasti, de(centralizacija), javne institucije, birokratija, pravo glasa: kriterij, dob, izuzeci, ostvarivanje, podjela, izborni sistemi i tehnologije, većinsko (first past the post), proporcionalno, mješoviti, referendum: lokalni, državni, savjetodavni, mandat, trajanje funkcije, limit mandata, političke ideologije: liberalizam, konzervatizam, socijalizam, nacionalizam, populizam, fašizam, komunizam, anarhizam, socijalni liberalizam, politički sistemi najvećih država svijeta, vlasti najvećih država svijeta, opozicija najvećih država svijeta, zatvori najvećih država svijeta, mafija i organizovani kriminal u državama, politički akteri i praksa, nezavisni kandidat, ljevica, desnica, politički kompas, koalicije i savezi, lobiranje i interesne grupe, korupcija i transparentnost, propaganda, cenzura, aktivizam i građansko društvo, međunarodna politika i odnosi sa drugim državama, sa fokusom na ambasade BiH, diplomatija, ambasade i konzulati, ambasadori i konzuli, međunarodni ugovori i sporazumi, bilateralni ugovori vrijedni enciklopedije, zanimljivi slučajevi čije rješavanje je uključivalo saradnju 2 ili više država ili međunarodnu intervenciju, sankcije, embargo, soft power, hard power, ljudska prava i slobode, deklaracije, dekreti, UN (UNHCR, UNPROFOR, IFOR, SFOR), građanske slobode, individualne slobode, sloboda govora, sloboda medija, organizacije medija u BiH, pravo na protest, manjinska prava, diskriminacija i zaštita manjina, krize i vanredna stanja, državni udar, revolucija, građanski rat, ratno pravo, humanitarne intervencije, državni simboli, zastave država, grbovi, himne, glavni gradovi, nacionalni motoi, nacionalni praznici, nacionalne boje, nacionalni običaji, nacionalna kuhinja, granice jedne države sa drugom, premijeri Velike Britanije *Regencije u Indoneziji * * == Medicina i zdravlje == === Osnove medicine === * Apoteka * Dom zdravlja * Vitalni znaci * Simptomi i znakovi * Anatomija i fiziologija * Homeostaza === Anatomija i neuroznanost === * Nervni sistem * Neurofiziologija * Neuroimaging * Neurokognicija === Neurologija (posebna velika kategorija) === * Neurološka oboljenja * Neuroimunologija * Epilepsija i napadi * Kognitivni poremećaji === Dijagnostika i testovi === * Neuropsihološki testovi * MRI sekvence * Skale i score sistemi === Bolesti i sindromi (A–Z) === * Autoimune bolesti * Infekcije * Tumori * Genetski sindromi === Terapija i lijekovi === * Lijekovi * Vakcine * Hirurški zahvati * Farmakologija == Biografije, kultura i umjetnost == Kulturna baština === Biografije (A–Z) === * Političari * Umjetnici * Sportisti i stari sportski kolektivi (ugašeni) * Naučnici === Film i književnost === * Filmski festivali * Pisci i pjesnici * Pjesme i manifesti == Geografija, priroda i okolina == === Geografija svijeta === * Jezera (podjela prema veličini, dubini, vodi i po svemu ostalom što je moguće) * Rijeke (po veličini, ušću, top 100 po dužini, slivu, hidrologiji, njihovi bazeni itd) * Planine (podjela po kontinentima, top 100 po visini, najpoznatiji vrhovi, podjela po turizmu) === Priroda i biologija === * Vrste riba * Domorodački narodi * Nacionalni parkovi == Društvo, sociologija i svakodnevni život == === Društveni pojmovi === * Kusur [en: Change (money)] * Zavist, mržnja, ljubav * Grijeh, moral i etika === Stanovanje i infrastruktura === * Kuća, koliba, zgrada * Kredit * Državne institucije * Pošta === Sport i rekreacija === * Pogledati listu sportova na en.wiki * Reprezentacije država * Sportisti * Stadioni (fudbal, ragbi, američki fudbal) * Dvorane (košarka, rukomet, hokej) * Tereni (tenis, golf) == Referentni spiskovi i meta kategorije == * Spiskovi (A–Z) * Godine p.n.e / n.e * Latinski pravni termini * Saobraćajni znakovi Glumci i glumice, režiseri, scenaristi, Sabrina Ferilli, Mljeveno meso, Old School (film iz 2003.), Kritička teorija (Critical theory), Herbert Marcuse, Kolektivna tužba (Class action), Nekontaktirani narodi (Uncontacted peoples), Ishi, Opći izbori u BiH (sve godine preći), Željeznička stanica Santiago de Compostela, August Dillmann, Glamorgan, Morganucodon'','' Besançon'','' Poljski pokret otpora u Drugom svjetskom ratu, Bataljon lovaca Ardena, Andrzej Małkowski, Le Mourillon, Berducedo, Eddie Vedder, Karl Mannheim, Alain Bosquet, Francuski, italijanski, ruski i drugi evropski mislioci, pjesnici, sociolozi, filozofi, psiholozi, kritičari društva, profesori i ugledne ličnosti svog vremena, Odnosi između države A i države B Hrana i kuhinja, majonez, senf, kečap, povrće u ishrani, vegani, vegetarijanci, kulinarstvo, piskavica, zeleni začini, arapska, perzijska kuhinja, Pjesma o Sidu, pesto, riža, tjestenina, fast food, restorani, doner, bosanskohercegovačka kuhinja i kulinarstvo, Veb-kamera, kalendar, tastatura, miš, podloga za miš, Ciudad de la Paz, Zastava Ekvadora, Sudije, fudbaleri, golmani i treneri liga petica od 2000. do 2025., Luksuzni brendovi (Arc'teryx - Zegna), Geografija jedne države, Ekonomija jedne države, godine od 0-3000, Sreća, General Motors i drugi proizvođači motornih vozila, avioni, kamioni, Paradoks svemoći, opklade ateista, ateizam, agnosticizam, Gore Tex i slični materijali tipa Vibram, Christopher Isherwood, zimski sportovi i rezultati slaloma, neurološka oboljenja od mijastenije gravis pa nadalje, igrice. SKOKOVI!!!, Legislative districts of..., Ajdin Hrustić, Sportisti bosanskohercegovačkih korijena u dijaspori, Ortovox, Mammut, Marmot, Mermer i drugi materijali, Palliative care, palliative therapy (de), 1001 Books You Must Read Before You Die, filmovi i serije, Zulfikar Ali Bhutto, Hans-Joachim Marseille, Historija američkih domorodaca i proširivanje članaka od Bika Koji Sjedi, pa do Buffalo Billa, Svjetska sportska društa, Kviz, Transjugularni intrahepatični portosistemski šant, Nogometna reprezentacija Nizozemske, Islam u Bosni i Hercegovini - spisak džamija BiH, Squadrismo, Dorada članaka o seriji Supernatural skladno pravopisnim standardima u bosanskom jeziku. Najpoznatije zgrade od Bosne i Hercegovine, pa nadalje. ezvlyk63bl79zooxsbze62grc9jlue5 3823923 3823907 2026-04-04T08:22:20Z Tulum387 155909 3823923 wikitext text/x-wiki To-do listom predviđeni su članci kojima treba djelimična ili potpuna dorada ili koji trebaju biti kreirani na Wikipediji na bosanskom jeziku. {| class="wikitable" |+Imaš malo vremena? Iskoristi ga pametno :) !<5 minuta !>5 minuta !>30 minuta !>1 sata |- |[[Posebno:Nedavne izmjene]] |[[:Kategorija:Održavanje Wikipedije]] |Sređivanje početka članka, wikilinkovi, izvori, infokutije, kategorizacija |Započinjanje članka i finaliziranje istog nakon objavljivanja skice |- |[[Posebno:Nasumična stranica]] (proofreading) |Referenciranje postojećih članaka |Sistematsko sređivanje jedne kategorije (npr. politički pojmovi, zastave država) |Sve navedeno sa lijeve strane |- |Dodavanje barem jedne reference |Proofreading osnovnih pojmova i proširivanje |Kategorija:Posebno:A-Z |Planiranje WikiProjekata po temi |- |"Uvoz bookmarksa" na TDL |Linkovanje pojmova sa stranicama na dužim člancima |Samostalni projekat trčkaranja po započetim člancima i dokumentacija crvenih poveznica u TDL | |} '''Politika i država''': aktuelni i bivši predsjednici/e država, sve države svijeta (aktuelne, bivše, nepotvrđene i nepriznate zemlje i entiteti, zavisne teritorije i oblasti, samoproglašene, upitne teritorije), monarsi, kraljevi, kraljice, carevi, carice, premijeri i kancelari vlade, kolektivna vlast, izvršni odbori, vijeća, vršitelji dužnosti, guverneri anglofonskih država, politička teorija i sistemi, osnovni pojmovi države, država, suverenost, ustav, vladavina prava, sekularizam, legitimitet, oblici vlasti i režimi, republika, monarhija, unitarna država, federacija, demokratija, autoritarizam, totalitarizam, oligarhija, teokratija, hibridni režimi, podjela vlasti, izvršna vlast, premijer/predsjednik vlade, sudska vlast, vrhovni sud, niži sudovi, zakonodavna vlast, parlament, kongres, skupština, sistem međusobne kontrole vlasti (checks and balances), principi organizacije države, nezavisnost sudstva, transparentnost, odgovornost vlasti, de(centralizacija), javne institucije, birokratija, pravo glasa: kriterij, dob, izuzeci, ostvarivanje, podjela, izborni sistemi i tehnologije, većinsko (first past the post), proporcionalno, mješoviti, referendum: lokalni, državni, savjetodavni, mandat, trajanje funkcije, limit mandata, političke ideologije: liberalizam, konzervatizam, socijalizam, nacionalizam, populizam, fašizam, komunizam, anarhizam, socijalni liberalizam, politički sistemi najvećih država svijeta, vlasti najvećih država svijeta, opozicija najvećih država svijeta, zatvori najvećih država svijeta, mafija i organizovani kriminal u državama, politički akteri i praksa, nezavisni kandidat, ljevica, desnica, politički kompas, koalicije i savezi, lobiranje i interesne grupe, korupcija i transparentnost, propaganda, cenzura, aktivizam i građansko društvo, međunarodna politika i odnosi sa drugim državama, sa fokusom na ambasade BiH, diplomatija, ambasade i konzulati, ambasadori i konzuli, međunarodni ugovori i sporazumi, bilateralni ugovori vrijedni enciklopedije, zanimljivi slučajevi čije rješavanje je uključivalo saradnju 2 ili više država ili međunarodnu intervenciju, sankcije, embargo, soft power, hard power, ljudska prava i slobode, deklaracije, dekreti, UN (UNHCR, UNPROFOR, IFOR, SFOR), građanske slobode, individualne slobode, sloboda govora, sloboda medija, organizacije medija u BiH, pravo na protest, manjinska prava, diskriminacija i zaštita manjina, krize i vanredna stanja, državni udar, revolucija, građanski rat, ratno pravo, humanitarne intervencije, državni simboli, zastave država, grbovi, himne, glavni gradovi, nacionalni motoi, nacionalni praznici, nacionalne boje, nacionalni običaji, nacionalna kuhinja, granice jedne države sa drugom, premijeri Velike Britanije *Regencije u Indoneziji *Direktna akcija (direct action) * == Medicina i zdravlje == === Osnove medicine === * Apoteka * Dom zdravlja * Vitalni znaci * Simptomi i znakovi * Anatomija i fiziologija * Homeostaza === Anatomija i neuroznanost === * Nervni sistem * Neurofiziologija * Neuroimaging * Neurokognicija === Neurologija (posebna velika kategorija) === * Neurološka oboljenja * Neuroimunologija * Epilepsija i napadi * Kognitivni poremećaji === Dijagnostika i testovi === * Neuropsihološki testovi * MRI sekvence * Skale i score sistemi === Bolesti i sindromi (A–Z) === * Autoimune bolesti * Infekcije * Tumori * Genetski sindromi === Terapija i lijekovi === * Lijekovi * Vakcine * Hirurški zahvati * Farmakologija == Biografije, kultura i umjetnost == Kulturna baština === Biografije (A–Z) === * Političari * Umjetnici * Sportisti i stari sportski kolektivi (ugašeni) * Naučnici === Film i književnost === * Filmski festivali * Pisci i pjesnici * Pjesme i manifesti == Geografija, priroda i okolina == === Geografija svijeta === * Jezera (podjela prema veličini, dubini, vodi i po svemu ostalom što je moguće) * Rijeke (po veličini, ušću, top 100 po dužini, slivu, hidrologiji, njihovi bazeni itd) * Planine (podjela po kontinentima, top 100 po visini, najpoznatiji vrhovi, podjela po turizmu) === Priroda i biologija === * Vrste riba * Domorodački narodi * Nacionalni parkovi == Društvo, sociologija i svakodnevni život == === Društveni pojmovi === * Kusur [en: Change (money)] * Zavist, mržnja, ljubav * Grijeh, moral i etika === Stanovanje i infrastruktura === * Kuća, koliba, zgrada * Kredit * Državne institucije * Pošta === Sport i rekreacija === * Pogledati listu sportova na en.wiki * Reprezentacije država * Sportisti * Stadioni (fudbal, ragbi, američki fudbal) * Dvorane (košarka, rukomet, hokej) * Tereni (tenis, golf) == Referentni spiskovi i meta kategorije == * Spiskovi (A–Z) * Godine p.n.e / n.e * Latinski pravni termini * Saobraćajni znakovi Glumci i glumice, režiseri, scenaristi, Sabrina Ferilli, Mljeveno meso, Old School (film iz 2003.), Kritička teorija (Critical theory), Herbert Marcuse, Kolektivna tužba (Class action), Nekontaktirani narodi (Uncontacted peoples), Ishi, Opći izbori u BiH (sve godine preći), Željeznička stanica Santiago de Compostela, August Dillmann, Glamorgan, Morganucodon'','' Besançon'','' Poljski pokret otpora u Drugom svjetskom ratu, Bataljon lovaca Ardena, Andrzej Małkowski, Le Mourillon, Berducedo, Eddie Vedder, Karl Mannheim, Alain Bosquet, Francuski, italijanski, ruski i drugi evropski mislioci, pjesnici, sociolozi, filozofi, psiholozi, kritičari društva, profesori i ugledne ličnosti svog vremena, Odnosi između države A i države B Hrana i kuhinja, majonez, senf, kečap, povrće u ishrani, vegani, vegetarijanci, kulinarstvo, piskavica, zeleni začini, arapska, perzijska kuhinja, Pjesma o Sidu, pesto, riža, tjestenina, fast food, restorani, doner, bosanskohercegovačka kuhinja i kulinarstvo, Veb-kamera, kalendar, tastatura, miš, podloga za miš, Ciudad de la Paz, Zastava Ekvadora, Sudije, fudbaleri, golmani i treneri liga petica od 2000. do 2025., Luksuzni brendovi (Arc'teryx - Zegna), Geografija jedne države, Ekonomija jedne države, godine od 0-3000, Sreća, General Motors i drugi proizvođači motornih vozila, avioni, kamioni, Paradoks svemoći, opklade ateista, ateizam, agnosticizam, Gore Tex i slični materijali tipa Vibram, Christopher Isherwood, zimski sportovi i rezultati slaloma, neurološka oboljenja od mijastenije gravis pa nadalje, igrice. SKOKOVI!!!, Legislative districts of..., Ajdin Hrustić, Sportisti bosanskohercegovačkih korijena u dijaspori, Ortovox, Mammut, Marmot, Mermer i drugi materijali, Palliative care, palliative therapy (de), 1001 Books You Must Read Before You Die, filmovi i serije, Zulfikar Ali Bhutto, Hans-Joachim Marseille, Historija američkih domorodaca i proširivanje članaka od Bika Koji Sjedi, pa do Buffalo Billa, Svjetska sportska društa, Kviz, Transjugularni intrahepatični portosistemski šant, Nogometna reprezentacija Nizozemske, Islam u Bosni i Hercegovini - spisak džamija BiH, Squadrismo, Dorada članaka o seriji Supernatural skladno pravopisnim standardima u bosanskom jeziku. Najpoznatije zgrade od Bosne i Hercegovine, pa nadalje. gw9w9je321el2v2d8hsxp4cmcsm54i8 2 517587 3823898 3823777 2026-04-04T04:08:22Z Tulum387 155909 3823898 wikitext text/x-wiki <small>[[Veliko ropsko jezero]], [[Malo ropsko jezero]], [[Jezero Peter Pond]], [[Luis Amado-Blanco]], [[Kriptodepresija]], [[Boston Bruins]], [[Howard Webb]], [[Vedran Bosnić]], [[Bones (reper)]], [[Francisco Pizarro]], [[Azra (film)]], [[Tobías Zúñiga Castro]], [[Rami Malek]], [[Stranger Things]], [[Zemljotres u Elazığu 2020.]], [[Podgajevi]], [[Fernando Gabeira]], [[Draško Stanivuković]], [[Parlamentarni izbori u Hrvatskoj 2020.]], [[Anel Ahmedhodžić]], [[Dennis Hadžikadunić]], [[Teroristički napad u Beču 2020.]], [[Bee Gees]], [[Honda]], [[Želimir Žilnik]], [[Samsung]], [[Nikola Prce]], [[Dritan Abazović]], [[Xiaomi]], [[Athabasca (jezero)|Jezero Athabasca]], [[Jaroslav Hašek]], [[Eden Hazard]], [[Aleksej Navaljni]], [[Seksualno nasilje]], [[Ivan Musić]], [[Lana Bastašić]], [[Nuklearna tehnologija]], [[LGBTQ prava u Bosni i Hercegovini|LGBTQ prava u BiH]], [[Latvijska mitologija]], [[Majka Albanija (kip)|Majka Albanija]], [[Kršćanstvo u Albaniji]], [[Ljudska prava u Bosni i Hercegovini|Ljudska prava u BiH]], [[Đura Jakšić]], [[Epileptički napad|Epi-napad]], [[Predsjednik Barbadosa]], [[Genije]], [[Politika Angole]], [[Ruska invazija na Ukrajinu 2022.]], [[Eurosong 2000.]], [[Lotika Zellermeier]], [[Konstrakta]], [[Pad drona u Zagrebu 2022.]], [[Stefan Airapetjan]], [[Olena Zelenska]], [[Ikigai]], [[Smail Prevljak]], [[Ronela Hajati]], [[Post Angusa Barbierija]], [[Dmitrij Šostakovič]], [[Požar u diskoteci "Pulse"|Požar u diskoteci Pulse]], [[Onkotski pritisak]], [[Emetullah Râbi'a Gülnûş]], [[Brzi plazma reaginski test]], [[Rapidni dijagnostički test]], [[Reprise Records]], [[Rob Cavallo]], [[Požar u baru u Crans-Montani 2026.]], [[Pljačka u Gelsenkirchenu 2025.]], [[Pljačka banke u Berlinu 1995.]], [[Ubistvo Renee Good]], [[CPU modovi]], [[Antarktička ledena ploča]], [[Arc'teryx]], [[Gore-Tex]], [[Patagonia, Inc.]], [[Ubistvo Alexa Prettija]], [[Begić protiv Bosne i Hercegovine]], [[Meramec]], [[Miokimija gornjeg kosog mišića]], [[Pokušaj ubistva Alija Khameneija]], [[Dolutegravir]], [[Mansoureh Khojasteh Bagherzadeh]], [[Nikola Katić]], [[Amar Memić]], [[Zemljotres u Sjevernom Maluku 2026.]], [[Butthole Surfers]], [[Usamljeni kralj]], [[Cvijeće Ukrajine]]</small> h4jn08yefoxfwc1yewij1pkn9qe6cv3 3823903 3823898 2026-04-04T05:51:53Z Tulum387 155909 3823903 wikitext text/x-wiki <small>[[Veliko ropsko jezero]], [[Malo ropsko jezero]], [[Jezero Peter Pond]], [[Luis Amado-Blanco]], [[Kriptodepresija]], [[Boston Bruins]], [[Howard Webb]], [[Vedran Bosnić]], [[Bones (reper)]], [[Francisco Pizarro]], [[Azra (film)]], [[Tobías Zúñiga Castro]], [[Rami Malek]], [[Stranger Things]], [[Zemljotres u Elazığu 2020.]], [[Podgajevi]], [[Fernando Gabeira]], [[Draško Stanivuković]], [[Parlamentarni izbori u Hrvatskoj 2020.]], [[Anel Ahmedhodžić]], [[Dennis Hadžikadunić]], [[Teroristički napad u Beču 2020.]], [[Bee Gees]], [[Honda]], [[Želimir Žilnik]], [[Samsung]], [[Nikola Prce]], [[Dritan Abazović]], [[Xiaomi]], [[Athabasca (jezero)|Jezero Athabasca]], [[Jaroslav Hašek]], [[Eden Hazard]], [[Aleksej Navaljni]], [[Seksualno nasilje]], [[Ivan Musić]], [[Lana Bastašić]], [[Nuklearna tehnologija]], [[LGBTQ prava u Bosni i Hercegovini|LGBTQ prava u BiH]], [[Latvijska mitologija]], [[Majka Albanija (kip)|Majka Albanija]], [[Kršćanstvo u Albaniji]], [[Ljudska prava u Bosni i Hercegovini|Ljudska prava u BiH]], [[Đura Jakšić]], [[Epileptički napad|Epi-napad]], [[Predsjednik Barbadosa]], [[Genije]], [[Politika Angole]], [[Ruska invazija na Ukrajinu 2022.]], [[Eurosong 2000.]], [[Lotika Zellermeier]], [[Konstrakta]], [[Pad drona u Zagrebu 2022.]], [[Stefan Airapetjan]], [[Olena Zelenska]], [[Ikigai]], [[Smail Prevljak]], [[Ronela Hajati]], [[Post Angusa Barbierija]], [[Dmitrij Šostakovič]], [[Požar u diskoteci "Pulse"|Požar u diskoteci Pulse]], [[Onkotski pritisak]], [[Emetullah Râbi'a Gülnûş]], [[Brzi plazma reaginski test]], [[Rapidni dijagnostički test]], [[Reprise Records]], [[Rob Cavallo]], [[Požar u baru u Crans-Montani 2026.]], [[Pljačka u Gelsenkirchenu 2025.]], [[Pljačka banke u Berlinu 1995.]], [[Ubistvo Renee Good]], [[CPU modovi]], [[Antarktička ledena ploča]], [[Arc'teryx]], [[Gore-Tex]], [[Patagonia, Inc.]], [[Ubistvo Alexa Prettija]], [[Begić protiv Bosne i Hercegovine]], [[Meramec]], [[Miokimija gornjeg kosog mišića]], [[Pokušaj ubistva Alija Khameneija]], [[Dolutegravir]], [[Mansoureh Khojasteh Bagherzadeh]], [[Nikola Katić]], [[Amar Memić]], [[Zemljotres u Sjevernom Maluku 2026.]], [[Butthole Surfers]], [[Usamljeni kralj]], [[Cvijeće Ukrajine]], [[Londonski derbiji]]</small> 9iqnm9p6k5vv9yw3ld51rb3823ohuud 14 524600 3823976 3744918 2026-04-04T09:33:23Z Panasko 146730 Moving from [[Category:Genetski poremećaji po sistemu]] to [[Category:Genetički poremećaji po sistemu]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 3823976 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Genetički poremećaji po sistemu]] [[Kategorija:Nervno-mišićne veze i nervno-mišićne bolesti]] efat2co10fldy2fahk4lsnaanq89ut1 0 524825 3824057 3749727 2026-04-04T11:42:31Z Panasko 146730 clean up, replaced: Osmansko carstvo → Osmansko Carstvo using [[Project:AWB|AWB]] 3824057 wikitext text/x-wiki {{Infokutija sporazum | ime = Sevrski sporazum | slika = Sevres signing.jpg | veličina_slike = | opis_slike = [[Mehmed Hâdî Pasha]] popisuje Sevrski sporazum | vrsta = Mirovni sporazum | kontekst = | datum_izrade = | datum_potpis = {{Početni datum|1920|8|10}} | mjesto_potpis = [[Sèvres]], [[Treća Francuska Republika]] | datum_pečaćenja = | datum_aktivacije = | uslov_aktivacije = | amandman = | datum_isteka = <!-- {{End date|YYYY|MM|DD}} --> | privremena_primjena = | medijatori = | pregovarači = <!-- format this as a bullet list --> | prvobitni_potpisnici = <!-- format this as a bullet list --> | potpisnici = {{Collapsible list | titlestyle = font-weight:normal;background:transparent;text-align:left; | title = '''Glavne Savezničke sile'''{{refn| Redoslijed i kategorizacija u nastavku su onakvi kakvi su navedeni u preambuli ugovora:}} | {{ZID|Britansko Carstvo}} | &nbsp;•&nbsp;{{ZID|Ujedinjeno Kraljevstvo}} | &nbsp;•&nbsp;{{ZID|Kanada|1907}} | &nbsp;•&nbsp;{{ZID|Australija}} | &nbsp;•&nbsp;{{ZID|Novi Zeland}} | &nbsp;•&nbsp;{{ZID|Južnoafrička Unija|1912}} | &nbsp;•&nbsp;{{ZID|Britanska Indija}} | {{ZID|Treća Francuska Republika}} | {{ZID|Kraljevina Italija}} | {{ZID|Japansko Carstvo}} }} {{Collapsible list | title = Savezničke sile |{{ZID|Republika Armenija (1918–1920)}} |{{ZID|Belgija}} |{{ZID|Kraljevina Grčka}} |{{ZID|Kraljevina Hidžaz|1917}} |{{ZID|Druga Poljska Republika}} |{{ZID|Prva Portugalska Republika}} |{{ZID|Kraljevina Rumunija}} |{{ZID|Kraljevina Jugoslavija}} |{{ZID|Prva Čehoslovačka Republika}} }} ---- * '''Centralne sile''' * {{ZID|Osmansko Carstvo}} | strane = | ratifikatori = <!-- format this as a bullet list --> | depozitar = <!-- OR: --> | depozitari = <!-- format this as a bullet list --> | navodi = <!-- format as XX [[Article on Treaty Series|TS]] YYY --> | jezik = | jezici = | wikizvor = | wikizvor1 = | wikizvor2 = | wikizvor3 = | wikizvor4 = | wikizvor5 = | fusnote = }} '''Sevrski sporazum''' ({{Jez-fr|Traité de Sèvres}}) bio je sporazum iz 1920. potpisan između nekih [[Saveznici u Prvom svjetskom ratu|saveznika Prvog svjetskog rata]] i [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]], ali nije ratificiran. Sporazum bi zahtijevao ustupanje velikih dijelova osmanske teritorije [[Francuska|Francuskoj]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]], [[Grčka|Grčkoj]] i [[Italija|Italiji]], kao i stvaranje velikih okupacijskih zona unutar Osmanskog Carstva. Bio je to jedan u nizu sporazuma koje su [[Centralne sile]] potpisale sa Saveznicima nakon njihovog poraza u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]]. Neprijateljstva su već bila završena Primirjem u Mudrosu. Sporazum je potpisan 10. augusta 1920. u izložbenoj sali tvornice porculana Manufacture nationale de Sèvres<ref>{{Cite book |last=Helmreich |first=Paul C. |title=From Paris to Sèvres: The Partition of the Ottoman Empire at the Peace Conference of 1919–1920 |publisher=Ohio State University Press |location=Columbus, Ohio |year=1974 |page=[https://archive.org/details/fromparistosevre0000helm/page/320 320] |isbn=9780814201701 |oclc=694027 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/fromparistosevre0000helm/page/320}}</ref> u Sevrsu, Francuska.<ref name=TEXT>{{Cite web |url=http://net.lib.byu.edu/~rdh7/wwi/versa/sevres1.html |title=The Treaty of Sèvres, 1920 |publisher=Harold B. Library, [[Brigham Young University]]}}</ref> Sevrski sporazum označio je početak podjele Osmanskog Carstva. Odredbe sporazuma uključivale su odricanje od većine teritorije koju nisu naseljavali Turci i njihovo ustupanje savezničkoj upravi.<ref>{{Cite web |url=http://treaties.fco.gov.uk/docs/pdf/1920/TS0011.pdf |title=TS0011.pdf |access-date=31. 5. 2014 |archive-date=18. 2. 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150218122439/http://treaties.fco.gov.uk/docs/pdf/1920/TS0011.pdf |url-status=dead }}</ref> Ustupanje istočnomediteranskih zemalja dovelo je do uvođenja novih političkih oblika, uključujući britanski mandat za Palestinu i francuski mandat za Siriju i Liban. Uslovi sporazuma izazvali su neprijateljstvo i turski nacionalizam. Potpisnicima sporazuma oduzeto je državljanstvo od strane Velike nacionalne skupštine, koju je predvodio [[Mustafa Kemal Atatürk|Mustafa Kemal-paša]],<ref>{{cite web|url=http://www.nzhistory.net.nz/media/photo/ottoman-signatories-treaty-sevres|title=Ottoman signatories of Treaty of Sèvres - NZHistory, New Zealand history online|work=NZHistory.net.nz|access-date=25. 1. 2017}}</ref> što je pokrenulo [[turski rat za nezavisnost]]. Neprijateljstva s Britanijom oko neutralne zone moreuza jedva su izbjegnuta u Čanak krizi u septembru 1922, kada je 11. oktobra zaključeno primirje u Mudanji, što je navelo bivše saveznike iz Prvog svjetskog rata da se vrate za pregovarački sto s Turcima u novembru 1922. Sporazum iz Lozane iz 1923, koji je zamijenio Sporazum iz Sevra, okončao je sukob i doveo do uspostavljanja Republike Turske. == Odredbe sporazuma == [[File:SevresTreaty.png|thumb|upright=1.25| Podjela Osmanskog Carstva prema Sèvreskom ugovoru i Grčko-talijanskom ugovoru]] Sporazum je nametnuo Turskoj niz teritorijalnih gubitaka i imao je niz odredbi koje su se primjenjivale na teritorij koj pripada Turskoj. === Neteritorijalna === ==== Finansijska ograničenja ==== Saveznici su trebali kontrolisati finansije Osmanskog Carstva, kao što su odobravanje i nadzor nad nacionalnim budžetom, provođenje finansijskih zakona i propisa i potpuna kontrola Osmanske banke. Uprava za javni dug Osmanskog Carstva, osnovana 1881, redizajnirana je kako bi uključivala samo britanske, francuske i italijanske vlasnike obveznica. Problem osmanskog duga datira još iz vremena [[Krimski rat|Krimskog rata]] (1854–1856) tokom kojeg je Osmansko Carstvo posuđivalo novac iz inostranstva, uglavnom iz Francuske. Također su vraćene kapitulacije Osmanskog Carstva, koje je Talaat-paša ukinuo 1914. Carstvo je moralo odobriti slobodu tranzita ljudima, robi, plovilima itd. koji prolaze kroz njegovu teritoriju, a roba u tranzitu trebala je biti oslobođena svih carina. Buduće promjene poreskog sistema, carinskog sistema, unutrašnjih i vanjskih zajmova, uvoznih i izvoznih carina i koncesija zahtijevale bi saglasnost finansijske komisije Savezničkih sila da bi se provele. Kako bi se spriječilo ekonomsko ponovno prodiranje Njemačke, Austrije, Mađarske ili Bugarske, ugovorom je zahtijevano od carstva da likvidira imovinu građana tih zemalja koje žive na njegovim teritorijama. Javnu likvidaciju trebala je organizirati Komisija za reparacije. Prava na imovinu [[Bagdadska željeznica|Bagdadske željeznice]] trebala su preći iz njemačke kontrole. ==== Vojna ograničenja ==== Osmanska vojska trebala je biti ograničena na 50.700 ljudi, a osmanska mornarica mogla je održavati samo sedam jedrenjaka i šest torpednih čamaca. Osmanskom Carstvu je bilo zabranjeno stvaranje zračnih snaga. Sporazum je uključivao međusavezničku komisiju za kontrolu i organizaciju koja će nadgledati izvršenje vojnih klauzula. ==== Međunarodna suđenja ==== Sporazum je zahtijevao utvrđivanje odgovornih za [[genocid nad Armenima]]. Član 230. Sporazuma iz Sèvresa zahtijevao je od Osmanskog Carstva da "preda savezničkim silama osobe čiju predaju potonje mogu zahtijevati kao odgovorne za masakre počinjene tokom ratnog stanja na teritoriji koja je 1. augusta 1914. bila dio Osmanskog Carstva". Međutim, pokušaj međusavezničkog tribunala da procesuira ratne zločince kako je zahtijevao Sporazum iz Sèvresa na kraju je obustavljen, a ljudi koji su orkestrirali genocid izbjegli su krivično gonjenje i relativno slobodno putovali širom Evrope i Centralne Azije.<ref name="samantha">[[Samantha Power|Power, Samantha]]. ''[[A Problem from Hell]]'', p. 16–17. Basic Books, 2002.</ref> ==== Komunalni odnosi ==== Osmansko Carstvo trebalo je osigurati jednaka prava između muslimana i nemuslimana, vratiti deportirane u njihove domove i vratiti imovinu koja je prethodno konfiskovana. Svi prelasci na islam od 1. novembra 1914. trebali su biti poništeni.<ref>{{Cite book |last=Morris |first=Benny |title=The Thirty-Year Genocide: Turkey's Destruction of Its Christian Minorities, 1894–1924 |url=https://archive.org/details/thirtyyeargenoci0000morr |last2=Ze'evi |first2=Dror |publisher=[[Harvard University Press]] |year=2019}}</ref> === Strane zone utjecaja === [[File:Treaty of Sèvres map partitioning Anatolia.png|thumb|upright=1.3| Sevrski sporazum sa zonama utjecaja]] ==== Francuska ==== Unutar teritorije koju je Turska zadržala prema sporazumu, Francuska je dobila Siriju i susjedne dijelove jugoistočne [[Anadolija|Anadolije]], uključujući [[Gaziantep]], [[Urfa|Urfu]] i [[Mardin]]. [[Kilikija]], uključujući [[Adana|Adanu]], [[Dijarbekır]] i velike dijelove istočno-centralne Anadolije sve do sjevera do [[Sivas]]a i [[Tokat]]a, proglašena je zonom francuskog utjecaja prema Sykes-Picotovom sporazumu. ==== Grčka ==== [[File: Greekhistory.GIF|thumb|upright=1.3| Širenje Grčke od 1832. do 1947, prikazano žutom bojom, teritorije dodijeljene Grčkoj Sèvreskim ugovorom, ali izgubljene 1923.]] Grčka vlada je upravljala [[Okupacija Smirne|okupacijom Smirne]] od 21. maja 1919. Protektorat je uspostavljen 30. jula 1922. Sporazumom je "vršenje njenih prava suvereniteta preneseno na lokalni parlament", ali je regija ostala unutar Osmanskog Carstva. Sporazumom je Smirnom upravljao lokalni parlament, a plebiscit bi nadgledali [[Društvo naroda]] nakon pet godina kako bi se odlučilo žele li se građani Smirne pridružiti Grčkoj ili ostati u Osmanskom Carstvu. Sporazumom je prihvaćena grčka uprava enklave Smirna, ali je područje ostalo pod turskim suverenitetom. Kako bi zaštitila kršćansko stanovništvo od napada turskih neregularnih trupa, grčka vojska proširila je svoju jurisdikciju i na obližnje gradove stvarajući takozvanu "Smirnsku zonu". ==== Italija ==== Italiji su formalno dodijeljeni [[Sodekanez|Dodekaneška ostrva]], koji su bili pod italijanskom okupacijom od [[Italijansko-turski rat|Italijansko-turskog rata]] 1911-1912, uprkos [[Italijansko-osmanski rat|Ušijskom Sporazumu]] prema kojem je Italija trebala vratiti ostrva Osmanskom Carstvu. Veliki dijelovi južne i zapadno-centralne Anadolije, uključujući lučki grad [[Antalija|Antaliju]] i historijsku seldžučku prijestolnicu [[Konya|Konyu]], proglašeni su italijanskom zonom utjecaja [[Sporazumom iz Saint-Jean-de-Mauriennea]]. Trojni savez je obećao Antaliju Italiji [[Londonski ugovor|Londonskim ugovorom]],<ref>{{cite web|url=http://www.firstworldwar.com/source/london1915.htm|title=First World War.com - Primary Documents - Treaty of London, 26 April 1915|work=FirstWorldWar.com|access-date=25. 1. 2017}}</ref> a italijanske kolonijalne vlasti željele su da zona postane italijanska kolonija pod imenom Likija.<ref>Franco Antonicelli, ''Trent'anni di storia italiana, 1915-1945'', Torino, Mondadori Editore, 1961. Ste. 25</ref> === Teritorijalne odredbe === ==== Zona moreuza ==== [[File: StraitsSevres.gif|thumb|Karta zapadne Turske iz 1920, koja prikazuje zonu moreuza u Sèvreskom sporazumu]] Predložena je zona moreuza koja bi obuhvatila [[Bosfor]], [[Dardaneli|Dardanele]] i [[Mramorno more]]. Plovidba u Dardanelima bi bila otvorena u vrijeme mira i rata za sve trgovačke i ratne brodove, bez obzira na zastavu. To bi efektivno dovelo do internacionalizacije voda, koje ne bi bile predmet blokade, i nijedan ratni čin se tamo ne bi mogao počiniti osim radi provođenja odluka Društva naroda. ==== Slobodne zone ==== Određene luke trebale su biti proglašene lukama od međunarodnog značaja. Društvo naroda insistiralo je na potpunoj slobodi i apsolutnoj jednakosti u tretmanu u takvim lukama, posebno u pogledu naknada i olakšica, kako bi se osiguralo provođenje ekonomskih odredbi na komercijalno-strateškim mjestima. Regije su trebale biti nazvane "slobodnim zonama". Luke su bile Carigrad od San Stefana do Dolmabahčea, Hajdar-paša, Smirna, Aleksandreta, Haifa, Basra, Trabzon i Batum. ==== Trakija ==== Istočna [[Trakija]] (do linije Čatalja), ostrva Imbros i Tenedos i ostrva Mramornog mora ustupljeni su Grčkoj. Vode koje okružuju ostrva proglašene su međunarodnom teritorijom i ostavljene pod upravu "Zone moreuza". ==== Kurdistan ==== [[File:Kurdistan1920.png|thumb|Odredbe Sèvreskog sporazuma o nezavisnom Kurdistanu (1920)]] Regija [[Kurdistan]]a, uključujući provinciju Mosul, trebala je održati referendum o svojoj sudbini. Među [[Kurdi]]ma nije postojao opći dogovor o tome kakve bi trebale biti granice Kurdistana zbog razlike između područja kurdskih naselja i političkih i administrativnih granica regije.<ref>Hakan Özoğlu, ''Kurdish Notables and the Ottoman State: Evolving Identities, Competing Loyalties, and Shifting Boundaries'' p. 38. SUNY Press, 2004</ref> Obrisi Kurdistana kao cjeline predložio je 1919. Šerif Paša, koji je predstavljao Društvo za uzdizanje Kurdistana (Kürdistan Teali Cemiyeti) na [[Pariska mirovna konferencija 1919.|Pariskoj mirovnoj konferenciji]]. Granice regije definisao je na sljedeći način: {{Citat|Granice turskog Kurdistana, s etnografskog gledišta, počinju na sjeveru kod Zivena, na kavkaskoj granici, i nastavljaju se prema zapadu do Erzuruma, Erzincana, Kemaha, Arapgira, Besnija i Divicka; na jugu prate liniju od Harrana, planina Sinjar, Tel Asfara, Erbila, Süleymaniye, Akk-el-mana, Sinne; na istoku, Ravandiz, Başkale, Vezirkale, odnosno granica Perzije do planine Ararat.<ref>Şerif Pasha, ''Memorandum on the Claims of the Kurd People'', 1919</ref>}} To je izazvalo kontroverzu među drugim kurdskim nacionalistima, jer je isključivalo regiju Van (moguće kao ustupak armenskim pretenzijama na tu regiju). Emin Ali Bedir Kan predložio je alternativnu kartu koja je uključivala Van i izlaz na more preko onoga što je danas turska [[Hatay (pokrajina)|provincija Hatay]].<ref>Hakan Özoğlu, ''ibid'' p. 40</ref> Usred zajedničke deklaracije kurdskih i armenskih delegacija, kurdski zahtjevi u vezi s vilajetom Erzurum i Sassounom (Sasonom) su odbačeni, ali su argumenti za suverenitet nad Ağrıjem i Muşom ostali.<ref>M. Kalman, ''Batı Ermenistan ve Jenosid'' ste. 185, Istanbul, 1994.</ref> Nijedan prijedlog nije podržan sporazumom iz Sèvresa, koji je ocrtao skraćeni Kurdistan na onome što je sada turska teritorija (izostavljajući Kurde iz Irana, Iraka pod britanskom kontrolom i Sirije pod francuskom kontrolom).<ref>[http://escholarship.org/uc/item/3229m63b Arin, Kubilay Yado, ''Turkey and the Kurds – From War to Reconciliation?'' UC Berkeley Center for Right Wing Studies Working Paper Series, March 26, 2015.]</ref> Trenutna iračko-turska granica dogovorena je u julu 1926. Član 63 eksplicitno je garantovao punu zaštitu asirsko-kaldejske manjine, ali ta odredba je izostavljena iz [[Sprazum iz Lausanne|Sporazuma iz Lausanne]]. == Reference == {{Refspisak}} {{Sporazumi Osmanskog Carstva}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Sporazumi potpisani 1920.]] [[Kategorija:Historijski dokumenti]] [[Kategorija:Sèvres]] [[Kategorija:1920. u Osmanskom Carstvu]] pqwqt3shnvqi6i1lzkm0gsspag6g2qz 14 525047 3823977 3749161 2026-04-04T09:33:23Z Panasko 146730 Moving from [[Category:Genetski poremećaji po sistemu]] to [[Category:Genetički poremećaji po sistemu]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 3823977 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Genetički poremećaji po sistemu]] [[Kategorija:Bolesti srca]] 7mwiwkjy7740d6qrytc00q2gdajqhz4 14 525267 3824011 3751086 2026-04-04T10:43:23Z Panasko 146730 Moving from [[Category:Genetski poremećaji po mehanizmu]] to [[Category:Genetički poremećaji po mehanizmu]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 3824011 wikitext text/x-wiki {{Commons category|Cancer predisposition syndromes}} [[Kategorija:Genetički poremećaji po mehanizmu|Nasljedni karcinomi]] [[Kategorija:Vrste karcinoma|Nasljedni karcinomi]] o5i9cxb0ymw7n1fqsrjv0vfjuj7hcge 14 525270 3824014 3751103 2026-04-04T10:43:24Z Panasko 146730 Moving from [[Category:Genetski poremećaji po mehanizmu]] to [[Category:Genetički poremećaji po mehanizmu]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 3824014 wikitext text/x-wiki {{Commons category|Signal transduction disorders}} [[Kategorija:Genetički poremećaji po mehanizmu|Poremećaji prenosa signala]] bxnly5vxe1k50esjy1d4eblteztfzoz 14 525704 3824012 3752697 2026-04-04T10:43:23Z Panasko 146730 Moving from [[Category:Genetski poremećaji po mehanizmu]] to [[Category:Genetički poremećaji po mehanizmu]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 3824012 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Defects of cell structure}} [[Kategorija:Genetički poremećaji po mehanizmu|Oštećenja ćelijske strukture]] n06fcozplqflg7xj0m5k19489jespox 0 525836 3823891 3757468 2026-04-04T03:13:10Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3823891 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Ademir Zurapović | slika = Ademir Zurapović 20250220.jpg | opis = Zurapović 2025. | datum_rođenja = {{Datum rođenja i godine|1972|5|20}} | mjesto_rođenja = [[Tuzla]], [[SFRJ]] | datum_smrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | mjesto_smrti = <!-- [[Grad]], [[Država]] --> | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = Košarkaški sudija | godine_aktivnosti = 1995– | poznat_po = Sudio na: [[Košarka na Olimpijskim igrama 2020.|OI 2020]], [[Košarka na Olimpijskim igrama 2024.|OI 2024]]; [[Svjetsko prvenstvo u košarci 2019.|SP 2019]], [[Svjetsko prvenstvo u košarci 2023.|SP 2023]]; [[Evropsko prvenstvo u košarci 2025.|EP 2025.]] | značajna_djela = }} '''Ademir Zurapović''' [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[košarka]]ški [[Košarkaški sudija|sudija]]. Smatraju ga jednim od najiskusnijih evropskih sudija.<ref>{{cite web |url= https://bgbasket.com/en/referee.php?id=170 |title= Ademir Zurapovic |work= BGBasket |access-date= 2. 9. 2025 |language=en}}</ref><ref>{{cite web |url= https://www.aa.com.tr/ba/sport/veliko-priznanje-ademir-zurapovi%C4%87-na-listi-fiba-inih-sudija-za-olimpijske-igre-u-parizu/3278071 |title= Veliko priznanje: Ademir Zurapović na listi FIBA-inih sudija za Olimpijske igre u Parizu |publisher= Agencija Anadolija |date= 17. 7. 2024 |access-date= 2. 9. 2025}}</ref><ref>{{cite web |title= Referee nominations announced for FIBA EuroBasket 2025 |publisher= FIBA |date= 30. 6. 2025 | url= https://www.fiba.basketball/en/events/fiba-eurobasket-2025/news/referee-nominations-announced-for-fiba-eurobasket-2025 |access-date= 2. 9. 2025}}</ref><ref>{{cite web |publisher= [[N1 (televizija)|N1]] |title= Bosnian referee Ademir Zurapovic to officiate Olympic basketball semifinal |date= 8. 8. 2024 | url= https://n1info.ba/english/news/bosnian-referee-ademir-zurapovic-to-officiate-olympic-basketball-semifinal/ | language=bs | access-date= 2. 9. 2025}}</ref><ref>{{cite web |title= Two of the BIBL Finals referees with a prestigious nomination |website= Balkanleague.net |url= https://balkanleague.net/news.php?id=18374 |access-date= 2. 9. 2025 |language=en}}</ref> == Karijera == Počeo je suditi krajem 1980-ih, a [[FIBA]]-inu licencu dobio je 1995.<ref>{{cite web |url= https://tuzlanski.ba/sport/kosarka/ogroman-uspjeh-tuzlaka-ademir-zurapovic-glavni-sudija-finala-eurobasketa/765111 |title= Ogroman uspjeh Tuzlaka: Ademir Zurapović glavni sudija finala Eurobasketa |website= Tuzlanski.ba |date= 18. 9. 2022 |access-date= 2. 9. 2025}}</ref><ref>{{cite web |url= https://radiosarajevo.ba/sport/kosarka/velika-cast-za-bosanca-ademir-zurapovic-ce-dijeliti-pravdu-i-na-olimpijskim-igrama-u-parizu/535908 |title= Velika čast za Bosanca: Ademir Zurapović će dijeliti pravdu i na Olimpijskim igrama u Parizu |publisher= [[Radio Sarajevo]] |date= 6. 3. 2024 |access-date= 2. 9. 2025}}</ref> Sudio je u [[Euroliga|Euroligi]] (2005–2007) i [[Eurokup]]u (do 2009).<ref>{{cite web |url= https://www.euroleaguebasketball.net/ |title= EuroLeague Basketball |publisher= Euroliga |access-date= 2. 9. 2025 |language= en |archive-date= 30. 1. 2025 |archive-url= https://web.archive.org/web/20250130011959/https://www.euroleaguebasketball.net/ |url-status= dead }}</ref> Kasnije je postao redovni sudija u [[FIBA Liga prvaka|FIBA Ligi prvaka]], uključujući i završne turnire i druge povezane događaje.<ref>{{cite web |url= https://tuzlalive.ba/novo-priznanje-za-bh-sudiju-ademir-zurapovic-sudi-na-zavrsnici-fiba-lige-sampiona/ |title= Novo priznanje za bh. sudiju: Ademir Zurapović sudi na završnici FIBA Lige šampiona |website= TuzlaLive.ba |access-date= 2. 9. 2025}}</ref> Dijelio je pravdu na [[Svjetsko prvenstvo u košarci|svjetskim prvenstvima]] [[Svjetsko prvenstvo u košarci 2019.|2019.]] i [[Svjetsko prvenstvo u košarci 2023.|2023.]] te u finalu [[Interkontinentalni kup (košarka)|Interkontinentalnog kupa]] u [[Buenos Aires]]u [[Interkontinentalni kup 2023 (košarka)|2023.]]<ref>{{cite web |url= https://radiosarajevo.ba/sport/kosarka/veliko-priznanje-za-bosanca-ademir-zurapovic-jedini-sudija-iz-europe-na-fiba-kupu/405228 |title= Veliko priznanje za Bosanca: Ademir Zurapović jedini sudija iz Evrope na FIBA kupu |publisher= Radio Sarajevo |date= 1. 2. 2021 |access-date= 2. 9. 2025}}</ref> Odabran je među sudije i na [[Evropsko prvenstvo u košarci|evropskim prvenstvima]] [[Evropsko prvenstvo u košarci 2022.|2022.]] i [[Evropsko prvenstvo u košarci 2025.|2025.]]<ref>{{cite web |url= https://www.ansa.it/sito/notizie/sport/basket/2022/09/19/eurobasket-2022-arbitri-della-finale_33ab924b-eba1-4c2e-8d09-6f15e8f585e8.html |title= EuroBasket 2022, arbitri della finale |publisher= ANSA |date= 19. 9. 2022 |access-date= 2. 9. 2025 |language=it}}</ref><ref>{{cite web |url= https://avaz.ba/sport/kosarka/989023/veliko-priznanje-za-bh-suca-tuzlak-ademir-zurapovic-dijelit-ce-pravdu-na-eurobasketu-2025 |title= Veliko priznanje: Ademir Zurapović – izbor za EuroBasket 2025 |work= [[Dnevni avaz]] |date= 3. 8. 2025 |access-date= 2. 9. 2025}}</ref> Ukazana mu je čast da sudi i na [[Košarka na Olimpijskim igrama|Olimpijskim igrama]] [[Košarka na Olimpijskim igrama 2020.|2020.]]<ref>{{cite web |url= https://www.fiba.basketball/olympics/men/2020/news/fiba-appoints-referees-for-the-tokyo-olympics |title= FIBA appoints referees for the Tokyo Olympics |publisher= FIBA |access-date= 2. 9. 2025 |language=en}}</ref> i [[Košarka na Olimpijskim igrama 2024.|2024.]]<ref>{{cite web |url= https://bhsc.trtbalkan.com/region/bh-sudija-ademir-zurapovic-na-listi-fiba-inih-sudija-za-oi-u-parizu-18184913 |title= BH sudija Ademir Zurapović na listi FIBA sudija za OI u Parizu |publisher= TRT Balkan |access-date= 2. 9. 2025}}</ref> == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Ademir Zurapović}} * [https://bgbasket.com/en/referee.php?id=170 Ademir Zurapović] na ''BGBasketu'' * [https://www.olympedia.org/athletes/2303475 Ademir Zurapović] na ''Olympediji'' {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Zurapović, Ademir}} [[Kategorija:Rođeni 1972.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Tuzla]] [[Kategorija:Bosanskohercegovačke košarkaške sudije]] [[Kategorija:FIBA-ine sudije]] 3017daw09em8kdiygwb3epoko56vxvc 14 526874 3824013 3770241 2026-04-04T10:43:23Z Panasko 146730 Moving from [[Category:Genetski poremećaji po mehanizmu]] to [[Category:Genetički poremećaji po mehanizmu]] using [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 3824013 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Enzyme defects}} [[Kategorija:Genetički poremećaji po mehanizmu|Poremećaji enzima]] [[Kategorija:Enzimi|Poremećaji enzima]] p5alggygnkponfxhv5pao81dwuuxqms 0 528118 3823839 3813054 2026-04-03T15:36:08Z Semso98 54573 /* Reprezentacija */ 3823839 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = | slika = | punoime = | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|2005|3|10|}} | rodnigrad = [[Wisconsin]] | rodnadržava = [[Sjedinjene Američke Države]] | datumsmrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | gradsmrti = | državasmrti = | visina = 175&nbsp;cm<ref>{{cite web|url=https://www.transfermarkt.com/esmir-bajraktarevic/profil/spieler/925862|website=transfermarkt.com|accessdate=20. 11. 2025|language=en}}</ref> | pozicija = [[Napadač|Krilni napadač]] | trenutniklub = [[PSV Eindhoven|PSV]] | brojnadresu = 19 | datumimjestodebija = | omladinskegodine = 2019–2020.<br/>2020–2021.<br/>2021. | omladinskipogoni = [[Chicago Fire]]<br/>[[SC Wave]]<br/>[[New England Revolution]] | godine1 = 2021–2023. | klubovi1 = [[New England Revolution II]] | nastupi(golovi)1 = 36 (7) | godine2 = 2022–2025. | klubovi2 = [[New England Revolution]] | nastupi(golovi)2 = 45 (3) | godine3 = 2025– | klubovi3 = [[PSV Eindhoven]] | nastupi(golovi)3 = 24 (2) | reprezentacija = Da | nacionalnegodine1 = 2022. | nacionalneekipe1 = [[Nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država U-19|SAD U-19]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 3 (1) | nacionalnegodine2 = 2023–2024. | nacionalneekipe2 = [[Nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država U-23|SAD U-23]] | nacionalninastupi(golovi)2 = 6 (1) | nacionalnegodine3 = 2024. | nacionalneekipe3 = [[Nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|SAD]] | nacionalninastupi(golovi)3 = 1 (0) | nacionalnegodine4 = 2024– | nacionalneekipe4 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|BiH]] | nacionalninastupi(golovi)4 = 12 (1) | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjeuređivanje = 26. 02. 2026 }} '''Esmir Bajraktarević''' ([[Wisconsin]], 10. mart 2005) je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] nogometaš koji igra kao [[Vezni igrač|krilni napadač]] za nizozemski [[PSV Eindhoven|PSV]]. Rođen u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], a igra za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|nogometnu reprezentaciju Bosne i Hercegovine]]. == Klupska karijera == === New England Revolution === Bajraktarević je započeo svoju nogometnu karijeru u lokalnom [[SC Wave]], prije nego se 2019. pridružio omladinskom pogonu [[Chicago Fire]]a. Sljedeće godine se vratio u SC Wave. Godinu dana kasnije, prešao je u omladinsku akademiju New England Revolutiona. U maju 2022. potpisao je svoj prvi profesionalni ugovor. Profesionalno je debitovao igrajući za rezervni tim New England Revolutiona protiv Tormente 22. augusta 2021. u dobi od 16 godina. 11. septembra postigao je svoj prvi profesionalni gol protiv North Caroline.<ref>{{Cite news|url=https://soccerwire.com/news/new-england-revolution-sign-17-year-old-esmir-bajraktarevic-as-homegrown-player|title=New England Revolution sign 17-year-old Esmir Bajraktarević as Homegrown Player|work=soccerwire.com|date=23. 5. 2022|access-date=26. 5. 2022}}</ref> Bajraktarević je debitovao za prvi tim u utakmici [[US Open Cup]]a protiv New York Cityja 26. maja 2022. Tri mjeseca kasnije, debitovao je u ligi protiv Toronta.<ref>{{Cite news|url=https://theblazingmusket.com/the-story-of-esmir-bajraktarevic-a-rising-star-in-american-soccer|title=The story of Esmir Bajraktarevic, a rising star in American soccer|work=theblazingmusket.com|date=12. 2. 2024|access-date=13. 2. 2024}}{{Mrtav link}}</ref> Dana 8. augusta 2023, postigao je svoj prvi gol za New England Revolution u utakmici Leagues Cupa protiv Querétara.<ref>{{Cite news|url=https://masslive.com/sports/2023/08/esmir-bajraktarevic-nets-first-goal-but-revolution-fall-in-pks-during-leagues-cup.html|title=Esmir Bajraktarevic nets first goal, but Revolution fall in PKs during Leagues Cup|work=masslive.com|date=8. 8. 2023|access-date=11. 8. 2023}}</ref> Deset mjeseci kasnije, postigao je svoj prvi ligaški gol za tim u pobjedi nad Nashvilleom.<ref>{{Cite news|url=https://masslive.com/sports/2024/06/esmir-bajraktarevic-scores-first-goal-to-help-revolution-snap-nashvilles-shutout-streak.html|title=Esmir Bajraktarevic scores first goal to help Revolution snap Nashville's shutout streak|work=masslive.com|date=1. 6. 2024|access-date=1. 6. 2024}}</ref> === PSV === U januaru 2025, Bajraktarević je potpisao za [[Nizozemska|holandski]] [[PSV Eindhoven|PSV]] za neobjavljenu cijenu.<ref>{{Cite news|url=https://fokus.ba/sport/fudbal/esmir-bajraktarevic-potpisao-za-psv-eindhoven-jedva-cekam-da-zaigram-za-legendarni-klub/3393007|title=Esmir Bajraktarević potpisao za PSV Eindhoven: Jedva čekam da zaigram za legendarni klub|work=fokus.ba|date=2. 1. 2025|access-date=3. 1. 2025|language=Bosnian}}</ref> Dana 18. januara je zvanično debitovao za ekipu PSV-a protiv Zwollea.<ref>{{Cite news|url=https://radiosarajevo.ba/sport/nogomet/prvi-nastup-mlade-nade-bh-nogometa-esmir-bajraktarevic-debitirao-za-psv-eindhoven/575597|title=Prvi nastup mlade nade bh. nogometa: Esmir Bajraktarević debitirao za PSV Eindhoven|work=radiosarajevo.ba|date=18. 1. 2025|access-date=19. 1. 2025|language=Bosnian}}</ref> Bajraktarević je debitovao u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka UEFA]] u gostima [[Arsenal FC|Arsenala]] 12. marta.<ref>{{Cite news|url=https://klix.ba/sport/nogomet/arsenal-i-aston-villa-spasili-cast-engleza-bajraktarevic-debitovao-u-ligi-prvaka/250312204|title=Arsenal i Aston Villa spasili čast Engleza, Bajraktarević debitovao u Ligi prvaka|work=klix.ba|date=12. 3. 2025|access-date=14. 3. 2025|language=Bosnian}}</ref> Prvi trofej s klubom osvojio je 18. maja, kada su krunisani za prvake lige.<ref>{{Cite news|url=https://n1info.ba/sport/nogomet/psv-odbranio-naslov-prvaka-nizozemske-esmir-bajraktarevic-slavio-prvi-veliki-trofej-u-karijeri|title=PSV odbranio naslov prvaka Nizozemske: Esmir Bajraktarević slavio prvi veliki trofej u karijeri|work=n1info.ba|date=18. 5. 2025|access-date=19. 5. 2025|language=Bosnian}}</ref> 23. augusta je postigao dva gola u porazu od [[FC Groningen|Groningena]], što su bili njegovi prvi golovi za PSV.<ref>{{Cite news|url=https://avaz.ba/sport/nogomet/992482/bajraktarevic-zablistao-dva-gola-za-psv-i-jasna-poruka-barbarezu|title=Bajraktarević zablistao: Dva gola za PSV i jasna poruka Barbarezu|work=avaz.ba|date=23. 8. 2025|access-date=26. 8. 2025|language=Bosnian}}</ref> == Reprezentacija == Predstavljao je [[Nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Američke Države]] na raznim mlađim nivoima, da bi debitovao za seniorsku reprezentaciju u prijateljskoj utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija Slovenije|Slovenije]] 20. januara 2024. Međutim, u julu se opredjelio za nogometnu reprezentaciju [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosne i Hercegovinue]].<ref>{{Cite news|url=https://faktor.ba/sport/fudbal/esmir-bajraktarevic-poslao-jasnu-poruku-amerikancima-jako-sam-ponosan-sto-sam-bosanac/192201|title=Esmir Bajraktarević poslao jasnu poruku Amerikancima: Jako sam ponosan što sam Bosanac|work=faktor.ba|date=4. 7. 2024|access-date=6. 7. 2024|language=Bosnian}}</ref> U augustu je [[FIFA]] odobrila njegov zahtjev za promjenu sportskog državljanstva iz američkog u bosansko.<ref>{{Cite news|url=https://radiosarajevo.ba/sport/nogomet/spahic-otkrio-kako-su-zmajevi-ukrali-jednu-veliku-nogometnu-nadu-i-privoljeli-ga-da-igra-za-bih/557289|title=Spahić otkrio kako su Zmajevi "ukrali" jednu veliku nogometnu nadu i privoljeli ga da igra za BiH|work=radiosarajevo.ba|date=16. 8. 2024|access-date=19. 8. 2024|language=Bosnian}}</ref> Kasnije tog mjeseca, dobio je svoj prvi seniorski poziv, za utakmice [[UEFA Liga nacija sezone 2024/2025 - A|UEFA Lige nacija A sezone 2024-25]] protiv [[Nogometna reprezentacija Nizozemske|Holandije]] i [[Nogometna reprezentacija Mađarske|Mađarske]].<ref>{{Cite news|url=https://reprezentacija.ba/435895-barbarez-je-promijenio-spisak-u-odnosu-na-englesku-i-italiju-na-raspolaganju-je-sedam-novih-imena|title=Barbarez je promijenio spisak u odnosu na Englesku i Italiju, na raspolaganju je sedam novih imena|work=reprezentacija.ba|date=16. 8. 2024|access-date=19. 8. 2024|language=Bosnian}}</ref> Debitovao je protiv prve reprezentacije 7. septembra.<ref>{{Cite news|url=https://fokus.ba/sport/fudbal/slabasna-bih-primila-pet-golova-od-nizozemske-bajraktarevic-jedini-svijetla-tacka/3333359|title=Slabašna BiH primila pet golova od Nizozemske, Bajraktarević jedini svijetla tačka|work=fokus.ba|date=7. 9. 2024|access-date=9. 9. 2024|language=Bosnian}}</ref> Dana 15. novembra 2025, u [[Kvalifikacije za Svjetsko prvensto u nogometu 2026.|kvalifikacijskoj utakmici za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.]] protiv [[Nogometna reprezentacija Rumunije|Rumunije]], Bajraktarević je postigao svoj prvi seniorski međunarodni gol.<ref>{{Cite news|url=https://avaz.ba/sport/nogomet/1006817/zmajevi-slavili-nakon-preokreta-u-zenici-i-osigurali-minimalno-baraz-za-direktan-plasman-na-sp-potrebna-pobjeda-u-becu|title=Zmajevi slavili nakon preokreta u Zenici i osigurali minimalno baraž: Za direktan plasman na SP potrebna pobjeda u Beču|work=avaz.ba|date=15. 11. 2025|access-date=16. 11. 2025|language=Bosnian}}</ref> == Statistike karijere == === Klubovi === ''Ažurirano: 26. februara 2026.''<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.transfermarkt.co.uk/esmir-bajraktarevic/leistungsdatendetails/spieler/925862|title=Esmir Bajraktarevic - Detailed stats|website=www.transfermarkt.co.uk|language=en|access-date=2026-02-26}}</ref> {| class="wikitable" style="text-align:center" ! rowspan="2" |Klub ! rowspan="2" |Sezona ! colspan="3" |Liga ! colspan="2" |Nacionalni kup ! colspan="2" |Kontinentalno takmičenje ! colspan="2" |Ostalo ! colspan="2" |Ukupno |- !Divizija !Nastupi !Goals !Nastupi !Golovi !Nastupi !Goals !Nastupi !Golovi !Nastupi !Golovi |- | rowspan="4" |[[New England Revolution II]] |2021 |USL League One |11 |1 | colspan="2" |– | colspan="2" |– | colspan="2" |– |11 |1 |- |2022 |MLS Next Pro |17 |0 | colspan="2" |– | colspan="2" |– | colspan="2" |– |17 |0 |- |2023 |MLS Next Pro |8 |6 | colspan="2" |– | colspan="2" |– |1 |2 |9 |8 |- ! colspan="2" |Ukupno !36 !7 ! colspan="2" |– ! colspan="2" |– !1 !2 !37 !9 |- | rowspan="4" |[[New England Revolution]] |2022 |[[Major League Soccer]] |3 |0 |1 |0 | colspan="2" |– | colspan="2" |– |4 |0 |- |2023 |Major League Soccer |13 |0 |2 |0 |1 |1 |0 |0 |16 |1 |- |2024 |Major League Soccer |29 |3 |0 |0 |8 |1 | colspan="2" |– |37 |4 |- ! colspan="2" |Ukupno !45 !3 !3 !0 !9 !2 !0 !0 !57 !5 |- | rowspan="3" |[[PSV Eindhoven|PSV]] |2024–25 |[[Eredivisie]] |4 |0 |0 |0 |1 |0 | colspan="2" |– |5 |0 |- |2025–26 |Eredivisie |20 |2 |3 |3 |4 |0 |0 |0 |27 |5 |- ! colspan="2" |Ukupno !24 !2 !3 !3 !5 !0 !0 !0 !32 !5 |- ! colspan="3" |Ukupno u karijeri !105 !12 !6 !3 !14 !2 !1 !2 !126 !19 |} === Reprezentacija === A''žurirano: 31. mart 2026.''<ref name=":0" /> {| class="wikitable" style="text-align:center" !Reprezentacija !Godina !Nastupi !Golovi |- | rowspan="3" |[[Nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Američke Države]] |- |2024. |1 |0 |- !Ukupno !1 !0 |- | rowspan="5" |[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] |- |2024. |6 |0 |- |2025. |6 |1 |- |2026. |2 |0 |- !Ukupno !14 !1 |- ! colspan="2" |Ukupno u karijeri !15 !1 |} ==== Golovi za reprezentaciju ==== {| class="wikitable sortable" |+Spisak međunarodnih golova koje je postigao Esmir Bajraktarević ! scope="col" | Br. ! scope="col" | Datum ! scope="col" | Mjesto održavanja ! scope="col" | Kapa ! scope="col" | Protivnik ! scope="col" | Gol ! scope="col" | Rezultat ! scope="col" | Takmičenje |- | align="center" | 1 | 15. novembra 2025. | [[Stadion "Bilino polje"|Bilino Polje]], [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | align="center" | 11 |{{NOG|ROM}} | align="center" | '''2'''–1 | align="center" | 3–1 | [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Kvalifikacije za SP 2026.]] |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{UEFA igrač}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Rođeni 2005.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Appleton (Wisconsin)]] [[Kategorija:Nogometaši New England Revolutiona II]] [[Kategorija:Nogometaši New England Revolutiona]] [[Kategorija:Nogometaši PSV Eindhovena]] [[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Bosne i Hercegovine]] gsuoapx1rxq5ctj9q6h76769t6mrucg 3823841 3823839 2026-04-03T15:39:26Z Semso98 54573 3823841 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = | slika = | punoime = | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|2005|3|10|}} | rodnigrad = [[Wisconsin]] | rodnadržava = [[Sjedinjene Američke Države]] | datumsmrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | gradsmrti = | državasmrti = | visina = 175&nbsp;cm<ref>{{cite web|url=https://www.transfermarkt.com/esmir-bajraktarevic/profil/spieler/925862|website=transfermarkt.com|accessdate=20. 11. 2025|language=en}}</ref> | pozicija = [[Napadač|Krilni napadač]] | trenutniklub = [[PSV Eindhoven|PSV]] | brojnadresu = 19 | datumimjestodebija = | omladinskegodine = 2019–2020.<br/>2020–2021.<br/>2021. | omladinskipogoni = [[Chicago Fire]]<br/>[[SC Wave]]<br/>[[New England Revolution]] | godine1 = 2021–2023. | klubovi1 = [[New England Revolution II]] | nastupi(golovi)1 = 36 (7) | godine2 = 2022–2025. | klubovi2 = [[New England Revolution]] | nastupi(golovi)2 = 45 (3) | godine3 = 2025– | klubovi3 = [[PSV Eindhoven]] | nastupi(golovi)3 = 27 (2) | reprezentacija = Da | nacionalnegodine1 = 2022. | nacionalneekipe1 = [[Nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država U-19|SAD U-19]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 3 (1) | nacionalnegodine2 = 2023–2024. | nacionalneekipe2 = [[Nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država U-23|SAD U-23]] | nacionalninastupi(golovi)2 = 6 (1) | nacionalnegodine3 = 2024. | nacionalneekipe3 = [[Nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|SAD]] | nacionalninastupi(golovi)3 = 1 (0) | nacionalnegodine4 = 2024– | nacionalneekipe4 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|BiH]] | nacionalninastupi(golovi)4 = 14 (1) | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjeuređivanje = 31. 03. 2026 }} '''Esmir Bajraktarević''' ([[Wisconsin]], 10. mart 2005) [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je nogometaš koji igra kao [[Vezni igrač|krilni napadač]] za nizozemski [[PSV Eindhoven|PSV]]. Rođen u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], a igra za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|nogometnu reprezentaciju Bosne i Hercegovine]]. == Klupska karijera == === New England Revolution === Bajraktarević je započeo svoju nogometnu karijeru u lokalnom [[SC Wave]], prije nego se 2019. pridružio omladinskom pogonu [[Chicago Fire]]a. Sljedeće godine se vratio u SC Wave. Godinu dana kasnije, prešao je u omladinsku akademiju New England Revolutiona. U maju 2022. potpisao je svoj prvi profesionalni ugovor. Profesionalno je debitovao igrajući za rezervni tim New England Revolutiona protiv Tormente 22. augusta 2021. u dobi od 16 godina. 11. septembra postigao je svoj prvi profesionalni gol protiv North Caroline.<ref>{{Cite news|url=https://soccerwire.com/news/new-england-revolution-sign-17-year-old-esmir-bajraktarevic-as-homegrown-player|title=New England Revolution sign 17-year-old Esmir Bajraktarević as Homegrown Player|work=soccerwire.com|date=23. 5. 2022|access-date=26. 5. 2022}}</ref> Bajraktarević je debitovao za prvi tim u utakmici [[US Open Cup]]a protiv New York Cityja 26. maja 2022. Tri mjeseca kasnije, debitovao je u ligi protiv Toronta.<ref>{{Cite news|url=https://theblazingmusket.com/the-story-of-esmir-bajraktarevic-a-rising-star-in-american-soccer|title=The story of Esmir Bajraktarevic, a rising star in American soccer|work=theblazingmusket.com|date=12. 2. 2024|access-date=13. 2. 2024}}{{Mrtav link}}</ref> Dana 8. augusta 2023, postigao je svoj prvi gol za New England Revolution u utakmici Leagues Cupa protiv Querétara.<ref>{{Cite news|url=https://masslive.com/sports/2023/08/esmir-bajraktarevic-nets-first-goal-but-revolution-fall-in-pks-during-leagues-cup.html|title=Esmir Bajraktarevic nets first goal, but Revolution fall in PKs during Leagues Cup|work=masslive.com|date=8. 8. 2023|access-date=11. 8. 2023}}</ref> Deset mjeseci kasnije, postigao je svoj prvi ligaški gol za tim u pobjedi nad Nashvilleom.<ref>{{Cite news|url=https://masslive.com/sports/2024/06/esmir-bajraktarevic-scores-first-goal-to-help-revolution-snap-nashvilles-shutout-streak.html|title=Esmir Bajraktarevic scores first goal to help Revolution snap Nashville's shutout streak|work=masslive.com|date=1. 6. 2024|access-date=1. 6. 2024}}</ref> === PSV === U januaru 2025, Bajraktarević je potpisao za [[Nizozemska|holandski]] [[PSV Eindhoven|PSV]] za neobjavljenu cijenu.<ref>{{Cite news|url=https://fokus.ba/sport/fudbal/esmir-bajraktarevic-potpisao-za-psv-eindhoven-jedva-cekam-da-zaigram-za-legendarni-klub/3393007|title=Esmir Bajraktarević potpisao za PSV Eindhoven: Jedva čekam da zaigram za legendarni klub|work=fokus.ba|date=2. 1. 2025|access-date=3. 1. 2025|language=Bosnian}}</ref> Dana 18. januara je zvanično debitovao za ekipu PSV-a protiv Zwollea.<ref>{{Cite news|url=https://radiosarajevo.ba/sport/nogomet/prvi-nastup-mlade-nade-bh-nogometa-esmir-bajraktarevic-debitirao-za-psv-eindhoven/575597|title=Prvi nastup mlade nade bh. nogometa: Esmir Bajraktarević debitirao za PSV Eindhoven|work=radiosarajevo.ba|date=18. 1. 2025|access-date=19. 1. 2025|language=Bosnian}}</ref> Bajraktarević je debitovao u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka UEFA]] u gostima [[Arsenal FC|Arsenala]] 12. marta.<ref>{{Cite news|url=https://klix.ba/sport/nogomet/arsenal-i-aston-villa-spasili-cast-engleza-bajraktarevic-debitovao-u-ligi-prvaka/250312204|title=Arsenal i Aston Villa spasili čast Engleza, Bajraktarević debitovao u Ligi prvaka|work=klix.ba|date=12. 3. 2025|access-date=14. 3. 2025|language=Bosnian}}</ref> Prvi trofej s klubom osvojio je 18. maja, kada su krunisani za prvake lige.<ref>{{Cite news|url=https://n1info.ba/sport/nogomet/psv-odbranio-naslov-prvaka-nizozemske-esmir-bajraktarevic-slavio-prvi-veliki-trofej-u-karijeri|title=PSV odbranio naslov prvaka Nizozemske: Esmir Bajraktarević slavio prvi veliki trofej u karijeri|work=n1info.ba|date=18. 5. 2025|access-date=19. 5. 2025|language=Bosnian}}</ref> 23. augusta je postigao dva gola u porazu od [[FC Groningen|Groningena]], što su bili njegovi prvi golovi za PSV.<ref>{{Cite news|url=https://avaz.ba/sport/nogomet/992482/bajraktarevic-zablistao-dva-gola-za-psv-i-jasna-poruka-barbarezu|title=Bajraktarević zablistao: Dva gola za PSV i jasna poruka Barbarezu|work=avaz.ba|date=23. 8. 2025|access-date=26. 8. 2025|language=Bosnian}}</ref> == Reprezentacija == Predstavljao je [[Nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Američke Države]] na raznim mlađim nivoima, da bi debitovao za seniorsku reprezentaciju u prijateljskoj utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija Slovenije|Slovenije]] 20. januara 2024. Međutim, u julu se opredjelio za nogometnu reprezentaciju [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosne i Hercegovinue]].<ref>{{Cite news|url=https://faktor.ba/sport/fudbal/esmir-bajraktarevic-poslao-jasnu-poruku-amerikancima-jako-sam-ponosan-sto-sam-bosanac/192201|title=Esmir Bajraktarević poslao jasnu poruku Amerikancima: Jako sam ponosan što sam Bosanac|work=faktor.ba|date=4. 7. 2024|access-date=6. 7. 2024|language=Bosnian}}</ref> U augustu je [[FIFA]] odobrila njegov zahtjev za promjenu sportskog državljanstva iz američkog u bosansko.<ref>{{Cite news|url=https://radiosarajevo.ba/sport/nogomet/spahic-otkrio-kako-su-zmajevi-ukrali-jednu-veliku-nogometnu-nadu-i-privoljeli-ga-da-igra-za-bih/557289|title=Spahić otkrio kako su Zmajevi "ukrali" jednu veliku nogometnu nadu i privoljeli ga da igra za BiH|work=radiosarajevo.ba|date=16. 8. 2024|access-date=19. 8. 2024|language=Bosnian}}</ref> Kasnije tog mjeseca, dobio je svoj prvi seniorski poziv, za utakmice [[UEFA Liga nacija sezone 2024/2025 - A|UEFA Lige nacija A sezone 2024-25]] protiv [[Nogometna reprezentacija Nizozemske|Holandije]] i [[Nogometna reprezentacija Mađarske|Mađarske]].<ref>{{Cite news|url=https://reprezentacija.ba/435895-barbarez-je-promijenio-spisak-u-odnosu-na-englesku-i-italiju-na-raspolaganju-je-sedam-novih-imena|title=Barbarez je promijenio spisak u odnosu na Englesku i Italiju, na raspolaganju je sedam novih imena|work=reprezentacija.ba|date=16. 8. 2024|access-date=19. 8. 2024|language=Bosnian}}</ref> Debitovao je protiv prve reprezentacije 7. septembra.<ref>{{Cite news|url=https://fokus.ba/sport/fudbal/slabasna-bih-primila-pet-golova-od-nizozemske-bajraktarevic-jedini-svijetla-tacka/3333359|title=Slabašna BiH primila pet golova od Nizozemske, Bajraktarević jedini svijetla tačka|work=fokus.ba|date=7. 9. 2024|access-date=9. 9. 2024|language=Bosnian}}</ref> Dana 15. novembra 2025, u [[Kvalifikacije za Svjetsko prvensto u nogometu 2026.|kvalifikacijskoj utakmici za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.]] protiv [[Nogometna reprezentacija Rumunije|Rumunije]], Bajraktarević je postigao svoj prvi seniorski međunarodni gol.<ref>{{Cite news|url=https://avaz.ba/sport/nogomet/1006817/zmajevi-slavili-nakon-preokreta-u-zenici-i-osigurali-minimalno-baraz-za-direktan-plasman-na-sp-potrebna-pobjeda-u-becu|title=Zmajevi slavili nakon preokreta u Zenici i osigurali minimalno baraž: Za direktan plasman na SP potrebna pobjeda u Beču|work=avaz.ba|date=15. 11. 2025|access-date=16. 11. 2025|language=Bosnian}}</ref> == Statistike karijere == === Klubovi === ''Ažurirano: 26. februara 2026.''<ref name=":0">{{Cite web|url=https://www.transfermarkt.co.uk/esmir-bajraktarevic/leistungsdatendetails/spieler/925862|title=Esmir Bajraktarevic - Detailed stats|website=www.transfermarkt.co.uk|language=en|access-date=2026-02-26}}</ref> {| class="wikitable" style="text-align:center" ! rowspan="2" |Klub ! rowspan="2" |Sezona ! colspan="3" |Liga ! colspan="2" |Nacionalni kup ! colspan="2" |Kontinentalno takmičenje ! colspan="2" |Ostalo ! colspan="2" |Ukupno |- !Divizija !Nastupi !Goals !Nastupi !Golovi !Nastupi !Goals !Nastupi !Golovi !Nastupi !Golovi |- | rowspan="4" |[[New England Revolution II]] |2021 |USL League One |11 |1 | colspan="2" |– | colspan="2" |– | colspan="2" |– |11 |1 |- |2022 |MLS Next Pro |17 |0 | colspan="2" |– | colspan="2" |– | colspan="2" |– |17 |0 |- |2023 |MLS Next Pro |8 |6 | colspan="2" |– | colspan="2" |– |1 |2 |9 |8 |- ! colspan="2" |Ukupno !36 !7 ! colspan="2" |– ! colspan="2" |– !1 !2 !37 !9 |- | rowspan="4" |[[New England Revolution]] |2022 |[[Major League Soccer]] |3 |0 |1 |0 | colspan="2" |– | colspan="2" |– |4 |0 |- |2023 |Major League Soccer |13 |0 |2 |0 |1 |1 |0 |0 |16 |1 |- |2024 |Major League Soccer |29 |3 |0 |0 |8 |1 | colspan="2" |– |37 |4 |- ! colspan="2" |Ukupno !45 !3 !3 !0 !9 !2 !0 !0 !57 !5 |- | rowspan="3" |[[PSV Eindhoven|PSV]] |2024–25 |[[Eredivisie]] |4 |0 |0 |0 |1 |0 | colspan="2" |– |5 |0 |- |2025–26 |Eredivisie |20 |2 |3 |3 |4 |0 |0 |0 |27 |5 |- ! colspan="2" |Ukupno !24 !2 !3 !3 !5 !0 !0 !0 !32 !5 |- ! colspan="3" |Ukupno u karijeri !105 !12 !6 !3 !14 !2 !1 !2 !126 !19 |} === Reprezentacija === A''žurirano: 31. mart 2026.''<ref name=":0" /> {| class="wikitable" style="text-align:center" !Reprezentacija !Godina !Nastupi !Golovi |- | rowspan="3" |[[Nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Američke Države]] |- |2024. |1 |0 |- !Ukupno !1 !0 |- | rowspan="5" |[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] |- |2024. |6 |0 |- |2025. |6 |1 |- |2026. |2 |0 |- !Ukupno !14 !1 |- ! colspan="2" |Ukupno u karijeri !15 !1 |} ==== Golovi za reprezentaciju ==== {| class="wikitable sortable" |+Spisak međunarodnih golova koje je postigao Esmir Bajraktarević ! scope="col" | Br. ! scope="col" | Datum ! scope="col" | Mjesto održavanja ! scope="col" | Kapa ! scope="col" | Protivnik ! scope="col" | Gol ! scope="col" | Rezultat ! scope="col" | Takmičenje |- | align="center" | 1 | 15. novembra 2025. | [[Stadion "Bilino polje"|Bilino Polje]], [[Zenica]], Bosna i Hercegovina | align="center" | 11 |{{NOG|ROM}} | align="center" | '''2'''–1 | align="center" | 3–1 | [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Kvalifikacije za SP 2026.]] |} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == * {{UEFA igrač}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Rođeni 2005.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Appleton (Wisconsin)]] [[Kategorija:Nogometaši New England Revolutiona II]] [[Kategorija:Nogometaši New England Revolutiona]] [[Kategorija:Nogometaši PSV Eindhovena]] [[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Bosne i Hercegovine]] hclnnwlr6ntzisy1wq0rbmg6z7i9e7h 0 530035 3823886 3799411 2026-04-04T01:58:59Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3823886 wikitext text/x-wiki {{Infokutija država | zvanično_ime = Adelijina zemlja | izvorno_ime = Terre Adélie | ime_genitiv = Adelijine zemlje | zastava = Flag of the French Southern and Antarctic Lands.svg | zastava_širina = <!--Za druge mjere (nije potrebno)--> | grb = Armoiries Terres australes et antarctiques françaises.svg | grb_širina = <!--Za druge mjere (nije potrebno)--> | vrsta_simbola = Grb | uzrečica = | himna = | karta = Antarctica,_France_territorial_claim.svg | opis_karte = | širina_karte = 200 px | glavni_grad = [[Dumont d'Urville|Istraživačka stanica Dumont d'Urville]] | glavni_grad_koordinate = {{coord|66|39|46|S|140|00|04|E}} | najveći_grad = | službeni_jezik = [[Francuski jezik]] | sistem_pisanja = | etničke_grupe = | religija = | demonim = | državno_uređenje = | vrsta_prve_vlasti = | vladar_prva_vlast = | vrsta_druge_vlasti = | vladar_druga_vlast = | vrsta_treće_vlasti = | vladar_treća_vlast = | zakonodavstvo = | vrsta_prvog_zakonodavstva = | naziv_prvog_zakonodavstva = | vrsta_drugog_zakonodavstva = | naziv_drugog_zakonodavstva = | vrsta_trećeg_zakonodavstva = | naziv_trećeg_zakonodavstva = | vrsta_četvrtog_zakonodavstva = | naziv_četvrtog_zakonodavstva = | vrsta_petog_zakonodavstva = | naziv_petog_zakonodavstva = | tip_suvereniteta = | nota_suvereniteta = | nastanak = | događaj1 = Otkriće od Francuske | događaj_datum1 = {{Početni datum i godine|1840|01|20}} | događaj2 = Pripojeno [[Francuski Madagaskara|Francuskom Madagaskaru]] | događaj_datum2 = {{Početni datum i godine|1924|11|21}} | događaj3 = Pripojeno [[Francuske južne i antarktičke teritorije|Francuskim južnim i antarktičkim teritorijama]] | događaj_datum3 = {{Početni datum i godine|1955||}} | događaj4 = | događaj_datum4 = | događaj5 = | događaj_datum5 = <!--Ima sve do događaj20 i događaj_datum20 --> | nezavisnost = | nezavisnost_priznato = | površina = 432.000 | po_površini_na_svijetu = | procenat_vode = | stanovnika = {{plainlist| * 33 (zimi) * 80 (ljeti) }} | stanovnika_godina = | po_broju_stanovnika_na_svijetu = | procjena = | procjena_godina = | gustoća = | po_broju_gustoće_na_svijetu = | bdp_ukupno = | bdp_godina = | po_broju_bdp_na_svijetu = | bdp_per_capita = | bdp_per_capita_na_svijetu = | bdp_nominalni_ukupno = | bdp_nominalni_godina = | bdp_nominalni_na_svijetu = | bdp_nominalni_per_capita = | bdp_nominalni_per_capita_na_svijetu = | hdi = | hdi_godina = | hdi_nivo = | po_broju_hdi_na_svijetu = | gini = | gini_godina = | gini_nivo = | po_broju_gini_na_svijetu = | valuta = [[Euro]] | vremenska_zona = [[UTC+10:00]] | ljetno_računanje_vremena = | format_datuma = | najviša_tačka_ime = | najviša_tačka_metara = | najveće_jezero_ime = | najveće_jezero_površina = | najveća_rijeka_ime = | najveća_rijeka_dužina = | nacionalni_dan = | vozacka_strana = | pozivni_broj = | iso_kod = | internetski_nastavak = {{plainlist| * [[.aq]] * [[.tf]] }} | komentar = }} '''Adelijina zemlja''' ({{jez-fr|Terre Adélie}}) dio je [[Antarktik]]a koji je Francuska proglasila svojim 21. novembra 1924, a čije su granice definisane 1. aprila 1938.<ref>{{cite web|url=https://www.worldstatesmen.org/Fr_Antarctic_lands.html |title=French Southern and Antarctic Lands |website=World Statesmen.org |access-date=1. 1. 2026 |language=en}}</ref> Međutim, ti zahtjevi međunarodno su suspendovani [[Antarktički ugovor|Antarktičkim ugovorom]], koji je [[Francuska]] također potpisala. == Geografija == Proteže se od dijela obale [[Južni okean|Južnog okeana]] sve do unutrašnjosti do [[Južni pol|Južnog pola]]. Francuska njime upravlja kao jednim od pet okruga [[Francuske južne i antarktičke teritorije|Francuskih južnih i antarktičkih teritorija]] od 1955. i primjenjuje pravila Antarktičkih ugovora od 1961. Članak 4. Antarktičkog ugovora bavi se teritorijalnim zahtjevima i iako se ne odriče niti umanjuje bilo koji postojeći zahtjev za suverenitet, također ne dovodi u pitanje položaj ugovornih strana u njihovom priznavanju ili nepriznavanju teritorijalnog suvereniteta. Francuska ima stalnu stanicu od 9. aprila 1950. Adelijina zemlja nalazi se između [[136. meridijan (istok)|136. istočnog meridijana]] (blizu [[Pourquoi Pas Point]] na {{coord|66|12|S|136|11|E|}}) i [[142. meridijan (istok)|142. istočnog meridijana]] (blizu [[Point Alden]] na {{coord|66|48|S|142|02|E|}}), s dužinom obale od oko 350&nbsp;km i s kopnenim dijelom koji se proteže kao [[kružni isječak]] oko 2600&nbsp;km prema [[Južni pol|Južnom polu]]. Graniči s [[Australska antarktička teritorija|Australskom antarktičkom teritorijom]] i na istoku i na zapadu, naime s [[Clarie Land]] (dijelom [[Wilkesova zemlja|Wilkesove zemlje]] na zapadu i [[Zemlja Đorđa V|Zemljom Đorđa V]] na istoku. Osim toga, to je jedini teritorij na koji se traži pravo unutar [[Francuski južni i antarktički teritoriji|Francuskih južnih i antarktičkih zemalja]], a koji nije otok.<ref>{{Citation |title=French Southern and Antarctic Lands |date=17. 3. 2023 |url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/french-southern-and-antarctic-lands/ |work=The World Factbook |access-date=1. 1. 2026 |publisher=Central Intelligence Agency |language=en |archive-date=6. 3. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230306110756/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/french-southern-and-antarctic-lands/ |url-status=dead }}</ref> == Historija == Obalu Adelijine zemlje otkrio je u januaru 1840. francuski istraživač [[Jules Dumont d'Urville]], a nazvao ju je po svojoj supruzi [[Adèle Dumont d'Urville]].<ref>{{Cite book |title=From Venus to Antarctica: The Life of Dumont D'Urville |last=Dunmore |first=John|authorlink=John Dunmore |year=2007 |publisher=Exisle Publ. |location=[[Auckland]] |isbn=978-0-908988-71-6 |page=209}}</ref><ref name="Hanks Hardcastle Hodges 2006">{{cite book |last=Hanks |first=Patrick |authorlink=Patrick Hanks |last2=Hardcastle|authorlink2=Kate Harcastle|first2=Kate |last3=Hodges |first3=Flavia |authorlink3=Flavia Hodges|title=A Dictionary of First Names |publisher=[[Oxford University Press]] |publication-place=[[Oxford]], Engleska|series=Oxford paperback reference |year=2006 |isbn=978-0-19-861060-1 |oclc=67869278 |url=https://books.google.com/books?id=9nd05X_awIgC |page=41 |access-date=20. 11. 2024}}</ref> To je osnova francuskog polaganja prava na ovo antarktičko područje. Prva francuska istraživačka stanica, [[Port Martin]], izgrađena je 1950. Uništena je u požaru 1952, a zamijenjena je stanicom [[Dumont d'Urville]] 1956. Stanica [[Charcot]] bila je francuska baza u unutrašnjosti, koja je bila naseljena od 1957. do 1960. [[Kamp Cap Prud'Homme]], talijansko-francuska baza, otvoren je 1994. Prud'Homme i Dumont d'Urville jedine su preostale aktivne stanice. == Divlje životinje == [[Datoteka:Colonie de manchots Adélies.jpg|thumb|Kolonija [[Adelijski pingvin|adelijskih pingvina]] u blizini stanice Dumont d'Urville]] Dio [[Geološki arhipelag|Geološkog arhipelaga]] na Adelijinoj zemlji proglašen je [[Antarktičko posebno zaštićeno područje|Antarktičkim posebno zaštićenim područjem]] (ASPA-120) <ref name="comnap-catalogue" /> Studija iz 2016. predvidjela je da bi kolonija adelijskih pingvina smještena u Cape Dennisonu u Zaljevu Commonwealth mogla biti predmet izumiranja. Godine 2010. urušeni ledenjak blokirao je tok rijeke i uzrokovao prelijevanje morskog leda na stjenovitu površinu koja je adelijskim pingvinima potrebna za gniježđenje.<ref>{{Cite web |last=Collins |first=Richard |date=29. 2. 2016 |title=The Adélie penguins of Antarctica in great danger |url=https://www.irishexaminer.com/opinion/columnists/arid-20384531.html |access-date=24. 3. 2023 |website=[[Irish Examiner]] |language=en}}</ref> Prije 2017. procijenjenih 18.000 parova adelijskih pingvina živjelo je u Adelijinoj zemlji. Zbog porasta morskog leda 2017. prisilio je pingvine da putuju dalje kako bi stigli do mora. Zbog toga su gotovo svi novorođeni pingvini uginuli od gladi i iscrpljenosti.<ref>{{Cite web |last=Ganguly |first=Manisha |date=13. 10. 2017 |title=Penguin catastrophe leaves thousands of chicks dead with only two survivors |url=https://www.cnn.com/2017/10/13/world/antarctica-penguin-chicks-die/index.html |access-date=24. 3. 2023 |publisher=[[CNN]] |language=en}}</ref> Stanica Dumont d'Urville nalazi se u blizini adelijskih pingvina, [[carskih pingvina]] i [[tuljan]]a.<ref name="comnap-catalogue">{{cite report |url=https://www.comnap.aq/s/COMNAP_Antarctic_Station_Catalogue.pdf |title=Antarctic Station Catalogue |date=august 2017 |publisher=[[Council of Managers of National Antarctic Programs]] |page=75 |isbn=978-0-473-40409-3 |access-date=16. 1. 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221022102847/https://static1.squarespace.com/static/61073506e9b0073c7eaaf464/t/611497cc1ece1b43f0eeca8a/1628739608968/COMNAP_Antarctic_Station_Catalogue.pdf |archive-date=22. 10. 2022 |url-status=live |type=catalogue}}</ref> == Vidi također == {{sekcija}} == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{commonscat|Adélie Land|Adelijina zemlja}} {{Antarktik}} {{Istočni Antarktik}} {{Teritorijalne pretenzije na Antarktiku}} {{Francuski južni i antarktički teritoriji}} {{Prekomorske teritorije evropskih država}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Adelijina zemlja|*]] [[Kategorija:Francuske južne i antarktičke teritorije]] [[Kategorija:Teritorije Antarktika]] [[Kategorija:Francuska na Antarktiku]] [[Kategorija:Geografija Francuskih južnih i antarktičkih teritorija]] [[Kategorija:Regije Antarktika]] [[Kategorija:Teritorijalne pretenzije na Antarktiku]] 9r0rck6quozxp0ty8k5pn696t2yhfm4 0 531291 3823892 3811746 2026-04-04T03:25:24Z InternetArchiveBot 118070 Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.5 3823892 wikitext text/x-wiki '''Adheziijska barijera''' je medicinski implantat koji se može koristiti za smanjenje abnormalnog unutrašnjeg ožiljnog prstena ([[adhezija (medicina)|adhezije]]) nakon operacije, odvajanjem unutrašnjih [[tkivo|tkiva]] i [[organ]]a dok zacjeljuju. Hirurzi su shvatili da je pravilna hirurška tehnika ključna za smanjenje stvaranja adhezija. Osim toga, više od jednog stoljeća koriste se adjuvansi, uključujući lijekove i materijale poput životinjskih [[membrana]], zlatne folije, mineralnog ulja, ploča od gume i [[teflon]]a, za smanjenje rizika od stvaranja adhezija.<ref>{{cite web| url=http://www.adhesions.org/pt7barriers.htm |title=Adhesion Barriers| publisher=International Adhesions Society |accessdate=2013-03-13}}</ref> Ipak, priraslice se javljaju i čini se da su, do određene mjere, gotovo neizbježna posljedica abdominalne i karlične hirurgije. Priraslice mogu dovesti do značajne postoperativne [[bolest|morbiditeta]], [[opstrukcija crijeva]], [[neplodnost]]i i [[hronična karlična bol| hronične karlične boli]] ili [[Hronična bolest|hronična]] [[bol u trbuhu]]. Hirurzi i zdravstveni radnici razvili su nekoliko metoda za minimiziranje oštećenja tkiva kako bi se smanjilo stvaranje priraslica. Međutim, čak ni iskusni hirurg, uprkos korištenju naprednih tehnika, možda neće biti u mogućnosti u potpunosti spriječiti stvaranje priraslica nakon operacije, bez pomoći adhezione barijere. Posljedično, mnogi hirurzi primjenjuju adhezijske barijere tokom izvođenja abdominalne i karlične hirurgije. Međutim, jedna studija je otkrila da je učestalost korištenja adhezijskih barijera vrlo niska. Studija je ispitala bolničke podatke i otkrila da su adhezione barijere korištene samo u maksimalno 5% postupaka u kojima bi upotreba barijere bila prikladna.<ref>{{cite journal |last1=Wiseman |first1=David |title=Disorders of adhesions or adhesion-related disorder: monolithic entities or part of something bigger--CAPPS? |journal=Seminars in Reproductive Medicine|date= July 2008|volume=26 |issue=4 |pages=356–368 |pmid=18756413 |doi=10.1055/s-0028-1082394 |s2cid=260317149 |citeseerx=10.1.1.628.2706 }}</ref> ==Opis== Adhezijske barijere su fizički filmovi, tkanine, gelovi ili drugi materijali koji se nanose između slojeva tkiva na kraju operacije prije nego što se mjesto reza zatvori. Dok je na mjestu, adhezijska barijera djeluje kao fizička barijera za odvajanje traumatiziranih površina tkiva tako da se one ne lijepe jedna za drugu dok površine tkiva zacjeljuju. Nakon što površine tkiva zacijele, što je obično između 3. i 7. dana, barijera se rastvara i tijelo je apsorbira. ==Komercijalna dostupnost== Globalno tržište adhezijskih barijera dostiglo je 15 miliona američkih dolara do 2025. godine tokom prognoziranog perioda od 2020. do 2025. godine. Prva komercijalno dostupna adhezikska barijera vjerovatno je bila Cargile membrana, konzervirana [[peritoneum]]ska membrana danskog vola.<ref>{{cite journal |pmid=17861646 |year=1905 |last1=Craig |first1=Albert B. |last2=Ellis |first2=Aller G. |title=I. An Experimental and Histological Study of Cargile Membrane: With Reference to (1) Its Efficacy in Preventing Adhesion in the Abdominal and Cranial Cavities and Around Nerves and Tendons, and (2) Its Ultimate Fate in the Tissues |volume=41 |issue=6 |pages=801–22 |pmc=1426045 |journal=Annals of Surgery|doi=10.1097/00000658-190506000-00001 }}</ref> Proizveden od strane [[Johnson & Johnson]] oko 1904. godine, bio je dostupan i početkom 1990-ih. U Sjedinjenim Državama, Interceed,<ref>{{cite web|url=http://www.ethicon360.com/products/gynecare-interceed-absorbable-adhesion-barrier%20Gynecare%20Interceed%20Absorbable%20Adhesion%20Barrier |title=ETHICON 360 |publisher=ETHICON 360 |date=2012-04-12 |accessdate=2012-05-18}}</ref> Seprafilm<ref name="SepraArch15">{{cite web |url=https://www.seprafilm.us/ |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160305004936/https://www.seprafilm.us/ |title=Seprafilm Adhesion Barrier |publisher=sanofi-aventis U.S., LLC |date=August 2015 |archivedate=5 March 2016 |accessdate=17 September 2022}}</ref> i Adept<ref>{{cite web|url=http://www.baxter.com/healthcare_professionals/products/adept.html |title=ADEPT® Adhesion Reduction Solution [4% Icodextrin&#93; &#124; Healthcare Professionals &#124; Baxter U.S |publisher=Baxter.com |date=2012-02-18 |accessdate=2012-05-18 |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120606211130/http://www.baxter.com/healthcare_professionals/products/adept.html |archivedate=2012-06-06 }}</ref> su tri proizvoda koje je odobrila američka [[Administracija za hranu i lijekove]] (FDA) za upotrebu kao adhezijska barijera nakon abdominalne ili karlične operacije. Seprafilm (proizveden od strane [[Genzyme]]) je prozirni, ljepljivi film sastavljen od hemijski modificiranih [[šećer]]a, od kojih se neki prirodno javljaju u ljudskom tijelu. Lijepi se za tkiva na koja se nanosi i polahko se apsorbira u tijelo tokom perioda od sedam dana. Odobren je za upotrebu u određenim vrstama karlične ili abdominalne hirurgije. Interceed (proizvodnja: [[Johnson & Johnson]]) je [[pletena tkanina]] sastavljena od modificirane [[celuloza|celuloze]] koja bubri i na kraju se želira nakon što se postavi na povrijeđeno mjesto, te, poput Seprafilma, formira barijeru, a zatim se polako apsorbira tokom perioda od nekoliko dana. Odobren je za upotrebu u karličnoj hirurgiji. Iako je tehnički moguće primijeniti Seprafilm ili Interceed [[Laparoskopska hirurgija|laparoskopski]], nijedan proizvod nije odobren za ovu upotrebu u SAD-u. Adept ([[Baxter International|Baxter]]) je rastvor [[Ikodekstrin]]a koji, kada se ukapa u velikoj količini, uzrokuje da organi plutaju jedno od drugog, smanjujući mogućnost pričvršćivanja. ==Ostali izvori== Brojne adhezijske barijere dostupne su izvan Sjedinjenih Država, uključujući Hyalobarrier,<ref>{{cite web|url=http://www.nordicpharmagroup.com/art-4-4-30-hyalobarrier.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20080327091718/http://www.nordicpharmagroup.com/art-4-4-30-hyalobarrier.html |url-status=dead |archive-date=2008-03-27 |title=Hyalobarrier® |publisher=Nordic Pharma Group |date=2008-01-22 |accessdate=2012-05-18 }}</ref> SprayShield,<ref>{{cite web |url=http://www.orlive.com/files/dmfile/SprayShieldBrochureP09.pdf |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130728185514/http://www.orlive.com/files/dmfile/SprayShieldBrochureP09.pdf |title=SprayShield Adhesion Barrier System |publisher=Covidien (UK) Limited Commercial |date=2009 |archivedate=2013-07-28 |accessdate=17 September 2022}}</ref> PrevAdh<ref>{{cite journal |doi=10.1016/S0015-0282(01)01838-6 |title=Collagen membrane/fleece composite film reduces adhesions in the presence of bleeding in a rabbit uterine horn model |year=2001 |last1=Wiseman |first1=David M |last2=Gravagna |first2=Philippe |last3=Bayon |first3=Yves |last4=Tayot |first4=Jean-Louis |journal=Fertility and Sterility |volume=76 |pages=175–80 |pmid=11438339 |issue=1|doi-access=free }}</ref> i INTERCOAT.<ref>{{cite web|url=http://ewhu.co.uk/products/gynecare-intercoat/tech-det |title=Ethicon 360 EMEA |publisher=Ewhu.co.uk |date=2012-03-12 |accessdate=2012-05-18 |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120410211648/http://ewhu.co.uk/products/gynecare-intercoat/tech-det |archivedate=2012-04-10 }}</ref> Nekoliko proizvoda licenciranih za druge namjene koristi se ''off-label'' u SAD-u za prevenciju adhezija, uključujući Evicel, Surgiwrap, CoSeal i Preclude, pri čemu je potonji proizvod [[Gore-Texa]], ne apsorbira se i zahtijeva drugu intervenciju/operaciju za uklanjanje. Proizvodi dostupni za prevenciju adhezija izvan [[trbušna šupljina|abdominalne]] i [[karlična šupljina|karlične]] šupljine unutar ili izvan SAD-a uključuju ADCON Gel<ref>{{cite web |url=http://www.bioscompass.com/adcongel2.html |title=Dedicated to Surgical Adhesion Prevention - Adcon®Gel |publisher=BiosCompass |date= |accessdate=2012-05-18 }}{{Mrtav link}}</ref> (spine and tendon surgery), Sepragel ENT, INCERT<ref>{{cite web |url=http://www.anikatherapeutics.com/products/surgical/index.html |title=Anika Therapeutics – Products - Anti-Adhesion |publisher=Anikatherapeutics.com |date= |accessdate=2012-05-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120509074422/http://www.anikatherapeutics.com/products/surgical/index.html |archive-date=2012-05-09 |url-status=dead }}</ref> ([[kičma]]), Tenoglide ([[tetiva (anatomija)|tetiva]]), Oxiplex<ref>{{cite web|url=http://www.fziomed.com/products/spine-surgery.cfm |title=Spine Surgery: Adhesion Prevention |publisher=Fziomed.com |date= |accessdate=2012-05-18}}</ref> (Medishield) (kičma) i REPEL CV (kardiološki). Genzyme je također testirao [[sprej]] za zaštitu od bolesti pod nazivom Sepraspray.<ref name="CTGovSepra16">{{cite web |url=https://clinicaltrials.gov/ct2/show/NCT00624390 |title=Sepraspray Laparoscopic Myomectomy Study |work=ClinicalTrials.gov |author=Genzyme, a Sanofi Company |date=14 December 2016 |accessdate=17 September 2022}}</ref> Kompanija je postigla nagodbu u tužbi saveznog Ministarstva pravde zbog tvrdnji da su njeni prodajni predstavnici ilegalno pokazali bolničkom osoblju kako da rastvara Seprafilm sa fiziološkom otopinom u "kašu" i koristi je u laparoskopskim operacijama, za što nije bio odobren od strane FDA.<ref name="DOJGenzyme13">{{cite web |url=https://www.justice.gov/opa/pr/genzyme-corp-pay-2228-million-resolve-false-claims-allegations-related-slurry-used-patients |title=Genzyme Corp. to Pay $22.28 Million to Resolve False Claims Allegations Related to "Slurry" Used in Patients |work=Justice News |author=Office of Public Affairs, DOJ |publisher=U.S. Department of Justice |date=20 December 2013 |accessdate=17 September 2022}}</ref> ==Evaluacija== Prema [[Cochrane Collaboration|Cochrane Summaries]], Gore-Tex je efikasniji od Interceeda, ali zahtijeva drugu operaciju za uklanjanje jer se ne apsorbira. Seprafilm ili Fibrin ploče nisu se pokazale efikasnim.<ref>{{cite web| url=http://summaries.cochrane.org/CD000475/barrier-agents-may-be-effective-in-reducing-the-formation-of-pelvic-adhesions-but-there-is-no-evidence-on-their-direct-effects-including-pregnancy-rates |vauthors=Ahmad G, Duffy JM, Farquhar C, Vail A, Vanderkerchove P, Watson A, Wiseman D | title=Barrier agents may be effective in reducing the formation of pelvic adhesions but there is no evidence on their direct effects including pregnancy rates| publisher=Cochrane Summaries| date=2010-11-10| accessdate=2013-03-13}}</ref> Energično praćenje je ključno, stoga su potrebna dodatna istraživanja u ginekološkoj hirurgiji, jer je glavni nedostatak studija to što ne uključuju zlatni standard uspjeha, naime [[stopu trudnoće]]. ==Reference== {{reflist}} ==Dodatno štivo== * {{cite journal |pmid=8843257 |year=1996 |last1=Becker |first1=JM |last2=Dayton |first2=MT |last3=Fazio |first3=VW |last4=Beck |first4=DE |last5=Stryker |first5=SJ |last6=Wexner |first6=SD |last7=Wolff |first7=BG |last8=Roberts |first8=PL |last9=Smith |first9=LE |last10=Sweeney |first10=SA |last11=Moore |first11=M |title=Prevention of postoperative abdominal adhesions by a sodium hyaluronate-based bioresorbable membrane: A prospective, randomized, double-blind multicenter study |volume=183 |issue=4 |pages=297–306 |journal=Journal of the American College of Surgeons}} * {{cite journal |pmid=8941053 |year=1996 |last1=Diamond |first1=MP |title=Reduction of adhesions after uterine myomectomy by Seprafilm membrane (HAL-F): A blinded, prospective, randomized, multicenter clinical study. Seprafilm Adhesion Study Group |volume=66 |issue=6 |pages=904–10 |journal=Fertility and Sterility|doi=10.1016/S0015-0282(16)58716-0 |doi-access=free }} * {{cite journal |pmid=10319300 |year=1999 |last1=Wiseman |first1=DM |last2=Trout |first2=JR |last3=Franklin |first3=RR |last4=Diamond |first4=MP |title=Metaanalysis of the safety and efficacy of an adhesion barrier (Interceed TC7) in laparotomy |volume=44 |issue=4 |pages=325–31 |journal=The Journal of Reproductive Medicine}} ==Vanjski linkovi== * [http://www.adhesions.org/products.htm Comprehensive review of anti-adhesion products - International Adhesions Society] * [http://www.seprafilm.com/patients.aspx About Seprafilm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120326104321/http://www.seprafilm.com/patients.aspx |date=26. 3. 2012 }} * [http://www.ethicon360.com/products/gynecare-interceed-absorbable-adhesion-barrier Gynecare Interceed Absorbable Adhesion Barrier] * [https://web.archive.org/web/20120606211130/http://www.baxter.com/healthcare_professionals/products/adept.html ADEPT Adhesion Reduction Solution (4% Icodextrin)] [[Kategorija:Implantati (medicina)]] [[Kategorija:Hirurgija]] en3kxxm5vvk20043v1te0jxu6qhl50c 4 531580 3824025 3822066 2026-04-04T11:07:16Z AnToni 2325 /* Članci */ da povećamo na 300? 3824025 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:CEE Women Campaign logo (black).svg|mini]] '''CEE žene''' je podtakmičenje u okviru [[Wikipedia:CEE Proljeće 2026.|CEE proljeća 2026.]] (od 21. marta – 31. maja 2026.) usmjereno na izradu članaka o značajnim ženama iz regije Srednje i Istočne Europe – i na jezicima Srednje i Istočne Europe i izvan njih. == Doprinosi == == Nagrade == === Međunarodne nagrade === Deset najplodnijih sudionica dobit će vaučere od Amazona u sljedećim iznosima: * 1. nagrada: vaučer u vrijednosti od 50 € * 2. nagrada: vaučer u vrijednosti od 40 € * 3. nagrada: vaučer u vrijednosti od 30 € * 4. nagrada: vaučer u vrijednosti od 20 € * 5-10. nagrada: vaučer u vrijednosti od 10 € Samo sudionice s 25 članaka/stranica ili više mogu imati pravo na nagrade. == Lokalni projekat == U saradnji s neformalnom grupom wikimedijalki_ca (koji rade na HR/SH/BS/EN, Wikidata i Commons), organizuje se [[:m:CEE Women Campaign 2026/applications/CEE Women 2026: Multi-Wiki Edit-a-thon & Training (HR + EN/SH/BS) with Wikidata & Commons|lokalno takmičenje]] u pisanju članaka o ženama iz regije Srednje i Istočne Europe. Organizacija takmičenja počinje 8. marta 2026. a uređivački maraton od 21. marta – 31. maja 2026. Planirano je da se dodijele i nagrade na lokalnom nivou. Prvobitna ideja je da napišemo 400 članaka. Prijavite se možete [https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:CEE_Prolje%C4%87e_2026./CEE_%C5%BEene#%C4%8Clanci ovdje], dodavanjem svog korisničkog imena. === Pravila === Za učestvovanje u dodijeli nagrada potrebno je da urednik napiše najmanje '''25 članaka''', koje će potvrditi član žirija. Ostali preduslovi su: * Novi članak treba imati najmanje 3000 bajtova * Članak ne smije biti mašinski preveden, niti smije biti prenesen s nekog od jezički sličnih projekata, te mora biti napisan po pravopisu i gramatici bosanskog jezika * Članak treba napraviti između 21. marta i 31. maja 2026. * Članak ne smije biti 'siroče' tj. moraju na njega imati vezu drugi članci * Članak treba da bude u okviru teme * Članak ne smije kršiti autorska prava ili imati probleme sa značajnošću i članak bi trebao imati odgovarajuće reference prema pravilima Wikipedije. * Članak mora biti adekvatno referenciran i citati: Svaki članak treba da sadrži odgovarajuće reference i citate u skladu sa pravilima Wikipedije, osiguravajući pouzdanost i kredibilitet predstavljenih informacija. === Organizatori === * [[User:Panasko|Panasko]] * [[User:AnToni|AnToni]] * urednici s drugih projekata: [[User:Nadicab|Nadicab]] i [[User:Zblace|Zblace]] === Žiri === * [[User:Panasko|Panasko]] * [[User:AnToni|AnToni]] === Nagrade === * 1. nagrada * 2. nagrada * 3. nagrada ... === Članci === <div style="text-align:center;"> {{Clickable button 2|Dodaj članke|url=https://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs|class=mw-ui-progressive}} </div> Napisani članci će unošenjem u ''fountain'' automatski ubacivati ovaj šablon: <nowiki>{{Šablon:CEE žene 2026.}}</nowiki> na SZR o novom članku. {{Stubičasti dijagram | naslov = CEE žene 2026. | širina = 300px | širina_stubovima = 60% | lijevo1 = Autor | desno1 = Broj članaka | maks = 200 |ime_stuba1= [[Korisnik:AnToni|AnToni]] |boja_stuba1=gold |cifra_stuba1=66 |ime_stuba2= [[Korisnik:Mhare|Mhare]] |boja_stuba2=silver |cifra_stuba2=93 |ime_stuba3= [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ||boja_stuba3=#f8b699|cifra_stuba3=32 |ime_stuba4= [[Korisnik:Arnel|Arnel]]|boja_stuba4=#e7e684|cifra_stuba4=1 |ime_stuba5= [[Korisnik:Zblace|Zblace]]|boja_stuba5=#d8e6c4|cifra_stuba5=1 |ime_stuba6= Potrebno <br><small><small>(60/3,5%)</small></small> |boja_stuba6=red|cifra_stuba6=7 }} bxgflkgm7c946gr13q9uyofhi09jh7n 0 532302 3824068 3822788 2026-04-04T11:50:11Z Panasko 146730 clean up, replaced: {{refspisak}} → {{Refspisak}} using [[Project:AWB|AWB]] 3824068 wikitext text/x-wiki {{Infokutija likovni umjetnik | ime = Fikret Mualla Saygı | slika = | opis_slike = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1903|7|20}} | mjesto_rođenja = [[Istanbul]], [[Osmansko Carstvo]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1967|7|20|1903|7|20}} | mjesto_smrti = [[Francuska]] | nacionalnost = [[Turska|turski]] | područje = [[slikarstvo]], crtež | period = [[20. vijek]] | pravac = [[Ekspresionizam]], [[Fovizam]] | poznat_po = prizorima pariškog urbanog života, kafea, cirkusa i društvenih okupljanja }} '''Fikret Mualla Saygı''' ([[Istanbul]], [[Osmansko Carstvo]], 20. juli 1903 – [[Francuska]], 20. juli 1967) bio je [[Turska|turski]] slikar i crtač, jedan od istaknutijih predstavnika turske moderne umjetnosti u 20. vijeku. Najpoznatiji je po djelima nadahnutim životom [[Pariz]]a, posebno prizorima ulica, kafea, barova, cirkusa i svakodnevnih susreta, izvedenim snažnim koloritom i slobodnim crtežom.<ref name="Fikret Muallâ">{{cite web |title=Fikret Muallâ |url=https://mathaf.org.qa/en/encyclopedia/artists-biographies/fikret-mualla/ |website=Mathaf: Arab Museum of Modern Art |access-date=24. 3. 2026}}</ref><ref name="Fikret Muallâ Saygı">{{cite web |title=Fikret Muallâ Saygı |url=https://artsandculture.google.com/entity/fikret-mualla-sayg%C4%B1/m05dh8c?hl=en |website=Google Arts & Culture |access-date=24. 3. 2026}}</ref> == Biografija == Mualla je rođen u Istanbulu, u tadašnjem [[Osmansko Carstvo|Osmanskom Carstvu]]. Školovao se u frankofonim ustanovama u Istanbulu, a potom je upućen u [[Švicarska|Švicarsku]] i [[Njemačka|Njemačku]] radi studija. Tokom boravka u Evropi sve se više okretao likovnoj umjetnosti, posebno nakon susreta s njemačkom umjetničkom scenom i modernističkim tokovima.<ref name="Fikret Mualla">{{cite web |title=Fikret Mualla |url=https://www.ktb.gov.tr/EN-117608/fikret-mualla.html |website=Republic of Türkiye Ministry of Culture and Tourism |access-date=24. 3. 2026}}</ref><ref>{{cite web |title=Fikret MOUALLA |url=https://galeriedinavierny.fr/en/artistes/fikret-moualla-2/ |website=Galerie Dina Vierny |access-date=24. 3. 2026}}</ref> Nakon povratka u [[Turska|Tursku]] radio je i kao nastavnik crtanja te sarađivao s književnim i umjetničkim krugovima. U tom razdoblju razvijao je vlastiti izraz, ali je šire priznanje stekao tek nakon preseljenja u [[Pariz]] krajem 1930-ih, gdje je proveo najveći dio umjetnički najvažnijeg dijela života.<ref name="Fikret Muallâ"/><ref name="Fikret Mualla Retrospective">{{cite web |title=Fikret Mualla Retrospective |url=https://www.istanbulmodern.org/en/exhibitions/past/fikret-mualla-retrospective |website=Istanbul Modern |access-date=24. 3. 2026}}</ref> U Francuskoj je živio boemskim i često teškim životom, obilježenim zdravstvenim i psihičkim problemima, ali je upravo tada nastao najveći dio njegovih najpoznatijih radova. Njegovo stvaralaštvo postupno je zadobilo veću pažnju kolekcionara, galerista i historičara umjetnosti. Umro je 20. jula 1967. u Francuskoj; njegovi posmrtni ostaci kasnije su preneseni u Istanbul i sahranjeni na groblju Karacaahmet.<ref name="Fikret Mualla"/><ref>{{cite web |title=Fikret Mualla: a Turkish Modernist in Paris |url=https://www.doyle.com/story/fikret-moualla-mualla-a-turkish-modernist-in-paris/ |website=Doyle |access-date=24. 3. 2026}}</ref> == Stil i značaj == Muallino slikarstvo najčešće se povezuje s utjecajima [[Ekspresionizam|ekspresionizma]] i [[Fovizam|fovizma]]. Njegova djela odlikuju se živim bojama, ritmičnim potezom i sažetom, ali izražajnom figuracijom. Česti motivi u njegovim radovima jesu gradska svakodnevica, usamljene figure, zabava, kafei, muzičari i prizori iz pariškog života.<ref name="Fikret Muallâ Saygı"/><ref>{{cite web |title=Fikret Mualla |url=https://www.artnet.com/artists/fikret-mualla/ |website=Artnet |access-date=24. 3. 2026}}</ref> U historiji turske umjetnosti smatra se važnom figurom moderne i avangardne likovne produkcije. Retrospektivne izložbe i interes tržišta umjetnina doprinijeli su njegovoj trajnoj prisutnosti u stručnim i muzejskim pregledima turskog slikarstva 20. vijeka.<ref name="Fikret Muallâ"/><ref name="Fikret Mualla Retrospective"/> == Reference == {{Refspisak}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Mualla Saygı, Fikret}} [[Kategorija:Rođeni 1903.]] [[Kategorija:Umrli 1967.]] [[Kategorija:Turski umjetnici]] [[Kategorija:Biografije, Istanbul]] o0qku1gedw79b2k2a2roct23lpkiklj 0 532745 3823948 3821361 2026-04-04T09:11:37Z KWiki 9400 KWiki premjestio je stranicu [[Brand Indicators for Message Identification (BIMI)]] na [[Brand Indicators for Message Identification]] bez ostavljanja preusmjerenja 3821361 wikitext text/x-wiki {{Other uses}} '''BIMI''' (Brand Indicators for Message Identification) je standard za autentifikaciju elektronske pošte koji omogućava organizacijama da prikažu svoj brendirani logotip pored poruka u podržanim e-mail klijentima. Primarni cilj BIMI-ja je povećanje povjerenja korisnika i prepoznavanja brenda, kao i smanjenje rizika od phishing napada.<ref>{{cite web|url=https://bimicertifications.ba/sta-je-bimi|title=Šta je BIMI|website=bimicertifications.ba|access-date=30. mart 2026}}</ref> BIMI funkcioniše tako što vlasnici domena objavljuju poseban DNS zapis koji sadrži lokaciju verifikovanog logotipa, a prikazivanje logotipa je moguće samo ako je domen već zaštićen postojećim standardima autentifikacije e-pošte, kao što su SPF (Sender Policy Framework) i DKIM (DomainKeys Identified Mail), te koristi DMARC (Domain-based Message Authentication, Reporting and Conformance) politiku u strožem režimu. BIMI je razvijen u saradnji sa vodećim tehnološkim kompanijama i standardizovan kroz rad grupa kao što je AuthIndicators Working Group.<ref>{{cite web|url=https://bimigroup.org/|title=Brand Indicators for Message Identification (BIMI)|access-date=10. juni 2024}}</ref><ref>{{cite web|url=https://datatracker.ietf.org/doc/html/rfc8463|title=RFC 8463: Brand Indicators for Message Identification|access-date=10. juni 2024}}</ref> == Vidi još == * [[SPF]] * [[DKIM]] * [[DMARC]] == Reference == {{Reflist}} s75rbwpgxbfvt2gp1p3lvovd6c5hj86 0 532805 3823865 3822367 2026-04-03T20:53:21Z AnToni 2325 /* Rezultati */ 3823865 wikitext text/x-wiki {{Infokutija SP u biatlonu | disciplina = pojedinačno | godina = 2025 | slika = | veličina_slike = | opis_slike = | mjesto = [[Lenzerheide]], {{ZID|Švicarska}} | datum = 18. februar 2025. | broj_učesnika = 93 | broj_zemalja = 30 | broj_ekipa = | zlato = Julia Simon{{!}}Julia Simon | zlato_NOK = FRA | srebro = Ella Halvarsson | srebro_NOK = SWE | bronza = Lou Jeanmonnot | bronza_NOK = FRA | godina_p = 2024 | spol = žene | godina_s = 2027 }} {{Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025}} {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.}} '''[[Biatlon#Discipline|Pojedinačna utrka]] na 15&nbsp;km''' na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|Svjetskom prvenstvu u biatlonu 2025.]] u ženskoj konkurenciji održala se 18. februara 2025. u [[Švicarska|švicarskom]] gradu [[Lenzerheide]]u.<ref>{{Cite web|url=https://www.lenzerheide2025.ch/de/Wettkampfprogramm|title=Programm|access-date=10. 2. 2025|website=lenzerheide2025.chlanguage=en}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://ibu.blob.core.windows.net/docs/2425/BT/SWRL/CH__/SWIN/C51A_v1.pdf|title=Start list|access-date=16. 2. 2025|website=ibu.blob.core.windows.net|language=en}}</ref> == Rezultati == Početak utrke je bio u 15:05.<ref>{{Cite web|url=https://ibu.blob.core.windows.net/docs/2425/BT/SWRL/CH__/SWIN/C73A_v0.pdf|title=Final results|access-date=19. 2. 2025|website=ibu.blob.core.windows.net|language=en}}</ref> {| class="wikitable sortable" style="text-align:center; font-size:90%" !Plasman !! Startni<br>broj !! Ime !! Država !!Vrijeme !! Promašaji !! Zaostatak |- | {{gold01}} || 46 || align=left|[[Julia Simon (biatlonka)|Julia Simon]] || align=left|{{flagcountry|FRA}} || 1 (0+0+0+1) || 41:27.7 || |- | {{silver02}} || 42 || align=left|[[Ella Halvarsson]] || align=left|{{flagcountry|SWE}} || 0 (0+0+0+0) || 42:05.5 || +37.8 |- | {{bronze03}} || 52 || align=left|[[Lou Jeanmonnot]] || align=left|{{flagcountry|FRA}} || 1 (1+0+0+0) || 42:06.9 || +39.2 |- | 4 || 48 || align=left|[[Suvi Minkkinen]] || align=left|{{flagcountry|FIN}} || 0 (0+0+0+0) || 42:43.0 || +1:15.3 |- | 5 || 32 || align=left|[[Julija Džima]] || align=left|{{flagcountry|UKR}} || 0 (0+0+0+0) || 42:51.5 || +1:23.8 |- | 6 || 64 || align=left|[[Elvira Öberg]] || align=left|{{flagcountry|SWE}} || 1 (0+0+0+1) || 42:57.5 || +1:29.8 |- | 7 || 37 || align=left|[[Tuuli Tomingas]] || align=left|{{flagcountry|EST}} || 1(0+0+0+1) || 43:12.5 || +1:44.8 |- | 8 || 44 || align=left|[[Maren Kirkeeide]] || align=left|{{flagcountry|NOR}} || 2 (1+0+0+1) || 42:57.5 || +1:46.7 |- | 9 || 62 || align=left|[[Justine Braisaz-Bouchet]] || align=left|{{flagcountry|FRA}} || 3 (0+0+2+1) || 43:20.6 || +1:52.9 |- | 10 || 56 || align=left|[[Franziska Preuß]] || align=left|{{flagcountry|GER}} || 2 (0+0+0+2) || 43:21.0 || +1:53.3 |- | 11 || 49 || align=left|[[Hristina Dmitrenko]] || align=left|{{flagcountry|UKR}} || 0 (0+0+0+0) || 43:39.4 || +2:11.7 |- | 12 || 51 || align=left|[[Ragnhild Femsteinevik]] || align=left|{{flagcountry|NOR}} || 2 (0+1+0+1) || 43:41.4 || +2:13.7 |- | 13 || 55 || align=left|[[Lora Hristova]] || align=left|{{flagcountry|BUL}} || 1 (1+0+0+0) || 43:58.3 || +2:30.6 |- | 14 || 40 || align=left|[[Lotte Lie]] || align=left|{{flagcountry|BEL}} || 1 (0+0+1+0) || 44:02.5 || +2:34.8 |- | 15 || 33 || align=left|[[Samuela Comola]] || align=left|{{flagcountry|ITA}} || 1 (0+1+0+0) || 44:05.7 || +2:38.0 |- | 16 || 18 || align=left|[[Lena Häcki-Groß]] || align=left|{{flagcountry|SUI}} || 2 (1+0+1+0) || 44:10.1 || +2:42.4 |- | 17 || 27 || align=left|[[Polona Klemenčič]] || align=left|{{flagcountry|SLO}} || 1 (0+1+0+0) || 44:15.5 || +2:46.8 |- | 18 || 54 || align=left|[[Océane Michelon]] || align=left|{{flagcountry|FRA}} || 3 (0+2+1+0) || 44:16.0 || +2:48.3 |- | 19 || 36 || align=left|[[Amy Baserga]] || align=left|{{flagcountry|SUI}} || 2 (0+0+1+1) || 44:18.8 || +2:51.1 |- | 20 || 21 || align=left|[[Aita Gasparin]] || align=left|{{flagcountry|SUI}} || 2 (1+1+0+0) || 44:33.4 || +3:05.7 |- | 21 || 30 || align=left|[[Hannah Auchentaller]] || align=left|{{flagcountry|ITA}} || 2 (0+1+1+0) || 44:41.6 || +3:13.9 |- | 22 || 5 || align=left|[[Johanna Puff]] || align=left|{{flagcountry|GER}} || 0 (0+0+0+0) || 44:42.4 || +3:14.7 |- | 23 || 60 || align=left|[[Jeanne Richard]] || align=left|{{flagcountry|FRA}} || 3 (1+0+0+2) || 44:48.7 || +3:21.0 |- | 24 || 38 || align=left|[[Tereza Voborníková]] || align=left|{{flagcountry|CZE}} || 2 (1+0+0+1) || 44:54.4 || +3:26.7 |- | 25 || 45 || align=left|[[Baiba Bendika]] || align=left|{{flagcountry|LAT}} || 4 (0+2+1+1) || 44:58.2 || +3:30.5 |- | 26 || 72 || align=left|[[Natalia Sidorowicz]] || align=left|{{flagcountry|POL}} || 2 (1+0+0+1) || 45:01.5 || +3:33.8 |- | 27 || 57 || align=left|[[Michela Carrara]] || align=left|{{flagcountry|ITA}} || 4 (0+1+0+3) || 45:03.0 || +3:35.3 |- | 28 || 22 || align=left|[[Anna Magnusson]] || align=left|{{flagcountry|SWE}} || 2 (1+0+0+1) || 45:06.9 || +3:39.2 |- | 29 || 3 || align=left|[[Deedra Irwin]] || align=left|{{flagcountry|USA}} || 2 (0+1+1+0) || 45:19.9 || +3:52.2 |- | 30 || 50 || align=left|[[Lisa Hauser]] || align=left|{{flagcountry|AUT}} || 3 (1+1+1+0) || 45:29.8 || +4:02.1 |- | 31 || 63 || align=left|[[Tamara Steiner]] || align=left|{{flagcountry|AUT}} || 1 (1+0+0+0) || 45:33.0 || +4:05.3 |- | 32 || 68 || align=left|[[Lena Repinc]] || align=left|{{flagcountry|SLO}} || 2 (2+0+0+0) || 45:34.4 || +4:06.7 |- | 33 || 34 || align=left|[[Julia Tannheimer]] || align=left|{{flagcountry|GER}} || 4 (1+0+0+3) || 45:34.4 || +4:17.0 |- | 34 || 65 || align=left|[[Ema Kapustová]] || align=left|{{flagcountry|SVK}} || 1 (0+0+1+0) || 45:48.8 || +4:21.1 |- | 35 || 66 || align=left|[[Ida Lien]] || align=left|{{flagcountry|NOR}} || 4 (0+1+0+3) || 45:52.1 || +4:24.4 |- | 36 || 25 || align=left|[[Jessica Jislová]] || align=left|{{flagcountry|CZE}} || 2 (0+0+1+1) || 45:54.6 || +4:26.9 |- | 37 || 26 || align=left|[[Maya Cloetens]] || align=left|{{flagcountry|BEL}} || 2 (1+0+1+0) || 45:56.1 || +4:28.4 |- | 38 || 23 || align=left|[[Anna Mąka (biatlonka)|Anna Mąka]]|| align="left" |{{POL}} || 2 (1+0+0+1) || 45:56.3 || +4:28.6 |- | 39 || 12 || align=left|[[Ingrid Landmark Tandrevold]] || align=left|{{flagcountry|NOR}} || 3 (0+2+0+1) || 45:59.0 || +4:31.3 |- | 40 || 28 || align=left|[[Paulína Bátovská Fialková]] || align=left|{{flagcountry|SVK}} || 4 (1+1+0+2) || 45:59.5 || +4:31.8 |- | 41 || 31 || align=left|[[Chloe Levins]] || align=left|{{flagcountry|USA}} || 2 (0+1+1+0) || 46:06.6 || +4:38.9 |- | 42 || 84 || align=left|[[Lucinda Anderson]] || align=left|{{flagcountry|USA}} || 4 (0+2+1+1) || 46:19.6 || +4:51.9 |- | 43 || 24 || align=left|[[Hanna Öberg]] || align=left|{{flagcountry|SWE}} || 5 (1+1+3+0) || 46:28.8 || +5:01.1 |- | 44 || 7 || align=left|[[Anastasija Merkušina]] || align=left|{{flagcountry|UKR}} || 2 (1+0+0+1) || 46:35.9 || +5:08.2 |- | 45 || 6 || align=left|[[Lidija Žurauskaitė]] || align=left|{{flagcountry|LTU}} || 3 (0+2+0+1) || 46:45.8 || +5:18.1 |- | 46 || 58 || align=left|[[Selina Grotian]] || align=left|{{flagcountry|GER}} || 5 (2+1+1+1) || 46:49.3 || +5:21.6 |- | 47 || 43 || align=left|[[Susan Külm]] || align=left|{{flagcountry|EST}} || 3 (1+2+0+0) || 46:52.6 || +5:24.9 |- | 48 || 47 || align=left|[[Alina Stremous]] || align=left|{{flagcountry|MDA}} || 2 (0+0+2+0) || 46:54.8 || +5:27.1 |- | 49 || 35 || align=left|[[Judita Traubaitė]] || align=left|{{flagcountry|LTU}} || 4 (1+0+2+1) || 46:55.2 || +5:27.5 |- | 50 || 13 || align=left|[[Martina Trabucchi]] || align=left|{{flagcountry|ITA}} || 3 (1+0+2+0) || 46:56.2 || +5:28.5 |- | 51 || 1 || align=left|[[Anastasija Tolmačeva]] || align=left|{{flagcountry|ROU}} || 0 (0+0+0+0) || 46:57.7 || +5:30.0 |- | 52 || 14 || align=left|[[Anastasija Kuzmina]] || align=left|{{flagcountry|SVK}} || 5 (2+1+1+1) || 47:14.4 || +5:46.7 |- | 53 || 59 || align=left|[[Sonja Leinamo]] || align=left|{{flagcountry|FIN}} || 5 (0+2+1+2) || 47:21.1 || +5:53.4 |- | 54 || 29 || align=left|[[Emma Lunder]] || align=left|{{flagcountry|CAN}} || 4 (2+1+0+1) || 47:23.6 || +5:55.9 |- | 55 || 71 || align=left|[[Joanna Jakieła]] || align=left|{{flagcountry|POL}} || 4 (1+1+0+2) || 47:28.2 || +6:00.5 |- | 56 || 9 || align=left|[[Anna Andexer]] || align=left|{{flagcountry|AUT}} || 4 (0+0+3+1) || 47:36.3 || +6:08.6 |- | 57 || 69 || align=left|[[Johanna Talihärm]] || align=left|{{flagcountry|EST}} || 3 (1+1+0+1) || 47:38.2 || +6:10.5 |- | 58 || 8 || align=left|[[Sandra Buliņa]] || align=left|{{flagcountry|LAT}} || 2 (2+0+0+0) || 47:42.5 || +6:14.8 |- | 59 || 10 || align=left|[[Kamila Żuk]] || align=left|{{flagcountry|POL}} || 4 (2+1+1+0) || 47:43.1 || +6:15.4 |- | 60 || 4 || align=left|[[Regina Ermits]] || align=left|{{flagcountry|EST}} || 4 (4+0+0+0) || 47:45.7 || +6:18.0 |- | 61 || 53 || align=left|[[Olena Horodna]] || align=left|{{flagcountry|UKR}} || 3 (1+1+1+0) || 48:00.8 || +6:33.1 |- | 62 || 2 || align=left|[[Elisa Gasparin]] || align=left|{{flagcountry|SUI}} || 5 (0+2+1+2) || 48:07.8 || +6:40.1 |- | 63 || 20 || align=left|[[Milena Todorova]] || align=left|{{flagcountry|BUL}} || 6 (1+2+1+2) || 48:33.0 || +7:05.3 |- | 63 || 67 || align=left|[[Lucie Charvátová]] || align=left|{{flagcountry|CZE}} || 6 (0+1+2+3) || 48:33.0 || +7:05.3 |- | 65 || 80 || align=left|[[Gaia Brunello]] || align=left|{{flagcountry|BRA}} || 1 (0+1+0+0) || 48:34.0 || +7:06.3 |- | 66 || 74 || align=left|[[Eve Bouvard]] || align=left|{{flagcountry|BEL}} || 4 (0+2+0+2) || 48:36.0 || +7:08.3 |- | 67 || 41 || align=left|[[Anna Juppe]] || align=left|{{flagcountry|AUT}} || 5 (2+1+0+2) || 48:50.3 || +7:22.6 |- | 68 || 73 || align=left|[[Natalija Kočergina]] || align=left|{{flagcountry|LTU}} || 4 (1+2+1+0) || 49:02.3 || +7:34.4 |- | 69 || 70 || align=left|[[Pascale Paradis (biatlonka)|Pascale Paradis]] || align=left|{{flagcountry|CAN}} || 4 (0+1+2+1) || 49:04.0 || +7:36.3 |- | 70 || 19 || align=left|[[Inka Hämäläinen]] || align=left|{{flagcountry|FIN}} || 5 (1+3+0+1) || 49:04.6 || +7:36.9 |- | 71 || 16 || align=left|[[Anamarija Lampič]] || align=left|{{flagcountry|SLO}} || 8 (3+2+1+2) || 49:09.0 || +7:41.3 |- | 72 || 90 || align=left|[[Shawna Pendry]] || align=left|{{flagcountry|UK}} || 4 (0+1+2+1) || 49:28.2 || +8:00.5 |- | 73 || 17 || align=left|[[Nadia Moser]] || align=left|{{flagcountry|CAN}} || 5 (1+1+1+2) || 49:48.2 || +8:21.1 |- | 74 || 61 || align=left|[[Aliona Makarova]] || align=left|{{flagcountry|MDA}} || 3 (1+1+1+0) || 50:04.0 || +8:36.3 |- | 75 || 79 || align=left|[[Olga Poltoranina]] || align=left|{{flagcountry|KAZ}} || 4 (1+2+1+0) || 50:14.7 || +8:47.0 |- | 76 || 81 || align=left|[[Jelena Čirkova]] || align=left|{{flagcountry|ROU}} || 4 (1+1+1+1) || 50:22.3 || +8:54.6 |- | 77 || 93 || align=left|[[Grace Castonguay]] || align=left|{{flagcountry|USA}} || 4 (1+0+2+1) || 50:36.4 || +9:08.7 |- | 78 || 86 || align=left|[[Elza Bleidele]] || align=left|{{flagcountry|LAT}} || 5 (0+2+3+0) || 50:41.4 || +9:13.7 |- | 79 || 82 || align=left|[[Živa Klemenčič]] || align=left|{{flagcountry|SLO}} || 6 (1+2+1+2) || 50:46.4 || +9:18.7 |- | 80 || 11 || align=left|[[Kristýna Otcovská]] || align=left|{{flagcountry|CZE}} || 6 (0+3+1+2) || 50:57.3 || +9:29.6 |- | 81 || 39 || align=left|[[Darcie Morton]] || align=left|{{flagcountry|AUS}} || 5 (2+1+1+1) || 51:03.1 || +9:35.4 |- | 82 || 77 || align=left|[[Sára Pónya]] || align=left|{{flagcountry|HUN}} || 3 (1+0+1+1) || 51:17.1 || +9:49.4 |- | 83 || 75 || align=left|[[Sanita Buliņa]] || align=left|{{flagcountry|LAT}} || 7 (2+1+0+4) || 50:04.0 || +9:55.5 |- | 84 || 83 || align=left|[[Anika Kožica]] || align=left|{{flagcountry|CRO}} || 6 (0+3+0+3) || 51:29.0 || +10:01.3 |- | 85 || 87 || align=left|[[Polina Jegorova]] || align=left|{{flagcountry|KAZ}} || 5 (1+1+1+2) || 51:45.8 || +10:18.1 |- | 86 || 85 || align=left|[[Galina Višnjevska-Šeporenko]] || align=left|{{flagcountry|KAZ}} || 4 (1+1+1+1) || 51:48.1 || +10:20.4 |- | 87 || 92 || align=left|[[Chloe Dupont]] || align=left|{{flagcountry|UK}} || 4 (2+1+0+1) || 51:53.1 || +10:25.4 |- | 88 || 91 || align=left|[[Ukaleq Astri Slettemark]] || align=left|{{flagcountry|GRL}} || 3 (0+0+1+2) || 51:55.2 || +10:27.5 |- | 89 || 89 || align=left|[[Konstantina Charalampidou]] || align=left|{{flagcountry|GRE}} || 4 (2+0+0+2) || 52:53.9 || +11:26.2 |- | 90 || 76 || align=left|[[Marija Zdravkova]] || align=left|{{flagcountry|BUL}} || 8 (2+2+4+0) || 53:22.1 || +11:54.4 |- | 91 || 78 || align=left|[[Andreea Mezdrea]] || align=left|{{flagcountry|ROU}} || 9 (2+2+2+3) || 53:58.2 || +12:30.5 |- | rowspan=2|{{hs|92}} || 15 || align=left|[[Erika Jänkä]] || align=left|{{flagcountry|FIN}} || (1+ ) || colspan=2 rowspan=2| {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} |- | 88 || align=left|[[Ala Hiljenko]] || align=left|{{flagcountry|MDA}} || 3 (0+0+1+2) |} ==Reference== {{reference}}{{Biatlon portal}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.]] 581wr9y3xvq3y2k8002w6c19ae9ez2d 3823915 3823865 2026-04-04T07:41:21Z AnToni 2325 /* Rezultati */ 3823915 wikitext text/x-wiki {{Infokutija SP u biatlonu | disciplina = pojedinačno | godina = 2025 | slika = | veličina_slike = | opis_slike = | mjesto = [[Lenzerheide]], {{ZID|Švicarska}} | datum = 18. februar 2025. | broj_učesnika = 93 | broj_zemalja = 30 | broj_ekipa = | zlato = Julia Simon{{!}}Julia Simon | zlato_NOK = FRA | srebro = Ella Halvarsson | srebro_NOK = SWE | bronza = Lou Jeanmonnot | bronza_NOK = FRA | godina_p = 2024 | spol = žene | godina_s = 2027 }} {{Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025}} {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.}} '''[[Biatlon#Discipline|Pojedinačna utrka]] na 15&nbsp;km''' na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|Svjetskom prvenstvu u biatlonu 2025.]] u ženskoj konkurenciji održala se 18. februara 2025. u [[Švicarska|švicarskom]] gradu [[Lenzerheide]]u.<ref>{{Cite web|url=https://www.lenzerheide2025.ch/de/Wettkampfprogramm|title=Programm|access-date=10. 2. 2025|website=lenzerheide2025.chlanguage=en}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://ibu.blob.core.windows.net/docs/2425/BT/SWRL/CH__/SWIN/C51A_v1.pdf|title=Start list|access-date=16. 2. 2025|website=ibu.blob.core.windows.net|language=en}}</ref> == Rezultati == Početak utrke je bio u 15:05.<ref>{{Cite web|url=https://ibu.blob.core.windows.net/docs/2425/BT/SWRL/CH__/SWIN/C73A_v0.pdf|title=Final results|access-date=19. 2. 2025|website=ibu.blob.core.windows.net|language=en}}</ref> {| class="wikitable sortable" style="text-align:center; font-size:90%" !Plasman !! Startni<br>broj !! Ime !! Država !!Vrijeme !! Promašaji !! Zaostatak |- | {{gold01}} || 46 || align=left|[[Julia Simon (biatlonka)|Julia Simon]] || align=left|{{flagcountry|FRA}} || 1 (0+0+0+1) || 41:27.7 || |- | {{silver02}} || 42 || align=left|[[Ella Halvarsson]] || align=left|{{flagcountry|SWE}} || 0 (0+0+0+0) || 42:05.5 || +37.8 |- | {{bronze03}} || 52 || align=left|[[Lou Jeanmonnot]] || align=left|{{flagcountry|FRA}} || 1 (1+0+0+0) || 42:06.9 || +39.2 |- | 4 || 48 || align=left|[[Suvi Minkkinen]] || align=left|{{flagcountry|FIN}} || 0 (0+0+0+0) || 42:43.0 || +1:15.3 |- | 5 || 32 || align=left|[[Julija Džima]] || align=left|{{flagcountry|UKR}} || 0 (0+0+0+0) || 42:51.5 || +1:23.8 |- | 6 || 64 || align=left|[[Elvira Öberg]] || align=left|{{flagcountry|SWE}} || 1 (0+0+0+1) || 42:57.5 || +1:29.8 |- | 7 || 37 || align=left|[[Tuuli Tomingas]] || align=left|{{flagcountry|EST}} || 1(0+0+0+1) || 43:12.5 || +1:44.8 |- | 8 || 44 || align=left|[[Maren Kirkeeide]] || align=left|{{flagcountry|NOR}} || 2 (1+0+0+1) || 42:57.5 || +1:46.7 |- | 9 || 62 || align=left|[[Justine Braisaz-Bouchet]] || align=left|{{flagcountry|FRA}} || 3 (0+0+2+1) || 43:20.6 || +1:52.9 |- | 10 || 56 || align=left|[[Franziska Preuß]] || align=left|{{flagcountry|GER}} || 2 (0+0+0+2) || 43:21.0 || +1:53.3 |- | 11 || 49 || align=left|[[Hristina Dmitrenko]] || align=left|{{flagcountry|UKR}} || 0 (0+0+0+0) || 43:39.4 || +2:11.7 |- | 12 || 51 || align=left|[[Ragnhild Femsteinevik]] || align=left|{{flagcountry|NOR}} || 2 (0+1+0+1) || 43:41.4 || +2:13.7 |- | 13 || 55 || align=left|[[Lora Hristova]] || align=left|{{flagcountry|BUL}} || 1 (1+0+0+0) || 43:58.3 || +2:30.6 |- | 14 || 40 || align=left|[[Lotte Lie]] || align=left|{{flagcountry|BEL}} || 1 (0+0+1+0) || 44:02.5 || +2:34.8 |- | 15 || 33 || align=left|[[Samuela Comola]] || align=left|{{flagcountry|ITA}} || 1 (0+1+0+0) || 44:05.7 || +2:38.0 |- | 16 || 18 || align=left|[[Lena Häcki-Groß]] || align=left|{{flagcountry|SUI}} || 2 (1+0+1+0) || 44:10.1 || +2:42.4 |- | 17 || 27 || align=left|[[Polona Klemenčič]] || align=left|{{flagcountry|SLO}} || 1 (0+1+0+0) || 44:15.5 || +2:46.8 |- | 18 || 54 || align=left|[[Océane Michelon]] || align=left|{{flagcountry|FRA}} || 3 (0+2+1+0) || 44:16.0 || +2:48.3 |- | 19 || 36 || align=left|[[Amy Baserga]] || align=left|{{flagcountry|SUI}} || 2 (0+0+1+1) || 44:18.8 || +2:51.1 |- | 20 || 21 || align=left|[[Aita Gasparin]] || align=left|{{flagcountry|SUI}} || 2 (1+1+0+0) || 44:33.4 || +3:05.7 |- | 21 || 30 || align=left|[[Hannah Auchentaller]] || align=left|{{flagcountry|ITA}} || 2 (0+1+1+0) || 44:41.6 || +3:13.9 |- | 22 || 5 || align=left|[[Johanna Puff]] || align=left|{{flagcountry|GER}} || 0 (0+0+0+0) || 44:42.4 || +3:14.7 |- | 23 || 60 || align=left|[[Jeanne Richard]] || align=left|{{flagcountry|FRA}} || 3 (1+0+0+2) || 44:48.7 || +3:21.0 |- | 24 || 38 || align=left|[[Tereza Voborníková]] || align=left|{{flagcountry|CZE}} || 2 (1+0+0+1) || 44:54.4 || +3:26.7 |- | 25 || 45 || align=left|[[Baiba Bendika]] || align=left|{{flagcountry|LAT}} || 4 (0+2+1+1) || 44:58.2 || +3:30.5 |- | 26 || 72 || align=left|[[Natalia Sidorowicz]] || align=left|{{flagcountry|POL}} || 2 (1+0+0+1) || 45:01.5 || +3:33.8 |- | 27 || 57 || align=left|[[Michela Carrara]] || align=left|{{flagcountry|ITA}} || 4 (0+1+0+3) || 45:03.0 || +3:35.3 |- | 28 || 22 || align=left|[[Anna Magnusson]] || align=left|{{flagcountry|SWE}} || 2 (1+0+0+1) || 45:06.9 || +3:39.2 |- | 29 || 3 || align=left|[[Deedra Irwin]] || align=left|{{flagcountry|USA}} || 2 (0+1+1+0) || 45:19.9 || +3:52.2 |- | 30 || 50 || align=left|[[Lisa Hauser]] || align=left|{{flagcountry|AUT}} || 3 (1+1+1+0) || 45:29.8 || +4:02.1 |- | 31 || 63 || align=left|[[Tamara Steiner]] || align=left|{{flagcountry|AUT}} || 1 (1+0+0+0) || 45:33.0 || +4:05.3 |- | 32 || 68 || align=left|[[Lena Repinc]] || align=left|{{flagcountry|SLO}} || 2 (2+0+0+0) || 45:34.4 || +4:06.7 |- | 33 || 34 || align=left|[[Julia Tannheimer]] || align=left|{{flagcountry|GER}} || 4 (1+0+0+3) || 45:34.4 || +4:17.0 |- | 34 || 65 || align=left|[[Ema Kapustová]] || align=left|{{flagcountry|SVK}} || 1 (0+0+1+0) || 45:48.8 || +4:21.1 |- | 35 || 66 || align=left|[[Ida Lien]] || align=left|{{flagcountry|NOR}} || 4 (0+1+0+3) || 45:52.1 || +4:24.4 |- | 36 || 25 || align=left|[[Jessica Jislová]] || align=left|{{flagcountry|CZE}} || 2 (0+0+1+1) || 45:54.6 || +4:26.9 |- | 37 || 26 || align=left|[[Maya Cloetens]] || align=left|{{flagcountry|BEL}} || 2 (1+0+1+0) || 45:56.1 || +4:28.4 |- | 38 || 23 || align=left|[[Anna Mąka (biatlonka)|Anna Mąka]]|| align="left" |{{POL}} || 2 (1+0+0+1) || 45:56.3 || +4:28.6 |- | 39 || 12 || align=left|[[Ingrid Landmark Tandrevold]] || align=left|{{flagcountry|NOR}} || 3 (0+2+0+1) || 45:59.0 || +4:31.3 |- | 40 || 28 || align=left|[[Paulína Bátovská Fialková]] || align=left|{{flagcountry|SVK}} || 4 (1+1+0+2) || 45:59.5 || +4:31.8 |- | 41 || 31 || align=left|[[Chloe Levins]] || align=left|{{flagcountry|USA}} || 2 (0+1+1+0) || 46:06.6 || +4:38.9 |- | 42 || 84 || align=left|[[Lucinda Anderson]] || align=left|{{flagcountry|USA}} || 4 (0+2+1+1) || 46:19.6 || +4:51.9 |- | 43 || 24 || align=left|[[Hanna Öberg]] || align=left|{{flagcountry|SWE}} || 5 (1+1+3+0) || 46:28.8 || +5:01.1 |- | 44 || 7 || align=left|[[Anastasija Merkušina]] || align=left|{{flagcountry|UKR}} || 2 (1+0+0+1) || 46:35.9 || +5:08.2 |- | 45 || 6 || align=left|[[Lidija Žurauskaitė]] || align=left|{{flagcountry|LTU}} || 3 (0+2+0+1) || 46:45.8 || +5:18.1 |- | 46 || 58 || align=left|[[Selina Grotian]] || align=left|{{flagcountry|GER}} || 5 (2+1+1+1) || 46:49.3 || +5:21.6 |- | 47 || 43 || align=left|[[Susan Külm]] || align=left|{{flagcountry|EST}} || 3 (1+2+0+0) || 46:52.6 || +5:24.9 |- | 48 || 47 || align=left|[[Alina Stremous]] || align=left|{{flagcountry|MDA}} || 2 (0+0+2+0) || 46:54.8 || +5:27.1 |- | 49 || 35 || align=left|[[Judita Traubaitė]] || align=left|{{flagcountry|LTU}} || 4 (1+0+2+1) || 46:55.2 || +5:27.5 |- | 50 || 13 || align=left|[[Martina Trabucchi]] || align=left|{{flagcountry|ITA}} || 3 (1+0+2+0) || 46:56.2 || +5:28.5 |- | 51 || 1 || align=left|[[Anastasija Tolmačeva]] || align=left|{{flagcountry|ROU}} || 0 (0+0+0+0) || 46:57.7 || +5:30.0 |- | 52 || 14 || align=left|[[Anastasija Kuzmina]] || align=left|{{flagcountry|SVK}} || 5 (2+1+1+1) || 47:14.4 || +5:46.7 |- | 53 || 59 || align=left|[[Sonja Leinamo]] || align=left|{{flagcountry|FIN}} || 5 (0+2+1+2) || 47:21.1 || +5:53.4 |- | 54 || 29 || align=left|[[Emma Lunder]] || align=left|{{flagcountry|CAN}} || 4 (2+1+0+1) || 47:23.6 || +5:55.9 |- | 55 || 71 || align=left|[[Joanna Jakieła]] || align=left|{{flagcountry|POL}} || 4 (1+1+0+2) || 47:28.2 || +6:00.5 |- | 56 || 9 || align=left|[[Anna Andexer]] || align=left|{{flagcountry|AUT}} || 4 (0+0+3+1) || 47:36.3 || +6:08.6 |- | 57 || 69 || align=left|[[Johanna Talihärm]] || align=left|{{flagcountry|EST}} || 3 (1+1+0+1) || 47:38.2 || +6:10.5 |- | 58 || 8 || align=left|[[Sandra Buliņa]] || align=left|{{flagcountry|LAT}} || 2 (2+0+0+0) || 47:42.5 || +6:14.8 |- | 59 || 10 || align=left|[[Kamila Żuk]] || align=left|{{flagcountry|POL}} || 4 (2+1+1+0) || 47:43.1 || +6:15.4 |- | 60 || 4 || align=left|[[Regina Ermits]] || align=left|{{flagcountry|EST}} || 4 (4+0+0+0) || 47:45.7 || +6:18.0 |- | 61 || 53 || align=left|[[Olena Horodna]] || align=left|{{flagcountry|UKR}} || 3 (1+1+1+0) || 48:00.8 || +6:33.1 |- | 62 || 2 || align=left|[[Elisa Gasparin]] || align=left|{{flagcountry|SUI}} || 5 (0+2+1+2) || 48:07.8 || +6:40.1 |- | 63 || 20 || align=left|[[Milena Todorova]] || align=left|{{flagcountry|BUL}} || 6 (1+2+1+2) || 48:33.0 || +7:05.3 |- | 63 || 67 || align=left|[[Lucie Charvátová]] || align=left|{{flagcountry|CZE}} || 6 (0+1+2+3) || 48:33.0 || +7:05.3 |- | 65 || 80 || align=left|[[Gaia Brunello]] || align=left|{{flagcountry|BRA}} || 1 (0+1+0+0) || 48:34.0 || +7:06.3 |- | 66 || 74 || align=left|[[Eve Bouvard]] || align=left|{{flagcountry|BEL}} || 4 (0+2+0+2) || 48:36.0 || +7:08.3 |- | 67 || 41 || align=left|[[Anna Juppe]] || align=left|{{flagcountry|AUT}} || 5 (2+1+0+2) || 48:50.3 || +7:22.6 |- | 68 || 73 || align=left|[[Natalija Kočergina]] || align=left|{{flagcountry|LTU}} || 4 (1+2+1+0) || 49:02.3 || +7:34.4 |- | 69 || 70 || align=left|[[Pascale Paradis (biatlonka)|Pascale Paradis]] || align=left|{{flagcountry|CAN}} || 4 (0+1+2+1) || 49:04.0 || +7:36.3 |- | 70 || 19 || align=left|[[Inka Hämäläinen]] || align=left|{{flagcountry|FIN}} || 5 (1+3+0+1) || 49:04.6 || +7:36.9 |- | 71 || 16 || align=left|[[Anamarija Lampič]] || align=left|{{flagcountry|SLO}} || 8 (3+2+1+2) || 49:09.0 || +7:41.3 |- | 72 || 90 || align=left|[[Shawna Pendry]] || align=left|{{flagcountry|UK}} || 4 (0+1+2+1) || 49:28.2 || +8:00.5 |- | 73 || 17 || align=left|[[Nadia Moser]] || align=left|{{flagcountry|CAN}} || 5 (1+1+1+2) || 49:48.2 || +8:21.1 |- | 74 || 61 || align=left|[[Aljona Makarova]] || align=left|{{flagcountry|MDA}} || 3 (1+1+1+0) || 50:04.0 || +8:36.3 |- | 75 || 79 || align=left|[[Olga Poltoranina]] || align=left|{{flagcountry|KAZ}} || 4 (1+2+1+0) || 50:14.7 || +8:47.0 |- | 76 || 81 || align=left|[[Jelena Čirkova]] || align=left|{{flagcountry|ROU}} || 4 (1+1+1+1) || 50:22.3 || +8:54.6 |- | 77 || 93 || align=left|[[Grace Castonguay]] || align=left|{{flagcountry|USA}} || 4 (1+0+2+1) || 50:36.4 || +9:08.7 |- | 78 || 86 || align=left|[[Elza Bleidele]] || align=left|{{flagcountry|LAT}} || 5 (0+2+3+0) || 50:41.4 || +9:13.7 |- | 79 || 82 || align=left|[[Živa Klemenčič]] || align=left|{{flagcountry|SLO}} || 6 (1+2+1+2) || 50:46.4 || +9:18.7 |- | 80 || 11 || align=left|[[Kristýna Otcovská]] || align=left|{{flagcountry|CZE}} || 6 (0+3+1+2) || 50:57.3 || +9:29.6 |- | 81 || 39 || align=left|[[Darcie Morton]] || align=left|{{flagcountry|AUS}} || 5 (2+1+1+1) || 51:03.1 || +9:35.4 |- | 82 || 77 || align=left|[[Sára Pónya]] || align=left|{{flagcountry|HUN}} || 3 (1+0+1+1) || 51:17.1 || +9:49.4 |- | 83 || 75 || align=left|[[Sanita Buliņa]] || align=left|{{flagcountry|LAT}} || 7 (2+1+0+4) || 50:04.0 || +9:55.5 |- | 84 || 83 || align=left|[[Anika Kožica]] || align=left|{{flagcountry|CRO}} || 6 (0+3+0+3) || 51:29.0 || +10:01.3 |- | 85 || 87 || align=left|[[Polina Jegorova]] || align=left|{{flagcountry|KAZ}} || 5 (1+1+1+2) || 51:45.8 || +10:18.1 |- | 86 || 85 || align=left|[[Galina Višnjevska-Šeporenko]] || align=left|{{flagcountry|KAZ}} || 4 (1+1+1+1) || 51:48.1 || +10:20.4 |- | 87 || 92 || align=left|[[Chloe Dupont]] || align=left|{{flagcountry|UK}} || 4 (2+1+0+1) || 51:53.1 || +10:25.4 |- | 88 || 91 || align=left|[[Ukaleq Astri Slettemark]] || align=left|{{flagcountry|GRL}} || 3 (0+0+1+2) || 51:55.2 || +10:27.5 |- | 89 || 89 || align=left|[[Konstantina Charalampidou]] || align=left|{{flagcountry|GRE}} || 4 (2+0+0+2) || 52:53.9 || +11:26.2 |- | 90 || 76 || align=left|[[Marija Zdravkova]] || align=left|{{flagcountry|BUL}} || 8 (2+2+4+0) || 53:22.1 || +11:54.4 |- | 91 || 78 || align=left|[[Andreea Mezdrea]] || align=left|{{flagcountry|ROU}} || 9 (2+2+2+3) || 53:58.2 || +12:30.5 |- | rowspan=2|{{hs|92}} || 15 || align=left|[[Erika Jänkä]] || align=left|{{flagcountry|FIN}} || (1+ ) || colspan=2 rowspan=2| {{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} |- | 88 || align=left|[[Ala Hiljenko]] || align=left|{{flagcountry|MDA}} || 3 (0+0+1+2) |} ==Reference== {{reference}}{{Biatlon portal}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.]] fnkqy7xjorwk7erejeio8qdkwlo7tmr 0 532806 3823905 3823675 2026-04-04T07:13:22Z AnToni 2325 /* Rezultati */ 3823905 wikitext text/x-wiki {{Infokutija SP u biatlonu | disciplina = pojedinačno | godina = 2024 | slika = | veličina_slike = | opis_slike = | mjesto = [[Nové Město na Moravě]], {{ZID|Češka}} | datum = 13. februar 2024. | broj_učesnika = 92 | broj_zemalja = 29 | broj_ekipa = | zlato = Lisa Vittozzi | zlato_NOK = ITA | srebro = Janina Hettich-Walz | srebro_NOK = GER | bronza = Julia Simon{{!}}Julia Simon | bronza_NOK = FRA | godina_p = 2023 | spol = žene | godina_s = 2025 }} {{Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024}} {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.}} '''[[Biatlon#Discipline|Pojedinačna utrka]] na 15&nbsp;km''' na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|Svjetskom prvenstvu u biatlonu 2024.]] u ženskoj konkurenciji održala se 13. februara 2024. u [[Češka|češkom]] gradu [[Nové Město na Moravě|Novém Městu na Moravě]].<ref>{{Cite web|url=https://www.biathlonworld.com/calendar?CupLevel=1&SeasonId=&EventId=BT2324SWRLCH__|title=Programme|access-date=1. 2. 2024|website=biathlonworld.com|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://ibu.blob.core.windows.net/docs/2324/BT/SWRL/CH__/SWIN/C51A_v1.pdf|title=Start list|access-date=12. 2. 2024|website=biathlonworld.com|language=en}}</ref> == Rezultati == Početak utrke je bio u 17:10.<ref>{{Cite web|url=https://ibu.blob.core.windows.net/docs/2324/BT/SWRL/CH__/SWIN/C73A_v1.pdf|title=Final results|access-date=13. 2. 2024|website=biathlonworld.com|language=en}}</ref> {| class="wikitable sortable" style="text-align:center; font-size:90%" !Plasman !! Startni<br>broj !! Ime !! Država !!Vrijeme !! Promašaji !! Zaostatak |- | {{gold01}} || 46 || align=left|[[Julia Simon (biatlonka)|Julia Simon]] || align=left|{{flagcountry|FRA}} || 1 (0+0+0+1) || 41:27.7 || |- |- | {{gold01}} || 10 || align=left|[[Lisa Vittozzi]] || align=left|{{flagcountry|ITA}} || 0 (0+0+0+0) || 40:02.9 || - |- | {{silver02}} || 29 || align=left|[[Janina Hettich-Walz]] || align=left|{{flagcountry|GER}} || 0 (0+0+0+0) || 40:23.4 || +20.5 |- | {{bronze03}} || 16 || align=left|[[Julia Simon (biatlonka)|Julia Simon]] || align=left|{{flagcountry|FRA}} || 1 (0+0+0+1) || 40:32.5 || +29.6 |- | 4 || 34 || align=left|[[Selina Grotian]] || align=left|{{flagcountry|GER}} || 0 (0+0+0+0) || 41:04.0 || +1:01.1 |- | 5 || 4 || align=left|[[Vanessa Voigt]] || align=left|{{flagcountry|GER}} ||| 0 (0+0+0+0) || 41:09.1 || +1:06.2 |- | 6 || 14 || align=left|[[Lou Jeanmonnot]] || align=left|{{flagcountry|FRA}} || 1 (0+0+0+1) || 41:13.5 || +1:10.6 |- | 7 || 25 || align=left|[[Justine Braisaz-Bouchet]] || align=left|{{flagcountry|FRA}} || 3 (0+2+0+1) || 41:28.7 || +1:25.8 |- | 8 || 63 || align=left|[[Hristina Dmitrenko]] || align=left|{{flagcountry|UKR}} || 0 (0+0+0+0) || 42:13.0|| +2:10.1 |- | 9 || 49 || align=left|[[Mona Brorsson]] || align=left|{{flagcountry|SWE}} || 1 (0+0+0+1) || 42:13.6 || +2:10.7 |- | 10 || 56 || align=left|[[Linn Persson]] || align=left|{{flagcountry|SWE}} || 1 (0+0+0+1) || 42:19.6 || +2:16.7 |- | 11 || 23 || align=left|[[Deedra Irwin]] || align=left|{{flagcountry|USA}} ||| 1 (1+0+0+0) ||42:57.3 ||+2:54.4 |- | 12 || 61 || align=left|[[Jessica Jislová]] || align=left|{{flagcountry|CZE}} || 1 (0+1+0+0) ||43:03.9 ||+3:01.0 |- | 13 || 50 || align=left|[[Regina Ermits]] || align=left|{{flagcountry|EST}} || 2 (1+1+0+0) || 43:08.6 || +3:05.7 |- | 14 || 13 || align=left|[[Dorothea Wierer]] || align=left|{{flagcountry|ITA}} || 2 (1+0+0+1) || 43:11.4 || +3:08.5 |- | 15 || 18 || align=left|[[Franziska Preuß]] || align=left|{{flagcountry|GER}} || 2 (1+0+0+1) ||43:11.5 || +3:08.6 |- | 16 || 12 || align=left|[[Hanna Öberg]] || align=left|{{flagcountry|SWE}} ||| 3 (1+2+0+0) ||43:15.7 || +3:12.8 |- | 17 || 20 || align=left|[[Lena Häcki-Groß]] || align=left|{{flagcountry|SUI}} || 3 (1+1+0+1) ||43:26.3 ||+3:23.4 |- | 18 || 11 || align=left|[[Lotte Lie]] || align=left|{{flagcountry|BEL}} ||| 2 (0+1+0+1) || 43:29.9 || +3:27.0 |- | 19 || 67 || align=left|[[Anna Gandler]] || align=left|{{flagcountry|AUT}} || 2 (0+1+0+1) ||43:36.3 || +3:33.4 |- | 20 || 3 || align=left|[[Markéta Davidová]] || align=left|{{flagcountry|CZE}} || 3 (0+1+1+1) ||43:37.1 || +3:34.2 |- | 21 || 36 || align=left|[[Samuela Comola]] || align=left|{{flagcountry|ITA}} || 1 (0+1+0+0) ||43:38.0 || +3:35.1 |- | 22 || 5 || align=left|[[Lisa Hauser]] || align=left|{{flagcountry|AUT}} || 2 (0+1+0+1) ||43:39.3 || +3:36.4 |- | 23 || 28|| align=left|[[Suvi Minkkinen]] || align=left|{{flagcountry|FIN}} || 2 (0+0+1+1) || 44:05.6|| +4:02.7 |- | 24 || 57 || align=left|[[Galina Višnjevska-Šeporenko]] || align=left|{{flagcountry|KAZ}} || 0 (0+0+0+0) || 44:10.0 || +4:07.1 |- | 25 || 27 || align=left|[[Anna Magnusson]] || align=left|{{flagcountry|SWE}} || 4 (1+1+1+1) || 44:27.1 || +4:24.2 |- | 26 || 91 || align=left|[[Ana Krivonos]] || align=left|{{flagcountry|UKR}} || 1 (0+0+0+1) ||44:27.3 || +4:24.4 |- | 27 || 7 || align=left|[[Ingrid Landmark Tandrevold]] || align=left|{{flagcountry|NOR}} || 3 (0+3+0+0) || 44:32.2|| +4:29.3 |- | 28 || 47 || align=left|[[Anastasija Merkušina]] || align=left|{{flagcountry|UKR}} || 3 (0+0+1+2) ||44:38.2 ||+4:35.3 |- | 29 || 22 || align=left|[[Juni Arnekleiv]] || align=left|{{flagcountry|NOR}} || 3 (1+1+1+0) || 44:39.9|| +4:37.0 |- | 30 || 2 || align=left|[[Elvira Öberg]] || align=left|{{flagcountry|SWE}} || 4 (0+1+1+2) ||44:43.1 || +4:40.2 |- | 31 || 33 || align=left|[[Jekaterina Avakumova]] || align=left|{{flagcountry|KOR}} || 2 (0+0+2+0) ||44:43.7 ||+4:40.8 |- | 32 || 30 || align=left|[[Gilonne Guigonnat]] || align=left|{{flagcountry|FRA}} || 3 (0+2+0+1) ||44:44.4 ||+4:41.5 |- | 33 || 55 || align=left|[[Maya Cloetens]] || align=left|{{flagcountry|BEL}} || 2 (1+0+0+1) || 44:45.0 ||+4:50.1 |- | 34 || 6 || align=left|[[Valentina Dimitrova (biatlonka)|Valentina Dimitrova]] || align=left|{{flagcountry|BUL}} || 2 (2+0+0+0) ||44:57.1 || +4:54.2 |- | 35 || 64 || align=left|[[Eve Bouvard]] || align=left|{{flagcountry|BEL}} || 3 (0+2+1+0) ||45:06.5 || +5:03.6 |- | 36 || 75 || align=left|[[Anna Mąka (biatlonka)|Anna Mąka]] || align=left|{{flagcountry|POL}} || 3 (1+2+0+0) ||45:07.5 ||+5:04.6 |- | 37 || 86 || align=left|[[Lea Rothschopf]] || align=left|{{flagcountry|AUT}} || 3 (0+1+0+2) ||45:12.1 ||+5:09.2 |- | 38 || 8 || align=left|[[Anastasija Tolmačeva]] || align=left|{{flagcountry|ROU}} || 3 (0+1+0+2) ||45:18.7 || +5:15.8 |- | 39 || 21 || align=left|[[Julija Džima]] || align=left|{{flagcountry|UKR}} || 3 (0+0+0+3) ||45:25.0 || +5:22.1 |- | 40 || 19 || align=left|[[Joanna Jakieła]] || align=left|{{flagcountry|POL}} || 4 (0+1+1+2) ||45:27.6 ||+5:24.7 |- | 41 || 85 || align=left|[[Emma Lunder]] || align=left|{{flagcountry|CAN}} || 3 (1+1+1+0) || 45:30.2||+5:27.3 |- | 42 || 76 || align=left|[[Chloe Levins]] || align=left|{{flagcountry|USA}} || 1 (0+0+0+1) || 45:32.5||+5:29.6 |- | 43 || 24 || align=left|[[Lidija Žurauskaitė]] || align=left|{{flagcountry|LTU}} || 3 (0+3+0+0) ||45:35.9 || +5:33.0 |- | 44 || 41 || align=left|[[Lora Hristova]] || align=left|{{flagcountry|BUL}} || 4 (0+2+0+2) ||45:37.8 || +5:34.9 |- | 45 || 79 || align=left|[[Polona Klemenčič]] || align=left|{{flagcountry|SLO}} || 4 (0+2+1+1) ||45:49.3 ||+5:46.4 |- | 46 || 32 || align=left|[[Aita Gasparin]] || align=left|{{flagcountry|SUI}} || 3 (1+0+2+0) || 45:50.8|| +5:47.9 |- | 47 || 59 || align=left|[[Natalia Sidorowicz]] || align=left|{{flagcountry|POL}} || 4 (0+1+2+1) ||45:54.6 ||+5:51.7 |- | 48 || 66 || align=left|[[Venla Lehtonen]] || align=left|{{flagcountry|FIN}} || 3 (0+2+1+0) || 46:06.8 || +6:03.9 |- | 49 || 39 || align=left|[[Tamara Steiner]] || align=left|{{flagcountry|AUT}} || 3 (0+0+1+2) ||46:23.4 ||+6:20.5 |- | 50 || 65 || align=left|[[Elisa Gasparin]] || align=left|{{flagcountry|SUI}} || 2 (1+0+0+1) || 46:31.0||+6:28.1 |- | 51 || 1 || align=left|[[Amy Baserga]] || align=left|{{flagcountry|SUI}} || 4 (0+3+0+1) || 46:31.2||+6:28.3 |- | 52 || 43 || align=left|[[Tereza Voborníková]] || align=left|{{flagcountry|CZE}} || 5 (1+1+1+2) ||46:33.5 ||+6:30.6 |- | 53 || 92|| align=left|[[Júlia Machyniaková]] || align=left|{{flagcountry|SVK}} || 3 (1+1+0+1) || 46:38.3 || +6:35.4 |- | 54 || 53 || align=left|[[Noora Kaisa Keranen]] || align=left|{{flagcountry|FIN}} || 2 (1+0+0+1) ||46:50.4 ||+6:47.5 |- | 55 || 46 || align=left|[[Natalija Kočergina]] || align=left|{{flagcountry|LTU}} || 4 (0+2+1+1) ||46:54.1 || +6:51.2 |- | 56 || 77 || align=left|[[Benita Peiffer]] || align=left|{{flagcountry|CAN}} || 3 (0+2+0+1) ||47:00.0 || +6:57.1 |- | 57 || 35 || align=left|[[Emily Dickson]] || align=left|{{flagcountry|CAN}} || 3 (0+0+2+1) || 47:05.9|| +7:03.0 |- | 58 || 26 || align=left|[[Anamarija Lampič]] || align=left|{{flagcountry|SLO}} || 8 (2+2+3+1) || 47:07.2 || +7.04.3 |- | 59 || 82 || align=left|[[Daria Virolainen]] || align=left|{{flagcountry|FIN}} || 4 (1+1+0+2) ||47:08.8 ||+7:05.9 |- | 60 || 38 || align=left|[[Anika Kožica]] || align=left|{{flagcountry|CRO}} || 4 (0+1+1+2) ||47:12.7 ||+7:09.8 |- | 61 || 15 || align=left|[[Nadia Moser]] || align=left|{{flagcountry|CAN}} || 4 (0+1+2+1) ||47:14.2 ||+7:11.3 |- | 62 || 73 || align=left|[[Susan Külm]] || align=left|{{flagcountry|EST}} || 6 (0+2+2+2) ||47:20.9 ||+7:18.0 |- | 63 || 62 || align=left|[[Aliona Makarova]] || align=left|{{flagcountry|MDA}} || 4 (1+2+1+0) || 47:37:0||+ 7:34.1 |- | 64 || 72 || align=left|[[Judita Traubaitė]] || align=left|{{flagcountry|LTU}} || 5 (1+1+0+3) || 47:38.0|| +7:35.1 |- | 65 || 31 || align=left|[[Ukaleq Astri Slettemark]] || align=left|{{flagcountry|GRL}} || 2 (0+1+0+1) || 47:38.3 || +7:35.4 |- | 66 || 78 || align=left|[[Olga Poltoranina]] || align=left|{{flagcountry|KAZ}} || 2 (0+1+1+0) || 47:41.2|| +7:38.3 |- | 67 || 37 || align=left|[[Baiba Bendika]] || align=left|{{flagcountry|LAT}} || 8 (1+4+2+1) ||47:49.9 || +7:46.2 |- | 68 || 9 || align=left|[[Marit Ishol Skogan]] || align=left|{{flagcountry|NOR}} || 6 (1+4+0+1) ||47:49.9 || +7:47.0 |- | 69 || 87 || align=left|[[Sandra Buliņa]] || align=left|{{flagcountry|LAT}} || 4 (2+2+0+0) ||47:54.8 || +7:51.9 |- | 70 || 60 || align=left|[[Marija Zdravkova]] || align=left|{{flagcountry|BUL}} || 3 (1+1+0+1) ||47:55.3 ||+7:52.4 |- | 71 || 88 || align=left|[[Lucie Charvátová]] || align=left|{{flagcountry|CZE}} || 7 (2+2+2+1) ||47:56.9 ||+7:54.0 |- | 72 || 40 || align=left|[[Darcie Morton]] || align=left|{{flagcountry|AUS}} || 5 (2+0+1+2) ||48:04.4 || +8:01.5 |- | 73 || 80 || align=left|[[Annija Sabule]] || align=left|{{flagcountry|LAT}} || 3 (0+1+1+1) ||48:23.1 ||+8:20.2 |- | 74 || 69 || align=left|[[Jelena Čirkova]] || align=left|{{flagcountry|ROU}} || 4 (2+0+1+1) ||48:27.9 ||+8:25.0 |- | 75 || 71 || align=left|[[Rebecca Passler]] || align=left|{{flagcountry|ITA}} || 5 (0+1+2+2) ||48:28.7 ||+8:25.8 |- | 76 || 81 || align=left|[[Jung Ju-mi]] || align=left|{{flagcountry|KOR}} || 4 (0+1+1+2) ||48:48.9 ||+8:46.0 |- | 77 || 51 || align=left|[[Ida Lien]] || align=left|{{flagcountry|NOR}} || 8 (0+3+1+4) ||48:50.3 ||+8:47.4 |- | 78 || 45 || align=left|[[Lena Repinc]] || align=left|{{flagcountry|SLO}} || 6 (2+1+0+3) || 48:52.8||+8:49.9 |- | 79 || 68 || align=left|[[Ko Eun-jung]] || align=left|{{flagcountry|KOR}} || 4 (1+0+2+1) ||49:06.4 || +9:03.5 |- | 80 || 74 || align=left|[[Zuzana Remeňová]] || align=left|{{flagcountry|SVK}} || 5 (1+1+2+1) ||49:09.7 ||+9:06.8 |- | 81 || 58 || align=left|[[Andreea Mezdrea]] || align=left|{{flagcountry|ROU}} || 5 (0+1+3+1) || 49:19.2|| +9:16.3 |- | 82 || 89 || align=left|[[Polina Jegorova]] || align=left|{{flagcountry|KAZ}} || 5 (1+1+1+2) || 49:34.5 ||+9:40.6 |- | 83 || 84 || align=left|[[Daria Gembicka]] || align=left|{{flagcountry|POL}} || 6 (2+1+0+3) || 50:38.4 ||+10:35.5 |- | 84 || 83 || align=left|[[Jackie Garso]] || align=left|{{flagcountry|USA}} || 5 (1+2+2+0) ||51:51.0 || +11:48.1 |- | 85 || 44 || align=left|[[Mária Remeňová]] || align=left|{{flagcountry|SVK}} || 9 (3+1+3+2) ||52:05.2 ||+12:02.3 |- | 86 || 70 || align=left|[[Hikaru Fukuda]] || align=left|{{flagcountry|JPN}} || 6 (0+2+1+3) || 52:09.4 ||+12:06.5 |- | 87 || 54 || align=left|[[Konstantina Charalampidou]] || align=left|{{flagcountry|GRE}} || 5 (1+2+1+1) ||53:13.5 ||+13:10.6 |- | 88 || 42 || align=left|[[Ala Hiljenko]] || align=left|{{flagcountry|MDA}} || 9 (0+4+1+4) ||53:18.8 || +13:15.9 |- | 89 || 90 || align=left|[[Hanna-Brita Kaasik]] || align=left|{{flagcountry|EST}} || 10 (2+2+2+4) ||54:13.6 ||+14:10.7 |- | 90 || 52 || align=left|[[Aoi Sato]] || align=left|{{flagcountry|JPN}} || 11 (3+3+4+1) || 54:21.6 ||+14:18.7 |- | 91 || 48 || align=left|[[Tara Geraghty-Moats]] || align=left|{{flagcountry|USA}} || 11 (3+2+3+3) || 54:39.6|| +14:36.7 |- | – || 17 || align=left|[[Tuuli Tomingas]] || align=left|{{flagcountry|EST}} || colspan=3|{{Tooltip|DIS|Diskvalifikovan/a}} |} ==Reference== {{reference}}{{Biatlon portal}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.]] dp2lkmugni7vg3h1swc35wug4xevrzi 3823906 3823905 2026-04-04T07:16:23Z AnToni 2325 /* Rezultati */ 3823906 wikitext text/x-wiki {{Infokutija SP u biatlonu | disciplina = pojedinačno | godina = 2024 | slika = | veličina_slike = | opis_slike = | mjesto = [[Nové Město na Moravě]], {{ZID|Češka}} | datum = 13. februar 2024. | broj_učesnika = 92 | broj_zemalja = 29 | broj_ekipa = | zlato = Lisa Vittozzi | zlato_NOK = ITA | srebro = Janina Hettich-Walz | srebro_NOK = GER | bronza = Julia Simon{{!}}Julia Simon | bronza_NOK = FRA | godina_p = 2023 | spol = žene | godina_s = 2025 }} {{Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024}} {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.}} '''[[Biatlon#Discipline|Pojedinačna utrka]] na 15&nbsp;km''' na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|Svjetskom prvenstvu u biatlonu 2024.]] u ženskoj konkurenciji održala se 13. februara 2024. u [[Češka|češkom]] gradu [[Nové Město na Moravě|Novém Městu na Moravě]].<ref>{{Cite web|url=https://www.biathlonworld.com/calendar?CupLevel=1&SeasonId=&EventId=BT2324SWRLCH__|title=Programme|access-date=1. 2. 2024|website=biathlonworld.com|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://ibu.blob.core.windows.net/docs/2324/BT/SWRL/CH__/SWIN/C51A_v1.pdf|title=Start list|access-date=12. 2. 2024|website=biathlonworld.com|language=en}}</ref> == Rezultati == Početak utrke je bio u 17:10.<ref>{{Cite web|url=https://ibu.blob.core.windows.net/docs/2324/BT/SWRL/CH__/SWIN/C73A_v1.pdf|title=Final results|access-date=13. 2. 2024|website=biathlonworld.com|language=en}}</ref> {| class="wikitable sortable" style="text-align:center; font-size:90%" !Plasman !! Startni<br>broj !! Ime !! Država !!Vrijeme !! Promašaji !! Zaostatak |- | {{gold01}} || 46 || align=left|[[Julia Simon (biatlonka)|Julia Simon]] || align=left|{{flagcountry|FRA}} || 1 (0+0+0+1) || 41:27.7 || |- |- | {{gold01}} || 10 || align=left|[[Lisa Vittozzi]] || align=left|{{flagcountry|ITA}} || 0 (0+0+0+0) || 40:02.9 || - |- | {{silver02}} || 29 || align=left|[[Janina Hettich-Walz]] || align=left|{{flagcountry|GER}} || 0 (0+0+0+0) || 40:23.4 || +20.5 |- | {{bronze03}} || 16 || align=left|[[Julia Simon (biatlonka)|Julia Simon]] || align=left|{{flagcountry|FRA}} || 1 (0+0+0+1) || 40:32.5 || +29.6 |- | 4 || 34 || align=left|[[Selina Grotian]] || align=left|{{flagcountry|GER}} || 0 (0+0+0+0) || 41:04.0 || +1:01.1 |- | 5 || 4 || align=left|[[Vanessa Voigt]] || align=left|{{flagcountry|GER}} ||| 0 (0+0+0+0) || 41:09.1 || +1:06.2 |- | 6 || 14 || align=left|[[Lou Jeanmonnot]] || align=left|{{flagcountry|FRA}} || 1 (0+0+0+1) || 41:13.5 || +1:10.6 |- | 7 || 25 || align=left|[[Justine Braisaz-Bouchet]] || align=left|{{flagcountry|FRA}} || 3 (0+2+0+1) || 41:28.7 || +1:25.8 |- | 8 || 63 || align=left|[[Hristina Dmitrenko]] || align=left|{{flagcountry|UKR}} || 0 (0+0+0+0) || 42:13.0|| +2:10.1 |- | 9 || 49 || align=left|[[Mona Brorsson]] || align=left|{{flagcountry|SWE}} || 1 (0+0+0+1) || 42:13.6 || +2:10.7 |- | 10 || 56 || align=left|[[Linn Persson]] || align=left|{{flagcountry|SWE}} || 1 (0+0+0+1) || 42:19.6 || +2:16.7 |- | 11 || 23 || align=left|[[Deedra Irwin]] || align=left|{{flagcountry|USA}} ||| 1 (1+0+0+0) ||42:57.3 ||+2:54.4 |- | 12 || 61 || align=left|[[Jessica Jislová]] || align=left|{{flagcountry|CZE}} || 1 (0+1+0+0) ||43:03.9 ||+3:01.0 |- | 13 || 50 || align=left|[[Regina Ermits]] || align=left|{{flagcountry|EST}} || 2 (1+1+0+0) || 43:08.6 || +3:05.7 |- | 14 || 13 || align=left|[[Dorothea Wierer]] || align=left|{{flagcountry|ITA}} || 2 (1+0+0+1) || 43:11.4 || +3:08.5 |- | 15 || 18 || align=left|[[Franziska Preuß]] || align=left|{{flagcountry|GER}} || 2 (1+0+0+1) ||43:11.5 || +3:08.6 |- | 16 || 12 || align=left|[[Hanna Öberg]] || align=left|{{flagcountry|SWE}} ||| 3 (1+2+0+0) ||43:15.7 || +3:12.8 |- | 17 || 20 || align=left|[[Lena Häcki-Groß]] || align=left|{{flagcountry|SUI}} || 3 (1+1+0+1) ||43:26.3 ||+3:23.4 |- | 18 || 11 || align=left|[[Lotte Lie]] || align=left|{{flagcountry|BEL}} ||| 2 (0+1+0+1) || 43:29.9 || +3:27.0 |- | 19 || 67 || align=left|[[Anna Gandler]] || align=left|{{flagcountry|AUT}} || 2 (0+1+0+1) ||43:36.3 || +3:33.4 |- | 20 || 3 || align=left|[[Markéta Davidová]] || align=left|{{flagcountry|CZE}} || 3 (0+1+1+1) ||43:37.1 || +3:34.2 |- | 21 || 36 || align=left|[[Samuela Comola]] || align=left|{{flagcountry|ITA}} || 1 (0+1+0+0) ||43:38.0 || +3:35.1 |- | 22 || 5 || align=left|[[Lisa Hauser]] || align=left|{{flagcountry|AUT}} || 2 (0+1+0+1) ||43:39.3 || +3:36.4 |- | 23 || 28|| align=left|[[Suvi Minkkinen]] || align=left|{{flagcountry|FIN}} || 2 (0+0+1+1) || 44:05.6|| +4:02.7 |- | 24 || 57 || align=left|[[Galina Višnjevska-Šeporenko]] || align=left|{{flagcountry|KAZ}} || 0 (0+0+0+0) || 44:10.0 || +4:07.1 |- | 25 || 27 || align=left|[[Anna Magnusson]] || align=left|{{flagcountry|SWE}} || 4 (1+1+1+1) || 44:27.1 || +4:24.2 |- | 26 || 91 || align=left|[[Ana Krivonos]] || align=left|{{flagcountry|UKR}} || 1 (0+0+0+1) ||44:27.3 || +4:24.4 |- | 27 || 7 || align=left|[[Ingrid Landmark Tandrevold]] || align=left|{{flagcountry|NOR}} || 3 (0+3+0+0) || 44:32.2|| +4:29.3 |- | 28 || 47 || align=left|[[Anastasija Merkušina]] || align=left|{{flagcountry|UKR}} || 3 (0+0+1+2) ||44:38.2 ||+4:35.3 |- | 29 || 22 || align=left|[[Juni Arnekleiv]] || align=left|{{flagcountry|NOR}} || 3 (1+1+1+0) || 44:39.9|| +4:37.0 |- | 30 || 2 || align=left|[[Elvira Öberg]] || align=left|{{flagcountry|SWE}} || 4 (0+1+1+2) ||44:43.1 || +4:40.2 |- | 31 || 33 || align=left|[[Jekaterina Avakumova]] || align=left|{{flagcountry|KOR}} || 2 (0+0+2+0) ||44:43.7 ||+4:40.8 |- | 32 || 30 || align=left|[[Gilonne Guigonnat]] || align=left|{{flagcountry|FRA}} || 3 (0+2+0+1) ||44:44.4 ||+4:41.5 |- | 33 || 55 || align=left|[[Maya Cloetens]] || align=left|{{flagcountry|BEL}} || 2 (1+0+0+1) || 44:45.0 ||+4:50.1 |- | 34 || 6 || align=left|[[Valentina Dimitrova (biatlonka)|Valentina Dimitrova]] || align=left|{{flagcountry|BUL}} || 2 (2+0+0+0) ||44:57.1 || +4:54.2 |- | 35 || 64 || align=left|[[Eve Bouvard]] || align=left|{{flagcountry|BEL}} || 3 (0+2+1+0) ||45:06.5 || +5:03.6 |- | 36 || 75 || align=left|[[Anna Mąka (biatlonka)|Anna Mąka]] || align=left|{{flagcountry|POL}} || 3 (1+2+0+0) ||45:07.5 ||+5:04.6 |- | 37 || 86 || align=left|[[Lea Rothschopf]] || align=left|{{flagcountry|AUT}} || 3 (0+1+0+2) ||45:12.1 ||+5:09.2 |- | 38 || 8 || align=left|[[Anastasija Tolmačeva]] || align=left|{{flagcountry|ROU}} || 3 (0+1+0+2) ||45:18.7 || +5:15.8 |- | 39 || 21 || align=left|[[Julija Džima]] || align=left|{{flagcountry|UKR}} || 3 (0+0+0+3) ||45:25.0 || +5:22.1 |- | 40 || 19 || align=left|[[Joanna Jakieła]] || align=left|{{flagcountry|POL}} || 4 (0+1+1+2) ||45:27.6 ||+5:24.7 |- | 41 || 85 || align=left|[[Emma Lunder]] || align=left|{{flagcountry|CAN}} || 3 (1+1+1+0) || 45:30.2||+5:27.3 |- | 42 || 76 || align=left|[[Chloe Levins]] || align=left|{{flagcountry|USA}} || 1 (0+0+0+1) || 45:32.5||+5:29.6 |- | 43 || 24 || align=left|[[Lidija Žurauskaitė]] || align=left|{{flagcountry|LTU}} || 3 (0+3+0+0) ||45:35.9 || +5:33.0 |- | 44 || 41 || align=left|[[Lora Hristova]] || align=left|{{flagcountry|BUL}} || 4 (0+2+0+2) ||45:37.8 || +5:34.9 |- | 45 || 79 || align=left|[[Polona Klemenčič]] || align=left|{{flagcountry|SLO}} || 4 (0+2+1+1) ||45:49.3 ||+5:46.4 |- | 46 || 32 || align=left|[[Aita Gasparin]] || align=left|{{flagcountry|SUI}} || 3 (1+0+2+0) || 45:50.8|| +5:47.9 |- | 47 || 59 || align=left|[[Natalia Sidorowicz]] || align=left|{{flagcountry|POL}} || 4 (0+1+2+1) ||45:54.6 ||+5:51.7 |- | 48 || 66 || align=left|[[Venla Lehtonen]] || align=left|{{flagcountry|FIN}} || 3 (0+2+1+0) || 46:06.8 || +6:03.9 |- | 49 || 39 || align=left|[[Tamara Steiner]] || align=left|{{flagcountry|AUT}} || 3 (0+0+1+2) ||46:23.4 ||+6:20.5 |- | 50 || 65 || align=left|[[Elisa Gasparin]] || align=left|{{flagcountry|SUI}} || 2 (1+0+0+1) || 46:31.0||+6:28.1 |- | 51 || 1 || align=left|[[Amy Baserga]] || align=left|{{flagcountry|SUI}} || 4 (0+3+0+1) || 46:31.2||+6:28.3 |- | 52 || 43 || align=left|[[Tereza Voborníková]] || align=left|{{flagcountry|CZE}} || 5 (1+1+1+2) ||46:33.5 ||+6:30.6 |- | 53 || 92|| align=left|[[Júlia Machyniaková]] || align=left|{{flagcountry|SVK}} || 3 (1+1+0+1) || 46:38.3 || +6:35.4 |- | 54 || 53 || align=left|[[Noora Kaisa Keranen]] || align=left|{{flagcountry|FIN}} || 2 (1+0+0+1) ||46:50.4 ||+6:47.5 |- | 55 || 46 || align=left|[[Natalija Kočergina]] || align=left|{{flagcountry|LTU}} || 4 (0+2+1+1) ||46:54.1 || +6:51.2 |- | 56 || 77 || align=left|[[Benita Peiffer]] || align=left|{{flagcountry|CAN}} || 3 (0+2+0+1) ||47:00.0 || +6:57.1 |- | 57 || 35 || align=left|[[Emily Dickson]] || align=left|{{flagcountry|CAN}} || 3 (0+0+2+1) || 47:05.9|| +7:03.0 |- | 58 || 26 || align=left|[[Anamarija Lampič]] || align=left|{{flagcountry|SLO}} || 8 (2+2+3+1) || 47:07.2 || +7.04.3 |- | 59 || 82 || align=left|[[Daria Virolainen]] || align=left|{{flagcountry|FIN}} || 4 (1+1+0+2) ||47:08.8 ||+7:05.9 |- | 60 || 38 || align=left|[[Anika Kožica]] || align=left|{{flagcountry|CRO}} || 4 (0+1+1+2) ||47:12.7 ||+7:09.8 |- | 61 || 15 || align=left|[[Nadia Moser]] || align=left|{{flagcountry|CAN}} || 4 (0+1+2+1) ||47:14.2 ||+7:11.3 |- | 62 || 73 || align=left|[[Susan Külm]] || align=left|{{flagcountry|EST}} || 6 (0+2+2+2) ||47:20.9 ||+7:18.0 |- | 63 || 62 || align=left|[[Alona Makarova]] || align=left|{{flagcountry|MDA}} || 4 (1+2+1+0) || 47:37:0||+ 7:34.1 |- | 64 || 72 || align=left|[[Judita Traubaitė]] || align=left|{{flagcountry|LTU}} || 5 (1+1+0+3) || 47:38.0|| +7:35.1 |- | 65 || 31 || align=left|[[Ukaleq Astri Slettemark]] || align=left|{{flagcountry|GRL}} || 2 (0+1+0+1) || 47:38.3 || +7:35.4 |- | 66 || 78 || align=left|[[Olga Poltoranina]] || align=left|{{flagcountry|KAZ}} || 2 (0+1+1+0) || 47:41.2|| +7:38.3 |- | 67 || 37 || align=left|[[Baiba Bendika]] || align=left|{{flagcountry|LAT}} || 8 (1+4+2+1) ||47:49.9 || +7:46.2 |- | 68 || 9 || align=left|[[Marit Ishol Skogan]] || align=left|{{flagcountry|NOR}} || 6 (1+4+0+1) ||47:49.9 || +7:47.0 |- | 69 || 87 || align=left|[[Sandra Buliņa]] || align=left|{{flagcountry|LAT}} || 4 (2+2+0+0) ||47:54.8 || +7:51.9 |- | 70 || 60 || align=left|[[Marija Zdravkova]] || align=left|{{flagcountry|BUL}} || 3 (1+1+0+1) ||47:55.3 ||+7:52.4 |- | 71 || 88 || align=left|[[Lucie Charvátová]] || align=left|{{flagcountry|CZE}} || 7 (2+2+2+1) ||47:56.9 ||+7:54.0 |- | 72 || 40 || align=left|[[Darcie Morton]] || align=left|{{flagcountry|AUS}} || 5 (2+0+1+2) ||48:04.4 || +8:01.5 |- | 73 || 80 || align=left|[[Annija Sabule]] || align=left|{{flagcountry|LAT}} || 3 (0+1+1+1) ||48:23.1 ||+8:20.2 |- | 74 || 69 || align=left|[[Jelena Čirkova]] || align=left|{{flagcountry|ROU}} || 4 (2+0+1+1) ||48:27.9 ||+8:25.0 |- | 75 || 71 || align=left|[[Rebecca Passler]] || align=left|{{flagcountry|ITA}} || 5 (0+1+2+2) ||48:28.7 ||+8:25.8 |- | 76 || 81 || align=left|[[Jung Ju-mi]] || align=left|{{flagcountry|KOR}} || 4 (0+1+1+2) ||48:48.9 ||+8:46.0 |- | 77 || 51 || align=left|[[Ida Lien]] || align=left|{{flagcountry|NOR}} || 8 (0+3+1+4) ||48:50.3 ||+8:47.4 |- | 78 || 45 || align=left|[[Lena Repinc]] || align=left|{{flagcountry|SLO}} || 6 (2+1+0+3) || 48:52.8||+8:49.9 |- | 79 || 68 || align=left|[[Ko Eun-jung]] || align=left|{{flagcountry|KOR}} || 4 (1+0+2+1) ||49:06.4 || +9:03.5 |- | 80 || 74 || align=left|[[Zuzana Remeňová]] || align=left|{{flagcountry|SVK}} || 5 (1+1+2+1) ||49:09.7 ||+9:06.8 |- | 81 || 58 || align=left|[[Andreea Mezdrea]] || align=left|{{flagcountry|ROU}} || 5 (0+1+3+1) || 49:19.2|| +9:16.3 |- | 82 || 89 || align=left|[[Polina Jegorova]] || align=left|{{flagcountry|KAZ}} || 5 (1+1+1+2) || 49:34.5 ||+9:40.6 |- | 83 || 84 || align=left|[[Daria Gembicka]] || align=left|{{flagcountry|POL}} || 6 (2+1+0+3) || 50:38.4 ||+10:35.5 |- | 84 || 83 || align=left|[[Jackie Garso]] || align=left|{{flagcountry|USA}} || 5 (1+2+2+0) ||51:51.0 || +11:48.1 |- | 85 || 44 || align=left|[[Mária Remeňová]] || align=left|{{flagcountry|SVK}} || 9 (3+1+3+2) ||52:05.2 ||+12:02.3 |- | 86 || 70 || align=left|[[Hikaru Fukuda]] || align=left|{{flagcountry|JPN}} || 6 (0+2+1+3) || 52:09.4 ||+12:06.5 |- | 87 || 54 || align=left|[[Konstantina Charalampidou]] || align=left|{{flagcountry|GRE}} || 5 (1+2+1+1) ||53:13.5 ||+13:10.6 |- | 88 || 42 || align=left|[[Ala Hiljenko]] || align=left|{{flagcountry|MDA}} || 9 (0+4+1+4) ||53:18.8 || +13:15.9 |- | 89 || 90 || align=left|[[Hanna-Brita Kaasik]] || align=left|{{flagcountry|EST}} || 10 (2+2+2+4) ||54:13.6 ||+14:10.7 |- | 90 || 52 || align=left|[[Aoi Sato]] || align=left|{{flagcountry|JPN}} || 11 (3+3+4+1) || 54:21.6 ||+14:18.7 |- | 91 || 48 || align=left|[[Tara Geraghty-Moats]] || align=left|{{flagcountry|USA}} || 11 (3+2+3+3) || 54:39.6|| +14:36.7 |- | – || 17 || align=left|[[Tuuli Tomingas]] || align=left|{{flagcountry|EST}} || colspan=3|{{Tooltip|DIS|Diskvalifikovan/a}} |} ==Reference== {{reference}}{{Biatlon portal}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.]] ec3djwiuf0qein23dz5tjakkwtj55ym 3823914 3823906 2026-04-04T07:40:47Z AnToni 2325 3823914 wikitext text/x-wiki {{Infokutija SP u biatlonu | disciplina = pojedinačno | godina = 2024 | slika = | veličina_slike = | opis_slike = | mjesto = [[Nové Město na Moravě]], {{ZID|Češka}} | datum = 13. februar 2024. | broj_učesnika = 92 | broj_zemalja = 29 | broj_ekipa = | zlato = Lisa Vittozzi | zlato_NOK = ITA | srebro = Janina Hettich-Walz | srebro_NOK = GER | bronza = Julia Simon{{!}}Julia Simon | bronza_NOK = FRA | godina_p = 2023 | spol = žene | godina_s = 2025 }} {{Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024}} {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.}} '''[[Biatlon#Discipline|Pojedinačna utrka]] na 15&nbsp;km''' na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|Svjetskom prvenstvu u biatlonu 2024.]] u ženskoj konkurenciji održala se 13. februara 2024. u [[Češka|češkom]] gradu [[Nové Město na Moravě|Novém Městu na Moravě]].<ref>{{Cite web|url=https://www.biathlonworld.com/calendar?CupLevel=1&SeasonId=&EventId=BT2324SWRLCH__|title=Programme|access-date=1. 2. 2024|website=biathlonworld.com|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://ibu.blob.core.windows.net/docs/2324/BT/SWRL/CH__/SWIN/C51A_v1.pdf|title=Start list|access-date=12. 2. 2024|website=biathlonworld.com|language=en}}</ref> == Rezultati == Početak utrke je bio u 17:10.<ref>{{Cite web|url=https://ibu.blob.core.windows.net/docs/2324/BT/SWRL/CH__/SWIN/C73A_v1.pdf|title=Final results|access-date=13. 2. 2024|website=biathlonworld.com|language=en}}</ref> {| class="wikitable sortable" style="text-align:center; font-size:90%" !Plasman !! Startni<br>broj !! Ime !! Država !!Vrijeme !! Promašaji !! Zaostatak |- | {{gold01}} || 46 || align=left|[[Julia Simon (biatlonka)|Julia Simon]] || align=left|{{flagcountry|FRA}} || 1 (0+0+0+1) || 41:27.7 || |- |- | {{gold01}} || 10 || align=left|[[Lisa Vittozzi]] || align=left|{{flagcountry|ITA}} || 0 (0+0+0+0) || 40:02.9 || - |- | {{silver02}} || 29 || align=left|[[Janina Hettich-Walz]] || align=left|{{flagcountry|GER}} || 0 (0+0+0+0) || 40:23.4 || +20.5 |- | {{bronze03}} || 16 || align=left|[[Julia Simon (biatlonka)|Julia Simon]] || align=left|{{flagcountry|FRA}} || 1 (0+0+0+1) || 40:32.5 || +29.6 |- | 4 || 34 || align=left|[[Selina Grotian]] || align=left|{{flagcountry|GER}} || 0 (0+0+0+0) || 41:04.0 || +1:01.1 |- | 5 || 4 || align=left|[[Vanessa Voigt]] || align=left|{{flagcountry|GER}} ||| 0 (0+0+0+0) || 41:09.1 || +1:06.2 |- | 6 || 14 || align=left|[[Lou Jeanmonnot]] || align=left|{{flagcountry|FRA}} || 1 (0+0+0+1) || 41:13.5 || +1:10.6 |- | 7 || 25 || align=left|[[Justine Braisaz-Bouchet]] || align=left|{{flagcountry|FRA}} || 3 (0+2+0+1) || 41:28.7 || +1:25.8 |- | 8 || 63 || align=left|[[Hristina Dmitrenko]] || align=left|{{flagcountry|UKR}} || 0 (0+0+0+0) || 42:13.0|| +2:10.1 |- | 9 || 49 || align=left|[[Mona Brorsson]] || align=left|{{flagcountry|SWE}} || 1 (0+0+0+1) || 42:13.6 || +2:10.7 |- | 10 || 56 || align=left|[[Linn Persson]] || align=left|{{flagcountry|SWE}} || 1 (0+0+0+1) || 42:19.6 || +2:16.7 |- | 11 || 23 || align=left|[[Deedra Irwin]] || align=left|{{flagcountry|USA}} ||| 1 (1+0+0+0) ||42:57.3 ||+2:54.4 |- | 12 || 61 || align=left|[[Jessica Jislová]] || align=left|{{flagcountry|CZE}} || 1 (0+1+0+0) ||43:03.9 ||+3:01.0 |- | 13 || 50 || align=left|[[Regina Ermits]] || align=left|{{flagcountry|EST}} || 2 (1+1+0+0) || 43:08.6 || +3:05.7 |- | 14 || 13 || align=left|[[Dorothea Wierer]] || align=left|{{flagcountry|ITA}} || 2 (1+0+0+1) || 43:11.4 || +3:08.5 |- | 15 || 18 || align=left|[[Franziska Preuß]] || align=left|{{flagcountry|GER}} || 2 (1+0+0+1) ||43:11.5 || +3:08.6 |- | 16 || 12 || align=left|[[Hanna Öberg]] || align=left|{{flagcountry|SWE}} ||| 3 (1+2+0+0) ||43:15.7 || +3:12.8 |- | 17 || 20 || align=left|[[Lena Häcki-Groß]] || align=left|{{flagcountry|SUI}} || 3 (1+1+0+1) ||43:26.3 ||+3:23.4 |- | 18 || 11 || align=left|[[Lotte Lie]] || align=left|{{flagcountry|BEL}} ||| 2 (0+1+0+1) || 43:29.9 || +3:27.0 |- | 19 || 67 || align=left|[[Anna Gandler]] || align=left|{{flagcountry|AUT}} || 2 (0+1+0+1) ||43:36.3 || +3:33.4 |- | 20 || 3 || align=left|[[Markéta Davidová]] || align=left|{{flagcountry|CZE}} || 3 (0+1+1+1) ||43:37.1 || +3:34.2 |- | 21 || 36 || align=left|[[Samuela Comola]] || align=left|{{flagcountry|ITA}} || 1 (0+1+0+0) ||43:38.0 || +3:35.1 |- | 22 || 5 || align=left|[[Lisa Hauser]] || align=left|{{flagcountry|AUT}} || 2 (0+1+0+1) ||43:39.3 || +3:36.4 |- | 23 || 28|| align=left|[[Suvi Minkkinen]] || align=left|{{flagcountry|FIN}} || 2 (0+0+1+1) || 44:05.6|| +4:02.7 |- | 24 || 57 || align=left|[[Galina Višnjevska-Šeporenko]] || align=left|{{flagcountry|KAZ}} || 0 (0+0+0+0) || 44:10.0 || +4:07.1 |- | 25 || 27 || align=left|[[Anna Magnusson]] || align=left|{{flagcountry|SWE}} || 4 (1+1+1+1) || 44:27.1 || +4:24.2 |- | 26 || 91 || align=left|[[Ana Krivonos]] || align=left|{{flagcountry|UKR}} || 1 (0+0+0+1) ||44:27.3 || +4:24.4 |- | 27 || 7 || align=left|[[Ingrid Landmark Tandrevold]] || align=left|{{flagcountry|NOR}} || 3 (0+3+0+0) || 44:32.2|| +4:29.3 |- | 28 || 47 || align=left|[[Anastasija Merkušina]] || align=left|{{flagcountry|UKR}} || 3 (0+0+1+2) ||44:38.2 ||+4:35.3 |- | 29 || 22 || align=left|[[Juni Arnekleiv]] || align=left|{{flagcountry|NOR}} || 3 (1+1+1+0) || 44:39.9|| +4:37.0 |- | 30 || 2 || align=left|[[Elvira Öberg]] || align=left|{{flagcountry|SWE}} || 4 (0+1+1+2) ||44:43.1 || +4:40.2 |- | 31 || 33 || align=left|[[Jekaterina Avakumova]] || align=left|{{flagcountry|KOR}} || 2 (0+0+2+0) ||44:43.7 ||+4:40.8 |- | 32 || 30 || align=left|[[Gilonne Guigonnat]] || align=left|{{flagcountry|FRA}} || 3 (0+2+0+1) ||44:44.4 ||+4:41.5 |- | 33 || 55 || align=left|[[Maya Cloetens]] || align=left|{{flagcountry|BEL}} || 2 (1+0+0+1) || 44:45.0 ||+4:50.1 |- | 34 || 6 || align=left|[[Valentina Dimitrova (biatlonka)|Valentina Dimitrova]] || align=left|{{flagcountry|BUL}} || 2 (2+0+0+0) ||44:57.1 || +4:54.2 |- | 35 || 64 || align=left|[[Eve Bouvard]] || align=left|{{flagcountry|BEL}} || 3 (0+2+1+0) ||45:06.5 || +5:03.6 |- | 36 || 75 || align=left|[[Anna Mąka (biatlonka)|Anna Mąka]] || align=left|{{flagcountry|POL}} || 3 (1+2+0+0) ||45:07.5 ||+5:04.6 |- | 37 || 86 || align=left|[[Lea Rothschopf]] || align=left|{{flagcountry|AUT}} || 3 (0+1+0+2) ||45:12.1 ||+5:09.2 |- | 38 || 8 || align=left|[[Anastasija Tolmačeva]] || align=left|{{flagcountry|ROU}} || 3 (0+1+0+2) ||45:18.7 || +5:15.8 |- | 39 || 21 || align=left|[[Julija Džima]] || align=left|{{flagcountry|UKR}} || 3 (0+0+0+3) ||45:25.0 || +5:22.1 |- | 40 || 19 || align=left|[[Joanna Jakieła]] || align=left|{{flagcountry|POL}} || 4 (0+1+1+2) ||45:27.6 ||+5:24.7 |- | 41 || 85 || align=left|[[Emma Lunder]] || align=left|{{flagcountry|CAN}} || 3 (1+1+1+0) || 45:30.2||+5:27.3 |- | 42 || 76 || align=left|[[Chloe Levins]] || align=left|{{flagcountry|USA}} || 1 (0+0+0+1) || 45:32.5||+5:29.6 |- | 43 || 24 || align=left|[[Lidija Žurauskaitė]] || align=left|{{flagcountry|LTU}} || 3 (0+3+0+0) ||45:35.9 || +5:33.0 |- | 44 || 41 || align=left|[[Lora Hristova]] || align=left|{{flagcountry|BUL}} || 4 (0+2+0+2) ||45:37.8 || +5:34.9 |- | 45 || 79 || align=left|[[Polona Klemenčič]] || align=left|{{flagcountry|SLO}} || 4 (0+2+1+1) ||45:49.3 ||+5:46.4 |- | 46 || 32 || align=left|[[Aita Gasparin]] || align=left|{{flagcountry|SUI}} || 3 (1+0+2+0) || 45:50.8|| +5:47.9 |- | 47 || 59 || align=left|[[Natalia Sidorowicz]] || align=left|{{flagcountry|POL}} || 4 (0+1+2+1) ||45:54.6 ||+5:51.7 |- | 48 || 66 || align=left|[[Venla Lehtonen]] || align=left|{{flagcountry|FIN}} || 3 (0+2+1+0) || 46:06.8 || +6:03.9 |- | 49 || 39 || align=left|[[Tamara Steiner]] || align=left|{{flagcountry|AUT}} || 3 (0+0+1+2) ||46:23.4 ||+6:20.5 |- | 50 || 65 || align=left|[[Elisa Gasparin]] || align=left|{{flagcountry|SUI}} || 2 (1+0+0+1) || 46:31.0||+6:28.1 |- | 51 || 1 || align=left|[[Amy Baserga]] || align=left|{{flagcountry|SUI}} || 4 (0+3+0+1) || 46:31.2||+6:28.3 |- | 52 || 43 || align=left|[[Tereza Voborníková]] || align=left|{{flagcountry|CZE}} || 5 (1+1+1+2) ||46:33.5 ||+6:30.6 |- | 53 || 92|| align=left|[[Júlia Machyniaková]] || align=left|{{flagcountry|SVK}} || 3 (1+1+0+1) || 46:38.3 || +6:35.4 |- | 54 || 53 || align=left|[[Noora Kaisa Keranen]] || align=left|{{flagcountry|FIN}} || 2 (1+0+0+1) ||46:50.4 ||+6:47.5 |- | 55 || 46 || align=left|[[Natalija Kočergina]] || align=left|{{flagcountry|LTU}} || 4 (0+2+1+1) ||46:54.1 || +6:51.2 |- | 56 || 77 || align=left|[[Benita Peiffer]] || align=left|{{flagcountry|CAN}} || 3 (0+2+0+1) ||47:00.0 || +6:57.1 |- | 57 || 35 || align=left|[[Emily Dickson]] || align=left|{{flagcountry|CAN}} || 3 (0+0+2+1) || 47:05.9|| +7:03.0 |- | 58 || 26 || align=left|[[Anamarija Lampič]] || align=left|{{flagcountry|SLO}} || 8 (2+2+3+1) || 47:07.2 || +7.04.3 |- | 59 || 82 || align=left|[[Daria Virolainen]] || align=left|{{flagcountry|FIN}} || 4 (1+1+0+2) ||47:08.8 ||+7:05.9 |- | 60 || 38 || align=left|[[Anika Kožica]] || align=left|{{flagcountry|CRO}} || 4 (0+1+1+2) ||47:12.7 ||+7:09.8 |- | 61 || 15 || align=left|[[Nadia Moser]] || align=left|{{flagcountry|CAN}} || 4 (0+1+2+1) ||47:14.2 ||+7:11.3 |- | 62 || 73 || align=left|[[Susan Külm]] || align=left|{{flagcountry|EST}} || 6 (0+2+2+2) ||47:20.9 ||+7:18.0 |- | 63 || 62 || align=left|[[Aljona Makarova]] || align=left|{{flagcountry|MDA}} || 4 (1+2+1+0) || 47:37:0||+ 7:34.1 |- | 64 || 72 || align=left|[[Judita Traubaitė]] || align=left|{{flagcountry|LTU}} || 5 (1+1+0+3) || 47:38.0|| +7:35.1 |- | 65 || 31 || align=left|[[Ukaleq Astri Slettemark]] || align=left|{{flagcountry|GRL}} || 2 (0+1+0+1) || 47:38.3 || +7:35.4 |- | 66 || 78 || align=left|[[Olga Poltoranina]] || align=left|{{flagcountry|KAZ}} || 2 (0+1+1+0) || 47:41.2|| +7:38.3 |- | 67 || 37 || align=left|[[Baiba Bendika]] || align=left|{{flagcountry|LAT}} || 8 (1+4+2+1) ||47:49.9 || +7:46.2 |- | 68 || 9 || align=left|[[Marit Ishol Skogan]] || align=left|{{flagcountry|NOR}} || 6 (1+4+0+1) ||47:49.9 || +7:47.0 |- | 69 || 87 || align=left|[[Sandra Buliņa]] || align=left|{{flagcountry|LAT}} || 4 (2+2+0+0) ||47:54.8 || +7:51.9 |- | 70 || 60 || align=left|[[Marija Zdravkova]] || align=left|{{flagcountry|BUL}} || 3 (1+1+0+1) ||47:55.3 ||+7:52.4 |- | 71 || 88 || align=left|[[Lucie Charvátová]] || align=left|{{flagcountry|CZE}} || 7 (2+2+2+1) ||47:56.9 ||+7:54.0 |- | 72 || 40 || align=left|[[Darcie Morton]] || align=left|{{flagcountry|AUS}} || 5 (2+0+1+2) ||48:04.4 || +8:01.5 |- | 73 || 80 || align=left|[[Annija Sabule]] || align=left|{{flagcountry|LAT}} || 3 (0+1+1+1) ||48:23.1 ||+8:20.2 |- | 74 || 69 || align=left|[[Jelena Čirkova]] || align=left|{{flagcountry|ROU}} || 4 (2+0+1+1) ||48:27.9 ||+8:25.0 |- | 75 || 71 || align=left|[[Rebecca Passler]] || align=left|{{flagcountry|ITA}} || 5 (0+1+2+2) ||48:28.7 ||+8:25.8 |- | 76 || 81 || align=left|[[Jung Ju-mi]] || align=left|{{flagcountry|KOR}} || 4 (0+1+1+2) ||48:48.9 ||+8:46.0 |- | 77 || 51 || align=left|[[Ida Lien]] || align=left|{{flagcountry|NOR}} || 8 (0+3+1+4) ||48:50.3 ||+8:47.4 |- | 78 || 45 || align=left|[[Lena Repinc]] || align=left|{{flagcountry|SLO}} || 6 (2+1+0+3) || 48:52.8||+8:49.9 |- | 79 || 68 || align=left|[[Ko Eun-jung]] || align=left|{{flagcountry|KOR}} || 4 (1+0+2+1) ||49:06.4 || +9:03.5 |- | 80 || 74 || align=left|[[Zuzana Remeňová]] || align=left|{{flagcountry|SVK}} || 5 (1+1+2+1) ||49:09.7 ||+9:06.8 |- | 81 || 58 || align=left|[[Andreea Mezdrea]] || align=left|{{flagcountry|ROU}} || 5 (0+1+3+1) || 49:19.2|| +9:16.3 |- | 82 || 89 || align=left|[[Polina Jegorova]] || align=left|{{flagcountry|KAZ}} || 5 (1+1+1+2) || 49:34.5 ||+9:40.6 |- | 83 || 84 || align=left|[[Daria Gembicka]] || align=left|{{flagcountry|POL}} || 6 (2+1+0+3) || 50:38.4 ||+10:35.5 |- | 84 || 83 || align=left|[[Jackie Garso]] || align=left|{{flagcountry|USA}} || 5 (1+2+2+0) ||51:51.0 || +11:48.1 |- | 85 || 44 || align=left|[[Mária Remeňová]] || align=left|{{flagcountry|SVK}} || 9 (3+1+3+2) ||52:05.2 ||+12:02.3 |- | 86 || 70 || align=left|[[Hikaru Fukuda]] || align=left|{{flagcountry|JPN}} || 6 (0+2+1+3) || 52:09.4 ||+12:06.5 |- | 87 || 54 || align=left|[[Konstantina Charalampidou]] || align=left|{{flagcountry|GRE}} || 5 (1+2+1+1) ||53:13.5 ||+13:10.6 |- | 88 || 42 || align=left|[[Ala Hiljenko]] || align=left|{{flagcountry|MDA}} || 9 (0+4+1+4) ||53:18.8 || +13:15.9 |- | 89 || 90 || align=left|[[Hanna-Brita Kaasik]] || align=left|{{flagcountry|EST}} || 10 (2+2+2+4) ||54:13.6 ||+14:10.7 |- | 90 || 52 || align=left|[[Aoi Sato]] || align=left|{{flagcountry|JPN}} || 11 (3+3+4+1) || 54:21.6 ||+14:18.7 |- | 91 || 48 || align=left|[[Tara Geraghty-Moats]] || align=left|{{flagcountry|USA}} || 11 (3+2+3+3) || 54:39.6|| +14:36.7 |- | – || 17 || align=left|[[Tuuli Tomingas]] || align=left|{{flagcountry|EST}} || colspan=3|{{Tooltip|DIS|Diskvalifikovan/a}} |} ==Reference== {{reference}}{{Biatlon portal}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.]] 7xrsx30luksnnasdja5o6i0ug7ux2s0 0 532818 3823954 3822350 2026-04-04T09:18:21Z KWiki 9400 KWiki premjestio je stranicu [[Pore-formirajući proteini]] na [[Proteini koji formiraju pore]] bez ostavljanja preusmjerenja 3822350 wikitext text/x-wiki [[slika:7ahl.png|thumb|400px|[[Staphylococcus aureus alfa toksin|α-Hemolizin]] ''S.aureus'' ({{PDB|7AHL}})]] '''Pore-formirajući proteini''' ('''PFT''', također poznati kao '''pore-formirajući toksini''') obično proizvode [[bakterije]] i uključuju brojne proteinske [[egzotoksin]]e, ali ih mogu proizvoditi i drugi organizmi poput [[Ampullariidae|jabučnih puževa]] koji proizvode [[perivitelin-2]]<ref name=":0">{{cite journal | vauthors = Giglio ML, Ituarte S, Milesi V, Dreon MS, Brola TR, Caramelo J, Ip JC, Maté S, Qiu JW, Otero LH, Heras H | display-authors = 6 | title = Exaptation of two ancient immune proteins into a new dimeric pore-forming toxin in snails | journal = Journal of Structural Biology | volume = 211 | issue = 2 | date = august 2020 | pmid = 32446810 | doi = 10.1016/j.jsb.2020.107531 | hdl = 11336/143650 | s2cid = 218873723 | hdl-access = free }}</ref><ref name=":1">{{cite journal | vauthors = Giglio ML, Ituarte S, Ibañez AE, Dreon MS, Prieto E, Fernández PE, Heras H | title = Novel Role for Animal Innate Immune Molecules: Enterotoxic Activity of a Snail Egg MACPF-Toxin | journal = Frontiers in Immunology | volume = 11 | page = 428 | date = 13. 3. 2020 | pmid = 32231667 | pmc = 7082926 | doi = 10.3389/fimmu.2020.00428 | doi-access = free }}</ref> ili [[kišne gliste]], koje proizvode [[lizenin]]. Često su [[citotoksičnost|citotoksični]] (tj. ubijaju [[ćelija (biologija)|ćelije]]), jer stvaraju neregulisane [[ionski kanal|pore]] u [[ćelijska membrana|membrani]] ciljanih ćelija. ==Tipovi== PFT-ovi se mogu podijeliti u dvije kategorije, ovisno o [[alfa-heliks]]noj ili [[beta-bačva|beta bačvastoj]] arhitekturi njihovog [[transmembranski kanal|transmembranskog kanala]]<ref name="Mueller 726–730">{{cite journal | vauthors = Mueller M, Grauschopf U, Maier T, Glockshuber R, Ban N | title = The structure of a cytolytic α-helical toxin pore reveals its assembly mechanism | journal = [[Nature]] | volume = 459 | issue = 7247 | pages = 726–730 | date = juni 2009 | pmid = 19421192 | doi = 10.1038/nature08026 | s2cid = 205216795 | bibcode = 2009Natur.459..726M }}</ref> koji mogu sadržavati bilo koji od sljedećih: * Toksini koji formiraju alfa-pore ** npr. porodica [[Hemolizin E]], [[aktinoporini]], [[Korinebakterijski porin B]], citolizin A iz ''E. coli''. * Toksini koji formiraju pore u beta-bačvi ** npr. [[Staphylococcus aureus alfa toksin|α-Hemolizin]] (Slika 1), PVL – [[Panton-Valentine leukocidin]], razni [[insekticid]]ni toksini. Ostale kategorije: * Veliki beta-barelni toksini koji formiraju pore ** [[MACPF]] i [[holesterol-zavisni citolizin]] (CDC), [[Gasdermin A|gasdermin]]<ref>[https://opm.phar.umich.edu/proteins/3800 Struktura Gastermin A kanala] u lipidnom dvosloju</ref> * Binarni toksini ** npr., [[antraks toksin]], Pleurotolizin * Mali toksini koji formiraju pore ** npr., [[Gramicidin]] A Prema [[TCDB]], postoje sljedeće porodice toksina koji formiraju pore: * 1.C.3 α-[[Hemolizin]]nska (αHL) porodica:<ref>{{Cite journal |last1=Cané |first1=Lucía |last2=Guzmán |first2=Fanny |last3=Balatti |first3=Galo |last4=Daza Millone |first4=María Antonieta |last5=Pucci Molineris |first5=Melisa |last6=Maté |first6=Sabina |last7=Martini |first7=M. Florencia |last8=Herlax |first8=Vanesa |date=24. 5. 2023 |title=Biophysical Analysis to Assess the Interaction of CRAC and CARC Motif Peptides of Alpha Hemolysin of ''Escherichia coli'' with Membranes |journal=Biochemistry |volume=62 |issue=12 |pages=1994–2011 |doi=10.1021/acs.biochem.3c00164 |pmid=37224476 |issn=0006-2960}}</ref> * 1.C.4 [[Aerolizin]] porodica * 1.C.5 [[ε-toksin]] porodica * 1.C.11 [[RTX toksin|RTX-toksin superporodica]] * 1.C.12 [[MACPF|Kompleks za napad na membranu/perforin superporodica]] * 1.C.13 [[Leukocidin]] porodica * 1.C.14 [[Citohemolizin]] (CHL) porodica * 1.C.39 [[Holesterol-zavisni citolizin|Tiol-aktivirana holesterol-zavisna porodica citolizina]] * 1.C.43 [[Lizenin]] porodica * 1.C.56 [[HrpZ porodica|''Pseudomonas syringae'' HrpZ porodica kationskih kanala]] * 1.C.57 [[Klostridijski citotoksin porodica|Porodica klostridijskih citotoksina]] * 1.C.74 [[Zmijski otrov|Zmijski citotoksin]] (SCT) porodica * 1.C.97 [[Pleurotolizin|Porodica pleurotolizina koji formiraju pore]] ===Beta-pore-formirajući toksini=== {{Infokutija protein | Symbol = Leukocidin | Ime = Leukocidin | image = Sicholysina-II.tif | width = | caption = | Pfam = PF07968 | Pfam_clan = | InterPro = IPR001340 | SMART = | PROSITE = | MEROPS = | SCOP = | TCDB = 1.C.3 | OPM family = 35 | OPM protein = 7ahl | CAZy = | CDD = }} β-PFT-ovi su tako nazvani zbog svojih strukturnih karakteristika: uglavnom se sastoje od domena zasnovanih na [[Beta list|β-lancu]]. Imaju divergentne sekvence i [[Pfam]] ih klasifikuje u nekoliko porodica, uključujući Leukocidine, Etx-Mtx2, Toxin-10 i egerolizin. [[Rendgenska kristalografija|Rendgenske kristalografske strukture]] otkrile su neke zajedničke karakteristike: [[Staphylococcus aureus alfa toksin|α-hemolizin]]<ref>{{cite journal | vauthors = Song L, Hobaugh MR, Shustak C, Cheley S, Bayley H, Gouaux JE | title = Structure of staphylococcal α-hemolysin, a heptameric transmembrane pore | journal = Science | volume = 274 | issue = 5294 | pages = 1859–1866 | date = decembar 1996 | pmid = 8943190 | doi = 10.1126/science.274.5294.1859 | s2cid = 45663016 | bibcode = 1996Sci...274.1859S }}</ref> i [[Panton-Valentineov leukocidin]] S<ref name= Guillet >{{cite journal | vauthors = Guillet V, Roblin P, Werner S, Coraiola M, Menestrina G, Monteil H, Prévost G, Mourey L | display-authors = 6 | title = Crystal structure of leucotoxin S component: new insight into the staphylococcal β-barrel pore-forming toxins | journal = The Journal of Biological Chemistry | volume = 279 | issue = 39 | pages = 41028–41037 | date = septembar 2004 | pmid = 15262988 | doi = 10.1074/jbc.M406904200 | doi-access = free }} PDB {{PDBe|1t5r}}</ref> su strukturno povezani. Slično tome, [[aerolizin]]<ref>{{cite journal | vauthors = Parker MW, Buckley JT, Postma JP, Tucker AD, Leonard K, Pattus F, Tsernoglou D | title = Structure of the ''Aeromonas'' toxin proaerolysin in its water-soluble and membrane-channel states | journal = [[Nature]] | volume = 367 | issue = 6460 | pages = 292–295 | date = januar 1994 | pmid = 7510043 | doi = 10.1038/367292a0 | s2cid = 4371932 | bibcode = 1994Natur.367..292P }}</ref> i klostridijski epsilon-toksin.<ref name="pmid15258571">{{cite journal | vauthors = Cole AR, Gibert M, Popoff M, Moss DS, Titball RW, Basak AK | title = ''Clostridium perfringens'' ε-toxin shows structural similarity to the pore-forming toxin aerolysin | journal = Nature Structural & Molecular Biology | volume = 11 | issue = 8 | pages = 797–8 | date = august 2004 | pmid = 15258571 | doi = 10.1038/nsmb804 | s2cid = 24508677 }}</ref> and Mtx2 are linked in the Etx/Mtx2 family.<ref name="Thanabalu_1996">{{cite journal | vauthors = Thanabalu T, Porter AG | title = A ''Bacillus sphaericus'' gene encoding a novel type of mosquitocidal toxin of 31.8 kDa | journal = Gene | volume = 170 | issue = 1 | pages = 85–89 | date = april 1996 | pmid = 8621095 | doi = 10.1016/0378-1119(95)00836-5 }}</ref> ß-PFT-ovi uključuju niz toksina od komercijalnog interesa za suzbijanje štetnih insekata. Ovi toksini su potentni, ali i vrlo specifični za ograničen raspon ciljanih insekata, što ih čini sigurnim biološkim sredstvima za suzbijanje. [[Insekticid]]ni članovi porodice Etx/Mtx2 uključuju Mtx2<ref name="Thanabalu_1996" /> i Mtx3<ref name="pmid8787415">{{cite journal | vauthors = Liu JW, Porter AG, Wee BY, Thanabalu T | title = New gene from nine ''Bacillus sphaericus'' strains encoding highly conserved 35.8-kilodalton mosquitocidal toxins | journal = Applied and Environmental Microbiology | volume = 62 | issue = 6 | pages = 2174–2176 | date = juni 1996 | pmid = 8787415 | pmc = 167996 | doi = 10.1128/AEM.62.6.2174-2176.1996 | bibcode = 1996ApEnM..62.2174L }}</ref> od ''[[Lysinibacillus sphaericus]]'' koji može kontrolirati komarce koji prenose ljudske bolesti, kao i Cry15, Cry23, Cry33, Cry38, Cry45, Cry51, Cry60, Cry64 i Cry74 od ''[[Bacillus thuringiensis]]''<ref name="Berry C 2016">{{cite journal | vauthors = Berry C, Crickmore N | title = Structural classification of insecticidal proteins - Towards an in silico characterisation of novel toxins | journal = Journal of Invertebrate Pathology | volume = 142 | pages = 16–22 | date = januar 2017 | pmid = 27480403 | doi = 10.1016/j.jip.2016.07.015 | url = http://sro.sussex.ac.uk/id/eprint/62164/1/Accepted%20version.pdf }}</ref> koji kontroliraju niz insekata štetočina koji mogu uzrokovati velike gubitke u poljoprivredi. Insekticidni toksini u porodici Toxin_10 pokazuju ukupnu sličnost sa strukturama aerolizina i Etx/Mtx2 toksina, ali se razlikuju u dvije značajne karakteristike. Dok svi ovi toksini imaju glavni domen i veći, prošireni beta-list repni domen, u porodici Toxin_10, glavni domen se formira isključivo od N-terminalne regije primarne aminokiselinske sekvence, dok regije iz cijele proteinske sekvence doprinose glavnom domenu u Etx/Mtx2 toksinima. Osim toga, glavni domeni proteina Toksin-10 pokazuju [[lektin]]olike karakteristike domena za vezivanje ugljikohidrata. Jedine prijavljene prirodne mete proteina Toksin-10 su [[insekti]]. Izuzev Cry36<ref>{{Cite patent | inventor = Rupar MJ, Donovan WP, Chu CR, Pease E, Tan Y, Slaney AC, Malvar TM, Baum JA | title = Nucleic acids encoding coleopteran-toxic polypeptides and insect-resistant transgenic plants comprising them. | assign1 = Monsanto Technology LLC (St. Louis, MO) | gdate = 2007 | country = US | number = 7078592 }}</ref> i Cry78,<ref name="Berry C 2016"/> Čini se da toksini Toksin-10 djeluju kao dvodijelni, binarni toksini. Partnerski proteini u ovim kombinacijama mogu pripadati različitim strukturnim grupama, ovisno o pojedinačnom toksinu: dva proteina Toxin-10 (BinA i BinB) djeluju zajedno u toksinu Bin za komarce, koji uzrokuje bakterija ''Lysinibacillus sphaericus'';<ref name="pmid2083839">{{cite journal | vauthors = Oei C, Hindley J, Berry C | title = An analysis of the genes encoding the 51.4- and 41.9-kDa toxins of ''Bacillus sphaericus'' 2297 by deletion mutagenesis: the construction of fusion proteins | journal = FEMS Microbiology Letters | volume = 60 | issue = 3 | pages = 265–273 | date = novembar 1990 | pmid = 2083839 | doi = 10.1016/0378-1097(90)90315-h | doi-access = free }}</ref> Toksin-10 Cry49 je ko-zavisan od člana porodice toksina s 3 domena Cry48 za svoju aktivnost protiv larvi komaraca roda ''[[Culex]]'';<ref name="pmid17646596">{{cite journal | vauthors = Jones GW, Nielsen-Leroux C, Yang Y, Yuan Z, Dumas VF, Monnerat RG, Berry C | title = A new Cry toxin with a unique two-component dependency from ''Bacillus sphaericus'' | journal = FASEB Journal | volume = 21 | issue = 14 | pages = 4112–4120 | date = decembar 2007 | pmid = 17646596 | doi = 10.1096/fj.07-8913com | doi-access = free | s2cid = 15049423 }}</ref> i ''Bacillus thuringiensis'' Protein Cry35 toksina_10 stupa u interakciju s porodicom egerolizina Cry34 kako bi ubio zapadnu [[kukuruz]]nu korijenovu glistu.<ref name="pmid11872461">{{cite journal | vauthors = Ellis RT, Stockhoff BA, Stamp L, Schnepf HE, Schwab GE, Knuth M, Russell J, Cardineau GA, Narva KE | display-authors = 6 | title = Novel ''Bacillus thuringiensis'' binary insecticidal crystal proteins active on western corn rootworm, ''Diabrotica virgifera virgifera'' LeConte | journal = Applied and Environmental Microbiology | volume = 68 | issue = 3 | pages = 1137–1145 | date = mart 2002 | pmid = 11872461 | pmc = 123759 | doi = 10.1128/AEM.68.3.1137-1145.2002 | bibcode = 2002ApEnM..68.1137E }}</ref> > Ovaj par toksina je uključen u biljke otporne na insekte kao što je [[kukuruz SmartStax]]. ====Način djelovanja==== [[Datoteka:Structural comparison of pore-form alpha-Haemolysin (pink-red) and soluble-form PVL (pale green-green) toxins - PDB 7AHL and 1T5R.png|thumb|300px | Strukturno poređenje porenog oblika α-[[hemolizina]] (ružičasta/crvena) i rastvorljivog oblika PVL-a (blijedo zelena/zelena). Pretpostavlja se da se zeleni dio u PVL-u 'preokreće' u 'crvenu' konformaciju kao što se vidi kod α-hemolizina. ([[PDB|7AHL|1T5R]] β-PFT-ovi su dimorfni proteini koji postoje kao rastvorljivi [[monomeri]], a zatim se sastavljaju u [[multimer]]ne sklopove koji čine poru. Slika 1 prikazuje poreni oblik α-[[hemolizin]]a, prvu kristalnu strukturu β-PFT-a u njegovom porenom obliku. Sedam monomera α-hemolizina se spajaju i stvaraju poru u obliku [[gljive]]. 'Kapa' gljive nalazi se na površini ćelije, a 'stabljika' gljive prodire kroz [[ćelijska membrana|ćelijsku membranu]], čineći je propusnom (vidi kasnije). 'Stabljika' se sastoji od 14-lančane [[Beta-cijev|β-cijevi]], s dva lanca donirana od svakog monomera. Struktura ''[[Vibrio cholerae]]'' citolizina [[PDB|3O44]]<ref name= De >{{cite journal | vauthors = De S, Olson R | title = Crystal structure of the ''Vibrio cholerae'' cytolysin heptamer reveals common features among disparate pore-forming toxins | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 108 | issue = 18 | pages = 7385–7390 | date = maj 2011 | pmid = 21502531 | pmc = 3088620 | doi = 10.1073/pnas.1017442108 | doi-access = free | bibcode = 2011PNAS..108.7385D }} PDB {{PDBe|3o44}}</ref> u obliku pora je također heptameran; međutim gama-hemolizin, ''[[Staphylococcus aureus]]'' [[PDB|3B07]]<ref name= Yamashita >{{cite journal | vauthors = Yamashita K, Kawai Y, Tanaka Y, Hirano N, Kaneko J, Tomita N, Ohta M, Kamio Y, Yao M, Tanaka I | display-authors = 6 | title = Crystal structure of the octameric pore of staphylococcal γ-hemolysin reveals the β-barrel pore formation mechanism by two components | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America | volume = 108 | issue = 42 | pages = 17314–17319 | date = oktobar 2011 | pmid = 21969538 | pmc = 3198349 | doi = 10.1073/pnas.1110402108 | doi-access = free | bibcode = 2011PNAS..10817314Y }} PDB {{PDBe|3b07}}</ref> otkriva oktomernu poru, posljedično sa 'stabljikom' od 16 lanaca. Struktura Panton-Valentine leukocidina S [[PDB|1T5R]]{{r|Guillet}} pokazuje vrlo srodnu strukturu, ali u svom rastvorljivom monomernom stanju. To pokazuje da su lanci uključeni u formiranje 'stabljike' u vrlo različitoj [[Hemijska struktura|konformaciji]] – prikazanoj na slici 2. Dok je Bin toksin ''Lysinibacillus sphaericus'' sposoban formirati pore u vještačkim membranama<ref name="pmid11719853">{{cite journal | vauthors = Schwartz JL, Potvin L, Coux F, Charles JF, Berry C, Humphreys MJ, Jones AF, Bernhart I, Dalla Serra M, Menestrina G | display-authors = 6 | title = Permeabilization of model lipid membranes by ''Bacillus sphaericus'' mosquitocidal binary toxin and its individual components | journal = The Journal of Membrane Biology | volume = 184 | issue = 2 | pages = 171–183 | date = novembar 2001 | pmid = 11719853 | doi = 10.1007/s00232-001-0086-1 | s2cid = 22113520 }}</ref> i ćelije komaraca u kulturi,<ref name="pmid9170345">{{cite journal | vauthors = Cokmus C, Davidson EW, Cooper K | title = Electrophysiological effects of ''Bacillus sphaericus'' binary toxin on cultured mosquito cells | journal = Journal of Invertebrate Pathology | volume = 69 | issue = 3 | pages = 197–204 | date = maj 1997 | pmid = 9170345 | doi = 10.1006/jipa.1997.4660 }}</ref> također uzrokuje niz drugih ćelijskih promjena, uključujući unos toksina u reciklirajuće [[endosom]]e i proizvodnju velikih, autofagnih [[vezikula]].<ref name="pmid21339824">{{cite journal | vauthors = Opota O, Gauthier NC, Doye A, Berry C, Gounon P, Lemichez E, Pauron D | title = ''Bacillus sphaericus'' binary toxin elicits host cell autophagy as a response to intoxication | journal = PLOS ONE | volume = 6 | issue = 2 | date = februar 2011 | pmid = 21339824 | pmc = 3038859 | doi = 10.1371/journal.pone.0014682 | doi-access = free | bibcode = 2011PLoSO...614682O }}</ref> a krajnji uzrok ćelijske smrti može biti [[apoptoza]].<ref name="pmid25958262">{{cite journal | vauthors = Tangsongcharoen C, Chomanee N, Promdonkoy B, Boonserm P | title = ''Lysinibacillus sphaericus'' binary toxin induces apoptosis in susceptible ''Culex quinquefasciatus'' larvae | journal = Journal of Invertebrate Pathology | volume = 128 | pages = 57–63 | date = juni 2015 | pmid = 25958262 | doi = 10.1016/j.jip.2015.04.008 }}</ref> Slični efekti na ćelijsku biologiju uočeni su i kod drugih aktivnosti Toksina-10 <ref name="pmid19502449">{{cite journal | vauthors = de Melo JV, Jones GW, Berry C, Vasconcelos RH, de Oliveira CM, Furtado AF, Peixoto CA, Silva-Filha MH | display-authors = 6 | title = Cytopathological effects of ''Bacillus sphaericus'' Cry48Aa/Cry49Aa toxin on binary toxin-susceptible and -resistant ''Culex quinquefasciatus'' larvae | journal = Applied and Environmental Microbiology | volume = 75 | issue = 14 | pages = 4782–4789 | date = juli 2009 | pmid = 19502449 | pmc = 2708442 | doi = 10.1128/AEM.00811-09 | bibcode = 2009ApEnM..75.4782D }}</ref><ref name="pmid27480405">{{cite journal | vauthors = Narva KE, Wang NX, Herman R | title = Safety considerations derived from Cry34Ab1/Cry35Ab1 structure and function | journal = Journal of Invertebrate Pathology | volume = 142 | pages = 27–33 | date = januar 2017 | pmid = 27480405 | doi = 10.1016/j.jip.2016.07.019 }}</ref> Ali uloge ovih događaja u toksičnosti tek treba da se utvrde. =====Sastavljanje===== Tranzicija između rastvorljivog monomera i membranski povezanog [[Protomer (strukturna biologija)|protomera]] u oligomer nije trivijalna: Vjeruje se da β-PFT-ovi slijede sličan put sastavljanja kao i CDC-i (vidi {{slink||Holesterol-zavisni citolizini}} kasnije), po tome što se prvo moraju sastaviti na površini ćelije (na način posredovan receptorima u [[pore-formirajući toksin|neki slučajevi]]) u stanju prije pore. Nakon toga dolazi do velike [[konformacijske promjene]] u kojoj se formira dio koji premoštava membranu i ubacuje u membranu. Dio koji ulazi u membranu, nazvan glava, obično je apolaran i hidrofoban, što dovodi do energetski povoljnog umetanja toksina koji formira pore.<ref name="Mueller 726–730"/> ====Specifičnost==== Neki β-PFT-ovi, kao što su klostridijski ε-toksin i ''[[Clostridium perfringens]]'' enterotoksin (CPE), vežu se za ćelijsku membranu putem specifičnih receptora – moguće određenih [[klaudin]]a za CPE,<ref>{{cite journal | vauthors = Fujita K, Katahira J, Horiguchi Y, Sonoda N, Furuse M, Tsukita S | title = ''Clostridium perfringens'' enterotoxin binds to the second extracellular loop of claudin-3, a tight junction integral membrane protein | journal = FEBS Letters | volume = 476 | issue = 3 | pages = 258–261 | date = juli 2000 | pmid = 10913624 | doi = 10.1016/S0014-5793(00)01744-0 | doi-access = free | hdl-access = free | s2cid = 10333473 | hdl = 2433/150516 }}</ref> moguće [[Glikofosfatidilinozitol|GPI sidra]] ili drugi šećeri za ε-toksin – ovi receptori pomažu u povećanju lokalne koncentracije toksina, omogućavajući oligomerizaciju i formiranje pora. Komponenta BinB Toksin-10 Bin toksina ''Lysinibacillus sphaericus'' specifično prepoznaje GPI usidrenu alfa glikozidazu u srednjem crijevu komaraca rodova ''Culex''<ref name="Silva-Filha_1999">{{cite journal | vauthors = Silva-Filha MH, Nielsen-LeRoux C, Charles JF | title = Identification of the receptor for ''Bacillus sphaericus'' crystal toxin in the brush border membrane of the mosquito ''Culex pipiens'' (Diptera: Culicidae) | journal = Insect Biochemistry and Molecular Biology | volume = 29 | issue = 8 | pages = 711–721 | date = august 1999 | pmid = 10451923 | doi = 10.1016/S0965-1748(99)00047-8 }}</ref> i ''[[Anopheles]]'' ali ne i srodni protein koji se nalazi kod komaraca roda ''[[Aedes]]'',<ref name="pmid20685335">{{cite journal | vauthors = Ferreira LM, Romão TP, de-Melo-Neto OP, Silva-Filha MH | title = The orthologue to the Cpm1/Cqm1 receptor in ''Aedes aegypti'' is expressed as a midgut GPI-anchored α-glucosidase, which does not bind to the insecticidal binary toxin | journal = Insect Biochemistry and Molecular Biology | volume = 40 | issue = 8 | pages = 604–610 | date = august 2010 | pmid = 20685335 | doi = 10.1016/j.ibmb.2010.05.007 }}</ref> što toksinu daje specifičnost. ====Citoletalni efekti pore==== Kada se pora formira, stroga regulacija onoga što može, a šta ne može ući/izaći iz ćelije je narušena. Joni i mali molekuli, kao što su [[aminokiseline]] i [[nukleotidi]] unutar ćelije, ističu, a voda iz okolnog tkiva ulazi. Gubitak važnih malih molekula u ćeliji može poremetiti [[sinteza proteina|sintezu proteina]] i druge ključne ćelijske reakcije. Gubitak jona, posebno [[kalcij]]a, može uzrokovati lažno aktiviranje ili deaktiviranje puteva [[ćelijska signalizacija|ćelijske signalizacije]]. Nekontrolisani ulazak vode u ćeliju može uzrokovati nekontrolisano oticanje ćelije: to uzrokuje proces koji se naziva [[stvaranje mjehurića]], pri čemu se veliki dijelovi ćelijske membrane iskrivljuju i popuštaju pod rastućim unutrašnjim pritiskom. Na kraju, to može uzrokovati pucanje ćelije. Konkretno, [[eritrocit]]i bez jedra pod utjecajem alfa-stafilotoksina podliježu hemolizi s gubitkom velikog proteina [[hemoglobin]]a. ===Binarni toksini=== {{glavni|Antraks-toksin|AB-toksin}} Postoji mnogo različitih vrsta binarnih toksina. Termin binarni toksin jednostavno podrazumijeva dvodjelni toksin gdje su obje komponente neophodne za toksičnu aktivnost. Nekoliko β-PFT-ova formira binarne toksine. Kao što je gore spomenuto, većina proteina porodice Toksin-10 djeluje kao dio binarnih toksina s partnerskim proteinima koji mogu pripadati Toksin-10 ili drugim strukturnim porodicama. Međudjelovanje pojedinačnih komponenti do danas nije dobro proučeno. Drugi beta-toksini od komercijalnog značaja također su binarni. To uključuje toksin Cry23/Cry37 iz ''Bacillus thuringiensis''.<ref>{{Cite journal | vauthors = Donovan WP, Donovan JC, Slaney AC | title = ''Bacillus thuringiensis'' cryET33 and cryET34 compositions and uses therefor. | journal = Monsanto Company (Patent). | year = 2000 }} [https://patents.google.com/patent/US6063756A/en Američki patent US6063756A]</ref> Ovi toksini imaju određenu strukturnu sličnost sa binarnim toksinom Cry34/Cry35, ali nijedna komponenta ne pokazuje podudaranje sa utvrđenim Pfam porodicama, a karakteristike većeg proteina Cry23 imaju više zajedničkog sa porodicom Etx/Mtx2 nego sa porodicom Toksin-10 kojoj pripada Cry35. ====Enzimski binarni toksini==== Neki binarni toksini se sastoje od enzimske komponente i komponente koja je uključena u membranske interakcije i ulazak enzimske komponente u ćeliju. Komponenta koja interaguje sa membranom može imati strukturne domene koje su bogate beta listovima. Binarni toksini, kao što su letalni i edema toksini antraksa (Glavni članak: Toksin antraksa), ''C. perfringens'' [[AB-toksin|iota toksin]] i ''C. difficile'' cito-letalni toksini sastoje se od dvije komponente (dakle ''binarni''): * enzimska komponenta – '''A''' * komponenta koja mijenja membranu – '''B''' Kod ovih enzimskih binarnih toksina, '''B''' komponenta olakšava ulazak enzimskog 'korisnog tereta' (A podjedinice) u ciljnu ćeliju, formirajući homooligomerne pore, kao što je gore prikazano za βPFT-ove. '''A''' komponenta zatim ulazi u citosol i inhibira normalne ćelijske funkcije na jedan od sljedećih načina: ====ADP-ribozilacija==== [[ADP]]-ribozilacija je uobičajena enzimska metoda koju koriste različiti bakterijski toksini iz različitih vrsta. Toksini poput iota toksina ''C. perfringens'' i C2 toksina ''C. botulinum'' vežu ribozil-ADP dio na površinski [[arginin]]skog ostatak 177 G-[[aktin]]a. To sprječava sastavljanje G-aktina u F-aktin, te se stoga [[citoskelet]] raspada, što rezultira smrću ćelija. Insekticidni članovi porodice ADP-riboziltransferaze toksina uključuju Mtx1 toksin ''Lysinibacillus sphaericus''.<ref>{{Cite thesis | vauthors = Thanabalu T | title = Cloning and characterisation of a gene encoding a 100 kDa toxin from ''Bacillus sphaericus'' SSII-1 and expression of insecticidal toxins in ''Caulobacter crescentus'' | url = https://scholarbank.nus.edu.sg/handle/10635/179689 | publisher = Institute of Molecular and Cell Biology, National University of Singapore | degree = Ph.D. }}</ref> i Vip1/Vip2 toksin ''Bacillus thuringiensis'' i neki članovi toksin kompleksa (Tc) toksina iz gram negativnih bakterija kao što su vrste ''[[Photorhabdus]]'' i ''[[Xenorhabdus]]''. Regije bogate beta slojem Mtx1 proteina su sekvence slične [[lektin]]u, koje mogu biti uključene u interakcije [[glikolipid]]a.<ref name="pmid18586267">{{cite journal | vauthors = Treiber N, Reinert DJ, Carpusca I, Aktories K, Schulz GE | title = Structure and mode of action of a mosquitocidal holotoxin | journal = Journal of Molecular Biology | volume = 381 | issue = 1 | pages = 150–159 | date = august 2008 | pmid = 18586267 | doi = 10.1016/j.jmb.2008.05.067 }}</ref> ====Proteoliza mitogenom aktiviranih protein kinaza kinaza (MAPKK)==== '''A''' komponenta smrtonosnog toksina [[antraks toksina]] je [[cink]]-metalo[[proteaza]], koja pokazuje specifičnost za konzerviranu porodicu [[mitogenom aktiviranih protein kinaza]]. Gubitak ovih proteina rezultira prekidom ćelijske signalizacije, što zauzvrat čini ćeliju neosjetljivom na vanjske podražaje – stoga se ne pokreće [[imunološki odgovor]]. ====Povećanje intracelularnih nivoa cAMP-a==== [[Edem]]ski toksin antraks toksina pokreće priliv [[kalcij]]skih jona u ciljnu ćeliju. To potom povećava intraćelijske nivoe [[cikličku AMP|cAMP-a]]. Ovo može duboko promijeniti bilo koju vrstu [[imunski odgovor|imunskog odgovora]], inhibirajući proliferaciju [[leukocit]]a, [[sagocitoza|fagocitozu]] i oslobađanje pro[[upala|upalnih]] [[citokin]]a. ===Holesterol-zavisni citolizini=== [[Datoteka:Molecular model of the pre-pore form of a MACPF protein based upon the structure of pneunolysin.png|thumb|300px|right| EM rekonstrukcija pre-pore pneumolizina]] [[Slika:PFO and Plu-MACPF.png|thumb|right|400px|a) Struktura perfringolizina O<ref>{{cite journal | vauthors = Rossjohn J, Feil SC, McKinstry WJ, Tweten RK, Parker MW | title = Structure of a cholesterol-binding, thiol-activated cytolysin and a model of its membrane form | journal = Cell | volume = 89 | issue = 5 | pages = 685–692 | date = maj 1997 | pmid = 9182756 | doi = 10.1016/S0092-8674(00)80251-2 | s2cid = 8345038 | doi-access = free }}</ref> <br> b) struktura PluMACPF.<ref name="plumacpf"/> U oba proteina, dva mala klastera [[Alfa-heliks|α-heliks]] koji se odmotavaju i probijaju membranu su ružičaste boje. ([[PDB|1PFO|2QP2]] '''CDC-i''', kao što je pneumolizin, iz ''[[Streptococcus pneumoniae|S. pneumoniae]]'', formiraju pore veličine i do 260 Å (26&nbsp;nm), koje sadrže između 30 i 44 monomerne jedinice.<ref>{{cite journal | vauthors = Tilley SJ, Orlova EV, Gilbert RJ, Andrew PW, Saibil HR | title = Structural basis of pore formation by the bacterial toxin pneumolysin | journal = Cell | volume = 121 | issue = 2 | pages = 247–256 | date = april 2005 | pmid = 15851031 | doi = 10.1016/j.cell.2005.02.033 | s2cid = 1613454 | doi-access = free }}</ref> Studije pneumolizina pomoću [[elektronski mikroskop|elektronske mikroskopije]] pokazuju da se on sastavlja u velike multimerne komplekse [[protein periferne membrane|periferna membrana]] prije nego što prođe kroz konformacijsku promjenu u kojoj se grupa [[alfa heliksa|α-heliksa]] u svakom monomeru mijenja u proširene, [[amfipatija|amfipatske]] [[beta-ukosnica|β-ukosnice]] koje premošćavaju membranu, na način koji podsjeća na α-hemolizin, iako u mnogo većoj mjeri (Slika 3). CDC-i su homologni porodici toksina koji formiraju pore [[MACPF]], i sugerira se da obje porodice koriste zajednički mehanizam (Slika 4).<ref name="plumacpf">{{cite journal | vauthors = Rosado CJ, Buckle AM, Law RH, Butcher RE, Kan WT, Bird CH, Ung K, Browne KA, Baran K, Bashtannyk-Puhalovich TA, Faux NG, Wong W, Porter CJ, Pike RN, Ellisdon AM, Pearce MC, Bottomley SP, Emsley J, Smith AI, Rossjohn J, Hartland EL, Voskoboinik I, Trapani JA, Bird PI, Dunstone MA, Whisstock JC | display-authors = 6 | title = A common fold mediates vertebrate defense and bacterial attack | journal = Science | volume = 317 | issue = 5844 | pages = 1548–1551 | date = septembar 2007 | pmid = 17717151 | doi = 10.1126/science.1144706 | name-list-style = amp | s2cid = 20372720 | bibcode = 2007Sci...317.1548R | doi-access = free }}</ref> [[Eukariot]]ski [[MACPF]] proteini funkcionišu u [[imunski odgovor|imunskoj odbrani]] i nalaze se u proteinima kao što su perforin i komplement C9<ref>{{cite journal | vauthors = Tschopp J, Masson D, Stanley KK | title = Structural/functional similarity between proteins involved in complement- and cytotoxic T-lymphocyte-mediated cytolysis | journal = [[Nature]] | volume = 322 | issue = 6082 | pages = 831–834 | year = 1986 | pmid = 2427956 | doi = 10.1038/322831a0 | s2cid = 4330219 | bibcode = 1986Natur.322..831T }}</ref> iako je [[perivitelin-2]] [[MACPF]] vezan za lektin za dostavu koji ima [[Enterotoksin|enterotoksična]] i [[Neurotoksin|neurotoksična]] svojstva prema [[miševi]]ma.<ref name=":0" /><ref name=":1" /><ref>{{cite journal | vauthors = Dreon MS, Frassa MV, Ceolín M, Ituarte S, Qiu JW, Sun J, Fernández PE, Heras H | display-authors = 6 | title = Novel animal defenses against predation: a snail egg neurotoxin combining lectin and pore-forming chains that resembles plant defense and bacteria attack toxins | journal = PLOS ONE | volume = 8 | issue = 5 | date = 30. 5. 2013 | pmid = 23737950 | pmc = 3667788 | doi = 10.1371/journal.pone.0063782 | bibcode = 2013PLoSO...863782D | veditors = van der Goot FG | doi-access = free }}</ref> Porodica visoko konzerviranih citolizina zavisnih od [[holesterol]]a, blisko povezanih s perfringolizinom iz ''[[Clostridium perfringens]]'', proizvodi se od strane bakterija iz cijelog reda Bacillales i uključuje antrolizin, alveolizin i sferikolizin.<ref name="Silva-Filha_1999" /> Sphaericolysin has been shown to exhibit toxicity to a limited range of insects injected with the purified protein.<ref name="pmid17400778">{{cite journal | vauthors = Nishiwaki H, Nakashima K, Ishida C, Kawamura T, Matsuda K | title = Cloning, functional characterization, and mode of action of a novel insecticidal pore-forming toxin, sphaericolysin, produced by ''Bacillus sphaericus'' | journal = Applied and Environmental Microbiology | volume = 73 | issue = 10 | pages = 3404–3411 | date = maj 2007 | pmid = 17400778 | pmc = 1907092 | doi = 10.1128/AEM.00021-07 | bibcode = 2007ApEnM..73.3404N }}</ref> ==Biološka funkcija== Bakterije mogu uložiti mnogo vremena i energije u stvaranje ovih toksina: CPE može činiti do 15% suhe mase ''C. perfringens'' u vrijeme [[sporulacija|sporulacije]]. Smatra se da je svrha toksina jedna od sljedećih: * Odbrana od [[fagocitoza|fagocitoze]], npr. pomoću [[makrofag]]a.<ref name = "Alberts">{{Cite book | vauthors = Alberts B, Johnson A, Lewis J, Raff M, Roberts K, Walter P |title=Molecular Biology of the Cell |edition=4th |publisher=Routledge |date=mart 2002 |type=hardcover; weight 7.6 pounds |isbn=978-0-8153-3218-3}}</ref> * Unutar [[Domaćina (biologija)|domaćina]], izazivajući odgovor koji je koristan za proliferaciju bakterija, na primjer kod [[kolera|kolere]].<ref name = "Alberts"/> ili u slučaju insekticidnih bakterija, ubijajući insekta kako bi se osigurao bogat izvor hranjivih tvari u lešu za rast bakterija. * Hrana: Nakon što ciljna ćelija pukne i oslobodi svoj sadržaj, bakterije mogu pokupiti ostatke radi hranjivih tvari ili, kao što je gore navedeno, bakterije mogu kolonizirati leševe insekata. * Okolina: [[imunski odgovor]] sisara pomaže u stvaranju [[Hipoksija|anaerobnog]] okruženja koje je anaerobnim bakterijama potrebno. {{Clear}} == Također pogledajte== *[[Egzotoksin]] == Reference == {{Reflist}} == Dodatni zzvori== * {{cite book | vauthors = van der Goot FG |title=Pore-forming Toxins |date=2001 |publisher=Springer |location=Berlin |isbn=978-3-540-41386-8}} * [https://web.archive.org/web/20120317103314/http://www.ebi.ac.uk/pdbe-apps/quips?story=PantonValentine A deadly toxin with a romantic name]: Panton-Valentine Leukocidin complex. PDBe Quips == Vanjski linkovi == {{Commons category|Pore forming cytotoxic proteins}} * {{MeshName|Pore+Forming+Cytotoxic+Proteins}} {{Pore-formirajući toksini }} {{Toksini}} {{DEFAULTSORT:Pore-Forming Toxin}} [[Kategorija:Toksini]] [[Kategorija:Periferni membranski proteini]] 3pltk6sdlb1huf4g3eybrfvgck2kuhr 10 532822 3823846 3822072 2026-04-03T16:03:46Z Semso98 54573 Semso98 premjestio je stranicu [[Šablon:2026 FIFA World Cup group tables]] na [[Šablon:Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.]] bez ostavljanja preusmjerenja 3822072 wikitext text/x-wiki {{<includeonly>safesubst:</includeonly>#switch: {{{1}}} |Group A={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[2026 FIFA World Cup#Tiebreakers|Group stage tiebreakers]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=MEX, RSA, KOR, CZE <!--Update team results below (including date)--> |update=future |start_date=June 11, 2026 |win_MEX=0 |draw_MEX=0 |loss_MEX=0 |gf_MEX=0 |ga_MEX=0 |status_MEX=H |win_RSA=0 |draw_RSA=0 |loss_RSA=0 |gf_RSA=0 |ga_RSA=0 |status_RSA= |win_KOR=0 |draw_KOR=0 |loss_KOR=0 |gf_KOR=0 |ga_KOR=0 |status_KOR= |win_CZE=0 |draw_CZE=0 |loss_CZE=0 |gf_CZE=0 |ga_CZE=0 |status_CZE= <!--Team definitions--> |name_MEX={{fb|MEX}} |name_RSA={{fb|RSA}} |name_KOR={{fb|KOR}} |name_CZE={{fb|CZE}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Advance to {{#ifeq:{{PAGENAME}}|2026 FIFA World Cup|[[2026 FIFA World Cup#Knockout stage|knockout stage]]|[[2026 FIFA World Cup knockout stage|knockout stage]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Possible {{#ifeq:{{PAGENAME}}|2026 FIFA World Cup|[[2026 FIFA World Cup#Knockout stage|knockout stage]]|[[2026 FIFA World Cup knockout stage|knockout stage]]}} based on [[2026 FIFA World Cup#Ranking of third-placed teams|ranking]] }} |Group B={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[2026 FIFA World Cup#Tiebreakers|Group stage tiebreakers]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=CAN, BIH, QAT, SUI <!--Update team results below (including date)--> |update=future |start_date=June 12, 2026 |win_CAN=0 |draw_CAN=0 |loss_CAN=0 |gf_CAN=0 |ga_CAN=0 |status_CAN=H |win_BIH=0 |draw_BIH=0 |loss_BIH=0 |gf_BIH=0 |ga_BIH=0 |status_BIH= |win_QAT=0 |draw_QAT=0 |loss_QAT=0 |gf_QAT=0 |ga_QAT=0 |status_QAT= |win_SUI=0 |draw_SUI=0 |loss_SUI=0 |gf_SUI=0 |ga_SUI=0 |status_SUI= <!--Team definitions--> |name_CAN={{fb|CAN}} |name_BIH={{fb|BIH}} |name_QAT={{fb|QAT}} |name_SUI={{fb|SUI}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Advance to {{#ifeq:{{PAGENAME}}|2026 FIFA World Cup|[[2026 FIFA World Cup#Knockout stage|knockout stage]]|[[2026 FIFA World Cup knockout stage|knockout stage]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Possible {{#ifeq:{{PAGENAME}}|2026 FIFA World Cup|[[2026 FIFA World Cup#Knockout stage|knockout stage]]|[[2026 FIFA World Cup knockout stage|knockout stage]]}} based on [[2026 FIFA World Cup#Ranking of third-placed teams|ranking]] }} |Group C={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[2026 FIFA World Cup#Tiebreakers|Group stage tiebreakers]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=BRA, MAR, HAI, SCO <!--Update team results below (including date)--> |update=future |start_date=June 13, 2026 |win_BRA=0 |draw_BRA=0 |loss_BRA=0 |gf_BRA=0 |ga_BRA=0 |status_BRA= |win_MAR=0 |draw_MAR=0 |loss_MAR=0 |gf_MAR=0 |ga_MAR=0 |status_MAR= |win_HAI=0 |draw_HAI=0 |loss_HAI=0 |gf_HAI=0 |ga_HAI=0 |status_HAI= |win_SCO=0 |draw_SCO=0 |loss_SCO=0 |gf_SCO=0 |ga_SCO=0 |status_SCO= <!--Team definitions--> |name_BRA={{fb|BRA}} |name_MAR={{fb|MAR}} |name_HAI={{fb|HAI}} |name_SCO={{fb|SCO}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Advance to {{#ifeq:{{PAGENAME}}|2026 FIFA World Cup|[[2026 FIFA World Cup#Knockout stage|knockout stage]]|[[2026 FIFA World Cup knockout stage|knockout stage]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Possible {{#ifeq:{{PAGENAME}}|2026 FIFA World Cup|[[2026 FIFA World Cup#Knockout stage|knockout stage]]|[[2026 FIFA World Cup knockout stage|knockout stage]]}} based on [[2026 FIFA World Cup#Ranking of third-placed teams|ranking]] }} |Group D={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[2026 FIFA World Cup#Tiebreakers|Group stage tiebreakers]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=USA, PAR, AUS, TUR <!--Update team results below (including date)--> |update=future |start_date=June 12, 2026 |win_USA=0 |draw_USA=0 |loss_USA=0 |gf_USA=0 |ga_USA=0 |status_USA=H |win_PAR=0 |draw_PAR=0 |loss_PAR=0 |gf_PAR=0 |ga_PAR=0 |status_PAR= |win_AUS=0 |draw_AUS=0 |loss_AUS=0 |gf_AUS=0 |ga_AUS=0 |status_AUS= |win_TUR=0 |draw_TUR=0 |loss_TUR=0 |gf_TUR=0 |ga_TUR=0 |status_TUR= <!--Team definitions--> |name_USA={{fb|USA}} |name_PAR={{fb|PAR}} |name_AUS={{fb|AUS}} |name_TUR={{fb|TUR}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Advance to {{#ifeq:{{PAGENAME}}|2026 FIFA World Cup|[[2026 FIFA World Cup#Knockout stage|knockout stage]]|[[2026 FIFA World Cup knockout stage|knockout stage]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Possible {{#ifeq:{{PAGENAME}}|2026 FIFA World Cup|[[2026 FIFA World Cup#Knockout stage|knockout stage]]|[[2026 FIFA World Cup knockout stage|knockout stage]]}} based on [[2026 FIFA World Cup#Ranking of third-placed teams|ranking]] }} |Group E={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[2026 FIFA World Cup#Tiebreakers|Group stage tiebreakers]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=GER, CUW, CIV, ECU <!--Update team results below (including date)--> |update=future |start_date=June 14, 2026 |win_GER=0 |draw_GER=0 |loss_GER=0 |gf_GER=0 |ga_GER=0 |status_GER= |win_CUW=0 |draw_CUW=0 |loss_CUW=0 |gf_CUW=0 |ga_CUW=0 |status_CUW= |win_CIV=0 |draw_CIV=0 |loss_CIV=0 |gf_CIV=0 |ga_CIV=0 |status_CIV= |win_ECU=0 |draw_ECU=0 |loss_ECU=0 |gf_ECU=0 |ga_ECU=0 |status_ECU= <!--Team definitions--> |name_GER={{fb|GER}} |name_CUW={{fb|CUW}} |name_CIV={{fb|CIV}} |name_ECU={{fb|ECU}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Advance to {{#ifeq:{{PAGENAME}}|2026 FIFA World Cup|[[2026 FIFA World Cup#Knockout stage|knockout stage]]|[[2026 FIFA World Cup knockout stage|knockout stage]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Possible {{#ifeq:{{PAGENAME}}|2026 FIFA World Cup|[[2026 FIFA World Cup#Knockout stage|knockout stage]]|[[2026 FIFA World Cup knockout stage|knockout stage]]}} based on [[2026 FIFA World Cup#Ranking of third-placed teams|ranking]] }} |Group F={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[2026 FIFA World Cup#Tiebreakers|Group stage tiebreakers]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=NED, JPN, SWE, TUN <!--Update team results below (including date)--> |update=future |start_date=June 14, 2026 |win_NED=0 |draw_NED=0 |loss_NED=0 |gf_NED=0 |ga_NED=0 |status_NED= |win_JPN=0 |draw_JPN=0 |loss_JPN=0 |gf_JPN=0 |ga_JPN=0 |status_JPN= |win_SWE=0 |draw_SWE=0 |loss_SWE=0 |gf_SWE=0 |ga_SWE=0 |status_SWE= |win_TUN=0 |draw_TUN=0 |loss_TUN=0 |gf_TUN=0 |ga_TUN=0 |status_TUN= <!--Team definitions--> |name_NED={{fb|NED}} |name_JPN={{fb|JPN}} |name_SWE={{fb|SWE}} |name_TUN={{fb|TUN}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Advance to {{#ifeq:{{PAGENAME}}|2026 FIFA World Cup|[[2026 FIFA World Cup#Knockout stage|knockout stage]]|[[2026 FIFA World Cup knockout stage|knockout stage]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Possible {{#ifeq:{{PAGENAME}}|2026 FIFA World Cup|[[2026 FIFA World Cup#Knockout stage|knockout stage]]|[[2026 FIFA World Cup knockout stage|knockout stage]]}} based on [[2026 FIFA World Cup#Ranking of third-placed teams|ranking]] }} |Group G={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[2026 FIFA World Cup#Tiebreakers|Group stage tiebreakers]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=BEL, EGY, IRN, NZL <!--Update team results below (including date)--> |update=future |start_date=June 15, 2026 |win_BEL=0 |draw_BEL=0 |loss_BEL=0 |gf_BEL=0 |ga_BEL=0 |status_BEL= |win_EGY=0 |draw_EGY=0 |loss_EGY=0 |gf_EGY=0 |ga_EGY=0 |status_EGY= |win_IRN=0 |draw_IRN=0 |loss_IRN=0 |gf_IRN=0 |ga_IRN=0 |status_IRN= |win_NZL=0 |draw_NZL=0 |loss_NZL=0 |gf_NZL=0 |ga_NZL=0 |status_NZL= <!--Team definitions--> |name_BEL={{fb|BEL}} |name_EGY={{fb|EGY}} |name_IRN={{fb|IRN}} |name_NZL={{fb|NZL}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Advance to {{#ifeq:{{PAGENAME}}|2026 FIFA World Cup|[[2026 FIFA World Cup#Knockout stage|knockout stage]]|[[2026 FIFA World Cup knockout stage|knockout stage]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Possible {{#ifeq:{{PAGENAME}}|2026 FIFA World Cup|[[2026 FIFA World Cup#Knockout stage|knockout stage]]|[[2026 FIFA World Cup knockout stage|knockout stage]]}} based on [[2026 FIFA World Cup#Ranking of third-placed teams|ranking]] }} |Group H={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[2026 FIFA World Cup#Tiebreakers|Group stage tiebreakers]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=ESP, CPV, KSA, URU <!--Update team results below (including date)--> |update=future |start_date=June 15, 2026 |win_ESP=0 |draw_ESP=0 |loss_ESP=0 |gf_ESP=0 |ga_ESP=0 |status_ESP= |win_CPV=0 |draw_CPV=0 |loss_CPV=0 |gf_CPV=0 |ga_CPV=0 |status_CPV= |win_KSA=0 |draw_KSA=0 |loss_KSA=0 |gf_KSA=0 |ga_KSA=0 |status_KSA= |win_URU=0 |draw_URU=0 |loss_URU=0 |gf_URU=0 |ga_URU=0 |status_URU= <!--Team definitions--> |name_ESP={{fb|ESP}} |name_CPV={{fb|CPV}} |name_KSA={{fb|KSA}} |name_URU={{fb|URU}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Advance to {{#ifeq:{{PAGENAME}}|2026 FIFA World Cup|[[2026 FIFA World Cup#Knockout stage|knockout stage]]|[[2026 FIFA World Cup knockout stage|knockout stage]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Possible {{#ifeq:{{PAGENAME}}|2026 FIFA World Cup|[[2026 FIFA World Cup#Knockout stage|knockout stage]]|[[2026 FIFA World Cup knockout stage|knockout stage]]}} based on [[2026 FIFA World Cup#Ranking of third-placed teams|ranking]] }} |Group I={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[2026 FIFA World Cup#Tiebreakers|Group stage tiebreakers]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=FRA, SEN, IRQ, NOR <!--Update team results below (including date)--> |update=future |start_date=June 16, 2026 |win_FRA=0 |draw_FRA=0 |loss_FRA=0 |gf_FRA=0 |ga_FRA=0 |status_FRA= |win_SEN=0 |draw_SEN=0 |loss_SEN=0 |gf_SEN=0 |ga_SEN=0 |status_SEN= |win_IRQ=0 |draw_IRQ=0 |loss_IRQ=0 |gf_IRQ=0 |ga_IRQ=0 |status_IRQ= |win_NOR=0 |draw_NOR=0 |loss_NOR=0 |gf_NOR=0 |ga_NOR=0 |status_NOR= <!--Team definitions--> |name_FRA={{fb|FRA}} |name_SEN={{fb|SEN}} |name_IRQ={{fb|IRQ}} |name_NOR={{fb|NOR}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Advance to {{#ifeq:{{PAGENAME}}|2026 FIFA World Cup|[[2026 FIFA World Cup#Knockout stage|knockout stage]]|[[2026 FIFA World Cup knockout stage|knockout stage]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Possible {{#ifeq:{{PAGENAME}}|2026 FIFA World Cup|[[2026 FIFA World Cup#Knockout stage|knockout stage]]|[[2026 FIFA World Cup knockout stage|knockout stage]]}} based on [[2026 FIFA World Cup#Ranking of third-placed teams|ranking]] }} |Group J={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[2026 FIFA World Cup#Tiebreakers|Group stage tiebreakers]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=ARG, ALG, AUT, JOR <!--Update team results below (including date)--> |update=future |start_date=June 16, 2026 |win_ARG=0 |draw_ARG=0 |loss_ARG=0 |gf_ARG=0 |ga_ARG=0 |status_ARG= |win_ALG=0 |draw_ALG=0 |loss_ALG=0 |gf_ALG=0 |ga_ALG=0 |status_ALG= |win_AUT=0 |draw_AUT=0 |loss_AUT=0 |gf_AUT=0 |ga_AUT=0 |status_AUT= |win_JOR=0 |draw_JOR=0 |loss_JOR=0 |gf_JOR=0 |ga_JOR=0 |status_JOR= <!--Team definitions--> |name_ARG={{fb|ARG}} |name_ALG={{fb|ALG}} |name_AUT={{fb|AUT}} |name_JOR={{fb|JOR}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Advance to {{#ifeq:{{PAGENAME}}|2026 FIFA World Cup|[[2026 FIFA World Cup#Knockout stage|knockout stage]]|[[2026 FIFA World Cup knockout stage|knockout stage]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Possible {{#ifeq:{{PAGENAME}}|2026 FIFA World Cup|[[2026 FIFA World Cup#Knockout stage|knockout stage]]|[[2026 FIFA World Cup knockout stage|knockout stage]]}} based on [[2026 FIFA World Cup#Ranking of third-placed teams|ranking]] }} |Group K={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[2026 FIFA World Cup#Tiebreakers|Group stage tiebreakers]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=POR, COD, UZB, COL <!--Update team results below (including date)--> |update=future |start_date=June 17, 2026 |win_POR=0 |draw_POR=0 |loss_POR=0 |gf_POR=0 |ga_POR=0 |status_POR= |win_COD=0 |draw_COD=0 |loss_COD=0 |gf_COD=0 |ga_COD=0 |status_COD= |win_UZB=0 |draw_UZB=0 |loss_UZB=0 |gf_UZB=0 |ga_UZB=0 |status_UZB= |win_COL=0 |draw_COL=0 |loss_COL=0 |gf_COL=0 |ga_COL=0 |status_COL= <!--Team definitions--> |name_POR={{fb|POR}} |name_COD={{fb|COD}} |name_UZB={{fb|UZB}} |name_COL={{fb|COL}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Advance to {{#ifeq:{{PAGENAME}}|2026 FIFA World Cup|[[2026 FIFA World Cup#Knockout stage|knockout stage]]|[[2026 FIFA World Cup knockout stage|knockout stage]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Possible {{#ifeq:{{PAGENAME}}|2026 FIFA World Cup|[[2026 FIFA World Cup#Knockout stage|knockout stage]]|[[2026 FIFA World Cup knockout stage|knockout stage]]}} based on [[2026 FIFA World Cup#Ranking of third-placed teams|ranking]] }} |Group L={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[2026 FIFA World Cup#Tiebreakers|Group stage tiebreakers]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=ENG, CRO, GHA, PAN <!--Update team results below (including date)--> |update=future |start_date=June 17, 2026 |win_ENG=0 |draw_ENG=0 |loss_ENG=0 |gf_ENG=0 |ga_ENG=0 |status_ENG= |win_CRO=0 |draw_CRO=0 |loss_CRO=0 |gf_CRO=0 |ga_CRO=0 |status_CRO= |win_GHA=0 |draw_GHA=0 |loss_GHA=0 |gf_GHA=0 |ga_GHA=0 |status_GHA= |win_PAN=0 |draw_PAN=0 |loss_PAN=0 |gf_PAN=0 |ga_PAN=0 |status_PAN= <!--Team definitions--> |name_ENG={{fb|ENG}} |name_CRO={{fb|CRO}} |name_GHA={{fb|GHA}} |name_PAN={{fb|PAN}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Advance to {{#ifeq:{{PAGENAME}}|2026 FIFA World Cup|[[2026 FIFA World Cup#Knockout stage|knockout stage]]|[[2026 FIFA World Cup knockout stage|knockout stage]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Possible {{#ifeq:{{PAGENAME}}|2026 FIFA World Cup|[[2026 FIFA World Cup#Knockout stage|knockout stage]]|[[2026 FIFA World Cup knockout stage|knockout stage]]}} based on [[2026 FIFA World Cup#Ranking of third-placed teams|ranking]] }} |3rd place={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=1) Points; 2) Goal difference; 3) Goals scored; 4) Team conduct score; 5) Latest [[FIFA Men's World Ranking|FIFA ranking]]; 6) Previous FIFA ranking(s). |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=GrA, GrB, GrC, GrD, GrE, GrF, GrG, GrH, GrI, GrJ, GrK, GrL <!--Update team results below (including date)--> |update=future |start_date=June 11, 2026 |win_GrA=0 |draw_GrA=0 |loss_GrA=0 |gf_GrA=0 |ga_GrA=0 |status_GrA= |win_GrB=0 |draw_GrB=0 |loss_GrB=0 |gf_GrB=0 |ga_GrB=0 |status_GrB= |win_GrC=0 |draw_GrC=0 |loss_GrC=0 |gf_GrC=0 |ga_GrC=0 |status_GrC= |win_GrD=0 |draw_GrD=0 |loss_GrD=0 |gf_GrD=0 |ga_GrD=0 |status_GrD= |win_GrE=0 |draw_GrE=0 |loss_GrE=0 |gf_GrE=0 |ga_GrE=0 |status_GrE= |win_GrF=0 |draw_GrF=0 |loss_GrF=0 |gf_GrF=0 |ga_GrF=0 |status_GrF= |win_GrG=0 |draw_GrG=0 |loss_GrG=0 |gf_GrG=0 |ga_GrG=0 |status_GrG= |win_GrH=0 |draw_GrH=0 |loss_GrH=0 |gf_GrH=0 |ga_GrH=0 |status_GrH= |win_GrI=0 |draw_GrI=0 |loss_GrI=0 |gf_GrI=0 |ga_GrI=0 |status_GrI= |win_GrJ=0 |draw_GrJ=0 |loss_GrJ=0 |gf_GrJ=0 |ga_GrJ=0 |status_GrJ= |win_GrK=0 |draw_GrK=0 |loss_GrK=0 |gf_GrK=0 |ga_GrK=0 |status_GrK= |win_GrL=0 |draw_GrL=0 |loss_GrL=0 |gf_GrL=0 |ga_GrL=0 |status_GrL= <!--Team definitions--> |name_GrA=<!--{{fb|}}-->Third place Group A |name_GrB=<!--{{fb|}}-->Third place Group B |name_GrC=<!--{{fb|}}-->Third place Group C |name_GrD=<!--{{fb|}}-->Third place Group D |name_GrE=<!--{{fb|}}-->Third place Group E |name_GrF=<!--{{fb|}}-->Third place Group F |name_GrG=<!--{{fb|}}-->Third place Group G |name_GrH=<!--{{fb|}}-->Third place Group H |name_GrI=<!--{{fb|}}-->Third place Group I |name_GrJ=<!--{{fb|}}-->Third place Group J |name_GrK=<!--{{fb|}}-->Third place Group K |name_GrL=<!--{{fb|}}-->Third place Group L <!--Group definitions--> |show_groups=T |group_GrA=[[2026 FIFA World Cup#Group A|A]] |group_GrB=[[2026 FIFA World Cup#Group B|B]] |group_GrC=[[2026 FIFA World Cup#Group C|C]] |group_GrD=[[2026 FIFA World Cup#Group D|D]] |group_GrE=[[2026 FIFA World Cup#Group E|E]] |group_GrF=[[2026 FIFA World Cup#Group F|F]] |group_GrG=[[2026 FIFA World Cup#Group G|G]] |group_GrH=[[2026 FIFA World Cup#Group H|H]] |group_GrI=[[2026 FIFA World Cup#Group I|I]] |group_GrJ=[[2026 FIFA World Cup#Group J|J]] |group_GrK=[[2026 FIFA World Cup#Group K|K]] |group_GrL=[[2026 FIFA World Cup#Group L|L]] <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=KO |result4=KO |result5=KO |result6=KO |result7=KO |result8=KO |col_KO=green1 |text_KO=Advance to {{#ifeq:{{PAGENAME}}|2026 FIFA World Cup|[[2026 FIFA World Cup#Knockout stage|knockout stage]]|[[2026 FIFA World Cup knockout stage|knockout stage]]}} }} }}<noinclude> {{Multiple sports table preview|Group A|Group B|Group C|Group D|Group E|Group F|Group G|Group H|Group I|Group J|Group K|Group L|3rd place}} [[Category:2026 FIFA World Cup templates|Group tables]] </noinclude> 5h89ozjwjp33al00twsbzm0lqb9yc72 3823848 3823846 2026-04-03T16:38:08Z Semso98 54573 3823848 wikitext text/x-wiki {{<includeonly>safesubst:</includeonly>#switch: {{{1}}} |Grupa A={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=MEX, RSA, KOR, CZE <!--Update team results below (including date)--> |update=future |start_date=11. juna 2026 |win_MEX=0 |draw_MEX=0 |loss_MEX=0 |gf_MEX=0 |ga_MEX=0 |status_MEX=D |win_RSA=0 |draw_RSA=0 |loss_RSA=0 |gf_RSA=0 |ga_RSA=0 |status_RSA= |win_KOR=0 |draw_KOR=0 |loss_KOR=0 |gf_KOR=0 |ga_KOR=0 |status_KOR= |win_CZE=0 |draw_CZE=0 |loss_CZE=0 |gf_CZE=0 |ga_CZE=0 |status_CZE= <!--Team definitions--> |name_MEX={{NOG|MEX}} |name_RSA={{NOG|RSA}} |name_KOR={{NOG|KOR}} |name_CZE={{NOG|CZE}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]] }} |Grupa B={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=CAN, BIH, QAT, SUI <!--Update team results below (including date)--> |update=future |start_date=12. juna 2026 |win_CAN=0 |draw_CAN=0 |loss_CAN=0 |gf_CAN=0 |ga_CAN=0 |status_CAN=D |win_BIH=0 |draw_BIH=0 |loss_BIH=0 |gf_BIH=0 |ga_BIH=0 |status_BIH= |win_QAT=0 |draw_QAT=0 |loss_QAT=0 |gf_QAT=0 |ga_QAT=0 |status_QAT= |win_SUI=0 |draw_SUI=0 |loss_SUI=0 |gf_SUI=0 |ga_SUI=0 |status_SUI= <!--Team definitions--> |name_CAN={{NOG|CAN}} |name_BIH={{NOG|BIH}} |name_QAT={{NOG|QAT}} |name_SUI={{NOG|SUI}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]] }} |Grupa C={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=BRA, MAR, HAI, SCO <!--Update team results below (including date)--> |update=future |start_date=13. juna 2026 |win_BRA=0 |draw_BRA=0 |loss_BRA=0 |gf_BRA=0 |ga_BRA=0 |status_BRA= |win_MAR=0 |draw_MAR=0 |loss_MAR=0 |gf_MAR=0 |ga_MAR=0 |status_MAR= |win_HAI=0 |draw_HAI=0 |loss_HAI=0 |gf_HAI=0 |ga_HAI=0 |status_HAI= |win_SCO=0 |draw_SCO=0 |loss_SCO=0 |gf_SCO=0 |ga_SCO=0 |status_SCO= <!--Team definitions--> |name_BRA={{NOG|BRA}} |name_MAR={{NOG|MAR}} |name_HAI={{NOG|HAI}} |name_SCO={{NOG|SCO}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]] }} |Grupa D={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=USA, PAR, AUS, TUR <!--Update team results below (including date)--> |update=future |start_date=12. juna 2026 |win_USA=0 |draw_USA=0 |loss_USA=0 |gf_USA=0 |ga_USA=0 |status_USA=D |win_PAR=0 |draw_PAR=0 |loss_PAR=0 |gf_PAR=0 |ga_PAR=0 |status_PAR= |win_AUS=0 |draw_AUS=0 |loss_AUS=0 |gf_AUS=0 |ga_AUS=0 |status_AUS= |win_TUR=0 |draw_TUR=0 |loss_TUR=0 |gf_TUR=0 |ga_TUR=0 |status_TUR= <!--Team definitions--> |name_USA={{NOG|USA|ime=SAD}} |name_PAR={{NOG|PAR}} |name_AUS={{NOG|AUS}} |name_TUR={{NOG|TUR}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]] }} |Grupa E={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=GER, CUW, CIV, ECU <!--Update team results below (including date)--> |update=future |start_date=14. juna 2026 |win_GER=0 |draw_GER=0 |loss_GER=0 |gf_GER=0 |ga_GER=0 |status_GER= |win_CUW=0 |draw_CUW=0 |loss_CUW=0 |gf_CUW=0 |ga_CUW=0 |status_CUW= |win_CIV=0 |draw_CIV=0 |loss_CIV=0 |gf_CIV=0 |ga_CIV=0 |status_CIV= |win_ECU=0 |draw_ECU=0 |loss_ECU=0 |gf_ECU=0 |ga_ECU=0 |status_ECU= <!--Team definitions--> |name_GER={{NOG|GER}} |name_CUW={{NOG|CUW}} |name_CIV={{NOG|CIV}} |name_ECU={{NOG|ECU}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]] }} |Grupa F={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=NED, JPN, SWE, TUN <!--Update team results below (including date)--> |update=future |start_date=14. juna 2026 |win_NED=0 |draw_NED=0 |loss_NED=0 |gf_NED=0 |ga_NED=0 |status_NED= |win_JPN=0 |draw_JPN=0 |loss_JPN=0 |gf_JPN=0 |ga_JPN=0 |status_JPN= |win_SWE=0 |draw_SWE=0 |loss_SWE=0 |gf_SWE=0 |ga_SWE=0 |status_SWE= |win_TUN=0 |draw_TUN=0 |loss_TUN=0 |gf_TUN=0 |ga_TUN=0 |status_TUN= <!--Team definitions--> |name_NED={{NOG|NED}} |name_JPN={{NOG|JPN}} |name_SWE={{NOG|SWE}} |name_TUN={{NOG|TUN}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]] }} |Grupa G={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=BEL, EGY, IRN, NZL <!--Update team results below (including date)--> |update=future |start_date=15. juna 2026 |win_BEL=0 |draw_BEL=0 |loss_BEL=0 |gf_BEL=0 |ga_BEL=0 |status_BEL= |win_EGY=0 |draw_EGY=0 |loss_EGY=0 |gf_EGY=0 |ga_EGY=0 |status_EGY= |win_IRN=0 |draw_IRN=0 |loss_IRN=0 |gf_IRN=0 |ga_IRN=0 |status_IRN= |win_NZL=0 |draw_NZL=0 |loss_NZL=0 |gf_NZL=0 |ga_NZL=0 |status_NZL= <!--Team definitions--> |name_BEL={{NOG|BEL}} |name_EGY={{NOG|EGY}} |name_IRN={{NOG|IRN}} |name_NZL={{NOG|NZL}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]] }} |Grupa H={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=ESP, CPV, KSA, URU <!--Update team results below (including date)--> |update=future |start_date=15. juna 2026 |win_ESP=0 |draw_ESP=0 |loss_ESP=0 |gf_ESP=0 |ga_ESP=0 |status_ESP= |win_CPV=0 |draw_CPV=0 |loss_CPV=0 |gf_CPV=0 |ga_CPV=0 |status_CPV= |win_KSA=0 |draw_KSA=0 |loss_KSA=0 |gf_KSA=0 |ga_KSA=0 |status_KSA= |win_URU=0 |draw_URU=0 |loss_URU=0 |gf_URU=0 |ga_URU=0 |status_URU= <!--Team definitions--> |name_ESP={{NOG|ESP}} |name_CPV={{NOG|CPV}} |name_KSA={{NOG|KSA}} |name_URU={{NOG|URU}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]] }} |Grupa I={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=FRA, SEN, IRQ, NOR <!--Update team results below (including date)--> |update=future |start_date=16. juna 2026 |win_FRA=0 |draw_FRA=0 |loss_FRA=0 |gf_FRA=0 |ga_FRA=0 |status_FRA= |win_SEN=0 |draw_SEN=0 |loss_SEN=0 |gf_SEN=0 |ga_SEN=0 |status_SEN= |win_IRQ=0 |draw_IRQ=0 |loss_IRQ=0 |gf_IRQ=0 |ga_IRQ=0 |status_IRQ= |win_NOR=0 |draw_NOR=0 |loss_NOR=0 |gf_NOR=0 |ga_NOR=0 |status_NOR= <!--Team definitions--> |name_FRA={{NOG|FRA}} |name_SEN={{NOG|SEN}} |name_IRQ={{NOG|IRQ}} |name_NOR={{NOG|NOR}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]] }} |Grupa J={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=ARG, ALG, AUT, JOR <!--Update team results below (including date)--> |update=future |start_date=16. juna 2026 |win_ARG=0 |draw_ARG=0 |loss_ARG=0 |gf_ARG=0 |ga_ARG=0 |status_ARG= |win_ALG=0 |draw_ALG=0 |loss_ALG=0 |gf_ALG=0 |ga_ALG=0 |status_ALG= |win_AUT=0 |draw_AUT=0 |loss_AUT=0 |gf_AUT=0 |ga_AUT=0 |status_AUT= |win_JOR=0 |draw_JOR=0 |loss_JOR=0 |gf_JOR=0 |ga_JOR=0 |status_JOR= <!--Team definitions--> |name_ARG={{NOG|ARG}} |name_ALG={{NOG|ALG}} |name_AUT={{NOG|AUT}} |name_JOR={{NOG|JOR}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]] }} |Grupa K={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=POR, COD, UZB, COL <!--Update team results below (including date)--> |update=future |start_date=17. juna 2026 |win_POR=0 |draw_POR=0 |loss_POR=0 |gf_POR=0 |ga_POR=0 |status_POR= |win_COD=0 |draw_COD=0 |loss_COD=0 |gf_COD=0 |ga_COD=0 |status_COD= |win_UZB=0 |draw_UZB=0 |loss_UZB=0 |gf_UZB=0 |ga_UZB=0 |status_UZB= |win_COL=0 |draw_COL=0 |loss_COL=0 |gf_COL=0 |ga_COL=0 |status_COL= <!--Team definitions--> |name_POR={{NOG|POR}} |name_COD={{NOG|COD}} |name_UZB={{NOG|UZB}} |name_COL={{NOG|COL}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]] }} |Grupa L={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=ENG, CRO, GHA, PAN <!--Update team results below (including date)--> |update=future |start_date=17. juna 2026 |win_ENG=0 |draw_ENG=0 |loss_ENG=0 |gf_ENG=0 |ga_ENG=0 |status_ENG= |win_CRO=0 |draw_CRO=0 |loss_CRO=0 |gf_CRO=0 |ga_CRO=0 |status_CRO= |win_GHA=0 |draw_GHA=0 |loss_GHA=0 |gf_GHA=0 |ga_GHA=0 |status_GHA= |win_PAN=0 |draw_PAN=0 |loss_PAN=0 |gf_PAN=0 |ga_PAN=0 |status_PAN= <!--Team definitions--> |name_ENG={{NOG|ENG}} |name_CRO={{NOG|CRO}} |name_GHA={{NOG|GHA}} |name_PAN={{NOG|PAN}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]] }} |Trećeplasirani={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=1) Bodovi; 2) Gol-razlika; 3) Postignuti golovi; 4) Fair-play bodovi; 5) Posljednja [[FIFA-ina rang lista]]; 6) Prethodne FIFA-ine rang liste. |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=GrA, GrB, GrC, GrD, GrE, GrF, GrG, GrH, GrI, GrJ, GrK, GrL <!--Update team results below (including date)--> |update=future |start_date=11. juna 2026 |win_GrA=0 |draw_GrA=0 |loss_GrA=0 |gf_GrA=0 |ga_GrA=0 |status_GrA= |win_GrB=0 |draw_GrB=0 |loss_GrB=0 |gf_GrB=0 |ga_GrB=0 |status_GrB= |win_GrC=0 |draw_GrC=0 |loss_GrC=0 |gf_GrC=0 |ga_GrC=0 |status_GrC= |win_GrD=0 |draw_GrD=0 |loss_GrD=0 |gf_GrD=0 |ga_GrD=0 |status_GrD= |win_GrE=0 |draw_GrE=0 |loss_GrE=0 |gf_GrE=0 |ga_GrE=0 |status_GrE= |win_GrF=0 |draw_GrF=0 |loss_GrF=0 |gf_GrF=0 |ga_GrF=0 |status_GrF= |win_GrG=0 |draw_GrG=0 |loss_GrG=0 |gf_GrG=0 |ga_GrG=0 |status_GrG= |win_GrH=0 |draw_GrH=0 |loss_GrH=0 |gf_GrH=0 |ga_GrH=0 |status_GrH= |win_GrI=0 |draw_GrI=0 |loss_GrI=0 |gf_GrI=0 |ga_GrI=0 |status_GrI= |win_GrJ=0 |draw_GrJ=0 |loss_GrJ=0 |gf_GrJ=0 |ga_GrJ=0 |status_GrJ= |win_GrK=0 |draw_GrK=0 |loss_GrK=0 |gf_GrK=0 |ga_GrK=0 |status_GrK= |win_GrL=0 |draw_GrL=0 |loss_GrL=0 |gf_GrL=0 |ga_GrL=0 |status_GrL= <!--Team definitions--> |name_GrA=<!--{{NOG|}}-->Trećeplasirani grupe A |name_GrB=<!--{{NOG|}}-->Trećeplasirani grupe B |name_GrC=<!--{{NOG|}}-->Trećeplasirani grupe C |name_GrD=<!--{{NOG|}}-->Trećeplasirani grupe D |name_GrE=<!--{{NOG|}}-->Trećeplasirani grupe E |name_GrF=<!--{{NOG|}}-->Trećeplasirani grupe F |name_GrG=<!--{{NOG|}}-->Trećeplasirani grupe G |name_GrH=<!--{{NOG|}}-->Trećeplasirani grupe H |name_GrI=<!--{{NOG|}}-->Trećeplasirani grupe I |name_GrJ=<!--{{NOG|}}-->Trećeplasirani grupe J |name_GrK=<!--{{NOG|}}-->Trećeplasirani grupe K |name_GrL=<!--{{NOG|}}-->Trećeplasirani grupe L <!--Group definitions--> |show_groups=T |group_GrA=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa A|A]] |group_GrB=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa B|B]] |group_GrC=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa C|C]] |group_GrD=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa D|D]] |group_GrE=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa E|E]] |group_GrF=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa F|F]] |group_GrG=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa G|G]] |group_GrH=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa H|H]] |group_GrI=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa I|I]] |group_GrJ=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa J|J]] |group_GrK=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa K|K]] |group_GrL=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa L|L]] <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=KO |result4=KO |result5=KO |result6=KO |result7=KO |result8=KO |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} }} }}<noinclude> {{Multiple sports table preview|Grupa A|Grupa B|Grupa C|Grupa D|Grupa E|Grupa F|Grupa G|Grupa H|Grupa I|Grupa J|Grupa K|Grupa L|Trećeplasirani}} [[Kategorija:Šabloni Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Tabele grupa]] </noinclude> oxptigwliv07ylj24a4byez5ot1pzny 3823937 3823848 2026-04-04T08:45:48Z KWiki 9400 @[[Korisnik:Semso98|Šemso]]: Genitiv je "Curaçaa", ne "Curaçaoa", ali ne znam gdje se to popravlja. 3823937 wikitext text/x-wiki {{<includeonly>safesubst:</includeonly>#switch: {{{1}}} |Grupa A={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source= [https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=MEX, RSA, KOR, CZE <!--Update team results below (including date)--> |update=future |start_date=11. juna 2026 |win_MEX=0 |draw_MEX=0 |loss_MEX=0 |gf_MEX=0 |ga_MEX=0 |status_MEX=D |win_RSA=0 |draw_RSA=0 |loss_RSA=0 |gf_RSA=0 |ga_RSA=0 |status_RSA= |win_KOR=0 |draw_KOR=0 |loss_KOR=0 |gf_KOR=0 |ga_KOR=0 |status_KOR= |win_CZE=0 |draw_CZE=0 |loss_CZE=0 |gf_CZE=0 |ga_CZE=0 |status_CZE= <!--Team definitions--> |name_MEX={{NOG|MEX}} |name_RSA={{NOG|RSA}} |name_KOR={{NOG|KOR}} |name_CZE={{NOG|CZE}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]] }} |Grupa B={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=CAN, BIH, QAT, SUI <!--Update team results below (including date)--> |update=future |start_date=12. juna 2026 |win_CAN=0 |draw_CAN=0 |loss_CAN=0 |gf_CAN=0 |ga_CAN=0 |status_CAN=D |win_BIH=0 |draw_BIH=0 |loss_BIH=0 |gf_BIH=0 |ga_BIH=0 |status_BIH= |win_QAT=0 |draw_QAT=0 |loss_QAT=0 |gf_QAT=0 |ga_QAT=0 |status_QAT= |win_SUI=0 |draw_SUI=0 |loss_SUI=0 |gf_SUI=0 |ga_SUI=0 |status_SUI= <!--Team definitions--> |name_CAN={{NOG|CAN}} |name_BIH={{NOG|BIH}} |name_QAT={{NOG|QAT}} |name_SUI={{NOG|SUI}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]] }} |Grupa C={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=BRA, MAR, HAI, SCO <!--Update team results below (including date)--> |update=future |start_date=13. juna 2026 |win_BRA=0 |draw_BRA=0 |loss_BRA=0 |gf_BRA=0 |ga_BRA=0 |status_BRA= |win_MAR=0 |draw_MAR=0 |loss_MAR=0 |gf_MAR=0 |ga_MAR=0 |status_MAR= |win_HAI=0 |draw_HAI=0 |loss_HAI=0 |gf_HAI=0 |ga_HAI=0 |status_HAI= |win_SCO=0 |draw_SCO=0 |loss_SCO=0 |gf_SCO=0 |ga_SCO=0 |status_SCO= <!--Team definitions--> |name_BRA={{NOG|BRA}} |name_MAR={{NOG|MAR}} |name_HAI={{NOG|HAI}} |name_SCO={{NOG|SCO}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]] }} |Grupa D={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=USA, PAR, AUS, TUR <!--Update team results below (including date)--> |update=future |start_date=12. juna 2026 |win_USA=0 |draw_USA=0 |loss_USA=0 |gf_USA=0 |ga_USA=0 |status_USA=D |win_PAR=0 |draw_PAR=0 |loss_PAR=0 |gf_PAR=0 |ga_PAR=0 |status_PAR= |win_AUS=0 |draw_AUS=0 |loss_AUS=0 |gf_AUS=0 |ga_AUS=0 |status_AUS= |win_TUR=0 |draw_TUR=0 |loss_TUR=0 |gf_TUR=0 |ga_TUR=0 |status_TUR= <!--Team definitions--> |name_USA={{NOG|USA|ime=SAD}} |name_PAR={{NOG|PAR}} |name_AUS={{NOG|AUS}} |name_TUR={{NOG|TUR}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]] }} |Grupa E={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=GER, CUW, CIV, ECU <!--Update team results below (including date)--> |update=future |start_date=14. juna 2026 |win_GER=0 |draw_GER=0 |loss_GER=0 |gf_GER=0 |ga_GER=0 |status_GER= |win_CUW=0 |draw_CUW=0 |loss_CUW=0 |gf_CUW=0 |ga_CUW=0 |status_CUW= |win_CIV=0 |draw_CIV=0 |loss_CIV=0 |gf_CIV=0 |ga_CIV=0 |status_CIV= |win_ECU=0 |draw_ECU=0 |loss_ECU=0 |gf_ECU=0 |ga_ECU=0 |status_ECU= <!--Team definitions--> |name_GER={{NOG|GER}} |name_CUW={{NOG|CUW}} |name_CIV={{NOG|CIV}} |name_ECU={{NOG|ECU}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]] }} |Grupa F={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=NED, JPN, SWE, TUN <!--Update team results below (including date)--> |update=future |start_date=14. juna 2026 |win_NED=0 |draw_NED=0 |loss_NED=0 |gf_NED=0 |ga_NED=0 |status_NED= |win_JPN=0 |draw_JPN=0 |loss_JPN=0 |gf_JPN=0 |ga_JPN=0 |status_JPN= |win_SWE=0 |draw_SWE=0 |loss_SWE=0 |gf_SWE=0 |ga_SWE=0 |status_SWE= |win_TUN=0 |draw_TUN=0 |loss_TUN=0 |gf_TUN=0 |ga_TUN=0 |status_TUN= <!--Team definitions--> |name_NED={{NOG|NED}} |name_JPN={{NOG|JPN}} |name_SWE={{NOG|SWE}} |name_TUN={{NOG|TUN}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]] }} |Grupa G={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=BEL, EGY, IRN, NZL <!--Update team results below (including date)--> |update=future |start_date=15. juna 2026 |win_BEL=0 |draw_BEL=0 |loss_BEL=0 |gf_BEL=0 |ga_BEL=0 |status_BEL= |win_EGY=0 |draw_EGY=0 |loss_EGY=0 |gf_EGY=0 |ga_EGY=0 |status_EGY= |win_IRN=0 |draw_IRN=0 |loss_IRN=0 |gf_IRN=0 |ga_IRN=0 |status_IRN= |win_NZL=0 |draw_NZL=0 |loss_NZL=0 |gf_NZL=0 |ga_NZL=0 |status_NZL= <!--Team definitions--> |name_BEL={{NOG|BEL}} |name_EGY={{NOG|EGY}} |name_IRN={{NOG|IRN}} |name_NZL={{NOG|NZL}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]] }} |Grupa H={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=ESP, CPV, KSA, URU <!--Update team results below (including date)--> |update=future |start_date=15. juna 2026 |win_ESP=0 |draw_ESP=0 |loss_ESP=0 |gf_ESP=0 |ga_ESP=0 |status_ESP= |win_CPV=0 |draw_CPV=0 |loss_CPV=0 |gf_CPV=0 |ga_CPV=0 |status_CPV= |win_KSA=0 |draw_KSA=0 |loss_KSA=0 |gf_KSA=0 |ga_KSA=0 |status_KSA= |win_URU=0 |draw_URU=0 |loss_URU=0 |gf_URU=0 |ga_URU=0 |status_URU= <!--Team definitions--> |name_ESP={{NOG|ESP}} |name_CPV={{NOG|CPV}} |name_KSA={{NOG|KSA}} |name_URU={{NOG|URU}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]] }} |Grupa I={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=FRA, SEN, IRQ, NOR <!--Update team results below (including date)--> |update=future |start_date=16. juna 2026 |win_FRA=0 |draw_FRA=0 |loss_FRA=0 |gf_FRA=0 |ga_FRA=0 |status_FRA= |win_SEN=0 |draw_SEN=0 |loss_SEN=0 |gf_SEN=0 |ga_SEN=0 |status_SEN= |win_IRQ=0 |draw_IRQ=0 |loss_IRQ=0 |gf_IRQ=0 |ga_IRQ=0 |status_IRQ= |win_NOR=0 |draw_NOR=0 |loss_NOR=0 |gf_NOR=0 |ga_NOR=0 |status_NOR= <!--Team definitions--> |name_FRA={{NOG|FRA}} |name_SEN={{NOG|SEN}} |name_IRQ={{NOG|IRQ}} |name_NOR={{NOG|NOR}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]] }} |Grupa J={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=ARG, ALG, AUT, JOR <!--Update team results below (including date)--> |update=future |start_date=16. juna 2026 |win_ARG=0 |draw_ARG=0 |loss_ARG=0 |gf_ARG=0 |ga_ARG=0 |status_ARG= |win_ALG=0 |draw_ALG=0 |loss_ALG=0 |gf_ALG=0 |ga_ALG=0 |status_ALG= |win_AUT=0 |draw_AUT=0 |loss_AUT=0 |gf_AUT=0 |ga_AUT=0 |status_AUT= |win_JOR=0 |draw_JOR=0 |loss_JOR=0 |gf_JOR=0 |ga_JOR=0 |status_JOR= <!--Team definitions--> |name_ARG={{NOG|ARG}} |name_ALG={{NOG|ALG}} |name_AUT={{NOG|AUT}} |name_JOR={{NOG|JOR}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]] }} |Grupa K={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=POR, COD, UZB, COL <!--Update team results below (including date)--> |update=future |start_date=17. juna 2026 |win_POR=0 |draw_POR=0 |loss_POR=0 |gf_POR=0 |ga_POR=0 |status_POR= |win_COD=0 |draw_COD=0 |loss_COD=0 |gf_COD=0 |ga_COD=0 |status_COD= |win_UZB=0 |draw_UZB=0 |loss_UZB=0 |gf_UZB=0 |ga_UZB=0 |status_UZB= |win_COL=0 |draw_COL=0 |loss_COL=0 |gf_COL=0 |ga_COL=0 |status_COL= <!--Team definitions--> |name_POR={{NOG|POR}} |name_COD={{NOG|COD}} |name_UZB={{NOG|UZB}} |name_COL={{NOG|COL}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]] }} |Grupa L={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Kriteriji rangiranja|Kriteriji rangiranja u grupnoj fazi]] |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=ENG, CRO, GHA, PAN <!--Update team results below (including date)--> |update=future |start_date=17. juna 2026 |win_ENG=0 |draw_ENG=0 |loss_ENG=0 |gf_ENG=0 |ga_ENG=0 |status_ENG= |win_CRO=0 |draw_CRO=0 |loss_CRO=0 |gf_CRO=0 |ga_CRO=0 |status_CRO= |win_GHA=0 |draw_GHA=0 |loss_GHA=0 |gf_GHA=0 |ga_GHA=0 |status_GHA= |win_PAN=0 |draw_PAN=0 |loss_PAN=0 |gf_PAN=0 |ga_PAN=0 |status_PAN= <!--Team definitions--> |name_ENG={{NOG|ENG}} |name_CRO={{NOG|CRO}} |name_GHA={{NOG|GHA}} |name_PAN={{NOG|PAN}} <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=3rd |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} |col_3rd=blue1 |text_3rd=Moguć plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} na osnovu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|poretka trećeplasiranih]] }} |Trećeplasirani={{#invoke:Sports table|main|style=WDL|param1_valid=y |class_rules=1) Bodovi; 2) Gol-razlika; 3) Postignuti golovi; 4) Fair-play bodovi; 5) Posljednja [[FIFA-ina rang lista]]; 6) Prethodne FIFA-ine rang liste. |source=[https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026/standings FIFA] <!--Update team positions below (check tiebreakers)--> |team_order=GrA, GrB, GrC, GrD, GrE, GrF, GrG, GrH, GrI, GrJ, GrK, GrL <!--Update team results below (including date)--> |update=future |start_date=11. juna 2026 |win_GrA=0 |draw_GrA=0 |loss_GrA=0 |gf_GrA=0 |ga_GrA=0 |status_GrA= |win_GrB=0 |draw_GrB=0 |loss_GrB=0 |gf_GrB=0 |ga_GrB=0 |status_GrB= |win_GrC=0 |draw_GrC=0 |loss_GrC=0 |gf_GrC=0 |ga_GrC=0 |status_GrC= |win_GrD=0 |draw_GrD=0 |loss_GrD=0 |gf_GrD=0 |ga_GrD=0 |status_GrD= |win_GrE=0 |draw_GrE=0 |loss_GrE=0 |gf_GrE=0 |ga_GrE=0 |status_GrE= |win_GrF=0 |draw_GrF=0 |loss_GrF=0 |gf_GrF=0 |ga_GrF=0 |status_GrF= |win_GrG=0 |draw_GrG=0 |loss_GrG=0 |gf_GrG=0 |ga_GrG=0 |status_GrG= |win_GrH=0 |draw_GrH=0 |loss_GrH=0 |gf_GrH=0 |ga_GrH=0 |status_GrH= |win_GrI=0 |draw_GrI=0 |loss_GrI=0 |gf_GrI=0 |ga_GrI=0 |status_GrI= |win_GrJ=0 |draw_GrJ=0 |loss_GrJ=0 |gf_GrJ=0 |ga_GrJ=0 |status_GrJ= |win_GrK=0 |draw_GrK=0 |loss_GrK=0 |gf_GrK=0 |ga_GrK=0 |status_GrK= |win_GrL=0 |draw_GrL=0 |loss_GrL=0 |gf_GrL=0 |ga_GrL=0 |status_GrL= <!--Team definitions--> |name_GrA=<!--{{NOG|}}-->Trećeplasirani grupe A |name_GrB=<!--{{NOG|}}-->Trećeplasirani grupe B |name_GrC=<!--{{NOG|}}-->Trećeplasirani grupe C |name_GrD=<!--{{NOG|}}-->Trećeplasirani grupe D |name_GrE=<!--{{NOG|}}-->Trećeplasirani grupe E |name_GrF=<!--{{NOG|}}-->Trećeplasirani grupe F |name_GrG=<!--{{NOG|}}-->Trećeplasirani grupe G |name_GrH=<!--{{NOG|}}-->Trećeplasirani grupe H |name_GrI=<!--{{NOG|}}-->Trećeplasirani grupe I |name_GrJ=<!--{{NOG|}}-->Trećeplasirani grupe J |name_GrK=<!--{{NOG|}}-->Trećeplasirani grupe K |name_GrL=<!--{{NOG|}}-->Trećeplasirani grupe L <!--Group definitions--> |show_groups=T |group_GrA=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa A|A]] |group_GrB=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa B|B]] |group_GrC=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa C|C]] |group_GrD=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa D|D]] |group_GrE=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa E|E]] |group_GrF=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa F|F]] |group_GrG=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa G|G]] |group_GrH=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa H|H]] |group_GrI=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa I|I]] |group_GrJ=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa J|J]] |group_GrK=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa K|K]] |group_GrL=[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Grupa L|L]] <!--Qualification column definitions--> |res_col_header=Q |result1=KO |result2=KO |result3=KO |result4=KO |result5=KO |result6=KO |result7=KO |result8=KO |col_KO=green1 |text_KO=Plasman u {{#ifeq:{{PAGENAME}}|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Nokaut-faza|nokaut-fazu]]|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza|nokaut-fazu]]}} }} }}<noinclude> {{Multiple sports table preview|Grupa A|Grupa B|Grupa C|Grupa D|Grupa E|Grupa F|Grupa G|Grupa H|Grupa I|Grupa J|Grupa K|Grupa L|Trećeplasirani}} [[Kategorija:Šabloni Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Tabele grupa]] </noinclude> 4ce8u7uxx5vcoqlsutosofr090ics73 0 532825 3823864 3822331 2026-04-03T20:51:54Z AnToni 2325 /* Svjetski kup */ 3823864 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Konstantina Charalampidou | slika = 2025-01-09_IBU_World_Cup_Biathlon_Oberhof_2025_STP_4685.jpg | država = {{ZID|Grčka}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|2002|07|13}} | mjesto rođenja = [[Drama (Grčka)]] | država rođenja = Grčka | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | klub = EOS Dramas | trener = | visina = | težina = <!-- B I A T L O N --> <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''0''' | medalje OI = | zlato OI = 0 | nastup OI NS = '''1''' ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|2026.]]) | medalje OI NS = '''0''' | zlato OI NS = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''2''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|2024]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|2025.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = ([[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|2024/25.]]) | pobjede SK = '''0''' | pobjede SK štafeta= | plasman SK = | pobjede u dis = | kraj karijere = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2021/2022.|2021/21.]] | pobjede EK = | plasman EK = '''136''' ([[IBU kup 2025/2026.|2025/26.]]) | status = aktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[ZOI|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} | aktualizirano = 1. 4. 2026. }} '''Konstantina Charalampidou''', rođena 13. jula 2002. u [[Drama (Grčka)|Drami]] je [[grčka]] [[biatlon]]ka.<ref>{{cite web |language=en |title=International Biathlon Union - Athlete profile for Konstantina CHARALAMPIDOU |url=https://www.biathlonworld.com/athlete/charalampidou-konstantina/BTGRE21307200201?tab=overview |website=International Biathlon Union - IBU |access-date=16. 2. 2025}}.</ref>. == Karijera == === Olimpijske igre === ==== Biatlon ==== Charalampidou nije nastupala na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] u biatlonu. === Skijaško trčanje === {{sekcija}} === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2024}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 15 km|87]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 7,5 km|91]] | | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2025}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – 15 km|89]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – 7,5 km|91]] | | | | | |} Konstantina Charalampidou je nastupila na dva [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskih prvenstava]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|SP 2024.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|SP 2025]], ali nije osvojila ni jednu medalju. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji joj je bilo 87-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|SP 2024.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 15 km|utrci na 15&nbsp;km]], kada je s pet promašaja i 13:10.6&nbsp;min zaostatka bila iza pobjednice [[Lisa Vittozzi|Lise Vittozzi]]. U ekipnim utrkama nije nastupala. === Svjetski kup === Prvi nastup u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] imala je 23. januara 2025. u [[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|sezoni 2024/25.]] u [[Antholz]]u u utrci na 7,5&nbsp;km kada je osvojila 97-o mjesto s jednim promašajem i zaostatkom od 5:15.4&nbsp;min iza pobjednice, francuske biatlonke [[Lou Jeanmonnot]]. Najbolji nastup u karijeri joj je 78-o mjesto u utrci na 15&nbsp;km u [[Svjetski kup u biatlonu 2026/2026.|sezoni 2025/26.]] u finskom [[Kontiolahti]]ju 5. marta 2026. U štafeti nije nastupala. == Privatni život == == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline|Konstantina Charalampidou}} * {{Sport365|2625}} {{DEFAULTSORT:Charalampidou, Konstantina}} [[Kategorija:Rođeni 2002.]] [[Kategorija:Biografije, Drama (Grčka)]] [[Kategorija:Grčki biatlonci]] [[Kategorija:Grčki skijaši-trkači]] [[Kategorija:Sovjetski olimpijci u skijaškom trčanju]] [[Kategorija:Skijaši-trkači na Zimskim olimpijskim igrama 2026.]] [[Kategorija:Aktivni biatlonci]] [[Kategorija:Živi ljudi]] sojxa5iulcihpcjg3cq9u57r2j7droe 3823867 3823864 2026-04-03T21:17:28Z AnToni 2325 3823867 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Konstantina Charalampidou | slika = 2025-01-09_IBU_World_Cup_Biathlon_Oberhof_2025_STP_4685.jpg | država = {{ZID|Grčka}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|2002|07|13}} | mjesto rođenja = [[Drama (Grčka)|Drama]] | država rođenja = Grčka | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | klub = EOS Dramas | trener = | visina = | težina = <!-- B I A T L O N --> <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''0''' | medalje OI = | zlato OI = 0 | nastup OI NS = '''1''' ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|2026.]]) | medalje OI NS = '''0''' | zlato OI NS = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''2''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|2024]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|2025.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = ([[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|2024/25.]]) | pobjede SK = '''0''' | pobjede SK štafeta= | plasman SK = | pobjede u dis = | kraj karijere = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2021/2022.|2021/21.]] | pobjede EK = | plasman EK = '''136''' ([[IBU kup 2025/2026.|2025/26.]]) | status = aktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[ZOI|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} | aktualizirano = 1. 4. 2026. }} '''Konstantina Charalampidou''', rođena 13. jula 2002. u [[Drama (Grčka)|Drami]] je [[grčka]] [[biatlon]]ka.<ref>{{cite web |language=en |title=International Biathlon Union - Athlete profile for Konstantina CHARALAMPIDOU |url=https://www.biathlonworld.com/athlete/charalampidou-konstantina/BTGRE21307200201?tab=overview |website=International Biathlon Union - IBU |access-date=16. 2. 2025}}.</ref>. == Karijera == === Olimpijske igre === ==== Biatlon ==== Charalampidou nije nastupala na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] u biatlonu. === Skijaško trčanje === {{sekcija}} === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2024}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 15 km|87]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 7,5 km|91]] | | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2025}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – 15 km|89]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – 7,5 km|91]] | | | | | |} Konstantina Charalampidou je nastupila na dva [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskih prvenstava]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|SP 2024.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|SP 2025]], ali nije osvojila ni jednu medalju. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji joj je bilo 87-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|SP 2024.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 15 km|utrci na 15&nbsp;km]], kada je s pet promašaja i 13:10.6&nbsp;min zaostatka bila iza pobjednice [[Lisa Vittozzi|Lise Vittozzi]]. U ekipnim utrkama nije nastupala. === Svjetski kup === Prvi nastup u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] imala je 23. januara 2025. u [[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|sezoni 2024/25.]] u [[Antholz]]u u utrci na 7,5&nbsp;km kada je osvojila 97-o mjesto s jednim promašajem i zaostatkom od 5:15.4&nbsp;min iza pobjednice, francuske biatlonke [[Lou Jeanmonnot]]. Najbolji nastup u karijeri joj je 78-o mjesto u utrci na 15&nbsp;km u [[Svjetski kup u biatlonu 2026/2026.|sezoni 2025/26.]] u finskom [[Kontiolahti]]ju 5. marta 2026. U štafeti nije nastupala. == Privatni život == == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline|Konstantina Charalampidou}} * {{Sport365|2625}} {{DEFAULTSORT:Charalampidou, Konstantina}} [[Kategorija:Rođeni 2002.]] [[Kategorija:Biografije, Drama (Grčka)]] [[Kategorija:Grčki biatlonci]] [[Kategorija:Grčki skijaši-trkači]] [[Kategorija:Sovjetski olimpijci u skijaškom trčanju]] [[Kategorija:Skijaši-trkači na Zimskim olimpijskim igrama 2026.]] [[Kategorija:Aktivni biatlonci]] [[Kategorija:Živi ljudi]] lo5eqnwa5mokaj5ad29j2dyyxc62y0h 3823868 3823867 2026-04-03T21:21:55Z AnToni 2325 [[Kategorija:Biografije, Drama (Grčka)]] uklonjena; [[Kategorija:Biografije, Drama]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3823868 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Konstantina Charalampidou | slika = 2025-01-09_IBU_World_Cup_Biathlon_Oberhof_2025_STP_4685.jpg | država = {{ZID|Grčka}} | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|2002|07|13}} | mjesto rođenja = [[Drama (Grčka)|Drama]] | država rođenja = Grčka | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | klub = EOS Dramas | trener = | visina = | težina = <!-- B I A T L O N --> <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''0''' | medalje OI = | zlato OI = 0 | nastup OI NS = '''1''' ([[Skijaško trčanje na Zimskim olimpijskim igrama 2026.|2026.]]) | medalje OI NS = '''0''' | zlato OI NS = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''2''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|2024]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|2025.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = ([[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|2024/25.]]) | pobjede SK = '''0''' | pobjede SK štafeta= | plasman SK = | pobjede u dis = | kraj karijere = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2021/2022.|2021/21.]] | pobjede EK = | plasman EK = '''136''' ([[IBU kup 2025/2026.|2025/26.]]) | status = aktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[ZOI|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} | aktualizirano = 1. 4. 2026. }} '''Konstantina Charalampidou''', rođena 13. jula 2002. u [[Drama (Grčka)|Drami]] je [[grčka]] [[biatlon]]ka.<ref>{{cite web |language=en |title=International Biathlon Union - Athlete profile for Konstantina CHARALAMPIDOU |url=https://www.biathlonworld.com/athlete/charalampidou-konstantina/BTGRE21307200201?tab=overview |website=International Biathlon Union - IBU |access-date=16. 2. 2025}}.</ref>. == Karijera == === Olimpijske igre === ==== Biatlon ==== Charalampidou nije nastupala na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|olimpijskim igrama]] u biatlonu. === Skijaško trčanje === {{sekcija}} === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}} !! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2024}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 15 km|87]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 7,5 km|91]] | | | | | |- |align="left" | {{NaziviSPB|2025}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – 15 km|89]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – 7,5 km|91]] | | | | | |} Konstantina Charalampidou je nastupila na dva [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetskih prvenstava]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|SP 2024.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|SP 2025]], ali nije osvojila ni jednu medalju. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji joj je bilo 87-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|SP 2024.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 15 km|utrci na 15&nbsp;km]], kada je s pet promašaja i 13:10.6&nbsp;min zaostatka bila iza pobjednice [[Lisa Vittozzi|Lise Vittozzi]]. U ekipnim utrkama nije nastupala. === Svjetski kup === Prvi nastup u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] imala je 23. januara 2025. u [[Svjetski kup u biatlonu 2024/2025.|sezoni 2024/25.]] u [[Antholz]]u u utrci na 7,5&nbsp;km kada je osvojila 97-o mjesto s jednim promašajem i zaostatkom od 5:15.4&nbsp;min iza pobjednice, francuske biatlonke [[Lou Jeanmonnot]]. Najbolji nastup u karijeri joj je 78-o mjesto u utrci na 15&nbsp;km u [[Svjetski kup u biatlonu 2026/2026.|sezoni 2025/26.]] u finskom [[Kontiolahti]]ju 5. marta 2026. U štafeti nije nastupala. == Privatni život == == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline|Konstantina Charalampidou}} * {{Sport365|2625}} {{DEFAULTSORT:Charalampidou, Konstantina}} [[Kategorija:Rođeni 2002.]] [[Kategorija:Biografije, Drama]] [[Kategorija:Grčki biatlonci]] [[Kategorija:Grčki skijaši-trkači]] [[Kategorija:Sovjetski olimpijci u skijaškom trčanju]] [[Kategorija:Skijaši-trkači na Zimskim olimpijskim igrama 2026.]] [[Kategorija:Aktivni biatlonci]] [[Kategorija:Živi ljudi]] c2cb6i1o6pqspo34ae71kbdd1riiceg 0 532848 3823970 3823799 2026-04-04T09:26:19Z KWiki 9400 KWiki premjestio je stranicu [[Zemljotres u Sjevernom Maluku 2026.]] na [[Zemljotres u Sjevernom Malukuu 2026.]] bez ostavljanja preusmjerenja: Slovna ili gramatička greška 3823799 wikitext text/x-wiki {{Tren}} {{Infokutija zemljotres | naslov = Zemljotres u Sjevernom Maluku 2026. | karta = 2026-04-01 Ternate, Indonesia M7.4 earthquake shakemap (USGS).jpg | karta2 = {{Lokacijska karta | Indonezija | label=0 | lat=1 | long=1 | mark= | marksize=0 | position=top | width= 260 | float=right | caption= | relief=yes}} | tekst = | datum = {{Start date|2026|4|2|df=yes}} | vrijeme nastanka = 6:48:13 (lokalno vrijeme) | trajanje = | jačina = 7,4 [[Skala momentne magnitude|M_W]] | dubina = 35 km | lokacija = Sjeverni Maluku | intenzitet = {{MMI|VIII}} | vrsta = | pogođene države = [[Indonezija]] | šteta = | cunami = Da | klizište = | afteršokovi = ca. 135+ zabilježenih, najjači mb 6.2 | žrtve = 1 poginula, nekoliko povrijeđenih }} Dana 2. aprila 2026. godine, [[zemljotres]] jačine 7,4 M_W pogodio je [[Sjeverni Maluku]] u [[Indonezija|Indoneziji]]. Epicentar potresa bio je u moru, 126 kilometara zapadno-sjeverozapadno od grada [[Ternate]]a, na dubini od 35&nbsp;km. Najmanje jedna osoba je poginula, dok su dvije povrijeđene.<ref>{{Cite news|title=One killed and buildings damaged as magnitude 7.4 earthquake strikes Indonesia|url=https://www.theguardian.com/world/2026/apr/02/magnitude-78-earthquake-strikes-in-indonesia-sparking-tsunami-alert|newspaper=The Guardian|date=2. 4. 2026|access-date=2. 4. 2026|issn=0261-3077|language=|first=Rebecca|last=Ratcliffe}}</ref> == Zemljotres == Prema podacima indonezijske [[Agencija za meteorologiju, klimatologiju i geofiziku|Agencije za meteorologiju, klimatologiju i geofiziku]] (BMKG), epicentar zemljotresa bio je udaljen oko 127 kilometara od grada [[Bitung]] u provinciji [[Sjeverni Sulawesi]], u blizini grupe otoka [[Batang Dua]] koja pripadaju gradu Ternate u regiji Sjeverni Maluku.<ref name="darilaut.id">{{Cite web|url=https://darilaut.id/berita/gempa-laut-maluku-m76-di-dekat-pulau-batang-dua-mekanisme-pergerakan-naik|title=Gempa Laut Maluku M7,6 di Dekat Pulau Batang Dua Mekanisme Pergerakan Naik|last=|date=2. 4. 2026|website=Dari Laut|language=id|access-date=2. 4. 2026}}</ref> Zemljotres je nastao kao rezultat deformacije tla Zemljine kore i imao je mehanizam [[Reversni rasjed|reversnog rasjeda]].<ref name="darilaut.id"/> BMKG je prijavio magnitudu od M_W 7,3, dok je [[Američki geološki zavod|Geološki zavod Sjedinjenih Američkih Država]] (USGS) zabilježio magnitudu 7,4 M_W.<ref>{{Cite web|url=https://earthquake.usgs.gov/earthquakes/eventpage/us6000slss|title="M 7.4 - 126 km WNW of Ternate, Indonesia 2026" - USGS|website=earthquake.usgs.gov|access-date=2. 4. 2026}}</ref> Potres se dogodio u 22:48:13 UTC, na dubini od 35 kilometara. Zemljotres se osjetio jakim intenzitetom (VI) u Teratu, V (umjereno) u Ibu i Manadu, te III (slabo) u Gorontalu, Bone Balangu, Sjevernom Gorontalu, Boalemu i Pohuwatu. Uslijedilo je najmanje 48 naknadnih potresa, od kojih je najveći imao magnitudu od mb 6.2. Cunami visine 75 cm zablježen je u regiji Sjeverna Minahasa,<ref>{{Cite web|url=https://news.detik.com/berita/d-8426130/tsunami-terjadi-di-5-wilayah-usai-gempa-m-7-6-sulut-tertinggi-0-75-meter|title=Tsunami Terjadi di 5 Wilayah Usai Gempa M 7,6 Sulut, Tertinggi 0,75 Meter|last=Tamrin|first=Abadi|website=detiknews|language=id-ID|access-date=2. 4. 2026}}</ref> 65 cm u [[Okrug Kema|Kemi]], 15 cm u Beu, 13 cm u [[Talangen]]u i 5 cm u [[Davao|Davau]] na [[Filipini]]ma.<ref>"[https://www.tsunami.gov/events/PHEB/2026/04/01/26091003/7/WEPA40/WEPA40.txt TSUNAMI MESSAGE NUMBER 7]". Pacific Tsunami Warning Center. 2. april 2026. Pristupljeno 2. aprila 2026.</ref> == Posljedice == Jedna osoba poginula je nakon što se sportski centar obrušio, a nekoliko drugih povrijeđeno je u Manadu.<ref>{{Cite web|url=https://www.beritasatu.com/nusantara/2981429/gempa-m-76-guncang-manado-1-orang-tewas-tertimpa-reruntuhan-gor|title=Gempa M 7,6 Guncang Manado, 1 Orang Tewas Tertimpa Reruntuhan GOR|last=BeritaSatu.com|website=beritasatu.com|language=id|access-date=2. 4. 2026}}</ref> Bolnica Siloam pretrpila je ozbiljna strukturalna oštećenja, a oštećen je i jedan [[hotel]] u Manadu.<ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.com/news/live/c8xy522nd5lt|title=Tsunami warning lifted after 7.4-magnitude earthquake hits Indonesia|website=BBC News|language=|access-date=2. 4. 2026}}</ref> Na ostrvu Majau srušila se [[crkva]] i oštećeno je nekoliko kuća. Najmanje 133 kuće oštećene su u području Ternata, dok su 24 objekta oštećena u Tidoreu. Širom Halmahere oštećeno je 15 kuća, a u regiji Južna Halmahera se srušio most. Kuhinja jedne kuće uništena je u [[Klizište|klizištu]], druga kuća je oštećena, a zidovi [[Džamija|džamije]] i nekoliko vladinih kancelarija su se srušili u Bitungu. Tri crkve su oštećene u regenciji Minahasa i Tomohonu.<ref>{{Cite web|url=https://beritamanado.com/tiga-gereja-katolik-minahasa-tomohon-rusak-gempa-76-sr/|title=Tiga Gereja Katolik di Minahasa dan Tomohon Rusak Akibat Gempa 7,6 SR - BeritaManado.com: Berita Terkini Kota Manado, Sulawesi Utara|date=2. 4. 2026|website=beritamanado.com|language=id|access-date=2. 4. 2026}}</ref> == Također pogledajte == * [[Spisak zemljotresa u 2026. godini]] * [[Spisak zemljotresa u Indoneziji]] * [[Zemljotres u Pacitanu 2026.]] == Reference == [[Kategorija:Zemljotresi u 2020-ima]] [[Kategorija:Indonezija]] fufijr2w0aq7yspd5e3svz43rjmpnw6 0 532849 3823947 3822297 2026-04-04T09:04:34Z KWiki 9400 KWiki premjestio je stranicu [[SPF]] na [[Sender Policy Framework]] bez ostavljanja preusmjerenja 3822297 wikitext text/x-wiki '''SPF''' (engleski: ''Sender Policy Framework'') je standard za autentifikaciju elektronske pošte koji omogućava vlasnicima domena da specificiraju koje mail servere su ovlaštene za slanje e-pošte u ime tog domena. Osnovna svrha SPF-a je smanjenje zloupotrebe elektronske pošte, kao što su lažno predstavljanje (''spoofing'') i slanje neželjene pošte (''spam''), provjerom izvora poruke tokom procesa prijema. Mehanizam SPF-a funkcioniše tako što koristi DNS zapise domena za definisanje dozvoljenih izvora e-pošte; primajući mail server provjerava IP adresu pošiljaoca prema SPF zapisu i na osnovu toga odlučuje da li će prihvatiti, odbiti ili označiti poruku. SPF se često koristi u kombinaciji s drugim standardima za autentifikaciju e-pošte, kao što su [[DKIM]] (''DomainKeys Identified Mail'') i [[DMARC]] (''Domain-based Message Authentication, Reporting and Conformance''), koji zajedno pružaju sveobuhvatniju zaštitu od zloupotrebe e-pošte. == Reference == * {{cite web|url=https://tools.ietf.org/html/rfc7208|title=RFC 7208: Sender Policy Framework (SPF) for Authorizing Use of Domains in Email|date=april 2014|publisher=IETF}} * {{cite web|url=https://www.icann.org/resources/pages/email-authentication-2013-05-03-en|title=Email Authentication Techniques|publisher=ICANN|access-date=1. 6. 2024}} * {{cite web|url=https://bimicertifications.ba/sta-je-spf|title=Šta je SPF?|website=BIMI Certifications|publisher=BIMI Certifications|access-date=2. 4. 2026}} == Vidi još == * [[DKIM]] * [[DMARC]] * [[BIMI]] rnfwrtoqykflu27m10yxbsgguiaqm63 0 532851 3823949 3822295 2026-04-04T09:14:47Z KWiki 9400 KWiki premjestio je stranicu [[DKIM]] na [[DomainKeys Identified Mail]] 3822295 wikitext text/x-wiki '''DKIM''' (engleski: ''DomainKeys Identified Mail'') je standard za autentifikaciju elektronske pošte koji omogućava organizacijama da digitalno potpišu e-mail poruke u ime svoje domene. Cilj DKIM-a je smanjenje zloupotrebe e-maila, kao što su lažno predstavljanje (''phishing'') i ''spam'', potvrđivanjem da je poruka zaista poslana s ovlaštenog servera domene pošiljaoca. DKIM koristi kriptografske potpise: pošiljalac generiše digitalni potpis koji se dodaje zaglavlju poruke, dok primateljev server koristi javni ključ, objavljen u DNS zapisu domene, za provjeru autentičnosti potpisa. DKIM često radi u kombinaciji s drugim standardima za autentifikaciju e-maila, kao što su [[SPF]] (''Sender Policy Framework'') i [[DMARC]] (''Domain-based Message Authentication, Reporting, and Conformance''), kako bi se dodatno povećala sigurnost i pouzdanost elektronske komunikacije. DKIM je definisan u RFC 6376 od strane Internet Engineering Task Force (IETF) i široko je prihvaćen u industriji elektronske pošte. == Reference == * {{cite web|url=https://datatracker.ietf.org/doc/html/rfc6376|title=RFC 6376: DomainKeys Identified Mail (DKIM) Signatures|date=septembar 2011|publisher=IETF}} * {{cite web|url=https://www.rfc-editor.org/rfc/rfc7208.html|title=RFC 7208: Sender Policy Framework (SPF) for Authorizing Use of Domains in Email|date=april 2014|publisher=IETF}} * {{cite web|url=https://bimicertifications.ba/sta-je-dkim|title=Šta je DKIM?|website=BIMI Certifications|publisher=BIMI Certifications|access-date=2. 4. 2026}} == Vidi još == * [[SPF]] (''Sender Policy Framework'') * [[DMARC]] * [[BIMI]] fypvg3t6dug8fgn5jvhrkz0w5jc1cmb 1 532862 3823942 3823812 2026-04-04T08:59:34Z KWiki 9400 /* Laacher / Lach */ odgovor 3823942 wikitext text/x-wiki == Laacher / Lach == Poprilično sam siguran da se prednost treba dati originalnom njemačkom terminu, Laacher See, potom direktno prevoditi sa njemačkog, a ne prevoditi sa engleskog jezika, ali nemam neki gramatički priručnik da provjerim tačnost ovoga što govorim. Najlakše bi se možda bilo orijentisati preko sličnih naziva jezera, npr. Turnersee, Jannersee itd, jer je u njemačkom ustaljeno da se ime i jezero ponekad spajaju u jedan naziv, pa i iz tog razloga treba pripaziti na tačan prevod (naziv do see ostaviti onakav kakav jeste?). Primjera radi, Englezi Sarnersee prevode kao Lake Sarnen, ali zanimljivo da i Italijani i Francuzi također daju prednost terminu Sarnen umjesto Sarner, mada je to slučaj sam za sebe, jer u pitanju švicarsko jezero, pa nije neobično da bude i po 3 naziva za jedno jezero, a da se razlikuju u par slova. Zbog toga se treba odlučiti kako ćemo ubuduće imenovati ovakve članke da ne bi došlo da zabune. Postoji i opcija da ih direktno prevodimo kao Laacher See, možda bismo tada najmanje pogriješili. <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 11:17, 3 april 2026 (CEST) :Sa DE Wiki: :"Riječ ''Laach'' potječe od starovisokonjemačke riječi ''lacha'', a srodna je modernoj njemačkoj riječi ''[https://en.wiktionary.org/wiki/Lache Lache]'', latinskoj ''lacus'' i engleskoj ''lake'' te jednostavno znači 'jezero'. Naziv ''Laacher See'' stoga je tautologija. Naziv ''Laach'' prenesen je na mjesto i manastir. Opatija je dobila službeno ime ''Maria Laach od isusovaca'' nakon ponovnog osnivanja 1863." :''Laacher'' je pridjev od ''Laach''. {{Spomeni|AnToni}} Prevesti (na SR Wiki je Lahsko jezero, naprimjer) ili ne prevesti. Kod nas je praksa da se nazivi jezera prevode kad se može tvoriti normalan pridjev. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:59, 4 april 2026 (CEST) lkxoa5dvrhhilj7pg9nr7vqvuwnzkbx 3823943 3823942 2026-04-04T09:00:09Z KWiki 9400 /* Laacher / Lach */ 3823943 wikitext text/x-wiki == Laacher / Lach == Poprilično sam siguran da se prednost treba dati originalnom njemačkom terminu, Laacher See, potom direktno prevoditi sa njemačkog, a ne prevoditi sa engleskog jezika, ali nemam neki gramatički priručnik da provjerim tačnost ovoga što govorim. Najlakše bi se možda bilo orijentisati preko sličnih naziva jezera, npr. Turnersee, Jannersee itd, jer je u njemačkom ustaljeno da se ime i jezero ponekad spajaju u jedan naziv, pa i iz tog razloga treba pripaziti na tačan prevod (naziv do see ostaviti onakav kakav jeste?). Primjera radi, Englezi Sarnersee prevode kao Lake Sarnen, ali zanimljivo da i Italijani i Francuzi također daju prednost terminu Sarnen umjesto Sarner, mada je to slučaj sam za sebe, jer u pitanju švicarsko jezero, pa nije neobično da bude i po 3 naziva za jedno jezero, a da se razlikuju u par slova. Zbog toga se treba odlučiti kako ćemo ubuduće imenovati ovakve članke da ne bi došlo da zabune. Postoji i opcija da ih direktno prevodimo kao Laacher See, možda bismo tada najmanje pogriješili. <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 11:17, 3 april 2026 (CEST) :Sa DE Wiki: :"Riječ ''Laach'' potječe od starovisokonjemačke riječi ''lacha'', a srodna je modernoj njemačkoj riječi ''[https://en.wiktionary.org/wiki/Lache Lache]'', latinskoj ''lacus'' i engleskoj ''lake'' te jednostavno znači 'jezero'. Naziv ''Laacher See'' stoga je tautologija. Naziv ''Laach'' prenesen je na mjesto i manastir. Opatija je dobila službeno ime ''Maria Laach od isusovaca'' nakon ponovnog osnivanja 1863." :''Laacher'' je pridjev od ''Laach''. {{Spomeni|AnToni}} Prevesti (na SR Wiki je Lahsko jezero, naprimjer) ili ne prevesti? Kod nas je praksa da se nazivi jezera prevode kad se može tvoriti normalan pridjev. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:59, 4 april 2026 (CEST) ekh3c8y24wjzp09ettmrnk5rr86qtri 3823955 3823943 2026-04-04T09:19:17Z AnToni 2325 3823955 wikitext text/x-wiki == Laacher / Lach == Poprilično sam siguran da se prednost treba dati originalnom njemačkom terminu, Laacher See, potom direktno prevoditi sa njemačkog, a ne prevoditi sa engleskog jezika, ali nemam neki gramatički priručnik da provjerim tačnost ovoga što govorim. Najlakše bi se možda bilo orijentisati preko sličnih naziva jezera, npr. Turnersee, Jannersee itd, jer je u njemačkom ustaljeno da se ime i jezero ponekad spajaju u jedan naziv, pa i iz tog razloga treba pripaziti na tačan prevod (naziv do see ostaviti onakav kakav jeste?). Primjera radi, Englezi Sarnersee prevode kao Lake Sarnen, ali zanimljivo da i Italijani i Francuzi također daju prednost terminu Sarnen umjesto Sarner, mada je to slučaj sam za sebe, jer u pitanju švicarsko jezero, pa nije neobično da bude i po 3 naziva za jedno jezero, a da se razlikuju u par slova. Zbog toga se treba odlučiti kako ćemo ubuduće imenovati ovakve članke da ne bi došlo da zabune. Postoji i opcija da ih direktno prevodimo kao Laacher See, možda bismo tada najmanje pogriješili. <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 11:17, 3 april 2026 (CEST) :Sa DE Wiki: :"Riječ ''Laach'' potječe od starovisokonjemačke riječi ''lacha'', a srodna je modernoj njemačkoj riječi ''[https://en.wiktionary.org/wiki/Lache Lache]'', latinskoj ''lacus'' i engleskoj ''lake'' te jednostavno znači 'jezero'. Naziv ''Laacher See'' stoga je tautologija. Naziv ''Laach'' prenesen je na mjesto i manastir. Opatija je dobila službeno ime ''Maria Laach od isusovaca'' nakon ponovnog osnivanja 1863." :''Laacher'' je pridjev od ''Laach''. {{Spomeni|AnToni}} Prevesti (na SR Wiki je Lahsko jezero, naprimjer) ili ne prevesti? Kod nas je praksa da se nazivi jezera prevode kad se može tvoriti normalan pridjev. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:59, 4 april 2026 (CEST) :: Zašto ne? ''Lahsko jezero'' je sasvim u redu. Laacher (jezero) u zagradi signalizira na ima još neki pojam s "Laacher", a Jezero Laacher je engleska formulacija.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 11:19, 4 april 2026 (CEST) 97lxa9wzcy4496wytxm8e5mrpwxvarw 3823965 3823955 2026-04-04T09:24:22Z KWiki 9400 KWiki premjestio je stranicu [[Razgovor:Laacher (jezero)]] na [[Razgovor:Lahsko jezero]] 3823955 wikitext text/x-wiki == Laacher / Lach == Poprilično sam siguran da se prednost treba dati originalnom njemačkom terminu, Laacher See, potom direktno prevoditi sa njemačkog, a ne prevoditi sa engleskog jezika, ali nemam neki gramatički priručnik da provjerim tačnost ovoga što govorim. Najlakše bi se možda bilo orijentisati preko sličnih naziva jezera, npr. Turnersee, Jannersee itd, jer je u njemačkom ustaljeno da se ime i jezero ponekad spajaju u jedan naziv, pa i iz tog razloga treba pripaziti na tačan prevod (naziv do see ostaviti onakav kakav jeste?). Primjera radi, Englezi Sarnersee prevode kao Lake Sarnen, ali zanimljivo da i Italijani i Francuzi također daju prednost terminu Sarnen umjesto Sarner, mada je to slučaj sam za sebe, jer u pitanju švicarsko jezero, pa nije neobično da bude i po 3 naziva za jedno jezero, a da se razlikuju u par slova. Zbog toga se treba odlučiti kako ćemo ubuduće imenovati ovakve članke da ne bi došlo da zabune. Postoji i opcija da ih direktno prevodimo kao Laacher See, možda bismo tada najmanje pogriješili. <span style="font-family:Segoe print; color:Maroon; text-shadow:green 0.2em 0.2em 0.4em;">[[Korisnik:Tulum387|Tulum387]]</span> 11:17, 3 april 2026 (CEST) :Sa DE Wiki: :"Riječ ''Laach'' potječe od starovisokonjemačke riječi ''lacha'', a srodna je modernoj njemačkoj riječi ''[https://en.wiktionary.org/wiki/Lache Lache]'', latinskoj ''lacus'' i engleskoj ''lake'' te jednostavno znači 'jezero'. Naziv ''Laacher See'' stoga je tautologija. Naziv ''Laach'' prenesen je na mjesto i manastir. Opatija je dobila službeno ime ''Maria Laach od isusovaca'' nakon ponovnog osnivanja 1863." :''Laacher'' je pridjev od ''Laach''. {{Spomeni|AnToni}} Prevesti (na SR Wiki je Lahsko jezero, naprimjer) ili ne prevesti? Kod nas je praksa da se nazivi jezera prevode kad se može tvoriti normalan pridjev. [[Korisnik:KWiki|KWiki]] ([[Razgovor s korisnikom:KWiki|razgovor]]) 10:59, 4 april 2026 (CEST) :: Zašto ne? ''Lahsko jezero'' je sasvim u redu. Laacher (jezero) u zagradi signalizira na ima još neki pojam s "Laacher", a Jezero Laacher je engleska formulacija.--[[User:AnToni|'''<span style="font-size:0.925em; font-family:'Bradley Hand ITC';"><span style="color:red;">A</span><span style="color:black;">n</span><span style="color:red;">T</span><span style="color:green;">o</span><span style="color:gold;">n</span><span style="color:black;">i</span></span>''']]_{([[Razgovor sa korisnikom:AnToni|<big><span style="color:red; font-family:'Bradley Hand ITC';">'''''R'''''</span></big>]])} 11:19, 4 april 2026 (CEST) 97lxa9wzcy4496wytxm8e5mrpwxvarw 0 532863 3823824 2026-04-03T12:46:38Z Exsiler 178345 Nova stranica: '''Transkripcijski mjehurić''' je molekularna struktura koja se formira tokom inicijalizacije DNK [[Transkripcija (genetika)|transkripcije]], kada se ograničeni dio dvostruke spirale [[DNK]] odmota, pružajući dovoljno prostora da se [[RNK-polimeraza]] (RNKP) veže za lanac matrice i započne sintezu [[RNK]]. Veličina transkripcijskog mjehurića je obično 12 do 14 baznih parova, što omogućava [[enzim]]u da lahko ugradi komplementarne [[nukleotid]]e RNK.<ref>{{Cite web... 3823824 wikitext text/x-wiki '''Transkripcijski mjehurić''' je molekularna struktura koja se formira tokom inicijalizacije DNK [[Transkripcija (genetika)|transkripcije]], kada se ograničeni dio dvostruke spirale [[DNK]] odmota, pružajući dovoljno prostora da se [[RNK-polimeraza]] (RNKP) veže za lanac matrice i započne sintezu [[RNK]]. Veličina transkripcijskog mjehurića je obično 12 do 14 baznih parova, što omogućava [[enzim]]u da lahko ugradi komplementarne [[nukleotid]]e RNK.<ref>{{Cite web |last=Mokobi |first=Faith |date=2022-08-23 |title=DNA Transcription (RNA Synthesis)- Article, Diagrams and Video |url=https://microbenotes.com/dna-transcription-rna-synthesis/?utm_source=chatgpt.com |access-date=2025-02-14 |website=microbenotes.com |language=en-US}}</ref> Dinamika i struktura transkripcijskog mjehurića su varijabilne i imaju ulogu u [[regulacija ekspresije gena| regulaciji ekspresije gena]] na transkripcijskom nivou.] <ref name=":0"/> Formiranje mjehurića zavisi od strukture [[hromatin]]a, DNK sekvence i transkripcijskog faktora, uključujući oznake [[acetilacija]] [[histon]]a, [[SWI/SNF]] [[nukleosom]]sko remodeliranje i [[transkripcijski faktor]] [[TFIIH]] i [[Sigma faktor|sigma (σ) faktore]].<ref>{{Cite journal |last1=Morse |first1=Kaitlin |last2=Swerdlow |first2=Sarah |last3=Ünal |first3=Elçin |title=Swi/SNF chromatin remodeling regulates transcriptional interference and gene repression |journal=Molecular Cell |date=2024 |volume=84 |issue=16 |pages=3080–3097.e9 |doi=10.1016/j.molcel.2024.06.029 |pmid=39043178 |biorxiv=10.1101/2023.04.27.538572 |doi-access=free }}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Assfalg |first1=Robin |last2=Lebedev |first2=Anton |last3=Gonzalez |first3=Omar Garcia |last4=Schelling |first4=Adrian |last5=Koch |first5=Sylvia |last6=Iben |first6=Sebastian |date=2012-09-28 |title=TFIIH is an elongation factor of RNA polymerase I |journal=Nucleic Acids Research |volume=40 |issue=2 |pages=650–659 |doi=10.1093/nar/gkr746 |issn=1362-4962 |pmc=3258137 |pmid=21965540}}</ref> Iako se evolucijska historija ne može u potpunosti potvrditi, naučnici su pružili različite modele kako bi objasnili najvjerovatniji napredak evolucije mjehurića, direktno ga povezujući s divergencijom [[arheja]], [[eukarioti|eukariota]], [[prokarioti|prokariota]] i [[bakterija]] od [[LUCA|posljednjeg univerzalnog zajedničkog pretka]] (LUCA).<ref name=":4"/><ref name=":7"/> Mnogi lijekovi, uključujući hemoterapeutske i antibiotske spojeve, ciljaju elemente transkripcijskog mjehurića, kako bi regulirali transkripciju gena.<ref>{{Cite journal |last=Bensaude |first=Olivier |date=2011-05-01 |title=Inhibiting eukaryotic transcription. Which compound to choose? How to evaluate its activity?: Which compound to choose? How to evaluate its activity? |journal=Transcription |language=en |volume=2 |issue=3 |pages=103–108 |doi=10.4161/trns.2.3.16172 |issn=2154-1264 |pmc=3173647 |pmid=21922053}}</ref> == Formiranje == Formiranje transkripcijskog mjehurića prethodi sintezi RNK i inicijalizira se vezivanjem RNK polimeraze (RNKP) za [[Promotor (genetika)|promotorsko mjesto]], nakon čega slijedi odmotavanje dvostruke spirale DNK. Ovo otkriva dio jednolančane DNK, omogućavajući sintezu RNK, koristeći je kao predložak.<ref name=":1">{{Cite journal |last1=Dangkulwanich |first1=Manchuta |last2=Ishibashi |first2=Toyotaka |last3=Bintu |first3=Lacramioara |last4=Bustamante |first4=Carlos |date=2014-03-26 |title=Molecular Mechanisms of Transcription through Single-Molecule Experiments |journal=Chemical Reviews |volume=114 |issue=6 |pages=3203–3223 |doi10.1021/cr400730x |issn=0009-2665 |pmc=3983126 |pmid=24502198}}</ref> Kao takvo, formiranje transkripcijskog mjehurića uveliko ovisi o kvaliteti promotora i mehanizmima pretraživanja RNKP-a. === Prokariotska inicijacija === Kod [[prokariot]]a, uočena su tri mehanizma pretraživanja promotora RNKP-a u različitoj mjeri: 1D klizanje, prijenos između segmenata (1D difuzijski mehanizmi) i skakanje (3D difuzijski mehanizam). <ref name=":1"/> Iako je stepen doprinosa svakog mehanizma neizvjestan, čini se da mehanizam koji ovisi o 3D difuziji nadmašuje 1D difuziju ''[[in vitro]]''. Međutim, zbog obilja [[makromolekula]] pronađenih u živim ćelijama, 3D difuzija može biti otežana, što dovodi do većeg doprinosa 1D difuzije nego što to primjećuju studije ''in vitro''.<ref name=":1" /> Različiti sigma (σ) faktori posreduju u povezanosti i stabilnosti vezivanja RNKP-a na mjestu promotora. Vezivanje RNKP-a za σ faktor stvara holoenzim RNA polimeraze, "aktivni" oblik bakterijske RNKP.<ref name=":2">{{Cite book |last=Lodish |first=Harvey F. |title=Molecular cell biology |date=April 2016 |publisher=Macmillan Learning |isbn=978-1-4641-8339-3 |oclc=1003278428}}</ref> Vezivanje RNKP formira zatvoreni promotorski kompleks (RPc) koji se zatim mora izomerizirati u otvoreni promotorski kompleks (RPo), što dovodi do formiranja transkripcijskog mjehurića.<ref name=":2" /> Postoje dvije široke klase σ faktora: σ⁵⁴ i σ⁷⁰.<ref name=":8">{{Cite journal |last1=Glyde |first1=Robert |last2=Ye |first2=Fuzhou |last3=Darbari |first3=Vidya Chandran |last4=Zhang |first4=Nan |last5=Buck |first5=Martin |last6=Zhang |first6=Xiaodong |date=2017-07-06 |title=Structures of RNA Polymerase Closed and Intermediate Complexes Reveal Mechanisms of DNA Opening and Transcription Initiation |journal=Molecular Cell |volume=67 |issue=1 |pages=106–116.e4 |doi=10.1016/j.molcel.2017.05.010 |issn=1097-4164 |pmc=5505868 |pmid=28579332}}</ref> σ⁵⁴ se veže za [[Konsenzusne sekvence|konsenzusne sekvence]] na -12 i -24 iz [[mjesta početka transkripcije]] (TSS; +1), i regrutuje RNKP da bi formirao stabilan RPc koji rijetko izomerizira u RPo. U međuvremenu, faktori klase σ⁷⁰ regrutuju RNKP na -10 i -35, spontano formirajući RPo. Regrutacija σ⁷⁰ je posredovana različitim aktivatorima koji mogu promovirati formiranje RPc. <ref name=":8" /> Nakon formiranja transkripcijskog mjehurića, σ faktori se disociraju od [[holoenzim]]skog kompleksa, omogućavajući RNKP da nastavi duž lanca DNK matrice kako bi samostalno završio sintezu RNK.<ref name=":03">{{Cite book |last1=Alberts |first1=Bruce |title=Molecular Biology of the Cell |last2=Johnson |first2=Alexander |last3=Lewis |first3=Julian |last4=Morgan |first4=David |last5=Raff |first5=Martin |last6=Roberts |first6=Keith |last7=Walter |first7=Peter |publisher=Garland Science |year=2015 |isbn=978-1-315-73536-8 |editor-last=Wilson |editor-first=John |edition=6 |pages=306–307 |language=en |doi=10.1201/9781315735368 |editor-last2=Hunt |editor-first2=Tim}}</ref> Napredovanje RNKP-a odvija se istovremeno s premotavanjem jednolančane DNK uzvodno od enzima i odmotavanjem dvolančane DNK nizvodno od enzima, što rezultira "pomicanjem" transkripcijskog mjehurića s RNKP-om.<ref name=":14" /> [[slika:Eukaryotic RNA Polymerase II rotating.gif|thumb| Rotirajuća 3D struktura eukariotske RNK- polimeraze II, esencijalne za transkripciju iRNK]] === Eukariotska inicijacija === Kod [[eukariot]]a, potraga za lokusima za otvaranje transkripcijskih mjehurića odvija se putem regrutacije [[opći transkripcijski faktor| općeg transkripcijskog faktora]] u promotorsku regiju i formiranja [[transkripcijski preinicijacijski kompleks|preinicijacijskog kompleksa]] (PIC).<ref>{{Cite journal |last1=Haberle |first1=Vanja |last2=Stark |first2=Alexander |date=October 2018 |title=Eukaryotic core promoters and the functional basis of transcription initiation |journal=Nature Reviews Molecular Cell Biology |language=en |volume=19 |issue=10 |pages=621–637 |doi=10.1038/s41580-018-0028-8 |issn=1471-0080 |pmc=6205604 |pmid=29946135 |bibcode=2018NRMCB..19..621H }}</ref> Nakon što se PIC formira, DNK dupleks se topi, formirajući transkripcijski mjehurić. Od uključenih enzima, [[TATA-vezujući protein]] (TBP) se veže za [[TATA- kutija| TATA kutiju]] i uzrokuje savijanje DNK, što dovodi do topljenja promotorske regije.<ref>{{Cite journal |last=Burley |first=S. K. |date=1996-02-06 |title=The TATA box binding protein |journal=Current Opinion in Structural Biology |volume=6 |issue=1 |pages=69–75 |doi=10.1016/s0959-440x(96)80097-2 |issn=0959-440X |pmid=8696975}}</ref> [[ATP]]-zavisna [[helikaza|helikazna]] aktivnost XPB-a, podjedinice TFIIH, neophodna je za odmotavanje DNK dupleksa i formiranje transkripcijskog mjehurića nakon formiranja PIC-a.<ref>{{Cite journal |last1=Egly |first1=Jean-Marc |last2=Coin |first2=Frédéric |date=2011-07-15 |title=A history of TFIIH: two decades of molecular biology on a pivotal transcription/repair factor |journal=DNA Repair |volume=10 |issue=7 |pages=714–721 |doi=10.1016/j.dnarep.2011.04.021 |issn=1568-7856 |pmid=21592869}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Compe |first1=Emmanuel |last2=Egly |first2=Jean-Marc |date=2012-05-10 |title=TFIIH: when transcription met DNA repair |journal=Nature Reviews. Molecular Cell Biology |volume=13 |issue=6 |pages=343–354 |doi=10.1038/nrm3350 |issn=1471-0080 |pmid=22572993}}</ref> Nakon što se odmota oko 25 baznih parova dvostrukog lanca DNK, sinteza RNK se odvija unutar regije transkripcijskog mjehurića.<ref name=":3">{{Cite book |last=Cramer |first=Patrick |title=Proteins in Eukaryotic Transcription |date=2004-01-01 |chapter=Structure and Function of RNA Polymerase II |chapter-url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S006532330467001X |journal=Advances in Protein Chemistry |publisher=Academic Press |volume=67 |pages=1–42 |doi=10.1016/s0065-3233(04)67001-x |isbn=978-0-12-034267-9 |pmid=14969722 |access-date=2019-09-30|chapter-url-access=subscription }}</ref> Regije DNK ispred [[RNK-polimeraza II| RNK-polimeraze II]] odmotavaju se, kako bi se prilagodile kretanju enzima, dok se regije DNK iza nje istovremeno premotavaju kako bi reformirale dvostruku spiralu na način sličan onome kod prokariota.<ref name=":03"/> RNKP provodi većinu koraka tokom transkripcijskog ciklusa, posebno u održavanju transkripcijskog mjehurića otvorenim za komplementarni [[bazni par]].<ref name=":12">{{Citation |last1=Clark |first1=David P. |title=Chapter 2 - DNA, RNA, and Protein |date=2016-01-01 |work=Biotechnology (Second Edition) |pages=33–61 |editor-last=Clark |editor-first=David P. |url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/B9780123850157000028 |access-date=2019-09-30 |publisher=Academic Cell |doi=10.1016/b978-0-12-385015-7.00002-8 |isbn=978-0-12-385015-7 |last2=Pazdernik |first2=Nanette J. |editor2-last=Pazdernik |editor2-first=Nanette J.|url-access=subscription }}</ref> Neki koraci transkripcijskog ciklusa koji zahtijevaju više proteina, kao što su Rpb4/7 kompleks i [[faktor elongacije]], [[transkripcijski faktor]] IIS (TFIIS).<ref name=":3"/> Nakon inicijacije, RNKP se kreće nizvodno duž lanca matrice. Neto efekat svakog koraka ekstenzije RNK je da RNKP uzima jedan [[nukleozid-trifosfat|nukleotid-trifosfat]], izdužuje nascentnu RNK za jedan nukleotid i generira jedan [[pirofosfat]]ni ion (PPi). Ovo je [[Gibbsova slobodna energija|energetski povoljna]] reakcija sa promjenom slobodne energije od približno –5,6 kcal/mol, što omogućava RNKP-u da ide naprijed duž svog ciljnog kalupa koji asocijacijom pomiče i mjehur naprijed.<ref name=":14">{{Cite journal |last1=Zuo |first1=Yuhong |last2=and Steitz |first2=Thomas A. |date=2017-01-01 |title=A structure-based kinetic model of transcription |journal=Transcription |volume=8 |issue=1 |pages=1–8 |doi=10.1080/21541264.2016.1234821 |issn=2154-1264 |pmid=27656764|pmc=5279718 }}</ref> == Terminacija == === Prokariotska terminacija === [[Datoteka:Intrinsic Termination Structure.png|thumb|Struktura RNK petlje koja inducira rho-nezavisnu intrinzičnu terminaciju transkripcije kod ''E. coli'' i drugih bakterija.]] Kod ''[[Escherichia coli]]'', utvrđeno je da proces terminacije transkripcije putem disocijacije RNK polimeraze zavisi od 3 moguća mehanizma: interakcije između polimeraze i [[Intrinzična terminacija|intrinzične terminatorske sekvence]] koja se nalazi na ukosnicama završene RNK, prisustva RNK-zavisnog faktora terminacije [[Rho-faktor|Rho]] i [[ATP]]-zavisne DNK [[translokaza|translokaze]] Mfd.<ref>{{Cite journal |last=Roberts |first=Jeffrey W. |date=2019-09-20 |title=Mechanisms of Bacterial Transcription Termination |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0022283619301858 |journal=Journal of Molecular Biology |series=RNA polymerase reaches 60 |volume=431 |issue=20 |pages=4030–4039 |doi=10.1016/j.jmb.2019.04.003 |issn=0022-2836 |pmid=30978344|url-access=subscription }}</ref> Studije su otkrile da je poremećaj transkripcijskog kompleksa RNKP-DNK uzrokovan [[faktor terminacije|faktorom terminacije]] Rho inhibiran sve dok uzvodna DNK u transkripcijskom mjehuriću ostane nesparena. Dakle, odvajanju bakterijskog RNKP od DNK u rho-zavisnom procesu prethodi i zavisi od ponovnog vezivanja DNK unutar transkripcijskog mjehurića.<ref>{{Cite journal |last1=Park |first1=Joo-Seop |last2=Roberts |first2=Jeffrey W. |date=2006-03-28 |title=Role of DNA bubble rewinding in enzymatic transcription termination |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=103 |issue=13 |pages=4870–4875 |bibcode=2006PNAS..103.4870P |doi=10.1073/pnas.0600145103 |pmc=1405909 |pmid=16551743 |doi-access=free}}</ref> Tokom terminacije nezavisne od rho, transkripcija [[petlja u obliku ukosnice|petlje u obliku ukosnice]] na završenoj RNK, koja služi kao intrinzična sekvenca za terminaciju, doprinosi kolapsu transkripcijskog mjehurića. Nakon toga slijedi odvajanje RNKP od matrice DNK i ponovno vezivanje lanaca DNK.<ref>{{Cite journal |last1=Ryder |first1=Andrew M. |last2=Roberts |first2=Jeffrey W. |date=2003-11-21 |title=Role of the Non-template Strand of the Elongation Bubble in Intrinsic Transcription Termination |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0022283603011896?fr=RR-2&ref=pdf_download&rr=92946281b9a039d5 |journal=Journal of Molecular Biology |volume=334 |issue=2 |pages=205–213 |doi=10.1016/j.jmb.2003.09.039 |issn=0022-2836 |pmid=14607113|url-access=subscription }}</ref> Ova metoda terminacije ne zahtijeva prisustvo transkripcijskog mjehurića, jer je kod ''[[E. coli]]'' RNKP ''[[in vitro]]'' uočeno da oslobađaju kompletan RNK transkript dok koriste jednolančane kalupe DNK.<ref>{{Cite journal |last1=Uptain |first1=S. M. |last2=Chamberlin |first2=M. J. |date=1997-12-09 |title=Escherichia coli RNA polymerase terminates transcription efficiently at rho-independent terminators on single-stranded DNA templates |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America |volume=94 |issue=25 |pages=13548–13553 |doi=10.1073/pnas.94.25.13548 |doi-access=free |issn=0027-8424 |pmc=28343 |pmid=9391063|bibcode=1997PNAS...9413548U }}</ref> Treći proces terminacije, koji uključuje DNK translokazu Mfd, prvenstveno utiče na transkripcijske mjehuriće koji su zastali u prisustvu oštećenja DNK. Prisustvo Mfd u transkripcijskom mjehuriću prisiljava kretanje RNKP nizvodno bez dodavanja [[nukleozid]] trifosfata, što inducira ponovno vezanje DNK u transkripcijskom mjehuriću i odvajanje i RNKP i nascentne RNK.<ref>{{Cite journal |last1=Ray-Soni |first1=Ananya |last2=Bellecourt |first2=Michael J. |last3=Landick |first3=Robert |date=2016 |title=Mechanisms of Bacterial Transcription Termination: All Good Things Must End |journal=Annual Review of Biochemistry |language=en |volume=85 |pages=319–347 |doi=10.1146/annurev-biochem-060815-014844 |issn=0066-4154 |pmid=27023849 |doi-access=free}}</ref> Terminacija transkripcijskog mjehurića kod ''E. coli'' regulirana je raznim transkripcijskim faktorima. Jedan takav faktor je NusG, [[ribosomski protein]] koji poboljšava efikasnost Rho-ovisne terminacije pomažući Rho prepoznavanju terminacijskih sekvenci. Djelovanje NusG je obavezno u situacijama kada se oslobađanje RNK mora izvršiti u kratkom vremenskom okviru.<ref>{{Cite journal |last1=Sen |first1=Ranjan |last2=Chalissery |first2=Jisha |last3=Muteeb |first3=Ghazala |date=2008-01-18 |title=Nus Factors of Escherichia coli |url=https://journals.asm.org/doi/10.1128/ecosalplus.4.5.3.1 |journal=EcoSal Plus |volume=3 |issue=1 lplus.4.5.3.1 |doi=10.1128/ecosalplus.4.5.3.1 |pmid=26443730|url-access=subscription }}</ref> === Eukariotska terminacija === Terminacija transkripcije [[eukariot]]skom [[RNK-polimeraza I| RNK-polimerazom I]] (Pol I) zahtijeva faktore terminacije transkripcije slične rho-zavisnoj terminaciji kod prokariota.<ref>{{Cite book |title=Molecular cell biology |date=2013 |publisher=W.H. Freeman and Co |isbn=978-1-4292-3413-9 |editor-last=Lodish |editor-first=Harvey F. |edition=7th |location=New York |oclc=171110915}}</ref> Kod miševa, ponovljeni terminatori kodirani na DNK su izloženi kao jednolančana mjesta vezivanja za protein TTF-I kada ih dostigne transkripcijski mjehurić. Kompleks koji proizvode terminator i vezivanje TTF-I zatim indukuje oslobađanje transkripta.<ref>{{Cite journal |last1=Németh |first1=Attila |last2=Perez-Fernandez |first2=Jorge |last3=Merkl |first3=Philipp |last4=Hamperl |first4=Stephan |last5=Gerber |first5=Jochen |last6=Griesenbeck |first6=Joachim |last7=Tschochner |first7=Herbert |date=2013-03-01 |title=RNA polymerase I termination: Where is the end? |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S1874939912001782 |journal=Biochimica et Biophysica Acta (BBA) - Gene Regulatory Mechanisms |series=Transcription by Odd Pols |volume=1829 |issue=3 |pages=306–317 |doi=10.1016/j.bbagrm.2012.10.007 |pmid=23092677 |issn=1874-9399|url-access=subscription }}</ref> [[RNK-polimeraza II]] prekida se direktnim vezivanjem kompleksa za cijepanje i poliadenilaciju (CPA) na 3'-kraju za [[enzim]], koji zatim oslobađa transkribovanu RNK. Regrutovanje CPA kompleksa u transkripcijski mjehurić inducirano je transkripcijom signala [[Poli A|Poli-A]] na nascentnoj RNK.<r ef name=":13">{{Cite journal |last1=Richard |first1=Patricia |last2=Manley |first2=James L. |date=2009-06-01 |title=Transcription termination by nuclear RNA polymerases |journal=Genes & Development |language=en |volume=23 |issue=11 |pages=1247–1269 |doi=10.1101/gad.1792809 |issn=0890-9369 |pmc=2763537 |pmid=19487567}}</ref><ref>{{Cite journal |last=Proudfoot |first=Nick J. |date=2016-06-10 |title=Transcriptional termination in mammals: Stopping the RNA polymerase II juggernaut |journal=Science |volume=352 |issue=6291 |doi=10.1126/science.aad9926 |pmc=5144996 |pmid=27284201}}</ref> U oba slučaja, cijepanje i oslobađanje RNK se dešava prije disocijacije polimeraze iz transkripcijskog mjehurića. Dakle, integritet transkripcijskog mjehurića je privremeno očuvan nakon početka terminacije.<ref>{{Cite journal |last1=Dye |first1=Michael J. |last2=Proudfoot |first2=Nick J. |date=2001-06-01 |title=Multiple Transcript Cleavage Precedes Polymerase Release in Termination by RNA Polymerase II |journal=Cell |language=English |volume=105 |issue=5 |pages=669–681 |doi=10.1016/S0092-8674(01)00372-5 |issn=0092-8674 |pmid=11389836|doi-access=free }}</ref><ref name=":13"/> Predložena su dva modela za objašnjenje procesa disocijacije polimeraze nakon oslobađanja RNK za obje polimeraze. Prvi je [[Eukariotski transkripcijski faktor|torpedni model]], u kojem [[polimeraza]] nastavlja sintetizirati RNK nakon oslobađanja nascentne RNK. [[egzonukleaza|Egzonukleazna]] aktivnost zatim degradira novi lanac RNK, destabilizirajući RNK polimerazu i postižući njenu disocijaciju od transkripcijskog mjehurića.<ref>{{Cite journal |last1=Kim |first1=Minkyu |last2=Krogan |first2=Nevan J. |last3=Vasiljeva |first3=Lidia |last4=Rando |first4=Oliver J. |last5=Nedea |first5=Eduard |last6=Greenblatt |first6=Jack F. |last7=Buratowski |first7=Stephen |date=2004-06-15 |title=The yeast Rat1 exonuclease promotes transcription termination by RNA polymerase II |url=https://www.nature.com/articles/nature03041 |journal=Nature |language=en |volume=432 |issue=7016 |pages=517–522 |doi=10.1038/nature03041 |pmid=15565157 |bibcode=2004Natur.432..517K |issn=1476-4687|url-access=subscription }}</ref> Drugi mehanizam, [[Eukariotski transkripcijski faktor|alosterini model]], pretpostavlja da transkripcija poli A sekvence blizu kraja nascentnih RNK uzrokuje postepenu disocijaciju drugih transkripcijskih faktora iz transkripcijskog mjehurića, uzrokujući lančani efekat koji na kraju urušava transkripcijski mjehurić kroz destabilizaciju.<ref name=":13"/> == Regulacija == === Efekti sekvence DNK i superspiralizacije === Molekularno dinamičke simulacije su otkrile da je životni vijek transkripcijskog mjehurića zavisan od sekvence, a duži životni vijek mjehurića povezan je sa A-T bogatim sekvencama promotorskog jezgra.<ref>{{Cite journal |last1=Hillebrand |first1=M. |last2=Kalosakas |first2=G. |last3=Skokos |first3=Ch. |last4=Bishop |first4=A. R. |date=2020-12-08 |title=Distributions of bubble lifetimes and bubble lengths in DNA |url=https://journals.aps.org/pre/abstract/10.1103/PhysRevE.102.062114 |journal=Physical Review E |language=en |volume=102 |issue=6 |arxiv=2008.08841 |bibcode=2020PhRvE.102f2114H |doi=10.1103/PhysRevE.102.062114 |issn=2470-0045 |pmid=33465959}}</ref> Slabije interakcije A-T baza omogućavaju formiranje transkripcijskih mjehurića zbog manje energije potrebne za razdvajanje A-T parova.<ref>{{Cite journal |last1=Kowalski |first1=D. |last2=Eddy |first2=M. J. |date=1989-12-20 |title=The DNA unwinding element: a novel, cis-acting component that facilitates opening of the Escherichia coli replication origin |journal=The EMBO Journal |volume=8 |issue=13 |pages=4335–4344 |doi=10.1002/j.1460-2075.1989.tb08620.x |issn=0261-4189 |pmc=401646 |pmid=2556269}}</ref> Stanje [[DNK-superspirala|superspiralitacije DNK]] snažno utiče na regulaciju procesa transkripcije. Negativno superspiriraliranje koje se javlja prije mjesta početka transkripcije stvara razdvajanje lanca DNK što dovodi do inicijacije transkripcije.<ref name=":5">{{Cite journal |last1=Naughton |first1=Catherine |last2=Avlonitis |first2=Nicolaos |last3=Corless |first3=Samuel |last4=Prendergast |first4=James G. |last5=Mati |first5=Ioulia K. |last6=Eijk |first6=Paul P. |last7=Cockroft |first7=Scott L. |last8=Bradley |first8=Mark |last9=Ylstra |first9=Bauke |last10=Gilbert |first10=Nick |date=March 2013 |title=Transcription forms and remodels supercoiling domains unfolding large-scale chromatin structures |journal=Nature Structural & Molecular Biology |language=en |volume=20 |issue=3 |pages=387–395 |doi=10.1038/nsmb.2509 |pmid=23416946 |pmc=3689368 |issn=1545-9985}}</ref> Pozitivno superspiralno namatanje ispred RNK polimeraze stvara barijeru koja dovodi do zastoja transkripcije tokom elongacije.<ref name=":5"/> Upravljanje stresom superspiralnog namatanja zavisi od enzima, uključujući DNK-[[giraza|girazu]] i [[topoizomeraza|topoizomerazu]]. DNK [[DNK-giraza|giraza]] stvara negativne superspiralne namotaje, dok opušta pozitivne superspiralne namotaje, kako bi se uspostavila potrebna superheliksna napetost za efikasnu transkripciju..<ref name=":6">{{Cite journal |last1=Schoeffler |first1=Allyn J. |last2=Berger |first2=James M. |date=February 2008 |title=DNA topoisomerases: harnessing and constraining energy to govern chromosome topology |journal=Quarterly Reviews of Biophysics |volume=41 |issue=1 |pages=41–101 |doi=10.1017/S003358350800468X |issn=0033-5835 |pmid=18755053 |bibcode=2008QRBio..41...41S }}</ref> [[TOP1| Topoizomeraza I]] relaksira negativne superzavojnice, što održava strukturu DNK pogodnom za transkripcijske aktivnosti.<ref name=":6"/> === Uloga transkripcijskih faktora === [[Opći transkripcijski faktori]] (GTF) TFIIH funkcioniraju kao ključni elementi za inicijaciju transkripcije u eukariotskim ćelijama. XPB i XPD helikazne podjedinice TFIIH omogućavaju odmotavanje DNK, putem translokacije DNK dupleksa, što proizvodi jednolančane regije potrebne da [[RNK-polimeraza II]] započne transkripciju. σ faktori u bakterijama služe kao esencijalne komponente za usmjeravanje RNK-polimeraze prema određenim promotorskim sekvencama, što dovodi do stvaranja transkripcijskog mjehurića i početka [[Transkripcija (biologija)|transkripcije]]. Protein [[p53]] veže se blizu promotorskih regija, kako bi uticao na stabilnost transkripcijskog mjehurića, dok istovremeno pokazuje različite efekte na inicijaciju transkripcije na različitim ciljnim [[Promotor (genetika)|promotorima]].<ref>{{Cite journal |last1=Morachis |first1=José M. |last2=Murawsky |first2=Christopher M. |last3=Emerson |first3=Beverly M. |date=2010-01-15 |title=Regulation of the p53 transcriptional response by structurally diverse core promoters |journal=Genes & Development |volume=24 |issue=2 |pages=135–147 |doi=10.1101/gad.1856710 |issn=1549-5477 |pmc=2807349 |pmid=20040571}}</ref> Različiti [[transkripcijski faktor]]i također utiču na stabilnost inicijacije transkripcijskog mjehurića. DksA je ključan za regulaciju transkripcije [[Ribosomska RNK|rRNK]]. Utvrđeno je da smanjuje vrijeme poluraspada RNKP kompleksa, čime inhibira transkripciju iz rRNK promotora i uzrokuje destabilizaciju transkripcijskog mjehurića. Slično tome, GreA i GreB su homologni faktori koji imaju slične efekte kao DksA, a za oba je također poznato da smanjuju vrijeme poluraspada RNKP kompleksa. Međutim, otkriveno je da delecija GreA i GreB ima samo minimalne efekte na aktivnost rRNK promotora i stabilnost transkripcijskog mjehurića.<ref>{{Cite journal |last1=Rutherford |first1=Steven T. |last2=Lemke |first2=Justin J. |last3=Vrentas |first3=Catherine E. |last4=Gaal |first4=Tamas |last5=Ross |first5=Wilma |last6=Gourse |first6=Richard L. |date=2007-03-02 |title=Effects of DksA, GreA, and GreB on Transcription Initiation: Insights into the Mechanisms of Factors that Bind in the Secondary Channel of RNA Polymerase |journal=Journal of Molecular Biology |volume=366 |issue=4 |pages=1243–1257 |doi=10.1016/j.jmb.2006.12.013 |issn=0022-2836 |pmc=1839928 |pmid=17207814}}</ref> [[slika:Nucleosome at enhancer with H3K122 acetylated.jpg|thumb| [[Nukleosom]] na pojačivaču sa acetilacijom H3K122, što promoviše relaksaciju hromatina za inicijaciju transkripcije]] === Epigenetske modifikacije i struktura hromatina === [[Epigenetika|Epigenetičke]] modifikacije značajno utiču na strukturu [[hromatin]]a i transkripcijsku aktivnost. [[Acetilacija]] [[lizin]]a 27 na [[histon]]u 3 (H3K27ac) stvara manje stabilnu strukturu [[nukleosom]]a, što dovodi do formiranja esencijalnih transkripcijskih mjehurića koji iniciraju transkripciju.<ref>{{Cite journal |last1=Kuo |first1=M. H. |last2=Allis |first2=C. D. |date=November 1999 |title=In vivo cross-linking and immunoprecipitation for studying dynamic Protein:DNA associations in a chromatin environment |journal=Methods |volume=19 |issue=3 |pages=425–433 |doi=10.1006/meth.1999.0879 |issn=1046-2023 |pmid=10579938}}</ref> [[acetilacija|Acetilacijski]] znak se pretežno nalazi na aktivnim promotorima, zajedno s [[pojačivač (genetila)|pojačivačkim regijama]] gdje dovodi do povišene transkripcijske aktivnosti.<ref>{{Cite journal |last1=Venkatesh |first1=Swaminathan |last2=Workman |first2=Jerry L. |date=March 2015 |title=Histone exchange, chromatin structure and the regulation of transcription |url=https://www.nature.com/articles/nrm3941 |journal=Nature Reviews Molecular Cell Biology |language=en |volume=16 |issue=3 |pages=178–189 |doi=10.1038/nrm3941 |pmid=25650798 |bibcode=2015NRMCB..16..178V |issn=1471-0080|url-access=subscription }}</ref> Transkripcijski uticaj metilacije promotorske regije varira ovisno o specifičnom kontekstu i prisutnim povezanim proteinima. SWI/SNF kompleks funkcionira kao remodelator [[hromatin]]a, kako bi modificirao pozicije nukleosoma putem [[ATP]]-ovisnih mehanizama koji uklanjaju ili repozicioniraju nukleosome, kako bi kontrolirali pristup RNK-polimerazi i regulirali brzinu transkripcije.<ref>{{Cite journal |last=Cairns |first=Bradley R. |date=2009-09-10 |title=The logic of chromatin architecture and remodelling at promoters |journal=[[Nature]] |volume=461 |issue=7261 |pages=193–198 |doi=10.1038/nature08450 |issn=1476-4687 |pmid=19741699|bibcode=2009Natur.461..193C }}</ref> === Zavisnost od temperature === Formiranje i održavanje transkripcijskog mjehurića vjerovatno također zavisi od temperature: temperaturne analize DNK ''[[E.coli]]'' ukazuju na to da se kompleks formira na 37°C i urušava na nižim temperaturama. Ove temperature mogu varirati u zavisnosti od vrste.<ref>{{Cite journal |last1=Tchernaenko |first1=Vladimir |last2=Halvorson |first2=Herbert R. |last3=Kashlev |first3=Mikhail |last4=Lutter |first4=Leonard C. |date=2008-02-01 |title=DNA Bubble Formation in Transcription Initiation |url=https://pubs.acs.org/doi/10.1021/bi701289g |journal=Biochemistry |language=en |volume=47 |issue=7 |pages=1871–1884 |doi=10.1021/bi701289g |issn=0006-2960 |pmid=18205393|url-access=subscription }}</ref> U kombinaciji s temperaturom, prisustvo [[magnezij]]evih iona ([[magnezij|Mg²⁺]]), uz porast temperature, uzrokuje odmotavanje transkripcijskih mjehurića dalje nizvodno do bazne pozicije +2, što korelira s početkom sinteze RNK.<ref>{{Cite journal |last1=Zaychikov |first1=Evgeny |last2=Denissova |first2=Ludmilla |last3=Meier |first3=Thomas |last4=Götte |first4=Matthias |last5=Heumann |first5=Hermann |date=1997-01-24 |title=Influence of Mg2+ and Temperature on Formation of the Transcription Bubble * |journal=Journal of Biological Chemistry |language=English |volume=272 |issue=4 |pages=2259–2267 |doi=10.1074/jbc.272.4.2259 |issn=0021-9258 |pmid=8999932 |doi-access=free}}</ref> Produženo topljenje na višim temperaturama također poboljšava stabilnost mjehurića tokom ranih faza transkripcije.<ref name=":8"/> == Uloga u ekspresiji gena == I kod [[eukariot]]a i kod [[prokariot]]a, uočeno je više mjesta početka transkripcije unutar istog promotora, a pokazano je da dinamika transkripcijskih mjehurića – poput ekspanzije ("skupljanje") i kontrakcije ("odvajanje") – ima ulogu u pozicioniranju ovih varijabilnih mjesta početka transkripcije u odnosu na [[aktivno mjesto]] [[RNK-polimeraza|RNK-polimeraze]].<ref name=":0">{{Cite journal |last1=Revyakin |first1=Andrey |last2=Liu |first2=Chenyu |last3=Ebright |first3=Richard H. |last4=Strick |first4=Terence R. |date=2006-11-17 |title=Abortive Initiation and Productive Initiation by RNA Polymerase Involve DNA Scrunching |journal=Science |language=en |volume=314 |issue=5802 |pages=1139–1143 |doi=10.1126/science.1131398 |issn=0036-8075 |pmc=2754787 |pmid=17110577|bibcode=2006Sci...314.1139R }}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Winkelman |first1=Jared T. |last2=Vvedenskaya |first2=Irina O. |last3=Zhang |first3=Yuanchao |last4=Zhang |first4=Yu |last5=Bird |first5=Jeremy G. |last6=Taylor |first6=Deanne M. |last7=Gourse |first7=Richard L. |last8=Ebright |first8=Richard H. |last9=Nickels |first9=Bryce E. |date=2016-03-04 |title=Multiplexed protein-DNA cross-linking: Scrunching in transcription start site selection |journal=Science |volume=351 |issue=6277 |pages=1090–1093 |doi=10.1126/science.aad6881 |pmc=4797950 |pmid=26941320|bibcode=2016Sci...351.1090W }}</ref> Kao takva, struktura transkripcijskog mjehurića igra ulogu u regulaciji ekspresije gena posredovanjem u stvaranju različitih transkripata. [[Datoteka:Structural-diversity-of-supercoiled-DNA-ncomms9440-s14.ogv|thumb|Struktura superspiralne DNK. Superspiralizacija se uočava zbog odmotavanja i premotavanja DNK na prednjoj i stražnjoj strani transkripcijskog mjehurića.]] Skupljanje transkripcijskog mjehurića je ključno za bijeg RNKP promotora – obavezni korak koji oslobađa RNKP iz promotora kako bi se započelo izduživanje transkripta.<ref name=":0" /> Prije bijega, RNKP provodi [[abortivna inicijacija|abortivnu inicijaciju]], gdje sintetizira kratke ~2–9 nt RNK fragmente bez pomicanja s mjesta gdje je vezan za promotor. Skupljanje transkripcijskog mjehurića je ključno za ovaj proces, kako bi se baze matrice DNK zadržale na aktivnom mjestu RNKP bez RNKP translokacije. Stepen skupljanja mjehurića povećava se s veličinom RNK. Dakle, elongacija transkripcije može se dogoditi tek nakon što dovoljno skupljanje mjehurića omogući formiranje dovoljno velikog RNK produkta (~10 nt) da izazove bijeg promotora.<ref>{{Cite journal |last=A Darst |first=Seth |date=2001-04-01 |title=Bacterial RNA polymerase |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0959440X00001858 |journal=Current Opinion in Structural Biology |volume=11 |issue=2 |pages=155–162 |doi=10.1016/S0959-440X(00)00185-8 |pmid=11297923 |issn=0959-440X|url-access=subscription }}</ref> Izbočine DNK koje formiraju transkripcijski mjehurić javljaju se na različitim lokacijama na svakom lancu.<ref>{{Cite journal |last1=Winkelman |first1=Jared T. |last2=Winkelman |first2=Bradford T. |last3=Boyce |first3=Julian |last4=Maloney |first4=Michael F. |last5=Chen |first5=Albert Y. |last6=Ross |first6=Wilma |last7=Gourse |first7=Richard L. |date=2015-09-03 |title=Crosslink Mapping at Amino Acid-Base Resolution Reveals the Path of Scrunched DNA in Initial Transcribing Complexes |journal=Molecular Cell |volume=59 |issue=5 |pages=768–780 |doi=10.1016/j.molcel.2015.06.037 |issn=1097-4164 |pmc=4561013 |pmid=26257284}}</ref> Transkripcijski mjehurić također generira [[DNK superspirala |superspiralizaciju DNK]] nakon formiranja RPo-a - procesa za koji se zna da je važan za regulaciju gena.<ref name=":9">{{Cite journal |last1=Ma |first1=Jie |last2=Wang |first2=Michelle D. |date=2016-11-01 |title=DNA supercoiling during transcription |journal=Biophysical Reviews |language=en |volume=8 |issue=1 |pages=75–87 |doi=10.1007/s12551-016-0215-9 |issn=1867-2469 |pmc=5338639 |pmid=28275417}}</ref> Transkripcija i kretanje mjehurića generiraju pozitivno superspiraliziranje (premotana spirala) ispred RNKP-a i negativno superspiraliziranje (podmotana spirala) iza njega. Pokazalo se da superspiralizirana struktura DNK oko transkripcijskog mjehurića inhibira elongaciju kada je stres previsok.<ref>{{Cite journal |last1=Naughton |first1=Catherine |last2=Avlonitis |first2=Nicolaos |last3=Corless |first3=Samuel |last4=Prendergast |first4=James G. |last5=Mati |first5=Ioulia K. |last6=Eijk |first6=Paul P. |last7=Cockroft |first7=Scott L. |last8=Bradley |first8=Mark |last9=Ylstra |first9=Bauke |last10=Gilbert |first10=Nick |date=2013-02-17 |title=Transcription forms and remodels supercoiling domains unfolding large-scale chromatin structures |journal=Nature Structural & Molecular Biology |language=en |volume=20 |issue=3 |pages=387–395 |doi=10.1038/nsmb.2509 |issn=1545-9985 |pmc=3689368 |pmid=23416946}}</ref> Stoga, superspiralizacija uzrokovana procesima stvaranja mjehurića mora biti upravljana pomoću [[Topoizomeraza|topoizomeraza]].<ref name=":9"/> == Evolucijsko porijeklo == Pretpostavljalo se da su prva porijekla [[replikacija DNK]] promotori za 2-double-Ψ-β-barel (2-DPBB) domena RNKP-a. Replikacija je započeta korištenjem RNKP-ova tipa 2-DPBB, nakon čega je uslijedila sinteza DNK pomoću [[reverzna transkriptaza|reverzne transkriptaze]], što je pružilo najranije poznate primjere transkripcijskih mjehurića.<ref name=":4">{{Cite journal |last1=Burton |first1=Zachary F. |last2=Opron |first2=Kristopher |last3=Wei |first3=Guowei |last4=Geiger |first4=James H. |date=2016-03-02 |title=A model for genesis of transcription systems |journal=Transcription |volume=7 |issue=1 |pages=1–13 |doi=10.1080/21541264.2015.1128518 |issn=2154-1264 |pmc=4802759 |pmid=26735411}}</ref> RNKP-ovi tipa 2-DPBB mogu biti zavisni od RNK ili DNK kalupa, što ukazuje na to da su se ovi enzimi, a time i transkripcijski mjehurići, razvili u [[RNK svijetu]] gdje su DNK [[genom]]i postepeno doživjeli istaknutost. Osim toga, i DNK i RNK-zavisni RNKP-ovi posjeduju okidačku petlju i mostnu spiralu, što implicira da su ovi mehanizmi transkripcijskih mjehurića drevnog porijekla.<ref name=":7">{{Cite journal |last1=Lei |first1=Lei |last2=Burton |first2=Zachary F. |date=2021-05-05 |title=Early Evolution of Transcription Systems and Divergence of Archaea and Bacteria |journal=Frontiers in Molecular Biosciences |language=English |volume=8 |doi=10.3389/fmolb.2021.651134 |issn=2296-889X |pmc=8131849 |pmid=34026831 |doi-access=free}}</ref> RNKP-ovi tipa 2-DPBB najvjerovatnije su bili primarni mehanizam za transkripciju i replikaciju LUCA genoma, što ukazuje na to da divergencija bakterija i arheja potiče od koevolucije sa RNKP-ovima tipa 2-DPBB, RNKP promotorima i općim transkripcijskim faktorima (GTF) RNKP-a.<ref name=":4" /> Uočeno je da su bakterijski promotori jaki promotori koji imaju kontakte sa σA podjedinicama RNKP-a, ali im nedostaju TATA-vezujući protein (TBP) i transkripcijski faktor E (TFE). Ovo pokazuje da je mehanizam transkripcijskih mjehurića izgubljen tokom bakterijske divergencije.<ref name=":7" /> Slične konsenzusne sekvence između [[Pribnow kutija|Pribnow]] i TATA kutija pronađenih kod arheja i eukariota izazvale su nagađanja da su obje imale zajedničku strukturu promotora u LUCA koja se u nekom trenutku divergencirala. Divergencija promotora je moguće uticala na koevoluciju sa interagujućim transkripcionim faktorima, što implicira da mehanizmi transkripcionih mjehurića najvjerovatnije imaju zajedničko porijeklo koje potiče od LUCA.<ref name=":4" /> == Farmaceutski značaj == Zbog važnosti transkripcionog mjehurića za inicijaciju, propagaciju i završetak transkripcije, enzimi uključeni u održavanje transkripcionog mjehurića su održive mete za lijekove koji funkcionišu putem regulacije ekspresije gena.<ref name=":1" /> === Daktinomicin (Aktinomicin D) === [[Datoteka:Actinomycin D.svg|alt=|thumb|394x394px|Struktura Daktinomicina (Aktinomicin D), široko korištenog hemoterapeutskog lijeka koji inhibira transkripciju interkalacijom unutar transkripcionih mjehurića.]] [[Daktinomicin]] je potentni [[Interkalacijski (biohemija)|interkalirajući agens]] i [[Hemoterapija|hemoterapeutski]] lijek koji djeluje inhibirajući sintezu RNK. Direktno se veže za jednolančanu DNK u transkripcijskom mjehuriću, području DNK gdje se transkripcija aktivno odvija.<ref name=":10">{{Cite journal |last1=Perry |first1=Robert P. |last2=Kelley |first2=Dawn E. |date=1970 |title=Inhibition of RNA synthesis by actinomycin D: Characteristic dose-response of different RNA species |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/jcp.1040760202 |journal=Journal of Cellular Physiology |language=en |volume=76 |issue=2 |pages=127–139 |doi=10.1002/jcp.1040760202 |pmid=5500970 |issn=1097-4652|url-access=subscription }}</ref> Prvi put ga je 1940. godine izolovao hemičar [[Selman Waksman|Selman A. Waksman]] i [[H. Boyd Woodruff]] iz ''[[Streptomyces]]'', a od tada je postao široko poznat po svojoj upotrebi u hemoterapiji raka zbog svoje sposobnosti da preferencijalno cilja i ubija tumorske ćelije.<ref>{{Cite journal |last1=Wheeler |first1=Glynn P. |last2=Bennett |first2=L. L. |date=1962-04-01 |title=Studies related to the mode of action of actinomycin D |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/0006295262900576 |journal=Biochemical Pharmacology |volume=11 |issue=4 |pages=353–370 |doi=10.1016/0006-2952(62)90057-6 |pmid=14006444 |issn=0006-2952|url-access=subscription }}</ref><ref>{{Cite journal |last=Hollstein |first=Ulrich |date=1974-12-01 |title=Actinomycin. Chemistry and mechanism of action |url=https://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/cr60292a002 |journal=Chemical Reviews |language=en |volume=74 |issue=6 |pages=625–652 |doi=10.1021/cr60292a002 |issn=0009-2665|url-access=subscription }}</ref> Daktinomicin ima široku primjenu i [[Citotoksičnost|citotoksičan]] je za širok spektar organizama. To je efikasan [[baktericid]], sposoban inhibirati rast i [[Gram-pozitivna bakterija|Gram pozitivnih]] i [[Gram-negativna bakterija|Gram negativnihbakterija]], s većim razrjeđenjima potrebnim za postizanje istih antibiotskih efekata. Kod eukariota, daktinomicin je preferencijalno toksičan za tumorske ćelije, što ga čini efikasnim [[hemoterapija|hemoterapijskim]] lijekom..<ref>{{Cite journal |last1=Waksman |first1=Selman A. |last2=Woodruff |first2=H. Boyd |date=1940-11-01 |title=Bacteriostatic and Bactericidal Substances Produced by a Soil Actinomyces.∗ |url=https://journals.sagepub.com/doi/abs/10.3181/00379727-45-11768 |journal=Proceedings of the Society for Experimental Biology and Medicine |language=EN |volume=45 |issue=2 |pages=609–614 |doi=10.3181/00379727-45-11768 |bibcode=1940ExpBM..45..609W |issn=0037-9727|url-access=subscription }}</ref><ref name=":11">{{Cite journal |last1=Lai |first1=Wi S. |last2=Arvola |first2=Rene M. |last3=Goldstrohm |first3=Aaron C. |last4=Blackshear |first4=Perry J. |date=2019-02-15 |title=Inhibiting transcription in cultured metazoan cells with actinomycin D to monitor mRNA turnover |journal=Methods |volume=155 |pages=77–87 |doi=10.1016/j.ymeth.2019.01.003 |pmid=30625384 |issn=1046-2023|pmc=6392460 }}</ref> Daktinomicin se može umetnuti između baznih parova dvolančane ili jednolančane DNK, narušavajući njenu normalnu strukturu. Lijek se prvenstveno veže za ostatke [[guanin]]a i [[citozin]]a, koji se nalaze na novoodvojenoj jednolančanoj DNK u transkripcijskim mjehurićima.<ref name=":10"/> Lijek ometa mašineriju sinteze RNK nakon vezivanja, fizički sprječavajući kretanje RNK-polimeraze nizvodno i efikasno inhibirajući elongaciju RNK. To rezultira nedostatkom sinteze RNK u pogođenoj ćeliji, što rezultira preranom [[ćelijska smrt|ćelijskom smrću]].<ref name=":11"/> Osim upotrebe u medicini, sposobnost daktinomicina da inhibira proizvodnju RNK čini ga efikasnim eksperimentalnim alatom za kvantifikaciju i analizu RNK.<ref>{{Cite journal |last1=Vilhena |first1=C. |last2=Bettencourt |first2=A. |date=2012-03-01 |title=Daptomycin: A Review of Properties, Clinical Use, Drug Delivery and Resistance |url=https://www.benthamdirect.com/content/journals/mrmc/10.2174/1389557511209030202 |journal=Mini Reviews in Medicinal Chemistry |language=en |volume=12 |issue=3 |pages=202–209 |doi=10.2174/1389557511209030202 |pmid=22356191 |issn=1389-5575|url-access=subscription }}</ref> === Rifampicin === [[Rifampicin]] je široko korišteni [[antibiotik]] koji cilja bakterijsku RNK-polimerazu, inhibirajući njenu sposobnost sinteze RNK. Posebno je efikasan protiv ''[[Mycobacterium tuberculosis]]'', bakterije odgovorne za [[tuberkuloza|tuberkulozu]], i često se koristi u kombinovanoj terapiji za tuberkulozu i druge bakterijske infekcije od 1965.<ref>{{Cite journal |last1=Grobbelaar |first1=Melanie |last2=Louw |first2=Gail E. |last3=Sampson |first3=Samantha L. |last4=van Helden |first4=Paul D. |last5=Donald |first5=Peter R. |last6=Warren |first6=Robin M. |date=2019-10-01 |title=Evolution of rifampicin treatment for tuberculosis |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S1567134819301583 |journal=Infection, Genetics and Evolution |volume=74|doi=10.1016/j.meegid.2019.103937 |pmid=31247337 |bibcode=2019InfGE..7403937G |issn=1567-1348|url-access=subscription }}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Abulfathi |first1=Ahmed Aliyu |last2=Decloedt |first2=Eric H. |last3=Svensson |first3=Elin M. |last4=Diacon |first4=Andreas H. |last5=Donald |first5=Peter |last6=Reuter |first6=Helmuth |date=2019-09-01 |title=Clinical Pharmacokinetics and Pharmacodynamics of Rifampicin in Human Tuberculosis |url=https://link.springer.com/article/10.1007/s40262-019-00764-2 |journal=Clinical Pharmacokinetics |language=en |volume=58 |issue=9 |pages=1103–1129 |doi=10.1007/s40262-019-00764-2 |pmid=31049868 |issn=1179-1926|url-access=subscription }}</ref> Rifampicin se direktno veže za β podjedinicu bakterijske [[RNK-polimeraza|RNK-polimeraze]] unutar transkripcijskog mjehurića odmah nakon početka transkripcije, fizički sprječavajući elongaciju RNK lanca iza prvih nekoliko [[nukleotid]]a.<ref>{{Cite journal |last1=Campbell |first1=Elizabeth A. |last2=Korzheva |first2=Nataliya |last3=Mustaev |first3=Arkady |last4=Murakami |first4=Katsuhiko |last5=Nair |first5=Satish |last6=Goldfarb |first6=Alex |last7=Darst |first7=Seth A. |date=March 2001 |title=Structural Mechanism for Rifampicin Inhibition of Bacterial RNA Polymerase |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0092867401002860 |journal=Cell |language=en |volume=104 |issue=6 |pages=901–912 |doi=10.1016/S0092-8674(01)00286-0|pmid=11290327 }}</ref> [[Otpornost na lijekove|Kontinuirana evolucija]] sojeva ''M. tuberculosis'' otpornih na rifampicin i dalje predstavlja značajne izazove za upotrebu ovog lijeka u liječenju tuberkuloze. Sve zabilježene [[mutacije]] koje uzrokuju otpornost izolirane su u sekvenci bakterijske podjedinice RNK- polimeraze β, mjestu gdje se rifampicin fizički veže.<ref>{{Cite journal |last1=Telenti |first1=A |last2=Imboden |first2=P |last3=Marchesi |first3=F |last4=Matter |first4=L |last5=Schopfer |first5=K |last6=Bodmer |first6=T |last7=Lowrie |first7=D |last8=Colston |first8=M. J |last9=Cole |first9=S |date=1993-03-13 |title=Detection of rifampicin-resistance mutations in Mycobacterium tuberculosis |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/014067369390417F |journal=The Lancet |series=Originally published as Volume 1, Issue 8846 |volume=341 |issue=8846 |pages=647–651 |doi=10.1016/0140-6736(93)90417-F |pmid=8095569 |issn=0140-6736|url-access=subscription }}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Taniguchi |first1=Hatsumi |last2=Aramaki |first2=Hironori |last3=Nikaido |first3=Yoshihiko |last4=Mizuguchi |first4=yasuo |last5=Nakamura |first5=Masahiro |last6=Koga |first6=Toshihiko |last7=Yoshida |first7=Shin-ichi |date=October 1996 |title=Rifampicin resistance and mutation of the rpoB gene in Mycobacterium tuberculosis |url=https://academic.oup.com/femsle/article-lookup/doi/10.1111/j.1574-6968.1996.tb08515.x |journal=FEMS Microbiology Letters |language=en |volume=144 |issue=1 |pages=103–108 |doi=10.1111/j.1574-6968.1996.tb08515.x|pmid=8870258 }}</ref> ==Također pogledajte== *[[Transkripcijski faktor]]i *[[Transkripcija (genetika)#Preinicijacija]] *[[RNK-polimeraza]] == Reference == {{reflist}} {{DEFAULTSORT:Transcription Bubble}} [[Kategorija:Genetika]] [[Kategorija:Ekspresija gena]] guqbttodyupdbd0v91v0x404wd4iqkl 3823825 3823824 2026-04-03T12:47:53Z Exsiler 178345 /* Evolucijsko porijeklo */ 3823825 wikitext text/x-wiki '''Transkripcijski mjehurić''' je molekularna struktura koja se formira tokom inicijalizacije DNK [[Transkripcija (genetika)|transkripcije]], kada se ograničeni dio dvostruke spirale [[DNK]] odmota, pružajući dovoljno prostora da se [[RNK-polimeraza]] (RNKP) veže za lanac matrice i započne sintezu [[RNK]]. Veličina transkripcijskog mjehurića je obično 12 do 14 baznih parova, što omogućava [[enzim]]u da lahko ugradi komplementarne [[nukleotid]]e RNK.<ref>{{Cite web |last=Mokobi |first=Faith |date=2022-08-23 |title=DNA Transcription (RNA Synthesis)- Article, Diagrams and Video |url=https://microbenotes.com/dna-transcription-rna-synthesis/?utm_source=chatgpt.com |access-date=2025-02-14 |website=microbenotes.com |language=en-US}}</ref> Dinamika i struktura transkripcijskog mjehurića su varijabilne i imaju ulogu u [[regulacija ekspresije gena| regulaciji ekspresije gena]] na transkripcijskom nivou.] <ref name=":0"/> Formiranje mjehurića zavisi od strukture [[hromatin]]a, DNK sekvence i transkripcijskog faktora, uključujući oznake [[acetilacija]] [[histon]]a, [[SWI/SNF]] [[nukleosom]]sko remodeliranje i [[transkripcijski faktor]] [[TFIIH]] i [[Sigma faktor|sigma (σ) faktore]].<ref>{{Cite journal |last1=Morse |first1=Kaitlin |last2=Swerdlow |first2=Sarah |last3=Ünal |first3=Elçin |title=Swi/SNF chromatin remodeling regulates transcriptional interference and gene repression |journal=Molecular Cell |date=2024 |volume=84 |issue=16 |pages=3080–3097.e9 |doi=10.1016/j.molcel.2024.06.029 |pmid=39043178 |biorxiv=10.1101/2023.04.27.538572 |doi-access=free }}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Assfalg |first1=Robin |last2=Lebedev |first2=Anton |last3=Gonzalez |first3=Omar Garcia |last4=Schelling |first4=Adrian |last5=Koch |first5=Sylvia |last6=Iben |first6=Sebastian |date=2012-09-28 |title=TFIIH is an elongation factor of RNA polymerase I |journal=Nucleic Acids Research |volume=40 |issue=2 |pages=650–659 |doi=10.1093/nar/gkr746 |issn=1362-4962 |pmc=3258137 |pmid=21965540}}</ref> Iako se evolucijska historija ne može u potpunosti potvrditi, naučnici su pružili različite modele kako bi objasnili najvjerovatniji napredak evolucije mjehurića, direktno ga povezujući s divergencijom [[arheja]], [[eukarioti|eukariota]], [[prokarioti|prokariota]] i [[bakterija]] od [[LUCA|posljednjeg univerzalnog zajedničkog pretka]] (LUCA).<ref name=":4"/><ref name=":7"/> Mnogi lijekovi, uključujući hemoterapeutske i antibiotske spojeve, ciljaju elemente transkripcijskog mjehurića, kako bi regulirali transkripciju gena.<ref>{{Cite journal |last=Bensaude |first=Olivier |date=2011-05-01 |title=Inhibiting eukaryotic transcription. Which compound to choose? How to evaluate its activity?: Which compound to choose? How to evaluate its activity? |journal=Transcription |language=en |volume=2 |issue=3 |pages=103–108 |doi=10.4161/trns.2.3.16172 |issn=2154-1264 |pmc=3173647 |pmid=21922053}}</ref> == Formiranje == Formiranje transkripcijskog mjehurića prethodi sintezi RNK i inicijalizira se vezivanjem RNK polimeraze (RNKP) za [[Promotor (genetika)|promotorsko mjesto]], nakon čega slijedi odmotavanje dvostruke spirale DNK. Ovo otkriva dio jednolančane DNK, omogućavajući sintezu RNK, koristeći je kao predložak.<ref name=":1">{{Cite journal |last1=Dangkulwanich |first1=Manchuta |last2=Ishibashi |first2=Toyotaka |last3=Bintu |first3=Lacramioara |last4=Bustamante |first4=Carlos |date=2014-03-26 |title=Molecular Mechanisms of Transcription through Single-Molecule Experiments |journal=Chemical Reviews |volume=114 |issue=6 |pages=3203–3223 |doi10.1021/cr400730x |issn=0009-2665 |pmc=3983126 |pmid=24502198}}</ref> Kao takvo, formiranje transkripcijskog mjehurića uveliko ovisi o kvaliteti promotora i mehanizmima pretraživanja RNKP-a. === Prokariotska inicijacija === Kod [[prokariot]]a, uočena su tri mehanizma pretraživanja promotora RNKP-a u različitoj mjeri: 1D klizanje, prijenos između segmenata (1D difuzijski mehanizmi) i skakanje (3D difuzijski mehanizam). <ref name=":1"/> Iako je stepen doprinosa svakog mehanizma neizvjestan, čini se da mehanizam koji ovisi o 3D difuziji nadmašuje 1D difuziju ''[[in vitro]]''. Međutim, zbog obilja [[makromolekula]] pronađenih u živim ćelijama, 3D difuzija može biti otežana, što dovodi do većeg doprinosa 1D difuzije nego što to primjećuju studije ''in vitro''.<ref name=":1" /> Različiti sigma (σ) faktori posreduju u povezanosti i stabilnosti vezivanja RNKP-a na mjestu promotora. Vezivanje RNKP-a za σ faktor stvara holoenzim RNA polimeraze, "aktivni" oblik bakterijske RNKP.<ref name=":2">{{Cite book |last=Lodish |first=Harvey F. |title=Molecular cell biology |date=April 2016 |publisher=Macmillan Learning |isbn=978-1-4641-8339-3 |oclc=1003278428}}</ref> Vezivanje RNKP formira zatvoreni promotorski kompleks (RPc) koji se zatim mora izomerizirati u otvoreni promotorski kompleks (RPo), što dovodi do formiranja transkripcijskog mjehurića.<ref name=":2" /> Postoje dvije široke klase σ faktora: σ⁵⁴ i σ⁷⁰.<ref name=":8">{{Cite journal |last1=Glyde |first1=Robert |last2=Ye |first2=Fuzhou |last3=Darbari |first3=Vidya Chandran |last4=Zhang |first4=Nan |last5=Buck |first5=Martin |last6=Zhang |first6=Xiaodong |date=2017-07-06 |title=Structures of RNA Polymerase Closed and Intermediate Complexes Reveal Mechanisms of DNA Opening and Transcription Initiation |journal=Molecular Cell |volume=67 |issue=1 |pages=106–116.e4 |doi=10.1016/j.molcel.2017.05.010 |issn=1097-4164 |pmc=5505868 |pmid=28579332}}</ref> σ⁵⁴ se veže za [[Konsenzusne sekvence|konsenzusne sekvence]] na -12 i -24 iz [[mjesta početka transkripcije]] (TSS; +1), i regrutuje RNKP da bi formirao stabilan RPc koji rijetko izomerizira u RPo. U međuvremenu, faktori klase σ⁷⁰ regrutuju RNKP na -10 i -35, spontano formirajući RPo. Regrutacija σ⁷⁰ je posredovana različitim aktivatorima koji mogu promovirati formiranje RPc. <ref name=":8" /> Nakon formiranja transkripcijskog mjehurića, σ faktori se disociraju od [[holoenzim]]skog kompleksa, omogućavajući RNKP da nastavi duž lanca DNK matrice kako bi samostalno završio sintezu RNK.<ref name=":03">{{Cite book |last1=Alberts |first1=Bruce |title=Molecular Biology of the Cell |last2=Johnson |first2=Alexander |last3=Lewis |first3=Julian |last4=Morgan |first4=David |last5=Raff |first5=Martin |last6=Roberts |first6=Keith |last7=Walter |first7=Peter |publisher=Garland Science |year=2015 |isbn=978-1-315-73536-8 |editor-last=Wilson |editor-first=John |edition=6 |pages=306–307 |language=en |doi=10.1201/9781315735368 |editor-last2=Hunt |editor-first2=Tim}}</ref> Napredovanje RNKP-a odvija se istovremeno s premotavanjem jednolančane DNK uzvodno od enzima i odmotavanjem dvolančane DNK nizvodno od enzima, što rezultira "pomicanjem" transkripcijskog mjehurića s RNKP-om.<ref name=":14" /> [[slika:Eukaryotic RNA Polymerase II rotating.gif|thumb| Rotirajuća 3D struktura eukariotske RNK- polimeraze II, esencijalne za transkripciju iRNK]] === Eukariotska inicijacija === Kod [[eukariot]]a, potraga za lokusima za otvaranje transkripcijskih mjehurića odvija se putem regrutacije [[opći transkripcijski faktor| općeg transkripcijskog faktora]] u promotorsku regiju i formiranja [[transkripcijski preinicijacijski kompleks|preinicijacijskog kompleksa]] (PIC).<ref>{{Cite journal |last1=Haberle |first1=Vanja |last2=Stark |first2=Alexander |date=October 2018 |title=Eukaryotic core promoters and the functional basis of transcription initiation |journal=Nature Reviews Molecular Cell Biology |language=en |volume=19 |issue=10 |pages=621–637 |doi=10.1038/s41580-018-0028-8 |issn=1471-0080 |pmc=6205604 |pmid=29946135 |bibcode=2018NRMCB..19..621H }}</ref> Nakon što se PIC formira, DNK dupleks se topi, formirajući transkripcijski mjehurić. Od uključenih enzima, [[TATA-vezujući protein]] (TBP) se veže za [[TATA- kutija| TATA kutiju]] i uzrokuje savijanje DNK, što dovodi do topljenja promotorske regije.<ref>{{Cite journal |last=Burley |first=S. K. |date=1996-02-06 |title=The TATA box binding protein |journal=Current Opinion in Structural Biology |volume=6 |issue=1 |pages=69–75 |doi=10.1016/s0959-440x(96)80097-2 |issn=0959-440X |pmid=8696975}}</ref> [[ATP]]-zavisna [[helikaza|helikazna]] aktivnost XPB-a, podjedinice TFIIH, neophodna je za odmotavanje DNK dupleksa i formiranje transkripcijskog mjehurića nakon formiranja PIC-a.<ref>{{Cite journal |last1=Egly |first1=Jean-Marc |last2=Coin |first2=Frédéric |date=2011-07-15 |title=A history of TFIIH: two decades of molecular biology on a pivotal transcription/repair factor |journal=DNA Repair |volume=10 |issue=7 |pages=714–721 |doi=10.1016/j.dnarep.2011.04.021 |issn=1568-7856 |pmid=21592869}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Compe |first1=Emmanuel |last2=Egly |first2=Jean-Marc |date=2012-05-10 |title=TFIIH: when transcription met DNA repair |journal=Nature Reviews. Molecular Cell Biology |volume=13 |issue=6 |pages=343–354 |doi=10.1038/nrm3350 |issn=1471-0080 |pmid=22572993}}</ref> Nakon što se odmota oko 25 baznih parova dvostrukog lanca DNK, sinteza RNK se odvija unutar regije transkripcijskog mjehurića.<ref name=":3">{{Cite book |last=Cramer |first=Patrick |title=Proteins in Eukaryotic Transcription |date=2004-01-01 |chapter=Structure and Function of RNA Polymerase II |chapter-url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S006532330467001X |journal=Advances in Protein Chemistry |publisher=Academic Press |volume=67 |pages=1–42 |doi=10.1016/s0065-3233(04)67001-x |isbn=978-0-12-034267-9 |pmid=14969722 |access-date=2019-09-30|chapter-url-access=subscription }}</ref> Regije DNK ispred [[RNK-polimeraza II| RNK-polimeraze II]] odmotavaju se, kako bi se prilagodile kretanju enzima, dok se regije DNK iza nje istovremeno premotavaju kako bi reformirale dvostruku spiralu na način sličan onome kod prokariota.<ref name=":03"/> RNKP provodi većinu koraka tokom transkripcijskog ciklusa, posebno u održavanju transkripcijskog mjehurića otvorenim za komplementarni [[bazni par]].<ref name=":12">{{Citation |last1=Clark |first1=David P. |title=Chapter 2 - DNA, RNA, and Protein |date=2016-01-01 |work=Biotechnology (Second Edition) |pages=33–61 |editor-last=Clark |editor-first=David P. |url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/B9780123850157000028 |access-date=2019-09-30 |publisher=Academic Cell |doi=10.1016/b978-0-12-385015-7.00002-8 |isbn=978-0-12-385015-7 |last2=Pazdernik |first2=Nanette J. |editor2-last=Pazdernik |editor2-first=Nanette J.|url-access=subscription }}</ref> Neki koraci transkripcijskog ciklusa koji zahtijevaju više proteina, kao što su Rpb4/7 kompleks i [[faktor elongacije]], [[transkripcijski faktor]] IIS (TFIIS).<ref name=":3"/> Nakon inicijacije, RNKP se kreće nizvodno duž lanca matrice. Neto efekat svakog koraka ekstenzije RNK je da RNKP uzima jedan [[nukleozid-trifosfat|nukleotid-trifosfat]], izdužuje nascentnu RNK za jedan nukleotid i generira jedan [[pirofosfat]]ni ion (PPi). Ovo je [[Gibbsova slobodna energija|energetski povoljna]] reakcija sa promjenom slobodne energije od približno –5,6 kcal/mol, što omogućava RNKP-u da ide naprijed duž svog ciljnog kalupa koji asocijacijom pomiče i mjehur naprijed.<ref name=":14">{{Cite journal |last1=Zuo |first1=Yuhong |last2=and Steitz |first2=Thomas A. |date=2017-01-01 |title=A structure-based kinetic model of transcription |journal=Transcription |volume=8 |issue=1 |pages=1–8 |doi=10.1080/21541264.2016.1234821 |issn=2154-1264 |pmid=27656764|pmc=5279718 }}</ref> == Terminacija == === Prokariotska terminacija === [[Datoteka:Intrinsic Termination Structure.png|thumb|Struktura RNK petlje koja inducira rho-nezavisnu intrinzičnu terminaciju transkripcije kod ''E. coli'' i drugih bakterija.]] Kod ''[[Escherichia coli]]'', utvrđeno je da proces terminacije transkripcije putem disocijacije RNK polimeraze zavisi od 3 moguća mehanizma: interakcije između polimeraze i [[Intrinzična terminacija|intrinzične terminatorske sekvence]] koja se nalazi na ukosnicama završene RNK, prisustva RNK-zavisnog faktora terminacije [[Rho-faktor|Rho]] i [[ATP]]-zavisne DNK [[translokaza|translokaze]] Mfd.<ref>{{Cite journal |last=Roberts |first=Jeffrey W. |date=2019-09-20 |title=Mechanisms of Bacterial Transcription Termination |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0022283619301858 |journal=Journal of Molecular Biology |series=RNA polymerase reaches 60 |volume=431 |issue=20 |pages=4030–4039 |doi=10.1016/j.jmb.2019.04.003 |issn=0022-2836 |pmid=30978344|url-access=subscription }}</ref> Studije su otkrile da je poremećaj transkripcijskog kompleksa RNKP-DNK uzrokovan [[faktor terminacije|faktorom terminacije]] Rho inhibiran sve dok uzvodna DNK u transkripcijskom mjehuriću ostane nesparena. Dakle, odvajanju bakterijskog RNKP od DNK u rho-zavisnom procesu prethodi i zavisi od ponovnog vezivanja DNK unutar transkripcijskog mjehurića.<ref>{{Cite journal |last1=Park |first1=Joo-Seop |last2=Roberts |first2=Jeffrey W. |date=2006-03-28 |title=Role of DNA bubble rewinding in enzymatic transcription termination |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=103 |issue=13 |pages=4870–4875 |bibcode=2006PNAS..103.4870P |doi=10.1073/pnas.0600145103 |pmc=1405909 |pmid=16551743 |doi-access=free}}</ref> Tokom terminacije nezavisne od rho, transkripcija [[petlja u obliku ukosnice|petlje u obliku ukosnice]] na završenoj RNK, koja služi kao intrinzična sekvenca za terminaciju, doprinosi kolapsu transkripcijskog mjehurića. Nakon toga slijedi odvajanje RNKP od matrice DNK i ponovno vezivanje lanaca DNK.<ref>{{Cite journal |last1=Ryder |first1=Andrew M. |last2=Roberts |first2=Jeffrey W. |date=2003-11-21 |title=Role of the Non-template Strand of the Elongation Bubble in Intrinsic Transcription Termination |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0022283603011896?fr=RR-2&ref=pdf_download&rr=92946281b9a039d5 |journal=Journal of Molecular Biology |volume=334 |issue=2 |pages=205–213 |doi=10.1016/j.jmb.2003.09.039 |issn=0022-2836 |pmid=14607113|url-access=subscription }}</ref> Ova metoda terminacije ne zahtijeva prisustvo transkripcijskog mjehurića, jer je kod ''[[E. coli]]'' RNKP ''[[in vitro]]'' uočeno da oslobađaju kompletan RNK transkript dok koriste jednolančane kalupe DNK.<ref>{{Cite journal |last1=Uptain |first1=S. M. |last2=Chamberlin |first2=M. J. |date=1997-12-09 |title=Escherichia coli RNA polymerase terminates transcription efficiently at rho-independent terminators on single-stranded DNA templates |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America |volume=94 |issue=25 |pages=13548–13553 |doi=10.1073/pnas.94.25.13548 |doi-access=free |issn=0027-8424 |pmc=28343 |pmid=9391063|bibcode=1997PNAS...9413548U }}</ref> Treći proces terminacije, koji uključuje DNK translokazu Mfd, prvenstveno utiče na transkripcijske mjehuriće koji su zastali u prisustvu oštećenja DNK. Prisustvo Mfd u transkripcijskom mjehuriću prisiljava kretanje RNKP nizvodno bez dodavanja [[nukleozid]] trifosfata, što inducira ponovno vezanje DNK u transkripcijskom mjehuriću i odvajanje i RNKP i nascentne RNK.<ref>{{Cite journal |last1=Ray-Soni |first1=Ananya |last2=Bellecourt |first2=Michael J. |last3=Landick |first3=Robert |date=2016 |title=Mechanisms of Bacterial Transcription Termination: All Good Things Must End |journal=Annual Review of Biochemistry |language=en |volume=85 |pages=319–347 |doi=10.1146/annurev-biochem-060815-014844 |issn=0066-4154 |pmid=27023849 |doi-access=free}}</ref> Terminacija transkripcijskog mjehurića kod ''E. coli'' regulirana je raznim transkripcijskim faktorima. Jedan takav faktor je NusG, [[ribosomski protein]] koji poboljšava efikasnost Rho-ovisne terminacije pomažući Rho prepoznavanju terminacijskih sekvenci. Djelovanje NusG je obavezno u situacijama kada se oslobađanje RNK mora izvršiti u kratkom vremenskom okviru.<ref>{{Cite journal |last1=Sen |first1=Ranjan |last2=Chalissery |first2=Jisha |last3=Muteeb |first3=Ghazala |date=2008-01-18 |title=Nus Factors of Escherichia coli |url=https://journals.asm.org/doi/10.1128/ecosalplus.4.5.3.1 |journal=EcoSal Plus |volume=3 |issue=1 lplus.4.5.3.1 |doi=10.1128/ecosalplus.4.5.3.1 |pmid=26443730|url-access=subscription }}</ref> === Eukariotska terminacija === Terminacija transkripcije [[eukariot]]skom [[RNK-polimeraza I| RNK-polimerazom I]] (Pol I) zahtijeva faktore terminacije transkripcije slične rho-zavisnoj terminaciji kod prokariota.<ref>{{Cite book |title=Molecular cell biology |date=2013 |publisher=W.H. Freeman and Co |isbn=978-1-4292-3413-9 |editor-last=Lodish |editor-first=Harvey F. |edition=7th |location=New York |oclc=171110915}}</ref> Kod miševa, ponovljeni terminatori kodirani na DNK su izloženi kao jednolančana mjesta vezivanja za protein TTF-I kada ih dostigne transkripcijski mjehurić. Kompleks koji proizvode terminator i vezivanje TTF-I zatim indukuje oslobađanje transkripta.<ref>{{Cite journal |last1=Németh |first1=Attila |last2=Perez-Fernandez |first2=Jorge |last3=Merkl |first3=Philipp |last4=Hamperl |first4=Stephan |last5=Gerber |first5=Jochen |last6=Griesenbeck |first6=Joachim |last7=Tschochner |first7=Herbert |date=2013-03-01 |title=RNA polymerase I termination: Where is the end? |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S1874939912001782 |journal=Biochimica et Biophysica Acta (BBA) - Gene Regulatory Mechanisms |series=Transcription by Odd Pols |volume=1829 |issue=3 |pages=306–317 |doi=10.1016/j.bbagrm.2012.10.007 |pmid=23092677 |issn=1874-9399|url-access=subscription }}</ref> [[RNK-polimeraza II]] prekida se direktnim vezivanjem kompleksa za cijepanje i poliadenilaciju (CPA) na 3'-kraju za [[enzim]], koji zatim oslobađa transkribovanu RNK. Regrutovanje CPA kompleksa u transkripcijski mjehurić inducirano je transkripcijom signala [[Poli A|Poli-A]] na nascentnoj RNK.<r ef name=":13">{{Cite journal |last1=Richard |first1=Patricia |last2=Manley |first2=James L. |date=2009-06-01 |title=Transcription termination by nuclear RNA polymerases |journal=Genes & Development |language=en |volume=23 |issue=11 |pages=1247–1269 |doi=10.1101/gad.1792809 |issn=0890-9369 |pmc=2763537 |pmid=19487567}}</ref><ref>{{Cite journal |last=Proudfoot |first=Nick J. |date=2016-06-10 |title=Transcriptional termination in mammals: Stopping the RNA polymerase II juggernaut |journal=Science |volume=352 |issue=6291 |doi=10.1126/science.aad9926 |pmc=5144996 |pmid=27284201}}</ref> U oba slučaja, cijepanje i oslobađanje RNK se dešava prije disocijacije polimeraze iz transkripcijskog mjehurića. Dakle, integritet transkripcijskog mjehurića je privremeno očuvan nakon početka terminacije.<ref>{{Cite journal |last1=Dye |first1=Michael J. |last2=Proudfoot |first2=Nick J. |date=2001-06-01 |title=Multiple Transcript Cleavage Precedes Polymerase Release in Termination by RNA Polymerase II |journal=Cell |language=English |volume=105 |issue=5 |pages=669–681 |doi=10.1016/S0092-8674(01)00372-5 |issn=0092-8674 |pmid=11389836|doi-access=free }}</ref><ref name=":13"/> Predložena su dva modela za objašnjenje procesa disocijacije polimeraze nakon oslobađanja RNK za obje polimeraze. Prvi je [[Eukariotski transkripcijski faktor|torpedni model]], u kojem [[polimeraza]] nastavlja sintetizirati RNK nakon oslobađanja nascentne RNK. [[egzonukleaza|Egzonukleazna]] aktivnost zatim degradira novi lanac RNK, destabilizirajući RNK polimerazu i postižući njenu disocijaciju od transkripcijskog mjehurića.<ref>{{Cite journal |last1=Kim |first1=Minkyu |last2=Krogan |first2=Nevan J. |last3=Vasiljeva |first3=Lidia |last4=Rando |first4=Oliver J. |last5=Nedea |first5=Eduard |last6=Greenblatt |first6=Jack F. |last7=Buratowski |first7=Stephen |date=2004-06-15 |title=The yeast Rat1 exonuclease promotes transcription termination by RNA polymerase II |url=https://www.nature.com/articles/nature03041 |journal=Nature |language=en |volume=432 |issue=7016 |pages=517–522 |doi=10.1038/nature03041 |pmid=15565157 |bibcode=2004Natur.432..517K |issn=1476-4687|url-access=subscription }}</ref> Drugi mehanizam, [[Eukariotski transkripcijski faktor|alosterini model]], pretpostavlja da transkripcija poli A sekvence blizu kraja nascentnih RNK uzrokuje postepenu disocijaciju drugih transkripcijskih faktora iz transkripcijskog mjehurića, uzrokujući lančani efekat koji na kraju urušava transkripcijski mjehurić kroz destabilizaciju.<ref name=":13"/> == Regulacija == === Efekti sekvence DNK i superspiralizacije === Molekularno dinamičke simulacije su otkrile da je životni vijek transkripcijskog mjehurića zavisan od sekvence, a duži životni vijek mjehurića povezan je sa A-T bogatim sekvencama promotorskog jezgra.<ref>{{Cite journal |last1=Hillebrand |first1=M. |last2=Kalosakas |first2=G. |last3=Skokos |first3=Ch. |last4=Bishop |first4=A. R. |date=2020-12-08 |title=Distributions of bubble lifetimes and bubble lengths in DNA |url=https://journals.aps.org/pre/abstract/10.1103/PhysRevE.102.062114 |journal=Physical Review E |language=en |volume=102 |issue=6 |arxiv=2008.08841 |bibcode=2020PhRvE.102f2114H |doi=10.1103/PhysRevE.102.062114 |issn=2470-0045 |pmid=33465959}}</ref> Slabije interakcije A-T baza omogućavaju formiranje transkripcijskih mjehurića zbog manje energije potrebne za razdvajanje A-T parova.<ref>{{Cite journal |last1=Kowalski |first1=D. |last2=Eddy |first2=M. J. |date=1989-12-20 |title=The DNA unwinding element: a novel, cis-acting component that facilitates opening of the Escherichia coli replication origin |journal=The EMBO Journal |volume=8 |issue=13 |pages=4335–4344 |doi=10.1002/j.1460-2075.1989.tb08620.x |issn=0261-4189 |pmc=401646 |pmid=2556269}}</ref> Stanje [[DNK-superspirala|superspiralitacije DNK]] snažno utiče na regulaciju procesa transkripcije. Negativno superspiriraliranje koje se javlja prije mjesta početka transkripcije stvara razdvajanje lanca DNK što dovodi do inicijacije transkripcije.<ref name=":5">{{Cite journal |last1=Naughton |first1=Catherine |last2=Avlonitis |first2=Nicolaos |last3=Corless |first3=Samuel |last4=Prendergast |first4=James G. |last5=Mati |first5=Ioulia K. |last6=Eijk |first6=Paul P. |last7=Cockroft |first7=Scott L. |last8=Bradley |first8=Mark |last9=Ylstra |first9=Bauke |last10=Gilbert |first10=Nick |date=March 2013 |title=Transcription forms and remodels supercoiling domains unfolding large-scale chromatin structures |journal=Nature Structural & Molecular Biology |language=en |volume=20 |issue=3 |pages=387–395 |doi=10.1038/nsmb.2509 |pmid=23416946 |pmc=3689368 |issn=1545-9985}}</ref> Pozitivno superspiralno namatanje ispred RNK polimeraze stvara barijeru koja dovodi do zastoja transkripcije tokom elongacije.<ref name=":5"/> Upravljanje stresom superspiralnog namatanja zavisi od enzima, uključujući DNK-[[giraza|girazu]] i [[topoizomeraza|topoizomerazu]]. DNK [[DNK-giraza|giraza]] stvara negativne superspiralne namotaje, dok opušta pozitivne superspiralne namotaje, kako bi se uspostavila potrebna superheliksna napetost za efikasnu transkripciju..<ref name=":6">{{Cite journal |last1=Schoeffler |first1=Allyn J. |last2=Berger |first2=James M. |date=February 2008 |title=DNA topoisomerases: harnessing and constraining energy to govern chromosome topology |journal=Quarterly Reviews of Biophysics |volume=41 |issue=1 |pages=41–101 |doi=10.1017/S003358350800468X |issn=0033-5835 |pmid=18755053 |bibcode=2008QRBio..41...41S }}</ref> [[TOP1| Topoizomeraza I]] relaksira negativne superzavojnice, što održava strukturu DNK pogodnom za transkripcijske aktivnosti.<ref name=":6"/> === Uloga transkripcijskih faktora === [[Opći transkripcijski faktori]] (GTF) TFIIH funkcioniraju kao ključni elementi za inicijaciju transkripcije u eukariotskim ćelijama. XPB i XPD helikazne podjedinice TFIIH omogućavaju odmotavanje DNK, putem translokacije DNK dupleksa, što proizvodi jednolančane regije potrebne da [[RNK-polimeraza II]] započne transkripciju. σ faktori u bakterijama služe kao esencijalne komponente za usmjeravanje RNK-polimeraze prema određenim promotorskim sekvencama, što dovodi do stvaranja transkripcijskog mjehurića i početka [[Transkripcija (biologija)|transkripcije]]. Protein [[p53]] veže se blizu promotorskih regija, kako bi uticao na stabilnost transkripcijskog mjehurića, dok istovremeno pokazuje različite efekte na inicijaciju transkripcije na različitim ciljnim [[Promotor (genetika)|promotorima]].<ref>{{Cite journal |last1=Morachis |first1=José M. |last2=Murawsky |first2=Christopher M. |last3=Emerson |first3=Beverly M. |date=2010-01-15 |title=Regulation of the p53 transcriptional response by structurally diverse core promoters |journal=Genes & Development |volume=24 |issue=2 |pages=135–147 |doi=10.1101/gad.1856710 |issn=1549-5477 |pmc=2807349 |pmid=20040571}}</ref> Različiti [[transkripcijski faktor]]i također utiču na stabilnost inicijacije transkripcijskog mjehurića. DksA je ključan za regulaciju transkripcije [[Ribosomska RNK|rRNK]]. Utvrđeno je da smanjuje vrijeme poluraspada RNKP kompleksa, čime inhibira transkripciju iz rRNK promotora i uzrokuje destabilizaciju transkripcijskog mjehurića. Slično tome, GreA i GreB su homologni faktori koji imaju slične efekte kao DksA, a za oba je također poznato da smanjuju vrijeme poluraspada RNKP kompleksa. Međutim, otkriveno je da delecija GreA i GreB ima samo minimalne efekte na aktivnost rRNK promotora i stabilnost transkripcijskog mjehurića.<ref>{{Cite journal |last1=Rutherford |first1=Steven T. |last2=Lemke |first2=Justin J. |last3=Vrentas |first3=Catherine E. |last4=Gaal |first4=Tamas |last5=Ross |first5=Wilma |last6=Gourse |first6=Richard L. |date=2007-03-02 |title=Effects of DksA, GreA, and GreB on Transcription Initiation: Insights into the Mechanisms of Factors that Bind in the Secondary Channel of RNA Polymerase |journal=Journal of Molecular Biology |volume=366 |issue=4 |pages=1243–1257 |doi=10.1016/j.jmb.2006.12.013 |issn=0022-2836 |pmc=1839928 |pmid=17207814}}</ref> [[slika:Nucleosome at enhancer with H3K122 acetylated.jpg|thumb| [[Nukleosom]] na pojačivaču sa acetilacijom H3K122, što promoviše relaksaciju hromatina za inicijaciju transkripcije]] === Epigenetske modifikacije i struktura hromatina === [[Epigenetika|Epigenetičke]] modifikacije značajno utiču na strukturu [[hromatin]]a i transkripcijsku aktivnost. [[Acetilacija]] [[lizin]]a 27 na [[histon]]u 3 (H3K27ac) stvara manje stabilnu strukturu [[nukleosom]]a, što dovodi do formiranja esencijalnih transkripcijskih mjehurića koji iniciraju transkripciju.<ref>{{Cite journal |last1=Kuo |first1=M. H. |last2=Allis |first2=C. D. |date=November 1999 |title=In vivo cross-linking and immunoprecipitation for studying dynamic Protein:DNA associations in a chromatin environment |journal=Methods |volume=19 |issue=3 |pages=425–433 |doi=10.1006/meth.1999.0879 |issn=1046-2023 |pmid=10579938}}</ref> [[acetilacija|Acetilacijski]] znak se pretežno nalazi na aktivnim promotorima, zajedno s [[pojačivač (genetila)|pojačivačkim regijama]] gdje dovodi do povišene transkripcijske aktivnosti.<ref>{{Cite journal |last1=Venkatesh |first1=Swaminathan |last2=Workman |first2=Jerry L. |date=March 2015 |title=Histone exchange, chromatin structure and the regulation of transcription |url=https://www.nature.com/articles/nrm3941 |journal=Nature Reviews Molecular Cell Biology |language=en |volume=16 |issue=3 |pages=178–189 |doi=10.1038/nrm3941 |pmid=25650798 |bibcode=2015NRMCB..16..178V |issn=1471-0080|url-access=subscription }}</ref> Transkripcijski uticaj metilacije promotorske regije varira ovisno o specifičnom kontekstu i prisutnim povezanim proteinima. SWI/SNF kompleks funkcionira kao remodelator [[hromatin]]a, kako bi modificirao pozicije nukleosoma putem [[ATP]]-ovisnih mehanizama koji uklanjaju ili repozicioniraju nukleosome, kako bi kontrolirali pristup RNK-polimerazi i regulirali brzinu transkripcije.<ref>{{Cite journal |last=Cairns |first=Bradley R. |date=2009-09-10 |title=The logic of chromatin architecture and remodelling at promoters |journal=[[Nature]] |volume=461 |issue=7261 |pages=193–198 |doi=10.1038/nature08450 |issn=1476-4687 |pmid=19741699|bibcode=2009Natur.461..193C }}</ref> === Zavisnost od temperature === Formiranje i održavanje transkripcijskog mjehurića vjerovatno također zavisi od temperature: temperaturne analize DNK ''[[E.coli]]'' ukazuju na to da se kompleks formira na 37°C i urušava na nižim temperaturama. Ove temperature mogu varirati u zavisnosti od vrste.<ref>{{Cite journal |last1=Tchernaenko |first1=Vladimir |last2=Halvorson |first2=Herbert R. |last3=Kashlev |first3=Mikhail |last4=Lutter |first4=Leonard C. |date=2008-02-01 |title=DNA Bubble Formation in Transcription Initiation |url=https://pubs.acs.org/doi/10.1021/bi701289g |journal=Biochemistry |language=en |volume=47 |issue=7 |pages=1871–1884 |doi=10.1021/bi701289g |issn=0006-2960 |pmid=18205393|url-access=subscription }}</ref> U kombinaciji s temperaturom, prisustvo [[magnezij]]evih iona ([[magnezij|Mg²⁺]]), uz porast temperature, uzrokuje odmotavanje transkripcijskih mjehurića dalje nizvodno do bazne pozicije +2, što korelira s početkom sinteze RNK.<ref>{{Cite journal |last1=Zaychikov |first1=Evgeny |last2=Denissova |first2=Ludmilla |last3=Meier |first3=Thomas |last4=Götte |first4=Matthias |last5=Heumann |first5=Hermann |date=1997-01-24 |title=Influence of Mg2+ and Temperature on Formation of the Transcription Bubble * |journal=Journal of Biological Chemistry |language=English |volume=272 |issue=4 |pages=2259–2267 |doi=10.1074/jbc.272.4.2259 |issn=0021-9258 |pmid=8999932 |doi-access=free}}</ref> Produženo topljenje na višim temperaturama također poboljšava stabilnost mjehurića tokom ranih faza transkripcije.<ref name=":8"/> == Uloga u ekspresiji gena == I kod [[eukariot]]a i kod [[prokariot]]a, uočeno je više mjesta početka transkripcije unutar istog promotora, a pokazano je da dinamika transkripcijskih mjehurića – poput ekspanzije ("skupljanje") i kontrakcije ("odvajanje") – ima ulogu u pozicioniranju ovih varijabilnih mjesta početka transkripcije u odnosu na [[aktivno mjesto]] [[RNK-polimeraza|RNK-polimeraze]].<ref name=":0">{{Cite journal |last1=Revyakin |first1=Andrey |last2=Liu |first2=Chenyu |last3=Ebright |first3=Richard H. |last4=Strick |first4=Terence R. |date=2006-11-17 |title=Abortive Initiation and Productive Initiation by RNA Polymerase Involve DNA Scrunching |journal=Science |language=en |volume=314 |issue=5802 |pages=1139–1143 |doi=10.1126/science.1131398 |issn=0036-8075 |pmc=2754787 |pmid=17110577|bibcode=2006Sci...314.1139R }}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Winkelman |first1=Jared T. |last2=Vvedenskaya |first2=Irina O. |last3=Zhang |first3=Yuanchao |last4=Zhang |first4=Yu |last5=Bird |first5=Jeremy G. |last6=Taylor |first6=Deanne M. |last7=Gourse |first7=Richard L. |last8=Ebright |first8=Richard H. |last9=Nickels |first9=Bryce E. |date=2016-03-04 |title=Multiplexed protein-DNA cross-linking: Scrunching in transcription start site selection |journal=Science |volume=351 |issue=6277 |pages=1090–1093 |doi=10.1126/science.aad6881 |pmc=4797950 |pmid=26941320|bibcode=2016Sci...351.1090W }}</ref> Kao takva, struktura transkripcijskog mjehurića igra ulogu u regulaciji ekspresije gena posredovanjem u stvaranju različitih transkripata. [[Datoteka:Structural-diversity-of-supercoiled-DNA-ncomms9440-s14.ogv|thumb|Struktura superspiralne DNK. Superspiralizacija se uočava zbog odmotavanja i premotavanja DNK na prednjoj i stražnjoj strani transkripcijskog mjehurića.]] Skupljanje transkripcijskog mjehurića je ključno za bijeg RNKP promotora – obavezni korak koji oslobađa RNKP iz promotora kako bi se započelo izduživanje transkripta.<ref name=":0" /> Prije bijega, RNKP provodi [[abortivna inicijacija|abortivnu inicijaciju]], gdje sintetizira kratke ~2–9 nt RNK fragmente bez pomicanja s mjesta gdje je vezan za promotor. Skupljanje transkripcijskog mjehurića je ključno za ovaj proces, kako bi se baze matrice DNK zadržale na aktivnom mjestu RNKP bez RNKP translokacije. Stepen skupljanja mjehurića povećava se s veličinom RNK. Dakle, elongacija transkripcije može se dogoditi tek nakon što dovoljno skupljanje mjehurića omogući formiranje dovoljno velikog RNK produkta (~10 nt) da izazove bijeg promotora.<ref>{{Cite journal |last=A Darst |first=Seth |date=2001-04-01 |title=Bacterial RNA polymerase |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0959440X00001858 |journal=Current Opinion in Structural Biology |volume=11 |issue=2 |pages=155–162 |doi=10.1016/S0959-440X(00)00185-8 |pmid=11297923 |issn=0959-440X|url-access=subscription }}</ref> Izbočine DNK koje formiraju transkripcijski mjehurić javljaju se na različitim lokacijama na svakom lancu.<ref>{{Cite journal |last1=Winkelman |first1=Jared T. |last2=Winkelman |first2=Bradford T. |last3=Boyce |first3=Julian |last4=Maloney |first4=Michael F. |last5=Chen |first5=Albert Y. |last6=Ross |first6=Wilma |last7=Gourse |first7=Richard L. |date=2015-09-03 |title=Crosslink Mapping at Amino Acid-Base Resolution Reveals the Path of Scrunched DNA in Initial Transcribing Complexes |journal=Molecular Cell |volume=59 |issue=5 |pages=768–780 |doi=10.1016/j.molcel.2015.06.037 |issn=1097-4164 |pmc=4561013 |pmid=26257284}}</ref> Transkripcijski mjehurić također generira [[DNK superspirala |superspiralizaciju DNK]] nakon formiranja RPo-a - procesa za koji se zna da je važan za regulaciju gena.<ref name=":9">{{Cite journal |last1=Ma |first1=Jie |last2=Wang |first2=Michelle D. |date=2016-11-01 |title=DNA supercoiling during transcription |journal=Biophysical Reviews |language=en |volume=8 |issue=1 |pages=75–87 |doi=10.1007/s12551-016-0215-9 |issn=1867-2469 |pmc=5338639 |pmid=28275417}}</ref> Transkripcija i kretanje mjehurića generiraju pozitivno superspiraliziranje (premotana spirala) ispred RNKP-a i negativno superspiraliziranje (podmotana spirala) iza njega. Pokazalo se da superspiralizirana struktura DNK oko transkripcijskog mjehurića inhibira elongaciju kada je stres previsok.<ref>{{Cite journal |last1=Naughton |first1=Catherine |last2=Avlonitis |first2=Nicolaos |last3=Corless |first3=Samuel |last4=Prendergast |first4=James G. |last5=Mati |first5=Ioulia K. |last6=Eijk |first6=Paul P. |last7=Cockroft |first7=Scott L. |last8=Bradley |first8=Mark |last9=Ylstra |first9=Bauke |last10=Gilbert |first10=Nick |date=2013-02-17 |title=Transcription forms and remodels supercoiling domains unfolding large-scale chromatin structures |journal=Nature Structural & Molecular Biology |language=en |volume=20 |issue=3 |pages=387–395 |doi=10.1038/nsmb.2509 |issn=1545-9985 |pmc=3689368 |pmid=23416946}}</ref> Stoga, superspiralizacija uzrokovana procesima stvaranja mjehurića mora biti upravljana pomoću [[Topoizomeraza|topoizomeraza]].<ref name=":9"/> == Evolucijsko porijeklo == Pretpostavljalo se da su prva porijekla [[replikacija DNK]] promotori za 2-double-Ψ-β-barel (2-DPBB) domena RNKP-a. Replikacija je započeta korištenjem RNKP-ova tipa 2-DPBB, nakon čega je uslijedila sinteza DNK pomoću [[reverzna transkriptaza|reverzne transkriptaze]], što je pružilo najranije poznate primjere transkripcijskih mjehurića.<ref name=":4">{{Cite journal |last1=Burton |first1=Zachary F. |last2=Opron |first2=Kristopher |last3=Wei |first3=Guowei |last4=Geiger |first4=James H. |date=2016-03-02 |title=A model for genesis of transcription systems |journal=Transcription |volume=7 |issue=1 |pages=1–13 |doi=10.1080/21541264.2015.1128518 |issn=2154-1264 |pmc=4802759 |pmid=26735411}}</ref> RNKP-ovi tipa 2-DPBB mogu biti zavisni od RNK ili DNK kalupa, što ukazuje na to da su se ovi enzimi, a time i transkripcijski mjehurići, razvili u [[RNK-svijet]]u gdje su DNK [[genom]]i postepeno doživjeli istaknutost. Osim toga, i DNK i RNK-zavisni RNKP-ovi posjeduju okidačku petlju i mostnu spiralu, što implicira da su ovi mehanizmi transkripcijskih mjehurića drevnog porijekla.<ref name=":7">{{Cite journal |last1=Lei |first1=Lei |last2=Burton |first2=Zachary F. |date=2021-05-05 |title=Early Evolution of Transcription Systems and Divergence of Archaea and Bacteria |journal=Frontiers in Molecular Biosciences |language=English |volume=8 |doi=10.3389/fmolb.2021.651134 |issn=2296-889X |pmc=8131849 |pmid=34026831 |doi-access=free}}</ref> RNKP-ovi tipa 2-DPBB najvjerovatnije su bili primarni mehanizam za transkripciju i replikaciju LUCA genoma, što ukazuje na to da divergencija bakterija i arheja potiče od koevolucije sa RNKP-ovima tipa 2-DPBB, RNKP promotorima i općim transkripcijskim faktorima (GTF) RNKP-a.<ref name=":4" /> Uočeno je da su bakterijski promotori jaki promotori koji imaju kontakte sa σA podjedinicama RNKP-a, ali im nedostaju TATA-vezujući protein (TBP) i transkripcijski faktor E (TFE). Ovo pokazuje da je mehanizam transkripcijskih mjehurića izgubljen tokom bakterijske divergencije.<ref name=":7" /> Slične konsenzusne sekvence između [[Pribnow kutija|Pribnow]] i TATA kutija pronađenih kod arheja i eukariota izazvale su nagađanja da su obje imale zajedničku strukturu promotora u LUCA koja se u nekom trenutku divergencirala. Divergencija promotora je moguće uticala na koevoluciju sa interagujućim transkripcionim faktorima, što implicira da mehanizmi transkripcionih mjehurića najvjerovatnije imaju zajedničko porijeklo koje potiče od LUCA.<ref name=":4" /> == Farmaceutski značaj == Zbog važnosti transkripcionog mjehurića za inicijaciju, propagaciju i završetak transkripcije, enzimi uključeni u održavanje transkripcionog mjehurića su održive mete za lijekove koji funkcionišu putem regulacije ekspresije gena.<ref name=":1" /> === Daktinomicin (Aktinomicin D) === [[Datoteka:Actinomycin D.svg|alt=|thumb|394x394px|Struktura Daktinomicina (Aktinomicin D), široko korištenog hemoterapeutskog lijeka koji inhibira transkripciju interkalacijom unutar transkripcionih mjehurića.]] [[Daktinomicin]] je potentni [[Interkalacijski (biohemija)|interkalirajući agens]] i [[Hemoterapija|hemoterapeutski]] lijek koji djeluje inhibirajući sintezu RNK. Direktno se veže za jednolančanu DNK u transkripcijskom mjehuriću, području DNK gdje se transkripcija aktivno odvija.<ref name=":10">{{Cite journal |last1=Perry |first1=Robert P. |last2=Kelley |first2=Dawn E. |date=1970 |title=Inhibition of RNA synthesis by actinomycin D: Characteristic dose-response of different RNA species |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/jcp.1040760202 |journal=Journal of Cellular Physiology |language=en |volume=76 |issue=2 |pages=127–139 |doi=10.1002/jcp.1040760202 |pmid=5500970 |issn=1097-4652|url-access=subscription }}</ref> Prvi put ga je 1940. godine izolovao hemičar [[Selman Waksman|Selman A. Waksman]] i [[H. Boyd Woodruff]] iz ''[[Streptomyces]]'', a od tada je postao široko poznat po svojoj upotrebi u hemoterapiji raka zbog svoje sposobnosti da preferencijalno cilja i ubija tumorske ćelije.<ref>{{Cite journal |last1=Wheeler |first1=Glynn P. |last2=Bennett |first2=L. L. |date=1962-04-01 |title=Studies related to the mode of action of actinomycin D |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/0006295262900576 |journal=Biochemical Pharmacology |volume=11 |issue=4 |pages=353–370 |doi=10.1016/0006-2952(62)90057-6 |pmid=14006444 |issn=0006-2952|url-access=subscription }}</ref><ref>{{Cite journal |last=Hollstein |first=Ulrich |date=1974-12-01 |title=Actinomycin. Chemistry and mechanism of action |url=https://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/cr60292a002 |journal=Chemical Reviews |language=en |volume=74 |issue=6 |pages=625–652 |doi=10.1021/cr60292a002 |issn=0009-2665|url-access=subscription }}</ref> Daktinomicin ima široku primjenu i [[Citotoksičnost|citotoksičan]] je za širok spektar organizama. To je efikasan [[baktericid]], sposoban inhibirati rast i [[Gram-pozitivna bakterija|Gram pozitivnih]] i [[Gram-negativna bakterija|Gram negativnihbakterija]], s većim razrjeđenjima potrebnim za postizanje istih antibiotskih efekata. Kod eukariota, daktinomicin je preferencijalno toksičan za tumorske ćelije, što ga čini efikasnim [[hemoterapija|hemoterapijskim]] lijekom..<ref>{{Cite journal |last1=Waksman |first1=Selman A. |last2=Woodruff |first2=H. Boyd |date=1940-11-01 |title=Bacteriostatic and Bactericidal Substances Produced by a Soil Actinomyces.∗ |url=https://journals.sagepub.com/doi/abs/10.3181/00379727-45-11768 |journal=Proceedings of the Society for Experimental Biology and Medicine |language=EN |volume=45 |issue=2 |pages=609–614 |doi=10.3181/00379727-45-11768 |bibcode=1940ExpBM..45..609W |issn=0037-9727|url-access=subscription }}</ref><ref name=":11">{{Cite journal |last1=Lai |first1=Wi S. |last2=Arvola |first2=Rene M. |last3=Goldstrohm |first3=Aaron C. |last4=Blackshear |first4=Perry J. |date=2019-02-15 |title=Inhibiting transcription in cultured metazoan cells with actinomycin D to monitor mRNA turnover |journal=Methods |volume=155 |pages=77–87 |doi=10.1016/j.ymeth.2019.01.003 |pmid=30625384 |issn=1046-2023|pmc=6392460 }}</ref> Daktinomicin se može umetnuti između baznih parova dvolančane ili jednolančane DNK, narušavajući njenu normalnu strukturu. Lijek se prvenstveno veže za ostatke [[guanin]]a i [[citozin]]a, koji se nalaze na novoodvojenoj jednolančanoj DNK u transkripcijskim mjehurićima.<ref name=":10"/> Lijek ometa mašineriju sinteze RNK nakon vezivanja, fizički sprječavajući kretanje RNK-polimeraze nizvodno i efikasno inhibirajući elongaciju RNK. To rezultira nedostatkom sinteze RNK u pogođenoj ćeliji, što rezultira preranom [[ćelijska smrt|ćelijskom smrću]].<ref name=":11"/> Osim upotrebe u medicini, sposobnost daktinomicina da inhibira proizvodnju RNK čini ga efikasnim eksperimentalnim alatom za kvantifikaciju i analizu RNK.<ref>{{Cite journal |last1=Vilhena |first1=C. |last2=Bettencourt |first2=A. |date=2012-03-01 |title=Daptomycin: A Review of Properties, Clinical Use, Drug Delivery and Resistance |url=https://www.benthamdirect.com/content/journals/mrmc/10.2174/1389557511209030202 |journal=Mini Reviews in Medicinal Chemistry |language=en |volume=12 |issue=3 |pages=202–209 |doi=10.2174/1389557511209030202 |pmid=22356191 |issn=1389-5575|url-access=subscription }}</ref> === Rifampicin === [[Rifampicin]] je široko korišteni [[antibiotik]] koji cilja bakterijsku RNK-polimerazu, inhibirajući njenu sposobnost sinteze RNK. Posebno je efikasan protiv ''[[Mycobacterium tuberculosis]]'', bakterije odgovorne za [[tuberkuloza|tuberkulozu]], i često se koristi u kombinovanoj terapiji za tuberkulozu i druge bakterijske infekcije od 1965.<ref>{{Cite journal |last1=Grobbelaar |first1=Melanie |last2=Louw |first2=Gail E. |last3=Sampson |first3=Samantha L. |last4=van Helden |first4=Paul D. |last5=Donald |first5=Peter R. |last6=Warren |first6=Robin M. |date=2019-10-01 |title=Evolution of rifampicin treatment for tuberculosis |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S1567134819301583 |journal=Infection, Genetics and Evolution |volume=74|doi=10.1016/j.meegid.2019.103937 |pmid=31247337 |bibcode=2019InfGE..7403937G |issn=1567-1348|url-access=subscription }}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Abulfathi |first1=Ahmed Aliyu |last2=Decloedt |first2=Eric H. |last3=Svensson |first3=Elin M. |last4=Diacon |first4=Andreas H. |last5=Donald |first5=Peter |last6=Reuter |first6=Helmuth |date=2019-09-01 |title=Clinical Pharmacokinetics and Pharmacodynamics of Rifampicin in Human Tuberculosis |url=https://link.springer.com/article/10.1007/s40262-019-00764-2 |journal=Clinical Pharmacokinetics |language=en |volume=58 |issue=9 |pages=1103–1129 |doi=10.1007/s40262-019-00764-2 |pmid=31049868 |issn=1179-1926|url-access=subscription }}</ref> Rifampicin se direktno veže za β podjedinicu bakterijske [[RNK-polimeraza|RNK-polimeraze]] unutar transkripcijskog mjehurića odmah nakon početka transkripcije, fizički sprječavajući elongaciju RNK lanca iza prvih nekoliko [[nukleotid]]a.<ref>{{Cite journal |last1=Campbell |first1=Elizabeth A. |last2=Korzheva |first2=Nataliya |last3=Mustaev |first3=Arkady |last4=Murakami |first4=Katsuhiko |last5=Nair |first5=Satish |last6=Goldfarb |first6=Alex |last7=Darst |first7=Seth A. |date=March 2001 |title=Structural Mechanism for Rifampicin Inhibition of Bacterial RNA Polymerase |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0092867401002860 |journal=Cell |language=en |volume=104 |issue=6 |pages=901–912 |doi=10.1016/S0092-8674(01)00286-0|pmid=11290327 }}</ref> [[Otpornost na lijekove|Kontinuirana evolucija]] sojeva ''M. tuberculosis'' otpornih na rifampicin i dalje predstavlja značajne izazove za upotrebu ovog lijeka u liječenju tuberkuloze. Sve zabilježene [[mutacije]] koje uzrokuju otpornost izolirane su u sekvenci bakterijske podjedinice RNK- polimeraze β, mjestu gdje se rifampicin fizički veže.<ref>{{Cite journal |last1=Telenti |first1=A |last2=Imboden |first2=P |last3=Marchesi |first3=F |last4=Matter |first4=L |last5=Schopfer |first5=K |last6=Bodmer |first6=T |last7=Lowrie |first7=D |last8=Colston |first8=M. J |last9=Cole |first9=S |date=1993-03-13 |title=Detection of rifampicin-resistance mutations in Mycobacterium tuberculosis |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/014067369390417F |journal=The Lancet |series=Originally published as Volume 1, Issue 8846 |volume=341 |issue=8846 |pages=647–651 |doi=10.1016/0140-6736(93)90417-F |pmid=8095569 |issn=0140-6736|url-access=subscription }}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Taniguchi |first1=Hatsumi |last2=Aramaki |first2=Hironori |last3=Nikaido |first3=Yoshihiko |last4=Mizuguchi |first4=yasuo |last5=Nakamura |first5=Masahiro |last6=Koga |first6=Toshihiko |last7=Yoshida |first7=Shin-ichi |date=October 1996 |title=Rifampicin resistance and mutation of the rpoB gene in Mycobacterium tuberculosis |url=https://academic.oup.com/femsle/article-lookup/doi/10.1111/j.1574-6968.1996.tb08515.x |journal=FEMS Microbiology Letters |language=en |volume=144 |issue=1 |pages=103–108 |doi=10.1111/j.1574-6968.1996.tb08515.x|pmid=8870258 }}</ref> ==Također pogledajte== *[[Transkripcijski faktor]]i *[[Transkripcija (genetika)#Preinicijacija]] *[[RNK-polimeraza]] == Reference == {{reflist}} {{DEFAULTSORT:Transcription Bubble}} [[Kategorija:Genetika]] [[Kategorija:Ekspresija gena]] 8eq899qh8563vbrjrojjm2ynihzev9k 3823826 3823825 2026-04-03T12:51:17Z Exsiler 178345 /* Eukariotska terminacija */ 3823826 wikitext text/x-wiki '''Transkripcijski mjehurić''' je molekularna struktura koja se formira tokom inicijalizacije DNK [[Transkripcija (genetika)|transkripcije]], kada se ograničeni dio dvostruke spirale [[DNK]] odmota, pružajući dovoljno prostora da se [[RNK-polimeraza]] (RNKP) veže za lanac matrice i započne sintezu [[RNK]]. Veličina transkripcijskog mjehurića je obično 12 do 14 baznih parova, što omogućava [[enzim]]u da lahko ugradi komplementarne [[nukleotid]]e RNK.<ref>{{Cite web |last=Mokobi |first=Faith |date=2022-08-23 |title=DNA Transcription (RNA Synthesis)- Article, Diagrams and Video |url=https://microbenotes.com/dna-transcription-rna-synthesis/?utm_source=chatgpt.com |access-date=2025-02-14 |website=microbenotes.com |language=en-US}}</ref> Dinamika i struktura transkripcijskog mjehurića su varijabilne i imaju ulogu u [[regulacija ekspresije gena| regulaciji ekspresije gena]] na transkripcijskom nivou.] <ref name=":0"/> Formiranje mjehurića zavisi od strukture [[hromatin]]a, DNK sekvence i transkripcijskog faktora, uključujući oznake [[acetilacija]] [[histon]]a, [[SWI/SNF]] [[nukleosom]]sko remodeliranje i [[transkripcijski faktor]] [[TFIIH]] i [[Sigma faktor|sigma (σ) faktore]].<ref>{{Cite journal |last1=Morse |first1=Kaitlin |last2=Swerdlow |first2=Sarah |last3=Ünal |first3=Elçin |title=Swi/SNF chromatin remodeling regulates transcriptional interference and gene repression |journal=Molecular Cell |date=2024 |volume=84 |issue=16 |pages=3080–3097.e9 |doi=10.1016/j.molcel.2024.06.029 |pmid=39043178 |biorxiv=10.1101/2023.04.27.538572 |doi-access=free }}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Assfalg |first1=Robin |last2=Lebedev |first2=Anton |last3=Gonzalez |first3=Omar Garcia |last4=Schelling |first4=Adrian |last5=Koch |first5=Sylvia |last6=Iben |first6=Sebastian |date=2012-09-28 |title=TFIIH is an elongation factor of RNA polymerase I |journal=Nucleic Acids Research |volume=40 |issue=2 |pages=650–659 |doi=10.1093/nar/gkr746 |issn=1362-4962 |pmc=3258137 |pmid=21965540}}</ref> Iako se evolucijska historija ne može u potpunosti potvrditi, naučnici su pružili različite modele kako bi objasnili najvjerovatniji napredak evolucije mjehurića, direktno ga povezujući s divergencijom [[arheja]], [[eukarioti|eukariota]], [[prokarioti|prokariota]] i [[bakterija]] od [[LUCA|posljednjeg univerzalnog zajedničkog pretka]] (LUCA).<ref name=":4"/><ref name=":7"/> Mnogi lijekovi, uključujući hemoterapeutske i antibiotske spojeve, ciljaju elemente transkripcijskog mjehurića, kako bi regulirali transkripciju gena.<ref>{{Cite journal |last=Bensaude |first=Olivier |date=2011-05-01 |title=Inhibiting eukaryotic transcription. Which compound to choose? How to evaluate its activity?: Which compound to choose? How to evaluate its activity? |journal=Transcription |language=en |volume=2 |issue=3 |pages=103–108 |doi=10.4161/trns.2.3.16172 |issn=2154-1264 |pmc=3173647 |pmid=21922053}}</ref> == Formiranje == Formiranje transkripcijskog mjehurića prethodi sintezi RNK i inicijalizira se vezivanjem RNK polimeraze (RNKP) za [[Promotor (genetika)|promotorsko mjesto]], nakon čega slijedi odmotavanje dvostruke spirale DNK. Ovo otkriva dio jednolančane DNK, omogućavajući sintezu RNK, koristeći je kao predložak.<ref name=":1">{{Cite journal |last1=Dangkulwanich |first1=Manchuta |last2=Ishibashi |first2=Toyotaka |last3=Bintu |first3=Lacramioara |last4=Bustamante |first4=Carlos |date=2014-03-26 |title=Molecular Mechanisms of Transcription through Single-Molecule Experiments |journal=Chemical Reviews |volume=114 |issue=6 |pages=3203–3223 |doi10.1021/cr400730x |issn=0009-2665 |pmc=3983126 |pmid=24502198}}</ref> Kao takvo, formiranje transkripcijskog mjehurića uveliko ovisi o kvaliteti promotora i mehanizmima pretraživanja RNKP-a. === Prokariotska inicijacija === Kod [[prokariot]]a, uočena su tri mehanizma pretraživanja promotora RNKP-a u različitoj mjeri: 1D klizanje, prijenos između segmenata (1D difuzijski mehanizmi) i skakanje (3D difuzijski mehanizam). <ref name=":1"/> Iako je stepen doprinosa svakog mehanizma neizvjestan, čini se da mehanizam koji ovisi o 3D difuziji nadmašuje 1D difuziju ''[[in vitro]]''. Međutim, zbog obilja [[makromolekula]] pronađenih u živim ćelijama, 3D difuzija može biti otežana, što dovodi do većeg doprinosa 1D difuzije nego što to primjećuju studije ''in vitro''.<ref name=":1" /> Različiti sigma (σ) faktori posreduju u povezanosti i stabilnosti vezivanja RNKP-a na mjestu promotora. Vezivanje RNKP-a za σ faktor stvara holoenzim RNA polimeraze, "aktivni" oblik bakterijske RNKP.<ref name=":2">{{Cite book |last=Lodish |first=Harvey F. |title=Molecular cell biology |date=April 2016 |publisher=Macmillan Learning |isbn=978-1-4641-8339-3 |oclc=1003278428}}</ref> Vezivanje RNKP formira zatvoreni promotorski kompleks (RPc) koji se zatim mora izomerizirati u otvoreni promotorski kompleks (RPo), što dovodi do formiranja transkripcijskog mjehurića.<ref name=":2" /> Postoje dvije široke klase σ faktora: σ⁵⁴ i σ⁷⁰.<ref name=":8">{{Cite journal |last1=Glyde |first1=Robert |last2=Ye |first2=Fuzhou |last3=Darbari |first3=Vidya Chandran |last4=Zhang |first4=Nan |last5=Buck |first5=Martin |last6=Zhang |first6=Xiaodong |date=2017-07-06 |title=Structures of RNA Polymerase Closed and Intermediate Complexes Reveal Mechanisms of DNA Opening and Transcription Initiation |journal=Molecular Cell |volume=67 |issue=1 |pages=106–116.e4 |doi=10.1016/j.molcel.2017.05.010 |issn=1097-4164 |pmc=5505868 |pmid=28579332}}</ref> σ⁵⁴ se veže za [[Konsenzusne sekvence|konsenzusne sekvence]] na -12 i -24 iz [[mjesta početka transkripcije]] (TSS; +1), i regrutuje RNKP da bi formirao stabilan RPc koji rijetko izomerizira u RPo. U međuvremenu, faktori klase σ⁷⁰ regrutuju RNKP na -10 i -35, spontano formirajući RPo. Regrutacija σ⁷⁰ je posredovana različitim aktivatorima koji mogu promovirati formiranje RPc. <ref name=":8" /> Nakon formiranja transkripcijskog mjehurića, σ faktori se disociraju od [[holoenzim]]skog kompleksa, omogućavajući RNKP da nastavi duž lanca DNK matrice kako bi samostalno završio sintezu RNK.<ref name=":03">{{Cite book |last1=Alberts |first1=Bruce |title=Molecular Biology of the Cell |last2=Johnson |first2=Alexander |last3=Lewis |first3=Julian |last4=Morgan |first4=David |last5=Raff |first5=Martin |last6=Roberts |first6=Keith |last7=Walter |first7=Peter |publisher=Garland Science |year=2015 |isbn=978-1-315-73536-8 |editor-last=Wilson |editor-first=John |edition=6 |pages=306–307 |language=en |doi=10.1201/9781315735368 |editor-last2=Hunt |editor-first2=Tim}}</ref> Napredovanje RNKP-a odvija se istovremeno s premotavanjem jednolančane DNK uzvodno od enzima i odmotavanjem dvolančane DNK nizvodno od enzima, što rezultira "pomicanjem" transkripcijskog mjehurića s RNKP-om.<ref name=":14" /> [[slika:Eukaryotic RNA Polymerase II rotating.gif|thumb| Rotirajuća 3D struktura eukariotske RNK- polimeraze II, esencijalne za transkripciju iRNK]] === Eukariotska inicijacija === Kod [[eukariot]]a, potraga za lokusima za otvaranje transkripcijskih mjehurića odvija se putem regrutacije [[opći transkripcijski faktor| općeg transkripcijskog faktora]] u promotorsku regiju i formiranja [[transkripcijski preinicijacijski kompleks|preinicijacijskog kompleksa]] (PIC).<ref>{{Cite journal |last1=Haberle |first1=Vanja |last2=Stark |first2=Alexander |date=October 2018 |title=Eukaryotic core promoters and the functional basis of transcription initiation |journal=Nature Reviews Molecular Cell Biology |language=en |volume=19 |issue=10 |pages=621–637 |doi=10.1038/s41580-018-0028-8 |issn=1471-0080 |pmc=6205604 |pmid=29946135 |bibcode=2018NRMCB..19..621H }}</ref> Nakon što se PIC formira, DNK dupleks se topi, formirajući transkripcijski mjehurić. Od uključenih enzima, [[TATA-vezujući protein]] (TBP) se veže za [[TATA- kutija| TATA kutiju]] i uzrokuje savijanje DNK, što dovodi do topljenja promotorske regije.<ref>{{Cite journal |last=Burley |first=S. K. |date=1996-02-06 |title=The TATA box binding protein |journal=Current Opinion in Structural Biology |volume=6 |issue=1 |pages=69–75 |doi=10.1016/s0959-440x(96)80097-2 |issn=0959-440X |pmid=8696975}}</ref> [[ATP]]-zavisna [[helikaza|helikazna]] aktivnost XPB-a, podjedinice TFIIH, neophodna je za odmotavanje DNK dupleksa i formiranje transkripcijskog mjehurića nakon formiranja PIC-a.<ref>{{Cite journal |last1=Egly |first1=Jean-Marc |last2=Coin |first2=Frédéric |date=2011-07-15 |title=A history of TFIIH: two decades of molecular biology on a pivotal transcription/repair factor |journal=DNA Repair |volume=10 |issue=7 |pages=714–721 |doi=10.1016/j.dnarep.2011.04.021 |issn=1568-7856 |pmid=21592869}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Compe |first1=Emmanuel |last2=Egly |first2=Jean-Marc |date=2012-05-10 |title=TFIIH: when transcription met DNA repair |journal=Nature Reviews. Molecular Cell Biology |volume=13 |issue=6 |pages=343–354 |doi=10.1038/nrm3350 |issn=1471-0080 |pmid=22572993}}</ref> Nakon što se odmota oko 25 baznih parova dvostrukog lanca DNK, sinteza RNK se odvija unutar regije transkripcijskog mjehurića.<ref name=":3">{{Cite book |last=Cramer |first=Patrick |title=Proteins in Eukaryotic Transcription |date=2004-01-01 |chapter=Structure and Function of RNA Polymerase II |chapter-url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S006532330467001X |journal=Advances in Protein Chemistry |publisher=Academic Press |volume=67 |pages=1–42 |doi=10.1016/s0065-3233(04)67001-x |isbn=978-0-12-034267-9 |pmid=14969722 |access-date=2019-09-30|chapter-url-access=subscription }}</ref> Regije DNK ispred [[RNK-polimeraza II| RNK-polimeraze II]] odmotavaju se, kako bi se prilagodile kretanju enzima, dok se regije DNK iza nje istovremeno premotavaju kako bi reformirale dvostruku spiralu na način sličan onome kod prokariota.<ref name=":03"/> RNKP provodi većinu koraka tokom transkripcijskog ciklusa, posebno u održavanju transkripcijskog mjehurića otvorenim za komplementarni [[bazni par]].<ref name=":12">{{Citation |last1=Clark |first1=David P. |title=Chapter 2 - DNA, RNA, and Protein |date=2016-01-01 |work=Biotechnology (Second Edition) |pages=33–61 |editor-last=Clark |editor-first=David P. |url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/B9780123850157000028 |access-date=2019-09-30 |publisher=Academic Cell |doi=10.1016/b978-0-12-385015-7.00002-8 |isbn=978-0-12-385015-7 |last2=Pazdernik |first2=Nanette J. |editor2-last=Pazdernik |editor2-first=Nanette J.|url-access=subscription }}</ref> Neki koraci transkripcijskog ciklusa koji zahtijevaju više proteina, kao što su Rpb4/7 kompleks i [[faktor elongacije]], [[transkripcijski faktor]] IIS (TFIIS).<ref name=":3"/> Nakon inicijacije, RNKP se kreće nizvodno duž lanca matrice. Neto efekat svakog koraka ekstenzije RNK je da RNKP uzima jedan [[nukleozid-trifosfat|nukleotid-trifosfat]], izdužuje nascentnu RNK za jedan nukleotid i generira jedan [[pirofosfat]]ni ion (PPi). Ovo je [[Gibbsova slobodna energija|energetski povoljna]] reakcija sa promjenom slobodne energije od približno –5,6 kcal/mol, što omogućava RNKP-u da ide naprijed duž svog ciljnog kalupa koji asocijacijom pomiče i mjehur naprijed.<ref name=":14">{{Cite journal |last1=Zuo |first1=Yuhong |last2=and Steitz |first2=Thomas A. |date=2017-01-01 |title=A structure-based kinetic model of transcription |journal=Transcription |volume=8 |issue=1 |pages=1–8 |doi=10.1080/21541264.2016.1234821 |issn=2154-1264 |pmid=27656764|pmc=5279718 }}</ref> == Terminacija == === Prokariotska terminacija === [[Datoteka:Intrinsic Termination Structure.png|thumb|Struktura RNK petlje koja inducira rho-nezavisnu intrinzičnu terminaciju transkripcije kod ''E. coli'' i drugih bakterija.]] Kod ''[[Escherichia coli]]'', utvrđeno je da proces terminacije transkripcije putem disocijacije RNK polimeraze zavisi od 3 moguća mehanizma: interakcije između polimeraze i [[Intrinzična terminacija|intrinzične terminatorske sekvence]] koja se nalazi na ukosnicama završene RNK, prisustva RNK-zavisnog faktora terminacije [[Rho-faktor|Rho]] i [[ATP]]-zavisne DNK [[translokaza|translokaze]] Mfd.<ref>{{Cite journal |last=Roberts |first=Jeffrey W. |date=2019-09-20 |title=Mechanisms of Bacterial Transcription Termination |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0022283619301858 |journal=Journal of Molecular Biology |series=RNA polymerase reaches 60 |volume=431 |issue=20 |pages=4030–4039 |doi=10.1016/j.jmb.2019.04.003 |issn=0022-2836 |pmid=30978344|url-access=subscription }}</ref> Studije su otkrile da je poremećaj transkripcijskog kompleksa RNKP-DNK uzrokovan [[faktor terminacije|faktorom terminacije]] Rho inhibiran sve dok uzvodna DNK u transkripcijskom mjehuriću ostane nesparena. Dakle, odvajanju bakterijskog RNKP od DNK u rho-zavisnom procesu prethodi i zavisi od ponovnog vezivanja DNK unutar transkripcijskog mjehurića.<ref>{{Cite journal |last1=Park |first1=Joo-Seop |last2=Roberts |first2=Jeffrey W. |date=2006-03-28 |title=Role of DNA bubble rewinding in enzymatic transcription termination |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=103 |issue=13 |pages=4870–4875 |bibcode=2006PNAS..103.4870P |doi=10.1073/pnas.0600145103 |pmc=1405909 |pmid=16551743 |doi-access=free}}</ref> Tokom terminacije nezavisne od rho, transkripcija [[petlja u obliku ukosnice|petlje u obliku ukosnice]] na završenoj RNK, koja služi kao intrinzična sekvenca za terminaciju, doprinosi kolapsu transkripcijskog mjehurića. Nakon toga slijedi odvajanje RNKP od matrice DNK i ponovno vezivanje lanaca DNK.<ref>{{Cite journal |last1=Ryder |first1=Andrew M. |last2=Roberts |first2=Jeffrey W. |date=2003-11-21 |title=Role of the Non-template Strand of the Elongation Bubble in Intrinsic Transcription Termination |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0022283603011896?fr=RR-2&ref=pdf_download&rr=92946281b9a039d5 |journal=Journal of Molecular Biology |volume=334 |issue=2 |pages=205–213 |doi=10.1016/j.jmb.2003.09.039 |issn=0022-2836 |pmid=14607113|url-access=subscription }}</ref> Ova metoda terminacije ne zahtijeva prisustvo transkripcijskog mjehurića, jer je kod ''[[E. coli]]'' RNKP ''[[in vitro]]'' uočeno da oslobađaju kompletan RNK transkript dok koriste jednolančane kalupe DNK.<ref>{{Cite journal |last1=Uptain |first1=S. M. |last2=Chamberlin |first2=M. J. |date=1997-12-09 |title=Escherichia coli RNA polymerase terminates transcription efficiently at rho-independent terminators on single-stranded DNA templates |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America |volume=94 |issue=25 |pages=13548–13553 |doi=10.1073/pnas.94.25.13548 |doi-access=free |issn=0027-8424 |pmc=28343 |pmid=9391063|bibcode=1997PNAS...9413548U }}</ref> Treći proces terminacije, koji uključuje DNK translokazu Mfd, prvenstveno utiče na transkripcijske mjehuriće koji su zastali u prisustvu oštećenja DNK. Prisustvo Mfd u transkripcijskom mjehuriću prisiljava kretanje RNKP nizvodno bez dodavanja [[nukleozid]] trifosfata, što inducira ponovno vezanje DNK u transkripcijskom mjehuriću i odvajanje i RNKP i nascentne RNK.<ref>{{Cite journal |last1=Ray-Soni |first1=Ananya |last2=Bellecourt |first2=Michael J. |last3=Landick |first3=Robert |date=2016 |title=Mechanisms of Bacterial Transcription Termination: All Good Things Must End |journal=Annual Review of Biochemistry |language=en |volume=85 |pages=319–347 |doi=10.1146/annurev-biochem-060815-014844 |issn=0066-4154 |pmid=27023849 |doi-access=free}}</ref> Terminacija transkripcijskog mjehurića kod ''E. coli'' regulirana je raznim transkripcijskim faktorima. Jedan takav faktor je NusG, [[ribosomski protein]] koji poboljšava efikasnost Rho-ovisne terminacije pomažući Rho prepoznavanju terminacijskih sekvenci. Djelovanje NusG je obavezno u situacijama kada se oslobađanje RNK mora izvršiti u kratkom vremenskom okviru.<ref>{{Cite journal |last1=Sen |first1=Ranjan |last2=Chalissery |first2=Jisha |last3=Muteeb |first3=Ghazala |date=2008-01-18 |title=Nus Factors of Escherichia coli |url=https://journals.asm.org/doi/10.1128/ecosalplus.4.5.3.1 |journal=EcoSal Plus |volume=3 |issue=1 lplus.4.5.3.1 |doi=10.1128/ecosalplus.4.5.3.1 |pmid=26443730|url-access=subscription }}</ref> === Eukariotska terminacija === Terminacija transkripcije [[eukariot]]skom [[RNK-polimeraza I| RNK-polimerazom I]] (Pol I) zahtijeva faktore terminacije transkripcije slične rho-zavisnoj terminaciji kod prokariota.<ref>{{Cite book|title=Molecular cell biology |date=2013 |publisher=W.H. Freeman and Co |isbn=978-1-4292-3413-9 |editor-last=Lodish |editor-first=Harvey F. |edition=7th |location=New York |oclc=171110915}}</ref> Kod miševa, ponovljeni terminatori kodirani na DNK su izloženi kao jednolančana mjesta vezivanja za protein TTF-I kada ih dostigne transkripcijski mjehurić. Kompleks koji proizvode terminator i vezivanje TTF-I zatim indukuje oslobađanje transkripta.<ref>{{Cite journal |last1=Németh |first1=Attila |last2=Perez-Fernandez |first2=Jorge |last3=Merkl |first3=Philipp |last4=Hamperl |first4=Stephan |last5=Gerber |first5=Jochen |last6=Griesenbeck |first6=Joachim |last7=Tschochner |first7=Herbert |date=2013-03-01 |title=RNA polymerase I termination: Where is the end? |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S1874939912001782 |journal=Biochimica et Biophysica Acta (BBA) - Gene Regulatory Mechanisms |series=Transcription by Odd Pols |volume=1829 |issue=3 |pages=306–317 |doi=10.1016/j.bbagrm.2012.10.007 |pmid=23092677 |issn=1874-9399|url-access=subscription }}</ref> [[RNK-polimeraza II]] prekida se direktnim vezivanjem kompleksa za cijepanje i poliadenilaciju (CPA) na 3'-kraju za [[enzim]], koji zatim oslobađa transkribovanu RNK. Regrutovanje CPA kompleksa u transkripcijski mjehurić inducirano je transkripcijom signala [[Poli A|Poli-A]] na nascentnoj RNK.<ref name=":13">{{Cite journal |last1=Richard |first1=Patricia |last2=Manley |first2=James L. |date=2009-06-01 |title=Transcription termination by nuclear RNA polymerases |journal=Genes & Development |language=en |volume=23 |issue=11 |pages=1247–1269 |doi=10.1101/gad.1792809 |issn=0890-9369 |pmc=2763537 |pmid=19487567}}</ref><ref>{{Cite journal |last=Proudfoot |first=Nick J. |date=2016-06-10 |title=Transcriptional termination in mammals: Stopping the RNA polymerase II juggernaut |journal=Science |volume=352 |issue=6291 |doi=10.1126/science.aad9926 |pmc=5144996 |pmid=27284201}}</ref> U oba slučaja, cijepanje i oslobađanje RNK se dešava prije disocijacije polimeraze iz transkripcijskog mjehurića. Dakle, integritet transkripcijskog mjehurića je privremeno očuvan nakon početka terminacije.<ref>{{Cite journal |last1=Dye |first1=Michael J. |last2=Proudfoot |first2=Nick J. |date=2001-06-01 |title=Multiple Transcript Cleavage Precedes Polymerase Release in Termination by RNA Polymerase II |journal=Cell |language=English |volume=105 |issue=5 |pages=669–681 |doi=10.1016/S0092-8674(01)00372-5 |issn=0092-8674 |pmid=11389836|doi-access=free }}</ref><ref name=":13"/> Predložena su dva modela za objašnjenje procesa disocijacije polimeraze nakon oslobađanja RNK za obje polimeraze. Prvi je [[Eukariotski transkripcijski faktor|torpedni model]], u kojem [[polimeraza]] nastavlja sintetizirati RNK nakon oslobađanja nascentne RNK. [[egzonukleaza|Egzonukleazna]] aktivnost zatim degradira novi lanac RNK, destabilizirajući RNK polimerazu i postižući njenu disocijaciju od transkripcijskog mjehurića.<ref>{{Cite journal |last1=Kim |first1=Minkyu |last2=Krogan |first2=Nevan J. |last3=Vasiljeva |first3=Lidia |last4=Rando |first4=Oliver J. |last5=Nedea |first5=Eduard |last6=Greenblatt |first6=Jack F. |last7=Buratowski |first7=Stephen |date=2004-06-15 |title=The yeast Rat1 exonuclease promotes transcription termination by RNA polymerase II |url=https://www.nature.com/articles/nature03041 |journal=Nature |language=en |volume=432 |issue=7016 |pages=517–522 |doi=10.1038/nature03041 |pmid=15565157 |bibcode=2004Natur.432..517K |issn=1476-4687|url-access=subscription }}</ref> Drugi mehanizam, [[Eukariotski transkripcijski faktor|alosterini model]], pretpostavlja da transkripcija poli A sekvence blizu kraja nascentnih RNK uzrokuje postepenu disocijaciju drugih transkripcijskih faktora iz transkripcijskog mjehurića, uzrokujući lančani efekat koji na kraju urušava transkripcijski mjehurić kroz destabilizaciju.<ref name=":13"/> == Regulacija == === Efekti sekvence DNK i superspiralizacije === Molekularno dinamičke simulacije su otkrile da je životni vijek transkripcijskog mjehurića zavisan od sekvence, a duži životni vijek mjehurića povezan je sa A-T bogatim sekvencama promotorskog jezgra.<ref>{{Cite journal |last1=Hillebrand |first1=M. |last2=Kalosakas |first2=G. |last3=Skokos |first3=Ch. |last4=Bishop |first4=A. R. |date=2020-12-08 |title=Distributions of bubble lifetimes and bubble lengths in DNA |url=https://journals.aps.org/pre/abstract/10.1103/PhysRevE.102.062114 |journal=Physical Review E |language=en |volume=102 |issue=6 |arxiv=2008.08841 |bibcode=2020PhRvE.102f2114H |doi=10.1103/PhysRevE.102.062114 |issn=2470-0045 |pmid=33465959}}</ref> Slabije interakcije A-T baza omogućavaju formiranje transkripcijskih mjehurića zbog manje energije potrebne za razdvajanje A-T parova.<ref>{{Cite journal |last1=Kowalski |first1=D. |last2=Eddy |first2=M. J. |date=1989-12-20 |title=The DNA unwinding element: a novel, cis-acting component that facilitates opening of the Escherichia coli replication origin |journal=The EMBO Journal |volume=8 |issue=13 |pages=4335–4344 |doi=10.1002/j.1460-2075.1989.tb08620.x |issn=0261-4189 |pmc=401646 |pmid=2556269}}</ref> Stanje [[DNK-superspirala|superspiralitacije DNK]] snažno utiče na regulaciju procesa transkripcije. Negativno superspiriraliranje koje se javlja prije mjesta početka transkripcije stvara razdvajanje lanca DNK što dovodi do inicijacije transkripcije.<ref name=":5">{{Cite journal |last1=Naughton |first1=Catherine |last2=Avlonitis |first2=Nicolaos |last3=Corless |first3=Samuel |last4=Prendergast |first4=James G. |last5=Mati |first5=Ioulia K. |last6=Eijk |first6=Paul P. |last7=Cockroft |first7=Scott L. |last8=Bradley |first8=Mark |last9=Ylstra |first9=Bauke |last10=Gilbert |first10=Nick |date=March 2013 |title=Transcription forms and remodels supercoiling domains unfolding large-scale chromatin structures |journal=Nature Structural & Molecular Biology |language=en |volume=20 |issue=3 |pages=387–395 |doi=10.1038/nsmb.2509 |pmid=23416946 |pmc=3689368 |issn=1545-9985}}</ref> Pozitivno superspiralno namatanje ispred RNK polimeraze stvara barijeru koja dovodi do zastoja transkripcije tokom elongacije.<ref name=":5"/> Upravljanje stresom superspiralnog namatanja zavisi od enzima, uključujući DNK-[[giraza|girazu]] i [[topoizomeraza|topoizomerazu]]. DNK [[DNK-giraza|giraza]] stvara negativne superspiralne namotaje, dok opušta pozitivne superspiralne namotaje, kako bi se uspostavila potrebna superheliksna napetost za efikasnu transkripciju..<ref name=":6">{{Cite journal |last1=Schoeffler |first1=Allyn J. |last2=Berger |first2=James M. |date=February 2008 |title=DNA topoisomerases: harnessing and constraining energy to govern chromosome topology |journal=Quarterly Reviews of Biophysics |volume=41 |issue=1 |pages=41–101 |doi=10.1017/S003358350800468X |issn=0033-5835 |pmid=18755053 |bibcode=2008QRBio..41...41S }}</ref> [[TOP1| Topoizomeraza I]] relaksira negativne superzavojnice, što održava strukturu DNK pogodnom za transkripcijske aktivnosti.<ref name=":6"/> === Uloga transkripcijskih faktora === [[Opći transkripcijski faktori]] (GTF) TFIIH funkcioniraju kao ključni elementi za inicijaciju transkripcije u eukariotskim ćelijama. XPB i XPD helikazne podjedinice TFIIH omogućavaju odmotavanje DNK, putem translokacije DNK dupleksa, što proizvodi jednolančane regije potrebne da [[RNK-polimeraza II]] započne transkripciju. σ faktori u bakterijama služe kao esencijalne komponente za usmjeravanje RNK-polimeraze prema određenim promotorskim sekvencama, što dovodi do stvaranja transkripcijskog mjehurića i početka [[Transkripcija (biologija)|transkripcije]]. Protein [[p53]] veže se blizu promotorskih regija, kako bi uticao na stabilnost transkripcijskog mjehurića, dok istovremeno pokazuje različite efekte na inicijaciju transkripcije na različitim ciljnim [[Promotor (genetika)|promotorima]].<ref>{{Cite journal |last1=Morachis |first1=José M. |last2=Murawsky |first2=Christopher M. |last3=Emerson |first3=Beverly M. |date=2010-01-15 |title=Regulation of the p53 transcriptional response by structurally diverse core promoters |journal=Genes & Development |volume=24 |issue=2 |pages=135–147 |doi=10.1101/gad.1856710 |issn=1549-5477 |pmc=2807349 |pmid=20040571}}</ref> Različiti [[transkripcijski faktor]]i također utiču na stabilnost inicijacije transkripcijskog mjehurića. DksA je ključan za regulaciju transkripcije [[Ribosomska RNK|rRNK]]. Utvrđeno je da smanjuje vrijeme poluraspada RNKP kompleksa, čime inhibira transkripciju iz rRNK promotora i uzrokuje destabilizaciju transkripcijskog mjehurića. Slično tome, GreA i GreB su homologni faktori koji imaju slične efekte kao DksA, a za oba je također poznato da smanjuju vrijeme poluraspada RNKP kompleksa. Međutim, otkriveno je da delecija GreA i GreB ima samo minimalne efekte na aktivnost rRNK promotora i stabilnost transkripcijskog mjehurića.<ref>{{Cite journal |last1=Rutherford |first1=Steven T. |last2=Lemke |first2=Justin J. |last3=Vrentas |first3=Catherine E. |last4=Gaal |first4=Tamas |last5=Ross |first5=Wilma |last6=Gourse |first6=Richard L. |date=2007-03-02 |title=Effects of DksA, GreA, and GreB on Transcription Initiation: Insights into the Mechanisms of Factors that Bind in the Secondary Channel of RNA Polymerase |journal=Journal of Molecular Biology |volume=366 |issue=4 |pages=1243–1257 |doi=10.1016/j.jmb.2006.12.013 |issn=0022-2836 |pmc=1839928 |pmid=17207814}}</ref> [[slika:Nucleosome at enhancer with H3K122 acetylated.jpg|thumb| [[Nukleosom]] na pojačivaču sa acetilacijom H3K122, što promoviše relaksaciju hromatina za inicijaciju transkripcije]] === Epigenetske modifikacije i struktura hromatina === [[Epigenetika|Epigenetičke]] modifikacije značajno utiču na strukturu [[hromatin]]a i transkripcijsku aktivnost. [[Acetilacija]] [[lizin]]a 27 na [[histon]]u 3 (H3K27ac) stvara manje stabilnu strukturu [[nukleosom]]a, što dovodi do formiranja esencijalnih transkripcijskih mjehurića koji iniciraju transkripciju.<ref>{{Cite journal |last1=Kuo |first1=M. H. |last2=Allis |first2=C. D. |date=November 1999 |title=In vivo cross-linking and immunoprecipitation for studying dynamic Protein:DNA associations in a chromatin environment |journal=Methods |volume=19 |issue=3 |pages=425–433 |doi=10.1006/meth.1999.0879 |issn=1046-2023 |pmid=10579938}}</ref> [[acetilacija|Acetilacijski]] znak se pretežno nalazi na aktivnim promotorima, zajedno s [[pojačivač (genetila)|pojačivačkim regijama]] gdje dovodi do povišene transkripcijske aktivnosti.<ref>{{Cite journal |last1=Venkatesh |first1=Swaminathan |last2=Workman |first2=Jerry L. |date=March 2015 |title=Histone exchange, chromatin structure and the regulation of transcription |url=https://www.nature.com/articles/nrm3941 |journal=Nature Reviews Molecular Cell Biology |language=en |volume=16 |issue=3 |pages=178–189 |doi=10.1038/nrm3941 |pmid=25650798 |bibcode=2015NRMCB..16..178V |issn=1471-0080|url-access=subscription }}</ref> Transkripcijski uticaj metilacije promotorske regije varira ovisno o specifičnom kontekstu i prisutnim povezanim proteinima. SWI/SNF kompleks funkcionira kao remodelator [[hromatin]]a, kako bi modificirao pozicije nukleosoma putem [[ATP]]-ovisnih mehanizama koji uklanjaju ili repozicioniraju nukleosome, kako bi kontrolirali pristup RNK-polimerazi i regulirali brzinu transkripcije.<ref>{{Cite journal |last=Cairns |first=Bradley R. |date=2009-09-10 |title=The logic of chromatin architecture and remodelling at promoters |journal=[[Nature]] |volume=461 |issue=7261 |pages=193–198 |doi=10.1038/nature08450 |issn=1476-4687 |pmid=19741699|bibcode=2009Natur.461..193C }}</ref> === Zavisnost od temperature === Formiranje i održavanje transkripcijskog mjehurića vjerovatno također zavisi od temperature: temperaturne analize DNK ''[[E.coli]]'' ukazuju na to da se kompleks formira na 37°C i urušava na nižim temperaturama. Ove temperature mogu varirati u zavisnosti od vrste.<ref>{{Cite journal |last1=Tchernaenko |first1=Vladimir |last2=Halvorson |first2=Herbert R. |last3=Kashlev |first3=Mikhail |last4=Lutter |first4=Leonard C. |date=2008-02-01 |title=DNA Bubble Formation in Transcription Initiation |url=https://pubs.acs.org/doi/10.1021/bi701289g |journal=Biochemistry |language=en |volume=47 |issue=7 |pages=1871–1884 |doi=10.1021/bi701289g |issn=0006-2960 |pmid=18205393|url-access=subscription }}</ref> U kombinaciji s temperaturom, prisustvo [[magnezij]]evih iona ([[magnezij|Mg²⁺]]), uz porast temperature, uzrokuje odmotavanje transkripcijskih mjehurića dalje nizvodno do bazne pozicije +2, što korelira s početkom sinteze RNK.<ref>{{Cite journal |last1=Zaychikov |first1=Evgeny |last2=Denissova |first2=Ludmilla |last3=Meier |first3=Thomas |last4=Götte |first4=Matthias |last5=Heumann |first5=Hermann |date=1997-01-24 |title=Influence of Mg2+ and Temperature on Formation of the Transcription Bubble * |journal=Journal of Biological Chemistry |language=English |volume=272 |issue=4 |pages=2259–2267 |doi=10.1074/jbc.272.4.2259 |issn=0021-9258 |pmid=8999932 |doi-access=free}}</ref> Produženo topljenje na višim temperaturama također poboljšava stabilnost mjehurića tokom ranih faza transkripcije.<ref name=":8"/> == Uloga u ekspresiji gena == I kod [[eukariot]]a i kod [[prokariot]]a, uočeno je više mjesta početka transkripcije unutar istog promotora, a pokazano je da dinamika transkripcijskih mjehurića – poput ekspanzije ("skupljanje") i kontrakcije ("odvajanje") – ima ulogu u pozicioniranju ovih varijabilnih mjesta početka transkripcije u odnosu na [[aktivno mjesto]] [[RNK-polimeraza|RNK-polimeraze]].<ref name=":0">{{Cite journal |last1=Revyakin |first1=Andrey |last2=Liu |first2=Chenyu |last3=Ebright |first3=Richard H. |last4=Strick |first4=Terence R. |date=2006-11-17 |title=Abortive Initiation and Productive Initiation by RNA Polymerase Involve DNA Scrunching |journal=Science |language=en |volume=314 |issue=5802 |pages=1139–1143 |doi=10.1126/science.1131398 |issn=0036-8075 |pmc=2754787 |pmid=17110577|bibcode=2006Sci...314.1139R }}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Winkelman |first1=Jared T. |last2=Vvedenskaya |first2=Irina O. |last3=Zhang |first3=Yuanchao |last4=Zhang |first4=Yu |last5=Bird |first5=Jeremy G. |last6=Taylor |first6=Deanne M. |last7=Gourse |first7=Richard L. |last8=Ebright |first8=Richard H. |last9=Nickels |first9=Bryce E. |date=2016-03-04 |title=Multiplexed protein-DNA cross-linking: Scrunching in transcription start site selection |journal=Science |volume=351 |issue=6277 |pages=1090–1093 |doi=10.1126/science.aad6881 |pmc=4797950 |pmid=26941320|bibcode=2016Sci...351.1090W }}</ref> Kao takva, struktura transkripcijskog mjehurića igra ulogu u regulaciji ekspresije gena posredovanjem u stvaranju različitih transkripata. [[Datoteka:Structural-diversity-of-supercoiled-DNA-ncomms9440-s14.ogv|thumb|Struktura superspiralne DNK. Superspiralizacija se uočava zbog odmotavanja i premotavanja DNK na prednjoj i stražnjoj strani transkripcijskog mjehurića.]] Skupljanje transkripcijskog mjehurića je ključno za bijeg RNKP promotora – obavezni korak koji oslobađa RNKP iz promotora kako bi se započelo izduživanje transkripta.<ref name=":0" /> Prije bijega, RNKP provodi [[abortivna inicijacija|abortivnu inicijaciju]], gdje sintetizira kratke ~2–9 nt RNK fragmente bez pomicanja s mjesta gdje je vezan za promotor. Skupljanje transkripcijskog mjehurića je ključno za ovaj proces, kako bi se baze matrice DNK zadržale na aktivnom mjestu RNKP bez RNKP translokacije. Stepen skupljanja mjehurića povećava se s veličinom RNK. Dakle, elongacija transkripcije može se dogoditi tek nakon što dovoljno skupljanje mjehurića omogući formiranje dovoljno velikog RNK produkta (~10 nt) da izazove bijeg promotora.<ref>{{Cite journal |last=A Darst |first=Seth |date=2001-04-01 |title=Bacterial RNA polymerase |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0959440X00001858 |journal=Current Opinion in Structural Biology |volume=11 |issue=2 |pages=155–162 |doi=10.1016/S0959-440X(00)00185-8 |pmid=11297923 |issn=0959-440X|url-access=subscription }}</ref> Izbočine DNK koje formiraju transkripcijski mjehurić javljaju se na različitim lokacijama na svakom lancu.<ref>{{Cite journal |last1=Winkelman |first1=Jared T. |last2=Winkelman |first2=Bradford T. |last3=Boyce |first3=Julian |last4=Maloney |first4=Michael F. |last5=Chen |first5=Albert Y. |last6=Ross |first6=Wilma |last7=Gourse |first7=Richard L. |date=2015-09-03 |title=Crosslink Mapping at Amino Acid-Base Resolution Reveals the Path of Scrunched DNA in Initial Transcribing Complexes |journal=Molecular Cell |volume=59 |issue=5 |pages=768–780 |doi=10.1016/j.molcel.2015.06.037 |issn=1097-4164 |pmc=4561013 |pmid=26257284}}</ref> Transkripcijski mjehurić također generira [[DNK superspirala |superspiralizaciju DNK]] nakon formiranja RPo-a - procesa za koji se zna da je važan za regulaciju gena.<ref name=":9">{{Cite journal |last1=Ma |first1=Jie |last2=Wang |first2=Michelle D. |date=2016-11-01 |title=DNA supercoiling during transcription |journal=Biophysical Reviews |language=en |volume=8 |issue=1 |pages=75–87 |doi=10.1007/s12551-016-0215-9 |issn=1867-2469 |pmc=5338639 |pmid=28275417}}</ref> Transkripcija i kretanje mjehurića generiraju pozitivno superspiraliziranje (premotana spirala) ispred RNKP-a i negativno superspiraliziranje (podmotana spirala) iza njega. Pokazalo se da superspiralizirana struktura DNK oko transkripcijskog mjehurića inhibira elongaciju kada je stres previsok.<ref>{{Cite journal |last1=Naughton |first1=Catherine |last2=Avlonitis |first2=Nicolaos |last3=Corless |first3=Samuel |last4=Prendergast |first4=James G. |last5=Mati |first5=Ioulia K. |last6=Eijk |first6=Paul P. |last7=Cockroft |first7=Scott L. |last8=Bradley |first8=Mark |last9=Ylstra |first9=Bauke |last10=Gilbert |first10=Nick |date=2013-02-17 |title=Transcription forms and remodels supercoiling domains unfolding large-scale chromatin structures |journal=Nature Structural & Molecular Biology |language=en |volume=20 |issue=3 |pages=387–395 |doi=10.1038/nsmb.2509 |issn=1545-9985 |pmc=3689368 |pmid=23416946}}</ref> Stoga, superspiralizacija uzrokovana procesima stvaranja mjehurića mora biti upravljana pomoću [[Topoizomeraza|topoizomeraza]].<ref name=":9"/> == Evolucijsko porijeklo == Pretpostavljalo se da su prva porijekla [[replikacija DNK]] promotori za 2-double-Ψ-β-barel (2-DPBB) domena RNKP-a. Replikacija je započeta korištenjem RNKP-ova tipa 2-DPBB, nakon čega je uslijedila sinteza DNK pomoću [[reverzna transkriptaza|reverzne transkriptaze]], što je pružilo najranije poznate primjere transkripcijskih mjehurića.<ref name=":4">{{Cite journal |last1=Burton |first1=Zachary F. |last2=Opron |first2=Kristopher |last3=Wei |first3=Guowei |last4=Geiger |first4=James H. |date=2016-03-02 |title=A model for genesis of transcription systems |journal=Transcription |volume=7 |issue=1 |pages=1–13 |doi=10.1080/21541264.2015.1128518 |issn=2154-1264 |pmc=4802759 |pmid=26735411}}</ref> RNKP-ovi tipa 2-DPBB mogu biti zavisni od RNK ili DNK kalupa, što ukazuje na to da su se ovi enzimi, a time i transkripcijski mjehurići, razvili u [[RNK-svijet]]u gdje su DNK [[genom]]i postepeno doživjeli istaknutost. Osim toga, i DNK i RNK-zavisni RNKP-ovi posjeduju okidačku petlju i mostnu spiralu, što implicira da su ovi mehanizmi transkripcijskih mjehurića drevnog porijekla.<ref name=":7">{{Cite journal |last1=Lei |first1=Lei |last2=Burton |first2=Zachary F. |date=2021-05-05 |title=Early Evolution of Transcription Systems and Divergence of Archaea and Bacteria |journal=Frontiers in Molecular Biosciences |language=English |volume=8 |doi=10.3389/fmolb.2021.651134 |issn=2296-889X |pmc=8131849 |pmid=34026831 |doi-access=free}}</ref> RNKP-ovi tipa 2-DPBB najvjerovatnije su bili primarni mehanizam za transkripciju i replikaciju LUCA genoma, što ukazuje na to da divergencija bakterija i arheja potiče od koevolucije sa RNKP-ovima tipa 2-DPBB, RNKP promotorima i općim transkripcijskim faktorima (GTF) RNKP-a.<ref name=":4" /> Uočeno je da su bakterijski promotori jaki promotori koji imaju kontakte sa σA podjedinicama RNKP-a, ali im nedostaju TATA-vezujući protein (TBP) i transkripcijski faktor E (TFE). Ovo pokazuje da je mehanizam transkripcijskih mjehurića izgubljen tokom bakterijske divergencije.<ref name=":7" /> Slične konsenzusne sekvence između [[Pribnow kutija|Pribnow]] i TATA kutija pronađenih kod arheja i eukariota izazvale su nagađanja da su obje imale zajedničku strukturu promotora u LUCA koja se u nekom trenutku divergencirala. Divergencija promotora je moguće uticala na koevoluciju sa interagujućim transkripcionim faktorima, što implicira da mehanizmi transkripcionih mjehurića najvjerovatnije imaju zajedničko porijeklo koje potiče od LUCA.<ref name=":4" /> == Farmaceutski značaj == Zbog važnosti transkripcionog mjehurića za inicijaciju, propagaciju i završetak transkripcije, enzimi uključeni u održavanje transkripcionog mjehurića su održive mete za lijekove koji funkcionišu putem regulacije ekspresije gena.<ref name=":1" /> === Daktinomicin (Aktinomicin D) === [[Datoteka:Actinomycin D.svg|alt=|thumb|394x394px|Struktura Daktinomicina (Aktinomicin D), široko korištenog hemoterapeutskog lijeka koji inhibira transkripciju interkalacijom unutar transkripcionih mjehurića.]] [[Daktinomicin]] je potentni [[Interkalacijski (biohemija)|interkalirajući agens]] i [[Hemoterapija|hemoterapeutski]] lijek koji djeluje inhibirajući sintezu RNK. Direktno se veže za jednolančanu DNK u transkripcijskom mjehuriću, području DNK gdje se transkripcija aktivno odvija.<ref name=":10">{{Cite journal |last1=Perry |first1=Robert P. |last2=Kelley |first2=Dawn E. |date=1970 |title=Inhibition of RNA synthesis by actinomycin D: Characteristic dose-response of different RNA species |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/jcp.1040760202 |journal=Journal of Cellular Physiology |language=en |volume=76 |issue=2 |pages=127–139 |doi=10.1002/jcp.1040760202 |pmid=5500970 |issn=1097-4652|url-access=subscription }}</ref> Prvi put ga je 1940. godine izolovao hemičar [[Selman Waksman|Selman A. Waksman]] i [[H. Boyd Woodruff]] iz ''[[Streptomyces]]'', a od tada je postao široko poznat po svojoj upotrebi u hemoterapiji raka zbog svoje sposobnosti da preferencijalno cilja i ubija tumorske ćelije.<ref>{{Cite journal |last1=Wheeler |first1=Glynn P. |last2=Bennett |first2=L. L. |date=1962-04-01 |title=Studies related to the mode of action of actinomycin D |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/0006295262900576 |journal=Biochemical Pharmacology |volume=11 |issue=4 |pages=353–370 |doi=10.1016/0006-2952(62)90057-6 |pmid=14006444 |issn=0006-2952|url-access=subscription }}</ref><ref>{{Cite journal |last=Hollstein |first=Ulrich |date=1974-12-01 |title=Actinomycin. Chemistry and mechanism of action |url=https://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/cr60292a002 |journal=Chemical Reviews |language=en |volume=74 |issue=6 |pages=625–652 |doi=10.1021/cr60292a002 |issn=0009-2665|url-access=subscription }}</ref> Daktinomicin ima široku primjenu i [[Citotoksičnost|citotoksičan]] je za širok spektar organizama. To je efikasan [[baktericid]], sposoban inhibirati rast i [[Gram-pozitivna bakterija|Gram pozitivnih]] i [[Gram-negativna bakterija|Gram negativnihbakterija]], s većim razrjeđenjima potrebnim za postizanje istih antibiotskih efekata. Kod eukariota, daktinomicin je preferencijalno toksičan za tumorske ćelije, što ga čini efikasnim [[hemoterapija|hemoterapijskim]] lijekom..<ref>{{Cite journal |last1=Waksman |first1=Selman A. |last2=Woodruff |first2=H. Boyd |date=1940-11-01 |title=Bacteriostatic and Bactericidal Substances Produced by a Soil Actinomyces.∗ |url=https://journals.sagepub.com/doi/abs/10.3181/00379727-45-11768 |journal=Proceedings of the Society for Experimental Biology and Medicine |language=EN |volume=45 |issue=2 |pages=609–614 |doi=10.3181/00379727-45-11768 |bibcode=1940ExpBM..45..609W |issn=0037-9727|url-access=subscription }}</ref><ref name=":11">{{Cite journal |last1=Lai |first1=Wi S. |last2=Arvola |first2=Rene M. |last3=Goldstrohm |first3=Aaron C. |last4=Blackshear |first4=Perry J. |date=2019-02-15 |title=Inhibiting transcription in cultured metazoan cells with actinomycin D to monitor mRNA turnover |journal=Methods |volume=155 |pages=77–87 |doi=10.1016/j.ymeth.2019.01.003 |pmid=30625384 |issn=1046-2023|pmc=6392460 }}</ref> Daktinomicin se može umetnuti između baznih parova dvolančane ili jednolančane DNK, narušavajući njenu normalnu strukturu. Lijek se prvenstveno veže za ostatke [[guanin]]a i [[citozin]]a, koji se nalaze na novoodvojenoj jednolančanoj DNK u transkripcijskim mjehurićima.<ref name=":10"/> Lijek ometa mašineriju sinteze RNK nakon vezivanja, fizički sprječavajući kretanje RNK-polimeraze nizvodno i efikasno inhibirajući elongaciju RNK. To rezultira nedostatkom sinteze RNK u pogođenoj ćeliji, što rezultira preranom [[ćelijska smrt|ćelijskom smrću]].<ref name=":11"/> Osim upotrebe u medicini, sposobnost daktinomicina da inhibira proizvodnju RNK čini ga efikasnim eksperimentalnim alatom za kvantifikaciju i analizu RNK.<ref>{{Cite journal |last1=Vilhena |first1=C. |last2=Bettencourt |first2=A. |date=2012-03-01 |title=Daptomycin: A Review of Properties, Clinical Use, Drug Delivery and Resistance |url=https://www.benthamdirect.com/content/journals/mrmc/10.2174/1389557511209030202 |journal=Mini Reviews in Medicinal Chemistry |language=en |volume=12 |issue=3 |pages=202–209 |doi=10.2174/1389557511209030202 |pmid=22356191 |issn=1389-5575|url-access=subscription }}</ref> === Rifampicin === [[Rifampicin]] je široko korišteni [[antibiotik]] koji cilja bakterijsku RNK-polimerazu, inhibirajući njenu sposobnost sinteze RNK. Posebno je efikasan protiv ''[[Mycobacterium tuberculosis]]'', bakterije odgovorne za [[tuberkuloza|tuberkulozu]], i često se koristi u kombinovanoj terapiji za tuberkulozu i druge bakterijske infekcije od 1965.<ref>{{Cite journal |last1=Grobbelaar |first1=Melanie |last2=Louw |first2=Gail E. |last3=Sampson |first3=Samantha L. |last4=van Helden |first4=Paul D. |last5=Donald |first5=Peter R. |last6=Warren |first6=Robin M. |date=2019-10-01 |title=Evolution of rifampicin treatment for tuberculosis |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S1567134819301583 |journal=Infection, Genetics and Evolution |volume=74|doi=10.1016/j.meegid.2019.103937 |pmid=31247337 |bibcode=2019InfGE..7403937G |issn=1567-1348|url-access=subscription }}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Abulfathi |first1=Ahmed Aliyu |last2=Decloedt |first2=Eric H. |last3=Svensson |first3=Elin M. |last4=Diacon |first4=Andreas H. |last5=Donald |first5=Peter |last6=Reuter |first6=Helmuth |date=2019-09-01 |title=Clinical Pharmacokinetics and Pharmacodynamics of Rifampicin in Human Tuberculosis |url=https://link.springer.com/article/10.1007/s40262-019-00764-2 |journal=Clinical Pharmacokinetics |language=en |volume=58 |issue=9 |pages=1103–1129 |doi=10.1007/s40262-019-00764-2 |pmid=31049868 |issn=1179-1926|url-access=subscription }}</ref> Rifampicin se direktno veže za β podjedinicu bakterijske [[RNK-polimeraza|RNK-polimeraze]] unutar transkripcijskog mjehurića odmah nakon početka transkripcije, fizički sprječavajući elongaciju RNK lanca iza prvih nekoliko [[nukleotid]]a.<ref>{{Cite journal |last1=Campbell |first1=Elizabeth A. |last2=Korzheva |first2=Nataliya |last3=Mustaev |first3=Arkady |last4=Murakami |first4=Katsuhiko |last5=Nair |first5=Satish |last6=Goldfarb |first6=Alex |last7=Darst |first7=Seth A. |date=March 2001 |title=Structural Mechanism for Rifampicin Inhibition of Bacterial RNA Polymerase |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0092867401002860 |journal=Cell |language=en |volume=104 |issue=6 |pages=901–912 |doi=10.1016/S0092-8674(01)00286-0|pmid=11290327 }}</ref> [[Otpornost na lijekove|Kontinuirana evolucija]] sojeva ''M. tuberculosis'' otpornih na rifampicin i dalje predstavlja značajne izazove za upotrebu ovog lijeka u liječenju tuberkuloze. Sve zabilježene [[mutacije]] koje uzrokuju otpornost izolirane su u sekvenci bakterijske podjedinice RNK- polimeraze β, mjestu gdje se rifampicin fizički veže.<ref>{{Cite journal |last1=Telenti |first1=A |last2=Imboden |first2=P |last3=Marchesi |first3=F |last4=Matter |first4=L |last5=Schopfer |first5=K |last6=Bodmer |first6=T |last7=Lowrie |first7=D |last8=Colston |first8=M. J |last9=Cole |first9=S |date=1993-03-13 |title=Detection of rifampicin-resistance mutations in Mycobacterium tuberculosis |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/014067369390417F |journal=The Lancet |series=Originally published as Volume 1, Issue 8846 |volume=341 |issue=8846 |pages=647–651 |doi=10.1016/0140-6736(93)90417-F |pmid=8095569 |issn=0140-6736|url-access=subscription }}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Taniguchi |first1=Hatsumi |last2=Aramaki |first2=Hironori |last3=Nikaido |first3=Yoshihiko |last4=Mizuguchi |first4=yasuo |last5=Nakamura |first5=Masahiro |last6=Koga |first6=Toshihiko |last7=Yoshida |first7=Shin-ichi |date=October 1996 |title=Rifampicin resistance and mutation of the rpoB gene in Mycobacterium tuberculosis |url=https://academic.oup.com/femsle/article-lookup/doi/10.1111/j.1574-6968.1996.tb08515.x |journal=FEMS Microbiology Letters |language=en |volume=144 |issue=1 |pages=103–108 |doi=10.1111/j.1574-6968.1996.tb08515.x|pmid=8870258 }}</ref> ==Također pogledajte== *[[Transkripcijski faktor]]i *[[Transkripcija (genetika)#Preinicijacija]] *[[RNK-polimeraza]] == Reference == {{reflist}} {{DEFAULTSORT:Transcription Bubble}} [[Kategorija:Genetika]] [[Kategorija:Ekspresija gena]] l802fbnqyb6qb9gn9pleiy2p4qg0s6r 3823828 3823826 2026-04-03T12:52:11Z Exsiler 178345 /* Epigenetske modifikacije i struktura hromatina */ 3823828 wikitext text/x-wiki '''Transkripcijski mjehurić''' je molekularna struktura koja se formira tokom inicijalizacije DNK [[Transkripcija (genetika)|transkripcije]], kada se ograničeni dio dvostruke spirale [[DNK]] odmota, pružajući dovoljno prostora da se [[RNK-polimeraza]] (RNKP) veže za lanac matrice i započne sintezu [[RNK]]. Veličina transkripcijskog mjehurića je obično 12 do 14 baznih parova, što omogućava [[enzim]]u da lahko ugradi komplementarne [[nukleotid]]e RNK.<ref>{{Cite web |last=Mokobi |first=Faith |date=2022-08-23 |title=DNA Transcription (RNA Synthesis)- Article, Diagrams and Video |url=https://microbenotes.com/dna-transcription-rna-synthesis/?utm_source=chatgpt.com |access-date=2025-02-14 |website=microbenotes.com |language=en-US}}</ref> Dinamika i struktura transkripcijskog mjehurića su varijabilne i imaju ulogu u [[regulacija ekspresije gena| regulaciji ekspresije gena]] na transkripcijskom nivou.] <ref name=":0"/> Formiranje mjehurića zavisi od strukture [[hromatin]]a, DNK sekvence i transkripcijskog faktora, uključujući oznake [[acetilacija]] [[histon]]a, [[SWI/SNF]] [[nukleosom]]sko remodeliranje i [[transkripcijski faktor]] [[TFIIH]] i [[Sigma faktor|sigma (σ) faktore]].<ref>{{Cite journal |last1=Morse |first1=Kaitlin |last2=Swerdlow |first2=Sarah |last3=Ünal |first3=Elçin |title=Swi/SNF chromatin remodeling regulates transcriptional interference and gene repression |journal=Molecular Cell |date=2024 |volume=84 |issue=16 |pages=3080–3097.e9 |doi=10.1016/j.molcel.2024.06.029 |pmid=39043178 |biorxiv=10.1101/2023.04.27.538572 |doi-access=free }}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Assfalg |first1=Robin |last2=Lebedev |first2=Anton |last3=Gonzalez |first3=Omar Garcia |last4=Schelling |first4=Adrian |last5=Koch |first5=Sylvia |last6=Iben |first6=Sebastian |date=2012-09-28 |title=TFIIH is an elongation factor of RNA polymerase I |journal=Nucleic Acids Research |volume=40 |issue=2 |pages=650–659 |doi=10.1093/nar/gkr746 |issn=1362-4962 |pmc=3258137 |pmid=21965540}}</ref> Iako se evolucijska historija ne može u potpunosti potvrditi, naučnici su pružili različite modele kako bi objasnili najvjerovatniji napredak evolucije mjehurića, direktno ga povezujući s divergencijom [[arheja]], [[eukarioti|eukariota]], [[prokarioti|prokariota]] i [[bakterija]] od [[LUCA|posljednjeg univerzalnog zajedničkog pretka]] (LUCA).<ref name=":4"/><ref name=":7"/> Mnogi lijekovi, uključujući hemoterapeutske i antibiotske spojeve, ciljaju elemente transkripcijskog mjehurića, kako bi regulirali transkripciju gena.<ref>{{Cite journal |last=Bensaude |first=Olivier |date=2011-05-01 |title=Inhibiting eukaryotic transcription. Which compound to choose? How to evaluate its activity?: Which compound to choose? How to evaluate its activity? |journal=Transcription |language=en |volume=2 |issue=3 |pages=103–108 |doi=10.4161/trns.2.3.16172 |issn=2154-1264 |pmc=3173647 |pmid=21922053}}</ref> == Formiranje == Formiranje transkripcijskog mjehurića prethodi sintezi RNK i inicijalizira se vezivanjem RNK polimeraze (RNKP) za [[Promotor (genetika)|promotorsko mjesto]], nakon čega slijedi odmotavanje dvostruke spirale DNK. Ovo otkriva dio jednolančane DNK, omogućavajući sintezu RNK, koristeći je kao predložak.<ref name=":1">{{Cite journal |last1=Dangkulwanich |first1=Manchuta |last2=Ishibashi |first2=Toyotaka |last3=Bintu |first3=Lacramioara |last4=Bustamante |first4=Carlos |date=2014-03-26 |title=Molecular Mechanisms of Transcription through Single-Molecule Experiments |journal=Chemical Reviews |volume=114 |issue=6 |pages=3203–3223 |doi10.1021/cr400730x |issn=0009-2665 |pmc=3983126 |pmid=24502198}}</ref> Kao takvo, formiranje transkripcijskog mjehurića uveliko ovisi o kvaliteti promotora i mehanizmima pretraživanja RNKP-a. === Prokariotska inicijacija === Kod [[prokariot]]a, uočena su tri mehanizma pretraživanja promotora RNKP-a u različitoj mjeri: 1D klizanje, prijenos između segmenata (1D difuzijski mehanizmi) i skakanje (3D difuzijski mehanizam). <ref name=":1"/> Iako je stepen doprinosa svakog mehanizma neizvjestan, čini se da mehanizam koji ovisi o 3D difuziji nadmašuje 1D difuziju ''[[in vitro]]''. Međutim, zbog obilja [[makromolekula]] pronađenih u živim ćelijama, 3D difuzija može biti otežana, što dovodi do većeg doprinosa 1D difuzije nego što to primjećuju studije ''in vitro''.<ref name=":1" /> Različiti sigma (σ) faktori posreduju u povezanosti i stabilnosti vezivanja RNKP-a na mjestu promotora. Vezivanje RNKP-a za σ faktor stvara holoenzim RNA polimeraze, "aktivni" oblik bakterijske RNKP.<ref name=":2">{{Cite book |last=Lodish |first=Harvey F. |title=Molecular cell biology |date=April 2016 |publisher=Macmillan Learning |isbn=978-1-4641-8339-3 |oclc=1003278428}}</ref> Vezivanje RNKP formira zatvoreni promotorski kompleks (RPc) koji se zatim mora izomerizirati u otvoreni promotorski kompleks (RPo), što dovodi do formiranja transkripcijskog mjehurića.<ref name=":2" /> Postoje dvije široke klase σ faktora: σ⁵⁴ i σ⁷⁰.<ref name=":8">{{Cite journal |last1=Glyde |first1=Robert |last2=Ye |first2=Fuzhou |last3=Darbari |first3=Vidya Chandran |last4=Zhang |first4=Nan |last5=Buck |first5=Martin |last6=Zhang |first6=Xiaodong |date=2017-07-06 |title=Structures of RNA Polymerase Closed and Intermediate Complexes Reveal Mechanisms of DNA Opening and Transcription Initiation |journal=Molecular Cell |volume=67 |issue=1 |pages=106–116.e4 |doi=10.1016/j.molcel.2017.05.010 |issn=1097-4164 |pmc=5505868 |pmid=28579332}}</ref> σ⁵⁴ se veže za [[Konsenzusne sekvence|konsenzusne sekvence]] na -12 i -24 iz [[mjesta početka transkripcije]] (TSS; +1), i regrutuje RNKP da bi formirao stabilan RPc koji rijetko izomerizira u RPo. U međuvremenu, faktori klase σ⁷⁰ regrutuju RNKP na -10 i -35, spontano formirajući RPo. Regrutacija σ⁷⁰ je posredovana različitim aktivatorima koji mogu promovirati formiranje RPc. <ref name=":8" /> Nakon formiranja transkripcijskog mjehurića, σ faktori se disociraju od [[holoenzim]]skog kompleksa, omogućavajući RNKP da nastavi duž lanca DNK matrice kako bi samostalno završio sintezu RNK.<ref name=":03">{{Cite book |last1=Alberts |first1=Bruce |title=Molecular Biology of the Cell |last2=Johnson |first2=Alexander |last3=Lewis |first3=Julian |last4=Morgan |first4=David |last5=Raff |first5=Martin |last6=Roberts |first6=Keith |last7=Walter |first7=Peter |publisher=Garland Science |year=2015 |isbn=978-1-315-73536-8 |editor-last=Wilson |editor-first=John |edition=6 |pages=306–307 |language=en |doi=10.1201/9781315735368 |editor-last2=Hunt |editor-first2=Tim}}</ref> Napredovanje RNKP-a odvija se istovremeno s premotavanjem jednolančane DNK uzvodno od enzima i odmotavanjem dvolančane DNK nizvodno od enzima, što rezultira "pomicanjem" transkripcijskog mjehurića s RNKP-om.<ref name=":14" /> [[slika:Eukaryotic RNA Polymerase II rotating.gif|thumb| Rotirajuća 3D struktura eukariotske RNK- polimeraze II, esencijalne za transkripciju iRNK]] === Eukariotska inicijacija === Kod [[eukariot]]a, potraga za lokusima za otvaranje transkripcijskih mjehurića odvija se putem regrutacije [[opći transkripcijski faktor| općeg transkripcijskog faktora]] u promotorsku regiju i formiranja [[transkripcijski preinicijacijski kompleks|preinicijacijskog kompleksa]] (PIC).<ref>{{Cite journal |last1=Haberle |first1=Vanja |last2=Stark |first2=Alexander |date=October 2018 |title=Eukaryotic core promoters and the functional basis of transcription initiation |journal=Nature Reviews Molecular Cell Biology |language=en |volume=19 |issue=10 |pages=621–637 |doi=10.1038/s41580-018-0028-8 |issn=1471-0080 |pmc=6205604 |pmid=29946135 |bibcode=2018NRMCB..19..621H }}</ref> Nakon što se PIC formira, DNK dupleks se topi, formirajući transkripcijski mjehurić. Od uključenih enzima, [[TATA-vezujući protein]] (TBP) se veže za [[TATA- kutija| TATA kutiju]] i uzrokuje savijanje DNK, što dovodi do topljenja promotorske regije.<ref>{{Cite journal |last=Burley |first=S. K. |date=1996-02-06 |title=The TATA box binding protein |journal=Current Opinion in Structural Biology |volume=6 |issue=1 |pages=69–75 |doi=10.1016/s0959-440x(96)80097-2 |issn=0959-440X |pmid=8696975}}</ref> [[ATP]]-zavisna [[helikaza|helikazna]] aktivnost XPB-a, podjedinice TFIIH, neophodna je za odmotavanje DNK dupleksa i formiranje transkripcijskog mjehurića nakon formiranja PIC-a.<ref>{{Cite journal |last1=Egly |first1=Jean-Marc |last2=Coin |first2=Frédéric |date=2011-07-15 |title=A history of TFIIH: two decades of molecular biology on a pivotal transcription/repair factor |journal=DNA Repair |volume=10 |issue=7 |pages=714–721 |doi=10.1016/j.dnarep.2011.04.021 |issn=1568-7856 |pmid=21592869}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Compe |first1=Emmanuel |last2=Egly |first2=Jean-Marc |date=2012-05-10 |title=TFIIH: when transcription met DNA repair |journal=Nature Reviews. Molecular Cell Biology |volume=13 |issue=6 |pages=343–354 |doi=10.1038/nrm3350 |issn=1471-0080 |pmid=22572993}}</ref> Nakon što se odmota oko 25 baznih parova dvostrukog lanca DNK, sinteza RNK se odvija unutar regije transkripcijskog mjehurića.<ref name=":3">{{Cite book |last=Cramer |first=Patrick |title=Proteins in Eukaryotic Transcription |date=2004-01-01 |chapter=Structure and Function of RNA Polymerase II |chapter-url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S006532330467001X |journal=Advances in Protein Chemistry |publisher=Academic Press |volume=67 |pages=1–42 |doi=10.1016/s0065-3233(04)67001-x |isbn=978-0-12-034267-9 |pmid=14969722 |access-date=2019-09-30|chapter-url-access=subscription }}</ref> Regije DNK ispred [[RNK-polimeraza II| RNK-polimeraze II]] odmotavaju se, kako bi se prilagodile kretanju enzima, dok se regije DNK iza nje istovremeno premotavaju kako bi reformirale dvostruku spiralu na način sličan onome kod prokariota.<ref name=":03"/> RNKP provodi većinu koraka tokom transkripcijskog ciklusa, posebno u održavanju transkripcijskog mjehurića otvorenim za komplementarni [[bazni par]].<ref name=":12">{{Citation |last1=Clark |first1=David P. |title=Chapter 2 - DNA, RNA, and Protein |date=2016-01-01 |work=Biotechnology (Second Edition) |pages=33–61 |editor-last=Clark |editor-first=David P. |url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/B9780123850157000028 |access-date=2019-09-30 |publisher=Academic Cell |doi=10.1016/b978-0-12-385015-7.00002-8 |isbn=978-0-12-385015-7 |last2=Pazdernik |first2=Nanette J. |editor2-last=Pazdernik |editor2-first=Nanette J.|url-access=subscription }}</ref> Neki koraci transkripcijskog ciklusa koji zahtijevaju više proteina, kao što su Rpb4/7 kompleks i [[faktor elongacije]], [[transkripcijski faktor]] IIS (TFIIS).<ref name=":3"/> Nakon inicijacije, RNKP se kreće nizvodno duž lanca matrice. Neto efekat svakog koraka ekstenzije RNK je da RNKP uzima jedan [[nukleozid-trifosfat|nukleotid-trifosfat]], izdužuje nascentnu RNK za jedan nukleotid i generira jedan [[pirofosfat]]ni ion (PPi). Ovo je [[Gibbsova slobodna energija|energetski povoljna]] reakcija sa promjenom slobodne energije od približno –5,6 kcal/mol, što omogućava RNKP-u da ide naprijed duž svog ciljnog kalupa koji asocijacijom pomiče i mjehur naprijed.<ref name=":14">{{Cite journal |last1=Zuo |first1=Yuhong |last2=and Steitz |first2=Thomas A. |date=2017-01-01 |title=A structure-based kinetic model of transcription |journal=Transcription |volume=8 |issue=1 |pages=1–8 |doi=10.1080/21541264.2016.1234821 |issn=2154-1264 |pmid=27656764|pmc=5279718 }}</ref> == Terminacija == === Prokariotska terminacija === [[Datoteka:Intrinsic Termination Structure.png|thumb|Struktura RNK petlje koja inducira rho-nezavisnu intrinzičnu terminaciju transkripcije kod ''E. coli'' i drugih bakterija.]] Kod ''[[Escherichia coli]]'', utvrđeno je da proces terminacije transkripcije putem disocijacije RNK polimeraze zavisi od 3 moguća mehanizma: interakcije između polimeraze i [[Intrinzična terminacija|intrinzične terminatorske sekvence]] koja se nalazi na ukosnicama završene RNK, prisustva RNK-zavisnog faktora terminacije [[Rho-faktor|Rho]] i [[ATP]]-zavisne DNK [[translokaza|translokaze]] Mfd.<ref>{{Cite journal |last=Roberts |first=Jeffrey W. |date=2019-09-20 |title=Mechanisms of Bacterial Transcription Termination |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0022283619301858 |journal=Journal of Molecular Biology |series=RNA polymerase reaches 60 |volume=431 |issue=20 |pages=4030–4039 |doi=10.1016/j.jmb.2019.04.003 |issn=0022-2836 |pmid=30978344|url-access=subscription }}</ref> Studije su otkrile da je poremećaj transkripcijskog kompleksa RNKP-DNK uzrokovan [[faktor terminacije|faktorom terminacije]] Rho inhibiran sve dok uzvodna DNK u transkripcijskom mjehuriću ostane nesparena. Dakle, odvajanju bakterijskog RNKP od DNK u rho-zavisnom procesu prethodi i zavisi od ponovnog vezivanja DNK unutar transkripcijskog mjehurića.<ref>{{Cite journal |last1=Park |first1=Joo-Seop |last2=Roberts |first2=Jeffrey W. |date=2006-03-28 |title=Role of DNA bubble rewinding in enzymatic transcription termination |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=103 |issue=13 |pages=4870–4875 |bibcode=2006PNAS..103.4870P |doi=10.1073/pnas.0600145103 |pmc=1405909 |pmid=16551743 |doi-access=free}}</ref> Tokom terminacije nezavisne od rho, transkripcija [[petlja u obliku ukosnice|petlje u obliku ukosnice]] na završenoj RNK, koja služi kao intrinzična sekvenca za terminaciju, doprinosi kolapsu transkripcijskog mjehurića. Nakon toga slijedi odvajanje RNKP od matrice DNK i ponovno vezivanje lanaca DNK.<ref>{{Cite journal |last1=Ryder |first1=Andrew M. |last2=Roberts |first2=Jeffrey W. |date=2003-11-21 |title=Role of the Non-template Strand of the Elongation Bubble in Intrinsic Transcription Termination |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0022283603011896?fr=RR-2&ref=pdf_download&rr=92946281b9a039d5 |journal=Journal of Molecular Biology |volume=334 |issue=2 |pages=205–213 |doi=10.1016/j.jmb.2003.09.039 |issn=0022-2836 |pmid=14607113|url-access=subscription }}</ref> Ova metoda terminacije ne zahtijeva prisustvo transkripcijskog mjehurića, jer je kod ''[[E. coli]]'' RNKP ''[[in vitro]]'' uočeno da oslobađaju kompletan RNK transkript dok koriste jednolančane kalupe DNK.<ref>{{Cite journal |last1=Uptain |first1=S. M. |last2=Chamberlin |first2=M. J. |date=1997-12-09 |title=Escherichia coli RNA polymerase terminates transcription efficiently at rho-independent terminators on single-stranded DNA templates |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America |volume=94 |issue=25 |pages=13548–13553 |doi=10.1073/pnas.94.25.13548 |doi-access=free |issn=0027-8424 |pmc=28343 |pmid=9391063|bibcode=1997PNAS...9413548U }}</ref> Treći proces terminacije, koji uključuje DNK translokazu Mfd, prvenstveno utiče na transkripcijske mjehuriće koji su zastali u prisustvu oštećenja DNK. Prisustvo Mfd u transkripcijskom mjehuriću prisiljava kretanje RNKP nizvodno bez dodavanja [[nukleozid]] trifosfata, što inducira ponovno vezanje DNK u transkripcijskom mjehuriću i odvajanje i RNKP i nascentne RNK.<ref>{{Cite journal |last1=Ray-Soni |first1=Ananya |last2=Bellecourt |first2=Michael J. |last3=Landick |first3=Robert |date=2016 |title=Mechanisms of Bacterial Transcription Termination: All Good Things Must End |journal=Annual Review of Biochemistry |language=en |volume=85 |pages=319–347 |doi=10.1146/annurev-biochem-060815-014844 |issn=0066-4154 |pmid=27023849 |doi-access=free}}</ref> Terminacija transkripcijskog mjehurića kod ''E. coli'' regulirana je raznim transkripcijskim faktorima. Jedan takav faktor je NusG, [[ribosomski protein]] koji poboljšava efikasnost Rho-ovisne terminacije pomažući Rho prepoznavanju terminacijskih sekvenci. Djelovanje NusG je obavezno u situacijama kada se oslobađanje RNK mora izvršiti u kratkom vremenskom okviru.<ref>{{Cite journal |last1=Sen |first1=Ranjan |last2=Chalissery |first2=Jisha |last3=Muteeb |first3=Ghazala |date=2008-01-18 |title=Nus Factors of Escherichia coli |url=https://journals.asm.org/doi/10.1128/ecosalplus.4.5.3.1 |journal=EcoSal Plus |volume=3 |issue=1 lplus.4.5.3.1 |doi=10.1128/ecosalplus.4.5.3.1 |pmid=26443730|url-access=subscription }}</ref> === Eukariotska terminacija === Terminacija transkripcije [[eukariot]]skom [[RNK-polimeraza I| RNK-polimerazom I]] (Pol I) zahtijeva faktore terminacije transkripcije slične rho-zavisnoj terminaciji kod prokariota.<ref>{{Cite book|title=Molecular cell biology |date=2013 |publisher=W.H. Freeman and Co |isbn=978-1-4292-3413-9 |editor-last=Lodish |editor-first=Harvey F. |edition=7th |location=New York |oclc=171110915}}</ref> Kod miševa, ponovljeni terminatori kodirani na DNK su izloženi kao jednolančana mjesta vezivanja za protein TTF-I kada ih dostigne transkripcijski mjehurić. Kompleks koji proizvode terminator i vezivanje TTF-I zatim indukuje oslobađanje transkripta.<ref>{{Cite journal |last1=Németh |first1=Attila |last2=Perez-Fernandez |first2=Jorge |last3=Merkl |first3=Philipp |last4=Hamperl |first4=Stephan |last5=Gerber |first5=Jochen |last6=Griesenbeck |first6=Joachim |last7=Tschochner |first7=Herbert |date=2013-03-01 |title=RNA polymerase I termination: Where is the end? |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S1874939912001782 |journal=Biochimica et Biophysica Acta (BBA) - Gene Regulatory Mechanisms |series=Transcription by Odd Pols |volume=1829 |issue=3 |pages=306–317 |doi=10.1016/j.bbagrm.2012.10.007 |pmid=23092677 |issn=1874-9399|url-access=subscription }}</ref> [[RNK-polimeraza II]] prekida se direktnim vezivanjem kompleksa za cijepanje i poliadenilaciju (CPA) na 3'-kraju za [[enzim]], koji zatim oslobađa transkribovanu RNK. Regrutovanje CPA kompleksa u transkripcijski mjehurić inducirano je transkripcijom signala [[Poli A|Poli-A]] na nascentnoj RNK.<ref name=":13">{{Cite journal |last1=Richard |first1=Patricia |last2=Manley |first2=James L. |date=2009-06-01 |title=Transcription termination by nuclear RNA polymerases |journal=Genes & Development |language=en |volume=23 |issue=11 |pages=1247–1269 |doi=10.1101/gad.1792809 |issn=0890-9369 |pmc=2763537 |pmid=19487567}}</ref><ref>{{Cite journal |last=Proudfoot |first=Nick J. |date=2016-06-10 |title=Transcriptional termination in mammals: Stopping the RNA polymerase II juggernaut |journal=Science |volume=352 |issue=6291 |doi=10.1126/science.aad9926 |pmc=5144996 |pmid=27284201}}</ref> U oba slučaja, cijepanje i oslobađanje RNK se dešava prije disocijacije polimeraze iz transkripcijskog mjehurića. Dakle, integritet transkripcijskog mjehurića je privremeno očuvan nakon početka terminacije.<ref>{{Cite journal |last1=Dye |first1=Michael J. |last2=Proudfoot |first2=Nick J. |date=2001-06-01 |title=Multiple Transcript Cleavage Precedes Polymerase Release in Termination by RNA Polymerase II |journal=Cell |language=English |volume=105 |issue=5 |pages=669–681 |doi=10.1016/S0092-8674(01)00372-5 |issn=0092-8674 |pmid=11389836|doi-access=free }}</ref><ref name=":13"/> Predložena su dva modela za objašnjenje procesa disocijacije polimeraze nakon oslobađanja RNK za obje polimeraze. Prvi je [[Eukariotski transkripcijski faktor|torpedni model]], u kojem [[polimeraza]] nastavlja sintetizirati RNK nakon oslobađanja nascentne RNK. [[egzonukleaza|Egzonukleazna]] aktivnost zatim degradira novi lanac RNK, destabilizirajući RNK polimerazu i postižući njenu disocijaciju od transkripcijskog mjehurića.<ref>{{Cite journal |last1=Kim |first1=Minkyu |last2=Krogan |first2=Nevan J. |last3=Vasiljeva |first3=Lidia |last4=Rando |first4=Oliver J. |last5=Nedea |first5=Eduard |last6=Greenblatt |first6=Jack F. |last7=Buratowski |first7=Stephen |date=2004-06-15 |title=The yeast Rat1 exonuclease promotes transcription termination by RNA polymerase II |url=https://www.nature.com/articles/nature03041 |journal=Nature |language=en |volume=432 |issue=7016 |pages=517–522 |doi=10.1038/nature03041 |pmid=15565157 |bibcode=2004Natur.432..517K |issn=1476-4687|url-access=subscription }}</ref> Drugi mehanizam, [[Eukariotski transkripcijski faktor|alosterini model]], pretpostavlja da transkripcija poli A sekvence blizu kraja nascentnih RNK uzrokuje postepenu disocijaciju drugih transkripcijskih faktora iz transkripcijskog mjehurića, uzrokujući lančani efekat koji na kraju urušava transkripcijski mjehurić kroz destabilizaciju.<ref name=":13"/> == Regulacija == === Efekti sekvence DNK i superspiralizacije === Molekularno dinamičke simulacije su otkrile da je životni vijek transkripcijskog mjehurića zavisan od sekvence, a duži životni vijek mjehurića povezan je sa A-T bogatim sekvencama promotorskog jezgra.<ref>{{Cite journal |last1=Hillebrand |first1=M. |last2=Kalosakas |first2=G. |last3=Skokos |first3=Ch. |last4=Bishop |first4=A. R. |date=2020-12-08 |title=Distributions of bubble lifetimes and bubble lengths in DNA |url=https://journals.aps.org/pre/abstract/10.1103/PhysRevE.102.062114 |journal=Physical Review E |language=en |volume=102 |issue=6 |arxiv=2008.08841 |bibcode=2020PhRvE.102f2114H |doi=10.1103/PhysRevE.102.062114 |issn=2470-0045 |pmid=33465959}}</ref> Slabije interakcije A-T baza omogućavaju formiranje transkripcijskih mjehurića zbog manje energije potrebne za razdvajanje A-T parova.<ref>{{Cite journal |last1=Kowalski |first1=D. |last2=Eddy |first2=M. J. |date=1989-12-20 |title=The DNA unwinding element: a novel, cis-acting component that facilitates opening of the Escherichia coli replication origin |journal=The EMBO Journal |volume=8 |issue=13 |pages=4335–4344 |doi=10.1002/j.1460-2075.1989.tb08620.x |issn=0261-4189 |pmc=401646 |pmid=2556269}}</ref> Stanje [[DNK-superspirala|superspiralitacije DNK]] snažno utiče na regulaciju procesa transkripcije. Negativno superspiriraliranje koje se javlja prije mjesta početka transkripcije stvara razdvajanje lanca DNK što dovodi do inicijacije transkripcije.<ref name=":5">{{Cite journal |last1=Naughton |first1=Catherine |last2=Avlonitis |first2=Nicolaos |last3=Corless |first3=Samuel |last4=Prendergast |first4=James G. |last5=Mati |first5=Ioulia K. |last6=Eijk |first6=Paul P. |last7=Cockroft |first7=Scott L. |last8=Bradley |first8=Mark |last9=Ylstra |first9=Bauke |last10=Gilbert |first10=Nick |date=March 2013 |title=Transcription forms and remodels supercoiling domains unfolding large-scale chromatin structures |journal=Nature Structural & Molecular Biology |language=en |volume=20 |issue=3 |pages=387–395 |doi=10.1038/nsmb.2509 |pmid=23416946 |pmc=3689368 |issn=1545-9985}}</ref> Pozitivno superspiralno namatanje ispred RNK polimeraze stvara barijeru koja dovodi do zastoja transkripcije tokom elongacije.<ref name=":5"/> Upravljanje stresom superspiralnog namatanja zavisi od enzima, uključujući DNK-[[giraza|girazu]] i [[topoizomeraza|topoizomerazu]]. DNK [[DNK-giraza|giraza]] stvara negativne superspiralne namotaje, dok opušta pozitivne superspiralne namotaje, kako bi se uspostavila potrebna superheliksna napetost za efikasnu transkripciju..<ref name=":6">{{Cite journal |last1=Schoeffler |first1=Allyn J. |last2=Berger |first2=James M. |date=February 2008 |title=DNA topoisomerases: harnessing and constraining energy to govern chromosome topology |journal=Quarterly Reviews of Biophysics |volume=41 |issue=1 |pages=41–101 |doi=10.1017/S003358350800468X |issn=0033-5835 |pmid=18755053 |bibcode=2008QRBio..41...41S }}</ref> [[TOP1| Topoizomeraza I]] relaksira negativne superzavojnice, što održava strukturu DNK pogodnom za transkripcijske aktivnosti.<ref name=":6"/> === Uloga transkripcijskih faktora === [[Opći transkripcijski faktori]] (GTF) TFIIH funkcioniraju kao ključni elementi za inicijaciju transkripcije u eukariotskim ćelijama. XPB i XPD helikazne podjedinice TFIIH omogućavaju odmotavanje DNK, putem translokacije DNK dupleksa, što proizvodi jednolančane regije potrebne da [[RNK-polimeraza II]] započne transkripciju. σ faktori u bakterijama služe kao esencijalne komponente za usmjeravanje RNK-polimeraze prema određenim promotorskim sekvencama, što dovodi do stvaranja transkripcijskog mjehurića i početka [[Transkripcija (biologija)|transkripcije]]. Protein [[p53]] veže se blizu promotorskih regija, kako bi uticao na stabilnost transkripcijskog mjehurića, dok istovremeno pokazuje različite efekte na inicijaciju transkripcije na različitim ciljnim [[Promotor (genetika)|promotorima]].<ref>{{Cite journal |last1=Morachis |first1=José M. |last2=Murawsky |first2=Christopher M. |last3=Emerson |first3=Beverly M. |date=2010-01-15 |title=Regulation of the p53 transcriptional response by structurally diverse core promoters |journal=Genes & Development |volume=24 |issue=2 |pages=135–147 |doi=10.1101/gad.1856710 |issn=1549-5477 |pmc=2807349 |pmid=20040571}}</ref> Različiti [[transkripcijski faktor]]i također utiču na stabilnost inicijacije transkripcijskog mjehurića. DksA je ključan za regulaciju transkripcije [[Ribosomska RNK|rRNK]]. Utvrđeno je da smanjuje vrijeme poluraspada RNKP kompleksa, čime inhibira transkripciju iz rRNK promotora i uzrokuje destabilizaciju transkripcijskog mjehurića. Slično tome, GreA i GreB su homologni faktori koji imaju slične efekte kao DksA, a za oba je također poznato da smanjuju vrijeme poluraspada RNKP kompleksa. Međutim, otkriveno je da delecija GreA i GreB ima samo minimalne efekte na aktivnost rRNK promotora i stabilnost transkripcijskog mjehurića.<ref>{{Cite journal |last1=Rutherford |first1=Steven T. |last2=Lemke |first2=Justin J. |last3=Vrentas |first3=Catherine E. |last4=Gaal |first4=Tamas |last5=Ross |first5=Wilma |last6=Gourse |first6=Richard L. |date=2007-03-02 |title=Effects of DksA, GreA, and GreB on Transcription Initiation: Insights into the Mechanisms of Factors that Bind in the Secondary Channel of RNA Polymerase |journal=Journal of Molecular Biology |volume=366 |issue=4 |pages=1243–1257 |doi=10.1016/j.jmb.2006.12.013 |issn=0022-2836 |pmc=1839928 |pmid=17207814}}</ref> [[slika:Nucleosome at enhancer with H3K122 acetylated.jpg|thumb| [[Nukleosom]] na pojačivaču sa acetilacijom H3K122, što promoviše relaksaciju hromatina za inicijaciju transkripcije]] === Epigenetičke modifikacije i struktura hromatina === [[Epigenetika|Epigenetičke]] modifikacije značajno utiču na strukturu [[hromatin]]a i transkripcijsku aktivnost. [[Acetilacija]] [[lizin]]a 27 na [[histon]]u 3 (H3K27ac) stvara manje stabilnu strukturu [[nukleosom]]a, što dovodi do formiranja esencijalnih transkripcijskih mjehurića koji iniciraju transkripciju.<ref>{{Cite journal |last1=Kuo |first1=M. H. |last2=Allis |first2=C. D. |date=November 1999 |title=In vivo cross-linking and immunoprecipitation for studying dynamic Protein:DNA associations in a chromatin environment |journal=Methods |volume=19 |issue=3 |pages=425–433 |doi=10.1006/meth.1999.0879 |issn=1046-2023 |pmid=10579938}}</ref> [[acetilacija|Acetilacijski]] znak se pretežno nalazi na aktivnim promotorima, zajedno s [[pojačivač (genetila)|pojačivačkim regijama]] gdje dovodi do povišene transkripcijske aktivnosti.<ref>{{Cite journal |last1=Venkatesh |first1=Swaminathan |last2=Workman |first2=Jerry L. |date=March 2015 |title=Histone exchange, chromatin structure and the regulation of transcription |url=https://www.nature.com/articles/nrm3941 |journal=Nature Reviews Molecular Cell Biology |language=en |volume=16 |issue=3 |pages=178–189 |doi=10.1038/nrm3941 |pmid=25650798 |bibcode=2015NRMCB..16..178V |issn=1471-0080|url-access=subscription }}</ref> Transkripcijski uticaj metilacije promotorske regije varira ovisno o specifičnom kontekstu i prisutnim povezanim proteinima. SWI/SNF kompleks funkcionira kao remodelator [[hromatin]]a, kako bi modificirao pozicije nukleosoma putem [[ATP]]-ovisnih mehanizama koji uklanjaju ili repozicioniraju nukleosome, kako bi kontrolirali pristup RNK-polimerazi i regulirali brzinu transkripcije.<ref>{{Cite journal |last=Cairns |first=Bradley R. |date=2009-09-10 |title=The logic of chromatin architecture and remodelling at promoters |journal=[[Nature]] |volume=461 |issue=7261 |pages=193–198 |doi=10.1038/nature08450 |issn=1476-4687 |pmid=19741699|bibcode=2009Natur.461..193C }}</ref> === Zavisnost od temperature === Formiranje i održavanje transkripcijskog mjehurića vjerovatno također zavisi od temperature: temperaturne analize DNK ''[[E.coli]]'' ukazuju na to da se kompleks formira na 37°C i urušava na nižim temperaturama. Ove temperature mogu varirati u zavisnosti od vrste.<ref>{{Cite journal |last1=Tchernaenko |first1=Vladimir |last2=Halvorson |first2=Herbert R. |last3=Kashlev |first3=Mikhail |last4=Lutter |first4=Leonard C. |date=2008-02-01 |title=DNA Bubble Formation in Transcription Initiation |url=https://pubs.acs.org/doi/10.1021/bi701289g |journal=Biochemistry |language=en |volume=47 |issue=7 |pages=1871–1884 |doi=10.1021/bi701289g |issn=0006-2960 |pmid=18205393|url-access=subscription }}</ref> U kombinaciji s temperaturom, prisustvo [[magnezij]]evih iona ([[magnezij|Mg²⁺]]), uz porast temperature, uzrokuje odmotavanje transkripcijskih mjehurića dalje nizvodno do bazne pozicije +2, što korelira s početkom sinteze RNK.<ref>{{Cite journal |last1=Zaychikov |first1=Evgeny |last2=Denissova |first2=Ludmilla |last3=Meier |first3=Thomas |last4=Götte |first4=Matthias |last5=Heumann |first5=Hermann |date=1997-01-24 |title=Influence of Mg2+ and Temperature on Formation of the Transcription Bubble * |journal=Journal of Biological Chemistry |language=English |volume=272 |issue=4 |pages=2259–2267 |doi=10.1074/jbc.272.4.2259 |issn=0021-9258 |pmid=8999932 |doi-access=free}}</ref> Produženo topljenje na višim temperaturama također poboljšava stabilnost mjehurića tokom ranih faza transkripcije.<ref name=":8"/> == Uloga u ekspresiji gena == I kod [[eukariot]]a i kod [[prokariot]]a, uočeno je više mjesta početka transkripcije unutar istog promotora, a pokazano je da dinamika transkripcijskih mjehurića – poput ekspanzije ("skupljanje") i kontrakcije ("odvajanje") – ima ulogu u pozicioniranju ovih varijabilnih mjesta početka transkripcije u odnosu na [[aktivno mjesto]] [[RNK-polimeraza|RNK-polimeraze]].<ref name=":0">{{Cite journal |last1=Revyakin |first1=Andrey |last2=Liu |first2=Chenyu |last3=Ebright |first3=Richard H. |last4=Strick |first4=Terence R. |date=2006-11-17 |title=Abortive Initiation and Productive Initiation by RNA Polymerase Involve DNA Scrunching |journal=Science |language=en |volume=314 |issue=5802 |pages=1139–1143 |doi=10.1126/science.1131398 |issn=0036-8075 |pmc=2754787 |pmid=17110577|bibcode=2006Sci...314.1139R }}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Winkelman |first1=Jared T. |last2=Vvedenskaya |first2=Irina O. |last3=Zhang |first3=Yuanchao |last4=Zhang |first4=Yu |last5=Bird |first5=Jeremy G. |last6=Taylor |first6=Deanne M. |last7=Gourse |first7=Richard L. |last8=Ebright |first8=Richard H. |last9=Nickels |first9=Bryce E. |date=2016-03-04 |title=Multiplexed protein-DNA cross-linking: Scrunching in transcription start site selection |journal=Science |volume=351 |issue=6277 |pages=1090–1093 |doi=10.1126/science.aad6881 |pmc=4797950 |pmid=26941320|bibcode=2016Sci...351.1090W }}</ref> Kao takva, struktura transkripcijskog mjehurića igra ulogu u regulaciji ekspresije gena posredovanjem u stvaranju različitih transkripata. [[Datoteka:Structural-diversity-of-supercoiled-DNA-ncomms9440-s14.ogv|thumb|Struktura superspiralne DNK. Superspiralizacija se uočava zbog odmotavanja i premotavanja DNK na prednjoj i stražnjoj strani transkripcijskog mjehurića.]] Skupljanje transkripcijskog mjehurića je ključno za bijeg RNKP promotora – obavezni korak koji oslobađa RNKP iz promotora kako bi se započelo izduživanje transkripta.<ref name=":0" /> Prije bijega, RNKP provodi [[abortivna inicijacija|abortivnu inicijaciju]], gdje sintetizira kratke ~2–9 nt RNK fragmente bez pomicanja s mjesta gdje je vezan za promotor. Skupljanje transkripcijskog mjehurića je ključno za ovaj proces, kako bi se baze matrice DNK zadržale na aktivnom mjestu RNKP bez RNKP translokacije. Stepen skupljanja mjehurića povećava se s veličinom RNK. Dakle, elongacija transkripcije može se dogoditi tek nakon što dovoljno skupljanje mjehurića omogući formiranje dovoljno velikog RNK produkta (~10 nt) da izazove bijeg promotora.<ref>{{Cite journal |last=A Darst |first=Seth |date=2001-04-01 |title=Bacterial RNA polymerase |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0959440X00001858 |journal=Current Opinion in Structural Biology |volume=11 |issue=2 |pages=155–162 |doi=10.1016/S0959-440X(00)00185-8 |pmid=11297923 |issn=0959-440X|url-access=subscription }}</ref> Izbočine DNK koje formiraju transkripcijski mjehurić javljaju se na različitim lokacijama na svakom lancu.<ref>{{Cite journal |last1=Winkelman |first1=Jared T. |last2=Winkelman |first2=Bradford T. |last3=Boyce |first3=Julian |last4=Maloney |first4=Michael F. |last5=Chen |first5=Albert Y. |last6=Ross |first6=Wilma |last7=Gourse |first7=Richard L. |date=2015-09-03 |title=Crosslink Mapping at Amino Acid-Base Resolution Reveals the Path of Scrunched DNA in Initial Transcribing Complexes |journal=Molecular Cell |volume=59 |issue=5 |pages=768–780 |doi=10.1016/j.molcel.2015.06.037 |issn=1097-4164 |pmc=4561013 |pmid=26257284}}</ref> Transkripcijski mjehurić također generira [[DNK superspirala |superspiralizaciju DNK]] nakon formiranja RPo-a - procesa za koji se zna da je važan za regulaciju gena.<ref name=":9">{{Cite journal |last1=Ma |first1=Jie |last2=Wang |first2=Michelle D. |date=2016-11-01 |title=DNA supercoiling during transcription |journal=Biophysical Reviews |language=en |volume=8 |issue=1 |pages=75–87 |doi=10.1007/s12551-016-0215-9 |issn=1867-2469 |pmc=5338639 |pmid=28275417}}</ref> Transkripcija i kretanje mjehurića generiraju pozitivno superspiraliziranje (premotana spirala) ispred RNKP-a i negativno superspiraliziranje (podmotana spirala) iza njega. Pokazalo se da superspiralizirana struktura DNK oko transkripcijskog mjehurića inhibira elongaciju kada je stres previsok.<ref>{{Cite journal |last1=Naughton |first1=Catherine |last2=Avlonitis |first2=Nicolaos |last3=Corless |first3=Samuel |last4=Prendergast |first4=James G. |last5=Mati |first5=Ioulia K. |last6=Eijk |first6=Paul P. |last7=Cockroft |first7=Scott L. |last8=Bradley |first8=Mark |last9=Ylstra |first9=Bauke |last10=Gilbert |first10=Nick |date=2013-02-17 |title=Transcription forms and remodels supercoiling domains unfolding large-scale chromatin structures |journal=Nature Structural & Molecular Biology |language=en |volume=20 |issue=3 |pages=387–395 |doi=10.1038/nsmb.2509 |issn=1545-9985 |pmc=3689368 |pmid=23416946}}</ref> Stoga, superspiralizacija uzrokovana procesima stvaranja mjehurića mora biti upravljana pomoću [[Topoizomeraza|topoizomeraza]].<ref name=":9"/> == Evolucijsko porijeklo == Pretpostavljalo se da su prva porijekla [[replikacija DNK]] promotori za 2-double-Ψ-β-barel (2-DPBB) domena RNKP-a. Replikacija je započeta korištenjem RNKP-ova tipa 2-DPBB, nakon čega je uslijedila sinteza DNK pomoću [[reverzna transkriptaza|reverzne transkriptaze]], što je pružilo najranije poznate primjere transkripcijskih mjehurića.<ref name=":4">{{Cite journal |last1=Burton |first1=Zachary F. |last2=Opron |first2=Kristopher |last3=Wei |first3=Guowei |last4=Geiger |first4=James H. |date=2016-03-02 |title=A model for genesis of transcription systems |journal=Transcription |volume=7 |issue=1 |pages=1–13 |doi=10.1080/21541264.2015.1128518 |issn=2154-1264 |pmc=4802759 |pmid=26735411}}</ref> RNKP-ovi tipa 2-DPBB mogu biti zavisni od RNK ili DNK kalupa, što ukazuje na to da su se ovi enzimi, a time i transkripcijski mjehurići, razvili u [[RNK-svijet]]u gdje su DNK [[genom]]i postepeno doživjeli istaknutost. Osim toga, i DNK i RNK-zavisni RNKP-ovi posjeduju okidačku petlju i mostnu spiralu, što implicira da su ovi mehanizmi transkripcijskih mjehurića drevnog porijekla.<ref name=":7">{{Cite journal |last1=Lei |first1=Lei |last2=Burton |first2=Zachary F. |date=2021-05-05 |title=Early Evolution of Transcription Systems and Divergence of Archaea and Bacteria |journal=Frontiers in Molecular Biosciences |language=English |volume=8 |doi=10.3389/fmolb.2021.651134 |issn=2296-889X |pmc=8131849 |pmid=34026831 |doi-access=free}}</ref> RNKP-ovi tipa 2-DPBB najvjerovatnije su bili primarni mehanizam za transkripciju i replikaciju LUCA genoma, što ukazuje na to da divergencija bakterija i arheja potiče od koevolucije sa RNKP-ovima tipa 2-DPBB, RNKP promotorima i općim transkripcijskim faktorima (GTF) RNKP-a.<ref name=":4" /> Uočeno je da su bakterijski promotori jaki promotori koji imaju kontakte sa σA podjedinicama RNKP-a, ali im nedostaju TATA-vezujući protein (TBP) i transkripcijski faktor E (TFE). Ovo pokazuje da je mehanizam transkripcijskih mjehurića izgubljen tokom bakterijske divergencije.<ref name=":7" /> Slične konsenzusne sekvence između [[Pribnow kutija|Pribnow]] i TATA kutija pronađenih kod arheja i eukariota izazvale su nagađanja da su obje imale zajedničku strukturu promotora u LUCA koja se u nekom trenutku divergencirala. Divergencija promotora je moguće uticala na koevoluciju sa interagujućim transkripcionim faktorima, što implicira da mehanizmi transkripcionih mjehurića najvjerovatnije imaju zajedničko porijeklo koje potiče od LUCA.<ref name=":4" /> == Farmaceutski značaj == Zbog važnosti transkripcionog mjehurića za inicijaciju, propagaciju i završetak transkripcije, enzimi uključeni u održavanje transkripcionog mjehurića su održive mete za lijekove koji funkcionišu putem regulacije ekspresije gena.<ref name=":1" /> === Daktinomicin (Aktinomicin D) === [[Datoteka:Actinomycin D.svg|alt=|thumb|394x394px|Struktura Daktinomicina (Aktinomicin D), široko korištenog hemoterapeutskog lijeka koji inhibira transkripciju interkalacijom unutar transkripcionih mjehurića.]] [[Daktinomicin]] je potentni [[Interkalacijski (biohemija)|interkalirajući agens]] i [[Hemoterapija|hemoterapeutski]] lijek koji djeluje inhibirajući sintezu RNK. Direktno se veže za jednolančanu DNK u transkripcijskom mjehuriću, području DNK gdje se transkripcija aktivno odvija.<ref name=":10">{{Cite journal |last1=Perry |first1=Robert P. |last2=Kelley |first2=Dawn E. |date=1970 |title=Inhibition of RNA synthesis by actinomycin D: Characteristic dose-response of different RNA species |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/jcp.1040760202 |journal=Journal of Cellular Physiology |language=en |volume=76 |issue=2 |pages=127–139 |doi=10.1002/jcp.1040760202 |pmid=5500970 |issn=1097-4652|url-access=subscription }}</ref> Prvi put ga je 1940. godine izolovao hemičar [[Selman Waksman|Selman A. Waksman]] i [[H. Boyd Woodruff]] iz ''[[Streptomyces]]'', a od tada je postao široko poznat po svojoj upotrebi u hemoterapiji raka zbog svoje sposobnosti da preferencijalno cilja i ubija tumorske ćelije.<ref>{{Cite journal |last1=Wheeler |first1=Glynn P. |last2=Bennett |first2=L. L. |date=1962-04-01 |title=Studies related to the mode of action of actinomycin D |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/0006295262900576 |journal=Biochemical Pharmacology |volume=11 |issue=4 |pages=353–370 |doi=10.1016/0006-2952(62)90057-6 |pmid=14006444 |issn=0006-2952|url-access=subscription }}</ref><ref>{{Cite journal |last=Hollstein |first=Ulrich |date=1974-12-01 |title=Actinomycin. Chemistry and mechanism of action |url=https://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/cr60292a002 |journal=Chemical Reviews |language=en |volume=74 |issue=6 |pages=625–652 |doi=10.1021/cr60292a002 |issn=0009-2665|url-access=subscription }}</ref> Daktinomicin ima široku primjenu i [[Citotoksičnost|citotoksičan]] je za širok spektar organizama. To je efikasan [[baktericid]], sposoban inhibirati rast i [[Gram-pozitivna bakterija|Gram pozitivnih]] i [[Gram-negativna bakterija|Gram negativnihbakterija]], s većim razrjeđenjima potrebnim za postizanje istih antibiotskih efekata. Kod eukariota, daktinomicin je preferencijalno toksičan za tumorske ćelije, što ga čini efikasnim [[hemoterapija|hemoterapijskim]] lijekom..<ref>{{Cite journal |last1=Waksman |first1=Selman A. |last2=Woodruff |first2=H. Boyd |date=1940-11-01 |title=Bacteriostatic and Bactericidal Substances Produced by a Soil Actinomyces.∗ |url=https://journals.sagepub.com/doi/abs/10.3181/00379727-45-11768 |journal=Proceedings of the Society for Experimental Biology and Medicine |language=EN |volume=45 |issue=2 |pages=609–614 |doi=10.3181/00379727-45-11768 |bibcode=1940ExpBM..45..609W |issn=0037-9727|url-access=subscription }}</ref><ref name=":11">{{Cite journal |last1=Lai |first1=Wi S. |last2=Arvola |first2=Rene M. |last3=Goldstrohm |first3=Aaron C. |last4=Blackshear |first4=Perry J. |date=2019-02-15 |title=Inhibiting transcription in cultured metazoan cells with actinomycin D to monitor mRNA turnover |journal=Methods |volume=155 |pages=77–87 |doi=10.1016/j.ymeth.2019.01.003 |pmid=30625384 |issn=1046-2023|pmc=6392460 }}</ref> Daktinomicin se može umetnuti između baznih parova dvolančane ili jednolančane DNK, narušavajući njenu normalnu strukturu. Lijek se prvenstveno veže za ostatke [[guanin]]a i [[citozin]]a, koji se nalaze na novoodvojenoj jednolančanoj DNK u transkripcijskim mjehurićima.<ref name=":10"/> Lijek ometa mašineriju sinteze RNK nakon vezivanja, fizički sprječavajući kretanje RNK-polimeraze nizvodno i efikasno inhibirajući elongaciju RNK. To rezultira nedostatkom sinteze RNK u pogođenoj ćeliji, što rezultira preranom [[ćelijska smrt|ćelijskom smrću]].<ref name=":11"/> Osim upotrebe u medicini, sposobnost daktinomicina da inhibira proizvodnju RNK čini ga efikasnim eksperimentalnim alatom za kvantifikaciju i analizu RNK.<ref>{{Cite journal |last1=Vilhena |first1=C. |last2=Bettencourt |first2=A. |date=2012-03-01 |title=Daptomycin: A Review of Properties, Clinical Use, Drug Delivery and Resistance |url=https://www.benthamdirect.com/content/journals/mrmc/10.2174/1389557511209030202 |journal=Mini Reviews in Medicinal Chemistry |language=en |volume=12 |issue=3 |pages=202–209 |doi=10.2174/1389557511209030202 |pmid=22356191 |issn=1389-5575|url-access=subscription }}</ref> === Rifampicin === [[Rifampicin]] je široko korišteni [[antibiotik]] koji cilja bakterijsku RNK-polimerazu, inhibirajući njenu sposobnost sinteze RNK. Posebno je efikasan protiv ''[[Mycobacterium tuberculosis]]'', bakterije odgovorne za [[tuberkuloza|tuberkulozu]], i često se koristi u kombinovanoj terapiji za tuberkulozu i druge bakterijske infekcije od 1965.<ref>{{Cite journal |last1=Grobbelaar |first1=Melanie |last2=Louw |first2=Gail E. |last3=Sampson |first3=Samantha L. |last4=van Helden |first4=Paul D. |last5=Donald |first5=Peter R. |last6=Warren |first6=Robin M. |date=2019-10-01 |title=Evolution of rifampicin treatment for tuberculosis |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S1567134819301583 |journal=Infection, Genetics and Evolution |volume=74|doi=10.1016/j.meegid.2019.103937 |pmid=31247337 |bibcode=2019InfGE..7403937G |issn=1567-1348|url-access=subscription }}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Abulfathi |first1=Ahmed Aliyu |last2=Decloedt |first2=Eric H. |last3=Svensson |first3=Elin M. |last4=Diacon |first4=Andreas H. |last5=Donald |first5=Peter |last6=Reuter |first6=Helmuth |date=2019-09-01 |title=Clinical Pharmacokinetics and Pharmacodynamics of Rifampicin in Human Tuberculosis |url=https://link.springer.com/article/10.1007/s40262-019-00764-2 |journal=Clinical Pharmacokinetics |language=en |volume=58 |issue=9 |pages=1103–1129 |doi=10.1007/s40262-019-00764-2 |pmid=31049868 |issn=1179-1926|url-access=subscription }}</ref> Rifampicin se direktno veže za β podjedinicu bakterijske [[RNK-polimeraza|RNK-polimeraze]] unutar transkripcijskog mjehurića odmah nakon početka transkripcije, fizički sprječavajući elongaciju RNK lanca iza prvih nekoliko [[nukleotid]]a.<ref>{{Cite journal |last1=Campbell |first1=Elizabeth A. |last2=Korzheva |first2=Nataliya |last3=Mustaev |first3=Arkady |last4=Murakami |first4=Katsuhiko |last5=Nair |first5=Satish |last6=Goldfarb |first6=Alex |last7=Darst |first7=Seth A. |date=March 2001 |title=Structural Mechanism for Rifampicin Inhibition of Bacterial RNA Polymerase |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0092867401002860 |journal=Cell |language=en |volume=104 |issue=6 |pages=901–912 |doi=10.1016/S0092-8674(01)00286-0|pmid=11290327 }}</ref> [[Otpornost na lijekove|Kontinuirana evolucija]] sojeva ''M. tuberculosis'' otpornih na rifampicin i dalje predstavlja značajne izazove za upotrebu ovog lijeka u liječenju tuberkuloze. Sve zabilježene [[mutacije]] koje uzrokuju otpornost izolirane su u sekvenci bakterijske podjedinice RNK- polimeraze β, mjestu gdje se rifampicin fizički veže.<ref>{{Cite journal |last1=Telenti |first1=A |last2=Imboden |first2=P |last3=Marchesi |first3=F |last4=Matter |first4=L |last5=Schopfer |first5=K |last6=Bodmer |first6=T |last7=Lowrie |first7=D |last8=Colston |first8=M. J |last9=Cole |first9=S |date=1993-03-13 |title=Detection of rifampicin-resistance mutations in Mycobacterium tuberculosis |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/014067369390417F |journal=The Lancet |series=Originally published as Volume 1, Issue 8846 |volume=341 |issue=8846 |pages=647–651 |doi=10.1016/0140-6736(93)90417-F |pmid=8095569 |issn=0140-6736|url-access=subscription }}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Taniguchi |first1=Hatsumi |last2=Aramaki |first2=Hironori |last3=Nikaido |first3=Yoshihiko |last4=Mizuguchi |first4=yasuo |last5=Nakamura |first5=Masahiro |last6=Koga |first6=Toshihiko |last7=Yoshida |first7=Shin-ichi |date=October 1996 |title=Rifampicin resistance and mutation of the rpoB gene in Mycobacterium tuberculosis |url=https://academic.oup.com/femsle/article-lookup/doi/10.1111/j.1574-6968.1996.tb08515.x |journal=FEMS Microbiology Letters |language=en |volume=144 |issue=1 |pages=103–108 |doi=10.1111/j.1574-6968.1996.tb08515.x|pmid=8870258 }}</ref> ==Također pogledajte== *[[Transkripcijski faktor]]i *[[Transkripcija (genetika)#Preinicijacija]] *[[RNK-polimeraza]] == Reference == {{reflist}} {{DEFAULTSORT:Transcription Bubble}} [[Kategorija:Genetika]] [[Kategorija:Ekspresija gena]] pvi8100udqoig9tzag79x7dn9oy9ecf 3823829 3823828 2026-04-03T12:53:12Z Exsiler 178345 /* Epigenetičke modifikacije i struktura hromatina */ 3823829 wikitext text/x-wiki '''Transkripcijski mjehurić''' je molekularna struktura koja se formira tokom inicijalizacije DNK [[Transkripcija (genetika)|transkripcije]], kada se ograničeni dio dvostruke spirale [[DNK]] odmota, pružajući dovoljno prostora da se [[RNK-polimeraza]] (RNKP) veže za lanac matrice i započne sintezu [[RNK]]. Veličina transkripcijskog mjehurića je obično 12 do 14 baznih parova, što omogućava [[enzim]]u da lahko ugradi komplementarne [[nukleotid]]e RNK.<ref>{{Cite web |last=Mokobi |first=Faith |date=2022-08-23 |title=DNA Transcription (RNA Synthesis)- Article, Diagrams and Video |url=https://microbenotes.com/dna-transcription-rna-synthesis/?utm_source=chatgpt.com |access-date=2025-02-14 |website=microbenotes.com |language=en-US}}</ref> Dinamika i struktura transkripcijskog mjehurića su varijabilne i imaju ulogu u [[regulacija ekspresije gena| regulaciji ekspresije gena]] na transkripcijskom nivou.] <ref name=":0"/> Formiranje mjehurića zavisi od strukture [[hromatin]]a, DNK sekvence i transkripcijskog faktora, uključujući oznake [[acetilacija]] [[histon]]a, [[SWI/SNF]] [[nukleosom]]sko remodeliranje i [[transkripcijski faktor]] [[TFIIH]] i [[Sigma faktor|sigma (σ) faktore]].<ref>{{Cite journal |last1=Morse |first1=Kaitlin |last2=Swerdlow |first2=Sarah |last3=Ünal |first3=Elçin |title=Swi/SNF chromatin remodeling regulates transcriptional interference and gene repression |journal=Molecular Cell |date=2024 |volume=84 |issue=16 |pages=3080–3097.e9 |doi=10.1016/j.molcel.2024.06.029 |pmid=39043178 |biorxiv=10.1101/2023.04.27.538572 |doi-access=free }}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Assfalg |first1=Robin |last2=Lebedev |first2=Anton |last3=Gonzalez |first3=Omar Garcia |last4=Schelling |first4=Adrian |last5=Koch |first5=Sylvia |last6=Iben |first6=Sebastian |date=2012-09-28 |title=TFIIH is an elongation factor of RNA polymerase I |journal=Nucleic Acids Research |volume=40 |issue=2 |pages=650–659 |doi=10.1093/nar/gkr746 |issn=1362-4962 |pmc=3258137 |pmid=21965540}}</ref> Iako se evolucijska historija ne može u potpunosti potvrditi, naučnici su pružili različite modele kako bi objasnili najvjerovatniji napredak evolucije mjehurića, direktno ga povezujući s divergencijom [[arheja]], [[eukarioti|eukariota]], [[prokarioti|prokariota]] i [[bakterija]] od [[LUCA|posljednjeg univerzalnog zajedničkog pretka]] (LUCA).<ref name=":4"/><ref name=":7"/> Mnogi lijekovi, uključujući hemoterapeutske i antibiotske spojeve, ciljaju elemente transkripcijskog mjehurića, kako bi regulirali transkripciju gena.<ref>{{Cite journal |last=Bensaude |first=Olivier |date=2011-05-01 |title=Inhibiting eukaryotic transcription. Which compound to choose? How to evaluate its activity?: Which compound to choose? How to evaluate its activity? |journal=Transcription |language=en |volume=2 |issue=3 |pages=103–108 |doi=10.4161/trns.2.3.16172 |issn=2154-1264 |pmc=3173647 |pmid=21922053}}</ref> == Formiranje == Formiranje transkripcijskog mjehurića prethodi sintezi RNK i inicijalizira se vezivanjem RNK polimeraze (RNKP) za [[Promotor (genetika)|promotorsko mjesto]], nakon čega slijedi odmotavanje dvostruke spirale DNK. Ovo otkriva dio jednolančane DNK, omogućavajući sintezu RNK, koristeći je kao predložak.<ref name=":1">{{Cite journal |last1=Dangkulwanich |first1=Manchuta |last2=Ishibashi |first2=Toyotaka |last3=Bintu |first3=Lacramioara |last4=Bustamante |first4=Carlos |date=2014-03-26 |title=Molecular Mechanisms of Transcription through Single-Molecule Experiments |journal=Chemical Reviews |volume=114 |issue=6 |pages=3203–3223 |doi10.1021/cr400730x |issn=0009-2665 |pmc=3983126 |pmid=24502198}}</ref> Kao takvo, formiranje transkripcijskog mjehurića uveliko ovisi o kvaliteti promotora i mehanizmima pretraživanja RNKP-a. === Prokariotska inicijacija === Kod [[prokariot]]a, uočena su tri mehanizma pretraživanja promotora RNKP-a u različitoj mjeri: 1D klizanje, prijenos između segmenata (1D difuzijski mehanizmi) i skakanje (3D difuzijski mehanizam). <ref name=":1"/> Iako je stepen doprinosa svakog mehanizma neizvjestan, čini se da mehanizam koji ovisi o 3D difuziji nadmašuje 1D difuziju ''[[in vitro]]''. Međutim, zbog obilja [[makromolekula]] pronađenih u živim ćelijama, 3D difuzija može biti otežana, što dovodi do većeg doprinosa 1D difuzije nego što to primjećuju studije ''in vitro''.<ref name=":1" /> Različiti sigma (σ) faktori posreduju u povezanosti i stabilnosti vezivanja RNKP-a na mjestu promotora. Vezivanje RNKP-a za σ faktor stvara holoenzim RNA polimeraze, "aktivni" oblik bakterijske RNKP.<ref name=":2">{{Cite book |last=Lodish |first=Harvey F. |title=Molecular cell biology |date=April 2016 |publisher=Macmillan Learning |isbn=978-1-4641-8339-3 |oclc=1003278428}}</ref> Vezivanje RNKP formira zatvoreni promotorski kompleks (RPc) koji se zatim mora izomerizirati u otvoreni promotorski kompleks (RPo), što dovodi do formiranja transkripcijskog mjehurića.<ref name=":2" /> Postoje dvije široke klase σ faktora: σ⁵⁴ i σ⁷⁰.<ref name=":8">{{Cite journal |last1=Glyde |first1=Robert |last2=Ye |first2=Fuzhou |last3=Darbari |first3=Vidya Chandran |last4=Zhang |first4=Nan |last5=Buck |first5=Martin |last6=Zhang |first6=Xiaodong |date=2017-07-06 |title=Structures of RNA Polymerase Closed and Intermediate Complexes Reveal Mechanisms of DNA Opening and Transcription Initiation |journal=Molecular Cell |volume=67 |issue=1 |pages=106–116.e4 |doi=10.1016/j.molcel.2017.05.010 |issn=1097-4164 |pmc=5505868 |pmid=28579332}}</ref> σ⁵⁴ se veže za [[Konsenzusne sekvence|konsenzusne sekvence]] na -12 i -24 iz [[mjesta početka transkripcije]] (TSS; +1), i regrutuje RNKP da bi formirao stabilan RPc koji rijetko izomerizira u RPo. U međuvremenu, faktori klase σ⁷⁰ regrutuju RNKP na -10 i -35, spontano formirajući RPo. Regrutacija σ⁷⁰ je posredovana različitim aktivatorima koji mogu promovirati formiranje RPc. <ref name=":8" /> Nakon formiranja transkripcijskog mjehurića, σ faktori se disociraju od [[holoenzim]]skog kompleksa, omogućavajući RNKP da nastavi duž lanca DNK matrice kako bi samostalno završio sintezu RNK.<ref name=":03">{{Cite book |last1=Alberts |first1=Bruce |title=Molecular Biology of the Cell |last2=Johnson |first2=Alexander |last3=Lewis |first3=Julian |last4=Morgan |first4=David |last5=Raff |first5=Martin |last6=Roberts |first6=Keith |last7=Walter |first7=Peter |publisher=Garland Science |year=2015 |isbn=978-1-315-73536-8 |editor-last=Wilson |editor-first=John |edition=6 |pages=306–307 |language=en |doi=10.1201/9781315735368 |editor-last2=Hunt |editor-first2=Tim}}</ref> Napredovanje RNKP-a odvija se istovremeno s premotavanjem jednolančane DNK uzvodno od enzima i odmotavanjem dvolančane DNK nizvodno od enzima, što rezultira "pomicanjem" transkripcijskog mjehurića s RNKP-om.<ref name=":14" /> [[slika:Eukaryotic RNA Polymerase II rotating.gif|thumb| Rotirajuća 3D struktura eukariotske RNK- polimeraze II, esencijalne za transkripciju iRNK]] === Eukariotska inicijacija === Kod [[eukariot]]a, potraga za lokusima za otvaranje transkripcijskih mjehurića odvija se putem regrutacije [[opći transkripcijski faktor| općeg transkripcijskog faktora]] u promotorsku regiju i formiranja [[transkripcijski preinicijacijski kompleks|preinicijacijskog kompleksa]] (PIC).<ref>{{Cite journal |last1=Haberle |first1=Vanja |last2=Stark |first2=Alexander |date=October 2018 |title=Eukaryotic core promoters and the functional basis of transcription initiation |journal=Nature Reviews Molecular Cell Biology |language=en |volume=19 |issue=10 |pages=621–637 |doi=10.1038/s41580-018-0028-8 |issn=1471-0080 |pmc=6205604 |pmid=29946135 |bibcode=2018NRMCB..19..621H }}</ref> Nakon što se PIC formira, DNK dupleks se topi, formirajući transkripcijski mjehurić. Od uključenih enzima, [[TATA-vezujući protein]] (TBP) se veže za [[TATA- kutija| TATA kutiju]] i uzrokuje savijanje DNK, što dovodi do topljenja promotorske regije.<ref>{{Cite journal |last=Burley |first=S. K. |date=1996-02-06 |title=The TATA box binding protein |journal=Current Opinion in Structural Biology |volume=6 |issue=1 |pages=69–75 |doi=10.1016/s0959-440x(96)80097-2 |issn=0959-440X |pmid=8696975}}</ref> [[ATP]]-zavisna [[helikaza|helikazna]] aktivnost XPB-a, podjedinice TFIIH, neophodna je za odmotavanje DNK dupleksa i formiranje transkripcijskog mjehurića nakon formiranja PIC-a.<ref>{{Cite journal |last1=Egly |first1=Jean-Marc |last2=Coin |first2=Frédéric |date=2011-07-15 |title=A history of TFIIH: two decades of molecular biology on a pivotal transcription/repair factor |journal=DNA Repair |volume=10 |issue=7 |pages=714–721 |doi=10.1016/j.dnarep.2011.04.021 |issn=1568-7856 |pmid=21592869}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Compe |first1=Emmanuel |last2=Egly |first2=Jean-Marc |date=2012-05-10 |title=TFIIH: when transcription met DNA repair |journal=Nature Reviews. Molecular Cell Biology |volume=13 |issue=6 |pages=343–354 |doi=10.1038/nrm3350 |issn=1471-0080 |pmid=22572993}}</ref> Nakon što se odmota oko 25 baznih parova dvostrukog lanca DNK, sinteza RNK se odvija unutar regije transkripcijskog mjehurića.<ref name=":3">{{Cite book |last=Cramer |first=Patrick |title=Proteins in Eukaryotic Transcription |date=2004-01-01 |chapter=Structure and Function of RNA Polymerase II |chapter-url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S006532330467001X |journal=Advances in Protein Chemistry |publisher=Academic Press |volume=67 |pages=1–42 |doi=10.1016/s0065-3233(04)67001-x |isbn=978-0-12-034267-9 |pmid=14969722 |access-date=2019-09-30|chapter-url-access=subscription }}</ref> Regije DNK ispred [[RNK-polimeraza II| RNK-polimeraze II]] odmotavaju se, kako bi se prilagodile kretanju enzima, dok se regije DNK iza nje istovremeno premotavaju kako bi reformirale dvostruku spiralu na način sličan onome kod prokariota.<ref name=":03"/> RNKP provodi većinu koraka tokom transkripcijskog ciklusa, posebno u održavanju transkripcijskog mjehurića otvorenim za komplementarni [[bazni par]].<ref name=":12">{{Citation |last1=Clark |first1=David P. |title=Chapter 2 - DNA, RNA, and Protein |date=2016-01-01 |work=Biotechnology (Second Edition) |pages=33–61 |editor-last=Clark |editor-first=David P. |url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/B9780123850157000028 |access-date=2019-09-30 |publisher=Academic Cell |doi=10.1016/b978-0-12-385015-7.00002-8 |isbn=978-0-12-385015-7 |last2=Pazdernik |first2=Nanette J. |editor2-last=Pazdernik |editor2-first=Nanette J.|url-access=subscription }}</ref> Neki koraci transkripcijskog ciklusa koji zahtijevaju više proteina, kao što su Rpb4/7 kompleks i [[faktor elongacije]], [[transkripcijski faktor]] IIS (TFIIS).<ref name=":3"/> Nakon inicijacije, RNKP se kreće nizvodno duž lanca matrice. Neto efekat svakog koraka ekstenzije RNK je da RNKP uzima jedan [[nukleozid-trifosfat|nukleotid-trifosfat]], izdužuje nascentnu RNK za jedan nukleotid i generira jedan [[pirofosfat]]ni ion (PPi). Ovo je [[Gibbsova slobodna energija|energetski povoljna]] reakcija sa promjenom slobodne energije od približno –5,6 kcal/mol, što omogućava RNKP-u da ide naprijed duž svog ciljnog kalupa koji asocijacijom pomiče i mjehur naprijed.<ref name=":14">{{Cite journal |last1=Zuo |first1=Yuhong |last2=and Steitz |first2=Thomas A. |date=2017-01-01 |title=A structure-based kinetic model of transcription |journal=Transcription |volume=8 |issue=1 |pages=1–8 |doi=10.1080/21541264.2016.1234821 |issn=2154-1264 |pmid=27656764|pmc=5279718 }}</ref> == Terminacija == === Prokariotska terminacija === [[Datoteka:Intrinsic Termination Structure.png|thumb|Struktura RNK petlje koja inducira rho-nezavisnu intrinzičnu terminaciju transkripcije kod ''E. coli'' i drugih bakterija.]] Kod ''[[Escherichia coli]]'', utvrđeno je da proces terminacije transkripcije putem disocijacije RNK polimeraze zavisi od 3 moguća mehanizma: interakcije između polimeraze i [[Intrinzična terminacija|intrinzične terminatorske sekvence]] koja se nalazi na ukosnicama završene RNK, prisustva RNK-zavisnog faktora terminacije [[Rho-faktor|Rho]] i [[ATP]]-zavisne DNK [[translokaza|translokaze]] Mfd.<ref>{{Cite journal |last=Roberts |first=Jeffrey W. |date=2019-09-20 |title=Mechanisms of Bacterial Transcription Termination |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0022283619301858 |journal=Journal of Molecular Biology |series=RNA polymerase reaches 60 |volume=431 |issue=20 |pages=4030–4039 |doi=10.1016/j.jmb.2019.04.003 |issn=0022-2836 |pmid=30978344|url-access=subscription }}</ref> Studije su otkrile da je poremećaj transkripcijskog kompleksa RNKP-DNK uzrokovan [[faktor terminacije|faktorom terminacije]] Rho inhibiran sve dok uzvodna DNK u transkripcijskom mjehuriću ostane nesparena. Dakle, odvajanju bakterijskog RNKP od DNK u rho-zavisnom procesu prethodi i zavisi od ponovnog vezivanja DNK unutar transkripcijskog mjehurića.<ref>{{Cite journal |last1=Park |first1=Joo-Seop |last2=Roberts |first2=Jeffrey W. |date=2006-03-28 |title=Role of DNA bubble rewinding in enzymatic transcription termination |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=103 |issue=13 |pages=4870–4875 |bibcode=2006PNAS..103.4870P |doi=10.1073/pnas.0600145103 |pmc=1405909 |pmid=16551743 |doi-access=free}}</ref> Tokom terminacije nezavisne od rho, transkripcija [[petlja u obliku ukosnice|petlje u obliku ukosnice]] na završenoj RNK, koja služi kao intrinzična sekvenca za terminaciju, doprinosi kolapsu transkripcijskog mjehurića. Nakon toga slijedi odvajanje RNKP od matrice DNK i ponovno vezivanje lanaca DNK.<ref>{{Cite journal |last1=Ryder |first1=Andrew M. |last2=Roberts |first2=Jeffrey W. |date=2003-11-21 |title=Role of the Non-template Strand of the Elongation Bubble in Intrinsic Transcription Termination |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0022283603011896?fr=RR-2&ref=pdf_download&rr=92946281b9a039d5 |journal=Journal of Molecular Biology |volume=334 |issue=2 |pages=205–213 |doi=10.1016/j.jmb.2003.09.039 |issn=0022-2836 |pmid=14607113|url-access=subscription }}</ref> Ova metoda terminacije ne zahtijeva prisustvo transkripcijskog mjehurića, jer je kod ''[[E. coli]]'' RNKP ''[[in vitro]]'' uočeno da oslobađaju kompletan RNK transkript dok koriste jednolančane kalupe DNK.<ref>{{Cite journal |last1=Uptain |first1=S. M. |last2=Chamberlin |first2=M. J. |date=1997-12-09 |title=Escherichia coli RNA polymerase terminates transcription efficiently at rho-independent terminators on single-stranded DNA templates |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America |volume=94 |issue=25 |pages=13548–13553 |doi=10.1073/pnas.94.25.13548 |doi-access=free |issn=0027-8424 |pmc=28343 |pmid=9391063|bibcode=1997PNAS...9413548U }}</ref> Treći proces terminacije, koji uključuje DNK translokazu Mfd, prvenstveno utiče na transkripcijske mjehuriće koji su zastali u prisustvu oštećenja DNK. Prisustvo Mfd u transkripcijskom mjehuriću prisiljava kretanje RNKP nizvodno bez dodavanja [[nukleozid]] trifosfata, što inducira ponovno vezanje DNK u transkripcijskom mjehuriću i odvajanje i RNKP i nascentne RNK.<ref>{{Cite journal |last1=Ray-Soni |first1=Ananya |last2=Bellecourt |first2=Michael J. |last3=Landick |first3=Robert |date=2016 |title=Mechanisms of Bacterial Transcription Termination: All Good Things Must End |journal=Annual Review of Biochemistry |language=en |volume=85 |pages=319–347 |doi=10.1146/annurev-biochem-060815-014844 |issn=0066-4154 |pmid=27023849 |doi-access=free}}</ref> Terminacija transkripcijskog mjehurića kod ''E. coli'' regulirana je raznim transkripcijskim faktorima. Jedan takav faktor je NusG, [[ribosomski protein]] koji poboljšava efikasnost Rho-ovisne terminacije pomažući Rho prepoznavanju terminacijskih sekvenci. Djelovanje NusG je obavezno u situacijama kada se oslobađanje RNK mora izvršiti u kratkom vremenskom okviru.<ref>{{Cite journal |last1=Sen |first1=Ranjan |last2=Chalissery |first2=Jisha |last3=Muteeb |first3=Ghazala |date=2008-01-18 |title=Nus Factors of Escherichia coli |url=https://journals.asm.org/doi/10.1128/ecosalplus.4.5.3.1 |journal=EcoSal Plus |volume=3 |issue=1 lplus.4.5.3.1 |doi=10.1128/ecosalplus.4.5.3.1 |pmid=26443730|url-access=subscription }}</ref> === Eukariotska terminacija === Terminacija transkripcije [[eukariot]]skom [[RNK-polimeraza I| RNK-polimerazom I]] (Pol I) zahtijeva faktore terminacije transkripcije slične rho-zavisnoj terminaciji kod prokariota.<ref>{{Cite book|title=Molecular cell biology |date=2013 |publisher=W.H. Freeman and Co |isbn=978-1-4292-3413-9 |editor-last=Lodish |editor-first=Harvey F. |edition=7th |location=New York |oclc=171110915}}</ref> Kod miševa, ponovljeni terminatori kodirani na DNK su izloženi kao jednolančana mjesta vezivanja za protein TTF-I kada ih dostigne transkripcijski mjehurić. Kompleks koji proizvode terminator i vezivanje TTF-I zatim indukuje oslobađanje transkripta.<ref>{{Cite journal |last1=Németh |first1=Attila |last2=Perez-Fernandez |first2=Jorge |last3=Merkl |first3=Philipp |last4=Hamperl |first4=Stephan |last5=Gerber |first5=Jochen |last6=Griesenbeck |first6=Joachim |last7=Tschochner |first7=Herbert |date=2013-03-01 |title=RNA polymerase I termination: Where is the end? |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S1874939912001782 |journal=Biochimica et Biophysica Acta (BBA) - Gene Regulatory Mechanisms |series=Transcription by Odd Pols |volume=1829 |issue=3 |pages=306–317 |doi=10.1016/j.bbagrm.2012.10.007 |pmid=23092677 |issn=1874-9399|url-access=subscription }}</ref> [[RNK-polimeraza II]] prekida se direktnim vezivanjem kompleksa za cijepanje i poliadenilaciju (CPA) na 3'-kraju za [[enzim]], koji zatim oslobađa transkribovanu RNK. Regrutovanje CPA kompleksa u transkripcijski mjehurić inducirano je transkripcijom signala [[Poli A|Poli-A]] na nascentnoj RNK.<ref name=":13">{{Cite journal |last1=Richard |first1=Patricia |last2=Manley |first2=James L. |date=2009-06-01 |title=Transcription termination by nuclear RNA polymerases |journal=Genes & Development |language=en |volume=23 |issue=11 |pages=1247–1269 |doi=10.1101/gad.1792809 |issn=0890-9369 |pmc=2763537 |pmid=19487567}}</ref><ref>{{Cite journal |last=Proudfoot |first=Nick J. |date=2016-06-10 |title=Transcriptional termination in mammals: Stopping the RNA polymerase II juggernaut |journal=Science |volume=352 |issue=6291 |doi=10.1126/science.aad9926 |pmc=5144996 |pmid=27284201}}</ref> U oba slučaja, cijepanje i oslobađanje RNK se dešava prije disocijacije polimeraze iz transkripcijskog mjehurića. Dakle, integritet transkripcijskog mjehurića je privremeno očuvan nakon početka terminacije.<ref>{{Cite journal |last1=Dye |first1=Michael J. |last2=Proudfoot |first2=Nick J. |date=2001-06-01 |title=Multiple Transcript Cleavage Precedes Polymerase Release in Termination by RNA Polymerase II |journal=Cell |language=English |volume=105 |issue=5 |pages=669–681 |doi=10.1016/S0092-8674(01)00372-5 |issn=0092-8674 |pmid=11389836|doi-access=free }}</ref><ref name=":13"/> Predložena su dva modela za objašnjenje procesa disocijacije polimeraze nakon oslobađanja RNK za obje polimeraze. Prvi je [[Eukariotski transkripcijski faktor|torpedni model]], u kojem [[polimeraza]] nastavlja sintetizirati RNK nakon oslobađanja nascentne RNK. [[egzonukleaza|Egzonukleazna]] aktivnost zatim degradira novi lanac RNK, destabilizirajući RNK polimerazu i postižući njenu disocijaciju od transkripcijskog mjehurića.<ref>{{Cite journal |last1=Kim |first1=Minkyu |last2=Krogan |first2=Nevan J. |last3=Vasiljeva |first3=Lidia |last4=Rando |first4=Oliver J. |last5=Nedea |first5=Eduard |last6=Greenblatt |first6=Jack F. |last7=Buratowski |first7=Stephen |date=2004-06-15 |title=The yeast Rat1 exonuclease promotes transcription termination by RNA polymerase II |url=https://www.nature.com/articles/nature03041 |journal=Nature |language=en |volume=432 |issue=7016 |pages=517–522 |doi=10.1038/nature03041 |pmid=15565157 |bibcode=2004Natur.432..517K |issn=1476-4687|url-access=subscription }}</ref> Drugi mehanizam, [[Eukariotski transkripcijski faktor|alosterini model]], pretpostavlja da transkripcija poli A sekvence blizu kraja nascentnih RNK uzrokuje postepenu disocijaciju drugih transkripcijskih faktora iz transkripcijskog mjehurića, uzrokujući lančani efekat koji na kraju urušava transkripcijski mjehurić kroz destabilizaciju.<ref name=":13"/> == Regulacija == === Efekti sekvence DNK i superspiralizacije === Molekularno dinamičke simulacije su otkrile da je životni vijek transkripcijskog mjehurića zavisan od sekvence, a duži životni vijek mjehurića povezan je sa A-T bogatim sekvencama promotorskog jezgra.<ref>{{Cite journal |last1=Hillebrand |first1=M. |last2=Kalosakas |first2=G. |last3=Skokos |first3=Ch. |last4=Bishop |first4=A. R. |date=2020-12-08 |title=Distributions of bubble lifetimes and bubble lengths in DNA |url=https://journals.aps.org/pre/abstract/10.1103/PhysRevE.102.062114 |journal=Physical Review E |language=en |volume=102 |issue=6 |arxiv=2008.08841 |bibcode=2020PhRvE.102f2114H |doi=10.1103/PhysRevE.102.062114 |issn=2470-0045 |pmid=33465959}}</ref> Slabije interakcije A-T baza omogućavaju formiranje transkripcijskih mjehurića zbog manje energije potrebne za razdvajanje A-T parova.<ref>{{Cite journal |last1=Kowalski |first1=D. |last2=Eddy |first2=M. J. |date=1989-12-20 |title=The DNA unwinding element: a novel, cis-acting component that facilitates opening of the Escherichia coli replication origin |journal=The EMBO Journal |volume=8 |issue=13 |pages=4335–4344 |doi=10.1002/j.1460-2075.1989.tb08620.x |issn=0261-4189 |pmc=401646 |pmid=2556269}}</ref> Stanje [[DNK-superspirala|superspiralitacije DNK]] snažno utiče na regulaciju procesa transkripcije. Negativno superspiriraliranje koje se javlja prije mjesta početka transkripcije stvara razdvajanje lanca DNK što dovodi do inicijacije transkripcije.<ref name=":5">{{Cite journal |last1=Naughton |first1=Catherine |last2=Avlonitis |first2=Nicolaos |last3=Corless |first3=Samuel |last4=Prendergast |first4=James G. |last5=Mati |first5=Ioulia K. |last6=Eijk |first6=Paul P. |last7=Cockroft |first7=Scott L. |last8=Bradley |first8=Mark |last9=Ylstra |first9=Bauke |last10=Gilbert |first10=Nick |date=March 2013 |title=Transcription forms and remodels supercoiling domains unfolding large-scale chromatin structures |journal=Nature Structural & Molecular Biology |language=en |volume=20 |issue=3 |pages=387–395 |doi=10.1038/nsmb.2509 |pmid=23416946 |pmc=3689368 |issn=1545-9985}}</ref> Pozitivno superspiralno namatanje ispred RNK polimeraze stvara barijeru koja dovodi do zastoja transkripcije tokom elongacije.<ref name=":5"/> Upravljanje stresom superspiralnog namatanja zavisi od enzima, uključujući DNK-[[giraza|girazu]] i [[topoizomeraza|topoizomerazu]]. DNK [[DNK-giraza|giraza]] stvara negativne superspiralne namotaje, dok opušta pozitivne superspiralne namotaje, kako bi se uspostavila potrebna superheliksna napetost za efikasnu transkripciju..<ref name=":6">{{Cite journal |last1=Schoeffler |first1=Allyn J. |last2=Berger |first2=James M. |date=February 2008 |title=DNA topoisomerases: harnessing and constraining energy to govern chromosome topology |journal=Quarterly Reviews of Biophysics |volume=41 |issue=1 |pages=41–101 |doi=10.1017/S003358350800468X |issn=0033-5835 |pmid=18755053 |bibcode=2008QRBio..41...41S }}</ref> [[TOP1| Topoizomeraza I]] relaksira negativne superzavojnice, što održava strukturu DNK pogodnom za transkripcijske aktivnosti.<ref name=":6"/> === Uloga transkripcijskih faktora === [[Opći transkripcijski faktori]] (GTF) TFIIH funkcioniraju kao ključni elementi za inicijaciju transkripcije u eukariotskim ćelijama. XPB i XPD helikazne podjedinice TFIIH omogućavaju odmotavanje DNK, putem translokacije DNK dupleksa, što proizvodi jednolančane regije potrebne da [[RNK-polimeraza II]] započne transkripciju. σ faktori u bakterijama služe kao esencijalne komponente za usmjeravanje RNK-polimeraze prema određenim promotorskim sekvencama, što dovodi do stvaranja transkripcijskog mjehurića i početka [[Transkripcija (biologija)|transkripcije]]. Protein [[p53]] veže se blizu promotorskih regija, kako bi uticao na stabilnost transkripcijskog mjehurića, dok istovremeno pokazuje različite efekte na inicijaciju transkripcije na različitim ciljnim [[Promotor (genetika)|promotorima]].<ref>{{Cite journal |last1=Morachis |first1=José M. |last2=Murawsky |first2=Christopher M. |last3=Emerson |first3=Beverly M. |date=2010-01-15 |title=Regulation of the p53 transcriptional response by structurally diverse core promoters |journal=Genes & Development |volume=24 |issue=2 |pages=135–147 |doi=10.1101/gad.1856710 |issn=1549-5477 |pmc=2807349 |pmid=20040571}}</ref> Različiti [[transkripcijski faktor]]i također utiču na stabilnost inicijacije transkripcijskog mjehurića. DksA je ključan za regulaciju transkripcije [[Ribosomska RNK|rRNK]]. Utvrđeno je da smanjuje vrijeme poluraspada RNKP kompleksa, čime inhibira transkripciju iz rRNK promotora i uzrokuje destabilizaciju transkripcijskog mjehurića. Slično tome, GreA i GreB su homologni faktori koji imaju slične efekte kao DksA, a za oba je također poznato da smanjuju vrijeme poluraspada RNKP kompleksa. Međutim, otkriveno je da delecija GreA i GreB ima samo minimalne efekte na aktivnost rRNK promotora i stabilnost transkripcijskog mjehurića.<ref>{{Cite journal |last1=Rutherford |first1=Steven T. |last2=Lemke |first2=Justin J. |last3=Vrentas |first3=Catherine E. |last4=Gaal |first4=Tamas |last5=Ross |first5=Wilma |last6=Gourse |first6=Richard L. |date=2007-03-02 |title=Effects of DksA, GreA, and GreB on Transcription Initiation: Insights into the Mechanisms of Factors that Bind in the Secondary Channel of RNA Polymerase |journal=Journal of Molecular Biology |volume=366 |issue=4 |pages=1243–1257 |doi=10.1016/j.jmb.2006.12.013 |issn=0022-2836 |pmc=1839928 |pmid=17207814}}</ref> [[slika:Nucleosome at enhancer with H3K122 acetylated.jpg|thumb| [[Nukleosom]] na pojačivaču sa acetilacijom H3K122, što promoviše relaksaciju hromatina za inicijaciju transkripcije]] === Epigenetičke modifikacije i struktura hromatina === [[Epigenetika|Epigenetičke]] modifikacije značajno utiču na strukturu [[hromatin]]a i transkripcijsku aktivnost. [[Acetilacija]] [[lizin]]a 27 na [[histon]]u 3 (H3K27ac) stvara manje stabilnu strukturu [[nukleosom]]a, što dovodi do formiranja esencijalnih transkripcijskih mjehurića koji iniciraju transkripciju.<ref>{{Cite journal |last1=Kuo |first1=M. H. |last2=Allis |first2=C. D. |date=November 1999 |title=In vivo cross-linking and immunoprecipitation for studying dynamic Protein:DNA associations in a chromatin environment |journal=Methods |volume=19 |issue=3 |pages=425–433 |doi=10.1006/meth.1999.0879 |issn=1046-2023 |pmid=10579938}}</ref> [[acetilacija|Acetilacijski]] znak se pretežno nalazi na aktivnim promotorima, zajedno s [[pojačivač (genetika)|pojačivačkim regijama]] gdje dovodi do povišene transkripcijske aktivnosti.<ref>{{Cite journal |last1=Venkatesh |first1=Swaminathan |last2=Workman |first2=Jerry L. |date=March 2015 |title=Histone exchange, chromatin structure and the regulation of transcription |url=https://www.nature.com/articles/nrm3941 |journal=Nature Reviews Molecular Cell Biology |language=en |volume=16 |issue=3 |pages=178–189 |doi=10.1038/nrm3941 |pmid=25650798 |bibcode=2015NRMCB..16..178V |issn=1471-0080|url-access=subscription }}</ref> Transkripcijski uticaj metilacije promotorske regije varira ovisno o specifičnom kontekstu i prisutnim povezanim proteinima. SWI/SNF kompleks funkcionira kao remodelator [[hromatin]]a, kako bi modificirao pozicije nukleosoma putem [[ATP]]-ovisnih mehanizama koji uklanjaju ili repozicioniraju nukleosome, kako bi kontrolirali pristup RNK-polimerazi i regulirali brzinu transkripcije.<ref>{{Cite journal |last=Cairns |first=Bradley R. |date=2009-09-10 |title=The logic of chromatin architecture and remodelling at promoters |journal=[[Nature]] |volume=461 |issue=7261 |pages=193–198 |doi=10.1038/nature08450 |issn=1476-4687 |pmid=19741699|bibcode=2009Natur.461..193C }}</ref> === Zavisnost od temperature === Formiranje i održavanje transkripcijskog mjehurića vjerovatno također zavisi od temperature: temperaturne analize DNK ''[[E.coli]]'' ukazuju na to da se kompleks formira na 37°C i urušava na nižim temperaturama. Ove temperature mogu varirati u zavisnosti od vrste.<ref>{{Cite journal |last1=Tchernaenko |first1=Vladimir |last2=Halvorson |first2=Herbert R. |last3=Kashlev |first3=Mikhail |last4=Lutter |first4=Leonard C. |date=2008-02-01 |title=DNA Bubble Formation in Transcription Initiation |url=https://pubs.acs.org/doi/10.1021/bi701289g |journal=Biochemistry |language=en |volume=47 |issue=7 |pages=1871–1884 |doi=10.1021/bi701289g |issn=0006-2960 |pmid=18205393|url-access=subscription }}</ref> U kombinaciji s temperaturom, prisustvo [[magnezij]]evih iona ([[magnezij|Mg²⁺]]), uz porast temperature, uzrokuje odmotavanje transkripcijskih mjehurića dalje nizvodno do bazne pozicije +2, što korelira s početkom sinteze RNK.<ref>{{Cite journal |last1=Zaychikov |first1=Evgeny |last2=Denissova |first2=Ludmilla |last3=Meier |first3=Thomas |last4=Götte |first4=Matthias |last5=Heumann |first5=Hermann |date=1997-01-24 |title=Influence of Mg2+ and Temperature on Formation of the Transcription Bubble * |journal=Journal of Biological Chemistry |language=English |volume=272 |issue=4 |pages=2259–2267 |doi=10.1074/jbc.272.4.2259 |issn=0021-9258 |pmid=8999932 |doi-access=free}}</ref> Produženo topljenje na višim temperaturama također poboljšava stabilnost mjehurića tokom ranih faza transkripcije.<ref name=":8"/> == Uloga u ekspresiji gena == I kod [[eukariot]]a i kod [[prokariot]]a, uočeno je više mjesta početka transkripcije unutar istog promotora, a pokazano je da dinamika transkripcijskih mjehurića – poput ekspanzije ("skupljanje") i kontrakcije ("odvajanje") – ima ulogu u pozicioniranju ovih varijabilnih mjesta početka transkripcije u odnosu na [[aktivno mjesto]] [[RNK-polimeraza|RNK-polimeraze]].<ref name=":0">{{Cite journal |last1=Revyakin |first1=Andrey |last2=Liu |first2=Chenyu |last3=Ebright |first3=Richard H. |last4=Strick |first4=Terence R. |date=2006-11-17 |title=Abortive Initiation and Productive Initiation by RNA Polymerase Involve DNA Scrunching |journal=Science |language=en |volume=314 |issue=5802 |pages=1139–1143 |doi=10.1126/science.1131398 |issn=0036-8075 |pmc=2754787 |pmid=17110577|bibcode=2006Sci...314.1139R }}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Winkelman |first1=Jared T. |last2=Vvedenskaya |first2=Irina O. |last3=Zhang |first3=Yuanchao |last4=Zhang |first4=Yu |last5=Bird |first5=Jeremy G. |last6=Taylor |first6=Deanne M. |last7=Gourse |first7=Richard L. |last8=Ebright |first8=Richard H. |last9=Nickels |first9=Bryce E. |date=2016-03-04 |title=Multiplexed protein-DNA cross-linking: Scrunching in transcription start site selection |journal=Science |volume=351 |issue=6277 |pages=1090–1093 |doi=10.1126/science.aad6881 |pmc=4797950 |pmid=26941320|bibcode=2016Sci...351.1090W }}</ref> Kao takva, struktura transkripcijskog mjehurića igra ulogu u regulaciji ekspresije gena posredovanjem u stvaranju različitih transkripata. [[Datoteka:Structural-diversity-of-supercoiled-DNA-ncomms9440-s14.ogv|thumb|Struktura superspiralne DNK. Superspiralizacija se uočava zbog odmotavanja i premotavanja DNK na prednjoj i stražnjoj strani transkripcijskog mjehurića.]] Skupljanje transkripcijskog mjehurića je ključno za bijeg RNKP promotora – obavezni korak koji oslobađa RNKP iz promotora kako bi se započelo izduživanje transkripta.<ref name=":0" /> Prije bijega, RNKP provodi [[abortivna inicijacija|abortivnu inicijaciju]], gdje sintetizira kratke ~2–9 nt RNK fragmente bez pomicanja s mjesta gdje je vezan za promotor. Skupljanje transkripcijskog mjehurića je ključno za ovaj proces, kako bi se baze matrice DNK zadržale na aktivnom mjestu RNKP bez RNKP translokacije. Stepen skupljanja mjehurića povećava se s veličinom RNK. Dakle, elongacija transkripcije može se dogoditi tek nakon što dovoljno skupljanje mjehurića omogući formiranje dovoljno velikog RNK produkta (~10 nt) da izazove bijeg promotora.<ref>{{Cite journal |last=A Darst |first=Seth |date=2001-04-01 |title=Bacterial RNA polymerase |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0959440X00001858 |journal=Current Opinion in Structural Biology |volume=11 |issue=2 |pages=155–162 |doi=10.1016/S0959-440X(00)00185-8 |pmid=11297923 |issn=0959-440X|url-access=subscription }}</ref> Izbočine DNK koje formiraju transkripcijski mjehurić javljaju se na različitim lokacijama na svakom lancu.<ref>{{Cite journal |last1=Winkelman |first1=Jared T. |last2=Winkelman |first2=Bradford T. |last3=Boyce |first3=Julian |last4=Maloney |first4=Michael F. |last5=Chen |first5=Albert Y. |last6=Ross |first6=Wilma |last7=Gourse |first7=Richard L. |date=2015-09-03 |title=Crosslink Mapping at Amino Acid-Base Resolution Reveals the Path of Scrunched DNA in Initial Transcribing Complexes |journal=Molecular Cell |volume=59 |issue=5 |pages=768–780 |doi=10.1016/j.molcel.2015.06.037 |issn=1097-4164 |pmc=4561013 |pmid=26257284}}</ref> Transkripcijski mjehurić također generira [[DNK superspirala |superspiralizaciju DNK]] nakon formiranja RPo-a - procesa za koji se zna da je važan za regulaciju gena.<ref name=":9">{{Cite journal |last1=Ma |first1=Jie |last2=Wang |first2=Michelle D. |date=2016-11-01 |title=DNA supercoiling during transcription |journal=Biophysical Reviews |language=en |volume=8 |issue=1 |pages=75–87 |doi=10.1007/s12551-016-0215-9 |issn=1867-2469 |pmc=5338639 |pmid=28275417}}</ref> Transkripcija i kretanje mjehurića generiraju pozitivno superspiraliziranje (premotana spirala) ispred RNKP-a i negativno superspiraliziranje (podmotana spirala) iza njega. Pokazalo se da superspiralizirana struktura DNK oko transkripcijskog mjehurića inhibira elongaciju kada je stres previsok.<ref>{{Cite journal |last1=Naughton |first1=Catherine |last2=Avlonitis |first2=Nicolaos |last3=Corless |first3=Samuel |last4=Prendergast |first4=James G. |last5=Mati |first5=Ioulia K. |last6=Eijk |first6=Paul P. |last7=Cockroft |first7=Scott L. |last8=Bradley |first8=Mark |last9=Ylstra |first9=Bauke |last10=Gilbert |first10=Nick |date=2013-02-17 |title=Transcription forms and remodels supercoiling domains unfolding large-scale chromatin structures |journal=Nature Structural & Molecular Biology |language=en |volume=20 |issue=3 |pages=387–395 |doi=10.1038/nsmb.2509 |issn=1545-9985 |pmc=3689368 |pmid=23416946}}</ref> Stoga, superspiralizacija uzrokovana procesima stvaranja mjehurića mora biti upravljana pomoću [[Topoizomeraza|topoizomeraza]].<ref name=":9"/> == Evolucijsko porijeklo == Pretpostavljalo se da su prva porijekla [[replikacija DNK]] promotori za 2-double-Ψ-β-barel (2-DPBB) domena RNKP-a. Replikacija je započeta korištenjem RNKP-ova tipa 2-DPBB, nakon čega je uslijedila sinteza DNK pomoću [[reverzna transkriptaza|reverzne transkriptaze]], što je pružilo najranije poznate primjere transkripcijskih mjehurića.<ref name=":4">{{Cite journal |last1=Burton |first1=Zachary F. |last2=Opron |first2=Kristopher |last3=Wei |first3=Guowei |last4=Geiger |first4=James H. |date=2016-03-02 |title=A model for genesis of transcription systems |journal=Transcription |volume=7 |issue=1 |pages=1–13 |doi=10.1080/21541264.2015.1128518 |issn=2154-1264 |pmc=4802759 |pmid=26735411}}</ref> RNKP-ovi tipa 2-DPBB mogu biti zavisni od RNK ili DNK kalupa, što ukazuje na to da su se ovi enzimi, a time i transkripcijski mjehurići, razvili u [[RNK-svijet]]u gdje su DNK [[genom]]i postepeno doživjeli istaknutost. Osim toga, i DNK i RNK-zavisni RNKP-ovi posjeduju okidačku petlju i mostnu spiralu, što implicira da su ovi mehanizmi transkripcijskih mjehurića drevnog porijekla.<ref name=":7">{{Cite journal |last1=Lei |first1=Lei |last2=Burton |first2=Zachary F. |date=2021-05-05 |title=Early Evolution of Transcription Systems and Divergence of Archaea and Bacteria |journal=Frontiers in Molecular Biosciences |language=English |volume=8 |doi=10.3389/fmolb.2021.651134 |issn=2296-889X |pmc=8131849 |pmid=34026831 |doi-access=free}}</ref> RNKP-ovi tipa 2-DPBB najvjerovatnije su bili primarni mehanizam za transkripciju i replikaciju LUCA genoma, što ukazuje na to da divergencija bakterija i arheja potiče od koevolucije sa RNKP-ovima tipa 2-DPBB, RNKP promotorima i općim transkripcijskim faktorima (GTF) RNKP-a.<ref name=":4" /> Uočeno je da su bakterijski promotori jaki promotori koji imaju kontakte sa σA podjedinicama RNKP-a, ali im nedostaju TATA-vezujući protein (TBP) i transkripcijski faktor E (TFE). Ovo pokazuje da je mehanizam transkripcijskih mjehurića izgubljen tokom bakterijske divergencije.<ref name=":7" /> Slične konsenzusne sekvence između [[Pribnow kutija|Pribnow]] i TATA kutija pronađenih kod arheja i eukariota izazvale su nagađanja da su obje imale zajedničku strukturu promotora u LUCA koja se u nekom trenutku divergencirala. Divergencija promotora je moguće uticala na koevoluciju sa interagujućim transkripcionim faktorima, što implicira da mehanizmi transkripcionih mjehurića najvjerovatnije imaju zajedničko porijeklo koje potiče od LUCA.<ref name=":4" /> == Farmaceutski značaj == Zbog važnosti transkripcionog mjehurića za inicijaciju, propagaciju i završetak transkripcije, enzimi uključeni u održavanje transkripcionog mjehurića su održive mete za lijekove koji funkcionišu putem regulacije ekspresije gena.<ref name=":1" /> === Daktinomicin (Aktinomicin D) === [[Datoteka:Actinomycin D.svg|alt=|thumb|394x394px|Struktura Daktinomicina (Aktinomicin D), široko korištenog hemoterapeutskog lijeka koji inhibira transkripciju interkalacijom unutar transkripcionih mjehurića.]] [[Daktinomicin]] je potentni [[Interkalacijski (biohemija)|interkalirajući agens]] i [[Hemoterapija|hemoterapeutski]] lijek koji djeluje inhibirajući sintezu RNK. Direktno se veže za jednolančanu DNK u transkripcijskom mjehuriću, području DNK gdje se transkripcija aktivno odvija.<ref name=":10">{{Cite journal |last1=Perry |first1=Robert P. |last2=Kelley |first2=Dawn E. |date=1970 |title=Inhibition of RNA synthesis by actinomycin D: Characteristic dose-response of different RNA species |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/jcp.1040760202 |journal=Journal of Cellular Physiology |language=en |volume=76 |issue=2 |pages=127–139 |doi=10.1002/jcp.1040760202 |pmid=5500970 |issn=1097-4652|url-access=subscription }}</ref> Prvi put ga je 1940. godine izolovao hemičar [[Selman Waksman|Selman A. Waksman]] i [[H. Boyd Woodruff]] iz ''[[Streptomyces]]'', a od tada je postao široko poznat po svojoj upotrebi u hemoterapiji raka zbog svoje sposobnosti da preferencijalno cilja i ubija tumorske ćelije.<ref>{{Cite journal |last1=Wheeler |first1=Glynn P. |last2=Bennett |first2=L. L. |date=1962-04-01 |title=Studies related to the mode of action of actinomycin D |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/0006295262900576 |journal=Biochemical Pharmacology |volume=11 |issue=4 |pages=353–370 |doi=10.1016/0006-2952(62)90057-6 |pmid=14006444 |issn=0006-2952|url-access=subscription }}</ref><ref>{{Cite journal |last=Hollstein |first=Ulrich |date=1974-12-01 |title=Actinomycin. Chemistry and mechanism of action |url=https://pubs.acs.org/doi/abs/10.1021/cr60292a002 |journal=Chemical Reviews |language=en |volume=74 |issue=6 |pages=625–652 |doi=10.1021/cr60292a002 |issn=0009-2665|url-access=subscription }}</ref> Daktinomicin ima široku primjenu i [[Citotoksičnost|citotoksičan]] je za širok spektar organizama. To je efikasan [[baktericid]], sposoban inhibirati rast i [[Gram-pozitivna bakterija|Gram pozitivnih]] i [[Gram-negativna bakterija|Gram negativnihbakterija]], s većim razrjeđenjima potrebnim za postizanje istih antibiotskih efekata. Kod eukariota, daktinomicin je preferencijalno toksičan za tumorske ćelije, što ga čini efikasnim [[hemoterapija|hemoterapijskim]] lijekom..<ref>{{Cite journal |last1=Waksman |first1=Selman A. |last2=Woodruff |first2=H. Boyd |date=1940-11-01 |title=Bacteriostatic and Bactericidal Substances Produced by a Soil Actinomyces.∗ |url=https://journals.sagepub.com/doi/abs/10.3181/00379727-45-11768 |journal=Proceedings of the Society for Experimental Biology and Medicine |language=EN |volume=45 |issue=2 |pages=609–614 |doi=10.3181/00379727-45-11768 |bibcode=1940ExpBM..45..609W |issn=0037-9727|url-access=subscription }}</ref><ref name=":11">{{Cite journal |last1=Lai |first1=Wi S. |last2=Arvola |first2=Rene M. |last3=Goldstrohm |first3=Aaron C. |last4=Blackshear |first4=Perry J. |date=2019-02-15 |title=Inhibiting transcription in cultured metazoan cells with actinomycin D to monitor mRNA turnover |journal=Methods |volume=155 |pages=77–87 |doi=10.1016/j.ymeth.2019.01.003 |pmid=30625384 |issn=1046-2023|pmc=6392460 }}</ref> Daktinomicin se može umetnuti između baznih parova dvolančane ili jednolančane DNK, narušavajući njenu normalnu strukturu. Lijek se prvenstveno veže za ostatke [[guanin]]a i [[citozin]]a, koji se nalaze na novoodvojenoj jednolančanoj DNK u transkripcijskim mjehurićima.<ref name=":10"/> Lijek ometa mašineriju sinteze RNK nakon vezivanja, fizički sprječavajući kretanje RNK-polimeraze nizvodno i efikasno inhibirajući elongaciju RNK. To rezultira nedostatkom sinteze RNK u pogođenoj ćeliji, što rezultira preranom [[ćelijska smrt|ćelijskom smrću]].<ref name=":11"/> Osim upotrebe u medicini, sposobnost daktinomicina da inhibira proizvodnju RNK čini ga efikasnim eksperimentalnim alatom za kvantifikaciju i analizu RNK.<ref>{{Cite journal |last1=Vilhena |first1=C. |last2=Bettencourt |first2=A. |date=2012-03-01 |title=Daptomycin: A Review of Properties, Clinical Use, Drug Delivery and Resistance |url=https://www.benthamdirect.com/content/journals/mrmc/10.2174/1389557511209030202 |journal=Mini Reviews in Medicinal Chemistry |language=en |volume=12 |issue=3 |pages=202–209 |doi=10.2174/1389557511209030202 |pmid=22356191 |issn=1389-5575|url-access=subscription }}</ref> === Rifampicin === [[Rifampicin]] je široko korišteni [[antibiotik]] koji cilja bakterijsku RNK-polimerazu, inhibirajući njenu sposobnost sinteze RNK. Posebno je efikasan protiv ''[[Mycobacterium tuberculosis]]'', bakterije odgovorne za [[tuberkuloza|tuberkulozu]], i često se koristi u kombinovanoj terapiji za tuberkulozu i druge bakterijske infekcije od 1965.<ref>{{Cite journal |last1=Grobbelaar |first1=Melanie |last2=Louw |first2=Gail E. |last3=Sampson |first3=Samantha L. |last4=van Helden |first4=Paul D. |last5=Donald |first5=Peter R. |last6=Warren |first6=Robin M. |date=2019-10-01 |title=Evolution of rifampicin treatment for tuberculosis |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S1567134819301583 |journal=Infection, Genetics and Evolution |volume=74|doi=10.1016/j.meegid.2019.103937 |pmid=31247337 |bibcode=2019InfGE..7403937G |issn=1567-1348|url-access=subscription }}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Abulfathi |first1=Ahmed Aliyu |last2=Decloedt |first2=Eric H. |last3=Svensson |first3=Elin M. |last4=Diacon |first4=Andreas H. |last5=Donald |first5=Peter |last6=Reuter |first6=Helmuth |date=2019-09-01 |title=Clinical Pharmacokinetics and Pharmacodynamics of Rifampicin in Human Tuberculosis |url=https://link.springer.com/article/10.1007/s40262-019-00764-2 |journal=Clinical Pharmacokinetics |language=en |volume=58 |issue=9 |pages=1103–1129 |doi=10.1007/s40262-019-00764-2 |pmid=31049868 |issn=1179-1926|url-access=subscription }}</ref> Rifampicin se direktno veže za β podjedinicu bakterijske [[RNK-polimeraza|RNK-polimeraze]] unutar transkripcijskog mjehurića odmah nakon početka transkripcije, fizički sprječavajući elongaciju RNK lanca iza prvih nekoliko [[nukleotid]]a.<ref>{{Cite journal |last1=Campbell |first1=Elizabeth A. |last2=Korzheva |first2=Nataliya |last3=Mustaev |first3=Arkady |last4=Murakami |first4=Katsuhiko |last5=Nair |first5=Satish |last6=Goldfarb |first6=Alex |last7=Darst |first7=Seth A. |date=March 2001 |title=Structural Mechanism for Rifampicin Inhibition of Bacterial RNA Polymerase |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0092867401002860 |journal=Cell |language=en |volume=104 |issue=6 |pages=901–912 |doi=10.1016/S0092-8674(01)00286-0|pmid=11290327 }}</ref> [[Otpornost na lijekove|Kontinuirana evolucija]] sojeva ''M. tuberculosis'' otpornih na rifampicin i dalje predstavlja značajne izazove za upotrebu ovog lijeka u liječenju tuberkuloze. Sve zabilježene [[mutacije]] koje uzrokuju otpornost izolirane su u sekvenci bakterijske podjedinice RNK- polimeraze β, mjestu gdje se rifampicin fizički veže.<ref>{{Cite journal |last1=Telenti |first1=A |last2=Imboden |first2=P |last3=Marchesi |first3=F |last4=Matter |first4=L |last5=Schopfer |first5=K |last6=Bodmer |first6=T |last7=Lowrie |first7=D |last8=Colston |first8=M. J |last9=Cole |first9=S |date=1993-03-13 |title=Detection of rifampicin-resistance mutations in Mycobacterium tuberculosis |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/014067369390417F |journal=The Lancet |series=Originally published as Volume 1, Issue 8846 |volume=341 |issue=8846 |pages=647–651 |doi=10.1016/0140-6736(93)90417-F |pmid=8095569 |issn=0140-6736|url-access=subscription }}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Taniguchi |first1=Hatsumi |last2=Aramaki |first2=Hironori |last3=Nikaido |first3=Yoshihiko |last4=Mizuguchi |first4=yasuo |last5=Nakamura |first5=Masahiro |last6=Koga |first6=Toshihiko |last7=Yoshida |first7=Shin-ichi |date=October 1996 |title=Rifampicin resistance and mutation of the rpoB gene in Mycobacterium tuberculosis |url=https://academic.oup.com/femsle/article-lookup/doi/10.1111/j.1574-6968.1996.tb08515.x |journal=FEMS Microbiology Letters |language=en |volume=144 |issue=1 |pages=103–108 |doi=10.1111/j.1574-6968.1996.tb08515.x|pmid=8870258 }}</ref> ==Također pogledajte== *[[Transkripcijski faktor]]i *[[Transkripcija (genetika)#Preinicijacija]] *[[RNK-polimeraza]] == Reference == {{reflist}} {{DEFAULTSORT:Transcription Bubble}} [[Kategorija:Genetika]] [[Kategorija:Ekspresija gena]] ch1rcu0sae92utu0dz3mtfym2v2bwiz 0 532864 3823827 2026-04-03T12:51:46Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Mirsad Dedić | slika = | punoime = | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1968|2|21}} | rodnigrad = [[Srebrenik]] | rodnadržava = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | datumsmrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti p... 3823827 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Mirsad Dedić | slika = | punoime = | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1968|2|21}} | rodnigrad = [[Srebrenik]] | rodnadržava = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | datumsmrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | gradsmrti = | državasmrti = | visina = | pozicija = [[Golman]] | trenutniklub = [[Sloboda Tuzla]] (trener golmana) | brojnadresu = | datumimjestodebija = | omladinskegodine = {{0}}{{0}}{{0}}{{0}}–1988. | omladinskipogoni = [[OFK Gradina Srebrenik|Gradina ]] | godine1 = 1988–1990. | klubovi1 = [[OFK Gradina Srebrenik|Gradina ]] | nastupi(golovi)1 = | godine2 = 1990–1993. | klubovi2 = [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | nastupi(golovi)2 = | godine3 = 1993–1996. | klubovi3 = [[OFK Gradina Srebrenik|Gradina ]] | nastupi(golovi)3 = | godine4 = 1996–1999. | klubovi4 = [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | nastupi(golovi)4 = 98 (0) | godine5 = 1999–2000. | klubovi5 = [[Yverdon-Sport FC|Yverdon]] | nastupi(golovi)5 = 2 (0) | godine6 = 2000. | klubovi6 = [[NK Đerzelez|Đerzelez]] | nastupi(golovi)6 = 0 (0) | godine7 = 2000–2001. | klubovi7 = [[FK Budućnost Banovići|Budućnost]] | nastupi(golovi)7 = 22 (0) | godine8 = 2001–2003. | klubovi8 = [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | nastupi(golovi)8 = 10 (0) | godine9 = 2003–2006. | klubovi9 = [[FK Sloboda Tuzla|Sloboda]] | nastupi(golovi)9 = 9 (0) | reprezentacija = Da | nacionalnegodine1 = 2004–2007. | nacionalneekipe1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|BiH]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 27 (0) | trenergodine = 2006–2011.<br/>2012–2017.<br/>2017–2020.<br/>2020–2021.<br/>2021–2022.<br/>2023–danas | trenerklubovi = [[FK Sloboda Tuzla|Sloboda]] (trener golmana)<br/>[[FK Sloboda Tuzla|Sloboda]] (trener golmana)<br/>[[FK Tuzla City|Tuzla City]] (trener golmana)<br/>[[FK Sloboda Tuzla|Sloboda]] (trener golmana)<br/>[[FK Tuzla City|Tuzla City]] (trener golmana)<br/>[[FK Sloboda Tuzla|Sloboda]] (trener golmana) | zadnjeuređivanje = 3. 4. 2026 }} '''Mirsad Dedić''' [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] bio je nogometni golman i bivši [[nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentativac]]. Trenutno je trener golmana u [[FK Tuzla City|Tuzla Cityju]].<ref>{{cite web|url=https://sportsport.ba/fudbal/mirsad-dedic-sloboda/454724|title=Mirsad Dedić napustio Tuzla City, pa prešao u redove komšija|date=17 July 2023|access-date=17 July 2023|language=bs|author=E. Škorić|publisher=sportsport.ba}}</ref> == Međunarodna karijera == Debitovao za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosnu i Hercegovinu]] u prijateljskoj utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija Italije|Italije]] u novembru 1996. i ukupno je odigrao 27 utakmica bez postignutog gola.<ref>{{Cite web|author=Mamrud, Roberto|title=Bosnia and Herzegovina – Record International Players| url=https://www.rsssf.org/miscellaneous/bih-recintlp.html|date= 16 July 2009 |website=[[RSSSF]]|access-date = 12 February 2021}}</ref> Njegova posljednja međunarodna utakmica bila je prijateljska utakmica u januaru 2000. protiv [[Nogometna reprezentacija Katara|Katara]].<ref>{{cite web|url=https://eu-football.info/_player.php?id=4481|title=Player Database|website=eu-football.info|accessdate=2021-02-12}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Mirsad Dedić}} *{{NFT player|pid=881}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Dedić, Mirsad}} [[Kategorija:Rođeni 1968.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Srebrenik]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Nogometni golmani]] [[Kategorija:Nogometaši Slobode (Tuzla)]] [[Kategorija:Nogometaši OFK Gradine]] [[Kategorija:Nogometaši Sarajeva]] [[Kategorija:Nogometaši Yverdon-Sporta]] [[Kategorija:Nogometaši Budućnosti (Banovići)]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 20. vijeka]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 21. vijeka]] savjr1wb97jt6wu9it3mu2ak2paytlu 3823831 3823827 2026-04-03T12:54:10Z Panasko 146730 3823831 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Mirsad Dedić | slika = | punoime = | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1968|2|21}} | rodnigrad = [[Srebrenik]] | rodnadržava = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | datumsmrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | gradsmrti = | državasmrti = | visina = | pozicija = [[Golman]] | trenutniklub = [[Sloboda Tuzla]] (trener golmana) | brojnadresu = | datumimjestodebija = | omladinskegodine = {{0}}{{0}}{{0}}{{0}}–1988. | omladinskipogoni = [[OFK Gradina Srebrenik|Gradina ]] | godine1 = 1988–1990. | klubovi1 = [[OFK Gradina Srebrenik|Gradina ]] | nastupi(golovi)1 = | godine2 = 1990–1993. | klubovi2 = [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | nastupi(golovi)2 = | godine3 = 1993–1996. | klubovi3 = [[OFK Gradina Srebrenik|Gradina ]] | nastupi(golovi)3 = | godine4 = 1996–1999. | klubovi4 = [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | nastupi(golovi)4 = 98 (0) | godine5 = 1999–2000. | klubovi5 = [[Yverdon-Sport FC|Yverdon]] | nastupi(golovi)5 = 2 (0) | godine6 = 2000. | klubovi6 = [[NK Đerzelez|Đerzelez]] | nastupi(golovi)6 = 0 (0) | godine7 = 2000–2001. | klubovi7 = [[FK Budućnost Banovići|Budućnost]] | nastupi(golovi)7 = 22 (0) | godine8 = 2001–2003. | klubovi8 = [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | nastupi(golovi)8 = 10 (0) | godine9 = 2003–2006. | klubovi9 = [[FK Sloboda Tuzla|Sloboda]] | nastupi(golovi)9 = 9 (0) | reprezentacija = Da | nacionalnegodine1 = 2004–2007. | nacionalneekipe1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|BiH]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 27 (0) | trenergodine = 2006–2011.<br/>2012–2017.<br/>2017–2020.<br/>2020–2021.<br/>2021–2022.<br/>2023–danas | trenerklubovi = [[FK Sloboda Tuzla|Sloboda]] (trener golmana)<br/>[[FK Sloboda Tuzla|Sloboda]] (trener golmana)<br/>[[FK Tuzla City|Tuzla City]] (trener golmana)<br/>[[FK Sloboda Tuzla|Sloboda]] (trener golmana)<br/>[[FK Tuzla City|Tuzla City]] (trener golmana)<br/>[[FK Sloboda Tuzla|Sloboda]] (trener golmana) | zadnjeuređivanje = 3. 4. 2026 }} '''Mirsad Dedić''' bivši je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] nogometni golman i bivši [[nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentativac]]. Trenutno je trener golmana u [[FK Tuzla City|Tuzla Cityju]].<ref>{{cite web|url=https://sportsport.ba/fudbal/mirsad-dedic-sloboda/454724|title=Mirsad Dedić napustio Tuzla City, pa prešao u redove komšija|date=17 July 2023|access-date=17 July 2023|language=bs|author=E. Škorić|publisher=sportsport.ba}}</ref> == Međunarodna karijera == Debitovao za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosnu i Hercegovinu]] u prijateljskoj utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija Italije|Italije]] u novembru 1996. i ukupno je odigrao 27 utakmica bez postignutog gola.<ref>{{Cite web|author=Mamrud, Roberto|title=Bosnia and Herzegovina – Record International Players| url=https://www.rsssf.org/miscellaneous/bih-recintlp.html|date= 16 July 2009 |website=[[RSSSF]]|access-date = 12 February 2021}}</ref> Njegova posljednja međunarodna utakmica bila je prijateljska utakmica u januaru 2000. protiv [[Nogometna reprezentacija Katara|Katara]].<ref>{{cite web|url=https://eu-football.info/_player.php?id=4481|title=Player Database|website=eu-football.info|accessdate=2021-02-12}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Mirsad Dedić}} *{{NFT player|pid=881}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Dedić, Mirsad}} [[Kategorija:Rođeni 1968.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Srebrenik]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Nogometni golmani]] [[Kategorija:Nogometaši Slobode (Tuzla)]] [[Kategorija:Nogometaši OFK Gradine]] [[Kategorija:Nogometaši Sarajeva]] [[Kategorija:Nogometaši Yverdon-Sporta]] [[Kategorija:Nogometaši Budućnosti (Banovići)]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 20. vijeka]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 21. vijeka]] psu3shtb71fcjj1wqiynjvuhuno86fo 3823832 3823831 2026-04-03T12:54:44Z Panasko 146730 3823832 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Mirsad Dedić | slika = | punoime = | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1968|2|21}} | rodnigrad = [[Srebrenik]] | rodnadržava = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | datumsmrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | gradsmrti = | državasmrti = | visina = | pozicija = [[Golman]] | trenutniklub = [[FK Sloboda Tuzla|Sloboda Tuzla]] (trener golmana) | brojnadresu = | datumimjestodebija = | omladinskegodine = {{0}}{{0}}{{0}}{{0}}–1988. | omladinskipogoni = [[OFK Gradina Srebrenik|Gradina ]] | godine1 = 1988–1990. | klubovi1 = [[OFK Gradina Srebrenik|Gradina ]] | nastupi(golovi)1 = | godine2 = 1990–1993. | klubovi2 = [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | nastupi(golovi)2 = | godine3 = 1993–1996. | klubovi3 = [[OFK Gradina Srebrenik|Gradina ]] | nastupi(golovi)3 = | godine4 = 1996–1999. | klubovi4 = [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | nastupi(golovi)4 = 98 (0) | godine5 = 1999–2000. | klubovi5 = [[Yverdon-Sport FC|Yverdon]] | nastupi(golovi)5 = 2 (0) | godine6 = 2000. | klubovi6 = [[NK Đerzelez|Đerzelez]] | nastupi(golovi)6 = 0 (0) | godine7 = 2000–2001. | klubovi7 = [[FK Budućnost Banovići|Budućnost]] | nastupi(golovi)7 = 22 (0) | godine8 = 2001–2003. | klubovi8 = [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | nastupi(golovi)8 = 10 (0) | godine9 = 2003–2006. | klubovi9 = [[FK Sloboda Tuzla|Sloboda]] | nastupi(golovi)9 = 9 (0) | reprezentacija = Da | nacionalnegodine1 = 2004–2007. | nacionalneekipe1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|BiH]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 27 (0) | trenergodine = 2006–2011.<br/>2012–2017.<br/>2017–2020.<br/>2020–2021.<br/>2021–2022.<br/>2023–danas | trenerklubovi = [[FK Sloboda Tuzla|Sloboda]] (trener golmana)<br/>[[FK Sloboda Tuzla|Sloboda]] (trener golmana)<br/>[[FK Tuzla City|Tuzla City]] (trener golmana)<br/>[[FK Sloboda Tuzla|Sloboda]] (trener golmana)<br/>[[FK Tuzla City|Tuzla City]] (trener golmana)<br/>[[FK Sloboda Tuzla|Sloboda]] (trener golmana) | zadnjeuređivanje = 3. 4. 2026 }} '''Mirsad Dedić''' bivši je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] nogometni golman i bivši [[nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentativac]]. Trenutno je trener golmana u [[FK Tuzla City|Tuzla Cityju]].<ref>{{cite web|url=https://sportsport.ba/fudbal/mirsad-dedic-sloboda/454724|title=Mirsad Dedić napustio Tuzla City, pa prešao u redove komšija|date=17 July 2023|access-date=17 July 2023|language=bs|author=E. Škorić|publisher=sportsport.ba}}</ref> == Međunarodna karijera == Debitovao za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosnu i Hercegovinu]] u prijateljskoj utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija Italije|Italije]] u novembru 1996. i ukupno je odigrao 27 utakmica bez postignutog gola.<ref>{{Cite web|author=Mamrud, Roberto|title=Bosnia and Herzegovina – Record International Players| url=https://www.rsssf.org/miscellaneous/bih-recintlp.html|date= 16 July 2009 |website=[[RSSSF]]|access-date = 12 February 2021}}</ref> Njegova posljednja međunarodna utakmica bila je prijateljska utakmica u januaru 2000. protiv [[Nogometna reprezentacija Katara|Katara]].<ref>{{cite web|url=https://eu-football.info/_player.php?id=4481|title=Player Database|website=eu-football.info|accessdate=2021-02-12}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Mirsad Dedić}} *{{NFT player|pid=881}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Dedić, Mirsad}} [[Kategorija:Rođeni 1968.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Srebrenik]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Nogometni golmani]] [[Kategorija:Nogometaši Slobode (Tuzla)]] [[Kategorija:Nogometaši OFK Gradine]] [[Kategorija:Nogometaši Sarajeva]] [[Kategorija:Nogometaši Yverdon-Sporta]] [[Kategorija:Nogometaši Budućnosti (Banovići)]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 20. vijeka]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 21. vijeka]] s741zfjj5m7iws66zr1guq9gcdnlg1w 3823833 3823832 2026-04-03T12:54:57Z Panasko 146730 3823833 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Mirsad Dedić | slika = | punoime = | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1968|2|21}} | rodnigrad = [[Srebrenik]] | rodnadržava = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | datumsmrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | gradsmrti = | državasmrti = | visina = | pozicija = [[Golman]] | trenutniklub = [[FK Sloboda Tuzla|Sloboda]] (trener golmana) | brojnadresu = | datumimjestodebija = | omladinskegodine = {{0}}{{0}}{{0}}{{0}}–1988. | omladinskipogoni = [[OFK Gradina Srebrenik|Gradina ]] | godine1 = 1988–1990. | klubovi1 = [[OFK Gradina Srebrenik|Gradina ]] | nastupi(golovi)1 = | godine2 = 1990–1993. | klubovi2 = [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | nastupi(golovi)2 = | godine3 = 1993–1996. | klubovi3 = [[OFK Gradina Srebrenik|Gradina ]] | nastupi(golovi)3 = | godine4 = 1996–1999. | klubovi4 = [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | nastupi(golovi)4 = 98 (0) | godine5 = 1999–2000. | klubovi5 = [[Yverdon-Sport FC|Yverdon]] | nastupi(golovi)5 = 2 (0) | godine6 = 2000. | klubovi6 = [[NK Đerzelez|Đerzelez]] | nastupi(golovi)6 = 0 (0) | godine7 = 2000–2001. | klubovi7 = [[FK Budućnost Banovići|Budućnost]] | nastupi(golovi)7 = 22 (0) | godine8 = 2001–2003. | klubovi8 = [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | nastupi(golovi)8 = 10 (0) | godine9 = 2003–2006. | klubovi9 = [[FK Sloboda Tuzla|Sloboda]] | nastupi(golovi)9 = 9 (0) | reprezentacija = Da | nacionalnegodine1 = 2004–2007. | nacionalneekipe1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|BiH]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 27 (0) | trenergodine = 2006–2011.<br/>2012–2017.<br/>2017–2020.<br/>2020–2021.<br/>2021–2022.<br/>2023–danas | trenerklubovi = [[FK Sloboda Tuzla|Sloboda]] (trener golmana)<br/>[[FK Sloboda Tuzla|Sloboda]] (trener golmana)<br/>[[FK Tuzla City|Tuzla City]] (trener golmana)<br/>[[FK Sloboda Tuzla|Sloboda]] (trener golmana)<br/>[[FK Tuzla City|Tuzla City]] (trener golmana)<br/>[[FK Sloboda Tuzla|Sloboda]] (trener golmana) | zadnjeuređivanje = 3. 4. 2026 }} '''Mirsad Dedić''' bivši je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] nogometni golman i bivši [[nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentativac]]. Trenutno je trener golmana u [[FK Tuzla City|Tuzla Cityju]].<ref>{{cite web|url=https://sportsport.ba/fudbal/mirsad-dedic-sloboda/454724|title=Mirsad Dedić napustio Tuzla City, pa prešao u redove komšija|date=17 July 2023|access-date=17 July 2023|language=bs|author=E. Škorić|publisher=sportsport.ba}}</ref> == Međunarodna karijera == Debitovao za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosnu i Hercegovinu]] u prijateljskoj utakmici protiv [[Nogometna reprezentacija Italije|Italije]] u novembru 1996. i ukupno je odigrao 27 utakmica bez postignutog gola.<ref>{{Cite web|author=Mamrud, Roberto|title=Bosnia and Herzegovina – Record International Players| url=https://www.rsssf.org/miscellaneous/bih-recintlp.html|date= 16 July 2009 |website=[[RSSSF]]|access-date = 12 February 2021}}</ref> Njegova posljednja međunarodna utakmica bila je prijateljska utakmica u januaru 2000. protiv [[Nogometna reprezentacija Katara|Katara]].<ref>{{cite web|url=https://eu-football.info/_player.php?id=4481|title=Player Database|website=eu-football.info|accessdate=2021-02-12}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Mirsad Dedić}} *{{NFT player|pid=881}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Dedić, Mirsad}} [[Kategorija:Rođeni 1968.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Srebrenik]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Nogometni golmani]] [[Kategorija:Nogometaši Slobode (Tuzla)]] [[Kategorija:Nogometaši OFK Gradine]] [[Kategorija:Nogometaši Sarajeva]] [[Kategorija:Nogometaši Yverdon-Sporta]] [[Kategorija:Nogometaši Budućnosti (Banovići)]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 20. vijeka]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 21. vijeka]] 7kxf254dwb8dnyl3n6kk7fpc94ebqxq 1 532865 3823830 2026-04-03T12:53:29Z Panasko 146730 Nova stranica: {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Panasko | tema = sport | tema2 = | tema3 = | država = Bosna i Hercegovina | država2 = | država3 = }} 3823830 wikitext text/x-wiki {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Panasko | tema = sport | tema2 = | tema3 = | država = Bosna i Hercegovina | država2 = | država3 = }} gqeubq249ztmm92uceuremhsgum832p 0 532866 3823834 2026-04-03T13:23:19Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Goran Brašnić | slika = | punoime = | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1973|9|26}} | rodnigrad = [[Gradačac]] | rodnadržava = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | datumsmrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti... 3823834 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Goran Brašnić | slika = | punoime = | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1973|9|26}} | rodnigrad = [[Gradačac]] | rodnadržava = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | datumsmrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | gradsmrti = | državasmrti = | visina = 190&nbsp;cm | pozicija = [[Golman]] | trenutniklub = | brojnadresu = | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = 2001–2002. | klubovi1 = [[NK Troglav 1918 Livno|Troglav Livno]] | nastupi(golovi)1 = | godine2 = 2002–2005. | klubovi2 = [[NK Žepče|Žepče]] | nastupi(golovi)2 = 43 (0) | godine3 = 2006–2007. | klubovi3 = [[NK Inter Zaprešić|Inter Zaprešić]] | nastupi(golovi)3 = 44 (0) | godine4 = 2007–2008. | klubovi4 = [[HNK Segesta|Segesta]] | nastupi(golovi)4 = 26 (0) | godine5 = 2010–2012. | klubovi5 = [[Song Lam Nghe An FC|Song Lam Nghe An]] | nastupi(golovi)5 = 17 (0) | reprezentacija = Da | nacionalnegodine1 = 2004–2008. | nacionalneekipe1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|BiH]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 8 (0) | trenergodine = <br/>2017–2018.<br/>2020.<br/>2022–2023.<br/>2023–2024.<br/>2024. | trenerklubovi = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-19|BiH U-19]]<br/>[[NK Čelik|Čelik]]<br/>[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|BiH]]<br/>[[Auda|FK Auda]]<br/>[[Riga FC|Riga]]<br/>[[PFK CSKA Sofija|CSKA]]<br/> | zadnjeuređivanje = 3. 4. 2026 }} '''Goran Brašnić''' bivši je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] nogometni golman i bivši [[nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentativac]]. == Klupska karijera == Brašnić je napustio [[NK Troglav 1918 Livno|Troglav Livno]] u ljeto 2002. zbog ispadanja kluba u [[Prva nogometna liga Federacije Bosne i Hercegovine|Prvu ligu Federacije BiH]] i pridružio se novopečenom klubu [[NK Žepče|Žepče]]. Igrao je u [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer ligi]] sve dok nije potpisao za [[NK Inter Zaprešić|Inter Zaprešić]] iz [[Hrvatska nogometna liga|Prve HNL]] sredinom sezone 2005-06. == Reprezentacijska karijera == Brašnić je pozvan u [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentaciju Bosne i Hercegovine]] u septembru 2003, u dobi od 29 godina.<ref>{{cite news|url=http://www.uefa.com/news/kind=1/newsid=95389.html|title=Sliškovic finalises selection |date=1 September 2003|access-date=18 October 2008|publisher=[[UEFA]]}}{{dead link|date=March 2025|bot=medic}}{{cbignore|bot=medic}}</ref> Drugi poziv dobio je u februaru 2004, a debitovao je u 85. minuti, zamijenivši [[Almir Tolja|Almira Tolju]]<ref>{{cite news|url=https://www.uefa.com/competitions/worldcup/news/kind=1/newsid=144083.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20040225231324/http://www.uefa.com/competitions/WorldCup/news/Kind=1/newsId=144083.html|url-status=dead|archive-date=25 February 2004|title=Sliškovic selects new names|date=11 February 2004|access-date=18 October 2008|publisher=[[UEFA]]}}</ref> i ukupno je odigrao osam utakmica.<ref>{{Cite web|author=Mamrud, Roberto|title=Bosnia and Herzegovina – Record International Players| url=https://www.rsssf.org/miscellaneous/bih-recintlp.html|date= 16 July 2009 |website=[[RSSSF]]|access-date = 4 February 2021}}</ref> Njegova posljednja utakmica za reprezentaciju bila je prijateljska utakmica protiv [[Nogometna reprezentacija Slovenije|Slovenije]] u novembru 2008.<ref>{{cite web|url=https://eu-football.info/_player.php?id=2542|title=Player Database|website=eu-football.info|accessdate=2021-02-04}}</ref> == Trenerska karijera == U januaru 2023. imenovan je za trenera golmana kluba [[Riga FC|Riga]] iz latvijske Više lige,<ref>{{cite web|url=https://rigafc.lv/en/post/744|title=THE COACHING STAFF HAS BEEN CONFIRMED|website=rigafc.lv/en|date=10 January 2023|accessdate=24 January 2023|archive-date=24 January 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230124162411/https://rigafc.lv/en/post/744|url-status=dead}}</ref> nakon što je menadžer [[Tomislav Stipić]] prethodne sezone sarađivao s njim u [[FK Auda|Audi]]. == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Commonscat|Goran Brašnić}} *{{FIFA player|216050}} *{{NFT player|pid=912}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Brašnić, Goran}} [[Kategorija:Rođeni 1973.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Gradačac]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Nogometni golmani]] [[Kategorija:Nogometaši Žepča]] [[Kategorija:Nogometaši Troglav Livna]] [[Kategorija:Nogometaši Inter Zaprešića]] [[Kategorija:Nogometaši Nogometaši HNK Segeste]] [[Kategorija:Nogometaši Song Lam Nghe An]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 21. vijeka]] im4zqecirh2qjzx8c8sclues2r7zj1x 1 532867 3823835 2026-04-03T13:24:50Z Panasko 146730 Nova stranica: {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Panasko | tema = sport | tema2 = | tema3 = | država = Bosna i Hercegovina | država2 = | država3 = }} 3823835 wikitext text/x-wiki {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Panasko | tema = sport | tema2 = | tema3 = | država = Bosna i Hercegovina | država2 = | država3 = }} gqeubq249ztmm92uceuremhsgum832p 0 532868 3823836 2026-04-03T14:13:09Z Panasko 146730 Nova stranica: {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Adnan Gušo | slika = | punoime = | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1975|11|30}} | rodnigrad = [[Sarajevo]] | rodnadržava = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | datumsmrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa... 3823836 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Adnan Gušo | slika = | punoime = | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i godine|1975|11|30}} | rodnigrad = [[Sarajevo]] | rodnadržava = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | datumsmrti = <!-- {{Datum smrti i godine|GGGG|MM|DD|GGGG|MM|DD}} (datum smrti pa onda datum rođenja) --> | gradsmrti = | državasmrti = | visina = 198&nbsp;cm | pozicija = [[Golman]] | trenutniklub = | brojnadresu = | datumimjestodebija = | omladinskegodine = 1984–1993. | omladinskipogoni = [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | godine1 = 1993–1999. | klubovi1 = [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | nastupi(golovi)1 = 157 (0) | godine2 = 1999–2001. | klubovi2 = [[Erzurumspor]] | nastupi(golovi)2 = 24 (0) | godine3 = 2000–2001. | klubovi3 = → [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] (posudba) | nastupi(golovi)3 = 36 (09 | godine4 = 2001 | klubovi4 = [[FK Spartak Moskva|Spartak]] | nastupi(golovi)4 = 0 (0) | godine5 = 2002. | klubovi5 = → [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] (posudba) | nastupi(golovi)5 = 15 (0) | godine6 = 2002. | klubovi6 = [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | nastupi(golovi)6 = 0 (0) | godine7 = 2003–2005. | klubovi7 = [[FC U Craiova 1948|Craiova]] | nastupi(golovi)7 = 72 (0) | godine8 = 2005. | klubovi8 = [[Dinamo Bukurešt|FC Dinamo Bukurešt]] | nastupi(golovi)8 = 3 (0) | godine9 = 2006. | klubovi9 = [[FC Argeș Pitești|Argeș Pitești]] | nastupi(golovi)9 = 11 (0) | godine10 = 2006–2007. | klubovi10 = [[Pandurii Târgu Jiu|CS Pandurii Târgu Jiu]] | nastupi(golovi)10 = 37 (0) | godine11 = 2008. | klubovi11 = [[Olympiakos Nicosia]] | nastupi(golovi)11 = 4 (0) | godine12 = 2011–2012 | klubovi12 = [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] | nastupi(golovi)12 = 20 (0) | reprezentacija = Da | nacionalnegodine1 = 1996–1997. | nacionalneekipe1 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine U-21|BiH U-21]] | nacionalninastupi(golovi)1 = 8 (0) | nacionalnegodine2 = 1999–2007. | nacionalneekipe2 = [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|BiH]] | nacionalninastupi(golovi)2 = 22 (0) | trenergodine = 2008–2011.<br/>2016–2017.<br/>2019–2021.<br/>2024–2026. | trenerklubovi = [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] (trener golmana)<br/>[[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|BiH]] (trener golmana)<br/>[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] (trener golmana)<br/>[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] (trener golmana) | zadnjeuređivanje = 3. 4. 2026 }} '''Adnan Gušo''' bivši je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] nogometni golman i bivši [[nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|reprezentativac]]. == Klupska karijera == === Bosna i Hercegovina === Rođen u Sarajevu, Gušo je započeo karijeru u [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničaru]]. Obično je bio redovni izbor u prvom timu, a 1998. osvojio je titulu prvaka. Ubrzo je otišao u inostranstvo. Nakon kratkog boravka u turskom [[Erzurumspor]]u i [[FK Spartak Moskva|Spartaku]] iz Moskve, potpisao je jednogodišnji ugovor sa [[FK Sarajevo|Sarajevom]] u ljeto 2002. Gušo je ubrzo nakon toga otišao u Rumuniju, gdje je igrao za nekoliko klubova. Dok je bio u Bosni, Gušo je osvojio tri ligaške titule, jedan kup i jedan superkup, sve dok je igrao za Željezničar.<ref>{{cite news|url=http://www.uefa.com/footballeurope/news/kind=1/newsid=22629.html|title=Transfers: 24 June-02 July 2002|date=2002-04-30|publisher=[[UEFA]]|access-date=2008-10-23}}{{dead link|date=March 2025|bot=medic}}{{cbignore|bot=medic}}</ref> === Rumunija === Troipogodišnji ugovor sa [[FC U Craiova 1948| Universitatea Craiova]] potpisao je u januaru 2003, na osnovu slobodnog transfera.<ref>[http://www.uefa.com/footballeurope/news/kind=2/newsid=49831.html uefa.com – Football Europe – News & Features – News Specific<!-- Bot generated title -->]{{dead link|date=March 2025|bot=medic}}{{cbignore|bot=medic}}</ref> Nakon ispadanja, potpisao je za [[FC Dinamo Bukurešt]] u ljeto 2005, gdje je osvojio rumunski Superkup 2005, a zatim je u januaru 2006. potpisao dvogodišnji ugovor sa [[FC Argeș Pitești|Argeș Pitești]].<ref>[https://web.archive.org/web/20060118015134/http://www.uefa.com/footballeurope/news/Kind=2/newsId=385213.html uefa.com – Football Europe – News & Features – News Specific<!-- Bot generated title -->]</ref> === Kipar === U januaru 2008. prešao je u [[Olympiakos Nicosia]], ali je iste godine napustio klub. === Povratak u Željezničar === Godine 2009. imenovan je za trenera golmana prvog tima Željezničara. Godine 2011. vratio se iz penzije i odigrao još jednu sezonu za klub. Istovremeno je i dalje bio trener golmana. Te sezone je osvojio dvostruku krunu i ponovo se penzionisao. == Reprezentacija == Gušo je debitovao za [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosnu i Hercegovinu]] u oktobru 1999. u utakmici kvalifikacija za UEFA Euro u gostima protiv [[Nogometna reprezentacija Škotske|Škotske]] i ukupno je odigrao 22 utakmice, ne postigavši ​​nijedan gol.<ref>{{Cite web|author=Mamrud, Roberto|title=Bosnia and Herzegovina – Record International Players| url=https://www.rsssf.org/miscellaneous/bih-recintlp.html|date= 16 July 2009 |website=[[RSSSF]]|access-date = 28 February 2021}}</ref> Nije pozvan u tim [[Blaž Slišković|Blaža Sliškovića]] za prve četiri utakmice kvalifikacija za [[Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u nogometu 2008.|UEFA Euro 2008]]. U to vrijeme, prvi i drugi izbor golmana bili su [[Kenan Hasagić]] i [[Almir Tolja]]. Zbog imenovanja [[Fuad Muzurović|Fuada Muzurovića]] za glavnog trenera, obojica su izostavljena, a Gušo je preostalih 8 utakmica odigrao kao prvi izbor. Njegova posljednja reprezentativna utakmica bila je utakmica kvalifikacija za UEFA Euro u novembru 2007. protiv [[Nogometna reprezentacija Turske|Turske]].<ref>{{cite web|url=https://eu-football.info/_player.php?id=7484|title=Player Database|website=eu-football.info|accessdate=2021-02-28}}</ref> == Trenerska karijera == Trenersku karijeru započeo je 2009. nakon završetka nigračke karijere. Postavljen je za trenera golmana u Željezničaru nakon što je [[Amar Osim]] imenovan za menadžera. Nakon dvije godine kao trener, pauzirao je svoju trenersku karijeru kako bi se vratio iz penzije i ponovo bio igrač Željezničara jednu sezonu. Godine 2016, četiri godine nakon što je po drugi put završio igračku karijeru, vratio se trenerskoj karijeri i imenovan je za trenera golmana reprezentacije Bosne i Hercegovine.<ref>[https://www.klix.ba/sport/nogomet/adnan-guso-cast-je-raditi-u-a-timu-bh-reprezentacije/160827013 Adnan Gušo: Čast je raditi u A timu bh. reprezentacije] at klix.ba, 27 August 2016</ref> U julu 2018, skoro godinu dana nakon što je napustio reprezentaciju, Gušo je postao trener golmana u Omladinskoj akademiji Željezničara.<ref>[https://www.klix.ba/sport/nogomet/adnan-guso-se-vratio-na-grbavicu-trenirat-ce-golmane-u-omladinskom-pogonu/180706030 Adnan Gušo se vratio na Grbavicu, trenirat će golmane u omladinskom pogonu] at klix.ba, 6 July 2018</ref> Dana 3. januara 2019. napustio je Omladinsku akademiju kako bi ponovo postao trener golmana u prvom timu Željezničara nakon pregovora s Amarom Osimom, koji je krajem decembra 2018, po treći put u svojoj menadžerskoj karijeri, imenovan za menadžera kluba.<ref>[https://sport1.oslobodjenje.ba/premijer-liga-bih/nekadasnji-golman-bh-reprezentacije-se-vraca-na-grbavicu/142432 Nekadašnji golman bh.reprezentacije se vraća na Grbavicu] at sport1.ba, 3 January 2019</ref> Usred serije od sedam utakmica bez pobjede u ligaškoj sezoni 2020-21, 5. aprila 2021, Gušo je odlučio napustiti Osimov trenerski štab prvog tima i vratio se u Omladinsku akademiju Željezničara.<ref>{{cite web|url=https://sportsport.ba/fudbal/adnan-guso-fk-zeljeznicar/395773|title=Adnan Gušo napustio stručni štab FK Željezničar|date=5 April 2021|access-date=5 April 2021|language=bs|author=S. Mlaćo|publisher=sportsport.ba}}</ref> U aprilu 2024. vratio se na posao u prvom timu.<ref>{{cite web|url=https://fkzeljeznicar.ba/fk-zeljeznicar-i-bruno-akrapovic-potpisali-sporazumni-raskid-ugovora-samir-bekric-vise-nije-sportski-direktor/77065/|title=FK Željezničar i Bruno Akrapović potpisali sporazumni raskid ugovora, Samir Bekrić više nije sportski direktor|date=20 April 2024|access-date=20 April 2024|language=bs|website=fkzeljeznicar.ba}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} == Vanjski linkovi == *{{NFT player|pid=914}} *[http://www.tff.org/Default.aspx?pageId=526&kisiId=29590 Profile at TFF] *{{FIFA player|179059}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Gušo, Adnan}} [[Kategorija:Rođeni 1975.]] [[Kategorija:Živi ljudi]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Nogometni golmani]] [[Kategorija:Nogometaši Željezničara]] [[Kategorija:Nogometaši Erzurumspora]] [[Kategorija:Nogometaši Spartak Moskve]] [[Kategorija:Nogometaši Sarajeva]] [[Kategorija:Nogometaši U Craiov 1948]] [[Kategorija:Nogometaši Dinama (Bukurešt)]] [[Kategorija:Nogometaši Argeș Piteșta]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 20. vijeka]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački sportisti 21. vijeka]] 6dp7ignv41rpv6zh9vrwivftl5gskqi 1 532869 3823837 2026-04-03T14:15:10Z Panasko 146730 Nova stranica: {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Panasko | tema = sport | tema2 = | tema3 = | država = Bosna i Hercegovina | država2 = | država3 = }} 3823837 wikitext text/x-wiki {{CEE proljeće 2026. | korisnik = Panasko | tema = sport | tema2 = | tema3 = | država = Bosna i Hercegovina | država2 = | država3 = }} gqeubq249ztmm92uceuremhsgum832p 6 532870 3823842 2026-04-03T15:47:27Z Semso98 54573 {{Infoslika |Opis= Ovo je logo Svjetskog prvenstva u nogometu 2026. |Izvor= [https://kansascityfwc26.com/fifa-world-cup-26-official-brand-unveiled-in-a-celebration-of-football-and-diversity/] preko [[:en:File:2026 FIFA World Cup emblem.svg|en.wiki]] |Datum= 3. april 2026. |Autor= [[FIFA]] |Objašnjenje= Smatram da je ova datoteka pokrivena američkim zakonom o poštenoj upotrebi, i to iz sljedećih razloga: # To je primjerak niske rezolucije. # Minimalno se upotrebljava (jedan članak). # Uveliko... 3823842 wikitext text/x-wiki == Sažetak == {{Infoslika |Opis= Ovo je logo Svjetskog prvenstva u nogometu 2026. |Izvor= [https://kansascityfwc26.com/fifa-world-cup-26-official-brand-unveiled-in-a-celebration-of-football-and-diversity/] preko [[:en:File:2026 FIFA World Cup emblem.svg|en.wiki]] |Datum= 3. april 2026. |Autor= [[FIFA]] |Objašnjenje= Smatram da je ova datoteka pokrivena američkim zakonom o poštenoj upotrebi, i to iz sljedećih razloga: # To je primjerak niske rezolucije. # Minimalno se upotrebljava (jedan članak). # Uveliko doprinosi članku. # Ne oštećuje vlasnika niti mu ograničava mogućnost da zarađuje prodavajući bilo kakve proizvode koji su asocirani s ovim brendom. # Nijedan slobodni primjerak trenutno nije dostupan. }} == Licenciranje == {{Logo}} k4n2qng2d5hjqsels01jx2yt7nnfvlt 0 532871 3823852 2026-04-03T16:53:08Z Exsiler 178345 Nova stranica: {{Infokutija zdravstveno stanje | ime = Sepsni šok | slika = Gabriel Metsu - La Fille malade.jpg | opis_slike = [[Sepsa]] je jedan od najčešćih uzroka smrti kod kritično bolesnih pacijenata na odjeljenjima intenzivne njege. Ulje autora [[Gabriël Metsu| Gabriëla Metsua]]. | specijalnost =[[Zarazne bolesti (medicinska specijalnost)|Zarazne bolesti]], [[medicina kritične njege]], [[hitna medicina]] | | simptomi =Znakovi i simptomi sepse i sepsnog šoka variraju ovisno o... 3823852 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zdravstveno stanje | ime = Sepsni šok | slika = Gabriel Metsu - La Fille malade.jpg | opis_slike = [[Sepsa]] je jedan od najčešćih uzroka smrti kod kritično bolesnih pacijenata na odjeljenjima intenzivne njege. Ulje autora [[Gabriël Metsu| Gabriëla Metsua]]. | specijalnost =[[Zarazne bolesti (medicinska specijalnost)|Zarazne bolesti]], [[medicina kritične njege]], [[hitna medicina]] | | simptomi =Znakovi i simptomi sepse i sepsnog šoka variraju ovisno o uzroku koji ih je izazvao. Opći znaci i simptomi uključuju groznicu, rigor, hipotermiju, znojenje, malaksalost. | komplikacije = | početak = | trajanje = | uzroci = Sepsni šok je rezultat sistemskog odgovora na infekciju ili više infektivnih uzroka. Uvijek mu prethodi sepsa; stoga su uzroci sepse ujedno i uzroci sepsnog šoka. | rizici = | dijagnoza =Klinička | diferencijalna_prognoza = | prevencija = | liječenje = | lijek= | prognoza = | frekvencija = Sepsni šok se javlja kod otprilike 8–10% prijema na intenzivnu njegu. Sepsni šok ima stopu smrtnosti od 40 posto uprkos napretku u njezi Sepsa ima incidenciju od preko 49 miliona slučajeva godišnje širom svijeta, sa 11 miliona smrtnih slučajeva povezanih sa sepsom godišnje | smrtnost =. Oko 1/3 smrtnih slučajeva u bolnicama uzrokovano je sepsom u Sjedinjenim Državama, a troškovi zdravstvene zaštite povezani sa sepsom premašili su 38 milijardi u 2017. godini. }} [[Datoteka:Trombocitopenia 01.JPG|thumb|[[Purpura]] uzrokovana [[trombocitopenija| trombocitopenijom]] na desnoj ruci kod pacijenta sa sepsnim šokom]] '''Sepsni šok''' pod uobičajenim (ali pogrešnim) nazivom '''septički šok''' je potencijalno fatalno medicinsko stanje koje se javlja kada [[sepsa]], koja se definiše kao abnormalni [[imunski odgovor]] na infekciju koji dovodi do životno opasne disfunkcije organa, dovodi do opasno [[hipotenzija|niskog krvnog pritiska]] i abnormalnosti u ćelijskoj i metaboličkoj disfunkciji.<ref name=":1">{{Cite journal |last1=Gauer |first1=Robert |last2=Forbes |first2=Damon |last3=Boyer |first3=Nathan |date=2020-04-01 |title=Sepsis: Diagnosis and Management |journal=American Family Physician |volume=101 |issue=7 |pages=409–418 |issn=1532-0650 |pmid=32227831}}</ref ==Uzroci== Sepsni šok je rezultat sistemskog odgovora na infekciju ili više infektivnih uzroka.<ref name=":10"/> Uvijek mu prethodi sepsa; stoga su uzroci sepse ujedno i uzroci sepsnog šoka. Više od 80% slučajeva sepse uzrokovano je respiratornim, genitourinarnim, kožnim i mekotkivnim te gastrointestinalnim [[infekcija]]ma.<ref>{{Cite journal |last1=Gupta |first1=Shipra |last2=Sakhuja |first2=Ankit |last3=Kumar |first3=Gagan |last4=McGrath |first4=Eric |last5=Nanchal |first5=Rahul S. |last6=Kashani |first6=Kianoush B. |date=December 2016 |title=Culture-Negative Severe Sepsis |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0012369216589569 |journal=Chest |language=en |volume=150 |issue=6 |pages=1251–1259 |doi=10.1016/j.chest.2016.08.1460 |pmid=27615024 |url-access=subscription }}</ref> Zanimljivo je da je [[pneumonija]] najčešći uzrok sepse.<ref>{{Cite journal |last1=Novosad |first1=Shannon A. |last2=Sapiano |first2=Mathew R.P. |last3=Grigg |first3=Cheri |last4=Lake |first4=Jason |last5=Robyn |first5=Misha |last6=Dumyati |first6=Ghinwa |last7=Felsen |first7=Christina |last8=Blog |first8=Debra |last9=Dufort |first9=Elizabeth |last10=Zansky |first10=Shelley |last11=Wiedeman |first11=Kathryn |last12=Avery |first12=Lacey |last13=Dantes |first13=Raymund B. |last14=Jernigan |first14=John A. |last15=Magill |first15=Shelley S. |date=2016-08-26 |title=Vital Signs: Epidemiology of Sepsis: Prevalence of Health Care Factors and Opportunities for Prevention |url=http://www.cdc.gov/mmwr/volumes/65/wr/mm6533e1.htm |journal=MMWR. Morbidity and Mortality Weekly Report |volume=65 |issue=33 |pages=864–869 |doi=10.15585/mmwr.mm6533e1 |pmid=27559759 |issn=0149-2195}}</ref> Trajni medicinski uređaji, poput pejsmejkera ili endokarditisa, također mogu dovesti do sepse. Teške infekcije, poput [[meningitis]]a, [[encefalitis]]a i [[endokarditis]]a, također su uzroci sepse. Trajni medicinski uređaji i teške infekcije zajedno čine jedan posto slučajeva sepse..<ref name=":16">{{Cite journal |last1=Mayr |first1=Florian B |last2=Yende |first2=Sachin |last3=Angus |first3=Derek C |date=January 2014 |title=Epidemiology of severe sepsis |journal=Virulence |language=en |volume=5 |issue=1 |pages=4–11 |doi=10.4161/viru.27372 |pmid=24335434 |pmc=3916382 |issn=2150-5594}}</ref> Bakterije su mikroorganizmi odgovorni za većinu slučajeva sepse.<ref name=":16" /> Oko 62 posto uzrokuju gram-negativne bakterije, a 47 posto gram-pozitivne bakterije.<ref name=":16" /> Mali broj pacijenata može imati sepsu uzrokovanu gljivicama, [[parazit]]ima ili virusnim infekcijama.<ref name=":1" /> Također je moguće da sepsu uzrokuju višestruke istovremeno nastale infekcije.<ref>{{Cite journal |last1=Ward |first1=Peter A |last2=Fattahi |first2=Fatemeh |date=2019-06-27 |title=New strategies for treatment of infectious sepsis |url=https://academic.oup.com/jleukbio/article/106/1/187/6935530 |journal=Journal of Leukocyte Biology |language=en |volume=106 |issue=1 |pages=187–192 |doi=10.1002/JLB.4MIR1118-425R |pmid=30821872 |issn=1938-3673|hdl=2027.42/149767 |hdl-access=free }}</ref> ==Patofiziologija== [[Patofiziologija]] sepsnog šoka nije u potpunosti razjašnjena, ali je poznato da ključnu ulogu u razvoju teške sepse ima [[imunski odgovor|imunski]] i [[koagulacija|koagulacijski]] odgovor na infekciju. I pro– i protivupalni odgovori imaju ulogu u sepsnom šoku.<ref name="Angusvan der Poll2013">{{cite journal | vauthors = Angus DC, van der Poll T | title = Severe sepsis and septic shock | journal = N. Engl. J. Med. | volume = 369 | issue = 9 | pages = 840–51 | date = August 2013 | pmid = 23984731 | doi = 10.1056/NEJMra1208623 | doi-access = free }}</ref> Sepsni šok uključuje široko rasprostranjeni upalni odgovor koji proizvodi hipermetabolički efekat. To se manifestuje povećanim [[ćelijsko disanje|ćelijskim disanjem]], [[katabolizam proteina| katabolizmom proteina]] i [[metabolička acidoza| metaboličkom acidozom]] sa kompenzacijskim respiratornim odgovorom.<ref name="SSC Guidelines">{{cite journal |display-authors=6 |vauthors=Dellinger RP, Levy MM, Rhodes A, Annane D, Gerlach H, Opal SM, Sevransky JE, Sprung CL, Douglas IS, Jaeschke R, Osborn TM, Nunnally ME, Townsend SR, Reinhart K, Kleinpell RM, Angus DC, Deutschman CS, Machado FR, Rubenfeld GD, Webb SA, Beale RJ, Vincent JL, Moreno R |date=February 2013 |title=Surviving sepsis campaign: international guidelines for management of severe sepsis and septic shock: 2012 |journal=Crit. Care Med. |volume=41 |issue=2 |pages=580–637 |doi=10.1097/CCM.0b013e31827e83af |pmid=23353941 |s2cid=34855187 |doi-access=free}}</ref> I [[Gram-pozitivna bakterija|gram-pozitivne]] i [[gram-negativne bakterije]] su najčešći uzroci sepsnog šoka.<ref name=":10" /> Toksini koje proizvode patogeni izazivaju [[imunski odgovor]]; kod gram-negativnih bakterija to su [[endotoksin]]i, koji su bakterijski membranski [[lipopolisaharid]]i (LPS).<ref name=":10" /><ref name=":3" /> [[Citokin]]i oslobođeni u velikom upalnom odgovoru rezultiraju masivnom [[vazodilatacija| vazodilatacijom]], povećanom [[permeabilnost kapilara| permeabilnošću kapilara]], smanjenim [[sistemski vaskularni otpor| sistemskim vaskularnim otporom]] i niskim krvnim pritiskom.<ref name=":10"/><ref name=":21"/> Konačno, u pokušaju da se kompenzira smanjeni [[krvni pritisak]], dolazi do disfunkcije miokarda sa i sistolnom (smanjena sposobnost srca da se stisne) i dijastoličkom (smanjena sposobnost srca da se istegne kako bi se prilagodio odgovarajućem volumenu krvi) disfunkcijom.<ref>{{Cite journal |last1=Shields |first1=Andrea D. |last2=Plante |first2=Lauren A. |last3=Pacheco |first3=Luis D. |last4=Louis |first4=Judette M. |date=September 2023 |title=Society for Maternal-Fetal Medicine Consult Series #67: Maternal sepsis |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0002937823003277 |journal=American Journal of Obstetrics and Gynecology |language=en |volume=229 |issue=3 |pages=B2–B19 |doi=10.1016/j.ajog.2023.05.019 |pmid=37236495 }}</ref> ===Gram-pozitivni=== Kod gram-pozitivnih bakterija, to su [[egzotoksini]] ili [[enterotoksini]], što može varirati ovisno o vrsti bakterije.<ref name=":31">{{Cite journal |last1=van der Poll |first1=Tom |last2=Opal |first2=Steven M |date=January 2008 |title=Host–pathogen interactions in sepsis |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S1473309907702657 |journal=The Lancet Infectious Diseases |language=en |volume=8 |issue=1 |pages=32–43 |doi=10.1016/S1473-3099(07)70265-7 |pmid=18063412 |url-access=subscription }}</ref> These are divided into three types.<ref name=":31" /> Tip I, toksini koji su površinski aktivni na ćelijama, oštećuju ćelije bez ulaska i uključuju [[superantigen]]e i [[termički stabilni enterotoksin| termički stabilne enterotoksine]].<ref name=":31" /> Tip II, toksini koji oštećuju membranu, uništavaju ćelijske membrane da bi ušli i uključuju [[hemolizin]]e i [[fosfolipaza|fosfolipaze]].<ref name=":31" /> Tip III, intračelijski toksini ili [[A/B toksini]] ometaju unutrašnju funkciju ćelija i uključuju toksine koje luče ''Streptococcus pyogenes'' ili ''Staphylococcus aureus.<ref name=":31" /><ref>{{Cite journal |last1=Lappin |first1=Emma |last2=Ferguson |first2=Andrew J |date=May 2009 |title=Gram-positive toxic shock syndromes |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S1473309909700660 |journal=The Lancet Infectious Diseases |language=en |volume=9 |issue=5 |pages=281–290 |doi=10.1016/S1473-3099(09)70066-0 |pmid=19393958 |url-access=subscription }}</ref> ===Gram-negativni=== Kod gram-negativne sepse, slobodni LPS se veže za cirkulirajući [[LPS-vezujući protein]], a kompleks se zatim veže za [[CD14]] receptor na [[monoci]]tima, [[makrofagi]]ma i [[neutrofil]]ima.<ref name=":32">{{Cite journal |last1=Hedayat |first1=Mona |last2=Netea |first2=Mihai G |last3=Rezaei |first3=Nima |date=September 2011 |title=Targeting of Toll-like receptors: a decade of progress in combating infectious diseases |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S1473309911700998 |journal=The Lancet Infectious Diseases |language=en |volume=11 |issue=9 |pages=702–712 |doi=10.1016/S1473-3099(11)70099-8 |pmid=21719349 |url-access=subscription }}</ref> Angažman CD14 (čak i u dozama od samo 10 pg/mL) rezultira [[ćelijska signalizacija|unutarćelijskom signalizacijom]] putem povezanog proteina 4 "Toll-likog receptora" ([[TLR-4]]).<ref name=":32" /> Ova signalizacija aktivira jedarni faktor kappaB ([[NF-κB]]), što dovodi do transkripcije nekoliko gena koji pokreću proupalni odgovor.<ref name=":33">{{Cite journal |last1=Zhang |first1=Frank X. |last2=Kirschning |first2=Carsten J. |last3=Mancinelli |first3=Roberta |last4=Xu |first4=Xiao-Ping |last5=Jin |first5=Yiping |last6=Faure |first6=Emmanuelle |last7=Mantovani |first7=Alberto |last8=Rothe |first8=Mike |last9=Muzio |first9=Marta |last10=Arditi |first10=Moshe |date=March 1999 |title=Bacterial Lipopolysaccharide Activates Nuclear Factor-κB through Interleukin-1 Signaling Mediators in Cultured Human Dermal Endothelial Cells and Mononuclear Phagocytes |journal=Journal of Biological Chemistry |language=en |volume=274 |issue=12 |pages=7611–7614 |doi=10.1074/jbc.274.12.7611 |doi-access=free |pmid=10075645 }}</ref> Ovo rezultira značajnom aktivacijom mononuklearnih ćelija i sintezom efektorskih [[citokin]]a kao što su [[interleukin 1|IL-1]], [[interleukin 6|IL-6]] i [[TNF-α]].<ref>{{Cite journal |last1=Ciesielska |first1=Anna |last2=Matyjek |first2=Marta |last3=Kwiatkowska |first3=Katarzyna |date=February 2021 |title=TLR4 and CD14 trafficking and its influence on LPS-induced pro-inflammatory signaling |url=https://link.springer.com/10.1007/s00018-020-03656-y |journal=Cellular and Molecular Life Sciences |language=en |volume=78 |issue=4 |pages=1233–1261 |doi=10.1007/s00018-020-03656-y |pmid=33057840 |issn=1420-682X|pmc=7904555 }}</ref> TLR- posredovana aktivacija pomaže u pokretanju [[urođeni imunski sistem|urođenog imunskog sistema]] da efikasno iskorijeni mikrobe koji napadaju, ali citokini koje proizvode također djeluju na [[endotel]]ne ćelije.<ref name=":32" /> Tamo imaju različite efekte, uključujući smanjenu sintezu antikoagulacijskih faktora kao što su [[inhibitor puta tkivnog faktora]] i [[trombomodulin]].<ref name=":34">{{Cite journal |last1=Gabarin |first1=Ramy S. |last2=Li |first2=Manshu |last3=Zimmel |first3=Paige A. |last4=Marshall |first4=John C. |last5=Li |first5=Yimin |last6=Zhang |first6=Haibo |date=2021 |title=Intracellular and Extracellular Lipopolysaccharide Signaling in Sepsis: Avenues for Novel Therapeutic Strategies |journal=Journal of Innate Immunity |language=en |volume=13 |issue=6 |pages=323–332 |doi=10.1159/000515740 |pmid=34004605 |pmc=8613564 |issn=1662-811X}}</ref> Efekti citokina mogu biti pojačani angažmanom TLR-4 na endotelnim ćelijama.<ref name=":32"/><ref name=":34"/> Kao odgovor na upalu, dolazi do kompenzacijske reakcije proizvodnje protuupalnih supstanci kao što su [[interleukin 4|IL-4]], antagonisti IL-10, receptor IL-1 i [[kortizol]].<ref name=":35">{{Cite journal |last=Cheng |first=Lingxia |last2=Cao |first2=Yu |last3=Liu |first3=Shihao |last4=Lv |first4=Lukai |last5=Zhang |first5=Jianjun |last6=Bao |first6=Ji |last7=Wang |first7=Guan |last8=Xu |first8=Ping |date=September 2025 |title=Unveiling the research advances of sepsis: pathogenesis, precise intervention and clinical perspective |url=https://journals.lww.com/10.1097/JS9.0000000000002668 |journal=International Journal of Surgery |language=en |volume=111 |issue=9 |pages=6260–6289 |doi=10.1097/JS9.0000000000002668 |issn=1743-9159|doi-access=free }}</ref> Ovo se naziva sindrom kompenzatornog protivupalnog odgovora (CARS).<ref name="Adib-ConquyCavaillon2008">{{cite journal | vauthors = Adib-Conquy M, Cavaillon JM | title = Compensatory anti-inflammatory response syndrome | journal = Thromb. Haemost. | volume = 101 | issue = 1 | pages = 36–47 | date = January 2009 | pmid = 19132187 | doi = 10.1160/TH08-07-0421| s2cid = 11156883 | issn=0340-6245}}</ref> I upalne i protuupalne reakcije odgovorne su za tok sepse i opisane su kao MARS (sindrom miješanog antagonističkog odgovora).<ref name=":35" /> Cilj ovih procesa je održavanje upale na odgovarajućem nivou. CARS često dovodi do supresije imunološkog sistema, što pacijente ostavlja podložnima sekundarnoj infekciji.<ref name="Angusvan der Poll2013"/> Nekada se smatralo da SIRS ili CARS mogu predominirati kod osobe sa sepsom, te je predloženo da CARS slijedi SIRS u dvovalnom procesu. Sada se vjeruje da se sistemski upalni odgovor i kompenzacijski protuupalni odgovor javljaju istovremeno.<ref name="Adib-ConquyCavaillon2008"/> Pri visokim nivoima LPS-a, dolazi do sindroma sepsnog šoka; Isti citokin i sekundarni medijatori, sada na visokim nivoima, rezultiraju sistemskom [[vazodilatacija| vazodilatacijom]] (hipotenzijom), smanjenom kontraktilnošću [[miokard]]a, raširenim oštećenjem endotela, aktivacijom koja uzrokuje sistemsku adheziju leukocita i difuzno oštećenje alveolarnih kapilara u plućima, te aktivacijom sistema koagulacije koja kulminira [[diseminirana intravaskularna koagulacija|diseminiranom intravaskularnom koagulacijom]] (DIC).<ref name=":35"/> Hipoperfuzija uzrokovana kombinovanim efektima raširene vazodilatacije, zatajenja miokardijalne pumpe i DIC-a uzrokuje zatajenje višeorganskih sistema koje utiče na jetru, bubrege i centralni nervni sistem, između ostalih organskih sistema. Nedavno je uočeno teško oštećenje ultrastrukture jetre usljed tretmana toksinima [[Salmonella]].<ref>{{cite journal |last= YashRoy |first= R.C. |date= June 1994 |title= Liver damage by intra-ileal treatment with Salmonella 3,10:r:- extract as studied by light and electron microscopy |journal= Indian Journal of Animal Sciences |volume= 64 |issue= 6 |pages= 597–99 |url= https://www.researchgate.net/publication/230820149 |via= [[ResearchGate]]}}(animal study).</ref> Sposobnost [[TLR4]] da reaguje na različite vrste [[lipopolisaharid|LPS]] je klinički važna. [[Patogene bakterije]] mogu koristiti LPS sa niskom biološkom aktivnošću kako bi izbjegle pravilno prepoznavanje od strane sistema [[TLR4]]/[[MD-2 (imunologija)|MD-2]], smanjujući [[imunski odgovor]] domaćina i povećavajući rizik od širenja bakterija.<ref name=":35"/> S druge strane, takav LPS ne bi mogao izazvati sepsni šok kod osjetljivih pacijenata, što bi sepsne komplikacije učinilo lakšim za upravljanje.<ref name=":35"/> Ipak, definisanje i razumijevanje kako čak i najmanje strukturne razlike između vrlo sličnih vrsta LPS mogu uticati na aktivaciju imunskog odgovora, može pružiti mehanizam za fino podešavanje potonjeg i nove uvide u imunomodulatorne procese.<ref name=":35" />ref name="pmid26635809">{{cite journal | vauthors = Korneev KV, Arbatsky NP, Molinaro A, Palmigiano A, Shaikhutdinova RZ, Shneider MM, Pier GB, Kondakova AN, Sviriaeva EN, Sturiale L, Garozzo D, Kruglov AA, Nedospasov SA, Drutskaya MS, Knirel YA, Kuprash DV|display-authors = 6 | title = Structural Relationship of the Lipid A Acyl Groups to Activation of Murine Toll-Like Receptor 4 by Lipopolysaccharides from Pathogenic Strains of Burkholderia mallei, Acinetobacter baumannii, and Pseudomonas aeruginosa | journal = Front Immunol | volume = 6 | page = 595 | date = 2015 | pmid = 26635809 | pmc = 4655328 | doi = 10.3389/fimmu.2015.00595 |doi-access = free }}</ref> ==Dijagnoza== === Definicije === [[Sepsa]] je precipitirajuće stanje za sepsni šok, stoga su dijagnostički kriteriji za sepsu relevantni za dijagnozu sepsnog šoka.<ref name=":2">{{Cite journal |date=2024-06-26 |title=Septic Shock: Practice Essentials, Background, Pathophysiology |url=https://emedicine.medscape.com/article/168402-overview?form=fpf |journal=Medscape}}</ref> Postoje tri različita sistema za dijagnosticiranje sepse.<ref name=":1" /> To su kriteriji sindroma sistemskog upalnog odgovora (SIRS), potpuna procjena posljedičnog otkazivanja [[organ]]a (SOFA) i brza verzija SOFA (qSOFA).<ref>{{Cite journal |last1=Tusgul |first1=Selin |last2=Carron |first2=Pierre-Nicolas |last3=Yersin |first3=Bertrand |last4=Calandra |first4=Thierry |last5=Dami |first5=Fabrice |date=2017-11-03 |title=Low sensitivity of qSOFA, SIRS criteria and sepsis definition to identify infected patients at risk of complication in the prehospital setting and at the emergency department triage |journal=Scandinavian Journal of Trauma, Resuscitation and Emergency Medicine |volume=25 |issue=1 |doi=10.1186/s13049-017-0449-y |doi-access=free |pmid=29100549 |pmc=5670696 |issn=1757-7241}}</ref> Najnoviji skup stručnjaka na temu sepse nazvan je "sepsa-3" i na njemu su predstavljene najnovije smjernice za dijagnozu i liječenje sepse.<ref>{{Citation |title=Sepsis: Management, Including Sepsis Bundles |work=SpringerReference |date=2011 |url=http://www.springerreference.com/index/doi/10.1007/springerreference_301188 |access-date=2026-01-12 |place=Berlin/Heidelberg |publisher=Springer-Verlag |doi=10.1007/springerreference_301188 |doi-broken-date=13 January 2026 |url-access=subscription }}</ref> ==== SIRS ==== SIRS kriteriji su nedavno isključeni iz sepse-3, ali su i dalje najčešće korišteni dijagnostički alat za identifikaciju sepse.<ref>{{Cite journal |last1=Kaukonen |first1=Kirsi-Maija |last2=Bailey |first2=Michael |last3=Pilcher |first3=David |last4=Cooper |first4=D. Jamie |last5=Bellomo |first5=Rinaldo |date=2015-04-23 |title=Systemic Inflammatory Response Syndrome Criteria in Defining Severe Sepsis |url=http://www.nejm.org/doi/10.1056/NEJMoa1415236 |journal=New England Journal of Medicine |language=en |volume=372 |issue=17 |pages=1629–1638 |doi=10.1056/NEJMoa1415236 |pmid=25776936 |issn=0028-4793}}</ref> Pacijent koji ispunjava kriterije SIRS-a ima mogući ili dokumentirani izvor infekcije plus najmanje dva ili više kriterija navedenih u nastavku.<ref name=":3">{{Cite journal |last1=Seymour |first1=Christopher W. |last2=Liu |first2=Vincent X. |last3=Iwashyna |first3=Theodore J. |last4=Brunkhorst |first4=Frank M. |last5=Rea |first5=Thomas D. |last6=Scherag |first6=André |last7=Rubenfeld |first7=Gordon |last8=Kahn |first8=Jeremy M. |last9=Shankar-Hari |first9=Manu |last10=Singer |first10=Mervyn |last11=Deutschman |first11=Clifford S. |last12=Escobar |first12=Gabriel J. |last13=Angus |first13=Derek C. |date=2016-02-23 |title=Assessment of Clinical Criteria for Sepsis: For the Third International Consensus Definitions for Sepsis and Septic Shock (Sepsis-3) |journal=JAMA |language=en |volume=315 |issue=8 |pages=762–774 |doi=10.1001/jama.2016.0288 |issn=0098-7484 |pmc=5433435 |pmid=26903335 |bibcode=2016JAMA..315..762S }}</ref> * [[Tahipneja]] (ubrzano disanje), što se definira kao više od 20 udisaja u minuti, ili prilikom testiranja [[krvni pčin|krvnih plinova]], [[PaCO2|{{Chem|PaCO|2}}]] manji od 32&nbsp;mmHg, što ukazuje na hiperventilaciju * Broj [[leukocit|bijelih krvnih zrnaca]] ili značajno nizak (< 4000 ćelija/mm³) ili povišen (> 12000 ćelija/mm³) * [[Tahikardija]] (ubrzan [[srčani ritam]]), što se kod sepse definira kao brzina veća od 90 otkucaja u minuti * Promijenjena tjelesna [[Normalna tjelesna temperatura|temperatura]]: [[Groznica]] > 38.0|C|F}} ili hipotermija < 36.0|C|F}} Dokumentovani dokazi infekcije mogu uključivati pozitivne [[krvna kultura|krvne kultura]], znaci pneumonije na rendgenskom snimku grudnog koša ili drugi radiološki ili laboratorijski dokazi infekcije.<ref name=":10">{{Cite journal |last1=Cecconi |first1=Maurizio |last2=Evans |first2=Laura |last3=Levy |first3=Mitchell |last4=Rhodes |first4=Andrew |date=July 2018 |title=Sepsis and septic shock |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0140673618306962 |journal=The Lancet |language=en |volume=392 |issue=10141 |pages=75–87 |doi=10.1016/S0140-6736(18)30696-2 |pmid=29937192 |bibcode=2018Lanc..392...75C |url-access=subscription }}</ref> Znakovi [[sindrom višestruke disfunkcije organa|disfunkcije krajnjih organa]] prisutni su kod sepsnog šoka, uključujući [[zatajenje bubrega]], disfunkciju jetre, promjene mentalnog stanja ili povišenu razinu [[mliječna kiselina|laktata]] u [[krvni serum|serumu]].<ref name=":21">{{Cite journal |last1=Meyer |first1=Nuala J. |last2=Prescott |first2=Hallie C. |date=2024-12-05 |editor-last=Hardin |editor-first=C. Corey |title=Sepsis and Septic Shock |url=http://www.nejm.org/doi/10.1056/NEJMra2403213 |journal=New England Journal of Medicine |language=en |volume=391 |issue=22 |pages=2133–2146 |doi=10.1056/NEJMra2403213 |pmid=39774315 |issn=0028-4793|url-access=subscription }}</ref> Jedno ograničenje kriterija SIRS-a je to što može biti prisutan u mnogim neinfektivnim stanjima, kao što su autoimuna stanja, pankreatitis, nedavna operacija ili vaskulitis.<ref name=":5">{{Cite journal |last1=Singer |first1=Mervyn |last2=Deutschman |first2=Clifford S. |last3=Seymour |first3=Christopher Warren |last4=Shankar-Hari |first4=Manu |last5=Annane |first5=Djillali |last6=Bauer |first6=Michael |last7=Bellomo |first7=Rinaldo |last8=Bernard |first8=Gordon R. |last9=Chiche |first9=Jean-Daniel |last10=Coopersmith |first10=Craig M. |last11=Hotchkiss |first11=Richard S. |last12=Levy |first12=Mitchell M. |last13=Marshall |first13=John C. |last14=Martin |first14=Greg S. |last15=Opal |first15=Steven M. |date=2016-02-23 |title=The Third International Consensus Definitions for Sepsis and Septic Shock (Sepsis-3) |journal=JAMA |language=en |volume=315 |issue=8 |pages=801–810 |doi=10.1001/jama.2016.0287 |issn=0098-7484 |pmc=4968574 |pmid=26903338}}</ref> ==== qSOFA and SOFA ==== qSOFA je još jedan skup kriterija koji se koristi za dijagnosticiranje sepse i pomaže kliničarima da identificiraju sepsu u okruženjima koja nisu jedinica intenzivne njege.<ref name=":1" /> Njegov pandan SOFA koristi se isključivo na intenzivnoj njezi.<ref name=":5" /> U SOFA kriterijima postoje tri kriterija, koja su navedena u nastavku.<ref name=":5"/><br> * frekvencija disanja od 22 udisaja u minuti ili više * promijenjeno mentalno stanje * sistolni [[krvni pritisak]] od 100 mg ili manje Pacijenti ispunjavaju SOFA kriterije, a stoga imaju sepsu, kada ispunjavaju dva ili više gore navedenih kriterija.<ref name=":21"/> qSOFA je obično ograničena, kao što je poznato, uglavnom identificira pacijente koji se javljaju kasno u toku sepse.<ref name=":11">{{Cite journal |last1=Evans |first1=Laura |last2=Rhodes |first2=Andrew |last3=Alhazzani |first3=Waleed |last4=Antonelli |first4=Massimo |last5=Coopersmith |first5=Craig M. |last6=French |first6=Craig |last7=Machado |first7=Flávia R. |last8=Mcintyre |first8=Lauralyn |last9=Ostermann |first9=Marlies |last10=Prescott |first10=Hallie C. |last11=Schorr |first11=Christa |last12=Simpson |first12=Steven |last13=Wiersinga |first13=W. Joost |last14=Alshamsi |first14=Fayez |last15=Angus |first15=Derek C. |date=November 2021 |title=Surviving Sepsis Campaign: International Guidelines for Management of Sepsis and Septic Shock 2021 |url=https://journals.lww.com/10.1097/CCM.0000000000005337 |journal=Critical Care Medicine |language=en |volume=49 |issue=11 |pages=e1063–e1143 |doi=10.1097/CCM.0000000000005337 |pmid=34605781 |issn=0090-3493}}</ref> SOFA kriteriji se koriste kod kritično bolesnih pacijenata i procjenjuju težinu disfunkcije u šest organskih sistema.<ref name="jama.jamanetwork.com">{{Cite journal |last1=Raith |first1=Eamon P. |last2=Udy |first2=Andrew A. |last3=Bailey |first3=Michael |last4=McGloughlin |first4=Steven |last5=MacIsaac |first5=Christopher |last6=Bellomo |first6=Rinaldo |last7=Pilcher |first7=David V. |last8=for the Australian and New Zealand Intensive Care Society (ANZICS) Centre for Outcomes and Resource Evaluation (CORE) |date=2017-01-17 |title=Prognostic Accuracy of the SOFA Score, SIRS Criteria, and qSOFA Score for In-Hospital Mortality Among Adults With Suspected Infection Admitted to the Intensive Care Unit |url=http://jama.jamanetwork.com/article.aspx?doi=10.1001/jama.2016.20328 |journal=JAMA |language=en |volume=317 |issue=3 |pages=290–300 |doi=10.1001/jama.2016.20328 |pmid=28114553 |issn=0098-7484|url-access=subscription }}</ref> U vrijeme prijema na intenzivnu njegu, rezultat se izračunava kao početna vrijednost. Nakon toga, rezultat se izračunava svakih 48 sati.<ref name="jama.jamanetwork.com"/> Početna vrijednost je rezultat nula, što ukazuje na odsustvo sepse.<ref name=":3"/> Povećanje rezultata za dva ili više bodova ukazuje na sepsu i povećanu smrtnost od 20%.<ref name=":1"/> ==== Sepsni šok ==== Sepsni šok je potklasa [[distributivni šok|distributivnog šoka]], stanja u kojem abnormalna distribucija protoka krvi u [[mikrosudovi|najmanjim krvnim sudovima]] rezultira neadekvatnom opskrbom krvlju tijelesnih [[tkivo|tkiva]], što rezultira [[ishemija|ishemijom]] i disfunkcijom organa.<ref name=":7">{{Cite journal |last1=Standl |first1=Thomas |last2=Annecke |first2=Thorsten |last3=Cascorbi |first3=Ingolf |last4=Heller |first4=Axel R. |last5=Sabashnikov |first5=Anton |last6=Teske |first6=Wolfram |date=2018-11-09 |title=The Nomenclature, Definition and Distinction of Types of Shock |journal=Deutsches Ärzteblatt International |volume=115 |issue=45 |pages=757–768 |doi=10.3238/arztebl.2018.0757 |pmid=30573009 |pmc=6323133 |issn=1866-0452}}</ref> Sepsni šok se konkretno odnosi na distributivni šok uzrokovan [[sepsa|sepsom]] kao posljedicom infekcije.<ref name=":7"/> Izvorno, sepsni šok je identificiran kod pacijenata samo na osnovu prisustva [[hipotenzija|hipotenzije]].<ref name=":12">{{Cite journal |last1=Yealy |first1=Donald M. |last2=Mohr |first2=Nicholas M. |last3=Shapiro |first3=Nathan I. |last4=Venkatesh |first4=Arjun |last5=Jones |first5=Alan E. |last6=Self |first6=Wesley H. |date=July 2021 |title=Early Care of Adults With Suspected Sepsis in the Emergency Department and Out-of-Hospital Environment: A Consensus-Based Task Force Report |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0196064421001177 |journal=Annals of Emergency Medicine |language=en |volume=78 |issue=1 |pages=1–19 |doi=10.1016/j.annemergmed.2021.02.006 |pmid=33840511 }}</ref> Međutim, posljednjih godina otkriveno je da je hipotenzija kasnija manifestacija sepsnog šoka..<ref name=":6">{{Cite journal |last1=Shankar-Hari |first1=Manu |last2=Phillips |first2=Gary S. |last3=Levy |first3=Mitchell L. |last4=Seymour |first4=Christopher W. |last5=Liu |first5=Vincent X. |last6=Deutschman |first6=Clifford S. |last7=Angus |first7=Derek C. |last8=Rubenfeld |first8=Gordon D. |last9=Singer |first9=Mervyn |last10=for the Sepsis Definitions Task Force |date=2016-02-23 |title=Developing a New Definition and Assessing New Clinical Criteria for Septic Shock: For the Third International Consensus Definitions for Sepsis and Septic Shock (Sepsis-3) |journal=JAMA |language=en |volume=315 |issue=8 |pages=775–787 |doi=10.1001/jama.2016.0289 |issn=0098-7484 |pmc=4910392 |pmid=26903336}}</ref> Konkretno, utvrđeno je da se nedostatak protoka krvi u tkivu (hipoperfuzija tkiva) javlja mnogo prije hipotenzije u slučajevima sepsnog šoka.<ref>{{Cite journal |last1=De Backer |first1=Daniel |last2=Ricottilli |first2=Francesco |last3=Ospina-Tascón |first3=Gustavo A. |date=April 2021 |title=Septic shock: a microcirculation disease |url=https://journals.lww.com/10.1097/ACO.0000000000000957 |journal=Current Opinion in Anaesthesiology |language=en |volume=34 |issue=2 |pages=85–91 |doi=10.1097/ACO.0000000000000957 |pmid=33577205 |issn=0952-7907|url-access=subscription }}</ref> Stoga je mjerenje [[laktat]]a postalo sastavni dio dijagnoze sepsnog šoka. <ref name=":6"/> To je zato što je laktat marker hipoperfuzije tkiva, budući da se ovaj metabolički produkt proizvodi samo metaboličkim procesima koji se odvijaju u odsustvu adekvatne opskrbe tkiva [[kisik]]om.<ref name=":13">{{Cite journal |last1=Bakker |first1=Jan |last2=Postelnicu |first2=Radu |last3=Mukherjee |first3=Vikramjit |date=January 2020 |title=Lactate |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0749070419300727 |journal=Critical Care Clinics |language=en |volume=36 |issue=1 |pages=115–124 |doi=10.1016/j.ccc.2019.08.009 |pmid=31733674 |hdl=1765/120402 |hdl-access=free }}</ref> Nivo laktata od 18 mg/dL (ili 2 mmol po L) je dijagnostički kriterij za sepsni šok prema sepsi-3.<ref name=":5"/> Drugi dijagnostički kriterij za sepsni šok je vazopresorska terapija potrebna za održavanje prosječnog [[krvni pritisak|arterijskog pritiska]] od 65 mmHg.<ref name=":21"/> === Znakovi i simptomi === ==== Općenito ==== Znakovi i simptomi sepse i sepsnog šoka variraju ovisno o uzroku koji ih je izazvao.<ref name=":21"/> Međutim, opći znaci i simptomi uključuju [[grozbica|groznicu]], rigor, [[hipotermija|hipotermiju]], [[znojenje]], malaksalost.<ref name=":21"/> Iako je [[groznica]] najčešća manifestacija sepse, u nekim slučajevima može biti odsutna.<ref name=":9">{{Cite journal |last1=Thomas-Rüddel |first1=Daniel O. |last2=Hoffmann |first2=Peter |last3=Schwarzkopf |first3=Daniel |last4=Scheer |first4=Christian |last5=Bach |first5=Friedhelm |last6=Komann |first6=Marcus |last7=Gerlach |first7=Herwig |last8=Weiss |first8=Manfred |last9=Lindner |first9=Matthias |last10=Rüddel |first10=Hendrik |last11=Simon |first11=Philipp |last12=Kuhn |first12=Sven-Olaf |last13=Wetzker |first13=Reinhard |last14=Bauer |first14=Michael |last15=Reinhart |first15=Konrad |date=December 2021 |title=Fever and hypothermia represent two populations of sepsis patients and are associated with outside temperature |journal=Critical Care |language=en |volume=25 |issue=1 |doi=10.1186/s13054-021-03776-2 |doi-access=free |pmid=34674733 |pmc=8532310 |issn=1364-8535}}</ref> Posebno, groznica može biti odsutna kod imunokompromitovanih pacijenata, starijih pacijenata i pacijenata s hroničnom zloupotrebom [[alkohol]]a.<ref name=":1"/> Osim toga, važno je napomenuti da je veća smrtnost povezana s pacijentima koji se javljaju s hipotermijom.<ref name=":9"/> ==== Srčani ==== Novi šum, [[tahikardija]], [[hipotenzija]] i [[purpura|topla i crvena koža]].<ref name=":10"/> ==== Gastrointestinalni ==== Ukočenost trbuha, bol u [[trbuh]]u, [[povraćanje]], [[proljev]], disfagija i abnormalna distenzija.<ref name=":10" /> [[Slika:Petechial rash.JPG|thumb| Petehijski osip kod pacijenta sa sepsnim šokom.]] [[Slika:Splinter hemorrhage.jpg|thumb|Slika krhotine u obliku iverja kod sepsnog šoka povezanog s [[endokarditis]]om .]] ==== Plućni ==== [[Kašalj]], pleurska bol u prsima, tahipneja, kratak dah i bol u grlu.<ref name=":8" /> ==== Neurološki ==== Promijenjeno mentalno stanje, [[glavobolja]], anestezija u sedlu, ukočenost ili rigidnost vrata i [[epilepsijski napad|napadi]].<ref>{{Cite journal |last1=Sonneville |first1=Romain |last2=Benghanem |first2=Sarah |last3=Jeantin |first3=Lina |last4=de Montmollin |first4=Etienne |last5=Doman |first5=Marc |last6=Gaudemer |first6=Augustin |last7=Thy |first7=Michael |last8=Timsit |first8=Jean-François |date=2023-10-05 |title=The spectrum of sepsis-associated encephalopathy: a clinical perspective |journal=Critical Care |language=en |volume=27 |issue=1 |doi=10.1186/s13054-023-04655-8 |doi-access=free |pmid=37798769 |pmc=10552444 |issn=1364-8535}}</ref> ==== Mišićno-koštani sistem ==== Bolovi u [[zglob]]ovima, bolovi u [[mišić]]ima, [[edem]], slabost i krepitus.<ref>{{Cite journal |last1=Khan |first1=Jaffar |last2=Harrison |first2=Taylor B. |last3=Rich |first3=Mark M. |last4=Moss |first4=Marc |date=2006-10-24 |title=Early development of critical illness myopathy and neuropathy in patients with severe sepsis |url=https://www.neurology.org/doi/10.1212/01.wnl.0000239826.63523.8e |journal=Neurology |language=en |volume=67 |issue=8 |pages=1421–1425 |doi=10.1212/01.wnl.0000239826.63523.8e |pmid=17060568 |issn=0028-3878|url-access=subscription }}</ref> ==== Genitourinarni ==== Disurija, [[hematurija]], [[mokrenje|učestalost]], osjetljivost kostovertebralnog ugla, piurija, [[vaginsko krvarenje]] i [[vaginski iscjedak]].<ref>{{Cite journal |last1=Wagenlehner |first1=Florian M. E. |last2=Pilatz |first2=Adrian |last3=Weidner |first3=Wolfgang |last4=Naber |first4=Kurt G. |date=2015-09-04 |editor-last=Mulvey |editor-first=Matthew A. |editor2-last=Stapleton |editor2-first=Ann E. |editor3-last=Klumpp |editor3-first=David J. |title=Urosepsis: Overview of the Diagnostic and Treatment Challenges |url=https://journals.asm.org/doi/10.1128/microbiolspec.UTI-0003-2012 |journal=Microbiology Spectrum |language=en |volume=3 |issue=5|doi=10.1128/microbiolspec.UTI-0003-2012 |pmid=26542042 |issn=2165-0497|url-access=subscription }}</ref> ==== Kožni ==== [[Petehije]], bulozne lezije, [[eritem]], osip, krhotine u obliku iverja, modrice i gnojne [[lezija|lezije]].<ref>{{Cite journal |last1=Pulido-Perez |first1=Ana |last2=Sanchez-Carrillo |first2=Carlos |last3=Bergon-Sendin |first3=Marta |last4=Suarez-Fernandez |first4=Ricardo |last5=Rosell-Diaz |first5=Angel Manuel |last6=Muñoz |first6=Patricia |last7=Bouza |first7=Emilio |date=May 2022 |title=Prevalence and clinical features of secondary skin lesions in septic patients with bloodstream infections |url=https://link.springer.com/10.1007/s10096-022-04431-6 |journal=European Journal of Clinical Microbiology & Infectious Diseases |language=en |volume=41 |issue=5 |pages=779–786 |doi=10.1007/s10096-022-04431-6 |pmid=35320429 |issn=0934-9723|url-access=subscription }}</ref> === Dijagnostički alati === ==== Snimanje ==== Rendgenski snimci [[grudni koš|grudnog koša]] obično su indicirani za svaki slučaj sepse jer je [[pneumonija]] najčešći uzrok sepse.<ref name=":12"/> U zavisnosti od kliničke situacije, mogu se naručiti i drugi slikovni pregledi. Ako se sumnja na [[endokarditis]], indicirana je ehokardiografija.<ref>{{Cite journal |last1=Chambers |first1=Henry F. |last2=Bayer |first2=Arnold S. |date=2020-08-06 |editor-last=Solomon |editor-first=Caren G. |title=Native-Valve Infective Endocarditis |url=http://www.nejm.org/doi/10.1056/NEJMcp2000400 |journal=New England Journal of Medicine |language=en |volume=383 |issue=6 |pages=567–576 |doi=10.1056/NEJMcp2000400 |pmid=32757525 |issn=0028-4793|url-access=subscription }}</ref> [[CT-skeniranje]] grudnog koša može se koristiti i kada se sumnja na empijem ili infektivne izlive.<ref>{{Cite journal |last1=Feller-Kopman |first1=David |last2=Light |first2=Richard |date=2018-02-22 |editor-last=Ingelfinger |editor-first=Julie R. |title=Pleural Disease |url=http://www.nejm.org/doi/10.1056/NEJMra1403503 |journal=New England Journal of Medicine |language=en |volume=378 |issue=8 |pages=740–751 |doi=10.1056/NEJMra1403503 |pmid=29466146 |issn=0028-4793|url-access=subscription }}</ref> CT skeniranje drugih dijelova tijela može se koristiti ako se sumnja na apscese.<ref>{{Cite journal |last1=Bonomo |first1=Robert A |last2=Chow |first2=Anthony W |last3=Edwards |first3=Morven S |last4=Humphries |first4=Romney |last5=Tamma |first5=Pranita D |last6=Abrahamian |first6=Fredrick M |last7=Bessesen |first7=Mary |last8=Dellinger |first8=E Patchen |last9=Goldstein |first9=Ellie |last10=Hayden |first10=Mary K |last11=Kaye |first11=Keith S |last12=Potoski |first12=Brian A |last13=Rodríguez-Baño |first13=Jesús |last14=Sawyer |first14=Robert |last15=Skalweit |first15=Marion |date=2024-10-04 |title=2024 Clinical Practice Guideline Update by the Infectious Diseases Society of America on Complicated Intra-abdominal Infections: Risk Assessment, Diagnostic Imaging, and Microbiological Evaluation in Adults, Children, and Pregnant People |url=https://academic.oup.com/cid/article/79/Supplement_3/S81/7706348 |journal=Clinical Infectious Diseases |language=en |volume=79 |issue=Supplement_3 |pages=S81–S87 |doi=10.1093/cid/ciae346 |pmid=38965057 |issn=1058-4838}}</ref> ==== Laboratorijsko testiranje ==== Veliki broj laboratorijskih testova je indiciran kada se sumnja na sepsu. Što se tiče kultura, kliničari obično naručuju dva seta perifernih krvnih kultura, kulture urina, kulture stolice, sputuma i kulture kože.<ref name=":12"/> Specijalne kulture, kao što su cerebrospinalne, zglobne ili pleuralne kulture, naručuju se samo u određenim kliničkim scenarijima i nisu standardna nega.<ref name=":12"/> Ostali laboratorijski testovi koji se naručuju u slučaju sepse uključuju kompletnu krvnu sliku sa diferencijalnim testom, osnovni metabolički panel, analizu urina, studije [[loagulacija|koagulacije]] i studije jetrenih [[enzim]]a.<ref name=":11"/> Konačno, abnormalnosti kiselinske i bazne ravnoteže su česte u slučaju sepse, stoga se naručuju uzorci arterijske i venske krvi.<ref>{{Cite journal |last1=Achanti |first1=Anand |last2=Szerlip |first2=Harold M. |date=January 2023 |title=Acid-Base Disorders in the Critically Ill Patient |journal=Clinical Journal of the American Society of Nephrology |language=en |volume=18 |issue=1 |pages=102–112 |doi=10.2215/CJN.04500422 |pmid=35998977 |pmc=10101555 |issn=1555-9041}}</ref> ==== Biomarkeri sepse ==== Dva glavna biomarkera koja se koriste za sepsu i sepsni šok su [[laktat]] i [[prokalcitonin]].<ref name=":1"/> Laktat se koristi jer se proizvodi u tijelu kao rezultat nedovoljne opskrbe tkiva kisikom zbog slabog protoka krvi.<ref name=":13"/> Budući da tkiva ne primaju adekvatan protok krvi u sepsnom šoku, laktat se može koristiti za otkrivanje da li je pacijent u stanju sepsnog šoka.<ref name=":13"/> Kao što je gore spomenuto, nivo laktata od 18 mg/dL (2 mmol po L) je dijagnostički kriterij za sepsni šok prema sepsi-3.<ref name=":5"/> Nivoi laktata se dobijaju kada se prvi put posumnja na sepsu.<ref name=":8"/> Ako su nivoi povišeni u tom trenutku, mjerenje laktata se ponavlja svaka četiri do šest sati, dok nivoi ponovo ne postanu normalni.<ref name=":12"/> Prokalcitonin se može koristiti kao indikator sepse jer je marker upale koju proizvode [[citokin]]i i bakterijski [[endotoksin]]i.<ref>{{Cite journal |last1=O'Grady |first1=Naomi |last2=Alexander |first2=Earnest |last3=Alhazzani |first3=Waleed |last4=Alshamsi |first4=Fayez |last5=Cuellar-Rodriguez |first5=Jennifer |last6=Jefferson |first6=Brian K. |last7=Kalil |first7=Andre C. |last8=Pastores |first8=Stephen M. |last9=Patel |first9=Robin |last10=van Duin |first10=David |last11=Weber |first11=David J. |last12=Deresinski |first12=Stanley |date=November 2023 |title=Society of Critical Care Medicine and the Infectious Diseases Society of America Guidelines for Evaluating New Fever in Adult Patients in the ICU |url=https://journals.lww.com/10.1097/CCM.0000000000006022 |journal=Critical Care Medicine |language=en |volume=51 |issue=11 |pages=1570–1586 |doi=10.1097/CCM.0000000000006022 |pmid=37902340 |issn=0090-3493|url-access=subscription }}</ref> Nivo prokalcitonina od 0,05 ng/mL smatra se normalnim, a pacijenti sa nivoom prokalcitonina manjim od 0,25 ng/mL imaju malu vjerovatnoću sepse.<ref name=":14">{{Cite journal |last1=Kaal |first1=Anna G. |last2=Nieberg |first2=Margot |last3=Stegmeijer |first3=Koen |last4=Steyerberg |first4=Ewout W. |last5=van Nieuwkoop |first5=Cees |date=January 2026 |title=The diagnostic accuracy of procalcitonin for community-acquired bacteremia: an updated systematic review and meta-analysis |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S1198743X2500655X |journal=Clinical Microbiology and Infection |language=en |doi=10.1016/j.cmi.2025.12.029 |pmid=41519266 |doi-access=free }}</ref> Nekoliko studija je pokazalo da težina sepse i nivoi prokalcitonina imaju statistički značajnu vezu.<ref name=":14"/> Iako trenutno ne postoje specifične dijagnostičke granice za nivoe prokalcitonina, neka ispitivanja su primijetila da pacijenti sa srednjim nivoima od 9,6 ng/mL obično imaju sepsu bez šoka, a pacijenti sa srednjim nivoima od 32,7 ng/mL obično imaju sepsni šok.<ref>{{Cite journal |last1=on behalf of the Internal Medicine Sepsis Study Group |last2=Tosoni |first2=Alberto |last3=Paratore |first3=Mattia |last4=Piscitelli |first4=Pamela |last5=Addolorato |first5=Giovanni |last6=De Cosmo |first6=Salvatore |last7=Mirijello |first7=Antonio |date=March 2020 |title=The use of procalcitonin for the management of sepsis in Internal Medicine wards: current evidence |url=https://www.minervamedica.it/index2.php?show=R41Y2020N01A0054 |journal=Panminerva Medica |volume=62 |issue=1 |pages=54–62 |doi=10.23736/S0031-0808.19.03809-6 |pmid=31729202 |url-access=subscription }}</ref> ==Liječenje== Liječenje se prvenstveno sastoji od sljedećeg: # Davanje [[intravenske tekućine|intravenslih tekuina]]<ref name=Review11>{{cite journal |last1= Levinson |first1= A.T. |last2=Casserly |first2= B.P. |last3= Levy |first3= M.M. |title= Reducing mortality in severe sepsis and septic shock |journal= Seminars in Respiratory and Critical Care Medicine |date= April 2011 |volume= 32 |issue= 2 |pages= 195–205 |pmid= 21506056 |doi= 10.1055/s-0031-1275532|s2cid= 20763016 }}</ref> # Rana primjena antibiotika<ref name=Review11/> # [[Rana terapija usmjerena na cilj]]<ref name=Review11/> # Brza identifikacija i kontrola izvora # Podrška disfunkciji glavnih organa ===Tekućina=== Budući da sniženi krvni pritisak u sepsnom šoku doprinosi slaboj perfuziji, obezbjeđivanje vaskularnog pristupa i izvođenje [[reanimacije tekućinom]] je početni tretman za povećanje volumena krvi. Pacijente koji pokazuju hipoperfuziju izazvanu sepsom treba inicijalno reanimirati sa najmanje 30 ml/kg intravenoznih kristaloida unutar prva tri sata.<ref name=":1" /> Smatra se prihvatljivim davati boluse od jedne litre unutar prvih 30 minuta.<ref name=":10"/> Reanimacija tekućinom pomaže u liječenju sepsnog šoka jer povećava predopterećenje i minutni volumen srca, što poboljšava dostavu kisika.<ref name=":21"/> [[Ekspander volumena|Kristaloidi]] kao što su [[normalna fiziološka otopina]] i [[Ringerov laktat]] preporučuju se kao početna tekućina izbora, dok upotreba koloidnih otopina kao što je [[hidroksietil- škrob]] nije pokazala nikakvu prednost ili smanjenje smrtnosti.<ref name=":12" /> Kada se daju velike količine tekućine, davanje [[albumin]]a pokazalo je određenu korist.<ref name=":11" /> Nakon početne reanimacije tekućinom, potrebna je česta ponovna procjena ravnoteže tekućine pacijenta kako bi se izbjeglo prekomjerna ili nedovoljna hidratacija.<ref name=":11" /> Ovo je od veće važnosti kod pacijenata sa srčanom insuficijencijom, akutnim oštećenjem pluća ili hroničnom bubrežnom bolešću, jer preopterećenje volumenom može biti pogubno za ove pacijente.<ref>{{Cite journal |last1=Zampieri |first1=Fernando G. |last2=Bagshaw |first2=Sean M. |last3=Semler |first3=Matthew W. |date=2023-06-13 |title=Fluid Therapy for Critically Ill Adults With Sepsis: A Review |url=https://jamanetwork.com/journals/jama/fullarticle/2805900 |journal=JAMA |language=en |volume=329 |issue=22 |pages=1967–1980 |doi=10.1001/jama.2023.7560 |pmid=37314271 |issn=0098-7484|url-access=subscription }}</ref> Ravnoteža tekućine može se procijeniti na mnogo načina, kao što su dinamički odgovor [[krvni pritisak|krvnog pritiska]], izlučivanje urina (treba biti veće od 0,5 mL na sat), klirens [[laktat]]a, ultrazvuk [[donja šuplja vena|donje šuplje vene]], pasivno podizanje nogu i varijacije pulsnog pritiska. Davanje tekućine treba biti ograničeno u kasnijim fazama liječenja sepse.<ref name=":0">{{Cite journal |last1=Meyhoff |first1=Tine S. |last2=Hjortrup |first2=Peter B. |last3=Wetterslev |first3=Jørn |last4=Sivapalan |first4=Praleene |last5=Laake |first5=Jon H. |last6=Cronhjort |first6=Maria |last7=Jakob |first7=Stephan M. |last8=Cecconi |first8=Maurizio |last9=Nalos |first9=Marek |last10=Ostermann |first10=Marlies |last11=Malbrain |first11=Manu |last12=Pettilä |first12=Ville |last13=Møller |first13=Morten H. |last14=Kjær |first14=Maj-Brit N. |last15=Lange |first15=Theis |date=2022-06-30 |title=Restriction of Intravenous Fluid in ICU Patients with Septic Shock |url=http://www.nejm.org/doi/10.1056/NEJMoa2202707 |journal=New England Journal of Medicine |language=en |volume=386 |issue=26 |pages=2459–2470 |doi=10.1056/NEJMoa2202707 |pmid=35709019 |issn=0028-4793}}</ref> U idealnom slučaju, pacijenti bi trebali imati ravnotežu tekućine na nuli nakon 72 sata.<ref name=":0" /> To je zato što je dokazano da svaka litra prekomjerne hidratacije povećava rizik od smrti.<ref name=":0" /> ===Antibiotici=== ==== Opći pristup ==== Rani početak antibiotske terapije povezan je s boljim ishodima u više studija.<ref name=":10"/> U početku poručeavano je da se [[antibiotici]] primjenjuju jedan sat nakon početnog prepoznavanja sepse.<ref name=":1"/> Međutim, nekoliko naknadnih studija otkrilo je da nije bilo razlike u smrtnosti između pacijenata koji su primili antibiotike unutar jednog sata i onih koji su ih primili nakon jednog sata.<ref name=":1" /> Međutim, pokazalo se da su stope smrtnosti veće kod onih koji su primili antibiotsku terapiju nakon tri sata.<ref name=":1" /> U početku antibiotska terapija treba biti široka i zasnovana na kombinaciji faktora, kao što su sumnjivo mjesto infekcije, klinički kontekst (stečena u zajednici ili bolnici), najvjerovatniji [[patogen]] i lokalna otpornost. obrasci.<ref name=":21" /> Nakon što kulture definitivno otkriju patogen odgovoran za infekciju, izbor antibiotika može se suziti ili promijeniti po potrebi.<ref name=":11" /> Ovaj specifičan pristup smanjuje troškove liječenja, izbjegava toksičnost lijekova i smanjuje rizik od antimikrobne rezistencije.<ref>{{Cite journal |last1=Paul |first1=M. |last2=Dickstein |first2=Y. |last3=Raz-Pasteur |first3=A. |date=December 2016 |title=Antibiotic de-escalation for bloodstream infections and pneumonia: systematic review and meta-analysis |url=http://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S1198743X16301756 |journal=Clinical Microbiology and Infection |language=en |volume=22 |issue=12 |pages=960–967 |doi=10.1016/j.cmi.2016.05.023 |pmid=27283148 |url-access=subscription }}</ref> Deeskalacija antibiotske terapije je kontroverzna i u literaturi nije postignut konsenzus.<ref name=":11" /> Faktori koji se koriste za odlučivanje o deeskalaciji antibiotske terapije uključuju upotrebu biomarkera, kao što je smanjenje prokalcitonina, za praćenje odgovora na terapiju ili kliničkog napretka tokom liječenja.<ref>{{Cite journal |last1=O'Grady |first1=Naomi P. |last2=Alexander |first2=Earnest |last3=Alhazzani |first3=Waleed |last4=Alshamsi |first4=Fayez |last5=Cuellar-Rodriguez |first5=Jennifer |last6=Jefferson |first6=Brian K. |last7=Kalil |first7=Andre C. |last8=Pastores |first8=Stephen M. |last9=Patel |first9=Robin |last10=van Duin |first10=David |last11=Weber |first11=David J. |last12=Deresinski |first12=Stanley |date=November 2023 |title=Society of Critical Care Medicine and the Infectious Diseases Society of America Guidelines for Evaluating New Fever in Adult Patients in the ICU |url=https://journals.lww.com/10.1097/CCM.0000000000006022 |journal=Critical Care Medicine |language=en |volume=51 |issue=11 |pages=1570–1586 |doi=10.1097/CCM.0000000000006022 |pmid=37902340 |issn=0090-3493|url-access=subscription }}</ref> Tipično, većina pacijenata može se efikasno liječiti sa 7-10 dana antibiotske terapije.<ref name=":11" /> Međutim, specifične infekcije poput endokarditisa i osteomijelitisa i infekcije uzrokovane trajnim medicinskim pomagalima koja se ne mogu ukloniti mogu zahtijevati duže trajanje antibiotske terapije.<ref name=":1" /> === Specifični izbori antibiotske terapije za različite infekcije koje uzrokuju sepsu === ==== Meningitis ==== Za liječenje sepse povezane s [[meningitis]]om, mogu se primijeniti vankomicin, ceftriakson, [[ampicilin]] i deksametazon ([[kortikosteroid]] koji se koristi kao protivupalni lijek za smanjenje neurvih komplikacija)).<ref name=":24">{{Cite journal |last=Hasbun |first=Rodrigo |date=2022-12-06 |title=Progress and Challenges in Bacterial Meningitis: A Review |url=https://jamanetwork.com/journals/jama/fullarticle/2799148 |journal=JAMA |language=en |volume=328 |issue=21 |pages=2147–2154 |doi=10.1001/jama.2022.20521 |pmid=36472590 |issn=0098-7484|url-access=subscription }}</ref> Ako pacijent ima alergiju na beta-laktame, mogu se primijeniti vankomicin, moksifloksacin i trimetoprim/sulfametoksazol (TMP-SMX).<ref name=":24"/> Ako se sumnja na herpes encefalitis, može se primijeniti aciklovir.<ref name=":24"/> ==== Plućna infekcija ==== Za [[upala pluća|upalu pluća]] stečenu u zajednici bez rizika od rezistencije na lijekove, može se primijeniti fluorokinolon, ili ceftriakson i azitromicin, ili ceftriakson i doksiciklin.<ref name=":23">{{Cite journal |last1=Vaughn |first1=Valerie M. |last2=Dickson |first2=Robert P. |last3=Horowitz |first3=Jennifer K. |last4=Flanders |first4=Scott A. |date=2024-10-15 |title=Community-Acquired Pneumonia: A Review |url=https://jamanetwork.com/journals/jama/fullarticle/2823762 |journal=JAMA |language=en |volume=332 |issue=15 |pages=1282–1295 |doi=10.1001/jama.2024.14796 |pmid=39283629 |issn=0098-7484|url-access=subscription }}</ref> Za vanbolnički stečenu pneumoniju s rizikom od rezistencije na lijekove ili bolnički stečenu pneumoniju, može se dati fluorokinolon, ili zoysin, ili cefepim, ili karbapenem.<ref name=":24"/> Ako pacijent ima alergiju na beta-laktam, može se dati aztreonam i fluorokinolon.<ref name=":23" /> Vankomicin treba dodati u slučajevima empijema.<ref name=":24" /> ==== Infekcija kože i mehkog tkiva ==== Može se primijeniti vankomicin ili linezolid sa zosynom, ili karbapenemom, ili cefepimom i [[metronidazol]]om.<ref>{{Cite journal |date=2015-05-01 |title=Stevens DL et al (Clin Infect Dis 2014; 59:147–59) |url=https://academic.oup.com/cid/article/60/9/1448/406029 |journal=Clinical Infectious Diseases |language=en |volume=60 |issue=9 |page=1448 |doi=10.1093/cid/civ114 |pmid=25725056 |issn=1537-6591}}</ref> If a necrotizing infection is suspected then a carbapenem with vancomycin and clindamycin is recommended and surgery should also be consulted.<ref>{{Cite journal |last1=Hua |first1=Camille |last2=Urbina |first2=Tomas |last3=Bosc |first3=Romain |last4=Parks |first4=Tom |last5=Sriskandan |first5=Shiranee |last6=de Prost |first6=Nicolas |last7=Chosidow |first7=Olivier |date=March 2023 |title=Necrotising soft-tissue infections |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S1473309922005837 |journal=The Lancet Infectious Diseases |language=en |volume=23 |issue=3 |pages=e81–e94 |doi=10.1016/S1473-3099(22)00583-7 |pmid=36252579 |hdl=10044/1/99436 |hdl-access=free }}</ref> ==== Intraabdominalne infekcije ==== Može se primijeniti zosyn, karbapenem, premarin ili flagyl. Ako pacijent ima alergiju na beta-laktam, tada se može dati vankomicin s aztreonamom i metronidazolom.<ref name=":25">{{Cite journal |last1=Mazuski |first1=John E. |last2=Tessier |first2=Jeffrey M. |last3=May |first3=Addison K. |last4=Sawyer |first4=Robert G. |last5=Nadler |first5=Evan P. |last6=Rosengart |first6=Matthew R. |last7=Chang |first7=Phillip K. |last8=O'Neill |first8=Patrick J. |last9=Mollen |first9=Kevin P. |last10=Huston |first10=Jared M. |last11=Diaz |first11=Jose J. |last12=Prince |first12=Jose M. |date=January 2017 |title=The Surgical Infection Society Revised Guidelines on the Management of Intra-Abdominal Infection |url=https://www.liebertpub.com/doi/10.1089/sur.2016.261 |journal=Surgical Infections |volume=18 |issue=1 |pages=1–76 |doi=10.1089/sur.2016.261 |pmid=28085573 |issn=1096-2964}}</ref> U slučajevima intrabdominalne infekcije treba se konsultovati i sa hirurgom.<ref name=":25"/> ==== Neutropenija sa infekcijom ==== Može se dati cefepim, zoysn, karbapenem ili ceftazidim. Ako pacijent ima alergiju na beta-laktam, tada se može dati aztreonam sa vankomicinom ili ciprofloksacin sa klindamicinom.<ref name=":26">{{Cite journal |last1=Taplitz |first1=Randy A. |last2=Kennedy |first2=Erin B. |last3=Bow |first3=Eric J. |last4=Crews |first4=Jennie |last5=Gleason |first5=Charise |last6=Hawley |first6=Douglas K. |last7=Langston |first7=Amelia A. |last8=Nastoupil |first8=Loretta J. |last9=Rajotte |first9=Michelle |last10=Rolston |first10=Kenneth |last11=Strasfeld |first11=Lynne |last12=Flowers |first12=Christopher R. |date=2018-05-10 |title=Outpatient Management of Fever and Neutropenia in Adults Treated for Malignancy: American Society of Clinical Oncology and Infectious Diseases Society of America Clinical Practice Guideline Update |url=https://ascopubs.org/doi/10.1200/JCO.2017.77.6211 |journal=Journal of Clinical Oncology |language=en |volume=36 |issue=14 |pages=1443–1453 |doi=10.1200/JCO.2017.77.6211 |pmid=29461916 |issn=0732-183X}}</ref> Ako je pacijent neutropeničan sa sepsnim šokom, pneumonijom, ima inficirani venski kateter, infekciju kože i mehkog tkiva, gram-pozitivnu bakterijemiju ili mukozitis, tada treba dodati vankomicin.<ref name=":26"/> ==== Nepoznate infekcije ==== Vankomicin se može primijeniti s levofloksacinom.<ref name=":11"/> ===Vazopresori=== Vazopresor prve linije za sepsni šok je norepinefrin.<ref name=":11"/> Ovo je indicirano kada se pacijentima srednji arterijski pritisak ne vrati na 65 mmHg ili više nakon početne reanimacije tekućinom.<ref name=":11"/> Pokazalo se da terapija vazopresorima povećava preživljavanje kod pacijenata sa sepanim šokom.<ref name=":11" />ref name=":18">{{Cite journal |last1=Colon Hidalgo |first1=Daniel |last2=Patel |first2=Jaimini |last3=Masic |first3=Dalila |last4=Park |first4=David |last5=Rech |first5=Megan A. |date=February 2020 |title=Delayed vasopressor initiation is associated with increased mortality in patients with septic shock |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0883944119309116 |journal=Journal of Critical Care |language=en |volume=55 |pages=145–148 |doi=10.1016/j.jcrc.2019.11.004 |pmid=31731173 |url-access=subscription }}</ref> Također je pokazano da se smrtnost pacijenata sa sepsnim šokom povećava za 5% na sat ako se ne daje vazopresor.<ref name=":18"/> Norepinefrin se započinje s 2–5 mcg u minuti i može porasti i do 35–90 mcg u minuti.<ref name=":11"/> Ako norepinefrin ne može vratiti srednji arterijski pritisak na 65 mmHg ili više, tada se [[vazopresin]] može dodati kao sredstvo druge linije.<ref name=":11" /> Ovo može porasti na 0,03 mcg u minuti. Ako se srednji arterijski pritisak i dalje ne vrati, tada se može dodati [[adrenalin]] u brzini od 20–50 mcg u minuti.<ref name=":11"/> Vazopresori se obično daju kroz centralni venski kateter.<ref name=":19">{{Cite journal |last1=Munroe |first1=Elizabeth S. |last2=Co |first2=Ivan N. |last3=Douglas |first3=Ivor |last4=Hyzy |first4=Robert |last5=Khan |first5=Akram |last6=Nelson |first6=Kristine |last7=Park |first7=Pauline K. |last8=Peltan |first8=Ithan D. |last9=Rice |first9=Todd W. |last10=Seelye |first10=Sarah |last11=Self |first11=Wesley H. |last12=Shapiro |first12=Nathan I. |last13=Prescott |first13=Hallie C. |last14=NHLBI PETAL Network |last15=Steingrub |first15=Jay S |date=2025-08-27 |title=Peripheral Vasopressor Use in Early Sepsis-Induced Hypotension |journal=JAMA Network Open |language=en |volume=8 |issue=8 |pages=e2529148 |doi=10.1001/jamanetworkopen.2025.29148 |issn=2574-3805 |pmc=12391982 |pmid=40864467}}</ref> Ako se postavljanje centralnog venskog katetera odgodi, norepinefrin se može dati kroz periferni IV.<ref name=":19" /> Vazopresori se daju kroz centralni venski kateter zbog zabrinutosti oko oštećenja tkiva koje može nastati ako se daju kroz periferni IV.<ref name=":20">{{Cite journal |last1=Tran |first1=Quincy K. |last2=Mester |first2=Gaurika |last3=Bzhilyanskaya |first3=Vera |last4=Afridi |first4=Leenah Z. |last5=Andhavarapu |first5=Sanketh |last6=Alam |first6=Zain |last7=Widjaja |first7=Austin |last8=Andersen |first8=Brooke |last9=Matta |first9=Ann |last10=Pourmand |first10=Ali |date=November 2020 |title=Complication of vasopressor infusion through peripheral venous catheter: A systematic review and meta-analysis |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0735675720308421 |journal=The American Journal of Emergency Medicine |language=en |volume=38 |issue=11 |pages=2434–2443 |doi=10.1016/j.ajem.2020.09.047 |pmid=33039229 |url-access=subscription }}</ref> Međutim, posljednjih godina pokazalo se da je davanje vazopresora putem periferne intravenske injekcije sigurno za kratkotrajnu upotrebu i nudi praktične prednosti.<ref name=":20"/> ===Kortikosteroidi=== [[Kortikosteroidi]] se preporučuju pacijentima sa sepsnim šokom kojima su potrebni vazopresori.<ref name=":27">{{Cite journal |last1=Chaudhuri |first1=Dipayan |last2=Nei |first2=Andrea M. |last3=Rochwerg |first3=Bram |last4=Balk |first4=Robert A. |last5=Asehnoune |first5=Karim |last6=Cadena |first6=Rhonda |last7=Carcillo |first7=Joseph A. |last8=Correa |first8=Ricardo |last9=Drover |first9=Katherine |last10=Esper |first10=Annette M. |last11=Gershengorn |first11=Hayley B. |last12=Hammond |first12=Naomi E. |last13=Jayaprakash |first13=Namita |last14=Menon |first14=Kusum |last15=Nazer |first15=Lama |date=May 2024 |title=2024 Focused Update: Guidelines on Use of Corticosteroids in Sepsis, Acute Respiratory Distress Syndrome, and Community-Acquired Pneumonia |url=https://journals.lww.com/10.1097/CCM.0000000000006172 |journal=Critical Care Medicine |language=en |volume=52 |issue=5 |pages=e219–e233 |doi=10.1097/CCM.0000000000006172 |pmid=38240492 |issn=0090-3493}}</ref> Najčešći režim primjene kortikosteroida za pacijente sa sepsnim šokom je 200–300 mg/dan hidrokortizona tokom 5–7 dana.<ref name=":27" /> Ovo se može davati kao kontinuirana infuzija ili u podijeljenim dozama.<ref name=":27" /> Nedavni dokazi pokazuju da kortikosteroidi mogu smanjiti kratkoročnu smrtnost u bolnici povezanu sa sepsnim šokom.<ref name=":27"/> Pokazalo se da kortikosteroidi rezultiraju većom stopom preokreta šoka i smanjenom disfunkcijom organa nakon sedam dana.<ref name=":27"/> Nuspojave kortikosteroida uključuju neuromuskularnu slabost, međutim, dostupni dokazi pokazuju da koristi nadmašuju rizike od [[nuspojava]] za pacijente sa sepsnim šokom.<ref name=":27"/> ===Ostalo=== ==== β-blokatori ==== Novi dokazi pokazuju da se kratkodjelujući [[beta-blokator|β-blokatori]] mogu koristiti tokom liječenja sepsnog šoka kako bi se smanjila pojava novih tahiaritmija, a pokazalo se da smanjuju i smrtnost u roku od 28 dana.<ref name=":28">{{Cite journal |last1=McChesney |first1=Chris |last2=Orozco |first2=Nicolas |last3=Fiorini |first3=Kyle |last4=Wong |first4=Michelle Yee Suet |last5=Slessarev |first5=Marat |last6=Prager |first6=Ross |last7=Kao |first7=Raymond |last8=Leligdowicz |first8=Aleksandra |last9=Sharif |first9=Sameer |last10=Lewis |first10=Kimberley |last11=Rochwerg |first11=Bram |last12=Honarmand |first12=Kimia |last13=Ball |first13=Ian M. |last14=Arntfield |first14=Robert |last15=Houlton |first15=Rachael |date=May 2025 |title=Impact of Short-Acting Beta-Blockers on the Outcomes of Patients With Septic Shock: A Systematic Review and Meta-Analysis |url=https://journals.lww.com/10.1097/CCM.0000000000006604 |journal=Critical Care Medicine |language=en |volume=53 |issue=5 |pages=e1125–e1139 |doi=10.1097/CCM.0000000000006604 |pmid=40009025 |issn=0090-3493|url-access=subscription }}</ref> Međutim, također je pokazano da β-blokatori mogu produžiti trajanje koje pacijenti trebaju biti na vazopresorima.<ref name=":28" /> ==== Modaliteti prečišćavanja krvi ==== Modaliteti prečišćavanja krvi, poput hemoperfuzije u koloni, predloženi su kao opcije liječenja sepsnog šoka.<ref name=":11"/> Međutim, dosadašnji dokazi koji stoje iza ovih opcija liječenja su slabi i oni nisu standardna njega za pacijente sa sepsnim šokom.<ref name=":11"/> ==== Metilen-plavo ==== [[Metilen]] plavo nije navedeno kao sadašnji tretman u najnovijim smjernicama za sepsni šok, ali je istraživačka i terapija izvan odobrenih indikacija.<ref>{{Cite journal |last1=Jia |first1=Jinxin |last2=Ji |first2=Jingjing |last3=Liu |first3=Zhifeng |date=2024-09-27 |title=Efficacy of methylene blue in refractory septic shock: study protocol for a multicenter, randomized, placebo-controlled trial |journal=Trials |language=en |volume=25 |issue=1 |doi=10.1186/s13063-024-08439-5 |doi-access=free |pmid=39334256 |pmc=11428879 |issn=1745-6215}}</ref> Postoje brojne meta-analize koje ukazuju na to da metilensko plavo može smanjiti smrtnost u slučajevima sepsnog šoka.<ref name=":29">{{Cite journal |last1=Ballarin |first1=Raquel Simões |last2=Lazzarin |first2=Taline |last3=Zornoff |first3=Leonardo |last4=Azevedo |first4=Paula Schmidt |last5=Pereira |first5=Filipe Welson Leal |last6=Tanni |first6=Suzana Erico |last7=Minicucci |first7=Marcos Ferreira |date=2024-04-18 |title=Methylene blue in sepsis and septic shock: a systematic review and meta-analysis |journal=Frontiers in Medicine |volume=11 |doi=10.3389/fmed.2024.1366062 |doi-access=free |pmid=38698779 |issn=2296-858X}}</ref><ref name=":30">{{Cite journal |last1=Alkazemi |first1=Afrah |last2=Almoosawy |first2=Sayed Abdulmotaleb |last3=Murad |first3=Anwar |last4=Alfares |first4=Abdulrahman |date=February 2026 |title=Methylene Blue for Septic Shock: A Systematic Review and Meta-analysis of Randomized and Prospective Observational Studies |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/08850666241300312 |journal=Journal of Intensive Care Medicine |language=en |volume=41 |issue=2 |pages=108–117 |doi=10.1177/08850666241300312 |pmid=39574288 |issn=0885-0666|url-access=subscription }}</ref> Također je dokazano da metilen plavo smanjuje vrijeme do prestanka primjene vazopresora, dužinu boravka na intenzivnoj njezi i trajanje mehaničke ventilacije.<ref name=":29" /><ref name=":30"/> Neke studije sugeriraju da metilen plavo može biti korisno u slučajevima refraktornog šoka ili šoka otpornog na [[kateholamin]]e.<ref>{{Cite journal |last1=Pluta |first1=Michał P. |last2=Putowski |first2=Zbigniew |last3=Czempik |first3=Piotr F. |last4=Krzych |first4=Łukasz J. |date=2023-06-28 |title=Successful Use of Methylene Blue in Catecholamine-Resistant Septic Shock: A Case Report and Short Literature Review |journal=International Journal of Molecular Sciences |language=en |volume=24 |issue=13|doi=10.3390/ijms241310772 |doi-access=free |pmid=37445952 |pmc=10342053 |issn=1422-0067}}</ref> ==Epidemiologija== Sepsa ima incidenciju od preko 49 miliona slučajeva godišnje širom svijeta, sa 11 miliona smrtnih slučajeva povezanih sa sepsom godišnje.<ref name=":10"/> Sepsni šok se javlja kod otprilike 8–10% prijema na intenzivnu njegu.<ref name=":17">{{Cite journal |last1=Vincent |first1=Jean-Louis |last2=Jones |first2=Gabriel |last3=David |first3=Sholto |last4=Olariu |first4=Elena |last5=Cadwell |first5=Kevin K. |date=December 2019 |title=Frequency and mortality of septic shock in Europe and North America: a systematic review and meta-analysis |journal=Critical Care |language=en |volume=23 |issue=1 |doi=10.1186/s13054-019-2478-6 |doi-access=free |pmid=31151462 |pmc=6545004 |issn=1364-8535}}</ref> Sepsni šok ima stopu smrtnosti od 40 posto uprkos napretku u njezi.<ref name=":17"/> Oko jedne trećine smrtnih slučajeva u bolnicama uzrokovano je sepsom u Sjedinjenim Državama, a troškovi zdravstvene zaštite povezani sa sepsom premašili su 38 milijardi u 2017. godini.<ref name=":21"/> Rizik od sepsnog šoka povećava se u dobi od 60 godina, pri čemu oni u dobi od 70 godina imaju najveći rizik od smrti od sepse.<ref name=":21"/> Stopa smrtnosti od sepse, posebno ako se ne liječi brzo potrebnim lijekovima u bolnici, iznosi približno 40% kod odraslih i 25% kod djece.<ref>{{Cite journal |last1=Bauer |first1=Michael |last2=Gerlach |first2=Herwig |last3=Vogelmann |first3=Tobias |last4=Preissing |first4=Franziska |last5=Stiefel |first5=Julia |last6=Adam |first6=Daniel |date=December 2020 |title=Mortality in sepsis and septic shock in Europe, North America and Australia between 2009 and 2019— results from a systematic review and meta-analysis |journal=Critical Care |language=en |volume=24 |issue=1 |doi=10.1186/s13054-020-02950-2 |doi-access=free |pmid=32430052 |pmc=7236499 |issn=1364-8535}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Tan |first1=Bobby |last2=Wong |first2=Judith Ju-Ming |last3=Sultana |first3=Rehena |last4=Koh |first4=Janine Cynthia Jia Wen |last5=Jit |first5=Mark |last6=Mok |first6=Yee Hui |last7=Lee |first7=Jan Hau |date=2019-04-01 |title=Global Case-Fatality Rates in Pediatric Severe Sepsis and Septic Shock: A Systematic Review and Meta-analysis |journal=JAMA Pediatrics |language=en |volume=173 |issue=4 |pages=352–362 |doi=10.1001/jamapediatrics.2018.4839 |issn=2168-6203 |pmc=6450287 |pmid=30742207}}</ref> Pokazalo se da se smrtnost u bolnici, posebno zbog sepsnog šoka, povećava za 1,8% za svaki dodatni sat u kojem se antibiotici ne primjenjuju nakon što je pacijent stigao na hitnu pomoć.<ref name=":11"/> ==Reference== {{Reflist|30em}} ==Vanjski linkovi== {{Medicinski izvori | DiseasesDB = 11960 | ICD10 = {{ICD10|R|57|2|a|30}} | ICD9 = {{ICD9|785.52}} | ICDO = | OMIM = | MedlinePlus = 000668 | eMedicineSubj = | eMedicineTopic = | MeshID = D012772 }} {{Tipovi šokova}} {{Intenzivna njega}} {{Authority control}} {{DEFAULTSORT:Septic Shock}} [[Kategorija: Medicinska hitna stanja]] [[Kategorija: Intenzivna njega]] [[Kategorija: Uzroci smrti]] [[Kategorija: Sepsa]] giysgf5v5ufjnuvixnlmk3qb1rdwri3 3823853 3823852 2026-04-03T16:55:35Z Exsiler 178345 /* Plućni */ 3823853 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zdravstveno stanje | ime = Sepsni šok | slika = Gabriel Metsu - La Fille malade.jpg | opis_slike = [[Sepsa]] je jedan od najčešćih uzroka smrti kod kritično bolesnih pacijenata na odjeljenjima intenzivne njege. Ulje autora [[Gabriël Metsu| Gabriëla Metsua]]. | specijalnost =[[Zarazne bolesti (medicinska specijalnost)|Zarazne bolesti]], [[medicina kritične njege]], [[hitna medicina]] | | simptomi =Znakovi i simptomi sepse i sepsnog šoka variraju ovisno o uzroku koji ih je izazvao. Opći znaci i simptomi uključuju groznicu, rigor, hipotermiju, znojenje, malaksalost. | komplikacije = | početak = | trajanje = | uzroci = Sepsni šok je rezultat sistemskog odgovora na infekciju ili više infektivnih uzroka. Uvijek mu prethodi sepsa; stoga su uzroci sepse ujedno i uzroci sepsnog šoka. | rizici = | dijagnoza =Klinička | diferencijalna_prognoza = | prevencija = | liječenje = | lijek= | prognoza = | frekvencija = Sepsni šok se javlja kod otprilike 8–10% prijema na intenzivnu njegu. Sepsni šok ima stopu smrtnosti od 40 posto uprkos napretku u njezi Sepsa ima incidenciju od preko 49 miliona slučajeva godišnje širom svijeta, sa 11 miliona smrtnih slučajeva povezanih sa sepsom godišnje | smrtnost =. Oko 1/3 smrtnih slučajeva u bolnicama uzrokovano je sepsom u Sjedinjenim Državama, a troškovi zdravstvene zaštite povezani sa sepsom premašili su 38 milijardi u 2017. godini. }} [[Datoteka:Trombocitopenia 01.JPG|thumb|[[Purpura]] uzrokovana [[trombocitopenija| trombocitopenijom]] na desnoj ruci kod pacijenta sa sepsnim šokom]] '''Sepsni šok''' pod uobičajenim (ali pogrešnim) nazivom '''septički šok''' je potencijalno fatalno medicinsko stanje koje se javlja kada [[sepsa]], koja se definiše kao abnormalni [[imunski odgovor]] na infekciju koji dovodi do životno opasne disfunkcije organa, dovodi do opasno [[hipotenzija|niskog krvnog pritiska]] i abnormalnosti u ćelijskoj i metaboličkoj disfunkciji.<ref name=":1">{{Cite journal |last1=Gauer |first1=Robert |last2=Forbes |first2=Damon |last3=Boyer |first3=Nathan |date=2020-04-01 |title=Sepsis: Diagnosis and Management |journal=American Family Physician |volume=101 |issue=7 |pages=409–418 |issn=1532-0650 |pmid=32227831}}</ref ==Uzroci== Sepsni šok je rezultat sistemskog odgovora na infekciju ili više infektivnih uzroka.<ref name=":10"/> Uvijek mu prethodi sepsa; stoga su uzroci sepse ujedno i uzroci sepsnog šoka. Više od 80% slučajeva sepse uzrokovano je respiratornim, genitourinarnim, kožnim i mekotkivnim te gastrointestinalnim [[infekcija]]ma.<ref>{{Cite journal |last1=Gupta |first1=Shipra |last2=Sakhuja |first2=Ankit |last3=Kumar |first3=Gagan |last4=McGrath |first4=Eric |last5=Nanchal |first5=Rahul S. |last6=Kashani |first6=Kianoush B. |date=December 2016 |title=Culture-Negative Severe Sepsis |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0012369216589569 |journal=Chest |language=en |volume=150 |issue=6 |pages=1251–1259 |doi=10.1016/j.chest.2016.08.1460 |pmid=27615024 |url-access=subscription }}</ref> Zanimljivo je da je [[pneumonija]] najčešći uzrok sepse.<ref>{{Cite journal |last1=Novosad |first1=Shannon A. |last2=Sapiano |first2=Mathew R.P. |last3=Grigg |first3=Cheri |last4=Lake |first4=Jason |last5=Robyn |first5=Misha |last6=Dumyati |first6=Ghinwa |last7=Felsen |first7=Christina |last8=Blog |first8=Debra |last9=Dufort |first9=Elizabeth |last10=Zansky |first10=Shelley |last11=Wiedeman |first11=Kathryn |last12=Avery |first12=Lacey |last13=Dantes |first13=Raymund B. |last14=Jernigan |first14=John A. |last15=Magill |first15=Shelley S. |date=2016-08-26 |title=Vital Signs: Epidemiology of Sepsis: Prevalence of Health Care Factors and Opportunities for Prevention |url=http://www.cdc.gov/mmwr/volumes/65/wr/mm6533e1.htm |journal=MMWR. Morbidity and Mortality Weekly Report |volume=65 |issue=33 |pages=864–869 |doi=10.15585/mmwr.mm6533e1 |pmid=27559759 |issn=0149-2195}}</ref> Trajni medicinski uređaji, poput pejsmejkera ili endokarditisa, također mogu dovesti do sepse. Teške infekcije, poput [[meningitis]]a, [[encefalitis]]a i [[endokarditis]]a, također su uzroci sepse. Trajni medicinski uređaji i teške infekcije zajedno čine jedan posto slučajeva sepse..<ref name=":16">{{Cite journal |last1=Mayr |first1=Florian B |last2=Yende |first2=Sachin |last3=Angus |first3=Derek C |date=January 2014 |title=Epidemiology of severe sepsis |journal=Virulence |language=en |volume=5 |issue=1 |pages=4–11 |doi=10.4161/viru.27372 |pmid=24335434 |pmc=3916382 |issn=2150-5594}}</ref> Bakterije su mikroorganizmi odgovorni za većinu slučajeva sepse.<ref name=":16" /> Oko 62 posto uzrokuju gram-negativne bakterije, a 47 posto gram-pozitivne bakterije.<ref name=":16" /> Mali broj pacijenata može imati sepsu uzrokovanu gljivicama, [[parazit]]ima ili virusnim infekcijama.<ref name=":1" /> Također je moguće da sepsu uzrokuju višestruke istovremeno nastale infekcije.<ref>{{Cite journal |last1=Ward |first1=Peter A |last2=Fattahi |first2=Fatemeh |date=2019-06-27 |title=New strategies for treatment of infectious sepsis |url=https://academic.oup.com/jleukbio/article/106/1/187/6935530 |journal=Journal of Leukocyte Biology |language=en |volume=106 |issue=1 |pages=187–192 |doi=10.1002/JLB.4MIR1118-425R |pmid=30821872 |issn=1938-3673|hdl=2027.42/149767 |hdl-access=free }}</ref> ==Patofiziologija== [[Patofiziologija]] sepsnog šoka nije u potpunosti razjašnjena, ali je poznato da ključnu ulogu u razvoju teške sepse ima [[imunski odgovor|imunski]] i [[koagulacija|koagulacijski]] odgovor na infekciju. I pro– i protivupalni odgovori imaju ulogu u sepsnom šoku.<ref name="Angusvan der Poll2013">{{cite journal | vauthors = Angus DC, van der Poll T | title = Severe sepsis and septic shock | journal = N. Engl. J. Med. | volume = 369 | issue = 9 | pages = 840–51 | date = August 2013 | pmid = 23984731 | doi = 10.1056/NEJMra1208623 | doi-access = free }}</ref> Sepsni šok uključuje široko rasprostranjeni upalni odgovor koji proizvodi hipermetabolički efekat. To se manifestuje povećanim [[ćelijsko disanje|ćelijskim disanjem]], [[katabolizam proteina| katabolizmom proteina]] i [[metabolička acidoza| metaboličkom acidozom]] sa kompenzacijskim respiratornim odgovorom.<ref name="SSC Guidelines">{{cite journal |display-authors=6 |vauthors=Dellinger RP, Levy MM, Rhodes A, Annane D, Gerlach H, Opal SM, Sevransky JE, Sprung CL, Douglas IS, Jaeschke R, Osborn TM, Nunnally ME, Townsend SR, Reinhart K, Kleinpell RM, Angus DC, Deutschman CS, Machado FR, Rubenfeld GD, Webb SA, Beale RJ, Vincent JL, Moreno R |date=February 2013 |title=Surviving sepsis campaign: international guidelines for management of severe sepsis and septic shock: 2012 |journal=Crit. Care Med. |volume=41 |issue=2 |pages=580–637 |doi=10.1097/CCM.0b013e31827e83af |pmid=23353941 |s2cid=34855187 |doi-access=free}}</ref> I [[Gram-pozitivna bakterija|gram-pozitivne]] i [[gram-negativne bakterije]] su najčešći uzroci sepsnog šoka.<ref name=":10" /> Toksini koje proizvode patogeni izazivaju [[imunski odgovor]]; kod gram-negativnih bakterija to su [[endotoksin]]i, koji su bakterijski membranski [[lipopolisaharid]]i (LPS).<ref name=":10" /><ref name=":3" /> [[Citokin]]i oslobođeni u velikom upalnom odgovoru rezultiraju masivnom [[vazodilatacija| vazodilatacijom]], povećanom [[permeabilnost kapilara| permeabilnošću kapilara]], smanjenim [[sistemski vaskularni otpor| sistemskim vaskularnim otporom]] i niskim krvnim pritiskom.<ref name=":10"/><ref name=":21"/> Konačno, u pokušaju da se kompenzira smanjeni [[krvni pritisak]], dolazi do disfunkcije miokarda sa i sistolnom (smanjena sposobnost srca da se stisne) i dijastoličkom (smanjena sposobnost srca da se istegne kako bi se prilagodio odgovarajućem volumenu krvi) disfunkcijom.<ref>{{Cite journal |last1=Shields |first1=Andrea D. |last2=Plante |first2=Lauren A. |last3=Pacheco |first3=Luis D. |last4=Louis |first4=Judette M. |date=September 2023 |title=Society for Maternal-Fetal Medicine Consult Series #67: Maternal sepsis |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0002937823003277 |journal=American Journal of Obstetrics and Gynecology |language=en |volume=229 |issue=3 |pages=B2–B19 |doi=10.1016/j.ajog.2023.05.019 |pmid=37236495 }}</ref> ===Gram-pozitivni=== Kod gram-pozitivnih bakterija, to su [[egzotoksini]] ili [[enterotoksini]], što može varirati ovisno o vrsti bakterije.<ref name=":31">{{Cite journal |last1=van der Poll |first1=Tom |last2=Opal |first2=Steven M |date=January 2008 |title=Host–pathogen interactions in sepsis |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S1473309907702657 |journal=The Lancet Infectious Diseases |language=en |volume=8 |issue=1 |pages=32–43 |doi=10.1016/S1473-3099(07)70265-7 |pmid=18063412 |url-access=subscription }}</ref> These are divided into three types.<ref name=":31" /> Tip I, toksini koji su površinski aktivni na ćelijama, oštećuju ćelije bez ulaska i uključuju [[superantigen]]e i [[termički stabilni enterotoksin| termički stabilne enterotoksine]].<ref name=":31" /> Tip II, toksini koji oštećuju membranu, uništavaju ćelijske membrane da bi ušli i uključuju [[hemolizin]]e i [[fosfolipaza|fosfolipaze]].<ref name=":31" /> Tip III, intračelijski toksini ili [[A/B toksini]] ometaju unutrašnju funkciju ćelija i uključuju toksine koje luče ''Streptococcus pyogenes'' ili ''Staphylococcus aureus.<ref name=":31" /><ref>{{Cite journal |last1=Lappin |first1=Emma |last2=Ferguson |first2=Andrew J |date=May 2009 |title=Gram-positive toxic shock syndromes |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S1473309909700660 |journal=The Lancet Infectious Diseases |language=en |volume=9 |issue=5 |pages=281–290 |doi=10.1016/S1473-3099(09)70066-0 |pmid=19393958 |url-access=subscription }}</ref> ===Gram-negativni=== Kod gram-negativne sepse, slobodni LPS se veže za cirkulirajući [[LPS-vezujući protein]], a kompleks se zatim veže za [[CD14]] receptor na [[monoci]]tima, [[makrofagi]]ma i [[neutrofil]]ima.<ref name=":32">{{Cite journal |last1=Hedayat |first1=Mona |last2=Netea |first2=Mihai G |last3=Rezaei |first3=Nima |date=September 2011 |title=Targeting of Toll-like receptors: a decade of progress in combating infectious diseases |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S1473309911700998 |journal=The Lancet Infectious Diseases |language=en |volume=11 |issue=9 |pages=702–712 |doi=10.1016/S1473-3099(11)70099-8 |pmid=21719349 |url-access=subscription }}</ref> Angažman CD14 (čak i u dozama od samo 10 pg/mL) rezultira [[ćelijska signalizacija|unutarćelijskom signalizacijom]] putem povezanog proteina 4 "Toll-likog receptora" ([[TLR-4]]).<ref name=":32" /> Ova signalizacija aktivira jedarni faktor kappaB ([[NF-κB]]), što dovodi do transkripcije nekoliko gena koji pokreću proupalni odgovor.<ref name=":33">{{Cite journal |last1=Zhang |first1=Frank X. |last2=Kirschning |first2=Carsten J. |last3=Mancinelli |first3=Roberta |last4=Xu |first4=Xiao-Ping |last5=Jin |first5=Yiping |last6=Faure |first6=Emmanuelle |last7=Mantovani |first7=Alberto |last8=Rothe |first8=Mike |last9=Muzio |first9=Marta |last10=Arditi |first10=Moshe |date=March 1999 |title=Bacterial Lipopolysaccharide Activates Nuclear Factor-κB through Interleukin-1 Signaling Mediators in Cultured Human Dermal Endothelial Cells and Mononuclear Phagocytes |journal=Journal of Biological Chemistry |language=en |volume=274 |issue=12 |pages=7611–7614 |doi=10.1074/jbc.274.12.7611 |doi-access=free |pmid=10075645 }}</ref> Ovo rezultira značajnom aktivacijom mononuklearnih ćelija i sintezom efektorskih [[citokin]]a kao što su [[interleukin 1|IL-1]], [[interleukin 6|IL-6]] i [[TNF-α]].<ref>{{Cite journal |last1=Ciesielska |first1=Anna |last2=Matyjek |first2=Marta |last3=Kwiatkowska |first3=Katarzyna |date=February 2021 |title=TLR4 and CD14 trafficking and its influence on LPS-induced pro-inflammatory signaling |url=https://link.springer.com/10.1007/s00018-020-03656-y |journal=Cellular and Molecular Life Sciences |language=en |volume=78 |issue=4 |pages=1233–1261 |doi=10.1007/s00018-020-03656-y |pmid=33057840 |issn=1420-682X|pmc=7904555 }}</ref> TLR- posredovana aktivacija pomaže u pokretanju [[urođeni imunski sistem|urođenog imunskog sistema]] da efikasno iskorijeni mikrobe koji napadaju, ali citokini koje proizvode također djeluju na [[endotel]]ne ćelije.<ref name=":32" /> Tamo imaju različite efekte, uključujući smanjenu sintezu antikoagulacijskih faktora kao što su [[inhibitor puta tkivnog faktora]] i [[trombomodulin]].<ref name=":34">{{Cite journal |last1=Gabarin |first1=Ramy S. |last2=Li |first2=Manshu |last3=Zimmel |first3=Paige A. |last4=Marshall |first4=John C. |last5=Li |first5=Yimin |last6=Zhang |first6=Haibo |date=2021 |title=Intracellular and Extracellular Lipopolysaccharide Signaling in Sepsis: Avenues for Novel Therapeutic Strategies |journal=Journal of Innate Immunity |language=en |volume=13 |issue=6 |pages=323–332 |doi=10.1159/000515740 |pmid=34004605 |pmc=8613564 |issn=1662-811X}}</ref> Efekti citokina mogu biti pojačani angažmanom TLR-4 na endotelnim ćelijama.<ref name=":32"/><ref name=":34"/> Kao odgovor na upalu, dolazi do kompenzacijske reakcije proizvodnje protuupalnih supstanci kao što su [[interleukin 4|IL-4]], antagonisti IL-10, receptor IL-1 i [[kortizol]].<ref name=":35">{{Cite journal |last=Cheng |first=Lingxia |last2=Cao |first2=Yu |last3=Liu |first3=Shihao |last4=Lv |first4=Lukai |last5=Zhang |first5=Jianjun |last6=Bao |first6=Ji |last7=Wang |first7=Guan |last8=Xu |first8=Ping |date=September 2025 |title=Unveiling the research advances of sepsis: pathogenesis, precise intervention and clinical perspective |url=https://journals.lww.com/10.1097/JS9.0000000000002668 |journal=International Journal of Surgery |language=en |volume=111 |issue=9 |pages=6260–6289 |doi=10.1097/JS9.0000000000002668 |issn=1743-9159|doi-access=free }}</ref> Ovo se naziva sindrom kompenzatornog protivupalnog odgovora (CARS).<ref name="Adib-ConquyCavaillon2008">{{cite journal | vauthors = Adib-Conquy M, Cavaillon JM | title = Compensatory anti-inflammatory response syndrome | journal = Thromb. Haemost. | volume = 101 | issue = 1 | pages = 36–47 | date = January 2009 | pmid = 19132187 | doi = 10.1160/TH08-07-0421| s2cid = 11156883 | issn=0340-6245}}</ref> I upalne i protuupalne reakcije odgovorne su za tok sepse i opisane su kao MARS (sindrom miješanog antagonističkog odgovora).<ref name=":35" /> Cilj ovih procesa je održavanje upale na odgovarajućem nivou. CARS često dovodi do supresije imunološkog sistema, što pacijente ostavlja podložnima sekundarnoj infekciji.<ref name="Angusvan der Poll2013"/> Nekada se smatralo da SIRS ili CARS mogu predominirati kod osobe sa sepsom, te je predloženo da CARS slijedi SIRS u dvovalnom procesu. Sada se vjeruje da se sistemski upalni odgovor i kompenzacijski protuupalni odgovor javljaju istovremeno.<ref name="Adib-ConquyCavaillon2008"/> Pri visokim nivoima LPS-a, dolazi do sindroma sepsnog šoka; Isti citokin i sekundarni medijatori, sada na visokim nivoima, rezultiraju sistemskom [[vazodilatacija| vazodilatacijom]] (hipotenzijom), smanjenom kontraktilnošću [[miokard]]a, raširenim oštećenjem endotela, aktivacijom koja uzrokuje sistemsku adheziju leukocita i difuzno oštećenje alveolarnih kapilara u plućima, te aktivacijom sistema koagulacije koja kulminira [[diseminirana intravaskularna koagulacija|diseminiranom intravaskularnom koagulacijom]] (DIC).<ref name=":35"/> Hipoperfuzija uzrokovana kombinovanim efektima raširene vazodilatacije, zatajenja miokardijalne pumpe i DIC-a uzrokuje zatajenje višeorganskih sistema koje utiče na jetru, bubrege i centralni nervni sistem, između ostalih organskih sistema. Nedavno je uočeno teško oštećenje ultrastrukture jetre usljed tretmana toksinima [[Salmonella]].<ref>{{cite journal |last= YashRoy |first= R.C. |date= June 1994 |title= Liver damage by intra-ileal treatment with Salmonella 3,10:r:- extract as studied by light and electron microscopy |journal= Indian Journal of Animal Sciences |volume= 64 |issue= 6 |pages= 597–99 |url= https://www.researchgate.net/publication/230820149 |via= [[ResearchGate]]}}(animal study).</ref> Sposobnost [[TLR4]] da reaguje na različite vrste [[lipopolisaharid|LPS]] je klinički važna. [[Patogene bakterije]] mogu koristiti LPS sa niskom biološkom aktivnošću kako bi izbjegle pravilno prepoznavanje od strane sistema [[TLR4]]/[[MD-2 (imunologija)|MD-2]], smanjujući [[imunski odgovor]] domaćina i povećavajući rizik od širenja bakterija.<ref name=":35"/> S druge strane, takav LPS ne bi mogao izazvati sepsni šok kod osjetljivih pacijenata, što bi sepsne komplikacije učinilo lakšim za upravljanje.<ref name=":35"/> Ipak, definisanje i razumijevanje kako čak i najmanje strukturne razlike između vrlo sličnih vrsta LPS mogu uticati na aktivaciju imunskog odgovora, može pružiti mehanizam za fino podešavanje potonjeg i nove uvide u imunomodulatorne procese.<ref name=":35" />ref name="pmid26635809">{{cite journal | vauthors = Korneev KV, Arbatsky NP, Molinaro A, Palmigiano A, Shaikhutdinova RZ, Shneider MM, Pier GB, Kondakova AN, Sviriaeva EN, Sturiale L, Garozzo D, Kruglov AA, Nedospasov SA, Drutskaya MS, Knirel YA, Kuprash DV|display-authors = 6 | title = Structural Relationship of the Lipid A Acyl Groups to Activation of Murine Toll-Like Receptor 4 by Lipopolysaccharides from Pathogenic Strains of Burkholderia mallei, Acinetobacter baumannii, and Pseudomonas aeruginosa | journal = Front Immunol | volume = 6 | page = 595 | date = 2015 | pmid = 26635809 | pmc = 4655328 | doi = 10.3389/fimmu.2015.00595 |doi-access = free }}</ref> ==Dijagnoza== === Definicije === [[Sepsa]] je precipitirajuće stanje za sepsni šok, stoga su dijagnostički kriteriji za sepsu relevantni za dijagnozu sepsnog šoka.<ref name=":2">{{Cite journal |date=2024-06-26 |title=Septic Shock: Practice Essentials, Background, Pathophysiology |url=https://emedicine.medscape.com/article/168402-overview?form=fpf |journal=Medscape}}</ref> Postoje tri različita sistema za dijagnosticiranje sepse.<ref name=":1" /> To su kriteriji sindroma sistemskog upalnog odgovora (SIRS), potpuna procjena posljedičnog otkazivanja [[organ]]a (SOFA) i brza verzija SOFA (qSOFA).<ref>{{Cite journal |last1=Tusgul |first1=Selin |last2=Carron |first2=Pierre-Nicolas |last3=Yersin |first3=Bertrand |last4=Calandra |first4=Thierry |last5=Dami |first5=Fabrice |date=2017-11-03 |title=Low sensitivity of qSOFA, SIRS criteria and sepsis definition to identify infected patients at risk of complication in the prehospital setting and at the emergency department triage |journal=Scandinavian Journal of Trauma, Resuscitation and Emergency Medicine |volume=25 |issue=1 |doi=10.1186/s13049-017-0449-y |doi-access=free |pmid=29100549 |pmc=5670696 |issn=1757-7241}}</ref> Najnoviji skup stručnjaka na temu sepse nazvan je "sepsa-3" i na njemu su predstavljene najnovije smjernice za dijagnozu i liječenje sepse.<ref>{{Citation |title=Sepsis: Management, Including Sepsis Bundles |work=SpringerReference |date=2011 |url=http://www.springerreference.com/index/doi/10.1007/springerreference_301188 |access-date=2026-01-12 |place=Berlin/Heidelberg |publisher=Springer-Verlag |doi=10.1007/springerreference_301188 |doi-broken-date=13 January 2026 |url-access=subscription }}</ref> ==== SIRS ==== SIRS kriteriji su nedavno isključeni iz sepse-3, ali su i dalje najčešće korišteni dijagnostički alat za identifikaciju sepse.<ref>{{Cite journal |last1=Kaukonen |first1=Kirsi-Maija |last2=Bailey |first2=Michael |last3=Pilcher |first3=David |last4=Cooper |first4=D. Jamie |last5=Bellomo |first5=Rinaldo |date=2015-04-23 |title=Systemic Inflammatory Response Syndrome Criteria in Defining Severe Sepsis |url=http://www.nejm.org/doi/10.1056/NEJMoa1415236 |journal=New England Journal of Medicine |language=en |volume=372 |issue=17 |pages=1629–1638 |doi=10.1056/NEJMoa1415236 |pmid=25776936 |issn=0028-4793}}</ref> Pacijent koji ispunjava kriterije SIRS-a ima mogući ili dokumentirani izvor infekcije plus najmanje dva ili više kriterija navedenih u nastavku.<ref name=":3">{{Cite journal |last1=Seymour |first1=Christopher W. |last2=Liu |first2=Vincent X. |last3=Iwashyna |first3=Theodore J. |last4=Brunkhorst |first4=Frank M. |last5=Rea |first5=Thomas D. |last6=Scherag |first6=André |last7=Rubenfeld |first7=Gordon |last8=Kahn |first8=Jeremy M. |last9=Shankar-Hari |first9=Manu |last10=Singer |first10=Mervyn |last11=Deutschman |first11=Clifford S. |last12=Escobar |first12=Gabriel J. |last13=Angus |first13=Derek C. |date=2016-02-23 |title=Assessment of Clinical Criteria for Sepsis: For the Third International Consensus Definitions for Sepsis and Septic Shock (Sepsis-3) |journal=JAMA |language=en |volume=315 |issue=8 |pages=762–774 |doi=10.1001/jama.2016.0288 |issn=0098-7484 |pmc=5433435 |pmid=26903335 |bibcode=2016JAMA..315..762S }}</ref> * [[Tahipneja]] (ubrzano disanje), što se definira kao više od 20 udisaja u minuti, ili prilikom testiranja [[krvni pčin|krvnih plinova]], [[PaCO2|{{Chem|PaCO|2}}]] manji od 32&nbsp;mmHg, što ukazuje na hiperventilaciju * Broj [[leukocit|bijelih krvnih zrnaca]] ili značajno nizak (< 4000 ćelija/mm³) ili povišen (> 12000 ćelija/mm³) * [[Tahikardija]] (ubrzan [[srčani ritam]]), što se kod sepse definira kao brzina veća od 90 otkucaja u minuti * Promijenjena tjelesna [[Normalna tjelesna temperatura|temperatura]]: [[Groznica]] > 38.0|C|F}} ili hipotermija < 36.0|C|F}} Dokumentovani dokazi infekcije mogu uključivati pozitivne [[krvna kultura|krvne kultura]], znaci pneumonije na rendgenskom snimku grudnog koša ili drugi radiološki ili laboratorijski dokazi infekcije.<ref name=":10">{{Cite journal |last1=Cecconi |first1=Maurizio |last2=Evans |first2=Laura |last3=Levy |first3=Mitchell |last4=Rhodes |first4=Andrew |date=July 2018 |title=Sepsis and septic shock |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0140673618306962 |journal=The Lancet |language=en |volume=392 |issue=10141 |pages=75–87 |doi=10.1016/S0140-6736(18)30696-2 |pmid=29937192 |bibcode=2018Lanc..392...75C |url-access=subscription }}</ref> Znakovi [[sindrom višestruke disfunkcije organa|disfunkcije krajnjih organa]] prisutni su kod sepsnog šoka, uključujući [[zatajenje bubrega]], disfunkciju jetre, promjene mentalnog stanja ili povišenu razinu [[mliječna kiselina|laktata]] u [[krvni serum|serumu]].<ref name=":21">{{Cite journal |last1=Meyer |first1=Nuala J. |last2=Prescott |first2=Hallie C. |date=2024-12-05 |editor-last=Hardin |editor-first=C. Corey |title=Sepsis and Septic Shock |url=http://www.nejm.org/doi/10.1056/NEJMra2403213 |journal=New England Journal of Medicine |language=en |volume=391 |issue=22 |pages=2133–2146 |doi=10.1056/NEJMra2403213 |pmid=39774315 |issn=0028-4793|url-access=subscription }}</ref> Jedno ograničenje kriterija SIRS-a je to što može biti prisutan u mnogim neinfektivnim stanjima, kao što su autoimuna stanja, pankreatitis, nedavna operacija ili vaskulitis.<ref name=":5">{{Cite journal |last1=Singer |first1=Mervyn |last2=Deutschman |first2=Clifford S. |last3=Seymour |first3=Christopher Warren |last4=Shankar-Hari |first4=Manu |last5=Annane |first5=Djillali |last6=Bauer |first6=Michael |last7=Bellomo |first7=Rinaldo |last8=Bernard |first8=Gordon R. |last9=Chiche |first9=Jean-Daniel |last10=Coopersmith |first10=Craig M. |last11=Hotchkiss |first11=Richard S. |last12=Levy |first12=Mitchell M. |last13=Marshall |first13=John C. |last14=Martin |first14=Greg S. |last15=Opal |first15=Steven M. |date=2016-02-23 |title=The Third International Consensus Definitions for Sepsis and Septic Shock (Sepsis-3) |journal=JAMA |language=en |volume=315 |issue=8 |pages=801–810 |doi=10.1001/jama.2016.0287 |issn=0098-7484 |pmc=4968574 |pmid=26903338}}</ref> ==== qSOFA and SOFA ==== qSOFA je još jedan skup kriterija koji se koristi za dijagnosticiranje sepse i pomaže kliničarima da identificiraju sepsu u okruženjima koja nisu jedinica intenzivne njege.<ref name=":1" /> Njegov pandan SOFA koristi se isključivo na intenzivnoj njezi.<ref name=":5" /> U SOFA kriterijima postoje tri kriterija, koja su navedena u nastavku.<ref name=":5"/><br> * frekvencija disanja od 22 udisaja u minuti ili više * promijenjeno mentalno stanje * sistolni [[krvni pritisak]] od 100 mg ili manje Pacijenti ispunjavaju SOFA kriterije, a stoga imaju sepsu, kada ispunjavaju dva ili više gore navedenih kriterija.<ref name=":21"/> qSOFA je obično ograničena, kao što je poznato, uglavnom identificira pacijente koji se javljaju kasno u toku sepse.<ref name=":11">{{Cite journal |last1=Evans |first1=Laura |last2=Rhodes |first2=Andrew |last3=Alhazzani |first3=Waleed |last4=Antonelli |first4=Massimo |last5=Coopersmith |first5=Craig M. |last6=French |first6=Craig |last7=Machado |first7=Flávia R. |last8=Mcintyre |first8=Lauralyn |last9=Ostermann |first9=Marlies |last10=Prescott |first10=Hallie C. |last11=Schorr |first11=Christa |last12=Simpson |first12=Steven |last13=Wiersinga |first13=W. Joost |last14=Alshamsi |first14=Fayez |last15=Angus |first15=Derek C. |date=November 2021 |title=Surviving Sepsis Campaign: International Guidelines for Management of Sepsis and Septic Shock 2021 |url=https://journals.lww.com/10.1097/CCM.0000000000005337 |journal=Critical Care Medicine |language=en |volume=49 |issue=11 |pages=e1063–e1143 |doi=10.1097/CCM.0000000000005337 |pmid=34605781 |issn=0090-3493}}</ref> SOFA kriteriji se koriste kod kritično bolesnih pacijenata i procjenjuju težinu disfunkcije u šest organskih sistema.<ref name="jama.jamanetwork.com">{{Cite journal |last1=Raith |first1=Eamon P. |last2=Udy |first2=Andrew A. |last3=Bailey |first3=Michael |last4=McGloughlin |first4=Steven |last5=MacIsaac |first5=Christopher |last6=Bellomo |first6=Rinaldo |last7=Pilcher |first7=David V. |last8=for the Australian and New Zealand Intensive Care Society (ANZICS) Centre for Outcomes and Resource Evaluation (CORE) |date=2017-01-17 |title=Prognostic Accuracy of the SOFA Score, SIRS Criteria, and qSOFA Score for In-Hospital Mortality Among Adults With Suspected Infection Admitted to the Intensive Care Unit |url=http://jama.jamanetwork.com/article.aspx?doi=10.1001/jama.2016.20328 |journal=JAMA |language=en |volume=317 |issue=3 |pages=290–300 |doi=10.1001/jama.2016.20328 |pmid=28114553 |issn=0098-7484|url-access=subscription }}</ref> U vrijeme prijema na intenzivnu njegu, rezultat se izračunava kao početna vrijednost. Nakon toga, rezultat se izračunava svakih 48 sati.<ref name="jama.jamanetwork.com"/> Početna vrijednost je rezultat nula, što ukazuje na odsustvo sepse.<ref name=":3"/> Povećanje rezultata za dva ili više bodova ukazuje na sepsu i povećanu smrtnost od 20%.<ref name=":1"/> ==== Sepsni šok ==== Sepsni šok je potklasa [[distributivni šok|distributivnog šoka]], stanja u kojem abnormalna distribucija protoka krvi u [[mikrosudovi|najmanjim krvnim sudovima]] rezultira neadekvatnom opskrbom krvlju tijelesnih [[tkivo|tkiva]], što rezultira [[ishemija|ishemijom]] i disfunkcijom organa.<ref name=":7">{{Cite journal |last1=Standl |first1=Thomas |last2=Annecke |first2=Thorsten |last3=Cascorbi |first3=Ingolf |last4=Heller |first4=Axel R. |last5=Sabashnikov |first5=Anton |last6=Teske |first6=Wolfram |date=2018-11-09 |title=The Nomenclature, Definition and Distinction of Types of Shock |journal=Deutsches Ärzteblatt International |volume=115 |issue=45 |pages=757–768 |doi=10.3238/arztebl.2018.0757 |pmid=30573009 |pmc=6323133 |issn=1866-0452}}</ref> Sepsni šok se konkretno odnosi na distributivni šok uzrokovan [[sepsa|sepsom]] kao posljedicom infekcije.<ref name=":7"/> Izvorno, sepsni šok je identificiran kod pacijenata samo na osnovu prisustva [[hipotenzija|hipotenzije]].<ref name=":12">{{Cite journal |last1=Yealy |first1=Donald M. |last2=Mohr |first2=Nicholas M. |last3=Shapiro |first3=Nathan I. |last4=Venkatesh |first4=Arjun |last5=Jones |first5=Alan E. |last6=Self |first6=Wesley H. |date=July 2021 |title=Early Care of Adults With Suspected Sepsis in the Emergency Department and Out-of-Hospital Environment: A Consensus-Based Task Force Report |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0196064421001177 |journal=Annals of Emergency Medicine |language=en |volume=78 |issue=1 |pages=1–19 |doi=10.1016/j.annemergmed.2021.02.006 |pmid=33840511 }}</ref> Međutim, posljednjih godina otkriveno je da je hipotenzija kasnija manifestacija sepsnog šoka..<ref name=":6">{{Cite journal |last1=Shankar-Hari |first1=Manu |last2=Phillips |first2=Gary S. |last3=Levy |first3=Mitchell L. |last4=Seymour |first4=Christopher W. |last5=Liu |first5=Vincent X. |last6=Deutschman |first6=Clifford S. |last7=Angus |first7=Derek C. |last8=Rubenfeld |first8=Gordon D. |last9=Singer |first9=Mervyn |last10=for the Sepsis Definitions Task Force |date=2016-02-23 |title=Developing a New Definition and Assessing New Clinical Criteria for Septic Shock: For the Third International Consensus Definitions for Sepsis and Septic Shock (Sepsis-3) |journal=JAMA |language=en |volume=315 |issue=8 |pages=775–787 |doi=10.1001/jama.2016.0289 |issn=0098-7484 |pmc=4910392 |pmid=26903336}}</ref> Konkretno, utvrđeno je da se nedostatak protoka krvi u tkivu (hipoperfuzija tkiva) javlja mnogo prije hipotenzije u slučajevima sepsnog šoka.<ref>{{Cite journal |last1=De Backer |first1=Daniel |last2=Ricottilli |first2=Francesco |last3=Ospina-Tascón |first3=Gustavo A. |date=April 2021 |title=Septic shock: a microcirculation disease |url=https://journals.lww.com/10.1097/ACO.0000000000000957 |journal=Current Opinion in Anaesthesiology |language=en |volume=34 |issue=2 |pages=85–91 |doi=10.1097/ACO.0000000000000957 |pmid=33577205 |issn=0952-7907|url-access=subscription }}</ref> Stoga je mjerenje [[laktat]]a postalo sastavni dio dijagnoze sepsnog šoka. <ref name=":6"/> To je zato što je laktat marker hipoperfuzije tkiva, budući da se ovaj metabolički produkt proizvodi samo metaboličkim procesima koji se odvijaju u odsustvu adekvatne opskrbe tkiva [[kisik]]om.<ref name=":13">{{Cite journal |last1=Bakker |first1=Jan |last2=Postelnicu |first2=Radu |last3=Mukherjee |first3=Vikramjit |date=January 2020 |title=Lactate |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0749070419300727 |journal=Critical Care Clinics |language=en |volume=36 |issue=1 |pages=115–124 |doi=10.1016/j.ccc.2019.08.009 |pmid=31733674 |hdl=1765/120402 |hdl-access=free }}</ref> Nivo laktata od 18 mg/dL (ili 2 mmol po L) je dijagnostički kriterij za sepsni šok prema sepsi-3.<ref name=":5"/> Drugi dijagnostički kriterij za sepsni šok je vazopresorska terapija potrebna za održavanje prosječnog [[krvni pritisak|arterijskog pritiska]] od 65 mmHg.<ref name=":21"/> === Znakovi i simptomi === ==== Općenito ==== Znakovi i simptomi sepse i sepsnog šoka variraju ovisno o uzroku koji ih je izazvao.<ref name=":21"/> Međutim, opći znaci i simptomi uključuju [[grozbica|groznicu]], rigor, [[hipotermija|hipotermiju]], [[znojenje]], malaksalost.<ref name=":21"/> Iako je [[groznica]] najčešća manifestacija sepse, u nekim slučajevima može biti odsutna.<ref name=":9">{{Cite journal |last1=Thomas-Rüddel |first1=Daniel O. |last2=Hoffmann |first2=Peter |last3=Schwarzkopf |first3=Daniel |last4=Scheer |first4=Christian |last5=Bach |first5=Friedhelm |last6=Komann |first6=Marcus |last7=Gerlach |first7=Herwig |last8=Weiss |first8=Manfred |last9=Lindner |first9=Matthias |last10=Rüddel |first10=Hendrik |last11=Simon |first11=Philipp |last12=Kuhn |first12=Sven-Olaf |last13=Wetzker |first13=Reinhard |last14=Bauer |first14=Michael |last15=Reinhart |first15=Konrad |date=December 2021 |title=Fever and hypothermia represent two populations of sepsis patients and are associated with outside temperature |journal=Critical Care |language=en |volume=25 |issue=1 |doi=10.1186/s13054-021-03776-2 |doi-access=free |pmid=34674733 |pmc=8532310 |issn=1364-8535}}</ref> Posebno, groznica može biti odsutna kod imunokompromitovanih pacijenata, starijih pacijenata i pacijenata s hroničnom zloupotrebom [[alkohol]]a.<ref name=":1"/> Osim toga, važno je napomenuti da je veća smrtnost povezana s pacijentima koji se javljaju s hipotermijom.<ref name=":9"/> ==== Srčani ==== Novi šum, [[tahikardija]], [[hipotenzija]] i [[purpura|topla i crvena koža]].<ref name=":10"/> ==== Gastrointestinalni ==== Ukočenost trbuha, bol u [[trbuh]]u, [[povraćanje]], [[proljev]], disfagija i abnormalna distenzija.<ref name=":10" /> [[Slika:Petechial rash.JPG|thumb| Petehijski osip kod pacijenta sa sepsnim šokom.]] [[Slika:Splinter hemorrhage.jpg|thumb|Slika krhotine u obliku iverja kod sepsnog šoka povezanog s [[endokarditis]]om .]] ==== Plućni ==== [[Kašalj]], pleurska bol u prsima, tahipneja, kratak dah i bol u grlu. ==== Neurološki ==== Promijenjeno mentalno stanje, [[glavobolja]], anestezija u sedlu, ukočenost ili rigidnost vrata i [[epilepsijski napad|napadi]].<ref>{{Cite journal |last1=Sonneville |first1=Romain |last2=Benghanem |first2=Sarah |last3=Jeantin |first3=Lina |last4=de Montmollin |first4=Etienne |last5=Doman |first5=Marc |last6=Gaudemer |first6=Augustin |last7=Thy |first7=Michael |last8=Timsit |first8=Jean-François |date=2023-10-05 |title=The spectrum of sepsis-associated encephalopathy: a clinical perspective |journal=Critical Care |language=en |volume=27 |issue=1 |doi=10.1186/s13054-023-04655-8 |doi-access=free |pmid=37798769 |pmc=10552444 |issn=1364-8535}}</ref> ==== Mišićno-koštani sistem ==== Bolovi u [[zglob]]ovima, bolovi u [[mišić]]ima, [[edem]], slabost i krepitus.<ref>{{Cite journal |last1=Khan |first1=Jaffar |last2=Harrison |first2=Taylor B. |last3=Rich |first3=Mark M. |last4=Moss |first4=Marc |date=2006-10-24 |title=Early development of critical illness myopathy and neuropathy in patients with severe sepsis |url=https://www.neurology.org/doi/10.1212/01.wnl.0000239826.63523.8e |journal=Neurology |language=en |volume=67 |issue=8 |pages=1421–1425 |doi=10.1212/01.wnl.0000239826.63523.8e |pmid=17060568 |issn=0028-3878|url-access=subscription }}</ref> ==== Genitourinarni ==== Disurija, [[hematurija]], [[mokrenje|učestalost]], osjetljivost kostovertebralnog ugla, piurija, [[vaginsko krvarenje]] i [[vaginski iscjedak]].<ref>{{Cite journal |last1=Wagenlehner |first1=Florian M. E. |last2=Pilatz |first2=Adrian |last3=Weidner |first3=Wolfgang |last4=Naber |first4=Kurt G. |date=2015-09-04 |editor-last=Mulvey |editor-first=Matthew A. |editor2-last=Stapleton |editor2-first=Ann E. |editor3-last=Klumpp |editor3-first=David J. |title=Urosepsis: Overview of the Diagnostic and Treatment Challenges |url=https://journals.asm.org/doi/10.1128/microbiolspec.UTI-0003-2012 |journal=Microbiology Spectrum |language=en |volume=3 |issue=5|doi=10.1128/microbiolspec.UTI-0003-2012 |pmid=26542042 |issn=2165-0497|url-access=subscription }}</ref> ==== Kožni ==== [[Petehije]], bulozne lezije, [[eritem]], osip, krhotine u obliku iverja, modrice i gnojne [[lezija|lezije]].<ref>{{Cite journal |last1=Pulido-Perez |first1=Ana |last2=Sanchez-Carrillo |first2=Carlos |last3=Bergon-Sendin |first3=Marta |last4=Suarez-Fernandez |first4=Ricardo |last5=Rosell-Diaz |first5=Angel Manuel |last6=Muñoz |first6=Patricia |last7=Bouza |first7=Emilio |date=May 2022 |title=Prevalence and clinical features of secondary skin lesions in septic patients with bloodstream infections |url=https://link.springer.com/10.1007/s10096-022-04431-6 |journal=European Journal of Clinical Microbiology & Infectious Diseases |language=en |volume=41 |issue=5 |pages=779–786 |doi=10.1007/s10096-022-04431-6 |pmid=35320429 |issn=0934-9723|url-access=subscription }}</ref> === Dijagnostički alati === ==== Snimanje ==== Rendgenski snimci [[grudni koš|grudnog koša]] obično su indicirani za svaki slučaj sepse jer je [[pneumonija]] najčešći uzrok sepse.<ref name=":12"/> U zavisnosti od kliničke situacije, mogu se naručiti i drugi slikovni pregledi. Ako se sumnja na [[endokarditis]], indicirana je ehokardiografija.<ref>{{Cite journal |last1=Chambers |first1=Henry F. |last2=Bayer |first2=Arnold S. |date=2020-08-06 |editor-last=Solomon |editor-first=Caren G. |title=Native-Valve Infective Endocarditis |url=http://www.nejm.org/doi/10.1056/NEJMcp2000400 |journal=New England Journal of Medicine |language=en |volume=383 |issue=6 |pages=567–576 |doi=10.1056/NEJMcp2000400 |pmid=32757525 |issn=0028-4793|url-access=subscription }}</ref> [[CT-skeniranje]] grudnog koša može se koristiti i kada se sumnja na empijem ili infektivne izlive.<ref>{{Cite journal |last1=Feller-Kopman |first1=David |last2=Light |first2=Richard |date=2018-02-22 |editor-last=Ingelfinger |editor-first=Julie R. |title=Pleural Disease |url=http://www.nejm.org/doi/10.1056/NEJMra1403503 |journal=New England Journal of Medicine |language=en |volume=378 |issue=8 |pages=740–751 |doi=10.1056/NEJMra1403503 |pmid=29466146 |issn=0028-4793|url-access=subscription }}</ref> CT skeniranje drugih dijelova tijela može se koristiti ako se sumnja na apscese.<ref>{{Cite journal |last1=Bonomo |first1=Robert A |last2=Chow |first2=Anthony W |last3=Edwards |first3=Morven S |last4=Humphries |first4=Romney |last5=Tamma |first5=Pranita D |last6=Abrahamian |first6=Fredrick M |last7=Bessesen |first7=Mary |last8=Dellinger |first8=E Patchen |last9=Goldstein |first9=Ellie |last10=Hayden |first10=Mary K |last11=Kaye |first11=Keith S |last12=Potoski |first12=Brian A |last13=Rodríguez-Baño |first13=Jesús |last14=Sawyer |first14=Robert |last15=Skalweit |first15=Marion |date=2024-10-04 |title=2024 Clinical Practice Guideline Update by the Infectious Diseases Society of America on Complicated Intra-abdominal Infections: Risk Assessment, Diagnostic Imaging, and Microbiological Evaluation in Adults, Children, and Pregnant People |url=https://academic.oup.com/cid/article/79/Supplement_3/S81/7706348 |journal=Clinical Infectious Diseases |language=en |volume=79 |issue=Supplement_3 |pages=S81–S87 |doi=10.1093/cid/ciae346 |pmid=38965057 |issn=1058-4838}}</ref> ==== Laboratorijsko testiranje ==== Veliki broj laboratorijskih testova je indiciran kada se sumnja na sepsu. Što se tiče kultura, kliničari obično naručuju dva seta perifernih krvnih kultura, kulture urina, kulture stolice, sputuma i kulture kože.<ref name=":12"/> Specijalne kulture, kao što su cerebrospinalne, zglobne ili pleuralne kulture, naručuju se samo u određenim kliničkim scenarijima i nisu standardna nega.<ref name=":12"/> Ostali laboratorijski testovi koji se naručuju u slučaju sepse uključuju kompletnu krvnu sliku sa diferencijalnim testom, osnovni metabolički panel, analizu urina, studije [[loagulacija|koagulacije]] i studije jetrenih [[enzim]]a.<ref name=":11"/> Konačno, abnormalnosti kiselinske i bazne ravnoteže su česte u slučaju sepse, stoga se naručuju uzorci arterijske i venske krvi.<ref>{{Cite journal |last1=Achanti |first1=Anand |last2=Szerlip |first2=Harold M. |date=January 2023 |title=Acid-Base Disorders in the Critically Ill Patient |journal=Clinical Journal of the American Society of Nephrology |language=en |volume=18 |issue=1 |pages=102–112 |doi=10.2215/CJN.04500422 |pmid=35998977 |pmc=10101555 |issn=1555-9041}}</ref> ==== Biomarkeri sepse ==== Dva glavna biomarkera koja se koriste za sepsu i sepsni šok su [[laktat]] i [[prokalcitonin]].<ref name=":1"/> Laktat se koristi jer se proizvodi u tijelu kao rezultat nedovoljne opskrbe tkiva kisikom zbog slabog protoka krvi.<ref name=":13"/> Budući da tkiva ne primaju adekvatan protok krvi u sepsnom šoku, laktat se može koristiti za otkrivanje da li je pacijent u stanju sepsnog šoka.<ref name=":13"/> Kao što je gore spomenuto, nivo laktata od 18 mg/dL (2 mmol po L) je dijagnostički kriterij za sepsni šok prema sepsi-3.<ref name=":5"/> Nivoi laktata se dobijaju kada se prvi put posumnja na sepsu.<ref name=":8"/> Ako su nivoi povišeni u tom trenutku, mjerenje laktata se ponavlja svaka četiri do šest sati, dok nivoi ponovo ne postanu normalni.<ref name=":12"/> Prokalcitonin se može koristiti kao indikator sepse jer je marker upale koju proizvode [[citokin]]i i bakterijski [[endotoksin]]i.<ref>{{Cite journal |last1=O'Grady |first1=Naomi |last2=Alexander |first2=Earnest |last3=Alhazzani |first3=Waleed |last4=Alshamsi |first4=Fayez |last5=Cuellar-Rodriguez |first5=Jennifer |last6=Jefferson |first6=Brian K. |last7=Kalil |first7=Andre C. |last8=Pastores |first8=Stephen M. |last9=Patel |first9=Robin |last10=van Duin |first10=David |last11=Weber |first11=David J. |last12=Deresinski |first12=Stanley |date=November 2023 |title=Society of Critical Care Medicine and the Infectious Diseases Society of America Guidelines for Evaluating New Fever in Adult Patients in the ICU |url=https://journals.lww.com/10.1097/CCM.0000000000006022 |journal=Critical Care Medicine |language=en |volume=51 |issue=11 |pages=1570–1586 |doi=10.1097/CCM.0000000000006022 |pmid=37902340 |issn=0090-3493|url-access=subscription }}</ref> Nivo prokalcitonina od 0,05 ng/mL smatra se normalnim, a pacijenti sa nivoom prokalcitonina manjim od 0,25 ng/mL imaju malu vjerovatnoću sepse.<ref name=":14">{{Cite journal |last1=Kaal |first1=Anna G. |last2=Nieberg |first2=Margot |last3=Stegmeijer |first3=Koen |last4=Steyerberg |first4=Ewout W. |last5=van Nieuwkoop |first5=Cees |date=January 2026 |title=The diagnostic accuracy of procalcitonin for community-acquired bacteremia: an updated systematic review and meta-analysis |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S1198743X2500655X |journal=Clinical Microbiology and Infection |language=en |doi=10.1016/j.cmi.2025.12.029 |pmid=41519266 |doi-access=free }}</ref> Nekoliko studija je pokazalo da težina sepse i nivoi prokalcitonina imaju statistički značajnu vezu.<ref name=":14"/> Iako trenutno ne postoje specifične dijagnostičke granice za nivoe prokalcitonina, neka ispitivanja su primijetila da pacijenti sa srednjim nivoima od 9,6 ng/mL obično imaju sepsu bez šoka, a pacijenti sa srednjim nivoima od 32,7 ng/mL obično imaju sepsni šok.<ref>{{Cite journal |last1=on behalf of the Internal Medicine Sepsis Study Group |last2=Tosoni |first2=Alberto |last3=Paratore |first3=Mattia |last4=Piscitelli |first4=Pamela |last5=Addolorato |first5=Giovanni |last6=De Cosmo |first6=Salvatore |last7=Mirijello |first7=Antonio |date=March 2020 |title=The use of procalcitonin for the management of sepsis in Internal Medicine wards: current evidence |url=https://www.minervamedica.it/index2.php?show=R41Y2020N01A0054 |journal=Panminerva Medica |volume=62 |issue=1 |pages=54–62 |doi=10.23736/S0031-0808.19.03809-6 |pmid=31729202 |url-access=subscription }}</ref> ==Liječenje== Liječenje se prvenstveno sastoji od sljedećeg: # Davanje [[intravenske tekućine|intravenslih tekuina]]<ref name=Review11>{{cite journal |last1= Levinson |first1= A.T. |last2=Casserly |first2= B.P. |last3= Levy |first3= M.M. |title= Reducing mortality in severe sepsis and septic shock |journal= Seminars in Respiratory and Critical Care Medicine |date= April 2011 |volume= 32 |issue= 2 |pages= 195–205 |pmid= 21506056 |doi= 10.1055/s-0031-1275532|s2cid= 20763016 }}</ref> # Rana primjena antibiotika<ref name=Review11/> # [[Rana terapija usmjerena na cilj]]<ref name=Review11/> # Brza identifikacija i kontrola izvora # Podrška disfunkciji glavnih organa ===Tekućina=== Budući da sniženi krvni pritisak u sepsnom šoku doprinosi slaboj perfuziji, obezbjeđivanje vaskularnog pristupa i izvođenje [[reanimacije tekućinom]] je početni tretman za povećanje volumena krvi. Pacijente koji pokazuju hipoperfuziju izazvanu sepsom treba inicijalno reanimirati sa najmanje 30 ml/kg intravenoznih kristaloida unutar prva tri sata.<ref name=":1" /> Smatra se prihvatljivim davati boluse od jedne litre unutar prvih 30 minuta.<ref name=":10"/> Reanimacija tekućinom pomaže u liječenju sepsnog šoka jer povećava predopterećenje i minutni volumen srca, što poboljšava dostavu kisika.<ref name=":21"/> [[Ekspander volumena|Kristaloidi]] kao što su [[normalna fiziološka otopina]] i [[Ringerov laktat]] preporučuju se kao početna tekućina izbora, dok upotreba koloidnih otopina kao što je [[hidroksietil- škrob]] nije pokazala nikakvu prednost ili smanjenje smrtnosti.<ref name=":12" /> Kada se daju velike količine tekućine, davanje [[albumin]]a pokazalo je određenu korist.<ref name=":11" /> Nakon početne reanimacije tekućinom, potrebna je česta ponovna procjena ravnoteže tekućine pacijenta kako bi se izbjeglo prekomjerna ili nedovoljna hidratacija.<ref name=":11" /> Ovo je od veće važnosti kod pacijenata sa srčanom insuficijencijom, akutnim oštećenjem pluća ili hroničnom bubrežnom bolešću, jer preopterećenje volumenom može biti pogubno za ove pacijente.<ref>{{Cite journal |last1=Zampieri |first1=Fernando G. |last2=Bagshaw |first2=Sean M. |last3=Semler |first3=Matthew W. |date=2023-06-13 |title=Fluid Therapy for Critically Ill Adults With Sepsis: A Review |url=https://jamanetwork.com/journals/jama/fullarticle/2805900 |journal=JAMA |language=en |volume=329 |issue=22 |pages=1967–1980 |doi=10.1001/jama.2023.7560 |pmid=37314271 |issn=0098-7484|url-access=subscription }}</ref> Ravnoteža tekućine može se procijeniti na mnogo načina, kao što su dinamički odgovor [[krvni pritisak|krvnog pritiska]], izlučivanje urina (treba biti veće od 0,5 mL na sat), klirens [[laktat]]a, ultrazvuk [[donja šuplja vena|donje šuplje vene]], pasivno podizanje nogu i varijacije pulsnog pritiska. Davanje tekućine treba biti ograničeno u kasnijim fazama liječenja sepse.<ref name=":0">{{Cite journal |last1=Meyhoff |first1=Tine S. |last2=Hjortrup |first2=Peter B. |last3=Wetterslev |first3=Jørn |last4=Sivapalan |first4=Praleene |last5=Laake |first5=Jon H. |last6=Cronhjort |first6=Maria |last7=Jakob |first7=Stephan M. |last8=Cecconi |first8=Maurizio |last9=Nalos |first9=Marek |last10=Ostermann |first10=Marlies |last11=Malbrain |first11=Manu |last12=Pettilä |first12=Ville |last13=Møller |first13=Morten H. |last14=Kjær |first14=Maj-Brit N. |last15=Lange |first15=Theis |date=2022-06-30 |title=Restriction of Intravenous Fluid in ICU Patients with Septic Shock |url=http://www.nejm.org/doi/10.1056/NEJMoa2202707 |journal=New England Journal of Medicine |language=en |volume=386 |issue=26 |pages=2459–2470 |doi=10.1056/NEJMoa2202707 |pmid=35709019 |issn=0028-4793}}</ref> U idealnom slučaju, pacijenti bi trebali imati ravnotežu tekućine na nuli nakon 72 sata.<ref name=":0" /> To je zato što je dokazano da svaka litra prekomjerne hidratacije povećava rizik od smrti.<ref name=":0" /> ===Antibiotici=== ==== Opći pristup ==== Rani početak antibiotske terapije povezan je s boljim ishodima u više studija.<ref name=":10"/> U početku poručeavano je da se [[antibiotici]] primjenjuju jedan sat nakon početnog prepoznavanja sepse.<ref name=":1"/> Međutim, nekoliko naknadnih studija otkrilo je da nije bilo razlike u smrtnosti između pacijenata koji su primili antibiotike unutar jednog sata i onih koji su ih primili nakon jednog sata.<ref name=":1" /> Međutim, pokazalo se da su stope smrtnosti veće kod onih koji su primili antibiotsku terapiju nakon tri sata.<ref name=":1" /> U početku antibiotska terapija treba biti široka i zasnovana na kombinaciji faktora, kao što su sumnjivo mjesto infekcije, klinički kontekst (stečena u zajednici ili bolnici), najvjerovatniji [[patogen]] i lokalna otpornost. obrasci.<ref name=":21" /> Nakon što kulture definitivno otkriju patogen odgovoran za infekciju, izbor antibiotika može se suziti ili promijeniti po potrebi.<ref name=":11" /> Ovaj specifičan pristup smanjuje troškove liječenja, izbjegava toksičnost lijekova i smanjuje rizik od antimikrobne rezistencije.<ref>{{Cite journal |last1=Paul |first1=M. |last2=Dickstein |first2=Y. |last3=Raz-Pasteur |first3=A. |date=December 2016 |title=Antibiotic de-escalation for bloodstream infections and pneumonia: systematic review and meta-analysis |url=http://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S1198743X16301756 |journal=Clinical Microbiology and Infection |language=en |volume=22 |issue=12 |pages=960–967 |doi=10.1016/j.cmi.2016.05.023 |pmid=27283148 |url-access=subscription }}</ref> Deeskalacija antibiotske terapije je kontroverzna i u literaturi nije postignut konsenzus.<ref name=":11" /> Faktori koji se koriste za odlučivanje o deeskalaciji antibiotske terapije uključuju upotrebu biomarkera, kao što je smanjenje prokalcitonina, za praćenje odgovora na terapiju ili kliničkog napretka tokom liječenja.<ref>{{Cite journal |last1=O'Grady |first1=Naomi P. |last2=Alexander |first2=Earnest |last3=Alhazzani |first3=Waleed |last4=Alshamsi |first4=Fayez |last5=Cuellar-Rodriguez |first5=Jennifer |last6=Jefferson |first6=Brian K. |last7=Kalil |first7=Andre C. |last8=Pastores |first8=Stephen M. |last9=Patel |first9=Robin |last10=van Duin |first10=David |last11=Weber |first11=David J. |last12=Deresinski |first12=Stanley |date=November 2023 |title=Society of Critical Care Medicine and the Infectious Diseases Society of America Guidelines for Evaluating New Fever in Adult Patients in the ICU |url=https://journals.lww.com/10.1097/CCM.0000000000006022 |journal=Critical Care Medicine |language=en |volume=51 |issue=11 |pages=1570–1586 |doi=10.1097/CCM.0000000000006022 |pmid=37902340 |issn=0090-3493|url-access=subscription }}</ref> Tipično, većina pacijenata može se efikasno liječiti sa 7-10 dana antibiotske terapije.<ref name=":11" /> Međutim, specifične infekcije poput endokarditisa i osteomijelitisa i infekcije uzrokovane trajnim medicinskim pomagalima koja se ne mogu ukloniti mogu zahtijevati duže trajanje antibiotske terapije.<ref name=":1" /> === Specifični izbori antibiotske terapije za različite infekcije koje uzrokuju sepsu === ==== Meningitis ==== Za liječenje sepse povezane s [[meningitis]]om, mogu se primijeniti vankomicin, ceftriakson, [[ampicilin]] i deksametazon ([[kortikosteroid]] koji se koristi kao protivupalni lijek za smanjenje neurvih komplikacija)).<ref name=":24">{{Cite journal |last=Hasbun |first=Rodrigo |date=2022-12-06 |title=Progress and Challenges in Bacterial Meningitis: A Review |url=https://jamanetwork.com/journals/jama/fullarticle/2799148 |journal=JAMA |language=en |volume=328 |issue=21 |pages=2147–2154 |doi=10.1001/jama.2022.20521 |pmid=36472590 |issn=0098-7484|url-access=subscription }}</ref> Ako pacijent ima alergiju na beta-laktame, mogu se primijeniti vankomicin, moksifloksacin i trimetoprim/sulfametoksazol (TMP-SMX).<ref name=":24"/> Ako se sumnja na herpes encefalitis, može se primijeniti aciklovir.<ref name=":24"/> ==== Plućna infekcija ==== Za [[upala pluća|upalu pluća]] stečenu u zajednici bez rizika od rezistencije na lijekove, može se primijeniti fluorokinolon, ili ceftriakson i azitromicin, ili ceftriakson i doksiciklin.<ref name=":23">{{Cite journal |last1=Vaughn |first1=Valerie M. |last2=Dickson |first2=Robert P. |last3=Horowitz |first3=Jennifer K. |last4=Flanders |first4=Scott A. |date=2024-10-15 |title=Community-Acquired Pneumonia: A Review |url=https://jamanetwork.com/journals/jama/fullarticle/2823762 |journal=JAMA |language=en |volume=332 |issue=15 |pages=1282–1295 |doi=10.1001/jama.2024.14796 |pmid=39283629 |issn=0098-7484|url-access=subscription }}</ref> Za vanbolnički stečenu pneumoniju s rizikom od rezistencije na lijekove ili bolnički stečenu pneumoniju, može se dati fluorokinolon, ili zoysin, ili cefepim, ili karbapenem.<ref name=":24"/> Ako pacijent ima alergiju na beta-laktam, može se dati aztreonam i fluorokinolon.<ref name=":23" /> Vankomicin treba dodati u slučajevima empijema.<ref name=":24" /> ==== Infekcija kože i mehkog tkiva ==== Može se primijeniti vankomicin ili linezolid sa zosynom, ili karbapenemom, ili cefepimom i [[metronidazol]]om.<ref>{{Cite journal |date=2015-05-01 |title=Stevens DL et al (Clin Infect Dis 2014; 59:147–59) |url=https://academic.oup.com/cid/article/60/9/1448/406029 |journal=Clinical Infectious Diseases |language=en |volume=60 |issue=9 |page=1448 |doi=10.1093/cid/civ114 |pmid=25725056 |issn=1537-6591}}</ref> If a necrotizing infection is suspected then a carbapenem with vancomycin and clindamycin is recommended and surgery should also be consulted.<ref>{{Cite journal |last1=Hua |first1=Camille |last2=Urbina |first2=Tomas |last3=Bosc |first3=Romain |last4=Parks |first4=Tom |last5=Sriskandan |first5=Shiranee |last6=de Prost |first6=Nicolas |last7=Chosidow |first7=Olivier |date=March 2023 |title=Necrotising soft-tissue infections |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S1473309922005837 |journal=The Lancet Infectious Diseases |language=en |volume=23 |issue=3 |pages=e81–e94 |doi=10.1016/S1473-3099(22)00583-7 |pmid=36252579 |hdl=10044/1/99436 |hdl-access=free }}</ref> ==== Intraabdominalne infekcije ==== Može se primijeniti zosyn, karbapenem, premarin ili flagyl. Ako pacijent ima alergiju na beta-laktam, tada se može dati vankomicin s aztreonamom i metronidazolom.<ref name=":25">{{Cite journal |last1=Mazuski |first1=John E. |last2=Tessier |first2=Jeffrey M. |last3=May |first3=Addison K. |last4=Sawyer |first4=Robert G. |last5=Nadler |first5=Evan P. |last6=Rosengart |first6=Matthew R. |last7=Chang |first7=Phillip K. |last8=O'Neill |first8=Patrick J. |last9=Mollen |first9=Kevin P. |last10=Huston |first10=Jared M. |last11=Diaz |first11=Jose J. |last12=Prince |first12=Jose M. |date=January 2017 |title=The Surgical Infection Society Revised Guidelines on the Management of Intra-Abdominal Infection |url=https://www.liebertpub.com/doi/10.1089/sur.2016.261 |journal=Surgical Infections |volume=18 |issue=1 |pages=1–76 |doi=10.1089/sur.2016.261 |pmid=28085573 |issn=1096-2964}}</ref> U slučajevima intrabdominalne infekcije treba se konsultovati i sa hirurgom.<ref name=":25"/> ==== Neutropenija sa infekcijom ==== Može se dati cefepim, zoysn, karbapenem ili ceftazidim. Ako pacijent ima alergiju na beta-laktam, tada se može dati aztreonam sa vankomicinom ili ciprofloksacin sa klindamicinom.<ref name=":26">{{Cite journal |last1=Taplitz |first1=Randy A. |last2=Kennedy |first2=Erin B. |last3=Bow |first3=Eric J. |last4=Crews |first4=Jennie |last5=Gleason |first5=Charise |last6=Hawley |first6=Douglas K. |last7=Langston |first7=Amelia A. |last8=Nastoupil |first8=Loretta J. |last9=Rajotte |first9=Michelle |last10=Rolston |first10=Kenneth |last11=Strasfeld |first11=Lynne |last12=Flowers |first12=Christopher R. |date=2018-05-10 |title=Outpatient Management of Fever and Neutropenia in Adults Treated for Malignancy: American Society of Clinical Oncology and Infectious Diseases Society of America Clinical Practice Guideline Update |url=https://ascopubs.org/doi/10.1200/JCO.2017.77.6211 |journal=Journal of Clinical Oncology |language=en |volume=36 |issue=14 |pages=1443–1453 |doi=10.1200/JCO.2017.77.6211 |pmid=29461916 |issn=0732-183X}}</ref> Ako je pacijent neutropeničan sa sepsnim šokom, pneumonijom, ima inficirani venski kateter, infekciju kože i mehkog tkiva, gram-pozitivnu bakterijemiju ili mukozitis, tada treba dodati vankomicin.<ref name=":26"/> ==== Nepoznate infekcije ==== Vankomicin se može primijeniti s levofloksacinom.<ref name=":11"/> ===Vazopresori=== Vazopresor prve linije za sepsni šok je norepinefrin.<ref name=":11"/> Ovo je indicirano kada se pacijentima srednji arterijski pritisak ne vrati na 65 mmHg ili više nakon početne reanimacije tekućinom.<ref name=":11"/> Pokazalo se da terapija vazopresorima povećava preživljavanje kod pacijenata sa sepanim šokom.<ref name=":11" />ref name=":18">{{Cite journal |last1=Colon Hidalgo |first1=Daniel |last2=Patel |first2=Jaimini |last3=Masic |first3=Dalila |last4=Park |first4=David |last5=Rech |first5=Megan A. |date=February 2020 |title=Delayed vasopressor initiation is associated with increased mortality in patients with septic shock |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0883944119309116 |journal=Journal of Critical Care |language=en |volume=55 |pages=145–148 |doi=10.1016/j.jcrc.2019.11.004 |pmid=31731173 |url-access=subscription }}</ref> Također je pokazano da se smrtnost pacijenata sa sepsnim šokom povećava za 5% na sat ako se ne daje vazopresor.<ref name=":18"/> Norepinefrin se započinje s 2–5 mcg u minuti i može porasti i do 35–90 mcg u minuti.<ref name=":11"/> Ako norepinefrin ne može vratiti srednji arterijski pritisak na 65 mmHg ili više, tada se [[vazopresin]] može dodati kao sredstvo druge linije.<ref name=":11" /> Ovo može porasti na 0,03 mcg u minuti. Ako se srednji arterijski pritisak i dalje ne vrati, tada se može dodati [[adrenalin]] u brzini od 20–50 mcg u minuti.<ref name=":11"/> Vazopresori se obično daju kroz centralni venski kateter.<ref name=":19">{{Cite journal |last1=Munroe |first1=Elizabeth S. |last2=Co |first2=Ivan N. |last3=Douglas |first3=Ivor |last4=Hyzy |first4=Robert |last5=Khan |first5=Akram |last6=Nelson |first6=Kristine |last7=Park |first7=Pauline K. |last8=Peltan |first8=Ithan D. |last9=Rice |first9=Todd W. |last10=Seelye |first10=Sarah |last11=Self |first11=Wesley H. |last12=Shapiro |first12=Nathan I. |last13=Prescott |first13=Hallie C. |last14=NHLBI PETAL Network |last15=Steingrub |first15=Jay S |date=2025-08-27 |title=Peripheral Vasopressor Use in Early Sepsis-Induced Hypotension |journal=JAMA Network Open |language=en |volume=8 |issue=8 |pages=e2529148 |doi=10.1001/jamanetworkopen.2025.29148 |issn=2574-3805 |pmc=12391982 |pmid=40864467}}</ref> Ako se postavljanje centralnog venskog katetera odgodi, norepinefrin se može dati kroz periferni IV.<ref name=":19" /> Vazopresori se daju kroz centralni venski kateter zbog zabrinutosti oko oštećenja tkiva koje može nastati ako se daju kroz periferni IV.<ref name=":20">{{Cite journal |last1=Tran |first1=Quincy K. |last2=Mester |first2=Gaurika |last3=Bzhilyanskaya |first3=Vera |last4=Afridi |first4=Leenah Z. |last5=Andhavarapu |first5=Sanketh |last6=Alam |first6=Zain |last7=Widjaja |first7=Austin |last8=Andersen |first8=Brooke |last9=Matta |first9=Ann |last10=Pourmand |first10=Ali |date=November 2020 |title=Complication of vasopressor infusion through peripheral venous catheter: A systematic review and meta-analysis |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0735675720308421 |journal=The American Journal of Emergency Medicine |language=en |volume=38 |issue=11 |pages=2434–2443 |doi=10.1016/j.ajem.2020.09.047 |pmid=33039229 |url-access=subscription }}</ref> Međutim, posljednjih godina pokazalo se da je davanje vazopresora putem periferne intravenske injekcije sigurno za kratkotrajnu upotrebu i nudi praktične prednosti.<ref name=":20"/> ===Kortikosteroidi=== [[Kortikosteroidi]] se preporučuju pacijentima sa sepsnim šokom kojima su potrebni vazopresori.<ref name=":27">{{Cite journal |last1=Chaudhuri |first1=Dipayan |last2=Nei |first2=Andrea M. |last3=Rochwerg |first3=Bram |last4=Balk |first4=Robert A. |last5=Asehnoune |first5=Karim |last6=Cadena |first6=Rhonda |last7=Carcillo |first7=Joseph A. |last8=Correa |first8=Ricardo |last9=Drover |first9=Katherine |last10=Esper |first10=Annette M. |last11=Gershengorn |first11=Hayley B. |last12=Hammond |first12=Naomi E. |last13=Jayaprakash |first13=Namita |last14=Menon |first14=Kusum |last15=Nazer |first15=Lama |date=May 2024 |title=2024 Focused Update: Guidelines on Use of Corticosteroids in Sepsis, Acute Respiratory Distress Syndrome, and Community-Acquired Pneumonia |url=https://journals.lww.com/10.1097/CCM.0000000000006172 |journal=Critical Care Medicine |language=en |volume=52 |issue=5 |pages=e219–e233 |doi=10.1097/CCM.0000000000006172 |pmid=38240492 |issn=0090-3493}}</ref> Najčešći režim primjene kortikosteroida za pacijente sa sepsnim šokom je 200–300 mg/dan hidrokortizona tokom 5–7 dana.<ref name=":27" /> Ovo se može davati kao kontinuirana infuzija ili u podijeljenim dozama.<ref name=":27" /> Nedavni dokazi pokazuju da kortikosteroidi mogu smanjiti kratkoročnu smrtnost u bolnici povezanu sa sepsnim šokom.<ref name=":27"/> Pokazalo se da kortikosteroidi rezultiraju većom stopom preokreta šoka i smanjenom disfunkcijom organa nakon sedam dana.<ref name=":27"/> Nuspojave kortikosteroida uključuju neuromuskularnu slabost, međutim, dostupni dokazi pokazuju da koristi nadmašuju rizike od [[nuspojava]] za pacijente sa sepsnim šokom.<ref name=":27"/> ===Ostalo=== ==== β-blokatori ==== Novi dokazi pokazuju da se kratkodjelujući [[beta-blokator|β-blokatori]] mogu koristiti tokom liječenja sepsnog šoka kako bi se smanjila pojava novih tahiaritmija, a pokazalo se da smanjuju i smrtnost u roku od 28 dana.<ref name=":28">{{Cite journal |last1=McChesney |first1=Chris |last2=Orozco |first2=Nicolas |last3=Fiorini |first3=Kyle |last4=Wong |first4=Michelle Yee Suet |last5=Slessarev |first5=Marat |last6=Prager |first6=Ross |last7=Kao |first7=Raymond |last8=Leligdowicz |first8=Aleksandra |last9=Sharif |first9=Sameer |last10=Lewis |first10=Kimberley |last11=Rochwerg |first11=Bram |last12=Honarmand |first12=Kimia |last13=Ball |first13=Ian M. |last14=Arntfield |first14=Robert |last15=Houlton |first15=Rachael |date=May 2025 |title=Impact of Short-Acting Beta-Blockers on the Outcomes of Patients With Septic Shock: A Systematic Review and Meta-Analysis |url=https://journals.lww.com/10.1097/CCM.0000000000006604 |journal=Critical Care Medicine |language=en |volume=53 |issue=5 |pages=e1125–e1139 |doi=10.1097/CCM.0000000000006604 |pmid=40009025 |issn=0090-3493|url-access=subscription }}</ref> Međutim, također je pokazano da β-blokatori mogu produžiti trajanje koje pacijenti trebaju biti na vazopresorima.<ref name=":28" /> ==== Modaliteti prečišćavanja krvi ==== Modaliteti prečišćavanja krvi, poput hemoperfuzije u koloni, predloženi su kao opcije liječenja sepsnog šoka.<ref name=":11"/> Međutim, dosadašnji dokazi koji stoje iza ovih opcija liječenja su slabi i oni nisu standardna njega za pacijente sa sepsnim šokom.<ref name=":11"/> ==== Metilen-plavo ==== [[Metilen]] plavo nije navedeno kao sadašnji tretman u najnovijim smjernicama za sepsni šok, ali je istraživačka i terapija izvan odobrenih indikacija.<ref>{{Cite journal |last1=Jia |first1=Jinxin |last2=Ji |first2=Jingjing |last3=Liu |first3=Zhifeng |date=2024-09-27 |title=Efficacy of methylene blue in refractory septic shock: study protocol for a multicenter, randomized, placebo-controlled trial |journal=Trials |language=en |volume=25 |issue=1 |doi=10.1186/s13063-024-08439-5 |doi-access=free |pmid=39334256 |pmc=11428879 |issn=1745-6215}}</ref> Postoje brojne meta-analize koje ukazuju na to da metilensko plavo može smanjiti smrtnost u slučajevima sepsnog šoka.<ref name=":29">{{Cite journal |last1=Ballarin |first1=Raquel Simões |last2=Lazzarin |first2=Taline |last3=Zornoff |first3=Leonardo |last4=Azevedo |first4=Paula Schmidt |last5=Pereira |first5=Filipe Welson Leal |last6=Tanni |first6=Suzana Erico |last7=Minicucci |first7=Marcos Ferreira |date=2024-04-18 |title=Methylene blue in sepsis and septic shock: a systematic review and meta-analysis |journal=Frontiers in Medicine |volume=11 |doi=10.3389/fmed.2024.1366062 |doi-access=free |pmid=38698779 |issn=2296-858X}}</ref><ref name=":30">{{Cite journal |last1=Alkazemi |first1=Afrah |last2=Almoosawy |first2=Sayed Abdulmotaleb |last3=Murad |first3=Anwar |last4=Alfares |first4=Abdulrahman |date=February 2026 |title=Methylene Blue for Septic Shock: A Systematic Review and Meta-analysis of Randomized and Prospective Observational Studies |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/08850666241300312 |journal=Journal of Intensive Care Medicine |language=en |volume=41 |issue=2 |pages=108–117 |doi=10.1177/08850666241300312 |pmid=39574288 |issn=0885-0666|url-access=subscription }}</ref> Također je dokazano da metilen plavo smanjuje vrijeme do prestanka primjene vazopresora, dužinu boravka na intenzivnoj njezi i trajanje mehaničke ventilacije.<ref name=":29" /><ref name=":30"/> Neke studije sugeriraju da metilen plavo može biti korisno u slučajevima refraktornog šoka ili šoka otpornog na [[kateholamin]]e.<ref>{{Cite journal |last1=Pluta |first1=Michał P. |last2=Putowski |first2=Zbigniew |last3=Czempik |first3=Piotr F. |last4=Krzych |first4=Łukasz J. |date=2023-06-28 |title=Successful Use of Methylene Blue in Catecholamine-Resistant Septic Shock: A Case Report and Short Literature Review |journal=International Journal of Molecular Sciences |language=en |volume=24 |issue=13|doi=10.3390/ijms241310772 |doi-access=free |pmid=37445952 |pmc=10342053 |issn=1422-0067}}</ref> ==Epidemiologija== Sepsa ima incidenciju od preko 49 miliona slučajeva godišnje širom svijeta, sa 11 miliona smrtnih slučajeva povezanih sa sepsom godišnje.<ref name=":10"/> Sepsni šok se javlja kod otprilike 8–10% prijema na intenzivnu njegu.<ref name=":17">{{Cite journal |last1=Vincent |first1=Jean-Louis |last2=Jones |first2=Gabriel |last3=David |first3=Sholto |last4=Olariu |first4=Elena |last5=Cadwell |first5=Kevin K. |date=December 2019 |title=Frequency and mortality of septic shock in Europe and North America: a systematic review and meta-analysis |journal=Critical Care |language=en |volume=23 |issue=1 |doi=10.1186/s13054-019-2478-6 |doi-access=free |pmid=31151462 |pmc=6545004 |issn=1364-8535}}</ref> Sepsni šok ima stopu smrtnosti od 40 posto uprkos napretku u njezi.<ref name=":17"/> Oko jedne trećine smrtnih slučajeva u bolnicama uzrokovano je sepsom u Sjedinjenim Državama, a troškovi zdravstvene zaštite povezani sa sepsom premašili su 38 milijardi u 2017. godini.<ref name=":21"/> Rizik od sepsnog šoka povećava se u dobi od 60 godina, pri čemu oni u dobi od 70 godina imaju najveći rizik od smrti od sepse.<ref name=":21"/> Stopa smrtnosti od sepse, posebno ako se ne liječi brzo potrebnim lijekovima u bolnici, iznosi približno 40% kod odraslih i 25% kod djece.<ref>{{Cite journal |last1=Bauer |first1=Michael |last2=Gerlach |first2=Herwig |last3=Vogelmann |first3=Tobias |last4=Preissing |first4=Franziska |last5=Stiefel |first5=Julia |last6=Adam |first6=Daniel |date=December 2020 |title=Mortality in sepsis and septic shock in Europe, North America and Australia between 2009 and 2019— results from a systematic review and meta-analysis |journal=Critical Care |language=en |volume=24 |issue=1 |doi=10.1186/s13054-020-02950-2 |doi-access=free |pmid=32430052 |pmc=7236499 |issn=1364-8535}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Tan |first1=Bobby |last2=Wong |first2=Judith Ju-Ming |last3=Sultana |first3=Rehena |last4=Koh |first4=Janine Cynthia Jia Wen |last5=Jit |first5=Mark |last6=Mok |first6=Yee Hui |last7=Lee |first7=Jan Hau |date=2019-04-01 |title=Global Case-Fatality Rates in Pediatric Severe Sepsis and Septic Shock: A Systematic Review and Meta-analysis |journal=JAMA Pediatrics |language=en |volume=173 |issue=4 |pages=352–362 |doi=10.1001/jamapediatrics.2018.4839 |issn=2168-6203 |pmc=6450287 |pmid=30742207}}</ref> Pokazalo se da se smrtnost u bolnici, posebno zbog sepsnog šoka, povećava za 1,8% za svaki dodatni sat u kojem se antibiotici ne primjenjuju nakon što je pacijent stigao na hitnu pomoć.<ref name=":11"/> ==Reference== {{Reflist|30em}} ==Vanjski linkovi== {{Medicinski izvori | DiseasesDB = 11960 | ICD10 = {{ICD10|R|57|2|a|30}} | ICD9 = {{ICD9|785.52}} | ICDO = | OMIM = | MedlinePlus = 000668 | eMedicineSubj = | eMedicineTopic = | MeshID = D012772 }} {{Tipovi šokova}} {{Intenzivna njega}} {{Authority control}} {{DEFAULTSORT:Septic Shock}} [[Kategorija: Medicinska hitna stanja]] [[Kategorija: Intenzivna njega]] [[Kategorija: Uzroci smrti]] [[Kategorija: Sepsa]] byqllrqef8ovkbqxvq598mn6ggfipo4 3823854 3823853 2026-04-03T16:56:39Z Exsiler 178345 /* Biomarkeri sepse */ 3823854 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zdravstveno stanje | ime = Sepsni šok | slika = Gabriel Metsu - La Fille malade.jpg | opis_slike = [[Sepsa]] je jedan od najčešćih uzroka smrti kod kritično bolesnih pacijenata na odjeljenjima intenzivne njege. Ulje autora [[Gabriël Metsu| Gabriëla Metsua]]. | specijalnost =[[Zarazne bolesti (medicinska specijalnost)|Zarazne bolesti]], [[medicina kritične njege]], [[hitna medicina]] | | simptomi =Znakovi i simptomi sepse i sepsnog šoka variraju ovisno o uzroku koji ih je izazvao. Opći znaci i simptomi uključuju groznicu, rigor, hipotermiju, znojenje, malaksalost. | komplikacije = | početak = | trajanje = | uzroci = Sepsni šok je rezultat sistemskog odgovora na infekciju ili više infektivnih uzroka. Uvijek mu prethodi sepsa; stoga su uzroci sepse ujedno i uzroci sepsnog šoka. | rizici = | dijagnoza =Klinička | diferencijalna_prognoza = | prevencija = | liječenje = | lijek= | prognoza = | frekvencija = Sepsni šok se javlja kod otprilike 8–10% prijema na intenzivnu njegu. Sepsni šok ima stopu smrtnosti od 40 posto uprkos napretku u njezi Sepsa ima incidenciju od preko 49 miliona slučajeva godišnje širom svijeta, sa 11 miliona smrtnih slučajeva povezanih sa sepsom godišnje | smrtnost =. Oko 1/3 smrtnih slučajeva u bolnicama uzrokovano je sepsom u Sjedinjenim Državama, a troškovi zdravstvene zaštite povezani sa sepsom premašili su 38 milijardi u 2017. godini. }} [[Datoteka:Trombocitopenia 01.JPG|thumb|[[Purpura]] uzrokovana [[trombocitopenija| trombocitopenijom]] na desnoj ruci kod pacijenta sa sepsnim šokom]] '''Sepsni šok''' pod uobičajenim (ali pogrešnim) nazivom '''septički šok''' je potencijalno fatalno medicinsko stanje koje se javlja kada [[sepsa]], koja se definiše kao abnormalni [[imunski odgovor]] na infekciju koji dovodi do životno opasne disfunkcije organa, dovodi do opasno [[hipotenzija|niskog krvnog pritiska]] i abnormalnosti u ćelijskoj i metaboličkoj disfunkciji.<ref name=":1">{{Cite journal |last1=Gauer |first1=Robert |last2=Forbes |first2=Damon |last3=Boyer |first3=Nathan |date=2020-04-01 |title=Sepsis: Diagnosis and Management |journal=American Family Physician |volume=101 |issue=7 |pages=409–418 |issn=1532-0650 |pmid=32227831}}</ref ==Uzroci== Sepsni šok je rezultat sistemskog odgovora na infekciju ili više infektivnih uzroka.<ref name=":10"/> Uvijek mu prethodi sepsa; stoga su uzroci sepse ujedno i uzroci sepsnog šoka. Više od 80% slučajeva sepse uzrokovano je respiratornim, genitourinarnim, kožnim i mekotkivnim te gastrointestinalnim [[infekcija]]ma.<ref>{{Cite journal |last1=Gupta |first1=Shipra |last2=Sakhuja |first2=Ankit |last3=Kumar |first3=Gagan |last4=McGrath |first4=Eric |last5=Nanchal |first5=Rahul S. |last6=Kashani |first6=Kianoush B. |date=December 2016 |title=Culture-Negative Severe Sepsis |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0012369216589569 |journal=Chest |language=en |volume=150 |issue=6 |pages=1251–1259 |doi=10.1016/j.chest.2016.08.1460 |pmid=27615024 |url-access=subscription }}</ref> Zanimljivo je da je [[pneumonija]] najčešći uzrok sepse.<ref>{{Cite journal |last1=Novosad |first1=Shannon A. |last2=Sapiano |first2=Mathew R.P. |last3=Grigg |first3=Cheri |last4=Lake |first4=Jason |last5=Robyn |first5=Misha |last6=Dumyati |first6=Ghinwa |last7=Felsen |first7=Christina |last8=Blog |first8=Debra |last9=Dufort |first9=Elizabeth |last10=Zansky |first10=Shelley |last11=Wiedeman |first11=Kathryn |last12=Avery |first12=Lacey |last13=Dantes |first13=Raymund B. |last14=Jernigan |first14=John A. |last15=Magill |first15=Shelley S. |date=2016-08-26 |title=Vital Signs: Epidemiology of Sepsis: Prevalence of Health Care Factors and Opportunities for Prevention |url=http://www.cdc.gov/mmwr/volumes/65/wr/mm6533e1.htm |journal=MMWR. Morbidity and Mortality Weekly Report |volume=65 |issue=33 |pages=864–869 |doi=10.15585/mmwr.mm6533e1 |pmid=27559759 |issn=0149-2195}}</ref> Trajni medicinski uređaji, poput pejsmejkera ili endokarditisa, također mogu dovesti do sepse. Teške infekcije, poput [[meningitis]]a, [[encefalitis]]a i [[endokarditis]]a, također su uzroci sepse. Trajni medicinski uređaji i teške infekcije zajedno čine jedan posto slučajeva sepse..<ref name=":16">{{Cite journal |last1=Mayr |first1=Florian B |last2=Yende |first2=Sachin |last3=Angus |first3=Derek C |date=January 2014 |title=Epidemiology of severe sepsis |journal=Virulence |language=en |volume=5 |issue=1 |pages=4–11 |doi=10.4161/viru.27372 |pmid=24335434 |pmc=3916382 |issn=2150-5594}}</ref> Bakterije su mikroorganizmi odgovorni za većinu slučajeva sepse.<ref name=":16" /> Oko 62 posto uzrokuju gram-negativne bakterije, a 47 posto gram-pozitivne bakterije.<ref name=":16" /> Mali broj pacijenata može imati sepsu uzrokovanu gljivicama, [[parazit]]ima ili virusnim infekcijama.<ref name=":1" /> Također je moguće da sepsu uzrokuju višestruke istovremeno nastale infekcije.<ref>{{Cite journal |last1=Ward |first1=Peter A |last2=Fattahi |first2=Fatemeh |date=2019-06-27 |title=New strategies for treatment of infectious sepsis |url=https://academic.oup.com/jleukbio/article/106/1/187/6935530 |journal=Journal of Leukocyte Biology |language=en |volume=106 |issue=1 |pages=187–192 |doi=10.1002/JLB.4MIR1118-425R |pmid=30821872 |issn=1938-3673|hdl=2027.42/149767 |hdl-access=free }}</ref> ==Patofiziologija== [[Patofiziologija]] sepsnog šoka nije u potpunosti razjašnjena, ali je poznato da ključnu ulogu u razvoju teške sepse ima [[imunski odgovor|imunski]] i [[koagulacija|koagulacijski]] odgovor na infekciju. I pro– i protivupalni odgovori imaju ulogu u sepsnom šoku.<ref name="Angusvan der Poll2013">{{cite journal | vauthors = Angus DC, van der Poll T | title = Severe sepsis and septic shock | journal = N. Engl. J. Med. | volume = 369 | issue = 9 | pages = 840–51 | date = August 2013 | pmid = 23984731 | doi = 10.1056/NEJMra1208623 | doi-access = free }}</ref> Sepsni šok uključuje široko rasprostranjeni upalni odgovor koji proizvodi hipermetabolički efekat. To se manifestuje povećanim [[ćelijsko disanje|ćelijskim disanjem]], [[katabolizam proteina| katabolizmom proteina]] i [[metabolička acidoza| metaboličkom acidozom]] sa kompenzacijskim respiratornim odgovorom.<ref name="SSC Guidelines">{{cite journal |display-authors=6 |vauthors=Dellinger RP, Levy MM, Rhodes A, Annane D, Gerlach H, Opal SM, Sevransky JE, Sprung CL, Douglas IS, Jaeschke R, Osborn TM, Nunnally ME, Townsend SR, Reinhart K, Kleinpell RM, Angus DC, Deutschman CS, Machado FR, Rubenfeld GD, Webb SA, Beale RJ, Vincent JL, Moreno R |date=February 2013 |title=Surviving sepsis campaign: international guidelines for management of severe sepsis and septic shock: 2012 |journal=Crit. Care Med. |volume=41 |issue=2 |pages=580–637 |doi=10.1097/CCM.0b013e31827e83af |pmid=23353941 |s2cid=34855187 |doi-access=free}}</ref> I [[Gram-pozitivna bakterija|gram-pozitivne]] i [[gram-negativne bakterije]] su najčešći uzroci sepsnog šoka.<ref name=":10" /> Toksini koje proizvode patogeni izazivaju [[imunski odgovor]]; kod gram-negativnih bakterija to su [[endotoksin]]i, koji su bakterijski membranski [[lipopolisaharid]]i (LPS).<ref name=":10" /><ref name=":3" /> [[Citokin]]i oslobođeni u velikom upalnom odgovoru rezultiraju masivnom [[vazodilatacija| vazodilatacijom]], povećanom [[permeabilnost kapilara| permeabilnošću kapilara]], smanjenim [[sistemski vaskularni otpor| sistemskim vaskularnim otporom]] i niskim krvnim pritiskom.<ref name=":10"/><ref name=":21"/> Konačno, u pokušaju da se kompenzira smanjeni [[krvni pritisak]], dolazi do disfunkcije miokarda sa i sistolnom (smanjena sposobnost srca da se stisne) i dijastoličkom (smanjena sposobnost srca da se istegne kako bi se prilagodio odgovarajućem volumenu krvi) disfunkcijom.<ref>{{Cite journal |last1=Shields |first1=Andrea D. |last2=Plante |first2=Lauren A. |last3=Pacheco |first3=Luis D. |last4=Louis |first4=Judette M. |date=September 2023 |title=Society for Maternal-Fetal Medicine Consult Series #67: Maternal sepsis |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0002937823003277 |journal=American Journal of Obstetrics and Gynecology |language=en |volume=229 |issue=3 |pages=B2–B19 |doi=10.1016/j.ajog.2023.05.019 |pmid=37236495 }}</ref> ===Gram-pozitivni=== Kod gram-pozitivnih bakterija, to su [[egzotoksini]] ili [[enterotoksini]], što može varirati ovisno o vrsti bakterije.<ref name=":31">{{Cite journal |last1=van der Poll |first1=Tom |last2=Opal |first2=Steven M |date=January 2008 |title=Host–pathogen interactions in sepsis |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S1473309907702657 |journal=The Lancet Infectious Diseases |language=en |volume=8 |issue=1 |pages=32–43 |doi=10.1016/S1473-3099(07)70265-7 |pmid=18063412 |url-access=subscription }}</ref> These are divided into three types.<ref name=":31" /> Tip I, toksini koji su površinski aktivni na ćelijama, oštećuju ćelije bez ulaska i uključuju [[superantigen]]e i [[termički stabilni enterotoksin| termički stabilne enterotoksine]].<ref name=":31" /> Tip II, toksini koji oštećuju membranu, uništavaju ćelijske membrane da bi ušli i uključuju [[hemolizin]]e i [[fosfolipaza|fosfolipaze]].<ref name=":31" /> Tip III, intračelijski toksini ili [[A/B toksini]] ometaju unutrašnju funkciju ćelija i uključuju toksine koje luče ''Streptococcus pyogenes'' ili ''Staphylococcus aureus.<ref name=":31" /><ref>{{Cite journal |last1=Lappin |first1=Emma |last2=Ferguson |first2=Andrew J |date=May 2009 |title=Gram-positive toxic shock syndromes |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S1473309909700660 |journal=The Lancet Infectious Diseases |language=en |volume=9 |issue=5 |pages=281–290 |doi=10.1016/S1473-3099(09)70066-0 |pmid=19393958 |url-access=subscription }}</ref> ===Gram-negativni=== Kod gram-negativne sepse, slobodni LPS se veže za cirkulirajući [[LPS-vezujući protein]], a kompleks se zatim veže za [[CD14]] receptor na [[monoci]]tima, [[makrofagi]]ma i [[neutrofil]]ima.<ref name=":32">{{Cite journal |last1=Hedayat |first1=Mona |last2=Netea |first2=Mihai G |last3=Rezaei |first3=Nima |date=September 2011 |title=Targeting of Toll-like receptors: a decade of progress in combating infectious diseases |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S1473309911700998 |journal=The Lancet Infectious Diseases |language=en |volume=11 |issue=9 |pages=702–712 |doi=10.1016/S1473-3099(11)70099-8 |pmid=21719349 |url-access=subscription }}</ref> Angažman CD14 (čak i u dozama od samo 10 pg/mL) rezultira [[ćelijska signalizacija|unutarćelijskom signalizacijom]] putem povezanog proteina 4 "Toll-likog receptora" ([[TLR-4]]).<ref name=":32" /> Ova signalizacija aktivira jedarni faktor kappaB ([[NF-κB]]), što dovodi do transkripcije nekoliko gena koji pokreću proupalni odgovor.<ref name=":33">{{Cite journal |last1=Zhang |first1=Frank X. |last2=Kirschning |first2=Carsten J. |last3=Mancinelli |first3=Roberta |last4=Xu |first4=Xiao-Ping |last5=Jin |first5=Yiping |last6=Faure |first6=Emmanuelle |last7=Mantovani |first7=Alberto |last8=Rothe |first8=Mike |last9=Muzio |first9=Marta |last10=Arditi |first10=Moshe |date=March 1999 |title=Bacterial Lipopolysaccharide Activates Nuclear Factor-κB through Interleukin-1 Signaling Mediators in Cultured Human Dermal Endothelial Cells and Mononuclear Phagocytes |journal=Journal of Biological Chemistry |language=en |volume=274 |issue=12 |pages=7611–7614 |doi=10.1074/jbc.274.12.7611 |doi-access=free |pmid=10075645 }}</ref> Ovo rezultira značajnom aktivacijom mononuklearnih ćelija i sintezom efektorskih [[citokin]]a kao što su [[interleukin 1|IL-1]], [[interleukin 6|IL-6]] i [[TNF-α]].<ref>{{Cite journal |last1=Ciesielska |first1=Anna |last2=Matyjek |first2=Marta |last3=Kwiatkowska |first3=Katarzyna |date=February 2021 |title=TLR4 and CD14 trafficking and its influence on LPS-induced pro-inflammatory signaling |url=https://link.springer.com/10.1007/s00018-020-03656-y |journal=Cellular and Molecular Life Sciences |language=en |volume=78 |issue=4 |pages=1233–1261 |doi=10.1007/s00018-020-03656-y |pmid=33057840 |issn=1420-682X|pmc=7904555 }}</ref> TLR- posredovana aktivacija pomaže u pokretanju [[urođeni imunski sistem|urođenog imunskog sistema]] da efikasno iskorijeni mikrobe koji napadaju, ali citokini koje proizvode također djeluju na [[endotel]]ne ćelije.<ref name=":32" /> Tamo imaju različite efekte, uključujući smanjenu sintezu antikoagulacijskih faktora kao što su [[inhibitor puta tkivnog faktora]] i [[trombomodulin]].<ref name=":34">{{Cite journal |last1=Gabarin |first1=Ramy S. |last2=Li |first2=Manshu |last3=Zimmel |first3=Paige A. |last4=Marshall |first4=John C. |last5=Li |first5=Yimin |last6=Zhang |first6=Haibo |date=2021 |title=Intracellular and Extracellular Lipopolysaccharide Signaling in Sepsis: Avenues for Novel Therapeutic Strategies |journal=Journal of Innate Immunity |language=en |volume=13 |issue=6 |pages=323–332 |doi=10.1159/000515740 |pmid=34004605 |pmc=8613564 |issn=1662-811X}}</ref> Efekti citokina mogu biti pojačani angažmanom TLR-4 na endotelnim ćelijama.<ref name=":32"/><ref name=":34"/> Kao odgovor na upalu, dolazi do kompenzacijske reakcije proizvodnje protuupalnih supstanci kao što su [[interleukin 4|IL-4]], antagonisti IL-10, receptor IL-1 i [[kortizol]].<ref name=":35">{{Cite journal |last=Cheng |first=Lingxia |last2=Cao |first2=Yu |last3=Liu |first3=Shihao |last4=Lv |first4=Lukai |last5=Zhang |first5=Jianjun |last6=Bao |first6=Ji |last7=Wang |first7=Guan |last8=Xu |first8=Ping |date=September 2025 |title=Unveiling the research advances of sepsis: pathogenesis, precise intervention and clinical perspective |url=https://journals.lww.com/10.1097/JS9.0000000000002668 |journal=International Journal of Surgery |language=en |volume=111 |issue=9 |pages=6260–6289 |doi=10.1097/JS9.0000000000002668 |issn=1743-9159|doi-access=free }}</ref> Ovo se naziva sindrom kompenzatornog protivupalnog odgovora (CARS).<ref name="Adib-ConquyCavaillon2008">{{cite journal | vauthors = Adib-Conquy M, Cavaillon JM | title = Compensatory anti-inflammatory response syndrome | journal = Thromb. Haemost. | volume = 101 | issue = 1 | pages = 36–47 | date = January 2009 | pmid = 19132187 | doi = 10.1160/TH08-07-0421| s2cid = 11156883 | issn=0340-6245}}</ref> I upalne i protuupalne reakcije odgovorne su za tok sepse i opisane su kao MARS (sindrom miješanog antagonističkog odgovora).<ref name=":35" /> Cilj ovih procesa je održavanje upale na odgovarajućem nivou. CARS često dovodi do supresije imunološkog sistema, što pacijente ostavlja podložnima sekundarnoj infekciji.<ref name="Angusvan der Poll2013"/> Nekada se smatralo da SIRS ili CARS mogu predominirati kod osobe sa sepsom, te je predloženo da CARS slijedi SIRS u dvovalnom procesu. Sada se vjeruje da se sistemski upalni odgovor i kompenzacijski protuupalni odgovor javljaju istovremeno.<ref name="Adib-ConquyCavaillon2008"/> Pri visokim nivoima LPS-a, dolazi do sindroma sepsnog šoka; Isti citokin i sekundarni medijatori, sada na visokim nivoima, rezultiraju sistemskom [[vazodilatacija| vazodilatacijom]] (hipotenzijom), smanjenom kontraktilnošću [[miokard]]a, raširenim oštećenjem endotela, aktivacijom koja uzrokuje sistemsku adheziju leukocita i difuzno oštećenje alveolarnih kapilara u plućima, te aktivacijom sistema koagulacije koja kulminira [[diseminirana intravaskularna koagulacija|diseminiranom intravaskularnom koagulacijom]] (DIC).<ref name=":35"/> Hipoperfuzija uzrokovana kombinovanim efektima raširene vazodilatacije, zatajenja miokardijalne pumpe i DIC-a uzrokuje zatajenje višeorganskih sistema koje utiče na jetru, bubrege i centralni nervni sistem, između ostalih organskih sistema. Nedavno je uočeno teško oštećenje ultrastrukture jetre usljed tretmana toksinima [[Salmonella]].<ref>{{cite journal |last= YashRoy |first= R.C. |date= June 1994 |title= Liver damage by intra-ileal treatment with Salmonella 3,10:r:- extract as studied by light and electron microscopy |journal= Indian Journal of Animal Sciences |volume= 64 |issue= 6 |pages= 597–99 |url= https://www.researchgate.net/publication/230820149 |via= [[ResearchGate]]}}(animal study).</ref> Sposobnost [[TLR4]] da reaguje na različite vrste [[lipopolisaharid|LPS]] je klinički važna. [[Patogene bakterije]] mogu koristiti LPS sa niskom biološkom aktivnošću kako bi izbjegle pravilno prepoznavanje od strane sistema [[TLR4]]/[[MD-2 (imunologija)|MD-2]], smanjujući [[imunski odgovor]] domaćina i povećavajući rizik od širenja bakterija.<ref name=":35"/> S druge strane, takav LPS ne bi mogao izazvati sepsni šok kod osjetljivih pacijenata, što bi sepsne komplikacije učinilo lakšim za upravljanje.<ref name=":35"/> Ipak, definisanje i razumijevanje kako čak i najmanje strukturne razlike između vrlo sličnih vrsta LPS mogu uticati na aktivaciju imunskog odgovora, može pružiti mehanizam za fino podešavanje potonjeg i nove uvide u imunomodulatorne procese.<ref name=":35" />ref name="pmid26635809">{{cite journal | vauthors = Korneev KV, Arbatsky NP, Molinaro A, Palmigiano A, Shaikhutdinova RZ, Shneider MM, Pier GB, Kondakova AN, Sviriaeva EN, Sturiale L, Garozzo D, Kruglov AA, Nedospasov SA, Drutskaya MS, Knirel YA, Kuprash DV|display-authors = 6 | title = Structural Relationship of the Lipid A Acyl Groups to Activation of Murine Toll-Like Receptor 4 by Lipopolysaccharides from Pathogenic Strains of Burkholderia mallei, Acinetobacter baumannii, and Pseudomonas aeruginosa | journal = Front Immunol | volume = 6 | page = 595 | date = 2015 | pmid = 26635809 | pmc = 4655328 | doi = 10.3389/fimmu.2015.00595 |doi-access = free }}</ref> ==Dijagnoza== === Definicije === [[Sepsa]] je precipitirajuće stanje za sepsni šok, stoga su dijagnostički kriteriji za sepsu relevantni za dijagnozu sepsnog šoka.<ref name=":2">{{Cite journal |date=2024-06-26 |title=Septic Shock: Practice Essentials, Background, Pathophysiology |url=https://emedicine.medscape.com/article/168402-overview?form=fpf |journal=Medscape}}</ref> Postoje tri različita sistema za dijagnosticiranje sepse.<ref name=":1" /> To su kriteriji sindroma sistemskog upalnog odgovora (SIRS), potpuna procjena posljedičnog otkazivanja [[organ]]a (SOFA) i brza verzija SOFA (qSOFA).<ref>{{Cite journal |last1=Tusgul |first1=Selin |last2=Carron |first2=Pierre-Nicolas |last3=Yersin |first3=Bertrand |last4=Calandra |first4=Thierry |last5=Dami |first5=Fabrice |date=2017-11-03 |title=Low sensitivity of qSOFA, SIRS criteria and sepsis definition to identify infected patients at risk of complication in the prehospital setting and at the emergency department triage |journal=Scandinavian Journal of Trauma, Resuscitation and Emergency Medicine |volume=25 |issue=1 |doi=10.1186/s13049-017-0449-y |doi-access=free |pmid=29100549 |pmc=5670696 |issn=1757-7241}}</ref> Najnoviji skup stručnjaka na temu sepse nazvan je "sepsa-3" i na njemu su predstavljene najnovije smjernice za dijagnozu i liječenje sepse.<ref>{{Citation |title=Sepsis: Management, Including Sepsis Bundles |work=SpringerReference |date=2011 |url=http://www.springerreference.com/index/doi/10.1007/springerreference_301188 |access-date=2026-01-12 |place=Berlin/Heidelberg |publisher=Springer-Verlag |doi=10.1007/springerreference_301188 |doi-broken-date=13 January 2026 |url-access=subscription }}</ref> ==== SIRS ==== SIRS kriteriji su nedavno isključeni iz sepse-3, ali su i dalje najčešće korišteni dijagnostički alat za identifikaciju sepse.<ref>{{Cite journal |last1=Kaukonen |first1=Kirsi-Maija |last2=Bailey |first2=Michael |last3=Pilcher |first3=David |last4=Cooper |first4=D. Jamie |last5=Bellomo |first5=Rinaldo |date=2015-04-23 |title=Systemic Inflammatory Response Syndrome Criteria in Defining Severe Sepsis |url=http://www.nejm.org/doi/10.1056/NEJMoa1415236 |journal=New England Journal of Medicine |language=en |volume=372 |issue=17 |pages=1629–1638 |doi=10.1056/NEJMoa1415236 |pmid=25776936 |issn=0028-4793}}</ref> Pacijent koji ispunjava kriterije SIRS-a ima mogući ili dokumentirani izvor infekcije plus najmanje dva ili više kriterija navedenih u nastavku.<ref name=":3">{{Cite journal |last1=Seymour |first1=Christopher W. |last2=Liu |first2=Vincent X. |last3=Iwashyna |first3=Theodore J. |last4=Brunkhorst |first4=Frank M. |last5=Rea |first5=Thomas D. |last6=Scherag |first6=André |last7=Rubenfeld |first7=Gordon |last8=Kahn |first8=Jeremy M. |last9=Shankar-Hari |first9=Manu |last10=Singer |first10=Mervyn |last11=Deutschman |first11=Clifford S. |last12=Escobar |first12=Gabriel J. |last13=Angus |first13=Derek C. |date=2016-02-23 |title=Assessment of Clinical Criteria for Sepsis: For the Third International Consensus Definitions for Sepsis and Septic Shock (Sepsis-3) |journal=JAMA |language=en |volume=315 |issue=8 |pages=762–774 |doi=10.1001/jama.2016.0288 |issn=0098-7484 |pmc=5433435 |pmid=26903335 |bibcode=2016JAMA..315..762S }}</ref> * [[Tahipneja]] (ubrzano disanje), što se definira kao više od 20 udisaja u minuti, ili prilikom testiranja [[krvni pčin|krvnih plinova]], [[PaCO2|{{Chem|PaCO|2}}]] manji od 32&nbsp;mmHg, što ukazuje na hiperventilaciju * Broj [[leukocit|bijelih krvnih zrnaca]] ili značajno nizak (< 4000 ćelija/mm³) ili povišen (> 12000 ćelija/mm³) * [[Tahikardija]] (ubrzan [[srčani ritam]]), što se kod sepse definira kao brzina veća od 90 otkucaja u minuti * Promijenjena tjelesna [[Normalna tjelesna temperatura|temperatura]]: [[Groznica]] > 38.0|C|F}} ili hipotermija < 36.0|C|F}} Dokumentovani dokazi infekcije mogu uključivati pozitivne [[krvna kultura|krvne kultura]], znaci pneumonije na rendgenskom snimku grudnog koša ili drugi radiološki ili laboratorijski dokazi infekcije.<ref name=":10">{{Cite journal |last1=Cecconi |first1=Maurizio |last2=Evans |first2=Laura |last3=Levy |first3=Mitchell |last4=Rhodes |first4=Andrew |date=July 2018 |title=Sepsis and septic shock |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0140673618306962 |journal=The Lancet |language=en |volume=392 |issue=10141 |pages=75–87 |doi=10.1016/S0140-6736(18)30696-2 |pmid=29937192 |bibcode=2018Lanc..392...75C |url-access=subscription }}</ref> Znakovi [[sindrom višestruke disfunkcije organa|disfunkcije krajnjih organa]] prisutni su kod sepsnog šoka, uključujući [[zatajenje bubrega]], disfunkciju jetre, promjene mentalnog stanja ili povišenu razinu [[mliječna kiselina|laktata]] u [[krvni serum|serumu]].<ref name=":21">{{Cite journal |last1=Meyer |first1=Nuala J. |last2=Prescott |first2=Hallie C. |date=2024-12-05 |editor-last=Hardin |editor-first=C. Corey |title=Sepsis and Septic Shock |url=http://www.nejm.org/doi/10.1056/NEJMra2403213 |journal=New England Journal of Medicine |language=en |volume=391 |issue=22 |pages=2133–2146 |doi=10.1056/NEJMra2403213 |pmid=39774315 |issn=0028-4793|url-access=subscription }}</ref> Jedno ograničenje kriterija SIRS-a je to što može biti prisutan u mnogim neinfektivnim stanjima, kao što su autoimuna stanja, pankreatitis, nedavna operacija ili vaskulitis.<ref name=":5">{{Cite journal |last1=Singer |first1=Mervyn |last2=Deutschman |first2=Clifford S. |last3=Seymour |first3=Christopher Warren |last4=Shankar-Hari |first4=Manu |last5=Annane |first5=Djillali |last6=Bauer |first6=Michael |last7=Bellomo |first7=Rinaldo |last8=Bernard |first8=Gordon R. |last9=Chiche |first9=Jean-Daniel |last10=Coopersmith |first10=Craig M. |last11=Hotchkiss |first11=Richard S. |last12=Levy |first12=Mitchell M. |last13=Marshall |first13=John C. |last14=Martin |first14=Greg S. |last15=Opal |first15=Steven M. |date=2016-02-23 |title=The Third International Consensus Definitions for Sepsis and Septic Shock (Sepsis-3) |journal=JAMA |language=en |volume=315 |issue=8 |pages=801–810 |doi=10.1001/jama.2016.0287 |issn=0098-7484 |pmc=4968574 |pmid=26903338}}</ref> ==== qSOFA and SOFA ==== qSOFA je još jedan skup kriterija koji se koristi za dijagnosticiranje sepse i pomaže kliničarima da identificiraju sepsu u okruženjima koja nisu jedinica intenzivne njege.<ref name=":1" /> Njegov pandan SOFA koristi se isključivo na intenzivnoj njezi.<ref name=":5" /> U SOFA kriterijima postoje tri kriterija, koja su navedena u nastavku.<ref name=":5"/><br> * frekvencija disanja od 22 udisaja u minuti ili više * promijenjeno mentalno stanje * sistolni [[krvni pritisak]] od 100 mg ili manje Pacijenti ispunjavaju SOFA kriterije, a stoga imaju sepsu, kada ispunjavaju dva ili više gore navedenih kriterija.<ref name=":21"/> qSOFA je obično ograničena, kao što je poznato, uglavnom identificira pacijente koji se javljaju kasno u toku sepse.<ref name=":11">{{Cite journal |last1=Evans |first1=Laura |last2=Rhodes |first2=Andrew |last3=Alhazzani |first3=Waleed |last4=Antonelli |first4=Massimo |last5=Coopersmith |first5=Craig M. |last6=French |first6=Craig |last7=Machado |first7=Flávia R. |last8=Mcintyre |first8=Lauralyn |last9=Ostermann |first9=Marlies |last10=Prescott |first10=Hallie C. |last11=Schorr |first11=Christa |last12=Simpson |first12=Steven |last13=Wiersinga |first13=W. Joost |last14=Alshamsi |first14=Fayez |last15=Angus |first15=Derek C. |date=November 2021 |title=Surviving Sepsis Campaign: International Guidelines for Management of Sepsis and Septic Shock 2021 |url=https://journals.lww.com/10.1097/CCM.0000000000005337 |journal=Critical Care Medicine |language=en |volume=49 |issue=11 |pages=e1063–e1143 |doi=10.1097/CCM.0000000000005337 |pmid=34605781 |issn=0090-3493}}</ref> SOFA kriteriji se koriste kod kritično bolesnih pacijenata i procjenjuju težinu disfunkcije u šest organskih sistema.<ref name="jama.jamanetwork.com">{{Cite journal |last1=Raith |first1=Eamon P. |last2=Udy |first2=Andrew A. |last3=Bailey |first3=Michael |last4=McGloughlin |first4=Steven |last5=MacIsaac |first5=Christopher |last6=Bellomo |first6=Rinaldo |last7=Pilcher |first7=David V. |last8=for the Australian and New Zealand Intensive Care Society (ANZICS) Centre for Outcomes and Resource Evaluation (CORE) |date=2017-01-17 |title=Prognostic Accuracy of the SOFA Score, SIRS Criteria, and qSOFA Score for In-Hospital Mortality Among Adults With Suspected Infection Admitted to the Intensive Care Unit |url=http://jama.jamanetwork.com/article.aspx?doi=10.1001/jama.2016.20328 |journal=JAMA |language=en |volume=317 |issue=3 |pages=290–300 |doi=10.1001/jama.2016.20328 |pmid=28114553 |issn=0098-7484|url-access=subscription }}</ref> U vrijeme prijema na intenzivnu njegu, rezultat se izračunava kao početna vrijednost. Nakon toga, rezultat se izračunava svakih 48 sati.<ref name="jama.jamanetwork.com"/> Početna vrijednost je rezultat nula, što ukazuje na odsustvo sepse.<ref name=":3"/> Povećanje rezultata za dva ili više bodova ukazuje na sepsu i povećanu smrtnost od 20%.<ref name=":1"/> ==== Sepsni šok ==== Sepsni šok je potklasa [[distributivni šok|distributivnog šoka]], stanja u kojem abnormalna distribucija protoka krvi u [[mikrosudovi|najmanjim krvnim sudovima]] rezultira neadekvatnom opskrbom krvlju tijelesnih [[tkivo|tkiva]], što rezultira [[ishemija|ishemijom]] i disfunkcijom organa.<ref name=":7">{{Cite journal |last1=Standl |first1=Thomas |last2=Annecke |first2=Thorsten |last3=Cascorbi |first3=Ingolf |last4=Heller |first4=Axel R. |last5=Sabashnikov |first5=Anton |last6=Teske |first6=Wolfram |date=2018-11-09 |title=The Nomenclature, Definition and Distinction of Types of Shock |journal=Deutsches Ärzteblatt International |volume=115 |issue=45 |pages=757–768 |doi=10.3238/arztebl.2018.0757 |pmid=30573009 |pmc=6323133 |issn=1866-0452}}</ref> Sepsni šok se konkretno odnosi na distributivni šok uzrokovan [[sepsa|sepsom]] kao posljedicom infekcije.<ref name=":7"/> Izvorno, sepsni šok je identificiran kod pacijenata samo na osnovu prisustva [[hipotenzija|hipotenzije]].<ref name=":12">{{Cite journal |last1=Yealy |first1=Donald M. |last2=Mohr |first2=Nicholas M. |last3=Shapiro |first3=Nathan I. |last4=Venkatesh |first4=Arjun |last5=Jones |first5=Alan E. |last6=Self |first6=Wesley H. |date=July 2021 |title=Early Care of Adults With Suspected Sepsis in the Emergency Department and Out-of-Hospital Environment: A Consensus-Based Task Force Report |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0196064421001177 |journal=Annals of Emergency Medicine |language=en |volume=78 |issue=1 |pages=1–19 |doi=10.1016/j.annemergmed.2021.02.006 |pmid=33840511 }}</ref> Međutim, posljednjih godina otkriveno je da je hipotenzija kasnija manifestacija sepsnog šoka..<ref name=":6">{{Cite journal |last1=Shankar-Hari |first1=Manu |last2=Phillips |first2=Gary S. |last3=Levy |first3=Mitchell L. |last4=Seymour |first4=Christopher W. |last5=Liu |first5=Vincent X. |last6=Deutschman |first6=Clifford S. |last7=Angus |first7=Derek C. |last8=Rubenfeld |first8=Gordon D. |last9=Singer |first9=Mervyn |last10=for the Sepsis Definitions Task Force |date=2016-02-23 |title=Developing a New Definition and Assessing New Clinical Criteria for Septic Shock: For the Third International Consensus Definitions for Sepsis and Septic Shock (Sepsis-3) |journal=JAMA |language=en |volume=315 |issue=8 |pages=775–787 |doi=10.1001/jama.2016.0289 |issn=0098-7484 |pmc=4910392 |pmid=26903336}}</ref> Konkretno, utvrđeno je da se nedostatak protoka krvi u tkivu (hipoperfuzija tkiva) javlja mnogo prije hipotenzije u slučajevima sepsnog šoka.<ref>{{Cite journal |last1=De Backer |first1=Daniel |last2=Ricottilli |first2=Francesco |last3=Ospina-Tascón |first3=Gustavo A. |date=April 2021 |title=Septic shock: a microcirculation disease |url=https://journals.lww.com/10.1097/ACO.0000000000000957 |journal=Current Opinion in Anaesthesiology |language=en |volume=34 |issue=2 |pages=85–91 |doi=10.1097/ACO.0000000000000957 |pmid=33577205 |issn=0952-7907|url-access=subscription }}</ref> Stoga je mjerenje [[laktat]]a postalo sastavni dio dijagnoze sepsnog šoka. <ref name=":6"/> To je zato što je laktat marker hipoperfuzije tkiva, budući da se ovaj metabolički produkt proizvodi samo metaboličkim procesima koji se odvijaju u odsustvu adekvatne opskrbe tkiva [[kisik]]om.<ref name=":13">{{Cite journal |last1=Bakker |first1=Jan |last2=Postelnicu |first2=Radu |last3=Mukherjee |first3=Vikramjit |date=January 2020 |title=Lactate |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0749070419300727 |journal=Critical Care Clinics |language=en |volume=36 |issue=1 |pages=115–124 |doi=10.1016/j.ccc.2019.08.009 |pmid=31733674 |hdl=1765/120402 |hdl-access=free }}</ref> Nivo laktata od 18 mg/dL (ili 2 mmol po L) je dijagnostički kriterij za sepsni šok prema sepsi-3.<ref name=":5"/> Drugi dijagnostički kriterij za sepsni šok je vazopresorska terapija potrebna za održavanje prosječnog [[krvni pritisak|arterijskog pritiska]] od 65 mmHg.<ref name=":21"/> === Znakovi i simptomi === ==== Općenito ==== Znakovi i simptomi sepse i sepsnog šoka variraju ovisno o uzroku koji ih je izazvao.<ref name=":21"/> Međutim, opći znaci i simptomi uključuju [[grozbica|groznicu]], rigor, [[hipotermija|hipotermiju]], [[znojenje]], malaksalost.<ref name=":21"/> Iako je [[groznica]] najčešća manifestacija sepse, u nekim slučajevima može biti odsutna.<ref name=":9">{{Cite journal |last1=Thomas-Rüddel |first1=Daniel O. |last2=Hoffmann |first2=Peter |last3=Schwarzkopf |first3=Daniel |last4=Scheer |first4=Christian |last5=Bach |first5=Friedhelm |last6=Komann |first6=Marcus |last7=Gerlach |first7=Herwig |last8=Weiss |first8=Manfred |last9=Lindner |first9=Matthias |last10=Rüddel |first10=Hendrik |last11=Simon |first11=Philipp |last12=Kuhn |first12=Sven-Olaf |last13=Wetzker |first13=Reinhard |last14=Bauer |first14=Michael |last15=Reinhart |first15=Konrad |date=December 2021 |title=Fever and hypothermia represent two populations of sepsis patients and are associated with outside temperature |journal=Critical Care |language=en |volume=25 |issue=1 |doi=10.1186/s13054-021-03776-2 |doi-access=free |pmid=34674733 |pmc=8532310 |issn=1364-8535}}</ref> Posebno, groznica može biti odsutna kod imunokompromitovanih pacijenata, starijih pacijenata i pacijenata s hroničnom zloupotrebom [[alkohol]]a.<ref name=":1"/> Osim toga, važno je napomenuti da je veća smrtnost povezana s pacijentima koji se javljaju s hipotermijom.<ref name=":9"/> ==== Srčani ==== Novi šum, [[tahikardija]], [[hipotenzija]] i [[purpura|topla i crvena koža]].<ref name=":10"/> ==== Gastrointestinalni ==== Ukočenost trbuha, bol u [[trbuh]]u, [[povraćanje]], [[proljev]], disfagija i abnormalna distenzija.<ref name=":10" /> [[Slika:Petechial rash.JPG|thumb| Petehijski osip kod pacijenta sa sepsnim šokom.]] [[Slika:Splinter hemorrhage.jpg|thumb|Slika krhotine u obliku iverja kod sepsnog šoka povezanog s [[endokarditis]]om .]] ==== Plućni ==== [[Kašalj]], pleurska bol u prsima, tahipneja, kratak dah i bol u grlu. ==== Neurološki ==== Promijenjeno mentalno stanje, [[glavobolja]], anestezija u sedlu, ukočenost ili rigidnost vrata i [[epilepsijski napad|napadi]].<ref>{{Cite journal |last1=Sonneville |first1=Romain |last2=Benghanem |first2=Sarah |last3=Jeantin |first3=Lina |last4=de Montmollin |first4=Etienne |last5=Doman |first5=Marc |last6=Gaudemer |first6=Augustin |last7=Thy |first7=Michael |last8=Timsit |first8=Jean-François |date=2023-10-05 |title=The spectrum of sepsis-associated encephalopathy: a clinical perspective |journal=Critical Care |language=en |volume=27 |issue=1 |doi=10.1186/s13054-023-04655-8 |doi-access=free |pmid=37798769 |pmc=10552444 |issn=1364-8535}}</ref> ==== Mišićno-koštani sistem ==== Bolovi u [[zglob]]ovima, bolovi u [[mišić]]ima, [[edem]], slabost i krepitus.<ref>{{Cite journal |last1=Khan |first1=Jaffar |last2=Harrison |first2=Taylor B. |last3=Rich |first3=Mark M. |last4=Moss |first4=Marc |date=2006-10-24 |title=Early development of critical illness myopathy and neuropathy in patients with severe sepsis |url=https://www.neurology.org/doi/10.1212/01.wnl.0000239826.63523.8e |journal=Neurology |language=en |volume=67 |issue=8 |pages=1421–1425 |doi=10.1212/01.wnl.0000239826.63523.8e |pmid=17060568 |issn=0028-3878|url-access=subscription }}</ref> ==== Genitourinarni ==== Disurija, [[hematurija]], [[mokrenje|učestalost]], osjetljivost kostovertebralnog ugla, piurija, [[vaginsko krvarenje]] i [[vaginski iscjedak]].<ref>{{Cite journal |last1=Wagenlehner |first1=Florian M. E. |last2=Pilatz |first2=Adrian |last3=Weidner |first3=Wolfgang |last4=Naber |first4=Kurt G. |date=2015-09-04 |editor-last=Mulvey |editor-first=Matthew A. |editor2-last=Stapleton |editor2-first=Ann E. |editor3-last=Klumpp |editor3-first=David J. |title=Urosepsis: Overview of the Diagnostic and Treatment Challenges |url=https://journals.asm.org/doi/10.1128/microbiolspec.UTI-0003-2012 |journal=Microbiology Spectrum |language=en |volume=3 |issue=5|doi=10.1128/microbiolspec.UTI-0003-2012 |pmid=26542042 |issn=2165-0497|url-access=subscription }}</ref> ==== Kožni ==== [[Petehije]], bulozne lezije, [[eritem]], osip, krhotine u obliku iverja, modrice i gnojne [[lezija|lezije]].<ref>{{Cite journal |last1=Pulido-Perez |first1=Ana |last2=Sanchez-Carrillo |first2=Carlos |last3=Bergon-Sendin |first3=Marta |last4=Suarez-Fernandez |first4=Ricardo |last5=Rosell-Diaz |first5=Angel Manuel |last6=Muñoz |first6=Patricia |last7=Bouza |first7=Emilio |date=May 2022 |title=Prevalence and clinical features of secondary skin lesions in septic patients with bloodstream infections |url=https://link.springer.com/10.1007/s10096-022-04431-6 |journal=European Journal of Clinical Microbiology & Infectious Diseases |language=en |volume=41 |issue=5 |pages=779–786 |doi=10.1007/s10096-022-04431-6 |pmid=35320429 |issn=0934-9723|url-access=subscription }}</ref> === Dijagnostički alati === ==== Snimanje ==== Rendgenski snimci [[grudni koš|grudnog koša]] obično su indicirani za svaki slučaj sepse jer je [[pneumonija]] najčešći uzrok sepse.<ref name=":12"/> U zavisnosti od kliničke situacije, mogu se naručiti i drugi slikovni pregledi. Ako se sumnja na [[endokarditis]], indicirana je ehokardiografija.<ref>{{Cite journal |last1=Chambers |first1=Henry F. |last2=Bayer |first2=Arnold S. |date=2020-08-06 |editor-last=Solomon |editor-first=Caren G. |title=Native-Valve Infective Endocarditis |url=http://www.nejm.org/doi/10.1056/NEJMcp2000400 |journal=New England Journal of Medicine |language=en |volume=383 |issue=6 |pages=567–576 |doi=10.1056/NEJMcp2000400 |pmid=32757525 |issn=0028-4793|url-access=subscription }}</ref> [[CT-skeniranje]] grudnog koša može se koristiti i kada se sumnja na empijem ili infektivne izlive.<ref>{{Cite journal |last1=Feller-Kopman |first1=David |last2=Light |first2=Richard |date=2018-02-22 |editor-last=Ingelfinger |editor-first=Julie R. |title=Pleural Disease |url=http://www.nejm.org/doi/10.1056/NEJMra1403503 |journal=New England Journal of Medicine |language=en |volume=378 |issue=8 |pages=740–751 |doi=10.1056/NEJMra1403503 |pmid=29466146 |issn=0028-4793|url-access=subscription }}</ref> CT skeniranje drugih dijelova tijela može se koristiti ako se sumnja na apscese.<ref>{{Cite journal |last1=Bonomo |first1=Robert A |last2=Chow |first2=Anthony W |last3=Edwards |first3=Morven S |last4=Humphries |first4=Romney |last5=Tamma |first5=Pranita D |last6=Abrahamian |first6=Fredrick M |last7=Bessesen |first7=Mary |last8=Dellinger |first8=E Patchen |last9=Goldstein |first9=Ellie |last10=Hayden |first10=Mary K |last11=Kaye |first11=Keith S |last12=Potoski |first12=Brian A |last13=Rodríguez-Baño |first13=Jesús |last14=Sawyer |first14=Robert |last15=Skalweit |first15=Marion |date=2024-10-04 |title=2024 Clinical Practice Guideline Update by the Infectious Diseases Society of America on Complicated Intra-abdominal Infections: Risk Assessment, Diagnostic Imaging, and Microbiological Evaluation in Adults, Children, and Pregnant People |url=https://academic.oup.com/cid/article/79/Supplement_3/S81/7706348 |journal=Clinical Infectious Diseases |language=en |volume=79 |issue=Supplement_3 |pages=S81–S87 |doi=10.1093/cid/ciae346 |pmid=38965057 |issn=1058-4838}}</ref> ==== Laboratorijsko testiranje ==== Veliki broj laboratorijskih testova je indiciran kada se sumnja na sepsu. Što se tiče kultura, kliničari obično naručuju dva seta perifernih krvnih kultura, kulture urina, kulture stolice, sputuma i kulture kože.<ref name=":12"/> Specijalne kulture, kao što su cerebrospinalne, zglobne ili pleuralne kulture, naručuju se samo u određenim kliničkim scenarijima i nisu standardna nega.<ref name=":12"/> Ostali laboratorijski testovi koji se naručuju u slučaju sepse uključuju kompletnu krvnu sliku sa diferencijalnim testom, osnovni metabolički panel, analizu urina, studije [[loagulacija|koagulacije]] i studije jetrenih [[enzim]]a.<ref name=":11"/> Konačno, abnormalnosti kiselinske i bazne ravnoteže su česte u slučaju sepse, stoga se naručuju uzorci arterijske i venske krvi.<ref>{{Cite journal |last1=Achanti |first1=Anand |last2=Szerlip |first2=Harold M. |date=January 2023 |title=Acid-Base Disorders in the Critically Ill Patient |journal=Clinical Journal of the American Society of Nephrology |language=en |volume=18 |issue=1 |pages=102–112 |doi=10.2215/CJN.04500422 |pmid=35998977 |pmc=10101555 |issn=1555-9041}}</ref> ==== Biomarkeri sepse ==== Dva glavna biomarkera koja se koriste za sepsu i sepsni šok su [[laktat]] i [[prokalcitonin]].<ref name=":1"/> Laktat se koristi jer se proizvodi u tijelu kao rezultat nedovoljne opskrbe tkiva kisikom zbog slabog protoka krvi.<ref name=":13"/> Budući da tkiva ne primaju adekvatan protok krvi u sepsnom šoku, laktat se može koristiti za otkrivanje da li je pacijent u stanju sepsnog šoka.<ref name=":13"/> Kao što je gore spomenuto, nivo laktata od 18 mg/dL (2 mmol po L) je dijagnostički kriterij za sepsni šok prema sepsi-3.<ref name=":5"/> Nivoi laktata se dobijaju kada se prvi put posumnja na sepsu. Ako su nivoi povišeni u tom trenutku, mjerenje laktata se ponavlja svaka četiri do šest sati, dok nivoi ponovo ne postanu normalni.<ref name=":12"/> Prokalcitonin se može koristiti kao indikator sepse jer je marker upale koju proizvode [[citokin]]i i bakterijski [[endotoksin]]i.<ref>{{Cite journal |last1=O'Grady |first1=Naomi |last2=Alexander |first2=Earnest |last3=Alhazzani |first3=Waleed |last4=Alshamsi |first4=Fayez |last5=Cuellar-Rodriguez |first5=Jennifer |last6=Jefferson |first6=Brian K. |last7=Kalil |first7=Andre C. |last8=Pastores |first8=Stephen M. |last9=Patel |first9=Robin |last10=van Duin |first10=David |last11=Weber |first11=David J. |last12=Deresinski |first12=Stanley |date=November 2023 |title=Society of Critical Care Medicine and the Infectious Diseases Society of America Guidelines for Evaluating New Fever in Adult Patients in the ICU |url=https://journals.lww.com/10.1097/CCM.0000000000006022 |journal=Critical Care Medicine |language=en |volume=51 |issue=11 |pages=1570–1586 |doi=10.1097/CCM.0000000000006022 |pmid=37902340 |issn=0090-3493|url-access=subscription }}</ref> Nivo prokalcitonina od 0,05 ng/mL smatra se normalnim, a pacijenti sa nivoom prokalcitonina manjim od 0,25 ng/mL imaju malu vjerovatnoću sepse.<ref name=":14">{{Cite journal |last1=Kaal |first1=Anna G. |last2=Nieberg |first2=Margot |last3=Stegmeijer |first3=Koen |last4=Steyerberg |first4=Ewout W. |last5=van Nieuwkoop |first5=Cees |date=January 2026 |title=The diagnostic accuracy of procalcitonin for community-acquired bacteremia: an updated systematic review and meta-analysis |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S1198743X2500655X |journal=Clinical Microbiology and Infection |language=en |doi=10.1016/j.cmi.2025.12.029 |pmid=41519266 |doi-access=free }}</ref> Nekoliko studija je pokazalo da težina sepse i nivoi prokalcitonina imaju statistički značajnu vezu.<ref name=":14"/> Iako trenutno ne postoje specifične dijagnostičke granice za nivoe prokalcitonina, neka ispitivanja su primijetila da pacijenti sa srednjim nivoima od 9,6 ng/mL obično imaju sepsu bez šoka, a pacijenti sa srednjim nivoima od 32,7 ng/mL obično imaju sepsni šok.<ref>{{Cite journal |last1=on behalf of the Internal Medicine Sepsis Study Group |last2=Tosoni |first2=Alberto |last3=Paratore |first3=Mattia |last4=Piscitelli |first4=Pamela |last5=Addolorato |first5=Giovanni |last6=De Cosmo |first6=Salvatore |last7=Mirijello |first7=Antonio |date=March 2020 |title=The use of procalcitonin for the management of sepsis in Internal Medicine wards: current evidence |url=https://www.minervamedica.it/index2.php?show=R41Y2020N01A0054 |journal=Panminerva Medica |volume=62 |issue=1 |pages=54–62 |doi=10.23736/S0031-0808.19.03809-6 |pmid=31729202 |url-access=subscription }}</ref> ==Liječenje== Liječenje se prvenstveno sastoji od sljedećeg: # Davanje [[intravenske tekućine|intravenslih tekuina]]<ref name=Review11>{{cite journal |last1= Levinson |first1= A.T. |last2=Casserly |first2= B.P. |last3= Levy |first3= M.M. |title= Reducing mortality in severe sepsis and septic shock |journal= Seminars in Respiratory and Critical Care Medicine |date= April 2011 |volume= 32 |issue= 2 |pages= 195–205 |pmid= 21506056 |doi= 10.1055/s-0031-1275532|s2cid= 20763016 }}</ref> # Rana primjena antibiotika<ref name=Review11/> # [[Rana terapija usmjerena na cilj]]<ref name=Review11/> # Brza identifikacija i kontrola izvora # Podrška disfunkciji glavnih organa ===Tekućina=== Budući da sniženi krvni pritisak u sepsnom šoku doprinosi slaboj perfuziji, obezbjeđivanje vaskularnog pristupa i izvođenje [[reanimacije tekućinom]] je početni tretman za povećanje volumena krvi. Pacijente koji pokazuju hipoperfuziju izazvanu sepsom treba inicijalno reanimirati sa najmanje 30 ml/kg intravenoznih kristaloida unutar prva tri sata.<ref name=":1" /> Smatra se prihvatljivim davati boluse od jedne litre unutar prvih 30 minuta.<ref name=":10"/> Reanimacija tekućinom pomaže u liječenju sepsnog šoka jer povećava predopterećenje i minutni volumen srca, što poboljšava dostavu kisika.<ref name=":21"/> [[Ekspander volumena|Kristaloidi]] kao što su [[normalna fiziološka otopina]] i [[Ringerov laktat]] preporučuju se kao početna tekućina izbora, dok upotreba koloidnih otopina kao što je [[hidroksietil- škrob]] nije pokazala nikakvu prednost ili smanjenje smrtnosti.<ref name=":12" /> Kada se daju velike količine tekućine, davanje [[albumin]]a pokazalo je određenu korist.<ref name=":11" /> Nakon početne reanimacije tekućinom, potrebna je česta ponovna procjena ravnoteže tekućine pacijenta kako bi se izbjeglo prekomjerna ili nedovoljna hidratacija.<ref name=":11" /> Ovo je od veće važnosti kod pacijenata sa srčanom insuficijencijom, akutnim oštećenjem pluća ili hroničnom bubrežnom bolešću, jer preopterećenje volumenom može biti pogubno za ove pacijente.<ref>{{Cite journal |last1=Zampieri |first1=Fernando G. |last2=Bagshaw |first2=Sean M. |last3=Semler |first3=Matthew W. |date=2023-06-13 |title=Fluid Therapy for Critically Ill Adults With Sepsis: A Review |url=https://jamanetwork.com/journals/jama/fullarticle/2805900 |journal=JAMA |language=en |volume=329 |issue=22 |pages=1967–1980 |doi=10.1001/jama.2023.7560 |pmid=37314271 |issn=0098-7484|url-access=subscription }}</ref> Ravnoteža tekućine može se procijeniti na mnogo načina, kao što su dinamički odgovor [[krvni pritisak|krvnog pritiska]], izlučivanje urina (treba biti veće od 0,5 mL na sat), klirens [[laktat]]a, ultrazvuk [[donja šuplja vena|donje šuplje vene]], pasivno podizanje nogu i varijacije pulsnog pritiska. Davanje tekućine treba biti ograničeno u kasnijim fazama liječenja sepse.<ref name=":0">{{Cite journal |last1=Meyhoff |first1=Tine S. |last2=Hjortrup |first2=Peter B. |last3=Wetterslev |first3=Jørn |last4=Sivapalan |first4=Praleene |last5=Laake |first5=Jon H. |last6=Cronhjort |first6=Maria |last7=Jakob |first7=Stephan M. |last8=Cecconi |first8=Maurizio |last9=Nalos |first9=Marek |last10=Ostermann |first10=Marlies |last11=Malbrain |first11=Manu |last12=Pettilä |first12=Ville |last13=Møller |first13=Morten H. |last14=Kjær |first14=Maj-Brit N. |last15=Lange |first15=Theis |date=2022-06-30 |title=Restriction of Intravenous Fluid in ICU Patients with Septic Shock |url=http://www.nejm.org/doi/10.1056/NEJMoa2202707 |journal=New England Journal of Medicine |language=en |volume=386 |issue=26 |pages=2459–2470 |doi=10.1056/NEJMoa2202707 |pmid=35709019 |issn=0028-4793}}</ref> U idealnom slučaju, pacijenti bi trebali imati ravnotežu tekućine na nuli nakon 72 sata.<ref name=":0" /> To je zato što je dokazano da svaka litra prekomjerne hidratacije povećava rizik od smrti.<ref name=":0" /> ===Antibiotici=== ==== Opći pristup ==== Rani početak antibiotske terapije povezan je s boljim ishodima u više studija.<ref name=":10"/> U početku poručeavano je da se [[antibiotici]] primjenjuju jedan sat nakon početnog prepoznavanja sepse.<ref name=":1"/> Međutim, nekoliko naknadnih studija otkrilo je da nije bilo razlike u smrtnosti između pacijenata koji su primili antibiotike unutar jednog sata i onih koji su ih primili nakon jednog sata.<ref name=":1" /> Međutim, pokazalo se da su stope smrtnosti veće kod onih koji su primili antibiotsku terapiju nakon tri sata.<ref name=":1" /> U početku antibiotska terapija treba biti široka i zasnovana na kombinaciji faktora, kao što su sumnjivo mjesto infekcije, klinički kontekst (stečena u zajednici ili bolnici), najvjerovatniji [[patogen]] i lokalna otpornost. obrasci.<ref name=":21" /> Nakon što kulture definitivno otkriju patogen odgovoran za infekciju, izbor antibiotika može se suziti ili promijeniti po potrebi.<ref name=":11" /> Ovaj specifičan pristup smanjuje troškove liječenja, izbjegava toksičnost lijekova i smanjuje rizik od antimikrobne rezistencije.<ref>{{Cite journal |last1=Paul |first1=M. |last2=Dickstein |first2=Y. |last3=Raz-Pasteur |first3=A. |date=December 2016 |title=Antibiotic de-escalation for bloodstream infections and pneumonia: systematic review and meta-analysis |url=http://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S1198743X16301756 |journal=Clinical Microbiology and Infection |language=en |volume=22 |issue=12 |pages=960–967 |doi=10.1016/j.cmi.2016.05.023 |pmid=27283148 |url-access=subscription }}</ref> Deeskalacija antibiotske terapije je kontroverzna i u literaturi nije postignut konsenzus.<ref name=":11" /> Faktori koji se koriste za odlučivanje o deeskalaciji antibiotske terapije uključuju upotrebu biomarkera, kao što je smanjenje prokalcitonina, za praćenje odgovora na terapiju ili kliničkog napretka tokom liječenja.<ref>{{Cite journal |last1=O'Grady |first1=Naomi P. |last2=Alexander |first2=Earnest |last3=Alhazzani |first3=Waleed |last4=Alshamsi |first4=Fayez |last5=Cuellar-Rodriguez |first5=Jennifer |last6=Jefferson |first6=Brian K. |last7=Kalil |first7=Andre C. |last8=Pastores |first8=Stephen M. |last9=Patel |first9=Robin |last10=van Duin |first10=David |last11=Weber |first11=David J. |last12=Deresinski |first12=Stanley |date=November 2023 |title=Society of Critical Care Medicine and the Infectious Diseases Society of America Guidelines for Evaluating New Fever in Adult Patients in the ICU |url=https://journals.lww.com/10.1097/CCM.0000000000006022 |journal=Critical Care Medicine |language=en |volume=51 |issue=11 |pages=1570–1586 |doi=10.1097/CCM.0000000000006022 |pmid=37902340 |issn=0090-3493|url-access=subscription }}</ref> Tipično, većina pacijenata može se efikasno liječiti sa 7-10 dana antibiotske terapije.<ref name=":11" /> Međutim, specifične infekcije poput endokarditisa i osteomijelitisa i infekcije uzrokovane trajnim medicinskim pomagalima koja se ne mogu ukloniti mogu zahtijevati duže trajanje antibiotske terapije.<ref name=":1" /> === Specifični izbori antibiotske terapije za različite infekcije koje uzrokuju sepsu === ==== Meningitis ==== Za liječenje sepse povezane s [[meningitis]]om, mogu se primijeniti vankomicin, ceftriakson, [[ampicilin]] i deksametazon ([[kortikosteroid]] koji se koristi kao protivupalni lijek za smanjenje neurvih komplikacija)).<ref name=":24">{{Cite journal |last=Hasbun |first=Rodrigo |date=2022-12-06 |title=Progress and Challenges in Bacterial Meningitis: A Review |url=https://jamanetwork.com/journals/jama/fullarticle/2799148 |journal=JAMA |language=en |volume=328 |issue=21 |pages=2147–2154 |doi=10.1001/jama.2022.20521 |pmid=36472590 |issn=0098-7484|url-access=subscription }}</ref> Ako pacijent ima alergiju na beta-laktame, mogu se primijeniti vankomicin, moksifloksacin i trimetoprim/sulfametoksazol (TMP-SMX).<ref name=":24"/> Ako se sumnja na herpes encefalitis, može se primijeniti aciklovir.<ref name=":24"/> ==== Plućna infekcija ==== Za [[upala pluća|upalu pluća]] stečenu u zajednici bez rizika od rezistencije na lijekove, može se primijeniti fluorokinolon, ili ceftriakson i azitromicin, ili ceftriakson i doksiciklin.<ref name=":23">{{Cite journal |last1=Vaughn |first1=Valerie M. |last2=Dickson |first2=Robert P. |last3=Horowitz |first3=Jennifer K. |last4=Flanders |first4=Scott A. |date=2024-10-15 |title=Community-Acquired Pneumonia: A Review |url=https://jamanetwork.com/journals/jama/fullarticle/2823762 |journal=JAMA |language=en |volume=332 |issue=15 |pages=1282–1295 |doi=10.1001/jama.2024.14796 |pmid=39283629 |issn=0098-7484|url-access=subscription }}</ref> Za vanbolnički stečenu pneumoniju s rizikom od rezistencije na lijekove ili bolnički stečenu pneumoniju, može se dati fluorokinolon, ili zoysin, ili cefepim, ili karbapenem.<ref name=":24"/> Ako pacijent ima alergiju na beta-laktam, može se dati aztreonam i fluorokinolon.<ref name=":23" /> Vankomicin treba dodati u slučajevima empijema.<ref name=":24" /> ==== Infekcija kože i mehkog tkiva ==== Može se primijeniti vankomicin ili linezolid sa zosynom, ili karbapenemom, ili cefepimom i [[metronidazol]]om.<ref>{{Cite journal |date=2015-05-01 |title=Stevens DL et al (Clin Infect Dis 2014; 59:147–59) |url=https://academic.oup.com/cid/article/60/9/1448/406029 |journal=Clinical Infectious Diseases |language=en |volume=60 |issue=9 |page=1448 |doi=10.1093/cid/civ114 |pmid=25725056 |issn=1537-6591}}</ref> If a necrotizing infection is suspected then a carbapenem with vancomycin and clindamycin is recommended and surgery should also be consulted.<ref>{{Cite journal |last1=Hua |first1=Camille |last2=Urbina |first2=Tomas |last3=Bosc |first3=Romain |last4=Parks |first4=Tom |last5=Sriskandan |first5=Shiranee |last6=de Prost |first6=Nicolas |last7=Chosidow |first7=Olivier |date=March 2023 |title=Necrotising soft-tissue infections |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S1473309922005837 |journal=The Lancet Infectious Diseases |language=en |volume=23 |issue=3 |pages=e81–e94 |doi=10.1016/S1473-3099(22)00583-7 |pmid=36252579 |hdl=10044/1/99436 |hdl-access=free }}</ref> ==== Intraabdominalne infekcije ==== Može se primijeniti zosyn, karbapenem, premarin ili flagyl. Ako pacijent ima alergiju na beta-laktam, tada se može dati vankomicin s aztreonamom i metronidazolom.<ref name=":25">{{Cite journal |last1=Mazuski |first1=John E. |last2=Tessier |first2=Jeffrey M. |last3=May |first3=Addison K. |last4=Sawyer |first4=Robert G. |last5=Nadler |first5=Evan P. |last6=Rosengart |first6=Matthew R. |last7=Chang |first7=Phillip K. |last8=O'Neill |first8=Patrick J. |last9=Mollen |first9=Kevin P. |last10=Huston |first10=Jared M. |last11=Diaz |first11=Jose J. |last12=Prince |first12=Jose M. |date=January 2017 |title=The Surgical Infection Society Revised Guidelines on the Management of Intra-Abdominal Infection |url=https://www.liebertpub.com/doi/10.1089/sur.2016.261 |journal=Surgical Infections |volume=18 |issue=1 |pages=1–76 |doi=10.1089/sur.2016.261 |pmid=28085573 |issn=1096-2964}}</ref> U slučajevima intrabdominalne infekcije treba se konsultovati i sa hirurgom.<ref name=":25"/> ==== Neutropenija sa infekcijom ==== Može se dati cefepim, zoysn, karbapenem ili ceftazidim. Ako pacijent ima alergiju na beta-laktam, tada se može dati aztreonam sa vankomicinom ili ciprofloksacin sa klindamicinom.<ref name=":26">{{Cite journal |last1=Taplitz |first1=Randy A. |last2=Kennedy |first2=Erin B. |last3=Bow |first3=Eric J. |last4=Crews |first4=Jennie |last5=Gleason |first5=Charise |last6=Hawley |first6=Douglas K. |last7=Langston |first7=Amelia A. |last8=Nastoupil |first8=Loretta J. |last9=Rajotte |first9=Michelle |last10=Rolston |first10=Kenneth |last11=Strasfeld |first11=Lynne |last12=Flowers |first12=Christopher R. |date=2018-05-10 |title=Outpatient Management of Fever and Neutropenia in Adults Treated for Malignancy: American Society of Clinical Oncology and Infectious Diseases Society of America Clinical Practice Guideline Update |url=https://ascopubs.org/doi/10.1200/JCO.2017.77.6211 |journal=Journal of Clinical Oncology |language=en |volume=36 |issue=14 |pages=1443–1453 |doi=10.1200/JCO.2017.77.6211 |pmid=29461916 |issn=0732-183X}}</ref> Ako je pacijent neutropeničan sa sepsnim šokom, pneumonijom, ima inficirani venski kateter, infekciju kože i mehkog tkiva, gram-pozitivnu bakterijemiju ili mukozitis, tada treba dodati vankomicin.<ref name=":26"/> ==== Nepoznate infekcije ==== Vankomicin se može primijeniti s levofloksacinom.<ref name=":11"/> ===Vazopresori=== Vazopresor prve linije za sepsni šok je norepinefrin.<ref name=":11"/> Ovo je indicirano kada se pacijentima srednji arterijski pritisak ne vrati na 65 mmHg ili više nakon početne reanimacije tekućinom.<ref name=":11"/> Pokazalo se da terapija vazopresorima povećava preživljavanje kod pacijenata sa sepanim šokom.<ref name=":11" />ref name=":18">{{Cite journal |last1=Colon Hidalgo |first1=Daniel |last2=Patel |first2=Jaimini |last3=Masic |first3=Dalila |last4=Park |first4=David |last5=Rech |first5=Megan A. |date=February 2020 |title=Delayed vasopressor initiation is associated with increased mortality in patients with septic shock |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0883944119309116 |journal=Journal of Critical Care |language=en |volume=55 |pages=145–148 |doi=10.1016/j.jcrc.2019.11.004 |pmid=31731173 |url-access=subscription }}</ref> Također je pokazano da se smrtnost pacijenata sa sepsnim šokom povećava za 5% na sat ako se ne daje vazopresor.<ref name=":18"/> Norepinefrin se započinje s 2–5 mcg u minuti i može porasti i do 35–90 mcg u minuti.<ref name=":11"/> Ako norepinefrin ne može vratiti srednji arterijski pritisak na 65 mmHg ili više, tada se [[vazopresin]] može dodati kao sredstvo druge linije.<ref name=":11" /> Ovo može porasti na 0,03 mcg u minuti. Ako se srednji arterijski pritisak i dalje ne vrati, tada se može dodati [[adrenalin]] u brzini od 20–50 mcg u minuti.<ref name=":11"/> Vazopresori se obično daju kroz centralni venski kateter.<ref name=":19">{{Cite journal |last1=Munroe |first1=Elizabeth S. |last2=Co |first2=Ivan N. |last3=Douglas |first3=Ivor |last4=Hyzy |first4=Robert |last5=Khan |first5=Akram |last6=Nelson |first6=Kristine |last7=Park |first7=Pauline K. |last8=Peltan |first8=Ithan D. |last9=Rice |first9=Todd W. |last10=Seelye |first10=Sarah |last11=Self |first11=Wesley H. |last12=Shapiro |first12=Nathan I. |last13=Prescott |first13=Hallie C. |last14=NHLBI PETAL Network |last15=Steingrub |first15=Jay S |date=2025-08-27 |title=Peripheral Vasopressor Use in Early Sepsis-Induced Hypotension |journal=JAMA Network Open |language=en |volume=8 |issue=8 |pages=e2529148 |doi=10.1001/jamanetworkopen.2025.29148 |issn=2574-3805 |pmc=12391982 |pmid=40864467}}</ref> Ako se postavljanje centralnog venskog katetera odgodi, norepinefrin se može dati kroz periferni IV.<ref name=":19" /> Vazopresori se daju kroz centralni venski kateter zbog zabrinutosti oko oštećenja tkiva koje može nastati ako se daju kroz periferni IV.<ref name=":20">{{Cite journal |last1=Tran |first1=Quincy K. |last2=Mester |first2=Gaurika |last3=Bzhilyanskaya |first3=Vera |last4=Afridi |first4=Leenah Z. |last5=Andhavarapu |first5=Sanketh |last6=Alam |first6=Zain |last7=Widjaja |first7=Austin |last8=Andersen |first8=Brooke |last9=Matta |first9=Ann |last10=Pourmand |first10=Ali |date=November 2020 |title=Complication of vasopressor infusion through peripheral venous catheter: A systematic review and meta-analysis |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0735675720308421 |journal=The American Journal of Emergency Medicine |language=en |volume=38 |issue=11 |pages=2434–2443 |doi=10.1016/j.ajem.2020.09.047 |pmid=33039229 |url-access=subscription }}</ref> Međutim, posljednjih godina pokazalo se da je davanje vazopresora putem periferne intravenske injekcije sigurno za kratkotrajnu upotrebu i nudi praktične prednosti.<ref name=":20"/> ===Kortikosteroidi=== [[Kortikosteroidi]] se preporučuju pacijentima sa sepsnim šokom kojima su potrebni vazopresori.<ref name=":27">{{Cite journal |last1=Chaudhuri |first1=Dipayan |last2=Nei |first2=Andrea M. |last3=Rochwerg |first3=Bram |last4=Balk |first4=Robert A. |last5=Asehnoune |first5=Karim |last6=Cadena |first6=Rhonda |last7=Carcillo |first7=Joseph A. |last8=Correa |first8=Ricardo |last9=Drover |first9=Katherine |last10=Esper |first10=Annette M. |last11=Gershengorn |first11=Hayley B. |last12=Hammond |first12=Naomi E. |last13=Jayaprakash |first13=Namita |last14=Menon |first14=Kusum |last15=Nazer |first15=Lama |date=May 2024 |title=2024 Focused Update: Guidelines on Use of Corticosteroids in Sepsis, Acute Respiratory Distress Syndrome, and Community-Acquired Pneumonia |url=https://journals.lww.com/10.1097/CCM.0000000000006172 |journal=Critical Care Medicine |language=en |volume=52 |issue=5 |pages=e219–e233 |doi=10.1097/CCM.0000000000006172 |pmid=38240492 |issn=0090-3493}}</ref> Najčešći režim primjene kortikosteroida za pacijente sa sepsnim šokom je 200–300 mg/dan hidrokortizona tokom 5–7 dana.<ref name=":27" /> Ovo se može davati kao kontinuirana infuzija ili u podijeljenim dozama.<ref name=":27" /> Nedavni dokazi pokazuju da kortikosteroidi mogu smanjiti kratkoročnu smrtnost u bolnici povezanu sa sepsnim šokom.<ref name=":27"/> Pokazalo se da kortikosteroidi rezultiraju većom stopom preokreta šoka i smanjenom disfunkcijom organa nakon sedam dana.<ref name=":27"/> Nuspojave kortikosteroida uključuju neuromuskularnu slabost, međutim, dostupni dokazi pokazuju da koristi nadmašuju rizike od [[nuspojava]] za pacijente sa sepsnim šokom.<ref name=":27"/> ===Ostalo=== ==== β-blokatori ==== Novi dokazi pokazuju da se kratkodjelujući [[beta-blokator|β-blokatori]] mogu koristiti tokom liječenja sepsnog šoka kako bi se smanjila pojava novih tahiaritmija, a pokazalo se da smanjuju i smrtnost u roku od 28 dana.<ref name=":28">{{Cite journal |last1=McChesney |first1=Chris |last2=Orozco |first2=Nicolas |last3=Fiorini |first3=Kyle |last4=Wong |first4=Michelle Yee Suet |last5=Slessarev |first5=Marat |last6=Prager |first6=Ross |last7=Kao |first7=Raymond |last8=Leligdowicz |first8=Aleksandra |last9=Sharif |first9=Sameer |last10=Lewis |first10=Kimberley |last11=Rochwerg |first11=Bram |last12=Honarmand |first12=Kimia |last13=Ball |first13=Ian M. |last14=Arntfield |first14=Robert |last15=Houlton |first15=Rachael |date=May 2025 |title=Impact of Short-Acting Beta-Blockers on the Outcomes of Patients With Septic Shock: A Systematic Review and Meta-Analysis |url=https://journals.lww.com/10.1097/CCM.0000000000006604 |journal=Critical Care Medicine |language=en |volume=53 |issue=5 |pages=e1125–e1139 |doi=10.1097/CCM.0000000000006604 |pmid=40009025 |issn=0090-3493|url-access=subscription }}</ref> Međutim, također je pokazano da β-blokatori mogu produžiti trajanje koje pacijenti trebaju biti na vazopresorima.<ref name=":28" /> ==== Modaliteti prečišćavanja krvi ==== Modaliteti prečišćavanja krvi, poput hemoperfuzije u koloni, predloženi su kao opcije liječenja sepsnog šoka.<ref name=":11"/> Međutim, dosadašnji dokazi koji stoje iza ovih opcija liječenja su slabi i oni nisu standardna njega za pacijente sa sepsnim šokom.<ref name=":11"/> ==== Metilen-plavo ==== [[Metilen]] plavo nije navedeno kao sadašnji tretman u najnovijim smjernicama za sepsni šok, ali je istraživačka i terapija izvan odobrenih indikacija.<ref>{{Cite journal |last1=Jia |first1=Jinxin |last2=Ji |first2=Jingjing |last3=Liu |first3=Zhifeng |date=2024-09-27 |title=Efficacy of methylene blue in refractory septic shock: study protocol for a multicenter, randomized, placebo-controlled trial |journal=Trials |language=en |volume=25 |issue=1 |doi=10.1186/s13063-024-08439-5 |doi-access=free |pmid=39334256 |pmc=11428879 |issn=1745-6215}}</ref> Postoje brojne meta-analize koje ukazuju na to da metilensko plavo može smanjiti smrtnost u slučajevima sepsnog šoka.<ref name=":29">{{Cite journal |last1=Ballarin |first1=Raquel Simões |last2=Lazzarin |first2=Taline |last3=Zornoff |first3=Leonardo |last4=Azevedo |first4=Paula Schmidt |last5=Pereira |first5=Filipe Welson Leal |last6=Tanni |first6=Suzana Erico |last7=Minicucci |first7=Marcos Ferreira |date=2024-04-18 |title=Methylene blue in sepsis and septic shock: a systematic review and meta-analysis |journal=Frontiers in Medicine |volume=11 |doi=10.3389/fmed.2024.1366062 |doi-access=free |pmid=38698779 |issn=2296-858X}}</ref><ref name=":30">{{Cite journal |last1=Alkazemi |first1=Afrah |last2=Almoosawy |first2=Sayed Abdulmotaleb |last3=Murad |first3=Anwar |last4=Alfares |first4=Abdulrahman |date=February 2026 |title=Methylene Blue for Septic Shock: A Systematic Review and Meta-analysis of Randomized and Prospective Observational Studies |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/08850666241300312 |journal=Journal of Intensive Care Medicine |language=en |volume=41 |issue=2 |pages=108–117 |doi=10.1177/08850666241300312 |pmid=39574288 |issn=0885-0666|url-access=subscription }}</ref> Također je dokazano da metilen plavo smanjuje vrijeme do prestanka primjene vazopresora, dužinu boravka na intenzivnoj njezi i trajanje mehaničke ventilacije.<ref name=":29" /><ref name=":30"/> Neke studije sugeriraju da metilen plavo može biti korisno u slučajevima refraktornog šoka ili šoka otpornog na [[kateholamin]]e.<ref>{{Cite journal |last1=Pluta |first1=Michał P. |last2=Putowski |first2=Zbigniew |last3=Czempik |first3=Piotr F. |last4=Krzych |first4=Łukasz J. |date=2023-06-28 |title=Successful Use of Methylene Blue in Catecholamine-Resistant Septic Shock: A Case Report and Short Literature Review |journal=International Journal of Molecular Sciences |language=en |volume=24 |issue=13|doi=10.3390/ijms241310772 |doi-access=free |pmid=37445952 |pmc=10342053 |issn=1422-0067}}</ref> ==Epidemiologija== Sepsa ima incidenciju od preko 49 miliona slučajeva godišnje širom svijeta, sa 11 miliona smrtnih slučajeva povezanih sa sepsom godišnje.<ref name=":10"/> Sepsni šok se javlja kod otprilike 8–10% prijema na intenzivnu njegu.<ref name=":17">{{Cite journal |last1=Vincent |first1=Jean-Louis |last2=Jones |first2=Gabriel |last3=David |first3=Sholto |last4=Olariu |first4=Elena |last5=Cadwell |first5=Kevin K. |date=December 2019 |title=Frequency and mortality of septic shock in Europe and North America: a systematic review and meta-analysis |journal=Critical Care |language=en |volume=23 |issue=1 |doi=10.1186/s13054-019-2478-6 |doi-access=free |pmid=31151462 |pmc=6545004 |issn=1364-8535}}</ref> Sepsni šok ima stopu smrtnosti od 40 posto uprkos napretku u njezi.<ref name=":17"/> Oko jedne trećine smrtnih slučajeva u bolnicama uzrokovano je sepsom u Sjedinjenim Državama, a troškovi zdravstvene zaštite povezani sa sepsom premašili su 38 milijardi u 2017. godini.<ref name=":21"/> Rizik od sepsnog šoka povećava se u dobi od 60 godina, pri čemu oni u dobi od 70 godina imaju najveći rizik od smrti od sepse.<ref name=":21"/> Stopa smrtnosti od sepse, posebno ako se ne liječi brzo potrebnim lijekovima u bolnici, iznosi približno 40% kod odraslih i 25% kod djece.<ref>{{Cite journal |last1=Bauer |first1=Michael |last2=Gerlach |first2=Herwig |last3=Vogelmann |first3=Tobias |last4=Preissing |first4=Franziska |last5=Stiefel |first5=Julia |last6=Adam |first6=Daniel |date=December 2020 |title=Mortality in sepsis and septic shock in Europe, North America and Australia between 2009 and 2019— results from a systematic review and meta-analysis |journal=Critical Care |language=en |volume=24 |issue=1 |doi=10.1186/s13054-020-02950-2 |doi-access=free |pmid=32430052 |pmc=7236499 |issn=1364-8535}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Tan |first1=Bobby |last2=Wong |first2=Judith Ju-Ming |last3=Sultana |first3=Rehena |last4=Koh |first4=Janine Cynthia Jia Wen |last5=Jit |first5=Mark |last6=Mok |first6=Yee Hui |last7=Lee |first7=Jan Hau |date=2019-04-01 |title=Global Case-Fatality Rates in Pediatric Severe Sepsis and Septic Shock: A Systematic Review and Meta-analysis |journal=JAMA Pediatrics |language=en |volume=173 |issue=4 |pages=352–362 |doi=10.1001/jamapediatrics.2018.4839 |issn=2168-6203 |pmc=6450287 |pmid=30742207}}</ref> Pokazalo se da se smrtnost u bolnici, posebno zbog sepsnog šoka, povećava za 1,8% za svaki dodatni sat u kojem se antibiotici ne primjenjuju nakon što je pacijent stigao na hitnu pomoć.<ref name=":11"/> ==Reference== {{Reflist|30em}} ==Vanjski linkovi== {{Medicinski izvori | DiseasesDB = 11960 | ICD10 = {{ICD10|R|57|2|a|30}} | ICD9 = {{ICD9|785.52}} | ICDO = | OMIM = | MedlinePlus = 000668 | eMedicineSubj = | eMedicineTopic = | MeshID = D012772 }} {{Tipovi šokova}} {{Intenzivna njega}} {{Authority control}} {{DEFAULTSORT:Septic Shock}} [[Kategorija: Medicinska hitna stanja]] [[Kategorija: Intenzivna njega]] [[Kategorija: Uzroci smrti]] [[Kategorija: Sepsa]] 4srpn0tpkjb11fp8suc9c1r78dtn7l9 3823856 3823854 2026-04-03T17:04:14Z Exsiler 178345 /* Vazopresori */ 3823856 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zdravstveno stanje | ime = Sepsni šok | slika = Gabriel Metsu - La Fille malade.jpg | opis_slike = [[Sepsa]] je jedan od najčešćih uzroka smrti kod kritično bolesnih pacijenata na odjeljenjima intenzivne njege. Ulje autora [[Gabriël Metsu| Gabriëla Metsua]]. | specijalnost =[[Zarazne bolesti (medicinska specijalnost)|Zarazne bolesti]], [[medicina kritične njege]], [[hitna medicina]] | | simptomi =Znakovi i simptomi sepse i sepsnog šoka variraju ovisno o uzroku koji ih je izazvao. Opći znaci i simptomi uključuju groznicu, rigor, hipotermiju, znojenje, malaksalost. | komplikacije = | početak = | trajanje = | uzroci = Sepsni šok je rezultat sistemskog odgovora na infekciju ili više infektivnih uzroka. Uvijek mu prethodi sepsa; stoga su uzroci sepse ujedno i uzroci sepsnog šoka. | rizici = | dijagnoza =Klinička | diferencijalna_prognoza = | prevencija = | liječenje = | lijek= | prognoza = | frekvencija = Sepsni šok se javlja kod otprilike 8–10% prijema na intenzivnu njegu. Sepsni šok ima stopu smrtnosti od 40 posto uprkos napretku u njezi Sepsa ima incidenciju od preko 49 miliona slučajeva godišnje širom svijeta, sa 11 miliona smrtnih slučajeva povezanih sa sepsom godišnje | smrtnost =. Oko 1/3 smrtnih slučajeva u bolnicama uzrokovano je sepsom u Sjedinjenim Državama, a troškovi zdravstvene zaštite povezani sa sepsom premašili su 38 milijardi u 2017. godini. }} [[Datoteka:Trombocitopenia 01.JPG|thumb|[[Purpura]] uzrokovana [[trombocitopenija| trombocitopenijom]] na desnoj ruci kod pacijenta sa sepsnim šokom]] '''Sepsni šok''' pod uobičajenim (ali pogrešnim) nazivom '''septički šok''' je potencijalno fatalno medicinsko stanje koje se javlja kada [[sepsa]], koja se definiše kao abnormalni [[imunski odgovor]] na infekciju koji dovodi do životno opasne disfunkcije organa, dovodi do opasno [[hipotenzija|niskog krvnog pritiska]] i abnormalnosti u ćelijskoj i metaboličkoj disfunkciji.<ref name=":1">{{Cite journal |last1=Gauer |first1=Robert |last2=Forbes |first2=Damon |last3=Boyer |first3=Nathan |date=2020-04-01 |title=Sepsis: Diagnosis and Management |journal=American Family Physician |volume=101 |issue=7 |pages=409–418 |issn=1532-0650 |pmid=32227831}}</ref ==Uzroci== Sepsni šok je rezultat sistemskog odgovora na infekciju ili više infektivnih uzroka.<ref name=":10"/> Uvijek mu prethodi sepsa; stoga su uzroci sepse ujedno i uzroci sepsnog šoka. Više od 80% slučajeva sepse uzrokovano je respiratornim, genitourinarnim, kožnim i mekotkivnim te gastrointestinalnim [[infekcija]]ma.<ref>{{Cite journal |last1=Gupta |first1=Shipra |last2=Sakhuja |first2=Ankit |last3=Kumar |first3=Gagan |last4=McGrath |first4=Eric |last5=Nanchal |first5=Rahul S. |last6=Kashani |first6=Kianoush B. |date=December 2016 |title=Culture-Negative Severe Sepsis |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0012369216589569 |journal=Chest |language=en |volume=150 |issue=6 |pages=1251–1259 |doi=10.1016/j.chest.2016.08.1460 |pmid=27615024 |url-access=subscription }}</ref> Zanimljivo je da je [[pneumonija]] najčešći uzrok sepse.<ref>{{Cite journal |last1=Novosad |first1=Shannon A. |last2=Sapiano |first2=Mathew R.P. |last3=Grigg |first3=Cheri |last4=Lake |first4=Jason |last5=Robyn |first5=Misha |last6=Dumyati |first6=Ghinwa |last7=Felsen |first7=Christina |last8=Blog |first8=Debra |last9=Dufort |first9=Elizabeth |last10=Zansky |first10=Shelley |last11=Wiedeman |first11=Kathryn |last12=Avery |first12=Lacey |last13=Dantes |first13=Raymund B. |last14=Jernigan |first14=John A. |last15=Magill |first15=Shelley S. |date=2016-08-26 |title=Vital Signs: Epidemiology of Sepsis: Prevalence of Health Care Factors and Opportunities for Prevention |url=http://www.cdc.gov/mmwr/volumes/65/wr/mm6533e1.htm |journal=MMWR. Morbidity and Mortality Weekly Report |volume=65 |issue=33 |pages=864–869 |doi=10.15585/mmwr.mm6533e1 |pmid=27559759 |issn=0149-2195}}</ref> Trajni medicinski uređaji, poput pejsmejkera ili endokarditisa, također mogu dovesti do sepse. Teške infekcije, poput [[meningitis]]a, [[encefalitis]]a i [[endokarditis]]a, također su uzroci sepse. Trajni medicinski uređaji i teške infekcije zajedno čine jedan posto slučajeva sepse..<ref name=":16">{{Cite journal |last1=Mayr |first1=Florian B |last2=Yende |first2=Sachin |last3=Angus |first3=Derek C |date=January 2014 |title=Epidemiology of severe sepsis |journal=Virulence |language=en |volume=5 |issue=1 |pages=4–11 |doi=10.4161/viru.27372 |pmid=24335434 |pmc=3916382 |issn=2150-5594}}</ref> Bakterije su mikroorganizmi odgovorni za većinu slučajeva sepse.<ref name=":16" /> Oko 62 posto uzrokuju gram-negativne bakterije, a 47 posto gram-pozitivne bakterije.<ref name=":16" /> Mali broj pacijenata može imati sepsu uzrokovanu gljivicama, [[parazit]]ima ili virusnim infekcijama.<ref name=":1" /> Također je moguće da sepsu uzrokuju višestruke istovremeno nastale infekcije.<ref>{{Cite journal |last1=Ward |first1=Peter A |last2=Fattahi |first2=Fatemeh |date=2019-06-27 |title=New strategies for treatment of infectious sepsis |url=https://academic.oup.com/jleukbio/article/106/1/187/6935530 |journal=Journal of Leukocyte Biology |language=en |volume=106 |issue=1 |pages=187–192 |doi=10.1002/JLB.4MIR1118-425R |pmid=30821872 |issn=1938-3673|hdl=2027.42/149767 |hdl-access=free }}</ref> ==Patofiziologija== [[Patofiziologija]] sepsnog šoka nije u potpunosti razjašnjena, ali je poznato da ključnu ulogu u razvoju teške sepse ima [[imunski odgovor|imunski]] i [[koagulacija|koagulacijski]] odgovor na infekciju. I pro– i protivupalni odgovori imaju ulogu u sepsnom šoku.<ref name="Angusvan der Poll2013">{{cite journal | vauthors = Angus DC, van der Poll T | title = Severe sepsis and septic shock | journal = N. Engl. J. Med. | volume = 369 | issue = 9 | pages = 840–51 | date = August 2013 | pmid = 23984731 | doi = 10.1056/NEJMra1208623 | doi-access = free }}</ref> Sepsni šok uključuje široko rasprostranjeni upalni odgovor koji proizvodi hipermetabolički efekat. To se manifestuje povećanim [[ćelijsko disanje|ćelijskim disanjem]], [[katabolizam proteina| katabolizmom proteina]] i [[metabolička acidoza| metaboličkom acidozom]] sa kompenzacijskim respiratornim odgovorom.<ref name="SSC Guidelines">{{cite journal |display-authors=6 |vauthors=Dellinger RP, Levy MM, Rhodes A, Annane D, Gerlach H, Opal SM, Sevransky JE, Sprung CL, Douglas IS, Jaeschke R, Osborn TM, Nunnally ME, Townsend SR, Reinhart K, Kleinpell RM, Angus DC, Deutschman CS, Machado FR, Rubenfeld GD, Webb SA, Beale RJ, Vincent JL, Moreno R |date=February 2013 |title=Surviving sepsis campaign: international guidelines for management of severe sepsis and septic shock: 2012 |journal=Crit. Care Med. |volume=41 |issue=2 |pages=580–637 |doi=10.1097/CCM.0b013e31827e83af |pmid=23353941 |s2cid=34855187 |doi-access=free}}</ref> I [[Gram-pozitivna bakterija|gram-pozitivne]] i [[gram-negativne bakterije]] su najčešći uzroci sepsnog šoka.<ref name=":10" /> Toksini koje proizvode patogeni izazivaju [[imunski odgovor]]; kod gram-negativnih bakterija to su [[endotoksin]]i, koji su bakterijski membranski [[lipopolisaharid]]i (LPS).<ref name=":10" /><ref name=":3" /> [[Citokin]]i oslobođeni u velikom upalnom odgovoru rezultiraju masivnom [[vazodilatacija| vazodilatacijom]], povećanom [[permeabilnost kapilara| permeabilnošću kapilara]], smanjenim [[sistemski vaskularni otpor| sistemskim vaskularnim otporom]] i niskim krvnim pritiskom.<ref name=":10"/><ref name=":21"/> Konačno, u pokušaju da se kompenzira smanjeni [[krvni pritisak]], dolazi do disfunkcije miokarda sa i sistolnom (smanjena sposobnost srca da se stisne) i dijastoličkom (smanjena sposobnost srca da se istegne kako bi se prilagodio odgovarajućem volumenu krvi) disfunkcijom.<ref>{{Cite journal |last1=Shields |first1=Andrea D. |last2=Plante |first2=Lauren A. |last3=Pacheco |first3=Luis D. |last4=Louis |first4=Judette M. |date=September 2023 |title=Society for Maternal-Fetal Medicine Consult Series #67: Maternal sepsis |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0002937823003277 |journal=American Journal of Obstetrics and Gynecology |language=en |volume=229 |issue=3 |pages=B2–B19 |doi=10.1016/j.ajog.2023.05.019 |pmid=37236495 }}</ref> ===Gram-pozitivni=== Kod gram-pozitivnih bakterija, to su [[egzotoksini]] ili [[enterotoksini]], što može varirati ovisno o vrsti bakterije.<ref name=":31">{{Cite journal |last1=van der Poll |first1=Tom |last2=Opal |first2=Steven M |date=January 2008 |title=Host–pathogen interactions in sepsis |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S1473309907702657 |journal=The Lancet Infectious Diseases |language=en |volume=8 |issue=1 |pages=32–43 |doi=10.1016/S1473-3099(07)70265-7 |pmid=18063412 |url-access=subscription }}</ref> These are divided into three types.<ref name=":31" /> Tip I, toksini koji su površinski aktivni na ćelijama, oštećuju ćelije bez ulaska i uključuju [[superantigen]]e i [[termički stabilni enterotoksin| termički stabilne enterotoksine]].<ref name=":31" /> Tip II, toksini koji oštećuju membranu, uništavaju ćelijske membrane da bi ušli i uključuju [[hemolizin]]e i [[fosfolipaza|fosfolipaze]].<ref name=":31" /> Tip III, intračelijski toksini ili [[A/B toksini]] ometaju unutrašnju funkciju ćelija i uključuju toksine koje luče ''Streptococcus pyogenes'' ili ''Staphylococcus aureus.<ref name=":31" /><ref>{{Cite journal |last1=Lappin |first1=Emma |last2=Ferguson |first2=Andrew J |date=May 2009 |title=Gram-positive toxic shock syndromes |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S1473309909700660 |journal=The Lancet Infectious Diseases |language=en |volume=9 |issue=5 |pages=281–290 |doi=10.1016/S1473-3099(09)70066-0 |pmid=19393958 |url-access=subscription }}</ref> ===Gram-negativni=== Kod gram-negativne sepse, slobodni LPS se veže za cirkulirajući [[LPS-vezujući protein]], a kompleks se zatim veže za [[CD14]] receptor na [[monoci]]tima, [[makrofagi]]ma i [[neutrofil]]ima.<ref name=":32">{{Cite journal |last1=Hedayat |first1=Mona |last2=Netea |first2=Mihai G |last3=Rezaei |first3=Nima |date=September 2011 |title=Targeting of Toll-like receptors: a decade of progress in combating infectious diseases |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S1473309911700998 |journal=The Lancet Infectious Diseases |language=en |volume=11 |issue=9 |pages=702–712 |doi=10.1016/S1473-3099(11)70099-8 |pmid=21719349 |url-access=subscription }}</ref> Angažman CD14 (čak i u dozama od samo 10 pg/mL) rezultira [[ćelijska signalizacija|unutarćelijskom signalizacijom]] putem povezanog proteina 4 "Toll-likog receptora" ([[TLR-4]]).<ref name=":32" /> Ova signalizacija aktivira jedarni faktor kappaB ([[NF-κB]]), što dovodi do transkripcije nekoliko gena koji pokreću proupalni odgovor.<ref name=":33">{{Cite journal |last1=Zhang |first1=Frank X. |last2=Kirschning |first2=Carsten J. |last3=Mancinelli |first3=Roberta |last4=Xu |first4=Xiao-Ping |last5=Jin |first5=Yiping |last6=Faure |first6=Emmanuelle |last7=Mantovani |first7=Alberto |last8=Rothe |first8=Mike |last9=Muzio |first9=Marta |last10=Arditi |first10=Moshe |date=March 1999 |title=Bacterial Lipopolysaccharide Activates Nuclear Factor-κB through Interleukin-1 Signaling Mediators in Cultured Human Dermal Endothelial Cells and Mononuclear Phagocytes |journal=Journal of Biological Chemistry |language=en |volume=274 |issue=12 |pages=7611–7614 |doi=10.1074/jbc.274.12.7611 |doi-access=free |pmid=10075645 }}</ref> Ovo rezultira značajnom aktivacijom mononuklearnih ćelija i sintezom efektorskih [[citokin]]a kao što su [[interleukin 1|IL-1]], [[interleukin 6|IL-6]] i [[TNF-α]].<ref>{{Cite journal |last1=Ciesielska |first1=Anna |last2=Matyjek |first2=Marta |last3=Kwiatkowska |first3=Katarzyna |date=February 2021 |title=TLR4 and CD14 trafficking and its influence on LPS-induced pro-inflammatory signaling |url=https://link.springer.com/10.1007/s00018-020-03656-y |journal=Cellular and Molecular Life Sciences |language=en |volume=78 |issue=4 |pages=1233–1261 |doi=10.1007/s00018-020-03656-y |pmid=33057840 |issn=1420-682X|pmc=7904555 }}</ref> TLR- posredovana aktivacija pomaže u pokretanju [[urođeni imunski sistem|urođenog imunskog sistema]] da efikasno iskorijeni mikrobe koji napadaju, ali citokini koje proizvode također djeluju na [[endotel]]ne ćelije.<ref name=":32" /> Tamo imaju različite efekte, uključujući smanjenu sintezu antikoagulacijskih faktora kao što su [[inhibitor puta tkivnog faktora]] i [[trombomodulin]].<ref name=":34">{{Cite journal |last1=Gabarin |first1=Ramy S. |last2=Li |first2=Manshu |last3=Zimmel |first3=Paige A. |last4=Marshall |first4=John C. |last5=Li |first5=Yimin |last6=Zhang |first6=Haibo |date=2021 |title=Intracellular and Extracellular Lipopolysaccharide Signaling in Sepsis: Avenues for Novel Therapeutic Strategies |journal=Journal of Innate Immunity |language=en |volume=13 |issue=6 |pages=323–332 |doi=10.1159/000515740 |pmid=34004605 |pmc=8613564 |issn=1662-811X}}</ref> Efekti citokina mogu biti pojačani angažmanom TLR-4 na endotelnim ćelijama.<ref name=":32"/><ref name=":34"/> Kao odgovor na upalu, dolazi do kompenzacijske reakcije proizvodnje protuupalnih supstanci kao što su [[interleukin 4|IL-4]], antagonisti IL-10, receptor IL-1 i [[kortizol]].<ref name=":35">{{Cite journal |last=Cheng |first=Lingxia |last2=Cao |first2=Yu |last3=Liu |first3=Shihao |last4=Lv |first4=Lukai |last5=Zhang |first5=Jianjun |last6=Bao |first6=Ji |last7=Wang |first7=Guan |last8=Xu |first8=Ping |date=September 2025 |title=Unveiling the research advances of sepsis: pathogenesis, precise intervention and clinical perspective |url=https://journals.lww.com/10.1097/JS9.0000000000002668 |journal=International Journal of Surgery |language=en |volume=111 |issue=9 |pages=6260–6289 |doi=10.1097/JS9.0000000000002668 |issn=1743-9159|doi-access=free }}</ref> Ovo se naziva sindrom kompenzatornog protivupalnog odgovora (CARS).<ref name="Adib-ConquyCavaillon2008">{{cite journal | vauthors = Adib-Conquy M, Cavaillon JM | title = Compensatory anti-inflammatory response syndrome | journal = Thromb. Haemost. | volume = 101 | issue = 1 | pages = 36–47 | date = January 2009 | pmid = 19132187 | doi = 10.1160/TH08-07-0421| s2cid = 11156883 | issn=0340-6245}}</ref> I upalne i protuupalne reakcije odgovorne su za tok sepse i opisane su kao MARS (sindrom miješanog antagonističkog odgovora).<ref name=":35" /> Cilj ovih procesa je održavanje upale na odgovarajućem nivou. CARS često dovodi do supresije imunološkog sistema, što pacijente ostavlja podložnima sekundarnoj infekciji.<ref name="Angusvan der Poll2013"/> Nekada se smatralo da SIRS ili CARS mogu predominirati kod osobe sa sepsom, te je predloženo da CARS slijedi SIRS u dvovalnom procesu. Sada se vjeruje da se sistemski upalni odgovor i kompenzacijski protuupalni odgovor javljaju istovremeno.<ref name="Adib-ConquyCavaillon2008"/> Pri visokim nivoima LPS-a, dolazi do sindroma sepsnog šoka; Isti citokin i sekundarni medijatori, sada na visokim nivoima, rezultiraju sistemskom [[vazodilatacija| vazodilatacijom]] (hipotenzijom), smanjenom kontraktilnošću [[miokard]]a, raširenim oštećenjem endotela, aktivacijom koja uzrokuje sistemsku adheziju leukocita i difuzno oštećenje alveolarnih kapilara u plućima, te aktivacijom sistema koagulacije koja kulminira [[diseminirana intravaskularna koagulacija|diseminiranom intravaskularnom koagulacijom]] (DIC).<ref name=":35"/> Hipoperfuzija uzrokovana kombinovanim efektima raširene vazodilatacije, zatajenja miokardijalne pumpe i DIC-a uzrokuje zatajenje višeorganskih sistema koje utiče na jetru, bubrege i centralni nervni sistem, između ostalih organskih sistema. Nedavno je uočeno teško oštećenje ultrastrukture jetre usljed tretmana toksinima [[Salmonella]].<ref>{{cite journal |last= YashRoy |first= R.C. |date= June 1994 |title= Liver damage by intra-ileal treatment with Salmonella 3,10:r:- extract as studied by light and electron microscopy |journal= Indian Journal of Animal Sciences |volume= 64 |issue= 6 |pages= 597–99 |url= https://www.researchgate.net/publication/230820149 |via= [[ResearchGate]]}}(animal study).</ref> Sposobnost [[TLR4]] da reaguje na različite vrste [[lipopolisaharid|LPS]] je klinički važna. [[Patogene bakterije]] mogu koristiti LPS sa niskom biološkom aktivnošću kako bi izbjegle pravilno prepoznavanje od strane sistema [[TLR4]]/[[MD-2 (imunologija)|MD-2]], smanjujući [[imunski odgovor]] domaćina i povećavajući rizik od širenja bakterija.<ref name=":35"/> S druge strane, takav LPS ne bi mogao izazvati sepsni šok kod osjetljivih pacijenata, što bi sepsne komplikacije učinilo lakšim za upravljanje.<ref name=":35"/> Ipak, definisanje i razumijevanje kako čak i najmanje strukturne razlike između vrlo sličnih vrsta LPS mogu uticati na aktivaciju imunskog odgovora, može pružiti mehanizam za fino podešavanje potonjeg i nove uvide u imunomodulatorne procese.<ref name=":35" />ref name="pmid26635809">{{cite journal | vauthors = Korneev KV, Arbatsky NP, Molinaro A, Palmigiano A, Shaikhutdinova RZ, Shneider MM, Pier GB, Kondakova AN, Sviriaeva EN, Sturiale L, Garozzo D, Kruglov AA, Nedospasov SA, Drutskaya MS, Knirel YA, Kuprash DV|display-authors = 6 | title = Structural Relationship of the Lipid A Acyl Groups to Activation of Murine Toll-Like Receptor 4 by Lipopolysaccharides from Pathogenic Strains of Burkholderia mallei, Acinetobacter baumannii, and Pseudomonas aeruginosa | journal = Front Immunol | volume = 6 | page = 595 | date = 2015 | pmid = 26635809 | pmc = 4655328 | doi = 10.3389/fimmu.2015.00595 |doi-access = free }}</ref> ==Dijagnoza== === Definicije === [[Sepsa]] je precipitirajuće stanje za sepsni šok, stoga su dijagnostički kriteriji za sepsu relevantni za dijagnozu sepsnog šoka.<ref name=":2">{{Cite journal |date=2024-06-26 |title=Septic Shock: Practice Essentials, Background, Pathophysiology |url=https://emedicine.medscape.com/article/168402-overview?form=fpf |journal=Medscape}}</ref> Postoje tri različita sistema za dijagnosticiranje sepse.<ref name=":1" /> To su kriteriji sindroma sistemskog upalnog odgovora (SIRS), potpuna procjena posljedičnog otkazivanja [[organ]]a (SOFA) i brza verzija SOFA (qSOFA).<ref>{{Cite journal |last1=Tusgul |first1=Selin |last2=Carron |first2=Pierre-Nicolas |last3=Yersin |first3=Bertrand |last4=Calandra |first4=Thierry |last5=Dami |first5=Fabrice |date=2017-11-03 |title=Low sensitivity of qSOFA, SIRS criteria and sepsis definition to identify infected patients at risk of complication in the prehospital setting and at the emergency department triage |journal=Scandinavian Journal of Trauma, Resuscitation and Emergency Medicine |volume=25 |issue=1 |doi=10.1186/s13049-017-0449-y |doi-access=free |pmid=29100549 |pmc=5670696 |issn=1757-7241}}</ref> Najnoviji skup stručnjaka na temu sepse nazvan je "sepsa-3" i na njemu su predstavljene najnovije smjernice za dijagnozu i liječenje sepse.<ref>{{Citation |title=Sepsis: Management, Including Sepsis Bundles |work=SpringerReference |date=2011 |url=http://www.springerreference.com/index/doi/10.1007/springerreference_301188 |access-date=2026-01-12 |place=Berlin/Heidelberg |publisher=Springer-Verlag |doi=10.1007/springerreference_301188 |doi-broken-date=13 January 2026 |url-access=subscription }}</ref> ==== SIRS ==== SIRS kriteriji su nedavno isključeni iz sepse-3, ali su i dalje najčešće korišteni dijagnostički alat za identifikaciju sepse.<ref>{{Cite journal |last1=Kaukonen |first1=Kirsi-Maija |last2=Bailey |first2=Michael |last3=Pilcher |first3=David |last4=Cooper |first4=D. Jamie |last5=Bellomo |first5=Rinaldo |date=2015-04-23 |title=Systemic Inflammatory Response Syndrome Criteria in Defining Severe Sepsis |url=http://www.nejm.org/doi/10.1056/NEJMoa1415236 |journal=New England Journal of Medicine |language=en |volume=372 |issue=17 |pages=1629–1638 |doi=10.1056/NEJMoa1415236 |pmid=25776936 |issn=0028-4793}}</ref> Pacijent koji ispunjava kriterije SIRS-a ima mogući ili dokumentirani izvor infekcije plus najmanje dva ili više kriterija navedenih u nastavku.<ref name=":3">{{Cite journal |last1=Seymour |first1=Christopher W. |last2=Liu |first2=Vincent X. |last3=Iwashyna |first3=Theodore J. |last4=Brunkhorst |first4=Frank M. |last5=Rea |first5=Thomas D. |last6=Scherag |first6=André |last7=Rubenfeld |first7=Gordon |last8=Kahn |first8=Jeremy M. |last9=Shankar-Hari |first9=Manu |last10=Singer |first10=Mervyn |last11=Deutschman |first11=Clifford S. |last12=Escobar |first12=Gabriel J. |last13=Angus |first13=Derek C. |date=2016-02-23 |title=Assessment of Clinical Criteria for Sepsis: For the Third International Consensus Definitions for Sepsis and Septic Shock (Sepsis-3) |journal=JAMA |language=en |volume=315 |issue=8 |pages=762–774 |doi=10.1001/jama.2016.0288 |issn=0098-7484 |pmc=5433435 |pmid=26903335 |bibcode=2016JAMA..315..762S }}</ref> * [[Tahipneja]] (ubrzano disanje), što se definira kao više od 20 udisaja u minuti, ili prilikom testiranja [[krvni pčin|krvnih plinova]], [[PaCO2|{{Chem|PaCO|2}}]] manji od 32&nbsp;mmHg, što ukazuje na hiperventilaciju * Broj [[leukocit|bijelih krvnih zrnaca]] ili značajno nizak (< 4000 ćelija/mm³) ili povišen (> 12000 ćelija/mm³) * [[Tahikardija]] (ubrzan [[srčani ritam]]), što se kod sepse definira kao brzina veća od 90 otkucaja u minuti * Promijenjena tjelesna [[Normalna tjelesna temperatura|temperatura]]: [[Groznica]] > 38.0|C|F}} ili hipotermija < 36.0|C|F}} Dokumentovani dokazi infekcije mogu uključivati pozitivne [[krvna kultura|krvne kultura]], znaci pneumonije na rendgenskom snimku grudnog koša ili drugi radiološki ili laboratorijski dokazi infekcije.<ref name=":10">{{Cite journal |last1=Cecconi |first1=Maurizio |last2=Evans |first2=Laura |last3=Levy |first3=Mitchell |last4=Rhodes |first4=Andrew |date=July 2018 |title=Sepsis and septic shock |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0140673618306962 |journal=The Lancet |language=en |volume=392 |issue=10141 |pages=75–87 |doi=10.1016/S0140-6736(18)30696-2 |pmid=29937192 |bibcode=2018Lanc..392...75C |url-access=subscription }}</ref> Znakovi [[sindrom višestruke disfunkcije organa|disfunkcije krajnjih organa]] prisutni su kod sepsnog šoka, uključujući [[zatajenje bubrega]], disfunkciju jetre, promjene mentalnog stanja ili povišenu razinu [[mliječna kiselina|laktata]] u [[krvni serum|serumu]].<ref name=":21">{{Cite journal |last1=Meyer |first1=Nuala J. |last2=Prescott |first2=Hallie C. |date=2024-12-05 |editor-last=Hardin |editor-first=C. Corey |title=Sepsis and Septic Shock |url=http://www.nejm.org/doi/10.1056/NEJMra2403213 |journal=New England Journal of Medicine |language=en |volume=391 |issue=22 |pages=2133–2146 |doi=10.1056/NEJMra2403213 |pmid=39774315 |issn=0028-4793|url-access=subscription }}</ref> Jedno ograničenje kriterija SIRS-a je to što može biti prisutan u mnogim neinfektivnim stanjima, kao što su autoimuna stanja, pankreatitis, nedavna operacija ili vaskulitis.<ref name=":5">{{Cite journal |last1=Singer |first1=Mervyn |last2=Deutschman |first2=Clifford S. |last3=Seymour |first3=Christopher Warren |last4=Shankar-Hari |first4=Manu |last5=Annane |first5=Djillali |last6=Bauer |first6=Michael |last7=Bellomo |first7=Rinaldo |last8=Bernard |first8=Gordon R. |last9=Chiche |first9=Jean-Daniel |last10=Coopersmith |first10=Craig M. |last11=Hotchkiss |first11=Richard S. |last12=Levy |first12=Mitchell M. |last13=Marshall |first13=John C. |last14=Martin |first14=Greg S. |last15=Opal |first15=Steven M. |date=2016-02-23 |title=The Third International Consensus Definitions for Sepsis and Septic Shock (Sepsis-3) |journal=JAMA |language=en |volume=315 |issue=8 |pages=801–810 |doi=10.1001/jama.2016.0287 |issn=0098-7484 |pmc=4968574 |pmid=26903338}}</ref> ==== qSOFA and SOFA ==== qSOFA je još jedan skup kriterija koji se koristi za dijagnosticiranje sepse i pomaže kliničarima da identificiraju sepsu u okruženjima koja nisu jedinica intenzivne njege.<ref name=":1" /> Njegov pandan SOFA koristi se isključivo na intenzivnoj njezi.<ref name=":5" /> U SOFA kriterijima postoje tri kriterija, koja su navedena u nastavku.<ref name=":5"/><br> * frekvencija disanja od 22 udisaja u minuti ili više * promijenjeno mentalno stanje * sistolni [[krvni pritisak]] od 100 mg ili manje Pacijenti ispunjavaju SOFA kriterije, a stoga imaju sepsu, kada ispunjavaju dva ili više gore navedenih kriterija.<ref name=":21"/> qSOFA je obično ograničena, kao što je poznato, uglavnom identificira pacijente koji se javljaju kasno u toku sepse.<ref name=":11">{{Cite journal |last1=Evans |first1=Laura |last2=Rhodes |first2=Andrew |last3=Alhazzani |first3=Waleed |last4=Antonelli |first4=Massimo |last5=Coopersmith |first5=Craig M. |last6=French |first6=Craig |last7=Machado |first7=Flávia R. |last8=Mcintyre |first8=Lauralyn |last9=Ostermann |first9=Marlies |last10=Prescott |first10=Hallie C. |last11=Schorr |first11=Christa |last12=Simpson |first12=Steven |last13=Wiersinga |first13=W. Joost |last14=Alshamsi |first14=Fayez |last15=Angus |first15=Derek C. |date=November 2021 |title=Surviving Sepsis Campaign: International Guidelines for Management of Sepsis and Septic Shock 2021 |url=https://journals.lww.com/10.1097/CCM.0000000000005337 |journal=Critical Care Medicine |language=en |volume=49 |issue=11 |pages=e1063–e1143 |doi=10.1097/CCM.0000000000005337 |pmid=34605781 |issn=0090-3493}}</ref> SOFA kriteriji se koriste kod kritično bolesnih pacijenata i procjenjuju težinu disfunkcije u šest organskih sistema.<ref name="jama.jamanetwork.com">{{Cite journal |last1=Raith |first1=Eamon P. |last2=Udy |first2=Andrew A. |last3=Bailey |first3=Michael |last4=McGloughlin |first4=Steven |last5=MacIsaac |first5=Christopher |last6=Bellomo |first6=Rinaldo |last7=Pilcher |first7=David V. |last8=for the Australian and New Zealand Intensive Care Society (ANZICS) Centre for Outcomes and Resource Evaluation (CORE) |date=2017-01-17 |title=Prognostic Accuracy of the SOFA Score, SIRS Criteria, and qSOFA Score for In-Hospital Mortality Among Adults With Suspected Infection Admitted to the Intensive Care Unit |url=http://jama.jamanetwork.com/article.aspx?doi=10.1001/jama.2016.20328 |journal=JAMA |language=en |volume=317 |issue=3 |pages=290–300 |doi=10.1001/jama.2016.20328 |pmid=28114553 |issn=0098-7484|url-access=subscription }}</ref> U vrijeme prijema na intenzivnu njegu, rezultat se izračunava kao početna vrijednost. Nakon toga, rezultat se izračunava svakih 48 sati.<ref name="jama.jamanetwork.com"/> Početna vrijednost je rezultat nula, što ukazuje na odsustvo sepse.<ref name=":3"/> Povećanje rezultata za dva ili više bodova ukazuje na sepsu i povećanu smrtnost od 20%.<ref name=":1"/> ==== Sepsni šok ==== Sepsni šok je potklasa [[distributivni šok|distributivnog šoka]], stanja u kojem abnormalna distribucija protoka krvi u [[mikrosudovi|najmanjim krvnim sudovima]] rezultira neadekvatnom opskrbom krvlju tijelesnih [[tkivo|tkiva]], što rezultira [[ishemija|ishemijom]] i disfunkcijom organa.<ref name=":7">{{Cite journal |last1=Standl |first1=Thomas |last2=Annecke |first2=Thorsten |last3=Cascorbi |first3=Ingolf |last4=Heller |first4=Axel R. |last5=Sabashnikov |first5=Anton |last6=Teske |first6=Wolfram |date=2018-11-09 |title=The Nomenclature, Definition and Distinction of Types of Shock |journal=Deutsches Ärzteblatt International |volume=115 |issue=45 |pages=757–768 |doi=10.3238/arztebl.2018.0757 |pmid=30573009 |pmc=6323133 |issn=1866-0452}}</ref> Sepsni šok se konkretno odnosi na distributivni šok uzrokovan [[sepsa|sepsom]] kao posljedicom infekcije.<ref name=":7"/> Izvorno, sepsni šok je identificiran kod pacijenata samo na osnovu prisustva [[hipotenzija|hipotenzije]].<ref name=":12">{{Cite journal |last1=Yealy |first1=Donald M. |last2=Mohr |first2=Nicholas M. |last3=Shapiro |first3=Nathan I. |last4=Venkatesh |first4=Arjun |last5=Jones |first5=Alan E. |last6=Self |first6=Wesley H. |date=July 2021 |title=Early Care of Adults With Suspected Sepsis in the Emergency Department and Out-of-Hospital Environment: A Consensus-Based Task Force Report |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0196064421001177 |journal=Annals of Emergency Medicine |language=en |volume=78 |issue=1 |pages=1–19 |doi=10.1016/j.annemergmed.2021.02.006 |pmid=33840511 }}</ref> Međutim, posljednjih godina otkriveno je da je hipotenzija kasnija manifestacija sepsnog šoka..<ref name=":6">{{Cite journal |last1=Shankar-Hari |first1=Manu |last2=Phillips |first2=Gary S. |last3=Levy |first3=Mitchell L. |last4=Seymour |first4=Christopher W. |last5=Liu |first5=Vincent X. |last6=Deutschman |first6=Clifford S. |last7=Angus |first7=Derek C. |last8=Rubenfeld |first8=Gordon D. |last9=Singer |first9=Mervyn |last10=for the Sepsis Definitions Task Force |date=2016-02-23 |title=Developing a New Definition and Assessing New Clinical Criteria for Septic Shock: For the Third International Consensus Definitions for Sepsis and Septic Shock (Sepsis-3) |journal=JAMA |language=en |volume=315 |issue=8 |pages=775–787 |doi=10.1001/jama.2016.0289 |issn=0098-7484 |pmc=4910392 |pmid=26903336}}</ref> Konkretno, utvrđeno je da se nedostatak protoka krvi u tkivu (hipoperfuzija tkiva) javlja mnogo prije hipotenzije u slučajevima sepsnog šoka.<ref>{{Cite journal |last1=De Backer |first1=Daniel |last2=Ricottilli |first2=Francesco |last3=Ospina-Tascón |first3=Gustavo A. |date=April 2021 |title=Septic shock: a microcirculation disease |url=https://journals.lww.com/10.1097/ACO.0000000000000957 |journal=Current Opinion in Anaesthesiology |language=en |volume=34 |issue=2 |pages=85–91 |doi=10.1097/ACO.0000000000000957 |pmid=33577205 |issn=0952-7907|url-access=subscription }}</ref> Stoga je mjerenje [[laktat]]a postalo sastavni dio dijagnoze sepsnog šoka. <ref name=":6"/> To je zato što je laktat marker hipoperfuzije tkiva, budući da se ovaj metabolički produkt proizvodi samo metaboličkim procesima koji se odvijaju u odsustvu adekvatne opskrbe tkiva [[kisik]]om.<ref name=":13">{{Cite journal |last1=Bakker |first1=Jan |last2=Postelnicu |first2=Radu |last3=Mukherjee |first3=Vikramjit |date=January 2020 |title=Lactate |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0749070419300727 |journal=Critical Care Clinics |language=en |volume=36 |issue=1 |pages=115–124 |doi=10.1016/j.ccc.2019.08.009 |pmid=31733674 |hdl=1765/120402 |hdl-access=free }}</ref> Nivo laktata od 18 mg/dL (ili 2 mmol po L) je dijagnostički kriterij za sepsni šok prema sepsi-3.<ref name=":5"/> Drugi dijagnostički kriterij za sepsni šok je vazopresorska terapija potrebna za održavanje prosječnog [[krvni pritisak|arterijskog pritiska]] od 65 mmHg.<ref name=":21"/> === Znakovi i simptomi === ==== Općenito ==== Znakovi i simptomi sepse i sepsnog šoka variraju ovisno o uzroku koji ih je izazvao.<ref name=":21"/> Međutim, opći znaci i simptomi uključuju [[grozbica|groznicu]], rigor, [[hipotermija|hipotermiju]], [[znojenje]], malaksalost.<ref name=":21"/> Iako je [[groznica]] najčešća manifestacija sepse, u nekim slučajevima može biti odsutna.<ref name=":9">{{Cite journal |last1=Thomas-Rüddel |first1=Daniel O. |last2=Hoffmann |first2=Peter |last3=Schwarzkopf |first3=Daniel |last4=Scheer |first4=Christian |last5=Bach |first5=Friedhelm |last6=Komann |first6=Marcus |last7=Gerlach |first7=Herwig |last8=Weiss |first8=Manfred |last9=Lindner |first9=Matthias |last10=Rüddel |first10=Hendrik |last11=Simon |first11=Philipp |last12=Kuhn |first12=Sven-Olaf |last13=Wetzker |first13=Reinhard |last14=Bauer |first14=Michael |last15=Reinhart |first15=Konrad |date=December 2021 |title=Fever and hypothermia represent two populations of sepsis patients and are associated with outside temperature |journal=Critical Care |language=en |volume=25 |issue=1 |doi=10.1186/s13054-021-03776-2 |doi-access=free |pmid=34674733 |pmc=8532310 |issn=1364-8535}}</ref> Posebno, groznica može biti odsutna kod imunokompromitovanih pacijenata, starijih pacijenata i pacijenata s hroničnom zloupotrebom [[alkohol]]a.<ref name=":1"/> Osim toga, važno je napomenuti da je veća smrtnost povezana s pacijentima koji se javljaju s hipotermijom.<ref name=":9"/> ==== Srčani ==== Novi šum, [[tahikardija]], [[hipotenzija]] i [[purpura|topla i crvena koža]].<ref name=":10"/> ==== Gastrointestinalni ==== Ukočenost trbuha, bol u [[trbuh]]u, [[povraćanje]], [[proljev]], disfagija i abnormalna distenzija.<ref name=":10" /> [[Slika:Petechial rash.JPG|thumb| Petehijski osip kod pacijenta sa sepsnim šokom.]] [[Slika:Splinter hemorrhage.jpg|thumb|Slika krhotine u obliku iverja kod sepsnog šoka povezanog s [[endokarditis]]om .]] ==== Plućni ==== [[Kašalj]], pleurska bol u prsima, tahipneja, kratak dah i bol u grlu. ==== Neurološki ==== Promijenjeno mentalno stanje, [[glavobolja]], anestezija u sedlu, ukočenost ili rigidnost vrata i [[epilepsijski napad|napadi]].<ref>{{Cite journal |last1=Sonneville |first1=Romain |last2=Benghanem |first2=Sarah |last3=Jeantin |first3=Lina |last4=de Montmollin |first4=Etienne |last5=Doman |first5=Marc |last6=Gaudemer |first6=Augustin |last7=Thy |first7=Michael |last8=Timsit |first8=Jean-François |date=2023-10-05 |title=The spectrum of sepsis-associated encephalopathy: a clinical perspective |journal=Critical Care |language=en |volume=27 |issue=1 |doi=10.1186/s13054-023-04655-8 |doi-access=free |pmid=37798769 |pmc=10552444 |issn=1364-8535}}</ref> ==== Mišićno-koštani sistem ==== Bolovi u [[zglob]]ovima, bolovi u [[mišić]]ima, [[edem]], slabost i krepitus.<ref>{{Cite journal |last1=Khan |first1=Jaffar |last2=Harrison |first2=Taylor B. |last3=Rich |first3=Mark M. |last4=Moss |first4=Marc |date=2006-10-24 |title=Early development of critical illness myopathy and neuropathy in patients with severe sepsis |url=https://www.neurology.org/doi/10.1212/01.wnl.0000239826.63523.8e |journal=Neurology |language=en |volume=67 |issue=8 |pages=1421–1425 |doi=10.1212/01.wnl.0000239826.63523.8e |pmid=17060568 |issn=0028-3878|url-access=subscription }}</ref> ==== Genitourinarni ==== Disurija, [[hematurija]], [[mokrenje|učestalost]], osjetljivost kostovertebralnog ugla, piurija, [[vaginsko krvarenje]] i [[vaginski iscjedak]].<ref>{{Cite journal |last1=Wagenlehner |first1=Florian M. E. |last2=Pilatz |first2=Adrian |last3=Weidner |first3=Wolfgang |last4=Naber |first4=Kurt G. |date=2015-09-04 |editor-last=Mulvey |editor-first=Matthew A. |editor2-last=Stapleton |editor2-first=Ann E. |editor3-last=Klumpp |editor3-first=David J. |title=Urosepsis: Overview of the Diagnostic and Treatment Challenges |url=https://journals.asm.org/doi/10.1128/microbiolspec.UTI-0003-2012 |journal=Microbiology Spectrum |language=en |volume=3 |issue=5|doi=10.1128/microbiolspec.UTI-0003-2012 |pmid=26542042 |issn=2165-0497|url-access=subscription }}</ref> ==== Kožni ==== [[Petehije]], bulozne lezije, [[eritem]], osip, krhotine u obliku iverja, modrice i gnojne [[lezija|lezije]].<ref>{{Cite journal |last1=Pulido-Perez |first1=Ana |last2=Sanchez-Carrillo |first2=Carlos |last3=Bergon-Sendin |first3=Marta |last4=Suarez-Fernandez |first4=Ricardo |last5=Rosell-Diaz |first5=Angel Manuel |last6=Muñoz |first6=Patricia |last7=Bouza |first7=Emilio |date=May 2022 |title=Prevalence and clinical features of secondary skin lesions in septic patients with bloodstream infections |url=https://link.springer.com/10.1007/s10096-022-04431-6 |journal=European Journal of Clinical Microbiology & Infectious Diseases |language=en |volume=41 |issue=5 |pages=779–786 |doi=10.1007/s10096-022-04431-6 |pmid=35320429 |issn=0934-9723|url-access=subscription }}</ref> === Dijagnostički alati === ==== Snimanje ==== Rendgenski snimci [[grudni koš|grudnog koša]] obično su indicirani za svaki slučaj sepse jer je [[pneumonija]] najčešći uzrok sepse.<ref name=":12"/> U zavisnosti od kliničke situacije, mogu se naručiti i drugi slikovni pregledi. Ako se sumnja na [[endokarditis]], indicirana je ehokardiografija.<ref>{{Cite journal |last1=Chambers |first1=Henry F. |last2=Bayer |first2=Arnold S. |date=2020-08-06 |editor-last=Solomon |editor-first=Caren G. |title=Native-Valve Infective Endocarditis |url=http://www.nejm.org/doi/10.1056/NEJMcp2000400 |journal=New England Journal of Medicine |language=en |volume=383 |issue=6 |pages=567–576 |doi=10.1056/NEJMcp2000400 |pmid=32757525 |issn=0028-4793|url-access=subscription }}</ref> [[CT-skeniranje]] grudnog koša može se koristiti i kada se sumnja na empijem ili infektivne izlive.<ref>{{Cite journal |last1=Feller-Kopman |first1=David |last2=Light |first2=Richard |date=2018-02-22 |editor-last=Ingelfinger |editor-first=Julie R. |title=Pleural Disease |url=http://www.nejm.org/doi/10.1056/NEJMra1403503 |journal=New England Journal of Medicine |language=en |volume=378 |issue=8 |pages=740–751 |doi=10.1056/NEJMra1403503 |pmid=29466146 |issn=0028-4793|url-access=subscription }}</ref> CT skeniranje drugih dijelova tijela može se koristiti ako se sumnja na apscese.<ref>{{Cite journal |last1=Bonomo |first1=Robert A |last2=Chow |first2=Anthony W |last3=Edwards |first3=Morven S |last4=Humphries |first4=Romney |last5=Tamma |first5=Pranita D |last6=Abrahamian |first6=Fredrick M |last7=Bessesen |first7=Mary |last8=Dellinger |first8=E Patchen |last9=Goldstein |first9=Ellie |last10=Hayden |first10=Mary K |last11=Kaye |first11=Keith S |last12=Potoski |first12=Brian A |last13=Rodríguez-Baño |first13=Jesús |last14=Sawyer |first14=Robert |last15=Skalweit |first15=Marion |date=2024-10-04 |title=2024 Clinical Practice Guideline Update by the Infectious Diseases Society of America on Complicated Intra-abdominal Infections: Risk Assessment, Diagnostic Imaging, and Microbiological Evaluation in Adults, Children, and Pregnant People |url=https://academic.oup.com/cid/article/79/Supplement_3/S81/7706348 |journal=Clinical Infectious Diseases |language=en |volume=79 |issue=Supplement_3 |pages=S81–S87 |doi=10.1093/cid/ciae346 |pmid=38965057 |issn=1058-4838}}</ref> ==== Laboratorijsko testiranje ==== Veliki broj laboratorijskih testova je indiciran kada se sumnja na sepsu. Što se tiče kultura, kliničari obično naručuju dva seta perifernih krvnih kultura, kulture urina, kulture stolice, sputuma i kulture kože.<ref name=":12"/> Specijalne kulture, kao što su cerebrospinalne, zglobne ili pleuralne kulture, naručuju se samo u određenim kliničkim scenarijima i nisu standardna nega.<ref name=":12"/> Ostali laboratorijski testovi koji se naručuju u slučaju sepse uključuju kompletnu krvnu sliku sa diferencijalnim testom, osnovni metabolički panel, analizu urina, studije [[loagulacija|koagulacije]] i studije jetrenih [[enzim]]a.<ref name=":11"/> Konačno, abnormalnosti kiselinske i bazne ravnoteže su česte u slučaju sepse, stoga se naručuju uzorci arterijske i venske krvi.<ref>{{Cite journal |last1=Achanti |first1=Anand |last2=Szerlip |first2=Harold M. |date=January 2023 |title=Acid-Base Disorders in the Critically Ill Patient |journal=Clinical Journal of the American Society of Nephrology |language=en |volume=18 |issue=1 |pages=102–112 |doi=10.2215/CJN.04500422 |pmid=35998977 |pmc=10101555 |issn=1555-9041}}</ref> ==== Biomarkeri sepse ==== Dva glavna biomarkera koja se koriste za sepsu i sepsni šok su [[laktat]] i [[prokalcitonin]].<ref name=":1"/> Laktat se koristi jer se proizvodi u tijelu kao rezultat nedovoljne opskrbe tkiva kisikom zbog slabog protoka krvi.<ref name=":13"/> Budući da tkiva ne primaju adekvatan protok krvi u sepsnom šoku, laktat se može koristiti za otkrivanje da li je pacijent u stanju sepsnog šoka.<ref name=":13"/> Kao što je gore spomenuto, nivo laktata od 18 mg/dL (2 mmol po L) je dijagnostički kriterij za sepsni šok prema sepsi-3.<ref name=":5"/> Nivoi laktata se dobijaju kada se prvi put posumnja na sepsu. Ako su nivoi povišeni u tom trenutku, mjerenje laktata se ponavlja svaka četiri do šest sati, dok nivoi ponovo ne postanu normalni.<ref name=":12"/> Prokalcitonin se može koristiti kao indikator sepse jer je marker upale koju proizvode [[citokin]]i i bakterijski [[endotoksin]]i.<ref>{{Cite journal |last1=O'Grady |first1=Naomi |last2=Alexander |first2=Earnest |last3=Alhazzani |first3=Waleed |last4=Alshamsi |first4=Fayez |last5=Cuellar-Rodriguez |first5=Jennifer |last6=Jefferson |first6=Brian K. |last7=Kalil |first7=Andre C. |last8=Pastores |first8=Stephen M. |last9=Patel |first9=Robin |last10=van Duin |first10=David |last11=Weber |first11=David J. |last12=Deresinski |first12=Stanley |date=November 2023 |title=Society of Critical Care Medicine and the Infectious Diseases Society of America Guidelines for Evaluating New Fever in Adult Patients in the ICU |url=https://journals.lww.com/10.1097/CCM.0000000000006022 |journal=Critical Care Medicine |language=en |volume=51 |issue=11 |pages=1570–1586 |doi=10.1097/CCM.0000000000006022 |pmid=37902340 |issn=0090-3493|url-access=subscription }}</ref> Nivo prokalcitonina od 0,05 ng/mL smatra se normalnim, a pacijenti sa nivoom prokalcitonina manjim od 0,25 ng/mL imaju malu vjerovatnoću sepse.<ref name=":14">{{Cite journal |last1=Kaal |first1=Anna G. |last2=Nieberg |first2=Margot |last3=Stegmeijer |first3=Koen |last4=Steyerberg |first4=Ewout W. |last5=van Nieuwkoop |first5=Cees |date=January 2026 |title=The diagnostic accuracy of procalcitonin for community-acquired bacteremia: an updated systematic review and meta-analysis |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S1198743X2500655X |journal=Clinical Microbiology and Infection |language=en |doi=10.1016/j.cmi.2025.12.029 |pmid=41519266 |doi-access=free }}</ref> Nekoliko studija je pokazalo da težina sepse i nivoi prokalcitonina imaju statistički značajnu vezu.<ref name=":14"/> Iako trenutno ne postoje specifične dijagnostičke granice za nivoe prokalcitonina, neka ispitivanja su primijetila da pacijenti sa srednjim nivoima od 9,6 ng/mL obično imaju sepsu bez šoka, a pacijenti sa srednjim nivoima od 32,7 ng/mL obično imaju sepsni šok.<ref>{{Cite journal |last1=on behalf of the Internal Medicine Sepsis Study Group |last2=Tosoni |first2=Alberto |last3=Paratore |first3=Mattia |last4=Piscitelli |first4=Pamela |last5=Addolorato |first5=Giovanni |last6=De Cosmo |first6=Salvatore |last7=Mirijello |first7=Antonio |date=March 2020 |title=The use of procalcitonin for the management of sepsis in Internal Medicine wards: current evidence |url=https://www.minervamedica.it/index2.php?show=R41Y2020N01A0054 |journal=Panminerva Medica |volume=62 |issue=1 |pages=54–62 |doi=10.23736/S0031-0808.19.03809-6 |pmid=31729202 |url-access=subscription }}</ref> ==Liječenje== Liječenje se prvenstveno sastoji od sljedećeg: # Davanje [[intravenske tekućine|intravenslih tekuina]]<ref name=Review11>{{cite journal |last1= Levinson |first1= A.T. |last2=Casserly |first2= B.P. |last3= Levy |first3= M.M. |title= Reducing mortality in severe sepsis and septic shock |journal= Seminars in Respiratory and Critical Care Medicine |date= April 2011 |volume= 32 |issue= 2 |pages= 195–205 |pmid= 21506056 |doi= 10.1055/s-0031-1275532|s2cid= 20763016 }}</ref> # Rana primjena antibiotika<ref name=Review11/> # [[Rana terapija usmjerena na cilj]]<ref name=Review11/> # Brza identifikacija i kontrola izvora # Podrška disfunkciji glavnih organa ===Tekućina=== Budući da sniženi krvni pritisak u sepsnom šoku doprinosi slaboj perfuziji, obezbjeđivanje vaskularnog pristupa i izvođenje [[reanimacije tekućinom]] je početni tretman za povećanje volumena krvi. Pacijente koji pokazuju hipoperfuziju izazvanu sepsom treba inicijalno reanimirati sa najmanje 30 ml/kg intravenoznih kristaloida unutar prva tri sata.<ref name=":1" /> Smatra se prihvatljivim davati boluse od jedne litre unutar prvih 30 minuta.<ref name=":10"/> Reanimacija tekućinom pomaže u liječenju sepsnog šoka jer povećava predopterećenje i minutni volumen srca, što poboljšava dostavu kisika.<ref name=":21"/> [[Ekspander volumena|Kristaloidi]] kao što su [[normalna fiziološka otopina]] i [[Ringerov laktat]] preporučuju se kao početna tekućina izbora, dok upotreba koloidnih otopina kao što je [[hidroksietil- škrob]] nije pokazala nikakvu prednost ili smanjenje smrtnosti.<ref name=":12" /> Kada se daju velike količine tekućine, davanje [[albumin]]a pokazalo je određenu korist.<ref name=":11" /> Nakon početne reanimacije tekućinom, potrebna je česta ponovna procjena ravnoteže tekućine pacijenta kako bi se izbjeglo prekomjerna ili nedovoljna hidratacija.<ref name=":11" /> Ovo je od veće važnosti kod pacijenata sa srčanom insuficijencijom, akutnim oštećenjem pluća ili hroničnom bubrežnom bolešću, jer preopterećenje volumenom može biti pogubno za ove pacijente.<ref>{{Cite journal |last1=Zampieri |first1=Fernando G. |last2=Bagshaw |first2=Sean M. |last3=Semler |first3=Matthew W. |date=2023-06-13 |title=Fluid Therapy for Critically Ill Adults With Sepsis: A Review |url=https://jamanetwork.com/journals/jama/fullarticle/2805900 |journal=JAMA |language=en |volume=329 |issue=22 |pages=1967–1980 |doi=10.1001/jama.2023.7560 |pmid=37314271 |issn=0098-7484|url-access=subscription }}</ref> Ravnoteža tekućine može se procijeniti na mnogo načina, kao što su dinamički odgovor [[krvni pritisak|krvnog pritiska]], izlučivanje urina (treba biti veće od 0,5 mL na sat), klirens [[laktat]]a, ultrazvuk [[donja šuplja vena|donje šuplje vene]], pasivno podizanje nogu i varijacije pulsnog pritiska. Davanje tekućine treba biti ograničeno u kasnijim fazama liječenja sepse.<ref name=":0">{{Cite journal |last1=Meyhoff |first1=Tine S. |last2=Hjortrup |first2=Peter B. |last3=Wetterslev |first3=Jørn |last4=Sivapalan |first4=Praleene |last5=Laake |first5=Jon H. |last6=Cronhjort |first6=Maria |last7=Jakob |first7=Stephan M. |last8=Cecconi |first8=Maurizio |last9=Nalos |first9=Marek |last10=Ostermann |first10=Marlies |last11=Malbrain |first11=Manu |last12=Pettilä |first12=Ville |last13=Møller |first13=Morten H. |last14=Kjær |first14=Maj-Brit N. |last15=Lange |first15=Theis |date=2022-06-30 |title=Restriction of Intravenous Fluid in ICU Patients with Septic Shock |url=http://www.nejm.org/doi/10.1056/NEJMoa2202707 |journal=New England Journal of Medicine |language=en |volume=386 |issue=26 |pages=2459–2470 |doi=10.1056/NEJMoa2202707 |pmid=35709019 |issn=0028-4793}}</ref> U idealnom slučaju, pacijenti bi trebali imati ravnotežu tekućine na nuli nakon 72 sata.<ref name=":0" /> To je zato što je dokazano da svaka litra prekomjerne hidratacije povećava rizik od smrti.<ref name=":0" /> ===Antibiotici=== ==== Opći pristup ==== Rani početak antibiotske terapije povezan je s boljim ishodima u više studija.<ref name=":10"/> U početku poručeavano je da se [[antibiotici]] primjenjuju jedan sat nakon početnog prepoznavanja sepse.<ref name=":1"/> Međutim, nekoliko naknadnih studija otkrilo je da nije bilo razlike u smrtnosti između pacijenata koji su primili antibiotike unutar jednog sata i onih koji su ih primili nakon jednog sata.<ref name=":1" /> Međutim, pokazalo se da su stope smrtnosti veće kod onih koji su primili antibiotsku terapiju nakon tri sata.<ref name=":1" /> U početku antibiotska terapija treba biti široka i zasnovana na kombinaciji faktora, kao što su sumnjivo mjesto infekcije, klinički kontekst (stečena u zajednici ili bolnici), najvjerovatniji [[patogen]] i lokalna otpornost. obrasci.<ref name=":21" /> Nakon što kulture definitivno otkriju patogen odgovoran za infekciju, izbor antibiotika može se suziti ili promijeniti po potrebi.<ref name=":11" /> Ovaj specifičan pristup smanjuje troškove liječenja, izbjegava toksičnost lijekova i smanjuje rizik od antimikrobne rezistencije.<ref>{{Cite journal |last1=Paul |first1=M. |last2=Dickstein |first2=Y. |last3=Raz-Pasteur |first3=A. |date=December 2016 |title=Antibiotic de-escalation for bloodstream infections and pneumonia: systematic review and meta-analysis |url=http://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S1198743X16301756 |journal=Clinical Microbiology and Infection |language=en |volume=22 |issue=12 |pages=960–967 |doi=10.1016/j.cmi.2016.05.023 |pmid=27283148 |url-access=subscription }}</ref> Deeskalacija antibiotske terapije je kontroverzna i u literaturi nije postignut konsenzus.<ref name=":11" /> Faktori koji se koriste za odlučivanje o deeskalaciji antibiotske terapije uključuju upotrebu biomarkera, kao što je smanjenje prokalcitonina, za praćenje odgovora na terapiju ili kliničkog napretka tokom liječenja.<ref>{{Cite journal |last1=O'Grady |first1=Naomi P. |last2=Alexander |first2=Earnest |last3=Alhazzani |first3=Waleed |last4=Alshamsi |first4=Fayez |last5=Cuellar-Rodriguez |first5=Jennifer |last6=Jefferson |first6=Brian K. |last7=Kalil |first7=Andre C. |last8=Pastores |first8=Stephen M. |last9=Patel |first9=Robin |last10=van Duin |first10=David |last11=Weber |first11=David J. |last12=Deresinski |first12=Stanley |date=November 2023 |title=Society of Critical Care Medicine and the Infectious Diseases Society of America Guidelines for Evaluating New Fever in Adult Patients in the ICU |url=https://journals.lww.com/10.1097/CCM.0000000000006022 |journal=Critical Care Medicine |language=en |volume=51 |issue=11 |pages=1570–1586 |doi=10.1097/CCM.0000000000006022 |pmid=37902340 |issn=0090-3493|url-access=subscription }}</ref> Tipično, većina pacijenata može se efikasno liječiti sa 7-10 dana antibiotske terapije.<ref name=":11" /> Međutim, specifične infekcije poput endokarditisa i osteomijelitisa i infekcije uzrokovane trajnim medicinskim pomagalima koja se ne mogu ukloniti mogu zahtijevati duže trajanje antibiotske terapije.<ref name=":1" /> === Specifični izbori antibiotske terapije za različite infekcije koje uzrokuju sepsu === ==== Meningitis ==== Za liječenje sepse povezane s [[meningitis]]om, mogu se primijeniti vankomicin, ceftriakson, [[ampicilin]] i deksametazon ([[kortikosteroid]] koji se koristi kao protivupalni lijek za smanjenje neurvih komplikacija)).<ref name=":24">{{Cite journal |last=Hasbun |first=Rodrigo |date=2022-12-06 |title=Progress and Challenges in Bacterial Meningitis: A Review |url=https://jamanetwork.com/journals/jama/fullarticle/2799148 |journal=JAMA |language=en |volume=328 |issue=21 |pages=2147–2154 |doi=10.1001/jama.2022.20521 |pmid=36472590 |issn=0098-7484|url-access=subscription }}</ref> Ako pacijent ima alergiju na beta-laktame, mogu se primijeniti vankomicin, moksifloksacin i trimetoprim/sulfametoksazol (TMP-SMX).<ref name=":24"/> Ako se sumnja na herpes encefalitis, može se primijeniti aciklovir.<ref name=":24"/> ==== Plućna infekcija ==== Za [[upala pluća|upalu pluća]] stečenu u zajednici bez rizika od rezistencije na lijekove, može se primijeniti fluorokinolon, ili ceftriakson i azitromicin, ili ceftriakson i doksiciklin.<ref name=":23">{{Cite journal |last1=Vaughn |first1=Valerie M. |last2=Dickson |first2=Robert P. |last3=Horowitz |first3=Jennifer K. |last4=Flanders |first4=Scott A. |date=2024-10-15 |title=Community-Acquired Pneumonia: A Review |url=https://jamanetwork.com/journals/jama/fullarticle/2823762 |journal=JAMA |language=en |volume=332 |issue=15 |pages=1282–1295 |doi=10.1001/jama.2024.14796 |pmid=39283629 |issn=0098-7484|url-access=subscription }}</ref> Za vanbolnički stečenu pneumoniju s rizikom od rezistencije na lijekove ili bolnički stečenu pneumoniju, može se dati fluorokinolon, ili zoysin, ili cefepim, ili karbapenem.<ref name=":24"/> Ako pacijent ima alergiju na beta-laktam, može se dati aztreonam i fluorokinolon.<ref name=":23" /> Vankomicin treba dodati u slučajevima empijema.<ref name=":24" /> ==== Infekcija kože i mehkog tkiva ==== Može se primijeniti vankomicin ili linezolid sa zosynom, ili karbapenemom, ili cefepimom i [[metronidazol]]om.<ref>{{Cite journal |date=2015-05-01 |title=Stevens DL et al (Clin Infect Dis 2014; 59:147–59) |url=https://academic.oup.com/cid/article/60/9/1448/406029 |journal=Clinical Infectious Diseases |language=en |volume=60 |issue=9 |page=1448 |doi=10.1093/cid/civ114 |pmid=25725056 |issn=1537-6591}}</ref> If a necrotizing infection is suspected then a carbapenem with vancomycin and clindamycin is recommended and surgery should also be consulted.<ref>{{Cite journal |last1=Hua |first1=Camille |last2=Urbina |first2=Tomas |last3=Bosc |first3=Romain |last4=Parks |first4=Tom |last5=Sriskandan |first5=Shiranee |last6=de Prost |first6=Nicolas |last7=Chosidow |first7=Olivier |date=March 2023 |title=Necrotising soft-tissue infections |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S1473309922005837 |journal=The Lancet Infectious Diseases |language=en |volume=23 |issue=3 |pages=e81–e94 |doi=10.1016/S1473-3099(22)00583-7 |pmid=36252579 |hdl=10044/1/99436 |hdl-access=free }}</ref> ==== Intraabdominalne infekcije ==== Može se primijeniti zosyn, karbapenem, premarin ili flagyl. Ako pacijent ima alergiju na beta-laktam, tada se može dati vankomicin s aztreonamom i metronidazolom.<ref name=":25">{{Cite journal |last1=Mazuski |first1=John E. |last2=Tessier |first2=Jeffrey M. |last3=May |first3=Addison K. |last4=Sawyer |first4=Robert G. |last5=Nadler |first5=Evan P. |last6=Rosengart |first6=Matthew R. |last7=Chang |first7=Phillip K. |last8=O'Neill |first8=Patrick J. |last9=Mollen |first9=Kevin P. |last10=Huston |first10=Jared M. |last11=Diaz |first11=Jose J. |last12=Prince |first12=Jose M. |date=January 2017 |title=The Surgical Infection Society Revised Guidelines on the Management of Intra-Abdominal Infection |url=https://www.liebertpub.com/doi/10.1089/sur.2016.261 |journal=Surgical Infections |volume=18 |issue=1 |pages=1–76 |doi=10.1089/sur.2016.261 |pmid=28085573 |issn=1096-2964}}</ref> U slučajevima intrabdominalne infekcije treba se konsultovati i sa hirurgom.<ref name=":25"/> ==== Neutropenija sa infekcijom ==== Može se dati cefepim, zoysn, karbapenem ili ceftazidim. Ako pacijent ima alergiju na beta-laktam, tada se može dati aztreonam sa vankomicinom ili ciprofloksacin sa klindamicinom.<ref name=":26">{{Cite journal |last1=Taplitz |first1=Randy A. |last2=Kennedy |first2=Erin B. |last3=Bow |first3=Eric J. |last4=Crews |first4=Jennie |last5=Gleason |first5=Charise |last6=Hawley |first6=Douglas K. |last7=Langston |first7=Amelia A. |last8=Nastoupil |first8=Loretta J. |last9=Rajotte |first9=Michelle |last10=Rolston |first10=Kenneth |last11=Strasfeld |first11=Lynne |last12=Flowers |first12=Christopher R. |date=2018-05-10 |title=Outpatient Management of Fever and Neutropenia in Adults Treated for Malignancy: American Society of Clinical Oncology and Infectious Diseases Society of America Clinical Practice Guideline Update |url=https://ascopubs.org/doi/10.1200/JCO.2017.77.6211 |journal=Journal of Clinical Oncology |language=en |volume=36 |issue=14 |pages=1443–1453 |doi=10.1200/JCO.2017.77.6211 |pmid=29461916 |issn=0732-183X}}</ref> Ako je pacijent neutropeničan sa sepsnim šokom, pneumonijom, ima inficirani venski kateter, infekciju kože i mehkog tkiva, gram-pozitivnu bakterijemiju ili mukozitis, tada treba dodati vankomicin.<ref name=":26"/> ==== Nepoznate infekcije ==== Vankomicin se može primijeniti s levofloksacinom.<ref name=":11"/> ===Vazopresori=== Vazopresor prve linije za sepsni šok je norepinefrin.<ref name=":11"/> Ovo je indicirano kada se pacijentima srednji arterijski pritisak ne vrati na 65 mmHg ili više nakon početne reanimacije tekućinom.<ref name=":11"/> Pokazalo se da terapija vazopresorima povećava preživljavanje kod pacijenata sa sepanim šokom.<ref name {{Cite journal |last1=Colon Hidalgo |first1=Daniel |last2=Patel |first2=Jaimini |last3=Masic |first3=Dalila |last4=Park |first4=David |last5=Rech |first5=Megan A. |date=February 2020 |title=Delayed vasopressor initiation is associated with increased mortality in patients with septic shock |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0883944119309116 |journal=Journal of Critical Care |language=en |volume=55 |pages=145–148 |doi=10.1016/j.jcrc.2019.11.004 |pmid=31731173 |url-access=subscription }}</ref> Također je pokazano da se smrtnost pacijenata sa sepsnim šokom povećava za 5% na sat ako se ne daje vazopresor.<ref name=":18"/> Norepinefrin se započinje s 2–5 mcg u minuti i može porasti i do 35–90 mcg u minuti.<ref name=":11"/> Ako norepinefrin ne može vratiti srednji arterijski pritisak na 65 mmHg ili više, tada se [[vazopresin]] može dodati kao sredstvo druge linije.<ref name=":11" /> Ovo može porasti na 0,03 mcg u minuti. Ako se srednji arterijski pritisak i dalje ne vrati, tada se može dodati [[adrenalin]] u brzini od 20–50 mcg u minuti.<ref name=":11"/> Vazopresori se obično daju kroz centralni venski kateter.<ref name=":19">{{Cite journal |last1=Munroe |first1=Elizabeth S. |last2=Co |first2=Ivan N. |last3=Douglas |first3=Ivor |last4=Hyzy |first4=Robert |last5=Khan |first5=Akram |last6=Nelson |first6=Kristine |last7=Park |first7=Pauline K. |last8=Peltan |first8=Ithan D. |last9=Rice |first9=Todd W. |last10=Seelye |first10=Sarah |last11=Self |first11=Wesley H. |last12=Shapiro |first12=Nathan I. |last13=Prescott |first13=Hallie C. |last14=NHLBI PETAL Network |last15=Steingrub |first15=Jay S |date=2025-08-27 |title=Peripheral Vasopressor Use in Early Sepsis-Induced Hypotension |journal=JAMA Network Open |language=en |volume=8 |issue=8 |pages=e2529148 |doi=10.1001/jamanetworkopen.2025.29148 |issn=2574-3805 |pmc=12391982 |pmid=40864467}}</ref> Ako se postavljanje centralnog venskog katetera odgodi, norepinefrin se može dati kroz periferni IV.<ref name=":19" /> Vazopresori se daju kroz centralni venski kateter zbog zabrinutosti oko oštećenja tkiva koje može nastati ako se daju kroz periferni IV.<ref name=":20">{{Cite journal |last1=Tran |first1=Quincy K. |last2=Mester |first2=Gaurika |last3=Bzhilyanskaya |first3=Vera |last4=Afridi |first4=Leenah Z. |last5=Andhavarapu |first5=Sanketh |last6=Alam |first6=Zain |last7=Widjaja |first7=Austin |last8=Andersen |first8=Brooke |last9=Matta |first9=Ann |last10=Pourmand |first10=Ali |date=November 2020 |title=Complication of vasopressor infusion through peripheral venous catheter: A systematic review and meta-analysis |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0735675720308421 |journal=The American Journal of Emergency Medicine |language=en |volume=38 |issue=11 |pages=2434–2443 |doi=10.1016/j.ajem.2020.09.047 |pmid=33039229 |url-access=subscription }}</ref> Međutim, posljednjih godina pokazalo se da je davanje vazopresora putem periferne intravenske injekcije sigurno za kratkotrajnu upotrebu i nudi praktične prednosti.<ref name=":20"/> ===Kortikosteroidi=== [[Kortikosteroidi]] se preporučuju pacijentima sa sepsnim šokom kojima su potrebni vazopresori.<ref name=":27">{{Cite journal |last1=Chaudhuri |first1=Dipayan |last2=Nei |first2=Andrea M. |last3=Rochwerg |first3=Bram |last4=Balk |first4=Robert A. |last5=Asehnoune |first5=Karim |last6=Cadena |first6=Rhonda |last7=Carcillo |first7=Joseph A. |last8=Correa |first8=Ricardo |last9=Drover |first9=Katherine |last10=Esper |first10=Annette M. |last11=Gershengorn |first11=Hayley B. |last12=Hammond |first12=Naomi E. |last13=Jayaprakash |first13=Namita |last14=Menon |first14=Kusum |last15=Nazer |first15=Lama |date=May 2024 |title=2024 Focused Update: Guidelines on Use of Corticosteroids in Sepsis, Acute Respiratory Distress Syndrome, and Community-Acquired Pneumonia |url=https://journals.lww.com/10.1097/CCM.0000000000006172 |journal=Critical Care Medicine |language=en |volume=52 |issue=5 |pages=e219–e233 |doi=10.1097/CCM.0000000000006172 |pmid=38240492 |issn=0090-3493}}</ref> Najčešći režim primjene kortikosteroida za pacijente sa sepsnim šokom je 200–300 mg/dan hidrokortizona tokom 5–7 dana.<ref name=":27" /> Ovo se može davati kao kontinuirana infuzija ili u podijeljenim dozama.<ref name=":27" /> Nedavni dokazi pokazuju da kortikosteroidi mogu smanjiti kratkoročnu smrtnost u bolnici povezanu sa sepsnim šokom.<ref name=":27"/> Pokazalo se da kortikosteroidi rezultiraju većom stopom preokreta šoka i smanjenom disfunkcijom organa nakon sedam dana.<ref name=":27"/> Nuspojave kortikosteroida uključuju neuromuskularnu slabost, međutim, dostupni dokazi pokazuju da koristi nadmašuju rizike od [[nuspojava]] za pacijente sa sepsnim šokom.<ref name=":27"/> ===Ostalo=== ==== β-blokatori ==== Novi dokazi pokazuju da se kratkodjelujući [[beta-blokator|β-blokatori]] mogu koristiti tokom liječenja sepsnog šoka kako bi se smanjila pojava novih tahiaritmija, a pokazalo se da smanjuju i smrtnost u roku od 28 dana.<ref name=":28">{{Cite journal |last1=McChesney |first1=Chris |last2=Orozco |first2=Nicolas |last3=Fiorini |first3=Kyle |last4=Wong |first4=Michelle Yee Suet |last5=Slessarev |first5=Marat |last6=Prager |first6=Ross |last7=Kao |first7=Raymond |last8=Leligdowicz |first8=Aleksandra |last9=Sharif |first9=Sameer |last10=Lewis |first10=Kimberley |last11=Rochwerg |first11=Bram |last12=Honarmand |first12=Kimia |last13=Ball |first13=Ian M. |last14=Arntfield |first14=Robert |last15=Houlton |first15=Rachael |date=May 2025 |title=Impact of Short-Acting Beta-Blockers on the Outcomes of Patients With Septic Shock: A Systematic Review and Meta-Analysis |url=https://journals.lww.com/10.1097/CCM.0000000000006604 |journal=Critical Care Medicine |language=en |volume=53 |issue=5 |pages=e1125–e1139 |doi=10.1097/CCM.0000000000006604 |pmid=40009025 |issn=0090-3493|url-access=subscription }}</ref> Međutim, također je pokazano da β-blokatori mogu produžiti trajanje koje pacijenti trebaju biti na vazopresorima.<ref name=":28" /> ==== Modaliteti prečišćavanja krvi ==== Modaliteti prečišćavanja krvi, poput hemoperfuzije u koloni, predloženi su kao opcije liječenja sepsnog šoka.<ref name=":11"/> Međutim, dosadašnji dokazi koji stoje iza ovih opcija liječenja su slabi i oni nisu standardna njega za pacijente sa sepsnim šokom.<ref name=":11"/> ==== Metilen-plavo ==== [[Metilen]] plavo nije navedeno kao sadašnji tretman u najnovijim smjernicama za sepsni šok, ali je istraživačka i terapija izvan odobrenih indikacija.<ref>{{Cite journal |last1=Jia |first1=Jinxin |last2=Ji |first2=Jingjing |last3=Liu |first3=Zhifeng |date=2024-09-27 |title=Efficacy of methylene blue in refractory septic shock: study protocol for a multicenter, randomized, placebo-controlled trial |journal=Trials |language=en |volume=25 |issue=1 |doi=10.1186/s13063-024-08439-5 |doi-access=free |pmid=39334256 |pmc=11428879 |issn=1745-6215}}</ref> Postoje brojne meta-analize koje ukazuju na to da metilensko plavo može smanjiti smrtnost u slučajevima sepsnog šoka.<ref name=":29">{{Cite journal |last1=Ballarin |first1=Raquel Simões |last2=Lazzarin |first2=Taline |last3=Zornoff |first3=Leonardo |last4=Azevedo |first4=Paula Schmidt |last5=Pereira |first5=Filipe Welson Leal |last6=Tanni |first6=Suzana Erico |last7=Minicucci |first7=Marcos Ferreira |date=2024-04-18 |title=Methylene blue in sepsis and septic shock: a systematic review and meta-analysis |journal=Frontiers in Medicine |volume=11 |doi=10.3389/fmed.2024.1366062 |doi-access=free |pmid=38698779 |issn=2296-858X}}</ref><ref name=":30">{{Cite journal |last1=Alkazemi |first1=Afrah |last2=Almoosawy |first2=Sayed Abdulmotaleb |last3=Murad |first3=Anwar |last4=Alfares |first4=Abdulrahman |date=February 2026 |title=Methylene Blue for Septic Shock: A Systematic Review and Meta-analysis of Randomized and Prospective Observational Studies |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/08850666241300312 |journal=Journal of Intensive Care Medicine |language=en |volume=41 |issue=2 |pages=108–117 |doi=10.1177/08850666241300312 |pmid=39574288 |issn=0885-0666|url-access=subscription }}</ref> Također je dokazano da metilen plavo smanjuje vrijeme do prestanka primjene vazopresora, dužinu boravka na intenzivnoj njezi i trajanje mehaničke ventilacije.<ref name=":29" /><ref name=":30"/> Neke studije sugeriraju da metilen plavo može biti korisno u slučajevima refraktornog šoka ili šoka otpornog na [[kateholamin]]e.<ref>{{Cite journal |last1=Pluta |first1=Michał P. |last2=Putowski |first2=Zbigniew |last3=Czempik |first3=Piotr F. |last4=Krzych |first4=Łukasz J. |date=2023-06-28 |title=Successful Use of Methylene Blue in Catecholamine-Resistant Septic Shock: A Case Report and Short Literature Review |journal=International Journal of Molecular Sciences |language=en |volume=24 |issue=13|doi=10.3390/ijms241310772 |doi-access=free |pmid=37445952 |pmc=10342053 |issn=1422-0067}}</ref> ==Epidemiologija== Sepsa ima incidenciju od preko 49 miliona slučajeva godišnje širom svijeta, sa 11 miliona smrtnih slučajeva povezanih sa sepsom godišnje.<ref name=":10"/> Sepsni šok se javlja kod otprilike 8–10% prijema na intenzivnu njegu.<ref name=":17">{{Cite journal |last1=Vincent |first1=Jean-Louis |last2=Jones |first2=Gabriel |last3=David |first3=Sholto |last4=Olariu |first4=Elena |last5=Cadwell |first5=Kevin K. |date=December 2019 |title=Frequency and mortality of septic shock in Europe and North America: a systematic review and meta-analysis |journal=Critical Care |language=en |volume=23 |issue=1 |doi=10.1186/s13054-019-2478-6 |doi-access=free |pmid=31151462 |pmc=6545004 |issn=1364-8535}}</ref> Sepsni šok ima stopu smrtnosti od 40 posto uprkos napretku u njezi.<ref name=":17"/> Oko jedne trećine smrtnih slučajeva u bolnicama uzrokovano je sepsom u Sjedinjenim Državama, a troškovi zdravstvene zaštite povezani sa sepsom premašili su 38 milijardi u 2017. godini.<ref name=":21"/> Rizik od sepsnog šoka povećava se u dobi od 60 godina, pri čemu oni u dobi od 70 godina imaju najveći rizik od smrti od sepse.<ref name=":21"/> Stopa smrtnosti od sepse, posebno ako se ne liječi brzo potrebnim lijekovima u bolnici, iznosi približno 40% kod odraslih i 25% kod djece.<ref>{{Cite journal |last1=Bauer |first1=Michael |last2=Gerlach |first2=Herwig |last3=Vogelmann |first3=Tobias |last4=Preissing |first4=Franziska |last5=Stiefel |first5=Julia |last6=Adam |first6=Daniel |date=December 2020 |title=Mortality in sepsis and septic shock in Europe, North America and Australia between 2009 and 2019— results from a systematic review and meta-analysis |journal=Critical Care |language=en |volume=24 |issue=1 |doi=10.1186/s13054-020-02950-2 |doi-access=free |pmid=32430052 |pmc=7236499 |issn=1364-8535}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Tan |first1=Bobby |last2=Wong |first2=Judith Ju-Ming |last3=Sultana |first3=Rehena |last4=Koh |first4=Janine Cynthia Jia Wen |last5=Jit |first5=Mark |last6=Mok |first6=Yee Hui |last7=Lee |first7=Jan Hau |date=2019-04-01 |title=Global Case-Fatality Rates in Pediatric Severe Sepsis and Septic Shock: A Systematic Review and Meta-analysis |journal=JAMA Pediatrics |language=en |volume=173 |issue=4 |pages=352–362 |doi=10.1001/jamapediatrics.2018.4839 |issn=2168-6203 |pmc=6450287 |pmid=30742207}}</ref> Pokazalo se da se smrtnost u bolnici, posebno zbog sepsnog šoka, povećava za 1,8% za svaki dodatni sat u kojem se antibiotici ne primjenjuju nakon što je pacijent stigao na hitnu pomoć.<ref name=":11"/> ==Reference== {{Reflist|30em}} ==Vanjski linkovi== {{Medicinski izvori | DiseasesDB = 11960 | ICD10 = {{ICD10|R|57|2|a|30}} | ICD9 = {{ICD9|785.52}} | ICDO = | OMIM = | MedlinePlus = 000668 | eMedicineSubj = | eMedicineTopic = | MeshID = D012772 }} {{Tipovi šokova}} {{Intenzivna njega}} {{Authority control}} {{DEFAULTSORT:Septic Shock}} [[Kategorija: Medicinska hitna stanja]] [[Kategorija: Intenzivna njega]] [[Kategorija: Uzroci smrti]] [[Kategorija: Sepsa]] hkeyb2l89jduasorx8xuc9d6he4c1m5 3823857 3823856 2026-04-03T17:05:41Z Exsiler 178345 /* Vazopresori */ 3823857 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zdravstveno stanje | ime = Sepsni šok | slika = Gabriel Metsu - La Fille malade.jpg | opis_slike = [[Sepsa]] je jedan od najčešćih uzroka smrti kod kritično bolesnih pacijenata na odjeljenjima intenzivne njege. Ulje autora [[Gabriël Metsu| Gabriëla Metsua]]. | specijalnost =[[Zarazne bolesti (medicinska specijalnost)|Zarazne bolesti]], [[medicina kritične njege]], [[hitna medicina]] | | simptomi =Znakovi i simptomi sepse i sepsnog šoka variraju ovisno o uzroku koji ih je izazvao. Opći znaci i simptomi uključuju groznicu, rigor, hipotermiju, znojenje, malaksalost. | komplikacije = | početak = | trajanje = | uzroci = Sepsni šok je rezultat sistemskog odgovora na infekciju ili više infektivnih uzroka. Uvijek mu prethodi sepsa; stoga su uzroci sepse ujedno i uzroci sepsnog šoka. | rizici = | dijagnoza =Klinička | diferencijalna_prognoza = | prevencija = | liječenje = | lijek= | prognoza = | frekvencija = Sepsni šok se javlja kod otprilike 8–10% prijema na intenzivnu njegu. Sepsni šok ima stopu smrtnosti od 40 posto uprkos napretku u njezi Sepsa ima incidenciju od preko 49 miliona slučajeva godišnje širom svijeta, sa 11 miliona smrtnih slučajeva povezanih sa sepsom godišnje | smrtnost =. Oko 1/3 smrtnih slučajeva u bolnicama uzrokovano je sepsom u Sjedinjenim Državama, a troškovi zdravstvene zaštite povezani sa sepsom premašili su 38 milijardi u 2017. godini. }} [[Datoteka:Trombocitopenia 01.JPG|thumb|[[Purpura]] uzrokovana [[trombocitopenija| trombocitopenijom]] na desnoj ruci kod pacijenta sa sepsnim šokom]] '''Sepsni šok''' pod uobičajenim (ali pogrešnim) nazivom '''septički šok''' je potencijalno fatalno medicinsko stanje koje se javlja kada [[sepsa]], koja se definiše kao abnormalni [[imunski odgovor]] na infekciju koji dovodi do životno opasne disfunkcije organa, dovodi do opasno [[hipotenzija|niskog krvnog pritiska]] i abnormalnosti u ćelijskoj i metaboličkoj disfunkciji.<ref name=":1">{{Cite journal |last1=Gauer |first1=Robert |last2=Forbes |first2=Damon |last3=Boyer |first3=Nathan |date=2020-04-01 |title=Sepsis: Diagnosis and Management |journal=American Family Physician |volume=101 |issue=7 |pages=409–418 |issn=1532-0650 |pmid=32227831}}</ref ==Uzroci== Sepsni šok je rezultat sistemskog odgovora na infekciju ili više infektivnih uzroka.<ref name=":10"/> Uvijek mu prethodi sepsa; stoga su uzroci sepse ujedno i uzroci sepsnog šoka. Više od 80% slučajeva sepse uzrokovano je respiratornim, genitourinarnim, kožnim i mekotkivnim te gastrointestinalnim [[infekcija]]ma.<ref>{{Cite journal |last1=Gupta |first1=Shipra |last2=Sakhuja |first2=Ankit |last3=Kumar |first3=Gagan |last4=McGrath |first4=Eric |last5=Nanchal |first5=Rahul S. |last6=Kashani |first6=Kianoush B. |date=December 2016 |title=Culture-Negative Severe Sepsis |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0012369216589569 |journal=Chest |language=en |volume=150 |issue=6 |pages=1251–1259 |doi=10.1016/j.chest.2016.08.1460 |pmid=27615024 |url-access=subscription }}</ref> Zanimljivo je da je [[pneumonija]] najčešći uzrok sepse.<ref>{{Cite journal |last1=Novosad |first1=Shannon A. |last2=Sapiano |first2=Mathew R.P. |last3=Grigg |first3=Cheri |last4=Lake |first4=Jason |last5=Robyn |first5=Misha |last6=Dumyati |first6=Ghinwa |last7=Felsen |first7=Christina |last8=Blog |first8=Debra |last9=Dufort |first9=Elizabeth |last10=Zansky |first10=Shelley |last11=Wiedeman |first11=Kathryn |last12=Avery |first12=Lacey |last13=Dantes |first13=Raymund B. |last14=Jernigan |first14=John A. |last15=Magill |first15=Shelley S. |date=2016-08-26 |title=Vital Signs: Epidemiology of Sepsis: Prevalence of Health Care Factors and Opportunities for Prevention |url=http://www.cdc.gov/mmwr/volumes/65/wr/mm6533e1.htm |journal=MMWR. Morbidity and Mortality Weekly Report |volume=65 |issue=33 |pages=864–869 |doi=10.15585/mmwr.mm6533e1 |pmid=27559759 |issn=0149-2195}}</ref> Trajni medicinski uređaji, poput pejsmejkera ili endokarditisa, također mogu dovesti do sepse. Teške infekcije, poput [[meningitis]]a, [[encefalitis]]a i [[endokarditis]]a, također su uzroci sepse. Trajni medicinski uređaji i teške infekcije zajedno čine jedan posto slučajeva sepse..<ref name=":16">{{Cite journal |last1=Mayr |first1=Florian B |last2=Yende |first2=Sachin |last3=Angus |first3=Derek C |date=January 2014 |title=Epidemiology of severe sepsis |journal=Virulence |language=en |volume=5 |issue=1 |pages=4–11 |doi=10.4161/viru.27372 |pmid=24335434 |pmc=3916382 |issn=2150-5594}}</ref> Bakterije su mikroorganizmi odgovorni za većinu slučajeva sepse.<ref name=":16" /> Oko 62 posto uzrokuju gram-negativne bakterije, a 47 posto gram-pozitivne bakterije.<ref name=":16" /> Mali broj pacijenata može imati sepsu uzrokovanu gljivicama, [[parazit]]ima ili virusnim infekcijama.<ref name=":1" /> Također je moguće da sepsu uzrokuju višestruke istovremeno nastale infekcije.<ref>{{Cite journal |last1=Ward |first1=Peter A |last2=Fattahi |first2=Fatemeh |date=2019-06-27 |title=New strategies for treatment of infectious sepsis |url=https://academic.oup.com/jleukbio/article/106/1/187/6935530 |journal=Journal of Leukocyte Biology |language=en |volume=106 |issue=1 |pages=187–192 |doi=10.1002/JLB.4MIR1118-425R |pmid=30821872 |issn=1938-3673|hdl=2027.42/149767 |hdl-access=free }}</ref> ==Patofiziologija== [[Patofiziologija]] sepsnog šoka nije u potpunosti razjašnjena, ali je poznato da ključnu ulogu u razvoju teške sepse ima [[imunski odgovor|imunski]] i [[koagulacija|koagulacijski]] odgovor na infekciju. I pro– i protivupalni odgovori imaju ulogu u sepsnom šoku.<ref name="Angusvan der Poll2013">{{cite journal | vauthors = Angus DC, van der Poll T | title = Severe sepsis and septic shock | journal = N. Engl. J. Med. | volume = 369 | issue = 9 | pages = 840–51 | date = August 2013 | pmid = 23984731 | doi = 10.1056/NEJMra1208623 | doi-access = free }}</ref> Sepsni šok uključuje široko rasprostranjeni upalni odgovor koji proizvodi hipermetabolički efekat. To se manifestuje povećanim [[ćelijsko disanje|ćelijskim disanjem]], [[katabolizam proteina| katabolizmom proteina]] i [[metabolička acidoza| metaboličkom acidozom]] sa kompenzacijskim respiratornim odgovorom.<ref name="SSC Guidelines">{{cite journal |display-authors=6 |vauthors=Dellinger RP, Levy MM, Rhodes A, Annane D, Gerlach H, Opal SM, Sevransky JE, Sprung CL, Douglas IS, Jaeschke R, Osborn TM, Nunnally ME, Townsend SR, Reinhart K, Kleinpell RM, Angus DC, Deutschman CS, Machado FR, Rubenfeld GD, Webb SA, Beale RJ, Vincent JL, Moreno R |date=February 2013 |title=Surviving sepsis campaign: international guidelines for management of severe sepsis and septic shock: 2012 |journal=Crit. Care Med. |volume=41 |issue=2 |pages=580–637 |doi=10.1097/CCM.0b013e31827e83af |pmid=23353941 |s2cid=34855187 |doi-access=free}}</ref> I [[Gram-pozitivna bakterija|gram-pozitivne]] i [[gram-negativne bakterije]] su najčešći uzroci sepsnog šoka.<ref name=":10" /> Toksini koje proizvode patogeni izazivaju [[imunski odgovor]]; kod gram-negativnih bakterija to su [[endotoksin]]i, koji su bakterijski membranski [[lipopolisaharid]]i (LPS).<ref name=":10" /><ref name=":3" /> [[Citokin]]i oslobođeni u velikom upalnom odgovoru rezultiraju masivnom [[vazodilatacija| vazodilatacijom]], povećanom [[permeabilnost kapilara| permeabilnošću kapilara]], smanjenim [[sistemski vaskularni otpor| sistemskim vaskularnim otporom]] i niskim krvnim pritiskom.<ref name=":10"/><ref name=":21"/> Konačno, u pokušaju da se kompenzira smanjeni [[krvni pritisak]], dolazi do disfunkcije miokarda sa i sistolnom (smanjena sposobnost srca da se stisne) i dijastoličkom (smanjena sposobnost srca da se istegne kako bi se prilagodio odgovarajućem volumenu krvi) disfunkcijom.<ref>{{Cite journal |last1=Shields |first1=Andrea D. |last2=Plante |first2=Lauren A. |last3=Pacheco |first3=Luis D. |last4=Louis |first4=Judette M. |date=September 2023 |title=Society for Maternal-Fetal Medicine Consult Series #67: Maternal sepsis |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0002937823003277 |journal=American Journal of Obstetrics and Gynecology |language=en |volume=229 |issue=3 |pages=B2–B19 |doi=10.1016/j.ajog.2023.05.019 |pmid=37236495 }}</ref> ===Gram-pozitivni=== Kod gram-pozitivnih bakterija, to su [[egzotoksini]] ili [[enterotoksini]], što može varirati ovisno o vrsti bakterije.<ref name=":31">{{Cite journal |last1=van der Poll |first1=Tom |last2=Opal |first2=Steven M |date=January 2008 |title=Host–pathogen interactions in sepsis |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S1473309907702657 |journal=The Lancet Infectious Diseases |language=en |volume=8 |issue=1 |pages=32–43 |doi=10.1016/S1473-3099(07)70265-7 |pmid=18063412 |url-access=subscription }}</ref> These are divided into three types.<ref name=":31" /> Tip I, toksini koji su površinski aktivni na ćelijama, oštećuju ćelije bez ulaska i uključuju [[superantigen]]e i [[termički stabilni enterotoksin| termički stabilne enterotoksine]].<ref name=":31" /> Tip II, toksini koji oštećuju membranu, uništavaju ćelijske membrane da bi ušli i uključuju [[hemolizin]]e i [[fosfolipaza|fosfolipaze]].<ref name=":31" /> Tip III, intračelijski toksini ili [[A/B toksini]] ometaju unutrašnju funkciju ćelija i uključuju toksine koje luče ''Streptococcus pyogenes'' ili ''Staphylococcus aureus.<ref name=":31" /><ref>{{Cite journal |last1=Lappin |first1=Emma |last2=Ferguson |first2=Andrew J |date=May 2009 |title=Gram-positive toxic shock syndromes |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S1473309909700660 |journal=The Lancet Infectious Diseases |language=en |volume=9 |issue=5 |pages=281–290 |doi=10.1016/S1473-3099(09)70066-0 |pmid=19393958 |url-access=subscription }}</ref> ===Gram-negativni=== Kod gram-negativne sepse, slobodni LPS se veže za cirkulirajući [[LPS-vezujući protein]], a kompleks se zatim veže za [[CD14]] receptor na [[monoci]]tima, [[makrofagi]]ma i [[neutrofil]]ima.<ref name=":32">{{Cite journal |last1=Hedayat |first1=Mona |last2=Netea |first2=Mihai G |last3=Rezaei |first3=Nima |date=September 2011 |title=Targeting of Toll-like receptors: a decade of progress in combating infectious diseases |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S1473309911700998 |journal=The Lancet Infectious Diseases |language=en |volume=11 |issue=9 |pages=702–712 |doi=10.1016/S1473-3099(11)70099-8 |pmid=21719349 |url-access=subscription }}</ref> Angažman CD14 (čak i u dozama od samo 10 pg/mL) rezultira [[ćelijska signalizacija|unutarćelijskom signalizacijom]] putem povezanog proteina 4 "Toll-likog receptora" ([[TLR-4]]).<ref name=":32" /> Ova signalizacija aktivira jedarni faktor kappaB ([[NF-κB]]), što dovodi do transkripcije nekoliko gena koji pokreću proupalni odgovor.<ref name=":33">{{Cite journal |last1=Zhang |first1=Frank X. |last2=Kirschning |first2=Carsten J. |last3=Mancinelli |first3=Roberta |last4=Xu |first4=Xiao-Ping |last5=Jin |first5=Yiping |last6=Faure |first6=Emmanuelle |last7=Mantovani |first7=Alberto |last8=Rothe |first8=Mike |last9=Muzio |first9=Marta |last10=Arditi |first10=Moshe |date=March 1999 |title=Bacterial Lipopolysaccharide Activates Nuclear Factor-κB through Interleukin-1 Signaling Mediators in Cultured Human Dermal Endothelial Cells and Mononuclear Phagocytes |journal=Journal of Biological Chemistry |language=en |volume=274 |issue=12 |pages=7611–7614 |doi=10.1074/jbc.274.12.7611 |doi-access=free |pmid=10075645 }}</ref> Ovo rezultira značajnom aktivacijom mononuklearnih ćelija i sintezom efektorskih [[citokin]]a kao što su [[interleukin 1|IL-1]], [[interleukin 6|IL-6]] i [[TNF-α]].<ref>{{Cite journal |last1=Ciesielska |first1=Anna |last2=Matyjek |first2=Marta |last3=Kwiatkowska |first3=Katarzyna |date=February 2021 |title=TLR4 and CD14 trafficking and its influence on LPS-induced pro-inflammatory signaling |url=https://link.springer.com/10.1007/s00018-020-03656-y |journal=Cellular and Molecular Life Sciences |language=en |volume=78 |issue=4 |pages=1233–1261 |doi=10.1007/s00018-020-03656-y |pmid=33057840 |issn=1420-682X|pmc=7904555 }}</ref> TLR- posredovana aktivacija pomaže u pokretanju [[urođeni imunski sistem|urođenog imunskog sistema]] da efikasno iskorijeni mikrobe koji napadaju, ali citokini koje proizvode također djeluju na [[endotel]]ne ćelije.<ref name=":32" /> Tamo imaju različite efekte, uključujući smanjenu sintezu antikoagulacijskih faktora kao što su [[inhibitor puta tkivnog faktora]] i [[trombomodulin]].<ref name=":34">{{Cite journal |last1=Gabarin |first1=Ramy S. |last2=Li |first2=Manshu |last3=Zimmel |first3=Paige A. |last4=Marshall |first4=John C. |last5=Li |first5=Yimin |last6=Zhang |first6=Haibo |date=2021 |title=Intracellular and Extracellular Lipopolysaccharide Signaling in Sepsis: Avenues for Novel Therapeutic Strategies |journal=Journal of Innate Immunity |language=en |volume=13 |issue=6 |pages=323–332 |doi=10.1159/000515740 |pmid=34004605 |pmc=8613564 |issn=1662-811X}}</ref> Efekti citokina mogu biti pojačani angažmanom TLR-4 na endotelnim ćelijama.<ref name=":32"/><ref name=":34"/> Kao odgovor na upalu, dolazi do kompenzacijske reakcije proizvodnje protuupalnih supstanci kao što su [[interleukin 4|IL-4]], antagonisti IL-10, receptor IL-1 i [[kortizol]].<ref name=":35">{{Cite journal |last=Cheng |first=Lingxia |last2=Cao |first2=Yu |last3=Liu |first3=Shihao |last4=Lv |first4=Lukai |last5=Zhang |first5=Jianjun |last6=Bao |first6=Ji |last7=Wang |first7=Guan |last8=Xu |first8=Ping |date=September 2025 |title=Unveiling the research advances of sepsis: pathogenesis, precise intervention and clinical perspective |url=https://journals.lww.com/10.1097/JS9.0000000000002668 |journal=International Journal of Surgery |language=en |volume=111 |issue=9 |pages=6260–6289 |doi=10.1097/JS9.0000000000002668 |issn=1743-9159|doi-access=free }}</ref> Ovo se naziva sindrom kompenzatornog protivupalnog odgovora (CARS).<ref name="Adib-ConquyCavaillon2008">{{cite journal | vauthors = Adib-Conquy M, Cavaillon JM | title = Compensatory anti-inflammatory response syndrome | journal = Thromb. Haemost. | volume = 101 | issue = 1 | pages = 36–47 | date = January 2009 | pmid = 19132187 | doi = 10.1160/TH08-07-0421| s2cid = 11156883 | issn=0340-6245}}</ref> I upalne i protuupalne reakcije odgovorne su za tok sepse i opisane su kao MARS (sindrom miješanog antagonističkog odgovora).<ref name=":35" /> Cilj ovih procesa je održavanje upale na odgovarajućem nivou. CARS često dovodi do supresije imunološkog sistema, što pacijente ostavlja podložnima sekundarnoj infekciji.<ref name="Angusvan der Poll2013"/> Nekada se smatralo da SIRS ili CARS mogu predominirati kod osobe sa sepsom, te je predloženo da CARS slijedi SIRS u dvovalnom procesu. Sada se vjeruje da se sistemski upalni odgovor i kompenzacijski protuupalni odgovor javljaju istovremeno.<ref name="Adib-ConquyCavaillon2008"/> Pri visokim nivoima LPS-a, dolazi do sindroma sepsnog šoka; Isti citokin i sekundarni medijatori, sada na visokim nivoima, rezultiraju sistemskom [[vazodilatacija| vazodilatacijom]] (hipotenzijom), smanjenom kontraktilnošću [[miokard]]a, raširenim oštećenjem endotela, aktivacijom koja uzrokuje sistemsku adheziju leukocita i difuzno oštećenje alveolarnih kapilara u plućima, te aktivacijom sistema koagulacije koja kulminira [[diseminirana intravaskularna koagulacija|diseminiranom intravaskularnom koagulacijom]] (DIC).<ref name=":35"/> Hipoperfuzija uzrokovana kombinovanim efektima raširene vazodilatacije, zatajenja miokardijalne pumpe i DIC-a uzrokuje zatajenje višeorganskih sistema koje utiče na jetru, bubrege i centralni nervni sistem, između ostalih organskih sistema. Nedavno je uočeno teško oštećenje ultrastrukture jetre usljed tretmana toksinima [[Salmonella]].<ref>{{cite journal |last= YashRoy |first= R.C. |date= June 1994 |title= Liver damage by intra-ileal treatment with Salmonella 3,10:r:- extract as studied by light and electron microscopy |journal= Indian Journal of Animal Sciences |volume= 64 |issue= 6 |pages= 597–99 |url= https://www.researchgate.net/publication/230820149 |via= [[ResearchGate]]}}(animal study).</ref> Sposobnost [[TLR4]] da reaguje na različite vrste [[lipopolisaharid|LPS]] je klinički važna. [[Patogene bakterije]] mogu koristiti LPS sa niskom biološkom aktivnošću kako bi izbjegle pravilno prepoznavanje od strane sistema [[TLR4]]/[[MD-2 (imunologija)|MD-2]], smanjujući [[imunski odgovor]] domaćina i povećavajući rizik od širenja bakterija.<ref name=":35"/> S druge strane, takav LPS ne bi mogao izazvati sepsni šok kod osjetljivih pacijenata, što bi sepsne komplikacije učinilo lakšim za upravljanje.<ref name=":35"/> Ipak, definisanje i razumijevanje kako čak i najmanje strukturne razlike između vrlo sličnih vrsta LPS mogu uticati na aktivaciju imunskog odgovora, može pružiti mehanizam za fino podešavanje potonjeg i nove uvide u imunomodulatorne procese.<ref name=":35" />ref name="pmid26635809">{{cite journal | vauthors = Korneev KV, Arbatsky NP, Molinaro A, Palmigiano A, Shaikhutdinova RZ, Shneider MM, Pier GB, Kondakova AN, Sviriaeva EN, Sturiale L, Garozzo D, Kruglov AA, Nedospasov SA, Drutskaya MS, Knirel YA, Kuprash DV|display-authors = 6 | title = Structural Relationship of the Lipid A Acyl Groups to Activation of Murine Toll-Like Receptor 4 by Lipopolysaccharides from Pathogenic Strains of Burkholderia mallei, Acinetobacter baumannii, and Pseudomonas aeruginosa | journal = Front Immunol | volume = 6 | page = 595 | date = 2015 | pmid = 26635809 | pmc = 4655328 | doi = 10.3389/fimmu.2015.00595 |doi-access = free }}</ref> ==Dijagnoza== === Definicije === [[Sepsa]] je precipitirajuće stanje za sepsni šok, stoga su dijagnostički kriteriji za sepsu relevantni za dijagnozu sepsnog šoka.<ref name=":2">{{Cite journal |date=2024-06-26 |title=Septic Shock: Practice Essentials, Background, Pathophysiology |url=https://emedicine.medscape.com/article/168402-overview?form=fpf |journal=Medscape}}</ref> Postoje tri različita sistema za dijagnosticiranje sepse.<ref name=":1" /> To su kriteriji sindroma sistemskog upalnog odgovora (SIRS), potpuna procjena posljedičnog otkazivanja [[organ]]a (SOFA) i brza verzija SOFA (qSOFA).<ref>{{Cite journal |last1=Tusgul |first1=Selin |last2=Carron |first2=Pierre-Nicolas |last3=Yersin |first3=Bertrand |last4=Calandra |first4=Thierry |last5=Dami |first5=Fabrice |date=2017-11-03 |title=Low sensitivity of qSOFA, SIRS criteria and sepsis definition to identify infected patients at risk of complication in the prehospital setting and at the emergency department triage |journal=Scandinavian Journal of Trauma, Resuscitation and Emergency Medicine |volume=25 |issue=1 |doi=10.1186/s13049-017-0449-y |doi-access=free |pmid=29100549 |pmc=5670696 |issn=1757-7241}}</ref> Najnoviji skup stručnjaka na temu sepse nazvan je "sepsa-3" i na njemu su predstavljene najnovije smjernice za dijagnozu i liječenje sepse.<ref>{{Citation |title=Sepsis: Management, Including Sepsis Bundles |work=SpringerReference |date=2011 |url=http://www.springerreference.com/index/doi/10.1007/springerreference_301188 |access-date=2026-01-12 |place=Berlin/Heidelberg |publisher=Springer-Verlag |doi=10.1007/springerreference_301188 |doi-broken-date=13 January 2026 |url-access=subscription }}</ref> ==== SIRS ==== SIRS kriteriji su nedavno isključeni iz sepse-3, ali su i dalje najčešće korišteni dijagnostički alat za identifikaciju sepse.<ref>{{Cite journal |last1=Kaukonen |first1=Kirsi-Maija |last2=Bailey |first2=Michael |last3=Pilcher |first3=David |last4=Cooper |first4=D. Jamie |last5=Bellomo |first5=Rinaldo |date=2015-04-23 |title=Systemic Inflammatory Response Syndrome Criteria in Defining Severe Sepsis |url=http://www.nejm.org/doi/10.1056/NEJMoa1415236 |journal=New England Journal of Medicine |language=en |volume=372 |issue=17 |pages=1629–1638 |doi=10.1056/NEJMoa1415236 |pmid=25776936 |issn=0028-4793}}</ref> Pacijent koji ispunjava kriterije SIRS-a ima mogući ili dokumentirani izvor infekcije plus najmanje dva ili više kriterija navedenih u nastavku.<ref name=":3">{{Cite journal |last1=Seymour |first1=Christopher W. |last2=Liu |first2=Vincent X. |last3=Iwashyna |first3=Theodore J. |last4=Brunkhorst |first4=Frank M. |last5=Rea |first5=Thomas D. |last6=Scherag |first6=André |last7=Rubenfeld |first7=Gordon |last8=Kahn |first8=Jeremy M. |last9=Shankar-Hari |first9=Manu |last10=Singer |first10=Mervyn |last11=Deutschman |first11=Clifford S. |last12=Escobar |first12=Gabriel J. |last13=Angus |first13=Derek C. |date=2016-02-23 |title=Assessment of Clinical Criteria for Sepsis: For the Third International Consensus Definitions for Sepsis and Septic Shock (Sepsis-3) |journal=JAMA |language=en |volume=315 |issue=8 |pages=762–774 |doi=10.1001/jama.2016.0288 |issn=0098-7484 |pmc=5433435 |pmid=26903335 |bibcode=2016JAMA..315..762S }}</ref> * [[Tahipneja]] (ubrzano disanje), što se definira kao više od 20 udisaja u minuti, ili prilikom testiranja [[krvni pčin|krvnih plinova]], [[PaCO2|{{Chem|PaCO|2}}]] manji od 32&nbsp;mmHg, što ukazuje na hiperventilaciju * Broj [[leukocit|bijelih krvnih zrnaca]] ili značajno nizak (< 4000 ćelija/mm³) ili povišen (> 12000 ćelija/mm³) * [[Tahikardija]] (ubrzan [[srčani ritam]]), što se kod sepse definira kao brzina veća od 90 otkucaja u minuti * Promijenjena tjelesna [[Normalna tjelesna temperatura|temperatura]]: [[Groznica]] > 38.0|C|F}} ili hipotermija < 36.0|C|F}} Dokumentovani dokazi infekcije mogu uključivati pozitivne [[krvna kultura|krvne kultura]], znaci pneumonije na rendgenskom snimku grudnog koša ili drugi radiološki ili laboratorijski dokazi infekcije.<ref name=":10">{{Cite journal |last1=Cecconi |first1=Maurizio |last2=Evans |first2=Laura |last3=Levy |first3=Mitchell |last4=Rhodes |first4=Andrew |date=July 2018 |title=Sepsis and septic shock |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0140673618306962 |journal=The Lancet |language=en |volume=392 |issue=10141 |pages=75–87 |doi=10.1016/S0140-6736(18)30696-2 |pmid=29937192 |bibcode=2018Lanc..392...75C |url-access=subscription }}</ref> Znakovi [[sindrom višestruke disfunkcije organa|disfunkcije krajnjih organa]] prisutni su kod sepsnog šoka, uključujući [[zatajenje bubrega]], disfunkciju jetre, promjene mentalnog stanja ili povišenu razinu [[mliječna kiselina|laktata]] u [[krvni serum|serumu]].<ref name=":21">{{Cite journal |last1=Meyer |first1=Nuala J. |last2=Prescott |first2=Hallie C. |date=2024-12-05 |editor-last=Hardin |editor-first=C. Corey |title=Sepsis and Septic Shock |url=http://www.nejm.org/doi/10.1056/NEJMra2403213 |journal=New England Journal of Medicine |language=en |volume=391 |issue=22 |pages=2133–2146 |doi=10.1056/NEJMra2403213 |pmid=39774315 |issn=0028-4793|url-access=subscription }}</ref> Jedno ograničenje kriterija SIRS-a je to što može biti prisutan u mnogim neinfektivnim stanjima, kao što su autoimuna stanja, pankreatitis, nedavna operacija ili vaskulitis.<ref name=":5">{{Cite journal |last1=Singer |first1=Mervyn |last2=Deutschman |first2=Clifford S. |last3=Seymour |first3=Christopher Warren |last4=Shankar-Hari |first4=Manu |last5=Annane |first5=Djillali |last6=Bauer |first6=Michael |last7=Bellomo |first7=Rinaldo |last8=Bernard |first8=Gordon R. |last9=Chiche |first9=Jean-Daniel |last10=Coopersmith |first10=Craig M. |last11=Hotchkiss |first11=Richard S. |last12=Levy |first12=Mitchell M. |last13=Marshall |first13=John C. |last14=Martin |first14=Greg S. |last15=Opal |first15=Steven M. |date=2016-02-23 |title=The Third International Consensus Definitions for Sepsis and Septic Shock (Sepsis-3) |journal=JAMA |language=en |volume=315 |issue=8 |pages=801–810 |doi=10.1001/jama.2016.0287 |issn=0098-7484 |pmc=4968574 |pmid=26903338}}</ref> ==== qSOFA and SOFA ==== qSOFA je još jedan skup kriterija koji se koristi za dijagnosticiranje sepse i pomaže kliničarima da identificiraju sepsu u okruženjima koja nisu jedinica intenzivne njege.<ref name=":1" /> Njegov pandan SOFA koristi se isključivo na intenzivnoj njezi.<ref name=":5" /> U SOFA kriterijima postoje tri kriterija, koja su navedena u nastavku.<ref name=":5"/><br> * frekvencija disanja od 22 udisaja u minuti ili više * promijenjeno mentalno stanje * sistolni [[krvni pritisak]] od 100 mg ili manje Pacijenti ispunjavaju SOFA kriterije, a stoga imaju sepsu, kada ispunjavaju dva ili više gore navedenih kriterija.<ref name=":21"/> qSOFA je obično ograničena, kao što je poznato, uglavnom identificira pacijente koji se javljaju kasno u toku sepse.<ref name=":11">{{Cite journal |last1=Evans |first1=Laura |last2=Rhodes |first2=Andrew |last3=Alhazzani |first3=Waleed |last4=Antonelli |first4=Massimo |last5=Coopersmith |first5=Craig M. |last6=French |first6=Craig |last7=Machado |first7=Flávia R. |last8=Mcintyre |first8=Lauralyn |last9=Ostermann |first9=Marlies |last10=Prescott |first10=Hallie C. |last11=Schorr |first11=Christa |last12=Simpson |first12=Steven |last13=Wiersinga |first13=W. Joost |last14=Alshamsi |first14=Fayez |last15=Angus |first15=Derek C. |date=November 2021 |title=Surviving Sepsis Campaign: International Guidelines for Management of Sepsis and Septic Shock 2021 |url=https://journals.lww.com/10.1097/CCM.0000000000005337 |journal=Critical Care Medicine |language=en |volume=49 |issue=11 |pages=e1063–e1143 |doi=10.1097/CCM.0000000000005337 |pmid=34605781 |issn=0090-3493}}</ref> SOFA kriteriji se koriste kod kritično bolesnih pacijenata i procjenjuju težinu disfunkcije u šest organskih sistema.<ref name="jama.jamanetwork.com">{{Cite journal |last1=Raith |first1=Eamon P. |last2=Udy |first2=Andrew A. |last3=Bailey |first3=Michael |last4=McGloughlin |first4=Steven |last5=MacIsaac |first5=Christopher |last6=Bellomo |first6=Rinaldo |last7=Pilcher |first7=David V. |last8=for the Australian and New Zealand Intensive Care Society (ANZICS) Centre for Outcomes and Resource Evaluation (CORE) |date=2017-01-17 |title=Prognostic Accuracy of the SOFA Score, SIRS Criteria, and qSOFA Score for In-Hospital Mortality Among Adults With Suspected Infection Admitted to the Intensive Care Unit |url=http://jama.jamanetwork.com/article.aspx?doi=10.1001/jama.2016.20328 |journal=JAMA |language=en |volume=317 |issue=3 |pages=290–300 |doi=10.1001/jama.2016.20328 |pmid=28114553 |issn=0098-7484|url-access=subscription }}</ref> U vrijeme prijema na intenzivnu njegu, rezultat se izračunava kao početna vrijednost. Nakon toga, rezultat se izračunava svakih 48 sati.<ref name="jama.jamanetwork.com"/> Početna vrijednost je rezultat nula, što ukazuje na odsustvo sepse.<ref name=":3"/> Povećanje rezultata za dva ili više bodova ukazuje na sepsu i povećanu smrtnost od 20%.<ref name=":1"/> ==== Sepsni šok ==== Sepsni šok je potklasa [[distributivni šok|distributivnog šoka]], stanja u kojem abnormalna distribucija protoka krvi u [[mikrosudovi|najmanjim krvnim sudovima]] rezultira neadekvatnom opskrbom krvlju tijelesnih [[tkivo|tkiva]], što rezultira [[ishemija|ishemijom]] i disfunkcijom organa.<ref name=":7">{{Cite journal |last1=Standl |first1=Thomas |last2=Annecke |first2=Thorsten |last3=Cascorbi |first3=Ingolf |last4=Heller |first4=Axel R. |last5=Sabashnikov |first5=Anton |last6=Teske |first6=Wolfram |date=2018-11-09 |title=The Nomenclature, Definition and Distinction of Types of Shock |journal=Deutsches Ärzteblatt International |volume=115 |issue=45 |pages=757–768 |doi=10.3238/arztebl.2018.0757 |pmid=30573009 |pmc=6323133 |issn=1866-0452}}</ref> Sepsni šok se konkretno odnosi na distributivni šok uzrokovan [[sepsa|sepsom]] kao posljedicom infekcije.<ref name=":7"/> Izvorno, sepsni šok je identificiran kod pacijenata samo na osnovu prisustva [[hipotenzija|hipotenzije]].<ref name=":12">{{Cite journal |last1=Yealy |first1=Donald M. |last2=Mohr |first2=Nicholas M. |last3=Shapiro |first3=Nathan I. |last4=Venkatesh |first4=Arjun |last5=Jones |first5=Alan E. |last6=Self |first6=Wesley H. |date=July 2021 |title=Early Care of Adults With Suspected Sepsis in the Emergency Department and Out-of-Hospital Environment: A Consensus-Based Task Force Report |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0196064421001177 |journal=Annals of Emergency Medicine |language=en |volume=78 |issue=1 |pages=1–19 |doi=10.1016/j.annemergmed.2021.02.006 |pmid=33840511 }}</ref> Međutim, posljednjih godina otkriveno je da je hipotenzija kasnija manifestacija sepsnog šoka..<ref name=":6">{{Cite journal |last1=Shankar-Hari |first1=Manu |last2=Phillips |first2=Gary S. |last3=Levy |first3=Mitchell L. |last4=Seymour |first4=Christopher W. |last5=Liu |first5=Vincent X. |last6=Deutschman |first6=Clifford S. |last7=Angus |first7=Derek C. |last8=Rubenfeld |first8=Gordon D. |last9=Singer |first9=Mervyn |last10=for the Sepsis Definitions Task Force |date=2016-02-23 |title=Developing a New Definition and Assessing New Clinical Criteria for Septic Shock: For the Third International Consensus Definitions for Sepsis and Septic Shock (Sepsis-3) |journal=JAMA |language=en |volume=315 |issue=8 |pages=775–787 |doi=10.1001/jama.2016.0289 |issn=0098-7484 |pmc=4910392 |pmid=26903336}}</ref> Konkretno, utvrđeno je da se nedostatak protoka krvi u tkivu (hipoperfuzija tkiva) javlja mnogo prije hipotenzije u slučajevima sepsnog šoka.<ref>{{Cite journal |last1=De Backer |first1=Daniel |last2=Ricottilli |first2=Francesco |last3=Ospina-Tascón |first3=Gustavo A. |date=April 2021 |title=Septic shock: a microcirculation disease |url=https://journals.lww.com/10.1097/ACO.0000000000000957 |journal=Current Opinion in Anaesthesiology |language=en |volume=34 |issue=2 |pages=85–91 |doi=10.1097/ACO.0000000000000957 |pmid=33577205 |issn=0952-7907|url-access=subscription }}</ref> Stoga je mjerenje [[laktat]]a postalo sastavni dio dijagnoze sepsnog šoka. <ref name=":6"/> To je zato što je laktat marker hipoperfuzije tkiva, budući da se ovaj metabolički produkt proizvodi samo metaboličkim procesima koji se odvijaju u odsustvu adekvatne opskrbe tkiva [[kisik]]om.<ref name=":13">{{Cite journal |last1=Bakker |first1=Jan |last2=Postelnicu |first2=Radu |last3=Mukherjee |first3=Vikramjit |date=January 2020 |title=Lactate |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0749070419300727 |journal=Critical Care Clinics |language=en |volume=36 |issue=1 |pages=115–124 |doi=10.1016/j.ccc.2019.08.009 |pmid=31733674 |hdl=1765/120402 |hdl-access=free }}</ref> Nivo laktata od 18 mg/dL (ili 2 mmol po L) je dijagnostički kriterij za sepsni šok prema sepsi-3.<ref name=":5"/> Drugi dijagnostički kriterij za sepsni šok je vazopresorska terapija potrebna za održavanje prosječnog [[krvni pritisak|arterijskog pritiska]] od 65 mmHg.<ref name=":21"/> === Znakovi i simptomi === ==== Općenito ==== Znakovi i simptomi sepse i sepsnog šoka variraju ovisno o uzroku koji ih je izazvao.<ref name=":21"/> Međutim, opći znaci i simptomi uključuju [[grozbica|groznicu]], rigor, [[hipotermija|hipotermiju]], [[znojenje]], malaksalost.<ref name=":21"/> Iako je [[groznica]] najčešća manifestacija sepse, u nekim slučajevima može biti odsutna.<ref name=":9">{{Cite journal |last1=Thomas-Rüddel |first1=Daniel O. |last2=Hoffmann |first2=Peter |last3=Schwarzkopf |first3=Daniel |last4=Scheer |first4=Christian |last5=Bach |first5=Friedhelm |last6=Komann |first6=Marcus |last7=Gerlach |first7=Herwig |last8=Weiss |first8=Manfred |last9=Lindner |first9=Matthias |last10=Rüddel |first10=Hendrik |last11=Simon |first11=Philipp |last12=Kuhn |first12=Sven-Olaf |last13=Wetzker |first13=Reinhard |last14=Bauer |first14=Michael |last15=Reinhart |first15=Konrad |date=December 2021 |title=Fever and hypothermia represent two populations of sepsis patients and are associated with outside temperature |journal=Critical Care |language=en |volume=25 |issue=1 |doi=10.1186/s13054-021-03776-2 |doi-access=free |pmid=34674733 |pmc=8532310 |issn=1364-8535}}</ref> Posebno, groznica može biti odsutna kod imunokompromitovanih pacijenata, starijih pacijenata i pacijenata s hroničnom zloupotrebom [[alkohol]]a.<ref name=":1"/> Osim toga, važno je napomenuti da je veća smrtnost povezana s pacijentima koji se javljaju s hipotermijom.<ref name=":9"/> ==== Srčani ==== Novi šum, [[tahikardija]], [[hipotenzija]] i [[purpura|topla i crvena koža]].<ref name=":10"/> ==== Gastrointestinalni ==== Ukočenost trbuha, bol u [[trbuh]]u, [[povraćanje]], [[proljev]], disfagija i abnormalna distenzija.<ref name=":10" /> [[Slika:Petechial rash.JPG|thumb| Petehijski osip kod pacijenta sa sepsnim šokom.]] [[Slika:Splinter hemorrhage.jpg|thumb|Slika krhotine u obliku iverja kod sepsnog šoka povezanog s [[endokarditis]]om .]] ==== Plućni ==== [[Kašalj]], pleurska bol u prsima, tahipneja, kratak dah i bol u grlu. ==== Neurološki ==== Promijenjeno mentalno stanje, [[glavobolja]], anestezija u sedlu, ukočenost ili rigidnost vrata i [[epilepsijski napad|napadi]].<ref>{{Cite journal |last1=Sonneville |first1=Romain |last2=Benghanem |first2=Sarah |last3=Jeantin |first3=Lina |last4=de Montmollin |first4=Etienne |last5=Doman |first5=Marc |last6=Gaudemer |first6=Augustin |last7=Thy |first7=Michael |last8=Timsit |first8=Jean-François |date=2023-10-05 |title=The spectrum of sepsis-associated encephalopathy: a clinical perspective |journal=Critical Care |language=en |volume=27 |issue=1 |doi=10.1186/s13054-023-04655-8 |doi-access=free |pmid=37798769 |pmc=10552444 |issn=1364-8535}}</ref> ==== Mišićno-koštani sistem ==== Bolovi u [[zglob]]ovima, bolovi u [[mišić]]ima, [[edem]], slabost i krepitus.<ref>{{Cite journal |last1=Khan |first1=Jaffar |last2=Harrison |first2=Taylor B. |last3=Rich |first3=Mark M. |last4=Moss |first4=Marc |date=2006-10-24 |title=Early development of critical illness myopathy and neuropathy in patients with severe sepsis |url=https://www.neurology.org/doi/10.1212/01.wnl.0000239826.63523.8e |journal=Neurology |language=en |volume=67 |issue=8 |pages=1421–1425 |doi=10.1212/01.wnl.0000239826.63523.8e |pmid=17060568 |issn=0028-3878|url-access=subscription }}</ref> ==== Genitourinarni ==== Disurija, [[hematurija]], [[mokrenje|učestalost]], osjetljivost kostovertebralnog ugla, piurija, [[vaginsko krvarenje]] i [[vaginski iscjedak]].<ref>{{Cite journal |last1=Wagenlehner |first1=Florian M. E. |last2=Pilatz |first2=Adrian |last3=Weidner |first3=Wolfgang |last4=Naber |first4=Kurt G. |date=2015-09-04 |editor-last=Mulvey |editor-first=Matthew A. |editor2-last=Stapleton |editor2-first=Ann E. |editor3-last=Klumpp |editor3-first=David J. |title=Urosepsis: Overview of the Diagnostic and Treatment Challenges |url=https://journals.asm.org/doi/10.1128/microbiolspec.UTI-0003-2012 |journal=Microbiology Spectrum |language=en |volume=3 |issue=5|doi=10.1128/microbiolspec.UTI-0003-2012 |pmid=26542042 |issn=2165-0497|url-access=subscription }}</ref> ==== Kožni ==== [[Petehije]], bulozne lezije, [[eritem]], osip, krhotine u obliku iverja, modrice i gnojne [[lezija|lezije]].<ref>{{Cite journal |last1=Pulido-Perez |first1=Ana |last2=Sanchez-Carrillo |first2=Carlos |last3=Bergon-Sendin |first3=Marta |last4=Suarez-Fernandez |first4=Ricardo |last5=Rosell-Diaz |first5=Angel Manuel |last6=Muñoz |first6=Patricia |last7=Bouza |first7=Emilio |date=May 2022 |title=Prevalence and clinical features of secondary skin lesions in septic patients with bloodstream infections |url=https://link.springer.com/10.1007/s10096-022-04431-6 |journal=European Journal of Clinical Microbiology & Infectious Diseases |language=en |volume=41 |issue=5 |pages=779–786 |doi=10.1007/s10096-022-04431-6 |pmid=35320429 |issn=0934-9723|url-access=subscription }}</ref> === Dijagnostički alati === ==== Snimanje ==== Rendgenski snimci [[grudni koš|grudnog koša]] obično su indicirani za svaki slučaj sepse jer je [[pneumonija]] najčešći uzrok sepse.<ref name=":12"/> U zavisnosti od kliničke situacije, mogu se naručiti i drugi slikovni pregledi. Ako se sumnja na [[endokarditis]], indicirana je ehokardiografija.<ref>{{Cite journal |last1=Chambers |first1=Henry F. |last2=Bayer |first2=Arnold S. |date=2020-08-06 |editor-last=Solomon |editor-first=Caren G. |title=Native-Valve Infective Endocarditis |url=http://www.nejm.org/doi/10.1056/NEJMcp2000400 |journal=New England Journal of Medicine |language=en |volume=383 |issue=6 |pages=567–576 |doi=10.1056/NEJMcp2000400 |pmid=32757525 |issn=0028-4793|url-access=subscription }}</ref> [[CT-skeniranje]] grudnog koša može se koristiti i kada se sumnja na empijem ili infektivne izlive.<ref>{{Cite journal |last1=Feller-Kopman |first1=David |last2=Light |first2=Richard |date=2018-02-22 |editor-last=Ingelfinger |editor-first=Julie R. |title=Pleural Disease |url=http://www.nejm.org/doi/10.1056/NEJMra1403503 |journal=New England Journal of Medicine |language=en |volume=378 |issue=8 |pages=740–751 |doi=10.1056/NEJMra1403503 |pmid=29466146 |issn=0028-4793|url-access=subscription }}</ref> CT skeniranje drugih dijelova tijela može se koristiti ako se sumnja na apscese.<ref>{{Cite journal |last1=Bonomo |first1=Robert A |last2=Chow |first2=Anthony W |last3=Edwards |first3=Morven S |last4=Humphries |first4=Romney |last5=Tamma |first5=Pranita D |last6=Abrahamian |first6=Fredrick M |last7=Bessesen |first7=Mary |last8=Dellinger |first8=E Patchen |last9=Goldstein |first9=Ellie |last10=Hayden |first10=Mary K |last11=Kaye |first11=Keith S |last12=Potoski |first12=Brian A |last13=Rodríguez-Baño |first13=Jesús |last14=Sawyer |first14=Robert |last15=Skalweit |first15=Marion |date=2024-10-04 |title=2024 Clinical Practice Guideline Update by the Infectious Diseases Society of America on Complicated Intra-abdominal Infections: Risk Assessment, Diagnostic Imaging, and Microbiological Evaluation in Adults, Children, and Pregnant People |url=https://academic.oup.com/cid/article/79/Supplement_3/S81/7706348 |journal=Clinical Infectious Diseases |language=en |volume=79 |issue=Supplement_3 |pages=S81–S87 |doi=10.1093/cid/ciae346 |pmid=38965057 |issn=1058-4838}}</ref> ==== Laboratorijsko testiranje ==== Veliki broj laboratorijskih testova je indiciran kada se sumnja na sepsu. Što se tiče kultura, kliničari obično naručuju dva seta perifernih krvnih kultura, kulture urina, kulture stolice, sputuma i kulture kože.<ref name=":12"/> Specijalne kulture, kao što su cerebrospinalne, zglobne ili pleuralne kulture, naručuju se samo u određenim kliničkim scenarijima i nisu standardna nega.<ref name=":12"/> Ostali laboratorijski testovi koji se naručuju u slučaju sepse uključuju kompletnu krvnu sliku sa diferencijalnim testom, osnovni metabolički panel, analizu urina, studije [[loagulacija|koagulacije]] i studije jetrenih [[enzim]]a.<ref name=":11"/> Konačno, abnormalnosti kiselinske i bazne ravnoteže su česte u slučaju sepse, stoga se naručuju uzorci arterijske i venske krvi.<ref>{{Cite journal |last1=Achanti |first1=Anand |last2=Szerlip |first2=Harold M. |date=January 2023 |title=Acid-Base Disorders in the Critically Ill Patient |journal=Clinical Journal of the American Society of Nephrology |language=en |volume=18 |issue=1 |pages=102–112 |doi=10.2215/CJN.04500422 |pmid=35998977 |pmc=10101555 |issn=1555-9041}}</ref> ==== Biomarkeri sepse ==== Dva glavna biomarkera koja se koriste za sepsu i sepsni šok su [[laktat]] i [[prokalcitonin]].<ref name=":1"/> Laktat se koristi jer se proizvodi u tijelu kao rezultat nedovoljne opskrbe tkiva kisikom zbog slabog protoka krvi.<ref name=":13"/> Budući da tkiva ne primaju adekvatan protok krvi u sepsnom šoku, laktat se može koristiti za otkrivanje da li je pacijent u stanju sepsnog šoka.<ref name=":13"/> Kao što je gore spomenuto, nivo laktata od 18 mg/dL (2 mmol po L) je dijagnostički kriterij za sepsni šok prema sepsi-3.<ref name=":5"/> Nivoi laktata se dobijaju kada se prvi put posumnja na sepsu. Ako su nivoi povišeni u tom trenutku, mjerenje laktata se ponavlja svaka četiri do šest sati, dok nivoi ponovo ne postanu normalni.<ref name=":12"/> Prokalcitonin se može koristiti kao indikator sepse jer je marker upale koju proizvode [[citokin]]i i bakterijski [[endotoksin]]i.<ref>{{Cite journal |last1=O'Grady |first1=Naomi |last2=Alexander |first2=Earnest |last3=Alhazzani |first3=Waleed |last4=Alshamsi |first4=Fayez |last5=Cuellar-Rodriguez |first5=Jennifer |last6=Jefferson |first6=Brian K. |last7=Kalil |first7=Andre C. |last8=Pastores |first8=Stephen M. |last9=Patel |first9=Robin |last10=van Duin |first10=David |last11=Weber |first11=David J. |last12=Deresinski |first12=Stanley |date=November 2023 |title=Society of Critical Care Medicine and the Infectious Diseases Society of America Guidelines for Evaluating New Fever in Adult Patients in the ICU |url=https://journals.lww.com/10.1097/CCM.0000000000006022 |journal=Critical Care Medicine |language=en |volume=51 |issue=11 |pages=1570–1586 |doi=10.1097/CCM.0000000000006022 |pmid=37902340 |issn=0090-3493|url-access=subscription }}</ref> Nivo prokalcitonina od 0,05 ng/mL smatra se normalnim, a pacijenti sa nivoom prokalcitonina manjim od 0,25 ng/mL imaju malu vjerovatnoću sepse.<ref name=":14">{{Cite journal |last1=Kaal |first1=Anna G. |last2=Nieberg |first2=Margot |last3=Stegmeijer |first3=Koen |last4=Steyerberg |first4=Ewout W. |last5=van Nieuwkoop |first5=Cees |date=January 2026 |title=The diagnostic accuracy of procalcitonin for community-acquired bacteremia: an updated systematic review and meta-analysis |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S1198743X2500655X |journal=Clinical Microbiology and Infection |language=en |doi=10.1016/j.cmi.2025.12.029 |pmid=41519266 |doi-access=free }}</ref> Nekoliko studija je pokazalo da težina sepse i nivoi prokalcitonina imaju statistički značajnu vezu.<ref name=":14"/> Iako trenutno ne postoje specifične dijagnostičke granice za nivoe prokalcitonina, neka ispitivanja su primijetila da pacijenti sa srednjim nivoima od 9,6 ng/mL obično imaju sepsu bez šoka, a pacijenti sa srednjim nivoima od 32,7 ng/mL obično imaju sepsni šok.<ref>{{Cite journal |last1=on behalf of the Internal Medicine Sepsis Study Group |last2=Tosoni |first2=Alberto |last3=Paratore |first3=Mattia |last4=Piscitelli |first4=Pamela |last5=Addolorato |first5=Giovanni |last6=De Cosmo |first6=Salvatore |last7=Mirijello |first7=Antonio |date=March 2020 |title=The use of procalcitonin for the management of sepsis in Internal Medicine wards: current evidence |url=https://www.minervamedica.it/index2.php?show=R41Y2020N01A0054 |journal=Panminerva Medica |volume=62 |issue=1 |pages=54–62 |doi=10.23736/S0031-0808.19.03809-6 |pmid=31729202 |url-access=subscription }}</ref> ==Liječenje== Liječenje se prvenstveno sastoji od sljedećeg: # Davanje [[intravenske tekućine|intravenslih tekuina]]<ref name=Review11>{{cite journal |last1= Levinson |first1= A.T. |last2=Casserly |first2= B.P. |last3= Levy |first3= M.M. |title= Reducing mortality in severe sepsis and septic shock |journal= Seminars in Respiratory and Critical Care Medicine |date= April 2011 |volume= 32 |issue= 2 |pages= 195–205 |pmid= 21506056 |doi= 10.1055/s-0031-1275532|s2cid= 20763016 }}</ref> # Rana primjena antibiotika<ref name=Review11/> # [[Rana terapija usmjerena na cilj]]<ref name=Review11/> # Brza identifikacija i kontrola izvora # Podrška disfunkciji glavnih organa ===Tekućina=== Budući da sniženi krvni pritisak u sepsnom šoku doprinosi slaboj perfuziji, obezbjeđivanje vaskularnog pristupa i izvođenje [[reanimacije tekućinom]] je početni tretman za povećanje volumena krvi. Pacijente koji pokazuju hipoperfuziju izazvanu sepsom treba inicijalno reanimirati sa najmanje 30 ml/kg intravenoznih kristaloida unutar prva tri sata.<ref name=":1" /> Smatra se prihvatljivim davati boluse od jedne litre unutar prvih 30 minuta.<ref name=":10"/> Reanimacija tekućinom pomaže u liječenju sepsnog šoka jer povećava predopterećenje i minutni volumen srca, što poboljšava dostavu kisika.<ref name=":21"/> [[Ekspander volumena|Kristaloidi]] kao što su [[normalna fiziološka otopina]] i [[Ringerov laktat]] preporučuju se kao početna tekućina izbora, dok upotreba koloidnih otopina kao što je [[hidroksietil- škrob]] nije pokazala nikakvu prednost ili smanjenje smrtnosti.<ref name=":12" /> Kada se daju velike količine tekućine, davanje [[albumin]]a pokazalo je određenu korist.<ref name=":11" /> Nakon početne reanimacije tekućinom, potrebna je česta ponovna procjena ravnoteže tekućine pacijenta kako bi se izbjeglo prekomjerna ili nedovoljna hidratacija.<ref name=":11" /> Ovo je od veće važnosti kod pacijenata sa srčanom insuficijencijom, akutnim oštećenjem pluća ili hroničnom bubrežnom bolešću, jer preopterećenje volumenom može biti pogubno za ove pacijente.<ref>{{Cite journal |last1=Zampieri |first1=Fernando G. |last2=Bagshaw |first2=Sean M. |last3=Semler |first3=Matthew W. |date=2023-06-13 |title=Fluid Therapy for Critically Ill Adults With Sepsis: A Review |url=https://jamanetwork.com/journals/jama/fullarticle/2805900 |journal=JAMA |language=en |volume=329 |issue=22 |pages=1967–1980 |doi=10.1001/jama.2023.7560 |pmid=37314271 |issn=0098-7484|url-access=subscription }}</ref> Ravnoteža tekućine može se procijeniti na mnogo načina, kao što su dinamički odgovor [[krvni pritisak|krvnog pritiska]], izlučivanje urina (treba biti veće od 0,5 mL na sat), klirens [[laktat]]a, ultrazvuk [[donja šuplja vena|donje šuplje vene]], pasivno podizanje nogu i varijacije pulsnog pritiska. Davanje tekućine treba biti ograničeno u kasnijim fazama liječenja sepse.<ref name=":0">{{Cite journal |last1=Meyhoff |first1=Tine S. |last2=Hjortrup |first2=Peter B. |last3=Wetterslev |first3=Jørn |last4=Sivapalan |first4=Praleene |last5=Laake |first5=Jon H. |last6=Cronhjort |first6=Maria |last7=Jakob |first7=Stephan M. |last8=Cecconi |first8=Maurizio |last9=Nalos |first9=Marek |last10=Ostermann |first10=Marlies |last11=Malbrain |first11=Manu |last12=Pettilä |first12=Ville |last13=Møller |first13=Morten H. |last14=Kjær |first14=Maj-Brit N. |last15=Lange |first15=Theis |date=2022-06-30 |title=Restriction of Intravenous Fluid in ICU Patients with Septic Shock |url=http://www.nejm.org/doi/10.1056/NEJMoa2202707 |journal=New England Journal of Medicine |language=en |volume=386 |issue=26 |pages=2459–2470 |doi=10.1056/NEJMoa2202707 |pmid=35709019 |issn=0028-4793}}</ref> U idealnom slučaju, pacijenti bi trebali imati ravnotežu tekućine na nuli nakon 72 sata.<ref name=":0" /> To je zato što je dokazano da svaka litra prekomjerne hidratacije povećava rizik od smrti.<ref name=":0" /> ===Antibiotici=== ==== Opći pristup ==== Rani početak antibiotske terapije povezan je s boljim ishodima u više studija.<ref name=":10"/> U početku poručeavano je da se [[antibiotici]] primjenjuju jedan sat nakon početnog prepoznavanja sepse.<ref name=":1"/> Međutim, nekoliko naknadnih studija otkrilo je da nije bilo razlike u smrtnosti između pacijenata koji su primili antibiotike unutar jednog sata i onih koji su ih primili nakon jednog sata.<ref name=":1" /> Međutim, pokazalo se da su stope smrtnosti veće kod onih koji su primili antibiotsku terapiju nakon tri sata.<ref name=":1" /> U početku antibiotska terapija treba biti široka i zasnovana na kombinaciji faktora, kao što su sumnjivo mjesto infekcije, klinički kontekst (stečena u zajednici ili bolnici), najvjerovatniji [[patogen]] i lokalna otpornost. obrasci.<ref name=":21" /> Nakon što kulture definitivno otkriju patogen odgovoran za infekciju, izbor antibiotika može se suziti ili promijeniti po potrebi.<ref name=":11" /> Ovaj specifičan pristup smanjuje troškove liječenja, izbjegava toksičnost lijekova i smanjuje rizik od antimikrobne rezistencije.<ref>{{Cite journal |last1=Paul |first1=M. |last2=Dickstein |first2=Y. |last3=Raz-Pasteur |first3=A. |date=December 2016 |title=Antibiotic de-escalation for bloodstream infections and pneumonia: systematic review and meta-analysis |url=http://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S1198743X16301756 |journal=Clinical Microbiology and Infection |language=en |volume=22 |issue=12 |pages=960–967 |doi=10.1016/j.cmi.2016.05.023 |pmid=27283148 |url-access=subscription }}</ref> Deeskalacija antibiotske terapije je kontroverzna i u literaturi nije postignut konsenzus.<ref name=":11" /> Faktori koji se koriste za odlučivanje o deeskalaciji antibiotske terapije uključuju upotrebu biomarkera, kao što je smanjenje prokalcitonina, za praćenje odgovora na terapiju ili kliničkog napretka tokom liječenja.<ref>{{Cite journal |last1=O'Grady |first1=Naomi P. |last2=Alexander |first2=Earnest |last3=Alhazzani |first3=Waleed |last4=Alshamsi |first4=Fayez |last5=Cuellar-Rodriguez |first5=Jennifer |last6=Jefferson |first6=Brian K. |last7=Kalil |first7=Andre C. |last8=Pastores |first8=Stephen M. |last9=Patel |first9=Robin |last10=van Duin |first10=David |last11=Weber |first11=David J. |last12=Deresinski |first12=Stanley |date=November 2023 |title=Society of Critical Care Medicine and the Infectious Diseases Society of America Guidelines for Evaluating New Fever in Adult Patients in the ICU |url=https://journals.lww.com/10.1097/CCM.0000000000006022 |journal=Critical Care Medicine |language=en |volume=51 |issue=11 |pages=1570–1586 |doi=10.1097/CCM.0000000000006022 |pmid=37902340 |issn=0090-3493|url-access=subscription }}</ref> Tipično, većina pacijenata može se efikasno liječiti sa 7-10 dana antibiotske terapije.<ref name=":11" /> Međutim, specifične infekcije poput endokarditisa i osteomijelitisa i infekcije uzrokovane trajnim medicinskim pomagalima koja se ne mogu ukloniti mogu zahtijevati duže trajanje antibiotske terapije.<ref name=":1" /> === Specifični izbori antibiotske terapije za različite infekcije koje uzrokuju sepsu === ==== Meningitis ==== Za liječenje sepse povezane s [[meningitis]]om, mogu se primijeniti vankomicin, ceftriakson, [[ampicilin]] i deksametazon ([[kortikosteroid]] koji se koristi kao protivupalni lijek za smanjenje neurvih komplikacija)).<ref name=":24">{{Cite journal |last=Hasbun |first=Rodrigo |date=2022-12-06 |title=Progress and Challenges in Bacterial Meningitis: A Review |url=https://jamanetwork.com/journals/jama/fullarticle/2799148 |journal=JAMA |language=en |volume=328 |issue=21 |pages=2147–2154 |doi=10.1001/jama.2022.20521 |pmid=36472590 |issn=0098-7484|url-access=subscription }}</ref> Ako pacijent ima alergiju na beta-laktame, mogu se primijeniti vankomicin, moksifloksacin i trimetoprim/sulfametoksazol (TMP-SMX).<ref name=":24"/> Ako se sumnja na herpes encefalitis, može se primijeniti aciklovir.<ref name=":24"/> ==== Plućna infekcija ==== Za [[upala pluća|upalu pluća]] stečenu u zajednici bez rizika od rezistencije na lijekove, može se primijeniti fluorokinolon, ili ceftriakson i azitromicin, ili ceftriakson i doksiciklin.<ref name=":23">{{Cite journal |last1=Vaughn |first1=Valerie M. |last2=Dickson |first2=Robert P. |last3=Horowitz |first3=Jennifer K. |last4=Flanders |first4=Scott A. |date=2024-10-15 |title=Community-Acquired Pneumonia: A Review |url=https://jamanetwork.com/journals/jama/fullarticle/2823762 |journal=JAMA |language=en |volume=332 |issue=15 |pages=1282–1295 |doi=10.1001/jama.2024.14796 |pmid=39283629 |issn=0098-7484|url-access=subscription }}</ref> Za vanbolnički stečenu pneumoniju s rizikom od rezistencije na lijekove ili bolnički stečenu pneumoniju, može se dati fluorokinolon, ili zoysin, ili cefepim, ili karbapenem.<ref name=":24"/> Ako pacijent ima alergiju na beta-laktam, može se dati aztreonam i fluorokinolon.<ref name=":23" /> Vankomicin treba dodati u slučajevima empijema.<ref name=":24" /> ==== Infekcija kože i mehkog tkiva ==== Može se primijeniti vankomicin ili linezolid sa zosynom, ili karbapenemom, ili cefepimom i [[metronidazol]]om.<ref>{{Cite journal |date=2015-05-01 |title=Stevens DL et al (Clin Infect Dis 2014; 59:147–59) |url=https://academic.oup.com/cid/article/60/9/1448/406029 |journal=Clinical Infectious Diseases |language=en |volume=60 |issue=9 |page=1448 |doi=10.1093/cid/civ114 |pmid=25725056 |issn=1537-6591}}</ref> If a necrotizing infection is suspected then a carbapenem with vancomycin and clindamycin is recommended and surgery should also be consulted.<ref>{{Cite journal |last1=Hua |first1=Camille |last2=Urbina |first2=Tomas |last3=Bosc |first3=Romain |last4=Parks |first4=Tom |last5=Sriskandan |first5=Shiranee |last6=de Prost |first6=Nicolas |last7=Chosidow |first7=Olivier |date=March 2023 |title=Necrotising soft-tissue infections |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S1473309922005837 |journal=The Lancet Infectious Diseases |language=en |volume=23 |issue=3 |pages=e81–e94 |doi=10.1016/S1473-3099(22)00583-7 |pmid=36252579 |hdl=10044/1/99436 |hdl-access=free }}</ref> ==== Intraabdominalne infekcije ==== Može se primijeniti zosyn, karbapenem, premarin ili flagyl. Ako pacijent ima alergiju na beta-laktam, tada se može dati vankomicin s aztreonamom i metronidazolom.<ref name=":25">{{Cite journal |last1=Mazuski |first1=John E. |last2=Tessier |first2=Jeffrey M. |last3=May |first3=Addison K. |last4=Sawyer |first4=Robert G. |last5=Nadler |first5=Evan P. |last6=Rosengart |first6=Matthew R. |last7=Chang |first7=Phillip K. |last8=O'Neill |first8=Patrick J. |last9=Mollen |first9=Kevin P. |last10=Huston |first10=Jared M. |last11=Diaz |first11=Jose J. |last12=Prince |first12=Jose M. |date=January 2017 |title=The Surgical Infection Society Revised Guidelines on the Management of Intra-Abdominal Infection |url=https://www.liebertpub.com/doi/10.1089/sur.2016.261 |journal=Surgical Infections |volume=18 |issue=1 |pages=1–76 |doi=10.1089/sur.2016.261 |pmid=28085573 |issn=1096-2964}}</ref> U slučajevima intrabdominalne infekcije treba se konsultovati i sa hirurgom.<ref name=":25"/> ==== Neutropenija sa infekcijom ==== Može se dati cefepim, zoysn, karbapenem ili ceftazidim. Ako pacijent ima alergiju na beta-laktam, tada se može dati aztreonam sa vankomicinom ili ciprofloksacin sa klindamicinom.<ref name=":26">{{Cite journal |last1=Taplitz |first1=Randy A. |last2=Kennedy |first2=Erin B. |last3=Bow |first3=Eric J. |last4=Crews |first4=Jennie |last5=Gleason |first5=Charise |last6=Hawley |first6=Douglas K. |last7=Langston |first7=Amelia A. |last8=Nastoupil |first8=Loretta J. |last9=Rajotte |first9=Michelle |last10=Rolston |first10=Kenneth |last11=Strasfeld |first11=Lynne |last12=Flowers |first12=Christopher R. |date=2018-05-10 |title=Outpatient Management of Fever and Neutropenia in Adults Treated for Malignancy: American Society of Clinical Oncology and Infectious Diseases Society of America Clinical Practice Guideline Update |url=https://ascopubs.org/doi/10.1200/JCO.2017.77.6211 |journal=Journal of Clinical Oncology |language=en |volume=36 |issue=14 |pages=1443–1453 |doi=10.1200/JCO.2017.77.6211 |pmid=29461916 |issn=0732-183X}}</ref> Ako je pacijent neutropeničan sa sepsnim šokom, pneumonijom, ima inficirani venski kateter, infekciju kože i mehkog tkiva, gram-pozitivnu bakterijemiju ili mukozitis, tada treba dodati vankomicin.<ref name=":26"/> ==== Nepoznate infekcije ==== Vankomicin se može primijeniti s levofloksacinom.<ref name=":11"/> ===Vazopresori=== Vazopresor prve linije za sepsni šok je norepinefrin.<ref name=":11"/> Ovo je indicirano kada se pacijentima srednji arterijski pritisak ne vrati na 65 mmHg ili više nakon početne reanimacije tekućinom.<ref name=":11"/> Pokazalo se da terapija vazopresorima povećava preživljavanje kod pacijenata sa sepanim šokom.<ref name {{Cite journal |last1=Colon Hidalgo |first1=Daniel |last2=Patel |first2=Jaimini |last3=Masic |first3=Dalila |last4=Park |first4=David |last5=Rech |first5=Megan A. |date=February 2020 |title=Delayed vasopressor initiation is associated with increased mortality in patients with septic shock |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0883944119309116 |journal=Journal of Critical Care |language=en |volume=55 |pages=145–148 |doi=10.1016/j.jcrc.2019.11.004 |pmid=31731173 |url-access=subscription }}</ref> Također je pokazano da se smrtnost pacijenata sa sepsnim šokom povećava za 5% na sat ako se ne daje vazopresor. Norepinefrin se započinje s 2–5 mcg u minuti i može porasti i do 35–90 mcg u minuti.<ref name=":11"/> Ako norepinefrin ne može vratiti srednji arterijski pritisak na 65 mmHg ili više, tada se [[vazopresin]] može dodati kao sredstvo druge linije.<ref name=":11" /> Ovo može porasti na 0,03 mcg u minuti. Ako se srednji arterijski pritisak i dalje ne vrati, tada se može dodati [[adrenalin]] u brzini od 20–50 mcg u minuti.<ref name=":11"/> Vazopresori se obično daju kroz centralni venski kateter.<ref name=":19">{{Cite journal |last1=Munroe |first1=Elizabeth S. |last2=Co |first2=Ivan N. |last3=Douglas |first3=Ivor |last4=Hyzy |first4=Robert |last5=Khan |first5=Akram |last6=Nelson |first6=Kristine |last7=Park |first7=Pauline K. |last8=Peltan |first8=Ithan D. |last9=Rice |first9=Todd W. |last10=Seelye |first10=Sarah |last11=Self |first11=Wesley H. |last12=Shapiro |first12=Nathan I. |last13=Prescott |first13=Hallie C. |last14=NHLBI PETAL Network |last15=Steingrub |first15=Jay S |date=2025-08-27 |title=Peripheral Vasopressor Use in Early Sepsis-Induced Hypotension |journal=JAMA Network Open |language=en |volume=8 |issue=8 |pages=e2529148 |doi=10.1001/jamanetworkopen.2025.29148 |issn=2574-3805 |pmc=12391982 |pmid=40864467}}</ref> Ako se postavljanje centralnog venskog katetera odgodi, norepinefrin se može dati kroz periferni IV.<ref name=":19" /> Vazopresori se daju kroz centralni venski kateter zbog zabrinutosti oko oštećenja tkiva koje može nastati ako se daju kroz periferni IV.<ref name=":20">{{Cite journal |last1=Tran |first1=Quincy K. |last2=Mester |first2=Gaurika |last3=Bzhilyanskaya |first3=Vera |last4=Afridi |first4=Leenah Z. |last5=Andhavarapu |first5=Sanketh |last6=Alam |first6=Zain |last7=Widjaja |first7=Austin |last8=Andersen |first8=Brooke |last9=Matta |first9=Ann |last10=Pourmand |first10=Ali |date=November 2020 |title=Complication of vasopressor infusion through peripheral venous catheter: A systematic review and meta-analysis |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0735675720308421 |journal=The American Journal of Emergency Medicine |language=en |volume=38 |issue=11 |pages=2434–2443 |doi=10.1016/j.ajem.2020.09.047 |pmid=33039229 |url-access=subscription }}</ref> Međutim, posljednjih godina pokazalo se da je davanje vazopresora putem periferne intravenske injekcije sigurno za kratkotrajnu upotrebu i nudi praktične prednosti.<ref name=":20"/> ===Kortikosteroidi=== [[Kortikosteroidi]] se preporučuju pacijentima sa sepsnim šokom kojima su potrebni vazopresori.<ref name=":27">{{Cite journal |last1=Chaudhuri |first1=Dipayan |last2=Nei |first2=Andrea M. |last3=Rochwerg |first3=Bram |last4=Balk |first4=Robert A. |last5=Asehnoune |first5=Karim |last6=Cadena |first6=Rhonda |last7=Carcillo |first7=Joseph A. |last8=Correa |first8=Ricardo |last9=Drover |first9=Katherine |last10=Esper |first10=Annette M. |last11=Gershengorn |first11=Hayley B. |last12=Hammond |first12=Naomi E. |last13=Jayaprakash |first13=Namita |last14=Menon |first14=Kusum |last15=Nazer |first15=Lama |date=May 2024 |title=2024 Focused Update: Guidelines on Use of Corticosteroids in Sepsis, Acute Respiratory Distress Syndrome, and Community-Acquired Pneumonia |url=https://journals.lww.com/10.1097/CCM.0000000000006172 |journal=Critical Care Medicine |language=en |volume=52 |issue=5 |pages=e219–e233 |doi=10.1097/CCM.0000000000006172 |pmid=38240492 |issn=0090-3493}}</ref> Najčešći režim primjene kortikosteroida za pacijente sa sepsnim šokom je 200–300 mg/dan hidrokortizona tokom 5–7 dana.<ref name=":27" /> Ovo se može davati kao kontinuirana infuzija ili u podijeljenim dozama.<ref name=":27" /> Nedavni dokazi pokazuju da kortikosteroidi mogu smanjiti kratkoročnu smrtnost u bolnici povezanu sa sepsnim šokom.<ref name=":27"/> Pokazalo se da kortikosteroidi rezultiraju većom stopom preokreta šoka i smanjenom disfunkcijom organa nakon sedam dana.<ref name=":27"/> Nuspojave kortikosteroida uključuju neuromuskularnu slabost, međutim, dostupni dokazi pokazuju da koristi nadmašuju rizike od [[nuspojava]] za pacijente sa sepsnim šokom.<ref name=":27"/> ===Ostalo=== ==== β-blokatori ==== Novi dokazi pokazuju da se kratkodjelujući [[beta-blokator|β-blokatori]] mogu koristiti tokom liječenja sepsnog šoka kako bi se smanjila pojava novih tahiaritmija, a pokazalo se da smanjuju i smrtnost u roku od 28 dana.<ref name=":28">{{Cite journal |last1=McChesney |first1=Chris |last2=Orozco |first2=Nicolas |last3=Fiorini |first3=Kyle |last4=Wong |first4=Michelle Yee Suet |last5=Slessarev |first5=Marat |last6=Prager |first6=Ross |last7=Kao |first7=Raymond |last8=Leligdowicz |first8=Aleksandra |last9=Sharif |first9=Sameer |last10=Lewis |first10=Kimberley |last11=Rochwerg |first11=Bram |last12=Honarmand |first12=Kimia |last13=Ball |first13=Ian M. |last14=Arntfield |first14=Robert |last15=Houlton |first15=Rachael |date=May 2025 |title=Impact of Short-Acting Beta-Blockers on the Outcomes of Patients With Septic Shock: A Systematic Review and Meta-Analysis |url=https://journals.lww.com/10.1097/CCM.0000000000006604 |journal=Critical Care Medicine |language=en |volume=53 |issue=5 |pages=e1125–e1139 |doi=10.1097/CCM.0000000000006604 |pmid=40009025 |issn=0090-3493|url-access=subscription }}</ref> Međutim, također je pokazano da β-blokatori mogu produžiti trajanje koje pacijenti trebaju biti na vazopresorima.<ref name=":28" /> ==== Modaliteti prečišćavanja krvi ==== Modaliteti prečišćavanja krvi, poput hemoperfuzije u koloni, predloženi su kao opcije liječenja sepsnog šoka.<ref name=":11"/> Međutim, dosadašnji dokazi koji stoje iza ovih opcija liječenja su slabi i oni nisu standardna njega za pacijente sa sepsnim šokom.<ref name=":11"/> ==== Metilen-plavo ==== [[Metilen]] plavo nije navedeno kao sadašnji tretman u najnovijim smjernicama za sepsni šok, ali je istraživačka i terapija izvan odobrenih indikacija.<ref>{{Cite journal |last1=Jia |first1=Jinxin |last2=Ji |first2=Jingjing |last3=Liu |first3=Zhifeng |date=2024-09-27 |title=Efficacy of methylene blue in refractory septic shock: study protocol for a multicenter, randomized, placebo-controlled trial |journal=Trials |language=en |volume=25 |issue=1 |doi=10.1186/s13063-024-08439-5 |doi-access=free |pmid=39334256 |pmc=11428879 |issn=1745-6215}}</ref> Postoje brojne meta-analize koje ukazuju na to da metilensko plavo može smanjiti smrtnost u slučajevima sepsnog šoka.<ref name=":29">{{Cite journal |last1=Ballarin |first1=Raquel Simões |last2=Lazzarin |first2=Taline |last3=Zornoff |first3=Leonardo |last4=Azevedo |first4=Paula Schmidt |last5=Pereira |first5=Filipe Welson Leal |last6=Tanni |first6=Suzana Erico |last7=Minicucci |first7=Marcos Ferreira |date=2024-04-18 |title=Methylene blue in sepsis and septic shock: a systematic review and meta-analysis |journal=Frontiers in Medicine |volume=11 |doi=10.3389/fmed.2024.1366062 |doi-access=free |pmid=38698779 |issn=2296-858X}}</ref><ref name=":30">{{Cite journal |last1=Alkazemi |first1=Afrah |last2=Almoosawy |first2=Sayed Abdulmotaleb |last3=Murad |first3=Anwar |last4=Alfares |first4=Abdulrahman |date=February 2026 |title=Methylene Blue for Septic Shock: A Systematic Review and Meta-analysis of Randomized and Prospective Observational Studies |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/08850666241300312 |journal=Journal of Intensive Care Medicine |language=en |volume=41 |issue=2 |pages=108–117 |doi=10.1177/08850666241300312 |pmid=39574288 |issn=0885-0666|url-access=subscription }}</ref> Također je dokazano da metilen plavo smanjuje vrijeme do prestanka primjene vazopresora, dužinu boravka na intenzivnoj njezi i trajanje mehaničke ventilacije.<ref name=":29" /><ref name=":30"/> Neke studije sugeriraju da metilen plavo može biti korisno u slučajevima refraktornog šoka ili šoka otpornog na [[kateholamin]]e.<ref>{{Cite journal |last1=Pluta |first1=Michał P. |last2=Putowski |first2=Zbigniew |last3=Czempik |first3=Piotr F. |last4=Krzych |first4=Łukasz J. |date=2023-06-28 |title=Successful Use of Methylene Blue in Catecholamine-Resistant Septic Shock: A Case Report and Short Literature Review |journal=International Journal of Molecular Sciences |language=en |volume=24 |issue=13|doi=10.3390/ijms241310772 |doi-access=free |pmid=37445952 |pmc=10342053 |issn=1422-0067}}</ref> ==Epidemiologija== Sepsa ima incidenciju od preko 49 miliona slučajeva godišnje širom svijeta, sa 11 miliona smrtnih slučajeva povezanih sa sepsom godišnje.<ref name=":10"/> Sepsni šok se javlja kod otprilike 8–10% prijema na intenzivnu njegu.<ref name=":17">{{Cite journal |last1=Vincent |first1=Jean-Louis |last2=Jones |first2=Gabriel |last3=David |first3=Sholto |last4=Olariu |first4=Elena |last5=Cadwell |first5=Kevin K. |date=December 2019 |title=Frequency and mortality of septic shock in Europe and North America: a systematic review and meta-analysis |journal=Critical Care |language=en |volume=23 |issue=1 |doi=10.1186/s13054-019-2478-6 |doi-access=free |pmid=31151462 |pmc=6545004 |issn=1364-8535}}</ref> Sepsni šok ima stopu smrtnosti od 40 posto uprkos napretku u njezi.<ref name=":17"/> Oko jedne trećine smrtnih slučajeva u bolnicama uzrokovano je sepsom u Sjedinjenim Državama, a troškovi zdravstvene zaštite povezani sa sepsom premašili su 38 milijardi u 2017. godini.<ref name=":21"/> Rizik od sepsnog šoka povećava se u dobi od 60 godina, pri čemu oni u dobi od 70 godina imaju najveći rizik od smrti od sepse.<ref name=":21"/> Stopa smrtnosti od sepse, posebno ako se ne liječi brzo potrebnim lijekovima u bolnici, iznosi približno 40% kod odraslih i 25% kod djece.<ref>{{Cite journal |last1=Bauer |first1=Michael |last2=Gerlach |first2=Herwig |last3=Vogelmann |first3=Tobias |last4=Preissing |first4=Franziska |last5=Stiefel |first5=Julia |last6=Adam |first6=Daniel |date=December 2020 |title=Mortality in sepsis and septic shock in Europe, North America and Australia between 2009 and 2019— results from a systematic review and meta-analysis |journal=Critical Care |language=en |volume=24 |issue=1 |doi=10.1186/s13054-020-02950-2 |doi-access=free |pmid=32430052 |pmc=7236499 |issn=1364-8535}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Tan |first1=Bobby |last2=Wong |first2=Judith Ju-Ming |last3=Sultana |first3=Rehena |last4=Koh |first4=Janine Cynthia Jia Wen |last5=Jit |first5=Mark |last6=Mok |first6=Yee Hui |last7=Lee |first7=Jan Hau |date=2019-04-01 |title=Global Case-Fatality Rates in Pediatric Severe Sepsis and Septic Shock: A Systematic Review and Meta-analysis |journal=JAMA Pediatrics |language=en |volume=173 |issue=4 |pages=352–362 |doi=10.1001/jamapediatrics.2018.4839 |issn=2168-6203 |pmc=6450287 |pmid=30742207}}</ref> Pokazalo se da se smrtnost u bolnici, posebno zbog sepsnog šoka, povećava za 1,8% za svaki dodatni sat u kojem se antibiotici ne primjenjuju nakon što je pacijent stigao na hitnu pomoć.<ref name=":11"/> ==Reference== {{Reflist|30em}} ==Vanjski linkovi== {{Medicinski izvori | DiseasesDB = 11960 | ICD10 = {{ICD10|R|57|2|a|30}} | ICD9 = {{ICD9|785.52}} | ICDO = | OMIM = | MedlinePlus = 000668 | eMedicineSubj = | eMedicineTopic = | MeshID = D012772 }} {{Tipovi šokova}} {{Intenzivna njega}} {{Authority control}} {{DEFAULTSORT:Septic Shock}} [[Kategorija: Medicinska hitna stanja]] [[Kategorija: Intenzivna njega]] [[Kategorija: Uzroci smrti]] [[Kategorija: Sepsa]] syfvs4dz0fyfn0jebl3vhytwi0r8diy 3823858 3823857 2026-04-03T17:08:01Z Exsiler 178345 /* Vazopresori */ 3823858 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zdravstveno stanje | ime = Sepsni šok | slika = Gabriel Metsu - La Fille malade.jpg | opis_slike = [[Sepsa]] je jedan od najčešćih uzroka smrti kod kritično bolesnih pacijenata na odjeljenjima intenzivne njege. Ulje autora [[Gabriël Metsu| Gabriëla Metsua]]. | specijalnost =[[Zarazne bolesti (medicinska specijalnost)|Zarazne bolesti]], [[medicina kritične njege]], [[hitna medicina]] | | simptomi =Znakovi i simptomi sepse i sepsnog šoka variraju ovisno o uzroku koji ih je izazvao. Opći znaci i simptomi uključuju groznicu, rigor, hipotermiju, znojenje, malaksalost. | komplikacije = | početak = | trajanje = | uzroci = Sepsni šok je rezultat sistemskog odgovora na infekciju ili više infektivnih uzroka. Uvijek mu prethodi sepsa; stoga su uzroci sepse ujedno i uzroci sepsnog šoka. | rizici = | dijagnoza =Klinička | diferencijalna_prognoza = | prevencija = | liječenje = | lijek= | prognoza = | frekvencija = Sepsni šok se javlja kod otprilike 8–10% prijema na intenzivnu njegu. Sepsni šok ima stopu smrtnosti od 40 posto uprkos napretku u njezi Sepsa ima incidenciju od preko 49 miliona slučajeva godišnje širom svijeta, sa 11 miliona smrtnih slučajeva povezanih sa sepsom godišnje | smrtnost =. Oko 1/3 smrtnih slučajeva u bolnicama uzrokovano je sepsom u Sjedinjenim Državama, a troškovi zdravstvene zaštite povezani sa sepsom premašili su 38 milijardi u 2017. godini. }} [[Datoteka:Trombocitopenia 01.JPG|thumb|[[Purpura]] uzrokovana [[trombocitopenija| trombocitopenijom]] na desnoj ruci kod pacijenta sa sepsnim šokom]] '''Sepsni šok''' pod uobičajenim (ali pogrešnim) nazivom '''septički šok''' je potencijalno fatalno medicinsko stanje koje se javlja kada [[sepsa]], koja se definiše kao abnormalni [[imunski odgovor]] na infekciju koji dovodi do životno opasne disfunkcije organa, dovodi do opasno [[hipotenzija|niskog krvnog pritiska]] i abnormalnosti u ćelijskoj i metaboličkoj disfunkciji.<ref name=":1">{{Cite journal |last1=Gauer |first1=Robert |last2=Forbes |first2=Damon |last3=Boyer |first3=Nathan |date=2020-04-01 |title=Sepsis: Diagnosis and Management |journal=American Family Physician |volume=101 |issue=7 |pages=409–418 |issn=1532-0650 |pmid=32227831}}</ref ==Uzroci== Sepsni šok je rezultat sistemskog odgovora na infekciju ili više infektivnih uzroka.<ref name=":10"/> Uvijek mu prethodi sepsa; stoga su uzroci sepse ujedno i uzroci sepsnog šoka. Više od 80% slučajeva sepse uzrokovano je respiratornim, genitourinarnim, kožnim i mekotkivnim te gastrointestinalnim [[infekcija]]ma.<ref>{{Cite journal |last1=Gupta |first1=Shipra |last2=Sakhuja |first2=Ankit |last3=Kumar |first3=Gagan |last4=McGrath |first4=Eric |last5=Nanchal |first5=Rahul S. |last6=Kashani |first6=Kianoush B. |date=December 2016 |title=Culture-Negative Severe Sepsis |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0012369216589569 |journal=Chest |language=en |volume=150 |issue=6 |pages=1251–1259 |doi=10.1016/j.chest.2016.08.1460 |pmid=27615024 |url-access=subscription }}</ref> Zanimljivo je da je [[pneumonija]] najčešći uzrok sepse.<ref>{{Cite journal |last1=Novosad |first1=Shannon A. |last2=Sapiano |first2=Mathew R.P. |last3=Grigg |first3=Cheri |last4=Lake |first4=Jason |last5=Robyn |first5=Misha |last6=Dumyati |first6=Ghinwa |last7=Felsen |first7=Christina |last8=Blog |first8=Debra |last9=Dufort |first9=Elizabeth |last10=Zansky |first10=Shelley |last11=Wiedeman |first11=Kathryn |last12=Avery |first12=Lacey |last13=Dantes |first13=Raymund B. |last14=Jernigan |first14=John A. |last15=Magill |first15=Shelley S. |date=2016-08-26 |title=Vital Signs: Epidemiology of Sepsis: Prevalence of Health Care Factors and Opportunities for Prevention |url=http://www.cdc.gov/mmwr/volumes/65/wr/mm6533e1.htm |journal=MMWR. Morbidity and Mortality Weekly Report |volume=65 |issue=33 |pages=864–869 |doi=10.15585/mmwr.mm6533e1 |pmid=27559759 |issn=0149-2195}}</ref> Trajni medicinski uređaji, poput pejsmejkera ili endokarditisa, također mogu dovesti do sepse. Teške infekcije, poput [[meningitis]]a, [[encefalitis]]a i [[endokarditis]]a, također su uzroci sepse. Trajni medicinski uređaji i teške infekcije zajedno čine jedan posto slučajeva sepse..<ref name=":16">{{Cite journal |last1=Mayr |first1=Florian B |last2=Yende |first2=Sachin |last3=Angus |first3=Derek C |date=January 2014 |title=Epidemiology of severe sepsis |journal=Virulence |language=en |volume=5 |issue=1 |pages=4–11 |doi=10.4161/viru.27372 |pmid=24335434 |pmc=3916382 |issn=2150-5594}}</ref> Bakterije su mikroorganizmi odgovorni za većinu slučajeva sepse.<ref name=":16" /> Oko 62 posto uzrokuju gram-negativne bakterije, a 47 posto gram-pozitivne bakterije.<ref name=":16" /> Mali broj pacijenata može imati sepsu uzrokovanu gljivicama, [[parazit]]ima ili virusnim infekcijama.<ref name=":1" /> Također je moguće da sepsu uzrokuju višestruke istovremeno nastale infekcije.<ref>{{Cite journal |last1=Ward |first1=Peter A |last2=Fattahi |first2=Fatemeh |date=2019-06-27 |title=New strategies for treatment of infectious sepsis |url=https://academic.oup.com/jleukbio/article/106/1/187/6935530 |journal=Journal of Leukocyte Biology |language=en |volume=106 |issue=1 |pages=187–192 |doi=10.1002/JLB.4MIR1118-425R |pmid=30821872 |issn=1938-3673|hdl=2027.42/149767 |hdl-access=free }}</ref> ==Patofiziologija== [[Patofiziologija]] sepsnog šoka nije u potpunosti razjašnjena, ali je poznato da ključnu ulogu u razvoju teške sepse ima [[imunski odgovor|imunski]] i [[koagulacija|koagulacijski]] odgovor na infekciju. I pro– i protivupalni odgovori imaju ulogu u sepsnom šoku.<ref name="Angusvan der Poll2013">{{cite journal | vauthors = Angus DC, van der Poll T | title = Severe sepsis and septic shock | journal = N. Engl. J. Med. | volume = 369 | issue = 9 | pages = 840–51 | date = August 2013 | pmid = 23984731 | doi = 10.1056/NEJMra1208623 | doi-access = free }}</ref> Sepsni šok uključuje široko rasprostranjeni upalni odgovor koji proizvodi hipermetabolički efekat. To se manifestuje povećanim [[ćelijsko disanje|ćelijskim disanjem]], [[katabolizam proteina| katabolizmom proteina]] i [[metabolička acidoza| metaboličkom acidozom]] sa kompenzacijskim respiratornim odgovorom.<ref name="SSC Guidelines">{{cite journal |display-authors=6 |vauthors=Dellinger RP, Levy MM, Rhodes A, Annane D, Gerlach H, Opal SM, Sevransky JE, Sprung CL, Douglas IS, Jaeschke R, Osborn TM, Nunnally ME, Townsend SR, Reinhart K, Kleinpell RM, Angus DC, Deutschman CS, Machado FR, Rubenfeld GD, Webb SA, Beale RJ, Vincent JL, Moreno R |date=February 2013 |title=Surviving sepsis campaign: international guidelines for management of severe sepsis and septic shock: 2012 |journal=Crit. Care Med. |volume=41 |issue=2 |pages=580–637 |doi=10.1097/CCM.0b013e31827e83af |pmid=23353941 |s2cid=34855187 |doi-access=free}}</ref> I [[Gram-pozitivna bakterija|gram-pozitivne]] i [[gram-negativne bakterije]] su najčešći uzroci sepsnog šoka.<ref name=":10" /> Toksini koje proizvode patogeni izazivaju [[imunski odgovor]]; kod gram-negativnih bakterija to su [[endotoksin]]i, koji su bakterijski membranski [[lipopolisaharid]]i (LPS).<ref name=":10" /><ref name=":3" /> [[Citokin]]i oslobođeni u velikom upalnom odgovoru rezultiraju masivnom [[vazodilatacija| vazodilatacijom]], povećanom [[permeabilnost kapilara| permeabilnošću kapilara]], smanjenim [[sistemski vaskularni otpor| sistemskim vaskularnim otporom]] i niskim krvnim pritiskom.<ref name=":10"/><ref name=":21"/> Konačno, u pokušaju da se kompenzira smanjeni [[krvni pritisak]], dolazi do disfunkcije miokarda sa i sistolnom (smanjena sposobnost srca da se stisne) i dijastoličkom (smanjena sposobnost srca da se istegne kako bi se prilagodio odgovarajućem volumenu krvi) disfunkcijom.<ref>{{Cite journal |last1=Shields |first1=Andrea D. |last2=Plante |first2=Lauren A. |last3=Pacheco |first3=Luis D. |last4=Louis |first4=Judette M. |date=September 2023 |title=Society for Maternal-Fetal Medicine Consult Series #67: Maternal sepsis |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0002937823003277 |journal=American Journal of Obstetrics and Gynecology |language=en |volume=229 |issue=3 |pages=B2–B19 |doi=10.1016/j.ajog.2023.05.019 |pmid=37236495 }}</ref> ===Gram-pozitivni=== Kod gram-pozitivnih bakterija, to su [[egzotoksini]] ili [[enterotoksini]], što može varirati ovisno o vrsti bakterije.<ref name=":31">{{Cite journal |last1=van der Poll |first1=Tom |last2=Opal |first2=Steven M |date=January 2008 |title=Host–pathogen interactions in sepsis |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S1473309907702657 |journal=The Lancet Infectious Diseases |language=en |volume=8 |issue=1 |pages=32–43 |doi=10.1016/S1473-3099(07)70265-7 |pmid=18063412 |url-access=subscription }}</ref> These are divided into three types.<ref name=":31" /> Tip I, toksini koji su površinski aktivni na ćelijama, oštećuju ćelije bez ulaska i uključuju [[superantigen]]e i [[termički stabilni enterotoksin| termički stabilne enterotoksine]].<ref name=":31" /> Tip II, toksini koji oštećuju membranu, uništavaju ćelijske membrane da bi ušli i uključuju [[hemolizin]]e i [[fosfolipaza|fosfolipaze]].<ref name=":31" /> Tip III, intračelijski toksini ili [[A/B toksini]] ometaju unutrašnju funkciju ćelija i uključuju toksine koje luče ''Streptococcus pyogenes'' ili ''Staphylococcus aureus.<ref name=":31" /><ref>{{Cite journal |last1=Lappin |first1=Emma |last2=Ferguson |first2=Andrew J |date=May 2009 |title=Gram-positive toxic shock syndromes |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S1473309909700660 |journal=The Lancet Infectious Diseases |language=en |volume=9 |issue=5 |pages=281–290 |doi=10.1016/S1473-3099(09)70066-0 |pmid=19393958 |url-access=subscription }}</ref> ===Gram-negativni=== Kod gram-negativne sepse, slobodni LPS se veže za cirkulirajući [[LPS-vezujući protein]], a kompleks se zatim veže za [[CD14]] receptor na [[monoci]]tima, [[makrofagi]]ma i [[neutrofil]]ima.<ref name=":32">{{Cite journal |last1=Hedayat |first1=Mona |last2=Netea |first2=Mihai G |last3=Rezaei |first3=Nima |date=September 2011 |title=Targeting of Toll-like receptors: a decade of progress in combating infectious diseases |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S1473309911700998 |journal=The Lancet Infectious Diseases |language=en |volume=11 |issue=9 |pages=702–712 |doi=10.1016/S1473-3099(11)70099-8 |pmid=21719349 |url-access=subscription }}</ref> Angažman CD14 (čak i u dozama od samo 10 pg/mL) rezultira [[ćelijska signalizacija|unutarćelijskom signalizacijom]] putem povezanog proteina 4 "Toll-likog receptora" ([[TLR-4]]).<ref name=":32" /> Ova signalizacija aktivira jedarni faktor kappaB ([[NF-κB]]), što dovodi do transkripcije nekoliko gena koji pokreću proupalni odgovor.<ref name=":33">{{Cite journal |last1=Zhang |first1=Frank X. |last2=Kirschning |first2=Carsten J. |last3=Mancinelli |first3=Roberta |last4=Xu |first4=Xiao-Ping |last5=Jin |first5=Yiping |last6=Faure |first6=Emmanuelle |last7=Mantovani |first7=Alberto |last8=Rothe |first8=Mike |last9=Muzio |first9=Marta |last10=Arditi |first10=Moshe |date=March 1999 |title=Bacterial Lipopolysaccharide Activates Nuclear Factor-κB through Interleukin-1 Signaling Mediators in Cultured Human Dermal Endothelial Cells and Mononuclear Phagocytes |journal=Journal of Biological Chemistry |language=en |volume=274 |issue=12 |pages=7611–7614 |doi=10.1074/jbc.274.12.7611 |doi-access=free |pmid=10075645 }}</ref> Ovo rezultira značajnom aktivacijom mononuklearnih ćelija i sintezom efektorskih [[citokin]]a kao što su [[interleukin 1|IL-1]], [[interleukin 6|IL-6]] i [[TNF-α]].<ref>{{Cite journal |last1=Ciesielska |first1=Anna |last2=Matyjek |first2=Marta |last3=Kwiatkowska |first3=Katarzyna |date=February 2021 |title=TLR4 and CD14 trafficking and its influence on LPS-induced pro-inflammatory signaling |url=https://link.springer.com/10.1007/s00018-020-03656-y |journal=Cellular and Molecular Life Sciences |language=en |volume=78 |issue=4 |pages=1233–1261 |doi=10.1007/s00018-020-03656-y |pmid=33057840 |issn=1420-682X|pmc=7904555 }}</ref> TLR- posredovana aktivacija pomaže u pokretanju [[urođeni imunski sistem|urođenog imunskog sistema]] da efikasno iskorijeni mikrobe koji napadaju, ali citokini koje proizvode također djeluju na [[endotel]]ne ćelije.<ref name=":32" /> Tamo imaju različite efekte, uključujući smanjenu sintezu antikoagulacijskih faktora kao što su [[inhibitor puta tkivnog faktora]] i [[trombomodulin]].<ref name=":34">{{Cite journal |last1=Gabarin |first1=Ramy S. |last2=Li |first2=Manshu |last3=Zimmel |first3=Paige A. |last4=Marshall |first4=John C. |last5=Li |first5=Yimin |last6=Zhang |first6=Haibo |date=2021 |title=Intracellular and Extracellular Lipopolysaccharide Signaling in Sepsis: Avenues for Novel Therapeutic Strategies |journal=Journal of Innate Immunity |language=en |volume=13 |issue=6 |pages=323–332 |doi=10.1159/000515740 |pmid=34004605 |pmc=8613564 |issn=1662-811X}}</ref> Efekti citokina mogu biti pojačani angažmanom TLR-4 na endotelnim ćelijama.<ref name=":32"/><ref name=":34"/> Kao odgovor na upalu, dolazi do kompenzacijske reakcije proizvodnje protuupalnih supstanci kao što su [[interleukin 4|IL-4]], antagonisti IL-10, receptor IL-1 i [[kortizol]].<ref name=":35">{{Cite journal |last=Cheng |first=Lingxia |last2=Cao |first2=Yu |last3=Liu |first3=Shihao |last4=Lv |first4=Lukai |last5=Zhang |first5=Jianjun |last6=Bao |first6=Ji |last7=Wang |first7=Guan |last8=Xu |first8=Ping |date=September 2025 |title=Unveiling the research advances of sepsis: pathogenesis, precise intervention and clinical perspective |url=https://journals.lww.com/10.1097/JS9.0000000000002668 |journal=International Journal of Surgery |language=en |volume=111 |issue=9 |pages=6260–6289 |doi=10.1097/JS9.0000000000002668 |issn=1743-9159|doi-access=free }}</ref> Ovo se naziva sindrom kompenzatornog protivupalnog odgovora (CARS).<ref name="Adib-ConquyCavaillon2008">{{cite journal | vauthors = Adib-Conquy M, Cavaillon JM | title = Compensatory anti-inflammatory response syndrome | journal = Thromb. Haemost. | volume = 101 | issue = 1 | pages = 36–47 | date = January 2009 | pmid = 19132187 | doi = 10.1160/TH08-07-0421| s2cid = 11156883 | issn=0340-6245}}</ref> I upalne i protuupalne reakcije odgovorne su za tok sepse i opisane su kao MARS (sindrom miješanog antagonističkog odgovora).<ref name=":35" /> Cilj ovih procesa je održavanje upale na odgovarajućem nivou. CARS često dovodi do supresije imunološkog sistema, što pacijente ostavlja podložnima sekundarnoj infekciji.<ref name="Angusvan der Poll2013"/> Nekada se smatralo da SIRS ili CARS mogu predominirati kod osobe sa sepsom, te je predloženo da CARS slijedi SIRS u dvovalnom procesu. Sada se vjeruje da se sistemski upalni odgovor i kompenzacijski protuupalni odgovor javljaju istovremeno.<ref name="Adib-ConquyCavaillon2008"/> Pri visokim nivoima LPS-a, dolazi do sindroma sepsnog šoka; Isti citokin i sekundarni medijatori, sada na visokim nivoima, rezultiraju sistemskom [[vazodilatacija| vazodilatacijom]] (hipotenzijom), smanjenom kontraktilnošću [[miokard]]a, raširenim oštećenjem endotela, aktivacijom koja uzrokuje sistemsku adheziju leukocita i difuzno oštećenje alveolarnih kapilara u plućima, te aktivacijom sistema koagulacije koja kulminira [[diseminirana intravaskularna koagulacija|diseminiranom intravaskularnom koagulacijom]] (DIC).<ref name=":35"/> Hipoperfuzija uzrokovana kombinovanim efektima raširene vazodilatacije, zatajenja miokardijalne pumpe i DIC-a uzrokuje zatajenje višeorganskih sistema koje utiče na jetru, bubrege i centralni nervni sistem, između ostalih organskih sistema. Nedavno je uočeno teško oštećenje ultrastrukture jetre usljed tretmana toksinima [[Salmonella]].<ref>{{cite journal |last= YashRoy |first= R.C. |date= June 1994 |title= Liver damage by intra-ileal treatment with Salmonella 3,10:r:- extract as studied by light and electron microscopy |journal= Indian Journal of Animal Sciences |volume= 64 |issue= 6 |pages= 597–99 |url= https://www.researchgate.net/publication/230820149 |via= [[ResearchGate]]}}(animal study).</ref> Sposobnost [[TLR4]] da reaguje na različite vrste [[lipopolisaharid|LPS]] je klinički važna. [[Patogene bakterije]] mogu koristiti LPS sa niskom biološkom aktivnošću kako bi izbjegle pravilno prepoznavanje od strane sistema [[TLR4]]/[[MD-2 (imunologija)|MD-2]], smanjujući [[imunski odgovor]] domaćina i povećavajući rizik od širenja bakterija.<ref name=":35"/> S druge strane, takav LPS ne bi mogao izazvati sepsni šok kod osjetljivih pacijenata, što bi sepsne komplikacije učinilo lakšim za upravljanje.<ref name=":35"/> Ipak, definisanje i razumijevanje kako čak i najmanje strukturne razlike između vrlo sličnih vrsta LPS mogu uticati na aktivaciju imunskog odgovora, može pružiti mehanizam za fino podešavanje potonjeg i nove uvide u imunomodulatorne procese.<ref name=":35" />ref name="pmid26635809">{{cite journal | vauthors = Korneev KV, Arbatsky NP, Molinaro A, Palmigiano A, Shaikhutdinova RZ, Shneider MM, Pier GB, Kondakova AN, Sviriaeva EN, Sturiale L, Garozzo D, Kruglov AA, Nedospasov SA, Drutskaya MS, Knirel YA, Kuprash DV|display-authors = 6 | title = Structural Relationship of the Lipid A Acyl Groups to Activation of Murine Toll-Like Receptor 4 by Lipopolysaccharides from Pathogenic Strains of Burkholderia mallei, Acinetobacter baumannii, and Pseudomonas aeruginosa | journal = Front Immunol | volume = 6 | page = 595 | date = 2015 | pmid = 26635809 | pmc = 4655328 | doi = 10.3389/fimmu.2015.00595 |doi-access = free }}</ref> ==Dijagnoza== === Definicije === [[Sepsa]] je precipitirajuće stanje za sepsni šok, stoga su dijagnostički kriteriji za sepsu relevantni za dijagnozu sepsnog šoka.<ref name=":2">{{Cite journal |date=2024-06-26 |title=Septic Shock: Practice Essentials, Background, Pathophysiology |url=https://emedicine.medscape.com/article/168402-overview?form=fpf |journal=Medscape}}</ref> Postoje tri različita sistema za dijagnosticiranje sepse.<ref name=":1" /> To su kriteriji sindroma sistemskog upalnog odgovora (SIRS), potpuna procjena posljedičnog otkazivanja [[organ]]a (SOFA) i brza verzija SOFA (qSOFA).<ref>{{Cite journal |last1=Tusgul |first1=Selin |last2=Carron |first2=Pierre-Nicolas |last3=Yersin |first3=Bertrand |last4=Calandra |first4=Thierry |last5=Dami |first5=Fabrice |date=2017-11-03 |title=Low sensitivity of qSOFA, SIRS criteria and sepsis definition to identify infected patients at risk of complication in the prehospital setting and at the emergency department triage |journal=Scandinavian Journal of Trauma, Resuscitation and Emergency Medicine |volume=25 |issue=1 |doi=10.1186/s13049-017-0449-y |doi-access=free |pmid=29100549 |pmc=5670696 |issn=1757-7241}}</ref> Najnoviji skup stručnjaka na temu sepse nazvan je "sepsa-3" i na njemu su predstavljene najnovije smjernice za dijagnozu i liječenje sepse.<ref>{{Citation |title=Sepsis: Management, Including Sepsis Bundles |work=SpringerReference |date=2011 |url=http://www.springerreference.com/index/doi/10.1007/springerreference_301188 |access-date=2026-01-12 |place=Berlin/Heidelberg |publisher=Springer-Verlag |doi=10.1007/springerreference_301188 |doi-broken-date=13 January 2026 |url-access=subscription }}</ref> ==== SIRS ==== SIRS kriteriji su nedavno isključeni iz sepse-3, ali su i dalje najčešće korišteni dijagnostički alat za identifikaciju sepse.<ref>{{Cite journal |last1=Kaukonen |first1=Kirsi-Maija |last2=Bailey |first2=Michael |last3=Pilcher |first3=David |last4=Cooper |first4=D. Jamie |last5=Bellomo |first5=Rinaldo |date=2015-04-23 |title=Systemic Inflammatory Response Syndrome Criteria in Defining Severe Sepsis |url=http://www.nejm.org/doi/10.1056/NEJMoa1415236 |journal=New England Journal of Medicine |language=en |volume=372 |issue=17 |pages=1629–1638 |doi=10.1056/NEJMoa1415236 |pmid=25776936 |issn=0028-4793}}</ref> Pacijent koji ispunjava kriterije SIRS-a ima mogući ili dokumentirani izvor infekcije plus najmanje dva ili više kriterija navedenih u nastavku.<ref name=":3">{{Cite journal |last1=Seymour |first1=Christopher W. |last2=Liu |first2=Vincent X. |last3=Iwashyna |first3=Theodore J. |last4=Brunkhorst |first4=Frank M. |last5=Rea |first5=Thomas D. |last6=Scherag |first6=André |last7=Rubenfeld |first7=Gordon |last8=Kahn |first8=Jeremy M. |last9=Shankar-Hari |first9=Manu |last10=Singer |first10=Mervyn |last11=Deutschman |first11=Clifford S. |last12=Escobar |first12=Gabriel J. |last13=Angus |first13=Derek C. |date=2016-02-23 |title=Assessment of Clinical Criteria for Sepsis: For the Third International Consensus Definitions for Sepsis and Septic Shock (Sepsis-3) |journal=JAMA |language=en |volume=315 |issue=8 |pages=762–774 |doi=10.1001/jama.2016.0288 |issn=0098-7484 |pmc=5433435 |pmid=26903335 |bibcode=2016JAMA..315..762S }}</ref> * [[Tahipneja]] (ubrzano disanje), što se definira kao više od 20 udisaja u minuti, ili prilikom testiranja [[krvni pčin|krvnih plinova]], [[PaCO2|{{Chem|PaCO|2}}]] manji od 32&nbsp;mmHg, što ukazuje na hiperventilaciju * Broj [[leukocit|bijelih krvnih zrnaca]] ili značajno nizak (< 4000 ćelija/mm³) ili povišen (> 12000 ćelija/mm³) * [[Tahikardija]] (ubrzan [[srčani ritam]]), što se kod sepse definira kao brzina veća od 90 otkucaja u minuti * Promijenjena tjelesna [[Normalna tjelesna temperatura|temperatura]]: [[Groznica]] > 38.0|C|F}} ili hipotermija < 36.0|C|F}} Dokumentovani dokazi infekcije mogu uključivati pozitivne [[krvna kultura|krvne kultura]], znaci pneumonije na rendgenskom snimku grudnog koša ili drugi radiološki ili laboratorijski dokazi infekcije.<ref name=":10">{{Cite journal |last1=Cecconi |first1=Maurizio |last2=Evans |first2=Laura |last3=Levy |first3=Mitchell |last4=Rhodes |first4=Andrew |date=July 2018 |title=Sepsis and septic shock |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0140673618306962 |journal=The Lancet |language=en |volume=392 |issue=10141 |pages=75–87 |doi=10.1016/S0140-6736(18)30696-2 |pmid=29937192 |bibcode=2018Lanc..392...75C |url-access=subscription }}</ref> Znakovi [[sindrom višestruke disfunkcije organa|disfunkcije krajnjih organa]] prisutni su kod sepsnog šoka, uključujući [[zatajenje bubrega]], disfunkciju jetre, promjene mentalnog stanja ili povišenu razinu [[mliječna kiselina|laktata]] u [[krvni serum|serumu]].<ref name=":21">{{Cite journal |last1=Meyer |first1=Nuala J. |last2=Prescott |first2=Hallie C. |date=2024-12-05 |editor-last=Hardin |editor-first=C. Corey |title=Sepsis and Septic Shock |url=http://www.nejm.org/doi/10.1056/NEJMra2403213 |journal=New England Journal of Medicine |language=en |volume=391 |issue=22 |pages=2133–2146 |doi=10.1056/NEJMra2403213 |pmid=39774315 |issn=0028-4793|url-access=subscription }}</ref> Jedno ograničenje kriterija SIRS-a je to što može biti prisutan u mnogim neinfektivnim stanjima, kao što su autoimuna stanja, pankreatitis, nedavna operacija ili vaskulitis.<ref name=":5">{{Cite journal |last1=Singer |first1=Mervyn |last2=Deutschman |first2=Clifford S. |last3=Seymour |first3=Christopher Warren |last4=Shankar-Hari |first4=Manu |last5=Annane |first5=Djillali |last6=Bauer |first6=Michael |last7=Bellomo |first7=Rinaldo |last8=Bernard |first8=Gordon R. |last9=Chiche |first9=Jean-Daniel |last10=Coopersmith |first10=Craig M. |last11=Hotchkiss |first11=Richard S. |last12=Levy |first12=Mitchell M. |last13=Marshall |first13=John C. |last14=Martin |first14=Greg S. |last15=Opal |first15=Steven M. |date=2016-02-23 |title=The Third International Consensus Definitions for Sepsis and Septic Shock (Sepsis-3) |journal=JAMA |language=en |volume=315 |issue=8 |pages=801–810 |doi=10.1001/jama.2016.0287 |issn=0098-7484 |pmc=4968574 |pmid=26903338}}</ref> ==== qSOFA and SOFA ==== qSOFA je još jedan skup kriterija koji se koristi za dijagnosticiranje sepse i pomaže kliničarima da identificiraju sepsu u okruženjima koja nisu jedinica intenzivne njege.<ref name=":1" /> Njegov pandan SOFA koristi se isključivo na intenzivnoj njezi.<ref name=":5" /> U SOFA kriterijima postoje tri kriterija, koja su navedena u nastavku.<ref name=":5"/><br> * frekvencija disanja od 22 udisaja u minuti ili više * promijenjeno mentalno stanje * sistolni [[krvni pritisak]] od 100 mg ili manje Pacijenti ispunjavaju SOFA kriterije, a stoga imaju sepsu, kada ispunjavaju dva ili više gore navedenih kriterija.<ref name=":21"/> qSOFA je obično ograničena, kao što je poznato, uglavnom identificira pacijente koji se javljaju kasno u toku sepse.<ref name=":11">{{Cite journal |last1=Evans |first1=Laura |last2=Rhodes |first2=Andrew |last3=Alhazzani |first3=Waleed |last4=Antonelli |first4=Massimo |last5=Coopersmith |first5=Craig M. |last6=French |first6=Craig |last7=Machado |first7=Flávia R. |last8=Mcintyre |first8=Lauralyn |last9=Ostermann |first9=Marlies |last10=Prescott |first10=Hallie C. |last11=Schorr |first11=Christa |last12=Simpson |first12=Steven |last13=Wiersinga |first13=W. Joost |last14=Alshamsi |first14=Fayez |last15=Angus |first15=Derek C. |date=November 2021 |title=Surviving Sepsis Campaign: International Guidelines for Management of Sepsis and Septic Shock 2021 |url=https://journals.lww.com/10.1097/CCM.0000000000005337 |journal=Critical Care Medicine |language=en |volume=49 |issue=11 |pages=e1063–e1143 |doi=10.1097/CCM.0000000000005337 |pmid=34605781 |issn=0090-3493}}</ref> SOFA kriteriji se koriste kod kritično bolesnih pacijenata i procjenjuju težinu disfunkcije u šest organskih sistema.<ref name="jama.jamanetwork.com">{{Cite journal |last1=Raith |first1=Eamon P. |last2=Udy |first2=Andrew A. |last3=Bailey |first3=Michael |last4=McGloughlin |first4=Steven |last5=MacIsaac |first5=Christopher |last6=Bellomo |first6=Rinaldo |last7=Pilcher |first7=David V. |last8=for the Australian and New Zealand Intensive Care Society (ANZICS) Centre for Outcomes and Resource Evaluation (CORE) |date=2017-01-17 |title=Prognostic Accuracy of the SOFA Score, SIRS Criteria, and qSOFA Score for In-Hospital Mortality Among Adults With Suspected Infection Admitted to the Intensive Care Unit |url=http://jama.jamanetwork.com/article.aspx?doi=10.1001/jama.2016.20328 |journal=JAMA |language=en |volume=317 |issue=3 |pages=290–300 |doi=10.1001/jama.2016.20328 |pmid=28114553 |issn=0098-7484|url-access=subscription }}</ref> U vrijeme prijema na intenzivnu njegu, rezultat se izračunava kao početna vrijednost. Nakon toga, rezultat se izračunava svakih 48 sati.<ref name="jama.jamanetwork.com"/> Početna vrijednost je rezultat nula, što ukazuje na odsustvo sepse.<ref name=":3"/> Povećanje rezultata za dva ili više bodova ukazuje na sepsu i povećanu smrtnost od 20%.<ref name=":1"/> ==== Sepsni šok ==== Sepsni šok je potklasa [[distributivni šok|distributivnog šoka]], stanja u kojem abnormalna distribucija protoka krvi u [[mikrosudovi|najmanjim krvnim sudovima]] rezultira neadekvatnom opskrbom krvlju tijelesnih [[tkivo|tkiva]], što rezultira [[ishemija|ishemijom]] i disfunkcijom organa.<ref name=":7">{{Cite journal |last1=Standl |first1=Thomas |last2=Annecke |first2=Thorsten |last3=Cascorbi |first3=Ingolf |last4=Heller |first4=Axel R. |last5=Sabashnikov |first5=Anton |last6=Teske |first6=Wolfram |date=2018-11-09 |title=The Nomenclature, Definition and Distinction of Types of Shock |journal=Deutsches Ärzteblatt International |volume=115 |issue=45 |pages=757–768 |doi=10.3238/arztebl.2018.0757 |pmid=30573009 |pmc=6323133 |issn=1866-0452}}</ref> Sepsni šok se konkretno odnosi na distributivni šok uzrokovan [[sepsa|sepsom]] kao posljedicom infekcije.<ref name=":7"/> Izvorno, sepsni šok je identificiran kod pacijenata samo na osnovu prisustva [[hipotenzija|hipotenzije]].<ref name=":12">{{Cite journal |last1=Yealy |first1=Donald M. |last2=Mohr |first2=Nicholas M. |last3=Shapiro |first3=Nathan I. |last4=Venkatesh |first4=Arjun |last5=Jones |first5=Alan E. |last6=Self |first6=Wesley H. |date=July 2021 |title=Early Care of Adults With Suspected Sepsis in the Emergency Department and Out-of-Hospital Environment: A Consensus-Based Task Force Report |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0196064421001177 |journal=Annals of Emergency Medicine |language=en |volume=78 |issue=1 |pages=1–19 |doi=10.1016/j.annemergmed.2021.02.006 |pmid=33840511 }}</ref> Međutim, posljednjih godina otkriveno je da je hipotenzija kasnija manifestacija sepsnog šoka..<ref name=":6">{{Cite journal |last1=Shankar-Hari |first1=Manu |last2=Phillips |first2=Gary S. |last3=Levy |first3=Mitchell L. |last4=Seymour |first4=Christopher W. |last5=Liu |first5=Vincent X. |last6=Deutschman |first6=Clifford S. |last7=Angus |first7=Derek C. |last8=Rubenfeld |first8=Gordon D. |last9=Singer |first9=Mervyn |last10=for the Sepsis Definitions Task Force |date=2016-02-23 |title=Developing a New Definition and Assessing New Clinical Criteria for Septic Shock: For the Third International Consensus Definitions for Sepsis and Septic Shock (Sepsis-3) |journal=JAMA |language=en |volume=315 |issue=8 |pages=775–787 |doi=10.1001/jama.2016.0289 |issn=0098-7484 |pmc=4910392 |pmid=26903336}}</ref> Konkretno, utvrđeno je da se nedostatak protoka krvi u tkivu (hipoperfuzija tkiva) javlja mnogo prije hipotenzije u slučajevima sepsnog šoka.<ref>{{Cite journal |last1=De Backer |first1=Daniel |last2=Ricottilli |first2=Francesco |last3=Ospina-Tascón |first3=Gustavo A. |date=April 2021 |title=Septic shock: a microcirculation disease |url=https://journals.lww.com/10.1097/ACO.0000000000000957 |journal=Current Opinion in Anaesthesiology |language=en |volume=34 |issue=2 |pages=85–91 |doi=10.1097/ACO.0000000000000957 |pmid=33577205 |issn=0952-7907|url-access=subscription }}</ref> Stoga je mjerenje [[laktat]]a postalo sastavni dio dijagnoze sepsnog šoka. <ref name=":6"/> To je zato što je laktat marker hipoperfuzije tkiva, budući da se ovaj metabolički produkt proizvodi samo metaboličkim procesima koji se odvijaju u odsustvu adekvatne opskrbe tkiva [[kisik]]om.<ref name=":13">{{Cite journal |last1=Bakker |first1=Jan |last2=Postelnicu |first2=Radu |last3=Mukherjee |first3=Vikramjit |date=January 2020 |title=Lactate |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0749070419300727 |journal=Critical Care Clinics |language=en |volume=36 |issue=1 |pages=115–124 |doi=10.1016/j.ccc.2019.08.009 |pmid=31733674 |hdl=1765/120402 |hdl-access=free }}</ref> Nivo laktata od 18 mg/dL (ili 2 mmol po L) je dijagnostički kriterij za sepsni šok prema sepsi-3.<ref name=":5"/> Drugi dijagnostički kriterij za sepsni šok je vazopresorska terapija potrebna za održavanje prosječnog [[krvni pritisak|arterijskog pritiska]] od 65 mmHg.<ref name=":21"/> === Znakovi i simptomi === ==== Općenito ==== Znakovi i simptomi sepse i sepsnog šoka variraju ovisno o uzroku koji ih je izazvao.<ref name=":21"/> Međutim, opći znaci i simptomi uključuju [[grozbica|groznicu]], rigor, [[hipotermija|hipotermiju]], [[znojenje]], malaksalost.<ref name=":21"/> Iako je [[groznica]] najčešća manifestacija sepse, u nekim slučajevima može biti odsutna.<ref name=":9">{{Cite journal |last1=Thomas-Rüddel |first1=Daniel O. |last2=Hoffmann |first2=Peter |last3=Schwarzkopf |first3=Daniel |last4=Scheer |first4=Christian |last5=Bach |first5=Friedhelm |last6=Komann |first6=Marcus |last7=Gerlach |first7=Herwig |last8=Weiss |first8=Manfred |last9=Lindner |first9=Matthias |last10=Rüddel |first10=Hendrik |last11=Simon |first11=Philipp |last12=Kuhn |first12=Sven-Olaf |last13=Wetzker |first13=Reinhard |last14=Bauer |first14=Michael |last15=Reinhart |first15=Konrad |date=December 2021 |title=Fever and hypothermia represent two populations of sepsis patients and are associated with outside temperature |journal=Critical Care |language=en |volume=25 |issue=1 |doi=10.1186/s13054-021-03776-2 |doi-access=free |pmid=34674733 |pmc=8532310 |issn=1364-8535}}</ref> Posebno, groznica može biti odsutna kod imunokompromitovanih pacijenata, starijih pacijenata i pacijenata s hroničnom zloupotrebom [[alkohol]]a.<ref name=":1"/> Osim toga, važno je napomenuti da je veća smrtnost povezana s pacijentima koji se javljaju s hipotermijom.<ref name=":9"/> ==== Srčani ==== Novi šum, [[tahikardija]], [[hipotenzija]] i [[purpura|topla i crvena koža]].<ref name=":10"/> ==== Gastrointestinalni ==== Ukočenost trbuha, bol u [[trbuh]]u, [[povraćanje]], [[proljev]], disfagija i abnormalna distenzija.<ref name=":10" /> [[Slika:Petechial rash.JPG|thumb| Petehijski osip kod pacijenta sa sepsnim šokom.]] [[Slika:Splinter hemorrhage.jpg|thumb|Slika krhotine u obliku iverja kod sepsnog šoka povezanog s [[endokarditis]]om .]] ==== Plućni ==== [[Kašalj]], pleurska bol u prsima, tahipneja, kratak dah i bol u grlu. ==== Neurološki ==== Promijenjeno mentalno stanje, [[glavobolja]], anestezija u sedlu, ukočenost ili rigidnost vrata i [[epilepsijski napad|napadi]].<ref>{{Cite journal |last1=Sonneville |first1=Romain |last2=Benghanem |first2=Sarah |last3=Jeantin |first3=Lina |last4=de Montmollin |first4=Etienne |last5=Doman |first5=Marc |last6=Gaudemer |first6=Augustin |last7=Thy |first7=Michael |last8=Timsit |first8=Jean-François |date=2023-10-05 |title=The spectrum of sepsis-associated encephalopathy: a clinical perspective |journal=Critical Care |language=en |volume=27 |issue=1 |doi=10.1186/s13054-023-04655-8 |doi-access=free |pmid=37798769 |pmc=10552444 |issn=1364-8535}}</ref> ==== Mišićno-koštani sistem ==== Bolovi u [[zglob]]ovima, bolovi u [[mišić]]ima, [[edem]], slabost i krepitus.<ref>{{Cite journal |last1=Khan |first1=Jaffar |last2=Harrison |first2=Taylor B. |last3=Rich |first3=Mark M. |last4=Moss |first4=Marc |date=2006-10-24 |title=Early development of critical illness myopathy and neuropathy in patients with severe sepsis |url=https://www.neurology.org/doi/10.1212/01.wnl.0000239826.63523.8e |journal=Neurology |language=en |volume=67 |issue=8 |pages=1421–1425 |doi=10.1212/01.wnl.0000239826.63523.8e |pmid=17060568 |issn=0028-3878|url-access=subscription }}</ref> ==== Genitourinarni ==== Disurija, [[hematurija]], [[mokrenje|učestalost]], osjetljivost kostovertebralnog ugla, piurija, [[vaginsko krvarenje]] i [[vaginski iscjedak]].<ref>{{Cite journal |last1=Wagenlehner |first1=Florian M. E. |last2=Pilatz |first2=Adrian |last3=Weidner |first3=Wolfgang |last4=Naber |first4=Kurt G. |date=2015-09-04 |editor-last=Mulvey |editor-first=Matthew A. |editor2-last=Stapleton |editor2-first=Ann E. |editor3-last=Klumpp |editor3-first=David J. |title=Urosepsis: Overview of the Diagnostic and Treatment Challenges |url=https://journals.asm.org/doi/10.1128/microbiolspec.UTI-0003-2012 |journal=Microbiology Spectrum |language=en |volume=3 |issue=5|doi=10.1128/microbiolspec.UTI-0003-2012 |pmid=26542042 |issn=2165-0497|url-access=subscription }}</ref> ==== Kožni ==== [[Petehije]], bulozne lezije, [[eritem]], osip, krhotine u obliku iverja, modrice i gnojne [[lezija|lezije]].<ref>{{Cite journal |last1=Pulido-Perez |first1=Ana |last2=Sanchez-Carrillo |first2=Carlos |last3=Bergon-Sendin |first3=Marta |last4=Suarez-Fernandez |first4=Ricardo |last5=Rosell-Diaz |first5=Angel Manuel |last6=Muñoz |first6=Patricia |last7=Bouza |first7=Emilio |date=May 2022 |title=Prevalence and clinical features of secondary skin lesions in septic patients with bloodstream infections |url=https://link.springer.com/10.1007/s10096-022-04431-6 |journal=European Journal of Clinical Microbiology & Infectious Diseases |language=en |volume=41 |issue=5 |pages=779–786 |doi=10.1007/s10096-022-04431-6 |pmid=35320429 |issn=0934-9723|url-access=subscription }}</ref> === Dijagnostički alati === ==== Snimanje ==== Rendgenski snimci [[grudni koš|grudnog koša]] obično su indicirani za svaki slučaj sepse jer je [[pneumonija]] najčešći uzrok sepse.<ref name=":12"/> U zavisnosti od kliničke situacije, mogu se naručiti i drugi slikovni pregledi. Ako se sumnja na [[endokarditis]], indicirana je ehokardiografija.<ref>{{Cite journal |last1=Chambers |first1=Henry F. |last2=Bayer |first2=Arnold S. |date=2020-08-06 |editor-last=Solomon |editor-first=Caren G. |title=Native-Valve Infective Endocarditis |url=http://www.nejm.org/doi/10.1056/NEJMcp2000400 |journal=New England Journal of Medicine |language=en |volume=383 |issue=6 |pages=567–576 |doi=10.1056/NEJMcp2000400 |pmid=32757525 |issn=0028-4793|url-access=subscription }}</ref> [[CT-skeniranje]] grudnog koša može se koristiti i kada se sumnja na empijem ili infektivne izlive.<ref>{{Cite journal |last1=Feller-Kopman |first1=David |last2=Light |first2=Richard |date=2018-02-22 |editor-last=Ingelfinger |editor-first=Julie R. |title=Pleural Disease |url=http://www.nejm.org/doi/10.1056/NEJMra1403503 |journal=New England Journal of Medicine |language=en |volume=378 |issue=8 |pages=740–751 |doi=10.1056/NEJMra1403503 |pmid=29466146 |issn=0028-4793|url-access=subscription }}</ref> CT skeniranje drugih dijelova tijela može se koristiti ako se sumnja na apscese.<ref>{{Cite journal |last1=Bonomo |first1=Robert A |last2=Chow |first2=Anthony W |last3=Edwards |first3=Morven S |last4=Humphries |first4=Romney |last5=Tamma |first5=Pranita D |last6=Abrahamian |first6=Fredrick M |last7=Bessesen |first7=Mary |last8=Dellinger |first8=E Patchen |last9=Goldstein |first9=Ellie |last10=Hayden |first10=Mary K |last11=Kaye |first11=Keith S |last12=Potoski |first12=Brian A |last13=Rodríguez-Baño |first13=Jesús |last14=Sawyer |first14=Robert |last15=Skalweit |first15=Marion |date=2024-10-04 |title=2024 Clinical Practice Guideline Update by the Infectious Diseases Society of America on Complicated Intra-abdominal Infections: Risk Assessment, Diagnostic Imaging, and Microbiological Evaluation in Adults, Children, and Pregnant People |url=https://academic.oup.com/cid/article/79/Supplement_3/S81/7706348 |journal=Clinical Infectious Diseases |language=en |volume=79 |issue=Supplement_3 |pages=S81–S87 |doi=10.1093/cid/ciae346 |pmid=38965057 |issn=1058-4838}}</ref> ==== Laboratorijsko testiranje ==== Veliki broj laboratorijskih testova je indiciran kada se sumnja na sepsu. Što se tiče kultura, kliničari obično naručuju dva seta perifernih krvnih kultura, kulture urina, kulture stolice, sputuma i kulture kože.<ref name=":12"/> Specijalne kulture, kao što su cerebrospinalne, zglobne ili pleuralne kulture, naručuju se samo u određenim kliničkim scenarijima i nisu standardna nega.<ref name=":12"/> Ostali laboratorijski testovi koji se naručuju u slučaju sepse uključuju kompletnu krvnu sliku sa diferencijalnim testom, osnovni metabolički panel, analizu urina, studije [[loagulacija|koagulacije]] i studije jetrenih [[enzim]]a.<ref name=":11"/> Konačno, abnormalnosti kiselinske i bazne ravnoteže su česte u slučaju sepse, stoga se naručuju uzorci arterijske i venske krvi.<ref>{{Cite journal |last1=Achanti |first1=Anand |last2=Szerlip |first2=Harold M. |date=January 2023 |title=Acid-Base Disorders in the Critically Ill Patient |journal=Clinical Journal of the American Society of Nephrology |language=en |volume=18 |issue=1 |pages=102–112 |doi=10.2215/CJN.04500422 |pmid=35998977 |pmc=10101555 |issn=1555-9041}}</ref> ==== Biomarkeri sepse ==== Dva glavna biomarkera koja se koriste za sepsu i sepsni šok su [[laktat]] i [[prokalcitonin]].<ref name=":1"/> Laktat se koristi jer se proizvodi u tijelu kao rezultat nedovoljne opskrbe tkiva kisikom zbog slabog protoka krvi.<ref name=":13"/> Budući da tkiva ne primaju adekvatan protok krvi u sepsnom šoku, laktat se može koristiti za otkrivanje da li je pacijent u stanju sepsnog šoka.<ref name=":13"/> Kao što je gore spomenuto, nivo laktata od 18 mg/dL (2 mmol po L) je dijagnostički kriterij za sepsni šok prema sepsi-3.<ref name=":5"/> Nivoi laktata se dobijaju kada se prvi put posumnja na sepsu. Ako su nivoi povišeni u tom trenutku, mjerenje laktata se ponavlja svaka četiri do šest sati, dok nivoi ponovo ne postanu normalni.<ref name=":12"/> Prokalcitonin se može koristiti kao indikator sepse jer je marker upale koju proizvode [[citokin]]i i bakterijski [[endotoksin]]i.<ref>{{Cite journal |last1=O'Grady |first1=Naomi |last2=Alexander |first2=Earnest |last3=Alhazzani |first3=Waleed |last4=Alshamsi |first4=Fayez |last5=Cuellar-Rodriguez |first5=Jennifer |last6=Jefferson |first6=Brian K. |last7=Kalil |first7=Andre C. |last8=Pastores |first8=Stephen M. |last9=Patel |first9=Robin |last10=van Duin |first10=David |last11=Weber |first11=David J. |last12=Deresinski |first12=Stanley |date=November 2023 |title=Society of Critical Care Medicine and the Infectious Diseases Society of America Guidelines for Evaluating New Fever in Adult Patients in the ICU |url=https://journals.lww.com/10.1097/CCM.0000000000006022 |journal=Critical Care Medicine |language=en |volume=51 |issue=11 |pages=1570–1586 |doi=10.1097/CCM.0000000000006022 |pmid=37902340 |issn=0090-3493|url-access=subscription }}</ref> Nivo prokalcitonina od 0,05 ng/mL smatra se normalnim, a pacijenti sa nivoom prokalcitonina manjim od 0,25 ng/mL imaju malu vjerovatnoću sepse.<ref name=":14">{{Cite journal |last1=Kaal |first1=Anna G. |last2=Nieberg |first2=Margot |last3=Stegmeijer |first3=Koen |last4=Steyerberg |first4=Ewout W. |last5=van Nieuwkoop |first5=Cees |date=January 2026 |title=The diagnostic accuracy of procalcitonin for community-acquired bacteremia: an updated systematic review and meta-analysis |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S1198743X2500655X |journal=Clinical Microbiology and Infection |language=en |doi=10.1016/j.cmi.2025.12.029 |pmid=41519266 |doi-access=free }}</ref> Nekoliko studija je pokazalo da težina sepse i nivoi prokalcitonina imaju statistički značajnu vezu.<ref name=":14"/> Iako trenutno ne postoje specifične dijagnostičke granice za nivoe prokalcitonina, neka ispitivanja su primijetila da pacijenti sa srednjim nivoima od 9,6 ng/mL obično imaju sepsu bez šoka, a pacijenti sa srednjim nivoima od 32,7 ng/mL obično imaju sepsni šok.<ref>{{Cite journal |last1=on behalf of the Internal Medicine Sepsis Study Group |last2=Tosoni |first2=Alberto |last3=Paratore |first3=Mattia |last4=Piscitelli |first4=Pamela |last5=Addolorato |first5=Giovanni |last6=De Cosmo |first6=Salvatore |last7=Mirijello |first7=Antonio |date=March 2020 |title=The use of procalcitonin for the management of sepsis in Internal Medicine wards: current evidence |url=https://www.minervamedica.it/index2.php?show=R41Y2020N01A0054 |journal=Panminerva Medica |volume=62 |issue=1 |pages=54–62 |doi=10.23736/S0031-0808.19.03809-6 |pmid=31729202 |url-access=subscription }}</ref> ==Liječenje== Liječenje se prvenstveno sastoji od sljedećeg: # Davanje [[intravenske tekućine|intravenslih tekuina]]<ref name=Review11>{{cite journal |last1= Levinson |first1= A.T. |last2=Casserly |first2= B.P. |last3= Levy |first3= M.M. |title= Reducing mortality in severe sepsis and septic shock |journal= Seminars in Respiratory and Critical Care Medicine |date= April 2011 |volume= 32 |issue= 2 |pages= 195–205 |pmid= 21506056 |doi= 10.1055/s-0031-1275532|s2cid= 20763016 }}</ref> # Rana primjena antibiotika<ref name=Review11/> # [[Rana terapija usmjerena na cilj]]<ref name=Review11/> # Brza identifikacija i kontrola izvora # Podrška disfunkciji glavnih organa ===Tekućina=== Budući da sniženi krvni pritisak u sepsnom šoku doprinosi slaboj perfuziji, obezbjeđivanje vaskularnog pristupa i izvođenje [[reanimacije tekućinom]] je početni tretman za povećanje volumena krvi. Pacijente koji pokazuju hipoperfuziju izazvanu sepsom treba inicijalno reanimirati sa najmanje 30 ml/kg intravenoznih kristaloida unutar prva tri sata.<ref name=":1" /> Smatra se prihvatljivim davati boluse od jedne litre unutar prvih 30 minuta.<ref name=":10"/> Reanimacija tekućinom pomaže u liječenju sepsnog šoka jer povećava predopterećenje i minutni volumen srca, što poboljšava dostavu kisika.<ref name=":21"/> [[Ekspander volumena|Kristaloidi]] kao što su [[normalna fiziološka otopina]] i [[Ringerov laktat]] preporučuju se kao početna tekućina izbora, dok upotreba koloidnih otopina kao što je [[hidroksietil- škrob]] nije pokazala nikakvu prednost ili smanjenje smrtnosti.<ref name=":12" /> Kada se daju velike količine tekućine, davanje [[albumin]]a pokazalo je određenu korist.<ref name=":11" /> Nakon početne reanimacije tekućinom, potrebna je česta ponovna procjena ravnoteže tekućine pacijenta kako bi se izbjeglo prekomjerna ili nedovoljna hidratacija.<ref name=":11" /> Ovo je od veće važnosti kod pacijenata sa srčanom insuficijencijom, akutnim oštećenjem pluća ili hroničnom bubrežnom bolešću, jer preopterećenje volumenom može biti pogubno za ove pacijente.<ref>{{Cite journal |last1=Zampieri |first1=Fernando G. |last2=Bagshaw |first2=Sean M. |last3=Semler |first3=Matthew W. |date=2023-06-13 |title=Fluid Therapy for Critically Ill Adults With Sepsis: A Review |url=https://jamanetwork.com/journals/jama/fullarticle/2805900 |journal=JAMA |language=en |volume=329 |issue=22 |pages=1967–1980 |doi=10.1001/jama.2023.7560 |pmid=37314271 |issn=0098-7484|url-access=subscription }}</ref> Ravnoteža tekućine može se procijeniti na mnogo načina, kao što su dinamički odgovor [[krvni pritisak|krvnog pritiska]], izlučivanje urina (treba biti veće od 0,5 mL na sat), klirens [[laktat]]a, ultrazvuk [[donja šuplja vena|donje šuplje vene]], pasivno podizanje nogu i varijacije pulsnog pritiska. Davanje tekućine treba biti ograničeno u kasnijim fazama liječenja sepse.<ref name=":0">{{Cite journal |last1=Meyhoff |first1=Tine S. |last2=Hjortrup |first2=Peter B. |last3=Wetterslev |first3=Jørn |last4=Sivapalan |first4=Praleene |last5=Laake |first5=Jon H. |last6=Cronhjort |first6=Maria |last7=Jakob |first7=Stephan M. |last8=Cecconi |first8=Maurizio |last9=Nalos |first9=Marek |last10=Ostermann |first10=Marlies |last11=Malbrain |first11=Manu |last12=Pettilä |first12=Ville |last13=Møller |first13=Morten H. |last14=Kjær |first14=Maj-Brit N. |last15=Lange |first15=Theis |date=2022-06-30 |title=Restriction of Intravenous Fluid in ICU Patients with Septic Shock |url=http://www.nejm.org/doi/10.1056/NEJMoa2202707 |journal=New England Journal of Medicine |language=en |volume=386 |issue=26 |pages=2459–2470 |doi=10.1056/NEJMoa2202707 |pmid=35709019 |issn=0028-4793}}</ref> U idealnom slučaju, pacijenti bi trebali imati ravnotežu tekućine na nuli nakon 72 sata.<ref name=":0" /> To je zato što je dokazano da svaka litra prekomjerne hidratacije povećava rizik od smrti.<ref name=":0" /> ===Antibiotici=== ==== Opći pristup ==== Rani početak antibiotske terapije povezan je s boljim ishodima u više studija.<ref name=":10"/> U početku poručeavano je da se [[antibiotici]] primjenjuju jedan sat nakon početnog prepoznavanja sepse.<ref name=":1"/> Međutim, nekoliko naknadnih studija otkrilo je da nije bilo razlike u smrtnosti između pacijenata koji su primili antibiotike unutar jednog sata i onih koji su ih primili nakon jednog sata.<ref name=":1" /> Međutim, pokazalo se da su stope smrtnosti veće kod onih koji su primili antibiotsku terapiju nakon tri sata.<ref name=":1" /> U početku antibiotska terapija treba biti široka i zasnovana na kombinaciji faktora, kao što su sumnjivo mjesto infekcije, klinički kontekst (stečena u zajednici ili bolnici), najvjerovatniji [[patogen]] i lokalna otpornost. obrasci.<ref name=":21" /> Nakon što kulture definitivno otkriju patogen odgovoran za infekciju, izbor antibiotika može se suziti ili promijeniti po potrebi.<ref name=":11" /> Ovaj specifičan pristup smanjuje troškove liječenja, izbjegava toksičnost lijekova i smanjuje rizik od antimikrobne rezistencije.<ref>{{Cite journal |last1=Paul |first1=M. |last2=Dickstein |first2=Y. |last3=Raz-Pasteur |first3=A. |date=December 2016 |title=Antibiotic de-escalation for bloodstream infections and pneumonia: systematic review and meta-analysis |url=http://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S1198743X16301756 |journal=Clinical Microbiology and Infection |language=en |volume=22 |issue=12 |pages=960–967 |doi=10.1016/j.cmi.2016.05.023 |pmid=27283148 |url-access=subscription }}</ref> Deeskalacija antibiotske terapije je kontroverzna i u literaturi nije postignut konsenzus.<ref name=":11" /> Faktori koji se koriste za odlučivanje o deeskalaciji antibiotske terapije uključuju upotrebu biomarkera, kao što je smanjenje prokalcitonina, za praćenje odgovora na terapiju ili kliničkog napretka tokom liječenja.<ref>{{Cite journal |last1=O'Grady |first1=Naomi P. |last2=Alexander |first2=Earnest |last3=Alhazzani |first3=Waleed |last4=Alshamsi |first4=Fayez |last5=Cuellar-Rodriguez |first5=Jennifer |last6=Jefferson |first6=Brian K. |last7=Kalil |first7=Andre C. |last8=Pastores |first8=Stephen M. |last9=Patel |first9=Robin |last10=van Duin |first10=David |last11=Weber |first11=David J. |last12=Deresinski |first12=Stanley |date=November 2023 |title=Society of Critical Care Medicine and the Infectious Diseases Society of America Guidelines for Evaluating New Fever in Adult Patients in the ICU |url=https://journals.lww.com/10.1097/CCM.0000000000006022 |journal=Critical Care Medicine |language=en |volume=51 |issue=11 |pages=1570–1586 |doi=10.1097/CCM.0000000000006022 |pmid=37902340 |issn=0090-3493|url-access=subscription }}</ref> Tipično, većina pacijenata može se efikasno liječiti sa 7-10 dana antibiotske terapije.<ref name=":11" /> Međutim, specifične infekcije poput endokarditisa i osteomijelitisa i infekcije uzrokovane trajnim medicinskim pomagalima koja se ne mogu ukloniti mogu zahtijevati duže trajanje antibiotske terapije.<ref name=":1" /> === Specifični izbori antibiotske terapije za različite infekcije koje uzrokuju sepsu === ==== Meningitis ==== Za liječenje sepse povezane s [[meningitis]]om, mogu se primijeniti vankomicin, ceftriakson, [[ampicilin]] i deksametazon ([[kortikosteroid]] koji se koristi kao protivupalni lijek za smanjenje neurvih komplikacija)).<ref name=":24">{{Cite journal |last=Hasbun |first=Rodrigo |date=2022-12-06 |title=Progress and Challenges in Bacterial Meningitis: A Review |url=https://jamanetwork.com/journals/jama/fullarticle/2799148 |journal=JAMA |language=en |volume=328 |issue=21 |pages=2147–2154 |doi=10.1001/jama.2022.20521 |pmid=36472590 |issn=0098-7484|url-access=subscription }}</ref> Ako pacijent ima alergiju na beta-laktame, mogu se primijeniti vankomicin, moksifloksacin i trimetoprim/sulfametoksazol (TMP-SMX).<ref name=":24"/> Ako se sumnja na herpes encefalitis, može se primijeniti aciklovir.<ref name=":24"/> ==== Plućna infekcija ==== Za [[upala pluća|upalu pluća]] stečenu u zajednici bez rizika od rezistencije na lijekove, može se primijeniti fluorokinolon, ili ceftriakson i azitromicin, ili ceftriakson i doksiciklin.<ref name=":23">{{Cite journal |last1=Vaughn |first1=Valerie M. |last2=Dickson |first2=Robert P. |last3=Horowitz |first3=Jennifer K. |last4=Flanders |first4=Scott A. |date=2024-10-15 |title=Community-Acquired Pneumonia: A Review |url=https://jamanetwork.com/journals/jama/fullarticle/2823762 |journal=JAMA |language=en |volume=332 |issue=15 |pages=1282–1295 |doi=10.1001/jama.2024.14796 |pmid=39283629 |issn=0098-7484|url-access=subscription }}</ref> Za vanbolnički stečenu pneumoniju s rizikom od rezistencije na lijekove ili bolnički stečenu pneumoniju, može se dati fluorokinolon, ili zoysin, ili cefepim, ili karbapenem.<ref name=":24"/> Ako pacijent ima alergiju na beta-laktam, može se dati aztreonam i fluorokinolon.<ref name=":23" /> Vankomicin treba dodati u slučajevima empijema.<ref name=":24" /> ==== Infekcija kože i mehkog tkiva ==== Može se primijeniti vankomicin ili linezolid sa zosynom, ili karbapenemom, ili cefepimom i [[metronidazol]]om.<ref>{{Cite journal |date=2015-05-01 |title=Stevens DL et al (Clin Infect Dis 2014; 59:147–59) |url=https://academic.oup.com/cid/article/60/9/1448/406029 |journal=Clinical Infectious Diseases |language=en |volume=60 |issue=9 |page=1448 |doi=10.1093/cid/civ114 |pmid=25725056 |issn=1537-6591}}</ref> If a necrotizing infection is suspected then a carbapenem with vancomycin and clindamycin is recommended and surgery should also be consulted.<ref>{{Cite journal |last1=Hua |first1=Camille |last2=Urbina |first2=Tomas |last3=Bosc |first3=Romain |last4=Parks |first4=Tom |last5=Sriskandan |first5=Shiranee |last6=de Prost |first6=Nicolas |last7=Chosidow |first7=Olivier |date=March 2023 |title=Necrotising soft-tissue infections |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S1473309922005837 |journal=The Lancet Infectious Diseases |language=en |volume=23 |issue=3 |pages=e81–e94 |doi=10.1016/S1473-3099(22)00583-7 |pmid=36252579 |hdl=10044/1/99436 |hdl-access=free }}</ref> ==== Intraabdominalne infekcije ==== Može se primijeniti zosyn, karbapenem, premarin ili flagyl. Ako pacijent ima alergiju na beta-laktam, tada se može dati vankomicin s aztreonamom i metronidazolom.<ref name=":25">{{Cite journal |last1=Mazuski |first1=John E. |last2=Tessier |first2=Jeffrey M. |last3=May |first3=Addison K. |last4=Sawyer |first4=Robert G. |last5=Nadler |first5=Evan P. |last6=Rosengart |first6=Matthew R. |last7=Chang |first7=Phillip K. |last8=O'Neill |first8=Patrick J. |last9=Mollen |first9=Kevin P. |last10=Huston |first10=Jared M. |last11=Diaz |first11=Jose J. |last12=Prince |first12=Jose M. |date=January 2017 |title=The Surgical Infection Society Revised Guidelines on the Management of Intra-Abdominal Infection |url=https://www.liebertpub.com/doi/10.1089/sur.2016.261 |journal=Surgical Infections |volume=18 |issue=1 |pages=1–76 |doi=10.1089/sur.2016.261 |pmid=28085573 |issn=1096-2964}}</ref> U slučajevima intrabdominalne infekcije treba se konsultovati i sa hirurgom.<ref name=":25"/> ==== Neutropenija sa infekcijom ==== Može se dati cefepim, zoysn, karbapenem ili ceftazidim. Ako pacijent ima alergiju na beta-laktam, tada se može dati aztreonam sa vankomicinom ili ciprofloksacin sa klindamicinom.<ref name=":26">{{Cite journal |last1=Taplitz |first1=Randy A. |last2=Kennedy |first2=Erin B. |last3=Bow |first3=Eric J. |last4=Crews |first4=Jennie |last5=Gleason |first5=Charise |last6=Hawley |first6=Douglas K. |last7=Langston |first7=Amelia A. |last8=Nastoupil |first8=Loretta J. |last9=Rajotte |first9=Michelle |last10=Rolston |first10=Kenneth |last11=Strasfeld |first11=Lynne |last12=Flowers |first12=Christopher R. |date=2018-05-10 |title=Outpatient Management of Fever and Neutropenia in Adults Treated for Malignancy: American Society of Clinical Oncology and Infectious Diseases Society of America Clinical Practice Guideline Update |url=https://ascopubs.org/doi/10.1200/JCO.2017.77.6211 |journal=Journal of Clinical Oncology |language=en |volume=36 |issue=14 |pages=1443–1453 |doi=10.1200/JCO.2017.77.6211 |pmid=29461916 |issn=0732-183X}}</ref> Ako je pacijent neutropeničan sa sepsnim šokom, pneumonijom, ima inficirani venski kateter, infekciju kože i mehkog tkiva, gram-pozitivnu bakterijemiju ili mukozitis, tada treba dodati vankomicin.<ref name=":26"/> ==== Nepoznate infekcije ==== Vankomicin se može primijeniti s levofloksacinom.<ref name=":11"/> ===Vazopresori=== Vazopresor prve linije za sepsni šok je norepinefrin.<ref name=":11"/> Ovo je indicirano kada se pacijentima srednji arterijski pritisak ne vrati na 65 mmHg ili više nakon početne reanimacije tekućinom.<ref name=":11"/> Pokazalo se da terapija vazopresorima povećava preživljavanje kod pacijenata sa sepanim šokom. Također je pokazano da se smrtnost pacijenata sa sepsnim šokom povećava za 5% na sat ako se ne daje vazopresor. Norepinefrin se započinje s 2–5 mcg u minuti i može porasti i do 35–90 mcg u minuti.<ref name=":11"/> Ako norepinefrin ne može vratiti srednji arterijski pritisak na 65 mmHg ili više, tada se [[vazopresin]] može dodati kao sredstvo druge linije.<ref name=":11" /> Ovo može porasti na 0,03 mcg u minuti. Ako se srednji arterijski pritisak i dalje ne vrati, tada se može dodati [[adrenalin]] u brzini od 20–50 mcg u minuti.<ref name=":11"/> Vazopresori se obično daju kroz centralni venski kateter.<ref name=":19">{{Cite journal |last1=Munroe |first1=Elizabeth S. |last2=Co |first2=Ivan N. |last3=Douglas |first3=Ivor |last4=Hyzy |first4=Robert |last5=Khan |first5=Akram |last6=Nelson |first6=Kristine |last7=Park |first7=Pauline K. |last8=Peltan |first8=Ithan D. |last9=Rice |first9=Todd W. |last10=Seelye |first10=Sarah |last11=Self |first11=Wesley H. |last12=Shapiro |first12=Nathan I. |last13=Prescott |first13=Hallie C. |last14=NHLBI PETAL Network |last15=Steingrub |first15=Jay S |date=2025-08-27 |title=Peripheral Vasopressor Use in Early Sepsis-Induced Hypotension |journal=JAMA Network Open |language=en |volume=8 |issue=8 |pages=e2529148 |doi=10.1001/jamanetworkopen.2025.29148 |issn=2574-3805 |pmc=12391982 |pmid=40864467}}</ref> Ako se postavljanje centralnog venskog katetera odgodi, norepinefrin se može dati kroz periferni IV.<ref name=":19" /> Vazopresori se daju kroz centralni venski kateter zbog zabrinutosti oko oštećenja tkiva koje može nastati ako se daju kroz periferni IV.<ref name=":20">{{Cite journal |last1=Tran |first1=Quincy K. |last2=Mester |first2=Gaurika |last3=Bzhilyanskaya |first3=Vera |last4=Afridi |first4=Leenah Z. |last5=Andhavarapu |first5=Sanketh |last6=Alam |first6=Zain |last7=Widjaja |first7=Austin |last8=Andersen |first8=Brooke |last9=Matta |first9=Ann |last10=Pourmand |first10=Ali |date=November 2020 |title=Complication of vasopressor infusion through peripheral venous catheter: A systematic review and meta-analysis |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0735675720308421 |journal=The American Journal of Emergency Medicine |language=en |volume=38 |issue=11 |pages=2434–2443 |doi=10.1016/j.ajem.2020.09.047 |pmid=33039229 |url-access=subscription }}</ref> Međutim, posljednjih godina pokazalo se da je davanje vazopresora putem periferne intravenske injekcije sigurno za kratkotrajnu upotrebu i nudi praktične prednosti.<ref name=":20"/> ===Kortikosteroidi=== [[Kortikosteroidi]] se preporučuju pacijentima sa sepsnim šokom kojima su potrebni vazopresori.<ref name=":27">{{Cite journal |last1=Chaudhuri |first1=Dipayan |last2=Nei |first2=Andrea M. |last3=Rochwerg |first3=Bram |last4=Balk |first4=Robert A. |last5=Asehnoune |first5=Karim |last6=Cadena |first6=Rhonda |last7=Carcillo |first7=Joseph A. |last8=Correa |first8=Ricardo |last9=Drover |first9=Katherine |last10=Esper |first10=Annette M. |last11=Gershengorn |first11=Hayley B. |last12=Hammond |first12=Naomi E. |last13=Jayaprakash |first13=Namita |last14=Menon |first14=Kusum |last15=Nazer |first15=Lama |date=May 2024 |title=2024 Focused Update: Guidelines on Use of Corticosteroids in Sepsis, Acute Respiratory Distress Syndrome, and Community-Acquired Pneumonia |url=https://journals.lww.com/10.1097/CCM.0000000000006172 |journal=Critical Care Medicine |language=en |volume=52 |issue=5 |pages=e219–e233 |doi=10.1097/CCM.0000000000006172 |pmid=38240492 |issn=0090-3493}}</ref> Najčešći režim primjene kortikosteroida za pacijente sa sepsnim šokom je 200–300 mg/dan hidrokortizona tokom 5–7 dana.<ref name=":27" /> Ovo se može davati kao kontinuirana infuzija ili u podijeljenim dozama.<ref name=":27" /> Nedavni dokazi pokazuju da kortikosteroidi mogu smanjiti kratkoročnu smrtnost u bolnici povezanu sa sepsnim šokom.<ref name=":27"/> Pokazalo se da kortikosteroidi rezultiraju većom stopom preokreta šoka i smanjenom disfunkcijom organa nakon sedam dana.<ref name=":27"/> Nuspojave kortikosteroida uključuju neuromuskularnu slabost, međutim, dostupni dokazi pokazuju da koristi nadmašuju rizike od [[nuspojava]] za pacijente sa sepsnim šokom.<ref name=":27"/> ===Ostalo=== ==== β-blokatori ==== Novi dokazi pokazuju da se kratkodjelujući [[beta-blokator|β-blokatori]] mogu koristiti tokom liječenja sepsnog šoka kako bi se smanjila pojava novih tahiaritmija, a pokazalo se da smanjuju i smrtnost u roku od 28 dana.<ref name=":28">{{Cite journal |last1=McChesney |first1=Chris |last2=Orozco |first2=Nicolas |last3=Fiorini |first3=Kyle |last4=Wong |first4=Michelle Yee Suet |last5=Slessarev |first5=Marat |last6=Prager |first6=Ross |last7=Kao |first7=Raymond |last8=Leligdowicz |first8=Aleksandra |last9=Sharif |first9=Sameer |last10=Lewis |first10=Kimberley |last11=Rochwerg |first11=Bram |last12=Honarmand |first12=Kimia |last13=Ball |first13=Ian M. |last14=Arntfield |first14=Robert |last15=Houlton |first15=Rachael |date=May 2025 |title=Impact of Short-Acting Beta-Blockers on the Outcomes of Patients With Septic Shock: A Systematic Review and Meta-Analysis |url=https://journals.lww.com/10.1097/CCM.0000000000006604 |journal=Critical Care Medicine |language=en |volume=53 |issue=5 |pages=e1125–e1139 |doi=10.1097/CCM.0000000000006604 |pmid=40009025 |issn=0090-3493|url-access=subscription }}</ref> Međutim, također je pokazano da β-blokatori mogu produžiti trajanje koje pacijenti trebaju biti na vazopresorima.<ref name=":28" /> ==== Modaliteti prečišćavanja krvi ==== Modaliteti prečišćavanja krvi, poput hemoperfuzije u koloni, predloženi su kao opcije liječenja sepsnog šoka.<ref name=":11"/> Međutim, dosadašnji dokazi koji stoje iza ovih opcija liječenja su slabi i oni nisu standardna njega za pacijente sa sepsnim šokom.<ref name=":11"/> ==== Metilen-plavo ==== [[Metilen]] plavo nije navedeno kao sadašnji tretman u najnovijim smjernicama za sepsni šok, ali je istraživačka i terapija izvan odobrenih indikacija.<ref>{{Cite journal |last1=Jia |first1=Jinxin |last2=Ji |first2=Jingjing |last3=Liu |first3=Zhifeng |date=2024-09-27 |title=Efficacy of methylene blue in refractory septic shock: study protocol for a multicenter, randomized, placebo-controlled trial |journal=Trials |language=en |volume=25 |issue=1 |doi=10.1186/s13063-024-08439-5 |doi-access=free |pmid=39334256 |pmc=11428879 |issn=1745-6215}}</ref> Postoje brojne meta-analize koje ukazuju na to da metilensko plavo može smanjiti smrtnost u slučajevima sepsnog šoka.<ref name=":29">{{Cite journal |last1=Ballarin |first1=Raquel Simões |last2=Lazzarin |first2=Taline |last3=Zornoff |first3=Leonardo |last4=Azevedo |first4=Paula Schmidt |last5=Pereira |first5=Filipe Welson Leal |last6=Tanni |first6=Suzana Erico |last7=Minicucci |first7=Marcos Ferreira |date=2024-04-18 |title=Methylene blue in sepsis and septic shock: a systematic review and meta-analysis |journal=Frontiers in Medicine |volume=11 |doi=10.3389/fmed.2024.1366062 |doi-access=free |pmid=38698779 |issn=2296-858X}}</ref><ref name=":30">{{Cite journal |last1=Alkazemi |first1=Afrah |last2=Almoosawy |first2=Sayed Abdulmotaleb |last3=Murad |first3=Anwar |last4=Alfares |first4=Abdulrahman |date=February 2026 |title=Methylene Blue for Septic Shock: A Systematic Review and Meta-analysis of Randomized and Prospective Observational Studies |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/08850666241300312 |journal=Journal of Intensive Care Medicine |language=en |volume=41 |issue=2 |pages=108–117 |doi=10.1177/08850666241300312 |pmid=39574288 |issn=0885-0666|url-access=subscription }}</ref> Također je dokazano da metilen plavo smanjuje vrijeme do prestanka primjene vazopresora, dužinu boravka na intenzivnoj njezi i trajanje mehaničke ventilacije.<ref name=":29" /><ref name=":30"/> Neke studije sugeriraju da metilen plavo može biti korisno u slučajevima refraktornog šoka ili šoka otpornog na [[kateholamin]]e.<ref>{{Cite journal |last1=Pluta |first1=Michał P. |last2=Putowski |first2=Zbigniew |last3=Czempik |first3=Piotr F. |last4=Krzych |first4=Łukasz J. |date=2023-06-28 |title=Successful Use of Methylene Blue in Catecholamine-Resistant Septic Shock: A Case Report and Short Literature Review |journal=International Journal of Molecular Sciences |language=en |volume=24 |issue=13|doi=10.3390/ijms241310772 |doi-access=free |pmid=37445952 |pmc=10342053 |issn=1422-0067}}</ref> ==Epidemiologija== Sepsa ima incidenciju od preko 49 miliona slučajeva godišnje širom svijeta, sa 11 miliona smrtnih slučajeva povezanih sa sepsom godišnje.<ref name=":10"/> Sepsni šok se javlja kod otprilike 8–10% prijema na intenzivnu njegu.<ref name=":17">{{Cite journal |last1=Vincent |first1=Jean-Louis |last2=Jones |first2=Gabriel |last3=David |first3=Sholto |last4=Olariu |first4=Elena |last5=Cadwell |first5=Kevin K. |date=December 2019 |title=Frequency and mortality of septic shock in Europe and North America: a systematic review and meta-analysis |journal=Critical Care |language=en |volume=23 |issue=1 |doi=10.1186/s13054-019-2478-6 |doi-access=free |pmid=31151462 |pmc=6545004 |issn=1364-8535}}</ref> Sepsni šok ima stopu smrtnosti od 40 posto uprkos napretku u njezi.<ref name=":17"/> Oko jedne trećine smrtnih slučajeva u bolnicama uzrokovano je sepsom u Sjedinjenim Državama, a troškovi zdravstvene zaštite povezani sa sepsom premašili su 38 milijardi u 2017. godini.<ref name=":21"/> Rizik od sepsnog šoka povećava se u dobi od 60 godina, pri čemu oni u dobi od 70 godina imaju najveći rizik od smrti od sepse.<ref name=":21"/> Stopa smrtnosti od sepse, posebno ako se ne liječi brzo potrebnim lijekovima u bolnici, iznosi približno 40% kod odraslih i 25% kod djece.<ref>{{Cite journal |last1=Bauer |first1=Michael |last2=Gerlach |first2=Herwig |last3=Vogelmann |first3=Tobias |last4=Preissing |first4=Franziska |last5=Stiefel |first5=Julia |last6=Adam |first6=Daniel |date=December 2020 |title=Mortality in sepsis and septic shock in Europe, North America and Australia between 2009 and 2019— results from a systematic review and meta-analysis |journal=Critical Care |language=en |volume=24 |issue=1 |doi=10.1186/s13054-020-02950-2 |doi-access=free |pmid=32430052 |pmc=7236499 |issn=1364-8535}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Tan |first1=Bobby |last2=Wong |first2=Judith Ju-Ming |last3=Sultana |first3=Rehena |last4=Koh |first4=Janine Cynthia Jia Wen |last5=Jit |first5=Mark |last6=Mok |first6=Yee Hui |last7=Lee |first7=Jan Hau |date=2019-04-01 |title=Global Case-Fatality Rates in Pediatric Severe Sepsis and Septic Shock: A Systematic Review and Meta-analysis |journal=JAMA Pediatrics |language=en |volume=173 |issue=4 |pages=352–362 |doi=10.1001/jamapediatrics.2018.4839 |issn=2168-6203 |pmc=6450287 |pmid=30742207}}</ref> Pokazalo se da se smrtnost u bolnici, posebno zbog sepsnog šoka, povećava za 1,8% za svaki dodatni sat u kojem se antibiotici ne primjenjuju nakon što je pacijent stigao na hitnu pomoć.<ref name=":11"/> ==Reference== {{Reflist|30em}} ==Vanjski linkovi== {{Medicinski izvori | DiseasesDB = 11960 | ICD10 = {{ICD10|R|57|2|a|30}} | ICD9 = {{ICD9|785.52}} | ICDO = | OMIM = | MedlinePlus = 000668 | eMedicineSubj = | eMedicineTopic = | MeshID = D012772 }} {{Tipovi šokova}} {{Intenzivna njega}} {{Authority control}} {{DEFAULTSORT:Septic Shock}} [[Kategorija: Medicinska hitna stanja]] [[Kategorija: Intenzivna njega]] [[Kategorija: Uzroci smrti]] [[Kategorija: Sepsa]] 2oixwnjcg80ivukow7un44fie7i6qtu 3823860 3823858 2026-04-03T17:13:40Z Exsiler 178345 /* Vanjski linkovi */ 3823860 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zdravstveno stanje | ime = Sepsni šok | slika = Gabriel Metsu - La Fille malade.jpg | opis_slike = [[Sepsa]] je jedan od najčešćih uzroka smrti kod kritično bolesnih pacijenata na odjeljenjima intenzivne njege. Ulje autora [[Gabriël Metsu| Gabriëla Metsua]]. | specijalnost =[[Zarazne bolesti (medicinska specijalnost)|Zarazne bolesti]], [[medicina kritične njege]], [[hitna medicina]] | | simptomi =Znakovi i simptomi sepse i sepsnog šoka variraju ovisno o uzroku koji ih je izazvao. Opći znaci i simptomi uključuju groznicu, rigor, hipotermiju, znojenje, malaksalost. | komplikacije = | početak = | trajanje = | uzroci = Sepsni šok je rezultat sistemskog odgovora na infekciju ili više infektivnih uzroka. Uvijek mu prethodi sepsa; stoga su uzroci sepse ujedno i uzroci sepsnog šoka. | rizici = | dijagnoza =Klinička | diferencijalna_prognoza = | prevencija = | liječenje = | lijek= | prognoza = | frekvencija = Sepsni šok se javlja kod otprilike 8–10% prijema na intenzivnu njegu. Sepsni šok ima stopu smrtnosti od 40 posto uprkos napretku u njezi Sepsa ima incidenciju od preko 49 miliona slučajeva godišnje širom svijeta, sa 11 miliona smrtnih slučajeva povezanih sa sepsom godišnje | smrtnost =. Oko 1/3 smrtnih slučajeva u bolnicama uzrokovano je sepsom u Sjedinjenim Državama, a troškovi zdravstvene zaštite povezani sa sepsom premašili su 38 milijardi u 2017. godini. }} [[Datoteka:Trombocitopenia 01.JPG|thumb|[[Purpura]] uzrokovana [[trombocitopenija| trombocitopenijom]] na desnoj ruci kod pacijenta sa sepsnim šokom]] '''Sepsni šok''' pod uobičajenim (ali pogrešnim) nazivom '''septički šok''' je potencijalno fatalno medicinsko stanje koje se javlja kada [[sepsa]], koja se definiše kao abnormalni [[imunski odgovor]] na infekciju koji dovodi do životno opasne disfunkcije organa, dovodi do opasno [[hipotenzija|niskog krvnog pritiska]] i abnormalnosti u ćelijskoj i metaboličkoj disfunkciji.<ref name=":1">{{Cite journal |last1=Gauer |first1=Robert |last2=Forbes |first2=Damon |last3=Boyer |first3=Nathan |date=2020-04-01 |title=Sepsis: Diagnosis and Management |journal=American Family Physician |volume=101 |issue=7 |pages=409–418 |issn=1532-0650 |pmid=32227831}}</ref ==Uzroci== Sepsni šok je rezultat sistemskog odgovora na infekciju ili više infektivnih uzroka.<ref name=":10"/> Uvijek mu prethodi sepsa; stoga su uzroci sepse ujedno i uzroci sepsnog šoka. Više od 80% slučajeva sepse uzrokovano je respiratornim, genitourinarnim, kožnim i mekotkivnim te gastrointestinalnim [[infekcija]]ma.<ref>{{Cite journal |last1=Gupta |first1=Shipra |last2=Sakhuja |first2=Ankit |last3=Kumar |first3=Gagan |last4=McGrath |first4=Eric |last5=Nanchal |first5=Rahul S. |last6=Kashani |first6=Kianoush B. |date=December 2016 |title=Culture-Negative Severe Sepsis |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0012369216589569 |journal=Chest |language=en |volume=150 |issue=6 |pages=1251–1259 |doi=10.1016/j.chest.2016.08.1460 |pmid=27615024 |url-access=subscription }}</ref> Zanimljivo je da je [[pneumonija]] najčešći uzrok sepse.<ref>{{Cite journal |last1=Novosad |first1=Shannon A. |last2=Sapiano |first2=Mathew R.P. |last3=Grigg |first3=Cheri |last4=Lake |first4=Jason |last5=Robyn |first5=Misha |last6=Dumyati |first6=Ghinwa |last7=Felsen |first7=Christina |last8=Blog |first8=Debra |last9=Dufort |first9=Elizabeth |last10=Zansky |first10=Shelley |last11=Wiedeman |first11=Kathryn |last12=Avery |first12=Lacey |last13=Dantes |first13=Raymund B. |last14=Jernigan |first14=John A. |last15=Magill |first15=Shelley S. |date=2016-08-26 |title=Vital Signs: Epidemiology of Sepsis: Prevalence of Health Care Factors and Opportunities for Prevention |url=http://www.cdc.gov/mmwr/volumes/65/wr/mm6533e1.htm |journal=MMWR. Morbidity and Mortality Weekly Report |volume=65 |issue=33 |pages=864–869 |doi=10.15585/mmwr.mm6533e1 |pmid=27559759 |issn=0149-2195}}</ref> Trajni medicinski uređaji, poput pejsmejkera ili endokarditisa, također mogu dovesti do sepse. Teške infekcije, poput [[meningitis]]a, [[encefalitis]]a i [[endokarditis]]a, također su uzroci sepse. Trajni medicinski uređaji i teške infekcije zajedno čine jedan posto slučajeva sepse..<ref name=":16">{{Cite journal |last1=Mayr |first1=Florian B |last2=Yende |first2=Sachin |last3=Angus |first3=Derek C |date=January 2014 |title=Epidemiology of severe sepsis |journal=Virulence |language=en |volume=5 |issue=1 |pages=4–11 |doi=10.4161/viru.27372 |pmid=24335434 |pmc=3916382 |issn=2150-5594}}</ref> Bakterije su mikroorganizmi odgovorni za većinu slučajeva sepse.<ref name=":16" /> Oko 62 posto uzrokuju gram-negativne bakterije, a 47 posto gram-pozitivne bakterije.<ref name=":16" /> Mali broj pacijenata može imati sepsu uzrokovanu gljivicama, [[parazit]]ima ili virusnim infekcijama.<ref name=":1" /> Također je moguće da sepsu uzrokuju višestruke istovremeno nastale infekcije.<ref>{{Cite journal |last1=Ward |first1=Peter A |last2=Fattahi |first2=Fatemeh |date=2019-06-27 |title=New strategies for treatment of infectious sepsis |url=https://academic.oup.com/jleukbio/article/106/1/187/6935530 |journal=Journal of Leukocyte Biology |language=en |volume=106 |issue=1 |pages=187–192 |doi=10.1002/JLB.4MIR1118-425R |pmid=30821872 |issn=1938-3673|hdl=2027.42/149767 |hdl-access=free }}</ref> ==Patofiziologija== [[Patofiziologija]] sepsnog šoka nije u potpunosti razjašnjena, ali je poznato da ključnu ulogu u razvoju teške sepse ima [[imunski odgovor|imunski]] i [[koagulacija|koagulacijski]] odgovor na infekciju. I pro– i protivupalni odgovori imaju ulogu u sepsnom šoku.<ref name="Angusvan der Poll2013">{{cite journal | vauthors = Angus DC, van der Poll T | title = Severe sepsis and septic shock | journal = N. Engl. J. Med. | volume = 369 | issue = 9 | pages = 840–51 | date = August 2013 | pmid = 23984731 | doi = 10.1056/NEJMra1208623 | doi-access = free }}</ref> Sepsni šok uključuje široko rasprostranjeni upalni odgovor koji proizvodi hipermetabolički efekat. To se manifestuje povećanim [[ćelijsko disanje|ćelijskim disanjem]], [[katabolizam proteina| katabolizmom proteina]] i [[metabolička acidoza| metaboličkom acidozom]] sa kompenzacijskim respiratornim odgovorom.<ref name="SSC Guidelines">{{cite journal |display-authors=6 |vauthors=Dellinger RP, Levy MM, Rhodes A, Annane D, Gerlach H, Opal SM, Sevransky JE, Sprung CL, Douglas IS, Jaeschke R, Osborn TM, Nunnally ME, Townsend SR, Reinhart K, Kleinpell RM, Angus DC, Deutschman CS, Machado FR, Rubenfeld GD, Webb SA, Beale RJ, Vincent JL, Moreno R |date=February 2013 |title=Surviving sepsis campaign: international guidelines for management of severe sepsis and septic shock: 2012 |journal=Crit. Care Med. |volume=41 |issue=2 |pages=580–637 |doi=10.1097/CCM.0b013e31827e83af |pmid=23353941 |s2cid=34855187 |doi-access=free}}</ref> I [[Gram-pozitivna bakterija|gram-pozitivne]] i [[gram-negativne bakterije]] su najčešći uzroci sepsnog šoka.<ref name=":10" /> Toksini koje proizvode patogeni izazivaju [[imunski odgovor]]; kod gram-negativnih bakterija to su [[endotoksin]]i, koji su bakterijski membranski [[lipopolisaharid]]i (LPS).<ref name=":10" /><ref name=":3" /> [[Citokin]]i oslobođeni u velikom upalnom odgovoru rezultiraju masivnom [[vazodilatacija| vazodilatacijom]], povećanom [[permeabilnost kapilara| permeabilnošću kapilara]], smanjenim [[sistemski vaskularni otpor| sistemskim vaskularnim otporom]] i niskim krvnim pritiskom.<ref name=":10"/><ref name=":21"/> Konačno, u pokušaju da se kompenzira smanjeni [[krvni pritisak]], dolazi do disfunkcije miokarda sa i sistolnom (smanjena sposobnost srca da se stisne) i dijastoličkom (smanjena sposobnost srca da se istegne kako bi se prilagodio odgovarajućem volumenu krvi) disfunkcijom.<ref>{{Cite journal |last1=Shields |first1=Andrea D. |last2=Plante |first2=Lauren A. |last3=Pacheco |first3=Luis D. |last4=Louis |first4=Judette M. |date=September 2023 |title=Society for Maternal-Fetal Medicine Consult Series #67: Maternal sepsis |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0002937823003277 |journal=American Journal of Obstetrics and Gynecology |language=en |volume=229 |issue=3 |pages=B2–B19 |doi=10.1016/j.ajog.2023.05.019 |pmid=37236495 }}</ref> ===Gram-pozitivni=== Kod gram-pozitivnih bakterija, to su [[egzotoksini]] ili [[enterotoksini]], što može varirati ovisno o vrsti bakterije.<ref name=":31">{{Cite journal |last1=van der Poll |first1=Tom |last2=Opal |first2=Steven M |date=January 2008 |title=Host–pathogen interactions in sepsis |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S1473309907702657 |journal=The Lancet Infectious Diseases |language=en |volume=8 |issue=1 |pages=32–43 |doi=10.1016/S1473-3099(07)70265-7 |pmid=18063412 |url-access=subscription }}</ref> These are divided into three types.<ref name=":31" /> Tip I, toksini koji su površinski aktivni na ćelijama, oštećuju ćelije bez ulaska i uključuju [[superantigen]]e i [[termički stabilni enterotoksin| termički stabilne enterotoksine]].<ref name=":31" /> Tip II, toksini koji oštećuju membranu, uništavaju ćelijske membrane da bi ušli i uključuju [[hemolizin]]e i [[fosfolipaza|fosfolipaze]].<ref name=":31" /> Tip III, intračelijski toksini ili [[A/B toksini]] ometaju unutrašnju funkciju ćelija i uključuju toksine koje luče ''Streptococcus pyogenes'' ili ''Staphylococcus aureus.<ref name=":31" /><ref>{{Cite journal |last1=Lappin |first1=Emma |last2=Ferguson |first2=Andrew J |date=May 2009 |title=Gram-positive toxic shock syndromes |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S1473309909700660 |journal=The Lancet Infectious Diseases |language=en |volume=9 |issue=5 |pages=281–290 |doi=10.1016/S1473-3099(09)70066-0 |pmid=19393958 |url-access=subscription }}</ref> ===Gram-negativni=== Kod gram-negativne sepse, slobodni LPS se veže za cirkulirajući [[LPS-vezujući protein]], a kompleks se zatim veže za [[CD14]] receptor na [[monoci]]tima, [[makrofagi]]ma i [[neutrofil]]ima.<ref name=":32">{{Cite journal |last1=Hedayat |first1=Mona |last2=Netea |first2=Mihai G |last3=Rezaei |first3=Nima |date=September 2011 |title=Targeting of Toll-like receptors: a decade of progress in combating infectious diseases |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S1473309911700998 |journal=The Lancet Infectious Diseases |language=en |volume=11 |issue=9 |pages=702–712 |doi=10.1016/S1473-3099(11)70099-8 |pmid=21719349 |url-access=subscription }}</ref> Angažman CD14 (čak i u dozama od samo 10 pg/mL) rezultira [[ćelijska signalizacija|unutarćelijskom signalizacijom]] putem povezanog proteina 4 "Toll-likog receptora" ([[TLR-4]]).<ref name=":32" /> Ova signalizacija aktivira jedarni faktor kappaB ([[NF-κB]]), što dovodi do transkripcije nekoliko gena koji pokreću proupalni odgovor.<ref name=":33">{{Cite journal |last1=Zhang |first1=Frank X. |last2=Kirschning |first2=Carsten J. |last3=Mancinelli |first3=Roberta |last4=Xu |first4=Xiao-Ping |last5=Jin |first5=Yiping |last6=Faure |first6=Emmanuelle |last7=Mantovani |first7=Alberto |last8=Rothe |first8=Mike |last9=Muzio |first9=Marta |last10=Arditi |first10=Moshe |date=March 1999 |title=Bacterial Lipopolysaccharide Activates Nuclear Factor-κB through Interleukin-1 Signaling Mediators in Cultured Human Dermal Endothelial Cells and Mononuclear Phagocytes |journal=Journal of Biological Chemistry |language=en |volume=274 |issue=12 |pages=7611–7614 |doi=10.1074/jbc.274.12.7611 |doi-access=free |pmid=10075645 }}</ref> Ovo rezultira značajnom aktivacijom mononuklearnih ćelija i sintezom efektorskih [[citokin]]a kao što su [[interleukin 1|IL-1]], [[interleukin 6|IL-6]] i [[TNF-α]].<ref>{{Cite journal |last1=Ciesielska |first1=Anna |last2=Matyjek |first2=Marta |last3=Kwiatkowska |first3=Katarzyna |date=February 2021 |title=TLR4 and CD14 trafficking and its influence on LPS-induced pro-inflammatory signaling |url=https://link.springer.com/10.1007/s00018-020-03656-y |journal=Cellular and Molecular Life Sciences |language=en |volume=78 |issue=4 |pages=1233–1261 |doi=10.1007/s00018-020-03656-y |pmid=33057840 |issn=1420-682X|pmc=7904555 }}</ref> TLR- posredovana aktivacija pomaže u pokretanju [[urođeni imunski sistem|urođenog imunskog sistema]] da efikasno iskorijeni mikrobe koji napadaju, ali citokini koje proizvode također djeluju na [[endotel]]ne ćelije.<ref name=":32" /> Tamo imaju različite efekte, uključujući smanjenu sintezu antikoagulacijskih faktora kao što su [[inhibitor puta tkivnog faktora]] i [[trombomodulin]].<ref name=":34">{{Cite journal |last1=Gabarin |first1=Ramy S. |last2=Li |first2=Manshu |last3=Zimmel |first3=Paige A. |last4=Marshall |first4=John C. |last5=Li |first5=Yimin |last6=Zhang |first6=Haibo |date=2021 |title=Intracellular and Extracellular Lipopolysaccharide Signaling in Sepsis: Avenues for Novel Therapeutic Strategies |journal=Journal of Innate Immunity |language=en |volume=13 |issue=6 |pages=323–332 |doi=10.1159/000515740 |pmid=34004605 |pmc=8613564 |issn=1662-811X}}</ref> Efekti citokina mogu biti pojačani angažmanom TLR-4 na endotelnim ćelijama.<ref name=":32"/><ref name=":34"/> Kao odgovor na upalu, dolazi do kompenzacijske reakcije proizvodnje protuupalnih supstanci kao što su [[interleukin 4|IL-4]], antagonisti IL-10, receptor IL-1 i [[kortizol]].<ref name=":35">{{Cite journal |last=Cheng |first=Lingxia |last2=Cao |first2=Yu |last3=Liu |first3=Shihao |last4=Lv |first4=Lukai |last5=Zhang |first5=Jianjun |last6=Bao |first6=Ji |last7=Wang |first7=Guan |last8=Xu |first8=Ping |date=September 2025 |title=Unveiling the research advances of sepsis: pathogenesis, precise intervention and clinical perspective |url=https://journals.lww.com/10.1097/JS9.0000000000002668 |journal=International Journal of Surgery |language=en |volume=111 |issue=9 |pages=6260–6289 |doi=10.1097/JS9.0000000000002668 |issn=1743-9159|doi-access=free }}</ref> Ovo se naziva sindrom kompenzatornog protivupalnog odgovora (CARS).<ref name="Adib-ConquyCavaillon2008">{{cite journal | vauthors = Adib-Conquy M, Cavaillon JM | title = Compensatory anti-inflammatory response syndrome | journal = Thromb. Haemost. | volume = 101 | issue = 1 | pages = 36–47 | date = January 2009 | pmid = 19132187 | doi = 10.1160/TH08-07-0421| s2cid = 11156883 | issn=0340-6245}}</ref> I upalne i protuupalne reakcije odgovorne su za tok sepse i opisane su kao MARS (sindrom miješanog antagonističkog odgovora).<ref name=":35" /> Cilj ovih procesa je održavanje upale na odgovarajućem nivou. CARS često dovodi do supresije imunološkog sistema, što pacijente ostavlja podložnima sekundarnoj infekciji.<ref name="Angusvan der Poll2013"/> Nekada se smatralo da SIRS ili CARS mogu predominirati kod osobe sa sepsom, te je predloženo da CARS slijedi SIRS u dvovalnom procesu. Sada se vjeruje da se sistemski upalni odgovor i kompenzacijski protuupalni odgovor javljaju istovremeno.<ref name="Adib-ConquyCavaillon2008"/> Pri visokim nivoima LPS-a, dolazi do sindroma sepsnog šoka; Isti citokin i sekundarni medijatori, sada na visokim nivoima, rezultiraju sistemskom [[vazodilatacija| vazodilatacijom]] (hipotenzijom), smanjenom kontraktilnošću [[miokard]]a, raširenim oštećenjem endotela, aktivacijom koja uzrokuje sistemsku adheziju leukocita i difuzno oštećenje alveolarnih kapilara u plućima, te aktivacijom sistema koagulacije koja kulminira [[diseminirana intravaskularna koagulacija|diseminiranom intravaskularnom koagulacijom]] (DIC).<ref name=":35"/> Hipoperfuzija uzrokovana kombinovanim efektima raširene vazodilatacije, zatajenja miokardijalne pumpe i DIC-a uzrokuje zatajenje višeorganskih sistema koje utiče na jetru, bubrege i centralni nervni sistem, između ostalih organskih sistema. Nedavno je uočeno teško oštećenje ultrastrukture jetre usljed tretmana toksinima [[Salmonella]].<ref>{{cite journal |last= YashRoy |first= R.C. |date= June 1994 |title= Liver damage by intra-ileal treatment with Salmonella 3,10:r:- extract as studied by light and electron microscopy |journal= Indian Journal of Animal Sciences |volume= 64 |issue= 6 |pages= 597–99 |url= https://www.researchgate.net/publication/230820149 |via= [[ResearchGate]]}}(animal study).</ref> Sposobnost [[TLR4]] da reaguje na različite vrste [[lipopolisaharid|LPS]] je klinički važna. [[Patogene bakterije]] mogu koristiti LPS sa niskom biološkom aktivnošću kako bi izbjegle pravilno prepoznavanje od strane sistema [[TLR4]]/[[MD-2 (imunologija)|MD-2]], smanjujući [[imunski odgovor]] domaćina i povećavajući rizik od širenja bakterija.<ref name=":35"/> S druge strane, takav LPS ne bi mogao izazvati sepsni šok kod osjetljivih pacijenata, što bi sepsne komplikacije učinilo lakšim za upravljanje.<ref name=":35"/> Ipak, definisanje i razumijevanje kako čak i najmanje strukturne razlike između vrlo sličnih vrsta LPS mogu uticati na aktivaciju imunskog odgovora, može pružiti mehanizam za fino podešavanje potonjeg i nove uvide u imunomodulatorne procese.<ref name=":35" />ref name="pmid26635809">{{cite journal | vauthors = Korneev KV, Arbatsky NP, Molinaro A, Palmigiano A, Shaikhutdinova RZ, Shneider MM, Pier GB, Kondakova AN, Sviriaeva EN, Sturiale L, Garozzo D, Kruglov AA, Nedospasov SA, Drutskaya MS, Knirel YA, Kuprash DV|display-authors = 6 | title = Structural Relationship of the Lipid A Acyl Groups to Activation of Murine Toll-Like Receptor 4 by Lipopolysaccharides from Pathogenic Strains of Burkholderia mallei, Acinetobacter baumannii, and Pseudomonas aeruginosa | journal = Front Immunol | volume = 6 | page = 595 | date = 2015 | pmid = 26635809 | pmc = 4655328 | doi = 10.3389/fimmu.2015.00595 |doi-access = free }}</ref> ==Dijagnoza== === Definicije === [[Sepsa]] je precipitirajuće stanje za sepsni šok, stoga su dijagnostički kriteriji za sepsu relevantni za dijagnozu sepsnog šoka.<ref name=":2">{{Cite journal |date=2024-06-26 |title=Septic Shock: Practice Essentials, Background, Pathophysiology |url=https://emedicine.medscape.com/article/168402-overview?form=fpf |journal=Medscape}}</ref> Postoje tri različita sistema za dijagnosticiranje sepse.<ref name=":1" /> To su kriteriji sindroma sistemskog upalnog odgovora (SIRS), potpuna procjena posljedičnog otkazivanja [[organ]]a (SOFA) i brza verzija SOFA (qSOFA).<ref>{{Cite journal |last1=Tusgul |first1=Selin |last2=Carron |first2=Pierre-Nicolas |last3=Yersin |first3=Bertrand |last4=Calandra |first4=Thierry |last5=Dami |first5=Fabrice |date=2017-11-03 |title=Low sensitivity of qSOFA, SIRS criteria and sepsis definition to identify infected patients at risk of complication in the prehospital setting and at the emergency department triage |journal=Scandinavian Journal of Trauma, Resuscitation and Emergency Medicine |volume=25 |issue=1 |doi=10.1186/s13049-017-0449-y |doi-access=free |pmid=29100549 |pmc=5670696 |issn=1757-7241}}</ref> Najnoviji skup stručnjaka na temu sepse nazvan je "sepsa-3" i na njemu su predstavljene najnovije smjernice za dijagnozu i liječenje sepse.<ref>{{Citation |title=Sepsis: Management, Including Sepsis Bundles |work=SpringerReference |date=2011 |url=http://www.springerreference.com/index/doi/10.1007/springerreference_301188 |access-date=2026-01-12 |place=Berlin/Heidelberg |publisher=Springer-Verlag |doi=10.1007/springerreference_301188 |doi-broken-date=13 January 2026 |url-access=subscription }}</ref> ==== SIRS ==== SIRS kriteriji su nedavno isključeni iz sepse-3, ali su i dalje najčešće korišteni dijagnostički alat za identifikaciju sepse.<ref>{{Cite journal |last1=Kaukonen |first1=Kirsi-Maija |last2=Bailey |first2=Michael |last3=Pilcher |first3=David |last4=Cooper |first4=D. Jamie |last5=Bellomo |first5=Rinaldo |date=2015-04-23 |title=Systemic Inflammatory Response Syndrome Criteria in Defining Severe Sepsis |url=http://www.nejm.org/doi/10.1056/NEJMoa1415236 |journal=New England Journal of Medicine |language=en |volume=372 |issue=17 |pages=1629–1638 |doi=10.1056/NEJMoa1415236 |pmid=25776936 |issn=0028-4793}}</ref> Pacijent koji ispunjava kriterije SIRS-a ima mogući ili dokumentirani izvor infekcije plus najmanje dva ili više kriterija navedenih u nastavku.<ref name=":3">{{Cite journal |last1=Seymour |first1=Christopher W. |last2=Liu |first2=Vincent X. |last3=Iwashyna |first3=Theodore J. |last4=Brunkhorst |first4=Frank M. |last5=Rea |first5=Thomas D. |last6=Scherag |first6=André |last7=Rubenfeld |first7=Gordon |last8=Kahn |first8=Jeremy M. |last9=Shankar-Hari |first9=Manu |last10=Singer |first10=Mervyn |last11=Deutschman |first11=Clifford S. |last12=Escobar |first12=Gabriel J. |last13=Angus |first13=Derek C. |date=2016-02-23 |title=Assessment of Clinical Criteria for Sepsis: For the Third International Consensus Definitions for Sepsis and Septic Shock (Sepsis-3) |journal=JAMA |language=en |volume=315 |issue=8 |pages=762–774 |doi=10.1001/jama.2016.0288 |issn=0098-7484 |pmc=5433435 |pmid=26903335 |bibcode=2016JAMA..315..762S }}</ref> * [[Tahipneja]] (ubrzano disanje), što se definira kao više od 20 udisaja u minuti, ili prilikom testiranja [[krvni pčin|krvnih plinova]], [[PaCO2|{{Chem|PaCO|2}}]] manji od 32&nbsp;mmHg, što ukazuje na hiperventilaciju * Broj [[leukocit|bijelih krvnih zrnaca]] ili značajno nizak (< 4000 ćelija/mm³) ili povišen (> 12000 ćelija/mm³) * [[Tahikardija]] (ubrzan [[srčani ritam]]), što se kod sepse definira kao brzina veća od 90 otkucaja u minuti * Promijenjena tjelesna [[Normalna tjelesna temperatura|temperatura]]: [[Groznica]] > 38.0|C|F}} ili hipotermija < 36.0|C|F}} Dokumentovani dokazi infekcije mogu uključivati pozitivne [[krvna kultura|krvne kultura]], znaci pneumonije na rendgenskom snimku grudnog koša ili drugi radiološki ili laboratorijski dokazi infekcije.<ref name=":10">{{Cite journal |last1=Cecconi |first1=Maurizio |last2=Evans |first2=Laura |last3=Levy |first3=Mitchell |last4=Rhodes |first4=Andrew |date=July 2018 |title=Sepsis and septic shock |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0140673618306962 |journal=The Lancet |language=en |volume=392 |issue=10141 |pages=75–87 |doi=10.1016/S0140-6736(18)30696-2 |pmid=29937192 |bibcode=2018Lanc..392...75C |url-access=subscription }}</ref> Znakovi [[sindrom višestruke disfunkcije organa|disfunkcije krajnjih organa]] prisutni su kod sepsnog šoka, uključujući [[zatajenje bubrega]], disfunkciju jetre, promjene mentalnog stanja ili povišenu razinu [[mliječna kiselina|laktata]] u [[krvni serum|serumu]].<ref name=":21">{{Cite journal |last1=Meyer |first1=Nuala J. |last2=Prescott |first2=Hallie C. |date=2024-12-05 |editor-last=Hardin |editor-first=C. Corey |title=Sepsis and Septic Shock |url=http://www.nejm.org/doi/10.1056/NEJMra2403213 |journal=New England Journal of Medicine |language=en |volume=391 |issue=22 |pages=2133–2146 |doi=10.1056/NEJMra2403213 |pmid=39774315 |issn=0028-4793|url-access=subscription }}</ref> Jedno ograničenje kriterija SIRS-a je to što može biti prisutan u mnogim neinfektivnim stanjima, kao što su autoimuna stanja, pankreatitis, nedavna operacija ili vaskulitis.<ref name=":5">{{Cite journal |last1=Singer |first1=Mervyn |last2=Deutschman |first2=Clifford S. |last3=Seymour |first3=Christopher Warren |last4=Shankar-Hari |first4=Manu |last5=Annane |first5=Djillali |last6=Bauer |first6=Michael |last7=Bellomo |first7=Rinaldo |last8=Bernard |first8=Gordon R. |last9=Chiche |first9=Jean-Daniel |last10=Coopersmith |first10=Craig M. |last11=Hotchkiss |first11=Richard S. |last12=Levy |first12=Mitchell M. |last13=Marshall |first13=John C. |last14=Martin |first14=Greg S. |last15=Opal |first15=Steven M. |date=2016-02-23 |title=The Third International Consensus Definitions for Sepsis and Septic Shock (Sepsis-3) |journal=JAMA |language=en |volume=315 |issue=8 |pages=801–810 |doi=10.1001/jama.2016.0287 |issn=0098-7484 |pmc=4968574 |pmid=26903338}}</ref> ==== qSOFA and SOFA ==== qSOFA je još jedan skup kriterija koji se koristi za dijagnosticiranje sepse i pomaže kliničarima da identificiraju sepsu u okruženjima koja nisu jedinica intenzivne njege.<ref name=":1" /> Njegov pandan SOFA koristi se isključivo na intenzivnoj njezi.<ref name=":5" /> U SOFA kriterijima postoje tri kriterija, koja su navedena u nastavku.<ref name=":5"/><br> * frekvencija disanja od 22 udisaja u minuti ili više * promijenjeno mentalno stanje * sistolni [[krvni pritisak]] od 100 mg ili manje Pacijenti ispunjavaju SOFA kriterije, a stoga imaju sepsu, kada ispunjavaju dva ili više gore navedenih kriterija.<ref name=":21"/> qSOFA je obično ograničena, kao što je poznato, uglavnom identificira pacijente koji se javljaju kasno u toku sepse.<ref name=":11">{{Cite journal |last1=Evans |first1=Laura |last2=Rhodes |first2=Andrew |last3=Alhazzani |first3=Waleed |last4=Antonelli |first4=Massimo |last5=Coopersmith |first5=Craig M. |last6=French |first6=Craig |last7=Machado |first7=Flávia R. |last8=Mcintyre |first8=Lauralyn |last9=Ostermann |first9=Marlies |last10=Prescott |first10=Hallie C. |last11=Schorr |first11=Christa |last12=Simpson |first12=Steven |last13=Wiersinga |first13=W. Joost |last14=Alshamsi |first14=Fayez |last15=Angus |first15=Derek C. |date=November 2021 |title=Surviving Sepsis Campaign: International Guidelines for Management of Sepsis and Septic Shock 2021 |url=https://journals.lww.com/10.1097/CCM.0000000000005337 |journal=Critical Care Medicine |language=en |volume=49 |issue=11 |pages=e1063–e1143 |doi=10.1097/CCM.0000000000005337 |pmid=34605781 |issn=0090-3493}}</ref> SOFA kriteriji se koriste kod kritično bolesnih pacijenata i procjenjuju težinu disfunkcije u šest organskih sistema.<ref name="jama.jamanetwork.com">{{Cite journal |last1=Raith |first1=Eamon P. |last2=Udy |first2=Andrew A. |last3=Bailey |first3=Michael |last4=McGloughlin |first4=Steven |last5=MacIsaac |first5=Christopher |last6=Bellomo |first6=Rinaldo |last7=Pilcher |first7=David V. |last8=for the Australian and New Zealand Intensive Care Society (ANZICS) Centre for Outcomes and Resource Evaluation (CORE) |date=2017-01-17 |title=Prognostic Accuracy of the SOFA Score, SIRS Criteria, and qSOFA Score for In-Hospital Mortality Among Adults With Suspected Infection Admitted to the Intensive Care Unit |url=http://jama.jamanetwork.com/article.aspx?doi=10.1001/jama.2016.20328 |journal=JAMA |language=en |volume=317 |issue=3 |pages=290–300 |doi=10.1001/jama.2016.20328 |pmid=28114553 |issn=0098-7484|url-access=subscription }}</ref> U vrijeme prijema na intenzivnu njegu, rezultat se izračunava kao početna vrijednost. Nakon toga, rezultat se izračunava svakih 48 sati.<ref name="jama.jamanetwork.com"/> Početna vrijednost je rezultat nula, što ukazuje na odsustvo sepse.<ref name=":3"/> Povećanje rezultata za dva ili više bodova ukazuje na sepsu i povećanu smrtnost od 20%.<ref name=":1"/> ==== Sepsni šok ==== Sepsni šok je potklasa [[distributivni šok|distributivnog šoka]], stanja u kojem abnormalna distribucija protoka krvi u [[mikrosudovi|najmanjim krvnim sudovima]] rezultira neadekvatnom opskrbom krvlju tijelesnih [[tkivo|tkiva]], što rezultira [[ishemija|ishemijom]] i disfunkcijom organa.<ref name=":7">{{Cite journal |last1=Standl |first1=Thomas |last2=Annecke |first2=Thorsten |last3=Cascorbi |first3=Ingolf |last4=Heller |first4=Axel R. |last5=Sabashnikov |first5=Anton |last6=Teske |first6=Wolfram |date=2018-11-09 |title=The Nomenclature, Definition and Distinction of Types of Shock |journal=Deutsches Ärzteblatt International |volume=115 |issue=45 |pages=757–768 |doi=10.3238/arztebl.2018.0757 |pmid=30573009 |pmc=6323133 |issn=1866-0452}}</ref> Sepsni šok se konkretno odnosi na distributivni šok uzrokovan [[sepsa|sepsom]] kao posljedicom infekcije.<ref name=":7"/> Izvorno, sepsni šok je identificiran kod pacijenata samo na osnovu prisustva [[hipotenzija|hipotenzije]].<ref name=":12">{{Cite journal |last1=Yealy |first1=Donald M. |last2=Mohr |first2=Nicholas M. |last3=Shapiro |first3=Nathan I. |last4=Venkatesh |first4=Arjun |last5=Jones |first5=Alan E. |last6=Self |first6=Wesley H. |date=July 2021 |title=Early Care of Adults With Suspected Sepsis in the Emergency Department and Out-of-Hospital Environment: A Consensus-Based Task Force Report |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0196064421001177 |journal=Annals of Emergency Medicine |language=en |volume=78 |issue=1 |pages=1–19 |doi=10.1016/j.annemergmed.2021.02.006 |pmid=33840511 }}</ref> Međutim, posljednjih godina otkriveno je da je hipotenzija kasnija manifestacija sepsnog šoka..<ref name=":6">{{Cite journal |last1=Shankar-Hari |first1=Manu |last2=Phillips |first2=Gary S. |last3=Levy |first3=Mitchell L. |last4=Seymour |first4=Christopher W. |last5=Liu |first5=Vincent X. |last6=Deutschman |first6=Clifford S. |last7=Angus |first7=Derek C. |last8=Rubenfeld |first8=Gordon D. |last9=Singer |first9=Mervyn |last10=for the Sepsis Definitions Task Force |date=2016-02-23 |title=Developing a New Definition and Assessing New Clinical Criteria for Septic Shock: For the Third International Consensus Definitions for Sepsis and Septic Shock (Sepsis-3) |journal=JAMA |language=en |volume=315 |issue=8 |pages=775–787 |doi=10.1001/jama.2016.0289 |issn=0098-7484 |pmc=4910392 |pmid=26903336}}</ref> Konkretno, utvrđeno je da se nedostatak protoka krvi u tkivu (hipoperfuzija tkiva) javlja mnogo prije hipotenzije u slučajevima sepsnog šoka.<ref>{{Cite journal |last1=De Backer |first1=Daniel |last2=Ricottilli |first2=Francesco |last3=Ospina-Tascón |first3=Gustavo A. |date=April 2021 |title=Septic shock: a microcirculation disease |url=https://journals.lww.com/10.1097/ACO.0000000000000957 |journal=Current Opinion in Anaesthesiology |language=en |volume=34 |issue=2 |pages=85–91 |doi=10.1097/ACO.0000000000000957 |pmid=33577205 |issn=0952-7907|url-access=subscription }}</ref> Stoga je mjerenje [[laktat]]a postalo sastavni dio dijagnoze sepsnog šoka. <ref name=":6"/> To je zato što je laktat marker hipoperfuzije tkiva, budući da se ovaj metabolički produkt proizvodi samo metaboličkim procesima koji se odvijaju u odsustvu adekvatne opskrbe tkiva [[kisik]]om.<ref name=":13">{{Cite journal |last1=Bakker |first1=Jan |last2=Postelnicu |first2=Radu |last3=Mukherjee |first3=Vikramjit |date=January 2020 |title=Lactate |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0749070419300727 |journal=Critical Care Clinics |language=en |volume=36 |issue=1 |pages=115–124 |doi=10.1016/j.ccc.2019.08.009 |pmid=31733674 |hdl=1765/120402 |hdl-access=free }}</ref> Nivo laktata od 18 mg/dL (ili 2 mmol po L) je dijagnostički kriterij za sepsni šok prema sepsi-3.<ref name=":5"/> Drugi dijagnostički kriterij za sepsni šok je vazopresorska terapija potrebna za održavanje prosječnog [[krvni pritisak|arterijskog pritiska]] od 65 mmHg.<ref name=":21"/> === Znakovi i simptomi === ==== Općenito ==== Znakovi i simptomi sepse i sepsnog šoka variraju ovisno o uzroku koji ih je izazvao.<ref name=":21"/> Međutim, opći znaci i simptomi uključuju [[grozbica|groznicu]], rigor, [[hipotermija|hipotermiju]], [[znojenje]], malaksalost.<ref name=":21"/> Iako je [[groznica]] najčešća manifestacija sepse, u nekim slučajevima može biti odsutna.<ref name=":9">{{Cite journal |last1=Thomas-Rüddel |first1=Daniel O. |last2=Hoffmann |first2=Peter |last3=Schwarzkopf |first3=Daniel |last4=Scheer |first4=Christian |last5=Bach |first5=Friedhelm |last6=Komann |first6=Marcus |last7=Gerlach |first7=Herwig |last8=Weiss |first8=Manfred |last9=Lindner |first9=Matthias |last10=Rüddel |first10=Hendrik |last11=Simon |first11=Philipp |last12=Kuhn |first12=Sven-Olaf |last13=Wetzker |first13=Reinhard |last14=Bauer |first14=Michael |last15=Reinhart |first15=Konrad |date=December 2021 |title=Fever and hypothermia represent two populations of sepsis patients and are associated with outside temperature |journal=Critical Care |language=en |volume=25 |issue=1 |doi=10.1186/s13054-021-03776-2 |doi-access=free |pmid=34674733 |pmc=8532310 |issn=1364-8535}}</ref> Posebno, groznica može biti odsutna kod imunokompromitovanih pacijenata, starijih pacijenata i pacijenata s hroničnom zloupotrebom [[alkohol]]a.<ref name=":1"/> Osim toga, važno je napomenuti da je veća smrtnost povezana s pacijentima koji se javljaju s hipotermijom.<ref name=":9"/> ==== Srčani ==== Novi šum, [[tahikardija]], [[hipotenzija]] i [[purpura|topla i crvena koža]].<ref name=":10"/> ==== Gastrointestinalni ==== Ukočenost trbuha, bol u [[trbuh]]u, [[povraćanje]], [[proljev]], disfagija i abnormalna distenzija.<ref name=":10" /> [[Slika:Petechial rash.JPG|thumb| Petehijski osip kod pacijenta sa sepsnim šokom.]] [[Slika:Splinter hemorrhage.jpg|thumb|Slika krhotine u obliku iverja kod sepsnog šoka povezanog s [[endokarditis]]om .]] ==== Plućni ==== [[Kašalj]], pleurska bol u prsima, tahipneja, kratak dah i bol u grlu. ==== Neurološki ==== Promijenjeno mentalno stanje, [[glavobolja]], anestezija u sedlu, ukočenost ili rigidnost vrata i [[epilepsijski napad|napadi]].<ref>{{Cite journal |last1=Sonneville |first1=Romain |last2=Benghanem |first2=Sarah |last3=Jeantin |first3=Lina |last4=de Montmollin |first4=Etienne |last5=Doman |first5=Marc |last6=Gaudemer |first6=Augustin |last7=Thy |first7=Michael |last8=Timsit |first8=Jean-François |date=2023-10-05 |title=The spectrum of sepsis-associated encephalopathy: a clinical perspective |journal=Critical Care |language=en |volume=27 |issue=1 |doi=10.1186/s13054-023-04655-8 |doi-access=free |pmid=37798769 |pmc=10552444 |issn=1364-8535}}</ref> ==== Mišićno-koštani sistem ==== Bolovi u [[zglob]]ovima, bolovi u [[mišić]]ima, [[edem]], slabost i krepitus.<ref>{{Cite journal |last1=Khan |first1=Jaffar |last2=Harrison |first2=Taylor B. |last3=Rich |first3=Mark M. |last4=Moss |first4=Marc |date=2006-10-24 |title=Early development of critical illness myopathy and neuropathy in patients with severe sepsis |url=https://www.neurology.org/doi/10.1212/01.wnl.0000239826.63523.8e |journal=Neurology |language=en |volume=67 |issue=8 |pages=1421–1425 |doi=10.1212/01.wnl.0000239826.63523.8e |pmid=17060568 |issn=0028-3878|url-access=subscription }}</ref> ==== Genitourinarni ==== Disurija, [[hematurija]], [[mokrenje|učestalost]], osjetljivost kostovertebralnog ugla, piurija, [[vaginsko krvarenje]] i [[vaginski iscjedak]].<ref>{{Cite journal |last1=Wagenlehner |first1=Florian M. E. |last2=Pilatz |first2=Adrian |last3=Weidner |first3=Wolfgang |last4=Naber |first4=Kurt G. |date=2015-09-04 |editor-last=Mulvey |editor-first=Matthew A. |editor2-last=Stapleton |editor2-first=Ann E. |editor3-last=Klumpp |editor3-first=David J. |title=Urosepsis: Overview of the Diagnostic and Treatment Challenges |url=https://journals.asm.org/doi/10.1128/microbiolspec.UTI-0003-2012 |journal=Microbiology Spectrum |language=en |volume=3 |issue=5|doi=10.1128/microbiolspec.UTI-0003-2012 |pmid=26542042 |issn=2165-0497|url-access=subscription }}</ref> ==== Kožni ==== [[Petehije]], bulozne lezije, [[eritem]], osip, krhotine u obliku iverja, modrice i gnojne [[lezija|lezije]].<ref>{{Cite journal |last1=Pulido-Perez |first1=Ana |last2=Sanchez-Carrillo |first2=Carlos |last3=Bergon-Sendin |first3=Marta |last4=Suarez-Fernandez |first4=Ricardo |last5=Rosell-Diaz |first5=Angel Manuel |last6=Muñoz |first6=Patricia |last7=Bouza |first7=Emilio |date=May 2022 |title=Prevalence and clinical features of secondary skin lesions in septic patients with bloodstream infections |url=https://link.springer.com/10.1007/s10096-022-04431-6 |journal=European Journal of Clinical Microbiology & Infectious Diseases |language=en |volume=41 |issue=5 |pages=779–786 |doi=10.1007/s10096-022-04431-6 |pmid=35320429 |issn=0934-9723|url-access=subscription }}</ref> === Dijagnostički alati === ==== Snimanje ==== Rendgenski snimci [[grudni koš|grudnog koša]] obično su indicirani za svaki slučaj sepse jer je [[pneumonija]] najčešći uzrok sepse.<ref name=":12"/> U zavisnosti od kliničke situacije, mogu se naručiti i drugi slikovni pregledi. Ako se sumnja na [[endokarditis]], indicirana je ehokardiografija.<ref>{{Cite journal |last1=Chambers |first1=Henry F. |last2=Bayer |first2=Arnold S. |date=2020-08-06 |editor-last=Solomon |editor-first=Caren G. |title=Native-Valve Infective Endocarditis |url=http://www.nejm.org/doi/10.1056/NEJMcp2000400 |journal=New England Journal of Medicine |language=en |volume=383 |issue=6 |pages=567–576 |doi=10.1056/NEJMcp2000400 |pmid=32757525 |issn=0028-4793|url-access=subscription }}</ref> [[CT-skeniranje]] grudnog koša može se koristiti i kada se sumnja na empijem ili infektivne izlive.<ref>{{Cite journal |last1=Feller-Kopman |first1=David |last2=Light |first2=Richard |date=2018-02-22 |editor-last=Ingelfinger |editor-first=Julie R. |title=Pleural Disease |url=http://www.nejm.org/doi/10.1056/NEJMra1403503 |journal=New England Journal of Medicine |language=en |volume=378 |issue=8 |pages=740–751 |doi=10.1056/NEJMra1403503 |pmid=29466146 |issn=0028-4793|url-access=subscription }}</ref> CT skeniranje drugih dijelova tijela može se koristiti ako se sumnja na apscese.<ref>{{Cite journal |last1=Bonomo |first1=Robert A |last2=Chow |first2=Anthony W |last3=Edwards |first3=Morven S |last4=Humphries |first4=Romney |last5=Tamma |first5=Pranita D |last6=Abrahamian |first6=Fredrick M |last7=Bessesen |first7=Mary |last8=Dellinger |first8=E Patchen |last9=Goldstein |first9=Ellie |last10=Hayden |first10=Mary K |last11=Kaye |first11=Keith S |last12=Potoski |first12=Brian A |last13=Rodríguez-Baño |first13=Jesús |last14=Sawyer |first14=Robert |last15=Skalweit |first15=Marion |date=2024-10-04 |title=2024 Clinical Practice Guideline Update by the Infectious Diseases Society of America on Complicated Intra-abdominal Infections: Risk Assessment, Diagnostic Imaging, and Microbiological Evaluation in Adults, Children, and Pregnant People |url=https://academic.oup.com/cid/article/79/Supplement_3/S81/7706348 |journal=Clinical Infectious Diseases |language=en |volume=79 |issue=Supplement_3 |pages=S81–S87 |doi=10.1093/cid/ciae346 |pmid=38965057 |issn=1058-4838}}</ref> ==== Laboratorijsko testiranje ==== Veliki broj laboratorijskih testova je indiciran kada se sumnja na sepsu. Što se tiče kultura, kliničari obično naručuju dva seta perifernih krvnih kultura, kulture urina, kulture stolice, sputuma i kulture kože.<ref name=":12"/> Specijalne kulture, kao što su cerebrospinalne, zglobne ili pleuralne kulture, naručuju se samo u određenim kliničkim scenarijima i nisu standardna nega.<ref name=":12"/> Ostali laboratorijski testovi koji se naručuju u slučaju sepse uključuju kompletnu krvnu sliku sa diferencijalnim testom, osnovni metabolički panel, analizu urina, studije [[loagulacija|koagulacije]] i studije jetrenih [[enzim]]a.<ref name=":11"/> Konačno, abnormalnosti kiselinske i bazne ravnoteže su česte u slučaju sepse, stoga se naručuju uzorci arterijske i venske krvi.<ref>{{Cite journal |last1=Achanti |first1=Anand |last2=Szerlip |first2=Harold M. |date=January 2023 |title=Acid-Base Disorders in the Critically Ill Patient |journal=Clinical Journal of the American Society of Nephrology |language=en |volume=18 |issue=1 |pages=102–112 |doi=10.2215/CJN.04500422 |pmid=35998977 |pmc=10101555 |issn=1555-9041}}</ref> ==== Biomarkeri sepse ==== Dva glavna biomarkera koja se koriste za sepsu i sepsni šok su [[laktat]] i [[prokalcitonin]].<ref name=":1"/> Laktat se koristi jer se proizvodi u tijelu kao rezultat nedovoljne opskrbe tkiva kisikom zbog slabog protoka krvi.<ref name=":13"/> Budući da tkiva ne primaju adekvatan protok krvi u sepsnom šoku, laktat se može koristiti za otkrivanje da li je pacijent u stanju sepsnog šoka.<ref name=":13"/> Kao što je gore spomenuto, nivo laktata od 18 mg/dL (2 mmol po L) je dijagnostički kriterij za sepsni šok prema sepsi-3.<ref name=":5"/> Nivoi laktata se dobijaju kada se prvi put posumnja na sepsu. Ako su nivoi povišeni u tom trenutku, mjerenje laktata se ponavlja svaka četiri do šest sati, dok nivoi ponovo ne postanu normalni.<ref name=":12"/> Prokalcitonin se može koristiti kao indikator sepse jer je marker upale koju proizvode [[citokin]]i i bakterijski [[endotoksin]]i.<ref>{{Cite journal |last1=O'Grady |first1=Naomi |last2=Alexander |first2=Earnest |last3=Alhazzani |first3=Waleed |last4=Alshamsi |first4=Fayez |last5=Cuellar-Rodriguez |first5=Jennifer |last6=Jefferson |first6=Brian K. |last7=Kalil |first7=Andre C. |last8=Pastores |first8=Stephen M. |last9=Patel |first9=Robin |last10=van Duin |first10=David |last11=Weber |first11=David J. |last12=Deresinski |first12=Stanley |date=November 2023 |title=Society of Critical Care Medicine and the Infectious Diseases Society of America Guidelines for Evaluating New Fever in Adult Patients in the ICU |url=https://journals.lww.com/10.1097/CCM.0000000000006022 |journal=Critical Care Medicine |language=en |volume=51 |issue=11 |pages=1570–1586 |doi=10.1097/CCM.0000000000006022 |pmid=37902340 |issn=0090-3493|url-access=subscription }}</ref> Nivo prokalcitonina od 0,05 ng/mL smatra se normalnim, a pacijenti sa nivoom prokalcitonina manjim od 0,25 ng/mL imaju malu vjerovatnoću sepse.<ref name=":14">{{Cite journal |last1=Kaal |first1=Anna G. |last2=Nieberg |first2=Margot |last3=Stegmeijer |first3=Koen |last4=Steyerberg |first4=Ewout W. |last5=van Nieuwkoop |first5=Cees |date=January 2026 |title=The diagnostic accuracy of procalcitonin for community-acquired bacteremia: an updated systematic review and meta-analysis |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S1198743X2500655X |journal=Clinical Microbiology and Infection |language=en |doi=10.1016/j.cmi.2025.12.029 |pmid=41519266 |doi-access=free }}</ref> Nekoliko studija je pokazalo da težina sepse i nivoi prokalcitonina imaju statistički značajnu vezu.<ref name=":14"/> Iako trenutno ne postoje specifične dijagnostičke granice za nivoe prokalcitonina, neka ispitivanja su primijetila da pacijenti sa srednjim nivoima od 9,6 ng/mL obično imaju sepsu bez šoka, a pacijenti sa srednjim nivoima od 32,7 ng/mL obično imaju sepsni šok.<ref>{{Cite journal |last1=on behalf of the Internal Medicine Sepsis Study Group |last2=Tosoni |first2=Alberto |last3=Paratore |first3=Mattia |last4=Piscitelli |first4=Pamela |last5=Addolorato |first5=Giovanni |last6=De Cosmo |first6=Salvatore |last7=Mirijello |first7=Antonio |date=March 2020 |title=The use of procalcitonin for the management of sepsis in Internal Medicine wards: current evidence |url=https://www.minervamedica.it/index2.php?show=R41Y2020N01A0054 |journal=Panminerva Medica |volume=62 |issue=1 |pages=54–62 |doi=10.23736/S0031-0808.19.03809-6 |pmid=31729202 |url-access=subscription }}</ref> ==Liječenje== Liječenje se prvenstveno sastoji od sljedećeg: # Davanje [[intravenske tekućine|intravenslih tekuina]]<ref name=Review11>{{cite journal |last1= Levinson |first1= A.T. |last2=Casserly |first2= B.P. |last3= Levy |first3= M.M. |title= Reducing mortality in severe sepsis and septic shock |journal= Seminars in Respiratory and Critical Care Medicine |date= April 2011 |volume= 32 |issue= 2 |pages= 195–205 |pmid= 21506056 |doi= 10.1055/s-0031-1275532|s2cid= 20763016 }}</ref> # Rana primjena antibiotika<ref name=Review11/> # [[Rana terapija usmjerena na cilj]]<ref name=Review11/> # Brza identifikacija i kontrola izvora # Podrška disfunkciji glavnih organa ===Tekućina=== Budući da sniženi krvni pritisak u sepsnom šoku doprinosi slaboj perfuziji, obezbjeđivanje vaskularnog pristupa i izvođenje [[reanimacije tekućinom]] je početni tretman za povećanje volumena krvi. Pacijente koji pokazuju hipoperfuziju izazvanu sepsom treba inicijalno reanimirati sa najmanje 30 ml/kg intravenoznih kristaloida unutar prva tri sata.<ref name=":1" /> Smatra se prihvatljivim davati boluse od jedne litre unutar prvih 30 minuta.<ref name=":10"/> Reanimacija tekućinom pomaže u liječenju sepsnog šoka jer povećava predopterećenje i minutni volumen srca, što poboljšava dostavu kisika.<ref name=":21"/> [[Ekspander volumena|Kristaloidi]] kao što su [[normalna fiziološka otopina]] i [[Ringerov laktat]] preporučuju se kao početna tekućina izbora, dok upotreba koloidnih otopina kao što je [[hidroksietil- škrob]] nije pokazala nikakvu prednost ili smanjenje smrtnosti.<ref name=":12" /> Kada se daju velike količine tekućine, davanje [[albumin]]a pokazalo je određenu korist.<ref name=":11" /> Nakon početne reanimacije tekućinom, potrebna je česta ponovna procjena ravnoteže tekućine pacijenta kako bi se izbjeglo prekomjerna ili nedovoljna hidratacija.<ref name=":11" /> Ovo je od veće važnosti kod pacijenata sa srčanom insuficijencijom, akutnim oštećenjem pluća ili hroničnom bubrežnom bolešću, jer preopterećenje volumenom može biti pogubno za ove pacijente.<ref>{{Cite journal |last1=Zampieri |first1=Fernando G. |last2=Bagshaw |first2=Sean M. |last3=Semler |first3=Matthew W. |date=2023-06-13 |title=Fluid Therapy for Critically Ill Adults With Sepsis: A Review |url=https://jamanetwork.com/journals/jama/fullarticle/2805900 |journal=JAMA |language=en |volume=329 |issue=22 |pages=1967–1980 |doi=10.1001/jama.2023.7560 |pmid=37314271 |issn=0098-7484|url-access=subscription }}</ref> Ravnoteža tekućine može se procijeniti na mnogo načina, kao što su dinamički odgovor [[krvni pritisak|krvnog pritiska]], izlučivanje urina (treba biti veće od 0,5 mL na sat), klirens [[laktat]]a, ultrazvuk [[donja šuplja vena|donje šuplje vene]], pasivno podizanje nogu i varijacije pulsnog pritiska. Davanje tekućine treba biti ograničeno u kasnijim fazama liječenja sepse.<ref name=":0">{{Cite journal |last1=Meyhoff |first1=Tine S. |last2=Hjortrup |first2=Peter B. |last3=Wetterslev |first3=Jørn |last4=Sivapalan |first4=Praleene |last5=Laake |first5=Jon H. |last6=Cronhjort |first6=Maria |last7=Jakob |first7=Stephan M. |last8=Cecconi |first8=Maurizio |last9=Nalos |first9=Marek |last10=Ostermann |first10=Marlies |last11=Malbrain |first11=Manu |last12=Pettilä |first12=Ville |last13=Møller |first13=Morten H. |last14=Kjær |first14=Maj-Brit N. |last15=Lange |first15=Theis |date=2022-06-30 |title=Restriction of Intravenous Fluid in ICU Patients with Septic Shock |url=http://www.nejm.org/doi/10.1056/NEJMoa2202707 |journal=New England Journal of Medicine |language=en |volume=386 |issue=26 |pages=2459–2470 |doi=10.1056/NEJMoa2202707 |pmid=35709019 |issn=0028-4793}}</ref> U idealnom slučaju, pacijenti bi trebali imati ravnotežu tekućine na nuli nakon 72 sata.<ref name=":0" /> To je zato što je dokazano da svaka litra prekomjerne hidratacije povećava rizik od smrti.<ref name=":0" /> ===Antibiotici=== ==== Opći pristup ==== Rani početak antibiotske terapije povezan je s boljim ishodima u više studija.<ref name=":10"/> U početku poručeavano je da se [[antibiotici]] primjenjuju jedan sat nakon početnog prepoznavanja sepse.<ref name=":1"/> Međutim, nekoliko naknadnih studija otkrilo je da nije bilo razlike u smrtnosti između pacijenata koji su primili antibiotike unutar jednog sata i onih koji su ih primili nakon jednog sata.<ref name=":1" /> Međutim, pokazalo se da su stope smrtnosti veće kod onih koji su primili antibiotsku terapiju nakon tri sata.<ref name=":1" /> U početku antibiotska terapija treba biti široka i zasnovana na kombinaciji faktora, kao što su sumnjivo mjesto infekcije, klinički kontekst (stečena u zajednici ili bolnici), najvjerovatniji [[patogen]] i lokalna otpornost. obrasci.<ref name=":21" /> Nakon što kulture definitivno otkriju patogen odgovoran za infekciju, izbor antibiotika može se suziti ili promijeniti po potrebi.<ref name=":11" /> Ovaj specifičan pristup smanjuje troškove liječenja, izbjegava toksičnost lijekova i smanjuje rizik od antimikrobne rezistencije.<ref>{{Cite journal |last1=Paul |first1=M. |last2=Dickstein |first2=Y. |last3=Raz-Pasteur |first3=A. |date=December 2016 |title=Antibiotic de-escalation for bloodstream infections and pneumonia: systematic review and meta-analysis |url=http://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S1198743X16301756 |journal=Clinical Microbiology and Infection |language=en |volume=22 |issue=12 |pages=960–967 |doi=10.1016/j.cmi.2016.05.023 |pmid=27283148 |url-access=subscription }}</ref> Deeskalacija antibiotske terapije je kontroverzna i u literaturi nije postignut konsenzus.<ref name=":11" /> Faktori koji se koriste za odlučivanje o deeskalaciji antibiotske terapije uključuju upotrebu biomarkera, kao što je smanjenje prokalcitonina, za praćenje odgovora na terapiju ili kliničkog napretka tokom liječenja.<ref>{{Cite journal |last1=O'Grady |first1=Naomi P. |last2=Alexander |first2=Earnest |last3=Alhazzani |first3=Waleed |last4=Alshamsi |first4=Fayez |last5=Cuellar-Rodriguez |first5=Jennifer |last6=Jefferson |first6=Brian K. |last7=Kalil |first7=Andre C. |last8=Pastores |first8=Stephen M. |last9=Patel |first9=Robin |last10=van Duin |first10=David |last11=Weber |first11=David J. |last12=Deresinski |first12=Stanley |date=November 2023 |title=Society of Critical Care Medicine and the Infectious Diseases Society of America Guidelines for Evaluating New Fever in Adult Patients in the ICU |url=https://journals.lww.com/10.1097/CCM.0000000000006022 |journal=Critical Care Medicine |language=en |volume=51 |issue=11 |pages=1570–1586 |doi=10.1097/CCM.0000000000006022 |pmid=37902340 |issn=0090-3493|url-access=subscription }}</ref> Tipično, većina pacijenata može se efikasno liječiti sa 7-10 dana antibiotske terapije.<ref name=":11" /> Međutim, specifične infekcije poput endokarditisa i osteomijelitisa i infekcije uzrokovane trajnim medicinskim pomagalima koja se ne mogu ukloniti mogu zahtijevati duže trajanje antibiotske terapije.<ref name=":1" /> === Specifični izbori antibiotske terapije za različite infekcije koje uzrokuju sepsu === ==== Meningitis ==== Za liječenje sepse povezane s [[meningitis]]om, mogu se primijeniti vankomicin, ceftriakson, [[ampicilin]] i deksametazon ([[kortikosteroid]] koji se koristi kao protivupalni lijek za smanjenje neurvih komplikacija)).<ref name=":24">{{Cite journal |last=Hasbun |first=Rodrigo |date=2022-12-06 |title=Progress and Challenges in Bacterial Meningitis: A Review |url=https://jamanetwork.com/journals/jama/fullarticle/2799148 |journal=JAMA |language=en |volume=328 |issue=21 |pages=2147–2154 |doi=10.1001/jama.2022.20521 |pmid=36472590 |issn=0098-7484|url-access=subscription }}</ref> Ako pacijent ima alergiju na beta-laktame, mogu se primijeniti vankomicin, moksifloksacin i trimetoprim/sulfametoksazol (TMP-SMX).<ref name=":24"/> Ako se sumnja na herpes encefalitis, može se primijeniti aciklovir.<ref name=":24"/> ==== Plućna infekcija ==== Za [[upala pluća|upalu pluća]] stečenu u zajednici bez rizika od rezistencije na lijekove, može se primijeniti fluorokinolon, ili ceftriakson i azitromicin, ili ceftriakson i doksiciklin.<ref name=":23">{{Cite journal |last1=Vaughn |first1=Valerie M. |last2=Dickson |first2=Robert P. |last3=Horowitz |first3=Jennifer K. |last4=Flanders |first4=Scott A. |date=2024-10-15 |title=Community-Acquired Pneumonia: A Review |url=https://jamanetwork.com/journals/jama/fullarticle/2823762 |journal=JAMA |language=en |volume=332 |issue=15 |pages=1282–1295 |doi=10.1001/jama.2024.14796 |pmid=39283629 |issn=0098-7484|url-access=subscription }}</ref> Za vanbolnički stečenu pneumoniju s rizikom od rezistencije na lijekove ili bolnički stečenu pneumoniju, može se dati fluorokinolon, ili zoysin, ili cefepim, ili karbapenem.<ref name=":24"/> Ako pacijent ima alergiju na beta-laktam, može se dati aztreonam i fluorokinolon.<ref name=":23" /> Vankomicin treba dodati u slučajevima empijema.<ref name=":24" /> ==== Infekcija kože i mehkog tkiva ==== Može se primijeniti vankomicin ili linezolid sa zosynom, ili karbapenemom, ili cefepimom i [[metronidazol]]om.<ref>{{Cite journal |date=2015-05-01 |title=Stevens DL et al (Clin Infect Dis 2014; 59:147–59) |url=https://academic.oup.com/cid/article/60/9/1448/406029 |journal=Clinical Infectious Diseases |language=en |volume=60 |issue=9 |page=1448 |doi=10.1093/cid/civ114 |pmid=25725056 |issn=1537-6591}}</ref> If a necrotizing infection is suspected then a carbapenem with vancomycin and clindamycin is recommended and surgery should also be consulted.<ref>{{Cite journal |last1=Hua |first1=Camille |last2=Urbina |first2=Tomas |last3=Bosc |first3=Romain |last4=Parks |first4=Tom |last5=Sriskandan |first5=Shiranee |last6=de Prost |first6=Nicolas |last7=Chosidow |first7=Olivier |date=March 2023 |title=Necrotising soft-tissue infections |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S1473309922005837 |journal=The Lancet Infectious Diseases |language=en |volume=23 |issue=3 |pages=e81–e94 |doi=10.1016/S1473-3099(22)00583-7 |pmid=36252579 |hdl=10044/1/99436 |hdl-access=free }}</ref> ==== Intraabdominalne infekcije ==== Može se primijeniti zosyn, karbapenem, premarin ili flagyl. Ako pacijent ima alergiju na beta-laktam, tada se može dati vankomicin s aztreonamom i metronidazolom.<ref name=":25">{{Cite journal |last1=Mazuski |first1=John E. |last2=Tessier |first2=Jeffrey M. |last3=May |first3=Addison K. |last4=Sawyer |first4=Robert G. |last5=Nadler |first5=Evan P. |last6=Rosengart |first6=Matthew R. |last7=Chang |first7=Phillip K. |last8=O'Neill |first8=Patrick J. |last9=Mollen |first9=Kevin P. |last10=Huston |first10=Jared M. |last11=Diaz |first11=Jose J. |last12=Prince |first12=Jose M. |date=January 2017 |title=The Surgical Infection Society Revised Guidelines on the Management of Intra-Abdominal Infection |url=https://www.liebertpub.com/doi/10.1089/sur.2016.261 |journal=Surgical Infections |volume=18 |issue=1 |pages=1–76 |doi=10.1089/sur.2016.261 |pmid=28085573 |issn=1096-2964}}</ref> U slučajevima intrabdominalne infekcije treba se konsultovati i sa hirurgom.<ref name=":25"/> ==== Neutropenija sa infekcijom ==== Može se dati cefepim, zoysn, karbapenem ili ceftazidim. Ako pacijent ima alergiju na beta-laktam, tada se može dati aztreonam sa vankomicinom ili ciprofloksacin sa klindamicinom.<ref name=":26">{{Cite journal |last1=Taplitz |first1=Randy A. |last2=Kennedy |first2=Erin B. |last3=Bow |first3=Eric J. |last4=Crews |first4=Jennie |last5=Gleason |first5=Charise |last6=Hawley |first6=Douglas K. |last7=Langston |first7=Amelia A. |last8=Nastoupil |first8=Loretta J. |last9=Rajotte |first9=Michelle |last10=Rolston |first10=Kenneth |last11=Strasfeld |first11=Lynne |last12=Flowers |first12=Christopher R. |date=2018-05-10 |title=Outpatient Management of Fever and Neutropenia in Adults Treated for Malignancy: American Society of Clinical Oncology and Infectious Diseases Society of America Clinical Practice Guideline Update |url=https://ascopubs.org/doi/10.1200/JCO.2017.77.6211 |journal=Journal of Clinical Oncology |language=en |volume=36 |issue=14 |pages=1443–1453 |doi=10.1200/JCO.2017.77.6211 |pmid=29461916 |issn=0732-183X}}</ref> Ako je pacijent neutropeničan sa sepsnim šokom, pneumonijom, ima inficirani venski kateter, infekciju kože i mehkog tkiva, gram-pozitivnu bakterijemiju ili mukozitis, tada treba dodati vankomicin.<ref name=":26"/> ==== Nepoznate infekcije ==== Vankomicin se može primijeniti s levofloksacinom.<ref name=":11"/> ===Vazopresori=== Vazopresor prve linije za sepsni šok je norepinefrin.<ref name=":11"/> Ovo je indicirano kada se pacijentima srednji arterijski pritisak ne vrati na 65 mmHg ili više nakon početne reanimacije tekućinom.<ref name=":11"/> Pokazalo se da terapija vazopresorima povećava preživljavanje kod pacijenata sa sepanim šokom. Također je pokazano da se smrtnost pacijenata sa sepsnim šokom povećava za 5% na sat ako se ne daje vazopresor. Norepinefrin se započinje s 2–5 mcg u minuti i može porasti i do 35–90 mcg u minuti.<ref name=":11"/> Ako norepinefrin ne može vratiti srednji arterijski pritisak na 65 mmHg ili više, tada se [[vazopresin]] može dodati kao sredstvo druge linije.<ref name=":11" /> Ovo može porasti na 0,03 mcg u minuti. Ako se srednji arterijski pritisak i dalje ne vrati, tada se može dodati [[adrenalin]] u brzini od 20–50 mcg u minuti.<ref name=":11"/> Vazopresori se obično daju kroz centralni venski kateter.<ref name=":19">{{Cite journal |last1=Munroe |first1=Elizabeth S. |last2=Co |first2=Ivan N. |last3=Douglas |first3=Ivor |last4=Hyzy |first4=Robert |last5=Khan |first5=Akram |last6=Nelson |first6=Kristine |last7=Park |first7=Pauline K. |last8=Peltan |first8=Ithan D. |last9=Rice |first9=Todd W. |last10=Seelye |first10=Sarah |last11=Self |first11=Wesley H. |last12=Shapiro |first12=Nathan I. |last13=Prescott |first13=Hallie C. |last14=NHLBI PETAL Network |last15=Steingrub |first15=Jay S |date=2025-08-27 |title=Peripheral Vasopressor Use in Early Sepsis-Induced Hypotension |journal=JAMA Network Open |language=en |volume=8 |issue=8 |pages=e2529148 |doi=10.1001/jamanetworkopen.2025.29148 |issn=2574-3805 |pmc=12391982 |pmid=40864467}}</ref> Ako se postavljanje centralnog venskog katetera odgodi, norepinefrin se može dati kroz periferni IV.<ref name=":19" /> Vazopresori se daju kroz centralni venski kateter zbog zabrinutosti oko oštećenja tkiva koje može nastati ako se daju kroz periferni IV.<ref name=":20">{{Cite journal |last1=Tran |first1=Quincy K. |last2=Mester |first2=Gaurika |last3=Bzhilyanskaya |first3=Vera |last4=Afridi |first4=Leenah Z. |last5=Andhavarapu |first5=Sanketh |last6=Alam |first6=Zain |last7=Widjaja |first7=Austin |last8=Andersen |first8=Brooke |last9=Matta |first9=Ann |last10=Pourmand |first10=Ali |date=November 2020 |title=Complication of vasopressor infusion through peripheral venous catheter: A systematic review and meta-analysis |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0735675720308421 |journal=The American Journal of Emergency Medicine |language=en |volume=38 |issue=11 |pages=2434–2443 |doi=10.1016/j.ajem.2020.09.047 |pmid=33039229 |url-access=subscription }}</ref> Međutim, posljednjih godina pokazalo se da je davanje vazopresora putem periferne intravenske injekcije sigurno za kratkotrajnu upotrebu i nudi praktične prednosti.<ref name=":20"/> ===Kortikosteroidi=== [[Kortikosteroidi]] se preporučuju pacijentima sa sepsnim šokom kojima su potrebni vazopresori.<ref name=":27">{{Cite journal |last1=Chaudhuri |first1=Dipayan |last2=Nei |first2=Andrea M. |last3=Rochwerg |first3=Bram |last4=Balk |first4=Robert A. |last5=Asehnoune |first5=Karim |last6=Cadena |first6=Rhonda |last7=Carcillo |first7=Joseph A. |last8=Correa |first8=Ricardo |last9=Drover |first9=Katherine |last10=Esper |first10=Annette M. |last11=Gershengorn |first11=Hayley B. |last12=Hammond |first12=Naomi E. |last13=Jayaprakash |first13=Namita |last14=Menon |first14=Kusum |last15=Nazer |first15=Lama |date=May 2024 |title=2024 Focused Update: Guidelines on Use of Corticosteroids in Sepsis, Acute Respiratory Distress Syndrome, and Community-Acquired Pneumonia |url=https://journals.lww.com/10.1097/CCM.0000000000006172 |journal=Critical Care Medicine |language=en |volume=52 |issue=5 |pages=e219–e233 |doi=10.1097/CCM.0000000000006172 |pmid=38240492 |issn=0090-3493}}</ref> Najčešći režim primjene kortikosteroida za pacijente sa sepsnim šokom je 200–300 mg/dan hidrokortizona tokom 5–7 dana.<ref name=":27" /> Ovo se može davati kao kontinuirana infuzija ili u podijeljenim dozama.<ref name=":27" /> Nedavni dokazi pokazuju da kortikosteroidi mogu smanjiti kratkoročnu smrtnost u bolnici povezanu sa sepsnim šokom.<ref name=":27"/> Pokazalo se da kortikosteroidi rezultiraju većom stopom preokreta šoka i smanjenom disfunkcijom organa nakon sedam dana.<ref name=":27"/> Nuspojave kortikosteroida uključuju neuromuskularnu slabost, međutim, dostupni dokazi pokazuju da koristi nadmašuju rizike od [[nuspojava]] za pacijente sa sepsnim šokom.<ref name=":27"/> ===Ostalo=== ==== β-blokatori ==== Novi dokazi pokazuju da se kratkodjelujući [[beta-blokator|β-blokatori]] mogu koristiti tokom liječenja sepsnog šoka kako bi se smanjila pojava novih tahiaritmija, a pokazalo se da smanjuju i smrtnost u roku od 28 dana.<ref name=":28">{{Cite journal |last1=McChesney |first1=Chris |last2=Orozco |first2=Nicolas |last3=Fiorini |first3=Kyle |last4=Wong |first4=Michelle Yee Suet |last5=Slessarev |first5=Marat |last6=Prager |first6=Ross |last7=Kao |first7=Raymond |last8=Leligdowicz |first8=Aleksandra |last9=Sharif |first9=Sameer |last10=Lewis |first10=Kimberley |last11=Rochwerg |first11=Bram |last12=Honarmand |first12=Kimia |last13=Ball |first13=Ian M. |last14=Arntfield |first14=Robert |last15=Houlton |first15=Rachael |date=May 2025 |title=Impact of Short-Acting Beta-Blockers on the Outcomes of Patients With Septic Shock: A Systematic Review and Meta-Analysis |url=https://journals.lww.com/10.1097/CCM.0000000000006604 |journal=Critical Care Medicine |language=en |volume=53 |issue=5 |pages=e1125–e1139 |doi=10.1097/CCM.0000000000006604 |pmid=40009025 |issn=0090-3493|url-access=subscription }}</ref> Međutim, također je pokazano da β-blokatori mogu produžiti trajanje koje pacijenti trebaju biti na vazopresorima.<ref name=":28" /> ==== Modaliteti prečišćavanja krvi ==== Modaliteti prečišćavanja krvi, poput hemoperfuzije u koloni, predloženi su kao opcije liječenja sepsnog šoka.<ref name=":11"/> Međutim, dosadašnji dokazi koji stoje iza ovih opcija liječenja su slabi i oni nisu standardna njega za pacijente sa sepsnim šokom.<ref name=":11"/> ==== Metilen-plavo ==== [[Metilen]] plavo nije navedeno kao sadašnji tretman u najnovijim smjernicama za sepsni šok, ali je istraživačka i terapija izvan odobrenih indikacija.<ref>{{Cite journal |last1=Jia |first1=Jinxin |last2=Ji |first2=Jingjing |last3=Liu |first3=Zhifeng |date=2024-09-27 |title=Efficacy of methylene blue in refractory septic shock: study protocol for a multicenter, randomized, placebo-controlled trial |journal=Trials |language=en |volume=25 |issue=1 |doi=10.1186/s13063-024-08439-5 |doi-access=free |pmid=39334256 |pmc=11428879 |issn=1745-6215}}</ref> Postoje brojne meta-analize koje ukazuju na to da metilensko plavo može smanjiti smrtnost u slučajevima sepsnog šoka.<ref name=":29">{{Cite journal |last1=Ballarin |first1=Raquel Simões |last2=Lazzarin |first2=Taline |last3=Zornoff |first3=Leonardo |last4=Azevedo |first4=Paula Schmidt |last5=Pereira |first5=Filipe Welson Leal |last6=Tanni |first6=Suzana Erico |last7=Minicucci |first7=Marcos Ferreira |date=2024-04-18 |title=Methylene blue in sepsis and septic shock: a systematic review and meta-analysis |journal=Frontiers in Medicine |volume=11 |doi=10.3389/fmed.2024.1366062 |doi-access=free |pmid=38698779 |issn=2296-858X}}</ref><ref name=":30">{{Cite journal |last1=Alkazemi |first1=Afrah |last2=Almoosawy |first2=Sayed Abdulmotaleb |last3=Murad |first3=Anwar |last4=Alfares |first4=Abdulrahman |date=February 2026 |title=Methylene Blue for Septic Shock: A Systematic Review and Meta-analysis of Randomized and Prospective Observational Studies |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/08850666241300312 |journal=Journal of Intensive Care Medicine |language=en |volume=41 |issue=2 |pages=108–117 |doi=10.1177/08850666241300312 |pmid=39574288 |issn=0885-0666|url-access=subscription }}</ref> Također je dokazano da metilen plavo smanjuje vrijeme do prestanka primjene vazopresora, dužinu boravka na intenzivnoj njezi i trajanje mehaničke ventilacije.<ref name=":29" /><ref name=":30"/> Neke studije sugeriraju da metilen plavo može biti korisno u slučajevima refraktornog šoka ili šoka otpornog na [[kateholamin]]e.<ref>{{Cite journal |last1=Pluta |first1=Michał P. |last2=Putowski |first2=Zbigniew |last3=Czempik |first3=Piotr F. |last4=Krzych |first4=Łukasz J. |date=2023-06-28 |title=Successful Use of Methylene Blue in Catecholamine-Resistant Septic Shock: A Case Report and Short Literature Review |journal=International Journal of Molecular Sciences |language=en |volume=24 |issue=13|doi=10.3390/ijms241310772 |doi-access=free |pmid=37445952 |pmc=10342053 |issn=1422-0067}}</ref> ==Epidemiologija== Sepsa ima incidenciju od preko 49 miliona slučajeva godišnje širom svijeta, sa 11 miliona smrtnih slučajeva povezanih sa sepsom godišnje.<ref name=":10"/> Sepsni šok se javlja kod otprilike 8–10% prijema na intenzivnu njegu.<ref name=":17">{{Cite journal |last1=Vincent |first1=Jean-Louis |last2=Jones |first2=Gabriel |last3=David |first3=Sholto |last4=Olariu |first4=Elena |last5=Cadwell |first5=Kevin K. |date=December 2019 |title=Frequency and mortality of septic shock in Europe and North America: a systematic review and meta-analysis |journal=Critical Care |language=en |volume=23 |issue=1 |doi=10.1186/s13054-019-2478-6 |doi-access=free |pmid=31151462 |pmc=6545004 |issn=1364-8535}}</ref> Sepsni šok ima stopu smrtnosti od 40 posto uprkos napretku u njezi.<ref name=":17"/> Oko jedne trećine smrtnih slučajeva u bolnicama uzrokovano je sepsom u Sjedinjenim Državama, a troškovi zdravstvene zaštite povezani sa sepsom premašili su 38 milijardi u 2017. godini.<ref name=":21"/> Rizik od sepsnog šoka povećava se u dobi od 60 godina, pri čemu oni u dobi od 70 godina imaju najveći rizik od smrti od sepse.<ref name=":21"/> Stopa smrtnosti od sepse, posebno ako se ne liječi brzo potrebnim lijekovima u bolnici, iznosi približno 40% kod odraslih i 25% kod djece.<ref>{{Cite journal |last1=Bauer |first1=Michael |last2=Gerlach |first2=Herwig |last3=Vogelmann |first3=Tobias |last4=Preissing |first4=Franziska |last5=Stiefel |first5=Julia |last6=Adam |first6=Daniel |date=December 2020 |title=Mortality in sepsis and septic shock in Europe, North America and Australia between 2009 and 2019— results from a systematic review and meta-analysis |journal=Critical Care |language=en |volume=24 |issue=1 |doi=10.1186/s13054-020-02950-2 |doi-access=free |pmid=32430052 |pmc=7236499 |issn=1364-8535}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Tan |first1=Bobby |last2=Wong |first2=Judith Ju-Ming |last3=Sultana |first3=Rehena |last4=Koh |first4=Janine Cynthia Jia Wen |last5=Jit |first5=Mark |last6=Mok |first6=Yee Hui |last7=Lee |first7=Jan Hau |date=2019-04-01 |title=Global Case-Fatality Rates in Pediatric Severe Sepsis and Septic Shock: A Systematic Review and Meta-analysis |journal=JAMA Pediatrics |language=en |volume=173 |issue=4 |pages=352–362 |doi=10.1001/jamapediatrics.2018.4839 |issn=2168-6203 |pmc=6450287 |pmid=30742207}}</ref> Pokazalo se da se smrtnost u bolnici, posebno zbog sepsnog šoka, povećava za 1,8% za svaki dodatni sat u kojem se antibiotici ne primjenjuju nakon što je pacijent stigao na hitnu pomoć.<ref name=":11"/> ==Reference== {{Reflist|30em}} ==Vanjski linkovi== {{Medicinski izvori | DiseasesDB = 11960 | ICD10 = {{ICD10|R|57|2|a|30}} | ICD9 = {{ICD9|785.52}} | ICDO = | OMIM = | MedlinePlus = 000668 | eMedicineSubj = | eMedicineTopic = | MeshID = D012772 }} {{Tipovi šokova}} {{Intenzivna njega}} {{Authority control}} {{DEFAULTSORT:Septic Shock}} [[Kategorija: Medicinska hitna stanja]] [[Kategorija:Zarazne bolesti]] [[Kategorija: Uzroci smrti]] [[Kategorija: Sepsa]] 82myq84t0spymfpm3w1d4jhm2e4qh4z 3823861 3823860 2026-04-03T17:17:10Z Exsiler 178345 /* Gram-negativni */ 3823861 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zdravstveno stanje | ime = Sepsni šok | slika = Gabriel Metsu - La Fille malade.jpg | opis_slike = [[Sepsa]] je jedan od najčešćih uzroka smrti kod kritično bolesnih pacijenata na odjeljenjima intenzivne njege. Ulje autora [[Gabriël Metsu| Gabriëla Metsua]]. | specijalnost =[[Zarazne bolesti (medicinska specijalnost)|Zarazne bolesti]], [[medicina kritične njege]], [[hitna medicina]] | | simptomi =Znakovi i simptomi sepse i sepsnog šoka variraju ovisno o uzroku koji ih je izazvao. Opći znaci i simptomi uključuju groznicu, rigor, hipotermiju, znojenje, malaksalost. | komplikacije = | početak = | trajanje = | uzroci = Sepsni šok je rezultat sistemskog odgovora na infekciju ili više infektivnih uzroka. Uvijek mu prethodi sepsa; stoga su uzroci sepse ujedno i uzroci sepsnog šoka. | rizici = | dijagnoza =Klinička | diferencijalna_prognoza = | prevencija = | liječenje = | lijek= | prognoza = | frekvencija = Sepsni šok se javlja kod otprilike 8–10% prijema na intenzivnu njegu. Sepsni šok ima stopu smrtnosti od 40 posto uprkos napretku u njezi Sepsa ima incidenciju od preko 49 miliona slučajeva godišnje širom svijeta, sa 11 miliona smrtnih slučajeva povezanih sa sepsom godišnje | smrtnost =. Oko 1/3 smrtnih slučajeva u bolnicama uzrokovano je sepsom u Sjedinjenim Državama, a troškovi zdravstvene zaštite povezani sa sepsom premašili su 38 milijardi u 2017. godini. }} [[Datoteka:Trombocitopenia 01.JPG|thumb|[[Purpura]] uzrokovana [[trombocitopenija| trombocitopenijom]] na desnoj ruci kod pacijenta sa sepsnim šokom]] '''Sepsni šok''' pod uobičajenim (ali pogrešnim) nazivom '''septički šok''' je potencijalno fatalno medicinsko stanje koje se javlja kada [[sepsa]], koja se definiše kao abnormalni [[imunski odgovor]] na infekciju koji dovodi do životno opasne disfunkcije organa, dovodi do opasno [[hipotenzija|niskog krvnog pritiska]] i abnormalnosti u ćelijskoj i metaboličkoj disfunkciji.<ref name=":1">{{Cite journal |last1=Gauer |first1=Robert |last2=Forbes |first2=Damon |last3=Boyer |first3=Nathan |date=2020-04-01 |title=Sepsis: Diagnosis and Management |journal=American Family Physician |volume=101 |issue=7 |pages=409–418 |issn=1532-0650 |pmid=32227831}}</ref ==Uzroci== Sepsni šok je rezultat sistemskog odgovora na infekciju ili više infektivnih uzroka.<ref name=":10"/> Uvijek mu prethodi sepsa; stoga su uzroci sepse ujedno i uzroci sepsnog šoka. Više od 80% slučajeva sepse uzrokovano je respiratornim, genitourinarnim, kožnim i mekotkivnim te gastrointestinalnim [[infekcija]]ma.<ref>{{Cite journal |last1=Gupta |first1=Shipra |last2=Sakhuja |first2=Ankit |last3=Kumar |first3=Gagan |last4=McGrath |first4=Eric |last5=Nanchal |first5=Rahul S. |last6=Kashani |first6=Kianoush B. |date=December 2016 |title=Culture-Negative Severe Sepsis |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0012369216589569 |journal=Chest |language=en |volume=150 |issue=6 |pages=1251–1259 |doi=10.1016/j.chest.2016.08.1460 |pmid=27615024 |url-access=subscription }}</ref> Zanimljivo je da je [[pneumonija]] najčešći uzrok sepse.<ref>{{Cite journal |last1=Novosad |first1=Shannon A. |last2=Sapiano |first2=Mathew R.P. |last3=Grigg |first3=Cheri |last4=Lake |first4=Jason |last5=Robyn |first5=Misha |last6=Dumyati |first6=Ghinwa |last7=Felsen |first7=Christina |last8=Blog |first8=Debra |last9=Dufort |first9=Elizabeth |last10=Zansky |first10=Shelley |last11=Wiedeman |first11=Kathryn |last12=Avery |first12=Lacey |last13=Dantes |first13=Raymund B. |last14=Jernigan |first14=John A. |last15=Magill |first15=Shelley S. |date=2016-08-26 |title=Vital Signs: Epidemiology of Sepsis: Prevalence of Health Care Factors and Opportunities for Prevention |url=http://www.cdc.gov/mmwr/volumes/65/wr/mm6533e1.htm |journal=MMWR. Morbidity and Mortality Weekly Report |volume=65 |issue=33 |pages=864–869 |doi=10.15585/mmwr.mm6533e1 |pmid=27559759 |issn=0149-2195}}</ref> Trajni medicinski uređaji, poput pejsmejkera ili endokarditisa, također mogu dovesti do sepse. Teške infekcije, poput [[meningitis]]a, [[encefalitis]]a i [[endokarditis]]a, također su uzroci sepse. Trajni medicinski uređaji i teške infekcije zajedno čine jedan posto slučajeva sepse..<ref name=":16">{{Cite journal |last1=Mayr |first1=Florian B |last2=Yende |first2=Sachin |last3=Angus |first3=Derek C |date=January 2014 |title=Epidemiology of severe sepsis |journal=Virulence |language=en |volume=5 |issue=1 |pages=4–11 |doi=10.4161/viru.27372 |pmid=24335434 |pmc=3916382 |issn=2150-5594}}</ref> Bakterije su mikroorganizmi odgovorni za većinu slučajeva sepse.<ref name=":16" /> Oko 62 posto uzrokuju gram-negativne bakterije, a 47 posto gram-pozitivne bakterije.<ref name=":16" /> Mali broj pacijenata može imati sepsu uzrokovanu gljivicama, [[parazit]]ima ili virusnim infekcijama.<ref name=":1" /> Također je moguće da sepsu uzrokuju višestruke istovremeno nastale infekcije.<ref>{{Cite journal |last1=Ward |first1=Peter A |last2=Fattahi |first2=Fatemeh |date=2019-06-27 |title=New strategies for treatment of infectious sepsis |url=https://academic.oup.com/jleukbio/article/106/1/187/6935530 |journal=Journal of Leukocyte Biology |language=en |volume=106 |issue=1 |pages=187–192 |doi=10.1002/JLB.4MIR1118-425R |pmid=30821872 |issn=1938-3673|hdl=2027.42/149767 |hdl-access=free }}</ref> ==Patofiziologija== [[Patofiziologija]] sepsnog šoka nije u potpunosti razjašnjena, ali je poznato da ključnu ulogu u razvoju teške sepse ima [[imunski odgovor|imunski]] i [[koagulacija|koagulacijski]] odgovor na infekciju. I pro– i protivupalni odgovori imaju ulogu u sepsnom šoku.<ref name="Angusvan der Poll2013">{{cite journal | vauthors = Angus DC, van der Poll T | title = Severe sepsis and septic shock | journal = N. Engl. J. Med. | volume = 369 | issue = 9 | pages = 840–51 | date = August 2013 | pmid = 23984731 | doi = 10.1056/NEJMra1208623 | doi-access = free }}</ref> Sepsni šok uključuje široko rasprostranjeni upalni odgovor koji proizvodi hipermetabolički efekat. To se manifestuje povećanim [[ćelijsko disanje|ćelijskim disanjem]], [[katabolizam proteina| katabolizmom proteina]] i [[metabolička acidoza| metaboličkom acidozom]] sa kompenzacijskim respiratornim odgovorom.<ref name="SSC Guidelines">{{cite journal |display-authors=6 |vauthors=Dellinger RP, Levy MM, Rhodes A, Annane D, Gerlach H, Opal SM, Sevransky JE, Sprung CL, Douglas IS, Jaeschke R, Osborn TM, Nunnally ME, Townsend SR, Reinhart K, Kleinpell RM, Angus DC, Deutschman CS, Machado FR, Rubenfeld GD, Webb SA, Beale RJ, Vincent JL, Moreno R |date=February 2013 |title=Surviving sepsis campaign: international guidelines for management of severe sepsis and septic shock: 2012 |journal=Crit. Care Med. |volume=41 |issue=2 |pages=580–637 |doi=10.1097/CCM.0b013e31827e83af |pmid=23353941 |s2cid=34855187 |doi-access=free}}</ref> I [[Gram-pozitivna bakterija|gram-pozitivne]] i [[gram-negativne bakterije]] su najčešći uzroci sepsnog šoka.<ref name=":10" /> Toksini koje proizvode patogeni izazivaju [[imunski odgovor]]; kod gram-negativnih bakterija to su [[endotoksin]]i, koji su bakterijski membranski [[lipopolisaharid]]i (LPS).<ref name=":10" /><ref name=":3" /> [[Citokin]]i oslobođeni u velikom upalnom odgovoru rezultiraju masivnom [[vazodilatacija| vazodilatacijom]], povećanom [[permeabilnost kapilara| permeabilnošću kapilara]], smanjenim [[sistemski vaskularni otpor| sistemskim vaskularnim otporom]] i niskim krvnim pritiskom.<ref name=":10"/><ref name=":21"/> Konačno, u pokušaju da se kompenzira smanjeni [[krvni pritisak]], dolazi do disfunkcije miokarda sa i sistolnom (smanjena sposobnost srca da se stisne) i dijastoličkom (smanjena sposobnost srca da se istegne kako bi se prilagodio odgovarajućem volumenu krvi) disfunkcijom.<ref>{{Cite journal |last1=Shields |first1=Andrea D. |last2=Plante |first2=Lauren A. |last3=Pacheco |first3=Luis D. |last4=Louis |first4=Judette M. |date=September 2023 |title=Society for Maternal-Fetal Medicine Consult Series #67: Maternal sepsis |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0002937823003277 |journal=American Journal of Obstetrics and Gynecology |language=en |volume=229 |issue=3 |pages=B2–B19 |doi=10.1016/j.ajog.2023.05.019 |pmid=37236495 }}</ref> ===Gram-pozitivni=== Kod gram-pozitivnih bakterija, to su [[egzotoksini]] ili [[enterotoksini]], što može varirati ovisno o vrsti bakterije.<ref name=":31">{{Cite journal |last1=van der Poll |first1=Tom |last2=Opal |first2=Steven M |date=January 2008 |title=Host–pathogen interactions in sepsis |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S1473309907702657 |journal=The Lancet Infectious Diseases |language=en |volume=8 |issue=1 |pages=32–43 |doi=10.1016/S1473-3099(07)70265-7 |pmid=18063412 |url-access=subscription }}</ref> These are divided into three types.<ref name=":31" /> Tip I, toksini koji su površinski aktivni na ćelijama, oštećuju ćelije bez ulaska i uključuju [[superantigen]]e i [[termički stabilni enterotoksin| termički stabilne enterotoksine]].<ref name=":31" /> Tip II, toksini koji oštećuju membranu, uništavaju ćelijske membrane da bi ušli i uključuju [[hemolizin]]e i [[fosfolipaza|fosfolipaze]].<ref name=":31" /> Tip III, intračelijski toksini ili [[A/B toksini]] ometaju unutrašnju funkciju ćelija i uključuju toksine koje luče ''Streptococcus pyogenes'' ili ''Staphylococcus aureus.<ref name=":31" /><ref>{{Cite journal |last1=Lappin |first1=Emma |last2=Ferguson |first2=Andrew J |date=May 2009 |title=Gram-positive toxic shock syndromes |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S1473309909700660 |journal=The Lancet Infectious Diseases |language=en |volume=9 |issue=5 |pages=281–290 |doi=10.1016/S1473-3099(09)70066-0 |pmid=19393958 |url-access=subscription }}</ref> ===Gram-negativni=== Kod gram-negativne sepse, slobodni LPS se veže za cirkulirajući [[LPS-vezujući protein]], a kompleks se zatim veže za [[CD14]] receptor na [[monocit]]ima, [[makrofagi]]ma i [[neutrofil]]ima.<ref name=":32">{{Cite journal |last1=Hedayat |first1=Mona |last2=Netea |first2=Mihai G |last3=Rezaei |first3=Nima |date=September 2011 |title=Targeting of Toll-like receptors: a decade of progress in combating infectious diseases |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S1473309911700998 |journal=The Lancet Infectious Diseases |language=en |volume=11 |issue=9 |pages=702–712 |doi=10.1016/S1473-3099(11)70099-8 |pmid=21719349 |url-access=subscription }}</ref> Angažman CD14 (čak i u dozama od samo 10 pg/mL) rezultira [[ćelijska signalizacija|unutarćelijskom signalizacijom]] putem povezanog proteina 4 "Toll-likog receptora" ([[TLR-4]]).<ref name=":32" /> Ova signalizacija aktivira jedarni faktor kappaB ([[NF-κB]]), što dovodi do transkripcije nekoliko gena koji pokreću proupalni odgovor.<ref name=":33">{{Cite journal |last1=Zhang |first1=Frank X. |last2=Kirschning |first2=Carsten J. |last3=Mancinelli |first3=Roberta |last4=Xu |first4=Xiao-Ping |last5=Jin |first5=Yiping |last6=Faure |first6=Emmanuelle |last7=Mantovani |first7=Alberto |last8=Rothe |first8=Mike |last9=Muzio |first9=Marta |last10=Arditi |first10=Moshe |date=March 1999 |title=Bacterial Lipopolysaccharide Activates Nuclear Factor-κB through Interleukin-1 Signaling Mediators in Cultured Human Dermal Endothelial Cells and Mononuclear Phagocytes |journal=Journal of Biological Chemistry |language=en |volume=274 |issue=12 |pages=7611–7614 |doi=10.1074/jbc.274.12.7611 |doi-access=free |pmid=10075645 }}</ref> Ovo rezultira značajnom aktivacijom mononuklearnih ćelija i sintezom efektorskih [[citokin]]a kao što su [[interleukin 1|IL-1]], [[interleukin 6|IL-6]] i [[TNF-α]].<ref>{{Cite journal |last1=Ciesielska |first1=Anna |last2=Matyjek |first2=Marta |last3=Kwiatkowska |first3=Katarzyna |date=February 2021 |title=TLR4 and CD14 trafficking and its influence on LPS-induced pro-inflammatory signaling |url=https://link.springer.com/10.1007/s00018-020-03656-y |journal=Cellular and Molecular Life Sciences |language=en |volume=78 |issue=4 |pages=1233–1261 |doi=10.1007/s00018-020-03656-y |pmid=33057840 |issn=1420-682X|pmc=7904555 }}</ref> TLR- posredovana aktivacija pomaže u pokretanju [[urođeni imunski sistem|urođenog imunskog sistema]] da efikasno iskorijeni mikrobe koji napadaju, ali citokini koje proizvode također djeluju na [[endotel]]ne ćelije.<ref name=":32" /> Tamo imaju različite efekte, uključujući smanjenu sintezu antikoagulacijskih faktora kao što su [[inhibitor puta tkivnog faktora]] i [[trombomodulin]].<ref name=":34">{{Cite journal |last1=Gabarin |first1=Ramy S. |last2=Li |first2=Manshu |last3=Zimmel |first3=Paige A. |last4=Marshall |first4=John C. |last5=Li |first5=Yimin |last6=Zhang |first6=Haibo |date=2021 |title=Intracellular and Extracellular Lipopolysaccharide Signaling in Sepsis: Avenues for Novel Therapeutic Strategies |journal=Journal of Innate Immunity |language=en |volume=13 |issue=6 |pages=323–332 |doi=10.1159/000515740 |pmid=34004605 |pmc=8613564 |issn=1662-811X}}</ref> Efekti citokina mogu biti pojačani angažmanom TLR-4 na endotelnim ćelijama.<ref name=":32"/><ref name=":34"/> Kao odgovor na upalu, dolazi do kompenzacijske reakcije proizvodnje protuupalnih supstanci kao što su [[interleukin 4|IL-4]], antagonisti IL-10, receptor IL-1 i [[kortizol]].<ref name=":35">{{Cite journal |last=Cheng |first=Lingxia |last2=Cao |first2=Yu |last3=Liu |first3=Shihao |last4=Lv |first4=Lukai |last5=Zhang |first5=Jianjun |last6=Bao |first6=Ji |last7=Wang |first7=Guan |last8=Xu |first8=Ping |date=September 2025 |title=Unveiling the research advances of sepsis: pathogenesis, precise intervention and clinical perspective |url=https://journals.lww.com/10.1097/JS9.0000000000002668 |journal=International Journal of Surgery |language=en |volume=111 |issue=9 |pages=6260–6289 |doi=10.1097/JS9.0000000000002668 |issn=1743-9159|doi-access=free }}</ref> Ovo se naziva sindrom kompenzatornog protivupalnog odgovora (CARS).<ref name="Adib-ConquyCavaillon2008">{{cite journal | vauthors = Adib-Conquy M, Cavaillon JM | title = Compensatory anti-inflammatory response syndrome | journal = Thromb. Haemost. | volume = 101 | issue = 1 | pages = 36–47 | date = January 2009 | pmid = 19132187 | doi = 10.1160/TH08-07-0421| s2cid = 11156883 | issn=0340-6245}}</ref> I upalne i protuupalne reakcije odgovorne su za tok sepse i opisane su kao MARS (sindrom miješanog antagonističkog odgovora).<ref name=":35"/> Cilj ovih procesa je održavanje upale na odgovarajućem nivou. CARS često dovodi do supresije imunološkog sistema, što pacijente ostavlja podložnima sekundarnoj infekciji.<ref name="Angusvan der Poll2013"/> Nekada se smatralo da SIRS ili CARS mogu predominirati kod osobe sa sepsom, te je predloženo da CARS slijedi SIRS u dvovalnom procesu. Sada se vjeruje da se sistemski upalni odgovor i kompenzacijski protuupalni odgovor javljaju istovremeno.<ref name="Adib-ConquyCavaillon2008"/> Pri visokim nivoima LPS-a, dolazi do sindroma sepsnog šoka; Isti citokin i sekundarni medijatori, sada na visokim nivoima, rezultiraju sistemskom [[vazodilatacija| vazodilatacijom]] (hipotenzijom), smanjenom kontraktilnošću [[miokard]]a, raširenim oštećenjem endotela, aktivacijom koja uzrokuje sistemsku adheziju leukocita i difuzno oštećenje alveolarnih kapilara u plućima, te aktivacijom sistema koagulacije koja kulminira [[diseminirana intravaskularna koagulacija|diseminiranom intravaskularnom koagulacijom]] (DIC).<ref name=":35"/> Hipoperfuzija uzrokovana kombinovanim efektima raširene vazodilatacije, zatajenja miokardijalne pumpe i DIC-a uzrokuje zatajenje višeorganskih sistema koje utiče na jetru, bubrege i centralni nervni sistem, između ostalih organskih sistema. Nedavno je uočeno teško oštećenje ultrastrukture jetre usljed tretmana toksinima [[Salmonella]].<ref>{{cite journal |last= YashRoy |first= R.C. |date= June 1994 |title= Liver damage by intra-ileal treatment with Salmonella 3,10:r:- extract as studied by light and electron microscopy |journal= Indian Journal of Animal Sciences |volume= 64 |issue= 6 |pages= 597–99 |url= https://www.researchgate.net/publication/230820149 |via= [[ResearchGate]]}}(animal study).</ref> Sposobnost [[TLR4]] da reaguje na različite vrste [[lipopolisaharid|LPS]] je klinički važna. [[Patogene bakterije]] mogu koristiti LPS sa niskom biološkom aktivnošću kako bi izbjegle pravilno prepoznavanje od strane sistema [[TLR4]]/[[MD-2 (imunologija)|MD-2]], smanjujući [[imunski odgovor]] domaćina i povećavajući rizik od širenja bakterija.<ref name=":35"/> S druge strane, takav LPS ne bi mogao izazvati sepsni šok kod osjetljivih pacijenata, što bi sepsne komplikacije učinilo lakšim za upravljanje.<ref name=":35"/> Ipak, definisanje i razumijevanje kako čak i najmanje strukturne razlike između vrlo sličnih vrsta LPS mogu uticati na aktivaciju imunskog odgovora, može pružiti mehanizam za fino podešavanje potonjeg i nove uvide u imunomodulatorne procese.<ref name=":35"/><ref name="pmid26635809">{{cite journal | vauthors = Korneev KV, Arbatsky NP, Molinaro A, Palmigiano A, Shaikhutdinova RZ, Shneider MM, Pier GB, Kondakova AN, Sviriaeva EN, Sturiale L, Garozzo D, Kruglov AA, Nedospasov SA, Drutskaya MS, Knirel YA, Kuprash DV|display-authors = 6 | title = Structural Relationship of the Lipid A Acyl Groups to Activation of Murine Toll-Like Receptor 4 by Lipopolysaccharides from Pathogenic Strains of Burkholderia mallei, Acinetobacter baumannii, and Pseudomonas aeruginosa | journal = Front Immunol | volume = 6 | page = 595 | date = 2015 | pmid = 26635809 | pmc = 4655328 | doi = 10.3389/fimmu.2015.00595 |doi-access = free }}</ref> ==Dijagnoza== === Definicije === [[Sepsa]] je precipitirajuće stanje za sepsni šok, stoga su dijagnostički kriteriji za sepsu relevantni za dijagnozu sepsnog šoka.<ref name=":2">{{Cite journal |date=2024-06-26 |title=Septic Shock: Practice Essentials, Background, Pathophysiology |url=https://emedicine.medscape.com/article/168402-overview?form=fpf |journal=Medscape}}</ref> Postoje tri različita sistema za dijagnosticiranje sepse.<ref name=":1" /> To su kriteriji sindroma sistemskog upalnog odgovora (SIRS), potpuna procjena posljedičnog otkazivanja [[organ]]a (SOFA) i brza verzija SOFA (qSOFA).<ref>{{Cite journal |last1=Tusgul |first1=Selin |last2=Carron |first2=Pierre-Nicolas |last3=Yersin |first3=Bertrand |last4=Calandra |first4=Thierry |last5=Dami |first5=Fabrice |date=2017-11-03 |title=Low sensitivity of qSOFA, SIRS criteria and sepsis definition to identify infected patients at risk of complication in the prehospital setting and at the emergency department triage |journal=Scandinavian Journal of Trauma, Resuscitation and Emergency Medicine |volume=25 |issue=1 |doi=10.1186/s13049-017-0449-y |doi-access=free |pmid=29100549 |pmc=5670696 |issn=1757-7241}}</ref> Najnoviji skup stručnjaka na temu sepse nazvan je "sepsa-3" i na njemu su predstavljene najnovije smjernice za dijagnozu i liječenje sepse.<ref>{{Citation |title=Sepsis: Management, Including Sepsis Bundles |work=SpringerReference |date=2011 |url=http://www.springerreference.com/index/doi/10.1007/springerreference_301188 |access-date=2026-01-12 |place=Berlin/Heidelberg |publisher=Springer-Verlag |doi=10.1007/springerreference_301188 |doi-broken-date=13 January 2026 |url-access=subscription }}</ref> ==== SIRS ==== SIRS kriteriji su nedavno isključeni iz sepse-3, ali su i dalje najčešće korišteni dijagnostički alat za identifikaciju sepse.<ref>{{Cite journal |last1=Kaukonen |first1=Kirsi-Maija |last2=Bailey |first2=Michael |last3=Pilcher |first3=David |last4=Cooper |first4=D. Jamie |last5=Bellomo |first5=Rinaldo |date=2015-04-23 |title=Systemic Inflammatory Response Syndrome Criteria in Defining Severe Sepsis |url=http://www.nejm.org/doi/10.1056/NEJMoa1415236 |journal=New England Journal of Medicine |language=en |volume=372 |issue=17 |pages=1629–1638 |doi=10.1056/NEJMoa1415236 |pmid=25776936 |issn=0028-4793}}</ref> Pacijent koji ispunjava kriterije SIRS-a ima mogući ili dokumentirani izvor infekcije plus najmanje dva ili više kriterija navedenih u nastavku.<ref name=":3">{{Cite journal |last1=Seymour |first1=Christopher W. |last2=Liu |first2=Vincent X. |last3=Iwashyna |first3=Theodore J. |last4=Brunkhorst |first4=Frank M. |last5=Rea |first5=Thomas D. |last6=Scherag |first6=André |last7=Rubenfeld |first7=Gordon |last8=Kahn |first8=Jeremy M. |last9=Shankar-Hari |first9=Manu |last10=Singer |first10=Mervyn |last11=Deutschman |first11=Clifford S. |last12=Escobar |first12=Gabriel J. |last13=Angus |first13=Derek C. |date=2016-02-23 |title=Assessment of Clinical Criteria for Sepsis: For the Third International Consensus Definitions for Sepsis and Septic Shock (Sepsis-3) |journal=JAMA |language=en |volume=315 |issue=8 |pages=762–774 |doi=10.1001/jama.2016.0288 |issn=0098-7484 |pmc=5433435 |pmid=26903335 |bibcode=2016JAMA..315..762S }}</ref> * [[Tahipneja]] (ubrzano disanje), što se definira kao više od 20 udisaja u minuti, ili prilikom testiranja [[krvni pčin|krvnih plinova]], [[PaCO2|{{Chem|PaCO|2}}]] manji od 32&nbsp;mmHg, što ukazuje na hiperventilaciju * Broj [[leukocit|bijelih krvnih zrnaca]] ili značajno nizak (< 4000 ćelija/mm³) ili povišen (> 12000 ćelija/mm³) * [[Tahikardija]] (ubrzan [[srčani ritam]]), što se kod sepse definira kao brzina veća od 90 otkucaja u minuti * Promijenjena tjelesna [[Normalna tjelesna temperatura|temperatura]]: [[Groznica]] > 38.0|C|F}} ili hipotermija < 36.0|C|F}} Dokumentovani dokazi infekcije mogu uključivati pozitivne [[krvna kultura|krvne kultura]], znaci pneumonije na rendgenskom snimku grudnog koša ili drugi radiološki ili laboratorijski dokazi infekcije.<ref name=":10">{{Cite journal |last1=Cecconi |first1=Maurizio |last2=Evans |first2=Laura |last3=Levy |first3=Mitchell |last4=Rhodes |first4=Andrew |date=July 2018 |title=Sepsis and septic shock |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0140673618306962 |journal=The Lancet |language=en |volume=392 |issue=10141 |pages=75–87 |doi=10.1016/S0140-6736(18)30696-2 |pmid=29937192 |bibcode=2018Lanc..392...75C |url-access=subscription }}</ref> Znakovi [[sindrom višestruke disfunkcije organa|disfunkcije krajnjih organa]] prisutni su kod sepsnog šoka, uključujući [[zatajenje bubrega]], disfunkciju jetre, promjene mentalnog stanja ili povišenu razinu [[mliječna kiselina|laktata]] u [[krvni serum|serumu]].<ref name=":21">{{Cite journal |last1=Meyer |first1=Nuala J. |last2=Prescott |first2=Hallie C. |date=2024-12-05 |editor-last=Hardin |editor-first=C. Corey |title=Sepsis and Septic Shock |url=http://www.nejm.org/doi/10.1056/NEJMra2403213 |journal=New England Journal of Medicine |language=en |volume=391 |issue=22 |pages=2133–2146 |doi=10.1056/NEJMra2403213 |pmid=39774315 |issn=0028-4793|url-access=subscription }}</ref> Jedno ograničenje kriterija SIRS-a je to što može biti prisutan u mnogim neinfektivnim stanjima, kao što su autoimuna stanja, pankreatitis, nedavna operacija ili vaskulitis.<ref name=":5">{{Cite journal |last1=Singer |first1=Mervyn |last2=Deutschman |first2=Clifford S. |last3=Seymour |first3=Christopher Warren |last4=Shankar-Hari |first4=Manu |last5=Annane |first5=Djillali |last6=Bauer |first6=Michael |last7=Bellomo |first7=Rinaldo |last8=Bernard |first8=Gordon R. |last9=Chiche |first9=Jean-Daniel |last10=Coopersmith |first10=Craig M. |last11=Hotchkiss |first11=Richard S. |last12=Levy |first12=Mitchell M. |last13=Marshall |first13=John C. |last14=Martin |first14=Greg S. |last15=Opal |first15=Steven M. |date=2016-02-23 |title=The Third International Consensus Definitions for Sepsis and Septic Shock (Sepsis-3) |journal=JAMA |language=en |volume=315 |issue=8 |pages=801–810 |doi=10.1001/jama.2016.0287 |issn=0098-7484 |pmc=4968574 |pmid=26903338}}</ref> ==== qSOFA and SOFA ==== qSOFA je još jedan skup kriterija koji se koristi za dijagnosticiranje sepse i pomaže kliničarima da identificiraju sepsu u okruženjima koja nisu jedinica intenzivne njege.<ref name=":1" /> Njegov pandan SOFA koristi se isključivo na intenzivnoj njezi.<ref name=":5" /> U SOFA kriterijima postoje tri kriterija, koja su navedena u nastavku.<ref name=":5"/><br> * frekvencija disanja od 22 udisaja u minuti ili više * promijenjeno mentalno stanje * sistolni [[krvni pritisak]] od 100 mg ili manje Pacijenti ispunjavaju SOFA kriterije, a stoga imaju sepsu, kada ispunjavaju dva ili više gore navedenih kriterija.<ref name=":21"/> qSOFA je obično ograničena, kao što je poznato, uglavnom identificira pacijente koji se javljaju kasno u toku sepse.<ref name=":11">{{Cite journal |last1=Evans |first1=Laura |last2=Rhodes |first2=Andrew |last3=Alhazzani |first3=Waleed |last4=Antonelli |first4=Massimo |last5=Coopersmith |first5=Craig M. |last6=French |first6=Craig |last7=Machado |first7=Flávia R. |last8=Mcintyre |first8=Lauralyn |last9=Ostermann |first9=Marlies |last10=Prescott |first10=Hallie C. |last11=Schorr |first11=Christa |last12=Simpson |first12=Steven |last13=Wiersinga |first13=W. Joost |last14=Alshamsi |first14=Fayez |last15=Angus |first15=Derek C. |date=November 2021 |title=Surviving Sepsis Campaign: International Guidelines for Management of Sepsis and Septic Shock 2021 |url=https://journals.lww.com/10.1097/CCM.0000000000005337 |journal=Critical Care Medicine |language=en |volume=49 |issue=11 |pages=e1063–e1143 |doi=10.1097/CCM.0000000000005337 |pmid=34605781 |issn=0090-3493}}</ref> SOFA kriteriji se koriste kod kritično bolesnih pacijenata i procjenjuju težinu disfunkcije u šest organskih sistema.<ref name="jama.jamanetwork.com">{{Cite journal |last1=Raith |first1=Eamon P. |last2=Udy |first2=Andrew A. |last3=Bailey |first3=Michael |last4=McGloughlin |first4=Steven |last5=MacIsaac |first5=Christopher |last6=Bellomo |first6=Rinaldo |last7=Pilcher |first7=David V. |last8=for the Australian and New Zealand Intensive Care Society (ANZICS) Centre for Outcomes and Resource Evaluation (CORE) |date=2017-01-17 |title=Prognostic Accuracy of the SOFA Score, SIRS Criteria, and qSOFA Score for In-Hospital Mortality Among Adults With Suspected Infection Admitted to the Intensive Care Unit |url=http://jama.jamanetwork.com/article.aspx?doi=10.1001/jama.2016.20328 |journal=JAMA |language=en |volume=317 |issue=3 |pages=290–300 |doi=10.1001/jama.2016.20328 |pmid=28114553 |issn=0098-7484|url-access=subscription }}</ref> U vrijeme prijema na intenzivnu njegu, rezultat se izračunava kao početna vrijednost. Nakon toga, rezultat se izračunava svakih 48 sati.<ref name="jama.jamanetwork.com"/> Početna vrijednost je rezultat nula, što ukazuje na odsustvo sepse.<ref name=":3"/> Povećanje rezultata za dva ili više bodova ukazuje na sepsu i povećanu smrtnost od 20%.<ref name=":1"/> ==== Sepsni šok ==== Sepsni šok je potklasa [[distributivni šok|distributivnog šoka]], stanja u kojem abnormalna distribucija protoka krvi u [[mikrosudovi|najmanjim krvnim sudovima]] rezultira neadekvatnom opskrbom krvlju tijelesnih [[tkivo|tkiva]], što rezultira [[ishemija|ishemijom]] i disfunkcijom organa.<ref name=":7">{{Cite journal |last1=Standl |first1=Thomas |last2=Annecke |first2=Thorsten |last3=Cascorbi |first3=Ingolf |last4=Heller |first4=Axel R. |last5=Sabashnikov |first5=Anton |last6=Teske |first6=Wolfram |date=2018-11-09 |title=The Nomenclature, Definition and Distinction of Types of Shock |journal=Deutsches Ärzteblatt International |volume=115 |issue=45 |pages=757–768 |doi=10.3238/arztebl.2018.0757 |pmid=30573009 |pmc=6323133 |issn=1866-0452}}</ref> Sepsni šok se konkretno odnosi na distributivni šok uzrokovan [[sepsa|sepsom]] kao posljedicom infekcije.<ref name=":7"/> Izvorno, sepsni šok je identificiran kod pacijenata samo na osnovu prisustva [[hipotenzija|hipotenzije]].<ref name=":12">{{Cite journal |last1=Yealy |first1=Donald M. |last2=Mohr |first2=Nicholas M. |last3=Shapiro |first3=Nathan I. |last4=Venkatesh |first4=Arjun |last5=Jones |first5=Alan E. |last6=Self |first6=Wesley H. |date=July 2021 |title=Early Care of Adults With Suspected Sepsis in the Emergency Department and Out-of-Hospital Environment: A Consensus-Based Task Force Report |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0196064421001177 |journal=Annals of Emergency Medicine |language=en |volume=78 |issue=1 |pages=1–19 |doi=10.1016/j.annemergmed.2021.02.006 |pmid=33840511 }}</ref> Međutim, posljednjih godina otkriveno je da je hipotenzija kasnija manifestacija sepsnog šoka..<ref name=":6">{{Cite journal |last1=Shankar-Hari |first1=Manu |last2=Phillips |first2=Gary S. |last3=Levy |first3=Mitchell L. |last4=Seymour |first4=Christopher W. |last5=Liu |first5=Vincent X. |last6=Deutschman |first6=Clifford S. |last7=Angus |first7=Derek C. |last8=Rubenfeld |first8=Gordon D. |last9=Singer |first9=Mervyn |last10=for the Sepsis Definitions Task Force |date=2016-02-23 |title=Developing a New Definition and Assessing New Clinical Criteria for Septic Shock: For the Third International Consensus Definitions for Sepsis and Septic Shock (Sepsis-3) |journal=JAMA |language=en |volume=315 |issue=8 |pages=775–787 |doi=10.1001/jama.2016.0289 |issn=0098-7484 |pmc=4910392 |pmid=26903336}}</ref> Konkretno, utvrđeno je da se nedostatak protoka krvi u tkivu (hipoperfuzija tkiva) javlja mnogo prije hipotenzije u slučajevima sepsnog šoka.<ref>{{Cite journal |last1=De Backer |first1=Daniel |last2=Ricottilli |first2=Francesco |last3=Ospina-Tascón |first3=Gustavo A. |date=April 2021 |title=Septic shock: a microcirculation disease |url=https://journals.lww.com/10.1097/ACO.0000000000000957 |journal=Current Opinion in Anaesthesiology |language=en |volume=34 |issue=2 |pages=85–91 |doi=10.1097/ACO.0000000000000957 |pmid=33577205 |issn=0952-7907|url-access=subscription }}</ref> Stoga je mjerenje [[laktat]]a postalo sastavni dio dijagnoze sepsnog šoka. <ref name=":6"/> To je zato što je laktat marker hipoperfuzije tkiva, budući da se ovaj metabolički produkt proizvodi samo metaboličkim procesima koji se odvijaju u odsustvu adekvatne opskrbe tkiva [[kisik]]om.<ref name=":13">{{Cite journal |last1=Bakker |first1=Jan |last2=Postelnicu |first2=Radu |last3=Mukherjee |first3=Vikramjit |date=January 2020 |title=Lactate |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0749070419300727 |journal=Critical Care Clinics |language=en |volume=36 |issue=1 |pages=115–124 |doi=10.1016/j.ccc.2019.08.009 |pmid=31733674 |hdl=1765/120402 |hdl-access=free }}</ref> Nivo laktata od 18 mg/dL (ili 2 mmol po L) je dijagnostički kriterij za sepsni šok prema sepsi-3.<ref name=":5"/> Drugi dijagnostički kriterij za sepsni šok je vazopresorska terapija potrebna za održavanje prosječnog [[krvni pritisak|arterijskog pritiska]] od 65 mmHg.<ref name=":21"/> === Znakovi i simptomi === ==== Općenito ==== Znakovi i simptomi sepse i sepsnog šoka variraju ovisno o uzroku koji ih je izazvao.<ref name=":21"/> Međutim, opći znaci i simptomi uključuju [[grozbica|groznicu]], rigor, [[hipotermija|hipotermiju]], [[znojenje]], malaksalost.<ref name=":21"/> Iako je [[groznica]] najčešća manifestacija sepse, u nekim slučajevima može biti odsutna.<ref name=":9">{{Cite journal |last1=Thomas-Rüddel |first1=Daniel O. |last2=Hoffmann |first2=Peter |last3=Schwarzkopf |first3=Daniel |last4=Scheer |first4=Christian |last5=Bach |first5=Friedhelm |last6=Komann |first6=Marcus |last7=Gerlach |first7=Herwig |last8=Weiss |first8=Manfred |last9=Lindner |first9=Matthias |last10=Rüddel |first10=Hendrik |last11=Simon |first11=Philipp |last12=Kuhn |first12=Sven-Olaf |last13=Wetzker |first13=Reinhard |last14=Bauer |first14=Michael |last15=Reinhart |first15=Konrad |date=December 2021 |title=Fever and hypothermia represent two populations of sepsis patients and are associated with outside temperature |journal=Critical Care |language=en |volume=25 |issue=1 |doi=10.1186/s13054-021-03776-2 |doi-access=free |pmid=34674733 |pmc=8532310 |issn=1364-8535}}</ref> Posebno, groznica može biti odsutna kod imunokompromitovanih pacijenata, starijih pacijenata i pacijenata s hroničnom zloupotrebom [[alkohol]]a.<ref name=":1"/> Osim toga, važno je napomenuti da je veća smrtnost povezana s pacijentima koji se javljaju s hipotermijom.<ref name=":9"/> ==== Srčani ==== Novi šum, [[tahikardija]], [[hipotenzija]] i [[purpura|topla i crvena koža]].<ref name=":10"/> ==== Gastrointestinalni ==== Ukočenost trbuha, bol u [[trbuh]]u, [[povraćanje]], [[proljev]], disfagija i abnormalna distenzija.<ref name=":10" /> [[Slika:Petechial rash.JPG|thumb| Petehijski osip kod pacijenta sa sepsnim šokom.]] [[Slika:Splinter hemorrhage.jpg|thumb|Slika krhotine u obliku iverja kod sepsnog šoka povezanog s [[endokarditis]]om .]] ==== Plućni ==== [[Kašalj]], pleurska bol u prsima, tahipneja, kratak dah i bol u grlu. ==== Neurološki ==== Promijenjeno mentalno stanje, [[glavobolja]], anestezija u sedlu, ukočenost ili rigidnost vrata i [[epilepsijski napad|napadi]].<ref>{{Cite journal |last1=Sonneville |first1=Romain |last2=Benghanem |first2=Sarah |last3=Jeantin |first3=Lina |last4=de Montmollin |first4=Etienne |last5=Doman |first5=Marc |last6=Gaudemer |first6=Augustin |last7=Thy |first7=Michael |last8=Timsit |first8=Jean-François |date=2023-10-05 |title=The spectrum of sepsis-associated encephalopathy: a clinical perspective |journal=Critical Care |language=en |volume=27 |issue=1 |doi=10.1186/s13054-023-04655-8 |doi-access=free |pmid=37798769 |pmc=10552444 |issn=1364-8535}}</ref> ==== Mišićno-koštani sistem ==== Bolovi u [[zglob]]ovima, bolovi u [[mišić]]ima, [[edem]], slabost i krepitus.<ref>{{Cite journal |last1=Khan |first1=Jaffar |last2=Harrison |first2=Taylor B. |last3=Rich |first3=Mark M. |last4=Moss |first4=Marc |date=2006-10-24 |title=Early development of critical illness myopathy and neuropathy in patients with severe sepsis |url=https://www.neurology.org/doi/10.1212/01.wnl.0000239826.63523.8e |journal=Neurology |language=en |volume=67 |issue=8 |pages=1421–1425 |doi=10.1212/01.wnl.0000239826.63523.8e |pmid=17060568 |issn=0028-3878|url-access=subscription }}</ref> ==== Genitourinarni ==== Disurija, [[hematurija]], [[mokrenje|učestalost]], osjetljivost kostovertebralnog ugla, piurija, [[vaginsko krvarenje]] i [[vaginski iscjedak]].<ref>{{Cite journal |last1=Wagenlehner |first1=Florian M. E. |last2=Pilatz |first2=Adrian |last3=Weidner |first3=Wolfgang |last4=Naber |first4=Kurt G. |date=2015-09-04 |editor-last=Mulvey |editor-first=Matthew A. |editor2-last=Stapleton |editor2-first=Ann E. |editor3-last=Klumpp |editor3-first=David J. |title=Urosepsis: Overview of the Diagnostic and Treatment Challenges |url=https://journals.asm.org/doi/10.1128/microbiolspec.UTI-0003-2012 |journal=Microbiology Spectrum |language=en |volume=3 |issue=5|doi=10.1128/microbiolspec.UTI-0003-2012 |pmid=26542042 |issn=2165-0497|url-access=subscription }}</ref> ==== Kožni ==== [[Petehije]], bulozne lezije, [[eritem]], osip, krhotine u obliku iverja, modrice i gnojne [[lezija|lezije]].<ref>{{Cite journal |last1=Pulido-Perez |first1=Ana |last2=Sanchez-Carrillo |first2=Carlos |last3=Bergon-Sendin |first3=Marta |last4=Suarez-Fernandez |first4=Ricardo |last5=Rosell-Diaz |first5=Angel Manuel |last6=Muñoz |first6=Patricia |last7=Bouza |first7=Emilio |date=May 2022 |title=Prevalence and clinical features of secondary skin lesions in septic patients with bloodstream infections |url=https://link.springer.com/10.1007/s10096-022-04431-6 |journal=European Journal of Clinical Microbiology & Infectious Diseases |language=en |volume=41 |issue=5 |pages=779–786 |doi=10.1007/s10096-022-04431-6 |pmid=35320429 |issn=0934-9723|url-access=subscription }}</ref> === Dijagnostički alati === ==== Snimanje ==== Rendgenski snimci [[grudni koš|grudnog koša]] obično su indicirani za svaki slučaj sepse jer je [[pneumonija]] najčešći uzrok sepse.<ref name=":12"/> U zavisnosti od kliničke situacije, mogu se naručiti i drugi slikovni pregledi. Ako se sumnja na [[endokarditis]], indicirana je ehokardiografija.<ref>{{Cite journal |last1=Chambers |first1=Henry F. |last2=Bayer |first2=Arnold S. |date=2020-08-06 |editor-last=Solomon |editor-first=Caren G. |title=Native-Valve Infective Endocarditis |url=http://www.nejm.org/doi/10.1056/NEJMcp2000400 |journal=New England Journal of Medicine |language=en |volume=383 |issue=6 |pages=567–576 |doi=10.1056/NEJMcp2000400 |pmid=32757525 |issn=0028-4793|url-access=subscription }}</ref> [[CT-skeniranje]] grudnog koša može se koristiti i kada se sumnja na empijem ili infektivne izlive.<ref>{{Cite journal |last1=Feller-Kopman |first1=David |last2=Light |first2=Richard |date=2018-02-22 |editor-last=Ingelfinger |editor-first=Julie R. |title=Pleural Disease |url=http://www.nejm.org/doi/10.1056/NEJMra1403503 |journal=New England Journal of Medicine |language=en |volume=378 |issue=8 |pages=740–751 |doi=10.1056/NEJMra1403503 |pmid=29466146 |issn=0028-4793|url-access=subscription }}</ref> CT skeniranje drugih dijelova tijela može se koristiti ako se sumnja na apscese.<ref>{{Cite journal |last1=Bonomo |first1=Robert A |last2=Chow |first2=Anthony W |last3=Edwards |first3=Morven S |last4=Humphries |first4=Romney |last5=Tamma |first5=Pranita D |last6=Abrahamian |first6=Fredrick M |last7=Bessesen |first7=Mary |last8=Dellinger |first8=E Patchen |last9=Goldstein |first9=Ellie |last10=Hayden |first10=Mary K |last11=Kaye |first11=Keith S |last12=Potoski |first12=Brian A |last13=Rodríguez-Baño |first13=Jesús |last14=Sawyer |first14=Robert |last15=Skalweit |first15=Marion |date=2024-10-04 |title=2024 Clinical Practice Guideline Update by the Infectious Diseases Society of America on Complicated Intra-abdominal Infections: Risk Assessment, Diagnostic Imaging, and Microbiological Evaluation in Adults, Children, and Pregnant People |url=https://academic.oup.com/cid/article/79/Supplement_3/S81/7706348 |journal=Clinical Infectious Diseases |language=en |volume=79 |issue=Supplement_3 |pages=S81–S87 |doi=10.1093/cid/ciae346 |pmid=38965057 |issn=1058-4838}}</ref> ==== Laboratorijsko testiranje ==== Veliki broj laboratorijskih testova je indiciran kada se sumnja na sepsu. Što se tiče kultura, kliničari obično naručuju dva seta perifernih krvnih kultura, kulture urina, kulture stolice, sputuma i kulture kože.<ref name=":12"/> Specijalne kulture, kao što su cerebrospinalne, zglobne ili pleuralne kulture, naručuju se samo u određenim kliničkim scenarijima i nisu standardna nega.<ref name=":12"/> Ostali laboratorijski testovi koji se naručuju u slučaju sepse uključuju kompletnu krvnu sliku sa diferencijalnim testom, osnovni metabolički panel, analizu urina, studije [[loagulacija|koagulacije]] i studije jetrenih [[enzim]]a.<ref name=":11"/> Konačno, abnormalnosti kiselinske i bazne ravnoteže su česte u slučaju sepse, stoga se naručuju uzorci arterijske i venske krvi.<ref>{{Cite journal |last1=Achanti |first1=Anand |last2=Szerlip |first2=Harold M. |date=January 2023 |title=Acid-Base Disorders in the Critically Ill Patient |journal=Clinical Journal of the American Society of Nephrology |language=en |volume=18 |issue=1 |pages=102–112 |doi=10.2215/CJN.04500422 |pmid=35998977 |pmc=10101555 |issn=1555-9041}}</ref> ==== Biomarkeri sepse ==== Dva glavna biomarkera koja se koriste za sepsu i sepsni šok su [[laktat]] i [[prokalcitonin]].<ref name=":1"/> Laktat se koristi jer se proizvodi u tijelu kao rezultat nedovoljne opskrbe tkiva kisikom zbog slabog protoka krvi.<ref name=":13"/> Budući da tkiva ne primaju adekvatan protok krvi u sepsnom šoku, laktat se može koristiti za otkrivanje da li je pacijent u stanju sepsnog šoka.<ref name=":13"/> Kao što je gore spomenuto, nivo laktata od 18 mg/dL (2 mmol po L) je dijagnostički kriterij za sepsni šok prema sepsi-3.<ref name=":5"/> Nivoi laktata se dobijaju kada se prvi put posumnja na sepsu. Ako su nivoi povišeni u tom trenutku, mjerenje laktata se ponavlja svaka četiri do šest sati, dok nivoi ponovo ne postanu normalni.<ref name=":12"/> Prokalcitonin se može koristiti kao indikator sepse jer je marker upale koju proizvode [[citokin]]i i bakterijski [[endotoksin]]i.<ref>{{Cite journal |last1=O'Grady |first1=Naomi |last2=Alexander |first2=Earnest |last3=Alhazzani |first3=Waleed |last4=Alshamsi |first4=Fayez |last5=Cuellar-Rodriguez |first5=Jennifer |last6=Jefferson |first6=Brian K. |last7=Kalil |first7=Andre C. |last8=Pastores |first8=Stephen M. |last9=Patel |first9=Robin |last10=van Duin |first10=David |last11=Weber |first11=David J. |last12=Deresinski |first12=Stanley |date=November 2023 |title=Society of Critical Care Medicine and the Infectious Diseases Society of America Guidelines for Evaluating New Fever in Adult Patients in the ICU |url=https://journals.lww.com/10.1097/CCM.0000000000006022 |journal=Critical Care Medicine |language=en |volume=51 |issue=11 |pages=1570–1586 |doi=10.1097/CCM.0000000000006022 |pmid=37902340 |issn=0090-3493|url-access=subscription }}</ref> Nivo prokalcitonina od 0,05 ng/mL smatra se normalnim, a pacijenti sa nivoom prokalcitonina manjim od 0,25 ng/mL imaju malu vjerovatnoću sepse.<ref name=":14">{{Cite journal |last1=Kaal |first1=Anna G. |last2=Nieberg |first2=Margot |last3=Stegmeijer |first3=Koen |last4=Steyerberg |first4=Ewout W. |last5=van Nieuwkoop |first5=Cees |date=January 2026 |title=The diagnostic accuracy of procalcitonin for community-acquired bacteremia: an updated systematic review and meta-analysis |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S1198743X2500655X |journal=Clinical Microbiology and Infection |language=en |doi=10.1016/j.cmi.2025.12.029 |pmid=41519266 |doi-access=free }}</ref> Nekoliko studija je pokazalo da težina sepse i nivoi prokalcitonina imaju statistički značajnu vezu.<ref name=":14"/> Iako trenutno ne postoje specifične dijagnostičke granice za nivoe prokalcitonina, neka ispitivanja su primijetila da pacijenti sa srednjim nivoima od 9,6 ng/mL obično imaju sepsu bez šoka, a pacijenti sa srednjim nivoima od 32,7 ng/mL obično imaju sepsni šok.<ref>{{Cite journal |last1=on behalf of the Internal Medicine Sepsis Study Group |last2=Tosoni |first2=Alberto |last3=Paratore |first3=Mattia |last4=Piscitelli |first4=Pamela |last5=Addolorato |first5=Giovanni |last6=De Cosmo |first6=Salvatore |last7=Mirijello |first7=Antonio |date=March 2020 |title=The use of procalcitonin for the management of sepsis in Internal Medicine wards: current evidence |url=https://www.minervamedica.it/index2.php?show=R41Y2020N01A0054 |journal=Panminerva Medica |volume=62 |issue=1 |pages=54–62 |doi=10.23736/S0031-0808.19.03809-6 |pmid=31729202 |url-access=subscription }}</ref> ==Liječenje== Liječenje se prvenstveno sastoji od sljedećeg: # Davanje [[intravenske tekućine|intravenslih tekuina]]<ref name=Review11>{{cite journal |last1= Levinson |first1= A.T. |last2=Casserly |first2= B.P. |last3= Levy |first3= M.M. |title= Reducing mortality in severe sepsis and septic shock |journal= Seminars in Respiratory and Critical Care Medicine |date= April 2011 |volume= 32 |issue= 2 |pages= 195–205 |pmid= 21506056 |doi= 10.1055/s-0031-1275532|s2cid= 20763016 }}</ref> # Rana primjena antibiotika<ref name=Review11/> # [[Rana terapija usmjerena na cilj]]<ref name=Review11/> # Brza identifikacija i kontrola izvora # Podrška disfunkciji glavnih organa ===Tekućina=== Budući da sniženi krvni pritisak u sepsnom šoku doprinosi slaboj perfuziji, obezbjeđivanje vaskularnog pristupa i izvođenje [[reanimacije tekućinom]] je početni tretman za povećanje volumena krvi. Pacijente koji pokazuju hipoperfuziju izazvanu sepsom treba inicijalno reanimirati sa najmanje 30 ml/kg intravenoznih kristaloida unutar prva tri sata.<ref name=":1" /> Smatra se prihvatljivim davati boluse od jedne litre unutar prvih 30 minuta.<ref name=":10"/> Reanimacija tekućinom pomaže u liječenju sepsnog šoka jer povećava predopterećenje i minutni volumen srca, što poboljšava dostavu kisika.<ref name=":21"/> [[Ekspander volumena|Kristaloidi]] kao što su [[normalna fiziološka otopina]] i [[Ringerov laktat]] preporučuju se kao početna tekućina izbora, dok upotreba koloidnih otopina kao što je [[hidroksietil- škrob]] nije pokazala nikakvu prednost ili smanjenje smrtnosti.<ref name=":12" /> Kada se daju velike količine tekućine, davanje [[albumin]]a pokazalo je određenu korist.<ref name=":11" /> Nakon početne reanimacije tekućinom, potrebna je česta ponovna procjena ravnoteže tekućine pacijenta kako bi se izbjeglo prekomjerna ili nedovoljna hidratacija.<ref name=":11" /> Ovo je od veće važnosti kod pacijenata sa srčanom insuficijencijom, akutnim oštećenjem pluća ili hroničnom bubrežnom bolešću, jer preopterećenje volumenom može biti pogubno za ove pacijente.<ref>{{Cite journal |last1=Zampieri |first1=Fernando G. |last2=Bagshaw |first2=Sean M. |last3=Semler |first3=Matthew W. |date=2023-06-13 |title=Fluid Therapy for Critically Ill Adults With Sepsis: A Review |url=https://jamanetwork.com/journals/jama/fullarticle/2805900 |journal=JAMA |language=en |volume=329 |issue=22 |pages=1967–1980 |doi=10.1001/jama.2023.7560 |pmid=37314271 |issn=0098-7484|url-access=subscription }}</ref> Ravnoteža tekućine može se procijeniti na mnogo načina, kao što su dinamički odgovor [[krvni pritisak|krvnog pritiska]], izlučivanje urina (treba biti veće od 0,5 mL na sat), klirens [[laktat]]a, ultrazvuk [[donja šuplja vena|donje šuplje vene]], pasivno podizanje nogu i varijacije pulsnog pritiska. Davanje tekućine treba biti ograničeno u kasnijim fazama liječenja sepse.<ref name=":0">{{Cite journal |last1=Meyhoff |first1=Tine S. |last2=Hjortrup |first2=Peter B. |last3=Wetterslev |first3=Jørn |last4=Sivapalan |first4=Praleene |last5=Laake |first5=Jon H. |last6=Cronhjort |first6=Maria |last7=Jakob |first7=Stephan M. |last8=Cecconi |first8=Maurizio |last9=Nalos |first9=Marek |last10=Ostermann |first10=Marlies |last11=Malbrain |first11=Manu |last12=Pettilä |first12=Ville |last13=Møller |first13=Morten H. |last14=Kjær |first14=Maj-Brit N. |last15=Lange |first15=Theis |date=2022-06-30 |title=Restriction of Intravenous Fluid in ICU Patients with Septic Shock |url=http://www.nejm.org/doi/10.1056/NEJMoa2202707 |journal=New England Journal of Medicine |language=en |volume=386 |issue=26 |pages=2459–2470 |doi=10.1056/NEJMoa2202707 |pmid=35709019 |issn=0028-4793}}</ref> U idealnom slučaju, pacijenti bi trebali imati ravnotežu tekućine na nuli nakon 72 sata.<ref name=":0" /> To je zato što je dokazano da svaka litra prekomjerne hidratacije povećava rizik od smrti.<ref name=":0" /> ===Antibiotici=== ==== Opći pristup ==== Rani početak antibiotske terapije povezan je s boljim ishodima u više studija.<ref name=":10"/> U početku poručeavano je da se [[antibiotici]] primjenjuju jedan sat nakon početnog prepoznavanja sepse.<ref name=":1"/> Međutim, nekoliko naknadnih studija otkrilo je da nije bilo razlike u smrtnosti između pacijenata koji su primili antibiotike unutar jednog sata i onih koji su ih primili nakon jednog sata.<ref name=":1" /> Međutim, pokazalo se da su stope smrtnosti veće kod onih koji su primili antibiotsku terapiju nakon tri sata.<ref name=":1" /> U početku antibiotska terapija treba biti široka i zasnovana na kombinaciji faktora, kao što su sumnjivo mjesto infekcije, klinički kontekst (stečena u zajednici ili bolnici), najvjerovatniji [[patogen]] i lokalna otpornost. obrasci.<ref name=":21" /> Nakon što kulture definitivno otkriju patogen odgovoran za infekciju, izbor antibiotika može se suziti ili promijeniti po potrebi.<ref name=":11" /> Ovaj specifičan pristup smanjuje troškove liječenja, izbjegava toksičnost lijekova i smanjuje rizik od antimikrobne rezistencije.<ref>{{Cite journal |last1=Paul |first1=M. |last2=Dickstein |first2=Y. |last3=Raz-Pasteur |first3=A. |date=December 2016 |title=Antibiotic de-escalation for bloodstream infections and pneumonia: systematic review and meta-analysis |url=http://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S1198743X16301756 |journal=Clinical Microbiology and Infection |language=en |volume=22 |issue=12 |pages=960–967 |doi=10.1016/j.cmi.2016.05.023 |pmid=27283148 |url-access=subscription }}</ref> Deeskalacija antibiotske terapije je kontroverzna i u literaturi nije postignut konsenzus.<ref name=":11" /> Faktori koji se koriste za odlučivanje o deeskalaciji antibiotske terapije uključuju upotrebu biomarkera, kao što je smanjenje prokalcitonina, za praćenje odgovora na terapiju ili kliničkog napretka tokom liječenja.<ref>{{Cite journal |last1=O'Grady |first1=Naomi P. |last2=Alexander |first2=Earnest |last3=Alhazzani |first3=Waleed |last4=Alshamsi |first4=Fayez |last5=Cuellar-Rodriguez |first5=Jennifer |last6=Jefferson |first6=Brian K. |last7=Kalil |first7=Andre C. |last8=Pastores |first8=Stephen M. |last9=Patel |first9=Robin |last10=van Duin |first10=David |last11=Weber |first11=David J. |last12=Deresinski |first12=Stanley |date=November 2023 |title=Society of Critical Care Medicine and the Infectious Diseases Society of America Guidelines for Evaluating New Fever in Adult Patients in the ICU |url=https://journals.lww.com/10.1097/CCM.0000000000006022 |journal=Critical Care Medicine |language=en |volume=51 |issue=11 |pages=1570–1586 |doi=10.1097/CCM.0000000000006022 |pmid=37902340 |issn=0090-3493|url-access=subscription }}</ref> Tipično, većina pacijenata može se efikasno liječiti sa 7-10 dana antibiotske terapije.<ref name=":11" /> Međutim, specifične infekcije poput endokarditisa i osteomijelitisa i infekcije uzrokovane trajnim medicinskim pomagalima koja se ne mogu ukloniti mogu zahtijevati duže trajanje antibiotske terapije.<ref name=":1" /> === Specifični izbori antibiotske terapije za različite infekcije koje uzrokuju sepsu === ==== Meningitis ==== Za liječenje sepse povezane s [[meningitis]]om, mogu se primijeniti vankomicin, ceftriakson, [[ampicilin]] i deksametazon ([[kortikosteroid]] koji se koristi kao protivupalni lijek za smanjenje neurvih komplikacija)).<ref name=":24">{{Cite journal |last=Hasbun |first=Rodrigo |date=2022-12-06 |title=Progress and Challenges in Bacterial Meningitis: A Review |url=https://jamanetwork.com/journals/jama/fullarticle/2799148 |journal=JAMA |language=en |volume=328 |issue=21 |pages=2147–2154 |doi=10.1001/jama.2022.20521 |pmid=36472590 |issn=0098-7484|url-access=subscription }}</ref> Ako pacijent ima alergiju na beta-laktame, mogu se primijeniti vankomicin, moksifloksacin i trimetoprim/sulfametoksazol (TMP-SMX).<ref name=":24"/> Ako se sumnja na herpes encefalitis, može se primijeniti aciklovir.<ref name=":24"/> ==== Plućna infekcija ==== Za [[upala pluća|upalu pluća]] stečenu u zajednici bez rizika od rezistencije na lijekove, može se primijeniti fluorokinolon, ili ceftriakson i azitromicin, ili ceftriakson i doksiciklin.<ref name=":23">{{Cite journal |last1=Vaughn |first1=Valerie M. |last2=Dickson |first2=Robert P. |last3=Horowitz |first3=Jennifer K. |last4=Flanders |first4=Scott A. |date=2024-10-15 |title=Community-Acquired Pneumonia: A Review |url=https://jamanetwork.com/journals/jama/fullarticle/2823762 |journal=JAMA |language=en |volume=332 |issue=15 |pages=1282–1295 |doi=10.1001/jama.2024.14796 |pmid=39283629 |issn=0098-7484|url-access=subscription }}</ref> Za vanbolnički stečenu pneumoniju s rizikom od rezistencije na lijekove ili bolnički stečenu pneumoniju, može se dati fluorokinolon, ili zoysin, ili cefepim, ili karbapenem.<ref name=":24"/> Ako pacijent ima alergiju na beta-laktam, može se dati aztreonam i fluorokinolon.<ref name=":23" /> Vankomicin treba dodati u slučajevima empijema.<ref name=":24" /> ==== Infekcija kože i mehkog tkiva ==== Može se primijeniti vankomicin ili linezolid sa zosynom, ili karbapenemom, ili cefepimom i [[metronidazol]]om.<ref>{{Cite journal |date=2015-05-01 |title=Stevens DL et al (Clin Infect Dis 2014; 59:147–59) |url=https://academic.oup.com/cid/article/60/9/1448/406029 |journal=Clinical Infectious Diseases |language=en |volume=60 |issue=9 |page=1448 |doi=10.1093/cid/civ114 |pmid=25725056 |issn=1537-6591}}</ref> If a necrotizing infection is suspected then a carbapenem with vancomycin and clindamycin is recommended and surgery should also be consulted.<ref>{{Cite journal |last1=Hua |first1=Camille |last2=Urbina |first2=Tomas |last3=Bosc |first3=Romain |last4=Parks |first4=Tom |last5=Sriskandan |first5=Shiranee |last6=de Prost |first6=Nicolas |last7=Chosidow |first7=Olivier |date=March 2023 |title=Necrotising soft-tissue infections |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S1473309922005837 |journal=The Lancet Infectious Diseases |language=en |volume=23 |issue=3 |pages=e81–e94 |doi=10.1016/S1473-3099(22)00583-7 |pmid=36252579 |hdl=10044/1/99436 |hdl-access=free }}</ref> ==== Intraabdominalne infekcije ==== Može se primijeniti zosyn, karbapenem, premarin ili flagyl. Ako pacijent ima alergiju na beta-laktam, tada se može dati vankomicin s aztreonamom i metronidazolom.<ref name=":25">{{Cite journal |last1=Mazuski |first1=John E. |last2=Tessier |first2=Jeffrey M. |last3=May |first3=Addison K. |last4=Sawyer |first4=Robert G. |last5=Nadler |first5=Evan P. |last6=Rosengart |first6=Matthew R. |last7=Chang |first7=Phillip K. |last8=O'Neill |first8=Patrick J. |last9=Mollen |first9=Kevin P. |last10=Huston |first10=Jared M. |last11=Diaz |first11=Jose J. |last12=Prince |first12=Jose M. |date=January 2017 |title=The Surgical Infection Society Revised Guidelines on the Management of Intra-Abdominal Infection |url=https://www.liebertpub.com/doi/10.1089/sur.2016.261 |journal=Surgical Infections |volume=18 |issue=1 |pages=1–76 |doi=10.1089/sur.2016.261 |pmid=28085573 |issn=1096-2964}}</ref> U slučajevima intrabdominalne infekcije treba se konsultovati i sa hirurgom.<ref name=":25"/> ==== Neutropenija sa infekcijom ==== Može se dati cefepim, zoysn, karbapenem ili ceftazidim. Ako pacijent ima alergiju na beta-laktam, tada se može dati aztreonam sa vankomicinom ili ciprofloksacin sa klindamicinom.<ref name=":26">{{Cite journal |last1=Taplitz |first1=Randy A. |last2=Kennedy |first2=Erin B. |last3=Bow |first3=Eric J. |last4=Crews |first4=Jennie |last5=Gleason |first5=Charise |last6=Hawley |first6=Douglas K. |last7=Langston |first7=Amelia A. |last8=Nastoupil |first8=Loretta J. |last9=Rajotte |first9=Michelle |last10=Rolston |first10=Kenneth |last11=Strasfeld |first11=Lynne |last12=Flowers |first12=Christopher R. |date=2018-05-10 |title=Outpatient Management of Fever and Neutropenia in Adults Treated for Malignancy: American Society of Clinical Oncology and Infectious Diseases Society of America Clinical Practice Guideline Update |url=https://ascopubs.org/doi/10.1200/JCO.2017.77.6211 |journal=Journal of Clinical Oncology |language=en |volume=36 |issue=14 |pages=1443–1453 |doi=10.1200/JCO.2017.77.6211 |pmid=29461916 |issn=0732-183X}}</ref> Ako je pacijent neutropeničan sa sepsnim šokom, pneumonijom, ima inficirani venski kateter, infekciju kože i mehkog tkiva, gram-pozitivnu bakterijemiju ili mukozitis, tada treba dodati vankomicin.<ref name=":26"/> ==== Nepoznate infekcije ==== Vankomicin se može primijeniti s levofloksacinom.<ref name=":11"/> ===Vazopresori=== Vazopresor prve linije za sepsni šok je norepinefrin.<ref name=":11"/> Ovo je indicirano kada se pacijentima srednji arterijski pritisak ne vrati na 65 mmHg ili više nakon početne reanimacije tekućinom.<ref name=":11"/> Pokazalo se da terapija vazopresorima povećava preživljavanje kod pacijenata sa sepanim šokom. Također je pokazano da se smrtnost pacijenata sa sepsnim šokom povećava za 5% na sat ako se ne daje vazopresor. Norepinefrin se započinje s 2–5 mcg u minuti i može porasti i do 35–90 mcg u minuti.<ref name=":11"/> Ako norepinefrin ne može vratiti srednji arterijski pritisak na 65 mmHg ili više, tada se [[vazopresin]] može dodati kao sredstvo druge linije.<ref name=":11" /> Ovo može porasti na 0,03 mcg u minuti. Ako se srednji arterijski pritisak i dalje ne vrati, tada se može dodati [[adrenalin]] u brzini od 20–50 mcg u minuti.<ref name=":11"/> Vazopresori se obično daju kroz centralni venski kateter.<ref name=":19">{{Cite journal |last1=Munroe |first1=Elizabeth S. |last2=Co |first2=Ivan N. |last3=Douglas |first3=Ivor |last4=Hyzy |first4=Robert |last5=Khan |first5=Akram |last6=Nelson |first6=Kristine |last7=Park |first7=Pauline K. |last8=Peltan |first8=Ithan D. |last9=Rice |first9=Todd W. |last10=Seelye |first10=Sarah |last11=Self |first11=Wesley H. |last12=Shapiro |first12=Nathan I. |last13=Prescott |first13=Hallie C. |last14=NHLBI PETAL Network |last15=Steingrub |first15=Jay S |date=2025-08-27 |title=Peripheral Vasopressor Use in Early Sepsis-Induced Hypotension |journal=JAMA Network Open |language=en |volume=8 |issue=8 |pages=e2529148 |doi=10.1001/jamanetworkopen.2025.29148 |issn=2574-3805 |pmc=12391982 |pmid=40864467}}</ref> Ako se postavljanje centralnog venskog katetera odgodi, norepinefrin se može dati kroz periferni IV.<ref name=":19" /> Vazopresori se daju kroz centralni venski kateter zbog zabrinutosti oko oštećenja tkiva koje može nastati ako se daju kroz periferni IV.<ref name=":20">{{Cite journal |last1=Tran |first1=Quincy K. |last2=Mester |first2=Gaurika |last3=Bzhilyanskaya |first3=Vera |last4=Afridi |first4=Leenah Z. |last5=Andhavarapu |first5=Sanketh |last6=Alam |first6=Zain |last7=Widjaja |first7=Austin |last8=Andersen |first8=Brooke |last9=Matta |first9=Ann |last10=Pourmand |first10=Ali |date=November 2020 |title=Complication of vasopressor infusion through peripheral venous catheter: A systematic review and meta-analysis |url=https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0735675720308421 |journal=The American Journal of Emergency Medicine |language=en |volume=38 |issue=11 |pages=2434–2443 |doi=10.1016/j.ajem.2020.09.047 |pmid=33039229 |url-access=subscription }}</ref> Međutim, posljednjih godina pokazalo se da je davanje vazopresora putem periferne intravenske injekcije sigurno za kratkotrajnu upotrebu i nudi praktične prednosti.<ref name=":20"/> ===Kortikosteroidi=== [[Kortikosteroidi]] se preporučuju pacijentima sa sepsnim šokom kojima su potrebni vazopresori.<ref name=":27">{{Cite journal |last1=Chaudhuri |first1=Dipayan |last2=Nei |first2=Andrea M. |last3=Rochwerg |first3=Bram |last4=Balk |first4=Robert A. |last5=Asehnoune |first5=Karim |last6=Cadena |first6=Rhonda |last7=Carcillo |first7=Joseph A. |last8=Correa |first8=Ricardo |last9=Drover |first9=Katherine |last10=Esper |first10=Annette M. |last11=Gershengorn |first11=Hayley B. |last12=Hammond |first12=Naomi E. |last13=Jayaprakash |first13=Namita |last14=Menon |first14=Kusum |last15=Nazer |first15=Lama |date=May 2024 |title=2024 Focused Update: Guidelines on Use of Corticosteroids in Sepsis, Acute Respiratory Distress Syndrome, and Community-Acquired Pneumonia |url=https://journals.lww.com/10.1097/CCM.0000000000006172 |journal=Critical Care Medicine |language=en |volume=52 |issue=5 |pages=e219–e233 |doi=10.1097/CCM.0000000000006172 |pmid=38240492 |issn=0090-3493}}</ref> Najčešći režim primjene kortikosteroida za pacijente sa sepsnim šokom je 200–300 mg/dan hidrokortizona tokom 5–7 dana.<ref name=":27" /> Ovo se može davati kao kontinuirana infuzija ili u podijeljenim dozama.<ref name=":27" /> Nedavni dokazi pokazuju da kortikosteroidi mogu smanjiti kratkoročnu smrtnost u bolnici povezanu sa sepsnim šokom.<ref name=":27"/> Pokazalo se da kortikosteroidi rezultiraju većom stopom preokreta šoka i smanjenom disfunkcijom organa nakon sedam dana.<ref name=":27"/> Nuspojave kortikosteroida uključuju neuromuskularnu slabost, međutim, dostupni dokazi pokazuju da koristi nadmašuju rizike od [[nuspojava]] za pacijente sa sepsnim šokom.<ref name=":27"/> ===Ostalo=== ==== β-blokatori ==== Novi dokazi pokazuju da se kratkodjelujući [[beta-blokator|β-blokatori]] mogu koristiti tokom liječenja sepsnog šoka kako bi se smanjila pojava novih tahiaritmija, a pokazalo se da smanjuju i smrtnost u roku od 28 dana.<ref name=":28">{{Cite journal |last1=McChesney |first1=Chris |last2=Orozco |first2=Nicolas |last3=Fiorini |first3=Kyle |last4=Wong |first4=Michelle Yee Suet |last5=Slessarev |first5=Marat |last6=Prager |first6=Ross |last7=Kao |first7=Raymond |last8=Leligdowicz |first8=Aleksandra |last9=Sharif |first9=Sameer |last10=Lewis |first10=Kimberley |last11=Rochwerg |first11=Bram |last12=Honarmand |first12=Kimia |last13=Ball |first13=Ian M. |last14=Arntfield |first14=Robert |last15=Houlton |first15=Rachael |date=May 2025 |title=Impact of Short-Acting Beta-Blockers on the Outcomes of Patients With Septic Shock: A Systematic Review and Meta-Analysis |url=https://journals.lww.com/10.1097/CCM.0000000000006604 |journal=Critical Care Medicine |language=en |volume=53 |issue=5 |pages=e1125–e1139 |doi=10.1097/CCM.0000000000006604 |pmid=40009025 |issn=0090-3493|url-access=subscription }}</ref> Međutim, također je pokazano da β-blokatori mogu produžiti trajanje koje pacijenti trebaju biti na vazopresorima.<ref name=":28" /> ==== Modaliteti prečišćavanja krvi ==== Modaliteti prečišćavanja krvi, poput hemoperfuzije u koloni, predloženi su kao opcije liječenja sepsnog šoka.<ref name=":11"/> Međutim, dosadašnji dokazi koji stoje iza ovih opcija liječenja su slabi i oni nisu standardna njega za pacijente sa sepsnim šokom.<ref name=":11"/> ==== Metilen-plavo ==== [[Metilen]] plavo nije navedeno kao sadašnji tretman u najnovijim smjernicama za sepsni šok, ali je istraživačka i terapija izvan odobrenih indikacija.<ref>{{Cite journal |last1=Jia |first1=Jinxin |last2=Ji |first2=Jingjing |last3=Liu |first3=Zhifeng |date=2024-09-27 |title=Efficacy of methylene blue in refractory septic shock: study protocol for a multicenter, randomized, placebo-controlled trial |journal=Trials |language=en |volume=25 |issue=1 |doi=10.1186/s13063-024-08439-5 |doi-access=free |pmid=39334256 |pmc=11428879 |issn=1745-6215}}</ref> Postoje brojne meta-analize koje ukazuju na to da metilensko plavo može smanjiti smrtnost u slučajevima sepsnog šoka.<ref name=":29">{{Cite journal |last1=Ballarin |first1=Raquel Simões |last2=Lazzarin |first2=Taline |last3=Zornoff |first3=Leonardo |last4=Azevedo |first4=Paula Schmidt |last5=Pereira |first5=Filipe Welson Leal |last6=Tanni |first6=Suzana Erico |last7=Minicucci |first7=Marcos Ferreira |date=2024-04-18 |title=Methylene blue in sepsis and septic shock: a systematic review and meta-analysis |journal=Frontiers in Medicine |volume=11 |doi=10.3389/fmed.2024.1366062 |doi-access=free |pmid=38698779 |issn=2296-858X}}</ref><ref name=":30">{{Cite journal |last1=Alkazemi |first1=Afrah |last2=Almoosawy |first2=Sayed Abdulmotaleb |last3=Murad |first3=Anwar |last4=Alfares |first4=Abdulrahman |date=February 2026 |title=Methylene Blue for Septic Shock: A Systematic Review and Meta-analysis of Randomized and Prospective Observational Studies |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/08850666241300312 |journal=Journal of Intensive Care Medicine |language=en |volume=41 |issue=2 |pages=108–117 |doi=10.1177/08850666241300312 |pmid=39574288 |issn=0885-0666|url-access=subscription }}</ref> Također je dokazano da metilen plavo smanjuje vrijeme do prestanka primjene vazopresora, dužinu boravka na intenzivnoj njezi i trajanje mehaničke ventilacije.<ref name=":29" /><ref name=":30"/> Neke studije sugeriraju da metilen plavo može biti korisno u slučajevima refraktornog šoka ili šoka otpornog na [[kateholamin]]e.<ref>{{Cite journal |last1=Pluta |first1=Michał P. |last2=Putowski |first2=Zbigniew |last3=Czempik |first3=Piotr F. |last4=Krzych |first4=Łukasz J. |date=2023-06-28 |title=Successful Use of Methylene Blue in Catecholamine-Resistant Septic Shock: A Case Report and Short Literature Review |journal=International Journal of Molecular Sciences |language=en |volume=24 |issue=13|doi=10.3390/ijms241310772 |doi-access=free |pmid=37445952 |pmc=10342053 |issn=1422-0067}}</ref> ==Epidemiologija== Sepsa ima incidenciju od preko 49 miliona slučajeva godišnje širom svijeta, sa 11 miliona smrtnih slučajeva povezanih sa sepsom godišnje.<ref name=":10"/> Sepsni šok se javlja kod otprilike 8–10% prijema na intenzivnu njegu.<ref name=":17">{{Cite journal |last1=Vincent |first1=Jean-Louis |last2=Jones |first2=Gabriel |last3=David |first3=Sholto |last4=Olariu |first4=Elena |last5=Cadwell |first5=Kevin K. |date=December 2019 |title=Frequency and mortality of septic shock in Europe and North America: a systematic review and meta-analysis |journal=Critical Care |language=en |volume=23 |issue=1 |doi=10.1186/s13054-019-2478-6 |doi-access=free |pmid=31151462 |pmc=6545004 |issn=1364-8535}}</ref> Sepsni šok ima stopu smrtnosti od 40 posto uprkos napretku u njezi.<ref name=":17"/> Oko jedne trećine smrtnih slučajeva u bolnicama uzrokovano je sepsom u Sjedinjenim Državama, a troškovi zdravstvene zaštite povezani sa sepsom premašili su 38 milijardi u 2017. godini.<ref name=":21"/> Rizik od sepsnog šoka povećava se u dobi od 60 godina, pri čemu oni u dobi od 70 godina imaju najveći rizik od smrti od sepse.<ref name=":21"/> Stopa smrtnosti od sepse, posebno ako se ne liječi brzo potrebnim lijekovima u bolnici, iznosi približno 40% kod odraslih i 25% kod djece.<ref>{{Cite journal |last1=Bauer |first1=Michael |last2=Gerlach |first2=Herwig |last3=Vogelmann |first3=Tobias |last4=Preissing |first4=Franziska |last5=Stiefel |first5=Julia |last6=Adam |first6=Daniel |date=December 2020 |title=Mortality in sepsis and septic shock in Europe, North America and Australia between 2009 and 2019— results from a systematic review and meta-analysis |journal=Critical Care |language=en |volume=24 |issue=1 |doi=10.1186/s13054-020-02950-2 |doi-access=free |pmid=32430052 |pmc=7236499 |issn=1364-8535}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Tan |first1=Bobby |last2=Wong |first2=Judith Ju-Ming |last3=Sultana |first3=Rehena |last4=Koh |first4=Janine Cynthia Jia Wen |last5=Jit |first5=Mark |last6=Mok |first6=Yee Hui |last7=Lee |first7=Jan Hau |date=2019-04-01 |title=Global Case-Fatality Rates in Pediatric Severe Sepsis and Septic Shock: A Systematic Review and Meta-analysis |journal=JAMA Pediatrics |language=en |volume=173 |issue=4 |pages=352–362 |doi=10.1001/jamapediatrics.2018.4839 |issn=2168-6203 |pmc=6450287 |pmid=30742207}}</ref> Pokazalo se da se smrtnost u bolnici, posebno zbog sepsnog šoka, povećava za 1,8% za svaki dodatni sat u kojem se antibiotici ne primjenjuju nakon što je pacijent stigao na hitnu pomoć.<ref name=":11"/> ==Reference== {{Reflist|30em}} ==Vanjski linkovi== {{Medicinski izvori | DiseasesDB = 11960 | ICD10 = {{ICD10|R|57|2|a|30}} | ICD9 = {{ICD9|785.52}} | ICDO = | OMIM = | MedlinePlus = 000668 | eMedicineSubj = | eMedicineTopic = | MeshID = D012772 }} {{Tipovi šokova}} {{Intenzivna njega}} {{Authority control}} {{DEFAULTSORT:Septic Shock}} [[Kategorija: Medicinska hitna stanja]] [[Kategorija:Zarazne bolesti]] [[Kategorija: Uzroci smrti]] [[Kategorija: Sepsa]] sncvyarndjebbetthoth9ncglnary3a 1 532872 3823863 2026-04-03T20:30:00Z Z1KA 87045 Nova stranica: {{Stranica za razgovor}}{{CEE proljeće 2026. |korisnik=[[Korisnik:Z1KA|Z1KA]]|tema=Sport|država=Bosna i Hercegovina}} 3823863 wikitext text/x-wiki {{Stranica za razgovor}}{{CEE proljeće 2026. |korisnik=[[Korisnik:Z1KA|Z1KA]]|tema=Sport|država=Bosna i Hercegovina}} axr8e8ztl23fzentk2wq0xxrx50llsr 10 532873 3823870 2026-04-03T21:26:56Z Semso98 54573 Nova stranica: {{#if:{{both|{{{1|}}}|{{{2|}}}}} | {{#switch:{{PAGENAME}} |{{{3|}}} |{{{4|}}} |{{{5|}}} |{{{6|}}} |{{{7|}}} |{{PAGENAME:{{{1}}}}} = {{{2}}} |#default = [[{{{1}}}|{{{2}}}]] }} }}<noinclude> {{dokumentacija}} </noinclude> 3823870 wikitext text/x-wiki {{#if:{{both|{{{1|}}}|{{{2|}}}}} | {{#switch:{{PAGENAME}} |{{{3|}}} |{{{4|}}} |{{{5|}}} |{{{6|}}} |{{{7|}}} |{{PAGENAME:{{{1}}}}} = {{{2}}} |#default = [[{{{1}}}|{{{2}}}]] }} }}<noinclude> {{dokumentacija}} </noinclude> l5w2xk3xags0sc4n58k2tgjee6ida0z 0 532874 3823876 2026-04-03T21:55:16Z Semso98 54573 Nova stranica: '''Grupa B''' [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.]] igrat će se od 12. do 24. juna 2026.<ref name="match schedule">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=[[FIFA]] |date=February 4, 2024 |access-date=February 4, 2024}}</ref> Grupu čine [[Nogometna reprezentacija Kanade|Kanada]] (domaćin), Nogometna reprezentacija B... 3823876 wikitext text/x-wiki '''Grupa B''' [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.]] igrat će se od 12. do 24. juna 2026.<ref name="match schedule">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=[[FIFA]] |date=February 4, 2024 |access-date=February 4, 2024}}</ref> Grupu čine [[Nogometna reprezentacija Kanade|Kanada]] (domaćin), [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]], [[Nogometna reprezentacija Katara|Katar]] i [[Nogometna reprezentacija Švicarske|Švicarska]]. Dvije najbolje plasirane ekipe, a moguće i trećeplasirana ekipa, plasirat će se u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Šesnaestina finala|šesnaestinu finala]].<ref name="regulations">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=May 2025 |access-date=June 7, 2025 |archive-date=June 23, 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}</ref> ==Ekipe== {| class="wikitable sortable" |- !rowspan=2| Pozicija u žrijebu !rowspan=2| Ekipa !rowspan=2| Šešir !rowspan=2| Konfederacija !rowspan=2| Način<br />kvalifikacije !rowspan=2| Datum<br />kvalifikacije !rowspan=2 data-sort-type="number"| Nastup !rowspan=2| Posljednji<br />nastup !rowspan=2| Prethodni najbolji<br />rezultat !colspan=2| [[FIFA-ina rang lista]]<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/fifa-world-ranking/men?dateId=id14933 |title=FIFA/Coca-Cola Men's World Ranking |publisher=[[FIFA]] |date=November 19, 2025 |access-date=November 22, 2025}}</ref> |- ! Novembar 2025.{{refn|group=nb|FIFA-ina rang lista iz novembra 2025. je korištena za određivanje [[Žrijeb Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|nosioca konačnog žrijeba]].<ref name="draw procedure">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/2d1a1ac7bab78995/original/Draw-Procedures-for-the-FIFA-World-Cup-2026.pdf |title=Draw Procedures for the FIFA World Cup 2026 |publisher=[[FIFA]] |date=November 25, 2025 |access-date=November 25, 2025}}</ref>}} ! Juni 2026. |- | B1 || style=white-space:nowrap | {{NOG|CAN}} || 1 || [[CONCACAF]] || data-sort-value="*" | Domaćin || 14. februar 2023.{{refn|group=nb|Iako je zajednička kandidatura (Kanada, Meksiko, SAD) izabrana 13. juna 2018, automatska mjesta dodijeljena domaćinima nisu potvrđena sve do odluke [[FIFA Vijeće|FIFA Vijeća]] 14. februara 2023.<ref>{{cite news |url=https://inside.fifa.com/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |title=FIFA Council highlights record breaking revenue in football |publisher=[[FIFA]] |date=February 14, 2023 |access-date=February 14, 2023 |archive-date=February 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230214163245/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |url-status=live}}</ref>}} || 3. || [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022.]] || data-sort-value="2.2" | Grupna faza ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986.|1986]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022]]) || 27. || |- | B2 || style=white-space:nowrap | {{NOG|BIH}} || 4{{refn|group=nb|name=Placeholder|Kako identitet pobjednika [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – drugi krug (UEFA)|puta A drugog kruga (UEFA)]] nije bio poznat u vrijeme završnog žrijeba, pozicije na FIFA-inoj rang listi nisu uzete u obzir, te je taj privremeni učesnik u žrijebu automatski svrstan u četvrti šešir.<ref name="draw procedure"/>}} || [[UEFA]] || Pobjednik [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – drugi krug (UEFA)#Put A|puta A drugog kruga (UEFA)]] || 31. mart 2026. || 2. || [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|2014.]] || data-sort-value="2.1" | Grupna faza ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|2014]]) || 71.{{refn|group=nb|name=Placeholder}} || |- | B3 || style=white-space:nowrap | {{NOG|QAT}} || 3 || [[Azijska nogometna konfederacija|AFC]] || Pobjednik [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – četvrti krug (AFC)#Grupa A|grupe A četvrtog kruga (AFC)]] || 14. oktobar 2025. || 2. || [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022.]] || data-sort-value="1.1" | Grupna faza ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022]]) || 51. || |- | B4 || style=white-space:nowrap | {{NOG|SUI}} || 2 || [[UEFA]] || Pobjednik [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B (UEFA)|grupe B (UEFA)]] || 18. novembar 2025. || 13. || [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022.]] || data-sort-value="4.3" | Četvrtfinale ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.|1934]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1938.|1938]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1954.|1954]]) || 17. || |} '''Bilješke''' {{reflist|group=nb}} ==Tabela== {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa B}} U [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Šesneastina finala|šesnaestini finala]]:<ref name="regulations"/> * Pobjednik grupe Bće igrati protiv trećeplasirane ekipe iz [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|grupe E]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|grupe F]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|grupe G]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|grupe I]] ili [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|grupe J]]. * Drugoplasirana ekipa grupe B će igrati protiv drugoplasirane ekipe [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|grupe A]]. * Trećeplasirana ekipa grupe B ima mogućnost se plasirati i igrati protiv pobjednika [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|grupe D]] ili [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|grupe E]] (ako bude među [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|osam najboljih trećeplasiranih ekipa]] iz grupne faze). ==Utakmice== Sva navedena vremena su lokalna.<ref name="match schedule"/> ===Kanada – Bosna i Hercegovina=== Ekipe se nikada ranije nisu sastale. <section begin=B1 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|12}} |time=3:00&nbsp;p.m. [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1={{NOG-D|CAN}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B#Kanada – Bosna i Hercegovina|Utakmica 3}} |team2={{NOG|BIH}} |goals1= |goals2= |stadium=[[BMO Field]], [[Toronto]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021449 }}<section end=B1 /> ===Katar – Švicarska=== Katar se ranije susreo sa Švicarskom samo jednom, u prijateljskoj utakmici 2018, koju je dobio rezultatom 1–0.<ref>{{cite web|title=Qatar national football team: record v Switzerland|url=https://www.11v11.com/teams/qatar/tab/opposingTeams/opposition/Switzerland|website=11v11.com|access-date=December 5, 2025}}</ref> <section begin=B2 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|13}} |time=12:00&nbsp;p.m. [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1={{NOG-D|QAT}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B#Katar – Švicarska|Utakmica 8}} |team2={{NOG|SUI}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Levi's Stadium]], [[Santa Clara, California|Santa Clara]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021447 }}<section end=B2 /> ===Švicarska – Bosna i Hercegovina=== Ekipe su se sastale samo jednom, u prijateljskoj utakmici 2016, koja je završena pobjedom Bosne i Hercegovine rezultatom 2–0.<ref>{{Cite web|url=https://www.11v11.com/teams/bosnia-and-herzegovina/tab/opposingTeams/opposition/Switzerland/|title=Bosnia And Herzegovina national football team: record v Switzerland|website=www.11v11.com}}</ref> <section begin=B3 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|18}} |time=12:00&nbsp;p.m. [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1={{NOG-D|SUI}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B#Švicarska – Bosna i Hercegovina|Utakmica 26}} |team2={{NOG|BIH}} |goals1= |goals2= |stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood, California|Inglewood]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021446 }}<section end=B3 /> ===Kanada – Katar=== Eipe su se prethodno sastale jednom, 2022, u prijateljskoj utakmici koju je Kanada dobila rezultatom 2–0.<ref>{{cite web|title=Canada national football team: record v Qatar|url=https://www.11v11.com/teams/canada/tab/opposingTeams/opposition/Qatar|website=11v11.com|access-date=December 5, 2025}}</ref> <section begin=B4 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|18}} |time=3:00&nbsp;p.m. [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1={{NOG-D|CAN}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B#Kanada – Katar|Utakmica 27}} |team2={{NOG|QAT}} |goals1= |goals2= |stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021450 }}<section end=B4 /> ===Švicarska – Kanada=== Jedini susret ovih ekipa odigran je 2002, u prijateljskoj utakmici koju je Kanada dobila rezultatom 3–1.<ref>{{cite web|title=Switzerland national football team: record v Canada|url=https://www.11v11.com/teams/switzerland/tab/opposingTeams/opposition/Canada|website=11v11.com|access-date=December 5, 2025}}</ref> <section begin=B5 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|24}} |time=12:00&nbsp;p.m. [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1={{NOG-D|SUI}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B#Švicarska – Kanada|Utakmica 51}} |team2={{NOG|CAN}} |goals1= |goals2= |stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021451 }}<section end=B5 /> ===Bosna i Hercegovina – Katar=== Ekipe su se sastale tri puta, uz dvije pobjede Katara rezultatom 2–0, a njihov posljednji susret 2010. završio je neriješeno 1–1.<ref>{{Cite web|url=https://www.11v11.com/teams/bosnia-and-herzegovina/tab/opposingTeams/opposition/Qatar/|title=Bosnia And Herzegovina national football team: record v Qatar|website=www.11v11.com}}</ref> <section begin=B6 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|24}} |time=12:00&nbsp;p.m. [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1={{NOG-D|BIH}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B#Bosna i Hercegovina – Katar|Utakmica 52}} |team2={{NOG|QAT}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Lumen Field]], [[Seattle]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021448 }}<section end=B6 /> ==Reference== {{reflist}} ==Vanjski linkovi== * {{Official website|https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026}} {{FIFA SP 2026.}} {{DEFAULTSORT:Group B}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Grupa B]] qkxajjh25db27ro9kesr4pxzuuak785 3823877 3823876 2026-04-03T22:00:32Z Semso98 54573 /* Bosna i Hercegovina – Katar */ 3823877 wikitext text/x-wiki '''Grupa B''' [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.]] igrat će se od 12. do 24. juna 2026.<ref name="match schedule">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=[[FIFA]] |date=February 4, 2024 |access-date=February 4, 2024}}</ref> Grupu čine [[Nogometna reprezentacija Kanade|Kanada]] (domaćin), [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]], [[Nogometna reprezentacija Katara|Katar]] i [[Nogometna reprezentacija Švicarske|Švicarska]]. Dvije najbolje plasirane ekipe, a moguće i trećeplasirana ekipa, plasirat će se u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Šesnaestina finala|šesnaestinu finala]].<ref name="regulations">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=May 2025 |access-date=June 7, 2025 |archive-date=June 23, 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}</ref> ==Ekipe== {| class="wikitable sortable" |- !rowspan=2| Pozicija u žrijebu !rowspan=2| Ekipa !rowspan=2| Šešir !rowspan=2| Konfederacija !rowspan=2| Način<br />kvalifikacije !rowspan=2| Datum<br />kvalifikacije !rowspan=2 data-sort-type="number"| Nastup !rowspan=2| Posljednji<br />nastup !rowspan=2| Prethodni najbolji<br />rezultat !colspan=2| [[FIFA-ina rang lista]]<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/fifa-world-ranking/men?dateId=id14933 |title=FIFA/Coca-Cola Men's World Ranking |publisher=[[FIFA]] |date=November 19, 2025 |access-date=November 22, 2025}}</ref> |- ! Novembar 2025.{{refn|group=nb|FIFA-ina rang lista iz novembra 2025. je korištena za određivanje [[Žrijeb Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|nosioca konačnog žrijeba]].<ref name="draw procedure">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/2d1a1ac7bab78995/original/Draw-Procedures-for-the-FIFA-World-Cup-2026.pdf |title=Draw Procedures for the FIFA World Cup 2026 |publisher=[[FIFA]] |date=November 25, 2025 |access-date=November 25, 2025}}</ref>}} ! Juni 2026. |- | B1 || style=white-space:nowrap | {{NOG|CAN}} || 1 || [[CONCACAF]] || data-sort-value="*" | Domaćin || 14. februar 2023.{{refn|group=nb|Iako je zajednička kandidatura (Kanada, Meksiko, SAD) izabrana 13. juna 2018, automatska mjesta dodijeljena domaćinima nisu potvrđena sve do odluke [[FIFA Vijeće|FIFA Vijeća]] 14. februara 2023.<ref>{{cite news |url=https://inside.fifa.com/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |title=FIFA Council highlights record breaking revenue in football |publisher=[[FIFA]] |date=February 14, 2023 |access-date=February 14, 2023 |archive-date=February 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230214163245/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |url-status=live}}</ref>}} || 3. || [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022.]] || data-sort-value="2.2" | Grupna faza ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986.|1986]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022]]) || 27. || |- | B2 || style=white-space:nowrap | {{NOG|BIH}} || 4{{refn|group=nb|name=Placeholder|Kako identitet pobjednika [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – drugi krug (UEFA)|puta A drugog kruga (UEFA)]] nije bio poznat u vrijeme završnog žrijeba, pozicije na FIFA-inoj rang listi nisu uzete u obzir, te je taj privremeni učesnik u žrijebu automatski svrstan u četvrti šešir.<ref name="draw procedure"/>}} || [[UEFA]] || Pobjednik [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – drugi krug (UEFA)#Put A|puta A drugog kruga (UEFA)]] || 31. mart 2026. || 2. || [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|2014.]] || data-sort-value="2.1" | Grupna faza ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|2014]]) || 71.{{refn|group=nb|name=Placeholder}} || |- | B3 || style=white-space:nowrap | {{NOG|QAT}} || 3 || [[Azijska nogometna konfederacija|AFC]] || Pobjednik [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – četvrti krug (AFC)#Grupa A|grupe A četvrtog kruga (AFC)]] || 14. oktobar 2025. || 2. || [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022.]] || data-sort-value="1.1" | Grupna faza ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022]]) || 51. || |- | B4 || style=white-space:nowrap | {{NOG|SUI}} || 2 || [[UEFA]] || Pobjednik [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B (UEFA)|grupe B (UEFA)]] || 18. novembar 2025. || 13. || [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022.]] || data-sort-value="4.3" | Četvrtfinale ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.|1934]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1938.|1938]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1954.|1954]]) || 17. || |} '''Bilješke''' {{reflist|group=nb}} ==Tabela== {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa B}} U [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Šesneastina finala|šesnaestini finala]]:<ref name="regulations"/> * Pobjednik grupe Bće igrati protiv trećeplasirane ekipe iz [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|grupe E]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|grupe F]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|grupe G]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|grupe I]] ili [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|grupe J]]. * Drugoplasirana ekipa grupe B će igrati protiv drugoplasirane ekipe [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|grupe A]]. * Trećeplasirana ekipa grupe B ima mogućnost se plasirati i igrati protiv pobjednika [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|grupe D]] ili [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|grupe E]] (ako bude među [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|osam najboljih trećeplasiranih ekipa]] iz grupne faze). ==Utakmice== Sva navedena vremena su lokalna.<ref name="match schedule"/> ===Kanada – Bosna i Hercegovina=== Ekipe se nikada ranije nisu sastale. <section begin=B1 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|12}} |time=3:00&nbsp;p.m. [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1={{NOG-D|CAN}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B#Kanada – Bosna i Hercegovina|Utakmica 3}} |team2={{NOG|BIH}} |goals1= |goals2= |stadium=[[BMO Field]], [[Toronto]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021449 }}<section end=B1 /> ===Katar – Švicarska=== Katar se ranije susreo sa Švicarskom samo jednom, u prijateljskoj utakmici 2018, koju je dobio rezultatom 1–0.<ref>{{cite web|title=Qatar national football team: record v Switzerland|url=https://www.11v11.com/teams/qatar/tab/opposingTeams/opposition/Switzerland|website=11v11.com|access-date=December 5, 2025}}</ref> <section begin=B2 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|13}} |time=12:00&nbsp;p.m. [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1={{NOG-D|QAT}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B#Katar – Švicarska|Utakmica 8}} |team2={{NOG|SUI}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Levi's Stadium]], [[Santa Clara, California|Santa Clara]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021447 }}<section end=B2 /> ===Švicarska – Bosna i Hercegovina=== Ekipe su se sastale samo jednom, u prijateljskoj utakmici 2016, koja je završena pobjedom Bosne i Hercegovine rezultatom 2–0.<ref>{{Cite web|url=https://www.11v11.com/teams/bosnia-and-herzegovina/tab/opposingTeams/opposition/Switzerland/|title=Bosnia And Herzegovina national football team: record v Switzerland|website=www.11v11.com}}</ref> <section begin=B3 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|18}} |time=12:00&nbsp;p.m. [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1={{NOG-D|SUI}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B#Švicarska – Bosna i Hercegovina|Utakmica 26}} |team2={{NOG|BIH}} |goals1= |goals2= |stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood, California|Inglewood]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021446 }}<section end=B3 /> ===Kanada – Katar=== Eipe su se prethodno sastale jednom, 2022, u prijateljskoj utakmici koju je Kanada dobila rezultatom 2–0.<ref>{{cite web|title=Canada national football team: record v Qatar|url=https://www.11v11.com/teams/canada/tab/opposingTeams/opposition/Qatar|website=11v11.com|access-date=December 5, 2025}}</ref> <section begin=B4 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|18}} |time=3:00&nbsp;p.m. [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1={{NOG-D|CAN}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B#Kanada – Katar|Utakmica 27}} |team2={{NOG|QAT}} |goals1= |goals2= |stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021450 }}<section end=B4 /> ===Švicarska – Kanada=== Jedini susret ovih ekipa odigran je 2002, u prijateljskoj utakmici koju je Kanada dobila rezultatom 3–1.<ref>{{cite web|title=Switzerland national football team: record v Canada|url=https://www.11v11.com/teams/switzerland/tab/opposingTeams/opposition/Canada|website=11v11.com|access-date=December 5, 2025}}</ref> <section begin=B5 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|24}} |time=12:00&nbsp;p.m. [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1={{NOG-D|SUI}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B#Švicarska – Kanada|Utakmica 51}} |team2={{NOG|CAN}} |goals1= |goals2= |stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021451 }}<section end=B5 /> ===Bosna i Hercegovina – Katar=== Ekipe su se sastale dva puta: Katar je 2000. pobijedio 2–0, a njihov posljednji susret 2010. završen je neriješeno 1–1.<ref>{{cite web |title=Bosnia & Herzegovina vs Qatar H2H Results |url=https://eu-football.info/_matches.php?id=26&oppo=162 |website=eu-football.info |access-date=3 April 2026 |language=en}}</ref> <section begin=B6 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|24}} |time=12:00&nbsp;p.m. [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1={{NOG-D|BIH}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B#Bosna i Hercegovina – Katar|Utakmica 52}} |team2={{NOG|QAT}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Lumen Field]], [[Seattle]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021448 }}<section end=B6 /> ==Reference== {{reflist}} ==Vanjski linkovi== * {{Official website|https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026}} {{FIFA SP 2026.}} {{DEFAULTSORT:Group B}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Grupa B]] jrqs52wir88iae0j1ln3j46lxliq3um 3823878 3823877 2026-04-03T22:10:03Z AnToni 2325 /* Utakmice */ p.m. ? 3823878 wikitext text/x-wiki '''Grupa B''' [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.]] igrat će se od 12. do 24. juna 2026.<ref name="match schedule">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=[[FIFA]] |date=February 4, 2024 |access-date=February 4, 2024}}</ref> Grupu čine [[Nogometna reprezentacija Kanade|Kanada]] (domaćin), [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]], [[Nogometna reprezentacija Katara|Katar]] i [[Nogometna reprezentacija Švicarske|Švicarska]]. Dvije najbolje plasirane ekipe, a moguće i trećeplasirana ekipa, plasirat će se u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Šesnaestina finala|šesnaestinu finala]].<ref name="regulations">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=May 2025 |access-date=June 7, 2025 |archive-date=June 23, 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}</ref> ==Ekipe== {| class="wikitable sortable" |- !rowspan=2| Pozicija u žrijebu !rowspan=2| Ekipa !rowspan=2| Šešir !rowspan=2| Konfederacija !rowspan=2| Način<br />kvalifikacije !rowspan=2| Datum<br />kvalifikacije !rowspan=2 data-sort-type="number"| Nastup !rowspan=2| Posljednji<br />nastup !rowspan=2| Prethodni najbolji<br />rezultat !colspan=2| [[FIFA-ina rang lista]]<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/fifa-world-ranking/men?dateId=id14933 |title=FIFA/Coca-Cola Men's World Ranking |publisher=[[FIFA]] |date=November 19, 2025 |access-date=November 22, 2025}}</ref> |- ! Novembar 2025.{{refn|group=nb|FIFA-ina rang lista iz novembra 2025. je korištena za određivanje [[Žrijeb Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|nosioca konačnog žrijeba]].<ref name="draw procedure">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/2d1a1ac7bab78995/original/Draw-Procedures-for-the-FIFA-World-Cup-2026.pdf |title=Draw Procedures for the FIFA World Cup 2026 |publisher=[[FIFA]] |date=November 25, 2025 |access-date=November 25, 2025}}</ref>}} ! Juni 2026. |- | B1 || style=white-space:nowrap | {{NOG|CAN}} || 1 || [[CONCACAF]] || data-sort-value="*" | Domaćin || 14. februar 2023.{{refn|group=nb|Iako je zajednička kandidatura (Kanada, Meksiko, SAD) izabrana 13. juna 2018, automatska mjesta dodijeljena domaćinima nisu potvrđena sve do odluke [[FIFA Vijeće|FIFA Vijeća]] 14. februara 2023.<ref>{{cite news |url=https://inside.fifa.com/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |title=FIFA Council highlights record breaking revenue in football |publisher=[[FIFA]] |date=February 14, 2023 |access-date=February 14, 2023 |archive-date=February 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230214163245/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |url-status=live}}</ref>}} || 3. || [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022.]] || data-sort-value="2.2" | Grupna faza ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986.|1986]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022]]) || 27. || |- | B2 || style=white-space:nowrap | {{NOG|BIH}} || 4{{refn|group=nb|name=Placeholder|Kako identitet pobjednika [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – drugi krug (UEFA)|puta A drugog kruga (UEFA)]] nije bio poznat u vrijeme završnog žrijeba, pozicije na FIFA-inoj rang listi nisu uzete u obzir, te je taj privremeni učesnik u žrijebu automatski svrstan u četvrti šešir.<ref name="draw procedure"/>}} || [[UEFA]] || Pobjednik [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – drugi krug (UEFA)#Put A|puta A drugog kruga (UEFA)]] || 31. mart 2026. || 2. || [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|2014.]] || data-sort-value="2.1" | Grupna faza ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|2014]]) || 71.{{refn|group=nb|name=Placeholder}} || |- | B3 || style=white-space:nowrap | {{NOG|QAT}} || 3 || [[Azijska nogometna konfederacija|AFC]] || Pobjednik [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – četvrti krug (AFC)#Grupa A|grupe A četvrtog kruga (AFC)]] || 14. oktobar 2025. || 2. || [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022.]] || data-sort-value="1.1" | Grupna faza ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022]]) || 51. || |- | B4 || style=white-space:nowrap | {{NOG|SUI}} || 2 || [[UEFA]] || Pobjednik [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B (UEFA)|grupe B (UEFA)]] || 18. novembar 2025. || 13. || [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022.]] || data-sort-value="4.3" | Četvrtfinale ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.|1934]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1938.|1938]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1954.|1954]]) || 17. || |} '''Bilješke''' {{reflist|group=nb}} ==Tabela== {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa B}} U [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Šesneastina finala|šesnaestini finala]]:<ref name="regulations"/> * Pobjednik grupe Bće igrati protiv trećeplasirane ekipe iz [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|grupe E]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|grupe F]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|grupe G]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|grupe I]] ili [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|grupe J]]. * Drugoplasirana ekipa grupe B će igrati protiv drugoplasirane ekipe [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|grupe A]]. * Trećeplasirana ekipa grupe B ima mogućnost se plasirati i igrati protiv pobjednika [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|grupe D]] ili [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|grupe E]] (ako bude među [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|osam najboljih trećeplasiranih ekipa]] iz grupne faze). ==Utakmice== Sva navedena vremena su lokalna.<ref name="match schedule"/> ===Kanada – Bosna i Hercegovina=== Ekipe se nikada ranije nisu sastale. <section begin=B1 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|12}} |time=3:00&nbsp; [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1={{NOG-D|CAN}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B#Kanada – Bosna i Hercegovina|Utakmica 3}} |team2={{NOG|BIH}} |goals1= |goals2= |stadium=[[BMO Field]], [[Toronto]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021449 }}<section end=B1 /> ===Katar – Švicarska=== Katar se ranije susreo sa Švicarskom samo jednom, u prijateljskoj utakmici 2018, koju je dobio rezultatom 1–0.<ref>{{cite web|title=Qatar national football team: record v Switzerland|url=https://www.11v11.com/teams/qatar/tab/opposingTeams/opposition/Switzerland|website=11v11.com|access-date=December 5, 2025}}</ref> <section begin=B2 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|13}} |time=12:00&nbsp; [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1={{NOG-D|QAT}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B#Katar – Švicarska|Utakmica 8}} |team2={{NOG|SUI}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Levi's Stadium]], [[Santa Clara, California|Santa Clara]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021447 }}<section end=B2 /> ===Švicarska – Bosna i Hercegovina=== Ekipe su se sastale samo jednom, u prijateljskoj utakmici 2016, koja je završena pobjedom Bosne i Hercegovine rezultatom 2–0.<ref>{{Cite web|url=https://www.11v11.com/teams/bosnia-and-herzegovina/tab/opposingTeams/opposition/Switzerland/|title=Bosnia And Herzegovina national football team: record v Switzerland|website=www.11v11.com}}</ref> <section begin=B3 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|18}} |time=12:00&nbsp; [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1={{NOG-D|SUI}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B#Švicarska – Bosna i Hercegovina|Utakmica 26}} |team2={{NOG|BIH}} |goals1= |goals2= |stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood, California|Inglewood]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021446 }}<section end=B3 /> ===Kanada – Katar=== Eipe su se prethodno sastale jednom, 2022, u prijateljskoj utakmici koju je Kanada dobila rezultatom 2–0.<ref>{{cite web|title=Canada national football team: record v Qatar|url=https://www.11v11.com/teams/canada/tab/opposingTeams/opposition/Qatar|website=11v11.com|access-date=December 5, 2025}}</ref> <section begin=B4 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|18}} |time=3:00&nbsp; [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1={{NOG-D|CAN}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B#Kanada – Katar|Utakmica 27}} |team2={{NOG|QAT}} |goals1= |goals2= |stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021450 }}<section end=B4 /> ===Švicarska – Kanada=== Jedini susret ovih ekipa odigran je 2002, u prijateljskoj utakmici koju je Kanada dobila rezultatom 3–1.<ref>{{cite web|title=Switzerland national football team: record v Canada|url=https://www.11v11.com/teams/switzerland/tab/opposingTeams/opposition/Canada|website=11v11.com|access-date=December 5, 2025}}</ref> <section begin=B5 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|24}} |time=12:00&nbsp; [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1={{NOG-D|SUI}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B#Švicarska – Kanada|Utakmica 51}} |team2={{NOG|CAN}} |goals1= |goals2= |stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021451 }}<section end=B5 /> ===Bosna i Hercegovina – Katar=== Ekipe su se sastale dva puta: Katar je 2000. pobijedio 2–0, a njihov posljednji susret 2010. završen je neriješeno 1–1.<ref>{{cite web |title=Bosnia & Herzegovina vs Qatar H2H Results |url=https://eu-football.info/_matches.php?id=26&oppo=162 |website=eu-football.info |access-date=3 April 2026 |language=en}}</ref> <section begin=B6 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|24}} |time=12:00&nbsp; [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1={{NOG-D|BIH}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B#Bosna i Hercegovina – Katar|Utakmica 52}} |team2={{NOG|QAT}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Lumen Field]], [[Seattle]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021448 }}<section end=B6 /> ==Reference== {{reflist}} ==Vanjski linkovi== * {{Official website|https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026}} {{FIFA SP 2026.}} {{DEFAULTSORT:Group B}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Grupa B]] gdrr2yzwhg3el8wgmo8h3f98dwkv2x1 3823879 3823878 2026-04-03T22:11:31Z AnToni 2325 /* Tabela */ 3823879 wikitext text/x-wiki '''Grupa B''' [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.]] igrat će se od 12. do 24. juna 2026.<ref name="match schedule">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=[[FIFA]] |date=February 4, 2024 |access-date=February 4, 2024}}</ref> Grupu čine [[Nogometna reprezentacija Kanade|Kanada]] (domaćin), [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]], [[Nogometna reprezentacija Katara|Katar]] i [[Nogometna reprezentacija Švicarske|Švicarska]]. Dvije najbolje plasirane ekipe, a moguće i trećeplasirana ekipa, plasirat će se u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Šesnaestina finala|šesnaestinu finala]].<ref name="regulations">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=May 2025 |access-date=June 7, 2025 |archive-date=June 23, 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}</ref> ==Ekipe== {| class="wikitable sortable" |- !rowspan=2| Pozicija u žrijebu !rowspan=2| Ekipa !rowspan=2| Šešir !rowspan=2| Konfederacija !rowspan=2| Način<br />kvalifikacije !rowspan=2| Datum<br />kvalifikacije !rowspan=2 data-sort-type="number"| Nastup !rowspan=2| Posljednji<br />nastup !rowspan=2| Prethodni najbolji<br />rezultat !colspan=2| [[FIFA-ina rang lista]]<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/fifa-world-ranking/men?dateId=id14933 |title=FIFA/Coca-Cola Men's World Ranking |publisher=[[FIFA]] |date=November 19, 2025 |access-date=November 22, 2025}}</ref> |- ! Novembar 2025.{{refn|group=nb|FIFA-ina rang lista iz novembra 2025. je korištena za određivanje [[Žrijeb Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|nosioca konačnog žrijeba]].<ref name="draw procedure">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/2d1a1ac7bab78995/original/Draw-Procedures-for-the-FIFA-World-Cup-2026.pdf |title=Draw Procedures for the FIFA World Cup 2026 |publisher=[[FIFA]] |date=November 25, 2025 |access-date=November 25, 2025}}</ref>}} ! Juni 2026. |- | B1 || style=white-space:nowrap | {{NOG|CAN}} || 1 || [[CONCACAF]] || data-sort-value="*" | Domaćin || 14. februar 2023.{{refn|group=nb|Iako je zajednička kandidatura (Kanada, Meksiko, SAD) izabrana 13. juna 2018, automatska mjesta dodijeljena domaćinima nisu potvrđena sve do odluke [[FIFA Vijeće|FIFA Vijeća]] 14. februara 2023.<ref>{{cite news |url=https://inside.fifa.com/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |title=FIFA Council highlights record breaking revenue in football |publisher=[[FIFA]] |date=February 14, 2023 |access-date=February 14, 2023 |archive-date=February 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230214163245/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |url-status=live}}</ref>}} || 3. || [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022.]] || data-sort-value="2.2" | Grupna faza ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986.|1986]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022]]) || 27. || |- | B2 || style=white-space:nowrap | {{NOG|BIH}} || 4{{refn|group=nb|name=Placeholder|Kako identitet pobjednika [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – drugi krug (UEFA)|puta A drugog kruga (UEFA)]] nije bio poznat u vrijeme završnog žrijeba, pozicije na FIFA-inoj rang listi nisu uzete u obzir, te je taj privremeni učesnik u žrijebu automatski svrstan u četvrti šešir.<ref name="draw procedure"/>}} || [[UEFA]] || Pobjednik [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – drugi krug (UEFA)#Put A|puta A drugog kruga (UEFA)]] || 31. mart 2026. || 2. || [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|2014.]] || data-sort-value="2.1" | Grupna faza ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|2014]]) || 71.{{refn|group=nb|name=Placeholder}} || |- | B3 || style=white-space:nowrap | {{NOG|QAT}} || 3 || [[Azijska nogometna konfederacija|AFC]] || Pobjednik [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – četvrti krug (AFC)#Grupa A|grupe A četvrtog kruga (AFC)]] || 14. oktobar 2025. || 2. || [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022.]] || data-sort-value="1.1" | Grupna faza ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022]]) || 51. || |- | B4 || style=white-space:nowrap | {{NOG|SUI}} || 2 || [[UEFA]] || Pobjednik [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B (UEFA)|grupe B (UEFA)]] || 18. novembar 2025. || 13. || [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022.]] || data-sort-value="4.3" | Četvrtfinale ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.|1934]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1938.|1938]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1954.|1954]]) || 17. || |} '''Bilješke''' {{reflist|group=nb}} ==Tabela== {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa B}} U [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Šesneastina finala|šesnaestini finala]]:<ref name="regulations"/> * Pobjednik grupe će igrati protiv trećeplasirane ekipe iz [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|grupe E]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|grupe F]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|grupe G]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|grupe I]] ili [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|grupe J]]. * Drugoplasirana ekipa grupe B će igrati protiv drugoplasirane ekipe [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|grupe A]]. * Trećeplasirana ekipa grupe B ima mogućnost se plasirati i igrati protiv pobjednika [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|grupe D]] ili [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|grupe E]] (ako bude među [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|osam najboljih trećeplasiranih ekipa]] iz grupne faze). ==Utakmice== Sva navedena vremena su lokalna.<ref name="match schedule"/> ===Kanada – Bosna i Hercegovina=== Ekipe se nikada ranije nisu sastale. <section begin=B1 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|12}} |time=3:00&nbsp; [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1={{NOG-D|CAN}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B#Kanada – Bosna i Hercegovina|Utakmica 3}} |team2={{NOG|BIH}} |goals1= |goals2= |stadium=[[BMO Field]], [[Toronto]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021449 }}<section end=B1 /> ===Katar – Švicarska=== Katar se ranije susreo sa Švicarskom samo jednom, u prijateljskoj utakmici 2018, koju je dobio rezultatom 1–0.<ref>{{cite web|title=Qatar national football team: record v Switzerland|url=https://www.11v11.com/teams/qatar/tab/opposingTeams/opposition/Switzerland|website=11v11.com|access-date=December 5, 2025}}</ref> <section begin=B2 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|13}} |time=12:00&nbsp; [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1={{NOG-D|QAT}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B#Katar – Švicarska|Utakmica 8}} |team2={{NOG|SUI}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Levi's Stadium]], [[Santa Clara, California|Santa Clara]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021447 }}<section end=B2 /> ===Švicarska – Bosna i Hercegovina=== Ekipe su se sastale samo jednom, u prijateljskoj utakmici 2016, koja je završena pobjedom Bosne i Hercegovine rezultatom 2–0.<ref>{{Cite web|url=https://www.11v11.com/teams/bosnia-and-herzegovina/tab/opposingTeams/opposition/Switzerland/|title=Bosnia And Herzegovina national football team: record v Switzerland|website=www.11v11.com}}</ref> <section begin=B3 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|18}} |time=12:00&nbsp; [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1={{NOG-D|SUI}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B#Švicarska – Bosna i Hercegovina|Utakmica 26}} |team2={{NOG|BIH}} |goals1= |goals2= |stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood, California|Inglewood]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021446 }}<section end=B3 /> ===Kanada – Katar=== Eipe su se prethodno sastale jednom, 2022, u prijateljskoj utakmici koju je Kanada dobila rezultatom 2–0.<ref>{{cite web|title=Canada national football team: record v Qatar|url=https://www.11v11.com/teams/canada/tab/opposingTeams/opposition/Qatar|website=11v11.com|access-date=December 5, 2025}}</ref> <section begin=B4 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|18}} |time=3:00&nbsp; [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1={{NOG-D|CAN}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B#Kanada – Katar|Utakmica 27}} |team2={{NOG|QAT}} |goals1= |goals2= |stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021450 }}<section end=B4 /> ===Švicarska – Kanada=== Jedini susret ovih ekipa odigran je 2002, u prijateljskoj utakmici koju je Kanada dobila rezultatom 3–1.<ref>{{cite web|title=Switzerland national football team: record v Canada|url=https://www.11v11.com/teams/switzerland/tab/opposingTeams/opposition/Canada|website=11v11.com|access-date=December 5, 2025}}</ref> <section begin=B5 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|24}} |time=12:00&nbsp; [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1={{NOG-D|SUI}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B#Švicarska – Kanada|Utakmica 51}} |team2={{NOG|CAN}} |goals1= |goals2= |stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021451 }}<section end=B5 /> ===Bosna i Hercegovina – Katar=== Ekipe su se sastale dva puta: Katar je 2000. pobijedio 2–0, a njihov posljednji susret 2010. završen je neriješeno 1–1.<ref>{{cite web |title=Bosnia & Herzegovina vs Qatar H2H Results |url=https://eu-football.info/_matches.php?id=26&oppo=162 |website=eu-football.info |access-date=3 April 2026 |language=en}}</ref> <section begin=B6 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|24}} |time=12:00&nbsp; [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1={{NOG-D|BIH}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B#Bosna i Hercegovina – Katar|Utakmica 52}} |team2={{NOG|QAT}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Lumen Field]], [[Seattle]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021448 }}<section end=B6 /> ==Reference== {{reflist}} ==Vanjski linkovi== * {{Official website|https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026}} {{FIFA SP 2026.}} {{DEFAULTSORT:Group B}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Grupa B]] 5lfi0w94jyyg559l89u9edkkpk1jonc 3823880 3823879 2026-04-03T22:18:21Z AnToni 2325 /* Utakmice */ 3823880 wikitext text/x-wiki '''Grupa B''' [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.]] igrat će se od 12. do 24. juna 2026.<ref name="match schedule">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=[[FIFA]] |date=February 4, 2024 |access-date=February 4, 2024}}</ref> Grupu čine [[Nogometna reprezentacija Kanade|Kanada]] (domaćin), [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]], [[Nogometna reprezentacija Katara|Katar]] i [[Nogometna reprezentacija Švicarske|Švicarska]]. Dvije najbolje plasirane ekipe, a moguće i trećeplasirana ekipa, plasirat će se u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Šesnaestina finala|šesnaestinu finala]].<ref name="regulations">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=May 2025 |access-date=June 7, 2025 |archive-date=June 23, 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}</ref> ==Ekipe== {| class="wikitable sortable" |- !rowspan=2| Pozicija u žrijebu !rowspan=2| Ekipa !rowspan=2| Šešir !rowspan=2| Konfederacija !rowspan=2| Način<br />kvalifikacije !rowspan=2| Datum<br />kvalifikacije !rowspan=2 data-sort-type="number"| Nastup !rowspan=2| Posljednji<br />nastup !rowspan=2| Prethodni najbolji<br />rezultat !colspan=2| [[FIFA-ina rang lista]]<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/fifa-world-ranking/men?dateId=id14933 |title=FIFA/Coca-Cola Men's World Ranking |publisher=[[FIFA]] |date=November 19, 2025 |access-date=November 22, 2025}}</ref> |- ! Novembar 2025.{{refn|group=nb|FIFA-ina rang lista iz novembra 2025. je korištena za određivanje [[Žrijeb Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|nosioca konačnog žrijeba]].<ref name="draw procedure">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/2d1a1ac7bab78995/original/Draw-Procedures-for-the-FIFA-World-Cup-2026.pdf |title=Draw Procedures for the FIFA World Cup 2026 |publisher=[[FIFA]] |date=November 25, 2025 |access-date=November 25, 2025}}</ref>}} ! Juni 2026. |- | B1 || style=white-space:nowrap | {{NOG|CAN}} || 1 || [[CONCACAF]] || data-sort-value="*" | Domaćin || 14. februar 2023.{{refn|group=nb|Iako je zajednička kandidatura (Kanada, Meksiko, SAD) izabrana 13. juna 2018, automatska mjesta dodijeljena domaćinima nisu potvrđena sve do odluke [[FIFA Vijeće|FIFA Vijeća]] 14. februara 2023.<ref>{{cite news |url=https://inside.fifa.com/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |title=FIFA Council highlights record breaking revenue in football |publisher=[[FIFA]] |date=February 14, 2023 |access-date=February 14, 2023 |archive-date=February 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230214163245/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |url-status=live}}</ref>}} || 3. || [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022.]] || data-sort-value="2.2" | Grupna faza ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986.|1986]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022]]) || 27. || |- | B2 || style=white-space:nowrap | {{NOG|BIH}} || 4{{refn|group=nb|name=Placeholder|Kako identitet pobjednika [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – drugi krug (UEFA)|puta A drugog kruga (UEFA)]] nije bio poznat u vrijeme završnog žrijeba, pozicije na FIFA-inoj rang listi nisu uzete u obzir, te je taj privremeni učesnik u žrijebu automatski svrstan u četvrti šešir.<ref name="draw procedure"/>}} || [[UEFA]] || Pobjednik [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – drugi krug (UEFA)#Put A|puta A drugog kruga (UEFA)]] || 31. mart 2026. || 2. || [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|2014.]] || data-sort-value="2.1" | Grupna faza ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|2014]]) || 71.{{refn|group=nb|name=Placeholder}} || |- | B3 || style=white-space:nowrap | {{NOG|QAT}} || 3 || [[Azijska nogometna konfederacija|AFC]] || Pobjednik [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – četvrti krug (AFC)#Grupa A|grupe A četvrtog kruga (AFC)]] || 14. oktobar 2025. || 2. || [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022.]] || data-sort-value="1.1" | Grupna faza ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022]]) || 51. || |- | B4 || style=white-space:nowrap | {{NOG|SUI}} || 2 || [[UEFA]] || Pobjednik [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B (UEFA)|grupe B (UEFA)]] || 18. novembar 2025. || 13. || [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022.]] || data-sort-value="4.3" | Četvrtfinale ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.|1934]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1938.|1938]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1954.|1954]]) || 17. || |} '''Bilješke''' {{reflist|group=nb}} ==Tabela== {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa B}} U [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Šesneastina finala|šesnaestini finala]]:<ref name="regulations"/> * Pobjednik grupe će igrati protiv trećeplasirane ekipe iz [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|grupe E]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|grupe F]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|grupe G]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|grupe I]] ili [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|grupe J]]. * Drugoplasirana ekipa grupe B će igrati protiv drugoplasirane ekipe [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|grupe A]]. * Trećeplasirana ekipa grupe B ima mogućnost se plasirati i igrati protiv pobjednika [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|grupe D]] ili [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|grupe E]] (ako bude među [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|osam najboljih trećeplasiranih ekipa]] iz grupne faze). ==Utakmice== Sva navedena vremena su lokalna.<ref name="match schedule"/> ===Kanada – Bosna i Hercegovina=== Ekipe se nikada ranije nisu sastale. <section begin=B1 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|12}} |time=15:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1={{NOG-D|CAN}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B#Kanada – Bosna i Hercegovina|Utakmica 3}} |team2={{NOG|BIH}} |goals1= |goals2= |stadium=[[BMO Field]], [[Toronto]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021449 }}<section end=B1 /> ===Katar – Švicarska=== Katar se ranije susreo sa Švicarskom samo jednom, u prijateljskoj utakmici 2018, koju je dobio rezultatom 1–0.<ref>{{cite web|title=Qatar national football team: record v Switzerland|url=https://www.11v11.com/teams/qatar/tab/opposingTeams/opposition/Switzerland|website=11v11.com|access-date=December 5, 2025}}</ref> <section begin=B2 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|13}} |time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1={{NOG-D|QAT}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B#Katar – Švicarska|Utakmica 8}} |team2={{NOG|SUI}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Levi's Stadium]], [[Santa Clara, California|Santa Clara]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021447 }}<section end=B2 /> ===Švicarska – Bosna i Hercegovina=== Ekipe su se sastale samo jednom, u prijateljskoj utakmici 2016, koja je završena pobjedom Bosne i Hercegovine rezultatom 2–0.<ref>{{Cite web|url=https://www.11v11.com/teams/bosnia-and-herzegovina/tab/opposingTeams/opposition/Switzerland/|title=Bosnia And Herzegovina national football team: record v Switzerland|website=www.11v11.com}}</ref> <section begin=B3 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|18}} |time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1={{NOG-D|SUI}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B#Švicarska – Bosna i Hercegovina|Utakmica 26}} |team2={{NOG|BIH}} |goals1= |goals2= |stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood, California|Inglewood]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021446 }}<section end=B3 /> ===Kanada – Katar=== Eipe su se prethodno sastale jednom, 2022, u prijateljskoj utakmici koju je Kanada dobila rezultatom 2–0.<ref>{{cite web|title=Canada national football team: record v Qatar|url=https://www.11v11.com/teams/canada/tab/opposingTeams/opposition/Qatar|website=11v11.com|access-date=December 5, 2025}}</ref> <section begin=B4 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|18}} |time=15:00 [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1={{NOG-D|CAN}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B#Kanada – Katar|Utakmica 27}} |team2={{NOG|QAT}} |goals1= |goals2= |stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021450 }}<section end=B4 /> ===Švicarska – Kanada=== Jedini susret ovih ekipa odigran je 2002, u prijateljskoj utakmici koju je Kanada dobila rezultatom 3–1.<ref>{{cite web|title=Switzerland national football team: record v Canada|url=https://www.11v11.com/teams/switzerland/tab/opposingTeams/opposition/Canada|website=11v11.com|access-date=December 5, 2025}}</ref> <section begin=B5 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|24}} |time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1={{NOG-D|SUI}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B#Švicarska – Kanada|Utakmica 51}} |team2={{NOG|CAN}} |goals1= |goals2= |stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021451 }}<section end=B5 /> ===Bosna i Hercegovina – Katar=== Ekipe su se sastale dva puta: Katar je 2000. pobijedio 2–0, a njihov posljednji susret 2010. završen je neriješeno 1–1.<ref>{{cite web |title=Bosnia & Herzegovina vs Qatar H2H Results |url=https://eu-football.info/_matches.php?id=26&oppo=162 |website=eu-football.info |access-date=3 April 2026 |language=en}}</ref> <section begin=B6 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|24}} |time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1={{NOG-D|BIH}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B#Bosna i Hercegovina – Katar|Utakmica 52}} |team2={{NOG|QAT}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Lumen Field]], [[Seattle]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021448 }}<section end=B6 /> ==Reference== {{reflist}} ==Vanjski linkovi== * {{Official website|https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026}} {{FIFA SP 2026.}} {{DEFAULTSORT:Group B}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Grupa B]] an3ijf5y7mifi460dn0sgytmdmzikxp 3823973 3823880 2026-04-04T09:33:02Z KWiki 9400 3823973 wikitext text/x-wiki '''Grupa B''' [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.]] igrat će se od 12. do 24. juna 2026.<ref name="match schedule">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/1be9ce37eb98fcc5/original/FWC26-Match-Schedule_English.pdf |title=FIFA World Cup 26 – Match Schedule |publisher=[[FIFA]] |date=February 4, 2024 |access-date=February 4, 2024}}</ref> Grupu čine [[Nogometna reprezentacija Kanade|Kanada]] (domaćin), [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]], [[Nogometna reprezentacija Katara|Katar]] i [[Nogometna reprezentacija Švicarske|Švicarska]]. Dvije najbolje plasirane ekipe, a moguće i trećeplasirana ekipa, plasirat će se u [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Šesnaestina finala|šesnaestinu finala]].<ref name="regulations">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |title=FIFA World Cup 2026 Regulations |publisher=FIFA |date=May 2025 |access-date=June 7, 2025 |archive-date=June 23, 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250623212158/https://digitalhub.fifa.com/m/636f5c9c6f29771f/original/FWC2026_regulations_EN.pdf |url-status=live}}</ref> ==Ekipe== {| class="wikitable sortable" |- !rowspan=2| Pozicija u žrijebu !rowspan=2| Ekipa !rowspan=2| Šešir !rowspan=2| Konfederacija !rowspan=2| Način<br />kvalifikacije !rowspan=2| Datum<br />kvalifikacije !rowspan=2 data-sort-type="number"| Nastup !rowspan=2| Posljednji<br />nastup !rowspan=2| Prethodni najbolji<br />rezultat !colspan=2| [[FIFA-ina rang lista]]<ref>{{cite web |url=https://inside.fifa.com/fifa-world-ranking/men?dateId=id14933 |title=FIFA/Coca-Cola Men's World Ranking |publisher=[[FIFA]] |date=November 19, 2025 |access-date=November 22, 2025}}</ref> |- ! Novembar 2025.{{refn|group=nb|FIFA-ina rang lista iz novembra 2025. je korištena za određivanje [[Žrijeb Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|nosioca konačnog žrijeba]].<ref name="draw procedure">{{cite web |url=https://digitalhub.fifa.com/m/2d1a1ac7bab78995/original/Draw-Procedures-for-the-FIFA-World-Cup-2026.pdf |title=Draw Procedures for the FIFA World Cup 2026 |publisher=[[FIFA]] |date=November 25, 2025 |access-date=November 25, 2025}}</ref>}} ! Juni 2026. |- | B1 || style=white-space:nowrap | {{NOG|CAN}} || 1 || [[CONCACAF]] || data-sort-value="*" | Domaćin || 14. februar 2023.{{refn|group=nb|Iako je zajednička kandidatura (Kanada, Meksiko, SAD) izabrana 13. juna 2018, automatska mjesta dodijeljena domaćinima nisu potvrđena sve do odluke [[FIFA Vijeće|FIFA Vijeća]] 14. februara 2023.<ref>{{cite news |url=https://inside.fifa.com/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |title=FIFA Council highlights record breaking revenue in football |publisher=[[FIFA]] |date=February 14, 2023 |access-date=February 14, 2023 |archive-date=February 14, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230214163245/https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-highlights-record-breaking-revenue-in-football |url-status=live}}</ref>}} || 3. || [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022.]] || data-sort-value="2.2" | Grupna faza ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986.|1986]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022]]) || 27. || |- | B2 || style=white-space:nowrap | {{NOG|BIH}} || 4{{refn|group=nb|name=Placeholder|Kako identitet pobjednika [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – drugi krug (UEFA)|puta A drugog kruga (UEFA)]] nije bio poznat u vrijeme završnog žrijeba, pozicije na FIFA-inoj rang listi nisu uzete u obzir, te je taj privremeni učesnik u žrijebu automatski svrstan u četvrti šešir.<ref name="draw procedure"/>}} || [[UEFA]] || Pobjednik [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – drugi krug (UEFA)#Put A|puta A drugog kruga (UEFA)]] || 31. mart 2026. || 2. || [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|2014.]] || data-sort-value="2.1" | Grupna faza ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.|2014]]) || 71.{{refn|group=nb|name=Placeholder}} || |- | B3 || style=white-space:nowrap | {{NOG|QAT}} || 3 || [[Azijska nogometna konfederacija|AFC]] || Pobjednik [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – četvrti krug (AFC)#Grupa A|grupe A četvrtog kruga (AFC)]] || 14. oktobar 2025. || 2. || [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022.]] || data-sort-value="1.1" | Grupna faza ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022]]) || 51. || |- | B4 || style=white-space:nowrap | {{NOG|SUI}} || 2 || [[UEFA]] || Pobjednik [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B (UEFA)|grupe B (UEFA)]] || 18. novembar 2025. || 13. || [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2022.|2022.]] || data-sort-value="4.3" | Četvrtfinale ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1934.|1934]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1938.|1938]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 1954.|1954]]) || 17. || |} '''Bilješke''' {{reflist|group=nb}} ==Tabela== {{Tabele grupa Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|Grupa B}} U [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – nokaut-faza#Šesneastina finala|šesnaestini finala]]:<ref name="regulations"/> * Pobjednik grupe će igrati protiv trećeplasirane ekipe iz [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|grupe E]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa F|grupe F]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa G|grupe G]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa I|grupe I]] ili [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa J|grupe J]]. * Drugoplasirana ekipa grupe B će igrati protiv drugoplasirane ekipe [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa A|grupe A]]. * Trećeplasirana ekipa grupe B ima mogućnost se plasirati i igrati protiv pobjednika [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa D|grupe D]] ili [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa E|grupe E]] (ako bude među [[Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.#Poredak trećeplasiranih|osam najboljih trećeplasiranih ekipa]] iz grupne faze). ==Utakmice== Sva navedena vremena su lokalna.<ref name="match schedule"/> ===Kanada – Bosna i Hercegovina=== Ekipe se nikada ranije nisu sastale. <section begin=B1 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|12}} |time=15:00 [[UTC−04:00|UTC−4]] |team1={{NOG-D|CAN}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B#Kanada – Bosna i Hercegovina|Utakmica 3}} |team2={{NOG|BIH}} |goals1= |goals2= |stadium=[[BMO Field]], [[Toronto]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021449 }}<section end=B1 /> ===Katar – Švicarska=== Katar se ranije susreo sa Švicarskom samo jednom, u prijateljskoj utakmici 2018, koju je dobio 1–0.<ref>{{cite web|title=Qatar national football team: record v Switzerland|url=https://www.11v11.com/teams/qatar/tab/opposingTeams/opposition/Switzerland|website=11v11.com|access-date=December 5, 2025}}</ref> <section begin=B2 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|13}} |time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1={{NOG-D|QAT}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B#Katar – Švicarska|Utakmica 8}} |team2={{NOG|SUI}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Levi's Stadium]], [[Santa Clara, California|Santa Clara]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021447 }}<section end=B2 /> ===Švicarska – Bosna i Hercegovina=== Ekipe su se sastale samo jednom, u prijateljskoj utakmici 2016, koja je završena pobjedom Bosne i Hercegovine 2–0.<ref>{{Cite web|url=https://www.11v11.com/teams/bosnia-and-herzegovina/tab/opposingTeams/opposition/Switzerland/|title=Bosnia And Herzegovina national football team: record v Switzerland|website=www.11v11.com}}</ref> <section begin=B3 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|18}} |time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1={{NOG-D|SUI}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B#Švicarska – Bosna i Hercegovina|Utakmica 26}} |team2={{NOG|BIH}} |goals1= |goals2= |stadium=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood, California|Inglewood]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021446 }}<section end=B3 /> ===Kanada – Katar=== Ekipe su se prethodno sastale jednom, 2022, u prijateljskoj utakmici koju je Kanada dobila 2–0.<ref>{{cite web|title=Canada national football team: record v Qatar|url=https://www.11v11.com/teams/canada/tab/opposingTeams/opposition/Qatar|website=11v11.com|access-date=December 5, 2025}}</ref> <section begin=B4 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|18}} |time=15:00 [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1={{NOG-D|CAN}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B#Kanada – Katar|Utakmica 27}} |team2={{NOG|QAT}} |goals1= |goals2= |stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021450 }}<section end=B4 /> ===Švicarska – Kanada=== Jedini susret ovih ekipa odigran je 2002, u prijateljskoj utakmici koju je Kanada dobila 3–1.<ref>{{cite web|title=Switzerland national football team: record v Canada|url=https://www.11v11.com/teams/switzerland/tab/opposingTeams/opposition/Canada|website=11v11.com|access-date=December 5, 2025}}</ref> <section begin=B5 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|24}} |time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1={{NOG-D|SUI}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B#Švicarska – Kanada|Utakmica 51}} |team2={{NOG|CAN}} |goals1= |goals2= |stadium=[[BC Place]], [[Vancouver]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021451 }}<section end=B5 /> ===Bosna i Hercegovina – Katar=== Ekipe su se sastale dva puta: Katar je 2000. pobijedio 2–0, a njihov posljednji susret 2010. završen je neriješeno 1–1.<ref>{{cite web |title=Bosnia & Herzegovina vs Qatar H2H Results |url=https://eu-football.info/_matches.php?id=26&oppo=162 |website=eu-football.info |access-date=3 April 2026 |language=en}}</ref> <section begin=B6 />{{Football box |date={{Start date|2026|6|24}} |time=12:00 [[UTC−07:00|UTC−7]] |team1={{NOG-D|BIH}} |score={{score link|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026 – grupa B#Bosna i Hercegovina – Katar|Utakmica 52}} |team2={{NOG|QAT}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Lumen Field]], [[Seattle]] |attendance= |referee= |report=https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021448 }}<section end=B6 /> ==Reference== {{reflist}} ==Vanjski linkovi== * {{Official website|https://www.fifa.com/en/tournaments/mens/worldcup/canadamexicousa2026}} {{FIFA SP 2026.}} {{DEFAULTSORT:Group B}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026.|Grupa B]] j0l19a941rqyeb9xsoemtsnwqomb22v 0 532875 3823895 2026-04-04T04:04:29Z Tulum387 155909 Stranica napravljena prevodom sa en.wiki. 3823895 wikitext text/x-wiki {{Infokutija građevina | naziv = Cvijeće Ukrajine | izvorno_ime = Квіти України | domaći_jezik = uk | logo = | logo_veličina = | logo_alt = | logo_tekst = | slika = Datoteka:Kvity Ukrainy building on July 6, 2021.jpg | veličina_slike = | alt_slika = | tekst = | vrsta_karte = | alt_karta = | map_caption = | map_size = | latitude = | longitude = | latd = | latm = | lats = | latNS = | longd = | longm = | longs = | longEW = | map_dot_label = | reljef = | bivši_nazivi = | alternativna_imena = | etimologija = | status = | prekinuto = | vrsta_građevine = | stil = [[Modernizam]] | klasifikacija = | lokacija = [[Kijev]] | adresa = Ulica Sichovih strijelaca 49 | lokacija_grad = | država = [[Ukrajina]] | iso_region = | coordinates_display = | coordinates_format = | koordinate = {{coord|50|27|21|N|30|29|41|E|region:UA_type:landmark|display=inline,title}} | altitude = | trenutni_stanari = | nazvano_po = | datum_kamen_temeljac= | početak = | završetak_datum = | datum_otvaranja = | datum_inauguracije = | datum_preještanja = | datum_renoviranja = | datum_zatvaranja = | datum_demoliranja = <!-- ili |datum_uništenja = --> | trošak = | trošak_renoviranja = | klijent = | vlasnik = | upravitelj = | udruženje = | visina = 21 m | arhitektonski = | vrh = | antena_na_tornju = | krov = | zadnji_sprat = | osmatračnica = | prečnik = | obim = | dužina = | ostale_dimenzije = | strukturni_sistem = | materijal = | veličina = | broj_spratova = | podna_površina = | broj_liftova = | temelji = | arhitekt = Mikola Levčuk | kompanija_izgradnje = | razvojnik = | inženjer = | građevinski_inženjer= | ostali_dizajneri = | izvođač_radova = | nagrade = Zgrada godine (Ukrajinski savez arhitekata) | poznato_po = | ren_arhitekt = | ren_kompanija = | ren_inženjer = | ren_građ_inženjer = | ren_ostali_dizajneri= | ren_potpisnik = | ren_nagrade = | tip_sjedala = | kapacitet_sjedišta = | broj_sob = | parking = | veb-sajt = | reference = | fusnote = }} '''Cvijeće Ukrajine''' (ukrajinski: Квіти України) je kasnosovjetska [[Modernizam|modernistička]] zgrada koja se nalazi u [[Kijev|Kijevu]]. Izgrađena je 1983–1985. godine prema projektu ukrajinskog arhitekte Mikole Levčuka, a 1986. godine Ukrajinski savez arhitekata dodijelio joj je status "zgrada godine":<ref name=":0">{{Cite web|url=https://bzh.life/gorod/u-kievi-budinok-z-kvitami-hochut-rekonstruyuvati-z-nadbudovoyu-meshkanczi-proti/|title=Бывшее здание «Квітів України» хотят реконструировать с надстройкой. Жители против|website=Журнал Большого Города|language=uk|access-date=4. 4. 2026}}</ref> == Opis == Zgrada ima pet spratova, a ukupna visina (uključujući tehnički sprat) iznosi 21 m. Glavna, sjeverna fasada oblikovana je kao kaskada od tri ostakljena volumena koji dosežu visinu drugog, trećeg i četvrtog sprata. Iznad ulaza nalazi se [[rizalit]] sa tri isturena vijenca. Iznad ulaznog dijela smješten je okrugli [[prozor]]. Središte unutrašnje prostorne organizacije objekta bio je atrij, okružen otvorenim galerijskim nivoima. == Historija == Autor projekta stakleničke cvjećare "Cvijeće Ukrajine" je ukrajinski arhitekt Mikola Levčuk. Projekt je izabran na konkursu, koji je 1979. raspisan među arhitektima "Kijevprojekta". Nakon realizacije, objekat je 1986. dobio nagradu Saveza arhitekata Ukrajine za "zgradu godine".<ref name=":0" /> Nakon puštanja u upotrebu 1985, pa sve do 2000-ih, pored najveće cvjećare u Kijevu, u zgradi su se nalazili i staklenik, izložbena sala, istraživača baza, te prostorije za kulturno-obrazovni rad u kojim su se održavali floristički kursevi.<ref>{{Citation|title=Інтерв’ю з Анастасією Левчук, донькою автора проєкту Квіти України|url=https://www.youtube.com/watch?v=Usw3qjCGYCc|date=30. 6. 2021|accessdate=4. 4. 2026|last=}}</ref> === Planirana rekonstrukcija === Godine 2021. vlasnik zgrade planirao je njenu rekonstrukciju u kancelarijski centar s nadogradnjom i podzemnom garažom. Krajem juna 2021. investitor je uklonio puzavice koje su trideset godina rasle na fasadi zgrade, te započeo unutrašnje demonterske radove, uključujući originalne lustere i [[Vitraj|vitraje]]. Dana 6. jula 2021. održan je protest ispred zgrade, na kojem su aktivisti zahtijevali očuvanje modernističkog objekta. Organizatori i učesnici skupa tražili su od [[Ministarstvo kulture Ukrajine|Ministarstva kulture Ukrajine]] i Odjela za kulturnu baštinu kijevske gradske državne administracije da zgradi dodijele status zaštite.<ref>{{Cite web|url=https://hromadske.ua/posts/u-kiyevi-aktivisti-vimagayut-restavruvati-budivlyu-kviti-ukrayini-vlasnik-hoche-peretvoriti-yiyi-na-torgovo-ofisnij-centr|title=У Києві активісти вимагають реставрувати будівлю «Квіти України». Власник хоче перетворити її на торгово-офісний центр|date=6. 7. 2021|website=hromadske|language=uk|access-date=4. 4. 2026}}</ref> Dana 12. jula 2021. vlasnik zgrade započeo je demontažu glavne fasade paviljona, na što su aktivisti srušili ogradu oko objekta i počeli blokirati građevinsku mehanizaciju.<ref>{{Cite web|url=https://tsn.ua/exclusive/aktivisti-zablokuvali-tehniku-yaka-provodila-demontazh-budivli-kviti-ukrayini-1823341.html|title=Новини Києва: Демонтаж фасаду павільйону "Квіти України" у центрі столиці зупинили обурені активісти|date=12. 7. 2021|website=ТСН.ua|language=uk|access-date=4. 4. 2026}}</ref> Kasnije je ministar kulture Ukrajine [[Oleksandr Tkačenko]] na svom [[Facebook]] profilu izjavio da je potrebno zaustaviti demontažu zgrade i riješiti pitanje dodjele statusa zaštite, te je pozvao gradonačelnika Kijeva [[Vitalij Kličko|Vitalija Klička]] da pažljivije pristupi pravilima i ograničenjima za historijske objekte.<ref>{{Cite web|url=https://www.pravda.com.ua/news/2021/07/12/7300294/|title=Ткаченко вступився за будівлю "Квіти України": демонтаж негайно зупинити|website=Українська правда|language=uk|access-date=4. 4. 2026}}</ref> Sljedećeg dana, zgrada je bila pod privremenom sudskom zaštitom Ševčenkivskog okružnog suda u Kijevu, koji je naložio zabranu svih građevinskih radova tokom predistražnog postupka, a objekat je bio pod policijskim nadzorom.<ref>{{Cite web|url=https://www.pravda.com.ua/news/2021/07/13/7300420/|title=Суд наклав арешт на будівлю "Квіти України", там чергуватиме поліція|website=Українська правда|language=uk|access-date=4. 4. 2026}}</ref> Dana 23. jula 2021. Ministarstvo kulture i informacione politike objavilo je potpisivanje memoranduma s nizom organizacija civilnog društva o očuvanju kulturne baštine iz druge polovine 20. stoljeća. Memorandum također ima za cilj formiranje radnih grupa po regijama radi praćenja, identifikacije i evidentiranja kulturnih dobara.<ref>{{Cite web|url=https://www.pravda.com.ua/news/2021/07/23/7301503/|title=Мінкульт підписав меморандум із ГО, щоб зберегти архітектурні перлини XX століття|website=Українська правда|language=uk|access-date=4. 4. 2026}}</ref> Dana 3. augusta 2021. Odjel za zaštitu kulturne baštine [[Kijevska gradska državna administracija|Kijevske gradske državne administracije]] uvrstio je zgradu "Cvijeće Ukrajine" na listu objekata kulturne baštine u Kijevu i uputio zahtjev Ministarstvu kulture za upis u državni registar spomenika.<ref>{{Cite web|url=https://epravda.com.ua/news/2021/08/03/676526/|title="Квіти України" внесли до об’єктів культурної спадщини Києва – КМДА|website=Економічна правда|language=uk|access-date=4. 4. 2026}}</ref> Početkom decembra 2022. Okružni upravni sud u Kijevu je, po skraćenom postupku, na zahtjev investitora poništio odluku Ministarstva kulture o zabrani građevinskih radova i odluku o dodjeli statusa spomenika zgradi, aii je krajem oktobra naredne godine Šesti upravni apelacioni sud prihvatio žalbu Ministarstva kulture i više drugih institucija i organizacija, odbio poništenje upisa zgrade u Državni registar spomenika te potvrdio naredbu Ministarstva kulture o obustavi građevinskih radova.<ref>{{Cite web|url=https://mincult.gov.ua/news/kvity-ukrayiny-prodovzhuyut-perebuvaty-pid-zahystom-derzhavy/|title=«Квіти України» продовжують перебувати під захистом держави|date=31. 10. 2023|website=Міністерство культури України|language=uk|access-date=4. 4. 2026}}</ref> == Također pogledajte == * [[Cvijeće Ukrajine (film)|Cvijeće Ukrajine]] (poljsko-ukrajinski film) == Reference == hjfcd8a94rr94wkon24tqk3euyhssai 3823896 3823895 2026-04-04T04:07:30Z Tulum387 155909 Typos, kategorija. 3823896 wikitext text/x-wiki {{Infokutija građevina | naziv = Cvijeće Ukrajine | izvorno_ime = Квіти України | domaći_jezik = uk | logo = | logo_veličina = | logo_alt = | logo_tekst = | slika = Datoteka:Kvity Ukrainy building on July 6, 2021.jpg | veličina_slike = | alt_slika = | tekst = | vrsta_karte = | alt_karta = | map_caption = | map_size = | latitude = | longitude = | latd = | latm = | lats = | latNS = | longd = | longm = | longs = | longEW = | map_dot_label = | reljef = | bivši_nazivi = | alternativna_imena = | etimologija = | status = | prekinuto = | vrsta_građevine = | stil = [[Modernizam]] | klasifikacija = | lokacija = [[Kijev]] | adresa = Ulica Sichovih strijelaca 49 | lokacija_grad = | država = [[Ukrajina]] | iso_region = | coordinates_display = | coordinates_format = | koordinate = {{coord|50|27|21|N|30|29|41|E|region:UA_type:landmark|display=inline,title}} | altitude = | trenutni_stanari = | nazvano_po = | datum_kamen_temeljac= | početak = | završetak_datum = | datum_otvaranja = | datum_inauguracije = | datum_preještanja = | datum_renoviranja = | datum_zatvaranja = | datum_demoliranja = <!-- ili |datum_uništenja = --> | trošak = | trošak_renoviranja = | klijent = | vlasnik = | upravitelj = | udruženje = | visina = 21 m | arhitektonski = | vrh = | antena_na_tornju = | krov = | zadnji_sprat = | osmatračnica = | prečnik = | obim = | dužina = | ostale_dimenzije = | strukturni_sistem = | materijal = | veličina = | broj_spratova = | podna_površina = | broj_liftova = | temelji = | arhitekt = Mikola Levčuk | kompanija_izgradnje = | razvojnik = | inženjer = | građevinski_inženjer= | ostali_dizajneri = | izvođač_radova = | nagrade = Zgrada godine (Ukrajinski savez arhitekata) | poznato_po = | ren_arhitekt = | ren_kompanija = | ren_inženjer = | ren_građ_inženjer = | ren_ostali_dizajneri= | ren_potpisnik = | ren_nagrade = | tip_sjedala = | kapacitet_sjedišta = | broj_sob = | parking = | veb-sajt = | reference = | fusnote = }} '''Cvijeće Ukrajine''' (ukrajinski: Квіти України) je kasnosovjetska [[Modernizam|modernistička]] zgrada koja se nalazi u [[Kijev|Kijevu]]. Izgrađena je 1983–1985. godine prema projektu ukrajinskog arhitekte Mikole Levčuka, a 1986. godine Ukrajinski savez arhitekata dodijelio joj je status "zgrada godine":<ref name=":0">{{Cite web|url=https://bzh.life/gorod/u-kievi-budinok-z-kvitami-hochut-rekonstruyuvati-z-nadbudovoyu-meshkanczi-proti/|title=Бывшее здание «Квітів України» хотят реконструировать с надстройкой. Жители против|website=Журнал Большого Города|language=uk|access-date=4. 4. 2026}}</ref> == Opis == Zgrada ima pet spratova, a ukupna visina (uključujući tehnički sprat) iznosi 21 m. Glavna, sjeverna fasada oblikovana je kao kaskada od tri ostakljena volumena koji dosežu visinu drugog, trećeg i četvrtog sprata. Iznad ulaza nalazi se [[rizalit]] sa tri isturena vijenca. Iznad ulaznog dijela smješten je okrugli [[prozor]]. Središte unutrašnje prostorne organizacije objekta bio je atrij, okružen otvorenim galerijskim nivoima. == Historija == Autor projekta stakleničke cvjećare "Cvijeće Ukrajine" je ukrajinski arhitekt Mikola Levčuk. Projekt je izabran na konkursu, koji je 1979. raspisan među arhitektima "Kijevprojekta". Nakon realizacije, objekat je 1986. dobio nagradu Saveza arhitekata Ukrajine za "zgradu godine".<ref name=":0" /> Nakon puštanja u upotrebu 1985, pa sve do 2000-ih, pored najveće cvjećare u Kijevu, u zgradi su se nalazili i staklenik, izložbena sala, istraživačka baza, te prostorije za kulturno-obrazovni rad u kojim su se održavali floristički kursevi.<ref>{{Citation|title=Інтерв’ю з Анастасією Левчук, донькою автора проєкту Квіти України|url=https://www.youtube.com/watch?v=Usw3qjCGYCc|date=30. 6. 2021|accessdate=4. 4. 2026|last=}}</ref> === Planirana rekonstrukcija === Godine 2021. vlasnik zgrade planirao je njenu rekonstrukciju u kancelarijski centar s nadogradnjom i podzemnom garažom. Krajem juna 2021. investitor je uklonio puzavice koje su trideset godina rasle na fasadi zgrade, te započeo unutrašnje demonterske radove, uključujući originalne lustere i [[Vitraj|vitraje]]. Dana 6. jula 2021. održan je protest ispred zgrade, na kojem su aktivisti zahtijevali očuvanje modernističkog objekta. Organizatori i učesnici skupa tražili su od [[Ministarstvo kulture Ukrajine|Ministarstva kulture Ukrajine]] i Odjela za kulturnu baštinu kijevske gradske državne administracije da zgradi dodijele status zaštite.<ref>{{Cite web|url=https://hromadske.ua/posts/u-kiyevi-aktivisti-vimagayut-restavruvati-budivlyu-kviti-ukrayini-vlasnik-hoche-peretvoriti-yiyi-na-torgovo-ofisnij-centr|title=У Києві активісти вимагають реставрувати будівлю «Квіти України». Власник хоче перетворити її на торгово-офісний центр|date=6. 7. 2021|website=hromadske|language=uk|access-date=4. 4. 2026}}</ref> Dana 12. jula 2021. vlasnik zgrade započeo je demontažu glavne fasade paviljona, na što su aktivisti srušili ogradu oko objekta i počeli blokirati građevinsku mehanizaciju.<ref>{{Cite web|url=https://tsn.ua/exclusive/aktivisti-zablokuvali-tehniku-yaka-provodila-demontazh-budivli-kviti-ukrayini-1823341.html|title=Новини Києва: Демонтаж фасаду павільйону "Квіти України" у центрі столиці зупинили обурені активісти|date=12. 7. 2021|website=ТСН.ua|language=uk|access-date=4. 4. 2026}}</ref> Kasnije je ministar kulture Ukrajine [[Oleksandr Tkačenko]] na svom [[Facebook]] profilu izjavio da je potrebno zaustaviti demontažu zgrade i riješiti pitanje dodjele statusa zaštite, te je pozvao gradonačelnika Kijeva [[Vitalij Kličko|Vitalija Klička]] da pažljivije pristupi pravilima i ograničenjima za historijske objekte.<ref>{{Cite web|url=https://www.pravda.com.ua/news/2021/07/12/7300294/|title=Ткаченко вступився за будівлю "Квіти України": демонтаж негайно зупинити|website=Українська правда|language=uk|access-date=4. 4. 2026}}</ref> Sljedećeg dana, zgrada je bila pod privremenom sudskom zaštitom Ševčenkivskog okružnog suda u Kijevu, koji je naložio zabranu svih građevinskih radova tokom predistražnog postupka, a objekat je bio pod policijskim nadzorom.<ref>{{Cite web|url=https://www.pravda.com.ua/news/2021/07/13/7300420/|title=Суд наклав арешт на будівлю "Квіти України", там чергуватиме поліція|website=Українська правда|language=uk|access-date=4. 4. 2026}}</ref> Dana 23. jula 2021. Ministarstvo kulture i informacione politike objavilo je potpisivanje memoranduma s nizom organizacija civilnog društva o očuvanju kulturne baštine iz druge polovine 20. stoljeća. Memorandum također ima za cilj formiranje radnih grupa po regijama radi praćenja, identifikacije i evidentiranja kulturnih dobara.<ref>{{Cite web|url=https://www.pravda.com.ua/news/2021/07/23/7301503/|title=Мінкульт підписав меморандум із ГО, щоб зберегти архітектурні перлини XX століття|website=Українська правда|language=uk|access-date=4. 4. 2026}}</ref> Dana 3. augusta 2021. Odjel za zaštitu kulturne baštine [[Kijevska gradska državna administracija|Kijevske gradske državne administracije]] uvrstio je zgradu "Cvijeće Ukrajine" na listu objekata kulturne baštine u Kijevu i uputio zahtjev Ministarstvu kulture za upis u državni registar spomenika.<ref>{{Cite web|url=https://epravda.com.ua/news/2021/08/03/676526/|title="Квіти України" внесли до об’єктів культурної спадщини Києва – КМДА|website=Економічна правда|language=uk|access-date=4. 4. 2026}}</ref> Početkom decembra 2022. Okružni upravni sud u Kijevu je, po skraćenom postupku, na zahtjev investitora poništio odluku Ministarstva kulture o zabrani građevinskih radova i odluku o dodjeli statusa spomenika zgradi, ali je krajem oktobra naredne godine Šesti upravni apelacioni sud prihvatio žalbu Ministarstva kulture i više drugih institucija i organizacija, odbio poništenje upisa zgrade u Državni registar spomenika te potvrdio naredbu Ministarstva kulture o obustavi građevinskih radova.<ref>{{Cite web|url=https://mincult.gov.ua/news/kvity-ukrayiny-prodovzhuyut-perebuvaty-pid-zahystom-derzhavy/|title=«Квіти України» продовжують перебувати під захистом держави|date=31. 10. 2023|website=Міністерство культури України|language=uk|access-date=4. 4. 2026}}</ref> == Također pogledajte == * [[Cvijeće Ukrajine (film)|Cvijeće Ukrajine]] (poljsko-ukrajinski film) == Reference == <references /> [[Kategorija:Građevine i zgrade u Kijevu]] ck96n2q2vuljm0lamadka0zrolfco82 3823899 3823896 2026-04-04T04:10:31Z Tulum387 155909 3823899 wikitext text/x-wiki {{Infokutija građevina | naziv = Cvijeće Ukrajine | izvorno_ime = Квіти України | domaći_jezik = uk | logo = | logo_veličina = | logo_alt = | logo_tekst = | slika = Datoteka:Kvity Ukrainy building on July 6, 2021.jpg | veličina_slike = | alt_slika = | tekst = | vrsta_karte = | alt_karta = | map_caption = | map_size = | latitude = | longitude = | latd = | latm = | lats = | latNS = | longd = | longm = | longs = | longEW = | map_dot_label = | reljef = | bivši_nazivi = | alternativna_imena = | etimologija = | status = Djelimično srušena | prekinuto = | vrsta_građevine = | stil = [[Modernizam]] | klasifikacija = | lokacija = [[Kijev]] | adresa = Ulica Sichovih strijelaca 49 | lokacija_grad = | država = [[Ukrajina]] | iso_region = | coordinates_display = | coordinates_format = | koordinate = {{coord|50|27|21|N|30|29|41|E|region:UA_type:landmark|display=inline,title}} | altitude = | trenutni_stanari = | nazvano_po = | datum_kamen_temeljac= | početak = | završetak_datum = | datum_otvaranja = | datum_inauguracije = | datum_preještanja = | datum_renoviranja = | datum_zatvaranja = | datum_demoliranja = <!-- ili |datum_uništenja = --> | trošak = | trošak_renoviranja = | klijent = | vlasnik = | upravitelj = | udruženje = | visina = 21 m | arhitektonski = | vrh = | antena_na_tornju = | krov = | zadnji_sprat = | osmatračnica = | prečnik = | obim = | dužina = | ostale_dimenzije = | strukturni_sistem = | materijal = | veličina = | broj_spratova = | podna_površina = | broj_liftova = | temelji = | arhitekt = Mikola Levčuk | kompanija_izgradnje = | razvojnik = | inženjer = | građevinski_inženjer= | ostali_dizajneri = | izvođač_radova = | nagrade = Zgrada godine (Ukrajinski savez arhitekata) | poznato_po = | ren_arhitekt = | ren_kompanija = | ren_inženjer = | ren_građ_inženjer = | ren_ostali_dizajneri= | ren_potpisnik = | ren_nagrade = | tip_sjedala = | kapacitet_sjedišta = | broj_sob = | parking = | veb-sajt = | reference = | fusnote = }} '''Cvijeće Ukrajine''' (ukrajinski: Квіти України) je kasnosovjetska [[Modernizam|modernistička]] zgrada koja se nalazi u [[Kijev|Kijevu]]. Izgrađena je 1983–1985. godine prema projektu ukrajinskog arhitekte Mikole Levčuka, a 1986. godine Ukrajinski savez arhitekata dodijelio joj je status "zgrada godine":<ref name=":0">{{Cite web|url=https://bzh.life/gorod/u-kievi-budinok-z-kvitami-hochut-rekonstruyuvati-z-nadbudovoyu-meshkanczi-proti/|title=Бывшее здание «Квітів України» хотят реконструировать с надстройкой. Жители против|website=Журнал Большого Города|language=uk|access-date=4. 4. 2026}}</ref> == Opis == Zgrada ima pet spratova, a ukupna visina (uključujući tehnički sprat) iznosi 21 m. Glavna, sjeverna fasada oblikovana je kao kaskada od tri ostakljena volumena koji dosežu visinu drugog, trećeg i četvrtog sprata. Iznad ulaza nalazi se [[rizalit]] sa tri isturena vijenca. Iznad ulaznog dijela smješten je okrugli [[prozor]]. Središte unutrašnje prostorne organizacije objekta bio je atrij, okružen otvorenim galerijskim nivoima. == Historija == Autor projekta stakleničke cvjećare "Cvijeće Ukrajine" je ukrajinski arhitekt Mikola Levčuk. Projekt je izabran na konkursu, koji je 1979. raspisan među arhitektima "Kijevprojekta". Nakon realizacije, objekat je 1986. dobio nagradu Saveza arhitekata Ukrajine za "zgradu godine".<ref name=":0" /> Nakon puštanja u upotrebu 1985, pa sve do 2000-ih, pored najveće cvjećare u Kijevu, u zgradi su se nalazili i staklenik, izložbena sala, istraživačka baza, te prostorije za kulturno-obrazovni rad u kojim su se održavali floristički kursevi.<ref>{{Citation|title=Інтерв’ю з Анастасією Левчук, донькою автора проєкту Квіти України|url=https://www.youtube.com/watch?v=Usw3qjCGYCc|date=30. 6. 2021|accessdate=4. 4. 2026|last=}}</ref> === Planirana rekonstrukcija === Godine 2021. vlasnik zgrade planirao je njenu rekonstrukciju u kancelarijski centar s nadogradnjom i podzemnom garažom. Krajem juna 2021. investitor je uklonio puzavice koje su trideset godina rasle na fasadi zgrade, te započeo unutrašnje demonterske radove, uključujući originalne lustere i [[Vitraj|vitraje]]. Dana 6. jula 2021. održan je protest ispred zgrade, na kojem su aktivisti zahtijevali očuvanje modernističkog objekta. Organizatori i učesnici skupa tražili su od [[Ministarstvo kulture Ukrajine|Ministarstva kulture Ukrajine]] i Odjela za kulturnu baštinu kijevske gradske državne administracije da zgradi dodijele status zaštite.<ref>{{Cite web|url=https://hromadske.ua/posts/u-kiyevi-aktivisti-vimagayut-restavruvati-budivlyu-kviti-ukrayini-vlasnik-hoche-peretvoriti-yiyi-na-torgovo-ofisnij-centr|title=У Києві активісти вимагають реставрувати будівлю «Квіти України». Власник хоче перетворити її на торгово-офісний центр|date=6. 7. 2021|website=hromadske|language=uk|access-date=4. 4. 2026}}</ref> Dana 12. jula 2021. vlasnik zgrade započeo je demontažu glavne fasade paviljona, na što su aktivisti srušili ogradu oko objekta i počeli blokirati građevinsku mehanizaciju.<ref>{{Cite web|url=https://tsn.ua/exclusive/aktivisti-zablokuvali-tehniku-yaka-provodila-demontazh-budivli-kviti-ukrayini-1823341.html|title=Новини Києва: Демонтаж фасаду павільйону "Квіти України" у центрі столиці зупинили обурені активісти|date=12. 7. 2021|website=ТСН.ua|language=uk|access-date=4. 4. 2026}}</ref> Kasnije je ministar kulture Ukrajine [[Oleksandr Tkačenko]] na svom [[Facebook]] profilu izjavio da je potrebno zaustaviti demontažu zgrade i riješiti pitanje dodjele statusa zaštite, te je pozvao gradonačelnika Kijeva [[Vitalij Kličko|Vitalija Klička]] da pažljivije pristupi pravilima i ograničenjima za historijske objekte.<ref>{{Cite web|url=https://www.pravda.com.ua/news/2021/07/12/7300294/|title=Ткаченко вступився за будівлю "Квіти України": демонтаж негайно зупинити|website=Українська правда|language=uk|access-date=4. 4. 2026}}</ref> Sljedećeg dana, zgrada je bila pod privremenom sudskom zaštitom Ševčenkivskog okružnog suda u Kijevu, koji je naložio zabranu svih građevinskih radova tokom predistražnog postupka, a objekat je bio pod policijskim nadzorom.<ref>{{Cite web|url=https://www.pravda.com.ua/news/2021/07/13/7300420/|title=Суд наклав арешт на будівлю "Квіти України", там чергуватиме поліція|website=Українська правда|language=uk|access-date=4. 4. 2026}}</ref> Dana 23. jula 2021. Ministarstvo kulture i informacione politike objavilo je potpisivanje memoranduma s nizom organizacija civilnog društva o očuvanju kulturne baštine iz druge polovine 20. stoljeća. Memorandum također ima za cilj formiranje radnih grupa po regijama radi praćenja, identifikacije i evidentiranja kulturnih dobara.<ref>{{Cite web|url=https://www.pravda.com.ua/news/2021/07/23/7301503/|title=Мінкульт підписав меморандум із ГО, щоб зберегти архітектурні перлини XX століття|website=Українська правда|language=uk|access-date=4. 4. 2026}}</ref> Dana 3. augusta 2021. Odjel za zaštitu kulturne baštine [[Kijevska gradska državna administracija|Kijevske gradske državne administracije]] uvrstio je zgradu "Cvijeće Ukrajine" na listu objekata kulturne baštine u Kijevu i uputio zahtjev Ministarstvu kulture za upis u državni registar spomenika.<ref>{{Cite web|url=https://epravda.com.ua/news/2021/08/03/676526/|title="Квіти України" внесли до об’єктів культурної спадщини Києва – КМДА|website=Економічна правда|language=uk|access-date=4. 4. 2026}}</ref> Početkom decembra 2022. Okružni upravni sud u Kijevu je, po skraćenom postupku, na zahtjev investitora poništio odluku Ministarstva kulture o zabrani građevinskih radova i odluku o dodjeli statusa spomenika zgradi, ali je krajem oktobra naredne godine Šesti upravni apelacioni sud prihvatio žalbu Ministarstva kulture i više drugih institucija i organizacija, odbio poništenje upisa zgrade u Državni registar spomenika te potvrdio naredbu Ministarstva kulture o obustavi građevinskih radova.<ref>{{Cite web|url=https://mincult.gov.ua/news/kvity-ukrayiny-prodovzhuyut-perebuvaty-pid-zahystom-derzhavy/|title=«Квіти України» продовжують перебувати під захистом держави|date=31. 10. 2023|website=Міністерство культури України|language=uk|access-date=4. 4. 2026}}</ref> == Također pogledajte == * [[Cvijeće Ukrajine (film)|Cvijeće Ukrajine]] (poljsko-ukrajinski film) == Reference == <references /> [[Kategorija:Građevine i zgrade u Kijevu]] cg8g8x89yucemi8m9bvameqfs8srwd3 0 532876 3823901 2026-04-04T05:48:36Z Tulum387 155909 Napravljen novi članak prevodom sa en.wiki. Dodane reference. 3823901 wikitext text/x-wiki [[File:Millwallwestham1930.gif|thumb|300px|Susret ljutih rivala [[Millwall FC|Millwalla]] i [[West Ham United FC|West Hama]] na [[FA kup|FA kupu]] 1930. godine na [[Stadion Upton Park|Upton Parku]].<ref>Lindsay, Richard (1991). ''Millwall: A Complete Record, 1885–1991''. Breedon Books Publishing Co Ltd. ISBN <bdi>1-85983-833-2</bdi>. Pristupljeno 28. februara 2014.</ref>]] '''Londonski derbiji''' je naziv za nekoliko različitih [[Spisak sportskih rivalstava|lokalnih]] [[Nogomet|fudbalskih]] derbija između klubova iz [[Engleska|engleskog]] [[London|Londona]]. Ovaj pojam se odnosi posebno na pojedinačne utakmice između tih timova, ali se može koristiti i za opis općeg, trajnog rivalstva između klubova i njihovih navijača. Prvi londonski derbi u okviru [[English Football League|EFL-a]] odigran je na [[Stadion Clapton|stadionu Clapton]] 11. novembra 1905. godine, kada je [[Chelsea]] pobijedio [[Leyton Orient FC|Clapton Orient]] rezultatom 3–0 u utakmici [[Football League Second Division|Druge divizije]]. Chelsea je također ostvario pobjedu u prvom londonskom derbiju najvišeg ranga takmičenja, savladavši Woolwich Arsenal (današnji [[Arsenal FC|Arsenal]]) rezultatom 2–1 u utakmici Prve divizije na [[Stamford Bridge (stadion)|Stamford Bridgeu]] 9. novembra 1907. godine. Prvo finale [[FA kup|FA kupa]] u kojem su se sastala dva londonska kluba odigrano je [[Finale FA kupa 1967.|1967]], kada je [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]] pobijedio [[Chelsea FC|Chelsea]] rezultatom 2–1. Od sezone [[Sezona 2021-2022. u engleskom fudbalu|2021–22]], trinaest klubova u [[Premijer liga Engleske|Premijer ligi]] i EFL-u dolazi iz [[Greater London|šireg područja Londona]]. Rivalstva između Arsenala i Tottenham Hotspura, kao i između [[Millwall FC|Millwalla]] i [[West Ham United FC|West Ham Uniteda]], smatraju se među najžešćim londonskim derbijima.<ref>{{Cite news|title=London derbies ranked on ferocity of rivalry, including Tottenham v Arsenal and West Ham v Chelsea|url=https://talksport.com/football/london-derbies-ranked-ferocity-rivalry-including-tottenham-v-arsenal-and-west-ham-v-chelsea|newspaper=talkSPORT|date=25. 11. 2016|access-date=4. 4. 2026|language=en|first=Damian|last=Mannion}}</ref><ref>{{Cite news|title=The 10 biggest rivalries in London football|url=https://www.telegraph.co.uk/football/2016/02/08/the-10-biggest-rivalries-in-london-football/|newspaper=The Telegraph|access-date=4. 4. 2026|language=en|date=21. 1. 2016}}</ref> [[File:Honours of London football clubs by year.png|thumb|Historijski prikaz osvojenih priznanja londonskih klubova po sezoni.]] == Klubovi u Londonu == ''Zaključno sa sezonom 2025–26.'' {| class="wikitable" |+ !Liga !Klub(ovi) |- |[[Premijer liga Engleske]] |[[Arsenal FC|Arsenal]], [[Brentford FC|Brentford]], [[Chelsea FC|Chelsea]], [[Crystal Palace FC|Crystal Palace]], [[Fulham FC|Fulham]], [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]], [[West Ham United FC|West Ham United]] |- |[[EFL Championship]] |[[Charlton Athletic FC|Charlton Athletic]], [[Millwall FC|Millwall]], [[Queens Park Rangers FC|Queens Park Rangers]] |- |[[EFL League One]] |[[AFC Wimbledon]], [[Leyton Orient FC|Leyton Orient]] |- |[[EFL League Two]] |[[Barnet FC|Barnet]], [[Bromley FC|Bromley]] |- |[[National League]] |[[Sutton United FC|Sutton United]], [[Wealdstone FC|Wealdstone]] |- |[[National League South]] |[[Dagenham & Redbridge FC|Dagenham & Redbridge]], [[Enfield Town FC|Enfield Town]], [[Hampton & Richmond Borough FC|Hampton & Richmond Borough]], [[Hornchurch FC|Hornchurch]] |- |Sedma liga engleskog fudbala |[[Isthmian Premier League|Isthmian Premier]]: [[Carshalton Athletic FC|Carshalton Athletic]], [[Cray Wanderers FC|Cray Wanderers]], [[Dulwich Hamlet FC|Dulwich Hamlet]], [[Wingate & Finchley FC|Wingate & Finchley]], [[Cray Valley Paper Mills FC|Cray Valley Paper Mills]], [[Hendon FC|Hendon]], [[Welling United FC|Welling United]] [[Southern Football League|Southern League Premier South]]: [[Hanwell Town FC|Hanwell Town]] |} Među ugašenim klubovima koji su nekada nastupali u EFL-u su [[Thames AFC|Thames]] i [[Wimbledon FC]]. == Veliki londonski derbiji == * '''[[Sjevernolondonski derbi]]''' – između [[Arsenal FC|Arsenala]] i [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspura]]. Rivalstvo postoji od Arsenalovog preseljenja u [[Highbury]] u [[Sjeverni London]] 1913. godine, a posebno od njihovog ulaska u Prvu diviziju 1919. Ovo je vjerovatno najžešći od svih londonskih derbija, jer su dva kluba udaljena oko 6 km jedan od drugog i nalaze se u susjednim [[Londonske općine|općinama]]. Do danas su odigrali oko 200 međusobnih utakmica. * '''Derbi Sjevernog i Zapadnog Londona''' ** [[Rivalstvo Arsenal–Chelsea|'''Rivalstvo Arsenala i Chelseaja''']] – najstarije rivalstvo na najvišem nivou između [[Arsenal FC|Arsenala]] iz [[Sjeverni London|Sjevernog Londona]] i [[Chelsea FC|Chelseaja]] iz [[Zapadni London|Zapadnog Londona]], te najčešće igrani londonski derbi. Prvi put su se sastali u Prvoj diviziji 1907. godine i od tada su odigrali više od 200 utakmica. Sastajali su se u sva tri glavna domaća takmičenja, kao i u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]] i [[UEFA Evropska liga|Evropskoj ligi]]. ** [[Rivalstvo Chelsea–Tottenham Hotspur|'''Rivalstvo Chelseaja i Tottenham Hotspura''']] – rivalstvo koje datira od njihovog prvog susreta 1909. godine, između Chelseaja iz Zapadnog i [[Tottenham Hotspur FC|Tottenhama]] iz Sjevernog Londona. Do danas su igrali nešto više od 160 puta. * [[Rivalstvo Milwall–West Ham United|'''Rivalstvo Millwalla i West Ham Uniteda''']] – derbi klubova iz [[Južni London|Južnog]] i [[Istočni London|Istočnog Londona]], poznat i kao "'''Dockers derbi'''" zbog historijskih veza klubova s brodogradnjom i radnicima na dokovima uz [[Temza|Temzu]]. Rivalstvo potiče iz sukoba između konkurentskih londonskih [[Lučki radnik|lučkih radnika]] i ostalo je izuzetno žestoko (utakmice su često bile obilježene nasiljem i [[Huliganstvo|huliganizmom]]), iako se rijetko igra jer su klubovi veći dio historije bili u različitim ligama. Ovi rivali su se sastali 99 puta, uglavnom prije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Ovo je vjerovatno najogorčenije londonsko rivalstvo i prikazano je u nekoliko filmova, npr. u ''[[Green Street Hooligans]]''. * '''[[Istočnolondonski derbi]]''' – bilo koja utakmica između [[Leyton Orient FC|Leyton Orienta]], [[West Ham United FC|West Ham Uniteda]] i [[Dagenham & Redbridge FC|Dagenham & Redbridgea]], derbi koji se, iz istih razloga kao i Dockers derbi, rijetko igra. West Ham i Leyton Orient su se posljednji put takmičarski sastali u januaru 1987. godine, dok se West Ham i Dagenham & Redbridge nikada nisu sastali otkako je ovaj klub nastao 1992. godine spajanjem Redbridge Foresta i Dagenhama. Međutim, Leyton Orient i Dagenham & Redbridge povremeno igraju u nižim ligama. * '''[[Južnolondonski derbi]]''' – bilo koji meč između [[AFC Wimbledon|AFC Wimbledona]], [[Charlton Athletic FC|Charlton Athletica]], [[Crystal Palace FC|Crystal Palacea]], [[Millwall FC|Millwalla]] i [[Sutton United FC|Sutton Uniteda]]. Iako Millwall ima najžešće rivalstvo sa West Hamom iz Istočnog Londona, također ima rivalitet sa susjedima Crystal Palaceom i Charltonom. Ovih pet klubova su zajedno odigrali više od 300 utakmica. * '''[[Zapadnolondonski derbi]]''' – bilo koji susret između [[Brentford FC|Brentforda]], [[Chelsea FC|Chelseaja]], [[Fulham FC|Fulhama]] i [[Queens Park Rangers FC|Queens Park Rangersa]]. Brentford, Fulham i QPR imaju dugogodišnja međusobna rivalstva. Fulham smatra Chelsea svojim glavnim rivalom, a QPR također smatra Chelsea glavnim rivalom, pa zatim Fulham. Međutim, u posljednjih 10-15 godina, zbog uspjeha Chelseaja, ovo zapadnolondonsko rivalstvo nije u istoj mjeri uzvraćeno od strane navijača Chelseaja, koji češće smatraju Arsenal, Tottenham, West Ham, kao i sjeverne klubove [[Liverpool FC|Liverpool]], [[Leeds United FC|Leeds United]] i [[Manchester United FC|Manchester United]] značajnijim rivalima. == Također pogledajte == * [[Nogomet u Londonu]] == Reference == {{Refspisak}} == Izvori == * "''[https://www.amazon.co.uk/gp/product/190432813X?ie=UTF8&linkCode=as2&camp=1634&creative=6738&creativeASIN=190432813X The Offbeat Guide to the 92 League Clubs]''" – Geoff Harvey, Vanessa Strowger. Aesculus Press Limited, 2004, ISBN 978-1904328131 * "[http://greatwen.com/tag/london-football-club-rivals/ ''Understanding London football rivalries'']" – Peter Watts. Blog The Great Wen. Objavljeno 8. 2. 2010. Pristupljeno 4. 4. 2026. * "''[https://web.archive.org/web/20160303223526/http://www.wsc.co.uk/wsc-daily/997-July-2010/5668-brentford-and-fulham-briefly-resume-a-rivalry Brentford and Fulham briefly resume a rivalry]''", Blog When Saturday Comes''.'' Objavljeno 29. 7. 2010. Pristupljeno 4. 4. 2026. (arhivirani original) * "''[https://web.archive.org/web/20130303125741/http://soccerwithoutlimits.com/london-a-football-fans-heaven/2977/ London: A Football Fan’s Heaven]''", Veb-sajt SoccerWithoutLimits. Objavljeno 7. 7. 2012. Pristupljeno 4. 4. 2026. (arhivirani original) * "''[http://www.fussballinlondon.de/fans_eng.php The English Fan]''", Veb-sajt FussballinLondon * "''[https://web.archive.org/web/20140216185103/http://www.transfers-in-london.com/london-football-teams.html London football teams]''", Veb-sajt Transfers-in-London (arhivirani original) [[Kategorija:Londonski derbiji]] mmzwxwzgorff03cst61pqor910o645v 3823902 3823901 2026-04-04T05:51:13Z Tulum387 155909 [[Kategorija:Engleski nogometni derbiji]] dodata (uz pomoć [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]a) 3823902 wikitext text/x-wiki [[File:Millwallwestham1930.gif|thumb|300px|Susret ljutih rivala [[Millwall FC|Millwalla]] i [[West Ham United FC|West Hama]] na [[FA kup|FA kupu]] 1930. godine na [[Stadion Upton Park|Upton Parku]].<ref>Lindsay, Richard (1991). ''Millwall: A Complete Record, 1885–1991''. Breedon Books Publishing Co Ltd. ISBN <bdi>1-85983-833-2</bdi>. Pristupljeno 28. februara 2014.</ref>]] '''Londonski derbiji''' je naziv za nekoliko različitih [[Spisak sportskih rivalstava|lokalnih]] [[Nogomet|fudbalskih]] derbija između klubova iz [[Engleska|engleskog]] [[London|Londona]]. Ovaj pojam se odnosi posebno na pojedinačne utakmice između tih timova, ali se može koristiti i za opis općeg, trajnog rivalstva između klubova i njihovih navijača. Prvi londonski derbi u okviru [[English Football League|EFL-a]] odigran je na [[Stadion Clapton|stadionu Clapton]] 11. novembra 1905. godine, kada je [[Chelsea]] pobijedio [[Leyton Orient FC|Clapton Orient]] rezultatom 3–0 u utakmici [[Football League Second Division|Druge divizije]]. Chelsea je također ostvario pobjedu u prvom londonskom derbiju najvišeg ranga takmičenja, savladavši Woolwich Arsenal (današnji [[Arsenal FC|Arsenal]]) rezultatom 2–1 u utakmici Prve divizije na [[Stamford Bridge (stadion)|Stamford Bridgeu]] 9. novembra 1907. godine. Prvo finale [[FA kup|FA kupa]] u kojem su se sastala dva londonska kluba odigrano je [[Finale FA kupa 1967.|1967]], kada je [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]] pobijedio [[Chelsea FC|Chelsea]] rezultatom 2–1. Od sezone [[Sezona 2021-2022. u engleskom fudbalu|2021–22]], trinaest klubova u [[Premijer liga Engleske|Premijer ligi]] i EFL-u dolazi iz [[Greater London|šireg područja Londona]]. Rivalstva između Arsenala i Tottenham Hotspura, kao i između [[Millwall FC|Millwalla]] i [[West Ham United FC|West Ham Uniteda]], smatraju se među najžešćim londonskim derbijima.<ref>{{Cite news|title=London derbies ranked on ferocity of rivalry, including Tottenham v Arsenal and West Ham v Chelsea|url=https://talksport.com/football/london-derbies-ranked-ferocity-rivalry-including-tottenham-v-arsenal-and-west-ham-v-chelsea|newspaper=talkSPORT|date=25. 11. 2016|access-date=4. 4. 2026|language=en|first=Damian|last=Mannion}}</ref><ref>{{Cite news|title=The 10 biggest rivalries in London football|url=https://www.telegraph.co.uk/football/2016/02/08/the-10-biggest-rivalries-in-london-football/|newspaper=The Telegraph|access-date=4. 4. 2026|language=en|date=21. 1. 2016}}</ref> [[File:Honours of London football clubs by year.png|thumb|Historijski prikaz osvojenih priznanja londonskih klubova po sezoni.]] == Klubovi u Londonu == ''Zaključno sa sezonom 2025–26.'' {| class="wikitable" |+ !Liga !Klub(ovi) |- |[[Premijer liga Engleske]] |[[Arsenal FC|Arsenal]], [[Brentford FC|Brentford]], [[Chelsea FC|Chelsea]], [[Crystal Palace FC|Crystal Palace]], [[Fulham FC|Fulham]], [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspur]], [[West Ham United FC|West Ham United]] |- |[[EFL Championship]] |[[Charlton Athletic FC|Charlton Athletic]], [[Millwall FC|Millwall]], [[Queens Park Rangers FC|Queens Park Rangers]] |- |[[EFL League One]] |[[AFC Wimbledon]], [[Leyton Orient FC|Leyton Orient]] |- |[[EFL League Two]] |[[Barnet FC|Barnet]], [[Bromley FC|Bromley]] |- |[[National League]] |[[Sutton United FC|Sutton United]], [[Wealdstone FC|Wealdstone]] |- |[[National League South]] |[[Dagenham & Redbridge FC|Dagenham & Redbridge]], [[Enfield Town FC|Enfield Town]], [[Hampton & Richmond Borough FC|Hampton & Richmond Borough]], [[Hornchurch FC|Hornchurch]] |- |Sedma liga engleskog fudbala |[[Isthmian Premier League|Isthmian Premier]]: [[Carshalton Athletic FC|Carshalton Athletic]], [[Cray Wanderers FC|Cray Wanderers]], [[Dulwich Hamlet FC|Dulwich Hamlet]], [[Wingate & Finchley FC|Wingate & Finchley]], [[Cray Valley Paper Mills FC|Cray Valley Paper Mills]], [[Hendon FC|Hendon]], [[Welling United FC|Welling United]] [[Southern Football League|Southern League Premier South]]: [[Hanwell Town FC|Hanwell Town]] |} Među ugašenim klubovima koji su nekada nastupali u EFL-u su [[Thames AFC|Thames]] i [[Wimbledon FC]]. == Veliki londonski derbiji == * '''[[Sjevernolondonski derbi]]''' – između [[Arsenal FC|Arsenala]] i [[Tottenham Hotspur FC|Tottenham Hotspura]]. Rivalstvo postoji od Arsenalovog preseljenja u [[Highbury]] u [[Sjeverni London]] 1913. godine, a posebno od njihovog ulaska u Prvu diviziju 1919. Ovo je vjerovatno najžešći od svih londonskih derbija, jer su dva kluba udaljena oko 6 km jedan od drugog i nalaze se u susjednim [[Londonske općine|općinama]]. Do danas su odigrali oko 200 međusobnih utakmica. * '''Derbi Sjevernog i Zapadnog Londona''' ** [[Rivalstvo Arsenal–Chelsea|'''Rivalstvo Arsenala i Chelseaja''']] – najstarije rivalstvo na najvišem nivou između [[Arsenal FC|Arsenala]] iz [[Sjeverni London|Sjevernog Londona]] i [[Chelsea FC|Chelseaja]] iz [[Zapadni London|Zapadnog Londona]], te najčešće igrani londonski derbi. Prvi put su se sastali u Prvoj diviziji 1907. godine i od tada su odigrali više od 200 utakmica. Sastajali su se u sva tri glavna domaća takmičenja, kao i u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]] i [[UEFA Evropska liga|Evropskoj ligi]]. ** [[Rivalstvo Chelsea–Tottenham Hotspur|'''Rivalstvo Chelseaja i Tottenham Hotspura''']] – rivalstvo koje datira od njihovog prvog susreta 1909. godine, između Chelseaja iz Zapadnog i [[Tottenham Hotspur FC|Tottenhama]] iz Sjevernog Londona. Do danas su igrali nešto više od 160 puta. * [[Rivalstvo Milwall–West Ham United|'''Rivalstvo Millwalla i West Ham Uniteda''']] – derbi klubova iz [[Južni London|Južnog]] i [[Istočni London|Istočnog Londona]], poznat i kao "'''Dockers derbi'''" zbog historijskih veza klubova s brodogradnjom i radnicima na dokovima uz [[Temza|Temzu]]. Rivalstvo potiče iz sukoba između konkurentskih londonskih [[Lučki radnik|lučkih radnika]] i ostalo je izuzetno žestoko (utakmice su često bile obilježene nasiljem i [[Huliganstvo|huliganizmom]]), iako se rijetko igra jer su klubovi veći dio historije bili u različitim ligama. Ovi rivali su se sastali 99 puta, uglavnom prije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Ovo je vjerovatno najogorčenije londonsko rivalstvo i prikazano je u nekoliko filmova, npr. u ''[[Green Street Hooligans]]''. * '''[[Istočnolondonski derbi]]''' – bilo koja utakmica između [[Leyton Orient FC|Leyton Orienta]], [[West Ham United FC|West Ham Uniteda]] i [[Dagenham & Redbridge FC|Dagenham & Redbridgea]], derbi koji se, iz istih razloga kao i Dockers derbi, rijetko igra. West Ham i Leyton Orient su se posljednji put takmičarski sastali u januaru 1987. godine, dok se West Ham i Dagenham & Redbridge nikada nisu sastali otkako je ovaj klub nastao 1992. godine spajanjem Redbridge Foresta i Dagenhama. Međutim, Leyton Orient i Dagenham & Redbridge povremeno igraju u nižim ligama. * '''[[Južnolondonski derbi]]''' – bilo koji meč između [[AFC Wimbledon|AFC Wimbledona]], [[Charlton Athletic FC|Charlton Athletica]], [[Crystal Palace FC|Crystal Palacea]], [[Millwall FC|Millwalla]] i [[Sutton United FC|Sutton Uniteda]]. Iako Millwall ima najžešće rivalstvo sa West Hamom iz Istočnog Londona, također ima rivalitet sa susjedima Crystal Palaceom i Charltonom. Ovih pet klubova su zajedno odigrali više od 300 utakmica. * '''[[Zapadnolondonski derbi]]''' – bilo koji susret između [[Brentford FC|Brentforda]], [[Chelsea FC|Chelseaja]], [[Fulham FC|Fulhama]] i [[Queens Park Rangers FC|Queens Park Rangersa]]. Brentford, Fulham i QPR imaju dugogodišnja međusobna rivalstva. Fulham smatra Chelsea svojim glavnim rivalom, a QPR također smatra Chelsea glavnim rivalom, pa zatim Fulham. Međutim, u posljednjih 10-15 godina, zbog uspjeha Chelseaja, ovo zapadnolondonsko rivalstvo nije u istoj mjeri uzvraćeno od strane navijača Chelseaja, koji češće smatraju Arsenal, Tottenham, West Ham, kao i sjeverne klubove [[Liverpool FC|Liverpool]], [[Leeds United FC|Leeds United]] i [[Manchester United FC|Manchester United]] značajnijim rivalima. == Također pogledajte == * [[Nogomet u Londonu]] == Reference == {{Refspisak}} == Izvori == * "''[https://www.amazon.co.uk/gp/product/190432813X?ie=UTF8&linkCode=as2&camp=1634&creative=6738&creativeASIN=190432813X The Offbeat Guide to the 92 League Clubs]''" – Geoff Harvey, Vanessa Strowger. Aesculus Press Limited, 2004, ISBN 978-1904328131 * "[http://greatwen.com/tag/london-football-club-rivals/ ''Understanding London football rivalries'']" – Peter Watts. Blog The Great Wen. Objavljeno 8. 2. 2010. Pristupljeno 4. 4. 2026. * "''[https://web.archive.org/web/20160303223526/http://www.wsc.co.uk/wsc-daily/997-July-2010/5668-brentford-and-fulham-briefly-resume-a-rivalry Brentford and Fulham briefly resume a rivalry]''", Blog When Saturday Comes''.'' Objavljeno 29. 7. 2010. Pristupljeno 4. 4. 2026. (arhivirani original) * "''[https://web.archive.org/web/20130303125741/http://soccerwithoutlimits.com/london-a-football-fans-heaven/2977/ London: A Football Fan’s Heaven]''", Veb-sajt SoccerWithoutLimits. Objavljeno 7. 7. 2012. Pristupljeno 4. 4. 2026. (arhivirani original) * "''[http://www.fussballinlondon.de/fans_eng.php The English Fan]''", Veb-sajt FussballinLondon * "''[https://web.archive.org/web/20140216185103/http://www.transfers-in-london.com/london-football-teams.html London football teams]''", Veb-sajt Transfers-in-London (arhivirani original) [[Kategorija:Londonski derbiji]] [[Kategorija:Engleski nogometni derbiji]] d762awalke1e86b1twupe2wc2ssjyuz 0 532877 3823908 2026-04-04T07:29:04Z AnToni 2325 Nova stranica: {{Infokutija biatlonac | ime = Alona Makarova | slika = Makarova_A._–_Biathlon_WCh_2024_Nove_Mesto_2272.jpg | opis slike = | puno ime = Alona Sergejevna Makarova | država = {{ZID|Rusija}} <small>(do 2020.)</small><br>{{ZID|Moldavija}} <small>(od 2020.)</small> | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1994|10|04}} | mjesto rođenja = [[Iševsk]], [[Udmurtija]] | država rođenja = [[Rusija]] | datum smrti... 3823908 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Alona Makarova | slika = Makarova_A._–_Biathlon_WCh_2024_Nove_Mesto_2272.jpg | opis slike = | puno ime = Alona Sergejevna Makarova | država = {{ZID|Rusija}} <small>(do 2020.)</small><br>{{ZID|Moldavija}} <small>(od 2020.)</small> | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1994|10|04}} | mjesto rođenja = [[Iševsk]], [[Udmurtija]] | država rođenja = [[Rusija]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = | visina = 165 | težina = 51 | trener = [[Aleksandar Semjonov]]<ref>{{cite web |url=https://www.biathlon-moldova.md/about-us |title =Our Team |language=en |publisher=biathlon-moldova.md |access-date =21. 8. 2024}}</ref> <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''0''' | medalje OI = | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''2''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|2024]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|2025.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]] | pobjede SK = '''0''' | pobjede SK štafeta= | plasman SK = {{plainlist| * '''87.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''63.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24.]]) }} | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2021/2022.|2021/22.]] | pobjede EK = | plasman EK = '''79.''' ([[IBU kup 22021/2022.|2021/22.]]) | kraj karijere = | status = aktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} <!-- Nagrade --> | nagrade = | ordeni = | ažurirano = 4. 4. 2025. }} '''Alona Sergejevna Makarova''', ({{jez-ru|Алёна Сергеевна Макарова|kurziv=da}}) rođena 4. oktobra 1994. u [[Iševsk]]u, [[Udmurtija]] u [[Rusija|Rusiji]], je ruska i od 2020. [[Moldavija|moldavska]] [[biatlon]]ka. == Karijera == {{Sekcija}} === Olimpijske igre === Alona Makarova nije nastupala na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijskim igrama]]. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2024}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 15 km|63]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 7,5 km|83]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – štafeta (mješovito)|18]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – pojedinačna štafeta (mješovito)|19]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2025}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – 15 km|74]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – 7,5 km|74]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – štafeta (žene)|18]] | | |} Alona Makarova je nastupila na dva [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|SP 2024.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|SP 2025]], ali nije osvojila ni jednu medalju. <!-- Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bilo joj je 43-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 7,5 km|utrci na 7,5&nbsp;km]], kada je s jednim promašajem i zaostatkom od 2:14.7&nbsp;min bila sporija od pobjednice norveške biatlonke [[Tiril Eckhoff]], koja je završila utrku bez promašaja. U ekipnim utrkama najbolji joj je plasman bilo 18-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|SP 2014.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – štafeta (mješovito)|mješovitoj štafeti]] s [[Mihail Usov|Mihailom Usovim]], [[Pavel Magazejev|Pavelom Magazejevim]] i [[Aljona Makarova|Aljonom Makarovom]]. --> === Svjetski kup === <!-- {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="9" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2018/2019.|2018/19]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2022/2023.|2022/23]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24]] |- | || || || ||90|| || || |} {{clear}} Prvi nastup Makarova u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18.]] u [[Francuska|francuskom]] [[Annecy-Le Grand-Bornand]] u utrci na 7,5&nbsp;km, kada je osvojila 93-o mjesto s dva promašaja i zaostatkom od 5:01.1&nbsp;min bila sporija od pobjednice slovačke biatlonke [[Anastasiya Kuzmina|Anastasiye Kuzmine]], koja je utrku završila bez promašaja. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bilo joj je 37-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|sezoni SK 2020/21]], kada je s jednim promašajem i zaostatkom od 1:35.7&nbsp;min bila sporija od pobjednice norveške biatlonke [[Tiril Eckhoff]], koja je utrku završila s jednim promašajem. Najbolji rezultat u štafetnim utrkama joj je 15-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|sezoni SK 2023/24.]] u [[Norveška|norveškom]] [[Holmenkollen]]u 3. marta 2024. u mješovitoj štafeti s [[Alina Stremous|Alinom Stremous]], [[Mihail Usov|Mihailom Usovim]] i [[Pavel Magazejev|Pavelom Magazejevim]]. --> == Privatni život == {{sekcija}} == Nagrade == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline|Aljona Makarova}} * {{Sport365|928}} {{DEFAULTSORT:Makarova, Aljona}} [[Kategorija:Rođeni 1994.]] [[Kategorija:Biografije, Iševsk]] [[Kategorija:Ruski biatlonci]] [[Kategorija:Moldavski biatlonci]] 2sg3gqa5dhqy1na83v65ye7rc1hu5qj 3823909 3823908 2026-04-04T07:29:24Z AnToni 2325 AnToni premjestio je stranicu [[Alona Makarova]] na [[Aljona Makarova]] bez ostavljanja preusmjerenja 3823908 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Alona Makarova | slika = Makarova_A._–_Biathlon_WCh_2024_Nove_Mesto_2272.jpg | opis slike = | puno ime = Alona Sergejevna Makarova | država = {{ZID|Rusija}} <small>(do 2020.)</small><br>{{ZID|Moldavija}} <small>(od 2020.)</small> | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1994|10|04}} | mjesto rođenja = [[Iševsk]], [[Udmurtija]] | država rođenja = [[Rusija]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = | visina = 165 | težina = 51 | trener = [[Aleksandar Semjonov]]<ref>{{cite web |url=https://www.biathlon-moldova.md/about-us |title =Our Team |language=en |publisher=biathlon-moldova.md |access-date =21. 8. 2024}}</ref> <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''0''' | medalje OI = | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''2''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|2024]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|2025.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]] | pobjede SK = '''0''' | pobjede SK štafeta= | plasman SK = {{plainlist| * '''87.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''63.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24.]]) }} | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2021/2022.|2021/22.]] | pobjede EK = | plasman EK = '''79.''' ([[IBU kup 22021/2022.|2021/22.]]) | kraj karijere = | status = aktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} <!-- Nagrade --> | nagrade = | ordeni = | ažurirano = 4. 4. 2025. }} '''Alona Sergejevna Makarova''', ({{jez-ru|Алёна Сергеевна Макарова|kurziv=da}}) rođena 4. oktobra 1994. u [[Iševsk]]u, [[Udmurtija]] u [[Rusija|Rusiji]], je ruska i od 2020. [[Moldavija|moldavska]] [[biatlon]]ka. == Karijera == {{Sekcija}} === Olimpijske igre === Alona Makarova nije nastupala na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijskim igrama]]. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2024}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 15 km|63]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 7,5 km|83]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – štafeta (mješovito)|18]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – pojedinačna štafeta (mješovito)|19]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2025}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – 15 km|74]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – 7,5 km|74]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – štafeta (žene)|18]] | | |} Alona Makarova je nastupila na dva [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|SP 2024.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|SP 2025]], ali nije osvojila ni jednu medalju. <!-- Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bilo joj je 43-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 7,5 km|utrci na 7,5&nbsp;km]], kada je s jednim promašajem i zaostatkom od 2:14.7&nbsp;min bila sporija od pobjednice norveške biatlonke [[Tiril Eckhoff]], koja je završila utrku bez promašaja. U ekipnim utrkama najbolji joj je plasman bilo 18-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|SP 2014.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – štafeta (mješovito)|mješovitoj štafeti]] s [[Mihail Usov|Mihailom Usovim]], [[Pavel Magazejev|Pavelom Magazejevim]] i [[Aljona Makarova|Aljonom Makarovom]]. --> === Svjetski kup === <!-- {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="9" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2018/2019.|2018/19]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2022/2023.|2022/23]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24]] |- | || || || ||90|| || || |} {{clear}} Prvi nastup Makarova u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18.]] u [[Francuska|francuskom]] [[Annecy-Le Grand-Bornand]] u utrci na 7,5&nbsp;km, kada je osvojila 93-o mjesto s dva promašaja i zaostatkom od 5:01.1&nbsp;min bila sporija od pobjednice slovačke biatlonke [[Anastasiya Kuzmina|Anastasiye Kuzmine]], koja je utrku završila bez promašaja. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bilo joj je 37-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|sezoni SK 2020/21]], kada je s jednim promašajem i zaostatkom od 1:35.7&nbsp;min bila sporija od pobjednice norveške biatlonke [[Tiril Eckhoff]], koja je utrku završila s jednim promašajem. Najbolji rezultat u štafetnim utrkama joj je 15-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|sezoni SK 2023/24.]] u [[Norveška|norveškom]] [[Holmenkollen]]u 3. marta 2024. u mješovitoj štafeti s [[Alina Stremous|Alinom Stremous]], [[Mihail Usov|Mihailom Usovim]] i [[Pavel Magazejev|Pavelom Magazejevim]]. --> == Privatni život == {{sekcija}} == Nagrade == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline|Aljona Makarova}} * {{Sport365|928}} {{DEFAULTSORT:Makarova, Aljona}} [[Kategorija:Rođeni 1994.]] [[Kategorija:Biografije, Iševsk]] [[Kategorija:Ruski biatlonci]] [[Kategorija:Moldavski biatlonci]] 2sg3gqa5dhqy1na83v65ye7rc1hu5qj 3823910 3823909 2026-04-04T07:29:53Z AnToni 2325 3823910 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Aljona Makarova | slika = Makarova_A._–_Biathlon_WCh_2024_Nove_Mesto_2272.jpg | opis slike = | puno ime = Aljona Sergejevna Makarova | država = {{ZID|Rusija}} <small>(do 2020.)</small><br>{{ZID|Moldavija}} <small>(od 2020.)</small> | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1994|10|04}} | mjesto rođenja = [[Iševsk]], [[Udmurtija]] | država rođenja = [[Rusija]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = | visina = 165 | težina = 51 | trener = [[Aleksandar Semjonov]]<ref>{{cite web |url=https://www.biathlon-moldova.md/about-us |title =Our Team |language=en |publisher=biathlon-moldova.md |access-date =21. 8. 2024}}</ref> <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''0''' | medalje OI = | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''2''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|2024]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|2025.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]] | pobjede SK = '''0''' | pobjede SK štafeta= | plasman SK = {{plainlist| * '''87.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''63.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24.]]) }} | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2021/2022.|2021/22.]] | pobjede EK = | plasman EK = '''79.''' ([[IBU kup 22021/2022.|2021/22.]]) | kraj karijere = | status = aktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} <!-- Nagrade --> | nagrade = | ordeni = | ažurirano = 4. 4. 2025. }} '''Aljona Sergejevna Makarova''', ({{jez-ru|Алёна Сергеевна Макарова|kurziv=da}}) rođena 4. oktobra 1994. u [[Iševsk]]u, [[Udmurtija]] u [[Rusija|Rusiji]], je ruska i od 2020. [[Moldavija|moldavska]] [[biatlon]]ka. == Karijera == {{Sekcija}} === Olimpijske igre === Aljona Makarova nije nastupala na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijskim igrama]]. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2024}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 15 km|63]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 7,5 km|83]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – štafeta (mješovito)|18]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – pojedinačna štafeta (mješovito)|19]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2025}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – 15 km|74]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – 7,5 km|74]] | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – štafeta (žene)|18]] | | |} Aljona Makarova je nastupila na dva [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|SP 2024.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|SP 2025]], ali nije osvojila ni jednu medalju. <!-- Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bilo joj je 43-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021.|SP 2021.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2021 – 7,5 km|utrci na 7,5&nbsp;km]], kada je s jednim promašajem i zaostatkom od 2:14.7&nbsp;min bila sporija od pobjednice norveške biatlonke [[Tiril Eckhoff]], koja je završila utrku bez promašaja. U ekipnim utrkama najbolji joj je plasman bilo 18-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|SP 2014.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – štafeta (mješovito)|mješovitoj štafeti]] s [[Mihail Usov|Mihailom Usovim]], [[Pavel Magazejev|Pavelom Magazejevim]] i [[Aljona Makarova|Aljonom Makarovom]]. --> === Svjetski kup === <!-- {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="9" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2018/2019.|2018/19]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2022/2023.|2022/23]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24]] |- | || || || ||90|| || || |} {{clear}} Prvi nastup Makarova u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18.]] u [[Francuska|francuskom]] [[Annecy-Le Grand-Bornand]] u utrci na 7,5&nbsp;km, kada je osvojila 93-o mjesto s dva promašaja i zaostatkom od 5:01.1&nbsp;min bila sporija od pobjednice slovačke biatlonke [[Anastasiya Kuzmina|Anastasiye Kuzmine]], koja je utrku završila bez promašaja. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bilo joj je 37-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|sezoni SK 2020/21]], kada je s jednim promašajem i zaostatkom od 1:35.7&nbsp;min bila sporija od pobjednice norveške biatlonke [[Tiril Eckhoff]], koja je utrku završila s jednim promašajem. Najbolji rezultat u štafetnim utrkama joj je 15-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|sezoni SK 2023/24.]] u [[Norveška|norveškom]] [[Holmenkollen]]u 3. marta 2024. u mješovitoj štafeti s [[Alina Stremous|Alinom Stremous]], [[Mihail Usov|Mihailom Usovim]] i [[Pavel Magazejev|Pavelom Magazejevim]]. --> == Privatni život == {{sekcija}} == Nagrade == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline|Aljona Makarova}} * {{Sport365|928}} {{DEFAULTSORT:Makarova, Aljona}} [[Kategorija:Rođeni 1994.]] [[Kategorija:Biografije, Iševsk]] [[Kategorija:Ruski biatlonci]] [[Kategorija:Moldavski biatlonci]] 8fn811xlxuono9jh87ey91hyz8di7qh 3823913 3823910 2026-04-04T07:40:18Z AnToni 2325 3823913 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Aljona Makarova | slika = Makarova_A._–_Biathlon_WCh_2024_Nove_Mesto_2272.jpg | opis slike = | puno ime = Aljona Sergejevna Makarova | država = {{ZID|Rusija}} <small>(do 2020.)</small><br>{{ZID|Moldavija}} <small>(od 2020.)</small> | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1994|10|04}} | mjesto rođenja = [[Iševsk]], [[Udmurtija]] | država rođenja = [[Rusija]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = | visina = 165 | težina = 51 | trener = [[Aleksandar Semjonov]]<ref>{{cite web |url=https://www.biathlon-moldova.md/about-us |title =Our Team |language=en |publisher=biathlon-moldova.md |access-date =21. 8. 2024}}</ref> <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''0''' | medalje OI = | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''2''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|2024]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|2025.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]] | pobjede SK = '''0''' | pobjede SK štafeta= | plasman SK = {{plainlist| * '''87.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''63.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24.]]) }} | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2021/2022.|2021/22.]] | pobjede EK = | plasman EK = '''79.''' ([[IBU kup 22021/2022.|2021/22.]]) | kraj karijere = | status = aktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} <!-- Nagrade --> | nagrade = | ordeni = | ažurirano = 4. 4. 2025. }} '''Aljona Sergejevna Makarova''', ({{jez-ru|Алёна Сергеевна Макарова|kurziv=da}}) rođena 4. oktobra 1994. u [[Iševsk]]u, [[Udmurtija]] u [[Rusija|Rusiji]], je ruska i od 2020. [[Moldavija|moldavska]] [[biatlon]]ka. == Karijera == {{Sekcija}} === Olimpijske igre === Aljona Makarova nije nastupala na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijskim igrama]]. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2024}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 15 km|63]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 7,5 km|83]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – štafeta (mješovito)|18]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – pojedinačna štafeta (mješovito)|19]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2025}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – 15 km|74]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – 7,5 km|74]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – štafeta (mješovito)|18]] | |} Aljona Makarova je nastupila na dva [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|SP 2024.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|SP 2025]], ali nije osvojila ni jednu medalju. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bilo joj je 63-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|SP 2024.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 15 km|utrci na 7,5&nbsp;km]], kada je s četiri promašaja i zaostatkom od 7:34.1&nbsp;min bila sporija od pobjednice francuske biatlonke [[Julia Simon (biatlonka)|Julia Simon]], koja je završila utrku s jednim promašajem. U ekipnim utrkama najbolji su joj plasman dva 18-a mjesta: na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|SP 2024.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – štafeta (mješovito)|mješovitoj štafeti]] s [[Mihail Usov|Mihailom Usovim]], [[Pavel Magazejev|Pavelom Magazejevim]] i [[Ala Hiljenko|Alom Hiljenko]]; te na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|SP 2025.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – štafeta (mješovito)|mješovitoj štafeti]] s [[Maksim Makarov|Maksimom Makarovim]], [[Pavel Magazejev|Pavelom Magazejevim]] i [[Alina Stremous|Alinom Stremous]]. === Svjetski kup === <!-- {| class="wikitable" style="float:left; text-align:center; font-size:75%" |- !colspan="9" | Plasman u Svjetskom kupu |- ! [[Svjetski kup u biatlonu 2016/2017.|2016/17]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2018/2019.|2018/19]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2019/2020.|2019/20]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|2020/21]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2022/2023.|2022/23]] !! [[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24]] |- | || || || ||90|| || || |} {{clear}} Prvi nastup Makarova u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2017/2018.|2017/18.]] u [[Francuska|francuskom]] [[Annecy-Le Grand-Bornand]] u utrci na 7,5&nbsp;km, kada je osvojila 93-o mjesto s dva promašaja i zaostatkom od 5:01.1&nbsp;min bila sporija od pobjednice slovačke biatlonke [[Anastasiya Kuzmina|Anastasiye Kuzmine]], koja je utrku završila bez promašaja. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bilo joj je 37-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2020/2021.|sezoni SK 2020/21]], kada je s jednim promašajem i zaostatkom od 1:35.7&nbsp;min bila sporija od pobjednice norveške biatlonke [[Tiril Eckhoff]], koja je utrku završila s jednim promašajem. Najbolji rezultat u štafetnim utrkama joj je 15-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|sezoni SK 2023/24.]] u [[Norveška|norveškom]] [[Holmenkollen]]u 3. marta 2024. u mješovitoj štafeti s [[Alina Stremous|Alinom Stremous]], [[Mihail Usov|Mihailom Usovim]] i [[Pavel Magazejev|Pavelom Magazejevim]]. --> == Privatni život == {{sekcija}} == Nagrade == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline|Aljona Makarova}} * {{Sport365|928}} {{DEFAULTSORT:Makarova, Aljona}} [[Kategorija:Rođeni 1994.]] [[Kategorija:Biografije, Iševsk]] [[Kategorija:Ruski biatlonci]] [[Kategorija:Moldavski biatlonci]] gnma9sf6s6a4e3o4wk3tkh2iet1gdn8 3823917 3823913 2026-04-04T07:48:57Z AnToni 2325 3823917 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biatlonac | ime = Aljona Makarova | slika = Makarova_A._–_Biathlon_WCh_2024_Nove_Mesto_2272.jpg | opis slike = | puno ime = Aljona Sergejevna Makarova | država = {{ZID|Rusija}} <small>(do 2020.)</small><br>{{ZID|Moldavija}} <small>(od 2020.)</small> | datum rođenja = {{Datum rođenja i godine|1994|10|04}} | mjesto rođenja = [[Iševsk]], [[Udmurtija]] | država rođenja = [[Rusija]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | zanimanje = | klub = | visina = 165 | težina = 51 | trener = [[Aleksandar Semjonov]]<ref>{{cite web |url=https://www.biathlon-moldova.md/about-us |title =Our Team |language=en |publisher=biathlon-moldova.md |access-date =21. 8. 2024}}</ref> <!-- Olimpijske igre --> | nastup OI = '''0''' | medalje OI = | zlato OI = <!-- Svjetska prvenstva --> | nastup SP = '''2''' ([[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|2024]], [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|2025.]]) | medalje SP = '''0''' | zlato SP = <!-- Svjetski kup --> | nastup SK = [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]] | pobjede SK = '''0''' | pobjede SK štafeta= | plasman SK = {{plainlist| * '''87.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24.]]) * {{Tooltip|Spr.|Sprint}}: '''63.''' ([[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|2023/24.]]) }} | pobjede u dis = <!-- Evropski kup --> | nastup EK = [[IBU kup 2021/2022.|2021/22.]] | pobjede EK = | plasman EK = '''79.''' ([[IBU kup 22021/2022.|2021/22.]]) | kraj karijere = | status = aktivna <!-- medalje --> | medalje = {{MedaljaTakmičenje|OI}} {{MedaljaTakmičenje|SPB}} {{MedaljaBrojač | [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]| 0 | 0 | 0 | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]]| 0 | 0 | 0 }} <!-- Nagrade --> | nagrade = | ordeni = | ažurirano = 4. 4. 2025. }} '''Aljona Sergejevna Makarova''', ({{jez-ru|Алёна Сергеевна Макарова|kurziv=da}}) rođena 4. oktobra 1994. u [[Iševsk]]u, [[Udmurtija]] u [[Rusija|Rusiji]], je ruska i od 2020. [[Moldavija|moldavska]] [[biatlon]]ka. == Karijera == {{Sekcija}} === Olimpijske igre === Aljona Makarova nije nastupala na [[Biatlon na Zimskim olimpijskim igrama|Olimpijskim igrama]]. === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="float:right; text-align:center; font-size:75%" |- ! Svjetsko prvenstvo !! {{Tooltip|Poj.|Pojedinačna utrka}} !! {{Tooltip|Spr.|Sprint}}!! {{Tooltip|Pot.|Potjera}} !! {{Tooltip|Mas.|Masovni start}} !! {{Tooltip|Šta.|Štafeta}} !! {{Tooltip|MŠ.|Mješovita štafeta}} !! {{Tooltip|PŠ.|Pojedinačna štafeta}} |- |align="left" | {{NaziviSPB|2024}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 15 km|63]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 7,5 km|83]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – štafeta (mješovito)|18]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – pojedinačna štafeta (mješovito)|19]] |- |align="left" | {{NaziviSPB|2025}} | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – 15 km|74]] | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – 7,5 km|74]] | | | | [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – štafeta (mješovito)|18]] | |} Aljona Makarova je nastupila na dva [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu|Svjetska prvenstva]] od [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|SP 2024.]] do [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|SP 2025]], ali nije osvojila ni jednu medalju. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bilo joj je 63-o mjesto na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|SP 2024.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – 15 km|utrci na 7,5&nbsp;km]], kada je s četiri promašaja i zaostatkom od 7:34.1&nbsp;min bila sporija od pobjednice francuske biatlonke [[Julia Simon (biatlonka)|Julia Simon]], koja je završila utrku s jednim promašajem. U ekipnim utrkama najbolji su joj plasman dva 18-a mjesta: na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024.|SP 2024.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2024 – štafeta (mješovito)|mješovitoj štafeti]] s [[Mihail Usov|Mihailom Usovim]], [[Pavel Magazejev|Pavelom Magazejevim]] i [[Ala Hiljenko|Alom Hiljenko]]; te na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|SP 2025.]] u [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025 – štafeta (mješovito)|mješovitoj štafeti]] s [[Maksim Makarov|Maksimom Makarovim]], [[Pavel Magazejev|Pavelom Magazejevim]] i [[Alina Stremous|Alinom Stremous]]. === Svjetski kup === Prvi nastup Makarove u [[Svjetski kup u biatlonu|Svjetskom kupu]] bio je u sezoni [[Svjetski kup u biatlonu 2021/2022.|2021/22.]] u [[Švedska|švedskom]] [[Östersund]]u u utrci na 15&nbsp;km, kada je osvojila 90-o mjesto s pet promašaja i zaostatkom od 7:43.6&nbsp;min bila sporija od pobjednice češke biatlonke [[Markéta Davidová|Markéte Davidove]], koja je utrku završila bez promašaja. Najbolji rezultat u pojedinačnoj konkurenciji bilo joj je 35-o mjesto u utrci na 15&nbsp;km u [[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|sezoni SK 2023/24]], kada je s jednim promašajem i zaostatkom od 3:43.7&nbsp;min bila sporija od pobjednice norveške biatlonke [[Ingrid Landmark Tandrevold]], koja je utrku završila s jednim promašajem. <!-- Najbolji rezultat u štafetnim utrkama joj je 15-o mjesto u [[Svjetski kup u biatlonu 2023/2024.|sezoni SK 2023/24.]] u [[Norveška|norveškom]] [[Holmenkollen]]u 3. marta 2024. u mješovitoj štafeti s [[Alina Stremous|Alinom Stremous]], [[Mihail Usov|Mihailom Usovim]] i [[Pavel Magazejev|Pavelom Magazejevim]]. --> --> == Privatni život == {{sekcija}} == Nagrade == {{sekcija}} == Napomene == {{napspisak}} == Reference == {{refspisak}} == Vanjski linkovi == {{Biatlon portal}} * {{Commonscat-inline|Aljona Makarova}} <!-- * {{Sport365|928}} --> {{DEFAULTSORT:Makarova, Aljona}} [[Kategorija:Rođeni 1994.]] [[Kategorija:Biografije, Iševsk]] [[Kategorija:Ruski biatlonci]] [[Kategorija:Moldavski biatlonci]] cekad46f0i64vk2xetbft2bl9gh41c2 1 532878 3823911 2026-04-04T07:31:48Z AnToni 2325 Nova stranica: {{CEE proljeće 2026. | korisnik = [[User:AnToni|AnToni]] | tema = sport | tema2 = žene | tema3 = | država = Rusija | država2 = Rumunija i Moldavija | država3 = }} 3823911 wikitext text/x-wiki {{CEE proljeće 2026. | korisnik = [[User:AnToni|AnToni]] | tema = sport | tema2 = žene | tema3 = | država = Rusija | država2 = Rumunija i Moldavija | država3 = }} 9i0pd2a2absup0hojwmntg54cg9fjkw 3823912 3823911 2026-04-04T07:32:12Z AnToni 2325 https://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs 3823912 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} {{CEE proljeće 2026. | korisnik = [[User:AnToni|AnToni]] | tema = sport | tema2 = žene | tema3 = | država = Rusija | država2 = Rumunija i Moldavija | država3 = }} kip9wekexjcbbssom0zpjjzvx4d38p5 0 532879 3823919 2026-04-04T07:58:35Z AnToni 2325 Nova stranica: {{Infokutija SP u biatlonu | disciplina = sprint | godina = 2025 | slika = | veličina_slike = | opis_slike = | mjesto = [[Lenzerheide]], {{ZID|Švicarska}} | datum = 14. februar 2025. | broj_učesnika = 92 | broj_zemalja = 30 | broj_ekipa = | zlato = Justine Braisaz-Bouchet | zlato_NOK = FRA | srebro = Franziska Preuß | srebro_NOK = GER | bronza = Suvi Minkkinen | bronza_NO... 3823919 wikitext text/x-wiki {{Infokutija SP u biatlonu | disciplina = sprint | godina = 2025 | slika = | veličina_slike = | opis_slike = | mjesto = [[Lenzerheide]], {{ZID|Švicarska}} | datum = 14. februar 2025. | broj_učesnika = 92 | broj_zemalja = 30 | broj_ekipa = | zlato = Justine Braisaz-Bouchet | zlato_NOK = FRA | srebro = Franziska Preuß | srebro_NOK = GER | bronza = Suvi Minkkinen | bronza_NOK = FIN | godina_p = 2024 | spol = žene | godina_s = 2027 }} {{Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025}} {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.}} '''[[Biatlon#Discipline|Pojedinačna utrka]] na 7,5&nbsp;km''' na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|Svjetskom prvenstvu u biatlonu 2025.]] u ženskoj konkurenciji održala se 14. februara 2025. u [[Švicarska|švicarskom]] gradu [[Lenzerheide]]u.<ref>{{Cite web|url=https://www.lenzerheide2025.ch/de/Wettkampfprogramm|title=Programm|access-date=10. 2. 2025|website=lenzerheide2025.ch|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://ibu.blob.core.windows.net/docs/2425/BT/SWRL/CH__/SWSP/C51A_v1.pdf|title=Start list|access-date=13. 2. 2025|website=ibu.blob.core.windows.net|language=en}}</ref> == Rezultati == Početak utrke je bio u 15:05.<ref>{{Cite web|url=https://ibu.blob.core.windows.net/docs/2425/BT/SWRL/CH__/SWSP/C73B_v1.pdf|title=Final results|access-date=14. 2. 2025|website=ibu.blob.core.windows.net|language=en}}</ref> {| class="wikitable sortable" style="text-align:center; font-size:90%" !Plasman !! Startni<br>broj !! Ime !! Država !!Vrijeme !! Promašaji !! Zaostatak |- | {{Gold1}} || 68 || align=left|[[Justine Braisaz-Bouchet]] || align=left|{{flagcountry|FRA}} || 1 (1+0) || 22:08.7 || |- | {{Silver2}} || 46 || align=left|[[Franziska Preuß]] || align=left|{{flagcountry|GER}} || 1 (0+1) || 22:18.5 || +9.8 |- | {{Bronze3}} || 42 || align=left|[[Suvi Minkkinen]] || align=left|{{flagcountry|FIN}} || 0 (0+0) || 22:18.7 || +10.0 |- | 4 || 34 || align=left|[[Lena Häcki-Groß]] || align=left|{{flagcountry|SUI}} || 0 (0+0) || 22:20.1 || +11.4 |- | 5 || 2 || align=left|[[Michela Carrara]] || align=left|{{flagcountry|ITA}} || 1 (0+1) || 22:33.1 || +24.4 |- | 6 || 54 || align=left|[[Lou Jeanmonnot]] || align=left|{{flagcountry|FRA}} || 2 (1+1) || 22:39.6 || +30.9 |- | 7 || 48 || align=left|[[Julia Simon (biatlonka)|Julia Simon]] || align=left|{{flagcountry|FRA}} || 2 (1+1) || 22:43.2 || +34.5 |- | 8 || 16 || align=left|[[Maya Cloetens]] || align=left|{{flagcountry|BEL}} || 0 (0+0) || 22:59.1 || +50.4 |- | 9 || 66 || align=left|[[Ella Halvarsson]] || align=left|{{flagcountry|SWE}} || 2 (0+2) || 23:00.9 || +52.2 |- | 10 || 60 || align=left|[[Elvira Öberg]] || align=left|{{flagcountry|SWE}} || 2 (0+2) || 23:02.1 || +53.4 |- | 11 || 61 || align=left|[[Sophia Schneider]] || align=left|{{flagcountry|GER}} || 1 (1+0) || 23:04.4 || +55.7 |- | 12 || 56 || align=left|[[Océane Michelon]] || align=left|{{flagcountry|FRA}} || 3 (2+1) || 23:04.8 || +56.1 |- | 13 || 51 || align=left|[[Natalia Sidorowicz]] || align=left|{{flagcountry|POL}} || 1 (0+1) || 23:05.2 || +56.5 |- | 14 || 51 || align=left|[[Milena Todorova]] || align=left|{{flagcountry|BUL}} || 1 (0+1) || 23:05.4 || +56.7 |- | 14 || 30 || align=left|[[Anamarija Lampič]] || align=left|{{flagcountry|SLO}} || 3 (2+1) || 23:05.4 || +56.7 |- | 16 || 52 || align=left|[[Maren Kirkeeide]] || align=left|{{flagcountry|NOR}} || 3 (3+0) || 23:05.5 || +56.8 |- | 17 || 24 || align=left|[[Julia Tannheimer]] || align=left|{{flagcountry|GER}} || 1 (0+1) || 23:07.8 || +59.1 |- | 18 || 18 || align=left|[[Julija Džima]] || align=left|{{flagcountry|UKR}} || 0 (0+0) || 23:08.4 || +59.7 |- | 19 || 38 || align=left|[[Hanna Öberg]] || align=left|{{flagcountry|SWE}} || 2 (0+2) || 23:11.5 || +1:02.8 |- | 20 || 32 || align=left|[[Anna Magnusson]] || align=left|{{flagcountry|SWE}} || 2 (0+2) || 23:11.8 || +1:03.1 |- | 21 || 44 || align=left|[[Dorothea Wierer]] || align=left|{{flagcountry|ITA}} || 2 (0+2) || 23:19.3 || +1:10.6 |- | 22 || 36 || align=left|[[Paulína Bátovská Fialková]] || align=left|{{flagcountry|SVK}} || 2 (1+1) || 23:21.3 || +1:12.6 |- | 23 || 10 || align=left|[[Ingrid Landmark Tandrevold]] || align=left|{{flagcountry|NOR}} || 2 (1+1) || 23:21.5 || +1:12.8 |- | 24 || 50 || align=left|[[Selina Grotian]] || align=left|{{flagcountry|GER}} || 3 (2+1) || 23:28.2 || +1:19.5 |- | 25 || 43 || align=left|[[Emma Lunder]] || align=left|{{flagcountry|CAN}} || 1 (0+1) || 23:35.2 || +1:26.5 |- | 26 || 64 || align=left|[[Lisa Hauser]] || align=left|{{flagcountry|AUT}} || 2 (1+1) || 23:39.8 || +1:31.1 |- | 27 || 69 || align=left|[[Joanna Jakieła]] || align=left|{{flagcountry|POL}} || 1 (0+1) || 23:44.4 || +1:35.7 |- | 28 || 62 || align=left|[[Jeanne Richard]] || align=left|{{flagcountry|FRA}} || 2 (1+1) || 23:46.6 || +1:37.9 |- | 29 || 58 || align=left|[[Lotte Lie]] || align=left|{{flagcountry|BEL}} || 2 (1+1) || 23:56.3 || +1:47.6 |- | 30 || 17 || align=left|[[Polona Klemenčič]] || align=left|{{flagcountry|SLO}} || 2 (1+1) || 23:56.7 || +1:48.0 |- | 31 || 71 || align=left|[[Nadia Moser]] || align=left|{{flagcountry|CAN}} || 0 (0+0) || 23:58.4 || +1:49.7 |- | 32 || 7 || align=left|[[Tuuli Tomingas]] || align=left|{{flagcountry|EST}} || 2 (0+2) || 23:58.7 || +1:50.0 |- | 33 || 29 || align=left|[[Anastasija Kuzmina]] || align=left|{{flagcountry|SVK}} || 3 (1+2) || 23:59.0 || +1:50.3 |- | 33 || 31 || align=left|[[Anna Gandler]] || align=left|{{flagcountry|AUT}} || 2 (1+1) || 23:59.0 || +1:50.3 |- | 35 || 67 || align=left|[[Tamara Steiner]] || align=left|{{flagcountry|AUT}} || 1 (0+1) || 24:12.9 || +2:04.2 |- | 36 || 49 || align=left|[[Susan Külm]] || align=left|{{flagcountry|EST}} || 2 (1+1) || 24:13.3 || +2:04.6 |- | 37 || 13 || align=left|[[Elisa Gasparin]] || align=left|{{flagcountry|SUI}} || 3 (1+2) || 24:16.7 || +2:08.0 |- | 38 || 12 || align=left|[[Pascale Paradis (biatlonka)|Pascale Paradis]] || align=left|{{flagcountry|CAN}} || 1 (0+1) || 24:21.9 || +2:13.2 |- | 39 || 72 || align=left|[[Lucie Charvátová]] || align=left|{{flagcountry|CZE}} || 4 (2+2) || 24:22.4 || +1:47.6 |- | 40 || 27 || align=left|[[Lora Hristova]] || align=left|{{flagcountry|BUL}} || 2 (0+2) || 24:22.8 || +2:14.1 |- | 41 || 57 || align=left|[[Aita Gasparin]] || align=left|{{flagcountry|SUI}} || 4 (2+2) || 24:23.2 || +2:14.5 |- | 42 || 77 || align=left|[[Estere Volfa]] || align=left|{{flagcountry|LAT}} || 2 (0+2) || 24:24.6 || +2:15.9 |- | 43 || 3 || align=left|[[Valentina Dimitrova (biatlonka)|Valentina Dimitrova]] || align=left|{{flagcountry|BUL}} || 2 (1+1) || 24:29.3 || +2:20.6 |- | 44 || 20 || align=left|[[Karoline Offigstad Knotten]] || align=left|{{flagcountry|NOR}} || 4 (0+4) || 24:29.8 || +2:21.1 |- | 45 || 1 || align=left|[[Anna Mąka (biatlonka)|Anna Mąka]] || align=left|{{flagcountry|POL}} || 2 (0+2) || 24:35.8 || +2:27.1 |- | 46 || 26 || align=left|[[Hannah Auchentaller]] || align=left|{{flagcountry|ITA}} || 3 (1+2) || 24:36.4 || +2:27.7 |- | 47 || 63 || align=left|[[Judita Traubaitė]] || align=left|{{flagcountry|LIT}} || 3 (1+2) || 24:36.9 || +2:28.2 |- | 48 || 19 || align=left|[[Hristina Dmitrenko]] || align=left|{{flagcountry|UKR}} || 3 (2+1) || 24:37.0 || +2:28.3 |- | 49 || 65 || align=left|[[Johanna Talihärm]] || align=left|{{flagcountry|EST}} || 3 (2+1) || 24:41.5 || +2:32.8 |- | 50 || 35 || align=left|[[Ragnhild Femsteinevik]] || align=left|{{flagcountry|NOR}} || 5 (3+2) || 24:42.0 || +2:33.3 |- | 51 || 41 || align=left|[[Regina Ermits]] || align=left|{{flagcountry|EST}} || 3 (3+0) || 24:44.5 || +2:35.8 |- | 52 || 90 || align=left|[[Chloe Levins]] || align=left|{{flagcountry|USA}} || 1 (1+0) || 24:48.3 || +2:39.6 |- | 53 || 37 || align=left|[[Martina Trabucchi]] || align=left|{{flagcountry|ITA}} || 2 (1+1) || 24:50.8 || +2:42.1 |- | 54 || 33 || align=left|[[Jessica Jislová]] || align=left|{{flagcountry|CZE}} || 3 (1+2) || 24:52.0 || +2:43.3 |- | 55 || 14 || align=left|[[Baiba Bendika]] || align=left|{{flagcountry|LAT}} || 4 (1+3) || 24:53.4 || +2:44.7 |- | 56 || 81 || align=left|[[Lucinda Anderson]] || align=left|{{flagcountry|USA}} || 4 (1+3) || 24:54.8 || +2:46.1 |- | 57 || 25 || align=left|[[Eve Bouvard]] || align=left|{{flagcountry|BEL}} || 2 (1+1) || 24:55.3 || +2:46.6 |- | 58 || 4 || align=left|[[Anna Andexer]] || align=left|{{flagcountry|AUT}} || 3 (1+2) || 24:56.7 || +2:48.0 |- | 59 || 15 || align=left|[[Anastasia Tolmacheva]] || align=left|{{flagcountry|ROU}} || 1 (1+0) || 24:56.9 || +2:48.2 |- | 60 || 23 || align=left|[[Lena Repinc]] || align=left|{{flagcountry|SLO}} || 4 (2+2) || 24:58.7 || +2:50.0 |- | 61 || 28 || align=left|[[Amy Baserga]] || align=left|{{flagcountry|SUI}} || 5 (3+2) || 24:58.8 || +2:50.1 |- | 62 || 70 || align=left|[[Inka Hämäläinen]] || align=left|{{flagcountry|FIN}} || 4 (3+1) || 25:03.2 || +2:54.5 |- | 63 || 39 || align=left|[[Deedra Irwin]] || align=left|{{flagcountry|USA}} || 4 (0+4) || 25:04.1 || +2:55.4 |- | 64 || 78 || align=left|[[Margie Freed]] || align=left|{{flagcountry|USA}} || 4 (2+2) || 25:07.3 || +2:58.6 |- | 65 || 76 || align=left|[[Gaia Brunello]] || align=left|{{flagcountry|BRA}} || 0 (0+0) || 25:09.9 || +3:01.2 |- | 66 || 82 || align=left|[[Živa Klemenčič]] || align=left|{{flagcountry|SLO}} || 3 (0+0) || 25:15.4 || +3:06.7 |- | 67 || 9 || align=left|[[Alina Stremous]] || align=left|{{flagcountry|MDA}} || 2 (1+1) || 25:159 4|| +3:07.2 |- | 68 || 45 || align=left|[[Kamila Żuk]] || align=left|{{flagcountry|POL}} || 4 (3+1) || 25:17.2 || +3:08.5 |- | 69 || 8 || align=left|[[Lidija Žurauskaitė]] || align=left|{{flagcountry|LIT}} || 4 (1+3) || 25:18.5 || +3:09.8 |- | 70 || 74 || align=left|[[Irina Petrenko]] || align=left|{{flagcountry|UKR}} || 2 (1+1) || 25:19.8 || +3:11.1 |- | 71 || 22 || align=left|[[Tereza Voborníková]] || align=left|{{flagcountry|CZE}} || 4 (2+2) || 25:20.7 || +3:12.0 |- | 72 || 92 || align=left|[[Ukaleq Slettemark]] || align=left|{{flagcountry|GRL}} || 0 (0+0) || 25:21.2 || +3:12.5 |- | 73 || 55 || align=left|[[Sandra Buliņa]] || align=left|{{flagcountry|LAT}} || 2 (0+2) || 25:30.6 || +3:21.9 |- | 74 || 47 || align=left|[[Aljona Makarova]] || align=left|{{flagcountry|MDA}} || 1 (1+0) || 25:37.9 || +3:29.2 |- | 75 || 53 || align=left|[[Olena Horodna]] || align=left|{{flagcountry|UKR}} || 4 (4+0) || 25:43.5 || +3:34.8 |- | 76 || 6 || align=left|[[Erika Jänkä]] || align=left|{{flagcountry|FIN}} || 3 (1+2) || 25:54.5 || +3:45.8 |- | 77 || 84 || align=left|[[Shawna Pendry]] || align=left|{{flagcountry|UK}} || 3 (3+0) || 25:54.6 || +3:45.9 |- | 78 || 11 || align=left|[[Zuzana Remeňová]] || align=left|{{flagcountry|SVK}} || 3 (2+1) || 25:59.6 || +3:50.9 |- | 79 || 89 || align=left|[[Anika Kožica]] || align=left|{{flagcountry|CRO}} || 2 (0+2) || 26:02.2 || +3:53.5 |- | 80 || 5 || align=left|[[Darcie Morton]] || align=left|{{flagcountry|AUS}} || 4 (2+2) || 26:17.9 || +4:09.2 |- | 81 || 79 || align=left|[[Chloe Dupont]] || align=left|{{flagcountry|UK}} || 1 (0+1) || 26:27.4 || +4:18.7 |- | 82 || 59 || align=left|[[Sonja Leinamo]] || align=left|{{flagcountry|FIN}} || 7 (4+3) || 26:31.5 || +4:22.8 |- | 83 || 91 || align=left|[[Elza Bleidele]] || align=left|{{flagcountry|LAT}} || 4 (2+2) || 26:34.5 || +4:25.8 |- | 84 || 73 || align=left|[[Natalija Kočergina]] || align=left|{{flagcountry|LIT}} || 5 (3+2) || 26:34.8 || +4:26.1 |- | 85 || 83 || align=left|[[Ajša Rakiševa]] || align=left|{{flagcountry|KAZ}} || 4 (4+0) || 26:53.8 || +4:45.1 |- | 86 || 85 || align=left|[[Galina Višnevska-Šeporenko]] || align=left|{{flagcountry|KAZ}} || 3 (3+0) || 27:10.6 || +5:01.9 |- | 87 || 86 || align=left|[[Sára Pónya]] || align=left|{{flagcountry|HUN}} || 3 (1+2) || 27:30.7 || +5:22.0 |- | 88 || 80 || align=left|[[Andreea Mezdrea]] || align=left|{{flagcountry|ROU}} || 7 (4+3) || 27:39.2 || +5:30.5 |- | 89 || 75 || align=left|[[Adelina Rîmbeu]] || align=left|{{flagcountry|ROU}} || 6 (4+2) || 28:46.4 || +6:37.7 |- | 90 || 88 || align=left|[[Ala Hiljenko]] || align=left|{{flagcountry|MDA}} || 7 (4+3) || 29:37.5 || +7:28.8 |- | 91 || 87 || align=left|[[Konstantina Charalampidou]] || align=left|{{flagcountry|GRE}} || 6 (1+5) || 29:57.9 || +7:49.2 |- | – || 21 || align=left|[[Kristýna Otcovská]] || align=left|{{flagcountry|CZE}} || colspan=3|{{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} |} ==Reference== {{reference}}{{Biatlon portal}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.]] b1kgxu6l8ntpam56zhfytes88joxbjo 3823920 3823919 2026-04-04T08:00:00Z AnToni 2325 /* Rezultati */ 3823920 wikitext text/x-wiki {{Infokutija SP u biatlonu | disciplina = sprint | godina = 2025 | slika = | veličina_slike = | opis_slike = | mjesto = [[Lenzerheide]], {{ZID|Švicarska}} | datum = 14. februar 2025. | broj_učesnika = 92 | broj_zemalja = 30 | broj_ekipa = | zlato = Justine Braisaz-Bouchet | zlato_NOK = FRA | srebro = Franziska Preuß | srebro_NOK = GER | bronza = Suvi Minkkinen | bronza_NOK = FIN | godina_p = 2024 | spol = žene | godina_s = 2027 }} {{Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025}} {{Glavni|Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.}} '''[[Biatlon#Discipline|Pojedinačna utrka]] na 7,5&nbsp;km''' na [[Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.|Svjetskom prvenstvu u biatlonu 2025.]] u ženskoj konkurenciji održala se 14. februara 2025. u [[Švicarska|švicarskom]] gradu [[Lenzerheide]]u.<ref>{{Cite web|url=https://www.lenzerheide2025.ch/de/Wettkampfprogramm|title=Programm|access-date=10. 2. 2025|website=lenzerheide2025.ch|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://ibu.blob.core.windows.net/docs/2425/BT/SWRL/CH__/SWSP/C51A_v1.pdf|title=Start list|access-date=13. 2. 2025|website=ibu.blob.core.windows.net|language=en}}</ref> == Rezultati == Početak utrke je bio u 15:05.<ref>{{Cite web|url=https://ibu.blob.core.windows.net/docs/2425/BT/SWRL/CH__/SWSP/C73B_v1.pdf|title=Final results|access-date=14. 2. 2025|website=ibu.blob.core.windows.net|language=en}}</ref> {| class="wikitable sortable" style="text-align:center; font-size:90%" !Plasman !! Startni<br>broj !! Ime !! Država !!Vrijeme !! Promašaji !! Zaostatak |- | {{Gold1}} || 68 || align=left|[[Justine Braisaz-Bouchet]] || align=left|{{flagcountry|FRA}} || 1 (1+0) || 22:08.7 || |- | {{Silver2}} || 46 || align=left|[[Franziska Preuß]] || align=left|{{flagcountry|GER}} || 1 (0+1) || 22:18.5 || +9.8 |- | {{Bronze3}} || 42 || align=left|[[Suvi Minkkinen]] || align=left|{{flagcountry|FIN}} || 0 (0+0) || 22:18.7 || +10.0 |- | 4 || 34 || align=left|[[Lena Häcki-Groß]] || align=left|{{flagcountry|SUI}} || 0 (0+0) || 22:20.1 || +11.4 |- | 5 || 2 || align=left|[[Michela Carrara]] || align=left|{{flagcountry|ITA}} || 1 (0+1) || 22:33.1 || +24.4 |- | 6 || 54 || align=left|[[Lou Jeanmonnot]] || align=left|{{flagcountry|FRA}} || 2 (1+1) || 22:39.6 || +30.9 |- | 7 || 48 || align=left|[[Julia Simon (biatlonka)|Julia Simon]] || align=left|{{flagcountry|FRA}} || 2 (1+1) || 22:43.2 || +34.5 |- | 8 || 16 || align=left|[[Maya Cloetens]] || align=left|{{flagcountry|BEL}} || 0 (0+0) || 22:59.1 || +50.4 |- | 9 || 66 || align=left|[[Ella Halvarsson]] || align=left|{{flagcountry|SWE}} || 2 (0+2) || 23:00.9 || +52.2 |- | 10 || 60 || align=left|[[Elvira Öberg]] || align=left|{{flagcountry|SWE}} || 2 (0+2) || 23:02.1 || +53.4 |- | 11 || 61 || align=left|[[Sophia Schneider]] || align=left|{{flagcountry|GER}} || 1 (1+0) || 23:04.4 || +55.7 |- | 12 || 56 || align=left|[[Océane Michelon]] || align=left|{{flagcountry|FRA}} || 3 (2+1) || 23:04.8 || +56.1 |- | 13 || 51 || align=left|[[Natalia Sidorowicz]] || align=left|{{flagcountry|POL}} || 1 (0+1) || 23:05.2 || +56.5 |- | 14 || 51 || align=left|[[Milena Todorova]] || align=left|{{flagcountry|BUL}} || 1 (0+1) || 23:05.4 || +56.7 |- | 14 || 30 || align=left|[[Anamarija Lampič]] || align=left|{{flagcountry|SLO}} || 3 (2+1) || 23:05.4 || +56.7 |- | 16 || 52 || align=left|[[Maren Kirkeeide]] || align=left|{{flagcountry|NOR}} || 3 (3+0) || 23:05.5 || +56.8 |- | 17 || 24 || align=left|[[Julia Tannheimer]] || align=left|{{flagcountry|GER}} || 1 (0+1) || 23:07.8 || +59.1 |- | 18 || 18 || align=left|[[Julija Džima]] || align=left|{{flagcountry|UKR}} || 0 (0+0) || 23:08.4 || +59.7 |- | 19 || 38 || align=left|[[Hanna Öberg]] || align=left|{{flagcountry|SWE}} || 2 (0+2) || 23:11.5 || +1:02.8 |- | 20 || 32 || align=left|[[Anna Magnusson]] || align=left|{{flagcountry|SWE}} || 2 (0+2) || 23:11.8 || +1:03.1 |- | 21 || 44 || align=left|[[Dorothea Wierer]] || align=left|{{flagcountry|ITA}} || 2 (0+2) || 23:19.3 || +1:10.6 |- | 22 || 36 || align=left|[[Paulína Bátovská Fialková]] || align=left|{{flagcountry|SVK}} || 2 (1+1) || 23:21.3 || +1:12.6 |- | 23 || 10 || align=left|[[Ingrid Landmark Tandrevold]] || align=left|{{flagcountry|NOR}} || 2 (1+1) || 23:21.5 || +1:12.8 |- | 24 || 50 || align=left|[[Selina Grotian]] || align=left|{{flagcountry|GER}} || 3 (2+1) || 23:28.2 || +1:19.5 |- | 25 || 43 || align=left|[[Emma Lunder]] || align=left|{{flagcountry|CAN}} || 1 (0+1) || 23:35.2 || +1:26.5 |- | 26 || 64 || align=left|[[Lisa Hauser]] || align=left|{{flagcountry|AUT}} || 2 (1+1) || 23:39.8 || +1:31.1 |- | 27 || 69 || align=left|[[Joanna Jakieła]] || align=left|{{flagcountry|POL}} || 1 (0+1) || 23:44.4 || +1:35.7 |- | 28 || 62 || align=left|[[Jeanne Richard]] || align=left|{{flagcountry|FRA}} || 2 (1+1) || 23:46.6 || +1:37.9 |- | 29 || 58 || align=left|[[Lotte Lie]] || align=left|{{flagcountry|BEL}} || 2 (1+1) || 23:56.3 || +1:47.6 |- | 30 || 17 || align=left|[[Polona Klemenčič]] || align=left|{{flagcountry|SLO}} || 2 (1+1) || 23:56.7 || +1:48.0 |- | 31 || 71 || align=left|[[Nadia Moser]] || align=left|{{flagcountry|CAN}} || 0 (0+0) || 23:58.4 || +1:49.7 |- | 32 || 7 || align=left|[[Tuuli Tomingas]] || align=left|{{flagcountry|EST}} || 2 (0+2) || 23:58.7 || +1:50.0 |- | 33 || 29 || align=left|[[Anastasija Kuzmina]] || align=left|{{flagcountry|SVK}} || 3 (1+2) || 23:59.0 || +1:50.3 |- | 33 || 31 || align=left|[[Anna Gandler]] || align=left|{{flagcountry|AUT}} || 2 (1+1) || 23:59.0 || +1:50.3 |- | 35 || 67 || align=left|[[Tamara Steiner]] || align=left|{{flagcountry|AUT}} || 1 (0+1) || 24:12.9 || +2:04.2 |- | 36 || 49 || align=left|[[Susan Külm]] || align=left|{{flagcountry|EST}} || 2 (1+1) || 24:13.3 || +2:04.6 |- | 37 || 13 || align=left|[[Elisa Gasparin]] || align=left|{{flagcountry|SUI}} || 3 (1+2) || 24:16.7 || +2:08.0 |- | 38 || 12 || align=left|[[Pascale Paradis (biatlonka)|Pascale Paradis]] || align=left|{{flagcountry|CAN}} || 1 (0+1) || 24:21.9 || +2:13.2 |- | 39 || 72 || align=left|[[Lucie Charvátová]] || align=left|{{flagcountry|CZE}} || 4 (2+2) || 24:22.4 || +1:47.6 |- | 40 || 27 || align=left|[[Lora Hristova]] || align=left|{{flagcountry|BUL}} || 2 (0+2) || 24:22.8 || +2:14.1 |- | 41 || 57 || align=left|[[Aita Gasparin]] || align=left|{{flagcountry|SUI}} || 4 (2+2) || 24:23.2 || +2:14.5 |- | 42 || 77 || align=left|[[Estere Volfa]] || align=left|{{flagcountry|LAT}} || 2 (0+2) || 24:24.6 || +2:15.9 |- | 43 || 3 || align=left|[[Valentina Dimitrova (biatlonka)|Valentina Dimitrova]] || align=left|{{flagcountry|BUL}} || 2 (1+1) || 24:29.3 || +2:20.6 |- | 44 || 20 || align=left|[[Karoline Offigstad Knotten]] || align=left|{{flagcountry|NOR}} || 4 (0+4) || 24:29.8 || +2:21.1 |- | 45 || 1 || align=left|[[Anna Mąka (biatlonka)|Anna Mąka]] || align=left|{{flagcountry|POL}} || 2 (0+2) || 24:35.8 || +2:27.1 |- | 46 || 26 || align=left|[[Hannah Auchentaller]] || align=left|{{flagcountry|ITA}} || 3 (1+2) || 24:36.4 || +2:27.7 |- | 47 || 63 || align=left|[[Judita Traubaitė]] || align=left|{{flagcountry|LIT}} || 3 (1+2) || 24:36.9 || +2:28.2 |- | 48 || 19 || align=left|[[Hristina Dmitrenko]] || align=left|{{flagcountry|UKR}} || 3 (2+1) || 24:37.0 || +2:28.3 |- | 49 || 65 || align=left|[[Johanna Talihärm]] || align=left|{{flagcountry|EST}} || 3 (2+1) || 24:41.5 || +2:32.8 |- | 50 || 35 || align=left|[[Ragnhild Femsteinevik]] || align=left|{{flagcountry|NOR}} || 5 (3+2) || 24:42.0 || +2:33.3 |- | 51 || 41 || align=left|[[Regina Ermits]] || align=left|{{flagcountry|EST}} || 3 (3+0) || 24:44.5 || +2:35.8 |- | 52 || 90 || align=left|[[Chloe Levins]] || align=left|{{flagcountry|USA}} || 1 (1+0) || 24:48.3 || +2:39.6 |- | 53 || 37 || align=left|[[Martina Trabucchi]] || align=left|{{flagcountry|ITA}} || 2 (1+1) || 24:50.8 || +2:42.1 |- | 54 || 33 || align=left|[[Jessica Jislová]] || align=left|{{flagcountry|CZE}} || 3 (1+2) || 24:52.0 || +2:43.3 |- | 55 || 14 || align=left|[[Baiba Bendika]] || align=left|{{flagcountry|LAT}} || 4 (1+3) || 24:53.4 || +2:44.7 |- | 56 || 81 || align=left|[[Lucinda Anderson]] || align=left|{{flagcountry|USA}} || 4 (1+3) || 24:54.8 || +2:46.1 |- | 57 || 25 || align=left|[[Eve Bouvard]] || align=left|{{flagcountry|BEL}} || 2 (1+1) || 24:55.3 || +2:46.6 |- | 58 || 4 || align=left|[[Anna Andexer]] || align=left|{{flagcountry|AUT}} || 3 (1+2) || 24:56.7 || +2:48.0 |- | 59 || 15 || align=left|[[Anastasia Tolmacheva]] || align=left|{{flagcountry|ROU}} || 1 (1+0) || 24:56.9 || +2:48.2 |- | 60 || 23 || align=left|[[Lena Repinc]] || align=left|{{flagcountry|SLO}} || 4 (2+2) || 24:58.7 || +2:50.0 |- | 61 || 28 || align=left|[[Amy Baserga]] || align=left|{{flagcountry|SUI}} || 5 (3+2) || 24:58.8 || +2:50.1 |- | 62 || 70 || align=left|[[Inka Hämäläinen]] || align=left|{{flagcountry|FIN}} || 4 (3+1) || 25:03.2 || +2:54.5 |- | 63 || 39 || align=left|[[Deedra Irwin]] || align=left|{{flagcountry|USA}} || 4 (0+4) || 25:04.1 || +2:55.4 |- | 64 || 78 || align=left|[[Margie Freed]] || align=left|{{flagcountry|USA}} || 4 (2+2) || 25:07.3 || +2:58.6 |- | 65 || 76 || align=left|[[Gaia Brunello]] || align=left|{{flagcountry|BRA}} || 0 (0+0) || 25:09.9 || +3:01.2 |- | 66 || 82 || align=left|[[Živa Klemenčič]] || align=left|{{flagcountry|SLO}} || 3 (0+0) || 25:15.4 || +3:06.7 |- | 67 || 9 || align=left|[[Alina Stremous]] || align=left|{{flagcountry|MDA}} || 2 (1+1) || 25:159 4|| +3:07.2 |- | 68 || 45 || align=left|[[Kamila Żuk]] || align=left|{{flagcountry|POL}} || 4 (3+1) || 25:17.2 || +3:08.5 |- | 69 || 8 || align=left|[[Lidija Žurauskaitė]] || align=left|{{flagcountry|LIT}} || 4 (1+3) || 25:18.5 || +3:09.8 |- | 70 || 74 || align=left|[[Irina Petrenko]] || align=left|{{flagcountry|UKR}} || 2 (1+1) || 25:19.8 || +3:11.1 |- | 71 || 22 || align=left|[[Tereza Voborníková]] || align=left|{{flagcountry|CZE}} || 4 (2+2) || 25:20.7 || +3:12.0 |- | 72 || 92 || align=left|[[Ukaleq Slettemark]] || align=left|{{flagcountry|GRL}} || 0 (0+0) || 25:21.2 || +3:12.5 |- | 73 || 55 || align=left|[[Sandra Buliņa]] || align=left|{{flagcountry|LAT}} || 2 (0+2) || 25:30.6 || +3:21.9 |- | 74 || 47 || align=left|[[Aljona Makarova]] || align=left|{{flagcountry|MDA}} || 1 (1+0) || 25:37.9 || +3:29.2 |- | 75 || 53 || align=left|[[Olena Horodna]] || align=left|{{flagcountry|UKR}} || 4 (4+0) || 25:43.5 || +3:34.8 |- | 76 || 6 || align=left|[[Erika Jänkä]] || align=left|{{flagcountry|FIN}} || 3 (1+2) || 25:54.5 || +3:45.8 |- | 77 || 84 || align=left|[[Shawna Pendry]] || align=left|{{flagcountry|UK}} || 3 (3+0) || 25:54.6 || +3:45.9 |- | 78 || 11 || align=left|[[Zuzana Remeňová]] || align=left|{{flagcountry|SVK}} || 3 (2+1) || 25:59.6 || +3:50.9 |- | 79 || 89 || align=left|[[Anika Kožica]] || align=left|{{flagcountry|CRO}} || 2 (0+2) || 26:02.2 || +3:53.5 |- | 80 || 5 || align=left|[[Darcie Morton]] || align=left|{{flagcountry|AUS}} || 4 (2+2) || 26:17.9 || +4:09.2 |- | 81 || 79 || align=left|[[Chloe Dupont]] || align=left|{{flagcountry|UK}} || 1 (0+1) || 26:27.4 || +4:18.7 |- | 82 || 59 || align=left|[[Sonja Leinamo]] || align=left|{{flagcountry|FIN}} || 7 (4+3) || 26:31.5 || +4:22.8 |- | 83 || 91 || align=left|[[Elza Bleidele]] || align=left|{{flagcountry|LAT}} || 4 (2+2) || 26:34.5 || +4:25.8 |- | 84 || 73 || align=left|[[Natalija Kočergina]] || align=left|{{flagcountry|LIT}} || 5 (3+2) || 26:34.8 || +4:26.1 |- | 85 || 83 || align=left|[[Ajša Rakiševa]] || align=left|{{flagcountry|KAZ}} || 4 (4+0) || 26:53.8 || +4:45.1 |- | 86 || 85 || align=left|[[Galina Višnjevska-Šeporenko]] || align=left|{{flagcountry|KAZ}} || 3 (3+0) || 27:10.6 || +5:01.9 |- | 87 || 86 || align=left|[[Sára Pónya]] || align=left|{{flagcountry|HUN}} || 3 (1+2) || 27:30.7 || +5:22.0 |- | 88 || 80 || align=left|[[Andreea Mezdrea]] || align=left|{{flagcountry|ROU}} || 7 (4+3) || 27:39.2 || +5:30.5 |- | 89 || 75 || align=left|[[Adelina Rîmbeu]] || align=left|{{flagcountry|ROU}} || 6 (4+2) || 28:46.4 || +6:37.7 |- | 90 || 88 || align=left|[[Ala Hiljenko]] || align=left|{{flagcountry|MDA}} || 7 (4+3) || 29:37.5 || +7:28.8 |- | 91 || 87 || align=left|[[Konstantina Charalampidou]] || align=left|{{flagcountry|GRE}} || 6 (1+5) || 29:57.9 || +7:49.2 |- | – || 21 || align=left|[[Kristýna Otcovská]] || align=left|{{flagcountry|CZE}} || colspan=3|{{Tooltip|NZ|Nije završio/la}} |} ==Reference== {{reference}}{{Biatlon portal}} [[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u biatlonu 2025.]] bt4ixp3v2z6ux7kmxmr4iezyi4rvc4g 10 532880 3823922 2026-04-04T08:20:39Z AnToni 2325 Nova stranica: <includeonly>{{#ifeq: {{{linkovi|}}} | ne | Arumunski | [[Arumunski jezik|arumunski]]}}: <span xml:lang="rup" lang="rup">{{#ifeq: {{{kurziv|}}} | ne | {{{1|}}} | ''{{{1|}}}''}}</span></includeonly><noinclude> {{dokumentacija}} </noinclude> 3823922 wikitext text/x-wiki <includeonly>{{#ifeq: {{{linkovi|}}} | ne | Arumunski | [[Arumunski jezik|arumunski]]}}: <span xml:lang="rup" lang="rup">{{#ifeq: {{{kurziv|}}} | ne | {{{1|}}} | ''{{{1|}}}''}}</span></includeonly><noinclude> {{dokumentacija}} </noinclude> 9leteq6poyixc77sdzvwzem0mwh9exx 0 532881 3823924 2026-04-04T08:29:42Z AnToni 2325 Nova stranica: {{Infokutija osoba | ime = {{subst:PAGENAMEBASE}} | slika = Margarita Xhepa, aktore.jpg | alt_slike = | opis = Margarita Xhepa, 2021. | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1932|04|02}} | mjesto_rođenja = [[Lushnjë]], [[Albanija]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2025|04|03|1932|04|02}} | mjesto_smrti = [[Tirana]], [[Albanija]] | nacionalnost = | druga_imena... 3823924 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Margarita Xhepa | slika = Margarita Xhepa, aktore.jpg | alt_slike = | opis = Margarita Xhepa, 2021. | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1932|04|02}} | mjesto_rođenja = [[Lushnjë]], [[Albanija]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2025|04|03|1932|04|02}} | mjesto_smrti = [[Tirana]], [[Albanija]] | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = glumica | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = | supružnik = Xhavit Xhepa | djeca = [[Ndricim Xhepa]], Sokol Xhepa | roditelji = Zoi Prifti, Marije Prifti }} '''Margarita Zoi Xhepa''' ({{jez-rup|Margarita Gepa}}<ref>{{cite news|url=https://www.yumpu.com/xx/document/read/41663279/sumedrushtator-tetor-2012-tv-radio-makedonia/10|title=Figuri ilustri di etnia aromână/vlahă tu Arbinușiă / Figura të shquara të etnisë arumune/vllahe në Shqipëri|first=Iancu|last=Ballamaci|newspaper=Frația|volume=9–10|issue=198–199|date=2012|pages=10–11|language=sq, rup}}</ref> (2. aprila 1932. – 3. aprila 2025.) bila je albanska glumica. Njezina karijera trajala je više od osam desetljeća s izvrsnim izvedbama u 140 pozorišnih predstava i 40 uloga u klasičnoj i modernoj kinematografiji, što joj je omogućilo da bude nazvana jednom od velikih dama albanske umjetnosti i kulture.<ref>{{Cite web |date=3. 4. 2025 |title=Margarita Xhepa sezoni i një DAME! Intervista e yllit të kinematografisë shqiptare për Revistën Newsbomb |url=https://newsbomb.al/kultureart/margarita-xhepa-sezoni-i-nje-dame-intervista-e-yllit-te-kinematografi-i359116 |access-date=6. 4. 2025 |website=NEWSBOMB|language=sq}}</ref> == Biografija == Xhepa je bila albansko-aromunskog porijekla.<ref>{{cite web|url=https://www.minoritetet.gov.al/?page_id=1391|title=Minoriteti Vllah/Arumun|publisher=State Committee on Minorities|accessdate=16. 1. 2022|language=sq|archive-url=https://web.archive.org/web/20220304120221/http://www.minoritetet.gov.al/?page_id=1391|archive-date=4. 3. 2022|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.gazetadita.al/vllehte-ne-hapesirat-myzeqare/|title=Vllehtë në hapësirat myzeqare|first=Jovan|last=Bizhyti|newspaper=Gazeta DITA|date=4. 10. 2015|language=sq|archive-url=https://web.archive.org/web/20200420165557/http://www.gazetadita.al/vllehte-ne-hapesirat-myzeqare/|archive-date=20. 4. 2020|url-status=dead}}</ref> Rođena je u [[Lushnjë]]u u Albaniji kao Margarita Prifti, oca Zoi i majke Marijë Prifti. Majka joj je umrla kada je Margarita imala devet godina. Od malih nogu voljela je albansku poeziju, a učitelj ju je poticao da se pridruži satovima glume. [[Gëzim Libohova]], tada poznata učiteljica drame u kulturnom institutu Lushnjë, tražila je među lokalnim školama odgovarajuću ulogu mlade Ruskinje u pozorišnoj predstavi. Čim je vidjela Xhepu, odmah ju je odabrala zbog njezine plave kose i plavih očiju. Predstava je bila toliko uspješna da je premijerno izvedena i u [[Fier]]u i [[Berat]]u. Nakon završetka osnovne škole prijavila se na poznati Liceu [[Škola umjetnosti Jordan Misja|Školu umjetnosti Jordan Misja]] u Tirani, na dramski odjel.<ref>{{Cite web|url=http://www.ekskluzive.al/diva-margarita-xhepa/|title = Diva Margarita Xhepa|date = 24. 6. 2018|language=sq}}</ref> === Karijera === Xhepa je karijeru započela u Tirani, u Nacionalnom pozorištu (albanski: Teatri Kombëtar). Tamo je nastupala u predstavama Antona Čehova, Friedricha Schillera, Nikolaja Gogolja i drugih. Predstavila je prvi Festivali i Këngës 1962. godine. Smatrana jednom od najvećih dama albanske kinematografije i kazališta, dobila je titulu Narodne umjetnice Albanije. Nastavila je glumiti u novijim filmovima poput uloge Firdus u filmu 'Bolero në vilën e pleqve', temeljenom na istoimenom romanu Fatosa Kongolija.<ref>{{Cite web |last=donika |date=6 January 2022 |title=Filmi “Bolero në vilën e pleqve” rikthen në kinema Margarita Xhepën e Robert Ndrenikën, aktorja: Isha e sëmurë, por…! |url=https://observerkult.com/filmi-bolero-ne-vilen-e-pleqve-rikthen-ne-kinema-margarita-xhepen-e-robert-ndreniken-aktorja-isha-e-semure-por/ |access-date=6. 4. 2025 |website=ObserverKult |language=en-US}}</ref> === Međunarodni uspjeh === Glumica je nagrađena nagradom Actor Of Europe na 19. izdanju Međunarodnog kazališnog festivala. Glavna nagrada za najbolju glumu otišla je jednoj od najvažnijih glumica u širem prostoru balkanskog kazališta, za ulogu 'Gospođe Majke' u predstavi Tko je doveo Doruntinu u režiji Laerta Vasilija.<ref>{{Cite web|url=https://prive.al/kush-triumfoi-ne-festivalin-nderkombetar-te-teatrit/|title=Kush triumfoi në "Festivalin Ndërkombëtar të Teatrit"?|date=13. 7. 2021|language=sq}}</ref> == Filmografija == {{div col}} # ''Unë Jam Lepuri dhe Breshka nga prapa'' – (1999) # ''4 Nënat e Lepurit'' dhe ''Uznova '95'' – (1995) # ''E dashur Armike'' – (1993) # ''E Zeza e Nënës'' – (1993) # ''E shtuna e 11 Korrikut Xhiro'' – (1992) # ''Gjyshja dhe Motra'' – (1992) # ''Nositi'' – (1990) # ''[[Uznova '89]]'' (1989) # ''Këngët Të Zemrës'' – (1987) # ''Vrasje Në Gjueti'' – (1987) # ''Rrethi i Kujtesës'' – (1987) # ''Fjalë pa Fund'' – (1987) # ''Dhe Vjen Një Ditë'' dhe ''Gabimi'' – (1986) # ''Gurët e shtëpisë sime'' – (1985) # ''Militanti'' – (1984) # ''Apasionata'' – (1983) # ''Dora e ngrohtë'' – (1983) # ''Shokët'' – (1982) # ''Dita e parë e emrimit'' – (1981) # ''Me hapin e shokëve'' – (1979) (TV) # ''Dollia e dasmës sime'' – (1978) # ''Gjeneral gramafoni'' – (1978) # ''Koncert në vitin 1936'' (1978) # ''Dimri i fundit'' – (1976) # ''Pylli i lirisë'' – (1976) # ''Tokë e përgjakur'' – (1976) # ''Vitet e para'' – (1965) {{div col end}} == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Xhepa, Margarita }} [[Kategorija:Rođeni 1932.]] [[Kategorija:Umrli 2025.]] [[Kategorija:Biografije, Lushnjë]] [[Kategorija:Albanske glumice]] [[Kategorija:Aromunske glumice]] 2g0uknjjq4m9ohtp2mkjaasu6xrpmun 3823927 3823924 2026-04-04T08:37:19Z AnToni 2325 3823927 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Margarita Xhepa | slika = Margarita Xhepa, aktore.jpg | alt_slike = | opis = Margarita Xhepa, 2021. | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1932|04|02}} | mjesto_rođenja = [[Lushnjë]], [[Albanija]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2025|04|03|1932|04|02}} | mjesto_smrti = [[Tirana]], [[Albanija]] | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = glumica | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = | supružnik = Xhavit Xhepa | djeca = [[Ndricim Xhepa]], Sokol Xhepa | roditelji = Zoi Prifti, Marije Prifti }} '''Margarita Zoi Xhepa''' {{jez-rup|Margarita Gepa}}<ref>{{cite news|url=https://www.yumpu.com/xx/document/read/41663279/sumedrushtator-tetor-2012-tv-radio-makedonia/10|title=Figuri ilustri di etnia aromână/vlahă tu Arbinușiă / Figura të shquara të etnisë arumune/vllahe në Shqipëri|first=Iancu|last=Ballamaci|newspaper=Frația|volume=9–10|issue=198–199|date=2012|pages=10–11|language=sq, rup}}</ref> (2. aprila 1932. – 3. aprila 2025.) bila je albanska glumica. Njezina karijera trajala je više od osam desetljeća s izvrsnim izvedbama u 140 pozorišnih predstava i 40 uloga u klasičnoj i modernoj kinematografiji, što joj je omogućilo da bude nazvana jednom od velikih dama albanske umjetnosti i kulture.<ref>{{Cite web |date=3. 4. 2025 |title=Margarita Xhepa sezoni i një DAME! Intervista e yllit të kinematografisë shqiptare për Revistën Newsbomb |url=https://newsbomb.al/kultureart/margarita-xhepa-sezoni-i-nje-dame-intervista-e-yllit-te-kinematografi-i359116 |access-date=6. 4. 2025 |website=NEWSBOMB|language=sq}}</ref> == Biografija == Xhepa je bila albansko-aromunskog porijekla.<ref>{{cite web|url=https://www.minoritetet.gov.al/?page_id=1391|title=Minoriteti Vllah/Arumun|publisher=State Committee on Minorities|accessdate=16. 1. 2022|language=sq|archive-url=https://web.archive.org/web/20220304120221/http://www.minoritetet.gov.al/?page_id=1391|archive-date=4. 3. 2022|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.gazetadita.al/vllehte-ne-hapesirat-myzeqare/|title=Vllehtë në hapësirat myzeqare|first=Jovan|last=Bizhyti|newspaper=Gazeta DITA|date=4. 10. 2015|language=sq|archive-url=https://web.archive.org/web/20200420165557/http://www.gazetadita.al/vllehte-ne-hapesirat-myzeqare/|archive-date=20. 4. 2020|url-status=dead}}</ref> Rođena je u [[Lushnjë]]u u Albaniji kao Margarita Prifti, oca Zoi i majke Marijë Prifti. Majka joj je umrla kada je Margarita imala devet godina. Od malih nogu voljela je albansku poeziju, a učitelj ju je poticao da se pridruži satovima glume. [[Gëzim Libohova]], tada poznata učiteljica drame u kulturnom institutu Lushnjë, tražila je među lokalnim školama odgovarajuću ulogu mlade Ruskinje u pozorišnoj predstavi. Čim je vidjela Xhepu, odmah ju je odabrala zbog njezine plave kose i plavih očiju. Predstava je bila toliko uspješna da je premijerno izvedena i u [[Fier]]u i [[Berat]]u. Nakon završetka osnovne škole prijavila se na poznati Liceu [[Škola umjetnosti Jordan Misja|Školu umjetnosti Jordan Misja]] u Tirani, na dramski odjel.<ref>{{Cite web|url=http://www.ekskluzive.al/diva-margarita-xhepa/|title = Diva Margarita Xhepa|date = 24. 6. 2018|language=sq}}</ref> === Karijera === Xhepa je karijeru započela u Tirani, u [[Narodno pozorište Albanije|Narodnom pozorištu Albanije]]. Tamo je nastupala u predstavama [[Anton Čehov|Antona Čehova]], [[Friedrich Schiller|Friedricha Schillera]], [[Nikolaj Gogolj|Nikolaja Gogolja]] i drugih. Predstavila je prvi [[Festivali i Këngës]] 1962. Smatrana je jednom od najvećih dama albanske kinematografije i kazališta, dobila je titulu [[Narodna umjetnica Albanije|Narodne umjetnice Albanije]]. Nastavila je glumiti u novijim filmovima poput uloge Firdus u filmu ''Bolero në vilën e pleqve'', temeljenom na istoimenom romanu [[Fatos Kongoli|Fatosa Kongolija]].<ref>{{Cite web |last=donika |date=6 January 2022 |title=Filmi “Bolero në vilën e pleqve” rikthen në kinema Margarita Xhepën e Robert Ndrenikën, aktorja: Isha e sëmurë, por…! |url=https://observerkult.com/filmi-bolero-ne-vilen-e-pleqve-rikthen-ne-kinema-margarita-xhepen-e-robert-ndreniken-aktorja-isha-e-semure-por/ |access-date=6. 4. 2025 |website=ObserverKult |language=en-US}}</ref> === Međunarodni uspjeh === Glumica je nagrađena nagradom ''Actor Of Europe'' na 19. izdanju Međunarodnog pozorišnog festivala. Glavna nagrada za najbolju glumu otišla je jednoj od najvažnijih glumica u širem prostoru balkanskog pozorišta, za ulogu 'Gospođe Majke' u predstavi ''Constantin and Doruntinë'' u režiji [[Laert Vasili|Laerta Vasilija]].<ref>{{Cite web|url=https://prive.al/kush-triumfoi-ne-festivalin-nderkombetar-te-teatrit/|title=Kush triumfoi në "Festivalin Ndërkombëtar të Teatrit"?|date=13. 7. 2021|language=sq}}</ref> == Filmografija == {{div col}} # ''Unë Jam Lepuri dhe Breshka nga prapa'' – (1999) # ''4 Nënat e Lepurit'' dhe ''Uznova '95'' – (1995) # ''E dashur Armike'' – (1993) # ''E Zeza e Nënës'' – (1993) # ''E shtuna e 11 Korrikut Xhiro'' – (1992) # ''Gjyshja dhe Motra'' – (1992) # ''Nositi'' – (1990) # ''[[Uznova '89]]'' (1989) # ''Këngët Të Zemrës'' – (1987) # ''Vrasje Në Gjueti'' – (1987) # ''Rrethi i Kujtesës'' – (1987) # ''Fjalë pa Fund'' – (1987) # ''Dhe Vjen Një Ditë'' dhe ''Gabimi'' – (1986) # ''Gurët e shtëpisë sime'' – (1985) # ''Militanti'' – (1984) # ''Apasionata'' – (1983) # ''Dora e ngrohtë'' – (1983) # ''Shokët'' – (1982) # ''Dita e parë e emrimit'' – (1981) # ''Me hapin e shokëve'' – (1979) (TV) # ''Dollia e dasmës sime'' – (1978) # ''Gjeneral gramafoni'' – (1978) # ''Koncert në vitin 1936'' (1978) # ''Dimri i fundit'' – (1976) # ''Pylli i lirisë'' – (1976) # ''Tokë e përgjakur'' – (1976) # ''Vitet e para'' – (1965) {{div col end}} == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Xhepa, Margarita }} [[Kategorija:Rođeni 1932.]] [[Kategorija:Umrli 2025.]] [[Kategorija:Biografije, Lushnjë]] [[Kategorija:Albanske glumice]] [[Kategorija:Aromunske glumice]] mf1daj8j8njx95hev9zzbhorqa2zzt7 3823932 3823927 2026-04-04T08:41:35Z AnToni 2325 /* Biografija */ 3823932 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Margarita Xhepa | slika = Margarita Xhepa, aktore.jpg | alt_slike = | opis = Margarita Xhepa, 2021. | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1932|04|02}} | mjesto_rođenja = [[Lushnjë]], [[Albanija]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2025|04|03|1932|04|02}} | mjesto_smrti = [[Tirana]], [[Albanija]] | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = glumica | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = | supružnik = Xhavit Xhepa | djeca = [[Ndricim Xhepa]], Sokol Xhepa | roditelji = Zoi Prifti, Marije Prifti }} '''Margarita Zoi Xhepa''' {{jez-rup|Margarita Gepa}}<ref>{{cite news|url=https://www.yumpu.com/xx/document/read/41663279/sumedrushtator-tetor-2012-tv-radio-makedonia/10|title=Figuri ilustri di etnia aromână/vlahă tu Arbinușiă / Figura të shquara të etnisë arumune/vllahe në Shqipëri|first=Iancu|last=Ballamaci|newspaper=Frația|volume=9–10|issue=198–199|date=2012|pages=10–11|language=sq, rup}}</ref> (2. aprila 1932. – 3. aprila 2025.) bila je albanska glumica. Njezina karijera trajala je više od osam desetljeća s izvrsnim izvedbama u 140 pozorišnih predstava i 40 uloga u klasičnoj i modernoj kinematografiji, što joj je omogućilo da bude nazvana jednom od velikih dama albanske umjetnosti i kulture.<ref>{{Cite web |date=3. 4. 2025 |title=Margarita Xhepa sezoni i një DAME! Intervista e yllit të kinematografisë shqiptare për Revistën Newsbomb |url=https://newsbomb.al/kultureart/margarita-xhepa-sezoni-i-nje-dame-intervista-e-yllit-te-kinematografi-i359116 |access-date=6. 4. 2025 |website=NEWSBOMB|language=sq}}</ref> == Biografija == Xhepa je bila albansko-aromunskog porijekla.<ref>{{cite web|url=https://www.minoritetet.gov.al/?page_id=1391|title=Minoriteti Vllah/Arumun|publisher=State Committee on Minorities|accessdate=16. 1. 2022|language=sq|archive-url=https://web.archive.org/web/20220304120221/http://www.minoritetet.gov.al/?page_id=1391|archive-date=4. 3. 2022|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.gazetadita.al/vllehte-ne-hapesirat-myzeqare/|title=Vllehtë në hapësirat myzeqare|first=Jovan|last=Bizhyti|newspaper=Gazeta DITA|date=4. 10. 2015|language=sq|archive-url=https://web.archive.org/web/20200420165557/http://www.gazetadita.al/vllehte-ne-hapesirat-myzeqare/|archive-date=20. 4. 2020|url-status=dead}}</ref> Rođena je u [[Lushnjë]]u u Albaniji kao Margarita Prifti, oca Zoi i majke Marijë Prifti. Majka joj je umrla kada je Margarita imala devet godina. Od malih nogu voljela je albansku poeziju, a učitelj ju je poticao da se pridruži satovima glume. [[Gëzim Libohova]], tada poznata učiteljica drame u kulturnom institutu Lushnjë, tražila je među lokalnim školama odgovarajuću ulogu mlade Ruskinje u pozorišnoj predstavi. Čim je vidjela Xhepu, odmah ju je odabrala zbog njezine plave kose i plavih očiju. Predstava je bila toliko uspješna da je premijerno izvedena i u [[Fier]]u i [[Berat]]u. Nakon završetka osnovne škole prijavila se na poznatu [[Škola umjetnosti "Jordan Misja"|Školu umjetnosti "Jordan Misja"]] u Tirani, na dramski odjel.<ref>{{Cite web|url=http://www.ekskluzive.al/diva-margarita-xhepa/|title = Diva Margarita Xhepa|date = 24. 6. 2018|language=sq}}</ref> === Karijera === Xhepa je karijeru započela u Tirani, u [[Narodno pozorište Albanije|Narodnom pozorištu Albanije]]. Tamo je nastupala u predstavama [[Anton Čehov|Antona Čehova]], [[Friedrich Schiller|Friedricha Schillera]], [[Nikolaj Gogolj|Nikolaja Gogolja]] i drugih. Predstavila je prvi [[Festivali i Këngës]] 1962. Smatrana je jednom od najvećih dama albanske kinematografije i kazališta, dobila je titulu [[Narodna umjetnica Albanije|Narodne umjetnice Albanije]]. Nastavila je glumiti u novijim filmovima poput uloge Firdus u filmu ''Bolero në vilën e pleqve'', temeljenom na istoimenom romanu [[Fatos Kongoli|Fatosa Kongolija]].<ref>{{Cite web |last=donika |date=6 January 2022 |title=Filmi “Bolero në vilën e pleqve” rikthen në kinema Margarita Xhepën e Robert Ndrenikën, aktorja: Isha e sëmurë, por…! |url=https://observerkult.com/filmi-bolero-ne-vilen-e-pleqve-rikthen-ne-kinema-margarita-xhepen-e-robert-ndreniken-aktorja-isha-e-semure-por/ |access-date=6. 4. 2025 |website=ObserverKult |language=en-US}}</ref> === Međunarodni uspjeh === Glumica je nagrađena nagradom ''Actor Of Europe'' na 19. izdanju Međunarodnog pozorišnog festivala. Glavna nagrada za najbolju glumu otišla je jednoj od najvažnijih glumica u širem prostoru balkanskog pozorišta, za ulogu 'Gospođe Majke' u predstavi ''Constantin and Doruntinë'' u režiji [[Laert Vasili|Laerta Vasilija]].<ref>{{Cite web|url=https://prive.al/kush-triumfoi-ne-festivalin-nderkombetar-te-teatrit/|title=Kush triumfoi në "Festivalin Ndërkombëtar të Teatrit"?|date=13. 7. 2021|language=sq}}</ref> == Filmografija == {{div col}} # ''Unë Jam Lepuri dhe Breshka nga prapa'' – (1999) # ''4 Nënat e Lepurit'' dhe ''Uznova '95'' – (1995) # ''E dashur Armike'' – (1993) # ''E Zeza e Nënës'' – (1993) # ''E shtuna e 11 Korrikut Xhiro'' – (1992) # ''Gjyshja dhe Motra'' – (1992) # ''Nositi'' – (1990) # ''[[Uznova '89]]'' (1989) # ''Këngët Të Zemrës'' – (1987) # ''Vrasje Në Gjueti'' – (1987) # ''Rrethi i Kujtesës'' – (1987) # ''Fjalë pa Fund'' – (1987) # ''Dhe Vjen Një Ditë'' dhe ''Gabimi'' – (1986) # ''Gurët e shtëpisë sime'' – (1985) # ''Militanti'' – (1984) # ''Apasionata'' – (1983) # ''Dora e ngrohtë'' – (1983) # ''Shokët'' – (1982) # ''Dita e parë e emrimit'' – (1981) # ''Me hapin e shokëve'' – (1979) (TV) # ''Dollia e dasmës sime'' – (1978) # ''Gjeneral gramafoni'' – (1978) # ''Koncert në vitin 1936'' (1978) # ''Dimri i fundit'' – (1976) # ''Pylli i lirisë'' – (1976) # ''Tokë e përgjakur'' – (1976) # ''Vitet e para'' – (1965) {{div col end}} == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Xhepa, Margarita }} [[Kategorija:Rođeni 1932.]] [[Kategorija:Umrli 2025.]] [[Kategorija:Biografije, Lushnjë]] [[Kategorija:Albanske glumice]] [[Kategorija:Aromunske glumice]] bfyne1ka4qkt2bkprewye47ud12z5d3 3823933 3823932 2026-04-04T08:42:49Z AnToni 2325 /* Filmografija */ 3823933 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Margarita Xhepa | slika = Margarita Xhepa, aktore.jpg | alt_slike = | opis = Margarita Xhepa, 2021. | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1932|04|02}} | mjesto_rođenja = [[Lushnjë]], [[Albanija]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2025|04|03|1932|04|02}} | mjesto_smrti = [[Tirana]], [[Albanija]] | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = glumica | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = | supružnik = Xhavit Xhepa | djeca = [[Ndricim Xhepa]], Sokol Xhepa | roditelji = Zoi Prifti, Marije Prifti }} '''Margarita Zoi Xhepa''' {{jez-rup|Margarita Gepa}}<ref>{{cite news|url=https://www.yumpu.com/xx/document/read/41663279/sumedrushtator-tetor-2012-tv-radio-makedonia/10|title=Figuri ilustri di etnia aromână/vlahă tu Arbinușiă / Figura të shquara të etnisë arumune/vllahe në Shqipëri|first=Iancu|last=Ballamaci|newspaper=Frația|volume=9–10|issue=198–199|date=2012|pages=10–11|language=sq, rup}}</ref> (2. aprila 1932. – 3. aprila 2025.) bila je albanska glumica. Njezina karijera trajala je više od osam desetljeća s izvrsnim izvedbama u 140 pozorišnih predstava i 40 uloga u klasičnoj i modernoj kinematografiji, što joj je omogućilo da bude nazvana jednom od velikih dama albanske umjetnosti i kulture.<ref>{{Cite web |date=3. 4. 2025 |title=Margarita Xhepa sezoni i një DAME! Intervista e yllit të kinematografisë shqiptare për Revistën Newsbomb |url=https://newsbomb.al/kultureart/margarita-xhepa-sezoni-i-nje-dame-intervista-e-yllit-te-kinematografi-i359116 |access-date=6. 4. 2025 |website=NEWSBOMB|language=sq}}</ref> == Biografija == Xhepa je bila albansko-aromunskog porijekla.<ref>{{cite web|url=https://www.minoritetet.gov.al/?page_id=1391|title=Minoriteti Vllah/Arumun|publisher=State Committee on Minorities|accessdate=16. 1. 2022|language=sq|archive-url=https://web.archive.org/web/20220304120221/http://www.minoritetet.gov.al/?page_id=1391|archive-date=4. 3. 2022|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.gazetadita.al/vllehte-ne-hapesirat-myzeqare/|title=Vllehtë në hapësirat myzeqare|first=Jovan|last=Bizhyti|newspaper=Gazeta DITA|date=4. 10. 2015|language=sq|archive-url=https://web.archive.org/web/20200420165557/http://www.gazetadita.al/vllehte-ne-hapesirat-myzeqare/|archive-date=20. 4. 2020|url-status=dead}}</ref> Rođena je u [[Lushnjë]]u u Albaniji kao Margarita Prifti, oca Zoi i majke Marijë Prifti. Majka joj je umrla kada je Margarita imala devet godina. Od malih nogu voljela je albansku poeziju, a učitelj ju je poticao da se pridruži satovima glume. [[Gëzim Libohova]], tada poznata učiteljica drame u kulturnom institutu Lushnjë, tražila je među lokalnim školama odgovarajuću ulogu mlade Ruskinje u pozorišnoj predstavi. Čim je vidjela Xhepu, odmah ju je odabrala zbog njezine plave kose i plavih očiju. Predstava je bila toliko uspješna da je premijerno izvedena i u [[Fier]]u i [[Berat]]u. Nakon završetka osnovne škole prijavila se na poznatu [[Škola umjetnosti "Jordan Misja"|Školu umjetnosti "Jordan Misja"]] u Tirani, na dramski odjel.<ref>{{Cite web|url=http://www.ekskluzive.al/diva-margarita-xhepa/|title = Diva Margarita Xhepa|date = 24. 6. 2018|language=sq}}</ref> === Karijera === Xhepa je karijeru započela u Tirani, u [[Narodno pozorište Albanije|Narodnom pozorištu Albanije]]. Tamo je nastupala u predstavama [[Anton Čehov|Antona Čehova]], [[Friedrich Schiller|Friedricha Schillera]], [[Nikolaj Gogolj|Nikolaja Gogolja]] i drugih. Predstavila je prvi [[Festivali i Këngës]] 1962. Smatrana je jednom od najvećih dama albanske kinematografije i kazališta, dobila je titulu [[Narodna umjetnica Albanije|Narodne umjetnice Albanije]]. Nastavila je glumiti u novijim filmovima poput uloge Firdus u filmu ''Bolero në vilën e pleqve'', temeljenom na istoimenom romanu [[Fatos Kongoli|Fatosa Kongolija]].<ref>{{Cite web |last=donika |date=6 January 2022 |title=Filmi “Bolero në vilën e pleqve” rikthen në kinema Margarita Xhepën e Robert Ndrenikën, aktorja: Isha e sëmurë, por…! |url=https://observerkult.com/filmi-bolero-ne-vilen-e-pleqve-rikthen-ne-kinema-margarita-xhepen-e-robert-ndreniken-aktorja-isha-e-semure-por/ |access-date=6. 4. 2025 |website=ObserverKult |language=en-US}}</ref> === Međunarodni uspjeh === Glumica je nagrađena nagradom ''Actor Of Europe'' na 19. izdanju Međunarodnog pozorišnog festivala. Glavna nagrada za najbolju glumu otišla je jednoj od najvažnijih glumica u širem prostoru balkanskog pozorišta, za ulogu 'Gospođe Majke' u predstavi ''Constantin and Doruntinë'' u režiji [[Laert Vasili|Laerta Vasilija]].<ref>{{Cite web|url=https://prive.al/kush-triumfoi-ne-festivalin-nderkombetar-te-teatrit/|title=Kush triumfoi në "Festivalin Ndërkombëtar të Teatrit"?|date=13. 7. 2021|language=sq}}</ref> == Filmografija == {{div col}} * ''[[Unë Jam Lepuri dhe Breshka nga prapa]]'' – (1999) * ''[[4 Nënat e Lepurit'' dhe ''Uznova '95]]'' – (1995) * ''[[E dashur Armike]]'' – (1993) * ''[[E Zeza e Nënës]]'' – (1993) * ''[[E shtuna e 11 Korrikut Xhiro]]'' – (1992) * ''[[Gjyshja dhe Motra]]'' – (1992) * ''[[Nositi]]'' – (1990) * ''[[Uznova '89]]'' (1989) * ''[[Këngët Të Zemrës]]'' – (1987) * ''[[Vrasje Në Gjueti]]'' – (1987) * ''[[Rrethi i Kujtesës]]'' – (1987) * ''[[Fjalë pa Fund]]'' – (1987) * ''[[Dhe Vjen Një Ditë'' dhe ''Gabimi]]'' – (1986) * ''[[Gurët e shtëpisë sime]]'' – (1985) * ''[[Militanti]]'' – (1984) * ''[[Apasionata]]'' – (1983) * ''[[Dora e ngrohtë]]'' – (1983) * ''[[Shokët]]'' – (1982) * ''[[Dita e parë e emrimit]]'' – (1981) * ''[[Me hapin e shokëve]]'' – (1979) (TV) * ''[[Dollia e dasmës sime]]'' – (1978) * ''[[Gjeneral gramafoni]]'' – (1978) * ''[[Koncert në vitin 1936]]'' – (1978) * ''[[Dimri i fundit]]'' – (1976) * ''[[Pylli i lirisë]]'' – (1976) * ''[[Tokë e përgjakur]]'' – (1976) * ''[[Vitet e para]]'' – (1965) {{div col end}} == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Xhepa, Margarita }} [[Kategorija:Rođeni 1932.]] [[Kategorija:Umrli 2025.]] [[Kategorija:Biografije, Lushnjë]] [[Kategorija:Albanske glumice]] [[Kategorija:Aromunske glumice]] 0ahggy9zwpkzmesqkta7ppzpxpxxtpz 3823938 3823933 2026-04-04T08:47:12Z AnToni 2325 3823938 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Margarita Xhepa | slika = Margarita Xhepa, aktore.jpg | alt_slike = | opis = Margarita Xhepa, 2021. | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1932|04|02}} | mjesto_rođenja = [[Lushnjë]], [[Albanija]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2025|04|03|1932|04|02}} | mjesto_smrti = [[Tirana]], [[Albanija]] | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = glumica | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = | supružnik = Xhavit Xhepa | djeca = [[Ndricim Xhepa]], Sokol Xhepa | roditelji = Zoi Prifti, Marije Prifti }} '''Margarita Zoi Xhepa''' ({{jez-rup|Margarita Gepa}})<ref>{{cite news|url=https://www.yumpu.com/xx/document/read/41663279/sumedrushtator-tetor-2012-tv-radio-makedonia/10|title=Figuri ilustri di etnia aromână/vlahă tu Arbinușiă / Figura të shquara të etnisë arumune/vllahe në Shqipëri|first=Iancu|last=Ballamaci|newspaper=Frația|volume=9–10|issue=198–199|date=2012|pages=10–11|language=sq, rup}}</ref> 2. aprila 1932. – 3. aprila 2025. bila je albanska glumica. Njezina karijera trajala je više od osam desetljeća s izvrsnim izvedbama u 140 pozorišnih predstava i 40 uloga u klasičnoj i modernoj kinematografiji, što joj je omogućilo da bude nazvana jednom od velikih dama albanske umjetnosti i kulture.<ref>{{Cite web |date=3. 4. 2025 |title=Margarita Xhepa sezoni i një DAME! Intervista e yllit të kinematografisë shqiptare për Revistën Newsbomb |url=https://newsbomb.al/kultureart/margarita-xhepa-sezoni-i-nje-dame-intervista-e-yllit-te-kinematografi-i359116 |access-date=6. 4. 2025 |website=NEWSBOMB|language=sq}}</ref> == Biografija == Xhepa je bila albansko-[[Arumuni|aromunskog]] porijekla.<ref>{{cite web|url=https://www.minoritetet.gov.al/?page_id=1391|title=Minoriteti Vllah/Arumun|publisher=State Committee on Minorities|accessdate=16. 1. 2022|language=sq|archive-url=https://web.archive.org/web/20220304120221/http://www.minoritetet.gov.al/?page_id=1391|archive-date=4. 3. 2022|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.gazetadita.al/vllehte-ne-hapesirat-myzeqare/|title=Vllehtë në hapësirat myzeqare|first=Jovan|last=Bizhyti|newspaper=Gazeta DITA|date=4. 10. 2015|language=sq|archive-url=https://web.archive.org/web/20200420165557/http://www.gazetadita.al/vllehte-ne-hapesirat-myzeqare/|archive-date=20. 4. 2020|url-status=dead}}</ref> Rođena je u [[Lushnjë]]u u Albaniji kao Margarita Prifti, oca Zoi i majke Marijë Prifti. Majka joj je umrla kada je Margarita imala devet godina. Od malih nogu voljela je albansku poeziju, a učitelj ju je poticao da se pridruži satovima glume. [[Gëzim Libohova]], tada poznata učiteljica drame u kulturnom institutu Lushnjë, tražila je među lokalnim školama odgovarajuću ulogu mlade Ruskinje u pozorišnoj predstavi. Čim je vidjela Xhepu, odmah ju je odabrala zbog njezine plave kose i plavih očiju. Predstava je bila toliko uspješna da je premijerno izvedena i u [[Fier]]u i [[Berat]]u. Nakon završetka osnovne škole prijavila se na poznatu [[Škola umjetnosti "Jordan Misja"|Školu umjetnosti "Jordan Misja"]] u Tirani, na dramski odjel.<ref>{{Cite web|url=http://www.ekskluzive.al/diva-margarita-xhepa/|title = Diva Margarita Xhepa|date = 24. 6. 2018|language=sq}}</ref> === Karijera === Xhepa je karijeru započela u Tirani, u [[Narodno pozorište Albanije|Narodnom pozorištu Albanije]]. Tamo je nastupala u predstavama [[Anton Čehov|Antona Čehova]], [[Friedrich Schiller|Friedricha Schillera]], [[Nikolaj Gogolj|Nikolaja Gogolja]] i drugih. Predstavila je prvi [[Festivali i Këngës]] 1962. Smatrana je jednom od najvećih dama albanske kinematografije i pozorišta, dobila je titulu [[Narodna umjetnica Albanije|Narodne umjetnice Albanije]]. Nastavila je glumiti u novijim filmovima poput uloge Firdus u filmu ''Bolero në vilën e pleqve'', temeljenom na istoimenom romanu [[Fatos Kongoli|Fatosa Kongolija]].<ref>{{Cite web |last=donika |date=6 January 2022 |title=Filmi “Bolero në vilën e pleqve” rikthen në kinema Margarita Xhepën e Robert Ndrenikën, aktorja: Isha e sëmurë, por…! |url=https://observerkult.com/filmi-bolero-ne-vilen-e-pleqve-rikthen-ne-kinema-margarita-xhepen-e-robert-ndreniken-aktorja-isha-e-semure-por/ |access-date=6. 4. 2025 |website=ObserverKult |language=en-US}}</ref> === Međunarodni uspjeh === Glumica je nagrađena nagradom ''Actor Of Europe'' na 19. izdanju Međunarodnog pozorišnog festivala. Glavna nagrada za najbolju glumu otišla je jednoj od najvažnijih glumica u širem prostoru balkanskog pozorišta, za ulogu 'Gospođe Majke' u predstavi ''Constantin and Doruntinë'' u režiji [[Laert Vasili|Laerta Vasilija]].<ref>{{Cite web|url=https://prive.al/kush-triumfoi-ne-festivalin-nderkombetar-te-teatrit/|title=Kush triumfoi në "Festivalin Ndërkombëtar të Teatrit"?|date=13. 7. 2021|language=sq}}</ref> == Filmografija == {{div col}} * ''[[Unë Jam Lepuri dhe Breshka nga prapa]]'' – (1999) * ''[[4 Nënat e Lepurit'' dhe ''Uznova '95]]'' – (1995) * ''[[E dashur Armike]]'' – (1993) * ''[[E Zeza e Nënës]]'' – (1993) * ''[[E shtuna e 11 Korrikut Xhiro]]'' – (1992) * ''[[Gjyshja dhe Motra]]'' – (1992) * ''[[Nositi]]'' – (1990) * ''[[Uznova '89]]'' (1989) * ''[[Këngët Të Zemrës]]'' – (1987) * ''[[Vrasje Në Gjueti]]'' – (1987) * ''[[Rrethi i Kujtesës]]'' – (1987) * ''[[Fjalë pa Fund]]'' – (1987) * ''[[Dhe Vjen Një Ditë'' dhe ''Gabimi]]'' – (1986) * ''[[Gurët e shtëpisë sime]]'' – (1985) * ''[[Militanti]]'' – (1984) * ''[[Apasionata]]'' – (1983) * ''[[Dora e ngrohtë]]'' – (1983) * ''[[Shokët]]'' – (1982) * ''[[Dita e parë e emrimit]]'' – (1981) * ''[[Me hapin e shokëve]]'' – (1979) (TV) * ''[[Dollia e dasmës sime]]'' – (1978) * ''[[Gjeneral gramafoni]]'' – (1978) * ''[[Koncert në vitin 1936]]'' – (1978) * ''[[Dimri i fundit]]'' – (1976) * ''[[Pylli i lirisë]]'' – (1976) * ''[[Tokë e përgjakur]]'' – (1976) * ''[[Vitet e para]]'' – (1965) {{div col end}} == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Xhepa, Margarita }} [[Kategorija:Rođeni 1932.]] [[Kategorija:Umrli 2025.]] [[Kategorija:Biografije, Lushnjë]] [[Kategorija:Albanske glumice]] [[Kategorija:Aromunske glumice]] 0r5zsw0rw7gzoigebmx5g76ve8t2bv4 3823939 3823938 2026-04-04T08:47:59Z AnToni 2325 /* Karijera */ 3823939 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Margarita Xhepa | slika = Margarita Xhepa, aktore.jpg | alt_slike = | opis = Margarita Xhepa, 2021. | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1932|04|02}} | mjesto_rođenja = [[Lushnjë]], [[Albanija]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|2025|04|03|1932|04|02}} | mjesto_smrti = [[Tirana]], [[Albanija]] | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = glumica | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = | supružnik = Xhavit Xhepa | djeca = [[Ndricim Xhepa]], Sokol Xhepa | roditelji = Zoi Prifti, Marije Prifti }} '''Margarita Zoi Xhepa''' ({{jez-rup|Margarita Gepa}})<ref>{{cite news|url=https://www.yumpu.com/xx/document/read/41663279/sumedrushtator-tetor-2012-tv-radio-makedonia/10|title=Figuri ilustri di etnia aromână/vlahă tu Arbinușiă / Figura të shquara të etnisë arumune/vllahe në Shqipëri|first=Iancu|last=Ballamaci|newspaper=Frația|volume=9–10|issue=198–199|date=2012|pages=10–11|language=sq, rup}}</ref> 2. aprila 1932. – 3. aprila 2025. bila je albanska glumica. Njezina karijera trajala je više od osam desetljeća s izvrsnim izvedbama u 140 pozorišnih predstava i 40 uloga u klasičnoj i modernoj kinematografiji, što joj je omogućilo da bude nazvana jednom od velikih dama albanske umjetnosti i kulture.<ref>{{Cite web |date=3. 4. 2025 |title=Margarita Xhepa sezoni i një DAME! Intervista e yllit të kinematografisë shqiptare për Revistën Newsbomb |url=https://newsbomb.al/kultureart/margarita-xhepa-sezoni-i-nje-dame-intervista-e-yllit-te-kinematografi-i359116 |access-date=6. 4. 2025 |website=NEWSBOMB|language=sq}}</ref> == Biografija == Xhepa je bila albansko-[[Arumuni|aromunskog]] porijekla.<ref>{{cite web|url=https://www.minoritetet.gov.al/?page_id=1391|title=Minoriteti Vllah/Arumun|publisher=State Committee on Minorities|accessdate=16. 1. 2022|language=sq|archive-url=https://web.archive.org/web/20220304120221/http://www.minoritetet.gov.al/?page_id=1391|archive-date=4. 3. 2022|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.gazetadita.al/vllehte-ne-hapesirat-myzeqare/|title=Vllehtë në hapësirat myzeqare|first=Jovan|last=Bizhyti|newspaper=Gazeta DITA|date=4. 10. 2015|language=sq|archive-url=https://web.archive.org/web/20200420165557/http://www.gazetadita.al/vllehte-ne-hapesirat-myzeqare/|archive-date=20. 4. 2020|url-status=dead}}</ref> Rođena je u [[Lushnjë]]u u Albaniji kao Margarita Prifti, oca Zoi i majke Marijë Prifti. Majka joj je umrla kada je Margarita imala devet godina. Od malih nogu voljela je albansku poeziju, a učitelj ju je poticao da se pridruži satovima glume. [[Gëzim Libohova]], tada poznata učiteljica drame u kulturnom institutu Lushnjë, tražila je među lokalnim školama odgovarajuću ulogu mlade Ruskinje u pozorišnoj predstavi. Čim je vidjela Xhepu, odmah ju je odabrala zbog njezine plave kose i plavih očiju. Predstava je bila toliko uspješna da je premijerno izvedena i u [[Fier]]u i [[Berat]]u. Nakon završetka osnovne škole prijavila se na poznatu [[Škola umjetnosti "Jordan Misja"|Školu umjetnosti "Jordan Misja"]] u Tirani, na dramski odjel.<ref>{{Cite web|url=http://www.ekskluzive.al/diva-margarita-xhepa/|title = Diva Margarita Xhepa|date = 24. 6. 2018|language=sq}}</ref> === Karijera === Xhepa je karijeru započela u Tirani, u [[Narodno pozorište Albanije|Narodnom pozorištu Albanije]]. Tamo je nastupala u predstavama [[Anton Čehov|Antona Čehova]], [[Friedrich Schiller|Friedricha Schillera]], [[Nikolaj Vasiljevič Gogolj|Nikolaja Gogolja]] i drugih. Predstavila je prvi [[Festivali i Këngës]] 1962. Smatrana je jednom od najvećih dama albanske kinematografije i pozorišta, dobila je titulu [[Narodna umjetnica Albanije|Narodne umjetnice Albanije]]. Nastavila je glumiti u novijim filmovima poput uloge Firdus u filmu ''Bolero në vilën e pleqve'', temeljenom na istoimenom romanu [[Fatos Kongoli|Fatosa Kongolija]].<ref>{{Cite web |last=donika |date=6 January 2022 |title=Filmi “Bolero në vilën e pleqve” rikthen në kinema Margarita Xhepën e Robert Ndrenikën, aktorja: Isha e sëmurë, por…! |url=https://observerkult.com/filmi-bolero-ne-vilen-e-pleqve-rikthen-ne-kinema-margarita-xhepen-e-robert-ndreniken-aktorja-isha-e-semure-por/ |access-date=6. 4. 2025 |website=ObserverKult |language=en-US}}</ref> === Međunarodni uspjeh === Glumica je nagrađena nagradom ''Actor Of Europe'' na 19. izdanju Međunarodnog pozorišnog festivala. Glavna nagrada za najbolju glumu otišla je jednoj od najvažnijih glumica u širem prostoru balkanskog pozorišta, za ulogu 'Gospođe Majke' u predstavi ''Constantin and Doruntinë'' u režiji [[Laert Vasili|Laerta Vasilija]].<ref>{{Cite web|url=https://prive.al/kush-triumfoi-ne-festivalin-nderkombetar-te-teatrit/|title=Kush triumfoi në "Festivalin Ndërkombëtar të Teatrit"?|date=13. 7. 2021|language=sq}}</ref> == Filmografija == {{div col}} * ''[[Unë Jam Lepuri dhe Breshka nga prapa]]'' – (1999) * ''[[4 Nënat e Lepurit'' dhe ''Uznova '95]]'' – (1995) * ''[[E dashur Armike]]'' – (1993) * ''[[E Zeza e Nënës]]'' – (1993) * ''[[E shtuna e 11 Korrikut Xhiro]]'' – (1992) * ''[[Gjyshja dhe Motra]]'' – (1992) * ''[[Nositi]]'' – (1990) * ''[[Uznova '89]]'' (1989) * ''[[Këngët Të Zemrës]]'' – (1987) * ''[[Vrasje Në Gjueti]]'' – (1987) * ''[[Rrethi i Kujtesës]]'' – (1987) * ''[[Fjalë pa Fund]]'' – (1987) * ''[[Dhe Vjen Një Ditë'' dhe ''Gabimi]]'' – (1986) * ''[[Gurët e shtëpisë sime]]'' – (1985) * ''[[Militanti]]'' – (1984) * ''[[Apasionata]]'' – (1983) * ''[[Dora e ngrohtë]]'' – (1983) * ''[[Shokët]]'' – (1982) * ''[[Dita e parë e emrimit]]'' – (1981) * ''[[Me hapin e shokëve]]'' – (1979) (TV) * ''[[Dollia e dasmës sime]]'' – (1978) * ''[[Gjeneral gramafoni]]'' – (1978) * ''[[Koncert në vitin 1936]]'' – (1978) * ''[[Dimri i fundit]]'' – (1976) * ''[[Pylli i lirisë]]'' – (1976) * ''[[Tokë e përgjakur]]'' – (1976) * ''[[Vitet e para]]'' – (1965) {{div col end}} == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Xhepa, Margarita }} [[Kategorija:Rođeni 1932.]] [[Kategorija:Umrli 2025.]] [[Kategorija:Biografije, Lushnjë]] [[Kategorija:Albanske glumice]] [[Kategorija:Aromunske glumice]] 5y9zi7qe7fjfiuq5ekceohjkrore05h 1 532882 3823925 2026-04-04T08:30:34Z AnToni 2325 http://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs 3823925 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} fci8p87e6q3j6y6ghnr470z98om38r9 3823926 3823925 2026-04-04T08:31:41Z AnToni 2325 3823926 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} {{CEE proljeće 2026. | korisnik = [[User:AnToni|AnToni]] | tema = kultura | tema2 = žene | tema3 = | država = Albanija | država2 = Arumuni | država3 = }} 1v6mo7uzhukqddnuei07509wnge1h2g 3 532883 3823944 2026-04-04T09:02:20Z KWiki 9400 Nova stranica: {{Dobrodošlica}} 3823944 wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica}} gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny 3 532884 3823945 2026-04-04T09:02:48Z KWiki 9400 Nova stranica: {{Dobrodošlica}} 3823945 wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica}} gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny 3 532885 3823946 2026-04-04T09:03:18Z KWiki 9400 Nova stranica: {{Dobrodošlica}} 3823946 wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica}} gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny 0 532886 3823950 2026-04-04T09:14:48Z KWiki 9400 KWiki premjestio je stranicu [[DKIM]] na [[DomainKeys Identified Mail]] 3823950 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[DomainKeys Identified Mail]] 0cglriwensccn8rd5ubvzc5y5z58kjd 3 532887 3823953 2026-04-04T09:16:29Z KWiki 9400 Nova stranica: {{Dobrodošlica}} 3823953 wikitext text/x-wiki {{Dobrodošlica}} gyjoyp37v3u06w731wtwzjdah9c91ny 0 532889 3823964 2026-04-04T09:24:22Z KWiki 9400 KWiki premjestio je stranicu [[Laacher (jezero)]] na [[Lahsko jezero]] 3823964 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Lahsko jezero]] gnyft5aiydr8fv44f46pbdx73uozdjy 14 532891 3823995 2026-04-04T10:06:19Z KWiki 9400 Nova stranica: {{commonscat|Asperger syndrome}} {{Kategorija|Aspergerov sindrom}} [[Kategorija:Autizam|Aspergerov sindrom]] [[Kategorija:Sindromi|Aspergerov]] 3823995 wikitext text/x-wiki {{commonscat|Asperger syndrome}} {{Kategorija|Aspergerov sindrom}} [[Kategorija:Autizam|Aspergerov sindrom]] [[Kategorija:Sindromi|Aspergerov]] 5a29r7he4p6gyxv0n86qlkb4rgsgtoa 14 532892 3823997 2026-04-04T10:08:23Z KWiki 9400 Nova stranica: [[Kategorija:Genetički poremećaji po sistemu|Neurogenetički]] [[Kategorija:Urođeni poremećaji nervnog sistema|Neurogenetički]] 3823997 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Genetički poremećaji po sistemu|Neurogenetički]] [[Kategorija:Urođeni poremećaji nervnog sistema|Neurogenetički]] j831d7ht41kdjbx30k6l9epdjgtzrw4 14 532893 3824000 2026-04-04T10:16:30Z KWiki 9400 Nova stranica: [[Kategorija:Grane psihologije|Ličnost]] 3824000 wikitext text/x-wiki [[Kategorija:Grane psihologije|Ličnost]] e5st32ezf6kwgcyd7c0h8koulihfu7s 0 532894 3824003 2026-04-04T10:31:32Z AnToni 2325 Nova stranica: {{Infokutija osoba | ime = Klara Abkar | slika = Klara_abkar.jpg | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Godina rođenja|1916||}} | mjesto_rođenja = [[Teheran]], [[Kadžarsko Carstvo]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1996|03|20|1916||}} | mjesto_smrti = [[Iran]] | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = slikarica | godine_aktivnosti... 3824003 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Klara Abkar | slika = Klara_abkar.jpg | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Godina rođenja|1916||}} | mjesto_rođenja = [[Teheran]], [[Kadžarsko Carstvo]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1996|03|20|1916||}} | mjesto_smrti = [[Iran]] | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = slikarica | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Klara Abkar''' ({{jez-fa|کلارا آبکار}}, {{jez-hy|Կլարա Աբգար}}; 1916 – 20. marta 1996.) bila je [[Armenija|armenska]] slikarica minijatura i pozlatarica rođena u [[Iran]]u.<ref>{{Cite web |title=۱۰۰ زن نخست ایران در حوزه‌های مختلف |trans-title=Iran's first 100 women in different fields |language=fa |date=10. 10. 2013|url=https://www.bbc.com/persian/iran/2013/10/131010_100women_first_nm |website=BBC News فارسی |access-date=25. 9. 2023}}</ref><ref>{{Cite web |title=هنرمندی که آثارش را زنان تاثیرگذار ایران؛ کلارا آبکار، |trans-title=Influential women of Iran; Clara Abkar, an artist who did not sell her works |language=fa |url=https://iranwire.com/fa/blogs/43602-%D8%B2%D9%86%D8%A7%D9%86-%D8%AA%D8%A7%D8%AB%DB%8C%D8%B1%DA%AF%D8%B0%D8%A7%D8%B1-%D8%A7%DB%8C%D8%B1%D8%A7%D9%86-%DA%A9%D9%84%D8%A7%D8%B1%D8%A7-%D8%A2%D8%A8%DA%A9%D8%A7%D8%B1-%D9%87%D9%86%D8%B1%D9%85%D9%86%D8%AF%DB%8C-%DA%A9%D9%87-%D8%A2%D8%AB%D8%A7%D8%B1%D8%B4-%D8%B1%D8%A7-%D9%86%D9%85%DB%8C%D9%81%D8%B1%D9%88%D8%AE%D8%AA/ |website=Iran Wire}}</ref> Njezino ime se ponekad piše i kao Clara Abgar, Klara Abkar Hovanjani, Clara Abgaryan ili Clara Abkarian. == Biografija == Abkar je bila iranska minijaturistica koja je potjecala iz armenske obitelji u Jolfi ([[Isfahan]]), armenskoj četvrti Isfahana u Iranu. Rođena je 1916. u Teheranu, u tadašnjem [[Kadžarsko Carstvo|Kadžarskom Carstvu]]. Studirala je u armenskoj školi Davotian (kasnije nazvanoj Košeš). Tokom školskih godina studirala je slikarstvo kod [[Markar Qarabaghian|Markara Qarabaghiana]] i [[Hakup Vartanian|Hakupa Vartaniana]]. U Teheranu je studirala iransko slikarstvo i minijaturno slikarstvo pod mentorstvom poznatog iranskog dizajnera poštanskih maraka, [[Mohammad Mehrovan|Mohammada Mehrovana]].<ref>{{Cite web |title=کلارا آبکار |language=fa |url=https://rasekhoon.net/mashahir/show/592691 |website=rasekhoon.net |access-date=25. 9. 2023}}</ref> Studirala je na Akademiji likovnih umjetnosti. Nikada nije nudila svoja djela na prodaju.<ref>{{Cite web |title=زندگینامه : کلارا آبکار (۱۲۹۴-۱۳۷۵) |language=fa |date=2011-07-10 |url=https://www.hamshahrionline.ir/news/139934/%D8%B2%D9%86%D8%AF%DA%AF%DB%8C%D9%86%D8%A7%D9%85%D9%87-%DA%A9%D9%84%D8%A7%D8%B1%D8%A7-%D8%A2%D8%A8%DA%A9%D8%A7%D8%B1-%DB%B1%DB%B2%DB%B9%DB%B4-%DB%B1%DB%B3%DB%B7%DB%B5 |website=www.hamshahrionline.ir |access-date=2023-09-25}}</ref><ref>{{Cite web |title=نخستين مينياتوريست زن – DW – ۱۳۹۹/۸/۱۳ |language=fa |url=https://www.dw.com/fa-ir/%D9%86%D8%AE%D8%B3%D8%AA%D9%8A%D9%86-%D9%85%D9%8A%D9%86%D9%8A%D8%A7%D8%AA%D9%88%D8%B1%D9%8A%D8%B3%D8%AA-%D8%B2%D9%86/a-55480472 |website=dw.com |access-date=2023-09-25}}</ref> U kompleksu [[Saadabad|palače Saadabad]], smještenom u palači Leila Pahlavi, nalazi se [[Muzej Abkar]].<ref>[https://iranwire.com/en/women/121154-iranian-influential-women-clara-abkar-1916-1996/ Iranian Influential Women: Clara Abkar (1916-1996)], IranWire, 3. 10. 2023</ref> == Djela == Njezine minijature prikazuju konjičke scene, mrtve prirode, cvijeće, Mauzolej Omar Hajjam, [[Feriduddin Attar|Attara]], Šeika Ahmada, [[Firuzabad Minar]] i [[Aliabad toranj]]. Abkarina najpoznatija djela uključuju: "Anoushirvan i Bozorgmehr", "Shekar Bahram", "Yusuf i Zulikha", "Starica i sultan Sanjar" i "Tjeskobna djevojka". Radila je na području pozlate s [[paisley]] uzorcima.<ref>{{Cite book |title=Բախչինյան, Արծվի (2002). Հայազգի գործիչներ :հնագույն ժամանակներից մինչեւ մեր օրերը ; կենսագրական հանրագիտակ. Երևան: Տաթև գիտակրթական համալիր Զանգակ-97. S. 171-72. ISBN 99930-2-415-5. |language=hy}}</ref><ref>{{Cite book |title=Navasargian, Alice (1997). Iran - Armenia: Golden Bridges: 20th Century Iranian-Armenian Painters. Glendale: AAA Publishing House. S. 98-103. ISBN 978-0-9697620-0-3. |language=en}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Xhepa, Margarita }} [[Kategorija:Rođeni 1916.]] [[Kategorija:Umrli 1996.]] [[Kategorija:Biografije, Teheran]] [[Kategorija:Armenski umjetnici]] [[Kategorija:Iranski umjetnici]] a373kt4vueaw23hw2xbwwo8emcym8xm 3824004 3824003 2026-04-04T10:32:28Z AnToni 2325 3824004 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Klara Abkar | slika = Klara_abkar.jpg | alt_slike = | opis = | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = 1916. | mjesto_rođenja = [[Teheran]], [[Kadžarsko Carstvo]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1996|03|20|1916||}} | mjesto_smrti = [[Iran]] | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = slikarica | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = }} '''Klara Abkar''' ({{jez-fa|کلارا آبکار}}, {{jez-hy|Կլարա Աբգար}}; 1916 – 20. marta 1996.) bila je [[Armenija|armenska]] slikarica minijatura i pozlatarica rođena u [[Iran]]u.<ref>{{Cite web |title=۱۰۰ زن نخست ایران در حوزه‌های مختلف |trans-title=Iran's first 100 women in different fields |language=fa |date=10. 10. 2013|url=https://www.bbc.com/persian/iran/2013/10/131010_100women_first_nm |website=BBC News فارسی |access-date=25. 9. 2023}}</ref><ref>{{Cite web |title=هنرمندی که آثارش را زنان تاثیرگذار ایران؛ کلارا آبکار، |trans-title=Influential women of Iran; Clara Abkar, an artist who did not sell her works |language=fa |url=https://iranwire.com/fa/blogs/43602-%D8%B2%D9%86%D8%A7%D9%86-%D8%AA%D8%A7%D8%AB%DB%8C%D8%B1%DA%AF%D8%B0%D8%A7%D8%B1-%D8%A7%DB%8C%D8%B1%D8%A7%D9%86-%DA%A9%D9%84%D8%A7%D8%B1%D8%A7-%D8%A2%D8%A8%DA%A9%D8%A7%D8%B1-%D9%87%D9%86%D8%B1%D9%85%D9%86%D8%AF%DB%8C-%DA%A9%D9%87-%D8%A2%D8%AB%D8%A7%D8%B1%D8%B4-%D8%B1%D8%A7-%D9%86%D9%85%DB%8C%D9%81%D8%B1%D9%88%D8%AE%D8%AA/ |website=Iran Wire}}</ref> Njezino ime se ponekad piše i kao Clara Abgar, Klara Abkar Hovanjani, Clara Abgaryan ili Clara Abkarian. == Biografija == Abkar je bila iranska minijaturistica koja je potjecala iz armenske obitelji u Jolfi ([[Isfahan]]), armenskoj četvrti Isfahana u Iranu. Rođena je 1916. u Teheranu, u tadašnjem [[Kadžarsko Carstvo|Kadžarskom Carstvu]]. Studirala je u armenskoj školi Davotian (kasnije nazvanoj Košeš). Tokom školskih godina studirala je slikarstvo kod [[Markar Qarabaghian|Markara Qarabaghiana]] i [[Hakup Vartanian|Hakupa Vartaniana]]. U Teheranu je studirala iransko slikarstvo i minijaturno slikarstvo pod mentorstvom poznatog iranskog dizajnera poštanskih maraka, [[Mohammad Mehrovan|Mohammada Mehrovana]].<ref>{{Cite web |title=کلارا آبکار |language=fa |url=https://rasekhoon.net/mashahir/show/592691 |website=rasekhoon.net |access-date=25. 9. 2023}}</ref> Studirala je na Akademiji likovnih umjetnosti. Nikada nije nudila svoja djela na prodaju.<ref>{{Cite web |title=زندگینامه : کلارا آبکار (۱۲۹۴-۱۳۷۵) |language=fa |date=2011-07-10 |url=https://www.hamshahrionline.ir/news/139934/%D8%B2%D9%86%D8%AF%DA%AF%DB%8C%D9%86%D8%A7%D9%85%D9%87-%DA%A9%D9%84%D8%A7%D8%B1%D8%A7-%D8%A2%D8%A8%DA%A9%D8%A7%D8%B1-%DB%B1%DB%B2%DB%B9%DB%B4-%DB%B1%DB%B3%DB%B7%DB%B5 |website=www.hamshahrionline.ir |access-date=2023-09-25}}</ref><ref>{{Cite web |title=نخستين مينياتوريست زن – DW – ۱۳۹۹/۸/۱۳ |language=fa |url=https://www.dw.com/fa-ir/%D9%86%D8%AE%D8%B3%D8%AA%D9%8A%D9%86-%D9%85%D9%8A%D9%86%D9%8A%D8%A7%D8%AA%D9%88%D8%B1%D9%8A%D8%B3%D8%AA-%D8%B2%D9%86/a-55480472 |website=dw.com |access-date=2023-09-25}}</ref> U kompleksu [[Saadabad|palače Saadabad]], smještenom u palači Leila Pahlavi, nalazi se [[Muzej Abkar]].<ref>[https://iranwire.com/en/women/121154-iranian-influential-women-clara-abkar-1916-1996/ Iranian Influential Women: Clara Abkar (1916-1996)], IranWire, 3. 10. 2023</ref> == Djela == Njezine minijature prikazuju konjičke scene, mrtve prirode, cvijeće, Mauzolej Omar Hajjam, [[Feriduddin Attar|Attara]], Šeika Ahmada, [[Firuzabad Minar]] i [[Aliabad toranj]]. Abkarina najpoznatija djela uključuju: "Anoushirvan i Bozorgmehr", "Shekar Bahram", "Yusuf i Zulikha", "Starica i sultan Sanjar" i "Tjeskobna djevojka". Radila je na području pozlate s [[paisley]] uzorcima.<ref>{{Cite book |title=Բախչինյան, Արծվի (2002). Հայազգի գործիչներ :հնագույն ժամանակներից մինչեւ մեր օրերը ; կենսագրական հանրագիտակ. Երևան: Տաթև գիտակրթական համալիր Զանգակ-97. S. 171-72. ISBN 99930-2-415-5. |language=hy}}</ref><ref>{{Cite book |title=Navasargian, Alice (1997). Iran - Armenia: Golden Bridges: 20th Century Iranian-Armenian Painters. Glendale: AAA Publishing House. S. 98-103. ISBN 978-0-9697620-0-3. |language=en}}</ref> == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Xhepa, Margarita }} [[Kategorija:Rođeni 1916.]] [[Kategorija:Umrli 1996.]] [[Kategorija:Biografije, Teheran]] [[Kategorija:Armenski umjetnici]] [[Kategorija:Iranski umjetnici]] 3rma1h42aghu3jkimgfdjkagws3ylgp 1 532895 3824005 2026-04-04T10:32:54Z AnToni 2325 https://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs 3824005 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} fci8p87e6q3j6y6ghnr470z98om38r9 3824006 3824005 2026-04-04T10:33:28Z AnToni 2325 3824006 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} {{CEE proljeće 2026. | korisnik = [[User:AnToni|AnToni]] | tema = umjetnost | tema2 = žene | tema3 = | država = Armenija | država2 = Iran | država3 = }} 4so5ue0rvc3of1e4ckijizivjfpr4li 0 532897 3824018 2026-04-04T10:55:28Z AnToni 2325 Nova stranica: {{Infokutija osoba | ime = Vəcihə Səmədova | slika = Vajiha_Samadova_2024_stamp_of_Azerbaijan.jpg | alt_slike = | opis = Vəcihə Səmədova na poštanskoj marki Azerbejdđan 2024. | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1924|11|24}} | mjesto_rođenja = [[Baku]], [[Azerbejdžanska Sovjetska Socijalistička Republika|Azerbejdžanska SSR]], [[SSSR]] | datum_smrti = {{Datum smrti i god... 3824018 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Vəcihə Səmədova | slika = Vajiha_Samadova_2024_stamp_of_Azerbaijan.jpg | alt_slike = | opis = Vəcihə Səmədova na poštanskoj marki Azerbejdđan 2024. | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1924|11|24}} | mjesto_rođenja = [[Baku]], [[Azerbejdžanska Sovjetska Socijalistička Republika|Azerbejdžanska SSR]], [[SSSR]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1965|10|24|1924|11|24}} | mjesto_smrti = [[Baku]], [[Azerbejdžanska Sovjetska Socijalistička Republika|Azerbejdžanska SSR]], [[SSSR]] | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = slikarka | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = | supružnik = [[Latif Fayzullayev]] }} '''Vəcihə Səmədova''' ({{jez-az|Vəcihə Əli qızı Səmədova}}; {{jez-ru|Ваджия Самедова}}) 24. novembra 1924. [[Baku]], [[Azerbejdžanska Sovjetska Socijalistička Republika|Azerbejdžanska SSR]], [[SSSR]], bila je prva profesionalna slikarica u [[Azerbajdžan]]u. Umjetnica, koja je primila brojne počasti u svojoj domovini, danas se naziva "kraljicom azerbajdžanskog slikarstva". Umrla je 25. oktobra 1965. u Bakuu.<ref name="regio">{{cite web |author=Zohra Faracova |url=http://regionplus.az/en/articles/view/3348 |title=Queen of Painting |work=regionplus.az |date=16. 12. 2014|language=en |access-date=26. 11. 2020}}</ref> == Biografija == Vəcihə Səmədova rođena je 24. novembar 1924. u [[Stari grad Baku|İçəri Şəhəru]], historijskom središtu Bakua, glavnog grada Azerbajdžana. Njezin otac, Kərbəlayi Əli, došao je iz [[Kars]]a, a majka, Rübabə, bila je Iranka koja je u Baku došla iz [[Kom (Iran)|Kom]]. Od nekoliko djece para, samo su Vəcihə i njezina sestra, Solmaz, doživjele odraslu dob. <!-- Već kao dijete razvila je ljubav prema slikanju, koju su poticali njezini roditelji. Od 1939. do 1944. Səmədova je studirala u Državnoj umjetničkoj školi u Bakuu nazvanoj po Əzimu Əzimzadəu, gdje je njezin budući suprug, Lətif Feyzullayev (1918. – 1987.), bio učitelj. Nakon uspješno završenog studija, 1944. godine otišla je u Moskvu kako bi nastavila školovanje na Moskovskom umjetničkom institutu Surikov, nazvanom po Vasiliju Ivanoviču Surikovu (ruski: Московский Художественный Институт имени Сурикова), gdje joj je, između ostalih, Pavel Korin bio jedan od učitelja. Lətif Feyzullayev također je nastavio svoje umjetničko obrazovanje na ovom institutu, koje je prekinuo rat. Iste godine, Səmədova i Feyzullayev vjenčali su se, a 1. studenog 1945. rodila je sina Nicata (1945. – 2015.) kod kuće u Bakuu. Nakon jednogodišnje pauze, nastavila je studij u Moskvi.[1] [1] Nakon što je njezin suprug završio studij 1949. i vratio se u Baku, Səmədova je ostala u Moskvi, gdje je 1951. napisala diplomski rad o azerbajdžanskom skladatelju Üzeyiru Hacıbəyovu pod naslovom "Узеир Гаджибеков среди азербайджанских композиторов" ("Üzeyir Hacıbəyov među azerbajdžanskim skladateljima"). Na nagovor svog učitelja Pavela Korina, završila je trogodišnji poslijediplomski program i potom dobila ponudu za predavanje na umjetničkom institutu. Međutim, budući da je njezin sin tada imao sedam godina, odlučila se vratiti svojoj obitelji u Baku. Tamo je predavala na Državnoj umjetničkoj školi i postala prva profesionalna slikarica u Azerbajdžanu koja se samostalno etablirala.[1] Sa svojim suprugom poduzela je kreativna putovanja u razne regije Azerbajdžana, što je rezultiralo brojnim slikama koje prikazuju krajolike, ljude i lokalne kulturne karakteristike. Među onima koje je portretirala bili su mnogi članovi njezine obitelji, uključujući njezinu voljenu sestru Solmaz, njezinu kćer Fatimu i sina Nicata. Također je naručila portrete nekoliko istaknutih osoba, poput proizvođačice pamuka i političarke Shamame Hazano, geologa Minira Mammadbaylija i glumice Leyle Badirbeyli, jedan od najpoznatijih Semidovih portreta (pogledajte poveznicu na sliku u okviru ispod). ... Dojmove putovanja u Bugarsku obradila je u slikama s naslovima poput "Stare Bugarke", "Bazar u Sofiji" i "Kišni dan", među ostalima, koje je predstavila na svojoj samostalnoj izložbi u Bakuu 1962. godine. Daljnje izložbe održane su ne samo u Bakuu, već i u Moskvi i Sofiji.[1] Godine 1963., već svjesna svog teškog, neizlječivog raka, Səmədova je naslikala svoju posljednju sliku pod nazivom "Xəbər gözləyərkən" ("Čekajući vijesti"). Izložena je 1963. godine, zajedno s drugim Səmədovinim djelima, na izložbi "Bizim müasirimiz" ("Naša modernost") u Bakuu. Slika prikazuje skupinu ljudi naguranih na plaži, čekajući vijesti od ribara koji se očekuju; prisutna je opipljiva napetost, ona vrsta koja često prethodi nesreći. Ta napetost je posebno vidljiva na licu žene koja stoji u prvom planu slike. Səmədov sin, Nicat, nikada nije mogao gledati sliku bez osjećaja, jer je u ovoj ženi vidio odraz svoje majke i rekao: "Yaratdığı kompozisiyada olduğu kimi, özü də intizar içərisindəydi. Xəstəlik diaqnozunu, taleyin ona neçə il ömür bəxş edəcəyini bilmək üçün xəbər gözləyirdi." "Kao i kompozicija koju je stvorila, bila je u iščekivanju. Čekala je vijest o svojoj dijagnozi i saznati koliko će joj godina život dati." "Kao i kompozicija koju je stvorila, bila je u iščekivanju. Čekala je vijest o svojoj bolesti i da sazna koliko godina će joj život dati." – Nicat Feyzullayev[1] Vəcihə Səmədova imala je samo 40 godina. Umrla je 25. listopada 1965., nekoliko tjedana prije svog 41. rođendana u Bakuu. Prema njezinoj želji, suprug ju je dao pokopati na muslimanskom groblju u Bakuu.[1] Počasti i komemoracija U lipnju 1964. Səmədova je dobila počasnu titulu zaslužne umjetnice Azerbajdžanske SSR.[2] Od 1965. izložbena dvorana Saveza azerbajdžanskih umjetnika u Bakuu nosi njezino ime.[3] Njezin sin, filmski redatelj Nicat Feyzullayev, režirao je dokumentarni film o životu i radu svoje majke, koji je naručilo Ministarstvo kulture i turizma. Film pod nazivom "Azərbaycan rəngkarlığının kraliçası" ("Kraljica azerbajdžanskog slikarstva") premijerno je prikazan 29. rujna 2010. u Međunarodnom centru za mugame Azerbajdžana (Beynəlxalq Muğam Mərkəzi) u Bakuu.[4] Od sredine srpnja 2018., u sklopu Dana azerbajdžanske kulture u Cannesu, Zaklada Heydar Aliyev organizirala je izložbu „Məhəbbət tandemi“ („Tandem ljubavi“), na kojoj je bilo izloženo 50 slika Vəcihə Səmədove i Lətifa Feyzullayeva, tijekom tri tjedna.[5] U veljači 2020., Rolls-Royce Motor Cars Showroom Baku, uz podršku Ministarstva kulture Azerbajdžana, predstavio je izložbu 40 djela para.[6] auto_awesome Ausgangssprache: Aserbaidschanisch 888 * ''İmtahan ərəfəsində'' (''Uoči ispita'') * ''Lənkəranda igračka'' (''Vjenčanje u Lankaranu'') * ''Toya hazırıq'' (''Spremni smo za vjenčanje'') * ''Mahnı'' (''Pjesma'') * ''Qoca bolqar qadınları'' (''Stare bugarske žene'') * ''Sofiyada bazar'' (''Bazar u Sofiji'') * ''Yağışlı gün'' (''Kišni dan'') * ''[[Göygöl (Jezero)|Göy göl]]'' (''Modro jezero'') * ''Aktrisa Leyla Bədirbəylinin portreti'' (''Portret glumice Leyle Bədirbəyli'') * ''Geoloq Minirə Məmmədbəylinin portreti'' (''Portret geologa Minirə Məmmədbəylija'') * ''Bacımın portreti'' (''Portret moje sestre'') * ''Memar Solmaz Səmədova'' (''Arhitekt Solmaz Səmədova'') * ''Qızımın portreti'' (''Portret moje kćeri'') * ''Balaca Fatimə'' (''Mala Fatima'') * ''Tələbə'' (''student'') * ''Balaca skripkaçı'' (''Mali violinist'') * ''Xəbər gözləyərkən'' (''Čekanje vijesti'') --> == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Səmədova, Vəcihə }} [[Kategorija:Rođeni 1924.]] [[Kategorija:Umrli 1965.]] [[Kategorija:Biografije, Baku]] [[Kategorija:Azerbejdžanski slikari]] [[Kategorija:Sovjetski slikari]] azboklxlalbxv204y51ken68eje0nv8 3824019 3824018 2026-04-04T10:56:12Z AnToni 2325 3824019 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Vadžija Samedova | slika = Vajiha_Samadova_2024_stamp_of_Azerbaijan.jpg | alt_slike = | opis = Vəcihə Səmədova na poštanskoj marki Azerbejdđan 2024. | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1924|11|24}} | mjesto_rođenja = [[Baku]], [[Azerbejdžanska Sovjetska Socijalistička Republika|Azerbejdžanska SSR]], [[SSSR]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1965|10|24|1924|11|24}} | mjesto_smrti = [[Baku]], [[Azerbejdžanska Sovjetska Socijalistička Republika|Azerbejdžanska SSR]], [[SSSR]] | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = slikarka | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = | supružnik = [[Latif Fayzullayev]] }} '''Vadžija Samedova''' ({{jez-az|Vəcihə Əli qızı Səmədova}}; {{jez-ru|Ваджия Самедова}}) 24. novembra 1924. [[Baku]], [[Azerbejdžanska Sovjetska Socijalistička Republika|Azerbejdžanska SSR]], [[SSSR]], bila je prva profesionalna slikarica u [[Azerbajdžan]]u. Umjetnica, koja je primila brojne počasti u svojoj domovini, danas se naziva "kraljicom azerbajdžanskog slikarstva". Umrla je 25. oktobra 1965. u Bakuu.<ref name="regio">{{cite web |author=Zohra Faracova |url=http://regionplus.az/en/articles/view/3348 |title=Queen of Painting |work=regionplus.az |date=16. 12. 2014|language=en |access-date=26. 11. 2020}}</ref> == Biografija == Vadžija Samedova rođena je 24. novembar 1924. u [[Stari grad Baku|İçəri Şəhəru]], historijskom središtu Bakua, glavnog grada Azerbajdžana. Njezin otac, Kərbəlayi Əli, došao je iz [[Kars]]a, a majka, Rübabə, bila je Iranka koja je u Baku došla iz [[Kom (Iran)|Kom]]. Od nekoliko djece para, samo su Vəcihə i njezina sestra, Solmaz, doživjele odraslu dob. <!-- Već kao dijete razvila je ljubav prema slikanju, koju su poticali njezini roditelji. Od 1939. do 1944. Səmədova je studirala u Državnoj umjetničkoj školi u Bakuu nazvanoj po Əzimu Əzimzadəu, gdje je njezin budući suprug, Lətif Feyzullayev (1918. – 1987.), bio učitelj. Nakon uspješno završenog studija, 1944. godine otišla je u Moskvu kako bi nastavila školovanje na Moskovskom umjetničkom institutu Surikov, nazvanom po Vasiliju Ivanoviču Surikovu (ruski: Московский Художественный Институт имени Сурикова), gdje joj je, između ostalih, Pavel Korin bio jedan od učitelja. Lətif Feyzullayev također je nastavio svoje umjetničko obrazovanje na ovom institutu, koje je prekinuo rat. Iste godine, Səmədova i Feyzullayev vjenčali su se, a 1. studenog 1945. rodila je sina Nicata (1945. – 2015.) kod kuće u Bakuu. Nakon jednogodišnje pauze, nastavila je studij u Moskvi.[1] [1] Nakon što je njezin suprug završio studij 1949. i vratio se u Baku, Səmədova je ostala u Moskvi, gdje je 1951. napisala diplomski rad o azerbajdžanskom skladatelju Üzeyiru Hacıbəyovu pod naslovom "Узеир Гаджибеков среди азербайджанских композиторов" ("Üzeyir Hacıbəyov među azerbajdžanskim skladateljima"). Na nagovor svog učitelja Pavela Korina, završila je trogodišnji poslijediplomski program i potom dobila ponudu za predavanje na umjetničkom institutu. Međutim, budući da je njezin sin tada imao sedam godina, odlučila se vratiti svojoj obitelji u Baku. Tamo je predavala na Državnoj umjetničkoj školi i postala prva profesionalna slikarica u Azerbajdžanu koja se samostalno etablirala.[1] Sa svojim suprugom poduzela je kreativna putovanja u razne regije Azerbajdžana, što je rezultiralo brojnim slikama koje prikazuju krajolike, ljude i lokalne kulturne karakteristike. Među onima koje je portretirala bili su mnogi članovi njezine obitelji, uključujući njezinu voljenu sestru Solmaz, njezinu kćer Fatimu i sina Nicata. Također je naručila portrete nekoliko istaknutih osoba, poput proizvođačice pamuka i političarke Shamame Hazano, geologa Minira Mammadbaylija i glumice Leyle Badirbeyli, jedan od najpoznatijih Semidovih portreta (pogledajte poveznicu na sliku u okviru ispod). ... Dojmove putovanja u Bugarsku obradila je u slikama s naslovima poput "Stare Bugarke", "Bazar u Sofiji" i "Kišni dan", među ostalima, koje je predstavila na svojoj samostalnoj izložbi u Bakuu 1962. godine. Daljnje izložbe održane su ne samo u Bakuu, već i u Moskvi i Sofiji.[1] Godine 1963., već svjesna svog teškog, neizlječivog raka, Səmədova je naslikala svoju posljednju sliku pod nazivom "Xəbər gözləyərkən" ("Čekajući vijesti"). Izložena je 1963. godine, zajedno s drugim Səmədovinim djelima, na izložbi "Bizim müasirimiz" ("Naša modernost") u Bakuu. Slika prikazuje skupinu ljudi naguranih na plaži, čekajući vijesti od ribara koji se očekuju; prisutna je opipljiva napetost, ona vrsta koja često prethodi nesreći. Ta napetost je posebno vidljiva na licu žene koja stoji u prvom planu slike. Səmədov sin, Nicat, nikada nije mogao gledati sliku bez osjećaja, jer je u ovoj ženi vidio odraz svoje majke i rekao: "Yaratdığı kompozisiyada olduğu kimi, özü də intizar içərisindəydi. Xəstəlik diaqnozunu, taleyin ona neçə il ömür bəxş edəcəyini bilmək üçün xəbər gözləyirdi." "Kao i kompozicija koju je stvorila, bila je u iščekivanju. Čekala je vijest o svojoj dijagnozi i saznati koliko će joj godina život dati." "Kao i kompozicija koju je stvorila, bila je u iščekivanju. Čekala je vijest o svojoj bolesti i da sazna koliko godina će joj život dati." – Nicat Feyzullayev[1] Vəcihə Səmədova imala je samo 40 godina. Umrla je 25. listopada 1965., nekoliko tjedana prije svog 41. rođendana u Bakuu. Prema njezinoj želji, suprug ju je dao pokopati na muslimanskom groblju u Bakuu.[1] Počasti i komemoracija U lipnju 1964. Səmədova je dobila počasnu titulu zaslužne umjetnice Azerbajdžanske SSR.[2] Od 1965. izložbena dvorana Saveza azerbajdžanskih umjetnika u Bakuu nosi njezino ime.[3] Njezin sin, filmski redatelj Nicat Feyzullayev, režirao je dokumentarni film o životu i radu svoje majke, koji je naručilo Ministarstvo kulture i turizma. Film pod nazivom "Azərbaycan rəngkarlığının kraliçası" ("Kraljica azerbajdžanskog slikarstva") premijerno je prikazan 29. rujna 2010. u Međunarodnom centru za mugame Azerbajdžana (Beynəlxalq Muğam Mərkəzi) u Bakuu.[4] Od sredine srpnja 2018., u sklopu Dana azerbajdžanske kulture u Cannesu, Zaklada Heydar Aliyev organizirala je izložbu „Məhəbbət tandemi“ („Tandem ljubavi“), na kojoj je bilo izloženo 50 slika Vəcihə Səmədove i Lətifa Feyzullayeva, tijekom tri tjedna.[5] U veljači 2020., Rolls-Royce Motor Cars Showroom Baku, uz podršku Ministarstva kulture Azerbajdžana, predstavio je izložbu 40 djela para.[6] auto_awesome Ausgangssprache: Aserbaidschanisch 888 * ''İmtahan ərəfəsində'' (''Uoči ispita'') * ''Lənkəranda igračka'' (''Vjenčanje u Lankaranu'') * ''Toya hazırıq'' (''Spremni smo za vjenčanje'') * ''Mahnı'' (''Pjesma'') * ''Qoca bolqar qadınları'' (''Stare bugarske žene'') * ''Sofiyada bazar'' (''Bazar u Sofiji'') * ''Yağışlı gün'' (''Kišni dan'') * ''[[Göygöl (Jezero)|Göy göl]]'' (''Modro jezero'') * ''Aktrisa Leyla Bədirbəylinin portreti'' (''Portret glumice Leyle Bədirbəyli'') * ''Geoloq Minirə Məmmədbəylinin portreti'' (''Portret geologa Minirə Məmmədbəylija'') * ''Bacımın portreti'' (''Portret moje sestre'') * ''Memar Solmaz Səmədova'' (''Arhitekt Solmaz Səmədova'') * ''Qızımın portreti'' (''Portret moje kćeri'') * ''Balaca Fatimə'' (''Mala Fatima'') * ''Tələbə'' (''student'') * ''Balaca skripkaçı'' (''Mali violinist'') * ''Xəbər gözləyərkən'' (''Čekanje vijesti'') --> == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Səmədova, Vəcihə }} [[Kategorija:Rođeni 1924.]] [[Kategorija:Umrli 1965.]] [[Kategorija:Biografije, Baku]] [[Kategorija:Azerbejdžanski slikari]] [[Kategorija:Sovjetski slikari]] r60f9iwrlcw1tc5kchzi59sdgrw3hq6 3824020 3824019 2026-04-04T10:56:27Z AnToni 2325 AnToni premjestio je stranicu [[Vəcihə Səmədova]] na [[Vadžija Samedova]]: bolje u transkripciji 3824019 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Vadžija Samedova | slika = Vajiha_Samadova_2024_stamp_of_Azerbaijan.jpg | alt_slike = | opis = Vəcihə Səmədova na poštanskoj marki Azerbejdđan 2024. | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1924|11|24}} | mjesto_rođenja = [[Baku]], [[Azerbejdžanska Sovjetska Socijalistička Republika|Azerbejdžanska SSR]], [[SSSR]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1965|10|24|1924|11|24}} | mjesto_smrti = [[Baku]], [[Azerbejdžanska Sovjetska Socijalistička Republika|Azerbejdžanska SSR]], [[SSSR]] | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = slikarka | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = | supružnik = [[Latif Fayzullayev]] }} '''Vadžija Samedova''' ({{jez-az|Vəcihə Əli qızı Səmədova}}; {{jez-ru|Ваджия Самедова}}) 24. novembra 1924. [[Baku]], [[Azerbejdžanska Sovjetska Socijalistička Republika|Azerbejdžanska SSR]], [[SSSR]], bila je prva profesionalna slikarica u [[Azerbajdžan]]u. Umjetnica, koja je primila brojne počasti u svojoj domovini, danas se naziva "kraljicom azerbajdžanskog slikarstva". Umrla je 25. oktobra 1965. u Bakuu.<ref name="regio">{{cite web |author=Zohra Faracova |url=http://regionplus.az/en/articles/view/3348 |title=Queen of Painting |work=regionplus.az |date=16. 12. 2014|language=en |access-date=26. 11. 2020}}</ref> == Biografija == Vadžija Samedova rođena je 24. novembar 1924. u [[Stari grad Baku|İçəri Şəhəru]], historijskom središtu Bakua, glavnog grada Azerbajdžana. Njezin otac, Kərbəlayi Əli, došao je iz [[Kars]]a, a majka, Rübabə, bila je Iranka koja je u Baku došla iz [[Kom (Iran)|Kom]]. Od nekoliko djece para, samo su Vəcihə i njezina sestra, Solmaz, doživjele odraslu dob. <!-- Već kao dijete razvila je ljubav prema slikanju, koju su poticali njezini roditelji. Od 1939. do 1944. Səmədova je studirala u Državnoj umjetničkoj školi u Bakuu nazvanoj po Əzimu Əzimzadəu, gdje je njezin budući suprug, Lətif Feyzullayev (1918. – 1987.), bio učitelj. Nakon uspješno završenog studija, 1944. godine otišla je u Moskvu kako bi nastavila školovanje na Moskovskom umjetničkom institutu Surikov, nazvanom po Vasiliju Ivanoviču Surikovu (ruski: Московский Художественный Институт имени Сурикова), gdje joj je, između ostalih, Pavel Korin bio jedan od učitelja. Lətif Feyzullayev također je nastavio svoje umjetničko obrazovanje na ovom institutu, koje je prekinuo rat. Iste godine, Səmədova i Feyzullayev vjenčali su se, a 1. studenog 1945. rodila je sina Nicata (1945. – 2015.) kod kuće u Bakuu. Nakon jednogodišnje pauze, nastavila je studij u Moskvi.[1] [1] Nakon što je njezin suprug završio studij 1949. i vratio se u Baku, Səmədova je ostala u Moskvi, gdje je 1951. napisala diplomski rad o azerbajdžanskom skladatelju Üzeyiru Hacıbəyovu pod naslovom "Узеир Гаджибеков среди азербайджанских композиторов" ("Üzeyir Hacıbəyov među azerbajdžanskim skladateljima"). Na nagovor svog učitelja Pavela Korina, završila je trogodišnji poslijediplomski program i potom dobila ponudu za predavanje na umjetničkom institutu. Međutim, budući da je njezin sin tada imao sedam godina, odlučila se vratiti svojoj obitelji u Baku. Tamo je predavala na Državnoj umjetničkoj školi i postala prva profesionalna slikarica u Azerbajdžanu koja se samostalno etablirala.[1] Sa svojim suprugom poduzela je kreativna putovanja u razne regije Azerbajdžana, što je rezultiralo brojnim slikama koje prikazuju krajolike, ljude i lokalne kulturne karakteristike. Među onima koje je portretirala bili su mnogi članovi njezine obitelji, uključujući njezinu voljenu sestru Solmaz, njezinu kćer Fatimu i sina Nicata. Također je naručila portrete nekoliko istaknutih osoba, poput proizvođačice pamuka i političarke Shamame Hazano, geologa Minira Mammadbaylija i glumice Leyle Badirbeyli, jedan od najpoznatijih Semidovih portreta (pogledajte poveznicu na sliku u okviru ispod). ... Dojmove putovanja u Bugarsku obradila je u slikama s naslovima poput "Stare Bugarke", "Bazar u Sofiji" i "Kišni dan", među ostalima, koje je predstavila na svojoj samostalnoj izložbi u Bakuu 1962. godine. Daljnje izložbe održane su ne samo u Bakuu, već i u Moskvi i Sofiji.[1] Godine 1963., već svjesna svog teškog, neizlječivog raka, Səmədova je naslikala svoju posljednju sliku pod nazivom "Xəbər gözləyərkən" ("Čekajući vijesti"). Izložena je 1963. godine, zajedno s drugim Səmədovinim djelima, na izložbi "Bizim müasirimiz" ("Naša modernost") u Bakuu. Slika prikazuje skupinu ljudi naguranih na plaži, čekajući vijesti od ribara koji se očekuju; prisutna je opipljiva napetost, ona vrsta koja često prethodi nesreći. Ta napetost je posebno vidljiva na licu žene koja stoji u prvom planu slike. Səmədov sin, Nicat, nikada nije mogao gledati sliku bez osjećaja, jer je u ovoj ženi vidio odraz svoje majke i rekao: "Yaratdığı kompozisiyada olduğu kimi, özü də intizar içərisindəydi. Xəstəlik diaqnozunu, taleyin ona neçə il ömür bəxş edəcəyini bilmək üçün xəbər gözləyirdi." "Kao i kompozicija koju je stvorila, bila je u iščekivanju. Čekala je vijest o svojoj dijagnozi i saznati koliko će joj godina život dati." "Kao i kompozicija koju je stvorila, bila je u iščekivanju. Čekala je vijest o svojoj bolesti i da sazna koliko godina će joj život dati." – Nicat Feyzullayev[1] Vəcihə Səmədova imala je samo 40 godina. Umrla je 25. listopada 1965., nekoliko tjedana prije svog 41. rođendana u Bakuu. Prema njezinoj želji, suprug ju je dao pokopati na muslimanskom groblju u Bakuu.[1] Počasti i komemoracija U lipnju 1964. Səmədova je dobila počasnu titulu zaslužne umjetnice Azerbajdžanske SSR.[2] Od 1965. izložbena dvorana Saveza azerbajdžanskih umjetnika u Bakuu nosi njezino ime.[3] Njezin sin, filmski redatelj Nicat Feyzullayev, režirao je dokumentarni film o životu i radu svoje majke, koji je naručilo Ministarstvo kulture i turizma. Film pod nazivom "Azərbaycan rəngkarlığının kraliçası" ("Kraljica azerbajdžanskog slikarstva") premijerno je prikazan 29. rujna 2010. u Međunarodnom centru za mugame Azerbajdžana (Beynəlxalq Muğam Mərkəzi) u Bakuu.[4] Od sredine srpnja 2018., u sklopu Dana azerbajdžanske kulture u Cannesu, Zaklada Heydar Aliyev organizirala je izložbu „Məhəbbət tandemi“ („Tandem ljubavi“), na kojoj je bilo izloženo 50 slika Vəcihə Səmədove i Lətifa Feyzullayeva, tijekom tri tjedna.[5] U veljači 2020., Rolls-Royce Motor Cars Showroom Baku, uz podršku Ministarstva kulture Azerbajdžana, predstavio je izložbu 40 djela para.[6] auto_awesome Ausgangssprache: Aserbaidschanisch 888 * ''İmtahan ərəfəsində'' (''Uoči ispita'') * ''Lənkəranda igračka'' (''Vjenčanje u Lankaranu'') * ''Toya hazırıq'' (''Spremni smo za vjenčanje'') * ''Mahnı'' (''Pjesma'') * ''Qoca bolqar qadınları'' (''Stare bugarske žene'') * ''Sofiyada bazar'' (''Bazar u Sofiji'') * ''Yağışlı gün'' (''Kišni dan'') * ''[[Göygöl (Jezero)|Göy göl]]'' (''Modro jezero'') * ''Aktrisa Leyla Bədirbəylinin portreti'' (''Portret glumice Leyle Bədirbəyli'') * ''Geoloq Minirə Məmmədbəylinin portreti'' (''Portret geologa Minirə Məmmədbəylija'') * ''Bacımın portreti'' (''Portret moje sestre'') * ''Memar Solmaz Səmədova'' (''Arhitekt Solmaz Səmədova'') * ''Qızımın portreti'' (''Portret moje kćeri'') * ''Balaca Fatimə'' (''Mala Fatima'') * ''Tələbə'' (''student'') * ''Balaca skripkaçı'' (''Mali violinist'') * ''Xəbər gözləyərkən'' (''Čekanje vijesti'') --> == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Səmədova, Vəcihə }} [[Kategorija:Rođeni 1924.]] [[Kategorija:Umrli 1965.]] [[Kategorija:Biografije, Baku]] [[Kategorija:Azerbejdžanski slikari]] [[Kategorija:Sovjetski slikari]] r60f9iwrlcw1tc5kchzi59sdgrw3hq6 3824022 3824020 2026-04-04T11:04:32Z AnToni 2325 3824022 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Vadžija Samedova | slika = Vajiha_Samadova_2024_stamp_of_Azerbaijan.jpg | alt_slike = | opis = Vəcihə Səmədova na poštanskoj marki Azerbejdđan 2024. | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1924|11|24}} | mjesto_rođenja = [[Baku]], [[Azerbejdžanska Sovjetska Socijalistička Republika|Azerbejdžanska SSR]], [[SSSR]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1965|10|24|1924|11|24}} | mjesto_smrti = [[Baku]], [[Azerbejdžanska Sovjetska Socijalistička Republika|Azerbejdžanska SSR]], [[SSSR]] | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = slikarka | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = | supružnik = [[Latif Fayzullayev]] }} '''Vadžija Samedova''' ({{jez-az|Vəcihə Əli qızı Səmədova}}; {{jez-ru|Ваджия Самедова}}) 24. novembra 1924. [[Baku]], [[Azerbejdžanska Sovjetska Socijalistička Republika|Azerbejdžanska SSR]], [[SSSR]], bila je prva profesionalna slikarica u [[Azerbajdžan]]u. Umjetnica, koja je primila brojne počasti u svojoj domovini, danas se naziva "kraljicom azerbajdžanskog slikarstva". Umrla je 25. oktobra 1965. u Bakuu.<ref name="regio">{{cite web |author=Zohra Faracova |url=http://regionplus.az/en/articles/view/3348 |title=Queen of Painting |work=regionplus.az |date=16. 12. 2014|language=en |access-date=26. 11. 2020}}</ref> == Biografija == Vadžija Samedova rođena je 24. novembar 1924. u [[Stari grad Baku|İçəri Şəhəru]], historijskom središtu Bakua, glavnog grada Azerbajdžana. Njezin otac, Kərbəlayi Əli, došao je iz [[Kars]]a, a majka, Rübabə, bila je Iranka koja je u Baku došla iz [[Kom (Iran)|Kom]]. Od nekoliko djece para, samo su Vəcihə i njezina sestra, Solmaz, doživjele odraslu dob. Već kao dijete razvila je ljubav prema slikanju, koju su poticali njezini roditelji. Od 1939. do 1944. Samedova je studirala u Državnoj umjetničkoj školi u Bakuu nazvanoj po [[Əzim Əzimzadə|Əzimu Əzimzadəu]], gdje je njezin budući suprug, Lətif Feyzullayev (1918 – 1987), bio učitelj. Nakon uspješno završenog studija, 1944. otišla je u [[Moskvu]] kako bi nastavila školovanje na [[Moskovski umjetnički institut Surikov|Moskovskom umjetničkom institutu Surikov]], gdje joj je, između ostalih, Pavel Korin bio jedan od učitelja. Lətif Feyzullayev također je nastavio svoje umjetničko obrazovanje na ovom institutu, koje je prekinuo rat. Iste godine, Samedova i Feyzullayev vjenčali su se, a 1. novemvra 1945. rodila je sina Nicata (1945 – 2015.) kod kuće u Bakuu. Nakon jednogodišnje pauze, nastavila je studij u Moskvi.<ref name="regio"> Nakon što je njezin suprug završio studij 1949. i vratio se u Baku, Samedova je ostala u Moskvi, gdje je 1951. napisala diplomski rad o azerbajdžanskom skladatelju [[Üzeyiru Hacıbəyovu|Üzeyiru Hacıbəyovu]] pod naslovom "Üzeyir Hacıbəyov među azerbajdžanskim skladateljima" {{ru|Узеир Гаджибеков среди азербайджанских композиторов}}. Na nagovor svog učitelja Pavela Korina, završila je trogodišnji poslijediplomski program i potom dobila ponudu za predavanje na umjetničkom institutu. Međutim, budući da je njezin sin tada imao sedam godina, odlučila se vratiti svojoj obitelji u Baku. Tamo je predavala na Državnoj umjetničkoj školi i postala prva profesionalna slikarica u Azerbajdžanu koja se samostalno etablirala.<ref name="regio"> Sa svojim suprugom poduzela je kreativna putovanja u razne regije Azerbajdžana, što je rezultiralo brojnim slikama koje prikazuju krajolike, ljude i lokalne kulturne karakteristike. Među onima koje je portretirala bili su mnogi članovi njezine obitelji, uključujući njezinu voljenu sestru Solmaz, njezinu kćer Fatimu i sina Nicata. Također je naručila portrete nekoliko istaknutih osoba, poput proizvođačice pamuka i političarke [[Shamame Hazano]], geologa [[Minira Mammadbaylija]] i glumice [[Leyle Badirbeyli]], jedan od najpoznatijih Semidovih portreta Dojmove putovanja u [[Bugarsku]] obradila je u slikama s naslovima poput "Stare Bugarke", "Bazar u Sofiji" i "Kišni dan", među ostalima, koje je predstavila na svojoj samostalnoj izložbi u Bakuu 1962. godine. Daljnje izložbe održane su ne samo u Bakuu, već i u Moskvi i Sofiji.<ref name="regio"> Godine 1963, već svjesna svog teškog, neizlječivog raka, Samedova je naslikala svoju posljednju sliku pod nazivom "Xəbər gözləyərkən" ("Čekajući vijesti"). Izložena je 1963, zajedno s drugim njenim djelima, na izložbi "Bizim müasirimiz" ("Naša modernost") u Bakuu. Slika prikazuje skupinu ljudi naguranih na plaži, čekajući vijesti od ribara koji se očekuju; prisutna je opipljiva napetost, ona vrsta koja često prethodi nesreći. Ta napetost je posebno vidljiva na licu žene koja stoji u prvom planu slike. Samedovin sin, Nicat, nikada nije mogao gledati sliku bez osjećaja, jer je u ovoj ženi vidio odraz svoje majke i rekao: "Yaratdığı kompozisiyada olduğu kimi, özü də intizar içərisindəydi. Xəstəlik diaqnozunu, taleyin ona neçə il ömür bəxş edəcəyini bilmək üçün xəbər gözləyirdi." "Kao i kompozicija koju je stvorila, bila je u iščekivanju. Čekala je vijest o svojoj dijagnozi i saznati koliko će joj godina život dati." Samedova je umrla u 40-oj godini, nekoliko tjedana prije svog 41. rođendana u Bakuu. Prema njezinoj želji, suprug ju je dao pokopati na muslimanskom groblju u Bakuu.<ref name="regio"> == Nagrade == U lipnju 1964. Səmədova je dobila počasnu titulu zaslužne umjetnice Azerbajdžanske SSR.[2] Od 1965. izložbena dvorana Saveza azerbajdžanskih umjetnika u Bakuu nosi njezino ime.[3] Njezin sin, filmski redatelj Nicat Feyzullayev, režirao je dokumentarni film o životu i radu svoje majke, koji je naručilo Ministarstvo kulture i turizma. Film pod nazivom "Azərbaycan rəngkarlığının kraliçası" ("Kraljica azerbajdžanskog slikarstva") premijerno je prikazan 29. rujna 2010. u Međunarodnom centru za mugame Azerbajdžana (Beynəlxalq Muğam Mərkəzi) u Bakuu.[4] Od sredine srpnja 2018., u sklopu Dana azerbajdžanske kulture u Cannesu, Zaklada Heydar Aliyev organizirala je izložbu „Məhəbbət tandemi“ („Tandem ljubavi“), na kojoj je bilo izloženo 50 slika Vəcihə Səmədove i Lətifa Feyzullayeva, tijekom tri tjedna.[5] U veljači 2020., Rolls-Royce Motor Cars Showroom Baku, uz podršku Ministarstva kulture Azerbajdžana, predstavio je izložbu 40 djela para.[6] == Djela == * ''İmtahan ərəfəsində'' (''Uoči ispita'') * ''Lənkəranda igračka'' (''Vjenčanje u Lankaranu'') * ''Toya hazırıq'' (''Spremni smo za vjenčanje'') * ''Mahnı'' (''Pjesma'') * ''Qoca bolqar qadınları'' (''Stare bugarske žene'') * ''Sofiyada bazar'' (''Bazar u Sofiji'') * ''Yağışlı gün'' (''Kišni dan'') * ''[[Göygöl (Jezero)|Göy göl]]'' (''Modro jezero'') * ''Aktrisa Leyla Bədirbəylinin portreti'' (''Portret glumice Leyle Bədirbəyli'') * ''Geoloq Minirə Məmmədbəylinin portreti'' (''Portret geologa Minirə Məmmədbəylija'') * ''Bacımın portreti'' (''Portret moje sestre'') * ''Memar Solmaz Səmədova'' (''Arhitekt Solmaz Səmədova'') * ''Qızımın portreti'' (''Portret moje kćeri'') * ''Balaca Fatimə'' (''Mala Fatima'') * ''Tələbə'' (''student'') * ''Balaca skripkaçı'' (''Mali violinist'') * ''Xəbər gözləyərkən'' (''Čekanje vijesti'') --> == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Səmədova, Vəcihə }} [[Kategorija:Rođeni 1924.]] [[Kategorija:Umrli 1965.]] [[Kategorija:Biografije, Baku]] [[Kategorija:Azerbejdžanski slikari]] [[Kategorija:Sovjetski slikari]] 7swse8hiuq141rsk6ev4vraarradxb6 3824030 3824022 2026-04-04T11:20:54Z AnToni 2325 3824030 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Vadžija Samedova | slika = Vajiha_Samadova_2024_stamp_of_Azerbaijan.jpg | alt_slike = | opis = Vəcihə Səmədova na poštanskoj marki Azerbejdđan 2024. | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1924|11|24}} | mjesto_rođenja = [[Baku]], [[Azerbejdžanska Sovjetska Socijalistička Republika|Azerbejdžanska SSR]], [[SSSR]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1965|10|24|1924|11|24}} | mjesto_smrti = [[Baku]], [[Azerbejdžanska Sovjetska Socijalistička Republika|Azerbejdžanska SSR]], [[SSSR]] | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = slikarka | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = | supružnik = [[Latif Fayzullayev]] | djeca = [[Nicat Feyzullayev]] }} '''Vadžija Samedova''' ({{jez-az|Vəcihə Əli qızı Səmədova}}; {{jez-ru|Ваджия Самедова}}) 24. novembra 1924. [[Baku]], [[Azerbejdžanska Sovjetska Socijalistička Republika|Azerbejdžanska SSR]], [[SSSR]], bila je prva profesionalna slikarica u [[Azerbajdžan]]u. Umjetnica, koja je primila brojne počasti u svojoj domovini, danas se naziva "kraljicom azerbajdžanskog slikarstva". Umrla je 25. oktobra 1965. u Bakuu.<ref name="regio">{{cite web |author=Zohra Faracova |url=http://regionplus.az/en/articles/view/3348 |title=Queen of Painting |work=regionplus.az |date=16. 12. 2014|language=en |access-date=26. 11. 2020}}</ref> == Biografija == Vadžija Samedova rođena je 24. novembar 1924. u [[Stari grad Baku|İçəri Şəhəru]], historijskom središtu Bakua, glavnog grada Azerbajdžana. Njezin otac, Kərbəlayi Əli, došao je iz [[Kars]]a, a majka, Rübabə, bila je Iranka koja je u Baku došla iz [[Kom (Iran)|Kom]]a. Od nekoliko djece para, samo su Vadžija i njezina sestra, Solmaz, doživjele odraslu dob. Već kao dijete razvila je ljubav prema slikanju, koju su poticali njezini roditelji. Od 1939. do 1944. Samedova je studirala u Državnoj umjetničkoj školi u Bakuu nazvanoj po [[Əzim Əzimzadə|Əzimu Əzimzadəu]], gdje je njezin budući suprug, Lətif Feyzullayev (1918 – 1987), bio učitelj. Nakon uspješno završenog studija, 1944. otišla je u [[Moskva|Moskvu]] kako bi nastavila školovanje na [[Moskovski umjetnički institut Surikov|Moskovskom umjetničkom institutu Surikov]], gdje joj je, između ostalih, [[Pavel Korin]] bio jedan od učitelja. Lətif Feyzullayev također je nastavio svoje umjetničko obrazovanje na ovom institutu, koje je prekinuo rat. Iste godine, Samedova i Feyzullayev vjenčali su se, a 1. novemvra 1945. rodila je sina Nicata (1945 – 2015.) kod kuće u Bakuu. Nakon jednogodišnje pauze, nastavila je studij u Moskvi.<ref name="regio"/> Nakon što je njezin suprug završio studij 1949. i vratio se u Baku, Samedova je ostala u Moskvi, gdje je 1951. napisala diplomski rad o azerbajdžanskom skladatelju [[Üzeyir Hacıbəyov|Üzeyiru Hacıbəyovu]] pod naslovom "Üzeyir Hacıbəyov među azerbajdžanskim skladateljima" ({{ru|Узеир Гаджибеков среди азербайджанских композиторов}}). Na nagovor svog učitelja Pavela Korina, završila je trogodišnji poslijediplomski program i potom dobila ponudu za predavanje na umjetničkom institutu. Međutim, budući da je njezin sin tada imao sedam godina, odlučila se vratiti svojoj obitelji u Baku. Tamo je predavala na Državnoj umjetničkoj školi i postala prva profesionalna slikarica u Azerbajdžanu koja se samostalno etablirala.<ref name="regio"/> Sa svojim suprugom poduzela je kreativna putovanja u razne regije Azerbajdžana, što je rezultiralo brojnim slikama koje prikazuju krajolike, ljude i lokalne kulturne karakteristike. Među onima koje je portretirala bili su mnogi članovi njezine obitelji, uključujući njezinu voljenu sestru Solmaz, njezinu kćer Fatimu i sina Nicata. Također je naručila portrete nekoliko istaknutih osoba, poput proizvođačice pamuka i političarke [[Shamame Hazano]], geologa [[Minir Mammadbayli|Minira Mammadbaylija]] i glumice [[Leyla Badirbeyli|Leyle Badirbeyli]], koji je jedan od najpoznatijih njenih portreta. Dojmove putovanja u [[Bugarska|Bugarsku]] obradila je u slikama s naslovima poput "Stare Bugarke", "Bazar u Sofiji" i "Kišni dan", među ostalima, koje je predstavila na svojoj samostalnoj izložbi u Bakuu 1962. godine. Daljnje izložbe održane su ne samo u Bakuu, već i u Moskvi i Sofiji.<ref name="regio"/> Godine 1963, već svjesna svog teškog, neizlječivog raka, Samedova je naslikala svoju posljednju sliku pod nazivom "Xəbər gözləyərkən" ("Čekajući vijesti"). Izložena je 1963, zajedno s drugim njenim djelima, na izložbi "Bizim müasirimiz" ("Naša modernost") u Bakuu. Slika prikazuje skupinu ljudi naguranih na plaži, čekajući vijesti od ribara koji se očekuju; prisutna je opipljiva napetost, ona vrsta koja često prethodi nesreći. Ta napetost je posebno vidljiva na licu žene koja stoji u prvom planu slike. Samedovin sin, Nicat, nikada nije mogao gledati sliku bez osjećaja, jer je u ovoj ženi vidio odraz svoje majke i rekao: "Yaratdığı kompozisiyada olduğu kimi, özü də intizar içərisindəydi. Xəstəlik diaqnozunu, taleyin ona neçə il ömür bəxş edəcəyini bilmək üçün xəbər gözləyirdi." "Kao i kompozicija koju je stvorila, bila je u iščekivanju. Čekala je vijest o svojoj dijagnozi i saznati koliko će joj godina život dati." Samedova je umrla u 40-oj godini, nekoliko tjedana prije svog 41. rođendana u Bakuu. Prema njezinoj želji, suprug ju je dao pokopati na muslimanskom groblju u Bakuu.<ref name="regio"/> == Nagrade == U junu 1964. Samedova je dobila počasnu titulu zaslužne umjetnice Azerbajdžanske SSR.<ref>{{cite book |title=Азәрбајҹан ССР Али Советинин Рәјасәт Һеј'әтиндә |series=Xalq |volume=151 |number=12622 |date=30. 6. 1964|page=1 |language=az}}</ref> Od 1965. izložbena dvorana Saveza azerbajdžanskih umjetnika u Bakuu nosi njezino ime.<ref>{{cite web |url=https://kataloq.gomap.az/en/all-poi/culture/museum/9691b16cd56611e0ad4900226424597d |title=Show-salon after Vajiha Samadova |work=kataloq.gomap.az |date=2004-05-02 |language=en |access-date=2020-11-26}}</ref> Njezin sin, filmski redatelj [[Nicat Feyzullayev]], režirao je dokumentarni film o životu i radu svoje majke, koji je naručilo Ministarstvo kulture i turizma. Film pod nazivom "Azərbaycan rəngkarlığının kraliçası" ("Kraljica azerbajdžanskog slikarstva") premijerno je prikazan 29. rujna 2010. u Međunarodnom centru za mugame Azerbajdžana (Beynəlxalq Muğam Mərkəzi) u Bakuu.<ref>{{cite web |url=https://azertag.az/ru/xeber/SOSTOYALAS_PREMERA_FILMA_KOROLEVA_AZERBAIDZHANSKOI_ZHIVOPISI-732448 |title=СОСТОЯЛАСЬ ПРЕМЬЕРА ФИЛЬМА «КОРОЛЕВА АЗЕРБАЙДЖАНСКОЙ ЖИВОПИСИ» |date=2010-09-30 |language=ru |access-date=2020-11-26 }}</ref> Od sredine maja 2018, u sklopu Dana azerbajdžanske kulture u Cannesu, Zaklada Heydar Aliyev organizirala je izložbu „Məhəbbət tandemi“ („Tandem ljubavi“), na kojoj je bilo izloženo 50 slika Vəcihə Səmədove i Lətifa Feyzullayeva, tijekom tri tjedna.<ref name="mia">{{cite web |author=mia.az |url=https://mia.az/w335141/Fransan%c4%b1n_Kann_%c5%9f%c9%99h%c9%99rind%c9%99_Az%c9%99rbaycan_m%c9%99d%c9%99niyy%c9%99ti_g%c3%bcnl%c9%99ri_ba%c5%9flay%c4%b1b_-_%3cfont_color=red%3eHeyd%c9%99r_%c6%8fliyev_Fondunun_t%c9%99%c5%9fkilat%c3%a7%c4%b1l%c4%b1%c4%9f%c4%b1_il%c9%99_+_FOTO_%3c/font%3e |title=Fransanın Kann şəhərində Azərbaycan mədəniyyəti günləri başlayıb - Heydər Əliyev Fond |work=mia.az |date= |language=az |access-date=2020-11-26}}</ref> U februara 2020, Rolls-Royce Motor Cars Showroom Baku, uz podršku Ministarstva kulture Azerbajdžana, predstavio je izložbu 40 djela para.<ref>{{cite web|url=https://www.trend.az/life/culture/3185536.html |title=Ваджия Самедова и Лятиф Фейзуллаев – о жизни и творчестве супружеской четы (ФОТО) |work=trend.az |date=2020-02-01 |language=ru |access-date=2020-11-26}}</ref> == Djela == * ''İmtahan ərəfəsində'' (''Uoči ispita'') * ''Lənkəranda igračka'' (''Vjenčanje u Lankaranu'') * ''Toya hazırıq'' (''Spremni smo za vjenčanje'') * ''Mahnı'' (''Pjesma'') * ''Qoca bolqar qadınları'' (''Stare bugarske žene'') * ''Sofiyada bazar'' (''Bazar u Sofiji'') * ''Yağışlı gün'' (''Kišni dan'') * ''[[Göygöl (Jezero)|Göy göl]]'' (''Modro jezero'') * ''Aktrisa Leyla Bədirbəylinin portreti'' (''Portret glumice Leyle Bədirbəyli'') * ''Geoloq Minirə Məmmədbəylinin portreti'' (''Portret geologa Minirə Məmmədbəylija'') * ''Bacımın portreti'' (''Portret moje sestre'') * ''Memar Solmaz Səmədova'' (''Arhitekt Solmaz Səmədova'') * ''Qızımın portreti'' (''Portret moje kćeri'') * ''Balaca Fatimə'' (''Mala Fatima'') * ''Tələbə'' (''student'') * ''Balaca skripkaçı'' (''Mali violinist'') * ''Xəbər gözləyərkən'' (''Čekanje vijesti'') == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Səmədova, Vəcihə }} [[Kategorija:Rođeni 1924.]] [[Kategorija:Umrli 1965.]] [[Kategorija:Biografije, Baku]] [[Kategorija:Azerbejdžanski slikari]] [[Kategorija:Sovjetski slikari]] 2oao1fj46r6fjthn5hmh42sp7dpylg0 3824036 3824030 2026-04-04T11:22:59Z AnToni 2325 /* Biografija */ 3824036 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Vadžija Samedova | slika = Vajiha_Samadova_2024_stamp_of_Azerbaijan.jpg | alt_slike = | opis = Vəcihə Səmədova na poštanskoj marki Azerbejdđan 2024. | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1924|11|24}} | mjesto_rođenja = [[Baku]], [[Azerbejdžanska Sovjetska Socijalistička Republika|Azerbejdžanska SSR]], [[SSSR]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1965|10|24|1924|11|24}} | mjesto_smrti = [[Baku]], [[Azerbejdžanska Sovjetska Socijalistička Republika|Azerbejdžanska SSR]], [[SSSR]] | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = slikarka | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = | supružnik = [[Latif Fayzullayev]] | djeca = [[Nicat Feyzullayev]] }} '''Vadžija Samedova''' ({{jez-az|Vəcihə Əli qızı Səmədova}}; {{jez-ru|Ваджия Самедова}}) 24. novembra 1924. [[Baku]], [[Azerbejdžanska Sovjetska Socijalistička Republika|Azerbejdžanska SSR]], [[SSSR]], bila je prva profesionalna slikarica u [[Azerbajdžan]]u. Umjetnica, koja je primila brojne počasti u svojoj domovini, danas se naziva "kraljicom azerbajdžanskog slikarstva". Umrla je 25. oktobra 1965. u Bakuu.<ref name="regio">{{cite web |author=Zohra Faracova |url=http://regionplus.az/en/articles/view/3348 |title=Queen of Painting |work=regionplus.az |date=16. 12. 2014|language=en |access-date=26. 11. 2020}}</ref> == Biografija == [[File:Vajiha Samadova - Blue lake 2024 stamp of Azerbaijan.jpg|thumb|''Plavo jezero'' (1953)]] [[File:Vajiha Samadova - Song 2024 stamp of Azerbaijan.jpg|thumb|''Song'' (1954)]] [[File:Vajiha Samadova - Zig settlement 2024 stamp of Azerbaijan.jpg|thumb|''Zig Settlement'' (1955)]] Vadžija Samedova rođena je 24. novembar 1924. u [[Stari grad Baku|İçəri Şəhəru]], historijskom središtu Bakua, glavnog grada Azerbajdžana. Njezin otac, Kərbəlayi Əli, došao je iz [[Kars]]a, a majka, Rübabə, bila je Iranka koja je u Baku došla iz [[Kom (Iran)|Kom]]a. Od nekoliko djece para, samo su Vadžija i njezina sestra, Solmaz, doživjele odraslu dob. Već kao dijete razvila je ljubav prema slikanju, koju su poticali njezini roditelji. Od 1939. do 1944. Samedova je studirala u Državnoj umjetničkoj školi u Bakuu nazvanoj po [[Əzim Əzimzadə|Əzimu Əzimzadəu]], gdje je njezin budući suprug, Lətif Feyzullayev (1918 – 1987), bio učitelj. Nakon uspješno završenog studija, 1944. otišla je u [[Moskva|Moskvu]] kako bi nastavila školovanje na [[Moskovski umjetnički institut Surikov|Moskovskom umjetničkom institutu Surikov]], gdje joj je, između ostalih, [[Pavel Korin]] bio jedan od učitelja. Lətif Feyzullayev također je nastavio svoje umjetničko obrazovanje na ovom institutu, koje je prekinuo rat. Iste godine, Samedova i Feyzullayev vjenčali su se, a 1. novemvra 1945. rodila je sina Nicata (1945 – 2015.) kod kuće u Bakuu. Nakon jednogodišnje pauze, nastavila je studij u Moskvi.<ref name="regio"/> Nakon što je njezin suprug završio studij 1949. i vratio se u Baku, Samedova je ostala u Moskvi, gdje je 1951. napisala diplomski rad o azerbajdžanskom skladatelju [[Üzeyir Hacıbəyov|Üzeyiru Hacıbəyovu]] pod naslovom "Üzeyir Hacıbəyov među azerbajdžanskim skladateljima" ({{ru|Узеир Гаджибеков среди азербайджанских композиторов}}). Na nagovor svog učitelja Pavela Korina, završila je trogodišnji poslijediplomski program i potom dobila ponudu za predavanje na umjetničkom institutu. Međutim, budući da je njezin sin tada imao sedam godina, odlučila se vratiti svojoj obitelji u Baku. Tamo je predavala na Državnoj umjetničkoj školi i postala prva profesionalna slikarica u Azerbajdžanu koja se samostalno etablirala.<ref name="regio"/> Sa svojim suprugom poduzela je kreativna putovanja u razne regije Azerbajdžana, što je rezultiralo brojnim slikama koje prikazuju krajolike, ljude i lokalne kulturne karakteristike. Među onima koje je portretirala bili su mnogi članovi njezine obitelji, uključujući njezinu voljenu sestru Solmaz, njezinu kćer Fatimu i sina Nicata. Također je naručila portrete nekoliko istaknutih osoba, poput proizvođačice pamuka i političarke [[Shamame Hazano]], geologa [[Minir Mammadbayli|Minira Mammadbaylija]] i glumice [[Leyla Badirbeyli|Leyle Badirbeyli]], koji je jedan od najpoznatijih njenih portreta. Dojmove putovanja u [[Bugarska|Bugarsku]] obradila je u slikama s naslovima poput "Stare Bugarke", "Bazar u Sofiji" i "Kišni dan", među ostalima, koje je predstavila na svojoj samostalnoj izložbi u Bakuu 1962. godine. Daljnje izložbe održane su ne samo u Bakuu, već i u Moskvi i Sofiji.<ref name="regio"/> Godine 1963, već svjesna svog teškog, neizlječivog raka, Samedova je naslikala svoju posljednju sliku pod nazivom "Xəbər gözləyərkən" ("Čekajući vijesti"). Izložena je 1963, zajedno s drugim njenim djelima, na izložbi "Bizim müasirimiz" ("Naša modernost") u Bakuu. Slika prikazuje skupinu ljudi naguranih na plaži, čekajući vijesti od ribara koji se očekuju; prisutna je opipljiva napetost, ona vrsta koja često prethodi nesreći. Ta napetost je posebno vidljiva na licu žene koja stoji u prvom planu slike. Samedovin sin, Nicat, nikada nije mogao gledati sliku bez osjećaja, jer je u ovoj ženi vidio odraz svoje majke i rekao: "Yaratdığı kompozisiyada olduğu kimi, özü də intizar içərisindəydi. Xəstəlik diaqnozunu, taleyin ona neçə il ömür bəxş edəcəyini bilmək üçün xəbər gözləyirdi." "Kao i kompozicija koju je stvorila, bila je u iščekivanju. Čekala je vijest o svojoj dijagnozi i saznati koliko će joj godina život dati." Samedova je umrla u 40-oj godini, nekoliko tjedana prije svog 41. rođendana u Bakuu. Prema njezinoj želji, suprug ju je dao pokopati na muslimanskom groblju u Bakuu.<ref name="regio"/> == Nagrade == U junu 1964. Samedova je dobila počasnu titulu zaslužne umjetnice Azerbajdžanske SSR.<ref>{{cite book |title=Азәрбајҹан ССР Али Советинин Рәјасәт Һеј'әтиндә |series=Xalq |volume=151 |number=12622 |date=30. 6. 1964|page=1 |language=az}}</ref> Od 1965. izložbena dvorana Saveza azerbajdžanskih umjetnika u Bakuu nosi njezino ime.<ref>{{cite web |url=https://kataloq.gomap.az/en/all-poi/culture/museum/9691b16cd56611e0ad4900226424597d |title=Show-salon after Vajiha Samadova |work=kataloq.gomap.az |date=2004-05-02 |language=en |access-date=2020-11-26}}</ref> Njezin sin, filmski redatelj [[Nicat Feyzullayev]], režirao je dokumentarni film o životu i radu svoje majke, koji je naručilo Ministarstvo kulture i turizma. Film pod nazivom "Azərbaycan rəngkarlığının kraliçası" ("Kraljica azerbajdžanskog slikarstva") premijerno je prikazan 29. rujna 2010. u Međunarodnom centru za mugame Azerbajdžana (Beynəlxalq Muğam Mərkəzi) u Bakuu.<ref>{{cite web |url=https://azertag.az/ru/xeber/SOSTOYALAS_PREMERA_FILMA_KOROLEVA_AZERBAIDZHANSKOI_ZHIVOPISI-732448 |title=СОСТОЯЛАСЬ ПРЕМЬЕРА ФИЛЬМА «КОРОЛЕВА АЗЕРБАЙДЖАНСКОЙ ЖИВОПИСИ» |date=2010-09-30 |language=ru |access-date=2020-11-26 }}</ref> Od sredine maja 2018, u sklopu Dana azerbajdžanske kulture u Cannesu, Zaklada Heydar Aliyev organizirala je izložbu „Məhəbbət tandemi“ („Tandem ljubavi“), na kojoj je bilo izloženo 50 slika Vəcihə Səmədove i Lətifa Feyzullayeva, tijekom tri tjedna.<ref name="mia">{{cite web |author=mia.az |url=https://mia.az/w335141/Fransan%c4%b1n_Kann_%c5%9f%c9%99h%c9%99rind%c9%99_Az%c9%99rbaycan_m%c9%99d%c9%99niyy%c9%99ti_g%c3%bcnl%c9%99ri_ba%c5%9flay%c4%b1b_-_%3cfont_color=red%3eHeyd%c9%99r_%c6%8fliyev_Fondunun_t%c9%99%c5%9fkilat%c3%a7%c4%b1l%c4%b1%c4%9f%c4%b1_il%c9%99_+_FOTO_%3c/font%3e |title=Fransanın Kann şəhərində Azərbaycan mədəniyyəti günləri başlayıb - Heydər Əliyev Fond |work=mia.az |date= |language=az |access-date=2020-11-26}}</ref> U februara 2020, Rolls-Royce Motor Cars Showroom Baku, uz podršku Ministarstva kulture Azerbajdžana, predstavio je izložbu 40 djela para.<ref>{{cite web|url=https://www.trend.az/life/culture/3185536.html |title=Ваджия Самедова и Лятиф Фейзуллаев – о жизни и творчестве супружеской четы (ФОТО) |work=trend.az |date=2020-02-01 |language=ru |access-date=2020-11-26}}</ref> == Djela == * ''İmtahan ərəfəsində'' (''Uoči ispita'') * ''Lənkəranda igračka'' (''Vjenčanje u Lankaranu'') * ''Toya hazırıq'' (''Spremni smo za vjenčanje'') * ''Mahnı'' (''Pjesma'') * ''Qoca bolqar qadınları'' (''Stare bugarske žene'') * ''Sofiyada bazar'' (''Bazar u Sofiji'') * ''Yağışlı gün'' (''Kišni dan'') * ''[[Göygöl (Jezero)|Göy göl]]'' (''Modro jezero'') * ''Aktrisa Leyla Bədirbəylinin portreti'' (''Portret glumice Leyle Bədirbəyli'') * ''Geoloq Minirə Məmmədbəylinin portreti'' (''Portret geologa Minirə Məmmədbəylija'') * ''Bacımın portreti'' (''Portret moje sestre'') * ''Memar Solmaz Səmədova'' (''Arhitekt Solmaz Səmədova'') * ''Qızımın portreti'' (''Portret moje kćeri'') * ''Balaca Fatimə'' (''Mala Fatima'') * ''Tələbə'' (''student'') * ''Balaca skripkaçı'' (''Mali violinist'') * ''Xəbər gözləyərkən'' (''Čekanje vijesti'') == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Səmədova, Vəcihə }} [[Kategorija:Rođeni 1924.]] [[Kategorija:Umrli 1965.]] [[Kategorija:Biografije, Baku]] [[Kategorija:Azerbejdžanski slikari]] [[Kategorija:Sovjetski slikari]] 1f25dm53fvzs1atrgtr1z7tufhj7qir 3824038 3824036 2026-04-04T11:24:03Z AnToni 2325 3824038 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Vadžija Samedova | slika = Vajiha_Samadova_2024_stamp_of_Azerbaijan.jpg | alt_slike = | opis = Vəcihə Səmədova na poštanskoj marki Azerbejdđan 2024. | ime_pri_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1924|11|24}} | mjesto_rođenja = [[Baku]], [[Azerbejdžanska Sovjetska Socijalistička Republika|Azerbejdžanska SSR]], [[SSSR]] | datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1965|10|24|1924|11|24}} | mjesto_smrti = [[Baku]], [[Azerbejdžanska Sovjetska Socijalistička Republika|Azerbejdžanska SSR]], [[SSSR]] | nacionalnost = | druga_imena = | zanimanje = slikarka | godine_aktivnosti = | poznat_po = | značajna_djela = | supružnik = [[Latif Fayzullayev]] | djeca = [[Nicat Feyzullayev]] }} '''Vadžija Samedova''' ({{jez-az|Vəcihə Əli qızı Səmədova}}; {{jez-ru|Ваджия Самедова}}) 24. novembra 1924. [[Baku]], [[Azerbejdžanska Sovjetska Socijalistička Republika|Azerbejdžanska SSR]], [[SSSR]], bila je prva profesionalna slikarica u [[Azerbejdžan]]u. Umjetnica, koja je primila brojne počasti u svojoj domovini, danas se naziva "kraljicom azerbajdžanskog slikarstva". Umrla je 25. oktobra 1965. u Bakuu.<ref name="regio">{{cite web |author=Zohra Faracova |url=http://regionplus.az/en/articles/view/3348 |title=Queen of Painting |work=regionplus.az |date=16. 12. 2014|language=en |access-date=26. 11. 2020}}</ref> == Biografija == [[File:Vajiha Samadova - Blue lake 2024 stamp of Azerbaijan.jpg|thumb|''Plavo jezero'' (1953)]] [[File:Vajiha Samadova - Song 2024 stamp of Azerbaijan.jpg|thumb|''Song'' (1954)]] [[File:Vajiha Samadova - Zig settlement 2024 stamp of Azerbaijan.jpg|thumb|''Zig Settlement'' (1955)]] Vadžija Samedova rođena je 24. novembar 1924. u [[Stari grad Baku|İçəri Şəhəru]], historijskom središtu Bakua, glavnog grada Azerbajdžana. Njezin otac, Kərbəlayi Əli, došao je iz [[Kars]]a, a majka, Rübabə, bila je Iranka koja je u Baku došla iz [[Kom (Iran)|Kom]]a. Od nekoliko djece para, samo su Vadžija i njezina sestra, Solmaz, doživjele odraslu dob. Već kao dijete razvila je ljubav prema slikanju, koju su poticali njezini roditelji. Od 1939. do 1944. Samedova je studirala u Državnoj umjetničkoj školi u Bakuu nazvanoj po [[Əzim Əzimzadə|Əzimu Əzimzadəu]], gdje je njezin budući suprug, Lətif Feyzullayev (1918 – 1987), bio učitelj. Nakon uspješno završenog studija, 1944. otišla je u [[Moskva|Moskvu]] kako bi nastavila školovanje na [[Moskovski umjetnički institut Surikov|Moskovskom umjetničkom institutu Surikov]], gdje joj je, između ostalih, [[Pavel Korin]] bio jedan od učitelja. Lətif Feyzullayev također je nastavio svoje umjetničko obrazovanje na ovom institutu, koje je prekinuo rat. Iste godine, Samedova i Feyzullayev vjenčali su se, a 1. novemvra 1945. rodila je sina Nicata (1945 – 2015.) kod kuće u Bakuu. Nakon jednogodišnje pauze, nastavila je studij u Moskvi.<ref name="regio"/> Nakon što je njezin suprug završio studij 1949. i vratio se u Baku, Samedova je ostala u Moskvi, gdje je 1951. napisala diplomski rad o azerbajdžanskom skladatelju [[Üzeyir Hacıbəyov|Üzeyiru Hacıbəyovu]] pod naslovom "Üzeyir Hacıbəyov među azerbajdžanskim skladateljima" ({{ru|Узеир Гаджибеков среди азербайджанских композиторов}}). Na nagovor svog učitelja Pavela Korina, završila je trogodišnji poslijediplomski program i potom dobila ponudu za predavanje na umjetničkom institutu. Međutim, budući da je njezin sin tada imao sedam godina, odlučila se vratiti svojoj obitelji u Baku. Tamo je predavala na Državnoj umjetničkoj školi i postala prva profesionalna slikarica u Azerbajdžanu koja se samostalno etablirala.<ref name="regio"/> Sa svojim suprugom poduzela je kreativna putovanja u razne regije Azerbajdžana, što je rezultiralo brojnim slikama koje prikazuju krajolike, ljude i lokalne kulturne karakteristike. Među onima koje je portretirala bili su mnogi članovi njezine obitelji, uključujući njezinu voljenu sestru Solmaz, njezinu kćer Fatimu i sina Nicata. Također je naručila portrete nekoliko istaknutih osoba, poput proizvođačice pamuka i političarke [[Shamame Hazano]], geologa [[Minir Mammadbayli|Minira Mammadbaylija]] i glumice [[Leyla Badirbeyli|Leyle Badirbeyli]], koji je jedan od najpoznatijih njenih portreta. Dojmove putovanja u [[Bugarska|Bugarsku]] obradila je u slikama s naslovima poput "Stare Bugarke", "Bazar u Sofiji" i "Kišni dan", među ostalima, koje je predstavila na svojoj samostalnoj izložbi u Bakuu 1962. godine. Daljnje izložbe održane su ne samo u Bakuu, već i u Moskvi i Sofiji.<ref name="regio"/> Godine 1963, već svjesna svog teškog, neizlječivog raka, Samedova je naslikala svoju posljednju sliku pod nazivom "Xəbər gözləyərkən" ("Čekajući vijesti"). Izložena je 1963, zajedno s drugim njenim djelima, na izložbi "Bizim müasirimiz" ("Naša modernost") u Bakuu. Slika prikazuje skupinu ljudi naguranih na plaži, čekajući vijesti od ribara koji se očekuju; prisutna je opipljiva napetost, ona vrsta koja često prethodi nesreći. Ta napetost je posebno vidljiva na licu žene koja stoji u prvom planu slike. Samedovin sin, Nicat, nikada nije mogao gledati sliku bez osjećaja, jer je u ovoj ženi vidio odraz svoje majke i rekao: "Yaratdığı kompozisiyada olduğu kimi, özü də intizar içərisindəydi. Xəstəlik diaqnozunu, taleyin ona neçə il ömür bəxş edəcəyini bilmək üçün xəbər gözləyirdi." "Kao i kompozicija koju je stvorila, bila je u iščekivanju. Čekala je vijest o svojoj dijagnozi i saznati koliko će joj godina život dati." Samedova je umrla u 40-oj godini, nekoliko tjedana prije svog 41. rođendana u Bakuu. Prema njezinoj želji, suprug ju je dao pokopati na muslimanskom groblju u Bakuu.<ref name="regio"/> == Nagrade == U junu 1964. Samedova je dobila počasnu titulu zaslužne umjetnice Azerbajdžanske SSR.<ref>{{cite book |title=Азәрбајҹан ССР Али Советинин Рәјасәт Һеј'әтиндә |series=Xalq |volume=151 |number=12622 |date=30. 6. 1964|page=1 |language=az}}</ref> Od 1965. izložbena dvorana Saveza azerbajdžanskih umjetnika u Bakuu nosi njezino ime.<ref>{{cite web |url=https://kataloq.gomap.az/en/all-poi/culture/museum/9691b16cd56611e0ad4900226424597d |title=Show-salon after Vajiha Samadova |work=kataloq.gomap.az |date=2004-05-02 |language=en |access-date=2020-11-26}}</ref> Njezin sin, filmski redatelj [[Nicat Feyzullayev]], režirao je dokumentarni film o životu i radu svoje majke, koji je naručilo Ministarstvo kulture i turizma. Film pod nazivom "Azərbaycan rəngkarlığının kraliçası" ("Kraljica azerbajdžanskog slikarstva") premijerno je prikazan 29. rujna 2010. u Međunarodnom centru za mugame Azerbajdžana (Beynəlxalq Muğam Mərkəzi) u Bakuu.<ref>{{cite web |url=https://azertag.az/ru/xeber/SOSTOYALAS_PREMERA_FILMA_KOROLEVA_AZERBAIDZHANSKOI_ZHIVOPISI-732448 |title=СОСТОЯЛАСЬ ПРЕМЬЕРА ФИЛЬМА «КОРОЛЕВА АЗЕРБАЙДЖАНСКОЙ ЖИВОПИСИ» |date=2010-09-30 |language=ru |access-date=2020-11-26 }}</ref> Od sredine maja 2018, u sklopu Dana azerbajdžanske kulture u Cannesu, Zaklada Heydar Aliyev organizirala je izložbu „Məhəbbət tandemi“ („Tandem ljubavi“), na kojoj je bilo izloženo 50 slika Vəcihə Səmədove i Lətifa Feyzullayeva, tijekom tri tjedna.<ref name="mia">{{cite web |author=mia.az |url=https://mia.az/w335141/Fransan%c4%b1n_Kann_%c5%9f%c9%99h%c9%99rind%c9%99_Az%c9%99rbaycan_m%c9%99d%c9%99niyy%c9%99ti_g%c3%bcnl%c9%99ri_ba%c5%9flay%c4%b1b_-_%3cfont_color=red%3eHeyd%c9%99r_%c6%8fliyev_Fondunun_t%c9%99%c5%9fkilat%c3%a7%c4%b1l%c4%b1%c4%9f%c4%b1_il%c9%99_+_FOTO_%3c/font%3e |title=Fransanın Kann şəhərində Azərbaycan mədəniyyəti günləri başlayıb - Heydər Əliyev Fond |work=mia.az |date= |language=az |access-date=2020-11-26}}</ref> U februara 2020, Rolls-Royce Motor Cars Showroom Baku, uz podršku Ministarstva kulture Azerbajdžana, predstavio je izložbu 40 djela para.<ref>{{cite web|url=https://www.trend.az/life/culture/3185536.html |title=Ваджия Самедова и Лятиф Фейзуллаев – о жизни и творчестве супружеской четы (ФОТО) |work=trend.az |date=2020-02-01 |language=ru |access-date=2020-11-26}}</ref> == Djela == * ''İmtahan ərəfəsində'' (''Uoči ispita'') * ''Lənkəranda igračka'' (''Vjenčanje u Lankaranu'') * ''Toya hazırıq'' (''Spremni smo za vjenčanje'') * ''Mahnı'' (''Pjesma'') * ''Qoca bolqar qadınları'' (''Stare bugarske žene'') * ''Sofiyada bazar'' (''Bazar u Sofiji'') * ''Yağışlı gün'' (''Kišni dan'') * ''[[Göygöl (Jezero)|Göy göl]]'' (''Modro jezero'') * ''Aktrisa Leyla Bədirbəylinin portreti'' (''Portret glumice Leyle Bədirbəyli'') * ''Geoloq Minirə Məmmədbəylinin portreti'' (''Portret geologa Minirə Məmmədbəylija'') * ''Bacımın portreti'' (''Portret moje sestre'') * ''Memar Solmaz Səmədova'' (''Arhitekt Solmaz Səmədova'') * ''Qızımın portreti'' (''Portret moje kćeri'') * ''Balaca Fatimə'' (''Mala Fatima'') * ''Tələbə'' (''student'') * ''Balaca skripkaçı'' (''Mali violinist'') * ''Xəbər gözləyərkən'' (''Čekanje vijesti'') == Reference == {{Refspisak}} {{DEFAULTSORT:Səmədova, Vəcihə }} [[Kategorija:Rođeni 1924.]] [[Kategorija:Umrli 1965.]] [[Kategorija:Biografije, Baku]] [[Kategorija:Azerbejdžanski slikari]] [[Kategorija:Sovjetski slikari]] 9750z4sh7u2kaoixsuvao895bgjlj7o 0 532898 3824021 2026-04-04T10:56:28Z AnToni 2325 AnToni premjestio je stranicu [[Vəcihə Səmədova]] na [[Vadžija Samedova]]: bolje u transkripciji 3824021 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Vadžija Samedova]] 1a5vs6fx7c51cyaifs1ugx300pzmvi9 1 532899 3824023 2026-04-04T11:05:06Z AnToni 2325 https://fountain.toolforge.org/editathons/ceew2026-bs 3824023 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} fci8p87e6q3j6y6ghnr470z98om38r9 3824024 3824023 2026-04-04T11:05:52Z AnToni 2325 3824024 wikitext text/x-wiki {{CEE žene 2026.}} {{CEE proljeće 2026. | korisnik = [[User:AnToni|AnToni]] | tema = umjetnost | tema2 = žene | tema3 = | država = Azerbejdžan | država2 = | država3 = }} 9jbx3keuhgutmee39a4vywvuno1i8aq 0 532901 3824060 2026-04-04T11:43:45Z Palapa 383 Napravljeno prevođenjem stranice "[[:en:Special:Redirect/revision/1344412458|Quantum information science]]" 3824060 wikitext text/x-wiki {{Kvantna mehanika}}  '''Kvantna informatika''' je interdisciplinarno područje koje kombinuje principe [[Kvantna mehanika|kvantne mehanike]], [[Teorija informacija|teorije informacija]] i [[Računarska nauka|računarstva]] kako bi istražilo kako se kvantni fenomeni mogu iskoristiti za obradu, analizu i prenos informacija.<ref>{{Cite book|last=Watrous|first=John|url=https://books.google.com/books?id=jQFWDwAAQBAJ&dq=quantum+information+science&pg=PP1|title=The Theory of Quantum Information|date=2018-04-26|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-1-316-85312-2|language=en|author-link=John Watrous (computer scientist)}}</ref> Kvantna informatika obuhvata i teorijske i eksperimentalne aspekte kvantne fizike, uključujući granice onoga što se može postići [[Kvantna informacija|kvantnom informacijom]]. Termin '''kvantna teorija informacija''' se ponekad koristi, ali se odnosi na teorijske aspekte obrade informacija i ne uključuje eksperimentalna istraživanja.<ref>{{Cite web|url=https://www.pnnl.gov/explainer-articles/quantum-information-science|title=Quantum Information Science|website=www.pnnl.gov|language=en|access-date=2025-08-06}}</ref> U svojoj suštini, kvantna informatika istražuje kako se [[Informacija|informacije]] ponašaju kada [[Dohvaćanje informacija|se pohranjuju]] i manipulišu pomoću kvantnih sistema. Za razliku od klasičnih informacija, koje su kodirane u bitovima koji mogu biti samo 0 ili 1, kvantne informacije koriste kvantne bitove ili [[Kubit|kubite]] koji mogu istovremeno postojati u više stanja zbog [[Kvantna superpozicija|superpozicije]].<ref>{{Cite book|last=Nielsen|first=Michael A.|url=https://books.google.com/books?id=-s4DEy7o-a0C&dq=quantum+information+and+computation&pg=PR17|title=Quantum Computation and Quantum Information: 10th Anniversary Edition|last2=Chuang|first2=Isaac L.|date=2010-12-09|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-1-139-49548-6|language=en}}</ref> Osim toga, [[Kvantna zapletenost|ispreplitanje]] - jedinstvena kvantna veza između čestica - omogućava korelacije koje nemaju klasični pandan.<ref>{{Cite encyclopedia|last=Bub|first=Jeffrey|title=Quantum Entanglement and Information|date=2023|encyclopedia=The Stanford Encyclopedia of Philosophy|editor-last=Zalta|editor-first=Edward N.|url=https://plato.stanford.edu/archives/sum2023/entries/qt-entangle/|access-date=2025-08-06|edition=Summer 2023|publisher=Metaphysics Research Lab, Stanford University|editor2-last=Nodelman|editor2-first=Uri}}</ref><ref>{{cite arXiv|last1=Brukner|first1=Caslav|last2=Zukowski|first2=Marek|title=Bell's Inequalities: Foundations and Quantum Communication|date=2009|class=quant-ph|eprint=0909.2611}}</ref><ref>{{Cite book|last=Braunstein|first=S. L.|title=Decoherence, Entanglement and Information Protection in Complex Quantum Systems|date=2005|publisher=Springer Netherlands|isbn=978-1-4020-3283-7|editor-last=Akulin|editor-first=V.M.|series=NATO Science Series II: Mathematics, Physics and Chemistry|volume=189|location=Dordrecht|pages=17–26|language=en|chapter=Entanglement in Quantum Information Processing|bibcode=2005deip.book...17B|doi=10.1007/1-4020-3283-8_3|editor-last2=Sarfati|editor-first2=A.|editor-last3=Kurizki|editor-first3=G.|editor-last4=Pellegrin|editor-first4=S.|chapter-url=https://link.springer.com/chapter/10.1007/1-4020-3283-8_3}}</ref> Kvantna informatika je inherentno interdisciplinarna i objedinjuje fiziku, [[Računarska nauka|računarstvo]], matematiku i inženjerstvo. Uključuje razvoj teorijskih okvira, dizajniranje kvantnih algoritama, konstrukciju kvantnog hardvera i implementaciju kvantnih komunikacijskih protokola.<ref>{{Cite web|url=https://www.energy.gov/topics/quantum-information-science|title=Quantum Information Science|date=2024-11-15|website=Energy.gov|language=en|access-date=2025-08-06}}</ref>   == Reference == <references responsive="1"></references> {{Kvantne informacije}} * {{Cite book|last=Nielsen|first=Michael A.|title=Quantum Computation and Quantum Information|last2=Chuang|first2=Isaac L.|date=June 2012|publisher=[[Cambridge University Press]]|isbn=9780511992773|edition=10th anniversary|location=Cambridge|oclc=700706156|author-link=Michael Nielsen|author-link2=Isaac Chuang}} == Vanjski linkovi ==   {{Authority control}} 283j20qc851mlfnal02rsqrxjkpj5ft 3824062 3824060 2026-04-04T11:44:24Z Palapa 383 3824062 wikitext text/x-wiki {{Kvantna mehanika}}  '''Kvantna informatika''' je interdisciplinarno područje koje kombinuje principe [[Kvantna mehanika|kvantne mehanike]], [[Teorija informacija|teorije informacija]] i [[Računarska nauka|računarstva]] kako bi istražilo kako se kvantni fenomeni mogu iskoristiti za obradu, analizu i prenos informacija.<ref>{{Cite book|last=Watrous|first=John|url=https://books.google.com/books?id=jQFWDwAAQBAJ&dq=quantum+information+science&pg=PP1|title=The Theory of Quantum Information|date=2018-04-26|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-1-316-85312-2|language=en|author-link=John Watrous (computer scientist)}}</ref> Kvantna informatika obuhvata i teorijske i eksperimentalne aspekte kvantne fizike, uključujući granice onoga što se može postići [[Kvantna informacija|kvantnom informacijom]]. Termin '''kvantna teorija informacija''' se ponekad koristi, ali se odnosi na teorijske aspekte obrade informacija i ne uključuje eksperimentalna istraživanja.<ref>{{Cite web|url=https://www.pnnl.gov/explainer-articles/quantum-information-science|title=Quantum Information Science|website=www.pnnl.gov|language=en|access-date=2025-08-06}}</ref> U svojoj suštini, kvantna informatika istražuje kako se [[Informacija|informacije]] ponašaju kada [[Dohvaćanje informacija|se pohranjuju]] i manipulišu pomoću kvantnih sistema. Za razliku od klasičnih informacija, koje su kodirane u bitovima koji mogu biti samo 0 ili 1, kvantne informacije koriste kvantne bitove ili [[Kubit|kubite]] koji mogu istovremeno postojati u više stanja zbog [[Kvantna superpozicija|superpozicije]].<ref>{{Cite book|last=Nielsen|first=Michael A.|url=https://books.google.com/books?id=-s4DEy7o-a0C&dq=quantum+information+and+computation&pg=PR17|title=Quantum Computation and Quantum Information: 10th Anniversary Edition|last2=Chuang|first2=Isaac L.|date=2010-12-09|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-1-139-49548-6|language=en}}</ref> Osim toga, [[Kvantna zapletenost|ispreplitanje]] - jedinstvena kvantna veza između čestica - omogućava korelacije koje nemaju klasični pandan.<ref>{{Cite encyclopedia|last=Bub|first=Jeffrey|title=Quantum Entanglement and Information|date=2023|encyclopedia=The Stanford Encyclopedia of Philosophy|editor-last=Zalta|editor-first=Edward N.|url=https://plato.stanford.edu/archives/sum2023/entries/qt-entangle/|access-date=2025-08-06|edition=Summer 2023|publisher=Metaphysics Research Lab, Stanford University|editor2-last=Nodelman|editor2-first=Uri}}</ref><ref>{{cite arXiv|last1=Brukner|first1=Caslav|last2=Zukowski|first2=Marek|title=Bell's Inequalities: Foundations and Quantum Communication|date=2009|class=quant-ph|eprint=0909.2611}}</ref><ref>{{Cite book|last=Braunstein|first=S. L.|title=Decoherence, Entanglement and Information Protection in Complex Quantum Systems|date=2005|publisher=Springer Netherlands|isbn=978-1-4020-3283-7|editor-last=Akulin|editor-first=V.M.|series=NATO Science Series II: Mathematics, Physics and Chemistry|volume=189|location=Dordrecht|pages=17–26|language=en|chapter=Entanglement in Quantum Information Processing|bibcode=2005deip.book...17B|doi=10.1007/1-4020-3283-8_3|editor-last2=Sarfati|editor-first2=A.|editor-last3=Kurizki|editor-first3=G.|editor-last4=Pellegrin|editor-first4=S.|chapter-url=https://link.springer.com/chapter/10.1007/1-4020-3283-8_3}}</ref> Kvantna informatika je inherentno interdisciplinarna i objedinjuje fiziku, [[Računarska nauka|računarstvo]], matematiku i inženjerstvo. Uključuje razvoj teorijskih okvira, dizajniranje kvantnih algoritama, konstrukciju kvantnog hardvera i implementaciju kvantnih komunikacijskih protokola.<ref>{{Cite web|url=https://www.energy.gov/topics/quantum-information-science|title=Quantum Information Science|date=2024-11-15|website=Energy.gov|language=en|access-date=2025-08-06}}</ref> == Reference == <references responsive="1"></references> {{Kvantne informacije}} == Vanjski linkovi == * {{Cite book|last=Nielsen|first=Michael A.|title=Quantum Computation and Quantum Information|last2=Chuang|first2=Isaac L.|date=June 2012|publisher=[[Cambridge University Press]]|isbn=9780511992773|edition=10th anniversary|location=Cambridge|oclc=700706156|author-link=Michael Nielsen|author-link2=Isaac Chuang}}   {{Authority control}} b1qnegfwff6g0udchgjf7dy0izetht6 3824065 3824062 2026-04-04T11:45:36Z Palapa 383 /* Vanjski linkovi */ 3824065 wikitext text/x-wiki {{Kvantna mehanika}}  '''Kvantna informatika''' je interdisciplinarno područje koje kombinuje principe [[Kvantna mehanika|kvantne mehanike]], [[Teorija informacija|teorije informacija]] i [[Računarska nauka|računarstva]] kako bi istražilo kako se kvantni fenomeni mogu iskoristiti za obradu, analizu i prenos informacija.<ref>{{Cite book|last=Watrous|first=John|url=https://books.google.com/books?id=jQFWDwAAQBAJ&dq=quantum+information+science&pg=PP1|title=The Theory of Quantum Information|date=2018-04-26|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-1-316-85312-2|language=en|author-link=John Watrous (computer scientist)}}</ref> Kvantna informatika obuhvata i teorijske i eksperimentalne aspekte kvantne fizike, uključujući granice onoga što se može postići [[Kvantna informacija|kvantnom informacijom]]. Termin '''kvantna teorija informacija''' se ponekad koristi, ali se odnosi na teorijske aspekte obrade informacija i ne uključuje eksperimentalna istraživanja.<ref>{{Cite web|url=https://www.pnnl.gov/explainer-articles/quantum-information-science|title=Quantum Information Science|website=www.pnnl.gov|language=en|access-date=2025-08-06}}</ref> U svojoj suštini, kvantna informatika istražuje kako se [[Informacija|informacije]] ponašaju kada [[Dohvaćanje informacija|se pohranjuju]] i manipulišu pomoću kvantnih sistema. Za razliku od klasičnih informacija, koje su kodirane u bitovima koji mogu biti samo 0 ili 1, kvantne informacije koriste kvantne bitove ili [[Kubit|kubite]] koji mogu istovremeno postojati u više stanja zbog [[Kvantna superpozicija|superpozicije]].<ref>{{Cite book|last=Nielsen|first=Michael A.|url=https://books.google.com/books?id=-s4DEy7o-a0C&dq=quantum+information+and+computation&pg=PR17|title=Quantum Computation and Quantum Information: 10th Anniversary Edition|last2=Chuang|first2=Isaac L.|date=2010-12-09|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-1-139-49548-6|language=en}}</ref> Osim toga, [[Kvantna zapletenost|ispreplitanje]] - jedinstvena kvantna veza između čestica - omogućava korelacije koje nemaju klasični pandan.<ref>{{Cite encyclopedia|last=Bub|first=Jeffrey|title=Quantum Entanglement and Information|date=2023|encyclopedia=The Stanford Encyclopedia of Philosophy|editor-last=Zalta|editor-first=Edward N.|url=https://plato.stanford.edu/archives/sum2023/entries/qt-entangle/|access-date=2025-08-06|edition=Summer 2023|publisher=Metaphysics Research Lab, Stanford University|editor2-last=Nodelman|editor2-first=Uri}}</ref><ref>{{cite arXiv|last1=Brukner|first1=Caslav|last2=Zukowski|first2=Marek|title=Bell's Inequalities: Foundations and Quantum Communication|date=2009|class=quant-ph|eprint=0909.2611}}</ref><ref>{{Cite book|last=Braunstein|first=S. L.|title=Decoherence, Entanglement and Information Protection in Complex Quantum Systems|date=2005|publisher=Springer Netherlands|isbn=978-1-4020-3283-7|editor-last=Akulin|editor-first=V.M.|series=NATO Science Series II: Mathematics, Physics and Chemistry|volume=189|location=Dordrecht|pages=17–26|language=en|chapter=Entanglement in Quantum Information Processing|bibcode=2005deip.book...17B|doi=10.1007/1-4020-3283-8_3|editor-last2=Sarfati|editor-first2=A.|editor-last3=Kurizki|editor-first3=G.|editor-last4=Pellegrin|editor-first4=S.|chapter-url=https://link.springer.com/chapter/10.1007/1-4020-3283-8_3}}</ref> Kvantna informatika je inherentno interdisciplinarna i objedinjuje fiziku, [[Računarska nauka|računarstvo]], matematiku i inženjerstvo. Uključuje razvoj teorijskih okvira, dizajniranje kvantnih algoritama, konstrukciju kvantnog hardvera i implementaciju kvantnih komunikacijskih protokola.<ref>{{Cite web|url=https://www.energy.gov/topics/quantum-information-science|title=Quantum Information Science|date=2024-11-15|website=Energy.gov|language=en|access-date=2025-08-06}}</ref> == Reference == <references responsive="1"></references> == Vanjski linkovi == * {{Cite book|last=Nielsen|first=Michael A.|title=Quantum Computation and Quantum Information|last2=Chuang|first2=Isaac L.|date=June 2012|publisher=[[Cambridge University Press]]|isbn=9780511992773|edition=10th anniversary|location=Cambridge|oclc=700706156|author-link=Michael Nielsen|author-link2=Isaac Chuang}} {{Kvantne informacije}}{{Normativna kontrola}}   {{Authority control}} l5mzvoseznvgp08dhdu5ty49z9y8m3y